close

Enter

Log in using OpenID

2012. 20/3-4 - Hrvatska Veterinarska Komora

embedDownload
HRVATSKI
VETERINARSKI
VJESNIK
UDK 619
HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA
• ZAPISNIK REDOVITE GODIŠNJE SKUPŠTINE HVK . 3
• ZAPISNIK NADZORNOG ODBORA HVK........................ 6
• FINANCIJSKO POSLOVANJE HVK 1. 1. – 31. 12. 2011....7
• PLAN FINANCIJSKOGA POSLOVANJA HVK ZA 2012.
GODINU......................................................................................... 8
• KODEKS DOBRE VETERINARSKE PRAKSE................. 9
• KODEKS VETERINARSKE ETIKE ...................................16
• PRAVILNIK O RADU STRUČNIH ODJELA HVK .........20
• PRAVILNIK O IZDAVAČKOJ DJELATNOSTI .................23
• PRAVILNIK O NAGRADAMA HVK ..................................24
• PETI HRVATSKI VETERINARSKI KONGRES - PRVA
OBAVIJEST ..................................................................................26
• PREDLAGANJE KANDIDATA ZA NAGRADE HVK ......28
• FOB - UPLATE ........................................................................29
• POPIS NOVIH ČLANOVA HVK (ožujak - travanj)......29
VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU
• DIPLOMIRALI – MAGISTRIRALI – DOKTORIRALI
NA VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU
ožujak 2012. - svibanj 2012. ...............................................31
HRVATSKI VETERINARSKI INSTITUT
• 65 GODINA VETERINARSKOGA ZAVODA RIJEKA ...32
• PREDSTAVLJAMO: Prof. dr. sc. BORIS ANTUNOVIĆ, dr.
med. vet. ......................................................................................36
ISSN 1330-2124
• PREDSTAVLJEN SVEUČILIŠNI UDŽBENIK
“VETERINARSKA KLINIČKA IMUNOLOGIJA”.................40
• “DOBRA VETERINARSKA PRAKSA U PČELINJAKU”
PREDSTAVLJENA NA VETERINARSKOME FAKULTETU
U ZAGREBU ................................................................................41
• NOVOSTI IZ STRANE LITERATURE ..............................43
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
• PFIZEROVA RADIONICA O C.I.D.R.-u ............................45
• 8. MEĐUNARODNI GOSPODARSKO-ZNANSTVENI
SKUP O RIBARSTVU ..............................................................45
• 4th EUROPEAN SYMPOSIUM OF PORCINE HEALTH
MANAGEMENT (ESPHM) U BELGIJI .................................46
• REGIONALNI PERADARSKI SIMPOZIJ MSD ANIMAL
HEALTH........................................................................................47
• I. SIMPOZIJ VETERINARA VELIKE I MALE PRAKSE
BOSNE I HERCEGOVINE.......................................................47
• XIX. MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE
“KRMIVA 2012.”.........................................................................48
• MEĐUNARODNI KONGRES - EUROPSKI KONGRES O
LEPTOSPIROZI – EUROLEPTO 2012...............................49
IN MEMORIAM
• Tomislav Kolar, dr. med. vet..............................................51
• dr. sc. Vlatko Ivoš ..................................................................51
EX LIBRIS
• PREDSTAVLJENA KNJIGA “POVIJEST VETERINARSTVA”
• KALENDAR VETERINARSKIH SKUPOVA I SAJMOVA ..52
prof. dr. sc. VESNE VUČEVAC BAJT.....................................39
• BESPLATNI OGLASI .............................................................52
ZAGREB, 2012. 20/3-4
HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA
HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK
Kroatischer Veterinärmedizinscher Anzeiger
Croatian Veterinary Report
OGLAŠAVANJE U HRVATSKOME
VETERINARSKOME VJESNIKU
Hrvat. vet. vjesn. - Hrvat. vet. komora
Izlazi 4 puta godišnje
Izdavač
Herausgeber
Publisher
Hrvatska veterinarska komora
Kroatische Tierärztekammer
Croatian Veterinary Association/Chamber
Heinzelova 55, 10000 Zagreb
R. Hrvatska
tel./faks 01/2441-021; 2441-009; 2440-317
e-mail: [email protected]
WWW-stranica: http://www.hvk.hr
matični br. 3255034
ž.r. 2360000-1101250492
Glavni urednik
Haupredakteur
Editor-in-Chief
Dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.
Gornjodravska obala 96, 31000 Osijek
Mob.: 098/9812-797, faks: 031/497-430
e-mail: [email protected]
Uredništvo
Redaktion
Editorial Board
Dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet
Dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet
Prof. dr. sc. Darko Gereš, dr. med. vet
Damir Skok, dr. med. vet
Korektura
Andreja Orić, prof.
Tisak
Druck
Printed by
Gradska tiskara Osijek d. d., Osijek,
J.J. Strossmayera 337, tel.031/310-200,
faks: 378-712; e-mail: [email protected]
Naklada
Auflage
Number of Copies
Printed
2.600 primjeraka
Članovi HVK dobivaju časopis besplatno = Für Kammer-mitglieder
kostenlos = The Croatian Veterinary Association members receive
the journal free of charge
Godišnja pretplata = Jahresabonnement = Annual subscription - 100
kn - ž.r. 2360000-1101250492 Zagrebačka banka d. d. Zagreb poziv
na br. 02 200-1 . Inozemna pretplata s poštarinom = Im Ausland
Jahre-sabonnement = Abroad, annual subscription - 40 eura
Potpisani autori priloga sami odgovaraju za svoje stavove i iskazana mišljenja = Die unterzeichneten Autoren der Beiträge sind
für eigene Stellungnahmen und vorgetragene Meinungen selbst
verantwortlich = The signed authors bear the sole responsibility
for their points of view and presented opinions
Hrvatski veterinarski vjesnik izlazi kontinuirano već 20 godina s trenutnom nakladom od 2.600
primjeraka. Dobivaju ga članovi Hrvatske veterinarske komore (HVK) besplatno na svoju kućnu adresu.
Članstvo u Komori obvezatno je za sve veterinare
koji obavljaju poslove veterinarske djelatnosti na
području Republike Hrvatske. Članstvo u Komori
dobrovoljno je za veterinare koji ne obavljaju veterinarsku djelatnost neposredno, koji obavljaju
djelatnost izvan Republike Hrvatske, umirovljene
veterinare i nezaposlene veterinare, veterinarske
tehničare te veterinare iz inozemstva s prebivalištem
ili bez prebivališta na području Republike Hrvatske.
Odnedavna su članovi HVK djelatnici Veterinarskoga
fakulteta u Zagrebu i Hrvatskoga veterinarskoga instituta.
Ako nabrojena čitalačka publika djelomično ili
potpuno čini Vaše ciljno tržište, pozivamo Vas da kao
jedan od načina promidžbe svojih proizvoda, usluga
ili svoje tvrtke odaberete oglašavanje u Hrvatskome
veterinarskome vjesniku.
Cjenik oglašavanja u HVV-u:
Crno-bijeli oglasi: 1/1 stranica 1.600,00 kn; ½
stranice 800,00 kn; ¼ stranice 400,00 kn
Oglasi u boji: 1/1 stranica 2.800,00 kn; ½ stranice
1.400,00 kn; ¼ stranice 700,00 kn.
Oglas u boji – korice: prednja strana ½ 5.000,00
kn; 1/1 unutarnja strana (prednja ili stražnja) –
3.200,00 kn; 1/1 stražnja strana – 4.000,00 kn.
U spomenute cijene nije uključen PDV.
Ako oglašavate VMP, oglašavanje mora biti u skladu sa Zakonom o veterinarskomedicinskim proizvodima (NN, 84/08) i Pravilnikom o oglašavanju veterinarskomedicinskih proizvoda (NN, 146/09). Predračun za
oglas ispostavit će Vam Ured stručne službe HVK te
Vas molim da uz oglas pošaljete sve podatke o svojoj
tvrtki nužne za R1 račun (naziv tvrtke, OIB, adresa).
Za sve dodatne informacije upite pošaljite na e-poštu:
[email protected]
Zahvaljujemo svim dosadašnjim kao i budućim
oglašivačima koji će, vjerujem, pronaći interes za
oglašavanje u najtiražnijem veterinarskom časopisu.
UPUTE SURADNICIMA HVV-a
Hrvatski veterinarski vjesnik objavljivat će članke vezane uz redovite rubrike u časopisu, a iznimno i za druge teme nakon
odluke Uredništva. Potpisani autori tekstova sami odgovaraju za svoje stavove, iskazana mišljenja i objavljene fotografije. U rubrici “In memoriam” navesti za preminule samo podatke o rođenju, školovanju, profesionalnoj karijeri i hobiju, bez subjektivnih
rečenica. Tekstove je potrebno poslati u programu MS Word, font 12, prored 1, 5, a fotografije u JPG formatu minimalne rezolucije
300 dpi. Glavni urednik može od autora zahtijevati da izmijeni tekst ili ga može odbiti objaviti. Tekstove možete dostavljati i pod
pseudonimom, ali glavni urednik mora imati informaciju o indentitetu autora teksta. Glavni će urednik u svome radu poštivati
pravila novinarske struke, a osobito načela istine i prava javnosti da prilikom objavljivanja sazna točne i potpune informacije
iz poznatoga izvora. Prilikom predočavanja tekstova javnosti poštivat će načelo privatnosti te će sprječavati uvrede i klevete.
Radi lakšega kontakta molim autore da uz poslani tekst navedu broj telefona. Sve tekstove možete slati na faks: 031/497-430
ili e-poštu: [email protected] Materijal možete dostaviti i na CD-u na adresu: Ivan Križek, Gornjodravska obala 96, 31000
Osijek. Poslani materijal ne vraćamo.
2
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA
ZAPISNIK REDOVITE GODIŠNJE SKUPŠTINE HVK
Broj: 210/2012
Zagreb, 24. travnja 2012.
U skladu s odredbama članka 43. Statuta Hrvatske
veterinarske komore, dopisom HVK broj 146/2012 od 6.
travnja 2012. predsjednik HVK sazvao je Redovitu godišnju skupštinu HVK koja je održana 24. travnja 2012.
godine u Velikoj predavaonici Veterinarskoga fakulteta,
Heinzelova 55, Zagreb, s početkom u 11 sati te je predložen sljedeći dnevni red:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
-
13.
Otvaranje Skupštine
Izbor Radnoga predsjedništva, zapisničara i Verifikacijskoga povjerenstva
Izvješće predsjednika o radu HVK u 2011. godini
Izvješće Nadzornoga odbora HVK
Izvješće o financijskom poslovanju HVK u 2011. i
plan za 2012. godinu
Rasprava o izvješćima
Donošenje Kodeksa dobre veterinarske prakse
Donošenje Kodeksa veterinarske etike
Donošenje Pravilnika o nagradama HVK
Donošenje Pravilnika o izdavačkoj djelatnosti
Donošenje Pravilnika o radu stručnih odjela
Ostali prijedlozi i odluke:
potvrđivanje člana Izvršnoga odbora imenovanoga
od ministra poljoprivrede
Skupština Podružnice Osijek Skupštini Komore
predlaže novoga člana Odbora za stručno usavršavanje.
Razno.
1. točka: Otvaranje Skupštine
Predsjednik HVK dr. sc. Saša Legen pozdravlja nazočne delegate i goste, dekana prof. dr. sc. Tomislava Dobranića, predsjednika HVD-a prof. dr. sc. Alberta Marinculića i predstavnika Uprave veterinarstva dr. sc. Nikšu
Barišića te predlaže tijela Skupštine.
2. točka: Izbor Radnoga predsjedništva, zapisničara i
Verifikacijskoga povjerenstva
Radno predsjedništvo: predsjednik Aldo Kursar, članovi: Josip Križanić, Dragutin Štetner, Danimir Kolman
i Igor Vukelić, zapisničarka Alka Sasunić, ovjerovitelji:
Krunoslav Rukavec i Miljenko Cmrečak, Verifikacijsko
povjerenstvo: Ivica Vujević, Ante Šarić i Branko Lužaić.
Prijedlozi su jednoglasno prihvaćeni.
Prof. dr. sc. Tomislav Dobranić u svoje ime i u ime
djelatnika pozdravio je nazočne i izrazio zadovoljstvo
preseljenjem HVK u prostorije Veterinarskoga fakulteta
te održavanjem Godišnje skupštine HVK u Velikoj dvorani Fakulteta. Također je napomenuo kako je nakon
preseljenja Uprave veterinarstva u Planinsku ulicu cijela struka okupljena oko matice – Veterinarskoga fakulteta, izrazivši nadu da će i to pridonijeti jedinstvu
struke. Na kraju je Skupštini zaželio uspješan rad.
Prof. dr. sc. Albert Marinculić pozdravio je nazočne u
svoje ime i u ime Hrvatskoga veterinarskog društva. Hrvatsko veterinarsko društvo ima svoje pozitivne i negativne trenutke, ali se uvijek ponovno rađa. Izrazio je zadovoljstvo učlanjenjem djelatnika Veterinarskoga fakulteta
u HVK. Osvrnuo se na tešku situaciju u veterinarstvu u
našoj zemlji, ali i u inozemstvu. Pozvao je na zajedništvo
veterinarske struke i zaželio Skupštini uspješan rad.
U ime Uprave veterinarstva i ravnateljice dr. sc. Mirjane Mataušić Pišl, koja je bila spriječena prisustvovati
Skupštini, nazočne je pozdravio Nikša Barišić, dr. med.
vet.. Rekao je da vjeruje u duboku povezanost stupova
veterinarske struke, a to su Hrvatska veterinarska komora, Veterinarski fakultet, Uprava veterinarstva i Hrvatski
veterinarski institut.
Verifikacijsko povjerenstvo utvrdilo je da od 61 člana Skupštini nazoči 45 članova, odnosno da Skupština
ima kvorum te da može zasjedati i donositi odluke.
Nakon toga pročitan je dnevni red, koji je jednoglasno prihvaćen.
3. Izvješće predsjednika o radu HVK u 2011. godini
Dr. sc. Saša Legen rekao je da Redovita godišnja
skupština pruža priliku svakome, a posebice Izvršnome
odboru na čelu s predsjednikom, da progovori o aktivnostima u protekloj godini u skladu s povjerenim mu
zadatcima, isto tako da odgovori na sva konstruktivna
pitanja članova Skupštine bez obzira na to je li riječ
o organizacijskoj, financijskoj, moralnoj ili bilo kakvoj
drugoj nejasnoći, da sasluša konstruktivne prijedloge,
koji, ako ih Izvršni odbor takvima procijeni, mogu biti
dobra vodilja u budućem radu.
Predsjednik HVK, Izvršni odbor i članovi ostalih
odbora biraju se na način određen Statutom, dakle na
demokratski način. Ni u kojem segmentu HVK nema
prostora za postavljanje ljudi po svom izboru. Izabrane
osobe sposobne su, a suradnja s članovima Izvršnoga i
ostalih odbora bila je veoma dobra.
3
Posebno se osvrnuo na suradnju s članovima Izvršnoga odbora te je istaknuo kako su članovi iz Zagreba,
ali i članovi iz ostalih dijelova Hrvatske, više ili manje
udaljenih od Zagreba, uvijek bili spremni doći na sastanke Izvršnoga odbora te konstruktivno sudjelovati
u višesatnom radu. Nerijetka različitost u razmišljanju
prilikom donošenja nekih odluka te sposobnost prepoznavanja i prihvaćanja mišljenja onoga drugog ili modifikacija vlastitoga mišljenja kvalitete su kojom su se
odlikovale sjednice i donošenje odluka.
Nakon Izborne skupštine održane su utemeljiteljske sjednice svih odbora – Stručnoga odbora, Odbora
za stručno usavršavanje, Odbora za veterinarsku etiku,
Odbora za stručni nadzor nad radom veterinara, Gospodarstvenoga odbora, Odbora za međunarodnu suradnju,
Nadzornoga odbora, Izdavačkoga odbora te dvaju sudova, Časnoga suda i Visokoga časnog suda. Članovi spomenutih odbora izabrani su na Izbornoj skupštini HVK
održanoj 25. siječnja 2011. godine, a na utemeljiteljskim
sjednicama odbora izabrani su predsjednici odbora.
U skladu sa spomenutim aktivnostima tijekom 2011.
godine predsjednici podružnica, odnosno Izvršni odbor,
održali su osam sjednica. Pregledom zapisnika s održanih sjednica uočava se da su, uz ostale, višekratno obrađivane sljedeće teme: Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o visini pristojbi i naknada za službene
kontrole, veterinarski pregledi gospodarstava i raspisivanje natječaja za obavljanje službenih kontrola na
epizootiološkim jedinicama koje su u nadležnosti ovlaštenih veterinarskih organizacija koje nisu pokrenule
postupak akreditacije u skladu s normom ISO 17020 u
propisanom roku te određivanje najnižih cijena pojedinih veterinarskih usluga u skladu sa Statutom HVK.
Osim spomenutoga održano je 19 sastanaka s ministrom poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja, državnim tajnikom, ravnateljicom Uprave za veterinarstvo,
ravnateljem Uprave za veterinarske inspekcije, Hrvatskom akreditacijskom agencijom, ravnateljicom Zavoda
“Ruđer Bošković”, ministrom znanosti, Hrvatskom gospodarskom komorom itd.
U okviru međunarodne suradnje treba izdvojiti posjet Austrijskoj veterinarskoj komori, podružnici
Štajerska (susret je održan u Leibnitzu), posjet Srpske
veterinarske komore našoj komori, posjet delegacije
HVK Mađarskoj veterinarskoj komori, posjet Austrijskoj
veterinarskoj komori u Beču, zajednički posjet HVK i
predstavnika Uprave za veterinarske inspekcije Veterinarskome uredu u Grazu. Predsjednik Odbora za međunarodnu suradnju prof. Marinculić bio je u Palermu i na
Redovitoj godišnjoj skupštini FVE-a u Bruxellesu.
U listopadu prošle godine u Solarisu su održani Veterinarski dani.
Tijekom godine potpisan je sporazum između HVK i
Veterinarskoga fakulteta o najmu bivše Ambulantne klinike. Prostor je građevinski uređen i opremljen, kupljen
je novi namještaj i informatička oprema te je Hrvatska
veterinarska komora od 1. listopada 2011. smještena u
tom prostoru.
4
U srpnju prošle godine HVK je u svoj rad implementirao sustav upravljanja kvalitetom u skladu s normom
ISO 9001 te je dobio certifikat ovlaštene certifikacijske
ustanove.
U skladu sa Zakonom o veterinarstvu i Pravilnikom
o uvjetima o postupku izdavanja, produljivanja i oduzimanja dozvole za rad veterinara – licencije HVK je tijekom 2011. godine izdao 188 licencija te je na zahtjev
članova produljio 93 licencije. Od spomenutoga broja
izdanih licencija 138 licencija izdano je djelatnicima
Veterinarskoga fakulteta.
Tijekom 2011. godine u HVK je upisano 186 novih
članova.
U suradnji s Veterinarskim fakultetom, Hrvatskim
veterinarskim institutom i Ministarstvom poljoprivrede,
ribarstva i ruralnoga razvoja, proizvođačima i distributerima lijekova te ostalim pravnim subjektima HVK je
organizirao 23 edukacijska tečaja iz različitih područja
veterinarske medicine. Ostalih, neformalnih događanja bilo je barem koliko i nabrojenih, ali oni nisu tema
Skupštine.
Nakon izvješća o aktivnostima u prethodnoj godini predsjednik je dio vremena posvetio aktivnostima
u tekućoj godini i ubuduće. Osvrnuo se na smanjenje
broja stoke istaknuvši da je 2002. godine bilo 65.000
gospodarstava koja su predavala mlijeko, a sada ih je
14.500. U zadnjih 15 godina uvezeno je u RH 150.000
rasplodnih junica jer je planirano da imamo 450.000
mliječnih goveda, a danas ih u Republici Hrvatskoj ima
manje od 200.000.
Godišnje se uvozi 70.000 tovnih goveda različitih
dobnih kategorija, npr. od 2004. do 2008. na jedno domaće tele uveze se 2,5 teleta.
Ništa bolje nije ni u svinjogojskoj proizvodnji. Prije
nekoliko godina u RH proizvodilo se oko 2,5 milijuna
tovljenika, a danas ih je svega oko 1,5 milijun.
Uz 300.000 nezaposlenih u RH te veliki broj umirovljenika s malim mirovinama ne može se govoriti o standardu koji bi osiguravao dobre prihode ni u segmentu
kućnih ljubimaca.
S obzirom na sve to veterinarske organizacije uglavnom su usmjerene na sredstva iz državnoga proračuna
po osnovi financiranja mjera propisanih Naredbom i
obavljanja službenih kontrola. Udio je sredstava za financiranje naređenih mjera u ukupnim prihodima veterinarskih organizacija između 30 i 70 %. Država postaje
sve veći kupac veterinarskih usluga, disperzija rizika
smanjuje se, a za nekoliko će se godina razne naređene
mjere dodatno smanjiti dobivanjem statusa zemlje slobodne od pojedinih bolesti.
Zbog neracionalnoga i prevelikoga zapošljavanja
službenih veterinara smanjuje se opseg poslova ovlaštenim veterinarskim organizacijama. Od nove godine
smanjena je učestalost službenih kontrola ovlaštenih
veterinarskih organizacija u subjektima koji posluju s
hranom, a učestalost službenih kontrola koje provode
službeni veterinari kod istih subjekata povećala se. To je
naša realnost i na nju možemo utjecati isključivo razgo-
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
varajući s predstavnicima nadležnoga tijela i upoznajući ih s poteškoćama s kojima se kao struka suočavamo.
S druge strane uspjeh naših razgovora i aktivnosti ovisi
isključivo o tom koliko će nadležno tijelo biti osjetljivo
i prepoznati te poteškoće.
Suradnja između HVK i Veterinarskoga fakulteta izvrsna je i predsjednik HVK ponovno ističe izvanrednu
kooperabilnost dekana u svim dogovorima.
Suradnja s nadležnim tijelom veoma je dobra, samo
je pitanje koliko određeni ljudi utječu na one koji se
nalaze na određenim pozicijama.
Suradnja s Hrvatskim veterinarskim institutom u
najmanju je ruku vrlo dobra.
U tijeku je izrada nomenklature veterinarskih usluga – taj je zadatak dobio Gospodarstveni odbor. Organizirali su stručno povjerenstvo s nekoliko članova, koji,
svaki u svom segmentu, mora dati podatke s terena.
Čeka se i očitovanje odvjetnika o mogućnosti određivanja minimalnih cijena u odnosu prema Zakonu o zaštiti
tržišnoga natjecanja.
4. točka: Izvješće Nadzornoga odbora
U prilogu.
Izvješće je jednoglasno usvojeno.
5. točka: Financijsko izvješće
U prilogu.
Izvješće je jednoglasno usvojeno.
6. točka: Rasprava o izvješćima
7. točka: Donošenje Kodeksa dobre veterinarske prakse
Tajnik HVK dr. sc. Anđelko Gašpar izvijestio je članove Skupštine da je, s obzirom na nove odredbe Statuta
HVK i Zakona o veterinarstvu, Komora dobila neke nove
poslove te je Stručna služba s nadležnim odborima
izradila gotovo sve prijedloge novih akata. Jedan dio
akata bio je na Izvršnome odboru, koji ih prosljeđuje
Skupštini.
Prvi je među njima Kodeks dobre veterinarske prakse, koji je sastavio Odbor za nadzor nad stručnim radom
veterinara, a sadrži smjernice Kodeksa FVE-a i OIE-a.
U postupku donošenja prijedlog Kodeksa poslan je na
očitovanje svim veterinarskim organizacijama, Upravi
za veterinarstvo, Veterinarskome fakultetu i Hrvatskome veterinarskom institutu.
O prispjelim primjedbama i prijedlozima raspravljalo se te je sastavljen konačni prijedlog Kodeksa koji je
odobren na Izvršnom odboru i proslijeđen ovoj skupštini na prihvaćanje.
O Kodeksu se glasovalo i članovi Skupštine jednoglasno su ga prihvatili.
8. točka: Donošenje Kodeksa veterinarske etike
U uvodnom izlaganju dr. sc. Anđelko Gašpar istaknuo
je da je Odbor za veterinarsku etiku sastavio Kodeks veterinarske etike koji sadrži opća i temeljna načela rada
veterinara, određuje odnose između struke i veterinara,
definira odnos veterinara prema životinjama, njihovim
posjednicima, odnosno vlasnicima te definira njihove
međusobne odgovornosti.
O Kodeksu se glasovalo i članovi Skupštine jednoglasno su ga prihvatili.
9. točka: Donošenje Pravilnika o nagradama HVK
U uvodnom izlaganju dr. sc. Anđelko Gašpar istaknuo
je da su u Pravilnik o dodjeli nagrada HVK unesene neznatne promjene: umjesto Odbora za nagrade predsjednik HVK imenovat će Povjerenstvo za nagrade, čime će se
postupak donošenja odluke o nagradama pojednostavniti. Izvršni odbor prihvatio je prijedlog Pravilnika.
O Pravilniku se glasovalo te je jednoglasno prihvaćen.
10. točka: Donošenje Pravilnika o izdavačkoj djelatnosti
U uvodnom izlaganju dr. sc. Anđelko Gašpar istaknuo
je da je Pravilnik o izdavačkoj djelatnosti usklađen s
odredbama novoga Statuta te da je neznatno promijenjen u odnosu prema prijašnjemu. Izvršni odbor prihvatio je prijedlog Pravilnika.
O Pravilniku se glasovalo te je jednoglasno prihvaćen.
11. točka: Donošenje Pravilnika o radu stručnih odjela
U uvodnom izlaganju dr. sc. Anđelko Gašpar istaknuo
je da je Pravilnik o radu stručnih odbora HVK usklađen s
odredbama novoga Statuta te su promjene neznatne u
odnosu prema prijašnjemu Pravilniku. Prijedlog Pravilnika prihvatio je Izvršni odbor.
O Pravilniku se glasovalo te je jednoglasno prihvaćen.
12. točka: Ostali prijedlozi i odluke
Dr. sc. Anđelko Gašpar iznio je dva prijedloga.
Prvi je potvrđivanje predstavnika Ministarstva poljoprivrede kao člana Izvršnoga odbora. U skladu s
odredbama Statuta uz ostale članove u Izvršni odbor
ministar imenuje dva predstavnika Ministarstva poljoprivrede. Nedavno je promijenjen ustroj Ministarstva,
od dviju uprava nadležnih za veterinarstvo ustrojena je
jedna Uprava za veterinarstvo, promijenile su se osobe
na određenim položajima te je HVK poslao dopis ministru da u skladu sa spomenutim odredbama Statuta imenuje članovima Izvršnoga odbora predstavnike
Ministarstva. Ministar je poslao dopis kojim se umjesto
dosadašnjih dvaju članova (mr. Sanja Šeparović i mr.
Gordan Jerbića) imenuje dr. sc. Mirjana Mataušić Pišl.
O prijedlogu se glasovalo te je jednoglasno prihvaćen.
Drugi je prijedlog da Podružnica Osijek do sljedeće Skupštine izabere, odnosno predloži novoga člana
Odjela za stručno usavršavanje na mjesto pokojnoga
kolege Rore.
O prijedlogu se glasovalo te je jednoglasno prihvaćen.
Zapisničarka:
Alka Sasunić
Ovjerovitelji zapisnika:
Krunoslav Rukavec
Miljenko Cmrečak
5
ZAPISNIK NADZORNOGA ODBORA HVK
Broj: 164/2012
Zagreb, 23. travnja 2012.
ZAPISNIK
Dana 23. travnja 2012. članovi Nadzornoga odbora HVK,
mr. Ante Modrić, dr. med. vet., Brankica Capek, dr. med.
vet., i mr. sc. Žarko Benčić, dr. med. vet., obavili su nadzor
primjene Statuta i drugih općih akata Hrvatske veterinarske komore, nadzor materijalnoga i financijskoga
poslovanja Komore za 2010. i 2011. godinu.
Nadzorom je utvrđeno:
• poslovi Hrvatske veterinarske komore obavljaju se u
skladu s odredbama Zakona o veterinarstvu, Statutom
HVK i drugim općim aktima Komore;
• izvršen je godišnji popis imovine HVK na dan 31. prosinca 2010. i 31. prosinca 2011. godine, o čemu postoji zapisnik Povjerenstva za popis;
roku podmirene;
• svi obrasci, odnosno izvještaji po periodičnim obračunima i izvještaj o godišnjem obračunu uredno su
ispunjeni i dostavljeni nadležnim institucijama u zakonskom roku;
• na temelju spomenute dokumentacije sastavljen je
godišnji obračun HVK za 2010. godinu, prema kojem su u 2010. godini ostvareni prihodi u iznosu od
1,376.627,05 kn. Ostvareni rashodi u 2010. godini
iznosili su 1,355.041,60 kn, odnosno po konačnom
obračunu ostvaren je višak prihoda nad rashodima u
iznosu od 21.585,45 kn, koji je upotrijebljen za nastavak poslovanja u 2011. godini. Također, sastavljen
je godišnji obračun HVK za 2011. godinu, prema kojem su u 2011. godini ostvareni prihodi u iznosu od
1,418.949,79 kn. Ostvareni rashodi u 2011. godini
iznosili su 1,395.689,99 kn, odnosno po konačnom
obračunu ostvaren je višak prihoda nad rashodima u
iznosu od 23.259,80 kn.
• za sve usluge HVK tijekom 2010. godine ispostavljeno je 559 izlaznih računa R-1, koji su potpisani od
tajnika ili predsjednika HVK;
• Nadzorni odbor predlaže Skupštini HVK da donese
odluku o uporabi spomenutoga viška prihoda 2011.
godini u iznosu od 23.259,80 kn za nastavak poslovanja Komore u 2012. godini.
• za sve usluge HVK tijekom 2011. godine ispostavljena su 524 izlazna računa R-1, koja su potpisana od
tajnika ili predsjednika HVK;
predsjednik Nadzornoga odbora
mr. Ante Modrić, dr. med. vet.
• za sve nabave HVK tijekom 2010. godine zaprimljeno
je 187 ulaznih računa (R-1 ili R). Svi su računi odobreni i potpisani od tajnika ili predsjednika HVK te
plaćeni u zakonskom roku;
Dostaviti:
1. Skupštini HVK
2. Pismohrani.
• za sve nabave HVK tijekom 2011. godine zaprimljen
je 171 ulazni račun (R-1 ili R). Svi su računi odobreni
i potpisani od tajnika ili predsjednika HVK te plaćeni
u zakonskom roku;
• za sve uplate i isplate preko blagajne HVK postoji dokumentacija (uplatnice – isplatnice), koja je također
potpisana od tajnika ili predsjednika HVK;
• financijsko poslovanje – platni promet vodi se preko žiroračuna otvorenoga kod Zagrebačke banke,
Unikredit Group Zagreb, o čemu postoji uredna dokumentacija za 2010. (izvadci Banke od 1 do 298) i
2011. godinu (izvadci Banke od 1 do 283);
• sve obveze HVK prema nadležnim institucijama RH
(doprinosi, porez i prirez) uredno su i u zakonskom
6
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
FINANCIJSKO POSLOVANJE HVK 1. 1. – 31. 12. 2011.
2011.
2010.
20.141.,30
13.894,58
2011./
2010.
%
87,7
12,5
102,7
144,9
2.814,20
9.052,86
31,1
27.475,66
36.802,74
74,7
738.360,00
726.054,00
101,7
41.877,50
36.088,12
116,0
21.198,81
31.673,64
66,9
12.186,98
34.801,50
627,32
2.790,00
192.767,00
20.396,25
280.253,47
20.865,88
38.635,81
5.000,00
4.048,97
1.706,65
105.655,64
325.562,71
1,395.689,99
1,355.041,60
58,4
90,1
15,5
163,5
19,3
86,1
103,1
103,0
PRIHODI
RASHODI
VRSTA PRIHODA ILI RASHODA
2011.
+ ČLANARINE I UPISNINE
+ VETERINARSKI DANI/KONGRES
+ ODJEL ZA MALE ŽIVOTINJE I KUĆNE LJUBIMCE
+ OSTALI PRIHODI POSLOVANJA
- POTROŠNI MATERIJAL
2010.
834.645,00
231.100,00
11.571,20
341.633,59
951.340,00
92.640,34
332.646,71
- IZDATCI ZA REŽIJE: čistoća, grijanje, struja, voda,
dizalo, odvoz smeća
- IZDATCI ZA HPT
- PLAĆE + POREZI + PRIREZI + DOPRINOSI IZ
PLAĆA I NA PLAĆE
- IZDATCI ZA ZAPOSLENE
- IZDATCI ZA SLUŽBENI PUT + PRIJEVOZ NA RAD
I S RADA
- IZDATCI ZA REPREZENTACIJU
- INOČLANARINE
- RAZNE POMOĆI
- NABAVA SITNOGA INVENTARA
- AMORTIZACIJA OSNOVNIH SREDSTAVA
- VETERINARSKI DANI/KONGRES
- ODJEL ZA MALE ŽIVOTINJE I KUĆNE LJUBIMCE
- OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA
U K U P N O:
1.418.949,79
OSTVARENI PRIHODI U 2011. = 1,418.949,79
OSTVARENI RASHODI U 2011. = 1,395.689,99
----------------------------------------------------------------------------VIŠAK PRIHODA NAD RASHODIMA U 2011. = 23.259,80
Kako je iz pregleda vidljivo, i prihodi i rashodi u
2011. veći su od ostvarenih u 2010. za 3,0 %, na što je,
svakako, utjecalo i održavanje Veterinarskih dana 2011.
Ostvareni prihodi u 2011. iznose 1,418.949,79 kn,
a rashodi 1,395.689,99 kn, posljedica čega je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 23.259,80 kn.
U strukturi ostvarenih prihoda najveći udio (58,8 %)
imaju prihodi od članarina i upisnina, koji su za preko
12 % manji od ostvarenih u 2010., što znači da jedan
dio članstva ne podmiruje svoje članske obveze.
Budući da su u 2011. ostvareni rashodi posve pokriveni ostvarenim prihodima, odnosno od njih su manji za 23.259,80 kn, za taj iznos Hrvatska veterinarska
komora bilježi pozitivno poslovanje u poslovnoj 2011.
godini.
U Šibeniku su u hotelskome naselju Solaris 26. – 29.
listopada 2011. održani Veterinarski dani 2011. Naplaćenim prihodom od 231.100,00 kn pokriveni su svi
troškovi organizacije te je zabilježen ostatak prihoda
od 38.333,00 kn, koji će poslužiti za pokrivanje početnih organizacijskih troškova Veterinarskih dana 2012.
1,376.627,05
Odjel za male životinje i kućne ljubimce HVK u
2011. ostvario je prihode samo od članarina Odjela i
naplatom utuženih potraživanja troškovima ovršnoga
postupka iz 2010. u ukupnom iznosu od 11.571,20 kn.
Tim prihodom Odjel nije uspio pokriti rashode u iznosu
od 20.396,25 kn te bilježi gubitak od 8.825,05 kn, koji
je pokriven ostatkom prihoda iz prijašnjih godina.
Važno je napomenuti da Odjel za male životinje i
kućne ljubimce već četvrtu poslovnu godinu zaredom
(2008., 2009., 2010. i 2011.) bilježi gubitke, što je pokrivao akumuliranim sredstvima do 2007. godine u iznosu
od 63.339,00 kn. Kako su gubitci iz 2008., 2009., 2010. i
2011. ukupno iznosili 57.856,40 kn na dan 31. 12. 2011.,
preostalo je još samo 5.482,40 kn od prenesenih sredstava iz 2007. Budući da će ta sredstva biti potrebna za
plaćanje WSAVA-inih i FECAVA-inih članarina, Predsjedništvo Odjela morat će razmisliti o načinu finaciranja
eventualnih budućih aktivnosti Odjela.
Predlaže se Izvršnome odboru i Skupštini HVK da
ostvareni višak prihoda nad rashodima za 2011. u iznosu od 23.259,80 kn iskoristi za nastavak poslovanja
HVK u 2012. godini.
Za Računovodstvo HVK:
Lucija Josipović
Zagreb, 21. 2. 2012.
7
PLAN FINANCIJSKOGA POSLOVANJA HVK ZA 2012. GODINU
PLAN RASHODA ZA 2012.
PLAN PRIHODA ZA 2012.
1. Članarine i upisnine
950,000.00
1. Utrošeni materijal
2. Veterinarski kongres 2012.
300,000.00
2. Izdatci za HPT
3. Odjel za male životinje i kućne
ljubimce
4. Ostali prihodi poslovanja
UKUPNO:
50,000.00
300,000.00
1,600,000.00
3. Plaće - bruto
25,000.00
32,000.00
730,000.00
4. Ostali izdatci za zaposlene
38,000.00
5. Izdatci za službeni put
30,000.00
6. Izdatci za reprezentaciju
20,000.00
7. Inočlanarine
45,000.00
8. Izdatci za razne pomoći
10,000.00
9. Nabava osnovnih sredstava i sitnoga inventara
20,000.00
10. Veterinarski kongres 2012.
300,000.00
11. Odjel za male životinje i kućne
ljubimce
12. Ostali troškovi poslovanja
UKUPNO:
50,000.00
300,000.00
1,600,000.00
Za Računovodstvo HVK:
Lucija Josipović, v. r.
Zagreb, 21. 2. 2012.
POPIS OBJAVLJENIH PROPISA OD 12. 3. 2012. DO 5. 6. 2012.
Pravilnik o zahtjevima sljedivosti za hranu životinjskog
podrijetla (NN 33/12)
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
posebnim uvjetima za uvoz hrane i hrane za životinje
podrijetlom ili isporučene iz Japana nakon incidenta u
nuklearnoj elektrani Fukushima (NN 33/12)
Lista hrane i hrane za životinje neživotinjskog podrijetla
koja predstavlja poznatu ili prijeteću opasnost, a koja
podliježe povećanom broju službenih kontrola pri
uvozu (NN 33/12)
Naredba o popisu zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz
određenih proizvoda od mesa, obrađenih želudaca,
mjehura i crijeva za prehranu ljudi u RH (NN 33/12)
Naredba o zabrani uvoza u RH i provoza preko područja
RH peradi i proizvoda od peradi radi sprječavanja
unošenja influence ptica (NN 35/12)
Pravilnik o smjernicama i postupku elektroničkog
označavanja ovaca i koza (NN 36/12)
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o obveznom
označavanju i registraciji goveda (NN 36/12)
Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o učestalosti
uzorkovanja trupova, mljevenog mesa i mesnih
pripravaka te uvjetima i načinu smanjenja broja
elementarnih jedinica uzorka u objektima manjeg
kapaciteta proizvodnje (NN 38/12)
Naredba o mjerama za sprječavanje unošenja u
Republiku Hrvatsku zarazne bolesti slinavke i šapa (NN
42/12)
Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i
8
provoza preko područja Republike Hrvatske domaćih
i divljih preživača i genetskog materijala podrijetlom
od preživača iz država članica Europske unije radi
sprječavanja unošenja u Republiku Hrvatsku bolesti
plavog jezika (NN 42/12)
Naredba o provedbi oralne vakcinacije lisica na
području Republike Hrvatske (NN 47/12)
Pravilnik o shemi testiranja za smanjenje prisutnosti
određenih serotipova salmonela u konzumnih nesilica
vrste Gallus gallus (NN 47/12)
Popis službenih laboratorija za hranu i hranu za
životinje (NN 51/12)
Naredba o zabrani uvoza koža i proizvoda od kože
mladunaca određenih vrsta tuljana (NN 51/12)
Pravilnik o dopuni Pravilnika o posebnim uvjetima
za uvoz hrane i hrane za životinje podrijetlom ili
isporučene iz Japana nakon incidenta u nuklearnoj
elektrani Fukushima (NN 51/12)
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o službenim
kontrolama hrane životinjskog podrijetla (NN 51/12)
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o zahtjevima zdravlja
životinja za nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca
(NN 58/12)
Pravilnik za kontrolu salmonela i drugih određenih
uzročnika zoonoza koji se prenose hranom (NN 58/12)
Pravilnik o uvjetima karantene za akvatične životinje
(58/12)
Pripremio: dr.sc. Anđelko Gašpar, dr.med.vet.
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
KODEKS DOBRE VETERINARSKE PRAKSE
ZAGREB, 2012.
SADRŽAJ
1. UVOD
2. EUROPSKA VETERINARSKA ETIKA I PRAVILA PONAŠANJA
2.A. Veterinari i životinje
2.B. Veterinari i korisnici
2.C. Veterinari i veterinarska struka
2.D. Veterinari i medicinski proizvodi
2.E. Veterinari i drugi djelatnici
2.F. Veterinari i zaštita zdravlja i sigurnost na radu
2.G. Veterinari i javno zdravstvo
2.H. Veterinari i zaštita okoliša
2.I. Veterinari i nadležna upravna tijela
3. SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM UNUTAR VETERINARSKE ORGANIZACIJE
3.A. Opći uvjeti
3.B. Potrebna dokumentacija
3.C. Odgovornosti rukovodstva
3.D. Upravljanje ljudskim resursima i opremom
3.E. Veterinarski stručni rad
3.F. Mjerenja, analize i unapređenje
bilo kojoj veterinarskoj organizaciji bez obzira na veličinu ili područje djelatnosti.
Ako se određeni zahtjevi ne mogu ispuniti zbog naravi i
specifičnosti veterinarskih organizacija, to će se smatrati
iznimkom, ali te iznimke ne smiju utjecati na sposobnost
ili odgovornost organizacija za obavljanje zadataka u
svezi s propisima i etičkim i drugim načelima ponašanja
veterinarske struke.
Naravno, Kodeks daje samo opća načela.
Za posebne zahtjeve u pojedinim poslovnim područjima u
veterinarskoj medicini treba razvijati dodatne smjernice.
Ovaj Kodeks pod pokroviteljstvom Europske federacije
veterinara (Federacije veterinara Europe, FVE) pripremili su veterinari za veterinare prema europskom modelu
rada i ponašanja unutar veterinarske organizacije.
Kodeks stoga sadrži osnovne upute za članice organizacije FVE-a koje žele prihvatiti načela dobre veterinarske
prakse i pratiti kvalitetu rada.
Članice organizacije FVE-a mogu predložiti svoj program
dobre veterinarske prakse i kontrolu kvalitete u skladu s
Kodeksom federacije veterinara.
Kodeks se priprema tako da se može upotrijebiti kao
alat u procesu dobivanja certifikata ISO 9001:2000. Svi
navodi u svezi s kvalitetom ovog Kodeksa proizlaze iz
standarda ISO 9000, verzija 2000.
4. DEFINICIJE
Odredbe Kodeksa samo dopunjuju pravne propise nacionalnog i europskog zakonodavstva, ali ga ne zamjenjuju.
1. UVOD
Kodeks je sastavni dio trajnoga poboljšanja, a trebao bi
biti podvrgnut recenziji najmanje svakih pet godina.
Veterinari imaju veoma važnu ulogu u zaštiti dobrobiti životinja, zdravlju životinja, javnom zdravstvu te veterinarskoj zaštiti okoliša i u tom smislu pružaju širok spektar
usluga. Ovaj Kodeks dobre veterinarske prakse za veterinarstvo standard je koji određuje europsku veterinarsku
etiku i načela ponašanja i zahtjeve koji se odnose na sustav
upravljanja kvalitetom u veterinarskoj organizaciji kada:
1. žele unaprijediti svoju sposobnost u pružanju usluga
u skladu s:
• važećim propisima,
• Kodeksom veterinarske etike,
• zahtjevima klijenata,
• etičkim načelima koja se odnose na pružanje
usluga i/ili životinja pod njihovom skrbi.
2. moraju pokazati svoju sposobnost za kvalitetno pružanje usluga koje su stalno u skladu sa zahtjevima korisnika, važećim zakonskim propisima i pravilima struke.
Usklađivanje s odredbama ovog Kodeksa obvezno je za
sve ovlaštene veterinarske organizacije prema odredbama Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati
veterinarske organizacije, veterinarska praksa i veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti
(“Narodne novine” br. 45/09).
Svi zahtjevi koncipirani su tako da se mogu prilagoditi
2. EUROPSKA VETERINARSKA ETIKA I PRAVILA
PONAŠANJA
Veterinari zaposleni u organizacijama u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti u svakodnevnom obavljanju
poslova moraju poštivati načela europske veterinarske
etike i pravila ponašanja.
Veterinarske organizacije moraju imati sustav upravljanja kvalitetom izrađen u skladu s pravilima dobre veterinarske prakse te se moraju složiti s načelima ovog
poglavlja.
Veterinarima koji obavljaju veterinarsku djelatnost u drugim oblicima organizacije veterinarske djelatnosti preporuča se usklađivanje s načelima dobre veterinarske prakse.
2. A. VETERINARI I ŽIVOTINJE
Veterinari se moraju zalagati za dobrobit i zdravlje životinja pri njihovoj skrbi bez obzira na područje rada. Pri
procjeni dobrobiti životinja veterinari uvijek moraju poštivati osnovna prava životinja:
- pravo na hranu i pitku vodu,
- pravo na zaštitu od boli,
- pravo na zaštitu od ozljeda i bolesti,
9
- pravo na zaštitu od straha i stresa,
- pravo na boravak u odgovarajućim uvjetima.
Kad veterinar ima spoznaja o kršenju Zakona o zaštiti
životinja, dužan je odmah na to upozoriti vlasnika životinje i učiniti sve što je u njegovoj moći da se problem
riješi.
Veterinari moraju svim životinjama koje su pod njihovom
skrbi pristupati prijateljski i s poštovanjem.
2. B. VETERINARI I KORISNICI USLUGA
Veterinarske usluge trebaju biti dostupne korisnicima
usluga u svako doba u skladu s organizacijskim oblikom obavljanja veterinarske djelatnosti. Veterinar pruža
veterinarsku uslugu samo na zahtjev vlasnika, odnosno
posjednika životinje, osim u iznimnim i hitnim slučajevima u veterinarskoj intervenciji, kada je ugrožen život
životinje ili po nalogu nadležnoga tijela državne uprave.
Veterinar ne smije prenijeti svoje stručne poslove na
osobe koje nisu kvalificirane i za to ovlaštene. Usluga
mora biti obavljena po pravilima struke, odnosno primjenom stručnih načela, pravodobno i djelotvorno.
Veterinari moraju imati dobar odnos s korisnicima usluga.
Oni moraju steći njihovo povjerenje stalnim kontaktom
te pružanjem odgovarajućih informacija. Oni bi trebali
poštivati njihovo mišljenje i osigurati zaštitu povjerljivih
informacija korisnika. Na pritužbe i kritike korisnika usluga moraju odgovarati brzo, potpuno i uljudno. U svakodnevnom obavljanju djelatnosti veterinari trebaju uzeti u
obzir različite potrebe korisnika usluga.
U žurnim slučajevima svaki je veterinar obvezan, kada i
nije pozvan, pružiti ugroženoj životinji prvu pomoć. Od
obveze pružanja prve pomoći ugroženoj životinji veterinar je oslobođen samo u slučaju neposredne opasnosti,
ugroze od ozljeda i pogibelji za njega i njegovo pomoćno
osoblje prilikom obavljanja intervencije.
U slučaju prirodnih katastrofa, potresa, poplava, požara,
opsežnih opasnih onečišćenja okoliša, pojave zaraznih
bolesti te prilikom ratnih okolnosti svaki je veterinar dužan pružiti životinjama pomoć i odazvati se nadležnom
tijelu državne uprave.
2. C. VETERINARI I VETERINARSKA STRUKA
Veterinari moraju biti upoznati sa svim zakonskim pravilima i načelima ponašanja u odnosu prema kolegi
veterinaru kao pojedincu u veterinarskoj struci. Oni moraju imati dobre poslovne odnose. Veterinar ne smije
omalovažavati stručno znanje ni sposobnost drugog
veterinara niti isticati vlastitu stručnost i vještine na
štetu drugoga veterinara. Pri promidžbi i oglašavanju
posebnih vještina te se vještine mogu isticati u skladu
s propisanim uvjetima.
poslovne tajne i iznošenje netočnih i nestručnih informacija u javnost kažnjivo je.
Ako veterinar radi za račun treće strane ili drugog veterinara, mora se pobrinuti da ne postoji sukob interesa. Veterinari ne smiju iskorištavati svoj položaj za dobivanje novih korisnika usluga ili osobnu korist. Veterinar na zahtjev
korisnika ne može početi rad bez prethodnoga dogovora
s kolegom veterinarom koji inače obavlja taj posao.
2. D. VETERINARI I MEDICINSKI PROIZVODI
Veterinari moraju biti upoznati sa zakonskim odredbama
o uporabi lijekova i medicinskih proizvoda u veterinarskoj medicini, propisivanju, nabavi, skladištenju te uništavanju i uklanjanju medicinskih proizvoda namijenjenih veterinarskoj uporabi.
Sve pogreške, propusti, problemi, nepoželjne reakcije pri
primjeni te drugi problemi u svezi s poslovanjem i primjenom lijekova moraju se prijaviti te se mora postupati
u skladu s općim načelima i zahtjevima farmakovigilancije, što uključuje:
- obavijestiti nositelja dozvole i nadležno tijelo u roku
od 15 dana nakon događaja,
- u organizaciji imati dostupne telefonske brojeve i
adrese nositelja odobrenja i nadležnih tijela,
- u organizaciji imati dostupne odgovarajuće obrasce za
zabilježbu neželjene reakcije izrađene od nadležnog
tijela, a ako nadležno tijelo ne izradi takve obrasce, veterinarska ih organizacija može sama oblikovati uključivši sve potrebne podatke.
Veterinar je obvezan voditi brigu o karenciji lijekova u
njihovoj primjeni kod životinja koje se upućuju na klanje,
ekonomski se iskorištavaju ili kada se njihovi proizvodi
rabe za prehranu ljudi.
Veterinar ne smije životinjama koje se rabe za natjecanja
davati zabranjena sredstva, ni sredstva koja mijenjaju fiziološko ili psihološko stanje životinje.
2. E. VETERINARI I DRUGO OSOBLJE
Veterinari moraju poštivati postupke u svezi s propisima
iz područja Zakona o radu koji se odnose na poslodavca,
zaposlenike i dioničare.
Veterinari i drugi djelatnici moraju biti osigurani protiv
pravne i profesionalne odgovornosti.
Veterinari bi trebali promicati i osigurati kontinuirano
unaprjeđenje znanstvenih i tehničkih znanja i vještina
osoblja.
Osoblje veterinarske organizacije mora održavati visok
stupanj čistoće i osobne higijene.
Veterinari se moraju brinuti za ugled veterinarske struke,
moraju održavati i razvijati svoje profesionalno znanje i
vještine.
2. F. VETERINARI I ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOST NA
RADU
Veterinari moraju osigurati jedinstvene procedure za
dobivanje veterinarskog certifikata. Izdavanje lažnih
dokumenata o zdravlju i podrijetlu životinje, otkrivanje
Veterinari moraju osigurati sigurnost, zaštitu zdravlja i
dobrobiti osoblja, pacijenata i korisnika usluga te ih zaštititi osobito od:
10
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
- ozljede pri ručnom radu (postupanje sa životinjama i
opremom, dizanje tereta),
- sklizanja (zaštita na mokrim podovima, opasnim područjima, stubama i dr.),
- požara (zapaljiva tekućina za rukovanje, rizik od vatre,
strujnog udara i kratkog spoja),
- ozljeda uzrokovanih primjenom radnoga alata (ispravna uporaba opreme, razboritost osoblja pri riziku od
strujnoga udara i uporabe električne opreme),
- opasnih tvari (X-zračenje, anestetički plinovi, lijekovi i
drugi opasni proizvodi),
- profesionalne bolesti.
U odgovornost veterinara također su uključene i prikladne mjere za zaštitu osoblja, pacijenata i korisnika usluga
od opasnosti osobito pazeći na:
- sigurnost u prostorijama,
- obučavanje osoblja za rad na siguran način,
Pri obavljanju poslova u ime nadležnoga tijela veterinari
moraju izbjeći sukob interesa, odnosno ne smiju iskorištavati svoj položaj za dobivanje novih kupaca ni za osobnu korist.
Kada nadležno tijelo zahtijeva od veterinara obavljanje
zadataka za korisnika drugog veterinara i na zahtjev korisnika da uz predmetne poslove obavi i neke druge poslove, veterinar prije usvajanja zahtjeva korisnika mora
pribaviti suglasnost korisnikova veterinara.
3. SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM UNUTAR VETERINARSKE ORGANIZACIJE
Ovaj dio Kodeksa definira sustav upravljanja kvalitetom
koji može pomoći veterinarskoj organizaciji da poveća
zadovoljstvo korisnika usluga, potiče organizaciju na
analiziranje zahtjeva svojih korisnika usluga te kontrolira aktivnosti koje pridonose kvaliteti pružene usluge
prihvatljive korisnicima usluga.
- osnove prve pomoći (moraju poznavati svi djelatnici),
- informiranje osoblja o evakuaciji iz zgrade u slučaju požara i praktičnih postupaka pri evakuaciji,
3.A. OPĆI ZAHTJEVI
- zaštitnu odjeću za osoblje zaposleno na mjestima koja
zahtijevaju posebne mjere koje se odnose na osobnu
sigurnost,
- identificirati svoje poslovne procese i njihovu provedbu u organizaciji poslovanja,
- svijest osoblja i javnosti o potencijalnim rizicima.
2. G. VETERINARI I JAVNO ZDRAVSTVO
Veterinari su potrebni za optimizaciju poslovanja i javnoga zdravstva. Kad god je to prikladno, veterinari trebaju educirati svoje korisnike o mjerama potrebnim
za smanjenje rizika od izloženosti mikroorganizmima,
uzročnicima zoonoza, uzročnicima kontaminacije hrane,
reziduama, čimbenicima onečišćenja (biološki i kemijski)
te antimikrobnoj rezistenciji.
Veterinari trebaju upozoriti vlasnike životinja na svoju
odgovornost prema javnosti.
2.H. VETERINARI I ZAŠTITA OKOLIŠA
Veterinari moraju što manje onečišćivati okoliš, odnosno kontrolirati nastajanje otpada, njegovo recikliranje
i ispravno neškodljivo uklanjanje. Kad god je to moguće,
trebaju se koristiti predmetima za višekratnu uporabu te
savjesno i pažljivo postupati s lijekovima, dezinficijensima i drugim pripravcima u veterinarskoj medicini.
Osim toga trebaju se ekonomično koristiti resursima
energije i vode.
Veterinari bi trebali poticati korisnike na rukovanje otpadom na siguran način.
2.I. VETERINARI I NADLEŽNA UPRAVNA TIJELA
Veterinari moraju imati dobre odnose s nadležnim upravnim tijelima.
Na zahtjev nadležnih tijela moraju promptno i u skladu s
uputama provesti propisane usluge.
Veterinarska organizacija mora:
- odrediti redoslijed i odnose između navedenih procesa,
- odrediti mjerila i metode potrebne za osiguranje djelotvornosti izvođenja i kontrole navedenih procesa,
- osigurati raspoloživost sredstava i informacija potrebnih za održavanje nadzora navedenih procesa,
- nadzirati, mjeriti i analizirati navedene procese,
- redovito unaprjeđivati navedene procese.
Sustav upravljanja kvalitetom mora biti definiran, dokumentiran, primjenjiv, evaluiran, kontroliran i stalno unaprjeđivan.
3. B. POTREBNA DOKUMENTACIJA
Dokumentacija sustava kvalitete mora sadržavati sljedeće:
– potpisanu izjavu rukovodstva (uprave – menedžmenta) u kojoj se navodi jasna predanost kvaliteti,
– priručnik o kvaliteti (napisan, dokumentiran i redovito
obnavljan) koji sadrži dokumentirane postupke sustava upravljanja kvalitetom, opise navedenih procesa te
njihovu međusobnu povezanost,
– postupke (napisane, dokumentirane i redovito obnavljane) koji se odnose na sve procese koji utječu na sustav kvalitete,
– sve dokumente nužne za planiranje, provedbu i nadzor
procesa. Razina dokumentacije ovisi o veličini i vrsti aktivnosti veterinarske organizacije. Dokumentacija može
biti bilo kojeg oblika i na bilo kojem tipu medija.
Svi dokumenti koji utječu na kvalitetu usluge moraju biti:
– datirani, odobreni prije objave (potpisani od nadležne
osobe) i pohranjeni,
11
– dostavljeni odgovarajućim djelatnicima po utvrđenoj
listi dostave,
3. C. d. ODGOVORNOST I OVLASTI POJEDINACA MORAJU
BITI JASNO UTVRĐENE
– pregledani, analizirani, ažurirani prema pisanim postupcima i ponovno odobreni,
Unutar sustava potrebno je pripremiti nacrt radnih procesa u organizaciji, odnosno mora biti utvrđena organizacijska povelja.
– dostupni, čitljivi i lako razumljivi po točkama provedbe.
Dokumentacija mora biti definirana, implementirana,
pregledana, kontrolirana i stalno unaprjeđivana. Svi dokumenti vanjskoga podrijetla (etički kodeks, propisani
uvjeti itd.) moraju biti dostupni te pod osiguranim nadzorom. Svaka uporaba zastarjele dokumentacije mora se
izbjeći. Ako se ti dokumenti čuvaju, moraju se formalno
označiti. Dokumenti se moraju čuvati na sigurnom mjestu tijekom 5 godina ako to propisi zahtijevaju, prema
dokumentiranom postupku i moraju biti čitki, dostupni i
prepoznatljivi.
3. C. ODGOVORNOST RUKOVODSTVA (UPRAVE – MENADŽMENTA)
Rukovodstvo mora razviti sustav kvalitete u koji treba
uključiti sve djelatnike veterinarske organizacije. Sustav
kvalitete mora uključivati strateške smjernice veterinarske organizacije i mora biti dizajniran tako da udovolji
zahtjevima klijenata i važećim propisima. Rukovodstvo
mora biti odgovorno za uspješnost ovog koraka.
3. C. a. RUKOVODSTVO MORA KONSTANTNO IZLAGATI,
PLANIRATI I DOKUMENTIRATI SUSTAV KVALITETE NA
DOSLJEDAN NAČIN
Sustav kvalitete veterinarske organizacije mora odrediti
ciljeve kvalitete koji se moraju postići na dobrobit korisnika usluga (povećanje zadovoljstva pruženom uslugom, konkurentnosti) i na dobrobit same organizacije
(učinkovitost i profitabilnost).
Hijerarhijski i ostvarivi ciljevi kvalitete moraju biti konzistentno definirani. Aktivnosti povezane s ciljevima kvalitete moraju biti definirane i planirane.
Pri definiranju ciljeva i ciljeva kvalitete trebaju se uzeti
u obzir potrebni resursi (financijski, materijalni i ljudski).
3. C. b. UVOĐENJE »USREDOTOČENOSTI NA KORISNIKA
USLUGE«
Sustav kvalitete mora omogućivati poduzimanje mjera kako bi se utvrdili zahtjevi, očekivanja i zadovoljstvo
pruženom uslugom vanjskih korisnika usluga i drugih
zainteresiranih strana. Jasno se mora znati tko su vanjski
korisnici i zainteresirane strane, što su njihove potrebe i
kako procijeniti njihovo zadovoljstvo.
Te informacije moraju biti proslijeđene zaposlenicima
(osoblju), dostupne i prepoznate unutar veterinarske organizacije.
3. C. c. UVOĐENJE SUSTAVA UNUTARNJE KOMUNIKACIJE
Unutar veterinarske organizacije rukovodstvo mora iznositi sve informacije u svezi sa sustavom kvalitete i kvalitetom pružanja same usluge.
Rukovodstvo mora biti uzor zaposlenicima te mora prepoznati uspjeh i postignuća zaposlenika.
12
Također mora biti utvrđen susatav subordinacije u pogledu nadležnosti i odgovornosti. Svakom zaposleniku
mora biti jasna njegova zadaća u obavljanju radnih procesa i njegova odgovornost. Svaki pojedinac mora znati
koje su njegove/njezine dužnosti i odgovornosti.
Rukovodstvo treba odrediti osobu koja će biti zadužena za
kvalitetu te je ovlastiti za poduzimanje potrebnih mjera.
3. C.e. DOSTIGNUĆA I RELEVANTNOST CILJEVA ORGANIZACIJE BIT ĆE EVALUIRANA I PONOVNO PROCJENJIVANA
U PLANIRANIM INTERVALIMA
Ostvarenje ciljeva treba redovito procjenjivati, a rezultati
internih audita, povratne informacije od korisnika usluga,
analize učinkovitosti procesa i izvješća o nesukladnosti
trebaju se uzeti u obzir pri obavljanju takve procjene.
Svrha je navedenih aktivnosti poboljšanje, odnosno unaprjeđenje strategije veterinarske organizacije (revizija
procesa i upravljačkih procesa).
3. D. ZADATCI RUKOVODSTVA – UPRAVLJANJE LJUDSKIM
POTENCIJALIMA I OPREMOM
Za postizanje ciljeva moraju se procjenjivati rezultati
unutarnjih revizija, a povratne informacije primatelja
usluga, proces analize provedbe zadataka i nalazi nesukladnosti moraju se uzimati u obzir.
3.D.a. ORGANIZACIJA MORA IMATI UČINKOVITU STRATEGIJU UPRAVLJANJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA
Organizacija mora provesti učinkovitu strategiju upravljanja ljudskim potencijalima.
Organizacije moraju provesti učinkovitu strategiju upravljanja ljudskim potencijalima uzimajući u obzir zakonske
okvire, predviđenu opterećenost zaposlenika poslom,
potrebu za zamjenjivanjem (rotacijom) i kompetentnost
zaposlenika.
Opis posla mora biti dostupan za svaku poziciju unutar
organizacije.
Zaposlenici se moraju zapošljavati s obzirom na njihov
budući posao s prikladnim kriterijima izbora. Prilikom
zapošljavanja novoga zaposlenika organizacija se mora
uvjeriti da ima formalnu kvalifikaciju potrebnu za izvršenje zadataka zbog kojih je zaposlen i da se pridržava
pravila struke.
Svaka organizacija mora osigurati novim zaposlenicima
odgovarajući trening za njihova radna mjesta. Unaprjeđenje znanja i vještina zaposlenika mora se poticati i osigurati programom kontinuirane i periodične evaluacije.
Dokumentacija u svezi sa zaposlenicima kao što su ugovori, opisi radnih mjesta, dokazi o formalnoj kvalifikaciji,
kontinuiranom stručnom razvoju i službenim procjenama treba se uspostaviti te osigurati njezina pohrana.
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
3.D.b. ORGANIZACIJA MORA PROVODITI UČINKOVITO
UPRAVLJANJE SVOJIM MATERIJALNIM POTENCIJALIMA
1) Radni prostori i njihovo okruženje
Radni prostori i njihovo okruženje moraju biti u skladu
s potrebama i aktivnostima organizacije i provedivim
određenim zahtjevima prema propisima kojima se uređuje zaštita na radu.
Plan prostora, okoliša i njihova namjena moraju biti dokumentirani.
Sigurnost i održavanje prostora i okoliša mora biti osigurano i dokumentirano. Čišćenje i/ili dezinfekcija prostora
i okoliša mora biti planirano, dokumentirano i u skladu s
pravilima higijene.
ovlaštenom pravnom osobom koja će utvrditi općim aktom organizaciju, plan, mjere i sredstva zaštite na radu,
zaštite od požara i obučavanje zaposlenika za rad na siguran način.
3. E. REALIZACIJA USLUGE – PRATEĆE DJELATNOSTI
Veterinarske usluge uključuju mnogo povezanih aktivnosti (procesa). Njihovo prepoznavanje i vrjednovanje njihovih interakcija unaprjeđuju dosljednost i učinkovitost
pružanja usluga.
3. E.a. ORGANIZACIJA MORA DEFINIRATI SVOJE POSLOVNE PROCESE
Radni prostori, okoliš i upravljanje njima moraju biti dokumentirani, evaluirani i pregledavani u planiranim vremenskim intervalima.
Različiti poslovni procesi organizacije moraju biti identificirani te se moraju definirati njihove interakcije.
2) Oprema (pokretna i nepokretna)
3. E.b. ORGANIZACIJA MORA KOMUNICIRATI S KORISNIKOM USLUGA
Oprema mora biti u skladu s propisanim uvjetima, potrebama i aktivnostima organizacije i odgovarajućim posebnim propisima.
Popis opreme i njihove specifikacije mora biti dostupan.
Organizacija mora uočiti potrebe i zahtjeve klijenta uzimajući u obzir odgovarajuće propise.
Organizacija mora informirati korisnike usluga (letci, pozivi itd.).
Održavanje i kalibracija opreme mora biti planirano i dokumentirano.
Organizacija mora pohranjivati pritužbe korisnika usluga.
Čišćenje opreme mora biti planirano, dokumentirano i
u skladu s pravilima higijene. Oprema i rukovanje opremom mora biti dokumentirano, evaluirano i pregledavano u planiranim vremenskim intervalima.
3. E.c. ORGANIZACIJA MORA DOKUMENTIRATI SVOJE POSTUPKE
3) Proces podrške
Mora se uvesti učinkovit sustav za čuvanje podataka o
korisnicima usluga i odgovarajućim dokumentima. Informacije o suvremenoj stručnoj praksi moraju biti dostupne. Čišćenje, dezinfekcija i sterilizacija mora se ustrojiti
u skladu s uslugama koje pruža organizacija i prikladnim
pravilima higijene. Odlaganje i odvoženje otpada mora
se provoditi u skladu s propisima i pravilima higijene.
Moraju se uspostaviti prikladne mjere sigurnosti i osigurati njihova primjena. Logistička podrška mora biti
dokumentirana, evaluirana i pregledavana u planiranim
vremenskim intervalima.
3. D.c. ORGANIZACIJA MORA IMPLEMENTIRATI UČINKOVITO UPRAVLJANJE RADNIM OKOLIŠEM
Nužni materijalni resursi (oprema, potrošni materijal,
medicinski pripravci itd.) moraju biti definirani u svakom
procesu.
Odgovornosti moraju biti definirane u svakom procesu.
Radne upute standardnih operativnih procedura moraju
biti dostupne.
Pokazatelj kvalitete mora biti definiran za svaki proces.
3.E.d. ORGANIZACIJA MORA UPRAVLJATI SVOJIM SVAKODNEVNIM HORIZONTALNIM PROCESIMA NA KONZISTENTAN NAČIN
Svakodnevnim horizontalnim procesima (zapisi o korisnicima usluga, postupci vođenja slučaja, medicinski
proizvodi i potrošni materijal, recepti, certifikati, itd.) organizacija mora upravljati na konzistentan način.
Pravila koja se odnose na zdravlje i sigurnost unutar organizacije (rizici od požara i električne struje, zračenja
X-zrakama, opasni proizvodi, profesionalne bolesti, itd.)
moraju se uspostaviti i pratiti.
1. EVIDENCIJE KORISNIKA USLUGA
Uvjeti rada moraju biti evaluirani u utvrđenim vremenskim intervalima.
Evidencije moraju biti organizirane, pohranjene i stalno
dostupne.
Procjena osobnoga zadovoljstva djelatnika mora biti planirana i dokumentirana.
Razlozi za konzultaciju i zaključci prve procjene slučaja
moraju također biti uneseni u evidenciju.
Radni okoliš i upravljanje njime mora biti dokumentirano, evaluirano, procijenjeno i pregledavano u planiranim
vremenskim intervalima.
Evidencije moraju sadržavati sve postupke obavljene
kronološkim redom. Specijalistički podatci (laboratorijski nalazi itd.) trebaju biti povezani ili spomenuti u evidenciji korisnika usluga.
Organizacija mora imati kvalificirano osoblje ili ugovor s
Evidencije moraju biti napisane detaljno, čitko, razumljivo i u skladu s propisima za svakog pojedinoga korisnika
usluga. Povjerljivost mora biti osigurana.
13
Administrativni podatci (neplaćeni računi, odgođene
isplate, žalbe itd.) trebaju biti također povezani ili navedeni u evidenciji korisnika usluga.
Recepti se moraju propisivati tako da se osigura sljedivost i mogućnost praćenja usluge. Korisnici usluga moraju biti upozoreni o rizicima i mogućim nuspojavama
veterinarskomedicinskih pripravaka.
2. POSTUPAK VOĐENJA VETERINARSKOMEDICINSKOG
SLUČAJA
Procjena koristi i troškova trebala bi se provoditi u odnosu prema korisniku usluge.
Veterinarska organizacija mora organizirati i osigurati
sustav za kontinuirano primanje pacijenata. Ako to nije
izvedivo, mora postojati utvrđeni postupak za upućivanje
korisnika usluga u drugu veterinarsku organizaciju. Precizne i razumljive upute o dostupnosti druge organizacije
omogućuju se bilo kojim jasnim oblikom komunikacije.
Svako obraćanje mora biti promptno i ljubazno. Mora
postojati prioritet prilikom obrade hitnih slučajeva (trijaža). Ako organizacija iz nekog razloga nije u mogućnosti
pružiti zatraženu uslugu, mora biti u mogućnosti slučaj
uputiti drugoj organizaciji.
Početna i uobičajena procjena slučaja mora se jasno priopćiti korisniku usluge na njemu razumljiv način. Korisnik usluge mora se izvijestiti o koristi, rizicima i cijeni
predložene usluge te mora dati svoj pristanak prije pružanja usluge.
Organizacija mora informirati korisnika usluge o svojim
cijenama, koje se moraju primjenjivati na konzistentan
način. Detaljni računi, koji pokazuju sve usluge i administrirane proizvode, moraju biti izdani.
Posebne potrebe životinja (npr. anksioznost, bol, dobrobit) moraju biti prepoznate i uzete u obzir.
Posebne potrebe korisnika usluga moraju biti prepoznate i uzete u obzir te mora biti osiguran kontinuitet usluga.
3. MEDICINSKI PROIZVODI I POTROŠNI MATERIJAL
Organizacije sa zalihom veterinarskomedicinskih proizvoda i potrošnoga materijala moraju imati uspostavljene sustave evidencija kako bi se osigurale pravodobne
narudžbe, skladištenje, propisivanje, izdavanje i odlaganje
u skladu s važećim propisima i preporukama proizvođača.
Popis (vrsta i količina) veterinarskomedicinskih proizvoda i potrošnoga materijala koji mora biti u stalnoj zalihi
mora se uspostaviti. Kontrola zaliha (narudžba i potrošnja) mora se utvrditi i dokumentirati.
Dokumentacija se ispunjava tako da se osigura sljedivost. Rok valjanosti, vrijeme uporabe i stanje veterinarskomedicinskih proizvoda i potrošnoga materijala treba
se redovito kontrolirati. Proizvodi i dobavljači bit će odabrani na temelju prethodno definiranih kriterija u sustavu upravljanja kvalitetom.
4. RECEPTI
Recepti se moraju pisati na precizan i razumljiv način i
u skladu s važećim propisima. Veterinarskomedicinski
proizvodi mogu se primjenjivati, izdavati i propisivati na
temelju vjerojatne dijagnoze nakon odgovarajućeg kliničkoga pregleda životinje ili reprezentativnoga uzorka
skupine životinja. Navedeno se ne traži za neke vrste
lijekova u slučaju kad farme imaju ugovor o redovitoj
veterinarskoj kontroli (predmet dogovorenoga pisanog
protokola s osobom odgovornom za životinju) i za rutinsko preventivno tretiranje antiparaziticima.
14
5. CERTIFIKATI
Certifikati se moraju izdavati u skladu sa Zakonom o veterinarstvu i na temelju njega donesenim podzakonskim
propisima. Moraju se poduzeti sve mjere da se osigura
integritet certificiranja. Certifikati se moraju ispunjavati
na precizan, jasan način i čuvati na propisan način. Certifikati se moraju evidentirati i pohranjivati tako da je
osigurana sljedivost.
3.E.f. ORGANIZACIJA MORA KONTROLIRATI OPREMU, INSTRUMENTARIJ I PRIBOR U ODNOSU NA SVOJE PROCESE
Mora postojati popis oprema, instrumentarija i pribora.
Oprema se mora redovito pregledavati, održavati i kalibrirati.
3.E.g. ORGANIZACIJA MORA PERIODIČNO EVALUIRATI I
PROCJENJIVATI SVOJE PROCESE I POVEZANE PODATKE
Procesi, komunikacija s korisnikom usluga, dokumentacija procesa, podatci i informacije prikupljene svakim
procesom te kontrola opreme, instrumentarija i pribora
moraju se redovito evaluirati i periodično procjenjivati.
3. F. MJERENJE, ANALIZA I UNAPRJEĐENJE
3. F.a. ORGANIZACIJA MORA ODREDITI, PRIKUPITI TE
ANALIZIRATI PODATKE PROCJENJUJUĆI PRIMJERENOST
I UČINKOVITOST SVOJIH USLUGA
Istraživanje zadovoljstva pruženom uslugom mora biti
planirano, obavljeno i analizirano. Pritužbe korisnika usluga moraju biti prikupljene i analizirane. Unutarnje kontrole moraju biti planirane, provedene i analizirane. Podatci
koji se odnose na poslovne procese i pokazatelji o kontroli opreme, instrumentarija i pribora te neusklađenosti
usluga i proizvoda moraju biti prikupljeni i analizirani.
3.F.b. ORGANIZACIJA MORA STALNO UNAPRJEĐIVATI SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM
Svi podatci te analize povezani s točkom 1. ovog poglavlja moraju biti dokumentirani, pohranjeni i o njima se
mora moći komunicirani unutar organizacije. Svi podatci
i analize koji se odnose na procjenu upravljačkih procesa
i procesa podrške moraju biti dokumentirani, pohranjeni
i o njima se mora moći komunicirati unutar organizacije.
Potrebno je planirati i održavati sastanke o kvaliteti radi
preispitivanja i unaprjeđenja djelovanja organizacije podupirući uključenost svih zaposlenika. Korektivne mjere
neusklađenosti trebaju se definirati, implementirati, zabilježiti i procjenjivati u planiranim vremenskim intervalima.
4. DEFINICIJE
NADLEŽNO TIJELO: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
i ruralnog razvoja – Uprava za veterinarstvo i Uprava za
veterinarske inspekcije.
USKLAĐENOST: ispunjavanje uvjeta.
TRAJNO POBOLJŠAVANJE: aktivnost koja se ponavlja radi
povećanja sposobnosti ispunjavanja zahtjeva.
PREVENTIVNE MJERE: mjere za uklanjanje nesukladnosti ili druge nepoželjne situacije kako bi se spriječilo njezino ponavljanje.
KORISINIK: primatelj usluge ili proizvoda.
ZADOVOLJSTVO KORISNIKA: percepcija korisnika o tome
koliko su bili zadovoljeni njegovi zahtjevi.
DOKUMENTACIJA: svi zapisi u bilo kojem obliku (uključujući pisane, elektroničke, magnetske i optičke zapise,
skenirane knjige, X-zrake, EKG, itd.) koji opisuju ili bilježe metodu, izvršenje i/ili rezultate poslovanja, čimbenici
koji utječu na pojedine aktivnosti i poduzete mjere.
SUSTAV DOKUMENTACIJE: sustav koji omogućuje korisniku dodavanje podataka s pomoću dokumenata (fizički
ili u elektroničkom obliku), čitko i detaljno, učinkovito
upravljanje i lako ponovno pronalaženje podataka. Sustav mora uključivati mehanizam za zaštitu podataka od
gubitka ili slučajne promjene.
DOBRA VETERINARSKA PRAKSA: standard kojim se osigurava da se usluge veterinarske struke dosljedno primjenjuju i kontroliraju u skladu sa standardima kvalitete
definiranima od FVE-a.
ZAINTERESIRANA STRANA: osoba ili skupina koja ima
interes u radu ili uspjehu organizacije (npr. zainteresirane strane kao što su kupci, dioničari, zaposlenici, dobavljači, sindikati, industrije ili tvrtke).
INTERNI AUDIT: redovito ili povremeno ocjenjivanje provedbe učinkovitosti sustava kvalitete uključujući kontrolu korektivnih mjera kako bi se provjerila učinkovitost
korektivnih radnji koju provodi nezavisni član pojedine
veterinarske organizacije.
UPRAVLJANJE/MENADŽMENT: koordinirane aktivnosti
kojima se usmjerava i upravlja organizacijom ili odgovornom osobom u organizaciji.
SUSTAV UPRAVLJANJA/MENADŽMENT SISTEM: sustav za
uspostavljanje politike i ciljeva za postizanje tih ciljeva.
NESUKLADNOST: neispunjavanje zahtjeva
ORGANIZACIJA: skupina ljudi i sredstava s podijeljenim
odgovornostima, ovlastima i odnosima.
ORGANIGRAM: shematski opis dužnosti, odgovornosti i
hijerarhije unutar organizacije.
OSOBLJE: svatko tko radi u organizaciji ili je dio nje.
FARMAKOVIGILANCA: nadzor medicinskih proizvoda nakon dobivanja odobrenja za promet. Veterinarska farmakovigilancija uključuje nadzor nad:
- nuspojavama kod životinja, uključujući i one koje se
pojavljuju kad je korišten proizvod bez etikete
- neučinkovitosti lijekova
- reakcija ljudi na lijek za upotrebu u veterinarskoj medicini,
- potencijalno štetnih utjecaja na okoliš,
- kršenja maksimalne granice za rezidue.
PREVENTIVNE MJERE: preventivno djelovanje – aktivnosti za uklanjanje neusklađenosti ili druge potencijalne
neželjene situacije kako bi se spriječila ponovna pojava.
POSTUPAK: propisani način obavljanja aktivnosti ili procesa.
PROCES: skup međusobno povezanih ili međusobno interaktivnih aktivnosti. Procesi su svrstani u tri skupine:
- provedba procesa koji su lakše identificirani jer oni
izravno pridonose isporuci usluga (savjetovanje, hospitalizacija, kirurški zahvat…)
- podrška procesima koja osigurava sredstva nužna za
provedbu procesa (zapisi kupca, znanstveni podatci i
informacija, oprema ...)
- upravljanje procesima koji osiguravaju sukladnost
provedenih radnji te daju podršku procesima definiranjem politike kvalitete i ciljeva organizacije.
Prepoznavanjem i definiranjem procesa svatko može
analizirati svoje aktivnosti i interakcije unutar organizacije, čime se pridonosi većoj integraciji sustava kao cjeline.
PRIRUČNIK KVALITETE: dokument koji definira politiku
kvalitete, opisuje sustav kvalitete organizacije, na uredan
način i klasificirano daje popis svih zapisa (protokola,
radnih uputa, standardnih operativnih postupaka), evidencijskih obrazaca i drugoga materijala.
SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM: sustav upravljanja
za usmjeravanje i kontrolu organizacije s obzirom na
kvalitetu.
POLITIKA KVALITETE: opća svrha i smjer organizacije u
odnosu na kvalitetu formalno izražena kroz upravljanje.
ZAHTJEVI: iskazana potreba ili očekivanje bilo da je općenito prihvatljivo (nešto što se podrazumijeva) ili obvezno.
SLJEDIVOST: sposobnost praćenja kronologije, odnosno
primjene ili mjesta kontroliranoga predmeta.
VETERINARSKI PREGLED: bilo koji fizički pregled i/ili
administrativna formalnost kojoj je svrha, izravno ili neizravno, zaštita ljudi ili životinja.
VETERINARSKA ORGANIZACIJA: svaka organizacija u kojoj se obavlja bilo koja djelatnosti iz područja veterinarske medicine i/ili znanosti.
VETERINAR: doktor veterinarske medicine, svaki nositelj
diplome, potvrde ili drugog dokaza o formalnim kvalifikacijama u veterinarskoj medicini koje su potrebne za dobivanje dozvole za obavljanje djelatnosti veterinara. Taj je
izraz ekvivalentan pojmu doktor veterinarske medicine.
VETERINARSKA PRAKSA: u cjelini, uključuje sve veterinare, osoblje, objekte, infrastrukturu i dokumentaciju.
Dobra veterinarska praksa pojam je definiran kao bilo
koja veterinarska usluga koju obavlja veterinarska organizacija.
15
KODEKS VETERINARSKE ETIKE
ZAGREB, 2012.
SADRŽAJ
1. UVOD
2.
PREAMBULA
3.
OSNOVNA NAČELA VETERINARSKE ETIKE
4.
VETERINARSKO STRUČNO UPRAVLJANJE
5.
MEĐUSOBNI ODNOSI I ODGOVORNOSTI ZA POVREDE KODEKSA
1. UVOD
Kodeks veterinarske etike Republike Hrvatske sadrži
opća i temeljna načela rada veterinara, uređuje odnose
između struke i veterinara, definira odnos veterinara prema životinjama i njihovim posjednicima, odnosno vlasnicima te definira međusobne odgovornosti.
Osnova za stvaranje Kodeksa jest veterinarskomedicinska deontologija i uvjeti iz Etičkoga kodeksa Svjetske
veterinarske udruge (World Veterinary Association-WVA).
U Kodeksu su navedene dužnosti i načela koja veterinar
primjenjuje u svom profesionalnom radu. Veterinar treba nastojati svoj posao obavljati u skladu s pravilima i
dostignućima struke, bez greške i u čast svoje profesije.
Kodeks utvrđuje načela uvažavanja životinja u društvu.
Veterinari pri svom radu moraju poštivati prava životinja
te se skrbiti za zaštitu životinjskih vrsta.
Usvajanjem Kodeksa veterinari se obvezuju da će poštivati njegove odredbe.
Na temelju članka 42. stavka 1. alineje 3. Statuta Hrvatske veterinarske komore (“Narodne novine” br. 77/10 i
19/11) Skupština Hrvatske veterinarske komore dana 24.
travnja 2012. razmatrala je prijedlog Kodeksa veterinarske etike koji je dostavljen po Izvršnom odboru HVK te
je donijela sljedeći
KODEKS VETERINARSKE ETIKE
I. PREAMBULA
Članak 1.
Kodeks veterinarske etike (u daljnjem tekstu: Kodeks) je
dokument Hrvatske veterinarske komore koji određuje
profesionalno ponašanje doktora veterinarske medicine (u daljnjem tekstu veterinara) i ostalih sudionika u
sustavu obavljanja veterinarske djelatnosti u Republici
Hrvatskoj.
Temelji se na slobodama, pravima i dužnostima utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske, Deklaraciji o pravima
čovjeka i zakonima kojima se regulira obavljanje veterinarske djelatnosti.
16
Kodeks se temelji na određenju veterinarske struke kao
nezavisne struke, a svojim načelima usmjerava na profesionalno obavljanje veterinarske dužnosti bez zakonske
prisile, oplemenjujući tako veterinarsku struku i podižući
njezin status i ugled u društvu.
Etička načela prvenstveno se odnose na veterinare i na
pomoćno veterinarsko osoblje.
Pristupajući veterinarskoj struci, veterinar je obvezan pridržavati se načela sadržanih u ovom Kodeksu.
Humanost i briga za život, zdravlje i dobrobit čovjeka i
životinje treba biti osnovna vrlina osoba koje se bave veterinarskom djelatnošću.
Članak 2.
Etičkim načelima određuje se pristup životinji, živom
biću čiji život treba poštivati kao dio sveukupnoga života
na Zemlji.
Etičkim načelima uređuju se odnosi veterinara prema:
pacijentu (pacijent: pojedina životinja ili skupina životinja), odnosno životinji,
životinjskom zametku i njezinom razvojnom stadiju
u kojem je moguće odrediti stupanj nelagode ili boli
koji šteti fizičkome i duševnome životu živoga bića;
vlasniku, posjedniku ili korisniku životinje, odnosno
korisniku veterinarske usluge;
veterinaru, pomoćnom veterinarskom osoblju i administrativnom osoblju;
građanima i organizacijama, udrugama i ustanovama, držateljima životinja,
korisnicima i uzgajateljima životinja.
Članak 3.
Veterinar je osoba koja ima izvornu ili nostrificiranu diplomu ovlaštene i priznate veterinarske ustanove.
Veterinarsku djelatnost u Republici Hrvatskoj može
obavljati veterinar koji ima odobrenje za rad – licenciju
izdanu od Hrvatske veterinarske komore kao zakonom
određene nacionalne organizacije (autoriteta) za obavljanje veterinarske djelatnosti.
Inspekcijske poslove u veterinarstvu obavljaju veterinari
(veterinarski inspektori) postavljeni i imenovani od nadležnoga tijela državne uprave.
Određene inspekcijske poslove obavljaju i veterinari s licencijom koji imaju ovlaštenje nadležnoga tijela državne
uprave (ovlašteni veterinari) kao djelatnici “kontrolnoga
tijela” ili ovlaštene veterinarske organizacije.
U poslovnom i privatnom životu veterinar se mora svojim stručnim znanjima koristiti za dobrobit životinje i
njezinu zaštitu.
Članak 4.
Etička načela odnose se na sva područja veterinarske
struke:
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
preventivna i kurativna veterinarska medicina,
reprodukcija životinja,
uzgoj i hranidba životinja,
veterinarsko javno zdravstvo,
higijena, sanitacija i službene kontrole hrane
životinjskoga podrijetla i hrane za životinje,
sudjelovanje u proizvodnji hrane, proizvoda životinjskoga podrijetla i lijekova za životinje,
nadzor i kontrole u prijevozu životinja, zametaka i proizvoda životinjskoga podrijetla,
laboratorijska dijagnostika i njezino vrjednovanje,
primjena genetike u uzgoju životinja,
istraživanja na životinjama,
ekologija, biologija, zaštita divljih životinja i
kontrola kontaminacije i onečišćenja,
uzgoj i zdravstvena zaštita riba, rakova, školjaka
i mekušaca, kontrola ulova te uzgoj, biologija i
zdravstvena zaštita pčela,
izdavanje potvrda, certifikata te davanje ekspertiza koje se odnose na naprijed navedena
područja,
upravljanje, planiranje, administraciju, statistiku i informatiku u veterinarskoj djelatnosti,
sudjelovanje u razvoju društveno-ekonomskih
odnosa u uzgoju i intenzivnoj proizvodnji životinja i pripadajućoj industriji,
podučavanje držatelja životinja.
II. OSNOVNA NAČELA VETERINARSKE ETIKE
Članak 5.
Veterinar mora u svom profesionalnom i društvenom
djelovanju slijediti moralna i etička načela. On mora
uvažati načela profesionalizma te slijediti znanstvena
dostignuća veterinarske struke.
Veterinar treba nastojati održati kreativan odnos prema
radu i razvijati dobre međuljudske odnose i situacije u
struci.
Veterinar treba pridonositi osobnom ugledu i ugledu
struke predanošću, savjesnošću, poštenjem, poniznošću
te čuvanjem profesionalne tajne.
Članak 6.
Na stručnom području veterinar svoje mentalne i fizičke
sposobnosti treba usmjeriti k razvoju i provedbi veterinarske znanosti. Mora se povezati s drugim disciplinama,
odnosno strukama.
Neovisno o vrsti rada i položaju, mora poštovati temeljnu
misiju veterinarske struke.
Članak 7.
Veterinar mora:
energično i savjesno obavljati poslove veterinarske djelatnosti,
skrbiti se za zdravlje životinja,
sudjelovati u području zaštite zdravlja ljudi od
zoonoza,
brinuti se za razvoj proizvodnje zdrave hrane životinjskoga podrijetla,
profesionalnim pristupom brinuti se za uvjete i
okoliš u kojima žive životinje, za zaštitu životinja
od zlostavljanja te ostale elemente dobrobiti
životinja,
sprječavati prekomjerno onečišćenje okoliša,
sudjelovati u razvoju veterinarske struke i znanosti,
kontinuirano obnavljati i produbljivati svoja
znanja te na svom užem području djelovanja
unaprjeđivati kvalitetu pružanja usluge i poboljšavati poslovanje,
prihvaćati i podržati inicijative koje su u korist
moralnih i materijalnih interesa članova struke, pri čemu ne smije zanemarivati opći interes
društva,
zaštititi kolege koji su se pridržavali zakona prije bilo kakve procjene njihove osobnosti i stručnoga rada.
Članak 8.
Pravila Kodeksa namijenjena su:
članovima HVK,
svima onima koji se bave veterinarskom praksom ili obavljaju druge poslove s područja veterinarske medicine,
svima koji imaju prikladno veterinarsko obrazovanje.
III. VETERINARSKO STRUČNO UPRAVLJANJE
Članak 9.
U obavljanju svoje profesionalne djelatnosti veterinar
mora osigurati pravodobnu veterinarsku pomoć, postupati stručno, savjesno, iskreno, učinkovito i razumno.
Uvijek treba pomoći najbolje što je moguće te nikad ne
smije odbiti hitnu veterinarsku pomoć.
Rad veterinara treba se temeljiti na pravilima struke i
trenutnom stanju u veterinarskoj znanosti.
Glavna obveza u veterinarskoj medicini jest dobrobit
životinje koja se postiže nečinjenjem zla i činjenjem
dobra. Nečinjenje zla znači ublažavanje boli i patnje,
to je minimalna intervencija koju veterinar uvijek treba jamčiti životinjama. Bol ili patnja životinje uvijek se
mora izbjegavati. Činjenje dobra znači činjenje onoga
najboljega što je u tom trenutku moguće da se životinji
pomogne.
Članak 10.
Prilikom obavljanja veterinarske djelatnosti veterinar
kao stručnjak slobodno može izabrati metodu rada koja
je usklađena s pravilima struke.
Pri pružanju intervencije odluke treba donijeti na teme-
17
lju stručnosti i ocjene trenutne situacije te savjesti, uzimajući u obzir sve moguće posljedice svojih odluka.
Članak 11.
Veterinar ima obvezu trajnoga stručnog usavršavanja
radi ažuriranja svoga znanja, vještina i kompetencija te
da svoje znanje, vještine i kompetencije, odnosno iskustvo prenosi na svoje kolege, suradnike i druge.
U svakodnevnoj praksi veterinar mora stvarati imidž kakav klijent očekuje od njega kao doktora veterinarske
medicine.
Veterinarski ugled, kao i ugled veterinarske profesije u
cjelini od iznimne je važnosti.
Potreba za profitabilnošću i zaradom ne smije dovesti
u pitanje ugled veterinara, odnosno ugled veterinarske
profesije.
Članak 12.
Veterinar se može koristiti samo onim profesionalnim
kvalifikacijama/titulama koje je stekao na prihvatljiv način i koje su priznate od Republike Hrvatske.
Članak 13.
Aktivnosti veterinara ne bi trebale biti podređene samo
materijalnim interesima. Prilikom obavljanja djelatnosti
mora odvojiti vlastite vrijednosti od građanskih budući
da zadnju riječ u odlučivanju o životinji pripada posjedniku, odnosno vlasniku koji ipak ima svoje privatne vrijednosti.
U slučajevima kada su vlasnikove privatne vrijednosti
protivne građanskoj etici, veterinar se ne smije koristiti
postupcima sumnjive znanstvene vrijednosti, odnosno
ne smije obavljati nepotrebne ili neprihvatljive zahvate
koji su u suprotnosti s načelima veterinarske znanosti.
U obavljanju veterinarske djelatnosti veterinar mora
izbjegavati nepotrebno ugrožavanje zdravlja i života životinja ili proizvodnje pazeći da se ne onečišćuje okoliš.
Sramotno je povezivanje s osobama koji ne poštuju utvrđena načela.
Članak 14.
Prioritet u obavljanju stručnih intervencija veterinar
mora odrediti na temelju stručne i savjesne procjene
svakog pojedinog slučaja.
Veterinar je samostalan u izboru načina liječenja i izvođenja zahvata na životinji, ali je dužan s postupkom i
troškovima upoznati korisnika usluge te sukladno dogovoru s korisnikom usluge pristupiti liječenju, odnosno
izvođenju zahvata.
Liječenje obuhvaća: pregled životinje, postavljanje dijagnoze, intervenciju – zahvat, propisivanje i uporabu lijekova.
Veterinar od gotovih lijekova može propisivati samo one
koji su odobreni te ih upotrebljavati u najpovoljnijem i
najdjelotvornijem obliku i dozi. Propisati može samo one
proizvode i u dozama koje odgovaraju priloženim uputa-
18
ma, njegovim iskustvima i stvarnim okolnostima. Treba
uzeti u obzir rizike koji mogu proizići iz primjene nepravilno propisanih lijekova.
Pri primjeni lijekova veterinar treba biti oprezan te je
obvezan voditi brigu o karenciji kod životinja čiji se proizvodi koriste za prehranu ljudi i kod životinja koje se
upućuju na klanje.
Liječenje životinja i propisivanje lijekova prije ili bez
obavljenoga pregleda i postavljanja dijagnoze nije dopušteno.
Članak 15.
Prilikom pružanja usluge veterinar mora biti nenametljiv
te se mora pridržavati etičkih načela i načela dobre veterinarske prakse.
Veterinar ne smije omalovažavati stručno znanje i sposobnost drugog veterinara ni isticati vlastitu stručnost i
vještine na štetu drugih veterinarskih djelatnika.
Nelojalna konkurencija i nametljivo oglašavanje, posebno na štetu drugih kolega, neprihvatljivo je i znači ozbiljno kršenje ovog Kodeksa.
Članak 16.
U slučajevima kada veterinar nema dovoljno tehničkih
mogućnosti, stručnosti i znanja kako bi omogućio da
životinja dobije veterinarsku pomoć kakva joj je u tom
trenutku potrebna dužan je uputiti posjednika, odnosno
vlasnika na organizaciju u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti koja može pružiti potrebnu kvalitetnu
uslugu.
Veterinar mora ostaviti mogućnost vlasniku životinje savjetovanja s drugim veterinarom ili specijalistom bilo u
koje vrijeme u skladu s dotičnim slučajem.
Članak 17.
Dokumenti koje izdaje veterinar moraju biti pravilno
ovjereni i potpisani, sastavljeni na stručan, odgovoran
i nepristran način. U njima ne smije biti izostavljena ni
jedna činjenica bez obzira koliko ona bila nepovoljna.
Rad za koji je veterinar izdao potvrdu mora obaviti osobno. Navedeni posao mogu obavljati i drugi, ali isključivo
u njegovoj nazočnosti. Posao može biti obavljen i u njegovoj odsutnosti, ali pod njegovom odgovornošću i njegovim odobrenjem. Veterinar se mora strogo pridržavati
pravila pri pisanju dokumenata koji je potpisao kolega.
Ako se sa sadržajem dokumenta ne slaže, njegova je dužnost iskazati kolegi svoje neslaganje. U slučaju da takva
metoda ne riješi nesporazum, s njihovim nesporazumom
bit će upoznato nadležno tijelo Hrvatske veterinarske
komore.
Članak 18.
Povjerljivost i čuvanje poslovne tajne osnovno je pravo i
obveza svakog veterinara u obavljanju veterinarske djelatnosti te je temelj odgovornosti i dostojanstva svakog
veterinara.
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
Iznimke su čuvanja poslovne tajne slučajevi u kojima se
očito krše pravne norme, rabi javna imovina ili oštećuju
treće osobe.
Zadatak je veterinara u potpunosti poštovati i štititi poslovne i tehnološke tajne klijenta.
Članak 19.
Objavljivanje i prezentiranje izvornih znanstvenih radova poštovanja je vrijedna stručna djelatnost veterinara.
Osnovna je etička dužnost autora upozoriti u svom radu
na podatke ili izvorno djelo koji nisu rezultat njegova
vlastitoga rada.
Plagijat je vrlo nečastan čin i ozbiljno kršenje profesionalne etike.
Članak 20.
Veterinarska djelatnost jest poslovna djelatnost, stoga
njome treba upravljati tako da ona bude profitabilna.
Pravo je veterinara da za svoj rad bude primjereno plaćen pod uvjetima plaćanja i na način utvrđen važećim
zakonom i propisima strukovne udruge.
Zaračunavanje nižih cijena od propisanih nije dopuštno.
Svaka veterinarska organizacija mora imati cjenik usluga.
Više cijene od onih propisanih cjenikom mogu se zaračunati kada se posao obavlja na višoj kvalitativnoj razini te
ako se s tim prethodno složila stranka.
Nije moralno zaračunavanje viših cijena pri pružanju hitne veterinarske pomoći.
Članak 21.
Dopušteno je ponuditi uslugu na skroman i nenametljiv
način, pri čemu se veterinar mora pridržavati etičkih načela i načela dobre poslovne prakse.
Članak 22.
Veterinar mora poštovati interese drugih struka i stručnjaka.
Veterinar ne može sudjelovati u aktivnostima koje su
prema važećim zakonima i propisima u isključivoj nadležnosti drugih struka.
Pravo je i dužnost veterinara boriti se za interese i područja djelovanja u svojoj struci i raditi u interdisciplinarnim područjima zajedno s drugim stručnjacima.
IV. MEĐUSOBNI ODNOSI I ODGOVORNOSTI ZA POVREDE
KODEKSA
Članak 23.
Odnosi među veterinarima moraju se temeljiti na uzajamnom poštivanju, uzajamnom pomaganju i solidarnosti,
prijateljstvu, toleranciji, iskrenosti, međusobnom povjerenju i dostojanstvu.
Veterinari imaju pravo i dužnost profesionalno surađivati, razmijeniti mišljenja te se međusobno moralno i stručno podržavati.
Članak 24.
Dužnost je veterinara da možebitna nesuglasja s drugim
veterinarom riješi međusobno, u suprotnom nesuglasja
će rješavati nadležno tijelo Hrvatske veterinarske komore.
Nemoralno je mimo strukovnoga udruženja primjenjivati
postupke koji grubo vrijeđaju kolege, štete njihovoj časti,
ugledu ili poslu.
Pri rješavanju spornih pitanja ni jedan od sudionika ne
smije se koristiti službenim ili privatnim pritiscima političke, socijalne, ekonomske ili administrativne naravi.
Članak 25.
Veterinar koji nije zadovoljan s postupcima i procjenama
nadležnoga tijela Komore ima pravo koristiti se pravnim
i drugim sredstvima demokratskoga civilnog društva.
Veterinar koji je pri ostvarivanju svojih prava u okviru zakona moralno i pravilno informirao širu javnost ne može
biti optužen za kršenje etičkih normi ovog Kodeksa.
Članak 26.
Kršenje načela ovog Kodeksa utvrđuje Časni sud Hrvatske veterinarske komore u prvom stupnju, odnosno Visoki časni sud u drugom stupnju.
Časni sud djeluje u skladu sa Statutom Hrvatske veterinarske komore i njegovim provedbenim propisima.
Zadatak je sudova izricanje stegovnih mjera na temelju
poštenoga suđenja, na temelju utvrđenih dokaza odgovornosti u slučajevima pokretanja stegovnoga postupka
i sporova te tumačenje ovog Kodeksa.
Članak 27.
Časni sud može pokrenuti postupak na inicijativu veterinara, vlasnika, odnosno posjednika životinje ili druge
osobe i društva te predsjednika HVK.
Članak 28.
Kodeks daje zaštitu i zadovoljštinu svakom pojedinom
članu veterinarske struke bez obzira na dob i stručno
iskustvo ili hijerarhijski položaj u organizaciji u kojoj
obavlja veterinarsku djelatnost.
Članak 29.
Načela ovog Kodeksa daju potporu i zaštitu veterinarima
koji žele profesionalno ponašanje održati na najvišoj razini, ali su istodobno prisila onima koji pružaju veterinarsku uslugu neprimjerene stručne razine i u suprotnosti s
načelima veterinarske etike.
Veterinarska komora u skladu s odredbama Statuta Hrvatske veterinarske komore može pokrenuti stegovni postupak te poduzeti i odrediti stegovne mjere protiv veterinara koji se tijekom obavljanja veterinarske djelatnosti
ogriješe o načela ovoga Kodeksa.
PREDSJEDNIK
dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet.
19
PRAVILNIK O RADU STRUČNIH ODJELA
HRVATSKE VETERINARSKE KOMORE
Na temelju članka 42. Statuta Hrvatske veterinarske komore (“Narodne novine” br. 77/2010), a u svezi s člankom 88. i 89. Statuta Hrvatske veterinarske komore na
prijedlog Izvršnoga odbora Skupština Hrvatske veterinarske komore na sjednici održanoj dana 24. travnja
2012. donijela je
PRAVILNIK
O RADU STRUČNIH ODJELA
HRVATSKE VETERINARSKE KOMORE
I. OPĆA NAČELA
Članak 1.
Pravilnik o radu stručnih odjela akt je kojim se reguliraju ciljevi i zadaće stručnih odjela Hrvatske veterinarske
komore, sredstva kojima se oni postižu, prava i dužnosti,
administrativno poslovanje, javnost rada i druga pitanja
važna za rad Odjela.
Članak 2.
Odjeli djeluju unutar Hrvatske veterinarske komore (u
daljnjem tekstu: odjeli i Komora) prema Statutu Komore i ovom pravilniku.
Odjeli se osnivaju prema potrebi za pojedina stručna
područja veterinarske djelatnosti.
Odjeli nemaju svojstvo pravne osobe.
II. NAZIV, SJEDIŠTE, SVRHA
Članak 3.
Naziv odjela mora sadržavati:
• ODJEL HVK ZA (naziv stručnog područja za
koje se osniva).
Članak 4.
Odjel ima svoj štambilj sa znakom Komore i natpisom:
Hrvatska veterinarska komora,
Odjel za______________________, Zagreb, Heinzelova 55.
Članak 5.
Sjedište je odjela u Zagrebu, Heinzelova 55.
Članak 6.
Odjel čine članovi Komore te stručni i znanstveni radnici koji rade u područjima stručnih i znanstvenih disciplina za koje se odjel osniva.
Članak 7.
Članovi odjela dobrovoljnim udruživanjem ostvaruju:
razmjenu mišljenja i iskustava u stručnom i
20
znanstvenom radu u području za koje je odjel
osnovan te srodnih znanstvenih disciplina,
međusobno sporazumijevanje o unaprjeđenju
stručnoga i znanstvenoga rada,
suradnju s drugim stručnim i znanstvenim
udruženjima i organizacijama na području
Republike Hrvatske i s onima u inozemstvu,
sudjeluju u stručnom usavršavanju veterinarskih kadrova u području za koje je odjel osnovan,
surađuju s proizvodnim, prometnim i drugim
organizacijama kojih je djelovanje u svezi s radom odjela,
organizirano se uključuju u suradnju s drugim
tijelima i odborima Komore koji rješavaju probleme u svezi s radom odjela,
suradnju s tijelima državne uprave i Hrvatskom
vojskom,
predlažu svoje predstavnike za sudjelovanje na
konferencijama, kongresima i stručnim savjetovanjima u zemlji i inozemstvu,
sudjeluju u svim djelatnostima Komore.
Članak 8.
Ciljeve utvrđene člankom 7. ovog pravilnika odjel
ostvaruje:
sudjelovanjem, suorganiziranjem i organiziranjem simpozija, savjetovanja, predavanja, svih
oblika stručnoga usavršavanja i drugim znanstvenim i stručnim oblicima okupljanja članstva,
objektivnim i kritičnim obavještavanjem javnosti o području svoga rada,
suradnjom s društvima, organizacijama, institucijama i drugim tijelima navedenim u članku 7.
ovog pravilnika.
III. ČLANSTVO
Članak 9.
Odjel čine članovi odjela.
Članovi odjela mogu biti redoviti i počasni.
Počasni član odjela ne mora biti član Komore.
Članak 10.
Redoviti članovi odjela kao članovi Komore jesu:
doktori veterinarske medicine koji se aktivno
bave stručnim i znanstvenim radom u području
djelovanja odjela i srodnih znanstvenih disciplina,
doktori veterinarske medicine, djelatnici veterinarskih organizacija, privatne veterinar-
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
ske prakse, veterinarske službe, veterinarskih
ljekarni, organizacija za proizvodnju i promet
veterinarskih lijekova, Veterinarskoga fakulteta,
Veterinarskoga instituta, tijela državne uprave i
veterinarske službe Hrvatske vojske.
Članak 11.
Počasne članove odjela izabire Skupština odjela iz redova stručnih i znanstvenih radnika u području veterinarske djelatnosti i srodnih stručnih i znanstvenih disciplina koje su u svezi s radom odjela.
Članak 12.
Prijam u članstvo odjela obavlja Predsjedništvo odjela
na temelju prijave kandidata, veterinarske organizacije,
privatne prakse ili službe uz preporuku dvaju redovitih
članova odjela.
Članak 13.
Prava i dužnosti redovitih članova odjela jesu:
sudjelovati u uspostavljanju i ostvarivanju programa rada i zadataka odjela,
biti informirani o radu i obavljanju programskih zadataka odjela,
obratiti se svim tijelima Komore s prijedlozima,
mišljenjima i pitanjima,
birati i biti birani u tijela i odbore Komore,
pridržavati se odredaba Statuta Komore i ovog
pravilnika,
zalagati se za ostvarivanje ciljeva, programa i
zadataka odjela,
sudjelovati u radu odjela i njegovih tijela u
koja budu izabrani,
čuvati i podizati ugled odjela,
redovito plaćati posebnu članarinu odjela, ako
je Odjel donio takvu odluku.
način izbora članova i druga pitanja iz njegova djelovanja.
Odjel radi samostalno u skladu sa zadaćama, Statutom,
drugim općim aktima Komore i ovim pravilnikom.
Članak 16.
Sjednice Odjela saziva Predsjedništvo odjela na svoju
inicijativu, na temelju odluke Izvršnoga odbora Komore
ili na osnovi prijedloga skupine od najmanje 10 % svih
članova odjela.
Sjednice odjela sazivaju se najmanje petnaest dana
unaprijed.
Odjel pravovaljano odlučuje ako sjednici prisustvuje
najmanje jedna trećina članstva odjela.
Ako nema kvoruma, ponovno se saziva sjednica odjela
u roku od sedam dana. Prilikom takvog sazivanja sjednice pravovaljano se odlučuje ako je prisutna najmanje
jedna petina članova odjela.
Na redovitoj sjednici odjela može se, na prijedlog Predsjedništva odjela, donijeti odluka o posebnoj članarini
odjela.
Odluke se prihvaćaju natpolovičnom većinom glasova
prisutnih članova, javnim ili tajnim glasovanjem.
Izbor predsjednika i dopredsjednika odjela obavlja se
javim ili tajnim glasovanjem.
IV. ORGANIZACIJA I TIJELA
Članak 17.
Predsjedništvo odjela ima sljedeće zadaće:
prihvaća prijedlog izmjena i dopuna pravilnika
i prijedlog dostavlja na prihvaćanje i donošenje Komori,
donosi programske smjernice, odluke i zaključke u svezi s radom odjela i njegovih tijela,
usvaja financijski plan posebnih sredstava
odjela,
usvaja izvještaj o radu Predsjedništva odjela,
odlučuje o prestanku članstva,
predlaže nagrade, diplome i pohvale,
odlučuje o drugim pitanjima s područja rada
odjela u skladu sa Statutom Komore i ovim
pravilnikom,
predlaže godišnji iznos posebne članarine
odjela,
bira svoje predstavnike u drugim srodnim društvima i organizacijama u zemlji i inozemstvu,
odlučuje o upućivanju predstavnika odjela na
stručne i znanstvene skupove u zemlji i inozemstvu i pripadnim troškovima u okviru posebnih sredstava odjela,
predlaže počasne članove odjela.
Članak 15.
Odjel osniva Skupština Komore na prijedlog Izvršnoga
odbora Komore.
Najviše je tijelo odjela izabrano Predsjedništvo.
Odjel ima svoj pravilnik o radu kojim se regulira sastav,
Članak 18.
Poziv za sjednice odjela upućuju se u pisanom obliku
svim članovima odjela.
Pozivu se, uz prijedlog dnevnog reda, prilaže materijal o
kojem će se raspravljati na sjednici.
Članak 14.
Članstvo u odjelu prestaje:
istupanjem na osnovi pisanoga zahtjeva člana,
smrću člana ili istupanjem iz članstva Komore.
Članstvo prestaje i kada Predsjedništvo odjela donese
odluku o tome ili u slučaju trajnoga gubitka licencije za
rad, odnosno istupanjem redovitoga člana iz članstva
Komore.
Evidenciju o članovima odjela vodi Predsjedništvo
odjela koje je obvezno jedan primjerak popisa članova
dostaviti Uredu stručne službe Komore.
21
Članak 19.
Sjednice otvara predsjedajući Predsjedništva odjela ili
njegov zamjenik.
Sjednicama odjela rukovodi Predsjedništvo odjela ili
posebno izabrano Radno predsjedništvo koje ima od 3
do 5 članova.
Članak 20.
O radu sjednica odjela vodi se zapisnik. U zapisnik se
unosi broj prisutnih članova odjela, mjesto, datum i vrijeme održavanja sjednice, dnevni red sjednice, rasprave
članova, prihvaćene odluke, zaključci i druge važnije činjenice o kojima se raspravljalo na sjednici.
Zapisnik vodi i potpisuje zapisničar, a ovjeravaju ga dva
ovjerovitelja zapisnika, koji se biraju iz redova članstva
odjela. Zapisnik se čuva kao dokument trajne vrijednosti.
Članak 21.
Predsjedništvo je odjela izvršno tijelo odjela.
Predsjedništvo ima 3 do 5 članova. Predsjedništvo unutar svojih članova bira predsjednika i njegova zamjenika.
Članove Predsjedništva odjela potvrđuje Skupština Komore na prijedlog Izvršnoga odbora komore.
Članak 22.
Mandat članova Predsjedništva traje četiri godine.
Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika odjela
traje četiri godine.
Nitko ne može više od dva puta uzastopce biti član
Predsjedništva odjela.
Članak 23.
Predsjedništvo odjela:
predstavlja odjel,
rukovodi poslovima odjela,
provodi odluke sa sjednica odjela,
podnosi izvještaje Skupštini Komore i Izvršnome odboru Komore,
predlaže izmjene i dopune pravilnika, poslovnika i ostalih akata,
donosi predračun prihoda i rashoda vlastitih
sredstava za svaku kalendarsku godinu te organizira materijalno-financijsko poslovanje
odjela,
obavlja i druge poslove određene ovim pravilnikom.
Članak 24.
Predsjedništvo predstavlja predsjedajući, a u njegovoj
odsutnosti zamjenik predsjedajućega odjela.
Članak 25.
Predsjedništvo odjela sastaje se najmanje četiri puta
godišnje, a prema potrebi i češće.
Tekuće poslove Predsjedništva između dvaju sastanaka obavlja predsjednik. Predsjednik može ovlastiti da
22
određene poslove obavlja njegov zamjenik, odnosno
neki drugi član odjela.
Članak 26.
Nadzorni odbor Komore obavlja sljedeće poslove odjela:
prati primjenu ovog pravilnika,
provjerava cjelokupno materijalno i financijsko
poslovanje odjela,
obavlja i druge poslove koji mu se postave u
nadležnost,
podnosi izvještaj Skupštini Komore.
V. SREDSTVA I POSLOVANJE ODJELA
Članak 27.
Odjel svoje financijsko poslovanje obavlja preko žiroračuna Komore s pomoću posebne stavke.
Novčana sredstva odjela isključivo su njegova te odjel
o njihovoj uporabi odlučuje i sredstvima raspolaže samostalno.
Članak 28.
Izvori su prihoda odjela:
posebna članarina članova odjela,
dotacije,
prihodi od vlastite djelatnosti,
pokloni i drugi prihodi.
Članak 29.
Financijsko-materijalno poslovanje mora biti u skladu
s važećim propisima o materijalno-financijskom poslovanju i s važećim aktima o financijskom poslovanju
Komore, a za ispravnost poslovanja odgovorno je Predsjedništvo i nadležna tijela te Ured stručne službe Komore.
Članak 30.
Financijskim planom odjela utvrđuju se prihodi i rashodi odjela, a vrijedi samo za godinu za koju je donesen.
Financijski plan predlažu članovi Predsjedništva odjela,
a donosi se na sjednici odjela.
Članak 31.
Za obavljanje pojedinih zadataka Predsjedništvo odjela može uz prethodnu suglasnost Komore angažirati
pojedince ili skupine na određeno vrijeme. Isplata za
ugovoreni rad pada na teret plana prihoda i rashoda
financijskoga poslovanja odjela.
VI. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 32.
Ovaj pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se osmoga
dana nakon što ga prihvati Skupština Komore.
predsjednik HVK
dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet.
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
PRAVILNIK O IZDAVAČKOJ DJELATNOSTI
Na temelju članka 42. Statuta Hrvatske veterinarske komore (“Narodne novine” br. 77/2010) i na temelju prijedloga Izvršnoga odbora Komore Skupština Hrvatske
veterinarske komore na sjednici održanoj 24. travnja
2012. godine donijela je
PRAVILNIK
O IZDAVAČKOJ DJELATNOSTI
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim pravilnikom uređuju se prava i obveze Hrvatske
veterinarske komore (u daljnjem tekstu: Komora) kao
nakladnika, glavnoga urednika, Izdavačkoga odbora, način objavljivanja priopćenja i informacija, odgovornost
za štetu učinjenu objavljenom informacijom te druga
pitanja u svezi s izdavanjem stalnih ili povremenih tiskovina, odnosno izdanja.
Službeno je glasilo Komore Hrvatski veterinarski vjesnik.
Članak 2.
Izdavački odbor ostvaruje svoju djelatnost tiskanjem
stalnih ili povremenih tiskovina kao stručnih, znanstvenih i popularnih izdanja, priručnika i raznih obrazaca te
izdavanjem časopisa i biltena iz područja veterinarske
djelatnosti.
Izdavački odbor tijelo je Komore i nije pravna osoba.
Članak 3.
Izdavački odbor dužan je objavljivati točne, cjelovite i
pravodobne informacije poštujući pravila novinarske
profesije.
Izdavački odbor dužan je poštivati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast članova Hrvatske veterinarske komore
i drugih građana te stručne stavove i mišljenja pisaca
znanstvenih članaka i radova.
Članak 4.
Odluke o novčanoj pomoći povremenim tiskovinama i
Izdavačkome odboru donosi Izvršni odbor Komore na
pismeni prijedlog, odnosno zahtjev Izdavačkoga odbora.
Odluku o plaćanju glavnoga urednika i visini honorara
autorima članaka donosi Izvršni odbor Komore.
II. PRAVA I OBVEZE IZDAVAČKOGA ODBORA I GLAVNOGA UREDNIKA
Članak 5.
Izdavački odbor radi na sjednicama.
Za kvorum i donošenje odluke moraju biti prisutna najmanje tri člana Izdavačkoga odbora.
Odluke se donose većinom glasova svih članova Odbora.
Članak 6.
Izdavački odbor dužan je na prvoj sjednici nakon donošenja ovog pravilnika predložiti glavnoga urednika.
Prijedlog se upućuje Izvršnome odboru Komore, koji
može prihvatiti prijedlog ili imenovati drugu osobu iz
Izdavačkoga odbora za glavnoga urednika.
Članak 7.
Glavni urednik mora u svome radu poštivati pravila novinarske profesije, a osobito načelo poštivanja istine i
prava javnosti u saznavanju i objavljivanju točnih i potpunih informacija iz poznatoga izvora.
Prilikom predočavanja javnosti potrebno je jasno razlikovati informacije od komentara, ostvariti načelo poštivanja privatnosti te spriječiti uvrede i klevete.
Članak 8.
Prilog kojega je smisao promijenjen u postupku uredničke obrade ne smije se objaviti pod imenom autora
bez njegova pristanka.
Za prilog objavljen suprotno odredbi stavka 1. ovog
članka odgovara glavni urednik.
Članak 9.
Sve povremene tiskovine koje Izdavački odbor stavlja u
tisak moraju sadržavati ime i prezime glavnoga urednika.
Glavni urednik odgovoran je, u skladu sa Zakonom, za
sve objavljene informacije.
Članak 10.
Za glavnoga urednika može se imenovati osoba koja
osim općih uvjeta predviđenih Zakonom ispunjava i
sljedeće posebne uvjete:
• da je državljanin Republike Hrvatske,
• da ima prebivalište na području Republike
Hrvatske,
• da ima visoku stručnu spremu.
Za glavnoga urednika ne može se imenovati osoba koja
je pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz područja
javnoga informiranja.
Članak 11.
Na svakom primjerku tiskovine moraju biti otisnuti
naziv i sjedište Komore kao nakladnika, ime i prezime
predsjednika Komore, glavnoga urednika, članova Uredništva, naziv tvrtke i sjedište, odnosno ime i prezime
vlasnika tiskare te mjesto i datum tiskanja.
Članak 12.
Promidžbene poruke i drugi plaćeni prilozi moraju biti
jasno i uočljivo označeni.
Uz informacije koje se prenose iz drugih domaćih i stranih izvora i sredstava informiranja mora biti naznačen
izvor informacije.
23
III. ODGOVORNOST ZA ŠTETU
Članak 13.
Ako je autor ili glavni urednik počinio drugome materijalnu štetu, namjerno ili zbog grube nepažnje, nakladnik
ima pravo od glavnoga urednika, odnosno autora zahtijevati naknadu isplaćenoga iznosa.
IV. OBJAVLJIVANJE PRIOPĆENJA I ISPRAVAKA
Članak 14.
Glavni urednik dužan je u povremenim tiskovinama, na
zahtjev tijela državne vlasti, objaviti bez naknade priopćenje o izvanrednim okolnostima, a osobito o opasnostima za život i zdravlje ljudi, sigurnost države, javnoga
reda i mira.
vak se mora objaviti bez izmjene i dopune u prvom
sljedećem broju povremene tiskovine na istome mjestu,
iste veličine slova naslova i teksta kojima je objavljena
informacija na koju se ispravak odnosi.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 16.
U svemu što nije uređeno ovim pravilnikom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o javnom
priopćavanju (NN br. 83/96, 105/97, 143/98,20/00 i
96/01), odnosno njegove eventualne izmjene i dopune.
Članak 17.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana donošenja te se objavljuje u službenom glasilu Komore.
Članak 15.
Ako ne postoji razlog za odbijanje objavljivanja, ispra-
predsjednik HVK
dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet.
PRAVILNIK O NAGRADAMA
HRVATSKE VETERINARSKE KOMORE
Na temelju članka 42. st. 1. alineje 18. Statuta Hrvatske veterinarske komore (“Narodne novine” br. 77/10) u
svezi s člankom 113. Zakona o veterinarstvu (“Narodne
novine” br. 41/07 i 155/08) Skupština Hrvatske veterinarske komore na svojoj sjednici 24. travnja 2012. godine donijela je
PRAVILNIK
O NAGRADAMA
HRVATSKE VETERINARSKE KOMORE
I. OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
U Hrvatskoj veterinarskoj komori (u daljnjem tekstu:
Komora) uspostavljaju se sljedeće nagrade:
a) Nagrada “Dr. Radoslav Krištof” za najbolje uređenu i
opremljenu veterinarsku praksu i
b) Nagrada za životno djelo “Ždrijebe u propnju”.
Članak 2.
Nagrada “Dr. Radoslav Krištof” dodjeljuje se pravnim
osobama i pojedincima za najbolje uređenu i opremljenu veterinarsku praksu, što podrazumijeva veterinarske
ambulante, područne ambulante, klinike, bolnice, ambulante veterinarske službe i veterinarske ljekarne, bilo da
su u okviru veterinarskih organizacija, organizacija koje
se bave stočarskom proizvodnjom ili privatne veterinarske prakse.
Ta se nagrada dodjeljuje svake godine, i to samo jednoj
organizaciji, veterinarskoj službi ili vlasniku privatne
prakse.
Nagrada se sastoji od diplome i plakete s likom dr. Radoslava Krištofa, iza čijeg je imena i prezimena upisan
tekst “1894. godina”.
Objekt kandidata za nagradu mora ispunjavati uvjete iz
Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske organizacije, veterinarska praksa i veterinarska
služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti (NN
45/09) te njegovih mogućih izmjena i dopuna.
Članak 3.
Nagrada za životno djelo “Ždrijebe u propnju” dodjeljuje se zaslužnim pojedincima za dugogodišnji uspješan
rad iz područja veterinarstva te za prinos radu Komore.
Ta se nagrada dodjeljuje svake četvrte godine, i to samo
jednome pojedincu.
Nagrada se sastoji od diplome (zahvalnice) i skulpture “Ždrijebe u propnju”, rada akademskoga kipara Šime
Klaića.
Članak 4.
Troškove izrade diplome, zahvalnice, plakete i skulpture
podmiruje Komora.
Diplomu, zahvalnicu i plaketu potpisuje predsjednik Ko-
24
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
more, a ovjeravaju se štambiljem Komore.
PREDLAGANJE KANDIDATA ZA NAGRADE
O svakom kandidatu za dodjelu nagrade svaki član povjerenstva izjašnjava se pojedinačno, tajnim glasovanjem.
Članak 5.
Poziv za predlaganje nagrada Komora objavljuje u Hrvatskom veterinarskom vjesniku do kraja kolovoza tekuće godine u kojoj se nagrada dodjeljuje.
Predloženim se smatra kandidat koji je dobio najveći
broj glasova.
DODJELJIVANJE NAGRADE
Članak 6.
Po jednoga kandidata za nagrade mogu predlagati:
1. Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede
2. Izvršni odbor Komore
3. podružnice Komore, odbori i odjeli Komore
4. veterinarske organizacije, Hrvatski veterinarski institut i Veterinarski fakultet
5. vlasnici privatne veterinarske prakse
6. pojedinci, članovi Komore.
Članak 7.
Prijedlog za dodjelu nagrade podnosi se u pisanom
obliku, i to preporučenim poštom ili na urudžbeni zapisnik Komore, uz naznaku “Prijedlog za nagrade”.
Prijedlog mora sadržavati sve nužne podatke o kandidiranom pojedincu ili pravnoj osobi, uz navođenje činjenica i razloga kojima se opravdava sam prijedlog.
Članak 8.
Predsjednik Komore imenuje povjerenstvo za predlaganje odluka o nagradama.
Povjerenstvo za predlaganje odluke o nagradama ima
tri člana, od kojih je jedan tajnik Komore, jednoga člana
predlaže Uprava za veterinarstvo, a jednoga Veterinarski fakultet.
Članak 9.
Za dodjelu nagrade za najbolje uređenu veterinarsku
praksu “Dr. Radoslav Krištof” povjerenstvo za predlaganje nagrada dužno je u roku od mjesec dana obaviti pregled prijavljenih objekata kandidata za nagradu,
sastaviti zapisnik o obavljenom pregledu objekata te
Izvršnome odboru Komore dati prijedlog za donošenje
odluke o dodjeli nagrade za najbolje uređenu veterinarsku praksu.
Članak 10.
Za dodjelu nagrade za životno djelo “Ždrijebe u propnju” povjerenstvo za predlaganje nagrada dužno je u
roku od mjesec dana između prijavljenih kandidata na
temelju vrjednovanja prinosa radu Komore i dugogodišnjega uspješnog rada iz područja veterinarstva dati
prijedlog za donošenje odluke o dodjeli nagrade.
Članak 11.
Povjerenstvo za predlaganje odluka o nagradama prijedlog za donošenje odluke o nagradama ustanovljuje
većinom glasova svih članova povjerenstva.
Članak 12.
Odluku o dodjeljivanju nagrada donosi Izvršni odbor
Komore na prijedlog povjerenstva za predlaganje odluka o nagradama, i to na svojoj redovitoj sjednici.
Izvršni odbor Komore odlučuje o svakom prijedlogu za
nagradu posebno.
Članak 13.
Ako Izvršni odbor Komore ne usvoji prijedlog povjerenstva za predlaganje nagrada, Izvršni će odbor od povjerenstva zatražiti preispitivanje prijedloga pismeno s
obrazloženjem te eventualni novi prijedlog.
Ako povjerenstvo ostane pri svojemu prvotnom prijedlogu, ali i ako Izvršni odbor ne prihvati novi prijedlog
povjerenstva, Izvršni odbor može imenovati novo povjerenstvo ili sam, većinom glasova nazočnih članova,
donijeti odluku o nagradama između prijavljenih kandidata.
Članak 14.
Odluka o dodjeli nagrada objavljuje se u Hrvatskom veterinarskom vjesniku.
Članak 15.
Nagrade se po pravilu uručuju tijekom održavanja skupa “Veterinarski dani”, odnosno tijekom održavanja Veterinarskoga kongresa u tekućoj godini kada je donesena odluka o dodjeli nagrade.
Nagradu uručuje predsjednik Komore uz nazočnost članova povjerenstva.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 16.
Ovaj pravilnik stupa na snagu kada ga usvoji Skupština
Komore i kada bude objavljen u Hrvatskom veterinarskom vjesniku.
Stupanjem na snagu ovoga pravilnika prestaje vrijediti
Pravilnik o nagradama Hrvatske veterinarske komore
donesen na Skupštini 12. studenoga 2001. godine.
PREDSJEDNIK HVK
dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet.
25
PRVA OBAVIJEST
HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA
VETERINARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
HRVATSKI VETERINARSKI INSTITUT
pozivaju Vas na
PETI HRVATSKI VETERINARSKI
KONGRES
s međunarodnim sudjelovanjem
koji će se održati
od 10. do 13. listopada 2012.
u TUHELJSKIM TOPLICAMA, TERME TUHELJ
pod pokroviteljstvom
MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE.
Za Organizacijski odbor
predsjednik HVK
dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet.
UPUTE ZA PRIJAVU RADOVA
Svi ostali prihvaćeni znanstveno-stručni radovi podliježu
recenziji te će biti objavljeni u Zborniku 5. hrvatskoga veterinarskog kongresa.
Svi radovi prilažu se odmah u cjelovitom obliku, sa
sažetkom na hrvatskom i engleskom jeziku. Preporuča se
da znanstveni radovi imaju jasno istaknute cjeline – naslov,
autor(i), ključne riječi, uvod, materijal i metode, rezultati
i rasprava, literatura i sažetak s naslovom na hrvatskom i
engleskom jeziku. Uz rad treba predložiti način prezentacije rada (usmeno izlaganje, usmeno izlaganje uz multimedijsku prezentaciju).
Opseg radova: cjeloviti radovi (uključujući tablice i
slikovne priloge) ne smiju prelaziti više od šest (6) stranica
A4 formata.
Znanstveno-stručni odbor zadržava pravo razvrstavanja
radova i poziva na usmena izlaganja prema konačnom programu kongresa.
Tehničke upute: radovi moraju biti napisani u računalnom
programu MS WORD for Windowds, verzija 97 ili novija. Veličina slova treba biti 12, font Times New Roman,
prored 1,5, a linija uz margine 25 mm.
Dostavljanje radova: molimo autore da naslove radova s
popisom autora dostave do 15. kolovoza 2012. godine na
adresu e-pošte: [email protected] Gotove, odnosno cjelovite znanstveno-stručne radove na recenziju potrebno je
dostaviti na adresu e-pošte: [email protected] najkasnije
do 6. rujna 2012.
Recenzirani znanstveno-stručni radovi i referati bez
potrebe recenzije dostavljaju se u elektroničkom obliku
na adresu HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA,
Heinzelova 55, 10000 ZAGREB (s oznakom “Za kongres”)
ili na adresu e-pošte [email protected]
Uvodni referati ne podliježu recenziji te će biti objavljeni
u Zborniku 5. hrvatskoga veterinarskog kongresa.
Zadnji je rok za dostavu svih radova i referata Hrvatskoj
veterinarskoj komori radi objave u Zborniku 6. rujna 2012.
OBAVIJEST O RADU KONGRESA
Kongres će obuhvatiti uvodna predavanja po pozivu te
znanstveno-stručne radove s kratkim usmenim izlaganjem odabranih radova, koji će biti objavljeni u Zborniku.
OKVIRNI PROGRAM KONGRESA
10. listopada 2012.
- dolazak i registracija sudionika
- koktel dobrodošlice, večera.
11. listopada 2012.
prijepodne
- uvodni referati o temi “Hrvatsko veterinarstvo na vratima EU-a – stanje i perspektive” (nositelji referata: Hrvatska veterinarska komora, Uprava veterinarstva, Veterinarski fakultet, Hrvatski veterinarski institut)
poslijepodne
I. sekcija
- Sigurnost hrane – veterinarsko javno zdravstvo
II. sekcija
- Nacionalni programi kontrole bolesti životinja i zoonoze
12. listopada 2012.
I. sekcija
- Upravljanje zdravljem stada i reprodukcija mliječnih
goveda
- Dobrobit životinja
II. sekcija
- Bolesti ostalih vrsta životinja (svinje, perad, ovce, koze,
ribe, pčele, mala praksa, divlje i egzotične životinje)
26
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
27
HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA
Na temelju Pravilnika o nagradama Hrvatske veterinarske komore (HVV, br. 3-4/2004) oglašava
POZIV
PREDLAGANJE KANDIDATA ZA NAGRADE HVK
2012. GODINE
1. Nagrada “Dr. Radoslav Krištof” za najbolje uređenu i opremljenu praksu
Nagrada “Dr. Radoslav Krištof” dodjeljuje se pravnim osobama za najbolje uređenu i opremljenu veterinarsku
praksu, što podrazumijeva veterinarske ambulante, područne ambulante, klinike, bolnice, ambulante privatne
prakse, veterinarske službe i veterinarske ljekarne bilo da su u okviru veterinarskih organizacija, pravnih osoba
koje se bave organiziranom stočarskom proizvodnjom ili privatne prakse.
Objekt veterinarske ambulante mora udovoljavati uvjetima propisanim Pravilnikom o uvjetima kojima moraju
udovoljavati veterinarske organizacije, veterinarska praksa i veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti (NN 45/09).
Ta se nagrada u skladu s Pravilnikom dodjeljuje svake godine, i to samo jednoj veterinarskoj organizaciji, veterinarskoj službi ili vlasniku privatne prakse.
PREDLAGANJE KANDIDATA ZA NAGRADE
Po jednoga kandidata za nagrade mogu predlagati:
1. Ministarstvo poljoprivrede – Uprava veterinarstva
2. Izvršni odbor HVK
3. odbori, podružnice i odjeli HVK
4. veterinarske organizacije, Hrvatski veterinarski institut i Veterinarski fakultet
5. vlasnici privatne prakse
6. pojedinci, članovi HVK.
Prijedlog se podnosi u pisanom obliku, i to preporučenim pismom ili se predaje na urudžbeni zapisnik HVK, uz
naznaku “PRIJEDLOG ZA NAGRADU”.
Prijedlog mora sadržavati sve nužne podatke o veterinarskoj organizaciji ili praksi, po mogućnosti videozapis
ili fotografije okoliša, svih prostorija i prostora te činjenice i razloge kojima se prijedlog opravdava.
Prijedlog za nagradu potrebno je dostaviti do 10. rujna 2012. godine.
DODJELJIVANJE NAGRADE
Odluku o dodjeljivanju nagrade donosi Izvršni odbor HVK na prijedlog povjerenstva, i to na svojoj redovitoj
sjednici.
Odluka o dodjeli nagrade bit će objavljena u Veterinarskom vjesniku.
Nagrada će biti uručena tijekom održavanja 5. hrvatskoga veterinarskog kongresa.
Nagradu će uručiti predsjednik HVK.
predsjednik HVK
dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet.
28
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
FOND ZA POMOĆ OBITELJIMA POGINULIH I NESTALIH
VETERINARA U DOMOVINSKOME RATU – FOB
UPLATE U 2012. GODINI
Dario Geto, Lug
VA Bibino, Zagreb
djelatnici HVK
VS Veterina d.o.o., Nova Gradiška
VA More, Šibenik
želi ostati anoniman, Osijek
djelatnici HVK
Uplaćeno do 20. 6. 2012.
200,00
100,00
600,00
1.000,00
500,00
500,00
600,00
3.500,00
16. 2. 2012.
2. 4. 2012.
5. 4. 2012.
12. 4. 2012.
25. 4. 2012.
26. 4. 2012.
20. 6. 2012.
POPIS NOVIH ČLANOVA HVK (ožujak - travanj)
A
G
Štefanija Asančajić,
dr. med. vet.,
10000 ZAGREB,
Lastovska 10
Marko Gotal, dr. med. vet.
10000 ZAGREB,
Nova Ves 72
B
Lidija Bašljan, dr. med. vet.
43000 BJELOVAR,
Ždralovi, I. Dončevića 4
Jelena Bijelić, dr. med. vet.
23000 ZADAR,
J. J. Strossmayera 11
Mate Bošnjak, dr. med. vet.
31400 ĐAKOVO,
F. Račkoga 146
Mario Grubišić, dr. med. vet.
22000 ŠIBENIK,
Triglavska 14
Zoran Hranilović,
dr. med. vet.
10410 VELIKA GORICA,
S. Kolara 25
Dorotea Huber, dr. med. vet.
10410 VELIKA GORICA,
S. Kolara 45b
I
Martina Ivković,
dr. med. vet.
23223 ŠKABRNJA,
Škabrnje 83
Đ
J
F
Petra Franko, dr. med. vet.
51218 DRAŽICE,
Lukeži 37
Mate Kraljević, dr. med. vet.
10000 ZAGREB,
Vrhovec 42
L
H
Vedran Brnica, dr. med. vet.
10000 ZAGREB,
Nova Ves 70
Boris Đitko, dr. med. vet.
32000 VUKOVAR,
P. Preradovića 27
Petra Kovačić, dr. med. vet.
23000 ZADAR,
Obala kneza Branimira 2e
Jurana Jelačić, dr. med. vet.
10000 ZAGREB,
Ivanićgradska 47
K
Nikola Kemenović,
dr. med. vet.
48267 OREHOVEC,
Sv. Petar Orehovec 93
Š
Suzana Šajina, dr. med. vet.
52000 PAZIN,
Katun Lindarski 62
Boris Šovagović, dr. med. vet.
31550 VALPOVO,
Ladimirevci, V. Nazora 2c
Tomislav Levanić, dr. med. vet.
43507 ULJANIK,
Uljanički brijeg 7
Ana Štilinović Mustaček,
dr. med. vet.
23000 ZADAR,
Kraljice mira 37a
Matija Lončar, dr. med. vet.
51000 RIJEKA,
Vrlije 36
T
P
Zlatko Tomašić, dr. med. vet.
32000 VUKOVAR,
Vijeća Europe 65
Dubravko Pavun, dr. med. vet.
44000 SISAK,
Nadbiskupa Posilovića 10
V
Tanja Perčić, dr. med. vet.
21000 SPLIT,
A. B. Šimića 17
Martin Vujić, dr. med. vet.
48260 KRIŽEVCI,
Potočka 115
Branislava Polegubić-Kušić,
dr. med. vet.
10000 ZAGREB,
Jagićeva 29
Lana Vukoša, dr. med. vet.
10000 ZAGREB,
Škrlčeva 11
Ž
S
Petar Santini, dr. med. vet.
10000 ZAGREB,
Abramovićeva 13
Ivona Žura Žaja,
dr. med. vet.
10000 ZAGREB,
Štefanovec 90a
29
30
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU
DIPLOMIRALI – MAGISTRIRALI – DOKTORIRALI
NA VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU
ožujak 2012. - svibanj 2012.
Diplomirali na dodiplomskom studiju veterinarske
medicine 1. 3. 2012. – 31. 5.2012.
1. Filip Gregurović
15. 3. 2012.
Utjecaj temperature pohrane na kakvoću svježeg sira
9. Nina Vukelić
30. 5. 2012.
Učinkovitost višekratne primjene nozevita u suzbijanju
nozemoze
2. Marin Skočir
4. 4. 2012.
Indikacije za kirurško liječenje kolika u konja
Diplomirali na Integriranom preddiplomskom i
diplomskom studiju veterinarske medicine
1. 3. 2012. – 31. 5. 2012. godine
3. Marin Ledenko
19. 4. 2012.
Pregled kazuistike kuja na Klinici za porodništvo i
reprodukciju u razdoblju od 2007. do 2011. godine
1. Petra Lešnik
27. 3. 2012.
Nalaz vektorima prenosivih bolesti pasa na području
općine Buzet
4. Ivan Svilić
4. 5. 2012.
Klinički i rendgenografski znakovi posttraumatskih
zbivanja u prsnoj i trbušnoj šupljini domaćih mesoždera
2. Vedran Nervo
5. 4. 2012.
Učinkovitost umjetnog osjemenjivanja kobila svježim,
ohlađenim i duboko smrznutim sjemenom pastuha
5. Blanka Bilić
9. 5. 2012.
Provođenje biosigurnosnih mjera u uzgojima svinja
3. Doroteja Andreić
Limfom u mačaka
6. Mladen Koštarić
Imunoprofilaksa pasa
4. Jurica Bičak
30. 5. 2012.
Raširenost pčelinjih virusa u pčelinjacima Koprivničkokriževačke županije
11. 5. 2012.
29. 5. 2012.
diplomirali
magistrirali
7. Sanja Kranjčec
11. 5. 2012.
Zarazne bolesti afričkih tvorova (pitomih vretica)
8. Tina Raimann
Seroprevalencija adenovirusne
Republici Hrvatskoj
18. 5. 2012.
infekcije konja u
Referada za dodiplomsku nastavu
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sanja Vindiš
SVEUČILIŠNI MAGISTRI
Stjepan Cestar, dr. med. vet.: Rendgenološka dijagnostika koštanih tumora pasa i mačaka, datum obrane: 29. 3. 2012.
Nenad Gulija, dr. med. vet.: Rendgenološka dijagnostika i učestalost bolesti jednjaka i želuca u pasa, datum obrane: 29.
3. 2012.
Ninoslav Šemiga, dr. med. vet.: Učinak obogaćenog okoliša na tjelesnu masu odbijene prasadi, datum obrane: 18. 5. 2012.
MAGISTRI
Natalija Džafić, dr. med. vet.: Učinak sustavnog praćenja higijenske ispravnosti dagnji (Mytilus galloprovincialis) na
području Istarske županije, datum obrane: 14. 4. 2012.
Bojan Božović, dr. med. vet.: Usporedba djelotvornosti različitih postupaka u izdvajanju bakterija roda Salmonella na
selektivnim podlogama, datum obrane: 28. 5. 2012.
DOKTORI ZNANOSTI
Mr. Dinka Milić, dr. med. vet.: Zdravstveni, ekonomski i ekološki učinak aditiva prirodnog zeolita u tovu svinja, datum
obrane: 3. 4. 2012.
Vladimir Škvorc, dr. med. vet.: Analiza rizika nakon nalaza patogenih bakterija u sirovom mlijeku i svježem siru, datum
obrane: 29. 3. 2012.
Marina Biđin, dr. med. vet.: Identifikacija i molekulska svojstva izolata kokošjih i puranskih astrovirusa izdvojenih u
Hrvatskoj, datum obrane: 10. 5. 2012.
Anamarija Večkovec, dr. med. vet.: Učinci zeolit klinoptiolita i pokusnog dvovaljanog cjepiva protiv kolidijareje i
kolienterotoksemije na proizvodnost i imunosni odgovor odbijene prasadi, datum obrane: 1. 6. 2012.
doktorirali
Referada za poslijediplomsku nastavu
Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Đurđa Hrvojić, dipl. ing.
31
HRVATSKI VETERINARSKI INSTITUT
65 GODINA VETERINARSKOGA ZAVODA RIJEKA
Veterinarski zavod Rijeka, 21. 3. 2012.
Godine 1947. odlukom
Gradskoga narodnog odbora osnovana je Veterinarska
dijagnostička stanica Rijeka,
današnji Veterinarski zavod
Rijeka (VZR). Osnovna svrha
Predstojnica mr. sc. Natalija osnivanja veterinarske dijagnostičke ustanove u gradu
Džafić
Rijeci bila je pružanje brze
pomoći u dijagnostici zaraznih i nametničkih bolesti životinja u vrijeme nepovoljne epizootiološke situacije na
području Istre i Primorja. Spomenutu zadaću djelatnici
VZR-a i danas stručno i marljivo obavljaju.
U sklopu Veterinarskoga zavoda Rijeka, podružnice
Hrvatskoga veterinarskog instituta, od 2007. godine djeluju četiri laboratorija i Opća jedinica. U podružnici je
zaposleno 19 djelatnika, od toga 5 doktora veterinarske
medicine, od kojih su 3 magistra znanosti, 1 profesor kemije i biologije i 1 diplomirani sanitarni inženjer. Osim
spomenutih VSS djelatnika zaposleno je još 8 tehničara,
2 čistačice i 2 administrativne djelatnice.
Krajem 2007. godine Laboratorij za mikrobiologiju
hrane i hrane za životinje stekao je prvu akreditaciju u
32
skladu s normom HRN EN ISO 17025 na temelju prvoga
vanjskog neovisnog ocjenjivanja Hrvatske akreditacijske
agencije.
Od 2009. godine u VZR-u intenzivno se uređuju prostori, uvode se metode za ispitivanje biotoksina u školjkašima, uređuje se vivarij za biološki pokus na miševima, uređuje se nova sekcijska dvorana. Tijekom 2010. i
2011. godine nastavljaju se uređivati prostori, nabavlja
se oprema, uvode se nove metode te se educiraju djelatnici. Početkom 2011. uređen je novi vivarij u stražnjoj
dvorišnoj zgradi. Time je povećan kapacitet uzgoja miševa na dvije stotine rasplodnih kaveza, čime su potpuno
podmirene potrebe za miševima.
Najznačajnije promjene započele su u siječnju 2011.
godine. U sklopu Projekta pravnoga i institucionalnoga
usklađivanja u području poljoprivrede s pravnom stečevinom EU-a (CCACP), koji financira Međunarodna banka
za obnovu i razvoj, opsežno je adaptirana i dograđena
zgrada Veterinarskoga zavoda Rijeka, a to su bili najveći i
najvažniji radovi u povijesti Zavoda.
Početkom rujna 2011. godine završena je izgradnja
novoga dijela Zavoda. U 360 m2 preseljeni su svi laboratoriji i prateći administrativni prostori. Novi laboratorijski
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
prostori opremljeni su laboratorijskim namještajem rađenim po mjeri te mnoštvom nove opreme. Veći dio nove
opreme dobiven je s pomoću projekta Svjetske banke, a
jedan je dio kupljen vlastitim sredstvima. Nabavljena su
dva stomahera, tri mikrobiološka inkubatora do 37 °C, četiri inkubatora 5 – 60 °C, tri inkubatora do 70 °C, digitalni
brojač bakterijskih kolonija, dvije minicentrifuge, dvije
centrifuge, dva termobloka, četiri vorteks-miksera, četiri
vodene kupelji, vodena kupelj s tresilicom, Double Beam
UV/VIS-spektrofotometar, instrument za automatsku destilaciju i kolorimetrijsku titraciju za određivanje dušika
po Kjeldahlu, automatizirani sustav za determinaciju
masti Soxthem, sustav za evaporaciju uzoraka, analitički
mlin, digestor, invertni mikroskop s faznim kontrastom
i imerzijski laboratorijski svjetlosni mikroskop s kamerom.
Istodobno je započelo preuređenje stare zgrade Zavoda. Radovi su završeni tijekom 2011., a preseljenje u
preuređenih 260 m2 okončano je krajem veljače 2012.
godine.
Dakle, možemo zaključiti: od četiri laboratorija akreditirana su dva analitička i dijagnostički laboratorij, laboratoriji su smješteni u adekvatne, vrhunski uređene
prostore, opremljeni novim laboratorijskim namještajem,
gotovo je sva oprema zamijenjena, Ministarstvo poljoprivrede laboratorijima je dodijelilo status službenih
laboratorija za akreditirane metode i metode kojima sudjeluju u međulaboratorijskim poredbenim ispitivanjima
i imamo status referentnoga laboratorija za Listeriu monocytogenes u hrani i hrani za životinje.
Djelatnost Laboratorija podrazumijeva patološkoanatomsku dijagnostiku kojoj je cilj utvrđivanje uzroka
uginuća životinja, dijagnostiku bakterijskih, gljivičnih i
nametničkih bolesti domaćih i divljih životinja, serološku dijagnostiku zaraznih bolesti, pretragu na bjesnoću
metodom izravne imunofluorescencije, pretragu na enzootsku leukozu goveda, pretragu na Brucellu melitensis
metodom klasične aglutinacije (Rose-Bengal), pretragu
na Brucellu ovis metodom imunoenzimskoga testa (ELISA), dijagnostiku tuberkuloze goveda metodom intrakutane tuberkulinizacije, mikrobiološku pretragu uzoraka
mlijeka radi izdvajanja uzročnika mastitisa te utvrđivanja njihove osjetljivosti na antimikrobna sredstva i dijagnostiku zaraznih i nametničkih bolesti pčela. Od 2007.
do 2010. godine uočljiv je kontinuirani pad broja pretraženih uzoraka, što je u svezi s glavnim kupcem naših
usluga, Ministarstvom poljoprivrede, i planom godišnje
Naredbe o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju.
Akreditirane metode Laboratorija za dijagnostiku R-1
a) HRN EN ISO 6579:2002/Amn. 1 Annex D:2007 – izdvajanje gibljivih Salmonella spp. horizontalnom metodom.
2. Laboratorij za mikrobiologiju hrane i hrane za
životinje (R-2)
U Laboratoriju su zaposleni: voditeljica Laboratorija
mr. sc. Natalija Džafić, dr. med. vet., Barbara Boljkovac, dr.
med. vet., Goran Špigl, ing., i tehnički suradnici Nataša
Jelić, Tina Jerčinović i Ronald Šepić.
Djelatnost Laboratorija za mikrobiologiju hrane i
hrane za životinje podrazumijeva mikrobiološke pretrage hrane, hrane za životinje i vode za piće, ispitivanje
mikrobiološke čistoće objekata za proizvodnju, promet
i preradu namirnica te određivanje rezidua antibiotika.
Mikrobiološke analize školjkaša prema Planu praćenja
kakvoće mora i školjkaša na proizvodnim područjima i
područjima za ponovno polaganje živih školjkaša uhodan su posao već godinama. Djelatnici Laboratorija za
mikrobiologiju hrane i hrane za životinje gotovo svakodnevno izlaze na teren, preuzimaju uzorke hrane, vode i
hrane za životinje i uzimaju uzorke otisaka i briseva iz
ugovornih objekata.
Djelatnici HVI-ja, Veterinarskoga zavoda Rijeka, 21. 3. 2012.
Prvi red slijeva na desno: Mirela Sablić, dr. med. vet., mr. sc. Natalija
Džafić, dr. med. vet., Dijana Mišetić, prof., mr. sc. Antun Tomac, dr.
med. vet.; drugi red: Irena Mrak-Možanić, Katja Raucher, Barbara
Boljkovac, dr. med. vet., Goran Špigl, ing.; treći red: Sabrina Valenčić, Kristina Kvrgić, dipl. san. ing., Anita Jakljević; četvrti red:
Nataša Jelić, Tina Jerčinović, Jadranka Božić, Suzana Fućak; peti
red: Danijela Peček, Petra Franko, dr. med. vet., Marija Poropat, mr.
sc. Tibor Andreanszky, dr. med. vet.
1. Laboratorij za dijagnostiku (R-1)
U Laboratoriju za dijagnostiku (R-1) zaposlena su 3
djelatnika: voditelj mr. sc. Antun Tomac, mr. sc. Tibor Andreanszky i tehnička suradnica Irena Mrak-Možanić.
Djelatnici R-2: Ronald Šepić, Tina Jerčinović, mr. sc. Natalija Džafić, Barbara Boljkovac, dr. med. vet., Nataša Jelić
33
U zadnjih pet godina najveće je odstupanje u broju
obrisaka i otisaka površina, što je posljedica promjena
legislative i usklađivanja s propisima EU-a. Najznačajnije
smanjenje broja uzoraka uočava se u kategoriji jaja i riba,
koje više nije obvezno uzorkovati prema Pravilniku o mikrobiološkim standardima.
Akreditirane metode Laboratorija za mikrobiologiju hrane i hrane za životinje R-2
a) HRN EN ISO 6579:2003/ispr. 2008; horizontalna
metoda za otkrivanje Salmonella spp.
b) HRN EN ISO 11290 – 1:1999/Amd. 1:2008; horizontalna metoda za dokazivanje prisutnosti i određivanje broja Listeria monocytogenes – 1. dio: metoda dokazivanja
c) HRN EN ISO 11290 – 2:1999/Amd. 1:2008; horizontalna metoda za dokazivanje prisutnosti i određivanje broja Listeria monocytogenes – 2. dio: metoda brojenja
d) ISO/TS 16649-3:2005; horizontalna metoda za
brojenje beta-glucuronidasa pozitivne E. coli – MPN metoda uporabom 5-bromo-4-kloro-3-indolil-beta-D-glukuronida
e) HRN EN ISO 18593:2008(E) – horizontalna metoda za uzorkovanje s površina upotrebom: otiska; brisa za
detekciju Salmonella spp. i bakterije Listeria monocytogenes
f) horizontalna metoda za brojenje mikroorganizama – tehnika brojenja kolonija na 30 °C (HRN EN ISO
4833:2008)
g) horizontalni postupak brojenja koagulaza-pozitivnih stafilokoka (Staphylococcus aureus i druge vrste) – 1.
dio: postupak primjene Baird-Parkerove hranjive podloge na agaru (HRN EN ISO 6888-1:2004)
h) metoda brojenja beta-glucuronidasa pozitivne Escherichia coli – 2. dio: brojenje kolonija pri 44 °C uporabom 5-bromo-4-chloro-3-indolyl beta-D-glucuronide
(HRN ISO 16649-2:2001)
i) horizontalna metoda za dokazivanje prisutnosti i
brojenje Enterobacteriaceae – 2. dio: metoda određivanja broja kolonija (HRN ISO 21528-2:2008).
3. Laboratorij za analitičku kemiju i rezidue (R-3)
U Laboratoriju su zaposleni: voditeljica Dijana Mišetić, prof., Kristina Kvrgić, dipl. san. ing., i tehnička suradnica Anita Jakljević.
Laboratorij za analitičku kemiju i rezidue (R-3) Veterinarskoga zavoda Rijeka analizira namirnice životinjskoga
podrijetla (meso, mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med i dr. pčelinji proizvodi), mlinske proizvode,
gotova jela i hranu za životinje, u svrhu provjere deklaracija, na osnovne nutritivne parametre – hranidbene vrijednosti, i to na sadržaj proteina, masti, mineralnih tvari,
vlage, sirovih vlaknina, aditiva, energetske vrijednosti
te histamina u plavoj ribi i proizvodima od plave ribe
(HPLC-metodom), rezidue sulfonamida, kakvoću meda
i pčelinjih proizvoda u skladu s pravilnicima koji su na
snazi te obavlja melisopalinološku analizu meda, tj. peludnu sliku u svrhu određivanja vrste meda te geograf-
34
skoga lociranja meda. Specifičnost je Laboratorija orijentacija na analize tkiva školjkaša, ribe i njihovih proizvoda
s obzirom na lokaciju VZR-a i potrebe kupaca iz županija
s kojima surađujemo.
Djelatnice laboratorija R-3: Anita Jakljević, Dijana Mišetić, prof.,
Kristina Kvrgić, dipl. san. ing.
Proteklih pet godina rad u Laboratoriju za analitičku kemiju obilježilo je uvođenje metoda za ispitivanje biotoksina u školjkašima te metode za određivanje histamina
u ribi i proizvodima. Značajno je smanjen broja uzoraka
hrane za životinje, što je posljedica smanjene kontrole
pri uvozu.
Akreditirane metode Laboratorija za analitičku kemiju i
rezidue R-3
a) određivanje sadržaja domoične kiseline (Amneshic
Shellfish Poison) u tkivu školjkaša (HPLC-metoda, Quilliam et all, 1995.)
3. Laboratorij za pripremu podloga i sterilizaciju
(R-4)
U Laboratoriju su zaposlene: voditeljica Mirela Sablić,
dr. med. vet., i tehnička suradnica Sabrina Valenčić.
Djelatnost Laboratorija obuhvaća pripremu i pohranu
hranjivih bujona i agara, kontrolu fertilnosti i sterilnosti
hranjivih bujona i agara, proizvodnju i kontrolu osmotizirane, demineralizirane i ultračiste vode, predsterilizaciju,
pranje i sterilizaciju posuđa i pribora, dekontaminaciju,
sortiranje i adekvatno odlaganje otpada.
Djelatnice R-4: Sabrina Valenčić, Danijela Peček, Mirela Sablić, dr.
med. vet.
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
U rujnu 2011. godine Laboratorij za pripremu podloga i sterilizaciju preseljen je u novoizgrađenu zgradu
VZR-a. Laboratorij je smješten u prizemlju nove zgrade
i sastoji se od prostorije za pripremu hranjivih podloga,
sterilizaciju hranjivih podloga te staklenoga i plastičnoga posuđa; praonicu i zasebnu prostoriju s autoklavom
za predsterilizaciju kontaminiranoga posuđa prije pranja
ili adekvatnoga odlaganja, skladišta te ureda voditelja
Laboratorija. Za potrebe rada Laboratorija nabavljeni su
novi aparati: horizontalni i vertikalni autoklav, kupelj s
tresilicom i mikrobiološki inkubator.
4. Opća jedinica
Djelatnici su Opće jedinice: predstojnica mr. sc. Natalija Džafić, dr. med. vet., računovodstveni referent Marija
Poropat, administrator Jadranka Božić, u prijamnom uredu tehnička suradnica Katja Raucher, spremačice Danijela Peček i Suzana Fućak.
Djelatnici općega odjela zaduženi su za prijam i upis
uzoraka, pisanje i slanje analitičkih izvješća, dio računovodstva i knjigovodstva te održavanje čistoće Veterinarskoga zavoda Rijeka.
Slijeva: prof. dr. sc. Željko Cvetnić, Barbara Boljkovac, dr. med. vet.,
g. Miroslav Matešić, gđa Božica Rukavina, mr. sc. Natalija Džafić
SLUŽBENO OTVORENJE ADAPTIRANOGA VETERINARSKOG ZAVODA I PROSLAVA 65. OBLJETNICE
Dana 4. svibnja 2012. uz brojne goste i uzvanike proslavili smo 65. obljetnicu osnutka Veterinarskoga zavoda
Rijeka. Novi zavod otvorila je pomoćnica ministra poljoprivrede iz Uprave sigurnosti hrane i fitosanitarne politike gđa Božica Rukavina, a otvorenju su nazočili predstavnik grada Rijeke gosp. Miroslav Matešić, predstavnik
Primorsko-goranske županije g. Berislav Tulić, dekan
Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Tomislav
Dobranić te ravnatelj Hrvatskoga veterinarskog instituta
prof. dr. sc. Željko Cvetnić.
Mr. sc. Natalija Džafić
Predstojnica VZR-a
mr. sc. Natalija Džafić
Ravnatelj HVI-ja
prof. dr. sc. Željko Cvetnić
Slijeva: mr. sc. Natalija Džafić, Božica Rukavina, prof. dr. sc. Željko
Cvetnić
Dekan Veterinarskoga
fakulteta u Zagrebu
prof. dr. sc. Tomislav Dobranić
Pomoćnica ministra
poljoprivrede
gđa Božica Rukavina
35
PREDSTAVLJAMO: Prof. dr. sc. BORIS ANTUNOVIĆ, dr. med. vet.
U vrijeme kada se Hrvatska približava ulasku u EU,
veterinarska struka može se
pohvaliti da već ima kolege
koji izravno utječu na odluke Europske komisije. Jedan
je od njih i prof. dr. sc. Boris Antunović, dr. med. vet.,
izvanredni profesor i znanstveni savjetnik u području veterinarskoga javnog
zdravstva i sigurnosti hrane
s Poljoprivrednoga fakulteta
u Osijeku. Prof. dr. sc. AntuProf. dr. sc. BORIS ANTUNOVIĆ, dr. med. vet.
nović bio je prvi ravnatelj
Hrvatske agencije za hranu, dok je danas u Znanstvenom
vijeću Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Koliki je to još uvijek raritet za hrvatske stručnjake, govori i
činjenica kako je dr. Antunović jedini predstavnik Vijeća
iz istočne Europe. U svome dinamičnom radu pronašao je
vremena predstaviti se i veterinarskoj javnosti u HVV-u.
Prof. dr. sc. Antunoviću, koliko ste dugo član Znanstvenoga vijeća EFSA-e i koja je Vaša uloga?
Odabran sam početkom 2011. godine, a sudjelujem u
savjetovanju ravnateljice EFSA-e pri donošenju strateških odluka u području sigurnosti hrane te u koordinaciji
rada 10 tematskih znanstvenih odbora koji pokrivaju područja kao što su mikrobiološke i kemijske opasnosti u
hrani, aditive, pesticide, hranu za životinje, GMO te zdravlje ljudi, životinja i biljaka. Svaki od njih ima 20 priznatih
europskih znanstvenika. U Vijeću nas je ukupno 16, od
čega 10 predsjednika znanstvenih odbora.
Na koji ste način ušli u Znanstveno vijeće?
Postupak izbora prilično je temeljit, procjenjuje se
znanstveni doprinos, educiranost u području procjene rizika u hrani, neovisnost o industrijskim interesima. Iako
sam dosta radio na sebi, i za mene je to bilo ugodno
iznenađenje i čast. Naime, hrvatski znanstvenici, općenito
znanstvenici iz istočne i južne Europe, još uvijek teško
zauzimaju strateška mjesta u tijelima EC-a. Ipak, dobra
je vijest da je veterinarska struka značajno zastupljena,
posebice u Odboru za zdravlje i dobrobit životinja te u
Odboru za biološke opasnosti u hrani.
U Hrvatskoj ste 2004. godine ustrojili Hrvatsku agenciju
za hranu te bili njezin prvi ravnatelj.
Dva su trenutka u životu čovjeka i institucije kritična – rađanje i umiranje. Rađanje Agencije za hranu bio
je izazov za sve nas, bilo je tu puno entuzijazma, a za tri
godine prema procjenama međunarodnih tijela dostigli
smo razinu lidera u regiji. Uspostavljen je sustav žurnoga
uzbunjivanja, povezano izvještavanje laboratorija u središnju bazu podataka, povezivanje s međunarodnim institucijama, brojni projekti, formiranje nacionalnih znanstvenih odbora, prvih 50-ak nacionalnih procjena rizika,
prva konferencija o procjeni rizika u hrani s 250 sudionika i međunarodnim sudjelovanjem priznatih stručnjaka,
ljudi koji su uspostavili europski sustav sigurnosti hrane.
Ipak, smijenjeni ste na polovici mandata, a konferencija
o procjeni rizika bila je prva i posljednja. Kako gledate na
rad Agencije u spomenutom razdoblju?
36
Danas mi mnogi kažu da smo bili ispred vremena.
Jednostavno, sustav nije bio spreman na promjene. Da
nismo krenuli tako energično, pretpostavljam da ne bih
bio smijenjen s mjesta ravnatelja. Imao sam pred sobom
cilj zaštite zdravlja potrošača. Iznenadio sam se kad sam
shvatio da nemamo svi isti cilj.
Kako ste prihvatili svoju smjenu?
Naravno, bilo mi je krivo. Moja smjena bila je nelegitimna, smijenjeni su i članovi Upravnoga vijeća koji su me
podržavali, promijenjen je Zakon o hrani tako da ignorira
funkciju trenutnoga ravnatelja. Još sam se tri puta javio
na natječaj, no odbijen sam iako sam ispunjavao uvjete, jer ministar poljoprivrede ima po zakonu diskrecijsko
pravo da ne odabere nikoga. Agencija za hranu trebala
bi biti neovisna znanstvena apolitična institucija usmjerena na zaštitu zdravlja potrošača. Tako je to u svijetu.
Očigledno, kod nas još uvijek vladaju neki drugi interesi.
Zatim ste se javili na natječaj EFSA-e?
Samo sam preveo životopis i dokumentaciju na engleski jezik i poslao ih, umjesto našemu ministru, u EFSAu. Jednoga dana nazvali su me iz EFSA-e sretni što me
mogu angažirati. Danas imam 20-ak raznih certifikata o
educiranosti, među kojima i Core Certificate of the University of Maryland (SAD) koji pokriva sve segmente analize
rizika u hrani, no to ovdje još uvijek malo znači.
Kakva su Vaša iskustva u radu s europskim znanstvenicima?
Očekivali biste ozbiljna lica u odijelima i kravatama,
no upravo je suprotno. Najcjenjenije znanstvenike prepoznat ćete po njihovoj jednostavnosti i u odijevanju i u
komunikaciji. To su obično ljudi puni smisla za humor i
bez potrebe za samodokazivanjem. Kada se uvečer nakon
sastanaka skupimo, svatko plaća večeru iz svoga džepa,
ravnateljicu ne dovozi skupi automobil, nego dolazi svojim biciklom. Kako se mnogi bave i raznim hobijima, EFSA
ima i svoj bend koji uvečer zasvira u ležernoj atmosferi.
Imate li vi kakav hobi? Kako provodite slobodno vrijeme?
Slobodno vrijeme jednako je bitno kao i radno. Obožavam ga provoditi s obitelji, a volim aktivnosti koje
uključuju kretanje; biciklizam, rolanje, klizanje na ledu,
skijanje. Zasviram i gitaru, a posebna mi je ljubav dobra
fotografija.
Dosta ste proputovali SAD. Kakva su Vam iskustva?
Posjetio sam veliki broj institucija koje su povezane
sa sigurnošću hrane u SAD-u. Food and Drug Administration (FDA) ima nešto liberalniji stav prema industriji hrane
od nas. Primjeri su GMO-hrana, koja se proizvodi u velikim količinama, uporaba hormona rasta i u posljednje
vrijeme proizvodnja hrane od kloniranih životinja. Europski sustav nešto je konzervativniji. Nedavno sam iznio
mišljenje u EFSA-i kako je kloniranje životinja u svrhu
proizvodnje hrane prije svega etičko pitanje, a ne pitanje
sigurnosti hrane. Treba poći od etike.
Bili ste i nacionalni savjetnik za sigurnost hrane u FAOu. Koja ste područja pokrivali?
Sa skupinom kolega pokrivao sam područje osam
zemalja u regiji u svrhu konsolidacije sustava sigurnosti hrane. Još je uvijek dosta razlika u pristupu u odnosu prema zapadnoeuropskim zemljama, što se i očituje
u učestalijem pojavljivanju tih zemalja u europskom
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
sustavu za žurno uzbunjivanje u svezi s opasnostima u
hrani (RASFF). Nedavno sam održao predavanja o prilagodbama koje institucije za sigurnost hrane moraju proći
u Uredu za europske integracije u Beogradu te u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. U Moskvi sam
u ime FAO-a održao predavanja za ministra poljoprivrede
i njegove suradnike.
Diplomirali ste na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.
Kakva Vas sjećanja vežu za studentske dane?
Tada nas je bilo mnogo više. Izvrsni profesori i izvrsni
asistenti, danas profesori. Kao predavač mogu im zahvaliti na metodici predavanja koja je kod naših profesora
veterinara često bila prirodni dar. Uvijek kada dolazim na
Veterinarski fakultet prožima me poseban osjećaj.
Istraživanja za doktorat obavili ste u Rimu. Kakva iskustva nosite iz Rima?
Bio sam stipendist Vlade Republike Italije i proboravio u parazitološkom laboratoriju Istituto Superiore di Sanita. Doktorat mi je bio iz područja molekularne biologije.
Kada sam donio uzorke, nismo znali što ćemo dobiti, no
bio je to pun pogodak. Rezultatima smo “pomaknuli” filogenetsko stablo za B. canis, a taj je rad prilično dobro citiran u međunarodnim publikacijama, oko 80 puta. Talijani
imaju ležeran pristup radu, no postižu izvrsne rezultate.
I još nešto – nikada ne komentiraju svoje kolege. To se
smatra nepristojnim. Mislim da bi kod nas međuljudski
odnosi bili mnogo bolji kada bismo manje pozornosti posvećivali tome tko, što i kako živi.
Predavali ste na doktorskom studiju o sigurnosti hrane
Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Bolonji. Kako se primjenjuje “bolonjski sustav” studiranja u Bolonji?
Držao sam modul “Kvantitativna procjena rizika u hrani” za doktorante studija sigurnosti hrane. Mnogi elementi “bolonjskoga sustava” koje mi automatski prihvaćamo
i uvodimo u studiranje ne primjenjuju se tako striktno u
Bolonji. Recimo, predavanja jednoga modula u turnusu
od tri tjedna svaki dan nije praksa na Veterinarskom fakultetu u Bolonji.
Nedavno se Poljoprivredni fakultet u Osijeku uselio u
novu zgradu. Kako je raditi u novim prostorima?
Nakon dva desetljeća podstanarstva i rada u svakakvim uvjetima Poljoprivredni fakultet dobio je zgradu
kakvu zaslužuje. Zgrada mnogo znači za instituciju, čak i
psihološki. Za studente prostrane predavaonice s multimedijom, za istraživače 40 novih laboratorija. Jednostavno smo “prodisali”.
Kako procjenjujete stanje veterinarske struke u Hrvatskoj?
Mislim da bi trebala biti više zastupljena u odlučivanju. Imam dojam da je biotehnološka grana zasjenila
biomedicinsku. Počevši od Agencije za hranu nadalje. U
nekim zemljama u okruženju, primjerice u Bosni i Hercegovini, kao i u Europskoj komisiji, mišljenje veterinarske
struke veoma se cijeni. Smatra se da veterinarska struka
ima najšire znanje o području sigurnosti hrane i javnoga
zdravstva. Naravno, odluke moraju biti u konačnici donesene na načelu multidisciplinarnosti. Ni veterinarska
struka na terenu nije cijenjena kao što je nekada bila.
Često se sjetim naše drage kolegice Vesne Trišler, koja je
bila moja generacija na studiju. Prije no što nas je iznenada i prerano napustila, dugo smo telefonski razgovarali.
Bila je razočarana statusom veterinarske struke, a pamtim je kao jednu od najsavjesnijih studentica.
Na kraju, što biste poručili mlađim kolegama veterinarima?
Uvijek radite na sebi, bez obzira što od toga često nemate trenutne koristi. Ulažite u svoje znanje cijeli život.
To je jedini siguran ulog.
Vjerujem da će i naše resorne institucije, zahvaljujući
ovom Vašem predstavljanju, znati prepoznati vrijednosti Vašega rada te Vas u budućnosti uključiti u svoj rad. Zahvaljujem na ugodnom razgovoru.
dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.
Znanstveno vijeće Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Slijeva nadesno: David Lovell (Engleska), Phillipe Vannier (Francuska),
Catherine Geslain-Lanéelle (ravnateljica EFSA-e, Francuska), Andrew Chesson (Engleska), Susan Barlow (Engleska), Anthony Hardy (Engleska), Iona Pratt (Irska), Harm Albert Kuiper (Nizozemska), Alicja Mortensen (Danska), Frans Smulders (Nizozemska), Ada Knaap (Nizozemska), Vittorio Silano (predsjednik, Italija), Josef Schlatter (Švicarska), Birgit Noerrung (Danska), Boris Antunović (Hrvatska)
37
38
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
EX LIBRIS
PREDSTAVLJENA KNJIGA “POVIJEST VETERINARSTVA”
prof. dr. sc. VESNE VUČEVAC BAJT
stom stoljeću
6. Veterinarska medicina i veterinarstvo u dvadesetom
stoljeću
7. Literatura i izvori priloga
Slijeva nadesno: Željana Klječanin, prof. (dekanova tajnica),
dekan prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, prof. dr. sc. Mira Kolar,
prof. dr. sc. Petar Džaja, prof. dr. sc. Vesna Vučevac Bajt
Dana 25. 5. 2012. predstavljena je knjiga autorice
prof. dr. sc. Vesne Vučevac Bajt “Povijest veterinarstva”.
Knjiga kronološki opisuje povijesne događaje te razvoj veterinarske medicine i veterinarstva od antičke
kulture do danas. Profesorica Vesna Vučevac Bajt svoje
dugogodišnje proučavanje i poznavanje povijesti veterinarske struke vješto pisanim riječima pretače u kronologiju događanja koje razvrstava u opširna i detaljna
poglavlja, zbog čega cijelo djelo dobiva karakter male
enciklopedije povijesti veterinarstva. Knjiga je napisana
pregledno, lako čitljivim i razumljivim hrvatskim jezikom, obuhvaća 304 stranice, 462 bilješke i 298 slika, a
podijeljena je u poglavlja i potpoglavlja, zbog čega se
stječe lakši uvid u logičan razvoj povijesti veterinarstva.
Obrađene su sve sastavnice veterinarske povijesti, pa su
tako opisani školstvo, časopisi, znanstvene institucije,
zaklade i dr., što stvara putokaz za daljnja istraživanja.
Profesorica Vesna Vučevac Bajt piše o povezanosti veterinarstva s humanom medicinom (veterinarska medicina u Hrvatskoj odvaja se od humane medicine tek 1891.
g.), zadržavajući isti pristup obrade i povijesti medicine
kao i liječnika koji su svojim radom pridonijeli sprječavanju pojave i zaštiti od zaraznih bolesti životinja.
Udžbenik je podijeljen u sedam osnovnih poglavlja.
1. Medicina i veterinarstvo u prapovijesti
2. Medicina i veterinarstvo u starom vijeku
3. Medicina i veterinarstvo u srednjem vijeku
4. Veterinarska medicina i veterinarstvo na prijelazu
srednjeg vijeka u novi vijek
5. Veterinarska medicina i veterinarstvo u devetnae-
Svako od tih poglavlja podijeljeno je na potreban
broj potpoglavlja. Knjiga je opremljena izvrsnim, bogatim i pažljivo biranim slikovnim materijalom, zbog
čega mora privući ne samo veterinare nego i sve druge stručnjake koji na bilo koji način dolaze u kontakt
s veterinarskom djelatnošću. Nije potrebno posebno
napominjati da će biti nezaobilazno štivo za studente
prilikom savladavanja gradiva iz predmeta Povijest veterinarstva.
Recezenti knjige bili su prof. dr. sc. Petar Džaja, akademik Ivan Katić, prof. dr. sc. Mira Kolar i znanstvenik
emeritus Mirko Valentić. Na predstavljanju knjige govorili su dekan Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu prof. dr.
sc. Tomislav Dobranić, koji nije mogao skriti veselje i zadovoljstvo što je Fakultet postao bogatiji za jednu tako
vrijednu knjigu, prof. dr. sc. Mira Kolar, prof. dr. sc. Petar
Džaja i sama autorica knjige. Iznosimo neke dijelove iz
govora recezenata ove knjige.
Prof. dr. sc. Mira Kolar: Kako bi priručnik bio koristan u
najvećoj mogućoj mjeri, na kraju je dodana literatura i navedeni izvori, ali i kazalo imena te kratak životopis autorice
udžbenika. S pomoću tih dodataka i bilježaka koji prate
čitav tekst svaki se korisnik knjige može pozabaviti temom
koja ga zanima i može na njoj dalje raditi, stručno ili znanstveno. Napominjem da je već i u monografiji “Zaslužni veterinari Hrvatske I” i “Zaslužni hrvatski veterinari II” mnogo toga upućivalo na vrijednost našega veterinarstva, ali
sada prvi put imamo sliku našega veterinarstva u okviru
europskoga, pa time i svjetskoga veterinarstva. Autorica se
koristila brojnom inozemnom literaturom, a konzultirala
je i sve značajnije radove naših veterinara, upozoravajući i
na probleme koji su nastali zbog promjena upravne i državotvorne strukture koje su uvijek zahtijevale dulje vrijeme
prilagodbe novome dobu.
Dakako, zbog priručničkoga karaktera knjige neke teme
nisu potanko obrađene te to potiče i dalje objavljivanje
radova u veterinarskim časopisima, jer znanost ide dalje, a
novi i mladi naraštaji koji će biti inkorporirani u Europsku
uniju vjerojatno će i imati što istražiti i napisati zahvaljujući cjeloživotnome obrazovanju i integraciji hrvatske
39
znanosti u svjetsku modernu tehnologiju.
Mislim da nema ni jednoga veterinara koji u ovom priručniku ne bi našao niz zanimljivih podataka iz daleke ili
bliske prošlosti. Veterinarska je povijest podignuta na pijedestal znanosti, gdje joj je i mjesto. Priručnik može biti
koristan i laiku, i stručnjaku, i studentu veterine, ali i veterinaru koji tridesetak godina radi na praktičnoj borbi protiv
suzbijanja zaraza i na uzgoju stoke.
Predstavljanje knjige završeno je izvatkom iz recenzije uglednoga znanstvenika emeritusa Mirka Valentića, također recenzenta ove knjige: Pred nama je izvrsno
znanstveno djelo koje razmatra povijest veterinarstva i
njegove medicine u velikom razdoblju od prvih antičkih
kultura do danas. Autorica je profesorica Veterinarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje već više od tri desetljeća predaje povijest veterine. Njezino dugogodišnje istraživanje ove povijesti osjeća se u svim dijelovima knjige,
koja po svojoj istraživačkoj naraciji, tematici i istraživačkim porukama ima sva bitna obilježja monografske cjeline.
Svoje izlaganje prof. dr. sc. Petar Džaja završio je
sljedećim riječima:
Velika je stvar kada čovjek pred kraj svoga radnog vijeka
isti okruni ovako vrijednim udžbenikom kao što je to “Povijest veterinarstva” koji je nastao sintezom prikupljenog
znanja i stečenog iskustva. Ne mogu se oteti dojmu i ne
reći da me veseli što nam je profesorica Vesna Vučevac Bajt
na jedan argumentiran način približila svjetsku i hrvatsku
veterinarsku povijest koju su pisali pobjednici u otkrićima,
izumima i pronalascima, povijest koja će ostati trajno bez
obzira na vremena i društveno-politička uređenja, a mene
Slijeva nadesno: prof. dr. sc. Mira Kolar, prof. dr. sc. Petar Džaja,
prof. dr. sc. Vesna Vučevac Bajt
posebno veseli da nam čitanje ove knjige omogućuje komparaciju svjetske i naše, hrvatske veterinarske povijesti, to
jest potvrdu stalne pripadnosti razvijenome svijetu.
Ovom knjigom profesorica Vesna Vučevac Bajt stavlja trajni pečat na svoj cijeli znanstveni i nastavnički rad,
ostavljajući nam udžbenik koji će generacijama studenata
ostati kao štivo za učenje, a nama, koje interesira naša veterinarska povijest, mnoštvo informacija.
Goethe je davno rekao: “Ono što se kaže namijenjeno je trenutku, a ono što se napiše namijenjeno je
budućnosti”, a Ojeti reče: “Preziranje svoje prošlosti neznanje je ili strah.” Valery je rekao: “Prošlost i budućnost
su braća”, a ja bih dodao: onaj tko ne zna svoju povijest,
teško realno može razmotriti sadašnjost i planirati budućnost.
prof. dr. sc. Petar Džaja
PREDSTAVLJEN SVEUČILIŠNI UDŽBENIK
“VETERINARSKA KLINIČKA IMUNOLOGIJA”
U Velikoj predavaonici
V
Veterinarskoga
fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu u petak, 18. lipnja 2012. godine
održano je svečano predstavljanje novoga sveučilišnog udžbenika Veterinarska
klinička imunologija. Riječ
je o udžbeniku koji su napisali Danko Hajsig, Ljiljana
Pinter, Tomo Naglić i Roberto Antolović, a nakladnici
Udžbenik je sadržajem i opsesu Hrvatsko mikrobiološko
gom namijenjen i veterinarima
praktičarima, osobito onima kojidruštvo i Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
rade u maloj praksi
Izdavači su bili i organizatori predstavljanja, kojemu su nazočili autori (osim
pokojnoga profesora Tome Naglića), svi recenzenti i
promotor, dekan Veterinarskoga fakulteta profesor Tomislav Dobranić. Upravo je on predstavio pisce djela
ocijenivši važnost i vrijednost novoga udžbenika.
40
U ime svih recenzenata knjigu je predstavio profesor
Vladimir Mrljak, koji je uvodno istaknuo da se veterinarska imunologija, ali i veterinarska klinička imunologija
ubrzano razvijaju i zauzimaju zapaženo mjesto među
tradicionalnim kliničkim disciplinama. Upozorio je i na
nedvojbeno povećanje broja istraživačkih projekata u
tom području, posljedica kojih su nova vrijedna otkrića, a potvrda su tome i brojne Nobelove nagrade koje
se dodjeljuju za imunologiju. Prilikom prikaza i ocjene
udžbenika osvrnuo se na svih osam glavnih poglavlja
u sklopu kojih su obrađena najvažnija područja kliničke imunologije, tj. skupine bolesti koje se zasnivaju na
imunološkim reakcijama i mehanizmima. To se ponajprije odnosi na autoimune bolesti i imunodeficijencije,
ali i na alergijske i pojedine tumorske bolesti. Također
su prikazana najvažnija područja infekcijske imunologije s naglaskom na veterinarskoj vakcinologiji i dijagnostičkoj imunologiji. Pritom se u sklopu poglavlja o
dijagnostičkoj imunologiji obrađuju i oni postupci koji
se primjenjuju i za dijagnosticiranje imunoloških stanja
koja nisu posljedica mikrobne infekcije ili nametničke
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
invazije. Zasebna poglavlja posvećena su najvažnijim
imunomodulacijskim pripravcima i spojevima, odnosno
području transplantacije. U svom se prikazu udžbenika
osvrnuo i na njegov izgled, iznimnu grafičku kvalitetu,
visoku razinu slikovnih priloga i lakoću stila kojim je
knjiga napisana.
U ime autorskoga tima govorili su profesorica Ljiljana Pinter i Danko Hajsig, koji je ujedno i urednik knjige.
Opisali su dugotrajan put koji je od zamisli pa do njezina ostvarenja trebalo proći i sa zahvalnošću spomenuli brojne osobe i ustanove koje su im u tom pomogle.
Osvrnuli su se i na poteškoće na koje su nailazili, no uz
vlastitu upornost i pomoć koja im je pružena opsežan
posao uspješno su priveli kraju.
Kao posebnu vrijednost udžbenika Veterinarska klinička imunologija, koji je ujedno namijenjen i kolegama
praktičarima, spomenuli su podatak da je u svjetskim
razmjerima to iznimno rijetka knjiga. Naime, zadnja
knjiga pod jednakim naslovom (Veterinary Clinical Immunology) izašla je davne 1989. godine, a napisali su je
R. E. W. Halliwell i N. T. Gorman.
Detalj s predstavljanja sveučilišnoga udžbenika “Veterinarska klinička imunologija” – slijeva nadesno: prof. dr. sc. Tomislav Dobranić (promotor), prof. dr. sc. Vladimir Mrljak (recenzent), dr. sc. Danko
Hajsig (autor i urednik), prof. dr. sc. Ljiljana Pinter (autorica), prof.
dr. sc. Roberto Antolović (autor) i dr. sc. Vladimir Savić (recenzent)
Nakon predstavljanja knjige slijedio je domjenak, a
knjiga se mogla kupiti uz prigodan popust.
prof. dr. sc. Danko Hajsig
“DOBRA VETERINARSKA PRAKSA U PČELINJAKU”
PREDSTAVLJENA NA VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU
Na Veterinarskome fakultetu u
Zagrebu svečano
je
predstavljen
priručnik Dobra veterinarska praksa u
pčelinjaku skupine
autora: Zlatka Tomljanovića, dr. vet.
med., doc. dr. sc.
Ivane Tlak Gajger i
mr. sc. Violete Santrač.
Promotor
je
bio predsjednik Hrvatskoga apiterapijskog društva dr.
sc. Dražen Lušić, dipl. san. ing. On je istaknuo kako je
takva knjiga za pčelarske stručnjake pravo osvježenje. U
nekoliko posljednjih desetljeća znatno se povećao broj
poznatih uzročnika bolesti pčela, pa su pčelinje bolesti
i njihovo suzbijanje postali veoma važni u suvremenom
pčelarenju. Posebno je istaknuo da se trgovanjem pčelama i pčelinjim proizvodima na međunarodnoj i interkontinentalnoj razini uvelike povećala opasnost od
unošenja različitih uzročnika bolesti u pčelinje zajednice (nametnika, bakterija, gljivica, virusa) te njihova kontaminacija neželjenim fizikalnim i kemijskim agensima.
Zbog toga će samo ispravno i pravodobno utvrđivanje bolesti, odnosno čimbenika koji mogu ugroziti
zdravlje pčelinjih zajednica omogućiti ispravnu i pravodobnu primjenu prikladnih postupaka i mjera za suzbijanje bolesti i drugih neželjenih pojava u pčelinjacima.
Slijeva: Dr. sc. Branko Šoštarić, doc. dr. sc. Dražen Lušić, dipl. san. ing.,
Zlatko Tomljanović, dr. med. vet., mr. Momir Petrović, dr. med. vet.
Upravo su tzv. “nove bolesti”, novi trendovi u suvremenoj dijagnostici, terapiji te preventivi pčelinjih bolesti
izazov za znanstveno i praktično pčelarstvo. Predstavljeni priručnik i u njemu inkorporirane smjernice dobre
pčelarske prakse izvrstan su alat za aktivno uključivanje veterinarskih stručnjaka u rješavanje spomenutih
problema, naglasio je Lušić izrazivši veliko zadovoljstvo
objavljivanjem takvog dobroga priručnika.
Predstavljanju priručnika pridonio je i dekan Veteri-
41
narskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, koji je u obraćanju okupljenima izrazio
zadovoljstvo objavljivanjem knjige, napomenuvši kako
je ona dobar način da se upozori na ulogu doktora veterinarske medicine u pčelarstvu. “Kada je kolega Zlatko
Tomljanović došao k meni prije mjesec dana i upitao me
bih li ja imao što protiv da se predstavljanje priručnika
održi na Veterinarskom fakultetu, odmah sam pristao,
njihova prijenosa te je točno prikazano kako i koji materijal treba dostaviti za laboratorijsku dijagnostiku.
Liječenje i prevencija opisanih bolesti razrađeni su
do potrebnih razina u praktičnoj primjeni. U poglavlju
Zabrana uporabe antibiotika jasno su navedeni kriteriji o uporabi antibiotika u pčelarskoj praksi. Zloporaba
antibiotika, nažalost, dio je pčelarske prakse u nekim
uzgojima. Veterinarski nadzor nad zdravljem pčela zboga toga je izrazito važan. U poglavlju Dobra pčelarska
praksa veterinare se upoznaje sa smjernicama, a pčelare upućuje na primjenu dobre pčelarske prakse, koju je
nedavno u obliku knjižice izdao Hrvatski pčelarski savez i odobrilo Ministarstvo poljoprivrede.
“Tekst je popraćen s 32 fotografije koje pridonose
Doc. dr. sc. Dražen Lušić, dipl. san. ing.,
doc. dr. sc. Ivana Tlak Gajger, dr. med. vet.
prvenstveno stoga što je ovo ujedno i predstavljanje
veterinarske struke i Veterinarskoga fakulteta – institucije na kojoj smo svi stjecali svoja znanja da bismo
danas bili to što jesmo”, kazao je dekan Dobranić. Napomenuo je i da se veoma ponosi time što je jedna od
autorica priručnika ujedno i kolegica, djelatnica Zavoda
za patologiju i biologiju riba i pčela – docentica dr. sc.
Ivana Tlak Gajger, osposobljena na Veterinarskome fakultetu, kao i Zlatko Tomljanović, doktor veterinarske
medicine, koji se već duži niz godina bavi pčelarstvom.
Znanstveni savjetnik na Hrvatskome veterinarskom
institutu dr. sc. Branko Šoštarić, dr. vet. med., recenzent
djela, osvrnuo se na priručnik potanko ga opisavši. Priručnik je podijeljen u 11 poglavlja. U Uvodu je na neposredan i otvoren način prikazana uloga veterinarske
službe u pčelarstvu, način na koji pčelari percipiraju
veterinara kao stručnjaka te promjene koje su nužne
u tom području. U poglavlju Važnost pčelarstva na jezgrovit i sugestivan način prikazano je trenutačno stanje
pčelarstva u najširem smislu. U nastavku knjiga postaje
svojevrstan vodič veterinarima pri obavljanju njihovih
djelatnosti u pčelinjaku, a može se podijeliti u opći dio,
koji obuhvaća poglavlja Pristup pčelinjaku, Priprema dimilice i Otvaranje košnice. U tom su dijelu prikazane
radnje i vještine koje su nezaobilazne pri pregledu pčelinje zajednice, što je osnova svakog dijagnostičkoga
postupka. U sljedećim četirima poglavljima obrađuju se
pregled i procjena zdravstvenoga stanja pčela u košnici
te su dane jasne upute o osnovnim biotehnološkim potrebama zajednice. Poglavlje Bolesti pčela usustavljeno
je u skladu s etiologijom bolesti uzrokovanih virusima, bakterijama, plijesnima, nametnicima i nezaraznim
agensima. Opisane su sve bolesti koje se pojavljuju u
Hrvatskoj, njihovo prepoznavanje u pčelinjaku, način
42
potpunom razumijevanju. Autori su knjige istodobno i
autori najvećega broja fotografija, što nedvosmisleno
upućuje na njihovu kompetentnost u području pčelarstva, napose u onim dijelovima koji se odnose na veterinarske zahvate u pčelinjaku”, kazao je dr. sc. Branko
Šoštarić, dr. vet. med., i podsjetio kako bi to djelo trebalo biti priručnik svim veterinarima praktičarima koji se
bave procjenom zdravstvenoga stanja pčelinjih zajednica, dok će pčelari koji drže do dobre pčelarske prakse, ali
i do dobre veterinarske prakse na svojim pčelinjacima
svakako u njoj naći korisno uporište za svoja nastojanja.
Predstavnik nakladnika – mr. Momir Petrović, dr.
med. ved., iz Odjela veterinarskih lijekova tvrtke Bayer
izrazio je zadovoljstvo što je imao priliku biti sudio-
Mr. Momir Petrović, dr. med. vet.
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
nikom u procesu stvaranja Dobre veterinarske prakse u
pčelinjaku.“Kao što većina vas zna, mi smo već duži niz
godina prisutni u pčelarstvu zahvaljujući našim proizvodima za kontrolu i suzbijanje varooza. Misija je naše
tvrtke Science for better life (Znanost za bolji život) i u
skladu s tim mi smo uvijek spremni na projekte koji razvijaju znanost i struku. Upravo je to bio razlog zbog
kojega smo se priključili procesu objavljivanja priručnika Dobra vetrinarska praksa u pčelinjaku. Naša je uloga
u tom priručniku bila isključivo nakladnička, vjerujući u
stručnost autora, u što smo se već mnogo puta uvjerili,
kao i u važnost teme. Smatram da će se ovim vrijednim
štivom pčelarstvo još više približiti stručnjacima u području veterine, ali i studentima te da će doprijeti do
što većega broja kolega u Hrvatskoj”, poručio je Petrović.
Na kraju je u ime skupine autora glavni i odgovorni
urednik priručnika Dobra veterinarska praksa u pčelinjaku Zlatko Tomljanović, dr. vet. med., spomenuo razloge i
opisao proces izrade priručnika koji na nov način definira suvremeni veterinarski pristup pčelarstvu. “Pčelarima
su odobrene smjernice za dobru pčelarsku praksu koja
je temelj održivoga razvoja pčelarstva. Svrha joj je osigurati zdravstvenu ispravnost meda i drugih pčelinjih
proizvoda, poboljšati njihovu kvalitetu, ali istodobno
održati dobro zdravstveno stanje pčelinjih zajednica.
Stoga smo se upitali možemo li tako nešto učiniti i za
kolege doktore veterinarske medicine. Ta su naša razmišljanja iznjedrila priručnik Dobra veterinarska praksa
u pčelinjaku. Smisao je priručnika pomoći doktorima
veterinarske medicine da ne gube vrijeme u traženju
podataka koji često znaju biti zastarjeli ili netočni. Ta-
Slijeva: Glavni i odgovorni urednik priručnika Zlatko Tomljanović,
dr. med. vet., dekan prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, dr. med. vet
kođer, priručnik služi kao podsjetnik na naučeno i položeno gradivo kolegija iz pčelarstva na Veterinarskome
fakultetu, ali i kao suvremeni izvor podataka koji će im
pomoći u njihovu svakodnevnom radu u pčelinjaku te
uspostavi partnerskih odnosa s pčelarima. Osim toga,
razumljivo je da će priručnik uvelike koristiti veterinarskim tehničarima i studentima veterinarske medicine”,
objasnio je važnost Dobre veterinarske prakse u pčelinjaku savjetnik za pčelarstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj
komori Zlatko Tomljanović prisjećajući se poznatih pčelarskih stručnjaka: prof. dr. sc. Đure Sulimanoviće i mr.
sc. Zvonimira Švera.
Ivana Berg Divald, mag. novinarstva
NOVOSTI IZ STRANE LITERATURE
Pub Price EUR 187 Pub Price EUR 128 Pub Price EUR 262
NE ZABORAVITE POSJETITI STRANICU www.elsevier.comI NAGRADITI SE NAJNOVIJIM
IZDANJIMA STRUČNE LITERATURE!
Sve upite i narudžbe pošaljite na e-poštu:
[email protected]
43
44
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
ZNANSTVENI I STRUÈNI SKUPOVI
PFIZEROVA RADIONICA O C.I.D.R.-u
Pfizer Croatia d.o.o. – Animal Health organizirao je
tijekom ožujka dvije dvodnevne radionice na kojima je
teorijski i praktično predstavljeno pozicioniranje i primjena novoregistriranoga proizvoda na hrvatskom tržištu namijenjenoga unaprjeđenju reprodukcije mliječnih
goveda – C.I.D.R (controlled internal drug release device).
Riječ je o vaginalnom umetku za krave i junice koji
postupno otpušta djelatnu tvar – progesteron. Namijenjen je indukciji estrusa kod “acikličnih” životinja, sinkronizaciji estrusa u stadu te sinkronizaciji ciklusa kod
davateljice i primateljice u postupku embriotransfera.
C.I.D.R. je vrlo zanimljiv za unaprjeđenje reprodukcije u
današnjoj intenzivnoj proizvodnji mlijeka.
Radionice su održane na jednoj obiteljskoj farmi mliječnih goveda u mjestu Galicija pokraj Celja u Republici Sloveniji pod stručnim vodstvom doc. dr. sc. Ožbalta
Podpečana, dr. med. vet., iz Veterinarske klinike “Žalec”.
Kolega Podpečan jedan je od vodećih mladih stručnjaka bujatričara – reproduktivaca u regiji, koji svoje bogato teorijsko i praktično iskustvo nesebično prenosi svim
kolegama kojima je reprodukcija i proizvodnja mlijeka
svakodnevni posao i izazov. Dvjema radionicama nazočilo je dvadesetak kolega iz Hrvatske, uglavnom iz većih
sustava i farma, gdje je indikacija i potreba za takvim
protokolom indukcije estrusa izraženija. Sadržaj radionice bio je podijeljen na dva dijela: teorijski o fiziologiji i
patofiziologiji spolnoga ciklusa krava te svim čimbenicima koji utječu na njega, a nakon toga slijedio je praktični
dio u štali, gdje su kolege imale priliku aktivno sudjelovati u ultrazvučnoj dijagnostici sterilnosti, steonosti i
reprodukcijskoga statusa izdvojenih krava. Kod onih kod
kojih je postojala indikacija za primjenu C.I.D.R.-a kolege
su ga rutinski primijenili, kao što su i uklonili umetke kod
krava kojima je C.I.D.R. bio ordiniran tjedan dana prije.
Razgovori, pitanja i razmjena iskustava nastavljeni su
uz izvrsne domaće specijalitete u rustikalnom ugođaju
obiteljskoga restorana na istom imanju, uz degustaciju
veoma kvalitetnih sirova proizvedenih u vlastitoj sirani,
a počinak je dočekan uz čašu laškoga piva, koje se proizvodi u obližnjoj, poznatoj pivovari. Prilikom povratka u
Hrvatsku zaustavili smo se na razgledavanju i ručku u
središtu Ljubljane. Sve u svemu, kvalitetno, korisno i vrlo
ugodno – zaključak je kolega koji su sudjelovali na ovim
radionicama. Pfizer Animal Health u idućem razdoblju
planira predstaviti taj proizvod svim kolegama u Hrvatskoj ciljanim marketinškim akcijama.
Klaudio Perutka, dr. med. vet.
8. MEĐUNARODNI GOSPODARSKO-ZNANSTVENI SKUP O
RIBARSTVU
Hrvatska gospodarska komora i Veleučilište
“Lavoslav Ružička” organizirali su 8. međunarodni
gospodarsko-znanstveni skup o ribarstvu koji je
održan u Vukovaru od 19. do 20. travnja 2012. Skupu
je nazočio velik broj znanstvenika i gospodarstvenika
(ribnjačara). Predočene su najnovije metode koje
gospodarstvenici mogu primijeniti na svojim
ribnjacima u svrhu povećanja proizvodnje i poboljšanja
kvalitete uzgoja ribe. Ove je godine cilj bio promicati
proizvode hrvatskoga ribarstva akcijom Ministarstva
poljoprivrede, HGK i HOK “Riba Hrvatske – jedi što
vrijedi”.
Skup je vodio dr. sc. Dragutin Bodakoš, dr. med.
vet., a već uobičajeno član Programskog odbora bio
Sudionici skupa
45
je mr. sc. Boris Župan, dr. med. vet. Znanstveni radovi
predstavljeni na 8. međunarodnom gospodarskoznanstvenom skupu bit će objavljeni u posebnom
izdanju časopisa “Ribarstvo” čije će tiskanje
financirati Hrvatska gospodarska komora. Od kolega
iz veterinarske struke radove su objavili mr. sc. Boris
Župan, dr. med. vet., i dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.
Tijekom svečanoga otvaranja skupa pomoćnik
ministra poljoprivrede mr. sc. Ljubomir Kučić sredstva
prikupljena akcijom “Riba Hrvatske – jedi što vrijedi”
predao je Dječjem vrtiću “Vukovar I” iz Vukovara.
dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.
Sudionici skupa
4th EUROPEAN SYMPOSIUM OF PORCINE HEALTH
MANAGEMENT (ESPHM) U BELGIJI
Od 25. do 27. travnja 2012. u belgijskom gradu Brugeu održan je 4th European Symposium of Porcine Health Management (ESPHM). Skup je organizirao European
College of Porcine Health Management i European Association of Porcine Health Management. Simpoziju je prisustvovalo oko 2.000 akreditiranih sudionika iz cijele
Europe. Predavanja su obuhvatila iskustva preventive i
terapije u svinjogojskoj proizvodnji, a održali su ih vrhunski stručnjaci iz područja svinjogojstva te profesori
s europskih i američkih sveučilišta. U sklopu ESPHM-a
održan je i 3rd International Symposium – Krka in Pig
Health Management. Simpozij je otvorio i uvodnu riječ
održao Jože Primc, ravnatelj Krke Animal Health d.d.,
Slovenija, i Jože Arh, ravnatelj Krke d.d., Slovenija.
Slijeva: Aleš Urbanek, dr. med. vet., Jože Primc, dr. med. vet.,
Zrinko Dujmović, dr. med. vet., Dražen Hižman, dr. med. vet.,
Dražen Kon, dr. med. vet., Dražen Rukovanjski, dr. med. vet., Ivan
Nizek, dr. med. vet., kolega iz Slovenije
Jože Primc, dr. med. vet. (stoji), Jože Arh, dr. med. vet., i Jeanne
Dupuis, dr. med. vet. (za stolom)
Glavno predavanje o novostima u menadžmentu
zdravlja svinja te trendovima i iskustvima u antimikrobnoj terapiji održala je Jeanne Dupuis, dr. med. vet.,
stručna suradnica iz Francuske. Drugi dio simpozija bio
je posvećen Krkinome brendiranom proizvodu Floron,
koji je na tržištu prisutan već 10 godina. Europski su
predavači iskazali izrazito pozitivna iskustva s Floronom. Nakon službenoga dijela slijedilo je druženje uz
domjenak te razgledavanje grada Brugea.
46
Slijeva: Zrinko Dujmović, dr. med. vet., Dražen Kon, dr. med. vet. ,
Jože Arh, dr. med. vet., Dražen Rukovanjski,
dr. med. vet., Dražen Hižman, dr. med. vet. (iz profila)
Iz Hrvatske skupu su prisustvovali Zrinko Dujmović,
dr. med. vet., iz VA Merkur, Semeljci, Dražen Hižman, dr.
med. vet., Dražen Kon, dr. med. vet., Dražen Rukovanjski,
dr. med. vet., iz Belja Agroveta d.o.o. i Ivan Nizek, dr. med.
vet., iz Krke Farme, Zagreb.
Ivan Nizek, dr. med. vet.
Krka Farma d.o.o., Zagreb
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
REGIONALNI PERADARSKI SIMPOZIJ MSD ANIMAL HEALTH
U suradnji s kolegama iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije
hrvatska je podružnica MSD Animal
Health 15. svibnja 2012. organizirala
peradarski simpozij u hotelu Excelsior u Lovranu.
Predavanjima o najnovijim spoznajama o zaraznom bronhitisu,
gumborskoj bolesti, salmonelnim
Mr. Darko Grahovac, infekcijama i infekcijama E. coli te
dr. med. vet., MBA kokcidiozama prisustvovalo je više od
pedeset veterinara peradara iz navedenih zemalja. Opsežne rasprave na kraju svakog predavanja svjedočile su
o aktualnosti i zanimljivosti spomenutih tema.
Peradarstvo je jedno od najznačajnijih područja
djelatnosti MSD Animal Health, a od pripravaka namijenjenih preventivi i liječenju osobito se ističu cjepiva
za perad. Nadamo da će i budući simpoziji učvrstiti našu
poziciju lidera u zaštiti od najčešćih bolesti peradi.
Miroslav Ribić, dr. vet. med.
MSD Animal Health, podružnica u Republici Hrvatskoj
Sudionici simpozija
I. SIMPOZIJ VETERINARA VELIKE I MALE PRAKSE BOSNE I
HERCEGOVINE
U Sarajevu je 26. i 27. travnja 2012. godine održan
Prvi simpozij veterinara velike i male prakse Bosne i Hercegovine s međunarodnim sudjelovanjem. Organizatori
su bili Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, North American Veterinary Conference (NAVC) i Veterinarska
komora Federacije Bosne i Hercegovine. Višegodišnja
suradnja prof. Scotta Cornwella i njegovih suradnika na
Sveučilištu u Floridi s kolegama Veterinarskoga fakulteta u Sarajevu prerasla je u simpozij koji će se održavati
svake godine.
Tijekom dvodnevnoga programa prof. dr. Carlos Risco (College of Veterinary Medicine, Gaineswille, Florida)
održao je tri predavanja o bolestima i menadžmentu mliječnih krava. O kardiološkim bolestima malih životinja
govorio je dr. Herbert Maisenbacher s istoga sveučilišta.
Dijagnostiku i diferencijalnu dijagnostiku neuroloških
bolesti preživača prikazala je prof. dr. Biljana Radojičić
(Fakultet veterinarske medicine, Beograd), a prof. dr. Nikola Popović održao je predavanje o alergijama. Mato
Marković, dr. med. vet. (Veterinärmedizinische Universät
Wien) održao je predavanja o EKG-u i dilatativnim kardiomiopatijama pasa. Od domaćih predavača na skupu
su sudjelovali mr. Denis Čamo, koji je govorio o respiratornim bolestima goveda, te sudionici radionica doc. dr.
Amir Zahirović, predsjednik Organizacijskoga odbora, mr.
Agnesa Ćoralić i mr. Dženita Hadžijunuzović-Alagić.
U okviru programa prvoga dana simpozija dr. sc. Vlasta
Herak-Perković predstavila je novi Veterinarski priručnik
(izdavač: Medicinska naklada, 2012.), a drugoga je dana
dr. sc. Danko Hajsig predstavio novu knjigu Veterinarska
klinička imunologija (suizdavači: Hrvatsko mikrobiološko
društvo i Veterinarski fakultet u Zagrebu, 2012.).
Glavni pokrovitelj skupa
bilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Federacije Bosne i Hercegovine, generalni sponzor Pfizer
Animal Health, zlatni sponzor
MSD Animal Health. Osim nabrojenih u auli Veterinarskoga fakulteta nalazili su se i
promidžbeni štandovi drugih
sponzora: Genere d.o.o., BosnaVeta d.o.o., Eukanube i Prvoga
BiH veterinarskoga portala
VET.ba. Oni su predstavljanjem
svojih proizvoda pridonijeli dinamici događanja.
Dvodnevnom stručnom skupu nazočilo je više od 150
sudionika, prije svega kolega iz BiH, ali i susjednih zemalja te studenata Veterinarskoga fakulteta, domaćina
manifestacije.
dr. sc. Vlasta Herak-Perković, dr. med. vet.
47
XIX. MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE
“KRMIVA 2012.”
Krmiva d.o.o. Zagreb i Udruga proizvođača,
tehnologa i nutricionista stočne hrane RH u suradnji s
agronomskim i veterinarskim fakultetima u Hrvatskoj i
europskim zemljama organizirali su u Opatiji od 30. 5.
do 1. 6. 2012. XIX. međunarodno savjetovanje „Krmiva
2012.” Savjetovanje pod pokroviteljstvom Ministarstva
poljoprivrede i Ministarstva znanosti, obrazovanja
i sporta RH svečano je otvorio pomoćnik ministra
poljoprivrede dr. sc. Ivan Jakopović. Iduće, jubilarno, XX.
savjetovanje održat će se od 5. do 7. 6. 2013. pod visokim
pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske
prof. dr. sc. Ive Josipovića, Ministarstva poljoprivrede i
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH.
Na skupu je predstavljen sveučilišni udžbenik autora
prof. dr. sc. dr. h. c. Gordane Kralik, prof. dr. sc. Zorana
Škrtića i doc. dr. sc. Zlate Kralik “Biometrika u zootehnici”,
a promotor je bio prof. dr. sc. Tihomir Florijančić.
Međunarodno savjetovanje omogućuje znanstvenicima i stručnjacima upoznavanje s novim spoznajama
i razmjenu iskustava iz područja hranidbe domaćih
životinja i tehnologije proizvodnje krmnih smjesa. Među
velikim brojem izlaganja (53) i postera (51) istaknuo bih
izlaganja kolega s Hrvatskoga veterinarskog instituta
dr. sc. B. Šoštarića, dr. sc. Ž. Mihaljevića, dr. sc. Karmen
Branović-Čakanić, M. Zadravec, dr. med. vet., dr. sc. M.
Voditelj sekcije: prof. dr. sc. Ivan Bogut
Predavač: Nenad Fuchs, dr. med. vet.
Među njima treba istaknuti djelatnike Belja (Belje
agrovet i PC Svinjogojstvo): Tomislava Pašalića, dr. med.
vet., Ivanu Bekić Vidović, dr. med. vet., Katarinu Kundih,
Tomislav Pašalić, dr. med. vet.
dr. med. vet., dr. sc. Roberta Spajića, mr. sc. Damira Rimca,
Velimira Silija, dipl. ing., Domagoja Emana, dipl. ing.,
Jakova Jurčevića, dipl. ing., i Lauru Vargović, dipl. ing., te
Božicu Lachner, dr. med. vet. iz PPK Valpovo.
Dr. sc. Ivan Pušić, dr. med. vet.
Mitak te kolege iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode
dr. sc. I. Pušića, dr. med. vet.
U znanstvenom dijelu skupa sudjelovali su prof. dr.
sc. V. Šerman, prof. dr. sc. N. Mas, prof. dr. sc. Ž. Mikulec,
doc. dr. sc. T. Mašek, prof. dr. sc. M. Sviben, prof. dr. sc. L.
Kozačinski, prof. dr. sc. B. Njari, prof. dr. sc. S. Milinković
Tur i doc. dr. sc. Ž. Cvrtila Fleck s Veterinarskoga fakulteta
u Zagrebu.
U sklopu komercijalnih predavanja novi pristup
prekursorima glukoze predstavio je N. Fuchs, dr. med.
vet.
Osobito je pohvalna aktivnost kolega iz proizvođačkoga sektora, koji povezuju svoj praktični rad sa
znanošću pridonoseći na taj način razvoju svojih tvrtki.
48
Druženje u Opatiji
Vremena za razmjenu znanja, iskustava i druženje u
prelijepoj Opatiji nije nedostajalo.
dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
MEĐUNARODNI KONGRES
EUROPSKI KONGRES O LEPTOSPIROZI – EUROLEPTO 2012
Od 31. svibnja do 2. lipnja 2012. godine u hotelu
Excelsior u Dubrovniku održan je Prvi europski kongres o
leptospirozi (European meeting of leptospirosis – Eurolepto
2012). Kongres je organizirao Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva znanosti, obrazovanja i
sporta Republike Hrvatske. Skup je započeo pozdravnim
govorom predsjednika Organizacijskoga odbora prof. dr.
sc. Nenada Turka i predstavnika Veterinarskoga fakulteta
prodekana prof. dr. sc. Alena Slavice, nakon čega je skup
svečano otvorila predstavnica Ministarstva poljoprivrede
Ivana Lohman Janković, dr. med. vet.
Na skupu su tijekom trodnevnoga programa obrađivane teme iz područja epidemiologije, epizootiologije,
genetike, patogeneze, imunologije, proteomike, kliničke
slike, dijagnostike, liječenja i imunoprofilakse leptospiroze u ljudi i životinja. Na skupu su pozvana predavanja
održali vodeći europski stručnjaci u području istraživanja
leptospiroze (William Ellis iz Ujedinjenoga Kraljevstva,
Rudy Hartskeerl iz Nizozemske, Yulia Ananyina iz Rusije,
Mathieu Picardeau iz Francuske te Jarlath Nally iz Irske),
a ostale sudionike činili su veterinari, liječnici, molekularni biolozi i drugi koji su na bilo koji način povezani
s istraživanjima te problematike. Znanstveni je program
bio sastavljen od 30 usmenih izlaganja i 24 prezentacije
u obliku postera. Sve prispjele radove recenzirao je Međunarodni znanstveni odbor, a prihvaćeni sažetci objavljeni su u Zborniku sažetaka u izdanju Veterinarskoga
fakulteta.
Aktivno sudjelovanje 71 sudionika iz 20 zemalja i 3
kontinenta (Hrvatska, Italija, Slovenija, Francuska, Poljska, Irska, Nizozemska, Srbija, Češka, Sjeverna Irska, Velika
Britanija, Rumunjska, Tajland, Njemačka, Belgija, Bosna i
Hercegovina, Portugal, Filipini, Rusija, Argentina) uvelike
je pridonijelo međunarodnoj važnosti održanoga skupa.
Posebno želimo istaknuti činjenicu da su sudionici
skupa jednoglasno podržali inicijativu organizatora za
osnivanje Europskoga udruženja leptospirologa te odr-
Prof. dr. sc. N. Turk
žavanje europskih skupova svake tri godine. Za predsjednika budućega udruženja izabran je dr. Rudy Hartskeerl,
voditelj WHO/OIE-ova Referentnoga centra za leptospirozu Kraljevskoga instituta za tropske bolesti u Amsterdamu, a posebna nam je čast što je za tajnicu izabrana
Josipa Habuš, dr. med. vet., djelatnica Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Budući da je leptospiroza
po klasifikaciji zaraznih bolesti Međunarodnoga ureda za
epizootije (OIE-a) svrstana u tzv. zanemarene, ali prjeteće
zarazne bolesti, uspostava tradicije u održavanjima europskih kongresa leptospirologa iznimna je prilika svima,
a posebice mladim znanstvenicima da prezentiraju svoje
rezultate i dostignuća u području istraživanja leptospira
i leptospiroze. Smatramo se veoma počašćenima što smo
dobili priliku organizirati Prvi europski kongres o leptospirozi i nadamo se da smo u tome posve uspjeli. Sigurni
smo da će kongres i u budućnosti privlačiti jednaku, pa i
veću pozornost europskih stručnjaka iz svih znanstvenih
područja koji se bave izučavanjem leptospira i leptospiroze.
prof. dr. sc. Nenad Turk
predsjednik Organizacijskoga odbora kongresa Eurolepto 2012
Sudionici kongresa
49
50
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
IN MEMORIAM
IN MEMORIAM
Tomislav Kolar, dr. med. vet.
1926. - 6. prosinca 2011.
Tomislav Kolar, dr. med. vet., rođen je 1926. godine u Dragancu, mjestu pokraj Čazme.
U njemu i u Dubravici pokraj Vrbovca proveo je djetinjstvo. Prva tri razreda gimnazije završio je u Bjelovaru, a četvrti u 3. realnoj gimnaziji u Zagrebu. Nakon toga upisao je Veterinarski fakultet u Zagrebu, na kojem je posljednji ispit položio 3. svibnja
1954. godine. Početkom kolovoza iste godine zaposlio se u Zagrebačkoj klaonici u
Heinzelovoj ulici. Poslije je postao službenik Veterinarske stanice grada Zagreba,
gdje je na mjestu veterinarskoga inspektora proveo cijeli radni vijek, do umirovljenja 2. siječnja 1992. godine.
Magistar veterinarskih znanosti postao je 1968. godine, bio je i savezni kontrolor kvalitete, doajen klaoničke veterinarske inspekcije, dugogodišnji vanjski suradnik u izvođenju praktičkoga dijela nastave Zavoda za higijenu
i tehnologiju namirnica animalnoga podrijetla Veterinarskoga fakulteta, u raspravama oštra jezika, načitan, vrlo
obrazovan i sa srcem od suhoga zlata! Zaljubljenik u konje i konjički sport, na zagrebačkom hipodromu aktivno je
proveo nekoliko desetljeća. Svakako, bio je persona gratissima s motrišta ličnosti, intelekta, stručnosti i obrazovanosti. Dobitnik je nagrade za životno djelo, koju mu je 1985. godine uručio dr. sc. Slavko Komar.
To je bio naš kolega Tomislav Kolar, koji nas je 6. prosinca 2011. godine iznenada napustio i otišao na vječni počinak.
mr. sc. Đuro Majurdžić
IN MEMORIAM
dr. sc. Vlatko Ivoš
12. listopada 1934. - 27. travnja 2012.
Dana 27. travnja 2012. nakon duge i teške bolesti u Christchurchu na Novom Zelandu umro je naš kolega dr. sc. Vlatko Ivoš. Bio je dobar čovjek, iskren prijatelj, vrstan
stručnjak enciklopedijskoga znanja i golemoga iskustva, doktor znanosti, načitan i
obrazovan, nikada sebičan…
Dr. sc. Vlatko Ivoš rođen je 12. listopada 1934. godine u Kusanovcu u općini Lonjica.
Osnovnu školu završio je u Brckovljanima, a gimnaziju u Kušlanovoj ulici u Zagrebu.
Na Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao se 1954., a diplomirao je na sam Božić 1959. godine. Dana 21.
siječnja 1960. počinje raditi u Veterinarskoj stanici Petrijanec u Petrijancu. Nakon toga radi u Jalžabetu i u Svinjogojskoj zadruzi Severin kraj Bjelovara. Tijekom rada u Zadruzi 1964. godine na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu
stječe zvanje doktora znanosti. U prosincu nakon položenih testiranja odlazi s obitelji na Novi Zeland, gdje se bavi
veterinarskom praksom brinući se za zdravlje životinja na farmama na području koje mu je bilo dodijeljeno. Poslije
je godinama bio glavni nadzorni veterinar u velikim izvoznim klaonicama papkara.
Godine 1985. vratio se u Zagreb. Od tada pa do sredine 1989. bio je ovlašteni veterinarski inspektor Veterinarske
stanice grada Zagreba u Mesnoj industriji “Zagrepčanka” u Heinzelovoj ulici. Nakon ponovnoga odlaska na Novi Zeland vraća se u Ministarstvo poljoprivrede i ribarstva te je do umirovljenja, a i desetak godina nakon toga, ponovno
glavni nadzorni veterinar u izvoznim klaonicama papkara.
Nakon jednogodišnje borbe prerano je završio život pun dobrih i plemenitih djela.
mr. sc. Đuro Majurdžić
51
KALENDAR VETERINARSKIH SKUPOVA I SAJMOVA
SRPANJ
KOLOVOZ
SRPANJ
9th International Symposium on Turkey Diseases
21. – 23. 7. 2012.
Berlin, Germany
KOLOVOZ
XXIV World’s Poultry Congress
5. – 9. 8. 2012.
Bahia Convention Center, Salvador, Bahia, Brazil
www.wpc2012.com
The International Symposium on Veterinary
Rehabilitation and Physical Therapy,
15. – 18. 8. 2012.,
Vienna, Austria,
http://www.admicos.com/ISVR2012/
63rd Annual Meeting EAAP 2012,
Bratislava – Slovakia,
27. – 31. 8. 2012.,
http://www.eaap2012.org/
RUJAN
RUJAN
XXIV International Poultry Symposium
“Science for poultry practice-poultry practice for science”,
12. – 14. 9. 2012.
Międzyzdroje, Poland, http://www.wpsa.pl
Vaccines and Diagnostics for Transboundary Animal
Diseases Workshop
17. – 19. 9. 2012.,
Ames, Iowa.
XIII Ukrainian Poultry Conference and Exhibition with
International Participation on “Actual problems of the
modern poultry industry”,
Alushta, Crimea, Ukraine
17. – 20. 9. 2012.
11th World Congress of Veterinary Anaesthesiology
24. – 26. 9. 2012.,
CAPE TOWN, SOUTH AFRICA
International Symposium on Alternatives to Antibiotics
(ATA)
OIE Headquarters, Paris, France
Tuesday 25. – 28. 9. 2012.
http://www.alternativestoantibiotics.org/
LISTOPAD
LISTOPAD
49th Poultry Scientific Symposium 2012
4. – 5. 10. 2012.
Barcelona, Spain, www.wpsa-aeca.es
The Third Chinese Veterinary Conference
28. – 30. 10. 2012.
SUZHOU,CHINA
http://www.cvma.org.cn/eng/E58261A32666DF14.html
Animal Farming Ukraine 2012
International Exhibition Center, Kiev, Ukraine
31. 10. – 2. 11. 2012.,
http://bto-exhibitions.nl/en/animalfarming.aspx,
STUDENI
STUDENI
International Symposium on Animal Science BelgradeZemun, Serbia,
8. – 10. 11. 2012.
http://www.agrif.bg.ac.rs/files/events/131/2nd%20
Announcement.pdf
The London Vet Show
15. – 16. 11. 2012.,
http://www.londonvetshow.co.uk/
Eurotier
13-16 November 2012
Hannover, Germany
www.eurotier.com
pripremio: dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.
BESPLATNI OGLASI
Prodajem:
Mikroskop binokularni biologijski B1-220A; MOTIC,
novi neraspakiran. Za sve informacije zvati između
8-14h na 098/256-423.
Prodajem:
1. Endoskopsku kameru Storz Endovision 539 za
fleksibilan endoskop s glavom i TV adapterom
2. Projektor hladnoga svjetla vetlux – Eickemeyer
3. Laparaskop za minimalnu invazivnu kirurgiju – Storz
4. Usadnik s ispiranjem i ispumpavanjem te opturator
5. Usadnik za otoskopiju
6. Usadnik za artroskopiju s opturatorom
7. Stereoskopska povećala za kirurgiju – Heine
8. LG-monitor.
Sve kao novo!
Za cijenu upitati na mob. 098 267 458.
Tražim zamjenu za godišnji odmor od 21. 7. do 5. 8.!
52
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
3-4
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
10
File Size
2 063 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content