close

Enter

Log in using OpenID

26.-28. rujna 2014.

embedDownload
3/2014
ISSN 1331-1093
Gl a silo hrvatskog fil at elist ičkog saveza
međunarodna filatelistička izložba
26.-28. rujna 2014.
www.posta.hr
800 GODINA VRATNICA
SPLITSKE KATEDRALE
Prigodnim poštanskim blokom s jednom markom
Hrvatska pošta obilježila je 800. obljetnicu vratnica
splitske katedrale – jedno od rijetkih sačuvanih
djela drvenih romaničkih reljefa. Motiv marke je
detalj vratnica izrađenih od orahovine, rad domaćeg
majstora – rezbara i slikara Andrije Buvine.
Prigodni blok možete kupiti u poštanskim uredima od
23. rujna 2014. godine.
3/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
hrvatska
filatelija
Glasilo Hrvatskog filatelističkog saveza
ISSN 1331-1093
Izdavač: Hrvatski filatelistički savez
10000 Zagreb, Habdelićeva 2,
ili PP 259
Za izdavača: Mladen Vilfan
Uredništvo: Stjepan Zdenko Brezarić,
Dubravko Družić, Dario Filjar, Ivan Martinaš, Jurica Vučetić,
dr. sc. Radovan Vukadinović,
dr. sc. Gordan Akrap
glavni
urednik:
Tihomir Bilandžić
Kontakt: [email protected]
Oblikovanje
i priprema: Perković/Frank
Tisak: Intergrafika d.o.o.
“Hrvatska filatelija” izlazi četiri puta
godišnje. Besplatna je za članove Hrvatskog
filatelističkog saveza.
Svaki član Hrvatskog filatelističkog saveza ima
pravo na jedan besplatan oglas godišnje, do 30
riječi.
Cijena u maloprodaji: 20 kuna.
Stavovi izraženi u tekstovima su autorski i ne
predstavljaju nužno uredničku politiku
“Hrvatske filatelije”.
Suradnici: Ivo Aščić, Krešimir Botković,
Stjepan Zdenko Brezarić, Ivan Drašković,
Dubravko Družić, Dario Filjar, Saša France,
Ivan Martinaš, Damir Novaković,
Stela Prislan-Fujs, Željko Stefanović, Mladen
Vilfan, Zoran Vlahović, Jurica Vučetić,
Radovan Vukadinović.
Sadržaj
 2 OBAVJEŠTAVAMO SVE FILATELISTE,
PRIJATELJE I POZNANIKE DA NAS
JE NAPUSTIO MIRKO KOVAČIĆ,
član Nadzornog odbora HFS
3 ZAJEDNIČKA IZLOŽBA
HRVATSKA - ŠPANJOLSKA
Mladen Vilfan
6 ODRŽAN REDOVITI KONGRES FEPA
Mladen Vilfan
8 DAMIR NOVAKOVIĆ - PRVI EUROPSKI
FEPA FILATELISTIČKI SUDAC U
HRVATSKOJ FILATELIJI
Mladen Vilfan
11 Diplomatski album poštanskih
maraka RH
Zoran Vlahović
13 Međimursko neslužbeno
lokalno privremeno izdanje
1941 - NAČIN I POSEBNOSTI
PRETISKIVANJA
Aleš Marinšek
21 Obljetnica Velikog rata
Ivo Aščić
24 SVJETSKO NOGOMETNO PRVENSTVO
U BRAZILU
Mirjana Saks i Saša Ivanović
25 Pošta na tlu današnje Republike
Makedonije (5. dio)
Tomislav Trpkovski
32 RUČNI PRETISCI FIUME NA
MAĐARSKIM POŠTANSKIM
MARKAMA (2. dio)
Nenad Rogina
1
HRVATSK A FIL AT ELI JA
3/2014
OBAVJEŠTAVAMO SVE FILATELISTE,
PRIJATELJE I POZNANIKE
DA NAS JE NAPUSTIO
MIRKO KOVAČIĆ,
član Nadzornog odbora HFS
Danas kad se u ime vukovarskih filatelista opraštamo
od Tebe ne nalazim prave riječi koje bi ocrtale tvoj doprinos ovom hobiju ili kako to
neki vole kazati „sakupljanje
i slaganje šarenih papirića“.
Možda se to nekome tako i
čini, ali iza toga ima i nešto
znatno više. To je druženje,
nadmetanje, prijateljstvo pa i
zadovoljstvo kada kao pojedinci ili grupa ostvarimo neki
zacrtani cilj.
Neću nizati ni nabrajati sve poticaje, zasluge i doprinose koje si Ti osobno, svojim radom
dao našem Društvu i gradu - svom Vukovaru. Ima toga poprilično što bi valjalo reći, a ja
ću podsjetiti na nešto što samo neki znaju a
nosi trajni spomen na Tvoj rad.
Svima nam je poznata ona crna marka
razrušenog Vukovara koju je HP izdala povodom 20 godina stradanja Vukovara u Domovinskom ratu. Inicijativu za obilježavanje
ovog tužnog događanja dao si Ti a Društvo je
proslijedilo kao prijedlog za ediciju maraka
RH 2011 g.
Od tada, mi koji to znamo, ponekada spomenemo to kao „onu našu - Kevetovu marku“.
2
To nam ostaje kao trajno sjećanje i zapis u filateliji RH
,a mi tvoji prijatelji zahvalni
smo ti na svemu što si svojim
entuzijazmom i predanim radom dao za djelovanje i opstanak društva.
Zavidne zbirke maraka
članova HFD-a odnio je rat.
Trebalo je snage za novi početak. Ti si bio inicijator tog
nečeg novog. Vjerovao si u to
i onda kad su neki među nama
mislili da to nema nikakvog smisla ni izgleda
sa uspjeh.
Po tko zna koji put bio si u pravu. HFD
Vukovar postoji a članovi su opet „poslagali
neke šarene papiriće“ i stvorili nove vrijedne
kolekcije.
Oni najmlađi, ako ustraju, znat će reći da ih
je ČIKA MIRKO uveo u svijet filatelije, a mi,
sada već članovi sa podosta staža sa ponosom
i sjetom sjećat ćemo se dana kada si nam davao poticaj da krenemo ispočetka, pa i onda
kada se činilo da je sve izgubljeno.
Ne ćemo to zaboraviti.
HVALA TI
3/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
ZAJEDNIČKA IZLOŽBA
HRVATSKA - ŠPANJOLSKA
U povodu 75. godišnjice osnivanja
hrvatskog filatelističkog saveza
Mladen Vilfan
Mjesto održavanja: Umjetnički
paviljon, Zagreb
Vrijeme održavanja: 31.3. –
4.4.2015. / utorak-nedjelja /
Pokrovitelji izložbe :gradonačelnik grada Zagreba i Gradska skupština grada Zagreba.
Broj vitrina : 200 sa po 12 listova.
Izložba je natjecateljska uz mogućnost da svaka zemlja izloži po jedan izložak do 10 vitrina u počasnom
razredu.
Izložbeni razredi: tradicionala,
poštanska povijest, tematika, cjeline,
mladež i literatura.
Izlošci su iz korpusa nacionalnih
filatelija Hrvatske i Španjolske / osim
tematskih izložaka /.
Broj vitrina po izlošku : 5-10, mladežni 2-5.
Svaki izložak popraćen je opširnim sinopsisom
na engleskom i CD kompletnog izloška, koji
se dostavlja sucima 15 dana unaprijed. Pojedini izlagač može prijaviti po dva viševitrinska
izloška pod uvjetom da nisu iz istog razreda.
Počasni gosti predsjednik FEPA i predsjednik FESOFI.
Sudački žiri se sastoji od 5 članova – predsjednik žirija je nacionalni sudac HFS.
Španjolski savez /FESOFI/ daje nacionalnog komesara + 1 suca.Hrvati daju predsjednika žirija + 3 suca.
Španjolski komesar je ujedno stručni konzultant hrvatskih sudaca za španjolske izloške, a HFS imenuje člana Ekspertnog tima HFS
za stručnog konzultanta španjolskom sucu za
hrvatske izloške.
Troškove puta i dopremu i povrat izložaka
svaka strana snosi sama.
Izložba se ponavlja 2016. godine u Španjolskoj sa istim ili drugim izlošcima.
Popratna događanja:
Izdavanje zajedničke serije maraka
Španjolske i Hrvatske pošte.
Hrvatska i Španjolska pošta će u povodu 75. obljetnice HFS izdati zajedničku
seriju maraka na temu ,,stari obrti” a promocija serije je predviđena na dan otvaranja izložbe.
Dva stručna predavanja - seminara
španjolskih sudaca za suce i izlagače u
Hrvatskoj.
3
HRVATSK A FIL AT ELI JA
4
3/2014
3/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
5
HRVATSK A FIL AT ELI JA
3/2014
ODRŽAN REDOVITI KONGRES FEPA
Mladen Vilfan
Predsjednik FEPA Jose Ramon Moreno i tajnik
Bojan Bračič uručuju predsjedniku Hrvatskog
filatelističkog saveza Mladenu Vilfanu Povelju za
izvanredne zasluge u razvoju europske filatelije
dodjeljene na kongresu FEPA u Luganu.
U švicarskom Luganu je 13.rujna 2014.
održan redoviti kongres FEPA, federacije europskih filatelističkih asocijacija, prvi put pod
vodstvom novog predsjednika Jose Ramon
Morena i novog Boarda izabranog prošle godine na izbornom kongresu u Madridu.
Domaćinstvo je preuzeo Švicarski filatelistički savez pod predsjedanjem predsjednika
Jean-Marc Seydouxa.
Na kongresu je sudjelovalo 37 federacija
od ukupno 43 članice FEPA predstavljenih većinom predsjednicima federacija ili njihovim
opunomoćenicima. HFS je predstavljao predsjednik Mladen Vilfan.
Nakon podnesenih izvješća, koja su
usvojena jednoglasno, razvila se vrlo živa
višesatna rasprava u kojoj je, za razliku od
prošlih kongresa, pokazan vrlo visok stupanj
jedinstva odgovornih ljudi europske filatelije. Posebno je iskazano jedinstvo u ocjena-
6
ma lošeg i nedemokratskog rada Boarda FIP,
svjetske filatelističke federacije, predvođenog predsjednikom Tayem, koje je došlo do
izražaja i na izbornom kongresu FIP u Seoulu
u kolovozu ove godine.Odbijeni su na nedemokratski način svi prijedlozi za izmjene
statuta FIP, koje su podnijele vrlo jake federacije SAD,Velike Britanije, Portugala i Cipra, pravnim smicalicama bez prave rasprave
o sadržaju prijedloga. Europski kandidat za
predsjednika FIP Cipranin Nicos Rangos nije
uspio u svojoj kandidaturi. Opširna rasprava
je ukazala da dio odgovornosti za neuspjeh
snosi i sam kandidat kasnom kandidaturom
ali i izostankom snažnije podrške druge dvije kontinentalne organizacije.
Usvojen je i program europskih izložbi pod
patronatom FEPA u slijedećim godinama.
U 2015. održat će se dvije izložbe u Ateni
i Londonu, a za 2017. je predviđena europska
izložba u Turku, Finska.
Izložba predviđena za Milano došla je u
pitanje jer organizatori još uvijek nisu uspjeli
osigurati financiranje izložbe.
Za HFS je vrlo važan bio svečani dio kongresa kada je predsjedniku HFS na svečan
način uručena povelja FEPA za izvanredni doprinos razvoju europske filatelije i uspješnoj
suradnji sa FEPA. Ovo priznanje dodjeljeno
je HFS-u u povodu 25.obljetnice FEPA.
To je svakako veliko priznanje ne samo
ovoj nego i prethodnim generacijama naših
filatelista, koji su uložili veliki trud u uspješnom sudjelovanju na regionalnim, europskim
i svjetskim izložbama, ali i seminarima i ostalim aktivnostima FEPA, neke od kojih smo i
mi organizirali.
Nakon završenog kongresa ostaje utisak da
se europska filatelija pod agilnim novim predsjednikom Jose Ramon Morenom i složnim
Boardom kreće u dobrom smjeru.
3/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
7
HRVATSK A FIL AT ELI JA
3/2014
DAMIR NOVAKOVIĆ
PRVI EUROPSKI FEPA FILATELISTIČKI
SUDAC U HRVATSKOJ FILATELIJI
Mladen Vilfan
Konačno smo i to dočekali. Za vrijeme
europske filatelističke izložbe ,, Salon Planete Timbres 2014“ održane u Parizu od 14.do
22.lipnja 2014., naš istaknuti filatelist i nacionalni filatelistički sudac Damir Novaković,
s velikim uspjehom je položio ispit za europskog filatelističkog suca za poštansku povijest i aerofilateliju.Hrvatska filatelija je do
sada uvijek ostajala pred dobro zaključanim
vratima iza kojih su filatelističku ,,pravdu“
8
na velikim međunarodnim izložbama dijelili
strani suci s malim ili nikakvim poznavanjem
hrvatske filatelije. Naši sudački dometi su do
sada bili suđenja na regionalnim izložbama
,,Alpe-Jadran“ ili na rijetkim međunarodnim
izložbama u Hrvatskoj ili bliskom susjedstvu.
Iako su te izložbe dobro poslužile za stjecanje
iskustava ipak smo bili isključeni iz elite svjetske filatelije.
Ono što me je uvijek impresioniralo kod
Damira je temeljitost, pedantnost i svojevrsni
perfekcionizam kojeg bi demostrirao u svemu
čega bi se prihvatio. A to su dragocjena svojstva koja zahtjeva ozbiljna filatelija.
Već tijekom studija, Damir bi preko ljeta
skočio do Londona malo popuniti garderobu
i zaraditi neku crkavicu. London pruža neograničene mogućnosti za zadovoljenje svake
radoznalosti i Damir je ocijenio da je to pravo
mjesto za njega.
Ne znam je li ta londonska sitna kinta već
tada poslužila kao odskočna daska za ulazak
u svijet filatelije jer je još u šezdesetim Damir
član omladinske sekcije HFD-a i cijelu gimnazijsku eru hodočasti u Habdelićevu na
Gornji grad.
1971. otišao je u London već kao diplomirani vanjskotrgovinac s namjerom da se
upiše na postdiplomski studij, koji je trebalo
plaćati.
Američki bankari iz londonske centrale
Bank of Amerika zaključuju da će im Damir
dobro poslužiti i bez postiplomskog pa mu
otvaraju vrata i daju šansu, koju nije propustio. Završava svoju sedmogodišnju karijeru
u toj banci kao direktor deviznog poslovanja.
Odlučuje se upisati na University of Lon-
3/2014
don zadubivši se na četiri godine u svoju drugu strast. Studira i diplomira srednjovjekovnu
povijest i povijest umjetnosti.
Stara filatelistička strast se budi nakon
sedmogodišnje pauze. Marljivo obilazi filatelističke sastanke, trgovine i burze a vidokrug
se širi na cijelu Europu i Ameriku. Malo pomalo ulazi u krug ljudi koje se pita i na koje
se računa. Nikad ne daje polovične odgovore.
Tada još nema interneta a Damir će okrenuti
nebo i zemlju da se dokopa preciznog i potpunog odgovora na pitanje koje ga zanima.
Pomaže tu i fotografska memorija. Kad je
nešto vidio, neki filatelistički bonbončić neće
zaboraviti niti njega ni mjesto i vrijeme gdje
ga je vidio.Sad već poznaje sve najvažnije
ljude iz filatelističkog područja koje ga zanima, a i oni poznaju njega. Trgovci mu se javljaju kad nađu nešto dobro, a aukcije redovito
prati. Nema internetske prodaje pa su ljudski
kontakti najvažniji.
Karijera bankara nastavlja se u AMRO
banci. U prvoj polovini osamdesetih je i u toj
velikoj svjetskoj banci direktor deviznog poslovanja.Ali tada već kao oženjen čovjek i u
kratkih osam godina otac četvero djece.
Gospodi iz jedne od najjačih tvrđava svjetskog investicijskog bankarstva, američkom
Salomon Brothersu, ne promiče njegov talent
i evo ga za stolom prvo šefa deviznog a zatim i terminskog deviznog poslovanja što je
,,viša škola pilotaže“ u bankarstvu u kojoj si
ili pukovnik ili pokojnik. Odgovara u Salomon Brosu i za New York, Singapore i Tokyo.
Ostaje punih petnaest godina na toj poziciji i
na njoj završava bankarsku karijeru.
A filatelistička je i dalje u velikom usponu.
Već 1989. pozvan je da se pridruži najstarijem
i najpoznatijem filatelističkom klubu u svijetu, Royal Philatelic Society, London, kojemu
je patron i počasna predsjednica Elizabeta II.,
kraljica Velike Britanije i Sjeverne Irske. Sve
do nedavno je tamo bio jedini član s područja
bivše Jugoslavije.
Slijedećih godina je i u American Philatelic
Society, American Air Mail Society, njemačkom Arge Jugoslawien, Opalu, društvu koje
pokriva bivše Otomansko carstvo .
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Nekoliko puta godišnje je u Zagrebu, a
Habdelićeva je redovita postaja. Nikad ne traži ateste, jer je siguran u svoje znanje.Rado
parafrazira Titovu izjavu na ,,bombaškom“
procesu. ,,Milosti ne tražim niti bih vam je
dao“ pa kaže ,,ateste za moja područja ne tražim niti ih izdajem“. Nisam do sada čuo da su
ga uspjeli nasanjkati.
Sva ta desetljeća svoje filatelističke priče
vezao je za naše podneblje i dvadeseto stoljeće. Forca su mu prelazna razdoblja kada sve
ledbi u zraku i sve je provizorno i nesigurno
uglavnom s malo ili nimalo literature i uz
poznatu balkansku nesklonost pisanju i veliku sklonost lovačkim pričama. Marke i poštanska povijest Zone B 1945-1947, Zone B
STT 1947-1954, provizorna izdanja pred kraj
i nakon Drugog svjetskog rata su teme koje je
proučio do zadnjeg detalja. Poseban interes
mu je zračna pošta koju prati od njenih prvih
letova još u Kraljevini SHS i Jugoslaviji, a te
dvije nesretne kraljevine prati filatelistički i
generalno od nastanka do propasti. Prve godine nove Jugoslavije osvjetljava neočekivanim
frankaturama koje mnogima promaknu i tek u
Damirovim rukama postaje jasno da su vrlo rijetke pa i kad neočekivano iskrsnu među masovnom robom u kutijama i sanducima. Damir
ne trpi filatelistički frankirana pisma jer ih
smatra svojevrsnom muljažom i obmanjivanjem filatelista, ali zato obožava sve greške,
tipične i slučajne na markama i pretiscima,
probne otiske i eseje.
Umijeće vrhunskog filatelista očituje se
kroz detaljnu studiju povijesnih okolnosti,
vremena uporabe i poštarina. On stvara izloške tamo gdje mnogi ne vide ništa posebno.
Bio sam impresioniran izloškom ,,pluserica“
Kraljevine Jugoslavije. Damir je izgradio vrhunski izložak pedantnom studijom okolnosti
njihove kratke uporabe, da bi zatim njihovu
naknadnu uporabu ilustrirao izborom pisama
za koje je tek čitajući opis gledatelju postalo
jasno o kakvoj poslastici se radi.
Često smo znali voditi satima ne baš jeftine
telefonske razgovore ili elektronsku prepisku
o detaljima nekog izdanja, naročito provizorija, jer su nam oni zajednička strast.
9
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Acta Philatelica 2013 Cijena 85.00 kn
Besplatna poštarina za područje Hrvatske
Poštanska cenzura na tlu NDH, 188 str, kolor,
meki uvez, hrvatski, njemački i engleski. Cijena 220.00 kn.
Besplatna poštarina za područje RH
Narudžbe na [email protected]
ili na tel 01/ 48 10 103
www.barper.com
Aukcijska kuća Barac - Pervan
www.markanova.hr Filatelistička trgovina
10
3/2014
Pripremajući svoju kapitalnu knjigu o
markama i poštanskoj povijesti Zone B, na
kojoj je radio čitavo desetljeće, obišao je čitavu bivšu zonu, i slovenski i hrvatski dio,
zavirio u svaki arhiv, prelistao sve novine
koje su tamo izlazile u to doba i na kraju
izveo zaključke koji su definitivni, jer su
potkrijepljeni kopijama originalnih dokumenata i vrhunskim filatelističkim materijalom.
U tome području ispravio je neke ,,krive
Drine“ naših starih, ali ponekad brzopletih
filatelističkih bardova. Nije nimalo čudno
da je ta filatelistička ,,biblija“ pokupila zlatne medalje gdje god se je pojavila. Spomenut ću Rim, Sopron, Antwerpen, London,
Richmond i Lisabon.
Filatelistički materijal našeg područja je
često ,,terra incognita“ za mnoge strance pa i
vrhunske svjetske filatelističke suce. Zato nije
začuđujuće da se često ne snalaze. Jednom
vrhunski izložak povijesti avio pošte Kraljevine Jugoslavije nagrade zlatnom medaljom(
München) a zatim isti taj izložak u Beču dobije veliko srebro. Upravo Damirovi izlošci
će sigurno utjecati na mnoge da se ta klima
mijenja iako nemam iluzija da će to ići brzo
i preko noći.
Zato kad na Croatici ili nekoj od svjetskih
izložbi vidite Novakovićev izložak uzmite si
vremena i pažljivo pročitajte njegove inače
obično kratke opise. Naučit ćete mnogo o nečemu o čemu ste mislili da dosta znate. Naučit ćete i da filatelija nije samo pusto slaganje
maraka u albume, nego da je to i hobi koji
zahtjeva dobro poznavanje povijesti, tiskarstva, tarifa, svojstava papira i koješta drugog.
Ne radi se samo o poznavanju filatelističke
povijesti nego i one šire, nacionalne pa i europske.
Hrvatska je kroz svoju filatelističku povijest imala mnoge priznate majstore. Od onih
najstarijih Sladovića i Philipovića preko
Račića, Gregorčića i Miškića do ratnih i poratnih Simića Vakanovića, Flecka, Novaka,
Horvata i drugih. Dobro se sjećamo Pillauera, Banfića i naročito Velimira Ercegovića.
U tu plejadu bez imalo sumnje spada i Damir
Novaković.
3/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Diplomatski album
poštanskih maraka RH
Zoran Vlahović
Hrvatska pošta je 1993. godine dala izraditi posebno opremljene albume namijenjene
za diplomatske potrebe Ureda predsjednika
Republike Hrvatske, koji je u to vrijeme, kao
prvi predsjednik Republike Hrvatske, bio Dr.
Franjo Tuđman. Prema nekim izvorima tiskana količina albuma bila je njih 50-tak, a
prema drugim oko 200 komada. Naklada od
200 primjeraka je vjerojatnija i ne bi bila posve slučajno odabrana. U to vrijeme je ukupan
broj država u svijetu, ili teritorija koji su imali
elemente državnosti, bio oko 230, a njih nešto
manje od 170 bilo je u članstvu UN-a.
Prema informacijama dobivenim od Hrvatskog državnog arhiva prvi albumi su proslijeđeni Uredu predsjednika RH 08.07.1993.
za potrebe protokola. Svojom namjenom su
bili promidžbeni diplomatski poklon prema
vjerojatno najvišim instancama država s kojima je Republika Hrvatska uspostavljala prve
zvanične kontakte tih devedesetih godina XX.
stoljeća. U filatelističkim krugovima poznata
je pojava 13 ovakvih albuma, a prema informaciji Hrvatskog državnog arhiva potvrđeno
je da je napravljeno 200 primjeraka.
Na samim koricama albuma nije otisnut
nikakav naslov niti neki prigodni tekst, ali je
decentno utisnut hrvatski grb. Svi albumski
listovi imaju smeđe otisnut okvir na prednjoj
stranici, unutar koga su smješteni tekstovi i
same marke, a poleđina lista je uvijek prazna.
Prvi list u albumu osim okvira ne sadrži ništa
PRVE
POŠTANSKE MARKE
REPUBLIKE HRVATSKE
RUJAN 1991 – TRAVANJA 1993.
naslov izdanja s drugog lista albuma
drugo, a tek na drugom listu je na hrvatskom
i engleskom jeziku otisnut naslov. Oznaka
izdavača otisnuta je pri dnu prednje strane
zadnjeg albumskog lista koji uz to ne sadrži
ništa drugo. S obzirom na namjenu ovih albuma pojava praznog prvog lista, koji ima samo
okvir, sasvim je logična. Naime pri uručivanju
albuma bilo bi sasvim primjereno napisati nekoliko prigodnih riječi koje bi najviše odgovarale trenutku uručenja albuma. Upravo tome
je bila namijenjena prva stranica prvog lista u
albumu.
IZDAVAČ:
HPT – HRVATSKA POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
oznaka izdavača sa zadnjeg lista albuma
11
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Album, u pogledu filatelističkog materijala
odnosno maraka, ne sadrži ništa neuobičajeno
odnosno ništa što nije bilo dio redovnih izdanja. Za sva poštanska izdanja od 9.9.1991. pa
do 19.4.1993. uložena je po jedna marka i njoj
pripadni četverac maraka. Pri tome svaka stranica
prikazuje marke samo jednog izdanja. Jednu marku, ako je izdanje sadržavalo samo jednu marku,
ili najviše dvije različite marke, ako je izdanje
sadržavalo više maraka koje čine povezan niz.
Posebnost ovog albuma su prigodni tekstovi
koji su tiskani uz svaku uloženu marku. Ti popratni tekstovi otisnuti su na hrvatskom i engleskom jeziku, a sadržajno ukratko opisuju značaj
odnosno povod za izdavanje upravo te marke i
odabir njenog motiva. Pri tome se, kao dio teksta, ne pojavljuju standardni podaci o samom
izdavanju kao što su naklada, tiskara, autori i
ostalo. Tekstovi su tako odabrani da na neki način
prikazuju povijesnu podlogu nastanka Republike
Hrvatske, ali i suvremenost trenutka. Opisi uz
marke odražavaju povijesni, politički, gospodarski, kulturološki ili ekološki kontekst zbivanja u
Hrvatskoj i ukratko opisuju značaj onog čemu je
samo izdanje posvećeno. Kroz njih se Republika
Hrvatska sama po sebi predstavlja, a što nije neobično jer se već stoljeće i pol poštanska marka
smatra jednim od državotvornih elemenata i sama
je, kako je znamo ponekad nazvati, stalno prisutni
i tihi ambasador države čija ju je poštanska uprava
izdala. Zbog toga je odabir poštanske marke bio
12
3/2014
sasvim primjeren kao skromni diplomatski poklon u kome je slikom i riječju opisano ponešto
bitno iz povijesti Hrvata, a uz to iskazan i njihov
odnos spram svjetske zajednice država.
Cjelokupna oprema albuma primjerena je
diplomatskoj razini. Listovi su deblji, lagano
vodoravno brazdasti, svjetlo kremaste boje, formata 265x295 mm, a tvrdo su uvezani u kožu
tamno smeđe boje. Sam album ulaže se u uložnu
kartonsku kutiju, veličine 280x310 mm, presvučenu također u kožu kao i same korice albuma.
Na vanjskoj prednjoj donjoj strani albuma utisnut
je amblem hrvatskog grba, a isto je učinjeno i na
koži vanjskog donjeg brida albuma. Albumi su
tiskani i u kožu uvezani u Udinama u Italiji, a
marke su naknadno umetane u Zagrebu.
Još iz sredine devedesetih godina XX. stoljeća postoje glasine o postojanju nekoliko takvih albuma koje je hrvatska pošta označila sa
znakom hrvatske pošte ‘HPT’. Tek nedavno je
postojanje takvog albuma i potvrđeno uvidom u
raspoložive objekte koji se čuvaju u HT muzeju,
a gdje se nalazi i jedan primjerak albuma rađenih za Ured predsjednika Republike Hrvatske.
Jedina razlika između ove dvije vrste albuma
je u tome što je na jednima, na prednjoj strani
albumskih korica u gornjem dijelu, dodatno u
kožni uvez utisnuta oznaka ‘HPT’.
Sve u svemu ti su albumi dobro osmišljeni mali
podsjetnik koji u kratkim crticama može podsjetiti
o tome što je Republika Hrvatska, kako i zašto je
nastala te što je to lijepo i vrijedno u njoj.
3/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Međimursko neslužbeno lokalno
privremeno izdanje 1941
NAČIN I POSEBNOSTI PRETISKIVANJA
Aleš Marinšek
U početku travanjskog rata 1941. neposredno nakon povlačenja Jugoslavenske kraljevske vojske, a prije mađarske okupacije,
grupa hrvatskih patriota i filatelista proizvela
je prvo provizorno izdanje hrvatskih maraka
za Međimurje. Tiskanje je učinjeno u čakovečkoj tiskari “Kraljek i Vezić“ u vremenu
od 12. do 15. travnja. Za pretiskivanje su
upotrjebljene marke iz serije “Veliki Petar“
Kraljevine Jugoslavije, koje su sakupljene u
obližnjim kioscima i malim poštanskim uredima u okolici.
Pretiskane marke nisu nikada bile prodavane u poštanskim uredima niti su bile
službeno priznate. Međutim, jedan od autora
toga izdanja, dr. Wolf, je poslao dvadesetak
pisama iz varaždinske pošte na razne adrese
u Zagrebu. To znači da su neke od maraka
toga izdanja stvarno putovale poštom.
Svrha ovog napisa je elaborirati detaljnu
klasifikaciju pretisaka i posebnosti koje ih prate. Za sve druge informacije, političku, vojnu
i poštansku pozadinu događanja u Međimurju 1941., kao i popis dokumentacije i špekulacija, koje se odnose na ovo izdanje, vidjeti
priručnik Mladena Vilfana “Hrvatska lokalna
i neslužbena izdanja 1918-1944“.
Pretisak
Pretiskivanje je izvršeno u knjigotisku na
maloj, ručnoj presi. Najveći poznati pretiskani
primjerci su deseterci (5x2).
Pretisak se sastoji od dva natpisa, gore “Država Hrvatska“, dolje “Međimurje“ i u sredini
grb.
Slika 1. Pretisak međimurskog izdanja
Natpisi su sastavljeni od olovnih slova (napomena prevoditelja: ustvari od legure olova,
cinka i kositra) dok je grb izveden cinkografski. Klišeji se zato sastoje od tri odvojena
dijela između kojih su mogući mali pomaci
u vidu poravnanja i relativne transformacije.
Slika 2. Kompozicija klišea i njegovi pomaci
Čini se da je korišteno deset raznih klišea tijekom procesa pretiskivanja. Oni se razlikuju u poravnanju teksta i tipovima grbova koji su korišteni.
Za određivanje pojedinih tipova pretiska pogledati
slike 10, 18, 19 i slijediti sljedeće korake:
13
HRVATSK A FIL AT ELI JA
-odrediti tip i podtip grba
-produžiti drugu okomitu liniju grba i provjeriti kako ona presijeca pojedina slova
oba natpisa
-provjeriti neke druge karakteristike pojedinog klišea
Po mojem mišljenju bile su dostupne samo
4 cink pločice grba, pa su najviše 4 klišeja
korištena u slogu. Zato svaki od deset tipova
pretiska ima porijeklo u jednom od 4 izvorna
klišea uz:
-manje pomake teksta i/ili grba
-oštećenja klišea koja su se desila pri pretiskivanju
-namjerne preinake pojedinih dijelova klišea.
Da bi se izbjegla zbrka pokušao sam uspostaviti najlogičniji mogući način označavanja i numeriranja. Upotrijebio sam oznake
[ts/v] gdje t i s predstavljaju tipove i podtipove grbova dok v predstavlja varijacije pojedinih klišea.
3/2014
Kao i tip “a“ i tip “b“ može se podijeliti
u podtipove “b1“ i “b2“. U ovom slučaju oba
podtipa je lako razlikovati.
Slika 4. Oba tipa grbova u vodoravnom paru
– tip “a“ lijevo, tip “b“ desno. Razlika je
očita i može se primijetiti na prvi pogled
Slika 3. Označavanje klišea
Primjetno je da se prvi dio oznake (ts) podudara s označavanjem koje je upotrijebio Vilfan.
Grbovi
Postoje dva tipa grbova. Prvi tip “a“ je
nešto veći i razlikuje se od tipa “b“ debljim
okvirom i rešetkasto ispunjenim crnim pravokutnicima.
Tip “a“ može se dalje razdijeliti u dva
podtipa “a1“ i “a2“. Razlikovanje je ponekad
otežano posebno ako klišeji nisu prikladno
očišćeni. Najlakša metoda za određivanje
podtipa je provjeriti osobine pokazane na
slikama 5 i 6.
14
Slika 5. Tipovi i podtipovi grbova
Treba primijetiti da neke od osobina nisu
stalne u ovisnosti o intenzitetu pretiska. Ali
ipak, u većini slučajeva, podtipovi se mogu
lako razlikovati prostim okom.
3/2014
Slika 6. Osobine podtipova grbova
Prvo pretiskivanje
Izvršena su dva odvojena pretiskivanja. Kod
prvog pretiskivanja veći komadi i manje nominale pretiskane su u sljedećim količinama: 0.25
Din - 434 primjerka, 0.50 Din - 905, 1 Din - 1570,
1.50 Din - 1180, 2 Din - 50 i 3 Din 119 primjerka.
Još uvijek je nejasno kako je složen slog.
Prema dr. Wolfu upotrijebljen je slog sa 4 klišea (2x2), međutim neki smatraju da je slog
imao 10 klišea (5x2). Slažem se da bi slog od
10 klišea bio najlogičnija opcija, ali rezultati
preklapanja pretisnutih deseteraca pokazuju
da se vodoravni parovi na pozicijama [2,3],
[4,5], [7,8], i [9,10] idealno preklapaju a da
relativne pozicije između tih parova variraju.
Premda se to čini iracionalnim, analiza jasno
pokazuje da je bio za pozicije [2,3], [4,5], [7,8],
i [9,10] upotrjebljen slog sa vodoravnim parom
(2x1) koji se sastoji iz klišea [a2/1, a1/1], dok
HRVATSK A FIL AT ELI JA
se za poziciju 1 i 6 je upotrijebio slog iz klišea
[a2/2] odnosno [a2/1] (vidi slike 8 i 9).
Dodatni argument za višestruke prolaze a ne
za slog od 10 klišea je oštećeno slovo “D“ nađeno
u klišeu [a2/1]. Malo je vjerojatno da je bilo više
slova sa oštećenim “D“ i još nevjerojatnije da su
oni postojali u istom klišeu i nigdje drugdje.
Slika 7. Oštećeno „D“ u klišeu [a2/1] i njegova pozicija u desetercu
Slika 8. Prvo pretiskivanje deseterca.
Deseterci (5x2)
su najveći poznati
komadi
15
HRVATSK A FIL AT ELI JA
3/2014
Slika 9. Raspored klišea u desetercu. Zahtijevao se je višekratni prolaz kroz presu. To je
dovodilo do većeg ili manjeg pomaka među
pretiscima
Slika 11. Drugo pretiskivanje u četvercima
Slika 12. Raspored klišea u četvercima
Slika 10. Klasifikacija pretisaka korištenih kod
prvog pretiskivanja
Drugo pretiskivanje
Drugo pretiskivanje je učinjeno slogom
od 4 klišea [a1/2, b1/1, a2/3, b2/2] pri čemu
su sva 4 podtipa grbova bili korišteni istovremeno. Četverci i vodoravni parovi pretiskani su u sljedećim količinama po tipovima
“a“ i “b“: 0.25 Din 470+470 primjeraka, 0.50
Din 1027+1028, 1 Din 686+686, 1.50 Din
590+590, 2 Din 155+155, 3 Din 331+331,
4 Din 384+383, 5 Din 102+101, 5.50 Din
218+217, 6 Din 80+79, 8 Din 92+91, 12 Din
112+112, 16 Din 71+71, 20 Din 87+86 i 30
Din 59+58 primjeraka tipa „a“ + tipa „b“.
Treba primijetiti da su klišeji korišteni u
prvom pretiskivanju rastavljani i ponovo sastavljani. Neki dijelovi klišea su bili ponovo
upotrijebljeni – na primjer oštećeno “D“ iz klišea [a2/1] bilo je korišteno za kliše [a2/3]. Što
više, u pripremi klišea [a1/2] upotrjebljeno je
drugo oštećeno slovo, slovo “M“.
Slika 13. Oštećeno “M“ u klišeu [a1/2] i
oštećeno “D“ u klišeu [a2/3]
Analize su pokazale da je bio korišten i
dodatni slog sa dva klišea [a2/4, b2/2].
16
3/2014
Slika 14. Drugo pretiskivanje u vodoravnom
paru
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Slika 18. Klasifikacija pretisaka korištenih za
četverce u drugom pretiskivanju
Slika 15. Raspored klišea u vodoravnom paru
Najuočljivije razlike u usporedbi sa klišejima [a2/3] i [b2/1] su :
-oštećeno “D“ je zamijenjeno sa neoštećenim
-desni grb izgleda kao tip b2, ali sa nekim
jasnim razlikama
-pojavljuje se oštećeno “r“ u Međimurje
Slika 16. Neoštećeno “D“ u klišeu [a2/4] i
oštećeno “r“ u klišeu [b2/2]
Slika 19. Klasifikacija pretisaka vodoravnog
para u drugom pretiskivanju
Slika 17. Grb [b2/2] sa razlikama u odnosu na grb [b2/1].
17
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Dodatno pretiskivanje
Namjena dodatnog pretiskivanja bila je
proizvodnja dobro poznate tipične pogreške
“Hrvatska država“.
Nije jasno je li ovo dodatno pretiskivanje
uslijedilo nakon prvog ili drugog pretiskivanja.
Teoretski, oboje je bilo moguće, ali držim da
je bilo logičnije da je izvedeno nakon drugog
pretiskivanja.
Za pozicije [3/8], [4/9], i [5/10] uzet je isti
okomiti par s lijeve strane [a1/2/a2/3] kao što
je to bilo iskorišteno i za drugo pretiskivanje.
Za pozicije [1/6] i [2/7] bio je presložen kliše
[a1/2] na način da je samo gornji dio teksta
promijenjen iz “Država Hrvatska“ u “Hrvatska država“. Grb i donji dio teksta je isti uključujući oštećeno “M“.
Količine primjeraka sa ovom namjernom
pogreškom su: 0.25 Din nekoliko primjeraka,
0.50 Din 70, 1 Din 120, 1.50 Din 130 primjeraka i 3 din opet samo nekoliko primjeraka.
Nominala od 2 Din vjerojatno postoji ali za
sada nije zabilježena.
Slika 20. Kliše [a1/2] prije i poslije promjene
3/2014
Slika 21. Preklapanje pokazuje da je promijenjen samo gornji red slova
Slika 22. Kao i kod prvog pretiskivanja,
primijenjen je višestruki prolaz kroz presu.
Ponovo, nije neobično da se pojavljuju pomaci među pretiscima
Slika 23. Dodatno
pretiskivanje na
desetercu sa pogreškom “Hrvatska
država“ na pozicijama 1 i 2
18
3/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Zanimljivi primjerci
Slika 24
Slika 24. Zahvaljujući intenzivnoj ručnoj manipulaciji umetanjem, pomicanjem i dodirivanjem maraka između pojedinih prolaza mnoge
od tih maraka postoje s otiscima prstiju i drugim mrljama.
Slika 26
Slika 26. Tijekom drugog pretiskivanja sa slogom u četvercu pojedinačni parovi su također
pretiskani. Primjerak sa pretiskom na margini pokazuje da su ti parovi bili smješteni na
gornjoj strani sloga [a1/2,b2/1]. Zato su donji
parovi [a2/3,b2/1] nešto rjeđi od gornjih.
Slika 25
Slika 25. Neki razvrstavaju izvjesne slučajne
pogreške pretiska kao tipične. Skraćeno ili
podrezano “r“ u “Hrvatska“, oštećeno “a“ u
“Država“ i druge nisu tipične pogreške pretiska, nego slučajne uzrokovane loše očišćenim
klišejima. Na primjer, analizirajući deseterce
prvog pretiskivanja pokazuje se da je oštećeno
“a“ ponekad na poziciji 2 a ponekad na poziciji 7, ponekad ga uopće nema.
Slika 27
Slika 27. Poznata unikatna uskrsna čestitka
sa pretiskom na prethodno zalijepljenoj marci. Korišten je pretisak tipa [a2/1]. Čestitka je
umetnuta u presu sa okomitim pomakom tako
da je dio pretiska dospio na kartu umjesto na
marku.
19
HRVATSK A FIL AT ELI JA
3/2014
Slika 28
Slika 28. Isti tip pretiska [a2/1] upotrijebljen
je na dopisnici. U ovom slučaju okomito poravnanje je bilo mnogo bolje tako da je pretisak gotovo idealno centriran.
Zaključak
Većina literature obrađuje Međimursko izdanje isključivo preko glavnih tipova pretiska
i dobro poznate pogreške “Hrvatska država“.
Ovim člankom želio sam pokazati da postoji
najmanje deset varijacija pretiska i nekoliko
dodatnih tipičnih pogrešaka. Zbog relativno
malih količina dostupnog materijala ne isključujem mogućnost da neki od mojih nalaza
mogu biti nepravilni ili da ponešto još nedostaje. U takvim slučajevima cijenio bih vašu
povratnu informaciju.
Kliše
Pretisak
a1/1
#1
Napomena
a1/2
#2, Hd
a1/3
Hd
kao a1/2 namjerno promijenjeno u “Hrvatska država“, oštećeno “M“ ostaje
a2/1
#1
oštećeno “D“
oštećeno “M“
a2/2
#1
a2/3
#2, Hd
kao a2/1, sa oštećenim “D“ i lagano pomaknutim “Međimurje“
a2/4
#2par
kao a2/3 ali bez oštećenog “D“
b1/1
#2
b2/1
#2
b2/2
#2par
kao b2/1 ali sa oštećenim “r“ i promjenama grba
Zbirna tabela tipova i karakteristika pretisaka.
Reference
[1] Mladen Vilfan: Hrvatska lokalna i neslužbena izdanja 1918-1944
[2] Velimir Ercegović: Hrvatska filatelija
[3] Dr. Helmut Rommerskirchen: Croatia Issues 1941-1945
[4] http://alesstamps.blogspot.com/
Želio bih zahvaliti g. Mladenu Vilfanu i Mr. Philipu J. Hughesu na njihovoj pomoći i filatelističkom
materijalu.
20
3/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Obljetnica Velikog rata
Sjećanje na žrtve rata,
Otok Asscession.
Ratna propaganda, Irska
Prije stotinu godina odnosno 28.6.1914. u
Sarajevu, vrlo važnom gradu Austrougarske
monarhije, izvršen je atentat na austrougarskog
prijestolonasljednika nadvojvodu Franju Ferdinanda. Taj događaj bio je povod početka I. svjetskog rata u kojem je sudjelovalo više od 70
milijuna ljudi i 65 posto tadašnjih država. Ovaj
rat koji je značajno promjenio svjetsku političku
kartu nazivan je i Velikim ratom jer se smatralo
da će okončati sve ratove. Nesuglasice između
članica Antante (Velika Britanija, Francuska i
Rusija) i njezinih saveznika (Italija, SAD, Japan,
Srbija, Rumunjska, Grčka i dr.) te članica Centralnih sila (Njemačka i Austro-Ugarska) i njezinih
saveznika (Osmansko Carstvo, Bugarska) oko
održavanja i širenja nacionalnih i kolonijalnih imperija, glavni su uzrok izbijanja I. svjetskog rata.
S obzirom na obljetničarsku politiku izdavača
maraka, I. svjetski rat je nezaobilazna tema
na minijaturnim umjetničkim djelima. Još od
početka ove godine neke države i samostalni teritoriji su započeli s produkcijom maraka kojima se
podsjeća na stotu obljetnicu velikog povijesnog
događaja u kojima su poginuli i ranjeni milijuni,
pretežito vojnici jer je rat bio pozicijski odnosno
rovovski. Znatan broj država najavio je izlazak
maraka na temu I. svjetskog rata i u iduće četiri
Ivo Aščić
Odlazak u rat, Australija
godine (npr. Australija, Velika Britanija). Također,
osim ove godine, marke na temu I. svjetskog rata
izdavane su i prethodnih godina.
Poziv na mobilizaciju i ratna propaganda,
važniji događaji i sudionici rata, simboli žrtava
rata i borba za neovisnost, i dr. kroz povećalo
poštanskih maraka kao reprezentativnih stajališta
država i teritorija u određenom trenutku prikazani
su na markama.
Hrvatskoj ali i svjetskoj javnosti će biti posebice zanimljiv prikaz viđenja rata na ovogodišnjoj
poštanskoj marki RH, čije mjetničko djelo mora
stati na svega desetak kvadratnih centimetara
te ispričati priču staru stotinjak godina, koja se
dogodila na našim prostorima te koja je bitno
utjecala na daljnju sudbinu hrvatskog naroda i
njegova teritorija.
100 godina od početka
I. svjetskog rata, Mađarska
21
www.epostshop.hr
KLIKOM DO
MARKE
www.epostshop.hr - KLIKOM MIŠA DO POŠTANSKIH MARAKA
Početkom travnja Hrvatska pošta predstavila je javnosti novi prodajni kanal te omogućila
internetsku narudžbu proizvoda. Naime, iza naziva ePost shop krije se internetska stranica
web-trgovine Hrvatske pošte. Na stranici www.epostshop.hr, čiji je cilj prezentirati i olakšati
naručivanje latelističkih proizvoda stranim korisnicima, Hrvatska pošta omogućuje internetsku
narudžbu latelističkih proizvoda te dijela maloprodajnog asortimana. Osim hrvatskog tržišta,
ePost shop omogućuje kupnju i inozemnim latelistima, jer je sama usluga za latelističko
tržište dvojezična: postoji hrvatska i engleska inačica.
Još lakše do poštanskih maraka
Olakšana narudžba poštanskih maraka i ostalih latelističkih proizvoda jedna je od glavnih
prednosti e-trgovine Hrvatske pošte. Pretraživanjem poštanskih maraka domaći i strani kupci
mogu saznati dostupnost pojedinih proizvoda, nizom ltara pronaći poštanske marke za koje
su zainteresirani, bilo tematski bilo po godini izdanja, te ako ih zanima, naručiti žigosanje
maraka. Niz ostalih specičnosti (privjesci na arčićima, četverci iz određenih dijelova arka
ili ostale specičnosti u vezi s ostalim latelističkim uslugama) korisnici mogu zatražiti u
posebnom polju prilikom narudžbe, a sve u svrhu pomoći kupcu prilikom narudžbe.
Kratki koraci za brzo kupovanje
Cijeli proces narudžbe ponuđenih artikala u ponudi podijeljen je u nekoliko osnovnih koraka, a
kupovati se može kao registrirani korisnik ili kao gost kupac:
Vaša košarica – pregled naručenih artikala
Vaši podaci – podaci o ePost shop korisniku te odvojeni podaci o adresi dostave ako
naručitelj želi dostavu na drugu adresu.
Plaćanje
Usluga ePost shop svojim korisnicima nudi različite oblike plaćanja prilagođavajući se njihovim
potrebama i mogućnostima:
on-line na internetu pomoću kartica (American Express, MasterCard, Visa, Diners)
internetskim bankarstvom u roku od pet dana
općom uplatnicom u poštanskim uredima Hrvatske pošte, u drugim bankama, Fini itd.
u roku od pet dana
pouzećem prilikom dostave uslugom hpekspres na adresu.
Plaćanje pouzećem u poštanskom uredu nije moguće. U slučaju da korisnik preuzima narudžbu
u poštanskom uredu, plaćanje treba obaviti na jedan od gore ponuđenih načina.
Usluga ePost shopa bit će dostupna na internetu 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Sve
odgovore na pitanja u svezi s novom uslugom kupci će moći dobiti pozivom na broj Kontaktnog
centra Hrvatske pošte: 072 303 304 ili na adresi e-pošte: [email protected]
HRVATSK A FIL AT ELI JA
3/2014
SVJETSKO NOGOMETNO PRVENSTVO
U BRAZILU
Mirjana Saks i Saša Ivanović
Iako je Svjetsko nogometno prvenstvo u
Brazilu završilo, a otad je bilo i novih uzbudljivih sportskih događaja, za sve one koji misle da je nogomet najvažnija sporedna stvar na
svijetu pripremili smo posebno iznenađenje:
Blok Republique du Niger izdan povodom
Svjetskog prvenstva u Brazilu.
Blok se sastoji od 3 marke i 40 privjesaka 32 privjeska predstavljaju zastave država učesnica, a 8 privjesaka gradove gdje su održane
utakmice. Veličina bloka je 31x45 cm, dvije
24
manje marke su 15x8 cm, a velika marka je
dimenzije 15x24 cm. Na manjoj marci nalazi se FULECO – službena maskota Svjetskog
nogometnog prvenstva u Brazilu. Fuleco je
simpatični pasanac, ugrožena brazilska endemska vrsta.
Blok će oduševiti sakupljače CROATIKE
jer je na njemu zastava Hrvatske. Posebno
atraktivan će biti problem pohranjivanja bloka
s obzirom na njegovu veličinu.
3/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Pošta na tlu današnje
Republike Makedonije (5. dio)
Tomislav Trpkovski
U listopadu i početkom studenog 1944. godine partizanske jedinice su izvele ofanzivu
na cijelom teritoriju Makedonije i u kratkom
periodu pobijedile njemačku vojsku koja se
ionako povlačila s juga Balkana. Makedonija
je konačno bila oslobođena. Nekoliko mjeseci
prije, 2. kolovoza 1944. godine, na zasjedanju
narodne skupštine (ASNOM) u samostanu Sv.
Prohor Pčinjski bila je konstituirana Demokratska Federativna Makedonija. Slijedeće
godine, 16. travnja 1945, izabrana je prva
vlada te je usvojen novi naziv. Narodna Republika Makedonija.
DEMOKRATSKA FEDERATIVNA
JUGOSLAVIJA, FEDERATIVNA NARODNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA,
SOCIJALISTIČKA FEDERATIVNA
REPUBLIKA JUGOSLAVIJA
U periodu od 4. studenog do kraja prosinca 1944. u Makedoniji nije bila u upotrebi
niti jedna marka. Dok su se na oslobođenim
područjima Jugoslavije upotrebljavale marke
takozvanih provizornih izdanja, u Makedoniji nije bilo pripravljeno nikakvo pomoćno još
manje redovito izdanje maraka. Neko vrijeme
su poštanske pošiljke samo žigosane poštanskim žigovima, a dodavani su napomene pisane
olovkom ili žigovi o plaćenoj poštarini. Sve do
izlazaka prvih maraka DFJ (Demokratska Federativna Jugoslavija) 14. i 16. prosinca 1944 –
redovne okupacijske srpske marke s pretiskom
„Демократска Федеративна Југославија“
– na području Makedonije se odvijao poštanski promet bez upotrebe poštanskih maraka. U
neke krajeva marke su stigle jako kasno, tako
da se nalazе pisma i drugi poštanski objekti bez
maraka, samo s žigom i datumom još i u drugoj
polovici 1945. godine. Distribucija maraka je
uređena početkom 1946. godine.
Razglednica, poslana iz Ohrida u Beograd
6.7.1947 bez marke,poništena s civilnim
žigom i označena s žigom cenzure
Pismo, poslano iz mjesta Dvorci (pokraj
Kičeva, zapadna Makedonija) u Donji Miholjac 20.11.1950. godine
Poslije oslobođenja sredinom studenog
1944. godine PTT služba u Makedoniji bila
je u rasulu. Veliki dio PTT veza i mreže bio je
uništen što je rezultiralo nefunkcioniranjem
pošte uopće. U Makedoniji je 1944. godine
bilo 45 poštanskih ureda. Obnova poštanske
infrastrukture je trajala do kraja 1947. godine, kada je bilo otvoreno pošta u više od 90
mjesta. Do 1955. godine bilo je otvoreno 152
poštanska ureda uključujući i tri pomoćna te
25
HRVATSK A FIL AT ELI JA
3/2014
tri sezonska poštanska ureda. Pomoćne pošte
su funkcionirale najčešće u sklopu narodnih
odbora s ograničenim radnim vremenom.
Zbog neefikasnosti i neproduktivnosti postupno su se ukidale sve do 1960. godine kada
je zatvorena i posljednja pomoćna pošta koja
je tako funkcionirala. U periodu do 1960.
godine razvoj poštanske mreže je usporen,
a broj pošta se je povećao za samo 23 poštanska ureda od kojih je šest bilo sezonskog
karaktera.
Rast broja dostavnih krajeva prikazuje slijedeća tablica.
GODINA
BROJ POŠTA
1951
1955
1960
1965
1969
91
188
304
335
339
Razvoj poštanske mreže u periodu od 1951
do 1969. godine
stori, koje baš i nisu bile najbolje funkcionalne za obavljanje poštanske djelatnosti. U
periodu između 1948. i 1969. godine PTT je
obnovio 34 te izgradio 38 novih poštanskih
ureda. Tu valja napomenuti da je u katastrofalnom potresu 1963. godine uništen veći
dio poštanskih ureda u Skopju, koji su privremeno nadomješteni s montažnim objektima, postavljenim 1964. i 1965. godine. U
periodu od 1969. do 1990. godine su opažene razlike u rastu poštanskog prometa. Tako
je između 1970. i 1975. godine zabilježen
pad broja poštanskih usluga što je pripisano
povećanju cijena svih usluga koje je nudila
PTT Jugoslavije, čiji je sastavni dio bila i
PTT Makedonije. U narednom periodu od
1975. do 1980. godine je zabilježen porast
poštanskih usluga; 1975. godine ukupno je
obavljeno 61.437.000 poštanskih usluga, a u
1980. godini 66.732.000. U 1990. godini je
ukupan broj usluga u odnosu na 1980. pao
za 23% i iznosio je 51.600.00.
Tako organizirana mreža je pokrivala
25.713 km² i bila na usluzi za 1.508.000 stanovnika. Jedna je poštanski ured je prosječno
servisirao 8.617 stanovnika.
Preporučena pismo poslovne korespondencije, poslana 5. srpnja 1972. godine iz pošte
Butel (općina u sklopu grada Skopja)
Pošta Skopje 2 prije potresa 1963 godine
Brzi razvoj pošte između 1945. i 1969.
godine zahtijevao je nove prostore što je
rezultiralo obnovom te izgradnjom novih
objekata za potrebe poštanske službe. U početku su se koristili društveni i privatni pro-
26
Na teritoriju Makedonije 1980. godine djelovalo je 219 poštanskih jedinica od kojih su
dvije bile pomoćne pošte 26 skupljališta (pomoćne pošte koje su samo skupljale poštu i
predavale je nadležnoj pošti); 1985. godine je
postojalo 251 poštanska jedinica od kojih su
dvije bile pomoćne pošte a 37 skupljališta, te
234 pošte u 1990. godini.
3/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Nova zgrada Pošte i telekomunikacije
izgrađena nakon potresa 1963 godine
Zanimljiv je sljedeći podatak:
•1975. godine dostavu poštanskih pošiljaka je obavljalo 453 poštara/dostavljača:
236 poštara je poštu raznašao pješke, 84
na biciklima, 122 na mopedima i tri s automobilom;
•1980. godine dostavu poštanskih pošiljaka je obavljalo 474 poštara/dostavljača:
237 poštara je poštu raznašao pješke, 76
na biciklima, 159 na mopedima i dva s automobilom;
•1990. godine dostavu poštanskih pošiljaka je obavljalo 582 poštara/dostavljača:
325 poštara je poštu raznašao pješke, 79
na biciklima, 170 na mopedima, dva s
automobilom te 6 s drugim prijevoznim
sredstvom;
Logotip pošte iz 80-tih godina
Transport poštanskih pošiljaka je u periodu
od 1970. do 1990. godine organiziran i obavljan u skladu s Općim propisom za prijevoz
poštanskih pošiljaka na nivou SFRJ te s Regionalnim propisom za prijevoz poštanskih pošiljaka na teritoriju SR Makedonije. Obavljao se
sa željezničkim te automobilsko/kamionskim
prijevozom.
Između 1970. i 1978. godine je funkcionirala
ambulancna pošta na magistralnoj željezničkoj
liniji Skopje – Kraljevo – Beograd (SKOPJE
– BEOGRAD 91613 I BEOGRAD – SKOPJE
91653). U cilju racionalizacije troška prijenosa
poštanskih pošiljaka ta je putujuća pošta prestala
funkcionirati 27. svibnja 1978. godine. S danom
28. svibnjem 1978. ona je postala vlasništvo
PTT Makedonije, koja je promijenila poštanske
brojeve u 91602 SKOPJE – BEOGRAD i 91642
BEOGRAD – SKOPJE. Ta je putujuća pošta
djelovala svaki dan. Na istoj relaciji je djelovala
i ambulancna pošta 11606 BEOGRAD – NIŠ –
SKOPJE – GEVGELIJA te 11646 GEVGELIJA – SKOPJE – NIŠ – BEOGRAD koja je bila
pod jurisdikcijom PTT Srbije.
Marka, izdana 2. kolovoza 1945 povodom
godišnjice ASNOM-a (Antifašističke Skupštine Narodnog Oslobođenja Makedonije). Tekst
na marki je napisan makedonskim jezikom
Koristi koje su bile vidljive uključivanjem
Makedonije u Jugoslavensku federaciju 1945.
godine, ogledale su se i u poštanskim uslugama i poštanskom prometu. Počele su se
izdavati marke s natpisima na makedonskom
jeziku te prigodne marke koje su obilježavale
značajne datume, događaje i osobe iz makedonske povijesti. Tiskale su se i upotrebljavale
poštanske cjeline s natpisima na makedonskom, a u poštanskim uredima su u upotrebi
bili obrasci na makedonskom jeziku.
27
HRVATSK A FIL AT ELI JA
3/2014
Pismo – cjelina iz 1949 godine s otisnutom markom od 3 dinara za unutrašnji promet, na kojem je sav tekst napisan makedonskim jezikom
Dopisnice – cjeline iz perioda Demokratske i Federativne Narodne Republike
Jugoslavije na makedonskom jeziku.
POŠTA U SAMOSTALNOJ REPUBLICI
MAKEDONIJI
Republika Makedonija je svoju punu neovisnost proglasila nakon referenduma 8. rujna
1991. godine. Prijenos poštanskih pošiljaka
se nadalje odvijao prema važećim propisima
u SFRJ odnosno Republici Makedoniji. Kao
rezultat stanja u raspadajućoj državi 30. kolovoza 1991. je došlo do prekida prijema poštanskih pošiljaka iz 82 poštanska ureda na
području Republike Hrvatske koji su bili pod
utjecajem ratnih aktivnosti. Zbog toga dolazi
7. rujna 1991. do prekida željezničkog provo-
28
da na relaciji Zagreb – Beograd, što je rezultiralo s prekidom rada putujućih pošta Beograd
– Sežana, Beograd – Jesenice, Beograd – Ljubljana, Beograd – Zagreb i Beograd – Sarajevo. Prekid poštanskog prometa s Republikom
Hrvatskom za sve pošiljke osim običnih i
preporučenih dolazi 20. studenog iste godine. Prijenos poštanskih pošiljaka se odvijao
cestovnim prijevoznim sredstvima na relaciji
Beograd – Subotica – Mađarska – Ljubljana.
Iz Ljubljane su pošiljke prema Hrvatskoj otpremane putujućim poštama 61638/61678
LJUBLJANA – ZAGREB.
3/2014
S 18. studenim 1991. godine uspostavljen
je redovni poštanski promet s Republikom
Slovenijom i Republikom Hrvatskom na
prethodno spomenutoj poštanskoj ruti preko
Mađarske.
Od 4. prosinca 1991. sve poštanske pošiljke
koje su dolazile iz Slovenije i Hrvatske bile su
podložne carinskom pregledu.
Do 1. lipnja 1992. godine se gotovo cijela
izmjena poštanskih pošiljaka s inozemstvom
odvijala preko izmjenične pošte 11003 Beograd. Od tog datuma je s radom započela izmjenična pošta 91003 Skopje, preko koje se
odvijao prijem i otprema svih pošiljaka iz inozemstva i za inozemstvo. Prijevoz poštanskih
pošiljaka odvijao cestama i željeznicom i to:
po željeznici s putujućom poštom 91602 TABANOVCE – GEVGELIJA odnosno 91642
GEVGELIJA - TABANOVCE; a cestovnim
putem u smjeru Skopje – Struga prema Čafasanu i Podgradecu (Albanija) te Skopje – Kriva Palanka – Čustendil (Bugarska). Preko cestovne poštanske relacije Skopje – Podgradec
su otpremane pošiljke iz i za Albaniju, dok je
na relaciji Skopje – Čustendil prenošene sve
avionske pošiljke za Makedoniju koje su dolazile u sabirni centar na aerodromu u Sofiji.
Kasnije, 1992. godine s uključivanjem Republike Makedonije u međunarodni poštanski
sustav, prijem avionskih pošiljaka odvijao se
preko sofijskog aerodroma i djelomično preko skopskog. Otprema avionskih pošiljaka iz
Makedonije se odvijala preko izmjenične pošte Beograd koja je koristila daljnju otpremu
preko budimpeštanskog aerodroma Ferihegy.
Od ukidanja ambulancne pošte Tabanovce
– Gevgelija i obrnuto 1996. godine sav se međunarodni poštanski promet odvija samo s avionskim i cestovnim prijevoznim sredstvima.
Nakon neovisnosti od studenog 1991. godine, Makedonska pošta još je upotrebljavala žigove i marke jugoslavenske države. Nominale
su bile izražene u jugoslavenskim dinarima
sve do uvođenja makedonske valute – MAKEDONSKI DENAR 26. travnja 1992. godine,
prilikom čega je izvršena zamjena moneta u
odnosu 1:1.
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Logotip Makedonske pošte
Prvu poštansku marku Makedonija je izdala
povodom Referenduma za samostalnost 8. rujna
1991.godine. Marka, čiji autor je bio D. Čudov,
puštena je u opticaj puštena 25. prosinca 1991.
iako je PTT Makedonija zatražila od Zajednice
jugoslavenskih PTT izdavanje prigodne poštanske marke, njena je molba odbijena pa je marka
definirana kao dobrovoljna doplatna marka koja se
upotrebljavala na teritoriju Republike Makedonije.
Prva makedonska
marka (definirana
kao doplatna
marka)
Prvi službeni prigodni žig referenduma
o samostalnosti
Makedonije
Marka nominale 2,50 dinara bila je u upotrebi do 8. rujna 1992. godine iako se mogu naći
pošiljke s tom markom do kraja svibnja 1993.
U cilju afirmacije državnosti Republike Makedonije poduzeće PTT Makedonija donijela je
125. svibnja 1992. godine Pravilnik o izdavanju
i prodaji poštanskih maraka i vrijednosnih papira s kojim se iz upotrebe povlače jugoslavenske marke, te zamjenjuju dotadašnji natpisi na
frankotipovima s natpisom PTT MAKEDONIJA. Prva redovna makedonska poštanska marke izdana je 18. rujna 1992. godine u spomen
prve obljetnice referenduma o samostalnosti.
Na marci, čiji je autor Mile Dameski, prikazan
je dio drvoreza iz manastira Sv. Jovana Bigorskog koji se nalazi pokraj Debra (zapadna Makedonija).Tiskana je u sofijskoj tiskari BNF u
nakladi od 2.000.000 komada. Ista marka je 2.
29
HRVATSK A FIL AT ELI JA
travnja 1994. godine s pretiskom nove vrijednosti (8 denara na 2 dinara) puštena u opticaj u
nakladi od 250.000 komada. Republika Makedonija je 12. srpnja 1993. postala članica Svjetske poštanske unije UPU.
Prva redovna marka makedonske pošte
3/2014
U Republici Makedoniji su se i nadalje
upotrebljavali poštanski žigovi „jugoslavenskog tipa“ – kružnica s promjerom 30 mm, s
gornje strane kružnice naveden naziv pošte,
a donji broj poštanskog ureda, dok se u sredini nalazio datum i sat u formatu XX.XX.
XX. XX. Do kraja 1999. godine poštanski
uredi bili su numerirani s petoznamenkastim
kombinacijama s početnim brojem 9. Od 1.
siječnja 2000. godine izbačena je početna devetka te se od tada koristi četveroznamenkasta numeracija poštanskih ureda. Oblik žiga
je ostao isti (jugoslavenski tip), no kod pojedinih pošta je izvršeno je samo „izbijanje“
devetke.
Poštanski žigovi s peteroznamenkastom numeracijom pošta
Poštanski žigovi s četveroznamenkastom numeracijom pošta
30
3/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Tokom 1998. godine na nekim poštama počeli
su se upotrebljavati poštanski žigovi njemačkog
tipa. Promjer vanjske kružnice iznosi 28 mm, a
unutrašnje 20 mm. Na vrhu se nalazi naziv poštanskog ureda a ispod pripadajući poštanski broj.
U „mostu“ je zapisan datum sa satom otpreme.
Trenutno su u upotrebi oba tipa poštanskih žigova.
Primjer poštanskih žigova „njemačkog tipa“
Pod istim uvjetima nastala je i prva omotnica koja je puštena u opticaj 29.srpnja 1993.
godine u tehnici jednobojnog offset u crvenoj
boji, dimenzija 177 x 125 mm, na bijelom
papiru, nominala 1 denar (10. svibnja 1993.
godine provedena je denominacija nacionalne
valute u omjeru: 100 starih denara = 1 novi
denar).
Od osamostaljenja izašlo je samo jedno
zajedničko (blizanac) izdanje. Povodom 100.
obljetnice rođenja Majke Tereze izašla je 26.
kolovoza 2010. marka u suradnji s poštanskim
upravama Kosova i Albanije.
U asortimanu svojih proizvoda Makedonska pošta nudi cjeline - omotnice i dopisnice.
Zajedničko izdanje Makedonske pošte
Prva dopisnica Makedonske pošte
Prva dopisnica, izdana je u travnju 1993. godine. Motiv marke identičan je prvoj redovnoj
marci „Kulturno nasljeđe“, grafičara M. Dameski, u tehnici jednobojnog offset u zelenoj
boji, dimenzija 136 x 90 mm, na 210 gramskom
žuto - zelenkastom papiru, nominale 80 denara.
Prva omotnica Makedonske pošte
Makedonska pošta do sada nije izdala doplatnu marku. Sve doplatne marke koje su bile
u uporabi od samostalnosti do danas su izdanja Crvenog Križa Makedonije.
Izvori i literatura:
• Risto Kostovski: „Makedonska pošta i Makedonski telekomunikacii“;
• Dušan Stojsavljević: „Celine Jugoslavije –
katalog 2002“;
• „Katalog poštanskih maraka jugoslovenskih
zemalja 1989/90“ – Radna organizacija za
proizvodnju i promet poštanskih maraka
„Jugomarka“, Beograd;
• A.D. Makedonska pošta: „Katalog na poštenski marki i celini – Macedonian postal
stamps 1991 - 2001“;
• Wikipedia;
• www.ebay.com;
• web stranica Makedonske pošte – www.
posta.mk
31
HRVATSK A FIL AT ELI JA
3/2014
RUČNI PRETISCI FIUME
NA MAĐARSKIM POŠTANSKIM
MARKAMA (2. dio)
Nenad Rogina
Podtip 2:
Karakteristike podtipa:
• Ovaj podtip predstavlja drugu fazu pretiskivanja slovima korištenim kod podtipova 1A i 1B
odnosno slovima korištenim kod strojnog pretiskivanja. Tijekom upotrebe klišeja dolazi do
oštećenja na slovima F, I i E, te do zamjene oštećenih slova.
• Slovo F ima specifičan oblik. Deblje je nego kod prvog podtipa, a gornja crta ima debeli
oštri završetak koso prema dolje. Slova I, U i M su tanka.
• Vidljivo je da je pretisak nastao devijacijom prvog podtipa.
II. tip ručnog pretiska – 2. podtip
Dvostruko otisnuto, slovo E.
32
3/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Dvostruko otisnuto (zamaknuto) slovo F. Oštećeno slovo I.
Dvostruko otisnuto (zamaknuto) slovo F. Oštećeno slovo I.
Zamijenjena slova F i I.
Zamijenjena slova F i I. Kod slova E se nazire početak oštećenja.
33
HRVATSK A FIL AT ELI JA
3/2014
Zamijenjena slova F i I, oštećeno slovo E.
Slova U i M korištena su i kod I. tipa ručnog pretiska (II. podtip).
Zamijenjena slova M i E.
Podtip 3:
Karakteristike podtipa:
• Izrazito je sličan I. tipu ručnog pretiska, budući da su kod nekih pretisaka I. tipa korištena
upravo ova slova.
• S unutarnje strane slova U nazire se dijagonalna pukotina.
• Slovo E ima kraću baznu liniju što je također karakteristika I. tipa ručnog pretiska.
• Jedinu razliku između I. tipa ručnog pretiska čini nedostatak pukotina (slova su još uvijek
bez oštećenja)
II. tip ručnog pretiska – 3. podtip
34
3/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Slova su korištena u trećem podtipu I. tipa ručnog pretiska.
Slova su korištena u trećem podtipu I. tipa ručnog pretiska.
Podtip 4:
Karakteristike podtipa:
• Ovaj podtip karakteriziraju debela slova, sva tipična za II. tip ručnog pretiska. Vjerojatno
je prilikom izrade slova korišten materijal mekanijih svojstava, pa se upotrebom klišej brzo
trošio.
• Upotrebom klišeja dolazi i do oštećenja na slovima. Prvo je potrošeno slovo I koje je zamijenjeno, a kasnije je potrošeno i slovo E.
35
HRVATSK A FIL AT ELI JA
3/2014
II. tip ručnog pretiska – IV. podtip
36
3/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
37
HRVATSK A FIL AT ELI JA
38
3/2014
3/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Podtip 5:
Karakteristike podtipa:
• Osnovna razlika između ovog podtipa i prethodnih podtipova je zamijenjeno slovo F. U
klišeju kojim je nastao korišteno je slovo F karakteristično za IV. tip ručnog pretiska.
• Slovo U je u početnoj fazi usko i puno tanje nego u kasnijim fazama pretiskivanja.
39
HRVATSK A FIL AT ELI JA
3/2014
Podtip 6:
Karakteristike podtipa:
• Slovo F korišteno kod ovog podtipa karakteristično je za IV. tip ručnog pretiska
• Slovo U je korišteno i kod III. tipa ručnog pretiska, odnosno 7. podtipa II. tipa ručnog pretiska
• Slovo M ima oštećeni vrh na mjestu gdje se spajaju središnje linije.
• Slova I i E tipična su za II. tip ručnog pretiska.
40
3/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Zamijenjeno slovo E tipično je za IV. tip ručnog pretiska.
41
HRVATSK A FIL AT ELI JA
3/2014
Podtip 7:
Pretisak je nastao kombinacijom slova iz različitih tipova pretisaka:.
Osnovne karakteristike:
• Slovo F karakteristično je za prvi podtip III. tipa ručnog pretiska.
• Slovo I je u početnoj fazi iz strojnog pretiska, a kasnije je zamijenjeno slovom sličnim onom
iz IV. tipa ručnog pretiska.
• Slovo U je tanko, slično onom iz strojnog pretiska ali nešto uže. Kod kasnije nastalih pretisaka slično je onom iz III. tipa ručnog pretiska (II. podtip).
• Slovo M je široko sa oštećenim vrhom gdje se spajaju središnje linije.
42
3/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
43
28. 9. 2014.
28.
66 MEĐU
GO
882
E
RJ
2014. | P
RV
LIĆ
ČI
.|
28. 9. 20
AN
14
ID
MAR
IN
P 12/14
FDC-H
Hrvatska pošta Mostar predstavlja Vam novo izdanje
Prigodna marka „Marin Čilić“
Mladi talentirani Hercegovac Marin Čilić u finalu jednog od najvećih teniskih turnira, US Opena
2014. pobijedio je Japanca Keija Nishikorija i stigao na sami vrh teniskog svijeta. Pokazao je da
uz talent i uporan rad unatoč tome što dolaziš iz sredine koja nema tradiciju, uvjete niti stručnjake
možeš ući u odabrano društvo najboljih tenisača na svijetu.
Hrvatska pošta Mostar na poseban način čestitala je Marinu Čiliću rođendan i pobjedu na US Openu
2014. izdavanjem prigodne poštanske marke s njegovim likom, žiga i omotnice prvoga dana (FDC).
Marka je tiskana u arku od 8 maraka + 1 vinjeta. Prvi dan marke je 28. rujan 2014. godine.
Hrvatska pošta Mostar, Sektor za marketing i odnose s javnošću
Tvrtka Miloša b.b., 88 000 Mostar, BiH, telefon: 00387 (36) 445 094 / 00387 (36) 445 022, e-mail: [email protected]
www.post.ba
www.posta
www.posta.hr
ta.h
HRVATSKO PODMORJE
U novoj seriji maraka „Hrvatsko podmorje“ Hrvatska pošta
izdala je četiri redovite samoljepljive marke posvećene
podmorskom svijetu hrvatskog Jadrana: ljubičastoj
abelini, kožastom perjaničaru, vladiki arbanaškoj i
promjenjivoj sumporači. Marke su tiskane u samoljepljivim
arčićima od četiri marke i sa četiri naljepnice „Prioritetno/
Zrakoplovom“.
Marke su namijenjene za slanje razglednica/dopisnica u
međunarodnom prometu, a mogu se kupiti u poštanskim
uredima od 9. travnja 2014. godine.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
5 712 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content