close

Enter

Log in using OpenID

Book 1.indb

embedDownload
STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS FARMACEUTSKIH TEHNIČARA HRVATSKE
FARMACEUTSKI
TEHNIČAR
Ožujak 2012
1
Nakladnik
Predsjednik HDFT-a
Glavna i odgovorna urednica
HRVATSKO DRUŠTVO
FARMACEUTSKIH TEHNIČARA
Zagreb, Capraška 1
e. pošta: [email protected]
Mat. br. 3253414
Marija Žužak
Jastrebarsko, Petrovina 1d,
e. pošta:
[email protected]
099/2285905
Sanja Schiller
Zagreb, Jakova Gotovca 14
e. pošta: [email protected]
091/7207 993
Uređivački odbor
Vesna Anić
Ivanka Bogdan
Marina Cundeković
Miroslav Čizmić
Martina Gal
Svjetlana Jakovac
Josip Varga
Nada Vraneković
Adresa uredništva
Zagreb, Capraška 1
Žiroračun 2360000-1101240952
s naznakom za “Tehničar”
e. pošta: [email protected]
Lektor
Mira Jelić, prof.
Tehnička urednica
Gordana Vinter
Tisak
Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb
Trg m. Tita 14
Ovaj broj je tiskan u 1500 primjeraka
Boce četvrtasta tijela, I. i početak II. st., Starigrad kod Zadra
slika s naslovnice preslikana iz knjige “Ilustrirana povijest Hrvatskog ljekarništva”
1997., prof. dr. Vladimira Grdinića
2
Ljude ne možeš mijenjati,
ali ih možeš voljeti
3
Sretan Uskrs
æeli Vam
Uredniπtvo Ëasopisa
Farmaceutski tehniËar
4
UVODNIK
Poštovane kolegice i kolege!
U ovom broju obraćam vam se osobno kao glavna urednica
časopisa „Farmaceutski tehničar“, na čijem sam čelu 12 godina.
Prošle godine sa svog radnog mjesta otišla sam u punu zasluženu
mirovinu te smatram da je vrijeme da mladim naraštajima prepustimo vođenje i časopisa i drugih vodećih mjesta HDFT-a.
Stara poslovica glasi „Na mladima svijet ostaje“ i uvjerena sam
da će mlade generacije raditi za dobrobit Hrvatskog društva
farmaceutskih tehničara. To ne znači da ću se potpuno povući.
Ostat ću negdje u sjeni, kako bih mogla svojim dugogodišnjim
iskustvom u radu društva pomoći svojim savjetom mladim generacijama. Mladi su
uvijek stvarali napredak u vremenu u kojem žive.
Časopis je počeo izlaziti u lipnju 1997. godine, od kada do danas izlazi kontinuirano. Od samog početka izlaženja član sam uredništva, a u lipnju 2000. prelazim
na mjesto glavne urednice. U početku je časopis bio crno-bijeli te djelomice u
boji (korice i oglasi), do današnjeg tiska u boji s mnogo ilustracija. Misao vodilja
uredništva je da je to stručno-informativni časopis farmaceutskih tehničara, te
smo pažnju usmjerili na stručne članke radi edukacije članova. Putem časopisa
članove obavještavamo o događanjima u društvu, novostima u struci i zdravstvenoj
legislativi. Tijekom svih tih godina nastojali smo da časopis dobiva na kvaliteti stručno i izgledom. Trudili smo se da što više tehničara svojim člancima sudjeluju
u stvaranju časopisa.
Za mlade kolegice i kolege htjela bih naglasiti da je časopis izlazio i u bivšoj
državi pod nazivom Bilten, od 1968. do 1975. – dva broja godišnje, a od 1976. do
1985. pod nazivom „Farmaceutski tehničar“ s prekidima. Od osnutka društva, 1956.
godine, nametala se potreba za stručnim glasilom kako bi tehničari diljem Hrvatske
bili upoznani s radom našeg društva. Mnogim tehničarima u svakom kutku naše lijepe
domovine časopis je i danas jedina veza sa stručnim društvom. Zato smo ponosni kao
uredništvo i vodstvo HDFT-a da smo u Republici Hrvatskoj uspjeli punih petnaest
godina redovito izlaziti i obavještavati svoje članove o svemu što smo smatrali da je
važno za struku, a to će nastaviti i buduće generacije.
Željela bih se obratiti mladoj generaciji koja danas živi u virtualnom svijetu,
a mnogi misle da je volonterski rad izgubljeno vrijeme. Vjerujte, aktivno radim u
HDFT-u od 1974. godine. Kroz to vrijeme bila sam na različitim funkcijama, upoznala
mnoge kolegice i kolege, stekla mnogo poznanika i najvažnije – mnogo iskrenih pri5
jatelja. To je vrijedno i nezaboravno iskustvo, zato se veselim da su se u svim našim
podružnicama aktivno uključili u rad mladi kolege.
Čeka nas još mnogo posla i priprema za VI. sabor i izbornu skupštinu. U
podružnicama su održani stručni sastanci, na kojima su izabrani predsjednici i tajnici
iz vaših podružnica, a obavljen je izbor članova za Skupštinu koji će zastupati vaše
interese.
Vjerujem da će vas izabrana tema „Odgovornost i zadaća farmaceutskog
tehničara u susretu s trudnicama“ privući i obogatiti vaše znanje i pomoći vam u
razgovoru s kolegama i pacijentima.
Vidimo se u Bolu,
Sanja Schiller
6
DODATNO SAVJETOVANJE
U LJEKARNI
A. Ramić*
UVOD
Jeste li koji put doživjeli da je vaša potreba bila samo djelomice zadovoljena? Vi
ste mislili da vam je za zadovoljenje vaše potrebe dovoljan samo jedan proizvod, a
ustvari trebali ste još nešto kako biste doista riješili svoj problem. Na primjer, uz novi
predivni mobitel, trebala vam je možda i neka zgodna navlaka koja bi ga zaštitila, a i
personalizirala uređaj koji imaju mnogi oko vas. Ili privjesak…ili krpica za čišćenje
ekrana... ili dodatni paket SMS-a...
Možda ste tek pri povratku svojoj kući shvatili da bi vam baš dobro došlo još
nešto uz proizvod koji ste upravo kupili. Na primjer, bijela pasta za vaše nove svečane
cipele... a i četka koju imate je neprikladna...
Redovito se događa da su naše potrebe samo djelomice zadovoljene jer ih osoba
s druge strane nije uzela u obzir, a neki put niti mi sami nismo znali što nam sve stoji
na raspolaganju da bismo doista zadovoljili svoju potrebu.
Rješenje ovog problema je u dodatnoj prodaji, tj. u dodatnom savjetovanju (eng.
cross-selling).
U ovom članku vidjet ćemo kako potpunije zadovoljiti potrebe naših pacijenata,
a da pri tome ne radimo prodajni pritisak na njih. Mi im kao stručnjaci pružamo
dodatni savjet kako mogu kvalitetnije riješiti svoj problem i zadovoljiti svoju potrebu.
ZNAČI LI TO DA JA SAD MORAM BITI I TRGOVAC?
Nikako! Trgovac će nuditi PROIZVOD, i to s ciljem da obavi PRODAJU, kako
bi TRGOVAC zadovoljio svoju potrebu, a to je ispunjenje nekog prodajnog cilja koji
mu je zadan.
U ljekarni mi nudimo SAVJET, s ciljem da POMOGNEMO pacijentu, kako bismo
zadovoljili potrebu PACIJENTA, a to je rješenje njegovog problema. Stoga naš dodatni
savjet neki put može biti da pacijent ne kupi ništa - nego da npr. pije više tekućine,
spava u vlažnijoj prostoriji, jede više povrća ili da ipak prvo posjeti liječnika. Naš je
cilj bolje rješavanje njegovih potreba, a neki put to znači da će pacijent izići iz ljekarne
s dva ili tri proizvoda, a neki put - samo sa savjetom što mu je činiti.
*
mr. sc. Alan Ramić, mag. pharm., Aurantum d.o.o. za savjetovanje
7
Razliku između trgovine i savjetovanja možemo vidjeti na sljedećem primjeru
iz prakse:
Pacijent ulazi u ljekarnu i ide izravno prema recepturi. Kolegica Radić veselo
pozdravlja poznatog pacijenta: “Dobar dan, gospodine Horvat”. “Dobar dan”,
odgovara pacijent i pruža recept na kojem mu je liječnik preporučio OTC preparat.
“A, vidim da ste danas bili kod doktora Barišića”, kaže kolegica prijateljskim tonom
glasa. “Ah da, jesam, i vidite da mi je propisao te pastile... mislio sam da ću dobiti
neki antibiotik.” Kolegica Radić se ljubazno nasmiješila i pružila pacijentu pastile
koje je propisao liječnik: “Samo ih polako otopite u ustima 4 do 5 puta na dan - i
sve će biti u redu.” “Da, i doktor mi je tako rekao...”.
“Trebate li još nešto?”
“Ne, hvala.”
“Onda vas molim 36 kuna... imate li sitnoga?”
“Imam, evo, izvolite”
“Hvala vam. Doviđenja.”
“Doviđenja.”
Naša kolegica u ovom razgovoru nije doznala ništa o poteškoćama koje ima
pacijent, niti je pacijent izišao zadovoljan iz ljekarne nakon ovog susreta. Osim toga,
nakon radnog dana provedenog u takvim razgovorima s pacijentima, kolegica se
počinje žaliti da je svedena na običnog trgovca i prodavača, tj. dodavača kutijica, te da
o svemu odlučuje liječnik, pacijent, reklame... a da ona više ni na što nema utjecaja...
To je bio primjer interakcije s pacijentom u kojemu nismo poveli razgovor u smjeru
savjetodavnog razgovora. Iako je prisutna bliskost s pacijentom i ljubaznost - nismo
koristili i stručni aspekt našega rada. Pacijent nije u potpunosti zadovoljan, a nije niti
došlo do prigode za savjetovanje, niti za dodatno savjetovanje pacijenta (cross-selling).
“Molim vas nešto za grlobolju”, traži sljedeći pacijent, odmah nakon pozdrava.
“Jeste li imali nešto određeno u vidu?” - pita kolegica Radić. “Ne, nisam, ne znam
što imate za to...”, kaže pacijent pomalo zbunjeno. “U tom slučaju preporučila bih
vam ove pastile”. Pacijent sa zanimanjem uzima kutijicu i pita: “Kako se uzimaju?”.
Kolegica Radić daje kratku i jasnu uputu: “Otopite u ustima kada vas grlo zaboli,
otprilike svaka tri do četiri sata”. “U redu”, kaže zadovoljan pacijent, plaća račun
i odlazi uz pozdrav.
U ovom razgovoru ima više stručne komponente nego u prvom primjeru. A i
kolegica Radić kaže da ju vesele ovakvi pacijenti koji pristaju na njezinu preporuku i
odlaze zadovoljni iz ljekarne.
Međutim, ovaj pacijent je već na putu do svoje kuće počeo sumnjati u to da su
upravo te pastile najbolje rješenje za njega... Osim toga, sad se sjetio da osim grlobolje
ima i sve jači osjećaj peckanja u nosu, a i glavobolja se polako javlja...
Često u ljekarnu dolaze pacijenti i kupci koji točno znaju što im treba, ali ponekad se samo čini da je tako. U gornjem slučaju, pacijent ustvari ne zna što mi je
8
sve potrebno da bi riješio problem s grlom, a da je razgovor tekao drugim smjerom,
već u ljekarni bi zaključili da je grlobolja samo trenutno najizraženiji simptom nekog
većeg problema.
Bez obzira na to dolazi li pacijent u ljekarnu s receptom, ili traži određeni
proizvod, ili se pak žali na neku određenu poteškoću, ako povedemo razgovor na pravi način pacijent će uz našu pomoć spoznati da za rješenje njegovog problema treba
uvažiti i neke dodatne savjete.
Ako krenemo u izdavanje ili prodaju odmah nakon što je pacijent izrazio svoju
želju ili zatražio određeni proizvod - tada propuštamo kvalitetnije pomoći pacijentu,
provjeriti što je prava potreba pacijenta i svakako propuštamo priliku za dodatno
savjetovanje pacijenta.
Naravno da treba uzeti u obzir i situacije kada nije potrebno ili poželjno ulaziti
u dublji razgovor s pacijentom, npr. ako je pacijent u velikoj žurbi, ljutnji ili ako je u
tom trenutku u ljekarni velika gužva, a problem pacijenta nije toliko akutan.
Pogledajmo sada kako s pacijentima najčešće razgovara kolegica Marić. Ona
radi niz godina u ovoj ljekarni, a poznata je po tome što rado ulazi u razgovore s pacijentima, pa čak i kada je u ljekarni više pacijenata. S vremenom su stalni pacijenti
prihvatili da kad je u smjeni kolegica Marić moraju malo dulje čekati, ali da zauzvrat
imaju prilike bolje riješiti svoje probleme.
Pacijent ulazi u ljekarnu i ide izravno prema recepturi. Kolegica Marić veselo
pozdravlja poznatog pacijenta: “Dobar dan, gospodine Horvat”. “Dobar dan”,
odgovara pacijent i pruža recept na kojem mu je liječnik iz susjedne ambulante
preporučio OTC preparat. “A, vidim da ste danas bili kod doktora Barišića”, kaže
kolegica prijateljskim tonom glasa, podiže pogled s recepta, brižno pogleda pacijenta i upita: “I, kako vam je?”. “Ah, nemojte me ništa pitati...”, kaže pacijent koji
je jedva dočekao to pitanje i nastavlja: “... Ma, nisam ništa noćas spavao... boli me
grlo, pa mi je doktor Barišić dao ove pastile. Ali kaže mi da mi ne treba antibiotik,
a ja mislim da mi treba...”. Kolegica Marić je pacijentu objasnila zašto mu u ovom
trenutku antibiotik ne može pomoći, i vidjela je na licu pacijenta da se složio s time
da antibiotik nije pravo rješenje. Međutim, kolegica je upitala: “Kako to da ste tako
slabo spavali...?” “A, kašljem, suho, čim legnem, i ne prestaje...”. “Dragi gospodine
Horvat, ove pastile će vam smanjiti grlobolju i ubrzati izlječenje, ali ako želite noćas
mirno spavati trebate uzeti i nešto za smirivanje kašlja.” Pacijent se složio i uzeo
manje pakiranje antitusika, koji mu je predložen. U međuvremenu su u ljekarnu ušla
dva stalna pacijenta koje je kolegica Marić ljubazno pozdravila pogledom. Ima još
dvije teme o kojima bi rado razgovarala s pacijentom pa je odlučila pokrenuti samo
jednu: “A, koliko je suh zrak u prostoriji u kojoj spavate?” Pacijent se požalio na to
da centralno grijanje jako isušuje zrak, pa ga je kolegica podsjetila na to da ovih
dana posebno paze na to da zrak bude dovoljno vlažan, osobito noću. Podijelila je s
pacijentom i neke savjete o najboljem položaju za spavanje kada imamo nadražajni
kašalj. Kolegica se sjetila da je taj pacijent bio već ove zime dva puta u ljekarni i
posumnjala u stanje njegovog imuniteta, pa je razgovor zaključila ovako: “Rado bih
9
da navratite za koji dan u ljekarnu i javite mi kako napreduje liječenje grla.” Pacijent je bio ugodno iznenađen ovom brigom za njega, te je veselo napustio ljekarnu s
pastilama i antitusikom, uz želju da se vrati u ljekarnu za koji dan s dobrim vijestima.
U čemu je razlika između ovog razgovora i prvog primjera u ovom tekstu? Kao
što vidite, razliku čine - pitanja koja postavljamo. “I, kako vam je?”, s tim je pitanjem
kolegica Marić omogućila pacijentu da izrazi što ga doista muči u vezi s grlom. To
je primjer otvorenog neusmjerenog pitanja, o kojima smo pisali detaljnije u drugom
dijelu ove serije članaka.
Obratite pozornost na to kada i kako je preporučen dodatni savjet - antitusik.
Kolegica nije kretala u dodatno savjetovanje dokle god nije od pacijenta dobila pristanak na prvi proizvod - pastile umjesto antibiotika. Ne možete kretati u dodatno
savjetovanje dok nije dovršeno prvo savjetovanje.
Kolegica Marić je pacijentu prvo objasnila potrebu za smirivanjem kašlja. U
prodajnom smislu, kolegica je ovdje ustvari prvo prodala ideju i osvijestila pacijenta
da ima dodatnu potrebu. Ovdje još ne prodaje konkretni antitusik. Kada se pacijent
složio s njome da doista treba smiriti kašalj ako se želi naspavati, tada mu je ponudila
prikladno rješenje. A rješenje je argumentirala putem koristi za pacijenta - da se dobro
naspava. Kako je on prošlu noć proveo uglavnom budan, njegova želja za mirnim snom
je dovoljno velika da će rado uzeti i dodatni proizvod. Naš cilj je pomoći pacijentu, a
u ovom slučaju se ostvaruje i kroz dodatni savjet i prodaju (cross-selling). Međutim,
u nastavku slijedi i dodatni savjet o vlaženju prostora i položaju za spavanje koji
potvrđuju da kolegica Marić uživa u svojem poslu zato što voli pomagati pacijentima,
a ne prodavati im dodatne proizvode.
To je primjer savjetodavnog cross-sellinga, tj. kolegica je na savjetodavni način
ponudila potpunije rješenje svojem pacijentu. Da bi uspjela u tome, trebala je doznati
nešto više o pacijentu, te nakon što je otkrila njegove dodatne potrebe, pružila je dodatne savjete pacijentu u obliku koristi za njega - miran san bez suhog kašlja.
Pred kraj razgovora kolegica Marić postupa pragmatično i ne pokreće razgovor
u smjeru narušenog imuniteta, jer je vrlo teško pacijentu prihvatiti odjednom toliko
dodatnih savjeta, a i počela se stvarati gužva u ljekarni. Međutim, kolegica je pozvala
pacijenta da se vrati na dodatno savjetovanje, time je pokazala i dodatnu brigu za pacijenta, a i kreirala mogućnost da dodatno savjetuje svojeg pacijenta prilikom sljedećeg
razgovora u ljekarni.
Kada usporedimo način rada ovih kolegica, vidimo da kolegica Radić lijepo komunicira s pacijentima, ljubazna je i susretljiva, ali i površna po pitanju sadržaja samih
razgovora. Ona postavlja samo najnužnija pitanja, koja su uglavnom samo tehničke
prirode (npr. “To je za vas?”, “Znate li kako trebate uzimati ove pastile?”, “Imate li
sitnoga?” i slično). Kolegica Marić ulazi dublje u razgovor s pacijentima i omogućava
im da se bolje izraze o svojim poteškoćama i potrebama. Ona time dobiva širu i potpuniju sliku pacijenta i kreira više mogućnosti za kvalitetnije i dodatno savjetovanje
svojih pacijenata. Nastupa kao savjetodavac svojim pacijentima i na prvom mjestu joj
je uvijek pacijent - a ne prodaja.
10
POSTUPAK DODATNOG SAVJETOVANJA U LJEKARNI
Da biste mogli uspješno pokušati dodatno savjetovanje, prethodno je potrebno
uspješno izvesti primarni savjetodavni razgovor. Koraci ovakvog razgovora mogu se
prikazati ovako:
- Uvod, pozdrav
- Analiza potreba pacijenta
- Savjetovanje prvog preparata
- argumentacija putem koristi za pacijenta
- dobivanje pristanka od pacijenta
- Dodatno savjetovanje
- argumentacija putem koristi za pacijenta
- dobivanje pristanka od pacijenta
- Zaključak razgovora, pozdrav
KOJI SU PREDUVJETI ZA USPJEŠNO DODATNO SAVJETOVANJE?
Za početak, trebamo biti usmjereni pacijentu, fokusirani na razgovor s njime te
postavljati pitanja (otvorena), koja će omogućiti pacijentu da izrazi svoje potrebe. Tek
kada uspješno izvedemo savjetodavni razgovor i dobijemo pristanak pacijenta za prvi
proizvod, možemo krenuti u dodatno savjetovanje pacijenta.
KOJI JE PRAVI TRENUTAK ZA DODATNO SAVJETOVANJE?
Pravi trenutak za dodatno savjetovanje je onaj u kojem se pacijent i dalje osjeća
zadovoljno donesenom odlukom. Dakle, najbolji trenutak za to je neposredno nakon
što je pacijent prihvatio vaš prvi savjet. Ako je prvi preparat već izdan i naplaćen,
zakasnili ste. Vrlo često pacijenti u ovom trenutku više nisu spremni za dodatno
savjetovanje i samo će vam se zahvaliti i napustiti ljekarnu. S druge strane, nikako
nemojte pokušavati izvoditi dodatno savjetovanje dok se pacijent još nije odlučio niti
za prvi proizvod. Obično u ovom slučaju pacijent ne uzme niti jedan proizvod jer se
osjeća zbunjeno, a mi se pretvaramo u agresivnog prodavača.
Promatranjem pacijenta možemo vidjeti koliko je spreman na dalje savjetovanje, odnosno koliko bitnim percipira problem koji ima. Ako pacijent daje verbalne i
neverbalne znakove zainteresiranosti - tada je poželjno pružiti mu i dodatni savjet.
Ukratko – pratite signale zainteresiranosti i kupnje kod pacijenta.
11
KAKO FORMULIRATI ULAZAK U DODATNO SAVJETOVANJE?
“Trebate li još nešto?”
“Mogu li vam još kako pomoći?”
To su najčešći izrazi kojima ulazimo u dodatno savjetovanje. Tim pitanjima
želimo postići da će pacijent izraziti koji još dodatni proizvod mu je potreban. Ali ta
se nada rijetko ispuni. Savjetodavni pristup od nas zahtijeva da pacijentu pružimo
konkretan prijedlog kako može riješiti svoj problem. U našim primjerima, to je bilo:
“Dragi gospodine Horvat, ove pastile će vam smanjiti grlobolju i ubrzati izlječenje,
ali želite li noćas mirno spavati - trebate uzeti nešto za smirivanje kašlja.”
Na raspolaganju nam stoje brojne mogućnosti pokretanja dodatne prodaje. Na
primjer, ako pacijentica traži noćnu kremu iz dermokozmetičke linije, možemo upitati
jedno od ovih pitanja:
- Koju dnevnu kremu koristite?
- Kako stojite s dnevnom kremom?
- Kako njegujete kožu danju?
- Kako čistite kožu?
- Imamo i pripadajući losion za čišćenje, koji ujedno i njeguje kožu te smanjuje ...
- Jeste vidjeli da smo upravo dobili i pripadajuću kremu za ...
- Iz ove kolekcije su lansirali i ...
- A, kako njegujete tijelo?
- Imamo vam iz ove serije i tester za losion za tijelo...
- Trenutno nam je akcija na...
Ne postoje striktna pravila za formiranje takvih izjava, ali poželjno je odmaknuti
se od svojstava proizvoda koje nudite prema potrebama pacijenta kojeg savjetujete.
U svakom slučaju, nije poželjno vršiti prodajni pritisak na pacijenta, nego samo
pružite pacijentima prijedloge i mogućnosti kako može kvalitetnije riješiti svoj problem.
Svakako pazite na svoj ton glasa i objasnite pacijentu zašto mu nešto preporučujete.
Na primjer:
- Djelovanje ovog lijeka možete pojačati/ubrzati ako istodobno...
- Dodatno bi bilo dobro da koristite i ... kako biste...
- Bilo bi najbolje da uz to koristite i ... jer...
- Ako želite učiniti još nešto za sebe/svoje zdravlje, preporučila bih vam...
- Sigurno znate da za ovu poteškoću možete koristiti i ... jer...
- Kako biste se što prije vratili na posao / ustali na noge, trebate dodatno uzimati i ...
- Kako se prehlada ne bi ponavljala potrebno je podići i imunitet pa ...
12
ZAKLJUČAK
Naravno da dodatni savjetodavni razgovor zahtijeva s naše strane više vremena, osobnog angažmana, individualizaciju pristupa, te višu razinu komunikacijskih
vještina, ali rezultat uspješno izvedenog dodatnog savjetovanja je zadovoljniji pacijent
kojem je kvalitetnije riješen problem, mi se osjećamo bolje jer pomažemo pacijentu
na kvalitetniji način, a često se istodobno postižu i bolji prodajni rezultati ljekarne.
13
14
ŽELJEZO U DODACIMA PREHRANI
J. Škala*
Željezo je esencijalni nutrijent koji je prijeko potreban ljudskom organizmu i
ima velik utjecaj na zdravlje. Zdravi ljudski organizam sadrži oko 2,5 g (40 mg/kg,
žene) i 4,0 g (50 mg/kg, muškarci) željeza. Najveći dio željeza, oko 60 %, nalazi se u
hemoglobinu crvenih krvnih stanica, 7 do 9 % u mioglobinu, a sastavni je dio i važnih
enzima. Najvažnija funkcija željeza je prijenos kisika do svih stanica u organizmu, no
ono je važno i za pravilno funkcioniranje enzima uključenih u sintezu DNA, stvaranje
energije i zaštitu od mikroorganizama i slobodnih radikala.
NEDOSTATAK ŽELJEZA
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, jedan od najčešćih nedostataka u ljudskom organizmu je nedostatak željeza i pogađa oko 30 % svjetske
populacije. Najčešći uzroci nedostatka željeza su nedovoljan unos hranom, loša apsorpcija iz probavnog sustava (gastrektomija, resekcija duodenuma, malapsorpcija),
povećan gubitak (kronična krvarenja) te povećane potrebe (trudnoća, dojenje, rast).
Nedostatak željeza uzrokuje različite simptome: umor, iscrpljenost, bljedilo, gubitak
apetita, nedostatak koncentracije, lupanje srca, osjećaj nedostatka zraka, slabljenje
imunološkog sustava i česte infekcije. Kao posljedica teškog nedostatka željeza nastaje
sideropenična anemija, koja je od brojnih oblika anemija najčešća. Sideropeničnu
anemiju karakterizira smanjena količina hemoglobina te smanjeni broj ili veličina
eritrocita. Skupine koje su najviše izložene riziku nastanka sideropenične anemije su
djeca (do 3 godine), trudnice, stariji bolesnici, osobito ako boluju od neke kronične
bolesti te bolesnici operiranog želuca i alkoholičari.
PRAVILNA PREHRANA
Pravilnom i raznovrsnom prehranom može se pomoći organizmu u nadoknadi
željeza. Prirodni izvori su meso (jetra, perad, riba), jaja, mahunarke (grah, grašak),
zeleno lisnato povrće (špinat, kelj, brokula), cikla, bademi, marelice, smokve. Željezo
u hrani životinjskog podrijetla, tzv. hem željezo, je vezano na bjelančevine i dobro
se apsorbira (20 %), dok se u hrani biljnog podrijetla, tzv. ne-hem željezo, apsorbira
i iskorištava dvostruko slabije (10 %). Razlog tome je što apsorpciju ne-hem željeza
*
Jelena Škala, dipl. ing. prehrambene tehnologije, PIP d.o.o., Zagreb
15
inhibiraju fitati, prehrambena vlakna (u bilju, žitaricama i leguminozama), tanini,
kofein (u čaju i kavi) te kalcij i fosfor (iz mlijeka). Najveći dio željeza u hrani je u
obliku trovalentnog željeza. Da bi se ono uopće moglo apsorbirati, mora se reducirati u bolje iskoristivo dvovalentno željezo. Važnu ulogu pritom ima C-vitamin koji
reducira trovalentno željezo u dvovalentno. Zato se iskoristivost željeza, posebno iz
namirnica biljnog podrijetla, znatno poboljšava ako se u dnevnom obroku kombiniraju
namirnice bogate C-vitaminom.
Apsorpcija željeza se odvija u tankom crijevu, a najznačajnija je u dvanaesniku.
Kad su potrebe organizma za željezom male, a pričuve velike, sva će se količina apsorbiranog željeza prevesti u feritin, a na taj način će se spriječiti prevelika apsorpcija
željeza. No, u slučaju kad su pričuve male, a potrebe velike, sva količina apsorbiranog
željeza ulazi u plazmu gdje se veže na transferin koji prenosi željezo.
ŽELJEZO U DODACIMA PREHRANI
Ako se potrebe za željezom ne uspiju zadovoljiti prehranom, preporučuje se
uzimati ga u obliku dodataka prehrani. Željezo u dodacima prehrani je najčešće u
obliku, bolje iskoristivog, dvovalentnog željeza, i to kao željezov (II) sulfat koji ima
dobru bioiskoristivost, ali uzrokuje dosta probavnih smetnji (napuhivanje, mučnine,
zatvor). Ostali oblici željeza kao što su željezov (II) fumarat, željezov (II) glukonat,
željezov (II) bisglicinat, osim što se dobro apsorbiraju, ne uzrokuju toliko probavnih
smetnji. Vrlo često dodaci prehrani osim željeza sadrže C-vitamin, folnu kiselinu, biljne
ekstrakte, voćne sokove te med medljikovac koji su izvori željeza i/ili povećavaju
iskoristivost željeza u organizmu. Preporučena dnevna količina željeza, u brojnim
dodacima prehrani, je 14 mg, a trudnicama i dojiljama se preporučuje 30 mg željeza
na dan. Potrebe za željezom u trudnoći su povećane, osobito u drugom i trećem tromjesečju – kada se povećava količina eritrocita i prenosi se sve veća količina željeza
potrebna za rast fetusa i strukturu posteljice.
Željezo se, zbog bolje apsorpcije, preporučuje uzimati prije glavnog obroka na
prazan želudac uz vodu ili voćni sok. Kako bi se povećala količina hemoglobina u
eritrocitima, ali i popravile pričuve željeza u organizmu, željezo je potrebno neprekidno uzimati dulje vrijeme (od 2 do 6 mjeseci).
U svakom slučaju, željezo je potrebno uzimati uvijek uz savjetovanje i pod
kontrolom liječnika, jer razlozi nedostatka željeza ne moraju uvijek biti vezani uz
prehranu, već mogu biti simptomi ozbiljnih poremećaja u organizmu.
16
CIKLA
(Beta vulgaris subsp. vulgaris var. conditiva)
V. Anić*
Cikla je korjenasta dvogodišnja biljka koja prve godine u zemlji razvija korijen
okruglog ili cilindričnog oblika jake crvene boje, a nadzemno rozetu velikih zelenih
do crvenih listova prožetih crvenim žilama. Sljedeće godine razvija se stabljika s
brojnim neuglednim cvjetovima skupljenim u paštitaste cvatove koji će donijeti sjeme i uginuti. Pripada obitelji lobodnjača (Chenopodiaceae). Poznata je prehrambena
namirnica s ljekovitim svojstvima. Nastala je od divlje vrste, sea-beet, podrijetlom
s obala Europe, sjeverne Afrike i južne Azije. Divlji oblik cikle nije imao razvijen
korijen, pa se upotrebljavalo samo lišće. I danas raste u širem obalnom pojasu Sredozemnog i Crnog mora. Korijen se počeo koristiti prije 2000 godina nakon modifikacije,
a prvi su ga u ljekovite namjene počeli upotrebljavati Grci i Rimljani - kao lijek za
stvaranje krvi, te kod malarije. Koliko su je cijenili, potvrđuje i činjenica da je otisak
cikle nađen na srebru Apolona u njegovom hramu u Delfima. Proizvodnja korijena
u današnjem obliku poprimila je veće razmjere u 16. stoljeću. Široka popularnost te
namirnice tada se iz Europe preselila i na ostale kontinente. Dugo se vremena cikla
pripremala najčešće ukiseljena za zimnicu. Međutim, njezina prava ljekovita svojstva
dolaze do punog izražaja u svježem soku ili svježoj salati. Sok je slatkast, malo zemljani, a tekstura mu je glatka i baršunasta. Mnogi zaziru od pijenja svježeg soka zbog
njegove tamnocrvene do ljubičaste boje. Pomiješan sa sokom od mrkve, jabuke
i naranče te s malo meda iznimno je ljekovit napitak. Prirodni je antianemik,
antibakterik, antikarcinom, antipiretik, antioksidant, antisklerotik, detoksikant,
diuretik, remineralizant.
Cikla je bogata antioksidantima, vitaminima i mineralima. Sadrži vitamine B1, B2, B3,
B6, C, te minerale – magnezij,
kalij, kalcij, fosfor, jod, željezo,
sumpor, brom, litij, rubidij,
celzij, stroncij i kobalt. Ljekovitost cikle je i znanstveno dokazana. Medicinska istraživanja
potvrđuju da se zbog visokog
sadržaja antioksidanata, željeza,
bora te folne kiseline može
ubrojiti u supernamirnicu.
17
Sok od cikle osobito se preporučuje trudnicama, ali i svježa cikla - kao salata zajedno s lišćem. Cikla ima visoki sadržaj folne kiseline koja može spriječiti mnoge
bolesti kod novorođenčadi. Folna kiselina jedan je od najvažnijih vitamina B-skupine,
koja sudjeluje u gradnji novih stanica i razvoju živčanog sustava fetusa.
Svježi sok od korijena cikle poznati je borac protiv kancerogenih bolesti, osobito leukemije zahvaljujući antocijaninu, tvari koja cikli daje crvenu boju. Antocijanin blokira rast tumorskih stanica i uspješno uklanja posljedice štetnog zračenja
– neutralizirajući slobodne radikale i sprečavajući oštećenje staničnog tkiva. Da bi
rezultati u liječenju bili vidljivi, treba piti 1 litru svježeg soka na dan. Zasladiti se
može medom. Sok treba piti i dva mjeseca nakon povlačenja bolesti. Sok možemo lako
sami napraviti cijedeći sitno naribanu ciklu preko gaze ili u sokovniku. U iscijeđeni
sok dodati meda i dobro izmiješati drvenom kuhačom. Napitak je odmah spreman
za konzumiranje.
Rudolf Breuss, alternativni liječnik iz Austrije, svoj je život posvetio nalaženju
najboljeg prirodnog lijeka protiv raka. Napravio je poseban sok, koji je davao odlične
rezultate u liječenju ove bolesti. Uz pomoć svoje metode izliječio je više od 45.000
ljudi od raka i drugih neizlječivih bolesti.
Prema Breussu, rak može preživjeti samo uz pomoć bjelančevina, koje sadrži
kruta hrana. Zbog toga je razradio poseban post tijekom 42 dana, kada se piju samo
čajevi i poseban sok od povrća, glavni sastojak kojeg je cikla. Tijekom ta 42 dana
stanice raka gladuju i umiru, dok se zdravlje cijelog organizma poboljšava.
Breussov sok se pravi samo od ekološki uzgojenog povrća, u sastavu 55 % cikle,
20 % mrkve, 20 % celerovog korijena, 3 % krumpira i 2 % rotkve. Terapija protiv
raka, prema Rudolfu Breussu, uključuje ne samo 42-dnevni post, nego i mnoštvo
drugih čimbenika, npr. izbacivanje iz prehrane šećera, regulaciju probave, fizičku
aktivnost itd.
Iznimna kvaliteta elementarnog željeza iz cikle pomaže kod anemije, obnavlja i čisti krv. Tome pridonose i male količine kobalta, koji sudjeluje u stvaranju
B12-vitamina koji je nužan za stvaranje eritrocita.
Uspješno regulira krvni tlak i stimulira cirkulaciju, za što su zaslužni betain i
betanin koji povoljno utječu na krvne žile, smanjuju kolesterol i potiču rad jetre. Visoka razina nitrata u soku od cikle djeluje slično kao aspirin u sprečavanju stvaranja
krvnih ugrušaka te naslaga na krvnim žilama. Jedna čaša soka na dan mogla bi vam
pomoći u regulaciji krvnog tlaka i opskrbiti vas vitaminima, mineralima i enzimima
koji će vam podići energiju i pomoći organizmu u čišćenju od otrova.
Pijte sok od cikle da biste lakše i dulje vježbali. Betacyanin iz cikle povećava
prijenos kisika u krvi, time nam daje veću energiju i izdržljivost. Dobra opskrbljenost
tjelesnih stanica kisikom vrlo je važna i u gradnji novih stanica i zaštiti od mnogih bolesti.
Cikla pospješuje rad probavnog trakta, osobito želuca, crijeva, jetre, žuči i
mokraćnih organa. Također pospješuje rad nadbubrežne žlijezde.
Jod iz cikle vrlo je dragocjen i učinkovit kod ateroskleroze, a u kombinaciji sa
selenom uspješno sudjeluje u usporavanju starenja i čišćenju organizma.
18
Sirova cikla lako je probavljiva, ljekovita, niske energetske vrijednosti - 45 kcal
na 100 g svježe namirnice. Kuhanjem gubi svoja ljekovita svojstva. Da bismo sačuvali
ljekovitost, možemo je najprije napola skuhati u malo vode i nakon toga ispeći.
Sok od cikle nemojte početi uzimati u velikim količinama, već ga uvedite postupno. Početne velike količine mogu izazvati vrtoglavicu zbog eliminacije toksina iz
organizma. Čišćenje organizma bit će uspješnije ako ćete uz sok uzimati više tekućine.
Želimo li dobro sebi i svojim bližnjima, nazdravimo svaki dan sa čašom soka od cikle.
Ojačajte imunitet čašom vitaminskog napitka - soka od cikle. Sok je ukusan i
djeci i odraslima. Ocijedite jednaku količinu cikle, mrkve, jabuke i limuna po želji.
U iscijeđeni sok umiješajte meda prema želji. Odličan sok za zaštitu od virusa i
bakterija u zimsko vrijeme, a uz ciklina zagrijavajuća svojstva lakše ćete prebroditi
niske temperature.
Ne treba se uplašiti ako će vam mokraća i stolica biti crvenkasti. To je samo
crvena boja cikle.
Priroda je naša prava ljekarna i za svako godišnje doba pripremila je ono što nam
je najviše potrebno. Cikla je dragocjeno zimsko povrće koje trebamo češće uzimati
u svojoj prehrani.
19
20
LEOPOLD (LAVOSLAV) RUŽIČKA
PRVI HRVATSKI DOBITNIK
NOBELOVE NAGRADE
Ove godine obilježavamo 125. godinu
rođenja prvog hrvatskog dobitnika Nobelove
nagrade, znanstvenika svjetskog značaja –
Leopolda Ružičke.
Rođen je u Vukovaru 13. rujna 1887., u
obitelji obrtnika i poljoprivrednika. Otac Stjepan Ružička je češko-hrvatskog podrijetla, a
majka Amalija njemačko-hrvatskog. Obitelj
je njegovala veliku ljubav prema domovini
Hrvatskoj, tako da se kroz Ružičkin život, uz
školovanje i značajan znanstveni rad, stalno
provlači domoljubno djelovanje. „Prisvojio“
je hrvatski oblik imena Lavoslav, iako korijen
njegova njemačkog imena nema sličnosti s
izabranim, već znači „hrabar u narodu“.
Kao četverogodišnjak ostao je bez oca i
s majkom i bratom preselio se u Osijek, gdje
je proveo djetinjstvo i završio pučku školu i klasičnu gimnaziju kao solidan učenik.
Strog i religiozan odgoj formirao je njegov karakter tako da je cijenio skromnost i
puno vremena posvećivao radu i znanosti.
Nešto zbog nepovoljnog položaja hrvatskog čovjeka u Austro-Ugarskoj, a nešto
zbog uvjeta pri upisu na fakultet, Ružička se odlučuje za Visoku tehničku školu u
Karlsruheu u Njemačkoj. Time počinje njegov životni put uz kemiju i srodne struke.
Silan trud uložio je da diplomira već nakon dvije godine studija i nastavi rad
na doktorskoj disertaciji iz organske i preparativne kemije uz mentora Hermanna
Staudingera (također budućeg nobelovca), kojemu je po završetku doktorata postao
asistentom.
Radio je na ispitivanju aktivnih sastojaka insekticidne biljke Pyrethrum cinerarifolium - dalmatinski buhač. Ružička i Staudinger izolirali su piretrin iz cvjetova
buhača i odredili mu strukturu. Taj znanstveni rad objavljen je 1924. godine, a piretrin
i njegovi sintetski analozi i danas se koriste kao insekticidi.
Staudinger 1912. postaje profesor na ETH-u u Zürichu. S njim u Zürich dolazi i
Ružička, kojem Švicarska postaje druga domovina, a 1917. dobio je i državljanstvo.
Tijekom istraživanja iz organske kemije, posebno se bavio kemijom terpena.
Zbog znanja na tom području postao je izvanredni profesor na ETH-u, a posebnu
21
podršku imao je od ženevskih proizvođača parfema u čijim je istraživačkim laboratorijima radio.
Tijekom svog istraživačkog rada boravio je u Baselu i Utrechtu (Nizozemska),
a 1929. stvorili su se uvjeti da se vrati u ETH u Zürich kao profesor na katedri anorganske i organske kemije i šef laboratorija organske kemije. Tu je radio do svoje
sedamdesete godine, kad odlazi u mirovinu. Svoj laboratorij ostavlja u nasljeđe
znanstveniku Vladimiru Prelogu.
Kao stručni suradnik i dalje je radio u tvornici Sandoz AG u Baselu.
Znanstveni radovi (582 objavljena) obuhvaćaju istraživanja makrocikličkih
spojeva, raznih grupa terpena, steroida i raznih produkata životinjskog i biljnog podrijetla. Posebno značenje ima uspješna sinteza androsterona i testosterona kojom
je njegov rad postao vodeći u području organske kemije.
Ružička je dobio Nobelovu nagradu kao prvi Hrvat 1939. za svoj rad na polimetilenima i višim terpenima. Zbog ratnih prilika nije mogao otići u Švedsku po nagradu,
već mu je ona uručena 16. siječnja 1940. od švedskog veleposlanika, na posebnoj
svečanosti održanoj na ETH-u. Nobelovsko predavanje održao je u Stockholmu poslije
II. svjetskog rata. Za svoj rad dobio je niz drugih nagrada od eminentnih ustanova i
kemijskih društava diljem Europe.
Kao nobelovac, Ružička je došao1941. u Zagreb gdje je u suradnji sa znanstvenicima Deželićem i Prelogom održao niz predavanja iz područja svog znanstvenog
rada, a što je ocijenjeno kao najveće kulturno događanje u Zagrebu i Hrvatskoj. Tada
je napisan i prvi hrvatski prikaz njegova života.
Znatiželjni duh vodio je Ružičku i u područje umjetnosti – zanimao se za slikarstvo i bavio fotografijom. Nije mu bio stran ni sport – skijao je i igrao tenis, rado
vozio bicikl, a posebno je uživao u vožnji automobilom.
Ružička je značajno djelovao na području edukacije. Inzistirao je na boljoj
organizaciji akademskog obrazovanja i znanstvenog rada u SFRJ, te je uspostavio
Švicarsko-jugoslavensko društvo. Postao je i počasni član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. U Švicarskoj je osnovana nagrada „Ružička“
za mlade znanstvenike koji rade u Švicarskoj. U rodnom Vukovaru otvoren je 1977.
muzej njemu u čast, koji je nažalost uništen 1991. tijekom Domovinskog rata. Danas
njegovo ime nosi vukovarsko veleučilište.
Leopold Ružička preminuo je 26. rujna 1976. u Mammernu na Bodenskom
jezeru u 89. godini života.
pripremila Nada Vraneković
22
IZ RADA DRUŠTVA
IZVOD IZ ZAPISNIKA S X. SJEDNICE SREDIŠNJEG ODBORA U
MANDATU OD 2008. DO 2012. GODINE
Deseta sjednica Središnjeg odbora HDFT-a održana je 24. i 25. veljače 2012. u
Opatiji u Hotelu Ambasador.
Prisutni: Marija Žužak - predsjednica HDFT-a, Anita Farkaš Marin - tajnica
HDFT-a i članovi SO: Paula Barić, Martina Gal, Mira Grubišić, Svjetlana Jakovac,
Marijana Matić, Zorica Pintar, Nikola Seršić, Branka Šunduković, Nada Vraneković
i Josip Varga.
Odsutni članovi SO: Zrinka Čipćić, Marica Gudlin, Snježana Kruljac, Danijela
Polić i Lori Sinovčić.
Sjednici prisustvuju članovi Nadzornog odbora: Božidar Tomašić - predsjednik,
Milka Dimitrišin i Janja Glavačević - članovi.
Odsutni članovi Nadzornog odbora: Danijela Božić i Maja Matijašević.
Sjednici prisustvuju: Janja Jelić - predsjednica Suda časti; Jožef Čebin - predsjednik Savjeta SO; članovi Izvršnog odbora - Ana Rukavina Ćaćić, Štefica Kosovec,
Branka Kričej, Zejneba Mikulić, Miroslav Momčilović, Zdenka Tomašić i Tatjana
Živković; Sanja Schiller - glavna i odgovorna urednica časopisa; članovi organizacijskog povjerenstva VI. sabora Tomislav Čajo, Miroslav Čižmić i Vedran Šjardi.
DNEVNI RED
1. Usvajanje zapisnika s IX. sjednice Središnjeg odbora HDFT-a
2. Izvješće o radu HDFT-a u 2011. godini i analiza izvršenja preuzetih zadaća na
VIII. i IX. sjednici SO
3. Prijedlog izvješća za Skupštinu o radu HDFT-a (predsjednice i tajnice)
4. Izvješće Nadzornog odbora o radu društva
5. Izvješće Organizacijskog povjerenstva za pripremu VI. sabora HDFT-a
6. Izmjene i dopune financijskog plana za 2011. i usvajanje završnog računa za 2011.
godinu
7. Plan rada i financijski plan za 2012. godinu
8. Pripreme za izbornu skupštinu HDFT-a
9. Završne pripreme VI. sabora
10. Odluke potrebne za redovno funkcioniranje HDFT-a
Dnevni red je prihvaćen jednoglasno. Za zapisničara izabrane su Helena Matković
i Sanja Schiller.
Ad 1. Zapisnik IX. sjednice dostavljen je uz pozive te je usvojen bez primjedbi
- jednoglasno.
Ad 2., 3., 4. i 5. Pod navedenim točkama podnijeti su izvještaji o radu HDFT-a
tijekom 2011. , te prijedlog izvještaja o radu društva za razdoblje 2008. do 2012. koji
23
se podnosi Skupštini. Članovi SO prihvatili su uz dopune izvještaja za skupštinu. Na
osnovi rezultata izbornih sastanka u podružnicama SO je utvrdio listu kandidata
za članove Skupštine, Središnjeg odbora, predsjednika, tajnika, članove Nadzornog
odbora i Suda časti. SO je prihvatio prijedloge podružnica, osim u jednom slučaju kada predloženi kandidat nije ispunjavao uvjete utvrđene Statutom i Pravilnikom o
izborima, te je SO donio odluku o drugom kandidatu. Predloženi delegati za Skupštinu
su potvrđeni.
Ad 6. Uz ovu točku izvršen je rebalans plana. Predviđeni prihodi i rashodi za
2011. godinu iznosili su 319.500,00 kn. Ostvareni prihodi su 382.461,25 kn, a rashodi
312.099,33 kn. Utvrđena je razlika prihoda nad rashodom u iznosu od 70.361,92 kn.
Rebalans plana je prihvaćen. Na osnovi usvojenog rebalansa prihvaćen je i završni
račun za 2011. prema Zakonu o financiranju neprofitabilnih udruga.
Ad 7. Nakon rasprave o predloženom planu rada i financijskom planu za 2012.
u točki 4. uz organizaciju predavanja uvrštena je i organizacija mini-skupova. Plan
rada i financijski plan su prihvaćeni.
Ad 8. i 9. Kako bi Skupština i VI. sabor funkcionirali besprijekorno utvrđene
su zadaće i izvršitelji za njihovo kvalitetno provođenje.
Utvrđen je redoslijed rada skupštine:
1. Otvaranje
2. Izbor radnih tijela: radno predsjedništvo, verifikacijsko povjerenstvo, kandidacijsko povjerenstvo, zapisničar, ovjerovitelj zapisnika
3. Usvajanje poslovnika o radu
4. Zaključci skupštine
Utvrđeni su zadaci i osobe za pripremu VI. sabora:
- priprema izložbenog prostora
- doček predavača i gostiju
- način i priprema registracije sudionika
- mjesto, vrijeme i koordinatori u autobusima
- odgovorni i glavni urednik zbornika, uredništvo zbornika te korektor teksta.
Ad 10. Utvrđene su sve odluke potrebne za funkcioniranje HDFT-a.
24
POPIS DELEGATA SKUPŠTINE PO PODRUŽNICAMA
PODRUŽNICA DALMACIJE
Antonija Biluš
Tomislav Čajo
Miroslav Čižmić
Marija Ivković
Jelena Koljanin
Ana Jelavić Muštarić
Jasminka Odrljin
Blaženka Peran
Ivana Pilić
Paulina Rustan
Jakov Šoša
PODRUŽNICA PRIMORSKO-GORANSKO-ISTARSKA
Dženet Bartolić
Ana Bilić
Anđa Bojić
Marin Brajnović
Jelena Ćućuz
Rosana Guštin
Zdenka Jozić
Branka Malnar
Keti Nemet
PODRUŽNICA SLAVONIJE I BARANJE
Sandica Bedek
Vesna Biro
Dalibor Božičević
Katica Đaković
Ivanka Franić
Irma Kubin
Jasmina Lukačević
Mirjana Lukavski
Evica Milanović
Snježana Mirković
Ksenija Prugović
Nevenka Rončević
Marija Vučićević
PODRUŽNICA ZAGREBA
Anmarija Barić
Ana Turica Barin
Ivana Batinić
Zlata Biočić
Zrinka Bogović
Slobodanka Vujanović Bosnić
Verica Božić
Jožef Čebin
Jasna Greger
Josipa Kaurić
Renata Kobali
Marina Hrestak Luić
Silvija Makar
Zejneba Mikulić
Mirjana Paljug
Jelena Poturica
Lidija Purgar
Marija Sabota
Sanja Schiller
Božica Šargač
Višnja Šoštarić
Mihaela Tinodi
25
Štefica Kosovec
Branka Kričej
Željkica Kucelj
Sonja Kuhar
Zdenka Tomašić
Mirjana Vida
Tatjana Živković
PODRUŽNICA VARAŽDINSKO-MEĐIMURSKA
Sonja Bek
Sonja Fažon
Draženka Jagetić
Anita Kučan
26
Irena Majhen
Silvija Modrić
Jasmina Vajdić
Erika Zbiljski
DOBRO DOŠLI NA OTOK BRAČ
Najveći dalmatinski otok, eliptičnog oblika, dug oko 40 km i ukupne površine
395 km2. Ima ugodnu klimu i pripada sredozemnoj vegetacijskoj zoni. Izgrađen je od
čvrstih stijena vapnenca i dolomita te je upravo zbog prevladavanja vapnenca bogat
i poznat po svojem bijelom i sivom kamenu, još od antičkih vremena pa do danas
upotrebljavanom u građevinarstvu u cijelome svijetu.
Kamen je jedinstveni i trajni sinonim
ovog otoka. Čitave klesarske dinastije su
se za vrijeme renesansnog i baroknog doba
obrazovale u antičkim kamenolomima pokraj
Pučišća, gdje je i jedina strukovna škola
u Hrvatskoj koja stvara majstore klesare.
Najsjajniji primjer je Dioklecijanova palača.
U XX. stoljeću korčulanski kamen
ugrađen je u budimpeštanski Parlament, trogirski u berlinski Reichstag, a brački kamen
u Bijelu kuću u Washingtonu.
Kada je Brač bio dio kopna, prije milijun godina, njegovom je dužinom tekla rijeka
Cetina koja se usjekla u duboke kanjone,
koji su i danas karakteristični za ovaj otok.
Obiluje podzemnim špiljama i jamama te je
do sada poznato više od 180 jama i oko 40 špilja.
Brač nosi drevno ilirsko ime Brentos = jelen, kulturnoj životinji njegovih prapovijesnih stanovnika, iako nije u znanosti potpuno utvrđeno, ali znamo da su ga i
Grci zvali Elaphusa i Bretenide, od elaphos = jelen. U prapovijesno doba na Braču
je bilo jelena, svjedoče o tome i nalazi u špilji Kopačini.
Prema legendi, trojanski heroj Antenor, utemeljitelj Padove i Korčule, došao je
nakon pada Troje iz grčke Ambracije na Brač te je sa sobom poveo pastira, ratara i
pomorca te se upravo zbog toga život na otoku gradio na stočarstvu, maslinarstvu,
vinogradarstvu i ribarstvu. Iako je stočarstvo stoljećima prevladavalo, Bračanin je
postupno krčio šumu i makiju i sadio voće, povrće i industrijsko bilje. Najrasprostranjeniji je uzgoj vinove loze i masline.
VIDOVA GORA
Najviši jadranski otočni vrh, 778 m nad morem. Ime je dobila po crkvici sv.
Vida, izgrađenoj u 13. ili 14. stoljeću, koja se nekada uzdizala na vrhu brda. Iako je
u ruševinama, i danas se vidi temelj sjevernog zida i dio polukružne apside. S vrha
27
Vidove gore pruža se jedinstven pogled prema jugu, a kada je vrijeme osobito bistro
mogu se vidjeti i vrhovi apeninskih planina.
BOL
Najstariji gradić smješten na južnoj strani otoka Brača, podno Bolske krune
i Vidove gore, te njegovo najveće turističko središte, čija bogata povijest seže još
u antička vremena. O tome
svjedoče brojni arheološki nalazi i spomenici.
Osnivanje dominikanske
zajednice 1462. godine, te
izgradnja samostana 1475. godine, daju posebnu važnost za
duhovni i kulturni život Bola.
Nekoć mjesto vinogradara, ribara i pomoraca, a danas
poznato turističko mjesto. Ime
Bol dolazi od latinskog vallum
= ukop, zemljani bedem, zemljom utvrđeno naselje; a ima
isto značenje kao i starohrvatsko značenje riječi obala = opkop, nasip.
Bol se, kao lokalitet, prvi put spominje 1184. godine u Povaljskoj listini načinjenoj
u zgradi Biskupije - dominikanski samostan, a kao naselje se prvi put spominje 10.
listopada 1475. godine u darovnici kojom knez Zacharia daruje poluotok Glavicu
dominikancima.
TURISTIČKI PRVAK HRVATSKE 2010.
Uz titulu sveukupnog prvaka hrvatskog turizma, Bol je dobio i :
- Turistički cvijet – najbolje turističko mjesto u kategoriji naselja od 5 do 10
tisuća ležajeva
- Plavi cvijet – 3. mjesto za najuređenije općinsko središte primorske Hrvatske
- Sunčani cvijet – 1. mjesto za najuređenije općinsko središte Splitsko-dalmatinske županije
- Villa Giardino – najljepša okućnica primorske Hrvatske i Splitsko-dalmatinske
županije.
Prostrane i šljunčane plaže, koje se protežu u dužini od desetak kilometara,
učinile su Bol prvom turističkom oazom na otoku Braču.
28
Plaža Zlatni rat – bolski ponos – jedna od najljepših plaža čitavog Jadrana, čiji
se vršak pruža gotovo pola kilometra u more, a raste nanošenjem i taloženjem sitnih
šljunčanih oblutaka oko podmorskog grebena. Vršak stalno mijenja oblik pod utjecajem vjetrova i morskih struja, naginjući se na jednu ili drugu stranu. Zbog svojeg
prirodnog oblika postao je zaštitnim znakom otoka Brača.
Dominikanski samostan nalazi se s istočne strane Bola, na poluotoku Glavici, u
sklopu kojega je i muzej koji raspolaže bogatom arheološkom zbirkom te raznovrsnim
vrijednosnim predmetima i slikama.
29
Na zapadnoj strani mjesta, prema Zlatnom ratu, smješteni su glavni bolski hoteli.
Vaš dolazak ovamo značit će put u pravi doživljaj, stoga vas pozivamo da dođete
te zajedno s nama upoznate taj jedinstven otok, prebogatog povijesnog i kulturnog
nasljeđa.
Pripremila Martina Gal
30
POPIS PUTNIKA U AUTOBUSIMA
POLASCI AUTOBUSA 19. TRAVNJA 2012.
Autobus broj 1 Zagreb
Polazak iz Zagreba, autobusni kolodvor - peron 502/504 u 6.30 sati
Odmor Zir 30 minuta
Polazak iz Šibenika, autobusni kolodvor 10.30 sati
Trajekt 12.30 sati
Vođa autobusa IVANA BATINIĆ
ANKA
ANKICA
ANMARIJA
ANA
IVANA
DŽEMSADA
ANTONIJA
ZLATA
RUŽA
ZRINKA
SLOBODANKA
NIKOLINA
LJILJANA
IVANKA
JASNA
MARINA
ROMINA
SLAVEN
JOSIPA
MARINA
RENATA
SLAĐANA
MILICA
ŽELJKICA
SONJA
MAJA
MIRJANA
BAKOVIĆ - ŠIBENIIK
BARIĆ
BARIĆ
BARIN TURICA
BATINIĆ
BEĆIROVIĆ
BILUŠ - ŠIBENIIK
BIOČIĆ
BOGDAN
BOGOVIĆ
BOSNIĆ
ČARGONJA
DUIĆ
ĐENĐINOVIĆ
GREGER
HRESTAK
JAGIĆ
JURČIĆ
KAURIĆ
KINDL
KOBALI
KOLJIĆ
KOVAČIĆ
KUCELJ
KUHAR
LIPOVAC
MAJETIĆ
31
SILVIJA
MIHAELA
MIRJANA
LANA
BLAŽENKA
IVANA
ANTONIO
JELENA
DANICA
LIDIJA
SNJEŽANA
KATARINA
NIKOLINA
IVANČICA
MARIJA
NIKOLINA
BOŽICA
VLATKA
VIŠNJA
MIHAELA
MIRJANA
EMA
MAKAR
MAMIĆ
PALJUG
PAP
PERAN - ŠIBENIK
PILIĆ - ŠIBENIK
PLATUŠIĆ
POTURICA
PRANJIĆ
PURGAR
PUSTAJ
RUKAVINA
NIKOLIĆ
SMERIĆ
SABOTA
STILINOVIĆ
ŠARGAČ
ŠKRABLIN
ŠOŠTARIĆ
TINODI
VIDA
VINCELJ
Autobus broj 2 Zagreb
Polazak iz Zagreba, autobusni kolodvor - peron 502/504 u 10.00 sati
Odmor Zir 30 minuta
Polazak iz Šibenika, autobusni kolodvor 14 sati
Trajekt 16.30 sati
Vođa autobusa ZLATKO REGVAR
MARGARETA
IVA
INES
ANELA
MARINA
ANA
ANA MARIJA
SANJA
32
BAČURIN
BARIČEVIĆ
BELUHAN
BRLAS - ŠIBENIK
BRLEK-PAVLAK
CESTARIĆ
ČAVLOVIĆ
DELIĆ
SUZANA
JADRANKA
ERŽEBET
MARICA
ANA
ANA
DIJANA
SANDRINA
MAJA
MIRELA
VALENTINA
VESNA
MIRA
RUŽICA
BLAŽENKA
IVANKA
VESNA
JASNA
MATEA
ANTONIJA
SANDRA
MARIJA
NATALIJA
VESNA
DAVORKA
HAJDI
MARICA
MIRJANA
IVANA
IVANA
ZLATKO
VIŠNJA
MARTINA
MIRA
MARIJA
SUZANA
NIVES
ĐURĐA
ZDENKA
DERONJA
DUMIĆ
FRANČIĆ
HADŽINA
HAPAČ
JAKOPOVIĆ
JURIŠIĆ
KIRIN
KLINČIĆ
KOJUNDŽIĆ
KOKIĆ - ŠIBENIK
KOMAR
KOMERIČKI
KOVAČEVIĆ
LEGIN
LESKOVAR
LISAK
MATIĆ
MILIĆ-ŽIDO
MIŠURA - ŠIBENIK
MUTAJA
STANIĆ
ORSAG
PAJTLAR DOMINEC
PERAN - ŠIBENIK
PERICA
PETKOVIĆ ZALAJ
PINKO
PRIŠLIN
RADOŠEVIĆ
REGVAR
SALAJSTER - ŠIBENIK
SILOV - ŠIBENIIK
SRDAREV - ŠIBENIK
ŠEGUDOVIĆ
ŠTIGLIĆ
TOMAŠIĆ
VIDAKOVIĆ
VONDRAČEK
33
KRISTINA
ANICA
BLANKA
NIKOLINA
VRANARIČIĆ
VRANEKOVIĆ
VRBANČIĆ
VULINOVIĆ - ŠIBENIK
Autobus broj 3 Zagreb
Polazak iz Zagreba, autobusni kolodvor peron 502/504 u 10.45 sati
Odmor Zir 30 minuta
Trajekt 16.30
Vođa puta MARINA CUNDEKOVIĆ
NATALIJA
DRAGUTIN
SANDRA
JASNA
ANASTAZIJA
IVANA
MARINA
ROMINA
ANDREA
MARINA
VALENTINA
RENATA
MARIJANA
VALENTINA
BOŽICA
NATALIJA
NADA
EMA
KATA
JELENA
ŠTEFICA
ROMANA
JADRANKA
TOMISLAV
MARIJA
DUBRAVKA
34
ANTOLIĆ
BARBIR
BERGANT VIDAKOVIĆ
BRAJDIĆ-GOMZA
BURIĆ
CELINIĆ
CUNDEKOVIĆ
DUH
DUILO VRABEC
FABIĆ
GJURINSKI TELEBAR
GRBEŠIĆ
GRGIĆ
HADAŠ
HORVAT
HOSU
HULJAK
JOVIČIĆ
KALCINA
KLJUČAR
KOMPASI
KOVAČEVIĆ
KRALJEVIĆ
KRPANIĆ
LEKIĆ
LEŠ
BRANKA
ALENKA
NADA
BRANKA
KRISTINA
KATARINA
KARMELA
SNJEŽANA
VERICA
NATALIJA
MILENKA
SLAVICA
ŽELJKO
KATARINA
DUBRAVKA
ARMANDO
LJILJANA
JASNA
STANKA
KSENIJA
ROMINA
SENIJA
DANIJELA
LOVREČEK FAJ
LUBINA
MERC
MERKAŠ
MIKOVIĆ
NALETILIĆ
NOVOSELAC
OREŠIĆ
PAPST
PEKČEC
PELIĆ
PIRAGIĆ
PLAVEC
POSAVEC
RAĐENOVIĆ
RAJH
RIKOVIĆ
SUGOVIĆ
ŠKARUPKA
ŠTEFIČEK
TALAN
VIŠNJIĆ-PAVIČIĆ
VITELJ
Članovi skupštine iz podružnice Dalmacije
Polazak iz trajektne luke Split u 12.30 sati
Polazak iz trajektne luke Supetar u 13.30 sati
Marija Ivković, luka Supetar – prijevoz agencija TIP TOURS
Jelena Koljanin, luka Supetar – prijevoz agencija TIP TOURS
Jasminka Odrljin, luka Supetar – prijevoz agencija TIP TOURS
Autobus Supetar
Polazak trajekta iz trajektne luke Split u 16.30 sati
Polazak autobusa iz trajektne luke Supetar 17.40 sati
IVAN
MLADENKA
BILOKAPIĆ
DELIJA
35
ANTONIJA
ZDENKA
ANA
IVONA
ANITA
NIVES
IRENA
ANGELA
KATJA
TIHANA
SLOVENKA
NIVES
SMILJKA
IVANKA
DANIELA
VESNA
ELVIRA
ANTE
MIRJANA
ANKICA
MAJA
EDITA
IVA STANA
DRAGICA
MILICA
NADALINA
36
DODER
DUSPARA
GALIĆ
JUNAKOVIĆ
KAČUNIĆ
KALAJŽIĆ
KARMELIĆ
LIJIĆ
LOVIĆ
MAĐOR
MARINKOVIĆ
PERIŠIĆ
PETRIC
PIVČEVIĆ
POLIĆ
RADAN BREKALO
RAJČIĆ
SMOLČIĆ
ŠALINOVIĆ
ŠIMIČIĆ
ŠPAR MAJER
TADIĆ
VETMA
VUKOSAVA
VULIĆ
ZANKI
Autobus Osijek
Polazak iz Osijeka, autobusni kolodvor u 3.30 sati
Đakovo, autobusni kolodvor u 4.15 sati
Slavonski brod, autobusni kolodvor u 5.15 sati
Kutina, naplatne kućice u 6.15 sati
Karlovac, naplatne kućice u 8.05 sati
Ogulin, ugibalište u 8.30 sati
Odmor Zagreb poslije naplatnih kućica 20 minuta
Odmor Zir 20 minuta
Trajekt 12.30 sati
Vođa autobusa – DALIBOR BOŽIČEVIĆ
BRANKA
IRENA
IVANA
SANDICA
SOFIJA
VESNA
MARTINA
ĐURĐA
DALIBOR
ANA
LJILJANA
MIRANDA
JASNA
DARIJA
BRANKICA
JERNEJA
KATA
NEVENKA
DIJANA
MARIJA
IVANKA
JANJA
EVICA
STJEPAN
SLAVICA
SNJEŽANA
MARICA
AMIDŽIĆ
ARAMBAŠIĆ - KARLOVAC
BAOTIĆ
BEDEK
BERTOLOVIĆ
BIRO
BIŠĆAN
BLAŽEVIĆ
BOŽIČEVIĆ
BRAZ
ČAJKO
ČERINA
ČORAK
DAMJANOVIĆ
DENIS
DUŠANIĆ
ĐAKOVIĆ
ĐURĐEVIĆ
FARKAŠ
FILIPOVIĆ
FRANIĆ
GLAVAČEVIĆ
HOSTIĆ
HOSTIĆ
HRNJAK
JELEČEVIĆ
KAPOVIĆ
37
JASNA
NEVENKA
ANKICA
IRMA
ZDRAVKA
JASMINA
LJERKA
MARIJANA
KAROLINA
MIRJANA
IVANKA
EVICA
SNJEŽANA
VIKTORIJA
MARINKA
MIRNA
TANJA
MARIJA
JADRANKA
LJUBICA
KSENIJA
MARINA
VIŠNJA
NEVENKA
IVANA
SANDRA
MARIJANA
MAJA
PERIŠA
MARINA
SANJA
JELENA
MARIJA
KATICA
SVJETLANA
BRANKA
MAJA
SUZANA
MARIJA
38
KOCIJAN
KOLEK
KRŠAN
KUBIN
KUTEROVAC
LUKAČEVIĆ
MATASOVIĆ-SOKOLOVIĆ
MATIĆ
MATIJAŠEC
MIHELIĆ
MIKIĆ
MILANOVIĆ
MIRKOVIĆ
NOVICKI - KARLOVAC
ODOBAŠIĆ
PEJDO
PINTERA
POLIČIĆ
PREMEC
PROTULIPAC - KARLOVAC
PRUGOVIĆ
PUCEK
RENDULIĆ
RONČEVIĆ
SKOČIBUŠIĆ
TADIĆ
TOMAC
TOMLJENOVIĆ
TONKA
VARGA
VIŠNIĆ - OGULIN
VONČINA
VUČIČEVIĆ
VUKIĆ
VUKOVARAC
ZEC
ZELIĆ
ZUBIĆ
ZULIĆ
IRENA
NEVENKA
TOMIĆ
MIHALIĆ
Autobus Pula – Rijeka
Polazak iz Pule ispred „Plodina“ u 4.00 sati
Polazak iz Pazina u 4.40 sati
Polazak iz Rijeke, autobusni kolodvor u 6.00 sati
Odmor Zir 30 minuta
Trajekt 12.30 sati
Vođa puta - BRANKICA ŠUNDUKOVIĆ
ANA
ANĐA
IVICA
MARIN
JULIJANA
SVJETLANA
JELENA
TANJA
MILENA
ALENKA
BRIGITA
ROZANA
MARIJA
VANJA
IVANA
VIŠNJA
ANA
BILJANA
KETI
KRISTINA
IVANA
LORENA
INES
VANESA
MARINA
IVANA
RENATA
BILIĆ
BOJIĆ
BOJIĆ
BRAJNOVIĆ
BUĆO
ČERČINOVIĆ
ĆUĆUZ
DEŠA
FABRIS
FILIPOVIĆ
GRŠKOVIĆ
GUŠTIN
IVANČIĆ
KRŠUL
KUSTEC-SKOPLJAK
LUČIĆ
MATIJEVIĆ
MIKEC
NEMET
ODAK
OROZ
OSMAK
RADNIĆ
RELJAC
SAMARDŽIJA
SAMARDŽIJA
SIMČIĆ
39
KSENIJA
ZORICA
ANA
ŽANA
MARIJANA
BRANKA
MILVANA
ANAMARIJA
SABINA
KLAUDIA
RUŽICA
SONJA
NIKOLINA
ZORAN
NADA
DOLORES
VIŠNJA
DALIBORKA
ĐENET
MIRA
SOVIĆ
SRDOČ
STANIĆ
ŠNAJDER
ŠTUCL
ŠUNDUKOVIĆ
TOMIĆ
TOMLJANOVIĆ
TURKOVIĆ
VERIĆ
VIDMAR
VUKOVIĆ
ZAHIJA
ZEBA
ŽIDEK
ŽULIĆ
ARZON
BALJAK
BARTOLIĆ
BAŠIĆ
Autobus Varaždin
Polazak iz Varaždina, autobusni kolodvor u 5.45 sati
Polazak iz Karlovca, naplatne kućice u 7.10 sati
Ogulin ugibalište u 8.00 sati
Odmorište ZIR po dolasku
Trajekt 12.30 sati
Vođa autobusa – DUBRAVKA ŽULJ
ĐURĐICA
MARIJA
SONJA
NATALI
KSENIJA
JASMINA
JASMINA
IRENA
ANDREJA
DUBRAVKA
40
GRDIĆ - OGULIN
GRKINIĆ - OGULIN
BEK
HORVATIĆ
LONČAR
KELVIŠAR
VAJDIĆ
MAJHEN
PALATINUŠ-GAĆA
ŽULJ
KRISTINA
IRENA
MARTA
ESTERA
NENICA
LJUBICA
SILVIJA
MARINA
ANA
ANITA
BRANKA
JADRANKA
ANA
NIKOLA
NIKOLA
DRAŽENKA
SONJA
ERIKA
ALEKSANDRA
GORDANA
NEVENKA
HELENA
JELENA
MARICA
ŠTEFANIJA
ZVEZDANA
ALEKSANDRA
RAJKA
LJILJANA
ANDREJA
LJUBA
VESNA
JELENA
MONIKA
ZVJEZDANA
SILVIJA
JASNA
KATICA
ĐURĐA
KOŠAK ROJKO
KRIVAČIĆ - KARLOVAC
ZELENIKA - KARLOVAC
RAC
NOVOSEL
HORVAT
MODRIĆ
HRŽICA
ŠANTEK
KUČAN
JANČEC
CAPPELLETTI
BRLIĆ
BAHAT
SERŠIĆ
JAGETIĆ
FAŽON
ZBILJSKI
KATIĆ - KARLOVAC
ČUMBELIĆ
VIDAČEK
SODAR
PISKAČ
GUDLIN
NJEGOVEC
PETROVIĆ
ŠPOLJARIĆ
NEJAK - KARLOVAC
BREZETIĆ - KARLOVAC
CRNIĆ - KARLOVAC
ĆOSIĆ - KARLOVAC
KUŠTER
VUJOVIĆ
VUK
VURUŠIĆ
MOLNAR
FULIR
VUKELIĆ
SABOLČEC
41
OBAVIJEST
Molimo farmaceutske tehničare - članove HDFT-a - da o polascima autobusa obavijeste svoje kolegice i kolege koji nisu članovi
društva i koji ne dobivaju časopis.
Molimo sve sudionike koji će putovati organiziranim prijevozom
na skup da poštuju vrijeme polaska - kako bi svi članovi skupštine
stigli na vrijeme u Bol.
Radi izbjegavanja gužve prilikom registracije u hotelima, organizator je dogovorio da se prijava obavi u autobusima. Stoga, molimo
sve sudionike skupa da prilikom dolaska u trajektnu luku Supetar
uđu što prije u svoj autobus, gdje će predati osobne isprave te dobiti
karticu za ulazak u sobu.
Sve obavijesti o autobusima su na web-stranicama HDFT-a i
agencije TIP TOURS.
42
IZ RADA PODRUŽNICA
PODRUŽNICA DALMACIJE
U ljekarni „Lučac“ u Splitu 21. 2. 2012. održana su stručna predavanja u suradnji
s tvrtkom Milsing d.o.o. Borka Matulović održala je dva vrlo zanimljiva predavanja:
Imunodyn - broj jedan u obrani zdravlja
Biorela Uronorm
Imunodyn - novi je preparat na hrvatskom tržištu. Sadrži potpuno prirodni beta
1,3/1,6 glukan dobiven iz pekarskog kvasca. U odnosu na druge brojne beta-glukane, te
zahvaljujući specifičnoj strukturi, najvišoj čistoći i koncentraciji, Imunodyn omogućava
puno jaču aktivaciju imuniteta. Na tržištu se nalazi u dva oblika: Imunodyn tablete
250 mg i Imunodyn Forte tablete 500 mg.
Biorela Uronorm - jedinstveni je preparat po svom sastavu i djelovanju. Sadrži
probiotske kulture i prah brusnice u optimalnoj količini. Probiotske kulture održavaju
normalnu mikrofloru urinarnog trakta, a prah brusnice ima kliničko dokazano
djelovanje protiv Escherichije colli. Preporučuje se za prevenciju učestalih mokraćnih
infekcija, a može se koristiti kao i dopuna standardnoj terapiji.
Nakon predavanja održan je izborni sastanak. U ime Nadzornog odbora,
sastanku su prisustvovali Milka Dimitrišin i Maja Matijašević. Izabran je novi
predsjednik podružnice Miroslav Čižmić, predloženi su članovi SO i NO te predstavnici Skupštine.
Miroslav Čižmić
PODRUŽNICA PRIMORSKO - GORANSKO - ISTARSKA
PREDAVANJE TVRTKE BAYER
U suradnji s tvrtkom Bayer d.o.o. održana su dva predavanja, a tema predavanja
bila je prehlada i gripa – uzročnici, prevencija i liječenje. Predavač je bila Tajana
Buhač, mag. pharm.
U Rijeci je predavanje održano u Hotelu Bonavia 2. 2., a u Puli 3. 2. u Ribarskoj
kolibi.
Tijekom pripreme predavanja, malo nas je brinula tema, odnosno već smo mislili
da je prošlo vrijeme prehlade i gripe, no ovaj hladni val koji je zahvatio cijelu Hrvatsku,
učinio je temu aktualnom. Kada se danas priča o prehladi i gripi, odnosno uzročnicima,
prevenciji i liječenju, govori se o stvarima koje su nam već dobro poznate, no tvrtka
Bayer je na svoj način prikazala temu tako da je sve sudionike zainteresirala. Samo
predavanje, bilo je precizno, jezgrovito i razumljivo.
43
Nakon predavanja uslijedila je Aspirinova radionica,
gdje su svi sudionici dobili
iPod-ove, te pomoću interaktivnog programa, sudjelovali u
obrađivanju pojedinih slučaja iz
prakse. Naime, svatko je morao
prepoznati simptome zbog kojih pacijent dolazi u ljekarnu,
te uz pomoć interaktivnog programa doći do terapije za tog
pacijenta ili ga uputiti liječniku.
Kroz predavanje odradili smo
uzročnike gripe i prehlade,
te spomenuli putove zaraze
Sudionici predavanja u Rijeci
i odradili simptome – poput
hunjavice, glavobolje, grlobolje,
bolova u mišićima, umora ili povišene tjelesne temperature. Potom je naglašena razlika
između gripe i prehlade, i na kraju smo prošli kroz prevenciju i terapiju.
Prilikom dolaska takvog
pacijenta u ljekarnu – bitno je
da on odgovori na nekoliko
osnovnih pitanja poput koristi li lijekove, kakve simptome
ima i koliko traju, koja je dob
pacijenta i slično. Potom se, na
osnovi svoga znanja i kompetencija, možemo odlučiti kakav
mu preparat preporučiti i koju
terapiju dati, da li preporučiti
Aspirin Complex, ili Aspirin
Plus C, Neoangin, Nasic spray
ili Supradyn, ili neki drugi
Bayer-ova radionica u Puli
proizvod, te da li pacijenta
uputiti liječniku.
Ovakav tip predavanja, u kojemu svi sudjeluju, vrlo je zanimljiv i nudi bolju
interakciju između predavača i nas kolega.
Zaključak je na kraju da je za ovakva stanja pacijenta dobro znati prepoznati
simptome, te u razgovoru s pacijentom odrediti koja terapija je najbolja za rješenje
njegovih problema.
Nakon predavanja u Rijeci i Puli održani su sastanci, na kojima su predloženi
članovi za Skupštinu.
44
PREDAVANJE TVRTKE BERLIN-CHEMIE MENARINI
Nastavljajuć usavršavanje naših članova, 5. veljače 2012. u Rijeci je održano
predavanje u organizaciji tvrtke Berlin-Chemie Menarini - „Flavamed, ambroksol
– moderan mukolitik i ekspektorans“
To edukativno predavanje
održala je doc. dr. sc. Ljiljana Bulat
Kardum iz KBC-a Rijeka - Zavod
za pulmologiju. Upoznala nas je s
respiratornim bolestima, kod kojih
se preporučuje primjena Flavameda.
Flavamed je novi lijek koji pripada
skupini ekspektoransa i mukolitika.
To je lijek koji potiče i uklanja, ujedno
i omekšava bronhijalnu sluz i time
olakšava iskašljavanje. Djelovanje
lijeka počinje već nakon 30-ak minuta
doc. dr.sc. Ljiljana Bulat Kardum
od uzimanja i može se davati, ako je
za vrijeme predavanja
potrebno, istodobno s antibioticima.
U razgovoru sa svojim pacijentima liječnica je iznijela pozitivna iskustva u tretiranju pacijenata s ovim lijekom. Istaknula je da je to lijek koji možemo preporučiti
ako stanje pacijenta zahtjeva takav tretman.
Svjetlana Jakovac
PODRUŽNICA SLAVONIJE I BARANJE
U proteklom razdoblju
u našoj podružnici održana
su dva stručna predavanja.
Predavanje u suradnji s tvrtkom Bayer d.o.o. održano je u
hotelu Osijek u Osijeku 8. 12.
2011. Predavanje je održala
Gordana Liona Pašalić na temu
„ Bepanthol kapi za oči – mala
doza veliki učinak“ i „Elevit
Sudionici predavanja u Osijeku
- multivitamin iza kojeg stoji
znanost“. Suho oko predstavlja
velik problem pacijentima te mala doza Bepanthol kapi uspješno rješava taj problem.
Multivitamini su korisni kao dopuna prehrani, osobito u trudnoći.
45
U Slavonskom Brodu predavanje je održano 13. siječnja
2012., u suradnji s tvrtkom
PLIVA Zagreb d.o.o. Predavanje
je održao Miomir Andrić, dr.
med. na temu „Hepatil“.
Uz 47 članova podružnice
predavanju su prisustvovali članovi Nadzornog odbor Božidar Tomašić i Janja
Glavačević. Nakon predaSudionici predavanja u Slavonskom Brodu
vanja održani su izbori za
novo rukovodstvo podružnice i
predloženi su kandidati za Skupštinu HDFT-a, za SO i NO. Predsjednica podružnice
i dalje je Marijana Matić, a za tajnika je izabran Dalibor Božičević.
Marijana Matić
PODRUŽNICA VARAŽDINSKO-MEĐIMURSKA
Zbog tehničkog razloga odgođen
je stručni sastanak te je 21. veljače 2012.
održan izborni sastanak. Na sastanku je
bilo 30 kolegica i kolega. Nakon čekanja
od 30 minuta (poštujući Pravilnik o
izborima), sastanak je otvorila predsjednica podružnice Marica Gudlin. U ime
NO sastanku su prisustvovali Danijela
Božić i Božidar Tomašić. Za predsjednicu podružnice s 22 glasa izabrana je
Jasmina Vajdić, drugi kandidat Sonja
Fažon dobila je 8 glasova. Novi tajnik
podružnice je Anita Kučan.
Novo izabrana predsjednica Jasmina Vajdić,
Marica Gudlin i nova tajnica Anita Kučan
Sudionici izbornog sastanka kandidirali za Središnji
odbor Jasminu Vajdić i Anitu
Kučan, za Nadzorni odbor
Vesnu Kušter te Sud časti
Dubravku Žulj. Predloženi
su i delegati za Skupštinu
HDFT-a.
sudionici sastanka
46
Danijela Božić
PODRUŽNICA ZAGREBA
PREDAVANJE TVRTKE – FARMEX
Tvrtka Farmex d.o.o. organizirala je 7. veljače 2012. u Obrtničkom domu predavanje za farmaceutske tehničare podružnice Zagreba. U ime tvrtke pozdravio nas je
voditelj programa mag. pharm. Ivan Tudor, i predstavio nam predavače.
Nakon kratkog uvoda o podrijetlu sirovina za homeopatske
proizvode, mag. pharm. Tajana
Buhač predstavila je prirodne
lijekove za upalu grla, alergijski rinitis, rinosinusitis te
gripu i prehladu. Tvrtka Farmex distribuira liniju proizvoda njemačkog proizvođača,
Deutsche homeopathie-Union
(DHU) s kojima smo se upoznali.
Drugo predavanje održala
je Mirna Vuletić na temu Tajana Buhač, mag. pharm., za vrijeme predavanja
„Cjelovite formule dodataka
prehrani za očuvanje zdravlja djece“. Upoznali smo se s nutrijentima, posebno programiranim za djecu. Proizvodi kontroliranog organskog podrijetla, visoke kvalitete,
prikladnog farmaceutskog oblika, izvrsnog okusa, bez umjetnih zaslađivača i aroma,
čine liniju „Child Life“. Ti proizvodi zadovoljavaju potrebe trudnica i djece od
dojenačke dobi do puberteta i koriste se pri suplementaciji kod zdrave djece i kao
pomoć terapiji kod određenih dijagnoza. Uz iscrpne podatke tijekom predavanja dobili
smo informativni materijal u kojem je prikazano koliko znanja moramo imati o ovim
proizvodima i s koliko ih opreza moramo preporučivati.
Nakon predavanja održani su izbori za predsjednicu i tajnicu podružnice, a
predloženi su i kandidati za izbornu skupštinu i tijela HDFT-a.
Nada Vraneković
47
PREDSTAVLJANJE NOVO IZABRANIH
ČELNIKA PODRUŽNICA
PODRUŽNICA DALMACIJE
Predsjednik
Miroslav Čižmić
Iločka 4
21000 Split
Rođen sam 28. 10. 1983 u Splitu, gdje sam završio srednju
Zdravstvenu školu - smjer farmaceutski tehničar. Po završetku
školovanja započinjem rad u ljekarni. Tijekom dosadašnjeg
staža radio sam u Splitu, Hvaru, Otok (dalmatinski). Sada sam
zaposlen u Omišu u Ljekarni Pivčević-Dobrota. Aktivan sam
član HDFT-a od 2003. godine.
Tajnik
Tomislav Čajo
Don Ante i Filipa 9
21000 Kamen - Split
Rođen sam 1986. Diplomirao sam 2004. u Srednjoj farmaceutskoj školi u Splitu. Nakon pripravničkog staža u „Ljekarni Lučac“ (Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije), 2006.,
položio sam stručni ispit.
Civilni vojni rok odslužio sam u Kliničkom bolničkom centru
Split na Odjelu za lijekove i sanitetski materijal.
Godine 2007. zapošljavam se u Veledrogeriji Medika d.d., a od
2008. radim kao stručni suradnik zastupstva i eskluzivne distribucije na području Dalmacije. Član sam HDFT-a od 2007. godine.
PODRUŽNICA SLAVONIJE I BARANJE
Tajnik
Dalibor Božičević
Mostarska 191
31000 Osijek
Dalibor Božičević, rođen 4. 6. 1972. u Osijeku. Srednju farmaceutsku školu “Ruđer Bošković” završava u Osijeku 1991. Prva
radna iskustva stječe u Ljekarni Osijek, gdje radi od 1994. do
1999. Nastavlja raditi u veledrogeriji PHOENIX-Farmacija,
gdje radi i danas. Član HDFT-a je od 1998. Član je Skupštine
HDFT-a u podružnici Slavonije i Baranje.
48
PODRUŽNICA ZAGREBA
Predsjednica
Tatjana Živković
Zdihovska 49
10020 Novi Zagreb
Rođena sam u Zagrebu 23. veljače 1979. Završila sam srednju
školu farmaceutskog smjera u Zdravstvenom učilištu Zagreb
1997. godine.
Te iste godine počinjem svoj pripravnički staž u „Ljekarni
Stublić“, Remetinečki Gaj, Zagreb, gdje i danas radim.
Moj prvi susret s HDFT-om bio je 2006. - odlaskom na stručni
sabor koji se održavao u Puli. Tada sam shvatila da svojim
zalaganjem i trudom mogu pridonijeti radu društva. Godine
2008. izabrana sam za članicu Izvršnog odbora HDFT-a, a 2010.
sudjelujem u organizaciji stručnog skupa u Malom Lošinju, u
funkciji tajnice Organizacijskog odbora, te u organizaciji VI.
sabora koji će se održati u Bolu na Braču.
Na izbornom sastanku 7. veljače 2012. u Zagrebu izabrana
sam za predsjednicu zagrebačke podružnice i člana Središnjeg
odbora HDFT-a.
Tajnica
Paula Barić
Ulica Bršljana 14
10040 Zagreb
Rođena sam 5. 12. 1971. u Zagrebu. Prva sam generacija farmaceutskih tehničara u Medvedgradskoj. Maturirala sam 1990.
Te godine upisala sam se na Medicinski fakultet u Zagrebu
i nakon treće godine probala se prebaciti na Farmaceutski
fakultet. Iako sam po bodovima bila među prvih 30, nisam
prošla prag iz “matke”.
Zaposlila sam se na godinu dana u tadašnjoj Farmaciji i ostala do danas - 19 godina. U Farmaciji - današnjem Phoenixu
- radim od 1993. do 1997. u skladištu kao pomoćni skladištar,
1997. prelazim u nabavu i postajem referent nabave, a 2008.
postajem samostalni referent medicinskih proizvoda.
Član sam HDFT-a od 1994. godine. Aktivni sam član, s prekidom kad su djeca bila mala. Bila sam na nekoliko funkcija, a
sudjelovala sam u organizaciji stručnih skupova. Član sam
SO-a i izabrana sam za tajnicu zagrebačke podružnice HDFT-a.
49
PODRUŽNICA VARAŽDINSKO-MEĐIMURSKA
Predsjednica
Jasmina Vajdić
Dobriše Cesarića 1
42000 Varaždin
Rođena sam 1977. godine. Medicinsku školu - smjer farmaceutski tehničar završila sam 1995. u Varaždinu, a stručni
ispit položila sam 1997. Deset godina zaposlena sam kao
farmaceutski tehničar u zdravstvenoj ustanovi „Ljekarna Salus“
Varaždin, u kojoj je u šest ljekarni zaposleno šesnaest tehničara.
Član sam HDFT-a od 2005.
Tajnica
Anita Kučan
Nikole Tesle 16A
40237 Donji Vidovec
Rođena sam 14. 4. 1976. godine. Živim u D. Vidovcu. Završila
sam srednju medicinsku školu - farmaceutski smjer u Varaždinu
1993. godine. Pripravnički staž obavila sam u županijskoj
ljekarni u Čakovcu. Radila sam u Biljnoj ljekarni „Suncokret“
u Samoboru, kućnoj njezi Mađarić, a već 10 godina radim
u zdravstvenoj ustanovi Ljekarne „Dominko“ u Lopatincu.
Školovala sam se uz rad te 2011. diplomirala na Stručnom
studiju ekonomije u Varaždinu. Iz hobija se, zajedno s obitelji,
bavim pčelarstvom. Član sam HDFT-a od 2005.
Član nadzornog odbora
Vesna Kušter
Jalkovečka 88
42000 Varaždin
Rođena sam 1970. godine. Završila sam Medicinsku školu u
Varaždinu - smjer farmaceutski tehničar. Radim u zdravstvenoj
ustanovi „Ljekarna Salus“ Varaždin. Član sam HDFT-a od
1998.
50
IN MEMORIAM
BORIS CRNKOVIĆ
✞ 2011.
Iz tiska smo doznali da nas je napustio dugogodišnji aktivni
član našeg društva – Boris Crnković. Zadnji put Boris je bio s
nama na obilježavanju 50. obljetnice, 2006. godine u Puli.
Srednjoškolsko obrazovanje završio je 1952. u Zagrebu.
Cijeli svoj radni vijek proveo je u Rijeci.
U Društvo farmaceutskih pomoćnika NRH učlanjuje se
odmah nakon osnivanja, 1. 7. 1956., u podružnici Rijeke. U radu
društva aktivno djeluje kao predsjednik podružnice u Rijeci i član
Upravnog odbora DFTH u dva mandata - od 1965. do 1967. te od
1967. do 1969. Nakon prestanka rada podružnice Rijeke djeluje
kao član UO Udruženja farmaceutskih tehničara Zagreba od 1974.
do 1976. Tada s drugim kolegama radi na ponovnom aktiviranju podružnice sa sjedištem
u Rijeci pod imenom podružnica “Istre i Kvarnera”, u kojoj je od 1977. do 1979. član UO.
I nakon toga - kolega Boris pomagao je svojim mlađim kolegama u društvenom radu.
Cijeneći njegov ukupan doprinos djelovanju društva farmaceutskih tehničara,
kolege su mu dodijelili VELIKU NAGRADU HDFT-a - 2002. godine.
RUDOLF MAROTTI
✞ 21. 1. 2012.
U Zagrebu je preminuo jedan od najstarijih osnivača našeg društva – Rudolf
Marotti, rođen 1913. u Mariboru. Kolega Rudi imao je već veliko životno i radno
iskustvo kada je upućen na školovanje kao djelatnik u Plivi. Svoj radni vijek, blizak
svom kasnijem zvanju, počeo je 1928. u medicinskoj drogeriji, gdje nakon tri godine
školovanja 1931. zasniva radni odnos. Osim u drogeriji, radio je i u rafineriji zlata te
tvornici boja kao stručni djelatnik na pripremi boja.
Drugi svjetski rat proveo je u internaciji u Njemačkoj (slovenski državljanin).
Od 1946. zapošljava se u Plivi, gdje je i umirovljen 1977. godine.
Kolega Rudi bio je s nama 1996. u Selcima - na obilježavanju 40. obljetnice rada društva.
Svoje umirovljeničke dane provodio je u domu na Iblerovu trgu, gdje su ga posjećivali
kolege.
Svim članovima obitelji pokojnika, Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara
izražava iskrenu sućut.
51
52
LJEKARNIŠTVO U FRANJEVAČKIM
SAMOSTANIMA PROVINCIJE
SVETIH ĆIRILA I METODA – V
FRANJEVCI U VARAŽDINU
Pisati o franjevcima u Varaždinu ima svoju posebnost - ne samo radi prisutnosti
u gradu još od XIII. st., već i stoga što se organizirana briga za bolesne franjevce
kontinuirano provodi od prvih dana boravka do danas. Naime, u samostanu je posebno
uređen prostor za bolesnu braću, a o njima se brine stručno obrazovan medicinski
tehničar uz pomoć druge braće, odnosno zdravstvenog osoblja iz grada.
Kako su pripreme za održavanje VI. sabora u Bolu u punom zamahu, nisam u
mogućnosti u cijelosti pripremiti materijal, te molim za razumijevanje što u ovom
broju neće biti objavljen nastavak o samostanskim ljekarnama, već u idućem 61.
broju našeg časopisa.
Hvala na razumijevanju.
Božidar Tomašić
53
HRVATSKO FARMACEUTSKO DRUŠTVO
organizira:
SEMINAR
ZA PRIPRAVNIKE
FARMACEUTSKE TEHNIČARE
2.- 4. TRAVNJA 2012.
Svrha seminara je priprema kandidata za stručni ispit.
Seminar se održava u prostorijama HFD-a,
Masarykova 2. Zagreb
Zainteresirani pripravnici mogu se prijaviti najkasnije
do 16. ožujka 2012., odnosno do popunjenja mjesta,
u poslovnici HFD-a, Masarykova 2. Zagreb,
tel.: 01/48 72 849, fax: 01/48 72 853,
gdje će dobiti sve dodatne informacije,
program seminara i pisani materijal.
54
KAKO PLATITI ČLANARINU?
= 160,00
= 160,00
3
2
3
ČLANARINA HDFT-a za 2012. godinu
1
Svoju člansku obvezu plaćanja članarine redovito možete obaviti uplatom
svake srijede u prostorijama HDFT-a, Zagreb, Capraška 1 (za članove iz Zagreba i okolice), kod predsjednika podružnica prema dogovoru ili uplatom na
žiroračun HDFT-a. Kod uplate putem uplatnice, molimo vas da ispunite sve
rubrike: 1. za godinu za koju plaćate članarinu, 2. svoj broj članske iskaznice
i 3. točan broj žiroračuna 2360000-1101240952, te svoje ime i prezime.
Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju člansku obvezu.
Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, članarinu treba uplatiti prvo za
protekle godine.
Odlukom Središnjeg odbora članarina se mora uplatiti do kraja mjeseca
travnja.
OBAVJEŠTAVAJU SE ČLANOVI DRUŠTVA KOJI NISU UREDNO
PLATILI ČLANARINU ZA 2010. GODINU DA NEĆE
PRIMITI ČASOPIS DOK NE IZVRŠE SVOJU OBAVEZU
Obavezno javite na adresu HDFT-a
svaku promjenu prezimena,
adrese stanovanja i mjesta rada.
»LANARINA JE OSNOVNI IZVOR
NA©IH PRIHODA!!!
Kojim novcem tiskati Ëasopis?
55
UPUTE ZA SURADNJU
Časopis donosi
1. Originalne stručne radove iz područja farmacije i srodnih struka.
2. Informacije o novoodobrenim lijekovima, prirodnim lijekovima, homeopatskim proizvodima, dijetetskim namirnicama i preparatima za medicinsku kozmetiku.
3. Intervjue s uglednicima iz javnog života i struke, te članovima HDFT-a.
4. Članke o radu farmaceutskih ustanova i poduzeća te komentare zakonskih propisa i podzakonskih
akata važnih za struku.
5. Izvješća o radu tijela HDFT-a, komisija i podružnica, te održanim skupovima u organizaciji HDFT-a
ili drugim udrugama čija tematika predstavlja interes članova.
6. Upite članova s odgovorima.
7. Društvenu rubriku.
8. Različite vijesti i obavijesti.
Tehničke upute za pripremu tekstova za objavljivanje
1. Tekstovi mogu biti dostavljeni na disketi, CD-u ili elektronskom poštom, pisani u programu Microsoft Word
document, s dvostrukim proredom, format B5 (ISO), sve margine 2,5 cm; slova arial, veličina 10pt.
2. Crteži, tablice i fotografije - trebaju biti jasni i oštri, da se mogu valjano reproducirati. Trebaju biti
označeni brojem, odnosno mjestom gdje se nalaze u tekstu, a slike pojedinačno spremiti kao posebni
dokument u formatu JPG
3. Na početku teksta upisati
- naslov, ime(na) i prezime(na) autora, titula, znanstveni stupanj
- pune nazive ustanove
- podnaslove u tekstu pisati bold slovima i odvojiti razmakom između redova
4. Literaturu citirati redoslijedom, kako je navedena u tekstu te dolje navedenim načinom.
Časopisi: prezime autora i inicijal imena, naslov članka u originalu, skraćeni naziv časopisa prema
međunarodnim referentnim časopisima, godište izlaženja, svezak, godina izdanja i stranice.
Primjer: Francetić I., Vrhovac B., Praćenje nuspojava lijekova u Hrvatskoj 1993. godine
Pharmaca 32 (1994), 221-36.
Knjige: prezime autora i inicijal imena, naslov knjige, izdavač, grad, godina izdanja i stranica.
Primjer: Bencarić L., Registar lijekova u Hrvatskoj, Udruga zdravstva Zagreb, Zagreb, 1994, 34.
5. Preporučena duljina teksta je 5 – 10 stranica.
6. Svi tekstovi podliježu lekturi.
7. Materijali se šalju na adresu izdavača: Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, Capraška 1, (Medika) 10000 Zagreb, ili elektronskom poštom na adresu: [email protected]
8. Materijali se ne vraćaju.
“FARMACEUTSKI TEHNIČAR” je stručno informativno glasilo Hrvatskog društva farmaceutskih tehničara sa sjedištem u Zagrebu, Capraška 1. Upisano u registar Udruge RH, 6. travnja 1998.
godine pod brojem 00000551.
Ured za priopćavanje Vlade RH, temeljem Zakona o priopćavanju, izdao je potvrdu pod rednim brojem
50402/97-01, 9. svibnja 1997. godine o prijavi novina i odobrio izlaženje ISSN 0350-5715.
Osnivač lista je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, a financira se sredstvima HDFT-a i prodajom
stranica lista za promidžbene poruke, uz pomoć drugih institucija i donatora.
Stručno informativni časopis izlazio je od 1968. do 1975. godine pod imenom BILTEN; 8 god., 16 brojeva, a od 1976. do 1985. godine, 9 god., 11 brojeva pod imenom FARMACEUTSKI TEHNIČAR.
List izlazi četiri puta godišnje u obimu koji utvrdi nakladnik, a primaju ga svi članovi HDFT-a
besplatno. Odgovornost za stručnost tekstova preuzimaju autori.
56
Iznajmljujemo poslovni prostor ljekarne
(uhodana 20 g. seli na drugu lokaciju)
za biljnu ljekarnu. Uz nju je poslovni prostor
(prizemlje 96 m2) pogodan za savjetovalište
(vitamini, minerali, dijete), predstavništvo ili ordinaciju.
Moguća je suradnja sa firmom HERBA
koja proizvodi čajeve, biljne kapi i med. kozmetiku.
Nalazimo se u mirnom kvartu sa puno prostora
za parkiranje i blizinom tramvaja,
busa i prigradske željeznice.
Zagreb, Kontakova 6
tel. 2331 741
fax 23 00 101
mob. 091-54 17 304
091-76 888 41
Jasna Bazijanac Brajdić, mag. pharm.
57
SADRŽAJ
Uvodnik ..................................................................................................
5
Dodatno savjetovanje u ljekarni ..........................................................
7
Željezo u dodacima prehrani ..............................................................
15
Cikla .......................................................................................................
17
Leopold (Lavoslav) Ružička.................................................................
21
IZ RADA DRUŠTVA ............................................................................
23
Izvod iz zapisnika X. sjednice Središnjeg odbora HDFT-a ...............
23
Popis delegata Skupštine po podružnicama .......................................
25
Dobro došli na otok Brač ......................................................................
27
Popis polaska autobusa.........................................................................
31
IZ RADA PODRUŽNICA ....................................................................
43
Podružnica Dalmacije...........................................................................
43
Podružnica Primorsko-goransko-primorska .....................................
43
Podružnica Slavonije i Baranje ...........................................................
45
Podružnica Varaždinsko-međimurska ................................................
46
Podružnica Zagreba..............................................................................
47
Predstavljanje novoizabranih tajnika i predsjednika podružnica ...
48
In memoriam .........................................................................................
51
Obavijesti ...............................................................................................
53
58
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
16
File Size
633 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content