Godina VIII. Broj 87 1. prosinca 2011.
Cijena 3 kn
REGIONALNI INFORMATIVNI MAGAZIN
Prva promocija diplomanata
Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina
•Advent u Mariji Bistrici
•Ambiciozno do
Loborskog sportskog
centra
ISSN 1848-0004
•Dan grada
Krapine:
U krizi se
potvrđuju
uspješni
Što to u svojoj predizbornoj poruci
žele hrvatski biskupi?
Kvaliteta
profinjena stila
FOTO: Lapić
Vremena se mijenjaju a zajedno s njima i modni trendovi. Poput ciklusa u prirodi, moda nestaje i vraća se, uvijek nas iznova oduševljavajući, daškom romantične prošlosti koji donosi u
sadašnjost. Unatoč promjenama uživanje u kvaliteti i ljepoti je
vječno. Te odlike vječnosti Kotka je utkala u svoja odijela što
već 40 godina, s dosljednom pažnjom koju posvećuje kvaliteti,
proizvodi za muškarce njegovanog i profinjenog ukusa.
ZAGREB; Nama - Ilica 4-6 i Kvaternikov trg, DTR - Teslina 8, Ilica 25, Ilica 36, / KRAPINA; Kotka - prodavaona, Krambergerova 2 / ZADAR; Donatella,Boreli 12 /
ŠIBENIK; M- club, Trg Kralja Držislava 4 / SPLIT; Bouitque Mister Mot, Domovinskog rata 39 / PULA; RT Stil, Flanatička 3 / Mura trgovine Zagreb, Rijeka, Karlovac, Dubrovnik, Osijek, Varaždin.
SADRŽAJ
impressum
iz sadržaja:
• Glavni urednik:
Zvonko Franc
• Urednički kolegij:
Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Monika
Briševac, Dunja Horvatin, Vlasta Krklec,
Elvis Lacković, Maja Šimunić, Tanja
Gregurović, Stjepan Đukić Pišta, Danijel Job,
Snježana Ricijaš, Verica Jazbec Jačmenica
4
• Vanjski suradnici:
Rajko Fureš, Mario Krog, Darko Fiket,
Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Nada Vincelj,
Dragan Kušec, Tomislav Lež, Vesna Gruica,
Ana Kruhak
• Fotograf:
Dražen Zetić
• Dizajn i oblikovanje:
Hyper dizajn d.o.o.
MLADEN KOPREK
Naša najjača referenca je grad Dubrovnik koji je nakon rata
kompletno prekriven našom kanalicom iz Bedekovčine.
Posao za Soču trenutno zapošljava preko 15% kapaciteta u
Đakovu i to je zasigurno činjenica koja nam diže rejting na
Europskom istočnom tržištu.
AKTUALNO
INTERVIEW - Mladen Koprek: Obuzdati cijene plina . . . . . . . . . . . . . . 4
Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
KOMENTAR:
Što to u svojoj predizbornoj poruci žele hrvatski biskupi . . . . . . . . . 8
ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA
Edukacija do povećanja zapošljivosti osobe s invaliditetom . . . . . . . 10
Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11
INTERVIEW - Ivan Martinić: Šume - zelena pluća Zagorja . . . . . . . . . 12
Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . . 16-21
ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22-45
DUPLERICA: Prva promocija diplomanata
Veleučilišta Hrvatsko Zagorje Krapina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34-35
Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
KULTURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46-47
Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Zagorski TOP 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Telefon: 049 370 190
E-mail: [email protected]
• Nakladnik:
Glas Zagorja d.o.o.
Krapina, Ivana Rendića 15
UMJETNIČKA RADIONICA
• Direktor
Zlatko Kuhar: Kroničar krapinskog krajolika . . . . . . . . . . . . . . . . . 50-51
12
Branimir Gregurović
• Marketing:
SPORT
NK LOBOR: Ambiciozno do Loborskog sportskog centra . . . . . . . 52-53
Tanja Gregurović, Klementina Cerovečki
[email protected]
ZANIMLJIVOSTI
• Grafička priprema i tisak:
VJESNIK d.d., Zagreb
Slavonska avenija 4, Zagreb
Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne
mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom.
SLJEDEĆI
BROJ GLASA
ZAGORJA –
KRAPINSKOG
VJESNIKA
POTRAŽITE
1. SIJEČNJA
2012.
Fotografija na
naslovnici: FOTO
STUDIO FRK
IVAN MARTINIĆ
Bojazan oko prodaje državnih šuma i šumskih zemljišta je
neutemeljena. Takvo nešto nije moguće slijedom važećih
domaćih zakona, a nije ni predmetom dosad sklopljenih
međunarodnih ugovora.
54
SVJEDOČANSTVA - Stjepan Adanić:
Vrijeme hrabrosti i ponosa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54-55
FELJTON - Mladen Ptičar: Bitka za Antunovac . . . . . . . . . . . . . . . 56-57
KOZMETIKA - Uživajte u ženskom svijetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
EMO dijete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
BOŽIĆNE PRIČE:
Kreativne radionice u Zagorskoj hiži . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
Darovi su znakovi ljubavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
Vjerujem u anđele . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
Ususret Božiću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
Cvjetne kompozicije, Adventski vijenac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
TZ KRAPINA - Krapinski medeni sejem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
ZELENA ŠKRINJA
STJEPAN ADANIĆ
Spasiti jedan ljudski život je isto kao da si spasio cijeli svijet,
bila je moja misao vodilja
GLAS ZAGORJA
broj 86
Prva zagorska tartufijada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
Znak raspoznavanja - ruksak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
Njihov prvi bor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Održivi razvoj na ispitu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Božikovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
3
INTERVIEW
01. PROSINCA 2011.
Mladen Koprek, dipl. oec.,
direktor TONDACH-a d.d.
Razgovarala
Monika Briševac
Obuzdati cijene plina
Indikativno je da Tondach u svojoj tvornici u Maðarskoj tamošnjoj nacionalnoj naftnoj kompaniji
MOL plaća 25% nižu cijenu za plin, nego što mi plaćamo INI (tj. MOL-u) u Bedekovčini i Ðakovu.
4
GLAS ZAGORJA
broj 87
INTERVIEW

Privatizacija vaše tvrtke, inozemni ulagači, investitori?
Mi smo imali sreću da je 1995. u
našu tvrtku došao jedan ozbiljan
strani ulagač, g. Franz Olbrich iz
Austrije, koji je prije toga u Češkoj
i Mađarskoj kupio neke tvornice
crijepa. Ciljano je ulagao u zemlje tranzicije koje nisu imale ni
dovoljno kapitala, ni tehnološku
razvijenost, tako da su bile plodno
tlo za investiranje. Dobili smo dobrog i poštenog ulagača. To je vrlo
važno, jer se u Bedekovčini bivša
Zagorka raspala na tri tvrtke i mi
danas imamo tri situacije koje su
ogledni primjer privatizacije u Hrvatskoj. Dvije su pozitivne (Tondach – dobro strano ulaganje, Zagorka – kamini, kaljeve peći – dobro
domaće ulaganje). Treće ulaganje
(Zagorka Sileks – stečaj) je primjer
kriminalnog procesa privatizacije
gdje je na kraju uništena proizvodnja šamota, a radnici su ostali bez
posla…
Kako je danas biti gospodarstvenik?
U svim poslovima postoje dobre
i loše strane. Ja sam se odlučio
za posao u gospodarstvu. Čovjek
mora uživati u svom poslu i naučiti kako da teške stvari čim manje
utječu na njega, a da su mu one
dobre stvari poticaj za daljnji rad.
TONDACH je vodeći proizvođač crijepa u centralnoj i jugoistočnoj Europi od 1992. Ulazi
na europska tržišta i brzo zauzima
poziciju tržišnog lidera. Visoka
kvaliteta proizvodnje, inovacije i
kompletan servis usluga garantiraju uspjeh kompanije TONDACH.
Ciljevi kompanije?
Tondach – na njemačkom jeziku
znači glineni krov. To pojašnjava
našu osnovnu aktivnost – proizvodnju glinenih crjepova što nam


01. PROSINCA 2011.
osigurala je visoki tehnološki nivo
proizvodnje.
Kada je novi crijep nazvan Kontinental Plus, plasiran na tržište
kupci su se osobno uvjerili u njegovu vrhunsku kvalitetu. Potom,
taj je crijep postao najprodavaniji
na hrvatskom tržištu. Kupnjom tvornice u Đakovu Tondach postaje vodeći proizvođač glinenog
crijepa i zauzima primat na tržištu.
Tondach ima danas 38 tvornica u
deset država od čega su po dvije u Hrvatskoj i Sloveniji, četiri u
Austriji. Iako je po kapacitetima
Bedekovčina srednje veličine, prema troškovima plina je na prvome
mjestu.
Nije teško pretpostaviti da
vam nije išla naruku nepodnošljivo visoka cijena plina za
industrijske proizvođače prošle

Mladen Koprek, direktor Tondacha Hrvatska
d.d., jedne od najvećih i najuspješnijih zagorskih tvrtki. Tvrtka je u sastavu austrijskog
koncerna TONDACH Gleinstätten, najvećeg
proizvođača glinenih crjepova u srednjoj i jugoistočnoj Europi. U intervjuu ćemo pokušati
odgovoriti kako je danas biti uspješan poduzetnik i gospodarstvenik, kako se nositi sa svim
problemima koji idu uz to, i kako ih prevladati.
Progovorit ćemo i o cijeni plina, o planovima,
prihodima, i o ostalim važnim segmentima
poslovanja.
godine, koja je neke tvornice dovela do samog ruba i otpuštanja
radnika. Kako je bilo kod vas u
najtežim godinama? Vlada RH temeljem ovlasti iz Zakona o tržištu
plina može intervenirati u smislu
smanjenja cijene plina za industriju ili barem zaustavljanja nje-
Mladen Koprek, dipl. oec., nakon Srednje građevinske škole završava Ekonomski fakultet, radi u nekoliko zagorskih tvrtki i danas
je na čelu tvrtke Tondach Hrvatska d.d. Osnivač je Nogometnog
kluba u Poznanovcu, a sudjelovao je u radu lokalnog vatrogasnog
i folklornog društva. Predsjednik Republike Hrvatske u prošlom
mandatu Stjepan Mesić, odlikovao ga je Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvoju i ugledu RH i dobrobiti njezinih građana, a tvrtka je dobitnica Zlatne plakete s likom kune Županijske gospodarske komore, u kategoriji velikih poduzetnika 2007.
je i jedina djelatnost u Hrvatskoj.
Glavni cilj u Hrvatskoj je bio na bazi
opekarske tradicije napraviti paletu proizvoda koji bi zadovoljavali
sve segmente tržišta, poboljšali
kvalitetu i tehnološke parametre
u proizvodnji. Ondašnja investicija
je bila još teža, a sad se po malo
vraćamo. Produktivnost više nikad
neće rasti kao prije 10-tak godina.
Uz tu krizu i pad prodaje na tržištu dogodilo nam se da je INA (tj.
nog daljnjeg rasta. Kako ste zadovoljni s intervencijama do sad?
Prošla godina je bila najteža, tada
smo imali gubitak, no ove godine
je bolje. 2008. je bila najbolja, a
2009. još nitko nije htio priznati
da je recesija u Hrvatskoj. 2010.
MOL), nerealno počela podizati
cijenu plina, pa je prošle je godine
od 1. siječnja do 1. srpnja cijena za
industriju porasla skoro za 70%. U
našim proizvodnim kalkulacijama,
to je značilo gubitak i razmišljanje o opstojnosti proizvodnje, jer
se nije znalo hoćemo li uspjeti
zauzdati apetite INE. U Zakonu
o tržištu plina postoji članak koji
Vladi omogućuje da može zaštiti
pojedine potrošače. Oni su zaštitili
široku potrošnju, pa naše stanovništvo ima najjeftiniju cijenu plina
u Europi, a probleme industrije su
ignorirali. Reagirali su nakon još
jednog povećanja, pa ta je cijena
smanjena tek nakon organiziranog
i žestokog protesta industrije cijele Hrvatske. Ta odluka vrijedi 1.
siječnja 2012. i imamo obećanja iz
Ministarstva gospodarstva da će
se odluka produžiti. Ova tri mjeseca ćemo imati manje troškove
proizvodnje, zbog niže cijene plina
za 15%. Indikativno je Tondach u
GLAS ZAGORJA
broj 87
svojoj tvornici u Mađarskoj tamošnjoj nacionalnoj naftnoj kompaniji MOL plaća 25% nižu cijenu za
plin, nego što mi plaćamo INI (tj.
MOL-u) u Bedekovčini i Đakovu.
Mi ne odustajemo od te borbe,
jer je problematika cijene plina
utjecala na smanjenje dobiti i na
veliko povećanje troškova. Mi smo
i u ostalim segmentima poslovanja nastojali maksimalno smanjiti
troškove, jer kupovna moć stanovništva i cijene crijepa na tržištu
stagniraju.
Prijedlog župana Hajdaša
Dončića bio je princip po kojem bi se tvrtke priključile izravno na plinovod, čime bi postigle
20% jeftiniju cijenu plina. Takvo
rješenje je izvedivo jer navedene
industrije imaju veliku potrošnju
plina, a ujedno se nalaze vrlo blizu plinovoda. Do kud se došlo po
tom pitanju? Što bi to značilo i u
kojoj je fazi taj plan kojim bi se zaobišli distributeri i njihove marže,
a plin bi za industriju bio jeftiniji?
U Bedekovčini je to izvedivo, dok
u Đakovu malo teže, gdje je izravni
priključak moguć s trasom plinovoda od 2 km. U Bedekovčini je
to samo 500 m i mogli bi to lakše
napraviti uz prihvatljivu investiciju. U INI i PLINACRO-u nema volje
da se to napravi, pa opetovano
moramo dokazivati neophodnost
takvih rješenja. Osim toga pokušavamo s distributerima dogovoriti
njihovu nižu proviziju u postojećoj situaciji. Mi već razgovaramo s
europskim tvrtkama koje se bave
prodajom plina i u idućim godinama očekujemo da ćemo i tu
pronaći zadovoljavajuće rješenje.
Ministarstvo gospodarstva s INAom mora dogovorno spriječiti nekontrolirano divljanje cijena plina
za industriju.

5
INTERVIEW
01. PROSINCA 2011.
Naša najjača referenca je grad Dubrovnik koji je nakon rata kompletno prekriven našom kanalicom iz Bedekovčine. Posao za
Soču trenutno zapošljava preko 15% kapaciteta u Đakovu i to je
zasigurno činjenica koja nam diže rejting na Europskom istočnom
tržištu.
160.000 kvadrata krova i to je jedna vrlo jaka referenca za Tondach.
Inače je naša najjača referenca
grad Dubrovnik koji je nakon rata
kompletno prekriven našom kanalicom iz Bedekovčine. Posao za

Jesu li Vam zagorski političari pomogli u lobiranju cijena
plina i u drugim problemima? Jesu. Moram istaknuti da su svi bili
složni, od čelnika HDZ-a, pa do čelnika SDP-a. Kad je na državnoj razini jedna politička opcija na vlasti,
a na lokalnoj druga, često dolazi
do nesuglasja i različitih pristupa
problemu. Tu situaciju još nismo
prerasli. U našem slučaju plina
su i saborski zastupnik gospodin
Škvorc i g. župan Hajdaš Dončić,
svaki sa svoje strane napravili jako
puno. Imali smo punu potporu,
povezivali nas s Ministarstvom, s
Vladom i time sam apsolutno zadovoljan.
Ipak, dobra vijest ove godine bilo je potpisivanje
ekskluzivnog ugovora s ruskim
partnerom za isporuku materijala za krov za veliko gradilište Soči
gdje će se 2014. održavati Zimske
Olimpijske igre. Više o investiciji?
Uspjeli smo dobiti taj veliki posao

6
te činjenice pokazuju da je u ovoj
teškoj gospodarskoj situaciji Tondach uspio održati poziciju tržišnog lidera u Hrvatskoj i regiji. Imate još jednu tvornicu,
glinenog crijepa i u Đakovu, tehnološki najsuvremeniju u
Europi. Koji bi Vam bili planovi za
daljnji razvoj?
Tvornica u Đakovu je sada na najvišoj tehnološkoj razini. U Bedekovčini moramo u idućim godinama
investirati nekoliko milijuna EUR.
Plan nam je povećati plasman do
maksimalnog kapaciteta proizvodnje i prilagođavati se tržištu koje je
sve zahtjevnije.
Kakva je Vaša suradnja s
općinom Bedekovčina, i prema Vašem mišljenju, koliko
je važno da direktori tvornica surađuju s ljudima koji su na čelu
općine?
Općenito dobra, no kažu mi u Općini Bedekovčina da stalno prigovaram što se premalo angažiraju
u razvoju turizma. U Bedekovčini
postoje poznata jezera, koja su nastala kopanjem gline prije više od
100 godina i mogu biti osnova za
razvoj ove djelatnosti. Nažalost, u
Bedekovčini nema ni smještajnih


na međunarodnom natječaju. Radi
se o crijepu Venera, koja je dio našeg popularno zvanog svemirskog
programa. U tom programu su još
crjepovi kontinentalnog tipa Jupiter i Saturn. Venera je crijep mediteranskog tipa. Ukupno se radi o
Soču trenutno zapošljava preko
15% kapaciteta u Đakovu i to je
zasigurno činjenica koja nam diže
rejting na europskom istočnom
tržištu. Ove godine smo povećali izvoz u Kosovo preko tri puta i
ostvarili više od milijun eura. Sve
GLAS ZAGORJA
broj 87
VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA
kapaciteta, ni turističke zajednice, a po mom mišljenju kadrova i
vremena za to u Bedekovčini ima.
Te aktivnosti su sada u tijeku, pa
se nadam da će iduće godine biti
i konkretnih rezultata. Mi smo kao
velika firma u stalnom kontaktu s
načelnikom i djelatnicima Općine,
u smislu eksploatacije gline. Također, dobar smo punitelj općinskog
budžeta. Tu mora biti apsolutno
dobra suradnja i usklađivanje razvojnih planova općine i tvrtke, jer
bez toga nastaju problemi na jednoj i na drugoj strani.
Kako ste općenito zadovoljni s ulaganjima u hrvatsko
ili da kažemo zagorsko gospodarstvo?
Nezaposlenost i nelikvidnost su
veliki problemi. Kad bismo riješili
nelikvidnost, povećali bismo zaposlenost. Tvrtke tada ne bi bile
blokirane u onim dijelovima investicija, koje za sad zbog neplaćanja
u Hrvatskoj stoje. Što se tiče samih
ulaganja u hrvatsko gospodarstvo,
ona su općenito pala iz više razloga. Jedan je sigurno nesigurnost
zbog lošeg zakonodavstva, koje se
proteže od samog prvog privatizacijskog zakona, pa sve do kontradiktornih zakona koji se preklapaju i često mijenjaju. Dug je i skup
proces dobivanja investicijske dokumentacije, tako da neki ulagači
odustanu na pola puta.
Smatrate li da bi se današnje županijske strukture
trebale više angažirati na razvoju
zagorskog gospodarstva?
Mislim da su se pod vodstvom
našeg župana Siniše Hajdaša Dončića stvari puno popravile na bolje. Znamo da je Županija također
opterećena birokratskim načinom
razmišljanja nekih kadrova, koji
nisu dorasli ovoj teškoj gospodarskoj situaciji i to je ograničavajući
faktor njenom bržem razvoju. U
Hrvatskoj je naša Županija na devetom mjestu po izvozu i praktički
23% ukupnog prihoda gospodarstva otpada na izvoz. To je jedna
solidna brojka koja ulijeva nadu za
bolje sutra.
Zabrinjava što 8% stanovništva
nema osnovnu školu i na tome se
isto treba poraditi. Širok je spektar djelatnosti koje treba razvijati,
a ne samo čistu proizvodnju i rast
zaposlenosti. Po mom mišljenju
puno se radi, pa će i rezultati biti
sigurno bolji.
A
ko očekujete da ću ovim
tekstom zauzeti stav i napisati za koga treba glasovati i tko
bi po meni trebao voditi državu
u sljedeće četiri godine, tada
ću vas razočarati. Umjesto toga
donosim Vam korisniju priču o
klesaru i njegovim željama koju
sam uočio na portalu krscanstvo.net. Priča ide ovako:
Živio jednom jedan klesar. Svaki bi dan odlazio u planinu kle-
je radio. Stoga klesar ostavi
posao klesanja kamena i počne
uživati u životu bogataša.
ednoga dana, kad je popodne
bilo vruće i sparno, gledao je
kroz prozor i opazio kako kralj s
velikom pratnjom plemića i robova prolazi pokraj. Mislio je:
Kako bi mi bilo drago da sam i
ja kralj i da sjedim u rashlađenoj kraljevskoj kočiji! Njegova
je želja odmah bila ispunjena,
J
Što? povika. Da je običan kamen moćniji od mene? Želim
postati kamen. I odmah, evo ga
kako se visoko dizao u planini.
Jedva je imao vremena uživati
u novom stanju kada začuje čudan zvuk koji je dolazio od dlijeta ispod njega. Pogleda dolje
i na svoj užas opazi čovječuljka
kako sjedi i kako je zaposlen da
od njegovih nogu odsiječe gromadu kamena.
Živio
jednom
jedan
klesar


01. PROSINCA 2011.
Piše
Zvonko Franc
[email protected]
Stock.XCHNG
sati kamen. I dok bi radio, pjevao je. Iako je bio siromašan
nije želio imati više od onoga
što ima, i stoga ga nije bilo briga za cijeli svijet.
Jednoga dana bio je pozvan da
radi u palači nekog plemića.
Kada je ugledao veličanstvenu palaču, prvi put u životu
osjeti muku želje i uzdahne:
Kada bih i ja bio bogat! Tada
ne bi morao zarađivati za život
u znoju i muci kao što to sada
činim.
amislite kako je bio iznenađen kada je čuo glas koji mu
reče: Tvoje je želja ispunjena.
Od sada, što god zaželiš bit će
ti ispunjeno. Te su mu se riječi
činile nerazumljivim sve dok se
te večeri nije vratio u svoju kolibu i mjesto nje našao veličanstvenu palaču kao onu u kojoj
Z
a on otkrije da sjedi naslonjen
u udobnoj kraljevskoj kočiji.
No, unutar kočije bilo je toplije
nego što je pretpostavljao. Gledao je kroz prozor kočije i počeo se diviti snazi sunca koje je
sposobno prodrijeti i kroz debeli zid kočije. Želio bih da sam
sunce. Reče sam sebi. Ponovno
je njegova želja bila ispunjena
i našao se kako u svemir šalje
zrake topline.
Sve je išlo dobro neko vrijeme.
Tada, jednog kišnog dana, pokuša prodrijeti kroz guste oblake, ali nije mogao. Bio je promijenjen u oblak i dičio se svojom
moći da može zamračiti sunce
– sve dok se nije pretvorio u
kišu i na svoju nepriliku otkrio
da mu je veliki kamen prepriječio put i bio je primoran teći
oko njega.
GLAS ZAGORJA
broj 86
Što? poviče. Bijedno stvorenje
poput toga da je moćnije od
divovskog kamena kao što sam
ja? Želim biti čovjek! I tako je
nanovo postao klesar koji bi
odlazio u planinu rušiti kamen
i tako u znoju i muci zarađivati
svoj kruh, ali s pjesmom u srcu,
budući da je bio zadovoljan s
onim što jest i da živi od onoga
što ima.
vim vjernicima želim blagoslovljen Advent te mirom,
radošću i ljubavlju ispunjen
Božić. Neka Vaša radost zbog
rođenja Isusa Krista bude poticaj onima koji nisu vjernici da u
Vama prepoznaju istinske svjedoke Božjeg postojanja. Svima
vama drage Čitateljice i Čitatelji želim od srca blagoslovom
Božjim ispunjenu, novu, 2012.
godinu!
S
7
KOMENTAR
Stock.XCHNG
01. PROSINCA 2011.
Piše
Ivan Miklenić
Što to u svojoj predizbornoj poruci
žele hrvatski biskupi?
Bog nam je povjerio i brigu
za Hrvatsku – istaknuli su hrvatski biskupi u svojoj poruci
povodom izbora zastupnika za
Hrvatski sabor i referenduma
o pitanju pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju,
misleći pod onim nam na sve
katoličke vjernike i ljude dobre
volje i stavljajući na taj način
odgovornost za Hrvatsku u
prvi plan i na parlamentarnim
izborima i na referendumu. Izbori za Hrvatski sabor i predstojeći referendum doista su
iznimno rijetki trenuci i prilike
u kojima svaki hrvatski građanin, pa tako i svaki građanin
vjernik, katolik, može stvarno
utjecati na usmjeravanje države Hrvatske.
Naime, u Hrvatskoj je smišljeno na snazi sustav koji, osim
na samim izborima, onemogućuje svaki nadzor nositelja
vlasti, svako bitno utjecanje
na važne političke odluke, a
8
time i na bitno usmjeravanje
pojedinih područja društvenoga života. Postojeći izborni
sustav, a koji očito odgovara
najutjecajnijim strankama u
Hrvatskoj, u sadašnjim hrvatskim prilikama omogućuje
glasovanjem pokuša oduzeti povlastica sudjelovanja u
vlasti bilo da se njihovu vlast
želi ograničiti – jer vlast koja
bi sama, bez opozicije, mogla
mijenjati ustav, bila bi vrlo
opasna i štetna za opće dobro
Biskupi su u svojoj poruci dali katoličkim vjernicima i ključ za prepoznavanje konkretnih
političkih stavova opcija, stranaka i nositelja
izbornih lista, koji je u nauku i Predaji Crkve,
a sastoji se u zaštiti ljudskoga života od začeća do naravne smrti, zaštite i jačanja obitelji,
njegovanja odgoja i obrazovanja za cjelovite
osobnosti, omogućavanja poštivanja razuma,
slobode i savjesti te poštivanja i unapreðivanja
kulture rada.
nezavisnim biračima (a takvih
je ipak velika većina) tek kažnjavanje političara odnosno
izričito izražavanje svoga ne
političarima, bilo da im se
hrvatskoga društva. Načelno
postoji i mogućnost da birači
svojim glasom bilo kojoj listi
omoguće dolazak na vlast,
no u sadašnjim hrvatskim
GLAS ZAGORJA
broj 87
okolnostima to je ipak privid
ili fikcija jer su samo dva politička bloka tako snažna po
zajamčenim glasovima svojih
vezanih birača da na hrvatskoj političkoj sceni, nažalost,
ne postoji treći blok ili treća
politička snaga koji bi mogli
ugroziti povlaštenost i izglede
dvaju blokova koji se međusobno bitno razlikuju samo po
ljudima koje okupljaju.
Mediji sustavno forsiraju
dva bloka
Dok mediji sustavno forsiraju
ta dva bloka, a neke doslovno
ignoriraju, i u sadašnjim takvim okolnostima – a koje se
ne mogu okarakterizirati ni kao
potpuno demokratske ni kao
one koje poštuju stvarnu slobodu i prava i pojedinca birača
i legalnih skupina – objektivno
je još veća odgovornost za Hrvatsku svakoga birača i doista je
nužno baš u takvim okolnostima spriječiti ono što bi bilo zlo
KOMENTAR
za budućnost Hrvatske. Zato je
na mjestu i trebalo bi vrlo ozbiljno uzeti konstataciju hrvatskih
biskupa: Svaki je birač pozvan
doći do mudre prosudbe u svjetlu temeljnih ljudskih dobara i
okolnosti u hrvatskome društvu
u kojemu je pozvan djelovati.
To konkretno znači da će u sadašnjim prilikama razmotriti
koja su temeljna ljudska dobra
u pitanju i prosuditi koja stranka ili politička opcija pojedinih
kandidata, sukladno programima koje predstavljaju, zavređuje povjerenje i pruža najviše
sigurnosti da će ta dobra štititi
i promicati. Biskupi pritom žele
pomoći katoličkim vjernicima
(i drugim ljudima dobre volje)
kao biračima zahtjevom da birači razmotre koje su i kakve
osobe istaknute na kandidacijskim listama, podsjećajući da
svaki čovjek ima svoju prošlost,
tragove svoje odgovornosti ili
neodgovornosti, poštenja ili
nepoštenja. Poznato je da će
na izborima birači dobiti tek
oznake za stranke, koalicije ili
nezavisne liste s imenom i prezimenom nositelja, a ne i imena onih koji će biti na listi i koji
su predloženi da sutra sjednu u
Hrvatski sabor, pa bi trebalo ozbiljno uzeti zahtjev naših biskupa da se prije glasovanja dođe
do kompletnih lista s imenima
onih koji mogu postati zastupnici i, štoviše, upoznati se kakvi su to ljudi.
Biskupi su u svojoj poruci dali
katoličkim vjernicima i ključ za
prepoznavanje konkretnih političkih stavova opcija, stranaka i
nositelja izbornih lista, koji je u
nauku i Predaji Crkve, a sastoji
se u zaštiti ljudskoga života od
začeća do naravne smrti, zaštite i jačanja obitelji, njegovanja
01. PROSINCA 2011.
odgoja i obrazovanja za cjelovite osobnosti, omogućavanja
poštivanja razuma, slobode
i savjesti te poštivanja i unapređivanja kulture rada. Uz taj
univerzalni ključ, koji Katolička
crkva zastupa u svakoj državi,
hrvatski biskupi upozorili su, za
hrvatsko društvo specifično: na
važnost odnosa prema prošlosti za suočavanje sa svim zločinima totalitarizama. Hrvatski
biskupi doslovno poručuju: Dok
su dosad poduzete mjere da se
jasno prokažu i sankcioniraju
zločini fašizma i nacizma, to se
nije dogodilo sa zločinima komunističkoga režima, a baš je
to iznimno važno za zdrav hod
sadašnjega i budućih hrvatskih
naraštaja. Ne samo da je relativiziranje tih zločina nedopustivo odstupanje od civilizacijske
baštine uljuđenih naroda, nego
je to duboka rana za sve one
koji do danas nemaju spoznaju
o svojim najbližima, a zatim i za
cijelu naciju koja živi sramotnu dvojnost kriterija iz koje ne
može proizlaziti nikakvo napredovanje u dobru. Dobro je da
su biskupi kao ključ za prepoznavanje konkretnih političkih
stavova istaknuli i kriterij odnosa prema komunističkim zločinima, jer oni koji ih pokušavaju
relativizirati, zapravo tim svojim zauzimanjem postavljaju
zapreke stvarnoj demokratizaciji hrvatskoga društva, oslobađanju Hrvatske od tzv. moralno-političke podobnosti (koja
ostaje kriterij za napredovanje
poslušnika i kočenje sposobnih) i minimalnom jedinstvu
hrvatskoga društva...
Ako vjernici birači na predstojećim izborima žele ispuniti – a
to su kao Isusovi učenici zaista
dužni – svoju odgovornost za
Hrvatsku, dužni su poduzeti dodatne korake i dodatne napore
da ne budu ni od koga izmanipulirani i da mogu postupiti po
svojoj slobodnoj i ispravno formiranoj savjesti te sudjelovati
svojim osobnim glasovanjem
na izborima. Biskupi dobro
podsjećaju: Nemamo se pravo
žaliti na prilike u kojima živimo,
ako sami na njih ne želimo utjecati.
Hrvatski biskupi pozivaju birače da svakako glasuju na izborima za zastupnike u Hrvatskome saboru i da odgovorno
pristupe referendumu o pristupanju Republike Hrvatske
Europskoj uniji: Nemamo se pravo žaliti na prilike u kojima
živimo ako sami na njih ne želimo utjecati
Braćo i sestre, želeći da predizborna promidžba bude istinska
prilika za politički i moralni rast pozivamo:
a) neka vjernici koji djeluju u političkome životu budu hrabri i
neka se primjereno organiziraju i zdušno zalažu za kršćanske stavove koji se tiču poštivanja života, obitelji, odgoja i
obrazovanja te kulture rada;
b) neka birači ne podlegnu kušnji neizlaženja na izbore i neka
sudjeluju svojim glasovanjem, jer se nemamo pravo žaliti
na prilike u kojima živimo ako sami na njih ne utječemo
dajući prostora odgovarajućoj politici;
c) neka mjerodavna državna tijela u svojoj odgovornosti
omoguće svim strankama i kandidatima primjereno predstavljanje njihovih programa, bez medijskih blokada i isključivosti;
d) neka političke stranke i kandidati narodu jasno i realno
predstave svoje stavove, bez pokušaja manipuliranja, ne
služeći se, dakle, sredstvima koja odstupaju od istinitosti,
kako namjernim iskrivljavanjem stvarnoga stanja i lažnim
obećanjima, tako i raznovrsnim diskreditiranjem političkih
protivnika;
e) neka svećenici i crkveni službenici, bez imalo politiziranja,
iskoriste predizborno vrijeme kao molitveni i evangelizacijski trenutak, okupljajući vjernike na molitvu za domovinu i produbljujući oblikovanje političke svijesti u skladu s
društvenim naukom Crkve;
f) neka svatko ozbiljno, odgovorno i što cjelovitije razmotri
pitanje pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, pazeći na
istinu o hrvatskoj stoljetnoj pripadnosti i sudjelovanju u
građenju kulturnih i društvenih obilježja Europe, kao i o
važnosti da hrvatski političari štite i promiču hrvatski identitet u takvoj zajednici.
Svi mi, vjernici, zdušnom molitvom trajno pratimo korake u
političkome životu i zazivamo snagu Božjega Duha za one kojima bude povjereno vodstvo naše zemlje u idućem razdoblju
povijesti.
Samoborska banka d.d. jedna je od najstarijih financijskih institucija u Hrvatskoj sa 138 godina poslovanja u kontinuitetu. Poslovnice
Samoborske banke nalaze se na području Samobora, Svete Nedelje,
Brestovja i Krapinsko-zagorske županije (Krapina, Sveti Križ Začretje,
Hum na Sutli, Pregrada, Donja Stubica, Zabok i Krapinske Toplice)
SAMOBORSKA BANKA d.d. SAMOBOR, Trg kralja Tomislava 8 10430 Samobor
Tel.: +385 1/3362 530 Telefaks: +385 1/3361 523, www.Sabak.hr
GLAS ZAGORJA
broj 87
9
ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA
01. PROSINCA 2011.
Edukacijama do povećanja
zapošljivosti osoba s invaliditetom
Pripremila
Tanja Ivek
U analizi problema na koji se referira
projekt, uočeno je da osim nekih objektivnih čimbenika poput razine obrazovanja ili dobi, na mogućnosti i prilike
za zapošljavanje uvelike utječu i stavovi
osoba koje traže posao (u ovom slučaju
osobe s invaliditetom) i osoba koje zapošljavaju (u ovom slučaju poslodavci).
Projekt UNLIMITED usmjeren je na edukaciju kako bi
se omogućilo uključivanje na tržište rada nezaposlenim osobama s invaliditetom. Odobren je u sklopu
darovnice Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba
s invaliditetom na tržište rada Operativnog programa
Razvoj ljudskih potencijala, financiranog iz IV. komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).
Nositelj projekta, čija je vrijednost 99.579,87 eura
je Krapinsko-zagorska županija, partneri su Hrvatski
zavod za zapošljavanje, Područna služba Krapina, te
Zagorska razvojna agencija, dok su suradnici Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije i Hrvatska
gospodarska komora Županijska komora Krapina.
Faktori otežanog zapošljavanja osoba s
invaliditetom su suficitarnost stečenih
zvanja, nedostatak radnog iskustva,
nedostatak znanja i vještina za otvoreno tržište rada te dugotrajna nezaposlenost. S druge strane, pokazalo se da
poslodavci, zbog nedovoljne informiranosti o mogućnostima i radnim sposobnostima osoba s invaliditetom, često
misle kako nemaju adekvatna radna
mjesta za osobe s invaliditetom ili da su
potrebne velike i zahtjevne prilagodbe
radnog mjesta. Također, poslodavci su
nedovoljno upoznati s mogućnostima i
prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom, a proceduru kod korištenja
poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom smatraju kompliciranom.
Aktivnostima kojima projekt UNLIMITED želi odgovoriti upravo na ovu
problematiku su razne promotivne aktivnosti, provođenje ankete za osobe s
invaliditetom i poslodavce, te radionice
i edukacije.
Polaznici na edukaciji web dizajna
10
Ankete s osobama s
invaliditetom i poslodavcima
Anketa provedena tijekom ljetnih mjeseci pokazala je kako poslodavci kao
razloge nezapošljavanja osoba s invaliditetom najčešće navode neprilagođenost radnog mjesta, nedostatak potpore na radnom mjestu (asistent), te
nedostatak radnog iskustva dok osobe
s invaliditetom najčešće navode posjedovanje neadekvatnog obrazovanja,
nedostatak znanja i vještina za kvalitetan rad. Takvi podaci ukazuju da ni poslodavci nisu upoznati s mogućnostima
osoba s invaliditetom niti su osobe s
invaliditetom upoznate s radnim mjestima poslodavaca. Uočeno je da ni poslodavci ni osobe s invaliditetom koji su
ispunili anketni upitnik nisu upoznati s
postojećim poticajima i pogodnostima
pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Stoga je nužno da se dodatno angažiraju osobe s invaliditetom, udruge osoba
s invaliditetom, Fond za profesionalnu
Konferencija UNLIMITED
rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali i Hrvatski zavod za zapošljavanje, te HGK i HOK kako bi i osobe
s invaliditetom i poslodavci bili upoznati
s tim pogodnostima, te se na taj način
i promoviralo i poticalo zapošljavanje
osoba s invaliditetom. Osobe s invaliditetom u najvećem broju smatraju da bi
im povećalo zapošljivost i mogućnosti
zapošljavanja stjecanje novih znanja i
vještina te otvoreniji i spremniji poslodavci na zapošljavanja osoba s invaliditetom. Loša prometna povezanost još
je jedan od važnih faktora koji utječu na
zapošljavanje osoba s invaliditetom, odnosno osobe s invaliditetom ističu bolju
prometnu povezanost kao nešto što bi
im pomoglo u zapošljavanju i povećalo
mogućnosti zapošljavanja. Dio osoba s
invaliditetom navelo je da je potrebno
da podignu vlastito samopouzdanje.
Radionice
S ciljem povećanja osviještenosti osoba
s invaliditetom, organizirana je motivacijska radionica za osobe s invaliditetom
kako bi se ojačalo njihovo samopouzdanje, potaknulo da preuzmu odgovornost
za vlastiti život, razviju samomotivaciju i
pozitivne životne orijentacije, pomoglo
u realnom sagledavanju vlastitih mogućnosti rada i profesionalne potrebe te
razvijanju vještina za traženje posla. Radionica Kako se predstaviti organizirana
je kako bi osobe s invaliditetom unaprijedile svoje prezentacije vještine, te su
također održane radionice za trenere
kako bi se osobe koje provode radionice upoznale sa specifičnostima osoba
s invaliditetom i njihovim oštećenjima
te njihovom utjecaju i posljedicama na
svakodnevni život i aktivnosti.
Sredinom studenog započele su i obrazovne aktivnosti prilagođene potrebama i mogućnostima ciljne skupine koje
se provode uz stručno vodstvo.
Prva od započetih edukacija je obrazovanje za zanimanje Specijalist/ica
web dizajna koji se provodi u suradnji
sa Školom za umjetnost, dizajn, grafiku
GLAS ZAGORJA
broj 87
i odjeću Zabok, a riječ je o verificiranom programu te će se polaznicima po
uspješnom završetku edukacije novo zanimanje upisati u radne knjige. Također,
započela je i edukacija Osnove informatičke vještine u trajanju od 80 sati koju
provodi Aquilonis... Putem navedene
edukacije polaznici će steći znanja i vještine vezane za informacijsko-komunikacijske tehnologije, korištenje računala
i upravljanje datotekama, obradu teksta
i internet.
U idućem razdoblju započet će i preostale edukacije, a to su Napredne informatičke vještine u trajanju od 50 sati,
Dizajn keramike – verificirani program
od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, u sklopu kojeg će sudionici dobiti uvjerenje o završenom tečaju te edukacija Tradicijski obrti/zanati
putem koje će polaznici steći vještinu
izrade drvenih dječjih igračaka.
Projektom je osigurano da je uz osobe
oštećena sluha tijekom nastave i tumač
znakovnog jezika, kao i da će se – zahvaljujući naprednim tehnologijama –
osobama s oštećenjem vida omogućiti
nesmetano pohađanje nastave informatike zahvaljujući tzv. čitaču ekrana,
odnosno govornoj jedinici.
Na Gospodarskom zboru organizirana
je prezentacija projekta s ciljem senzibilizacije šire javnosti i poslodavaca, te
uklanjanja njihovih predrasuda o zapošljavanju osoba s invaliditetom. Na
Sajmu poslova koji će se organizirati
sljedeće godine održat će se radionice
i prezentacije na kojima će sudjelovati
osobe s invaliditetom uključene u projekt, a u suradnji s udrugama osoba s
invaliditetom organizirat će se posjet
njihovih članova Sajmu poslova. Projekt
traje do lipnja 2012., te se očekuje da će
obuhvatiti 170 osoba s invaliditetom, 20
poslodavaca, te 8 trenera za provođenje
edukacija. Projektom se želi promovirati
socijalna uključenost osoba s invaliditetom i povećanje njihove zapošljivosti
kroz razvoj i provedbu aktivnih mjera na
tržištu rada.
ODVOJENO MIŠLJENJE
H
rvati su zadnjih godina u velikoj nevolji. Nad njih su se nadvile pogibeljne prijetnje. Trebaju
se obraniti, zaštititi i opet početi
sami hraniti.
Zaštitu, sigurnost i kruh neće dobiti ni od kapitala ni od tržišta. Neće
ih dobiti ni od Europske unije, koja
se ni sama ne zna zaštititi, obraniti
i nahraniti. Za obranu, za zaštitu i
kruh morat će se pobrinuti sami.
Sredstvo zaštite, obrane i prehrane Hrvata nije – uz sadašnje stanje
naroda i u sadašnjim okolnostima
u svijetu – hrvatska konkurentnost
na svjetskom tržištu.
U svijetu suverenih država – koje
su potkopane, ali koje još uvijek
01. PROSINCA 2011.
ljudski u sigurnosne. Liberalizam
kao ideologija zamjenjuje tradicionalni sustav uvjerenja i potkopava
sustav ljudskih vrijednosti, na kojima su Hrvati povijesno temeljili
svoj opstanak. Moguće proširenje
Europske unije na Hrvatsku može
ugroziti ne samo hrvatsku državu,
nego i narodnu suverenost.
Izvor svim tim prijetnjama je iznenadna globalizacija, koja je počela
upravo kad su Hrvati svoju obnovljenu državu branili od Srba.
(HR sad ne bi smjela stupiti u Uniju, u stanju kakvo vlada u svijetu,
EU i u Hrvatskoj, jer je Hrvatska izgubila nacionalnu strategiju, ostala bez operativnog mehanizma
obnova povjerenja ljudi u vlast,
kako bi se svakodnevni život i ulaganje u budućnost mogli nastaviti; (2) suprotstavljanje vanjskim i
unutarnjim prijetnjama; (3) priprava naroda da se umanje i lakše
podnesu štete koje može donijeti
ostvarenje prijetnji; i (4) podizanje
otpornosti naroda.
a obavljanje svojeg posla vlasti
se trebaju dobro obavijestiti o stvarnom stanju naroda te o
vanjskim i unutarnjim prijetnjama
državi. Tako postupaju odgovorne
vlasti. Međutim, sve hrvatske vlasti poslije Domovinskog rata bile
su neodgovorne. Vodile su nacionalnu politiku crtom najmanjeg ot-
Z
SPAS DRŽAVE ZA ZAŠTITU NARODA
Slučaj za
veliku koaliciju
Hrvati su nedavno, prije samo dvadeset godina, pokazali kako se brani hrvatska država: jedan narod, jedna
svrha i jedna politika.
postoje kao suverene države – jedino sredstvo zaštite, koje imaju
Hrvati je hrvatska država.
eđutim, i ona je ugrožena.
Narod je mora spasiti, kako
bi ona mogla njega štititi, braniti
i hraniti. Hrvati sad uistinu imaju
svoju državu. Neka se sjete Vukovara.
Narod mora spasiti svoju državu
kao zajednicu, koju trebaju predvoditi i usmjeravati nacionalna politika i nacionalni političari.
Hrvati su nedavno, prije samo dvadeset godina, pokazali kako se brani hrvatska država: jedan narod,
jedna svrha i jedna politika.
Prije dvadeset godina Hrvati su
se kao narod bili suočili s jednom
prijetnjom – srpskom vanjskom i
unutarnjom agresijom.
anas su prijetnje brojne, a
pogibeljnije su od srpske. Deindustrijalizacija cijelog Zapada
pogodila je i opustošila hrvatsko
gospodarstvo. Vanjska i unutarnja
nesigurnost izazvana je gospodarskim propadanjem Zapada, EU
i Hrvatske, jer neriješeni gospodarski problemi uvijek prerastu
u političke, politički u ljudske, a
M
D
zaštite i nema domišljene taktičke
poteze za jačanje otpornosti naroda i ublaživanje teških posljedica,
koje nose sadašnje promjene u
svijetu.)
Ovogodišnji jubilarni spomen otpora Hrvata i stradanja Vukovara
poticaj je da se razmisli o današnjem stanju hrvatske države, koju
bi trebala voditi i usmjeravati politika. Drugi razlog za to je ozračje
potpunog nepovjerenja ljudi u hrvatsku politiku, političke stranke i
u političare. To nepovjerenje nije
mala nevolja.
Vidljiva je velika ravnodušnost
građana prema izborima. Plakati i
fotografije političara na njima doimlju se kao da su izbori već održani. Zbog opće iskvarenosti političkog sustava zanimanje glasača za
izbore je vrlo slabo, iako je vrijeme
u kojem se izbori održavaju presudno za narod, državu i ljude.
Hrvati slute da ih čeka daljnje propadanje, ako oni ili njihova država
ne poduzmu odlučne akcije.
lasti koje obično i redovito odlučuju u ime naroda – narodi
sami odlučuju jednom u pola stoljeća – čekaju goleme zadaće: (1)
V
Piše
mr. sc.
Zdravko Mršić
www.konsenzus.com
pora na hrvatskoj političkoj plohi.
Izvršne vlasti nisu odgovorne ni Saboru ni narodu. Neki od premijera
izrijekom su govorili: Izabrali ste
nas na četiri godine i mi vodimo
Hrvatsku kako hoćemo! Trebalo bi
čekati izbore za poboljšanje politike, koju izbori dosad nisu donosili.
Stanje u svijetu i RH te prijetnje
koje su se nadvile nad Hrvatsku
stvorile su slučaj za stvaranje Velike parlamentarne koalicije (VPK)
hrvatskih stranaka.
VPK treba sastaviti nekoalicijsku,
narodnu vladu (NV) sastavljenu od
istančanih, stručnih i operativnih
političara iz stranaka i izvan stranaka, a ne od nametljivih stranačkih
ili partijskih aktivista.
U samom početku novog saziva
Sabora VPK treba povući dva statutarna poteza: (1) hitno zamijeniti
sadašnji razmjeran izborni sustav
većinskim, i (2) u Sabor uvesti obvezno tajno glasovanje. Prva mjera
sračunata je na to da se prekine
praksa zasjedanja na saborska
sjedala neodgovornih ljudi, kakvi
su dosad narod vodili u propast.
Svrha druge mjere je otežati vođenje državnih poslova te olako do-
GLAS ZAGORJA
broj 87
nošenje štetnih i opasnih zakona
zamijeniti pomnim zakonodavnim
postupkom, kojim treba izgraditi
novi hrvatski politički sustav.
Prve svrhe djelovanja NV trebaju
biti spas države i obnova pouzdanja građana u vlast, čime bi se
omogućila obnova hrvatskog zajedništva, koje je opet potrebno
kao za Domovinskog rata. NV treba svoju strategiju, operativno djelovanje i taktičke poteze temeljiti
na punoj obaviještenosti o stanju
naroda, stanju u svijetu, EU i RH
te o prijetnjama kojima su narod i
država izloženi.
Narodna vlada treba zauvijek utemeljiti ozbiljan vlastiti ured, koji će
uključivati stručnu dojavnu, analitičku i obavještajnu službu, koju
će vlada usmjeravati, a koja će se
naslanjati na akademsku zajednicu
i svijet znanja. Vladin obavještajni
odbor treba zauzdati i usmjeravati
rad triju sadašnjih obavještajnih
službi, koje su bile prepuštene volji
ministara ili čak samovolji svojih
rukovoditelja. Stručni odbor premijera treba usmjeravati i voditi
cijeli postupak dojave, analize i
skupnog donošenja prosudbi.
Takvo obavještavanje za vladu
ima obvezujuće značenje, kako se
zakoni, mjere i odluke vlade ne
bi donosili na temelju ideoloških,
stranačkih ili osobnih pred-rasuda
ministara ili premijera. To bi spriječilo da Hrvatskoj politiku nameće
središnjica vladajuće stranke.
Ukupna nacionalna strategija vlade treba se temeljiti na podacima i ocjenama o stvarnom stanju
naroda te na najboljim mogućim
prosudbama o prigodama koje
valja iskoristiti i o prijetnjama koje
mogu pogoditi zemlju.
Svrha stvaranja VPK nije da političke stranke i dalje (zajednički) vode
narod u propast, a državu do sloma,
nego da se spasi država, a narodu i
građanima stvori sigurnost, u kojoj
se mogu sami hraniti i braniti.
vjeren sam da će stranku koja
osvoji najviše sjedala u Saboru – a ostalim hrvatskim strankama ne ponudi stvaranje HVK, koja
bi iz temelja izgradila novi politički
sustav i vodila oporavku naroda –
narod osuditi na propast, jer on u
sadašnjem teškom općem stanju u
svijetu nema vremena za traćenje.
Hrvatskoj ne treba smjena na vlasti, nego promjena vlasti.
Osobno ne dvojim, a toga se i ne
bojim, da će tad hrvatski narod uzeti svoj politički sustav u svoje ruke.
Takva praksa naroda u svijetu je već
počela. Ona će se i nastaviti.
U
11
INTERVIEW
01. PROSINCA 2011.
prof. dr. sc. Ivan Martinić
Razgovarala
Dunja Horvatin
Šume
zelena pluća Zagorja
Načela održivog gospodarenja šumama koje se više od dva stoljeća provode u Hrvatskoj osiguravaju da se u svim državnim šumama i većini privatnih šuma održava ravnoteža ekoloških, gospodarskih i socijalnih funkcija.
12
GLAS ZAGORJA
broj 87
INTERVIEW
Često ni sami ne znamo koliko
vrijede stvari koje nas okružuju,
koje gledamo svakodnevno, dok
nam to nisu rekli drugi. Turisti sa
svih strana svijeta zadivljeni su
jedinstvenom ljepotom zagorskog krajolika, domaćima toliko
običnog da ga uzimaju zdravo
za gotovo. Ako usporedimo trajanje prosječnog ljudskog vijeka
s trajanjem geoloških razdoblja,
postajemo svjesni vrijednosti
i ljepote tih čudesnih prizora
iskonske prirode, nečega što nije
stvoreno ljudskom rukom. Slika
zagorskog krajolika nezamisliva
je bez šuma, no s vremenom, intervencijom čovjeka, neke stvari su se toliko izmijenile da i ne
znamo kako bi u stvari trebale
izgledati.
Od kada Vaša naklonjenost
šumama, odluka o izboru
studija…?
Početkom osamdesetih godina
odluka o izboru studija nije ni
izbliza imala današnju dramatiku. Kao odličan gimnazijalac
imao sam mogućnosti izbora
studija, a odabir šumarstva bio
je prije svega potaknut pričama
nekih starijih studenata šumarstva o zanimljivom studiju s puno
druženja na brojnim terenskim
istraživanjima. Ne znajući puno
o samom šumarstvu, a imajući
pred očima takav national geographic štih studija, lako sam
odlučio. Pokazalo se da je studij
opravdao većinu mojih očekivanja, a nakon svršetka studija
ponuđen mi je ostanak na fakultetu i razvoj sveučilišne karijere.
Fascinacija samom Prirodom
rasla je tijekom čitavog studija,
a ostala je i danas. Posebno se

01. PROSINCA 2011.
to odnosi na savršenstvo njezine organizacije i funkcioniranja,
ali istodobno i raznolikosti i nepredvidivosti. Šumu sam oduvijek doživljavao samo kao prepoznatljiv i nezamjenjiv dio takvog
prirodnog orkestra.
Održiva ravnoteža u
gospodarenju šumama

Gledano okom stručnjaka, kakvo je stanje naših
šuma?
Iako mnogi Europljani smatraju
da su europske šume uglavnom
narušene vitalnosti te da će se
zdravstveno stanje šuma i dalje
pogoršavati, stanje naših šuma
povezano je s nešto manje zabrinutosti. Rezultat je to velikog
udjela (oko 85%) poluprirodnih
ili modificiranih prirodnih šuma
i manjeg intenziteta industrijskih
i prometnih pritisaka na šumske
ekološke sustave.
S druge strane propadanje i
odumiranje šuma, uz sve neizvjesnosti utjecaja klimatskih promjena na šume, glavna su tema
koja brine jednako stručnjake
i obične ljude. Pritom građane
posebno zabrinjava zamijećeno
smanjivanje biološke raznolikosti
šuma, prije svega kao posljedica
opsežnih infrastrukturnih radova
u zadnjem desetljeću, kao što su
prometni i energetski koridori.
Šume, kao i rijeke, smatrale su se resursima koje treba iskorištavati radi napretka,
no, naši stari znali su kako održavati šumski red, kako od šume
uzeti, ali joj ne narušiti ravnotežu. Danas...
Treba uvažiti da je danas široko
prihvaćeno, kako redovito ko-

Dr. sc. Ivan Martinić redoviti je profesor na Šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu; na studiju Urbano šumarstvo, zaštita prirode i
okoliša voditelj je kolegija Upravljanje i nadzor u zaštićenim područjima, Priprema i vođenje ekoloških projekata, te Šumarska politika
i zakonodavstvo. Autor je prvog registriranog programa za ekološku edukaciju u Hrvatskoj Mladi čuvari prirode. U prvom hrvatskom
Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja bio je pomoćnik
ministra (2000. – 2004.) i ravnatelj Uprave za zaštitu prirode. Autor
je većeg broja znanstvenih i stručnih knjiga, publikacija i više od 120
znanstvenih i stručnih članaka. Posljednja među objavljenim knjigama je sveučilišni udžbenik Upravljanje zaštićenim područjima prirode – planiranje, razvoj i održivost, koja je postala obvezna literatura
na svim fakultetima prirodnih znanosti u regiji, a kao priručnik i vodič općeprihvaćena od najšireg kruga korisnika.
rištenje šuma u razvijenim zemljama u pravilu ne dovodi do
destrukcije šuma. Načela održivog gospodarenja šumama koje
se više od dva stoljeća provode
u Hrvatskoj osiguravaju da se u
svim državnim šumama i većini
privatnih šuma održava ravnoteža ekoloških, gospodarskih i
socijalnih funkcija. Dokaz tome
je trajan rast svih potencijala
šuma. Ipak, aktualni zahtjevi
tržišta drva diktiraju dinamiku i
tehnologije iskorištavanja drva
koje mogu stvoriti situacije i
dojam odstupanja u odnosu na
prijašnje slike idealnoga šumskog reda. Iako takav prividni
nedostatak šumskoga reda ne
dovodi u pitanje kvalitetu obnove i razvoja šumskih sastojina,
svakako ga treba izbjeći svugdje
gdje su estetske, ekološke i socijalne funkcije jednako važne
ili važnije u odnosu na one gospodarske. Pogotovo je važno da
šumski red bude uspostavljen u
zonama rekreacije, uz vodotoke,
na trasama planinarskih staza i
drugdje.

Šume nisu područja koja
privlače vojsku turista što
donose rijeke deviza, pa su tako
na neki način zapostavljene. S
druge strane, šumoviti obronci atraktivna su građevinska
zemljišta na kojima često niču
građevine koje nagrđuju zagorski krajolik. Po vašem mišljenju,
osim trna u oku promatrača
krajolika – koga bi to još trebalo
bosti u oko?
Iako postoji, na deklarativnoj
razini, visoka svijest o važnosti
očuvanja okoliša i posebno krajolika, pa su to i često isticane
strateške odrednice u ruralnim,
turističkim i drugim strategijama
i razvojnim programima, nerijetko dnevna praksa demantira
takva opredjeljenja i ukazuje na
očitu nedosljednost. Praksom
prostornog uređenja koja dopušta prekobrojne i predimenzionirane poduzetničke zone ili
eksploataciju mineralnih sirovina
na neprimjereno velikim površinama šalje se poruka kako je sve
dopušteno, uklopljivo i prihvatljivo, ako postoje izraženi gospo-
Biološka raznolikost u privatnim šumama
U Županiji je predstavljen vodič za šumovlasnike, Biološka
raznolikost u privatnim šumama – Što je i kako je očuvati?,
autora prof. dr. sc. Ivana Martinića. Riječ je o prvoj takvoj publikaciji u Hrvatskoj, a osim vlasnicima šuma, namijenjena je
svima koji nalaze svoje mjesto u očuvanju prostora, okoliša
i prirodnih resursa naše županije. Vodič daje nekoliko vrlo
važnih i poučnih uputa, a vezano uz održivo gospodarenje šumama. Na predstavljanju vodiča uz autora prof. dr. sc. Ivana
Martinića govorio je i župan Siniša Hajdaš Dončić i ravnatelj
Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima KZŽ, Ivan Ištok.
Izdavač vodiča je Krapinsko-zagorska županija i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije. Inače, to je samo jedna od aktivnosti
koje Županija i spomenuta županijska Ustanova provode u
ovoj Međunarodnoj godini šuma s ciljem podizanja svijesti i
jačanja održivog gospodarenja šumama. Ova publikacija dio
je projekta Šume – zelena pluća Zagorja, sufinancirana od Ministarstva kulture RH.
GLAS ZAGORJA
broj 87
13
INTERVIEW
01. PROSINCA 2011.
darski razlozi. Ti su pak vrlo često
u slaboj ili nikakvoj vezi s javnim
interesima i potrebama. Nažalost, takva praksa nije predmet
javne kritike i osude. Jasno je da
takvu kritiku ne treba očekivati
ni od poduzetničkih, ni od činovničkih struktura. Ako se pritom s
pravom očekuje značajnija uloga
civilnog društva, koje barem u
KZŽ zasad u primarnom fokusu
nema, podsjećam da bi za sprječavanje daljnje degradacije moglo biti prekasno – jer poznato je
da poboljšanja idu evolutivnom,
a destrukcija eksponencijalnom
progresijom.
U posljednje vrijeme javnost upućuje riječi prijepora na pojedine aktivnosti Vlade
RH koje se dotiču i šumarstva
(Zakon o golf igralištima, kanal
Dunav-Sava,
privatizacija…).
Što je s pričama o raspolaganju
i prodaji šuma stranim državljanima?
Bojazan oko prodaje državnih
šuma i šumskih zemljišta je neutemeljena.
Takvo nešto nije moguće slijedom
važećih domaćih zakona, a nije ni
predmetom dosad sklopljenih
međunarodnih ugovora. Sporne
mogu biti odluke o izvlaštenju
ili prenamjeni šumskog zemljišta
kada za to ne postoje opravdani
javni interesi. Neke dosadašnje
odluke (izvlaštenje šumskog zemljišta za golf igrališta) pokazale
su da shvaćanje javnog interesa
može biti vrlo diskutabilno, a argumenti neuvjerljivi i za širu javnost neprihvatljivi.
U slučaju velikih zahvata koji svakako imaju posljedice na šumske

14
ekološke sustave treba se pouzdati u propisane i međunarodno
priznate mehanizme zaštite – to
su prije svega Studije utjecaja na
okoliš ili Ocjene prihvatljivosti
zahvata za prirodu. Razumljivo je
da kao znanstvenik nisam u poziciji dovoditi u sumnju kvalitetu
takvih studija.
Europska unija i šume

Što će se događati s privatnim šumama ulaskom
u EU?
Po ulasku u EU realno je očekivati unapređenje gospodarenja
privatnim šumama. Svakako
će doći do izraženijeg razvrstavanja na aktivne i pasivne
šumovlasnike. Naglasak će biti
na jasnim kriterijima održivog
gospodarenja, te unapređenju
ekoloških funkcija privatnih
šuma. Važno će biti očuvanje
biološke raznolikosti u privatnim šumama, pri čemu će se
financijski podupirati provođenje posebnih mjera u dijelovima (zonama) šuma iznimne
biološke vrijednosti.
U redovitom gospodarenju privatnim šumama, EU financijske
potpore bit će moguće koristiti za
pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta, poticanje novih
mogućnosti korištenja i prodaje
šumskih proizvoda (npr. biomasa), osnivanje udruga šumovlasnika, obnavljanje proizvodnog
potencijala šuma oštećenog uslijed prirodnih nepogoda i požara i
drugo.
U zemljama EU teži se zaštiti najmanje 15% državnog teritorija; kod nas je pod zaštitom jedva 10%; unatoč tome i

negodovanju javnosti, područje
Parka prirode Medvednica svojedobno je smanjeno s 22 na 17
000 ha. Vaša predviđanja hoće li
se ulaskom u EU promijeniti stanje u korist prirode?
Vjerujem da je i na budući odnos zaštite prirode i šuma u
Hrvatskoj moguće primijeniti
viziju FAO-a koja predviđa da
će koncept zaštite prirode biti
široko prihvaćen, da će rasti
mreža zaštićenih područja, da
će pojačano biti naglašeno višenamjensko korištenje šume,
a posebno će rasti potražnja za
rekreacijskim uslugama u šumi,
pri čemu će zaštićena šumska
područja biti pod velikim pritiskom turizma. Značajno veća
područja bit će pod različitim
oblicima zaštite biološke raznolikosti, a moguće je da će sječa
i iskorištavanje biti zabranjeni
u prostorno značajno velikim
zonama.
S druge strane, potrebe da se
financiraju manje privlačni aspekti gospodarenja šumama
(npr. protupožarne mjere, zaštita od štetnika i bolesti, izgradnja šumskih prometnica
u područjima nekomercijalnih
šuma i dr.), mogle bi otvoriti
vrata ograničenoj komercijalizaciji dijela šumskih resursa.
Ekološka edukacija i
informiranost čuvari su
naših šuma

Autor ste projekata namijenjenih mladima (Mladi
čuvari prirode, projekt Prijatelj šume…), zagovornik proširivanja zaštićenih područja
prirode. Kod nas je ipak nedo-
GLAS ZAGORJA
broj 87
voljna informiranost javnosti i
nedovoljna zastupljenost civilnog društva i udruga pri donošenju odluka važnih za okoliš
(Prostorni planovi gradova i općina, planiranje cestovnih pravaca bez uvažavanja šumskih i
vodenih eko-sustava…)
Skupni je odgovor na ovo pitanje
– razvoj svijesti kroz informiranje
i edukaciju. Iskustva s američkog
studijskog boravka uvjerila su
me u izvanredne učinke dobro
osmišljene ekološke edukacije.
Edukacijski programi provode se
kao sredstvo za promociju svjesnosti, znanja i poštovanja prema
prirodnom okolišu, za buđenje i
razvoj individualne i kolektivne
odgovornosti za dobrobit i očuvanje prirodnog nasljeđa, za osiguranje informacija i prosljeđivanje savjeta o okolišnim temama.
Upravo na takvim načelima i s takvim ciljevima funkcioniraju moji
programi za aktivnu zaštitu prirode i šuma. Šume, ali i prirodne i
druge vrijednosti općenito mogu
opstati za buduće generacije jedino kroz formiranje pozitivnog
pristupa i aktivnog uključivanja
novih generacija.
Posebno je važan edukacijski
učinak koji se ostvaruje u izravnoj komunikaciji s najrazličitijim
interesnim skupinama. Redovito je riječ o vrlo zahtjevnom poslu, ali učinci ne izostaju i opravdavaju svaki uloženi trud.
Ide Božić – sječi ili uzgojiti
drvce?
I jedno i drugo. Posjeći jedno, a
uzgojiti po jedno za svakog člana
obitelji.

POGLED S OPATOVINE
N
akon višegodišnje medijske hrvatske
šutnje, uz dane obilježavanja okupacije Vukovara ove izborne godine mediji su
na dostojan način popratili mnogobrojna
događanja vezana za te značajne dane Domovinskog rata i stvaranja hrvatske države.
S dalekovidnice se čulo mnogo potresnih
svjedočenja tzv. običnih ljudi, ali i vukovarskih ratnika i njihovih preživjelih zapovjednika. Imali smo priliku vidjeti i već davno
zaboravljeno lice generala Rašete i čuti
njegove umotvorine o tim teškim danima
za opstojnost hrvatskog naroda. Izredali su
se tu opet i Tus i Špegelj, Dedaković i Borković, a zajedničko im je bilo jedno – svi su
oni bili oficiri Jugoslavenske narodne armije. Neki su na vrijeme (1991.) progledali, a
ona druga braća po oružju čuvala su – Ju-
01. PROSINCA 2011.
G
eneral Tus nam pak zbori da je Tuđman
vjerovao kako do sukoba tj. agresije na
Hrvatsku neće doći, te da će se sve riješiti mirnim putem. Štoviše, optužuje bivšeg
predsjednika za jalovo pregovaranje s – još
do jučer Tusovom – neprijateljskom stranom.
Tus i Špegelj su godinama svojim očima gledali kako se visoki vojni kadar JNA posrbljuje,
a ne sjećam se ni jednog protesta iz redova
tzv. hrvatskog kadra u JNA. Tek kad je Tuđman pobijedio na izborima i prvi počeo govoriti o kadrovskoj politici vojnog vrha JNA,
progledali su i ostali. Tuđman nije bio samo
general, nego i političar te je, pregovarajući
s protivničkom stranom, kupovao vrijeme da
se koliko-toliko naoružamo i obučimo ljude
za vojne zadatke. Nije mi jasno kako se brzo
zaboravilo da smo imali embargo na uvoz
Tuđmanovi generali su osuđeni ili pak čekaju
presude, neki su se dali uvući u dnevnu politiku i danas su, naravno, na različitim političkim pozicijama. Većinu njih je Mesić davno (2000.) umirovio, tek što su podigli glas
protiv kriminalizacije Domovinskog rata, i to
s objašnjenjem da se vojska nema što miješati u politiku. Nakon toga Mesić i Račan, ali i
Sanader, započinju s procesom tzv. detuđmanizacije, ali i hajkom na Tuđmanove generale
po čuvenom postupku: locirati, identificirati
i uhititi, da bi sve kulminiralo Galbrajtovom
ciničnom izjavom: Pa koja to država uhićuje
svoje pobjedničke generale?
esto me u raznim tiskovinama znaju počastiti tvrdnjom da sam jedan od malobrojnih koji sam ostao vjeran Tuđmanovoj
politici koja nas je posvađala sa svijetom te
Č
Generali
poslije bitke
Piše Zlatko Vitez
Tuđman nije bio samo general, nego i političar te je, pregovarajući s protivničkom stranom, kupovao vrijeme da se koliko-toliko naoružamo i obučimo ljude
za vojne zadatke
goslaviju, ubijajući i paleći sve što se zove
– hrvatsko.
Da, zajednička im je i dalje tvrda vojnička retorika (da ne kažem koju goru riječ), razmimoilaženje o nečemu što bi svima trebalo biti
jasno, a to je velikosrpska agresija i pokušaj
zauzimanja hrvatskog teritorija.
Godinama se provlači i suluda teza, plasirana
od kosovaca i udbaša, da je Tuđman s državnim vrhom žrtvovao Vukovar. Špegelj difamira
Tuđmana ponavljajući kao papagaj da ga Predsjednik nije slušao kad mu je predlagao da se
napadnu sve ključne vojarne, još u ljetu 1991.
S čime, Špegelju? Zar smo s vodenim pištoljima, lukovima i strijelama, kosama i sjekirama
trebali napasti tophaubice, raketne sustave,
zrakoplove i tenkove? Uistinu briljantna vojna strategija za koju vas je ove godine za dan
sjećanja na stvaranje Hrvatske vojske odlikovao predsjednik države! Čestitam, čestitam
– rekao bi Zorislav Srebrić, tajnik Hrvatskog
nogometnog saveza. (Usput, tajniče, čestitam
vatrenima na plasmanu za EU prvenstvo.)
oružja i da se trebalo dovijati na stotine načina kako bi se do oružja došlo. Da, poznata je
ona izreka: lako je biti general poslije bitke.
eć smo čuli od staroga, ali i od mladoga
Jastreba da Zagreb – a zna se na koga se
misli – nije učinio dovoljno za obranu Vukovara. Mnogo puta sam bio u prilici golom statistikom negirati tu pogubnu tezu, ali i braniti
oba Jastreba kad su im drugi predbacivali što
su napustili bojište i ostavili svoje suborce. Jedan mi je vukovarski ratnik rekao: To je učinio
i Pavelić sa svojom vrhuškom na Bleiburgu! A
što tek reći za Rašetu koji tvrdi da su u razgovoru s njim najviši hrvatski političari tog vremena bili spremni žrtvovati ne samo Vukovar
već i Osijek, Vinkovce, Viroviticu, Dubrovnik
– samo da se ostvari lijepa njihova.
ekao bih da se ne radi o slučajnostima
već o dobro organiziranoj ujdurmi uperenoj protiv hrvatske države u stilu poznate podijeli pa vladaj. I to u trenutku kad Hrvatska
stoji pred vlakom za Europsku uniju. A tko da
se suprotstavi budalaštinama JNA-generala?
V
R
GLAS ZAGORJA
broj 87
da sam Tuđmanov apologet. Naravno, sve je
to intonirano s mržnjom i netrpeljivošću ne
samo prema mojem političkom angažmanu,
nego i umjetničkom. I posljednja premijera
Glumačke družine Histrion Hrvatska Antigona Miroslava Međimorca u dijelu je medija,
i prije nego što je izvedena, izazvala mrziteljske reakcije čim su doznali da će se u predstavi čuti glas Međimorčevog i mog prijatelja,
generala Slobodana Praljka, haškog optuženika. Iako Haag još nije izrekao osudu, mrzitelji
su požurili izjasniti se o generalovoj krivnji i
Histrionskoj sukrivnji. Očito njih predstava i
kazalište ni ne zanimaju; zanima ih politika i
to ona koja mrzi sve hrvatsko.
ako je predstava naišla na urotu šutnje
gotovo svih vodećih medija, publika ju je
prihvatila, pa je toplo preporučujem i organizatorima krapinskih kazališnih događanja.
Smatram da je primjerenije uz dane posvećene Vukovaru igrati Hrvatsku Antigonu nego
Zuhrine skečeve.
I
15
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. PROSINCA 2011.
Razgovarala
Tanja Gregurović
DAN GRADA KRAPINE
Gradonačelnik grada Krapine Josip Horvat

U krizi se potvrđuju uspješni
Teško je spriječiti uragan, no
u Gradu ste već davno naučili
kako ublažiti štetu prisutne krize.
Svojim snažnim angažmanom završili ste brojne započete investicije, a potičete i nove. Koje su ključne investicije bitne za razvoj Grada
Krapine?
Postojali su određeni problemi
vezani za cestu u Zoni koji su evo
uspješno riješeni i u tijeku su radovi
na 700 m ceste u Zoni koja će biti
spojena na D 206 i D 1, otkupljeno je zemljište za produžetak Ulice
Frana Galovića koja će se spajati na
spomenutu cestu, te se intenzivno
Lako je oduševiti se obeæanjima, no graðani vrlo brzo
žele vidjeti napredak. Krapinski gradonaèelnik Josip
Horvat u svom drugom mandatu upravlja Gradom
Krapinom i prvi je krapinski gradonaèelnik izabran
neposrednim izborima. Godinu iza nas po mnogoèemu
tešku, obojanu recesijskim tonovima, shvatio je kao
ogroman izazov i zahuktalu krizu milimetar po milimetar
pretvarao u priliku za uèenje i napose ostvarivanje i
završetak nekih važnih projekta te pripremu potrebne
dokumentacije s kojom æe aplicirati na natjeèaje EU
fondova. U ozraèju nadolazeæih blagdana, Župe sv.
Nikole i Dana grada progovara o tome za èitatelje Glasa
Zagorja.
Bez infrastrukture nije moguć značajniji razvoj kako gospodarstva,
tako i drugih segmenata života, a
osnovna je zadaća Grada stvaranje
uvjeta za razvoj. Često ističem da
Grad ne može biti poduzetnik, ali
mora pomoći poduzetnicima, te se
radilo na uređenju cesta, vodovoda
i odvodnje.
Gospodarska zona trebala bi
biti pokretač razvoja Krapine.
Koji su Vam daljnji planovi njenog
razvoja?

radi na ishođenja dozvola za spojnu cestu u naselju Polje Krapinsko
(radi se o oko 50 m). Sve ove radnje
poduzimaju se da bi se poboljšala
prometna dostupnost prema i u
Zoni, što će, nadam se, pozitivno
djelovati i na zainteresirane tvrtke
koje su kupile zemljište, želimo da
što prije počnu s radom.
I u Gradu Krapini uvijek su
aktualni projekti obnove prometne i komunalne infrastrukture.
Što je učinjeno tijekom godine?

Čitave godine redovito se saniraju i
rekonstruiraju gradske ceste – spomenut ću samo neke novouređene
Povelje i plakete
Grada Krapine
Članovi Gradskog vijeća Grada Krapine donijeli
su odluku o dodjeli priznanja Grada Krapine za
ovu godinu.
Povelje se dodjeljuju Gradskom društvu Crvenog križa Krapina – za iznimne uspjehe kroz
125 godina rada i djelovanja, Filipu Majiću –
za osobiti doprinos u promicanju planinarstva
kod djece i mladih, Jeronimu Ferčeku – za osobiti doprinos u radu i djelovanju Planinarskog
društva Strahinjščica, Dubravku Sopeku – za
osobiti doprinos u izgradnji civilnog društva
Grada Krapine i Borisu Uherniku – za osobiti
doprinos u razvoju i unapređenju vatrogastva
i zaštite od požara na području Grada Krapine.
16
Plakete Grada Krapine dodijelit će se Pučkom
otvorenom učilištu Krapina – povodom 50.
obljetnice rada i djelovanja na unapređenju
kulturnog života Grada Krapine, Udruzi umirovljenika Krapina – za doprinos u poboljšanju kvalitete života osoba treće životne dobi
Grada Krapine, Mirku Majsecu – za doprinos
u unapređenju konjogojstva i za postignute
uspjehe na izložbama i natjecanjima u zemlji i
inozemstvu i Radovanu Cesarcu – za doprinos
u promicanju športa i zdravih stilova života
kod djece i mladih. Uručenje gradskih priznanja bit će na svečanosti povodom Dana Grada
Krapine, 6. prosinca. (N. V.)
GLAS ZAGORJA
broj 87
kao što je nogostup kod NTL-a, spojna cesta s Općinom Radoboj (Borovci – Belinovo). Što se tiče vodovoda,
ove godine u vodoopskrbni sustav
KRAKOM-a uključena su sljedeća
naselja: Trški Vrh, Grgačevo, Dolac,
Škaričevo, dio Lepajaca. Rekonstruiran je vodovod naselja Bobovje,
u tijeku je preuzimanje vodovoda
Šemnica, te prilagodba podsustava
Zagora, Gorjak i Jesenje. Ovih se
dana završava i uređenje odmorišta
kod benzinske postaje, te sam ulaz u
grad. Spomenute radove financiraju
Hrvatske ceste.
Mladi su srce našeg grada

Često ističemo kako sadašnjost i osobito budućnost
mora počivati na mladim, školovanim ljudima. Što Grad Krapina čini
da tako i bude?
Grad Krapina je Grad prijatelj djece i nastoji biti uz svoje najmlađe
od malih nogu pa tako pomažemo
roditeljima novorođene djece s područja Grada s novčanom pomoći
od 1.000 kn za prvorođeno dijete,
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
1.500 za drugorođeno, 3.000 za trećerođeno i po 1.000 kn više za svako sljedeće dijete. Sufinanciramo
troškove boravka djece u dječjim
vrtićima, a što se tiče osnovnoškolaca, za djecu iz socijalno ugroženih obitelji osigurana je besplatna
kuhinja. Grad sufinancira prijevoz
srednjoškolcima koji su 5 i više km
udaljeni od škola koje pohađaju.
Tu su i nezaobilazne učeničke i studentske stipendije – ove smo godine odlučili povećati broj stipendista
tako da je po sedam novih učenika
i studenata dobilo stipendije i sada
ukupno imamo 33 studenta i 24
učenika stipendista. Osim toga, ove
godine dvije su područne škole zasjale u novom ruhu – u Područnoj
školi Donja Šemnica stara dotrajala
stolarija zamijenjena je novom niskoenergetskom, unutrašnjost škole je u potpunosti obnovljena, te je
nabavljen novi namještaj i oprema.
Iduće godine planiramo novu termo fasadu i krovište. Malo nakon
početka nove školske godine učenike i učitelje Područne škole Lepajci dočekala je obnovljena zgrada
škole te potpuno nova oprema,
od stolaca, stolica, ploča, uređaja,
kompjutera. Ovim se projektima
privodi kraju veliki projekt obnove,
rekonstrukcija i gradnja krapinskih
područnih škola, a što se tiče matičnih škola, izrađena je projektna
dokumentacija za rekonstrukciju i
dogradnju OŠ Augusta Cesarca te
idejni projekt za novu zgradu OŠ
Ljudevita Gaja, pa se nadamo da
ćemo uskoro krenuti u realizaciju i
tih projekata.
Velika pozornost poklanja
se i društvenoj nadogradnji,
podupire se rad udruga unatoč recesiji?
Grad i dalje podupire i potpomaže
rad udruga. Oni su nezaobilazan dio
života Krapine i bez njih je nezamisliv daljnji razvoj i budućnost Grada. Ova je godina proglašena Europskom godinom volontiranja pa
bih iskoristio ovu priliku da zahvalim svim volonterima u krapinskim
udrugama koji nesebično izdvajaju
svoje vrijeme i koji koriste svoje
vještine i sposobnosti za dobrobit
drugih ljudi.

Muzej pokretač turizma i
novih projekata
Može li turizam biti nova stranica u razvoju Grada Krapine?
Nadam se i očekujem da tako i
bude. Novi Muzej privlači velik broj
posjetitelja, a da bismo ih zadržali u
gradu, moramo im ponuditi i druge
sadržaje. Upravo zbog toga pripremili smo tri velika projekta s kojima
ćemo aplicirati na nacionalne i EU
natječaje – Pretpovijesni park krapinskih neandertalaca i Izgradnja i
uređenje turističke zone na toj lokaciji te projekt vezan za obnovu i
revitalizaciju kulturnog dobra – povijesne cjeline Stari grad Krapina. U
pripremi je i daljnje uređenje jezera
Dolac gdje ćemo u suradnji s Hrvatskim šumama postaviti paviljon
kakav je nekad bio i tako omogućiti
Krapinčanima i gostima da uživaju u
nesvakidašnjem ambijentu.
Gradu Krapini kao turističkokulturnoj destinaciji hitno je
potreban hotel. Je li bilo zainteresiranih ulagača?
Grad je osigurao zemljište za hotel, a uspostavljeni su i određeni

Petak, 2. prosinca
kontakti s potencijalnim investitorima, ali potrebno je i pojačati
turističke sadržaje da bi se turistima koji su u prolazu omogućilo da
produlje svoj boravak u Krapini. A
koliki su uspjesi Grada u turističkom pogledu, dokazuje i činjenica
da sam dobitnik Povelje F. E. S.
T. 2011., prestižne međunarodne
KRAPINA
turističke GRAD
nagrade
koju dodjeljuje Vijeće INTERSTAS-a (Međunarodne smotre turizma, filma
i krajobraza) te Europska federacija turističkih novinara (FEST)
najuspješnijim pojedincima, turističkima zajednicama, gradovima
i mjestima. I inozemni stručnjaci
prepoznali su Krapinu kao turistički grad zahvaljujući vrlo zapaženim projektima i programima
u funkciji razvoja turizma koji se
temelje na izuzetno atraktivnom
lokalitetu, resursnim potencijalima, tradicijskim vrijednostima i
kulturološko-povijesnom identitetu grada. Ova nagrada izvrstan
je poticaj za daljnje poboljšanje
turističke ponude i za nove uspjehe na turističkom planu.
Utorak, 6. prosinca
9,00 – 14,00 sati
Nikolinje – program za djecu /
darivanje djece u osnovnim školama Grada Krapine
9,00 – 13,00 sati
Nikolinje – program za djecu
u dječjim vrtićima Grada Krapine
12,00 sati
Darivanje novorođene djece Grada Krapine za Nikolinje
Gradska vijećnica
10,00 sati
Sveta misa
Župna crkva Sv. Nikole biskupa
17,30 sati
15. tradicionalni šahovski turnir
- Restoran KTC-a
13,30 sati
Otvorenje izložbe „Grad i ljudi VI“
– Krapinčani na starim fotografijama
Plava dvorana Gradske knjižnice Krapina
18,00 sati
Otvorenje izložbe Likovnog društva „Ernest
Tomašević Krapina“, promocija monografije
povodom 45. obljetnice Društva i dodjela priznanja
Turističke zajednice Grada Krapine u akciji
„Volim Hrvatsku – Zeleni cvijet“
Mala dvorana Pučkog otvorenog učilišta
14,00 sati
Svečani program povodom Dana Grada Krapine
(sudjeluju: KUD Ilirci, FS Viline i KUD Krapina)
Festivalska dvorana
Srijeda, 7. prosinca
Subota, 3. prosinca
10,00 – 14,00 sati
11. medeni sejem
(prodaja prigodnih božićno – novogodišnjih ukrasa,
radova i proizvoda, zabavni program i natjecanje u
pripremanju kotlovine)
Trg Ljudevita Gaja
18,00 sati
Otvorenje izložbe Edite Glavurtić
“Anđeli”
Galerija grada Krapine
01. PROSINCA 2011.
16,30 sati
Proglašenje najboljih športaša
i športašica Grada Krapine
Glazbena dvorana Srednje škole Krapina
18,00 sati
Dodjela nagrada i priznanja za najuspješnije radove na
natječaju „Oslikavam i oblikujem omiljenu pjesmu“
Plava dvorana Gradske knjižnice Krapina
19,00 sati
Predstavljanje Monografije svetišta Majke
Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu
Mala dvorana Pučkog otvorenog učilišta
Petak, 9. prosinca
18,00 sati
Otvorenje izložbe “Špilja Veternica”
Hušnjakovo
GLAS ZAGORJA
broj 87
17
01. PROSINCA 2011.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
Razgovarala
Monika Briševac
RAZGOVOR S POVODOM
Davor Šimunović, ravnatelj GDCK Krapina
Krapinčani i stanovnici okolnih mjesta, uz budnu podršku Grada Krapine aktivno sudjeluju u humanim
akcijama, te ne čudi da je djelatnost,
u duhu Crvenog križa, na ovom području počela vrlo rano. Prisjetimo se
povijesti GDCK Krapina?
Prema našim podacima, Franjo Hudjek, trgovac iz Krapine, organizirao
je prikupljanje dobrovoljnih priloga
za ranjene vojnike i za njihove obitelji.
Tim je povodom 8. rujna 1878. održana priredba u Krapinskoj čitaonici,
a sav prihod od (77 forinti) predan
je u dobrotvorne svrhe, za ranjene
vojnike u Bosni i Hercegovini. Dakle,
možemo reći da se već tada u Krapini
počelo s radom na principima djelovanja Hrvatskog Crvenog križa, koji je
tada formalno djelovao kao svojevrsna filijala austrijskoga Crvenog križa.
Podružnica Društva Crvenog križa u
Krapini je osnovana 7. prosinca 1885.
Predsjednica je bila gđa Roza Farkaš
(supruga Mavre Farkaša). Njen rad
spominje se u Izvještaju Varaždinske
županije, za 1898. Među 23 podružnice Crvenog križa u Hrvatskoj bila je
i ona koja je djelovala u Krapini. Po
izbijanju Prvog svjetskog rata Crveni
križ je u Hrvatskoj brojio 50 podružnica. Posebnom carskom odlukom skrb
za ranjene i bolesne vojnike prenosi
se u isključivu nadležnost Crvenog
križa. Iako do početka rata nije postojala ni jedna, ubrzo je organizirano
35 bolnica, među kojima je i bolnica
Crvenog križa, koju je vodio dr. Mirko
Crkvenac, a neke od bolničarki bile su
Marija Vrence r. Wochel, Jelena Sučić
r. Postl, Cvijeta Hudjek i dr.
U sakupljanje novčane pomoći za
Crveni križ, 1916./17., uključile su
se Osnovna škola Krapina, a kasnije i Srednja škola Krapina. Tijekom
1926./27. bilježi se početak rada
prvih mliječnih kuhinja u školama.
Novi početak rada Crveni križ bilježi
13. svibnja 1944. kada je u Drvaru
Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije donio odluku o obnovi rada
Crvenog križa Jugoslavije. Na našem
području, za Kotar Krapinu, krenulo
se u formiranje Odbora Crvenog križa. U to se vrijeme nije razmišljalo
samo o osnovnoj prehrani, te kako i
gdje nabaviti nešto za obući, već i o
unapređivanju zdravstvene zaštite.
Naime, treba podsjetiti da se u Krapini planiralo izgraditi bolnicu.
U bivšoj Jugoslaviji, Crveni križ je
doživio određenu transformaciju.
Djelovanje Crvenog križa nastoji se
usmjeriti na rad na terenu, kao pripo-
18
U Županiji krapinskoj postojala je veæ 1547. ubožnica
kod kapele sv. Katarine. U 18. st. u humanitarne
djelatnike na ovom prostoru, možemo ubrojiti Ivana
Gaja, krapinskog ljekarnika i oca dr. Ljudevita Gaja.
Na principima djelovanja Hrvatskog Crvenog križa
u Krapini se poèelo s radom 1878. Tijekom svih tih
godina rad ove
moć zdravstvenim kadrovima, gdje se
brinu na poboljšanju higijene i ukupnog zdravstvenog prosvjećivanja...
Crveni križ se u vremenu od 1945.48. uz pružanje materijalne pomoći
stanovništvu počinjao baviti i drugim
aktivnostima.
Kraj prve polovice 20. st. prolazio je
još uvijek u znaku borbe sa – TBCom. Crveni križ 1953. preuzima prikupljanje krvi i okupljanje dobrovoljnih
davatelja krvi zajedno sa Hrvatskim
zavodom za transfuzijsku medicinu
iz Zagreba. U rujnu 1955., usporedo
s reorganizacijom tadašnje narodne
vlasti, formira se novi Kotarski odbor
Crvenog križa Krapina. Od 1970. do
danas nastavu iz prve pomoći završilo je više tisuća učenika iz osnovne i
Srednje škole Krapina, a više stotina
ih je sudjelovalo na natjecanjima na
općinskoj, regionalnoj i republičkoj
razini. Na tim natjecanjima, postizani su značajni uspjesi. Krapinske su
ekipe Crvenog križa i Civilne zaštite,
kao najbolje u regiji sudjelovale često na republičkim natjecanjima. U
svemu tome svoje mjesto ima i dobra
suradnja s Domom zdravlja Krapina i
Štabom Civilne zaštite Krapina. U to
vrijeme u pripremanju ekipa posebno su se isticali voditelji ekipa: Anica
Pavlinić – OŠ Đurmanec, Slavica Rihtar i Franjo Ranogajec – OŠ Radoboj,
Zdenka Pipić, Cecilija Gregurović i
Božena Klaser – krapinske osnovne
škole te načelnici Civilne zaštite Janko
Herceg i Franjo Konjić. Velike zasluge
za izvođenje nastave iz pružanja prve
pomoći i uspjeh ekipa Crvenog križa
GLAS ZAGORJA
broj 87
i Civilne zaštite na natjecanjima, u
to je vrijeme imao Josip Šimunović,
zdravstveni djelatnik iz Doma zdravlja Krapina i dugogodišnji volonter u
GDCK Krapina. Među aktivistima iz
toga poratnoga vremena svakako treba izdvojiti gospođu Boženu Butigan,
koja je bila aktivna u humanitarnom
radu.
GDCK provodi tečajeve prve pomoći
za vozače motornih vozila od 1977.
Duže vrijeme tu su nastavu izvodili
zdravstveni djelatnici iz Doma zdravlja Krapina: Josip Šimunović, Dragutin
Babić, dr. Anica Vragović, dr. Branko
Benšek, dr. Zlatko Imbriovčan, dr.
Vesna Filipović, dr. Vesna Ferček, dr.
Branka Krstić Vrpoljac i dr. Zvonimir
Friščić.
Povodom 100. godišnjice djelovanja
Crvenog križa Hrvatske u Krapini je
1978. zaslugom Antuna Kozine, voditelja Gradskog muzeja u Krapini,
priređena prigodna izložba o djelatnosti ove humanitarne organizacije.
Uz obljetnicu djelovanja Hrvatskog
Crvenog križa i krapinska organizacija je dobila Jubilarnu plaketu u znak
priznanja za doprinos uspješnoj realizaciji programskih ciljeva i afirmaciji
Crvenog križa.
Akcija Solidarnost na djelu provodi se
(od 1973.) svake godine u listopadu
na cijelom području Hrvatske. Vrijedno je spomenuti da je Skupština Crvenog križa Hrvatske 1988. dodijelila OŠ
Ljudevita Gaja Krapina Zahvalnicu za
doprinos u ostvarivanju ciljeva u izvršavanju programskih zadataka CKH.
Formalno samostalna najnovija povijest Crvenog križa na ovim našim
hrvatskim prostorima počinje 25. kolovoza 1993. Naime, toga je datuma
Međunarodni odbor Crvenog križa
priznao Hrvatski Crveni križ kao samostalno nacionalno društvo.
Razdoblje od 1991.-95. karakterizira
velika briga za zbrinjavanje prognanika i izbjeglica.
Nakon Domovinskog rata krapinski
Crveni križ vraća se mirnodopskim
zadaćama; briga za mlade, starije, tečajevi iz prve pomoći, DDK i socijalni
zadaci i tako sve do danas proširujući djelatnosti i aktivnosti. A novija
povijest je manje-više već poznata,
stoga se ne bih osvrtao na nju, već
bih čitateljima preporučio primjerak
naše monografije da je sami iščitaju
i prouče.
Ove ste godine proslavili nizom
aktivnosti i projekata 125. godina rada i djelovanja. Ovih je dana
u Krapini promovirana Monografija

KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
125. godina Crvenog križa u Krapini. Monografija je plod neumornog
rada, a Vi, kao ravnatelj GDCK i u ime
nakladnika, recite nam više o njoj?
Godinu završavamo prezentacijom
Monografije 125. godina Crvenog
križa u Krapini. Monografija je plod
neumornog 46-mjesečnog rada i
istraživanja autora, djelatnika i volontera GDCK Krapina. Ona ima 280
stranica i više od 730 fotografija i skeniranih dokumenata, te preko 3.300
imena volontera i djelatnika, tiskana
je u 1.500 primjeraka, a cjelokupan
trošak (autor, lektura, dizajn i grafička
priprema, te tisak) iznose 109.000 kn.
To je 50% stvarne cijene, stoga zahvaljujemo autoru Dragi Kozini, lektorici,
prof. Danijeli Barilar Šterbal, firmi
FIL. ART. Krapina i Zdravku Hršaku,
te tiskari Radin print, Sveta Nedjelja
i direktorici prodaje Andreji Gotlin
Skupnjak na velikoj pomoći. Također,
zahvaljujemo privatnim i pravnim
osobama, njima 72, koji su svojim
prilozima pomogli izdavanje ove Monografije, a koje smo naveli na kraju
knjige i na našim web stanicama.
Zahvaljujem autoru na izrazitom trudu, volonterima, djelatnicima koji su
neumorno pretraživali brojne arhive:
Crvenog križa, državne u Zagrebu i Varaždinu, posebno u Područnoj jedinici
Popovec, u Nacionalnoj i sveučilišnoj
knjižnici, Gradskoj knjižnici Krapina-zavičajna zbirka. Posebno zahvaljujemo
i dugogodišnjem ravnatelju Stjepanu
Puškaru. Hvala školama s područja
KZŽ koje su proučile i kopirale Spomenice škola s navedenom tematikom.
Nedavno je upriličena i bogata
izložba u Gradskoj galeriji. Kakvi su bili komentari i što se sve moglo razgledati?
Građanima Krapine poklonili smo
izložbu 125 godina Crvenog križa u
Krapini koja je bila otvorena od 11.
listopada do 11. studenog. Izložbu
su posjetili predstavnici JLS, HCK,
volonteri, građani, učenici osnovnih
i srednjih škola i drugi (ukupno četiristotinjak). Autori izložbe Maja i Neven Šimić prikazali su povijest i razvoj
tog Društva kroz građu: plakate, priznanja, diplome, fotografije, filatelističke marke, opremu, pisanu građu i
ostalo, što je potvrda da je Crveni križ
u Krapini u službi humanosti već 125
godina. Dojmovi mnogih građana, ali
i gostiju iz cijele Hrvatske bili su izuzetno pozitivni, što nam je posebno
drago u ovoj jubilarnoj godini.
Hrvatski Crveni križ kao i svi
ostali suradnici impresionirani
su radom GDCK Krapina. U prilog
tome idu vam i ovogodišnji rezultati
u dobrovoljnom darivanju krvi, koji
su najbolji u povijesti. Recite nam
nešto i o njima.
Govoriti o davalaštvu krvi znači vratiti
se skoro 6 desetljeća unatrag. Korijeni početaka animiranja i rada s davateljima kontinuirani su, a sve to danas
je pretočeno u veliki uspjeh ovog
Crvenog križa. Ove godine GDCK Krapina organiziralo je 22 redovne akci-


je darivanja krvi na koje se odazvalo
3030 darivatelja. Njih 124 krv je dalo
prvi put, a 244 zbog zdravstvenih razloga nije moglo dati krv. Ukupno je
u 2011. prikupljeno 2786 doza, odnosno 11,5% na sto stanovnika, što
je najbolji rezultat do sada u povijesti
GDCK Krapina. Do sada je najbolji rezultat bio u 2009. kada je prikupljeno
2646 doza, odnosno 10,34%. Treba
spomenuti da GDCK Krapina u našoj
županiji ima najveći broj darivatelja
koji su krv dali 100 i više puta, a njih
je u GDCK Krapina 19. Krapinsko-zagorska županija je od 2002.-10. prva u
Republici Hrvatskoj po darivanju krvi.
U 2010. prikupljeno je 9085 doza krvi
što je 6,40%. Prosjek RH je 3,8%, a EU
5%. Ovim putem još jednom zahvaljujemo svim darivateljima krvi kako
iz GDCK Krapina, tako i iz ostalih Društava Crvenog križa.
Program Pomoć u kući, raspodjela obuće i odjeće, podjela
živežnih namirnica, Dnevni boravak,
dugogodišnja akcija Solidarnost na
djelu… samo su neke od aktivnosti i
projekata koje GDCK Krapina na razini godine provodi… Što reći o njima, i
što je još važno o radu GDCK Krapina
istaknuti čitateljima Glasa Zagorja?
GDCK Krapina od svojeg osnivanja
značajno je proširilo svoje djelatnosti
i broj zaposlenih osoba. Danas zapošljavamo 20 djelatnika i obuhvaćamo
sljedeće djelatnosti: Socijalne djelatnosti – prikupljanje i raspodjela humanitarne pomoći, podjela paketa

GLAS ZAGORJA
broj 87
01. PROSINCA 2011.
sa živežnim namirnicama i higijenskim potrepštinama; Služba traženja;
Zdravstvene djelatnosti – Dnevni
boravak 60 plus, Klub osoba s dijabetesom Maslačak, kontinuirano mjerenje RR-a i GUK-a; dobrovoljno davanje krvi; prva pomoć – tečajevi prve
pomoći za vozače, zaštitu na radu,
vatrogasce i za građane; Program
Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Pomoć u
kući starijim osobama; Program Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi
Program suzbijanja bolesti ovisnosti i
smanjenja štete; rad s mladima – prevencija trgovanja ljudima, prevencija
ovisnosti, kodovi sigurnosti na vodi,
prva pomoć; zaštita i spašavanje –
Gradski interventni tim.
Aktivnosti i djelatnosti koje smo do
sada uspjeli realizirati treba održati
i ubuduće te nam je želja i potreba
daljnje širenje djelatnosti Crvenog
križa Krapina kako bismo što bolje i
efikasnije mogli odgovoriti na potrebe građana.
Zbog velikog obujma djelatnosti koje
obavljamo i opreme koju posjedujemo, došli smo do problema neadekvatnog prostora za održavanje svih
naših aktivnosti. Neke od djelatnosti
koje bismo voljeli preuzeti su: Dostava obroka za starije i nemoćne osobe,
Program Dnevni boravak Ministarstva
obitelji, branitelja i međugeneracijske
solidarnosti, te Sanitetski prijevoz. Valja napomenuti da Grad Krapina ulaže
velike napore kako u rješavanju pitanja adekvatnog prostora, a tako i dobivanja novih Programa. Ovih je dana
Grad Krapina uputio zamolbu MOBMS
za pokretanja Programa Dnevnog
boravka od 2012. u prizemlju Magistratske 12. na 67 m2, gdje bi se starije
osobe svakodnevno družile uz stručno
vođenje voditeljice dnevnog boravka,
kroz radionice, predavanja, usavršavanja, mjerenje parametara RR, GUK,
masnoće u krvi i dr. Nadamo se da
ćemo u suradnji s JLS (Grad i općine)
riješiti problem nedostatka prostora,
te da će Gradsko društvo Crvenog križa Krapina moći i ubuduće širiti svoje
djelatnosti i biti na usluzi građanima i
lokalnoj zajednici.
19
01. PROSINCA 2011.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
GOSPODARSTVO
Poslovni objekt
Krakom – Gradnje
Krakom – Gradnja označila je početak radova na polaganju temeljne
ploče na gradilištu stambeno-poslovne građevine u Krapini, u Ulici
Frana
Galovića.
Vrijednost investicije je oko 4,5 milijuna eura. Objekt
se sastoji od podzemne garaže, prizemlja i četiri kata
i u potpunosti je
namijenjen tržištu. Prizemlje je
već prodano. Na
prvom katu će biti
poslovni prostori, a na drugom,
trećem i četvrtom
katu, kao i u potkrovlju, stanovi.
Završetak prve faze
radova očekuje se
oko 1. srpnja iduće godine. Krakom
– Gradnja d.o.o. je
investitor i izvođač
radova. (N. V.)
OBLJETNICE
Svetište Majke Božje Jeruzalemske
mjesto susreta s Bogom
– Danas ovdje osjećamo da postoje neka mjesta na ovoj našoj zemlji
gdje se čovjek na osobit način susreće s Bogom. To su svetišta, a jedno
od njih je i svetište Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu. Zahvaljujemo Bogu za njega, jer je ono dar
krapinskoj župi, Hrvatskome zagorju
i našoj domovini Hrvatskoj. Zahvaljujemo Bogu za sve milosti koje je
velikodušno podario onima koji su s
vjerom i pouzdanjem dolazili ovamo
tražeći pomoć odozgo – istaknuo je
to zagrebački nadbiskup kardinal Jo-
Vrhu i 700. obljetnicu prvog spomena krapinske župe sv. Nikole biskupa.
Uz kardinala u koncelebriranome
euharistijskome slavlju sudjelovali
su domaći župnik Tomica Šestak, desetak susjednih biskupijskih i redovničkih svećenika te bivših župnika i
sip Bozanić u homiliji na misi zahvalnici za 250. obljetnicu posvete crkve
Majke Božje Jeruzalemske na Trškom
veliko mnoštvo domaćih vjernika i
hodočasnika iz cijeloga Zagorja i susjedne Slovenije.
20
Zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ predvodio
je sveèano euharistijsko slavlje prigodom 250. obljetnice
posvete proštenišne crkve Majke Božje Jeruzalemske na
Trškom Vrhu u Krapini, u nedjelju 30. listopada. Tom je
prigodom obilježena i 700. obljetnica prvog spomena
župe sv. Nikole biskupa u Krapini.
GLAS ZAGORJA
broj 87
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
SJEĆANJE
01. PROSINCA 2011.
ODGOJ
I moj grad svijetli Pohvala Krapinčanima
za Vukovar
Na dan sjećanja na veliku žrtvu Vukovara 18. studenog 1991. Krapinčani su se prisjetili kod Paviljona u
parku Matice hrvatske. Simbolično
su palili svijeće za sve žrtve uz misao I moj grad svijetli za Vukovar.
Među prvima to su učinili učenici
Srednje škole Krapina.
Na dostojanstven i primjeren način
među brojnima koji su toga dana
odavali počast svim sudionicima
obrane Vukovara – grada simbola
hrvatske slobode bilo je i izaslanstvo grada Krapine predvođeno
gradonačelnikom Josipom Horvatom. (N. V.)
SOCIJALNA SKRB
Osnivanje zavoda
Osnivanje Zavoda dio je procesa razvoja socijalne skrbi
koja traje od 2005., a podrazumijeva gašenje dosadašnjih
pravnih subjekata, odnosno Centara koji sada postaju
podružnice Zavoda. Sjedište Zavoda bit æe u Krapini u
sadašnjem objektu Centra, a privremeni ravnatelj do
osnivanja Upravnog vijeæa Sergej – Augustin Erdelja.
Djeèje gradsko vijeæe Grada Krapine dobilo je od strane
Središnjeg koordinacijskog odbora Gradovi i opæine
prijatelji djece pohvalu za projekt Živimo zeleno èuvamo
zeleno.
Pohvala im je uručena na svečanosti tijekom godišnjeg Savjetovanja
akcije Gradovi i općine – prijatelji
djece, a u čijem su radu sudjelovale i članice Koordinacijskog odbora i
suradnice na projektu Grad Krapina
– prijatelj djece – Mirjana Laginja,
Štefica Žauhar, Božica Horvat i Martina Živičnjak.
Nakon svečanog dijela, predstavljen
je program Europske konferencije
Dijete u gradu koja će se održati od
26. do 28. rujna 2012. u Zagrebu. U
fokusu konferencije bit će četiri teme
zdravlje djece, igra, prava djece i međugeneracijska solidarnost. Na konferenciji će sudjelovati mnoštvo europskih gradova pa će to biti izvanredna
prilika za razmjenu iskustva i ideja za
dobrobit najmlađih, te za uspostavljanje bilateralne suradnje. Završni
dio savjetovanja bio je posvećen volontiranju i djeci s obzirom na to da je
2011. Europska godina volontiranja.
OBRAZOVANJE
Vijećnici na susretima u Prelogu
Cilj ovog preustroja je osigurati što
bolju uslugu korisnicima – istaknuo
je na konferenciji za novinare ravnatelj krapinskog centra Erdelja.
Promjena u ovoj prvoj fazi je premještanje Centra Zlatar Bistrica u
Zlatar, a u Mihovljanu će biti otvoren prvi izdvojeni ured. Izdvojeni uredi temelj je rada Zavoda. U
razvoj socijalne skrbi, u stvaranje
materijalnih i tehničkih uvjeta za
rad socijalnih službi maksimalno
se uključio Grad Krapina, između
ostalog dao je zemljište na kojem je
zgrada izgrađena i platio izradu projektne dokumentacije. – Poanta je
približiti se korisnicima – naglasio je
gradonačelnik Josip Horvat, izrazivši uvjerenje u daljnji nastavak dobre
suradnje Grada i spomenutih službi,
a također s ciljem pružanja što bolje
usluge korisnicima. Na konferenciji
za novinare bio je i načelnik općine Mihovljan, Zlatko Bartolić, koji
je pozdravio otvaranje dislociranog
ureda u Mihovljanu budući da je na
području te općine preko 150 korisnika socijalne skrbi. (N. V.)
Vijećnici Dječjeg gradskog vijeća Grada Krapine, Ivana Koprivnjak, Silvija
Lea Švaljek i Luka Draganić posjetili
su Prelog i sudjelovali na svečanom
otvorenju i radu 7. susreta dječjih
vijeća Hrvatske. Bila je to idealna
prilika za razmjenu iskustava i dobre
prakse u radu Dječjih vijeća, te sabiranje novih ideja za poticanje dječje
participacije u aktivnostima Dječjih
vijeća u lokalnim zajednicama.
U radu susreta i radionicama održanim u OŠ Prelog na temu Alternativni izvještaj djece iz Dječjih vijeća
o stanju dječjih prava sudjelovalo
je ukupno 23-je Dječjih gradskih vijeća – 23 voditelja i 80-ak mališana,
a Preločanci su se iskazali kao izvrsni
domaćini.
7. susreti dječjih vijeća Hrvatske održani su u organizaciji Saveza društava
Naša djeca Hrvatske, Koordinacijskog
GLAS ZAGORJA
broj 87
odbora Grad Prelog – prijatelj djece,
Društva Naša djeca Prelog, Grada
Preloga i Osnovne škole Prelog te
uz partnersku suradnju i financijsku
potporu Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i Ministarstva obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti.
21
GRAD KLANJEC
01. PROSINCA 2011.
Polaganje cvijeća na grob Antuna Mihanovića
KULTURA
Tijekom cijele ove godine Grad Klanjec i njegove kulturne institucije i
udruge nizom kulturnih događanja
obilježavaju 215. godišnjicu rođenja
i 150. godišnjicu smrti Antuna Mihanovića. Netom održan stručno-znanstveni skup izlaganjima eminentnih
hrvatskih stručnjaka još je jednom
pokušao znanstveno obuhvatiti vrlo
bogato, ali i raznoliko djelovanje
ovog književnika, diplomata i velikog
erudita i domoljuba. Dotaknut je
njegov književni rad, kao i jezične i
stilske značajke Horvatske domovine,
njegova najpoznatijeg djela. Utemeljeno je progovoreno i o povijesnom
i kulturnom ozračju njegova doba,
ali i o značaju i potencijalu kulturne
Znanstveni skup posvećen autoru
hrvatske himne
i spomeničke baštine koja je u klanječkom kraju vezana uz ime, život i
ostavštinu Antuna Mihanovića.
Skupu je prisustvovao uistinu lijepi
broj predstavnika kulturnih, obrazovnih, vjerskih i drugih institucija,
članova Ogranka Matice hrvatske i
građana Klanjca, a započeo je polaganjem cvijeća na Mihanovićev grob
uz prigodnu riječ predsjednika OMH
Klanjec Nikole Filka i stihove Horvatske domovine koje je čitala Ivana
Grahovac. Na otvaranju skupa okupljene znanstvenike i slušatelje pozdravili su, uz organizatore i domaćina gradonačelnika Grada Klanjca
Željka Kolara, vrlo nadahnutim govorima i glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik
Pavao Rudan, te izaslanik predsjednika Republike Siniša Hajdaš Dončić,
župan Krapinsko-zagorske županije.
O stilskopovijesnim odrednicama
Horvatske domovine u prvom izlaganju na ovom stručno-znanstvenom
skupu govorio je akademik Ante Stamać, potpredsjednik Matice hrvatske. Predsjednik Društva hrvatskih
književnika mr. sc. Božidar Petrač
predstavio je rad pod nazivom Hrvatska rodoljubna poezija 19. stoljeća, a ravnateljica Muzeja suvremene
umjetnosti u Zagrebu mr. sc. Snježana Pintarić iznijela je svoja promišljaOkupljeni na znanstvenom skupu
nja i prijedloge na temu Antun Mihanović i hrvatska himna – prijedlog
muzeološke prezentacije. Viša stručna savjetnica konzervatorica u Upra-
vićeva, prije svega, privatnog života.
Voditeljica Dvora Veliki Tabor, Nadica Jagarčec, prof., u svom se radu
osvrnula na gradnju spomenika
Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, Ive
Josipovića, u refektoriju Franjevačkog samostana u Klanjcu, 14. studenoga na samu 150. godišnjicu Mihanovićeve
smrti održan je znanstveni skup posvećen ovom hrvatskom
pjesniku. Zajednički su ga organizirali klanječki ogranak
Matice hrvatske i Kulturni centar Klanjec.
vi za zaštitu kulturne baštine dipl.
ing. arh. Ksenija Petrić predstavila
je javnosti tijek zaštitnih i konzervatorskih radova na obnovi Spomen
groblja u Klanjcu koji su dobrim dijelom dovršeni tijekom prošle i ove,
obljetne godine, ali će se jednako
tako nastaviti i u 2012. Viša knjižničarka i ravnateljica Gradske knjižnice Krapina mr. sc. Marina Krpan
Smiljanec u svom radu pod nazivom
Novi Dvori Cesargradski: posljednje
boravište Antuna Mihanovića podastrla je niz novih, zanimljivih podataka vezanih uz život u ovom dvorcu obitelji Erdödy, ali i postavila niz
pitanja o još neistraženim ili nedovoljno poznatim dijelovima Mihano-
Lijepoj našoj u Zelenjaku u kontekstu gospodarskih i političkih prilika
toga vremena. Skup je okončan
izlaganjem poznate hrvatske povjesničarke prof. dr. sc. Agneze Szabo s
temom Antun Mihanović i njegovo
doba kao izvrstan presjek Mihanovićeva djelovanja u povijesnom, političkom i gospodarskom okružju 19.
stoljeća. Moderatorica skupa bila je
ravnateljica Kulturnog centra Klanjec
Snježana Ricijaš. Ovaj je skup bio potaknut i željom da se nastavi tradicija
znanstvenog i stručnog promišljanja
o Antunu Mihanoviću započeta još
1996. kada je vrlo uspješan znanstveni simpozij pod nazivom Antun
Mihanović i njegovo doba u Klanjcu, uz veliko zalaganje dr. sc. Jelene
Očak, priredilo Kajkavsko spravišče.
Radovi sa skupa bit će tiskani u zborProf. dr.
sc. Agneza
Szabo
niku, a promocija se očekuje u lipnju
2012., uz godišnjicu Mihanovićeva
rođenja.
Kao uvod u skup predstavljen je i projekt učenika Osnovne škole Antuna
Mihanovića pod nazivom Antun Mihanović i srce grada Klanjca kojim su
se sa svojom učiteljicom Jadrankom Husnjak, prof. povijesti, već u svibnju vrlo uspješno predstavili na državnoj smotri projekata iz područja
odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Okupljeni su mogli primiti u ruke i finalni uradak ovog projekta, tiskani prospekt koji prezentira vrlo bogatu kulturnu baštinu Klanjca s naglaskom na
Antuna Mihanovića.
Učenici OŠ Antuna Mihanovića
22
GLAS ZAGORJA
broj 87
GRAD KLANJEC
01. PROSINCA 2011.
UREĐENJE CESTA
GOSPODARSTVO
Predionica dobitnik
Zlatne kune
Asfaltiranje ceste
prema Lučelnici
Županijska uprava za ceste izvodi
radove na presvlačenju novim
asfaltnim slojem
ceste Klanjec –
Lučelnica. Radi
se o županijskoj
cesti, a uredit će
se ukupno 6.000 m2, u dužini od 900
m (od odvojka prema obitelji Leš do
raskršća u centru naselja), te od raskršća u Lučelnici prema Tomaševcu
u dužini od oko 400 m. Nastavak je to
vrlo uspješne suradnje između Županijske uprave za ceste i Grada Klanjca
na održavanju županijskih cesta, a radilište su obišli klanječki gradonačelnik Željko Kolar i predstavnik ŽUC-a.
ZDRAVSTVO
Zdravi doručak
Patronažne sestre klanječke ispostave Doma zdravlja u suradnji s
Udrugom Korak po korak do zdravlja priredile su, na Dječjem odjelu
Gradske knjižnice Zdravi doručak za
građane Klanjca. Uz mjerenje šećera
u krvi i promociju pravilne prehrane obilježen
je Međunarodni
dan dijabetičara. Realizacijom
ove interesantne
preventivne akcije privukli su veliku pažnju građana,
kako onih koji imaju zdravstvenih
problema vezanih uz ovu raširenu
bolest, tako i onih kojima predstoji
pravilna briga o svom zdravlju kako
im se ona ne bi dogodila.
OBRAZOVANJE
Učenice pobijedile na
županijskom natjecanju u crossu
Učenice OŠ Antuna Mihanovića Klanjec pobijedile su na županijskom
mitingu u krosu u konkurenciji 5. i 6.
razreda i time stekle pravo nastupa na
poluzavršnici prvenstva države. Ekipu
je do pobjede predvodila sjajna Josipa
Livaković uvjerljivo osvojivši 1. mjesto,
dok su odlične bile i ostale trkačice Nives Knezić (4. mjesto), Ines Bišćan (6.
mjesto) i Marija Somek (68. mjesto).
KULTURA
Špoljarićeve zlatnožute jeseni
U organizaciji Hrvatskozagorsko književnog društva i Kulturnog centra Klanjec
u Gradskoj knjižnici Antuna Mihanovića
u Klanjcu predstavljena je knjiga Zlatnožute jeseni zagorske Stanka Špoljarića.
Riječ je o crticama s hrvatskozagorske
likovne scene koje je HZKD objavio u
svojoj biblioteci Esejistika.
U knjizi je sabrano sedamdesetsedam
tekstova koje je ovaj dugogodišnji
kustos u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu i likovni kritičar napisao za kata-
loge koji su objavljeni povodom otvorenja izložbi. Napisi su to o slikarima,
kiparima, keramičarima, umjetnicima
koji su na neki način bili ili još uvijek
jesu u dodiru s Hrvatskim zagorjem,
bilo svojim podrijetlom, prebivanjem
ili tematikom kojom se bave. Ukoričeni su tako između ostalih i nadahnuti
tekstovi o Zorislavu Drempetiću Hrčiću, Ivanu Tuđi, Izidoru Žigi Popijaču,
Stjepanu Đukiću Pišti i nizu drugih
istaknutih likovnih imena.
Predionica danas zapošljava 106 radnika, a bavi se proizvodnjom viskoznog
prediva koje gotovo u cijelosti plasira
na inozemna tržišta. Prošle su godine
ostvarili prihod od 98,1 milijun kuna,
te dobit u visini 7,694.299 kuna.
Predionica Klanjec izgrađena je 1962.
i sljedeće će godine obilježiti 50. godišnjicu rada. U početku je bila specijalizirana za proizvodnju pamučnog
češljanog prediva visoke finoće. Ubrzo
nakon toga počinje i proizvodnja (prva
u Hrvatskoj) mješavine poliestera i
pamuka. Tijekom pedesetak godina
postojanja kapaciteti proizvodnje,
organizacijski oblici i broj zaposlenih
mijenjali su se prema uvjetima tržišta
i napretku tehnologije. Prema riječima
Drugu godinu zaredom dobitnik Zlatne plakete u kategoriji srednjih trgovačkih društava Gospodarske komore Hrvatske, Županijske komore Krapina je klanječka Predionica d.o.o.
Suzane Rašeta, koja je u ime tvrtke primila ovogodišnju Zlatnu plaketu, kupci
od Predionice Klanjec danas mogu naručiti isključivo predivo od prirodnog
vlakna – viskoze, i to u različitim modalitetima: viskoza, tenzel i modal. Osim
osnovnog standardnog prediva, kupac
može dobiti i predivo po posebnoj želji
koje se može proizvesti s raspoloživom
opremom.
Proizvodni pogon radi 24 sata dnevno
tijekom cijele godine, a dnevna proizvodnja doseže 16 tona prediva i u
cijelosti se izvozi. Lohn poslovi koji su
u zadnjih desetak godina dominirali u
strukturi proizvodnje postepeno sma-
njuju svoj udio te se povećava puna
proizvodnja koja se uglavnom izvozi na
tržište južne Amerike.
Predionica Klanjec postigla je razinu
kvalitete koja zadovoljava najviše kriterije u izradi visokovrijednih tkanina i
pletiva, a osnovno obilježje rada Predionice Klanjec je garancija kvalitativne
stalnosti svake narudžbe. Uz kvalitetu,
kratak i garantiran rok isporuke te povoljna cijena glavni su elementi konkurentnosti Predionice Klanjec. Priznanje
Županijske komore znači i da će Predionica Klanjec biti među nominiranim
kandidatima za Zlatnu kunu Hrvatske
gospodarske komore.
TURIZAM
Zagorje, ti moje blago
Dječji vrtić Kesten, Dom zdravlja KZŽ,
Ispostava Klanjec te Galerija Antuna
Augustinčića, dobitnici su ovogodišnjih
priznanja projekta Zagorje, ti moje blago koji zajednički organiziraju Turistička
zajednica Krapinsko-zagorske županije
i Radio Kaj u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom. Riječ je o institu-
GLAS ZAGORJA
broj 87
cijama koje već niz godina s posebnom
pažnjom brinu o uređenju svog okoliša
i pravi su primjer drugima. Iduća godina
bit će u znaku skupljanja sjemena starih
sorata cvijeća i povrća, koje će se moći
razmjenjivati, kako bi zagorski cvjetnjaci i povrtnjaci ponovo zasjali s nekadašnjim autohtonim biljem. (gz)
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. PROSINCA 2011.
UPRAVNI ODJEL
Dogradnja Dječjeg vrtića Balončica
Na posljednjoj sjednici općinskog vijeća bilo je riječi o
prvoj projekciji proračuna za 2012., potvrdio je načelnik Zvonko Jutriša.
Određena sredstva, točnije 3,3 milijuna kuna očekuju se kao povrat iz
EU za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Općina se zadužila kako
bi se projekt u cijelosti financirao, a
iduće godine to će rezultirati povratom uloženog novca iz pretpristu-
pnih fondova Europske unije. Tako
će proračun za 2012. iznositi 14,5
milijuna kuna. Ono što je važno reći,
ta će se sredstva utrošiti na kapitalne projekte u općini Hum na Sutli.
Jedan od takvih projekata je dogradnja Dječjeg vrtića, za dvije nove
OBRTNIŠTVO
Damiru Lovrenčiću
brončana plaketa
smještajne jedinice, kao i preuređenje i adaptacija u postojećem dijelu.
Sve je više djece na čekanju, što znači da potreba za proširenjem vrtića
itekako ima. – Cilj nam je standard u
vrtiću dići na viši nivo – istaknuo je
načelnik Jutriša.
Iz proračunskih sredstava također će
se iduće godine sufinancirati izgradnja kanalizacijske mreže za Donji
Hum, nastavak izgradnje nogostupa
u Klaužama, Prišlinu, Lupninjaku,
Druškovcu. Značajna sredstva bit će
izdvojena za potrebe vodoopskrbe,
te za sufinanciranje javne rasvjete. –
Sam proračun donijet ćemo krajem
prosinca ove godine – naglasio je na
kraju humski načelnik.
KULTURA
Kožuhanje
u Narodnoj knjižnici
Učenici od 5. do 8. razreda OŠ Viktora Kovaèiæa u
Humu na Sutli povodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige posjetili su Narodnu knjižnicu.
Damir Lovrenčić iz Udruženja obrtnika Pregrada, Hum na Sutli, Desinić
dobitnik je ovogodišnje brončane
plakete Obrtničke komore Krapinsko zagorske županije.
Damir Lovrenčić iz Huma na Sutli,
obrtnik je od 1988. Vlasnik je samostalnog autoprijevozničkog obrta koji
zapošljava 19 djelatnika. Od 2003.
24
aktivni je član Udruženja obrtnika
Pregrada, Hum na Sutli i Desinić,
gdje je ujedno i predsjednik Sekcije
prijevoznika.
U mandatnom razdoblju 2006. –
2010. bio je predsjednik Ceha prijevoznika pri OK KZŽ, te potpredsjednik Ceha prijevoznika Hrvatske
obrtničke komore.
Povod je bila radionica na temu
Upoznavanje stare navade uz izvorni
humski govor. Članice KUD-a Rikard
Jorgovanić Đurđa Tepeš i Dragica Završki, na izvornom humskom govoru
pričale su učenicima kako se obrađuje zemlja u jesensko doba. Detaljnije
su pričale o sijanju, branju i lupljenju
kukuruza. Nakon što su ispričale sve
o tim običajima, učenici su postavljali pitanja. Na temelju toga došlo se
GLAS ZAGORJA
broj 87
do zaključka da su ljudi u prošlosti
provodili više vremena u prirodi i
iskorištavali sve što nam priroda pruža. Učenici sada imaju zadatak da iz
svega toga što su čuli osmisle igrokaz
na temu Kožuhanje ili neki drugi stari
običaj na izvornom humskom govoru. Učenici su podijeljeni u tri grupe,
a najbolje osmišljeni igrokaz odglumit će se na završnoj svečanosti Sutla nas veže i spaja.
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. PROSINCA 2011.
OBRAZOVANJE
Prvi učitelj – Vjekoslav Cerovski
Svečano obilježavanje 170 godina školstva u Humu
na Sutli održano je 25. studenog, u prostoru humske
najstarije škole – područne škole Taborsko.
Pripremljen je kulturno-umjetnički
program, te izložba na kojoj su učenici i učitelji prikazali razne zanimljivosti vezane uz povijest škole koje su
u studenom istražili u projektu Školska spomenica. Prvi početak pučke
škole u Taborskom bio je 1841. kada
je iznajmljena mala i priprosta soba
za školu, i u tom je prostoru ostala
do 1846. Tada je izgrađena nova
škola, a prvi je učitelj bio Vjekoslav
Cerovski. Danas je ta škola Taborsko
jedna od pet područnih škola OŠ Viktora Kovačića Hum na Sutli, u kojoj
se održava nastava za učenike 1. – 4.
razreda.
Kako nam je rekla ravnateljica OŠ
Viktora Kovačića Biserka Špiljak, za
ovaj jubilej, u suradnji s donatorima
i čelništvom općine, uz potporu KZŽ,
obnovljena je fasada škole i dio unutarnjeg prostora.
– Na svečanosti su nazočili bivši učitelji, umirovljenici, predstavnici roditelja, lokalne zajednice, Županije i
u svečanom smo se ozračju prisjetili
davnih dana i učitelja, dodala je ravnateljica Špiljak uz očekivanje novih
učenika u humskim školama. Dodajmo da su nakon škole Taborsko, s
radom započele i druge škole Prišlin
1872., a u prošlom stoljeću grade se
i škole Lupinjak, Druškovec i Brezno.
Nova školska zgrada na Brodu izgrađena je 1980. i postaje centralna
škola. Tada je problem školskog prostora za pohađanje nastave od 5. do
8. razreda.
EKOLOGIJA
Testiranja uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda
UPRAVNI ODJEL
750.000 kuna za humske
učenike i studente
Vijećnici humskog vijeća složni u sufinanciranju svojih
učenika i studenata, smatrajući obrazovanje temeljem
svog daljnjeg razvoja.
Potvrđene su rang-liste za dodjelu
pripomoći prema socijalnom statusu u školskoj/akademskoj godini
2011./12. Odobrene su 43 studentske pripomoći po 500 kn mjesečno
i 50 učeničkih pripomoći po 300
kn mjesečno. – Jednako značajna
stavka ove godine je prijevoz uče-
nika, koji doseže iznos 270.000 kn.
Nastavljeno je sufinanciranje prijevoza kao i prošle godine, potvrdio
je načelnik Zvonko Jutriša.
Sve zajedno čini oko 750.000 kn
proračunskih sredstava, koja se
izdvajaju za program učenici i studenti.
U općini Hum na Sutli izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u završnoj je fazi.
Početkom prosinca bit će već prva
testiranja uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda, odnosno završne
radnje na ispitivanju i provjeravanju
određenih funkcija. Ovu smo investiciju odradili prema terminskom
planu i u zacrtanim rokovima privest
ćemo je kraju – naglasio je načelnik
Zvonko Jutriša. U prvoj fazi će se na
uređaj priključiti manji objekti poput
škole, vrtića, a potom i veći gospodarski objekti. Podsjetimo, investicija
je vrijedna oko 1.100,000 tisuća eura,
i jedna od najvećih investicija u KZŽ.
Obavijest putnicima
Mještani Strmca Humskog iz općine Hum na Sutli podnijeli su
zamolbu za uvođenje autobusne linije iz smjera Huma prema
Krapini u ranim jutarnjim satima. U dogovoru s Presečki grupom
d.o.o. Krapina, uvedena je autobusna linija koja polazi iz centra
Huma na Sutli prema Krapini u 5 sati.
GLAS ZAGORJA
broj 87
25
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
01. PROSINCA 2011.
GOSPODARSTVO
Na prigodnoj svečanosti otvorenja,
u pozdravnoj riječi obratio se predsjednik uprave Trgocentra Dragutin
Bratković i podsjetio je na trgovačku
tradiciju ove tvrtke koja iduće godine
obilježava 50 godina uspješnog poslovanja. U ovo recesijsko vrijeme,
otvorenjem ovog centra omogućio
je novo zapošljavanje 40-ak djelatnika, te dao svoj doprinos u ekonomskoj stabilizaciji države. U realizaciji
bila je angažirana i općina Sveti Križ
Začretje, te tvrtka Roses Unis, čija su
vodstva prepoznala sinergijske učin-
50. obljetnice doživljavaju kao poticaj svojem daljnjem poslovanju. Sam
objekt projektirao je arhitekt ing.
Božidar Gorički iz tvrtke AMG studio
sa svojim suradnicima. Radove je
izvodilo poduzeće M – profil Zabok
sa svojim kooperantima uglavnom iz
svetokriške općine.
Načelnik Općine Sveti Križ Začretje
Ivan Kranjčić, zaželjevši uspješno
poslovanje izrazio je zadovoljstvo
povećanjem ponude u trgovačkoj
djelatnosti i brojem zaposlenih u općini Sveti Križ Začretje.
Huha. Potvrda skrbi i povezanosti sa žiteljima bila je
donacija od 30 tisuća kuna
koju je ravnateljici Dječjeg
vrtića Sveti Križ Začretje
uručio direktor Trgocentra
Darko Bratković.
Svečanosti otvorenja prisustvovali su brojni poslovni
partneri i gospodarstvenici. U programu svečanog
otvorenja sudjelovali su
članovi Puhačkog orkestra
Ivo Tijardović iz Ciglenice
Zagorske, Mješoviti pjevački zbor Sveti Križ Začretje,
Piše
Tanja Gregurović
Otvoren Trgovački centar Trgocentra
te Kuburaška udruga Barun
Hellenbach iz Marije Bistrice. Izrazito velik broj kupaca,
već prvog dana, potvrdio je
opravdanost otvorenja ovog
trgovačkog centra. Bili su im
na usluzi ljubazni prodavači,
spremni pomoći svojim profesionalnim savjetom, pa će
se zasigurno mnogi vraćati
ovdje u kupovinu.
U neposrednoj blizini Outlet Centra Roses u
Svetom Križu Zaèretju otvoren je trgovaèki centar Trgocenta, površine 2100 m2, sa oko 15000
razlièitih artikala, a u kojem je zaposlenje našlo
èetrdesetak djelatnika.
ke otvaranja ovog centra u blizini
outleta.
Trgocentar je s radom započeo daleke 1963., pa ovo otvorenje u ozračju
Poslovne prostore blagoslovio je župnik Dražen Karačić, a simboličnim
presijecanjem vrpce otvorio predsjednik Skupštine Trgocentra Željko
Marko Kos, pročelnik Općine Sveti Križ Začretje
Ova je godina još uvijek godina krize, a u općini Sveti Križ Začretje ipak se
nešto događa, ovo je druga građevina koja je otvorila svoja vrata ove godine.
Novi poslovni prostor za naše građevinare znači da su gradili, a za građane
to su nova radna mjesta. Općina se orijentirala prema privlačenju investicija,
prema građenju i realizaciji investicija i mislim da se iz priloženog to danas i
vidi. U 2011. godini drugi objekt koji zapošljava novi broj građana – mi smo s
time zadovoljni.
Roman Rogović, direktor Outlet centra Roses
Otvorenje Trgocentra nam puno znači, jedva smo dočekali da se otvori, zbog
toga što je to idealna dopuna našoj ponudi uz visoke brendove i niske cijene, a
sad smo dobili i trgovinu mješovitom robom koja će također imati niske cijene
i upotpuniti našu ponudu.
TURIZAM
Svetokriški recept
Iako bez turistièkog ureda s radnim vremenom
na vratima, u Sveti Križ Zaèretje, bez obzira na
vrijeme, svakog tjedna dolazi najmanje autobus
posjetitelja. Dolaze ljudi raznih zanimanja, od
vrtiæke dobi do umirovljenika. Bez turistièkog
prospekta i promidžbe.
Recept je poznat: najbolja reklama
je zadovoljan gost. Većina zagrebačkih umirovljenika pristiglih nedavno
u Sveti Križ nije ni znala kuda idu.
Krenuli su preporukom znanca koji
je Sv. Križ posjetio prošle godine.
Poslije razgledanih galerija Ivice Lovrenčića i etno zbirke u Žitnici, karikatura Rudija Stipkovića u uređenoj
26
dvorani Vatrogasnog doma, razgledali su i unutrašnjost dvora za čije je
uređenje i spas od propasti zaslužna
obitelj Mršić.
Okrjepa u Dunavu, predah u Vinoteci i dan se bližio kraju. I svi bi još
jednu putnu, kupicu ili popevku, jer
nikom se ne ide doma. Na sat ne
gleda ni njihov vodič, Antun - Tonek
Kučko, s gitarom preko ramena, dobri duh Začretja, hodajuća enciklopedija povijesnih događaja i Svetokrišćana koji su svojom ostavštinom
oplemenili život budućih generacija.
Na iscrpnom izlaganju iz povijesti
dvora i mogućnosti uvida kako je
unutrašnjost izgledala u njegovim
GLAS ZAGORJA
broj 87
dobrim danima, Zagrepčani su izrazili zahvalnost gđi Mirni Mršić-Floegel. To moramo ponoviti i dopelati
prijatelje! – zaključili su na rastanku.
Uz doviđenja, iz autobusa koji je polazio prema Zagrebu, svetokriškim
pijacom se čula pjesma: em nikaj ni
slajše… (Dunja Horvatin)
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
01. PROSINCA 2011.
KULTURA
Sretan 21. rođendan Cvrkutići
Piše
Tanja Gregurović
Velikim slavljeničkim koncertom u prepunoj Pastoralnoj dvorani u Svetom Križu Začretju, Cvrkutići su proslavili svoj 21. rođendan.
Saki tič je jen cvrkutić,/si sme rože male/
tere vam je dobre nebe/na zemlju poslale. – tako ih je u njihovoj himni opisala
Verica Jačmenica Jazbec. A oni nisu više
mali, proslavili su svoj 21. rođendan. Prije 20 godina pet je djevojaka po odabiru
Cecilije Japec zajedno zapjevalo pod imenom Točkice. Ubrzo su im se pridružila i
ostala djeca iz svetokriške osnovne škole
i sa svojom su voditeljicom uspješno nastupali i pjevali punih deset godina. Potom 2003. umjetničko vodstvo Cvrkutića
preuzima Martina Kolarić. Prethodne godine razvile su kod mališana ljubav prema zavičaju, kajkavštini i tradiciji, njihov
daljnji rad nastavlja se u dvije grupe, pa
mlađu uzrasta od 3-7 godina vodi Vesna
Šćuric. Kako u svom profesionalnom radu
obje djevojke također skrbe o djeci, svoju
su vedrinu i pozitivno raspoloženje vrlo
lako prenosile na mališane.
Cvrkutići su vrlo popularni u Svetom Križu Začretju i čitavoj našoj Županiji, no
tijekom godina Cvrkutići su uspješno nastupili u mnogim hrvatskim gradovima:
Zagrebu, Bjelovaru, Čakovcu, Đurđevcu,
Sisku, Ivancu… Pjevali su u Pečuhu za
naše iseljenike. Za svoj su marljiv rad
nagrađivani priznanjima, a posebno su
ponosni na Priznanje međunarodnog
festivala u Sisku, Plaketu Općine Sv. Križ
Začretje, te razne zahvalnice domaćina
kod kojih su gostovali. Danas njih sedamdesetak predvodi predsjednica Senka Vorih, rad udruge najviše pomažu roditelji,
potom Općina Sveti Križ Začretje, Krapinsko-zagorska županija i sponzori. Iza njih
su dva CD-a, puni su novih ideja i spremni
na nove aktivnosti
učenja, druženja i
zabave. Otud i prvi
spot koji su na koncertu promovirali, a
nazvali jednostavno
Svetokriški Cvrkutići.
Burnim aplauzom
njihove su nastupe
pratili njihovi roditelji, sestre, braća,
bake, djedovi, ali
i brojni mještani
predvođeni njihovim najvjernijim
promicateljem, načelnikom Ivanom
Kranjčićem i pred-
OBRAZOVANJE
Dajmo djeci da čitaju!
Završio je još jedan Mjesec hrvatske
knjige koji je u OŠ Sveti Križ Začretje i
u samome mjestu (Dvorac Sv. Križ Začretje, Općinska knjižnica) i ove godine
obilovao događanjima.
Sve aktivnosti su bile usmjerene na poticanje čitanja kod djece i odraslih. Ovogodišnja tema, pjesnici i pjesništvo, bila
je vrlo zahvalna za rad s djecom jer su u
aktivnostima mogli sudjelovati učenici
svih razreda. Učenici razredne nastave
sudjelovali su na Nacionalnom kvizu za
poticanje čitanja koji je ove godine bio posvećen Grigoru Vitezu. Njegovom šaljivom
poezijom nije bilo teško potaknuti učenike
na suradnju. Svoju kreativnost, u radionici
Što bi radio Antuntun da sam ja Grigor Vitez, pokazali su i četvrtaši koji su se ovim
pjesnikom nastavili baviti i nakon ispunjavanja on-line upitnika za spomenuti kviz.
Njihovi radovi bili su izloženi u predvorju
škole. Ipak, poseban doživljaj bio im je
ispunjavanje kviza u računalnoj učionici –
ovo je učenicima bila svojevrsna priprema
za peti razred. Nagrađene učenice su u
Zagrebu prisustvovale izvlačenju nagrada
na sajmu knjiga Interliber gdje su gledale
lutkarsku predstavu Plava boja snijega.
U Mjesecu knjige realizirano je i svečano učlanjenje prvašića u knjižnicu
gdje je za njih, toga dana, odigrana
predstava Koje brige muče dvije knjige u izvedbi knjižničarki dječjeg odjela
Gradske knjižnice Krapina. Ohrabreni
učlanjenjem, prvašići su se kasnije vrlo
kreativno izražavali na temu Vitezovih
pjesama na nastavnim satovima u knjižnici, koje su za njih osmislile učiteljice i
knjižničarka. Osim ovih satova odrađeni
su i mnogi brojni satovi poticanja čita-
nja i informatičke pismenosti i u ostalim
razredima. U knjižnici je radom s učenicima osmašima koji pohađaju dodatnu
nastavu kemije obilježena i Međunarodna godina kemije. Nakon razgovora
o kritičkom vrednovanju weba učenici
su tražili informacije o mogućnostima
zapošljavanja sa studijem kemije, što je
na Međunarodni dan školskih knjižnica
rezultiralo izradom plakata. Učenici su
na taj način profesionalno orijentirani,
jednako kao što su dobili dodatne spoznaje o kemiji, informatičkoj pismenosti
i važnosti uloge knjižnica.
Knjižnicu su posjetili i vrtićevci kojima je
knjižničarka pričala priče. Sa šestašima je
još uvijek u tijeku priprema za književni
susret s književnicom Melitom Rundek.
Čitajući njenu knjigu Psima ulaz zabranjen kod učenika se javio iznimni interes
za čitanje sličnih djela suvremenih hrvatskih autora, a spomenuto djelo je vrlo
uspješno dramatizirala i dramska družina
GLAS ZAGORJA
broj 87
sjednikom Općinskog vijeća Dražen Čvek.
Nakon koncerta druženje je nastavljeno
uz slastice koje su donijeli njihovi roditelji, a kupnjom božićnih ukrasa mogli ste
pomoći njihov rad u idućem razdoblju.
Piše
Kristina Varžić
škole. U knjižnici je ugošćen i urednik
Modre laste, Borna Lulić, koji je održao
vrlo motivirajuće predavanje o novinarstvu i uredništvu za sve petaše i šestaše.
Sajam knjiga Interliber obišla je novinarska grupa, a o svojim dojmovima s terena ostatak škole obavještavaju izrađujući
informativni pano. Obilježavanje Mjeseca
završilo je već tradicionalnim događanjem, Završnom manifestacijom Mjeseca
hrvatske knjige u Muzeju Žitnica, gdje je
uz prigodan program ravnatelj škole uručio vrijedne nagrade učenicima koji su
sudjelovali u spomenutim aktivnostima.
Ovom prilikom je dramska družina prvi
put izvela dramatizaciju djela Psima ulaz
zabranjen. Ovakvim načinom rada vrlo se
uspješno potiču čitalačke sklonosti djece,
podiže im se svijest o važnoj ulozi knjižnica u današnjem društvu i razvija spoznaja
da je knjiga, unatoč svemu, i dalje vrlo važan medij u modernom društvu.
27
OPĆINA MARIJA BISTRICA
01. PROSINCA 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
KULTURA
Izvješće načelnika Stjepana Muheka Advent u Mariji Bistrici
U četvrtak 17. studenog, održana je
15. sjednica vijeća Općine Marija Bistrica.
Načelnik Stjepan Muhek, na početku
sjednice podnio je izvješće, u kojem
između ostalog ističe da se i u ovoj
godini nastavio trend smanjenja prihoda započet u drugom dijelu 2010.
kao posljedica manjeg povrata sredstava iz centralne države u JLS zbog
primjene novog poreznog sustava, ali,
nažalost, i zbog sve većeg broja stečajeva ili neisplata plaća radnicima koji
ostaju bez posla ili rade, a ne primaju
plaće. – Ovakva situacija odražava se
i na lokalnom nivou jer ljudi sve teže
podmiruju svoje obveze prema općini
s jedne strane, dok se s druge strane
kontinuirano povećava broj zahtjeva socijalno ugroženih stanovnika,
napominje Muhek. Usprkos teškom
stanju u općini su nastavili raditi na
svim važnim projektima i to prema
prioritetima i osiguranim financijskim
sredstvima.
– U ovoj smo godini uspjeli ishoditi
100% financiranja Hrvatskih voda za
projekt Kolektor II koji je u izgradnji, a
konačno je pokrenuto pitanje realizacije ugovora EIB II potpisanog 2009. pa je
raspisan natječaj i ugovor s odabranim
izvođačem o izgradnji dijela magistralnog cjevovoda koji mora biti realiziran
u roku od 7 mjeseci (210 dana). Istovre-
meno s tim aktivnostima realizirana je
preko Zagorskog vodovoda izgradnja dijela spomenutog vodovoda u visini učešća općine u Ugovoru s Ministarstvom.
Od ostalih aktivnosti Muhek je izdvojio
Dječji vrtić Pušlek, u kojem je napravljena adaptacija i kupljena nova oprema
za potrebe kuhinje, zatim Dom kulture,
pred kojim je uređen pločnik, a ugrađena su nova ulazna vrata. Sva društva i
udruge sufinanciraju se prema predviđanju, a završen je i projekt TZ Marjanski hodočasnički put koji financira općina, a povrat sredstava bit će od strane
IPE u 2012. Na sjednici su odrađene još
neke točke, a izdvajamo da su vijećnici
odabrali i suce porotnike županijskog
suda u Zagrebu – stalna služba u Zlataru. To su Ivan Bertović i Branko Vinković, dok je za suca porotnika za mladež
odabran Zdenko Zorić. (E. L.)
Turistička zajednica Općine Marija Bistrica i
KUD Lovro Ježek Marija
Bistrica prvi put organiziraju
manifestaciju
Advent u Mariji Bistrici.
Subotama i nedjeljama u
vrijeme Adventa na središnjem bistričkom trgu
održavat će se prodajne
izložbe i radionice starih
zanata, umjetničkih obrta, OPG-a i cvjećara, uz
ponudu tradicionalnih
jela i pića.
Advent u Mariji Bistrici počeo je izložbom Jaslica u Medičarnici Mahmet na
Trgu u Mariji Bistrici u subotu prije prve
nedjelje Adventa. KUD Lovro Ježek Marija Bistrica na drugu nedjelju Adventa, 4. prosinca organizira program uz
obilježavanje sv. Nikole. Predviđeno je
druženje djece sa sv. Nikolom i Krampusom. U Domu kulture u Mariji Bistrici od 10 sati na rasporedu je Interaktivna pričaonica za djecu pod vodstvom
Ivane Škrlec, a u 13 sati događanja se
sele na Trg pape Ivana Pavla II., gdje će
u programu za djecu sudjelovati Bojan
Jambrošić i Klaun Bento, a organizirana je i velika igra za djecu – potraga za
skrivenim blagom na Trgu.
KUD Lovro Ježek za tu nedjelju osigurao
je ponudu kuhanog vina, čaja, kestena
i slično. U subotu 17. prosinca, također u organizaciji KUD-a Lovro Ježek u
Bazilici MBB na rasporedu je adventski
koncert Mješovitog zbora Glazbenog
društva Sokol i Klape Pinguentum iz
Buzeta, s kojima bistrički KUD njeguje
prijateljske odnose. Gost koncerta je
mladi pijanist Jurica Vugrek, a početak
je u 19.30 sati.
Dodajmo tome, da KUD Lovro Ježek
tradicionalno daruje božićni koncert
svim svojim simpatizerima, sumještanima, ali i svim putnicima namjernicima u Mariju Bistricu. Na koncertu, koji
se tradicionalno održava na blagdan
Sv. Stjepana, popularno Štefanje, nastupit će sve sekcije KUD-a s gostima
iznenađenja. Koncert počinje u 17 sati
u Domu kulture. (E. L.)
OBRAZOVANJE
I u mojoj školi živi Vukovar
Osnovna škola Marija Bistrica i ove je
godine odlučila na poseban način obilježiti Dan sjećanja na žrtvu Vukovara,
18. studeni.
Kao i prošle godine, kroz nastavne
predmete, ali i u izvannastavnim aktivnostima provodi se program I u mojoj
školi živi Vukovar, a sve je krenulo od
28
inicijative vjeronaučne skupine pod
vodstvom vjeroučiteljice Barbare Sipine. Kako naglašavaju u OŠ Marija
Bistrica, projekt je odgojne vrijednosti,
a njime se na neki način želi dopuniti
ono što možda nedostaje u našim udžbenicima, a iznimno je važno za djecu
koja se u vrijeme vukovarske tragedije,
prije 20 godina nisu ni
rodila. Ovim se projektom, ističu u školi, želi
razviti i osjećaj domoljublja, s porukom da
se žrtva Vukovara nikada ne smije zaboraviti.
Dan prije same tužne
obljetnice, ove je godine organiziran susret
djece s vukovarskim
braniteljem Željko Mihaljevićem, koji je preživio strahote Vukovara, a nakon pada grada
devet mjeseci proveo je
u logorima. Vukovarski
branitelj prenio je djeci u Kapelici sv. Petra u
Svetištu Majke Božje Bistričke, svoje dojmove,
a strpljivo je odgovarao
i na njihova pitanja. Za
svog gosta učenici OŠ
U sklopu projekta svaki je učenik od papira izradio po dvije golubice,
pa je ukupno izrađeno tisuću golubica, koje su poslane u OŠ Mitnica, u
Vukovar. One će biti podijeljene svoj djeci vukovarskih osnovnih škola
koja će ih odnijeti u svoje obitelji. Tako će se obitelji Marije Bistrice
povezati s vukovarskim obiteljima. Na svakoj golubici je poruka Marija
Bistrica voli Vukovar. Golubice su izrađene od tvrđeg i mekšeg papira.
Tvrđa, deblja golubica predstavlja Vukovar koji nosi cijelu Hrvatsku, a
bistrička golubica je mekša i tanja i pomaže letjeti Vukovarskoj. Golubice predstavljaju ljubav djece iz Marije Bistrice i upućuju poruku da i u
Zagorju ima srca za Vukovar.
Marija Bistrica pripremili su i poklon,
vučedolsku golubicu, koju su izradili
sami i licitarsko srce. Rektor Svetišta
MBB vlč. Zlatko Koren predvodio je i
misu u bistričkoj bazilici, a nakon mise
GLAS ZAGORJA
broj 87
učenici su na putu od bistričke kalvarije do škole upalili lampaše i tako se
pridružili rijeci svjetla u Hrvatskoj i
odali počast Vukovaru – gradu heroja
i gradu heroju. (E. L.)
SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIČKE
SVETE MISE U SVETIŠTU MBB
kroz tjedan u 10,30 i 18 sati
nedjeljom 6,30, 9, 11 i 16 sati
ISPOVIJED U DOŠAŠĆU
svakodnevno prije sv. misa
24. XII. 2011. BADNJAK
sv. mise u 6 i 10,30 sati
polnoćke u 20, 22 i 24 sata
01. PROSINCA 2011.
sv. mise 25. i 26. XII. 2011.
BOŽIĆ, Sv. Stjepan
7,30; 9; 11 i 16 sati
Tri Kralja 6. I. 2012.
sv. mise 7,30; 9; 11 i 16 sati
(kod svih sv. misa blagoslov tamjana i zlata)
31. XII. Zahvalnica u 18 sati
MISE ZORNICE
Nova Godina 1. I. 2012.
sv. mise 7,30; 9; 11 i 16 sati
(blagoslov malene djece u 16 sati)
nedjeljom u 6,30 sati, a radnim danom u 7,00 sati
a od 17. do 24. XII. u 6 sati
duhovna obnova u Došašću 4., 11. i 18. XII.
a) nedjeljom u 11 sati sv. misa u Bazilici
b) 12,20 sati evangelizacijski susret (sv. Petar)
voditelj vlč. Dražen Radigović
5. I. 2011. blagoslov vode u 18 sati
OPÆINA ÐURMANEC
01. PROSINCA 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
Dodijeljene studentske
i učeničke pomoći
Općina Đurmanec je i ove godine
nastavila s dodjelom učeničkih i
studentskih pomoći – stipendi-
ja, te je sukladno raspisanom
natječaju i provedenom postupku dodijeljena 21 pomoć uče-
nicima srednjih škola, po 250
kuna mjesečno i 15 studentskih
pomoći, po 450 kuna mjesečno.
Rok za podnošenje zahtjeva bio je
15 dana od dana objave natječaja,
a potom je Komisija za dodjelu pomoći razmotrila i ocijenila pristigle
zahtjeve kojih je u otvorenom roku
predano ukupno 62, od čega 37 zahtjeva za dodjelu učeničke pomoći,
a 25 za dodjelu studentske pomoći.
Budući da su rješenja o odobrenim
pomoćima postala konačna, tj. protekli su svi žalbeni rokovi, pozivaju se
svi koji su ostvarili pravo na pomoć,
početkom prosinca u Upravni odjel
Općine Đurmanec radi potpisivanja
ugovora o dodjeli pomoći, kojim će
se definirati međusobna prava i obveze. (Miro Pavić )
jer su školski autobusi bili prisiljeni
stajati u trupu ceste, na izuzetno nepreglednoj dionici.
Zahvaljujući razumijevanju i dogovoru Hrvatskih cesta, Krapinsko-zagorske županije i Općine, projekt je ovih
dana uspješno završen. Izgrađena
su dva autobusna ugibališta za oba
smjera s odgovarajućim peronima,
riješena je odvodnja i ugrađena horizontalna i vertikalna signalizacija.
U vrlo kratkom roku bit će instalirani
i mjerači brzine - preventivni radari,
na čemu su posebno inzistirali predstavnici Općine i KZŽ kao dodatni
element sigurnosti prometovanja
pješaka i kontrole brzine.
Ovim putem pozivaju se roditelji i
djelatnici Osnovne škole na edukaciju i obučavanje djece za poštivanje i korištenje signalizacije kako bi
se u cijelosti smanjile opasnosti od
nesreća, s obzirom na složenu mikrolokaciju dionice ceste. Također je
dogovoren pojačan nadzor prometne policije. (Miro Pavić)
svučen novim asfaltnim slojem koji
omogućuje sigurniji i kvalitetniji dolazak djece u školu i lakše održavanje
tih površina.
Završeni su i radovi na odvodnji i
izgradnji pješačkih staza na županijskoj cesti 22001 Đurmanec –
Donji Macelj, kojima se osigurava
sigurnije prometovanje pješaka
prema zdravstvenoj ambulanti u
Đurmancu i dolazak mladih i najmlađe populacije na sportske sadržaje u Donjem Maclju.
(Miro Pavić)
PROMET
Izgrađena ugibališta autobusa
Inicijativa mještana i M.O. Macelj uspješno je realizirana izgradnjom i puštanjem u funkciju dvaju ugibališta
na državnoj cesti D-1 u Donjem Maclju, zaselak Smiljanova graba.
Naime, izgradnjom autoceste Zagreb-Macelj i nove dionice državne
ceste D-1 kao alternative uz auto-
cestu, lošim projektnim rješenjem
i puštanjem u promet ugrožena je
sigurnost prometovanja školaraca,
PROMET
Uređenje prilaza i platoa
Krapinsko-zagorska županija i Općina
Đurmanec zajednički su financirali
uređenje prilaznog platoa na ulazu u
30
Osnovnu školu Đurmanec, pri čemu
je riješeno pitanje odvodnje površinskih voda, a cijeli je prostor pre-
GLAS ZAGORJA
broj 87
OPÆINA KRAPINSKE TOPLICE
01. PROSINCA 2011.
KULTURA
U vlastitoj interpretaciji svojih stihova, uz umješno vođenje Karmelite
Pavliša obje su pjesnikinje pokazale radosnu stranu življenja, iako su
teme o kojima zbore, vrlo ozbiljne.
Redale su se slike iz svakodnevnog
života, toliko puta proživljene, prepoznata je zagorska gostoljubivost
i dobrota, sa sjetom se prisjećalo
nekih davnih mirnijih vremena, pa
i dobrih ljudi koji su još nedavno
živjeli uz nas. Ne skrivajući zadovolj-
Velika Gorica, Radiju Hrvatsko zagorje Krapina, recitalima kajkavske poezije i objavljene u zbornicima. Pjesma Ivanka slikice uvrštena je među
1000 najljepših pjesama na svijetu.
Snježana Šoštarko sama za sebe kaže,
pjesme su mi jednostavne kakva sam
i sama, ponekad nostalgične zbog
otuđenosti današnjeg društva, ali
pišem i vedre pjesme poput Babice
Jagice koja je za mene, iako šaljiva
pjesma o mojoj baki, zapravo simbol
Toplička večer poezije
Više kulturnih događanja dobro će prihvatiti
Topličani, dokazali su to svojim odazivom na
Topličku večer poezije, održane u Domu kulture u Krapinskim Toplicama u organizaciji Knjižnice. Sudjelovale su pjesnikinje sumještanke,
Snježana Šoštarko i Ivanka Hajsek.
stvo svojim sumještanka načelnik
Vladimir Huzak, uputio je iskrene
čestitke, i poželio sličnih druženja u
Toplicama.
Ivanka Hajsek rođena u Martinišću,
OŠ završila je u Velikom Trgovišću, a
gimnaziju i Pedagošku akademiju u
Zagrebu. Učiteljica je povijesti i geografije i voditeljica etno i novinarske
družine u Osnovnoj školi pri Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice. Poeziju
stvara samozatajno za sebe i svoju
dušu od rane mladosti, no do 1994.
stihove nije zapisivala niti objavljivala. Pjesme su joj kazivane na Hrvatskom radiju, Radio Sljemenu, Radiju
velike životne energije i upornosti. U
Krapinskim Toplicama radi kao fizioterapeut u Specijalnoj bolnici. Radost
poezije otkrila je napisavši pjesmu 30
let posvećenu obljetnici mješovitog
zbora KUD-a Zlatko Baloković, čija je
članica. Nakon ove Siniša Miklaužić
uglazbljuje još devet pjesama uglavnom izvedenih na ZGF Krijesnica u
interpretacijama Kavalira, Savskih
valova, Auswikl Muzikanata, Branka
Grebličkog Venteka. Sudjeluje na natječajima kajkavske poezije u Krapini i
Kustošiji gdje joj pjesme ulaze u zbornike. Pomalo piše i prozu pa se javlja
na natječaj Večernjeg lista za najljep-
šu božićnu priču gdje joj priča
ulazi u krug najljepših.
U glazbenom programu nastupili su Ženski vokalni ansambl
Sotelia, Siniša Miklaužić i Toplički tamburaši.
(T. Gregurović)
CUGI
Ivanka Hajsek
H mojih sienjah
čes moje dvorišče,
mimo mene
cielu nouč su cugi
bez štreke vozili.
H zrele šenice
i zelene kuruze
su se gubili,
znuovič dpohajali,
krajcali i othajali.
Pret hižu je mati stala
gledela i mučala.
Bežeči cugi h kmici?
KULTURA
Novi krov na kapelici
Marije Magdalene
Kapelica
Marije
Magdalene ponad
Krapinskih Toplica
zimu će dočekati s
novim pokrovom.
Ovu investiciju vrijednu 206 tisuća
kuna financiralo je
Ministarstvo kulture
Republike Hrvatske.
Uređenje ove kapelice nastavit će se
iduće godine, slijedi
vanjsko uređenje fasade, pročelja, vrata i prozora, a potom u trećoj etapi prići će se i unutarnjem
uređenju ovog spomenika kulture. Kapelicu sv. M. Magdalene, zaštitnice
mjesta, dali su sagraditi Gustav Ožegović i njegova žena Ivana, rođ. Paszthory,
godine 1877. na istoimenom brdu iznad Krapinskih Toplica. Nakon smrti oboje su sahranjeni u lijevom, vjerojatno dograđenom dijelu kapelice. (T. G.)
Te su moji mladi dnievi,
a z dvorišča jih moram pustiti!
Ne potepajte živlenje
Snježana Šoštarko
Gda ste mladi,
z posla na posel kak nori bežite.
Da bi priskrbeli čim več samo gledite.
Hižu za se, kakov stan za decu,
po priliki, vsakom auto ,na moru vikendicu...
a ak bu posel išel od ruke,
napravili bi nekaj i za vnuke.
I tak-dan za danom trošite leta.
Delate, skrbite, biznis vam cveta.
Imetek se širi, za vsakog bu dosta.
Predehnuti ne stignete od silnoga posla.
A onda vas najenput vreme lupi po glavi.
Najdu vas betege, nekak niste pravi.
Naborano lice z špeglina vas luče,
posedeli vam lasi, srce slabejše tuče.
Deca su vam zrasla, prešla su vu svet,
živlenja vašeg družica, hvenula kak cvet.
Od vseh teh let, gda posel bil je preči,
postali ste si stranjski-presušile su reči.
Dušu vam je stislo velko trplenje.
Kak ste to potepli svoje živlenje?!
I dali bi vse kaj ste do zde priskrbeli
za cajte z obitelji terih niste meli,
za nekterni osmeh i kakvu toplu reč...
v živlenju samo to vam treba i nič več.
OBRAZOVANJE
Županijski kros
Na županijskom krosu održanom u Krapinskim Toplicama sudjelovalo je 26 osnovnih i 7
srednjih škola s ukupno 432 trkača.
Učenici Osnovne škole Krapinske
Toplice ostvarili su odlične rezultate
u svim kategorijama. Učenice 5. i 6.
razreda osvojile su ekipno 2. mjesto,
kao i učenici istih razreda. Još su bolji
bili učenici 7. i 8. razreda koji su pobijedili i u muškoj i u ženskoj kategoriji, te su kao pobjednici stekli pravo
sudjelovanja na poluzavršnici Državnog prvenstva osnovnih škola.
GLAS ZAGORJA
broj 87
U pojedinačnoj konkurenciji na pobjedničko postolje stalo je petero
osnovaca ove škole. Klaudija Kelemović je pobijedila u konkurenciji
učenica 7. i 8. razreda, Jelena Filipaj je osvojila 3. mjesto, a Krešimir
Vdović, Vedran Kramarić i Kristijan
Očić su osvojili prva tri mjesta u
konkurenciji učenika 7. i 8. razreda.(gz)
31
01. PROSINCA 2011.
OPÆINA JESENJE
EKOLOGIJA
Uredio i napisao
Ivan Habijanec
Predavanje – Šume zelena pluća Zagorja
Povodom obilježavanja Međunarodne godine šuma, Javna
ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima
naže županije u suradnji sa KZŽ pokrenula je projekt Šume
– zelena pluća Zagorja. Uz pomoć partnera Hrvatskih šuma,
te Hrvatskim šumarskim institutom Jastrebarsko održano je
predavanje za privatne šumovlasnike s područja središnjeg
i sjevernog dijela naše županije u dvorani Doma kulture u
Gornjem Jesenju.
Predavači su bili prof. dr. sc. Ivan Martinić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu,
mr. sc. Miljenko Županić iz Hrvatskog šumarskog instituta, mr. sc. Ivica Milković
rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma
u Upravi šuma – Podružnica Zagreb, te
dr. sc. Miroslav Harapin.
Cilj predavanja bio je upoznavanje šumovlasnika za očuvanjem i održivim gospodarenjem privatnim šumama u našoj
županiji. Predavači su govorili o značenju
privatnih šuma u očuvanju prirode, okoliša i krajolika koji su ključni za kvalitetu
života. Veliku ulogu ima gospodarenje
šumama u smislu korištenja drvne mase,
čuvanje biološke raznolikosti koja je neophodna za očuvanje prirodne ravnoteže koja pak utječe na opće stanje šuma.
Predavanje je predvodio ravnatelj Javne
ustanove ing. Ivan Ištok, a uslijedila je
rasprava na kojoj je iznijeta problematiku s kojom se susreću privatni vlasnici
šuma. Naglasili su problem neriješenih
imovinsko-pravnih odnosa, rascjepkanost parcela, neizgrađenost šumskih
cesta i puteva kao i nejedinstveno tržište
drvne mase kako bi se mogla odrediti jedinstvena cijena drvne mase. Također je
postavljeno pitanje u kakvom se zdravstvenom stanju nalaze naše šume, na
što je dr. sc Miroslav Harapin odgovorio
kako su naše šume u izuzetno dobrom
stanju, što zasigurno trebamo zahvaliti
biološkoj raznolikosti naših šuma. Svi
prisutni složili su se kako je nužno početi
sa rješavanjem imovinsko pravnih odnosa, a preko udruga pokrenuti izgradnju
šumskih prometnica pri čemu glavnu
ulogu treba imati resorno Ministarstvo
kao i jedinice lokalne samouprave.
UDRUGE
Skrb za šume
Udruga privatnih šumovlasnika Jela Jesenje održala je u
dvorani Doma kulture u Gornjem Jesenju svoju redovitu
izvještajnu godišnju skupštinu, kojoj je nazočila većina članova udruge, te gosti načelnik općine Jesenje Ivan Maligec i
predsjednik udruge šumovlasnika Kesten iz Lepoglave.
Iz izvješće o radu kojeg je podnio predsjednik Stjepan Kovačec doznajemo
kako su članovi bili na stručno-edukativnom izletu, te prisustvovali predavanju na temu Rad sa motornom pilom
na siguran način. Podnesen je zahtjev
i ishođena potrebna dokumentacija za
uređenje šumskih prometnica i puteva
Brdo - Sekolje i Artići – Kal – Jagušić.
Šumska cesta na Brdu je izgrađena u
potpunosti dok su na šumskom putu
Artići – Kal - Jagušić izvedeni zemljani
radovi, te je podnesen zahtjev Ministarstvu za daljnje uređenje. I u prošloj
godini na natjecanju udruga privatnih
32
šumovlasnika u Križevcima postignut
je uspjeh osvajanjem prvog mjesta.
Kontinuirano se poziva šumovlasnike
da se registriraju kod ministarstva šumarstva, kako bi što lakše mogli ostvariti svoja prava i ući u program za subvencije na uzgoju i održavanju svojih
šuma. Na kraju se predsjednik zahvalio
Vijeću i načelniku Općini Jesenje financijski pomažu rad udruge.
Načelnik općine Ivan Maligec pohvalio
je rad udruge, što se vidi iz uspješno
realiziranog zacrtanog programa, te je
obećao daljnju financijsku pomoć općine Jesenje.
IZ RADA ŽUPE
Misa zahvalnica za
darove zemlje
U župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u
Gornjem Jesenju, prve nedjelje u studenom služena je misa zahvalnica za
plodove zemlje. Misno slavlje predvodio je fra. Vlado Mustač, župnik župe
Đurmanec, a koncelebrirali su mu vlč.
Stjepan Vorih dekan bednjanskog dekanata i župnik u Vrbnu, Ivan Hruško
župnik župe Cvetlin i domaći župnik
Josip Krčmar.
U propovijedi fra Mustač naglasio je
važnost zahvalnosti – Zahvalnica jest
dan kada na poseban način zahvaljujemo Bogu za primljena dobra u ovoj
godini, no zahvaljivati trebamo svakodnevno, čineći dobra djela, pomažući
potrebitima, naša dobra djela bit će
zahvalnost Bogu od kojeg nam dolazi
svako dobro – naglasio je fra Mustač.
Ispred glavnog oltara bili su postavljeni
brojni plodovi: povrće, voće, žitarice…
a kroz središte crkve na postavljenim
stolovima bili su pekarski proizvodi i kolači. Misnom slavlju nazočili su članovi
udruga s područja općine, a pjevanjem
su ga uveličali dječji crkveni zbor predvođen Monikom Galović i školski pjevački zbor s prof. Anitom Habjanec. Na
kraju slavlja načelnik Općine Ivan Maligec domaćem je župniku pateru Krčmaru povodom prve godišnjice djelovanja
i rada u župi uručio sliku koja uprizoruje crkvu i župni dvor, a koja je nastala
na likovnoj koloniji. Slavlje je proteklo
u duhu zahvalnosti i radosti, a završilo
pjesmama Tebe Boga hvalimo i Hvala ti
Bože za ovaj dan. Uz zahvalu dragome
Bogu u čije smo ime okupljeni, te svima
koji su sudjelovali na ovoj svečanosti,
domaći župnik pozvao je sve okupljene
na druženje uz pekarske proizvode Pekare Jedvaj, kolače koje su pripremile
vrijedne domaćice, te sokove i vino koje
su za tu prigodu pripremili vinogradari.
RASVJETA
Ovih dana završena je rekonstrukcija niskonaponske električne mreže i izgradnja javne rasvjete na većem području Gornjeg Jesenja i Lužana.
Budući da je održavanje javne rasvjete u nadležnosti općine, postignut je dogovor s HEP-om da
se na trafostanice ugrade upravljački ormarići
preko kojih će se moći upravljati javnom rasvjetom. Ormariće su izradili i postavili djelatnici
obrta Elektroservis Kranjčec, kojima je povjereno održavanje javne rasvjete na području Općine Jesenje. Ormarići su postavljeni na trafostanicama u Gornjem Jesenju, Donjem Jesenju,
Cerju i Lužanima, a njihova izrada i instaliranje
financirana je iz proračuna Općine Jesenje.
GLAS ZAGORJA
broj 87
OPĆINA MAČE
01. PROSINCA 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
Hrvatske vode, vodno-gospodarska ispostava za slivno
područje Krapina – Sutla, iz Velikog Trgovišća, uredili su
korito vodotoka na potoku Velika – Poznanovec – Mali
Bukovec. Na području općine Mače uređenje vodotoka
obuhvatilo je sječu drveća i tehničko čišćenje korita vodotoka potoka Velika, te oblaganje potoka kamenom
kod novosagrađenog
mosta na cesti prema
Poznanovcu. S radovima se započelo od
granice s općinom
Bedekovčina u Poznanovcu, a regulacija je
obavljena gotovo do
samog središta Mača.
Uređenje vodotoka
O NJIMA SE GOVORI
SPORT
Kajde u novim
spotovima
Šahisti u 4. ligu
Završena su natjecanja u seniorskim šahovskim ligama Centar A i
Centar D, u kojima se natječu zagorski klubovi. U Trećoj ligi Centar
A novi prvak je Petrinja. Krapina
je osvojila treće mjesto, a zabočki
Polet je četvrti. Šahisti mačanskog
Gaja sezonu su završili na 10. mjestu te se na proljeće vraćaju u 4.
ligu.
KULTURA
Čitajmo zajedno –
čitajmo naglas
Četiri osnovne škole iz Krapinsko-zagorske županije – iz Belca, Mača, Lobora i Zlatara provode u ovoj školskoj godini
zajednički projekt Čitajmo zajedno – čitajmo naglas. Cilj je
ovoga projekta potaknuti učenike na razumijevanje pročitanoga, razvijanje tehnike čitanja i međusobne suradnje.
Iz svake od četiriju škola u projektu sudjeluje jedno odjeljenje i u
svakom susretu s odjeljenjem pročitat ćemo jedno poglavlje Šarlotine mreže naglas, a pozvat ćemo i
roditelje da se uključe, te da i oni
kod kuće djeci pročitaju dio knjige.
Time želimo postići to da roditelji
čitaju pred djecom i s djecom –
istaknuo je Saša Sabol (OŠ Mače i
OŠ Belec), koji je s Monikom Gregurić (OŠ Franje Horvata Kiša Lobor), Denisom Vincekom (OŠ Ante
Kovačića Zlatar) i Lovorkom Puklin
(Gradska knjižnica Zlatar) nositelj
projekta Čitajmo zajedno – čitajmo naglas.
Ovih četvero ambicioznih knjižničara pročitat će do proljeća u
izabranim odjeljenjima naglas
cijelu knjigu Šarlotina mreža, a
učenici će svoje znanje o pročitanome pokazati na zajedničkom
susretu u proljeće. Prvi susret
bio je posvećen Međunarodnom
danu zaštite životinja, a u drugome, koji je održan u Mjesecu hrvatske knjige, učenici su naučili i
kako se služiti enciklopedijama.
– Uza spomenute ciljeve, željeli
bismo ukazati na nenadomjestivu ulogu školskih knjižničara u
poticanju čitanja i razvoju tehnike čitanja, te pridobiti mjerodavne za uspostavu modela kojim
se osigurava svakom školskom
knjižničaru da na početku školske godine dobije na raspolaganje određenu sumu novca za
nabavu knjižnične građe tijekom
školske godine – zaključio je Saša
Sabol.
Dva spota u tjedan
dana… zvuči pomalo
čudno, ali tako je! Članice ženske vokalne grupe
Kajda pripremaju vam
dva nova spota. Prvi je
prigodan za nadolazeće
blagdane, pjesma koju
djevojke izvode u duetu
s Brankom Mutakom,
koji je i autor iste. Vrijeme Božića snimljeno
je u božićnom ambijentu, uz
gitaru, božićno drvce, kolačiće i veselu atmosferu svih
sudionika.
Spot za pjesmu Kušni me sniman je u studiju, te je zamišljen kao razgovor s jednom
ljubavi, tako da se svatko
može pronaći u pjesmi i priči!
Spotovi su snimljeni pod dirigentskom palicom Marija
Kroga iz Krog Multimedia.
GLAS ZAGORJA
broj 87
33
Prva promocija diplomanata Veleu
U festivalskoj dvorani u Krapini, održana je prva
svečana promocija prvostupnika i prvostupnica
Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina. Tom su prigodom 25-orici diplomanata uručene svjedodžbe
o završenom stručnom studiju ovog Veleučili-
šta. – To je povijesni trenutak i za Veleučilište i
za Krapinu, jer su to prvi prvostupnici inženjeri
koji su dobili svoja uvjerenja na VHZK, istaknuo
je dekan Antun Presečki. Prodekan za nastavu i
znanost Nenad Sikirica najavio je uvođenje no-
vih dislociranih studija Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina u Bedekovčini i Zagrebu. Od iduće
godine trebao bi, naime, početi radom dislocirani studij građevine u Bedekovčini, te dislocirani
studij medija u Zagrebu. Povrh toga, u suradnji
Fotografije
FOTO STUDIO FRK
Tekst i slike
Dunja Horvatin
Prvi red s lijeva na desno:
Ovčar Martina, Jamnić
Borislav, Vrhovski
Mladen, Pavić Ivan,
Svedružić Vlatka,
prodekan za nastavu
Sikirica Nenad, mag.ing.
el., pred., dekan prof.
dr.sc. Presečki Antun,
prodekan za suradnju
prof.dr.sc. Pašagić
Husein, prodekan za
financije mr.sc. Flego
Miroslav, viši pred.
Drugi red s lijeva na
desno:
Erdelja Zlatko, Poslončec
Tomislav, Vučilovski
Željko, Slugečić Miroslav,
Dolski Dino, Barilar
Kristijan, Barilar Damir,
Hršak Mirko, Golub Jožica
Treći red s lijeva na
desno:
Ljubas Vjekoslav,
Penezić Goran, Belošević
Anđelko, Ivanić Tomica,
Koprivnjak Ivica, Čajko
Velimir, Ortner Zvonko,
Međugorac Ana
učilišta Hrvatsko zagorje Krapina
s Obrtničkom komorom Zagreb, krenut ćemo i s
izvođenjem studija Operativnog menadžmenta i
Prometne logistike u Zagrebu u Ilici 49, a u iduće
tri godine i specijalističke studije iz svih navedenih područja.
Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina trenutno polazi 200 studenata, kojima predaje 64 profesora
od kojih su 32 doktori znanosti. Na prvoj promociji promovirano je 6 inženjerki i 19 inženjera i to
11 iz Prometne logistike i 14 iz Informatike. Oni će
tako uz svoja imena pridodati stručni prvostupnik
(baccalaureus) inženjer informacijskih tehnologija,
bacc.ing.techn.inf. ili stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer prometne logistike, bacc.ing.traff.
logist. Čestitamo.
OPĆINA RADOBOJ
01. PROSINCA 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
OPĆINSKA UPRAVA
Iz načelnikova izvješća Niže naknade za priključak za vodovod
U prvoj polovici ove godine Općina je ostvarila prihode u iznosu od
3.034.614 kn. Najznačajniji prihod
ostvaren je od poreza na dohodak,
i to u iznosu od 2.285.231 kn, a od
ostalih prihoda spominje se pomoć
iz državnog proračuna od 252.225
kn, Krapinsko-zagorske županije od
87.229 kn, a ostatak je ostvaren od
poreza na promet nekretnina, komunalne naknade, prodaje grobnih
mjesta i grobne naknade.
Rashodi su za prvih šest mjeseci
iznosili ukupno 2.835.874 kn. Najznačajniji iznos izdvojen je za kupnju poslovnog prostora od Poljoprivredne zadruge Krapina, 206.743
kn, za sufinanciranje dječjih vrtića i
male škole iz općinskog je proračuna otišlo 257.615 kn, za komunalnu
infrastrukturu 150.065 kn, za izradu projekata 107.550, vatrogasnim
je društvima ukupno doznačeno
138.000, a za održavanje groblja i
javnih površina 158.234 kn.
Suradnja s Krapinsko-zagorskom
županijom Općini Radoboj donosi
vidljive koristi. Tako su zahvaljujući
pripremljenim projektima potpisani
ugovori na temelju kojih se financiraju ili će se financirati: sanacija
nerazvrstanih cesta, vodoopskrba,
uređenje prilaza kod škole u Gornjoj
Šemnici, sanacija klizišta i asfaltiranje
Križnog puta, sve u ukupnom iznosu
od 270.000 kn. Načelnik je osim toga
svoje aktivnosti usmjerio na izgradnju i rekonstrukciju javne rasvjete,
izradu urbanističkih planova, održavanje komunalne infrastrukture,
adaptaciju starih školskih prostora,
dogradnju zgrade OŠ u Radoboju te
suradnju s nadležnim institucijama
radi realizacije zacrtanih planova.
KULTURA
Edukacijsko-promidžbeni centar
U prostorijama Opæine Radoboj svoj potpis Sporazumu o suradnji na Projektu integracije u EU Natura 2000, stavio je župan Siniša Hajdaš Dončić.
Županijska Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima prijavila je kao svoj projekt
uređenje starog spremišta u Radoboju u edukacijsko-informativni centar.
Ovaj centar prvi je objekt takve vrste
u Županiji, koji će služiti za prezentaciju prirodnih vrijednosti županije,
te koristiti za održavanje edukativnih
radionica, predavanja i izložbi - rekao je župan Hajdaš Dončić. Ukupna
vrijednost sredstava koja se dobivaju u potpunosti sredstvima Svjetske
banke je 1.500.000 kn.
U konačnici će dodati Radoboju jedan plus i zvjezdicu jer će postati
kontinentalna lokacija zagorskog
turizma. Uređenjem i opremanjem
spomenutog objekta stvorit će se
uvjeti za kvalitetniju prezentaciju i
očuvanje područja europske mreže
NATURA 2000, budućeg zaštićenog
područja Hrvatsko zagorje, kao i
ostalih znamenitosti ovoga kraja i
čitave županije, te definirati Radoboj
36
kao zanimljivu turističku destinaciju.
Načelnik Anđelko Topolovec nije krio
zadovoljstvo projektom, jer kako dodaje, turizam je prva grana u općini
Radoboj. Završetak radova na edukacijsko-informativnom centru očekuje se iduće godine, najavio je ravnatelj Javne ustanove za upravljanje
zaštićenim prirodnim vrijednostima
Krapinsko-zagorske županije, Ivan
Ištok, koji je ujedno predstavio cjeloviti projekt s prezentacijom planiranog unutarnjeg uređenja. Objekt će
koristiti i za ekološku edukaciju svih
interesnih skupina, promociji prirodnih vrijednosti i promociji Nacionalne ekološke mreže. Imat će status
energetski učinkovite zgrade te će
se koristi zajednička toplinska pumpa za grijanje i hlađenje objekta, a
predviđena je i izgradnja posebne
rampe za invalide.
Dodajmo još, ministar kulture RH Jasen Mesić već ranije je potpisao ovaj
ugovor.
Na temelju Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva vijećnici Općine Radoboj
donijeli su Odluku o priključenju
na komunalne vodne građevine,
kojom se utvrđuju postupak i uvjeti
priključenja građevine i druge nekretnine na komunalne vodne građevine, obveza priključenja, rokovi,
naknada i način plaćanja te prekršajne odredbe.
Naknada za priključak ubuduće će se
utvrđivati i plaćati na temelju brutoplaće zaposlenih u Hrvatskoj u prethodnoj godini. Tako je predviđeno
da se za stambeni objekt do 200 m2
bruto-površine priključak za vodu
plaća u iznosu od 25% od bruto-plaće u prethodnoj godini, što bi sada
iznosilo oko 1.900 kuna, dok će za
priključenje manjih objekata za koje
ne treba građevinska i druge dozvole
te za vodovode na poljoprivrednim
površinama, vinogradima ili voćnjacima plaćati 20% od bruto-plaće, odnosno u ovoj godini oko 1.600 kuna.
Za poslovne i stambene objekte većih
površina naknada se povećava sve do
iznosa od dvije prosječne bruto-plaće
u prethodnoj godini.
Naknade su prihod Općine i sve poslove oko izdavanja rješenja, visine
i načina plaćanja naknade obavljaju
općinske službe.
TELEKOMUNIKACIJE
Jedni ih traže, drugi su protiv
Na užem području Radoboja trenutno su u tijeku radovi na postavljanju dva visoka stupa i pripadajućih
objekata koji će služiti za odašiljanje signala za mobitele, radio i televizijske programe.
Na uzvisini kod zaselka Horvati već
se lijepo vidi metalna konstrukcija
stupa na kojoj će se montirati antene i služit će za prijem i odašiljanje
signala potrebnih za normalno funkcioniranje mobitela, dok se u Maloj
Gori, podno zaselka Malogorski odvijaju radovi koji će omogućiti postavljanje antenskog stupa s kojeg će
se širiti radio i TV valovi.
Godinama su mještani Jazvina i nekih drugih područja Općine Radoboj
prigovarali kako nemaju dobrog signala za svoje mobitele i sada će im ta
briga biti skinuta s vrata jer jedan od
vodećih operatera mobilne telefonije postavlja uređaje koji će signalom
pokriti cjelokupno područje. No, vidjevši što se događa, pojedini mještani koji žive u blizini budućeg repetitora bojeći se štetnog zračenja,
donijeli su odluku da potpisivanjem
peticije to spriječe.
Ova je tema pobudila i interes općinskih vijećnika u Radoboju na posljednjoj sjednici. Postavili su pitanje
imaju li objekti koji se grade studiju
utjecaja na okoliš? Od odgovornih
je uslijedio odgovor da je riječ o tipskim projektima, koji se postavljaju i
u gusto naseljenim mjestima i nisu
štetni za okoliš. I tako dok napredna
tehnologija jednima donosi zadovoljstvo drugi se boje za svoje zdravlje. Što se toga tiče nismo drugačiji
od drugih sredina. (vir)
CESTOGRADNJA
Misa zahvalnica i
blagoslov ceste
U nedjelju 20. studenoga 2011. održavanjem sv. mise u kapeli Svetog
Jakoba i blagoslovom ceste, označeno je cestovno povezivanje Gorjana
Sutinskih s Radobojem. Proširena
je i modernizirana dionica Rimske
ceste pa su stvoreni uvjeti za normalan promet.
Iako je to tek jedan dio predviđenog
posla na toj prometnici, korist je velika. Do prije mjesec dana gotovo
neprohodna dionica ceste prema
Gorjanima pretvorena je u suvremenu prometnicu, i to je bio povod da
radobojski župnik vlč. Ivica Bračun
služi misu zahvalnicu u kapeli Sv.
GLAS ZAGORJA
broj 87
Jakoba i blagoslovi samu cestu kod
novoizgrađene kapelice, gdje je uz
cestu asfaltirano proširenje i postavljen Zeleni otok. Ovaj su događaj za
svoju izbornu promociju iskoristili
predstavnici Kukuriku koalicije, koji
su se predvođeni županom krapinsko zagorskim, Sinišom Hajdašem
Dončićem, Anđelkom Topolovcem,
načelnikom Općine Radoboj i Dunjom Špoljar, kandidatima za Sabor
Republike Hrvatske družili s mještanima uz kuhano vino, domaću rakiju
i gulaš. Svoj doprinos dobrom raspoloženju dali su i glazbenici limene
glazbe Radobojska zvona. (vir)
OPĆINA PETROVSKO
01. PROSINCA 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
Za vodu 200 tisuća kuna
Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja,
Branko Mučnjak i načelnik Općine Petrovsko, Ivan
Šanjug, sredinom studenoga potpisali su Ugovor o
sufinanciranju izgradnje magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda. Ministarstvo regionalnog razvoja za
tu je namjenu osiguralo 200 tisuća kuna.
Što prije kvalitetno riješiti pitanje
vodoopskrbe svojih žitelja, zadatak
je odgovornih u Općini Petrovsko.
Naime, stanovnici općine Petrovsko
vodom se opslužuju iz 15 privatnih
vodovoda od kojih većina u tijeku
ljeta ima smanjeni dotok vode.
- Imamo malu izgrađenost magistralnog cjevovoda samim tim i vodovodne mreže, pa je prigoda potpisivanja
ugovora o sufinanciranju magistralnog cjevovoda u općini Petrovsko u
iznosu od 200 tisuća kuna iznimno
značajna u rješavanju prioritetne
izgradnje magistralnog cjevovoda. istaknuo je načelnik Općine Ivan Šanjug. Do kraja godine bit će završena
projektna dokumentacija za magistralni vod i sekundarnu vodovodnu
mrežu, za naselja Gredenec, Stara
Ves i Pačetina.
- Drago mi je kao državnom tajniku
Ministarstva regionalnog razvoja
šumarstva i vodnog gospodarstva
što smo pred realizacijom još jednog projekta koje provodi ovo ministarstvo, prije svega vezano za
regionalni razvoj, odnosno pomoć
u sufinanciranju projekata jedinica lokalne samouprave - istaknuo
je Branko Mučnjak i dodao, slični
Ugovori o sufinanciranju infrastrukturnih projekata potpisani
su u općinama Kraljevec na Sutli,
Novi Golubovec i Zagorska Sela.
Zajedno s ugovorom potpisanim
u Petrovskom ukupna vrijednost
investicija doseže 600 tisuća kuna.
Do sada resorno ministarstvo je za
sufinanciranje 44 projekta komunalne i društvene infrastrukture na
područje Krapinsko-zagorske županije plasiralo više od 210 milijuna
kuna. (T. G.)
ture, ali i brojna druga sportska i
društvena događanja. U općini Petrovsko sportske i udruge iz kulture
vape za jednim takvim objektom u
kojem bi mogle javno prezentirati
svoje stvaralaštvo.
Za nedavnog boravka u općini Petrovsko Branko Mučnjak državni
tajnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, najavio je EIB 3, projekt koji
po principima razvijenosti, odnosno
nerazvijenosti lokalne samouprave osigurava čak i do 90% iznosa
potrebnih sredstava. U Općini Petrovsko, na vrijeme su se pripremili,
imaju gotove projekte, a nominirali
su program izgradnje sportske dvorane. U Ministarstvu, ističe Mučnjak,
čekamo da se pripreme svi prijedlozi
i da se krene u realizacije. Izgradnja
sportske dvorane mogla bi, dakle,
uskoro početi. Spomenimo još, vrijednost projektne dokumentacije i
troškovi predviđeni troškovnikom
dosežu 10 milijuna kuna, no taj iznos
nakon provedenog natječaja može
biti i znatno manji. (T. G.)
OBRAZOVANJE
Sportska dvorana od sna do jave
Opæina Petrovsko jedna je od rijetkih koja nema izgrađenu sportsku dvoranu. OŠ Antuna Mihanovića
trenutačno ima 190 učenika i oni u zimskim mjesecima nemaju uvjete za održavanje nastave tjelesne
i zdravstvene kulture.
Trenutačno se nastava tjelesne i
zdravstvene kulture održava u jednoj neprikladnoj učionici, doznajemo od načelnika Ivana Šanjuga.
Sportska dvorana uz Osnovnu školu
Antuna Mihanovića omogućit će
osnovcima primjereno održavanje
satova tjelesne i zdravstvene kul-
OBRAZOVANJE
OBRAZOVANJE
Istraživanje enciklopedija
Čestitke
Štefici i Nikoli
Učenica Štefica Šanjug osvojila
je prvu nagradu na 9. Kloštranskim haiku susretima. Sjajan je
to uspjeh učenika OŠ Antuna
Mihanovića iz Petrovskog koje
je pripremala učiteljica Marija
Bolšec, tim više što su pohvale
uslijedile i za ostale uratke.
Učenica Štefica Škrnjug osvojila
je prvu nagradu za svoju haiku
pjesmu:
usred zelene trave
otoci plave i žute
perunike
Uz to, Štefica je dobila i pohvalu
za pjesmu:
livadom
vjetar nosi sjene
oblaka i ptica
Na susretima je pohvaljena i haiku pjesma Nikole Šanjuga:
samo jedna ruža
dočekala vjetar
za posljednji ples
U mjesecu knjige više posjećujemo
knjižnice, sudjelujemo u priredbama
koje se u toj prigodi organiziraju, pa
i više čitamo.
Učenici 3.a razreda OŠ Antuna Mihanovića u svojoj su školskoj knjižnici
istraživali enciklopedije i referentnu
zbirku. Kroz druženje u
knjižnici učenici su ponovili sve što već znaju,
te naučili kako se koristiti rječnikom, leksikonom i enciklopedijom.
Rješavali su zadatke i
na kraju se igrali igre
asocijacije.
Evo nekih dojmova nakon satova:
- U knjižnici mi je bilo
zanimljivo jer smo
GLAS ZAGORJA
broj 87
saznali puno novih riječi i malo se
igrali.
- U školskoj knjižnici sam bila uzbuđena jer nisam znala što ću novo
saznati.
- Svidjelo mi se pričati i nešto novo
saznati. Uz igru i rad je ljepše učiti.
37
OPĆINA STUBIÈKE TOPLICE
01. PROSINCA 2011.
KULTURA
TURIZAM
Bajkovita jesen
u znaku knjige
Izdana turistička karta
Stubičkih Toplica
Turistička zajednica u suradnji sa Općinom izdala
je turističku kartu Stubičkih Toplica, sa svrhom turističke promidžbe cjelokupnog mjesta.
Prošle godine otvorena školska knjižnica u OŠ Stubičke Toplice ove je jeseni pripremila različita kulturna događanja i približila svijet knjige i pisane riječi.
Mjesec hrvatske knjige otvorila je
Željka Horvat-Vukelja. Učenici su se
potom pripremali za Nacionalni kviz
za poticanje čitanja, posjetili 34. sajam
knjiga i učila Interliber i pogledali predstavu Plava boja snijega. Posebno ih je
iznenadio posjet pripovjedačice bajki
Jasne Held. Školu su posjetila djeca
iz Dječjeg vrtića Zvirek, članice skupine Mladi knjižničari bibliofili izvele su
igrokaz, a Mjesec hrvatske knjige u OŠ
Stubičke Toplice završio je na najbolji
mogući način. Učenici su i ove godine
briljirali na Hrvatskom dječjem festivalu te će njihovi radovi biti uvršteni
u Zbornik 18. HDF-a. Pjesma Jabuke
Martine Čižmek, učenice četvrtog
razreda (mentorica Anita Kobelščak),
i pjesma Dešč osmaša Filipa Levaka
(mentorica Tatjana Benko), oduševile
su prosudbeno povjerenstvo, baš kao
i likovni rad Jesen u mome kraju, učenice trećeg razreda Anamarije Pilarić
(mentorica Brigitte Gmaz).
Program i samo djelovanje
Turističke zajednice usmjereni
su na koordinaciju i suradnju
s pravnim i fizičkim osobama,
koje su neposredno ili posredno uključene u turistički promet radi zajedničke što bolje
turističke promocije. Turistička
karta obuhvaća cjelokupno
područje Općine, a poleđina
karte koristila se kao reklamni
prostor predviđen za oglašavanje s info podacima 32 poslovna subjekta koja su kupnjom
oglasnog prostora ujedno i
sufinancirala izradu karte.
Za sve zainteresirane mještane, posjetitelje i putnike namjernike turistička karta Stubičkih Toplica može se kupiti
u Turističkom uredu Turističke zajednice Općine Stubičke
Toplice.
KULTURA
Postignuća u projektu Zagorje, ti moje blago
Općina Stubičke Toplice može biti ponosna na rezultate koje je postigla u projektu Zagorje, ti moje blago
Projekt kulture življenja Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije
provodi se s ciljem očuvanja, zaštite i
obnove izvornih tradicijskih vrijednosti Hrvatskog zagorja.
Njegova poruka je posadimo cvijet,
uresimo grm, posadimo stablo lipe,
stare sorte voća, obnovimo zdenac i
trnac, obnovimo tradicijske vrtove i
drage nam stare hiže i kleti, uređujmo
okoliše, okućnice i vrtove, pletimo za-
38
gorske plotove, sadimo zelene živice.
Nagrađeni mještani i poslovni subjekti Stubičkih Toplica za 2011.:
Kategorija Ugostiteljski objekti i terase – Kavana Maksimilijan
Kategorija Crkve i kapele – Kapela svetog Antuna Padovinskog
Kategorija Tradicijsko cvijeće i kuća –
Anica Vidović, Mlinarska 14
Kategorija Pleteni plot - Dragutin Gospočić, Strmec Stubički 314
Kategorija Tradicijsko cvijeće - Suzana
i Janko Suhina, Ljube Babića Đalskoga
23a
Posebno priznanje pripalo je Općini
Stubičke Toplice za Ribarsku kuću na
jezeru Jarki i Dječjem vrtiću Zvirek za
Tradicijski povrtnjak
Nagrađeni mještani i poslovni subjekti
Stubičkih Toplica za 2010.:
Kategorija Zelena živica – Obitelj Markuš, Mlinarska 8 i Ana Balaško, Pila 38
Kategorija Tradicijsko cvijeće – Nadica
Jozić Borić, Sljemenski put bb
Kategorija Hoteli – Apartmanska kuća
Snježna kraljica
Kategorija Ugostiteljski objekti i terase – Irish pub Temple bar
Kategorija škole – Osnovna škola Stubičke Toplice
Kategorija Vrtići – Dječji vrtić Zvirek
Kategorija Kapela – Kapela svete Katarine
KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
Rekonstrukcija
oborinske odvodnje
U Ulici Viktora Šipeka u Stubičkim Toplicama završeni su radovi na rekonstrukciji oborinske odvodnje sa državne
ceste D 307. Radovima je obuhvaćena
postava slivničkih rešetki, izrada upojnih šahtova, te postava cestovnih rubnjaka za usmjeravanje vode.
GLAS ZAGORJA
broj 87
OPĆINA TUHELJ
01. PROSINCA 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
IZ RADA ŽUPE
Uređenje cesta
Obilježen blagdan sv. Cecilije
Potpisan ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva za sufinanciranje uređenja nerazvrstanih cesta.
U Tuhlju je 22. studenoga 2011. svečano proslavljen blagdan svete Cecilije, zaštitnice pjevača i glazbenika. U proslavi su sudjelovali pjevači dječjeg i
crkveno-liturgijskog zbora iz Tuhlja i Kumrovca, te
pjevači KUD-a Naša Lipa iz Tuhlja, zajedno sa sviračima puhačkog orkestra Lipa Tuhelj. Oni kroz godinu sudjeluju u svim župnim proslavama.
U prostorijama Općine Tuhelj 21.
studenoga načelnik Općine Armando
Slaviček ugostio je državnog tajnika
pri Ministarstvu regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnoga gospodarstva
Branka Mučnjaka. Tom je prilikom
potpisan ugovor o sufinanciranju
projekta uređenja nerazvrstanih ce-
sta na području općine Tuhelj u iznosu od 200.000 kn. S obzirom na to da
je Općina Tuhelj Ministarstvu uputila
molbu za pomoć u sufinanciranju
projekta uređenja nerazvrstanih cesta, projekt je svrstan u regionalne razvojne projekte, te će se sufinancirati
sredstvima iz Državnog proračuna.
Misno slavlje predvodio je tuheljski župnik vlč. Vladimir Trkmić. U
homiliji je istaknuo da je pjevanje
i sviranje u bogoslužju prisutno već
tisućama godina, što nam potvrđuju starozavjetni tekstovi, a osobito
psalmi. Župnik je pozvao na zahvalnost za primljene darove. Prije
i poslije misnog slavlja puhački je
orkestar odsvirao nekoliko koračnica, a pjevanje u Misi je predvodio
crkveno-liturgijski pjevački zbor iz
Tuhlja. Druženje je zatim nastavljeno u vjeronaučnoj dvorani, uz prigodni domjenak i razgovor u kojem
su se svi još više zbližili. Nije izostala ni pjesma Fala ti Bože za ovaj
dan. (Danijel Herceg)
DRUŽENJA
Martinje
VATROGASTVO
DVD Tuhelj ugostio
vatrogasne časnike
U organizaciji Turističke zajednice općine Tuhelj i Kuburaške udruge Gromovi Zagorja, u vatrogasnom domu
Tuhelj održana je proslava Martinja.
Okupilo se mnoštvo Tuhljana, članova Udruga s tuheljskog područja
zajedno s njihovim gostima, oko 170
Ove subote u vatrogasnom
domu DVD-a Tuhelj Vatrogasna
zajednica Krapinsko-zagorske
županije u suradnji s DVD-om
Tuhelj organizirala je osposobljavanje za vatrogasne časnike
I. klase za pripadnike vatrogasnih društava s područja cijele
Krapinsko-zagorske
županije,
njih 76.
Skupu su se obratili predsjednik
DVD-a Tuhelj gospodin Dubravko
Lunko, zapovjednik Vatrogasne
zajednice KZŽ Ivica Glas, načelnik
Općine Tuhelj Armando Slavi-
posjetitelja. Uz domaći Martinjski
meni i domaće vino odličnu atmosferu održavao je Glazbeni sastav Vedra srca. Ceremonijal krštenja mošta
obavio je Rudolf Žlender iz Pristave,
zajedno sa svojim kolegama iz Etno
udruge Kolovrat.
ček, te župan KZŽ Siniša Hajdaš
Dončić sa zajedničkom željom
očuvanja tradicije vatrogastva u
KZŽ. Nakon završetka obuke uslijedila je svečana promocija gdje
su vatrogasnim časnicima (62)
i vatrogasnim časnicima I klase
(76) uručene diplome za stečeno
zvanje.
Po završetku službenog dijela nastavilo se zajedničko druženje uz
skromni domjenak, a domaćini
su prigodu iskoristili i u suradnji s
Etno-udrugom Kolovrat prikazali
krštenje mošta.
GLAS ZAGORJA
broj 87
39
OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE
01. PROSINCA 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
Prometne zavrzlame
Zatvaranje mosta u Mokricama zbog obnove, iznimno je opteretilo prometnice općine Veliko Trgovišće. Na to je načelnik Zdravko Vutmej upozoravao
još ljetos, posebice zbog ograničenih nosivosti mostova u Klanječkom Jezeru i kod Ribića.
Promet je moguć uz oprez i policijsku pomoć u osiguravanju sigurnosti
prometa, za cestovna vozila, no nikako za teretni promet osobito tako
intenzivan.
Kako bi zaštitili svoje građene, postavljena je visinska rampa u ulici
dr. Stanka Pinjuha. Obilazni pravac iz
Zagreba za teške kamione je autocestom do Začretja, pa preko Zaboka.
Radi se o nerazvrstanoj cesti u nadležnosti općine, koja prema svojim
tehničkim elementima nije sposobna prihvatiti teški teretni promet,
kao ni veći obim prometa. Zato je i
donijeta odluka kojom se radi sigur-
nosti odvijanja prometa zabranjuje
promet vozilima čija ukupna visina
prelazi visinu od 2,5 m, postavom
branika.
Prema trenutnom stanju Ulicom dr.
Stanka Pinjuha u Velikom Trgovišću, u
djelu od željezničke pruge do poduzeća ALBA MS , Ulica dr. Stanka Pinjuha
15/c zabranjen je promet vozilima čija
ukupna masa prelazi 5,5 tona. Kako
doznajemo od načelnika Zdravka Vutmeja na idućoj sjednici vijećnicima
će biti predložena dopune spomenute odluku kako bi svojim gospodarstvenicima omogućili prolaz vozila za
obavljanje njihove djelatnosti.
Apel svima koji koriste ove obilazne
pravce – smanjite brzinu kretanja,
vozite oprezno poštujući ograničenja koja postoje na prilazima i prometnicama.
Spomenimo još, završeni su radovi na I fazi izgradnje kanalizacijske
mreže u ulici Ksavera Šandora Gjalskog mdo ulice Borovečki breg. Nastavak radova izgradnje kanalizacije
do Klanječkog Jezera planira se po
puštanju u promet rekonstruiranog
mosta, kako ovi radovi ne bi dodatno
stvarali gužve.(gz)
OPĆINSKA UPRAVA
ODGOJ
U Rožici obilježili Dan
sjećanja na Vukovar
Sjećanje na Vukovar grad heroj obilježili su mališani Dječjeg vrtića Rožica. O gradu heroju i hrabrim ljudima koji su
branili grad i time cijelu našu
domovinu pričale su in njihove tete odgojiteljice.
Na sam Dan sjećanja na Vukovar male su Rožice upalile
svijeću svima stradalima, ranjenima i poginulima i svima
kojima su porušili njihove domove - tada... prije dvadeset
godina, u tom hrabrom gradu
Vukovaru. (gz)
Na novoj pozornici
Zahvaljujući ministru kulture gospodinu Jasenu Mesiću Općina Veliko Trgovišće dobila je sredstva za
uređenje pozornice Doma kulture.
Nakon demontaže stare pozornice,
trenutno su u tijeku radovi - betoniranje ploče, postavljanje vertikalnih
nosača, izolacije... Nova će pozornica biti veća, a za njeno uređenje,
Ministarstvo kulture izdvojilo je
70.000 kuna. Kako doznajemo od
načelnika, Zdravka Vutneja, brojne
udruge Općine Veliko Trgovišće, nastupit će na uređenoj pozornici već
23. prosinca na tradicionalnom božićnom koncertu.
Ovi će izvođači uskoro nastupati na
novouređenoj pozornici Doma kulture
OBRAZOVANJE
Stipendije učenicima i
studentima
U Općini Veliko Trgovišće ove će
školske godine stipendirati svoje učenike i studente. Studentske
stipendije iznose 700 kuna, a učeničke 400 kuna. Nakon provedenog
natječaja i shodno kriterijima primat će ih 10 učenika i 5 studenata
- saznajemo od načelnika Općine
40
Zdravka Vutmeja. Spomenimo još,
pravo na stipendiju koja se isplaćuje iz Proračuna Općine Veliko Trgovišće nisu mogla ostvariti dva ili
više natjecatelja iz iste obitelji niti
natjecatelj koji prima stipendiju ili
novčanu pomoć iz nekog drugog
izvora. (gz)
ODGOJ
Djeca o svojim pravima
Društvo Naša djeca obilježilo je Dan
Konvencije UN o pravima djeteta.
Organizirana je iznimno posjećena
radionica na kojoj su predškolska i
GLAS ZAGORJA
broj 87
školska djeca slikala, crtala, pisala
i pričala o svojim pravima i o tome
kako se odrasle češće treba na njih
podsjetiti.(gz) OPĆINA ZLATAR BISTRICA
01. PROSINCA 2011.
EKOLOGIJA
Piše
Dunja Horvatin
Bogatstvo jeseni
Čovjek je dio prirode. Svjestan ili ne
te nepobitne činjenice, okružuje se
elementima koji ga povezuju s iskonskim korijenima. Vidljiv dokaz tome
su vrtovi na balkonima stambenih
zgrada čiji vlasnici za svoje visoke
cvjetne gredice dovlače vreće zemlje
kako bi joj bili što bliže. Tako je to od
davnina, od Semiramidinih visećih
vrtova do današnjih balkona i terasa
naših domova. Danas, kao i stoljećima prije, susjedi su se natjecali čiji
će vrt biti sadržajniji i ljepši, a tradiciju su prihvatile turističke zajednicetamo gdje ih ima.
U Zlatar Bistrici za općenit dojam
uređenosti mjesta i okoliša brinu se
članice i članovi Ekološkog društva
Lijepa naša. Gotovo iz svakog zlatarbistričkog doma bar je jedan član
ove udruge, a mnogim generacijama
osnovnoškolaca predsjednica udruge, Vjenceslava Pavleković, usadila je
ljubav prema prirodi, zadužila ih doživotnom domaćom zadaćom da vode
brigu o očuvanju ljepote svoga kraja.
Zato su njihove okućnice, prozori,
balkoni, iz godine u godinu sadržajniji i ljepši. Godišnja akcija Uklonimo
smeće - zasadimo cvijeće završava
izložbom Bogatstvo jeseni i podjelom nagrada. I ove jeseni, uz potporu
Općine, sudjelovanje Osnovne škole,
Dječjeg vrtića, tamburaša KUD-a Kaj,
izložbu plodova zemlje i sve prisutne
u dvorani Doma kulture blagoslovio
je vlč. Stjepan Haložan i sam značajna
potpora radu Ekološkog društva.
A nagrada je, naravno, bilo premalo
za toliko truda i ljepote.
U biti, nagrade i nisu tako važne, jer,
bez obzira na plasman i nagradu,
svakome je najljepše baš njegovo
dvorište i svaka biljka u njemu.
To je i poanta cijele priče: čovjek je
dio prirode, a iz te povezanosti, suživota i prijateljstva izlazi zdravlje, sreća i ispunjenje, želja za očuvanjem
prirode i krajolika, neprocjenjivog
bogatstva kojim smo obdareni.
Nagrađeni u akciji Uklonimo smeće
- zasadimo cvijeće 2011.: Najljepši
vrt: Ivanka Pavor, Kristina Tuđa i Verica Crčić.
Okoliš kuće: Ivana Ivančić, Branka Đurek i Vesna Mikulec, Verica Horvat
Balkon: Mirjana Bingula, Marija Vitković i Jadranka Klarić, Ivica Mikulec
i Katica Hoić.
Prozor - Nevenka Puklin, Štefica Habulin i Dragica Jakušić
Ulaz u kuću - Ivanka Kokot, Ana
Benčić i Zlatko Ležaić i Pavica Bacinger.
Poslovni prostor - Marija Vitković
Poljodjelac i Željko Žabek Autolimarija.
Gospodarsko dvorište – Ljiljana
Mikulec, Renata Ozimec i Mirjana
Uroić.
OBRAZOVANJE
Čestitamo
Luki
Učenik četvrtog razreda Luka Čićek pobjednik je Nacionalnog kviza
za poticanje čitanja na razini naše
škole. Kviz je bio posvećen dječjem
pjesniku Grigoru Vitezu i u njemu su
sudjelovali učenici iz škola diljem Hrvatske koji su za to trebali pročitati
neka djela spomenutog pisca.
Skupina učenika posjetila je s učiteljicama Jasminom Čukelj i Snježanom Kovačević 10. 11. 2011. Međunarodni sajam knjiga Interliber.
Učenici su nakon razgledavanja i
kupnje knjiga prisustvovali predstavi Plava boja snijega Grigora
Viteza.
ŽUPNE AKTIVNOSTI
Mješoviti pjevački zbor
U župi Sv Ivana Krstitelja djeluje mješoviti pjevački zbor Sv. Cecilija koji
vodi župni orguljaš, g. Stjepan Ferek.
Zbor se sastaje utorkom u Crkvi, u
GLAS ZAGORJA
broj 87
zimsko vrijeme u 18 sati. Novi pjevači
su uvijek dobrodošli na ugodno druženje. Ulažu puno ljubavi i truda da
bogoslužje bude lijepo i raspjevano.
41
ZAGORJE INFO
01. PROSINCA 2011.
Jasmin Krizmanić, ravnatelj ŽUC-a
Rezultati iznad planiranih
Svi zacrtani planovi ostvareni su iznad planiranih,
pa je tako Zagorcima tijekom godine sanirano 12
klizišta, asfaltirano 130.000 m2 cesta, uređen nogostup na 11 lokacija, a ni snijeg neće iznenaditi,
poručuju iz ŽUC-a.
Zagorske ceste zaostaju u svojoj uređenosti za ostalima diljem Hrvatske.
Kao da za njih ponestane novca.
Činjenica je također, čak 60% prometnica u našoj Županiji uže su od
standardiziranih 6 metara, što također govori o zapostavljenosti ove
Županije. Ipak, unatoč tomu u ŽUC-u
KZŽ dobro rade svoj posao odrađujući sve zacrtane planove. S radom
je započela i zimska služba, za koju
je iz proračuna osigurano 5 milijuna kuna, potvrdio nam je ravnatelj
ŽUC-a Jasmin Krizmanić.
- Službeno je počela s radom zimska
služba i trajat će do kraja ožujka, a,
naravno, bude li potrebe i izvan tog
određenog razdoblja. Nabavljene
su 2 tisuće tona soli i 2 tisuće kubika
sipine, što bi uz uobičajene vremenske uvjete trebalo biti dosta tijekom
zimskog razdoblja. Ako zima bude
ekstremnija, nabavit ćemo još zaliha i potrebne količine, i ne bi trebalo biti nikakvih problema. U organizaciji zimske službe na zagorskim
cestama nema promjena - i ove je
godine pet mjesta pripravnosti - u
Krapini, Zaboku, Pregradi, Zlatar
Bistrici i Donjoj Stubici. Sve je isto
kao i prethodnih godina, imamo 19
ekipa…
VARAŽDIN
Zahtjevi obrtnika
Predsjednici Obrtničkih komora Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, Davor Pleško i Vladimir
Habek, predstavili su danas na konferenciji za medije u Varaždinu zahtjeve obrtništva budućoj vlasti
u sedam točaka.
Kako bi se obrtništvo oporavilo i bilo
spremno i konkurentno na zahtjevnom EU tržištu, potrebno je riješiti
goruće probleme koji su ovom prigodom koncipirani u obliku traženja
uvođenja financijske discipline na
tržištu, kvalitetnijeg obrazovanja,
jednakopravnog položaja gospodarskih subjekata u poslovanju, sudjelovanja u oblikovanju gospodarske
politike, povećanja konkurentnosti,
fleksibilnosti korištenja radne snage,
te osnivanja ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva.
Prema podacima Područnih obrtničkih komora, u Krapinsko-zagorskoj i
Varaždinskoj županiji posluje ukup­
no 5.653 obrta u kojima radi više
od 14 tisuća radnika. Od buduće se
vlasti očekuje stvaranje zakonskih
okvira koji će omogućiti obrtnicima
nesmetan rad, kako bi mogli pridonositi gospodarskom razvoju navedenih županija. (N. V.)
Razgovarala
Monika Briševac

Za prošlu godinu planirani su
prihodi ŽUC-a u iznosu od oko
36 milijuna kn, a ostvareno je oko
38 milijuna, dakle 5,27% više od
planiranog. S koliko se sredstava
raspolagalo ove godine?
- Ove smo godine planirali oko 40
milijuna kuna, i toliko ćemo zatvoriti,
a pola milijuna kuna smo izgubili na
pravilniku koji smo dobili kroz interventna sredstva.
Možemo biti zadovoljni s postig­
nutim. Od novosti istaknuo bih da
smo prvi put ove godine koristili
mikroasfalt. To je jedna zanimljiva
tema, naime mikroasfalt je mješavina eruptivnog kamena i bitumena s
kemijskim dodacima koji pospješuju
vezanje materijala i omogućavaju
postavljanje sloja tankog između tri
i šest milimetara iznimno otpornoga
na trošenje, klizanje, ispiranje i koji
k tome smanjuje prometnu buku.
Naše su ceste dosta zahtjevne, s visokim usponima i padovima. Ako se
ovo pokaže dobrim, i prođe zimski
test, nema razloga da iduće godine
udvostručimo primjenu ovog programa. Osim toga, postavili smo pokazivače brzine u blizini škola na području naše Županije, te kontrastne
ploče i nogostup na 11 lokacija.
Godina je pri kraju. Ocjena realiziranih planova…?
- Sve što smo planirali to smo i napravili, izuzev mosta Konjščina. Ne

odustajemo od mosta, cijela ta dionica se projektira i kandidirat će
se za fondove EU i, nećemo izigrati
građane s ovog dijela Županije. Međutim, sve ostale radove ostvarili
smo čak i nešto više od planiranog.
Tako smo, primjerice, od planiranih
7 klizišta godinu završili s gotovih 12
klizišta, planirali smo oko 100.000
kvadrata asfalta, a uradili oko
130.000. Ukup­na realizacija znatno
je povećana u odnosu na prvobitno
planirano.
Koliko Vam u radu pomaže
dobra suradnja s načelnicima
i gradonačelnicima?
- Već planiramo, razgovaramo s
predstavnicima gradova i općina,
usklađujemo zajedničke aktivnosti
za iduću godinu. Vrlo je bitno osluškivati što oni misle, koje projekte
imaju, više-manje ti komunalni projekti su vezani uz naše ceste. Važno
je sve to uskladiti da npr. ne bismo
krenuli asfaltirati neku dionicu ceste, a onda za pola godine oni na toj
dionici postavljaju vodu ili kanalizaciju. To onda nije dobro. Imate načelnike i gradonačelnike, s kojima je
užitak surađivati i ljude koji se brinu
o svome mjestu. A imate i neke osobe koje imaju druge prioritete. Ali,
građani će to prepoznati i takvi vjerojatno na sljedećim izborima neće
dobiti priliku brinuti se o razvoju jedinica lokalne samouprave.

KRAPINA
Majstorski ispiti
Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije svake godine organizira
polaganje majstorskih ispita u dva
ispitna roka. U 2012. rokovi su od 6.
veljače do 16. ožujka i od 19. rujna
do 26. listopada. Prijave za prvi rok
primaju se do 22. prosinca 2011.,
a za drugi do 2. kolovoza 2012. u
Obrtničkoj komori Krapinsko-zagorske županije, Magistratska 2, Krapina. Cijena majstorskog ispita je
42
GLAS ZAGORJA
broj 87
2.600 kn, a u Obrtničkoj komori Krapinsko-zagorske županije mogu se
polagati majstorski ispiti za sljedeća
zanimanja: autoelektričar, autolimar, automehaničar, autolakirer, autoserviser, bravar, elektroinstalater,
elektromehaničar, frizer, kozmetičar,
kuhar, mesar, plinoinstalater, stolar,
strojobravar, soboslikar-ličilac, tokar,
vodoinstalater - instalater grijanja i
klimatizacije i zidar. (N. V.)
ZAGORJE INFO
MISLIM DAKLE JESAM
ZAGREB
01. PROSINCA 2011.
KRAPINA
Špiljak, Mihaljić, Cerovečki i Budi jača od predrasuda
Kolar dobitnici Crome
Među dobitnicima nagrade Hrvatskog udruženja
menadžera Croma najviše je menadžera iz naše Županije.
Ovu prestižnu nagradu za životno djelo
dobili su Dragutin Špiljak, predsjednik
Uprave tvrtke Vetropack Straža i Alojzije
Šestan, direktor tvrtke Šestan-Busch iz
Preloga, a menadžeri godine u kategoriji
velikih poduzeća su predsjednica uprave
Grupe Tehnomont iz Pule Gordana Deranja i predsjednik uprave Jedinstva iz Krapine Josip Mihalić.
U kategoriji srednjih trgovačkih društava ovogodišnju Crominu nagradu za
menadžera godine dobio je predsjednik
Nadzornog odbora Kotke Ivan Cerovečki,
a u kategoriji malih poduzeća direktor
Ivanićplasta Vitomir Klasić.
Direktorica Zračne luke Zadar Katica Pupić-Bakrač dobitnica je Cromine nagrade
za menadžera godine u kategoriji javnih
poduzeća, a nagradu za menadžera godine u inozemnim poduzećima dobila je
direktorica Termi Tuhelj Ivana Kolar.
Nagradu za mlade menadžere dobili su direktor Milenij Grand hotela 4 opatijska cvijeta Vedran Gržetić i direktorica Mikronisa
Gordana Puhelek. Nagrada za poduzetnika godine pripala je članu Uprave Grupe
Calzedonia Croatia Dubravku Hoiću, dok
je nagradu za projekt menadžera dobila
generalna direktorica Styria Media Internationala za Hrvatsku Jasna Zemljić.
Nagrađeni gospodarstvenici iz naše Županije godinama su poznati kao uspješni
menadžeri, dokazuju to posebno u ovim
recesijskim godinama kad i dalje bilježe
pozitivne rezultate poslovanja, uglavnom
su izvoznici i što je najvažnije i dalje možemo očekivati dobro poslovanje tvrtki
koje predvode.
skih institucija, a moderirala ga je
zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Sonja Borovščak.
Saborska zastupnica i predsjednica
Saborskog odbora za ravnopravnost
spolova, Gordana Sobol, podržala
je konstruktivnu raspravu sudionica Okruglog stola, a koji se održao
u organizaciji Foruma mladih SDP-a
Krapinsko-zagorske županije. Okrugli
stol, pozdravio je i župan, Siniša Hajdaš Dončić, te Ivan Habulin, predsjednik Foruma mladih SDP-a KZŽ.
ZABOK
Želimo život bez nasilja
U Gimnaziji Antuna Gustava Matoša
u Zaboku, promoviran je časopis – godišnjaka s prikazom projekta Želimo
život bez nasilja. Županijsko stručno vijeće pedagoga srednjih škola
Krapinsko-zagorske županije školske
godine 2009./10. pod vodstvom Jadranke Krklec, pedagoginje iz Srednje
škole Zabok počelo je provoditi projekt prevencije nasilja među mladima. Projekt je obuhvaćao aktivnosti
na njegovoj promociji projekta, istraživanje o pojavnosti i informiranosti
učenika srednjih škola o vršnjačkom
nasilju, predavanja i radionica za
učenike, roditelje i nastavnike te natječaja za učeničke radove na temu
afirmacije nenasilja i pozitivnih vrijednosti. U samim počecima Projekta
izradom promotivnih plakata istaknule su se učenice i učenici Srednje
škole za umjetnost, dizajn, grafiku i
odjeću Zabok. Kao najbolje idejno rješenje odabran je plakat učenice Ivane
Herceg pa je razlomljeno srce postalo
logo projekta.
KRAPINA
KRAPINA
Pozitivni pomaci u
gospodarstvu
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Krapina za devet mjeseci ove godine, očito
je da se događaju dosta dobri pozitivni
pomaci što se tiče gospodarstva u Krapinsko-zagorskoj županiji - izjavio je
predsjednik županijske Gospodarske
U Krapini je održan vrlo uspješan
Okrugli stol pod motom Budi jača od
predrasuda. U raspravi je istaknuto
kako je važno osvješćivanje javnosti,
a i samih žena za rodnom ravnopravnošću, a zaključeno kako je bez
sudjelovanja žena u politici teško
očekivati realizaciju zakona i propisa
kojima se uređuje problematika rodne ravnopravnosti.
Skup je okupio relevantne sugovornice, od saborskih zastupnica, županijskih vijećnica, voditeljica županij-
komore, Vid Šanjug, govoreći o stanju
u gospodarstvu KZŽ-a.
Naravno, nisu svi pokazatelji u plusu, kako je također dodao, ali ono
što ide u prilog konstataciji jest činjenica da su ukupni prihodi porasli
za oko 6,5%, bruto-dobit je povećana za oko 30% u odnosu na
isto razdoblje lani, te da su
prosječne plaće porasle za
oko 5%. Prisutan je i daljnji
pozitivni trend rasta izvoza.
Izvoz je, naime, porastao za
10% u odnosu na prošlu godinu. Ono što nije dobro uz
nezaposlenost koja je također porasla, i to za 4%, jest i
dalje opća nelikvidnost - naglasio je također predsjednik
HGK-ŽK Krapina, Vid Šanjug.
Iako slabijim intenzitetom još
uvijek raste broj insolventnih
pravnih osoba. Podaci govore
da ih je 527 i zajedno duguju
568 milijuna kuna.
Sufinanciranje sustava
obnovljivih izvora energije
Nadležno županijsko Povjerenstvo
na svojoj sjednici odobrilo novih 13
zahtjeva za sufinanciranje ugradnje
sustava za korištenje obnovljivih
izvora energije. To je inače četvrta ovogodišnja sjednica, a ukupno
je odobreno 59 zahtjeva. – navodi
dožupan za gospodarstvo, Anđelko
Ferek Jambrek. Krapinsko-zagorska
županija provedbom mjera u 2011.
planira obuhvatiti 100 kućanstava.
Natječaj je otvoren i traje do kraja
ove godine. Subvencija iznosi 57%
vrijednosti sustava, odnosno maksimalnih 17.100 kuna (uključujući
PDV). (N.V.)
ZABOK
Naš župnik darovao krv
Dobrovoljni darivatelji krvi pravi su nesebični junaci, koji iz ljubavi prema čovjeku i svoje humanosti daruju drugima
ono najvrednije što čovjek može dati. I
pri tome ne traže ništa, dovoljno im je
saznanje da je njihova krv spasila nekome život. Naš župnik Marijan Culjak na
akciji darivanja krvi od 22. do 25. studenog 2011. godine u prostorijama DVD-a
Zabok darivao je krv po 35 - i puta. Hvala
mu na toj humanoj gesti.
Darko Fiket
GLAS ZAGORJA
broj 87
43
ZAGORJE INFO
01. PROSINCA 2011.
GORNJA STUBICA
KRAPINA
Priznanja obrtnicima
Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije u Gornjoj Stubici svečano je obilježila Dan komore. Dio
programa bila je i prezentacija filma
i Monografije tradicijskih obrta Krapinsko-zagorske županije - englesko
izdanje u dvorcu Oršić. Na svečanom dijelu Skupštine OKKZŽ uz nazočnost predsjednika i potpredsjednika Hrvatske obrtničke komore
Dragutina Ranogajca i Ivana Obada,
dodijeljena su tradicionalna godišnja priznanja Obrtničke komore
Krapinsko-zagorske županije.
Zlatna plaketa dodijeljena je: Juraju
Ricijašu iz Međuopćinskog Udruženja
obrtnika Klanjec i Zdravku Presečki iz
Udruženja obrtnika grada Krapine i
općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj, uglednim i časnim
obrtnicima koji su svojim ukupnim i
dugogodišnjim djelovanjem dali izniman doprinos razvoju obrtništva na
području Obrtničke komore Krapinsko - zagorske županije.
Srebrna plaketa dodijeljena je:
Muzejima Hrvatskog zagorja koji
godinama pridonose zaštiti, dokumentiranju i promociji tradicijskih i
umjetničkih obrta i vještina, ističući
pritom jedinstveni zajednički projekt
Monografije tradicijskih i umjetničkih obrta Krapinsko-zagorske županije na temelju koje je snimljen i Film
o tradicijskim obrtima i vještinama
Krapinsko-zagorske županije.
Brončane plakete dodijeljene su:
Ivanu Skozrit iz Udruženja obrtnika
Bedekovčina, Zvonimiru Lendrecu iz
Udruženja obrtnika gradova Donja
Stubica, Oroslavje i općina Marija
Bistrica, Gornja Stubica, Stubičke
Toplice, Dani Cindriću iz Međuopćinskog Udruženja obrtnika Klanjec,
Vilimu Jurmanu iz Udruženja obrtnika grada Krapine i općina Đurmanec,
Jesenje, Petrovsko i Radoboj, Damiru
Tumpa iz Udruženja obrtnika općine
Krapinske Toplice, Damiru Lovrenčiću iz Udruženja obrtnika Pregrada,
Hum na Sutli, Desinić, Stjepanu Šivalec iz Udruženja obrtnika grada
Zaboka, Stjepanu Tkalčeviću iz Udruženja obrtnika Sveti Križ Začretje
i Marijanu Jembrihu iz Udruženja
obrtnika Zlatar.
Čestitke dobitnicima priznanja uputio je predsjednik Hrvatske obrtničke
komore Dragutin Ranogajec, kojem
su ovom prigodom u znak zahvale u
ime OKKZŽ i komorskog ureda uručeni prigodni darovi.
ZABOK
Pohvale za eko projekt
Gimnazija A. G. Matoša iz Zaboka na
drugom po redu natječaju za najbolje ekoprojekte Novog lista i INE dobila je posebnu pohvalu na dodjeli
nagrada u Rijeci, i to za ekoprojekt
Izrada, uređivanje i distribucija edukativnih ekonovina i letaka.
Očuvanje okoliša i promicanje ekološke osviještenosti mladih generacija cilj je projekta kojeg zajedno
provode Novi list i INA. Na natječaj
je pristiglo više od 50 zanimljivih i
kvalitetnih projekata iz škola s područja cijele Hrvatske, i među njima
i projekat zabočke Gimnazije.
Zabočki ekolozi planiraju izradu i distribuciju ekoloških letaka i ekonovina
o svim ekološkim temama i problemima prisutnim na javnim mjestima lokalne zajednice. Planiraju i održavanje
ekoloških radionica za učenike svoje
škole na kojima bi prikupljali i proučavali stručnu literaturu, te savjetovanja
sa stručnjacima prilikom izrade letaka
i ekonovina o određenim ekološkim
temama i problemima, a namjera im
je u distribuciju letaka i ekonovina
uključiti sve učenike škole.
Za nagrađene učenike organiziran je
razgled tiskare Novog lista, stručni
razgled grada Rijeke i njenih znamenitosti, te posjet riječkom Astronomskom centru gdje je odgledano predavanje u njihovom planetariju.(gz)
ZABOK
Program ranih intervencija –
podrška u zajednici
U organizaciji Krapinsko-zagorske županije i Društva Naša djeca Zabok u
zabočkoj Multimedijalnoj dvorani održana je Tribina i okrugli stol na temu
Program ranih intervencija – podrška
u zajednici. Program je usmjeren u
prvom redu na djecu s oštećenjima
sluha i govora, te na njihove obitelji,
stručnjake koji se u nekom segmentu
44
svog profesionalnog rada bave djecom
oštećena sluha. Zamjenica župana Sonja Borovčak iskazala je spremnost
Županije da se aktivno pridruži u programe ranih intervencija i potrebnu
podršku kako bi isti bili učinkovitiji.
Inače, za pomoć u rješavanju konkretnih slučajeva postoji i mobilni tim koji
će se rado odazvati svakom pozivu.
Zlatna plaketa PA-EL-u, Predionici
Klanjec i Omcu Croatia
Na svečanoj sjednicu Gospodarskog
vijeća ŽK Krapina najuspješnijim
trgovačkim društvima u 2010. uručene su nagrade Zlatne plakete s
likom kune.
Zlatnu plaketu u kategoriji malih trgovačkih društava dobio je PA-EL d.o.o.
iz Velikog Trgovišća, koji se bavi projektiranjem, proizvodnjom opreme,
gradnjom i održavanjem elektrotehničkih instalacija te sustava katodnih zaštita. Prošle godine ostvario je
ukupan prihod od 29,7 mil. kuna. U
kategoriji srednjih trgovačkih društva
Zlatna plaketa je dodijeljena tvrtki
Predionica Klanjec d.o.o. iz Klanjca,
koja se bavi proizvodnjom viskoznog
prediva koje se gotovo u cijelosti
plasira na inozemna tržišta i prošle
godine je ostvarila ukupan prihod od
98,1 mil. kuna. Zlatnom plaketom za
najuspješnije veliko trgovačko društvo nagrađena je tvrtka Omco Croatia
d.o.o. Hum na Sutli, proizvođač alata
za izradu staklene ambalaže. Prošle
godine je ostvario ukupan prihod od
265,8 mil. kuna. Županijska komora
Krapina je također dodijelila i posebno Priznanje Krakomu d.o.o. Krapina
za 55 godina postojanja i rada.
KONJŠČINA
Manjak u proračunu
Općinsko vijeće Konjščine prihvatilo je polugodišnji financijski izvještaj, prema kojem su općinski
prihodi iznosili 2.464.000, a rashodi
3.256.000 kuna.
Zbog manjka prihoda od gotovo 800
tisuća kuna i neostvarenja planiranih
prihoda od potpora koji su osnova za
realizaciju izgradnje komunalne in-
frastrukture, vijeće je odlučilo da se
krene u izradu prvog ovogodišnjeg
rebalansa. Na sjednici je donijeta i
odluka da ekonomska cijena vrtića
po djetetu iznosi 1.734 kn mjesečno.
Od toga, Općina plaća 55% cijene
odnosno 954 kn, a roditelji ostatak
od 45% ili 780 kuna po djetetu mjesečno.
MOKRICE
Spas u pontonskom mostu
U Mokricama su započeli pripremni radovi na postavljanju pontonskog mosta preko rijeke Krapine. U
obraćanju novinarima župan Hajdaš
Dončić je pojasnio kako je riječ o
početku gradnje 128 m pristupnih
cesta, čija će širina biti
pet i pol metara. Što se
tiče samog montažnog
mosta, raspon njegove
montažne konstrukcije
bit će 33,5 m. Župan je
naglasio i kako je važno
da su se svi Zagorci okupili oko istog cilja, postavljanja privremenog
mosta koji će omogućiti
normalnu prometnu komunikaciju, kako za gra-
GLAS ZAGORJA
broj 87
đane tako i za gospodarstvo. Most
će montirati Hrvatska vojska dok će
Hrvatske ceste i Županijska uprava
za ceste riješiti problematiku pristupnih cesta. Most bi trebao biti osposobljen za promet za 2 tjedna.
ZAGORJE INFO
REČ ZAGORSKOG MUŽA
ZAGREB
Vozila za hitnu službu
Premijerka Jadranka Kosor predstavnicima deset
županija među kojima je i
naša Krapinsko-zagorska,
predala je prvih 33 od
ukupno predviđenih 128
novih vozila hitne pomoći. Svako od tih vozila je
s opremom u vrijednosti
550 tisuća kuna, naglasila je premijerka i dodala kako je svako ulaganje
u zdravstvo u konačnici ulaganje u
gospodarstvo, jer će tako biti spašeni
mnogi životi, a ljudi vraćeni u radni
proces. Krapinsko-zagorska županija
dobila je danas dva od pet vozila koja
će joj sveukupno biti dodijeljena. Primopredaji vozila prisustvovala je zamjenica župana za društvene djelatnosti, Sonja Borovčak, te privremeni
ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu
Krapinsko-zagorske županije, Krešimir
Božić, zajedno s našim timom.
KRAPINA
Hitna i u Konjšćini
Krapinsko-zagorska županija uputila je
Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi
i Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu
prijedlog izmjene Mreže hitne medicine
za područje naše županije - doznajemo
od zamjenice župana Sonje Borovčak.
U pogledu sada važeće Mreže hitne
medicine, Županija i Zavod za hitnu medicinu KZŽ se slažu da ostanu punktovi
TIM-a 1 u Krapini, Zaboku i Zlataru, te
punktovi dežurstva u Pregradi, Klanjcu
i Mariji Bistrici. Međutim, smatraju da
bi radi pružanja kvalitetnije zdravstvene
zaštite hitne medicine, svakako trebalo ostati dežurstvo i u Konjščini. Zatim
predlažu da u Donjoj Stubici, a koja je u
prva tri tjedna otkad je Zavod preuzeo
dežurstva imala više od 200 intervencija, umjesto punkta s TIM-om 2, bude
organiziran punkt s TIM-om 1. Međutim, kako dodaju, svjesni činjenice da
u Republici Hrvatskoj postoji manjak
liječnika na tržištu rada, bili bi suglasni
da se u Donjoj Stubici uz TIM-2 hitne
medicinske pomoći organizira i punkt
dežurstva. Navedeni prijedlog izmjene
Mreže za područje Krapinsko-zagorske
županije obrazlažu njezinom specifičnošću, kako geografski, tako i demografski,
zbog čega nije moguća njena usporedba
s drugim županijama koje su joj slične po
broju stanovnika ili površini. (N. V.)
ZABOK
Proslavljena misa
zahvalnica u zabočkoj župi
U zabočkoj župnoj crkvi Svete Jelene Križarice služena je misa zahvalnica koju je
predvodilo mons. Mijo Gorski, pomoćni
biskup zagrebački.
U homiliji je naglasio važnost zahvalnosti,
najprije Bogu od kojeg nam dolazi svako
dobro, a onda i svim našim dobročiniteljima. - Najbolji način da posvjedočimo svoju zahvalnost Bogu je upravo taj ako smo
spremni učiniti koje dobro
djelo darivanja, pomaganja
potrebnima ne očekujući
ništa zauzvrat - poručio je
mons. Gorski.
Na misi zahvalnici za jesenske plodove, na oltar su
prineseni plodovi zemlje i
rada ljudskih ruku koje su
prinosili ovogodišnji firmanici. Brojni plodovi položeni ispred oltara ukrasili
su i svetište crkve. Čitavo
slavlje proteklo je u duhu
zajedništva, zahvalnosti i radosti, te završilo pjesmom zahvale Tebe Boga hvalimo.
Misnom slavlju prisutan je bio i zabočki
gradonačelnik Ivan Hanžek kojemu je
uručena zahvalnica za obnovu i očuvanje sakralnih objekata u župi kao i svima
ostalima župljanima koji su sudjelovali u
akciji obnove orgulja svojim dobrovoljnim prilozima.
Naopačne
nemre praf
biti!
Dok drugde vse ide napre, dok
drugde ljepše i bolše se živi, pri
nas vse stoji, nič ne giblje, tak da
i najmenjšemu detetu najjasnejše
je da navek nas hičeju h stran i da
nas hništiti čeju do kraja. Najgorše ti je gda se zapustiš, gda se zapozabiš i gda se boriti prestaneš,
jer gda se več nemreš zestati sam
z sobu, gda se nemreš vrnuti k
pravomu putecu, gda nič ti nejde,
jer čist si se zgubil, unda ti jedine
more pomoči ruka najdrajša, kaj
te bi prijela i kaj te bi na pravoga
puta otpeljala.
Gda se unda i pital bi: „A zakaj
nam vse te delaju?, unda ti se
dogoditi more same te da dobiš još vekšu volju da se bi boriti
išel. I unda ti ni nie vse jene - e
se bi držal, e bi držal do sebe, ili
se bi zapustil. Pak povedal bi, kak
mnogi put povedati si znal, da
kak komu, kak za koga i kak gda,
negda ti bu pomogle, negda ti bu
mortio i bolše, a negda ti se bu
morti i odvrtele ukak kak te i nebi
ti štel. Negdar se buš i zapozabil,
pak ti bu i vse jedne, a kak je - da
je, življenje vse jedne prejde, življenje, kak god da ti te nebi štel –
zgine, vrnuti se več nigdar i za nič
nemre.
Življenje prejde, a da sam več niti
nemreš razmeti, kaj se te dogodile, ne same z tobu, nek i z življenjem tere je poljek tebe prešle, a
da se niesi niti obrnuti praf mogel, a več ga bile ni nie. Najgorše
ti je te, kak god da te češ ili te štel
nebi, kaj življenje tu ti prejde, kaj
god da ti spelal bi i buš. Vse, ovak
ili unak ti zgine, još je gorše te kaj
vsaki med nami prepušča une kaj
najvrednejše mu je, jer vsake zrniče peskeca, kaj življenje ga ma,
vriedne je, da se za njega vriedi
i trieba boriti. Najgorše je te, kaj
vsi sme gorši zase nek te trieba je,
i kaj puščame da nam se življenje
potepe. I pak kak hude ti zgledi,
kak god da ljehke ti nie, unda gda
GLAS ZAGORJA
broj 87
01. PROSINCA 2011.
Piše
Rajko Fureš
življenje ti prejde, vse te skup se
nemre zestati praf z sobu, kak god
da te ti štel i bi. Unda, morti i niesi
mogel praf znati gde si je i gde si
bil, a još je gorše ti je te kaj niesi
mogel znati – e si na prave meste
i došel.
Te da sme malički – jesme, te da
do nas preveč niti ne držiju – te
iste tak stoji, ali ak sme malički,
i mi iste tak morame živeti, i mi
iste tak meste na svietu mame i
morame meti. Nie ljehke živeti,
nie te zaistinu ljehke ak malički
si, ali une kaj nam ostati more,
kaj pred vsemi nam zeti nemreju
i neju, je te da svoji sme, da do
svojega držime i da se nedame.
Več se unda niti nesme drugač
niti vse te skup hunam posložiti,
nek tak da se morame sami sebe
vrnuti i da morame glavu zdiči h
vis, kak god da negdar nam žmehke te i je. Unda nič druge nemre
nam ostati, nek same još zdiči se,
odhititi od sebe vse une kaj nas je
držale i kaj nam nie dale da geneme, tak da več nič nas nebu vljekle h nadol, kak god da te nekteri
bi šteli. I nič unda več niti ne nas
bunile, kak god da te da se triebale bi obračati unak kak negdar
i niesme šteli, tak da hutom cajtu
mam mogli bume pogledati vskikud, jer strahu več bili neme, a kaj
več vrieme je bile.
Zmislil sam se tak i unoga kaj mi je
dedek znal mnogi put povedati, a
govoril je o človeku kaj je po poštenju živel i iskal vsikud i h vsakomu poštenje. Kak je vrieme išle
poštenje več nie mogel najti, kak
da je na njega pozabil, kak da mu
je mam zginule. Poštenje je vse,
bez njega nikak nie moči, vse une
kaj naopačne je prie ili kesnejše
bu se dodošle, jer vse te skup niti
drugač nemre. A pravica, kak god
da nekteri ju hništiti bi šteli, navek
bu tuj, navek je najbolje vraštve,
same kaj te nekteri nigdar nečeju
ili razmeti nemreju.
45
KULTURA
01. PROSINCA 2011.
MARIJA BISTRICA
KRAPINA
Objavljen natječaj za Zlatno odličje za ukupni
Recital Željka Boc 2012.
program Muzeja
Općinska knjižnica i čitaonica Marija
Bistrica i Radio Marija Bistrica objavili su natječaj za 9. recital ljubavne poezije Željka Boc 2012. Recital,
koji nosi ime po tragično stradaloj
pjesnikinji, te urednici i voditeljici Radija Marija Bistrica, Željki Boc
objavljen je na Željkin rođendan
21. studenog, a sudjelovati mogu
autori koji pošalju najviše pet, do
sada neobjavljenih pjesama, na
standardnom jeziku, isključivo ljubavne tematike. Pjesme moraju biti
prepisane strojem u pet primjeraka
i označene istom šifrom. Uz pjesme
treba poslati zatvorenu omotnicu u
kojoj se nalazi ime i prezime autora,
broj telefona, adresa i šifra kojom
su pjesme označene. Najuspješniji
radovi, koje će izabrati Stručni ocjenjivački sud, bit će javno izvedeni
na večeri na 9. recitalu, na Valentinovo, 14. veljače 2012. Natječaj
je otvoren do 6. siječnja 2012., a
pjesme se šalju na adresu Općinske
knjižnice i čitaonice Marija Bistrica
p.p. 25, 49246 Marija Bistrica, s naznakom za Recital Željka Boc. (E. L.)
MARIJA BISTRICA
Zatvorena
kazališna sezona
Predstavom Kako misliš mene nema, Teatra Exit iz
Zagreba završila je prva sezona Kazališta u Mariji
Bistrici (KUMB).
U prepunom Domu kulture u Mariji
Bistrici posjetitelji su uživali u fantastičnoj izvedbi dvojca Filip Juričić i
Amar Bukvić, koji u ovoj kultnoj predstavi Teatra Exit pokazuju sve svoje
glumačko umijeće. Ne čudi stoga što
mnogi koji su već vidjeli ovu predstavu, nisu odoljeli, a da joj ponovno ne
prisustvuju. Zadovoljstvo predstavom
nisu krili ni pokretači ovog kazališnog
projekta, koji su još na početku godine, vraćajući se s jedne predstave iz
Zagreba, došli na ideju da u Mariji Bistrici pokušaju ugostiti nekoliko predstava kroz godinu.
Sve je počelo predstavom Teatra
Epilog Crvene ruže, a u Mariji Bistrici
46
tijekom ove godine gostovali su i Kazalište Svarog s predstavom Angie,
Kazališna nakupina Gemišt s predstavom V Remetinec i HNK Varaždin
s Debitantima.
Petra i Sonja Ptiček, Elvis Lacković
i Mira Pižir, koja je kao ravnateljica Općinske knjižnice i čitaonice
u Mariji Bistrici spremno podržala
projekt, osim zadovoljstva prvom
sezonom pokazali su i spremnost
da i sljedeće godine nastave s projektom.
Stoga već krajem siječnja ili početkom veljače u Mariji Bistrici možemo očekivati novu kazališnu predstavu. Jedva čekamo. (E. L.)
Dodjelom prestižnih nagrada s ovogodišnjeg
36. hrvatskog salona inovacija s međunarodnim sudjelovanjem INOVA, Društvo inovatora
Sigma i Savez za energetiku Zagreba svečano
su obilježili završetak projekta CBTour u 2011.
Zlatno odličje INOVA-e za ukupni program, na
međunarodnoj Izložbi inovacija u turizmu dodijeljeno je Muzeju krapinskih neandertalaca.
Za svoj ukupni program o krapinskim
neandertalcima ove je godine Muzeju krapinskih neandertalaca pripalo
zlato na 36. hrvatskom salonu inovacija s međunarodnim sudjelovanjem,
INOVA 2011., održanom na Zagrebačkom velesajmu.
U organizaciji i generalno pokroviteljstvo Društva inovatora Sigma i
Saveza za energetiku Zagreba, a u
okviru ovogodišnjeg projekta CBTour,
na INOVA-i se predstavilo ukupno 25
izlagača iz cijele Republike Hrvatske –
sudionici i dobitnici nagrade CBTour iz
2010. i 2011. Sudjelovanjem CBTour-
ovih izlagača na INOVA-i obilježen je
početak novog programa spomenute
izložbe – Izložba inovacija u turizmu.
U četiri dana, koliko se ova izložba
održavala, pod predsjedanjem domaćeg i međunarodnog ocjenjivačkog
suda i pod vodstvom predsjednika
povjerenstva za inovacije u turizmu –
Tomislava Marjanovića – sudionici su
se natjecali za zlatna, srebrna i brončana odličja INOVA-e te tri posebne
nagrade – za najbolju inovaciju u turizmu, za najbolju inovaciju iz sporta
i rekreacije te za najbolju inovaciju u
poljoprivredi. (T. G.)
mr. sc. Vlasta krklec, voditeljica MKN i prof. Lorka Lončar Uvodić, muzejska
pedagoginja
ZABOK
Susret s Lupinom
Već tradicionalno Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
organizira susrete učenika s medijski
poznatim osobama iz područja filma, fotografije, likovne umjetnosti.
Tako je gostovao i jedan od svjetski
GLAS ZAGORJA
broj 87
poznatih fotografa Stephan Lupino.
Kroz posebno pripremljenu prezentaciju svojih najboljih radova, ali i
kroz razgovor s učenicima upoznao
je sve prisutne s originalnošću svoje
umjetnosti. (gz)
GLAS SRCA
KULTURA
KRAPINA
Hrvatska – suverenost bez države
Uz predstavljanje nove knjige Zdravka Mršića Hrvati 2012. – Posljednja
godina, u dvorcu Sveti Križ Začretje održano
je predavanje
Hrvatska – suverenost bez
države
Nakon što je
održao predavanje
u
E u ro ps ko m
domu u Zagrebu, i zainteresirani
mještani Začretja i okolice imali su
priliku čuti zanimljiva razmišljanja
autora zašto Hrvatska ne bi trebala
srljati u Europsku uniju. Nakon nekoliko knjiga koje govore o burnim promjenama u svjetskoj politici, svjetskoj
ekonomiji, o sigurnosti i posebice o
ljudskim vrijednostima, autor naglašava da većina problema koje muče
hrvatski narod, muče i mnoge zemlje
u svijetu. U novoj knjizi autor objašnjava razloge zašto su Hrvati kroz
povijest živjeli u nizu tuđih država,
a da pritom nisu imali svoju državu,
ali nikad nisu napuštali prostor, svoju
domovinu, svoj zavičaj. Nagli prestanak razvlačenja pristupnih pregovora
i njihov ubrzan svršetak, stavio je narod pred zid odluke, ili izbora ulaska
u EU ili ne. (gz)
KRAPINA
Prva krapinska
pjesnička večer oduševila
U caffe baru Barrock u Krapini održana je 1. krapinska pjesnička večer,
pokrenuta na inicijativu mladog krapinskog pjesnika Miljenka Hršaka. U
zanimljivoj večeri isprepletalo se 25
recitiranih stihova sa uglazbljenima.
U samoj večeri sudjelovali su Silivo
Vovk iz zagreba, Snježana Večerić iz
Pregrade, Slaven Presečki i bend Trnje iz Krapine, a poseban gost bio je
operni pjevač Ronald Braus koji je na
Krapinskom festivalu izveo popevku
Naš grad. Stihove za tu pjesmu napisao je upravo Miljenko Hršak, a
glazbu Nenad Kukovačec. Na samoj
pjesničkoj večeri u Barrrocku su se
čitale pjesme velikogoričke pjesnikinje Slavice Sarkotić, te krapinskih
umjetnika Mijenka Hršaka, Marije
Hlebec i Davorke Plukavec. Trnje je
izvelo popveku Zgublene zorje, autora radovana Novine. Kako smo još
saznali od Miljenka, ideja prve krapinske pjesničke večeri bila je približiti poeziju građanima Krapine. Okupilo se 50-tak posjetitelja i želja je
da ovakve večeri postanu tradicija.
Nastavak priče je već 30. prosinca u
Krapinskom župnom dvoru, gdje će
se održati Krapinska božićna priča.
Potaknuta uspješnosti Krapinske
pjesničke večeri pjesnikinja iz Krapine Marija Hlebec javila se sa idejom
da se napravi nešto božićno te kontaktirala župnika vlč. Tomicu Šestaka. U organizaciji Krapinske božićne
priče sudjeluju krapinski pjesnici
Marija Hlebec, Dragica Ferjanić, Davorka Plukavec, tekstopisac Radovan Novina, tekstopisac i pjesnik
Miljenko Hršak i krapinski skladatelj
Nenad Kukovačec. Na samoj večeri
interpretirat će se stihovi pjesnika Slavice Sarkotić, Marije Hlebec,
Davorke Plukavec, Dragice
Ferjanić, Bernarde Despot,
Branke Jagić,
Željka Štefana
i Miljenka Hršaka, uz kratku
priču zlatarke
Božene Kos.
Cijela večer bit
će obogaćena
glazbenim dijelom programa
kajkavskih popevki.
01. PROSINCA 2011.
Dočekajmo
Krista
dobrim
djelima
Piše
Stjepan Kralj
Nedavno se u Indoneziji rodila
djevojčica koju su Ujedinjeni Narodi proglasili sedammilijarditim
stanovnikom planeta zemlje.
Podsjećam da se je 1987., upravo
u našem glavnom gradu Zagrebu,
za vrijeme Univerzijade, rodio
Matej Gašpar, koji je tada bio petmilijarditi čovjek na svijetu. Dakle, za samo 24 godine prirodni
prirast stanovništva porastao je
za 40%, što bi bilo za pohvalu da
je raspodjela nataliteta u svijetu
drugačija. Naime, najviše djece
rađa se u siromašnim zemljama,
dok se u bogatijim parovi rijetko odlučuju imati više od dvoje
djece. Razlog tome je vjerojatno
zbog straha od podjele imovine,
a i zbog zauzetošću svojim velikim
poslovima. Žalosna je istina da u
našem suvremenom svijetu imademo više od jedne milijarde ljudi
koji nemaju što za jesti i umiru od
gladi. Takvih je najviše u afričkim
zemljama, te djelomično Aziji i Latinskoj Americi. Teško je to nama
razumjeti kada živimo u izobilju,
pa čak i bacamo velike količine
hrane. Mi mislimo da nam je loše
ako nemamo veliku kuću u potpunosti izgrađenu i namještenu, ako
nemamo apartman na moru ili
vikendicu, ako nemamo luksuzni
automobil... Ako nemamo bilo što
od suvremene tehnike kao npr.:
televizor, elektronsko računalo,
mobitel... Osjećamo se jadno i
mislimo da zbog toga trebamo
biti nesretni. Nažalost, to nas i
čini nesretnima. A mislimo li na
one koji nemaju ni najosnovnije
uvjete za život, kao što sam i spomenuo, hranu. Da, to je tužna istina koja mora pogoditi srce svakog
čovjeka. Imajmo na umu da smo
svi mi, ljudi ovoga svijeta, djeca
Božja, i da kao takvi svi imamo
prava na jednako dostojanstveni
GLAS ZAGORJA
broj 87
život. Stoga bismo, u globalnom
smislu, više trebali brinuti o ljudima u nevolji bilo koje vrste, znane
nam ili neznane, bez obzira žive
li tu pored nas ili negdje u nekoj
dalekoj zemlji.
Samo jedan dan u godini svijet se
prisjeća tih jadnih ljudi. Ove godine bilo je to u nedjelju 30. listopada, kada smo sakupljali novce
po župama za naše misionarke i
misionare. A tko su zapravo oni?
Misionari su ljudi koji su dali na
raspolaganje svoje živote kako bi
se posvetili upravo onima kojima
je potrebna najosnovnija pomoć
bilo gdje u svijetu. Pomoć u hrani, medicinska skrb, zdravstvena
njega, obrazovanje... Misionari su
ljudi koji svoju ljubav nesebično
daruju onima kojima je to najpotrebnije. Oni su volonteri, tj. ne
dobivaju plaću za svoj rad, kao ni
ništa materijalno. Međutim, njihovo plemenito djelovanje dragi
Bog itekako vidi i nagrađuje. Na
ovome svijetu njihova je nagrada
velika sreća i zadovoljstvo, koje im
donosi nesebično darivanje sebe
drugima. No, vjerujemo da će ih
ona prava nagrada i plaća dočekati
u Božjemu Kraljevstvu, te da će za
sva svoja dobra djela, koja čine na
zemlji, zaslužiti vječni Raj. Uskoro
ćemo slaviti naš najradosniji kršćanski blagdan, Božić. Rođenje
Bogočovjeka. To rođenje, koje je
najpoznatije i najdetaljnije opisano u čitavoj ljudskoj povijesti, a
donijelo nam je istinsko spasenje,
neka probudi u našim srcima svijest solidarnosti prema svima koji
su u nevolji. Rođenje Spasitelja
neka upali svjetlost na putovima
koji nas vode do bolesnih, starih,
tužnih, nesretnih, siromašnih i
gladnih ljudi. Postanimo i mi misionari i dočekajmo Isusa Krista
dobrim djelima.
47
VREMEPLOV
PJESNIÈKA RIJEÈ
JOSIP MEDVED, učitelj
rođen: 2. prosinca 1859. u
Kraljevcu na Sutli, umro:
10. lipnja 1932. u Zagrebu
MATIJA SKURJENI, slikar, rođen:
14. prosinca 1898. u Veternici
pokraj Golubovca, umro:
4. listopada 1990. u Zagrebu
Bernarda Despot
Nakon završetka učiteljske škole radio je u građanskim školama i bio učitelj gluhonijeme djece. Odlikovao se kao stručnjak i organizator obrazovanja gluhonijemih osoba, a bio je i ravnatelj Zavoda za gluhonijemu djecu od 1908. do 1918. Radio je kao kustos Hrvatskog školskog muzeja i napisao njegov prvi vodič 1902. Najznačajniji radovi su mu: Čitanka za gluhonijeme, Čitanje govora sa
ustiju, Mucanje i Rukovođ za učitelje.
Bio je rudar u Očuri i Veternici. Nakon završetka soboslikarskog zanata zaposlio se u Državnim željeznicama u Zagrebu. Premda mu prvi radovi nastaju 1923./24., tek nakon umirovljenja posvećuje se slikarstvu. Senzibilan kolorist i crtač, slika sitnim potezima kista dotjerujući svaku pojedinost. Početkom 60-ih godina okreće se svijetu mašte i izmišljenih priča te tako nastaje jedan od najautenti čnijih opusa u hrvatskoj naivnoj umjetnosti . Stvorio je neobične lirske pejzaže svojeg zavičaja kao i urbane krajolike u kojima je ispričao svoje iskustvo ili traganje za nevidljivim. Godine 1959. izašla je mapa Eulalia (s pjesmama I. Mangjelosa), 1972. mapa grafi ka u izdanju Zbirke Biškupić, a
1975. objavio je crteže u knjizi pjesama A. Dedića Zamišljeno pristanište. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Parizu, Kölnu, Zürichu, Zlataru, Milanu i Zaprešiću. Galerija Mati je Skurjenija u Novim Dvorima pokraj Zaprešića otvorena je 1987. 01. PROSINCA 2011.
JANKO LESKOVAR, književnik i
učitelj, rođen: 12. prosinca 1861.
u Valentinovu, umro: 4. veljače
1949. u Valentinovu
Nevelikim opusom od 10-ak novela i dva kraća romana, napisana u 15-ak godina spisateljskog rada, Janko Leskovar otvara novo poglavlje u hrvatskoj književnosti , onu njezinu važnu dionicu u kojoj se oti ma uskoj, provincijalnoj zaokupljenosti sobom i, tematski i izražajno, pridružuje se aktualnoj problemati ci europske književnosti . Iako po godinama pripada naraštaju Starih - rodio se 12. prosinca 1861. u Valenti novu - Mladi su ga pripadnici Moderne spontano prihvati li. Do 1891., kada je u Vijencu objavio prvu pripovijest Misao na vječnost, Leskovarov život kretao se gotovo ugaženom stazom nadarenog seoskog momka koji se posvećuje učiteljskom zvanju. Nakon stjecanja niže naobrazbe u Pregradi, Zagrebu i Karlovcu, završio je Preparandiju u Zagrebu, a potom 30-ak godina službuje kao učitelj i školski nadzornik u Slavoniji i Hrvatskom zagorju.
Misao na vječnost i njezin glavni lik Đuro Marti ć, programatski lik Leskovarove proze, naišli su na golemo zanimanje i pohvalu kriti čara, siti h zastarjele realisti čke proze. Leskovarovo djelo: pripovijesti Katastrofa, Poslije nesreće i Jesenski cvijeci, te romani Propali dvori i Sjene ljubavi slike su tragičnih sudbina glavnih junaka koje autor opisuje u trenutku kada su se našli pred ostvarenjem idealne ljubavi, ali u tome ne uspijevaju zbog vlasti ti h psihičkih opterećenja. Uzrok je tome njihov odnos prema životu, pasivan, kontemplati van, mlak. Osim možda u pripovijesti Katastrofa, gdje junaka i njegovu obitelj upropašćuje siromaštvo. Dr. VINKO ŽGANEC melograf,
muzikolog, etnomuzikolog,
zapisivač narodnih plesova,
obreda i običaja, rođen: 20.
siječnja 1890. u Vratišincu, umro:
12. prosinca 1976. u Zagrebu
Varaždinski gimnazijalac, a kasnije ravnatelj Insti tuta za narodnu umjetnost, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i član JAZU. Zabilježio je i znanstveno obradio više od 15.000 folklornih napjeva te unaprijedio metodu analize i sistemati zacije narodne glazbe. Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja; Narodne popijevke Hrvatskog zagorja; Hrvatske narodne popijevke iz Koprivnice i okoline; Pučke popijevke Hrvata iz Velike Kaniže u Mađarskoj. Autor je i originalnih skladbi temeljenih na narodnom melosu.
48
STJEPAN JAKŠEVAC, rođen:
16. prosinca 1916. u Brdovečkom
Svetom Križu, umro: 10. svibnja
1994. u Zagrebu
Nakon završene srednje škole u Zagrebu, isprva radi kao činovnik, a potom od 1940. kao spiker Radio Zagreba. Tu će obavljati različite dužnosti : koordinator programa, glazbeni urednik, urednik Dječjeg programa… Studirao na zagrebačkoj Akademiji za kazališnu umjetnost. Piše pjesme za odrasle i djecu, novele i kriti ke, pišući na standardu i zavičajnoj kajkavšti ni. Objavljuje poeziju za odrasle Pjesme, Glasam se nespokojem, potom za djecu - Veselu godinu. Piše brojne tekstove za brojne festi vale. Na Krapinskom festi valu pamti t ćemo ga po pjesmama: Na Sleme, Vu
gradu Čeha Leha i Meha… i još više od tridesetak popevki.
JURAJ RATKAJ (RATTKAJ),
hrvatski povjesničar, rođen: 22.
prosinca 1612. u Velikom Taboru,
umro: 1. rujna 1666. u Zagrebu
S dvadeset godina u Leobenu pristupa isusovačkom redu. Studirao je fi lozofi ju u Grazu i teologiju u Beču. Zagrebačkim kanonikom imenovan je 1640., 1643. čazmanskim, a 1644. kalničkim arhiđakonom. Bio je izaslanik hrvatskih staleža na Ugarskom saboru u Požunu 1649. Sudionik je tridesetogodišnjeg rata i rata proti v Osmanlija u bitkama kod Kladuše, Petrinje i Kostajnice. Biskupski sud mu je oduzeo časti i kanoničke prihode 1664. nakon čega se povukao na posjed Kraj na Sutli. Autor je djela Memoria regum et
banorum regnorum Dalmatiae, Croatiae et
Sclavoniae... (Spomen na kraljeve i banove
Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije…,
1652.) pisanog djelomično na temelju vlasti ti h doživljaja. Spomen je napisana u protureformacijskom duhu te su ju javno spalili njemački protestanti kojima su se pridružili domaći Ratkajevi proti vnici. Pripremila Tanja Gregurović
Popevke
z srca i duše
Svi su ljudi pjesnici u srcu i tu magiju u srcu sakrivenu što češće podijelite s ljudima. Bernarda Despot pjesnikinja rodom iz Tuhlja to čini još od gimnazijskih dana, iako je njezina zbirka prvijenac Popevke z srca i duše, promovirana nedavno. Donosi nam djeliće svog života prožete emocionalnošću, a teme o kojima zbori različite su, od ljubavnih i zavičajnih do duhovnih i rodoljubnih. Bernarda svoju poeziju temelji na iznimnoj slikovitosti , pa tako dočarava Zagorje onakvo kakvo ga doista možemo vidjeti , čuti u popevkama pajdaša, crkvenim zvonima, šumu lišća…, okusiti , omirisati i dodirnuti . Tako stvara raznolike vizualne predodžbe pojedinih moti va koji produbljuju naše dojmove i probuđuju maštu.
Da je to tako potvrda su i brojni skladatelji: Pero Gotovac, Vanja Lisak, Viktor Crnek, Marko Poklepović, Toni Eterović, Tatjana Vorel, koji su uglazbili njenu poeziju. Na Krapinskim festi valima Kajkavskih popevki i Krijesnici izvodili su ih Đani Sti paničev, Miro Ungar, Miroslav Živković, sastav Lepi cajti, Valenti na Vidović, Iva Ranogajec, Evelin Novak i Kristi na Kolačko. Tancala bi rada, Tvoj slatki
smeh, Naj mi zameriti, V zibeljki dragog
nam kaja, Tak imam te rada, Popevka
za domaju… Moja draga Katarina koju je uglazbio Toni Eterović, a aranžman napisao Siniša Leopold u izvedbi Đanija Reč domača
Tak topla, tak draga,
ta reč nam domača,
dušu ti hrani
kak bela pogača,
a srce ti greje kak ljubav žareča; najslajša, najdraža,
reči domača.
Ne pozabi, ne srami
nigdar se nje,
po njoj buju znali
dom gde ti je;
a dom je v Horvatskoj, to nek znaju vsi,
da srce mi tuče
za dom kaj tu spi.
Decu svoju bum vučila,
kak mene je mati ,
te reči domače
kaj mela je dati ,
pred obed se prekrižit,
i Bogu zafalit, i nigdar se tega nemoj posramit.
Pjesmu je uglazbio Marko
Poklepović, a na 35. jubilarnom Festivalu kajkavske
popevke 2000. u Krapini
interpretirala ju je Valentina Vidović.
GLAS ZAGORJA
broj 87
Sti paničeva posti gla je veliki uspjeh, te je bila nominirana za Porin 2007. Piše i na kajkavskom jeziku i, kako sama isti če, to joj mnogo znači. Želi jasno istaknuti svoje zagorske korijene, a upravo pjesme vrate je u dane djeti njstva, među domaće ljude i običaje. Riječima
Riječima možeš razveseliti Riječima možeš rastužiti Riječima možeš ljubiti Riječima možeš mrziti Riječima možeš ratovati Riječima možeš miriti Riječima možeš optužiti Riječima možeš osloboditi Riječima možeš prokleti Riječima možeš blagosloviti Riječima možeš moliti Riječima se možeš pokajati Riječima možeš dušu nahraniti ,
Riječima koje je Bog dao:
Samo reci riječ
i ozdravit će duša moja.
Tvoja
ljubav
Otkupitelju
Tvoja ljubavsvijeta
isti na je sam je isti na ljubav koja o jedna, jedina
liječi srca sl
omljena.
Uvijek bud
i sa mnom T
Tvoja ljubav
i
dušu moju treba mi da nahran
i.
Imenom si m
Ti si me otk e zazvao u
život moj p pio romijenio.
Budi uvijek znaš da lju kraj mene
b
ime Tvoje d im Te šaptati kao ozivat ću
molitvu.
Pjesma je u
ru
Ivanu Pavlu čena Sv. Ocu
Vatikanu 1 II. na audijenciji u
0
popratne i . ožujka 1999. Uz
zabilježene
riječi:
Nemam
vel
a kaj najrajš iki ni skupi dar,
e m
popevku z am, to Vam dam,
duše, hrvat
i naš črleni l sko srce
icitar.
Vjetar na Griču
Doleti o je sa Sljemena
pa se zapleo u krošnjama već požutjela kestena. Baš tu, gore na Griču,
gdje Matoš Zagrebu
šapće staru priču.
Dok zlatno lišće šušti ,
a hladan vjetar grane njiše,
na grad padaju prve kapi jesenjske kiše.
ZAGORSKI TOP 10
01. PROSINCA 2011.
Top-lista emisije Nek tambura svira - Radija
Hrvatsko zagorje Krapina - utorak od 17 do 20 sati
Urednici i voditelji: Monika Briševac i Siniša Miklaužić
ZAGORSKI hit godine
U završnici smo izbora Zagorskog hita godine. Slijedi vaše glasovanje pa potom nagrade najuspješnijim izvođačima i autorima i najsretnijim glasačima. Utrka počinje…
Marljivi ste u glasovanju za svoje favorite. Budite i dalje aktivni jer između 10
pjesama, sve do 18. prosinca možete
izabrati Zagorski hit godine. Glasati možete na mail program@radio-krapina.
hr, sms porukom na broj 66 248, ključna
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Željko Kokorić i Podvinčani
Andrija Kos
Siniša Miklaužić i Ausswinkl muzikanti
Savski valovi
Branko i Tomislav Greblički
Kavaliri
Sotelia
Gazde
Klapa Bistrica
Begini
riječ RHZK-a, i podijeliti bodove prema
vašem izboru. Izvođač koji dobije najviše
vaših glasova, osvojit će i gratis snimanje
pjesme za ZGF Krijesnicu 2012. godine.
Slušatelj/ica moraju glasati za najmanje 3
izvođača, a za najsretnije koje ćemo izvuKaj ti stvarno nije žal
Pomalu, pomalu
Muzikanti vu turizmu
Babica Jagica
Zbog tebe sam lud
Copernico
Denes
Zagorska
Za Zagorje sve
Da si kraj mene
410 glasova
355 glasova
272 glasa
172 glasa
167 glasova
157 glasova
151 glas
142 glasa
122 glasa
114 glasova
ći, a koji će glasati na SMS servis,
pripremili smo vrijedne nagrade.
PRINCIP GLASOVANJA: 5, 4, 3, 2,
1. Znači maksimalno 5 glasova,
najmanje 1 glas, za najmanje
3 izvođača. Uzimamo u obzir
samo jedan glas s jedne IP Adrese. Također samo jedan mail tjedno. Sve o
zagorskom hitu godine možete pronaći i
na web stranici www.radio-krapina.hr.
Zagorski hit godine 2011.
Zagorci smo mi, nek sad čuju svi,
najboljeg od 10 sad si bumo zbrali.
Denes gda nam tak bežiju časi,
za Zagorski hit treba glasati.
Pomalu, pomalu, glasajte svi
jer vremena preveč baš i ni.
Kaj vam stvarno nebu žal
ak bu baš vaš favorit ispal.
Sigurno bi dali za Zagorje vse,
a za hit godine - dajte svoje glasove!
GLAS ZAGORJA
broj 87
I Begini mesto našli su na listi,
pošteno glasajte kaj računi buju čisti.
Ak vam od top liste srce jako kuca,
drmnite si konjak kak Babica Jagica.
Čuvajte se copra i coprnjica sake fele
jer u hitu godine i nagrade se dijele.
Dajte i Švabici kojega glasa,
možda bu u nagradi i zagorskih klobasa.
I na kraju pitate zakaj i Venteki su ludi?
Pa zbog 10 hitova kaj RHZK nudi!
49
UMJETNIČKA RADIONICA
01. PROSINCA 2011.
Piše
Tanja Gregurović
ZLATKO
KUHAR,
predsjednik
Likovnog
društva
Ernest
Tomašević
Kroničar
krapinskog
krajolika
Naslikao sam više od tisuæu krapinskih veduta i zagorskih pejzaža i
opet ih ponovno slikam iako se u svojoj konaènici nikad ne ponavljam.
U tome i jest sva ljepota slikanja ovih motiva. Potezi su slièni, boje su
sliène, ali rezultat nikad nije isti, u pozadini je neka druga prièa.
50
GLAS ZAGORJA
broj 87
Stariji će se Krapinčani prisjetiti jedne neformalne likovne
grupe koja je šezdesetih godina
prošlog stoljeća crtala krapinske
vedute i pejzaže. Ivanku Kveton, Mirka Gregurovića i Zlatka
Kuhara vezala je ljubav prema
Krapini, a kako se svaki svojim
vlastitim slikarskim impulsom
upuštao u crtanje, nastajala su
osobita i različita djela. Ipak,
za slikare tih se godina nije
marilo, kulturni pak uzlet Krapina ponovno doživljava 1966.
održavanjem prvog Krapinskog
festivala. I našim su se likovnjacima pridružili Vilim Kranjčec i
Josip Brezinščak, zajednički su
osnovali Likovno društvo Ernest
Tomašević u Krapini i uz prvi festival priredili prvu izložbu.
Inače, manje je poznato da je
Zlatku prve vodene boje i kist
još kao osnovcu kupila majka,
na svojoj prvoj slici nacrtao je
čovjeka na konju. Kako vrijeme
odmiče sve češće se sjeti tih
davnih dana, profesora likovnog odgoja i direktora krapinske gimnazije Pere Šaića koji
je njega i još nekoliko nadarenih učenika upućivao u osnove
crtanja, razne tehnike pa i kiparstvo. Zavolio je umjetnost,
posjećivao izložbe na kojima
se upoznavao sa slikarima…
Antunom Matešom, Vasilijem
Jordanom… crpio neizmjerno
ideje i dopunjavao znanje.
Duša i srce Krapine
- Gradske vedute su mi jedan
od najdražih motiva. Krapina je
posebno lijepa sa svojom poviješću, filozofijom i fizionomijom. Život Krapinaca je miran i
intiman - ističe Zlatko, kojega u
odabiru motiva vodi povijesni
značaj, ali i privlačnost slikarskom oku. Svaki kutak Krapine
osobit je na svoj način, ima
dušu i srce, priča neku priču
preko 800 godina duge povijesti.
Tako slikati grad ne znači puko
crtanje građevina, kamena…
uvijek su mi u mislima njegovi žitelji i njihova povezanost
sa gradom, spoj arhitekture i
umjetnosti posebno mi je zanimljiv.
Naslikao sam više od tisuću
krapinskih veduta i zagorskih
UMJETNIČKA RADIONICA
pejzaža i opet ih ponovno slikam iako se u svojoj konačnici
nikad ne ponavljam. U tome
i jest sva ljepota slikanja ovih
motiva. Potezi su slični, boje su
slične, ali rezultat nikad nije isti,
u pozadini je neka druga priča.
Krapina je danas grad mladosti,
njenim parkovima šeću mladošću zaneseni mladići i djevojke,
i vjerojatno ne dopire do njih
zanos prve opere Vatroslava
Lisinskog izvedene u Krapini…
život purgera unutar krapinskih građevina, zvuk parnjače
koja je dovezla Dragutina Gorjanovića Krambergera, kultura
i umjetnost baroknih crkava,
ali vide i osjete njenu ljepotu.
- Ovjekovječio sam neke povijesne trenutke i te su slike danas
spomenici, jer nekih od nacrtanih kuća više nema. Upravo ti
radovi iz 61.-62. danas su mu
najdraži - pogled na ovu našu
kotlinu od Krapinskih Toplica
do Krapine, pa slika na kojoj su
kuće obitelji Kalaj, Oraić i Županec…
Svoje akvarele, ulja na platnu,
pastele izlagao je na 19 samostalnih izložbi, Zagrebu, Osijeku
i gradovima i općinama sjeve-
01. PROSINCA 2011.
rozapadne Hrvatske. Osobno
su mi drage suradnje vezane
uz ZGF Krijesnica, jednu od
naslovnica CD-a (2002.) krasi
pejzaž Zlatka Kuhara, a njegov
akvarel Stari grad koristi se na
promotivnim materijalima Radija Hrvatsko zagorje Krapina.
Kako je Zlatko djetinjstvo proveo u Krapini, ljubav prema
mjestu odrastanja ne napušta
ga ni u zrelijim godinama, što
se nerijetko zrcali i u njegovim
stihovima dosada objavljenim
u tri zbirke pjesama – Bogati
dani, Pjesma majci i Za Hrvatsku. Sve tri zbirke sam je oslikao.
vremenu Društvo je upriličilo
328 izložbi na području Zagorja, Zagreba, Osijeka. Izlagali su
u Sloveniji - u Mariboru, Ptuju,
Celju, Rogatcu, Rogaškoj Slatini,
Šentjuru, kao i u Klagenfurtu i
Münchenu, a s nekim su gradovima ostvarili i dobre odnose
pa su potpisane Povelje o prijateljstvu i suradnji. Brojni su
entuzijasti, puno radili i slikali,
i tako nezaobilazno pronosili
ime Grada i Županije.
Najčešća okupljanja posljednjih godina gotovo svih članova, brojne su kolonije na koje
su pozivani ili su ih pak sami
organizirali.
- Apsolutno na sve kolonije na
koje nas zovu, idemo, i sve slike
doniramo, bilo za opremanje
bolnice, dječjeg vrtića, škola,
za pomoć bolesnim osobama.
Kroz to se vidi naš humanitarni
rad, jer sve slike dajemo nesebično - ističe Zlatko. Zaista je
važno spomenuti taj humanitarni dio kolonija i izložbi. Posebno npr. na likovnoj koloniji
u Ludbregu, u Kući sunca. Prikupljena sredstva doniraju se
za bolesnu dječicu.
Monografija uz 45.
rođendan
Dobitnik je Plakete za životno
djelo Krapinsko-zagorske županije 2004., pa ipak još ima
mnogo toga što je uradio i što
će nadolazeći dani pred njega
podastrijeti. Ove uvodne misli
o Krapini pisane su s razlogom,
jer rođendan grada članovi Likovnog društva Ernest Tomašević proslavit će 3. prosinca,
izložbom svojih radova i Monografijom koja sabire njihovih
45 godina postojanja. U tom
GLAS ZAGORJA
broj 87
51
SPORT
01. STUDENOGA 2011.
Piše
Tanja Gregurović
Kad sam krenula put Lobora, ovih već prilično hladnih zimskih jutra, htjela sam upoznati
predsjednika Sportskog društva Lobor, jer mi
se u telefonskom razgovoru učinio kako ovaj
klub ima vrlo ambiciozno vodstvo. Nisam se
prevarila, jer Damir Levanić pričajući priču o
loborskim nogometašima, sportskom društvu
i NK Lobor, usprkos hladnoći pokazao nam je
sve što su učinili u posljednjih godinu dana…
pa čak i vlastito izvorište vode podno Ivančice,
iz kojeg sada imaju vodu u klupskim prostorijama.
Prvi red s lijeva na desno: Matija Gregurić, Stjepan Plancutić, Ivan
Androić, Dominik Bodalec, Kristijan Pakšec, Andreja Cvetko
Drugi red s lijeva na desno: Predsjednik kluba g. Damir Levanić, Mirko
Kuharić, Ivica Cvetko, Tin Bodalec, Martin Kuharić, Tomislav Pakšec,
Matija Rihtarić. Treći red s lijeva na desno: Filip Hubak Karlo Plašć,
Karlo Hendija, trener kluba Zvonimir Golub, Melani Bodalec, Mihaela
Kunić, Mihaela Bodalec. Iza trenera Vedrav Vuk, Stjepan Zgazivoda,
Jurica Plašć, Domagoj Benković
Zagorskoj ligi i plasman u I. Zagorsku ligu, te 1987. prvo mjesto III. Zagorske lige i plasman u
natjecanje II. ŽNL preimenovan
u NK Rajec te s tim nazivom djeluje do 1998. kada klub mijenja
Ambiciozno do Loborskog
sportskog centra
Lijepo je vidjeti ljude koji se trude učiniti nešto za svoju sredinu.
Gotovo nema prepreka njihovim
naumima.
Naprosto, nemoguće pretvaraju
u pobjedu. Nogometno igralište
i klupske prostorije sportskog
društva Lobor i NK Lobor polako postaju dio Loborskog sportskog centra. Iako ova općina u
sjeveroistočnom djelu naše Županije nije posebno gospodarski
obdarena, niti klub ima moćne
donatore, nadoknađuju ove za
njih manje povoljne činjenice,
52
svojim osobnim zalaganjem i
marom.
Povijest kluba
NK Lobor osnovan je 1970. pod
nazivom NK Iskra Lobor, tada je
isti klub pripadao II. Zagorskoj
nogometnoj ligi. Prvi Predsjednik
kluba bio je Stjepan Vlahek, prvi
trener ujedno i prvi blagajnik
Vlado Kuprešanin, te Ivo Jureković prvi tajnik. Najveći uspjeh
u povijesti kluba bila su osvojena prva mjesta u ligi, i to krajem
70-tih godina prvo mjesto u II.
II. Zagorsku nogometnu ligu. Za
spomenuti je i nagrada Fair-play
ekipe nakon završene sezone
1996./97.
Tijekom 1991./92. NK Iskra prestaje djelovati i briše se iz registra udruga, te do 1995. u Loboru nije bilo nogometnog kluba,
koji se zahvaljujući angažmanu
g. Marijana Benković (tadašnjeg Pročelnika Općine Lobor) i
g. Željka Hendija (Šraf) ponovo
osniva 1995. pod nazivom MNK
Rajec, dok je nešto kasnije 1996.
kada se i uključuje u službeno
GLAS ZAGORJA
broj 87
SPORT
ime u Športsko društvo Lobor
s ustrojstvenim klubovima NK
Lobor i MNK Rajec pod kojima
01. PROSINCA 2011.
šumskom predjelu uz prometnicu Lobor - Stari Golubovec.
Dolaskom Damira Levanića,
Športsko društvo Lobor trenutno broji 198 članova, od toga aktivno nogometom se bavi 22 seniora, 20 juniora i 22 pionira, dok
su ostali članovi uglavnom veterani i podupirajući članovi.
kao jedanaestog
predsjednika, na
čelo kluba počeli su značajniji
radovi uređenja
igrališta i ostalog
potrebnog prostora. Kopalo se i
zidalo pa je tako
sagrađena deka,
popločene svlačionice, postavljeni
tuševi, uređeni
sanitarni čvorovi,
dovedene voda iz
vlastitog izvorišta,
uređeni i očišćeni
od otpada prostori za pomoćno
igralište… Svi su
radovi odrađeni dobrovoljni uz
donacije.
Godinama najveći problem čini
neizgrađena komunalna infrastruktura zbog nepovoljne udaljenosti od mjesta. Problem vode
riješen je vlastitim izvorištem.
Zbog udaljenosti od mjesta u
djeluje i danas. NK Lobor sada
trenutno pripada II. Županijskoj
ligi NSKZŽ.
Pripremajući se prošle godine za
40. rođendan društva, u svojim
su arhivima naišli na zanimljive
dokumente i podatke. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća,
igraći su se prali u potoku, a na
utakmice dolazili pješice ili biciklima, prisjeća se tog vremena
predsjednik Damir Levanić. Kad
je prvi predsjednik Stjepan Vlahek kupio Forda u njemu se vozilo i po devet igrača.
NK Lobor danas
Igralište i objekti NK Lobor udaljeniji su od Lobora oko 2 km, u
blizini nema niskonaponske električne mreže pa tako rasvjetu još
uvijek daju priključeni agregati.
Sve to ne obeshrabruje ih u radu
s nogometašima, posebno najmlađima. U Loboru žele unaprijediti amaterski šport, omogućiti
što većem broju ljudi bavljenje
sportom i tako stvoriti osnovne
preduvjete za što bolje sportske
rezultate. Pomažu nam Općina
Lobor predvođena načelnikom
Andrijom Smetiškom.
S lijeva na desno g. Josip Čop, tajnik HOO u sredini kapetan NK Lobora
Karlo Plašć i g. Tomislav Svetina član uprave Hrvatske lutrije.
Donacija Hrvatske lutrije
i hrvatskog olimpskog
odbora
NK Lobor prvi je od klubova
kojem su dodijeljena sredstva
GLAS ZAGORJA
broj 87
Hrvatskog olimpijskog odbora
i Hrvatske lutrije iz zajedničkog
projekta HOO i HL za športske
škole . Potrošit će je za nabavku potrebne opreme za igrače,
posebno za mladi pogon. Zadovoljstvo što je donacija stigla
mladim sportašima i sportašicama Lobora, izrazio je Josip Čop,
glavni tajnik HOO-a. te istakao
- Najljepše doba odrastanja će
biti upravo ovo kada se bavite
sportom, ali nemojte zaboraviti niti ulagati u sebe u drugim
područjima, kako bi dali najbolje sredini koja danas brine na
ovakav način o vama. - Većina
danas uspješnih sportaša svoj
put je započela u maloj školskoj
dvorani ili malom lokalnom klubu. Upravo takve male sredine
trebaju podršku i brigu zajednice kako bi se djeca od najranije
dobi usmjeravala u pozitivne životne navike. - rekao je Tomislav
Svetina, pomoćnik predsjednice
Uprave Hrvatske lutrije, uoči dodjele donacije.
Simbolični ček ispisan na
39.952,54 kune primio je u
ime kluba Karlo Plašć, kapetan
momčadi pionira. U ime domaćina na donaciji se zahvalio Andrija Smetiško, načelnik općine
Lobor, te Stjepan Fotivec, predsjednik Športske zajednice KZŽ
i predsjednik NK Lobor Damir
Levanić.
53
SVJEDOÈANSTVA
01. PROSINCA 2011.
Dvadeset je godina prošlo od razmjena ratnih zarobljenika 1991. i
s tim vremenskim odmakom odlučio sam, na temelju dokumenata,
činjenica i još uvijek svježih ratnih
sjećanja, napisati knjigu o dramatičnoj borbi za živote ratnih zarobljenika iz srbijanskih logora smrti.
Kako se danas malo zna i govori
o spašavanju ljudskih života sudbonosne 1991., pokušao sam kao
neposredni sudionik tog vremena
hrabrosti i ponosa, iskazati činjenice i uvjete pod kojima smo se borili
za svaki ljudski život u izrazito nepovoljnim okolnostima i po cijenu
vlastitih života.
Opisao sam razmjene ratnih zarobljenika koje smo kao ovlašteni pregovarači u ime Republike Hrvatske
1991. izvršili na temelju potpisanih
sporazuma i dogovora s predstavnicima JNA i Međunarodnog komiteta Crvenog križa iz Ženeve (ICRC)
i razmjene ratnih zarobljenika koje
sam radio neposredno po zapovijedi predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana i prije nego
što sam imenovan za zamjenika
predsjednika Komisije za razmjenu
ratnih zarobljenika od Vlade Republike Hrvatske. Spasiti jedan ljudski
život je isto kao da si spasio cijeli
svijet, bila je moja misao vodilja.
Stvaranje Hrvatske
Moja životna filozofija bila je i
ostala, misaono i djelatno, teorijski i u praksi, aktivno stvarati hrvatsku državu, uz poštivanje prava
drugih naroda da na miran i civilizirani način, sukladno željama
svog naroda, stvore svoje države
i da mirno i pošteno žive u skladu sa svima na svijetu. Mojem,
hrvatskom narodu nije dopušteno
da, sukladno volji iskazanoj i na
referendumu 19. svibnja 1991.,
kada su se Hrvati i građani Republike Hrvatske odlučno izjasnili
za neovisnu i suverenu hrvatsku
državu, stvori svoju državu i živi
u miru s ostalim narodima. Veli-
Vrijeme
hrabrosti
i ponosa
Spasiti jedan ljudski život je isto kao da si
spasio cijeli svijet, bila je moja misao vodilja
– istièe državni tajnik u Ministarstvu obitelji,
branitelja i meðugeneracijske solidarnosti mr.
sc. Stjepan Adaniæ, u uvodu svoje netom promovirane knjige Razmjene ratnih zarobljenika 1991. godine. Donosimo njegova svjedoèanstva iz vremena u kojem je obnašao
brojne zadaæe obrane naše domovine, u želji
upoznavanja s povijesnim trenucima stvaranja hrvatske države, ali i kao izraz vjeènog
poštovanja i zahvalnosti svima èije su žrtve
ugraðene u stvaranje Republike Hrvatske.
kosrpske snage na čelu s Miloševićem, JNA i četnicima započele
su žestoke napade na Hrvatsku u
namjeri da skrše naum i volju hrvatskog naroda za svojom samostalnom državom. Oružje TO nam
je JNA uzela već u svibnju 1990.,
a UN je donio odluku o embargu
na prodaju oružja tadašnjoj Jugoslaviji 1991., što je značilo daljnje
onemogućavanje obrane Republike Hrvatske, jer je JNA imala i
previše oružja koje je iskoristila za
brutalnu agresiju na Hrvatsku. Te,
Stjepan Adanić rođen je u Loboru 1959., gdje završava osnovnu i
srednju školu. Diplomirao je 1983. na Fakultetu političkih znanosti
u Zagrebu, 1989. magistrirao je na Pravnom fakultetu, a 2011. na
Fakultetu političkih znanosti. Radio je kao profesor u srednjim školama, te u Gradskoj upravi. Jedan je od osnivača HDZ-a u Varaždinu
i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Od 1990./91. na funkciji je gradonačelnika Grada Varaždina. Od 1991. do 1998. u vrijeme obrane suvereniteta Republike Hrvatske bio je pomoćnik ministra obrane RH, te
šef vojnog kabineta. Pregovarač o ratnim zarobljenicima, ustrojavao
je sustav vojne obveze i mobilizacije RH. Ustrojavao je i organizirao
Ministarstvo hrvatskih branitelja, a od 2007. državni je tajnik ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
Autor i koautor nekoliko stručnih knjiga iz područja prava, obrane i
nacionalne sigurnosti. Za svoj rad je višestruko odlikovan od prvog
hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Oženjen je i otac troje
djece.
54
sudbonosne ratne 1991. Hrvatska
se cijelim svojim bićem, na čelu s
prvim hrvatskim predsjednikom,
dr. Franjom Tuđmanom, borila za
goli opstanak, za pravo na postojanje i život. Hrvatska se uz velike
ljudske žrtve i materijalna razaranja uspjela obraniti, a 15. siječnja
1992. priznale su je članice Europske zajednice (danas EU). U toj
neravnopravnoj i nadljudskoj borbi hrvatskog naroda za slobodu
veliki su doprinos dali i branitelji
iz Varaždina, Zagorja i Međimurja.
U ranoj fazi obrane, u rujnu 1991.,
uspjeli smo osvojiti elitni korpus
JNA u Varaždinu na čelu sa zapovjednikom 32. korpusa, generalom Vladimirom Trifunovićem
i pukovnikom Berislavom Popovom. Mi Zagorci i Međimurci tim
smo oruđem i oružjem naoružali
i opremili hrvatsku vojsku, stabilizirali obranu na svim bojišnicama Republike Hrvatske i krenuli u
oslobodilačke akcije.
Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo
Tuđman rekao je o toj pobjedi:
- Varaždinska ratna pobjeda otvorila je put oslobođenju cijele hrvatske domovine. Veliki doprinos
GLAS ZAGORJA
broj 87
Piše
mr. sc. Stjepan Adanić
ukupnoj pobjedi u Domovinskom
ratu dale su postrojbe i brojni branitelji iz Varaždina i okolice koji su
se borili na bojištima Hrvatske kao
što su: Specijalna jedinica policije
PU varaždinske Roda, 7. gardijska
brigada HV-a Pume, 104. brigada
HV-a, Zasebna policijska postrojba Varaždin, ZNG, Domobranske
postrojbe, Grupa Orion itd. Dr.
Franjo Tuđman me je, uvažavajući
učinjeno i znajući sve naše aktivnosti u pripremama i obrani grada
i regije, o kojima sam ga redovito
izvješćivao i o čemu sam primao i
provodio njegove savjete i naredbe, poslije veličanstvene ratne i
političke pobjede u varaždinskom
ratu, pozvao u Zagreb, te mi predložio mjesto pomoćnika ministra
obrane RH i glavnog pregovarača o
odlasku JNA iz Zagreba i Republike
Hrvatske.
Atentat na
Franju Tuđmana
Iako sam želio odraditi funkciju
predsjednika Skupštine općine
Varaždin do kraja, predsjednik
Tuđman mi je tog 7. listopada
1991. u Banskim dvorima u Zagrebu, doslovno rekao da sam
cijeli svoj posao u pripremama
za obranu i osvajanje elitnog korpusa JNA u Varaždinu odradio na
najbolji mogući način, te da sam
mu potreban u pregovorima o
odlasku JNA iz Zagreba i Republike Hrvatske, te u razmjenama
ratnih zarobljenika. Nisam mogao
odbiti predsjednikovu zapovijed,
kao ni poziv da ostanem na ručku
u Banskim dvorima tog, zamalo
kobnog, 7. listopada 1991. Naime, tog je dana zrakoplovstvo
JNA raketiralo Banske dvore u
SVJEDOÈANSTVA
namjeri da ubije hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana i sve
nas koji smo tada bili uz njega na
ručku. Predsjednik Tuđman je na
ručku okupio Antu Markovića,
predsjednika Savezne jugoslavenske vlade, Stipu Mesića, predsjednika Predsjedništva Jugoslavije, Gojka Šuška, ministra obrane
RH, Ivana Jarnjaka koji je stigao
negdje sredinom radnog ručka
i tom prigodom je predsjedniku
dr. Franji Tuđmanu donio prvu
hrvatsku putovnicu, mene još u
funkciji gradonačelnika Varaždina, te ostale goste i suradnike.
Oko 15 sati bio je stravični zračni napad na Banske dvore gdje
se većina nas nalazila. Sam dragi
Bog nas je spasio od sigurne smrti. Naime, predsjednik dr. Franjo
Tuđman par je minuta ranije završio ručak i tako zapravo spasio
sve nas, a i hrvatsku državu jer
bismo je teško stvorili i obranili
da je tom prigodom on poginuo.
Navečer, predsjednik je donio
Odluku da već sutradan 8. listopada 1991., započnem pregovore
s generalom Andrijom Rašetom,
ovlaštenim predstavnikom JNA i
zapovjednikom 5. Vojne oblasti o
odlasku JNA iz Zagreba i Republike Hrvatske. Kad sam 8. listopada
1991. na pregovorima u Hotelu I
u Zagrebu pitao generala Rašetu
za razloge atentata na predsjednika dr. Franju Tuđmana i rekao
mu da je to barbarski čin, lakonski
mi je odgovorio da to oni nisu napravili, ali poslije je ipak priznao
da jesu i čak mi je u jednom trenutku u tijeku pregovora rekao da
mu je zbog toga žao. Toga dana,
potpisao sam s predstavnicima
JNA i međunarodnim promatračima Sporazum o odlasku JNA iz
Zagreba.
Razmjena ratnih
zarobljenika 1991.
U knjizi sam obradio razmjene
ratnih zarobljenika o kojima sam
uporno pregovarao s generalom
JNA Andrijom Rašetom i pukovnikom JNA Milom Glumcem uz
posredovanje
Međunarodnog
Crvenog križa i koje sam s vrijednim suradnicima neposredno na
terenu ostvario. Na temelju činjenica i dokumenata proizlazi da su
to ujedno bile i najveće razmjene
ratnih zarobljenika 1991. Dakako,
osim opisanih u ovoj knjizi, bilo je
iste godine i drugih razmjena, ali o
njima u ovoj knjizi ne pišem jer je
žarište mojeg pisanja, iz sasvim razumljivih razloga, na razmjenama
koje sam na temelju pregovora i
potpisanih dokumenata sa surad-
01. PROSINCA 2011.
U ranoj fazi obrane, u rujnu 1991., uspjeli smo osvojiti elitni
korpus JNA u Varaždinu na čelu sa zapovjednikom 32. korpusa,
generalom Vladimirom Trifunovićem i pukovnikom Berislavom
Popovom. Mi Zagorci i Međimurci tim smo oruđem i oružjem
naoružali i opremili hrvatsku vojsku, stabilizirali obranu na svim
bojišnicama Republike Hrvatske i krenuli u oslobodilačke akcije.
nicima radio.
Prva velika razmjena ratnih zarobljenika izravno po nalogu predsjednika Republike Hrvatske dr.
Franje Tuđmana bila je odmah po
mom dolasku iz Varaždina u Zagreb. Predsjednik mi je u jednom
razgovoru rekao: - Srbijanska propagandna mašinerija stalno optužuje Republiku Hrvatsku da ne
želimo razmjene zarobljenika, da
smo hrvatske branitelje ostavili u
logorima i da nas nije briga za njih.
Idi, Štef, pregovaraj i pokušaj sve
kako bismo spasili što više naših
ljudi iz srbijanskih logora smrti, to
je u interesu svih nas, u interesu
hrvatske državne politike! - A ti
naši ljudi bili su pripadnici MUP-a
RH iz Zagreba u zloglasnom logoru
smrti na Manjači u BiH, zarobljeni
12. rujna 1991. u Hrvatskoj Kostajnici. Radilo se o 350 pripadnika
MUP-a iz Zagreba kojima je zbog
neljudskog postupanja prijetila zla
sudbina, sakaćenje i smrt. U pregovorima o njihovom oslobađanju
ponudio sam predstavnicima JNA
350 zarobljenika iz nadležnosti Republike Hrvatske. U knjizi sam opisao uvjete i način oslobađanja ratnih zarobljenika na Manjači, prve
velike razmjene koju sam provodio
u Bosanskom Šamcu u BiH. Druga,
ujedno i najveća razmjena ratnih
zarobljenika, o kojoj sam uporno
i strpljivo pregovarao i koju sam
dogovorio s predstavnicima JNA,
bila je po potpisanom sporazumu
odnosno Dogovoru o razmjenama
1075 ratnih zarobljenika iz nadležnosti JNA u srbijanskim logorima
smrti u Srbiji, Bosni i Hercegovini,
Crnoj Gori i na privremeno okupiranim područjima Republike Hrvatske i 558 zarobljenika iz nadležnosti Vlade Republike Hrvatske.
Dakle, na temelju Dogovora radilo
se o ukupno 1633 zarobljenika, i to
u: 1. Bosanskom Šamcu (BiH) za zarobljenike JNA iz logora Stajićeva,
Begejaca i Niša, a zatvorenike kod
RH iz Osijeka i Slavonskog Broda;
2. u Kamenskom kod Karlovca (privremeno okupirani teritorij RH) za
zarobljenike kod JNA iz Knina i Stare Gradiške, a kod RH iz Karlovca,
Gospića, Siska, Bjelovara i Zagreba;
3. u Zeleniki (Crna Gora) za zarobljenike kod JNA iz Bileće, Morinja
(Kotor) i Kumbora, a kod RH iz Za-
dra, Splita i Dubrovnika. Na temelju Dogovora, koji sam potpisao, za
razmjenu ratnih zarobljenika u BiH
odredio sam gospodina Muhameda Zulića i sebe, za Kamensko kod
Karlovca odredio sam gospodina
Miroslava Akmadžu, a za razmjenu
u Crnoj Gori odredio sam prof. dr.
sc. Gorana Dodiga.
Kad zbrojimo sve navedene brojeve ratnih zarobljenika, vidljivo da je
riječ o ukupno 2333 razmijenjenih
zatočenika, i to: 1425 zarobljenika
iz srbijanskih logora smrti i 908 zarobljenika iz nadležnosti Republike
Hrvatske. U izrazito nepovoljnim
uvjetima uspjeli smo ratne 1991.
razmijeniti ukupno 2333 zarobljenika. Trebalo je u pregovorima
odabrati najbolju strategiju i na temelju toga dobro, strpljivo i hrabro
pregovarati s predstavnicima JNA,
GLAS ZAGORJA
broj 87
te biti spreman na rizik.
Specifičnosti razmjena ratnih zarobljenika bile su iste – odlazak
na neprijateljski teritorij i oslobađanje ratnih zarobljenika, to je bio
jedini način da se naši ljudi dovedu
na slobodu iz srbijanskih logora
smrti. Naime, ni jedna razmjena
ratnih zarobljenika, opisana u ovoj
knjizi, nije se dogodila na teritoriju
pod kontrolom Republike Hrvatske! Znali smo da to nije normalno
i da to nije dobar način, ali što je
tada bilo normalno u pregovorima
s JNA? Ucjene, prijetnje, prognani,
ranjeni i mrtvi, uništavanje materijalnih dobara Republike Hrvatske
– to je bio rukopis JNA.
U svezi razmjena ratnih zarobljenika bili smo ucijenjeni od JNA i
njihovih pregovarača – rekli su
da će se razmjena izvršiti na terenu pod njihovom kontrolom ili je
neće biti!
Na nama je bio veliki teret, odgovornost i sigurnosni rizik. Ponosan
sam na sve svoje suradnike u tim
velikim i povijesnim razmjenama
ratnih zarobljenika jer smo obavili častan i human posao u gotovo
nemogućim uvjetima.
55
FELJTON
01. PROSINCA 2011.
Zagorci u Domovinskom ratu
Piše prof. Mladen
Ptičar, dipl ing.
Bitka za Antunovac
Kocka je bačena:
Idemo u gardu
Bila je subota 14. studeni 1991. Na
vijestima opet ista priča, srbočetničke postrojbe granatiraju Zadar,
Osijek, Gospić i Vukovar. Siniša
Glavašević sve više kritizira vlast
i uporno zove da se pomogne Vukovaru. Vukovar gori, Vukovar vas
čeka, Vukovar vas zove. Svako od
nas se zamislio kad je ovo čuo i
udubio u svoje misli. Moji prijatelji
su već tamo, a ja kukavica još sam
doma.
U ponedjeljak sam saznao da u subotu u dvorcu Bežanac koji se nalazi
u Valentinovom kraj Pregrade, nastupa grupa Prljavo Kazalište. Dogovorim se s prijateljem Davorom
da idem na koncert. Samo treba
pronaći prijevoz. Iznašli smo rješenje, imam starijeg brata koji ima
auto, istina nije registriran, ali i tako
nema policije. Policija je na frontu.
Međutim tjedna dana prije koncerta padne dogovor: Idemo u gardu,
već imamo prijatelje dolje, neće bit
problem, znamo kuda se treba ići.
Dogovorimo također da doma nećemo reći za svoj naum. Poznamo
čovjeka za vezu iz Pregrade, on će
nas uputiti kako do naših. Odluka je
pala, više nema uzmicanja, idemo u
gardu.
Dočekamo subotu i koncert, istina
da sam imao problem izmoliti auto,
pa auto osposobiti za put od nekih
deset kilometara. Sve je to trajalo
toliko da smo došli pred sam kraj
koncerta kada se grupa već otpremala. Ali nije mi bilo krivo, pretpostavio sam da toga više neće biti.
Drugi dan krećemo za Pregradu, javimo se čovjeku za vezu pa za Hum
na Sutli. Na Humu nas čeka kamion
s vozačem koji vozi pomoć za dolje.
Također u kamionu čeka još jedan
čovjek. Čovjek za vezu Damir, odluči
da ide s nama autom tadašnje teritorijalne obrane. Smjestimo se, Davor u kamion s vozačem i još jednim
čovjekom. Taj drugi čovjek je bio
Marijan Pleteš. Krenemo mi polako
smjer Koprivnica, Đurđevac, Virovitica, Donji Miholjac prema Valpovu.
Znali smo kamo idemo, razgovora ili
nije bilo ili je bio vrlo kratak. Stigosmo u Valpovo kada je vozač kamiona zaustavio vozilo i doviknuo da
pucaju. Damir, čovjek za vezu, iskoči
iz auta, ja se prepadnem i za njim i
to u kanal. Kanali u Slavoniji su bili
vrlo veliki. Srećom skoro je bio suh,
pa se nisam smočio. Malo smo se
okrenuli oko sebe i pitali se gdje su
vozač kamiona i ostali. Oni su ostali
na svojim mjestima, pošto je vozač
imao iskustva u sličnim situacijama,
umirio je svoje suvozače riječima
da se puca tamo negdje u daljini. Ja
pogledam čovjek za vezu koji je također bio s iskustvom odnosno takvim mi se predstavio, ali djelovao
mi je uplašeniji od mene. Krenem ja
prema kamionu i pogledam što se
vozi. Kada vidim što mi vozimo skoro mi pobjegne smijeh. Pa mi vozimo drva iz Zagorja. Kasnije mi ta
spoznaja nije bila smiješna. Pogled
mi nosi u smjeru koji opet krećemo,
vidim bljeskove, koji su me podsjećali na bljeskove prije nevremena.
Putem gledam kroz prozor polako
se spuštao mrak, ali nigdje već više
od sat vremena ne primijetim niti
jedno brdo. Sve ravno ko na dlanu.
Bila je to prava Slavonska ravnica.
Počelo je granatiranje
Oko 20 sati stigosmo u Antunovac,
bio je mrki mrak, nigdje svjetla,
samo mrki mrak i određeni broj
silueta u mraku. Otpreme mene,
Davora i Marijana u zapovjedništvo
koje je bilo smješteno u osnovnoj
školi u Antunovcu. Nakon kurtoaznog upoznavanja s zapovjednikom,
sjednemo na neku klupu u učionici
koja je bila rasvijetljena, ali jakost
svjetla je titrala pa sam shvatio da je
struja iz agregata. Od trenutka ulaska u područje koje je bilo neosvijetljeno pa sve do sjedenja na klupu
uopće se ne sjećam da sam progovorio ijednu riječ niti s čovjekom za
vezu niti s prijateljem Davorom niti
s Marjanom. Sjećam se da je počelo
granatiranje, da smo sjedili na klupi
i da smo jedan drugog povremeno
pogledali svaki udubljen u svoje misli. Meni je prolazilo misao pa pobogu kamo sam to došao, još jučer
sam bio u toplom, mirnom, čistom
kafiću prepunim lijepim djevojkama, a sada sam ovdje niti ne znam
gdje sam točno, niti ne znam koji su
ljudi oko mene, niti što ću tu i što
će bit sa mnom. Čekamo tako dok
se povremeno zatrese cijela zgrada pod udarom granata. Primijetih
da su na prozorima drveni balvani
poduprti vrećama s pijeskom. Ne
vidim više čovjek za vezu niti vozača kamiona. Čekamo tako da nas
smjeste u neku od praznih Srbskih
kuća, na kraju smo ostali smješteni
u učionici u kojoj su bili postavljeni
vojnički kreveti na kat.
U to vrijeme u toj u drugoj bojni,
trećoj satniji 106. Brigade ZNG-a,
bilo je prilično Zagoraca. Bili su tu i
moji i Dvorovi prijatelji s kojim smo
se inače družili u Desiniću, Božo,
Zdravko i Darko. Darko i Božo su bila
braća, jedna godina razlika između
njih, a Darku je bilo tek sedamnaest
godina. Baš tog dana kad sam došao u Antunovac bili su na položaju i smjena im je završila oko osam
sati, te smo se jako obradovali jedni drugima kad smo se ugledali. Naime oni nisu znali da mi dolazimo.
Sjećam se da su izgledali umorno,
malo zamazano, s oči su im svijetlile, bili su zadovoljni što su u gardi.
Kome da javimo u slučaju
tvoje pogibije?
Drugi dan zadužio sam oružje, bila
je to prva puška koju sam imao u
ruci s prvim streljivom, takve puške
zvali su tanđara, radio se o pušci
M-48. Tom prigodom sam potpisao
neki dokument kojim sam formalno pristupio ZNG-u, a posebno sam
zapamtio pitanje: Kome da javimo
u slučaju tvoje pogibije? To pitanje
me taj dan mučilo i na neki način
malo otvorilo oči kamo zapravo sam
ja došao. Trebam napomenuti da je
Marjan Pleteš tog dana zadužio mitraljez M-35, to je oružje za koji su
zadužena dvojica, glavni strijelac i
pomoćnik koji je zadužen za nošenje
56
GLAS ZAGORJA
broj 87
FELJTON
municije i rezervne cijevi. Naime,
mitraljez je koristio jaču municiju i
imao je moć vrlo brzog ispaljivanja
veće količine streljiva pa se zbog
toga cijev prilično zagrijava, pa ju je
potrebno učestalo mijenjati. Samo
streljivo je raspoređeno u posebne
nosače koji se zovu redenici. Za pomoćnika mu je određen Davor.
Četvrti dan bio je red da idem na
položaj, to je bio termin kada ste
trebali ići u rov da zamijenite drugog branitelja koji pak onda ide
na počinak u naselje u kojem je
smješten. Taj rov odnosno položaj
je bio Seleš, to je pustara kako su
Slavonci zvali, jedno domaćinstvo
s gospodarskim zgradama usred
prostranih njiva, bez susjeda. Zakačila me dnevna smjena, dan je bio
prekrasan, kasno jesenski i sunčan,
bez ijednog oblaka. Na tom položaju koji je bio smješten u dijelovima
po postojećim kanalima za navodnjavanje bila je ispred i iza njiva s
zrelim kukuruzovinom. Pomislim,
nitko od Slavonaca nije ove jeseni
obrao kukuruz. Bilo je po tom kukuruzištu i domaćih lutajućih životinja koja su često izazvala uzbune i
paniku. Sjećam se da sam iz dosade
pomoću kukuruznih zrna kreirao crtež Velikog Tabora. Nisam slutio da
će to zapravo biti uspomena na taj
položaj. Na položaju smo bili cijeli
dan, dosađivali se, sve do popodne
kada smo primijetili zrakoplov kao
leti vrlo visoko. Bio je to zrakoplov
sličan Cesni, letio je vrlo visoko i
kružio. Pošto nam je javljeno da
nije naš, počeli smo iz dosade pucati po njemu. Međutim zbog visine
bilo je to samo nepotrebno bacanje
municije osim za mene. Ja sam ga
gađao, ne s namjerom da ga po-
01. PROSINCA 2011.
godim, nego da osjetim ako puška
puca, da istjeram onaj strah iz sebe,
strah pred ubojitom puškom. Puco
sam tako iz svih položaja koji mi je
pao na pamet i nije mi bilo krivo.
S puškom sam se sprijateljio, iako
sam imao jednu od zastarjelih pušaka. Neki su slutili zašto je taj zrakoplov kružio.
Put prema Antunovcu
Tako prođe moj prvi dan u rovu,
krenusmo prema Antunovcu u kojem smo bili smješteni, prvi dio
puta idemo pješice ostatak puta
nas voze autobusom. Ipak smo se
umorili i brzo zaspimo. Na žalost
oko 3 sata ujutro nas probudili,
kažu nam da se nešto čudno doga-
đa. Vani je počelo granatiranje, što
nije bilo uobičajeno da se granatira
već tako rano ujutro. Zapovjednik
satnije kaže da se ljudi na položaju
Seleš ne javljaju ili je netko prekinuo žicu od telefona ili njih tamo
nema. Odluči da moramo provjeriti situaciju i tako se mi na brzinu
obučemo i krenusmo. Vodio nas je
zapovjednik satnije, domaći čovjek
koji je znao svaku kuću i svaki kutak
u okolici. U meni se pojavi strah,
krenusmo po ulici kada počinje fijukati i zviždati. Tada prvi put čujem
fijuk nadolazeće granate. Čuješ po
zvuku da leti prema tebi, na tebi je
da skočiš ispod nečega, bilo čega
samo da nisi nezaštićen, maka po-
GLAS ZAGORJA
broj 87
krio smo glavu, makar samo da sam
sebe utješiš da si zaštićen. Skačemo
mi tako i zalegnemo na svaki fijuk
granate. Ubrzo se malo odmaknemo od naselja i fijuci se smanje, jer
je sve padalo na naselje. Na putu
prema našem položaju trebali smo
proći mimo našeg ukopanog tenka.
Tada sam prvi put vidio tenk i tada
sam prvi put saznao da mi iza svog
položaja imamo tenk. Ta ogromna
hrpa željeza mi je nevjerojatno ulila
hrabrosti. Ipak imamo nešto - pomislim u sebi i ohrabrim se. Krećemo
mi prema tenku koji je bio ukopan
u zemlju tako da je samo kupola s
topom bila iznad zemlje. Kod tog
tenkovskog rova bila je jedna staja
od opeke. Kod te staje smo primijetili neke čudne ostatke, krene
zapovjednik prema tim ostacima
i ugleda ostatke ručnog raketnog
bacača zvane Zolja. Još su ostaci
bili topli odnosno svježi. Ništa ne
govor i nego krene prema našem
tenku, kad na tenku sagorjela rupa
veličine veće muške šake. Opsova
zapovjednik nešto i krene prema
zemunici, zemunica bijaše ukopana prostorija u zemlji koja je služila
za počinak i sklonište ljudima od
granata. Takvu zemunicu je imala i
posada tenka. Cijela posada je bila
u zemunici i uz svijeću su se kartali.
Ništa nisu primijetili, čuli su eksplozije, ali eksplozije su nastale zbog
granatiranja. Nisu uopće primijetili
da im je neprijatelj iz neposredne
blizine uništio tenk. Opet se pojavio
onaj strah, strah koji je nastao zbog
beznađa, bespomoćnosti, strah koji
smo skrivali jedan od drugoga.
NASTAVAK U SLJEDEĆEM BROJU
57
KOZMETIKA
01. PROSINCA 2011.
Uživajte u ženskom svijetu
Niste zadovoljni svojim izgledom? Ne
osjeæate se poželjno, maštate o kratkoj, pripijenoj haljinici? Uz salon ljepote
Kompa i snovi postaju stvarnost….
Od ovog mjeseca i u vašem gradu
nudimo svjetski hit u oblikovanju
tijela i redukciji masnih naslaga
i celulita. Neinvazivna, bezbolna i efektivna metoda temeljena
na vrlo snažnim nisko-frekven-
tnim ultrazvučnim valovima fokusiranim na određenoj dubini
sa efektom kavitacije koji razara
masnu stanicu, eliminira nastale
trigliceride kroz jetru i bubreg te
se na taj način reduciraju masne
naslage i obujam tijela. Obliko-
vanje tijela radi se kroz 2 - 8 tretmana uz ručnu masažu i limfnu
drenažu (1.30 h tretman ukupno)
bez kirurških zahvata i oporavka.
Osjećajte se lijepo i ugodno u vlastitoj koži i posjetite salon ljepote
Kompa
KUPON

Glas Zagorja
broj 87
%
0
Salon Kompa i Glas Zagorja pomoći će Vašem ljepšem
izgledu. Poklanjamo vam kupon koji donositeljici donosi
10% popusta na tretman kavitacije.
Salon Kompa,
Magistratska 46,
Krapina 049 371 549.
1
NARUDŽBENICA
Dolazi u Vaš dom!
KAKO?
datum _____________
Naručujemo pretplatu regionalnog informativnog
mjesečnika - GLAS ZAGORJA
 Godišna pretplata: 36 kuna + troškovi dostave 64 kune
 Polugodišnja pretplata: 18 kuna + troškovi dostave 32 kune
za tvrtku:
Naziv tvrtke: ________________________________________________
OIB: ______________________________________________________
Za osobu:__________________________________________________
za fizičke osobe:
Ime i prezime: ______________________________________________
Adresa: ___________________________________________________
Telefon: ___________________________________________________
Fax: ______________________________________________________
E-Mail: ____________________________________________________
Popunjenu narudžbenicu vratite na fax. 049/370 190, a po uplaćenoj
pretplati poslat ćemo Vam račun i primjerak GLASA ZAGORJA
Glas Zagorja, Ivana Rendića 15, 49000 Krapina
e-mail: [email protected]
58
GLAS ZAGORJA
broj 87
ŽELIMO VAS POTAKNUTI NA RAZMIŠLJANJE
EMO dijete
Ako vam je EMO dijete novi pojam,
ako ne znate kakva su to djeca, uzmite si desetak minuta vremena i
proučite ovaj tekst.
Možda će vam ove informacije poslužiti da razriješite neke svoje sumnje ili dvojbe.
Ako imate vlastito dijete koje je staro
12 do 16 godina, koje pohađa 6. razred osnovne škole pa do 2. razreda
srednje škole, a s njime teže izlazite
na kraj, informirajte se o fenomenu
EMO djece.
Imate li češće osjećaj da se između
vašeg djeteta i vas povremeno stvori
nešto poput staklenog zida?
- Vidite li se s djetetom, ali se ne čujete?
- Slušate li se međusobno, ali se ne
razumijete? - Slušate li svoje dijete,
ali ga uopće ne shvaćate? - Čini li
vam se da vi i vaše dijete živite u različitim svjetovima? - Imate li osjećaj
da svom djetetu povremeno idete na
živce?
Možda vi već odavno niste osoba
povjerenja vaše kćeri ili sina! Možda
uopće dubinski ne poznajete svoje
dijete, kao ni osobe s kojima se vaše
dijete druži! Znate li zaista s kim vam
se dijete druži?
Dolaze li prijatelji ili znanci vaše djece u vašu kuću? Ako vam se čini da
su pitanja formulirana upravo za vas,
ako su vas neka pitanja osobno pogodila - smirite se i dobro razmislite
što vam je činiti.
Ako ste se prepoznali u gornjim pitanjima, prihvatite postavku da samo
vi možete u početku pomoći svom
djetetu.
Što ako je vaše
dijete - EMO dijete
Roditelji, učitelji, vjeroučitelji, odgajatelji!
EMO djeca su povučena, nesretna,
silno opterećena tjeskobom i de-
01. PROSINCA 2011.
Piše
Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med.,
specijalist za dječje bolesti
[email protected]
učiniti sve što grupa od njega traži.
Učinit će čak i loše stvari! Takvo dijete silno želi samo jednu stvar: da
ne mora pripadati svojim roditeljima
i svojoj obitelji. Prema svojoj obitelji
osjeća silnu odbojnost. Zato se i povlači u samoću i izolaciju.
Roditelji, uèitelji, vjerouèitelji, odgajatelji - nauèite prepoznati EMO dijete.
Što je to djeèji EMO pokret - Kakvo je EMO dijete
- Imate li vi u svojoj obitelji EMO dijete? - Poznajete li neko EMO dijete u svojem krugu rodbine
ili poznanika? - Imate li kao uèiteljica u razredu
EMO dijete? U svakom sluèaju - od vas se oèekuje da mu pomognete.
presijom. Ona ne znaju izreći svoju
muku. Ona se srame svoga stanja.
Ona ne traže od vas savjet, niti pomoć. Ona vam se ne povjeravaju.
Pomognite takvom djetetu! Emo dijete nije zločesto ili povučeno dijete,
to je bolesno dijete. Sva EMO djeca
su slična. Ona kod kuće žive napadno povučena u svoju sobu ili svoj kut.
Njihov je svijet samo ekran njihova
kompjutora ili mobitela. Međusobno
su takva djeca dobro povezana u povjerljivim razgovorima, preko interneta i mobitela. Ta su djeca veoma
podložna sugestijama, osobito lošim
sugestijama. To su izrazito osjetljiva
i ranjiva djeca. Njima nedostaje temeljno samopouzdanje. Ona nemaju osjećaj pripadnosti svojoj obitelji!
Njima nedostaje osjećaj da su ikome
važna. Takvo se dijete bolje osjeća
tek u grupi vršnjaka koji su mu slični. Zato će za takvu grupu vaše dijete
Grupa kojoj dijete pripada je ustvari zavladala vašim djetetom, a da vi
to niste ni opazili. Grupa se čak nametnula kao vlasnik vašem djetetu.
Grupa uči takvu djecu da preziru
svoje roditelje. Grupa diktira da roditelje treba financijski maksimalno
iskorištavati, a nipošto uvažavati.
Grupa vam je ukrala vaše dijete! A
vi niti ne poznajete članove grupe!
Zato je nastao stakleni zid između
vas i vašeg djeteta. Zato se vidite,
ali se ne čujete. Zato se čujete, ali se
ne razumijete. Ako ste bar ponekad
sugovornik takvom djetetu, pokušajte ga navesti da podigne svoje duge
rukave sa zapešća. Ima li vaše dijete
ožiljke na zapešćima? Ima li mnogobrojne tetovaže na tijelu? Pogledajte
o kakvim je tetovažama riječ! Ima li
mnogobrojne piercinge? Pogledajte dobro kožu vašega djeteta: često
ćete vidjeti da ono ima desetke njež-
nih sitnih ožiljaka s unutarnje strane
zapešća ili na potkoljenicama. To su
ožiljci koje si je dijete samo nanijelo
oštrim žiletom ili nožićem. Ono to
radi po diktatu grupe. Želi izgledati
kao i drugi u grupi. Želi patiti kao i
drugi u grupi. Želi dokazati pripadnost grupi nanoseći si bol. Upitajte
ga o tome. Inzistirajte i pitajte na čiji
poticaj si izaziva bol i nanosi ožiljke
po tijelu. Svaki ožiljak na koži EMO
djeteta protumačite si kao duboki i
bolni ožiljak na njegovoj duši.
Roditelji!
Ako gotovo nikad ne uspijevate normalno, povjerljivo i otvoreno razgovarati sa svojim djetetom, posumnjajte nije li bolesno. Gotovo sigurno
se u takvim slučajevima može raditi
o depresiji dječje dobi koja nije prepoznata. Vaša je dužnost da djetetu
odmah potražite stručnu medicinsku
pomoć. Ako to učinite, ima još nade
da ćete mu djelotvorno pomoći. U
tom slučaju ima lijeka za vaše dijete.
Ako odugovlačite sa svojom odlukom
poremećaj će se u djetetu ukorijeniti i bit će ga sve teže iskorijeniti. U
ovom slučaju vrijeme ne liječi rane.
Ono ih produbljuje.
Obratite se najprije školskom psihologu, pedagogu ili školskom liječniku.
Nemojte se sramiti tražiti pomoć. Slobodno izrecite da sumnjate na EMO
poremećaj. Ako to vi ne učinite, neće
nitko drugi! Sudbina ili budućnost
EMO djeteta je u vašim rukama. Sad
kada to znate, nemojte proigrati šansu. Budite slobodni - na svako vaše
pitanje postoji odgovor. Za vaše dijete
postoji djelotvoran lijek.
LJEKARNA
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK
M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618
e-mail: [email protected]
Radno vrijeme od 7 do 20 sati,
nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo
LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027
Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati.
LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA
Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582
Radnim danom od 7 do 20, subotom od 7,30 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati.
LJEKARNIČKA JEDINICA HUM NA SUTLI
Hum na Sutli 172/1, tel/fax: 049/341-049
Radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati.
GLAS ZAGORJA
broj 87
59
BOŽIÆNE PRIÈE
01. PROSINCA 2011.
DUBRAVA ZABOČKA
Piše Dunja Horvatin
Kreativne radionice
u Zagorskoj hiži
Lijepi, originalni dar, izrađen
svojim rukama, dragoj je osobi
daleko dragocjeniji nego kupljeni nemaštoviti i često neupotrebljivi dar. Konačno, ima li
još takvih koji bi cijenom dara
Svaki čovjek je jedinstven, u svakom čuči neki skriveni talent, no,
malo je tko toga svjestan u modernom svijetu specijalizacije.
U djetinjstvu smo svi smjeli biti
kreativni, sve su mogućnosti bile
otvorene. Taj kreativni, slobodni
prostor djetinjstva mijenjao se
odrastanjem, iskustvene spoznaje donijele su racionalno razmišljanje. I tako smo se zaboravili
igrati, biti bezbrižni, zaboravili se
smijati. Sve što činimo, kakvim se
mislima bavimo, koje verbalne i
neverbalne poruke
šaljemo, velikim je
dijelom sposobnost,
ili nesposobnost, da
oslobodimo maštu.
Nemam ja smisla
za to, bila je tvrdnja
nekolicine polaznica
kreativne radionice
u Zagorskoj hiži, a
došle su znatiželje
radi. Voditelj radionice, umjetnik dušom i odabirom životnog puta, Damir
Šemovčan,
nekad dizajner u zabočkoj
tvornici tepiha
i
tapiserija,
sada vlasnik
Poklon galerije Stil u Zaboku, podijelio
je materijale,
boje, kistove,
salvete i ljepilo. Onda je,
opet iz znatiželje, krenula priča:
na drvenim pločicama izranjala
su mala umjetnička djela, unikati
s cvijećem, ornamentima, životinjama, mitskim bićima, izraz
osobnosti svakog ponaosob. Ne
mogu vjerovati da su to napravile moje ruke! Pa to je lijep dar za
pod bor!
kupili Božić? Nema, u društvu
okupljenom pod starim krovom
tople zagorske hiže.
Na nekoliko sati vratio se smijeh, spontano i maštovito probuđena je kreativnost kojom
se čovjek nadograđuje, duhovno i emocionalno… i postaje
cjelina.
KRAPINA
Piše Tanja Gregurović
zagorske županije već od ljeta
božićni je ugođaj. Dobri ljudi, volonteri, roditelji članova udruge,
izrađuju darove ljubavlju protkane. Najveći dio namijenjen je potrebama DM-a, koji će im zauzvrat
donirati sredstva za rad Udruge.
Operativni dio godinama odrađuje tajnica Jasna Vukoja, a kreativni Darinka. Svojom upornošću u
danas financijski teškim vremenima uspijevaju zaraditi sredstva,
neophodna za programe namijenjene svojim članovima. Želja im
je iduće godine ponovno sudjelovati na Susretu invalidnih osoba
Udruge u Magistratskoj ulici u Krapini.
Ljudi vole darivati skupocjene darove. Ali,
najčešće ne darivaju
ništa iz svoga srca. Darivanjem ovim rukotvorinama ugrijat ćete
srca stvaraoca darova,
primatelja, ali i vaše
srce neće biti ljubavi i
zadovoljstva prikraćeno. Davanje i primanje darova pridonosi posebnom
ozračju koje vlada u nadolazećem
razdoblju, zbližava ljude, ispunjava ih i čini sretnima.
Darovi su znakovi ljubavi
Darivanje je nedjeljivo od razdoblje došašća, božićnih blagdana i
proslave Nove godine. Otac nebeski darovao nam je svoga sina
Isusa, koji nam pak daruje život,
ljubav, mir, radost i opraštanje.
Pravi dar pobuđuje uzdarje, pa
bi i mi trebali iste vrijednosti iz
srca darovati. Dar nije vrijedan
zato što je skupocjen, već zato
što izražava nečiju ljubav, prijateljstvo, privrženost...
U Udruzi za pomoć mentalno retardiranim osobama Krapinsko-
60
u Klagenfurtu u Austriji. Možete
pomoći kupnjom njihovih darova
i čestitaka. Naći ćete ih na adresi
GLAS ZAGORJA
broj 87
BOŽIÆNE PRIÈE
01. PROSINCA 2011.
KRAPINA
Vjerujem u anđele
Tvrdnja da je svatko kovač svoje sreće temelji se na zakonu akcije i reakcije – dobro se dobrim vraća… Isto
je i sa zlom, a svakom je dana slo-
Piše Dunja Horvatin
U duge zimske večeri, uoči Božića
dopušteno je pustiti mašti na volju,
prizvati u sjećanje bakine priče za
laku noć, kad je kočija s anđelima
Društvena ureðenja, sklepana po mjerilima
birokrata koji su zapostavili veze sa stvarnim
životom, oneraspoložuju èovjeka, vrijeðaju ga
i oduzimaju mu snagu potrebnu da bi bio slobodan i sretan. Ponekad ga samo bijeg meðu
djecu, bajke i iskonsku prirodu može ispuniti
osjeæajem da bi život (ipak) mogao biti lijep.
boda izbora. Neodlučni, nesigurni u
ispravnost svog sljedećeg koraka na
raskrižju životnih staza, neki zagledaju u dno šalice kave, neki u horoskope, zanemarujući sebe, oglušujući se
na onaj sićušni glasić iz dubine bića.
Jesu li to anđeli iz priča naših baka,
stvoreni kao dijalog između čovjeka
i neba, poslanih u dječje snove…?
Jesu li to ona dobra krilata bića koja
bdiju nad svakim?
polazila u 9, a svako dijete trebalo
biti u svom krevetiću… Djeca i danas
vole priče o anđelima. Oni su česti
motiv njihovih likovnih radova.
Radovi štićenika Udruge za pomoć
mentalno retardiranim osobama,
odaju izrazito kreativna bića, njihov
bogat unutarnji svijet koji zbunjuje
jednostavnim istinama. Izmjenjuju se
na njihovim čestitkama anđeli i srca,
dodajući nevještim potpisom toplinu
srdaca koja beskompromisno dijele
ljubav, podsjećajući da vrijednosti dolaze iznutra, da se ne mogu kupiti u
trgovačkim centrima. Njihova pjesma
kojoj ih nesebično i strpljivo podučava
Duško Pavić, osvaja srca i onih kojima
riječi nisu razumljive, kao na susretima
s prijateljima iz europskih zemalja u
velesajamskoj hali u Klagenfurtu. To je
pjesma anđela. Njihov osmijeh ispunjava dušu, grije u hladnom zimskom
danu, a nije ga teško izmamiti. S nekoliko novčića priloga za njihovu čestitku
potvrđujete prihvaćanje njihovih srca,
i njih, anđela bez krila. U svakom slučaju: dobro se uvijek dobrim vraća.
STUBIČKE TOPLICE
U organizaciji udruge Hrvatska žena i ove je godine u vijećnici općine Stubičkih Toplica postavljena tradicionalna izložba
adventskih vjenčića i dekoracija. Uz ručne radove s božićnim
motivima i maštovitim aranžmanima članica udruge, svoje
su radove predstavili učenici Osnovne škole, Društva Naša
djeca, Dječjeg vrtića Zvirek, Stubičke Toplice, te mješanka
Danica Pavelić.
Udruga Hrvatska žena djeluje u Stubičkim Toplicama već
osamnaestu godinu, a vodi ju neumorna i agilna predsjednica Barica Zrinščak. Gotovo sve manifestacije u Stubakima
Ususret Božiću
popraćene su aktivnostima članica ove udruge, bilo da
ih provode samostalno bilo u suradnji s TZ, Osnovnom
školom, Vrtićem, udrugama ili Župnim uredom, uz pokroviteljstvo Općine koja pomaže radu udruga na svom
području, a time i razvoju civilnog društva.
Osim postavljanja izložbi, Hrvatske žene organiziraju i radionice ručnih radova, predavanja,
izlete, a redovito se brinu o socijalno ugro-
S adventske izložbe u Stubičkim Toplicama - slijeva
- vlč. Josip Ban, Gordana Gregurić, Marija Ćukelj,
Božidar Staroveški, Barica Zrinščak i Ivica Čukelj
ženim obiteljima, samcima i starijim osobama na području općine. Prema riječima Barice Zrinščak, cilj je razvijati
duhovne vrijednosti i čovječnost prije svega, kao sastavni dio ljubavi prema svojoj domovini, skromno prešućujući brojne zahvalnice i priznanja, među kojima
i Zeleni cvijet s brončanim znakom za originalni
suvenir KZŽ, Toplička žačka i Toplička ekotorbica.
GLAS ZAGORJA
broj 87
61
ZANIMLJIVOSTI
01. PROSINCA 2011.
MALA ŠKOLA
Cvjetne kompozicije
Pripremila
Vesna Cigula
cvjećarna tratinčica
tel: 049 371 327
Krapina, Trg Lj. Gaja 18
Adventski
vijenac
Adventski vijenac čine dva temeljna simbola - krug i svijeće
odnosno svjetlo. Krug ili prsten
bez početka i kraja shvaća se
kao simbol vječnosti i vjernosti. Adventski vijenac tumači
se kao znak Božje vjernosti zadanim obećanjima. Ponekad se
adventski krug tumači kao krug
zemaljski s četiri strane svijeta.
Vijenac je u antičko vrijeme
predstavljao znak pobjede i u
kršćanstvu je postao znak po
Kristu dobivenoga spasenja.
62
Nastanak i razvoj
adventskog vijenca
Zimzeleno granje upućuje na
život koji ne prestaje, na život
vječni. Ove grane podsjećaju i
na Isusov ulazak u Jeruzalem,
kada ga je narod pozdravljao.
Svjetlo svijeća označava dolazeće svjetlo Isusa. Adventske
svijeće, izvorno crvene i bijele
boje upućuju na Isusovu žrtvu
i pobjedu. Prema dugoj tradiciji, na vijenac su se stavljale tri
ljubičaste svijeće, znak pokore
i obraćenja kao pripreme Isusova dolaska i jedna ružičasta,
koja se palila kao izraz radosti
zbog Isusova rođenja. Prema jednoj tradiciji, prva
svijeća nazvana je prorokova svijeća, druga
betlehemska, treća
pastirska, a posljednja svijeća anđela.
Postupno paljenje
svijeća, znak je približavanja Božića.
Ideja adventskog vijenca izvorno je nastala u vrijeme došašća.
Prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu Das Rahe Haus (Trošna kuća) u Hamburgu. Mladi
evangelički pastor i odgojitelj Johann Hinrich Wichern (1808. –
1881.) okupio je 1883. siročad s ulice, te im u jednoj staroj i trošnoj kući ponudio novi dom. Svake je godine za vrijeme došašća sa
svojim štićenicima organizirao trenutke molitve.
U svome dnevniku zabilježio je da se u došašću 1838. želeći pronaći način kako bi svojim štićenicima došašće učinio što ljepšim,
dosjetio da od prvog dana prosinca svaki dan za vrijeme molitve
upale jednu svijeću. Wichern je stavljao svijeće na veliki drveni
vijenac, koji bi na Božić zasjao poput velikog svjetlosnog kruga sa
24 svijeće: 19 malih crvenih svijeća za dane u tjednu i četiri velike
bijele svijeće za nedjelje došašća. Svake godine u došašću obavljali su ovaj kratak obred. Kako se za vrijeme molitve na vijenac
stavljala i palila po jedna svijeća, taj se trenutak počeo nazivati
pobožnost sa svijećama.
Oko 1851. Wichernovi su štićenici, drveni vijenac počeli ukrašavati zimzelenim grančicama, a s vremenom se umjesto drvenoga,
počeo plesti vijenac od zimzelenog granja. Taj se običaj proširio
po evangeličkim obiteljima u Njemačkoj, a zatim u susjedne i prekooceanske zemlje. Na kraju 19. stoljeća prešlo se na četiri svijeće
za četiri nedjelje došašća. Nakon Prvog svjetskog rata katolici su
počeli raditi adventske vijence. Prvi se pojavio 1925. u katoličkoj
crkvi u Kölnu, a potom 1930. u Münchenu. Oko 1935. u crkvama
su se blagoslivljali adventski vijenci, koji su se nosili kućama.
GLAS ZAGORJA
broj 87
TZ KRAPINA
01. PROSINCA 2011.
Krapinski medeni sejem
Prema drevnim običajima,
med i proizvode od meda
treba jesti u zimsko vrijeme
da bi u novoj godini bilo sve
slatko i da bi čovjek cijele
godine govorio medenim
riječima. Med zagorskih
medara nadaleko je poznat
i postao je pravi brand našega kraja, a osim odličnih
vrsta meda, na Medenom
sajmu moći ćete nabaviti
- propolis, medicu, medenjake, medni ocat, cvjetni
prah, te svijeće i ukrase od
pčelinjeg voska.
U programu obilježavanja Dana Grada Krapine i
blagdana Svetog Nikole tradicionalno Turistièka zajednica Grada Krapine priprema Krapinski medeni
sejem. Graðane Krapine, turiste i sve zainteresirane u subotu, 3. prosinca, na Trgu Ljudevita Gaja od
10 sati doèekat æe mnoštvo štandova prodajnog
karaktera sa sitnicama za nadolazeæe božiæne i novogodišnje blagdane. Izlaže više od 30 izlagaèa iz
Krapinsko-zagorske, Zagrebaèke i Varaždinske županije. Bit æe tu i natjecanje u pripremanju kotlovine
na koje je prijavljeno 15 ekipa.
- Medeni sejem prepoznatljiva je priredba Grada Krapine koja tradicionalno izaziva zanimanje
naših sugrađana, a važno
je naglasiti da ima i edukativni značaj za građane, a i same proizvođače
meda. Med i proizvodi
od meda postali su prepoznatljiv proizvod, a
vrijedni pčelari dobri su
promotori zdravog života
– istaknula je direktorica
Turističke zajednice Nedjeljka Vodolšak.
ZANIMLJIVOSTI
Med je sladak i gust sok što ga pčele medarice tvore od nektara
koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene
rose) nekih kukaca. Najsavršeniji je proizvod prirode i u njemu
se nalaze gotovo svi sastojci koji grade ljudski organizam.
U medu se nalaze minerali, aminokiseline, visoko vrijedne organske kiseline kao što su: mravlja, jabučna, limunska, octena,
jantarna kiselina, pigmenti, razni derivati klorofila, vosak, inulin
te elementi kompleksa vitamina B.
Med medljikovac sadrži 13 puta više mineralnih tvari od cvjetnog meda, a osobito željeza.
Svi dosadašnji pokušaji industrijske proizvodnje meda usprkos
silnoj tehnologiji i uloženim ogromnim sredstvima dali su poražavajuće rezultate.
Izlagači sajma 2011.
1. Udruga distrofičara
2. Stjepan Zagoršćak - logožari
3. Dragutin Jamnić - drvene skulpture
4. Slavica Bičak - licitari
5. Kuna - proizvodi od kože
6. Biserka Svedružić - suveniri
7. Udruga zajedno - nakit
8. Horvatić - ručni rad
9. Spomenka Škrlec - med
10. OPG Duš - med
11. OPG Šaško - med
12. Slavko Bunić - kipar
13. DV Sunčica
14. Udruga Hrvatska žena
15. Zoran Babić - nakit
16. Kristina - med
17. Krog - med
18. Marina Krog - med
19. Zadruga Maslačak - med
20. Čavužić - med
21. Zorica Bičak - licitari
22. DV Krklec
23. Rottory klub
24. Robert Marković - srednjovjekovni proizvodi
25. Brankica Iveković - suveniri i nakit
26. Leonard Ljumež - nakit od drveta
Tajnu proizvodnje pravog prirodnog pčelinjeg meda pčele nose
u svom tijelu i organima za probavu koji taj proizvod pretvaraju
u lijek gotovo nezamjenjiv u ljudskoj prehrani.
Turistička zajednica grada Krapine
Magistratska 11
49 000 Krapina
[email protected]
GLAS ZAGORJA
broj 87
63
01. PROSINCA 2011.
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA
Donja Stubica
Piše Dunja Horvatin
Prva zagorska tartufijada
Zagorce i Istrijane muèi ista boljka: urušavaju
se istarski kažuni, a bršljan zatire okna napuštenih zagorskih hižica. Brojke nepogrešivo
govore o više umrlih, a manje roðenih. Razredi podruènih osnovnih škola sve su tiši, a
u urbanim sredinama sve je manje kaj-a.
I tako iz godine u godinu. Ove godine - ni gljiva u našim šumama nije
bilo, ali je u Istri bilo obilje tartufa. Ideja o životvornom djelovanju
istarskih tartufa sinula je Marku
Živaljiću, koji je nedavno uzeo u najam ugostiteljski objekt Majsecov
mlin. Uz već razvikane obilne porcije
jela iz domaće kuhinje, prvog vikenda u studenom na meniju su se našla jela od tartufa. Za radoznale, više
nego gladne, sa svih strana Zagorja
i preko Sljemena, jedva da se našlo
mjesta za stolom i na prostranom
parkiralištu. Za one kojima je poslije večere noć bila pretamna, magla
pregusta, a maligani previsoki, uređeno je 6 ugodnih soba u stilu starih
zagorskih komora.
Posjećenost Majsecova mlina govori o ugodi koja osvaja već pri prvom
dolasku, bilo vizualnoj, bilo dobre
Dok je gazda u potrazi za tartufima, dežurni su odgovorni da se gost dobro
osjeća: fino, od Martine Kranjčec iz kuhinje, brzo do stola, od Stjepana
Herjavca
kuhinje ili domaćeg ugođaja. Osim
svakodnevne ponude jela iz zagorske kuhinje, predstoji doček Nove
godine, Vincekovo, Puntarski dani,
proljeće i sva raskoš neokrnjene pri-
rode ovog podsljemenskog kutka. A
koliko istarski tartufi mogu utjecati
na povećanje nataliteta u Zagorju
znat će se za neke sljedeće tartufijade.
Razgovor s povodom
Znak raspoznavanja
- ruksak
Planinarenje je i sport i terapija, za
tijelo i dušu. Planinarenje je način života. Definicija je to kojom najstariji
aktivni zagorski planinar krapinskog
Planinarskog društva Strahinjčica Filip Majić – Pile, sažima trifrtalja stoljeća svojeg planinarskog staža.
Planinarenje je poprilično rasprostranjeno, a ipak, svrha i smisao odlaska
u planine mnogima su nerazumljivi.
U očima mnogih, planinar je Sizif koji
s teretom na leđima fanatično odlazi
u bespuća, daleko od udobnosti civilizacije i uobičajenih životnih užitaka.
Nemoguće je dati jednostavno i jedinstveno objašnjenje, zato jer ono zadire u različite struke: medicinu i sociologiju, a zalazi i duboko u filozofiju kao
najviši oblik misaonog razumijevanja
čovjeka i života. Uostalom, svatko ima
svoje motive, ciljeve, osobni način doživljavanja svojih pohoda, već prema
svom životnom iskustvu, duševnom
bogatstvu i svjetonazoru.
Priče o uživanju u prirodi, njenoj tišini i divljini obično svrstavaju planinare u vrstu svojevrsnih čudaka. Planinarenje se u mnogočemu razlikuje
od bilo kojeg sporta; nema natjecateljskih borbi, nehumane utrke za
prestiž na rang-listi, s namjerom da
se bude bolji od drugoga. Natjecanje
je u bitnoj suprotnosti s ispravnim
razumijevanjem planinarenja, jer u
sportu je protivnik čovjeku drugi čovjek, dok su nasuprot planinaru sile
prirode.
- Počeo sam planinariti iz čisto praktičnog razloga. Moglo bi se reći,
Po planinarima nikad ne bi bilo rata. Na kojoj
god toèki na kugli zemaljskoj možeš pristupiti èovjeku s ruksakom, uvijek će se naći zajednièki jezik. Planinari su ambasadori mira!
stavljen sam pred zid, bez izbora. Na
jednom školskom liječničkom pregledu, doktor mi je zorno opisao stanje
mojih pluća: Mali, ili u šumu ili pod
ledinu! To u doba između dva svjetska rata, siromaštva, pothranjenosti,
neishranjenost djece nije bila rijetka
pojava. Djeca su umirala od TBC-a.
Dokaz da sam odabrao dobro jest to
što sam i dan-danas živ i zdrav.
Za mnoge planinare dom na Strahi
je bio drugi dom, i već puno prije
dovođenja struje, vode, ceste i ostalih civilizacijskih pogodnosti: zbog
domaćinske topline velike peći,
remek-djela krapinske Keramike i
uvijek dobrog štimunga. Još 60-ih
godina prošlog stoljeća, održavane
su tu prve škole u prirodi, a nitko
nije znao da se tako zovu! Uz povjerenje koje su roditelji imali u Pileta,
mogle su u tim školama boraviti i
djevojčice uglednih krapinskih obitelji – iako se voda nosila s izvora u
kantama. Iako se spavalo u skupnoj
spavaonici! Generacije i generacije
zavoljele su prirodu, planine, ostala
su prijateljstva, poneki brak.
- Planinarski dom na Strahinjčici
stavljen je pod krov 1938., gradnja je
nastavljena 1948., a otvorenje je bilo
1951. Tih godina poslije rata dom je
često bio meta pljačkaša: krale su
se kvake s prozora i vrata, žaluzine,
sve kaj se dalo odnesti… - prisjeća se
deda Pile.
Kad je za prošle predizborne kampanje postala aktualna priča o tunelu
kroz Sljeme, deda Pile se izrazio o
tome na samo sebi svojstven način:
Meni ne treba. Ja i tak idem po šumi!
A onda nakon kraćeg razmišljanja dodao: - Pa, kaj bi ja v Zagrebu! Tu sam
doma, tu imam sve. Ja volim svoju
Krapinu!
I još jedna nesporna istina najstarijeg
zagorskog planinara poznatog svim
generacijama, u planinarskim društvima širom Hrvatske i daleko izvan
njenih granica: - Po planinarima nikad ne bi bilo rata. Na kojoj god točki
na kugli zemaljskoj možeš pristupiti
čovjeku s ruksakom, uvijek će se naći
zajednički jezik. Planinari su ambasadori mira!
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA
01. PROSINCA 2011.
Gornje Oroslavje
Njihov prvi bor
Veća grupa djece Dječjih jaslica Šlapica na samo je Katarinje okitila bor, ustvari, smreku koja raste pred ulazom. Uz malu pomoć
teta oblikovali su kuglice - knedle iz margarina, sjemenki i grožđica i povješali ih po granama kako bi gladne ptičice brzo pronašle hranu. Postavili su i kućicu, donijeli sijena za gnijezdo i sad
znatiželjno vire kroz prozor tople igraonice. U prosincu Dječje
jaslice Šlapica slave peti rođendan koliko još nema ni jedno od
prisutne djece.
BLAGDANSKA PROTURJEČNOST
Održivi razvoj na ispitu
Prièa o održivom razvoju padne u vodu svakog prosinca. Kad je u studenome, potkraj
kampanje “Milijardom stabala protiv klimatskih promjena” UNEP objavio da je posaðeno
više od milijun stabala širom planeta u jednoj
godini, bio je to traèak nade. No, stoji i podatak da se samo u Hrvatskoj u prosincu posijeèe više od milijun borova, jela i smreka!
Milenijski ciljevi borbe protiv siromaštva i gladi u svijetu postaju bezvrijedni, ako se spomene podatak da
bi onaj Zapadni, civilizirani dio svijeta pripremljenim božićnim i novogodišnjim jelima mogao nahraniti svu
gladnu djecu Afrike. Najtužnije je to
što se jedna trećina te hrane baca u
smeće. Svjetske organizacije za zaštitu i prava životinja godinama već podastiru podatke koliko glava padne
za jedan trenutak svečarske večere.
No, problem oko hrane životinjskog
podrijetla mnogo je dublji, uz nehumani farmski tretman životinja,
problem je rješavanje klaoničkog otpada čije je propisno uklanjanje riješeno u vrlo malo europskih gradova,
u ruralnim sredinama još manje.
Uz svečane jelovnike ide i povećana
potrošnja vode. Dok trećina čovječanstva pati od žeđi, naš civilizirani
svijet pere suđe, sebe i automobile,
pitku vodu propušta kroz vodokotliće, pere snježno bijele stolnjake. U
toj vodi nemjerljiva je količina kemijskih sredstava, pomoćnika zdravog i čistog kućanstva. U otpadnim
vodama završavaju i milijuni litara
masti i jestivog ulja, a taj višak završi
odbačen u okoliš, u konačnici u podze- Vatrometi, petarde, konfeti, baloni,
kilometri svjetlucavih žaruljica, tone
mnim tokovima.
Potrošnja plina, struje i toplinske skupih poštanskih čestitki – sve ubrzo
energije u prosincu se poveća trostru- postaje briga komunalne službe, da bi
ko. Sve što je ušteđeno kroz godinu, prvih dana siječnja završilo na smetigrađani nadoknade u prosincu. Zbog štima. R
povećanog korištenja automobila, na- astrošnost, kažu, nije odlika razuraste i potrošnja benzina i drugih go- mnog čovjeka, a ni rasipnost jamstvo
riva, povećava se koncentracija CO2 u sretnog i blagoslovljenog Božića.
zraku, svesrdno
pomažući globalnom zatopljenju i efektu
staklenika.
Osim povećane
potrošnje energije, neprirodnog umjetnog
osvjetljavanja
okoliša, emitiranje topline
iz
ogromne
količine
svijetlećih tijela
podiže mikrotemperaturu za
neznatnih 1-2
stupnja.
Učenici PŠ Sekirišće sade murvu u budućem trnacu pokraj škole
BOŽIKOVINA
(Ilex aquifolium)
Jedno je od najstarijih poznatih zimzelenih
grmova. Samo ime upućuje na povezanost s
Božićem: njezine zimzelene grančice s plodom,
crvenom bobom, koja dozrijeva potkraj godine, česti su motiv božićnih čestitki i dekoracija: zimzeleno lišće simbol je vječnog života,
trnje božikovine podsjeća na trnje krune koju
je nosio Isus, a crvene bobice ploda simbol su
uskrsnuća i krvi prolivene po križu. Staro je
vjerovanje da božikovina štiti kuću od lutajućih
mrtvih duša koje traže ulaz u topli dom. Zbog
toga su je u obliku vijenca stavljali na ulazna
vrata. I danas se često koristi kao božićni ukras
i upravo zbog čestog branja postala je ugrožena vrsta. Zaštićena je 1953., zabranjeno je
branje i trganje njezinih grana, iako se u predblagdansko vrijeme može vidjeti na prodajnim
mjestima naših tržnica.
Drvo božikovine, kvalitetom i izgledom nalik ebanovini, koristilo se u tokarstvu za izradu sitnih predmeta, štapova i klavirskih tipki. Božikovina raste u
šumama okolnog gorja, osobito bukovim, a ima
i vrlo
široku
hortikulturnu
primjenu.
Odlična je za
gustu živicu u kojoj se
rado gnijezde ptice. Dobro podnosi gradska zagađenja, a živica od božikovine značajno umanjuje buku. Sadnice ove lijepe i nezahtjevne biljke
mogu se nabaviti u gotovo svakoj vrtlariji.
IZ DRUGOG KUTA
01. PROSINCA 2011.
N
ijedno vrijeme nije bilo naklonjeno umjetnosti… Što reći…
Kojim riječima opisati… kojim bojama oslikati patnju. Patnja je svagdje
prisutna. Neizbježna. Prilazi nam
kao lopov u noći… Iznenađuje. Razara. Plaši. Preobražava… Je li tek sami
zaborav najveći zakleti neprijatelj
patnje. Ona kao parazit, nametnik
godinama stražari u nama. Opsjeda.
Čini nemirnim. Provocira. Drži zatočenim. Utamničenim. Čini slabim…
rijetko jakim. Zašto je riječ jakost
strana tom mrkom razbojniku… tom
nemilosrdnom batu naših sudbina.
Kako se tomu oprijeti? Ajde, recite
mi… Kako se (ne)nadati patnji. Skriti se od nje. Otjerati kandžijom kao
vrane u maglovitim jutrima slavonskih ravni. Kako… Ima li itko trijezna
srca da oglasi neko olako – a ujedno
spasonosno rješenje…. Patiti se…
U patnji… Govoriti o njoj kao začaranoj princezi, neudobnoj fotelji,
raspojasanom pojasu… godinama
napuštenom oronulom smb – vagonu… Da ju je nekako zalediti…
skameniti… ostaviti na dnu hladne
rijeke… onim mitskim bićima dravskim sirenama…
ate se djevojke, udane… neudane. Pate se mladići… vjenčani – nevjenčani. Starci oteščalih
očiju. Majke s miljokazima bora na
čelima… Popucali zidovi izbjeglih
obitelji… zjape razrogačeni džepovi
kao potmule oči licemjerja, razbojnika svih nijansi… Al’ nitko ne može
izbjeći patnju – kao neugodni vonj
na blatnjavoj cesti. Patnja je uvijek
tu. Prene nas zorom. Zaskoči. Prigrli. Uvjeri… a to najviše boli. Bol
mora oteći kao pastrve u bistroj
vodi. Iznutra oplakati čovjekove
stijenke kao milosne zrake antičkog
Nepoznatog Boga. Treba li se hrvati
s njome… kao boem, konavoski ka-
P
menoklesar, postolar propalog obrta u stečaju… žena koja sjeda u cùpe
pred otkazom, vojnik koji sutra kreće u Afganistan… U obličju patnje
je zvijer i anđeo… monstrumi i umiljata blaga lica… U patnji prebiva
zavičaj, tijelo, glasovi, šutnje, suze,
nade… strahovi…
atnja je umjetnost iz koje izvire
mudrost. Ona je nadasve kraljica
samotnih strpljenja, podnevnih očijukanja s nekim vojnim fotografom
s Nila iz bivše države. Je li patnja
jenjava u proljeće, budi se u jesen.
P
šta Mariji… a čuju li me sveci… il’
samo onako ukipljeno stoje u kamenu ponad baroknih pregrada u
crkvicama…. na procesijama grada…
vatrogasnih društava… čuju li me
sveci dok ih zasipaju kovanicama,
molitvama kao one pločice zahvale
na Kamenitim vratima… obješene
štake invalida u trsatskom svetištu…
čuju li me… hoću li napokon sam
sebi progovoriti… napraviti čudesni
korak… da me ne boli… da se ne patim… nego da čujem svoj zov… svoje
korake… Hoće li svijeća usplamtjeti,
trenja… Buđenja s bolima u kičmi…
nepodmazanim grčevima ispucalih
seljačkih ruku… Kako opisati riječju
patnju starca koji se u dugim jesenskim noćima već u četiri sata (s prvim padanjem mraka), zaključava u
svoju godinama neokrečenu sobu,
ženi čije dijete boluje od hemofilije,
majci čiji sin nikada nije završio formalno obrazovanje… Teško je objasniti patnju… može li ona sama sebe
objasniti… Može li ona sama nama
prići s lijepom riječju, utješnim tapšanjem ruke po ramenu… Ima li tih
O umjetnosti
patnje
Je li patnja jenjava u proljeće, budi se u jesen. Je li
ona tiha svijeća mladog svećenika koji licem prema
zemlji, obećava vjernost Kristu, predaje svome srcu
križu…
Je li ona tiha svijeća mladog svećenika koji licem prema zemlji, obećava vjernost Kristu, predaje svome
srcu križu… Nekada sjedeći u crkvi,
šetajući rujanskim poljima… predajem se bez patnje. Stojeći zatrpan
lišćem, injem… urličem nebesima…
čuju li me samo… Izgovaram riječi
što su me naučili dok sam bio dječak… ponavljam Oče naš… psalam
23… Spominjem anđela koji navije-
a da se vosak bez boli slije niz nečiju
dušu…
onekad mi se čini da je ovo biće
zapelo između neba i zemlje… između karoserija, doktrina… nauka…
ljubavi. Zar je sva lakrdija patnja.
Opterećuje nas… Ne odmara naša
traganja… trenutke kada se upnemo. Pridignemo glavu da vidimo
to malo svjetlo na trošnim banderama… Ima li još puta… Ima li sna-
P
66
GLAS ZAGORJA
broj 87
[email protected]
razasutih boja kojima ćemo orisati
naše godinama neosvijetljeno podneblje… plafone neokrečenih soba…
lica koja smo rijetko umivali jutarnjom svjetlošću. U podneblju… na
plafonima naših teških sati… samo
su zaustavljene dubine naših razmrvljenih patnji.
ada… Je li i sreća patnja…
nekome je i ona kao mučni
trudovi tek ovjenčane mlade u bolnici. Raduju li se naši prijatelji kada
uzimaju lica (na)izgled brižnih trgovaca iza pulta… kada ostavljaju riječi
za sutra, pet… deset godina koje su
trebale biti izrečene upravo sada…
tu… zbog naše (ne)pripitomljene
gordosti… neuhranjenosti osjećajem blizine… Samo u onim točkama, kada čovjeku život zasvjetluca…
počne naglo dodirivati rubne točke
svojih unutarnjih granica… pod kojekakvim anestezijama… lijekovima
kliničkih vegetacija… U čovjeku se
sve životno prestravi... Mnoga srca
zakucaju… sestrina…
atnja je dio priče... koju jedan
mladi umjetnik mora proći… da
bi dosezao ono nešto malčice mira…
Jeke patnje u umjetnosti pošteđena
su samo djeca… mada kao dijete –
nisam bio pošteđen patnje… Igrao
sam se… al’ i patio… ljubio… gorio…
bježao…
M
P
Foto: Dražen Zetić
Piše
Dražen Zetić
G
O
K
SVA
U
G
O
PRV
I
J
A
D
PRO
JEDIN
I
ZAGO
RSKI
MAGA
ZIN
STRAHINJČICA d.o.o. ZABOK – Krapina, Ante Starčevića 3, Krapina, Trg
Ljudevita Gaja 1, Krapina, Tkalci 55, Krapina, Podgora 133, Krapina, Polje Krapinsko
170, Petrovsko, Svedruža 64, Đurmanec, Hromec 69, Sv. Križ Začretje, Pustodol Začretski 43,
Sv. Križ Začretje, I. K. Sakcinskog 16, Krapinske Toplice, A. Mihanovića 3h, Krapinske Toplice, M. Gupca 1,
Pregrada, Janka Leskovara 1, Pregrada – ZTC, ZTC Obrtnička 2, Desinić, Stjepana Radića 2, Oroslavje, M. Prpića bb, Oroslavlje, M .
Prpića 118, St. Toplice, Lj. B. Đalskog 15, Tuhelj, Tuhelj 8a, Tuhelj, Dubrovčan 177a, Lepoglava, Hrvatskih Pavlina 12, Trakošćan,
Jazbina Cvetlinska 37, Bednja Trg Sv. Marije 15a, Bednja, Vrbno 21b, Bednja, Rinkovec 37c.
TRGOCENTAR d.o.o. ZABOK – Zabok, Prodavaona Špičkovina bb, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 8, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca
67, Zabok, SUPERCENTAR Radničko naselje bb, Bedekovčina, SAMOPOSLUGA S. Radića 9/2, Veliko Trgovišće, SUPERCENTAR S. Radića
52, Krapinske Toplice, PRODAVAONA Lj. Gaja 1, Krapinske Toplice, SAMOPOSLUGA Lj. Gaja 2, Sveti Križ Začretje, SAMOPOSLUGA Trg
hrvatske kraljice Jelene 1, Klanjec, SAMOPOSLUGA Trg mira bb, Klanjec, DISKONT Novodvorska 1, SUPERCENTAR, Zagrebačka cesta 31,
Zlatar, DISKONT Trg slobode 13, Lobor, SAMOPOSLUGA Zagrebačka bb, Petrovsko, PRODAVAONA Petrovsko 65.
TRGOSTIL d.o.o. DONJA STUBICA – Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Matije Gupca 17, Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Toplička 5,
Gornja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Sv. Jurja 10, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Park Matije Gupca 1, Stubičke Toplice, SAMOPOSLUGA
Viktora Šipeka 26, SAMOPOSLUGA Andraševec 1, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Zagorsko Naselje 65 A, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Stubički
Slatina 139, Oroslavje, SAMOPOSLUGA, Mokrice 89, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Milana Prpića 61, Oroslavje, PRODAVAONA Milana Prpića 69,
Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Ulica Kralja Tomislava 18, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Tugonica 57B, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA
Nova cesta BB, Zlatar Bistrica, SAMOPOSLUGA Lovrenčanska 1, Ivanec , SAMOPOSLUGA, Gundulićeva 17, Lepoglava, SAMOPOSLUGA,
Hrvatskih pavlina 43, Novi Golubovec, PRODAVAONA Novi Golubovec 29.
POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Krapina – Radoboj, PRODAVAONICA br 6, Jazvine, PRODAVAONICA br. 7, Đurmanec PRODAVAONICA br.
8, Lepajci PRODAVAONICA br 13, Velika Ves bb, , Krapina PRODAVAONICA br. 20, A. Mihanovića.
SAMOIZBOR – Magistratska 12, Krapina, MARKET JEDVAJ, Jesenje, B. A.M.T. Mače, Poljoprivredna zadruga Tuhelj.

NIKOLA Br 41(354).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

Ovdje - besplatne digitalne novine

NIKOLA Br 36(349).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

NIKOLA Br 24(337).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

Male zagrebaÀke balerine i baletani zaplesali s Carskim ruskim

NIKOLA Br 37(350).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

ovdje - zagorje-international.hr.

NIKOLA Br 40(353).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

Krapina kroz deset priča» - PDF

NIKOLA Br 8(373).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina