Dijeta za hiperlipidemiju [PDF, 395 KB]

DIJETA ZA HIPERLIPIDEMIJU
Hiperlipidemija (povišene masnoće u krvi) uz povišen krvni tlak i pušenje tri su glavna čimbenika
rizika za razvoj ateroskleroze i kardiovaskularnih oboljenja i odgovorni su za gotovo polovinu
kardiovaskularnih bolesti.
Masnoće u krvi nalaze se u obliku kolesterola i triglicerida. Govorimo o hiperkolesterolemiji (kad je povišen
samo kolesterol), hipertrigliceridemiji (kad su povišeni samo trigliceridi) ili kombiniranoj hiperlipidemiji
kada su povišeni i kolesterol i trigliceridi. Na osnovi kombinacija različitih komponenata možemo razlikovati
nekoliko tipova hiperlipidemija. Svaka pojedinačno ima svoje posebnosti. Povećanje kolesterola u krvi
višestruko povećava rizik nastanka nekih kardiovaskularnih oboljenja (srčanog ili moždanog udara), dok
sami trigliceridi nisu toliko opasni.
Opće upute:
Uspjeh liječenja prvenstveno ovisi o pravilnoj prehrani.
Tjelesnu masu održavajte u granicama normale. Posavjetujte se s vašim liječnikom o količini hrane koju
uzimate.
Mjerite tjelesnu masu najmanje jedanput u dva ili tri tjedna.
Svakodnevno se bavite tjelesnom aktivnošću najmanje 30 minuta (brzi hod, lagano trčanje, plivanje,
vožnja biciklom i slično).
Nemojte konzumirati alkohol i cigarete. Smanjite unos kuhinjske soli.
Hranu pripremajte isključivo na biljnom ulju. Povrće kuhajte i dodajte ulje tek na kraju kuhanja. Jednom
upotrjebljeno ulje nemojte ponovno koristiti.
Preporučuju se manje količine nemasnog mesa, a dva obroka mesa tjedno zamijenite morskom ribom,.
Dio mesnog obroka možete zamijeniti i sojom.
Povećajte unos biljnih vlakana (kruh od neprosijanog brašna, mekinje, cijele jabuke, grah, grašak,
neoljuštena riža, kelj, krastavci, celer).
Povećajte unos namirnica bogatih škrobom (krumpir, riža, tjestenina bez jaja).
Jedite što raznovrsnije svježe salate s malo ulja ili bez njega.
Koristite umjetna sladila ili se naviknite na nezaslañenu hranu.
Trajno se pridržavajte uputa za pravilnu prehranu.
VRSTA HRANE
DOPUŠTENO
ZABRANJENO
mlijeko i mliječni
proizvodi
obrano mlijeko, jogurt, svježi
sir, kravlje kiselo mlijeko; sve u
manjim količinama (s najviše
0,1% mliječne masti) i od
obranog mlijeka
maslac, punomasno mlijeko,
vrhnje, punomasni sir (>25%
masti), tučeno slatko vrhnje
jaja
bjelanjak
žutanjak
pileće i pureće meso bez kože,
teletina
masno, osobito svinjsko meso,
masna govedina, janjetina,
meso divljači i pitomih kunića,
jezik, paštete, mesni proizvodi
iz konzerve, svi proizvodi
svinjskog mesa (slanina,
čvarci, kobasice, pršut,
salama, mesni narezak i sl.),
iznutrice (mozak, jetra,
bubrezi)
meso i mesne
prerañevine
riba
što više ribe, osobito plave
morske ribe (srdela, skuša,
losos, tuna, haringa)
rakovi i školjke
povrće
bilo koje povrće pripremljeno
bez masnoća (soja i sojini
proizvodi, zelena salata,
matovilac, radič, kupus, (svježi
i kiseli), kelj, blitva, špinat,
rajčica, krastavac, paprika,
tikvice, artičoke, šparoge,
patlidžan, brokula, cvjetača,
mrkva, rotkvica, celer, koraba,
gljive, koromač, poriluk, crveni
i bijeli luk, takoñer krumpir
(kuhani i u maloj količini), što
više mahuna, boba, soje i
drugih mahunarki
avokado, krumpir (pomfrit,
prženi, restani i pire), zemni
oraščići (kikiriki)
kruh i tjestenine
crni, polu-bijeli i graham,
peciva u umjerenim
količinama, zobene pahuljice i
ostale žitarice
bijeli kruh, lisnato tijesto i
tijesto s maslacem ili jajima,
čips, slani štapići, krekeri,
kokice, krumpirovo tijesto itd.
masnoće
maslinovo ulje
svinjska mast, loj, palmino ulje,
maslac
voće
jabuke (neoguljene), trešnje,
višnje, marelice, breskve,
kruške, šljive, grožñe, naranče,
mandarine, grejp, limun,
jagode, maline, borovnice,
ribiz, kupine, lubenice, dinje,
ananas
grožñice, kokosov orah,
banane, smokve, kandirano
voće, lješnjaci, orasi, bademi,
sve vrste kompota sa
šećerom, slatko tropsko voće
nemasni kolačići, marmelada
za dijabetičare u manjim
količinama
kolači s kremom, čokolada i
proizvodi od nje, sladoled,
palačinke, krafne i ostala
peciva, šećer i med u svim
oblicima, torte, keksi, bomboni
svih vrsta, puding i tijesto
prženo u masnoći
slastice
začini
pića
svi, takoñer sol (najviše
3g/dan), ali u malim
količinama, gorčica (senf), ocat
crna kava (ne više od dvije
šalice/dan), čaj (osobito zeleni)
s umjetnim sladilom ili bez
šećera, mineralna voda, vino u
umjerenim količinama (2-3
dcl/dan)
majoneza, kečap
sva alkoholna pića (žestoko,
pivo), kakao i vruća čokolada,
sokovi s dodatnim šećerom i
svi gazirani sokovi