REGIONALNA STRATEGIJA
EKONOMSKOG RAZVOJA
REGIJE CENTRALNA BiH
2009-2015
Dokument izradila
Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH
REZ Zenica
http://www.rez.ba
Zenica, Štrosmajerova 11/3
Finansira Europska unija.
Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Regionalne razvojne agencije za
regiju Centralna BiH, te niti u kojem slučaju ne odražava stavove Europske unije.
Prvo izdanje: Zenica, mart 2009.
Drugo izdanje: Zenica, septembar 2010.
Sadržaj
Popis skraćenica
7
UVOD
9
SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA
11
SEA - UVOD
11
Profil ekonomske regije Centralna BiH
12
1. GEOGRAFIJA I TOPOGRAFIJA EKONOMSKE REGIJE BiH
13
1.1. Prostor i veličina regije Centralna BiH
13
1.2. Klima
15
1.3. Planine
15
1.4. Vode
18
1.4.1. Rijeke
18
1.4.2. Jezera
20
1.5. Komunikacije
21
1.5.1. Putna infrastruktura
21
1.5.2. Željeznice
22
1.6. Geostrateški položaj regije CBiH
2. PRIRODNI RESURSI
23
26
2.1. Obradivo zemljište i šume
26
2.2. Minerali i rude
29
3. STANOVNIŠTVO I DEMOGRAFIJA
32
3.1. Demografske promjene
32
3.2. Rođeni i umrli (prirodni prirast)
33
3.3. Starosna struktura
35
3.4. Brakovi
35
4. LJUDSKI RESURSI I TRŽIŠTE RADA
38
4.1. Radno sposobna populacija
38
4.2. Nezaposlenost
38
4.3. Usporedni indikatori: Zaposlenost-Nezaposlenost
41
4.4. Zaposlenost i neto plaće
42
5. INFRASTRUKTURA
46
5.1. Putna i željeznička infrastruktura
46
5.2. Poslovna infrastruktura
46
5.3. Tehničko-tehnološke institucije
47
5.4. Vodo-snabdjevanje i upravljanje odlaganjem otpada
47
5.5. Telekomunikacijska infrastruktura
48
5.6. Mediji
48
5.7. Edukacijska infrastruktura u regiji
49
5.7.1. Visoko obrazovanje
49
5.7.2. Osnovno i srednje obrazovanje
50
5.8. Zdravstvene ustanove
50
5.9. Sport i rekreacija
51
5.10. Nevladine organizacije
52
6. EKONOMIJA REGIJE
53
6.1. Bruto domaći proizvod po stanovniku
53
6.2. Sektori privrede
54
6.3. Mala i srednja preduzeća
56
6.4. Finansijske institucije
57
Zaključci
59
SWOT ANALIZA
61
PROJEKTI
65
Sektor 1: RAZVOJ MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA (MSP)
65
Sektor 2: RAZVOJ TURIZMA
67
Sektor 3: RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA
69
Sektor 4: RAZVOJ REGIONALNE INFRASTRUKTURE
70
Sektor 5: POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ
73
Sektor 6: ENERGETIKA
75
Popis skraćenica
AFIP
Agencija za finansijske, informatičke i posredničke usluge
BDP
Bruto domaći proizvod
BIHAMK
Bosanskohercegovački auto-moto klub
BSC
Business Start-Up Centre
CBiH
Centralna Bosna i Hercegovina
EU
European Union
EURED
European Union Regional Economic Development
FBiH
Federacija Bosne i Hercegovine
FISIM
Financial Intermediation Services Indirectly Measured
GDP
Gross Domestic Product
IPI
Institut za privredni inženjering
IRBRS
Investiciono-razvojna banka Republike Srpske
KM
Konvertibilna marka
MEP
Market Economic Profile
MSP
Mala i srednja preduzeća/poduzeća
PLUD
Participatory Land Use Development
REZ
Regionalna ekonomska zajednica
RS
Republika Srpska
SBK
Srednjobosanski kanton
SEA
Socio-ekonomska analiza
SWOT
Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats
UN FAO
United Nations Food and Agriculture Organization
UNDP
United Nations Development Program
VGI
Vojnogeografski institut
ZE-DO
Zeničko-dobojski
7
UVOD
Regionalna razvojna strategija regije Centralna Bosna i Hercegovina za period
2009-2015 predstavlja dokument koji treba da posluži svim nosiocima
regionalnog razvoja kao osnova za planiranje razvojnih programa i projekata.
Strategija je rezultat rada lokalnih i kantonalnih vlasti, nevladinih organizacija,
obrazovnih i kulturnih institucija, poduzetnika, te ostalih predstavnika javnog i
privatnog sektora, koji su posredstvom REZ Agencije 4 mjeseca učestvovali u
pripremanju mjera, programa i projekata koji su sastavni dio Strategije
Proces izrade prvog okvira Regionalne razvojne strategije za regiju Centralna BiH
bio je vođen od strane Delegacije Evropske komisije u BiH putem projekta
EURED. Strategija je pripremana i usvojena od strane Partnerske grupe 2004.
godine. Budući da regionalna razvojna strategija treba da bude ''živ'' dokument,
REZ Agencija je 2006. godine, zajedno sa lokalnim partnerima, izvršila reviziju
Regionalne razvojne strategije i izradila Okvir za implementaciju strategije 20062007 godine. Da bi se osigurao kontinuitet procesa revizije i nadogradnje
Regionalne razvojne strategije i na taj način osiguralo da aktuelne mjere,
programi i projekti budu uključeni u Strategiju, REZ Agencija je početkom 2008.
godine pristupila procesu ažuriranja i izrade Regionalne razvojne strategije za
regiju Centralnu BiH za period 2009-2015 godina.
U proces je uključeno svih 16 općina iz regije Centralna BiH, dva kantona,
udruženja privrednika i veliki broj institucija iz lokalnih zajednica i nevladinih
organizacija. Strategija regionalnog razvoja ima za cilj da se omogući brži razvoj
regije.
Proces izrade Regionalne razvojne strategije za period 2009-2015 godina
započeo je revizijom socio-ekonomske analize, odnosno izradom nove. U ovu
fazu su bili uključeni predstavnici općina, odnosno koordinatori općinskih
razvojnih timova koji su imali zadatak da aktivno učestvuju u procesu
prikupljanja socio-ekonomskih pokazatelja na nivou općina i na taj način
doprinesu izradi što realnije socio-ekonomske analize. Druga faza je započela
prezentacijom nacrta socio-ekonomske analize Partnerskoj grupi regije Centralna
BiH i usvajanja metodologije prikupljanja projektnih prijedloga od strane
partnera i lokalnih zajednica. Usvojen je princip da se proces prikupljanja
projektnih prijedloga odvija elektronski, putem e-maila REZ Agencije, a da
projektni prijedlozi budu objavljeni na web stranici REZ Agencije www.rez.ba.
Proces prikupljanja projektnih prijedloga bio je otvoren od početka septembra do
polovine novembra 2008. Po prijemu svih projektnih prijedloga započela je treća
faza u kojoj se izvršila prioritizacija projekata i programiranje na način da su se
prepoznali i identificirali projekti od regionalnog značaja. Izrada nove liste
projekata bila je utemeljena na:
1. Projektnim prijedlozima, baziranim na prepoznatim potrebama lokalnih
zajednica, te ranijim projektnim prijedlozima uključenim u Strategiju, kao i
projektima koji su u procesu implementacije predloženi kroz raniji Okvir za
implementaciju regionalne strategije 2006-2007.
2. Kriterijima za selekciju o kojima je postignut dogovor sa regionalnim
nosiocima razvojnih aktivnosti
3. Identifikaciji programa s projektima, koji su definirani kao prioriteti
9
Na kraju procesa, Regionalna strategija ekonomskog razvoja za regiju Centralna
Bosna i Hercegovina prezentirana je i usvojena od strane Partnerske grupe.
Partnerska grupa regije je formirana već 2004. godine, a čine je predstavnici
lokalne vlasti, poslovnog i nevladinog sektora.
Prihvatajući isti princip, kao u ranija dva slučaja 2004. i 2006. godine, proces
revizije Regionalne razvojne strategije je započeo i nastavio se kao proces
''odozdo prema gore'', što podrazumijeva da su lokalni učesnici bili direktno
uključeni u proces prepoznavanja potreba lokalnih područja i razvoja strategija i
projekata, koji bi odgovorili na te potrebe. Regionalni razvoj podrazumijeva
partnerstvo koje uključuje općinske vlasti, lokalne članove poslovne zajednice,
volonterske organizacije i privatni sektor. Sam proces je trajao 10 mjeseci, od
marta do decembra 2008. godine. Organizirana su dva sastanka regionalne
Partnerske grupe i jedan sastanak koordinatora općinskih razvojnih timova.
Okvir za implementaciju strategije temelji se na šest sektora razvoja:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP)
Razvoj turizma
Razvoj ljudskih potencijala
Razvoj regionalne infrastrukture
Poljoprivreda i ruralni razvoj
Energetika
Krajnji rezultat svih aktivnosti je izrada nove socio-ekonomske analize i konačna
lista projekata za svaki sektor. Operativni dio je elaboriran kroz kratke opise šest
sektora intervencije, te odgovarajuće popise projekata.
10
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA
SEA - UVOD
Proces ažuriranja socio-ekonomske analize regije Centralna BiH (CBiH) je
nastavak kontinuiranog procesa započetog od strane EURED1 iz 2004. godine.
Cilj socio-ekonomske analize je izrada SWOT analize potrebne za definiranje
smjernica regionalne razvojne strategije za period 2009-2015. Sukladno, REZ
Agencija je zadržala unaprijed, od strane EURED tima, definiran metodološki
okvir. Period od avgusta do septembra 2008. godine određen je kao vremenski
okvir za obavljanje ovog zadatka.
U toku izrade socio-ekonomske analize, REZ Agencija je imala stanovitih
poteškoća u procesu prikupljanja primarnih i sekundarnih podataka. One su se
ispoljavale u nedostatku podataka i lošem kvalitetu istih, te problemima koje su
pojedini općinski službenici imali u prikupljanju i dostavi podataka koji bi bili
uključeni u MEP2 Bazu podataka. MEP Baza je ranije uspostavljena od strane REZ
Agencije, kao sredstvo lakšeg rješavanja problema sistematskog prikupljanja i
obrade statističkih pokazatelja u općinama regije CBiH.
Dodatni problem predstavljala je činjenica o međusobnoj neusklađenosti
statističkih okvira u BiH entitetima, te neraspoloživost podataka o ekonomskim
kretanjima, što vrijedi i za podatke o broju malih i srednjih preduzeća (MSP) po
općinama u regiji. Navedeno je posljedica prijenosa podataka o statističkim
pokazateljima sa općinskog na kantonalni nivo (slučaj u FBiH). Limitirani,
statistički pokazatelji ne pružaju adekvatne informacije koje bi bile upotrebljive u
analizi ekonomskih aktivnosti. Ključni indikator, Bruto domaći proizvod (BDP), za
općine je zadnji put bio dostupan u 2004. godini, ali se kao indikator prestao
obrađivati od strane Federalnog zavoda za statistiku FBiH. Time je uskraćen
precizniji uvid u ekonomsko stanje regije.
Podaci, korišteni u ovom procesu izrade socio-ekonomske analize, temeljeni su
na zvaničnim podacima Federalnog zavoda za statistiku FBiH i Zavoda za
statistiku Republike Srpske. Korišteni su izvještaji koje je moguće generirati iz
MEP Baze podataka, kao i podaci iz drugih zvaničnih izvora, dostupnih pri obradi
podataka.
Također, treba objasniti da se u prvobitnoj, radnoj verziji dokumenta, period na
koji se podaci odnose završavao sa 2006. godinom. Naime, u trenutku
inicijalizacije procesa ažuriranja socio-ekonomske analize, navedena godina bila
je zadnja za koju su podaci bili statistički obrađeni i kompletirani. U januaru
2009. godine, nakon razmatranja dokumenta na "Završnoj sesiji Partnerske
grupe za izradu strategije ekonomskog razvoja regije CBiH za period 2009-2015"
u Zenici, odlučeno je da se, zbog potrebe za ažurnijim uvidom u stanje regije,
proširi period obuhvata podataka - uključujući tako i 2007. godinu, gdjegod je to
bilo potrebno i moguće.
1
2
Projekt Europske unije za regionalni ekonomski razvoj
MEP Baza podataka (Market Economic Profile) je web aplikacija – baza podataka koja služi za unos podataka i izvjestavanje o socioekonomskim indikatorima
11
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Profil ekonomske regije Centralna BiH
Službeni naziv
Ekonomska regija
Centralna Bosna i Hercegovina – CBiH
Površina
5.295,91 km2
Administrativne jedinice u
Regiji CBiH
FBiH
Općine iz Kantona 4 (ZE-DO): Doboj Jug, Kakanj, Maglaj, Tešanj,
Usora, Zavidovići, Zenica i Žepče
Općine iz Kantona 6 (SBK): Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, Gornji
Vakuf-Uskoplje, Novi Travnik, Travnik, Vitez
RS
Opština Teslić
Klima u Regiji
Kontinentalno-planinska
Procjena broja stanovnika
571.661
Starosna struktura stanovnistva – procjena
0 -14 godina
15-64 godine
Preko 65 godina
Religijske skupine
Islam, katolicizam, pravoslavlje
Službeni jezici
Bosanski, hrvatski, srpski
Nacionalna valuta
Konvertibilna marka (KM)
1 KM = 0,51051 Euro
1 Euro = 1.95883 KM
Stopa nezaposlenosti u BiH
44,40%
Stopa nezaposlenosti u Regiji CBiH
50,17%
109.317
393.516
68.829
Tabela 1.0.1. Profil ekonomske regije Centralna Bosna i Hercegovina (CBiH)3
3
Podaci za 2007. godinu
12
(19,12%)
(68,84%)
(12,04%)
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
1. GEOGRAFIJA I TOPOGRAFIJA EKONOMSKE REGIJE BiH
1.1. Prostor i veličina regije Centralna BiH
Regija CBiH je prirodno, klimatski, zemljopisno, te ekonomski jedinstvena i
konzistentna cjelina koja obuhvata 16 međusobno povezanih i integriranih
općina, lociranih u dva kantona Federacije BiH (FBiH): Zeničko-dobojski i
Srednjobosanski (uzimajući u obzir administrativni aspekt), dok je jedna općina
(Teslić) locirana u Republici Srpskoj.
Općine se znatno razlikuju po površini. Dvije su (Usora i Doboj Jug) izrazito male
općine, dok četiri općine (Zenica, Zavidovići, Travnik i Teslić) imaju površinu
veću od 500 km2. Od navedenih, najveća je općina Teslić sa površinom od 846
km2.
Cjelokupna regija zauzima površinu od 5.295,91 km2, što je 10,34% od ukupne
površine BiH.
Slika 1.1.1. Pet ekonomskih regija Bosne i Hercegovine
1. Sjeverozapadna; 2. Centralna BiH; 3. Sjeveroistočna; 4. Sarajevska; 5. Hercegovina
13
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Usora
Doboj
Jug
Tešanj
Teslić
Maglaj
Zavidovići
Žepče
Travnik
Donji
Vakuf
Zenica
Novi
Travnik Vitez
Kakanj
Busovača
Bugojno
Gornji Vakuf
/ Uskoplje
Slika 1.1.2. Teritorij ekonomske regije Centralna BiH u odnosu na BiH
Slika 1.1.3. Veličina općina koje pokriva regija Centralna BiH
14
Žepče
300,0
558,5
Zenica
Zavidovići
158,0
Vitez
53,0
Usora
Travnik
Tešanj
Teslić
Novi Travnik
Maglaj
521,0
563,0
163,0
242,0
377,0
Kakanj
260,0
402,0
Gornji Vakuf-Uskoplje
Donji Vakuf
Doboj Jug
Busovača
10,2
157,5
323,7
361,0
Bugojno
1.000
900
800
700
600
500
400
300
200
100
0
846,0
5.295,91 km2
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Općina
Entitet
Kanton/Regija
km2
Bugojno
Busovača
Doboj Jug
Donji Vakuf
Gornji Vakuf-Uskoplje
Kakanj
Maglaj
Novi Travnik
Teslić
Tešanj
Travnik
Usora
Vitez
Zavidovići
Zenica
Žepče
Federacija BiH
Federacija BiH
Federacija BiH
Federacija BiH
Federacija BiH
Federacija BiH
Federacija BiH
Federacija BiH
Republika Srpska
Federacija BiH
Federacija BiH
Federacija BiH
Federacija BiH
Federacija BiH
Federacija BiH
Federacija BiH
Srednjobosanski
Srednjobosanski
Zeničko-Dobojski
Srednjobosanski
Srednjobosanski
Zeničko-Dobojski
Zeničko-Dobojski
Srednjobosanski
Regija Doboj
Zeničko-Dobojski
Srednjobosanski
Zeničko-Dobojski
Srednjobosanski
Srednjobosanski
Zeničko-Dobojski
Zeničko-Dobojski
UKUPNO
361,00
157,50
10,21
323,70
402,00
377,00
260,00
242,00
846,00
163,00
563,00
53,00
158,00
521,00
558,50
300,00
5.295,91
Tabela 1.1.2. Općine regije CBiH – Administrativna pripadnost i veličina4
1.2. Klima
Kontinentalno-planinska klima regije određena je njenim geografskim položajem.
U višim područjima (preko 1.000 metara nadmorske visine) vlada kontinentalnoplaninska klima alpskog tipa.
Osnovna karakteristika klime je oštra zima (temperature do -34o C), dok su ljeta
topla (sa temperaturama koje zadnjih godina dostižu 39o C). Prosječna godišnja
količina padavina je od 1.000 do 1.200 litara po m2. Snježne padavine su obilne,
pogotovo u višim područjima.
Ovakva klima pogoduje razvoju poljoprivrede, posebno voćarstva i povrtlastva,
te stočarstva.
1.3. Planine
Reljef regije Centralna BiH karakterizira određeni stepen raznolikosti, mada je
reljef regije pretežno brdsko-planinski. Vrhovi planina su tipični primjeri
nenaseljenih područja, s bogatom florom i faunom.
Općina
Gornji Vakuf-Uskoplje
Gornji Vakuf-Uskoplje
Travnik
Donji Vakuf
Bugojno
Donji Vakuf
4
Planina
Vranica (Nadkrstac)
Raduša
Vlašić (Paljenik)
Velika Plazenica (Demirovac)
Stožer (Vrana)
Semešnica
MEP Baza podataka
15
Visina (m)
2.110
1.955
1.933
1.765
1.758
1.724
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Travnik
Busovača
Vitez
Bugojno
Donji Vakuf
Bugojno
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Busovača
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Kakanj
Teslić
Travnik
Bugojno
Bugojno
Donji Vakuf
Teslić
Teslić
Donji Vakuf
Kakanj
Žepče
Novi Travnik
Žepče
Donji Vakuf
Busovača
Zenica
Kakanj
Zavidovići
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Kakanj
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Busovača
Novi Travnik
Donji Vakuf
Kakanj
Žepče
Donji Vakuf
Busovača
Teslić
Busovača
Donji Vakuf
Kruščica (Luška)
Crni vrh (Busovačka planina)
Kruščica
Ravašnica
Dekala
Kalin
Crni vrh
Komar (Kamenjaš)
Suha voda
Stolovaš
Bukovaća
Javorak
Lipničko brdo
Meukrinje (dio Vlašića)
Gorčevica
Radovan
Rudina
Kriva jelika
Očauš
Vučja planina
Veliki osredak
Ravno javorje
Mahnjača
Kalin
Palašnica
Svrzinac
Modri kamen
Tvrtkovac
Tvrtkovac
Tajan
Radalje
Vračac
Hum
Suva lokva
Sović
Pandurica
Hum
Vilenica
Vis
Teševo
Mala Mahnjača
Kik
Pridolci
Smolin
Dolačko brdo
Junuzovac
16
1.673
1.619
1.578
1.565
1.535
1.530
1.514
1.510
1.502
1.476
1.475
1.473
1.458
1.425
1.405
1.394
1.385
1.385
1.384
1.378
1.376
1.367
1.360
1.331
1.322
1.310
1.308
1.304
1.304
1.297
1.291
1.286
1.281
1.267
1.261
1.251
1.241
1.235
1.211
1.204
1.202
1.173
1.171
1.148
1.128
1.112
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Zenica
Zenica
Teslić
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Kakanj
Žepče
Kakanj
Zavidovići
Busovača
Kakanj
Zenica
Donji Vakuf
Kakanj
Zenica
Zavidovići
Travnik
Travnik
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Busovača
Zavidovići
Zavidovići
Žepče
Žepče
Teslić
Maglaj
Tešanj
Zenica
Zenica
Zenica
Žepče
Zenica
Doboj Jug
Usora
Doboj Jug
Doboj Jug
Vepar
Lisac
Borja
Rasavci
Topala
Vukovo
Dobro brdo
Sovići
Ćemerikovac
Rudina
Ponijeri
Oglavak
Kičeva
Ravte
Saračevica
Piljevina
Smetovi
Blagaj
Krevnik
Klopačke stijene
Velež
Vilenica
Bukovica
Mali osredak
Strahinjaća
Javor
Udrin
Klek
Teterača
Bukovik
Javorova
Ozren (Rabov vis)
Crni vrh
Golubak
Vučijak
Zmajevac
Varda
Volovska glava
Jezerce-Drum
Bandera
Strane
Vis
Tabela 1.3.1. Planine (planinski vrhovi) u regiji CBiH5
5
MEP Baza podataka; Topografske karte 1:25000, VGI Beograd, 1975.g
17
1.083
1.080
1.078
1.074
1.074
1.051
1.046
1.040
1.017
993
987
981
975
960
957
945
940
935
926
918
915
900
850
846
823
820
789
777
755
749
734
706
702
700
639
638
613
585
356
336
250
120
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Skoro svaka od 16 općina ima određene potencijale za lov i turizam. Kao što je
vidljivo iz tabele 1.3.1., regiju karakterizira veliki broj planina, sa prosječnom
nadmorskom visinom od oko 1.100 metara.
1.4. Vode
1.4.1. Rijeke
Regiju karakterizira razgranata rječna mreža.
Općina
Bugojno
Busovača
Doboj Jug
Donji Vakuf
Gornji Vakuf-Uskoplje
Kakanj
Maglaj
Novi Travnik
Teslić
Tešanj
Rijeka
Vesočnica
Bunta
Poričnica
Vileška Rijeka
Vitinska Rijeka
Duboka
Vrbas
Ivančica
Klokotnica
Lašva
Kozica
Usora
Bosna
Vrbas
Kruščica
Voljička Rijeka
Trnovača
Bistrička Rika
Vrbas
Bijele Vode
Zgošća
Ribnica
Bosna
Trstionica
Bistrica
Megara
Jablanica
Liješnica
Bosna
Jaglenica
Grlovnica
Usora
Blatnica
Studena
Mala Ukrina
Mala Usora
Velika Usora
Bosna
Usora
Tešanjka
18
Tok kroz općinu (km)
5,00
6,00
9,00
9,00
11,00
16,00
30,00
7,00
8,00
10,00
16,00
2,00
5,00
30,00
3,00
3,00
4,00
14,00
30,00
6,00
15,00
21,00
22,00
27,00
7,00
7,00
11,00
15,00
31,00
20,00
22,00
3,00
8,00
12,00
14,00
22,00
50,00
5,00
10,00
17,00
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Travnik
Usora
Vitez
Zavidovići
Zenica
Žepče
Bila
Lašva
Usora
Bila
Kruščica
Lašva
Bosna
Gostović
Krivaja
Lašva
Orahovačka Rijeka
Kočeva
Bistričak
Bosna
Bistrička Rijeka
Krajnjača
Liješnica
Ljubna
Ograjina
Pepelarska Rijeka
Rakovica
Želećka Rijeka
Željeznica
Papratnica
Bosna
30,00
50,00
2,00
6,00
15,00
52,00
16,00
18,00
38,00
1,50
6,70
17,30
19,25
47,95
8,00
27,00
Tabela 1.4. Rijeke u regiji CBiH6
Rijeke gotovo u cjelosti pripadaju slivovima rijeka Bosne i Vrbasa, odnosno
velikom Crnomorskom rječnom slivu. Vodno područje rijeke Bosne je najveće u
regiji, potom slijede područja rijeka Lašva i Vrbas.
6
MEP Baza podataka
19
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Slika 1.4. Rijeka Bosna kod Vranduka
Sliv rijeke
Bila
Područje
Općine
Ukupni tok (km)
Lašva
Travnik, Vitez
Kakanj, Maglaj, Tešanj, Zavidovići, Zenica,
Žepče, Doboj Jug
Busovača, Travnik, Vitez, Zenica
Usora
Doboj Jug, Teslić, Tešanj, Usora
17,00
Vrbas
Bugojno, Donji Vakuf, Gornji Vakuf-Uskoplje
90,00
Bosna
36,00
153,95
113,50
Napomene:
1. Ukupna dužina svih ostalih rijeka (koje izviru i završavaju unutar područja iste općine – ne protežu se kroz
dvije ili više općina) u općinama Regije iznosi 507,25 km.
2. Rijeku Usoru tvore rijeke Mala Usora (22 km) i Velika Usora (50 km) koje izviru u općini Teslić.
Tabela 1.5. Vodna područja7
Niti jedna od rijeka u regiji nije plovna, te je isključena mogućnost uspostavljanja
riječnog saobraćaja.
1.4.2. Jezera
U šest općina regije CBiH locirano je osam jezera, uglavnom male površine. Niti
jedno jezero nema predispozicije za značajniji razvoj turizma.
7
Općina
Jezero
Bugojno
Zanesovići
0,12
Gornji Vakuf-Uskoplje
Pasije
0,01
Gornji Vakuf-Uskoplje
Ždrimačko
0,01
Gornji Vakuf-Uskoplje
Pihavičko
0,05
MEP Baza podataka
20
Površina (km2)
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Maglaj
Nekolj
0,20
Novi Travnik
Radovan
1,00
Zavidovići
Mašica
0,01
Teslić
Gomjenica
0,01
Ukupna površina jezera u regiji CBiH
1,41
Tabela 1.6. Jezera8
1.5. Komunikacije
1.5.1. Putna infrastruktura
Općine unutar regije CBiH povezane su mrežom lokalnih, regionalnih i
magistralnih putova. Iz pravca sarajevske regije izgradnja koridora Vc ušla je u
regiju CBiH do općine Kakanj. Koridor Vc će imati značajnu razvojnu ulogu za
regiju CBiH i BiH.
Tip puta
Kroz regiju
(km)
Magistralni
Regionalni
Lokalni
Ukupno
Napomene
Stanje
Dobro
315,40
495,85
2.186,97
2.998,22
1.
2.
3.
4.
km
18,00
0,00
0,00
18,00
Zadovoljavajuće
%
5,71
0,00
0,00
0,60
km
297,40
252,25
1.026,47
1.576,12
Loše
%
94,29
50,87
46,94
52,57
km
0,00
243,60
1.160,50
1.404,10
Podaci o dužinama lokalnih putova za općine Bugojno, Busovaču, Doboj Jug, Donji Vakuf,
Gornji Vakuf – Uskoplje, Maglaj, Tešanj, Vitez, Zavidovići i Žepče preuzeti su iz SEA 2004.
Ocjena stanja putova – prema procjeni općinskih administratora MEP Baze podataka (nije
utvrđena zvanična namjenska klasifikacija).
U izgradnji je auto cesta, kao dio međudržavnog koridora Vc. Kroz općinu Kakanj, iz pravca
Sarajeva – do ulaza u Kakanj, auto cesta ide trasom magistralnog puta M17 (DoljaniBosanski Brod).
Podatak o (cca) 1.335 km lokalnih putova u regiji (iz SEA 2004) dopunjen je ukupnom
dužinom lokalnih putova općine Teslić (nedostajući podatak u SEA 2004) i (moguće)
novoizgrađenim lokalnim putovima, sukladno podacima iz općina.
Tabela 1.5.1 Zbirni pregled putova po tipu i stanju9
Magistralni put
M4 Doboj-Banja Luka
M5 Lašva-Bihać
M16 Donji Vakuf-Šuica (Tomislavgrad)
M16-2 Bugojno-Jablanica
M16-4 Nova Bila (Travnik)-Bugojno
M17 Doljani-Bosanski Brod
Ukupno (km)
Tabela 1.5.2. Magistralni putovi u regiji CBiH
8
9
%
0,00
49,13
53,06
46,83
MEP Baza podataka
MEP Baza podataka; BIHAMK
21
Kroz regiju CBiH (km)
48,00
59,00
40,00
22,00
35,00
111,40
315,40
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Regionalni put
R413 Travnik-Skender Vakuf
R413A Han Bila-Čajdraš (Zenica)
R413B Gostilj (Travnik)-Dobretići
R439 Novi Travnik-Gornji Vakuf/Uskoplje
R440 Stara Bila (Vitez)-Orahova (Kotor Varoš)
R441 Zenica-Vitez
R445 Kakanj-Nemila (Zenica)
R465 Žepče-Modriča
R466 Zavidovići-Kakanj
R467 Zavidovići-Olovo
R469 Ribnica (Zavidovići)-Živinice
R473 Nemila (Zenica)-Stanari (Doboj)
R474 Ozimica (Žepče)-Stanari (Doboj)
R476A Šnjegotina-Klupe
R481 Donji Vakuf-Poriče
Ukupno (km)
Kroz regiju CBiH (km)
21,00
55,20
9,00
28,00
29,00
16,00
58,45
64,00
36,00
39,00
2,00
86,20
26,00
14,00
12,00
495,85
Tabela 1.5.3. Regionalni putovi u regiji CBiH
Detaljni pregled svih putova u regiji CBiH raspoloživ je u MEP bazi podataka.
1.5.2. Željeznice
Pet općina regije povezano je željezničkom mrežom. Radi se o općinama koje se
nalaze na željezničkom pravcu Šamac-Sarajevo-Ploče: Maglaj, Zavidovići, Žepče,
Zenica i Kakanj.
Kao dio navedenog koridora, postavljen je i drugi kolosijek, na dionici ZenicaDoboj.
Pruga
Kroz regiju (km)
Šamac-Sarajevo-Ploče
116,70
Zenica-Doboj (2. kolosijek)
96,70
Ukupno
Tabela 5. Željeznice u regiji CBiH10
10
MEP Baza podataka
22
213,40
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
1.6. Geostrateški položaj regije CBiH
Pretpostavljeno, geostrateški položaj regije je jedna od najbitnijih pogodnosti za
razvoj regije.
Smještena u središnjem dijelu BiH, te posmatrana u svjetlu Evropskih integracija
i međunarodnih komunikacija, može se zaključiti da regija CBiH ima odlične
geostrateške predispozicije jer se nalazi na prirodnom putu koji spaja Centralnu i
Istočnu Evropu sa Jadranskim morem i Mediteranom.
Južno granično područje regije (u općini Kakanj) udaljeno je od glavnog grada
BiH – Sarajeva samo tridesetak kilometara. Udaljenost sjevernog graničnog
područja (općine Usora i Doboj Jug) od auto-puta Zagreb-Beograd je približno 70
km.
Relativna blizina Sarajeva omogućava i odgovarajuću avio-vezu sa svim
dijelovima svijeta.
Općina
Banja Luka
Mostar
Sarajevo
Tuzla
Bugojno
121
124
136
235
Busovača
164
170
63
161
Doboj Jug
108
282
154
63
Donji Vakuf
109
136
124
223
Gornji Vakuf-Uskoplje
141
120
156
255
Kakanj
231
174
46
140
Maglaj
220
260
130
90
Novi Travnik
187
150
119
220
Teslić
85
273
175
86
Tešanj
118
292
164
73
Travnik
115
150
95
191
Usora
118
292
164
73
Vitez
149
196
85
170
Zavidovići
163
252
124
80
Zenica
185
202
74
149
Žepče
149
238
110
113
Tabela 1.6.1. Razdaljina od glavnih centara razvoja i mjesta sa najvećom naseljenošću (u km)11
11
MEP Baza podataka
23
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Općina
Beograd
Srbija
Sarajevo
BiH
Split
Hrvatska
Zagreb
Hrvatska
Bugojno
414
130
170
271
Busovača
348
70
240
440
Doboj Jug
289
145
337
270
Donji Vakuf
402
118
158
283
Gornji Vakuf-Uskoplje
434
150
190
291
Kakanj
341
56
242
364
Maglaj
268
130
316
310
Novi Travnik
373
125
237
425
Teslić
312
168
360
293
Tešanj
299
170
346
280
Travnik
300
90
220
320
Usora
299
170
346
280
Vitez
352
85
220
341
Zavidovići
306
130
306
324
Zenica
328
80
256
346
Žepče
292
116
292
310
Tabela 1.6.2. Udaljenost od aerodroma (u km)
Općina
Bar
Crna Gora
Koper
Slovenija
Ploče
Hrvatska
Bugojno
460
537
204
Busovača
322
593
255
Doboj Jug
473
563
334
Donji Vakuf
472
549
192
Gornji Vakuf-Uskoplje
440
549
184
Kakanj
304
572
205
Maglaj
394
482
315
Novi Travnik
379
548
247
Teslić
496
540
357
Tešanj
424
573
345
Travnik
450
531
230
Usora
424
573
345
Vitez
444
577
221
Zavidovići
384
551
305
Zenica
334
573
255
Žepče
370
537
291
Tabela 1.6.3. Udaljenost od morskih luka (u km)
24
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Općina
Doljani
Izačić
Bugojno
172
206
Busovača
224
292
Doboj Jug
307
293
Donji Vakuf
184
194
Gornji Vakuf-Uskoplje
192
226
Kakanj
185
263
Maglaj
300
212
Novi Travnik
285
247
Teslić
330
270
Tešanj
330
303
Travnik
282
230
Usora
330
303
Vitez
294
251
Zavidovići
290
250
Zenica
240
272
Tabela 1.6.4. Udaljenost od graničnih prijelaza
25
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
2. PRIRODNI RESURSI
Prirodne resurse regije predstavljaju obradivo zemljište, šume, minerali i rude.
2.1. Obradivo zemljište i šume
Teritorija regije CBiH iznosi 5.295,91 km2 , od čega je 1.577,77 km2 obradivo
zemljište (29,79 % teritorije regije, od čega su 717,68 km2 oranice).
Struktura zemljišta
2
5.295,91 km
Ostalo
Obradivo
zemljište
2
618,85 km
12%
2
1.577,77 km
30%
Šuma
2
3.099,29 km
58%
Slika 2.1.1. Struktura zemljišta regije CBiH
Jedan od najznačajnijih prirodnih resursa regije je drvo. Šume pokrivaju 58,52%
regije CBiH (3.099,29 km2). Stoga bi drvna industrija trebala biti prirodna osnova
strateškog razvoja čitave regije. Tipične šume se sastoje od bukve i hrasta u
nižim područima i crnogoričnih šuma u višim područjima. Primjerice, općina
Kakanj ima rezerve borove šume i crnogoričnog drveta procijenjene na oko 4
miliona m3.
Iako drvna industrija u poslijeratnom periodu nije pratila suvremene tehnološke
trendove, mogućnosti za poduzetničke poduhvate i visokoakumulativnu
proizvodnju s većim stepenom dodane vrijednosti su evidentne. Drvna industrija
u regiji se uglavnom fokusira na primarne faze obrade (kao što su oblovina i
prerada do polu-proizvoda). Obrazovanje adekvatnog stručnog kadra i
uspostavljanje tehnoloških centara za izvrsnost u drvopreradi (koji bi pojačali
konkurentnost MSP u sektoru) je od ključne važnosti za strateški razvoj regije.
Kao što je vidljivo u tabelama i slikama, ukupna površina zemljišta koje je
kategorizirano kao obradivo iznosi 1.577,77 km2, što čini 29,79% u strukturi
ukupno raspoloživog zemljišta regije CBiH. Ne postoje zadovoljavajuće precizni
podaci na nivou općina o površinama koje su klasificirane kao oranice i vrtovi, a
koje se doista i obrađuju radi proizvodnje hrane.
26
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Općina
Bugojno
Busovača
Doboj Jug
Donji Vakuf
Gornji Vakuf-Uskoplje
Kakanj
Maglaj
Novi Travnik
Teslić
Tešanj
Travnik
Usora
Vitez
Zavidovići
Zenica
Žepče
Ukupno (km2)
Obradivo zemljište
114,00
44,22
6,12
90,00
41,00
128,98
54,00
63,00
280,00
93,90
227,74
31,96
29,00
180,00
119,90
73,95
1.577,77
Šuma
214,00
97,98
0,23
170,00
240,00
225,47
118,00
172,00
531,00
45,66
283,64
15,81
101,00
320,00
363,50
201,00
3.099,29
Ostalo
33,00
15,30
3,86
63,70
121,00
22,55
88,00
7,00
35,00
23,44
51,62
5,23
28,00
21,00
75,10
25,05
618,85
Tabela 2.1.1. Struktura zemljišta po općinama
Kao rezultat potrebe za detaljnim inventarom zemljišta u BiH i njegovog
korištenja, UN FAO (Food and Agriculture Organization) finasirao je projekt
"Inventar stanja zemljišnih resursa u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom
periodu". Primjenjena projektna metodologija bila je PLUD (Participatory Land
Use Development), a četiri općine regije bile su uključene u taj ogledni projekt
(od ukupno deset općina iz BiH). Dvije od odabranih općina (Bugojno i Travnik)
protežu se područjem koji je pretežno brdovito-planinskog tipa, dok preostale
dvije općine (Doboj Jug i Tešanj) raspolažu zemljištem čiju konfiguraciju terena
tvore niska brda ili ravni predjeli.
Prema sumarnim podacima iz analiza, pojedinačno urađenih za svaku od četiri
općine, ukupno je tek 23% zemljišta kategoriziranog kao "Oranice i vrtovi" zaista
obrađeno. Pretpostavljeno, situacija u ostalim općinama regije CBiH ne može biti
bitno povoljnija.
Slika 2.1.2. Detalj iz općine Travnik
27
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Obradivo zemljište
2
1.577,77 km
Oranica
2
718,26 km
45,52%
Bašte/vrtovi,
voćnjaci,
vinogradi i livade
859,51 km2
54,48%
Slika 2.1.3. Struktura obradivog zemljišta u regiji
Općina
Oranica
Bugojno
66,00
Bašte/vrtovi, voćnjaci,
vinogradi i livade
48,00
Busovača
29,22
15,00
Doboj Jug
5,15
0,97
Donji Vakuf
50,00
40,00
Gornji Vakuf-Uskoplje
41,00
0,00
Kakanj
55,01
73,97
Maglaj
12,00
42,00
Novi Travnik
32,00
31,00
Teslić
20,00
260,00
Tešanj
78,57
15,33
Travnik
83,48
144,26
Usora
28,34
3,62
Vitez
29,00
0,00
Zavidovići
60,00
120,00
Zenica
71,10
48,80
57,39
16,56
718,26
859,51
Žepče
Ukupno
(km2)
Tabela 2.1.2. Obradivo zemljišta (ukupno 1.577,77 km2) po općinama
28
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Oranice i vrtovi
Općine: Bugojno, Travnik, Doboj Jug i Tešanj
Obrađeno
527,37 ha
23%
Izgrađeno
1.739,90 ha
77%
Slika 2.1.3. Omjer kategoriziranog i stvarno obrađenog zemljišta
u četiri općine regije CBiH12
Imajući u vidu svojevrsno sistemsko zapostavljanje poljoprivrede kao privredne
grane u vremenu nakon drugog svjetskog rata, te potaknuti današnjem stalnom
povećavanju količina i, posljedično, troškova za uvoz hrane, nameće se jasna
strateška potreba stimuliranja njene proizvodnje na (uglavnom) neiskorištenom
obradivom zemljišnom resursu regije.
2.2. Minerali i rude
Regija, također, ima i značajne mineralne resurse, kao što su:
•
•
•
•
•
•
12
Mrki ugalj, procijenjen na oko 2,3 milijarde tona u području Zenice,
Kaknja, Travnika, i Bugojna, te značajne, mada neprocijenjene, količine u
Teslićkom bazenu.
Lignit, procijenjen na preko 28,5 miliona tona na području Bugojna i G.
Vakufa-Uskoplja, te neprocijenjene količine na području općine Maglaj.
Dolomit, procijenjen na 7 miliona m3 u bazenu Viteza.
Lapor (vapnenac), procijenjen na površini od 300 ha, čija dubina još
uvijek nije određena, u Kakanjskom bazenu i neprocijenjena količina u
Tesliću.
Krečnjak (tehnički kamen), procijenjen na 10.000.000 m3 na području
općine Doboj Jug (Mravići).
Željezna ruda, procijenjena na preko 100.000 tona u bazenu Bugojna i
značajne količine na području općine Novi Travnik.
Prema analizama iz projekta "Inventar stanja zemljišnih resursa u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom periodu"
(UN Food and Agriculture Organization)
29
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
•
•
Ostalo, u neprocijenjenim količinama, su: granit (N. Travnik, G. VakufUskoplje), kvarc (D. Vakuf, G. Vakuf-Uskoplje), kamen (Tešanj, Travnik),
građevinski kamen (D. Vakuf), tehnički kamen (D. Vakuf), mermer (N.
Travnik), vapnenac (Zavidovići, Žepče, Busovača), rudnici gline za cigle i
materijale otporne na vatru (Busovača), gips (D. Vakuf, G. VakufUskoplje), dijabaz (Žepče), bakar (Tesliću), magnezijum (Teslić).
Regija CBiH, također, nudi značajne, ali neprocijenjene količine mineralnih
voda iz izvora u Tešnju i Žepču, kao i termalne mineralne vode u području
Kaknja i Teslića, procijenjene na 1.800.000 m3 godišnje.
Podaci pokazuju da regija CBiH ima značajne depozite raznovrsnih mineralnih
resursa, koji predstavljaju osnovu za razvoj većine općina u regiji, posebno ako
se uzme u obzir da su nedovoljno iskorišteni ili (u nekim slučajevima) uopće nisu
iskorišteni, a koji, uz odgovarajuće mehanizme ekonomske politike zemlje, mogu
postati osnova privrednih aktivnosti.
Općina
Bugojno
Busovača
Doboj Jug
Donji Vakuf
Gornji Vakuf-Uskoplje
Tip
Lokacija
Lignit
Gračanica
Mrki ugalj
Glina
Granice
Krečnjak (tehnički kamen)
Medvid-situlija
Krečnjak (tehnički kamen)
Mravići
Gips
Elezovac
Kvarcni pijesak
Lađevići
Lignit
Gračanica
Krečnjak (tehnički kamen)
Kakanj
Kvarcni pijesak
Šire područje općine
Laporac
Mrki ugalj
Maglaj
Novi Travnik
Krečnjak (tehnički kamen)
Jandrošac
Lignit
Brezove Dane
Granit
Stajišta
Pećine
Željezna ruda
Radovan
Bakarna ruda
Planina Borja
Krečnjak (tehnički kamen)
Kamenica
Kvarcni pijesak
Bučja, Brić
Laporac
Očauš
Magnezit
Blatnica
Mrki ugalj
Teslićki bazen
Travnik
Mrki ugalj
Područje Bile
Vitez
Kvarcni pijesak
Mošunj - Vitez
Krečnjak (tehnički kamen)
Sokolica
Magnezit
Bajvati
Mrki ugalj
Rudnik Zenica
Teslić
Zavidovići
Zenica
30
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Bljuva
Duga kosa
Ozimica
Azbest
Ravna rijeka
Visoka Rudina
Kaolin
Žepče
Ljeskovica
Krečnjak (tehnički kamen)
Bukovik
Markovo Brdo
Bljuva
Ozimica
Magnezit
Ruda Visa
Selište
Vitlaci
Tabela 2.1.2. Minerali i rude13
Slika 1.2.1. Tradicija u rudarstvu - Separacija uglja u Kaknju 1923. godine
13
MEP Baza podataka
31
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
3. STANOVNIŠTVO I DEMOGRAFIJA
3.1. Demografske promjene
U regiji CBiH žive tri dominantne nacionalne grupacije: Bošnjaci, Hrvati i Srbi. U
religijskom smislu, stanovništvo se najčešće opredjeljuje za neku od dominantno
prisutnih: islam, katoličanstvo i pravoslavlje.
Rat u BiH je rezultirao demografskim promjenama u odnosu na popis iz 1991.
godine, kada je, prema posljednjem popisu, u regiji bilo 685.651 stanovnika.
Godina
Bošnjaci
Hrvati
Srbi
Ostali
Ukupno
1991
337.853
171.878
123.882
52.038
685.651
2002
387.327
105.254
59.555
3.447
555.583
2003
388.437
105.722
59.597
3.456
557.212
2004
394.912
107.480
59.638
3.462
565.492
2005
398.549
108.058
59.667
3.471
569.745
2006
398.531
108.220
59.666
3.464
569.881
2007
400.189
108.373
59.621
3.478
571.661
Tabela 3.1.1. Nacionalna struktura regije CBiH14
Godina
Bošnjaci
Hrvati
Srbi
Ostali
Ukupno
1991
49,27
25,07
18,07
7,59
100,00
2002
69,72
18,94
10,72
0,62
100,00
2003
69,71
18,97
10,70
0,62
100,00
2004
69,84
19,01
10,55
0,61
100,00
2005
69,95
18,97
10,47
0,61
100,00
2006
69,93
18,99
10,47
0,61
100,00
2007
70,00
18,96
10,43
0,61
100,00
Tabela 3.1.2. Nacionalna struktura regije CBiH, izražena procentualno
Procijenjeni broj stanovnika regije CBiH za 2007. godinu je 571.661, što
predstavlja 16,62% manje od broja stanovnika utvrđenog popisom iz 1991.
godine.
Broj stanovnika regije CBiH za 1991. godinu izračunat je radi reference. Za
općine koje tada nisu postojale u danas važećoj strukturi, broj stanovnika
ustanovljen je zbrajanjem broja stanovnika naseljenih mjesta od kojih su takve
općine formirane. Da je regija CBiH postojala 1991. godine u današnjem obliku,
brojem stanovnika učestvovala bi sa 15,66% u ukupnom broju stanovnika BiH.
Danas je to učešće približno isto (14,87%), što je i očekivano s obzirom na
činjenicu da se ista metodolgija procjene broja stanovnika primjenjuje za različite
statističke nivoe (BiH, općine).
14
MEP Baza podataka, na temelju podataka od Federalnog zavoda za statistiku (Sarajevo) i Republičkog zavoda za statistiku RS (Banja
Luka)
32
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
450.000
400.000
350.000
300.000
250.000
200.000
150.000
100.000
50.000
0
Bošnjaci
Hrvati
Srbi
1991
Ostali
2007
Slika 3.1.1. Nacionalna struktura stanovništva regije u 1991. i 2007. godini
Treba napomenuti da je Federalni zavod za statistiku (FZS Sarajevo) od 2005.
godine prestao objavljivati podatke o nacionalnoj strukturi stanovništva. Za
potrebe ove analize (uz korištenje metodologije FZS primjenjene za ranije
godine), izračunata je nacionalna struktura stanovništva u regiji.
3.2. Rođeni i umrli (prirodni prirast)
2003
Ukupno
5.846
Rođeni
Muški
3.044
Ženski
2.802
Ukupno
4.217
Umrli
Muški
2.170
Ženski
2.047
2004
5.609
2.887
2.722
4.251
2.196
2.055
2005
5.579
2.853
2.726
4.405
2.289
2.116
2006
5.461
2.774
2.687
4.326
2.234
2.092
2007
5.386
2.840
2.546
4.510
2.386
2.124
Godina
Tabela 3.2.1. Rođeni i umrli15
Broj novorođenih u regiji je u padu, dok je broj umrlih u porastu. Dugoročno,
ovakav trend može oslabiti regiju i, eventualno, rezultirati depopulacijom
područja. Vitalni index (odnos između broja živorođenih i umrlih) je, također, u
padu.
15
MEP Baza podataka, na temelju podataka Federalnog zavoda za statistiku (Sarajevo) i Republičkog zavoda za statistiku RS (Banja
Luka)
33
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Godina
Rođeni
Umrli
Prirodno
kretanje
Stopa
nataliteta
Opća stopa
mortaliteta
Vitalni index
2003
5.846
4.217
1.629
10,49
7,57
138,63
2004
5.609
4.251
1.358
9,92
7,52
131,95
2005
5.579
4.405
1.174
9,79
7,73
126,65
2006
5.461
4.326
1.135
9,58
7,59
126,24
2007
5.386
4.510
876
9,42
7,89
119,42
Tabela 3.2.2. Prirodno kretanje stanovništva regije
6.000
5.500
5.000
4.500
4.000
3.500
3.000
2003
2004
2005
Rođeni
2006
2007
Umrli
Slika 3.2.1. Usporedni prikaz ukupnog godišnjeg broja rođenih i umrlih
145
140
135
130
125
120
115
110
2003
2004
2005
Slika 3.2.2. Vitalni index regije
34
2006
2007
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
3.3. Starosna struktura
Iz tabele koja prikazuje sumarni pregled starosne strukture stanovništva regije,
evidentan je procentualni porast učešća starosne skupine preko 65 godina, te
smanjenja učešća starosne skupine do 14 godina.
Godina
Ukupno
0-14
%
15-64
%
65>
%
2003
557.212
113.070
20,29
389.589
69,92
54.454
9,77
2004
565.492
115.461
20,42
394.688
69,80
55.343
9,79
2005
569.745
108.881
19,11
392.214
68,84
68.650
12,05
2006
569.881
108.925
19,11
392.312
68,84
68.644
12,05
2007
571.661
109.317
19,12
393.516
68,84
68.829
12,04
Tabela 3.3.1. Starosna struktura stanovništva - sumarni pregled16
3.4. Brakovi
Predstavljeni grafikoni pokazuju linije trenda koje, promatrano za dulji vremenski
period, mogu u krajnjem slučaju ukazivati na svojevrsno smanjeno zanimanje
stanovništva za instituciju braka. Također: mogući negativni utjecaj
ekonomskog stanja u ovom sociološkom području, odnosno na nespremnost
stanovništva u pogledu promjene bračnog stanja.
Godina
Sklopljeni
Razvedeni
2003
3.326
169
2004
3.384
131
2005
3.347
145
2006
3.203
131
2007
3.617
165
Tabela 3.4.1. Brakovi u regiji17
16
17
MEP Baza podataka
MEP Baza podataka
35
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Sklopljeni brakovi
3.700
3.600
3.500
3.400
3.300
3.200
3.100
3.000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
Slika 3.4.1. Broj sklopljenih brakova u regiji po godinama, sa linijom trenda
Razvedeni brakovi
300
250
200
150
100
50
0
2001
2002
2003
2004
2005
2006
Slika 3.4.2. Broj razvedenih brakova u regiji po godinama, sa linijom trenda
36
2007
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
3.5. Gustina naseljenosti
Gustina naseljenosti u regiji je 107,94 stanovnika/km2 (2007. godina), što je
značajno manje u odnosu na stanje u 1991. godini kada je iznosila 128,26
stanovnika/km2.
Regija CBiH
Godina
Dio u FBiH
Dio u RS
Stanovnika
Po km2
Stanovnika
Po km2
Stanovnika
Po km2
1991
685.651
128,26
625.797
139,07
59.854
70,75
2002
555.583
103,93
500.653
111,26
54.930
64,93
2003
557.212
105,22
502.274
112,87
54.938
64,94
2004
565.492
106,78
510.535
114,73
54.957
64,96
2005
569.745
107,58
514.812
115,69
54.933
64,93
2006
569.881
107,61
514.938
115,72
54.943
64,94
2007
571.661
107,94
514.938
115,72
54.850
64,83
Tabela 3.4.1. Gustina naseljenosti u regiji CBiH
Općina
Površina
2003
2007
km2
Stanovnika
Po km2
Stanovnika
Bugojno
361,00
37.425
103,67
37.498
Po km2
103,87
Busovača
157,50
11.451
72,70
16.165
102,63
Doboj Jug
10,21
4.798
469,93
4.461
436,92
Donji Vakuf
323,70
13.388
41,36
14.205
43,88
Gornji Vakuf-Uskoplje
402,00
19.999
49,75
19.513
48,54
Kakanj
377,00
44.124
117,04
43.450
115,25
Maglaj
260,00
21.474
82,59
23.483
90,32
Novi Travnik
242,00
25.198
104,12
24.895
102,87
Teslić
846,00
54.938
64,94
54.850
64,83
Tešanj
163,00
48.673
298,61
47.899
293,86
Travnik
563,00
51.369
91,24
55.294
98,21
Usora
53,00
7.116
134,26
7.028
132,60
Vitez
158,00
21.354
135,15
25.065
158,64
Zavidovići
521,00
36.692
70,43
39.284
75,40
Zenica
558,50
128.495
230,07
127.430
228,16
Žepče
300,00
30.718
102,39
31.141
103,80
Tabela 3.4.2. Gustina naseljenosti (broj stanovnika po km2) po općinama
37
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
4. LJUDSKI RESURSI I TRŽIŠTE RADA
4.1. Radno sposobna populacija
Prema podacima za 2007. godinu, radno sposobna populacija (15-64 godine
starosti) iznosi 68,84% od ukupnog broja stanovnika regije. Međutim, ista bilježi
trend pada u odnosu na 2003. godinu, kada je aktivna populacija činila 69,92%
od ukupnog broja stanovnika regije.
4.2. Nezaposlenost
Nezaposlenost u regiji CBiH predstavlja jedan od najvećih problema za lokalne
zajednice, jer, između ostalog, utječe na odlazak stanovnika iz regije u potrazi za
egzistencijom.
Prosječna stopa nezaposlenosti za 2007. godinu u regiji CBiH iznosila je 50,17%,
što je više nego u BiH, Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Stopa nezaposlenosti za
2002. godinu na regionalnom nivou iznosila je 45,43%.
Općina
12/2003
12/2004
12/2005
12/2006
12/2007
12/2008
Bugojno
3.871
4.644
4.894
5.228
5.398
5.186
Busovača
3.131
3.276
3.322
3.369
3.401
2.933
Doboj Jug
1.101
1.019
1.008
1.049
1.022
966
Donji Vakuf
1.761
2.043
2.170
2.362
2.391
2.407
Gornji Vakuf-Uskoplje
2.840
3.230
3.242
3.432
3.364
3.064
Kakanj
4.736
5.060
5.422
5.691
5.408
5.315
Maglaj
5.451
5.627
6.191
6.251
5.745
5.335
Novi Travnik
2.871
3.319
3.860
4.079
3.999
3.434
Teslić
4.386
4.197
4.841
3.818
3.672
3.643
Tešanj
8.573
8.434
8.259
8.434
8.313
7.102
Travnik
6.794
7.056
7.303
7.987
8.336
6.946
Usora
1.190
1.207
1.173
1.179
1.099
1.000
Vitez
3.234
3.620
3.839
4.124
4.226
3.748
Zavidovići
6.728
7.043
7.266
7.503
7.449
6.408
Zenica
17.312
18.643
21.595
23.052
22.019
19.814
Žepče
4.631
4.760
5.060
5.083
5.063
4.542
78.610
83.178
89.445
92.641
90.905
81.843
Ukupno
Tabela 4.2.1. Pregled broja nezaposlenih po općinama 2003-200818
Kao dodatno znakovit podatak, može se izdvojiti stalni, zapravo dramatični,
porast procentualnog učešća žena u ukupnoj nezaposlenosti stanovništva regije.
18
Federalni zavod za zapošljavanje (Sarajevo); Baza podataka ekonomskih indikatora Republike Srpske (IRBRS Banja Luka)
38
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Nezaposlenost 2002-2008
Ukupni broj nezaposlenih
100.000
92.641
89.445
90.000
90.905
83.178
80.000
81.843
78.610
70.000
76.041
60.000
50.000
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
Slika 4.2.1. Kretanje ukupnog broja nezaposlenih, sa prikazanom linijom trenda19
Nezaposlenost 2002-2008
Procentualno učešće žena
48
47,23
46
44,61
44
%
43,55
42,72
41,25
42
40,63
41,76
40
38
36
2002
2003
2004
2005
2006
2007
Slika 4.2.2. Procentualno učešće žena, sa prikazanom linijom trenda19
19
Federalni zavod za zapošljavanje: Bilteni 12/2002, 12/2003, 12/2004...; Republički zavod za statistiku RS
39
2008
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Stopa nezaposlenosti u 2007.
80
70
60
10
59,93
46,12
55,81
47,45
41,53
43,79
50,98
63,10
Novi Travnik
34,24
64,89
61,48
Gornji Vakuf-Uskoplje
Maglaj
56,02
Donji Vakuf
42,36
55,27
20
56,73
30
68,44
40
Doboj Jug
50
Žepče
Zenica
Zavidovići
Vitez
Usora
Travnik
Tešanj
Teslić
Kakanj
Busovača
Bugojno
0
Slika 4.2.1. Nezaposlenot u regiji CBiH
Stope nezaposlenosti - 12/2006 i 12/2007
Zvanični podaci - Usporedni prikaz
60
50
%
40
30
20
10
0
Regija CBiH
BiH
Federacija BiH
Republika Srpska
Distrikt Brčko
2006
51,71
43,90
47,80
35,50
56,40
2007
50,17
44,40
48,00
35,30
55,55
Slika 4.2.2. Stopa registrirane nezaposlenosti u regiji CBiH,
u usporedbi s drugim administrativnim jedinicama u BiH20
20
Federalni zavod za zapošljavanje; Zavod za zapošljavanje RS; Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta;
Agencija za rad i zapošljavanje BiH
40
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Regija CBiH: Nezaposlenost - 2007.
Kvalifikacijska struktura
PKV
3,64%
NKV
36,82%
VSS
0,93%
KV
38,86%
VKV
0,95%
NSS
0,31%
Viša
0,84%
SSS
17,65%
Slika 4.2.3. Kvalifikacijska struktura nezaposlenosti u 2007. godini
4.3. Usporedni indikatori: Zaposlenost-Nezaposlenost
Evidentno je da je nezaposlenost i dalje jedan od ključnih regionalnih problema,
jer je krajem 2007. godine 50,17% radne snage u regiji CBiH bilo nezaposleno.
ZAPOSLENOST - NEZAPOSLENOST
2007.
27.500
25.000
22.500
20.000
17.500
15.000
12.500
10.000
7.500
5.000
2.500
Zaposlenost
Nezaposlenost
Slika 4.3.1. Zaposlenosti i nezaposlenost u općinama regije CBiH u 2007. godini
41
Žepče
Zenica
Zavidovići
Vitez
Usora
Travnik
Tešanj
Teslić
Novi Travnik
Maglaj
Kakanj
Gornji Vakuf-Uskoplje
Donji Vakuf
Doboj Jug
Busovača
Bugojno
0
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Prateći statističke podatke o nezaposlenosti, čini se ohrabrujućom činjenica o
značajnom smanjenju broja nezaposlenih u regiji, osobito u 2008. godini.
Međutim, različito u odnosu na podatke o nezaposlenosti, podaci o zaposlenosti
za 2008. godinu, razumljivo, još nisu mogli biti publicirani u februaru 2009.
godine. Tako će naknadno biti podvrgnut analizi međusobni odnos podataka
indikatora Zaposlenost-Nezaposlenost, odnosno: jesu li podaci o smanjenju broja
nezaposlenih uvjetovani povećanjem broja zaposlenih, ili, pak, ne postoji uzročna
veza, nego je relativna nezaposlenost smanjena vladinim administrativnim
mjerama u poboljšanju sistema verifikacije stvarno nezaposlenih osoba kod
zavoda za zapošljavanje.
Regija
Godina
Ukupno
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
76.041
78.610
83.178
89.445
92.641
90.905
81.843
Index
tekuća/prethodna
Federacija BiH
Ukupno
Index
103,37
105,81
107,53
103,57
98,12
90,03
tekuća/prethodna
290.715
304.830
325.738
347.478
362.368
367.570
338.643
104,86
106,86
106,67
104,29
101,44
92,13
Tabela 4.3.2. Kretanje ukupnog broja nezaposlenih regija-FBiH
4.4. Zaposlenost i neto plaće
I pored zabilježenog rasta prosječnih neto plaća, u periodu 2003-2007. godina,
iznos i rast prosječne neto plaće u regiji je i dalje manji u odnosu na prosjek BiH,
FBiH i RS.
Godina
CBiH
FBiH
RS
BiH
2003
415,48
524,18
379,00
484,00
2004
417,39
533,52
423,00
505,00
2005
430,41
557,55
465,00
538,00
2006
464,62
603,21
521,00
586,00
2007
514,96
662,00
585,00
630,00
Tabela 4.3.3. Prosječne plaće – usporedni pregled21
Prema istraživanjima UNDP-a22 s krajem 2005. godine, 56,6% stanovništva BiH
smatralo se siromašnim, od toga 52,3% u FBiH i 61,0% u RS. Primanja ispod
500,00 KM (neznatno više od potrošačke korpe) imalo je oko dvije trećine
(66,48%) domaćinstava u BiH.
21
22
Federalni zavod za statistiku; Baza socio-ekonomskih indikatora IRBRS
Sistem ranog upozoravanja u BiH, Izvještaj za 2005.godinu, str. 35 (UNDP Sarajevo)
42
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Godina
Najviša
Najniža
KM
Općina
KM
Općina
2003
501,51
Kakanj
331,09
Maglaj
2004
505,98
Kakanj
344,36
Maglaj
2005
532,49
Kakanj
359,54
Usora
2006
577,35
Kakanj
379,96
Usora
2007
673,25
Kakanj
423,35
Usora
Tabela 4.3.4. Nivo plaća po godinama
Općina
Bugojno
Busovača
Doboj Jug
Donji Vakuf
Gornji Vakuf - Uskoplje
Kakanj
Godina
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2002
2003
2004
2005
2006
2007
Prosječno
zaposlenih
3.861
3.697
3.799
3.805
3.591
4.118
1.625
1.352
1.338
1.437
1.593
1.568
576
720
736
683
664
827
1.724
1.550
1.605
1.494
1.508
1.877
2.298
2.253
2.339
2.366
2.490
2.108
6.991
6.813
6.889
6.980
6.876
7.358
43
Prosječna
plaća (KM)
427,19
485,33
462,36
441,89
471,13
493,32
479,56
491,17
472,37
453,74
487,60
543,82
434,03
442,31
442,31
452,21
475,98
507,70
382,80
388,98
388,57
406,29
470,38
498,69
380,13
415,72
456,23
433,90
483,20
539,12
499,00
501,51
505,98
532,49
577,35
673,25
Index
tekuća/prethodna
113,61
95,27
95,57
106,62
104,71
102,42
96,17
96,06
107,46
111,53
101,91
100,00
102,24
105,26
106,66
101,61
99,89
104,56
115,77
106,02
109,36
109,74
95,11
111,36
111,57
100,50
100,89
105,24
108,42
116,61
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Maglaj
Novi Travnik
Teslić
Tešanj
Travnik
Usora
Vitez
Zavidovići
Zenica
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2002
2003
2004
2005
2006
2007
3.221
2.818
2.909
2.644
2.536
3.109
3.635
3.355
3.251
3.046
2.975
2.339
4.200
4.624
5.231
5.838
6.445
7.052
6.286
6.451
6.560
6.796
6.872
7.992
9.868
9.808
10.301
10.490
10.467
10.700
504
773
1.027
1.141
1.456
1.547
4.344
4.240
4.473
4.700
4.836
4.680
6.357
6.344
6.270
6.198
6.043
5.899
26.347
26.364
26.746
26.064
25.133
25.724
44
277,51
331,09
344,36
401,82
455,73
525,17
405,56
412,96
419,79
451,13
509,83
568,40
345,78
366,61
368,29
379,78
413,00
462,00
359,41
392,71
404,48
413,49
448,81
501,85
417,23
440,64
460,74
466,99
496,36
530,27
356,69
389,99
366,17
359,54
379,96
423,35
378,92
408,03
394,61
415,49
440,35
493,99
331,03
352,16
357,12
373,34
398,83
435,40
396,46
418,48
424,27
482,80
516,05
586,71
119,31
104,01
116,69
113,42
115,24
101,82
101,65
107,47
113,01
111,49
106,02
100,46
103,12
108,75
111,86
109,27
103,00
102,23
108,54
111,82
105,61
104,56
101,36
106,29
106,83
109,34
93,89
98,19
105,68
111,42
107,68
96,71
105,29
105,98
112,18
106,38
101,41
104,54
106,83
109,17
105,55
101,38
113,80
106,89
113,69
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Žepče
REGIJA
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2.246
2.504
2.797
2.946
3.039
3.385
84.083
83.666
86.271
86.628
86.524
90.283
352,63
361,12
361,46
370,98
409,30
456,38
389,00
412,43
414,32
427,24
464,62
514,96
102,41
100,09
102,63
110,33
111,50
106,02
100,46
103,12
108,75
110,84
Tabela 4.3.5. Prosječan broj zaposlenih i neto plaće (po općinama)23
Prosječne plaće u općini Teslić za godine 2002.-2005. izračunate su na temelju
procenta od 88,24% (odnos iz 2006. godine) od prosječne plaće ostalih općina
regije.
Index 2007/2002 je 1,323 za nivo regije CBiH.
23
Zavod za statistiku FBiH (ZE-DO i SBK u brojkama); Baza ekonomskih indikatora IRBRS (za općinu Teslić za 2006. i 2007. godinu)
45
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
5. INFRASTRUKTURA
5.1. Putna i željeznička infrastruktura
Kao što je zaključeno u poglavlju 1.5.1, putna infrastruktura je
nezadovoljavajuća, što se dijelom može popraviti intenziviranjem izgradnje
koridora Vc koji je jedan od preduvjeta za strateški razvoj regije.
Premda dio regije ima željezničku infrastrukturu, ipak je riječ o zastarjeloj
željezničkoj mreži koja zahtijeva velika ulaganja u rekonstrukciju.
Korištenje željeznice, kao sredstva za prijevoz roba po prihvatljivim cijenama, za
sada nije na zadovoljavajućem nivou, kada se poredi sa sve skupljim cestovnim
prometom. Modernizacija i intenzivnije korištenje željezničkog prometa bi
omogućilo da proizvodi iz regije postanu konkurentniji, kako unutar države, tako
i u inozemstvu.
Detaljni pregled putne i željezničke mreže obrađen je u poglavlju 1.5.
5.2. Poslovna infrastruktura
I pored činjenice da je u regiji CBiH do sada identificirano 59 lokacija za
uspostavu potencijalnih poslovnih/industrijskih, poduzetničkih, stambenih i vanporeznih zona, još uvijek ne postoji zakon koji regulira ovo pitanje na nivou BiH.
Definirane površine regulirane prostornim i urbanističkim planovima ne postoje,
dok je proces pretvorbe ovog zemljišta i dalje spor i kompliciran proces. Od
iznimne je važnosti donošenje zakona o poslovnim zonama i drugoj poslovnoj
infrastrukturi. Nedostatak planskog pristupa u uspostavi ovih zona predstavlja
prepreku za razvoj regije, te bi se rješavanju ove problematike trebalo pristupiti
sistemski (na nivou države), kako je to, već, riješeno u susjednim državama
(Hrvatska i Srbija).
Koncept industrijskih/poslovnih zona u BiH poprima značaj u posljednje dvije
godine, od kako je u zemlji uspostavljeno djelovanje regionalnih razvojnih
agencija. Skoro svaka od razvojnih agencija ima u svom programu aktivnosti
uspostavljanja i razvoja industrijskih/poslovnih zona u većini općina koje
pokrivaju.
Većina postojećih industrijskih/poslovnih zona u zemlji je uspostavljena na
lokacijama bivših velikih državnih preduzeća, koja su manje ili više neuspješno
privatizirana, pa je organiziranje tih zona bio način da se raspoložive nekretnine
privedu efikasnijoj namjeni. Zato je vladajući tip industrijske/poslovne zone
restrukturirana zona sa nerazvijenom infrastrukturom i ograničenim kapacitetima
apsorbcije novih investicija, te je kao takva nisko atraktivna za potencijalne
investitore.
46
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Općina
Ukupno
Smeđe
Zelene
Zenica
Vitez
Tešanj
Travnik
Žepče
Zavidovići
Maglaj
Kakanj
Bugojno
Teslić
Novi Travnik
Donji Vakuf
Gornji Vakuf/Uskoplje
Doboj Jug
Busovača
Usora
Ukupno
4
4
6
7
5
3
10
2
2
4
3
1
2
2
2
2
59
1
1
1
3
6
1
1
2
2
3
1
1
2
1
1
2
Poduzetničke
zelene
smeđe
Ostale
2
1
3
1
7
2
1
1
2
1
2
1
2
2
15
22
2
15
2
5
Tabela 5.2.1. Broj potencijalnih poslovnih zona u regiji CBiH (po općinama)24
5.3. Tehničko-tehnološke institucije
U regiji postoje tri tehničko-tehnološke institucije: Metalurški institut "Kemal
Kapetanović" (sa svojim organizacijskim jedinicama: Zavod za fizičku
metalurgiju, Zavod za metaluršku hemiju, Zavod za zaštitu i ekologiju, Zavod za
toplotehniku i mjerenja, Zavod za zavarivanje, Zavod za topljenje i livenje
metala, Zavod za plastičnu preradu metala, Zavod za mašinstvo, Zavod za
elektrotehniku i automatizaciju, Zavod za rude i gvožđe), u sklopu Univerziteta u
Zenici, "Institut za privredni inženjering" Zenica (IPI - za istraživanje i
eksperimentalni razvoj, planiranje i projektovanje, konsalting i edukaciju) i
"Agroinkubator Žepče" (podrška poljoprivrednom razvoju regiji Centralna Bosna).
U fazi su uspostavljanja Centar za izvrsnost u drvopreradi "Drvokvalitet BiH" u
Zenici i Tehnološki park u Zenici.
Potreba za ustanovama tehničko-tehnološkog tipa u regiji je evidentna, što bi
doprinijelo bržem i kvalitetnijem razvoju preduzeća koja se naslanjaju na ovaj tip
institucija.
5.4. Vodo-snabdjevanje i upravljanje odlaganjem otpada
U većini općina regije sistemi vodo-snabdjevanja su loše održavani, uglavnom od
strane javnih preduzeća koja imaju problema u upravljanju unutar sektora, te je
reforma u ovom sektoru od izuzetne važnosti.
Odlaganje krutog i industrijskog otpada predstavlja ogroman problem za regiju.
Teškoće u pronalaženju odgovarajućih lokacija i skupa izgradnja modernih
deponija navodi na zaključak kako je nužno raditi na stalnom povećanju
24
Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH – REZ Agencija Zenica, 2007.
47
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
iskorištenosti kapaciteta novoizgrađene regionalne deponije Mošćanica, unatoč
time prouzročenom povećanju transportnih troškova koje općine imaju.
Cjelokupna problematika odlaganja otpada uključuje i strogi nadzor nad
implementacijom odgovarajućih zakona (kao što su Zakon o vodama, Zakon o
zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti zraka, i sl.).
U regiji ne postoje postrojenja za preradu otpadnih voda, zbog čega se one
neprečišćene slijevaju u okolinu. Broj kanalizacijskih sistema u regiji je
nedovoljan. Uglavnom, ima ih u urbanim područjima, dok se u većini ruralnih
područja regije kanalizacija direktno ispušta u vodene tokove.
5.5. Telekomunikacijska infrastruktura
Regija je dobro pokrivena telekomunikacijskim mrežama različitog tipa: fiksne,
mobilne i internetske.
Operateri koji vrše telekomunikacijske usluge u regiji su: BH Telecom d.o.o.
Sarajevo (mreže: fiksna, BiH Line, BiH Net), HT d.o.o. Mostar (mreže: fiksna i
Eronet), Telekom Srpske a.d. Banja Luka (mreže: fiksna i m:tel), IN—TEL.NET
d.o.o. Kiseljak (internetska mreža) i Telekabel d.o.o. Zenica (kablovska
internetska mreža).
Kvalitet usluga je zadovoljavajući, ali su cijene usluga visoke u poređenju sa
cijenama usluga sličnih operatera u zemljama Europske unije.
5.6. Mediji
Slijedeće medijske institucije imaju sjedišta na području regije CBiH:
Općina
Naziv
Tip medija
Pokrivenost25
RTV BUGOJNO Bugojno
Radio
Zadovoljavajuća
RTV BUGOJNO Bugojno
Televizija
Zadovoljavajuća
VRBASKA KABLOVSKA TELEVIZIJA NETWORK d.o.o. Bugojno
Televizija - kablovska
Zadovoljavajuća
RADIO BUSOVAČA Busovača
Radio
Dobra
ZOS d.o.o. Matuzići
Radio
Dobra
Doboj Jug
KTV E-G-E d.o.o. Matuzići
Televizija - kablovska
Zadovoljavajuća
NAŠE NOVINE d.o.o. Matuzići
Novine
Zadovoljavajuća
Donji Vakuf
Radio DONJI VAKUF Donji Vakuf
Radio
Zadovoljavajuća
RADIO KAKANJ d.o.o. Kakanj
Radio
Zadovoljavajuća
IC NTV Kakanj
Televizija
Zadovoljavajuća
TELEKABEL d.o.o. Zenica
KAKANJSKE NOVINE d.o.o. Kakanj
Tiraž: 2.000
RTV MAGLAJ d.o.o. Maglaj
Televizija - kablovska
Zadovoljavajuća
Novine
Zadovoljavajuća
Radio
Dobra
RTV MAGLAJ d.o.o. Maglaj
Televizija
Dobra
DIGIT d.o.o. Maglaj
Televizija - kablovska
Loša
DOM KULTURE "EDHEM MULABDIĆ" Maglaj
Televizija - kablovska
Zadovoljavajuća
Bugojno
Busovača
Kakanj
Maglaj
25
Sukladno ocjeni općinskih MEP administratora
48
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Novi Travnik
Teslić
Tešanj
Travnik
Usora
Vitez
Zavidovići
Zenica
Žepče
Radio postaja NOVI TRAVNIK
Radio
Zadovoljavajuća
CATV MV d.o.o. Novi Travnik
Televizija - kablovska
Zadovoljavajuća
STUDIO M Teslić
Radio
Zadovoljavajuća
ELING-KDS d.o.o. Teslić
Televizija - kablovska
Zadovoljavajuća
RADIO TEŠANJ d.o.o. Tešanj
Radio
Zadovoljavajuća
AMNA NTV Tešanj
Televizija
Zadovoljavajuća
AMNA NTV Tešanj
Televizija - kablovska
Zadovoljavajuća
TNT Travnik
Radio
Zadovoljavajuća
RTV TRAVNIK Travnik
Televizija
Zadovoljavajuća
RADIO POSTAJA USORA Usora
Radio
Zadovoljavajuća
RADIO VITEZ Vitez
Radio
Loša
JASMIN Vitez
Televizija
Loša
RADIO ZAVIDOVIĆI d.d. Zavidovići
Radio
Loša
KABLOVSKA TELEVIZIJA d.o.o. Zavidovići
Televizija - kablovska
Loša
TELEKABEL d.o.o. Zenica
Televizija - kablovska
Dobra
RADIO BM d.o.o. Zenica
Radio
Zadovoljavajuća
RADIO Q d.o.o. Zenica
Radio
Zadovoljavajuća
RADIO ZENIT d.o.o. Zenica
Radio
Zadovoljavajuća
RTV ZENICA Zenica
NAŠA RIJEČ d.o.o. Zenica
Tiraž: 3.000
SUPERINFO d.o.o. Zenica
Tiraž: 20.000
RTV VAROŠ Žepče
Televizija
Zadovoljavajuća
Novine
Zadovoljavajuća
Novine
Dobra
Televizija
Loša
DOM KULTURE Žepče
Televizija - kablovska
Loša
MARIĆ-ŽEPČE d.o.o. Donje Ravne
Televizija - kablovska
Loša
RADIO ŽEPČE Žepče
Radio
Zadovoljavajuća
Tabela 5.6.1. Medijske institucije koje djeluju na području regije26
5.7. Edukacijska infrastruktura u regiji
Obrazovanje u regiji i BiH i dalje ne udovoljava potrebama tržišta, pa BiH i dalje
zaostaje po pitanju standarda obrazovanja - ne samo za zemljama EU, nego i
zemalja u okruženju.
5.7.1. Visoko obrazovanje
Dva univerziteta imaju sjedište u regiji CBiH: Univerzitet u Zenici i Univerzitet
"Apeiron" u Travniku.
26
Općina
Fakultet
U sklopu univerziteta
Zenica
Mašinski fakultet
Zenica
Zenica
Fakultet za metalurgiju i materijale
Zenica
Zenica
Pedagoški fakultet
Zenica
Zenica
Ekonomski fakultet
Zenica
Zenica
Pravni fakultet
Zenica
MEP Baza podataka.
49
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Zenica
Zdravstveni fakultet
Zenica
Zenica
Islamski pedagoški fakultet
Zenica
Travnik
Fakultet poslovne ekonomije
Apeiron - Travnik
Travnik
Fakultet poslovne informatike
Apeiron – Travnik
Travnik
Fakultet pravnih nauka
Apeiron – Travnik
Travnik
Fakultet zdravstvene njege
Apeiron – Travnik
Zenica
Pravni fakultet – dislocirana nastava
Sarajevo
Zenica
Ekonomski fakultet – dislocirana nastava
Sarajevo
Vitez
Ekonomski fakultet – dislocirana nastava
Mostar
Tabela 5.7.1. Fakulteti (2006. godina)
Na tržištu radne snage i dalje se osjeća deficitarnost određenih profila visoko
obrazovanih kadrova (tehnički, medicinski, i sl.).
5.7.2. Osnovno i srednje obrazovanje
U regiji djeluje ukupno 309 škola za osnovno i srednje obrazovanje, od toga je
288 škola za redovno i 21 škola za posebno obrazovanje.
Tip obrazovanja
Vrsta obrazovanja
Broj škola
Redovno
Opće
244
Posebno
Muzičko
7
Posebno
Za učenike sa posebnim potrebama
8
Ukupno – Regija CBiH
259
Tabela 5.7.2. Osnovne škole (2006. godina)
Tip obrazovanja
Vrsta obrazovanja
Broj škola
Redovno
Opće
44
Posebno
Muzičko
2
Posebno
Za učenike sa posebnim potrebama
1
Posebno
Vjersko
3
Ukupno – Regija CBiH
50
Tabela 5.7.3. Srednje škole (2006. godina)
5.8. Zdravstvene ustanove
U regiji postoje zdravstvene ustanove slijedećeg tipa: bolnice, poliklinike, klinike,
lječilišta i ambulante.
Regija ima nerazvijenu infrastrukturu u zdravstvenom sektoru. Na kantonalnom
nivou djeluju dvije bolnice: u Zenici i Travniku, dok općine uglavnom raspolažu
domovima zdravlja i ambulantama. Lječilište Banja Vrućica (Teslić) ima kapacitet
od oko 800 kreveta.
50
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Općina
Tip
Specijalizacija
Naziv
Bugojno
Bolnica
Opća
Opća bolnica Bugojno
Kakanj
Bolnica
Opća
Dom zdravlja sa poliklinikom
Teslić
Lječilište
Fizijatrija
ZTC "Banja Vrućica"
Tešanj
Bolnica
Opća
Bolnica Tešanj
Travnik
Bolnica
Opća
Bolnica za plućne bolesti
Travnik
Bolnica
Opća
Kantonalna bolnica Travnik
Travnik
Bolnica
Opća
Hrvatska bolnica "Dr. Fra Mato Nikolić"
Zenica
Bolnica
Opća
Kantonalna bolnica Zenica
Tabela 5.8.1. Bolnice i lječilišta
Slika 5.8.1. Banja "Vrućica" Teslić
Kvalitet zdravstvenih usluga nije na zadovoljavajućem nivou zbog ograničenosti
budžeta, te niskog standarda stanovništva koje nije u mogućnosti plaćati
liječenje u privatnim zdravstvenim ustanovama.
5.9. Sport i rekreacija
Na području regije koristi se najmanje 47 sportskih objekata različitog tipa i
namjene: stadioni, sportske dvorane, bazeni zatvorenog i otvorenog tipa,
kuglane, teniski tereni, skijališta, i sl.
U većim gradovima regije sportski objekti su organizirani u okviru sportskih
centara, formiranih uglavnom sukladno tipu aktivnosti (dvoranski sportovi ili
zimski sportovi). Kao podrška razvoju profitabilnog zimskog sportskorekreativnog turizma, ubrzan je razvoj centara zimskih sportova (Babanovac,
Tajan, Zabrđe, Lisac, Smetovi i Vranica).
Nedostatak finansijskih sredstava najveća je prepreka unapređenju ovog sektora.
51
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
5.10. Nevladine organizacije
Savez
4
1
1
1
2
1
1
1
7
2
1
2
2
9
Ostalo
3
Udruženje
Bugojno
Busovača
Doboj Jug
Donji Vakuf
Gornji Vakuf-Uskoplje
Kakanj
Maglaj
Novi Travnik
Teslić
Tešanj
Travnik
Usora
Vitez
Zavidovići
Zenica
Žepče
Ukupno
Međunarodna
organizacija
Općina
Humanitarna
organizacija
Fondacija
Na području regije djeluje najmanje 212 nevladinih organizacija različitog tipa.
33
3
18
2
4
11
29
3
11
2
12
1
8
10
24
20
191
2
2
Tabela 5.10.1. Nevladine organizacije po tipu27
Nevladine organizacije regije CBiH imaju različite misije i fokusirane su na
određene ciljne grupe (mladi, žene, osobe sa posebnim potrebama, i sl.), na
različitim poljima djelovanja: obrazovanje, kultura, sport, ljudska prava,
poduzetništvo, ravnopravnost spolova, i sl.
27
MEP Baza podataka
52
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
6. EKONOMIJA REGIJE
Regija CBiH nije zvanična administrativna državna jedinica, te se, kao takva,
suočava sa situacijom koja onemogćava prikupljanje statističkih podataka
potrebnih za analizu, odnosno konsolidaciju općinskih podataka u regionalni
oblik. Taj problem bi trebao biti premošten intenzivnijim održavanjem i
ažuriranjem MEP Baze podataka, kao skupom socio-ekonomskih indikatora –
osnove za analitički pristup prikupljanju i sistematskom korištenju podataka.
Indikatori koji su bili dostupni za obradu su zaposlenost i nezaposlenost, te mogu
poslužiti za ocjenu stanja u ekonomiji regije.
6.1. Bruto domaći proizvod po stanovniku
Bruto domaći proizvod (BDP) je za nivo općine28 najvažniji ekonomski pokazatelj.
Međutim, Federalni zavod za statistiku još je 2004. godine prestao objavljivati
podatke po općinama za ovaj indikator. Isto vrijedi i za podatke o broju i
poslovanju poslovnih subjekata.
Imajući u vidu gore izrečeno, a cijeneći potrebu za pružanjem barem
orijentacijske slike vrijednosti i pozicije koje općine imaju u međusobnim ili širim
relacijama, izračunat je bruto-društveni proizvod za općinski i regionalni nivo po
uproštenoj metodi, na temelju jedino raspoloživih podataka.
Statistički zavodi FBiH i RS izračunavaju BDP za entitetski nivo u relacijama sa
podacima o proizvodnji, međufaznoj potrošnji, dodanoj vrijednosti (bazne cijene)
i porezima na proizvode i subvencijama.
BDP po stanovniku (GDP per capita), izračunat za entitetski nivo na temelju gore
navedenih podataka, još uvijek je neprecizan zbog nedostupnosti valjanih
podataka o broju stanovnika, koji je nakon 1991. godine stalno utemeljen na
procjenama.
Dakle, jedini raspoloživi i verificirani podaci za općinski nivo su podaci o
(procijenjenom) broju stanovnika, te podaci o broju zaposlenih i njihovim neto
plaćama. Za potrebe ovako pojednostavljene metodologije izračuna BDP po
stanovniku, odabrana je vrijednost koja se dobije množenjem broja zaposlenih i
broja stanovnika entiteta (Federacije i RS). Ta vrijednost učestvuje u određenom
procentu ukupne vrijednosti bruto domaćeg proizvoda entiteta.
Po takvoj metodologiji izračunata je orijentacijska vrijednost BDP po stanovniku
općina regije.
28
Zbog metodoloških postavki datih u SNA/93 i uvođenja korektivnih stavki pri obračunu Bruto domaćeg proizvoda (usluge finansijskog
posredovanja indirektno mjerene – FISIM i neto indirektnih poreza), nije moguće izvršiti obračun GDP i GDP per capita na nivou općina i
kantona (Federalni zavod za statistiku Sarajevo, 16.10.2007.)
53
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Općina
Bugojno
Busovača
Doboj Jug
Donji Vakuf
Gornji Vakuf-Uskoplje
Kakanj
Maglaj
Novi Travnik
Teslić
Tešanj
Travnik
Usora
Vitez
Zavidovići
Zenica
Žepče
Regija CBiH
BDP po stanovniku [KM]
2004
2005
2.168,11
2.105,35
1.826,93
1.909,54
3.120,99
3.281,31
2.150,82
2.012,14
2.456,35
2.472,89
3.646,74
4.028,58
2.153,28
2.114,58
2.502,77
2.602,11
1.621,57
1.891,84
2.509,82
2.772,16
4.259,84
4.130,55
2.450,08
2.717,48
3.416,86
3.675,16
2.812,71
2.846,62
4.079,93
4.620,86
1.516,29
1.653,57
2.923,88
3.044,90
2003
2.117,88
2.561,77
2.932,07
1.989,39
2.068,85
3.420,73
1.919,33
2.428,90
1.363,09
2.299,25
3.716,54
1.871,43
3.578,94
2.689,72
3.792,94
1.300,38
2.735,58
2006
2.318,77
2.482,91
3.661,18
2.571,19
3.167,53
4.698,37
2.517,92
3.137,39
2.487,84
3.322,34
4.833,72
4.019,43
4.377,43
3.240,47
5.231,74
2.054,27
3.397,28
2007
2.716,81
2.645,32
4.719,90
3.304,50
2.920,68
5.717,40
3.486,74
2.678,09
2.978,72
4.199,09
5.145,83
4.673,16
4.625,39
3.278,71
5.939,40
2.487,74
4.078,46
Tabela 6.1.1. Bruto domaći proizvod po stanovniku za općine regije29
Općina
BiH
Federacija BiH
Republika Srpska
Regija Centralna BiH30
BDP po stanovniku [KM]
2004
2005
4.108,00
4.404,00
3.376,43
3.553,73
3.403,58
3.796,12
2.923,88
3.044,90
2003
3.785,00
3.162,01
3.026,97
2.735,58
2006
4.972,00
4.269,36
4.501,00
3.397,28
Tabela 6.1.2. BDP po stanovniku – Usporedba sa različitim administrativnim nivoima
Reference radi, GDP per capita31 (Bruto Domaći Proizvod) u 2006. godini (izražen
u KM) za Sloveniju bio je 29.120,56 (26. mjesto u svijetu), za Hrvatsku
14.988,45 (37. mjesto u svijetu), za Crnu Goru 6.038,63 (69. mjesto u svijetu),
za Srbiju 5.385,04 (72. mjesto u svijetu). Bosna i Hercegovina je iste godine
rangirana na 85. mjesto. Njezin bruto domaći proizvod po stanovniku je 30,99
puta manji od BDP stanovnika Luxembourga, države koja je 2006. godine bila
broj jedan na ljestvici.
6.2. Sektori privrede
Regija raspolaže prirodnim resursima za povoljan ekonomski razvoj (šume,
minerali i rudna bogatstva, vode, obradivo zemljište, i sl.). Detaljni podaci o
prirodnim bogatstvima regije obrađeni su u prethodnim poglavljima.
Centralna banka BiH; Federalni zavod za statistiku; Investiciono razvojna banka RS
Izračun po pojednostavljenoj komparativnoj metodi za regionalni nivo
31 Portal NationMaster.com
29
30
54
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Međutim, stepen iskorištenja tih resursa, iz različitih razloga, nije na
zadovoljavajućem nivou. To otvara mogućnosti za domaća i inozemna ulaganja u
određene grane privrede.
Tradicionalno, razvoj regije (sadašnje područje regije CBiH) bio je temeljen
uglavnom na sektorima rudarstva, metaloprerade i drvoprerade. Navedeni
sektori bi i dalje trebali biti osnova strateškog razvoja, uz nužnu potrebu
profiliranja preduzeća u prerađivačkoj industriji u preduzeća koja obuhvataju
cjelokupan proizvodno-prerađivački ciklus do finalnog proizvoda, umjesto
zadržavanja do nivoa poluproizvoda bez dodane vrijednosti.
Slika 5.8.1. Tradicija u obradi drveta i metala
Za poduzetnike je preređivačka industrija još uvijek neatraktivna, uglavnom zbog
poslovnog okruženja koje je u odnosu na susjedne zemlje nekonkurentno. Jedan
od glavnih faktora je manjak ljudskih potencijala određenih profila zanimanja
(koji bi doprinijeli stvaranju dodane vrijednosti), kao i nepostojanje osmišljene
zakonske regulative koja je, u sadašnjem obliku, nepovoljna u odnosu na
susjede.
Zbog toga se poduzetnicima sektor trgovine čini daleko sigurnijim, privlačnijim i
manje rizičnim za poslovanje nego proizvodni sektor koji zahtijeva veću alokaciju
znanja i resursa. Trgovina je i dalje u porastu, međutim, aktivnosti u ovom
sektoru su koncentrirane na uvoz, što utječe na istovremeni rast trgovinskog
deficita.
Imajući na umu neiskorištenost obradivog zemljišta, poljoprivreda je jedan od
sektora koji nudi razvojnu mogućnost, jer su klimatski uslovi povoljni, a zemljišni
potencijali značajni.
Rudarstvo i elektroprivreda i dalje
predispozicije razvoja u budućnosti.
predstavljaju
resurse
za
strateške
Poslijeratni period karakterizira više ili manje uspješna privatizacija velikih, te
nastanak velikog broja mikro, malih i srednjih preduzeća (prema kriterijima EU:
preduzeća do 10, 50 ili 250 zaposlenih, respektivno). Međutim, globalna tržišna
situacija zahtijeva visoku produktivnost, inovativnost, tehnološku modernizaciju i
fleksibilnost ovih sektora da bi se dostigla konkurentnost na globalnoj razini.
Strana ulaganja su evidentna u finansijskom i sektoru trgovine, ali je priliv
stranih investicija u proizvodnim sektorima i dalje nedovoljan.
Svake godine, Svjetska banka mjeri sprovođenje reformi u 178 ekonomija
svijeta, nakon čega formira rang listu najpovoljnih ekonomskih okruženja u
svijetu. I pored činjenice da je u 2006. godini BiH zauzimala 87. poziciju od 178
55
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
država svijeta, prema istraživanju Svjetske banke "Poslovanje 2008", evidentno
je da su za samo dvije godine susjedne zemlje vidno poboljšale svoj status,
posebno Hrvatska, dok je BiH (u istom periodu), pala na 105. poziciju. Uzimajući
u obzir da je dokument Svjetske banke primarni izvor informacija za strane
investotore, nije teško zaključiti kakav je njegov utjecaj na percepciju stranih
investitora.
Ekonomija
Slovenija
Makedonija
Crna Gora
Srbija
Hrvatska
BiH
Pozicija u odnosu na druge zemlje u svijetu
2006
2008
63
55
81
75
92
81
92
86
118
97
87
105
Promjena pozicije
2006-2008
+8
+6
+11
+6
+21
-18
Tabela 6.2.1. Izvod sa liste najpovoljnih ekonomskih okruženja svijeta32
6.3. Mala i srednja preduzeća
O malim i srednjim preduzećima obično se govori kao o okosnici zdrave privrede,
odnosno kao o najvažnijim subjektima koji kreiraju nova radna mjesta i podstiču
privredni rast. Sukladno, potrebe malih i srednjih preduzeća trebale bi biti u
fokusu moderne privredne politike, a najkraće vrijeme uspostavljanja i
održavanja kvalitetnog poslovnog okruženja (osobito finansijski i pravni aspekt)
morao bi biti najviši prioritet.
Statistički podaci o preduzećima ne vode se na nivou općine. Tako je teško
konsolidirati podatke o stvarnom broju i vrsti pravnih subjekata, kako za
regionalni, tako i za druge, službeno ustanovljene statističke nivoe. Za regionalni
nivo, problem je trebao biti ublažen uvođenjem indikatora "Poslovni subjekti" u
MEP Bazi podataka. Tu su se, očekivano, pojavile poteškoće koje općinski MEP
administratori imaju u prikupljanju podataka na terenu. Uzrok poteškoća moglo
bi biti moguće stanovito nepovjerenje koje preduzeća imaju spram institucija
države, koja, po već ukorjenjenom mišljenju, ne radi dovoljno na, naprijed
spomenutoj potrebi, uspostavljanja kvalitetnog poslovnog okruženja.
Kao ilustracija za gore navedeno, mogu poslužiti rezultati istraživanja pod
nazivom "MSP Sektor 2008. – Procjena stanja i prepreke sa kojima se suočava
lokalni sektor malih i srednjih preduzeća u Zeničko-dobojskom kantonu".
Istraživanje je obavljeno za BSC Zenica33. Treći dio objavljene publikacije
naslovljen je sa "Pregled prepreka za MSP".
Bilance stanja i uspjeha preduzeća, podaci koje su poslovni subjekti zakonski
obavezni dostavljati entitetskim djelatnim agencijama (AFIP u Federaciji BiH i
APIF u Republici Srpskoj), ne vraćaju se, nakon obrade, u konsolidiranom obliku
na općinski nivo. Podaci su za općine dostupni na godišnjem nivou, ali nisu
besplatni. Posljedično, općine nemaju ustanovljen sistem kupovine izvještaja o
obuhvatu podataka (za vlastitite poslovne subjekte) od navedenih agencija.
32
33
www.doingthebusiness.org
Business Start-Up Centre (BSC Zenica): http://bh.bsczenica.org
56
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Sukladno dostupnim podacima za 2006. godinu (AFIP za općine iz Federacije,
MEP Baza za općinu Teslić), u regiji Centralna BiH djelovalo je 3.141 poslovnih
subjekata. Prema procjeni, ogromna većina preduzeća spada u grupe mikro,
malih i srednjih preduzeća (velika preduzeća su ona sa najmanje 251
zaposlenih).
Unutar indikatora "Poslovni subjekti" MEP Baze podataka34, ukupno je na
lokacijama 16 općina regije uneseno 1.343 poslovna subjekta. Posmatrano po
privrednim sektorima, najviše preduzeća je iz sektora G – Trgovina (ukupno
598), zatim iz sektora D – Prerađivačka industrija (229), H – Ugostiteljstvo
(128), A – Poljoprivreda, lov i šumarstvo (71), i td.
6.4. Finansijske institucije
ABS BANKA d.d. Sarajevo
BBI BOSNA BANK INTERNATIONAL d.d. Sarajevo
BOBAR BANKA a.d. Bijeljina
FIMA BANKA d.d. Sarajevo
HVB CENTRAL PROFIT BANKA Sarajevo
HYPO ALPE-ADRIA-BANK a.d. Banja Luka
HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar
INTESA SANPAOLO BANKA d.d. Bosna i Hercegovina
INVESTICIONO KOMERCIJALNA BANKA d.d. Zenica
NLB RAZVOJNA BANKA a.d. Banja Luka
NLB TUZLANSKA BANKA d.d. Tuzla
NOVA BANKA a.d. Banja Luka
NOVA BANJALUČKA BANKA a.d. Banja Luka
PAVLOVIĆ INTERNATIONAL BANKA a.d. Bijeljina
PRIVREDNA BANKA SARAJEVO d.d. Sarajevo
PROCREDIT BANK d.d. Sarajevo
RAIFFEISEN BANK d.d. Bosna i Hercegovina
TURKISH ZIRAAT BANK BOSNIA d.d. Sarajevo
UNICREDIT ZAGREBAČKA BANKA d.d. Sarajevo
UNION BANKA d.d. Sarajevo
VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo
VOLKSBANK BH d.d. Sarajevo
Regija CBiH
35
Decembar 2008. godine
MEP Baza podataka
57
1
7
1
8
8
3
1
3
1
1
1
1
3
2
5
2
1
2
2
2
35
3
1
1
5
1
9
3
3
1
2
1
57
2
16
Ukupno
10
IspostavaEkspozitura
3
3
1
1
3
1
1
Tabela 6.4.1. Banke u regiji35
34
PoslovnicaAgencija
Naziv banke
PodružnicaFilijala
Sjedište
Regija je relativno dobro pokrivena mrežom finansijskih institucija koja je
sačinjena od 22 banke sa 35 filijala-podružnica, 57 poslovnica-agencija i 16
ispostava-ekspozitura, što čini ukupno 109 operativnih jedinica koje pružaju ovu
vrstu usluga.
13
3
1
1
11
1
9
9
7
1
3
1
2
1
6
5
11
3
10
4
3
4
109
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Podružnica-Filijala
Naziv
Mikrokreditna organizacija
EKI Sarajevo
Mikrokreditna organizacija
LIDER Sarajevo
Regionalni ured
Bugojno, Maglaj, Teslić,
Travnik
Bugojno, Kakanj, Maglaj,
Travnik, Zavidovići
Bugojno, Busovača, Donji
Vakuf, Gornji VakufUskoplje, Kakanj, Maglaj,
Novi Travnik, Travnik, Vitez,
Zavidovići, Zenica, Tešanj
Zenica
Mikrokreditna organizacija
LOKmicro Sarajevo
Mikrokreditna organizacija
MI-BOSPO Tuzla
Mikrokreditna fondacija
MIKRA Sarajevo
Mikrokreditna organizacija
MIKROFIN Banja Luka
Mikrokreditna organizacija
PARTNER Sarajevo
Mikrokreditna organizacija
PRIZMA Sarajevo
Mikrokreditna organizacija
SINERGIJA PLUS Banja Luka
Teslić, Zavidovići
Bugojno, Kakanj,
Travnik, Zenica
Σ
4
6
12
2
4
Bugojno
Travnik, Zenica
Zenica
Mikrokreditna organizacija
SUNRISE Sarajevo
Regija CBiH
Ured
4
5
Kakanj, Maglaj, Teslić,
Tešanj, Travnik
Bugojno, Kakanj, Maglaj,
Teslić
6
6
Bugojno, Busovača, Kakanj
4
Teslić
1
Bugojno, Doboj Jug,
Kakanj, Maglaj, Travnik,
Vitez, Zenica, Žepče
44
8
53
Tabela 6.4.2. Mikrokreditne organizacije i fondacije36
U regiji djeluje 9 mikrokreditnih institucija i 1 mikrokreditna fondacija.
Može se zaključiti da u regiji postoji adekvatna infrastruktura finansijskih
institucija, koja stoji na raspolaganju, kako za privatna, tako i za fizička lica.
Međutim, zabrinjava činjenica da niti jedna od banaka, osim mikrokreditnih
institucija koje relativno skupo naplaćuju kapital, ne nudi kreditne šeme za
započinjanje poslovnih aktivnosti vezanih za mala i srednja preduzeća (tzv.
"Start-up" preduzeća).
36
MEP Baza podataka
58
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Zaključci
o
Nezaposlenost i dalje ostaje jedan od ključnih problema za općine regije.
Ulaganjem u strateške privredne sektore, te educiranjem kadrova
sukladno potrebama privrede – problem nezaposlenosti bi se u dogledno
vrijeme ublažio, odnosno približio nivou nezaposlenosti u zemljama EU.
o
Razvoj i promocija poduzetništva ostaje jedna od mogućnosti kako bi se
smanjio broj nezaposlenih, no razvoj MSP će umnogome zavisiti od
spremnosti lokalnih zajednica da promoviraju i poboljšaju poslovno
okruženje za domaće i strane investitore.
o
Nužno je unaprijediti promociju privrednih potencijala regije, kako bi se
malim i srednjim preduzećima omogućilo uspostavljanje poslovne
saradnje sa inozemnim partnerima, te tako povećao izvoz, što bi, opet,
imalo direktan utjecaj na razvoj regije. Kao rezultat povećanog protoka
novca kroz regiju, stvorile bi se mogućnosti za nova investiranja, daljnje
unaprijeđenje privrede, tako i standarda stanovništva regije.
o
Izgradnja poslovnih-poduzetničkih zona i inkubatora za razvoj novih firmi,
također bi trebala doprinijeti stvaranju povoljnijih uvjeta za razvoj
privrede.
o
Izgradnja poslovno-razvojne infrastrukture u velikoj mjeri će doprinijeti
bržem i intenzivnijem razvoju regije. Od posebne važnosti je ubrzana
izgradnja auto ceste (koridor Vc) u dijelu koji će prolaziti kroz regiju CBiH.
o
Reforma obrazovanja je jedan od najvažnijih faktora razvoja, koji treba
biti u stanju odgovoriti potrebama tržišta. Tako bi se direktno povećavao
nivo dodane vrijednosti u privredi. Također, potrebno je modernizirati
proizvodne procese uvođenjem savremenih tehnologija, usklađenih sa
svjetskim trendovima.
o
Prihvatanje europskih standarda i priključenja Europskoj uniji će za cijelu
BiH, pa samim time i za regiju CBiH, otvoriti mogućnosti za, međusobno
uvjetovane, ekonomski razvoj i stabilniju političku situaciju.
o
Praćenje statističkih podataka o socio-ekonomskim indikatorima je od
izuzetne važnosti. Dakle, potrebno je da općine više koriste MEP Bazu
podataka u svrhu analize, kako bi se periodična socio-ekonomska analiza
mogla raditi na općinskom nivou, što bi omogućilo redovito ažuriranje
regionalne razvojne strategije, koja bi, onda, ekonomski razvoj regije
usmjerila u željenom, općeprihvaćenom pravcu.
59
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza
Bugojno
Busovača
opcina-bugojno.ba
opcina-busovaca.com
Dobojj Jug
Donji Vakuf
dobojjug.ba
donji-vakuf.ba
Gornji Vakuf - Uskoplje
Kakanj
gornjivakuf-uskoplje.ba
kakanj.com.ba
Maglaj
Novi Travnik
maglaj.ba
novi-travnik.com
60
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • SWOT Analiza
SWOT ANALIZA
U cilju izdvajanja unutarnjih karakteristika regije (snage i slabosti), kao i faktora
koji dolaze iz okruženja (mogućnosti i prijetnje) – korišten je standardni metod
SWOT analize za kreiranje ili procjenu strategije.
Na osnovu rezultata SWOT analize, očigledno je da su razvojne mogućnosti
regije Centralna BiH zasnovane na njenim jakim stranama, odnosno potvrđeno
je da su metaloprerađivačka i drvoprerađivačka industrija, proizvodnja
građevinskog materijala, papira i zdravih poljoprivrednih proizvoda, te trgovina i
turizam sektori koji najviše obećavaju u pogledu uvođenja modernizacije i
transfera novih tehnologija. Uvođenje novih tehnologija u proizvodnju energije,
pridržavajući se principa održivog razvoja, također je jedna od razvojnih
mogućnosti za regiju CBiH.
Iskorištenje geostrateškog položaja regije CBiH za izgradnju saobraćajne i druge
komunikacijske infrastrukture, može se upotrijebiti kao daljnji generator za
jačanje uloge regije kao mjesta razmjene roba, usluga i znanja, u kontekstu
cijele BiH. Navedene razvojne mogućnosti trebaju omogućiti ostvarenje vizije
regije: Regija Centralna BiH će biti moderna evropska regija ugodna za život, rad
i odmor.
61
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • SWOT Analiza
S
W
Strengths
Weaknesses
Snage
Slabosti
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Prirodni resursi (šuma, obradivo zemljište, rude,
minerali, vode)
Povoljan geostrateški položaj
Potencijal za razvoj energetskog sektora
Povoljni klimatski uslovi za razvoj poljoprivrede
Ekonomski resursi (infrastruktura, tradicija), vezani
za prerađivačke industrije, poljoprivredu i trgovinu
Veliki broj malih i srednjih preduzeća
Izvozno orijentirani proizvodni sektori
(drvoprerada, metaloprerada...)
Kvalificirana radna snaga
Konkurentna cijena radne snage
Razvijen sistem obrazovnih institucija
Tradicija, historijsko i kulturno naslijeđe
Prirodni potencijali za razvoj turističkih, sportskih,
rekreacionih i kulturnih centara
Razvijen NVO sektor
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
62
Zastarjeli sistemi korištenja i loše upravljanje
prirodnim bogatstvom
Loše stanje putne, željezničke i druge javne
infrastrukture
Zastarjeli metodi i kapaciteti za eksploataciju
resursa za proizvodnju energije
Nedovoljno uspješan i još uvijek spor proces
privatizacije
Naslijeđena neadekvatna i zastarjela struktura
privrede
Zastarjele tehnologije
Nizak nivo investiranja u proizvodnju
Nizak nivo konkurentnosti domaćih preduzeća
Nepovoljni uslovi kreditiranja
Veliki izvoz sirovina i poluproizvoda
Nepotreban i neopravdan uvoz
Nedovoljna i neadekvatna promocija domaćih
proizvoda
Visoka stopa nezaposlenosti sa veoma lošom
obrazovnom strukturom nezaposlenih u odnosu na
potrebe tržišta rada
Kapaciteti obrazovnih institucija, vezani za nivo
primjenjivanja savremenih metoda u edukativnom
procesu i jačanje praktičnog znanja su veoma loši
Nedostatak adekvatnih treninga za stručnu
preobuku
Nizak nivo korištenja informatičkih tehnologija
Loše stanje infrastrukture lokacija pogodnih za
razvoj kulturno-historijskog i sportskog turizma
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • SWOT Analiza
O
T
Opportunities
Threats
Mogućnosti
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Prijetnje
Izgradnja auto-puta Vc
Institucionalne i zakonske reforme u BiH
Podrška Međunarodne zajednice i viših nivoa vlasti
jačanju privatnog sektora, posebno malih i srednjih
preduzeća
Brendiranje BiH proizvoda
Usavršavanje poslovnih vještina
Transfer naučnih i tehnoloških dostignuća, kao i
edukativnih mogućnosti
Podsticanje istraživačkog rada, razvoja i kreativnih
potencijala unutar kompanija
Strane investicije
Strateška partnerstva
Jačanje postojećih institucija, naročito onih koje se
bave kontrolom kvaliteta proizvoda
Implementacija BiH strategije za zaštitu okoliša
Implementacija strategije razvoja turizma u FBiH
Usmjerenost BiH ka infrastrukturnom razvoju i
učešće u međuregionalnim infrastrukturnim
projektima
Dosljedna i blagovremena izrada i implementacija
razvojne strategije BiH će imati pozitivan utjecaj na
ubrzanje razvoja regije Centralna BiH
Rad Međunarodne zajednice na jačanju
demokratskih društvenih mehanizama će
poboljšati partnerstvo između javnog i privatnog
sektora u regiji Centralna BiH.
Korištenje raspoloživih razvojnih fondova,
prvenstveno fondova EU
Ulazak u Evropsku uniju (širenje tržišta)
63
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Nepovoljno poslovno okruženje u BiH
Nedostatak povjerenja u domaće proizvođače
Nabavka stare i zastarjele opreme
Visoka cijena električne energije, što povećava
cijenu domaćih proizvoda
Neiskorištenost i daljnje propadanje
poljoprivrednog zemljišta
Prekomjerno pretvaranje obradivog zemljišta u
druge namjene
Komplicirane, skupe i neefikasne strukture vlasti u
BiH
Inertnost vlasti u pogledu upravljanja ljudskim
resursima
Komplicirane procedure, složena i neusklađena
zakonska legislativa iz oblasti poduzetništva i
građenja
Političko-ekonomska nestabilnost regije (Balkana)
Dugoročno prisustvo spoljnotrgovinskog deficita
Dugoročna ne-implementacija monetarnih politika
(Odbor za monetarnu politiku)
Nepostojanje strategije razvoja BiH
Zanemarivanje razvoja infrastrukture i zaštite
okoliša u BiH; aerozagađenje u nekim područjima
regije
Nedovoljan pristup svježem finansijskom kapitalu
pod povoljnim uvjetima
Povećanje društvenog nezadovoljstva u BiH
Opšta finansijska kriza (recesija)
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • SWOT Analiza
Tešanj
Teslić
teslic.ba
opcina-tesanj.ba
Travnik
Usora
opcinatravnik.com.ba
opcina-usora.com
Zavidovići
Vitez
opcinavitez.info
zavidovici.ba
Žepče
Zenica
zenica.ba
opcina-zepce.com
64
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Projekti
PROJEKTI
Sektor 1: RAZVOJ MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA (MSP)
Regija Centralna BiH raspolaže resursima koji omogućavaju supstituciju uvoza,
međutim, sistem dodane vrijednosti i dalje ostaje izazov s kojim će se regionalna
ekonomija nastaviti součavati. Građenje konkurentnosti u maloj zemlji, pogotovo
u uslovima odgovornosti za regionalni i lokalni razvoj, povezano je sa rastućom
ulogom malih i srednjih preduzeća (MSP). Dobro razvijen sektor MSP-a ima
brojne prednosti za ekonomiju zemlje, jer su MSP kreativna, inovativna i lako se
prilagođavaju promjenama na tržištu. Sem toga, MSP se mogu brže i lakše
prilagoditi novoj konkurentskoj stvarnosti, dok veća preduzeća obično
funkcioniraju prema dugoročnijim perspektivama, pa je za njih mnogo teže da
naprave zaokret u poslovanju i prilagode se novim uslovima.
Specifičnost razvoja, utemeljenog na podršci i promociji MSP, primarno se odnosi
na potrebu stvaranja povoljnog poslovnog okruženja, u kojem će ta preduzeća
imati uslove za razvoj i građenje održivih konkurentskih prednosti. S obzirom da
nemaju snagu da djeluju samostalno na velikim tržištima zbog svoje usitnjenosti,
logično je da u poslovnom okruženju počinju da grade partnerstvo i razvijaju
saradnju po horizontalnoj i vertikalnoj dimenziji, kao i da promoviraju saradnju
klasterskog tipa. MSP i dalje ne raspolažu adekvatnim znanjima, koja bi
omogućila konkurentan nastup.
Drugi izazov predstavlja tehnološka zaostalost MSP, kao i nedovoljna primjena
međunarodnih standarda koji bi omogućili da se udovolji zahtjevima domaćeg i
inozemnog tržišta. Evidentna je potreba promocije poduzetništva među mladima
i u cijelom obrazovnom sistemu. Razvoj sektora MSP će i u narednom periodu
predstavljati ključni faktor razvoja regije Centralna BiH. Osnivanje tehnoloških
centara, centara za izvrsnost i drugih ustanova naučno-istraživačkog tipa u regiji
Centralna BiH će imati značajnu ulogu u jačanju konkurentnosti MSP. Međutim,
uspostava poslovnih inkubatora će obezbijediti osnivanje novih preduzeća, što
čini preduslov za dalji razvoj privrede.
Regiju karakterizira veliki raskorak između stvarnog privrednog potencijala i
njegove trenutne učinkovitosti. Ovaj raskorak bi se trebao premostiti ciljanim
investicijama, koje bi bitno poboljšale dodanu vrijednost, time što će
investitorima pružiti čitavu lepezu mogućnosti, kao što su uvođenje savremenijih
tehnologija i mašina, prenos znanja i najnovijih proizvodnih vještina,
modernizacija dizajna proizvoda, povećavanje upravljačkih i marketinških
sposobnosti, unapređenje veza sa međunarodnim tržištem, i sl.
65
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Projekti
R. Br.
Naziv programa/projekta
Procijenjena
vrijednost (KM)
Predloženi
vremenski okvir
1. Program razvoja sektora MSP
1.1
Uspostava i razvoj Tehnološkog parka Zenica
7.000.000
2009-2015
1.2
Uspostava i razvoj poslovnih inkubatora (Kakanj, Travnik, Usora, Zenica
itd.)
5.000.000
2009-2015
1.3
Modernizacija opreme i naučno-istraživačke infrastrukture Univerziteta u
Zenici
2.500.000
2009-2012
1.4
Izgradnja mreže poslovnih inkubatora u općini Maglaj
900.000
2009-2010
1.5
Osnivanje centra za izvrsnost u drvopreradi
1.500.000
2009-2011
1.6
Regionalni centar za oštrenje alata u sektoru drvoprivrede- Zavidovići
1.500.000
2009-2015
1.7
Promocija poduzetništva među mladima
3.000.000
2009-2011
1.8
Promocija privrednih potencijala regije Centralna BiH
2.000.000
2009-2012
1.9
Jačanje izvoznih kapaciteta MSP u regiji Centralna BiH
1.000.000
2009-2015
1.10
Jačanje metaloprerađivačkog sektora MSP u regiji Centralna BiH
1.500.000
2009-2015
1.11
Jačanje mreže podrške MSP u regiji Centralna BiH
2.000.000
2009-2015
1.12
Projekt proizvodnje energije iz alternativnih izvora energije
2.000.000
2009-2011
1.13
Mapiranje i brendiranje robnih marki regije Centralna BiH
2.000.000
2009-2011
1.14
Unaprijeđenje i razvoj podsticajnih mjera za podršku MSP
3.000.000
2009-2011
1.15
Osnivanje regionalnog kreditno-garantnog fonda
2.000.000
2009-2015
66
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Projekti
Sektor 2: RAZVOJ TURIZMA
Regija Centralna BiH raspolaže značajnim prirodnim i kulturno-historijskim
potencijalom za kvalitetan razvoj turizma kao privredne grane. Od posebnog su
značaja mogućnosti za razvoj zimskog, eko i speleološkog turizma, banjskih
lječilišta, sportsko-rekreacionih centara, te postojanje velikog broja kulturnohistorijskih spomenika, koji datiraju iz različitih historijskih epoha (Neolitsko
doba, Srednjovjekovna Bosanska država, Tursko carstvo, Austro-Ugarska
Monarhija i td.).
Međutim, turistička infrastruktura (hoteli, moteli, pansioni, restorani, promotivni
centri i sl.) nije adekvatno razvijena i rješavanju ovog problema je potrebno
posvetiti veliku pažnju. Također, treba raditi i na unapređenju ekološke svijesti.
Značajnu pažnju treba posvetiti promotivnim i marketinškim aktivnostima i
edukaciji ljudi, angažiranih u ovom sektoru, kako bi se turistička ponuda
unaprijedila i mogućnosti za razvoj i investiranje u ovaj sektor promovirale na
adekvatan način.
Bobovac
R. Br.
2.1.1
2.1.2
2.1.3
2.1.4
2.1.5
2.1.6
2.1.7
2.1.8
Vlašić
Naziv programa/projekta
Procijenjena
vrijednost (KM)
Predloženi
vremenski okvir
2.1 Izgradnja turističkih kapaciteta i očuvanje tradicije i kulturnog naslijeđa regije CBiH
Razvoj turizma, očuvanje prirodnih vrijednosti i kulturno-historijskih
12.411.223
spomenika na području općina Vareš i Kakanj, sa posebnim osvrtom
na stavljanje Kraljeve Sutjeske i kraljevskog grada Bobovac u kontekst
turističke ponude kroz implementaciju Master plana
Sistematski razvoj turizma kroz izradu i implementaciju Master plana
5.000.000
Vlašić – Babanovac
Izrada i implementacija Master plana za razvoj turizma na području
10.000.000
Ajvatovice i starog grada Prusac – općina Donji Vakuf
Implementacija Master plana Zimsko-turistički centar Sebešić – općina
10.000.000
Novi Travnik
Razvoj sportsko-rekreacionog centra Smetovi – općina Zenica
2.000.000
Razvoj sportsko-rekreacionog centra Busovača
10.000.000
Razvoj zimskog i planinskog turizma na planini Vučja – općina Teslić
4.000.000
Izgradnja centra za rekreaciju, sport i proizvodnju hrane u Bilješevu –
19.666.000
općina Kakanj
67
2009-2015
2009-2015
2009-2015
2009-2015
2009-2013
2009-2013
2010-2012
2009-2015
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Projekti
2.1.9
2.1.10
2.1.11
2.1.12
2.1.13
2.1.14
2.1.15
2.1.16
2.1.17
2.1.18
2.1.19
2.1.20
2.1.21
2.1.22
2.1.23
2.1.24
2.1.25
2.1.26
2.2.1
2.2.2
2.2.3
2.2.4
2.2.5
2.2.6
2.2.7
Projekt Kraljevski pečat - uspostavljanje prepoznatljivog brenda regije
500.000
kao turističke destinacije
Konzervacija i restauracija kulturno-historijskih spomenika regije
20.000.000
Centralna BiH (tvrđave Bobovac, Maglaj, Prusac, Tešanj, Travnik,
Vranduk i drugi objekti od historijskog značaja)
Restauracija Zavičajnog muzeja Travnik
150.000
Proširenje turističke ponude regije Centralna BiH sa posebnim osvrtom
5.000.000
na kulturno-historijsko naslijeđe BiH
Zaštita i očuvanje kulturne baštine općine Zavidovići i susjednih općina
3.500.000
u regiji Centralna BiH
Projekt na starom gradu Maglaj: sanaciono-konzervatorsko420.000
restauratorski radovi
Otvaranje Garbuna (srednjovjekovna etno kuća) i srednjovjekovnog
75.380
trgovišta – općina Travnik
Regionalni park prirode - Turistički centar “Tajan”
5.000.000
Putevima dobrih voda (Spajanje ekonomskih, ekoloških i turističkih
1.000.000
potencijala općina Žepče, Maglaj, Tešanj i Teslić u jedinistveni turistički
brend, kao mjesta gdje izviru najbolje mineralne vode.)
Promocija i razvoj spelološkog turizma u regiji Centralna BiH
1.000.000
Razvoj ruralno-planinskog turizma regije Centralna BiH
1.500.000
Razvoj Eko turizma u regiji Centralna BiH
1.500.000
Univerzitetske sportske igre - Univerzijada
1.250.000
Umjetničke kolonije regije Centralna BiH
300.000
Izrada turističke signalizacije u regiji Centralna BiH
400.000
Izgradnja regionalnog ribolovnog centra Krivaja
2.500.000
Uređenje izletišta “Ponijeri” – općina Kakanj
1.000.000
Izrada studije o stanju i mogućnostima razvoja turizma na području
50.000
općine Usora
2.2 Ekološki program zaštite prirodnih destinacija, izvorišta, vodnih tokova, rječnih korita
i izgradnja sistema za upravljanje specijalnim otpadom u regiji Centralna BiH
Uređenje lokacija za prikupljanje kućnog otpada u općinama regije
6.000.000
Centralna BiH po jedinicama lokalne samouprave
Izrada programa zaštite izvorišta, vodnih tokova, rječnih korita i
200.000
izgradnja sistema upravljanja otpadom u regiji CBiH
Uređenje turistički atraktivne zaštićene zone na lokalitetu rijeke Ugar
15.745.000
na Vlašiću
Zaštita vodotoka rijeke Velika Usora
3.000.000
Očuvanje prirodnih vrijednosti prašumskog područja Gornja Trstionica45.000
Bukovica, I faza – općina Kakanj
Zaštita izvorišta Havdine- Doboj Jug
1.650.000
Regulacija korita rijeke Trstionica – općina Kakanj
1.400.000
68
2009-2011
2009-2015
2009-2015
2009-2015
2009-2013
2009-2010
2009-2010
2009-2015
2009-2011
2009-2012
2009-2015
2009-2015
2009-2010
2009-2010
2009-2011
2009-2013
2009-2015
2009-2010
2009-2015
2009-2010
2009-2011
2010-2011
2009-2010
2009-2013
2009-2013
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Projekti
Sektor 3: RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA
Iako radno sposobna populacija u regiji Centralna BiH iznosi više od 65%
ukupnog broja stanovnika, evidentna je velika nezaposlenost. Jedan od uzroka je
i činjenica da obrazovni sistem nije usklađen sa potrebama tržišta rada.
Očigledan je nedostatak nekih neophodnih kadrova, posebno u domenu
menadžmenta, poduzetništa, informatičkih tehnologija i proizvodnih zanimanja.
Zbog toga bi trebalo uspostaviti dopunski obrazovni sistem i na taj način
obezbijediti strukturu kadrova kakva je potrebna privredi.
Potrebno je posvetiti pažnju razvoju poduzetničkog duha, naročito kod mladih,
koji je, iz različitih razloga, još uvijek slab. Otvaranje centara za prekvalifikaciju i
dokvalifikaciju kadrova bi omogućilo određenom broju nezaposlenih da steknu
adekvatna znanja i odgovore na potrebe tržišta rada.
R. Br.
3.1
3.2
3.3
3.4
3.5
3.6
3.7
3.8
3.9
3.10
3.11
3.12
Naziv programa/projekta
Procijenjena
vrijednost (KM)
3. Program razvoja ljudskih potencijala
Jačanje kapaciteta nosilaca ekonomskog razvoja u regiji Centralna BiH
Jačanje kapaciteta lokalnih razvojnih agencija
Obrazovanje i prekvalifikacija odraslih u srednjem obrazovanju
Uspostava centara za poslovnu edukaciju
Mini obrazovni centri za radnička zanimanja
Edukacija iz oblasti novih tehnologija
Obuka kadrova prema potrebama tržišta
Edukacija mladih poljoprivrednih proizvođača (razvoj edukativnog modela
za mlade poljoprivredne proizvođače)
Podsticajne mjere za zapošljavanje visokoobrazovanih i kadrova sa
srednjim obrazovanjem
Uvođenje preduzetništva u srednje obrazovanje
Osavremenjavanje gradskih biblioteka stručnom literaturom i otvaranjem
internet klubova u sklopu biblioteka u regiji Centralna BiH
Informatizacija osnovnih škola u regiji Centralna BiH
69
Predloženi
vremenski okvir
300.000
1.500.000
10.000.000
500.000
500.000
200.000
200.000
600.000
2009-2015
2009-2015
2009-2015
2009-2011
2009-2010
2009-2015
2009-2010
2009-2015
1.000.000
2009-2015
1.000.000
800.000
2009-2015
2009-2015
1.500.000
2009-2015
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Projekti
Sektor 4: RAZVOJ REGIONALNE INFRASTRUKTURE
Razvoj infrastrukture predstavlja temelj na kome se dugoročno gradi zdrava
ekonomija.
Zahvaljujući svom geostrateškom položaju regija Centralna BiH ima ogroman
potencijal za razvoj. Nalazi se blizu važnih poslovnih centara i prometnih
raskršća. Gradovi regije su povezani saobraćajnicama različitih kategorija, a neki
od njih su povezani i željeznicom. Međutim, saobraćajna infrastruktura (posebno
lokalne saobraćajnice) ne omogućava zadovoljavajuću kvalitativnu podršku
ekonomskom razvoju i potrebno je raditi na njenom poboljšanju.
Sistemima vodosnabdijevanja se slabo upravlja, a otpadne vode i čvrsti otpad
predstavljaju ozbiljan problem. Kanalizacioni sistemi u nekim općinama regije
nisu adekvatno riješeni.
Poseban značaj za razvoj regije imaju poslovne/industrijske zone koje doprinose
povećanju konkuretnosti regionalne ekonomije. Uspostava poslovnih/industrijskih
zona bi trebala utjecati na rješavanje problema nezaposlenosti, aktiviranje
neiskorištenih resursa i njihovih kapaciteta, stvaranje uslova za privlačenje
stranih investicija, smanjenje investicionih izdataka za proizvodne i poslovne
objekte, smanjenje operativnih troškova funkcionisanja, transporta i održavanja
objekata, stvaranju partnerstva među povezanim industrijama i td.
Industrijska zona "Misurići"
Regionalni putovi
70
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Projekti
R. Br.
Naziv programa/projekta
Procijenjena
vrijednost (KM)
Predloženi
vremenski okvir
4.1 Program uspostave i razvoja poslovnih/industrijskih zona u regiji Centralna BiH
4.1.1
Uspostava i upravljanje poslovnim zonama u općini Maglaj
10.000.000
2009-2015
4.1.2
Izgradnja i uređenje industrijske zone Lanara, Teslić
3.500.000
2009-2015
4.1.3
Uspostava poslovne zone Matuzići – općina Doboj Jug
500.000
2009-2015
4.1.4
Uspostava poslovne zone Mravići – općina Doboj Jug
900.000
2008-2015
4.1.5
Uspostava poslovne zone Glinište, Jelah Tešanj
145.000.000
2009-2015
4.1.6
Uspostava poslovne zone Neobarje, Novi Travnik
40.000.000
2009-2015
4.1.7
Uspostava poslovnih zona Antena i Drivuša u općini Zenica
5.000.000
2009-2015
4.1.8
Uspostava poslovne zone u općini Žepče
8.000.000
2009-2015
4.1.9
Uspostava poslovne zone Vrtilište, Kakanj
31.000.000
2008-2015
4.1.10
Uspostava industrijsko/poslovne zone Nova Bila – općina Travnik
6.000.000
2009-2015
4.1.11
Uspostava industrijsko/poslovne zone Turbe-općina Travnik
5.000.000
2009-2015
4.1.12
Uspostava industrijsko/poslovne zone
5.000.000
2009-2015
Han Bila – Mehurić – općina Travnik
4.1.13
Uspostava industrijsko/poslovne zone Vitovlje-Vlašić
5.000.000
2009-2015
4.1.14
Uspostava industrijsko/poslovne zone Dolac na Lašvi – općina Travnik
6.000.000
2009-2015
4.1.15
Uspostava poslovnih zona u općini Zavidovići
3.500.000
2009-2015
4.1.16
Uspostava poduzetničke zone Žabljak uopćini Usora
5.000.000
2009-2015
4.1.17
Proširenje poslovne zone PC 96-2
5.000.000
2009-2010
4.2 Program izgradnje putne infrastrukture u regiji Centralna BiH
4.2.1
Izgradnja i rekonstrukcija regionalnog puta R-473
30.000.000
2011-2013
Tedin Han - Banja Vrućica – Bistričak - Nemila
4.2.2
Izgradnja i rekonstrukcija regionalnog puta
10.000.000
2009-2011
Kaćuni – Lugovi - Donje Moštre
4.2.3
Izgradnja i rekonstrukcija regionalnog puta Busovača - Vitez preko
5.000.000
2009-2012
Bara
4.2.4
Izgradnja mosta preko rijeke Usore
700.000
2009-2011
4.2.5
Izgradnja regionalnog puta Matuzići- Kraševo -Lepenica
688.520
2009-2011
4.2.6
Izgradnja regionalne prometnice lijevom obalom rijeke Usore
3.000.000
2009-2012
(Kalošević – Ćemani - Makljenovac)
4.3 Program upravljanja vodnim potencijalima, otpadnim vodama i specijalnim otpadom u regiji Centralna BiH
4.3.1
Uspostava regionalnog sistema vodosnabdijevanja Plava voda
45.000.000
2009-2011
4.3.2
Izgradnja vodosnabdijevanja općina Doboj Jug, Maglaj, Teslić, Tešanj
10.000.000
2009-2015
i Usora
4.3.3
Rekonstrukcija vodovodnog sistema u općini Doboj Jug
2.750.000
2009-2013
4.3.4
Vodosnabdijevanje prigradskih područja i odvod otpadnih voda na
750.000
2009-2011
području općine Žepče
4.3.5
Izmjena azbestno-cementnih cijevi na vodovodu Tajašnica-Zavidovići i
30.000.000
2009-2015
njihovo stavljanje u funkciju kanalizacije i izgradnje sistema
prečišćavanja otpadnih voda
4.3.6
Izrada studije izvodljivosti za izgradnju glavnih kolektora i sistema za
220.000
2009-2011
prečišćavanje otpadnih voda naseljenih mjesta u regiji Centralna BiH
4.3.7
Izrada studije izvodljivosti, idejnog i glavnog projekta regionalnog
260.000
2009-2011
kolektora otpadnih voda za općine Doboj Jug, Doboj, Teslić, Tešanj i
Usora
4.3.8
Izgradnja kanalizacionog kolektora duž rijeke Vrbas
6.207.256
2009-2011
71
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Projekti
4.3.9
4.3.10
4.3.11
4.3.12
4.3.13
4.3.14
4.3.15
4.3.16
4.3.17
4.3.18
4.3.19
4.3.20
4.3.21
4.3.22
4.3.23
4.3.24
4.3.25
4.3.26
4.3.27
Izgradnja kolektora i prečistača otpadnih voda u općini
Gornji Vakuf-Uskoplje
Jedinstvni kanalizacioni sistem općine Kakanj
Zaštita vodozahvata "Bukovica" sa rješenjem kanalizacionog sistema
na području općina Kaknj i Vareš
Izgradnja odvodnog armirano-betonskog kanala na području općine
Doboj Jug
Izgradnja odvoda podzemnih i oborinskih voda u općini Doboj Jug
Izgradnja sekundarne kanalizacije u općini Doboj Jug
Izgradnja prečistača otpadnih voda u općinama sliva rijeke Usore
Uređenje korita rijeke Bosne
Rekonstrukcija i izgradnja vodovodne i kanalizacione mreže šireg
urbanog područja općine Vitez sa ugradnjom prečistača otpadnih voda
Ugradnja prećistača na izvorištu vode za piće Kruščica
Izgradnja i proširenje kanalizacionih sistema, izgradnja kolektora i
sistema za prečišćavanje otpadnih voda na području općine Zenica
Izgradnja regionalnih lokacija za recikliranje otpada, u skladu s
strategijom upravljanja otpadom BiH
Izgradnja regionalne deponije za neškodljivo uklanjanje životinjskih
leševa
Izgradnja regionalne spalionice životinjskog otpada
Izrada projekta za izgradnju postrojenja za uništavanje medicinskog
otpada
Mjerenje kvalitete zraka u regiji Centralna BiH upotrebom pokretnih
ekoloških laborotorija
Praćenje kvaliteta zraka, vode i zemlje u regiji Centralna BiH
Izgradnja BIO Lagune - mikrofitnih jezera u regiji Centralna BiH
Izrada elaborata "Procjena uticaja poslovnih zona na okolinu u regiji
Centralna BiH"
72
11.000.000
2010-2015
26.000.000
4.000.000
2009-2015
2009-2013
1.122.475
2009-2011
800.000
3.000.000
1.500.000
6.800.000
16.000.000
2009-2012
2009-2012
2009-2015
2009-2010
2009-2015
3.500.000
80.000.000
2009-2015
2009-2015
5.100.000
2009-2015
500.000
2009-2010
3.000.000
200.000
2009-2011
2008-20011
1.350.000
2009-2011
1.000.000
2.000.000
36.000
2009-2011
2009-2012
2009-2015
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Projekti
Sektor 5: POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ
Kada je u pitanju proizvodnje hrane, regija CBiH je bila relativno slabo razvijena
u usporedbi sa ostatkom BiH, zbog činjenice da je poljoprivreda bila ekstenzivna i
bazirana na individualnim gazdinstvima. Regija ima odlične prirodne
predispozicije za proizvodnju voća i povrća, ljekovitog bilja, proizvodnju i preradu
mlijeka i mesa, peradarstvo i pčelarstvo. Unatoč potencijalu regije, agro-biznis sa
većom dodanom vrijednošću još uvijek je nedovoljno razvijen.
Danas, kada je tržište roba široke potrošnje konsolidirano, od čega proizvodi
prehrambene industrije zauzimaju dobar dio, domaći poljoprivrednici se
suočavaju sa brojnim izazovima kao što su: zadovoljavanje standarda kvalitete u
proizvodnji hrane, plasman i distribucija proizvoda, dostupnost testnim centrimalabaratorijima, ustanovama za certificiranje poljoprivrednih proizvoda, te kroz
uspostavu sistema dodane vrijednosti, mapiranje robnih marki i autohtonih
proizvoda i sistemski pristup razvoju programa namijenjenih poljoprivredi.
Razvoj programa poticaja ovom sektoru kroz rad državnih organa i ministarstava
kantonalnih vlada i njihovu saradnju sa lokalnim zajednicama zahtijeva veći
stepen koordinacije i identifikaciju uloga i kompetencija svih partnera uključenih
u razvoj ovog sektora.
73
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Projekti
R. Br.
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
5.6
5.7
5.8
5.9
5.10
5.11
5.12
5.13
5.14
5.15
5.16
5.17
5.18
5.19
5.20
5.21
5.22
Naziv programa/projekta
Procijenjena
vrijednost (KM)
5. Jačanje poljoprivrede i ruralni razvoj
Izgradnja kapaciteta za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju,
hlađenje, skladištenje i preradu voća i povrća
Podizanje plantažnih voćnjaka kontinentalnog voća: jabuke, kruške,
šljive, orah… (općine Maglaj, Bugojno i td.)
Podizanje matičnih zasada kontinentalnog voća – općina Busovača
Zaštita i širenje proizvodnje autohtonog sortimenta voća
Uspostava prerađivačkih kapaciteta i razvoj mreže kooperanata
Podizanje zasada jagodičastog voća: malina, jagoda i td.
(općine Gornji Vakuf/Uskoplje, Donji Vakuf, Bugojno, Doboj Jug…)
Zasnivanje plantaža bobičastog voća (borovnica, brusnica i td.) u
općini Žepče
Proizvodnja industrijskog skroba u regiji Centralna BiH
Instaliranje regionalne sušare voća
Unapređenje poljoprivredne proizvodnje u regiji Centralna BiH
primjenom savremenih metoda u proizvodnji - plastenička proizvodnja
povrća
Razvoj organske poljoprivrede na području regije Centralna BiH
Rekultivacija oštećenih zemljišta na području regije Centralna BiH
Proširenje otkupa mlijeka i laktofrizacija terena
Program razvoja stočarstva na području regije Centralna BiH
Osnivanje klastera proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda
Program razvoja pčelarstva na području regije Centralna BiH
Revitalizacija planinskog područja općina Kotor Varoš, Teslić, Travnik i
Zenica
Regionalni projekt borbe protiv ambrozije
Uspostava dijagnostičnog laboratorija u sklopu Veterinarskog zavoda
na Institutu “Kemal Kapetanović” u Zenici
Uspostava regionalnog centra za hranu, poljoprivredu i veterinarstvo
Izrada programa razvoja intenzivne poljoprivredne proizvodnje u regiji
Centralna BiH
Izrada regionalne strategije razvoja ruralnih područja na području regije
Centralna BiH
74
Predloženi
vremenski okvir
6.000.000
2009-2011
1.200.000
2009-2011
2.500.000
200.000
2.000.000
200.000
2009-2014
2009-2010
2009-2011
2009-2010
350.000
2009-2012
1.000.000
22.000
800.000
2009-2010
2009-2010
2009-2012
300.000
10.000.000
358.000
1.000.000
1.500.000
500.000
4.600.000
2009-2015
2009-2015
2009-2010
2009-2015
2009-2011
2009-2015
2009-2011
200.000
500.000
2009-2010
2009-2010
2.000.000
80.000
2009-2015
2009-2011
1.000.000
2009-2015
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Projekti
Sektor 6: ENERGETIKA
Energetski sektor u BiH je jedan od najznačajnijih privrednih sektora, sa dugom
tradicijom i značajnim potencijalom za daljnji razvoj i investiranje. Međutim,
stanje u sektoru zahtijeva velike reforme i restruktuiranje s ciljem da sektor
postane integralnim dijelom europskog energetskog tržišta.
Sadašnja disharmonija nadležnosti i kompetencija u energetskom sektoru BiH
(Energetski sektor Bosne i Hecegovine nije u nadležnosti države Bosne i
Hercegovine nego entiteta) s jedne strane, te preuzetih međunarodnih obaveza
BiH u procesu integracija i ispunjenja obaveza, s druge strane, proizvodi veliko
kašnjenje objektivno mogućeg bržeg razvoja i korišćenja međunarodnih
finansijskih izvora i projekata. Takva situacija se, naravno, odražava i na
energetski sektor regije CBiH.
Federacija BiH je u septembru 2008. godine usvojila Strateški plan i program
razvoja energetskog sektora u FBiH koji je poslužio kao osnova na kojoj su
definirani projekti u oblasti energetike koji se planiraju implementirati u
narednom periodu.
Značajan elektro-energetski potencijal regije predstavlja tradicionalna sprega
rudarstva i proizvodnih energetskih objekata. Pored toga, stanoviti hidro
potencijal moguće je iskoristiti za izgradnju malih protočnih elektrana.
Pored već poznatih rudarskih središta, planiraju se otvoriti novi rudnici Brezove
Dane (općina Maglaj) i Bugojno, a uz postojeću termoelektranu Kakanj
(značajnom elektroenergetskom objektu za nivo BiH), planira se izgradnja nove
termoelektrane u Bugojnu.
U većini općina regije sistemi daljinskog grijanja su zastarjeli, te zahtijevaju
značajnija ulaganja u izgradnju ili rekonstrukciju.
U smislu proširenja postojećeg transportnog
gasifikacija gradova regije Centralna BiH.
75
sistema gasa, planira se i
Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Projekti
R. Br.
6.1
6.2
6.3
6.4
6.5
6.6
6.7
6.8
6.9
6.10
6.11
6.12
Naziv programa/projekta
Procijenjena
vrijednost (KM)
6. Jačanje energetskog sektora
Otvaranje rudnika mrkog uglja Brezove Dane u općini Maglaj
Razvoj i proširenje rudnika uglja u regiji Centralna BiH za dodatnu
proizvodnju uglja
Izgradnja novog rudnika uglja u općini Bugojno
Termoelektrana Bugojno
Modernizacija postojećih i izgradnja novog bloka Termoelektrane
Kakanj
Izgradnja hidroelektrane Ugar Ušće (1 x 15 MW)
Sanacija, modernizacija i uvođenje sistema daljinskog grijanja u
općinama regije Centralna BiH
Uvođenje prirodnog plina u postojeću termoelektranu Kakanj – izrada
studije
Gasifikacija grada Zenica
Izgradnja gasovoda Zenica-Travnik, kao prva faza gasifikacije SBK
Izgradnja gasovoda Zenica-Bosanski Brod
Analiza mogućnosti i primjena alternativnih izvora energije u regiji
Centralna BiH
76
Predloženi
vremenski okvir
2009-2015
2009-2015
Sukladno studiji
izvodljivosti
2009-2015
2009-2015
2009-2015
75.000.000
2009-2015
2009-2015
2009-2015
2009-2015
2009-2015
2009-2015
2009-2015

pdf - ljekarska komora zeničko

Obavještenje za medije: Koncert “Za grad koji volim

Ljudi za ljude - Fondacija za socijalno uključivanje u BiH

AUSTRIJSKA JEZIČKA DIPLOMA

Plasteničkom proizvodnjom na poljoprivrednom zemljištu do

Stvaranje uslova za nova radna mjesta kroz uzgoj malina na 1 ha

DP MARKETI U MULTIPLEXU EKRAN

DVIJE MAPE.cdr - Savez Logoraša

Europass Životopis

Cement i beton