close

Enter

Log in using OpenID

10. rujna 2014. 60.000 hodočasnika na Svetu nedjelju u Ludbregu

embedDownload
36/2014
10. rujna 2014.
60.000 hodoèasnika na Svetu nedjelju u Ludbregu
Misno slavlje predvodio predsjednik HBK nadbiskup
Puljiæ - Narodnim zastupnicima i predsjedniku Sabora
biskup Mrzljak uputio poziv: Ne dajte da nam umre
nedjelja! Neka meðu vama ne bude podijeljenosti i
stranèarenja kada je u pitanju opæe dobro! - Na Svetu
subotu održano je peto hrvatsko-slovensko hodoèašæe
na kojem se okupilo više od 20 tisuæa hodoèasnika Misno slavlje predvodio je zagrebaèki nadbiskup
kardinal Josip Bozaniæ u zajedništvu s apostolskim
nuncijem u Hrvatskoj, desetak hrvatskih i slovenskih
biskupa te 200-njak sveæenika iz više od 160 župa iz
svih krajeva Hrvatske i Slovenije. Na misi koja je
slavljena na hrvatskome i slovenskom jeziku
propovijedao je biskup Stanislav Lipovšek
Poziv na molitvu za progonjene kršæane u Iraku i za
mir u Ukrajini
Hrvatski biskupi pozivaju sveæenike, redovnice i
redovnike, kao i sve vjernike laike i ljude dobre volje
da u nedjelju, 14. rujna 2014., kad se slavi Uzvišenje
svetog križa, uprave svoje žarke molitve za mir u
Ukrajini i u Iraku
Zapoèele s radom još dvije katolièke osnovne škole
Na Malu Gospu, kada je zapoèela i nastava u
hrvatskim školama, vrata prvašiæima otvorile su i dvije
nove katolièke osnovne škole: u Varaždinu su školu
otvorile uršulinke, a u Zagrebu salezijanci
Domovinske vijesti
38. katehetski dan Zadarske nadbiskupije
Oproštaj od don Franje Hrga
Poruka biskupa Štambuka na poèetku školske i vjeronauène godine
Pismo biskupa Uziniæa u povodu Godine posveæenog života
Susret vjerouèitelja Krèke biskupije
Katehetski dan Gospiæko-senjske biskupije
Kardinal Bozaniæ: "Majka Terezija pravo je svjetlo u tami ovoga
svijeta"
Susret vjerouèitelja Šibenske biskupije
Primopredaja službe ravnatelja dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu
Predavanje o 100 godina djelovanja kapucina u Dubrovniku
Humanitarni koncert za pomoæ kršæanima u Siriji i Iraku
Posveta crkve Sv. Franje Asiškog u Lipiku
Poruka nadbiskupa Barišiæa na poèetku nove školske i vjeronauène
godine
Proslavljen zaštitnik Varaždinske biskupije
Blagoslov crkve u Glogovici
Stota obljetnica dolaska kapucina u Dubrovnik
Hodoèašæe Istrana na Trsat
Crkva u Hrvata
Meðunarodni kongres Renovabisa o Crkvi i medijima
Inozemne vijesti
Papa odgovarao na pitanja mladih putem izravne video-veze
Papa primio Shimona Peresa i jordanskog princa Hassana
Papa pozvao na nastavak dijaloga u Ukrajini
Prilog dokumenti
Crkva je majka
Obzirnost u bratskom ispravljanju
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
38. katehetski dan Zadarske nadbiskupije
Tema susreta bila je "Župa i pastoral braka i obitelji u
svjetlu apostolske pobudnice Evangelii gaudium"
Zadar, 3.9.2014. (IKA) - Središnji i najbrojniji godišnji
susret vjerouèitelja u mjesnoj Crkvi, 38. katehetski dan
Zadarske nadbiskupije, u srijedu 3. rujna u pastoralnom
centru župe Uznesenja BDM na Belafuži u Zadru okupio je
sveæenike, redovništvo, školske i župne vjerouèitelje i
katehete koji su promišljali temu susreta: "Župa i pastoral
braka i obitelji u svjetlu apostolske pobudnice Evangelii
gaudium". O tome je izlagao dr. Nikola Vranješ s Katedre
pastoralne teologije na Teologiji u Rijeci. Župa je prva
crkvena institucija s kojom dijete dolazi u dodir, rekao je
zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ u uvodnoj rijeèi,
istaknuvši da je Kristova ljubav stvorila Crkvu, a crkvena
mudrost je utemeljila župu kao oruðe spasenja. Vjernik se
osjeæa arhitektom župne svijesti koja je osjetljiva biljka,
rekao je nadbiskup, potaknuvši na unaprjeðenje rada s
obiteljima u župi. Sadržaj pobudnice 'Evangeii gaudium'
mons. Puljiæ je sažeo u tri Papina poticaja: neka nas Bog
saèuva od svjetovne duhovnosti, koja znaèi svrstavanje ljudi
na vjernike, nevjernike, èemu smo skloni. Druga odlika je ne
gledati druge s visoka. "Ako želimo biti istinski svjedoci i
navjestitelji, moramo iæi u središte poniznosti. To što imamo
nije naše pravo ni zasluga, nego Božja milost", rekao je
mons. Puljiæ. Treæe obilježje svjetovne duhovnosti je
upiranje prstom u neèije greške i mane. Nadbiskup je
potaknuo na misijski žar koji izlazi iz vlastite udobnosti i ide
na periferije, prenoseæi vjeru u zgodno i nezgodno vrijeme.
"Suvremeni društveni i pastoralni kontekst svjedoèi krizu
obiteljskog života na društvenoj i crkvenoj razini. Obitelj je
sve manje sposobna ne samo za prenošenje vjere, veæ
opæenito za prenošenje temeljnih ljudskih i kršæanskih
vrijednosti, nerijetko i najosnovnijih sastavnica obiteljskog
življenja", upozorio je dr. Vranješ, istaknuvši da je Crkva
pozvana biti u neprestanoj potrazi za naèinima što sustavnije
brige za obitelj. Unatoè naporima, pastoral u župi kao
najkonkretnijem okviru crkvenog života treba preobrazbu.
Papa Franjo upozorava na birokratizam, manjak
gostoljubivosti
i
evangelizacijskog
žara,
prevlast
administrativnog aspekta nad pastoralnim, usredotoèenost na
podjeljivanje sakramenata bez drugih oblika evangelizacije.
Pastoral braka i obitelji veæinom je organiziran oko struktura
kao što su uredi ili povjerenstva za taj pastoral u biskupijama
ili tijela vezana za redovnièke ili druge zajednice u Crkvi.
"Župa je za obitelj u velikoj veæini važna u odreðenim
životnim situacijama, osobito u primanju sakramenata. Tek
za manji broj obitelji župa predstavlja stabilno i stalno
crkveno životno vjersko uporište. Najveæi dio obitelji ipak je
doživljava kao svojevrsnu stanicu za vjerske potrebe",
upozorio je dr. Vranješ. Pastoral Crkve treba osnažiti obitelji
u njihovom identitetu i poslanju. Treba razvijati pastoralnu
kulturu obitelji, jasno djelovanje svih èlanova Crkve o
važnosti zaštite obitelji. To znaèi pripremu za brak u župnom
pastoralu, praæenje i podršku mladih braènih parova i
obitelji, predsakramentalne i druge susrete s roditeljima i
obiteljima, formiranje zajednica obitelji u župi kao žive
vjernièke krugove koje promoviraju obiteljske vrijednosti.
"Jedinstvena prilika za evangelizaciju obitelji su susreti
pripreme za sakramente djece. Takvi susreti u župi èesto se
svode na organizacijska pitanja ili vježbu za obred. Nužno je
da sveæenik uputi èlanove obitelji u dubinu i važnost
obrednog slavlja. Susreti predsakramentalnih priprava
2
10. rujna 2014. broj 36/2014
moraju ukljuèivati puno šire duhovno-teološko razmatranje
unutar kojeg je moguæe ostvarivati istinsku evangelizaciju
obitelji, osobito onih koji su udaljeniji od Crkve", rekao je
dr. Vranješ. Ususret sinodi biskupa u Rimu o pastoralu braka
i obitelji, dr. Vranješ je rekao da Papa Crkvu usporeðuje s
obitelji koja je prva nositeljica evangelizacije svojim
èlanovima i nezamjenjivi èimbenik evangelizacije Crkve.
Potièe na zaštitu braka koji pati zbog opæe krhkosti veza i
nemoguænosti preuzimanja jasnih i konaènih odluka i
obveza, a svetost braka i obitelji ugrožava i negativni aspekt
industrije medija i zabave.
Uvodnu rijeè uputio je predstojnik Katehetskog ureda
Zadarske nadbiskupije don Gašpar Dodiæ. Održane su
radionice o temama: Obitelj i župa – poveznice i aktualni
izazovi, Vjerski život obitelji u krizi, Obitelj u službi
evangelizacije, Primjer iz prakse: 'rijeèki' model pastorala
braka i obitelji te zajednice obitelji u župi. Susret je poèeo
misnim slavljem koje je u župnoj crkvi na Belafuži
predvodio mons. Puljiæ. U homiliji je govorio o sv. Grguru
Velikom (540.-604.), papi i crkvenom nauèitelju koji je
ostvario sklad izmeðu rijeèi i djela, misli i zauzetosti,
molitve i posveæenosti dužnostima vlastitog staleža. Time
božansko silazi u èovjeka, a èovjek se uzdiže do Boga.
Nadbiskup je poželio da sv. Grgur pomogne ostvarivati duh
integracije akcije i kontemplacije, molitve i dužnosti poziva.
HKS priprema diplomske studije na odjelima sociologije
i psihologije i studij komunikologije
U novoj akademskoj godini 2014./2015. na Sveuèilištu æe
studirati 495 studenata
Zagreb, 3.9.2014. (IKA) - Zajednièki susret sveuèilišnih
nastavnika i djelatnika Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta
održan je u srijedu 3. rujna. Nakon molitve okupljenima se
obratio rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjiæ. Rektor je
podnio kratki izvještaj o akademskoj godini 2013./2014. te
najavio novu akademsku godinu 2014./2015. "Ove
akademske godine upisali smo petu generaciju studenata na
sveuèilišnom studiju povijesti i treæu generaciju studenata na
sveuèilišnim studijima sociologije i psihologije. U novoj
akademskoj godini 2014./2015. na našem æe Sveuèilištu
studirati 495 studenata. Novina ove akademske godine je što
smo prvi put upisali po pet studenata na Odjel za
psihologiju, na Odjel za sociologiju i na Odjel za povijest uz
plaæanje školarine. Dobili smo dopusnicu za znanstvenu
djelatnost što æe omoguæiti pridruživanje radova u
znanstvenu bazu CROSBI i otvoriti moguænost prijavljivanja
na razlièite natjeèaje. U postupku smo zapošljavanja pet
novih djelatnika u znanstveno-nastavnim zvanjima. Pred
nama su mnogi izazovi meðu kojima želim osobito istaknuti
meðunarodnu reakreditaciju, pripremu diplomskih studija na
odjelima za sociologiju i psihologiju, uvoðenje studija
komunikologije", istaknuo je dr. Tanjiæ.
Na poèetku susreta kratku molitvu predvodio je dr. sc.
Krunoslav Novak. Okupljeni nastavnici poslušali su potom
kratko razmišljanje iz apostolske pobudnice pape Franje
Radost evanðelja.
.
ika
Ukop vlè. Ilije Araèiæa
Slavonski Brod/Gornja Vrba, 3.9.2014. (IKA) - Ðakovaèkoosjeèki sveæenik Ilija Araèiæ, župnik u Cerni, koji je u 66.
godini života i 39. godini sveæeništva preminuo ponedjeljak
1. rujna u župnoj kuæi u Cerni, pokopan je u srijedu 3. rujna
na Gradskom groblju u Slavonskom Brodu.
Sprovodne obrede uz umirovljenoga nadbiskupa Marina
Srakiæa i stotinjak sveæenika, rodbinu mnogobrojne
prijatelje, redovnice i bogoslove predvodio je ðakovaèkoosjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ.
Ocrtavajuæi život i djelo pok. Ilije, nadbiskup Hraniæ izmeðu
ostalog je rekao: "Revnovao je za Gospodina baš poput sv.
Ilije po kojem je dobio krsno ime. Bio je marljiv i radin
sveæenik, revan u zajednicama koje su mu bile povjerene.
Poseban je njegov trud bio prepoznatljiv u pastoralnom radu,
na katehetskom planu: u brizi za liturgiju, pobožnosti,
molitveni život, revan kao ispovjednik i pedantan u
administrativnom voðenju župe, a jednako tako i veoma
revan kad je u pitanju bila urednost i funkcionalnost
crkvenih zgrada i prostora kao i njihova okoliša. Revnost i
odgovornost tražio je i od svojih župljana. Osobit je bio
njegov angažman na podruèju župne kateheze. Okupljao je
redovito djecu i mlade svih uzrasta. Kada je uveden
vjeronauk u školu, on nikada nije padao u napast da odgoj
djece i mladih prepusti samo školskom vjeronauku, nego je
revno i uporno organizirao te osobno držao župnu katehezu.
Sam je bio dobar kateheta. Katehezu je smatrao važnom
sastavnicom svojega sveæenièkog života i nije ju olako
prepuštao drugima. U tom je smislu bio zahtjevan najprije
prema sebi te je onda i od djece, mladih te roditelja oèekivao
odgovornost i redovitost u pohaðanju župne kateheze i
sudjelovanja u liturgiji i crkvenom životu. I on je kao i
prorok Ilija, znao revnovati, inzistirati i tražiti vjernost
Gospodinu. Bio je vrijedan u održavanju crkvenih objekata i
poduzetan na planu obnove postojeæih kao i izgradnji novih
crkvenih prostora. Sve što je radio, radio je savjesno. U
graðevinske poslove upuštao se odvažno, odgovorno, u
dogovoru sa svojim župljanima. Znao je animirati donatore,
tražiti pomoæ od biskupije, ali i od svojih župljana tražio da
u svemu što se u župi dogaða sudjeluju prvo svojom
ljubavlju, požrtvovnošæu i odricanjem. I u tom je smislu bio
prorok koji razoblièuje nedosljednosti i slabosti te je èesto
nailazio na otpore i protivljenje. Bio je poput mnogih
proroka redovito dosljedan i zahtjevan te su njegove rijeèi u
sebi nosile dvoznaènost opomene i blagoslova, tvrdoæe i
milosrða, srdžbe i blagosti, kazne i nade, a s druge strane
ispod svega toga krilo se meko, gostoljubivo, pokajnièko i
velikodušno-toplo ljudsko srce. U tom revnovanju za
Gospodina i njegovu Crkvu i on je rastao i sazrijevao i kao
èovjek i kao sveæenik. Uèio je da se ljudskoj dobroti,
blagosti i ljubavi oèituje Božja pedagogija, Božja snaga.
Volio je prirodu, a u njegovom župnom stanu kao i dvorištu
uvijek je bilo puno cvijeæa. Uz brigu za povjereno mu stado
u župi uvijek je imao vremena za svoju rodbinu, braæu i
sestre te njihove obitelji, kojima je u svemu pomagao. Pred
kraj života u bolesti koja ga je shrvala, strpljivo je nosio svoj
križ".
Koliko je poticao svoje župljane na vjernost i odanost Bogu,
te se zalagao za pravednost i dosljednost u svojim
namjerama, unatoè nerazumijevanju onih koji su ga površno
i nedobronamjerno shvaæali, iskazao je Pavao Baliæ, èlan
pastoralnog vijeæa opraštajuæi se uime župljana župe sv.
Martina biskupa - Podravski Podgajci, koji su takoðer
nazoèili pokopu. Dirljivim rijeèima uime rodbine od
pokojnika se oprostila Marija Matièeviæ-Ivankoviæ, jedna od
dvadeset i dvoje pokojnikovih neæaka i neæakinja, istaknuvši
kako im je bio moralni i duhovni odgojitelj, koji je s malo
Domovinske vijesti
rijeèi znao reæi ono najbitnije te svojim primjerom najbolje
pokazivao kako se živi "punim pluæima".
Misu zadušnicu neposredno nakon pokopa, u filijalnoj crkvi
Sv. Nikole biskupa u Gornjoj Vrbi predvodio je mons.
Srakiæ. Ocrtavajuæi lik i poslanje sveæenika, istaknuo da je
pok. Ilija revnovao za ljepotu kuæe Božje i ostalih crkvenih
objekata ne zanemarujuæi pri tom odgoj zajednica kojima je
bio na èelu, te bio dosljedan imenu i životu svoga
sveæeništva. Dodao je da je pokojnik uz ostalo poput sv Ilije
imao i duboke nježne osjeæaje. Pozdravnu rijeè uputio je
domaæi župnik Antun Farkaš, a rijeè zahvale izrekao je na
kraju svima pokojnikov brat vlè. Ante.
Misu i obred ispraæaja u župnoj crkvi sv. Mihaela arkanðela
u Cerni predvodio je u ponedjeljak 1. rujna Marko Peuliæ,
dekan Županjskoga dekanata.
Vlè. Ilija Araèiæ roðen je 12. listopada 1948. godine u Grku,
župa sv. Franje u Žeravac u Bosanskoj Posavini, u uzornoj
katolièkoj obitelji. S obitelji je doselio u Gornju Vrbu kod
Slavonskog Broda gdje je odrastao uz dvije sestre i èetvoricu
braæe. U kršæanskom ozraèju njegove obitelji raðala su se
duhovna zvanja te su mu brat Ante i neæak Matija Žugaj
sveæenici Rijeèke nadbiskupije. Pokojni Ilija kao djeèak je
razmišljao o tome da postane sveæenik, te je po završetku
osnovne škole došao u Djeèaèko sjemenište na Šalatu u
Zagreb, gdje je zapoèeo gimnaziju, a završio je i maturirao u
Sjemeništu u Ðakovu 1970. Nakon završene teologije po
rukama pok. biskupa Æirila Kosa za sveæenika je zareðen 29.
lipnja 1975. godine u Ðakovu. Prvu službu kao župni vikar
obavljao je župi Duha Svetoga u Malom Parizu u
Slavonskom Brodu, a potom je 1976. imenovan župnikom u
Popovcu u Baranji. Nakon šest godina župnièke službe u
Popovcu, župnièku je službu kroz šesnaest godina obavljao u
Podravskim Podgajcima. Godine 1998. dolazi u Cernu gdje
je župnikom bio takoðer šesnaest godina. Toj je župi
darovao najveæi i najplodniji dio svojeg sveæenièkog života.
Pripreme za sveèane zavjete za kandidate franjevaèkih
provincija Hrvatske i Bosne i Hercegovine
Košljun, 4.9.2014. (IKA) - U franjevaèkom samostanu na
Košljunu 3. kolovoza poèele su jednomjeseène pripreme za
sveèane zavjete za kandidate franjevaèkih provincija
Hrvatske i Bosne i Hercegovine: jedan za Dalmatinsku
franjevaèku provinciju Presvetoga Otkupitelja (Split), trojica
za Franjevaèku provinciju sv. Križa Bosna Srebrena
(Sarajevo), èetvorica za Hercegovaèku franjevaèku
provinciju Uznesenja Blažene Djevice Marije (Mostar),
èetvorica za Hrvatsku franjevaèku provinciju sv. Æirila i
Metoda (Zagreb) te dvojica kandidata za Hrvatsku
provinciju sv. Jeronima franjevaca konventualaca.
Ovogodišnji organizator priprema je Franjevaèka provincija
sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri (Zadar), a animatori fra
Tomislav Šanko, fra Diego Dekliæ, fra Božidar Šustiæ i fra
Leopold Mièiæ.
Nakon prvoga tjedna hodoèašæa u Asiz i druga franjevaèka
mjesta (od 4. do 10. kolovoza) drugi dio priprema održao se
na Košljunu, a bio je obilježen predavanjima i zajednièkim
razmišljanjem o smislu redovnièkoga posveæenja i života.
Od 11. do 22. kolovoza izmijenili su se razni predavaèi koji
su kandidate potaknuli na razmišljanje i preispitivanje
osobnoga života s Bogom, s braæom i s ljudima. Osim
predavanja i razgovora s bogoslovima predavaèi su
predslavili euharistijsko slavlje.
Fra Domagoj Runje iz Splita govorio je o Evanðelju kao
temelju redovnièkoga života. Razmišljajuæi o "misteriju
izabranja" kod apostola, fra Domagoj je naglasio kako ne
možemo znati kriterije Božjega izabranja pojedinca. Isusov
10. rujna 2014. broj 36/2014
3
Domovinske vijesti
poziv je izreèen imperativom "hajdete", ali se njime ne
dokida ljudska sloboda, veæ se govori o karakteru toga
poziva. Duhovni poziv, prema tome, nije poziv koji
pojedinac izabire, nego je pojedinac izabran. Stavljen je u
poseban odnos s Bogom: Bog ga izabire.
Hercegovaèki provincijalni ministar fra Miljenko Šteko
progovorio je o "stvarnosti i sadašnjosti redovnièkoga i
franjevaèkog života u našim zajednicama koje ne bi trebale
biti utvrde iza kojih se skrivamo, nego mjesta u kojima
crpimo snagu za susret s èovjekom današnjice". Fra Anton
Badurina, TOR, razmišljao je o svetosti za koju kaže da je
"savršenost u ljubavi, ona je altruistièna. Svetac je èovjek za
drugoga. Prema tome, svatko je pozvan ostvarivati svetost u
svim životnim okolnostima; svetost nije bijeg u nešto
nepoznato, veæ svakodnevna èežnja za vlastitom
preobrazbom u Bogu koji je svet". Biblièar fra Darko Tepert
iz Zagreba govorio je o zavjetu poslušnosti te je na temelju
mnogih biblijskih primjera istaknuo "poslušnost kao naèin
osloboðenja, a sam zavjet kao trenutak potpune slobode".
Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije proslavljena
je u svetištu Majke Božje Gorièke kod Baške na otoku Krku.
Bogoslovi su svojim pjevanjem uljepšali euharistijsko
slavlje. Nedjelju, 17. kolovoza, nakon euharistijskoga slavlja
koje je u franjevaèkoj crkvi na Košljunu predslavio fra
Diego Dekliæ, bogoslovi su obilježili posjetom Golom otoku
te vožnjom brodom.
Dana 18. kolovoza fra Ilija Barišiæ iz Zadra, misionar u
Kongu, posvjedoèio je o ljepoti misionarskoga poziva i
života meðu ljudima kao i o žrtvi na koju je pojedinac
pozvan u nepoznatoj zemlji koju s vremenom zavoli.
Bogoslove je posjetio i fra Andrija Bilokapiæ, provincijalni
ministar iz Zadra, koji je naglasio važnost "života u svijetu,
ali ne od svijeta" te je pozvao na "trajnu preobrazbu i težnju
za višim stvarima". Fra Bernardin Plantek iz Zagreba
govorio je o zavjetu èistoæe te naglasio "krhkost ljudskoga
tijela, ali i radosnu praksu savršeno življene èistoæe". Niz
predavanja završio je fra Josip Blaževiæ, provincijalni
ministar franjevaca konventualaca i vrsni poznavatelj
istoènih religija, koji je govorio o jogi usporeðujuæi pravu
istoènjaèku praksu i onu zapadnjaèku koja se predstavlja i
nudi novim generacijama.
Dana 22. kolovoza franjevci su se preselili u samostan
Hercegovaèke provincije Uznesenja BDM-e u Slanom.
Nakon jednodnevnog posjeta Dubrovniku i Cavtatu poèeli su
posljednji dio svojih priprema: duhovne vježbe koje je vodio
fra Diego Dekliæ. Fra Diego je u svojim nagovorima vješto i
biranim rijeèima govorio o mlakosti redovnièkoga života
koja je sve više prisutna u redovnièkim zajednicama, a
oèituje se u (ne)osjetljivosti za Boga i bližnjega. Buduæe
zavjetovanike je potaknuo na trajno obraæenje srca,
spoznaju, nasljedovanje i prisnost s Isusom Kristom u tišini
vlastitoga srca. "Bog trajno govori našem srcu, ali ga nije
moguæe èuti bez ozraèja sabranosti." Nakon govora o
zavjetima poslušnosti, siromaštva i èistoæe, slavljeno je
pokornièko bogoslužje na temu Petrova zatajenja s prilikom
za sakrament pokore. Govoreæi na temu "Gospodin mi je dao
braæu" sv. Franje ukazao je na važnost zajednièkoga života.
Na spomendan sv. Ljudevita, 25. kolovoza, euharistijsko
slavlje je predslavio dubrovaèki biskup Mate Uziniæ, koji se
rado odazvao pozivu organizatora i mladima uputio rijeè
ohrabrenja.
Mladi æe franjevci svoj sveèani "evo me" izgovoriti u
matiènim franjevaèkim provincijama: hercegovaèki franjevci
14. rujna u Meðugorju, franjevci iz Zagreba 27. rujna u
Zagrebu, franjevci konventualci 4. listopada u Zagrebu i
kandidati Bosne Srebrene 19. listopada u Kiseljaku.
4
10. rujna 2014. broj 36/2014
ika
Oproštaj od don Franje Hrga
Ivanec, 4.9.2014. (IKA) - Don Franjo Hrg, umirovljeni
sveæenik Zadarske nadbiskupije, koji je preminuo u utorak 2.
rujna, pokopan je u èetvrtak 4. rujna u svom rodnom gradu
Ivancu, gdje je proveo godine umirovljenja.
Sprovodne obrede na gradskom groblju u Ivancu predvodio
je varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s 50-tak
sveæenika, a oproštaju su nazoèili èlanovi obitelji, rodbina,
redovnice i mnoštvo vjernika ivaneèke i okolnih župa u
kojima je pastoralno pomagao. Misu zadušnicu u župnoj
crkvi Sv. Marije Magdalene predvodio je don Tomislav
Barièeviæ, izaslanik zadarskog nadbiskupa Želimira Puljiæa.
Rijeèi oproštaja uputili su ivaneèki župnik Zoran Gložiniæ,
zatim ivaneèki župnik u vrijeme njegova umirovljenja
Stjepan Najman, preè. Valent Posavec uime sveæenika
Gornjovaraždinskog dekanata te Danijela Hudoletnjak uime
vjernika ivaneèke župe.
Don Franjo Hrg, sin Franje i Marije r. Habek, roðen je 13.
kolovoza 1932. godine u Ivancu gdje je odrastao uz brata
Antuna i sestru Anku. Nakon završene osnovne škole
upisuje Nadbiskupsku klasiènu gimnaziju u Zagrebu kao
pitomac Sjemeništa, a potom Katolièki bogoslovni fakultet u
Zagrebu. Za sveæenika Zadarske nadbiskupije zaredio ga je
16. lipnja 1957. godine zadarski nadbiskup Mate Garkoviæ.
Mladu misu proslavio je u Ivancu na sam župni blagdan sv.
Marije Magdalene.
U rujnu 1957. g. imenovan je župnikom Selina i StarigradaPaklenice. Godine 1963. odlazi za upravitelja župa Turanj i
Sv. Filip i Jakov, gdje ostaje do 1981. kada je imenovan
župnikom u Kalima i poslužiteljem župe Kukljica. Potom
1985. godine postaje župnikom Privlake i upraviteljem župe
Vir. Zbog bolesti, u srpnju 1990. razriješen je svih službi,
odlazi na odmor radi lijeèenja i oporavka te se vraæa u rodni
Ivanec. Ratna zbivanja tih godina onemoguæuju mu povratak
u matiènu biskupiju, pa je umirovljen u rujnu 1991. Svojim
iskustvom i zrelošæu pomagao je u pastoralu rodne župe,
okolnim župama Gornjovaraždinskog dekanata, te u
ivaneèkom samostanu klanjateljica Krvi Kristove. Redovito i
rado sudjelovao je na svim sveæenièkim susretima i slavljima
u dekanatu, te pružao dragocjenu pomoæ župnicima u svim
pastoralnim potrebama kao pouzdan, savjestan i vrijedan
sveæenik. Za slavlje misa i propovijedi posebno se brižno
pripremao. Svim sveæenicima i vjernicima iza sebe ostavio
je trag dobrote, topline i prijateljstva. Vlastitim sredstvima
pomogao je niz radova u župi, a financirao je i podij s
nadstrešnicom za misu na otvorenom pokraj vidikovca na
vrhu Ivanšèice. Takoðer se rado ukljuèio u život grada
Ivanca, neprestano je bio meðu ljudima, svojim Ivanèanima
koji ga pamte kao vedrog i nasmijanog don Franu koji je
osobito rado boravio u prirodi, svom vinogradu i na obližnjoj
Ivanšèici. Godine 2007. proslavio je u Ivancu i zlatnu misu.
Posljednjih godina polako su ga zbog bolesti napuštale
tjelesne snage, te je okrijepljen svetim sakramentima
preminuo u Caritasovu Domu za starije i nemoæne Sv. Ivan
Krstitelj u Ivancu u 83. godini života i 58. godini
sveæeništva.
U homiliji je Barièeviæ rekao da izražava suæut uime
nadbiskupa Puljiæa i zadarske mjesne Crkve. Govoreæi o
sveæenièkom djelovanju don Frane, rekao je kako je ono bilo
ispunjeno brojnim teškoæama, ali je po svojem duhovnom
životnom primjeru ostao u sjeæanjima mnogih vjernika župa
u kojima je djelovao.
.
ika
Hodoèašæe ministranata i vjerouèenika Varaždinske
biskupije u Ludbreg
Cjelodnevnom programu odazvalo se oko 550 mladih
hodoèasnika s 35 animatora
Ludbreg, 4.9.2014. (IKA) - U sklopu središnje godišnje
proslave Presvete Krvi u svetište Predragocjene Krvi
Kristove u Ludbregu u èetvrtak 4. rujna hodoèastili su
ministranti i vjerouèenici iz župa Varaždinske biskupije.
Hodoèašæe je organizirao Ured za pastoral duhovnih zvanja i
ministranata koji vodi vlè. Siniša Dudašek. Cjelodnevnom
programu odazvalo se oko 550 mladih hodoèasnika s 35
animatora iz župa: Selnica, Beletinec, Drnje, Gola, Ivanec,
Jalžabet, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivnièki Ivanec,
Kotoriba, Kuzminec, Imbriovec, Ludbreg, Ljubešæica,
Margeèan, Martijanec, Novi Marof, Novo Virje, Prelog,
Reka, Sraèinec, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Ðurð,
Vidovec, Virje, Koprivnica (sv. Nikola biskup, bl. Alojzije
Stepinac, sv. Leopold Bogdan Mandiæ, sv. Antun
Padovanski, Moèile) te Varaždin (sv. Josip, sv. Fabijan i
Sebastijan i uršulinski samostan).
Kod zavjetne kapele susret je u jutarnjim satima zapoèeo
pozdravom i molitvom koju je predvodio vlè. Dudašek.
Mladi su se zatim podijelili u 30-tak manjih skupina koje su
vodili animatori i vjerouèitelji. U skupinama su obraðivali
katehezu „Sveti Red" koja je usko vezana uz ludbreško
èudo. Svi hodoèasnici imali su priliku pristupiti sakramentu
pomirenja kao najizvrsnijoj pripravi za slavlje mise. Misno
slavlje predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak u
zajedništvu sa 20-tak sveæenika. Više od 700 hodoèasnika
pozdravio je župnik i èuvar svetišta mons. Josip Ðurkan.
Biskup se u propovijedi osvrnuo na sakramente, a posebno
na sakrament svetog reda, napominjuæi kako Bog za taj
sakrament stalno poziva mladiæe te se nada da i ovdje
izmeðu prisutnih ministranata i vjerouèenika Bog nekoga
poziva u sveæeništvo i da æe netko od njih jednog dana
postati sveæenik, kojih je iz godine u godinu sve manje.
Ovom misom župa Ludbreg imala je i zaziv Duha Svetoga
za poèetak nove školske godine. Na misi je bila i ravnateljica
Osnovne škole zajedno s nastavnicima i uèiteljima. Na kraju
mise svima je zahvalio vlè. Dudašek.
Nakon stanke za ruèak svi su se u procesiji uputili prema
župnoj crkvi Presvetog Trojstva gdje se hodoèasnièko
druženje nastavilo pjesmom, molitvom i svjedoèenjem o
duhovnom zvanju. Program u crkvi vodio je vlè. Dudašek,
koji je sve podsjetio da je svatko od njih 'Božji facebook'
koji mora odražavati lice njihova najveæeg prijatelja – Isusa
Krista, a svaki je sveæenik posebni 'Božji facebook' koji
ljude privlaèi Bogu svojim primjerom. Svoje svjedoèanstvo
o duhovnom zvanju dao je Dario Levaniæ, bogoslov iz župe
Sraèinec. Na kraju molitvenog programa u župnoj crkvi
svima je zahvalio i blagoslovio ih varaždinski biskup i tako
zakljuèio biskupijsko hodoèašæe ministranata i vjerouèenika
u Ludbreg.
Prvi Sveæenièki dan Sisaèke biskupije u novoj
pastoralnoj godini
Sisak, 4.9.2014. (IKA) - "Društveno-politièke prilike u
Hrvatskoj od 1918. godine do kraja Drugoga svjetskog rata s
posebnim osvrtom na stradanje Hrvata od strane režima na
podruèju Sisaèke biskupije" bila je tema prvog Sveæenièkog
dana Biskupije na poèetku nove pastoralne godine, održanog
u èetvrtak 4. rujna u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisaèkom
Velikom Kaptolu pod predsjedanjem sisaèkog biskupa Vlade
Košiæa. Predavanje je održao povjerenik za hrvatski
martirologij Sisaèke biskupije dr. sc. Mile Marinèiæ.
Domovinske vijesti
Na poèetku okupljene je pozdravio biskup Košiæ posebno
zaželjevši dobrodošlicu novim èlanovima prezbiterija
Sisaèke biskupije.
U svom predavanju Marinèiæ je govorio o projektu "Hrvatski
martirologij", te kako je on nastao i kako je došlo do toga da
Crkva, biskupi, sveæenici i vjernici preuzmu na sebe ovako
važnu zadaæu bilježenja stradanja Hrvata i drugih katolika
tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. "Projekt 'Hrvatski
martirologij' je projekt istine o hrvatskom èovjeku i
Hrvatskoj. Nažalost odmak vremena je takav da postaje sve
teže definirati i zaokružiti navedenu istinu. Postavlja se i
pitanje hoæemo li se barem približiti toj istini sada kad osim
povijesnog odmaka postoji i sve više ljudi koji se zalažu za
prekid istraživanja o žrtvama Drugog svjetskog rata i
poraæa", upozorio je Marinèiæ, te u nastavku progovorio o
naèinu rada i rezultatima prikupljenima na podruèju Sisaèke
biskupije, a koji govore o brojci od više od 10 000 žrtava. Na
kraju predavaè je pozvao na jaèe aktiviranje i prikupljanje
podataka, te kao zakljuèak rada predložio stvaranje
žrtvoslova pojedinih župa i dekanata, odnosno Sisaèke
biskupije.
U nastavku se voditeljica Ureda za kulturu Sisaèke biskupije
gða Spomenka Juriæ kratko osvrnula na postavljene spomenploèe sveæenicima muèenicima ubijenima prije, za vrijeme,
te poslije Drugog svjetskog rata, a ujedno je ukratko
progovorila i o njihovim životima i stradanjima.
U drugom dijelu susreta, biskup Košiæ je izvijestio o brojnim
nadolazeæim dogaðajima u Biskupiji posebno istaknuvši
Humanitarni koncert Marka Perkoviæa Thompsona za
Biskupijsku zakladu „Fra Bonifacije Ivan Pavletiæ", a koji æe
se održati u subotu 13. rujna, hodoèašæe u Zrin 14. rujna i
biskupijski Dan obitelji 11. listopada. Planove i programe
svojih aktivnosti u buduæem razdoblju predstavili su
povjerenici i voditelji pojedinih ureda Biskupije. Tako je
povjerenik za duhovna zvanja vlè. Ivan Grbešiæ upoznao
okupljene s programom „Vikend u sjemeništu" i susretima
ministranata u Duhovnom centru za mlade u Lasinji za novu
pastoralnu godinu, a povjerenik za pastoral mladih vlè.
Branko Koretiæ iznio je aktivnosti mladih povezane s
humanitarnim koncertom za Zakladu. Predstojnica
Katehetskog ureda s. Smilja Èirko progovorila je o radu
vjerouèitelja u župama, a voditeljica Ureda za kulturu gða
Spomenka Juriæ upoznala je okupljene s lokalnim,
županijskim, državnim i EU natjeèajima za pojedine projekte
u župama. Novi sveæenièki dan održat æe se 2. listopada.
Nadbiskup Devèiæ posjetio Dom za starije i nemoæne
osobe "Vitanova" na Mariniæima
Rijeka, 4.9.2014. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ
posjetio je u èetvrtak, 4. rujna Dom za starije i nemoæne
osobe "Vitanova" na Mariniæima. Povod dolaska bio je
sedma obljetnica djelovanja Doma te je u pratnji župnika
župe sv. Mateja na Viškovu, mons. Ivana Nikoliæa,
nadbiskup najprije obišao sobe i s korisnicima Doma
razgovarao.
U nastavku se obratio uzvanicima i èestitajuæi godišnjicu
podsjetio na kršæansko shvaæanje broja 7 koje oznaèava
Božje savršenstvo i puninu. Sedam je svetih sakramenata,
darova Duha Svetoga, ali i glavnih grijeha, podsjetio je
nadbiskup. Dodao je da briga za starije i nemoæne doprinosi
humanijem i boljem društvu.
Okupljene je pozvao na promišljanje o odnosu prema
starijima i nemoænima, koji su nekada svojim zalaganjem
aktivno doprinosili zajednici i stvarali svijet u kojemu danas
živimo te je nužno saèuvati ih od izolacije i osjeæaja
10. rujna 2014. broj 36/2014
5
Domovinske vijesti
bespomoænosti. Jedan od naèina je izgradnja domova, poput
ovoga, u kojima æe raditi struèno osoblje koje u sebi nosi
strpljenje, požrtvovnost i ljubav, poruèio je nadbiskup.
Okupljenima se obratila ravnateljica Doma, Aleksandra
Nimac te naèelnica Opæine Viškovo Sanja Udoviæ, dok su u
prigodnom programu sudjelovala djeca Djeèjeg vrtiæa
„Zvonèica" te Duško Jelièiæ i Bonaca. Po završetku
programa nadbiskup Devèiæ je, s još šestero osoba, zasadio
mladice stabala oko Doma kao simbola: mudrosti, sreæe,
ljubavi, iskustva, nade i vitalnosti.
Poruka biskupa Štambuka na poèetku školske i
vjeronauène godine
Svakodnevno ste u razredima suoèeni s time da djeca imaju,
imajuæi u vidu izglasane zakone, samo prava, a ne i
dužnosti. Široka su djeèja prava, a preuska su traženja, u
èemu, dakako, uvelike 'pomaže' i dosta rašireni mentalitet
ljudi današnjega vremena prema kojemu autoriteti gotovo
da i ne postoje
Hvar, 5.9.2014. (IKA) – Hvarski biskup Slobodan Štambuk
uputio je na poèetku školske i vjeronauène 2014./2015.
godine poruku sveæenicima, redovnicama i vjerouèiteljima
svoje biskupije. Svoju ovogodišnju poruku naslovio je
"Uèenost ili utuèenost? Znati ili biti? Znati ili djelovati?"
"Dolazim k vama, uèitelji, vjerouèitelji, profesori, dolazim s
velikim poštovanjem i uvažavanjem vaše osposobljenosti za
tako uzvišenu zadaæu. Dolazim k vama, u èije ruke je
stavljeno najveæe blago našega naroda – mladi! Ujedno,
dolazim razumijevajuæi velike poteškoæe s kojima se
susreæete u tome 'poslu', razumijevajuæi vaša traženja i
suosjeæajuæi s vama jer na vašemu putu ima èitavo 'more',
èitave 'planine' poteškoæa", primijetio je hvarski biskup,
podsjetivši na nerazumijevanja roditelja, ali i na sve
naglašenije isticanje djeèjih prava, ne i dužnosti.
"Svakodnevno ste u razredima suoèeni s time da djeca
imaju, imajuæi u vidu izglasane zakone, samo prava, a ne i
dužnosti. Široka su djeèja prava, a preuska su traženja, u
èemu, dakako, uvelike 'pomaže' i dosta rašireni mentalitet
(naèin shvaæanja i naèin mišljenja!) ljudi današnjega
vremena prema kojemu autoriteti (èitaj: ugled, utjecaj,
štovanje, zapovjednost...) gotovo da i ne postoje", ustvrdio je
mons Štambuk.
"Želio bih vas sve i svakoga pojedinoga/pojedinu ohrabriti
da
svojemu
zadatku
u
novoj
školsko–vjeronauèno–akademskoj godini pristupite s novim
elanom (oduševljenjem, poletom, zanosom, gorljivošæu).
Time æete pridonijeti boljitku društvenoga napretka i 'upisati'
se u ljude koji 'nisu sluèajno došli na ovaj svijet'. Ovo bi
osobito trebalo vrijediti za sveæenike, redovnike i redovnice,
koji veæ po svojemu opredjeljenju spadaju u ljude koji svoje
'oružje ne smiju baciti u šaš'", istaknuo je biskup Štambuk,
podsjetivši kako je potrebno obnavljati "zalihe" volje,
popunjavati ih i ne dopustiti da nas bezvoljnost ili
"pozobljenost" potroši do kraja, potpuno.
Misao njemaèkoga filozofa i psihoanalitièara Ericha
Fromma i njegovu knjigu "Imati ili biti" prerekao je u misao
"Uèenost ili utuèenost", "Znati ili biti" i "Znanje ili
djelovanje", ustvrdivši da ima mnogo ljudi koji puno toga
znaju, a nemaju ni volje ni naèina to prenijeti drugima, a još
manje steèenim znanjem pomoæi djeci i mladima da "rastu"
u dobrim spoznajama života. "Nova godina davanja neka
Vam bude uspješna! Nova godina pouèavanja neka bude
plodonosna! Novu godinu s novim poduzimanjem i
ostvarivanjem – neka dobri Bog blagoslovi rosom svojih
milosnih darova!", istièe u poruci hvarski biskup.
6
10. rujna 2014. broj 36/2014
ika
Pismo biskupa Uziniæa u povodu Godine posveæenog
života
Zagreb, 5.9.2014. (IKA) – Predsjednik Vijeæa HBK za
ustanove posveæenog života i družbe apostolskog života
dubrovaèki biskup Mate Uziniæ uputio je pismo
redovnicama, redovnicima i posveæenim laicima u povodu
Godine posveæenog života. Uz 50. obljetnicu objavljivanja
dekreta Drugog vatikanskog koncila o prilagoðenoj obnovi
redovnièkog života "Perfectae caritatis" papa Franjo je 2015.
godinu proglasio Godinom posveæenog života, koja æe biti
otvorena na Prvu nedjelju došašæa, 30. studenoga 2014., i
zatvorena na Svijeænicu, 2. veljaèe 2016.
Biskup Uziniæ izražava uvjerenje da æe Godina posveæenog
života na razlièite naèine, osobito sveèanim poèetkom i
završetkom, biti obilježena na razini mjesnih Crkava, kao i
na nacionalnoj razini, te u tom vidu hrvatsko redovništvo
poziva na suradnju.
Biskup Uziniæ istièe da su Vijeæe HBK za UPŽ i DAŽ i
predsjedništvo Hrvatske konferencije viših redovnièkih
poglavara i poglavarica predložili, a Hrvatska biskupska
konferencija prihvatila na zajednièkoj sjednici s redovnièkim
poglavarima održanoj 2. lipnja 2014., da se Godina
posveæenog života na nacionalnoj razini proslavi
Nacionalnim susretom u subotu, 14. ožujka 2015. u
nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici. Bit æe
to susret svih redovnika i redovnica i Bogu posveæenih laika,
redovnièkih pripravnika, biskupijskih povjerenika za
posveæeni život, kao i laika povezanih s redovnièkim
zajednicama preko treæih redova.
Redovnice, redovnici i posveæeni laici æe svojim
svjedoèanstvom aktivno sudjelovati u predprogramu Drugog
nacionalnog susreta hrvatskih katolièkih obitelji koji æe se
održati na Trsatu u nedjelju, 19. travnja 2015. I na
Redovnièkim danima 2015. godine æe se govoriti o
ostvarenju ciljeva Godine posveæenog života.
„Neka Božjom pomoæu i njezinim zagovorom Godina
posveæenog života bude plodonosna za sve nas, kako bi
posveæeni život, koji i u našoj domovini ima slavnu prošlost,
mogao biti tako autentièno življen u sadašnjosti i tako postati
izazov i za buduænost svima onima koje Bog poziva da mu
se posveæenim životom stave potpuno na raspolaganje",
poruèuje biskup Uziniæ u pismu hrvatskom redovništvu.
Susret vjerouèitelja Krèke biskupije
Krk, 5.9.2014. (IKA) - U organizaciji Katehetskog ureda
Krèke biskupije i Agencije za odgoj i obrazovanje,
podružnice Rijeka, u petak, 5. rujna, u Krku je održan
biskupijski susret vjerouèitelja Krèke biskupije. Nakon
molitve koju su predvodili vjerouèitelji iz Malog Lošinja s.
Branka Plenèa i Marko Karèiæ te pozdravnih rijeèi
predstojnika biskupijskog Katehetskog ureda mr. Antona
Peraniæa, viši savjetnik za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i
obrazovanje Tomislav Tomasiæ održao je izlaganje o temi
„Priprema i vodiè uz pripremu za nastavu iz vjeronauka"
kojoj je cilj unijeti jasnoæu u kurikularni krug nastavnog
procesa. Poseban naglasak stavljen je na ishode uèenja koji
su razraðeni po razinama i podruèjima (kognitivno,
afektivno i djelatno). Kada su oni dobro postavljeni,
omoguæuju kvalitetnije izvoðenje nastavnog sata kao i
vrednovanje. Predavaè je istaknuo kako cjelokupna nastava
mora biti usmjerena na uèenika iz èijih potreba proizlaze
ciljevi, a nastava mora biti usmjerena ne toliko na znanje
koliko na kompetencije. Nakon kratke stanke, slijedile su
radionice u kojima su vjerouèitelji konkretno primijenili
novi vodiè za pripremu nastavnog sata. Voditelji radionica
bili su vjerouèitelji savjetnici i mentori: Dubravka Bunièiæ,
ika
Vesna Avsec, Elizabeta Crviæ, Marko Karèiæ i Nathalie
Lukaèeviæ. Na kraju radnog dijela sudionicima se pridružio
krèki biskup Valter Župan. Biskup je istaknuo kako
vjeronauk u školi nikad ne smije postati samo predmet. On
mora poštivati sva pravila izvoðenja nastave, ali mora ostati
kerigma, navještaj koji mogu prenositi samo oni koji imaju
iskustvo susreta s Bogom. Vjerouèiteljima je posebno stavio
na srce da ne zaborave svoju glavnu zadaæu: one kojima su
poslani, dovoditi Isusu. Pri tome treba imati na umu onu
Pavlovu kako „niti je što onaj koji sadi ni onaj tko zalijeva,
nego Bog koji daje rasti". Biskup je pozvao vjerouèitelje da
se ukljuèe u biskupijsku pripremu za Nacionalni susret
obitelji koji æe se održati u travnju sljedeæe godine na Trsatu.
Susret je završio aktualnim obavijestima.
Katehetski dan Gospiæko-senjske biskupije
Gospiæ, 5.9.2014. (IKA) - Katehetski dan za vjerouèitelje
osnovnih i srednjih škola s prostora Gospiæko-senjske
biskupije održan je u èetvrtak 4. rujna u Gospiæu. Katehetski
dan zapoèeo je pokornièkim bogoslužjem u gospiækoj
katedrali Navještenja BDM koje je predvodio umirovljeni
profesor Teologije u Rijeci i prvi predsjednik NKU dr. Milan
Šimunoviæ. Slijedila je misa koju je predvodio mjesni
ordinarij Mile Bogoviæ u koncelebraciji s predvoditeljem
pokornièkog bogoslužja dr. Šimunoviæem, predstojnikom
Katehetskog ureda biskupije vlè. Nikolom Turkaljem,
kancelarom biskupije mr. Marinkom Milièeviæem i župnim
vikarom iz Ogulina Dinom Rupèiæem. Zborom vjerouèitelja
ravnao je uz orguljsku pratnju vlè. Josip Šimatoviæ. „Dužni
ste prenositi vjersku radost evanðelja uz plamen Duha
Svetoga", istaknuo je na poèetku mise predstojnik
Katehetskog ureda Turkalj, najavljujuæi novu pastoralnu
godinu biskupije koja je u znaku „Godine evanðelja". Biskup
Bogoviæ u homiliji istaknuo naglaske koji se oèekuju u
biskupiji vezano za najavljenu pastoralnu temu. „ Psiholozi
istièu da poruke svatko shvaæa na svoj naèin pogotovo u
današnjem društvu gdje se laž postupno legalizira što je i put
ka nasilju", rekao je biskup, zakljuèivši da se èesto gubi
kontakt sa èistom vodom evanðelja. Nastavimo put pape
Franje prema siromašnima i potrebitima jer se niti Isus nije
visoko penjao nego je ostajao tamo gdje ljudi žive. Nikada
se nemojte oslanjati samo na sebe i znanje veæ oslonac
tražite na Bogu, zakljuèio je biskup Bogoviæ. Katehetski dan
nastavljen je u ordinarijatu gdje je biskup Bogoviæ podijelio
kanonske mandate vjerouèiteljima. „ Znanje bez ljubavi je
štetno. Dužnost vam je propovijedati evanðelje koje je samo
jedno", istaknuo je u obraæanju vjerouèiteljima biskup. Dr.
Šimunoviæ u predavanju je govorio o apostolskoj pobudnici
pape Franje „Evangelii Gaudium – Radost evanðelja". Crkva
treba postati ne defanzivna veæ misionarska, treba izlaziti na
periferiju siromašnima i distanciranima. Crkva svoju
introvertiranost treba rješavati širenjem radosti i bavljenjem
ljudima, a ne samom sobom. Sve što nema èvrste temelje
ruši agresivni sekularizam pa u društvo treba unositi
duhovne evanðeoske vrednote novim dinamizmom. Premda
je važan sadržaj, još je važniji naèin prenošenja evanðelja.
Dr. Šimunoviæ podijelio je svim vjerouèiteljima dekalog za
suvremenog evangelizatora kojim æe se bolje osvijestiti
uloga katehete. Nadvladajmo pesimizam i budimo odluèni
misionari, potaknuo je vjerouèitelje dr. Šimunoviæ.
.
Domovinske vijesti
Gospiæ: Struèno vijeæe vjerouèitelja
Gospiæ, 5.9.2014. (IKA) - Katehetski dan Gospiæko-senjske
biskupije, 5. rujna, vjerouèitelji ove biskupije, njih
tridesetak, iskoristili su za održavanje prvog struènog vijeæa
u novoj vjeronauènoj godini. Vjerouèitelje su na poèetku
pozdravili predstojnik Katehetskog ureda Nikola Turkalj i
tajnica s. Robertina Medven. Voditeljica struènog vijeæa za
osnovne i srednje škole Ivona Renduliæ predstavila je
novokoncipirane metodske pripreme za nastavu vjeronauka
koje æe se koristiti u cijeloj Rijeèkoj metropoliji kao i vodiè
kroz pripreme. Svrha vodièa je pomoæ u što struènijem,
preciznijem i uspješnijem planiranju vjeronauène nastave s
jasno definiranim ishodima uèenja kao i metodièkim
sustavima, oblicima i metodama rada, sredstvima i
pomagalima te kritièkim osvrtom. Voditeljica je zatim
podnijela izvješæe o radu za proteklu vjeronauènu godinu
uime vijeæa za osnovne škole kao i uime donedavnog
voditelja za srednje škole Darija Košæaka. Naime od ove
godine voditeljica Renduliæ imenovana je voditeljicom oba
aktiva. Na kraju je predstojnik Turkalj dao osvrt na proteklu
pastoralnu godinu u biskupiji koja je bila u znaku „odgoja za
slobodu u znaku križa" te najavio novu koja je u znaku
„radosti evanðelja". U biskupiji je protekle godine djelovalo
59 vjerouèitelja od èega 43 laika, 14 sveæenika i dvije
redovnice. Dao je skupno izvješæe na ocjene koje su dali
ravnatelji za vjerouèitelje od kojih su samo dvojica dobili
negativne ocjene. Posebno je zahvalio voditeljici Ivoni
Renduliæ koja je izradila priruènike za župnu katehezu.
Kardinal Bozaniæ: "Majka Terezija pravo je svjetlo u
tami ovoga svijeta"
Zagreb, 5.9.2014. (IKA) - Blagdan bl. Majke Terezije
proslavljen je 5. rujna u samostanu Misionarki ljubavi u
Zagrebu. Euharistijsko slavlje u zajedništvu sa sestrama
Majke Terezije, štiæenicima smještenima u samostanu,
korisnicima puèke kuhinje, te ostalim vjernicima, predvodio
je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Na samome
poèetku slavlja, poglavarica samostana s. Karolina zahvalila
je kardinalu Bozaniæu na njegovu dolasku, te mu èestitala
25. obljetnicu biskupske službe. U svojem je obraæanju
kardinal kazao da je ta euharistija zahvala Bogu za
nazoènost Misionarki ljubavi u našoj sredini. Prigodna
homilija bila je u znaku života bl. Majke Terezije i velike
Božje ljubavi koja se oèitovala u njezinim djelima. Kako je
rekao kardinal, ona nije bila samo humanitarka, veæ ponizna
žena kojoj je nešto bitno drugaèije i dublje davalo nadahnuæe
i snagu za njezine pothvate, a to je ljubav. "Bog je ljubav.
Bez snage koja dolazi od tog Boga ljubavi ne bi ni Majka
Terezija mogla èiniti ono što je èinila", istaknuo je.
Svjedoèanstvo Majke Terezije, nastavio je nadbiskup
Bozaniæ, poziva na poniznost, jer jedino onda kada èovjek u
poniznosti shvati Božju velièinu, tada može èiniti velika
djela na ovome svijetu. "Majka Terezija je svjedok Božje
ljubavi. Ljubav se živi i ona se potvrðuje u djelima ljubavi.
Svi smo mi potrebni Božje ljubavi i svi smo na ovaj ili onaj
naèin siromasi pred Bogom", smatra kardinal. Na kraju
homilije, podsjetio je na želju Majke Terezije da uvijek bude
svjetlo u tami na ovome svijetu. "Ima puno tame meðu
nama, u našoj sredini i na ovome svijetu. No, ona, njezino
djelo, njezina ljubav i njezino svjedoèanstvo, pravo je svjetlo
u tami ovoga svijeta", zakljuèio je. Prije završetka
euharistijskoga slavlja, okupljenima se obratila sestra
Dobrila, rekavši da smo svi pozvani nositi Kristovo svjetlo i
èiniti ono što je Majka Terezija èinila, izvijestio je Tiskovni
ured Zagrebaèke nadbiskupije.
10. rujna 2014. broj 36/2014
7
Domovinske vijesti
Susret vjerouèitelja Šibenske biskupije
Biskup Ivas predvodio misu i uruèio vjerouèiteljima
kanonske mandate
Šibenik, 5.9.2014. (IKA) - Prigodom poèetka nove školske i
vjeronauène godine, Katehetski ured Šibenske biskupije
organizirao je u petak 5. rujna u katedrali Svetog Jakova u
Šibeniku misno slavlje za sve vjerouèitelje koji djeluju na
podruèju biskupije. Tim povodom predvoditelj slavlja
šibenski biskup Ante Ivas novim katehetama podijelio je
kanonske mandate za poduèavanje vjeronauka u osnovnim i
srednjim školama. Vjerouèitelji su izmolili i ispovijest vjere.
U homiliji biskup se osvrnuo na poslanje vjerouèitelja u
Crkvi. Kroz biblijsku prispodobu o sijaèu i sjemenu
vjerouèitelje je pozvao na upornost i postojanost u
naviještanju Božje rijeèi. Istaknuo je kako je osobno kroz
pedeset godina sveæenièke službe imao nebrojeno primjera
djelovanja Božje rijeèi na vjernike. "Ja sam se uvjerio da
Božje sjeme može niknuti èak i na kamenu. Sjeme može
niknuti, ako je i sa strane negdje kraj puta. Božje sjeme koje
je posijano s vjerom u životnu snagu Božje rijeèi može
niknuti i u najveæem trnju", rekao je biskup Ivas. Biskup je
pozvao vjerouèitelje na meðusobnu podršku i povezanost.
Biskup Ivas primio sveæenike iz Švicarske
Oni su na studijskom putovanju po Hrvatskoj, a poseban
naglasak stavljaju na plodove Drugog vatikanskog koncila u
mjesnim Crkvama
Šibenik, 5.9.2014. (IKA) - Petnaest sveæenika iz biskupije
Chur u Švicarskoj, u petak 5. rujna u šibenskoj katedrali
Svetog Jakova primio je šibenski biskup Ante Ivas. Švicarski
sveæenici su na studijskom putovanju po Hrvatskoj, a
poseban naglasak stavljaju na plodove Drugog vatikanskog
koncila u mjesnim Crkvama.
Nakon što je biskup Ivas kolege iz Švicarske upoznao s
poviješæu grada Šibenika, katedrale Svetog Jakova i
Šibenske biskupije odgovarao je na brojna pitanja koja su se
odnosila za pastoral i vjernièki život u Šibenskoj biskupiji.
Sveæenike su zanimale stvari poput ekumenizma, pastorala
turizma, života u vjernièkim zajednicama i sl.
Biskup Ivas pokazao im je i krstionicu katedrale koja ima
iznimnu umjetnièku vrijednost te još veæu teološku poruku.
Križni put u Saborskom
U spomen na stradale Saborèane u Domovinskom ratu
Saborsko, 6.9.2014. (IKA) - U župi sv. Ivana Nepomuka u
Saborskom devetu godinu u nizu u subotu uoèi blagdana
Male Gospe, 6. rujna, održana je pobožnost križnog puta.
Godine 2006. postavljene su postaje križnog puta od mjesta
stradavanja i masovne grobnice pobijenih Saborèana u
Domovinskom ratu pa do brda Križevac ponad Saborskog.
Križni put postavljen u èast muèenièki ubijenih Saborèana
simbolièki kreæe od mjesta stradavanja pa do brda i velikog
križa koji simbolizira konaènu pobjedu života nad smræu.
Ove godine zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta križni put
održan je u župnoj crkvi, baš kao i 2012. godine. Križni put
predvodio je novi župnik Saborskog i Plaškog fra Šimun
Romiæ, dok je postaje èitala Kata Sertiæ. Nakon križnog puta
služena je misa za duše svih muèenika iz Domovinskog i
svih ostalih ratova kroz povijest Saborskog.
.
8
10. rujna 2014. broj 36/2014
ika
Poziv na molitvu za progonjene kršæane u Iraku i za mir
u Ukrajini
Biskupi pozivaju sveæenike, redovnice i redovnike, kao i sve
vjernike laike i ljude dobre volje da u nedjelju, 14. rujna
2014., kad se slavi Uzvišenje svetog križa, uprave svoje
žarke molitve za mir u Ukrajini i u Iraku
Zagreb, 6.9.2014. (IKA) - Biskupi Hrvatske biskupske
konferencije, solidarizirajuæi se posebno s teškim prilikama
koje u ovo vrijeme pogaðaju progonjene kršæane u Iraku te
sa stanjem ratnih sukoba u Ukrajini, objavili su 6. rujna
2014. poziv svim vjernicima da u nedjelju, 14. rujna ove
godine, kad se ujedno slavi blagdan Uzvišenja sv. Križa,
prikažu svoje molitve na ove velike nakane, moleæi
zajednièki ili osobno u crkvama, kapelama ili u obiteljima.
Imajuæi u vidu teško ratno stanje i traume koje smo i sami u
nedavnoj povijesti proživjeli a sada se to dogaða u dvjema
državama, u Iraku i u Ukrajini, u kojima su ratna žarišta
pokazala svu opasnost i strahote stradanja nevinih ljudi,
hrvatski biskupi su odluèili pozvati na molitvu za sve one
koji pate zbog ratnih nemira i stradanja.
Biskupi stoga pozivaju sveæenike, redovnice i redovnike,
kao i sve vjernike laike i ljude dobre volje da u nedjelju, 14.
rujna 2014., kad se slavi Uzvišenje svetog križa, uprave
svoje žarke molitve za mir u Ukrajini i u Iraku.
Neka naše skromne molitve, po zaslugama muke i smrti
Gospodina našega Isusa Krista i po neizmjernoj vrijednosti
njegova križa, pomognu da zasja konaèno progonjenim
kršæanima u Iraku i diljem svijeta toliko žuðena sloboda. A
uznemirenim stanovnicima Ukrajine neka se povrati
stabilnost i mir, izvijestio je Tiskovni ured HBK.
Primopredaja službe ravnatelja dušobrižništva za
Hrvate u inozemstvu
Dosadašnjeg ravnatelja fra Josipa Bebiæa naslijedio je dr.
Tomislav Markiæ, sveæenik Zagrebaèke nadbiskupije
Zagreb, 6.9.2014. (IKA) - U Tajništvu Hrvatske biskupske
konferencije obavljena je 5. i 6. rujna 2014. primopredaja
službe ravnatelja dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu
izmeðu dosadašnjeg ravnatelja fra Josipa Bebiæa, sveæenika
Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja, i novog
ravnatelja dr. Tomislava Markiæa, sveæenika Zagrebaèke
nadbiskupije. Primopredaja je izvršena pred mons. dr. Perom
Sudarom,
pomoænim
biskupom
vrhbosanskim
i
predsjednikom Vijeæa Hrvatske biskupske konferencije i
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku
inozemnu pastvu, i mons. Encom Rodinisom, generalnim
tajnikom Hrvatske biskupske konferencije.
Predsjednik Vijeæa za inozemnu pastvu mons. Sudar
zahvalio je dosadašnjem ravnatelju na èetverogodišnjem
obavljanju ove odgovorne službe, kojoj je povjerena
koordinacija rada 180 hrvatskih katolièkih misija širom
svijeta, a novom ravnatelju poželio je Božji blagoslov u
buduæem djelovanju, priopæeno je iz Ravnateljstva
dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu.
Peti hrvatsko-slovenski susret održan u Ludbregu
Ludbreg, 6.9.2014. (IKA) - Peti hrvatsko-slovenski susret,
koji veæ tradicionalno okuplja hodoèasnike iz dviju
susjednih zemalja, održan je u subotu 6. rujna u svetištu
Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu. Ovogodišnje
hrvatsko-slovensko hodoèašæe prireðeno je na Svetu subotu
u sklopu središnjih godišnjih slavlja u èast Presvete Krvi
koja se u Ludbregu na poseban naèin štuje veæ više od 600
godina. Euharistijsko slavlje okupilo je oko zavjetne kapele
ika
više od 20 tisuæa hodoèasnika, a predvodio ga je zagrebaèki
nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozaniæ u zajedništvu
s apostolskim nuncijem u Hrvatskoj nadbiskupom
Alessandrom D'Erricom, desetak hrvatskih i slovenskih
biskupa te 200-njak sveæenika iz više od 160 župa iz svih
krajeva Hrvatske i Slovenije.
Hodoèasnicima su pozdravne rijeèi uputili varaždinski
biskup Josip Mrzljak, ludbreški župnik i upravitelj svetišta
mons. Josip Ðurkan i gradonaèelnik Dubravko Biliæ,
homiliju je izrekao celjski biskup i apostolski administrator
Mariborske nadbiskupije Stanislav Lipovšek, a završnu rijeè
zahvale predsjednik Slovenske biskupske konferencije
biskup Novog Mesta i apostolski administrator Ljubljanske
nadbiskupije Andrej Glavan. Pri kraju mise, koja je slavljena
na hrvatskom i slovenskom jeziku, izmoljena je posvetna
molitva Presvetom Srcu Isusovu, kao što je na prethodnim
susretima izmoljena Blaženoj Djevici Mariji.
Euharistijskom slavlju prethodio je duhovni program koji je
hodoèasnike pripremao za središnji dogaðaj susreta. Sveèana
procesija, u kojoj je pokaznica s relikvijom Presvete Krvi iz
župne crkve Presvetog Trojstva prenesena u zavjetnu kapelu,
prošla je središnjim ulicama grada vodeæi mnoštvo
hodoèasnika do prostora slavlja.
U pozdravnoj rijeèi biskup Mrzljak podsjetio je kako su
prethodna èetiri susreta održana u Mariji Bistrici, Brezju,
Trsatu i Ptujskoj gori, dodavši da su kroz èetiri marijanska
svetišta došli u svetište Krvi Kristove, što potvrðuje staru
uzreèicu 'Po Mariji k Isusu'. Marija, prva vjernica, uistinu
nas vodi do najveæeg otajstva naše vjere – križa Isusa Krista
i Njegove prolivene krvi za èovjeka, rekao je biskup. Biskup
Mrzljak posebne pozdrave uputio je predvoditelju slavlja
kardinalu Bozaniæu, nunciju D'Erricu, slovenskim biskupima
Andreju Glavanu iz Novog Mesta, Stanislavu Lipovšeku iz
Celja, Peteru Štumfu iz Murske Sobote, Juriju Bizjaku iz
Kopra i Metodu Pirihu, biskupu u miru, kao i hrvatskim
biskupima: ðakovaèko-osjeèkom nadbiskupu u miru Marinu
Srakiæu, zagrebaèkim pomoænim biskupima Ivanu Šašku i
Miji Gorskom, križevaèkom vladiki Nikoli Kekiæu,
sisaèkom biskupu Vladi Košiæu, bjelovarsko-križevaèkom
biskupu Vjekoslavu Huzjaku te svim sveæenicima koji su
pozvali i doveli vjernike na ovaj susret.
U uvodu mise kardinal Bozaniæ rekao je da su se sabrali u
Ludbregu, gdje je Kristova Krv progovorila svojom snagom
na èudesan naèin. "Ostavljen nam je ne samo tvarni znak,
koji je ovdje èuvan više stoljeæa, nego u prvom redu znak
žive vjere koja stoljeæima živi u ljudima, u našoj krvi, u
našem tijelu, u našim narodima – hrvatskom i slovenskom.
U ovom vjernièkom zajedništvu, koje nas povezuje kao
pripadnike jedne svete katolièke i apostolske Crkve, na
ovom hodoèašæu jaèe osjeæamo kako nas zemljovidna
blizina, srodna povijesna sudbina i katolièka kultura potièu i
danas na suradnju i uzajamno uvažavanje. Preobraženi smo
Kristovom Krvlju da živimo kao nova stvorenja. Mi ljudi
podložni smo grijehu ali smo i spašeni krvlju Krista
raspetoga. Stoga nam je potrebna Božja blizina, milosrðe i
blagost. Snaga kršæanskog života je u euharistiji, u
sakramentu u kojem susreæemo Isusa Krista, živog i
prisutnog. Taj nas susret mijenja i pomaže nam da ponovno
naðemo povjerenje, nadu i snagu za život. Povjerimo se
stoga u ovoj euharistiji Božjem milosrðu", rekao je kardinal.
Liturgijsko pjevanje uzvelièao je domaæi župni zbor pod
ravnanjem Antuna Kranjèeca, a u èitanjima su sudjelovali
hodoèasnici oba naroda, dok je molitva vjernika proèitana,
uz hrvatski i slovenski, i na romskom jeziku.
U homiliji je biskup Lipovšek podsjetio kako su ovi susreti
nastali na želju hrvatskih i slovenskih biskupa da se dva
susjedna naroda susreæu na zajednièkim hodoèašæima, po
Domovinske vijesti
moguænosti svake dvije godine, kako bi uèvršæivali svoju
vjeru, meðusobnu povezanost i bratsku suradnju.
Napomenuo je da su se nakon Marije Bistrice (2003.),
Brezja (2005.), Trsata (2007.) i Ptujske gore (2011.), okupili
u Ludbregu da zajednièki ispovijede svoju ljubav i vjeru u
otajstvo Kristove Krvi, koje se na poseban naèin ovdje
stoljeæima slavi. Hodoèasnicima je istaknuo kako je njihovo
zajednièko hodoèašæe prilika da se u svjetlu Isusova
evanðelja priupitaju kako vrše Božju volju, kao pojedinci, ali
i kao pripadnici dvaju susjednih naroda koje snažno
povezuje vjera, ali i duboke veze slavenske kulture i
duhovnih vrednota. U nastavku se osvrnuo na nekoliko
èinjenica koje pokazuju kako su duboke i životno važne
njihove duhovne veze. Meðu Drinskim muèenicama bile su
dvije Slovenke, u Sloveniji roðeni su takoðer Božji sluge fra
Vendelin Vošnjak i krèki biskup Antun Mahniè, kao i
dugogodišnji krèki biskup Josip Srebrniè. Biskup Lipovšek
istaknuo je kako u Sloveniji, a osobito u Mariborskoj
metropoliji neæe nikad zaboraviti iznimne znakove bratske
povezanosti, suosjeæanja i dobrote koje su primili njihovi
sveæenici i redovnici, njih oko 350, koje su Nijemci 1941.
godine prognali iz njihovih župa te ih odveli u Zagreb i
Požegu gdje se za njih posebno zauzeo tadašnji zagrebaèki
nadbiskup, a kasnije kardinal Alojzije Stepinac, koji se sa
svojim suradnicima pobrinuo da prognani sveæenici budu
bratski primljeni, sa svime opskrbljeni i razmješteni po
župama Zagrebaèke nadbiskupije, gdje su pomagali u
pastoralu te se nakon rata vratili u svoje župe. Podsjetio je
kako su svoju zahvalnost izrazili godine 2002. zahvalnim
hodoèašæem sveæenika Mariborske nadbiskupije u
zagrebaèku katedralu te dodao da æe Crkva u Sloveniji, a
osobito u Mariborskoj metropoliji, uvijek biti zahvalna Crkvi
u Hrvatskoj što je pomogla u odgoju i obrazovanju njihovih
sjemeništaraca i bogoslova. Napomenuo je kako ih povezuje
i Hrvatska dominikanska provincija koja u Celjskoj biskupiji
vodi dvije župe, samostan i svetište s duhovnim centrom
koje okuplja hodoèasnike i iz Hrvatske. Na kraju homilije
pozvao je sve okupljene da izraze radost i nadu ovog
hodoèašæa upravo sa svima dragom hodoèasnièkom
pjesmom 'Majko Božja Bistrièka'.
Pri kraju slavlja, nakon što je izmoljena posvetna molitva te
otpjevan zahvalni himan 'Tebe Boga hvalimo', biskup
Glavan uime Slovenske biskupske konferencije zahvalio je
za velièanstveno zajednièko slavlje i gostoljubivost svim
domaæinima i organizatorima te pozvao hodoèasnike na
iduæi susret koji æe se održati 2016. godine u slovenskom
marijanskom svetištu Stièna. Potom su predstavnici
slovenskih i hrvatskih hodoèasnika prinijeli prigodne
simboliène darove u sjeæanje i zahvalu za ludbreški susret.
Biskup Mrzljak takoðer se pridružio pozivu na iduæi susret,
dok je kardinal Bozaniæ u završnoj rijeèi uoèi zaziva Božjeg
blagoslova istaknuo kako je svima za život potreban Božji
blagoslov, a osobito je potreban djeci i mladima.
Brojni hodoèasnici tijekom dana sudjelovali su i u drugim
duhovnim sadržajima susreta i Svete subote te se poklonili
izloženoj Presvetoj Krvi moleæi na razlièite nakane.
Predavanje o 100 godina djelovanja kapucina u
Dubrovniku
Predavaè dugogodišnji arhivar Dubrovaèke biskupije dr.
Marijan Sivriæ
Dubrovnik, 6.9.2014. (IKA) - Ususret svetkovini Male
Gospe u svetištu Gospe od milosrða u Dubrovniku i proslavi
100. obljetnice dolaska kapucina u Dubrovnik, u subotu, 6.
rujna, uoèi euharistijskog slavlja i marijanske pobožnosti,
predavanje o povijesti ovog svetišta, te o dolasku braæe
10. rujna 2014. broj 36/2014
9
Domovinske vijesti
10
ika
kapucina u Dubrovnik prije 100 godina i preuzimanju brige
za svetište, održao je dugogodišnji arhivar Dubrovaèke
biskupije dr. Marijan Sivriæ.
Predavaèa je na poèetku pozdravio upravitelj svetišta fra
Stanko Dodig. Dr. Sivriæ je izlaganje temeljio prvenstveno
na bogatoj arhivskoj graði arhiva Dubrovaèke biskupije, te
time okupljene upoznao i s mnogim široj javnosti
nepoznatom podacima. Cjelokupnu povijest svetišta
podijelio je u tri razdoblja: od izgradnje crkve Gospe od
milosrða 1279. god. i ustanovljenja svetišta do propasti
Dubrovaèke republike 1808. godine; od 1808. do 1913. god.
kada dolaze kapucini, te kao treæe razdoblje od 1913. god.
do suvremenog doba.
Donio je zanimljive podatke da veæ u 16. stoljeæu
dubrovaèki trgovac Nikola Mioša ostavlja 500 perpera za
izgradnju kapucinskog samostana ako oni nekada u
buduænosti doðu u Dubrovniku; kao i da su ovim svetištem u
povijesti upravljali razlièiti redovnici poput franjevaca
konventualaca, piarista i isusovaca, a osim njih dakako i
biskupijski sveæenici, kao i podatak da u vrijeme Republike
o izboru upravitelja ovog svetišta nije odluèivala crkvena
vlast, veæ Malo vijeæe preko prokuratora, koji su izbor samo
davali na znanje dubrovaèkom nadbiskupu, koji nije imao
pravo na svoj prijedlog. Nakon poteškoæa s pronalaskom
sveæenika za upravljanje ovim svetištem, dubrovaèki biskup
Josip Marèeliæ postiže dogovor s kapucinima, te oni dolaze u
Dubrovnik i preuzimaju upravljanje ovim svetištem, što su
obje strane potvrdile i potpisivanjem ugovora u Biskupijskoj
kuriji 9. sijeènja 1914. god., od kada kapucini u kontinuitetu
upravljaju ovim svetištem na dobro vjernika i cijele
Dubrovaèke biskupije, te bi bez njihovog djelovanja
povijest, ali i sadašnjost, Dubrovaèke biskupije bila znatno
osiromašena, istaknuto je u predavanju.
Nakon predavanja uslijedila je marijanska pobožnost, kao i
euharistijsko slavlje koje je predvodio fra Goran Rukavina.
serafskog oca Franje te prijeðimo iz Evanðelja u život i iz
života u Evanðelje".
Osvrnuvši se na navještaj iz Lukinog evanðelja: "Sin
Èovjeèji gospodar je subote!" fra Marijan je podsjetio da
nijedan narod nije poznavao uredbu slobodnog dana u
tjednu, svi su robovski radili svih sedam dana, a jedino je
izraelski narod smatrao sedmi dan danom susreta Boga i
èovjeka te istaknuo da je iz Božjeg pranauma potekla ova
brižna ljubav Božja prema èovjeku i da je „Bog subotu
darovao svome narodu jer je milosrdan i želi da se èovjek
osjeæa slobodnim". Sve je potaknuo da poput sv. Franje
dopuste Isusu da ih ljubi i ljube Isusa takvi kakvi jesu te utkani u muku i ljubav Kristovu - èine hrabro ono što je
moguæe u nastojanju oko sveopæeg spasenja svih grešnika i
svih vremena svijeta.
Na kraju euharistijskog slavlja pozdrave su uputili
predstavnici pojedinih bratstava iz Osijeka, Vukovara, Iloka,
Sonte, Vinkovaca, Otoka, Ðakova, Slavonskog Broda,
Požege, Ðurðenovca, Našica i Belišæa.
Potom je priorica Karmela sv. Josipa, s. Ljiljana od Duha
Svetog Preliæ izrazila radost zbog zajedništva serafskog oca
sv. Franje i sv. Terezije i po ovom susretu, te zahvalivši za
molitvenu potporu obeæala svima nazoènima molitvenu
blizinu, kao i moguænost da redovnicama osobno preporuèe
svoje nakane i potrebe. S. Terezija Benedikta upoznala je
nazoène s karmelskim naèinom života. Govorila je o
kontemplativnom naèinu molitve, istièuæi da je "na molitvu
pozvana svaka osoba, bez razlike, jer Bog želi sa svakim uæi
u prijateljski razgovor i odnos, no kontemplacija je dar koji
Bog daje kome hoæe, kada i kako hoæe".
Program je nastavljen u dvorani ispod kapele gdje su èlanovi
FSR-a kroz grupni rad i raspravu obraðivali temu
„Kontemplacija je izvor Franjine akcije". Nakon objeda
uslijedila je pobožnost Križnoga puta te molitva I. Veèernje
èasoslova i euharistijski blagoslov.
Hodoèasnièki dan FSR-a
Više od stotinu èlanova Franjevaèkog svjetovnog reda
Osjeèkog podruènog bratstva sv. Antuna Padovanskoga
okupilo se u Karmelu sv. Josipa u Breznici Ðakovaèkoj
Breznica Ðakovaèka, 6.9.2014. (IKA/TU) - Više od stotinu
èlanova Franjevaèkog svjetovnog reda Osjeèkog podruènog
bratstva sv. Antuna Padovanskoga okupilo se 6. rujna na
hodoèasnièki dan i cjelodnevnu duhovnu obnovu u Karmelu
sv. Josipa u Breznici Ðakovaèkoj.
Susret je zapoèeo euharistijskim slavljem koje je predvodio
fra Marijan Glamoèak, a koncelebrirali su fra Flavijan Šolc,
fra Ante Perkoviæ i fra Dragutin Brezovec, a karmeliæanke
su animirale liturgijsko pjevanje. Podruèna ministra Maja
Janc uputila je pozdravne rijeèi duhovnim asistentima i braæi
i sestrama FSR-a s podruèja od Našica do Subotice, od
Cernika do Zemuna, a karmeliæankama izrazila zahvalnost
za srdaèno gostoprimstvo.
Fra
Marijan
Glamoèak,
potaknut
meditacijom
blagopokojnog fra Zvjezdana Liniæa, odabrao je za temu
hodoèasnièkog dana rijeèi koje Isus upuæuje jednoj duši:
"Ljubi me takav kakav jesi!", a u homiliji predstavio je lik
sv. Ljudevita IX., francuskog kralja, suzaštitnika FSR-a, èije
se osme stoljetnice roðenja spominjemo ove godine, a èiji se
život oslikava i u duhovnoj oporuci njegovom sinu
nasljedniku: „Nek ti je srce blago kad je rijeè o siromasima,
bijednicima i žalosnima… Dok nisi siguran gdje je istina,
više budi na strani siromaha nego bogataša…". Propovjednik
je nazoène ohrabrio da se ne boje buduænosti, starosti i
bolesti veæ hrabro èine ono moguæe: „Ovaj èas je dar milosti.
Hrabri budimo. Poput sv. Ljudevita uskoèimo u tragove
Humanitarni koncert za pomoæ kršæanima u Siriji i Iraku
Koncert održan u povodu obilježavanja 100. obljetnice
sjeæanja na žrtve genocida nad Armencima i 145. obljetnice
roðenja armenskog skladatelja Komitasa
Dubrovnik, 6.9.2014. (IKA) - Na humanitarnom koncertu za
pomoæ kršæanima u Siriji i Iraku koji je održan u subotu, 6.
rujna u Kneževom dvoru u Dubrovniku prodane su 33
ulaznice, a ta simbolika daleko više govori od kolièine
prikupljenog novca. Naime, simbolika broja 33 dobro je
poznata svim kršæanima jer je povijesni Isus Krist koji je
živio u prvom stoljeæu imao toliko godina kada je bio
razapet i umro na križu. Posljednjih mjeseci, dvadeset
stoljeæa kasnije, to isto se dogaða kršæanima na prostorima
Sirije i Iraka, što je dokumentirano fotografijama koje su
obišle svijet.
Koncert je održan u povodu obilježavanja 100. obljetnice
sjeæanja na žrtve genocida nad Armencima i 145. obljetnice
roðenja armenskog skladatelja Komitasa.
Pijanistica Naira Asatryan, Armenka koja živi u Dubrovniku
i predsjednica Društva prijatelja Armenije u Dubrovniku,
izvela je djela L. V. Beetovena, F. Chopina, F. Liszta, S.
Rachmaninoffa te armenskog sveæenika i skladatelja
Komitasa. Posebno je dojmljiva bila izvedba Komitasove
skladbe "Krvavo proljeæe" koju je napisao kao spomen na
genocid.
Uz program koncerta posjetiteljima su bile podijeljene
naljepnice sa slovom "Nun" arapske abecede kojima su
muslimanske skupine okupljene oko ISIS-a oznaèavale kuæe
kršæana za upozorenje. To slovo predstavlja poèetak rijeèi
"Nazareæanin" i u tom dijelu svijeta je oznaka za kršæane, a
10. rujna 2014. broj 36/2014
ika
ostalim kršæanima simbol solidariziranja s njihovim
patnjama. Naljepnice su tiskane u hrvatskim bojama.
Humanitarni koncert su organizirali Društvo prijatelja
dubrovaèke starine i Caritas Dubrovaèke biskupije. Koncertu
je nazoèio i dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Novac
prikupljen od ulaznica na kraju je predan Caritasu
Dubrovaèke biskupije koji æe ga uputiti potrebnima.
Grad Dubrovnik i Dubrovaèka biskupija stoljeæima kao svog
zaštitnika štuju sv. Vlaha, armenskog biskupa i muèenika iz
èetvrtog stoljeæa. Povezanost Armenaca i Dubrovnika,
prema poznatim dokumentima, vidljiva je i u dubrovaèkom
Statutu, zatim po svecima zaštitnicima sv. Zenobiju i sv.
Zenobiji, potom u osobi lijeènika dvojice papa Gjura
Baglivia Armena, po obitelji Osgihian na razne naèine, od
arhitektonskog usavršavanja Dubrovnika do glazbene
baštine, kao i po povezanosti dubrovaèkog nadbiskupa
Rajmunda Jeliæa s Armencem Mekhitarom koji je kasnije
utemeljio tiskaru u Beèu u kojoj je tiskano više od 200
hrvatskih knjiga, meðu kojima i programatska pjesma o banu
Josipu Jelaèiæu. Na sve te povijesne veze podsjetio je
uvodnièar na koncertu dr. sc. Vinicije Lupis.
Kao datum poèetka genocida Armenci uzimaju 24. travnja
1915. godine kada su otomanske vlasti zatoèile u Carigradu
250 armenskih intelektualaca i uglednih predstavnika
armenske zajednice. U 'Velikoj Nesreæi' provedenoj nad
Armencima krajem 19. i poèetkom 20. stoljeæa stradalo je
milijun do milijun i pol ljudi, odnosno 80% sveukupne
armenske populacije. Tada su takoðer jako stradali i Asirci,
Kaldejci, Nestorijanci i Pontski Grci, odnosno sve kršæanske
zajednice na podruèju Male Azije.
Meðu pojedincima na koje je genocid ostavio neizbrisive
posljedice je armenski sveæenika i skladatelj, èudo od
djeteta, Komitas koji je od posljedica onoga što je vidio i
preživio tijekom genocida posljednjih dvadeset godina
života proveo u umobolnici u Parizu. Neke zemlje još ni
danas ne žele priznati da se nad armenskim narodom
dogodio genocid.
Ubojstva i progoni iz domova, koje su u Siriji osnovali
Armenci koji su preživjeli genocid, ponavljaju se sada na
novoj generaciji. Slièno se dogaða i drugim kršæanima i
manjinskim skupinama posljednjih mjeseci na podruèju
Iraka i Sirije. Njihovi poglavari vape tražeæi od svijeta
pomoæ i zaustavljanje zla.
Proslavljena svetkovina sv. Marka Križevèanina u
Zagrebu
Muèeništvo nije stvar prošlosti. Danas su kršæani
najprogonjenija skupina na kugli zemaljskoj. Oni svjedoèe
za Krista poput Marka, potrebni su naše molitve, brige,
solidarnosti. Oni su naša braæa i sestre, oni su primjer i
poticaj na nasljedovanje Krista, poruèio dr. Tanjiæ
Zagreb, 7.9.2014. (IKA) - Na svetkovinu sv. Marka
Križevèanina u nedjelju, 7. rujna središnje euharistijsko
slavlje u jedinoj župi Zagrebaèke nadbiskupije koja je
posveæena tomu svecu, u Zagrebu na Selskoj ulici,
predvodio je rektor Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta prof.
dr. Željko Tanjiæ.
Uvodeæi u slavlje, dr. Tanjiæ je vjernike pozvao na zahvalu
za dar života i svjedoèenja sv. Marka Križevèanina, prvog
proglašenog sveca iz ove nadbiskupije. Zapoèinjuæi homiliju
jednostavnom reèenicom „Dobro se vladao" što je ostalo
upisano u knjizi pitomaca Papinskog zavoda Germanicum et
hungaricum pokraj imena Marka Križevèanina, dr. Tanjiæ je
istaknuo kako je u toj reèenici sadržano puno toga što govori
o današnjem svecu.
Mislimo kako biti svetac, muèenik znaèi nešto izvanredno
Domovinske vijesti
što je nama nedostižno, a svetost i muèeništvo zapoèinje u
onome što zovemo „dobro vladanje", svakodnevni život,
pojasnio je te istaknuo kako upravo Markova svakodnevica
od studija u Grazu i Rimu, povratka u Zagreb, Križevce,
odlazak u Ostrogon, razne službe sve do smrti, govore o
njegovoj svetosti, o svetosti mnogih svetaca i muèenika.
Oni su živjeti s Kristom, oni su otkrivali svakodnevicu kao
put do Boga, rekao je dr. Tanjiæ, primijetivši da je nama
svakodnevica èesto teret, èesto puta dosadna, u njoj ne
vidimo ništa posebno, mislimo da netko drugi ima bolje,
zanimljivije živote nego mi. Zapravo svetost Marka
Križevèanina nam govori da smo svi pozvani posvetiti svoju
svakodnevicu, da smo uvijek pozvani tražiti susret s Bogom,
kako bismo kroz nju i kroz dobro vladanje mogli i trebali
ostvariti svoje spasenje, rekao je dr. Tanjiæ.
Vraæajuæi se na zapisanu karakteristiku o Marku
Križevèaninu, istaknuo je kako „znamo da 'dobro vladanje'
èesto nije u modi, ali to je ono što èini bit kršæanskoga
života: dobrota o kojoj èesto na poseban naèin progovara
papa Franjo i na koju nas potièe. Ona je bila osnova života i
sv. Marka: dobrota koja se hranila Kristom, dobrota koja se
oblikovala na tom temeljnom odnosu s Kristom. Ustrajao je
do kraja u dobroti koju je svjedoèio: ostao je vjeran u
pozivu, ostao je vjeran Kristu. Znao je da ta dobrota
ukljuèuje ono što nam poruèuje današnje evanðelje: žrtvu
križa".
No, dr. Tanjiæ je upozorio, kako to nije poziv da patimo, jer
„Isusova poruka nije poziv na patnju, pogotovo ne na
besmislenu patnju, veæ je poziv da budemo svjesni da život
ukljuèuje i dimenziju patnje, trpljenje".
Stoga je vjernike pozvao da nahranjeni Kristom po primjeru
sv. Marka mognu èini dobro, da se ne predaju, jer „svi smo
pozvani na temelju Kristovih rijeèi mijenjati naš život.
Svatko od nas ima svoju odgovornost, a onda i kao zajednica
uvijek možemo èiniti, djelovati na dobro makar to donosi
trpljenje".
Uoèi poèetka nove školske godine, rektor Tanjiæ pozvao je
vjernike na molitvu za školarce, kao i njihove uèitelje, kako
bi oni mogli prenijeti duh dobrote, jer „on je važniji od svih
znanja koje trebamo steæi da bismo mogli živjeti kao društvo
puno ljubavi".
U duhu proslave svetkovine muèeništva sv. Marka, dr.
Tanjiæ je posebno uputio poziv na molitvu za progonjene
kršæane u Siriji i Iraku.
Muèeništvo nije stvar prošlosti. Danas su kršæani
najprogonjenija skupina na kugli zemaljskoj. Oni svjedoèe
za Krista poput Marka, potrebni su naše molitve, brige,
solidarnosti. Oni su naša braæa i sestre, oni su primjer i
poticaj na nasljedovanje Krista, poruèio je dr. Tanjiæ.
Na kraju mise rijeè zahvale svima koji su se ugradili u
pripremu proslave, uputio je domaæi župnik Damir Baèun.
On je na poseban naèin zahvalio predvoditelju slavlja, te
okupljenim sveæenicima Trešnjevaèkog dekanata, kao i
susjednih župa. Euharistijsko slavlje pjevanjem je animirao
župni zbor.
Posveta crkve Sv. Franje Asiškog u Lipiku
Biskup Škvorèeviæ istaknuo kako dugovi financijske naravi
mogu našu državu dovesti do bankrota, ali da je još teži
bankrot koji se dogaða kad se slome meðuljudski odnosi,
svedu na individualizam i sebiènost te ne nastoji živjeti
ljubav kao temeljnu sastavnicu ljudskog postojanja koja
istinski oèovjeèuje i daje smisao
Požega, 7.9.2014. (IKA) - Požeški biskup Antun Škvorèeviæ
predvodio je u nedjelju, 7. rujna, u Lipiku slavlje posvete
nove župne crkve Sv. Franje Asiškoga. Staru župnu crkvu do
10. rujna 2014. broj 36/2014
11
Domovinske vijesti
temelja su razorili srpski pobunjenici 1991. godine, a nova
crkva postupno je izgraðivana tijekom više godina. Na
izgradnji nove crkve radili su župnici Tomo Sruk, Josip
Firšt, Josip Klariæ, Ivan Bošnjak te sadašnji župnik Jozo
Zoriæ. Župnik je ukratko prikazao zdanje nove crkve.
Podsjetio je da se njezina posveta obavlja na dan kada je
prije 69 godina bl. Alojzije Stepinac osnovao župu. Biskup
je u pozdravu podsjetio na teška stradanja ljudi i zgrada
1991. godine i izrazio radost što su se mnogi vratili na svoja
ognjišta, izgradili svoj dom, a vjernici uz pomoæ mnogih
dobrotvora podigli i novu župnu crkvu. Istaknuo je kako je
ta zgrada u službi Crkve kao zajednice vjernika koja se u
njoj okuplja na slušanje Božje rijeèi i slavljenje svetih
otajstava te oni postaju hram Božje prisutnosti u svijetu.
Rekao je kako je Božja blizina o kojoj svjedoèi zgrada crkve
snaga za osobni, obiteljski i zajednièki život u svakoj
sredini, napose u onima koje su teško stradale. Nakon
blagoslova vode poškropio je zidove crkve i vjernike.
U homiliji biskup je podsjetio kako se na lipièkom podruèju
tijekom dva desetljeæa nakon rata nastojalo slagati životni
mozaik na obiteljskoj, gospodarskoj, politièkoj i drugim
razinama da bi se stvorilo redovito stanje. Rekao je da se
slièno dogodilo u vrijeme kad su se Židovi vratili iz
sužanjstva, ali da su sveæenik Ezra i upravitelj Nehemija
mudro zakljuèili da se bez obnovljene duhovne razine života
ne može ostvariti pravi napredak te su pred narod iznijeli
knjigu Zakona, èitali je i tumaèili da je svi razumiju i
obnovili savez s Bogom. Istaknuo je da su Lipièani jednako
mudro postupili kad su odluèili ponovno podiæi svoju župnu
crkvu te ih je pozvao da njezina posveta bude prigoda u
kojoj æe obnoviti krsni savez s Isusom Kristom i uèvrstiti se
u pripadnosti Katolièkoj Crkvi te odvažno životom
svjedoèili evanðeoske vrijednosti u našem društvu.
Biskup je istaknuo kako se danas u Hrvatskoj govori i nastoji
oko gospodarske obnove, ali da je potrebno prisjetiti se kako
je hrvatski narod trinaest stoljeæa živio u evanðeoskom
vrijednosnom sustavu i ukoliko ga se odrekne te krene
putem ideoloških nejasnih i nesigurnih opredjeljenja, gubi
šansu cjelovite obnove i izlaska iz krize. Napomenuo je kako
onaj tko je ukorijenjen u Isusov sustav vrijednosti temelji
svoj život na ljubavi za koju sv. Pavao u drugom
liturgijskom èitanju kaže da je „jedini dug koji nas obvezuje
prema drugim ljudima". Istaknuo je kako dugovi financijske
naravi mogu našu državu dovesti do bankrota, ali da je još
teži bankrot koji se dogaða kad se slome meðuljudski
odnosi, svedu na individualizam i sebiènost te ne nastoji
živjeti ljubav kao temeljnu sastavnicu ljudskog postojanja
koja istinski oèovjeèuje i daje smisao. Istaknuo je da je u
središtu kršæanstva Isusova ljubav jaèa od smrti kojoj služi i
novoizgraðena lipièka crkva, odreðena za naviještanje Božje
rijeèi i slavljenje svetih otajstava. Biskup je uputio na
znakove Isusove prisutnosti u crkvi te rekao da po Isusovoj
rijeèi u evanðelju gdje su dvojica ili trojica sabrana u
njegovo ime, on je ondje prisutan. Uputio je na žrtvenik kao
znak Isusove prisutnosti u euharistijskoj žrtvi, na ambon kao
znak njegove prisutnosti po rijeèi koja se naviješta, na
predsjedatelja koji djeluje u njegovoj osobi, te na tabernakul
u kojem se èuvaju svete prilike za bolesnike i klanjanje.
Biskup je poželio brojnim vjernicima da u novoj župnoj
crkvi po posveti uzdignutoj na svoje dostojanstvo, izgraðuju
duboku povezanost s Isusom Kristom i meðusobno te budu
ponosni što u svojoj hrvatskoj domovini pripadaju Isusu
Kristu u njegovoj Crkvi Katolièkoj.
Uslijedio je obred polaganja moæi bl. Ivana Merza podno
novog oltara, sveèana posvetna molitva, mazanje oltara i
dvanaest križeva svetim uljem, paljenje tamjana na oltaru i
kaðenje crkve, urešavanje oltara i obasjavanje svjetlom
12
10. rujna 2014. broj 36/2014
ika
cijeloga zdanja crkve te prvi euharistijski prinos na
novoposveæenom oltaru.
Nakon poprièesne molitve èlan Župnog pastoralnog vijeæa
dr. Oto Kraml biskupu je zahvalio na dolasku u Lipik i
predvoðenje slavlja posvete nove crkve, nazvavši ga velikim
povijesnim dogaðajem te mu je predao darove. Biskup je
èestitao lipièkim župljanima posvetu crkve i zahvalio svima
koji su dali doprinos u njezinoj izgradnji. U trenutku radosti
i ponosa svi nazoèni na kraju slavlja pozdravili su i
domovinu pjevajuæi himnu „Lijepa naša domovino". Na
slavlju su, meðu ostalima bili i javni dužnosnici, saborski
zastupnik Zdravko Ronko, zamjenik ministra zdravlja dr.
Marijan Cesarik, požeško-slavonski dožupan Ferdinand
Troha, gradonaèelnik Pakraca Davorin Huška te lipièki
gradonaèelnik Vinko Kasanac.
Biskup Bogoviæ u Borièevcu prevodio misu uoèi Male
Gospe
Borièevac, 7.9.2014. (IKA) - Gospiæko-senjski biskup Mile
Bogoviæ tradicionalno je predvodio misu u patnièkoj župi
Borièevac, u nedjelju 7. rujna, uoèi župne svetkovine Male
Gospe. Uz rijetke župljane, dijelom obnovljena župna crkva
Roðenja BDM u Borièevcu bila je prepuna pristiglih èlanova
udruge prognanih Borièevljana ponajviše iz Bjelovara kao i
hodoèasnika iz Slavonskog Broda koji su na kraju mise
biskupu darovali umjetnièku sliku s motivom borièevljanske
crkve. Uz biskupa koncelebrirao je župnik Borièevca i
Korenice Stipe Zeba.
Biskup je u homiliji stavio težište na velièinu malih. "Kao
što je Betlehem najmanji meðu kneževstvima Judinim, a
iznjedrio je onoga koji æe vladati, tako i Borièevac, koji si
tako stradao, èije je ime nestalo sa zemljopisnih karata, èije
su ljude ubijali i progonili kao nemoæno i nevrijedno roblje,
èiju su nevinu djecu bacali u Dabine jame – nipošto nisi
najmanji meðu naseljima hrvatskim. Veæi si od onih mjesta
otkuda je krenula sila i nasilje; tvoja velika snaga je u tvojoj
malenosti, što si se oslonio na ljubav prema Bogu i èovjeku",
rekao je biskup, istaknuvši da po odnosu prema Borièevcu
možemo prepoznati ne samo prave Hrvate nego i iskrene
ljubitelje svakog èovjeka. Borièevaèku kalvariju treba
ugraditi u temelje bolje Hrvatske. "Dok se bude gradilo na
vilama i puški, a ne na tvome križu, ne možemo oèekivati
bolje dane za ljude na ovim prostorima, i za Hrvate i za Srbe.
Ponosi se, Borièevcu, onim èasovima svoga povijesnog puta
kada si bio slièan Isusu na njegovom životnom putu, kada su
te æuškali, bièevali, propinjali – kada si pored svega toga
ostao vjeran ljubavi. Oni koji Boga ljube sve ih upuæuje na
dobro", rekao je u propovijedi biskup Bogoviæ.
Poruka nadbiskupa Barišiæa na poèetku nove školske i
vjeronauène godine
Mnogim školarcima škola je na neki naèin drugi dom, a
mnogi u njoj provode puno više vremena nego sa èlanovima
vlastite obitelji. Niti jedan odgovoran nastavnik i odgojitelj
ne može ignorirati tu èinjenicu
Split, 7.9.2014. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ uputio je, u povodu poèetka nove školske i
vjeronauène godine, poruku roditeljima, odgojiteljima,
profesorima, vjerouèiteljima, sveæenicima i redovnicima. U
njoj istièe kako je pred svima nova školska godina, „na
poèetku koje nam se može uèiniti da æe biti potpuno jednaka
onoj prethodnoj", ali da se ne damo zavarati. „Ako se
potrudimo biti istinski pronositelji svoga života, protagonisti,
a ne puki promatraèi, onda ova godina nikako neæe biti ista.
Bit æe korak naprijed s mnogim novim spoznajama i
ika
iskustvima. Želio bih stoga na poèetku kazati kako svima od
srca želim da uzmu život u svoje ruke, da se uhvate kormila
i, smjelo i bez straha, usmjere brod svoga života prema
novim izazovima. Oslobodimo se straha jer on koèi život i
nije dobar uèitelj", istièe nadbiskup te pojašnjava da je za
osloboðenje od straha potrebno steæi sigurnost, a prvi korak
je vratiti se k sebi, što je "u ovom vremenu kada smo
izloženi suvremenim medijima i užurbanoj stvarnosti koji
nam nameæu životni ritam i vidno otežavaju smirenost,
pronalaženje puta do sebe i do vlastitoga srca otežano".
"Povratak k sebi je nužan ukoliko želimo biti slobodni i
sretni. Potreban je povratak vlastitom srcu jer u dubini srca
èovjek otkriva zakon koji ga poziva da ljubi i èini dobro, u
èemu prepoznaje svoje dostojanstvo i slobodu, a to ga èini
sretnim (usp. GS 16). Povratak k sebi i svojoj savjesti otvara
nam put prema Bogu koji je sama Ljubav, a ona ima moæ
odagnati svaki strah", istièe nadbiskup.
Nadalje, obraæa se obitelji kojoj je uputio pitanje: "Obitelji,
gdje si? Gdje si se izgubila i što te zavelo?". Istièe kako se
sve snage društva bore za prevlast nad obitelji koja je danas
kao nikada ranije zbunjena, ranjiva i egzistencijalno
ugrožena, te kao da se umorila izvršavati svoju prevažnu
odgojnu zadaæu pa je prepušta drugima. „Odgoj cjelovitog
èovjeka, èovjeka uma i srca koji zna razluèivati, ali i hrabro
se opredijeliti za dobro, nasušna je odgojna potreba
današnjeg vremena. Stoga nam ne treba samo društvo
znanja, nego prije svega društvo odgovornih, zrelih,
odluènih i moralnih mladih ljudi. Takav odgoj prvenstveno
se ostvaruje unutar obitelji. Drugoga puta nema", istièe
nadbiskup. "U vremenima dubokih kriza koje nas prate
jedino rješenje je obnovljeno kršæanstvo i povratak kršæana u
crkvenu obitelj. Oèinski potièem sve da oživimo svoje
zajednice, župna gnijezda vjere, bratskog života i
prihvaæanja. Potièem svu braæu sveæenike, redovnice i
vjernike laike da stvaraju „žive vjernièke zajednice", da se
meðusobno bodre i tješe u danima nevolje, da se raduju u
danima slavlja. No, da bi to vraæanje vjernièkim zajednicama
znaèilo produbljenje života u Duhu, potrebna je sustavna i
temeljita župna kateheza u skladu s potrebama vremena",
istièe nadbiskup. Pojašnjava da je škola, kao zajednica osobâ
koje ujedinjuje viši cilj, takoðer jedna vrsta obitelji te da ju
se ni u kojem sluèaju ne smije promatrati kao „tvornicu
znanja" jer bi to onda znaèilo da se èovjeka svelo na njegov
intelekt i robu koju treba pripremiti za nemilosrdno tržište
rada. "Mnogim školarcima škola je na neki naèin drugi dom,
a mnogi u njoj provode puno više vremena nego sa
èlanovima vlastite obitelji. Niti jedan odgovoran nastavnik i
odgojitelj ne može ignorirati tu èinjenicu. Potrebno je
razmišljati o njima kao osobama koje trebaju cjelovit razvoj,
odgoj na podruèjima uma i srca, znanja i morala. Osobe
sposobne stvarati i preobražavati kulturu. Tu vidim veliku
zadaæu nastavnika i odgojitelja", istièe nadbiskup. Osvræe se
i na ulogu vjeronauka u školama za kojeg smatra da po
svojoj naravi daje širinu jer provlaèi ideju humanizma kroz
sva podruèja, susreæe se u korelaciji gotovo sa svim drugim
predmetima te na svoj naèin pridonosi odgoju i obrazovanju
uèenika. Stoga smatra da nipošto nema mjesta antagonizmu,
veæ naprotiv, kao što vjeronauk pronalazi dodirne toèke s
drugim disciplinama, na isti naèin one mogu pronaæi dodirne
toèke s vjeronaukom.
"Neka vas u svim vašim odlukama i naporima prati zagovor
nebeske Majke Marije, ustrajne, ponizne i neustrašive
vjernice. Duh Gospodnji kojega uz obilje Božjeg blagoslova
zazivam na sve vas neka odagna iz vaših srca i misli svaku
malodušnost i strah", poruèuje nadbiskup Barišiæ.
Domovinske vijesti
60.000 hodoèasnika na Svetu nedjelju u Ludbregu
Misno slavlje predvodio predsjednik HBK nadbiskup Puljiæ Narodnim zastupnicima i predsjedniku Sabora biskup
Mrzljak uputio poziv: Ne dajte da nam umre nedjelja! Neka
meðu vama ne bude podijeljenosti i stranèarenja kada je u
pitanju opæe dobro!
Ludbreg, 7.9.2014. (IKA) - "O da bude radost meðu nama,
što smo krvlju Kristovom oprani" pjevalo je mnoštvo
hodoèasnika prateæi sveèanu procesiju s pokaznicom
Presvete Krvi kojom je zapoèelo središnje slavlje na Svetu
nedjelju 7. rujna u svetištu Predragocjene Krvi Kristove u
Ludbregu. Oko zavjetne kapele Hrvatskog sabora sabralo se
60-tak tisuæa hodoèasnika iz svih krajeva Hrvatske i
inozemstva sudjelujuæi na euharistijskom slavlju koje je
predvodio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije
zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ u zajedništvu s biskupom
domaæinom Josipom Mrzljakom i 50-tak sveæenika.
Sve okupljene hodoèasnike pozdravio je ludbreški župnik i
upravitelj svetišta mons. Josip Ðurkan te im zaželio da u tom
jedinstvenom hrvatskom euharistijskom svetištu, u kojem se
veæ više od 600 godina na poseban naèin èasti Presveta
Isusova Krv, uistinu dožive susret s Gospodinom. Uime
tradicionalnog pokrovitelja manifestacije "Dani Svete
nedjelje", prigodnu rijeè uputio je predsjednik Hrvatskog
sabora Josip Leko, koji je podsjetio da se navršilo 20 godina
otkad je u ovom svetištu podignuta zavjetna kapela te
izvršen zavjet Hrvatskog sabora iz 1739. godine.
Napomenuo je kako je Hrvatska uvijek bila najjaèa i rasla je
u razdobljima kada su civilna i crkvena vlast zajednièki
koraèale prema zacrtanim ciljevima radi napretka i dobrobiti.
Tako je bilo i prije 20 godina: nadamo se da snaga duha i
zajedništva iz tog vremena neæe biti zaboravljena. Pozivam
stoga na suradnju, toleranciju i dijalog radi napretka i
stabilnosti. Želim da današnje molitve svima u Hrvatskoj
donesu oporavak i bolji život, rekao je Leko.
Pozdravljajuæi sve okupljene, meðu kojima su bili i
predstavnici svjetovne vlasti: predsjednik države dr. Ivo
Josipoviæ, zastupnici u Hrvatskom saboru na èelu s
predsjednikom Lekom, ministar rada i mirovinskog sustava
Mirando Mrsiæ, varaždinski župan Predrag Štromar,
ludbreški gradonaèelnik Dubravko Biliæ i drugi predstavnici
državne i lokalne vlasti, biskup Mrzljak govorio je o
važnosti i vrijednosti nedjelje koja se na osobit naèin od
davnina proslavlja u Ludbregu upravo na Svetu nedjelju.
Napomenuo je da je nedjelja velika vjerska i kulturna baština
– to je dan duhovnih vrijednosti, ne samo kršæanskih nego i
opæeljudskih. Pitamo se živi li još takva nedjelja u našem
potrošaèkom i konzumeristièkom društvu ili æemo joj
dopustiti da umre – a to ovisi o nama. Stoga narodnim
zastupnicima i predsjedniku Sabora upuæujem veæ gotovo
vapaj: Ne dajte da nam umre nedjelja!, bile su rijeèi biskupa
koje su nazoèni pozdravili spontanim pljeskom, kao što su
spontano pozdravili i druge biskupove vapaje: Ne dajte da
umre taj dan obiteljskog zajedništva, dan njegovanja
posebnih duhovnih vrednota! Neka meðu vama ne bude
podijeljenosti i stranèarenja kada je u pitanju opæe dobro.
Donesite zakone koji æe štititi majke i djecu kako bi
nedjeljom sa suprugom i ocem bili zajedno oko obiteljskog
stola jer obitelj je prva škola ljubavi, poštovanja i
svakovrsnog odgoja, poruèio je biskup Mrzljak. Rekavši
kako na poèetku školske godine sa žalošæu svake godine
konstatiramo da je sve manje djece u školi, biskup je
istaknuo da je potrebno donositi zakone koji æe štititi
svevremenost obitelji muškarca, žene i djece. Time nipošto
ne umanjujemo niti prikraæujemo ièija prava ni slobode jer je
obitelj temelj naroda i zalog njegove buduænosti, istaknuo je
biskup Mrzljak, pozvao sve na molitvu za mir iduæe nedjelje
10. rujna 2014. broj 36/2014
13
Domovinske vijesti
te èestitao blagdan sv. Marka Križevèanina, zaštitnika
Varaždinske biskupije, kao i Dan Varaždinske županije, koja
slavi svoju zaštitnicu na blagdan Male Gospe. Ujedno je
svetištu, župi i gradu Ludbregu zahvalio na gostoljubivosti
iskazanoj u velièanstvenom dogaðaju petog hrvatskoslovenskog susreta, održanog na Svetu subotu, te u drugim
slavljima i susretima.
U homiliji koju je uputio, nadbiskup Puljiæ spomenuo se
rijeèi Ivana Pavla II. u Splitu: "Ovdje povijest nije šutjela",
istaknuvši da je i ovdje u Ludbregu povijest obilato govorila,
te je ovo svetište, zbog svoje povijesne i nadpovijesne
dimenzije, postalo pravim svjetlom istine i uèiteljicom
života.
Osvrèuæi se na nedjeljna èitanja, koja pouèavaju na koji se
naèin opominje èovjeka grešnika, nadbiskup je upozorio
kako je kršæanin odgovoran za vlastito, ali je i suodgovoran
za spasenje svojih bližnjih. Istaknuo je hodoèasnicima veliku
važnost sakramenta pomirenja te zahvalio svim
ispovjednicima koji su u svetištu na raspolaganju vjernicima.
Prisjetio se susreta s jednim hodoèasnikom nakon ispovijedi
u Ludbregu prije 13 godina koji mu je posvjedoèio svoju
vjeru rijeèima "kakvo je to prošæenje, ako ne dobijemo
oproštenje?". Nadbiskup je podsjetio da se hodoèašæa zato i
zovu prošæenja, a svetišta prošteništa jer se u njima dogaða
susret grešnika i milosrdnog Boga. Poruèio je stoga
ispovjednicima da se ne umore odriješivati i dijeliti
sakrament Božjeg milosrða. Upozorio je pritom da je mnogo
onih koji su vezani grijehom alkohola i droge. Previše je
zarobljenih praznovjerjem, mržnjom, besmislom i
nepravdom. Sve više je mladih koji su razoèarani u život i u
ljude. Zarobljeni svojim grešnim navikama ne znaju kako se
osloboditi. Hodaju bez cilja i sve više se zapliæu. A ima
izlaza. Isus ga je pokazao, rekao je nadbiskup, poruèivši da
je Isus uvijek s nama, spreman je svakog trenutka da nas
prosvijetli, ojaèa, blagoslovi, posveti, utješi i pomogne.
Podsjetio je kako su se, hraneæi se Euharistijom, naši preði
odupirali silnim procesima ateizacije, sekularizacije i
posebno opasnih ideologija bezbožnog fašizma i
komunizma, koji su u 20. stoljeæu pokušali zatrti svaki znak
vjere i vjerske pripadnosti. Upravo po euharistiji dobivali su
snagu i sigurnost, istaknuo je mons. Puljiæ.
Sve okupljene pozvao je da u svoje molitve ukljuèe sve
nazoène i svoje drage kod kuæe, posebno bolesne i stare,
djecu i mlade. Takoðer je pozvao na molitvu za dvije
biskupije: mladu, poletnu i perspektivnu Varaždinsku i
dobro staru i poznatu Zadarsku sa svim njihovim radostima i
tjeskobama, brigama i nadama. Pozvao je na molitvu za sve
odgovorne u zemlji da bi im "Gospodin upravio um i srce po
svojoj volji, kako bi se uèvrstilo blagostanje naroda, siguran
mir i sloboda vjere". Uoèi poèetka nove školske godine
pozvao je na molitvu za djecu i mlade, za njihove uèitelje i
odgojitelje, kako bi škole postale uistinu privilegirana mjesta
dobrog ljudskog okruženja gdje æe djeca i mladi rasti u
kreposti, humanosti i znanju. Na kraju je pozvao i na molitvu
za države u kojima su ratna žarišta pokazala svu opasnost i
strahote stradanja nevinih ljudi, te da progonjenim kršæanima
u Iraku i diljem svijeta svane toliko žuðena sloboda.
Mons. Ðurkan na kraju mise pozvao je hodoèasnike da
sudjeluju i u drugim duhovnim sadržajima Svete nedjelje te
je zahvalio svima koji su sudjelovali i pomogli u organizaciji
višednevnih hodoèasnièkih dogaðanja. Euharistijsko slavlje
zakljuèeno je zahvalnim himnom 'Tebe Boga hvalimo' i
hrvatskom himnom u izvoðenju domaæeg župnog zbora i
ludbreške Limene glazbe, a nadbiskup Puljiæ zazvao je Božji
blagoslov na sve nazoène i njihove upuæene molitve na
nebrojene nakane i potrebe.
14
10. rujna 2014. broj 36/2014
ika
Nadbiskup Devèiæ susreo se s gradonaèelnikom Neussa
Rijeka, 7.9.2014. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ
susreo se u nedjelju, 7. rujna u samostanu Družbe Presvetog
Srca Isusova na Drenovi s gradonaèelnikom njemaèkog
grada Neussa Herbertom Nappom i njegovim suradnicima.
Mjesto susreta odabrano je zbog dugogodišnje povezanosti
Neussa sa sestrama te družbe koje djeluju u Rijeci, a održao
se u okviru petodnevnog posjeta predstavnika ovog
njemaèkog grada Rijeci s kojim je Neuss pobratimljen.
Naime, krajem 2010. godine sestre Presvetog Srca Isusova
napustili su Neuss èime je završila njihova 42-godišnja
povijest djelovanja u tom njemaèkom gradu. Više od èetiri
desetljeæa hrvatske su redovnice djelovale u Neussu i brinule
se s puno ljubavi u gradskom Domu "Srca Isusova" za
mnoge starije i nemoæne osobe. Tamo su stigle za vrijeme
komunistièkog režima jer kao katolièke redovnice nisu
mogle ostvarivati svoje zvanje u Hrvatskoj.
Susret pokreta, zajednica i udruga s podruèja Sisaèke
biskupije
Nemojmo da nam je na prvom mjestu ta naša uska
pripadnost zajednici, nego to da smo èlanovi Crkve, da smo
djeca Božja, uèenici Isusa Krista i da smo jedno njegovo
otajstveno tijelo, poruèio biskup Košiæ
Sisak, 7.9.2014. (IKA) - Dan susreta kršæanskih pokreta,
zajednica i udruga s podruèja Sisaèke biskupije održan je u
nedjelju, 7. rujna, u velikoj dvorani pastoralnog centra
katedralne župe Uzvišenja svetog Križa u Sisku. Na poèetku
predstavnicima zajednica obratio se sisaèki biskup Vlado
Košiæ, poruèivši im da oèekuje od njih da budu angažirani i
probuðeni kršæani u društvu, ali i pozvavši ih na molitvu za
obitelj u ovoj Godini braka i obitelji u službi života. U
nastavku okupljenima se predstavio biskupijski povjerenik
za pastoral crkvenih pokreta, zajednica i udruga Krešimir
Buliæ, podijelivši svoje dugogodišnje iskustvo djelovanja
unutar crkvenih pokreta, zajednica i udruga, te progovorivši
o važnosti ovakvih zajednica, izazovu rada u njima i
plodovima njihova djelovanja. Središnji dio susreta bilo je
sveèano misno slavlje u katedrali koje je predvodio biskup
Košiæ u zajedništvu s povjerenikom Buliæem, katedralnim
župnikom preè. Markom Karaèom i supsidijarom Marijom
Stjepanom Šikiæem. U homiliji, obraæajuæi se èlanovima
pokreta, zajednica i udruga, biskup je upozorio kako u njima
èesto svatko razvija samo svoje podruèje djelovanja i svoje
darove, a ne vidi druge, te kako je potrebno u tom
zajedništvu da jedni druge ispravljaju. „Kao što u braku muž
i žena jedan drugoga ispravljaju, kao što kamenje voda nosi i
bruse se kamen o kamen, te na kraju postanu lijepi obli
kameni, tako je to i s nama. Drugi 'bruse' nas i mi 'brusimo'
druge, ali ako je to s ljubavlju onda mi pridonosimo tom
mozaiku da svi budemo braæa i sestre. Da svi budemo djelo
Božje, te svjedoèanstvo Njegove ljubavi i Njegove
prisutnosti u ovome svijetu. To je zapravo naše poslanje, bili
mi èlanovi ovog ili onog pokreta, ove ili one zajednice, mi
smo uvijek èlanovi Crkve i to nam uvijek treba biti na
prvome mjestu. Nemojmo da nam je na prvom mjestu ta
naša uska pripadnost zajednici, nego to da smo èlanovi
Crkve, da smo djeca Božja, uèenici Isusa Krista i da smo
jedno njegovo otajstveno tijelo. U tom tijelu, kaže sv. Pavao,
mnogo je razlièitih darova, a mi kao udovi i dijelovi tijela
važni smo i potrebni jedni drugima. U tom suglasju i
harmoniji zajednièkog djelovanja mi jedni druge ispravljamo
da èinimo ono što Bog od nas oèekuje", poruèio je biskup
Košiæ. Susret je završen druženjem u pastoralnom centru
katedralne župe.
ika
Caritas Požeške biskupije darovao školske knjige djeci
poplavljenih obitelji u Pleternici
Pleternica, 7.9.2014. (IKA) - Pred poèetak nove školske
godine, 7. rujna, Caritas Požeške biskupije organizirao je
podjelu knjiga školskoj djeci iz obitelji nastradalih u poplavi
koja je u svibnju zahvatila pleternièki Gradac. Tom
prigodom požeški biskup Antun Škvorèeviæ u pratnji
ravnatelja Caritasa Požeške biskupije Gorana Lukiæa
posjetio je Pleternicu gdje je u župnom domu organizirana
podjela knjiga okupljenim obiteljima. Biskup je roditeljima
rekao da Caritas nastavlja pratiti poplavljene obitelji s
pomaganjem u okviru svojih moguænosti te da æe platiti 111
kompleta školskih knjiga djeci iz poplavljenih obitelji.
Istaknuo je da Biskupija time želi iskazati osjetljivost za
njihovo stanje, posvjedoèiti im svoju blizinu i promicati
evanðeoske meðuljudske odnose koji nadilaze materijalni
dar koji primaju. Nazoènoj školskoj djeci biskup je rekao da
je ovaj susret svojevrsni školski sat „o daru kao dubokoj
sastavnici našeg života, u kojem smo se nezasluženo
pojavili" te istaknuo kako je važno da ona rastu u spremnosti
biti dar za druge ljude i tako u školi i drugdje ostvarivati
odnose plemenitosti. Pripomenuo je kako æe knjige koje
primaju biti teške u torbama na njihovim ramenima, ali je
poželio da im budu lagane u rukama kad budu iz njih uèili i
napredovali u znanju. Potom su Caritasovi djelatnici Ivica
Grgiæ i Miroslav Peroutka podijelili roditeljima školske
knjige za njihovu djecu.
Ovih dana Caritas Požeške biskupije osigurao je školske
knjige i za djecu u obiteljima slabijeg imovinskog stanja i u
drugim dijelovima biskupije, ukupno 80 kompleta knjiga. To
je osigurao sredstvima dobivenim od akcije prikupljanja
starog papira, korizmenim darom vjernika i doprinosom
Hrvatskoga Caritasa.
Proslavljen zaštitnik Varaždinske biskupije
Varaždin, 7.9.2014. (IKA) - U prigodi proslave nebeskog
zaštitnika Varaždinske biskupije, u nedjelju, 7. rujna, na
blagdan sv. Marka Križevèanina, misno slavlje u katedrali
Uznesenja BDM u Varaždinu predvodio je varaždinski
biskup Josip Mrzljak. S biskupom su koncelebrirali
generalni vikar mons. Ivan Godina, kancelar mons. Antun
Perèiæ, rektor katedrale mons. Blaž Horvat, predstojnici
biskupijskih ureda i drugi sveæenici.
U predveèerje blagdana Roðenja BDM, misa je bila
posveæena i molitvi nebeskoj zaštitnici Varaždinske
županije, koja na blagdan Male Gospe proslavlja svoj dan.
Stoga su na misi bili predstavnici Varaždinske županije:
župan Predrag Štromar sa suradnicima.
U uvodu mise biskup Mrzljak rekao je kako je ova nedjelja
ispunjena sadržajem. „Prijepodne je proslavljena Sveta
nedjelja u ludbreškom svetištu, a isti dan slavimo blagdan
sv. Marka Križevèanina, te smo sabrani i u predveèerje
blagdana Male Gospe, kada Varaždinska županija slavi svoj
dan", rekao je biskup te pozdravio župana, njegove
suradnike i druge predstavnike lokalne vlasti. Tim je
povodom uputio èestitke te pozvao na molitvu kako bi svi
zajedno mogli napredovati u svakom pogledu, duhovnom i
materijalnom.
U homiliji je biskup rekao kako se ovaj dan u Ludbregu
razmišljalo o nedjelji kao o civilizacijskoj steèevini, koju je
kao humanu vrednotu u društvo uvelo upravo kršæanstvo.
Istaknuo je kako nedjelja za vjernike ima posebno znaèenje
jer je taj dan prilika da se bude bliže svojoj obitelji, ali i
Bogu i Crkvi. U nastavku se biskup osvrnuo na Sveto pismo
kao svojevrstan udžbenik u školi vjere te je zakljuèio kako
su sveci ljudi koji su tu školu završili s odliènim uspjehom.
Domovinske vijesti
Može se reæi da su sveci novozavjetni i suvremeni proroci,
dakle oni koje je Bog izabrao i postavio da prenose Njegovu
rijeè. Meðu njima je i sveti Marko Križevèanin koji je hrabro
svjedoèio i stajao iza svog uvjerenja. Bio je proroèki glas,
kao što su to bili i ove godine proglašeni sveti papa Ivan
Pavao II., to je i papa Franjo, a možemo reæi da Crkva ima
proroèki glas jer neprestano èuva, tumaèi i prenosi Božju
Rijeè. Božja Rijeè je ljubav, i to ne ljubav kao osjeæaj, nego
ljubav koja je spremna na žrtvu za druge. Isus nam je ostavio
u Evanðelju svojevrsnu školu vjere, pravila za život, savjete
za naše meðusobne odnose. Ta nam škola pomaže da
suzbijamo zlo u nama i u svijetu, a bez Svetog pisma kao
udžbenika mi ne možemo napredovati u školi vjere. U tome
pomažu nam kao primjeri i uzori upravo sveci, koji su
proslavljeni na nebu, naši su zaštitnici i pomagaèi, koji nam
pomažu da vjeru živimo iz dana u dan, ali i da svakodnevno
napredujemo u našem kršæanskom životu, zakljuèio je
biskup Mrzljak u homiliji. Na misi je pjevao katedralni zbor
Chorus angelicus sa svojim zborovoðom i orguljašem mo.
Anðelkom Igrecom.
Blagoslov crkve u Glogovici
Glogovica, 7.9.2014. (IKA) - O 208. obljetnice postojanja,
obnovljenu filijalnu ckrvu sv. Roka u Glogovici župa
Podcrkavlje kod Slavonskog Broda blagoslovio je u nedjelju,
7. rujna tijekom euahristijskog slavlja ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Ðuro Hraniæ. Zbog Isusovih rijeèi: "Gdje su
dvojica ili trojica u moje ime, tu sam ja meðu njima i što god
odriješite na zemlji bit æe odriješeno na nebesima", gradili su
vaši preði ovu crkvu Sv. Roka, jer htjeli su ostvarivati da
Isus bude meðu njima", rekao je u propovijedi nadbiskup
Hraniæ naglasivši kako je snažno ukorijenjena vjera u ljude
toga kraja. "Vaša današnja generacija potvrðuje onu istu
vjeru koja je gorjela u srcima vaših starih, vjeru u kojoj su
oni gradili ove crkve. Ta ista vjera koja je gorjela u njihovim
srcima sada je prisutna i meðu vama. Ona gori, ona pokreæe i
vas danas", ustvrdio je nadbiskup te ukazao na važnost kako
crkve kao graðevine još više Crkve kao vidljive zajednice
otajstvenog tijela Kristova, koja se u tom prostoru okuplja.
Aktualizirajuæi evanðelje te nedjelje na kraju je poruèio:
"Nikome ništa ne dugujete osim da jedni druge ljubite.
Pogriješi li tvoj braèni drug, tvoje dijete, tvoj poznanik,
razgovaraj s njima nasamo, ne ogovaraj ga, ne podiži glas...
Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. Punina zakona jest
ljubav. S ovog današnjeg blagoslovnog slavlja i proslave
208. obljetnice ove crkve sv. Roka, te poruke zapamtimo i
ponesimo u svoju svakodnevnicu".
Pohvalio je trud i ljubav domaæeg župnika Davorina Anðiæa
te zahvalio mještanima Glogovice što su svoju radost toga
dana oèitovali i kroz oblaèenje narodnih nošnji, i onim
najljepšim ruènim radovima okitili cijelo selo. Župnik Anðiæ
zahvalio je svim koji su pomogli da su crkvu iznutra i izvana
u roku od samo èetiri mjeseca uspjeli obnoviti: svojim
župljanima, Nadbiskupiji, opæini Podrckavlje, izvoðaèu
radova tvrtki Stehlik iz Pleternice, mještaninu Jakši Singeru i
ostalim dobroèiniteljima. Na kraju mise, koju je pjesmom
uvelièao zbor župe Podcrkavlje, Katarina Mediæ proèitala je
pjesmu o svom selu, koju je za tu prigodu napisala. Slavlje je
nastavljeno i poslije mise ispred crkve gdje su èlanovi KUD
Krešimir Šimiæ iz Podcrkavlja zapjevali, a s njima su i
mještani kolo zaigrali. Posebno srdaèni bili su susreti
nadbiskupa Hraniæa s vjernicima. On im je spontano prilazio
i svakog osobno pozdravio. Crkva sv. Roka sagraðena prije
208. godina više je puta obnavljana i prepravljana. S
vremenom je dozidana sakristija, te izgraðen kor. Ove je
godine ponovno temeljno obnovljena izvana i iznutra, te
10. rujna 2014. broj 36/2014
15
Domovinske vijesti
glavni oltar s kipom svetog Roka vraæen u izvorno stanje.
Kip sv. Roka, èiji je autor nepoznat izraðen je od kamena
prije više od 208 godina. Dvije polufreske na zidu sv. Nikole
biskupa i sv. Izidora, koje su u dosta lošem stanju, zbog
svoje umjetnièke i povijesne vrijednosti ostavljene su na
brigu Restauratorskom zavodu.
Predveèerje blagdana Male Gospe na Gospinom polju
Vrbova, 7.9.2014. (IKA) - U predveèerje blagdana Roðenja
BDM, 7. rujna, požeški biskup Antun Škvorèeviæ
tradicionalno je s nekoliko tisuæa vjernika slavio sveèanu
euharistiju na Gospinom polju ponad Bilog Briga u župi
Vrbova. Ulazna procesija s drevnim Gospinim kipom
zaustavila se kod oltara gdje je biskup, zahvalivši za
nedavno proglašenje svetim utemeljitelja Požeške biskupije
Ivana Pavla II, uputio pozdrav Isusovoj Majci, na koji su
vjernici odgovarali, pjevajuæi poklik „Blažena ti što
povjerova!". Zatim je domaæi župnik Stjepan Bakariæ
pozdravio biskupa, sveæenike, ðakone, redovnice,
hodoèasnike, a napose pješake koji su stigli iz župa
Novokapelaèkog i Novogradiškog dekanata. U homiliji
biskup je, meðu ostalim rekao kako blagdansko evanðelje
potièe na razmišljanje o snažnoj prisutnosti Isusove Majke
na mnogim hodoèasnièkim mjestima pa tako i na Gospinom
polju od davnine, iz predturskih vremena. Istaknuo je kako
ovdje nema nekih graðevina ili nešto drugo što bi privlaèilo
vjernike, nego duhovna snaga s kojom se susreæu i ispunjaju
te odlaze osnaženi Bogom po zagovoru Isusove Majke,
osposobljeni nositi teške osobne, obiteljske i narodne terete.
Podsjetio je kako je na ovom mjestu na svoj naèin prisutan i
vjernièki duh svih onih koji su ovamo dolazili tijekom više
stoljeæa i kako se i današnji hodoèasnici ukljuèuju u taj
duhovni dinamizam. Istaknuo je da brojna imena koja
navodi evanðelist Matej u naviještenom Isusovu rodoslovlju
podsjeæaju na ljude po kojima je Bog tijekom povijesti
ostvarivao svoje naume, pripravljao dolazak svoga Sina u
tijelu i uveo èovjeka u zajedništvo svoga božanskog života.
Rekao je da se na svoj naèin meðu njih svrstavaju i nazoèni
hodoèasnici, jer oni svojim otvorenim srcem za Boga
omoguæuju da on po njima u hrvatskom društvu ostvaruje
svoje djelo, te da mu je svaki od njih dragocjen. Dodao je
kako su oni suradnici Božji u našoj hrvatskoj zemlji i da ne
treba imati straha pred mukama i poteškoæama koje prate
sadašnji naš život. Rekao je da su se okupili na Gospinom
polju podsjetiti se sa sv. Pavlom u drugom èitanju da Bog
ljubi èovjeka i suraðuje s njime, udjeljuje mu konaènu
sudbinu, kroz nevolje, patnju i smrt vodi u život. To je
dalekosežna Božja strategija vjeènosti, smisla, svjetla i
punine života, rekao je biskup. Svojim pristankom da bude
majka Sina Oèeva ukljuèila se u nju i Marija, jednostavna
nazaretska djevojka, da bi po svojoj ljubavi na križu našu
smrtnu sudbinu preobrazio u život. Jednostavni ljudi, poput
Marije, rekao je biskup, najbolje razumiju tu Božju
strategiju, raèunaju i suraðuju s njime. Pozvao je vjernike da
mole za domovinu Hrvatsku, za sve na vlasti, za pojedince i
obitelji, da Marija svojim zagovorom svima posreduje Božje
svjetlo i snagu te budu suradnici njegovih nauma. Nakon
poprièesne molitve uslijedila je mala procesija s Gospinim
likom izmeðu hodoèasnika, koji su je pozdravljali pjesmom i
upaljenim svijeæama. Za to vrijeme upuæivane su joj pohvale
i molbenice rijeèima svetog Ivana Pavla II. a na kraju je
biskup predvodio èin predanja Isusovoj Majci. Slavlju na
Gospinom polju prethodila je trodnevnica pod geslom „Kroz
stoljeæa mnoga, donosimo Tebi molitve i prošnje, brige i
nevolje", koju je vodio župnik u Oriovcu Zdravko Radoš.
16
10. rujna 2014. broj 36/2014
ika
Hodoèašæe u Vepric uoèi Male Gospe
Vepric, 7.9.2014. (IKA) - Deseci tisuæa hodoèasnika iz svih
krajeva
Splitsko-makarske
nadbiskupije,
Makarskog
primorja, Neretvanske i Imotske krajine, susjednih otoka,
Bosne i Hercegovine, ali i cijele Hrvatske, hodoèastili su
Blaženoj Djevici Mariji u Lurdsko svetište Vepric, u
nedjelju 7. rujna, uoèi blagdana Male Gospe. Proslava
roðendana BDM zapoèela je u rano jutro kada su, u ovo
marijansko svetište podno Biokova, pristigli prvi vjernici,
mnogi od njih nakon cjelonoænog hoda. Svi oni su za
vrijeme jutarnjih misa mogli pristupiti sakramentu
pomirenja. Poslijepodnevno slavlje zapoèelo je križnim
putem i molitvom krunice koje je animirao duhovni asistent
svetišta, bivši upravitelj, don Alojzije Bavèeviæ. Središnje
euharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barišiæ u koncelebraciji s novim
upraviteljem svetišta don Mijom Šurlinom, generalnim
vikarom Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslavom
Vidoviæem te 40-ak sveæenika. „Došli smo morem, kopnom
i s otoka. Èesto se danas govori o otocima, pa i u
simboliènom znaèenju, da nitko nije otok. No, zatvarajuæi se
u svoj egoizam, samodostatnost, osamljenost, u prenesenom
smislu mogli bismo reæi da se otoci u našem životu i društvu
svakodnevno umnažaju", rekao je nadbiskup Barišiæ na
poèetku homilije, pojasnivši kako, kao što otok dodiruje val
koji susreæe, šapæe, šumi, koji dolazi iz prostranstva oceana,
tako je našu Zemlju dodirnuo iz dubina oceana s obale
vjeènosti blagi val milosrdne ljubavi Božje. S te strane,
dolazi i radosni val pozdrava: 'Zdravo Marijo, milosti puna,
Gospodin s tobom' i snagom Duha Svetoga, Sin Božji, po
Majci Mariji, uðe u našu povijest, stupi na naše kopno i
èovjekom posta. "Roðenje Sina Božjega od Djevice Marije,
najradosnija je vijest za sve generacije i rodoslovlja, od
poèetka do posljednjeg Adama. Naš život i povijest nisu više
zatvoreni. Nismo sami – Emanuel je s nama. Sam Bog, u
svome Sinu, Isusu Kristu, koji je po svojoj naravi
božanskog, vjeènog rodoslovlja, po Majci Mariji uðe u naše
ljudsko rodoslovlje. Zato se danas radujemo roðenju Blažene
Djevice Marije, majke Isusove i naše duhovne majke. Ona
nas vodi svome Sinu, hrabreæi nas: Što god vam rekne,
uèinite (Iv 2,5). Ovo što god vam rekne ukljuèuje sigurnost i
apsolutno povjerenje jer val Kristove rijeèi nas dodiruje,
šapæe, otvara i život daje. On sam svjedoèi: Ja doðoh da
život imaju, u izobilju da ga imaju (Iv 10,10)", rekao je
nadbiskup. Dodao je da je „svatko od nas, tražeæi život èesto
po svaku cijenu, i u strahu da ga ne izgubimo, u opasnosti da
nas naša grešnost, sebiènost, zatvorenost udalji od Boga i od
èovjeka, pa i od svojih najbližih, ne samo u društvu veæ i u
braku i obitelji te se moramo zapitati kamo idemo i kako
idemo". „Bijeg od sebe najveæa je tamnica, a u tami nema
istine koja jedina oslobaða od zarobljenosti i straha.
Potreban nam je povratak vlastitom srcu jer u dubini duše
èovjek otkriva glas savjesti koji ga otvara i povezuje s valom
Božje ljubavi, temeljem naše slobode i dostojanstva djece
Božje. A na svoj naèin svi smo u opasnosti postati otok,
bježati od svoga vlastitog srca što nas udaljava od blagog
šapata milosrdne ljubavi Božje. Potrebno je stati, otvoriti se i
osluškivati novost i svježinu božanskog vala, koji po majci
Mariji k nama doðe", istaknuo je. Homiliju je zakljuèio
molitvom Mariji: "Pomozi nam, Majko, da otvorimo naše
srce i domove milosrdnom valu ljubavi Božje; da Rijeè
Božja doðe do rijeèi u našem životu; da susretnemo naše
odbjeglo srce u braku i obitelji, životu i povijesti. Zvijezdo
mora, daj da naša domovina i hrvatsko društvo ne bude
zatvoreni otok, veæ blagoslovljeno rodoslovlje otvoreno
buduænosti života".
ika
Misa za uèenike i profesore Biskupijske klasiène
gimnazije u Dubrovniku
Nemojte sutra biti oni koji æe upirati prstom u druge,
oèekivati od drugih da nešto naprave, da nešto promijene,
da urede bolje društvo, da Crkva bude bolja. Budite vi
graditelji bolje Crkve, boljeg društva, boljih obitelji i boljeg
Grada
Dubrovnik, 8.9.2014. (IKA) - Uèenici i njihovi roditelji, kao
i profesori Biskupijske klasiène gimnazije Ruðera Boškoviæa
u Dubrovniku zapoèeli su novu školsku godinu u
ponedjeljak, 8. rujna, sveèanim euharistijskim slavljem koje
je u crkvi Sv. Ignacija predvodio dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ u koncelebraciji s ravnateljem don Bernardom
Plešeom, duhovnikom škole i novim rektorom sjemeništa
don Marinom Luèiæem, te novim tajnikom Katehetskog
ureda don Marinkom Šljiviæem.
U propovijedi biskup Uziniæ rekao je kako je lijepo zapoèeti
novu školsku godinu upravo na roðendan Blažene Djevice
Marije, izrazivši nadu da æe ih Majka pratiti kroz cijelu
godinu. Tumaèeæi evanðelje koje donosi rodoslovlje Isusa
Krista, biskup je uputio na dva dijela: prvi dio donosi
ljudsko nasljeðe koje je Bog upotrijebio da bi se utjelovio,
dok drugi donosi upravo ulazak Boga u to ljudsko nasljeðe.
Potaknuo je mlade da uz pomoæ roditelja i profesora
iskoriste vrijeme koje je pred njima, te im rekao: „Bilo bi
loše ako biste svoje školovanje shvatili samo kao nešto s èim
æete sutra osigurati dobru egzistenciju samom sebi, upisati
ovaj ili onaj fakultet. To nije cilj, to su samo sredstva u
stavljanju sebe na raspolaganje Bogu, a Bog sa svakim od
vas ima svoj plan. Bog nastavlja i želi nastaviti ono što je
zapoèeo u Mariji: stvaranje novog èovjeka i novog svijeta.
Ali smo mu mi potrebni, vi ste mu potrebni! Potrebno je da
se kao i Marija njegovom planu stavimo na raspolaganje.
Zato nemojte sutra biti oni koji æe upirati prstom u druge,
oèekivati od drugih da nešto naprave, da nešto promijene, da
urede bolje društvo, da Crkva bude bolja. Budite vi graditelji
bolje Crkve, boljeg društva, boljih obitelji i boljeg Grada!"
Na kraju svima je zahvalio ravnatelj Pleše, posebno
pozdravivši uèenike prvih razreda koji tek dolaze u školu, a
sve zajedno potaknuvši na otvorenost Duhu Svetome pod
èijoj su se zaštiti na kraju euharistijskog slavlja svi utekli.
Salezijanska osnovna škola otvorila vrata svojim
prvašiæima
Zagreb, 8.9.2014. (IKA) - Na blagdan Male Gospe, 8. rujna,
u Zagrebu je s radom poèela prva Salezijanska osnovna
škola u Hrvatskoj. Doèek i prigodni program za prvašiæe
poèeo je uvodnim pozdravom i molitvom don Ante Vasilja.
Nakon molitve okupljene uèenike i njihove roditelje
pozdravio je Josip Mamiæ, mjesni koordinator Udruženja
salezijanaca suradnika, koji je djeci približio tko su
salezijanci suradnici i njihov utemeljitelj sv. Ivan Bosco.
Ravnateljica Karmela Tomaševiæ uèenicima je približila lik
svetog Dominika Savija, koji je ujedno zaštitnik ove škole i
na èiji æe se spomendan slaviti Dan škole. Veselim i
maštovitim igrokazom uèitelji su uveli svoje uèenike u
njihovu novu pustolovinu - prvi dan škole, i u razredu
nastavili s daljnjim aktivnostima.
.
Domovinske vijesti
Mala Gospa u svetištu Majke naših stradanja u Gori
Sisak, 8.9.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
predvodio je na blagdan Male Gospe, u ponedjeljak 8. rujna,
sveèano misno slavlje u svetištu Majke naših stradanja u
Gori. Tom prigodom biskup je i blagoslovio
novopostavljenu spomen-ploèu za vlè. Stjepana Štromara,
roðenog 1915. godine u Gori, zareðenog za sveæenika 1941.
godine, kapelana u Moravèu, sv. Ivanu u Zagrebu i Mariji
Bistrici i ubijenog
od partizana u Maceljskoj šumi 1945. godine.
U koncelebraciji bili su rektor svetišta u Gori preè. Paško
Glasnoviæ i sveæenici Petrinjskog dekanata predvoðeni
dekanom preè. Josipom Samaržijom.
U homiliji govoreæi o blagdanu roðenja Marijina, biskup
Košiæ je istaknuo kako je bitno i važno roðenje svakog
pojedinog èovjeka, za kojeg se uvijek pitamo, što æe biti od
tog djeteta i što æe postati u svom životu. "Svako dijete može
postati svet èovjek, može postati zloèinac, može biti
prosjeèan, ali i uèiniti velike svari. Ovisi to i o okolnostima,
ali i prije svega o milosti Božjoj i èovjekovoj suradnji s tom
milosti. Evo Marija je sva bila okrenuta Bogu, poslušnosti
njegovoj rijeèi i suradnji s Božjom milosti. Èuli smo kako je
Josip doživio to da je Marija bila izabrana za roðenje Sina
Božjeg. Bog mu je to sam objavio, da je doista njezino èedo
Sin Božji, koji æe spasiti svijet od njegovih grijeha. Djevica
je zaèela i rodit æe sina, nadjenut æe mu se ime Emanuel - S
nama Bog, navijestio je prorok Izaija, a sve to apostol Matej
primjenjuje i na Mariju. Njezina je uloga velika na ovome
svijetu, ali ona je takoðer u nizu onih koji su prethodili
Spasitelju i koji trebaju pomoæi da se Božje spasenje dogodi
u povijesti èovjeèanstva. Èuli smo rodoslovlje Isusa Krista u
tri poglavlja. Možda nam se nabrajanje tih imena èini
dosadno i nerazumljivo, ali je važno svako proèitano ime jer
ono predstavlja èovjeka. Svaki taj èovjek je važan, svako
roðenje je važno i da nije bilo nekog od tih kako bi došao na
ovaj svijet Sin Božji? Zato moramo na današnji dan moliti za
svu djecu svijeta koja se zaèmu, da se i rode", poruèio je
biskup.
U nastavku biskup je podsjetio na životni put vlè. Štromara
istaknuvši kako je njegov život muèenièki završio u
Maceljskoj šumi u dobi od samo 30 godina. "Macelj je
veliko gubilište hrvatskog naroda, a zajedno s narodom bili
su i sveæenici i bogoslovi koji su mislili da im nitko neæe
ništa jer nisu ništa krivi, nisu bili u vojsci, niti su poèinili
zloèin. Meðutim tamo ih je UDBA uhvatila i zajedno s vlè.
Štromarom pogubljeno je 16 sveæenika i 5 bogoslova, a
pretpostavlja se da je tamo stradalo preko 12 tisuæa ljudi.
Danas nam neki kažu što mi to po tim grobovima više
'èeprkamo', što ih spominjemo, zašto se uopæe bavimo tim
temama iz povijesti. Vjerujte, treba reæi istinu i samo na
temelju istine moguæe je graditi ono što se zove dobra
buduænost", zakljuèio je biskup Košiæ.
Biskup Žerdin na obljetnici posvete župne crkve u
Èakovcu
Èakovec, 8.9.2014.
(IKA) - U prigodi proslave 12.
obljetnice posvete župne crkve Svetog Antuna Padovanskog
u južnom dijelu Èakovca i blagdana Male Gospe, misno
slavlje u ponedjeljak, 8. rujna, predvodio je hrvatski
franjevac i misionar mons. Gerard Anton Žerdin, biskup u
Peruu, u zajedništvu s novim župnikom fra Tomislavom
Božièekom i sveæenicima Èakoveèkog dekanata.
Pozdravljajuæi okupljene, župnik je podsjetio kako je prije
15 godina, nekoliko godina nakon uspostave Varaždinske
biskupije, došlo do podjele dotadašnje jedine velike
èakoveèke župe svetog Nikole biskupa na pet novih župa,
10. rujna 2014. broj 36/2014
17
Domovinske vijesti
meðu kojima i župe u novom južnom dijelu Èakovca.
Pastoralne potrebe u južnom dijelu Èakovca dovele su i do
poèetka gradnje nove crkve èiju su izgradnju vodila trojica
župnika, te ju je na blagdan Male Gospe prije dvanaest
godina posvetio blagopokojni prvi varaždinski biskup Marko
Culej. Usporedno s gradnjom, opremanjem i ureðenjem
župne crkve rasla je i vjernièka zajednica koja je povjerena
na skrb franjevcima Hrvatske provincije svetih Æirila i
Metoda. Župnik je svima èestitao dvanaesti roðendan crkve
te ih pozvao na daljnje zajedništvo i rast u vjeri. Biskup
Žerdin uputio je nazoène vjernike u primjer i snagu Blažene
Djevice Marije, èiji se spomen toga dana slavi pod nazivom
Mala Gospa, te ih je pozvao na molitvu da ne posustaju u
vjeri, nego da po Marijinom i zagovoru svetog Antuna
Padovanskog, župnog zaštitnika, njihova vjera jaèa te da je
svjedoèe u svakodnevnom životu.
Blagdan Male Gospe kod zadarskih benediktinki
Zadar, 8.9.2014. (IKA) - Blagdan Male Gospe tradicionalno
je sveèano proslavljen u crkvi benediktinki sv. Marije u
Zadru gdje se u nazoènosti brojnih vjernika štuje Roðenje
BDM. Mala Gospa zaštitnica je crkve i samostana Sv.
Marije. Veèernje blagdansko misno slavlje u ponedjeljak, 8.
rujna, u crkvi Sv. Marije predvodio je don Tomislav Sikiriæ,
župnik župe Kraljice mira na Stanovima i dekan dekanata
Zadar – Istok. Prva poruka blagdana Male Gospe jest - Život
je dar. „Roðenje je dar. Danas se na sve strane govori o
pravima. Èovjeka se do te mjere ponizilo, da se kaže kako
žena i muškarac imaju pravo na dijete. Nemaju. Zato što je
dijete dar", istaknuo je don Tomislav, dodavši da se za život
moli. Bog daje dar kome i kako hoæe. „Sveto pismo za
braèni par Elizabete i Zaharije kaže da su bili bogobojazni,
pravedni i da su živjeli po Božjim zakonima, ali nisu imali
dijete. Danas bi se mnogi naljutili, osobito glasnogovornici
razlièitih prava, kako je to za njih nepravedna kazna, imali
su pravo na dijete. Oni su molili za dijete", rekao je don
Tomislav, dodavši da su, prema imenima rodozaèetnika,
mnogi trebali imati pravo na dijete. „Na primjeru Marije Bog
pokazuje da je po njegovoj milosti sve moguæe. Ta je
nazaretska djevojka vjerna svom izabranju. Nije raspravljala
s Bogom, kao što mi to èesto znamo. Slušala je, ali i
razgovarala. Mi èešæe vodimo monolog, a ne dijalog, s
Bogom. Naša molitva je neuslišana jer nismo dopustili èuti
što nam Bog kaže. Marija je govorila, pitala, ali i slušala.
Nije joj bilo jasno kako æe to biti, ne poznaje muža. Ponizno
odgovara 'Evo službenice Gospodnje'", rekao je don
Tomislav.
Mariju možemo nasljedovati i u jasnom razlikovanju izmeðu
dobra i zla. „Teško je razlikovati istinu od laži, danas se na
sve moguæe naèine laž prikazuje kao istina. Nažalost, ljudi
olako prihvaæaju laž kao istinu. Marija nije takva. Ona je
dobro razlikovala laž od istine. To je mogla jer je dopustila
da je ispuni Duh Sveti. Marija je znala primijetiti istinu èak i
kad je bila skrivena", rekao je don Tomislav. Važno je
uskladiti život s otkrivenom istinom. U to se mora ukljuèiti
slobodna volja. „Marija nije bila prisiljena poslušati Božju
rijeè. Bog je poštivao njenu slobodu i to što ne razumije.
Mariju možemo nasljedovati u traženju nutarnjeg sjedinjenja
i vršenja Božje volje. Marija je znala posveæivati i
najjednostavnije èine ljudskog života i ponašanja, što se vidi
u susretu s Elizabetom. Koliko se danas ljudi susreæu, a da ti
susreti nisu radost. Spotièemo se jedno od drugoga, ni
radosti ni žalosti. Marija je znala mali susret s roðakinjom
pretvoriti u toliku radost, da se Elizabeta ispunila Duhom
Svetim. Po Mariji je Duh Sveti ušao u Elizabetu. Susret
dviju majki i roðakinja Ivana je preporodio. Zaigrao je od
18
10. rujna 2014. broj 36/2014
ika
radosti u utrobi. Marija je jednostavne èine ljudskog života
znala pretvoriti u radost, spasenje, veselje", istaknuo je don
Tomislav, dodavši da se obradovao cijeli Zaharijin dom, kad
je ponizno i jednostavno ušla i pozdravila. „I ništa drugo nije
sa sobom donijela. Obièno se bojimo susreta. Moramo nešto
donijeti, kupiti. Ne moramo. Marija je jednostavna,
slijedimo je. Dovoljno je dati radost osmijeha onome koga
susreæeš. Dokazuje da nije najvažnije jesu li naši èini
velièanstveni, pompozni. Naši èini moraju biti jednostavni,
ali uèinjeni iz dobre namjere", poruèio je don Tomislav.
Istaknuo je da je bitan stupanj uložen u vršenje onoga što
svakidašnjica traži, a to je minimum bratske ljubavi. To je
živjela Marija. Rasla je u milosti, premda je veæ bila milosti
puna. „Zahvaljujuæi svom osobnom angažiranju u Božjim
planovima i u suradnji s njegovom milošæu, Marija je iz
dana u dan napredovala u milosti. Razvijala je dobivene
talente koje joj je Bog dao. Puno se govori o darovima,
karizmama. Koliko se žive i nastoje provesti u život", upitao
je predvoditelj slavlja Sikiriæ, rekavši da i naše vrijeme nosi
tjeskobu da nam nije sve jasno. Ali možemo sve razjasniti
ako pitamo Boga. Potaknuo je vjernike da slijede Mariju u
njenoj otvorenosti Duhu Svetom i Rijeèi Božjoj, zakljuèivši:
"Nemojmo se bojati razgovarati s Bogom. Puno puta u
životu nam neæe biti jasno, neæemo znati dati odgovor. Ali
ako budemo pitali Boga, on æe nam dati odgovor 'Bogu ništa
nije nemoguæe'. Poput Marije, stavimo se Duhu Svetom na
raspolaganje".
Proslava blagdana Male Gospe u prasvetištu Gospe od
Otoka u Solinu
Solin, 8.9.2014. (IKA) - Brojni vjernici i hodoèasnici i ove
su se godine okupili u Gospinom prasvetištu uz solinski
Jadro na blagdan Male Gospe, 8. rujna. Sveèani ophod oko
svetišta s Gospinim kipom i središnje euharistijsko slavlje
ispred crkve Gospe od Otoka predvodio je splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barišiæ u koncelebraciji s generalnim
vikarom Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslavom
Vidoviæem, rektorom Papinskoga hrvatskog zavoda sv.
Jeronima u Rimu mons. Jurom Bogdanom, vikarom
Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja fra Antom
Udovièiæem, novim solinskim župnikom don Rankom
Vidoviæem i ostalim sveæenicima. „Svetkovinu roðenja
Blažene Djevice Marije, Malu Gospu, od koje je roðen Isus
Krist, prati biblijsko, narodno i obiteljsko rodoslovlje.
Rodoslovlje ukljuèuje zahvalnost prošlosti, poticaj
sadašnjosti i otvorenost buduænosti. Biblijsko rodoslovlje po
vjeri i krštenju naših pradjedova nastavlja se, na svoj naèin,
u životu našega naroda. Po Isusu Kristu, roðenom od
Djevice Marije, ucijepljeni smo u povijest spasenja naroda
Božjega", kazao je nadbiskup Barišiæ na poèetku homilije
tisuæama okupljenih vjernika. Govoreæi o imenu spomenmjesta dogaðaja koji je odredio našu svijest i povijest,
svetišta 'Gospe od Otoka', kazao je kako je svaki pojedinac
krštenjem ušao u zajedništvo Crkve te se više ne može
nazivati izoliranim otokom. "Milosrdna ljubav Božja poput
morskog vala dodiruje, susreæe, šumi, šapæe nam iz dubina
oceana ljubavi s obale vjeènosti radosnu vijest života. Od
tamo nam dolazi radosni val pozdrava: 'Zdravo Marijo,
milosti puna', i radosni dogaðaj utjelovljenja Rijeèi Božje,
koja je stupila na naše kopno - èovjekom posta. Roðenje
Sina Božjega od Djevice Marije po Duhu Svetom
najradosnija je vijest našega Otoka – planete Zemlje, svih
njezinih generacija i rodoslovlja od poèetka do posljednjeg
Adama". Nadbiskup je istaknuo da je Isus Krist otkupitelj,
spasitelj i uèitelj našeg života i povijesti te da je potrebno u
svjetlu Krista raspetoga i uskrsloga osvjetljavati i èitati našu
ika
povijest. Nadodao je kako slavimo Malu Gospu, škrinju
zavjetnu naše povijesti koja je trajno povezana s hrvatskim
narodom, te kako je i ona kljuè èitanja povijesti i
razumijevanja našega života. U nastavku homilije, osvræuæi
se na poèetak nove školske i vjeronauène godine koji se
poklapa s Gospinim roðendanom, nadbiskup Barišiæ uputio
je okupljenima nekoliko snažnih poruka. Istaknuo je kako
život ukljuèuje, ali i nadilazi razinu znanja i tehnièkoznanstvene spoznaje. Same informacije bez duhovnomoralnih vrijednosti, osobito to vrijedi za tzv. zdravstveni i
graðanski odgoj, bile bi poput stabla s velikim lišæem na
kojemu nema ploda. „Znanje je potrebno, danas više nego
ikada prije. Potrebna je struènost, izvrsnost, ali uza sve to
bez solidarnosti, ljudskosti, ljubavi, bez duhovnih i moralnih
vrijednosti opasnost je da se otuðimo, udaljimo, da svojim
egoizmom i konzumizmom još više ugrozimo jedni druge.
Mentalitet hedonizma, mentalitet nalijepljenih cijena, a
zapostavljanih vrijednosti, ne odgaja, urušava slobodu, a
mladež raznim manipulacijama pretvara u ovisnike i
umirovljenike", kazao je nadbiskup i nadodao da smo u
društvu svi odgojitelji zajedno s roditeljima i prosvjetnim
djelatnicima te da nitko ne bi smio prati ruke i svoju
odgovornost prebacivati na druge veæ se zapitati kakvi smo
uèitelji mladima. Mladima je poruèio da, ne samo da su
dobri veæ su izvrsni jer uza sve razorne ponude odraslih
uspijevaju plivati protiv struja profita, egoizma i
konzumizma. Smatra da roditelji, uèitelji, vjerouèitelji,
nastavnici, katehete i svi koji rade u školi sigurno osjeæaju
da bi škola trebala imati nešto roditeljsko, majèinsko i
oèinsko, osobno i obiteljsko ozraèje te da samo u zajedništvu
roditelja i škole mladi naraštaji mogu rasti cjelovito i
skladno u dobi, mudrosti i milosti pred Bogom i ljudima.
Izrazio je nadu da buduæim generacijama ne želimo i
neæemo predati samo dugove i kredite, moralni relativizam i
duhovni indiferentizam jer bismo im time zacrnili prošlost i
ukrali buduænost. Tako bi postali neprijatelji svoje djece,
otok egoizma, osiromašili bismo sebe i buduæa pokoljenja
ako ne bi svoj i njihov život osvijetlili i obogatili s
najvažnijim dogaðajem, a to je utjelovljenje Sina Božjega.
Svoju homiliju nadbiskup je završio molitvom: „Gospe od
Otoka, daj da i naša nova škola – crkva koju gradimo na
ovom svetom tlu, ne bude samo spomen svete baštine, niti
samo novi potrebiti prostor za život ove župe, veæ prije
svega, neka bude znak naše zahvalnosti Božjem valu ljubavi
što zagrli naš otok; neka bude buduæim naraštajima
hrvatskog naroda svjetionik na moru života, na èast i na
slavu naše slobode i spasenja po Kristu Isusu, Gospodinu
našem". Na samom kraju misnog slavlja vjernicima se
obratio i novi solinski župnik don Ranko Vidoviæ a buduæi
da Solin na blagdan Male Gospe slavi i Dan grada, župnik je
i tim povodom svima uputio svoju èestitku. Euharistijsko
slavlje koje je zajedno s procesijom prigodnim rijeèima
animirao don Ante Mateljan, završilo je himnom Lijepoj
našoj i pjesmom Gospi 'Zdravo Djevo'. Na misi su se okupili
i predstavnici gradskih vlasti, te politièkoga i kulturnoga
života. Pjevanje je predvodio mješoviti zbor Kraljice Jelene
sastavljen od crkvenih zborova iz Solina, Vranjica,
Mravinaca, Kuèina, Klisa i splitsokg Velog Varoša, pod
ravnanjem prof. Mirka Jankova, a uz orguljašku pratnju s.
Arsenije Vidoviæ, ovogodišnje dobitnice nagrade grada
Solina. Za proslavu blagdana i Dana grada Solina, Solinjani
su se pripremali trodnevicom koju je predvodio don Ðuro
Zrakiæ. Slavlje u Solinu traje cijeli dan. Poslijepodne,
euharistijsko slavlje uz blagoslov djece i bolesnika predvodi
don Mihael Proviæ, a proslava završava sveèanim misnim
slavljem koje predvodi mons. Jure Bogdan.
Domovinske vijesti
Stota obljetnica dolaska kapucina u Dubrovnik
Biskup Uziniæ zahvalio im za sve dobro što su uèinili u
svetištu Gospe od milosrða
Dubrovnik, 8.9.2014. (IKA) - Stotu obljetnicu dolaska u
Dubrovnik u ponedjeljak, 8. rujna, na blagdan Male Gospe,
sveèano su proslavili franjevci kapucini u Biskupijskom
svetištu Gospe od milosrða u Gospinom polju. Veèernje
sveèano euharistijsko slavlje na kojem se okupio veliki broj
vjernika predvodio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ u
koncelebraciji s kotorskim biskupom Ilijom Janjiæem,
provincijalom kapucina fra Jurom Šarèeviæem i desetak
sveæenika. Dio sveæenika prije i za vrijeme mise bio je u
svetištu na raspolaganju vjernicima za sakramenat
pomirenja.
Èestitajuæi kapucinima 100. obljetnicu dolaska i prisutnosti
njihovog Reda Manje braæe kapucina u svetištu, biskup je
podsjetio kako se to dogodilo 1914. godine ugovorom
izmeðu dubrovaèkog biskupa Josipa Marèeliæa i provincijala
o. Bernardina Škrivaniæa, te nastavio: „Izražavam im i
zahvalnost za sve što su dobro uèinili tijekom ovih prvih sto
godina obavljajuæi 'službu upravitelja, èuvara i službenika
Svetišta' u korist generacija Dubrovkinja i Dubrovèana u
vremenima koja, kao što nam je svima to poznato, nisu bila
laka jer ih je, uz kratke oaze mira, obilježio Prvi svjetski rat,
Drugi svjetski rat, komunistièki totalitarizma, potres,
agresija jugoslavenske vojske zajedno sa srpskim i
crnogorskim èetnièkim postrojbama i toliko toga drugog iz
svakodnevice naših osobnih života, života naših obitelji,
našeg Grada, Domovine, Crkve, svega onoga što bismo
teško nosili bez pomoæi majke koju smo susretali i možemo
susretati u ovom svetištu Gospe od milosrða zahvaljujuæi
kapucinima, a s ocima i pokojem bratu od kojih u najboljoj
uspomeni nosimo slugu Božjega Antu Tomièiæa, koji su nam
držali otvorena vrata ovog dvorišta, crkve, ispovijedali nas,
savjetovali, za nas i s nama molili, osobito za nas i s nama
slavili euharistiju".
Govoreæi o posebnosti slavlja Marijinog roðendana, koje nije
poput slavlja drugih roðendana ili jubileja, biskup je
istaknuo kako Marija ne pripada prošlosti nego je ona „naša
suvremenica", dodavši kako je pripadala i prijašnjim
generacijama. Biskup je pozvao vjernike da se stave na
raspolaganje Bogu: „Slaveæi Marijin roðendan trebali bi se
stavili Bogu na raspolaganje kako bismo èinili ono što on od
nas oèekuje u ovom našem vremenu, umjesto da neprestano
žalimo i plaèemo nad svojim vremenom i društvom koje je
sekularizirano i izgubilo osjeæaj za Boga ili da upiremo
prstom u one koji u ovom vremenu i pluralistièkom društvu
misle i žive drugaèije od nas. Umjesto prigovora drugima –
premda èesto imamo što prigovoriti, mi kršæani bismo se
trebali radije zapitati jesmo li mi uèinili i èinimo li mi ono
što se od nas oèekuje, jesmo li ono naše ljudsko, makar nam
se ponekad èini slabo i bespomoæno, optereæeno lošim
genetskim nasljeðem našeg rodoslovlja, stavili Bogu na
raspolaganje".
Samo suraðujuæi s Bogom i dopuštajuæi mu da on po svom
Duhu Svetome u nama izvede preobrazbu, moæi æe se
dogoditi preobrazba nas, naših obitelji, društva, Crkve,
svijeta i vremena u kojem živimo. I samo tad æe i ovaj naš
svijet i vrijeme, po dobru koje širimo, po ljubavi koja nas
vodi, po nadi koja nas hrabri, po vjeri na kojoj smo
utemeljeni, biti više Božji svijet i Božje vrijeme, nego li su
to bili do sada, poruèio je dubrovaèki biskup.
Èuvar svetišta fra Stanko Dodig je na kraju zahvalio svima
koji su pridonijeli i ugradili sebe u deset dana dogaðanja uz
proslavu 100. obljetnice dolaska kapucina u Dubrovnik i
blagdana Male Gospe. Najavio je poèetak prikupljanja
sredstava za obnovu svetišta. Provincijal Šarèeviæ, uz rijeèi
10. rujna 2014. broj 36/2014
19
Domovinske vijesti
zahvale, podsjetio je i na druge obljetnice koje kapucini u
Hrvatskoj slave, a biskup biskupije velikog kapucina sv.
Leopolda Bogdana Mandiæa mons. Janjiæ izrazio je radost
zbog sudjelovanju u ovom velikom slavlju.
Proslavi blagdana prethodila je devetnica koju su predvodili
fra Ivica Vrbiæ iz Zagreba i fra Goran Rukavina iz
Topuskog, a tijekom tri posljednja dana prireðena su i
predavanja o kapucinima u Dubrovniku i koncert Zbora
mladih Dubrovaèke biskupije.
Aktualnost života i poruke sv. Marka Križevèanina
Križevci, 8.9.2014. (IKA) - U sklopu dvotjednih dana sv.
Marka Križevèanina u Križevcima je u ponedjeljak 8. rujna
2014., na blagdan Male Gospe, provincijal Hrvatske
dominikanske provincije dr. Anto Gavriæ održao predavanje
"Aktualizacija života i poruka sv. Marka Križevèanina u
današnjem hrvatskom društvu". Kao glavne odlike sv. Marka
dr. Gavriæ je izdvojio njegovu dobru teološku formaciju,
formaciju u duhovnom životu, zbog èega je mogao uæi u
dijalog s drugima, njegov univerzalizam po kojemu je, iako
je bio zareðen za Zagrebaèku biskupiju, bio otvoren za
potrebe opæe Crkve, zatim povezanost s drugima iz razlièitih
zemalja u srednjoeuropskoj drami 17. stoljeæa te njegovo
ekumensko djelovanje. "Sve su te Markove odlike itekako
snažno svjedoèanstvo i za današnje hrvatsko društvo" –
naglasio je dr. Gavriæ te ispripovijedao kako su aktualnost
sveèeva života i poruka doživljavali sv. papa Ivan Pavao II.,
bl. Alojzije Stepinac i križevaèki župnik na glasu svetosti
Stjepan Kranjèiæ. Kao dominikanac dr. Gavriæ je izdvojio
nekoliko poveznica izmeðu dominikanaca i sv. Marka
Križevèanina. Jedna je prijedlog fr. Tome Vereša Maðarima
za razmjenu relikvija glave ugarskoga kralja sv. Stjepana
koja se èuva u dominikanskom samostanu u Dubrovniku za
relikviju glave sv. Marka Križevèanina koja se èuva u
ostrogonskoj katedrali. Druga je doživljaj dominikanske
treæoredice sveta života iz Bosne Mandaljene pobjednice iz
17. stoljeæa koja je bila spremna žrtvovati svoj život da
Marko bude proglašen svetim, što je detaljno opisano u
povijesnom romanu Velimira Deželiæa st.. "Ta se
kanonizacija ipak dugo èekala", istaknuo je dr. Gavriæ,
"ponajprije zbog hrvatskoga nemara." Kao treæu poveznicu
dominikanaca i sv. Marka dr. Gavriæ je govorio o Markovu
poznavanju muèeništva prema nauku sv. Tome Akvinskoga.
Na kraju je predavaè kao važnu poruku Markova života za
današnje vrijeme izdvojio sveèevu osviještenost za opæe
dobro te sveèevu samosvijest. Markove težnje za
zajednièkim dobrom ljudi i naroda dr. Gavriæ je okupljenima
posvijestio Markovim rijeèima napisanima 15. srpnja 1612:
"Nakon studija vratit æu se u domovinu. Neæu se baviti
graðanskim pravom niti lijeèništvom, niti æu živjeti
dvorskim naèinom života. Ako ustreba poæi æu i prije u
domovinu, ako to bude zahtijevalo dobro ljudi." A Markovu
samosvijest po kojoj se odrièe upravljaèkih pozicija jer se
smatrao korisnijim u nekoj drugoj službi dr. Gavriæ je
obrazložio citirajuæi Markove rijeèi napisane nadležnom
biskupu 4. travnja 1619: "Ne možemo svi sve. Jedan može
jedno, drugi drugo. Moja je narav takva da ne mogu biti
upravitelj imanja. Stoga molim da mi se odredi drugaèiji
naèin služenja u kojem æu biti korisniji." Predavanju u
križevaèkoj župnoj crkvi Sv. Ane prethodilo je misno slavlje
koje je predvodio dr. Gavriæ, a suslavio je domaæi župnik
Stjepan Sovièek. Misu i predavanje glazbeno je obogatio
Zbor mladih križevaèkih župa "Crisinus", a èlanice Udruge
za promicanje znamenitih Križevèana "Dr. Stjepan Kranjèiæ"
interpretirale su stihove posveæene sv. Marku Križevèaninu.
20
10. rujna 2014. broj 36/2014
ika
Ukop mons. Geze Varge
"Gospodinu je trebala mirna narav preè. Varge, trebao mu
je pribran èovjek koji ne diže paniku, nego je sposoban
smireno se suoèavati sa svim nedaæama onoga vremena",
rekao je nadbiskup Hraniæ u homiliji na misi zadušnici
Ðakovo, 8.9.2014. (IKA/TU) – Ukop mons. Geze Varge,
kanonika u miru, koji je preminuo 6. rujna u 96. godini
života i 74. godini sveæeništva u Sveæenièkom domu u
Ðakovu, održan je u ponedjeljak 8. rujna u grobnicu
Stolnoga kaptola na Gradskom groblju u Ðakovu. Ukopu je
prethodila sprovodna misa zadušnica u ðakovaèkoj katedrali,
koju je u nazoènosti brojnih sveæenika i nadbiskupa u miru
Marina Srakiæa predvodio nadbiskup ðakovaèko-osjeèki
Ðuro Hraniæ.
U homiliji nadbiskup je govorio o životnom putu pokojnog
sveæenika, roðenog 29. prosinca 1918. godine u Starom
Beèeju, na podruèju današnje Subotièke biskupije, gdje je
završio prva èetiri razreda osnovne škole i potom kao djeèak
s bratom Julijem otišao u sjemenište (gimnaziju) u Travnik.
Nakon oèeve smrti, zbog nedostatka financijskih sredstava,
vraæaju se kuæi, a gimnaziju nastavljaju u Novom Sadu.
Pomaže im tadašnji petrovaradinski župnik Stjepan Pacovski
te su maturirali 1936. Braæa su zamolila ðakovaèkog biskupa
da ih primi u svoje Bogoslovno sjemenište kao kandidate
Ðakovaèke i Srijemske biskupije te su 6. srpnja 1941. u
ðakovaèkoj katedrali zareðeni za sveæenike. Jedna od
njihove tri sestre takoðer je redovnica družbe sestara sv.
Križa.
Zbog nedostatka sveæenika preè. Varga neposredno je nakon
reðenja imenovan župnikom u Èepinu, kojemu su u to
vrijeme pripadala i sva okolna sela. Vrijeme je to progona
sveæenika njemaèke nacionalnosti te poratnog ubijanja
katolièkih sveæenika, kada biskupija ostaje bez velikog broja
sveæenika. Pješice, zaprežnim kolima ili biciklom mladi
sveæenik Varga revno je obilazio sela i vjernike svoje župe.
Nakon poznatog pretresa Sjemeništa 1959., kad su bili
zatvoreni i na montiranom procesu osuðeni neki od
poglavara, profesora i bogoslova, preè. Varga, kao jedan od
tada intelektualno i duhovno najjaèih pastoralnih sveæenika,
uz službu župnika preuzima poèetkom 1960. službu
duhovnika te ekonoma Sjemeništa. Obavljao je brojne službe
- u ono teško vrijeme neimaštine, svake nedjelje kao ekonom
prikupljao je milodare po župama da prehrani bogoslove i
profesore u Sjemeništu, u kojemu se poveæavao broj jer su u
Ðakovo dolazili bogoslovi iz mnogih biskupija (Skopje,
Split, Šibenik, Zadar, Sarajevo, Banja Luku, Maribor).
"Gospodinu je trebala mirna narav preè. Varge, trebao mu je
pribran èovjek koji ne diže paniku, nego je sposoban
smireno se suoèavati sa svim nedaæama onoga vremena,
èovjek koji se neæe uplašiti pred zahtjevom da bude ekonom
i duhovnik, i da se uz te dvije službe prihvati još i
profesorske službe u sjemenišnoj gimnaziji te na teološkom
studiju gdje je preè. Varga predavao crkvenu povijest, a u
gimnaziji geografiju, biologiju, latinski. Svojom osobnošæu
odgajao je generacije bogoslova", rekao je nadbiskup.
Zbog njegova uzornog i zauzetog sveæenièkog života i rada,
pok. biskup Kos 1974. godine imenuje ga kanonikom
Stolnoga kaptola u Ðakovu, a papa Ivan Pavao II. ga je
1983. godine poèastio naslovom kapelana Njegove Svetosti.
Sate i sate pokojnik je ispovijedao u katedrali i po biskupiji,
u više je mandata bio èlan Prezbiterskog vijeæa,
Ekonomskog vijeæa te Zbora savjetnika Ðakovaèke
biskupije. Gospodin ga je obdario umjetnièkim
sposobnostima te je u vrijeme komunizma, da bi pomogao
najsiromašnije župe, naslikao više oltarnih slika te obnavljao
razne kipove svetaca da barem privremeno posluže u
praznim crkvama.
ika
"Iako nije bio župnik, nijedne nedjelje nije bio slobodan.
Kad nije morao biti biskupov delegat, samoinicijativno je
odlazio na teren meðu vjernike, prije svega vjernike Maðare.
Bilo je to vrijeme komunizma, vrijeme brisanja svakog
nacionalnog, kulturnog, jeziènog i vjerskog identiteta u
bivšoj višenacionalnoj državi, vrijeme unitaristièkog bratstva
i jedinstva. Sveæenièko srce preè. Varge osjeæalo je potrebe
vlastitoga maðarskoga naroda, u dijaspori, izvan matiène
države. Shvaæao je da integracija nacionalne manjine u
veæinsku zajednicu sa sobom nosi i opasnost asimilacije te
zaborava materinjega jezika mladih generacija te opasnost
postupnog gubljenja i katolièkog i nacionalnog identiteta,
posebno u mješovitim sredinama", rekao je nadbiskup o
pokojnom sveæeniku.
Godine 1980. službeno je postao biskupski vikar za vjernike
Maðare i tu je službu zdušno i neumorno obavljao sve 2013.
godine. U vrijeme Domovinskoga rata bila mu je povjerena
briga za vjernike prognanike, osobito u Kaposvaru. Za
zasluge za oèuvanje maðarske nacionalne manjine, za
oèuvanje i njegovanje maðarskog jezika meðu mladim
generacijama te maðarskog kulturnog i nacionalnog
identiteta, Vlada Republike Maðarske odlikovala ga je 2012.
godine visokim odlikovanjem Republike Maðarske:
Maðarskim nacionalnim križem.
Preè. Varga bio je i Veliki prepošt Stolnoga kaptola. Kroz
osam godina bio je ravnatelj Sveæenièkoga doma, a
svojevoljno je kao kanonik 2005. godine otišao u mirovinu i
svojevoljno se izjednaèio u svemu sa svim ostalim
umirovljenim sveæenicima.
"Bio je svijeæa koja gori i svijetli; pružajuæi svjetlo
sebedarjem i samoprijegorom… Bog je toga dobroga i
revnoga sveæenika trebao u svom naumu ovdje na podruèju
naše Biskupije. Božji naum i svoj poziv od Boga preè. Varga
je poput Blažene Djevice Marije spremno prihvaæao
poniznom vjerom i samoprijegornim predanjem", rekao je
nadbiskup, zahvaljujuæi Gospodinu što je Biskupiji dao
jedan tako plodan, bogat i dug sveæenièki život te upuæujuæi
molitve za velik broj novih, dobrih i svetih sveæenika kao što
je bio pokojni mons. Géza Varga.
Na kraju misnog slavlja od pokojnika se oprostio dekan
Katolièkog bogoslovnog fakulteta u Ðakovu, prof. dr. Pero
Araèiæ te vlè. Gergely Beer, biskupski vikar za vjernike
Maðare. Nakon mise zadušnice sprovodne obrede na
Gradskom groblju u Ðakovu predvodio je nadbiskup u miru
mons. Marin Srakiæ, a pred brojnim okupljenima u ime
Provostolnog kaptola Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije od
pokojnog mons. Varge oprostio se mons. Stjepan Karaliæ,
veliki prepošt Prvostolnog kaptola. Toga dana, prije
sprovodne mise, pokojnikovo je tijelo bilo izloženo u
katedrali. Dio liturgijskoga slavlja i obrednoga ukopa bio je
na maðarskom jeziku, a misno slavlje, kojemu su nazoèili i
vjernici Maðari iz Zmajevca, Batine i Novog Bezdana,
animirao je Mješoviti katedralni zbor.
Mala Gospa u trsatskom svetištu
Sveèanu misu predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak
Rijeka, 8.9.2014. (IKA) - Varaždinski biskup Josip Mrzljak
predvodio je u ponedjeljak, 8. rujna sveèano misno slavlje u
perivoju svetišta Majke Božje Trsatske u povodu proslave
blagdana Male Gospe.
Govoreæi o Marijinom životu istaknuo je kako je Mariju
majka uèila kako biti dobra vjernica i kako se prihvaæa Božja
volja. Zahvaljujuæi tome prihvatila je naviještenje da æe biti
majka Sina Božjega, istaknuo je biskup Mrzljak. „Sigurno je
u njoj bilo bezbroj pitanja, ali kada je bila sigurna da je to
Božja volja rekla je: 'Evo me!'"
Domovinske vijesti
Marija je bila vjernica i spremno je prihvatila Božju volju
zbog èega je postala 'Velika Gospa', rekao je u nastavku
povlaèeæi paralelu izmeðu dva najveæa marijanska blagdana.
"Roðenje je 'mali', a odlazak s ovoga svijeta 'veliki' dogaðaj.
Marija nam svojim primjerom pokazuje put izmeðu ta dva
dogaðaja i od nje možemo nauèiti kako vjerovati."
Osvræuæi se na poèetak nove školske godine istaknuo je kako
bez obzira na obrazovanje koje stjeèemo, životna škola je
neizmjerno važna kao i uèitelji koje slušamo. „Živimo u
naprednom društvu, ali jesmo li napredovali u ljubavi,
dobroti i istini?" Biskup Mrzljak podsjetio je na upozorenja
pape Franje o ratovima koji se vode u razlièitim dijelovima
svijeta te dodao da mržnja i zlo nisu rješenje. "Kakvu smo to
lekciju nauèili u školi, odnosno koju to lekciju nismo
nauèili? Zato je važna Marijina škola!" Živimo u svijetu u
kojemu se opredjeljujemo, u kojemu našim mladima govore
da se ne optereæuju, da nema grijeha, da žive 'punim
pluæima' bez ogranièenja. Mladi èesto takvim rijeèima budu
zavedeni i ti 'uèitelji' ih ne vode na pravi put, upozorio je
propovjednik. „Zato je Marija, kao uèiteljica vjere, važna.
Ona je u Kani Galilejskoj rekla: 'Što god vam rekne, uèinite.'
To danas govori i nama."
Èovjek danas misli da ljudskim silama može sve i upravo
zato treba osluškivati Božju rijeè, a misa je privilegirano
mjesto gdje se ona može èuti, poruèio je u nastavku. Dodao
je kako Isusov poziv da uzmemo svoj križ i krenemo za
njim, nije privlaèan mnogima. Ali Isus nas ne prisiljava,
nego pokazuje put i na nama je hoæemo li ga prihvatiti,
istaknuo je biskup Mrzljak. Dodao je kako mnogi u
odbijanju Isusovog puta se oslanjaju na ljudsku snagu,
odnosno zauzimanje za èovjeka i zaštitu njegovih 'prava' bez
poimanja granica.
Upozorio je da èovjek postaje vlasnik života, a dijete se ne
prihvaæa kao Božji dar. Svatko od nas je jedinstven i
poseban. "Ja sam Put, Istina i Život!", rekao je Isus, a
Marija: "Njega slušajte", podsjetio je biskup dodajuæi kako
od Marije možemo nauèili kako živjeti. "Ako po njenom
uzoru nauèimo prihvatiti Božju volju, onda smo na putu
života", zakljuèio je biskup Mrzljak.
Istoga dana rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio je
sveèano misno slavlje u svetištu Majke Božje od Krasna. U
prigodnoj propovijedi istaknuo je važnost njegovanja
obiteljskih vrijednosti. Na misi bio bivši èuvar Svetišta vlè.
Nikola Komušanac koji je na svetkovinu Male Gospe prije
25 godina došao u Krasno. Ovom prigodom privremeni
upravitelj vlè. Šimo Božiæ oprostio se od službe u ovom
drevnom marijanskom svetištu, a vlè. Mario Vazgeè zapoèeo
je svoju službu župnika i èuvara svetišta Majke Božje od
Krasna.
Misa sa zazivom Duha Svetoga za uèenike požeški
osnovnih škola
Požega, 9.9.2014. (IKA) - U požeškoj katedrali, 9. rujna,
požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je u zajedništvu
s predstojnikom Ureda za katolièke škole Ivicom
Žuljeviæem, ravnateljem Katolièke osnovne škole Želimirom
Žuljeviæem te sveæenicima središnjih biskupijskih ustanova
misu zaziva Duha Svetoga za uèenike Katolièke osnovne
škole i drugih gradskih škola u povodu poèetka nove školske
godine. U katedrali ispunjenoj djecom biskup je uputio
pozdrav osnovnoškolcima, posebice prvašiæima te rekao
kako je važno u novom svetom slavlju otvoriti srca uèenika i
djelatnika požeških osnovnih škola kako bi bila obasjana
svjetlom Duha Svetoga i zahvaæena njegovom snagom.
Na poèetku homilije biskup je pitao djecu jesu li se ikada s
nekim posvaðala ili bila svjedocima svaðe, rekavši kako ima
10. rujna 2014. broj 36/2014
21
Domovinske vijesti
mnogo ljudi koji se parnièe te više godina na sudu traže
pravdu. To je povezao s dnevnim èitanjem u kojem sv.
Pavao tumaèi Korinæanima da oni koji su postali kršæanima
ne trebaju se parnièiti, najmanje pred poganskim sudovima,
nego jedni drugima pristupati ljubavlju te praštati, jer po toj
moæi svoga duha èovjek postaje velik, živi iznad diktata zla.
Biskup je potaknuo djecu da mole za taj dar Duha Svetoga te
nastoje tijekom iduæe školske godine uèiniti školu mjestom
Isusove prisutnosti.
Spomenuo je kako Isus u naviještenom evanðelju izabire
dvanaestoricu apostola i na njima gradi zajednicu Crkve u
koju se ulazi krštenjem, i biva zagrljen njegovom ljubavlju,
stavljen u osobni odnos s Isusom Kristom i svim drugim
krštenicima. Rekao je kako su uèenici na poèetku nove
školske godine sebe stavili u odnos sa svojim školskim
zgradama, uèiteljima, knjigama i istaknuo kako je potrebno
staviti sebe u prijateljski odnos s drugim uèenicima, jer kad
imaju prijatelja život im postaje ispunjen i lijep, ostvaruje se
iz moæi duha. Potaknuo ih je da se na poseban naèin stave u
odnos s Isusom Kristom i njega uvedu u svoje školske klupe
jer æe po njemu biti jaèi u pobjeðivanju zloæe, ranjenosti i
sebiènosti.
Pri koncu misnog slavlja biskup je zahvalio svim
sveæenicima i djelatnicima škola, zaželjevši im uspješnu
novu školsku godinu. Zahvalio je i zboru Katolièke osnovne
škole pod vodstvom prof. Ljube Šoliæ što je svojim
pjevanjem uzvelièao misno slavlje. Nakon mise biskup se u
prostorima katedralne župe sv. Terezije Avilske susreo s
ravnateljima požeških osnovnih škola i drugim djelatnicima.
Završeno gostovanje Cenacola s mjuziklom "Credo" u
Zadru
Zadar, 9.9.2014. (IKA) - Sedamdeset izvoðaèa meðu timom
od 250 ljudi ukljuèenih u glazbeno-scenski mjuzikl 'Credo'
zajednice Cenacolo u utorak, 9. rujna, napustilo je Zadar
nakon desetodnevnog boravka u gradu na èijem su trgu
Forum u povijesnoj jezgri od 5. do 7. rujna na velikoj
pozornici uprizorili niz biblijskih prizora povijesti spasenja
èovjeka od Adama i Eve. U gotovo dvosatnoj koreografski
bogatoj izvedbi, meðu mladiæima i djevojkama iz
sedamnaest zemalja svijeta koji izvode Credo je i desetak
njih iz kuæa u Hrvatskoj. Zadar je bio posljednja toèka
ovogodišnje turneje Creda, u kojem glume èlanovi Cenacola
iz svih svojih kuæa u svijetu, svake godine se biraju drugi
izvoðaèi. Mjuzikl èini sugestivna glazba od tihih do glasnih
zvukova, svjetlosni i tonski efekti, a osnovni element na
pozornici je pokretna kulisa u više dijelova koja poprima
oblike i površine iz prirode, poput brda ili groba, po potrebi
za odreðeni prizor. Prikazane su brojne biblijske prispodobe,
edenski vrt, krštenje Isusa u Jordanu, govor Isusa na brdu
blaženstava, izbor apostola, ozdravljenje uzetoga i deset
gubavaca, uskrsnuæe Lazara, susret s Magdalenom i njena
osuda od strane farizeja, Posljednja veèera, osuda, raspeæe i
uskrsnuæe Krista i druge. Èuli su se i biblijski ulomci na
aramejskom i talijanskom jeziku, s paralelnim prijevodom na
hrvatski. Mjuzikl su pohodili brojni posjetitelji i turisti sa
zadarskog podruèja te obitelji èlanova Cenacola. Njih je
nazoènošæu podržao i zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ,
ohrabrivši njihov rad i èestitavši na dojmljivoj izvedbi.
Prorektorica Sveuèilišta u Zadru, pedagoginja dr. Dijana
Vican, pohvalila je djelo, rekavši da je rezultat toga da su se
u odgojnom smislu ti ljudi našli u svojim talentima i
darovitostima, umjesto u negativnostima. „Dojmljiva mi je
jaèina roditelja. Sve je u ljubavi. Možemo davati razlièite
prièe, ali, ljubav je sve, ovo je dokaz. Scenografija i glazba
pokazuju kako su imali dobre pouèavatelje i savjetnike.
22
10. rujna 2014. broj 36/2014
ika
Cenacolo jako ulaže u svestranost razvoja svojih ljudi, pored
poruke dane u predstavi", rekla je dr. Vican.
Sva tri dana prigodne rijeèi na kraju mjuzikla publici je
uputio redatelj Creda, Marko Zappella, koji je 1990-ih s don
Ivanom Filipoviæem, duhovnikom Cenacola u Hrvatskoj,
ušao u zajednicu. „Hvala svima, prije svega majci Elviri.
Bez nje ne bi bilo svega toga. Naš život je promijenjen, ona
je uèinila da susretnemo Krista, mladiæa od tridesetak godina
koji je darovao svoj život i dopustio da ga razapnu za nas,
zbog ljubavi. To što ste vidjeli, sve je istina. Nije to spektakl.
Nisu to svjetla koja se pale i gase, glazba i ples. To je istina
koja govori, prièa, prije svega o našim srcima. Zato idemo
na turneju s Credom. Jer to èini dobro našim srcima. Èini da
mi postanemo bolji, veæi prijatelji meðusobno i s Isusom",
poruèio je Zappella, istaknuvši: „Ako susretneš Isusa, neæeš
se više drogirati. Neæeš umrijeti. Mi smo otkrili život vjeèni.
To vam svjedoèimo. Droga nema posljednju rijeè, smrt i
bolest nemaju posljednju rijeè. Život je vjeèan! Susreli smo
Isusa, mi koji smo bili posljednji. Bili smo ovisnici, lopovi,
radili smo svašta. U Cenacolu se živi od Providnosti. Ne
idemo u trgovinu, obitelji ne plaæaju, ne pitamo novac od
države. Povjeravamo se Bogu. Zato nismo tražili da platite
ulaznicu. To bi bilo jednostavno". „S druge strane, uèinili
smo da platite kad odete. Ne kad uðete, nego kad odete",
našalio se Zappella.
Gledatelji su na kraju dali dobrovoljni prilog. „Donirani
novac neæemo staviti u banku. Ide u misije da pomognemo
siromašnima. Majka Elvira nas je nauèila da su dvije ruke
Providnosti. Jedna s kojom trebaš nauèiti uzeti ono što ti se
daje. Drugom treba znati vratiti, darivati. Onoga koji pokuca
na vrata zajednice, primamo besplatno. Rublje peremo
svojim rukama, rano se ustajemo, molimo, na koljenima, nije
jednostavno. Ali, preko takvog života otkrili smo ljepotu da
možemo pobijediti žrtvu. Sve što ste vidjeli je plod žrtve.
Izmeðu nas nije lagano. Puno puta se posvaðamo, ali nauèili
smo tražiti oprost", poruèio je Zappella. Na kraju izvedbe
svjedoèili su izvoðaèi koji su uprizorili Isusa, uzetoga pa
ozdravljenoga, Evu i Mariju.
Zakljuènu rijeè uputio je don Ivan Filipoviæ. Susreti su
završavali porukom redatelja Zappelle: "Sretni smo što smo
bili s vama. Imate lijepo more, ali iznad svega, mir koji se
osjeæa u vašem gradu. Uvijek imajmo mjesta za Isusa u
našim kuæama. Jer onda æe kraljevati pravi mir".
Hodoèašæe Istrana na Trsat
Rijeka, 9.9.2014. (IKA) - Tradicionalno hodoèašæe Istrana u
svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu održano je 6. rujna.
Predvoðeni svojim sveæenicima, vjernici iz svih dijelova
Poreèke i Pulske biskupije pristigli su sa 40-ak autobusa
kako bi sudjelovali na zajednièkom hodoèasnièkom misnom
slavlju koje je, u koncelebraciji sa šezdesetak sveæenika
biskupije, predvodio poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša.
Nakon prigodnih rijeèi pozdrava gvardijana fra Antuna
Jesenoviæa, biskup Kutleša istaknuo je kako je ovogodišnje
biskupijsko hodoèašæe u znaku zahvale za beatifikaciju
Miroslava Bulešiæa i rekao kako æe tek povijest pokazati
velièinu toga èina.
Istaknuvši posebnu pobožnost koju je blaženi Miroslav
Bulešiæ iskazivao prema Majci Božjoj, biskup je pozvao sve
na gorljivu molitvu da Bog uèini èudo potrebno za
kanonizaciju blaženoga Miroslava Bulešiæa. I Blažena
Djevica Marija i blaženi Miroslav Bulešiæ, unatoè tome što
su živjeli prije mnogo stoljeæa, ili više desetljeæa, svojim
nam primjerom poruèuju neke temeljne smjernice kako
najbolje proživjeti ovozemaljski život, taj odreðeni broj
godina koje su nam darovane. Oni su znali iskoristiti vrijeme
ika
Domovinske vijesti
koje im je bilo povjereno, znali su stati na pravu stranu, znali
su izabrati Boga. Blažena Djevica Marija je znala u trenutku
anðelova dolaska, zahvaljujuæi vjeri, izdignuti se iznad
ljudskih razloga i dopustiti da se vrši Božja volja u njezinom
životu. Blaženi Bulešiæ izabrao je Božju stranu i kada je
trebalo svoju vjeru potvrditi žrtvom života. Bog od nas danas
ne traži da prolijevamo krv, ali imamo svakodnevno mnoge
situacije kada svojim djelima i opredjeljenjima trebamo
pokazati da biramo Božju stranu, u svojim životnim
stavovima i napose u odnosima prema bližnjima. Danas se
od nas traži da svjedoèimo svoju vjeru tako da prije svega
budemo dobri i pošteni ljudi, pojasnio je biskup. Nadalje,
sveci su nam uzor i u odreðivanju cilja vlastitog života, jer
smisao života ne smije biti uživanje i bogatstvo, veæ, po
uzoru na svece i blaženike, cilj života svakoga èovjeka, uz
svijest da smo na zemlji samo hodoèasnici, trebao bi biti proslaviti Kraljevstvo Nebesko veæ ovdje na zemlji, rekao je.
Biskup je još potaknuo hodoèasnike da se zapitaju nisu li
ponekad vjernici samo po tradiciji, a srcem daleko od Boga.
Upravo po uzoru na Mariju na svadbi u Kani, u potrebama se
trebamo utjecati Isusu Kristu, ali treba to èiniti s
povjerenjem, i nadasve podrediti svoju volju Božjoj volji. I u
najtežim situacijama važno je ne obeshrabriti se, veæ i kada
èovjek sam sebi ne može oprostiti treba biti svjestan da Bog
preko vjere potièe, jaèa i krijepi, te da Blažena Djevica
Marija, poput svake majke, nastoji uèiniti sve što je moguæe
za one koji joj se utjeèu molitvama, rekao je biskup. Lik
blaženog Bulešiæa, mladog uzornog sveæenika koji je zbog
svoje izvrsnosti uzdignut na èast oltara, i nama je izazov i
poticaj jer je pokazao da je, živeæi svoju vjeru, moguæe
postiæi blaženstvo, istaknuo je biskup Kutleša. Procjenjuje se
da je na Trsatu bilo oko tri tisuæe hodoèasnika iz Istre.
Sedamdesetak ih je i ove je godine došlo onako kako su to
èinile nebrojene prethodne generacije - pješice. Krenuli su u
èetvrtak iz pazinskog franjevaèkog samostana Pohoðenja
Blažene Djevice Marije, a s njima su pješaèili župnik u
Svetvinèentu Darko Zgrabliæ i pavlin iz Sv. Petra u Šumi
Euzebije Kneževiæ. Misno slavlje pjevanjem su pratili
pjevaèi iz raznih župnih zborova pod ravnanjem preè.
Rudolfa Korace. Na kraju misnog slavlja gvardijan je
hodoèasnicima
preporuèio
novoobjavljeni
"Trsatski
molitvenik" koji sadrži mnoge molitve novijih svetaca i
blaženika te drugih suvremenih i povijesnih poznatih
teologa, i novo izdanje „Povijesti Trsatskog svetišta" koje je
u 17. stoljeæu napisao gvardijan svetišta Franjo Glaviniæ.
10. rujna 2014. broj 36/2014
23
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Ukop fra Ivice Baketariæa
Èlan franjevaèke provincije Bosne Srebrene poginuo u 33.
godini života
Rama, 3.9.2014. (IKA/KTA) - U župnoj i samostanskoj
crkvi Uznesenja BDM Rama Šæit u srijedu, 3. rujna slavljena
je misa zadušnica za tragièno preminulog fra Ivicu
Baketariæa, èlana franjevaèke provincije Bosne Srebrene.
Misu je predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko
Puljiæ u zajedništvu banjoluèkog pomoænog biskupa Marka
Semrena i koncelebraciji vikara Franjevaèke provincije
Bosne Srebrene fra Marijana Karaule, te još 125 drugih
sveæenika iz raznih provincija i biskupija. Na misi su
sudjelovali roditelji pokojnika Stipo i Jela r. Mariæ, brojna
rodbina, mnoštvo župljana Šæita i mještana iz cijele Rame, te
brojni prijatelji iz Livna i Bugojna gdje je djelovao pokojni
fra Ivica.
Kardinal Puljiæ je istaknuo da je pokojnik fra Ivica "poginuo
u trideset i treæoj godini života, u onoj istoj u kojoj je za nas
umro Isus Krist".
Tijekom propovijedi kardinal Puljiæ citirao je rijeèi iz
propovijedi pokojnog fra Ivice iz 2010. godine, kada je on na
svetkovinu Uznesenja BDM, tj. slavlju patrona župe Rama
Šæit rekao: "Da ne postoji Bog koji nas èeka na kraju, naš
život sigurno ne bi imao smisla. Stoga, nerazumno je živjeti
kao da nikada neæemo umrijeti. Ako svaki dan otkidamo
nešto od sebe, škrtarimo želeæi saèuvati nešto za kasnije, za
starost, za dane kada se vratim iz tuðine u rodni kraj. A tko
nam to jamèi da æemo doèekati starost, mirovinu i
povratak?" Osvræuæi se na te njegove rijeèi, kardinal Puljiæ
je rekao da "život uvijek ima smisla, upravo zbog toga cilja Neba, kamo svi idemo u susret Gospodinu". Istaknuo je da je
pokojni sveæenik fra Ivica iza sebe ostavio veliki trag
pastoralnog djelovanja inspiriranoga Isusom Kristom i
svetim Franjom, a kao dokaz te zauzetosti i predanosti
pozivu su brojni prijatelji iz razlièitih mjesta koji su ga došli
ispratiti.
Pred kraj mise od pokojnika su se oprostili vikar fra Marijan,
livanjski gvardijan fra Miroslav Ištuk, župnik u Livnu fra
Vinko Sièaja, župnik u Rumbocima fra Jure Periæ, župnik i
gvardijan na Šæitu fra Tomislav Brkoviæ, livanjski
pravoslavni paroh o. Željko Ðurica, te mladiæ Jurica Krišto i
djevojka Ivanka Pavloviæ, uime FRAMA-e Livno i Bugojno.
Nakon mise pokojnikovo tijelo ukopano je na mjesnom
groblju.
Fra Ivica je roðen u Mostaru 25. travnja 1982., župa
Rumboci (Rama). Završio je osnovnu školu u Rumbocima,
srednju u Franjevaèkoj klasiènoj gimnaziji u Visokom, a
filozofsko-teološki studij na Franjevaèkoj teologiji u
Sarajevu. Franjevaèki habit je obukao 14. srpnja 2001. u
Kiseljaku, prve jednostavne zavjete položio je 7. srpnja
2002. na Gorici u Livnu, a sveèane zavjete 14. rujna 2006.
na Petriæevcu. Za ðakona je zareðen 3. prosinca 2007. u
Sarajevu, a za sveæenika 29. lipnja 2008., takoðer u
Sarajevu. Obnašao je službu župnog vikara u župi sv. Ante
Padovanskog u Bugojnu od 2008. do 2012., te u župi Svih
svetih u Livnu od 2012. do tragiène smrti.
.
24
10. rujna 2014. broj 36/2014
Meðunarodni kongres Renovabisa o Crkvi i medijima
Meðu 350 sudionika bili su i požeški biskup Antun
Škvorèeviæ, vrhbosanski pomoæni biskup Pero Sudar uz još
dvadesetak predstavnika razlièitih ustanova iz Hrvatske i
Bosne i Hercegovine
Freising, 5.9.2014. (IKA) - "Crkva-mediji - javno mnijenje"
bila je tema 18. meðunarodnog kongresa "Renovabisa"
održanog od 3. do 5. rujna u Freisingu nedaleko Münchena.
Meðu 350 sudionika bili su i požeški biskup Antun
Škvorèeviæ, vrhbosanski pomoæni biskup Pero Sudar uz još
dvadesetak predstavnika razlièitih ustanova iz Hrvatske i
Bosne i Hercegovine. Biskup Škvorèeviæ održao je 4. rujna
propovijed na misi za sudionike Kongresa. Tumaèeæi
evanðelje o èudesnom ribolovu, rekao je kako je naviještanje
radosne vijesti u misli evanðelista Luke djelo spašavanja,
koje èuva èovjeèanstvo od potonuæa u moru zla, te da je
apostol u tom smislu lovac ljudi i njihov osloboditelj. Biskup
je podsjetio na uvijek nove oblike zla u svijetu i spomenuo
kako o tom svjedoèi i trenutaèni rat u Ukrajini, Palestini i
Iraku te izrazio uvjerenje da upotreba suvremenih medija
napose digitalnih u evangelizaciji otvara nove moguænosti u
djelovanju Crkve na oslobaðanju èovjeèanstva. No, upozorio
je da Crkva zbog razlièitih razloga kasni ili ne uspijeva
prikladno upotrijebiti ta sredstva u svom radu te da ona,
osobito u nekadašnjim komunistièkim zemljama, zbog
siromaštva ili manjka dovoljno obrazovanih ljudi slièi Petru
u evanðelju koji ispire svoje prazne mreže. Prilazi mu Isus i
traži njegov siromašni ribarski èamac iz kojeg bi okupljenom
mnoštvu na obali jezera propovijedao radosnu vijest i tako
ga uzdigao u božanski život. Poziva Petra da se odvaži
ponovno krenuti na ribarenje, baciti mrežu u vodu i biti
svjedokom bogatog ulova riba. To nas potièe, nastavio je
biskup, da svoje slabe ljudske snage i ogranièene
moguænosti stavimo u službu naviještanja evanðelja, kako bi
se Isus kao s Petrova èamca mogao po njima objaviti u svom
svjetlu i snazi te pokrenuti ljudska srca na novi život. Dodao
je kako nam se pritom može dogoditi slièno kao apostolima
da nakon našeg dugotrajnog i tvrdog rada u naviještanju
evanðelja ništa ne ulovimo te nas zahvati razoèaranost, ali da
je Isusova nazoènost uvijek povezana s novim nadama.
Zakljuèio je da se èuda dogaðaju onda kada vjera u Isusa
Krista održi živom djelatnu nadu.
Uvodno kongresno izlaganje na temu "Crkva – komunikacija
– javnost, medijsko-etièki impulsi za medijski crkveni rad"
održao je prof. dr. Alexander Filipoviæ, podrijetlom Hrvat, s
Visoke filozofske škole u Münchenu. Uslijedila je rasprava u
kojoj je nastupila i Lidija Lacko Viduliæ s Hrvatskoga radija
u Zagrebu, istaknuvši meðu ostalim oštru polarizaciju
hrvatskog društva na lijeve i desne, ukazavši na odreðene
nacionalistièke tendencije koje nazire i u djelovanju Crkve.
Na temelju jedne ankete provedene meðu novinarima
osvrnula se na neslobodu novinara u Hrvatskoj, uvjetovanih
zahtjevima i oèekivanjima urednika ili vlasnika medija.
Pored toga izrazila je mišljenje da bi prof. dr. Filipoviæ bio
dobar savjetnik Crkvi u Hrvatskoj za njezine medijske
nastupe.
Novinarima iz Ukrajine omoguæeno je da u podijskoj
raspravi približe trenutaèno ratno stanje u njihovoj zemlji,
ono što se dogaða u medijima i mjesto Crkve u tim
dogaðanjima. Na programu Kongresa bili su i prikazi
medijskih crkvenih nastojanja u nekadašnjim komunistièkim
zemljama. Meðu ostalima Ksenija Abramoviæ iz Zagreba
predstavila je svoj projekt "Laudato-TV" za koji je dobila
ika
potporu Hrvatske biskupske konferencije.
Kongres je snažno oèitovao èinjenicu da je èovjeèanstvo po
digitalnim medijskim sredstvima i njihovim moguænostima
nezaustavljivo krenulo putem kojemu se ne vidi domet,
posvjedoèio svijest kako to sa sobom nosi mnoge prednosti i
još brojnija pitanja, potvrdio uvjerenje da Crkva mora uæi u
taj svijet jer ona izvan njega ne može djelovati, unatoè
mnogim problemima i nepoznanicama.
Prvi zavjeti hrvatskih kapucina
Milano, 6.9.2014. (IKA) – Trojica hrvatskih kapucina
položila su prve zavjete u subotu, 6. rujna, u crkvi Sv.
Antuna opata u mjestu Corte di Costa Volpino (Lovere,
Italija) u ruke svoga provincijala fra Jure Šarèeviæa.
Novozavjetovanici su fra Josip Æibariæ iz Zagreba, fra Tadej
Fabiæ iz Kotoribe te fra Mario Urban iz Strizivojne koji su se
nalazili u meðuprovincijskom novicijatu u Italiji. Uz
provincijala fra Juru Šarèeviæa, koncelebrirala su i još
dvojica talijanskih provincijala fra Reberto Genuin iz
provincije Venecija i fra Sergio Pesenti iz provincije Milano
te još 50-ak sveæenika.
Proslava Male Gospe u Srijemskim Karlovcima
Srijemski Karlovci, 8.9.2014. (IKA/TU) – U ponedjeljak, 8.
rujna vjernici župe Srijemski Karlovci u zajedništvu s
vjernicima susjednih župa Petrovaradinskog dekanata
Srijemske biskupije pohodili su Kapelu Gospe od Mira i
proslavili blagdan Roðenja Blažene Djevice Marije u narodu
poznat kao Mala Gospa. Euharistijsko slavlje je predvodio
srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ u zajedništvu s Markom
Lonèarom, župnikom župe Srijemski Karlovci i sveæenicima
petrovaradinskog dekanata: Markom Lošom, župnikom župe
Sveti Rok u Petrovaradinu 3, Stjepanom Barišiæem,
župnikom župe Uzvišenje svetog Križa u Petovaradinu 2, te
Dušanom Milekiæem, župnikom u župi Inðija. Ove godine u
Kapeli Gospe od Mira u Srijemskim Karlovcima na poseban
naèin bilo je sveèano jer je domaæi župnik Lonèar proslavio
40. obljetnicu sveæeništva a srijemski biskup Gašparoviæ je
na misi podijelio sakramente svete potvrde 25 krizmanika.
Sveèanost je pjesmom uzvelièao crkveni zbor župe Presveto
Trojstvo u Srijemskim Karlovcima.
Prigodnu homiliju je održao biskup Gašparoviæ koji je
istaknuo: "Kao što se Marija nije nikada odvajala od Isusa u
Palestini, ne odvaja se od njega ni danas. A ako se ne odvaja
od njega, ne odvaja se niti od nas. Kao što je u Isusu gledala
Božjeg Sina, tako danas u nama krštenima i krizmanima
èuva i brani život Božje djece. U svetom krštenju, krizmi,
prièesti i ispovjedi, kao i u svakoj molitvi i dobrom djelu,
Isus 'raste' u kršæanskoj duši. Potvrda ili krizma koju danas
slavimo je naš Nazaret: po njoj mi kao i Krist 'rastemo u
mudrosti i znanju', da mognemo svojim životom i svojim
rijeèima priznavati svoju vjeru."
Biskup je okupljenima krizmanicima poruèio: "Dragi
krizmanici, a i dragi vjernici! Živite zajedništvo vjere svaki
put kad se zajedno sastajete. Aktivno i velikodušno
sudjelujte u životu ove župe svaki put kad to od vas ova
župna zajednica preko župnika zatraži. A zatim, po Duhu
Svetom koji vam je dan, dragi krizmanici, posveæujte svoje
obitelji. Donosite u vaše obitelji mir, radost, slogu, a napose
ljubav, i to pravu Kristovu ljubav. Tada æete biti slika svoje
obitelji koja vas se neæe stidjeti i u kojoj neæe biti
razoèaranja ili malodušnosti. Sloga, ljubav, poštovanje i
poslušnost u vašim obiteljima svjedoèit æe prisutnost Duha
Svetoga kojeg sada primate po ovom sakramentu Potvrde ili
Krizme. Nastavite živjeti pravim kršæanskim životom i
Crkva u Hrvata
ubuduæe, i u školi i u zajednici vjernika i u svakom trenutku
i na svakom mjestu gdje ste prisutni. Nemojte zastati na tom
putu rasta. Nemojte dozvoliti da se na vama ostvare Kristove
rijeèi, da æete se svi razbježati a njega ostaviti sama."
Govoreæi o slavljeniku Lonèaru biskup je naglasio poziv i
službu sveæenika, koji je od Isusa pozvan i poslan ljudima, te
je rekao: „U Crkvu Kristovu, sagraðenu od živog kamenja,
ugraðeni smo po krštenju, a ugraðen je i poslanik Božji –
sveæenik. Sveæenik je èovjek koji je u sebi èuo poziv Kristov
i odazvao se zovu svoga Gospodina. Sveæenik je èovjek koji
se predao Isusu Kristu s punom odlukom, cijelim biæem i za
cijeli život. Predao mu se prije 40 godina vaš župnik vlè.
mag. Marko Lonèar koji danas slavi tu obljetnicu. I kad se
predao Bogoèovjeku, onda ga je on ispunio svojim
darovima, obogatio ga je svojom porukom, ovlastio svojim
poslanjem, ukljuèio ga je u svoje djelo i poslao ga k ljudima,
poslao ga je i k vama dragi vjernici Srijemskih Karlovaca.
On je Kristu predan i od Krista poslan da vam daje velike
darove Božje, to je svjetlo Božanske Istine, to je Tijelo i Krv
Kristova, to su darovi pouèavanja i posveæenja. On je onaj
komu možete povjeriti svoje misli, na koga možete nasloniti
svoju savjest. U svojoj velikodušnosti, dosljednosti i
vjernosti stoji uz vas, uz obitelji kojima Rijeèju Božjom
rasvjetljuje savjest, uèvršæuje zajedništvo istinom i milošæu
Božjom. On je s onima koji trpe i s onima koji se raduju. On
pridiže pale, ohrabruje progonjene radi pravde. On daruje
Isusa Krista svakom èovjeku. Na toj 40. obljetnici mu
èestitamo."
10. rujna 2014. broj 36/2014
25
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Papa odgovarao na pitanja mladih putem izravne videoveze
Buduænost je u rukama mladih, istaknuo je Papa, ali mladih
koje rese dvije osobine: poletnost i duboki korijeni, mladih
ljudi koji imaju krila da lete, da sanjaju, da stvaraju, i koji
imaju korijene da prime od starijih znanje koje nam mogu
dati samo najveæi
Vatikan, 4.9.2014. (IKA) – Papa Franjo susreo se 4. rujna u
Vatikanu sa sudionicima III. Kongresa "Scholas
occurrentes", obrazovne ustanove sa sjedištem u Vatikanu,
koji je održan u Vatikanu od 1. do 4. rujna. Rijeè je o
svjetskoj mreži škola koja okuplja odgojne stvarnosti raznih
kultura i religija a osnovana je na poticaj pape Franje.
Tijekom audijencije Sveti Otac se putem izravne internetske
video-veze obratio i odgovarao na pitanja studenata, èlanova
mreže Scholas iz Australije, Izraela, Turske, Južnoafrièke
Republike i San Salvadora.
Ne zaboravite kulturnu, mudrosnu i vjersku baštinu koju su
vam namrli vaši preði, poruèio je Papa mladima. "Samo
hrabro naprijed! Gradite buduænost! Ne bojte se! Samo
naprijed! Gradite mostove mira. Igrajte timski i uèinit æete
buduænost boljom, ali sjetite se da je buduænost u vašim
rukama", rekao je Papa. Vi – rekao je Papa odgovarajuæi
studentu iz Australije - možete uèiniti dvije suprotne stvari:
graditi mostove ili podizati zidove. Zidovi razdvajaju, dijele,
mostovi približavaju. Dakle, rekao je Papa, nastavite
komunicirati. Komunicirajte iskustva. Komuniciranje je
darivanje! Komuniciranje je velikodušnost, komuniciranje je
poštivanje; komunicirati znaèi izbjeæi sve vrste
diskriminacije, poruèio je Papa.
"Mladi ljudi - rekao je Papa, odgovarajuæi na pitanje
studenta iz Turske - ne žele rat, žele mir i to morate vikati iz
srca, iznutra. "Buduænost je u rukama mladih", istaknuo je
Papa, ali "mladih koje rese dvije osobine: poletnost i duboki
korijeni, mladih ljudi koji imaju krila da lete, da sanjaju, da
stvaraju, i koji imaju korijene da prime od starijih znanje
koje nam mogu dati samo najveæi. Zato je buduænost u
vašim rukama, ako imate krila i korijene: Krila vam trebaju
da sanjate dobre stvari, da sanjate o boljem svijetu, da
prosvjedujete protiv ratova. S druge strane, morate poštivati
znanje koje ste primili od starijih osoba, roditelja, baka i
djedova; od starijih osoba iz svog naroda. Buduænost je u
vašim rukama. Zgrabite je da bude bolja.
"Kao što postoje mostovi kojima se možemo uspeti, postoji i
komunikacija koja uništava", upozorio je Papa u odgovoru
na pitanje studenta iz San Salvadora. "Budite vrlo oprezni!",
nastavio je papa Franjo: "Kada postoje skupine koje traže
uništenje, koje traže rat i koje ne znaju raditi timski, branite
se kao tim, kao grupa, branite se od onih koji vas žele
atomizirati i oduzeti vam snagu grupe". "Današnjoj su
mladeži potrebna tri kljuèna stupa: obrazovanje, sport i
kultura", primijetio je Papa odgovarajuæi na pitanje studenta
iz Južnoafrièke Republike koji je govorio o nastanku Scholas
occurrentes. "Sport - rekao je papa Franjo – je važan jer vas
uèi igrati timski: sport je štit od sebiènosti, pomaže
pojedincu da ne bude sebièan. Zbog toga je važno raditi
timski, studirati timski i putovati kroz život zajedno kao
tim." Iæi naprijed na tom putu komunikacije, graditi mostove
i tražiti mir kroz obrazovanje, sport i kulturu, poticaj je
mladima pape Franje.
26
10. rujna 2014. broj 36/2014
Papa: Naši su grijesi povlašteno mjesto za susret s
Isusom Kristom
Ako kršæanin, nastavio je Papa, nije kadar sebe doživljavati
kao grešnika koji je spašen krvlju Krista, Raspetoga, tada je
polovièan kršæanin, tada je mlak kršæanin, rekao je Papa u
homiliji u kapeli Doma Svete Marte
Vatikan, 4.9.2014. (IKA) - Povlašteno mjesto za susret s
Isusom Kristom su naši grijesi, rekao je papa Franjo u
homiliji na misi u kapeli Doma Svete Marte 4. rujna.
Komentirajuæi èitanje iz Pavlove Prve poslanice
Korinæanima (3, 18-23), Papa je primijetio kako nam "Pavao
poruèuje da snaga Božje Rijeèi, koja mijenja srce, koja
mijenja svijet, koja nam daje nadu, koja nam daje život, nije
u ljudskoj mudrosti: nije u ljeporjeèivosti i umijeæu da se
pomoæu vlastitog uma stvari izraze na lijep naèin. Ne. To je
ludost, kaže on. Moæ Božje Rijeèi je negdje drugdje. Snaga
Rijeèi Božje prolazi kroz srce propovjednika i zato on
poruèuje onima koji propovijedaju Rijeè Božju da ne
stavljaju svoju sigurnost u vlastitu mudrost, u mudrost
svijeta".
Apostol Pavao nije se hvalio svojim studijima – "a uèio je
kod najvažnijih uèitelja svoga doba" – veæ "samo s dvije
stvari": "On sam kaže: 'Ja æu se hvaliti svojim slabostima'.
To je nešto što sablažnjava. A zatim, u jednom drugom
ulomku, kaže: 'Ja se hvalim jedino Kristom i to Raspetim'.
Snaga Božje rijeèi je u onom susretu izmeðu mojih grijeha i
Krvi Kristove, koja me spašava. A kada nema toga susreta,
nema ni snage u srcu. Kada se zaboravi taj susret koji smo
imali u životu, postajemo svjetovni, želimo govoriti o Bogu
ljudskim rijeèima, a to nièemu ne služi: to ne daje život",
rekao je Papa.
Ako kršæanin, nastavio je Papa, nije kadar sebe doživljavati
kao grešnika koji je spašen krvlju Krista, Raspetoga, tada je
polovièan kršæanin, tada je mlak kršæanin. A kada naiðemo
na crkve koje propadaju, župe koje propadaju, institucije
koje propadaju, možemo biti sigurni da kršæani koji su u
njima nisu nikada susreli Isusa Krista ili su zaboravili taj
susret s Isusom Kristom. Snaga kršæanskog života i snaga
Božje Rijeèi je upravo u onom trenutku u kojem ja, grešnik,
susreæem Isusa Krista i taj susret unese preokret u moj život,
mijenja život ... I daje ti snagu da naviještaš spasenje
drugima", rekao je Papa zakljuèivši propovijed rijeèima:
"Èime se kršæanin može hvaliti? To su dvije stvari: vlastitim
grijesima i Kristom raspetim".
Papa primio Shimona Peresa i jordanskog princa
Hassana
Vatikan, 4.9.2014. (IKA) – Bliski istok, mir i meðureligijski
dijalog bili su u središtu razgovora pape Franje s bivšim
predsjednikom države Izrael Shimonom Peresom i
jordanskim princom El Hassan bin Talalom koje je jutros
primio u odvojene audijencije. O dvije privatne audijencije
govorio je u izjavi za Radio Vatikan nakon razgovora
proèelnik Tiskovnog ureda Svete Stolice o. Federico
Lombardi. Audijencija s bivšim izraelskim predsjednikom,
rekao je Lombardi, trajala je oko 45 minuta tijekom kojih je
Peres, kojeg je Papa nazvao „èovjekom mira" i
„dalekovidnom osobom i èovjekom širokih pogleda",
Svetom Ocu predstavio svoje poglede na izraelskopalestinski sukob i svoje inicijative u cilju promicanja mira u
èemu mu pomažu razne vjerske voðe. Papa je pokazao
zanimanje za inicijative bivšeg izraelskog predsjednika te je
ika
zajamèio da æe im dužnu pozornost posvetiti i dikasteriji
rimske kurije koji su posebno zauzeti na tome polju, prije
svega Papinsko vijeæe za meðureligijski dijalog i Papinsko
vijeæe za pravdu i mir. Papa je takoðer u razgovorima
istaknuo kako inicijativu molitve za mir, održane u Vatikanu
na kojoj su sudjelovali Peres i Abu Mazen, ne smatra
promašenom veæ to drži otvaranjem vrata koja i dalje ostaju
otvorena, zahvaljujuæi èemu se inicijative i vrijednosti mogu
poticati i dalje razvijati.
Osvræuæi se na audijenciju s princom bin Talalom, o.
Lombardi je rekao da je rijeè o sliènoj audijenciji jer je
jordanski princ predstavio Papi djelovanje Zaklade, ustanove
koju je on osnovao i vodio a èiji je glavni cilj jaèanje
dijaloga i meðureligijskog djelovanja u korist mira, u
sredinama u kojima vladaju nasilja. Istaknuo je pritom
važnost dijaloga meðu religijama za ljudsko dostojanstvo i
mir, pomoæ siromašnima u dobu globalizacije, odgoj mladih
za bratstvo, insistiranje na poštivanju dostojanstva osoba. Za
sve to predstavnici razlièitih religija moraju se zdušno
zauzimati, istaknuo je princ bin Talal. O. Lombardi je dodao
da je i audijencija s jordanskim princem takoðer bila poduža,
trajala je više od sat vremena.
Papa prvi put preko Twittera poslao i sliku – djece
izbjeglica u Iraku
Vatikan, 5.9.2014. (IKA) – Sa svog Twitter profila papa
Franjo je prvi put poslao i jednu fotografiju. Ona pokazuje
dvije bose iraèke djevojèice koje su snimljene oèito u
prihvatilištu za izbjeglice. S "Pontifex" Twitter raèun papa
Franjo je u petak 5. rujna poslao i ovu poruku: "Molim se
svaki dan za sve ljude u Iraku pogoðene patnjom. Molite sa
mnom". Pred terorom militanata "Islamske države", u toj
ratom podijeljenoj zemlji, stotine tisuæa ljudi su izbjegle.
Meðu njima su i gotovo svi kršæani iz sjevernog podruèja,
koje kontroliraju spomenuti borci.
Biblijski filmovi ponovno su traženi
Za Božiæ u kina dolazi raèunalno animirani film Egzodus, u
režiji Ridleya Scotta. Biblijska tematika obraðuje se i u
filmovima koji nastaju izvan Hollywooda
Beè, 5.9.2014. (IKA) - Biblijski filmovi vratili su se u
modu. Tehnièke inovacije, kao što su raèunalna animacija ili
3D kina, izazov su i za poznata hollywoodska redateljska
imena, kao što su Darren Aronofsky s filmom "Noa" (SAD,
2014.), ili Ridley Scott, èiji film "Egzodus – bogovi i
kraljevi" za Božiæ stiže u kina, reinterpretirajuæi na vizualno
zapanjujuæi naèin poznatu biblijsku pripovijest. No i izvan
amerièke tvornice snova Stari i Novi zavjet danas su opet
izvor nadahnuæa. To dokazuju i europski autori filmova ili
manji novi eksperimentalni uradci.
Prvi film nadahnut evanðeljem, „Život i muka Isusa Krista"
snimljen je u Francuskoj davne 1905. godine, dok se
starozavjetnom tematikom prvi bavio austrijski uradak „Eva,
grijeh" iz 1920. godine. U povijesti filma osobito uspješnim
interpretacijama biblijskih dogaðaja smatraju se filmovi
poput "Ozbiljan èovjek" braæe Coen, zatim „Drvo života"
Terrencea Malika, ali i filmovi iz Irana ili iz Afrike („Sin
Èovjeèji") nipošto ne zaostaju za njima.
.
Inozemne vijesti
Papa pozvao na nastavak dijaloga u Ukrajini
Vatikan, 7.9.2014. (IKA) - Papa Franjo pozdravio je
kratkotrajno primirje u Ukrajini i pozvao na uspostavu
trajnog mira.
Draga braæo i sestre, posljednjih su dana uèinjeni znaèajni
koraci u traženju primirja u krajevima pogoðenim sukobom
u istoènoj Ukrajini, premda danas pristižu vijesti koje
pobuðuju zabrinutost. Ipak se nadam da æe oni donijeti
olakšanje stanovništvu i pridonijeti naporima oko uspostave
trajnog mira. Molimo da se, u logici susreta, zapoèeti dijalog
nastavi i donese oèekivani plod. Marijo, Kraljice mira, moli
za nas, rekao je Papa u svom obraæanju nakon molitve
Anðeo Gospodnji na Trgu sv. Petra u Vatikanu u nedjelju 7.
rujna.
Papina poruka povodom meðunarodnog mirovnog
susreta "Ljudi i religije"
Rat nikada nije zadovoljavajuæe sredstvo za ispravljanja
nepravdi i postizanje uravnoteženih rješenja za politièke i
društvene nesloge, istièe Papa
Vatikan, 8.9.2014. (IKA) – Od 7. do 9. rujna u Anversi u
Belgiji se na poticaj Zajednice sv. Egidija održava 18.
meðunarodni susret „Ljudi i religije" koji ima za temu „Mir
je buduænost: religije i kulture u dijalogu stotinu godina
nakon Prvog svjetskog rata!". Papa Franjo uputio je tim
povodom poruku biskupu Antwerpena mons. Johanu Jozefu
Bonnyju koja je proèitana prvog dana susreta.
Tema ovogodišnjeg susreta - Mir je buduænost - podsjeæa na
tragièno izbijanje Prvog svjetskog rata prije stotinu godina, i
priziva buduænost u kojoj æe uzajamno poštivanje, dijalog i
suradnja pomoæi odagnati strašnu sablast oružanog sukoba,
kaže se na poèetku Papine poruke. U ovim danima, kada
mnogi u našem svijetu trebaju pomoæ da pronaðu put do
mira, ova nas obljetnica može nauèiti da rat nikada nije
zadovoljavajuæe sredstvo za ispravljanja nepravdi i
postizanje uravnoteženih rješenja za politièke i društvene
nesloge. Svaki je rat u konaènici, kako je 1917. istaknuo
papa Benedikt XV., "besmisleni pokolj". Rat uvlaèi narode u
spiralu nasilja koju je kasnije teško obuzdati; on ruši ono što
su se generacije trudile izgraditi i stvara poprište još veæih
nepravdi i sukoba, istièe Papa u svojoj poruci sudionicima
hodoèašæa molitve i dijaloga nadahnutog "duhom Asiza",
kako je Sveti Otac u svojoj poruci nazvao taj susret.
Kada pomislimo, nastavlja Papa u svojoj poruci na
engleskom jeziku, na bezbroj, objavljenih i neobjavljenih,
sukoba i ratova koji je trenutno zavijaju u crno našu ljudsku
obitelj, zatiruæi živote mladih i starih, trujuæi drevne odnose
suživota meðu razlièitim etnièkim i vjerskim skupinama, i
prisiljavajuæi obitelji i èitave zajednice na izgnanstvo, oèito
je da, zajedno s muškarcima i ženama dobre volje iz svih
dijelova svijeta, ne možemo ostati pasivni na toliko patnje,
tolike "besmislene pokolje", istièe Papa.
Upravo ovdje razlièite vjerske tradicije mogu, u "duhu
Asiza", dati specifièan doprinos miru. Možemo to uèiniti
snagom molitve. Svi od nas su shvatili da su molitva i
dijalog duboko povezani i meðusobno se obogaæuje. Nadam
se da æe ovi dani molitve i dijaloga poslužiti kao snažan
podsjetnik da je traženjem mira i razumijevanja kroz molitvu
moguæe uspostaviti trajne veze jedinstva i prevladati ratno
ludilo. Rat nikada nije nužan, niti je neizbježan. Uvijek se
može naæi drugi naèin: put dijaloga, susreta i iskrenog
traženja istine, istièe Papa.
Kucnuo je èas da vjerske voðe uèinkovitije suraðuju na
zacjeljivanju rana, rješavanja sukobâ i uspostavi mira. Mir je
siguran znak predanosti Bogu. Vjerske su voðe pozvani biti
muškarci i žene mira. Oni su sposobni za promicanje kulture
10. rujna 2014. broj 36/2014
27
Inozemne vijesti
susreta i mira, kada druge opcije propadnu ili se izjalove.
Moramo biti mirotvorci, a naše zajednice moraju biti škole
poštivanja i dijaloga s pripadnicima drugih etnièkih ili
vjerskih skupina, mjesta gdje se uèi prevladati napetosti,
jaèati pravedne i miroljubive odnose meðu narodima i
društvenim skupinama, te graditi bolju buduænost za
nadolazeæa pokoljenja, istièe Papa u svojoj poruci.
Papini brzojavi suæuti povodom ubojstva triju redovnica
u Burundiju
Vatikan, 9.9.2014. (IKA) – Papa Franjo uputio je 8. rujna
preko državnog tajnika kardinala Pietra Parolina, dva
brzojava povodom ubojstva triju redovnica u Burundiju.
Redovnice su ubijene tijekom vikenda u svome samostanu, a
èini se kako je povod bila pljaèka ili osveta. Prvi brzojav u
ime pape Franje brzojav upuæen je mons. Evaristeu
Ngoyagoyeu, nadbiskupu Bujumbure, biskupiji u kojoj su
ubijene redovnice djelovale, a drugi s. Ines Frizzi, vrhovnoj
poglavarici Ksaverskih misionarki – kongregaciji kojoj su
ubijene sestre pripadale.
U brzojavu nadbiskupu mons. Ngoyagoyeu se istièe kako je
Sveti Otac „s dubokom žalošæu primio vijest o ubojstvu triju
sestara, s. Bernadette Bogianni, s. Lucie Pulici i s. Olge
Raschietti, koje su bile u pastoralnoj službi župe svetog
Guide Marije Confortija u Burundiju". "Sveti Otac moli
Gospodinu da primi u svoje kraljevstvo mira i svjetlosti te tri
vjerne i pobožne redovnice. U ovim tragiènim okolnostima
on izražava svoju blizinu njihovoj redovnièkoj zajednici,
obiteljima žrtava i èitavoj biskupijskoj zajednici", istièe se u
Papinom brzojavu nadbiskupu.
U brzojavu upuæenom poglavarici Frizzi, papa Franjo
izražava „duboku ožalošæenost zbog tragiène smrti sestara
družbe Ksaverskih misionarki ubijenih u Burundiju i jamèi
svoje iskreno dioništvo u dubokoj boli družbi zbog teškoga
gubitka redovnica potpuno predanih svom poslanju." Papa
pritom izražava nadu kako æe „prolivena krv koju su prolile
postati sjeme nade za izgradnju istinskog zajedništva meðu
narodima".
Objavljen popis sudionika Treæe izvanredne Biskupske
sinode o obitelji
Vatikan, 10.9.2014.
(IKA) - Na Treæoj izvanrednoj
Biskupskoj sinodi kona ima za temu "Pastoralni izazovi
vezani uz obitelj u sklopu evangelizacije", koja æe se u
Vatikanu održavati od 5. do 19. listopada sudjelovat æe 253
osobe, meðu kojima i 14 braènih parova, kao slušatelji
odnosno struènjaci, priopæilo je Glavno tajništvo Sinode,
koje je 9. rujna objavilo službeni popis sudionikâ. Na sinodi
sudjeluju sinodski oci, njih 191, meðu kojima je 25
proèelnika dikasterija Rimske kurije te 114 predsjednika
biskupskih konferencijâ: 36 iz Afrike, 24 iz Amerike, 18 iz
Azije (Kinu æe predstavljati nadbiskup Taipeija ShanChuan), 32 iz Europe, meðu kojima i potpredsjednik
Hrvatske biskupske konferencije zagrebaèki nadbiskup
kardinal Josip Bozaniæ i predsjednik BK BiH banjoluèki
biskup Franjo Komarica, te èetiri iz Oceanije. Na Sinodi æe
biti još 62 druga sudionika, ukljuèujuæi 8 bratskih delegata:
meðu njima i Hilarion, predsjednik Odjela za vanjske odnose
Moskovskoga patrijarhata. Iz Istoènih Crkava dolazi trinaest
crkvenih velikodostojnika, iz Iraka kaldejski patrijarh Louis
Sako, a iz Ukrajine viši grko-katolièki nadbiskup Ševèuk.
Trinaest braènih parova bit æe slušatelji, s pravom nastupa ali
ne i glasovanja u dvorani; jedan je braèni par u skupini
struènjaka, odnosno oni su suradnici Posebnoga tajništva.
Meðu sudionicima koje je Papa imenovao je i isusovac pater
28
10. rujna 2014. broj 36/2014
ika
Antonio Spadaro, glavni urednik isusovaèkoga èasopisa "La
Civilta Cattolica".
Tijekom dvotjednih radova, sudionici æe raspravljati o
radnom dokumentu objavljenom u lipnju. Cilj je Sinode –
kako je objasnio kardinal Lorenzo Baldisseri, glavni tajnik
Sinode – današnjem svijetu predložiti ljepotu i vrijednosti
obitelji, sadržane u navještaju Isusa Krista, koji rastaèe strah
i krijepi nadu".
Kao što je priopæilo Redovno vijeæe Sinode, u radu æe se
primjenjivati nova metodologija, kako bi se potaknulo življe
sudjelovanje sinodskih otaca. Bit æe uèinjeni potrebni koraci
– objasnio je kardinal Baldisseri – za donošenje normi ili za
eventualni preustroj Sinode. Zakljuèni dokumenti nisu
previðeni, jer je predstojeæa Sinoda prvi dio hoda koji æe se
okonèati 2015. godine, kad æe se na opæoj redovnoj Sinodi
od 4. do 25. listopada raspravljati na temu "Isus Krist
objavljuje otajstvo i zvanje obitelji".
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Crkva je majka
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 3. rujna 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
U prethodnim smo katehezama imali priliku više puta
istaknuti kako se ne postaje kršæaninom sam od sebe, to jest
vlastitim snagama, samostalno, niti se postaje kršæaninom u
laboratoriju, veæ se pojedinac raða i raste u vjeri unutar onog
velikog tijela koje je Crkva. U tome smislu Crkva je doista
majka, naša majka Crkva – lijep je to izraz: naša majka
Crkva – majka koja nam daje život u Kristu i koja nam daje
živjeti sa svom ostalom braæom u zajedništvu Duha Svetoga.
1. U tom svom majèinstvu Crkva ima za uzor Djevicu
Mariju, najljepši i najveæi uzor koji može postojati. To su
veæ prve kršæanske zajednice isticale a Drugi vatikanski
koncil na divan naèin izrazio (usp. konst. Lumen gentium,
63-64). Marijino je majèinstvo zacijelo jedincato,
jedinstveno, i ostvarilo se u punini vremenâ, kada je Djevica
rodila Božjeg Sina, zaèeta po Duhu Svetom. Ipak,
majèinstvo Crkve je u kontinuitetu s Marijinim, kao njegovo
produljenje u povijesti. Crkva, u plodnosti Duha Svetoga,
nastavlja raðati novu djecu u Kristu, uvijek u osluškivanju
Božje rijeèi i u pouèljivosti njegovu naumu ljubavi. Crkva je
majka. Isusovo roðenje u krilu Marijinu je uvod u raðanje
svakog kršæanina u krilu Crkve, jer je Krist prvoroðenac
meðu mnoštvom braæe (usp. Rim 8, 29) i naš prvi brat Isus je
roðen od Marije, on je uzor, a svi smo mi roðeni u Crkvi.
Razumijemo, stoga, kako je odnos koji povezuje Mariju i
Crkvu veoma dubok: gledajuæi Mariju, otkrivamo najljepše i
najnježnije lice Crkve; a gledajuæi Crkvu, raspoznajemo
Marijine uzvišene osobine. Mi kršæani nismo siroèad, imamo
mamu, imamo majku, a to je veliko! Nismo siroèad! Crkva
je majka, Marija je majka.
2. Crkva je naša majka jer nas je rodila u krštenju. Svaki put
kada krstimo neko dijete, ono postaje dijete Crkve, ulazi u
Crkvu. I od toga dana, poput brižne mame, pomaže nam rasti
u vjeri i pokazuje nam, snagom Božje rijeèi, put spasenja,
braneæi nas od zla.
Crkva je primila od Isusa dragocjeno blago evanðelja ne zato
da ga zadrži za sebe, veæ da ga velikodušno daje drugima,
kao što èini jedna mama. U toj službi evangelizacije na
poseban naèin izlazi na vidjelo majèinstvo Crkve, koja je,
poput majke, predana tome da svojoj djeci pruži duhovnu
hranu koja hrani kršæanski život i èini ga plodonosnim. Svi
smo, zato, pozvani prihvaæati umom i srcem Božju rijeè koju
Crkva svakodnevno dijeli, jer ta Rijeè ima sposobnost
promijeniti nas iznutra. Samo Božja rijeè ima tu sposobnost
da nas promijeni iznutra, iz naših najdubljih korijena. Božja
rijeè ima tu moæ. A tko nam daje Božju rijeè? Majka Crkva.
Ona nas od malih nogu hrani tom rijeèju, èitav nas život
hrani tom rijeèju, i to je veliko! Upravo nas majka Crkva
Božjom rijeèju mijenja iznutra. Božja rijeè koju nam daje
majka Crkva preobražava nas, ona èini da živimo ne po
tijelu, veæ po Duhu.
U svojoj majèinskoj brižnosti Crkva se trudi pokazati
vjernicima put kojim im valja iæi da bi živjeli životom
plodnim radošæu i mirom. Prosvijetljeni svjetlom evanðelja i
potpomognuti milošæu sakramenata, napose euharistije,
možemo stremiti i opredjeljivati se za dobro te hrabro i s
nadom prolaziti trenutke tame i najtrnovitije putove. Put
spasenja, kojim nas Crkva vodi i prati snagom evanðelja i uz
pomoæ sakramenata, daje nam sposobnost da se obranimo od
zla. Crkva ima hrabrost majke koja zna da mora braniti svoju
djecu od opasnosti koje dolaze od prisutnosti Sotone u
svijetu, da bi ih dovela do susreta s Isusom. Majka uvijek
brani djecu. Ta se obrana sastoji takoðer u poticanju na
budnost: bdjeti protiv prevare i zavoðenja zloga. Jer iako je
Bog pobijedio Sotonu, ovaj se uvijek vraæa sa svojim
napastima; to nam je poznato, svi smo napastovani, svi smo
bili i jesmo napastovani. Sotona dolazi "kao rièuæi lav" (1Pt
5, 8), kaže apostol Petar, i na nama je biti ne naivni, veæ
bdjeti i odupirati se stameni u vjeri. Opirati se s pomoæu
savjetâ majke Crkve, opirati se uz pomoæ majke Crkve, koja
kao dobra mama uvijek prati svoju djecu u teškim trenucima.
3. Dragi prijatelji, to je Crkva, to je Crkva koju svi volimo,
to je Crkva koju ja volim: majka koja ima na srcu dobro
svoje djece i koja je kadra dati život za njih. Ne smijemo
meðutim zaboraviti da Crkva nisu samo sveæenici, ili mi
biskupi, ne, to smo svi mi! Crkva smo svi mi! Slažete li se? I
mi smo djeca, ali i majke drugih kršæana. Svi mi krštenici,
muškarci i žene, zajedno smo Crkva. Koliko put u našem
životu ne dajemo svjedoèanstvo toga majèinstva Crkve, te
majèinske hrabrosti Crkve! Koliko smo puta strašljivi
kršæani! Povjerimo se stoga Mariji, da nas ona poput majke
našeg brata prvoroðenca, Isusa, uèi imati isti njezin
majèinski duh prema našoj braæi, sa iskrenom sposobnošæu
prihvaæanja, opraštanja i ulijevanja povjerenja i nade. A to je
ono što èini jedna mama.
Obzirnost u bratskom ispravljanju
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 7.
rujna 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Evanðelje ove nedjelje, preuzeto iz 18. poglavlja Matejeva
Evanðelja, predstavlja temu bratskog ispravljanja u zajednici
vjernikâ: to jest kako ja moram ispravljati drugog kršæanina
kada èini nešto što nije dobro. Isus nas uèi da ako mi moj
brat kršæanin nešto skrivi, ako me uvrijedi, moram se s njim
ophoditi s ljubavlju i, prije svega, osobno s njim razgovarati,
objasniti mu da ono što je rekao ili uèinio nije dobro. A ako
me brat ne posluša? Isus predlaže pristup koji se sastoji od
više koraka: najprije, vratiti se s dvojicom ili trojicom i s
njim razgovarati, da postane svjesniji svoje pogreške koju je
uèinio; ako, usprkos tome, ne prihvati opomenu, treba ga
reæi zajednici; a ako ne posluša ni zajednice, treba mu dati da
osjeti raskol i podjelu koju je on sâm izazvao, prekinuvši
zajedništvo s braæom u vjeri.
Etape toga puta pokazuju snagu koju Gospodin traži od
svoje zajednice u praæenju onoga koji pogriješi, kako ne bi
bio izgubljen. Treba prije svega izbjegavati "dizanje prašine"
i ogovaranje u zajednici – to je prvo, izbjegavati to – "idi i
pokaraj ga nasamo" (r. 15). To je stav osjetljivosti, mudrosti,
poniznosti, pažljivosti prema onome koji je pogriješio,
izbjegavajuæi rijeèi koje mogu raniti ili ubiti brata. Jer, kao
što znate, i rijeèi mogu ubiti! Kada ogovaram, kada izrièem
nepravednu kritiku, kada "gulim" brata jezikom, time ubijam
dobar glas drugoga. I rijeèi ubijaju. Pripazimo na to.
Istodobno ta diskretnost kojom s njim razgovaramo nasamo
ima za cilj da korenje grešnika ne bude uzaludno. To je
razgovor u èetiri oka, nitko ništa ne primjeæuje i sve
završava na tome. U svjetlu toga zahtjeva shvaæa se takoðer
slijedeæi niz postupaka, koji predviðaju ukljuèivanje nekih
svjedoka a zatim èak i zajednice. Svrha je pomoæi osobi da
postane svjesna uèinjenog i da je svojom pogreškom
uvrijedila ne samo pojedinca, veæ sve. Ali takoðer pomoæi
nama da se oslobodimo bijesa ili ljutnje, koji samo èine zlo:
10. rujna 2014. broj 36/2014
29
Prilog dokumenti
one ogorèenosti u srcu koja raða srditošæu i ljutnjom a koji
nas navode da vrijeðamo i napadamo drugoga. Jako je ružno
vidjeti kršæanina koji vrijeða i napada. To je ružno. Jesmo li
shvatili? Nema vrijeðanja! Vrijeðati nije kršæanski. Jeste li
shvatili! Vrijeðati nije kršæanski.
Zapravo, pred Bogom smo svi grešnici i potrebiti oproštenja.
Svi bez iznimke. Isus nam je rekao da ne sudimo. Bratsko
ispravljanje je aspekt ljubavi i zajedništva koji moraju
vladati u kršæanskoj zajednici, to je uzajamno služenje koje
možemo i moramo pružati jedni drugima. Ispravljati brata je
služenje i moguæe je i djelotvorno jedino ako se svaki prizna
grešnikom i potrebitim Gospodinova oproštenja. Ista savjest
koja mi pomaže prepoznati pogrešku drugoga, u prvom me
redu podsjeæa da sam i ja sâm toliko puta griješio i griješim.
Zbog toga smo na poèetku mise svaki put pozvani priznati se
grešnicima pred Gospodinom, izražavajuæi rijeèima i
gestama iskrenu skrušenost srca. I govorimo: "Smiluj mi se,
Gospodine. Grešnik sam! Priznajem, Svemoguæi Bože, svoje
grijehe". A ne kažemo: "Gospodine, smiluj se ovom ili onom
tu kraj mene, ili ovoj, koji su grešnici". Ne! "Smiluj se
meni!". Svi smo grešnici i svi trebamo Gospodinovo
oproštenje. Duh Sveti je taj koji govori našem duhu i daje
nam prepoznati naše grijehe u svjetlu Isusove rijeèi. Sâm
Isus poziva sve, svete i grešne, za svoj stol sabiruæi nas s
raskrižja putova, iz razlièitih životnih situacija (usp. Mt 22,
9-10). A meðu uvjetima koji su zajednièki svim sudionicima
euharistijskog slavlja, dva su temeljna, dva uvjeta za dobro
pohaðanje mise: svi smo grešnici i Bog svima daje svoje
milosrðe. To su dva uvjeta koja širom otvaraju vrata
plodonosnom sudjelovanju na misi. Moramo se uvijek toga
sjetiti prije nego poðemo bratu radi bratskog ispravljanja.
Tražimo sve to po zagovoru Blažene Djevice Marije, koju
æemo sutra slaviti na blagdan njezina Roðenja.
Nakon Angelusa
Draga braæo i sestre, posljednjih su dana uèinjeni znaèajni
koraci u traženju primirja u krajevima pogoðenim sukobom
u istoènoj Ukrajini, premda danas pristižu vijesti koje
zabrinjavaju. Ipak se nadam da æe oni donijeti olakšanje
stanovništvu i pridonijeti naporima oko uspostave trajnog
mira. Molimo da se, u logici susreta, zapoèeti dijalog nastavi
i donese oèekivani plod. Marijo, Kraljice mira, moli za nas.
Pridružujem se biskupima Lesota, koji su uputili apel za mir
u toj zemlji. Osuðujem svaki èin nasilja i molim Gospodina
da se u kraljevini Lesoto uspostavi mir u pravdi i bratstvu.
Ove nedjelje konvoj s tridesetak volontera talijanskog
Crvenog križa kreæe za Irak, u pokrajinu Dohuk, blizu
Erbila, gdje se nalaze deseci tisuæa iraèkih izbjeglica.
Izražavajuæi iskrenu zahvalnost za to velikodušno i
konkretno djelo i podjeljujem svoj blagoslov svima njima i
svim osobama koje nastoje na konkretan naèin pomoæi našoj
progonjenoj i potlaèenoj braæi. Bog vas blagoslovio!
[…]
I sjetite se sutra – kao što sam rekao – blagdana Roðenja
Marijina. Bio bi to njezin roðendan. A što se èini kada mama
slavi roðendan? Upuæuju joj se pozdravi, èestitke… Sjetite
se sutra, od ranoga jutra, pozdraviti od srca i svojim ustima
Gospu i reæi joj: "Èestitam!". I uputiti joj jednu
Zdravomarijo koja izvire iz srca sina i kæeri. Upamtite to
dobro!
Sve vas molim da molite za mene. Želim vam ugodnu
nedjelju i dobar tek!
30
10. rujna 2014. broj 36/2014
ika
Prilog prikazi
ika
Prilog prikazi
Krleža i Šeper – razmišljanje o životnom sutonu dvojice
velikana
Nova knjiga Danijela Mišèina u nakladi Glasa Koncila
U nakladi Glasa Koncila objavljena je nova knjiga Danijela
Mišèina "Poetika dviju usporednih smrti. Miroslav Krleža i
Franjo Šeper". Knjiga je nastala kao plod autorova
višegodišnjega znanstvenog rada te njegova istraživanja
rukopisnih ostavština Šepera i Krleže, s ciljem
rasvjetljavanja novih elemenata biografije i misli dvojice
nacionalnih velikana. Zanimljiva je podudarnost oèitovala
povezanost dvojice istaknutih intelektualca svojeg vremena.
Književnik Miroslav Krleža i umirovljeni prefekt
Kongregacije za nauk vjere kardinal Franjo Šeper bili su na
odru istoga dana, 4. sijeènja 1982., Krleža u palaèi
Akademije na Zrinjevcu, prekriven zastavom Saveza
komunista, a Šeper u zagrebaèkoj katedrali, pod zastavom
Svete Stolice. Ta je simbolika povod knjizi i poticaj
razmišljanju o životnom sutonu dvojice velikana i njihovu
odnosu prema umiranju i smrti. Oni se mogu promatrati u
povezanosti s bogatstvom Krležine književnosti s jedne, i
Šeperovih zapisa i korespondencije s druge strane. No,
dokumenti iz Krležine i Šeperove ostavštine (meðu kojima
se neki prvi put pojavljuju u javnosti) ukazuju na nekoliko
slojeva povezanosti pisca i kardinala, dodirne toèke njihovih
života, pa i meðusobno poštovanje. Mišèin ih nastoji
istodobno promatrati i kao osobe i kao paradigme.
Promišljani na takav naèin, ukorijenjeni u èitavu mrežu
zanimljivih preplitanja s drugim važnim suvremenicima, oni
izgledaju kao dva suèeljena, monumentalna spomenika istog
vremena. Autor im nastoji pristupiti prije svega s lica,
dotaknuti oèitovanja njihove ljudskosti, u kojoj se zrcale
titraji duha i duhovnosti. Ugled kojim su Krleža i Šeper za
života bili ovjenèani tek je posljedica tih skrivenih dubina
njihovih unutrašnjih svjetova. Ti svjetovi, njihova
približavanja i udaljenja tema su Mišèinova ogleda. Tekst,
pisan u skladu s najvišim standardima znanstvenog rada,
prati 40 slikovnih priloga, fotografija i rukopisne graðe, što
pridonosi dokumentarno-znanstvenoj relevantnosti knjige.
Daniel Mišèin roðen je 1975. u Zagrebu. Nakon završena
temeljnog studija filozofije i religijskih znanosti nastavlja
znanstveni razvoj magisterijem i doktoratom iz filozofije na
Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Od ak.
god. 1997./98. stalni je predavaè na tom fakultetu te
povremeni na nekoliko drugih visokoškolskih ustanova.
Predaje kolegije Metafizika, Estetika, Retorika te Rusija i
Zapad – komparativna fenomenologija religije. Zaposlen je u
Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike
Hrvatske. Objavio je tridesetak znanstvenih èlanaka u
domaæim i meðunarodnim èasopisima, uredivši i nekoliko
zbornika i knjiga drugih autora. Osim nekoliko
meðunarodnih projekata s podruèja svojega znanstvenog
interesa koje je osmislio i vodio, bio je scenaristom filma
Pisma Silviju (2002.), autorom adaptacije slavnoga
teodicejskog razgovora iz romana Braæa Karamazovi, u
režiji Božidara Oreškoviæa (2004.) te autorom HRT-ove
sedmodijelne dokumentarne serije U potrazi za svetim
(2010). Dosad je objavio sljedeæe knjige: U stih upisana
metafizika. Ontologija i transcendencija u djelu Silvija
Strahimira Kranjèeviæa (2004.), Temelji diplomacije Svete
Stolice (2006.), Skriveni svijet Silvija Strahimira
Kranjèeviæa. Silvijeva i Elina pisma (2008.) i U potrazi za
svetim. Svjetlo s Istoka i imanencija transcendencije (2011.).
(ika-it/kj)
"Franjevaèki naèin upravljanja vremenitim dobrima"
Pomagalo Generalnoga definitorija OFM za formaciju u
transparentnoj, solidarnoj i etièkoj uporabi vremenitih
dobara
Generalni definitorij Franjevaèkoga reda - OFM objavio je
dokument "Franjevaèki naèin upravljanja vremenitim
dobrima". Dokument je odgovor na Nalog 54. generalnoga
kapitula iz 2009. koji zahtijeva plan za poèetnu i trajnu
formaciju koji bi pouèio jedinice Reda u temama
transparentnosti, solidarnosti i etike što se tièe ekonomije.
"Pomagalo ima tri dijela. U prvom sažimamo evanðeoskofranjevaèki temelj uporabe ekonomskih dobara. To nam
može pomoæi u razluèivanju koje èinimo u drugom dijelu o
kriterijima za transparentnu, solidarnu i etièku uporabu naših
ekonomskih dobara. Treæi dio sadrži listiæe za osobno i
zajednièarsko razmišljanje prvih dvaju dijelova toga
pomagala. Razmišljanje i uzajamno dijeljenje koji mogu
dovesti Bratstvo da zauzme odluke da uèini kako bi naš život
mogao biti onaj "proroèki glas i živo svjedoèanstvo novosti
koja je Krist", o èemu je govorio papa Franjo u svojoj Poruci
generalnim ekonomima", istièe se u uvodu u dokument.
Cijeli dokument preveden na hrvatski jezik može se pronaæi
u pdf formatu na mrežnoj stranici Franjevaèke provincije
Presvetog Otkupitelja na poveznici:
http://www.franjevcisplit.hr/pdf/dokument_vremenita_dobra_14.pdf. (ika-fk/sp)
Prinos za bolje poznavanje teološkog opusa Josepha
Ratzingera
Knjiga s. Valerije Kovaè u nakladi Kršæanske sadašnjosti
Knjiga "Personalno-relacijska paradigma teologije Josepha
Ratzingera / Benedikta XVI." objavljena u nakladi
Kršæanske sadašnjosti je preraðena/prireðena doktorska
disertacija zagrebaèke teologinje s. Valerije Kovaè, a po
temi ona nije vezana samo za teologiju kao sustavno
promišljanje vjere, nego može biti inspirativna i za samo
življenje vjere, za otkrivanje životnoga poziva i smisla koji
iz nje proizlaze.
Ivan Karliæ za tu knjigu kaže da predstavlja izniman
doprinos hrvatskoj teološkoj javnosti za bolje poznavanje
teološkog opusa jednog od važnijih teologa XX. i XXI. st.
buduæi da autorica "marljivim znanstvenim istraživanjem i
profinjenom teološkom intuicijom u Ratzingerovu opusu
prepoznaje personalno-relacijsku misao kao temeljnu
paradigmu, neke vrste kljuè razumijevanja cjelokupne
njegove teologije" te knjizi, zbog njezine kvalitete, predviða
da æe postati "nezaobilazno i korisno polazište za daljnja
istraživanja unutar filozofsko-teološke misli jednog od
najveæih
katolièkih
(post)koncilskih
teologa,
J.
Ratzingera/Benedikta XVI.".
Ocjenjujuæi rad s. Marija Pehar kaže kako autorica
"pokazuje znanstvenu kompetenciju teološko-kritièkog
vrednovanja djela Jospeha Ratzingera, ne propuštajuæi
iznijeti i zapažene osobne osvrte i mišljenja.". Po njezinu
mišljenju, drugi važan doprinos ove knjige je u tome što
donosi važan sustavni pregled povijesno-teološkog razvoja
poimanja osobe, koji u takvome preglednom opsegu na
hrvatskom jeziku do sada nije izraðen.
Ivan Antunoviæ autorièinu znanstvenu zrelost vidi u dva
aspekta: u njezinoj sposobnosti da opširnu graðu primarne i
sekundarne literature dovode u sustavan poredak te u
njezinoj interpretaciji Ratzingerove misli i djela. (ika-sp)
10. rujna 2014. broj 36/2014
31
Prilog prikazi
Svaki dan u zrcalu Božje rijeèi
Knjiga fra Bone Zvonimira Šagija u izdanju Kršæanske
sadašnjosti
Nakon knjige nedjeljnih i blagdanskih homilija "Rijeè Božja
u promišljanju trenutka", objavljene 2009. godine, poznati
varaždinski kapucin o. Bono Zvonimir Šagi knjigom "Svaki
dan u zrcalu Božje rijeèi. Svagdanje homilije" u izdanju
Kršæanske sadašnjosti zaokružuje svoj homiletski krug
nuðajuæi svoja razmišljanja za svaki dan u liturgijskoj godini.
Te su homilije osobno proživljene i osobno izgovorene u
župnoj zajednici u varaždinskoj kapucinskoj crkvi Sv.
Nikole i odraz su konkretnoga trenutka i mjesta, ali odišu i
univerzalnošæu.
Prema vlastitom iskazu, o. Bono Šagi je od svoje prve mise
pa sve do današnjega dana svakodnevno i bez prekida
propovijedao pa te kratke misli s jedne strane svjedoèe o
zauzetosti, gotovo strastvenosti u naviještanju evanðelja, a s
druge strane svjedoèe o vremenu, osobnim i zajednièarskim
temama koje su se nametale same od sebe – uvijek, dakako,
u sukladnosti sa svetopisamskim tekstovima.
Knjiga svagdanjih homilija æe izvrsno moæi poslužiti
današnjim propovjednicima, ali i vjernicima koji sudjeluju
na misnim slavljima, zatim liturgijskim i biblijskim grupama
kao i vjernicima koji su zbog životnih okolnosti prisiljeni
izostajati sa svakodnevnih misa. (ika-mp/sp)
Misijski kalendar za 2015. godinu
Nacionalna uprava Papinskih misijskih djela objavila je
katolièki misijski kalendar za 2015. godinu s 12 listova.
Kalendarom se želi kroz cijelu godinu podržavati vjernièku
misijsku usmjerenost i crkvenu univerzalnost. Posebno su
oznaèeni dani pojedinih misijskih proslava i spomendani
zaštitnika misija.
Na stranicama su po mjesecima prigodne fotografije i
misijske nakane tog mjeseca. Na posljednjoj stranici je karta
s popisom svih hrvatskih misionara i misionarki po
zemljama i kontinentima.
Kupnjom misijskog kalendara pomaže se djelovanje naših
misionara i misionarki.
Dimenzije kalendara su 22 cm x 34 cm. Cijena je 8 kn.
Narudžbe se primaju na adresi: Nacionalni misijski ured,
Nova Ves 4, 10000 Zagreb, tel. 01/4669-253, e-mail:
[email protected]
32
10. rujna 2014. broj 36/2014
ika
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
396 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content