IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
TD 19/09
SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA
OPĆINA OTOK
NAZIV PLANA:
IZMJENE I DOPUNE
PROSTORNOG PLANA UREðENJA
OPĆINE OTOK
KNJIGA 1
TEKSTUALNI I GRAFIČKI DIO
Naručitelj:
Izrañivač:
Direktor:
OPĆINA OTOK
ARCHING d.o.o. Split
Srñan Šegvić, dipl.inž.arh.
Split, lipanj 2010. god.
ARCHING d.o.o. – SPLIT
1
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
TD 19/09
IZMJENE I DOPUNE
PROSTORNOG PLANA UREðENJA
OPĆINE OTOK
KNJIGA I
TEKSTUALNI I GRAFIČKI DIO
INVESTITOR:
Općina Otok
Općinsko poglavarstvo
PRAVNO TIJELO KOJE
JE IZRADILO PLAN:
«ARCHING» d.o.o. - SPLIT
DIREKTOR:
Srñan Šegvić, dia
RADNI TIM:
KOORDINATOR:
SRðAN ŠEGVIĆ, dia
PLANER:
SRðAN ŠEGVIĆ, dia
SURADNICI:
GORAN MILUN, ia
MLADEN ŽANIĆ, die
IVAN MAKJANIĆ, dig
RADE GUSIĆ, dig
SPLIT, lipanj 2010.
ARCHING d.o.o. – SPLIT
2
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
TD 19/09
SADRŽAJ PLANA:
0.
OPĆI DIO
1.
2.
Izvadak iz sudskog registra
Suglasnost MZOUPIG-a o obavljanju stručnih poslova prostornog
ureñenja
Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata i inžinjera u
graditeljstvu za odgovornu osobu u pravnoj osobi (Srñan Šegvić,
dipl.ing.arh.)
3.
1.
TEKSTUALNI DIO
ODREDBE ZA PROVOðENJE
UVJETI ZA UREðENJE PROSTORA
Grañevine od važnosti za Državu i Županiju
Gradnja izvan granica grañevinskog područja
UVJETI UTVRðIVANJA KORIDORA I TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I
DRUGIH
Prometni sustav
Javne telekomunikacije
Energetski sustav
Kanalizacijski sustav
Zaštita od štetnog djelovanja voda
Navodnjavanje
MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ
Zaštita od požara
MJERE PROVEDBE PLANA
Smjernice i mjerila za neophodnu rekonstrukciju grañevina
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
2.
GRAFIČKI DIO
1.
Korištenje i namjena površina
mj. 1:25000
2.
Infrastrukturni sustavi
mj. 1.25000
2.1. Promet
2.2. Pošta i telekomunikacije
2.3. Energetski sustav
2.4. Vodnogospodarski sustav - vodoopskrba
2.5. Vodnogospodarski sustav – odvodnja otpadnih voda
2.6. Vodnogospodarski sustav – vodotoci i njihove naplavne
površine
3. Uvjeti za korištenje, ureñenje i zaštitu prostora
mj. 1:25000
3.1. Područja posebnih uvjeta korištenja
3.2. Područja posebniih ograničenja u korištenju
3.3. Područja primjene posebnih mjera ureñenja i zaštite
ARCHING d.o.o. – SPLIT
3
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
0. OPĆI DIO
ARCHING d.o.o. – SPLIT
4
TD 19/09
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
1. TEKSTUALNI DIO
ARCHING d.o.o. – SPLIT
5
TD 19/09
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
TD 19/09
Na temelju članka 98. Zakona o prostornom ureñenju i gradnji (“Narodne novine”,broj 76/07
i 38/09), Programa mjera za unapreñenje stanja u prostoru Općine Otok („Službeni glasnik
Općine Otok“ broj 6/05), i članka 16. Statuta Općine Otok („Službeni glasnik Općine Otok“
broj 2/03), Općinsko vijeće Općine Otok na 8. sjednici održanoj 07.05.2010. godine, donosi
ODLUKU
o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana
ureñenja Općine Otok
Članak 1.
Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana ureñenja Općine Otok, u daljnjem tekstu Plan.
Članak 2.
Izmjene i dopune Prostornog plana ureñenja Općine Otok izrañen je u obliku elaborata koji se
sastoji od uvezanog tekstualnog i grafičkog dijela i to:
KNJIGA 1
1. Tekstualni dio
Odredbe za provoñenje
2. Grafički dio
Kartografski prikazi:
1.
Korištenje i namjena površina
mj. 1:25000
2.
Infrastrukturni sustavi
mj. 1.25000
2.1. Promet
2.2. Pošta i telekomunikacije
2.3. Energetski sustav
2.4. Vodnogospodarski sustav - vodoopskrba
2.5. Vodnogospodarski sustav – odvodnja otpadnih voda
2.6. Vodnogospodarski sustav – vodotoci i njihove naplavne površine
3.
Uvjeti za korištenje, ureñenje i zaštitu prostora
mj. 1:25000
3.1. Područja posebnih uvjeta korištenja
3.2. Područja posebniih ograničenja u korištenju
3.3. Područja primjene posebnih mjera ureñenja i zaštite
KNJIGA 2
3. Obavezni prilozi
A. Obrazloženje
B. Izvod iz dokumenta šireg područja
C. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja
D. Strateška studija utjecaja na okoliš, kada je to propisano posebnim propisima
E. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u njegovoj
izradi, te sažetak dijelova tih dokumenata koji se odnose na sadržaj prostornog plana
F. Zahtjevi i mišljenja
G. Izvješća o predhodnoj i javnoj raspravi
H. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana
I. Sažetak za javnost
ARCHING d.o.o. – SPLIT
6
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
TD 19/09
KNJIGA 3
4.
Grañevinska područja naselja
mj. 1:5000
KNJIGA 4
Plan mjera zaštite od elementranih nepogoda i ratnih opasnosti
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.
UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA
Članak 3.
U članku 8. u tekstu pod naslovom „II Razvoj i uređenje površina
površina izvan naselja“,
naselja
podnaslovu „namjena (tamno zelena)“, alineja 1, ukida se u cijelosti.
U članku 8. u tekstu pod naslovom „II Razvoj i uređenje površina izvan naselja“,
naselja
podnaslovu „namjena (tamno zelena)“, alineja 2. postaje alineja 1.
2.
2.1.
UVJETI ZA
ZA UREĐENJE PROSTORA
Građevine od važnosti za Državu i Županiju
Članak 4.
U članku 10. u tekstu pod naslovom „Državne
Državne prometne građevine s pripadajućim objektima i
a) Energetske građevine“,
uređajima“,
građevine poslije alineje 1. se dodaje nova alineja,
uređajima podnaslovu „a)
koja glasi:
RHE Korita (550-650 MW) (planirana)
Članak 5.
U članku 11. u podnaslovu „b)
b) Energetske građevine“,
građevine tekst se zamjenjuje sa novim tekstom
u cijelosti, koji glasi:
- DV 2×220 kV HE Orlovac – TS Konjsko
- DV 2x400 kV RHE Korita – TS Konjsko (planirano)
- vjetroelektrane (planirano)
ARCHING d.o.o. – SPLIT
7
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
2.2.
TD 19/09
Građevinska područja naselja
Članak 6.
U članku 19. stavku 1., na kraju teksta se briše točka i dodaje tekst, koji glasi:
“za državne ceste, odnosno 3,0 m za lokalne i ostale nerazvrstane ceste“.
Članak 7.
U članku 22. stavku 4., postotak zelenila na parceli „30%“, zamjenjuje se sa novim postotkom
„20%“.
Članak 8.
U članku 26. stavak 4. se ukida u cijelosti.
Članak 9.
Poslije članka 26., se dodaje novi članak, koji glasi:
26.a
Uređenje javnih površina
Parkove, javna igrališta, vidikovce, odmorišta, staze i šetnice uz rijeke treba ureñivati na
mjestima gdje će biti najpristupačnija ljudima, ugranicama naselja, gdje će ljudi rado dolaziti i
ostvariti neposredan dodir s prirodom.
Prilikom ureñenja takvih prostora treba maksimalno čuvati značajke terena, urediti i
intenzivirati autohtonu vegetaciju, koristiti i čuvati značajne primjerke vegetacije i geoloških
fenomena.
Grañevine na grañevinskim česticama, koje se jednim dijelom naslanjaju na prirodne
vodotoke ili bujice, gradit će se u skladu s vodopravnim uvjetima.
Za postavu kioska, pokretnih naprava i drugih objekata na javnim površinama izdaju se
dozvole u skladu s ovim provedbenim odredbama, Odlukom o korištenju javnih površina i
isticanju panoa za oglašavanje na javnim površinama, pročeljima grañevina i ogradnim
zidovima ulica, Odlukom o komunalnom redu na području Općine Otok, Odlukom o uvjetima i
načinu postavljanja kioska, pokretnih naprava, reklama i drugih predmeta na pročeljima
grañevina, orgadnim zidovima ulica i javnim površinama u Općini Otok, te drugim
odgovarajućim aktima.
Kioskom se smatra, estetski oblikovana grañevina lagane konstrukcije, površine do 12 m2,
koji se može u cijelosti ili dijelovima prenositi i postavljati pojedinačno ili u grupama.
Pokretnim napravama smatraju se, stolovi, klupe, stolci, automati za prodaju napitaka,
cigareta i sl. robe, hladnjaci za sladoled, ugostiteljska kolica, peći za pečenje plodina, drvena
spremišta za priručni alat i materijal komunalnih organizacija, sanduci za čišćenje obuće, vage
za vaganje ljudi, i slične naprave, pokretne ograde i druge naprave, postavljene ispred
ugostiteljskih odnosno zanatskih objekata, te privremena postava šatora u kojima se obavlja
promet robom, ugostiteljska djelatnost, djelatnost cirkusa i slične zabavne radnje. Iste se
postavljaju temeljem Odluke o korištenju javnih površina i isticanju panoa za oglašavanje na
javnim površinama.
ARCHING d.o.o. – SPLIT
8
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
TD 19/09
Svaki pojedini kiosk, ili pokretna naprava, kao i grupa kioska, mora biti smještena tako da ni u
kojem pogledu ne umanjuje preglednost, ne ometa promet pješaka i vozila, ne narušava
održavanje i korištenje postojećih komunalnih objekata.
Članak 10.
U članku 30., u tablici poslije stavka 1., prikaz najvećih površina za gradnju niskih i srednjih
grañevina se ukida.
Članak 11.
U članku 32. stavak 5. i stavak 6., ukidaju se u cijelosti.
2.3.
Gradnja izvan granica građevinskog područja
Članak 12.
U članku 37. stavku 1., poslije alineje 7. se dodaje nova alineja, koja glasi:
- grañevine za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (vjetroelektrane)
Članak 13.
U članku 40. stavku 5., udaljenost gospodarske grañevine „100 m“, zamjenjuje se sa novom
udaljenošću „50 m“.
U članku 40. stavku 6., udaljenost gospodarske grañevine „300 m“, zamjenjuje se sa novom
udaljenošću „100 m“.
U članku 40. stavku 7. alineji 1., udaljenost gospodarske grañevine „200 m“, zamjenjuje se
sa novom udaljenošću „100 m“.
U članku 40. stavku 7. alineji 2., udaljenost gospodarske grañevine „50 m“, zamjenjuje se sa
novom udaljenošću „20 m“.
U članku 43. stavku 2. alineji 2., udaljenost gospodarske grañevine „300 m“, zamjenjuje se
sa novom udaljenošću „100 m“.
U članku 43. stavku 2. alineji 2., udaljenost gospodarske grañevine „50 m“, zamjenjuje se sa
novom udaljenošću „20 m“.
ARCHING d.o.o. – SPLIT
9
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
3.
TD 19/09
UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 14.
U članku 53. stavku 2. alineji 1. podalineji 1, velićina zone „6,4 ha“, zamjenjuje se sa novom
velićinom „5,3 ha“.
U članku 53. stavku 2. alineji 2. podalineji 1, velićina zone „10,0 ha“, zamjenjuje se sa novom
velićinom „9,4 ha“.
U članku 53. stavku 3. alineji 1. podalineji 1, velićina zone „28,4 ha“, zamjenjuje se sa novom
velićinom „25,3 ha“.
U članku 53. stavku 3. alineji 1. podalineji 2, velićina zone „3,9 ha“, zamjenjuje se sa novom
velićinom „3,6 ha“.
U članku 53. stavku 3. alineji 2. podalineji 1, velićina zone „1,9 ha“, zamjenjuje se sa novom
velićinom „1,3 ha“.
U članku 53. stavku 3. alineji 3. podalineji 1, velićina zone „15,4 ha“, zamjenjuje se sa novom
velićinom „15,6 ha“.
U članku 53. stavku 3. alineji 4. podalineji 1, velićina zone „2,1 ha“, zamjenjuje se sa novom
velićinom „2,5 ha“.
U članku 53. stavku 3. alineji 4. podalineji 2, velićina zone „1,5 ha“, zamjenjuje se sa novom
velićinom „1,7 ha“.
U članku 54. stavku 1., velićina zone „15,4 ha“, zamjenjuje se sa novom velićinom „15,6 ha“.
U članku 59. stavku 1. alineji 1., velićina športske zone „7,2 ha“, zamjenjuje se sa novom
velićinom „7,0 ha“.
U članku 59. stavku 1. alineja 2., ukida se u cijelosti.
U članku 59. stavak 3., ukida se u cijelosti.
U članku 59. stavku 4. alineji 1., velićina zone „2,4 ha“, zamjenjuje se sa novom velićinom
„2,2 ha“.
U članku 59. stavku 4. alineji 2., velićina zone „5,2 ha“, zamjenjuje se sa novom velićinom
„5,9 ha“.
ARCHING d.o.o. – SPLIT
10
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
5.
TD 19/09
UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Cestovni promet
Članak 15.
U članku 86. poslije stavka 7., se dodaje novi stavak, koji glasi:
„U izgrañenim dijelovima grañevinskog područja, ako drugačije nije moguće, dopušta se
rješavanje manjka propisanih PGM koje je prema tablici iz stavka 2. ovog članka potrebno
smjestiti na grañevnoj čestici, na izdvojenim česticama čija je udaljenost od čestice na kojoj
se nalazi grañevina maksimalno 100m“.
Javne telekomunikacije
Članak 16.
U članku 90. poslije stavka 2., se dodaju novi stavci, koji glase:
Na području općine Otok postoji telekomunikacijska infrastruktura, s komutacijskim
čvorištem-UPS Otok, na kojeg su mrežom vezani TK korisnici u naseljima Otok, Ovrlja, Ruda,
Korita i Udovičići.
U nastojanju da davalac telekomunikacijskih usluga poveća razinu kvalitete govorne usluge,
te konstantnog osiguranja dostupnosti širokopojasnih usluga u svakom TK čvorištu, rezultira
skraćivanjem petlje. Zbog toga se u okviru ovog Prostornog Plana planira novo komutacijska
čvorišta u naselju Ruda.
Za planirano TK čvorište treba osigurati otvoreni prostor cca 40 m2 ili prostoriju u okviru
postojeće grañevine za instalaciju komutacijskog čvorišta površine 10-15 m2.
Prostorija treba imati posebni vlastiti ulaz izvana.
Planiranom TK čvorištu mora se osigurati koridor javnim prometnim površinama za izgradnju
DTK i to od mjesta ugradnje planiranog TK čvorišta do najbliže točke s postojećim EKI T-HTa.
Za planirano čvorište je predviñena distributivna telekomunikacijska kanalizacija u javno
prometnim površinama za izgradnju spojne žične i svjetlovodne mreže i to od mjesta
ugradnje planiranog TK čvorišta do najbliže točke s ugrañenom postojećom svjetlovodnom
infrastrukturom.
U sklopu planiranja novih sadržaja koji zahtjeva TK priključak, predviñeni su koridori za
postavljanje TK infrastrukture. Do svakog planiranog objekta treba planirati, te ugraditi
potrebne instalacione cijevi u javno prometnim površinama i pločnicima PVC cijevima Ф110
mm, te privode objektima cijevima PEHD Ф50 mm, te ih povezati s postojećom DTK.
Planirana trasa DTK je na suprotnoj strani prometnice u odnosu na elektroenergetske kabele.
Planirani zdenci trebaju biti odgovarajućih dimenzija tipa MZ-D (0,1,2,3) koji će se definirati
glavnim projektom, a nosivost poklopaca mora biti 150 kN ili 400 kN.
Ako se očekuje promet teških motornih vozila treba predvidjeti poklopac 400 kN.
Telefonske instalacije u objektima treba grupirati kroz usponske kolone stubišta na izvodni
ormarić objekta. Na isti način izvesti izgradnju TV instalacije objekta, odgovarajućim
koaksijalnim kabelima.
Iz kućnog uvodnog ormarića TKO za spoj sa vanjskim cijevima promjera 50 mm, ugraditi
cijevi promjera Φ 40 mm.
Cjelokupna kabelska TK mreža će se polagati u PVC i PEHD kanalizacijske cijevi.
ARCHING d.o.o. – SPLIT
11
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
TD 19/09
Energetski sustav
Članak 17.
U članku 91. stavku 3., na kraju teksta se dodaje novi tekst, koji glasi:
„Jedan od važnijih uvjeta za razvoj bilo kakvih gospodarskih aktivnosti je razvoj
elektroenergetskog sustava. Zbog toga planirani razvoj mreže i elektroenergetskih postrojenja
mora biti usklañen s planiranim rastom poslovno gospodarskih sadržaja, ali i sa planiranim
porastom broja stanovnika“.
Članak 18.
U članku 91. poslije stavka 4. se dodaje novi stavak, koji glasi:
„Takoñer, na prostoru općine Otok predviña se i korištenje dodatnih obnovljivih izvora
energije, prvenstveno energije vjetra u vjetroelektranama“.
Članak 19.
U članku 92. stavku 1. alineji 1., tekst se zamjenjuje sa novim tekstom u cijelostii, koji glasi:
„- Postupna realizacija vlastitog sustava elektroopskrbe kao dijela jedinstvenog sustava
HEP-a s glavnom opskrbnom TS 35(110)/10(20) kV Ruda čiju temeljnu strukturu
predstavljaju postojeća električna mreža 35, 10 i 0,4 kV prenamijenjena za novi sustav
distribucijskih napona 110, 20 i 0,4 kV“.
Članak 20.
U članku 93. stavak 2., ukida se u cijelosti.
U članku 93. stavku 3., tekst se zamjenjuje sa novim tekstom u cijelostii, koji glasi:
„Saniranje lošeg stanja u snabdijevanju električnom energijom ovog područja poboljšano je
interpolacijom nove TS 35/20(10) kV RUDA. Osim toga planira se nadogradnja 20(10) kV
mreže u svrhu poboljšanja energetskih prilika u mreži, a daljnim porastom potrošnje
planirano je uvoñenje direktne transformacije, odnosno izgradnja TS Ruda 110/20(10) kV kao
zamjena za postojeću TS Ruda 35/20(10) kV“.
Članak 21.
U članku 94., tekst se zamjenjuju sa novim tekstom u cijelosti, koji glasi:
„Svi vodovi srednjeg napona (20kV) i niskog napona trebaju biti koncipirani na slijedeći
načina:
- Postojeće vodove 10 kV prenamijeniti za novi nazivni napon 20 kV i to na način da glavni
vodovi budu presjeka 3x95 mm2 Ač montirani na čelično-rešetkastim stupovima, a
odcjepni i priključni vodovi presjeka 3x25 i 3x50 Ač montirani na betonskim stupovima.
ARCHING d.o.o. – SPLIT
12
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
TD 19/09
- Planirane kabele 20(10) kV izvoditi jednožilnim kabelima tipa XHE 49 A 3x(1x185) mm2.
- Planirane TS 20/0,4 kV u seoskim naseljima graditi kao stupne na betonskim stupovima. U
centru općine graditi gradski tip trafostanice standardne izvedbe koje koristi HEP.
- Grañevinska čestica predviñena za trafostanice mora biti minimalno 7x6m sa omogućenim
prilazom kamionima, odnosno dizalici.
- Postojeće trafostanice prenamijeniti za novi nazivni napon 20/0,4 kV istih tipskih snaga.
- Mjesne mreže niskog napona u seoskim naseljima izvoditi u pravilu na betonskim
stupovima i s izoliranim vodićima u snopu (SKS vodovi) s tim da glavni vodovi budu
tipskog presjeka 3x70+71,5+2x16 mm2, a priključni vodovi tipa SKS 4x16 mm2. U
naseljima gradskog tipa i industrijskim zonama mreže izvoditi kabelski, kabelima tipa XP
00-A 4x150 mm2“.
Članak 22.
U članku 95., tekst se zamjenjuju sa novim tekstom u cijelosti, koji glasi:
„Prostornim planom se odreñuju zaštitni pojasevi postojećih i planiranih kabela i dalekovoda,
širine ovisne o naponskom nivou.
Zaštitni pojasevi za podzemne elektroenergetske vodove:
Podzemni kabeli
Postojeći
KB 10(20) kV
KB 35 kV
KB 110 kV
2m
2m
5m
Planirani
5m
5m
10 m
Zaštitni pojasevi za nadzemne elektroenergetske vodove:
Nadzemni dalekovodi
DV
DV
DV
DV
DV
10 kV
35 kV
110 kV
220 kV
400 kV
Postojeći
15
25
40
50
60
Planirani
m
m
m
m
m
20 m
30 m
50 m
70 m
100 m
Osim preporučenih širina koridora kod približavanja vodova drugim objektima ili prelaska
prometnica, ali i kod meñusobnih križanja vodova obavezno je pridržavati se sigurnosnih
visina i udaljenosti prema tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih vodova nazivnih
napona od 1 kV do 400 kV.
U zaštitnim pojasevima dalekovoda nije dozvoljena gradnja ni rekonstrukcija objekata bez
prethodne suglasnosti i prema posebnim uvjetima nadležnih tijela Hrvatske elektroprivrede.
Nove koridore elektro vodova trasirati na način da se zadovolje tehničko-tehnološki kriteriji te
da se spriječi nepovoljan utjecaj na okoliš.
U okviru pojedinih konzumnih područja lokacije trafostanica su odreñene približno, a precizne
lokacije će biti definirane planovima nižeg reda, odnosno u postupku izdavanja lokacijske
dozvole.
Za sve trafostanice je potrebno osigurati pristup kamionima. Trafostanice se lociraju na
vlastitim grañevinskim parcelama do koje mora biti osiguran kolni pristup. Položaj trafostanice
treba odrediti optimalno u odnosu na konzum.
Predviña se mogućnost izgradnje manjih infrastrukturnih grañevina (TS 10-20/0,4 kV) bez
dodatnih ograničenja u smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele, te mogućnost
izgradnje istih unutar zona koje planom nisu predviñene za izgradnju (zelene površine,
parkovi i sl ).
ARCHING d.o.o. – SPLIT
13
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
TD 19/09
Dozvoliti izgradnju trafostanica u izgrañenim djelovima grañevinskog područja za koja je
predviñena izrada planova nižeg reda (UPU i DPU), a prije donošenja istih.
Sve buduće stupne TS 10(20)/0,4 kV montirati na betonskim stupovima, Mjesne TS
10(20)/0,4 kV koje su eventualno locirane u drugim grañevinama treba adekvatno zaštititi od
širenja negativnih utjecaja na okoliš (buka, zagrijavanje, požar i slično).
Sve pasivne metalne dijelove vodova i postrojenja treba propisno uzemljiti i izvršiti
oblikovanje potencijala u neposrednoj blizini istih. Kod lociranja dalekovoda i postrojenja SN i
VN izbjegavati terene na kojima borave veće skupine ljudi, te nesigurno i klizavo tlo, kao i
upotreba zapaljivih grañevinskih materijala.
Trafostanica oblikovno mora biti riješena u skladu s uvjetima za ostale grañevine kako bi se
što bolje uklopila u ambijent.Ukoliko trafostanica nije «gradskog tipa», ograñivanje
grañevinske parcele radi sprječavanja kontakta s trafostanicom, ogradom visine do 2.5 m.
Ograda ne smije biti od bodljikave žice. Planom se odreñuje voñenje vodova kroz javnoprometnu površinu suprotno od tk instalacija.
Radi racionalnog korištenje energije korištenjem dopunskih izvora, prvenstveno sunčeve
energije, dopušta se na svim grañevinama osim u pojedinačnih zaštićenih grañevina ili
graditeljskih cjelina, ugradnja sunčanih kolektora. Kolektori mogu zauzeti najviše 1/3 krovne
plohe“.
Članak 23.
U članku 96., tekst se zamjenjuju sa novim tekstom u cijelosti, koji glasi:
„Grañevinska čestica predviñena za trafostanice 10-20/0,4 kV mora biti minimalno 7x6 m
(posebno za trafostanice instalirane snage 2x1000 kVA minimalna veličina parcele je 8x8 m),
a lokaciju odabrati tako da se osigura pristup vozilom radi gradnje, održavanja i upravljanja, a
u pravilu se postavljaju u središtu konzuma, tako da se osigura kvalitetno napajanje do
krajnjih potrošača na izvodima.
Kondori kroz šumska područja formiraju se prema najvećoj visini drveća, tako da u slučaju
pada drvo ne dosegne vodiče.
Kod paralelnog voñenja s drugim infrastrukturnim grañevinama moguće je preklapanje
njihovih koridora uz nužnost prethodnog meñusobnog usuglašavanja.
Za planirane zahvate unutar zaštitnog prostora transformatorskih i kabelskih stanica, odnosno
unutar zaštitnih koridora kabela i dalekovoda potrebno je zatražiti posebne uvjete grañenja
od strane nadležne institucije2.
Članak 24.
U članku 97., poslije stavka 1. se dodaje novi stavak, koji glasi:
„Za priključak vjetroelektrana na obnovljive izvore energije konkretne trase i mjesto priključka
na mrežu utvrditi će tehničkim uvjetima nadležno javno poduzeće“.
Članak 25.
U članku 101., tekst se zamjenjuju sa novim tekstom u cijelosti, koji glasi:
„Sukladno PPSDŽ na području općine Otok planirana je izgradnja jedne nove hidroelektrane
RHE KORITA, koja će biti vezana na elektroenergetski susutav planiranim dvostrukim 400 kV
dalekovodom kako je i prikazano u grafičkom prilogu elektroenergetike, a ne koja se ne smije
graditi na području izvorišta, krajobraznih vrijednosti te zaštićenih dijelovi prirode.
ARCHING d.o.o. – SPLIT
14
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
TD 19/09
Vjetroelektrane na području općine Otok mogu se graditi na područjima definiranim u ovome
planu, kao i u PPSDŽ, a prema uvjetima i kriterijima sadržanim u člancima 82. i 83. Odluke o
izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije
(”Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 13/07)“.
Vodnogospodarski sustav
Članak 26.
U članku 107 stavku 1., na kraju teksta se umjesto točke dodaje zarez i tekst, koji glasi:
„a to su potrebe ribogojilišta, te budućih punionica vode uz uvjet osiguranja vodoopskrbnih
količina, kao i propisanog ekološki prihvatljivog protoka od 1,4 m3/s. Na izvoru Rude Velike
rezervirano je 2m3/s za buduću vodoopskrbu, te taj vid korištenja ima prednost nad ostalima
(uzgoj riba, navodnjavanje i sl.)“.
Kanalizacijski sustav
Članak 27.
Poslije članka 124., se dodaje novi članak, koji glasi:
Članak 124.a
Zaštita od štetnog djelovanja voda
Zaštita od štetnog djelovanja voda, kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili
odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i
zdravlja ljudi i njihove imovine, te poremećaja u vodnom režimu, će se provoditi izgradnjom
zaštitnih i regulacijskih vodnih grañevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem
vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih grañevina koje se provodi prema
programu ureñenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama.
U svrhu tehničkog održavanja, te radova grañenja, uz rijeku Cetinu treba osigurati inudacijski
pojas minimalne širine od 10,0 m od gornjeg ruba korita na potezu gdje nisu izgrañeni
obrambeni nasipi. Na dionici rijeke Cetine kroz Sinjsko polje inudacijski pojas je definiran
nasipima, ali uz vanjski rub nasipa treba osigurati zaštitni pojas minimalne širine 10,0 m. Uz
ostale bujične vodotoke, glavne odvodne kanale i nasipe, te ostale kanale treba osigurati
inudacijski pojas minimalne širine od 5,0 m od gornjeg ruba korita ili nožice nasipa, odnosno
ruba čestice javnog vodnog dobra.
Ovisno o veličini i stanju ureñenosti vodotoka ili objekta, širina inundacijskog pojasa, odnosno
udaljenost izgradnje novih objekta od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog
vodnog dobra može biti i manja, ali ne manja od 3,0 m, a što bi se utvrdilo vodopravnim
uvjetima za svaki objekt posebno.
U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može
onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih grañevina, na bilo koji način umanjiti protočnost
korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja
vodotoka.
Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu
javno vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i
održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne grañevine ili njenim spajanjem
na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom,
ARCHING d.o.o. – SPLIT
15
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
TD 19/09
te za vrijeme izvoñenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito
vodotoka.
Postojeća neregulirana korita Derežnice i ostalih povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih
kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i urediti na način da se u kontinuitetu
sprovedu oborinske i druge površinske vode do uljeva u Cetinu, a sve u skladu s vodopravnim
uvjetima i ostalim aktima i planovima predviñenim Zakonom o vodama. Projektno rješenje
ureñenja korita sa svim potrebnim objektima, maksimalno smjestiti na česticu “javno vodno
dobro” iz razloga izbjegavanja imovinsko - pravnih sporova kao i razloga prilagodbe ureñenja
važečoj prostorno - planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i
blagovremen protok voda vodotoka, te održavanje i čišćenje istog. Dimenzioniranje korita
treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat
primjene neke od empirijskih metoda.
U iznimnim slučajevima i pretežito u strogo urbaniziranom dijelu grada, u svrhu osiguranja i
formiranja što kvalitetnijeg prometnog koridora, ne isključuje se regulacija ili izmještanje
vodotoka u obliku odgovarajuće natkrivene armirano-betonske kinete (min. propusne moći
100-god velika voda) i na način koji će omogućiti njeno što jednostavnije održavanje i
čišćenje (natkrivanje izvesti pomičnim armiranobetonskim pločama duž što više dionica i sa
što više revizijskih okana). Trasu regulirane natkrivene kinete u sklopu prometnce u pravilu
postaviti uz jedan od rubova prometnice ili ispod samog pločnika kako bi ostao osiguran pojas
za česticu javnog vodnog dobra. Izradu projektnog rješenja treba uskladiti sa stručnim
službama Hrvatskih voda.
Na mjestima gdje trasa prometnice poprečno prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih
kanala predvidjeti mostove ili propuste takvih dimenzija koji će nesmetano propustiti
mjerodavne protoke. Ukoliko je potrebno predvidjeti i rekonstrukciju postojećih propusta zbog
male propusne moći ili dotrajalosti. Takoñer treba predvidjeti oblaganje uljeva i izljeva
novoprojektiranih ili rekonstruiranih propusta u dužini min. 3,0 m', odnosno izraditi tehničko
rješenje eventualnog upuštanja“čistih“ oborinskih voda u korita vodotoka kojim će se
osigurati zaštita korita od erozije i neometan protok vodotoka.
Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski
kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita
vodotoka, odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno. Voñenje trase paralelno sa
reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i
hidraulička stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstukcija
korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba korita,
odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću
regulaciju. U samo odreñenim slučajevima udaljenost polaganja se može smanjiti, ali to bi
trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno.
Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po
mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza
izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacije prolazi
ispod korita, investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski
blok čija će gornja kota biti 0.50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod
nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom
službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti
obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način. Teren devastiran radovima na trasi
predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo
površinsko otjecanje.
ARCHING d.o.o. – SPLIT
16
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
TD 19/09
Članak 28.
Poslije članka 125., se dodaje novi članak, koji glasi:
Članak 125.a
Navodnjavanje
U razvoju gospodarstva ističe se potreba za intezivniji razvoj poljoprivrede kao tradicionalni
vid gospodarstva, za čiji razvoj postoje i uvjeti za Hrvatačko polje i prostrane pašnjačke
površine.
S agronomskog stajališta suša je pojava kada biljka tijekom vegetacijske sezone nema na
raspolaganju dostatne količine vode, što se posljedično odražava na rast i razvoj uzgojene
kulture, te smanjenje prinosa.
Navodnjavanje kao i melioracijska mjera ima za cilj nadoknaditi nedostatak vode koji se
javlja kao uzgoj poljoprivrednih kultura.
Planom navodnjavanja za područje Splitsko-dalmatinske županije, kojeg je izradio Institut za
jadranske kulture i melioraciju krša, Split 2006. godine, a usvojila Županijska skupština u
srpnju 2007. godine, sagledana je problematika navodnjavanja bez konkretnih rješenja.
Polje koje se nalazi unutar granica općine Otok, je uključeno u prioritetno područje za
navodnjavanje, ali će biti neophodno načiniti posebne i detaljne studije za osiguravanje i
optimalno upravljanje vodnim resursima za svaku odabranu lokaciju.
Za polje unutar granica općine Otok potrebnu količinu vode za navodnjavanje biti će moguće
osigurati iz rijeke Cetine, lokalnih izvora i otvorenih vodotoka uz izgradnju mikrolokacija,
meñutim probleme treba riješiti tijekom sušnih godina i u ljetnom razdoblju kad ova izdašnost
postane nedostatna.
Pri projektiranju sustava za navodnjavanje u ovom polju treba kombinirati lokalne resurse i
vode iz Cetine u cilju stvaranja najjeftinijeg, ali i pouzdanog sustava.
Kakvoća podzemnih i nadzemnih voda je u ovom trenutku zadovoljavajuća, te su raspoložive
vode povoljne za natapanje.
S obzirom da postoji trend pogoršanja kakvoće svih voda u Županiji, pa tako i u općini Hrvace
sa organskim, bakteriološkim i kemijskim onečišćenjima, kao rezultat nezadovoljavajuće
odvodnje otpadnih voda industija i naselja, treba svaki izvor vode kojom će se natapati,
detaljno ispitati i stalno pratiti, kako bi se na vrijeme ustanovile opasne promjene i na njih
pravovremeno reagiralo.
Natapanje je dinamičan proces, kojeg treba stalno i pažljivo kontrolirati odgovarajući
stručnjaci.
Sve buduće aktivnosti u svezi navodnjavanja područja općine Otok, trebaju biti usklañene sa
usvojenim Planom navodnjavanja Splitsko-dalmatinske županije.
6.
MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH
PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
VRIJEDNOSTI I KULTURNO
POVIJESNIH CJELINA
Članak 29.
Poslije članka 131., se dodaje novi članak, koji glasi:
Članak 131.a
Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti
Na području Općine Otok propisane su sljedeće mjere zaštite i to:
ARCHING d.o.o. – SPLIT
17
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
-
-
-
TD 19/09
očuvati i zaštititi prirodni i kultivirani krajolik kao temeljnu vrijednost prostora,
očuvati prirodna staništa, što prirodnija vodena staništa, voditi brigu prilikom gospodarenja
šumama kao i pridržavati se mjera propisanih šumsko-gospodarskom osnovom, očuvati
povoljan omjer travnjaka i šikara ukljuičujući sprječavanje procesa sukcesije (zaraštavanje
travnjaka i cretova), gospodariti travnjacima putem ispaše i režima košnje, prihvatljivo
koristiti sredstva za zaštitu bilja i mineralna gnojiva, poticati ekstenzivno stočarstva i sl.,
kvalitetu prostora štititi izgradnjom adekvatnih sustava odvodnje i ureñaja za
pročišćavanje otpadnih voda,
zadržavati prirodni, tradicijski ustroj poljoprivrednog zemljišta i šuma te poticati i
unapreñivati obnovu i održavanje zapuštenih poljoprivrednih zemljišta i poticati
tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo,
očuvati povijesne cjeline naselja (sela, zaselaka i izdvojenih sklopova) u njihovu izvornom
okruženju, s povjesnim graditeljskim ustrojem i naslijeñenom parcelacijom,
očuvati i obnavljati tradicijsko graditeljstvo, ali i sve druge povijesne grañevine
spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora,
očuvati povijesne slike, volumen(gabarit) i obris naselja, naslijeñene vrijednosti krajobraza
i slikovitih vizura.
Unutar obuhvata PPU općine Otok ulazi pet područja ekološke mreže.Područja ekološke
mreže su:
- meñunarodno područje važno za ptice, naziva i šifre HR1000029# Cetina, unutar
kojega se nalaze divlje svojte crnoprugastog trstenjaka, crvrnonogog prutka, eje
livadarke, kosca i velikog ronca, a na koje se odnose mjere zaštite 7, 9 i 19 iz priloga
1.3. Uredbe, i potrebna je hidrološka stabilizacija i smanjenje crpljenja prevelikih
količina vode iz izvorišta rijeke Cetine;
- te meñunarodno područje važno za ptice, naziva i šifre HR1000028# Dinara,
unutar kojega se nalaze divlje svojte jarebice kamenjarke, planinske ševe, primorske
trepteljke, surog orla i vrtne strnadice, a na koje se odnose mjere zaštite 7, 9 i 27 iz
priloga 1.3. Uredbe;
- nacionalno područje važno za ptice te ostale svojte i staništa, naziva i šifre
HR5000028# Dinara, unutar kojega se nalaze divlje svojte dinarskog rožca,
dinarskog voluhara, divlje mačke, mrkog ljuskavog guštera, mrkog medvjeda,
oštroglave gušterice, planinskog žutokruga i vuka, kao i planinski i pretplaninski
vapnenački travnjaci, istočnosubmediteranski suhi travnjaci, šuma klekovine i
borbaševe kozokrvine, pretplaninske rudine oštre vlasulje i karbonatne stijene s
hazmofitskom vegetacijom, a na koje se odnose mjere zaštite 9, 27 i 30 iz priloga
1.3. Uredbe, i zabranjena je gradnja na vršnom području;
- kopneno područje, naziva i šifre HR2000927# Sinjsko polje, unutar kojega se
nalaze divlje svojte endemične svojte riba jadranskog slijeva, raka kamenjara,
potočnog raka, podbila, livadnog procjepka, cetinskog vijuna, čovječje ribice,
Pretnerove špiljske kozice, ilirskog klena, cetinske uklive i špiljske kozice, kao i izvori,
kraške špilje i jame, submediteranski vlažni travnjaci reda Trifolio-Hordeetalia i livade
sitne busike s livadnim procjepkom, a na koje se odnose mjere zaštite 4, 13, 18, 30,
100, 101, 105-107, 119 i 120 iz priloga 1.3. Uredbe, i zabranjena je gradnja objekata
izvan naselja, te je potrebno ukloniti kalifornijsku pastrvu iz vodotoka krških polja;
- te kopneno područje, naziva i šifre HE2000936# Ruda, unutar kojega se nalaze
divlje svojte riječnog raka, raka kamenjara, potočnog raka, podbile i cetinske špiljske
vodenbabure, a na koje se odnose mjere zaštite 100, 101, 105- 107 iz priloga 1.3.
Uredbe.
Za planirani zahvat u područje ekološke mreže, koji sam ili s drugim zahvatima može imati
značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, ocjenjuje se
prihvatljivost za ekološku mrežu sukladno ovom Zakonu.
Za zahvat za koji je posebnim propisom kojim se ureñuje procjena utjecaja zahvata na okoliš
propisana obveza procjene utjecaja zahvata na okoliš te za zahvat za koji je potreba procjene
utvrñena u postupku ocjene o potrebi procjene, glavna ocjena o prihvatljivosti zahvata za
ARCHING d.o.o. – SPLIT
18
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
TD 19/09
ekološku mrežu u odnosu na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže obavlja se
u okviru obveznog postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš.
Za planove i programe čija provedba može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i
cjelovitost područja ekološke mreže obvezno se provodi ocjena prihvatljivosti za ekološku
mrežu.
Za planove i programe, za koje je zakonom kojim se ureñuje zaštita okoliša ureñena obveza
strateške procjene te za planove i programe za koje je potreba strateške procjene utvrñena u
postupku ocjene o potrebi te procjene, glavna ocjena o prihvatljivosti plana i programa za
ekološku mrežu u odnosu na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže obavlja se
u okviru obveznog postupka strateške procjene plana i programa.
Sadržaj, rok i način provedbe postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu u odnosu na
ciljeve očuvanja i cjelovitost područja mreže, kao i način obavješćivanja javnosti, ministar
propisuje pravilnikom uz prethodnu suglasnost čelnika središnjeg tijela državne uprave za
poslove zaštite okoliša i prostornog ureñenja.«
Postupak ocjene prihvatljivosti za područje ekološke mreže sastoji se od: prethodne ocjene
prihvatljivosti, glavne ocjene prihvatljivosti s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti,
utvrñivanja prevladavajućega javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta.
Zaštita područja ekološke mreže osigurava se osim provoñenjem propisanih mjera zaštite
takoñer i provoñenjem uvjeta zaštite prirode koji se izdaju sukladno odredbama Zakona o
zaštiti prirode. Temeljem članaka 123. i 124. Zakona, svi planovi gospodarenja prirodnim
dobrima i dokumenti prostornog ureñenja sadrže mjere i uvjete zaštite prirode.
Ako se cilj očuvanja područja ekološke mreže odnosi na prirodne vrijednosti kojima se
upravlja temeljem plana gospodarenja prirodnim dobrima u smislu Zakona o zaštiti prirode
(šume, vode, šaranski ribnjaci i dr.) ili ako se propisane mjere zaštite odnose na
gospodarenje prirodnim dobrima, predlaže se da tim područjima upravlja fizička ili pravna
osoba koja provodi plan, ukoliko taj plan sadrži uvjete zaštite prirode. Za upravljanje ostalim
područjima ekološke mreže trebale bi biti nadležne javne ustanove za upravljanje zaštićenim
prirodnim vrijednostima.
Temeljem članka 27. Zakona o genetski modificiranim organizmima, nije dopušteno uvoñenje
genetski modificiranih organizama u okoliš u područjima ekološke mreže te u područjima koja
predstavljaju zaštitne zone utjecaja.
Za područja ekološke mreže potrebno je propisati praćenje stanja (monitoring), kako je to u
Europskoj uniji propisano za područja NATURA 2000. Monitoring se odnosi na one pokazatelje
(indikatore) koji omogućuju:
- praćenje stanja divljih svojti i stanišnih tipova;
- utvrñivanje učinkovitosti mjera zaštite s obzirom na ostvarivanje utvrñenih ciljeva
očuvanja.
Monitoring je potrebno prioritetno provoditi za divlje svojte i stanišne tipove koji su utvrñeni
kao ciljevi očuvanja za predmetno područje ekološke mreže, pri čemu je posebnu pažnju
potrebno usmjeriti na vrste čije stanje najočitije odražava promjene u staništima drugih vrsta
odnosno u stanišnim tipovima.
Granice područja ekološke mreže mogu se vidjeti i na kartografskom prikazu br. 3.a “Uvjeti
korištenja i zaštite prostora“.
ARCHING d.o.o. – SPLIT
19
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
ARCHING d.o.o. – SPLIT
20
TD 19/09
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
ARCHING d.o.o. – SPLIT
21
TD 19/09
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
8.
TD 19/09
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 30.
Zaštita od požara
U članku 153. poslije stavka 2., se dodaju novi podnaslov i tekst, koji glase:
„Posebni uvjeti grañenja iz područja zaštite od požara su sljedeći:
U slučaju da će se u objektu stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi
potrebito je postupiti sukladno odredbi članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima
(NN br. 108/95).
Uvjete za vatrogasne prilaze ili pristupe ili prolaze vatrogasne tehnike do grañevine
projektirati u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94,
142/03).
Mjesta postavljanja hidranata i meñusobna udaljenost hidranata utvrñuje se sukladno
odredbama Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06).
Garaže projektirati prema austrijskom standardu za objekte za parkiranje TRVBN 106.
Sprinkler ureñaj projektirati shodno njemačkim smjernicama VDS. Stambene zgrade
projektirati prema austrijskom standardu TRVBN 115/00. Uredske zgrade projektirati prema
austrijskom standardu TRVBN 115/00, odnosno američkim smjernicama NFPA 101/2009.
Trgovačke sadržaje projektirati prema austrijskom standardu TRVBN 138 (Prodajna mjesta
grañevinska zaštita od požara) ili američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.). Športske
dvorane projektirati u skladu sa američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.).
Obrazovne ustanove projektirati u skladu sa američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje
2009.). Prilikom projektiranja izlaza i izlaznih puteva treba koristiti američke standarde NFPA
101 (izdanje 2009.).
Elemente grañevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda,
električnih instalacija, te okana i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove.
Vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenja
otporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s
hrvatskim normama HRN DIN 4102, odnosno priznatim pravilima tehničke prakse prema
kojem grañevina projektirana. Za ugrañene materijale pribaviti ispravu od ovlaštene pravne
osobe o požarnim karakteristikama.
U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne grañevine, grañevina mora biti udaljena od
susjednih grañevina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno
opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala grañevina, veličinu
otvora na vanjskim zidovima grañevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne grañevine
ili mora biti odvojena od susjednih grañevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90
minuta, koji u slučaju da grañevina ima krovnu konstrukciju ( ne odnosi se na ravni krov
vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov grañevine najmanje 0,5 m ili završava
dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji
mora biti od negorivog materijala na dužini konzole.
Sve druge mjere zaštite od požara definirane su važečim hrvatskim i preuzetim propisima koji
reguliraju ovu problematiku, te ih sukladno tome i primjeniti, a u dijelu posebnih propisa gdje
ne postoje hrvatski propisi koriste se navedena priznata pravila tehničke prakse sukladno
članku 2. Zakona o zaštiti od požara, te ih sukladno tome i primjeniti.
Za zahtjevne grañevine na kojima postoje posebne mjere zaštite od požara potrebno je
ishoditi posebne uvjete grañenja Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, te je iste potrebno
ugraditi u elaborat zaštite od požara na osnovu kojeg će se izraditi glavni projekt i na osnovu
kojeg će biti moguće ocijeniti traženi sustav zaštite od požara. Ovaj zahtjev temelji se na
članku 6. i 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara (NN 33/05)“.
ARCHING d.o.o. – SPLIT
22
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
TD 19/09
Članak 31.
Poslije članka 155., se dodaje novi članak, koji glasi:
Članak 155.a
Obrana od poplava
Veliki dio površine Općine Otok (namjene uglavnom poljoprivredne površine, ali i dijelom
grañevinsko područje naselja) izgradnjom sustava obrane od poplava rijeke Cetine više nije
izložen svakogodišnjem plavljenju i predstavlja branjeno područje.
Obzirom da je zaštitni nasip uz rijeku Cetine dimenzioniran za zaštitu od poplava 25 godišnjih
velikih voda Cetine, te da isti ima sigurnosno nadvišenje, njegova kota u razmatranom profilu
je 299,50 m.n.m. Ova kota odgovara zaštiti polja od približno 50 – 70 godišnjih vodnih
valova, pri čemu voda vrhuni uz krunu zaštitnog nasipa. Naime, u slučaju nadolaska većih
vodnih valova npr. 100 godišnjeg reda pojavljivanja, došlo bi do preljevanja nasipa, a samim
time i do eventualnog rušenja tijela nasipa, pri čemu ni tako transformirani vodni val koji bi se
razlio u branjeno područje, najvjerojatnije nebi premašio kotu 299,50 m.n.m.
Zato se investitorima i projektantima važnijih poslovnih grañevina (farme, skladišta i sl.),
infrastrukturnih objekata (ureñaj za pročišćavanje i sl.) zbog tehnologije rada i važnosti
objekata sugerira da upravo odaberu ovu kotu (299,50 m.n.m.) kao kotu nasipa grañevine
objekta na kojoj se objekt gradi i koji nesmije biti izložen plavljenju.
Takoñer se sugerira investitorima i projektantima stambenih objekata, prometnica i ostalih
objekata da imaju u vidu ovu činjenicu i da objekte grade u skladu sa njom.
9.
MJERE PROVEDBE PLANA
9.1
Obveza izrade prostornih planova
Članak 32.
U članku 159., tekst se zamjenjuje sa novim tekstom u cijelosti,koji glasi:
U rb a ni sti čki pl a novi ure đ e nj a o bv ezni s u za :
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
naselje Batlan
proizvodnu zonu Grabovine 2 (veća)
proizvodnu zonu Grabovine 1 (manja)
športsko-rekreativnu zonu u centru naselja Otok
poslovnu zonu Plavšina doca
centar naselja Otok
naselje Tadići
naselje Žuljovići
športsko-rekreacijsku zonu na padinama prema rječici Ovrlja
naselje Udovičić
poslovnu zonu Bazići
poslovnu zonu Ruda
naselje Kotlić
športsko-rekreatcijsku zonu uz izvor rijeke Rude
proizvodnu zonu Punionica vode 2 (na lijevoj obali rijeke Rude)
proizvodnu zonu Punionica vode 1 (na desnoj obali rijeke Rude)
ugostiteljsko-turističku zonu G. Korita
ARCHING d.o.o. – SPLIT
23
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
TD 19/09
Članak 33.
U članku 160., stavku 2., tekst se zamjenjuje sa novim tekstom u cijelosti, koji glasi:
„Do donošenja propisanih urbanističkih planova ureñenja, moguća je gradnja novih
grañevina, interpolacija i rekonstrukcija grañevina u izgrañenom dijelu mješovite namjene
grañevinskog područja naselja u skladu s Odredbama ovog Prostornog plana“.
U članku 160. stavak 3., ukida se u cijelosti.
Članak 34.
U članku 161. stavku 1., riječ „predviñeno“, se zamjenjuje sa riječi „planirano“.
U članku 161. stavak 2., ukida se u cijelosti.
9.3
Rekonstrukcija grañevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 35.
Poslije članka 169., se dodaje novi članak, koji glasi:
Članak 169.a
Za stambene grañevine izgrañene do donošenja ovog Plana (što se dokazuje uplanom u
katastarske mape ili potvrdom o plaćanju komunalne naknade, vode ili struje) koje se nalaze
u izgrañenim dijelovima grañevinskog područja (definiranim u Izmjenama i dopunama
Prostornog plana ureñenja općine Otok), kod izrade detaljnijeg dokumenta prostornog
ureñenja, lokacijske dozvole ili riješenja o uvjetima gradnje, uz uvjet da se usklade sa
zahtjevima iz posebnih propisa, vrijede slijedeći uvjeti:
-
minimalna površina grañevne čestice može biti 200 m2,
maksimalni kig može biti 0.6,
maksimalni kis 1.5,
maksimalna katnost može biti Po+P+2,
maksimalna visina može biti 9 m,
minimalna udaljenost od granica grañevne čestice može biti 1m.
Na parceli je potrebno osigurati 1 parking mjesto po stanu.
Udaljenost grañevine od prometnice treba biti usklañena s grañevnim pravcem u postojećem
uličnom potezu.
Ova odredba ne vrijedi za grañevine koje će se graditi u istim zonama nakon donošenja ovog
plana.
ARCHING d.o.o. – SPLIT
24
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
TD 19/09
Članak 36.
Poslije članka 170., se dodaje novi članak, koji glasi:
Članak 170.a
Prostorni plan ureñenja općine Otok definira neke osnovne pojmove koji se koriste u tekstu
ovih odredbi kako slijedi:
prizemlje (P), je dio grañevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše
1,5 m iznad konačno ureñenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje
grañevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
suteren (S), je dio grañevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50%
svoga volumena u konačno ureñeni i zaravnani teren uz pročelje grañevine, odnosno da je
najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena. Prostor suterena se ne može koristiti u
stambene svrhe, već samo za poslovnu i slične namjene, te kao parking/garaža i/ili pomoće
prostorije objekta.
podrum (Po), je potpuno ukopani dio grañevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja,
odnosno suterena. Prostor podruma se ne može koristiti u stambene svrhe, već kao
parking/garaža i/ili pomoće prostorije objekta.
kat (K), je dio grañevine čiji se prostor nalazi izmeñu dva poda iznad prizemlja.
potkrovlje (Pk), je dio grañevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod
kosog ili zaobljenog krova.
objekti u nizu (ugrañeni objekti), su objekti koji se dvjema svojim stranama (paralelnim ili
približno paralelnim) prislanjaju na susjednu parcelu odnosno objekt (ovo se ne odnosi na prvi
i posljednji objekt koji se prislanjaju samo jednom stranom).Objekti u nizu su minimalno 3
objekta i maximalno 5 objekata.
poluotvoreni tip izgradnje (dvojni, poluugrañeni objekt), je objekt koga čine dvije grañevine
koje se po jednom svojom stranom naslanjaju jedna na drugu na granici parcela.
visina grañevine, mjeri se od konačno zaravnanog i ureñenog terena uz pročelje grañevine
na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno
vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.
ukupna visina grañevine, mjeri se od konačno zaravnanog i ureñenog terena na njegovom
najnižem dijelu uz pročelje grañevine do najviše točke krova (sljemena).
vijenac grañevine, u smislu ovih odredbi je gornja kota stropne konstrukcije najviše pune
etaže grañevine, osim kod galerijskih potkrovlja gdje je to gornja kota strehe.
koeficijent izgrañenosti (kig), grañevne čestice je odnos ukupne površine zemljišta pod
svim grañevinama na grañevnoj čestici (osim septičkih jama i cisterni koje su ukopane) i
ukupne površine grañevne čestice; zemljište pod grañevinom je vertikalna projekcija svih
zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova grañevine (balkoni, loñe, terase) na
grañevnu česticu.Pod konstrukdivnim dijelovima grañevine podrazumjevamo vanjske mjere
obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapeti i ograde.
Grañevinska (bruto) površina (GBP) zgrade, je zbroj površina mjerenih u razini podova
svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine loñe, balkone i terase, odreñenih
prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i
ograde.
ARCHING d.o.o. – SPLIT
25
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
TD 19/09
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 37.
U članku 171., tekst se zamjenjuje sa novim tekstom u cijelosti, koji glasi:
Danom stupanja na snagu ove Odluke i dalje se primjenjuje Odluka o donošenju Prostornog
plana ureñenja Općine Otok („Službeni glasnik Općine Otok", broj 3/2006), u onim djelovima
koji nisu izmjenjeni ovim Izmjenama i dopunama.
Izmjene i dopune Prostornog plana ureñenja Općine Otok, izrañene su u pet (5) primjeraka
ovjerenih pečatom Općinskog vijeća i potpisom predsjednika Općinskog vijeća.
Primjerci Izmjena i dopuna Prostornog plana čuvaju se u Dokumentaciji prostora.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenom glasniku Općine Otok“.
Klasa: 350-01/10-01/02
Urbroj: 2175/04-01-10-2
Općina Otok, 07.05.2010.
ARCHING d.o.o. – SPLIT
Predsjednik Općinskog vijeća:
26
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLAN UREðENJA OPĆINE OTOK
TD 19/09
2. GRAFIČKI DIO
1.
Korištenje i namjena površina
mj. 1:25000
2.
Infrastrukturni sustavi
mj. 1.25000
2.1. Promet
2.2. Pošta i telekomunikacije
2.3. Energetski sustav
2.4. Vodnogospodarski sustav - vodoopskrba
2.5. Vodnogospodarski sustav – odvodnja otpadnih voda
2.6. Vodnogospodarski sustav – vodotoci i njihove naplavne
površine
3. Uvjeti za korištenje, ureñenje i zaštitu prostora
mj. 1:25000
3.1. Područja posebnih uvjeta korištenja
3.2. Područja posebniih ograničenja u korištenju
3.3. Područja primjene posebnih mjera ureñenja i zaštite
ARCHING d.o.o. – SPLIT
27

Download Report