Autodesk AutoCAD LT / IVANA PENEZI]
IVANA PENEZI]
Autodesk AutoCAD LT tako lako
Izdava~:
“ZNAK” Zagreb
Urednik:
Goran Jedna~ak
Lektura i korektura:
Mladen Jedna~ak
Grafi~ki dizajn i priprema za tisak:
MI[ d.o.o., Zagreb
Tisak:
Grafika HISON d.o.o.
Tehni~ko vodstvo: Alan Hison
CIP – Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb
UDK 681.3.06:62(035)
PENEZI], Ivana
AutoCAD LT: Tako lako / Ivana Penezi}. –
Zagreb : Znak, 1997. – xii, 237 str. : ilustr.; 24 cm. – (Tako lako)
Kazalo
ISBN 953 – 189 – 067 – 6
Copyright © “ZNAK”, Zagreb, 1997.
Sva prava pridr`ana. Niti jedan dio knjige nije dozvoljeno upotrebljavati ili reproducirati u bilo kojem
obliku ili na bilo koji na~in, niti pohranjivati u bazu podataka bilo kojeg oblika ili namjene bez prethodne
pismene dozvole izdava~a, osim u slu~ajevima kratkih navoda u stru~nim ~lancima. Izrada kopija bilo
kojeg dijela knjige u bilo kojem obliku predstavlja povredu Zakona.
Izdava~ i autor ulo‘ili su najve}i mogu}i napor u kvalitetnom pripremanju ove knjige. Izdava~ i autor
objavom ove knjige ne pru`aju nikakve garancije, izravne ili posredne, za bilo koji dio sadr`aja knjige,
proceduru, postupak, radnju ili navod koje se nalaze u ovoj knjizi. Izdava~ i autor ne snose nikakve
posljedice koje bi mogle nastati uporabom ove knjige, niti se smatraju odgovornim za bilo kakvu {tetu ili
gubitak uzrokovan izravno ili posredno ovom knjigom.
Autodesk
AutoCAD
LT
potpisuju hrvatski autori
IVANA PENEZI]
O autoru
Ivana Penezi} diplomirala je arhitekturu, a radi kao profesorica na Graditeljskoj tehni~koj {koli gdje predaje Ra~unalstvo u graditeljstvu. Svoje
bogato iskustvo i znanje profesorskom je lako}om prenijela u ovaj priru~nik. Kombinacija stru~nosti i pedago{kog iskustva ~ini Ivanu idealnom autoricom ove edukativne, primjerima brojne knjige.
SADR@AJ
O autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . V
UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII
Namjena knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII
Organizacija knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII
Okviri tako-lako . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII
Slike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVIII
I. DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
1. poglavlje: Osnovno o AutoCAD-u LT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Pokretanje AutoCAD-a LT . . .
Osnovni ekran AutoCAD-a LT
Padaju}i izbornici . . . . . . . . .
Alatni okviri . . . . . . . . . . . . .
......................................... 3
.........................................4
......................................... 7
......................................... 9
2. poglavlje: Pripreme za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Pripreme za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Koordinatni sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Kako radi naredba Line . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Relativne koordinate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Apsolutne koordinate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Mjerne jedinice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Kako pohraniti crte` . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Kako nacrtati kru`nicu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Zumiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Odabir objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Kako radi naredba Erase . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
Upotreba naredbi Object Snap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38
3. poglavlje: Naredbe za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Naredbe za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
VI
Sadr`aj
4. poglavlje: Crtanje tlocrta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Pripreme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Granice crte`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Kako zadati granice crte`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
Slojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
Definiranje slojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
Kako promijeniti va`e}i sloj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
Crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Kako radi naredba Offset . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
Kako radi naredba Fillet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Kako radi naredba Trim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Kako radi naredba Extend . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
Kako u~itati vrste linija u AutoCAD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
5. poglavlje: Crtanje oznaka za kupaonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
Crtanje oznake kade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
Kako radi naredba Make Block . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
Crtanje oznake umivaonika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
Crtanje oznake wc {koljke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
Kako umetnuti blok u crte` . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126
Kako radi naredba Explode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .132
6. poglavlje: Kako mijenjati izgled crte`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
Promjena
Kako radi
Kako radi
Kako radi
Kako radi
Kako radi
Kako radi
izgleda crte`a . . .
naredba Move . . .
naredba Stretch .
naredba Distance
naredba Rotate . .
naredba Scale . . .
naredba Copy . . .
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
137
138
140
144
146
149
152
7. poglavlje: Pisanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155
Definiranje stila teksta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158
Kako radi naredba Line Text . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161
Kako mijenjati ve} napisani tekst . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
Mjerenje povr{ine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
Kako radi naredba Area . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
Sadr`aj
VII
8. poglavlje: Definiranje bloka naredbom Wblock . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
Crtanje elementa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
Kako radi naredba WBlock . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
9. poglavlje: Ucrtavanje uzorka – {rafiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
Kako radi naredba Hatch . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
Kako mijenjati ve} nacrtani uzorak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191
10. poglavlje: Kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193
Priprema crte`a za kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195
Definiranje stila kotiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197
Kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209
Defpoints . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216
Trajno uklju~ivanje alata Object Snap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .217
11. poglavlje: Iscrtavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219
Priprema crte`a za iscrtavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
KAZALO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223
IX
Uvod
UVOD
Programi za ra~unalnu podr{ku projektiranju i proizvodnji (CAD/CAM)
ve} dugi niz godina predstavljaju standardne alate za izradu najslo`enijih projekata. [irok raspon njihovih mogu}nosti ~ini ih, jasno, i vrlo slo`enima za upotrebu. Najpopularniji CAD program svakako je Autodeskov
AutoCAD koji se nametnuo kao va`e}i standard. AutoCAD LT sna`an je i
prilagodljiv program koji za 2D crtanje nudi gotovo sve {to i njegov stariji brat. Kako, me|utim, krenuti u svijet AutoCAD-a LT, a pritom ne izgubiti previ{e vremena i strpljenja? Odgovor, naravno, nude kvalitetni i
razumljivi priru~nici.
Namjena knjige
Knjiga tako-lako AutoCAD LT namijenjena je po~etnicima u radu s
AutoCAD-om, kao i u~enicima tehni~kih {kola koji u svom radu upotrebljavaju CAD/CAM programe. Napisana je kao ud`benik koji korisnika kroz
niz vje`bi dovodi do krajnjeg cilja - nacrtanog i na pisa~u/crta~u iscrtanog
tlocrta objekta. Jasno}a i jednostavnost izraza, kao i postupnost u uvo|enju novih znanja ~ine ovu knjigu odli~nim ud`benikom za sve one koji
na razumljiv i jednostavan na~in `ele ste}i osnovna znanja o AutoCAD-u
LT, ali i o na~inu primjene CAD programa op}enito.
Okviri tako-lako
U knjizi }ete se susretati s okvirima ‘tako lako’ u kojima mo`ete pro~itati
razne savjete za ubrzavanje rada, odre|ene napomene vezane uz rad pojedinih naredbi, ali i upozorenja za izbjegavanje naj~e{}e ponavljanih
gre{aka.
X
Uvod
Slike
U knjizi tako-lako AutoCAD LT posebnu pa`nju posvetite slikama. Naime,
~itav pristup knjizi temelji se na crtanju konkretnog primjera, pa sve slike ne samo da slijede okolni tekst, ve} predstavljaju i osnovnu vizualnu
informaciju koja }e vam pomo}i u lak{em snala`enju i, naravno, crtanju.
Va{i }e se ekrani u pone~emu razlikovati od onih koje }ete ugledati u
knjizi ({to ovisi o pode{enjima Windowsa 95), ali }e sadr`ajno, neovisno
o tim razlikama, biti jednaki.
I DIO
1. Poglavlje
U ovom poglavlju
Osnovno o AutoCAD-u LT
l
Pokretanje AutoCAD-a LT
l
Osnovni ekran AutoCAD-a LT
l
Padaju}i izbornici
l
Alatni okviri
U ovom poglavlju upoznat }ete se s izgledom osnovnog ekrana AutoCAD-a LT i na~inom
zadavanja naredbi.
Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE
3
Pokretanje AutoCAD-a LT
Kada su na va{em sustavu jednom instalirani Windowsi 95, pri svakom
pokretanju ra~unala dolazite izravno na radnu povr{inu Windowsa 95.
Radna povr{ina Windowsa 95 sadr`i u donjem lijevom uglu gumb Start.
Slika 1.1
Pokretanje
AutoCAD-a LT.
Ü
Kliknite na gumb Start da biste otvorili izbornik Start, kliknite na opciju Programs i s izbornika programa odaberite AutoCAD LT i sada jo{ na
podizborniku kliknite na AutoCAD LT . Nakon nekoliko sekundi prozor
AutoCAD-a LT otvorit }e se u obliku okvira za dijalog Start Up.
Odabirom gumba na lijevoj strani odlu~ujete o osnovama na kojima }ete
zapo~eti crtati va{ crte`:
Wizard – AutoCAD LT vam omogu}ava da unaprijed u odre|enom
broju koraka podesite crte`.
Template – nudi popis datoteka koje mo`ete koristiti kao podloge za
crtanje.
Start from Scratch – po~injete ni od ~ega odabrav{i samo mjerni
sustav.
4
I. DIO
Open a Drawing – odabirete postoje}i crte`.
Instruction – ispisuje kratki opis svakog gumba.
Kliknite na gumb Start from Scratch, odaberite opciju Metric, kliknite na
OK i pojavit }e se AutoCAD-ov osnovni ekran.
Slika 1.2
Okvir za dijalog
Start Up.
Ü
Osnovni ekran AutoCAD-a LT
Slika prikazuje osnovni AutoCAD-ov ekran koji sadr`i i dva plutaju}a
alatna okvira i gumb UCS u lijevom donjem uglu.
Naslovna traka
Traka
padaju}ih
izbornika
Standardni
alatni okvir
Okvir sa
zna~ajkama
objekta
Povr{ina
za crtanje
Naredbeni redak
Slika 1.3
Osnovni
AutoCAD-ov
ekran.
Ü
Statusna traka
5
Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE
AutoCAD-ov osnovni ekran podijeljen je na vi{e dijelova:
w naslovnu traku
w traku padaju}ih izbornika
w standardni alatni okvir
w okvir sa zna~ajkama objekta
w povr{inu za crtanje
w naredbeni redak
w statusnu traku
Naslovna traka pokazuje ime koje ste dali crte`u na kojem trenutno radite.
Traka padaju}ih izbornika nudi padaju}e izbornike iz kojih biramo naredbe.
Standardni alatni okvir nudi razli~ite naredbe u obliku gumba i padaju}ih izbornika, a okvir sa zna~ajkama objekta sadr`i informacije o objektu na kojem trenutno radimo (sloj, vrsta linije...). Izbornika, naredbi i
gumba ima podosta i o njima }ete doznati vi{e u daljnjem radu.
Alatni okviri (Draw i Modify) nude naredbe koje oblikuju nove objekte i
mijenjaju postoje}e. Njihov polo`aj i pojava na ekranu prepu{teni su na{em izboru, mo`emo ih otvarati i zatvarati, povla~iti i smje{tati gdje god
nam odgovara na ekranu. Sada vidite samo ova dva alatna okvira, ali treba znati da AutoCAD LT nudi jo{ mnogo drugih.
Povr{ina za crtanje zauzima ve}inu ekrana. Sve {to crtate pojavljuje se u
tom podru~ju. Pomaknete li mi{a unutar povr{ine za crtanje, pojavljuje se
grafi~ki pokaziva~ u obliku dva okomito prekri`ena beskona~na pravca s
kvadrati}em u sjeci{tu. On vam omogu}uje odabir unutar crte`a. Izgled
grafi~kog pokaziva~a se mijenja s obzirom na zadatak koji obavlja.
Slika 1.4
Izgled grafi~kog
pokaziva~a ovisno
o funkciji koju
obavlja.
Ü
Standardni
grafi~ki
pokaziva~
Grafi~ki
pokaziva~
kada AutoCad LT
o~ekuje unos to~ke
Grafi~ki
pokaziva~
kada AutoCad LT
o~ekuje odabir
objekata
6
I. DIO
Kada pomi~ete grafi~ki pokaziva~ u povr{ini za crtanje, u lijevom kraju
statusne trake mijenjaju se neki brojevi. AutoCAD LT vas obavje{tava o
polo`aju grafi~kog pokaziva~a pomo}u x,y koordinata.
Statusna traka vas jo{ informira o va{em crte`u, a pri odabiru naredbe
ispisuje se njen kratki opis.
Slika 1.5
Nakon ozna~avanja
naredbe njen kratki
opis ispisuje se u
statusnoj traci. Ü
U lijevom donjem kutu povr{ine za crtanje trebali biste vidjeti UCS ikonu
/User Coordinate System/ koja vam pokazuje smjer trenutnog koordinatnog sustava. X i Y unutar ikone ukazuju na x i y osi va{eg crte`a. U
dnu ekrana iznad statusne trake nalazi se naredbeni redak. Vrlo je va`no
obratiti posebnu pa`nju na sve poruke koje vam AutoCAD LT {alje putem
retka naredbi, jer je to na~in na koji AutoCAD LT s vama komunicira.
Sada pokazuje rije~ Command: koja vam kazuje da ~eka na va{u naredbu. Bez obzira kako zadali naredbu, upisivanjem u naredbeni redak, iz
padaju}eg izbornika ili pomo}u alatnog okvira, uvijek treba pa`ljivo ~itati
poruke iz naredbenog retka, jer naredbe ~esto zahtijevaju dodatne podatke koje neposredno upisujete u naredbeni redak. Kada odaberete naredbu AutoCAD LT:
w Otvara podizbornike
Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE
7
w Otvara okvir za dijalog koji sadr`i podatke koji se mogu
mijenjati
w Pokre}e naredbu koja zahtijeva podatke koje unosite tipkovnicom ili crtanjem.
Padaju}i izbornici
Padaju}i izbornici vam omogu}uju kontrolu nad op}im radom AutoCAD-a
LT i zadavanje gotovo svih naredbi. Otvorit }ete sada padaju}i izbornik
Draw tako da kliknite na Draw u traci izbornika. Otvorio se popis naredbi koje nam omogu}uju crtanje.
Slika 1.6
Otvoreni padaju}i
izbornik Draw. Ü
Pokaziva~ mi{a pomi~ite polagano po popisu naredbi. Obratite pa`nju na
opis koji se pojavljuje u statusnoj traci kad ozna~ite pojedinu naredbu.
Taj opis vam poma`e pri odabiru naredbe. Neke naredbe imaju strelicu
na desnom kraju. To zna~i da naredba otvara podizbornik.
8
Slika 1.7
Naredba Arc s
otvorenim
podizbornikom.
I. DIO
Ü
Ozna~ite naredbu Arc i otvorit }e se podizbornik s desne strane koji omogu}uje razne na~ine konstrukcije luka. Primijetili ste tako|er da postoje
naredbe s tri to~kice na kraju (...). To zna~i da naredba otvara okvir za
dijalog. Ozna~ite naredbu Hatch i kliknite. Padaju}i izbornik se zatvorio,
a otvorio se okvir za dijalog Boundary Hatch, gotovo preko cijelog podru~ja za crtanje, koji vam omogu}uje odabir uzorka za ispunu povr{ine
– »{rafure« – i njezinu prilagodbu va{em crte`u. Kliknite na gumb Cancel
i zatvorite okvir za dijalog.
O okviru za dijalog Boundary Hatch saznat }ete vi{e u
9. poglavlju.
Otvorite ponovno padaju}i izbornik Draw, ozna~ite naredbu Line i kliknite. Line je jedna od naredbi koja odmah od vas u naredbenom retku zahtijeva podatke. Padaju}i izbornik se zatvorio, a u naredbenom retku se
pojavila poruka:
Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE
Slika 1.8
Okvir za dijalog
Boundary
Hatch.
9
Ü
Command:line
From point:
AutoCAD LT tra`i da odredite to~ku od koje }e po~eti crtati. Pritisnite Esc
na tipkovnici i prekinite naredbu. O tome kako radi naredba Line saznat
}ete kasnije u 2. poglavlju.
Alatni okviri
Alatni okviri vam olak{avaju odabir naredbi i ubrzavaju rad pri kreiranju
novih objekata. Naredbe su grupirane po vrsti radnje koju izvr{avaju.
Primjerice, alatni okvir Modify sadr`i naredbe koje mijenjaju postoje}e
objekte u crte`u, dok alatni okvir Draw sadr`i naredbe koje omogu}uju
kreiranje novih objekata. Ako slu~ajno nemate uklju~ene alatne okvire
Draw i Modify, ovako }ete ih uklju~iti: otvorite padaju}i izbornik View i
na dnu popisa kliknite na Toolbars...
Ü
Otvorit }e se okvir za dijalog Toolbars s popisom svih alatnih okvira.
Odaberite alatni okvir koji vam nedostaje tako da kliknete u bijeli kvadrati} lijevo od njegova imena, a zatim kliknite na gumb OK (prazan kvadrati}-isklju~eno, prekri`eni kvadrati}-uklju~eno).
Slika 1.9
Odabir naredbe
Toolbars; padaju}i
izbornik View.
10
Slika 1.10
Okvir za dijalog
Toolbars.
I. DIO
Ü
Alatni okviri sadr`e gumbe koji predstavljaju naredbe. Pomaknite pokaziva~ mi{a na jedan od gumba, ostavite ga tamo sekundu-dvije. Pored
gumba }e se ispisati naziv naredbe, a u statusnoj traci pojavit }e se njen
kratki opis.
Slika 1.11
Ozna~eni gumb
naredbe Move s
ispisanim nazivom i
opisom u statusnoj
traci.
Ü
Ve}ina naredbi pokre}e se kada kliknete na gumb, ali neke otvaraju jo{ i
dodatne gumbe (flyout). Gumbi koji imaju strelicu u donjem desnom
kutu otvaraju dodatne gumbe (isto kao {to naredbe iz padaju}ih izbornika sa strelicama na desnom kraju otvaraju podizbornike). Kliknite na
gumb koji prikazuje kru`nicu, Circle, u alatnom okviru Draw i zadr`ite
pritisnutu tipku mi{a dok se ne otvore dodatni gumbi koji nude razne
na~ine konstrukcije kru`nice.
Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE
Slika 1.12
Otvoreni dodatni
gumbi naredbe
Circle.
11
Ü
I dalje dr`ite pritisnutu tipku mi{a i pomaknite pokaziva~ na neki od dodatnih gumba. Opet }e se pojaviti naziv naredbe ozna~enog gumba i kratki opis u statusnoj traci.
Obilje`je je alatnih okvira AutoCAD-a LT mogu}nost njihova pomicanja.
Mo`emo pomaknuti alatne okvire na bilo koju poziciju u povr{ini za
crtanje ili ih usidriti izvan povr{ine za crtanje. Postavite pokaziva~ mi{a
na rub plutaju}eg alatnog okvira Draw i kliknite. Dr`ite tipku mi{a pritisnutu i polagano odvucite alatni okvir ispod podru~ja za crtanje. Na isti
na~in pomaknite i alatni okvir Modify i smjestite ga pokraj alatnog okvira Draw kao na slici 1.13.
Kada alatni okvir usidrite izvan povr{ine za crtanje, nestat }e naslovne
trake okvira. (Standardni alatni okvir /Standard Toolbar/ i Okvir sa zna~ajkama objekta /Object Properties/ su usidreni alatni okviri.) Ako `elimo
da alatni okvir nestane s ekrana, treba samo kliknuti na gumb sa znakom
»x« u gornjem desnom kutu naslovne trake. Alatne okvire usidrene izvan
povr{ine za crtanje treba prvo dovu}i natrag u povr{inu za crtanje i onda
zatvoriti. Sada ve} znate kako se uklju~uju alatni okviri u slu~aju da ih
opet trebate (ViewíToolbars). Primijetili ste u okviru za dijalog Toolbars,
slika 1.10, da vam se nudi jo{ puno alatnih okvira.
12
I. DIO
Da ne biste zagu{ili povr{inu za crtanje, jer svaki novi alatni okvir smanjuje povr{inu za crtanje, okvire s alatima koje rijetko koristite dr`ite isklju~ene dok vam ne zatrebaju.
Slika 1.13
AutoCAD-ov ekran s
usidrenim alatnim
okvirima Draw i
Modify.
Ü
Evo kratkog opisa nekih alatnih okvira koje }ete koristiti:
Draw /Crtaj/: Naredbe za kreiranje uobi~ajenih objekata, uklju~uju}i crte, lukove, krugove, zakrivljene crte, elipse, tekst...
Slika 1.14
Alatni okvir
Draw.
Ü
Modify /Mijenjaj/: Naredbe za mijenjanje postoje}ih objekata. Mo`ete
pomicati /Move/, kopirati /Copy/, rotirati /Rotate/, brisati /Erase/, kratiti
/Trim/, produ`avati /Extend/, itd.
Slika 1.15
Alatni okvir
Modify.
Ü
Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE
13
Dimensioning /Kotiranje/: Naredbe koje poma`u pri kotiranju crte`a.
Slika 1.16
Alatni okvir
Dimensioning.
Ü
Object Snap /Objekti hvatanja/: Alati koji poma`u pri odabiru specifi~nih
to~aka na objektu, kao {to su zavr{na to~ka ili sredi{nja to~ka.
Slika 1.17
Alatni okvir Object
Snap.
Ü
Standard Toolbar /Standardni alatni okvir/: Sadr`i naj~e{}e kori{tene naredbe. Usidrena je ispod trake izbornika.
Object Properties /Zna~ajke objekta/: Naredbe koje omogu}uju rukovanje
raznim zna~ajkama objekata. Usidrena je ispod Standardnog alatnog okvira.
Slika 1.18
Usidreni alatni
okviri Standard
Toolbars i Object
Properties.
Ü
14
I. DIO
Sa`etak
U ovom ste poglavlju nau~ili {to je {to u osnovnom prozoru AutoCAD-a
LT s posebnim osvrtom na pojedine elemente prozora, poput alatnih
okvira i padaju}ih izbornika. U sljede}em }ete se poglavlju pripremiti
za crtanje.
II DIO
2. Poglavlje
Pripreme za crtanje
l
U ovom poglavlju
l
l
l
l
l
l
l
l
info
info
Koordinatni sustav
Relativne koordinate
Apsolutne koordinate
Mjerne jedinice
Kako pohraniti crte`
Kako nacrtati kru`nicu
Zumiranje
Odabir objekata
Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata
U ovom }ete poglavlju nau~iti sve {to je potrebno da biste mogli crtati. Za crtanje je najva`nija dobra priprema, pa stoga krenimo redom.
17
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE
Pripreme za crtanje
Da biste mogli crtati u AutoCAD-u LT, trebate se upoznati s koordinatnim
sustavom AutoCAD-a LT i na~inom uno{enja koordinata. Ve}ina naredbi
za crtanje od vas o~ekuje da unesete koordinate to~aka kako bi se izabrani objekt mogao iscrtati. Trebate tako|er shvatiti odnos AutoCAD-ovih
jedinica i na{ih mjernih jedinica za du`inu. Isto tako, vrlo je va`no da nau~ite koje naredbe omogu}uju pohranu crte`a, njihovo imenovanje i ponovno u~itavanje starih, te otvaranje novih crte`a.
Va`no je upoznati se s jo{ nekim naredbama bez kojih ne mo`ete zapo~eti
ozbiljnije crtanje – na~in odabira objekata /Select Object/, na~in odabira
specifi~nih to~aka objekta /Object Snap/ i zumiranje /Zoom/.
Koordinatni sustav
Moglo bi se re}i da je podru~je za crtanje podijeljeno u niz to~aka jednako
udaljenih u vodoravnom i okomitom smjeru. Vodoravna udaljenost zove
se x, a okomita y. Svaku to~ku mo`ete izraziti u x,y jedinicama, npr. x,y
= 10,5. To~ka je udaljena 10 jedinica vodoravno od lijevog ruba i 5
jedinica okomito od dna podru~ja za crtanje. To~ka ishodi{ta – x,y = 0,0
– donji je lijevi ugao podru~ja za crtanje (ikona UCS). Da biste definirali
to~ne udaljenosti u AutoCAD-u LT , mo`ete koristiti:
Polarne koordinate – polo`aj to~ke odre|uje se njenom udaljeno{}u od
ishodi{ta i kutom u odnosu na x os.
Pravokutne koordinate – polo`aj to~ke odre|uje se njenom udaljeno{}u
od ishodi{ta po x osi i po y osi – koordinate x,y.
y
Slika 2.1
Pravokutne i
polarne
koordinate.
(x,y)
(r< )
y
r
Ü
x
Pravokutne koordinate
x
Polarne koordinate
18
II. DIO
Oba tipa koordinata mogu se odrediti kao relativne prema drugom objektu ili kao apsolutne vrijednosti. Na primjeru naredbe za crtanje crta, nau~it }ete zadavati koordinate to~aka. Crte se crtaju naredbom Line. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika
ili putem alatnog okvira Draw.
Ü
Kako radi naredba Line
Slika 2.2
Odabir naredbe
Line; padaju}i
izbornik Draw.
Naredba Line iscrtava niz crta koje se definiraju svojom po~etnom i
zavr{nom to~kom i to tako da krajnja to~ka prethodne crte postaje
po~etna to~ka sljede}e. Nakon odabira naredbe Line, u naredbenom retku
se ispisuje:
Command:line
From point:
To point:
odredite po~etnu to~ku crte.
odredite krajnju to~ku crte.
To~ke se odabiru neposredno na ekranu ili upisivanjem koordinata. Naredba se zavr{ava pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a.
Relativne koordinate
Sada }ete nacrtati kvadrat stranice 30, koriste}i naredbu Line i relativne
koordinate to~aka. Odaberite naredbu Line i AutoCAD LT od vas tra`i da
unesete prvu to~ku crte.
Command:line
From point:
Kliknite negdje u sredinu podru~ja za crtanje. Time ste definirali prvu
to~ku crte neposrednim odabirom na ekranu.
Sada AutoCAD LT od vas tra`i drugu to~ku, a vi `elite 30 jedinica dugu
crtu i to desno od ve} odabrane to~ke.
To point:@30<0
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Na ekranu se iscrtala crta duga trideset jedinica udesno od prvo odabrane
to~ke.
19
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE
Klik u grafi~ko podru~je
Slika 2.3
Odabrana po~etna
to~ka crtanja. Ü
@30,0
Slika 2.4
Nacrtana prva
crta.
Ü
20
II. DIO
Upravo ste unijeli relativnu polarnu koordinatu. Znakom @ dali ste do
znanja AutoCAD-u LT da }e vrijednost koju }ete unijeti biti udaljenost od
zadnje odabrane to~ke. 30 je udaljenost, a simbol < kazuje AutoCAD-u
LT da }ete odrediti kut pod kojim }e crta biti iscrtana. Broj 0 je vrijednost
kuta. Vrijednosti kuteva u AutoCAD-u LT temeljene su na sustavu prikazanom na slici 2.5.
45
0
Slika 2.5
Sustav vrijednosti
kuteva.
Ü
Naredba Line nije dovr{ena i tra`i da odredite sljede}u to~ku. Da biste
zadali sljede}u to~ku upisat }ete:
To point:@0,30
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Crta du`ine trideset jedinica iscrtala se iznad zadnje nacrtane to~ke.
@0,30
Slika 2.6
Nacrtana druga
crta.
Ü
21
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE
Unijeli ste relativnu pravokutnu koordinatu. Znak @ kazuje AutoCAD-u
LT da }e upisana vrijednost biti udaljenost od zadnje odabrane to~ke.
Zadali ste udaljenost u x,y vrijednostima. Prvo ste upisali x udaljenost 0
(nema pomaka po x osi od odabrane to~ke), a zatim y udaljenost 30
(pomak po y osi od odabrane to~ke). Ako `elite upisati decimalni broj kao
udaljenost, trebate paziti da ga upisujete s to~kom (30.5), a ne zarezom,
jer }e AutoCAD LT decimalni broj sa zarezom o~itati kao koordinatu.
Naredba Line jo{ nije zavr{ena i da biste zadali sljede}u to~ku upi{ite:
To point:@-30,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Ponovno ste unijeli relativnu pravokutnu koordinatu s udaljenostima u
x,y vrijednostma, ali x vrijednost udaljenosti je negativna i to je rezultiralo iscrtavanjem crte s desna na lijevo. Pozitivne su vrijednosti u pravokutnom koordinatnom sustavu s lijeva na desno (x) ili odozdo prema
gore (y). Ako `elite nacrtati crtu u suprotnom smjeru, morate unijeti negativnu vrijednost – x ili – y. Sada }ete zavr{iti crtanje tako {to }ete
upisati:
To point:C
C je kratica za Close /zatvori/ i ta opcija naredbe Line spaja zadnju to~ku
koju ste nacrtali s prvom iz koje ste krenuli, a zatim zavr{ava naredbu.
@-30,0
C
Slika 2.7
Kvadrat nacrtan
zadavanjem
relativnih
koordinata to~aka.Ü
22
II. DIO
Apsolutne koordinate
Sada }ete nacrtati isti kvadrat, samo }ete unositi apsolutne koordinate
to~aka.
Zadnje kori{tenu naredbu mo`ete ponovno zadati tako da
pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a.
Ponovno zadajte naredbu Line i upi{ite apsolutne koordinate to~ke iz koje
zapo~injete crtanje:
Command:line
From point:30,30
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Prva to~ka crte udaljena je 30 jedinica od ishodi{ta po x osi i 30 jedinica
po y osi. Da biste odredili sljede}e to~ke stranica kvadrata upisujte:
To point:60,30
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:60,60
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:30,60
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:C
Nacrtali ste isti kvadrat, ali unose}i apsolutne koordinate to~aka. Ovo je
mo`da i djelovalo jednostavno, ali nije uvijek mogu}e znati sve apsolutne
koordinate to~aka kada crtamo. Zato }ete gotovo uvijek koristiti relativne
koordinate. Upotrebom relativnih koordinata znatno se olak{ava crtanje.
Nije potrebno znati apsolutne koordinate to~aka nego samo njihov me|usobni polo`aj, na primjer, udaljenost izme|u to~aka.
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE
30,60
60,60
30,30
60,30
23
Slika 2.8
Drugi kvadrat
nacrtan zadavanjem
apsolutnih
kordinata to~aka. Ü
Mjerne jedinice
Bilo bi dobro kada biste sada odredili to~nost u kojoj }e AutoCAD LT prikazivati jedinice. Odaberite naredbu Units iz padaju}eg izbornika Format.
Ü
Otvorit }e se okvir za dijalog Units Control. U popisu jedinica Units osnovni je izbor Decimal, nemojte to mijenjati.
Slika 2.9
Odabir naredbe Units;
padaju}i izbornik
Format.
Pitate se zasigurno za{to ne odaberemo Engineering ili
Architectural – zato jer se one prikazuju u stopama i
palcima.
Iz popisa okvira to~nosti, Precision, odaberite to~nost koju `elite. To~nost na jednu decimalu, 0.0, dosta vam je, mo`da i previ{e. U popisu kuteva, Angles, ostavite osnovni izbor za jedinice Decimal Degrees i za to~nost, 0.
24
Slika 2.10
Okvir za dijalog
Units Control.
II. DIO
Ü
Opazili ste da do sada, kada smo spominjali neke vrijednosti ili udaljenosti, nismo koristili mjerne jedinice za du`inu, nego smo govorili op}enito
o jedinicama. AutoCAD LT je temeljen na takozvanim AutoCAD-ovim jedinicama i ne postoji neposredna veza izme|u tih i na{ih mjernih jedinica. Kako onda ne{to to~no nacrtati, pitate se, kada mi koristimo isklju~ivo
metre, centimetre ili milimetre da bismo izrazili mjere du`ina. Da biste
mogli crtati onako kako ste nau~eni i kako je uobi~ajeno, najprije morate
odlu~iti koju }ete mjernu jedinicu koristiti prilikom izrade va{eg crte`a i
onda u mislima izjedna~ite jednu AutoCAD-ovu jedinicu s jednom od
izabranih mjernih jedinica. Na primjer, jedna AutoCAD-ova jedinica je
jednaka jednom metru ili jedna AutoCAD-ova jedinica je jednaka jednom
centimetru. U va{em slu~aju najbolje je da odaberete centimetre – 1
AutoCAD jedinica = 1 cm.
Vrlo je va`no kada jednom u crte`u izaberete mjernu jedinicu da je se i dosljedno pridr`avate. Sve mjere moraju biti
uniformne.
Sada mo`ete re}i da ste nacrtali dva kvadrata ~ija je jedna stranica 30 cm.
To {to ste nacrtali i podesili mogli biste sada imenovati i pohraniti.
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE
25
Kako pohraniti crte`
Ako pogledate u naslovnu traku, vidjet }ete da je AutoCAD LT va{ crte`
prozvao »Unnamed« /neimenovan/.
Budu}i da je va{ crte` bez imena i prvi puta ga pohranjujete, otvorite padaju}i izbornik File i odaberite naredbu Save As. Otvorit }e se okvir za
dijalog Save Drawing As.
Ü
U okvir za ime crte`a, File Name, prvo }ete upisati ime va{eg crte`a, a
onda }ete kliknuti na gumb OK i tako spremiti crte`. Utipkajte KVADRATI
kao ime va{eg cre`a i kliknite na gumb OK. Okvir za dijalog je nestao, a
vi }ete opaziti aktivnost diska. Pohranili ste va{ crte` pod imenom KVADRATI.DWG i sada u naslovnoj traci pi{e to ime.
Slika 2.11
Odabir naredbe
Save As; padaju}i
izbornik File.
Nije potrebno upisivati ekstenziju .dwg prilikom imenovanja
crte`a, to AutoCAD LT radi automatski prilikom pohranjivanja. Za prvo pohranjivanje crte`a uvijek koristite naredbu
Save As. Preporu~a se tako|er da ne koristite palatale ( } , ~,
|, { i ` ) za imenovanje crte`a, blokova, slojeva,...
Slika 2.12
Okvir za dijalog
Save Drawing As. Ü
Naredbu Save As mo`ete koristiti i kada `elite ve} pohranjeni i imenovani crte` pohraniti pod drugim imenom. Ve} imenovani crte` mo`e se pohraniti i zadavanjem naredbe Save.
26
II. DIO
Naredbu Save mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, sa standardnog alatnog okvira ili iz padaju}eg izbornika File.
Ako `elite zavr{iti rad, odaberite naredbu Exit iz padaju}eg izbornika File.
Otvorit }e se okvir za dijalog AutoCAD LT koji }e vas pitati da li `elite
pohraniti promjene na va{em crte`u, Save Changes to, i ponudit }e vam
tri gumba: Yes , No i Cancel.
Ü
Ako ste vr{ili neke promjene na crte`u i zaboravili ih pohraniti, AutoCAD
LT vas podsje}a da to u~inite prije nego zatvorite crte`. Najbolje je da
kliknete na Yes, onda ste sigurni da je sve {to ste do sada radili na crte`u
pohranjeno.
Slika 2.13
Odabir naredbe Save;
padaju}i izbornik
File.
AutoCAD LT automatski, zbog sigurnosti, pohranjuje va{
rad u odre|enim vremenskim razmacima pod imenom
ACLT .SVS, ali bez obzira na to dobro je povremeno pohraniti crte`. Dovoljno je, kad god se tijekom rada sjetite, kliknuti na gumb Save na alatnoj traci Standard.
Ü
Sada morate ponovno pokrenuti AutoCAD LT . Kada se otvori okvir za
dijalog Start Up kliknite na gumb Open a Drawing, odaberite va{ crte`
kvadrati.dwg iz popisa Select File, kliknite na OK i crte` se iscrtao na
ekranu nepromijenjen.
Slika 2.14
Odabir naredbe Exit;
padaju}i izbornik
File.
Slika 2.15
Okvir za dijalog
AutoCAD LT.
Ü
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE
27
Slika 2.16
Okvir za dijalog Start
Up s odabranom
opcijom Open a
Drawing.
Ü
Ako `elite zapo~eti rad na potpuno novom crte`u, kliknite na gumb New
na alatnoj traci Standard ili iz padaju}eg izbornika File odaberite naredbu New.
Ü
Ako ste mijenjali crte`, AutoCAD LT }e vam ponuditi okvir za dijalog s
upozorenjem da pohranite crte` prije nego otvorite novi, Save changes
to, a ako niste mijenjali crte` otvorit }e se odmah okvir za dijalog Create
New Drawing (vrlo je sli~an okviru za dijalog StartUp). Kliknite na gumb
Start from Scratch, odaberite opciju Metric i tada kliknite na gumb OK i
u~itat }e se potpuno novi crte` »Unnamed«.
Slika 2.17
Odabir naredbe New;
padaju}i izbornik File.
Slika 2.18
Okvir za dijalog
Create New
Drawing.
Ü
28
II. DIO
Kako nacrtati kru`nicu
U~itajte va{ crte` KVADRATI.DWG ako ve} nije u~itan i zadajte naredbu
Circle. Mo`ete je zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg
izbornika ili pomo}u alatnog okvira Draw. Naredba Circle omogu}uje
crtanje kru`nica na vi{e na~ina.
Center,Radius – kru`nica odre|ena sredi{tem i polumjerom
Center,Diameter – kru`nica odre|ena sredi{tem i promjerom
3 Points – kru`nica odre|ena trima to~kama
Tan,Tan,Radius – kru`nica odre|ena dvjema tangentama i polumjerom
Ü
Donut – prsten definiran promjerom unutra{nje i vanjske kru`nice i
sredi{tem
Slika 2.19
Odabir naredbe Circle;
padaju}i izbornik
Draw.
Naj~e{}e }ete koristiti opciju Center,Radius. U naredbenom retku se,
ðCircleð
ðCenter,Radius, ispisuje upit:
nakon odabira Drawð
Command:_circle 3P/TTR/<Center point>:
AutoCAD LT od vas tra`i da odredite to~ku sredi{ta kru`nice. Mo`ete
odabrati to~ku neposredno na ekranu ili upisati koordinate. Ako upisujete
koordinate to~ke, morate, nakon {to ste je upisali , pritisnuti Enter ili
kliknuti na desnu tipku mi{a.
Tan, tan, Radius
to~ka
tangiranja
po
lum
jer
to~ka
tangiranja
Slika 2.20
Primjeri na~ina
crtanja kru`nica.
polumjer
Sredi{te
Ü
Center, Radius
Sredi{te
prva
to~ka
tre}a
to~ka
druga
to~ka
Center, Diameter
Nakon zadavanja naredbe njene opcije se ispisuju unutar
naredbenog retka odvojene kosim zagradama( / ). Opcija
unutar trokutastih zagrada(<>) je osnovno postavljena, tj.
opcija koja je aktivna ako mi druk~ije ne odredimo. Velika
slova opcija su ujedno i kratice koje koristimo ako opciju `elimo zadati neposrednim upisivanjem u naredbeni redak.
29
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE
Nakon {to ste odredili sredi{te, u naredbenom retku se ispisuje:
Diameter/<Radius>:
AutoCAD LT od vas tra`i da odredite polumjer kru`nice. Polumjer mo`ete
odrediti tako da odaberete to~ku kroz koju prolazi kru`nica, neposredno
na ekranu ili da upi{ete njegovu vrijednost. Opet, ako upisujete u naredbeni redak obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Sada }ete nacrtati kru`i} polumjera 1 cm u lijevom donjem uglu desnog
ðCircleð
ðCenter,Radius/
kvadrata. Zadajte naredbu Circle /Drawð
Command:_circle 3P/TTR/<Center point>:
dolje unutar kvadrata
Diameter/<Radius>:1
mi{a
Slika 2.21
Kru`i} polumjera
1 cm nacrtan u
donjem lijevom
uglu kvadrata. Ü
kliknite lijevo
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
30
II. DIO
Zumiranje
Nacrtali ste tako malu kru`nicu da je gotovo ne vidite i rado biste izbliza
pogledali taj dio cte`a. Tu vam poma`e naredba Zoom s opcijom Window.
Naredbu Zoom mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika View ili putem alatne trake Standard.
Naredba Zoom mijenja veli~ine prikaza crte`a. Mo`ete dobiti pogled
izbliza zumiranjem prema crte`u i mo`ete dobiti sveobuhvatni pogled na
crte` zumiranjem od crte`a. Odaberite Zoom naredbu iz padaju}eg izbornika View i vidjet }ete da ona nudi puno opcija. Naj~e{}e }ete koristiti
opcije:
Window – zumira prema crte`u dio crte`a koji odre|ujete postavljanjem prozora oko podru~ja koje `elite izbliza pogledati.
Ü
All – zumira od crte`a tako da prika`e cijeli crte`.
Slika 2.22
Odabir naredbe
Zoom; padaju}i
izbornik View.
Previous – vra}a na prija{nji pogled.
Odaberite opciju Window i u naredbenom retku ispisala se poruka:
Command:Zoom
All/Center/Extents/Previous/Window/<Scale(x/xP)>:W
First corner:
AutoCAD LT tra`i od vas da odredite prvi ugao prozora s kojim }ete obuhvatiti podru~je na ekranu koje `elite izbliza pogledati. Obratite pa`nju
na grafi~ki pokaziva~, opet se promijenio i sada vam omogu}uje odabir
prozora pogleda. Ako `elite izbliza pogledati kru`i}, prozorom treba
obuhvatiti ugao kvadrata koji `elite pogledati. Kliknite pokaziva~em negdje blizu donjeg lijevog ugla kvadrata i rastegnite prozor tako da obuhvatite kru`i}, a zatim kliknite kako biste odabrali drugi ugao prozora.
Other corner:
Slika na ekranu se promijenila i na cijelom podru~ju za crtanje vidite
izabrani dio crte`a. Opet biste htjeli na ekranu vidjeti prija{nju sliku.
Izaberite opciju Previous naredbe Zoom iz padaju}eg izbornika View. Da
biste nakon ~estih promjena pogleda opet sagledali cijeli svoj crte`,
upotrebite opciju All naredbe Zoom.
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE
Slika 2.23
Odabir prozora
pogleda.
Ü
Slika 2.24
Uve}ani pogled na
odabrano podru~je
crte`a.
Ü
31
32
II. DIO
Odabir objekata
@elite li bilo koji element crte`a promijeniti ili od njega ne{to konstruirati, trebate ga prvo odabrati da biste na njemu mogli primijeniti naredbu. Sve naredbe Modify od vas tra`e da odaberete objekt ili objekte na
kojima `elite primijeniti naredbu.
Kako radi naredba Erase
Naredba za brisanje Erase je jedna od naredbi koja tra`i od vas da odaberete objekte. Naredbu Erase mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni
redak ili iz alatnog okvira Modify. Naredba Erase bri{e odabrane objekte.
Nakon odabira naredbe Erase, u naredbenom retku se ispisuje:
Ü
Command:erase
Select object:
Slika 2.25
Odabir naredbe Erase;
gumb s alatnog okvira
Modify.
Grafi~ki pokaziva~ se promijenio u kvadrati} i omogu}uje nam pojedina~ni izbor objekata. Postavite pokaziva~ na jednu od stranica kvadrata i
kliknite.
Slika 2.26
Stranica kvadrata
odabrana
za brisanje.
Ü
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE
33
Stranica vi{e ne izgleda kao puna linija nego djeluje iscrtkana, a to zna~i
da je odabrana. Na isti na~in odaberite jo{ jednu stranicu i tako mo`ete
birati koliko god `elite objekata sve dok AutoCAD-u LT ne poru~ite pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a da ste zavr{ili odabir.
Naredba se odmah izvr{ava i svi ozna~eni objekti se bri{u.
Ako ste pogrije{ili i obrisali ne{to {to niste htjeli, jednostavno utipkajte U u naredbeni redak (Command:U) i pritisnite Enter ili kliknite na ikonu Undo na alatnoj traci Standard. Naredba Undo poni{tava zadnju izvr{enu naredbu.
Slika 2.27
Odabir naredbe
Undo; gumb sa
standardnog
alatnog okvira.
Ü
Pojedina~ni odabir mo`e biti dugotrajan ako `elite odabrati puno objekata nekog slo`enijeg crte`a. U takvim slu~ajevima koristi se opcija odabira prozorom. Postoje dvije vrste prozora za odabir.
Ponovno odaberite naredbu Erase. Grafi~ki pokaziva~ u obliku kvadrati}a
smjestite lijevo od kvadrata i kliknite (slika 2.28). U naredbenom retku
ispisao se upit:
Command:erase
Select object:
Other corner:
AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete drugi ugao prozora za odabir.
Kliknuv{i pokaziva~em za odabir u podru~je za crtanje, odabrali ste prvi
ugao prozora. Pomaknite mi{a udesno i otvorit }e se kvadrat, tzv. prozor
za odabir. Ovisno o tome kako veliko podru~je `elite obuhvatiti, toliko pove}avate prozor povla~e}i mi{a udesno. Obuhvatite otprilike pola kvadrata prozorom i kliknite.
34
II. DIO
Drugi klik
Prvi klik
Slika 2.28
Otvaranje prozora
za odabir Window.Ü
Slika 2.29
Odabrani
objekti prozorom
Window.
Ü
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE
35
Time ste odabrali drugi ugao prozora. Ozna~eni objekti djeluju iscrtkano
{to zna~i da su odabrani. U naredbenom vas retku AutoCAD LT obavje{tava o tome koliko ste objekata odabrali.
Other corner: 2 found
Pritiskom na desnu tipku mi{a dajemo AutoCAD-u LT znak da smo zavr{ili odabir. Svi odabrani elementi su izbrisani. Kliknite na gumb Undo da
bi se poni{tilo djelovanje naredbe Erase.
Opazili ste da nakon svakog odabira na ekranu ostaju bijeli
kri`i}i /Blip/. Oni ozna~avaju mjesta odabira i nisu stvarni
objekti crte`a, ali njihov veliki broj mo`e u~initi crte` nepreglednim. Da bi nestali s ekrana, kliknite na gumb Redraw
izbornika View na alatnoj traci Standard.
Prozor koji smo upravo opisali otvara se slijeva nadesno, stranice su mu
pune linije i odabire samo one objekte koji se cijeli nalaze unutar njega.
Ü
Drugi prozor za odabir, Crossing, otvara se zdesna nalijevo, stranice su
mu iscrtkane linije i odabire ne samo objekte koji su unutar njega nego i
one objekte koje su njegove stranice presjekle.
Slika 2.30
Odabir naredbe
Redraw; padaju}i
izbornik View.
36
II. DIO
Drugi klik
Prvi klik
Slika 2.31
Otvaranje
prozora za odabir
Crossing.
Ü
Ponovno zadajte naredbu Erase. Smjestite grafi~ki pokaziva~ desno od
kvadrata kao na slici 2.31, kliknite i povucite mi{a u lijevo.
Otvorio se prozor s iscrtkanim stanicama. AutoCAD LT od vas tra`i da odredite drugi ugao prozora. Otvorite prozor kao na slici 2.31 i kliknite.
Slika 2.32
Odabrani objekti
prozorom
Crossing.
Ü
37
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE
AutoCAD LT }e vas u naredbenom retku obavijestiti da ste odabrali 4
objekta.
Command:_erase
Select object:
Other corner: 4 found
pritisnite ESC.
@elite li prekinuti rad na nekoj naredbi, dovoljno je pritisnuti gumb Esc
na tipkovnici. Pritisnite Esc i naredba Erase se ne}e izvr{iti. Sada ste nau~ili kako sve mo`ete odabrati objekte ako to od vas tra`i naredba.
Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata
Nau~ili ste kako se crtaju pojedini objekti zadavanjem koordinata to~aka.
Kada crtamo neki konkretni crte`, primjerice tlocrt, zapo~et }emo zasigurno tako da osnovne konture nacrtamo zadavanjem koordinata to~aka,
ali ubrzo }emo morati nacrtati i neke objekte koji }e se na neki na~in
vezati na ve} nacrtane. Trebat }ete nacrtati prozor u otvoru zida tako da
povu~ete crtu izme|u odre|enih to~aka ve} nacrtanih objekata. Alati
Object Snap omogu}uju nam automatsko odre|ivanje koordinata nekih
karakteristi~nih to~aka objekta i eliminira potrebu za poznavanjem to~nih kordinata to~aka ve} nacrtanih objekata.
Slika 2.33
AutoCAD-ov ekran s
usidrenim alatnim
okvirom Object Snap
desno od podru~ja za
crtanje i otvorenim
dodatnim gumbima
gumba Snap sa
standardnog
alatnog okvira. Ü
38
II. DIO
Alate Object Snap zadajemo s dodatnih gumbiju gumba Snap na alatnom
okviru Standard ili s alatnog okvira Object Snap. Uklju~ite alatni okvir
Object Snap na prije opisan na~in i usidrite ga desno od podru~ja za
crtanje.
Alati Object Snap su:
Endpoint – krajnja to~ka crte ili luka.
Midpoint – polovi{te crte ili luka.
Intersection – sjeci{te dvaju objekata.
Center – sredi{te kru`nice ili luka.
Quadrant – odabir kvadrantne to~ke kru`nice, to~ke koja se nalazi na
0,90,180 ili 270 stupnjeva.
Perpendicular – to~ka dobivena povla~enjem okomice na odabrani
objekt iz prethodno ozna~ene to~ke.
Tangent – to~ka dirali{ta tangente i kru`nice, luka ili elipse.
Node – to~ka na objektu ili koti najbli`a mjestu odabira.
Insertion – bazna to~ka umetanja bloka ili teksta.
Nearest – to~ka objekta koja je najbli`a to~ki odabira.
None – privremeno isklju~ivanje funkcija za to~an odabir to~aka.
From – to~ka udaljena za zadanu vrjednost od prethodno ozna~ene
to~ke.
Running – otvara okvir za dijalog Running Object Snap za trajno
zadavanje alata Object Snap.
Upotreba naredbi Object Snap
Ne budete li koristili alate Object Snap, nacrtat }ete crte koje izgledaju
kao da su spojene, no one zapravo ne}e biti spojene i to }e vam izazvati cijeli niz problema u daljnjem crtanju. Sada upotrebljavaju}i alate Object
Snap nacrtajte linije kao na slici 2.34, od krajnje to~ke jedne stranice do
polovi{ta njoj suprotne stanice i zavr{ite u donjem lijevom uglu kvadrata.
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE
39
Slika 2.34
Crte` linija unutar
kvadrata nacrtanih
naredbom Line uz
pomo} alata
Object Snap.
Ü
Odaberite naredbu Line i, da biste odabrali prvu to~ku crte, kliknite na
gumb Snap to Endpoint s alatnog okvira Object Snap.
Command:line
From point:endp of
Grafi~ki pokaziva~ se promijenio i AutoCAD LT od vas tra`i da ozna~ite
crtu od ~ije posljednje to~ke `elite zapo~eti crtanje nove crte. Ozna~ite
donju stranicu kvadrata i kliknite.
Dovoljno je kvadrati}em pokaziva~a dotaknuti crtu negdje
blizu mjesta gdje pretpostavljamo da se nalazi tra`ena to~ka,
a AutoCAD LT }e sam prona}i ispravnu to~ku.
40
II. DIO
Slika 2.35
Ozna~avanje objekata
kod odabira to~aka
alatima
Object Snap.
Ü
Opazit }ete da je po~etak crtanja crte to~no u zadnjoj to~ci ozna~ene
stranice.
Slika 2.36
Po~etak crtanja crte
“uhva}en“
za zavr{nu to~ku
ozna~ene crte. Ü
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE
41
Da biste to~no izabrali sljede}u to~ku, kilknite na gumb Snap to Midpoint
s alatnog okvira Object Snap, ozna~ite suprotnu stranicu kvadrata i
kliknite.
To point:midp of
Druga to~ka crte je to~no u polovi{tu ozna~ene stranice.
Slika 2.37
To~ka odabrana
alatom Snap to
Midpoint to~no u
polovi{tu
ozna~ene crte.
Ü
Sada jo{ kliknite na gumb Snap to Intersection, ozna~ite donji lijevi ugao
kvadrata i kliknite.
To point:int of
Crta zavr{ava u sjeci{tu dviju stranica.
Zavr{ite naredbu Line tako da pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku
mi{a. Pohranite crte`.
42
II. DIO
Slika 2.38
Crta zavr{ava
to~no u sjeci{tu
odabranih crta.
Ü
Sa`etak
U ovom ste poglavlju savladali osnove crtanja u AutoCAD-u LT, na~ine
za pregledniji prikaz crte`a, kao i na~ine odabira objekata. U narednom
}ete poglavlju detaljnije upoznati naredbe za crtanje.
3. Poglavlje
Naredbe za crtanje
l
Naredbe za crtanje
l
Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke
l
l
info
info
Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i
s dva polumjera
Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap
U ovom poglavlju }ete upoznati naredbe za crtanje. Nau~it }ete kako rade neke naredbe za
crtanje i kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap.
Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE
45
Naredbe za crtanje
Upoznali ste ve} dvije naredbe za crtanje, Line i Circle, a sada }ete saznati kako rade jo{ neke, a one koje }ete koristiti u daljnjem radu upoznat
}ete kroz kratke vje`be. Vje`bat }ete ujedno i kori{tenje alata Object
Snap. Naredbe za crtanje mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika ili
alatnog okvira Draw. Sve naredbe za crtanje od vas tra`e da zadate neke
odre|ene to~ke. To~ke se odabiru neposredno na ekranu alatima Object
Snap ili upisivanjem koordinata. Nakon upisivanja koordinata u naredbeni redak obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a da
bi AutoCAD LT registrirao upisano.
Slika 3.1
AutoCAD-ov ekran s
otvorenim padaju}im
izbornikom
Draw.
Ü
Naredbe za crtanje su:
Line – naredba crta crte izme|u dvije zadane to~ke.
Construction line – naredba crta pravce kroz dvije zadane to~ke.
Ray – naredba crta polupravce od zadane po~etne to~ke kroz zadanu
to~ku
Pline – naredba crta jedan objekt sastavljen od vi{e segmenata sa~injenih od crta ili lukova. Naredba se naj~e{}e koristi za 3D modeliranje. Mo`e joj se pode{avati {irina.
46
II. DIO
Double Line – naredba crta dvostruke crte.
Spline – naredba crta zavojitu liniju izme|u odabranih to~aka.
Arc – naredba crta kru`ne lukove. Opcije naredbe nude razne na~ine
konstrukcije:
Start,Center,End-luk zadan po~etnom to~kom, sredi{tem
kru`nice kojoj pripada i krajnjom to~kom.
Start,Center,Angle-luk zadan po~etnom to~kom, sredi{tem
kru`nice kojoj pripada i kutem kojeg luk obuhva}a.
Start,End,Angle-luk zadan po~etnom to~kom, krajnjom
to~kom i kutem kojeg luk obuhva}a.
Center,Start,End-luk zadan sredi{tem kru`nice kojoj pripada, po~etnom i krajnjom to~kom.
Center,Start,Angle-luk zadan sredi{tem kru`nice kojoj pripada, po~etnom to~kom i kutem kojeg luk obuhva}a.
3Points-luk zadan trima to~kama po~etnom, to~kom »negdje« na luku i krajnjom to~kom).
Continue-luk koji se tangencijalno nastavlja na prethodno
nacrtani luk ili crtu, potrebno je samo odrediti krajnju to~ku.
Ellipse – naredba crta elipse. Opcije naredbe nude razne na~ine konstrukcije:
Center-elipsa zadana sredi{tem i s dva polumjera.
Axis,End-elipsa zadana jednim promjerom i jednim polumjerom.
Arc – crta elipti~ni luk.
Polygon – naredba crta poligone. Naredba ima dvije opcije:
Rectangle – pravokutnik zadan to~kama dva nasuprotna
kuta.
Polygon-poligon zadan brojem stranica i sredi{tem i polumjerom upisane kru`nice ili du`inom jedne stranice.
2D Solid – naredba crta povr{ine definirane s tri ili ~etiri to~ke. Koristi se u 3D modeliranju.
Point – naredba crta to~ke. Naredba ima tri opcije:
Single Point – to~ka zadana odabirom ili koordinatama.
Divide-ucrtava to~ke na odabrani objekt tako da ga podijeli
na zadani broj segmenata.
Measure-ucrtava to~ke na odabrani objekt na zadanoj
udaljenosti.
Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE
47
Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke
Slika 3.2
Skica kru`nog luka
koji treba
nacrtati.
Ü
ðArcð
ð3
U~itajte crte` KVADRATI.DWG i odaberite naredbu Arc /Drawð
Point/ i nacrtajte kru`ni luk kao na slici. Za odabir to~aka koristite alate
Object Snap. Crtat }ete na lijevom kvadratu i da biste imali bolji pregled
ðWindow i zumirajte ponad onim {to radite odaberite naredbu Zoomð
dru~je oko kvadrata.
Slika 3.3
Uve}an pogled na
lijevi kvadrat
naredbom Zoom
Window.
Ü
48
II. DIO
Command:arc
Center/<Start point>:int of
Object SnapðIntersection of i
ozna~ite sjeci{te kosih crta i gornje stranice kvadrata.
Center/End/<Second point>:mid of
of i ozna~ite desnu stranicu kvadrata .
End point:int of
donji ugao kvadrata.
ðMidpoint
Object Snapð
ðIntersection of i ozna~ite desni
Object Snapð
Slika 3.4
Nacrtani kru`ni luk
pomo}u naredbe
Arcð3point.
Ü
Nacrtali ste kru`ni luk zadan trima to~kama, a to~ke ste birali neposredðPreno s ekrana pomo}u alata Object Snap. Odaberite naredbu Zoomð
vious da biste opet vidjeli cijeli crte`.
Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjera
Sada }ete nacrtati elipsu kao na slici. Odaberite naredbu Ellipse /DrawðEllipseð
ðCenter/. Za odabir to~aka opet }ete upotrijebiti alate Object
Snap. Elipsu }ete crtati na desnom kvadratu i, da biste imali bolji preðWindow zumirajte podru~je
gled nad onim {to radite, naredbom Zoomð
oko kvadrata.
49
Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE
Slika 3.5
Skica elipse koju
treba nacrtati.
Ü
Slika 3.6
Uve}an pogled na
desni kvadrat
naredbom Zoom
Window.
Ü
Command:ellipse
Arc/Center/<Axis endpoint1>:c
ðMidpoint of i
Center of ellipse:mid of Object Snap-ð
odaberite desnu stranicu kvadrata
Axis endpoint:mid of
lijevu stranicu kvadrata
ðMidpoint of i odaberite
Object Snapð
<Other axis distance>/Rotation:int of Object
ðIntersection of i odaberite desni gornji ugao kvadrata
Snapð
50
Slika 3.7
Nacrtana elipsa
pomo}u naredbe
EllipseðCenter.
II. DIO
Ü
ðPrevious da biste opet
Nacrtali ste elipsu. Odaberite naredbu Zoomð
vidjeli cijeli crte`.
Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap
Sada `elite nacrtati kru`nicu tako da joj je sredi{te udaljeno 50 cm od
sredi{nje to~ke desne strane kvadrata.
Slika 3.8
Skica kru`nice koju
treba nacrtati. Ü
51
Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE
Da biste ostvarili to~an pomak sredi{ta upotrijebit }ete alat Object Snapa
ðCircle/ i na
pod nazivom Snap From. Odaberite naredbu Circle /Drawð
ðSnap
upit o polo`aju to~ke sredi{ta odgovorite odabirom Object Snapð
From.
Command:circle
3P/TTR/<center point>:_from
AutoCAD LT sada tra`i od vas da odredite baznu to~ku pomaka, mo`ete
upisati koordinate ili je neposredno odabrati na ekranu. Vi `elite zapo~eti
crtanje 50 cm udesno od sredi{nje to~ke lijeve stranice kvadrata i da biste
ðMidpoint of.
je odabrali upotrijebit }ete Object Snapð
Base point:mid of ozna~ite lijevu stranicu kvadrata.
Na upit za pomak odgovorite upisom relativne koordinate to~ke u koju se
pomi~ete.
<offset>:@50,0
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Sredi{te kru`nice se pomaknulo od odabrane to~ke za `eljenu vrijednost
udesno.
Slika 3.9
Ostvareni pomak
sredi{ta kru`nice
za 50 cm od
polovi{ta desne
stranice lijevog
kvadrata pomo}u
alata Object
SnapðSnap
From.
Ü
52
II. DIO
Ovisno o tome koliki pomak trebate i u kojem smjeru ga `elite izvesti,
upisujete odgovaraju}u relativnu koordinatu. Sada jo{ trebate zadati
polumjer. @elite da kru`nica prolazi desnim uglom kvadrata.
Diameter/<Radius>:int of
odaberite ugao kvadrata.
ðIntersection of i
Object Snapð
Slika 3.10
Nacrtana kru`nica
koja prolazi lijevim
donjim uglom
desnog kvadrata. Ü
Da biste isprobali kako rade ostali alati Object Snap koje }ete upotrebljavati tokom crtanja, odaberite naredbu Line i nacrtajte kvadrat kao na
slici 3.11 pomo}u alata Snap to Quadrant.
Command:line
From point:qua of
kliknite na kru`nicu u gornjem djelu.
To point:qua of
kliknite na kru`nicu negdje lijevo.
To point:qua of
kliknite na kru`nicu u donjem djelu.
To point:qua of
kliknite na kru`nicu negdje desno.
To point:C
Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE
Slika 3.11
Kvadrat ucrtan u
kru`nicu pomo}u
alata Object
SnapðSnap to
Quadrant.
53
Ü
Ponovno pozovite naredbu Line i ucrtajte kvadrat u upravo nacrtani kvadrat pomo}u alata Snap to Midpoint.
Slika 3.12
Kvadrat ucrtan u
kvadrat pomo}u alata
Object Snapð
Snap to Midpoint. Ü
54
II. DIO
Command:line
From point:mid of
kliknite na lijevu gornju stranicu.
To point:mid of
kliknite na donju lijevu stranicu.
To point:mid of
kliknite na donju desnu stranicu.
To point:mid of
kliknite na gornju desnu stranicu.
To point:C
Ponovno pozovite naredbu Line i nacrtajte crtu iz sredi{ta kru`nice bilo
gdje na kru`nicu.
Slika 3.13
Crta nacrtana pomo}u
alata Object
SnapðSnap to
Center i Object
SnapðSnap to
Nearest.
Ü
Command:line
From point:cen of
To point:nea to
naredbu.
kliknite bilo gdje na kru`nicu.
kliknite na kru`nicu negdje lijevo i prekinite
Ponovno pozovite naredbu Line i jo{ nacrtajte crtu iz lijevog gornjeg ugla
desnog kvadrata okomito na zadnje nacrtanu crtu.
55
Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE
Slika 3.14
Crta nacrtana pomo}u
alata Object
SnapðSnap to
Intersection i Object
SnapðSnap to
Perpendicular. Ü
Command:line
From point:int of
To point:per to
naredbu.
kliknite na lijevi gornji ugao kvadrata.
kliknite na zadnje nacrtanu crtu i prekinite
Pohranite crte`.
Sa`etak
U ovom ste poglavlju nau~ili kako rade neke naredbe za crtanje, kao i
upotrebu dodatnih alata Object Snap. Sve su ove radnje nu`ne kako
biste stekli iskustvo u radu s naredbama, a koje }e vam koristiti u daljnjem radu. U narednom }ete poglavlju krenuti s crtanjem tlocrta.
III DIO
4. Poglavlje
U ovom poglavlju
Crtanje tlocrta
info
info
l
Pripreme
l
Crtanje
U ovom poglavlju nau~it }ete {to sve treba podesiti prije po~etka crtanja nacrta. Tokom
crtanja jednostavnog tlocrta upoznat }ete niz naredbi koje vam pojednostavljuju crtanje.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
59
Pripreme
Sada }ete nacrtati konkretan nacrt s tekstom i kotama koji }ete na kraju
i iscrtati na pisa~u. Nacrtat }ete tlocrt kupaone s time da }ete sami napraviti sve potrebne oznake – vrata, prozor, kadu, umivaonik i wc {koljku.
Slika 4.1
Skica tlocrta koji
}ete crtati.
Ü
Prije po~etka samog crtanja treba definirati neke postavke. Kao prvo,
crte` mora stati na papir na koji ga kanimo iscrtati. Pokrenite AutoCAD
LT i kada se otvori okvir za dijalog Start Up, kliknite na gumb Start from
Scratch, odaberite opciju Metric i kliknite na OK.
Granice crte`a
Kada otvorite novi crte`, prvo odredite to~nost u kojoj }e AutoCAD LT
prikazivati jedinice (2. poglavlje, dio »Mjerne jedinice«). Zatim trebate
odrediti granice crte`a, a mo`da ih ~ak i nacrtati. Granice crte`a predstavljaju »rub papira« na koji }ete crte` iscrtati i ne dopu{taju, kada su
uklju~ene, crtanje izvan »papira«.
U AutoCAD-u LT se crta u mjerilu 1:1, unose se stvarne mjere i to je velika prednost crtanja u AutoCAD-u LT u odnosu na crtanje na papiru – ne
morate misliti na mjerilo dok crtate. Kada pripremate crte` za iscrtavanje, AutoCAD-u zadajete omjer, ovisno o mjerilu, po kojem }e se crte`
smanjiti prilikom iscrtavanja.
Razmislite li, shvatit }ete da dimenzije papira ne mo`ete unositi u crte`
u njihovim stvarnim mjerama nego ih morate uve}ati za faktor za koji
}ete kasnije crte` smanjiti. Taj faktor je obi~no mjerilo – na primjer, nacrt
}ete iscrtati u mjerilu 1:20, faktor smanjenja kod iscrtavanja je 20, {to
zna~i da dimenzije papira koje }ete unijeti kao granice crte`a moraju biti
20 puta ve}e.
60
III. DIO
Shvatit }ete to sve bolje kasnije, kada }ete svoj crte` pripremati za iscrtavanje. Prilikom zadavanja granica crte`a treba znati mjerilo u kojem
}ete crte` iscrtati i dimenzije papira na koji }ete ga iscrtati. Ve} u pro{lom
poglavlju odlu~ili ste se da vam mjerna jedinica bude centimetar i ne
smijete to zaboraviti – morate biti dosljedni u njihovom kori{tenju, stoga
i dimenzije papira morate izraziti u centimetrima.
Tablica 3-1. Koordinate gornjeg desnog ugla granica crte`a ovisno o mjerilu i papiru.
MJERILO
1:10
1:20
1:50
1:100
1:200
1:500
1:1000
vodoravno A4
297,210
594,420
1485,1050
2970,2100
5940,4200
14850,10500
29700,21000
okomito A4
210,297
420, 594 1050,1485
2100,2970
4200,5940
10500,14850
21000,29700
vodoravno A3
420,297
840,594
2100,1485
4200,2970
8400,5940
21000,14850
42000,29700
okomito A3
297,420
594,840
1485,2100
2970,4200
5940,8400
14850,21000
29700,42000
Va{ crte` }e biti iscrtan u MJ 1:20 na vodoravno polo`enom A4 papiru.
Naredbu Drawing Limits mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Format.
Kako zadati granice crte`a
Ü
Naredba Drawing Limits vam omogu}ava da zadate granice crte`a tako
da tra`i od vas da odredite koordinate donjeg lijevog i gornjeg desnog
ugla. Kada odaberete naredbu, u naredbenom se retku ispisuje:
Slika 4.2
Odabir naredbe
Drawing Limits;
padaju}i izbornik
Format.
Command:limits
Reset model space limits:
ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>:
61
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
AutoCAD LT vam nudi kao pretpostavljenu opciju koordinate 0,0 , to jest
ishodi{te koordinatnog sustava. Uvijek mo`ete prihvatiti pretpostavljenu
opciju pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Ovdje tako|er
uklju~ujete, ON, ili isklju~ujete, OF, granice crte`a, ali tek nakon {to zadate i gornji desni ugao granica crte`a.
Uper right corner<297,210>:
Za desni gornji ugao granica crte`a, AutoCAD LT vam nudi koordinate
koje predstavljaju dimenzije vodoravno polo`enog A4 papira u milimetrima. Ovdje upisujete, ovisno o mjerilu i veli~ini papira na koji }ete crte`
ispisivati, koordinate koje imate izra~unate u tablici. Uvijek nakon {to ste
zadali nove granice crte`a da bi se podru~je za crtanje prilagodilo novim
ðZoom
zadanim granicama crte`a, trebate primijeniti naredbu Viewð
ðAll.
Nakon {to ste zadali granice crte`a, ponovno otvarate naredbu Limits i
onda ih uklju~ujete tako da upi{ete ON u naredbeni redak i pritisnete Enter
ili kliknete na desnu tipku mi{a.
Command:limits
Reset model space limits:
ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>:on
Uklju~ene granice crte`a ne dopu{taju odabir to~aka izvan granica crte`a.
Poku{ate li odabrati to~ku izvan granica, AutoCAD LT je ne}e odabrati, a
u naredbenom retku }e ispisati
**Outside limits.
Sada }ete zadati granice crte`a va{eg budu}eg crte`a. Odaberite naredbu
Drawing Limits /FormatðDrawing Limits/:
Command:limits
Reset model space limits:
ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>:
kliknite na desnu tipku mi{a.
pritisnite Enter ili
Za gornji desni ugao prona|ite vrijednosti u prilo`enoj tablici i upi{ite ih
(vodoravno A4, MJ 1:20).
Uper right corner<297,210>:594,420
kliknite na desnu tipku mi{a.
pritisnite Enter ili
62
III. DIO
Prilagodite podru~je za crtanje novim zadanim granicama crte`a
ðZoomð
ðAll. Zadali ste granice crte`a, ali ih jo{
odabirom naredbe Viewð
ðDrawing
niste uklju~ili. Zato sada ponovno odaberite naredbu Formatð
Limits i uklju~ite granice crte`a.
Command:limits
Reset model space limits:
ON/OF/<Lower left corner><0.0000,0.0000>:ON
Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
pritisnite
ðLine/ i nacrtajte tri crte kao na slici 4.3,
Odaberite naredbu Line /Drawð
biraju}i to~ke tako da samo kliknete u podru~je za crtanje.
Slika 4.3
Ovakve tri crte
poku{ajte nacrtati
crtu br.3 ne}ete
uspjeti nacrtati. Ü
Tre}u crtu niste uspjeti nacrtati, a u naredbenom retku ispisala se poruka:
**Outside limits
Tako vas je uklju~ena naredba Drawing Limits upozorila da ste odabrali
to~ku izvan granica crte`a, to jest da poku{avate ne{to nacrtati izvan
»papira«. Sada ste sigurni da ne}ete nacrtati ne{to {to kasnije ne}e stati
na papir.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
63
Slojevi
Slojevi se koriste da bi crte` bio pregledniji i da bi se moglo lak{e baratati
sa nekim djelovima crte`a i skupinama elemenata. Slojevi se mogu shvatiti kao prozirne folije koje sadr`e dijelove crte`a. Na jednoj se nalaze pomo}ne linije, na drugoj nosivi zidovi, na tre}oj prozori, na ~etvrtoj vrata,
na petoj kote, a preklopljene ~ine cjelovit nacrt. Slojevima se pridru`uju
boje da bi crte` bio pregledniji i zato da bi se tim bojama prilikom ispisa
pridru`ila debljina iscrtavanja. U okviru sa zna~ajkama objekata pi{e ime
trenutno va`e}eg sloja, a ispred imena je kvadrati} u boji koja je pridru`ena sloju i odre|eni broj simbola koji nam govore o statusu sloja.
Sloj ~ije je ime ispisano u okviru sa zna~ajkama objekata je
trenutno va`e}i sloj, a to zna~i da }e svi nacrtani objekti biti
u tom sloju.
Slika 4.4
Dio okvira sa
zna~ajkama objekata
koji slu`i za
kontrolu slojeva. Ü
Slojeve se mo`e tako|er isklju~iti, smrznuti ili zaklju~ati. Kroz rad }ete
nau~iti ~emu slu`i koja opcija.
Definiranje slojeva
Ü
Kada otvorite novi crte`, uvijek na raspolaganju imate sloj 0 (nula), koji
je ujedno i trenutno va`e}i sloj, a sve ostale slojeve morate definirati sami. Slojevi se definiraju pomo}u naredbe Layers.
Slika 4.5
Odabir naredbe
Layers; padaju}i
izbornik Format.
Naredbu Layers mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili iz
okvira sa zna~ajkama objekata. Odaberete li naredbu Layers, otvorit }e
se okvir za dijalog Layer Control. U popisu slojeva nalazi se samo sloj 0.
U okvir za dijalog Layer Control prvo upisujete imena slojeva. Va{i slojevi }e biti: VRATA, PROZOR, OPREMA i ZID.
64
III. DIO
Preporu~a se da ne koristite palatale( } , ~ ,| , { i ` ) za
imenovanje crte`a, blokova, slojeva,...
Upi{ite ime ZID u okvir za upisivanje novih slojeva koji se nalazi u dnu
okvira za dijalog iznad gumba OK i kliknite na gumb New. Sloj ZID
ispisao se u popisu. Na isti na~in upi{ite i preostale slojeve.
U okvirima za dijalog ~esto }ete nai}i na gumbe ~iji su natpisi sivi. To su gumbi koje trenutno ne mo`ete upotrebljavati.
Oni se aktiviraju samo u odre|enim situacijama. U okviru za
dijalog Layer Control, na primjer, gumbi za definiranje slojeva desno od popisa aktiviraju se tek odabirom sloja iz popisa
koji `elite definirati.
Kliknite na sloj ZID na popisu i on }e se ozna~iti.
Slika 4.6
Okvir za dijalog Layer
Control s ozna~enim
slojem
u popisu.
Ü
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
65
Gumbi na desno od popisa sada su aktivni i omogu}uju vam da definirate
odabarani sloj. Mo`emo ga upaliti ili ugasiti, On-Off, odlediti ili zalediti,
Thaw-Freez i otklju~ati ili zaklju~ati, Unlock-Lock. Sada }ete definirati
samo boju svakog sloja. Kliknite na gumb Set Color i otvorit }e se novi
okvir za dijalog Select Color. Okvir za dijalog Select Color nudi vam
cijelu paletu boja, ali najbolje je odabirati izme|u ponu|enih standardnih
boja, Standard Colors.
Slika 4.7
Okvir za dijalog
Select Color.
Ü
Izme|u standardnih boja odaberite `utu boju tako da kliknete na `uti
kvadrati}, a onda na gumb OK. U popisu slojeva uz sloj ZID u stupcu boje
pi{e Yellow (`uto). Sloju ZID pridru`ili ste `utu boju i svi elementi nacrtani u tom sloju bit }e `ute boje. Sada na isti na~in pridru`ite boje ostalim slojevima.
Vrlo je va`no da prvo kliknete na prije ozna~eni sloj tako
da vi{e ne bude ozna~en, a tek onda ozna~ite sljede}i.
Ako to ne u~inite, prvoodabrani sloj }e ostati ozna~en i
promjene koje }ete unositi za sljede}i odabrani sloj
odnosit }e se i na njega. U popisu slojeva treba biti
ozna~en samo sloj koji `elite definirati.
66
III. DIO
Sloju PROZOR pridru`ite plavu (blue), sloju VRATA zelenu (green), a sloju
OPREMA crvenu (red) boju. Kada ste svim slojevima pridru`ili boje, kliknite na gumb OK.
Slika 4.8
Okvir za dijalog
Layer Control
s definiranim
bojama slojeva.
Ü
Sada ste definirali sve slojeve budu}eg crte`a i htjeli biste po~eti crtati zidove u sloju ZID. Ako pogledate okvir sa zna~ajkama objekata, vidjet }ete
da je jo{ uvijek va`e}i sloj 0 i ako bilo {to nacrtate, to }e biti u sloju 0.
Kako promijeniti va`e}i sloj
Slika 4.9
AutoCAD-ov ekran s
otvorenim popisom
imena definiranih
slojeva.
Ü
67
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
Kliknite na gumb sa strelicom na desno od okvira za ime va`e}eg sloja i
otvorit }e se popis svih definiranih slojeva. Kliknite na sloj ZID i on se
ispisuje u okviru za ime va`e}eg sloja.
Crtanje
Sve ste podesili i definirali i mo`ete zapo~eti sa crtanjem. Prvo }ete nacrtati unutarnje konture zidova kupaone. Odaberite naredbu Line /DrawðLine/ i za po~etak crtanja izaberite to~ku neposredno sa ekrana, tako da
kliknete lijevo u podru~ju za crtanje.
Slika 4.10
Odabrana
po~etna to~ka.
Ü
Za sljede}e to~ke upi{ite:
To point:@220,0
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:@0,220
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:@-220,0
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
68
III. DIO
To point:C
Nacrtali ste unutarnje konture kupaone.
Slika 4.11
Nacrtane unutarnje
konture zidova
kupaone.
Ü
Sada treba nacrtati vanjske konture tako da unesete debljine zidova. Postoji vi{e na~ina na koji to mo`ete nacrtati. Najbr`e i najlak{e }ete to u~initi koriste}i naredbu Offset. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u
naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.
Kako radi naredba Offset
Naredba Offset crta paralelnu kopiju odabranog objekta na zadanoj udaljenosti.
Ü
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Offset:
Slika 4.12
Odabir naredbe Offset;
padaju}i izbornik
Modify.
Command:offset
Offset distance of Through<Through>:
Ovdje upisujete udaljenost ili zadajete to~ku kroz koju }e se objekt kopirati. Ako ste upisali udaljenost, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.
69
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
Paralelno kopirana kru`nica
za 30 prema sredini
Slika 4.13
Primjeri djelovanja
naredbe Offset. Ü
Paralelno
kopirana crta
za 25
Paralelno kopirani
kru`ni luk za 20
Select object to offset:
Ovdje AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete objekt koji `elite paralelno
kopirati. Mo`ete odabrati samo jedan objekt i nakon {to ste ga odabrali:
Side to offset?
AutoCAD LT od vas tra`i da zadate smjer paralelnog kopiranja. Zadajete
ga tako da kliknete mi{em u stranu u koju `elite kopirati objekt. Nakon
{to ste paralelno kopirali jedan objekt, AutoCAD LT vam omogu}uje ponovni odabir objekta koji onda mo`ete paralelno kopirati za istu udaljenost u novom zadanom smjeru. Naredba se prekida pritiskom na Enter ili
klikom na desnu tipku mi{a.
Slika 4.14
Naredba Offset
primijenjena na
pregradne
zidove.
Ü
70
III. DIO
Sada znate kako radi naredba Offset i mo`ete je primjeniti na va{im
zidovima.
Imate tri zida debljine 12 cm i jedan debljine 30 cm. Prvo }ete nacrtati
ðOffset/.
pregradne ziove od 12 cm. Odaberite naredbu Offset / Modifyð
Command:_offset
Offset distance of Through<Through>:12
ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset:
Side to offset?
izaberite lijevu okomitu stranicu.
kliknite bilo gdje lijevo od izabrane stranice.
Select object to offset:
Side to offset?
izaberite desnu okomitu stranicu.
kliknite bilo gdje desno od izabrane stranice.
Select object to offset:
Side to offset?
pritisnite Enter
izaberite donju vodoravnu stranicu.
kliknite bilo gdje dolje od izabrane stranice.
Select object to offset:
tipku mi{a.
pritisnite Enter ili kliknite na desnu
Nacrtali ste zidove od 12 cm, sada treba jo{ onaj od 30 cm. Ponovno
otvorite naredbu Offset, upi{ite novu udaljenost i paralelno iskopirajte
vanjski zid.
Command:_offset
Offset distance of Through<12.0>:30 pritisnite Enter ili
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset:
Side to offset?
izaberite gornju stranicu.
kliknite prema gore i zavr{ite naredbu.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
Slika 4.15
Naredba Offset
primijenjena na
vanjski zid
kupaone.
71
Ü
Lako ste nacrtali konture zidove, ali sada imate jedan mali problem, crte
u uglovima nisu spojene. Naredba Fillet rije{iti }e taj problem. Naredbu
mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili
alatnog okvira Modify.
Kako radi naredba Fillet
Naredba Fillet ume}e kru`ni luk izme|u dvije crte, dva kru`na luka ili
crte i kru`nog luka i pri tome produ`uje ili skra}uje crte do krajnjih
to~aka umetnutog kru`nog luka.
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Fillet:
Command:_fillet
Ü
(TRIM mode) Curent fillet radius=10.0
Slika 4.16
Odabir naredbe
Fillet; padaju}i
izbornik Modify.
AutoCAD LT vas obavje{tava o trenutno va`e}em polumjeru, a u zagradama o tome da }e odabrane crte biti skra}ene do po~etka i kraja umetnutog luka.
72
III. DIO
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:
nudi ~etiri opcije:
Naredba
Select first object – osnovno postavljena opcija, omogu}uje odabir prvog
objekta
Trim – nudi dvije dodatne opcije – Trim/ No trim
Trim-skra}uje odabrane objekte do po~etka i kraja umetnutog luka
No trim – ne skra}uje odabrane objekte
Radius – omogu}uje promjenu polumjera kru`nog luka koji }e se umetnuti izme|u dva odbrana objekta
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R
Upi{ite R i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Enter fillet radius<10.0000>:NN
Upisujete `eljeni polumjer i pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku
mi{a. Promijeniv{i polumjer zavr{ili ste naredbu. Morate je ponovno zadati da biste je mogli primijeniti. Ako je zadani polumjer 0, odabrani
objekti }e se skratiti ili produ`iti do svog sjeci{ta.
Polyline – omogu}uje primjenu naredbe na poliliniji
Sada znate kako radi naredba Fillet pa je mo`ete primjeniti na uglovima
ðFillet/ i promijenite pova{ih zidova. Odaberite naredbu Fillet /Modifyð
lumjer u 0.
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius=10.0000
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R
Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a
Enter fillet radius<10.0000>:0
na desnu tipku mi{a
pritisnite
pritisnite Enter ili kliknite
Promijenili ste polumjer kru`nog luka i sada ponovno otvorite naredbu
Fillet i izaberite dvije stranice ~ije krajeve `elite spojiti.
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius=0.0000
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:
stranicu.
ozna~ite
73
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
Slika 4.17
Primjena naredbe
Fillet na prvom
uglu kupaone. Ü
Select second object:
Slika 4.18
Zidovi nakon
primjene naredbe
Fillet na
svakom uglu. Ü
ozna~ite stranicu.
74
III. DIO
Nakon odabira para stranica, naredba Fillet se odmah izvr{ava. Da biste
mogli odabrati sljede}i par stranica, naredbu treba ponovno otvarati.
Primijenite naredbu Fillet i na ostale uglove.
Nakon crtanja zidova, sljede}i }e korak biti otvori u zidovima. Da biste
mogli nacrtati prozor i vrata, trebate »izbu{iti« otvore u zidovima. Prvo
}ete nacrtati otvor za prozor. Otvor prozora je odmaknut 72 cm od gornjeg lijevog ugla tlocrta i {irok je 90 cm.
Slika 4.19
Skica otvora
prozora.
Ü
Da biste nacrtali lijevu stranu otvora za prozor, trebate zapo~eti crtanje
ðLine/ i uz
72 cm od lijevog gornjeg ugla. Odaberite naredbu Line /Drawð
ðSnap From/ pomaknite po~etak
pomo} alata Snap From/Object Snapð
crtanja crte od lijevog gornjeg ugla za 72 cm (3. poglavlje, dio »Kako jo{
upotrijebiti alate Object Snap«.
Command: line
From point:from
Slika 4.20
Pomaknuti po~etak
crtanja nakon
primjene alata
Snap From.
Ü
Object SnapðSnap From.
75
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
Base point:int of
na lijevi gornji ugao.
Object SnapðSnap to Intersection i kliknite
<offset>:@72,0 upi{ite relativnu koordinatu to~ke u koju
pomi~ete po~etak crtanja crte i pritisnite Enter ili kliknite na desnu
tipku mi{a
Pomakli ste po~etak crtanja u `eljenu to~ku i naredba Line nije
zavr{ena, pa tra`i od vas da odredite drugu to~ku.
ðPerpendicular to i kliknite na
To point: per to Object Snapð
unutarnju stranu zida.
Slika 4.21
Nacrtana prva
stranica otvora
prozora primjenom
alata Snap to
Perpendicular. Ü
Nacrtali ste jednu stranu otvora i sada treba nacrtati drugu. To }ete nacrtati tako da }ete napraviti paralelnu kopiju upravo nacrtane crte koriste}i
ðOffset/ i naprase naredbom Offset. Odaberite naredbu Offset /Modifyð
vite paralelnu kopiju lijeve strane otvora udesno na udaljenosti od
90 cm.
Command:_offset
Offset distance of Through<30.0>:90
kliknite na desnu tipku mi{a.
pritisnite Enter ili
76
III. DIO
Select object to offset:
Side to offset?
Slika 4.22
Nacrtana druga
strana otvora
pomo}u naredbe
Offset.
odaberite lijevu stranicu.
kliknite udesno od nje i prekinite naredbu.
Ü
Nacrtali ste stranice otvora. Linije zida izme|u njih su suvi{ne i treba ih
odstraniti. U~init }ete to pomo}u naredbe Trim. Naredbu mo`ete zadati
upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira
Modify.
Ü
Kako radi naredba Trim
Slika 4.23
Odabir naredbe Trim;
padaju}i izbornik
Modify.
Naredba Trim skra}uje crte, lukove, kru`nice ili polilinije do njihovog sjeci{ta s granicom odsijecanja. Granica odsijecanja mo`e biti tako|er crta,
luk, kru`nica ili polilinija.
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Trim:
Command:trim
Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No
extend)
77
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
Odabrana opcija Edgemoda=No Extend
Granica odsijecanja
Granice odsijecanja
Odabrana opcija Edgemoda=Extend
Granica odsijecanja
Slika 4.24
Primjeri djelovanja
naredbe Trim. Ü
Rezultat
Granica
odsijecanja
Rezultat
Rezultat
Rezultat
AutoCAD LT vas obavje{tava da sada trebate odabrati granice odsijecanja, a u zagradama pi{e trenutni koordinatni sustav, kao i da se granica
odsijecanja ne}e produ`avati.
Select object: N found
Odabirete granice odsijecanja, a AutoCAD LT vas obavje{tava o tome
koliko ste ih izabrali. Kada zavr{ite s odabirom morate pritisnuti Enter ili
kliknuti na desnu tipku mi{a.
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo:
Naredba nudi ~etiri opcije:
Select object to trim – osnovno postavljena opcija omogu}uje odabir
objekta koji }e se skratiti.
Project – koristi se kod 3D modeliranja.
Edge – nudi dvije dodatne opcije – Extend/No extend:
Extend – omogu}uje skra}enje izabranog objekta i kada se ne
sije~e vidljivo s granicom odsijecanja. Izabrani objekt skra}uje se do zami{ljenog sjeci{ta s granicom odsijecanja.
No extend – skra}uje izabrani objekt samo ako se vidljivo
sije~e s granicom odsijecanja.
Undo-poni{tava odabir posljednjeg objekta.
Sada znate kako radi naredba Trim i mo`ete je primijeniti na va{em primjeru.
ðTrim/ i odstranite dijelove zida u otvoOdaberite naredbu Trim /Modifyð
ru za prozor.
Command:trim
78
III. DIO
Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No
extend)
Select object:1 found
odaberite lijevu stranu otvora.
Select object: 1 found odaberite desnu stranu otvora i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo:
gornji dio zida koji `elite da se odsije~e.
kliknite na
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo:
donji dio zida koji `elite da se odsije~e i zavr{ite naredbu
kliknite na
Nacrtali ste otvor za prozor i sada trebate jo{ nacrtati otvor za vrata.
Slika 4.25
Rezultat primjene
naredbe Trim na
otvoru prozora. Ü
Otvor za vrata je odmaknut 91 cm od lijevog pregradnog zida i {irok je
71 cm, a nacrtat }ete ga koriste}i naredbe Offset i Trim.
ðOffset/ i napravite paralelnu kopiju
Odaberite naredbu Offset /Modifyð
vanjske strane lijevog zida udesno na udaljenosti od 91 cm.
Command:offset
Offset distance of Through<90.0>:91
kliknite na desnu tipku mi{a.
pritisnite Enter ili
79
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
Slika 4.26
Skica otvora
vrata.
Ü
AutoCAD LT pamti zadnju kori{tenu udaljenost naredbe
Offset. Kada ponovno zadate naredbu, nakon upita o udaljenosti paralelnog kopiranja, u trokutastim zagradama pi{e
zadnja kori{tena udaljenost i AutoCAD LT je tretira kao osnovno postavljenu – aktivna je ako mi ne zadamo drugu.
Select object to offset:
zida.
Side to offset?
Slika 4.27
Rezultat primjene
naredbe Offset na
vanjski zid.
Ü
odaberite vanjsku stranicu lijevog
desno i prekinite naredbu.
80
III. DIO
Ponovno otvorite naredbu Offset i upravo dobivenu crtu ponovno paralelno iskopirajte udesno na udaljenost od 71 cm.
Command:offset
Offset distance of Through<91.0>:71
kliknite na desnu tipku mi{a
Select object to offset:
dobili.
Side to offset?
pritisnite Enter ili
odaberite crtu koju ste maloprije
desno i prekinite naredbu.
Slika 4.28
Rezultat primjene
naredbe Offset na
maloprije paralelno
kopiranu liniju. Ü
ðTrim/ i odsijecite sve vi{kove crta da
Odaberite naredbu Trim /Modifyð
biste dobili otvor za vrata.
Command:trim
Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No
extend)
Select objects:1 found
crtu.
odaberite prvu paralelno kopiranu
81
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
Slika 4.29
Rezultat primjene
naredbe Trim na
otvoru za vrata. Ü
Select objects:1 found
odaberite drugu paralelno kopiranu crtu.
Select objects:1 found
odaberite unutarnju stranu zida i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo:
odaberite
sve {to je suvi{no i kada ste gotovi pritisnite Enter ili kliknite na desnu
tipku mi{a.
Napravili ste otvor za vrata. Kao {to vidite, ima vi{e na~ina kojima se
dobiva isti rezultat, razlika je samo u vremenu koje ste potro{ili. Brzina
crtanja u AutoCAD-u LT ne posti`e se samo vje`bom nego i pametnim
odabirom naredbi. Treba dobro upoznati naredbe i koristiti ih tako da
budu najdjelotvornije.
Sada }ete u otvor za vrata ucrtati oznaku za vrata.
Slika 4.30
Skica oznake za
vrata.
Ü
82
III. DIO
ðZoomð
ðWindow/.
Pove}ajte prikaz crte`a oko otvora za vrata /Viewð
Slika 4.31
Uve}ani pogled na
otvor za vrata. Ü
ðLine/ i nacrtajte crtu od lijevog do
Odaberite naredbu Line /Drawð
desnog gornjeg ugla otvora.
Command:line
ðSnap to Intersection i
From point:int of Object Snapð
odaberite gornji lijevi ugao otvora.
ðSnap to Intersection i odaberite
To point:int of Object Snapð
desni gornji ugao otvora, te prekinite naredbu.
ðOffset/ i napravite paralelnu kopiju
Odaberite naredbu Offset /Modifyð
upravo nacrtane crte prema dolje za 12 cm.
Command:offset
Offset distance of Through<71.0>:12
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset:
nacrtali.
Side to offset?
pritisnite Enter ili
odaberite crtu koju ste maloprije
dolje i prekinite naredbu.
83
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
Slika 4.32
Nacrtane crte
praga.
Ü
Okvir vrata trebate nacrtati 5 cm od zida, ovdje }e nam opet pomo}i
ðOffset/.
naredba Offset /Modifyð
Command:_offset
Offset distance of Through<12.0>:5
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset:
Side to offset?
pritisnite Enter ili
odaberite lijevu stranu otvora.
desno i prekinite naredbu.
Ponovno otvorite naredbu Offset i promijenite udaljenost paralelnog kopiranja.
Command:offset
Offset distance of Through<5.0>:61
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset:
nacrtali paralelnim kopiranjem.
Side to offset?
pritisnite Enter ili
odaberite crtu koju ste maloprije
desno i prekinite naredbu.
84
Slika 4.33
Nacrtane crte
okvira vrata.
III. DIO
Ü
ðTrim/ i odsijecite vi{ak vanjske liOdaberite sad naredbu Trim /Modifyð
nije praga.
Slika 4.34
Rezultat odsijecanja
vi{kova linija
pomo}u naredbe
Trim.
Ü
85
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
Command:trim
Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No
extend)
Select objects:1 found
odaberite prvu paralelno kopiranu crtu.
Select objects:1 found odaberite drugu paralelno kopiranu
crtu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo:
vanjsku liniju praga i zavr{ite naredbu.
odaberite
Nedostaje vam jo{ vratno krilo i linija otvaranja vrata. Prvo }ete nacrtati
kru`nicu, ~ija ~etvrtina treba biti linija otvaranja vrata, a zatim }ete, uz
pomo} nove naredbe Extende, produ`iti liniju koja predstavlja desni
okvir vrata i tako dobiti vratno krilo.Odaberite naredbu Circle /DrawðCircleð
ðCenter,Radius/.
Command:circle
ðSnap to Inter3P/TTR/<Center point>:int of Object Snapð
section i za sredi{te kru`nice odaberite desno sjeci{te okvira s pragom.
Slika 4.35
Nacrtana kru`nica
~ija ~etvrtina }e
predstavljati liniju
otvaranja vrata. Ü
86
III. DIO
ðSnap to Intersection i
Diametar/<Radius>:int of Object Snapð
da biste odredili du`inu polumjera ozna~ite lijevo sjeci{te okvira sa
pragom.
Sada }ete nacrtati vratno krilo uz pomo} naredbe Extend. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili
alatnog okvira Modify.
Ü
Kako radi naredba Extend
Slika 4.36
Odabir naredbe
Extend; padaju}i
izbornik Modify.
Naredba Extend produ`uje crte, polilinije ili lukove do odabrane granice
produ`enja. Granica produ`enja mo`e biti crta, polilinija, kru`ni luk ili
kru`nica.
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon zadavanja naredbe
Extend:
Command:extend
Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=No
extend)
Odabrana opcija Edgemode=No Extend
Odabrana opcija Edgemode=Extend
Granica
produljenja
Slika 4.37
Primjeri djelovanja
naredbe
Extend.
Ü
Granice
produljenja
Rezultati
Granica
produljenja
Granice
produljenja
Rezultati
AutoCAD LT vas obavje{tava da sada trebate odabrati granice produ`enja, a u zagradama pi{e trenutni koordinatni sustav, kao i da se granica produ`enja ne}e produ`avati.
Select object: N found
Odabirete granice produ`enja, a AutoCAD LT vas obavje{tava o tome
koliko ste ih izabrali. Mo`ete birati kolko god vam granica produ`enja
treba, ali kada ste gotovi s odabirom morate pritisnuti Enter ili kliknuti
na desnu tipku mi{a.
<Select object to extend>/Project/Edge/Undo:
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
87
Naredba nudi ~etiri opcije:
Select object to extend – osnovno postavljena opcija omogu}uje
odabir objekta koji }e se produ`iti.
Project – koristi se kod 3D modeliranja.
Edge – nudi dodatne opcije Extend/No extend:
Extend – omogu}uje produ`enje izabranog objekta i kada se
njegov produ`eni kraj ne sije~e s granicom produ`enja.
No extend – produ`uje izabrani objekt samo ako se njegov
zami{ljeni kraj sije~e s granicom produ`enja.
Undo – poni{tava odabir posljednjeg objekta.
Sada kada znate kako radi naredba Extend, odaberite je /Modify
ðExtend/ i produ`ite desnu stranu okvira vrata do kru`nice.
Slika 4.38
Produ`ena desna
linija okvira vrata do
kru`nice pomo}u
naredbe Extend Ü
Command:extend
Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=No
extend)
Select object: odaberite kru`nicu i pritisnite Enter ili kliknite
na desnu tipku mi{a.
88
III. DIO
<Select object to extend>/Project/Edge/Undo:
odaberite desnu stranu okvira vrata i zavr{ite naredbu.
ðTrim/ i odre`ite vi{ak kru`nice.
Odaberite naredbu Trim / Modifyð
Slika 4.39
Odrezan vi{ak
kru`nice pomo}u
naredbe Trim.
Ü
Command:trim
Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No
extend)
Select object:1found
odaberite vratno krilo.
Select object:1found odaberite prag i pritisnite Enter ili
kliknite na desnu tipku mi{a.
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo:
kru`nicu desno od vratnog krila i zavr{ite naredbu.
ozna~ite
Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima
Nacrtali ste simbol za vrata, ali u krivom sloju. Vrata bi trebala biti u sloju VRATA. Ovakve gre{ke se ~esto doga|aju i vrlo se lako ispravljaju. Postoji naredba koja mijenja zna~ajke objekata.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
89
Zna~ajke objekata su: boja, vrsta linije, debljina, stil teksta i
sloj u kojem je objekt nacrtan.
Da biste nacrtanim elementima vrata promjenili sloj iz sloja ZID u sloj
VRATA, pomo}i }e vam naredba Properties. Naredbu mo`ete odabrati iz
padaju}eg izbornika Edit ili okvira sa zna~ajkama objekta.
Upit koji se ispisuje u naredbenom retku nakon odabira naredbe Properties:
Select object:
Ü
Odabirete pojedina~no ili prozorom objekte kojima `elite promijeniti
zna~ajke. Kada ste zavr{ili s odabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. Ako ste odabrali samo jedan objekt, otvara se
okvir za dijalog Modify ( ovisno o izabranom objektu crti, kru`nici, luku,
bloku, tekstu... nakon Modify se ispisuje Line, Circle, Arc, Text,...).
Slika 4.40
Odabir naredbe
Properties; padaju}i
izbornik Edit.
Slika 4.41
Okvir za dijalog
Modify Line.
Ü
Okvir za dijalog Modify... pru`a vam informacije o svim zna~ajkama
izabranog objekta (boja, sloj, vrsta linije, debljina i skala vrste linije) , o
elementima pomo}u kojih ste ga oblikovali ( za crtu – koordinate po~etne
i zavr{ne to~ke), te o du`ini odabranog objekta i kutu u odnosu na ravninu u kojoj je nacrtan. Okvir za dijalog Modify... omogu}uje vam da
mijenjate sve zna~ajke odabranog objekta i elemente pomo}u kojih ste
ga oblikovali.
90
III. DIO
Ako ste odabrali dva ili vi{e objekata, tada se otvara okvir za dijalog
Change Properties. Okvir za dijalog Change Properties vas informira o
svim zna~ajkama izabranih objekata i omogu}uje vam njihovu promjenu.
Slika 4.42
Okvir za dijalog
Change
Properties.
Ü
U mogu}nosti ste mijenjati: boju – gumb Color..., sloj – gumb
Layer...,vrstu linije – gumb Linetype..., faktor skaliranja vrste linije –
Linetype Scale (upisujete novu vrijednost) i debljinu linije – Thickness
(upisujete novu vrijednost).
ðProperties/
Sada znate kako radi naredba Properties, odaberite je / Editð
i svim objektima od kojih su oblikovana vrata promijenite sloj u sloj
VRATA.
Slika 4.43
Odabir svih objekata
pomo}u prozora
za odabir
Crossing.
Ü
91
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
Select object: objekte vrata odaberite prozorom za odabir
Crossing kao na slici 4.43.
Other corner: 5 found
tipku mi{a.
Pritisnite Enter ili kliknite na desnu
Otvorio se okvir za dijalog Change Properties, kliknite na gumb Layer i
otvorit }e se okvir za dijalog Select Layer s popisom svih definiranih slojeva.
Slika 4.44
Okvir za dijalog
Change
Properties.
Ü
Ozna~ite sloj VRATA i kliknite na gumb OK. U okviru za dijalog Change
Properties uz gumb Layer sada pi{e VRATA i kvadrat uz gumb Color je
promijenio boju u zeleno. Kliknite na gumb OK i svi objekti koje ~ine
vrata promijenili su boju iz `ute u zelenu. Vrata su sada u sloju VRATA,
ali ako pogledate okvir sa zna~ajkama objekata, vidjet }ete da je va`e}i
sloj jo{ uvijek ZID. Naredbom Properties mijenja se sloj samo odabranim
objektima, va`e}i sloj ostaje isti. Sada }ete crtati prozor. Svakako prije
po~etka crtanja promijenite va`e}i sloj u sloj PROZOR.
92
Slika 4.45
Okvir za dijalog
Select Layer.
III. DIO
Ü
Uvijek prije po~etka crtanja provjerite da li va`e}i sloj odgovara onome {to namjeravate crtati.
Slika 4.46
Skica oznake
za prozor.
Ü
Ako je va`e}i sloj PROZOR, mo`ete po~eti crtati. Da biste opet vidjeli ciðZoomð
ðPrevious ili All, a zatim
jeli tlocrt, odaberite naredbu Viewð
ðZoom
pove}ajte prikaz crte`a oko otvora za prozor naredbom Viewð
ðWindow.
93
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
Slika 4.47
Uve}ani pogled na
otvor za prozor. Ü
ðLine/ i nacrtajte prvo vanjsku liniju paraOdaberite naredbu Line /Drawð
peta.
Command:line
From point:int of
gornji desni ugao.
ðSnap to Intersection i ozna~ite
Object Snapð
ðSnap to Intersection, ozna~ite
To point:int of Object Snapð
gornji lijevi ugao i prekinite naredbu.
Odaberite sada naredbu Offset i upravo nacrtanu crtu paralelno iskopirajte za 20 cm prema dolje.
Offset distance of Through<61.0>:20
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset:
Side to offset?
pritisnite Enter ili
odaberite gornju crtu.
dolje i prekinite naredbu.
94
Slika 4.48
Nacrtane crte
parapeta.
III. DIO
Ü
Sada }ete pomo}u upravo nacrtanih crta parapeta nacrtati simbol prozoðOffset / i nacrtane crte parara. Odaberite sada naredbu Offset /Modifyð
lelno kopirajte za 6.5 cm.
Slika 4.49
Paralelno kopirane
stranice
parapeta.
Ü
95
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
Command:offset
Offset distance of Through<20.0>:6.5
Select object to offset:
Side to offset?
dolje.
Select object to offset:
Side to offset?
odaberite gornju crtu.
odaberite donju crtu.
gore i prekinite naredbu.
Sada treba jo{ nacrtati linije okvira prozora, a one su 7 cm udaljene od
rubova otvora. Prvo }ete nacrtati lijevu liniju okvira, a da biste zapo~eli
crtanje na 7 cm udesno od lijeve strane otvora, ovaj puta upotrijebite alat
ðSnap From. Odaberite naredbu Line /Drawð
ðLine/.
Object Snapð
Command:line
From point:from
ðSnap From.
Object Snapð
ðSnap to Intersection i ozna~ite
Base point:int of Object Snapð
gornji lijevi ugao prozora.
<offset>:@7,0 upi{ite relativnu koordinatu to~ke u koju se
pomi~ete i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
ðSnap to Perpendicular i ozna~ite
To point:per of Object Snapð
suprotnu liniju prozora i prekinite naredbu.
Slika 4.50
Nacrtane obje
strane okvira
prozora
Ü
96
III. DIO
Da biste nacrtali drugu stranu okvira prozora, odaberite naredbu Offset
ðOffset/ i upravo nacrtanu crtu paralelno iskopirajte za 76 cm
/Modifyð
udesno.
Command:offset
Offset distance of Through<6.5>:76
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset:
nacrtali.
Side to offset?
pritisnite Enter ili
odaberite crtu koju ste maloprije
desno i prekinite naredbu.
Simbol prozora je nactan. Sada jo{ trebate nacrtati crtkanu liniju grede i
prozor }e biti gotov. Do sada ste crtali samo kontinuiranim linijama. Razne druge vrste linija definirane su u vanjskim datotekama. Ako `elite koristiti razne vrste linija morate ih prvo u~itati u AutoCAD LT .
Kako u~itati vrste linija u AutoCAD LT
Naredba Linetype omogu}uje vam u~itavanje vrsta linija. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili iz okvira sa zna~ajkama
objekata.
Nakon odabira naredbe Linetype otvara se okvir za dijalog Select Linetype.
Ü
Kliknete li na gumb Load otvoriti }e se okvir za dijalog Load and Reload
Linetypes.
Slika 4.51
Odabir naredbe
Linetype; padaju}i
izbornik Format.
Slika 4.52
Okvir za dijalog
Select Linetype.
Ü
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
Slika 4.53
Okvir za dijalog
Load and Reload
Linetype.
97
Ü
Kliknete li na gumb File unutar okvira Load and Reload Linetypes otvorit
}e se okvir za dijalog Select Linetype Files s popisom datoteka koje sadr`e
definicije raznih vrsta linija. Iz popisa odaberite datoteku aclt.lin i kliknite
na gumb OK. U okviru za dijalog Load and Reload Linetypes unutar okvira Availabale linetypes ispisao se popis i iscrtao pripadaju}i primjer svih
vrsta linija koje odabrana datoteka sadr`i. Mo`ete pojedina~no birati
vrste linija koje `elite koristiti ili mo`ete klikom na gumb Select All
u~itati sve vrste linija. Kliknite na gumb Select All a zatim na gumb OK.
AutoCAD LT vas je vratio u okvir za dijalog Select Linetype gdje se sada
u popisu Loaded Linetypes nalaze sve vrste linija iz odabrane datoteke.
Unutar okvira za dijalog Select Linetype nalazi se jo{ i podru~je unutar
kojeg odre|ujemo gusto}u ispisa odabrane linije.
Slika 4.54
Okvir za dijlog Select
Linetype File s
u~itanim vrstama
linija.
Ü
ISO Pen Width – gusto}a ispisa linija, definiranih po ISO standardima, odre|uje se ovisno o debljini linije kojom }e se iscrtavati. U ovaj
okvir upisujemo debljinu kojom }e se linjia iscrtati.
98
III. DIO
Linetype Scale – upisujete faktor skaliranja ovisno o mjerilu i `eljenoj
gusto}i ispisa linije.
Slika 4.55
Okvir za dijalog Select
Linetype s ozna~enom
linijom definiranom
po ISO
standardima.
Ü
Nakon {to ste u~itali vrste linija i one su vam postale dostupne u popisu
Loaded Linetypes, kliknite na gumb OK.
Slika 4.56
Dio okvira sa
zna~ajkama objekata
za kontrolu vrsta
linija.
Ü
Kao {to imate kontrolu nad slojevima i uvid u trenutno va`e}i sloj u
okviru sa zna~ajkama objekata, tako imate i kontrolu i uvid u trenutno
va`e}u vrstu linije.
Klikom na gumb sa strelicom desno od okvira unutar kojeg pi{e trenutno va`e}a vrsta linije, otvara se popis vrsta linija s kojeg mo`ete birati
kojom }ete vrstom linije crtati. Budu}i da }ete sada nacrtati samo jednu
iscrtkanu liniju, nije potrebno da za to mijenjate va`e}u vrstu linije.
Nacrtat }ete kontinuiranu liniju kao i sve do sada i onda }ete je pomo}u
naredbe Change Properties promijeniti u iscrtkanu. Odaberite naredbu
ðLine/ i nacrtajte crtu koja }e predstavljati rub grede.
Line /Drawð
Command:line
ðSnap to Intersection i ozna~ite
From point:int of Object Snapð
desni unutarnji ugao prozora.
ðSnap to Intersection i ozna~ite lijeTo point:int of Object Snapð
vi unutarnji ugao i prekinite naredbu.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
Slika 4.57
Nacrtana crta
ruba grede.
99
Ü
ðProperties/ i odaberite
Odaberite sada naredbu Change Properties /Editð
zadnje nacrtanu crtu.
Select object:1found odaberite crtu i pritisnite Enter ili kliknite
na desnu tipku mi{a. Otvorio se okvir za dijalog Modify Line.
Slika 4.58
Okvir za dijalog
Modify Line.
Ü
Kliknite na gumb Linetype i u okviru za dijalog Select Linetype iz popisa
odaberite DASHED i kliknite na OK.
100
Slika 4.59
Okvir za dijalog
Select Linetype.
III. DIO
Ü
Sada jo{ u okvir Linetype Scale upi{ite 20, a zatim kliknite na OK. Crta
je sada iscrtkana.
Slika 4.60
Iscrtkana linija
ruba grede.
Ü
ðZoomð
ðAll.
Da biste opet vidjeli cijeli tlocrt, odaberite naredbu Viewð
Da bi tlocrt bio gotov trebate jo{ po pravilima crtanja vanjski zid odvojiðExtend/ i
ti od tankih pregradnih. Odaberite naredbu Extend/Modifyð
produ`ite unutarnju liniju vanjskog zida u desno i lijevo.
101
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
Slika 4.61
Produ`ene unutarnje
linije vanjskog
zida.
Ü
Command:extend
Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=No
extend)
Select object:
odaberite vanjsku stranu lijevog zida.
Select object: odaberite vanjsku stranu desnog zida i pritisnite
Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Select object to extend>/Project/Edge/Undo:
odaberite unutra{nju stranu vanjskog zida desno od prozora .
<Select object to extend>/Project/Edge/Undo:
odaberite unutra{nju stranu vanjskog zida lijevo od prozora i pritisnite
Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
ðSave As/
Tlocrt kupaone je nacrtan i trebate ga jo{ samo spremiti /Fileð
pod imenom KUPAONA.
102
III. DIO
Sa`etak
U ovom ste poglavlju nau~ili {to sve treba podesiti prije po~etka crtanja nacrta tako da imate {to manje problema kod crtanja i kasnijeg iscrtavanja. Nau~ili ste upotrijebiti i niz naredbi koje vam omogu}uju br`e
i jednostavnije crtanje, a na primjeru tlocrta kupaone uspje{no ste
nacrtali i svoj prvi ozbiljniji crte`.
5. Poglavlje
U ovom poglavlju
Crtanje oznaka za kupaonu
info
info
l
Crtanje oznaka kade
l
Kako radi naredba Make Block
l
Crtanje oznake umivaonika
l
Crtanje oznake wc {koljke
l
Kako umetnuti blok u crte`
l
Kako radi naredba Explode
Nakon {to ste u prethodnom poglavlju nacrtali tlocrt kupaone, sada je potrebno dodati i
pojedine elemente. U ovom poglavlju }ete nau~iti kako od nacrtanih objekata definirati
blok.
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE
105
Crtanje oznake kade
Sada }ete nacrtati oznake kade, umivaonika i wc {koljke. Prvo }ete nacrtati kadu.
Slika 5.1
Skica oznake
kade.
Ü
Prije po~etka crtanja promijenite va`e}i sloj PROZOR u sloj OPREMA.
ðLine/ i prvu to~ku izaberite neposredno
Odaberite naredbu Line/Drawð
na ekranu tako da kliknete desno gore izvan tlocrta, kao na slici 5.2.
Kadu, a i ostale sanitarije, crtat }ete izvan tlocrta radi bolje preglednosti.
Slika 5.2
Nacrtan vanjski
rub kade.
Ü
106
III. DIO
Command:line
From point:
kliknite u podru~je za crtanje.
To point:@65,0
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:@0,160
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:@-65,0
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:C
ðOffset/ i paralelno kopirajte tri straOdaberite naredbu Offset /Modifyð
nice upravo nacrtanog pravokutnika (dvije du`e i gornju kra}u) uz odmak
od 5 cm, a preostalu za 10 cm, prema unutra.
Command:offset
Offset distance of Through<76.0>:5
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset:
Side to offset?
Slika 5.3
Tri paralelno
kopirane stranice
ruba kade.
Ü
odaberite desnu du`u stranicu.
lijevo.
Select object to offset:
Side to offset?
pritisnite Enter ili
desno.
odaberite lijevu du`u stranicu.
107
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE
Select object to offset:
Side to offset?
odaberite gornju kra}u stranicu.
dolje i prekinite naredbu.
Ponovno pozovite naredbu Offset i promijenite udaljenost paralelnog
kopiranja.
Command:_offset
Offset distance of Through<5.0>:10
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset:
Side to offset?
pritisnite Enter ili
odaberite donju kra}u stranicu.
gore i prekinite naredbu.
Slika 5.4
Paralelno iskopirana
~etvrta stranica
kade.
Ü
ðFilet/ i zaoblite spojeve gornjih ugloOdaberite naredbu Fillet /Modifyð
va kade lukovima polumjera 10 cm, a donje lukovima polumjera 25 cm.
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius=0.0
108
III. DIO
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R
Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Enter fillet radius<0.0>: 10
desnu tipku mi{a.
pritisnite
pritisnite Enter ili kliknite na
Ponovno pozovite naredbu i prvo zaoblite lijevi gornji ugao.
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius= 10.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:
lijevu du`u stranu vi{e prema gore.
Select second object:
odaberite
odaberite gornju stranu vi{e u lijevo.
Ponovno pozovite naredbu i zaoblite desni gornji ugao.
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius= 10.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:
desnu du`u stranu vi{e prema gore.
Select second object:
Slika 5.5
Zaobljeni gornji
unutarnji uglovi kade
pomo}u naredbe
Fillet.
Ü
odaberite
odaberite gornju stranu vi{e u desno.
109
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE
Ponovno pozovite naredbu Fillet i zadajte novi polumjer:
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius=10.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R
Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Enter fillet radius<10.0>: 25
desnu tipku mi{a.
pritisnite
pritisnite Enter ili kliknite na
Ponovno pozovite naredbu i prvo zaoblite lijevi, a zatim desni donji
ugao kade.
Slika 5.6
Zaobljeni donji
unutarnji uglovi kade
pomo}u naredbe
Fillet.
Ü
Ü
Kada je gotova i bilo bi dobro kada biste je sada mogli spremiti tako da
je mo`ete koristiti kad god vam zatreba u crte`u. To }e vam omogu}iti
naredba Make Block. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika ili
alatnog okvira Draw.
Slika 5.7
Odabir naredbe Make
Block; padaju}i
izbornik Draw.
110
III. DIO
Kako radi naredba Make Block
Naredba Make Block od odabranih objekata nekog crte`a oblikuje jedan
objekt – blok i pohranjuje ga pod zadanim imenom. Tako definiran blok
mo`emo koristiti samo u crte`u u kojem je formiran. Blok unutar sebe
pohranjuje i zna~ajke objekata od kojih je oblikovan sloj, boja i vrsta linije).
Nakon odabira naredbe Make Block, otvara se okvir za dijalog Block
Definition.
Slika 5.8
Okvir za dijalog
Block
Definition.
Ü
Da biste formirali blok, prvo morate u okvir za ime bloka, Block name:,
upisati ime budu}eg bloka.
Preporu~a se da ne koristite palatale( } , ~ ,| , { i ` ) za imenovanje crte`a, blokova, slojeva,...Pomno odberite imena
blokova, tako da ih kasnije lako mo`ete prepoznati.
Morate tako|er izabrati objekte od kojih }ete oblikovati blok. Kliknite na
gumb Select Objects<. AutoCAD LT vas privremeno vra}a u crte` i omogu}uje vam odabir objekata. Kada zavr{ite s odabirom, pritisnite Enter ili
kliknite na desnu tipku mi{a.
Ponovno se otvara okvir za dijalog Block Definition. Sada jo{ trebate
izabrati baznu to~ku, to jest to~ku koja }e vam prilikom umetanja bloka
u crte` omogu}iti da ga to~no smjestite u `eljeni polo`aj.
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE
111
Kliknite na gumb Select Point< , AutoCAD LT vas ponovno privremeno
vra}a u crte` i omogu}uje vam odabir bazne to~ke. To~ku birajte
isklju~ivo alatima Object Snap.
Nakon odabira to~ke ponovno se otvara okvir za dijalog Block Definition.
Sada jo{ mo`ete odlu~iti da li `elite da objekti od kojih ste napraviti blok
ostanu u crte`u ili ne. Ako je postavljena kva~ica unutar kvadrati}a
Retain Object, onda je opcija uklju~ena i objekti }e ostati, a ako nije, opcija je isklju~ena i objekti }e se izbrisati. Na kraju kliknite na gumb OK da
bi se naredba izvr{ila.
Sada kada znate kako se od nacrtanih objekata formira blok, odaberite
ðMake Block/ i formirajte od crte`a kade
naredbu Make Block /Drawð
blok KADA.
Slika 5.9
Izgled okvira za
dijalog Block
Definition prilikom
definiranja
bloka KADA.
Ü
Prvo upi{ite ime, KADA, u okvir za ime bloka, zatim kliknite na gumb
Select Object<. Vra}ate se privremeno u crte`. Prozorom odaberite
cijelu kadu i klikom na desnu tipku mi{a potvrdite odabir.
Ponovno se otvorio okvir za dijalog Block Definition. Sada kliknite na
gumb Select Point<. Ponovno se vra}ate u crte` i pomo}u Object
ðSnap to Intersection odaberite gornji desni ugao kade.
Snapð
Ponovno se otvara okvir za dijalog Block Definition, isklju~ite opciju
Retain Object i kliknite na gumb OK. Definirali ste blok KADA, a crte`
kade je nestao s ekrana. Sada }ete nacrtati umivaonik.
112
III. DIO
Slika 5.10
Odabir objekata od
kojih }e se
formirati blok
KADA.
Ü
Slika 5.11
Odabir bazne
to~ke.
Ü
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE
113
Crtanje oznake umivaonika
Slika 5.12
Skica oznake
umivaonika.
Ü
ðLine/ i zapo~nite crtanje na istom mjesOdaberite naredbu Line / Drawð
tu na kojem ste crtali kadu.
Command:line
From point:
kliknite u podru~je za crtanje
To point:@60,0
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:@0,45
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:@-60,0
To point:C
Slika 5.13
Nacrtan vanjski
rub umivaonika.
Ü
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
114
III. DIO
ðOffset/ i paralelno kopirajte dvije
Odaberite naredbu Offset /Modifyð
kra}e stranice nacrtanog pravokutnika uz odmak za 5 cm, a gornju za 10
cm, prema unutra. Budu}i da je zadnja udaljenost na koju ste paralelno
kopirali bila 10, prvo paralelno iskopirajte gornju stranicu nacrtanog pravokutnika.
Command:offset
Offset distance of Through<10.0>:
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset:
Side to offset?
pritisnite Enter ili
odaberite gornju stranicu.
dolje.
Slika 5.14
Paralelno iskopirana
dulja stranica
ruba
umivaonika
Ü
Ponovno pozovite naredbu i promijenite udaljenost paralelnog kopiranja.
Command:offset
Offset distance of Through<10.0>:5
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset:
pritisnite Enter ili
odaberite desnu stranicu.
115
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE
Side to offset?
lijevo.
Select object to offset:
Side to offset?
odaberite lijevu stranicu.
desno i prekinite naredbu.
Slika 5.15
Paralelno iskopirane
dvije kra}e
stranice
umivaonika.
Ü
Donja strana umivaonika je zaobljena i da biste to nacrtali odaberite naðArc>3 points/ te nacrtajte kru`ni luk s po~etnom
redbu Arc /Drawð
to~kom u polovi{tu lijeve stranice, s jednom to~kom u polovi{tu donje
stranice i krajnjom to~kom u polovi{tu desne stranice pravokutnika.
Command:arc
Center/<Start point>:mid of
Midpoint i ozna~ite lijevu stranu.
ðSnap to
Object Snapð
Center/End/<Second point>:mid of
Midpoint i ozna~ite donju stranu.
End point:mid of
desnu stranu.
ðSnap to
Object Snapð
ðSnap to Midpoint i ozna~ite
Object Snapð
116
III. DIO
Slika 5.16
Nacrtana zaobljena
stranica umivaonika
pomo}u naredbe
Arcð3 Points. Ü
Nacrtali ste luk i sada ga paralelno kopirajte za 5 cm prema gore. OdabeðOfsett /.
rite naredbu Offset/Modifyð
Command:offset
Offset distance of Through<5.0>:
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset:
Side to offset?
pritisnite Enter ili
odaberite luk.
gore i prekinite naredbu.
Sada }ete upotrijebiti naredbu Fillet da biste uredili uglove i spojeve crta
ðFillet/ i zaoblite spojeve
i lukova. Odaberite naredbu Fillet /Modifyð
unutarnjeg luka i okomitih unutarnjh stranica, kru`nim lukom polumjera
20 cm. Prvo promijenite polumjer.
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius=25.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: R
snite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Enter fillet radius<0.0>: 20
desnu tipku mi{a.
priti-
pritisnite Enter ili kliknite na
117
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE
Slika 5.17
Paralelno iskopirana
zaobljena stranica
umivaonika.
Ü
Ponovno pozovite naredbu Fillet i zaoblite spojeve kru`nog luka i stranica.
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius= 20.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:
lijevi kraj luka.
Select second object:
ozna~ite
ozna~ite lijevu unutarnju stranicu.
Ponovno pozovite naredbu.
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius= 20.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:
desni kraj luka.
Select second object:
ozna~ite
ozna~ite desnu unutarnju stranicu.
118
III. DIO
Slika 5.18
Spojevi unutarnjh
stranica i unutarnjeg
kru`nog luka
obra|eni
naredbom
Fillet, r=20.
Ü
Ponovno pozovite naredbu, promijenite polumjer kru`nog luka na 25 cm
i zaoblite spojeve vanjskog luka i vanjskih okomitih stranica.
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius=20.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: R
nite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Enter fillet radius<20.0>: 25
na desnu tipku mi{a.
pritis-
pritisnite Enter ili kliknite
Ponovno pozovite naredbu.
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius= 25.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:
lijevi kraj luka.
Select second object:
Ponovno pozovite naredbu.
ozna~ite
ozna~ite lijevu vanjsku stranicu.
119
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius= 25.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:
desni kraj luka.
Select second object:
ozna~ite
ozna~ite desnu vanjsku stranicu.
Slika 5.19
Spojevi vanjskih
stranica i vanjskog
kru`nog luka
obra|eni
naredbom
Fillet, r=25.
Ü
Ponovno pozovite naredbu i sada promijenite polumjer na 0 i odstranite
vi{kove gornjih unutarnjih uglova.
Command:_fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius=25.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R
Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Enter fillet radius<25.0>:0
desnu tipku mi{a.
Ponovno pozovite naredbu.
Command:_fillet
pritisnite
pritisnite Enter ili kliknite na
120
III. DIO
(TRIM mode) Curent fillet radius= 0.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:
lijevu strana vodoravne stranice.
Select second object:
ozna~ite
ozna~ite lijevu okomitu stranicu.
Ponovno pozovite naredbu.
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius= 0.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:
desnu strana vodoravne stranice.
Select second object:
ozna~ite
ozna~ite desnu okomitu stranicu.
Slika 5.20
Gorni unutarnji uglovi
umivaonika obra|eni
naredbom
Fillet, r=0.
Ü
Odaberite naredbu Erase i obri{ite suvi{nu liniju s donje strane kru`nog
luka.
Nacrtali ste umivaonik i sada od njega napravite blok. Odaberite naredðMake Block/ i otvorit }e se okvir za dijalog Block
bu Make Block /Drawð
Definition.
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE
121
Slika 5.21
Izgled okvira za dijalog Block Definition
prilikom
definiranja
bloka UMIV.
Ü
Upi{ite ime, Block name:UMIV, kliknite na Select Objects< i prozorom
odaberite cijeli umivaonik, a zatim potvrdite odabir.
Slika 5.22
Odabir objekata od
kojih }e se
formirati blok
UMIV.
Ü
ðSnap to Midpoint i odaberite
Kliknite na Select Point<, Object Snapð
stranicu koja se pola`e uza zid.
Isklju~ite opciju Retain Object i kliknite na gumb OK. Definirali ste blok
UMIV, a crte` umivaonika je nestao s ekrana. Sada }ete jo{ nacrtati wc
{koljku.
122
Slika 5.23
Odabir bazne
to~ke.
III. DIO
Ü
Crtanje oznake wc {koljke
Slika 5.24
Skica oznake
wc {koljke.
Ü
ðLine/ i nacrtajte prvo konture kotli}a.
Odaberite naredbu Line / Drawð
Command:line
From point:
kliknite u podru~je za crtanje.
To point:@45,0
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:@0,15
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE
To point:@-45,0
123
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:C
Slika 5.25
Nacrtane konture
kotli}a.
Ü
Sada }ete nacrtati elipsu koja krajem svoje velike osi tangira donju
stranicu upravo nacrtanog pravokutnika to~no u polovi{tu, s time da je
promjer velike osi 50 cm, a polumjer male 17.5 cm. Odaberite naredbu
ðEllipseð
ð Axis,End/ i nacrtajte konturu wc {koljke.
Ellipse /Drawð
Command:ellipse
ðFrom
Arc/Center/<Axsis endpoint1>:mid Object Snapð
Midpoint i ozna~ite donju stranicu pravokutnika.
Axis endpoint2:@0,-50 upi{ite koordinatu to~ke kraja velike osi
elipse i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Other axis distance>/[email protected],0 upi{ite koordinatu to~ke kraja polumjera male osi elipse i pritisnite Enter ili kliknite
na desnu tipku mi{a.
124
III. DIO
Slika 5.26
Elipsa koja }e predstavljati rub {koljke
nacrtana pomo}u
naredbe
EllipseðAxis,
End.
Ü
Sada }ete odrezati dio elipse da bi kontura {koljke izgledala kao na slici
5.24. Granica odsijecanja treba biti na 5 cm od donje stranice kotli}a.
ðOffset/ i paralelno iskopirajte
Prvo odaberite naredbu Offset /Modifyð
donju stranicu pravokutnika za 5 cm prema dolje.
Command:offset
Offset distance of Through<5.0>:
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset:
ka.
Side to offset?
pritisnite Enter ili
odaberite donju stranicu prvokutni-
dolje i prekinite naredbu.
ðTrim/ i odre`ite kako dio elipse iznad
Odaberite naredbu Trim /Modifyð
upravo nacrtane crte, tako i desni i lijevi kraj crte koji prelazi elipsu.
Command:trim
Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No
extend)
Select object:
odaberite elipsu.
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE
Slika 5.27
Kona~ni izgled
oznake wc
{koljke.
125
Ü
Select object: odaberite crtu koja sije~e elipsu i pritisnite Enter
ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Slika 5.28
Izgled okvira za
dijalog Block
Definition prilikom
definiranja
bloka WC.
Ü
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo:
dio elipse koji `elite odrezati.
ozna~ite
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo:
lijevi dio crte koji `elite odrezati.
ozna~ite
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo:
desni dio crte koji `elite odrezati i zavr{ite naredbu.
ozna~ite
126
III. DIO
Nacrtali ste wc {koljku i sada napravite blok, WC. Odaberite naredbu
ðMake Block/.
Make Block /Drawð
Ü
Upi{ite ime, Block name: WC, kliknite na gumb Select Objects<, prozorom odaberite cijelu wc {koljku i potvrdite odabir, kliknite na gumb
ðSnap to Midpoint i odaberite stranicu koja
Select Point< Object Snapð
se pola`e uza zid. Isklju~ite opciju Retain Object i kliknite na gumb OK.
Definirali ste blok WC, a crte` WC {koljke je nestao sa ekrana.
Slika 5.29
Odabir naredbe
Insert Block; padaju}i
izbornik Draw.
Sada }ete opremiti va{u kupaonu sanitarijama tako da }ete umetnuti blokove, KADA, UMIV i WC, u tlocrt. To }ete u~initi pomo}u naredbe Insert
Block.Naredbu mo`ete na}i u padaju}em izborniku ili alatnom okviru Draw.
Kako umetnuti blok u crte`
Naredba Insert Block omogu}uje odabir definiranih blokova i njihovo
umetanje u crte`. Nakon odabira naredbe otvara se okvir za dijalog Insert.
Slika 5.30
Okvir za dijalog
Insert.
Ü
Kliknete li na gumb Block..., otvara se novi okvir za dijalog Defined
Blocks s popisom blokova.
Prvo provjerite da li je opcija Specify Parameters on Screen uklju~ena.
Ona mora biti uklju~ena jer }ete parametre za umetanje bloka zadavati
nakon izlaska iz okvira za dijalog. @eljeni blok odabirete tako da ozna~ite
njegovo ime u popisu i onda kliknete na gumb OK. Ime odabranog bloka
ispisuje se u okviru kraj gumba Block... u okviru za dijalog Insert.
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE
Slika 5.31
Okvir za dijalog
Defined Blocks.
127
Ü
Kliknete li na gumb Files..., otvarate okvir za dijalog Select Drawing File
unutar kojeg mo`ete odabrati datoteku {to sadr`i `eljeni blok (vidi 8.
poglavlje).
Slika 5.32
Okvir za dijalog
Select Drawing
File.
Ü
Kada ste izabrali blok iz popisa definiranih blokova crte`a ili iz popisa
datoteka, kliknite na gumb OK i sad }ete morati putem naredbenog retka
zadati neke parametre da biste pravilno umetnuli blok u crte`.
Insertion point:
AutoCAD LT od vas tra`i da izaberete to~ku u koju }ete umetnuti blok.
Pomo}u alata Object Snap odaberite najprikladniju to~ku ovisno o to~ci
umetanja za koju je vezan blok.
X scale factor <1>/Corner/XYZ:
AutoCAD LT vam omogu}uje da pove}ate ili smanjite blok po X osi, a
osnovno postavljena vrijednost je 1.
Y scale factor(default=X):
128
III. DIO
Mo`ete pove}ati ili smanjiti blok i po y osi, a osnovno postavljena vrijednost je jednaka izabranoj x vrijednosti.
Rotation angle<0>:
Na kraju mo`ete jo{ i zarotirati blok oko to~ke umetanja za `eljeni kut.
Slika 5.33
Tlocrt kupaone s
umetnutim
oznakama
sanitarija.
Ü
Sada kada znate kako se ume}u blokovi u crte`, umetnite va{e blokove u
tlocrt. Prvo umetnite blok KADA u gornji desni ugao tlocrta kao na slici
5.33. Odaberite naredbu Insert Block, kliknite na gumb Block... i u
okviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite KADA i kliknite na gumb OK.
Slika 5.34
Okvir za dijalog
Defined Blocks s
popisom definiranih
blokova unutar
kojeg odabiremo
blok KADA.
Ü
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE
129
Slika 5.35
Okvir za dijalog Insert
nakon odabira
bloka KADA.
Ü
U okviru za dijalog Insert tako|er kliknite na gumb OK i na ekranu se
pojavila kada. Pomaknite mi{a i vidjet }ete da se za vrijeme pomicanja po
ekranu grafi~ki pokaziva~ dr`i za gornji desni ugao (to~ka odabrana kao
bazna to~ka kada ste formirali blok).
Slika 5.36
Izgled bloka KADA
odmah nakon
u~itavanja prije
odabira to~ke
umetanja.
Ü
Sada obratite pa`nju na naredbeni redak.
ðSnap to Intersection i
Insertion point:int of Object Snapð
ozna~ite gornji desni ugao kupaone.
130
III. DIO
Insertion point:_int of X scale factor
<1>/Corner/XYZ:
prihvatite podrazumijevanu opciju pritiskom na Enter ili klikom na desnu
tipku mi{a.
Yscale factor(default X): prihvatite podrazumijevanu opciju
pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a.
Rotation angle<0>: prihvatite podrazumijevanu opciju pritiskom
na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a.
Umetnuli ste kadu u tlocrt i sada ponovno pozovite naredbu Insert Block,
odaberite blok UMIV i umetnite ga na lijevi zid, kao na slici 5.33, tako da
ga zakrenete za 90 stupnjeva. U okviru za dijalog Insert kliknite na gumb
Block, zatim u okviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite UMIV i kliknite
na gumb OK.
Slika 5.37
Okvir za dijalog
Defined Blocks s
popisom definiranih
blokova unutar kojeg
odabiremo blok
UMIV
Ü
U okviru za dijalog Insert tako|er kliknite na gumb OK i na ekranu se
pojavio umivaonik. Sada obratite pa`nju na naredbeni redak.
Insertion point:nea to
ozna~ite zid kao na slici 5.33.
ðSnap to Nearest i
Object Snapð
X scale factor <1>/Corner/XYZ:
na desnu tipku mi{a.
Yscale factor(default=X):
desnu tipku mi{a
Rotation angle<0>:90
desnu tipku mi{a.
pritisnite Enter ili kliknite
pritisnite Enter ili kliknite na
upi{ite 90 i pritisnite Enter ili kliknite na
131
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE
Sada jo{ umetnite blok WC na lijevi zid, kao na slici 5.33, tako da ga
zaokrenete za 90 stupnjeva. Odaberite naredbu Insert Block, kliknite na
gumb Block... i u okviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite WC, te
kliknite na gumb OK.
Slika 5.38
Okvir za dijalog
Defined Blocks s
popisom definiranih
blokova unutar
kojeg odabiremo
blok WC.
Ü
U okviru za dijalog Insert tako|er kliknite na gumb OK i na ekranu se
pojavila wc {koljka. Obratite sada pa`nju na naredbeni redak.
Insertion point:nea to
ozna~ite zid kao na slici 5.33.
ðSnap to Nearest i
Object Snapð
X scale factor<1>/Corner/XYZ:
desnu tipku mi{a.
Y scale factor(default=X):
desnu tipku mi{a.
Rotation angle<0>:90
mi{a.
pritisnite Enter ili kliknite na
pritisnite Enter ili kliknite na
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
Bez obzira koliko ste objekata nacrtali da biste ga formirali, svaki umetnuti blok je jedan objekt. Jo{ se sje}ate kako ste crtali wc {koljku – nacrtali ste pet crta i elipsu – ali ako sada probate obrisati samo jednu od
njih, obrisat }ete cijelu wc {koljku. Odaberite naredbu Erase/MoðErase/ i probajte obrisati samo elipsu wc {koljke. Odabirom elipse
difyð
odabrali ste cijeli blok.
Budu}i da ne `elite obrisati wc {koljku, pritisnite Esc na tipkovnici da
biste prekinuli naredbu. Formiraju}i blok, AutoCAD LT od puno odabranih objekata radi jedan. S blokom je zbog toga lak{e baratati i zauzima
manje mjesta na disku. Ako iz nekog razloga `elite mijenjati umetnuti
blok, morate ga prije toga rastaviti na sastavne dijelove pomo}u naredbe
Explode.
132
III. DIO
Slika 5.39
Rezultat poku{aja
brisanja elipse
wc {koljke - ozna~ila
se cijela wc
{koljka.
Ü
Kako radi naredba Explode
Naredba Explode razbija izabrani blok na objekte iz kojih je formiran. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.
Upiti koji se pojavljuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe
Explode:
Command:explode
Ü
Select objects: NN found
Slika 5.40
Odabir naredbe
Explode; padaju}i
izbornik Modify.
Odabirete jedan ili vi{e blokova, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njihovom broju. Mo`ete birati koliko god `elite blokova, ali kada ste gotovi s
odabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. Pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a naredba se odmah izvr{ava.
Sada kada znate kako radi naredba Explode odaberite je i primijenite na
va{em bloku WC.
Command:explode
Select objects:
na desnu tipku mi{a.
ozna~ite wc {koljku i pritisnite Enter ili kliknite
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE
133
ð
Sada ponovno poku{ajte obrisati samo elipsu wc {koljke Erase /Modifyð
Erase/.
Slika 5.41
Rezultat poku{aja
brisanja elipse wc
{koljke nakon {to ste
primjenili naredbu
Explode na bloku
WC - ozna~ila se
samo elipsa.
Ü
Sada ste odabrali samo elipsu, wc {koljka vi{e nije blok i na njoj mo`ete
vr{iti `eljene promjene. Pritisnite na Esc da biste prekinuli naredbu Erase, a onda kliknite na gumb Undo na standardnoj alatnoj traci da biste
poni{tili djelovanje naredbe Explode. Blokovi koje ste definirali naredbom Make Block dostupni su vam, na `alost, samo u ovom crte`u, a bilo
bi vrlo prakti~no kada biste ih mogli koristiti i u budu}im crte`ima.
Blokove mo`ete definirati i pomo}u narebe Wblock i tada }e vam biti
dostupni i u drugim crte`ima. Naredbu }ete upoznati u 8. poglavlju.
Sa`etak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako od nacrtanih objekata definirati blok
i kako ga umetnuti u crte`. U narednom poglavlju savladat }ete radnje
koje se odnose na promjene postoje}ih crte`a.
IV DIO
6. Poglavlje
U ovom poglavlju
Kako mijenjati izgled crte`a
info
info
l
Promjena izgleda crte`a
l
Kako radi naredba Move
l
Kako radi naredba Stretch
l
Kako radi naredba Distance
l
Kako radi naredba Rotate
l
Kako radi naredba Scale
l
Kako radi naredba Copy
U ovom poglavlju }ete nau~iti kako rade neke od naredbi za mijenjanje (Modify) crte`a i
kako ih primijeniti u stvarnoj situaciji.
Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE
137
Promjena izgleda crte`a
Niste zadovoljni izgledom kupaone, `elite isprobati druk~iji raspored ili
~ak promijeniti dimenzije tlocrta.
Slika 6.1
Skica nove
kupaone.
Ü
Ü
Da ste crtali na papiru, za takve promjene morali biste crtati novi crte`,
a u AutoCAD-u LT sve to mo`ete napraviti jednostavno i brzo upotrebom
pravih naredbi. Prvo otvorite va{ crte` KUPAONA.dwg i spremite ga pod
ðSave As /. Sve promjene koje }ete
novim imenom KUPAONA1 /Fileð
odsad izvoditi odnosit }e se na novi crte` KUPAONA1. Va{ prvi crte` KUPAONA ostat }e nepromijenjen.
Slika 6.2
Odadbir naredbe
Move; padaju}i
izbornik Modify.
Da biste promijenili dimenzije tlocrta, prvo trebate odstraniti sve simbole sanitarija iz tlocrta. Mogli biste ih jednostavno izbrisati, Erase, pa
onda opet uvr{tavati, Insert Block, ali sada }ete ih samo maknuti iz
tlocrta koriste}i naredbu Move. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u
naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira
Modify.
138
IV. DIO
Kako radi naredba Move
Naredba Move pomi~e odabrane objekte iz jednog u drugi polo`aj na
crte`u.
Objekt koji pomi~emo
To~ka u koju pomi~emo objekt
Rezultat
Slika 6.3
Primjer djelovanja
naredbe Move. Ü
To~ka iz koje pomi~emo objekt
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Move:
Command:move
Select objects:NN found
Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njihovom broju. Mo`ete birati koliko god `elite objekata, ali kada zavr{ite s izborom, morate
pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.
Base point or displacement:
AutoCAD LT od vas tra`i da izaberete baznu to~ku za koju }e se odabrani
objekt »dr`ati« prilikom pomicanja. To~ku mo`ete izabrati neposredno na
ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom koordinata . Nakon odabira bazne to~ke, odabrani objekt se tom to~kom »uhvatio« za grafi~ki
pokaziva~ i sada mo`ete odabrati to~ku u koju }ete ga premjestiti. Baznu
to~ku trebate uvijek odabrati tako da objekte koje pomi~ete to~no i jednostavno smjestite u novi polo`aj.
Zamislite da preslikavate baznu to~ku u drugu to~ku pomicanja. Baznu to~ku birate zapravo ovisno o novom polo`aju
objekata. Prvo dobro sagledajte mjesto gdje }ete premjestiti
objekt i unaprijed odlu~ite o to~ci na koju }ete ga pomaknuti, a tek onda, ovisno o njoj, izaberite baznu to~ku.
139
Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE
Second point of displacement:
Odabirom druge to~ke odre|ujete mjesto novog polo`aja objekta. Mo`ete
je odabrati neposredno u crte`u, uz pomo} alata Object Snap ili upisom
to~nih koordinata to~ke.
Sada kada znate kako radi naredba Move, odaberite je i pomaknite sve
sanitarije izvan tlocrta kao na slici 6.4.
Slika 6.4
Oznake sanitarija
pomaknute izvan
tlocrta.
Ü
Command:move
Select objects:1 found
Select objects: 1 found
Select objects:1 found
Ü
Select objects:
Slika 6.5
Odabir naredbe
Stretch; padaju}i
izbornik Modify.
odaberite wc.
odaberite umivaonik.
odaberite kadu.
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
ðMidpoint
Base point or displacement:mid of Object Snapð
of i odaberite sredi{nju to~ku zida uz koji su prislonjeni wc i
umivaonik.
Second point of displacement: odaberite to~ku tako da
kliknete desno od tlocrta , kao na slici 6.4.
140
IV. DIO
Sada }ete, jednostavno i brzo, uz pomo} naredbe Stretch promijeniti dimenzije tlocrta. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak,
odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.
Kako radi naredba Stretch
Naredba Stretch raste`e ili sti{}e objekte od izabrane to~ke za zadanu
vrijednost.
Druga to~ka pomaka
Bazna to~ka pomaka
Druga to~ka pomaka
Rezultat
Po~etni oblik
Slika 6.6
Primjer djelovanja
naredbe
Stretch.
Ü
Druga to~ka pomaka
Prozor za odabir Crossing
Rezultat
Bazna to~ka pomaka
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Stretch
Command:stretch
Select objects to stretch by crossing – window or
polygon...
AutoCAD LT vas obavje{tava da objekte koje `elite rastegnuti ili stisnuti morate odabrati prozorom za odabir Crossing (2. poglavlje, dio »Odabir
objekata«).
Select objects:Other corner:NN found
Definirate prozor za odabir Crossing odabirom desnog donjeg i lijevog
gornjeg ugla i na taj na~in odabirete objekte koje `elite rastegnuti ili stisnuti, a AutoCAD LT vas obavje{tava o broju izabranih objekata. Kada
ste zavr{ili s odabirom, obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu
tipku mi{a.
Base point or displacement:
AutoCAD LT od vas tra`i da odredite to~ku iz koje }ete zapo~eti stiskanje ili rastezanje izabranih objekata. Mo`ete je odabrati neposredno na
ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom to~nih koordinata to~ke.
Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE
141
Second point of displacement:
Trebate zadati to~ku u koju }e se premjestiti bazna to~ka i time odrediti
za koliko }e se odabrani objekti stisnuti ili rastegnuti. To~ku mo`ete
odabrati neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom
to~nih koordinata to~ke.
Nemojte zaboraviti, ako upisujete koordinate, da nakon upisa morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.
Sada odaberite naredbu Stretch i prvo rastegnite tlocrt za 40 cm udesno,
a zatim ponovno pozovite naredbu i stisnite tlocrt za 40 cm prema gore.
Slika 6.7
Odabir Crossing
prozora.
Ü
Command:stretch
Select objects to stretch by crossing – window or
polygon...
142
IV. DIO
Select objects:Other corner: 6 found otvorite prozor
Crossing kao na slici 6.7 i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a.
ð
Base point or displacement:int of Object Snap-ð
Intersection of i odaberite lijevi donji ugao tlocrta.
Second point of displacement:@40,0 upi{ite relativnu
koordinatu to~ke do koje `elite rastegnuti tlocrt i pritisnite Enter ili
kliknite na desnu tipku mi{a.
Ponovno pozovite naredbu i sada stisnite tlocrt za 40 cm.
Slika 6.8
Odabir Crossing
prozora
Ü
Command:stretch
Select objects to stretch by crossing – window or
polygon...
Select objects:Other corner:15 found otvorite prozor
Crossing kao na slici 6.8 i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a.
Base point or displacement:int of Object
ðIntersection of i odaberite lijevi donji ugao tlocrta.
Snapð
Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE
143
Second point of displacement:@0,40 upi{ite relativnu koordinatu to~ke do koje `elite stisnuti tlocrt i pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Slika 6.9
Tlocrt kupaone
promijenjenih
dimenzija.
Ü
Ü
Ako ste zaboravili koje su bile dimenzije po~etnog tlocrta, sada se sigurno pitate kojih je dimenzija ovaj novi. Mo`ete prolistati knjigu i
prona}i po~etne dimenzije tlocrta i onda izra~unati sada{nje dimenzije,
ali bilo bi puno jednostavnije i djelotvornije da mo`ete mjeriti du`ine
neposredno na ekranu. Udaljenost izme|u dvije to~ke mo`ete izmjeriti
pomo}u naredbe Distance. Naredbu mo`ete odabrati iz okvira sa zna~ajkama objekata.
Slika 6.10
Odabir naredbe
Distance; gumb s
okvira sa
zna~ajkama
objekata.
144
IV. DIO
Kako radi naredba Distance
Naredba mjeri udaljenost izme|u dvije odabrane to~ke.
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe
Distance:
Command:dist
First point:
Odabirete to~ku neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap.
Second point:
Odabirete to~ku neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap. Nakon odabira druge to~ke u naredbenom retku se ispisuje niz informacija:
Distance:NN
udaljenost odabranih to~aka.
Angle in XY Plane:NN
Angle from XY Plane:NN
kut u x,y ravnini.
kut u odnosu na x,y ravninu.
Delta X = NN, Delta Y =NN , Delta Z = NN
x, y i z osi.
udaljenost po
Sada izmjerite {irinu i du`inu novog tlocrta kupaone koriste}i naredbu
Distance.
Command:dist
ðIntersection of i odaberite lijeObject Snapð
First point:int of
vi unutarnji ugao.
Second point:int of
desni unutarnji ugao.
ðIntersection of i odaberite
Object Snapð
Distance:260.0,Angle in XY Plane:0,Angle from XY
Plane:0
Delta X =260.0, Delta Y =0.0, Delta Z =0.
Ponovno pozovite naredbu i izmjerite {irinu kupaone.
Command:dist
First point:int of
lijevi unutarnji ugao.
ðIntersection of i odaberite donji
Object Snapð
Second point:int of
gornji lijevi unutarnji ugao.
ðIntersection of i odaberite
Object Snapð
145
Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE
Distance:180.0,Anglie in XY Plane:90,Angle from XY
Plane:0
Delta X = 0.0, Delta Y = 180.0 , Delta Z = 0.0
Sada znate kojih vam je dimenzija tlocrt kupaone (260x180) i mo`ete ga
opremiti sanitarijama. Ako ste mo`da zaboravili kojih su vam dimenzija
sanitarni elementi, mo`ete ih na brzinu izmjeriti.
ðMove/, smjestiti
Sada }ete, upotrebljavaju}i naredbu Move /Modifyð
simbole sanitarija u novi tlocrt kao na slici 6.1. Prvo premjestite kadu tako da je polo`ite du`om stranom uz lijevi zid kupaone.
Command:move
Select objects:1 found
kliknite na desnu tipku mi{a.
odaberite kadu i pritisnite Enter ili
Base point or displacement:int of Object
ðIntersection of i odaberite lijevi donji ugao kade.
Snapð
Second point of displacement:int of Object
ðIntersection of i odaberite lijevi donji ugao tlocrta.
Snapð
Slika 6.11
Premje{tena
oznaka kade u
tlocrt.
Ü
146
IV. DIO
Sada biste trebali premjestiti wc {koljku, ali da biste je mogli smjestili u
tlocrt, kao na slici 6.1, trebate je prvo zaokrenuti, a tek onda premjestiti. Zaokrenut }ete je pomo}u naredbe Rotate. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog
okvira Modify.
Slika 6.12
Odabir naredbe Rotate;
padaju}i izbornik
Modify.
Ü
Kako radi naredba Rotate
Odabrani objekt
Slika 6.13
Primjeri
djelovanja naredbe
Rotate.
Ü
Bazna to~ka
45º
90º
135º
180º
225º
270º
315º
Naredba Rotate zaokre}e odabrani objekt oko zadane to~ke za zadani
kut.
Upiti koji se pojavljuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe
Rotate
Command:rotate
Select objects:NN found
Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njhovom broju.
Mo`ete birati koliko god `elite objekata, a kada ste zavr{ili s odabirom,
morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desni gumb mi{a.
Base point:
Trebate odabrati to~ku oko koje }ete zaokretati izabrani objekt. Mo`ete
je izabrati neposredno na ekranu pomo}u alata Object Snap ili upisati
to~nu koordinatu to~ke.
147
Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE
U ve}ini slu~ajeva dobro je odabrati baznu to~ku na samom
objektu koji zaokre}ete.
<Rotation angle>/Reference:
Ovdje zadajete kut za koji `elite zaokrenuti objekt.
Sada kada znate kako radi naredba Rotate, odaberite je i zaokrenite wc
{koljku za 90 stupnjeva da biste je mogli smjestiti u tlocrt kao na slici 6.1.
Command:rotate
Select objects:1 found odaberite wc {koljku i pritisnite Enter
ili kliknite na desnu tipku mi{a.
ðMidpoint of i odaberite
Base point:mid of Object Snapð
stranicu koja se pola`e uza zid.
<Rotation angle>/Reference:90
desnu tipku mi{a.
Slika 6.14
Zakrenuta
oznaka
wc {koljke.
Ü
pritisnite Enter ili kliknite na
148
IV. DIO
ðMove/ i premjestite wc {koljku
Odaberite sada naredbu Move /Modifyð
u sredi{nju to~ku zida desno od vrata.
Command:move
Select objects:1 found
ili kliknite na desnu tipku mi{a.
odaberite wc {koljku i pritisnite Enter
ðMidpoint of i odaberite
Base point or displacement:mid of Object Snapð
stranicu kotli}a koja se pola`e uza zid.
Second point of displacement:mid of
point of i odaberite zid desno od vrata.
ðMidObject Snapð
Slika 6.15
Premje{tena
oznaka wc {koljke
u tlocrt.
Ü
Ü
Ovu novu kupaonu odlu~ili ste opremiti s dvostrukim umivaonikom. Simbol koji vam je na raspolaganju prevelik je da biste jednostavno postavili dva simbola umivaonika jedan kraj drugoga i rije{ili pitanje dvostrukog umivaonika. Morali biste prvo na neki na~in smanjiti simbol umivaonika i onda od dva smanjena napraviti dvostruki umivaonik. Da biste
smanjili simbol umivaonika, upotrijebit }ete naredbu Scale. Naredbu
mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg
izbornika ili alatnog okvira Modify.
Slika 6.16
Odabir naredbe Scale;
padaju}i izbornik
Modify.
Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE
149
Kako radi naredba Scale
Naredba Scale pove}ava ili smanjuje odabrane objekte od izabrane to~ke
za zadani faktor.
Faktor skaliranja
2
Odabrani objekt
Faktor skaliranja
0.5
Slika 6.17
Primjeri djelovanja
naredbe
Scale.
Ü
Bazna to~ka skaliranja
Upiti koji se pojavljuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe
Scale:
Command:scale
Select objects:NN found
Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njihovom broju. Mo`ete odabrati koliko god `elite objekata, a kada ste zavr{ili s odabirom,
morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.
Base point:
Trebate odabrati baznu to~ku od koje }e se izabrani objekti smanjiti ili
pove}ati ovisno o zadanom faktoru. Koristite alate Object Snap prilikom
odabira to~ke.
Uvijek izaberite baznu to~ku na samom objektu koji smanjujete ili pove}avate i to to~ku za koju `elite da ostane na
mjestu.
<Scale factor>/Reference:
Ovdje upisujete faktor skaliranja – brojevi manji od 1 smanjuju, a ve}i od
1 pove}avaju objekt .
150
IV. DIO
Decimalne brojeve uvijek upisujte s to~kom, jer ako ih
upi{ete sa zarezom, AutoCAD LT }e ih o~itati kao koordinate.
Sada kada znate kako radi naredba Scale, odaberite je i smanjite va{ umivaonik za faktor skaliranja 0.9 (10%), tako da vam bazna to~ka smanjenja bude gornji lijevi ugao umivaonika.
Command:scale
Select objects:1 found
ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Base point:int of
gornji ugao umivaonika.
odaberite umivaonik i pritisnite Enter
ðIntersection of i odaberite lijevi
Object Snapð
<Scale factor>/Reference:0.9
desnu tipku mi{a.
Slika 6.18
Smanjena oznaka
umivaonika.
Ü
pritisnite Enter ili kliknite na
151
Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE
Smanjili ste umivaonik za 10% i sada ga jo{ zaokrenite tako da ga mo`ete
smjestiti uza zid nasuprot vrata, kao na slici 6.1. Odaberite naredbu
ðRotate/ i zaokrenite umivaonik za 270 stupnjeva.
Rotate /Modifyð
Command:rotate
Select objects:1 found
ili kliknite na desnu tipku mi{a
odaberite umivaonik i pritisnite Enter
ðMidpoint of i odaberite stranicu
Base point:mid of Object Snapð
umivaonika koja se pola`e uza zid.
<Rotation angle>/Reference: 270
na desnu tipku mi{a.
pritisnite Enter ili kliknite
Ü
Slika 6.19
Zakrenuta oznaka
umivaonika.
Ü
Slika 6.20
Odabir naredbe
Copy; padaju}i
izbornik Modify.
Da biste nacrtali dvostruki umivaonik, treba vam jo{ jedan isti takav
umivaonik. Mo`ete napraviti kopiju simbola umivaonika pomo}u
naredbe Copy. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak,
odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify, pod imenom
Duplicate.
152
IV. DIO
Kako radi naredba Copy
Naredba Copy omogu}uje vam da napravite jednu ili vi{e kopija odabranih objekata.
Objekt koji kopiramo
To~ka u koju kopiramo
Rezultat
To~ka iz koje kopiramo
Objekt koji kopiramo
Slika 6.21
Primjeri djelovanja
naredbe Copy. Ü
To~ka iz koje
kopiramo
Opcija Mutiple
To~ke u koje kopiramo
Rezultat
Upiti koji se pojavljuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe
Copy:
Command:copy
Select object:NN found
Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njhovom broju. Odabirete koliko god `elite objekata, a kada ste gotovi s odabirom, morate
pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.
<Base point or displacement>/Multiple:
AutoCAD LT vam nudi dvije opcije :
Base point or displacement – osnovno postavljena opcija omogu}uje
odabir bazne to~ke kopiranja. To~ku mo`ete zadati neposrednim
odabirom na ekranu, uz pomo} alata Object Snap ili upisom koordinata to~ke. Ako `elite napraviti samo jednu kopiju odabranih objekata, onda prihva}ate osnovno postavljenu opciju tako da odaberete
baznu to~ku. Ako `elite vi{e od jedne kopije odabranih objekata,
onda morate odabrati opciju Multiple.
Multiple – omogu}uje vam kopiranje izabranih objekata dva ili vi{e
puta. Nakon {to ste odabrali vi{estruko kopiranje (upi{ete M u naredbeni redak i pritisnete Enter), AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete baznu to~ku kopiranja.
Base point:
Odaberete baznu to~ku kopiranja neposredno na ekranu, uz pomo} alata
Object Snap ili upisom koordinata.
Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE
153
Nakon {to ste odabrali baznu to~ku kopiranja, u naredbenom se retku
ispisuje upit:
Second point of displacement:
AutoCAD LT od vas tra`i da odredite to~ku u koju }e se odabrani objekti kopirati. To~ku odabirete neposredno na ekranu uz pomo} alata Object
Snap ili upisujete koordinate. Ako ste odabrali vi{estruko kopiranje,
AutoCAD LT vam omogu}uje da odre|ujete koliko god vam puta treba
to~aka u koje }ete kopirati odabrane objekte. Kada obavite kopiranje, trebate zavr{iti naredbu pritiskom na Enter ili desni gumb mi{a.
Odabirom bazne to~ke i druge to~ke vi definirate vektor
pomaka.
Sada ste nau~ili kako radi naredba Copy i mo`ete napraviti kopiju simbola va{eg smanjenog i zaokrenutog umivaonika. Odaberite naredbu Copy
i kopirajte umivaonik iz njegovog lijevog ugla u desni.
Slika 6.22
Dvostruki umivaonik
dobiven
kopiranjem.
Ü
154
IV. DIO
Command:copy
Select object:1 found odaberite umivaonik i pritisnite Enter
ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Base point or displacement>/Multiple:int of Object
ðIntersection of i odaberite lijevi gornji ugao umivaonika.
Snapð
Second point of displacement:int of Object
ðIntersection of i odaberite desni gornji ugao umivaonika.
Snapð
Sada jo{ premjestite dvostruki umivaonik u tlocrt. Odaberite naredbu
ðMove/ i premjestite umivaonik u tlocrt kao na slici 6.1.
Move /Modifyð
Command:move
Select objects:1 found
odaberite jedan umivaonik.
Select objects:1 found odaberite drugi uminaonik i pritisnite
Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
ð
Base point or displacement:int of Object Snapð
Intersection of i odaberite to~ku gdje se umivaonici doti~u.
Second point of displacement: nea to
Neovest i odaberite zid (kao na slici 6.1).
ð
Object Snapð
ðSave/ .
Nacrtali ste novi tlocrt, KUPAONA1, i sada ga pohranite /Fileð
Sa`etak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako uz pomo} naredbi za mijenjanje
(Modify) mo`ete brzo i jednostavno vr{iti promjene na svom crte`u i
time zna~ajno smanjiti vrijeme potrebno za preure|ivanje va{ih crte`a.
V DIO
7. Poglavlje
U ovom poglavlju
Pisanje
info
info
l
Definiranje stila teksta
l
Kako radi naredba Line Text
l
Kako mijenjati ve} napisani tekst
l
Mjerenje povr{ine
U ovom poglavlju }ete nau~iti kako se definira stil teksta, kako radi naredba za pisanje i kako
upisati tekst u crte`.
157
Pisanje 7. POGLAVLJE
Sada }ete urediti va{ tlocrt kupaone tako da svatko zna {to je na crte`u i
u kojem mjerilu je nactan, da bude potpun, pregledan i uredan. Trebate
prvo smjestiti crte` na »papir«a zatim upisati tekst kojim }ete opisati
nacrt. Da biste to napravili, trebate upoznati naredbe koje }e vam to
omogu}iti.
ðOpen ili alatna traka Standard,
U~itajte va{ crte` KUPAONA.DWG / Fileð
ðLayers/ i definirajte nove
gumb Open/, otvorite naredbu Layers /Formatð
slojeve: OKVIR (bijelo-white) ,TEKST (`uto-yellow), UZORAK (ljubi~astomagenta) i OZNAKE (bijelo-white). Promijenite va`e}i sloj u sloj OKVIR,
ðLine/ i nacrtajte, koriste}i apsolutne koorotvorite naredbu Line /Drawð
dinate to~aka, »rub papira« kako biste imali uvid u polo`aj crte`a na
papiru.
Da biste upisali to~ne apsolutne koordinate »papira«, koristite se tablicom s koordinatama granica crte`a u 2. poglavlju.
Command:_line
From point:0,0 upi{ite apsolutnu koordinatu lijevog donjeg ugla i
pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
To point:594,0 upi{ite apsolutnu koordinatu desnog donjeg ugla
i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
To point:594,420 upi{ite apsolutnu koordinatu desnog gornjeg
ugla i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
To point:0,420
upi{ite apsolutnu koordinatu lijevog gornjeg ugla
i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
To point:C
pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
Ako se crte` ne nalazi u sredini »papira«, odaberite naredbu Move
ðMove/, odaberite cijeli tlocrt pomo}u prozora za odabir i
/Modifyð
pomaknite crte` u sredinu »papira«.
158
Slika 7.1
Crte`
s ucrtanim
»rubom papira«.
V. DIO
Ü
Definiranje stila teksta
Prije nego zapo~nete s pisanjem, morate promijenti va`e}i sloj u sloj
TEKST, koji ste definirali za pisanje, i definirati stil teksta u kojem }e va{
tekst biti ispisan. U AutoCAD-u LT su dostupne tri vrste pisama: Postscript – ekstenzija .pfb, AutoCAD – ekstenzija .shx, True Type – ekstenzija .ttf.
Na temelju ponu|enih pisama formirate svoj stil teksta uz pomo} naredbe Text Style. Stil teksta je opis zna~ajki upotrebljenih prilikom kreiranja teksta. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Format.
Nakon odabira naredbe Text Style otvara se okvir za dijalog Text Style.
Ü
Okvir za dijalog podijeljen je na podru~ja s opcijama:
Slika 7.2
Odabir naredbe Text
Style; padaju}i
izbornik
Format.
Styles – u tom podru~ju upisujete ime novog stila ili iz popisa ve}
definiranih stilova odabirete `eljeni stil teksta.
Character Preview – u tom podru~ju je okvir u kojem je ispisan
primjer odabranog pisma.
Pisanje 7. POGLAVLJE
Slika 7.3
Okvir za dijalog
Text Style.
159
Ü
Font – u tom podru~ju se odabire pismo koje }e biti temelj za va{ stil
teksta. Pritiskom na gumb Browse otvarate okvir za dijalog Select
Font File te iz popisa datoteka pisama odabirete `eljeno temeljno
pismo.
Slika 7.4
Okvir za dijalog
Select Font
File.
Ü
Effects – u tom podru~ju odabirete opcije i upisujete vrijednosti vezane za `eljeni izgled budu}eg stila teksta.
Kada definirate stil teksta, prvo u okvir za ime upi{ite ime stila i zatim
kliknite na gumb New. Nakon toga kliknite na gumb Browse, desno od
okvira Select Font File u podru~ju Font, u okviru za dijalog Select Font
File ozna~ite `eljeno pismo i kliknite na gumb Open.
160
V. DIO
U okviru za pregled pisma ispisat }e se primjer izabranog pisma. Sada se
jo{ trebate odlu~iti `elite li da va{ budu}i stil teksta bude pisan Upside
Down /naopako/, Backwards /unazad/ ili Vertical /okomito/.
Slika 7.5
Primjeri teksta
pisanog naopako,
unazad, okomito
i nako{eno.
Ü
Ispred svake opcije je bijeli kvadrati}; ako je prazan – opcija je isklju~ena,
ako je prekri`en – opcija je uklju~ena. Mo`ete definirati jo{ i Height /visinu/, Width Factor /{irinu/ i Oblique Angle /nako{enost/ slova upisivanjem `eljenih vrijednosti.
Ako }ete u va{em crte`u koristiti samo nekoliko visina slova,
zgodno je za svaku visinu definirati novi stil teksta koji }e se
razlikovati samo u zadanoj visini te }ete koristiti odre|eni
stil teksta prilikom pisanja odre|ene visine slova. Ako niste
sigurni koju visinu slova `elite, onda je najbolje ne definirati
visinu, ostaviti 0. Tako }ete odre|ivati visinu slova svaki
puta kada odaberete naredbu za pisanje. Nemojte zaboraviti pove}ati visinu slova u odabranim osnovnom mjernim
jedinicama /cm/, za faktor smanjenja prilikom ispisa.
Pisanje 7. POGLAVLJE
161
[irinu slova je najbolje ne mijenjati (<1>) iako neka pisma bolje izgledaju s faktorom {irine 0.8. @elite li da va{a slova budu nako{ena, upisujete
vrijednost kuta za koji `elite da va{a slova odstupaju od okomice /slika
7.5/. Kada zavr{ite s definiranjem va{eg stila, kliknite prvo na gumb
Apply, a onda na gumb Close.
Sada odaberite naredbu Text Style i definirajte stil teksta koji }ete koristiti za pisanje u ovom crte`u. Ime neka mu bude ROMANS, a temeljni
font Romans.shx. U okviru za dijalog Text Style prvo u okvir za ime upi{ite ROMANS i kliknite na gumb New. Zatim u podru~ju Font kliknite na
gumb Browse i iz popisa pisama u okviru za dijalog Select Font File odaberite Romans.shx i kliknite na gumb Open. Ostavite isklju~ene opcije
Upside Down, Backwards i Vertical, visina neka ostane <0>, {irina<1>,
a nako{enost <0>. Na kraju kliknite na Apply, a zatim na Close. Definirali ste stil teksta i sad mo`ete upisati `eljeni tekst u crte`.
Kako radi naredba Line Text
Naredbe za pisanje odabirete iz padaju}eg izbornika Draw s podizbornika
Text ili iz alatnog okvira Draw.
AutoCAD LT nudi dvije naredbe za pisanje: Paragraph Text i Line Text.
Paragraph Text otvara AutoCAD-ov ugra|eni editor teksta u obliku okvira za dijalog Edit Mtext u kojem, u prethodno odabranim granicama,
mo`ete unositi i ure|ivati cijele odlomke teksta. Tekst napisan pomo}u
Paragraph Texta u crte`u je jedan objekt.
Line Text ispisuje redak po redak teksta od odabrane to~ke. Svaki redak
teksta je jedan objekt.
Ü
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira Line Text:
Command:dtext
Slika 7.6
Odabir naredbi za
pisanje; padaju}i
izbornik Draw,
podizbornik Text.
Justify/Style/<Start point>:
AutoCAD LT vam nudi tri opcije:
Start point – osnovno postavljena opcija, tra`i da odaberete to~ku od koje
}e se ispisati tekst. To~ku odabirete neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom koordinate u naredbeni redak.
162
Slika 7.7
Okvir za dijalog
Edit MText.
V. DIO
Ü
Justify – otvara pet opcija poravnanja teksta u odnosu na odabranu
po~etnu to~ku.
Align/Fit/Center/Middle/Right:
Slika 7.8
Primjeri ispisa
teksta.
Ü
Align – tra`i da odaberete po~etnu i zavr{nu to~ku teksta i onda
AutoCAD LT odre|uje najpovoljniju visinu slova u odnosu na razmak
odabranih to~aka i koli~inu ispisanog teksta.
Pisanje 7. POGLAVLJE
163
Fit – tra`i da odaberete po~etnu i zavr{nu to~ku teksta te da odredite visinu slova i onda AutoCAD LT ispisuje va{ tekst tako da ovisno
o razmaku odabranih to~aka pove}ava ili smanjuje faktor {irine slova.
Center – AutoCAD LT smje{ta upisani tekst centralno u vodoravnom
smjeru u odnosu na odabranu to~ku.
Middle – odabrana to~ka postaje centralna to~ka ispisanog teksta u
vodoravnom i okomitom smjeru.
Right – AutoCAD LT smje{ta ispisani tekst tako da odabrana to~ka
predstavlja zavr{nu to~ku teksta.
Style – omogu}ava vam da mijenjate stil teksta u kojem }ete pisati.
Upisujete ime prethodno definiranog stila teksta.
Nakon odabira po~etne to~ke, ako prilikom definiranja stila teksta koji
upravo koristite niste zadali visinu slova, u naredbenom retku se ispisuje upit:
Height<>:
Upi{ite `eljenu visinu slova i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a.
Prilikom zadavanja visine slova nemojte zaboraviti da su va{e
osnovne mjerne jedinice centimetri. Slova visine 5 mm morate izraziti u centimetrima, 0.5 cm. Tako|er nemojte zaboraviti da }e se va{ crte` prilikom ispisa smanjiti za zadani
faktor /mjerilo/ tako da `eljenu visinu slova morate uve}ati za
faktor za koji }ete crte` prilikom ispisa smanjiti.
Rotation angle<0>:
Ovdje vam AutoCAD LT omogu}uje da upi{ete kut pod kojim `elite da se
redak teksta ispi{e. Osnovno postavljena opcija je 0, i ako je prihvatite
(Enter ili desna tipka mi{a), redak teksta }e biti vodoravan. Nakon upisa
`eljenog kuta ili prihva}anja osnovno postavljene opcije u naredbenom
retku se ispisuje:
Text:
164
V. DIO
Sada mo`ete upisivati `eljeni tekst. Na ekranu pored izabrane po~etne
to~ke pojavio se kvadrati} koji se pomi~e u desno ispisuju}i slovo po slovo
kako ih vi utipkavate. Pritiskom na tipku Enter ne zavr{avate naredbu
nego prelazite u novi red. Kvadrati} se pojavljuje u novom redu ispod
prvo odabrane po~etne to~ke i omogu}uje vam da ispi{ete novi redak teksta. Pisanje zavr{avate dvostrukim pritiskom na Enter. Svaki redak teksta je zaseban objekt.
ðTextð
ðLine Text/ i desno pored va{eg tlocrta
Odaberite Line Text/Drawð
upi{ite tekst, TLOCT KUPAONE MJ 1:20, visine slova 14 u dva retka kao
na slici 7.9.
Recimo da `elite da vam na iscrtanom nacrtu slova budu visine 7 mm. Prvo pretvorite milimetre u centimetre (7 mm
=0.7 cm), a zatim tu vrijednost uve}ajte za faktor za koji }ete
smanjiti crte` prilikom iscrtavanja. Budu}i da `elimo crte` u
MJ 1:20, faktor smanjenja }e biti 20. Rezultat je 0.7 x 20 = 14.
Slika 7.9
Izgled ispisanog
teksta, TLOCRT
KUPAONE
MJ 1:20,
u crte`u.
Ü
165
Pisanje 7. POGLAVLJE
Command:dtext
Justify/Style/<Start point>:
neposredno na ekranu kao na slici 7.9.
Height<>:14
odaberite po~etnu to~ku
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Rotation angle<0>: prihvatite pritiskom na Enter ili klikom na
desnu tipku mi{a osnovno postavljenu opciju.
Text:TLOCRT KUPAONE
mi{a.
Text:MJ 1:20
tipku mi{a.
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
pritisnite dva puta Enter ili kliknite dvaput na desnu
Kako mijenjati ve} napisani tekst
Ako ste pogrije{ili prilikom pisanja, gre{ku mo`ete ispraviti pomo}u naredbe Edit Text. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Modify,
podizbornika Objects.
Naredba Edit Text... vam omogu}uje da mijenjate sadr`aj ispisanog retka
teksta. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe
Edit Text...:
Command:ddedit
<Select an annotation object>/Undo:
AutoCAD LT vam nudi dvije opcije:
Ü
Undo – poni{tava prethodno izvr{enu promjenu
Slika 7.10
Odabir naredbe Edit
Text; padaju}i
izbornik Modify,
podizbornik
Objects.
Select an annontation object – osnovno postavljena opcija omogu}uje vam da odaberete redak teksta u ~ijem sadr`aju `elite vr{iti promjene. Nakon odabira retka teksta otvara se okvir za dijalog Edit
Text.
U okviru Text ispisan je sadr`aj ozna~enog retka teksta i unutar njega
mo`ete izvr{iti sve `eljene promjene. Kada zavr{ite s ispravkom, kliknite
na gumb OK.
Odabrani redak teksta }e se ispisati na ekranu promijenjena sadr`aja.
166
Slika 7.11
Okvir za dijalog
Edit Text.
V. DIO
Ü
Ako `elite promijeniti ne samo sadr`aj retka teksta nego i neke njegove
zna~ajke, upotrijebit }ete naredbu Properties. Naredba je opisana u 4.
poglavlju, u dijelu »Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima«.
Slika 7.12
Okvir za dijalog
Modify Text.
Ü
U okviru za dijalog Modify Text mo`ete promijeniti sve njegove zna~ajke, sadr`aj teksta u okviru Text, visinu, nako{enost i faktor {irine slova, nako{enost retka teksta, promijeniti ispis teksta u odnosu na odabranu po~etnu to~ku, promijeniti stil teksta i ispisati ga naopako i unazad. Mo`ete ~ak promijeniti i polo`aj po~etne to~ke tako da kliknete na
gumb Pick Point<, u crte`u odaberete novu po~etnu to~ku i zatim u okviru za dijalog Modify Tekst kliknete na gumb OK. Sami isprobajte djeloðProperties/ na nekom tekstu u va{em
vanje naredbe Properties/Editð
crte`u.
Pisanje 7. POGLAVLJE
167
Mjerenje povr{ine
Ü
Napisali ste naslov crte`a i sada }ete uz pomo} AutoCAD-a LT izmjeriti
povr{inu kupaone da biste je mogli upisati u tlocrt. Povr{ina se mjeri
pomo}u naredbe Area. Naredbu mo`ete odabrati iz okvira sa zna~ajkama
objekata.
Slika 7.13
Odabir naredbe Area;
gumb okvira sa
zna~ajkama
objekata.
Kako radi naredba Area
Naredba Area omogu}uje mjerenje povr{ine nekog podru~ja odabirom
to~aka koje ga odre|uju.
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Area:
Command:area
<First point>/Object/Add/Subtract:
AutoCAD LT vam nudi ~etiri opcije:
Object-mjeri povr{ine kruga, elipse, zatvorene polilinije...
Add – zbraja povr{ine
Subtract – oduzima povr{ine
First point – osnovno postavljena opcija koja od vas tra`i da odaberete prvu to~ku koja odre|uje podru~je ~iju povr{inu `elite izmjeriti. To~ke birate pomo}u alata Object Snap. Nakon odabira prve
to~ke koja odre|uje podru~je ~iju povr{inu mjerite, u naredbenom
retku se ispisuje:
Next point:
AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete sljede}u to~ku koja odre|uje podru~je koje mjerite. To~ke birate sve dok ne odaberete sve to~ke koje
definiraju podru~je ~iju povr{inu mjerite.
168
V. DIO
Kada ste zavr{ili s odabirom, pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a i u naredbenom retku se ispisuje:
Area=NN
povr{ina u kvadratnim jedinicama.
Perimeter=NN
opseg.
Odaberite sada naredbu Area i izmjerite povr{inu kupaone tako da
odabirete jedan po jedan ugao kupaone.
4
3
1
2
Slika 7.14
Odabir to~aka
prilikom mjerenja
povr{ine
kupaone.
Ü
Command:area
<First point>/Object/Add/Subtract:int of
ðSnap to Intersection i ozna~ite donji lijevi ugao.
Object Snap
Next point:int of
donji desni ugao.
ðSnap to Intersection i ozna~ite
Object Snapð
Next point:int of
gornji desni ugao.
ðSnap to Intersection i ozna~ite
Object Snapð
ðSnap to Intersection i ozna~ite
Next point:int of Object Snapð
gornji lijevi ugao i zatim pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a.
169
Pisanje 7. POGLAVLJE
Area=48400.0 Perimeter=880.0
Povr{ina je izra`ena u kvadratnim centimetrima jer ste crtali u centimetrima. Pretvorite povr{inu iz cm2 u m2 i upi{ite u tlocrt tekst od tri reda
kao na slici 7.15. @elite da nakon iscrtavanja visina slova bude 5mm
(0.5x20=10) i zato za visinu upi{ite 10.
Slika 7.15
Izgled ispisanog
teksta, KUPAONA
P=4.84 m2
keram.pl.,
u crte`u.
Ü
ðTextð
ðLineText/.
Odaberite naredbu Line Text/Drawð
Command:dtext
Justify/Style/<Start point>: odaberite po~etnu to~ku
neposredno na ekranu kao na slici 7.15.
Height<16.0>:10
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Rotation angle<0>: prihvatite pritiskom na Enter ili klikom na
desnu tipku mi{a osnovno postavljenu opciju.
Text:KUPAONA
Text:P=4.84 m2
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
170
V. DIO
Text:keram.pl.
desnu tipku mi{a.
pritisnite dva puta Enter ili kliknite dvaput na
Mo`ete jo{ upisati i visinu parapeta (p=150 cm) kao na slici 7.15, a zatim
pohranite crte`.
Nemojte zaboraviti s vremena na vrijeme pohraniti crte`.
Sa`etak
U ovom poglavlju nau~ili ste definirati stil teksta i upisivati tekst u
crte`. Na taj }ete na~in dodatno ozna~iti pojedine elemente crte`a i
u~initi ga razumljivijim. Nau~ili ste tako|er kako, uz pomo}
AutoCAD-a LT , mo`ete izmjeriti povr{inu.
8. Poglavlje
U ovom poglavlju
Definiranje bloka naredbom
WBlock
info
info
l
Crtanje elementa
l
Kako radi naredba WBlock
U ovom poglavlju }ete nau~iti kako definirati blok koji }ete mo}i koristiti u svim crte`ima.
Definiranje bloka naredbom WBlock 8. POGLAVLJE
173
Crtanje elementa
Sada }ete nacrtati stavku od koje }ete napraviti blok.
U~itajte va{ crte` kupaone, KUPAONA.dwg, ako ve} nije u~itan. Prvo promijenite va`e}i sloj u sloj OZNAKE, zatim odaberite naredbu Circle /ðCircleð
ðCenter,Radius/ i nacrtajte kru`nicu polumjera 15 cm deDrawð
sno izvan tlocrta.
Ü
Command:circle
3P/TTR/<Center point>: odaberite to~ku neposredno na ekranu
tako da kliknete desno izvan tlocrta.
Slika 8.1
Skica stavke
Diameter/<Radius>:15
mi{a.
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
Slika 8.2
Crte` kru`nice stavke
desno izvan
tlocrta.
Ü
ðLine/ i nacrtajte crtu du`ine 65 cm
Sada odaberite naredbu Line /Drawð
s tim da po~etnu to~ku odaberete u donjem kvadrantu nacrtane kru`nice.
Command:line
174
II. DIO
From point:qua of
donju polovicu kru`nice.
To point:@0,-65
Slika 8.3
Gotov crte`
stavke.
ðSnap to Quadrant i ozna~ite
Object Snapð
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Ü
Kako radi naredba WBlock
Nacrtali ste stavku i od nje }ete napraviti blok, ali koriste}i naredbu
WBlock. Naredba WBlock definira blok od odabranih objekata isto kao i
naredba Make Block. Jedina je razlika da ga sprema kao datoteku s ekstenzijom .dwg u `eljeni popis datoteka tako da vam je dostupan ne samo
u crte`u u kojem je definiran nego i svim ostalim crte`ima. Naredba
WBlock tako|er sprema kao datoteke i blokove definirane naredbom
Make Block. Naredbu zadajete tako da upi{ete wblock u naredbeni redak, pritisnete Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a i otvorit }e se okvir
za dijalog Create Drawing File.
Definiranje bloka naredbom Wblock 8. POGLAVLJE
Slika 8.4
Okvir za dijalog
Create Drawing
File.
175
Ü
U okvir za ime File Name upi{ite ime va{eg budu}eg bloka datoteke i
kliknete na gumb OK. Okvir za dijalog se zatvara, a u naredbenom retku
se ispisuje upit:
Block name:
Ako `elite kreirati blok datoteku od bloka definiranog naredbom Make
Block ovdje upisujete ime pod kojim je blok pohranjen prilikom definiranja. Nakon {to upi{ete ime, pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a i naredba je izvr{ena. Sada je blok, definiran naredbom Make Block,
spremljen kao datoteka pod imenom koje ste upisali u okviru za dijalog
Create Drawing File.
Ako definirate blok datoteku od nacrtanih objekata na ekranu, onda na
ovaj upit odgovorite pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a jer
ste mu ime ve} odredili u okviru za dijalog Create Drawing File.
Insertion base point:
Odabirom bazne to~ke definiramo to~ku umetanja bloka. Sve je isto kao i
pri odabiru bazne to~ke prilikom definiranja bloka naredbom Make Block.
(5. poglavlje, dio »Kako radi naredba Make Block«).
Select object:
Odaberite objekte od kojih `elite formirati blok datoteku. Kada zavr{ite s
odabirom, kliknite na Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Objekti od
kojih ste formirali blok datoteku nestaju s ekrana.
Sada }ete pomo}u naredbe WBlock definirati blok datoteku STAVKA od
nacrtane stavke na ekranu.
176
II. DIO
Command:wblock
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
U okviru za dijalog Create Drawing File u okvir za ime File Name upi{ite
STAVKA i kliknite na gumb OK.
Block name:
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Insertion base point:mid o
ozna~ite liniju stavke.
ðSnap to Midpoint i
Object Snapð
Select object:1found
ozna~ite kru`nicu.
Select object:1found
na desnu tipku mi{a.
ozna~ite liniju i pritisnite Enter ili kliknite
Stavka je nestala s ekrana. Sada }ete pomo}u naredbe Insert Block/
ðInsert Block / u~itati blok STAVKA u crte`.
Drawð
Slika 8.5
Okvir za dijalog
Insert.
Ü
U~itavanje blokova pomo}u naredbe Insert Block opisano je u 5. poglavlju, u dijelu »Kako umetnuti blok u crte`«. Jedina je razlika da se blokovi definirani naredbom WBlock odabiru tako da se u okviru za dijalog
Insert klikne na gumb Files... nakon ~ega se otvara okvir za dijalog
Select Drawing Files gdje iz popisa datoteka odabirete `eljeni blok.
U~itani blok postaje dio va{eg crte`a, ime mu se ispisuje u okviru kraj
gumba Block... i prilikom sljede}eg u~itavanja mo}i }ete ga odabrati iz
okvira za dijalog Defined Blocks, u popisu Block u kojem se nalaze definirani blokovi.
177
Definiranje bloka naredbom Wblock 8. POGLAVLJE
Slika 8.6
Okvir za dijalog
Select Drawing
File.
Ü
Slika 8.7
Okvir za dijalog
Insert.
Ü
U~itajte blok STAVKA u crte` i umetnite ga prvo u vrata, a onda i u prozor kao na slici 8.8.
ðInsert Block / i otvorit }e
Odaberite sada naredbu Insert Block / Drawð
se okvir za dijalog Insert. Kliknite na gumb File.., otvorit }e se okvir za
dijalog Select Drawing Files, iz popisa datoteka odaberite Stavka.dwg i
kliknite na gumb OK. U okviru za dijalog Insert tako|er kliknite na gumb
OK te na upit u naredbenom retku odgovorite:
Insertion point:mid of
ozna~ite liniju praga vrata.
ðSnap to Midpoint i
Object Snapð
X scale factor<1>/Corner/XYZ: pritiskom na Enter ili klikom
na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
178
II. DIO
Slika 8.8
Tlocrt s umetnutim
stavkama u prozor
i vrata.
Ü
Y scale factor(default=X):
pritiskom na Enter ili klikom na
desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku
mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Umetnuli ste stavku u vrata, a sada umetnite stavku na isti na~in i u prozor. Ponovno odaberite naredbu Insert Block i u okviru za dijalog Insert
kliknite na gumb Block... .Iz popisa definiranih blokova, u okviru za dijalog Defined Blocks, odaberite blok STAVKA i kliknite na gumb OK. U
okviru Insert tako|er kliknite na gumb OK, a na upit u naredbenom retku
odgovorite:
ðSnap to Midpoint i
Insertion point:mid of Object Snapð
ozna~ite vanjsku liniju prozora kao na slici 8.8.
X scale factor<1>/Corner/XYZ: pritiskom na Enter ili klikom
na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Y scale factor(default=X): pritiskom na Enter ili klikom na
desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku
mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
179
Definiranje bloka naredbom Wblock 8. POGLAVLJE
Umetnuli ste stavku u prozor i sada biste jo{ trebali upisati brojeve u
stavke. Prvo promijenite va`e}i sloj u TEKST, zatim odaberite Line Text /
ðTextð
ðLine Text / i budu}i da `elite da se brojevi ispi{u to~no u
Drawð
sredi{tu kru`nice, na upit u naredbenom retku }ete odgovoriti:
Command:dtext
Justify/Style/<Start point>:J
desnu tipku mi{a.
pritisnite Enter ili kliknite na
Align//Fit/Center/Middle/Right:M
kliknite na desnu tipku mi{a.
Middle point:cen of
kru`nicu stavke vrata.
Height<10.0>:14
pritisnite Enter ili
ðSnap to Center i ozna~ite
Object Snapð
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku
mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Text:1
Slika 8.9
Upisan broj u
stavku vrata.
Ü
dva pritiska na Enter ili dva klika na desnu tipku mi{a.
180
II. DIO
Ponovno otvorite naredbu Line Text i upi{ite broj 2 u stavku prozora.
Command:dtext
Justify/Style/<Start point>:J
desnu tipku mi{a.
pritisnite Enter ili kliknite na
Align//Fit/Center/Middle/Right:M
na desnu tipku mi{a.
Middle point:cen of
kru`nicu stavke prozora.
pritisnite Enter ili kliknite
ðSnap to Center i ozna~ite
Object Snapð
Height<14.0>: visina je ista i zato samo pritisnite Enter ili kliknite
na desnu tipku mi{a.
Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku
m{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Text:2
dva pritiska na Enter ili dva klika na desnu tipku mi{a.
Nakon {to ste upisali brojeve u stavke pohranite crte`.
Slika 8.10
Upisan broj u
stavku prozora.
Ü
Definiranje bloka naredbom Wblock 8. POGLAVLJE
Sa`etak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako naredbom WBlock mo`ete od nacrtanih objekata i ve} definiranih blokova definirati datoteke koje onda
mo`ete koristiti u svim crte`ima.
181
9. Poglavlje
U ovom poglavlju
Ucrtavanje uzorka – {rafiranje
info
info
l
Kako radi naredba Hatch
l
Kako mijenjati ve} ucrtani uzorak
U ovom poglavlju }ete nau~iti kako odabrati, prilagoditi i ucrtati uzorak u crte`.
Ucrtavanje uzorka – {rafiranje 9. POGLAVLJE
185
Nastavljate s ure|ivanjem crte`a KUPAONA.dwg. Da biste ga uredili do
kraja, nedostaje vam jo{ uzorak unutar zidova, »{rafura« kojom poru~ujete od kojeg je materijala zid. Da bi crte` lijepo izgledao, mo`ete jo{ i
uzorak koji bi opona{ao plo~ice ucrtati u pod kupaone. AutoCAD LT vam
omogu}uje automatsko ucrtavanje odabranog uzorka unutar odabrane
povr{ine. Uzorak spajate s praznim prostorom ome|enim objektima. Naredba Hatch }e vam omogu}iti ucrtavanje `eljenog uzorka u odre|enu
povr{inu. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika ili iz alatnog
okvira Draw.
Ü
Slika 9.1
Odabir naredbe Hatch;
padaju}i izbornik Draw.
Kako radi naredba Hatch
Nakon odabira naredbe Hatch, otvara se okvir za dijalog Boundary Hatch.
Slika 9.2
Okvir za dijalog
Boundary
Hatch.
Ü
Okvir za dijalog podijeljen je na podru~ja s opcijama:
Pattern Type – u tom podru~ju se nalazi okvir za pregled odabranog
uzorka. Kliknete li na njega, promijenit }e se prikaz, a u podru~ju
Pattern Properties, u okviru za ime uzorka Pattern, ispisat }e se ime
tog novog uzorka.
186
V. DIO
Dok jo{ niste upoznati sa svim uzorcima i pripadaju}im im
imenima, uzorke birajte na gore opisani na~in.
Pattern Properties – u ovom podru~ju u okviru Pattern pi{e ime trenutno odabranog uzorka. Kliknete li na gumb sa strelicom udesno od
njega, otvorit }e se popis imena uzoraka tako da uzorak mo`ete odabrati i odabirom njegova imena.
Slika 9.3
Popis imena
uzoraka.
Ü
Nakon promjene uzorka odabirom imena iz popisa u okviru za pregled
iscrtava se njegov primjer. Unutar ovog podru~ja u okvir Scale upisujete
faktor kojim prilago|avate uzorak svom crte`u, a u okvir Angle upisujete
kut pod kojim `elite da se odabrani uzorak iscrta.
Boundary – u ovom podru~ju odlu~ujete na koji }ete na~in u crte`u
birati granice podru~ja u koje `elite ucrtati uzorak. Odaberete li
gumb Pick Points<, AutoCAD LT }e vas privremeno vratiti u crte`,
a granice podru~ja za ispunu uzorkom odredit }ete tako da odaberete
bilo koju to~ku unutar podru~ja koje `elite ispuniti uzorkom, nakon
~ega }e AutoCAD LT sam od okolnih objekata odrediti granice.
Odaberete li gumb Select Object<, AutoCAD LT vas tako|er privremeno vra}a u crte` gdje sami ozna~avate objekte koji ~ine granicu
podru~ja koje `elite ispuniti uzorkom.
Ucrtavanje uzorka – {rafiranje 9. POGLAVLJE
187
Kada zavr{ite odabir, na jedan ili drugi na~in, morate pritisnuti Enter
ili kliknuti na desnu tipku mi{a da bi se opet otvorio okvir za dijalog
Boundary Hatch. Gumb Advanced... otvara okvir za dijalog Advanced Options ~ijim sadr`ajem se u ovoj knjizi ne}emo baviti.
Nakon {to ste odabrali granice podru~ja za ucrtavanje uzorka, na bilo koji
od dva opisana na~ina, mo`ete kliknuti na gumb Preview Hatch< i prije
nego stvarno ucrtate uzorak u crte` pogledati da li uzorak izgleda onako
kako vi to `elite.
Pregled prikazuje kako }e izgledati crte` s ucrtanim uzorkom i sadr`i mali
okvir za dijalog Boundary Hatch s gumbom Continue. Pritiskom na
gumb Continue vra}ate se ponovno u okvir za dijalog Boundary Hatch u
kojem, ako niste zadovoljni izgledom uzorka, mo`ete promijeniti vrstu,
faktor prilagodbe ili kut iscrtavanja uzorka. Pregled uzorka na crte`u
mo`ete vr{iti koliko god puta ho}ete, sve dok niste zadovoljni rezultatom,
a tek onda kliknite na gumb Apply i ucrtajte uzorak u crte`.
Sada mo`ete primijeniti naredbu Hatch na svom crte`u. U~itajte crte`
KUPAONA.dwg, ako ve} nije u~itan. Prvo }ete u vanjski zid ucrtati uzorak koji predstavlja armirani beton, a zatim }ete u pod ucrtati uzorak koji
}e predstavljati plo~ice. Promijenite va`e}i sloj u sloj UZORAK, odaberite
ðHatch/ i okviru za dijalog Boundary Hatch iz
naredbu Hatch /Drawð
popisa uzoraka odaberite ansi37, a zatim kliknite na gumb Pick Points<.
Slika 9.4
Odabir povr{ine
za ispunu
uzorkom.
Ü
188
V. DIO
AutoCAD LT vas je privremeno vratio u crte` da biste mogli odabrati
podru~ja za ispunu uzorkom. Kliknite unutar zida desno od prozora. Stranice koje ome|uju to podru~je }e se iscrtkati. AutoCAD LT je odabrao
granice podru~ja koje `elimo ispuniti uzorkom. Kliknite jo{ i unutar zida
lijevo od prozora, stranice koje ome|uju to podru~je su se tako|er iscrtkale. Budu}i da odabranim uzorkom `elite ispuniti samo vanjski zid, dovr{ili ste odabir i pritisnite na Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Ponovno se otvorio okvir za dijalog Boundary Hatch.
Slika 9.5
Okvir za dijalog
Boundary Hatch.
Ü
Provjerite da li je Scale: 2, a Angle: 0 i zatim kliknite na gumb Preview
Hatch<.
Opet vas AutoCAD LT privremeno vra}a u crte` da bi vam pokazao kako
izgleda uzorak koji ste odabrali u podru~ju koje ste odabrali. Kliknite na
gumb Continue, a u okviru za dijalog Boundary Hatch na gumb Apply.
Uzorak se iscrtao unutar zida. Uzorak koji ste sada iscrtali, iako je u dva
potpuno odvojena dijela, jedan je objekt. Poku{ate li izbrisati, na primjer,
uzorak desno od prozora, kada ga ozna~ite ozna~it }e se i uzorak lijevo
od prozora.
Sada }ete jo{ ucrtati uzorak u pod kupaone. Ponovno odaberite naredbu
ðHatch/ i okviru za dijalog Boundary Hatch iz popisa uzoHatch /Drawð
raka odaberite ansi37 i zatim kliknite na gumb Pick Points<.
Ucrtavanje uzorka – {rafiranje 9. POGLAVLJE
Slika 9.6
Pregled izgleda
uzorka.
Ü
Slika 9.7
Odabir povr{ine
za ispunu
uzorkom.
Ü
189
190
V. DIO
AutoCAD LT vas je privremeno vratio u crte` da biste mogli odabrati
podru~ja za ispunu uzorkom. Kliknite unutar tlocrta i budu}i da ste time
odabrali podru~je koje `elite ispuniti uzorkom, pritisnite na Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Ponovno se otvorio okvir za dijalog Boundary
Hatch.
Slika 9.8
Okvir za dijalog
Boundary Hatch.
Ü
Promijenite vrijednosti u okiru Scale: 10 i Angle: 90 i zatim kliknite na
gumb Preview Hatch<.
Slika 9.9
Pregled izgleda
uzorka.
Ü
Ucrtavanje uzorka – {rafiranje 9. POGLAVLJE
191
Opet vas AutoCAD LT privremeno vra}a u crte` da bi vam pokazao kako
izgleda uzorak koji ste odabrali u podru~ju koje ste odabrali. Kliknite na
gumb Continue, a u okviru za dijalog Boundary Hatch na gumb Apply.
Uzorak se iscrtao unutar kupaone. Pohranite crte`.
Ako, usprkos pregledavanju uzorka prije njegova iscrtavanja, niste zadovoljni izgledom ili vrstom, naredbom Edit Hatch mo`ete izvr{iti promjene na ve} ucrtanom uzorku. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg
izbornika Modify.
Kako mijenjati ve} ucrtani uzorak
Nakon odabira naredbe u naredbenom retku se ispisuje:
Select hatch object:
Odaberete uzorak i odmah se otvara okvir za dijalog Hatch Edit. Okvir
Hatch Edit je potpuno isti kao i okvir Boundary Hatch, ali se neki gumbi
ne mogu koristiti.
Ü
Unutar okvira Hatch Edit mo`ete promijeniti Scale, Angle i Pattern. Kada
izvr{ite `eljene promjene, kliknete na gumb Apply.
Slika 9.10
Odabir naredbe Edit Hatch;
padaju}i izbornik Modify,
podizbornik Objects.
Slika 9.11
Okvir za dijalog
Hatch Edit.
Ü
192
V. DIO
Sa`etak
U ovom ste kratkom poglavlju nau~ili kako mo`ete u odre|enu povr{inu
ucrtati uzorak. Popunjavanje podru~ja crte`a uzorcima u velikoj mjeri
pridonosi dobrom izgledu crte`a. U narednom }ete poglavlju saznati
vi{e o kotiranju – neizostavnom dijelu svakog tehni~kog crte`a.
VI DIO
10. Poglavlje
U ovom poglavlju
Kotiranje
info
info
l
Priprema crte`a za kotiranje
l
Definiranje stila kotiranja
l
Kotiranje
l
Defpoints
l
Trajno uklju~ivanje alata Object Snap
U ovom poglavlju }ete nau~iti kako definirati stil kotiranja i kako pridru`iti kote nacrtanim
objektima.
195
Kotiranje 10. POGLAVLJE
Priprema crte`a za kotiranje
Va{em crte`u nedostaju jo{ samo kote kako biste mogli re}i da ste dovr{ili
crtanje i kako ste spremni za ispis. Pomo}u AutoCAD-a LT vrlo se jednostavno kotira: odaberete dvije to~ke ~iju udaljenost `elite kotirati i
odredite polo`aj kotne linije, a AutoCAD LT sve drugo radi sam. AutoCAD
LT , osim toga, sadr`i mogu}nost automatskog pode{avanja kota ako ste
promijenili veli~inu ili oblik kotiranog objekta. Ipak, AutoCAD LT od vas
tra`i dosta truda prilikom definiranja stila kotiranja i, s obzirom da nudi
puno mogu}ih kombinacija, cijeli taj proces }e vam se ~initi vrlo zamr{en.
Definiranje stila kotiranja sli~no je definiranju stila teksta, ali je puno
slo`eniji. Kote se sastoje od glavne kotne linije /Dimension line/, pomo}nih kotnih linija /Extension line/, oznake zavr{etka kotne linije /Arrowheads/ i kotnog teksta /Dimension text/. Svaki dio kote se definira posebno. Trebate definirati stil kotiranja koji odgovara arhitektonskim standardima kotiranja, a budu}i da ponu|ene opcije oznaka kraja kotnih linija ne odgovaraju na{im standardima, trebat }ete kreirati vlastitu oznaku
zavr{etka. Sada }ete nacrtati vlastitu oznaku zavr{etka kotne linije, a
onda }ete od nje definirati blok KOTA.
Slika 10.1
Oznaka zavr{etka
kotne linije koja
odgovara na{im
standardima.
Ü
ðLayers/, definirajte novi sloj KOTE
Odaberite naredbu Layers /Formatð
(bijelo-white), zatim promijenite va`e}i sloj u sloj KOTE i odaberite nardðLine/. Desno pokraj tlocrta nacrtajte najprije jednu
bu Line /Drawð
okomitu crtu du`ine 2 cm.
Command:line
From point:
To point:@0,2
kliknite negdje desno izvan tlocrta.
pritisnite Enter i prekinite naredbu.
Kako je crta vrlo mala, da biste imali bolji pregled onoga {to radite, odaðZoomð
ðWindow i pove}ajte prikaz crte`a oko
berite naredbu Wiewð
nacrtane crte. Sada ponovno pozovite naredbu Line i nacrtajte vodoravnu crtu du`ine 2 cm.
Command:line
196
VI. DIO
From point:
To point:@2,0
kliknite negdje desno pokraj ve} nacrtane crte.
pritisnite Enter i prekinite naredbu.
Ponovno odaberite naredbu Line i nacrtajte crtu du`ine 1.4 cm pod kutem od 45 stupnjeva.
Command:line
From point:
kliknite negdje desno pokraj ve} nacrtanih crta.
To point:@1.4<45
Slika 10.2
Tri crte koje ste
nacrtali.
pritisnite Enter i prekinite naredbu.
Ü
ðMove/ i vodoravnu crtu
Sada odaberite naredbu Move /Modifyð
pomaknite iz njenog polovi{ta u polovi{te okomite crte.
Command:move
Select objects: 1 found odaberite vodoravnu crtu i pritisnite
Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
197
Kotiranje 10. POGLAVLJE
Base point of displacement:mid o
Midpoint i ozna~ite vodoravnu crtu.
Object Snap>Snap to
Second point of displacement:mid of
Midpoint i ozna~ite okomitu crtu.
Object Snap>Snap to
Ponovno odaberite naredbu i pomaknite kosu crtu u sjeci{te prve dvije.
Command:move
Select objects:1found
kliknite na desnu tipku mi{a
odaberite kosu crtu i pritisnite Enter ili
Base point of displacement:mid of
Midpoint i ozna~ite kosu crtu.
Object Snap>Snap to
Second point of displacement:int of Object Snap>Snap to
Intersection i ozna~ite sjeci{te okomite i vodoravne crte.
Pomo}u naredbe Properties iz okvira sa zna~ajkama objekta promijenite
kosoj crti boju u `uto (4. poglavlje, dio »Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima«).
Unutar okvira za dijalog Modify Line kliknite na gumb Color,
u okviru za odabir boja kliknite na `uti kvadrati} pa na gumb
OK i onda opet unutar okvira za dijalog Modify Line na OK.
Od nacrtane oznake za zavr{etak kotne linije definirajte pomo}u naredbe
ðMake Block/ blok pod imenom KOTA, s tim da to~ka
Make Block /Drawð
umetanja bloka bude u sjeci{tu svih triju crta. (5. poglavlje, »Kako radi
naredba Make Block«). Sada ste spremni za definiranje svog stila kotiranja.
Definiranje stila kotiranja
Stil kotiranja definira se pomo}u naredbe Dimension Style. Naredbu
mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili alatnog okvira
Dimensioning.
198
II. DIO
Nakon odabira naredbe Dimension Style otvara se okvir za dijalog Dimension Styles.
Ü
Kako budete upoznavali pojedini dio odre|enog okvira za
dijalog, upi{ite u njega predlo`ene vrijednosti i odaberite
predlo`ene opcije.
Slika 10.3
Odabir naredbe
Dimension Style;
padaju}i izbornik
Format.
Slika 10.4
Okvir za dijalog
Dimension
Styles.
Okvir sadr`i dva podru~ja s opcijama i tri gumba. Klik na svaki otvara
dodatni okvir za dijalog koji definira razli~ite dijelove kota.
Ü
Dimension Style – ovo podru~je sadr`i okvir Current s ispisanim
imenom trenutno va`e}eg stila kota i popisom prije definiranih stilova. Popis otvarate klikom na gumb sa strelicom desno od imena. U
okvir Name upisujete ime novog stila kotiranja koji }ete definirati a
klikom na gumb Save ga potvr|ujete.
U okvir za ime Name upi{ite ARH i kliknite na Save.
Family – ovo podru~je sadr`i popis razli~itih vrsta kota dostupnih u
AutoCAD-u LT :
Linear – kotiraju duljine i razmake
Radial – kotiraju polumjere
Kotiranje 10. POGLAVLJE
199
Angular – kotiraju kuteve
Diameter – kotiraju promjere
Ordinate – kotiraju x ili y kotu to~ke
Leader – vo|ena kota.
@elite li da svaka od ovih vrsta kota u va{em stilu bude druk~ije definirana, mo`ete svaku posebno definirati. @elite li pak da sve ove vrste izgledaju isto, uklju~it }ete vrstu Parent /roditelj/ i definirat }ete va{ kotni stil,
a sve vrste kota preuzet }e definiciju »roditelja«. Definicijom vrste kota
Parent definirate sve ostale vrste kota.
Uklju~ite opciju Parent.
Slika 10.5
Okvir za dijalog
Geometry.
Ü
Klikom na gumb Geometry otvarate okvir za dijalog Geometry u kojem
definirate izgled glavne kotne linije /Dimension line/, pomo}nih kotnih
linija /Extension Line/, oznake zavr{etka kotne linije /Arrowheads/ i
oznake za sredi{te /Center/. Ovdje tako|er upisujete faktor skaliranja
kota Overall Scale.
Sve vrijednosti i dimenzije koje ovdje upisujete moraju biti u osnovno
odabranim jedinicama /cm/ i u mjerilu 1:1. Ako `elite da vam kotni tekst
bude visok 3 mm, za visinu }ete upisati 0.3, a ako `elite da vam oznaka
za zavr{etak kotne linije bude duga 2 mm, upisat }ete 0.2. Prilikom definiranja stila kota ne moramo sami uve}avati vrijednosti koje upisujemo
(kao, na primjer, kod visine teksta prilikom pisanja) da bi one bile `eljene
visine nakon ispisa. Na jednom mjestu upi{emo faktor uve}anja i AutoCAD LT sam vr{i uve}anje svih upisanih vrijednosti.
200
VI. DIO
Kotni tekst
Oznaka zavr{etka
Slika 10.6
Glavni dijelovi
kote.
Glavna kotna linija
Pomo}na kotna linija
Ü
Kao {to ve} znate, prilikom ispisa, s obzirom da crtate u MJ
1:1, morate smanjiti crte` za mjerilo u kojem ga `elite ispisati i zato dijelove crte`a za koje `elite da budu odre|ene visine i {irine morate uve}ati za faktor za koji }ete smanjiti
crte`. Za faktor uve}anja koristite mjerilo za koje prilikom
ispisa crte` smanjujete.
Scale – u ovom podru~ju u okvir Overall Scale upisujete faktor
uve}anja da bi kote bile `eljenih veli~ina nakon ispisa. Opcija Scale
to Paper Space treba biti isklju~ena.
U okvir Overall Scale upi{ite 20.
Dimension Line – u ovom podru~ju definirate izgled glavne kotne linije.
Dimension line Extension
{
Slika 10.7
Dijelovi glavne kotne
linije koji se mogu
pode{avati.
Ü
Spacing
{
Glavna kotna
linija
Suppress – uklju~ena opcija 1st ne iscrtava prvu polovicu glavne kotne linije, a uklju~ena opcija 2nd ne iscrtava drugu polovicu glavne
kotne linije.
201
Kotiranje 10. POGLAVLJE
Extension – definirate duljinu produljenja glavne kotne linije desno i
lijevo od pomo}nih kotnih linija.
Spacing – definirate udaljenost glavnih kotnih linija prilikom automatskog paralelnog kotiranja.
Color – mo`ete odabrati boju glavne kotne linije. Klikom na gumb
Color otvarate standardni okvir za dijalog za odabir boja.
Opcije Suppress neka budu isklju~ene, u okvir Extension up{ite 0.2, u
okvir Spacing ne morate upisivati ni{ta jer ne}ete koristiti automatsko
paralelno kotiranje i nemojte mijenjati boju.
Extension Line – u ovom podru~ju definirate izgled pomo}nih kotnih linija.
{
Slika 10.8
Dijelovi pomo}ne
kotne linije koji se
mogu
pode{avati.
Ü
Extension
Origin offset
Extension Origin
(Defpoint)
Suppress – uklju~ena opcija 1st ne iscrtava prvu pomo}nu kotnu liniju, a uklju~ena opcija 2nd ne iscrtava drugu pomo}nu kotnu liniju.
Extension – definirate duljinu pomo}ne kotne linije iznad glavne
kotne linije.
Origin Offset – definirate udaljenost po~etka iscrtavanja pomo}ne
kotne linije od to~ke iz koje kotirate objekt.
Color – mo`ete odabrati boju pomo}nih kotnih linija.
Obje opcije Suppress uklju~ite, a Extension, Origin Offset i Color ne
morate definirati budu}i da ubacujete svoju oznaku za kraj kotne linije.
Arrowheads – u ovom podru~ju definirate izgled oznake zavr{etka kotne
linije.
1st – iz popisa oznaka zavr{etka kotnih linija odabirete koji `elite za
oba kraja kote. Nakon odabira u okviru iznad iscrtavaju se primjeri
odabranih oznaka zavr{etaka kotnih linija.
2nd – `elite li razli~ite oznake za zavr{etke kotnih linija, ovdje iz
popisa odabirete drugi zavr{etak.
202
VI. DIO
Slika 10.9
Popis oznaka
zavr{etaka kotnih
linija.
Ü
U popisu oznaka zavr{etaka kotnih linija nalazi se i opcija User Arrow
koja vam omogu}uje da koristite od vas definiran blok umjesto ponu|enih. Odaberete li opciju User Arrow, otvara se okvir za dijalog User
Arrow u koji upisujete ime bloka koji `elite koristiti kao oznaku zavr{etaka.
Slika 10.10
Okvir za dijalog
User Arrow.
Ü
Blok morate definirati prije nego krenete u definiranje kotnog stila.
Size – upisujete duljinu oznake zavr{etka kotne linije, u osnovno
odabranim jedinicama /cm/.
Odaberite opciju User, u okvir za dijalog User Arrow upi{ite KOTA i kliknite na OK. U okvir Size upi{ite 0.3.
Center – u ovom podru~ju definirate izgled oznake sredi{ta kru`nice ili
kru`nog luka.
Slika 10.11
Primjeri kako
pojedina opcija utje~e
na ozna~avanje
sredi{ta kru`nice. Ü
Mark – uklju~ena opcija iscrtava oznaku sredi{ta.
Line – uklju~ena opcija iscrtava oznaku sredi{ta i linije u kvadrantima kru`nice.
None – uklju~ena opcija ne iscrtava nikakve oznake
Size – upisujete duljinu kraka oznake centra.
Kotiranje 10. POGLAVLJE
203
Odaberite opciju None.
Kada ste definirali sve {to je potrebno, kliknite na gumb OK. Okvir za
dijalog Geometry se zatvara, a ponovno se otvara okvir za dijalog Dimension Style unutar kojeg sada kliknite na gumb Format. Otvara se okvir za
dijalog Format unutar kojeg definiramo polo`aj kotnog teksta.
Slika 10.12
Okvir za dijalog
Format.
Ü
User Defined – uklju~ena opcija – sami odre|ujete polo`aj kotnog
teksta prilikom kotiranja; isklju~ena opcija – kotni tekst se automatski ispisuje a njegov polo`aj definirate odabirom ponu|enih opcija u
popisu Fit.
Force Line Inside – uklju~ena opcija – glavna kotna linija bit }e iscrtana bez obzira na polo`aj kotnog teksta.
Fit – omogu}uje vam odabir na~ina ispisa kotnog teksta i oznaka zavr{etka kotnih linija. Popis opcija se otvara klikom na gumb sa strelicom pored okvira u kojem je ispisana trenutno odabrana opcija.
Slika 10.13
Popis opcija ispisa
kotnog teksta. Ü
Text and Arrows – AutoCAD LT procjenjuje razmak izme|u pomo}nih kotnih linija, a ako nema dovoljno mjesta, tada kotni tekst i
oznake zavr{etka kotnih linija smje{ta izvan pomo}nih kotnih linija.
204
VI. DIO
Text Only – ako nema dovoljno mjesta, ispisuje kotni tekst izvan
pomo}nih kotnih linija.
Arrows Only – ako nema dovoljno mjesta, iscrtava oznake zavr{etka
kotnih linija izvan pomo}nih kotnih linija.
Best Fit – AutoCAD LT sam procjenjuje, ovisno o razmaku pomo}nih
kotnih linija, da li }e ispisati kotni tekst ili oznake zavr{etka kotnih
linija izvan pomo}nih kotnih linija.
Leader – ako nema mjesta, kotni tekst se ispisuje kao vo|ena kota
od glavne kotne linije.
No Leader – kotni tekst se ispisuje izme|u pomo}nih kotnih linija bez
obzira na njihov razmak.
Opcija User Definined neka bude isklju~ena, opcija Force Line Inside
uklju~ena, a iz popisa Fit odaberite opciju No Leader.
Text – u ovom podru~ju definirate poravnanje kotnog teksta u odnosu na glavnu kotnu liniju.
Slika 10.14
Primjeri kako pojedine opcije utje~u
na ispis kotnog
teksta.
Ü
Inside Horizontal – uklju~ena opcija – kotni tekst se ispisuje
vodoravno; isklju~ena opcija – ispisuje se poravnat s glavnom
kotnim linijom.
Outside Horizontal – uklju~ena opcija – kotni tekst izvan
pomo}nih kotnih linija ispisuje se vodoravno; isklju~ena opcija
– ispisuje se poravnat s glavnom kotnom linijom.
Obje opcije neka budu isklju~ene.
Horizontal Justification – u ovom podru~ju definirate polo`aj kotnog
teksta u odnosu na pomo}ne kotne linije. Iz popisa, koji otvarate
klikom na gumb sa strelicom desno od okvira u kojemu je ispisano
trenutno poravnanje, odabirete `eljenu opciju.
Centered – kotni tekst se ispisuje centralno izme|u pomo}nih
kotnih linija.
205
Kotiranje 10. POGLAVLJE
Slika 10.15
Popis opcija ispisa
kotnog teksta u
odnosu na pomo}ne
kotne linije.
Ü
1st Extension Line – kotni tekst se ispisuje kraj prve pomo}ne
kotne linije.
2nd Extension Line – kotni tekst se ispisuje kraj druge pomo}ne
kotne linije.
Over 1st Extension Line – kotni tekst se ispisuje iznad prve
pomo}ne kotne linije.
Over 2nd Extension Line – kotni tekst se ispisuje iznad druge
pomo}ne kotne linije.
Iz popisa odaberite opciju Centered.
Vertical Justification – u ovom podru~ju definirate polo`aj kotnog teksta u odnosu na glavnu kotnu liniju. Iz popisa, koji otvarate klikom
na gumb sa strelicom desno od okvira u kojem je ispisano trenutno
poravnanje, odabirete `eljenu opciju.
Slika 10.16
Popis opcija ispisa
kotnog teksta u
odnosu na glavnu
kotnu liniju.
Ü
Centered – ispisuje kotni tekst unutar glavne kotne linije.
Above – ispisuje kotni tekst iznad glavne kotne linije.
Outside – ispisuje kotni tekst visoko iznad glavne kotne linije.
JIS – ispisuje kotni tekst u skladu s japanskim industrijskim
standardom.
Iz popisa odaberite opciju Above.
Kada zavr{ite definiranje, kliknite na gumb OK. Okvir za dijalog Format
}e se zatvoriti, a ponovno se otvara okvir za dijalog Dimension Style
unutar kojeg sada kliknite na gumb Annotation. Otvara se okvir za dijalog Annotation unutar kojeg definirate izgled kotnog teksta.
206
Slika 10.17
Okvir za dijalog
Annotation.
VI. DIO
Ü
Primary Units i Alternate Units – oba podru~ja nude iste opcije s tim
da unutar podru~ja Primary Units definirate glavni kotni tekst, a
unutar podru~ja Alternate Units definirate zamjenski kotni tekst ako
ste uklju~ili opciju Enable Units. Alternative Units se ispisuju u
zagradama i upotrebljavate ih, na primjer, kada trebate imati ispisan
kotni tekst u dvije razli~ite mjerne jedinice – cm [palci].
Units – klikom na gumb otvarate okvir za dijalog u kojem definirate
jedinice i preciznost kotnog teksta. Units, Angles i Precision definirajte isto kao pri definiranju prikaza jedinica u 2. poglavlju, u dijelu
»Mjerne jedinice«.
Slika 10.18
Okvir za dijalog
Primary Units.
Ü
Zero Supresion – u tom podru~ju definirate ispis nula u kotnom tekstu.
Leading – uklju~ena opcija ne ispisuje nule ispred decimalnog
zareza.
Kotiranje 10. POGLAVLJE
207
(broj 0.50 ispisuje se .50).
Trailing – uklju~ena opcija ne ispisuje nule iza decimalnog zareza
(broj 0.50 ispisuje se 0.5).
0 Feet – uklju~ena ne ispisuje nule ako su odabrane jedinice u stopama.
0 Inches – uklju~ena ne ispisuje nule ako su odabrane jedinice u palcima.
Tolerance – definirate samo ako u va{em kotnom tekstu imate dozvoljeno
odstupanje.
Scale – u ovom podru~ju definirate faktor skaliranja ako `elte skalirati
vrijednost kotnog teksta. Na primjer, nacrtali ste tlocrt u pola njegove
stvarne veli~ine i, ako `elite da kotni tekst bude to~an, morate vrijednost
svakog kotnog teksta udvostru~iti. U tom slu~aju }ete za faktor skaliranja upisati 2.
Linear – ovdje upisujete faktor skaliranja. Osnovno postavljena opcija je 1 i u ve}ini slu~ajeva se ne mijenja.
Paper Space Only – opcija treba biti isklju~ena.
Unutar okvira Primary Units iz popisa Units odaberite Decimal iz popisa
Angles odaberite Decimal Degrees, iz popisa Precision odaberite preciznost na jednu decimalu 0.0. U podru~ju Zero Suppression opcije Leading, 0 Feet i 0 Inches neka budu isklju~ene, opcija Trailing uklju~ena. Tolerance ne trebate definirati jer je ne}ete koristiti.U podru~ju Scale neka
u okviru Linear ostane upisana osnovno postavljena opcija 1.
Kada ste sve definirali, kliknite na gumb OK i okvir za dijalog Annotation
se opet otvara. Unutar podru~ja Primary Units imate jo{ dvije mogu}nosti:
Prefix – ako `elite da vam se ispred kotnog teksta uvijek ne{to ispisuje, taj tekst definirate ovdje.
Suffix – ako `elite da vam se iza kotnog teksta uvijek ne{to ispisuje,
na primjer mjerne jedinice, upi{ite tekst u ovo polje.
Unutar ova dva okvira nemojte ni{ta upisivati.
Tolerance – u ovom podru~ju definirate prikaz dozvoljenog odstupanja.
Method – iz popisa, koji otvarate klikom na gumb sa strelicom, odabirete metodu ispisa dozvoljenog odstupanja.
208
VI. DIO
Slika 10.19
Popis opcija metoda
ispisa dozvoljenog
odstupanja.
Ü
None – dozvoljeno odstupanje se ne ispisuje
Simetrical – ispisuje se isto pozitivno i negativno dozvoljeno odstupanje (N±0.1).
Deviation – ispisuje se razli~ito pozitvno i negativno dozvoljeno odstupanje (N +0.01
-0.02 ).
Limits – zadajete limite. Najve}a dozvoljena mjera ispisuje se iznad,
a najmanja ispod glavne kotne linije +1.00
-1.00
Basic – kotni tekst se upisuje uokviren strojarske mjere (1.00).
Ovisno o odabranoj metodi ispisa dozvoljenog odstupanja mo`ete definirati ispis svakog od njh.
Slika 10.20
Metoda ispisa
dozvoljenog
odstupanja
Deviation.
Ü
Upper Value – ovdje upisujete vrijednost pozitivnog dozvoljenog
odstupanja.
Lower Value – ovdje upisujete vrijednost negativnog dozvoljenog
odstupanja.
Justification – ovdje iz popisa odabirete na~in ispisa dozvoljenog
odstupanja u odnosu na kotni tekst, Top, Middle i Bottom.
Height – odre|ujete visinu ispisa dozvoljenog odstupanja.
Iz popisa Method odaberite None.
Text – u ovom podru~ju definirate izgled kotnog teksta:
Style – iz popisa definiranih stilova teksta odabirete stil teksta u
kojem }e se ispisivati kotni tekst.
Height – upisujete visinu ispisa kotnog teksta.
209
Kotiranje 10. POGLAVLJE
Gap – odre|ujete prostor oko kotnog teksta kao vrstu margina.
Color – iz standardnog okvira za dijalog za odabir boja mo`ete
odabrati boju kotnog teksta.
Iz popisa definiranih stilova odaberite prije definirani stil ROMANS, u
okvir Height upi{ite 0.4 a u okvir Gap 0.3. Kliknite na gumb Color i
odaberite zelenu boju.
Round Off – ako ste odabrali preciznost na vi{e decimalnih jedinica,
ovdje mo`ete definirati zaokru`ivanje.
U ovaj okvir ne morate ni{ta upisivati.
Kada ste sve definirali, kliknite na gumb OK, opet se otvara okvir za dijalog Dimension Styles unutar kojeg kliknite na gumb Save, ispod imena
stila koji ste upravo definirali, i onda na gumb OK.
Ako ste upisali sve nazna~ene vrijednosti i odabrali predlo`ene opcije tijekom opisivanja pojedinih okvira za dijalog, sada ste definirali va{ stil
kotiranja pod imenom ARH i spremni ste za kotiranje tlocrta kupaone.
Nakon {to ste definirali stil kotiranja svakako pohranite crte`.
Kotiranje
Kotira se uz pomo} naredbi za kotiranje koje odabirete iz padaju}eg izbornika Dimension ili alatnog okvira Dimensioning.
Privremeno isklju~ite alatne okvire Modify i Draw, a uklju~ite i usidrite
na njihovo mjesto alatni okvir Dimensioning.
Naredbe za kotiranje su:
Linear – kotira vodoravne i okomite duljine i razmake.
Aligned – kotira stvarne duljine i razmake.
Radial – Radius – kotira polumjere.
Diameter – kotira promjere.
Angular – kotira kuteve.
Ordinate
Automatic – kotira x ili y koordinatu odabrane to~ke.
X-Datum – ispisuje x koordinatu odabrane to~ke.
Y-Datum – ispisuje y koordinatu odabrane to~ke.
210
VI. DIO
Slika 10.21
AutoCAD-ov ekran s
alatnim okvirom
Dimensioning
usidrenim ispod
podru~ja za crtanje i
otvorenim padaju}im
izbornikom
Dimension.
Ü
Baseline – paralelno kotiranje.
Continue – lan~ano kotiranje.
Slika 10.22
Primjeri
kota.
Ü
Najvi{e }ete koristiti naredbu Linear, a nakon odabira naredbe u naredbenom se retku ispisuje:
Command:dimlinear
First extension line or RETURN to select:
AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete prvu to~ku duljine ili razmaka koji
`elite kotirati da bi znao polo`aj prve pomo}ne kotne linije ili da pritisnite Enter da biste odabrali objekt koji kotirate.
Kotiranje 10. POGLAVLJE
211
Nemojte se oslanjati na opciju ozna~avanja objekta prilikom
kotiranja, iako se to ~ini jednostavnije. ^esto kotirate razmake u kojima nema objekta koji biste mogli ozna~iti, ali postoje objekti koji ih ome|uju i uvijek mo`ete odabrati to~ke
koje definiraju razmak. Zbog toga odaberite to~ke pomo}u
alata Object Snapa, koje definiraju duljine i razmake koje
`elite kotirati.
Nakon {to ste odabrali prvu to~ku u naredbenom retku se ispisuje:
Second line origin:
AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete drugu to~ku koja definira to {to
kotirate da bi mogao smjestiti drugu pomo}nu kotnu liniju. Nakon odabira druge to~ke u naredbenom retku se ispisuje:
Dimension line
location(Text/Angle/Horizontal/Vertical/Rotated):
AutoCAD LT od vas tra`i da odredite polo`aj glavne kotne linije. Upisujete relativnu koodinatu to~ke u odnosu na zadnje odabranu to~ku, a u
kojoj `elite da se iscrta glavna kotna linija. Nakon {to ste odredili polo`aj
glavne kotne linije, istovremeno se u naredbenom retku ispi{e kotni
tekst i iscrta kota.
Dimension text<NN>:
Command:
@elite li lan~ano nastaviti kotirati, nakon {to ste kotirali prvi objekt u nizu
odaberite naredbu Continue i u naredbenom retku }e se ispisati:
Comand:dimcontinue
Second extension line origin or RETURN to select:
AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete drugu to~ku onoga {to kotirate u
nastavku prvokotiranog, podrazumijevaju}i drugu to~ku prvokotiranog
kao prvu to~ku onoga {to }ete sada kotirati.
212
VI. DIO
Nakon odabira to~ke istovremeno se u naredbenom retku ispisuje sadr`aj
kotnog teksta i u nastavku prve kote iscrtava se druga kota, a AutoCAD
LT vam omogu}uje nastavak kontinuiranog kotiranja ispisuju}i u naredbenom retku upit:
Dimension text<NN>:
Second extension line origin or RETURN to select:
Tako mo`ete neprekinuto kotirati koliko god trebate.
Sada }ete iskotirati tlocrt va{e kupaone. Uzorak ucrtan u vanjski zid i pod
kupaone vam mo`e zasmetati prilikom kotiranja (AutoCAD LT mo`e odabrati neku to~ku sjeci{ta zida i uzorka umjesto `eljene to~ke). Radi toga
odaberite naredbu Layers i isklju~ite sloj UZORAK da vam ne bi smetao
prilikom kotiranja. Ozna~ite sloj UZORAK, kliknite na gumb Off i onda na
gumb OK. Odaberite naredbu Linear /DimensionðLinear/ i najprije kotirajte duljinu lijevog zida kupaone.
Slika 10.23
Tlocrt kupaone s
kotom lijevog
zida.
Ü
Command>dimlinear
First extension line or RETURN to slect:int of
ðIntersection of i ozna~ite donji ugao zida.
Object Snapð
Second line origin:int of
ozna~ite gornji ugao zida.
ðIntersection of i
Object Snapð
213
Kotiranje 10. POGLAVLJE
Dimension line
location(Text/Angle/Horizontal/Vertical
/Rotated):@-40,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a
@elite li da glavna kotna linja bude na iscrtanom nacrtu 2 cm lijevo od
zida koji kotirate, `eljenu vrijednost trebate uve}ati za faktor za koji }ete
prilikom iscravanja tlocrt smanjiti, 2x20=40, i zato je relativna koordinata to~ke – 40,0.
Dimension text<240>:
Kotirali ste lijevi zid kupaone, a sada }ete kotirati zid s otvorom za vrata.
ðLinear/.
Ponovno odaberite naredbu Linear /Dimensionð
Slika 10.24
Tlocrt kupaone s
kotama zida s
vratima.
Ü
Command>dimlinear
First extension line or RETURN to slect:int of
ðIntersection of i ozna~ite lijevi ugao zida.
Snapð
Second line origin:int of
ozna~ite lijevi spoj zida i vrata.
Object
ðIntersection of i
Object Snapð
214
VI. DIO
Dimension line
location(Text/Angle/Horizontal/Vertical
/Rotated):@0,-40 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a
Dimension text<91>:
Kota se iscrtala i vi biste sada htjeli lan~ano nastaviti kotirati, prvo otvor
vrata, a zatim i zid desno od vrata. Odaberite sada naredbu ContinueðContinue/ i u naredbenom retku se ispisuje:
/Dimensionð
Command:dimcontinue
Second extension line origin or RETURN to select:int
ðIntersection of i ozna~ite desni spoj vrata i zida.
of Object Snapð
Dimension text<71>:
Second extension line origin or RETURN to select:int
ðIntersection of i ozna~ite desni ugao zida.
of Object Snapð
Dimension text<82>:
Zavr{ili ste kotiranje i sada pritiskom na Enter prekinite naredbu. PonoðLinear/ i kotirajte sada debljivno odaberite naredbu Linear /Dimensionð
nu pregradnog zida.
Slika 10.25
Odabir to~aka
prilikom kotiranja
debljine
pregradnog
zida.
Ü
Command:dimlinear
First extension line or RETURN to slect:int of
ðIntersection of i ozna~ite donji vanjski ugao zida.
Object Snapð
Second line origin:int of
ozna~ite donji unutarnji ugao zida.
ðIntersection of i
Object Snapð
Dimension line location(Text/Angle/Horizontal
/Vertical /Rotated):@52,0 pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Dimension text<12>:
Kotiranje 10. POGLAVLJE
215
Kada kotirate naredbom Linear, AutoCAD LT mjeri okomitu
ili vodoravnu udaljenost odabranih to~aka bile one ili ne bile
na istom pravcu.
@elite lan~ano nastaviti kotiranje duljine zida i debljne vanjskog zida, zato
ðContinue/. U naredbenom reodaberite naredbu Continue/Dimensionð
tku se ispisuje:
Command:dimcontinue
Second extension line origin or RETURN to select:int
ðIntersection of i ozna~ite gornji unutarnji ugao zida.
of Object Snapð
Dimension text<240>:
Second extension line origin or RETURN to select:int
ðIntersection of i ozna~ite vanjski ugao zida.
of Object Snapð
Dimension text<30>:
Slika 10.26
Tlocrt kupaone s
kotom desnog
zida.
Ü
216
VI. DIO
Defpoints
ðMove/ i odmaknite bilo koju kotu od
Odaberite naredbu Move /Modifyð
tlocrta. Opazit }ete da svaka pomo}na kotna linija povla~i za sobom
to~ku.
Slika 10.27
Pomaknuta kota
lijevog zida i
vidljive to~ke
(defpoints).
Ü
Poku{ate li izbrisati te to~ke, izbrisat }ete i kotu. AutoCAD LT automatski, kada vi ne{to kotirate bilo kojom naredbom za kotiranje, definira te
to~ke i poseban sloj za njih. Odaberete li naredbu Layers/Format
ðLayers / u okviru za dijalog Layer Control u popisu od vas definiranih
slojeva na}i }ete upisan i novi sloj: DEFPOINTS.
Defpoints je sastavni i vrlo va`ni dio kota. Klinite na gumb Undo da se
kota vrati u svoj prvobitni polo`aj i sada jo{ mo`ete kotirati vanjski zid
kao na slici 10.29, a zatim uklju~iti sloj UZORAK. Odaberite naredbu
Layers ozna~ite sloj UZORAK, kliknite na gumb On i onda na gumb OK
da se uzorak u vanjskom zidu i podu bude opet vidljiv. Va{ crte` je potpun i spreman za iscrtavanje.
Kotiranje 10. POGLAVLJE
Slika 10.28
Okvir za dijalog
Layer Control.
217
Ü
Slika 10.29
Kompletno kotiran
tlocrt kupaone. Ü
Trajno uklju~ivanje alata Object Snap
Da biste si olak{ali odabir to~aka, prilikom kotiranja mo`ete naredbom
Running Object Snap trajno uklju~iti neke od alata Object Snap. Naredbu
mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Options ili alatnog okvira Object
Snap.
218
VI. DIO
Nakon odabira naredbe otvara se okvir za dijalog Running Object Snap
unutar kojeg se nalazi popis svih alata Object Snap.
Ü
Uklju~ite li, na primjer, Intersection, ne morate vi{e prilikom kotiranja
svaki puta kada `elite ozna~iti sjeci{te prije toga kliknuti na Intersection
of u alatnom okviru Object Snap. Dovoljno }e biti da ozna~ite sjeci{te i
AutoCAD LT }e automatski odabrati to~ku sjeci{ta ozna~enih objekata.
Slika 10.30
Odabir naredbe
Running Object Snap;
padaju}i izbornik
Options .
Slika 10.31
Okvir za dijalog
Running Object
Snap.
Ü
Sa`etak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako se definira vlastiti stil kotiranja i
kako se kotira nacrt. Kotiranje nacrta neophodno je pri izradi svakog
tehni~kog crte`a i u mnogome poma`e jasno}i ~itavog crte`a. Nakon
svega nau~enog do{ao je red i na iscrtavanje va{eg crte`a.
VII DIO
11. Poglavlje
U ovom poglavlju
Iscrtavanje
info
info
l
Priprema crte`a za iscrtavanje
U ovom poglavlju }ete upoznati okvir za dijalog Plot Configuration pomo}u kojeg pripremate crte` za iscrtavanje.
Iscrtavanje 11. POGLAVLJE
221
Priprema crte`a za iscrtavanje
Ü
Iscrtati crte` nacrtan u AutoCAD-u LT je vrsta umjetnosti. Zahtijeva dobro poznavanje pisa~a ili crta~a koji posjedujete i puno proba i pogre{aka
da prona|ete najbolji na~in i fino podesite iscrtavanje. Budu}i da postoji
bezbroj pisa~a i crta~a, ovdje }ete dobiti op}enite upute koje morate slijediti kada pripremate crte` za iscrtavanje.
Slika 11.1
Odabir naredbe
Print; izbornik
File.
Ako ve} nije u~itan, u~itajte crte` kupaone KUPAONA.DWG i neka vam
on slu`i kao podloga za vje`banje. Naredba Print omogu}uje vam pode{avanje crte`a za iscrtavanje. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg
izbornika, odnosno pomo}u gumba na standardnom alatnom okviru.
Nakon odabira naredbe Print, otvara se okvir za dijalog Plot Configuration.
Slika 11.2
Okvir za dijalog
Plot Configuration.Ü
Okvir je podijeljen u vi{e podru~ja:
Setup and Default Information – u tom podru~ju odabirete ure|aj za
iscrtavanje.
Ime trenutno odabranog ure|aja pi{e iznad gumba Print/Plot Setup and
Default Selection. Kliknete li na taj gumb, otvara se okvir za dijalog
Print/Plot Setup and Default Selection unutar kojega je u popisu Select
Device ozna~en System Printer.
222
VII. DIO
Slika 11.3
Okvir za dijalog
Print/Plot Setup and
Default Selection. Ü
Vi ne vr{ite odabir iz tog popisa nego kliknite na gumb Print/Plot Setup...
i kada se otvori okvir za dijalog Print Setup, odaberete iz popisa Name
va{ pisa~.
Slika 11.4
Okvir za dijalog
Print Setup.
Ü
Ovdje mo`ete promijeniti i neke varijable iscrtavanja kao {to su veli~ina
papira i orijentacija. Kada ste odabrali pisa~ kliknite na OK i onda opet
na OK unutar okvira za dijalog Print/Plot Setup and Default Selection.
Ponovno se otvara okvir za dijalog Plot Configuration.
Paper Size and Orientation – u ovom podru~ju odlu~ujete o jedinicama
koje }ete koristiti i o veli~ini papira na koji }ete iscrtavati.
Odabirom izme|u gumba Inches i MM odre|ujete jedinice s kojima }ete
baratati unutar ovog okvira za dijalog. To su jedinice kojima }ete se morati koristiti prilikom odre|ivanja veli~ine papira, udaljenosti ili fakora
skaliranja.
Iscrtavanje 11. POGLAVLJE
223
Pazite da vas ne zbune palci i milimetri u okvirima za dijalog
koji poma`u pri iscrtavanju – osnovne jedinice va{eg crte`a
su i dalje centimetri.
Size – ako koristite System Printer, ovaj gumb se ne mo`e koristiti. Ako
posjedujete pisa~ za koji AutoCAD LT ima vlastite pogonske programe u
dodatku onima iz Windowsa 95, onda }ete mo}i koristiti ovaj gumb.
Slika 11.5
Okvir za dijalog Plot
Configuration s
odabranim
printerom za koji
AutoCAD LT ima
vlastiti pogonski
program.
Ü
Kliknete li na gumb Size, otvara se okvir za dijalog Paper Size unutar
kojeg se nalazi popis veli~ina papira, ovisno o tipu pisa~a. Desno u okvirima USER mo`ete upisivanjem {irine /Width/ i visine /Height/ definirati
vlastite dimenzije papira, ali morate paziti da ne prelaze najve}u (MAX)
dimenziju papira va{eg pisa~a.
Pen Parameters – u ovom podru~ju pode{avate debljine iscrtavanja.
Pen Assignment – klikom na taj gumb otvarate okvir za dijalog Pen
Assignment u kojem bojama koje ste koristili u crte`u pridru`ujete
debljine linija.
224
VII. DIO
Slika 11.6
Okvir za dijalog
Paper Size.
Ü
Slika 11.7 SP
Okvir za dijalog
Pen Assignment.
Ü
Color – svaka boja u ovom okviru upisana je svojim brojem: 1 – red,
crvena, 2-yellow, `uta, 3 – green, zelena, 4 – cyan, svijetlo plava, 5
– blue, plava, 6 – magenta, ljubi~asta, 7 – white, bijela, itd.
To su osnovne boje na koje ste upozoreni da ih koristite kada
ste definirali slojeve.
Da biste odre|enoj boji pridru`ili `eljenu debljinu iscrtavanja, najprije je
morate ozna~iti tako da kliknete u redak u koji je upisana. Kada ste ozna~ili neku od boja u podru~ju Modify Values, okvir Color se oboji ozna~enom bojom i AutoCAD LT vam omogu}uje da, ovisno o ure|aju koji imate za iscrtavanje, pridru`ite odabranoj boji:
Iscrtavanje 11. POGLAVLJE
225
Pen – upisujete broj pera. Crta~i s perima imaju ulo{ke s utorima za
odre|en broj pera; utori su ozna~eni brojevima i vi zapravo pridru`ujete odabranoj boji broj utora u koji stavljate pero odre|ene debljine.
Ltype – vrsta linije. Mo`ete, ako to va{ ure|aj za iscrtavanje podr`ava, boji mo`ete pridru`iti i vrstu linije (neprekinutu, isprekidanu,
to~ka crta...), tako da upi{ete broj pridru`en odre|enoj vrsti linije
(okvir za dijalog Feature Legend).
Speed – brzinu kretanja pera. Ako imate crta~, mo`ete podesiti brzinu kretanja pera, a to je va`no jer razli~ita pera zahtijevaju razli~ite
brzine.
Width – debljinu linije. Boji pridru`ujete debljinu linije kojom }e se
iscrtati.
Feature Legend – klikom na taj gumb otvara se okvir za dijalog Feature Legend unutar kojeg je popis vrsta linija i pridru`enih im brojeva. To su brojevi koje, ovisno o `eljenoj vrsti linije, upisujete u okvir
Ltype.
Slika11.8
Okvir za dijalog
Feature Legend.
Ü
Obi~no se crta s ve} odre|enim vrstama linija, tako da se ova
opcija ne koristi prilikom pode{avanja crte`a za iscrtavanje.
Kada ste svakoj boji koju ste koristili pridru`ili `eljenu debljinu iscrtavanja, kliknite na OK.
Optimization – klikom na taj gumb otvarate okvir za dijalog Optimizing Pen Motion unutar kojeg kontrolirate razinu najpovoljnijeg
kretanja pera va{eg pisa~a.
226
Slika11.9
Okvir za dijalog
Optimizing Pen
Motion.
VII. DIO
Ü
Scale, Rotation and Origin – u ovom podru~ju vi poru~ujete AutoCAD-u LT mjerilo u kojem `elite da se va{ crte` iscrta i imate mogu}nost da zarotirate i pomaknete ishodi{te odabranog dijela za iscrtavanje, da bi se crte` {to je bolje mogu}e smjestio na papir.
Rotation and Origin – klikom na ovaj gumb otvarate okvir za dijalog
Plot Rotation and Origin.
Slika 11.10
Okvir za dijalog Plot
Rotation and
Origin.
Ü
Plot Rotation – birate kut rotacije crte`a prilikom ispisa izme|u
~etiri ponu|ene opcije.
Plot Origin – upisujete x i y vrijednost pomaka ishodi{ta na papiru.
Upisujete vrijednosti u milimetrima i one predstavljaju stvarni pomak koji nije u vezi s mjerilom.
Nakon {to ste podesili sve potrebno, kliknite na OK.
Plotted MM = Drawing Units – Ovdje povezujemo jedinice na
papiru (milimetre) s AutoCAD-ovim jedinicama, tj. zadajemo faktor
smanjenja crte`a ovisno o mjerilu u kojem ga `elimo iscrtati. Pri tome je potrebno paziti na osnovne jedinice koje ste odabrali kada ste
po~eli crtati crte` koji sada iscrtavate (da li su to milimetri, centimetri ili metri). Va{e osnovne jedinice su centimetri!
227
Iscrtavanje 11. POGLAVLJE
Slika 11.11
Faktori smanjenja
crte`a ovisno o
mjerilu i osnovno
odabranim mjernim
jedinicama.
Ü
Osnovne jedinice mm
MJ 1:100
Osnovne jedinice cm
MJ 1:100
Osnovne jedinice m
MJ 1:100
Scaled to Fit – uklju~ena opcija automatski odre|uje mjerilo i to tako
da cijelo podru~je odre|eno za ispis stane na odabrani format papira, a isklju~ena opcija vam dozvoljava da zadate `eljeno mjerilo u
okvirima Plotted MM = Drawing Units.
Additional Parameters – u ovom podru~ju odre|ujete {to }e se i kako
iscrtati.
Opcije na lijevoj strani podru~ja Additional Parameters definiraju kako }e
se crte` iscrtati.
Hide Lines – opcija se koristi prilikom iscrtavanja 3D modela, uklju~ena odstranjuje skrivene linije tijekom iscrtavanja.
Adjust Area Fill – uklju~ena opcija iscrtava debljinu linije unutar punih objekata tako da objekt zadr`i to~nost vanjskih mjera. Ova opcija se koristi samo prilikom preciznih foto monta`a.
Dithering – uklju~ena opcija simulira vi{e boja nego to va{ pisa~
stvarno mo`e kombiniraju}i boje i bijeli prostor.
Use Previous Printer – uklju~ena opcija odabire zadnji upotrijebljeni
ure|aj za iscrtavanje.
Plot to File – uklju~ena opcija sprema crte` definiran za iscrtavanje
kao datoteku umjesto da ga odmah po{alje na ispis.
Opcije na lijevoj strani podru~ja Additional Parameters omogu}uju vam
odabir onoga {to `elite iscrtati.
Display – iscrtava ono {to je trenutno vidljivo na ekranu.
Extents – iscrtava sve objekte crte`a odstranjuju}i prazan prostor
koji ih okru`uje.
Limits – iscrtava sve unutar granica crte`a.
228
VII. DIO
Slika 11.12
Izgled crte`a na
ekranu.
Ü
Slika 11.13
Kako }e izgledati
iscrtano – odabir
opcije Display.
Ü
Iscrtavanje 11. POGLAVLJE
Slika 11.14
Izgled crte`a na
ekranu.
229
Ü
View – iscrtavaju se prije spremljeni pogledi.
Window – iscrtava se podru~je koje odaberete prozorom. Kliknete li
na gumb Window... otvara se okvir za dijalog Window Selection.
Slika 11.15
Kako }e izgledati
iscrtano - odabir
opcije Limits.
Ü
230
Slika 11.16
Okvir za dijalog
Window
Selection.
VII. DIO
Ü
Slika 11.17
Odabir podru~ja
iscrtavanja prozorom
neposredno na
ekranu.
Ü
U njega mo`ete upisati koordinate dva suprotna ugla prozora ili klikom
na gumb Pick< dobivate mogu}nost odabira podru~ja za iscrtavanje
neposrednim odabirom prozora u crte`u.
Nakon {to ste zadali prozor, klknite na gumb OK i okvir za dijalog Plot
Configuration se opet otvara.
Ostalo vam je jo{ jedino da prije nego pokrenete samo iscrtavanje pogledate {to ste i kako podesili za iscrtavanje te da popravite ako je ne{to
krivo pode{eno.
Plot Preview – u ovom podru~ju vr{ite pregled izgleda crte`a na
papiru. Mo`ete izvr{iti samo djelomi~ni pregled – Partial ili cjelokupni – Full.
Kotiranje 10. POGLAVLJE
Slika 11.18
Okvir za dijalog
Preview Effective
Plotting Area.
Ü
Slika 11.19
Pregled crte`a
pripremljenog za
iscrtavanje
odabirom opcije
Full.
Ü
231
Odaberete li Partial i kliknete na gumb Preview... AutoCAD LT }e vam
unutar okvira za dijalog Preview Effective Plotting Area pokazati samo
rub papira – crvena boja, i rub odabranog podru~ja za iscrtavanje – plava
boja. Ispisat }e vam veli~ine jednog i drugog, a ako ne{to nije u redu,
ispisat }e vam poruku – Warnings.
Veli~ina odabranog podru~ja za iscrtavanje mora biti uvijek ne{to manja
nego veli~ina papira.
232
VII. DIO
Slika 11.20
Okvir s porukom postotka crte`a poslanog
na iscrtavanje. Ü
Odaberete li Full i kliknete na gumb Preview, potrajat }e neko vrijeme
prije nego vam AutoCAD LT iscrta pregled va{eg crte`a na papiru, ali
zasigurno puno kra}e nego stvarno iscrtavanje. Crte` izgleda to~no onako
kako }e izgledati na papiru i ako uo~ite kakvu gre{ku prilikom pode{avanja, mo`ete je jednostavno ispraviti.
Zajedno s pregledom crte`a u~itava se i okvir za dijalog Plot Preview,
klikom na gumb End Preview zavr{avate pregled i opet se otvara okvir
za dijalog Plot Configuration.
Ako ste zadovoljni izgledom crte`a na papiru, kliknite na gumb OK, pojavljuje se okvir s porukom postotka crte`a poslanog na iscrtavanje slika
11-20.) i kada postigne 100% nestaje s ekrana i po~inje iscrtavanje.
Sa`etak
U ovom ste poglavlju nau~ili kako pripremiti crte` za iscrtavanje, podesiti niz potrebnih parametara i kona~no iscrtati va{ crte`. Time ste u
potpunosti savladali osnove crtanja i iscrtavanja u AutoCAD-u LT.
KAZALO
A
Alati Object Snap, trajno uklju~ivanje, 217
Alati, Object Snap, 37
Snap From, 51
Snap to Center, 54
Snap to Intersection, 55
Snap to Midpoint, 53
Snap to Nearest, 54
Snap to Perpendicular, 55
Snap to Quadrant, 52
Alatni okviri, 9
Draw, 12
Modify, 12
Dimensioning, 13
Object Properties, 13
Object Snap, 13
Standard, 13
Annotation, okvir za dijalog, 206
Apsolutne koordinate, 22
Arc, naredba, 47
Area, naredba, 167
AutoCAD LT, okvir za dijalog, 26
B
Block Definition, okvir za dijalog, 110-111
Blokovi u crte`ima, 109
Blokovi u crte`ima, umetanje, 126
Boundary Hatch, okvir za dijalog, 185
Brisanje dijelova crte`a, 32
C
Change Properties, okvir za dijalog, 90
Circle, naredba, 28
Continue, naredba, 211
Copy, naredba, 151
Create Drawing File, okvir za dijalog, 175
Create New Drawing, okvir za dijalog, 27
Crtanje, 67
elipsi, 49
kru`nica, 28
linija, 18
lukova, 47
naredbe, 45-46
uzoraka, 185
D
Defined Blocks, okvir za dijalog, 127
Definicija blokova, 110
Definirani blokovi, 127
Definiranje stila kotiranja, 197
Defpoints, 216
Dimension Style, naredba, 198
Dimension Styles, okvir za dijalog, 198
Dimensioning, alatni okvir, 13, 210
Distance, naredba, 143
Draw, alatni okvir, 12
Drawing Limits, naredba, 60
Duplicate, vidi Copy
E
Edit Hatch, naredba, 191
Edit MText, okvir za dijalog, 162
Edit Text, naredba, 165
Edit Text, okvir za dijalog, 166
Ellipse, naredba, 49
Erase, naredba, 32
Exit, naredba, 26
Explode, naredba, 132
Extend, naredba, 86
234
F
Feature Legend, okvir za dijalog, 225
Fillet, naredba, 71
Format, okvir za dijalog, 203
G
Geometry, okvir za dijalog, 199
Grafi~ki pokaziva~i, 5
Granice crte`a, 59, 60
H
Hatch Edit, okvir za dijalog, 191
Hatch, naredba, 185
I
Insert Block, naredba, 126
Insert, okvir za dijalog, 126, 177
Iscrtavanje crte`a, 221
Izgled grafi~kih pokaziva~a, 5
Izlazak iz programa, 26
K
Koordinatni sustav, 17
Kopiranje objekata, 152
Kotiranje, 197
Kotiranje, naredba Linear, 210
Kutevi u AutoCAD-u LT, 20
L
Layer Control, okvir za dijalog, 64, 66
Layers, naredba, 63
Line, naredba, 18
Linear, naredba, 210
Linetype, naredba, 96
Kazalo
Load and reload linetypes, okvir za dijalog,
97
M
Make Blok, naredba, 109
Mjerenje,
povr{ine, 167
udaljenosti, 144
Mjerne jedinice, naredba Units, 23
Modify Line, okvir za dijalog, 89, 99
Modify Text, okvir za dijalog, 166
Modify, alatni okvir, 12
Move, naredba, 137-138
N
Naredbe, 167
New, 27
Linetype, 96
Save As, 25
Units, 23
Arc, 47
Circle, 28
Continue, 211
Copy, 151
Dimension Style, 198
Distance, 143
Drawing Limits, 60
Edit Hatch, 191
Edit Text, 165
Ellipse, 49
Erase, 32
Exit, 26
Explode, 132
Extend, 86
Fillet, 71
Hatch, 185
Layers, 63
Line, 18
Linear, 210
Make Block, 109
Move, 137-138
Kazalo
Offset, 68
Print, 221
Properties, 89
Redraw, 35
Rotate, 146
Running Object Snap, 218
Save, 26
Scale, 148
Stretch, 139
Text Style, 158
Text, 161
Trim, 76
Undo, 33
WBlock, 174
za kotiranje, 209
Zoom, 30
Naredbeni redak, 6
New, naredba, 27
O
Object Properties, alatni okvir, 13
Object Snap, 37
alati, 37
alatni okvir, 13
Snap From, 51
Snap to Center, 54
Snap to Intersection, 55
Snap to Midpoint, 53
Snap to Nearest, 54
Snap to Perpendicular, 55
Snap to Quadrant, 52
Odabir boja, 65
Offset, naredba, 68
Okvir sa zna~ajkama objekata, 13
Okviri za dijalog,
Annotation, 206
AutoCAD LT, 26
Block Definition, 110-111
Boundary Hatch, 185
Change Properties, 90, 91
Create Drawing File, 175
Create New Drawing, 27
235
Defined Blocks, 127
Dimension Styles, 198
Edit MText, 162
Edit Text, 166
Feature Legend, 225
Format, 203
Geometry, 199
Hatch Edit, 191
Insert, 126
Insert, 177
Layer Control, 64, 66
Load and reload linetypes, 97
Modify Line, 89, 99
Modify Text, 166
Optimizing Pen Motion, 226
Paper Size, 224
Pen Assigment, 224
Plot Configuration, 221
Plot Rotation and Origin, 226
Preview Efective Plotting Area, 231
Primary Units, 206
Print plot setup and default selection,
222
Print Setup, 222
Running Object Snap, 218
Save Drawing As, 25
Select Color, 65
Select Drawing File, 127
Select Font File, 159
Select Layer, 92
Select Linetype, 96, 100
Start Up, 27
Start Up, 4
Text Style, 159
Toolbars, 10
Units Control, 24
User Arrow, 202
Window Selection, 230
Optimizing Pen Motion, okvir za dijalog,
226
Osnovni ekran AutoCAD-a LT, 4
Osvje`avanje crte`a, 35
Otvaranje novog crte`a, 27
236
P
Padaju}i izbornici, 7
Paper Size, okvir za dijalog, 224
Pen Assigment, okvir za dijalog, 224
Pisanje, naredba Line Text, 161-163
Plot Configuration, okvir za dijalog, 221
Plot Rotation and Origin, okvir za dijalog,
226
Pohrana crte`a, naredba Save As, 25
Pohrana crte`a, naredba Save, 26
Pokretanje programa, 3
Polarne koordinate, 17
Pomicanje objekata, 138
Poni{tavanje djelovanja naredbi, 33
Povr{ina, 167
Pravokutne koordinate, 17
Preview Efective Plotting Area, okvir za
dijalog, 231
Primary Units, okvir za dijalog, 206
Print plot setup and default selection,
okvir za dijalog, 222
Print Setup, okvir za dijalog, 222
Print, naredba, 221
Promjena slojeva, 89
Promjena uzoraka, 191
Properties, naredba, 89
R
Rastezanje objekata, 140
Redraw, naredba, 35
Relativne koordinate, 18
Rotacija objekata, 146
Rotate, naredba, 146
Running Object Snap, 218
Running Object Snap, okvir za dijalog, 218
S
Save As, naredba, 25
Save Drawing As, okvir za dijalog, 25
Save, naredba, 26
Kazalo
Scale, naredba, 148
Select Color, okvir za dijalog, 65
Select Drawing File, okvir za dijalog, 127
Select Font File, okvir za dijalog, 159
Select Layer, okvir za dijalog, 92
Select Linetype, okvir za dijalog, 96, 100
Slojevi,
definiranje, 63
promjena, 89
Spremanje bloka u datoteku, 174
Standard, alatni okvir, 13
Start Up, okvir za dijalog, 4, 27
Start,
gumb, 3
izbornik, 3
Stil kotiranja, 197
Stilovi teksta, 158
Stretch, naredba, 139
Sustav vrijednosti kuteva, 20
T
Text Style,
naredba, 158
okvir za dijalog, 159
Text, naredba, 161
Toolbars, okvir za dijalog, 10
Trim, naredba, 76
U
U~itavanje vrsta linija, 96
Udaljenosti, 144
Umetanje bloka u crte`, 126
Undo, naredba, 33
Units Control, okvir za dijalog, 24
Units, naredba, 23
Upotreba alata Object Snap, 39-41
User Arrow, okvir za dijalog, 202
Uve}avanje crte`a, 30
Uve}avanje i smanjivanje objekata, 149
Uzorci, 185, 191
Kazalo
V
Vrste linija, 96, 97
Z
Zadavanje jedinica, 23, 24
Zaokretanje objekata, 146
Zoom, naredba, 30
W
WBlock, naredba, 174
Window Selection, okvir za dijalog, 230
237

Kako bi prenijeli povijest plaće u COP, potrebno je napraviti

Čestitamo, uspješno ste instalirali i aktivirali vaš TecDoc katalog!

Prije početka provjerite je li smart kartica u čitaču. • U

Nastavak izobrazbe za održivu uporabu pesticida

Upute - Obnovljivi.com

rezultati prijamnog ispita za pripremni razred osnovne glazbene škole

GeoGebra Quickstart

ovdje - Vugergrad