SVEU^ILI[TE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU
NIKO MAJDAND@I]
PRIMJENA RA^UNALA
Slavonski Brod, 1996.
0. UVOD
Vrijeme u kojem `ivimo obilje`ila su ra~unala. Susre}emo ih na svakom koraku,
nekad smo svjesni njihovog postojanja, a ponekad ih i ne primje}ujemo, pa niti ne
razmi{ljamo o njima.
Ra~unala su danas posvuda: izbor programa na TV, teletekst, semafor, pokretanje i
regulacija potro{nje goriva motora automobila, pra}enje ra~una u banci, upravljanje
zrakoplovom, upravljanje brodom, o~itavanje cijena u robnim ku}ama, dijagnosti~ki
pregled bolesnika. U tvornicama ra~unalom upravljani strojevi proizvode dijelove, a
roboti prenose terete, rade rutinske i za ljude opasne poslove.
Ra~unalo nam poma`e u svim tim djelatnostima. Pomislimo da trebamo zbrojiti sve
brojeve u nekoj velikoj knjizi (oko 10 milijuna brojeva). Svi to znamo u~initi, ali bi
nam trebalo nekoliko godina, a zbog dosade, bilo bi i pogre{aka. Ra~unalo }e to
u~initi za manje od jedne sekunde.
Poku{ajmo nau~iti ne{to o ra~unalu. Spomenuli smo neke njegove karakteristike:
brzo ra~una, to~no ra~una, ne umara se, ne ljuti se niti kada od nas izgubi partiju {aha
ili neku igru. Ne ljuti se kada nebrojeno puta mora raditi isti zadatak i nikad mu nije
dosadno.
Prije svega, sve operacije ra~unanja, tra`enja, nala`enja i prijenosa podataka, obavlja
brzo, prakti~ki nezamislivo brzo.
Pored toga radi nepogre{ivo. Koliko smo puta zbrajali niz brojeva odozgo nadolje pa
radi kontrole odozdo nagore? Ako rezultat nije isti ponovo, ali sad ve} bijesni i na
sebe i na kalkulator. Brzo pretra`uje i nalazi podatak. Zamislimo samo koliko
vremena tro{imo kod ku}e i na poslu ili u {koli na tra`enje ne~ega i prisje}anje gdje
se to nalazi (uvijek ga nema kad nam treba i pojavit }e se kada nam ne bude vi{e
trebalo).
Ra~unalo svoju "kartoteku" pretra`uje velikom brzinom i nikad ne zaboravlja,
neovisno da li je podatak zapam}en prije jedne minute ili prije pet godina.
A sve to {to ima zapam}eno, ra~unalo mo`e nacrtati preciznije od bilo kojeg crta~a,
ispisati u `eljenom obliku i veli~ini slova, br`e od svakog daktilografa. ^udesan stroj,
zaista!
Na ra~unalu mo`emo crtati, svirati, igrati omiljenu igru (slika 1).
Slika 1 Zabava na ra~unalu
Danas nam je te{ko zamisliti da prije {ezdeset godina nisu postojala ra~unala. A eto,
do danas su se tako pro{irila da se i djeca njima igraju. Ka`u da se je automobilska
industrija razvijala jednakom brzinom danas bi Rolls Royce, od prije 30 godina,
ko{tao samo dvije funte, za vrijeme cijelog vijeka potro{io bi pola litre benzina i
vozio bi brzinom svjetlosti. . .
Zbog svega toga je ameri~ki tjednik "Time", koji svake godine bira osobu godine
(koja je u toj godini najvi{e utjecala na pozitivne ili negativne doga|aje u svijetu), za
1982. godinu, izabrao ra~unalo.
U budu}nosti se o~ekuje jo{ ve}a primjena ra~unala. Telefoni-ra~unala koje }emo
nositi u d`epu i razgovarati uz sliku sugovornika u bilo kojem dijelu svijeta, izbor
podataka i pristup podacima koji nas zanimaju u na{oj banci ili drugdje, automobili
kojima }e upravljati ra~unala, tvornice bez proizvodnih zaposlenika jer }e sve
proizvodne poslove obavljati ra~unalom upravljani strojevi i roboti . . . (zamislimo
ne{to kao na slici 2 !).
Slika 2 Robot budu}nosti
Potrebno je upoznati neke od osnovnih pojmova koje }emo susresti u daljem tekstu.
Podatak }emo shvatiti kao zapisanu ili memoriranu vrijednost kojoj je pridru`eno
njeno zna~enje. Ako ka`emo da je 5 podatak to nije dovoljno isto kao {to nije
dovoljno niti ANA, a niti 14051967. Ovako zapisano na papir ili u memoriju
ra~unala, predstavlja samo skup znakova koji imaju neku vrijednost. Da bi ta
vrijednost postala podatak, moramo joj pridru`iti njeno zna~enje. Ako broj 5
predstavlja na{u ocjenu (i ako smo imali sre}u da je to bilo iz matematike) onda je to
sasvim konkretna vrijednost. To je podatak isto kao {to je podatak (istina, manje nam
drag) da je to vrijednost na{eg novca u nov~aniku. Ako ka`emo da je ANA ime na{e
prijateljice ili majke, to postaje podatak isto kao {to skup brojeva postaje podatak ako
ka`emo da je to datum na{eg ro|enja.
Postoje razli~ite definicije informacije. Mo`emo navesti neke od njih: informacija je
svaka obavijest koja mjenja primatelju stupanj neizvjesnosti; informacija je doseg
spoznaje postignut primanjem podatka; informacija je sve ono {to razmjenjujemo s
okoli{em dok mu se prilago|avamo i dok na njega djelujemo svojim prilago|avanjem
... itd.
Kao rezultat obrade na ra~unalu informaciju mo`emo definirati kao obra|eni podatak.
Mo`e nastati izravno pregledom memoriranih podataka s pridru`enim zna~enjem ili
obradom vi{e podataka (npr. od podatka o dana{njem datumu i datumu ne~ijeg
ro|enja, nastaje informacija o starosti te osobe).
Sustav je danas jedan od naj~e{}e upotrebljavanih pojmova, prisutan kako u
znanstvenim radovima tako i u svakodnevnom `ivotu. Ako sustav shvatimo kao "skup
dijelova ~iji me|usobni odnosi po~ivaju na odre|enim zakonima ili principima, sve je
sustav od atoma do svemira, od kombinacije materijalnih i tehni~kih elemenata do
misaone ~ovjekove tvorevine. Pojam sustava prekriva i ~ovjekov `ivot, njegovu
pro{lost i budu}nost, sve pojave u prirodi i sve manifestacije tih pojava" (Kukole~a,
1972.).
Ovako {iroko shva}eno poimanje sustava, pokriva sve pojave u okoli{u i sve
manifestacije tih pojava. Me|utim, svim sustavima je zajedni~ko:
- da su kompozicije odre|enih elemenata,
- da je ta kompozicija u skladu s odre|enim prirodnim zakonima, ili
- da je kompozicija nastala po odre|enim, unaprijed postavljenim na~elima i
kriterijima.
Za potrebe ove knjige napravit }emo podjelu na :
- prirodne sustave,
- tehni~ke sustave i
- organizacijske sustave.
Prirodni sustavi postoje, razvijaju se, i nestaju, u skladu s prirodnim zakonima.
Obuhva}aju geolo{ke, atmosferske, svemirske, i biolo{ke sustave.
Tehni~ki sustavi su proizvod ~ovjekovog stvarala{tva, kao kompozicije elemenata u
skladu s pojedinim prirodnim zakonima, da bi se pru`ili otpori drugim prirodnim
zakonima. Predstavljaju djelo ~ovjekovog stvarala{tva, a po~ivaju na eksploataciji
prirodnih elemenata, ~ijom se pogodnom tehni~kom kompozicijom osigurava
pove}ani stupanj te transformacije u svrhu ostvarivanja ~ovjekovih ciljeva. Oni su
sustavi cilja kojega im je odredio ~ovjek.
Organizacijski sustavi sadr`e u sebi prirodne sustave (prirodni biolo{ki sustav je i
~ovjek) i tehni~ke sustave, u cilju obavljanja odre|enih korisnih djelatnosti. Sadr`e
materijalne, umne i moralne tekovine koje je ~ovjek stvorio, i to tako da je
organizirao prirodne sustave koje nije sam stvorio, i tehni~ke koje je stvorio. Sve od
prvog luka i strijele, preko rituala i molitve te prvog pisma, do atomske bombe i
svemirskih brodova, ~ovjek je stvorio s odre|enim ciljem i ulo`enim radom. Svaka
takva kombinacija biolo{kih i tehni~kih sustava daje organizacijski sustav.
Jedna od ~estih klasifikacija sustava je na jednostavne i slo`ene sustave: ameba je
jednostavan biolo{ki sustav, a ~ovjek slo`eni, klije{ta su jednostavni tehni~ki sustav
iz tri jednostavna elementa, a elektronsko ra~unalo slo`en sustav sastavljen od
stotinjak tisu}a elemenata. Jedan zaposlenik na radnom mjestu je jednostavan
organizacijski sustav a poduze}e slo`en sustav.
Znanost, koja se bavi izu~avanjem sustava i zakonitosti koje u njima vladaju, naziva
se op}a teorija sustava (Sri}a, 1988.).
Za informatiku postoje razli~ite definicije, naprimjer definicija Francuske akademije:
“Informatika je znanost sustavnog i u~inkovitog obra|ivanja - osobito uz pomo}
automata - informacija kao medija ljudskog znanja i medija za komuniciranje u
podru~ju tehnike, ekonomije i dru{tvenih znanosti”.
Pojam kibernetike kao znanosti, uveo je Norbert Wiener 1948. godine u svom djelu
“Cybernetics or Control and Communication in the Animal and the Machine”,
definiraju}i kibernetiku kao znanost o komunikaciji i upravljanju kod `ivih bi}a i
tehni~kih sustava.
Kibernetika je kao znanost koja pokriva “podru~je ni~ije zemlje izme|u strogo
ograni~enih znanstvenih disciplina” (Wiener, 1972.), donijela niz novih razvojno
istra`iva~kih metoda i postupaka.
Entropija je mjera dezorganiziranosti sustava. Prirodna je te`nja svakog sustava ka
dezorganiziranosti. Entropija kao mjera dezorganiziranosti sustava izra~unava se po
formuli koju je definirao Shannon (Wiener, 1972.):
n
H (X )= − Σ p(X i)log2 p(X i)
i=1
(1)
n
Σ p(X i)= 1
i=1
(2)
gdje su:
H (X ) - entropija u bitovima,
p(X i) - vjerojatnost pojave informacije ili nastupanja nezavisnog
doga|aja Xi,
n
- ukupni broj doga|aja.
Metoda crne kutije (Black-Box Method) koristi se u kibernetici da bi se pojednostavio
problem slo`enosti sustava odnosno zaobi{ao problem brojevnih veza me|u
komponentama (Sri}a, 1988.).
Na slici 3 dana je filozofija ove metode. Ne poznavaju}i strukturu slo`enog sustava,
promatramo ulazne i izlazne veli~ine sustava i na temelju toga prou~avanja,
postavljamo zakonitosti procesa pretvorbe ulaznih u izlazne veli~ine.
Slika 3 Metoda crne kutije
Povratnu vezu mo`emo definirati kao sustav koji nastoji odr`ati zadane parametre,
kontroliraju}i pona{anje sustava putem kontrole izlaza te korigiraju}i proces
transformacije, u cilju dobivanja definiranih izlaza.
Na slici 4 dan je primjer povratne veze na primjeru organizacijskog sustava.
Slika 4 Na~elo povratne veze
1.
RAZVOJ JEDNOSTAVNIH URE\AJA ZA
RA^UNANJE
^ovjek je oduvijek te`io, ve} usvojene operacije odmijeniti ne~im drugim. Ta se te`nja
ponajvi{e iskazuje u procesu ra~unanja. Tako su jo{ u najstarija vremena nastale
razne primitivne naprave koje su pomagale u ra~unanju. Neke od njih sa~uvane su i
do danas. Jedna takva naprava je abakus kojom su se obavljale operacije zbrajanja i
oduzimanja.
Godine 1642. izradio je mladi Blaise Pascal stroj s mno{tvom zup~anika koji je
mogao prili~no brzo zbrajati velike brojeve. Izradio ga je za potrebe svog oca, koji je
bio poreznik, da mu olak{a posao oko izra~unavanja poreza poreskih obveznika. Stroj
je dobio naziv PASCALINA.
Godine 1672. sli~an stroj napravio je i Nijemac Gottfrid Leibniz. Bila su to svojevrsna
~uda tehnike pa je tako, da bi impresionirao kineskog cara, jedan takav ure|aj poslao
ruski car Petar Veliki na kineski dvor. Bilo je jo{ takvih poku{aja. No, ovi strojevi su
obavljali samo odre|ene operacije za koje su bili napravljeni.
Nedostatak prvih ra~unalskih strojeva uo~io je Charles Babbage (oko 1820.). Svoju
genijalnost pokazao je raznim izumima, ali je najvi{e vremena posvetio izradbi
univerzalnog stroja za ra~unanje. Do{ao je na ideju da izradi stroj koji bi mogao
rje{avati razli~ite zadatke. Podijelio je funkciju stroja u dijelove: dio u koji se unose
podaci, dio koji je ra~unao, dio koji je govorio ra~unalu {to da radi, dio koji je pamtio
podatke te dio koji je prikazivao rezultate. Bila je to prva koncepcija suvremenog
ra~unala kojemu je Babbage dao ime analiti~ki stroj (Analytical Engine). Na`alost, u
to vrijeme nije bilo elektri~ne struje, pa je stroj morao biti izra|en od raznih poluga i
zup~anika. Neki dijelovi stroja su izra|eni, ali on nikada nije bio dovr{en. Budu}i da
ovaj stroj nije nikad proradio, nikada ~ovjek od njega nije imao koristi. Trebalo je
pri~ekati pronalazak elektri~ne struje da bi se ove ideje mogle realizirati. Ali ideja
koju je dao Babbage ostala je model ra~unala kakav upotrebljavamo i danas.
U me|uvremenu rasla je i dalje potreba za strojevima za ra~unanje pa je pronalazak
elektri~ne struje omogu}io Amerikancu Hermanu Hollerithu 1890. godine izradu
stroja koji je mogao prili~no brzo zbrajati, ali nije mogao rje{avati slo`enije zadatke.
Ovim strojem rije{io je problem obrade rezultata popisa pu~anstva u Americi, koje se
obavljalo svakih deset godina, a obrada je obi~no trajala nekoliko godina.
Primjenom ovog stroja, izrada izvje{}a svedena je na mjesec dana. Hollerithov izum
imao je i prakti~nu korist pa je po~ela komercijalna proizvodnja ovih strojeva za
zbrajanje, oduzimanje i sortiranje. Osnovano je nekoliko tvrtki, a jedna od njih bila je
Tabulating Machine Company, koja je 1924. postala International Business Machine
(IBM), ve} godinama najzna~ajniji proizvo|a~ ra~unala na svijetu.
Godine 1930. na idejama Babbageova stroja, Vannever Bush je izradio stroj koji je
mogao rje{avati slo`enije zadatke. Ali ve} u vrijeme pojavljivanja ovaj je stroj bio
zastario.
Na tri razli~ita mjesta i otprilike u isto vrijeme, do{lo je do izrade prvog "pravog"
ra~unala. U SAD je to bio Howard Aiken, u Njema~koj Konrad Zuse i u Engleskoj
Alan Turing. Aiken je bio inspiriran Babbageovim radovima, pripremio je projekt i
ponudio tvrtki IBM koja je odobrila milijun dolara za izradbu ra~unala. Odlu~io se za
releje jer nije imao povjerenje u elektronske cijevi, koje su se tada pojavile. U 1943.
godini uspio je dovr{iti svoj stroj koji je bio duga~ak dvadeset metara i visok dva i
pol metra. Ovaj je "mehani~ki mozak" nazvan MARK - 1. Zbog elektromagnetskih
releja, u prostoriji je tijekom rada bila velika buka.
Konrad Zuse je u svom domu, u Berlinu, po~eo samostalno izra|ivati ra~unalo na tri
temeljna na~ela:
- izraditi stroj za razne operacije,
- stroj radi na principima binarne algebre,
- izraditi stroj od jeftinih dijelova dje~jih igra~aka.
Izradio je prototip Z1, a zatim zajedno sa Helmutom Schreyerom, koji ga je upoznao s
mogu}nostima elektronskih cijevi, slo`eniji model, neposredno prije rata.
Dok u Njema~koj nisu davali ve}i zna~aj radovima Karla Zusea, u Engleskoj su,
suo~eni s problemom otkrivanja njema~kih {ifri ra|enih mehani~ko-elektri~nim
strojem ENIGMA, pozvali u pomo} matemati~ara Alana Turinga. On je izradio
ra~unalo Collossus kojim je uspio de{ifrirati njema~ke poruke. Naravno, o ovome se
malo zna. Ovo je ra~unalo moglo raditi samo tu operaciju ra~unanja. Turing je prvi
takvom stroju dao ime COMPUTER od engleske rije~i 'to compute' - ra~unati.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata pojavio se problem pravovremene izradbe tablica za
nove tipove raketa i topova koji su ve} bili u primjeni.
Ameri~ka vojska je dala zadatak Johnu Mauchlyu da rije{i ovaj slo`eni problem.
Zajedno s Presperom Eckertom po~eo je, raspola`u}i sa 400 tisu}a dolara pomo}i,
1942. godine, praviti stroj na temelju elektronskih cijevi. Napravili su pravog
elektronskog kolosa, te{kog oko 30 tona, koji je imao 18000 elektronskih cijevi, u
dvorani u kojoj je radio bilo je vru}e, a kada je radio, grad Philadelphia je ostajao u
mraku. Dobio je ime ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Calculator).
Predstavljen je javnosti kao elektroni~ki mozak 1946. godine i kad je zadatak da broj
97367 pomno`i sam sa sobom 5000 puta obavio za pola sekunde, jedan novinar je
napisao da radi "br`e od misli". ENIAC se po~eo koristiti i za druge zada}e: balisti~ke
prora~une, vremenske prognoze i sl.
Tijekom rada uo~ena su dva velika nedostatka ra~unala ENIAC: mala memorija i
mogu}nost rje{avanja samo dva zadatka za koje je bio napravljen (za druge zadatke
trebalo je prespojiti mnogo `ica i rekonstruirati stroj).
Tako se definiraju tri karakteristike ra~unala koje postoje i danas: kapacitet ra~unala
kao mogu}nost obavljanja slo`enih problema, brzina rada koja definira kojom
brzinom se obavljaju operacije ra~unanja u ra~unalu i programabilnost koja
podrazumijeva da ra~unalo mo`e rje{avati i razli~ite zadatke, ovisno o programu
prema kojem radi.
Ideju za rje{avanje programabilnosti, a time i univerzalnosti ra~unala, dao je
matemati~ar John von Neuman. Njegova ideja o ra~unalu koje bi radilo po
izmjenljivom programu, bila je revolucionarna i zaokru`ila je niz va`nih otkri}a koja
su bila temelj razvoja ra~unala. Ova arhitektura ra~unala ostala je poznata i danas
(slika 5).
Na idejama von Neumana izradili su za firmu Remington Rand, Mauchley i Eckert
ra~unalo UNIVAC, po kome je kasnije i ova tvrtka dobila ime Sperry Univac. Nakon
{to je uspje{no prognoziralo pobjedu Eisenhowera na predsjedni~kim izborima,
ra~unalo UNIVAC kupuje tvrtka General Electric i zapo~inje komercijalna prodaja i
primjena ra~unala.
U 1948. godini pojavljuju se tranzistori kao zajedni~ki izum trojice istra`iva~a:
Shockley, Brattain, Barden, koji su za to otkri}e dobili 1956. godine Nobelovu
nagradu za fiziku. U odnosu na elektronske cijevi tranzistor se manje grijao i bio
pouzdaniji u radu.
Nakon uspje{ne primjene tranzistora u ra~unalima, 1955. godine Shockley se seli u
Kaliforniju, formira istra`iva~ki laboratorij, a za njim ni~u i drugi istra`iva~ki centri, i
podru~je ju`no od San Francisca postaje Silicijska dolina - najve}a koncentracija
istra`iva~a na svijetu.
Na ideju da na poluvodi~u napravi ve}i broj tranzistora i veznih elemenata, umjesto
da izra|uje tranzistore i povezuje ih `icom, do{li su istovremeno istra`iva~i tvrtke
Fairchild i Jack Kilby u tvrtki Texas Instruments. Tijekom 1959. godine patentirana su
oba otkri}a i tako su nastali integrirani krugovi.
Slika 5 Von Neumannova arhitektura ra~unala
Iako se prodalo nekoliko stotina velikih ra~unala, svako od njih bilo je unikat. Svako
je imalo svoje unutra{nje rje{enje, svoje programe i svoj na~in rada. Po ugledu na
Henry Forda, koji je normizacijom ostvario veliki uspjeh u automobilskoj industriji,
IBM je 1963. godine uveo na tr`i{te prvu "obitelj" ra~unala koja je dobila ime IBM
360. Pojavom ove obitelji sva postoje}a ra~unala su zastarjela. Svi su ~lanovi imali
dosta zajedni~kih karakteristika: na~in rada s podacima, jedinice ulaza i izlaza, te
programe koji su mogli raditi na svim ure|ajima. Normizirani su programski jezici
FORTRAN i COBOL. Razvija se na~elo rada s podjelom vremena (time sharing), u
kojem ra~unalo poslu`uje vi{e korisnika odjednom. IBM je s obitelji ra~unala IBM
360 ostvario izvanredan uspjeh i prodao 30 tisu}a takvih ra~unala.
Javljaju se nove male tvrtke i jedna od njih Intel po~inje proizvoditi poluvodi~ke
memorije. Godine 1970. Intel je izradio ~ip koji je dobio ime "1103", a mogao je
memorirati tisu}u bitova binarnih informacija.
U to vrijeme fizi~ar Ted Hoff dolazi na ideju, koju i realizira s Federicom Faginom,
da na komadi} poluvodi~a silicija smjesti sve elemente potrebne za rad sredi{nje
jedinice ra~unala. Ukupno je na ovom komadi}u poluvodi~a silicija, dimenzije manje
od pola centimetra, smjestio 2250 elektroni~kih elemenata.
Proizvo|a~i velikih ra~unala nisu u po~etku bili za to zainteresirani jer im nije bio cilj
proizvoditi jeftina ra~unala, a proizvo|a~a malih ra~unala jo{ nije bilo.
Prvo zanimanje za Intelove mikroprocesore pokazala je jedna tvrtka koja je ugra|ivala
mikroprocesore u satove koji su emitirali glazbene melodije. Druga tvrtka proizvodi
ure|aje s mikroprocesorima koji farmerima ra~unaju potrebu i potro{nju sto~ne hrane.
Zatim se mikroprocesori po~inju ugra|ivati u strojeve za kontrolu rada te u ure|aje za
mjerenje. Mikroprocesori su izmijenili svijet ra~unala.
Dvojica mladi}a iz Silicijske doline, Stephan Wozniak i Steven Jobs, u~inili su da
ra~unalo postane dostupno i obi~nom ~ovjeku. 1976. godine oni su se po~eli igrati
mikroprocesorima i drugim ~ipovima, te u gara`i roditelja Stevena Jobsa napravili za
sebe malo ra~unalo.
Njihovi su prijatelji, vidjev{i ra~unalo, po`eljeli isto i za sebe, tako je zanimanje za
malo ra~unalo raslo. Oni su ga prozvali "Apple" kao i kompaniju koja je proizvodila
ovakva ra~unala i programe za ra~unala te dodatnu opremu. Apple je ostvario veliki
uspjeh te se javljaju i druge tvrtke proizvo|a~i malih ra~unala: Commodore, Texas
Instruments, Radio Shack, Atari itd. Ve} po~etkom osamdesetih godina postoji za
ra~unalo Apple u SAD oko 40 tisu}a programa.
Osobit uspjeh ostvario je Clive Sinclair koji je izradio najjeftije ra~unalo na svijetu
"ZX-81" koje se pojavilo 1981. godine, a ~ija je cijena bila pedesetak dolara. Taj
model kao i njegov nasljednik "Sinclair Spectrum" dobro su se prodavali, naro~ito
djeci. On je kao i Nolan Bushenll ispravno zaklju~io da su najve}i potro{a~i igara na
ra~unalu i ra~unala upravo djeca.
U tr`i{te osobnih ra~unala (koja su dobila ime po mogu}nostima da se koriste i
privatno), uklju~io se 1982. godine IBM, lansirav{i svoje osobno ra~unalo koje
postaje svjetski standard s operacijskim sustavom firme Microsoft MS-DOS, koji
postaje standardni operacijski sustav za osobna ra~unala.
Na taj je na~in omogu}eno da programi izra`eni jednim od normiziranih programskih
jezika, mogu raditi na bilo kojem ra~unalu u svijetu, ukoliko ono ima potrebne
zna~ajke za izvo|enje programa i ako je osobno ra~unalo IBM kompatibilno.
2. RAZVOJ RA^UNALA
Tijekom cijelog dosada{njeg razvoja ra~unala, ~ovjek je nastojao na~initi stroj {to je
mogu}e bli`e svom na~inu rada. Na slici 6 dana je analogija kako ~ovjek i ra~unalo
rje{avaju neki zadatak. ^ovjek koji rje{ava zadatak (prora~un dizalice, obra~un pla}e
za odre|eni mjesec, prora~un cijene ko{tanja proizvoda itd.) uzima propise ili uputstva
kako se zadatak rje{ava, ili su mu ta uputstva poznata, pa radi prema zapam}enom
na~inu rada. Tijekom rada, potrebni su mu odre|eni podaci koje zovemo ulaznim
podacima, zatim neko pomo}no sredstvo ili naprava za ra~unanje, da bi br`e rije{io
zadatak (logaritmar, stolni ra~unski ure|aj, kalkulator, razne pomo}ne tablice itd.).
Dok ra~una na nekom papiru pi{e me|urezultate za daljnji rad. Na kraju daje rezultat u
tra`enom obliku i formatu (lista pla}a, projekt i prora~un, izvje{taj itd.).
Na sli~an na~in radi ra~unalo. Uputstva ra~unalu su program kao skup naredbi
ra~unalu {to treba i kako u~initi. Ulazni podaci u~itaju se sa nositelja informacija
preko ulaznih jedinica ili s vanjskih memorija. Me|urezultati se skladi{te na vanjske
memorije, a za ra~unanje se koristi aritmetika i logika. Izlazni rezultati daju se preko
izlaznih jedinica u obliku prikaza na zaslonu, liste ili crte`a. ^ovjekov posao obavlja
upravlja~ka jedinica ra~unala.
Slika 6 Analogija rada ~ovjeka i ra~unala
Prema tome mo`emo uspostaviti analogiju rada ~ovjeka i ra~unala kod rje{avanja
nekog problema:
POSTUPAK ILI UPUTSTVO
ULAZNI PODACI S FORMULARA=
POMO]NA SREDSTVA ZA
RA^UNANJE
^OVJEK
PAPIRI S ME\UREZULTATIMA
I KARTOTEKE
IZVJE[]A O RADU ODNOSNO
IZLAZNI REZULTAT
=
=
PROGRAM
ULAZNI PODACI S
ULAZNIH JEDINICA
JEDINICA ZA
RA^UNANJE
=
UPRAVLJA^KA JEDINICA
=
MEMORIJE I
VANJSKE MEMORIJE
=
IZLAZ PUTEM IZLAZNIH
JEDINICA
Ukupni razvoj ra~unala razvrstava se na nekoliko generacija. Generacije se razlikuju
po zna~ajnom skoku u mogu}nostima ra~unala (kapacitetu memorije, brzini
ra~unanja, na~inu rada), {to je uglavnom ovisilo o vrsti memorije ra~unala.
Razlikujemo (do danas):
- relejna ra~unala,
- ra~unala prve generacije,
- ra~unala druge generacije,
- ra~unala tre}e generacije,
- ra~unala ~etvrte generacije,
- ra~unala pete generacije.
Karakteristika relejnih ra~unala je primjena elektromagnetskih releja. Predstavnik je
ra~unalo MARK 1.
Ra~unala prve generacije koriste elektronske cijevi. Ako smo imali ili vidjeli stari
radio s elektronskim cijevima, mogli smo vidjeti koliko vremena treba da proradi
nakon uklju~ivanja, te osjetiti toplinu koju razvijaju elektronske cijevi.
Ulazni mediji u ova ra~unala bile su bu{ene kartice i papirna vrpca. Programski jezik
u kojem su pisani programi za rad ra~unala, bio je strojni jezik.
Svaka naredba pisana je u obliku bitova odnosno binarnih znamenki 0 i 1.
Pisanje programa u strojnom jeziku (jeziku koje ra~unalo razumije) je slo`eno i dugo
traje.
Kasnije se, kao pobolj{anje, razvio assembly jezik koji koristi rije~i za pisanje
pojedinih naredbi. Ovim je smanjeno dugo vrijeme pisanja programa. Da bi ra~unalo
razumjelo program pisan u assembly jeziku, razvijen je prevoditelj zvan assembler,
koji je program prevodio u strojni jezik.
Prvo komercijalno primjenjeno ra~unalo prve generacije bilo je ra~unalo UNIVAC I
(Universal Automatic Calculator), proizvedeno u tvrtki UNIVAC i instalirano 1951.
godine u SAD.
Komercijalna primjena dovela je do pojave i drugih proizvo|a~a ovog tipa ra~unala:
Honeywell, Burroughs, RCA, IBM.
Karakteristika ra~unala druge generacije je primjena tranzistora. Tranzistori su imali
niz prednosti nad elektronskim cijevima: manji su, manje se griju, bolji su vodi~i, br`e
se uklju~uju u rad. Mali prenosivi radio aparati razvijeni su na tehnologiji primjene
tranzistora.
Primjenom tranzistora ra~unala postaju manja, rade br`e, imaju ve}e kapacitete
memorije i zahtijevaju manje hla|enje u radnim prostorijama. Vrijeme druge
generacije je od 1950. do 1960. godine.
Javljaju se vi{i programski jezici ~iji su predstavnici FORTRAN (FORmula
TRANslator) razvijen tijekom 1955. godine u firmi IBM te COBOL (COmmon
Business Oriented Language) razvijen 1959. godine. Ovi jezici imaju naredbe pisane
na engleskom jeziku i znacima ra~unskih operacija koje su bliske ljudskom
razumijevanju, a pisanje naredbi je logi~no i jednostavnije.
Programski jezik FORTRAN razvijen je za potrebe rje{avanja tehni~kih i znanstvenih
zadataka (jednostavno pisanje slo`enih matemati~kih izraza).
Programski jezik COBOL razvijen je za potrebe knjigovodstvenih obrada, s manjim
zahtjevima za slo`enim ra~unanjem, ali velikim zahtjevima za rad s velikom
koli~inom podataka i izradu izvje{taja.
Usko grlo u radu ra~unala postaju ulazne jedinice i bu{ene kartice kao ulazni medij
malog i neponovljivog kapaciteta. Razvijaju se magnetske vrpce i magnetski diskovi,
vi{estruko ve}eg kapaciteta zapisa podataka s mogu}no{}u novog zapisivanja te br`eg
~itanja i nala`enja zapisanih podataka.
Tre}a generacija ra~unala koristi integrirane krugove (integrated circuits - ICS) koji
smanjuju veli~inu ra~unala, pove}avaju kapacitet memorije, radnu raspolo`ivost i
brzinu rada.
Godine 1963. firma IBM predstavlja skupinu ra~unala nazvanu obitelj ra~unala 360.
Kod ra~unala druge generacije bio je primjetan problem primjene novog ra~unala ili
nekog od ure|aja (jedinica) ra~unala. Svako novo ra~unalo ili ure|aj ra~unala, razvijen
~ak i od istog proizvo|a~a zahtjevali su prepravku postoje}ih programa.
Obitelj 360, omogu}ila je da program, izra|en na bilo kojem ra~unalu u obitelji, mo`e
bez dorada raditi na svakom ra~unalu u obitelji, odnosno svi programi mogu raditi na
svim ~lanovima obitelji. Isto tako svaki novi ure|aj radi na svim ra~unalima obitelji.
Ovaj koncept prihvatili su svi poznati svjetski proizvo|a~i ra~unala.
Porast brzine rada, uz primjenu novih ulaznih i izlaznih jedinica, postavio je potrebu
rada vi{e programa istovremeno, te mogu}nost rada na ra~unalu s udaljenih terminala.
Razvija se vi{eprogramski (multiprogramming) na~in rada vi{e korisnika s vi{e
programa u isto vrijeme s podjelom vremena rada memorije po korisniku, nazvan rad
u podjeli vremena (time-sharing).
Karakteristike ra~unala ~etvrte generacije su pojave visoko integriranih krugova (LSI
- Large Scale Integration) s 100 i vi{e ICs na jednom ~ipu, a zatim vrlo visoke
integracije (VLSI - Very Large Scale Integration) s preko 1000 ICs na jednom ~ipu.
Smje{taj procesorske jedinice ra~unala na jedan komadi} vodi~a od silicija (0,5 x 0,5
x 0,5 cm), kojega zovemo ~ip, omogu}en je 1970. godine. S mogu}nostima izvo|enja
logi~kih i aritmeti~kih funkcija, dobiva naziv mikroprocesor (microprocessor).
S obzirom na velike mogu}nosti, nisku cijenu izrade i male dimenzije, mikroprocesori
nalazi {iroku primjenu u svim industrijama i svakodnevnoj potrebi ~ovjeka
(regulacija prometa, obrada ra~una, kreditne kartice, telefonske kartice, PC ra~unala,
projektiranje proizvoda, crtanje, pra}enje poslova u poduze}ima, pra}enje poslova
javne uprave, pra}enje rada u trgovinama itd).
Javljaju se programski jezici razumljivi i programerima i korisnicima.
Najavljena su (tijekom 1981. godine) ra~unala pete generacije. O~ekuje se
komuniciranje s ra~unalom ljudskim glasom, te davanje naredbi prirodnim govorom.
Javlja se umjetna inteligencija (AI - Artificial intelligence).
Polja primjene umjetne inteligencije uklju~uju: robote, prepoznavanje govora i slika,
davanje naredbi prirodnim govorom i ekspertni sustav.
Na slici 7 su prikazani tro{kovi izvr{enja bilijuna instrukcija u centima, u godinama
1970. i 1980. Evidentno je vi{estruko smanjenje tro{kova, kao rezultat pove}anja
mogu}nosti i smanjenja cijene ra~unala (Flojd, 1991.).
Slika 7 Tro{kovi izvr{enja bilijuna instrukcija
3.
RA^UNALSKI SUSTAV
Pod ra~unalskim sustavom, a susretat }emo i nazive: sustav za obradu podataka,
automatizirani sustav za obradu podataka i sl., mislimo na sve ono {to obavlja poslove
rje{avanja zadataka na ra~unalskoj opremi, od sredi{nje jedinice ra~unala, perifernih
jedinica, svih programa koji omogu}avaju da ra~unalo uop}e radi i da rje{ava neki
zadatak, te zaposlenika, koji mu pi{u programe ili ga uklju~uju u rad.
Na slici 8 prikazani su glavni dijelovi ra~unalskog sustava: hardver, softver i lajfver.
Hardver (hardware) je materijalni dio ra~unalskog sustava, sve ono {to mo`emo
vidjeti. ^esto ka`emo da je hardver sve ono {to je `icama povezano. To su sve jedinice
koje kupujemo i sastavljamo, povezujemo i stavljamo u pogon.
Slika 8 Komponente ra~unalskog sustava
Softver (software) su svi programi i naredbe koji omogu}avaju rad ra~unala. On
upravlja ra~unalom. Njime pokre}emo i prekidamo rad ra~unala. U {irem smislu u
softver pripadaju i svi projektantsko-razvojni alati za izgradnju informacijskih
sustava.
Lajfver (lifeware) su kadrovi koji izra|uju programe i rukuju ra~unalom.
Prigodom uvo|enja u primjenu potrebno je uskladiti sve ove elemente s postoje}om
organizacijom u poduze}u ili ustanovi gdje se uvo|enje obavlja.
Ova zavisnost definirana je na sljede}i na~in (Sri}a, 1991.):
Ako imate hardver pete generacije, softver ~etvrte, kadrove tre}e i organizaciju druge
generacije, sustav }e raditi u drugoj generaciji.
Za razumijevanje rada ra~unala, potrebno je pojasniti tri temeljna sustava na kojima
se zasniva funkcioniranje ra~unala:
- aritmeti~ki sustav (brojevni sustavi),
- algebarski sustav (algebra logike) i
- elektronsko ~uvanje podataka.
Ovdje }emo pojasniti brojevne sustave i algebru logike.
3.1.
Brojevni sustavi
Brojevni sustav ~ini skup pravila formuliranih u cilju kvalitativnog izra`avanja.
Principi na kojima se zasnivaju brojevni sustavi mogu biti razli~iti, ali se mogu
podijeliti u dvije skupine:
- pozicijske i
- nepozicijske brojevne sustave.
U razvoju brojeva, prvo su se razvili nepozicijski brojevni sustavi. Karakteristike
nepozicijskih brojevnih sustava su, da simboli, koji ozna~avaju brojeve, imaju istu
vrijednost na razli~itim mjestima u zapisu broja.
Takav brojevni sustav kori{ten je u staroj egipatskoj kulturi 2500. - 3000. godina prije
nove ere. Rimski sustav tako|er pripada nepozicijskim sustavima, sa sljede}im
pravilima:
• niz istih znamenaka predstavlja brojnu vrijednost jednaku njihovom zbroju,
• dvije znamenke od kojih se manja nalazi lijevo od ve}e, predstavljaju brojnu
vrijednost jednaku razlici ve}e i manje znamenke i
• dvije znamenke od kojih se manja nalazi desno od ve}e znamenke predstavljaju
brojevnu vrijednost jednaku zbroju ve}e i manje znamenke.
Npr.: 1966 = MCMLXVI
M+CM+LX+VI=M+M-C+L+X+V+1
=1000+1000-100+50+10+5+1=1966
Pozicijski brojevni sustavi odlikuju se osobinom, da je vrijednost znamenke zavisna
ne samo o veli~ini nego i o mjestu, na kome stoji u okviru nekog broja. Vrijednost
broja X u pozicijskom brojevnom sustavu izra`ava se u obliku:
n
X = Σ X iN i
i=− m
(3)
gdje su m i n cijeli brojevi, N osnova brojevnog sustava, i predstavlja broj razli~itih
znamenki u brojevnom sustavu a Xi su simboli za znamenke broja, za koje vrijedi
uvjet:
0≤ Xi< N
gdje je 0 simbol za najmanju znamenku brojevnog sustava.
Karakteristike pozicijskih brojevnih sustava su:
•
najve}a znamenka (Kmax) brojevnog sustava dobije se ako se osnovica umanji za 1
(Kmax = N - 1)
•
svakoj znamenci u jednom brojevnom sustavu odgovara jedna znamenka u
drugom brojevnom sustavu.
Do pojave ra~unala za izra`avanje brojevnih izraza isklju~ivo se koristio dekadni
brojevni sustav.
Danas suvremena ra~unala koriste binarni, oktalni i heksadecimalni brojevni sustav.
3.1.1.
Dekadni brojevni sustav
Dekadni brojevni sustav ima osnovicu N = 10, pa je skup znamenki sustava:
S = {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9}
Prema (obrascu 3) broj 2345 prikra}eni je prikaz punog zapisa:
2345 = 2 x 103 + 3 x 102 + 4 x 101 + 5 x 100
Isto mo`emo prikazati i tabli~no prema slici 9.
Vrijednost broja
2
3
4
5
Vrijednost mjesta
1000
100
10
1
Vrijednost
2 x 1000
3 x 100
4 x 10
5x1
Ukupna vrijednost
2 x 1000 + 3 x 100 + 4 x 10 + 5 x 1 = 2345
Slika 9 Tabli~ni prikaz broja 2345
Za slu~aj decimalnog broja 1845,34 imamo puni zapis:
1845,34 = 1x103 + 8x102 + 4x101 + 5x100 + 3x10-1 + 4x10-2
Dekadni brojevni sustav ra{iren je u svakodnevnoj primjeni, a nastao je
progmati~kom osnovom u broju prstiju ~ovjeka.
3.1.2. Binarni brojevni sustav
Binarni brojevni sustav ima osnovicu N=2 pa je skup znamenki sustava
S = {0, 1,}
Aritmetika podataka u ra~unalima zasnovana je na binarnom sustavu brojeva. On se
lako tehni~ki realizira. S obzirom da ima samo dvije znamenke 0 i 1, zadovoljava
uvjet koherentnosti - bistabilnost.
Broj (101100,11)2 u binarnom sustavu ima vrijednost prema (3):
(101100,11)2 = 1x25 + 0x24 + 1x23 + 1x22 + 0x21 + 0x20 +
1x2-1 + 1x2-2 = (44,75)10
Pravila za osnovne ra~unske operacije su:
a) zbrajanje:
0+0=0
0+1=1
1+0=1
1 + 1 = 0 (1 prijenos)
Binarno zbrajanje obavlja se isto kao i decimalno zbrajanje, osim {to se prijenos
na sljede}e zna~ajno mjesto obavlja nakon postignutog zbroja 2(1+1).
b) oduzimanje:
1
0-0=0
1-0=1
1-1=0
0 - 1 = 1 (1 prijenos)
Binarno oduzimanje obavlja se kao i decimalno oduzimanje, osim {to se posu|uje
1 od bita ve}e te`ine.
c) mno`enje:
0x0=0
0x1=1
1x0=0
1x1=1
Kod binarnog mno`enja djelomi~an umno`ak pomi~e se za jedno mjesto udesno
po navedenim pravilima, a zatim se umno{ci zbroje (primjer 2).
d) dijeljenje:
0 / 0 = nedjeljivo
1/0=∞
0/1=0
1/1=1
Dijeljenje binarnih brojeva obavlja se na isti na~in kao i dekadnih (primjer 4).
Prakti~no se dijeljenje svodi na mno`enje i oduzimanje.
Primjeri:
1. Zbrajanje:
a) 10010112 = 7510
+10111102 = 9410
__________________
Rezultat 10101001 = 16910
2. Mno`enje:
b) 11110012
+ 1101002
__________ _____
101011012 = 17310
1212
522
a)
11001 x 1110 = 1010111102
25 x 14
11001
11001
11001
00000
101011110 = 28 + 26 + 24 + 23 + 22 + 31 = 350
b)
111 x 1111 = 1101001
111
111
111
111
1101001 = 26 + 25 + 23 + 20 = 10510
35010
7 x 15 = 10510
3. Oduzimanje:
a)
-
1110
1101
00012
-
14
13
110
b)
-
1110
100
10102
-
14
4
1010
4. Dijeljenje:
a)
-
b)
-
3.1.3.
11011 : 11 = 1001
11
00011
11
00
11100,001 : 10,1 =
111000,01 : 101 = 1011,01
101
1000
101
110
101
101
100
0
Provjera:
Provjera:
27 : 3 = 9
28,125 : 2,5 = 11,25
Oktalni brojevni sustav
Oktalni brojevni sustav ima bazu N=8 pa je skup znamenki sustava:
S = {0,1,2,3,4,5,6,7}
Operacije u oktalnoj aritmetici izvode se na sljede}i na~in:
1. Primjeri zbrajanja:
Zbrajanje u oktalnom brojevnom sustavu obavlja se zbrajanjem znamenki kao i kod
dekadskog brojevnog sustava. Ukoliko je zbroj ≥ 8 dijelimo s bazom 8, te rezultat
prenosimo za sljede}e zbrajanje znamenki, a ostatak predstavlja znamenku rezultata
zbrajanja.
2. Primjeri oduzimanja:
Oduzimanje u oktalnom brojevnom sustavu obavlja se kao i u dekadnom brojevnom
sustavu. Na primjeru 2a bit }e poja{njena ova operacija. Prvo oduzimamo 5 - 6. S
obzirom da je 5 manja vrijednost dodajemo bazu 8: 5 + 8 = 13. Sada oduzimamo 13 6 = 7 i bilje`imo 1 prijenos. Dodajemo ovaj prijenos slijede}oj znamenki 5: 1 + 5 = 6.
Oduzimamo 8 - 6 = 2 i bilje`imo 1 prijenos. Dodajemo 1 iz prijenosa i oduzimamo 1 1 = 0. Rezultat predstavljaju znamenke koje su rezultati oduzimanja, ~itane odozdo
prema gore: 267.
3. Primjeri mno`enja:
Mno`enje u oktalnom brojevnom sustavu obavlja se mno`enjem svake znamenke
jednog broja sa svim znamenkama drugog broja. Rezultati mno`enja se potpisuju
pomicanjem za jedno mjesto udesno. Pojasnit }emo primjer 3a. Mno`imo 1 x 325 i
rezultat 325 potpisujemo za zbrajanje. Sada mno`imo znamenku 6 sa svim
.
znamenkama broja 325. Dobijemo 6 5 = 30. Broj 30 dijelimo s bazom 8 i imamo 6
.
ostatak i 3 prijenos. Mno`imo znamenku 6 2 = 12 i dodamo 3 iz prijenosa 12 + 3 =
15. Dijelimo s bazom i dobijemo 15 : 8 = 1 prijenos i 7 ostatak. Na kraju mno`imo
.
6 3 = 18 i dodamo prijenos 1 = 18 + 1 = 19. Dijelimo 19 : 8 = 2 prijenos i 3
ostatak. Vi{e nema znamenki za mno`enje te ~itamo rezultat uzimaju}i zadnji
prijenos i sve ostatke odozdo nagore: 2376. Potpi{emo pomicanjem za jedno mjesto
udesno. Na isti na~in mno`imo znamenku 7 s brojem 325. Rezultat 2723 potpi{emo i
sve zbrojimo.
b) (1325)8 x (7156)8
(11723)8
(1325)8
(7051)8
(10376)8
(12156606)8
4. Primjeri dijeljenja:
a)
0
-
b)
-
(61406)8 : (32)8 = (1717)8
32
274
266
060
32
266
266
000
(3156606)8 : (1325)8 = (2212)8
2652
3046
2652
1740
1325
4136
2652
(1264)8 ostatak !
3.1.4. Heksadecimalni brojevni sustav
Heksadecimalni brojevni sustav ima bazu N = 16, pa je skup znamenki sustava: S =
{0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B C, D, E, F}
Za brojeve > 9 koriste se slova kao simboli sa zna~enjem:
A = 10
B = 11
C = 12
D = 13
E = 14
F = 15
Heksadecimalni sustav predstavlja skra}eni oblik pisanja binarnog sustava, pri ~emu
~etiri binarne pozicije predstavljaju jednu heksadecimalnu.
Ako binarni broj podijelimo u skupine od po ~etiri znaka, ra~unaju}i s desna u lijevo,
te za svaku od tih skupina brojeva, koje nazivamo tetrade, izra~unavamo binarnu
vrijednost i napi{emo tako dobivene znamenke, dobit }emo broj napisan u
heksadecimalnom brojevnom sustavu.
Tako bi binarni broj: (10111010111)2 kao heksadecimalni u obliku tetrada prikazali:
pa je: (10111010111)2 = (5D7)16
Operacije u heksadecimalnoj aritmetici izvode se na na~in poja{njen za oktalni
brojevni sustav.
1. Primjeri zbrajanja:
b)
+
(4 A C 2 D)16
(3 B E 2)16
(4 E 8 0 F)16
2. Primjeri oduzimanja:
a)
-
(2 1 A 3)16
3+16 = 19 - 15 = 4 (1) prijenos
(1 F F F)16
1+15 = 16; 10+16 = 26 - 16 = 10 (1) prij.
(1 A 4)16
1+15 = 16; 1+16 = 17 - 16 = 1 (1) prijenos
1+ 1 = 2; 2 - 2 = 0
( 10 )
1A4
b)
+
(4 E 8 0 F)16
(4 A C 2 D)16
(3 B E 2)16
3. Primjer mno`enja:
(A 9 E 4 F)16 x (8 A 7)16
______________________________
(5 4 F 2 7 8)16
(6 A 2 F 1 6)16
(4 A 5 4 2 9)16
____________________________
(5 B D F B D 8 9)16
mno`i se sukcesivno sa brojevima:
4. Primjer dijeljenja:
a)
(5 B D F 8 D 8 9)16 : (8 A 7)16 = (A 9 E 4 F)16
-
5686
559B
-
4DDF
7BCD
-
7922
2AB8
-
2296
81C9
81C9
3.1.5.
Pretvaranje brojeva iz jednih u druge brojevne sustave
Pretvaranje brojeva iz brojevnog sustava sa jednom osnovicom u brojevni sustav s
drugom osnovicom jednostavno je i svodi se na osnovne aritmeti~ke operacije.
3.1.5.1. Pretvaranje dekadnog broja u binarni broj
Pretvaranje dekadnog broja u binarni broj mo`e se izvr{iti na dva na~ina:
- dijeljenjem s 2 ili
- pomo}u tablica.
Pretvaranje dijeljenjem sa dva je postupak koji se op}enito mo`e primijeniti za
pretvaranje dekadnih brojeva, u brojeve bilo kojeg sustava, dijeljenjem sa osnovicom
tog sustava.
Pretvaranje dijeljenjem s dva, vr{i se sukcesivnim dijeljenjem s 2. Ostatak dijeljenjem
predstavljaju brojke 0 ili 1. Kad se dijeljenjem do|e do operacije 1 : 2 = 0 i 1 ostatak,
dijeljenje je zavr{eno. ^itanje rezultata vr{i se odozdo prema gore. Na ovaj na~in se
vr{i pretvaranje cijelih brojeva dekadnog brojevnog sustava u binarni brojevni sustav.
Primjeri:
a)
(125)10 = (
)2
125 : 2 = 62 ostatak
62 : 2 = 31 “
31 : 2 = 15 “
15 : 2 = 7 “
7:2= 3
“
3:2= 1
“
1
0
1
1
1
1
1:2= 0
“
1 ↑ ~itanje
_____________________________
(125)10 = (1111101)2
b)
(5842)10 = (
)2
5842 : 2 = 2921 ost.
2921 : 2 = 1460 “
1460 : 2 = 730 “
730 : 2 = 365 “
365 : 2 = 182 “
182 : 2 = 91 “
91 : 2 = 45 “
45 : 2 = 22 “
22 : 2 = 11 “
11 : 2 = 5 “
5:2= 2 “
2:2= 1 “
1:2= 0 “
Provjera
0
1
0
0
1
0
1
1
0
1
1
0 ~itanje
1
↑
_________
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
1
2
4
8
16
32
64
128
256
512
1024
2048
4096
________
5842
(5842)10 = (1011011010010)2
Pretvaranje decimalnih brojeva vr{i se sukcesivnim mno`enjem s 2 i upisivanjem
dobivenog cjelobrojevnog dijela (0 ili 1) kao brojke binarnog broja.
Mno`enje se nastavlja dok se ne dobije rezultat u decimalnom dijelu = 0 ili dovoljno
mala vrijednost.
Primjer:
(0,84375)10 = (
)2
↓
0,84375 x 2 = 0,68750
+1
0,68750 x 2 = 0,3750 + 1
0,3750 x 2 = 0,750 + 0
0,750 x 2 = 0,50
+1
0,50 x 2 = 0,00
+1
__________________________________
Smjer ~itanja je odozgo prema dolje.
(0,84375)10 = (0,11011)2
Pretvaranje mje{ovitih brojeva vr{i se tako, da se prvo pretvori cjelobrojevni dio broja
po pravilima za pretvaranje cjelobrojevnih brojeva, a zatim decimalni dio broja po
pravilima za razlomljene brojeve.
Primjer:
(67,875)10 = (
)2
67 : 2 = 33 ost.
1
33 : 2 = 16
“
1
16 : 2 = 8
“
0
8:2= 4
“
0
4:2= 2
“
0
2:2= 1
“
0
1:2= 0
“
1
↑
______________________________
(67)10 = (1000011)2
za cjelobrojni dio broja.
Za decimalni dio broja:
+1 ↓
0,875 x 2 = 0,75
0,75 x 2 = 0,5
+1
0,5 x 2 = 0,0
+1
_____________________________________
(0,875)10 = (0,111)2
Ukupni rezultat je:
(67,875)10 = (1000011,111)2
Pretvaranje pomo}u tablica vr{i se kori{tenjem tablice koja predstavlja vrijednosti
mjesta binarnog brojevnog sustava.
Ako se ta vrijednost mo`e prikazati kao 2n, gdje je n broj iz skupa prirodnih brojeva,
onda se uzimanjem prve ni`e vrijednosti i prikazivanjem te vrijednosti u obliku 2n, a
zatim pridru`ivanjem vrijednosti 1 za vrijednosti 2n koje su upotrebljene za prikaz tog
broja odnosno 0, ako vrijednosti 2n nisu upotrebljene prilikom prikazivanja tog broja,
mo`e pretvoriti broj iz dekadnog u binarni oblik (Tablica 1).
Vrijednosti 2n
Tablica 1
n
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
o
o
o
2n
1
2
4
8
16
32
64
128
256
512
o
o
o
Primjer:
(156)10 = (
)2
(156)10 = 128 + 28 =
= 27+ 16 + 12 =
= 27+ 24 + 8 + 4 =
= 27+ 24 + 23 + 22 =
3.1.5.2. Pretvaranje binarnog broja u dekadni broj
Pretvaranje binarnih brojeva u dekadne, mo`e se izvr{iti na vi{e na~ina. Jedan od
postupaka je i zbrajanje mjesnih vrijednosti.
Primjer:
(1
↓
16
0
↓
8
1
↓
4
1
↓
2
0
↓
1
)2
broj
mjesne vrijednosti
16 x 1 + 8 x 0 + 4 x 1 + 2 x 1 + 0 x 1 = 22
(10110)2 = (22)10
Druga metoda je tako zvani cik - cak postupak, koji je univerzalan za pretvaranje
brojeva iz bilo kojeg brojevnog sustava u dekadni.
Prava linija u ovom cik - cak postupku odnosno mre`i, zna~i mno`enje, a kosa
zbrajanje (| = mno`enje, / = zbrajanje).
Primjer:
3.1.5.3. Pretvaranje dekadnog broja u oktalni broj
Pretvaranje dekadnog broja u oktalni broj mo`e se vr{iti univerzalnim postupkom,
sukcesivnim dijeljenjem s osnovicom sustava. U ovom slu~aju, to je broj 8:
Primjeri:
a)
(1016)10 = (
)8
1016 : 8 = 127
ost.
0
127 : 8 = 15
“
7
15 : 8 = 1
“
7
1:8= 0
“
1 ↑
smjer ~itanja
___________________________________
(1016)10 = (1770)8
b)
(255)10 = (
)8
255 : 8 = 31 ost.
7
31 : 8 = 3
“
7
3:8= 0
“
3
↑
_______________________________
(255)10 = (377)8
3.1.5.4. Pretvaranje oktalnog broja u dekadni broj
Pretvaranje oktalnog broja u dekadni mo`e se vr{iti po cik - cak postupku, kao i za
binarne brojeve.
Primjeri:
(1770)8 = (1016)10
3.1.5.5. Pretvaranje dekadnog broja u heksadecimalni broj
Pretvaranje dekadnog broja u heksadecimalni vr{i se dijeljenjem s osnovicom 16.
a)
(508)10 = (
)16
508 : 16 = 31 ost.
12 = C
31 : 16 = 1 “
15 = F
1 : 16 = 0 “
1
↑
_____________________________________
(508)10 = (1FC)16
b)
(11250)10 = ( )16
11250 : 16 = 703
ost.
2
703 : 16 = 43
“
15 = F
43 : 16 = 2 “
11 = B
2 : 16 = 0 “
2
↑
____________________________________________
(11250)10 = (2BF2)16
3.1.5.6. Pretvaranje heksadecimalnog broja u dekadni broj
Pretvaranje heksadecimalnog broja u dekadni mo`e se vr{iti po istom cik - cak
postupku, samo je vrijednost s kojom se mno`i jednaka osnovici 16.
Primjeri:
3.1.5.7. Pretvaranje oktalnog zapisa broja u heksadecimalni
zapis broja i obrnuto
Pretvaranje oktalnog zapisa u heksadecimalni zapis nekog broja ne mo`e se izvr{iti
naposredno, ve} se vr{i preko binarnog broja. Jedna tetrada binarnog broja predstavlja
heksadecimalni broj. Isto tako, tri znamenke binarnog broja predstavljaju jednu
znamenku u oktalnom brojevnom sustavu. Prema tome, oktalni broj se treba prevesti u
binarni, a iz binarnog grupiranjem po ~etiri znamenke izra~una se heksadecimalna
vrijednost.
Primjeri:
3.2. Algebra logike
Algebra je dio matematike u kojoj se izu~avaju operacije nad elementima sa
odre|enim svojstvima. Algebra u kojoj postoji ograni~eni broj elemenata, naziva se
algebra logike.
^esto se naziva i Booleova algebra, po matemati~aru Georgu Booleu. Promjenljiva u
Booleovoj algebri uzima vrijednosti iz skupa S={0,1}.
Radovi ameri~kog znanstvenika Shannona 1938. god. ukazali su na prakti~nu
primjenu Booleove algebre u analizi slo`enih prekida~kih mre`a.
Funkcija definirana nad skupom x binarnih promjenljivih
x = x 1, x 2, . . . . . . . . . . . . . . , x n
koja uzima vrijednosti o ili 1 zove se funkcija algebre logike. Elementarne funkcije
algebre logike su: negacija, konjukcija, disjunkcija i ekvivalencija.
Funkcija negacije je funkcija koja dobije vrijednost 1, ako je vrijednost ulaza 0, i
vrijednost 0 ako je vrijednost ulaza 1.
f1 (x) = x
(crta iznad x ~ita se “ne x” ili “x crta”).
Tabli~no to mo`emo prikazati:
x
f1 (x)
0
1
1
0
Za funkciju negacije va`i x = x {to se mo`e dokazati tabli~no:
x
x
x
0
1
0
1
0
1
Fizi~ki objekt ~iji je matemati~ki model ekvivalentan s definicijom funkcije negacije
zove se NE element.
Funkcija konjunkcije je funkcija dva argumenta koja dobije vrijednost 1 samo, ako su
vrijednosti oba ulaza 1. U svim ostalim slu~ajevima vrijednost funkcije je 0. Pi{e se u
obliku:
f2 (x1, x2) = x1 ∧ x2
i naziva se logi~ko mno`enje ili “I” funkcija. Uzima vrijednosti prema tablici:
ulazi
x1
0
0
1
1
x2
0
1
0
1
funkcija konjunkcije
x1 ∧ x2
0
0
0
1
Fizi~ki objekt ekvivalentan za funkciju konjunkcije naziva se I element.
Funkcija disjunkcije dobije vrijednost 0 samo, ako su vrijednosti oba ulaza nule, a u
svim drugim slu~ajevima vrijednost 1. Pi{e se:
f3 (x1, x2) = x1 ∨ x2 i ~esto se naziva i logi~ko zbrajanje ili “ILI” funkcija.
Uzima vrijednost prema tablici:
ulazi
x1
0
0
1
x2
0
1
0
funkcija disjunkcije
x1 ∨ x2
0
1
1
1
1
1
Funkcija ekvivalencije je funkcija koja dobije vrijednost 1 samo ako su vrijednosti
ulaza jednake.
f4 (x1, x2) = x1 = x2
{to se mo`e prikazati tabli~no:
ulazi
x1
x2
funkcija
ekvivalencije
x1 = x2
0
0
1
1
0
1
0
1
1
0
0
1
Na pravilima algebre logike izra|uju se logi~ki sklopovi s vi{e ulaza te razli~itim
kombinacijama elemenata (I-element, ILI-element, NE-element).
3.3.
Komponente ra~unala
Odgovaraju}i nazivi dijelova ra~unalskog sustava preuzeti su iz engleskog jezika.
Hardver (Hardware) predstavlja cjelokupni fizi~ki dio, ~iji se sastavni dijelovi mogu
opipati. Glavne hardverske komponente ra~unalskog sustava su:
- ulazne jedinice,
- centralna jedinica,
- izlazne jedinice,
- vanjske memorije,
- komunikacije.
3.3.1. Ulazne jedinice
Preko ulaznih jedinica, u~itavaju se podaci sa nositelja podataka u memoriju ra~unala.
Osnovna uloga ovih jedinica je transformiranje podataka, iz oblika u kome se nalaze
na vanjskom nositelju u oblik u kome ih pamti memorija ra~unala. Po na~inu na koji
su povezani s centralnom jedinicom dijele se na onlajn (on-line) i oflajn (off-line)
jedinice.
Onlajn jedinice rade pod direktnom kontrolom upravlja~ke jedinice, prenose}i
podatke s ulaza u memoriju.
Oflajn jedinice rade neovisno od upravlja~ke jedinice. Obi~no se podaci prenose
fizi~ki do sistema za obradu podataka.
Svaka od jedinica koristi poseban medij kao nositelja podataka, pri ~emu moraju biti
zadovoljeni sljede}i uvjeti:
- podatak mora biti strojno ~itljiv,
- podaci moraju biti u definiranom rasporedu, i
- nosioci podataka moraju biti normirani.
Prilikom opisa ulaznih jedinica bit }e opisani i pripadaju}i nositelji podataka.
Najpoznatije ulazne jedinice su:
- ~ita~i bu{enih kartica,
- ~ita~i papirnih vrpca,
- opti~ki ~ita~i obilje`enih znakova,
- opti~ki ~ita~i znakova,
- koordinatni ~ita~i,
- disketne - jedinice,
- terminali,
- grafi~ke stanice,
- POS terminali,
- ~ita~i prugastog koda,
- pomo}ni ure|aji za ulaz podataka putem zaslona (mi{, svjetlosna olovka, palica za
upravljanje, pomi~na kuglica, grafi~ka tabla),
- skaneri,
- analogno-digitalni pretvara~i,
- sustav za prepoznavanje glasa.
Razlikujemo ulazne podatke koje preuzimamo i kontroliramo na ulazu na obradu ili
memoriranje u organiziranom obliku na vanjskim memorijama (diskovi, vrpce,
diskete), te ulazne podatke koji se nalaze pripremljeni za obradu (diskete, vrpce), ili
organizirani za stalni pristup za obradu i kori{tenje (disk, vrpca), te povremeni pristup
(vrpce, disketa).
Ovdje }emo govoriti o podacima koji se kontroliraju i unose u ra~unalo u cilju obrade
ili memoriranja na nekom od medija vanjskih memorija (disk, vrpca, disketa).
Pojam podatak ima {ire zna~enje: kao ulazni podatak podrazumijevamo tekst, sliku,
brojevne vrijednosti, znak, naredbe programa.
O unosu teksta bit }e vi{e re~eno u poglavlju 6.3, slika i crte`a u poglavlju 6.6. Ovdje
}e biti poja{njen unos alfanumeri~kih i numeri~kih podataka (slova, posebni znaci i
brojevi) kao organiziranih podataka za memoriranje odnosno zapis i obradu.
Unos ove vrste podataka mo`e biti opti~kim prepoznavanjem znakova i unos
direktnim radom korisnika putem tipkovnica. Unos direktnim radom korisnika mo`e
biti organiziran na tri na~ina (Majdand`i}, 1994):
- upis na formatizirane obrasce s naknadnim unosom,
- unos s originalnih dokumenata s djelomi~no formatiziranih polja,
- direktni unos preko formatiziranih maski na zaslonu terminala.
Unos podataka s formatiziranih (unaprijed po rasporedu stupaca pripremljenih
obrazaca, s definiranim po~etkom i zavr{etkom svakog polja) primjenjivao se kod
masovnog unosa podataka. Na slici 10 prikazan je izgled jednog takvog obrasca
pripremljenog za unos podataka o partnerima.
Du`ina ulaznog sloga definira se kao slog od 80 znakova prema 80-stup~anoj bu{enoj
kartici kao prvom normiziranom nositelju podataka. S obzirom na potrebu i
identifikacije svakog ulaznog sloga i spajanja ulaznih slogova u logi~ki slog podataka
(slog datoteke, entitet baze podataka), svaki ulazni slog dobije identifikaciju u polju
vrste sloga VS ili raniji kod bu{enih kartica VK (vode}a kartica).
Uz obrazac se daju i upute za upis podataka po kojima se zaposlenici na upisu
(korisnici) obu~avaju za popunjavanje pojedinih obrazaca.
Slika 10 Obrazac za unos podataka o partnerima
U tablici 2 prikazane su upute za popunjavanje obrasca.
UPUTA ZA POPUNJAVANJE OBRASCA UP-3
/PODACI O POSLOVNIM PARTNERIMA/
Tablica 2
Naziv polja
/podataka/
Kako i {to pisati
vs
Broj 204 upisan na obrascu.
oznaka
partnera
Oznaku odre|uje odjel za ozna~avanje ili odjel prodaje
puni
naziv
partnera
Upisati naziv s lijeva na desno.
Primjer:
PLAMEN INTERNATIONAL
/+/
skra}eni
naziv
partnera
Upisati skra}eni naziv partnera
Primjer:
PLAMEN
ptt
Upisati odgovaraju}i po{tanski broj
Primjer: 34000 (Po{tanski broj za Po`egu)
vs
Broj 205 upisan na obrascu.
mjesto
Upisati mjesto (sjedi{te/ partnera).
Primjer:
Po`ega
/+/
ulica i
ku}ni broj
Podatke upisivati s lijeva na desno
Primjer: Ivane Brli} - Ma`urani} 18
oznaka
djelatnosti
Napisati odgovaraju}u oznaku, koju je partner dobio pri registriranju.
Nastavak tablice 2
vs
Broj 206 upisan na obrascu.
broj
telefona
Brojeve pisati s lijeva na desno bez crtica i drugih znakova. Upisati
pozivni broj, a zatim broj centrale ili direktan broj telefona.
Ne pisati ku}ni /lokalni broj. Primjer: 034 231 011
k/d
Upisati broj~anu oznaku ako je partner:
/kupac
ili - dobavlja~--------------------------- 1
dobavlja~/
- kupac ----------------------------- 2
/+/ - dobavlja~ i kupac
--------------- 3
`iro ra~un
Upisati odgovaraju}i `iro ra~un partnera, tj. upisati sve brojeve i
povlake /crtice/
d/p
/dru{tveni ili
privatni
sektor/ /+/
Upisati broj~anu oznaku ako je partner iz:
- dru{tvenog sektora ----------------- 1
- privatnog sektora--------------------- 2
naziv dr`ave
Upisati dr`avu za inozemnog partnera.
Podatke ozna~ene znakom /+/ treba obvezno upisati na obrazac UP-3.
Ove obrasce popunjavaju korisnici i dostavljaju na unos u distriburiranoj jedinice za
unos kod korisnika (disketne jedinice, terminal) ili u ra~unskom centru u odjelu za
unos podataka u kojem rade operateri unosa podataka.
Dobra strana ovako organiziranog unosa podataka je velika brzina unosa podataka,
rade ih obu~eni kadrovi za unos, koji obavljaju unos, naro~ito kod obrazaca koji se
ponavljaju, veoma velikom brzinom.
Nedostaci ovog na~ina unosa su:
- obavlja se prijepis podataka s originalnih dokumenata na obrazac za unos {to
zahtijeva vi{e vremena i uzrokuje pogre{ke,
- korisnik je udaljen od podataka te nema mogu}nost intervencije (ispravke) kod
samog unosa,
- mogu}e je gubljenje pojedinih slogova,
- potrebne su posebne tablice za upis informativnih oznaki,
- ispravke gre{aka kod upisa i unosa obavljaju se sporo.
Rad programa s ovako u~itanim podacima obavlja se programskom provjerom
identifikacije sloga (VS, VK). U cilju smanjenja gre{aka identifikacijske oznake sloga
ispisuju se unaprijed na obrascima za unos podataka.
Ovaj na~in unosa koristio se kod masovne obrade podataka u vrijeme kori{tenja
ra~unskih centara ili odjela za usluge obrade podataka u bankama, javnim upravama i
poduze}ima. Danas se ovakva organizacija unosa sve manje koristi.
Unos podataka s originalnih dokumenata smanjuje vrijeme potrebno za njihovo
prepisivanje na dokumente za unos. Na dokumentu se formatiziraju samo polja koja
se unose s dokumenta. Jedan primjer unosa podataka s proizvodnog naloga kao
dokumenta kojim se daje nalog za obavljanje proizvodnje nekog proizvoda ili usluge,
prikazan je na slici 11.
Ovim na~inom unosa, dokument ostaje u svom originalnom obliku, ali se na njemu
formatiziraju odre|ena polja s kojih se unose vrijednosti u definiranom rasporedu.
Ovaj oblik unosa naj~e{}e se koristi kod internih dokumenata poduze}a (proizvodni
nalog, primka, izdatnica, povratnica, itd.).
Dobre strane ovog na~ina unosa podataka su sljede}e:
- nema prepisivanja na obrasce za unos,
- dokument ostaje i kao radni dokument i kao dokument za arhivu.
Nedostaci ovog na~ina unosa podataka su:
- oznaka sloga (VS, VK) naru{ava estetski izgled dokumenta,
- dokumenti iz okoli{a nisu pripremljeni na isti na~in,
- za pisanje informativnih oznaka potrebno je imati prevoditelj oznaka na
dokumentu.
Kod oba ova na~ina podaci se unose kao ulazni slogovi, povezuju preko VS ili VK, te
formiraju logi~ke slogove u odre|enoj organizaciji podataka.
Slika 11 Formatizirani obrazac Proizvodni nalog
Logi~ke kontrole podataka obavljaju se, prilikom njihova unosa programima logi~ke
kontrole.
Tre}i oblik unosa podataka obavlja se neposredno u interaktivnom radu korisnika. Za
ovaj na~in rada nu`na pretpostavka je mre`a lokalnih stanica, putem koje korisnici, pri
unosu, komuniciraju s programom i memoriranim podacima.
Unos podataka obavlja se pomo}u maske na zaslonu koja ima oblik i raspored
prilago|en izvornom dokumentu i na~inu rada korisnika s dokumentom.
Na slici 12 prikazana je maska na zaslonu za unos podataka o partnerima.
Slika 12 Maska na zaslonu za unos podataka o partnerima
Uokvirene su vrijednosti koje se upisuju u masku na zaslonu.
Ovo je danas naj~e{}e upotrebljavani na~in unosa podataka.
Dobre strane ovog unosa su:
- podatke unose korisnici neposredno kao svoj zadatak,
- osigurana je ve}a to~nost podataka,
- gre{ke u podacima se odmah uo~avaju i ispravljaju.
Kao jedini nedostatak mo`e se istaknuti sporiji unos {to s obzirom na ve}i broj
unosnih mjesta (rad u mre`i ili off-line unos) i nije jako zna~ajno, ali se ukupno
vrijeme za organiziranje podataka ne pove}ava (br`e se obavljaju ispravke u
podacima).
3.3.1.1. ^ita~i bu{enih kartica
^ita~i kartica ~itaju bu{enu karticu normiziranu kao 80-stup~anu, a postojale su i 90stup~ana, 160-stup~ana itd. Danas se bu{a~i kartica rijetko primijenjuju jer je kartica
nositelj podataka malog kapaciteta (80, 90, 160 znakova) a jednom iskori{tene kartice
postaju neupotrebljive.
3.3.1.2. ^ita~i papirnih vrpca
^ita~i papirnih vrpci vr{e ~itanje znakova opti~kim putem pomo}u zraka svjetlosti, a
kao medij se koristi papirnom vrpcom. Bu{enje papirnih vrpca mo`e biti i usputni
proizvod nekog drugog postupka (registarske blagajne imaju poseban ure|aj koji
umjesto tiskanja papirne vrpce izdaje bu{enu papirnu vrpcu). Vrpca je jedna vrsta
pergamentskog papira, a za posebne primjene mo`e biti i od plasti~nog materijala ili
metalne folije.
Postoji nekoliko vrsta ovih vrpca s obzirom na tip informacija koju trebaju nositi:
- 5-kanalska vrpca {irine 18 mm,
- 6-kanalska vrpca {irine 21 mm,
- 7 i 8-kanalska vrpca {irine 27 mm.
Duljina vrpce je obi~no oko 300 mm.
Papirna vrpca, za razliku od kartica, dopu{ta promjenljivu duljinu sloga. ^itanje se
obavlja preko foto}elija, a bu{enje preko jednog reda od 5 do 9 probija~a. Na
ra~unala se mogu priklju~iti ~ita~i od 400 do 1000 znakova / sekundi.
Bu{ene papirne vrpce se ~esto upotrebljavaju kada se podaci prenose preko prenosnog
medija (telefonskih linija, radija i sl.). Posebni ure|aji omogu}avaju da se prilikom
tiskanja jednog formulara istovremeno izbu{i i papirna vrpca. Ta papirna vrpca se
zatim ~ita sa ~ita~a papirne vrpce, koji je preko telefonskih linija povezan s jednim
bu{a~em papirne vrpce na centralnom mjestu obrade. Ti podaci, koji su ponovo
ubu{eni u papirnu vrpcu, preko ~ita~a u~itaju se u ra~unalo. Bu{ene vrpce se koriste,
naro~ito pri u~itavanju programa za rad numeri~ki upravljanih strojeva (NC).
U odnosu na bu{enu karticu, papirna vrpca ima nekoliko prednosti (zauzima manji
prostor, manje je osjetljiva na fizikalne i klimatske uvjete) ali i veliki nedostatak: te`e
se ispravljaju gre{ke i unose promjene.
^ita~ papirne vrpce sastoji se od elemenata za ~itanje, elemenata za transport vrpce, te
koturova za namatanje. ^itanje se obavlja stupac po stupac tj. znak po znak.
3.3.1.3. Opti~ki ~ita~ obilje`enih obrazaca
U slu~ajevima kada je tro{ak pretvaranja podataka iz izvornog dokumenta u oblik
prikladan za ulaz u ra~unalo velik, primijenjuje se opti~ki ~ita~ znakova. On ~ita
upisane obilje`ene znakove. Ovako se naj~e{}e obra|uju rezultati raznih testova. Jedan
primjer obilje`enog obrasca prikazan je na slici 13.
Odgovori na postavljena pitanja se obilje`avaju. Dokument se skanira i identificira
lokacija obilje`enih znakova.
Brzina ~itanja zavisi o vrsti i veli~ini dokumenta, kao i o broju znakova koje treba
pro~itati, a prednost je u manjoj pripremi obrazaca za ~itanje.
Slika 13 Primjer dokumenta za opti~ko ~itanje znakova
^ita~ obilje`enih znakova posjeduje foto}eliju koja usmjerava impuls prema
obilje`enom mjestu, koje ima odre|eno zna~enje. Brzina ~itanja iznosi oko 200
obrazaca u minuti.
3.3.1.4. Opti~ki ~ita~ znakova
Omogu}uje ~itanje i rukom pisanih znakova, pisanih po odre|enim pravilima. Prikaz
slova, pisanih za opti~ki ~ita~ znakova (Optical Character Recognation - OCR),
prikazan je na slici 14.
Slika 14 Dokument za ~itanje opti~kim ~ita~em znakova
Opti~ki ~ita~i mogu raditi kao off-line i on line ulazne jedinice, kada se unos obavlja
na magnetsku vrpcu. Ovakvi ure|aji ~itaju alfanumeri~ke znakove {tampane pisa}im
strojem, te brojeve pisane rukom po odre|enim pravilima za pisanje brojeva. Pro~itani
znakovi se uspore|uju s postoje}im znakovima u memoriji ~ita~a, i ako ih ~ita~ na|e,
obavlja se ~itanje i unos podataka.
Posebnu vrstu predstavlja ~ita~ magnetskih znakova (Magnetic Ink Character
Recognation - MICR) koji se naj~e{}e koristi u bankarstvu. Na slici 15 prikazan je
izgled ~eka.
Slika 15 Izgled ~eka
U donjem dijelu vidimo znakove (identifikacija banke, broj ra~una, broj ~eka, iznos)
tiskane posebnim crnilom s magnetskim svojstvima, koji ~itaju posebni ~ita~i
(MICR).
^ita~i u banci ~itaju ~ek i iznos ~eka oduzimaju s na{eg ra~una u banci.
3.3.1.5. Koordinatni ~ita~i
Koordinatni ~ita~ (Digitizer) je ulazna jedinica koja omogu}uje ulaz koordinata
predmeta, zakrivljenih crta s papira i sl.
^itanje se obavlja pomo}u glave za ~itanje koja putuje krivuljom ili zakrivljenom
povr{inom. Pri tome se kriva linija ili zakrivljena povr{ina pretvara u odgovaraju}u
liniju s velikim brojem koordinatnih to~aka u
ravnini ili prostoru.
Naro~ito se upotrebljava za mjerenje i snimanje slo`enih oblika alata, turbinskih
lopatica i ostalih zakrivljenih ploha.
3.3.1.6. Disketna jedinica
Ova jedinica za unos i spremanje podataka omogu}uje:
- prikupljanje podataka,
- kontrolu i korekciju,
- lokalne upite i
- udaljene komunikacije.
Medij koji se upotrebljava kao nositelj podataka je disketa (floppy disc).
Na disketi se podatak mo`e brisati i ponovo pisati, pretra`ivati, nalaziti i ispravljati.
Na slici 16 prikazani su dana{nji oblici i kapaciteti disketa kao nositelja podataka.
Diskete veli~ine 5,25" izra|uju se kao DS/DD (double sided, double density) i DS/HD
(doube sided, high density), a veli~ina 3,5" DS/DD, DS/HD, i DS/ED.
Novija izvedba disketa ima kapacitet od 2,8 MB i naziv DS/ED (double sided,
extended density).
Slika 16 Svojstva disketa
Velika koli~ina podataka koju svakodnevno unosimo u ra~unalo ili spremamo na neki
medij, zahtijeva razvoj disketa ve}eg kapaciteta. Razvile su se optomagnetske diskete
koje imaju kapacitet 21MB (tvrtka 3M).
Tvrtka Sony proizvodi dva modela: 3.5” kapaciteta od 128 MB pod nazivom RMO8350 i 5,25” kapaciteta 650 MB pod nazivom RMO - 8550. Ove vrste disketa
imaju karakteristike CD - ROM diskova.
Karakteristike ove jedinice za unos podataka su:
- direktan pristup do podataka (pored terminala jedini ure|aj koji to omogu}ava),
- mo`e raditi off-line (unose se podaci) i on-line (direktnom vezom sa udaljenog
mjesta prikupljanja),
- niski tro{kovi medija.
Na slici 17 prikazana je disketna jedinica.
Danas se disketne jedinice koriste najvi{e kao gnijezda za diskete na PC ra~unalima.
Slika 17 Disketna jedinica
3.3.1.7. Terminali
Terminali su ure|aji za daljinsko primanje ili davanje podataka, odnosno izvo|enja
obrada. Slu`e za ostvarivanje on-line veze s ra~unalom. Jedna od osnovnih zna~ajki
suvremenih ra~unala je razvijen podsustav komunikacija. Obrade se vr{e putem ve}eg
broja terminala razli~itih mogu}nosti za interaktivni rad, za rad u distribuiranoj
obradi i dr. Kori{tenjem terminala obrada se vr{i u pravilu sa mjesta gdje se neki
proizvodni ili poslovni proces obavlja.
Terminali i PC ra~unala koriste se danas najvi{e od svih jedinica za unos podataka.
Unos se obavlja u interaktivnom radu putem tipkovnice i zaslonskog prikaza
dokumenta u koji unosimo podatke putuju}i zaslonom monitora.
Kao nositelji podataka koriste se diskete, rje|e kazete, te vanjske memorije - diskovi i
vrpce.
Osim disketnih jedinica diskete se koriste i u terminalima i PC ra~unalima za unos
podataka. U terminale i PC ra~unala ugra|uju se gnijezda za jedne ili obje vrste disketa
(jedno ili dva gnijezda). U ovom slu~aju terminali i PC ra~unalo rade i kao disketne
jedinice. Neki autori kao ulaznu jedinicu uzimaju tipkovnicu.
3.3.1.8. Grafi~ka stanica
Grafi~ke stanice se koriste za izradu i unos slika i crte`a u memoriju ili vanjske
memorije. Imaju dva na~ina prikazivanja slike na zaslonu: storage i refresh. Storage
na~in zadr`ava sliku, a refresh ponavlja sliku brzinom 30-60 puta u sekundi.
Grafi~ke stanice omogu}avaju vektorsko i rastersko prikazivanje slika. Kod
vektorskog prikazivanja linije prikazujemo koordinatama to~aka linija, a kod
rasterskog prikazivanja prikazujemo sliku nizom to~kica kojima definiramo prostor
slike. Ove to~kice (kao kod TV zaslona) nazivamo pikselima. Gusto}a ovih to~kica tj.
piksela predstavlja kakvo}u slike koju nazivamo rezolucijom.
Komunikacija se obavlja specijalnim grafi~kim protokolom putem: tipkovnice, palice
(joystick), mi{a, pomi~ne kugle (trackball), grafi~ke table i svjetlosne olovke.
Funkcija ovih ure|aja opisana je u poglavlju 3.3.1.11.
3.3.1.9. POS terminali
Point - of - Sale terminali (POS) danas se sve vi{e koriste u trgovinama i skladi{tima.
Omogu}avaju ~itanje cijene s artikla koji je prodan, obrade dnevnog financijskog
poslovanja trgovine, te smanjivanje stanja artikla na zalihama.
Slika 18 POS terminal
POS sadr`i obi~no u konfiguraciji i magnetsku vrpcu ili komunikaciju s glavnim
ra~unalom POS sustava za prijenos podataka.
Postoje POS terminali za unos podataka putem tipkovnice i POS terminali s ure|ajem
za ~itanje (slika 18). Ovaj ~ita~ u obliku palice se jednostavno pokre}e preko cijene i
~ita je ukoliko je napisana OCR fontovima ili crti~nim (prugastim) kodom (bar code).
Pro~itana se cijena prikazuje na zaslonu za kontrolu kupcu.
U POS sustavu se obi~no nalazi i pisa~ koji izra|eni ra~un tiska kupcu.
3.3.1.10. ^ita~i prugastog koda (bar code)
Poseban oblik opti~kih znakova naziva se prugasti kod (bar code). Predstavlja
univerzalnu zajedni~ku oznaku proizvoda razli~itih zemalja (Universal Product CodeUPC) ~ija je struktura opisana u poglavlju 11. Izgled oznake dane u obliku prugastog
koda prikazan je na slici 19.
Slika 19 Prugasti kod jednog proizvoda
^ita~ prugastog koda ~ita samo oznaku proizvoda dok se cijena, prema oznaci, uzima
iz baze podataka o proizvodima.
Na taj se na~in za proizvode ne moraju upisivati cijene, olak{ana je promjena cijena i
prodava~i ne moraju pamtiti cijene, te dolazi do manje gre{aka u radu.
3.3.1.11.
Pomo}ni ure|aji za ulaz podataka putem zaslona
U skupinu pomo}nih ure|aja pripadaju oni kojima se omogu}uje pomo}ni rad ili
direktni unos manje koli~ine podataka sa zaslona terminala. S obzirom na br`i i
jednostavniji na~in rada ovi ure|aji, u novije vrijeme, sve vi{e zamjenjuju funkciju
tipkovnice te se u nekim gotovim paketima programa javljaju kao osnovni ure|aji za
rad (WINDOWS i dr.). U ove ure|aje spadaju: mi{, svjetlosna olovka, palica za
upravljanje, pomi~na kuglica, grafi~ka tabla.
Mi{ (Mouse) slu`i za brzo pomicanje kursora na zaslonu. Taj je ure|aj veli~ine {ake,
kabelom povezan s ra~unalom, a u skladu s ru~nim pomacima mi{a po ravnoj
povr{ini, pomi~e se kursor u identi~nim koordinatima i istom brzinom na zaslonu. S
posebnim funkcijskim tipkama na mi{u aktiviraju se odre|ene naredbe u okviru polja
ozna~enih kursorom. Mi{ se naj~e{}e koristi u kombinaciji ponude i izbora menija na
zaslonu.
Menu je skup na zaslonu ponu|enih obrada, informacija, naredbi, rje{enja i sl., koje
korisnik aktivira utipkavanjem odre|enog znaka, i odgovaraju}e funkcijske tipke
tipkovnice, ili za to mogu poslu`iti senzorska polja i svjetlosna olovka, tako da se
dodirne odgovaraju}e mjesto na zaslonu. Izbor se mo`e obaviti pomo}u mi{a ili pak
palice, dovo|enjem kursora na izabrani odsje~ak menija, te pritiskom na funkcijsku
tipku.
Kod PC ra~unala je izbor pomo}u mi{a ~esto prisutan u programskim paketima. Izbor
menija obavlja se putem ikona (slike koje predstavljaju odre|enu radnju - icons). Na
slici 20 prikazan je primjer rada s mi{em.
Slika 20 Primjer rada s mi{em
Svjetlosne olovke (light pen), slu`e (slika 21) za ru~no obilje`avanje odre|ene to~ke na
zaslonu ili da bi se pomakom olovke, ili naznakom kona~ne to~ke napravile
odgovaraju}e linije. Svjetlosna olovka ima na svojem vrhu ugra|en fototranzistor ili
fotodiodu koja snimi svjetlosne zrake na mjestu zaslona gdje se postavi, da bi se u
procesoru to~no definirao polo`aj na zaslonu i potom provela odre|ena naredba. U
odnosu na unos podataka preko tipkovnice, prednosti su svjetlosne olovke {to se ulaz
podataka realizira br`e, a nedostaci - relativno ograni~ena preciznost pozicioniranja
to~aka na zaslonu, te ograni~ene mogu}nosti raspolo`ivog softvera za obradu pomo}u
svjetlosne olovke.
Slika 21 Rad sa svjetlosnom olovkom
Grafi~ka ili digitaliziraju}a tabla (tablet), sastoji se od elektroni~ke table, i s njom u
vezi slobodnog pokretnog ure|aja za obilje`avanje, ~iji se polo`aji na povr{ini za
crtanje memoriraju. Pomo}u digitaliziraju}e plo~e mogu se digitalno memorirati
postoje}i crte`i i drugi slikovni podaci, a mogu se izraditi i nove slike ili postoje}e
mijenjati izborom na rubu table ponu|enih geometrijskih tijela, i njihovim uno{enjem
na odre|ene polo`aje pomo}u ure|aja za obilje`avanje. Isto tako mogu}e je unijeti i
pisana poja{njenja izborom iz ponu|enog menija poja{njenja. Digitaliziraju}e plo~e
koriste se prvenstveno za potrebe konstruiranja podr`anog ra~unalom (CAD sustavi).
Ona predstavlja jedan oblik koordinatnog ~ita~a.
Palica za upravljanje (joystick) koristi se sli~no kao i mi{. Pokreti palica pretvaraju se
u elektri~ne impulse i preko kabela prenose u ra~unalo. Posebice se koriste u igrama
na ra~unalu.
Pomi~na kuglica (track ball) ima istu funkciju kao i mi{ samo je ugra|ena u
tipkovnicu ra~unala. Pokretanjem kuglice dobiva se putovanje kursora po zaslonu, a
pritiskom na tipke uz kuglicu obavlja se izbor.
3.3.1.12. ^ita~ slikovnih podataka - Skaner (scanner)
Za ulaz slika ili crte`a u memoriju koristimo skaner. To je ure|aj koji omogu}ava da
sliku snimimo i prenesemo u raster obliku u memoriju ra~unala. Vidljivost slike
zavisi od rezolucije s kojom radi skaner i rezolucije grafi~ke stanice ili PC ra~unala s
grafi~kom stanicom.
Programi za prikazivanje slika omogu}avaju izdvajanje i uve}anje pojedinih dijelova
slika, spajanje itd.
Naro~iti zna~aj imaju skaneri u stolnom izdava{tvu.
Skaneri rade na principu izvora svjetlosti koji osvjetljava dokument, svjetlost se
odbije od ogledala u element koji je osjetljiv na svjetlost, a A/D pretvornik analizira i
mjeri intenzitet odbijene svjetlosti, to~kicu po to~kicu s dokumenta. Ovi se podaci u
digitalnom obliku predaju ra~unalu.
Dana{nje skanere mo`emo podijeliti u ~etiri skupine:
- ru~ni,
- strani~ni,
- stolni,
- rotacijski.
Ru~ni skaneri su najjednostavniji i najra{ireniji ure|aji za unos slike u ra~unalo. Oni
nemaju vlastiti izvor energije, jednostavni su i pokretni. Nedostatak im je mala
mogu}a {irina dokumenta (≤ 8 cm).
Imaju rezoluciju do 400 to~aka po in~u te 16 do 32 tonova boja {to je nedovoljno za
kvalitetnu reprodukciju vi{etonske slike (Slova~ki, 1993.). Izra|uju se i kao kolor
skaneri.
Strani~ni skaneri su sastavni dijelovi ve}ine telefax ure|aja. Oni imaju ograni~enu
namjenu na skaniranje listova papira do A4 formata. U ovom slu~aju se pomi~e
dokument koji se skanira pa su ovi ure|aji jednostavniji. Takovi skaneri rade s
rezolucijom preko 300 to~aka po in~u.
Optimalno rje{enje za stolno izdava{tvo danas su stolni skaneri. Podsje}aju na
fotokopirne aparate. Naj~e{}e su ra|eni za A4 format, a postoje rje{enja i za A3
formate. Rade kao jednobojni i kolor skaneri.
Rotacijski skaneri imaju ve}u rezoluciju (do nekoliko tisu}a to~aka po in~u),
postupak skaniranja je br`i, reprodukcija je kvalitetnija, ali su skuplji.
3.3.1.13. Analogno - digitalni pretvara~i
Za preuzimanje podataka direktno iz proizvodnih procesa koriste se analogno digitalni (A/D) pretvara~i.
Imaju zadatak da uzimaju analogne elektri~ne signale u odre|enim trenucima uzimaju
i vrijednost analognih signala pretvaraju u odgovaraju}e binarno-kodirane digitalne
vrijednosti koje mo`emo memorirati i obra|ivati u ra~unalu. Koriste se i u digitalnim
mjernim instrumentima analognih fizikalnih veli~ina.
3.3.1.14. Ulazne jedinice za ljudski govor
Ulazne jedinice za ulaz putem ljudskog glasa (Voice Recognation) omogu}uju
pretvorbu ljudskog glasa u digitalni oblik razumljiv ra~unalu (slika 22).
Slika 22 Jedinica za ulaz podataka izgovorenih ljudskim glasom
Rije~i izgovorene u mikrofon pretvaraju se u digitalni oblik. Element za
raspoznavanje rije~i jo{ uvijek je ograni~en. Potrebno je odre|eno vrijeme za
“treniranje” jedinice za raspoznavanje rije~i i glasova.
Izgovorene rije~i ostaju u digitalnom obliku memorirane i tako se uspore|uju prilikom
nove upotrebe.
Postoje jedinice za raspoznavanje vi{e glasova ali se uglavnom jo{ uvijek vi{e koriste
jedinice “pripremljene” za odre|ene glasove.
3.3.2.
Centralna jedinica
Centralna jedinica je dio ra~unala koji ga ~ini danas nezamjenljivim “suradnikom
~ovjeka, a koji je posljednji stupanj poku{aja opona{anja ~ovjeka”. Kao {to ~ovjek
pamti podatke (neke od njih, ipak, vremenom zaboravlja, {to se ra~unalu ne mo`e
dogoditi), zatim, na osnovi tih podataka, donosi zaklju~ke, javljaju mu se i nove ideje,
rje{ava zadatke i probleme, tako i ra~unalo, nakon u~itavanja podataka, ono ih
obra|uje i priprema za pregled u obliku informacija i izvje{taja, ili ih memorira za
kasniju obradu i uporabu.
Centralna jedinica koju zovemo CPU (Central Processing Unit) upravlja radom svih
jedinica ra~unala, memorira podatke i naredbe nakon ulaza, te obavlja operacije
matemati~kih i logi~kih ra~unanja i uspore|ivanja,
Taj se sredi{nji dio ra~unala dijeli na:
- radnu (operacijska) memoriju,
- aritmeti~ko-logi~ku jedinicu,
- upravlja~ku jedinicu.
Radnu memoriju zovemo i primarna, operacijska ili interna memorija. Ona prihva}a
podatke i programe, kao i izlazne rezultate (prije tiskanja). Upravlja~ka jedinica
prema potrebama programa nalazi i u~itava naredbe (i podatke) iz radne memorije, te
ih transformira u aktivne procese u ra~unalu (kao naprimjer naredba pisa~u “pi{i”).
Ve} u po~etku razvoja ra~unala, postavio se problem kako memorirati brojeve, slova i
specijalne znakove u ra~unalu. Dekadski sustav ima velike prednosti ali u prirodi ima
malo elemenata koji mogu diskretno zauzeti 10 razli~itih stanja, da bi prikazali samo
brojeve. Naprotiv, za prikazivanje dva stanja postoji veliki broj elemenata i
mogu}nosti (ima ili nema struje ili magnetizma, naprimjer).
Tako se pokazalo prakti~no i potrebno da se svaki znak prika`e i memorira u obliku 0
ili 1. Ovaj oblik nazvan je binarni oblik, a razvio ga je Leibniz u 17. stolje}u. Nula i
jedan ovdje predstavljaju "da" i "ne", odnosno ima ili nema elektri~ne struje. To nisu
brojevi 0 ili 1 kao i svi drugi znakovi u radu ra~unala. Ova najmanja jedinica
informacija nazvana je bit (od binarni digit).
Da bi bio mogu} zapis svih znakova (brojeva, slova i posebnih znakova u koje
spadaju i na{a slova {,[, ~,^, },], |,\, `,@ itd.) formirani su organizacijski oblici koji
povezuju bitove u obliku u kojem mogu prikazati znak. Oblik od osam povezanih
bitova naziva se bajt.
Na slici 23 prikazan je oblik prikazivanja nekih slova i brojeva.
Slika 23 Prikazivanje slova i brojeva u binarnom obliku
Veli~ina memorije izra`ava se u bajtima. Ve}e jedinice su kilobajt (KB), megabajt
(MB) i gigabajt (GB). Kilobajt se uzima kao jedinica od 1000 bajta (to~no 1024
bajta), megabajt kao jedinica od 1000000 bajta (to~no 1048576 bajta), a gigabajt
pribli`no jednu milijardu bajta.
Postoje i ra~unala s organizacijom od 12, 16, 32 ili 36 bita koja se zovu rije~ (Word)
S obzirom na to da je za svaku akciju potrebno pristupiti ili pohraniti podatak ili
instrukciju u memoriju, veoma je va`no da to vrijeme bude {to manje.
Ovo vrijeme potrebno za pronala`enje i ~itanje podatka u radnoj memoriji naziva se
vrijeme pristupa. Vrijeme pristupa je uz kapacitet glavna karakteristika radne
memorije i od njega zavisi brzina rada ra~unala. Kod suvremenih ra~unala to je
vrijeme manje od jedne nanosekunde.
Na slici 24 prikazana je uloga radne memorije u radu ra~unala (Turk, 1988.).
Slika 24 Uloga radne memorije
Radna memorija prihva}a podatke i naredbe s ulaznih jedinica, pojedina~ne naredbe
daje upravlja~koj jedinici, razmjenjuje podatke i daje rezultate izlaznoj jedinici.
Radna memorija je organizirana kao skup lokacija od kojih svaka ima svoju adresu.
Adresiranje mo`e biti direktno i indirektno.
Kada se podaci upisuju na neku lokaciju oni bri{u postoje}e stanje na lokaciji. Kod
~itanja podaci ostaju nepromijenjeni. Prvu razinu adresiranja predstavlja podjela
radne memorije na ulazno, radno i izlazno podru~je. Ponekad se ulazno i izlazno
podru~je naziva i spremnik (bafer).
Adrese se mogu definirati: apsolutno (direktno) i relativno (indirektno).
Kod apsolutnog adresiranja, adresa je redni broj bajta u memoriji. Kod relativnog
adresiranja, adresa se sastoji od dva broja: prvi odre|uje po~etak brojanja, a drugi
relativnu adresu od tog po~etka (Primjer: bajt broj 8024 je 24.-ti bajt od izabranog
po~etka 8000). Prednost ovog na~ina adresiranja je u tome {to se s promjenom
po~etka mogu pomaknuti sve adrese unutar jednog programa.
Danas postoje sljede}e vrste radnih memorija:
- feritne memorije,
- memorije s tankim magnetskim filmom,
- memorije s magnetskim mjehuri}ima,
- poluvodi~ke memorije.
Memorija s magnetskim jezgrama (feritna memorija) radi na pojavi remanentnog
magnetizma. Magnetske se jezgre u obliku prstenova izra|uju pre{anjem magnetskog
praha. Na slici 25 prikazan je princip rada feritne memorije:
Slika 25 Feritna jezgra
Uobi~ajene dimenzije feritnih jezgri su: unutarnji promjer do 1,5 mm, vanjski promjer
do 2,5 mm i debljina do 0,5 mm.
Feritna jezgra ima specifi~nu zna~ajku magnetiziranja tzv. histerezijsku petlju (sl. 25
a). Ako kroz `icu koju provu~emo kroz jezgru (sl. 25 b) te~e struja +I dolazi do
magnetiziranja jezgre (+Br). Ovo magnetiziranje se ne smanjuje kada prestane te}i
struja. Ako kroz namotaj pote~e ista struja suprotnog smjera - I, jezgra se magnetizira
u suprotnom pravcu (-Br). Magnetiziranje ostaje i nakon isklju~enja struje. Me|utim
ako se promijeni struja na +I/2 odnosno - I/2 jezgra se vra}a u prethodno stanje.
Prema tome imamo binarni element koji memorira 1(+Br) i 0 (-Br). Svaka jezgra mo`e
memorirati to~no 1 bit.
Feritne jezgre su vrlo krte, lako se o{te}uju i slo`ene su za izradu, {to ih ~ini skupima.
Memorije s tankim magnetskim filmom proizvode se na dva na~ina. Po prvom se
tanki magnetski film nanosi na ravne povr{ine, a zatim dalje obra|uje sli~no kao
integrirani krugovi.
Po drugom na~inu se magnetski film nanosi na povr{inu `ice, a tako oblo`ena `ica
(plated wire) upotrebljava se za izradu memorije. Da bi magnetski film mogao slu`iti
kao memorija, mora se u postupku kemijskog nano{enja primijeniti magnetsko polje,
koje raspore|uje magnetska podru~ja i stvara tzv. meki smjer, u kojem magnetski film
pokazuje svojstvo histereze (slika 26).
Slika 26 Pojave u magnetskom filmu
Na slici 27 prikazan je element memorije s magnetskim mjehuri}ima.
Ovakve se memorije izra|uju postupcima karakteristi~nim za proizvodnju LSI (Large
Scale Integration). Ona ima veliku mogu}u gusto}u upisivanja i nisku cijenu izrade.
U tankom magnetskom sloju dok nema vanjskog magnetskog polja, postoje podru~ja
s magnetiziranjem u smjeru podloge i u suprotnom smjeru. Kad se primijeni vanjsko
magnetsko polje, jedno podru~je se skuplja, a drugo {iri. Nastaju mjehuri}i koje se
mo`e pomicati po magnetskoj povr{ini. Pomicanjem se upravlja pomo}u rotacijskog
magnetskog polja tako da se na pogodna mjesta napare elementi od permaloja, koji
djeluju kao mali magneti}i.
Slika 27 Element memorije s magnetskim mjehuri}ima
Najzna~ajniji utjecaj na razvoj ra~unala u~inile su poluvodi~ke memorije. Njihovim
razvojem i primjenom postignuta je mogu}nost izrade po kapacitetu velikih memorija,
s malim vremenom pristupa, malih dimenzija, uz manji utro{ak struje i manju
razvijenu toplinu pri radu, te uz znatno povoljnije cijene izrade.
Dana{nja osobna ra~unala imaju ve}e memorije od ra~unala druge generacije.
Poluvodi~i su posebni kemijski elementi (silicij, germanij, arsen) od kojih se izra|uju
tranzistori.
Rabe}i tranzistore, izra|uju se slo`eniji elektronski elementi tzv. flip-flop.
Flip-flop ili bistabil je osnovni aktivni element ra~unala, jedinica memorije koja mo`e
pohraniti jedan bit. Za sve vrste bistabila karakteristi~no je to da imaju dva stabilna
stanja sa zna~enjima 1 i 0. Tako bistabil mo`e slu`iti za zapisivanje jednog bita
binarnog podatka. Niz bistabila naziva se registar.
S obzirom na tehnologiju izrade, postoje dvije glavne skupine: bipolarne i unipolarne
memorije. Prve su brze, ali nisu velikog kapaciteta, druge su sporije ali imaju ve}i
kapacitet.
Poluvodi~ke memorije imaju prednosti nad ostalim kori{tenim memorijama. Te se
memorije izra|uju u obliku malih integriranih kola, koja se zovu ~ipovi. ^ip ima oblik
kvadrata stranice od 5 do 8 mm. Razvoj i karakteristike dana{njih ~ipova op{irnije su
dani u poglavlju 4.1.
Prilikom komuniciranja s ostalim jedinicama sustava, radna memorija ne prima i ne
predaje podatke direktno ve} preko svojih registara. Registri predstavljaju vrlo brzi
dio radne memorije, ali su malog kapaciteta.
Postoji nekoliko dijelova radne memorije. Najzna~ajniji su RAM (Random Access
Memory) i ROM (Read Only Memory).
RAM memorija sadr`i podatke i programe koji se izvr{avaju. Lako se mijenja, a
u~itavanje novog programa bri{e prethodni.
ROM memorija sadr`i programe koji se mogu samo ~itati, ali ne i mijenjati. Oni
ostaju u memoriji i nakon prekida rada ra~unala.
Do programa i podataka koji se nalaze u RAM memoriji pristupa se brzo i direktno.
Me|utim, za neka ra~unala potrebna je jo{ ve}a brzina u radu. Ovi zahtjevi se
rje{avaju ugradnjom CACHE memorije koja je br`a od RAM memorije, ali i zna~ajno
skuplja.
Da bi bilo mogu}e ~itanje i zapis podataka u memoriju, moraju postojati i registri koji
~ine cjelinu s radnom memorijom. Prvi je registar na kojem je zapisana adresa
lokacije kojom se operira AR (adresni registar), a drugi je potreban da se u njega
prenese podatak koji se `eli upisati u memoriju ili pro~itati iz nje. Ovaj registar
zovemo registar memorijskih podataka (MD).
^itanje podataka nije ni{ta drugo do njihovo preno{enje iz memorije u memorijski
registar. Ako se podatak `eli zapisati na neku lokaciju memorije, on se najprije
prenese u memorijski registar, a zatim u memoriju na adresu koja je u adresnom
slogu.
Posebni kabel koji povezuje radnu memoriju, registre i upravlja~ku jedinicu naziva se
sabirnica (Bus lines) ili magistrala.
Razvojem PC ra~unala do{lo je do razvoja novih tipova sabirnica.
IBM PC ra~unalo koje se pojavilo 1981. godine, imalo je 8-bitnu sabirnicu (XT
sabirnica) na 4.77 MHz tj. jednako kao i Intelov 8086 procesor.
Pojavom AT PC ra~unala 1984. godine, sabirnica je pro{irena na 16-bitnu i ubrzana
na 6 MHz ([ipek, 1994.). Uskoro je dodatno ubrzana na 8 MHz. Ova je sabirnica
poznata kao ISA (Industry Standard Architecture).
Godine 1987. po~inje proizvodnja PS/2 IBM ra~unala, koja su zahtijevala, da bi
zadovoljila grafi~ke zahtjeve, br`u sabirnicu. Razvija se MCA (Micro Channel
Architecture) sabirnica u 16 i 32-bitnoj verziji.
Ostali proizvo|a~i (Compaq, AST NEC, Dell i proizvo|a~i s Dalekog istoka) izlaze sa
vlastitim standardom EISA (Expanded Industry Standard Architecture) kao
pro{irenjem ISA sabirnice. Radi na istoj frekvenciji kao ISA, ali je 32-bitna.
Izlaskom Windowsa 3.0 raste potreba za br`om sabirnicom. Dok su PC ra~unala
pove}ala procesnu snagu stotinjak puta, sabirnica je svoju samo u~etverostru~ila.
1992. godine izlazi 32-bitna sabirnica s frekvencijom od 40 MHz (VLB sabirnica).
Poja~anjem na 50 MHz sabirnica ponovo dosti`e brzinu rada PC ra~unala.
Upravlja~ka jedinica, registri i radna memorija rade uskla|eno prilikom izvo|enja
programa. Na slici 28 prikazane su veze izme|u dijelova centralne jedinice.
Slika 28 Centralna jedinica
Upravlja~ka jedinica kontrolira i koordinira rad svih jedinica ra~unalskog sustava.
Svoju funkciju obavlja izdavanjem odgovaraju}ih signala, koji nastaju na osnovi
naredbi iz programa koji se nalazi u radnoj memoriji i koji upravlja~ka jedinica ~ita
tijekom izvo|enja programa.
Glavni zadaci upravlja~ke jedinice su:
- upravlja ~itanjem i upisom u radnu memoriju,
- upravlja razmjenom podataka izme|u radne memorije i aritmeti~ko-logi~ke
jedinice,
- upravlja radom aritmeti~ko-logi~ke jedinice,
- sinhronizira rad pojedinih jedinica ra~unala.
Na slici 29 mo`emo vidjeti kako se izvode operacije pod kontrolom upravlja~ke
jedinice.
Slika 29 Strojni ciklus
Strojni ciklus se sastoji od niza operacija, potrebnih da se izvr{i jedna strojna naredba,
dana u obliku strojnog jezika.
Strojni ciklus dijelimo u dvije faze: vrijeme za pripremu (I-vrijeme, Instruction Time)
i izvr{no vrijeme (E-vrijeme, Execution Time).
Na slici 29 ozna~ena je brojem 1 I operacija kojom upravlja~ka jedinica uzima
sljede}u naredbu za izvr{enje (iz radne memorije).
Upravlja~ka jedinica interpretira {to treba uraditi i gdje su locirani potrebni podaci.
U izvr{noj E-operaciji ALJ (aritmeti~ko logi~ka jedinica) izvodi aritmeti~ku ili
logi~ku operaciju, a upravlja~ka jedinica rezultat vra}a u radnu memoriju. Nakon toga
se operacijom 6 starta sljede}a naredba.
Na slici 30 dan je primjer izvo|enja naredbe za zbrajanje ADD (simboli~ka naredba za
zbrajanje) 555 (zbroji 13 i 3).
Naredba ADD 555 nalazi se upisana na lokaciji 315. Programsko brojilo (PC) prenese
315 u AR (adresni registar memorije) pa se zatim prenese naredba 315 u M (radnu
memoriju).
Operacijski kod (ADD) prelazi u instrukcijski registar (IR) gdje se obavlja njegovo
dekodiranje (pribroji).
AR (Adresni registar) sa vrijedno{}u 555 adresira lokaciju ~iji sadr`aj predstavlja
adresu operanda. Akumulator je zadr`ao vrijednost prvog operanda (3). Nakon
izvo|enja naredbe akumulator sadr`i vrijednost 16. Koraci izvo|enja su (Smiljani},
1990.):
a)
dovo|enje
(PC) → AR
+ 1 → PC
(M) → MD
op. kod iz MD → IR
adresa iz MD → AR
b)
izvr{enje
(M) → MD
izvr{enje instrukcije
Zna~enje pojedinih simbola:
PC
-
programsko brojilo,
M
-
radna memorija,
MD
-
registar memorijskih podataka,
IR
-
instrukcijski registar,
AR
-
adresni registar.
Ovo vrijeme izvo|enja jedne naredbe, koristimo kao pokazatelj brzine rada centralne
jedinice ra~unala.
Slika 30 Primjer izvo|enja naredbe ADD 555
S obzirom da su minute i sekunde suvi{e velike jedinice vremena, za prikazivanje
strojnog ciklusa koriste se milisekunde (10-3), mikrosekunde (10-6), nanosekunde (109
) i pikosekunde (10-12).
Strojno vrijeme (procesorsko vrijeme) ~esto se izra`ava u megahercima. Jedan MHz
predstavlja veli~inu od 1 milijuna ciklusa u sekundi.
Aritmeti~ko-logi~ka jedinica obavlja ra~unske i logi~ke operacije u zadacima koje
obavlja ra~unalo.
Ra~unske operacije se obavljaju s numeri~kim podacima prema zahtjevima naredbe iz
programa. Aritmeti~ko-logi~ka jedinica obavlja samo ~etiri osnovne ra~unske
operacije (zbrajanje, oduzimanje, mno`enje, dijeljenje). Za izvo|enje slo`enijih
matemati~kih operacija (ra~unanje trigonometrijskih ili eksponencijalnih funkcija,
odre|enog integrala itd.) postoje gotovi programi koji (numeri~kom analizom) izvode
slo`enije zadatke na veliki broj navedenih osnovnih operacija.
Jedina logi~ka operacija koju izvodi aritmeti~ko-logi~ka jedinica je usporedba.
Razlikujemo usporedbu numeri~kih vrijednosti ~iji je rezultat manji, jednako ili ve}e,
te usporedbu niza simbola ~iji je rezultat: isti ili razli~it.
Na slici 31 prikazana je shema rada jednoadresnog ra~unala s funkcijom elementa za
ra~unanje (Dworatschek, 1970.).
Slika 31 Shema rada jednoadresnog ra~unala
Jednoadresni ra~unari imaju poseban registar koji zovemo akumulator (A) u kojem se
nalazi jedan operand prilikom zbrajanja i mno`enja, a u njega se na kraju smje{ta i
rezultat.
S ulazne jedinice u~itamo program (kao niz naredbi i instrukcija) i podatke koje
program treba obraditi. Program i podaci zauzmu dio radne memorije. Slobodni dio
ostaje za me|urezultate i kona~ne rezultate.
Instrukcija sadr`i operacijski dio (OP) i adresni dio (AD). Operacijski dio sadr`i kod
operacije koju ra~unalo treba obaviti (Primjer: ADD - zbrajanje). Adresni dio sadr`i
adresu odakle se trebaju ~itati podaci, nad kojima se obavlja instrukcijom dana
operacija.
Kad po~inje rad programa, prva adresa instrukcije dolazi do registra za brojenje
instrukcija (PC - programsko brojilo). PC ima zadatak da sadr`aj memorije s tom
adresom prenese kao prvu instrukciju u instrukcijski registar IR. Sadr`aj PC-a prolazi
kroz petlju linearno i pove}ava broja~ za +1.
Ovo linearno odvijanje instrukcija mo`e se zamijeniti instrukcijom bezuvjetnog skoka,
na adresu instrukcije koja je navedena.
Novi sadr`aj PC-a daje podatak za navedenu adresu instrukcije koju treba uzeti iz
memorije.
Element za ra~unanje obavlja ra~unske operacije prema signalima upravlja~ke
jedinice, a nakon dekodiranja operacijskog dijela instrukcije.
3.3.3.
Izlazne jedinice
Rezultati dobiveni obradom predaju se izlaznim jedinicama u obliku elektri~nih
signala. Izlazne jedinice, primljene elektri~ne signale pretvaraju u znakove koji se
tipkaju ili crtaju, i u tom obliku ih prenose nositeljima informacija.
Neke od ovih informacija mogu se odmah koristiti (npr. rezultati pisani pisa~em ili
crte`i koje izra|uje elektronski izlazni ure|aj za crtanje) ili ostaju u kodiranom obliku
informacija i slu`e za daljnju obradu (bu{ene papirne vrpce ili bu{ene kartice).
Najpoznatije su izlazne jedinice:
- pisa~,
- bu{a~ papirne vrpce,
- crta~,
- izlaz na mikrofilm,
- zaslon,
- fax - modem.
3.3.3.1. Pisa~i
Pisa~ je najvi{e kori{tena izlazna jedinica za trajno registriranje izlaznih informacija,
u ~ovjeku ~itljivom obliku na listovima papira ili na papirnoj listi. Koristi se za
ispisivanje rezultata obrade, sadr`aja registara i stanja operacijskog sustava za
protokoliranje programa i za ispisivanje teksta.
Tiskanje je jedna od naj~e{}e kori{tenih izlaznih operacija. Primjenom ra~unala u
stolnom izdava{tvu, porastao je zna~aj pisa~a i ubrzan je njihov razvoj. Osim za
ispisivanje normiziranih izvje{taja koji su rezultati poslovnih procesa (plan
proizvodnje, bruto bilanca, obra~un pla}a), pisa~i se koriste i za tiskanje ~lanaka,
knjiga te ispis pripremljenih obrazaca i dokumenata.
Ugradnjom mikroprocesora i memorije u pisa~e, oni prestaju biti samo primatelji i
izvo|a~i naredbi centralne jedinice. Suvremeni pisa~i imaju vlastiti operacijski sustav
i radnu memoriju, {to omogu}uje njihovo programiranje (npr. za ispisivanje za{titnih
znakova). Ve}ina mehani~kih i elektromehani~kih funkcija zamijenjena je
elektroni~kim, {to pisa~ima pove}ava pouzdanost u radu. Kod nekih se ure|aja i
tiskanje obavlja elektronski upravljeno (npr. laserski, toplinski i “Ink Jet” - pisa~i
mlazom tinte).
Elektronika pove}ava mogu}nost ispisivanja (npr. ispisivanje slova u vi{e veli~ina,
slova raznih pisama, ispisivanje u vi{e boja, automatsko pozicioniranje, adresiranje,
mogu}nost ispisivanja linijskog koda itd.), a elektroni~ko se ispisivanje obavlja
velikom brzinom i be{umno. Kao pisa~ mo`e poslu`iti i elektroni~ki pisa}i stroj s
memorijom.
Po tehni~koj izvedbi razlikujemo mehani~ke i nemehani~ke pisa~e, a po na~inu
ispisa linijske i serijske.
Kod mehani~kih pisa~a postoji spremnik u kojem se nalaze tekstovi pripremljeni za
tisak u to~nom rasporedu. Tiskanje se obavlja otiskivanjem pojedinih simbola koji se
nalaze na lancu ili bubnju. Mehani~ki pisa~i mogu pisati u vi{e kopija {to im je
prednost. Koriste se za ispis male koli~ine podataka, te za popunjavanje obrazaca jer
omogu}avaju brzi preskok redova.
Nemehani~ki pisa~ slu`i za izlaz velike koli~ine podataka jednostavnije oblikovanih u
zgusnutom tekstu. Broj i veli~ina znakova nemehani~kog pisa~a ne utje~e na brzinu
pisanja, papir se pomi~e stalnom brzinom i pri ispisivanju i pri pravljenju proreda.
Zna~ajka je serijskih pisa~a da pi{u znak po znak (kao pisa}i strojevi), a linijskih da
odjednom ispisuju cijeli redak. Zbog toga su serijski pisa~i mnogo sporiji od linijskih.
Brzina ispisivanja serijskih pisa~a iznosi obi~no 200 do 300 znakova u minuti, a
najbr`i (autoru danas poznati) serijski matri~ni pisa~i dosti`u brzinu i do 900 znakova
u sekundi, odnosno 54000 znakova u minuti, tj. oko 400 redaka sa 132 znaka u retku.
Brzina linijskih pisa~a uglavnom je 1000 do 2000 redaka u minuti sa 132 do 160
znakova u retku, a postoje i rje{enja sa 3000 redaka u minuti.
Za {ire potrebe PC ra~unala, danas se naj~e{}e koriste tri skupine pisa~a:
- matri~ni (igli~ni),
- laserski,
- kaplji~ni (Ink Jet).
Princip rada matri~nog pisa~a sli~an je radu pisa}eg stroja. Iglice koje se nalaze u
glavi pisa~a pokre}u se elektromagnetskim putem i otiskuju to~kicu po to~kicu na
papiru pomo}u tintom natopljene vrpce (ribon). Te to~kice su dio cjeline, slike ili
slova. Glava za pisanje sadr`i 9, 18, 24, ili 48 iglica, slo`enih po odre|enoj matrici
zbog ~ega se i zovu matri~ni. [to je ve}i broj iglica to je otisak znaka kvalitetniji.
Prednosti matri~nih pisa~a su relativno niske cijene i zadovoljavaju}a pouzdanost. On
je jedini tip pisa~a koji mo`e raditi u kopijama na NCR (samokoopiraju}em) papiru.
Nedostatak ovih pisa~a je lo{ija kvaliteta otiska, buka pri radu i sporost.
Ukoliko radimo sa samokopiraju}im papirom (uplatnice, virmani, carinska
dokumentacija i sl.) neophodan je matri~ni pisa~.
Prgodom izbora iz zaista velikog broja ponu|a~a razli~itih formata, broja iglica i
cijene, treba uzeti u obzir i trajnost pisa~a, te da neki modeli mogu raditi samo
original i dvije kopije.
Laserski pisa~i predstavljaju danas najkvalitetnije pisa~e u ra~unalskoj opremi. Rad
im se zasniva na foto - elektrostati~kom efektu.
Laserska dioda osvjetljava bubanj premazan smjesom koja se kod osvjetljivanja
naelektrilizira. Ispod bubnja nalazi se spremnik s finim grafitnim ~esticama pigmenta
(toner) koje se zbog elektrostati~kog efekta “lijepe” na bubanj. Kad preko bubnja
prelazi papir, ~estice tonera ostaju na papiru, koji nakon toga ide na “pe~enje” (preko
papira prelazi zagrijani valjak).
Laserski pisa~i rade u rezoluciji 300 - 2400 dpi (to~aka po in~u). Njihova prednost je
pored kvalitete otiska i u brzini, pouzdanosti u radu i niskoj razini buke.
Najve}a i jedina mana (jo{ uvijek) je visoka cijena.
Laserski pisa~i su najpogodnije rje{enje za pisanje izlaza koji sadr`e grafiku.
Kaplji~ni pisa~i (Ink Jet, Bubble Jet) su relativno novijeg datuma i predstavljaju
daljnji razvoj matri~nih pisa~a. U glavi za tiskanje umjesto iglica oni imaju cjev~ice
kroz koje na papir, pod visokim tlakom, prskaju kapljice tinte.
Prednosti su im: neznatna buka pri radu, kvaliteta otiska i umjerena cijena.
Nedostaci su: curenje tinte, potreba za papirom visoke kvalitete i sporost u radu.
Za sva tri tipa postoje i kolor varijante, koja za matri~ne pisa~e nema ve}i zna~aj.
Najnoviji modeli mogu tiskati A3 stranicu u rezoluciji 600 dpi u paleti od 16,7
milijuna boja.
Nedostaci su im sporost, visoka cijena i veliki zahtjevi za memorijom.
3.3.3.2. Bu{a~ papirne vrpce
Bu{a~ papirne vrpce bu{i znakove i brojeve koji ~ine podatke u obliku kombinacije
rupica na papirnoj vrpci sa 5, 7 ili 8 kanala. Sastoji se od koluta s praznom vrpcom i
koluta za izbu{enu vrpcu, ure|aja za premotavanje vrpce, stanice za bu{enje i za
kontrolu bu{enja.
Izlaz podataka odvija se pod kontrolom programa. Bu{ena vrpca s rezultatima obrade
slu`i u sljede}im obradama za ulaz podataka preko ~ita~a vrpce ili za prijenos
podataka preko teleprinterske mre`e. Brzina izlaza podataka na bu{enu vrpcu iznosi
10 do 150 znakova u sekundi.
Bu{a~ papirne vrpce ima primjenu kod pripreme programa za NC (numeri~ki
upravljane) strojeve.
3.3.3.3. Crta~
Jedinica za crtanje - crta~ (ploter) slu`i za pretvaranje digitalnih podataka u grafi~ke
prikaze (dijagrame, slike, tehni~ke crte`e, sheme) na papiru.
Pomo}u crta~a mogu se iscrtavati i slova i brojevi pa su zbog toga prikladni za
kombinirani izlaz i grafike i teksta. Mogu sadr`avati vi{e raznobojnih pera za pisanje.
Ispisivanje je mogu}e u bilo kojem pravcu.
Prema na~inu izrade grafi~kog prikaza razlikuju se:
- crta~i s nepomi~nim predlo{kom i pomi~nim perom za izvla~enje linija,
- crta~i s papirom napetim na valjku koji se okre}e i s perom koje se pomi~e
usporedno s osovinom valjka,
- elektrostati~ki crta~,
- toplinski crta~.
Crta~i su razmjerno spore izlazne jedinice pa se uglavnom ne priklju~uju na centralnu
jedinicu, ve} rade u “off-line” sustavu. U tom se slu~aju podaci za grafi~ki izlaz prvo
izdaju preko neke brze jedinice (npr. jedinice magnetskih vrpci).
Na kapacitet crta~a (vrijeme potrebno za izradu crte`a) utje~u sljede}i parametri:
- brzina kretanja pera pri crtanju i u praznom hodu,
- vrijeme podizanja i spu{tanja pera,
- vrijeme zamjene pera,
- ubrzanje,
- brzina ra~unala,
- brzina procesora crta~a.
Kvalitet i izgled kona~nog crte`a odre|uje: rezolucija crta~a, preciznost i ponovljivost.
Mehani~ka rezolucija je najmanji pokret koji crta~ mo`e u~initi (od 0,0125 mm do
0,1 mm).
Preciznost predstavlja svojstvo pomicanja pera za to~no odre|enu udaljenost ili na
odre|enu to~ku.
Ponovljivost je svojstvo da crta~ mo`e precizno ponoviti svoje korake. Brzina crta~a
izra~unava se u mm/s i iznosi od 25 mm/s do 1000 mm/s.
3.3.3.4. Izlaz na mikrofilm
Jedinica za izlaz na mikrofilm COM (Computer Output Microfilm) ostvaruje izlaz
digitalnih signala u abecednim znakovima ili crte`ima na 16, 35 ili 105 milimetarskoj filmskoj vrpci. Budu}i da je izlaz podataka u umanjenom obliku
(naj~e{}e za 42 puta), posti`e se ve}a brzina izlaza nego kod pisa~a i crta~a s
papirnim nositeljima podataka.
Jedinica za izlaz na mikrofilm ima katodnu cijev ili diode za emitiranje svjetla, ili se
signali nakon pretvaranja prenose na mikrofilm pomo}u lasera. Nakon snimanja
mikrofilm se razvija i fiksira.
Dobiveni se mikrofilmovi mogu lako umno`iti pomo}u posebnih ure|aja. Za ~itanje
podataka s mikrofilma potrebni su ure|aji za ~itanje (projektori ili pove}ala), koji
pove}avaju podatke s mikrofilma do razine ~itljivosti.
3.3.3.5. Zaslon
Mada zaslon slu`i za ulaz podataka, ipak se naj~e{}e upotrebljava kao izlazna
jedinica. Opti~ki zaslon pretvara digitalne podatke, koje prima iz centralne jedinice, u
vidljive uobi~ajene znakove ili crte`e.
Izlaz podataka preko opti~kog zaslona br`i je i jeftiniji od izlaza na papirne nositelje.
Zbog toga se zaslon koristi u slu~ajevima kad je potrebno da se podaci brzo dobiju
radi dono{enja odluke u poslovnom procesu, tj. kad valja uspostaviti neposrednu
komunikaciju izme|u ~ovjeka i ra~unala.
U automatiziranim informacijskim sustavima se najvi{e koriste izbori putem zaslona
(prikazi). Na taj se na~in koristi izvje{taj koji tog trenutka `elimo i trebamo.
Fax-modem predstavlja izlaz iz ra~unala u obliku faxa.
3.3.4 Vanjske memorije
Radna memorija sadr`i podatke i naredbe za rad ra~unala i svih njegovih jedinica. S
obzirom na svoju veli~inu, ona ne mo`e sadr`avati sve podatke i programe potrebne
jednoj organizacijskoj cjelini (poduze}e, ustanova) pa ~ak ni jednom odjelu. U radnoj
memoriji se podacima i programima pristupa brzo, u tijeku rada, ali se isklju~enjem
ra~unala ve}i dio memorije prazni i gube se podaci i programi iz radne memorije.
Kao glavno skladi{te podataka i programa, koji se pozivaju po potrebi u radnu
memoriju tijekom rada ra~unala, koriste se vanjske memorije. Vanjske memorije se
grade na principu pokretnog magnetskog medija na kojem zapisujemo i sa kojeg
~itamo podatke. U odnosu na radnu memoriju imaju ve}i kapacitet i manju brzinu
pristupa podacima.
Razvojem i pove}anjem brzine rada procesora, radna memorija ra~unala nije mogla
pratiti (zbog cijene) potrebe procesora te se javila potreba za vanjskim memorijama,
koje danas ~ine 20-30% prodaje ra~unalske opreme u SAD (Floyd, 1991.). Za vanjske
memorije jo{ se koriste i nazivi sekundarne (secondary, auxiliary storage).
Osnovne karakteristike vanjskih memorija su:
- kapacitet,
- prosje~no vrijeme pristupa,
- brzina prijenosa.
Kapacitet vanjskih memorija mjeri se u megabajtima (MB). Jedan MB sadr`i 1024
kilobajta (KB) odnosno 1048576 bajta. Naj~e{}e se kao i za glavnu memoriju uzima
okrugli broj 1 MB ≈ 1000 KB ≈ 1000000 bajta (gre{ka oko 5%).
Pod prosje~nim vremenom pristupa, podrazumijevamo vrijeme u milisekundama
(ms), potrebno da upravlja~ka jedinica pristupi do memoriranog podatka.
Brzina prijenosa predstavlja koli~inu podataka koja se mo`e prenijeti u jednoj sekundi
sa vanjske memorije u glavnu memoriju i obrnuto.
Danas su u primjeni sljede}e vanjske memorije:
- magnetska vrpca,
- magnetski disk,
- opti~ki disk.
U ove vrste memorije prema nekim podjelama, ubrajaju se i disketa i magnetske
kartice. Vanjske memorije rade pod kontrolom upravlja~kih jedinica i vlastitih
upravlja~kih jedinica koje zovemo kontrolerima.
U ove memorije spada i magnetski bubanj koji se danas koristi.
3.3.4.1. Magnetska vrpca
Magnetska vrpca, kao medij za memoriranje podataka, sli~na je magnetofonskoj
vrpci, samo je prevu~ena tankim slojem feromagnetskog materijala.
Podloga je od umjetnog materijala. Podaci se na vrpci mogu brisati i zapisivati novi.
[irina vrpce mo`e biti razli~ita, naj~e{}e od 12,5 mm do 35 mm. Suvremena ra~unala
koriste naj~e{}e vrpcu {irine 12,5 mm (1/2”). Duljina vrpce je razli~ita od 720 do
1100 m.
Ovisno o tipu magnetske vrpce, na 1 cm nalazi se 320, 640 ili 2500 bajtova. Jedan
“okvir” (frame) je dio magnetske vrpce, koji predstavlja jedini~nu informaciju, kao
jedan stupac kod kartice (bajt). Jedinica za gustinu zapisa je fpi (frames per inch) ili
bpi (bytes per inch).
Gusto}a zapisa odre|uje kapacitet vrpce. Na vrpcu mo`e biti memorirano na stotine
milijuna znakova (nove trake imaju kapacitet do nekoliko GB).
U jednom okviru, odnosno jednom popre~nom presjeku vrpce, registrira se jedan
binarni kod. Podaci se na vrpcu mogu upisivati kao pakirani i nepakirani.
Vrpca mo`e imati sedam, devet ili vi{e kanala. Sedmokanalna vrpca koristi {est
kanala za prikazivanje znakova, a sedmi za kontrolu parnosti. Sedmokanalna vrpca
koristi oktalni kod.
Devetokanalna vrpca koristi osam kanala za upisivanje znakova, a deveti za kontrolu
parnosti (slika 32). Devetokanalna vrpca koristi EBCDIC kod.
Slika 32 Kontrolni bit na vrpci
Magnetiziranje vrpca sporo opada (za 20 godina 1%).
Upisivanje ili ~itanje magnetske vrpce obavlja se preko ulazno/izlaznog ure|aja koji se
naziva: jedinica magnetskih vrpci odnosno kontroler magnetske vrpce, slika 33.
Slika 33 Jedinica magnetskih vrpci
Kolut vrpce koja se ~ita, ili na koju se upisuju podaci, zovemo napojni kolut (supply
reel). Drugi kolut (strojni) prima ve} obra|ene podatke i zovemo ga prijemni kolut
(take-up). Obi~no je u~vr{}en i ne mo`e se skidati.
Pokretanje vrpce sa napojnog na prijemni kolut zovemo pomicanje vrpce unaprijed.
Foto}elija slu`i za pronala`enje tzv. reflektor oznake koja slu`i za ozna~avanje
po~etka i kraja dijela vrpce na kojem se nalaze memorirani podaci. Jedinica
magnetske vrpce na po~etku rada tra`i automatski reflektor marku i tamo zaustavlja
vrpcu.
Vrpca se kre}e kontinuiranom brzinom pokraj glava za ~itanje odnosno pisanje. Kada
se jedan slog u~ita, zaustavlja se vrpca i ~eka se na idu}i slog za ~itanje. Tako ~esto
mijenjanje visoke brzine gibanja i mirovanje, lo{e bi se odrazilo na magnetsku vrpcu,
pa se jedan dio nalazi u tzv. vakuumskim kanalima, ~ime se sprije~ava kidanje.
Da bi se vrpca zaustavila, potreban je odre|eni put zaustavljanja, pa su slogovi
podataka odijeljeni 1,5 cm duga~kim razmakom (gap).Ako pretpostavimo 80-stup~ani
slog to je za tip vrpce 640 bajtova po 1/8 cm duljine vrpce. Ako je razmak izme|u
slogova 1,5 cm, o~ito je da je iskori{tenje vrpce nepovoljno, (u ovom slu~aju 56 m
vrpce slu`i za upis, a 674 m ~ine razmaci) slika 34.
Slika 34 Raspored slogova na vrpci
Zato se vi{e slogova ~ita zajedno kao jedan blok. Blok predstavlja osnovnu jedinicu
informacije prenijetu na ili s magnetske vrpce, o~itanu ili upisanu u jednoj
ulazno/izlaznoj operaciji na vrpci.
Ako su dva ili vi{e slogova skupljeni, da bi bili pro~itani ili upisani u jednoj operaciji
vrpce, nazivaju se blokirani slogovi. Ako se slogovi upisuju ili ~itaju jedan po jedan,
nazivaju se neblokirani slogovi. Kod jedinice magnetne vrpce jedan blok predstavlja
fizi~ku jedinicu pa se naziva fizi~kim slogom. Pojedina~ni slogovi podataka jednog
bloka zovu se logi~kim slogovima.
Omjer, koji kazuje, koliko se logi~kih slogova nalazi u jednom fizi~kom slogu,
zovemo faktor blokiranja. Blokiranjem se broj slogova, koje mo`emo smjestiti na
magnetsku vrpcu, pove}ava (broj razmaka se smanjuje). Blokiranje smanjuje vrijeme
obrade magnetske vrpce.
Na slici 35 prikazani su oblici slogova nepromjenljive i promjenljive duljine, kao
primjer slogova promjenljive duljine neblokirano i blokirano.
Slika 35 Oblici memoriranja slogova
Datoteke na magnetskoj vrpci mogu se obra|ivati samo sakvencijalno tj. slogovi se
u~itavaju i obra|uju samo u onom redoslijedu u kojem su bili i pohranjeni. Za svaki
novi upis ili izmjenu, mora se proizvesti nova datoteka. Upotreba magnetskih vrpci je
racionalna, kad neka datoteka ima mnogo promjena.
Sekvencijalni smje{taj podataka na magnetskoj vrpci karakterizira:
- dobro iskori{tenje kapaciteta,
- {to je vi{e promjena, to je racionalnije iskori{tenje,
- promjene moraju biti sakupljene, a zatim sortirane,
- potrebno je kreirati novu mati~nu datoteku, ~ak i onda, kada je broj promjena
veoma malobrojan.
Da bi upravlja~ki program mogao nadgledati ~itanje i pisanje slogova podataka,
moraju biti specificirani odre|eni podaci o datotekama i to:
- duljina bloka u bajtovima,
- duljina logi~kog sloga u bajtovima,
- format slogova podataka F (nepromjenljivi), V (promjenljivi), N (nedefinirane
duljine)
- i da li su blokirani ili ne.
Uz normalno gibanje vrpce naprijed, vrpce osiguravaju i operaciju gibanja unazad
(Backspace) i to naj~e{}e po jedan blok unazad.
Po zavr{etku operacije s vrpcom obi~no slijedi instrukcija za premotavanje (Rewind),
koja vra}a obra|enu vrpcu na kolut.
Brzina ~itanja s vrpce i upisivanja na vrpcu ovisi o gusto}i znakova i o brzini vrpce.
Prora~un kapaciteta magnetske vrpce zahtijeva poznavanje nekih osnovnih elemenata,
kao {to su broj bajtova po jedinici duljine (cm ili in~), veli~ina bloka i razmak.
Potreban prostor (duljina) vrpce za upisivanje jednog sloga mo`e se izra~unati:
duljina sloga u bajtovima
Ds(b) = 1,5 +
__________________________________
(4)
gusto}a zapisa (Byte / cm)
gdje je:
Ds(b) - duljina sloga, odnosno bloka, ukoliko su podaci blokirani u cm.
Primjer:
Datoteka sadr`i 80000 slogova.
Duljina sloga je 210 bajtova.
Gusto}a zapisa 640 Byte/cm.
Treba izra~unati potrebnu duljinu vrpce, odnosno broj kolutova, za vrpce duljine 720
m za smje{taj te datoteke ako su podaci:
a) neblokirani i
b) blokirani s faktorom blokiranja 10.
210
=1,5+0,3281=1,8281 cm za jedan slog
640
Za 80000 slogova trebat }e:
80000 x 1,8281=146248 cm ≈ 1463 m
a) Ds = 1,5 +
Broj kolutova:
Bk =
1463
= 2,03 tj. potrebno je 3 koluta vrpce
720
b) Db = 1,5 +
2100
=1,5+3,28=4,78 cm za 1 slog.
640
Za 8000 blokova trebat }e:
4,78 x 8000 = 38240 cm = 382,4 m
Za memoriranje datoteke na ovaj na~in dovoljan je 1 kolut vrpce.
Iz ovog primjera vidljiva je u{teda primjenom blokiranja slogova.
Magnetska vrpca predstavlja jeftinu vanjsku memoriju. Ima veliki kapacitet
memoriranja i nisku cijenu po memoriranom znaku. Jednom upisani podaci mogu se
koristiti, teorijski, neograni~eni broj puta, mogu}e je arhiviranje podataka na malom
prostoru i laka je zamjenljivost magnetskih vrpci.
Me|utim magnetske vrpce imaju i dva nedostatka.
Prvi nedostatak je u mogu}nosti samo sekvencijalne obrade. Slogovi se mogu
obra|ivati slog po slog. Na taj na~in je potrebno i kod malih promjena pro~itati cijelu
vrpcu, dok se na|e tra`eni slog.
Drugi nedostatak je zahtjev da se vrpce moraju klimatizirati radi sprje~avanja utjecaja
promjena temperature i vla`nosti.
Za identifikaciju vrpce koriste se oznake (labele). Vanjska labela stavlja se na kolut.
Na po~etak i kraj vrpce stavljaju se interne labele. Po~etak vrpce ozna~ava po~etna
labela (HEADER LABEL) u kojoj se nalaze podaci ~itljivi sustavu:
- datum formiranja vrpce,
- rok ~uvanja vrpce i
- naziv vrpce.
Zavr{na Labela (TRAILER LABEL) ozna~ava kraj jedne vrpce, a ako se datoteka
nalazi na vi{e vrpci, labela upu}uje na kolut, na kojem se nastavljaju podaci iz te
datoteke. Kraj datoteke ozna~ava labela END OF FILE (EOF).
Razvojem mikrora~unala do{lo je i do razvoja jedinica magnetskih vrpci malih
dimenzija. To su strimer vrpce. Danas se vrpce uglavnom koriste za spa{avanje
podataka i arhiviranje podataka i programa.
Najpoznatija grupa jedinica za arhiviranje podataka na PC ra~unalima je QIC (Quarter
- Inch - Cartrige). Kao medij se upotrebljava kasetica u kojoj se vrpca okre}e pomo}u
posebnog kota~i}a (Crnko, 1995.). Razvijen je ~itav niz QIC normi koje slijede
pove}anje kapaciteta diskova. Norma QIC - 80 ima kapacitet 125/170 MB (nesa`etih
podataka) a QIC - 3080 1,6 GB. Originalne vrpce su {irine 6,35 mm a pojavljuju se i
{irine 8 mm. Glavne prednosti QIC jedinica su: relativno veliki kapacitet, brzi pristup
do datoteka i niska cijena medija.
DAT (Digital Audio Tape) jedinica upotrebljava vrpce {irine 4 mm. Ima ve}u gusto}u
zapisa od QIC jedinica i ve}i kapacitet 1,3-4 GB. Upotrebljava se naj~e{}e na
serverima u LAN i WAN mre`ama.
3.3.4.2 Magnetski diskovi
Danas magnetski diskovi predstavljaju jedan od klju~nih jedinica ra~unalskog
sustava. Sastoji se od jedne ili vi{e plo~a (promjera: 1”; 3,5”; 5,25”; 10,5”; 14” itd.)
koje se vrte velikom brzinom (3000, 4400 o/min).
Kru`ni trag na povr{ini plo~e na kojem se upisuju podaci naziva se staza (track) slika
36.
^esto diskovi imaju organizaciju po sektorima. Sektori su segmenti staze. Svaki sektor
ima jedinstvenu adresu. Glava za ~itanje i pisanje se pozicionira na adresu sektora.
Slika 36 Magnetski disk
Novije konstrukcije diskova imaju takav na~in zapisivanja podataka da na vanjskim
stazama diska, koje su dulje, ima vi{e sektora nego na unutarnjim, tako da je kapacitet
tih staza ve}i. Vanjske povr{ine gornje i donje plo~e ne koriste se, tako da disk sa {est
plo~a ima deset povr{ina. Adresa sloga na disku odre|ena je brojem jedinice na kojoj
se disk (disc-pack) nalazi, brojem cilindra, brojem glave (odnosno staze) i brojem
sloga na stazi. Razvoj diskova mo`emo podijeliti u tri revolucije ([ipek, 1995.). U
prvoj revoluciji diskova za PC ra~unala javlja se potreba za diskom. U drugoj
revoluciji, koja se javlja nakon pojave grafi~kih su~elja, zahtijevaju se veliki
kapaciteti i brzine rada diskova. Tre}a revolucija u primjeni diskova je u tijeku, a
uzrok su pojave potreba za memoriranjem zvuka i slike.
Ve}a primjena diskova po~inje {ezdesetih godina kada oni potpuno potiskuju
magnetske bubnjeve da bi od tada svakih nekoliko godina udvostru~ili kapacitet i
smanjili dimenziju. Od spomenutih karakteristika vanjskih memorija kapacitet ostaje
kao i za ostale vanjske memorije. Prosje~no vrijeme pristupa je prosje~no vrijeme
koje je potrebno disku da uhvati slu~ajno odabrani sektor ([ipek, 1995.). Danas se ova
vrijednost kod diskova kre}e od 5 milisekundi (ms) do 15 ms kod sporijih diskova.
[to je ovo vrijeme manje, to }e se br`e obaviti pretra`ivanje i zapisivanje na disku.
Ovisi o brzini rotacije disk plo~e, i brzini primicanja i odmicanja glave za ~itanje.
Brzinu prijenosa kod diska definiramo kao koli~inu podataka koja se mo`e prenijeti u
jednoj sekundi pod pretpostavkom sekvencijalnog rasporeda podataka. Teorijski se
brzina prijenosa ra~una ([ipek, 1995.):
Vp =
NS ⋅ BS ⋅ n
MB /s
1000000
(5)
gdje su:
VP - brzina prijenosa, MB/s,
NS - broj sektora na stazi,
BS - kapacitet sektora (koli~ina bajtova po sektoru)
n - brzina vrtnje plo~e diska, o/min.
Ako imamo 500 MB disk s 4000 o/min sa 60 sektora po stazi i 512 bajtova po sektoru
mo`emo izra~unati teorijsku brzinu prijenosa:
VP =
60⋅ 512⋅ 4000
= 2,048 MB /s
1,000000
, ⋅ 60
Prakti~ni pokazatelji su ne{to ni`i. Brzina prijenosa zavisi o gusto}i zapisa i brzini
vrtnje diska. Kod diskova jo{ imamo dvije zna~ajne karakteristike: latenciju i
veli~inu me|umemorijskog prostora (cache). Latencija je prosje~no vrijeme potrebno
da tra`eni sektor do|e ispod glave za ~itanje i pisanje, i ovisi direktno o brzini vrtnje
diska. Ugradnja me|umemorije na disku omogu}ava da u nju u~itamo ili zapi{emo dio
podataka dok glava, prema instrukciji upravlja~ke jedinice i kontrolera, tra`i potrebni
sektor. Na slici 37 prikazana je disk jedinica.
Kontroler diska upravlja radom disk jedinice. Sadr`i disk plo~e, motor koji ih vrti,
glavu za ~itanje i pisanje te ure|aj za pomicanje glave.
Na zahtjev upravlja~ke jedinice da pro~ita ili upi{e neki sektor, kontroler namjesti
glavu na tra`enu stazu i pri~eka tra`eni sektor.
Diskovi se me|usobno razlikuju po broju plo~a, broju glava za ~itanje i zapisivanje,
broju cilindara i broju sektora. Od ranije manjih kapaciteta 2,5 i 5 MB danas se
diskovi rade i sa 2 GB kapaciteta (Barracuda tvrtke Seagate Technology).
Slika 37 Disk jedinica
Tablica 3 daje pregled diskova nekih poznatijih proizvo|a~a (Infotrend 12/7/1993.).
Pregled diskova
MAXTOR modeli diskova
Naziv modela
7040A
8051A
7060A
7080A
7120A
LXT200A
LXT213A
XT1085
XT1105
XT1140
XT2085
XT2140
XT2190
Tablica 3
Cilindri
Glave
Sektori
981
981
1024
981
1024
816
683
1024
918
918
1024
1024
1024
5
5
7
10
14
15
16
8
11
15
7
11
15
17
17
17
17
17
32
38
17
35
17
35
35
17
Kapacitet
[MB]
42,693,120
42,693,120
62,390,272
85,386,240
124,780,544
200,540,160
212,615,168
71,303,168
180,956,160
119,854,080
128,450,560
201,850,880
133,693,440
XT2085
XT2140
XT2190
XT1120
XT1240
XT4170E
XT4230E
9230E
9380E
XT4380E
XT8380E
XT8610E
9780E
XT8800E
XT8760E
1224
1224
1224
1024
1024
1224
1224
1224
1224
1224
1632
1631
1660
1273
1632
7
11
15
8
15
7
9
9
15
15
8
12
15
15
15
35
35
17
26
26
35
34
34
34
35
52
52
53
63
52
153,538,560
241,274,880
159,805,440
109,051,904
204,472,320
153,538,560
191,766,528
191,766,528
319,610,880
329,011,200
347,602,944
521,084,928
675,686,400
615,928,320
651,755,520
Cilindri
615
615
754
Glave
4
8
4
Sektori
35
35
35
Kapacitet
44,083,200
88,166,400
54,046,720
FUJITSU modeli diskova
Naziv modela
M2225D
M2227D
M2241AS
Tablica
M2242AS
M2243AS
M2611T
M224E
M2612T
M2513T
M2245E
M2614T
M2245E
M2247E
M2248E
M2249E
M2261E
M2263E
754
754
1334
822
1334
1334
822
1334
822
1242
1242
1242
1657
1657
7
11
2
5
4
6
7
8
10
7
11
15
8
15
35
35
33
35
33
33
35
33
35
35
35
35
53
53
Cilindri
634
981
805
526
832
776
832
Glave
2
5
4
4
6
8
8
Sektori
33
17
26
40
33
33
33
3 (nastavak 1)
94,581,760
148,628,480
45,078,528
73,651,200
90,157,056
135,235,584
103,111,680
180,314,112
147,302,400
155,796,480
244,823,040
333,849,600
359,714,816
674,465,289
CONNER modeli diskova
Naziv modela
CP-3024
CP-342
CP-344
CP-3044
CP-3184
CP-3102
CP-3111
Kapacitet
21,424,128
42,693,120
42,864,640
43,089,920
84,344,832
104,890,368
112,459,776
CP-3104
CP30104
CP-3204
CP-3204F
776
1522
1348
684
8
4
8
16
33
39
38
38
Glave
2
2
2
4
4
4
4
10
12
Sektori
27
27
27
27
27
27
27
17
35
104,890,368
121,565,184
209,813,504
212,926,464
WESTERN DIGITAL modeli diskova
Naziv modela
WD-93024A
WD-93028A
WD-95028A
WD-93044A
WD-93048A
WD-95044A
WD-95048A
WD-AC280
WD-AP2400
Cilindri
782
782
782
782
782
782
782
980
987
Kapacitet
21,620,736
21,620,736
21,620,736
43,241,472
43,241,472
43,241,472
43,241,472
85,299,200
212,244,480
Tablica 3 (nastavak 2)
SEAGATE modeli diskova
Naziv modela
ST213
ST225
ST125
ST138
ST412
ST251
ST4026
ST4038
ST4038M
ST4051
ST4053
ST4096
ST138R
ST157R
ST238R
ST251R
ST277R
ST4077R
ST4144R
ST250R
ST125A
ST138A
ST157A
ST274A
ST280A
ST1090A
ST1102A
ST3096A
Cilindri
615
615
615
615
306
820
615
733
733
977
1024
1024
615
615
615
820
820
977
1024
667
404
604
560
941
1024
1072
1024
1024
Glave
2
4
4
6
4
6
4
5
5
5
5
9
4
6
4
4
6
5
9
4
4
4
6
8
8
5
10
10
Sektori
17
17
17
17
17
17
17
17
17
17
17
17
26
26
26
26
26
26
26
31
26
26
26
17
17
29
17
17
Kapacitet
10,705,920
21,411,840
21,411,840
32,117,760
10,653,696
42,823,680
21,411,840
31,900.160
31,900,160
42,519,040
44,564,480
80,216,064
32,747,520
49,121,280
32,747,520
43,663,360
65,495,040
65,029,120
122,683,392
42,346,496
21,512,192
32,161,792
44,728,320
65,523,712
71,303,168
79,585,280
89,128,960
89,128,900
ST3120A
ST1126A
ST1144A
ST1162A
ST1201A
ST1239A
ST2274A
ST2383A
ST1111E
ST1156E
1024
1072
1001
1072
1072
1272
1747
1747
1071
1071
12
7
15
9
9
9
5
7
5
7
17
29
17
29
36
36
53
53
34
34
Tablica
ST1201E
ST2106E
ST2182E
ST2383E
ST4182E
ST4383E
ST4384E
ST4442E
ST4766E
ST4767E
ST4769E
1071
1023
1454
1746
1024
968
1411
1223
1411
1631
1398
9
5
4
7
9
9
13
15
15
15
15
34
34
53
53
26
34
34
34
34
53
63
Cilindri
Glave
Sektori
512
512
512
965
965
814
968
873
751
616
755
4
6
8
5
10
9
10
13
8
16
16
35
35
35
17
17
32
34
36
17
17
17
Cilindri
Glave
Sektori
642
309
612
615
823
822
8
4
4
8
10
10
35
35
35
35
35
34
106,954,752
111,419,392
130,690,560
143,263,504
177,831,936
211,009,536
237,032,960
331,846,144
93,219,840
130,507,776
3 (nastavak 3)
167,795,712
89,041,920
157,822,976
331,656,192
122,683,392
151,658,496
319,314,944
319,349,760
368,440,320
663,882,240
676,408,320
QUANTUM modeli diskova
Naziv modela
Q520
Q530
Q540
PRO 40AT
PRO 80AT
PRO 120AT
PRO 170AT
PRO 210AT
PRO LPS52
PRO LPS80
PRO LPS105
Kapacitet
36,700,160
55,050,240
73,400,320
41,996,800
83,993,600
120,029,184
168,509,440
209,184,768
52,293,632
85,786,624
105,144,320
NEC modeli diskova
Naziv modela
D3142
D5124
D5126
D5146
D5452
D5652
Kapacitet
92,037,120
22,149,120
43,868,160
88,166,400
147,481,600
143,093,760
D5655
D5662
D5682
1223
1223
1632
7
15
15
34
34
53
149,029,888
319,349,760
664,289,280
Tablica 3 (nastavak 4)
MICROSCIENCE modeli diskova
Naziv modela
HH-325
HH-825
HH-830
HH-1050
HH-1060
HH-1075
HH-1090
HH-1095
HH-1120
HH-2120
HH-2160
4050
4060
4070
4090
5040-00
5070-00
5070-20
5100-00
5100-20
51600-00
7040-00
7070-00
7070-20
7100-00
7100-20
Cilindri
Glave
Sektori
615
615
615
1024
1024
1024
1314
1024
1314
1024
1275
1024
1024
1024
1024
854
854
959
854
959
1270
855
855
960
855
960
4
4
4
5
5
7
7
7
7
7
7
5
5
7
7
3
5
5
7
7
7
3
5
5
7
7
35
17
26
17
26
17
17
26
26
35
34
17
26
17
26
35
35
35
35
35
35
35
35
35
35
35
Kapacitet
44,083,200
21,411,840
32,747,520
44,564,480
68,157,440
62,390,272
80,059,392
95,420,416
122,443,776
128,450,560
155,366,400
44,564,480
68,157,440
62,390,272
95,420,416
45,911,040
76,518,400
85,926,400
107,125,760
120,296,960
159,308,800
45,964,800
76,608,000
86,016,000
107,251,200
120,422,400
Diskovi, kao najzna~ajnije vanjske memorije, do`ivjeli su pojavom PC ra~unala
eksponencijalni razvoj. Godi{nje se pove}ava kapacitet novih rje{enja za oko 60%.
Najzna~ajniji su razvojni pravci:
- primjena novih materijala u konstrukciji diska za pove}anje brzine vrtnje,
- primjena novih magnetskih materijala za pove}anje kapaciteta,
- pove}anje broja cilindara.
S obzirom da u prakti~nom radu diskovi naj~e{}e postanu nedovoljni po kapacitetu
za na{ posao, a naro~ito kada po~nemo memorirati slike (svaka zauzima po nekoliko
MB), po`eljno je {to bolje iskoristiti diskove.
Jedan od na~ina u{tede prostora u radu s diskom predstavlja sa`imanje podataka.
Sa`imanje se razvilo iz pojave da se podaci u datotekama ponavljaju, te da je mogu}e
umjesto ponavljanja postoje}e (upisane) skupine bajtova, navesti vezu s ranijim
ponavljanjima iste skupine bajtova, slika 38.
Slika 38 Sa`imanje podataka
Uporabom dolazi do ponovnog {irenja podataka, (Sa`imanje i {irenje se primjenjuje
za memoriranje podataka, programa, slika itd.).
Sa`imanje mo`emo obaviti na dva na~ina:
- off-line, sa`imanje s gubitkom dijela podataka,
- on-line, sa`imanje bez gubitka podataka.
Prvi oblik se primjenjuje u slu~ajevima kada nije neophodno pri {irenju zadr`ati sve
podatke (primjer kod sa`imanja i {irenja slika). Programi koji obavljaju ovo sa`imanje
i {irenje podataka kod ovog oblika sa`imanja su naprimjer: PKZIP/PKUNZIP, ARJ,
itd.).
Programi za sa`imanje bez gubitaka nalaze se kao dijelovi operacijskog sustava
(DoubleSpace/DriveSpace kod DOS-a), a postoje i posebni programi: Stacker,
SuperStore. Za izbor diskova mo`e poslu`iti nekoliko prakti~nih preporuka (BYTE,
rujan 1993.):
- Kupite najve}i i najbr`i disk kojega si mo`ete priu{titi; Nikad ne}ete imati dovoljno
prostora na disku;
- Treba uskladiti brzinu kontrolera i diskova; Spori kontroleri mogu usporiti brze
diskove.
- Izaberite disk koji ima cache za zapisivanje;
- Za programe koji koriste digitalnu sliku i ton trebat }e Vam brzi i veliki diskovi.
3.3.4.3 Opti~ki disk
Opti~ki diskovi predstavljaju noviju vrstu vanjskih memorija. Rad opti~kih diskova
temelji se na fizikalnim svojstvima svjetlosti, a kao izvor svjetlosti kod opti~kih
diskova za upis i ~itanje podataka koristi se laser. Na slici 39 prikazana je povr{ina
opti~kog diska.
Slika 39 Dio povr{ine opti~kog diska
Na opti~kim diskovima podaci se mogu ~itati, ali ne i mijenjati, ili se na njima mo`e
jednom pisati i vi{e puta ~itati. Na taj su na~in, uz svoje visoke kapacitete pro{irili
primjenu vanjskih memorija na distribuciju raznih naputaka, rezultata istra`ivanja,
enciklopedija, zakona, studija, igara, knjiga itd.
Opti~ki diskovi imaju svojstvo najve}e gusto}e podataka. Posti`e se gusto}a od 100
MB po kvadratnom centimetru povr{ine. Gusto}a podataka je ve}a za oko 20 puta od
gusto}e na magnetskim diskovima.
Opti~ki disk od 1 GB odgovara koli~ini od 500 tisu}a stranica teksta A4 formata.
Glava za upis i ~itanje kod opti~kog diska je udaljena od povr{ine diska oko 1 mm
tako da ne tro{i i ne o{te}uje disk. Izbjegnuta je pojava padanja glave na disk {to kod
magnetskih diskova dovodi do ~estog o{te}enja. Trajnost upisanih podataka je velika
i procjenjuje se na 10 do 20 godina (Grundler, 1994.). Opti~ki se diskovi bez
pote{ko}a mogu mijenjati iz jednog pogonskog mehanizma u drugi. Relativno niska
cijena po memoriranom bajtu podataka je najva`nija prednost opti~kih diskova.
Danas postoji nekoliko vrsta opti~kih diskova:
- memorija za ~itanje u obliku kompaktnog diska koju zovemo CD-ROM (Compact
Disc Read Only Memory),
- zapisivi diskovi koje zovemo CD-R (Compact Disc Recordable),
- upi{i jednom a ~itaj vi{e puta, disk kojeg zovemo WORM (Write Once Read-MenyTimes),
- izbrisivi opti~ki disk zvani EOD (Eraseble Optical Disk).
CD-ROM je naj~e{}e kori{tena vrsta opti~kih diskova. Isporu~uje se s upisanim
podacima koji se ne mogu vi{e ni mijenjati ni brisati va} samo ~itati (kao
gramofonske plo~e). Prvi se CD-ROM pojavio 1985. godine.
Tijekom 1993. godine izdano je vi{e od 6500 CD-ROM naslova. Kapacitet CD-ROM
diska je 552 MB, promjer 120 mm debljine 1,2 mm i sredi{nji otvor 15 mm. Podaci se
snimaju s jedne strane. ^esto se CD-ROM diskovi zovu i biblioteke.
CD-R diskovi su sli~ne gra|e kao CD-ROM diskovi. Isporu~uju se prazni, a pomo}u
posebnog pogonskog mehanizma korisnik mo`e upisati podatke na prazan disk, koji se
zatim mo`e ~itati na svakom CD-ROM pogonskom mehanizmu.
Cijena praznog CD-R diska je ve}a od CD-ROM diska, a postupak upisa je relativno
dugotrajan.
WORM diskovi dolaze korisniku prazni i na njih se podaci mogu upisati samo
jednom. Naj~e{}e se koristi za pohranjivanje odnosno arhiviranje podataka. Imaju
kapacitet od 0,1 GB do 6 GB, brzina ~itanja je oko 0,2 MB u sekundi. EOD su diskovi
na kojima mo`emo upisivati, a zatim mijenjati podatke i brisati ih. Jo{ uvijek su u
stupnju intenzivnog razvoja.
U tablici 4 dane su usporedbe primjene opti~kih diskova.
Opti~ki diskovi
Tablica 4
CD - ROM
128 MB
Tipi~ni kapaciteti
na 12 in~nom
mediju
2 - 10 GB
CD - R
128 MB
2 - 10 GB
WORM
EOD
128 MB
128 MB
2 - 10 GB
2 - 10 GB
Vrsta pohrane
Tipi~ni kapaciteti na
3,5 in~nom mediju
Primjena
multimedija
baze podataka
pohranjivanje
prototip CD-ROM
male serije CD-ROM
pohranjivanje
zamjena za tvrdi disk za
pri~uvne kopije
3.3.4.4 Magnetske kartice
Magnetske kartice predstavljaju poseban oblik vanjskih memorija {iroke osobne
upotrebe. Kao primjer mo`emo uzeti telefonsku karticu (PHON-CARD) na kojoj je
zapisana vrijednost u obliku broja impulsa. Ure|aj za ~itanje u telefonskoj govornici
~ita impulse i umanjuje ih nakon razgovora na kartici. Na sli~an na~in rade i kreditne
kartice.
3.3.5
Komunikacijski podsustav
Komunikaciju mo`emo definirati kao razmjenu iskustava, osje}aja i misli. Od prvih
krikova primitivnog ~ovjeka do satelitskih prijenosa, komunikacije su predstavljale i
predstavljaju jednu od temeljnih pretpostavki razvoja dru{tva. Pojava govora
predstavljala je prvi zna~ajni korak u razvoju komunikacija. Pojava govora omogu}ila
je prijenos iskustva i saznanja.
Drugi zna~ajan korak predstavlja pojava pisma. Pojava pisma omogu}ila je prijenos
misli i iskustva za budu}nost, te u udaljene krajeve. Najbr`i razvoj komunikacije
omogu}ila je pojava ra~unala.
Osnovni elementi svake komunikacije su (slika 40):
- davatelj,
- primatelj,
- prenosni kanal,
- kod,
- smetnja ili {um.
Slika 40 Osnovni elementi komunikacije
Davatelj je po{iljatelj poruke. Poruka se u obliku signala prenosi prenosivim
kanalima. Signali mogu biti: akusti~ni, opti~ki i elektri~ni. Fizi~ki se prijenos mo`e
obavljati zrakom, svjetlo{}u i fizi~kim provodnicima.
[um je pojava smetnji u prijenosu. [um ~esto nazivamo i entropijom. (Entropija je ve}
pomenuta mjera dezorganiziranosti svakog sustava, kao prirodna tendencija svakog
sustava).
Kod predstavlja skup pravila za prikazivanje odre|enih znakova.
U ra~unalskom komuniciranju koriste se naj~e{}e tri koda:
* BCD (Binary Coded Decimal), binarno-kodirani decimalni kod,
* EBCDIC (Extended Binary Coded Decimal Interchange Code), pro{ireni binarnokodirani decimalni kod,
* ASCII (American Standard Code for Information Interchange), ameri~ki
normizirani kod za razmjenu informacija.
BCD kod predstavlja brojeve iz dekadskog sustava pomo}u ekvivalentnih binarnih
zapisa. BCD kod sadr`i sedam bitova u rasporedu:
- prvi bit je parni bit (broj jedinica u svakom kodu je neparan-dodaje se na ovom
mjestu 1 ili 0 da se to postigne),
- na drugom i tre}em mjestu su zonski bitovi, koji odre|uju grupu znakova,
- ~etvri, peti, {esti i sedmi bit - predstavljaju kod slova, posebnog znaka ili broja.
U brojevima je 0 predstavljena u kodu 1010 jer je vrijednost 0 u binarnom obliku
(0000) zauzeta za blenk (prazninu).
U tablici 5 prikazan je BCD kod za engleska slova i brojeve. Za na{a se slova rabe
slobodne binarne kombinacije ili se kodiraju kodovima velikih posebnih znakova koji
se rijetko koriste.
BCD kod
Simbol
Tablica 5
Kod
Simbol
Kod
A
0110001
S
1010010
B
0110010
T
0010011
C
1110011
U
1010100
D
0110100
V
0010101
E
1110101
W
0010110
F
1110110
X
1010111
G
0110111
Y
1011000
H
0111000
Z
0011001
I
1111001
0
1001010
J
1100001
1
0000001
K
1100010
2
0000010
L
0100011
3
1000011
M
1100100
4
0000100
N
0100101
5
1000101
O
0100110
6
1000110
P
1100111
7
0000111
Q
1101000
8
0001000
R
0101001
9
1001001
EBCIDIC kod ima 8 bitova (256 binarnih kombinacija). Za provjeru to~nosti koristi
se deveti bit.
U tablici 6 prikazani su kodovi za velika i mala slova, brojke i neke posebne znakove.
EBCIDC kod
Simbol
Tablica 6
Kod
Simbol
Kod
Simbol
Kod
A
11000001
a
10000001
0
11110000
B
11000010
b
10000010
1
11110001
C
11000011
c
10000011
2
11110010
D
11000100
d
10000100
3
11110011
E
11000101
e
10000101
4
11110100
F
11000110
f
10000110
5
11110101
G
11000111
g
10000111
6
11110100
H
11001000
h
10001000
7
11110111
I
11001001
i
10001001
8
11111000
J
11010001
j
10010001
9
11111001
K
11010010
k
10010010
)
01011101
L
11010011
l
10010011
(
01001101
M
11010100
m
10010100
*
01011100
N
11010101
n
10010101
+
01001110
O
11010110
o
10010110
’
01111101
P
11010111
p
10010111
-
01100000
Q
11011000
q
10011000
.
01001011
R
11011001
r
10011001
/
01100001
S
11100010
s
10100010
T
11100011
t
10100011
U
11100100
u
10100100
V
11100101
v
10100110
W
11100110
w
10100110
X
11100111
x
10100111
Y
11101000
y
10101000
Z
11101001
z
10101001
Za predstavljanje velikih i malih slova BCD kod nema dovoljan broj kodova (ima 64
kombinacije).
ASCII kod je razvijen da bi se omogu}ila ve}a kompatibilnost ra~unala.
Ima sedam bitova (128 kombinacija). U tablici 7 dani su kodovi slova, brojeva i nekih
posebnih znakova u ASCII kodu.
ASCII kod
Simbol
A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
Tablica 7
Kod
1000001
1000010
1000011
1000100
1000101
1000110
1000111
1001000
1001001
1001010
1001011
1001100
1001101
1001110
1001111
1010000
1010001
1010010
1010011
1010100
1010101
1010110
1010111
1011000
1011001
1011010
Simbol
a
b
c
d
e
f
g
h
i
j
k
l
m
n
o
p
q
r
s
t
u
v
w
x
y
z
Kod
1100001
1100010
1100011
1100100
1100101
1100110
1100111
1101000
1101001
1101010
1101011
1101100
1101101
1101110
1101111
1110000
1110001
1110010
1110011
1110100
1110101
1110110
1110111
1111000
1111001
1111010
Simbol
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
)
(
*
+
’
.
/
Kod
0110000
0110001
0110010
0110011
0110100
0110101
0110110
0110111
0111000
0111001
0101000
0101001
0101010
0101011
0101101
0101101
0101110
0101111
Dva su osnovna oblika komuniciranja:
- jednosmjerno i
- dvosmjerno.
Jednosmjerno je komuniciranje oblik u kojem davatelj {alje poruke primatelju.
Dvosmjerno komuniciranje je oblik u kojem se poruke razmjenjuju.
Na po~etku primjene, ra~unala su radila pojedina~no s perifernim jedinicama koje su
fizi~ki bile naj~e{}e neposredno uz njih. Usporedno s ra{irenijom upotrebom
ra~unalskih strojeva, na njih su priklju~ivane razli~ite vanjske jedinice i terminali,
koji su bili vi{e ili manje prostorno udaljeni od mati~nog ra~unala.
Podaci se izme|u razli~itih jedinica {alju vodovima, odnosno vezama koje mogu biti
bilo kojeg tipa, zavisno od karaktera komunikacijskog sustava. Na~in prijenosa
digitalnih podataka sli~an je onome kad se preko odgovaraju}ih vodova {alje ljudski
glas, mada ima znatnih specifi~nosti.
Za povezivanje ra~unala s ra~unalom i ra~unala s udaljenim jedinicama (terminali),
koriste se ure|aji za moduliranje i demoduliranje signala koje zovemo modemi.
Modemi se nalaze i kod primatelja i kod davatelja poruke.
Javna telefonska mre`a omogu}uje prijenos glasova s osnovnim govornim kanalom od
4 KHz s propusnim pojasom od 300-3400 Hz. Modem koji {alje podatke (davatelj)
mora modulirati digitalni signal koji se `eli prenijeti u propusni pojas, a modem koji
prima modulirani signal demodulirat }e ga u digitalni kod.
Radne karakteristike modema su: brzina, mogu}nost komprimiranja i korekcije
gre{ke. Po na~inu rada dijelimo ih na asinhrone i sinhrone modeme.
Asinhroni modemi prenose znak po znak brzinom 300-2400 bit/s a sinhroni blok po
blok brzinom 1200, 2400, 4800, 9600 i 14400 bit/s. S obzirom na brzi razvoj
komunikacijskih ure|aja vidjet }emo da danas postoje modemi s jo{ ve}im brzinama
prijenosa. Mjera za brzinu prijenosa je 1 bps (1 bit/s).
Dok su prije nekoliko godina bili dostupni modemi ~ija je brzina komuniciranja bila
2400 bps najavljena je pobolj{ana verzija V.34 standarda s brzinom od 33600 bps
(Cari}, 1994.).
Prilikom komuniciranja ra~unala i modema komuniciranja se obavlja brzinama 1200,
2400, 4800, 9600, 19200, 38400, 76800, 155000 bps. Modemi na telefonskoj liniji
imaju propusnu mo} na 1200, 2400, 4800, 9600, 19200, 28800 bps.
Uzmimo primjer prijenosa izme|u ra~unala od 19200 bps. Ra~unalo {alje tom
brzinom podatke do modema. Modem ove podatke komprimira i {alje brzinom od
14400 bps do modema na udaljenom ra~unalu. Modem kod udaljenog ra~unala
dekomprimira ove podatke i {alje ih ra~unalu brzinom od 14400 bps.
Telefonske linije za prijenos prilago|ene su komuniciranju glasom, pri ~emu je
redundanca takva da se mo`e razumijeti i pored {umova. Kod prenosa modemima
ovaj {um zna~ajno utje~e na kvalitet prijenosa. Da bi se to izbjeglo postoji mogu}nost
da modem koji prima podatke raznim oblicima kontrole (dodatni kontrolni kodovi)
provjeri da li je paket podataka ispravan, a ako nije da zatra`i ponavljanje prijenosa.
Ovaj na~in rada naziva se korekcija gre{aka. Cijena komuniciranja ovisna je o brzini
rada modema.
Za prijenos 100 KB podataka potrebno je modemu, s brzinom prijenosa od 2400 bps,
420 sekundi, a s brzinom prijenosa od 14400 bps, 64 sekunde, te s brzinom prijenosa
od 28800 bps 33 sekunde.
Modem je po funkciji osnova svakog fax aparata, koji pored modema ima skaner i
toplinski pisa~. Danas se ve}ina modema zato proizvodi kao fax-modemi.
Na taj na~in ra~unalo mo`e primati i slati fax poruke.
Za ostvarivanje veza slu`e birane i iznajmljene telefonske linije. Birana telefonska
linija omogu}uje brzinu prijenosa 600 - 4800 bps. Vrijeme uspostavljanja je oko 10
sekundi (biranje telefonskog broja i prebacivanje na rad liniji za prijenos).
Omjer gre{aka, koji definiramo kao omjer broja neispravnih bita kroz ukupni broj
bita, iznosi 10-4.
Iznajmljena linija predstavlja posebnu telefonsku liniju samo za prijenos podataka.
Omogu}uje brzine prijenosa od 19200 do 72000 bps. Omjer gre{aka je 10-6.
Poseban oblik prijenosa predstavljaju mre`e za prijenos podataka. Ove mre`e grade se
lokalno, na razini poduze}a ili ustanove, grada, zemlje te kontinenta.
Po{te grade specijalizirane digitalne mre`e (ISDN) pomo}u kojih se prenosi govor,
tekst, podaci i slike. Zavr{ena je mre`a za Europu s brzinom prijenosa 64000 bps, a
Njema~ka, Francuska i Engleska uvele su u svoje telefonske linije opti~ke kabelove.
U po~etku povezivanja ra~unala su se terminalima povezivale na jedan od tri na~ina:
- to~ka - to~ka (point to point),
- multipoint,
- multiplex.
Povezivanje to~ka - to~ka slika 41, povezuje posebnom linijom svako ra~unalo s
jednim terminalom. Na izlazu iz ra~unala svaka linija ima modem. Par ovom modemu
nalazi se ispred terminala.
R - ra~unalo
M - modem
T - terminal
Slika 41 Povezivanje to~ka - to~ka
Slika 42 Multipoint veza
U multipoint vezi (slika 42) na strani ra~unala imamo jedan modem koji ~ini par sa
svakim modemom kod terminala. Ova veza predstavlja jeftinije rje{enje (manji broj
modema).
U multiplex vezi (slika 43), na strani ra~unala nalazi se jedan multiplexer, a na strani
terminala drugi. Oni obavljaju funkcije koncentratora i modema.
MT - multiplexer
R - ra~unalo
T - terminali
Slika 43 Multiplex veza
Ostvarene brzine prijenosa podataka i smanjenje cijena prijenosa, omogu}ile su
ubrzani razvoj komunikacija (PTT linijama, vlastitim linijama, radio vezama,
satelitom itd). Stvaraju se mre`e ra~unala koje omogu}uju razmjenu podataka ~ime se
smanjuju tro{kovi dopisivanja, posje}ivanja, telefoniranja, kori{tenja baza podataka i
sl.
Ove mre`e se rade na razini odjela, poduze}a ili ustanove, grada, dr`ava ili za potrebe
vi{e dr`ava.
Danas postoji niz razgranatih digitalnih mre`a koje imaju pojedine tvrtke za svoju
upotrebu, a koje obuhva}aju velik dio zemaljske kugle. Tako su poznati sustavi za
rezervaciju sjedala u avionima, bankarski i drugi sli~ni sustavi. Te su mre`e naj~e{}e
namijenjene pojedinim kompanijama, koje imaju rasprostranjenu djelatnost, a podaci
im moraju biti raspolo`ivi trenuta~no (u "realnom vremenu") na bilo kojem mjestu
djelatnosti kompanije.
Sli~ne sustave imaju ili mogu imati i odre|ene dr`avne ustanove, kao administracija,
policija i druge. Iako ti sustavi mogu biti raspore|eni na vrlo {irokom prostoru ipak su
oni namijenjeni veoma ograni~enom broju korisnika. No, s vremenom, ih ima sve
vi{e i me|usobno se povezuju u sve ve}e cjeline, izmjenjuju}i prema dogovoru dio
svojih podataka. Mo`e se o~ekivati da }e se u budu}nosti me|usobno povezati najve}i
dio tih sustava u jednu cjelinu.
[to se ti~e same tehnike gradnje sustava za daljinsku obradu podataka, treba re}i da
postoji mnogo razli~itih ra~unala, terminala i linija (kanala) za prijenos podataka.
Sustavi mogu imati razli~ite namjene i karakter pa se mogu dosta te{ko razmatrati na
neki op}enit na~in. Ipak, neki op}i problemi i karakteristi~ni slu~ajevi mogu dati uvid
u to podru~je, pa }e se ovdje problematika povezivanja ra~unala poku{ati izlo`iti tim
pristupom.
Prema potrebi grade se razli~ite ra~unalske mre`e za daljinsku obradu podataka.
Premda su elementi koji se upotrebljavaju za izgradnju mre`a naj~e{}e standardni
moduli, i to ne samo elementi hardvera nego i softvera, mre`e se grade i nadogra|uju
prema specifi~nim potrebama djelatnosti kojoj slu`i mre`a za daljinsku obradu. Zato
su te mre`e kao i djelatnosti veoma razli~ite.
Lokalne mre`e, kao mre`e u jednom poduze}u ili ustanovi, mo`emo definirati (Pa|en,
1990.): “Lokalna mre`a predstavlja komunikacijski sustav koji omogu}uje me|usobno
pouzdano komuniciranje velikom brzinom odre|enog broja nezavisnih i raznolikih
ure|aja na prostorno ograni~enom podru~ju.”
Lokalne mre`e (Local Area Network - LAN) javljaju se u komercijalnoj primjeni
po~etkom osamdesetih godina. Ciljevi razvoja lokalnih mre`a bili su povezivanje
korisnika u pojedinim poduze}ima ili ustanovama kojima su potrebni isti podaci na
zajedni~ko ra~unalo i me|usobno, te povezivanje mre`e s vanjskim mre`ama s ciljem
razmjene podataka s okru`enjem.
LAN se naj~e{}e koristi za informatizaciju pojedinih poduze}a. Postoje razli~ite vrste
lokalnih mre`a. Tu mo`emo ubrojiti televizijske, elektri~ne, telefonske, pa ~ak i one
vodovodne. Praksa je pokazala, da je mnogo jednostavnije, pa ~ak i jeftinije, imati
jednu veliku hidro-centralu ili telefonsku centralu, vodovodnu ili televizijsku stanicu,
umjesto mnogo malih.
Danas, na pragu dvadeset i prvog stolje}a, lokalne ra~unalske mre`e svuda su oko
nas, te ih je svakodnevno sve vi{e. U lokalnoj mre`i svako pojedino ra~unalo mo`e
funkcionirati potpuno samostalno, bez obzira na oblik povezivanja, programsku
podr{ku ili bilo koji drugi uvjet.
U lokalnoj mre`i se aplikacija obavlja na lokalnom ra~unalu (inteligentnom
terminalu), dok od file servera tj. poslu`itelja podataka ili bilo kojeg drugog sudionika
u mre`i, samo tra`imo "uslugu" tiskanja na{eg poslovnog pisma, "posu|ujemo" modem
ili koristimo njegov disk za pohranu na{ih podataka. Na taj na~in racionalnije
koristimo opremu, izbjegavamo nepotrebnu gu`vu i tr~karanja s disketama.
Glavne funkcije LAN mre`e su:
- razmjena podataka izme|u lokalnih stanica,
- pristup zajedni~kim periferijama,
- uklju~ivanje u vanjske mre`e WAN (Wide Area Network).
Osnovne karakteristike lokalnih mre`a su sljede}e (Pa|en, 1990.):
- zemljopisna ograni~enost (raspon do cca. 10 km),
- velika brzina prijenosa (preko 1 Mbit/s)
- vrlo mali broj pogre{aka u prijenosu (manje od 10-9),
- prijenos kodiranih (podaci) i nekodiranih informacija (glas, slika, video),
- nezavisnost od ure|aja (jedinstveno kabeliranje, adapteri, protokol, priklju~ak
opreme raznih proizvo|a~a),
- jedan vlasnik mre`e,
- svi korisnici su ~lanovi iste organizacije/poduze}a.
Radom LAN mre`e upravlja mre`ni poslu`itelj (File server). Na mre`nom poslu`itelju
nalazi se softver za komuniciranje, naj~e{}e se na njima nalaze i zajedni~ke baze
podataka za sve korisnike u mre`i. Pored mre`nog poslu`itelja u mre`i mogu postojati i
poslu`itelji za tiskanje i sl.
Svaka LAN je kombinacija mre`nog hardvera i odgovaraju}eg sustavnog softvera.
Hardver obuhva}a mre`ne plo~ice koje se ugra|uju u PC-e i odgovaraju}i
komunikacijski medij (kabel) koji ih povezuje. Izbor hardvera odre|uje brzinu
prijenosa podataka izme|u ~vorova u mre`i kao i topologiju odnosno geometrijski
raspored kabela (linija /sabirnica/ - bus, zvijezda - star, prsten - ring).
Sustavni softver (mre`ni operacijski sustav) je skup programa koji, s jedne strane
kontrolira fizikalnu razinu komunikacije mre`nog hardvera, a s druge pro{iruje set
standardnih DOS (Disk Operating System) naredbi "mre`nim" naredbama putem kojih
korisnik osobnog ra~unala ostvaruje mre`ne funkcije.
Naime, mre`a se sastoji od povezanih, jednog ili vi{e, mre`nih poslu`itelja i
pripadaju}ih radnih stanica. Mre`ni poslu`itelj je obi~no IBM PC kompatibilno
ra~unalo, opremljeno diskovima i periferijom koju }e zajedni~ki koristiti radne
stanice.
Na mre`nom poslu`itelju je instalirana odgovaraju}a verzija mre`nog operacijskog
sustava. Radne stanice komuniciraju s mre`nim poslu`iteljem putem NetWare ljuske
koji prepoznaje i proslije|uje naloge poslu`itelju (mre`ne naredbe), a lokalne DOS
komande zadr`ava na radnoj stanici radi lokalnog procesiranja.
Zadatak mre`nog operacijskog sustava je da uskladi rad svih aktivnih radnih stanica
servisiraju}i njihove zahtjeve za mre`nim resursima u {to kra}em roku. Svaki
vi{ekorisni~ki sustav ima problem za{tite resursa (podataka, prostora na disku,
pisa~a) od neovla{tenog kori{tenja.
NetWare ima razra|en sigurnosni sustav kojim je mogu}e hijerarhijski organizirati
prava korisnika, sve do potpune izolacije njegovih privatnih podataka od ostalih
korisnika. Prava korisnika i skupina korisnika mogu se ograni~iti u skladu s
potrebama.
Glavnim karakteristikama svake mre`e valja nazna~iti:
- topologiju,
- prijenosni medij.
Pod topologijom mre`e podrazumijevamo fizikalni raspored i lokaciju mre`nog
poslu`itelja i radnih stanica na odre|enom prostoru. Mjesto gdje se lokalna stanica
priklju~uje na prijenosni medij nazivamo ~vorom.
Naj~e{}e susretane topologije LAN mre`a su:
- zvijezda,
- sabirnica,
- prsten.
U topologiji oblika zvijezda (star) svi korisnici rade s mre`nim poslu`iteljem (slika
44). Komuniciranje je dvosmjerno: podaci se kre}u u mre`ni poslu`itelj, a iz njega u
radne stanice. Iz radne stanice se mo`e komunicirati s drugom radnom stanicom preko
mre`nog poslu`itelja. Primjer ovakovog rada je klasi~na telefonska centrala.
Slika 44 Topologija zvijezda
Prednosti ove topologije su:
- jednostavno je otkriti kvarove u ~vorovima,
- jednostavnije postavljanje mre`e i prilago|avanje prostornim potrebama.
Nedostaci ove mre`e su:
- potrebno je najvi{e kabela,
- ispadom poslu`itelja ispada cjelokupna mre`a.
Na slici 45 prikazana je topologija oblika sabirnica (bus).
Slika 45 Topologija sabirnica
Sve su radne stanice preko ~vorova vezane na sabirnicu. Signal se sa svakog ~vora
{iri u oba smjera kroz sabirnicu. Svaki ~vor prati promet kroz sabirnicu i ~eka na
poruku sa svojom adresom. Tu poruku prihva}a dok ostale ignorira. Komunikacija
mo`e biti centralizirana i razdijeljena.
Centralizirana omogu}uje komunikaciju izme|u servera ili glavnog ra~unala i drugih
jedinica, a kod razdijeljenog komuniciranja jedinice mogu komunicirati i izme|u sebe.
Prednosti ove topologije su:
- koristi najmanje kabela za povezivanje.
Nedostaci ove topologije su:
- te{ko je utvrditi gre{ku kod prekida u radu,
- potrebno je upravljanje prometom kako bi se izbjegli sukobi kod istovremenog
slanja signala.
Pro{ireni oblik topologije sabirnica predstavlja topologiju stablo. Na sabirnicu se
povezuju ogranci u kojima mo`e biti vi{e serijski vezanih ~vorova.
U topologiji prstena (ring), slika 46, radne stanice su raspore|ene tako da postoji kru`ni
jednosmjerni komunikacijski put bez po~etka i zavr{etka.
Slika 46 Topologija prsten
Signal koji nastaje u jednom ~voru putuje kroz prsten, a svaki ga sljede}i ~vor
poja~ava i {alje dalje, izuzev ako je poruka za njega (kada preuzima podatke za sebe).
I ova topologija ima centralizirani ili razdijeljeni oblik.
Prednosti ove topologije su:
- jednostavno se utvr|uju prekidi u prstenu,
- upravljanje komunikacijama je jednostavno,
- mo`e pokrivati ve}i prostor.
Nedostaci su:
- koristi vi{e kabela od topologije sabirnice (manje od zvijezde),
- izrada fizi~kog rasporeda mo`e biti slo`ena.
Karakteristika ovih mre`a je prisustvo servera (poslu`itelja) koji radi kao glavno (host)
ra~unalo. Mogu}e je i prisustvo vi{e servera. Za mali broj ra~unala (5-10) mogu}a je
i mre`a bez servera tzv. peer-to-peer (lantastic) mre`a. Ovdje je bitno da sva ra~unala
rade, a mogu}e je disk ili pisa~ s jednog ra~unala koristiti s bilo kojeg ra~unala u
mre`i. Prednost ove mre`e je niska cijena povezivanja, lagano odr`avanje i
povezivanje u ve}e lokalne mre`e. Me|utim, ako korisnik tra`i podatke s nekoliko
ra~unala, u mre`i dolazi do zastoja. Za prijenos signala kroz lokalne mre`e slu`e
sljede}i prijenosni mediji:
- parica,
- kabel,
- opti~ko vlakno.
Bakrene parice su najstariji medij primjenjiv i za telefonske kabele u telefoniji.
Propu{taju malu koli~inu podataka u jedinici vremena (< 64000 bitova u sekundi).
Podlo`ne su vanjskim uticajima koji dovode do {uma u vodi~u. Pri ve}im brzinama
dovode do elektromagnetskog zra~enja iz vodi~a.
Prednosti ovih vodi~a su:
- brza i jednostavna instalacija te iskustvo u kori{tenju,
- mogu}nost kori{tenja postoje}e telefonske mre`e u poduze}u,
- jeftina instalacija i cjelokupna mre`a vodi~a.
Nedostaci su:
- osjetljivost na elektromagnetske utjecaje,
- vlastito elektromagnetsko zra~enje,
- mala brzina prijenosa,
- osjetljiv na blizinu velikih potro{a~a elektri~ne energije,
- osjetljiv na udar groma i koroziju.
Kabel ima oklopljene i za{ti}ene vodi~e. Sastoji se od dvije oklopljene parice i
ponovo zajedni~ki za{ti}ene. Time ovaj medij postaje neosjetljiv na vanjske uticaje
(vremenske, energetske). Razlikuju se po otpornosti i ~vrsto}i.
Prednosti ovog medija su:
- iskustva u eksploataciji postavljanja,
- brza i jednostavna instalacija,
- minimalno elektromagnetsko zra~enje,
- bolja otpornost na vanjske vremenske i energetske uvjete rada,
- omogu}ava ve}e brzine prijenosa do 100 milijuna bps (100 Mbit/s).
Opti~ka vlakna predstavljaju nove medije za prijenos podataka. Signal se kroz
opti~ko vlakno prenosi serijom svjetlosnih impulsa, koji se {ire kroz vodi~
refleksijom od tamnih stijenki vodi~a. Brzina prijenosa se pove}ava sa smanjenjem
presjeka vodi~a. Brzine prijenosa mjere se u milijardama bitova u sekundi (Gbit/s).
Smatra se da je to idealan medij za komunikaciju u budu}nosti.
Prednosti ovog medija su:
- vrlo velike brzine prijenosa,
- nema zra~enja,
- neosjetljiv je na vanjske vremenske i energetske utjecaje.
Nedostaci ovog medija su:
- manja iskustva instaliranja,
- skuplje spajanje na ure|aje,
- za dvosmjernu komunikaciju treba dva vodi~a,
- nema mogu}nost grananja.
Za spajanje ra~unala (radnih stanica na mre`u) koriste se mre`ne kartice.
Karakteristika mre`ne kartice je brzina prijenosa. Mre`na kartica Ethernet omogu}ava
prijenos do 10 Mbit/s, a mre`na kartica Archnet 2,5 Mbit/s. Poznata je i TokenRing,
proizvod tvrtke IBM, koja ima ne{to ve}u brzinu prijenosa (16 Mbit/s). Zahtijeva
mre`u prsten topologije. Postoji veliki broj tvrtki koje danas proizvode opremu za
LAN mre`e kao i softver za podr{ku rada mre`e. Jedna od poznatih, a koja je najvi{e
zastupljena u Hrvatskoj, je tvrtka Novell. Za podru~je PC LAN mre`a Novellov
NetWare je najvi{e primjenjiv.
U novije vrijeme razvijene su ATM (Asynchronous Transfer Mode) s brzinom
prijenosa ve}om od 45 M bit/s.
Sna`ni razvoj komunikacijske opreme, brzi tehnolo{ki razvoj ra~unalske opreme i
programskih sustava uz zna~ajno smanjene cijene ko{tanja, prodor osobnih ra~unala
u sve grane industrije i `ivota, razvoj slikovne, glasovne i signalne komunikacije
stvorili su potrebu za razvojem dr`avnih i svjetskih mre`a WAN (Wide Area
Networks), u kojima se povezuju razli~iti tipovi LAN i WAN mre`a te udaljeni
pojedina~ni korisnici.
WAN (Wide Area Network) je globalna me|ugradska, dr`avna ili svjetska mre`a koja
povezuje, kao mre`a INTERNET, svaki kutak na{e planete.
MAN (Medium Area Network) povezuje nekoliko lokalnih mre`a u jednom poduze}u,
sveu~ili{nom centru ili gradu.
Navest }emo primjere nekoliko mre`a dr`avnog i me|unarodnog zna~aja. Povezivanje
razli~itih mre`a ostvaruje se protokolom koji ih me|usobno usugla{ava u radu.
Sredinom 60.-tih godina skupina znanstvenika u SAD po~ela je iznajmljivanjem
linija, povezivati (u cilju iskori{tenja skupih ra~unalskih resursa) ljudske i ra~unalske
resurse diljem SAD.
Nazvani ARPA (Advances Research Projects Agency) postavili su prvi ~vor za svoju
mre`u ARPANET 1968. godine na sveu~ili{tu UCLA, a zatim na Stanford Research
Institute, University of Utah, MIT, Harvard University i drugim. Do 1973. godine
ARPANET ima 25 ~vorova s istim ra~unalima DEC PDP-10. Uskoro je mre`a
nadma{ila broj od 256 ~vorova. Razvijen je protokol za povezivanje TCP/IP
(Transmission Control Protocol/Internet Protocol).
U daljnjem razvoju dolazi do povezivanja u ARPANET mre`u velikog broja privatnih
mre`a, te 1990. godine ARPANET dobiva ime INTERNET, koji je skup od privatnih i
javnih mre`a povezanih zajedni~kim TCP/IP protokolom.
Danas INTERNET, kao svjetska mre`a ima vi{e od 3 milijuna ra~unala, oko 25
milijuna korisnika iz vi{e od 80 zemalja svijeta (Meter, 1995.).
U SAD je INTERNET podijeljen u nekoliko podru~ja ([ipek, 1993.):
EDU (Educational) - obrazovanje,
COM (Comercial) - komercijala,
MIL (Military) - vojska,
GOV (Goverment) - vlada,
NET (Network) - mre`e.
Kori{tenje EDU podru~ja INTERNET-a je besplatno. (Namjena za sveu~ili{ta,
fakultete i znanstvenoistra`iva~ke organizacije.) Omogu}uje kori{tenje za E-mail,
pretra`ivanje znanstvenih informacija, aplikacija, kao i popularnih ~lanaka iz cijelog
svijeta.
Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske pokrenulo je tijekom 1992.
godine projekt povezivanja ra~unalskih sustava i opreme Hrvatskih sveu~ili{ta u
nacionalnu mre`u CARNET (Croation Academic and Research Network). Cilj je bio
povezati znanstvenike, istra`iva~e i organizacije znanstvene i obrazovne djelatnosti, a
zatim povezati CARNET u svjetske mre`e.
U prvoj fazi povezano je 40% ustanova {to ~ini 100 organizacija i 7000 istra`iva~a
(Vedri{, Lubas, 1995.).
Svako ra~unalo u mre`i podr`ava najmanje tri mre`ne usluge:
- elektronska po{ta (E-mail),
- protokol za prijenos datoteka (ftp),
- udaljeni rad (telnet).
Preko CARNET mre`e mogu} je pristup INTERNET mre`i.
Ra~unalna mre`a EARN (European Academic and Research Network) je mre`a
razvijena za potrebe sveu~ili{nih i nastavnih organizacija u Europi ali se pro{irila i na
Srednji istok i Afriku.
EARN ~ine 600 ustanova, iz 40 zemalja. Procjenjuje se da mre`u EARN koriste vi{e
od 100000 korisnika. Ovu mre`u povezuju IBM i DEC ra~unala. Povezana je s
drugim sli~nim mre`ama: BITNET, INTERNET, EUNET (European Unix Protocol)
itd.
U 1995. godini i Hrvatska mre`a CARNET primljena je u ~lanstvo EARN-a.
Jedna od {iroko kori{tenih posebnih mre`a je BBS (Bulletin Board System).
Uklju~uju}i se preko modema (biranom linijom) u BBS mo`emo se dogovarati
elektronskom po{tom, sudjelovati u diskusiji, slati i primati programe i datoteke,
doznati i dobiti najnovije antivirus programe, potra`iti savjet, doznati cijene i novosti.
3.3.6. Ostala oprema ra~unalskog sustava
U opremi ra~unalskog sustava nalazi se ve}i broj pomo}nih ure|aja (za{tita za rad sa
zaslonom, stabilizatori napajanja energijom, poja~iva~i u mre`i itd.). Naj~e{}e se
javljaju sljede}e smetnje u napajanju ra~unalske mre`e (Konjarek, 1993.):
- naponski {iljci,
- naponski udari,
- prenaponi,
- padovi napona,
- harmoni~ka izobli~enje,
- prekidi u napajanju.
Za osiguranje napajanja ra~unalske opreme da na nju ne djeluju kratkotrajni i
dugotrajni ispadi mre`e koriste se ure|aji za neprekidno napajanje - UPS
(Uniterruptible Power Supplies).
UPS radi kao stabilizator kada je prisutan mre`ni napon te kao generator kod prekida u
mre`nom napajanju. Vrijeme ovakvog rada ograni~eno je kapacitetom baterije i
elektroni~nom snagom potro{a~a.
4. PODJELA RA^UNALA
Po na~inu rada ra~unala dijelimo na analogna i digitalna. Ideja analognih ra~unala
temelji se na izgradnji strojeva koji }e odre|ene matemati~ke veli~ine predstavljati
fizikalnim veli~inama. Digitalna ra~unala temelje se na predstavljanju brojeva
diskretnim stanjima fizi~kog objekta. Sadr`e mogu}nost izvo|enja procesa ra~unanja
na temelju polaznih veli~ina i operacija koje se `ele izvesti.
Digitalna ra~unala mo`emo podijeliti u sljede}e skupine:
- super ra~unala,
- “velika” ili glavna (mainframe) ra~unala,
- minira~unala,
- mikrora~unala.
Super ra~unala izvode 100 ili vi{e milijuna algebarskih operacija u sekundi. Dva
glavna predstavnika su CRAY-1 tvrtke Cray Research Inc., i CYBER 205 od Control
Data Corporation. Vrlo su skupa (oko 10 milijuna dolara) te se koriste samo za slo`ene
znanstvene i tehni~ke prora~une (Turk, 1988.).
Tijekom sedamdesetih godina primjenjivana su “velika” ra~unala (16, 32 ili vi{ebitni
procesori), instalirana u ra~unskim centrima koja su koristili korisnici iznajmljuju}i
vrijeme rada ra~unala. Zahtjevala su klimatizirane prostorije za rad. Poznate tvrtke
proizvo|a~i “velikih” ra~unala su: IBM, Sperry, Facom, Honeywell, Burroughs, MDS,
Singer i dr. Za ova ra~unala susre}emo i nazive glavno (host) i mainframe.
Danas se mijenja uloga “velikih” ra~unala. To vi{e nisu ra~unala koja omogu}avaju
rad Informacijskog sustava u jednom poduze}u. Umjesto toga oni slu`e kao
poslu`itelji ili su na njima smje{tene velike koli~ine podataka. Imaju pobolj{anu
pouzdanost, dostupnost i lako}u odr`avanja, te servisne procesore koji kontroliraju
radne sposobnosti ra~unala..
Osamdesetih godina javljaju se mini ra~unala. Javlja se tvrtka Digital sa svojim VAX
ra~unalima, HP te u Europi Siemens, NCR, Olivetti (O{tri}, 1994.)
Pojava mikro ra~unala, te naro~ito osobnih ra~unala kao najzna~ajnijeg predstavnika
mikro ra~unala, izaziva pravu informati~ku revoluciju.
Danas postoje sljede}e skupine osobnih ra~unala:
- desktop, osobno stolno ra~unalo,
- prijenosna ra~unala (Laptop - prijenosno osobno ra~unalo, notebook - ra~unala
bilje`nice, subnotebook - mala ra~unala bilje`nice, palmtop - d`epna ra~unala, Pen
Top ili PDA (Personal Digital Assistent) - osobni digitalni pomo}nik)
- ra~unala za posebne namjene.
O desktop PC ra~unalima bit }e govora u narednom poglavlju.
Laptop (prijenosna osobna ra~unala) razvijena su za rad na razli~itim mjestima jer su
izvedena poput “portable” pisa}eg stroja.
Notebook (ra~unala bilje`nice) veli~ine su bilje`nice i razvijena su za potrebe
poslovnih ljudi na putovanjima. Dostigli su kapacitete memorije i diskova desktop
ra~unala. Imaju ugra|ene disketne jedinice za 3,5” diskete.
Subnotebook ra~unala (mala ra~unala bilje`nice) manja su od notebook ra~unala ali
jo{ uvijek mogu raditi DOS aplikacije. Nemaju ugra|enu disketnu jedinicu.
Vode}i modeli imaju procesore koji podr`avaju Windows 3.1 i VGA grafi~ku karticu.
Palmtop (d`epna ra~unala) mogu po veli~ini stati u d`ep. Primjenjuju se kao osobni
planeri (plan sastanaka, posjetnice, adresari) i za ra~unanje.
Pen Top ili PDA (osobni digitalni pomo}nik) su mala ra~unala sa kojima
komuniciramo rukopisom. Sadr`e notese za pisanje zabilje{ki, adresare i rokovnike.
S obzirom na zna~aj i primjenu, re}i }emo ne{to vi{e o PC ra~unalima.
4.1. Mini ra~unala i mikro ra~unala
Minira~unala (Minicomputers) se razlikuju od ra~unala po tome {to imaju manje
mogu}nosti (kapacitete unutarnjih i vanjskih memorija, ulazno-izlazne mogu}nosti),
manjih su dimenzija, jeftinija su te se ~esto rabe i za rje{avanje posebnih problema.
S primjenom mikroprocesora u minira~unalima rastu njihove kapacitivne mogu}nosti
tako da je te{ko zadr`ati definiciju minira~unala kao ra~unala manjih mogu}nosti
(naro~ito ako ih uspore|ujemo sa starijim tipovima ra~unala koji su jo{ uvijek u
uporabi). Tri koncepcije razvoja minira~unala su (Stoji}, 1982.):
- u Europi su minira~unala nastala modernizacijom sredstava srednje mehanizacije
opremanjem unutarnjim i vanjskim memorijama te ulazno-izlaznim jedinicama.
- u USA su minira~unala nastala usavr{avanjem ure|aja za automatsko upravljanje
industrijskim procesima.
- minira~unala su nastala reduciranjem performansi univerzalnih ra~unala.
Centralna jedinica mini ra~unala ima istu gra|u kao i za univerzalna ra~unala. Ulazne i
izlazne jedinice naj~e{}e su: grafi~ki videoterminali, pisa~i, crta~i, a ponekad i
koordinatni ~ita~ (digitajzer).
Mikrora~unalo je univerzalno digitalno ra~unalo, koje se sastoji od mikroprocesora i
drugih integriranih krugova (Sobotka, 1984).
Mikroprocesor je dio mikrora~unala koji pomo}u programa obavlja aritmeti~ke i
logi~ke operacije.
4.1.1. Osobna ra~unala (PC)
Pojavom PC (Personal Computers) ra~unala naglo je porasla primjena ra~unala te
koli~ina programskih proizvoda za op}e univerzalne potrebe. Ra~unala su postala ne
samo dijelovi poslovnih prostora i ureda, nego i ure|aji po stanovima i ku}ama za
osobne potrebe, uspostavljanje komunikacije s okoli{em, te napose zabava i igre
djeci.
U 1978. godini poznata tvrtka za proizvodnju mikroprocesora Intel, izradila je svoj
16-bitni ~ip 8086 koji je ugra|en u prva osobna ra~unala 1981. godine. Ima 16-bitnu
sabirnicu podataka. Komercijalni naziv ovih PC ra~unala je PC XT ra~unala. Ona su
imala 16 KB memorije (dovoljno za memoriranje 8 stranica teksta).
U 1984. godini tvrtka Apple uvodi Macintosh PC ra~unala s grafi~kim operacijskim
sustavom. Iste godine tvrtka IBM uvodi novu generaciju PC ra~unala na bazi
procesora 80286 koji je 16 bitni (mo`e obra|ivati istovremeno 16 bitova). Ova su
ra~unala radila brzinom od 16, 20 i 25 MHz.
Komercijalni su im nazivi PC AT ra~unala. Ta ra~unala mogu adresirati 16 MB
operacijske memorije.
Ve} u 1985. godini tvrtka Intel najavljuje novi mikroprocesor 80386. To su prva 32bitna ra~unala. Javljala su se u dvije komercijalne verzije PC 386SX (sporiji i jeftiniji)
te PC 386DX. Mo`e adresirati 4MB operacijske memorije. Prednost je njihova u
odnosu na 80286 procesore u tome {to ne mora raditi sa segmentima od po 64 Kb, ve}
mo`e odjednom koristiti svu raspolo`ivu memoriju. Na pojedinim metri~nim plo~ama
ugra|ena je i cach memorija koja ubrzava rad. Standardne brzine za SX verzije su 20 i
25 MHz, a za DX 25 i 33 MHz. Glavna razlika SX i DX verzije je u tome {to SX ima
16-bitnu sabirnicu podataka, a DX 32-bitnu. Javlja se prva verzija Windows 1.0 ~ime
PC dobija grafi~ko okru`enje, {to je bila prednost Apple Macintosh ra~unala.
U 1987. godini javlja se prva verzija tabli~nog kalkulatora Excel za Windows te
operacijski sustav DOS 3.3.
U 1988. godini najavljen je DOS 4.0 te pojava novih tekst procesora, tabli~nih
kalkulatora i pomo}nih programa za PC ra~unala.
Tijekom 1989. godine po~inju se ta ra~unala ve} prodavati {irom svijeta. Rade s
operacijskim sustavom DOS 2.0 tvrtke Microsoft. Javlja se i program za obradu teksta
Word 1.0 i upotreba mi{a. U 1989. godini tvrtka Intel najavljuje novi ~ip 80486.
Slo`eniji i mo}niji od svojih prethodnika ovaj ~ip se javlja u ~etiri verzije: SX, DX,
DX2 i DX4. Verzija DX2 ima umno`iva~ ciklusa. U komercijalnoj prodaji ova se
ra~unala javljaju s nazivima: PC 486SX, PC 486DX, PC 486DX2 i PC 486DX4.
U odnosu na 486SX verziju koja ima 32-bitni procesor i 16-bitnu sabirnicu podataka,
486DX ima 32-bitni procesor i 32-bitnu sabirnicu podataka. U odnosu na 386
procesor 486DX ima ugra|en matemati~ki koprocesor i 8 KB cache memorije.
Na slici 47 prikazane su mogu}nosti razli~itih proizvo|a~a i na razli~itim taktovima
([ipek, 1993.).
0.76
0.91
386SX-20
AMD386SLV-25
AMD386SXL-25
386SX-25
386DX-25
0.92
0.95
1
1.01
386SL-25
386SX-20-ICOP
AMD386SXL-33
1.13
1.21
1.29
1.3
1.42
386SX-33
Cx486SLC-25
386SX-25-ICOP
386DX-33
1.5
1.52
1.53
1.65
486SX-20
IBM386SLC-20
386DX-25-ICOP
AMD386DXL-40
IBM386SLC-25
486SX-25
Usporedni pri
performansi
procesora u
raznih vari
taktova. Rezu
su indeksirani
odnosu na
386DX-25. Ve}
1.69
1.86
broj ozna~a
1.88
bolj
1.92
performans
2.06
2.09
2.25
2.47
2.68
386SX-33-ICOP
Cx486DLC-33
IBM486SLC2-20/40
386DX-33-ICOP
Cx486DLC-40
AMD386DXL-40-ICOP
486SL-25
486DX-25
2.96
3.02
3.03
Cx486DLC-33-ICOP
Cx486DLC-40-ICOP
486DX-33
OVERDRIVE-20/40
3.68
3.93
4.12
5.11
5.12
OVERDRIVE-25/50
486DX2-50
486DX-50
OVERDRIVE-33/66
5.74
6.61
6.75
486DX2-66
0
1
2
3
4
5
6
7
Slika 47 Usporedne mogu}nosti razli~itih procesora
U slici 48 prikazane su preporuke za primjenu poznatih PC ra~unala prema
zahtjevima poslova.
Slika 48 Preporuke za primjenu PC ra~unala
Granice svojstava mikro procesora moraju se prema novim zahtjevima (multimedijske
aplikacije; operacijski sustavi kao Windows NT) podi}i na nove razine.
Najve}i svjetski proizvo|a~ mikroprocesora tvrtka Intel koja dr`i 74 % svjetskog
tr`i{ta mikroprocesora, nakon dugogodi{nje uspje{ne prodaje procesora 80x86 (286,
386, 486) zasnovanih na CISC (Complex Instruction Set Computer) procesorima,
predstavila je 1993. godine Pentium ~ip kao idu}u generaciju procesorske arhitekture.
To je 64-bitni procesor Pentium koji sadr`i 3,1 milijun tranzistora.
Superskalarna jezgra tog procesora omogu}uje izvr{enje vi{e od jedne instrukcije po
otkucaju takta. Primjenom proto~ne arhitekture omogu}eno je istovremeno
izvr{avanje vi{e operacija. Pentium radi na 60 i 66 MHz. Brzina Pentiuma je za oko
1,6 puta ve}a od 486DX2 sa 66 MHz. Udru`enje tvrtki Intel i Microsoft predstavlja
prvu skupinu nositelja razvoja procesora i sustavnog softvera za te procesore.
Drugu skupinu predstavljaju tvrtke Apple, Motorola i IBM. Njihov je najnoviji
proizvod Power PC.
Tehnolo{ku osnovu predstavljaju RISC (Reduced Set Instruction Computer)
mikroprocesori. Oni imaju 2,5 milijuna tranzistora. Na ovim mikroprocesorima
razvijeni su serveri (Powerserver 220, 300, 500, te 970B i 980B), te radna stanica
Powerstation M20, koja radi od 60 do 80 MHz.
Trenuta~no je najbr`i mikroprocesor na svijetu Alpha tvrtke DEC (Digital Equipment
Corporation) objavljen 1992. godine. Alpha je 64-bitni procesor RISC arhitekture
sljede}ih zna~ajki: velika brzina takta, proto~na struktura i vi{eprocesorski rad.
Brzina takta varira od 133 do 200 MHz. Zapisan je u Guinnesovu knjigu svjetskih
rekorda kao najbr`i mikroprocesor na svijetu (Bari}, 1993.).
Proto~na struktura ozna~ava sposobnost da procesor istovremeno izvodi vi{e
podoperacija.
Kao i za velika ra~unala cjelokupni sustav za obradu podataka sa PC ra~unalima
mo`emo podijeliti na:
- strojna oprema (hardware),
- programska oprema (software),
- korisnici (lifeware).
Na slici 49 dana je jedna konfiguracija hardwera (jedinica osobnih ra~unala):
- osobno ra~unalo,
- pisa~i (matri~ni ili laserski),
- mi{,
- grafi~ka tabla,
- modem.
Slika 49 Konfiguracija hardwera
Me|utim, kao osnovne dijelove PC ra~unala smatramo naj~e{}e elemente sa slike 50.
PC ra~unala se sastoje iz ku}i{ta, monitora i tipkovnice. To je obvezni dio PC
ra~unala. Monitor je sli~an TV-zaslonu i slu`i za prikazivanje teksta i grafike na
zaslonu kao prezentaciju na{eg rada na PC ra~unalu. Osnovne zna~ajke monitora su
dimenzija, rezolucija, maksimalna horizontalna i vertikalna frekvencija, dimenzija
to~ke na maski. Monitori se dijele na monokromatske i kolor izvedbe. Kolor monitore
mo`emo podijeliti na obi~ne i na mikroprocesorski kontrolirane. Prigodom izbora
monitora moramo voditi ra~una o namjeni ra~unala. Ukoliko radimo s tekstovima,
mo`emo izabrati i monokromatski monitor. Dimenzije monitora su: 9”, 12”, 14”, 15”,
17”, 20”, i 21”. Ova dimenzija odnosi se na duljinu dijagonale monitora u in~ima.
Obi~no je to duljina cijele dijagonale, a ne samo duljina onog dijela koji se vidi, koji
je obi~no barem za 1” manji. Monitori ispod 14” koriste se samo u izuzetnim
slu~ajevima. Za CAD i ra~unalsku grafiku su naj~e{}i 20” i 21” monitori, dok je za
Windowse 17” optimum, a mo`e poslu`iti i 14”. U DOS-u je sasvim dovoljan 14”
monitor.
Slika 50 Osnovni dijelovi PC ra~unala
Rezolucija je broj to~aka (piksela) po {irini, odnosno po duljini zaslona, a vertikalna
frekvencija je broj koliko se puta u sekundi iscrta kompletna slika na zaslonu. 14”
monitor mora podr`avati horizontalnu frekvenciju do 48 kHz, {to omogu}uje
razoluciju do 800 x 600. Za 17” monitor minimum je 59 kHz, a za 21” 80 kHz.
Dimenzija to~ke na maski se kre}e od 0,25 do 0,39 mm. 14” monitori obi~no imaju
dimenziju to~ke 0,28 ili 0,31 mm, 17” 0,26 ili 0,28 a 21” 0,31 mm. To~ke od 0,26 i
manje milimetara su rje|e. Monitori se ~esto dijele i prema razini intenziteta zra~enja
na obi~ne i na LR (low radiation). Modeli s oznakom LR trebali bi imati razinu
radijacije ispod razine specificiranog preporukom {vedske vlade MPRII. Ovo zra~enje
je vrlo malog intenziteta i mo`e se ustanoviti jedino instrumentima, a koli~ina
primljenog zra~enja je vrlo mala i po zdravlje bezopasna.
Video-kartica ili grafi~ka kartica predstavlja posrednika izme|u monitora i
procesorske jedinice ra~unala. U dosada{njem razvoju poznate su sljede}e grafi~ke
kartice (Pi{telek, 1992.):
- MDA (Monochrome Display Adapter) monokromatski adapter,
- CGA (Colour Graphic Adapter) grafi~ki adapter s mogu}no{}u prikaza u boji,
-
HGC (Hercules Graphic Card),
EGA (Enhanced Graphic Adapter),
VGA (Video Graphic Adapter),
SVGA (Super Video Graphic Adapter).
MDA grafi~ka kartica kori{tena je za XT ra~unala. Sadr`i pro{ireni skup ASCII
kodova, od 128 do 167 su posebni znakovi pojedinih europskih jezika, od 167 do 223
grafi~ki simboli za tablice, i od 223 do 255 su matemati~ki simboli i grafi~ka slova.
Podr`ava TTL-monitore.
CGA grafi~ke kartice imaju nekoliko modela (tekst i grafika). Te kartice imaju
razlu~ivost 320 x 200 za 4 boje iz palete od 16 boja. Mogu se priklju~iti na RGB
monitore.
Grafi~ka kartica HGC (poznata pod imenom Hercules), dobila je ime po tvrtki koja ju
je proizvodila. U tekstualnom modu HERCULES kartica je jednaka onoj MDA.
Grafi~ki mod rada, maksimalna rezolucija od 720 x 348 piksela zahtjeva 32 KB
memorije. Postala je standardna kartica koju podr`ava veliki broj komercijalnih
aplikacija.
EGA predstavlja pobolj{anje u razvoju grafi~kih kartica. Ima rezoluciju od 640x350
piksela uz prikaz 16 boja iz palete od 64 boje. Mo`e se priklju~iti na TTL i RGB
monitore.
VGA grafi~ka kartica se pojavila s IBM-ovom generacijom osobnih ra~unala PS/2.
Maksimalna rezolucija je 640x480 piksela. Kompatibilna je s CGA i HERCULES.
SVGA grafi~ka kartica ima rezoluciju od 800x600 piksela i ve}i broj boja od VGA.
Standardizirana je po VESA (Video Electronics Standard).
U tablici 8 dane su glavne zna~ajke grafi~kih kartica.
Svojstva grafi~kih kartica
STANDARD
Godin
a
MDA(Monochr 1981.
o-me Display
Adapter)
CGA (Color
1981.
Graphic
Adapter)
Tablica 8
Razlu~i
-vost
Tekst/
grafik
a
Boje
Polje
znaka
Kompat. Vert.
modovi
frekv.
(Hz)
Hor.
frekv.
(kHz)
720x35
0
T
1
9x14
-
50
18.43
640x20
0
320x20
0
160x20
0
320x20
0
640x20
0
T
T
G
G
G
16
16
16
4
2
8X8
8X8
-
-
60
60
60
60
60
15.75
15.75
15.75.
15.75
15.75
Tablica 8 (nastavak 1)
STANDARD
Godin
a
Razlu~i
-vost
Tekst/
grafik
a
Boje
Polje
znaka
Kompat. Vert.
modovi
frekv.
(Hz)
Hor.
frekv.
(kHz)
MGA
(Hercules
Monochrome
Graphic
1982.
720x35
0
720x34
8
T
G
1
1
9X14
MDA
MDA
18.10
18.10
50
50
Adapter)
EGA
(Enhanced
Graphic
Adapter)
1984.
PGA (Profess. 1987.
Graphic Array)
MCGA
1987.
(Memory
Controler Gate
Array)
SUPER VGA
(VESA
Standard)
1989.
640x35
0
720x35
0
640x35
0
320x20
0
640x20
0
720x40
0
720x40
0
360x40
0
640x40
0
640x48
0
320x20
0
320x40
0
640x40
0
640x40
0
320x20
0
800x60
0
T
T
G
G
G
16
4
16
16
16
8X14
9X14
-
T
T
T
G
G
G
16
16
16
16
2
256
9X16
9X16
9X16
-
T
T
G
G
4
2
2
256
8X16
8X16
-
G
16
-
CGA,MD
A
CGA,MD
A
CGA,MD
A
CGA,MD
A
CGA,MD
A
CGA,EG
A
CGA,EG
A
CGA,EG
A
CGA,EG
A
CGA,EG
A
CGA,EG
A
CGA,EG
A
CGA,EG
A
CGA,EG
A
CGA,EG
A
VGA,CG
A,EGA
60
60
60
60
60
21.85
21.85
21.85
21.85
21.85
70
70
70
60
60
70
31.50
31.50
31.50
31.50
31.50
31.50
70
70
60
70
31.50
31.50
31.50
31.50
56,
60,72
35,37.6,
48
U ku}i{tu ra~unala nalazi se centralna jedinica, jedna ili dvije jedinice disketa, disk
jedinica te priklju~ci za ostale jedinice (pisa~, monitor, izvor struje, mi{ i td). Ku}i{ta
postoje u nekoliko izvedbi: slim, baby, mini tower i tower.
Slim ku}i{te je namijenjeno uglavnom mre`nim stanicama bez diska, a ~esto i bez
disketnog pogona. Obi~no stoji na stolu, a visoko je 2 do 4 in~a. Vrlo je nezgodno za
pro{irivanje i ugradnju. Naj~e{}e je nemogu}e u ovako ku}i{te staviti local bus
karticu jer je prenisko, a ove kartice moraju stajati okomito u predvi|enim podno`jima.
Napajanje je obi~no 150 W.
Sljede}e po veli~ini je baby ku}i{te. Radi se o ku}i{tu pribli`nih dimenzija 13 x 16 x
7 in~a, a stoji polegnuto na stolu. Ovo
ku}i{te se naj~e{}e rabi, zauzima relativno mnogo mjesta na stolu i izgleda
nezgrapno zbog svoje visine. Ova ku}i{ta postoje u tzv. flip-top verziji, koja se
jednostavno otvara podizanjem gornjeg dijela.
Mini tower ku}i{te je sli~nih dimenzija kao baby, ali stoji okomito. Ovo je
najprakti~nije ku}i{te.
Tower ku}i{te naj~e{}e slu`i za servere i Unix strojeve. Napajanje je obi~no 250 W
ili ve}e.
Centralna jedinica se sastoji od:
- osnovne plo~e,
- procesora,
- internih i eksternih memorija,
- disketnog pogona,
- priklju~ka za ostale jedinice konfiguracije,
- napajanja.
Osnovna ili mati~na plo~a je glavni dio PC ra~unala. Na njoj se nalazi mikroprocesor,
memorija i uti~nice (slotovi) za kartice. Brzina ra~unala ovisi o dva parametra: vrsti
procesora i taktu na kojem radi. Kod SX i DX procesora plo~a radi na istom taktu kao
i procesor, dok DX2 procesori interno udvostru~uju takt. Osim Intela tu su jo{ ~etiri
proizvo|a~a: Motorola, AMD, Cyrix i IBM. Ovi proizvo|a~i proizvode ili klonove
Intelovih procesora ili svoje pobolj{ane varijante na br`em taktu, s manjom
potro{njom ili po manjoj cijeni.
PC obi~no ima jedan glavni i vi{e pomo}nih mikroprocesora. Glavne zna~ajke
mikroprocesora su:
- brzina rada,
- tip,
- koli~ina podataka koja se mo`e odjednom obraditi.
Brzinu rada izra`avamo brojem ciklusa mikroprocesora u sekundi ili fizi~koj jedinici
herc (Hz), koja predstavlja jedan titraj u sekundi. Ljudsko srce radi brzinom od 1,5
Hz. Za rad mikroprocesora koristi se ve}a jedinica 1 MHz (milijun herca). Dana{nja
najbr`a PC ra~unala rade brzinom do 100 MHz. Tip procesora predstavlja njegovu
oznaku u rasponu od 80286 procesora do pentiuma, power PC ili alpha procesora.
Na osnovnoj plo~i nalazi se memorija ra~unala koju operacijski sustav mo`e
kontrolirati. Memorija je izvedena u obliku integriranih krugova koji slu`e za smje{taj
programa i podataka.
Da bi memorirali podatke, integrirani krugovi moraju imati stalni izvor napajanja.
Integrirani krugovi ROM i RAM neposredno su vezani za mikroprocesor i zajedno
~ine osnovnu memoriju ra~unala. Memorija slu`i za ~itanje podataka i smje{taj
rezultata obrade. PC ima ROM i RAM memoriju.
ROM (Read Only Memory) je memorija u koju se podaci mogu upisati samo jednom.
Nakon upisa podatak se mo`e ~itati ili ispisati koliko puta `elimo ali ga ne mo`emo
mijenjati, brisati ili upisivati novi. Podatke u ROM memoriji upisuje proizvo|a~
ra~unala.
RAM (Random Acces Memory) je radna memorija gdje se spremaju programi. U
RAM memoriji nastaju podaci ~iji je kreator sam korisnik. Radi trajnog ~uvanja ovi
se podaci moraju spremiti na magnetske medije - diskove. Ako podaci nisu
spremljeni, izlaskom iz programa ili nestankom elektri~ne struje podaci u RAM
memoriji se bri{u. Kod kupnje memorije treba imati na umu dva podatka: kapacitet i
brzinu. Kapacitet memorije mjeri se u kilobajtima (KB) odnosno u megabajtima
(MB), a brzina u nanosekundama. U dokumentaciji mati~ne plo~e mo`e se pro~itati
koja je brzina potrebna. Tipi~ne vrijednosti za brzinu su od 60 do 100 ns, ovisno o
kakvoj se plo~i radi. Memorija se kupuje u modulima. Postoji nekoliko vrsta modula
SIPP, SIMM i HDSIMM.
SIPP moduli se rijetko koriste, a nalazimo ih u starijim plo~ama. Postoje u verzijama
256 KB, 1 MB i 4 MB. Naj~e{}e se koriste SIMM moduli. Radi se o malim
plo~icama na kojima je zalemljeno nekoliko ~ipova (3, 8 ili 9). Izvode se u
kapacitetima od 256 KB, 1 MB i 4 MB. Postoje i 16 MB moduli. HDSIMM moduli se
relativno rijetko koriste, a kod njih postoji 8 MB varijanta, tako da se na manje
prostora na plo~i mo`e staviti vi{e memorije. Ove module ~e{}e pronalazimo u
radnim stanicama, laserskim pisa~ima i sl. Oni su ve}i od obi~nih SIMM modula i
imaju mali utor po sredini. Prosje~na 386 ili 486 plo~a ima 2 banke po 4 podno`ja u
koja mo`emo umetnuti bilo koje od 256 KB, 1 MB ili 4 MB SIMM-ova. Pri ovome
postoje dva ograni~enja: banka uvijek mora biti popunjena, i u jednoj se banci ne
smiju mije{ati raznovrsni moduli. Ovo nas vodi do nekoliko mogu}ih kombinacija: 1
MB, 2 MB, 4 MB, 5 MB, 8 MB, 16 MB, 17 MB, 10 MB, i 32 MB.
Me|umemorija (cache) ima ciklus od oko 20 ns i obi~no se ugra|uje veli~ina 64, 128
ili 256 KB. Ona slu`i za to da bi procesor iz nje i u nju pisao bez stanja ~ekanje, a
poseban sklop vr{i prijenos iz ove memorije u glavnu memoriju i obratno, te se brine
se da ove dvije memorije budu stalno sinhronizirane. Ovime se izbjegava ~ekanje
procesora na sporu vanjsku memoriju. Kako je me|umemorija mnogo manja od glavne
memorije, s vremena na vrijeme mo`e se dogoditi situacija da procesor zatreba
podatak koji trenuta~no nije u me|umemoriji, pa tada opet mora ~ekati. Sre}om,
ve}inu vremena procesor izvr{ava neki sekvencijalni program, odnosno obra|uje
podatke po redu, tako da sklop za upravljanje me|umemorijom mo`e predvidjeti koje
memorijske lokacije treba prekopirati u me|umemoriju prije nego {to ih procesor
zatra`i. Proma{aj se tako doga|a samo u slu~aju programskog skoka ili
nesekvencijalne obrade podataka, {to je u prosjeku manje od 5%. U~estalost
pogodaka u me|umemoriju zove se hit rate i iznosi u pravilu vi{e od 90%.
Pove}anjem me|umemorije mo`e se ova brojka pove}ati ali ne bitno, tako da
pove}anje me|umemorije utje~e na brzinu plo~e svega nekoliko postotaka i kao takvo
je neisplativo. Sasvim dovoljno je 64 KB, mada su danas plo~e i sa 256 KB.
Matemati~ki koprocesor je posebna vrsta procesora ~iji skup instrukcija nije
univerzalan ve} se odnosi samo na operacije s brojevima.
U ku}i{tu se nalaze i vanjske memorije diskovi i diskete. ^esto ih zovemo i magnetski
mediji. Memoriranje podataka na magnetskom mediju zasniva se na magnetskom
svojstvu nekih materijala da u odre|enim uvjetima zadr`e stanje magnetiziranja
dobiveno upisom slijeda signala. Na taj je na~in mogu}e upisati, ~itati i brisati
informacije (programe, skupine podataka, tekstove i sl.). Magnetske memorije
ra~unala izra|ene su u obliku diskete (floppy disk) i diskova (hard disk)
Diskete su magnetske memorije koje se pohranjuju uvijek izvan ra~unala (u radnom
stolu, ormaru i sl.). Za njihovo kori{tenje na centralnoj jedinici postoje disketni
pogoni (jedan ili dva zavisno od konfiguracije ra~unala). Veli~ina diskete se izra`ava
u in~u (″) {to predstavlja promjer diska-diskete. Oznaka diskete DS/DD (Double
Sided/Double Density) zna~i dvije strane - dvostruka gusto}a zapisa. ^esto se susre}e
i oznaka za gusto}u disketa 2D. Pojavom AT modela ra~unala diskete su dobile
oznaku DS/HD (Double Sided/High Density) dvije strane/visoka gusto}a zapisa.
Diskete su savitljive plasti~ne disk plo~e slika 51, premazane
magnetskim materijalom. One se obr}u oko 300-360 okretaja u minuti i to samo na
zahtjev za ~itanjem ili upisivanjem podataka. U me|uvremenu miruju, ~ime se
zna~ajno produ`ava njihova trajnost. ^itanje i pisanje na diskete obavljaju magnetske
glave koje se pomi~u. Disketna jedinica (FDD - Flopy Disk Drive) postoji u dvije
standardne varijante: 3,5″ i 5,25″. Jedinice 5,25″ imaju kapacitet 1,2 MB (na 1,2MB
disketi), a mogu ~itati i pisati stariji zapis od 360 KB. 3,5″ diskete imaju kapacitet
1,44 MB a tako|er ~itaju stariji zapis 720 KB format. U pravilu se upravlja~ke
jedinice disketa ozna~avaju slovima A i B.
Slika 51 Disketa (Floppy disc) od 5,25″
Osnovna razlika hard diska i diskete je u tome {to se umjesto jedne plo~e, disk
istovremeno vrti vi{e plo~a ~ime se bitno pove}ava kapacitet. Disk plo~e hard diska
vrte se stalno dok je ra~unalo uklju~eno i to brzinom od oko 3600 i vi{e okretaja u
minuti. Kao i u disketi, disk plo~e se izra|uju u veli~ini 5,25 in~a i 3,5 in~a.
Hard diskove karakterizira osim kapaciteta i veli~ine i velika brzina pristupa
podacima. Brzina pristupa izra`ava se kao srednje vrijeme koje glavama treba da do|u
u `eljeni polo`aj, a kre}e se od 10 do 60 milisekundi. Glave hard diska tijekom rada ne
kli`u neposredno po povr{ini, nego se dr`e na tankom zra~nom jastuku. Kvar koji
nastaje kada glave dodirnu povr{inu diska naziva se “padom glava” i po pravilu zna~i
nepopravljiv kvar ~itavog diska. Taj kvar obi~no nastaje uslijed ne~isto}a i vibracija.
Na slici 52 prikazana je upravlja~ka jedinica diska (Hard Disc Drive). Diskovi ili
dijelovi diska imaju oznake C, D, E, F ....
Slika 52 Jedinica diska
Na stra`njoj strani ku}i{ta nalaze se priklju~ci za ostale jedinice i pomo}ne ure|aje PC
ra~unala. Na slici 53 prikazani su priklju~ci za tipkovnicu 1, mi{ 2 i monitor 3.
Najprije se priklju~uje tipkovnica (1) i mi{ (2).
Slika 53 Priklju~ci za ostale jedinice i pomo}ne ure|aje PC ra~unala
Postoji nekoliko tipova utika~a. Utika~i su razli~iti tako da nije mogu}e zamijeniti
tipkovnicu i mi{. Na nekim ku}i{tima su utika~i ozna~eni i natpisima (Keyboard za
tipkovnicu, Mouse za mi{a) ili simbolima. Zatim se priklju~uje video kabel monitora
koji tako|e ima poseban oblik (oznaka 3 na slici 53). Na njemu se obi~no nalaze i dva
vijka koje je potrebno pritegnuti da ne do|e u radu do isklju~enja (ispadanje kabela).
Postoje i dva kabela za uklju~ivanje u izvor elektri~ne struje: jedan je strujni kabel
ra~unala (ima tri no`ice), a drugi je strujni kabel monitora. Pisa~ se priklju~uje na tzv.
Centronics kabel koji na sebi ima dva razli~ita utika~a. Oba imaju po 25 no`ica;
utika~ koji se priklju~uje u ku}i{te ima ravne no`ice, a utika~ koji se priklju~uje na
stra`nju stranu pisa~a ima kontakte na obrubu utika~a s dvije `i~ane hvataljke za
pri~vr{}enje.
Tipkovnica (tastatura) je ure|aj preko kojeg unosimo podatke i programe, upisujemo
naredbe i komuniciramo s ra~unalom. Na slici 54 prikazana je tipkovnica.
Slika 54 Prikaz tipkovnice osobnog kompjutora
Po obliku i izgledu vrlo je sli~na pisa}em stroju. Na taj na~in je omogu}ena br`a
obuka za rad s tipkovnicom.
Razlikujemo pet vrsta tipki:
- alfanumeri~ke,
- numeri~ke,
- funkcijske,
- posebne i
- kursorske.
Alfanumeri~ke tipke omogu}avaju ispis velikih ili malih slova (A,a,C,c ....) i
posebnih znakova (=, ( , / ...) na zaslonu ra~unala. Numeri~ke tipke omogu}uju ispis
brojeva (0,1,2,3, ...) na zaslonu ra~unala. Funkcijske tipke ni{ta ne ispisuju ali
omogu}uju obavljanje neke funkcije koju }emo programirati u na{em programu
(Primjer: F1-pomo}, F4-izlaz, F7-pretra`ivanje). Postoje F1, F2, F3, F4, F5, F6, F7,
F8, F9, F10, F11 i F12 funkcijske tipke. Posebne se tipke koriste kao samostalne ili u
kombinaciji s drugim tipkama sa odre|enim zna~enjem izvr{ene naredbe.
Primjer:
Enter - predaja naredbe,
Esc - poni{tenje,
Ctrl - promjena zna~enja,
Shift - gornji znak tipke,
Caps Lock - trajno velika slova,
Beackspace - brisanje ispred,
Delete - brisanje ispod (iza),
Ins - ubacivanje
Tipke Ctrl, Alt i Shift se naj~e{}e koriste kombinirane s drugim tipkama. Lijeva i
desna tipka Ctrl su ravnopravne kao i tipke Shift. Lijeva tipka Alt se koristi za pristup
opcijama memorije u programu, a desna za posebna slova na vi{ejezi~nim
tipkovnicama (na taj na~in upisujemo znakove kojih nema na tipkovnici. Primjer: Alt
137 daje znak ∅).
4.1.2. Op}e upute za rad PC ra~unala
Osobna ra~unala imaju danas {iroku primjenu: od rje{avanja tehni~kih i poslovnih
zadataka, komunikacija sa okoli{om i svijetom do primjene za igre i zabavu. S
obzirom da je PC postao sastavni dio doma}instva, potrebno je navesti neke od
temeljnih uputa za kori{tenje PC ra~unala i najvi{e kori{tenog operacijskog sustava
MS-DOS-a. Na po~etku rada s PC ra~unalom trebamo:
- otvoriti disketni ulaz,
- provjeriti povezanost centralne jedinice, monitora, pisa~a i tipkovnice,
- provjeriti polo`aj papira na pisa~u,
- uklju~iti prekida~e napajanja na: centralnoj jedinici, monitoru, pisa~u,
- sa~ekati autostart DOS-a.
Prigodom rada s ra~unalom treba se pridr`avati odre|enih pravila (@.Klind`i}, 1987.):
- Ne isklju~ivati ra~unalo dok svijetle indikatori rada diskova.
(Mo`e do}i do o{te}enja diskova, programa i podataka).
- Ako je potreban interventni prekid, upotrijebite taster za resetiranje ili Ctrl-AltDel. Pri ovakvom prekidu (resetiranju) dolazi do potencijalnog o{te}enja
datoteka s izlaznim podacima. Najbolji na~in je sa~ekati prirodni zavr{etak rada
programa, iza}i na DOS i tada nakon naredbe PARK (nije potrebno kod novih
PC ra~unala) isklju~iti ra~unalo.
- Ne otvarati disketno gnijezdo dok svijetli indikator rada diskete.
(Mo`e do}i do o{te}enja datoteka na disketi).
- Ne koristiti nekvalitetne diskete.
(Dolazi do brzog tro{enja glave disketne jedinice, odnosno pojavljuje se opasnost
gubitka datoteke).
Uvijek prije nabavke novih disketa ili prije upotrebe disketa drugih
korisnika provjeriti vrstu i kvalitetu diskete.
- Ne dodirivati aktivnu povr{inu diskete prstima, ne dozvoliti da se ova povr{ina
zama`e ili ovla`i.
- Ne savijati diskete, ne umetati ih nasilno u disketni ulaz, ne pisati po
naljepnicama kada su na disketi, ne stavljati u jednu kutiju previ{e disketa i ne
transportirati diskete bez odgovaraju}e kutije.
(Ovo su naj~e{}i uzroci mehani~kih o{te}enja disketa, nakon ~ega su
diskete neupotrebljive).
- Ne izlagati diskete toplini ili magnetskim poljima.
(Dolazi do brisanja ili ne~itkosti zapisanih datoteka).
- Ne priklju~ivati ra~unalo na neodgovaraju}e napajanje.
(U~estali prekidi napajanja mogu izazvati o{te}enja datoteka na diskovima, a ~esto
i o{te}enja ra~unala).
Prekontrolirati kvalitet utika~a, primijeniti filtere protiv smetnji, provjeriti
mogu}nosti prekidanja napajanja, osigurati posebnu provjeru da li radi ra~unalo
prije dozvole isklju~enja mre`nih instalacija radi odr`avanja.
Ne povezivati ra~unalo na istu liniju s velikim potro{a~ima jer ovi mogu izazvati
neo~ekivano izbacivanje osigura~a.
Po nestanku napajanja, obvezno isklju~iti ra~unalo.
- Ne vr{iti spajanje ili razdvajanje veza izme|u dijelova ra~unala dok je ono
uklju~eno (opasnost od strujnog udara, mogu}e o{te}enje dijelova ra~unala,
blokiranje ra~unala i nepoznato pona{anje programa koji je u tijeku). Sva
povezivanja i rastavljanja spojeva mogu se vr{iti samo kada su svi dijelovi
konfiguracije isklju~eni.
- Ne vr{iti niti jedan hardverski zahvat bez ovla{tenja i provjere kakvog to uticaja
ima na daljnji rad ra~unala.
(Opasnost od strujnog udara, izazivanje o{te}enja, modifikacije (naznake)
konfiguracije koja ne podr`ava rad nekih do tada kori{tenih programa).
- Ne pokretati programe za koje nema informacija o kori{tenju ili je nepoznata
namjena. (naj~e{}i uzrok o{te}enja drugih podataka i programa na diskovima!
Neki programi imaju destruktivno djelovanje na datoteke na disku te neinformiran
korisnik mo`e izazvati stanovite {tete).
- Ne koristiti naredbe DOS-a: FORMAT, BACKUP, RESTORE, RECOVER, DEL,
COPY bez dobrog poznavanja rada ovih naredbi.
(Ovaj tip naredbi izaziva promjene i destrukcije datoteka na disku).
Izbjegavati unos ovih naredbi bez nadzora, a kod neiskusnih korisnika, ukloniti ove
naredbe (FORMAT, BACKUP, RESTORE, i RECOVER) s radnog diska. Prije
upotrebe naredbe COPY provjeriti postoje}a imena na odredi{tu jer ova naredba
prepisuje navedenu datoteku na odredi{te bez obzira postoji li neka druga datoteka
s istim imenom ili ne. Po{to u direktoriju mo`e postojati samo jedna datoteka s
istim imenom, dolazi do uni{tenja prije postoje}e datoteke na odredi{tu (ako je
postojala).
- Ne zaboraviti prije imenovanja datoteka i programa (ili kod preimenovanja)
konsultirati sadr`aj direktorija kao i popis nedopu{tenih imena datoteka (sustavne
datoteke). (mogu}e brisanje postoje}ih datoteka). Uvesti i koristiti normizirana
ozna~avanja uz prethodni pregled sadr`aja direktorija na disku.
- Ne vr{iti ispis du`eg teksta na pisa~u bez provjere pozicioniranja glave pisa~a
(po~etak strane, horizontalni polo`aj glave, dovoljna koli~ina papira itd.)
- Ne koristiti nekvalitetan ili zgu`van (o{te}en) papir za pisa~. Ne umetati umjesto
papira druge medije (o{te}enje glave pisa~a).
- Ne zaustavljati u radu (rukom ili sli~no) pokretne dijelove mehanizma pisa~a ili
crta~a.
4.1.3.
Virusi i antivirusi
Virusi su programi napravljeni s namjerom stvaranja smetnji u radu i razli~itih
o{te}enja datoteka i organiziranih podataka na PC ra~unalima.
Oni se brzo umno`uju i prenose (naj~e{}e disketama), a kod najopasnijih simptomi se
ne mogu uop}e zamijetiti.
Po{ast nastala pojavom razaraju}ih virusa poku{ava se suzbiti izradom posebnih
programa “vakcina” tzv. antivirus programa za otkrivanje i uni{tavanje ra~unalskih
virusa.
U po~etku su ih izra|ivali nezavisni proizvo|a~i, kojima su se kasnije pridru`ile i
velike softverske ku}e. Tako je firma Microsoft u novu verziju DOS-a uklju~ila
antivirus program MSAV za otkrivanje i uni{tavanje virusa te VSAFE program koji
upozorava korisnika o prisutnosti virusa u memoriji i sprije~ava njegovo {tetno
djelovanje.
Po na~inu djelovanja viruse mo`emo podijeliti u tri osnovna tipa:
- virusi boot sektora,
- infektori datoteka,
- “trojanski konji”.
Boot sektor je po~etni dio diska koji kontrolira na~in na koji se podi`e operacijski
sustav, kada uklju~imo ra~unalo. Ovaj tip virusa zamjenjuje originalni boot sektor
diska s vlastitim i u~itava virus u memoriju. Kad je virus u~itan u memoriju, mo`e se
pro{iriti i na druge diskove.
Infektori datoteka dodaju vlastiti kod (s razli~itim namjenama) izvr{nim programima,
tako da se virus aktivira svaki put kad se program pokrene. Kad se virus aktivira, {iri
se na druge programe.
Trojanski konj je vrlo opasan tip jer se pona{a kao svaki drugi pravi program. Kad
pokrenemo program koji je inficiran Trojanskim konjem, ra~unalo neispravno radi,
budu}i da ovaj tip virusa naj~e{}e uni{tava datoteke ili o{te}uje diskove.
Datoteke ili diskovi inficirani s “Trojanskim konjem” mo`da se ne}e mo}i obnoviti.
Anti-Virus program {titi ra~unalo od virusa i uklanja ga u slu~aju otkrivanja. AntiVirus na dva na~ina tretira viruse:
- samo ih otkriva (deteckt) - pregledava diskove ili diskete i prikazuje informaciju o
svakom virusu kojeg prona|e. Otkriveni virusi ne uklanjaju se automatski.
- otkriva ih i uklanja (deteckt and clean) - skanira diskove ili diskete i uklanja viruse
ako ih prona|e.
Microsoft isporu~uje u sklopu DOS-a 6.2 dva oblika Anti-Virus programa. DOS i
Windows verziju. Preporu~ljivo je prilikom instaliranja novog softvera izvr{iti
pregledavanje instalacijskih disketa i diska na kojem je izvr{ena instalacija, kako bi se
reducirao broj poruka koje Anti-Virus generira iako ra~unalo vjerojatno nije inficirano
virusom.
Anti-Virus program za DOS pokre}e se utipkavanjem u liniji naredbe sljede}e
naredbe:
msav
Na zaslonu se prikazuje glavni izbornik koji sadr`i nekoliko mogu}nosti:
Detect
Pregledava teku}i disk (prikazuje se iza Work Drive:). Ako
se virus otkrije, dobiva se jedna od ponu|enih mogu}nosti:
zaustaviti proces pregledavanja diska, ukloniti virus ili
nastaviti proces pregledavanja bez uklanjanja virusa.
Deteck and Clean
Skanira teku}i disk i ako otkrije virus uklanja ga.
Select new drive
Omogu}uje izbor novog diska za pregledavanje.
Options
Omogu}uje izbor diskova koje `elite skanirati i na~ina
pregledavanja, te dobivanje informacije o virusima koje AntiVirus program prepoznaje.
Exit
Izlaz iz Anti-Virus programa.
Ako nakon izbora Detect mogu}nosti Anti-Virus otkrije virus, na zaslonu se prikazuje
poruka o prona|enom virusu. Izaberemo jednu od opcija.
Clean
Continue
Stop
Delete
Za uklanjanje virusa.
Za nastavak pregledavanja.
Za prestanak pregledavanja.
Za brisanje inficirane datoteke.
Nakon zavr{etka pregledavanja memorije ra~unala i izabranog diska na zaslonu se
prikazuju statusne informacije.
Anti-virus program mo`e se koristiti za automatsko pregledavanje diskova pri svakom
uklju~ivanju ra~unala. U AUTOEXEC.BAT datoteku umetnemo sljede}u naredbu:
msv /p
ili
msv /p /1
za ograni~enje pregledavanja na lokalne diskove (ako postoje i mre`ni diskovi).
Za dobivanje informacije o virusima:
- pritisnimo tipku F9
Na zaslonu se pojavljuje Virus List, okvir za dijalog sa sljede}im mogu}nostima:
Find Next
Tra`i iz liste virus prema utipkanom sadr`aju u
okviru lijevo od mogu}nosti.
Info
Prikazuje informacije o izabranom virusu iz liste.
Print
Ispisuje na pisa~ informacije o izabranom virusu.
Vsafe je rezidentni program koji konstantno nadzire rad na{eg ra~unala i upozorava
korisnika o mogu}oj infekciji virusom ako otkrije sumnjivu aktivnost u ra~unalu.
Zauzima 44 KB memorije.
Vsafe se pokre}e utipkavanjem sljede}e naredbe u DOS naredbenoj liniji:
vsafe. Za u~itavanje Vsafe-a u memoriju svaki put kad se uklju~i ra~unalo dodajemo
vsafe naredbu u AUTOEXEC.BAT datoteku. Vsafe program sadr`ava mogu}nosti
koje kontroliraju na~in na koji nadzire rad ra~unala.
Opis mogu}nosti nalazi se u sljede}oj tablici (posljednji stupac odre|uje status
mogu}nosti: U-uklju~enja, I-isklju~enja):
Mogu}nosti Vsafe programa
Tablica 9
Broj
Ime
Opis
Status
1
Formatiranje
diska
Rezidentni
programi
Upozorava o poku{aju formatiranja koje mo`e
izbrisati cijeli disk.
Upozorava o poku{aju ostanka programa u
memoriji. Upozorenje nu`no ne zna~i prisutnost
virusa.
Sprije~ava programe da zapisuju na disk. Vrlo je
korisna ako se sumnja da je virus inficirao program.
Provjerava programe koji se pokre}u u MS-DOS-u.
U
2
3
4
Op}a za{tita
od pisanja
Provjera
izvr{nih
datoteka
I
I
U
5
6
7
8
Virus boot
sektore
Za{tita boot
sektora
diska
Za{tita boot
sektora
diskete
Za{tita
izvr{nih
datoteka
Provjerava diskove tra`e}i i viruse boot sektora
U
Upozorava o poku{aju zapisivanja u boot sektor U
diska i tablicu particija.
Upozorava o poku{aju zapisivanja u boot sektor I
diskete.
Upozorava
datoteka.
o
poku{aju
mijenjanja
izvr{nih I
Anti-Virus program za Windovse pokre}e se na sljede}i na~in:
Iz Microsoft Tools skupine potrebno je dvaput kliknuti na Anti-Virus ikonu ili iz
Tools izbornika File Managera izabrati Anti-Virus naredbu. Na zaslonu se prikazuje
Microsoft Anti-Virus for Windows. Mogu}nosti i naredbe izbornika imaju istu
funkciju kao i istoimene mogu}nosti u DOS verziji programa.
Iz Drives okvira mogu}e je izabrati disk koji `elimo pregledati (klikom na ikonu diska
ili pomo}u tipki sa strelicama i pritiskom na SPACEBAR tipku - razmaknicu).
Ako nakon izbora Deteckt mogu}nosti Anti-Virus otkrije virus, na zaslonu se
prikazuje poruka o otkrivenom virusu.
Izaberemo jednu od mogu}nosti koje su iste kao i u DOS verziji.
Nakon zavr{etka pregledavanja memorije ra~unala i izabranog diska na zaslonu se
prikazuju statusne informacije u Statisc okviru za dijalog.
Anti-Virus program za Windovse mo`e se koristiti za automatsko pregledanje diska
svaki put kad se aktivira izborom Anti-Virus ikone.
Postupak je sljede}i:
1.
Iz Microsoft Tools skupine klikom mi{a izaberemo Anti-Virus ikonu.
2.
U File izborniku Program Managera izaberimo Properties.
3.
U Command Line okviru Program Item Properties okvira za dijaloge navedimo
oznaku diska za koji `elimo da se automatski pregleda pri svakom pozivu AntiVirus programa. Npr. ako `elimo automatski pregledati C: disk, utipkamo u
okvir:
msav.exe c:
4.
Izaberimo OK.
Za dobivanje informacija o virusima:
- odaberemo Virus List naredbu iz Scan izbornika. Na zaslonu se pojavljuje
Virus List okvir za dijalog s opcijama ~ije su funkcije identi~ne DOS verziji.
Prilikom rada Anti-Virus programi {alju odre|ene poruke. Dio tih poruka dan je u
tablici 10.
Poruke Anti-Virus programa
Poruka
obja{njenje
File was
destroyed by
the virus
Invalid
SignatureCheksum does
not mach
Program is
trying to
modify system
memory
Verify Error
Program is
trying to stay
resident in
memory
Program is
trying to write
to disk
Resident
programs were
loaded after
VSafe
Since a virus
was detected...
The xxxxx virus
Tablica 10
Prikazuje se ako virus o{teti datoteku. Nakon toga mo`e se izabrati
jedna od standardnih opcija: Delete, Continue i Stop.
Prikazuje se ako je Anti-Virus program otkrio njemu nepoznati
virus. Naime, Anti-Virus program svaki njemu poznati virus
ozna~ava s jedinstvenom signaturom od 37 dvoznakovnih
heksadecimalnih kodova.
Prikazuje se ako Vsafe otkrije program koji poku{ava promijeniti
sadr`aj memorije bez kori{tenja standardnih MS.DOS poziva za
rezidentne programe. Mre`ni upravlja~ki program u~itan u
memoriju iza Vsafe-a mo`e uzrokovati ovakvu poruku, ali ako to
nije slu~aj potrebno je pokrenuti Anti-Virus program za
pronala`enje virusa.
Ako odaberemo Verfy integrity i Prompt While Detect mogu}nosti,
Anti-Virus prilikom pregledavanja upozorava korisnika o poku{aju
mijenjanja izvr{nih datoteka prikazivanjem okvira za dijalog.
Prikazuje se ako se u memoriju poku{ava u~itati neki drugi
program. Ako nam nije poznato da se iza Vsafe-a u~itavao neki
drugi rezidentni program, potrebno je pokrenuti Anti-Virus
program za pregledavanje diska.
Prikazuje se ako program poku{ava zapisivati na disk. Ako niste
o~ekivali zapisivanje na disk, potrebno je pokrenuti Anti-Virus.
Prikazuje se ako su u~itani rezidentni programi nakon Vsafe-a, a
korisnik poku{ava ukoniti Vsafe iz memorije.
Prikazuje se prilikom izlaska iz Anti-Virus programa kojim je
otkriven virus, pa se preporu~a odabir Reboot mogu}nosti za
ponovno startanje operacijskog sustava.
Prikazuje se ako niste odabrali Chack All Files mogu}nost
known to
infect DATA
files ...
(provjeru svih datoteka), a Anti-Virus je otkrio virus koji inficira i
datoteke s podacima, odnosno neizvr{ne datoteke.
Navest }emo sedam naj~e{}ih virusa i njihovo djelovanje (Cari}, 1993.):
From
Boot sektor
virus
Porijeklom iz [vicarske, 18. dana svakog mjeseca
virus proizvodi zvukove prilikom pritiskanja tipki
na tastaturi. Prema nekim podacima na njega
otpada 40% svih infekcija.
New Zealand
(Stoned,
Marijuana)
Tequila
Boot sektor
virus
Virus
ispisuje
poruku
“LEGALISE
MARIJUANA”. Uzro~nik oko 20% infekcija.
Svestrani
virus
Porijeklom iz [vicarske. Enkriptirani, polimorfni
virus. Virus na ekranu iscrtava grubi Mandelbort.
Oko 10% infekcija izazvano je ovim virusom.
Spanish Telecom
(Anti-Tel,
Anti-CTNE)
Svestrani
virus
Enkriptirani, stealth virus. Poruka u virusu navodi
da je izra|en u [panjolskoj. Nakon 400 startanja
sistema virus prepi{e podatke na prva dva tvrda
diska. Zaslu`an za oko 10% infekcija.
Cascade
(Fall, Russian,
Hailstorm, 170x)
Parazitski
virus
Enkriptirani virus koji napada COM datoteke.
Originalna verzija uzrokuje “padanje” znakova sa
ekrana izme|u 1. studenog i 31. prosinca 1988.
Formatiraju}a verzija formatira disk izme|u istih
datuma svake godine. Izaziva oko 7% infekcija.
Joshi
Boot sektor
virus
Virus iz Indije koji 5. sije~nja ispisuje poruku
“Type “Happy Birthday Josh”. Ako korisnik
preporuke ne utipka doslovno, kompjuter }e se
“objesiti”. Virus koristi stealth i pre`ivljava warm
boot (CTRL-ALT-DEL). Joshiju ro|endan ~estita
oko 5% zara`enih.
Michelangelo
Boot sektor
Mutacija virusa New Zealand, koja 6. o`ujka
virus
prepi{e hard-disk. Nalazi se u oko 2% infekcija.
Postoji program koji napada ra~unalsku mre`u. Zove se crv i on se kao program {iri
mre`om ra~unala (virus svoj kod ubacuje u neki drugi program).
4.2 Numeri~ki upravljani strojevi
Numeri~ki upravljani strojevi obavljaju radne operacije prema unaprijed definiranom
programu. Ime NC strojevi dolazi od Numerical Control.
Po~etak razvoja vezan je uz John T. Parsonsa u SAD, koji je 1948. godine rje{avaju}i
problem obrade slo`enog oblika rotora helikoptera, do{ao na ideju da na ra~unalu
izra~una 200 koordinata polo`aja glodala na povr{ini rotora.
Sljede}i korak u razvoju u~injen je u laboratoriju za servomehanizme MIT-a
(Massachusetts Institute of Technology). Za slo`ene dijelove zrakoplova izra|en je
stroj koji je upravljan bu{enom karticom. Rje{enje interpolatora dao je Joy Forrester.
Upravljanje po jednoj osi ostvareno je 1951. godine.
U 1952. godini predstavljena je glodalica s upravljenjem u tri osi. Bu{enu karticu
zamjenjuju papirne vrpce. Prvi komercijalno upotrebljivi NC stroj proizveden je 1955.
godine od tvrtke Gidding and Lewis u suradnji s MIT.
Godine 1958. pojavljuje se prvi obradni centar Kearney Tracker Model - II, upravljan
s programom na traci i s automatskom izmjenom alata.
U 1968. godini dolazi do povezivanja vi{e numeri~ki upravljanih strojeva direktno
upravljanih s zajedni~kim ra~unalom - DNC (Direct Numerical Control).
U 1972. godini proizvode se numeri~ki upravljani strojevi s mini ra~unalima - CNC
(Computer Numerical Control).
Od 1975. godine po~inje ugradnja mikroprocesora u CNC strojeve, {to dovodi do
zna~ajnog porasta primjene CNC strojeva.
Tijekom 1959. godine razvijen je prvi programski jezik za izradu programa za NC
strojeve APT (Automatically Programmed Tools). Na temelju APT-a danas je razvijen
veliki broj programskih jezika za programiranje rada NC strojeva.
Razvoj proizvoda sa slo`enim oblicima i visokim zahtjevima to~nosti mjera i kvalitete
obra|enih povr{ina (zrakoplovi, automobili, helikopteri) uvjetovali su brzi porast
primjene NC strojeva. U fizikalnom smislu NC stroj se sastoji iz tri osnovna dijela,
slika 55:
- upravlja~ka jedinica,
- prilagodni dio,
- stroj u u`em smislu.
Slika 55 Dijelovi NC stroja
Zna~ajke upravlja~ke jedinice imaju presudan utjecaj na zna~ajke stroja kao cjeline.
Danas se mogu sresti tri osnovna tipa upravlja~kih jedinica:
- NC upravlja~ka jedinica se sastoji od tri dijela: ulaz, obrada i izlaz informacija.
Osnovna zna~ajka im je vrlo mala memorija (samo jedna programska re~enica),
- CNC upravlja~ka jedinica se danas naj~e{}e susre}e; na sredi{njem mjestu ovih
upravlja~kih jedinica, umjesto ure|aja za obradu informacija nalazi se
mikrora~unalo,
- DNC upravlja~ka jedinica se primjenjuje u sustavu u kome jedno ve}e ra~unalo
radi za potrebe vi{e upravlja~kih jedinica, odnosno strojeva. Ova upravlja~ka
jedinica ima samo interfejs kao ulazne i izlazne ure|aje.
NC stroj je opremljen izvr{nim organima (motori s prijenosnicima snage i gibanja) i
senzorskim ure|ajima koji signaliziraju polo`aj, tlak, brzinu vrtnje itd. Od senzorskih
ure|aja postavljenih na stroju po~inje povratna veza koja se zavr{ava u upravlja~koj
jedinici.
Funkcija prilagodnog dijela je vi{estruka i raznovrsna. Zadaci koje izvr{ava su
raznovrsni:
- snabdjevanje elektri~nom energijom razli~itog napona i frekvencije od one koja
postoji u elektri~noj mre`i,
- regulacija istosmjernih elektromotora,
- prilago|avanje i poja~avanje impulsa.
4.3.
Roboti
Tijekom cijele svoje povijesti ~ovjek je bio zaokupljen strojevima koji su bili izra|eni
prema njegovoj, barem djelomi~noj, slici. Heron iz Aleksandrije opisuje veliki broj
automata kao {to su pokretne figure i ptice koje pjevaju.
Oko 1500. godine izradio je Leonardo da Vinci, u ~ast Luja XII, mehani~kog lava koji
je, kad je kralj u{ao u Milano, rastvorio grudni ko{ i pokazao grb Francuske. Takvi
automati ostaju moda ~itava ~etiri stolje}a.
Rije~ robot u{la je u engleski jezik kada je 1923. godine prevedena ~e{ka drama
“Rossumovi univerzalni roboti” Karela ^apeka, u kojoj opisuje bi}a sli~na ljudima ali
bez emocija.
Izraz robot izveden je iz ~e{ke rije~i “robota” sa zna~enjem prisilnog rada.
Rije~ robotika izmislio je pisac Isaac Asimov, u ~ijim su djelima, roboti opisani kao
pomo}nici ~ovjeku. U svom djelu objavljenom 1942. godine definirao je prvi put tri
zakona robotike za koje je osniva~ firme Unimation koja proizvodi robote, istaknuo
da su ostali za konstruktore robota valjanim i danas.
Ta tri zakona su:
1. Robot ne smije ozlijediti ljudsko bi}e, niti zbog svoje neaktivnosti dopustiti da
ljudsko bi}e bude ozlije|eno.
2. Robot mora slu{ati naredbe koje mu daju ljudska bi}a, osim u slu~aju kada bi te
naredbe kr{ile prvi zakon.
3. Robot mora {tititi svoju egzistenciju, osim ako bi to kr{ilo prvi i drugi zakon.
Danas jo{ uvijek ne postoji jedinstvena i usugla{ena definicija robota pa tako i pojma
koji taj izraz prekriva. Tako se u Japanu jednostavna mehani~ka ruka za prihva}anje i
odlaganje naziva robotom dok se u Americi robot definira kao "vi{efunkcijski
manipulator koji se mo`e ponovo programirati, konstruiran tako da pokre}e materijal,
dijelove, alate ili ostale specijalizirane ure|aje kroz razli~ite programirane pokrete za
obavljanje razli~itih zadataka”.
Godine 1954. George Devol podnio je patentnu prijavu projekta koji se smatra prvim
industrijskim robotom. Godine 1958. zajedno s Josephom Engelbergerom izra|uje
robot. Na realizaciji ovih patenata razvija se firma Unimation Inc. u Americi.
Prvo instaliranje robota obavljeno je za istovar postrojenja za lijevanje u kokilama u
General Motorsovoj tvornici automobila u Trentonu.
Sredinom 60.-tih godina roboti su imali sposobnost biranja jednoga od nekoliko
snimljenih programa. Godine 1973. razvijena je na Stanfordu prva ra~unalom
integrirana robotska stanica za monta`u crpki. Na razvoj robota zna~ajno uti~e brzi
razvoj ra~unala.
Po~etkom 80.-tih godina po~inje rad na robotima druge generacije koji su u stanju
promijeniti svoje pona{anje prema stanju u okoli{u.
Roboti po definiciji (slika 56) imaju sljede}e dijelove:
- "ruke" s pokreta~em,
- upravlja~ki sustav,
- senzori,
- "noge" kao organe za premje{tanje.
U industrijskoj primjeni robot se koristi uglavnom za: to~kasto zavarivanje, bojenje,
rukovanje materijalom i dijelovima te poslu`ivanje strojeva, a naro~ito u
automatiziranim proizvodnim linijama i tvornicama nazvanim “Tvornice bez ljudi”.
Kao i ra~unala robote razvrstavamo na generacije. Do danas su definirane: prva, druga
i tre}a generacija.
Roboti prve generacije rade po stalnom programu u definiranom radnom prostoru.
Roboti druge generacije su adaptivni i rade s promjenljivim programom.
Roboti tre}e generacije imaju umjetnu inteligenciju i mogu}nost samou~enja.
Danas se roboti koriste od zabave do obavljanja najslo`enijih radnih operacija.
Na Sveu~ili{tu Waseda u Japanu izra|en je robot koji svira orgulje.
Slika 56 Dijelovi robota
U Pacific Northwest Laboratories razvijen je robot za slaganje Rubikove kocke.
Najslo`enije slu~ajeve rje{ava za tri minute.
Jedna od najatraktivnijih primjena robota je pomaganje invalidima.
Robotska ruka s radnim stolom poma`e pri ishrani zatim u listanju stranica pri ~itanju,
kod raznih oblika invaliditeta. Na Tokijskom sveu~ili{tu razvijena je dvoruka
robotska njegovateljica koja obavlja niz poslova od podizanja telefonske slu{alice do
prostiranja stola.
Velika je primjena robota u kemijskoj industriji i pomorstvu. Roboti se primjenjuju u
mikrokirurgiji, u njegovateljstvu, te za ispitivanje unutarnjih organa ~ovjeka. U
rudarstvu se roboti koriste kao posebne bu{ilice za
ugljen i naftu. U energetici se roboti koriste za obavljanje po ~ovjeka opasnih poslova
u reaktorima nuklearnih elektrana. Pokretni roboti koriste se ve} kao stra`ari. Gibaju
se tiho, ne trebaju svijetlost i nikada nisu pospani niti umorni. U Australiji se robot
koristi za stri`enje ovaca. U suvremenim industrijama roboti pored manipulacije
dijelovima i proizvodima, u skladi{tima i na proizvodnoj traci, obavljaju i operacije
zavarivanja, ispitivanja i kontrole.
U tvornicama budu}nosti u kojima se o~ekuje visoka automatizacija rada (“tvornice
bez ljudi”) robot je jedan od glavnih i nezaobilaznih sastavnih strojeva.
Iz svega ovoga, (a naro~ito iz onoga {to vidimo u znanstveno - fantasti~nim
filmovima), sti~e se pogre{na procjena mogu}nosti robota. Zato je dobro dati
usporedbu ma{te i stvarnosti.
MA[TA
Jaki i brzi
Precizni
Inteligentni
Mogu sve
U~inkoviti
Vide
^uju
Ostala osjetila dobra
STVARNOST
Male nosivosti i brzine
Da, ali ponekad nedovoljno
Sve im se mora re}i
Samo za uske namjene
Slabo koriste mogu}nosti
Osnove vida jo{ su u
razvoju
Razumijevanje govora slabo
Samo ona jednostavna
Ne zaboravimo da ni jedna robotska ruka nema ni blizu broj sloboda gibanja ljudske
ruke, a da mrav prenosi vi{estruko puta ve}i teret od svoje te`ine, {to robot jo{ uvijek
nije ni pribli`no u mogu}nosti.
4.4. Elektroni~ka po{ta
Elektroni~ka po{ta je nastala u 1960. godini, kao potreba za slanjem i ostavljanjem
poruka u ra~unalima.
Elektroni~ku po{tu mo`emo definirati kao komunikaciju izme|u osoba elektroni~kim
putem, preko posredni~kog sustava koji poma`e u pripremanju poruke, a zatim o njoj
preuzima brigu usmjeravaju}i je prema odredi{tu.
U 1991. godini u svijetu je registrirano 19 milijuna korisnika elektroni~ke po{te, a
prognoza za 1995. godinu je 64 milijuna.
Sustav elektroni~ke po{te sadr`i programe, komunikaciju i ra~unalo.
Ra~unalo mo`e biti, bilo koje ra~unalo s kojim smo povezani lokalnom mre`om ili
javni PTT sustav do kojeg imamo komunikaciju s na{eg osobnog ra~unala uz
program za emuliranje standardnih terminala (VT-100, ANSI).
Programi koji podr`avaju rad elektroni~ke po{te nalaze se ve} kao dijelovi pomo}nih
programa za uredsko poslovanje.
Priklju~ivanjem svog elektroni~kog sandu~i}a (mailbox) na javnom sustavu
postajemo korisnik elektroni~ke po{te s mogu}nostima preuzimanja i ~itanja prispjele
po{te i pripremanja i slanja po{te.
Po{tanski sandu~i}i mogu biti ([imunovi}, 1994.): standardni u koji pristi`e po{ta,
arhivski u koji se sprema po{ta koju `elimo trajno uskladi{titi, poslana po{ta te izlazni
sandu~i} u kojem po{ta ~eka.
Prigodom slanja, mo`e se odrediti prioritet, provjeriti da li je po{ta primljena kao i
slati druge nevidljive poruke.
4.5. Elektroni~ka razmjena podataka
Elektroni~ka razmjena podataka - EDI (Electronic Data Interchange) omogu}ava
automatsko komuniciranje i razmjenu poruke i podataka izme|u korisnika povezanih u
javne mre`e za prijenos podataka.
Osnovne zna~ajke ovog na~ina rada su:
- 24-satna raspolo`ivost,
- br`i protok,
- pravovremena dostava,
- nema ponovnog unosa,
- smanjenje gre{aka.
Na slici 57 prikazana je shema tijeka informacija u EDI sustavu (^i{i}, Smokvina,
1994.).
Slika 57 Tijek informacija u EDI
Informacijski sustavi poduze}a A i B razmjenjuju podatke preko softverskog
konvertera podataka koji ih {alje, telekomunikacijske mre`e i konvertora podataka
koji ih prima. Bez obzira na udaljenost poduze}a prijenos se odvija u vremenu od
nekoliko desetaka sekundi do najvi{e nekoliko minuta.
Zadatak konvertera (pretvornika) je pretvorba podataka u oblik za razli~ite EDI
poruke.
Za povezivanje i prijenos poruka iz informacijskih sustava bilo je potrebno razviti
me|unarodne EDI norme.
U 1987. godini su usvojene i predlo`ene me|unarodne EDI norme zvane EDIFAC
(Electronic Data Commerce and Transport) koju je ISO prihvatio pod ISO 9735.
Jedna od definicija EDI (^i{i}, Smokvina, 1995.) ka`e da je to “zamjena papirnih
dokumenata normiranim elektroni~kim porukama, koje se prenose bez intervencije iz
jednog ra~unala u drugo.”
Po istim autorima prednosti EDI su:
- potpuna to~nost prenesenih podataka,
- automatiziran protok podataka izme|u poslovnih partnera,
- a`urno pra}enje zaliha,
- mogu}nost davanja brzih odgovora na upite,
- mogu}nost primanja i slanja dokumenata izvan radnog vremena poduze}a,
- sigurnost poruka, jer poruke se ne mogu izgubiti,
- smanjenje tro{kova zbog manje potro{nje papira.
Za efikasan rad EDI potrebno je imati na raspolaganju komunikacijsku mre`u. Sustav
kori{tenja telefonskih linija i modema odgovara samo za unos koli~ine podataka.
Prijenos na ovaj na~in ograni~en je u brzini i kvaliteti. Br`i i kvalitetniji prijenos
mogu}e je ostvariti priklju~enjem na javne i privatne digitalne mre`e koje su posebno
razvijene za prijenos podataka. Posebno su za EDI zna~ajne javne digitalne
komunikacijske mre`e koje djeluju na {irim zemljopisnim podru~jima: gradske mre`e
- MAN, mre`e za prijenos podataka na velike daljine - WAN, i mre`e s dopunskim
pogodnostima - VAN. Zna~ajniji EDI sustavi postavljeni su u automobilskoj industriji
Njema~ke i izme|u industrija SAD.
4.6. Teletekst
Teletekst je sustav prijenosa teksta i slika u televizijskom kanalu (Trend,7, 1990.).
Tekst ili slika se u dvodimenzijskom obliku rekonstruiraju od kodiranih podataka na
TV prijemniku opremljenim dekoderom teksta. Kvaliteta reproducirane slike je ve}a
od standardne i sa~uvana je od drugih oblika smetnji. Informacije u teletekstu su
organizirane po stranicama. Izborom na TV daljinskom upravlja~u biramo stranicu sa
njenim brojem. Na taj na~in mo`emo, ne ~ekaju}i vijesti u TV programu, doznati
najnovije vijesti iz svijeta i kod nas (gospodarstvo, {port, kultura, TV program,
politika, vrijeme itd.) Prosje~no vrijeme ~ekanja da stranica bude izabrana i prikazana
je manje od 20 sekundi. Danas se u razvijenim zemljama emitira i do 900 stranica
teleteksta.
Prvi eksperimenti s teletekstom obavljeni su u V.Britaniji po~etkom 70-godina, a
1974. godine definiran je sustav britanskog teleteksta (World System Teletext).
U Francuskoj se razvio sustav Antiope-Didon, u Kanadi Telidon, a u Japanu “Japanski
teletekst”. Me|utim oni nisu kompatibilni tako da TV prijemnici moraju biti
konstruirani za jedan od ova ~etiri sustava.
Za prijem teleteksta potreban je TV prijemnik s ugra|enim dekoderom teleteksta i
daljinski upravlja~ za biranje stranice teleteksta (isti se koristi i za normalan rad s TV
prijemnikom). Dekoder teleteksta je naj~e{}e u obliku tiskane plo~ice koja je
umetnuta u posebni priklju~ak u TV prijemniku. Na prijemnicima koji nisu predvi|eni
za ugradnju dekodera nije mogu}e ugraditi dekoder teleteksta.
4.7. Videosastanci
Odr`avanje “sastanaka”, provo|enje rasprava te davanje uputa za obavljanje odre|enog
posla, uz vizualno prisustvovanje u~esnika ili savjetnika, predstavlja samo neke od
mogu}nosti sastanaka na daljinu, videokonferencija ili sala za dono{enje odluka (to su
sve nazivi pod kojim se javljaju). Videosastanci imaju sljede}e mogu}nosti (Yager,
1983.):
- povezuju podatke, glas i sliku,
- slu`e skupinama korisnika,
- smanjuju tro{kove poslovnih putovanja,
- ubrzavaju dono{enje neke odluke,
- sele na stolna ra~unala.
Dana{nja se tehnologija sastanaka na daljinu mo`e podijeliti u tri oblika:
- samo glas ili podaci,
- glas i slika,
- glas, slika i podaci.
Prvi oblik koristimo svakodnevno u telefonskom razgovoru.
Drugi oblik su video telefoni kao kombinacije slike i glasa. Podr`ava samo jednu
sliko-glasovnu vezu dva sudionika.
Tre}i oblik uklju~uje prijenos glasa, slike i binarnih podataka.
Videosastanci su novi oblik ove zamisli. Sudionici vide sliku ostalih, u boji,
popra}enu zvukom govornika, mogu se uklju~iti u raspravu, pratiti izraz ostalih te
prenositi i odre|ene podatke (preko ISDN). U po~etku se sastanci odr`avaju sa vi{e
udaljenih opremljenih prostorija, ali je tendencija da se oprema postavi na radne
stolove u~esnika.
Konfiguracija pored ra~unala zahtijeva daljinski upravljane ruke za rukovanje
predmetima, dvosmjerne mikrofone za razgovor, TV-kamere da se vidi {to se zbiva te
programe za 3D grafi~ku simulaciju i naravno komunikacijske mre`e.
5.
NA^IN RADA RA^UNALA
Ovisno o konfiguraciji ra~unalskog sustava i tehnolo{kim mogu}nostima, a prema
na~inu rada korisnik mo`e raditi na sljede}e na~ine:
- sekvencijalno (BATCH),
- daljinski sekvencijalno (REMOTE BATCH),
- po zahtjevu (DEMAND),
- vi{eprogramski (MULTIPROGRAMMING),
- s podjelom vremena (TIME SHARING),
- simultano (MULTIPROCESSING),
- u realnom vremenu (REAL - TIME),
- Distribuirana obrada,
- Klijent-server tehnologija rada,
- Otvoreni sustavi.
5.1.
Sekvencijalna obrada (BATCH)
BATCH obrada predstavlja prvi na~in obrade na ra~unalu. Kod ove vrste obrade
programi se obra|uju jedan za drugim. Obrada se vr{i pojedina~no po redoslijedu kako
su programi prethodno sre|eni. To zna~i da centralna i ostale jedinice sustava stoje na
raspolaganju sljede}em programu tek kad je prethodni program zavr{en.
Karakteristike BATCH obrade su:
- Iniciranje posla vr{i se u~itavanjem kontrolnih kartica, a program i podaci potrebni
za rad programa u~itavaju se u centralnu jedinicu s diskova, traka ili (ranije)
bu{enih kartica ...
Rezultati obrade formiraju izlazne datoteke koje se mogu ispisivati na pisa~u.
- Redoslijed izvo|enja programa definira se prioritetom na RUN kartici, i veli~inom
programa, a odre|uje ga operacijski sustav.
Danas je ovaj na~in obrade zastario, skup je i neproduktivan pa se veoma rijetko
koristi kod ve}ih ra~unala. Kod osobnih ra~unala imamo jedan oblik BATCH obrade
u interaktivnom na~inu zadavanja naredbi ra~unalu, s obzirom da je mogu}e
sekvencijalno izvo|enje programa (PC ra~unala bez mogu}nosti primjene
WINDOWS-a).
5.2.
Daljinska sekvencijalna obrada (REMOTE - BATCH)
Su{tina REMOTE - BATCH obrade je ista kao i kod BATCH obrade, samo {to se
obrada vr{i s udaljenih mjesta. Iniciranje posla vr{i se putem terminala. Prije
u~itavanja podataka u sustav formiraju se privremene ulazne datoteke (na diskovima)
i aktivira se BATCH obrada nakon koje se formiraju privremene izlazne datoteke.
Rezultati se poka`u na zaslonu terminala ili se tiskaju na pisa~u u ra~unalskom centru.
REMOTE - BATCH je pogodan na~in uno{enja podataka i odr`avanja datoteka s
udaljenih mjesta. Uno{enje podataka vr{i se kontrolnim naredbama operacijskog
sustava koje su prisutne u memoriji.
Programi odr`avanja, koji uklju~uju i logi~ku kontrolu podataka i relativno dugo
traju, nalaze se u memoriji samo za vrijeme obrade koje u odnosu na unos podataka
znatno kra}e traje. Terminalske jedinice koje u~estvuju u REMOTE - BATCH obradi
imaju u svojoj konfiguraciji osim terminala i mogu}nost uno{enja podataka u off-line
obradi (disketa, kazeta) tako da brzina prijenosa ne zavisi o brzini rada operatera na
terminalu.
Prijenos podataka obavlja se u on-line vezi direktno s medija na kojima su upisani. Za
prijem rezultata mo`e se koristiti pored zaslona i pisa~ manjih mogu}nosti kao dio
terminalske konfiguracije pri ~emu se rezultati mogu i u on-line na~inu unijeti na
medij, a zatim tiskati u off-line na~inu rada.
5.3.
Obrada po zahtjevu (DEMAND)
Na~elo DEMAND rada je u tome da se iza svakog ulaznog podatka na terminalu vr{i
odmah obrada i slanje izlazne informacije. Ovo je tipi~an na~in rada kod sustava s
podjelom vremena (TIME SHARING), pri ~emu svaki korisnik interaktivno radi sa
centralnom jedinicom istovremeno.
DEMAND obrada pru`a mogu}nost visokog stupnja komuniciranja izme|u ~ovjeka i
ra~unala. Pojedini programi se pozivaju sa diskova operacijskim sustavom, nakon
svake upisane naredbe dolazi odgovor sustava, tako da se mo`e izvr{iti ispravka
tijekom izvo|enja programa.
Rad u DEMAND-u ima visoki rang prioriteta, odmah iza REAL TIME obrade. Ovaj
na~in rada omogu}ava i interaktivni na~in rada u kojem programima upita dobivamo
u dijalogu s ra~unalom stanovite podatke iz datoteke ili baza podataka kao odgovore.
Ovakav na~in rada pogodan je i za dobivanje kratkih operacijskih informacija ~ije
ra~unanje se vr{i kra}im programskim obradama. Koristi se i za interaktivno
programiranje koje ubrzava izradu programa, ali ovakav rad znatno optere}uje
centralnu jedinicu.
Broj korisnika koji rade u DEMAND-u ograni~en je veli~inom programa koji se
istovremeno nalaze u glavnoj memoriji. Danas je DEMAND osnovni na~in rada sa
svojim specifi~nostima u mre`nom radu, te, u kombinaciji s multiprogrammingom i
novim tehnologijama rada, predstavlja naj~e{}e upotrebljavani oblik rada.
5.4.
Vi{eprogramska obrada (MULTIPROGRAMMING)
Kod multiprogramminga se vi{e programa izvr{ava paralelno i prividno istovremeno.
Razvio se iz potrebe da se bolje iskoristi izlazno-ulazno vrijeme koje u odnosu na
vrijeme obrade dugo traje. Rje{enje je na|eno tako da se za vrijeme ulazno-izlaznih
operacija (koje dugo traju) centralna jedinica prebaci na izvr{avanje drugih programa.
Multiprogramiranje je uvjet za obradu s podjelom vremena. Glavni zadatak
multiprogramiranja je pove}anje u~inkovitosti kapaciteta i efikasnosti rada ra~unala.
5.5.
Obrada podjelom vremena (TIME - SHARING)
Time-sharing je multiprogramski sustav koji istovremeno opslu`uje ve}i broj
korisnika. Ideja se javila na Institutu za tehnologiju (MIT) u SAD. Porastom broja
studenata koji su koristili postoje}i ra~unalski centar, pristupilo se razradi projekta
jednog sustava kod koga bi veliki broj korisnika bio povezan s ra~unalom putem
udaljenih terminala.
Zna~ajke su time-sharing obrade sljede}e:
- na ra~unalo je priklju~en ve}i broj korisnika,
- sam korisnik predstavlja dio sustava, jer se neposredno preko terminala mo`e
uklju~iti u kori{tenje ra~unala i s njim interaktivno komunicirati,
- dijalog izme|u ra~unala i korisnika je u potpunosti usmjeren prema korisniku
(koristi se jezik usmjeren prema potrebama korisnika), a samo komuniciranje se
ostvaruje pogodnim ure|ajem.
Time-sharing sustav karakteriziraju tri tehni~ka uvjeta:
- multipleksno povezivanje ve}eg broja sa centrom,
- multiprogramiranje i
- mogu}nost podjele vremena na male jedinice rada.
Multipleksno povezivanje zna~i da sustav
(strojem, tehni~kom osnovicom, ure|ajima,
neprekidno primanje informacija iz udaljenih
dolaze}e informacije potrebnom brzinom i
potje~u.
raspola`e odgovaraju}im hardverom
tj. da ima tehni~ku mogu}nost) za
mjesta. Takav sustav mo`e memorirati
klasificirati ih prema mjestu odakle
Metoda Time-sharing zasniva se na podjeli kapaciteta centralne jedinice na cikli~no
vrlo kratko vrijeme svakom korisniku (slika 58).
Slika 58 Podjela vremena rada ra~unala
Velike brzine rada centralne jedinice stvaraju dojam da je korisnik u stalnoj vezi i da
ra~unalo radi samo za njega. To omogu}ava “vremensko klizanje” (time-scilling).
Posti`e se na taj na~in da se osnovni vremenski ciklus T dijeli na t vremenskih
segmenata prema n korisnika.
U svakom osnovnom vremenskom ciklusu T, svaki od n programa ima na
raspolaganju centralnu jedinicu u vremenu t.
Ako se program ne obradi potpuno za vrijeme jednog vremenskog segmenta t, koje
nazivamo kvantima, onda se obrada nastavlja u sljede}em vremenskom ciklusu.
Pretpostavka za kori{tenje Time-sharing metode je velika brzina rada centralne
jedinice.
5.6.
Simultana obrada (MULTIPROCESSING)
Da bi se navedene metode {to bolje iskoristile razvijena je posebna metoda rada tzv.
multiprocessing. Ve}i broj jedinica imaju pristup do zajedni~ke centralne memorije ili
je vi{e centralnih jedinica ra~unala povezano u zajedni~ki ra~unalski sustav.
Pojedini procesori rade istovremeno u velikoj mjeri neovisno jedan o drugom po
razli~itim programima. Ovakav pristup omogu}ava i veliku pouzdanost rada
ra~unalskog sustava.
5.7.
Obrade u realnom vremenu (REAL - TIME)
Kod real-time rada ra~unalski sustav je u stanju trenuta~no odgovoriti na stanovite
promjene opisane prispjelim podacima sa udaljenih ure|aja. Programi kod real-time
imaju najvi{u razinu prioriteta.
Terminali su stalno uklju~eni u on-line vezi sa glavnim ra~unalom. Sustavi u realtime omogu}avaju da se dinami~kim procesima upravlja usporedo s njihovim
tijekovima.
Kada je rije~ o real-time, ne treba pod tim izrazom podrazumijevati da se odgovori
pribavljaju obvezno u malim vremenskim razmacima (reda dijelova sekundi) ve} da
se informacija dobije u korisnom vremenu tako da se pravodobno mogu donijeti
odluke i osigurati povratna upravlja~ka veza.
5.8. Distribuirana obrada
Distribuirana obrada pretpostavlja izvo|enje obrada na mjestu nastanka ili kori{tenja
podataka. Obrada se kompletno ili djelomi~no obavlja na lokalnoj, izmje{tenoj radnoj
stanici. Ukoliko je to djelomi~na obrada, ovako obra|eni podaci se {alju u centralno
ra~unalo na daljnju obradu.
Mre`u u distribuiranoj obradi ~ine nezavisna ra~unala, povezana tako da
omogu}avaju me|usobnu komunikaciju u cilju kori{tenja zajedni~kih resursa.
Distribuirana baza podataka sadr`i podatke koji su lokacijski udaljeni. Cjelokupna
distribuirana baza mo`e se promatrati kao jedinstvena baza. Korisnici izdaju zahtjeve
za informacijama i ne znaju}i gdje se podaci nalaze.
To zna~i da krajnji korisnik mo`e pristupiti i a`urirati podatke bilo gdje u
distribuiranoj mre`i ra~unala na isti na~in kao da se podaci nalaze na lokalnom
ra~unalu. ^ak se i programi mogu distribuirati na vi{e ra~unala.
Prednosti distribuiranih obrada su:
- brz odziv i bolje rje{avanje lokalnih zahtjeva,
- raspore|ena odgovornost za lokalne operacije,
- modularni rast novih obrada,
- ve}a pouzdanost cijelog sustava.
5.9.
Korisnik - poslu`itelj (klijent - server)
tehnologija rada
Klijent - server tehnologija rada kombinira snagu i stabilnost velikih i srednjih
ra~unala s fleksibilnim i cijenom prihvatljivim osobnim ra~unalima, radnim
stanicama i lokalnim mre`ama (@ganec, 1994.).
U klijent-server tehnologiji rada poslu`itelji dijele proces obrade s klijentima na mre`i.
Poslu`itelji su ra~unala (naj~e{}e UNIX) do 256 MB radne RAM memorije, s vi{e
GB memorije na diskovima uz rje{enja vi{eprocesorskog rada. Za klijente kao radne
stanice korisnika koriste se PC ra~unala s Windows grafi~kim su~eljem, a tamo gdje
ne mogu zadovoljiti po snazi kao klijenti se koriste UNIX radne stanice.
Mogu}nosti klijent - server tehnologije rada su:
- odli~an odnos mogu}nosti rada i ostvarenog ulaganja,
- vi{ekorisni~ki okoli{,
- sposobnost ekonomi~nog pove}anja snage i kapaciteta prema potrebama u
daljnjem razvoju,
- grafi~ko korisni~ko su~elje,
- manje vrijeme za odr`avanje korisni~kih aplikacija,
- mogu}nost upotrebe u novoj konfiguraciji postoje}e ra~unalske opreme,
- pouzdanost i sigurnost podataka.
Filozofiju klijent-server tehnologije rada ~ine serveri (poslu`itelji) i klijenti. Proces
obrade na mre`i je podijeljen izme|u servera i klijenata. Klijenti naj~e{}e izvode
aplikaciju grafi~kih korisni~kih su~elja, upitne aplikacije (preglede) i programe za
kreiranje raznih izvje{taja.
Server prima zahtjeve, obra|uje ih te rezultate vra}a klijentu. Temelj razvoja klijentserver aplikacije po~iva na odvajanju programa na dio koji se izvodi na serveru i dio
koji se izvodi na klijentu. Na slici 59 dana je podjela poslova izme|u klijenta i servera.
Slika 59 Podjela poslova klijenta i servera
Kao primjer mogu se navesti dva zadatka: operacije grafi~kog su~elja nalaze se na
klijentu, a glavne aktivnosti s bazom podataka na serveru.
Postoje}e i o~ekivane prednosti klijent-server tehnologije su:
- mogu}nost kori{tenja postoje}e ra~unalske opreme i gotovih programa, paketa
programa i programskih sustava,
- mogu}nost lak{eg pro{irenja i odgovora na budu}e zahtjeve korisnika,
- vi{ekorisni~ka okolina,
- grafi~ki orijentirano interaktivno korisni~ko su~elje,
- za odr`avanje aplikacija potrebno je manje vremena,
- sa~uvan integritet podataka centraliziranim upravljanjem podacima.
Na slici 60 prikazano je mjesto klijent-server tehnologije u trendovima razvoja
informacijskih tehnologija (@ganec, 1994.).
Slika 60 Trendovi informacijskih tehnologija
5.10. Otvoreni sustavi
Otvoreni sustavi (Open Systems) obuhva}aju filozofiju i smjer razvoja ra~unalstva
(Zavr{ki, 1994.). U po~etku se taj izraz odnosio samo na razvoj operacijskih sustava,
a ~esto se koristio i kao sinonim za UNIX verzije operacijskog sustava.
Cilj je omogu}iti prenosivost aplikacija na razli~ite platforme (konfiguracije)
ra~unalskih sustava, kori{tenje informacija i programa bez obzira gdje se nalaze, te
povezivanja u mre`e razli~ite ra~unalske opreme.
Otvoreni sustavi nastali su iz potreba i zahtjeva korisnika (@agar, 1994.), kao {to su:
- integracija nove ra~unalske opreme i programa u ve} postoje}i informacijski
sustav,
- sloboda u izboru proizvo|a~a opreme,
- mogu}nost lakog i postupnog pro{irivanja kako opreme tako i programskog
sustava,
- lagani prijelaz na nove tehnologije i mogu}nosti koje one donose.
Slu`bena definicija otvorenih sustava prema POSIX 1003.0 (IEEE.88 i ISO.90) je:
Otvoreni sustav je onaj koji sadr`i dovoljan broj otvorenih specifikacija za su~elja,
servise i formate podataka, kako bi se aplikacijama omogu}ilo:
- da sa {to manje promjena budu preno{ene na druge ra~unalne sustave
(PORTABILITY),
- da uspje{no sura|uju sa drugim aplikacijama na vlastitim i udaljenim sustavima
(INTEROPERABILITY),
- da komuniciraju s korisnikom na njemu ugodan na~in, uz lako privikavanje na rad
s razli~itim sustavima (USER PORTABILITY).
Na slici 61 prikazana je shema na~ina rada u otvorenim sustavima ([imunovi}, 1994.).
Oni trebaju korisniku omogu}iti pristup podacima, aplikacijama i ra~unalskoj opremi
da bi obavili stanoviti zadatak, bez obzira sa kojeg se mjesta uklju~ili u otvoreni
sustav.
Slika 61 Shema otvorenog sustava
Za ostvarenje ovog cilja potrebno je premostiti postoje}e razlike u standardima
opreme razli~itih proizvo|a~a, razlike u operacijskim sustavima, na~inu izrade i
kori{tenju aplikacije, komunikacijskim razlikama te razlike u shva}anju i na~inu rada
razli~itih korisnika.
Klasi~ni zahtjevi za otvorene sustave su sljede}i (@agar, 1994.):
- donositelji norma moraju biti neovisni o proizvo|a~u,
- otvoreni sustavi zna~e funkcionalne proizvode, a ne apstraktne pojmove,
- suradnja izme|u razli~itih ra~unalskih platformi,
- prenosivost aplikacija na razne platforme,
- lako}a prelaska sa starih sustava na nove,
- za{tita investicije u sada{nje sustave,
- umre`avanje i komunikacija bez obzira na fizi~ku lokaciju.
Prate}i suvremene pravce u razvoju ra~unalstva u Hrvatskoj je osnovana Hrvatska
udruga korisnika otvorenih sustava - HrOpen koja djeluje u okviru Hrvatske
informati~ke zajednice, a primljena je i u europsku federaciju korisnika otvorenih
sustava EurOpen (European Open Systems Forum).
Pored prednosti koje donose otvoreni sustavi (sigurnost korisnika u izboru i planiranju
razvoja informacijskih sustava, smanjuju tro{kove obuke, smanjuje tro{kove razvoja i
odr`avanja aplikacija i rada cjelokupnih informacijskih sustava) otvoreni sustavi kao i
svaka novina u na~inu rada ima i neke nedostatke (gu{enje inovacije zbog
normizacije, problemi oko sigurnosti i efikasne za{tite, prijelaz za sada iziskuje velike
tro{kove).
6. SOFTVER
Pod pojmom softver podrazumijevamo sve programe koji omogu}avaju da ra~unalo
odnosno ra~unalski sustav, radi, odnosno alate koji omogu}uju pripremu i izradu
programa.
Razvoj softvera mo`emo tako|er podijeliti u generacije:
- prva generacija (strani jezik, asembler ...),
- druga generacija (vi{i programski jezici, prevoditelji ... ),
- tre}a generacija (operacijski sustavi, multiprogramiranje, real-time ..),
- ~etvrta generacija (relacijske baze, aplikacijski generatori, otvoreni sustavi ... ),
- peta generacija (umjetna inteligencija....).
Mogu}e je obaviti podjelu softvera po razli~itim kriterijima. Ovdje }e biti izvr{ena
podjela po na~inu nabave.
Po na~inu nabave mo`emo definirati sljede}e skupine:
- originalni, kupljeni i registrirani paketi programa i programi,
- originalni, kupljeni i registrirani za {ire kori{tenje (dr`ava, regija, sveu~ili{ta),
- kupljeni i prilago|eni za primjenu kod korisnika (jezik, pismo) od strane
proizvo|a~a, ili samog korisnika,
- softveri za probu korisnika (programi se {alju korisniku uz minimalnu cijenu na
probni rad. Ukoliko zadovolje korisnika, korisnik mo`e kupiti zadnju verziju
programa. Ovi programi se zovu share ware programi,
- besplatni programi koji su javno dobro (public domain) i svima na raspolaganju za
kori{tenje,
- neovla{teno kopirani (“piratizirani”, ukradeni) programi (kopije instalacijskih
disketa, kopirane programske datoteke s drugih ra~unala, kopije putem
elektroni~ke po{te itd.).
Na slici 62 prikazana je podjela softvera prema namjeni. Ova podjela je uvjetna i u
dobroj mjeri subjektivna autorova podjela. U~injena je za dio softvera koji se
naj~e{}e koristi u poduze}ima i ustanovama.
Slika 62 Podjela softvera
Prema ovoj podjeli glavne skupine softvera su:
- sustavni,
- komunikacijski,
- aplikacijski,
- za baze podataka,
- razvojni,
- umjetna inteligencija.
6.1. Sustavni softver
Sustavni softver predstavljaju programi i paketi programa koji omogu}avaju rad s
ra~unalom, rad aplikacijskih programa i svih jedinica ra~unala. Sustavni softver
dijelimo na:
- operacijski sustav,
- prevoditelji,
- pomo}ni programi.
Operacijski sustav predstavlja skup programa kojima se upravlja radom ra~unala.
Neophodni su za rad ra~unala.
Prevoditelji (Compileri) su programi koji “prevode” naredbe programa pisane u
nekom od programskih jezika na naredbe razumljive ra~unalu.
Pomo}ni programi su programi koji omogu}avaju br`i rad nekih funkcija i poslova na
ra~unalu. Nisu neophodni za rad ra~unala. Primjer je program NC (Norton
Commander) koji omogu}ava br`e kopiranje, nala`enje i pozivanje programa, pregled
zauze}a diskova i memorije i sl.
6.1.1. Operacijski sustavi
Operacijski sustav predstavlja skup programa, kojima se upravlja radom cjelokupnog
ra~unalskog sustava, radom svih programa korisnika i ostalih pomo}nih programa i
putem njega korisnik komunicira s centralnom jedinicom ra~unala.
Operacijski sustav omogu}ava upravljanje centralnom jedinicom, a preko nje ostalim
jedinicama ra~unala (ulazne i izlazne jedinice, vanjske memorije, komunikacije),
tako|er upravlja sigurno{}u sustava i izvo|enju svih pomo}nih radnji ovisno o
mogu}nosti operacijskog sustava.
Bez operacijskog sustava, ra~unalski sustav je hrpa beskorisnog metala.
Operacijski sustav je djelomi~no smje{ten u ROM memoriju. Osnovne zna~ajke
operacijskog sustava su:
- istovremenost, (istovremeno mo`e poslu`ivati vi{e korisnika),
- efikasnost, (mora biti koncipiran tako da u svakom trenutku mo`e izabrati
najefikasniji put rje{avanju problema),
- sigurnost i pouzdanost, (svaki program koji je smje{ten u operacijskom sustavu
mora biti osiguran od brisanja, mora prikazivati to~ne rezultate, svi ure|aji koji su
vezani uz ra~unalo moraju pravilno funkcionirati),
- fleksibilnost, (operacijski sustav mora biti prilagodljiv problemu),
- op}enitost (jedan operacijski sustav mora biti primjenjiv u razli~itim problemima
ili ra~unalima),
- propusnost (korisnik ne mora poznavati strukturu ra~unala da bi ga mogao
koristiti),
- integriranost (operacijski sustav je integrirani dio ra~unala ali i programa),
- modularnost (ne moraju se svi dopunski ure|aji imati odjednom da bi ra~unalo
moglo funkcionirati, mogu se nabavljati pojedina~no).
Veliki raspon mogu}nosti ra~unala od PC ra~unala do super ra~unala, doveo je do
razvoja razli~itih vrsta operacijskih sustava. Postoje mogu}nosti da jedan operacijski
sustav mo`e raditi na vi{e razli~itih ra~unala kao i da na jednoj vrsti ra~unala mogu
raditi, naravno s razli~itom efikasno{}u i specifi~nostima, nekoliko razli~itih
operacijskih sustava.
Naprimjer: operacijski sustav UNIX koristi se kako na PC ra~unalima tako i na
srednjim i velikim ra~unalima, a na PC ra~unalima mo`emo primijeniti operacijske
sustave DOS, UNIX, i OS/2.
Na ra~unalima prve generacije nije postojao operacijski sustav. Sve naredbe za rad
ra~unala uno{ene su u okviru samog korisni~kog programa. Sve operacije unosa i
testiranja programer je rije{io naredbama iz programa.
S porastom brzine rada i kapaciteta ra~unala, postalo je neefikasno da ra~unalo ~eka
dok se obavljaju stanoviti spori poslovi (pripreme, tiskanje).
Razvijaju se posebni programi koji preuzimaju zadatak upravljanja unosom narednog
programa, ispisom rezultata obrade te radom i kori{tenjem resursa. Zatim dolazi do
rada ra~unala s podjelom vremena, {to omogu}ava da ra~unalo radi istovremeno s
vi{e programa.
Navedeni programi kontroliraju i uskla|uju rad svih programa. Tako definirani
programi dobivaju naziv operacijski sustavi. Daljnji razvoj uzrokuju pojave relativno
jeftinih mini i mikrora~unala.
Dok su na velikim ra~unalima postojale skupine ljudi (sustav in`enjera) koji su
najbolje poznavali i vodili brigu o velikim i slo`enim operacijskim sustavima, na mini
i mikrora~unalima se postavlja zahtjev za jednostavnim, pouzdanim i korisniku
prilago|enom operacijskom sustavu.
Druga razlika sastoji se u tome {to je svaki proizvo|a~ velikih i mini ra~unala imao
svoj operacijski sustav (Univac je za serije 1100 koristio operacijski sustav EXEC-8,
Digital VMS itd.). Oni su bili toliko prilago|eni opremi i proizvo|a~u da dobar
poznavalac EXEC-8 nije znao raditi s operacijskim sustavom VMS.
Kod PC ra~unala kao najzna~ajnijeg predstavnika mikrora~unala za sva IBM
kompatibilna ra~unala mogu}e je koristiti MS-DOS (stanovite verzije) koji mo`e
raditi na svakom kompatibilnom PC ra~unalu u svijetu.
Pojava velikog broja PC ra~unala nametnula je potrebu njihovog povezivanja u cilju
zajedni~kog pristupa istim podacima i programima. Tako su se pojavili mre`ni
operacijski sustavi.
Dana{nji pravac razvoja je prema distribuiranim operacijskim sustavima, ~iji su
moduli raspore|eni na vi{e povezanih ra~unala.
Prvi operacijski sustav je Kidellov CP/M, koji je postao standard za osmobitne
sustave. On je namijenjen ra~unalima skromnijih mogu}nosti, s malom operacijskom
memorijom, u kojima postoji potreba za ~estom komunikacijom s disk jedinicama.
Danas poznati i ~esto kori{teni operacijski sustavi su:
- MS-DOS (MicroSoft Operating System),
- UNIX,
- Linux,
- CTOS,
- OS/2,
- Operacijski sustav za Macintosh ra~unala,
- WINDOWS NT.
6.1.1.1. Operacijski sustav MS - DOS
Razvijen je u tvrtki Microsoft u 1981. godini kao verzija 1.0. I pored velikog broja
gre{aka u radu izazivao je divljenje mogu}no{}u da koristi svih 640 KB RAM
memorije (Dejanovi}, 1994.). Podr`avao je rad disketne jedinice za 5,25” diskete (190
KB), bez podr{ke za rad diska koji se u to vrijeme zbog cijene rijetko ugra|ivao u
mikro ra~unala.
Godinu dana kasnije javlja se DOS 1.1 s ispravljenim gre{kama, a 1983. godine DOS
2.0 s podr{kom magnetnim diskovima. Iste godine izlazi DOS 2.1 i dolazi do njegove
masovne prodaje i upotrebe. Primjena 286 PC ra~unala te novih i jeftinijih diskova
(do 32 MB) dovodi do nove verzije DOS 3.0 u 1984. godini.
Pobolj{ana verzija DOS 3.1 ima podr{ku rada mre`ama. Verzija DOS 3.2 ispravlja
gre{ke iz DOS 3.1 i omogu}ava priklju~enje nestandardnih vanjskih memorija. DOS
3.3 podr`ava rad s disketom 3,5” i podjelu diskova preko 32 MB na particije.
Verzije DOS 4.x (4.0; 4.1) nisu bile naro~ito uspje{ne.
Pojava DOS 5.0 dovela je do rezidentnog dijela DOS-a (oslobo|eno vi{e memorije za
rad), dodane su neke nove efikasne naredbe (DOSKEY za olak{ano uno{enje
naredbi, MEM za prikazivanje slobodne RAM memorije, popravljen HELP itd.).
Verziji 6.0 dodani su novi programi (defragmentator diska, program za otkrivanje i
uklanjanje virusa). U DOS 6.0 ugra|en je i program za sa`imanje (kompresiju)
podataka na disku - Double Space.
U prvoj verziji program Double Space je imao stanovitih gre{aka u radu. U verziji
DOS 6.2 ove gre{ke su dobrim dijelom otklonjene.
Novine u ovoj verziji izme|u ostalog su (Crnko, 1994.):
- SCANDISK program za provjeru stanja na disku i ispravljanje pogre{aka,
- DoubleGuard tehnologija ugra|ena u DoubleSpace provjerava integritet podataka
prije zapisivanja na disk,
- u SMARTDRIVE je ugra|ena podr{ka za CD-ROM,
- Nove mogu}nosti naredbi (DIR, MEM, CHKDSK, FORMAT, MOVE, COPY,
XCOPY),
- DISCOPY kopira diskete u jednom prolazu.
MS DOS je predvi|en za rad jednog korisnika jer podr`ava jedan monitor i tipkovnicu
te time mo`e istovremeno obavljati jedan zadatak. Operacijski sustav MS DOS sastoji
se od tri dijela s obzirom na rad ra~unala odnosno korisnika:
- BIOS-a (basic input-output sustav),
- Jezgre MS DOS-a,
- Upravlja~kog procesora.
BIOS je program zadu`en za upravljanje hardverom i on je poseban za svaku opremu.
Osnovne funkcije koje sadr`i BIOS su pokretanje sljede}ih komponenti:
- monitor i tipkovnica,
- pisa~,
- pomo}ni I/O ure|aji,
- ura,
- ure|aji za pokretanje,
- disk ili diskete.
Unutar BIOS-a izvr{ena je podjela na elementarne i op}e sklopovske funkcije.
Elementarne sklopovske funkcije su naj~e{}e smje{tene u ROM-u, a nazivaju se
ROM BIOS. To je poseban memorijski ~ip (EPROM) koji se mo`e brisati i upisivati
posebnim ure|ajima.
Op}e sklopovske funkcije smje{tene su u DOS-ovu datoteku IO.SYS.
Jezgra MS DOS-a komunicira s aplikacijskim programima i po potrebi koristi funcije
BIOS-a. Jezgra predstavlja niz servisnih funkcija koje se nazivaju sustavne funkcije
kao {to su:
- upravljanje datotekama i slogovima,
- upravljanje sredi{njom i vanjskom memorijom,
- upravljanje vanjskim I/O znakovno orijentiranim ure|ajima,
- iniciranje izvr{enja drugih programa,
- radi s urom realnog vremena.
Jezgra je smje{tena u datoteku MS DOS.SYS, ona ~ita glavni dio operacijskog
sustava i prenosi ga u radnu memoriju tijekom pokretanja sustava.
Upravlja~ki procesor predstavlja vezu izme|u operacijskog sustava i korisnika, a vr{i
analizu i u~itavanje naredbi i izvr{ava programe s diska.
Upravlja~ki procesor sastoji se iz tri dijela:
* rezidentni dio sadr`i:
- modul za obradu podataka,
- modul za obradu osnovnih gre{aka,
- modul za zavr{etak izvr{avanja programa.
(rezidentni dio je stalno prisutan u memoriji).
* pokreta~ki-inicijalizacijski dio izvr{ava AUTOEXEC.BAT datoteku,
* prijelazni-tranzijentni dio u~itava se u gornji dio memorije i izvr{ava
druge programe, kontrolira ga rezidentni dio.
Upravlja~ki procesor se nalazi u COMMAND.COM datoteci i prepoznaje sve
standardne DOS-ove naredbe i upravlja pona{anjem ra~unala dok se na zaslonu vidi
prompt. Bez obzira {to COMMAND.COM datoteka uvijek ide uz MS DOS ona nije
dio operacijskog sustava u u`em smislu. Upravlja~ki procesor je program pomo}u
kojeg korisnik mo`e upravljati operacijskim sustavom tj. posredstvom ovog programa
korisnik mo`e koristiti funkcije jezgra MS DOS-a.
Naredbe koje prepoznaje upravlja~ki procesor tj. COMMAND.COM dijele se u tri
dijela:
- interne naredbe,
- eksterne naredbe,
- batch datoteke.
Interne naredbe su one koje sadr`i sam COMMAND.COM. To su jednostavne
naredbe koje se izvr{avaju vrlo brzo. Budu}i da je COMMAND.COM normizirani
procesor naredbi DOS-a, ove interne naredbe su i interne naredbe DOS-a, a to su:
CD, DIR, DEL, PROMPT, TYPE, TIME, PATH, DATE, COPY, RD, MD, BREAK.
Eksterne naredbe su naredbe ili programi koje COMMAND.COM o~itava s diska i
izvr{ava. Ovi programi smje{teni su u datoteke koje imaju ekstenzije EXE ili COM.
Batch datoteke slu`e za pozivanje programa i to su tekstualne datoteke koje sadr`e
interne, eksterne ili batch naredbe. Ove datoteke su prepoznatljive po svojoj ekstenziji
.BAT. Batch datoteka se automatski pokre}e pri pokretanju ra~unala i DOS izvr{ava
niz naredbi slijedom kojim su zapisane u batch datoteci. Batch datoteke dolaze do
izra`aja kod “ve}ih” programa, gdje je pokretanje programa daleko slo`enije.
Datoteke su sastavljene od slogova (records). Nema ograni~enja koliko takvih slogova
mo`e biti osim {to datoteka ne mo`e biti ve}a od raspolo`ivog mjesta na disku.
Datoteka je skup podataka sa zajedni~kim svojstvima koje se ~uvaju pod nekim
imenom. Ime datoteke se sastoji od dva dijela imena i ekstenzije. Ime datoteke sastoji
se iz 1 do 8 znakova, a ekstenziju ~ini to~ka nakon imena i onda 1 do 3 znaka. Iz
ekstenzije se mo`e prepoznati vrsta datoteke:
- .TXT, .WPS - tekstualne
- .WK1, .WKS - datoteke s tablicama
- .DBF, .WDB - datoteke s bazom podataka
- .PIC - datoteke sa slikom
- izvorni programi
.PAS - datoteka nastala u programu PASCAL
.BAS - datoteka nastala u programu BASIC
.C - datoteka programskog jezika C ..
- programske datoteke
.COM - mali program
.EXE - veliki program
.BAT - batch datoteka
.SYS - programi koji upravljaju komponentama ra~unala.
Na slici 63 dan je raspored memorije MS-DOS-a.
Slika 63 Raspored memorije MS-DOS-a
Osnovna memorija (base memory) predstavlja prvih 640 KB RAM-a (to je ukupna
memorija koju MS-DOS mo`e koristiti za RAM memoriju). To zna~i da je za PC pod
MS-DOS-om svejedno ima li PC 640 KB ili 8 MB ako se ne koriste stanoviti postupci
za pristup dopunskoj memoriji.
Za osnovnu memoriju koriste se i nazivi konvencionalna memorija (conventional
memory). Od narednih 640 KB jedan dio zauzima sam MS-DOS, a dio otpada na
razne rezidentne programe i drivere. Ono {to ostaje to je raspolo`ivo za rad, a taj dio
memorije zovemo TPA-podru~je (Transient Program Area).
Gornja memorija zauzima prostor od 640 KB do 1024 KB. U njoj se nalaze memorije
potrebne za videoadaptere, BIOS i sl. Pojavom PC-386 ra~unala, ovaj dio memorije
mo`e se iskoristiti za premje{tanje rezidentnih programa osnovne memorije u ovo
podru~je (Pehar, 1992.).
Extended memorija obuhva}a svu sustavnu memoriju iznad 1 MB. Noviji operacijski
sustavi (OS/2, UNIX) mogu izravno pristupiti ovoj memoriji, sa MS-DOS to nije
mogu}e. Prvih 64 KB extended memorija ~ini visoka memorija (HMA-High Memory
Area).
U ovu memoriju neki programi mogu u~itati dio svojeg koda ~ime osloba|aju prostor
u osnovnoj memoriji (MS-DOS 5.0).
Dobre strane MS-DOS operacijskog sustava su:
- jeftin,
- jednostavan,
- I/O neovisan o ure|aju,
- ispravljanje gre{aka,
- fleksibilan za programe,
- rad s datotekama.
Nedostaci:
- nije vi{eprogramski,
- nije vi{ekorisni~ki,
- samo za osobna ra~unala.
I pored toga {to je danas najvi{e kori{ten, operacijski sustav MS-DOS sve vi{e gubi
trku s novim operacijskim sustavima. Postoje operacijski sustavi PC-DOS i DR-DOS,
sli~nih mogu}nosti kao MS-DOS.
6.1.1.2. Operacijski sustav UNIX
Razvoj operacijskog sustava UNIX po~eo je u Bell Laboratories 1969. godine.
Osnovne zna~ajke UNIX-a su (UNIX-PRAKTIKUM, 1993.):
- op}enamjenski,
- vi{eprogramski,
- vi{ekorisni~ki,
- konverzacijski,
- s podjelom vremena.
Pod pojmom op}enamjenski podrazumijevamo da se razli~iti informacijski sustavi
mogu razvijati i obra|ivati na istom ra~unalu.
Vi{eprogramski, podrazumijeva da se razli~iti programski jezici mogu koristiti za
razvoj programskih sustava. Pojam vi{ekorisni~ki ozna~ava da vi{e korisnika mo`e
raditi na ra~unalskom sustavu u istom trenutku.
Konverzacijski ozna~ava mogu}nost interaktivnog rada svakog korisnika.
Postoje razne verzije UNIX operacijskih sustava prilago|enih razli~itim platformama
ra~unala, pa i PC ra~unalima.
Tvrtka SCO (Santa Cruz Operation) po~ela je s razvojem Xenix operacijskog sustava
u cilju zamjene MS-DOS sustava. Xenix je bio stabilan i pouzdan, radio je i na PC286 ra~unalima (Cari}, 1994.). Iz njega se razvio SCO Unix System V koji ispunjava
zahtjeve UNIX standarda. Jedna od njegovih verzija je SCO Open Desktop Release
3.0. Instalacijom Open Desktop sustava dobijemo UNIX SistemV, X Windows i
TCP/IP protokol i NFS (Network File System) mogu}nost.
Zna~ajka s podjelom vremena govori o mogu}nosti UNIX operacijskog sustava da
svakom korisniku dodijeli djeli} vremena vode}i ra~una o prioritetima.
U 1975. godini javlja se verzija 6 koja je patentirana i dana besplatno na kori{tenje u
obrazovanju i razvoju. U 1981. godini javlja se sustav III, a u 1983. godini sustav V
(zadnja verzija je 5.2.).
UNIX je postao jedan od standardnih operacijskih sustava za velika ra~unala, a
postaje i verzija za PC ra~unala.
Glavne mogu}nosti i svojstva UNIX-a su:
(UNIX-PRAKTIKUM, 1993.):
- lako odr`avanje,
- hijerarhijska struktura datoteka,
- {utljiv,
- uslu`an,
- obrada u prvom i drugom planu,
- uredsko poslovanje,
- mre`na mogu}nost,
- obra~un tro{kova,
- editori.
Lako odr`avanje UNIX operacijskog sustava po~iva na mogu}nostima C programskog
jezika u kojem je napisan.
Kori{tenje hijerarhijske strukture omogu}ava lako postavljanje organizacije datoteka i
za korisnike.
[utljiv podrazumijeva svojstva UNIX-a da daje informacije odnosno poruke na
zaslonu samo kada se pojavi gre{ka ili se postavi upit.
Uslu`an podrazumijeva da UNIX omogu}ava razli~ito komuniciranje s razli~itim
korisnicima.
Obrada u prvom i drugom planu podrazumijeva da korisnik mo`e raditi istovremeno
vi{e poslova.
UNIX sadr`i ve}i broj pomo}nih programa za uredsko poslovanje (obrada teksta i
drugo).
UNIX sadr`i stanovite rutine za povezivanje UNIX strojeva u mre`u.
UNIX omogu}ava pra}enje tro{kova po poslu i korisniku.
Na raspolaganju u UNIX-u imamo razli~ite editore.
UNIX operacijski sustav se sastoji od:
- jezgre (kernel),
- ljuske (shell) i
- aplikacije.
Jezgra je glavni dio UNIX-a i predstavlja “stvarni” operacijski sustav. Rezidentna je u
memoriji. Upravlja resursima i obradama.
Ljuska sadr`i program koji prevodi naredbe korisniku.
Aplikacije su programi ili paketi programa koji se izvode iz ljuske.
Za ukupnu instalaciju potrebno je oko 170 MB na disku, a za rad preko 8 MB
memorije.
Zadr`ala je glavne zna~ajke UNIX-a (vi{ekorisni~ka, vi{ezada}na).
Tvrtka Hewlett-Packard izradila je svoju verziju UNIX operacijskog sustava HP-UX
koja pokriva sljede}e platforme ra~unala (Bauk, 1994.):
- starije serije radnih stanica zasnovane na procesorima Motorola 68040, HP 9000
serije 300 i 400,
- PA - RISC procesorima dvije serije (HP Apollo 9000 serije 700 grafi~ke radne
stanice i poslovni ra~unalski sustav HP 900 serije 900),
- PA-RISC vi{eprocesorska glavna ra~unala.
Za rad na ra~unalu i modelima HP Apollo 712 (osobna ili desktop ra~unala) razvijena
je verzija Desktop UX.
Za rad HP - UX zahtijeva minimalno 8 MB RAM-a memorije i oko 200 MB na disku.
Za rad u Windows okru`enju potrebno je 16 MB memorije, a za kori{tenje grafi~kih
stanica 32 MB. Koristi TCP/IP protokol. Ima kvalitetno rje{eno korisni~ko su~elje s
HP VUE 3.0 (Visual User Environment).
Postoji i nekoliko UNIX verzija namjenjenih PC ra~unalima (XENIX tvrtke
Microsoft, UNIXWARE tvrtke Novell itd.).
6.1.1.3.
Operacijski sustav Linux
Operacijski sustav Linux radi na PC ra~unalima 386 i 486. Vlasni{tvo je Linuse B.
Torvaldora (Jadrijevi}, Ladovac, 1994.). Besplatan je i na raspolaganju svakom tko
ima znanje i pristup mre`i.
Njegove su glavne zna~ajke:
- omogu}ava rad vi{e programa istovremeno,
- omogu}ava rad vi{e korisnika na istom stroju istovremeno,
- razli~ite nacionalne tipkovnice,
- ~ita sve standardne formate CD ROM-a,
- TCP/IP protokol za mre`ni rad.
Najmanja zadovoljavaju}a konfiguracija je 4 MB bez Windows-a i 8 MB s Windowsima.
6.1.1.4.
Operacijski sustav CTOS
Operacijski sustav CTOS vlasni{tvo je tvrtke UNISYS, a razvijen je za Ministarstvo
obrane SAD od strane tvrtki Intel i Xerox (Crnko, 1994.).
Osnovna svojstva sustava CTOS su:
- radi na procesorima 80286, 80386 i 80486,
- radi na mre`i,
- omogu}ava rad vi{e programa istovremeno (multitasking),
- radi s prioritetima,
- modularnost i
- pogodnost za korisnika.
Postoje verzije CTOSI, CTOSII i CTOSIII. Nedostatak operacijskog sustava CTOS je
{to radi samo na UNYSIS ra~unalima, ~ime su ukupne cijene sustava znatno ve}e.
6.1.1.5. Operacijski sustav OS/2
Razvoj operacijskog sustava OS/2 po~eo je kao zajedni~ki rad tvrtki IBM i Microsoft,
s ciljem pokrivanja mogu}nosti UNIX operacijskog sustava i mogu}nosti rada na PC
ra~unalima, uz mogu}nost vi{ekorisni~kog rada.
Nakon razlaza ovih tvrtki IBM je nastavio razvijati OS/2 dok se Microsoft orijentirao
na razvoj operacijskog sustava Windows NT (Batro{i}, 1994.).
Cilj koji je postavio IBM bio je prilagoditi OS/2 32-bitnim procesorima 80386 i
80486 kao i Pentiumu (verzije OS/2 2.0). Posljednja je verzija danas OS/2 2.1.
OS/2 2.1 podr`ava izvo|enje aplikacija u Windows 3.1, kao i multimedijskih
aplikacija.
Operacijski sustav OS/2 2.1 ima rije{enu implementaciju grafi~kog podsustava.
Mogu}a je i instalacija na prijenosnim ra~unalima.
6.1.1.6.
Operacijski sustav za Macintosh ra~unala
U 1984. godini u tvrtki Apple razvijen je operacijski sustav SYSTEM 7 za Macintosh
ra~unala.
U odnosu na MS-DOS, SYSTEM 7 nije imao problema s ograni~enjem kori{tenja
memorije. Vezan je uz Macintosh ra~unala. Omogu}ava vi{ekorisni~ki rad te
grafi~ku podr{ku. Omogu}ava rad s mre`om. SYSTEM 7 PRO kao nova verzija ima
ugra|en sustav elektroni~ke po{te.
Ovaj operacijski sustav prilago|en je i preveden u mnogim zemljama, a od 1985. i kod
nas u Hrvatskoj. Smatra se da je SYSTEM 7 najtra`enija verzija grafi~kog su~elja.
Nedostatak ovih operacijskih sustava je vezanost uz Macintosh ra~unalsku opremu.
6.1.1.7. Operacijski sustav WINDOWS NT
Tvrtka Microsoft je razvila ~itavu obitelj operacijskih sustava temeljenih na
grafi~kom su~elju za korisnika (Windows 3.1, Windows 3.1 for Eastren Europa,
Windows for Workgroups, Windows NT).
WINDOWS NT operacijski sustav smatra se uz UNIX najzna~ajnijim operacijskim
sustavom. Pojava WINDOWS NT smatra se najzna~ajnijim informati~kim doga|ajem
u 1994. godini. To je potpuno grafi~ki orijentiran operacijski sustav (@ganec, 1994.).
Ostali navedeni operacijski sustavi uglavnom zahtijevaju nadogradnju za grafi~ko
su~elje.
NT je sustav:
- vi{ekorisni~ki (multiuser),
- vi{ezada}ni (multitasking), i
- vi{eprocesorski (multiprocesing).
Podr`ava rad u klijent/server tehnologiji rada.
NT obavlja uslugu “davanja” (datoteka, aplikacija, ispisivanja), a klijent nije
ograni~en samo na Windows NT nego mo`e koristiti DOS, Windows, Macintosh ili
UNIX platforme. Windows NT je 32-bitni sustav (obuhva}a i obra|uje 32-bitni
podatak). Mogu}e je adresirati 4 GB memorijskog prostora.
Jedinica izvo|enja aplikacije je nit (thread), kojoj je pridru`en niz CPU-instrukcija,
sadr`aj registra te memorijsko podru~je. Svakoj niti pridru`eno je stanovito
procesorsko vrijeme. Kod obrade teksta mogu}a je obrada jednog teksta i priprema za
ispis drugog.
Kod istovremenog rada vi{e aplikacija, svaka se izvodi u svom memorijskom
prostoru, u svom djeli}u vremena koje mu dodijeli NT. Za rad Windws NT
preporu~ava se 486 tip - ra~unala s 16 MB memorije. Isporu~uje se na CD-ROM
disku, na kojemu u komprimiranom stanju zauzima 36 MB. Na disku mu je potrebno
oko 70 MB.
Korisnik NT-a je opisan SID-brojem (Security Identification) ~ime se definiraju
njegova prava i povlastice, te skupine. Svi korisnici mogu koristiti programe i
datoteke iz zajedni~ke programske skupine, ali samo administrator mo`e pristupiti u
programsku skupinu Administration te dati naredbe koje mogu nepa`ljivim
rukovanjem i izborom o{tetiti podatke (FORMAT diska, itd.).
Administrator uskla|uje i kontrolira rad cjelokupnog sustava, odobrava nove korisnike
i rje{ava zastoje i kvarove (Program: User Manager za definiranje korisnika i dr.).
NT podr`ava razli~itu organizaciju podataka na disku. Korisnik odabire tip sustava
datoteka koje `eli koristiti. NT obnavlja izgubljene datoteke u slu~aju nestanka
elektri~ne struje ili naglog isklju~ivanja ra~unala. Projektiran je za rad u mre`i. Jedna
od najzna~ajnijih mogu}nosti je raspodjela posla na najmanje zauzeto ra~unalo u
mre`i.
Na slici 64 prikazani su primjeri rada Windows NT u UNIX, OS/2 (IBM) i NetWare
okru`enju.
Slika 64 Primjeri otvorenih sustava
U 1995. godini iza{la je verzija Windows 95, ocijenjena kao najzna~ajniji
informati~ki doga|aj u 1995. godini.
6.2.
Pomo}ni programi
Pomo}ni programi nisu neophodni za rad ra~unala (kao operacijski sustavi), ali
poma`u za obavljanje pojedinih poslova. Primjer pomo}nih programa je Norton
Commander (NC). Njegov program NORTON DISK DOCTOR omogu}ava
“lije~enje svih boljki u radu s diskom”. Ovoj grupi pripadaju i: program za sa`imanje
podataka DoubleSpace, programi za za{titu od virusa, PC-Tools itd.
6.3
Tekst procesori
Tekst procesori predstavljaju skupinu programa koji omogu}avaju pisanje i ure|ivanje
teksta na ra~unalu. Prvi ovakvi programi javili su se za potrebe pisanja i unosa
programa. Ovi programi su nazvani editori (urednici). Editori su omogu}avali unos i
ispravku upisanih naredbi.
Tekst pisan u editoru je ASCII format (sadr`aj dokumenta mo`e imati najvi{e 256
razli~itih znakova). Nedostaci editora su (Pauli}, 1993.):
- nakon svakog 80.-tog znaka pritisnuti tipku Enter,
- nemaju grafi~kog znaka pa je te{ko zamisliti izgled dokumenta,
- mali skup mogu}ih znakova.
Postoji veliki broj programa editora. Jedan od poznatih je BRIEF tvrtke Borland,
prilagodljiv unosu programskih jezika, zatim Norton editor, Microsoft EDIT itd. U
odnosu na tekst procesore editori nemaju mogu}nost ure|ivanja teksta za ispis.
Na ovim iskustvima i naraslim potrebama razvijeni su tekst procesori. Zadatak je bio
razviti programske pakete za pisanje svih oblika tekstova na ra~unalu, uklju~ivo i
grafiku. Po osnovnoj podjeli dijelimo tekst procesore prema platformi primjene na:
- tekst procesori za DOS,
- tekst procesori za Windows,
- tekst procesori za ostala ra~unala (AMIGA, ATARI, MACINTOSH).
Rad tekst procesora mo`emo podijeliti u nekoliko faza:
- pisanje teksta (unos),
- ispravljanje gre{aka,
- oblikovanje teksta (ure|ivanje),
- tiskanje (ispis).
Kod unosa odnosno pisanja teksta, nije potrebno unos redova zavr{iti tipkom Enter,
redovi su programski sre|eni i obavljaju prijelaz na sljede}i, vizuelno ga dotjeruju}i
(razmak rije~i). Enter upisujemo samo kada `elimo novi red ili odlomak. Tekst mo`e
biti lijevo, desno ili poravnan po {irini. Pored razmaka izme|u rije~i mogu}e je
ostaviti i razmak izme|u redova. Nakon unosa teksta obavlja se provjera.
Najjednostavniji oblik provjere je “~itaj i ispravi”. U odnosu na klasi~no tipkanje na
pisa}im strojevima ovo je velika prednost rada s tekst procesorima. Za ve}a govorna
podru~ja tekst procesori imaju ugra|ene rje~nike i algoritam kojim se provjerava
to~nost upisa rije~i i njihovo postojanje u rje~niku. Tekst procesori posjeduju
funkciju pretra`ivanja i zamjene teksta (search and replace), {to zna~i da ako u
napisanoj knjizi u tekst procesoru trebamo izmijeniti rije~ “sistem” u rije~ “sustav”
u~init }emo to samo jednom i obaviti izmjenu na svim mjestima gdje postoji rije~
“sistem”.
Oblikovanje teksta predstavlja njegovu pripremu za tiskanje. Svi poznati tekst
procesori imaju velikih mogu}nosti za oblikovanje teksta. To su:
- izbor veli~ine papira i odre|ivanje margina (razmaka do po~etka pisanja),
- izbor fonta (oblik slova),
- nagla{avanje teksta (podvla~enje, masniji otisak itd.)
- automatsko odre|ivanje broja stranica, broja slika i tablica,
- dekadska numeracija naslova poglavlja u tekstu,
- ispis sadr`aja knjige,
- formiranje tablica (bez ra~unanja u njima),
- uno{enje slika u tekst,
- jednostavniji crte`i ASCII znakovima.
Prvi operacijski sustav na kojem se po~inje koristiti tekst procesor bio je CPIM. U
1979. godini dolazi u primjenu Wordstar jedan od prvih tekst procesora, a ~ija se
dana{nja verzija 7.0 vrti na ve}em broju PC ra~unala. Na disku zauzima 2 Mb.
Napisani tekst se mo`e vidjeti prije tiskanja (previewu). U starije tekst procesore
pripada Tex, naro~ito kori{ten za izradu matemati~kih i tekstova iz fizike koji sadr`e
veliki broj slo`enih formula.
Tekst procesor Word donosi mogu}nost prikazivanja izgleda oblikovane stranice
(what you see is what you get - ono {to vidite na zaslonu dobit }ete na papiru).
Verzija Word 5.0 omogu}uje ubacivanje slika, tablica te slogove sadr`aja. Tekst
procesor Word Perfect predstavlja naj~e{}e kori{teni tekst procesor na DOS
okru`enju.
U verziji Word 6.0 dobio je taj tekst procesor i pobolj{anje za grafi~ki na~in rada a
time i mogu}nost izrade slo`enijih prijeloma. Provjere izgleda dokumenata za ispis
ima mogu}nosti prikaza i vi{e stranica na zaslonu, uz mogu}nost smanjenja i
pove}anja. Omogu}ava lijepo oblikovanje tablica, a posjeduje i program za tabli~na
izra~unavanja. Mogu}e je iz njega slati faksove. Minimalna instalacija zahtijeva 286
procesor i 7 MB na disku, a maksimalna 18 MB. Preporu~ljiva je upotreba mi{a i
VGA kartica. Tekst procesor ChiWriter je jeftiniji od ostalih. Dok pi{emo vidimo
izgled teksta (podebljano, podcrtano, mala slova, tablice, formule, slike). Ima
jednostavnu filozofiju, koristi samo naj~e{}e kori{tene funkcije kod ve}ine korisnika.
Jednostavan je za rad. Radi na svim PC kompatibilnim ra~unalima. Posjeduje
program za ure|enje engleskog tehni~kog jezika (spell checker). Tekst procesor za
ruski jezik LEX ima skromnije mogu}nosti ure|enja teksta.
Za ra~unala ATARI postoji velika skupina tekst procesora. Po~ev od 1st Word kao
prvog, te Word Perfect 4.1, Signum II, Signum III, Script i Tempus.
Tekst procesor 1st Word je od samog po~etka imao mogu}nost uklju~ivanja grafi~kih
elemenata. Glavni nedostatak mu je sporo skaliranje. Za Atari ra~unala ura|ena je
samo jedna verzija Word Perfecta 4.1. Svojom pojavom Signum II je postao jedan od
najja~ih tekst procesora. U stanju je koristiti do 7 razli~itih fontova u jednom
dokumentu te operacije ure|ivanja dokumenta (podcrtavanje, podebljavanje). Signum
II davao je kvalitetan ispis na pisa~.
Tekst procesor Script omogu}ava pregled dokumenata, a Signum III kori{tenje
neograni~enog broja fontova.
Tekst procesor Tempus je po~eo kao editor, a razvio se u tekst procesor s velikom
brzinom rada, ugra|enim kalkulatorom, brzim skaliranjem, definiranje na{ih slova,
brzo u~itavanje teksta sa diska itd. Nema mogu}nost uklju~ivanja grafike.
Za ra~unala AMIGA postoji tako|e veliki broj tekst procesora (Excellence, Pen Pel,
Wordworth, Finel Copy, Maxon Word) koji ispunjavaju osnovne zahtjeve i donose
stanovita pobolj{anja u odnosu na prethodne.
Ra~unala MACINTOSH su ve} 1984. godine imala grafi~ko korisni~ko su~elje te
kvalitetne tekst procesore sa {irokom primjenom u izradi znanstvenih radova,
novinskih ~lanaka, baletristike i sl.
Jedan od prvih tekst procesora bio je MacWrite, zatim WriteNow, WordPerfect i
Word.
Pojavom Windowsa zna~ajno se pro{iruju mogu}nosti tekst procesora.WS tekst
procesori omogu}uju veliki izbor tekstova i veli~ine znakova (od 1mm do 3 mm),
kompatibilnost sa svim vrstama pisa~a, jednostavno definiranje na{ih slova. Naro~ito
je povoljna mogu}nost grafi~kog ure|enja teksta (crtanje i uvla~enje iz drugih
tekstova, formula, prijelom).
Tri najpoznatija i najbolja ([imi}, Petri}, 1993.) tekst procesora za rad pod
Windowsima su ova:
- MS Word,
- Word Perfect,
- AmiPro.
* Pro{irene mogu}nosti Word tekst procesora imaju pet na~ina prikaza teksta:
- NORMAL VIEW (prikazuje formatiran tekst i stranice dijeli crtom),
- LAYOUT VIEWS (prikazuje stupce i zaglavlja),
- OUTLINE VIEW (prikazuje detaljno sadr`aj dokumenta),
- DRAFT VIEW (prikazuje dokument sustavnim fontom),
- PRINT PREVIEW (kona~ni izgled prije tiskanja).
Danas postoji verzija 2.0.
* WordPerfect tekst procesor za Windows ima samostalni program za kontrolu
datoteka na disku (Quick Finder). Danas postoji verzija 5.2.
* AmiPro (Ami Professional) tekst procesor omogu}ava dobro kombiniranje grafike
i teksta. Danas postoji verzija 3.0.
Mogu se navesti neke zajedni~ke funkcije ova tri tekst procesora ([imi}, Petri},
1993.):
- mre`ne instalacije,
- varijabilne duljine stranica,
- ispravka rije~i (s preko 110000 rije~i u rje~niku),
- generiranje sadr`aja i indeksa,
- do deset otvorenih dokumenata istovremeno,
- zauze}e diska oko 15 MB,
- sortiranje,
- rije{ena CRO slova,
- pisanje formula,
- za{tita, itd.
Za pravopisnu provjeru teksta postoje u {ire kori{tenim jezicima (njema~ki, engleski,
francuski) programi koji obavljaju provjeru i omogu}avaju ispravku. Program za
provjeru teksta Spelling Checker naj~e{}e svoj rad temelji na rje~niku. Pronalazi
tipografske pogre{ke, ponavljanje rije~i, mala po~etna slova u re~enicama itd.
Za programiranje sintakse slu`i program za provjeru stila (Style Checker).
6.4.
Tabli~ni kalkulatori
Tabli~ni kalkulatori (spread sheet) ili kako ih zovu i prora~unske tablice, su paketi
programa ili programi, koji omogu}avaju obradu i analizu tabli~no danih podataka.
Vrlo ~esto se u raznim izvje{tajima javlja potreba ra~unanja poput zbroja stupaca i
redova, postotaka u~e{}a u kumulativnim vrijednostima, te prikazivanje tih obrada u
grafi~kim oblicima radi br`eg, lak{eg i preglednijeg prikaza pojedinih rezultata
analize. Tabli~ni kalkulatori razvijeni su za primjenu na PC ra~unalima. Uglavnom
trebaju ispunjavati sljede}e zahtjeve:
- rad s tablicama (izra~unavanje broj~anih podataka, ispis teksta),
- povezivanje (mogu}nost povezivanja podataka iz razli~itih tablica),
- grafika (razni grafi~ki prikazi broj~anih rezultata),
- stalno izdava{tvo (kombiniranje grafi~ki prikazanih podataka s tekstom,
simbolima, kori{tenje raznovrsnih oblika slova-fontovi itd.).
Tabli~ni kalkulatori predstavljaju vrlo ra{irenu skupinu programa a najpoznatiji su:
Lotus, QuattroPro, Plan Perfect, Super Calc 5, Smart Ware, Framework, EXCEL itd,
ali po svojoj primjeni kod korisnika najzna~ajniji su: EXCEL, QuattroPro i Lotus.
Prvim tabli~nim kalkulatorom smatra se VisiCalc program koji je 1978. godine
izradio za mikrora~unala student ekonomije - na Harvardu Dan Bricklin. Imao je
izbornik instrukcija, tuma~ pojedinog izbora te brzinu u radu i jednostavnost u
komunikacijama na obradi ra~unovodstvenih tablica i kalkulacija.
6.4.1.
Microsoft EXCEL
Programski paket EXCEL 4.0 je proizvod poznate softverske ku}e Microsoft. Radi u
Windows okru`enju na ra~unalima PC/AT, PC/386, PC/486, PENTIUM, PS/2 tj. IBM
kompatibilnim PC ra~unalima kao i na Apple Macintosh ra~unalima. Zahtjevi za
instaliranje ovise o verziji EXCEL-a.
Tako je za instaliranje EXCEL-a verzije 4.0 potrebna minimalna konfiguracija:
- 2 MB RAM-a,
- grafi~ka kartica kompatibilna s MS Windows 3.0 (VGA, EGA, Hercules),
- 15 MB slobodnog prostora na disku za punu instalaciju.
Za povoljan rad preporu~ava se ipak 4 MB RAM-a, Windows 3.1, VGA grafi~ka
kartica, mi{ i koprocesor.
Kod izrade novog izvje{taja naj~e{}e koristimo ~etiri koraka:
- unos podataka u tablicu,
- ra~unanje prema podacima u tablici (zbrojevi, razlike, postotci, prosjeci),
- oblikovanje izvje{taja (naslovi, podvla~enja, podebljanja),
- stvaranje razli~itih oblika dijagrama na temelju tabli~nih podataka,
- povezivanje s bazama podataka.
Podaci su organizirani u obliku tablica u kojima su stupci predstavljeni slovima, a
redovi brojevima. Presjek stupca i reda predstavlja }eliju u koju upisujemo podatak.
Ako tablicu shvatimo kao dvodimenzionalni niz Ti,j, i=16384, j=256 tada podatak
upisujemo u }eliju Ti,j, a maksimalna veli~ina tablice je i=16384 redaka i j=256
stupaca.
Tablicu nazivamo i radni list (Worksheet).
Sve tablice koje skupa pripadaju jednoj obradi ~ine radnu knjigu (Workbook) {to
predstavlja jednu datoteku u EXCEL-u.
U jednu }eliju tablice mo`emo upisivati razli~ite broj~ane vrijednosti (planirani
tro{ak, planirana realizacija, stanje materijala, mjesec, dan, ocjena na ispitu).
Ove se vrijednosti mogu obra|ivati ra~unanjem zbrojeva po redovima ili stupcima
tablice, prosjeka, postotaka te prikazivanje rezultata obrada i sadr`aja }elija, te
kumulativa redova i stupaca u obliku dijagrama.
Postoji u EXCEL-u 14 vrsta raznih dijagrama, grafikona i slikovnih prikaza (Chart).
U tablice se mogu upisivati i alfanumeri~ki podaci (imena radnika, nazivi materijala,
nazivi proizvoda), kao i naslovi tablica, odnosno naslovi izvje{taja. Ovakvi podaci
prikazuju se naravno samo u tabli~nom obliku.
Za prikaz grafikona potrebno je selektirati stanoviti dio tablice i pozvati ikonu
grafikona i magi~nog {tapi}a (ChartWizard).
Za ovaj oblik prikazivanja EXCEL ima velike mogu}nosti:
- razni oblici grafikona (stupi~asti, kru`ni itd.)
- 2D i 3D mogu}nost prikazivanja grafikona, i izbor kuta pogleda,
- definiranje legendi,
- dodavanje teksta,
- izbor boje,
- izbor fontova, itd.
Za izradu jednostavnih prora~una knjigovodstvenih ili kalkulativnih prora~una
EXCEL koristi mogu}nost memoriranja tablica, a zatim izradu prora~una upisom
formula u stanoviti red za formule (formula bar). Ima mogu}nost automatskog pisanja
tablica (reda ili stupca) rastu}im nizom ili nekim logi~ki definiranim redoslijedom.
Une{ene ili prora~unate tablice mogu}e je oblikovati i povezivati me|usobno. U
EXCEL-u se nalaze i postupci za statisti~ku analizu, optimizaciju (linearno
programiranje Simplex metodom) itd.
Povezivanje s bazama podataka ostvaruje se s dodatkom Q+E koji treba posebno
instalirati (Pauli}, 1994.). 1994. godine je najavljen EXCEL 5.0.
6.4.2. Tabli~ni kalkulator Lotus
Tabli~ni kalkulator Lotus 1-2-3 stekao je veliku popularnost svojom verzijom za XT
ra~unala. Do`ivio je vi{e verzija 2.01, 2.2, 3.0 i 3.1. Zaslon se mo`e prilikom rada
podijeliti u tri dijela: podru~je radne tablice, kontrolno polje i statusni red.
Radna tablica sadr`i 256 stupaca i 8192 reda {to iznosi 2.097.152 polje u koje se
upisuju podaci. Polje ili }elija (cell) je mjesto presjeka stupca i retka. U svaku }eliju
mo`e se upisati podatak maksimalne duljine 240 znakova. Adresa }elije odre|ena je
oznakom stupca i retka, tako adresa A1 ozna~ava }eliju u A-tom stupcu i 1. (prvom)
retku.
Pokaziva~ }elije (cell pointer) je osvjetljeni pravokutnik koji pokazuje aktivnu }eliju,
a koristi se za gibanje unutar tablice.
Kontrolna }elija (controll panel) je podru~je od tri reda iznad radne tablice.
- u prvom se redu prikazuju informacije o aktivnom polju,
- u drugom se redu prikazuje podatak koji se unosi (READY - mod), unosi ili ure|uje
(EDIT - mod) i popis naredbi (MENU - mod),
- tre}i red slu`i za prikaz podmenija ili informacija o osvjetljenoj naredbi menija.
Statusni red nalazi se na dnu zaslona, a sadr`i datum i vrijeme ili ime aktivne datoteke,
poruke o gre{kama i indikatore stanja tipkovnice.
Unos podataka obavlja se sli~no kao kod ostalih tabli~nih kalkulatora:
- postavimo se na odre|enu }eliju,
- unesemo podatke vode}i ra~una o vrsti podataka: podaci prepoznati kao cifre
ozna~eni su indikatorom VALUE i bit }e desno poravnati u }eliji, podaci
prepoznati kao tekst (mogu}a duljina 240 znakova), ozna~eni su indikatorom
LABEL,
- pritisnemo tipku ENTER ili neku od tipki pokaziva~a.
Lotus 1-2-3 omogu}ava (Gr~i}, 1993.):
- umetanje redova i stupaca
- brisanje redova i stupaca,
- odre|ivanje {irine stupaca,
- spremanje podataka iz radne tablice,
- rad s blokovima podataka (skupom }elija: blok se definira lokacijama
najudaljenijih }elija u podru~ju),
- kopiranje bloka podataka,
- premje{tanje i brisanje bloka podataka,
- imenovanje bloka podataka,
- rad s prozorima na zaslonu,
- spremanje tablica u datoteku,
- kreiranje formula za ra~unanje u tablici,
- kreiranje grafikona (Line-linijski graf, Bar-histogram, XY-graf predstavljen
to~kama, Stack-bar-zbirni histogram, Pie-kru`ni graf),
- upisivanje legendi,
- imenovanje grafikona,
- povezivanje i kombiniranje tablica,
- kreiranje baza podataka u obliku tablica (red je zapis, a stupci su polja),
- sortiranje podataka u bazi podataka,
- pretra`ivanje baza podataka,
- tiskanje (upotreba do 8 razli~itih fontova, podebljanje i podvla~enje teksta,
pode{avanje visine redova i {irine stupaca, dodavanje osjen~anih podru~ja, crtanje
vodoravne i okomite linije, zajedni~ko tiskanje tablice i pripadaju}eg grafa,
tiskanje u vi{e boja),
- pisanje makro naredbi (makro naredba sadr`i u sebi skup drugih naredbi, te se
pozivom makro naredbe obavlja izvo|enje svih naredbi u makro naredbi umjesto da
ih upisujemo redom). Obi~no se makro naredba poziva nekom tipkom ili
kombinacijom tipki.
6.4.3. QuattroPro
Tvrtka Borland je 1987. godine izdala prvu verziju QuattroPro tabli~nog kalkulatora
zvanu Quattro, po ugledu na Lotus 1-2-3.
Tabli~ni kalkulator QuattroPro donosi neke novine u ovu skupinu programa:
- vezu za mi{a, i
- mogu}nost crtanja.
Mogao je raditi i radi na svakoj verziji PC ra~unala. Zahtijeva najmanje 6 MB
prostora na disku. Zadnje su verzija 5.0 za DOS i 5.0 za Windowse. U ovoj verziji
uvedena je “bilje`nica” tj. prora~unska tablica od 256 stranica (svaka stranica 256
stupaca i 8192 redaka).
QuatroPro nudi veliki izbor mogu}nosti prikazivanja rezultata u obliku poslovne
grafike (kreiranje raznih oblika grafova, dopunsko pisanje teksta po grafu, ispravka i
dotjerivanje grafa).
Ovaj sustav omogu}ava snimanje u raznim grafi~kim formatima (PCX , EPS, PIC i
HG). Ima kvalitetno rije{en rad s pisa~em. Omogu}ava mre`ni rad. Pored velikog
broja gotovih funkcija za statisti~ke, in`enjerske i financijske potrebe omogu}ava i
dodavanje vlastitih funkcija.
Na slici 65 prikazane su glavne zna~ajke ova tri poznata tabli~na kalkulatora (Strugar,
1994.) za izabrane vrste poslova.
Slika 65 Zna~ajke tabli~nih kalkulatora
6.5.
Uredski informacijski Sustavi (UIS)
Prema istra`ivanjima ameri~kog sveu~ili{ta Columbia u New Yorku, u posljednjem
desetlje}u produktivnost u industriji je porasla za 200 %, a u administrativnim
poslovima tek za nekoliko postotaka (Sri}a, 1994.). Administrativne poslove ~esto
nazivamo i uredskim poslovima. Ured se definira kao radni prostor u kojem radnici
razli~itih zanimanja obavljaju obradu podataka i informacija i kreiraju izlazne
rezultate (La|arevi}, 1995.).
Zna~ajke uredskog rada su:
- prisutnost rutinskih poslova,
- velika koli~ina podataka i informacija koje ulaze u ured i izlaze iz njega,
- potreba organiziranja podataka (kartoteke, datoteke, baze podataka) i pristupa
podacima,
- obveze ~uvanja dokumenata u izvornom obliku,
- velika potreba komuniciranja izme|u odjela i prema okru`enju razli~itim medijima
i oblicima (pismo, glas, slika, podaci),
- kori{tenje baze podataka Informacijskog sustava poduze}a ili institucije,
- izrada raznih oblika izvje{taja za potrebe analiza i kao podloga menad`erima za
dono{enje poslovnih odluka.
S obzirom da je ovo relativno nova oblast primjene ra~unalske tehnike, postoji jo{
dosta nesporazuma oko termina i naziva (Podr{ka uredskom poslovanju,
Automatizacija ureda, Informatizacija ureda itd).
Cjelokupni razvoj i racionalizaciju uredskog poslovanja u cilju pove}anja
produktivnosti, brzine i to~nosti rada ureda mo`emo podijeliti u sljede}e razvojne
stupnjeve:
- mehanizacija ureda,
- informatizacija uredskih poslova,
- uredski informacijski sustav.
Prva faza zvana mehanizacija ureda predstavlja rje{enje pobolj{anja pojedinih
zadataka u uredskim poslovima. Rabe se razli~iti ure|aji ili organizacijska sredstva
kojima se olak{ava, ubrzava i omogu}ava kvalitetnije obavljanje sljede}ih zadataka:
pisanje dopisa (elektromehani~ki pisa~i), umno`avanje fotokopiranjem, fakturiranje
na strojevima za fakturiranje, knji`enje na mehanografskim strojevima, registratori i
pokretni regali za arhiviranje i pronala`enje dokumentacije, organizacijska sredstva
(termin plo~e) za planiranje i pra}enje poslova itd.
Mehanizacija ureda je omogu}ila da se u uredu pobolj{a i olak{a obavljanje nekih
poslova. Razvojem ra~unala, a naro~ito nakon pojave mikrora~unala, osobna
ra~unala postaju dostupna svakom radnom mjestu. Radnici ureda postaju dijelovi
radnih mjesta povezanih u lokalne mre`e ra~unala. Razvijaju se programi za podr{ku
obavljanja poslova u uredu. Za ovu fazu koristi se i naziv automatizacija uredskog
poslovanja (office automation).
Cilj je bio smanjenje potrebnog vremena za obavljanje rutinskih poslova. Razvijeni su
za {iroku primjenu svih zaposlenih u uredu. Naj~e{}e se kao programi za
automatizaciju uredskog poslovanja navode programi :
- tekst procesori,
- elektronska po{ta E-mail,
- plan sastanaka,
- bira~ telefonskih brojeva (autodiler),
- tabli~ni kalkulatori,
- programi za kreiranje jednostavnih baza podataka.
Elektronska po{ta omogu}ava brzu razmjenu ili prebacivanje informacija. Postoji broj
(E-mail) i ako {aljemo poruke na taj broj (oznaku) one ostaju u pretincu ra~unala za
korisnika. Vi{e o elektronskoj po{ti dano je u poglavlju 4.4.
Program za planiranje sastanaka omogu}ava mehanizam planiranja i pra}enje
sastanaka i obveza. Postoje programi s mogu}nostima pregleda zauze}a u vrijeme
odre|ivanja sastanaka.
Bira~ telefonskih brojeva omogu}ava biranje telefonskog broja s jednim pritiskom na
tipku.
Programi za kreiranje jednostavnih baza podataka omogu}avaju korisniku kreiranje i
pristup stanovitim podacima (partneri, telefonski brojevi itd).
Pored ovih pojedina~nih programa za obavljanje poslova uredskog poslovanja
razvijaju se i programi koji integriraju u jednom paketu programa ve}i dio ovih
poslova.
Takvi programi nastaju pro{irenjem nekih od postoje}ih programa (Tabli~ni
kalkulatori) ili se razvijaju kao novi. Zovemo ih ra~unalom podr`ano uredsko
poslovanje - CIO (Computer Intergrated Office) sustavi. Oni sadr`e dvije skupine
ra~unalske podr{ke:
- podr{ku administrativnim poslovima CAA (Computer Aided Administration),
- podr{ku komuniciranju CAC (Computer Aided Comunication).
Ovi sustavi predstavljaju po~etke Uredskih Informacijskih Sustava.
Zahtjevi koje sustavi CIO trebaju ispuniti su:
- rad s razli~itim oblicima informacija (tekst, podaci, slika, grafika, govor),
- jednostavan na~in pristupa poslovnim podacima,
- podr{ka razli~itih funkcija (obrada teksta, poslovna grafika, elektronska po{ta,
telefaks).
Danas su ve} poznati paketi programa: Office Vision (IBM), Office Power (ICL), Allin-One (DEC), Wang Office (WANG), Complete Electronic Office (DATA
GENERAL) itd.
U cilju na~elnog prikaza njihova rada opisat }emo WP Office 4.0. Taj program
omogu}ava slanje i primanje poruka, zakazivanje sastanaka, davanje i pra}enje
poslova i zadataka, kreiranje i slanje dokumenata, razvrstavanje i obrada pristiglih
informacija itd.
WP Office 4.0 sadr`i module:
- kalendar (calendar),
- elektronska po{ta (mail),
- terminiranje (Schedule),
- raspodjela poslova (Assign Task)
- vo|enje bilje{ki (Write Note),
- telefonske poruke (Phone Message).
Mo`e raditi pod razli~itim operacijskim sustavima: DOS, Windows, OS/2, UNIX,
VAX/VMS.
Omogu}ava povezivanje u lokalne mre`e kao i vanjske (elektroni~ka po{ta mo`e se
povezati s Internet E-mail).
Minimalna konfiguracija sastoji se od nekoliko PC ra~unala povezanih u mre`u.
Ra~unalo za instalaciju WP Office 4.0 je minimalno 80386 uz slobodnih 500 KB
RAM-a i 20 MB diska.
Neki autori ove integrirane pakete programa nazivaju i uredskim informacijskim
sustavom. Ovi paketi programa su zna~ajno pove}ali produktivnost u obavljanju
uredskih poslova.
Za automatizaciju ureda potrebno je integrirati sljede}e tehnologije (Sri}a, 1994.):
- komunikacijske tehnologije (npr. elektroni~ka po{ta ili telekonferiranje);
- tehnologije znanstvenog menad`menta (sustav za podr{ku odlu~ivanja, ekspertni
sustav, modeliranje, simuliranje);
- tehnologije obrade teksta i “stolnog izdava{tva”;
- tehnologije obrade poslovnih informacija (pohranjivanje i pretra`ivanje baza
podataka, elektroni~ke arhive);
- tehnologije organizacije osobnog rada (planiranje i terminiranje sastanaka,
rokovnik, kalkulator, osobne bilje{ke);
- tehnologije upravljanja projektima (planiranje, kontrola i vo|enje projektnih
zadataka, izrada dokumentacije itd.).
Uredski informacijski sustavi sadr`e podatke, informacije, opremu i kadrove koji
obavljaju prijem, uskladi{tenje i obradu podataka za potrebe administrativnih poslova,
te njihovu promociju i distribuciju.
Po mi{ljenju nekih autora ovakav sustav predstavlja {iri pojam od integriranih paketa
programa za podr{ku radu uredskog poslovanja (Majdand`i}, 1995.).
Na slici 66 prikazana je koncepcija UIS-a kao integriranog sustava u informacijskom
sustavu nekog poduze}a.
Slika 66 Sadr`aj uredskog informacijskog sustava
Prema ovom pristupu UIS treba ostvariti sljede}e komunikacije (Majdand`i}, 1995.):
- komunikacije unutar ureda u okviru lokalne mre`e, a u cilju kori{tenja zajedni~kih
programa podr{ke, zajedni~kih baza podataka UIS-a, te organiziranog zajedni~kog
izlaza za komuniciranje s okoli{em,
- komunikacije s postoje}im informacijskim sustavom poduze}a, naro~ito s
podsustavom BAZAP - baza zajedni~kih podataka i preko njega putem zajedni~kih
oznaka s podsustavima: prodajom i kalkulacijom, PROKA, planiranjem i
pra}enjem proizvodnje i usluga - PRAPE, osiguranjem kvalitete - OSKVE,
ra~unovodstvenim podsustavom - RINIS te financiranje FINIS.
Ovo komuniciranje treba osigurati uredskim radnim mjestima potrebne najnovije
podatke iz baza podataka IS-a poduze}a, kao i informaciji za menad`era:
- komunikacije sa IS okoli{a (banke, zavodi za platni promet, druga poduze}a,
gospodarska komora, dr`avni zavodi za statistiku, gradski i `upanijski uredi za
gospodarstvo itd.) u cilju direktnog prijema i predaje podataka i informacija;
- komunikacije s dr`avnim, me|unarodnim i svjetskim bazama podataka u cilju
dobivanja globalnih i specifi~nih saznanja o vanjskim gospodarskim, znanstvenim
i kulturno-sociolo{kim gibanjima.
Ostvareni razvoj komunikacije i programske podr{ke otvaraju mogu}nost realizacije
ovakvog koncepta UIS. Na slici 67 prikazan je koncept UIS temeljen na klijent-server
tehnologiji rada ra~unalske opreme ([imunovi}, 1994.).
Slika 67 Koncept UIS na Klijent-server tehnologiji rada
6.6.
Paketi programa za podr{ku projektiranju i
konstruiranju (CAD)
Pojam CAD (Computer Aided Design) koji se kod nas naj~e{}e prevodi kao
“ra~unalom podr`ano projektiranje i konstruiranje”, pojavio se u vremenu 1957.-1959.
godine na MIT (Massachusetts Institute of Technology) u radovima D.T. Ross-a.
Danas se pod pojmom CAD podrazumijevaju aktivnosti zami{ljanja, razvoja i
prora~una proizvoda, te prikazivanja radnog izratka uklju~uju}i sve potrebno za
proizvodnju: crte`, listu dijelova i specifikacija. Glavni cilj CAD sustava bio je da se
pove}a produktivnost u projektiranju i konstruiranju proizvoda. Poznato je da se u
vremenu od 1900. godine do 1965. godine produktivnost u proizvodnji pove}ala za
pribli`no 1000 %, a u konstruiranju i projektiranju proizvoda samo 20 %. S vremenom
je do{lo do razvoja velikog broja CAD paketa programa razli~itih mogu}nosti.
Mo`emo ih podijeliti u tri glavne skupine:
- programi za parametarsko crtanje,
- paketi programa za crtanje (2D) i
- paketi programa za projektiranje, konstruiranje i crtanje (3D).
Programi za parametarsko crtanje su najjednostavniji od ovakvih programa. Izra|uju se
za proizvode, sheme ili dijelove. Za ove se elemente se izaberu mjerodavne veli~ine
koje se definiraju u op}em obliku (kao parametri a,b,c .... ). Zatim se pi{e program
koji omogu}ava crtanje ovog elementa (programski jezik FORTRAN, APT itd).
Program testiramo unosom stvarnih veli~ina.
Prilikom kori{tenja programa, nakon poziva, unosimo realne veli~ine umjesto op}ih
(a=5; b=12 ...), a program obavlja crtanje.
2D paketi programa za crtanje (2D-dvodimenzionalni) omogu}avaju ravninsko
crtanje. Paket programa sadr`i izbornik oblika, koji biramo i postavljamo na `eljeno
mjesto na zaslonu. Spajanjem ovih oblika dobijemo crte`.
3D paketi programa obavljaju poslove funkcionalnog, estetskog i ergonomskog
oblikovanja proizvoda, prora~una ~vrsto}e, zavr{no dimenzioniranje, izradu tehni~ke
dokumentacije, te pripremu za izradu programa za rad NC strojeva.
6.6.1. Programi za parametarsko crtanje
Za crtanje dijelova ili proizvoda koji se ~esto javljaju u razli~itim dimenzijama koristi
se parametarsko crtanje. To je crtanje u ravnini naj~e{}e u jednoj projekciji. Prema
crte`u proizvoda izvodi se program za crtanje (naprimjer u programskom jeziku
FORTRAN) u kojem su dimenzije dane u op}em obliku (a,b,c,d ...).
Kod izrade crte`a za novu varijantu tog proizvoda unosimo realne veli~ine koje
zamjenjuju op}e veli~ine, a program izra|uje crte` prema unesenim veli~inama. Kao
primjer mo`emo navesti crtanje boca za plinove, raspored strojeva linija za punjenje
itd.
6.6.2. 2D paketi programa
2D paketi programa slu`e uglavnom za crtanje. Oni se nalaze kao dijelovi 3D paketa
programa ili kao samostalni paketi prilago|eni {irokim potrebama crtanja u raznim
tehni~kim disciplinama.
Rad 2D paketa programa bit }e poja{njen opisom paketa programa SHEMA
razvijenog u poduze}u \\ - Informatika i ra~unski centar u Slavonskom Brodu
(Priru~nik za rad programa za interaktivno crtanje SHEMA, 1987.).
Paket je razvijen za crtanje raznih oblika shematskih prikaza (elektri~nih, energetskih,
protupo`arnih, hidrauli~kih, informati~kih itd.). Pisan je u FORTRAN jeziku, a bazira
se na grafi~kom paketu programa TEMPLATE. U odnosu na ru~no crtanje ovaj paket
ima sljede}e prednosti:
- br`e crtanje,
- automatsko arhiviranje gotovih crte`a,
- brzo dobivanje vi{e kopija.
Ove prednosti naro~ito dolaze do izra`aja kod crtanja sli~nih shema ili dijelova shema
kada se kopiranjem i doradom zna~ajno ubrzava vrijeme izrade nove sheme. Program
radi na raznim tipovima grafi~kih terminala, a postoji i verzija za PC ra~unala.
Na slici 68 prikazana je jedna shema. Vidimo da je u radu zaslon podijeljen na tri
dijela:
- gornji dio rezerviran je za tablicu simbola koji se koriste,
- desni dio rezerviran je za funkcijske naredbe i parametre,
- radni dio na kojem se crta shema.
Slika 68 Prikaz zaslona u radu programa SHEMA
Programski paket omogu}ava rad s ve}im brojem simbola koji su smje{teni u gornji
dio zaslona u do 40 odjeljaka. Ostale tablice se mogu pozvati u bilo kojem trenutku.
Tablice simbola razvijaju se i pro{iruju po potrebi korisnika.
Funkcijske naredbe omogu}avaju rad sa simbolima i tekstom, crtanje, kopiranje,
brisanje dijela slike, promjene parametra. Na raspolaganju su sljede}e funkcijske
naredbe:
POSTAVI,
TEKST,
PRAVOKUTNIK,
KRU@NICA,
UKLONI,
IGNORIRAJ,
KOPIRANJE,
MOVE,
ZOOM,
SLOJ
MRE@A
IZMJENA.
PARAMETRI,
MENU,
TABLICA,
KRAJ.
Svaka od izabranih funkcija daje stanovite mogu}nosti rada. Tako naprimjer funkcija
PARAMETRI daje izbor sljede}ih parametara:
- oblik linije,
- visina teksta,
- kut teksta,
- format crte`a,
- specifikacija materijala,
- faktor,
- preciznost rastera,
- referentna to~ka teksta,
- boja simbola,
- boja teksta,
- boja linija.
Oblik linije definira liniju kojom crtamo prema mogu}nosti linija danih na slici 69.
Slika 69 Oblici linija
Radni dio ostaje za izradu crte`a. Format radnog dijela je 420x297 (A3). Format mo`e
biti standardni i nestandardni.
Postoje dvije mogu}nosti za rad:
- crtanje nove sheme,
- korigiranje postoje}e sheme.
Shema se crta tako da se kursor dovede u to~ku na radnom podru~ju, aktivira se,
dovede u sljede}u to~ku i aktivira. Time se realizira postavljanje linije od to~ke do
to~ke. Pomicanjem i aktiviranjem kursora uvijek aktiviramo liniju od potrebne do
aktivne to~ke. Taj slijed se prekida ako uzimamo neki simbol i postavljamo ga na
izabrano mjesto ili koristimo neku funkcijsku naredbu. Ako se odabere funkcijska
naredba slijedi njeno izvr{enje, a ako je odabran simbol program postavlja odabrani
simbol na kraj posljednje nacrtane linije, vode}i pri tome ra~una o smjeru te linije (u
istom smjeru crta se i simbol).
Naredna linija ima po~etak u izlaznoj to~ki simbola, a kraj u odabranoj to~ki.
6.6.3. 3D paketi programa
Programsku podr{ku za razvoj, konstruiranje i crtanje proizvoda predstavljaju 3D
CAD sustavi koji omogu}avaju interaktivni i prije svega integralni pristup
projektiranju proizvoda pomo}u ra~unala.
Takav programski paket sadr`i:
- zajedni~ke baze podataka,
- module za trodimenzijsko modeliranje proizvoda,
- modul za crtanje koji omogu}ava izradu ravninskih crte`a, (tlocrti, bokocrti, nacrti,
kotiranje i sjen~anje tj. radioni~ku dokumentaciju),
- modul za strukturalnu analizu koji omogu}ava detaljan prora~un raspodjele
naprezanja metodom kona~nih elemenata na sljede}i na~in:
- prvo vr{i pripremu ulaznih podataka obradom postoje}e geometrije iz baze
podataka te stvara mre`u kona~nih elemenata,
- pozivom nekih od instaliranih programa za strukturalnu analizu (SAP IV,
STRUDL, NASTRAN, ANSYS, ADINA i sl.) vr{i analizu raspodjele
naprezanja, pomaka te temperaturnih i drugih polja,
- pozivom postprocesora prikazuje grafi~ki rezultate analize.
Programski paket za CAD mo`e ali ne mora sadr`avati:
- modul za numeri~ki upravljane NC strojeve koji omogu}avaju kori{tenje
geometrije dijela iz zajedni~ke baze podataka za izradu programa za NC strojeve,
- interaktivan rad za br`i unos ostalih tehnolo{kih podataka (vrsta alata, re`imi rada,
proizvodna oprema i dr.) u cilju kompletiranja podataka za programiranje NC
strojeva i grafi~ku provjeru putanje alata.
Kada se sustav CAD rabi samo za crtanje mogu se uo~iti sljede}e zna~ajke:
- kod izrade novih crte`a slo`enog oblika koji nemaju simetrije, zrcalnih niti drugih
oblika ponavljanja ili sli~nosti u dijelovima, putem CAD/CAM sustava mo`e biti
dulja nego kod izrade na klasi~ni na~in,
- izvedba nove verzije crte`a (ispravka, prepravka) je preko CAD/CAM sustava br`a
do desetak puta,
- crtanje novih proizvoda srodnih postoje}im ili sa zna~ajnim udjelom simetrije,
ponavljanja i standardnih elemenata ubrzava se primjenom CAD/CAM sustava do
~etiri puta,
- za prosje~ne konstrukcijske biroe mo`e se smatrati da se primjenom CAD sustava
smanjuje vrijeme konstruiranja za dva do ~etiri puta.
Suvremeni proizvodni zahtjevi name}u uvo|enje CAD sustava, zbog:
- sve ve}e koli~ine podataka koji se moraju obraditi prilikom projektiranja,
- visoke cijene kvalitetnog projektantskog i konstruktorskog rada,
- ve}eg postotka prisustva NC strojeva,
- zna~ajna skra}ivanja procesa razvoja proizvoda u cilju pravovremene pojave na
tr`i{tu,
- ve}eg “image-a” firme i povjerenja kupaca,
- odr`avanja koraka s konkurencijom i
- priprema firmi za primjenu fleksibilnih tehnolo{kih sustava i zauzimanje pozicija
za budu}e “tvornice bez ljudi”.
Vrste prikaza tijela u 3D obliku u CAD sustavu su: `i~ani, ravninski i solid model.
@i~ani model opisuje i prikazuje dio preko njegovih bridova. Prednosti ovog modela
su iskustvo (najdulje se primjenjuje) i postoji najvi{e sustava koji ga koriste. S
obzirom da tro{i najmanje strojnog vremena, on je i najjeftiniji.
Nedostaci su mu sljede}i:
- kod slo`enih dijelova te{ko je pratiti veliki splet linija,
- tijelo nije uvijek jednozna~no definirano {to u pojedinim slu~ajevima stvara
pote{ko}e,
- ovaj model ne omogu}ava prora~un obujma, mase, momenta tromosti i ostalih
mehani~kih svojstava tijela,
- nema mogu}nosti stvaranja “fotografske slike” modela,
- postoje ograni~enja za rad NC modula,
- postoje ograni~enja za rad modula za strukturalnu analizu.
Ravninski model prikazuje i opisuje tijelo preko njegovih ravnina. Prednosti ovog
modela su:
- najbolje omogu}ava rad NC modula,
- omogu}ava “fotografsku sliku” modela.
Nedostaci ovog modela su:
- tijelo nije do kraja jednozna~no definirano,
- ne omogu}ava prora~un volumena mase i momenta tromosti.
Solid model opisuje i prikazuje tijelo pomo}u osnovnih jednostavnih tijela,
takozvanih “primitiva” (operacijama unija, presjeka, razlika). Prednosti ovog modela
su:
- tijelo je jednozna~no definirano,
- model omogu}ava prora~un obujama, mase, momenta tromosti itd.,
- omogu}ava “fotografsku sliku” modela,
- nema ograni~enja za strukturalnu analizu.
Nedostaci ovog modela su:
- tro{i najvi{e vremena ra~unala,
- manje je efikasan u odnosu na ravninski model za slo`ene predmete i njihovu
prostornu obradu na NC strojevima (lopatice turbine i sl.).
Danas ve}ina kvalitetnih CAD sustava ima softver koji omogu}ava prijelaz iz jednog
modela u drugi, ~ime se koriste prednosti svakog modela u konkretnom zadatku.
CAD sustave prema platformi na kojoj rade, mo`emo podijeliti u tri skupine:
- CAD paketi za grafi~ke radne stanice,
- CAD paketi za PC IBM kompatibilna ra~unala,
- CAD paketi za ostala (Macintosh i Amiga) mikro ra~unala.
6.6.3.1. CAD paketi za radne stanice
Danas radne stanice (grafi~ke stanice) predstavljaju najbolju platformu za rad 3D
paketa programa. Na slici 70 prikazana je jedna konfiguracija radne stanice.
Slika 70 Konfiguracija radne stanice za 3D
Kompleksna CAD radna stanica sadr`i:
- ra~unalo s ulazno/izlaznim jedinicama,
- CAD paket programa s bibliotekama standardnih simbola i pomo}nim
programima,
- program za arhiviranje i ostale uslu`ne programe,
- komunikacijski podsustav za rad u mre`i.
Radne stanice za rad CAD paketa programa spadaju u sam vrh ra~unalske opreme: rad
pod UNIX operacijskim sustavom, velike memorije na diskovima, visokokvalitetne
grafi~ke kartice i veliki monitori, brzi procesori. Profesionalni CAD paketi programa
spadaju u skupinu najkompleksnijih programskih rje{enja, njihov razvoj dugo traje i
zahtijeva uklju~ivanje eksperata raznih profila i znanja. CAD programski paketi su se
pojavili na glavnim ra~unalima. Ograni~enja ve}oj primjeni bila su procesorska mo}
(relativno mala) mo} ra~unala i ograni~enje u brzini komuniciranja.
Pojavom HP i Tektronics grafi~kih stanica dolazi do ve}e primjene CAD paketa
programa. Ove stanice sadr`e ra~unalo optimizirano za matemati~ke operacije i
odgovaraju}u opremu za grafi~ki prikaz ([ipek, 1993.), a imaju velike monitore i
pomo}ne ure|aje za br`i rad (mi{, palica, pokretna kuglica).
U tablici 11 prikazani su neki od danas poznatih CAD paketa programa (CAD CAM,
1993.).
Pregled CAD paketa programa
PROIZVO\A~
ADAR Sxstems
IME
PROGRAM
A
Cadra
Solids
Applicon
Bravo
Autodesk
Auto Cad
Auto - Trol
Technology
Series 7000
Cadam
Micro
Cadam 3D
IBM Cad
POTREBNI
HARDVER
DecAlpha,
HP 700,
Sparc,
Silicon Graphics.
Dacstation,
Vaxstation.
Dos 386,
Macintosh, HP 700,
Sun Sparc,
IBM RS 6000,
Decstation,
Silicon Graphics,
Windows
Decstation,
HP700
Sparc
X Terminals
PC 386
Dos,
OS/2
Tablica 11
2D
2,5D
RAVNI
-NSKI
SOLID
IZLAZNA
VEZA
o
o
SET
Cadam Direct
Cadds Direct
o
o
o
o
IGES, DXF,
VDA
o
o
o
o
DXF, IGES
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
DXF, IGES
IGES,
CADAM,CATI
A,
PostScrip
DXF,IGES,
CADAM,
CATIA, HPGL
Tablica 11 (nastavak 1)
PROIZVO\A~
Control Data
IME
PROGRAM
A
Icem SURF
Icem
CFD/CAE
Icem Part
Icem Design
Drafting
POTREBNI
HARDVER
2D
2,5D
RAVNINSKI
SOLI
D
IZLAZNA
VEZA
910 Workstation,
Silicion Graphics
o
IGES,VDA,SET
910 Workstation,
Silicon Graphics,
IBM RS6000
HP700,
o
IGES,VDA,DX
F,
SET
Sun
910 Workstation
Silicon Graphics,
IBM RS6000
HP 700,
910 Workstation
Silicon Graphics,
ProEngineer,
STEP, IGES,
ICEM
o
o
o
o
IBM RS6000
HP 700,
Computervision
CADDS 5
Sun Sparc,
Dec Ultrix
CV Design
Medusa
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
Personal
Designer
Dos, Sun Sparc,
Dec Ultrix
o
o
o
Delcam
Duct 5
HP700, Sparc
PC 486
o
o
o
ECS
Aries
Sun, SGI,
Decstation, HP
700,
PC RS6000
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
Alias
Graftek
Concerto
Fast Cad
Easy Cad 2
SGI, RS6000
Sun, HP700
PC, Sun
PC 286/386/486
FastCad 2D
PC 286/386/486
o
o
FastCad 3D
PC 286/386/486
o
o
o
Design Plus
PC 386/486
o
o
FastCad
MDE 3
PC 286/386/486
o
o
IGES, VDA,
DXF, SET
IGES, VDA.
SET, RPI
IGES, VDA
IGES,DXF,VD
A,
SET
IGES, DXF,
CADDS
IGES, VDA-PS,
PDGS, CATIA,
CADDS
IGES; DXF
IGES, DXF
IGES, DXF
IGES, DXF
DXF, HPGL
o
o
DXF,IGES,HP
GL,
GERBER,PCX,
NGDO
DXF,IGES,HP
GL,
GERBER,PCX,
NGDO
DXF, Windows
DXF,IGES,HP
GL,
GERBER,PCX,
NGDO
Tablica 11 (nastavak 2)
PROIZVO\A~
FEA
HewlettPackard
Hurco Europe
POTREBNI
HARDVER
2D
2,5D
o
o
ME 10
HP700, Sparc
Decstation
PC 386/486,
Alpha, Silicon
Graphics, Vax
IBM RS 6000
HP, Sun
o
o
ME 30
HP
o
Solid
Designer
HP, Sun
Sheet
Advisor
HP, Sun
Work
Manager
TDIY 3000
HP, Sun
IME
PROGRAM
A
Lusas
RAVNI
-NSKI
o
SOLI
D
IZLAZNA VEZA
o
DXF
DXF, IGES
o
o
DXF; IGES
o
DXF, IGES,
STEP
o
DKF, IGES, STE
Decstation,
Vaxstation, PCS
o
o
o
o
o
IGES,VDA, DXF
Intergraph
Matra
Datavision
I/EMS
Intergraph,
SunSparc, Silicon
Graphics,, CDC
Cyber, Dec Alpha
o
o
I/MDS
Intergraph
SunSparc, Silicon
Graphics,, CDC
Cyber, Dec Alpha
o
o
MicroStatio
n
Dos,Windows,
Macintosh,
Intergraph, Sun
Sparc, HP700,
Workstations
o
o
Euclid 3
Decstation, VMS,
SGI, Sparc, HP
o
Drawnmaste
r
Decstation, VMS,
SGI, Sparc, HP
o
o
Foldmaster
Decstation, VMS,
SGI, Sparc, HP
Surfmaster
Decstation, VMS,
SGI, Sparc, HP
o
o
DXF, IGES, SLA,
HPGL
DXF, IGES, SLA,
HPGL
DXF, IGES, SLA,
HPGL
o
o
o
IGES, SET, VDA,
DXF, SLA,
PLOT, ECAD
IGES, SET, VDA,
DXF, SLA,
PLOT, ECAD
o
o
IGES, SET, VDA,
DXF, SLA,
PLOT, ECAD
IGES, SET, VDA,
DXF, SLA,
PLOT, ECAD
o
Tablica 11 (nastavak 3)
IME
PROGRAM
A
Prelude
POTREBNI
HARDVER
2D
Decstation,VMS,
SGI,Sparc,HP
Cabling
MCS
NC Graphics
PROIZVO\A~
2,5D
RAVNI
-NSKI
SOLI
D
IZLAZNA VEZA
o
o
IGES,SET,VDA,
DXF,SLA,PLOT,
ECAD
VMS,SGI
o
o
IGES,SET,VDA,
DXF,SLA,PLOT,
ECAD
Anvil 5000
PC,Sun,IBM,HP,
Silicon Graphics
o
o
o
o
DXF,IGES,CAD
DS,
SLA,PDES,ANS
YS
Toolmaker
486, Decstation
Vaxstation
o
o
o
Parametric Tech. Pro/Enginee
(0344) 360505
r
Unix, VMS
o
o
o
Radan
Sparc, HP700,
Matra
Datavision
(cont)
Radesign
o
DXF,IGES,VDA
o
DXF,IGES,CAD
AM,
VDA,CGM,STEP
,
SLA,ELAD
o
DXF,IGES,HPGL
,
TIFF
RS 6000,
Silicon Graphics
Radesigner
o
Sparc, HP700,
RS 6000,
Silicon Graphics
Service Tec
Infographics
Mazurka
Designer
Sparc, Dec Vax,
Decstation, HP 700
o
SDRC
I-DEAS
Digital, HP400,
HP700,
IBM RS 6000,
Silicon Graphics,
Sun
o
Tangram
Swift
Sun Sparcstation,
HP 9000, HP700,
HP400,
IBM RS6000,
Decstation,
DG Aviion
o
o
o
o
DXF,IGES,HPGL
,
TIFF
DXF,IGES
o
o
o
o
DXF,IGES,SET,
VDA,STEP,CAD
AN,
CATIA
o
o
DXF,IGES,STEP,
SLA/STL
U tablici 12 dan je pregled grafi~kih stanica i ra~unala za rad CAD paketa programa
(CAD CAM, 1993.).
Pregled hardvera za CAD
Tablica 12
VELI^INA
MONITORA
REZOLUCIJA
OPERACIJSKI
SUSTAV
BRZINA
RA
M
MB
VANJSKA
MEM
O
RIJA
MB
Pentium
Windows
90MHz
32
420
17’’, 1280x1024
HP712/60
PA/Risc
HP-UX
60MHz
16
525
15-20’’, 1280x1024
HP712/80
PA/Risc
HP-UX
80MHz
16
525
15,17’’, 1280x1024
20’’, 1024x768
HP715/33
PA/Risc
HP-UX
33MHz
8
525
15’’,17’’, 1280x1024
20’’, 1024x768
HP715/50
PA/Risc
HP-UX
50MHz
16
525
20’’, 1280x1024
HP715/75
PA/Risc
HP-UX
75MHz
32
525
20’’, 1280x1024
HP715/64
PA/Risc
HP-UX
64MHz
32
525
17’’, 1280x1024
HP715/80
PA/Risc
HP-UX
80MHz
32
525
17’’, 1280x1024
HP714/100 PA/Risc
HP-UX
32
525
17’’, 1280x1024
HP725/50
PA/Risc
HP-UX
100MH
z
50MHz
32
525
20’’, 1280x1024
HP725/75
PA/Risc
HP-UX
75MHz
32
525
20’’, 1280x1024
DOBAVLJ
A^
PROIZVO
D
PROCESO
R
Adris
Cad PC
Cadtek
HP735/99
Compaq
PA/Risc
HP-UX
99MHz
32
525
20’’, 1280x1024
HP735/125 PA/Risc
HP-UX
99MHz
32
525
17’’,’20’’, 1280x1024
HP755/99
PA/Risc
HP-UX
99MHz
64
2000
20’’, 1280x1024
DeskPro
XL575
Pentium
Dos
Windows
75MHz
16
1.05Gb To 20’’, 1280x1024
SCSI
DeskPro
XL590
Pentium
Dos
Windows
90MHz
16
1.05Gb To 20’’, 1280x1024
SCSI
DeskPro
XL590
Pentium
Dos
Windows
100MH
z
16
1.05Gb To 20’’, 1280x1024
SCSI
ProLinea
(3/3) 575
Pentium
Dos
Windows
75MHz
8
270IDE To 20’’, 1280x1024
ProLinea
(3/5)
Pentium
Dos
Windows
100MH
z
16
1.05Gb To 20’’, 1280x1024
Tablica 12 (nastavak 1)
DOBAVLJA
^
Dataman
PROIZVOD
PROCESO
R
OPERACIJSKI
SUSTAV
SolairSparc5 SuperSparc
Solaris
SolairSparc20 SuperSparc
Solaris
SolairSparc20 HyperSparc
Solaris
VELI^INA
MONITORA
REZOLUCIJA
BRZINA RAM
MB
VANJSKA
MEMO
RIJA
MB
85MH
z
161MH
z
100MH
z
90MHz
32
520-2Gb 17-21’’, 1600x1280
32
520-2Gb 17-21’’, 1600x1280
64
520-2Gb 17-21’’, 1600x1280
32
540
21’’, 1280x1024
Excitech
e586
Computers
Pentium
Windows
NT
FLS
Data (UK)
)
240
MicroSparc
2
MicroSparc
2
Solaris
70MHz
32
1,050
17’’, 1152x900
Solaris
85MHz
32
1,050
17’’, 1280x1024
)
320
SuperSparc
2
Solaris
50MHz
32
1,050
17’’, 1280x1024
)
320
SuperSparc
2
Solaris
60MHz
32
1,050
17’’, 1280x1024
)
320
SuperSparc
2
Solaris
75MHz
32
1,050
17’’, 1280x1024
)
320
HyperSparc2 Solaris
90MHz
64
1,050
17’’, 1280x1024
)
320
HyperSparc2 Solaris
1,050
17’’, 1280x1024
)
320
2x
Solaris
SuperSparc2
100MH 64
z
75MHz 64
1,050
17’’, 1280x1024
)
320
Quad
90MHz
1,050
17’’, 1280x1024
245
Solaris
64
Hypersparc
HewlettPackard
712/60
PA/Rics
Unix
60
16
1,000
20’’, 1280x1024
712/80
715/654
715/80
715/100
715/75
725/100
735/
735/125
755
755/125
PA/Rics
PA/Rics
PA/Rics
PA/Rics
PA/Rics
PA/Rics
PA/Rics
PA/Rics
PA/Rics
PA/Rics
Unix
Unix
Unix
Unix
Unix
Unix
Unix
Unix
Unix
Unix
80
64
80
100
75
100
100
125
100
125
16
32
32
32
32
32
32
32
64
64
1,000
1,000
1,000
1,000
1,000
1,000
1,000
1,000
2,000
2,000
20’’, 1280x1024
20’’, 1280x1024
20’’, 1280x1024
20’’, 1280x1024
20’’, 1280x1024
20’’, 1280x1024
20’’, 1280x1024
20’’, 1280x1024
20’’, 1280x1024
20’’, 1280x1024
Tablica 12 (nastavak 2)
DOBAVLJA
^
PROIZVOD
Network UMX Pro
Computin
g
Devices
UMX Pro
UMX Pro
Random 715/64
Computin
g
715/80
715/100
735/125
J210
Research PC590
Machines
Silicon
Indy
Graphics
Indy
Sun
Micro-
PROCESO
R
OPERACIJSKI
SUSTAV
BRZINA RAM
MB
VELI^INA
MONITORA
REZOLUCIJA
VANJSKA
MEMO
RIJA
MB
Mips
R4000
Xwindow 125MH 8
s
z
17’’, 1600x1200
Mips
R4000
Mips
R4000
PA-Risc
7100
Xwindow
s
Xwindow
s
HP-UX
125MH 8
z
125MH 8
z
64MHz 32
20’’, 1600x1200
1000
1280x1024
PA-Risc
7100
PA-Risc
7100
PA-Risc
7100
PA-Risc
7200
Pentium
HP-UX
80MHz
32
1000
1280x1024
HP-UX
100MH
z
125MH
z
120MH
z
90MHz
32
1000
1280x1024
32
1000
1280x1024
32
1000
1280x1024
32
540
21’’, 1280x1024
133MH
z
133MH
z
175MH
z
133MH
z
200MH
z
75MHz
70MHz
32
500
17’’
32
1000
17’’
32
1000
17’’
32
1000
20’’
64
2000
20’’
64
32
2000
535
20’’
17’’, 1152x900
HP-UX
HP-UX
R4600PC
Windows
NT
IRIX
R4600SC
IRIX
Indy
R4400SC
IRIX
Indigo 2
R4600SC
IRIX
Indigo 2
R4400SC
IRIX
Indigo 2
R8000SC
SparcStation5 Sparc
TurboGX
IRIX
Solaris
21’’, 1600x1200
systems
6.6.3.2.
SparcStation5 Sparc
TurboGX
Plus
Solaris
85MHz
32
1000
20’’, 1280x1024
SparcStation
5ZX
SparcStation
20 TurboGX
Plus
Sparc
Solaris
85MHz
32
1000
20’’, 1280x1024
Sparc
Solaris
60MHz
32
1000
20’’, 1280x1024
SparcStation
20ZX
Sparc
Solaris
75MHz
32
1000
20’’, 1280x1024
CAD paketi za PC ra~unala
Postoji veliki broj CAD paketa programa za rad na PC ra~unalima. Ovdje }e biti
opisana tri paketa (Soldo, 1995.).
Programski paket AutoCad je jedan od prvih i najpoznatijih CAD paketa za PC
ra~unala. Ima veliki broj instalacija u svijetu, a i kod nas. Crtanju i ure|ivanju 2D
crte`a namijenjena je skupina naredbi s brojnim varijacijama i opcijama. Op}a
zna~ajka ovog paketa je mogu}nost pode{avanja jako velikog broja parametara koji
definiraju izgled te pona{anje radnog okoli{a i elemenata na crte`u (tipovi linija, tekst,
sjen~anje, kote i td.)
U 3D dijelu, uz AutoCAD je ukomponiran i AME (Advanced Modeling Extension)
modul namijenjen modeliranju tijela, {to je rijetkost me|u CAD paketima na PC-u.
Prostorne plohe je, istini za volju, mogu}e automatski kreirati standardnim
mehanizmima (izvla~enje, rotacija, rubne krivulje), ali je njihova interna struktura
aproksimirana slaganjem potrebne koli~ine osnovnih elemenata (3DFACE). To
rezultira neminovnim mre`nim prikazom, ali i nemogu}no{}u, npr. dobivanja
presje~nih krivulja, bu{enja rupa i sl. Korak u ozbiljniju upotrebu prostornih ploha u
AutoCAD-u trebao bi biti modul AutoSurf, koji se mo`e dobiti uz Windows verziju
ovog paketa. AME modul dostupan je uz ovaj paket, a namijenjen je modeliranju
tijela, na dobrom hardveru sa dovoljno memorije, pru`a puno mogu}nosti elegantnog i
jednostavnog 3D modeliranja.
Osnovni elementi, mogu}nost stvaranja proizvoljnih profiliranih i rotacijskih
elemenata, uz osnovne logi~ke operacije (unija, presjek i razlika) me|u tim
elementima pru`aju mogu}nost jednostavnog stvaranja vrlo slo`enih objekata.
Mogu}nosti dobivanja npr. presje~ne krivulje sa nekom ravninom ili projekcije
cijelog prostornog objekta na ravninu (uz sakrivene linije) pru`aju elegantnu vezu sa
2D crtanjem u cilju izrade tehni~ke dokumentacije. Sam rad pri prostornom
modeliranju se oslanja na (vrlo dobro slo`en) mehanizam lokalnih koordinatnih
sustava stvorenih od strane samog korisnika (UCS), te mogu}nost izbora `eljenog
smjera pogleda.
Vizualizacija stvorenog prostornog modela podr`ana je integriranim Render modulom.
Omogu}eno je definiranje brojnih polo`aja i oblika izvora svjetlosti, svojstava ploha i
ostalih karakteristi~nih podataka. Slika dobivena ovim postupkom mo`e se zapisati na
disk u razli~itim rasterskim formatima ili direktno tiskati na odgovaraju}i izlazni
ure|aj.
AutoCAD radi u mre`i. Omogu}eno je referentno povezivanje vi{e neovisnih crte`a,
definiranje standardnih elemenata s pridru`enim negrafi~kim informacijama te
njihovo naknadno pribrojavanje, ali i direktna veza s bazom podataka nekog od
standardnih softverskih paketa (dBASE, INFORMIX). Razmjena informacija s
drugim CAD paketima ili softverskim paketima podr`ana je s DXF, IGES DWG,TIF,
PCX,WMF i drugim formatima.
AutoCAD je po filozofiji razvoja vrlo otvoren paket. Kao podr{ka ~esto prisutnim
potrebama krajnjeg korisnika za posebnim rje{enjima, od samog po~etka je sastavni
dio paketa i AutoLISP programski jezik sa dokumentiranim svim funkcijama kojima
se ina~e slu`e i u razvojnom timu. Paket je unaprije|en ponudom ADS (AutoCAD
Development System) modula, a to su jednostavni svi potrebni library i header fajlovi
za programiranje C programskim jezikom.
Dokumentacija ovog paketa je dobro rije{ena. Priru~nici koji prate Auto CAD pru`aju
sve potrebne informacije o kori{tenju samog paketa, od procedure instalacije pa do
ADS modula za razvoj posebnih aplikacija. Sve izneseno u priru~nicima obilno je
ilustrirano primjerima, a posebna zanimljivost je poja{njenje ograni~enja pojedinih
naredbi ili procedura.
Programski paket Microstation je napisan i razvijen u Bentley System Inc., ali ga
distribuira INTERGRAPH.
Ono {to impresionira pri prvom susretu s ovim paketom, njegov je radni okoli{. U
potpunosti je grafi~ki orijentiran, sa slikovnim izbornicima, vi{e crta}ih prozora,
velikim brojem komunikacijskih prozora i sli~nim pojedinostima. Pri crtanju i
ure|ivanju crte`a na MicroStation-u na raspolaganju je {irok raspon “naredbi”.
Za 2D crtanje, u ovom je paketu na raspolaganju sav standardni repertoar opcija za
crtanje, “sjen~anje”, kotiranje, itd., uz posebno razra|ene mogu}nosti odre|ivanja i
rukovanja: vi{estrukih linija, teksta, krivulja itd.
3D na~in rada u ovom paketu je vrlo dobro rije{en. Vi{e prozora (svaki sa svojim
lokalnim koordinatnim sustavom), mogu}nost istovremenog crtanja u svima njima,
elegantna kontrola prostora, smjera pogleda, mogu}nosti su koje pru`aju punu slobodu
modeliranja. Sli~ne pohvale zaslu`uje i dio paketa namijenjen vizualizaciji, u kojem
korisniku stoje na raspolaganju razne mogu}nosti: od obi~nog sakrivanja nevidljivih
linija pa sve do sjen~anja. Prisutna je i aplikacija namijenjena automatskoj izradi
pravih animacijskih scena. U paketu je temeljito podr`an i rad u mre`i. Dobro je
smi{ljeno kori{tenje referentnih crte`a, elegantno kori{tenje postoje}ih, te stvaranja
novih baza predefiniranih elemenata, direktna veza s npr. dBASE i ORACLE bazom,
obilje mogu}nosti za tehnolo{ki visoko integriran proces razvoja nekog projekta.
Razmjena informacija s ostalim CAD paketima omogu}ena je DXF te IGES
formatima, ali i direktno u~itavanje AutoCad-ove DWG datoteke bez ikakvih
me|ukonverzija.
MLD - MicroStation Development Language, je dio paketa namijenjen razvoju
potrebnih dopunskih rutina. To je C prevoditelj uz paket svih funkcija nu`nih za
kontrolu samog programa. Skup priru~nika koji prate ovaj paket uredno dokumentira
sve mogu}nosti i opcije pri kori{tenju paketa.
Paket programa Personal Designer razvijen je u tvrtki COMPUTERVISION poznatoj
po CADDS paketu za radne stanice (automobilske i avionske industrije, brodogradnje
i sli~nih grana ljudske djelatnosti). Sam priru~nik Personal Designer-a je ina~e
naslovljen Personal Designer and microDRAFT ustvari modul namijenjen 2D crtanju.
Ina~e, u drugoj kombinaciji, Personal Designer se mo`e koristiti i kao modul Personal
Machinist paketa namijenjenog CAM - Computer Aided Manufacturing tr`i{tu. Iz
~injenice da je, osim na PC-u, svaki od ovih paketa primjenjen i na SUN SPARC
station platformi (platformi CADDS paketa), vidljivo je da se radi o prili~no
povezanim i za integriranje pogodnim paketima koji mogu pokriti naj{iri raspon
korisnikovih potreba s kompletnim CAD i CAM rje{enjima. Radni okoli{ samog
Personal Designer-a je podr`an slikovnim (icon) izbornicima (koje mo`e kreirati i
preure|ivati i sam korisnik), ali za one “staromodnije” korisnike, postoji upravlja~ka
linija ovog paketa. Na~in zadavanja naredbi na upravlja~koj liniji osmi{ljen je tako da
prati gramati~ku strukturu obi~ne govorne re~enice pa se naredbe lako pamte. Pored
toga, na svakom koraku pri konstrukciji naredbe, pri ruci nam je interaktivni help
mehanizam, a za njegovo kori{tenje ~ak ne moramo ni prekidati zapo~etu naredbu.
Mehanizam za 2D crtanje ovog paketa nudi sve mehanizme potrebne za jednostavno
dokumentiranje tehni~kog crte`a.
Mehanizam za stvaranje i rukovanje plohama u 3 D jedan je od mo}nijih u ovoj
kategoriji CAD paketa.
Na raspolaganju su dva osnovna tipa ploha koja je mogu}e stvoriti ili iz mre`e parova
koordinata to~aka ili pomo}u odgovaraju}ih krivulja kao rubnih profila. Tako
stvorene plohe mogu}e je naknadno obra|ivati, presjecati ili isjecati. Pri samom radu u
3D, mogu}e je definirati potrebne lokalne koordinatne sustave (CPL), te odgovaraju}e
poglede kojih mo`e biti i vi{e vidljivo na jednom zaslonu u obliku posebnih prozora
(windows) koji se mogu preure|ivati. Vizualizacija modela osmi{ljena je tako da se u
samom crte`u definiraju parametri sjen~anja (metode, svjetlo, pona{anje plohe,
perspektiva i sl.), a zatim se na razini operacijskog sustava pokrene aplikacija za
generiranje slike (SHADE). Rezultat je slika u nestandardnom raster formatu koja se
po potrebi mo`e prikazivati na zaslonu, ali (u nekim elementima) i mijenjati.
Za rad s predefiniranim elementima i negrafi~kim informacijama na raspolaganju je
mogu}nost pridru`ivanja napomena o svojstvu (property) bilo kojem elementu crte`a
pa tako i onima koji su stvoreni s namjerom vi{estrukog ponavljanja (figure). Te
napomene je zatim mogu}e pokupiti sa crte`a i ispisati na disk u vidu izvje{taja. Za taj
dio posla koristi se poseban modul Personal Data extract (Pdex). Sve eventualne
posebne zahtjeve na ovaj paket mo`emo zadovoljiti razvojem svojih vlastitih
aplikacija. Za tu namjenu uz ovaj paket na raspolaganju stoji i User Programing
Language (UPL) koji je zaseban programski jezik.
U priru~niku uz ovaj paket opisane su i obja{njene sve mogu}nosti uz popratne
ilustracije, a po potrebi su dana i odgovaraju}a sa`eta teorijska poja{njenja.
U tablici 13 dane su usporedbe nekih 3D paketa programa za PC ra~unala (Soldo,
1994.).
Usporedbe nekih 3D paketa programa
za PC ra~unala
Tablica 13
Naziv
BluePrint 4.0
Canavas 3.5
PowerDraw4.0
MicroStation
Mac 3.6
AutoCAD 11
Tvrtka
Graphost
Autodesk
$ 295
4
Engineered
Software
$ 795
> 10
Intergraph
Cijena
max
otvorenih spisa
preciznost
Deneba
Software
$ 399
> 10
$ 3300
1
$ 3500
1
dvostruki
cjelobrojni
32-bitne
slike
okomice,
sjeci{te, rub,
sredi{te
udaljenost od
kraja
jednostruka
pomi~ni zarez
32-bitne slike
jednostruka
pomi~ni zarez
32-bitne slike
dvostruka
pomi~ni zarez
nema
okomice,
uz rub,
sredi{te
okomice,
sjeci{te,
uz rub,
sredi{te,
postotak (%)
Crtanje
krivulja
Kru`nice
Beizer
spline
promjer,
polumjer,
3 to~ke
Beizer,
B-spline
samo
dijagonalni
okvir
Koordinate
numeri~ki
prikaz,
numeri~ki
unos,
digitalizirani
unos
ravnala,
numeri~ki
prikaz,
numeri~ki
unos
Beizer
B-spline
promjer,
polumjer,
3 to~ke
tangente na
3 objekta
numeri~ki
prikaz,
numeri~ki
unos
cjelobrojna
(long integer)
32-bitne
slike
okomice,
sjeci{te,
sredi{te,
postotak,
udaljenost od
kraja
B-spline,
spline
promjer,
polumjer,
3 to~ke,
tangente na
3 objekta
numeri~ki
prikaz,
numeri~ki
unos,
digitalizirani
unos
Konstrukcija
Paralele
(samo linije),
tangente,
normale,
preslikavanje
slika, matrice,
tangente,
normale,
preslikavanje
slika, (samo
preko osi),
matrice
Rad s bit
mapama
Snaps
paralele,
tangente,
normale,
preslikavanje
slika, matrice,
povezivanje
paralele,
tangente,
normale,
preslikavanje
slika, matrice,
povezivanje
okomice,
sjeci{te,
sredi{te,
udaljenost od
kraja
splin
B-spline
promjer,
polumjer,
3 to~ke,
tangente na
3 objekta
ravnala,
numeri~ki
prikaz,
numeri~ki
unos,
digitalizirani
unos
paralele,
tangente,
normale,
preslikavanje
slika, matrice,
povezivanje
Izmjene
povezivanje
Pode{avanje,
pro{irivanje,
rotiranje,
ravnanje,
dodavanje /
oduzimanje
ploha
(linearne)
rotiranje,
ravnanje,
dodavanje /
oduzimanje
ploha,
izrezivanje
rotiranje,
pode{avanje,
pro{irivanje,
izrezivanje,
dodavanje /
oduzimanje
ploha,
poravnavanje
rotiranje,
izrezivanje,
pode{avanje,
pro{irivanje,
rotiranje,
izrezivanje,
pode{avanje,
pro{irivanje
Nastavak tablice 13
Pobolj{ano
crtanje
uzorci
popunjavanja,
debljina linija,
hatching
uzorci
popunjavanja,
debljina linija,
hatching
uzorci
popunjavanja,
debljina linija,
hatching
debljina linija,
hatching
hatching
Dimenzije
linearno,
lanac,
naslagano,
polumjer,
kru`nica
linearno,
lanac,
naslagano,
polumjer,
kru`nica,
tolerancija
linearno,
lanac,
naslagano,
polumjer,
kru`nica,
tolerancija
linearno,
lanac,
naslagano,
polumjer,
kru`nica,
tolerancija
linearno,
lanac,
naslagano,
polumjer
kru`nica,
tolerancija
Kopiraj i
zalijepi
da
da
da
da
da (vektori
bez uzoraka
popunjavanja
kod kopiranja)
Biblioteka
simbola
da
da
da
da
ne
Tekst
sustavni
znakovi, tekst
na krivulji
sustavni
znakovi, tekst
na krivulji,
obrisi, tabele
sustavni,
interni znakovi
(za plot), tekst
na krivulji
sustavni,
interni znakovi
(za plot),
tekst na
krivulji
interni znakovi
Radne podloge
ure|ivanje
na podlozi,
ure|ivanje
kroz podloge,
naziv podloga
ure|ivanje na
podlozi,
ure|ivanje kroz
podloge,
naziv podloga,
siva podloga
ure|ivanje na
podlozi,
naziv podloga,
siva podloga
ure|ivanje na
podlozi,
ure|ivanje kroz
podloge
ure|ivanje kroz
podloge,
naziv podloga
Macro jezik
da
da
da
da
da
Prevoditelji
DXF u/van,
PICT u/van,
EPS van
DXF u/van,
PICT u/van,
EPS u/van,
IGES u/van,
ilustrator
u/van
PICT u/van
DXF u/van
PICT u/van,
IGES u/van
DXF u/van,
EPS u/van,
IGES van
(korisnik
upi{e
tip spisa)
Veza s bazom
ne
ne
tekst spis izlaz
s Oracle
bazom
text spis izlaz
Na slici 71 prikazane su minimalne preporu~ljive konfiguracije PC ra~unala za rad
CAD sustava.
Namjena
jednostavno 2D
projektiranje, digitalizacija
jednostavnijih nacrta i
karata, edukacija
Slo`enije 2D projektiranje,
digitalizacija, jednostavno
3D projektiranje
Vizualizacija,
rendering, animacija
3D projektiranje,
vizualizacija
3D
Matri~na
plo~a
386/40
koprocesor
RAM
Grafi~ka kartica
Monitor
8 MB
S3, Mach 32,
ili Weitek P9000
2 MB VRAM
21”
486/33 VLB
16 MB
21”
486/66
Pentium
VLB,
32 MB
486/66
Pentium
VLB
>32 MB
VLB S3, Mach 32,
Weitek P9000, Cirrus
Logic i sl. 2 MB
VRAM
VLB 24-bita Targa,
Mach 32, P9000
2 MB
VRAM
VLB Matrox MG,
Artist,Silicon Graphics,
> 8 MB RAM
14”trinitron
Slika 71 Minimalne konfiguracije za rad CAD sustava
6.6.3.3.
CAD paketi za ostala (Macintosh i Amiga) ra~unala
Od po~etka proizvodnje Macintosh ra~unala, razvijaju se za njih i grafi~ki programi.
Mac-Draw Pro predstavlja, jednostavan za rukovanje, 2D paket programa. Upotrebljiv
je za pregledavanje gotovih crte`a i izmjena na njima.
Conves je prvi program koji je ponudio modularnu arhitekturu. Ve}ina naredbi nalazi
se izvan samog Convesa te ih se mo`e i dodavati prema potrebama, a i pisati nove
(Budin, 1993.).
ClarisCAD ima u odnosu na MacDraw dopunsku geometriju, konstrukciju i
dimenzioniranje.
Auto CAD ima tako|er verziju koja radi na Macintosh ra~unalima.
Program ArchiCAD razvijen je kao 3D program za arhitektonske dizajne. Ima
biblioteku s posebnim elementima (prozori, vrata, stolice, stepenice) s opisanim
zna~ajkama i cijenom za izradu tro{kovnika.
Za Amiga ra~unala razvijen je program MaxonCAD 2 koji radi s mi{om, a postoji i
mogu}nost priklju~ivanja grafi~ke table. Podr`ava AutoCAD-ov DXF format te na taj
na~in direktan prijepis datoteka.
6.7 Paketi programa za programiranje NC strojeva
Postoje dvije op}e podjele metoda programiranja NC strojeva:
- ru~no programiranje (naj~e{}e kori{teno),
- automatizirano programiranje (pomo}u ra~unala, strojno).
Ru~no programiranje koristi se tamo gdje se zahtijevaju jednostavnije obrade i za
dvoosno kretanje (kretanje alata samo u jednoj ravnini) sl. 72. Za svako slo`enije
kretanje alata (prostorno) ru~no programiranje bi bilo preslo`eno, te se tada
primjenjuju metode automatiziranog (strojnog) programiranja.
Slika 72 Poslovi ru~nog programiranja
Strojno programiranje koristimo kod izrade programa za dijelove slo`enijih oblika.
Princip strojnog programiranja prikazan je na slici 73.
Slika 73 Na~elo strojnog programiranja
Programiranjem nazivamo kodiranje uputa potrebnih za rad alatnog stroja. Kod je
takav da ga razumije upravlja~ka jedinica. Najva`niji podaci potrebni za izradu
programa su:
- nacrt pripremka i gotovog izradka,
- mjesto i na~in stezanja izradka,
- alat za obradu i pripadni tehnolo{ki podaci,
- geometrija izradka prilago|ena izradi programa.
@eljeni pomaci alata odre|uju se na osnovu geometrije izradka i pi{u se u redoslijedu.
Za jednozna~no odre|ivanje putanje alata na alatni stroj se postavi zami{ljeni
koordinatni sustav. Ishodi{te se mo`e odabrati po volji. Smjerovi osi odre|eni su
normama ISO R841 i DIN 66217. U odnosu na tako definirani koordinatni sustav,
programiraju se to~ke putanje alata kao koordinate. Pritom se mora napisati svako
pojedina~no gibanje alata zajedno s pripadnim tehnolo{kim podacima. Na ovaj na~in
se dobije program koji se sastoji iz pojedina~nih operacija tzv. blokova. Primjer
jednog bloka (Da{ek, 1995.):
Kod pripreme programa najbolje je koristiti programske listove. U svakom redu
programskog lista stoji jedan blok.
Program se unosi u memoriju ru~no putem tipkovnice ili preko vanjskog nositelja
podataka. Za memoriranje podataka imamo sustavnu (memorije strojnih parametara,
tehnolo{ku memoriju) i korisni~ku (memorija programa i memorija alata).
U tablici 14 vide se kodovi prema ISO/R480 (DIN 66024) i EIA RS-244-A.
Kod kodiranja, 7 bitova koristimo za kod znakova, a osmi bit za kontrolu pariteta,
~ime se provjerava svaki znak prilikom prijenosa u upravlja~ku jedinicu.
Mogu}e je koristiti sljede}e znakove:
- znamenke od 0 do 9,
- slova koja ozna~avaju adrese,
- to~ka “.” i zarez “,” imaju za upravljanje isto zna~enje,
- posebne znakove.
Kodiranje prema ISO/R480 (DIN 66024) i EIA RS-244A Tablica 14
Znakovi ISO
8
0
7
6
5
6
5
4
3
2
1
EIA
8
7
6
5
4
3
2
6
1
8
6
5
2
8
6
5
2
6
5
2
6
5
3
5
6
5
3
1
5
3
6
6
5
3
2
5
3
2
3
2
3
2
3
4
8
7
8
6
5
8
8
6
5
1
1
4
1
2
1
5
2
1
3
1
4
1
1
9
6
5
4
1
A
7
B
7
2
7
2
C
8
D
1
7
3
E
8
7
3
F
8
7
3
2
G
7
3
2
H
7
4
1
I
8
7
4
J
8
7
4
2
7
4
2
7
4
3
M
7
4
3
N
7
4
3
2
7
4
3
2
K
L**
O**
8
8
P
7
5
1
1
1
1
5
7
6
7
6
7
6
7
6
7
6
5
7
6
5
7
6
7
6
7
6
4
1
1
2
5
Q**
8
7
5
R
8
7
5
2
7
5
2
7
5
3
U
7
5
3
V**
7
5
3
2
3
2
1
1
1
2
1
3
3
2
3
2
5
7
5
7
5
4
1
1
2
2
7
1
4
7
1
2
5
3
7
3
7
3
2
3
2
7
5
7
5
7
1
1
1
4
4
1
S
1
6
5
2
Tablica 14 (nastavak 1)
T
8
6
2
1
1
W
8
7
5
X
8
7
5
4
Y
7
5
4
Z
7
5
4
2
2
6
4
- (Minus)
6
4
6
4
2
2
8
: (Dijeljenje)
6
5
4
5
4
= (Znak jednakosti)
8
6
% (Po~etak programa)
8
6
( (Po~etak primjedbe)
6
4
1
1
+ (Plus)
* (Mno`enje)
6
3
5
6
3
6
3
2
3
2
6
5
6
5
6
1
7
1
7
3
6
4
3
1
5
7
6
1
5
7
1
1
4
6
3
1
4
2
4
2
4
3
5
4
2
1
4
3
2
1
) (Kraj primjedbe)
8
6
4
LF (Kraj re~enice)
1
4
. (To~ka)
, (Zarez)
8
EOT(Kraj uno{enja p.)
8
/ (Preskok bloka)
8
2
3
6
4
3
6
3
6
6
4
3
2
2
SP* (Me|uprostor)
8
4
7
6
5
1
6
5
1
6
5
4
6
6
2
1
4
2
1
4
3
4
3
4
6
5
4
DEL* (Brisanje)
7
6
5
4
7
6
5
4
7
6
2
2
5
7
8
2
4
UC* (Velika slova)
LC* (Mala slova)
3
8
4
4
8
5
6
HT* (Tabulator)
BS* (Povratak)
7
5
4
3
2
1
3
2
3
2
1
NUL*(Pret.bu{. vrpce)
* - znakovi koje upravljanje ignorira
** - znakovi koji se smiju pisati izme|u zagrada
Znakovi koji su u tablici 14 ozna~eni s *, mogu se koristiti pri izradi nositelja
informacije (vrpce, kazete), upravljanje ih pro~ita, ali oni se ne prenose u programsku
memoriju.
Znakovi koji su ozna~eni sa **, smiju se koristiti samo izme|u znakova “po~etak
primjedbe”- “(“ i “kraj primjedbe” - “)”.
Uporaba posebnih znakova:
- Po~etak programa (%)
Program po~inje znakom “po~etak programa” (%) i znakom “kraj bloka” (LF).
Ispred znaka “po~etak programa” (%) smiju stajati znakovi koje dopu{ta
upravljanje. Svi ostali znakovi trebaju se staviti izme|u znakova “po~etak
primjedbe” - “(“ i “kraj primjedbe” - “)”.
- “Po~etak primjedbe” i “Kraj primjedbe”
Sve informacije koje stoje izme|u znakova “po~etak primjedbe” - “(“i “kraj
primjedbe”-”)”, NC upravljanje bez ispitivanja pariteta letimi~no pro~ita i ne
prenese ih u memoriju programa.
- Preskok Bloka (/)
Blok koji po~inje s /N ne izvodi se ako se prethodno pritisnula tipka (Delete). Ako
se tipka prethodno ne pritisne, blok se normalno izvodi.
- Neizvedeni blokovi koriste se kod probnih rezanja. Prvi put se probni rez obavi.
Nakon toga slijede potrebna pode{avanja, tako da kod sljede}ih izradaka probni rez
otpada. Programer mora to~no napisati na programskom listu kada `eli da se blok
izvede, a kada to ne `eli.
- Kraj bloka (LF)
Znak “kraj bloka” (LF) stoji na kraju svakog bloka. Poslije ovog znaka mora se
na~elno po~eti s adresom N.
- Kraj uno{enja podataka (EOT)
Na kraju svih va`nih podataka nalazi se na nositelju informacija znak za kraj
uno{enja podataka. Nakon {to upravljanje pro~ita ovaj znak, prestane primati
podatke (kraj programa).
U tablici 15 dane su naredbe za gibanje.
Uvjeti puta prema ISO/DIS 1056 (DIN 66025, list 2)
Tablica 15
Uvjet puta
Grupa
ZNA^ENJE
G 00
A
Gibanje u brzom hodu
G 01*
A
Linearno posmi~no gibanje
G 02
A
Kru`na interpolacija u smjeru gibanja kazaljke na uri
G 03
A
Kru`na interpolacija suprotna smjeru gibanja kazaljke na
uri
G 04
Vrijeme ~ekanja
G 21
Pridru`ivanje vrijednosti jednom parametru
G 22
Poziv potprograma
G 23
Zbrajanje parametara u potprogramu
G 24
Oduzimanje parametara u potprogramu
G 25
Pridru`ivanje parametara jednoj adresi (djelotvorno damo u
potprogramu)
G 26
A
“Utjecaj na posmak” i “posmak stop” nije djelotvorno
G 27
A
Gibanje s brzim hodom bez da se to~no postigne zadana
pozicija
G 28
A
Linearna interpolacija s to~nim postizanjem zadane
pozicije
G 29
Uvjetni skok u potprogramu
G 33
A
Rezanje navoja
G 36
A
Rezanje navoja s usponom u korak / zoll
G 38
Automatski ciklus rezanja u aksijalnom pravcu
G 39
Automatski ciklus rezanja u radijalnom pravcu
G 53
D
Deset memoriranih pomaka nul to~ki
G 65*
L
Uklju~ena kompenzacija mrtvog hoda
G 66
L
Isklju~ena kompenzacija mrtvog hoda
G 70*
G
Programiranje u metri~kom sustavu uklju~eno
G 71
G
Programiranje u zoll-skom sustavu uklju~eno
G 88
H
“x” lan~asto “z” apsolutno
G 89
H
“x” apsolutno “z” lan~asto
G 90*
H
Programiranje u sustavu s ~vrstim ishodi{tem
G 91
G 92
G 93
G 94
G 95*1)
G 96
H
J
J
K
Programiranje u lan~astom sustavu
Inkrementalni pomak nul to~ke
Apsolutni pomak nul to~ke
Programiranje posmaka u mm/min
Programiranje posmaka u mm/okr.
Konstantna brzina rezanja
Tablica 15 (nastavak 1)
G 97*
G 98
G 40*
G 41
G 42
K
C
C
C
Programiranje broja okretaja
Automatski posmak u referentnu to~ku
Nema kompenzacije reznog dijela
Kompenzacija reznog radijusa lijevo
Kompenzacija reznog radijusa desno
Napomena:
Kod uklju~enja upravljanja djelotvorni su uvjeti puta ozna~eni s *.
1)
Ako numerika nema funkciju G 95, kod uklju~enja upravljanja automatski je
djelotvorno G 94.
Za definiranje posmaka alata, nu`no je na stroj postaviti zami{ljeni koordinatni sustav.
Jedinice za du`inu moraju biti iste na obje osi. Postavljanje ishodi{ta (X=0, Z=0) nije
strogo odre|eno te se mo`e postaviti u bilo koju to~ku jednog podru~ja upravljanja.
Prema DIN 66217 i ISO R 841 definirani su smjerovi osi. Paralelno s osi vretena
(glavnog) le`i Z-os, a pozitivni smjer se odre|uje u smjeru pove}anja obradnog
prostora u pravcu osi. Os Z se mo`e poklopiti s osi glavnog vretena. Os X je
postavljena okomito na Z-os, a pozitivni smjer ide prema nosa~u alata.
Pomaci alata svode se na pomake u smjeru koordinatnih osi. Pomak po jednoj osi
definira se adresom osi (X, Z za apsolutni pomak i U,W za relativni pomak) i
vrijednosti koordinate. Na slici 74 prikazan je CNC tokarski stroj sa zami{ljenim
koordinatnim osima.
Slika 74 Koordinatni sustav na CNC stroju
Na NC alatnom stroju definirane su ~etiri va`ne nul-to~ke:
- referentna to~ka stroja,
- nul to~ka stroja,
- nul to~ka programa (izratka),
- sredi{te revolver glave,
R - Referentna to~ka stroja.
Simbol:
M - Nul to~ka stroja
Simbol:
Svaka koordinatna os stroja ima referentnu to~ku,
u kojoj se nalazi 0 (nula) osi. Po koordinatnoj osi
konstruktor stroja mo`e konstrukcijski odrediti
referentnu to~ku (npr. s mikro prekida~em) ili se
ona mo`e odabrati po volji unutar radnog prostora
stroja.
Referentne to~ke svih koordinatnih osi tvore
referentnu to~ku stroja. Op}enito, referentna to~ka
se odre|uje konstrukcijski.
Potrebno je napomenuti da se u ovu to~ku dolazi
odre|enim postupkom pronala`enja, te da je ovaj
postupak u principu prva radnja prilikom po~etka
rada.
Nul to~ka je isto tako ~vrsto odre|ena na stroju. U
smjeru osi X je to ~eona povr{ina izdanka glavnog
vretena, a u smjeru osi Z os rotacije. Udaljenost
izme|u nulte i referentne to~ke unosi se u
odgovaraju}e strojne konstante, slika 75.
Slika 75 Polo`aj nulte i referentne to~ke stroja
W - Nul to~ka programa (obratka)
Ova to~ka nije strogo odre|ena ve} se
Simbol:
postavlja ovisno o konfiguraciji izratka.
Obi~no se ishodi{te osi Z postavlja na
po~etak izratka, a ishodi{te osi X u os
izratka.
Metode za strojno (koristi se i izraz automatizirano) programiranje mogu se podijeliti
prema razini programskog jezika ili sustava za programiranje na:
- programiranje u APT i srodnim jezicima,
- programiranje u CAD/CAM sustavima.
Najve}i broj vi{ih programskih jezika za programiranje NC strojeva, razvijen je na
osnovi APT jezika i posjeduje njegov rje~nik i sintaksu.
Programski jezik APT obuhva}a programiranje samo geometrijskih informacija za sve
tipove strojeva i slo`ene geometrijske oblike predmeta i obra|ivanih povr{ina. Kao
ulazni podaci uzimaju se veli~ine s nacrta izratka. Geometrijski procesor ih obra|uje i
daje postprocesoru u kojem se obavlja prilago|avanje odre|enom tipu upravlja~kog
sustava na odre|enom stroju. Razvijeni su: aritmetika, geometrija i kinematika kao
podloge za upravljanje geometrijskim informacijama. Aritmetiku APT jezika ~ine
skalari, operatori, izrazi i funkcije. APT aritmetika ~ini skupinu od 15 funkcija. APT
geometrija sadr`i 17 geometrijskih formi u 92 varijante definiranja (to~ka, pravac,
ravnina, krug, elipsa ...). To~ka je naprimjer definirana na 11 na~ina (u koordinatnom
sustavu, presjek dvaju pravaca, presjek pravca i kru`nice, itd.).
Po strukturi APT jezik se sastoji iz:
- uvodnih informacija (tip stroja, izradak, upravlja~ki sustav, postprocesor),
- geometrijskog definiranja (opis konture obra|ivanog izratka u obliku naredbi),
- kinematskih informacija (gibanje alata, uklju~ivanje i isklju~ivanje hla|enja itd.).
Programski jezik EXAPT razvijen je na temelju APT jezika. Ima manje mogu}nosti
opisa geometrije ali omogu}ava i automatiziranje ulaza tehnolo{kih podataka (re`imi
rada). Ima tri dijela: EXAPT 1 (za bu{enje), EXAPT 2 (za tokarenje) i EXAPT 3 (za
glodanje).
Programiranje u CAD/CAM programskim sustavima omogu}ava povezivanje CAD i
CAM sustava.
Osnovna prednost sustava je u integralnom pristupu radu na projektnim i tehnolo{kim
poslovima podr`anim ra~unalskom opremom. Sve mogu}nosti CAD/CAM sustava
uzajamno su povezane kroz zajedni~ku bazu podataka i programsku podr{ku koja
omogu}ava interaktivan kontinuiran rad na grafi~koj stanici i skra}enje cjelokupnog
procesa projektiranja, konstruiranja, pripreme tehnologije i izrade programa za NC
strojeve.
Na taj na~in se omogu}ava:
- skra}enje i ubrzanje procesa projektiranja, konstruiranja i pripreme tehnologije i to
ne samo ubrzavanjem crtanja ve} i zna~ajnim ubrzanjem pripreme podataka za
strukturalnu analizu i programiranje NC strojeva, osim toga osigurava korisne
podatke za konstruktore (masa, momenti tromosti, itd.),
- osiguranje arhiviranja ostvarenog znanja na projektiranju proizvoda te njegovo
kori{tenje u budu}em radu,
- br`e crtanje u konstrukcijskom birou,
- smanjenje pogre{aka jer se podaci uvijek uzimaju iz iste baze podataka,
- olak{ana organizacija pra}enja proizvodnje na osnovi konstrukcijskih sastavnica,
- kra}e vrijeme pripreme i izrade prototipova proizvoda,
- optimalizacija izbora materijala,
- vi{a tehnolo{ka disciplina, normizacija i za{tita podataka,
- br`a izrada programa za NC strojeve,
- optimalizacija konstrukcijskih rje{enja.
6.8.
Informacijski sustavi
Informacijske sustave (IS) mo`emo definirati kao skup elemenata (podaci, kadrovi,
oprema, metode, informacije) i djelatnosti koje osiguravaju transformaciju podataka u
informacije i prezentaciju informacija korisniku. Podatak predstavlja memoriranu ili
na drugi na~in spremljenu neku vrijednost ili ~injenicu.
Bilo da je oblik spremanja kartoteka ili baza podataka na vanjskoj memoriji ra~unala,
podatak ostaje kao fizi~ki realizirani zapis neke vrijednosti za trenutnu ili kasniju
uporabu.
Informacija predstavlja obra|eni podatak, na neki na~in obja{njenu vrijednost koja je
memorirana.
Na slici 76 prikazan je ovaj proces proizvodnje informacija iz kojeg je vidljiva
analogija s tehnolo{kim procesom u proizvodnom sustavu.
Slika 76 Proces dobivanja informacija
Proces dobivanja informacija odvija se u informacijskom sustavu. Ulaz u
informacijski sustav su podaci, obradom podataka dobijemo informacije. Informacije
prikazujemo pisanim ili tipkanim izvje{}em, crte`om ili drugim grafi~kim prikazom
ili pregledom na zaslonu terminala.
Dugo se informacijski sustav tretirao kao sustav koji poma`e u dono{enju
upravlja~kih odluka. Potreba za informacijama nije samo potreba upravlja~kog tima
poduze}a ili institucija, potreba za informacijama je potreba svakog ~ovjeka te svakog
zaposlenika na njegovom radnom mjestu. Informacijski sustav treba osigurati i
omogu}iti dobivanje tih informacija. Postojao je u svim oblicima `ivota i rada ~ovjeka
od krikova i dimnih signala do suvremenih ra~unala i sredstava komuniciranja.
Prema N.Wineru: "Svaki organizam se odr`ava u aktivnom stanju time {to posjeduje
sredstva za prikupljanje, ~uvanje i prijenos informacija".
Danas mo`emo definirati sljede}e vrste informacijskih sustava.
- klasi~ni,
- prijelazni,
- automatizirani,
- upravlja~ki,
- ekspertni sustavi.
Klasi~ni informacijski sustavi temelje se na ru~noj obradi podataka.
Prijelazni informacijski sustavi sadr`e pojedina~ne programe kao “informati~ke
otoke” bez zna~ajnijeg utjecaja na cjelokupni sustav.
Tre}i tip predstavljaju Automatizirani ili integralni informacijski sustavi. Kada
koristimo rije~ integralni informacijski sustav, mislimo na vrlo visoko organiziranu
kombinaciju osoblja, opreme i sredstava koji vr{e memoriranje i pretra`ivanje
podataka, obradu podataka, prijenos i izdavanje, a sve kao odgovor na potrebe
donositelja odluka na svim razinama poduze}a, i svakodnevnog rada svih zaposlenih.
Za ovaj oblik informacijskih sustava koriste se nazivi Automatizirani, Integralni,
Kompleksni, Kompjuterizirani informacijski sustavi. U daljnjem tekstu knjige koristit
}emo izraz Automatizirani informacijski sustavi (AIS).
Karakteristika dana{njih Informacijskih sustava je da osim informacija za upravljanje
povezuju sva radna mjesta na oblikovanju, obradi i kori{tenju informacija u
interaktivnom radu svakog korisnika s bazama podataka. Oni postaju va`no sredstvo
svakodnevnog rada zaposlenih, zamjenjuju}i kartoteke, dopise, formulare, dostavlja~e
po{te te pomo}ne ure|aje za ra~unanje. Po svojoj strukturi informacijski sustav se
dijeli na podsustave. Kod klasi~nih informacijskih sustava informacijski podsustavi su
odre|eni uglavnom prema postoje}oj organizacijskoj strukturi: podsustav kadrova,
podsustav pla}a, podsustav proizvodnje, . . .
Kod automatiziranih informacijskih sustava, podsustav predstavlja jednu
organizacijom podataka ili potrebom za podacima, povezanu cjelinu. Podsustav kao
zaokru`ena cjelina informatizacije jedne ili vi{e funkcija poduze}a naj~e{}e ima
svoju bazu podataka. Podsustavi funkcioniraju samostalno uz prijenos dijela podataka
iz drugih podsustava. Povezanost podsustava s prijenosom podataka iz jednog u drugi,
odre|uje prioritet uvo|enja podsustava.
Podjela na podsustave mo`e biti razli~ita ovisno o pristupu projektanta
Automatiziranog informacijskog sustava. Naj~e{}e se razlike susre}u u dijelu
ra~unovodstvenih i knjigovodstvenih funkcija.
Po jednom pristupu (Majdand`i}, 1994.) podsustav ra~unovodstva - RINIS obuhva}a,
kao ni`e dijelove, module:
- kadrovsku evidenciju,
- pla}e,
- osnovna sredstva,
- kupce dobavlja~e,
- materijalno knjigovodstvo,
- alat i sitni inventar,
- pogonsko knjigovodstvo,
- financijsko knjigovodstvo.
Po jednom drugom pristupu (Dobreni}, 1987.), svaki od modula odre|uje se kao
poseban podsustav u proizvodnom poduze}u.
Upravlja~ki informacijski sustavi pretpostavljaju uveden i efikasan Automatizirani
sustav koji integrira i memorira u bazama ve}i postotak svih podataka, a svakako
obuhva}a sve relevantne podatke tog poduze}a.
Nije lako, kao uostalom i za mnoge druge pojmove u informatici, na}i preciznu
definiciju za upravlja~ki sustav. Ako shvatimo da Automatizirani informacijski sustav
organizira i omogu}ava kori{tenje svih relevantnih podataka tada bi upravlja~ki
informacijski sustav omogu}avao stvaranje podloga (varijanti) za izbor upravlja~kih
odluka kao i dono{enje prijedloga rutinskih odluka, te simuliranje pona{anja sustava
nakon poduzimanja odre|enih akcija.
Ra~unalom integrirana proizvodnja (CIM) predstavlja, za proizvodna poduze}a
metaloprera|iva~ke, elektro i drvne industrije, najvi{i stupanj informatizacije
poduze}a. Ona ~ini integraciju softvera i hardvera u visoko automatizirani sustav
poduze}a poznat i pod nazivom "tvornica bez ljudi" ili "tvornica budu}nosti".
Po definiciji (Cebalo, 1995.) CIM “opisuje informacijsko - tehni~ko zajedni~ko
djelovanje svih faktora proizvodnje, koji koriste zajedni~ku bazu znanja. Obuhva}a
zadatke razvoja, projekta, konstrukcije, plana, obrade do ispitivanja i isporuke, svih
stupnjeva provedbe procesa proizvodnje”.
Tehnologija umjetne inteligencije (Artificial Inteligence - AI) predstavlja novu etapu u
tehnolo{kom razvoju ljudskog dru{tva i temeljena je na razvoju "inteligentnih
ra~unala, odnosno poku{aju simuliranja rada ljudskog uma.
Budu}i da je za rje{avanje ovakvog problema nu`no razvijati i softver i hardver,
razumljivo je da su se ozbiljniji rezultati u tom pribli`avanju stroja ~ovjeku, postigli
tek u posljednjem desetlje}u. Sigurno je da su rezultati primjene takvih sustava
(vode}im predstavnikom umjetne inteligencije smatra se ekspertni sustav) danas u
razvijenim zemljama (posebno Japan) doista uvjerljivi ali i nedovoljno poznati,
budu}i da su podru~ja istra`ivanja svemira i posebno vojna istra`ivanja i njihovi novi
rezultati nedostupni {irem krugu znanstvenika i posebice {iroj javnosti.
Izraz umjetna inteligencija je tek u posljednjih nekoliko godina prihva}en u svijetu, a
o primjeni pojedinih alata ove tehnologije, u proizvodnim sustavima, provode se
istra`ivanja u mnogim centrima u svijetu.
Umjetna inteligencija nije nova kategorija, smatra se prema Engelmore 1989. da se
javlja kao posljedica II. svjetskog rata iz informacijske, teorije upravljanja i
kibernetike. Njezinim stvarnim po~etkom smatra se 1950. godina, a pojava naziva
1956. godine od konferencije u Dartmouth College-u. Prvi koji je koristio pojam
umjetna inteligencija bio je John McCarty.
Jedan od prvih programa zvao se LT (Logic Theorist) koji je dokazivao teoreme iz
Principi Mathematics od Russell-a i Whitehead-a.
Me|u prvim razvijenim programima umjetne inteligencije nazvan je IPL (Information
Processing Language) koji je razvijen i kori{ten 1950. godine i GPS (General Problem
Solving) razvijen na Carnegie-Mellon University. Na po~etku 1960.tih godina na
MIT-u John McCarty razvija LISP (List Processing). Za razliku od FORTRAN-a od
koga je svega nekoliko mjeseci mla|i, LISP se koristi za nenumeri~ko programiranje
simbolima koji mogu prezentirati gotovo svaku misao engleskih rije~i i fraza.
U vrijeme od 1966.-1973. godine odstupa se od prvobitne ideje rje{avanja op}ih
problema pomo}u tehnologije umjetne inteligencije.
Sredinom {ezdesetih imamo neke projekte koje mo`emo smatrati zna~ajnim za razvoj
umjetne inteligencije.
Jedan od njih je Heuristic Dendral, razvijen na Stanfordu, koji na temelju
spektroskopskih podataka i znanja analiti~ke kemije odre|uje kemijsku strukturu
molekula.
Razvijen je program CONGEN kao komercijalni produkt Dendral-a za podru~je
analize molekularnih struktura u kemiji. Nakon toga razvijen je na MIT-u program
MACSYMA za rje{avanje matemati~kih problema namijenjen za znanstvenike i
in`enjere. Ovo je program koji je koristio vrlo specifi~na znanja i ta ideja o kori{tenju
znanja eksperta bit }e vodilja u sljede}ih pet godina razvoja ovih sustava.
Razvija se nekoliko sustava baziranih na znanju i u tom smislu svakako je najpoznatiji
MYCIN koji se danas smatra klasi~nim ekspertnim sustavom.
To je sustav baziran na pravilima (rule-based system) za medicinsku dijagnostiku i
terapiju. MYCIN mo`e dati dijagnozu i opisati u~inkoviti antibioti~ki tretman,
koriste}i rezultate testova i informacije o pacijentu.
Pojava svih navedenih programa je posljedica odre|ivanja strategije primjena velike
koli~ine specijaliziranih znanja za razliku od prethodnog cilja tra`enja rje{enja op}ih
problema. Period kori{tenja specijaliziranih znanja po~inje od 1973. godine.
Prvi alat za izgradnju ekspertnih sustava, baziranih na pravilima u nizu komercijalnih
produkata umjetne inteligencije, svakako je EMYCIN skra}enica od EMPTY MYCIN
- odnosno ljuska ekspertnog sustava koja se koristi u podru~ju, koje je u ovisnosti o
specifi~nom znanju koje se pohranjuje u bazi znanja.
Potrebno je napomenuti i program Meta Dendral koji je bio jedan od prvih sustava za
automatsko u~enje novog znanja u nekom znanstvenom podru~ju.
Bitno je nazna~iti jo{ jedno podru~je vrlo zna~ajnih istra`ivanja kroz navedeni period
~ija je neposredna posljedica SUP program. (Speech Understanding Program) u
okviru DARPA programa. Na Carnegie-Mellon University razvijena su dva sustava, i
to Herasy II i Harpy, u podru~ju razumijevanja normalnog govora, u tihoj sobi, u
skoro realnom vremenu (neat-real-time). Po~etak 1978. godine obilje`en je
okupljanjem razli~itih organizacija oko ulaganja u projekt razvoja "umjetne
inteligencije".
^etiri zna~ajne kompanije i to Teknowledge, Inc. (Palo Alto), Intellicorp (Mt.View),
Carnegie Group (Pittsburgh), Inference (Los Angeles) razvijaju sustave bazirane na
znanju i projektiraju nove alate za potrebe svojih klijenata.
Kompanija Artificial Intelligence Corporation (Waltham) razvija sustave za prirodno
jezi~no razumijevanje koje koriste IBM, Xerox, Symbolics itd. Sigurno je da je na
sna`an prodor ovih sustava baziranih na znanju, na tr`i{tu utjecala niska cijena, {to je
ovu tehnologiju u~inilo prihvatljivom za veliki dio populacije.
Primjena umjetne inteligencije, u razdoblju od tri desetlje}a koliko se koristi taj
pojam, danas se jasno uo~ava u podru~ju in`enjerstva znanja, strojnog u~enja,
kognitivnog (spoznajnog) modeliranja, rje{avanja problema i simboli~kog
programiranja.
Primjeri primjene danas uklju~uju podru~ja robotike, razumijevanje slike,
razumijevanje prirodnog jezika.
Definicija umjetne inteligencije, koja bi bila precizna i sveobuhvatna nije dana budu}i
da je taj pojam nemogu}e objasniti bez obja{njavanja prirode same inteligencije.
Osnovnom idejom u pravcu istra`ivanja umjetne inteligencije smatra se poku{aj
simulacije rada ljudskog mozga (neurona), odnosno poku{aj da se izgradi umjetni
razum. Direktna posljedica ovakvom pristupu radu s ra~unalima, jeste razvoj
paralelnih ra~unala, koja poku{avaju simulirati rad mozga a koji rade paralelno.
Razvoj ra~unala odvija se danas u dva osnovna pravca i to razvoj klasi~nih ra~unala,
koja imaju za cilj pove}anje brzine prerade informacija, i paralelnih ra~unala koji rade
s vi{e procesora odjednom.
Sustavi temeljeni na znanju, to su sustavi programske podr{ke s osnovnim
strukturnim elementima: baza znanja i mehanizam logi~kog zaklju~ivanja.
Ekspertni sustav je inteligentni program koji je sposoban izvoditi logi~ke zaklju~ke
na osnovu znanja u konkretnoj predmetnoj oblasti i osiguravati rje{enje specifi~nih
zadataka.
Potrebno je ista}i da se definicija umjetne inteligencije ne mo`e navesti eksplicitno i
da postoji mnogo razli~itih definicija od kojih su neke navedene u daljnjem tekstu.
Slika 77 pokazuje da razli~iti pristupi u istra`ivanju nekog objekta daju potpuno
razli~ite definicije istog objekta. Poku{aj odre|ivanja jednozna~ne definicije umjetne
inteligencije podsje}a na pri~u kako je slijepi ~ovjek opisivao slona, pa je slona
odre|ivao preko onog dijela koji je upravo osjetio, bez mogu}nosti da sagleda cjelinu.
Sli~no se doga|a s definiranjem umjetne inteligencije danas budu}i da svaki istra`iva~
sagledava obi~no samo usko specijalisti~ko podru~je.
Slika 77 Razli~ite definicije istog pojma
In`enjerstvo znanja (knowledge engineering, pojam prema Feigenbaumu 1977.
godine) je pretvaranje znanja jednog ~ovjeka eksperta u oblik znanja koje ra~unalo
mo`e koristiti s pribli`no istim efektima. Proces se pojednostavljeno odvija na sljede}i
na~in:
- potrebno je utvrditi znanje eksperta
- pretvoriti ga u pravila i zapisati, te
- unijeti u ra~unalo.
Uo~ljiva je velika osjetljivost i slo`enost ovog postupka budu}i da ~ovjek jo{ uvijek
vrlo povr{no poznaje funkcije ljudskog mozga. Prema Winstonu "to je poku{aj
ostvarenja zamisli u~initi ra~unalo inteligentnim".
Prema definiciji Marvin Minsky umjetna inteligencija je znanost koja ima zadatak
u~initi strojeve inteligentnim, "odnosno omogu}iti im da misle kao ljudi".
U mno{tvu definicija koje su u direktnoj vezi s polazi{tem s kojega odre|ujemo
pojam, treba istaknuti jednu koja neposredno potiskuje vrlo sporan predikat "umjetna"
i odre|ujemo tu vrstu tehnologije samo kao nove informacijske tehnologije,
podrazumijevaju}i pod tim izrazom sve tehnologije temeljene na istra`ivanjima u
podru~ju umjetne inteligencije. Ovu definiciju mo`emo prihvatiti gotovo kao obilje`je
epohe.
Prema Schachter-Rading (Krallman, 1986.), umjetna inteligencija u u`em smislu
obuhva}a samo one metode i postupke koji koriste znanje da bi tako upravljali
informacijama (podacima) kako bi nastali novi zaklju~ci koji nisu eksplicitno
programirani.
U zaklju~ku mo`emo re}i da je cilj umjetne inteligencije primarno se baviti
reprezentacijom znanja i in`enjerstvom znanja, u~enjem, kognitivnim modeliranjem,
rje{avanjem problema i simboli~nim procesiranjem.
Razvoj umjetne inteligencije odvija se u dva smjera:
Prvi je smjer u poku{aju simulacije rada ljudskog mozga i njegovih psihofizi~kih
svojstava na ra~unalu s nadom da }e se izgraditi umjetni razum. Takav istra`iva~ki
pristup nazivamo bionikom.
Drugi smjer istra`ivanja umjetne inteligencije mo`emo nazvati programskim. On
izostavlja psihofiziolo{ke aktivnosti ljudskog razuma i promatra ra~unalo kao
instrument za odvijanje odgovaraju}ih aktivnosti.
Termin "umjetna inteligencija" u istra`ivanju drugog pravca podrazumijeva se
isklju~ivo u metafori~kom smislu. I istra`iva~i su zauzeti izradom programa na
ra~unalu pomo}u kojih proizvode procese koji su kod ~ovjeka rezultat misaonih
aktivnosti.
Ne mo`emo uvijek odrediti jasnu (o{tru) granicu izme|u programa umjetne
inteligencije i konvencionalnih programa. U konvencionalnoj obradi podataka,
programer kreira skup programskih instrukcija koje slijede zadani put rje{avanja za
svaku situaciju na koju se program odnosi. Na~in rje{avanja je potpuno pravilan i
svako iznena|enje tijekom obrade predstavlja gre{ku koja se mo`e isklju~iti. Obrada
podataka je kalkulacija u predvidivim i time egzaktno planiranim, postupcima s
potpunim zadavanjem rje{enja problema do u detalje.
Stru~no znanje i ovdje je sa`eto u pravilima ~ija je primjena od po~etka utvr|ena
algoritamskom obradom. Prisutno je postepeno razlaganje rje{enja problema, dakle,
algoritam implementira strategiju rje{enja. Promjena strategije rje{avanja mogu}a je
samo putem ponovnog programiranja. Pro{irenje ovog na~ela predstavlja obrada
informacije, tj. manipulacija numeri~kim i nenumeri~kim podacima koji su
predstavljeni kao kompleksno strukturirani podaci npr. u bazama podataka.
Baze podataka sadr`e samo stati~ki opis ~injenica putem veza izme|u objekata.
Procjena ~injenica ovisna o situaciji i obrada informacije ovisna o problemu, pod
kontrolom je korisnika ili sustava u kojem se primjenjuje.
Jezici ~etvrte generacije olak{avaju pohranu, aktualizaciju i dotok informacije.
Komuniciranje informacije regulirano je obavje{tenjima i standardizirano
protokolima. Logi~ko povezivanje sadr`aja informacije u podjeljenim sustavima
rije{eno je na primjer kao sustav za odlaganje dokumenata koji je sastavni dio
poslovnog sustava.
Drugi je primjer predstavljanje i obrada grafi~kih informacija u CAD sustavima.
Usprkos uvjerljivom broju funkcionalnih mogu}nosti obrade podataka i informacije u
konvencionalnom pristupu, ra~unalo ostaje interpretator proceduralno formuliranih
postupaka.
Veliki broj problema ne mo`e se rije{iti na konvencionalan na~in. Ti problemi mogu
se rije{iti samo interakcijom velikog broja razli~itih faktora. Sve mogu}e situacije ne
mogu se sagledati do kraja tako da nema smisla postepeno razlaganje na~ina
rje{avanja uvjetovano situacijom. Za ovu klasu problema pogodna je obrada simbola
tipi~na za umjetnu inteligenciju. Pod obradom simbola podrazumijeva se
manipulacija simbolima neovisno o njihovom trenuta~nom sadr`aju.
To dopu{ta rje{avanje nekog problema ~ak i onda kada je vrijednost simbola poznata
tek neposredno prije odgovora na pitanje.
Radi obja{njenja dajemo sljede}i primjer:
Proizvodi se automobil koji mora imati neku boju, ali je vrijednost boje relevantna tek
kod isporuke.
Kod konvencionalnih programskih sustava mo`e se operirati
nepoznatim simbolima (i nula je neka vrijednost).
Sustavi bazirani na znanju sadr`e opis znanja koje stoji na raspolaganju da bi se rije{io
neki problem i na~in na koji se ono mo`e primjeniti. Takvi sustavi ne prera|uju samo
ulazne veli~ine u izlazne nego prera|uju znanje da bi prona{li rje{enje. To su sustavi
koji mogu zaklju~ivati na temelju nepotpunog, nedovoljnog i neprovjerenog znanja,
zbog toga se mora uklju~iti posebno znanje o rukovanju izvorima znanja prilikom
rje{avanja problema.
Odnosno, to su sustavi s obradom simbola koja je tipi~na za ovu tehnologiju koja pod
obradom simbola podrazumijeva manipulaciju simbolima neovisno o njihovom
trenutnom sadr`aju. Ovakva obrada dopu{ta rje{avanje nekog problema ~ak i kad je
sadr`aj poznat tek neposredno prije odgovora na pitanje, odnosno, dopu{teno je da se
sadr`aju simbola trenutno pripi{e vrijednost: nepoznat ili nedefiniran.
Dakle ovi sustavi imaju sposobnost da ovisno o situaciji odrede veze izme|u simbola
koje prethodno nisu odre|ene, {to je mogu}e jer sadr`e pravila za manipulaciju
odnosima me|u simbolima.
Kod konvencionalnih programskih sustava ~ovjek koji ga razvija, a ne sustav odre|uje
odnose izme|u simbola.
Sustavi umjetne inteligencije imaju sposobnost da ovisno o situaciji odrede veze
izme|u simbola koje projektant nije eksplicitno odredio. To je mogu}e jer takvi sustavi
sadr`e pravila za manipuliranje odnosima me|u simbolima ~ije je zna~enje eksplicitno
navedeno.
Razlike izme|u konvencionalne obrade podataka poja~avaju se pri razmatranju
pojmova podaci, informacija, znanje.
Podaci su sve vrijednosti i zapisi koje su dostupne i potrebne sustavu za obradu
podataka u svrhu obrade.
Znanje je u smislu umjetne inteligencije informacija koja je tako strukturirana da
uspostavlja veze izme|u podataka i aktivno ih koristi. Prema tome ne koriste se samo
podaci nego i znanje koje se nalazi u odnosima izme|u podataka. Na slici 78 je
pokazana uloga znanja u procesu rje{avanja problema.
Slika 78 Uloga znanja u rje{avanju problema
Metode umjetne inteligencije ne koriste dakle samo podatke ve} i znanje koje se
nalazi u odnosima izme|u podataka.
Tablica 16 daje podatke o razlici u klasi~nom programiranju i programiranju umjetne
inteligencije.
Klasi~no i programiranje umjetne inteligencije
Procesiranje
Algoritmi~ko
Heuristi~ko
Tablica 16
informacije
Klasi~no programiranje:
Numeri~ki podaci
unaprijed odre|ena ra~unal-ska Procesiranje pra}eno ekspli-citno
procedura za rje{enje dobro definiranim instrukcija-ma
definiranog problema
Programiranje bazirano na bazi
pravila i eksperimental-nom
znanju
Artifical
Inteligence
(Umjetna inteligencija)
Semanti~ka mre`a je model reprezentacije znanja, temeljen na metodi semanti~ke
mre`e. Semanti~kom mre`om zovemo strukturu podataka smisleno vezanih u mre`u.
Ne postoji standardno odre|ivanje semanti~kih mre`a.
Na primjer ako su "IVAN" i "DJE^AK" ~vorovi mre`e ~ija je veza me|u ~vorovima
"JE", dobivamo re~enicu "IVAN JE DJE^AK".
Na slici 79 pokazan je primjer semanti~ke mre`e koji ilustrira re~enicu:
"John je u periodu vremena od t1 do t2 posjedovao automobil marke 'Oldblack."
Na crte`u su prikazani lukovi "S" i "e", vlasnik, objekt, po~etak, kraj; "S" i "e"
ozna~avaju "podgrupe" i "elemente" i pokazuju hijerarhijske pojmove.
U skladu s tim semanti~ku mre`u je mogu}e predstaviti pomo}u modela okvira.
Primjer takvog sustava je CASNET sustav za dijagnostiku glaukoma, sustav
PROSPECTOR - za istra`ivanje rudnog bogatstva i sustav TOURS (Toront
understanding system) za upravljanje bazom podataka s ciljem raspoznavanja mre`a.
Slika 79 Model semanti~ke mre`e
6.8.1. Informacijski sustav trgova~kih poduze}a
Informacijski sustav trgova~kih poduze}a sadr`i nekoliko podsustava koji su
zajedni~ki za sva poduze}a, (moduli ra~unovodstvenog sustava - osnovna sredstva,
financijsko knjigovodstvo, robno-materijalno knjigovodstvo), nekoliko specifi~nih
podsustava (pra}enje rada vozila, maloprodaja, veleprodaja) te zajedni~ki i zakonom
obvezni podsustav prodajnih mjesta POS (Point of Sale).
U odnosu na standardne blagajne (registar kase) POS sustavi osim financijskog
razdu`enja prodajnog centra, obavljaju i registriranje i materijalno razdu`enje
(koli~insko i vrijednosno stanje u prodajnim centrima) te opti~ko ~itanje {ifri i cijena,
~ime se zna~ajno pove}ava brzina i to~nost rada na blagajnama, a gre{ke svode na
minimum. Uz {ifru se povezuje i automatski ra~unaju svi kalkulativni elementi
(porezi, neto razlike u cijeni i ukupan iznos za naplatu obra~unavaju se pri izdavanju
ra~una). Jedna od osnovnih pretpostavki je jednozna~an sustav oznaka u obliku
prugastog koda (bar code) od kojih su najpoznatiji EAN 13 i EAN 8.
POS sustavi se povezuju u zajedni~ki integralni sustav trgova~kog poduze}a. Na slici
80 prikazana je jedna konfiguracija POS sustava, a na slici 81 konfiguracija POS
blagajne (Vulin, 1993.).
Slika 80 Konfiguracija POS sustava
Svaki podsustav se sastoji iz ra~unalske opreme (hardvera) i programa za rad
(softvera).
S obzirom na potrebe tr`i{ta te dono{enje zakonskih propisa o obveznom pra}enju
(materijalne i financijske nabave i prodaje), danas postoji veliki broj proizvo|a~a POS
terminala ili POS blagajni (Vulin, 1993.).
Na slici 81 prikazane su varijante povezivanja blagajne i ra~unala.
Na slici 81a dan je prikaz prijenosa podataka disketom.
Na slici 81b prijenos komunikacijom (PS 232 ili modem).
Na slici 81c povezivanje u LAN mre`u.
a)
Slika 81 Tipovi POS blagajni
b)
c)
Slika 81 (nastavak 1)
6.8.2. Primjena ra~unala u zdravstvu
Primjena ra~unala u zdravstvu ima vi{e mogu}nosti:
- primjena u primarnoj zdravstvenoj za{titi,
- specijalisti~na primjena,
- primjena u bolnicama,
- primjena u znanstveno-istra`iva~kim projektima.
Ovdje }e biti opisan Integralni zdravstveni informacijski sustav - IZIS razvijen za
potrebe bolnice “Dr. Josip Ben~evi}” u Slavonskom Brodu (Mustapi}, 1995.).
Sustav IZIS sadr`i:
- program za fakturiranje usluga bolnice,
- program za analizu stanja kao podloga upravljanju i odlu~ivanju,
- program za ra~unovodstveno-financijske poslove,
- program za prijem pacijenata,
- program za skladi{no i materijalno poslovanje bolni~ke ljekarne,
- ra~unalsko arhiviranje povijesti bolesti,
- MEDLINE baza podataka u bolni~koj knji`nici,
- program za evidentiranje ranjenika, nastao u ratnim uvjetima rada bolnice.
(U sustavu IZIS pod pojmom program podrazumijeva se paket programa ili
informacijski podsustav).
Program za fakturiranje usluga sadr`i obradu za:
- bolni~ko lije~enje,
- poliklini~ko-konzilijarnu zdravstvenu za{titu.
Na osnovi dnevnog unosa podataka o pacijentima, postupcima, dijagnozama,
utro{enim lijekovima i materijalima program omogu}ava izradu:
- pojedina~nih ra~una za odjele i specijalisti~ke ambulante,
- skupnih ra~una po korisnicima za odjele i specijalisti~ke ambulante,
- izradu skupnih ra~una po `upanijama,
- izradu podloga za knji`enje ra~una po odjelima u ra~unovodstvu.
U cilju efikasnog kori{tenja programa, uvedena je organizacija rada koja omogu}ava
tok informacija prema slici 82. Uz postavljanje PC ra~unala na mjesta nastajanja, te
obuku medicinskih sestara za unos podataka, ostvareni su preduvjeti za rad IZIS.
Slika 82 Tok informacija u bolnici
Unos podataka obavlja se direktno s postoje}e medicinske dokumentacije
(temperaturne liste, povijest bolesti).
Program za analizu stanja sadr`i:
- pregled obavljenih postupaka po djelatnostima za odjele i za ambulante,
- pregled obavljenih postupaka po kategorijama korisnika za odjele i ambulante,
- pregled prihoda i rashoda po radnim jedinicama (za odjele, za ambulante i za
operacijske sale),
- pregled u~e{}a u poslovima drugih odjela i ustanova (za odjele i ambulante).
Program omogu}ava analizu izvr{enog rada, temeljem Popisa dijagnosti~kih i
terapeutskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima, te normativa, po izvr{iocima
zdravstvenih zaposlenika: lije~nika specijalista, lije~nika, vi{ih medicinskih sestara i
medicinskih sestara.
Izvr{eni rad na odjelu i ambulanti iskazan je brojem bodova po kvalifikacijskoj
strukturi zaposlenika.
Analiza broja zaposlenika, temeljem izvr{enog rada, u odnosu na broj zaposlenika,
daje mogu}nost poduzimanja odgovaraju}ih mjera u postizanju racionaliziranja rada
bolnice i pridonosi osobnoj uspje{nosti u radu zdravstvenih zaposlenika.
Program za ra~unovodstveno-financijske poslove sadr`i:
- skladi{no i materijalno knjigovodstvo,
- osnovna sredstva i sitni inventar,
- obra~un pla}a i kadrovsku evidenciju,
- salda konti kupaca i dobavlja~a,
- financijsko knjigovodstvo.
Programi su korisni~ki orijentirani. Programsko rje{enje je u relacijskoj bazi
ORACLE, sustavna podr{ka je UNIX. Programski sustav je rije{en integralno, osim u
nekim koracima koji omogu}uju kontrolu podataka i doprinose op}oj to~nosti i brzini
rada. Sustav je instaliran na mini ra~unalu s 17 terminala, raspore|enih u radni prostor
prema funkciji rada. S obzirom na prostornu udaljenost radnih mjesta, komunikacije
su ostvarene komunikacijskom opremom.
Administrator baze uspje{no kontrolira i rad cijelog sustava ra~unovodstvenofinancijskih poslova.
Program za prijem pacijenata na bolni~koj recepciji, donacija je Centra za
informatiku KBC Zagreb. Instaliran je po~etkom domovinskog rata, u vrijeme
intenzivnih napada na Slavonski Brod. U ote`anim uvjetima, program je brzo stavljen
u funkciju.
Program za materijalno i skladi{no poslovanje za lijekove i potro{ni materijal
bolni~ke ljekarne, omogu}ava pra}enje stanja te ulaza i izlaza robe u ljekarnama.
Program za ra~unalsko arhiviranje povijesti bolesti omogu}ava kvalitetnije i
dugotrajnije ~uvanje dokumenata na opti~kom disku.
U bolni~koj knji`nici instalirana je MEDLINE baza podataka koja obuhva}a oko 3200
naslova ~asopisa biomedicinske i medicinske struke. Pretra`ivanje se vr{i po raznim
parametrima, autoru, naslovu ~lanka, klju~noj rije~i, po zemlji, godini, datumu
izdanja. Program daje kratak sa`etak ~lanka. Ako u bolnici Slavonski Brod, koja je
pretplatnik mnogih stru~nih ~asopisa ne postoji tra`eni ~lanak, bolni~ki knji`ni~ari ga
tra`e u Sveu~ili{noj ili nekoj drugoj knji`nici. Bolnica je stalni pretplatnik MEDLINE
baze podataka koju mjese~no dobiva na CD-ROM-u.
Evidencija ranjenika je program nastao u ratnim uvjetima rada bolnice s ciljem da se
ostvari br`e i sigurnije pra}enje podataka o ranjenima. Ovi podaci dragocjeni su u
slu~ajevima kada ne postoji medicinska dokumentacija, koju ~esto nije bilo mogu}e
napisati zbog te{kih ratnih uvjeta rada medicinskog osoblja (npr. 18. kolovoza 1992.
godine zbrinuto je 113 ranjenika).
Podaci su svakodnevno dostavljani svim brodskim brigadama, kriznom {tabu bolnice,
Kriznom {tabu grada, Crvenom kri`u, policiji, predstavnicima EZ, javnim glasilima i
dr. Podaci su statisti~ki obra|ivani za niz stru~nih radova.
6.8.3. Informacijski sustav poslova javne uprave
Informacijski sustavi op}ina i `upanija imaju sljede}e zadatke (Ivezi}, 1990.):
- podr{ku ostvarenju prava i du`nosti gra|ana,
- pra}enje izvr{enja donesenih propisa, odnosno planova, odluka i zaklju~aka,
- brz, to~an i ekonomi~an na~in dobivanja potrebnih analiti~kih i sinteti~kih
informacija potrebnih za poslovanje i odlu~ivanje,
- unapre|enje tehnologije i organizacije rada svih zaposlenih na obradi podataka.
Informacijski sustav poslova javne uprave sadr`i sljede}e podsustave:
- STANOVNI[TVO,
- PROSTOR I OBJEKTI,
- ORGANIZACIJE,
- SREDSTVA,
- PLANOVI, ODLUKE I ZAKLJU^CI,
- SINTETIZIRANI PODACI.
Podsustav STANOVNI[TVO obuhva}a sljede}e poslove (Ivezi},1990.):
- obuhvat podataka i generiranje registra mati~nih knjiga ro|enih i mati~nih knjiga
umrlih,
- izdavanje gra|anima izvoda iz mati~ne knjige ro|enih,
- a`uriranje mati~ne knjige ro|enih teku}im promjenama,
- pretra`ivanje podataka na terminalu na zahtjev i upite gra|ana.
Projekt REGISTAR STANOVNI[TVA imao je zadatak uvo|enja JMBG u evidencije:
katastar, mati~ne knjige i komunalne usluge.
Podsustav PROSTOR I OBJEKTI sadr`i sljede}e projekte:
- KATASTAR ZEMLJI[TA,
- REGISTAR LOKACIJA I TERITORIJALNIH JEDINICA,
- OBJEKTI I KOMUNALNE USLUGE.
Projekt KATASTAR ZEMLJI[TA obuhva}a sljede}e poslove:
- provo|enje redovnih katastarskih stanja,
- provo|enje izvanrednih promjena katastarskih stanja,
- vo|enje evidencije neiskori{tenog zemlji{ta.
REGISTAR LOKACIJA I TERITORIJALNIH JEDINICA obuhva}a izradu i
a`uriranje oznaka teritorijalnih jedinica (ulice, mjesne zajednice, naselja, op}ine,
`upanije).
Projekt OBJEKTI I KOMUNALNE USLUGE obuhva}a sljede}e poslove:
- izrada registra objekata za privatni i dru{tveni stambeni prostor, te privatni
poslovni prostor,
- vo|enje knjigovodstva komunalnih usluga,
- izrada rje{enja za komunalnu naknadu korisnicima dru{tvenog i privatnog
stambenog prostora, te privatnog poslovnog prostora.
Podsustav ORGANIZACIJE obuhva}a poslove organiziranja i pra}enja podataka o
organizacijama i ustanovama.
Podsustav SREDSTVA sadr`i sljede}e projekte:
- RAZREZ POREZA,
- POREZNO KNJIGOVODSTVO,
- RA^UNOVODSTVO.
Projekt RAZREZ POREZA obuhva}a poslove pra}enja poreza i olak{ica za poreske
obveznike.
Projekt POREZNO KNJIGOVODSTVO obuhva}a sljede}e poslove:
- izrada analiti~kih kartica poreskih obveznika,
- izrada registra poreskih obveznika,
- knji`enje promjena na ra~unima poreznih obveznika,
- izrada zavr{nog ra~una analitike,
- izrada op}ih uplatnica za naplatu poreza,
- izrada analiti~kih kartica poreznih obveznika privatnih poduze}a,
- izrada dokumenata sintetike poreznog knjigovodstva,
- izdavanje informacija za uvjerenje o prihodu i pla}enom porezu.
Projekt RA^UNOVODSTVO obuhva}a sljede}e poslove:
- knji`enje knjigovodstvenih promjena,
- izrada analiti~kih i sinteti~kih kartica financijskog knjigovodstva,
- izrada periodi~nih obra~una i zavr{nih ra~una,
- pregled knjigovodstvenih stanja,
- vo|enje analitike osnovnih sredstava,
- obra~un pla}a.
6.8.4. Informacijski sustavi proizvodnih poduze}a
maloserijske i pojedina~ne proizvodnje
Automatizirani informacijski sustav (AIS) razvijen je za poduze}a metalne, elektro i
drvne industrije za razli~ite proizvodne kapacitete: od univerzalnih kapaciteta i ru~nih
radnih mjesta do Fleksibilnih tehnolo{kih sustava, kao i za razli~ite proizvode i
usluge izrade i dorade (Majdand`i}, 1994.).
Na slici 83 prikazani su podsustavi AIS, a na slici 84 osnovni sadr`aji po
podsustavima.
Slika 83 Podsustavi sustava AISP
Sustav AIS sadr`i sljede}e podsustave:
BAZAP DEPTO NAZAL PROKA PLAPE PRAPE OSKVE ODKAP RINIS FINIS -
baza zajedni~kih podataka,
definicija proizvoda,
nabava i zalihe materijala i rezervenih (doknadnih) dijelova,
prodaja, komercijala i kalkulacije,
planiranje proizvodnje,
pra}enje proizvodnje,
osiguranje kvalitete,
odr`avanje kapaciteta i proizvodne opreme,
ra~unovodstveni podsustav,
financijski podsustav.
Slika 84 Osnovni sadr`aji i veze podsustava
Baza zajedni~kih podataka - BAZAP sadr`i zajedni~ke podatke i oznake potrebne za
sve ostale podsustave te programe uredskog informacijskog sustava potrebne za sve
zaposlenike. Sadr`i sljede}e skupine podataka:
- podaci o poduze}u (za izabranu godinu: dobit, broj zaposlenih, raspolo`ivi
kapaciteti, iskori{teni kapaciteti),
- podaci o organizacijskoj strukturi (slu`be, odjeli, slika organizacijske sheme),
- kadrovski podaci o zaposlenicima i njihovoj obitelji (datum ro|enja i zaposlenja,
{kolovanje i sprema, rje{enje za posao, znanje jezika, specijalisti~ka znanja, prekidi
i sta`, osobni podaci itd.),
- zajedni~ke oznake (jedinice mjera, nov~ane jedinice),
- podaci o partnerima (kupci, dobavlja~i, kooperanti),
- klasifikacijske i identifikacijske oznake,
- rje~nik podataka,
- zadu`enje knjigama, standardima i uputstvima,
- lokalni telefonski brojevi,
- pra}enje obveza i sastanaka rukovoditelja,
- arhiviranje podataka.
Podsustav prodaje, komercijale i kalkulacija - PROKA sadr`i podatke potrebne za rad
funkcije prodaje: upite kao interes tr`i{ta za proizvode poduze}a, ponude kao na{e
odgovore na zahtjeve tr`i{ta te ugovore sa stalnim kupcima na{ih proizvoda i
naru~iteljima usluga.
Na osnovi ovih podataka dobivaju se sljede}i izvje{taji i pregledi:
- o ukupno ugovorenoj proizvodnji,
- o vrijednosti ugovorene proizvodnje,
- o planu priliva.
Za serijske proizvode za nepoznatog kupca, prati se planirana godi{nja proizvodnja
kao osnova za izradu mjese~nih planova proizvodnje.
Za proizvode koji u|u u mjese~ni plan, otvaraju se radni nalozi kao nositelji tro{kova
na za taj mjesec odre|enoj koli~ini proizvoda.
Poseban modul ovog podsustava predstavlja prora~un cijene ko{tanja kao podloga za
odre|ivanje prodajne cijene proizvoda. Za svaki proizvod odnosno proizvodni element
(dio ili sklop u sastavu proizvoda) mo`e se izra~unati cijena ko{tanja koja sadr`i:
cijenu materijala, cijenu rada, cijenu kooperacije i cijenu dodatnih poslova.
U cijenu materijala ura~unava se: cijena osnovnog materijala, cijena pomo}nog
materijala (elektrode, boje, emajli, ostale za{tite), i cijena potro{nog materijala (plin
itd.). Cijena se ra~una prema normativima iz podsustava definicija proizvoda,
tehnologije i materijala DEPTO (za osnovni materijal prema materijalu pripremka ili
shemi krojenja ako je zajedni~ki polazni materijal, za pomo}ni i potro{ni materijal
cijene pomo}nog materijala iz skladi{ta).
Za cijenu materijala mo`emo uzeti u prora~un prosje~nu, stvarnu ili deviznu cijenu iz
podataka u skladi{tu.
Cijena rada ra~una se na osnovu tehnolo{kih podataka iz podsustava DEPTO
(kapacitet i vrijeme izrade operacije na tom kapacitetu, cijena rada kapaciteta). U
cijenu dodatnih poslova pripadaju mogu}i tehnologijom nepredvi|eni tro{kovi
(transport, za{tite itd.).
Za poduze}a koja imaju izvozne poslove definiran je posebno modul IZVOZNI
UGOVORI, u kojem se nalaze podaci o izvoznim carinskim deklaracijama. Za
poduze}a koja imaju serijsku proizvodnju {iroke potro{nje organiziran je modul
SERVIS, u kojem se nalaze podaci o obavljenim servisnim
cijenama rezervnih dijelova itd.
radovima, stanju i
Podsustav definicija proizvoda, tehnologije i materijala - DEPTO sadr`i podatke o
svim proizvodima i njihovoj strukturi (sadr`aju i koli~ini pripadaju}ih elemenata dijelova i sklopova), tehnolo{kim operacijama za izradu i sastav dijelova, sklopova i
proizvoda te potrebnim osnovnim pomo}nim i potro{nim materijalima za njihovu
izradu.
Podsustav DEPTO sadr`i sljede}e module :
- Proizvodi i proizvodni elementi,
- Struktura,
- Tehnolo{ka sastavnica,
- Sastavnica materijala,
- Ra~unalska grafika.
U modulu PROIZVODI I PROIZVODNI ELEMENTI nalaze se podaci o svakom
proizvodnom elementu (za proizvodne elemente koje proizvodimo sa svim potrebnim
podacima, za standardne dijelove i sklopove samo oznaka iz skladi{ta u kojem se
nalaze ostali podaci).
Modul STRUKTURA omogu}ava da povezivanjem proizvodnih elemenata "sla`emo"
i definiramo strukturu proizvoda.
Na osnovu strukture proizvoda mo`emo izra~unati, prema danoj koli~ini proizvoda,
potrebne koli~ine svih proizvodnih elemenata i materijala za njihovu proizvodnju.
Struktura se definira s razli~itim rokom va`nosti, tako da mo`emo imati jedan
proizvod s razli~itom strukturom u razli~itom vremenu.
U modulu TEHNOLO[KA SASTAVNICA nalaze se podaci o tehnolo{kim
postupcima, tehnolo{kim operacijama i zahvatima za poduze}e u kojima se
tehnolo{ka operacija odre|uje do razine zahvata, te potrebnim alatima i napravama za
obavljanje operacija.
Definiranjem vremena trajanja operacija, stvaraju se pretpostavke za terminiranje
proizvodnje i izrade operacijskih planova proizvodnje, prora~uni potrebnih vremena
za odre|enu koli~inu proizvoda, a time i cijene ko{tanja proizvoda kao i preba~aja
norme ukoliko je to potrebno za ra~unanje pla}a.
Modul SASTAVNICA MATERIJALA sadr`i podatke o normativima materijala
potrebnim za izradu svakog proizvodnog elementa.
Za materijale od kojih se radi jedan proizvodni element (otpresci, otkovci, odljevci,
norminizirana roba drugih proizvo|a~a) ra~una se potrebna koli~ina pripremaka, a za
proizvodne elemente koji se proizvode iz zajedni~kog polaznog materijala (limovi,
{ipke, kabeli, `ice) potrebna koli~ina polaznog materijala na temelju shema i skica
krojenja.
U modulu RA^UNALSKA GRAFIKA nalazi se programska podr{ka i podaci za
konstruiranje i prikazivanje slika proizvoda i pojednih sklopova.
U prvoj fazi predvi|a se mogu}nost prikazivanja slika (skaniranih u PCX formatu), a u
drugoj instaliranje paketa programa za crtanje i konstruiranje.
Ovisno o potrebi poduze}a u ovom modulu se instalira paket programa DD/NC za
optimalni raspored proizvodnih elemenata na zajedni~koj tabli lima s ciljem
maksimalnog iskori{tenja polaznog materijala.
Na osnovu ovih podataka iz podsustava DEPTO mogu}e je dobiti sljede}e izvje{taje i
preglede:
- Strukturna sastavnica,
- Sastavnica na prvom nivou,
- Razvijena sastavnica,
- Tehnolo{ka sastavnica,
- Radni listovi,
- Tehnolo{ki postupak,
- Potrebni osnovni materijali,
- Potrebni pomo}ni materijali,
- Potrebni standardni dijelovi i sklopovi,
- Potrebni potro{ni materijali,
- Razlika potrebnog i raspolo`ivog u skladi{tu,
- Potrebna ambala`a,
- Potrebni uvozni dijelovi,
- Potrebni alati i naprave.
Podsustav nabave i zaliha materijala i rezervnih (doknadnih) dijelova - NAZAL
organizira podatke i daje informacije o realizaciji potreba za materijalima i alatima
kao i prati stanje i potro{nju materijala i alata.
Pod pojmom materijali i alati ovdje podrazumijevamo sve stavke koje se vode na
skladi{tu (alati, pribori, osnovni materijali, pomo}ni materijali, potro{ni materijali,
rezervni dijelovi).
Podsustav NAZAL ima sljede}e module:
- Zahtjevi,
- Narud`be,
- Podaci o materijalima,
- Promet,
- Inventura i po~etno stanje.
Modul ZAHTJEVI sadr`i podatke o potrebama materijala za naru~ivanje. Podloge za
definiranje tih potreba dobivaju se prora~unom iz podsustava DEPTO (za danu
koli~inu proizvoda) ili prema trenuta~noj potrebi korisnika.
Modul NARUD@BE sadr`i podatke o ugovorenim isporukama materijala od
dobavlja~a (ugovorene koli~ine, cijene i rokovi, na~in isporuke, na~in prijema, na~in
pla}anja).
U modulu PODACI O MATERIJALU nalaze se sljede}e skupine podataka o
materijalima:
- Osnovni tehni~ki podaci,
- Upravlja~ki podaci,
- Stanje zaliha.
U Osnovnim tehni~kim podacima nalaze se tehni~ki podaci koji opisuju materijal
(naziv, jedinica mjere, norma, kvaliteta, dopunske oznake, dimenzija, prosje~na
cijena, opis tehni~kih zahtjeva i po potrebi slika materijala {to je zanimljivo za
sklopove i rezervne dijelove).
Na osnovi ovih podataka treba omogu}iti automatsko listanje zahtjeva ili podloga za
izradu zahtjeva.
U Upravlja~kim podacima nalaze se podaci potrebni za gospodarenje materijalom
koji nisu obvezni ali su po`eljni i mo`emo izabrati dio tih podataka za pra}enje po
svom izboru (stvarne cijene, valutne cijene, koeficijent pretvaranja razli~itih jedinica
mjere, minimalna, signalna i maksimalna koli~ina, ABC metoda).
U Stanju zaliha nalaze se podaci o stanju materijala i obavljenim rezervacijama
(rezervacije po odre|enom radnom nalogu) koje onemogu}avaju izuzimanje materijala
za druge potrebe.
U modulu PROMET nalaze se podaci o svim ulazima i izlazima materijala. Ovdje se
memoriraju svi dokumenti po materijalu (primka za ulaz, izdatnica za izlaz,
otpremnica za izlaz kod prodaje drugom, povratnica za povrat materijala, revers za
izlaz bez knjigovodstvenog zna~aja, otpis vi{ka i manjka, zapisnik o o{te}enju
materijala itd.). Naziv dokumenta se prilago|ava postoje}em stanju kod korisnika.
Modul INVENTURA I PO^ETNO STANJE sadr`i podatke o preuzetim po~etnim
koli~inama i daje podloge za obavljanje inventure. Po~etne koli~ine unosimo nakon
instaliranja podsustava NAZAL i unosa osnovnih podataka o materijalima ili
paralelno s ovim unosom. Nakon unosa po~etnog stanja mo`emo po~eti s unosom
dokumenata prometa onako kako oni dolaze.
Modul omogu}ava stvaranje popisa kao podloga za obavljanje inventure u skladi{tu.
Na osnovu ovih podataka iz podsustava NAZAL mo`emo dobiti sljede}e izvje{taje:
- stanje zaliha materijala po nazivu, oznaci, klasifikacijskoj oznaci ili skladi{tu,
- tra`eni, naru~eni i u skladi{te pristigli materijal,
- prosje~na, stvarna i valutna cijena materijala,
- materijal koji nije imao izlaza dvije ili pet godina,
- materijali ~ija je koli~ina manja od signalne koli~ine,
- promet materijala (ukupni ulaz i izlaz) za odre|eni period,
- lista rezerviranog materijala.
Podsustav Planiranje proizvodnje i monta`e - PLAPE omogu}ava planiranje
proizvodnje i monta`e. Modul radi dvije razine planiranja: osnovno i operacijsko.
Osnovno planiranje omogu}ava davanje rokova za radne naloge odnosno proizvode
na radnim nalozima na dva na~ina:
- prema duljini trajanja aktivnosti,
- prema mogu}nostima raspolo`ivih kapaciteta.
Raspore|ivanje aktivnosti prema duljini trajanja daje rokove izrade proizvoda ne
vode}i ra~una o trenuta~no raspolo`ivim kapacitetima.
U ovom modulu polazi se od pretpostavke da }e svi resursi uklju~ivo potrebne
kapacitete biti osigurani kada to bude bilo potrebno.
Raspore|ivanje aktivnosti prema mogu}nosti raspolo`ivih kapaciteta uzima u obzir
raspolo`ive kapacitete i rapore|uje aktivnosti u terminskim jedinicama, kada za to
postoje raspolo`ivi kapaciteti, koje svojim raspore|ivanjem model planiranja zauzima
za taj period vremena.
Operacijsko planiranje odnosi se na svaki mjesec. U njemu se terminira obavljanje
svih operacija izrade na dijelovima i sklopovima na dva na~ina:
- rapore|ivanje unaprijed,
- raspore|ivanje unatrag.
U slu~aju raspore|ivanja unaprijed polazi se od prvih operacija na dijelovima, a zatim
se terminiraju ostale operacije na izradi dijelova.
Polaze}i od zadnjeg roka na izradi dijelova, terminiraju se operacije sastava u
sklopove ili monta`a proizvoda. Na taj na~in dobijemo rok izrade svakog dijela,
sklopa i proizvoda.
Kod raspore|ivanja unatrag, polazimo od plana monta`e i potrebnih dijelova i sklopova
za svaku aktivnost ili operaciju monta`e.
Nakon izrade plana monta`e koja se obavlja terminiranjem unaprijed, memorira se
datum potrebe svakog dijela ili sklopa.
Za svaki dio ili sklop, terminiraju se operacije unatrag tako da dobijemo rokove
po~etka prvih operacija na svakom dijelu.
Ova metoda preuzeta iz japanske proizvodne filozofije i poznata kao JIT metoda
(Just in Time, to~no na vrijeme) daje bolje rezultate ali korisniku ostaje mogu}nost
izbora metode.
Osim ovih modula s podacima podsustav PLAPE sadr`i i dva paketa programa za
planiranje i terminiranje:
- Automatizirani sustav za upravljanje proizvodnjom - ASUP koji raspore|uje
aktivnosti bez uklju~ivanja provjere resursa,
- Automatizirani sustav za upravljanje proizvodnjom i monta`om - ASUPIM koji
terminira aktivnosti i operacije prema raspolo`ivim resursima (kapacitetima).
Modul PROIZVODI ZA PLAN obavlja pripremu proizvoda i proizvodnih elemenata
za planiranje i terminiranje (davanje prioriteta, redoslijed dijelova i sklopova,
ra~unanje razlike u odnosu na ranije stanje gotovih proizvoda i sklopova u skladi{tu
poluproizvoda).
U modulu STANJE RESURSA obavlja se provjera stanja potrebnih resursa za
terminiranje proizvodnje ( materijal, alat, naprave).
Modul OSNOVNI PLAN sadr`i podatke potrebne za izradu osnovnog plana. Ovdje se
nalaze podaci: o proizvodima (prioritet, naziv, crte`), aktivnostima (duljina trajanja,
potrebni kapaciteti, potrebni dijelovi i sklopovi, potrebni resursi), radnom kalendaru i
jedinici terminiranja (dan, sat, minuta).
U modulu OPERACIJSKI PLAN nalaze se podaci potrebni za izradu operacijskog
plana (mogu}nost preklapanja operacija, prioritet, osigurani alati i naprave).
Modul PLAN RESURSA sadr`i podatke o potrebi resursa dobivenih nakon izrade
planova i to:
- plan kapaciteta,
- plan materijala,
- plan kooperacije,
- plan alata,
- plan naprava.
U modulu SKLADI[TE POLUPROIZVODA nalaze se podaci o zalihama i prometu
poluproizvoda i gotovih dijelova i sklopova, pripremljenih za sastav ili monta`u u
proizvod.
Podsustav Pra}enje proizvodnje - PRAPE omogu}ava pra}enje aktivnosti pripreme i
operacija na proizvodnji dijelova i sklopova. Na osnovu ovih podataka mo`emo dobiti
pregled na{e realizacije kao i odstupanja od planiranih rokova.
Podsustav PRAPE sadr`i sljede}e module :
- aktivnosti pripreme,
- tehnolo{ke operacije,
- radni nalozi,
- ukupna proizvodnja.
Modul AKTIVNOSTI PRIPREME sadr`i podatke o gotovosti aktivnosti pripreme
proizvodnje (konstrukcije, tehnologije, alati) naro~ito prigodom razvoja novih
proizvoda.
U modulu TEHNOLO[KE OPERACIJE nalaze se podaci o dnevnoj prijavi gotovih
operacija s brojem dobrih dijelova ili sklopova. U ovom modulu mogu}e je dobiti
operacije, na dijelovima i sklopovima, koje mogu i}i na odre|eni kapacitet.
Modul RADNI NALOZI sadr`i podatke o gotovosti cjelokupnih radnih naloga te
odnos planiranog i realiziranog posla za tra`eni datum.
U modulu UKUPNA PROIZVODNJA dobivaju se informacije o stanju cjelokupne
proizvodnje u tretiranom poduze}u. To se prikazuje u obliku pogodnom za menad`ere
poduze}a da vizualno mogu ocijeniti kretanje proizvodnje za odre|eni period (krivulja
napretka, gantogram).
Na osnovu podataka u ovim modulima mogu}e je dobiti sljede}e izvje{taje i preglede;
- dnevna realiziranja,
- tjedna i mjese~na realiziranja,
- statistika realiziranja,
- realizacija po pogonima,
- realizacija po kapacitetima,
- ukupna realizacija.
Podsustav Osiguranja kvalitete - OSKVE organizira podatke o odstupanju od
kvalitete, reklamacijama i stanju instrumenata i alata za mjerenje.
Podsustav OSKVE sadr`i sljede}e module :
- prijava odstupanja od kvalitete,
- tro{kovi zbog lo{e kvalitete,
- reklamacije kupaca,
- reklamacije dobavlja~ima,
- umjeravanje instrumenata.
Modul PRIJAVE ODSTUPANJA OD KVALITETE sadr`i podatke o svim prijavama
lo{e kvalitete (dio ili sklop, operacija na kojoj je utvr|eno odstupanje od kvalitete,
uzro~nik lo{e kvalitete, status odstupanja - {kart ili dorada).
U modulu TRO[KOVI LO[E KVALITETE nalaze se podaci o tro{kovima odstupanja
od kvalitete. Za dijelove koji su {kart, to su tro{kovi materijala i obavljenih operacija,
a za dijelove s doradom, tro{kovi operacije dorade.
U ovom modulu se mogu dobiti i ukupni tro{kovi po uzro~nicima (odjel, radnici) za
tra`eno razdoblje.
Modul REKLAMACIJE KUPACA sadr`i podatke o reklamacijama kupaca na
isporu~eni proizvod, a modul REKLAMACIJE DOBAVLJA^IMA podatke o lo{em
materijalu i dijelovima isporu~enim od dobavlja~a.
U modulu UMJERAVANJE INSTRUMENATA nalaze se podaci o propisima za
kontrolu i verifikaciju mjernih i kontrolnih alata, nalazima na umjeravanju i rokovima
novog pregleda.
Na osnovu podataka u ovim modulima mogu}e je dobiti sljede}e izvje{taje i preglede:
- Pregled prijave po uzro~nicima,
- Tro{kovi lo{e kvalitete po uzro~nicima i radnim nalozima,
- Tro{kovi dorade po uzro~nicima i radnim nalozima,
- Stanje reklamacija,
- Plan umjeravanja instrumenata.
Podsustav odr`avanja strojeva ODOPS mora rije{iti sljede}e zadatke:
- definiranje osnovnih i tehni~kih podataka o svakom stroju po proizvo|a~u, datumu
ugradnje i pripadaju}im elementima definiranim kao rezervni
dijelovi i
komponente,
- definiranje pozicije svakog elementa u tehnolo{kom procesu te mjesta mjerenja,
pregleda i podmazivanja,
- planiranje i pra}enje dnevnih, tjednih i periodi~nih pregleda strojeva,
- planiranje i pra}enje tro{kova pregleda strojeva,
- planiranje i pra}enje mjerenja i ispitivanja strojeva,
- pra}enje prijava kvarova i defektacije te automatska provjera stanja materijala, alata
te rezervnih dijelova i komponenti na skladi{tu,
- evidentiranje obavljanih radova i pu{tanja u eksploataciju,
- izrada inicijalnog plana remonta koji, osim dobivanja po~etaka i zavr{etaka svake
aktivnosti prema raspolo`ivim kapacitetima za obavljanje posla, mora omogu}iti
automatska dobivanja planova materijala, rezervnih dijelova i komponenti,
- dobivanje ukupnih tro{kova remonta i odr`avanja.
Podsustav ra~unovodstva - RINIS predstavlja programsku i ra~unalsku podr{ku za
knjigovodstvene i ra~unovodstvene poslove.
Dvije su op}enite osnovne zna~ajke ovog podsustava:
- velika koli~ina podataka i masovne obrade nad velikim skupom podataka,
- ulaz u ovaj podsustav predstavljaju, jednim dijelom, kvantitativni pokazatelji
promjena u proizvodnji, skladi{tu i odr`avanju.
Podsustav RINIS sadr`i sljede}e module:
- obra~un pla}a,
- knjigovodstvo osnovnih sredstava,
- alati i sitni inventar,
- materijalno knjigovodstvo,
- pogonsko knjigovodstvo,
- knjigovodstvo kupaca i dobavlja~a,
- financijsko knjigovodstvo,
- devizno knjigovodstvo.
Podsustav financija - FINIS organizira podatke i omogu}ava dobivanje izvje{taja o
financijskim rezultatima poduze}a.
Na osnovi financijskih rezultata odre|uje se efikasnost cjelokupnog poduze}a te
njegova proizvodna i razvojna strategija za naredno vremensko razdoblje.
Nakon organiziranja rada ove funkcije mogu}e je iz AIS-a (Automatizirani
informacijski sustav) imati sljede}e izvje{taje:
- plan priljeva i odljeva,
- plan likvidnosti,
- stanje `iro ra~una,
- specifikacija svih doznaka,
- pregled dospjelih obveza,
- pregled primljenih akceptnih naloga,
- pregled prijavljenih kompenzacija,
- pregled {teta i premija za osiguranje,
- pregled rezultata poslovanja i dr.
6.8.5. Informacijski sustavi odr`avanja
Pod sustavom odr`avanja podrazumijevamo sustav upravljanja radnim stanjem i
pouzdano{}u postrojenja u eksploataciji. Taj sustav obuhva}a sve aktivnosti koje
treba poduzeti da bi se postrojenju produljio `ivotni vijek s dopu{tenom razinom
pouzdanosti i ekonomi~nosti u radu. Od odr`avanja se tra`i da sprije~i nastajanje
kvarova i pojave zastoja, naro~ito da se ispadi iz funkcioniranja svedu na najmanje
mogu}u mjeru, te da se nastali kvarovi {to prije otklone.
Va`an element sustava odr`avanja ~ine potrebni podaci i informacije o ranijem
pona{anju komponenti u eksploataciji. Ove informacije zajedno s informacijama o
pouzdanosti (prora~unatoj, procijenjenoj ili preporu~enoj) predstavljaju osnovu za
izradu teku}eg, godi{njeg i dugoro~nog plana odr`avanja. Za izradu ovih planova
potrebno je poznavanje pouzdanosti opreme, organizacije odr`avanja, te tehnologije
izvo|enja pojedinih aktivnosti kontrole, ispitivanja, pregleda, popravaka, ugradnje,
zavr{ne kontrole i mogu}nosti osiguranja rezervnih dijelova i komponenti (RDK).
Automatizirani informacijski podsustavi i sustavi obuhva}aju programe i organizaciju
podataka za ve}i dio funkcija odr`avanja. Postoje razli~ita rje{enja, prema podru~ju
industrije na koju se odnosi informatizacija odr`avanja, ali sva uklju~uju (djelomi~no
ili ukupno) sljede}e poslove:
- organiziranje i obrada podataka o opremi,
- organiziranje i obrada podataka o tehnologiji odr`avanja,
- organiziranje i obrada podataka o materijalima te rezervnim dijelovima i
komponentama,
- pra}enje i obrada podataka o obavljenim poslovima odr`avanja.
K tome, automatizirani informacijski sustavi odr`avanja trebaju rije{iti i sljede}e
zadatke:
- osigurati komunikaciju informacijskog sustava odr`avanja s ostalim dijelovima
automatiziranog informacijskog sustava poduze}a,
- osigurati vezu informacijskog sustava odr`avanja s pra}enjem procesa i neposrednim
preuzimanjem podataka iz proizvodnog procesa i pra}enja rada komponenti i
opreme,
- modularnost i postupnost uvo|enja,
- orijentiranost korisniku te mogu}nost primjene za razli~ite korisnike,
- veze s normiranim paketima (CAD i dr.).
6.8.5.1. Informacijski sustavi odr`avanja u razvijenim zemljama
Jedan od {iroko primijenjenih programskih sustava za odr`avanje je SUPREMA,
razvijen za ra~unala serije 1100 za potrebe [vedske energetike u firmi SPERRY
UNIVAC (danas UNISYS). Na slici 85 dani su osnovni moduli sustava SUPREMA.
Slika 85 Osnovni moduli sustava SUPREMA
Prema podacima (SUPREMA, Marketing Guide, 1980.) primjenom sustava
SUPREMA ostvaruje se smanjenje vrijednosti zaliha RDK (Rezervenih Dijelova i
Komponenti) na skladi{tu za 10%, tro{kovi odr`avanja umanjuju se za 4-8%,
produktivnost zaposlenika u odr`avanju pove}ava se 6-15%, dok se cjelokupni
raspolo`ivi kapacitet postrojenja pove}ava za 0,5-2%.
Programski sustav RAPIER razvijen je za potrebe procesne industrije i ima {iroku
primjenu u Irskoj, Islandu, Keniji, Nizozemskoj i Engleskoj. Na slici 86 prikazane su
glavne funkcije i moduli sustava RAPIER (Wilson, Majstorovi}, Stanivukovi},1990.):
- katalog opreme,
- upravljanje radnim nalozima,
- upravljanje nabavkom i zalihama,
- analize.
Slika 86 Glavne funkcije i moduli sustava RAPIER
Projektiran je za rukovo|enje u odr`avanju, radi u on-line na~inu rada ra~unala, te je
jednostavan za primjenu za razli~ite platforme ra~unala.
Na slici 87 prikazani su zajedni~ki moduli koji se pojavljuju u analizi programskih
sustava za odr`avanje u razvijenim zemljama.
Slika 87 Zajedni~ki moduli programskih sustava za odr`avanje
u razvijenim zemljama
Zajedni~ke zna~ajke programskih sustava za odr`avanje u razvijenim zemljama su:
- sna`na ra~unalska podr{ka (rad u mre`i, ra~unala ve}ih kapaciteta i performansi),
- primjena baza podataka i jezika za rad s bazama podataka,
- relativno visoka cijena (10000 - 100000 USD),
- iskustva u postignutim u{tedama su naro~ito zna~ajna u smanjenju rezervnih
dijelova, pra}enju raspolo`ivosti opreme za rad i povi{enju produktivnosti funkcije
odr`avanja.
6.8.5.2. Vlastita rje{enja u razvoju informacijskih sustava
za odr`avanje
U suradnji s proizvodnim poduze}ima i specijalistima za odr`avanje, na Strojarskom
fakultetu u Slavonskom Brodu, ostvareni su projekti Informacijskih sustava za slo`ena
postrojenja (nuklearne elektrane, termoelektrane, hidroelektrane, toplane, rafinerije,
cementare, {e}erane, kemijska postrojenja, pivovare i sl.).
U razdoblju od 1985. do 1995. godine razvijena su dva informacijska sustava
(Automatizirani sustav upravljanja odr`avanjem i remontom - ASUR i Automatizirani
informacijski sustav odr`avanja u gradskim toplanama - AISOT), te primijenjeni u
na{im poduze}ima i nuklearnoj elektrani Balakovskaja u Rusiji.
Ovdje je dan samo kratki opis sustava AISOT i ASUR, a vi{e o strukturi i funkciji
ovih sustava dano je u literaturi (Majdand`i}, 1994.).
6.8.5.2.1.
Automatizirani informacijski sustav odr`avanja
toplane - AISOT
Sustav AISOT razvijen je za potrebe odr`avanja u gradskim toplanama, kao i u
poduze}ima procesne i prehrambene industrije. Na slici 88 prikazani su moduli
sustava AISOT. Debljim linijama definirane su veze podsustava BAZAP s ostalim
podsustavima, a tanjim linijama veze izme|u modula tijekom rada (moduli su
ozna~eni brojevima).
Sustav AISOT sadr`i sljede}e podsustave:
*
*
*
*
*
*
*
BAZAP - baza zajedni~kih podataka,
DEFOP - definicije opreme i postrojenja,
NAZAL - nabava i zalihe materijala te rezervnih dijelova i komponenti,
PREKO - preventivno odr`avanje i kontrolni pregledi,
PLAPO - planski popravci,
TEKOD - teku}e odr`avanje,
POTEN - potro{nja energenata.
Slika 88 Podsustavi i moduli sustava AISOT
Baza zajedni~kih podataka BAZAP sadr`i zajedni~ke podatke potrebne ostalim
podsustavima te podatke za vezu s okoli{em. Sadr`i sljede}e module:
- Podaci o poduze}u,
- Podaci o kadrovima,
- Podaci o partnerima,
- Oznake,
- Izvje{taji.
Podsustav DEFOP sadr`i organizirane podatke o opremi, pripadaju}im rezervnim
dijelovima, obavljenim izmjenama i rekonstrukcijama, tehni~kim zna~ajkama, te
proizvo|a~ima rezervnih dijelova i komponenti. Podsustav sadr`i module:
- Postrojenja,
- Oprema,
- Vodovi,
- Sastav,
- Rezervni dijelovi i komponente,
- Zamjena i rekonstrukcije,
- Proizvo|a~i,
- Slike i sheme,
- Izvje{taji.
Podsustav NAZAL sadr`i organizirane podatke o materijalima (osnovnom,
pomo}nom i potro{nom), te rezervnim dijelovima i komponentama, uz pra}enje
ulaza, izlaza i stanja materijala (na zalihi, naru~enog, reklamiranog). Taj podsustav
sadr`i:
- Zalihe,
- Narud`be,
- Inventura,
- Izvje{taji.
Podsustav PREKO sadr`i organizirane podatke o ciklusima obavljanja preventivnih
pregleda i zamjena, kontrolnih pregleda i mjerenja, uz definiranje potrebnih resursa,
kapaciteta i uvjeta tehni~ke za{tite za obavljanje ovih operacija. To se obavlja
modulima:
- Mjesta pregleda,
- Operacije,
- Kapaciteti,
- Materijali, rezervni dijelovi i komponente,
- Planovi pregleda,
- Stanje,
- Izvje{taji.
Podsustav TEKOD sadr`i organizirane podatke o svim zahtjevima na opremi i
postrojenjima, na~inima popravaka kvara, te omogu}ava pronala`enje slabih mjesta,
ra~unanje pouzdanosti, raspolo`ivosti i srednjeg vremena rada izme|u dva otkaza i sl.
U njemu se nalazi povijest pona{anja u eksploataciji svakog stroja i postrojenja, a
sadr`i sljede}e module:
- Zastoji opreme i postrojenja,
- Kvarovi u stanovima,
- Narud`be za popravke,
- Radni nalozi,
- Utro{ak vremena na radnom nalogu,
- Utro{ak materijala i RDK,
- Izvje{taji.
Podsustav PLAPO sadr`i organizirane podatke za obavljanje remonta na postrojenjima
i opremi kao i tri paketa programa ASUP (Automatizirani sustav upravljanja
projektima), ASUPIM (Automatizirani sustav upravljanja proizvodnjom i monta`om)
i ASTEP (Automatizirani sustav terminiranja operacija). Programski paketi ASUP,
ASUPIM i ASTEP razvijeni su na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu. Oni
omogu}avaju:
- ASUP - planiranje aktivnosti remonta uz prora~un cijene ko{tanja svih aktivnosti,
te izradu plana po izvo|a~ima bez provjere raspolo`ivosti kapaciteta za potrebe
operacije,
- ASUPIM - isto uz provjeru raspolo`ivih kapaciteta, te raspore|ivanje prema
raspolo`ivim kapacitetima,
- ASTEP - terminiranje operacija prema raspolo`ivim kapacitetima.
Koji }e se od ovih paketa programa primijeniti, ovisi o razini organiziranosti i
pripreme podataka u poduze}u.
Podsustav POTEN organizira i omogu}ava pra}enje podataka o potro{nji energenata
u poduze}u, a sadr`i sljede}e module:
- Topla voda,
- Plin,
- Gorivo,
- Stanje goriva,
- Elektri~na energija,
- Izvje{taji.
Iskustva u uvo|enju i primjeni sustava AISOT pokazuju:
- raspola`emo s dovoljno obu~enim i kvalitetnim kadrom za odr`avanje,
- iznena|uju}e je niska razina informatizacije i organiziranosti za primjenu
informacijskih sustava u odr`avanju,
- mali broj poduze}a ima sre|eno skladi{no poslovanje kao prvu pretpostavku za
uvo|enje IS odr`avanja,
- ve}a pozornost daje se tehnologiji odr`avanja, a manja organizaciji pripreme
odr`avanja gdje nastaju najve}i gubici vremena,
- ne rade se analize tro{kova odr`avanja izuzev tro{kova materijala po radnim
nalozima,
- malo se primjenjuju prethodna iskustva u odr`avanju,
- slaba mjesta se odre|uju procjenom,
- uvo|enjem sustava AISOT, rukovoditelji poduze}a ocjenjuju da su za jednu sezonu
grijanja (6 mjeseci) ostvarili u{tedu ve}u od vrijednosti ulo`enih sredstava u
ra~unalsku opremu i AISOT.
6.8.5.2.2.
Automatizirani sustav upravljanja odr`avanjem i
remontom - ASUR
Automatizirani sustav upravljanja remontom i odr`avanjem slo`enih postrojenja ASUR je razvijen zajedno sa specijalistima za odr`avanje kao "alat" za podr{ku
obavljanju slo`enih i odgovornih poslova na osiguranju pouzdanosti u radu i
raspolo`ivosti u eksploataciji, te predvi|anju doga|aja i simuliranju o~ekivanih
pona{anja pojedinih komponenti u eksploataciji.
Sustav ASUR je predvi|en kao osnovni sustav koji se, uz odre|ene dorade i
prilago|avanja ili neposredno, mo`e primijenjivati u poslovima odr`avanja: nuklearnih
elektrana, termoelektrana, hidroelektrana, {e}erana, cementara, rafinerija, mostova i
postrojenja kemijske industrije.
Zadaci koje rje{ava sustav ASUR su:
* organizacija podataka o definiranju postrojenja u kojoj je opisana njegova oprema,
s osnovnim tehnolo{kim podacima za tehnologiju remonta, tehni~ke preglede i
ispitivanje te preporu~ene koli~ine za zamjenu rezervnih dijelova i komponenti,
mjesta ugradnje rezervnih dijelova i komponenti, proizvo|a~i sustava i komponenti,
obavljene rekonstrukcije i modifikacije te potrebni uvjeti za{tite i sigurnosti za
obavljanje remonta i operacija odr`avanja,
* organizacija podataka za pra}enje stanja na skladi{tima rezervnih dijelova i
komponenti, materijala i alata, uz mogu}nosti prora~una potro{nje, rezervacije
prema potrebama plana, prora~una optimalnih zaliha i izbora proizvo|a~a,
* organizacija podataka za pra}enje povijesti komponenti radnim nalozima,
ugra|enim komponentama i dijelovima, utro{enom radu i obavljenoj tehnologiji
otklanjanja, nastalim kvarovima i njihovom utjecaju na rad postrojenja te modeli
simulacije i statisti~kog prognoziranja o o~ekivanom otkazu i potrebi za
zamjenom komponenti,
* sustav planiranja i pra}enja aktivnosti remonta i odr`avanja, te pripreme za remont
i odr`avanje, uz automatiziranje veze me|u planovima tako da plan vi{e razine daje
rokove u koje se mora uklopiti plan ni`e razine, koju predstavljaju planovi
u~esnika na remontu, odnosno planovi po pojedinim sustavima i komponentama.
Na slici 89 prikazani su glavni podsustavi informacijskog sustava ASUR:
- Baza zajedni~kih podataka (BAZAP)
- Podsustav Definicija elemenata postrojenja (DEFEL)
- Podsustav Nabava i zalihe (NAZAL)
- Podsustav Pra}enje funkcioniranja i otkaza (FUOTK)
- Podsustav Planiranje i pra}enje remonta (ASUPIM).
Slika 89 Podsustavi sustava ASUR
Na slici 90 dani su entiteti baze zajedni~kih podataka, a na slikama 91, 92, 93 i 94
entiteti podsustava DEFEL, NAZAL, ASUPIM i FUOTK.
Slika 90 Struktura podsustava BAZAP
Slika 91 Struktura podsustava DEFEL
Slika 92 Struktura podsustava NAZAL
Slika 93 Entiteti podsustava ASUPIM
Slika 94 Entiteti podsustava FUOTK
Uvo|enjem u primjenu sustava ASUR ostvareni su sljede}i efekti:
-
smanjenje vremena pripreme remonta za 20 %,
smanjenje vremena obavljanja remonta za 10%,
pove}ana je mogu}nost kontrole obavljanja preventivnih pregleda,
smanjeno je vrijeme prora~una potrebnih rezervnih dijelova i komponenti,
smanjeno je vrijeme izrade kompleta tehnolo{ke dokumentacije za 50%.
6.8.6. Vo|enje projekata
Danas postoji veliki broj paketa za vo|enje projekata te planiranje i pra}enje izgradnje
objekata. Temeljeni na tehnici linijskog planiranja ili nekoj od tehnika mre`nog
planiranja (CPM, PERT ...), predstavljaju alat za upravljanje i kontrolu izvr{enja
razli~itih tipova projekata.
Ovdje je opisan Automatizirani sustav upravljanja projektima - ASUP kao dio
cjelokupnog sustava planiranja (ASUP, Automatizirani sustav planiranja, proizvodnje
i monta`e - ASUPIM, Automatizirani sustav terminiranja operacija ASTEP)
razvijenog, u suradnji s proizvodnim poduze}ima, na Strojarskom fakultetu u
Slavonskom Brodu (Majdand`i}, 1995.).
Sustav ASUP predstavlja organiziranu programsku podr{ku za planiranje poslova pri
ugovaranju, planiranje monta`e i sastava na gradili{tima, a omogu}ava i davanje
rokova za poslove i radne naloge prema duljini trajanja aktivnosti. Raspore|ivanje
aktivnosti prema duljini trajanja daje rokove izrade proizvoda ne vode}i ra~una o
trenuta~no raspolo`ivim kapacitetima, ve} se polazi od pretpostavke da }e svi resursi,
uklju~ivo potrebni kapaciteti, biti osigurani kada to bude potrebno.
Sustav ASUP orijentiran je korisniku, {to podrazumijeva oblikovanje sustava na
na~in koji uzima u obzir jednostavnost kori{tenja i pribli`avanje prirodnom slijedu
odvijanja operacija na mjestu upotrebe. Komuniciranje korisnik - sustav odvija se
interaktivno, putem normiziranih zaslonskih slika (Menu) uz automatsko odvijanje
kontrole i obrade.
Kori{tenje podsustava odvija se u obliku dijaloga korisnik - sustav u realnom
vremenu, preko normiziranih zaslonskih slika. Sustav je koncipiran u module:
* Podaci o generalnom planu,
* Aktivnosti generalnog plana,
* Potrebni radnici,
* Potrebni resursi,
* Gotovost aktivnosti,
* Izvje{taji.
Osnovni izbor posla prikazan je na slici 95.
Slika 95 Izbor posla u ASUP-u
Zaslonska slika zadr`ava svoj osnovni izgled tijekom cijelog rada i nosi u zaglavlju
informacije o sustavu, podru~ju rada i sustavnom datumu. Srednji dio zaslona sadr`i
karakteristi~ne informacije o poslu koji je u tijeku ili rezultate rada. Zadnje linije
zaslona su radi jednostavnosti kori{tenja paketa rezervirane za razne poruke (izbor
aktivnosti, poruka o gre{ci i sli~no).
Da bi se odabrala neka mogu}nost, potrebno se pozicionirati pomo}u kursorskih tipki
na `eljenu mogu}nost (osvijetljeno polje) i pritisnuti tipku Enter. Na taj na~in se
pokre}e otvaranje zaslonskih maski za unos. Povratak na izbor posla obavlja se
pomo}u tipke F4.
6.8.6.1. Podaci o planu
Pri unosu podataka, potrebno je najprije definirati op}e podatke o planu. Unos se
obavlja uvijek na osvijetljenom polju na zaslonu, a pritiskom na tipku Enter podsustav
prihva}a unijeti podatak. U op}im podacima o planu potrebno je, najprije u zaglavlju
zaslonske maske, upisati oznaku ugovora, oznaku plana projekta i naziv gradili{taobjekta.
Slika 96 Unos podataka o planu
Nakon toga se unose podaci o vrsti plana (plan pripremnih aktivnosti, plan monta`e na
gradili{tu, plan radova u radionici) pomo}u ponu|enog pomo}nog izbora, a zatim se
definiraju planirani datum po~etka i datum zavr{etka plana.
Za plan je potrebno iz ponu|enog pomo}nog prozora odabrati jednu od navedenih
terminskih jedinica (sat, smjena, dan, tjedan, dekada, mjesec) i odrediti na~in rada (da
li je to rad svim kalendarskim danima, rad radnim danima i subotom ili rad samo
radnim danima). U istom dijelu zaslona odre|uje se sat po~etka radnog dana i trajanje
radnog dana (8, 12, 16 ili 24 sata rada dnevno).
U donjem dijelu zaslona unose se podaci o vrsti pla}anja (prema ostvarenim satima ili
prema postotku gotovosti posla) i na~inu naplate (% avansa, % kredita, % gotovine i
% garantnog pologa).
Povratak u izbor posla se obavlja pomo}u tipke F4.
6.8.6.2. Aktivnosti generalnog plana
Zaslonska maska za unos podataka o aktivnostima prikazana je na slici 97. U polje
'Plan' se unosi oznaka plana za koji se `ele unositi aktivnosti nakon ~ega se automatski
ispisuju naziv plana, terminska jedinica i na~in rada na planu-objektu. Zatim se, za
svaku aktivnost, mora definirati redni broj aktivnosti, vrsta aktivnosti [normalna
aktivnost (zna~i bez prekida) ili aktivnost s prekidima], naziv aktivnosti i veza
aktivnosti s nekom od prethodno unijetih aktivnosti.
Razlikujemo ~etiri tipa odnosa me|u aktivnostima, koji je potrebno definirati za svaku
aktivnost da bismo mogli izraditi plan.
Prvi tip:
Teku}a aktivnost po~inje istovremeno s prethodnom (ili nekom od
prethodnih).
Terminsku jedinicu po~etka (i+1) aktivnosti ra~unamo:
tpi+1=tpi
ti - vrijeme trajanja i-te aktivnosti,
tpi - terminska jedinica po~etka i-te aktivnosti,
ti+1 - vrijeme trajanja aktivnosti (i+1),
tpi+1 - terminska jedinica po~etka (i+1) aktivnosti,
tzi - terminska jedinica zavr{etka i-te aktivnosti,
tzi+1 - terminska jedinica zavr{etka (i+1) aktivnosti.
Drugi tip: Teku}a aktivnost po~inje sa zazorom (vremenskim
pomakom) u
odnosu na prethodnu (neke od prethodnih). Zazor z predstavlja vrijeme
koje mo`e postojati izme|u dvije
aktivnosti kao vrijeme mirovanja
od zavr{etka prethodne (tzi) do po~etka naredne aktivnosti (tpi+1).
tpi+1=tzi+z
z-zazor u terminskim jedinicama z>0
za z=0 proizlazi ~etvrti tip
Tre}i tip:
Teku}a aktivnost po~inje s preklopom u odnosu na prethodnu (neku
od prethodnih).
Preklop p izra`ava vrijeme za koje neka od aktivnosti po~ne prije
zavr{etka aktivnosti koja joj prethodi, a jednak je razlici zavr{etka
prethodne aktivnosti tzi i po~etka sljede}e aktivnosti tpi+1.
tpi+1=tzi-p
p-preklop u terminskim jedinicama (p>0, p<ti)
za p=ti proizlazi prvi tip
za p=0 proizlazi ~etvrti tip.
^etvrti tip:
Teku}a aktivnost po~inje nakon zavr{etka prethodne (neke od
prethodnih)
tpi+1=tpi+ti
Nakon definiranja veze, otvara se pomo}ni prozor s popisom unesenih aktivnosti s
kojeg se odabire aktivnost koju definiramo kao prethodnu teku}oj aktivnosti koju
unosimo.
Slika 97 Zaslonska maska za unos aktivnosti plana
Zatim se odre|uje trajanje aktivnosti (u terminskoj jedinici definiranoj za cijeli plan).
Vezno vrijeme (preklop/zazor) se unosi samo za aktivnosti s preklopom ili zazorom u
odnosu na prethodnu aktivnost. Vremena preklopa ili zazora definiraju se istim
terminskim jedinicama kao i trajanje same aktivnosti u planu.
Za aktivnosti s prekidom, potrebno je u pomo}nom prozoru definirati trajanje
aktivnosti prije i poslije prekida, te trajanje prekida.
Nakon definiranja mogu}nosti naplate (ne napla}uje se ni{ta nakon zavr{etka
aktivnosti; napla}uje se prema vremenu trajanja aktivnosti; napla}uje se trajanje ove i
svih prethodnih aktivnosti; napla}uju se sve od zadnje definirane za naplatu do ove;
napla}uju se prethodne aktivnosti, teku}a aktivnost i ugra|ena oprema) i postotka
naplate automatski se na dnu zaslona mogu vidjeti izra~unati termini po~etka i
zavr{etka aktivnosti.
6.8.6.3. Potrebni radnici (kapaciteti)
Zaslonska maska za unos potrebnih radnika (kapaciteta) prikazana je na slici 98.
Potrebno je navesti oznaku plana i za svaku aktivnost na planu odrediti potrebne
radnike koji }e obavljati aktivnost.
Slika 98 Zaslonska maska za unos podataka o potrebnim radnicima
6.8.6.4. Potrebni resursi
Zaslonska maska 'Potrebni resursi' definira potrebne resurse i ostala sredstva rada za
obavljanje aktivnosti (oprema, materijal, alat, dokumentacija, naprave, agregati,
mehanizacija, transportna sredstva). Iz pomo}nog prozora odabire se vrsta potrebnog
resursa, a zatim se u polja na zaslonu unosi oznaka, naziv, koli~ina, jedinica mjere i
datum potrebe resursa, te podaci potrebni za kalkulaciju: vrsta tro{ka i cijena po
jedinici mjere. Vrsta tro{ka definira da li se cijena po jedinici mjere odre|uje po satu
ili za cijeli plan.
Slika 99 Unos potrebnih resursa
6.8.6.5. Gotovost aktivnosti
Pra}enje realizacije omogu}ava dobivanje podataka o stanju gotovosti aktivnosti. To
je osnovni element kontrole cjelokupnog posla i svih pojedina~nih poslova.
Prijava gotovosti obavlja se zaslonom prikazanom na slici 100.
Slika 100 Prijava gotovosti aktivnosti
Postavljanjem pokaziva~a na `eljenu aktivnost i pritiskom na tipku Enter dobivamo
polja u koja treba upisati realizirani termin po~etka i zavr{etka aktivnosti i gotovost
aktivnosti u postotcima. Ako ne unesemo postotak izvr{enja otvara se polje u koji
unosimo izvr{ene sate, na osnovu kojih se automatski izra~unava postotak izvr{enja,
na dan za koji obavljamo prijavu.
6.8.6.6. Izvje{taji
Prikaz izvje{taja obavlja se putem:
- zaslona monitora i
- tiskanih lista.
Prikaz na zaslonu monitora ima normizirani oblik neovisno o prikazivanom sadr`aju.
Tako je zadr`an osnovni izgled zaslona u istom obliku kao kod izbora posla, samo
nosi konkretan naziv. Prikazani podaci zauzimaju srednji dio zaslona, a na dnu
zaslona se nalazi linija s porukama o mogu}oj akciji. Za prikaz podataka obi~no nije
dovoljan jedan zaslon, pa se podaci izla`u zaslon po zaslon (listaju se pomo}u
ponu|enih opcija u dnu zaslona 'Sljede}a stranica' i 'Prethodna stranica'). Ako imamo
pisa~, mo`emo podatke prikazati i na tiskanoj listi. Tada dolazi do izra`aja mogu}nost
promjene dijela zaglavlja tiskane liste koji se odnosi na podatke o korisniku sustava
ASUP. Na slici 101 prikazan je izbor skupine izvje{taja.
Slika 101 Pregled izvje{taja u ASUP-u
Da bi podaci u izvje{tajima uvijek bili a`urni, potrebno je izvje{taje najprije kreirati
(mogu}nost za 'Kreiranje' je ponu|ena kod odabranog izvje{taja na dnu zaslona).
Nakon toga korisnik pomo}u mogu}nosti 'Pregled' mo`e pregledati izvje{taj. Na
slikama koje slijede prikazani su izvje{taji u ASUP-u.
Slika 102 Izvje{taj 'Lista aktivnosti'
Izvje{taj 'Lista aktivnosti' daje trajanje aktivnosti u terminskim jedinicama, te termine
po~etaka i zavr{etaka aktivnosti.
Slika 103 Izvje{taj o gotovosti aktivnosti
Slika 104 Izvje{taj o dnevno potrebnim resursima
Slika 105 Gantogram aktivnosti
U izvje{taju 'Gantogram aktivnosti' prikazani su planirani termini po~etaka i
zavr{etaka. Planirano trajanje aktivnosti ozna~eno je znakovima sive boje, a
ostvareno trajanje je prikazano znakovima crne boje.
Na slici 106 prikazani Izvje{taj 'Termin plan' daje raspored aktivnosti, te potrebne
radnike i resurse.
Izvje{taj 'Kalkulacija cijene objekta-usluge' daje po aktivnostima i ukupno za cijeli
plan cijenu rada, cijenu materijala i ostale neposredne tro{kove.
Na osnovu ovih tro{kova odre|uju se indirektni tro{kovi u iznosu 1,3-1,55 % od
zbroja cijene ko{tanja rada, cijene materijala i ostalih neposrednih tro{kova.
Unosom tro{kova transporta, ostalih tro{kova i postotka dobiti automatski se
izra~unava cijena plana i cijena za ponudu. Izvje{taj 'Kalkulacija cijene objektausluge' prikazan je na slici 107.
Slika 106 Termin plan
Slika 107 Izvje{taj 'Kalkulacija cijene objekta-usluge'
Slika 107 (nastavak 1)
6.9.
Primjena ra~unala u bankarskim poslovima
Banke su bile od po~etka razvoja veliki korisnici ra~unalske opreme. Postoji i
posebna oprema razvijena za obavljanje bankarskih poslova. Pored normiziranih
poslova u bankama: uplate, isplate, {tednje, krediti, `iro i teku}i ra~uni itd.,
interesantna je primjena posebnih ure|aja za rad korisnika bankarskih usluga u bilo
koje vrijeme. Ovi ure|aji koji se zovu bankomati, postavljeni su na raznim mjestima i
omogu}avaju korisniku da pomo}u bankomatske kartice i osobne {ifre PIN (personal
indentification number), obave jednostavne financijske transakcije sa ra~una, (primjer
podizanja novca u vrijeme kada je banka zatvorena).
U razvijenim zemljama jedan bankomat dolazi na 4000 stanovnika.
Ovaj na~in rada omogu}uje smanjenje tro{kova poslovanja u bankama i kvalitetnije
usluge korisnika u obliku samouslu`ivanja.
Drugi oblik usluga korisniku predstavlja ku}no bankarstvo (Telebanking).
Omogu}ava korisnicima, koji su povezani modemom, obavljanje razli~itih
financijskih transakcija sa svog osobnog ra~unala (prijenos sredstava unutar banke,
pla}anje ra~una, upiti u stanja ra~una itd.).
6.10. Primjena ra~unala u obrazovanju
Programi za izvo|enje nastave i u~enje pomo}u ra~unala CAI (Computer Assisted
Instruction) razvijeni su s ciljem unapre|enja sustava obrazovanja. Trebaju omogu}iti
velikom broju u~enika i studenata da u {to kra}em vremenu usvoje {to ve}u koli~inu
informacija.
Prvi sustav nastave uz pomo} ra~unala razvijen je na sveu~ili{tu Illinois u SAD 1959.
godine pod nazivom PLATO 1 (Programmed Logic for Automatic Teeching
Operations). U 1962. godini razvijen je PLATO II, 1966. GODINE PLATO III i
1970. godine PLATO IV koji je radio na 4000 terminala povezanih na ra~unalo CDC
6000.
Od 1965. godine po~inje zna~ajniji razvoj programskih sustava za u~enje na
ameri~kim sveu~ili{tima i koled`ima, a zatim i u Europi (Belgija, Francuska,
Njema~ka, Engleska, Italija i Nizozemska).
U zadnjem desetlje}u razradom metoda i programskih sustava za programirano u~enje
bave se i proizvo|a~i ra~unala (IBM je razvio IBM-1500 i Coursewriter, Hewlett
Packard i DEC programski sustav za svoja ra~unala, Siemens sustav LIDIA itd.)
Obrazovni postupak u sustavu nastave i u~enja uz pomo} ra~unala sastoji se u
sljede}em:
- ra~unalo daje poja{njenje i vodi u~enika ili studenta kroz postupak u~enja,
- u~enik na zaslonu prati lekciju, rije{ene zadatke i odgovore na pitanja,
- u interaktivnom radu u~enik komunicira s ra~unalom tra`e}i poja{njenja za svoje
neto~ne odgovore ili rje{enje zadataka,
- ra~unalo na osnovu odgovora u~enika ocjenjuje to~nost i daje naputke o daljem
radu.
Na slici 108 prikazan je sastav programskog paketa za programirano u~enje - PUT
razvijen u tvrtki Informati~ki in`enjering u Slavonskom Brodu za potrebe Strojarskog
fakulteta u Slavonskom Brodu.
Slika 108 Sadr`aj programskog paketa za programirano u~enje - PUT
6.11. Programi za razne tehni~ke prora~une
Te{ko je navesti sva podru~ja primjene ra~unala. U prethodnim poglavljima navedena
je primjena za koju se o~ekuje da bude interesantna studentima, a koja je autoru
poznata.
Potrebno je spomenuti i programe, pakete programa i programske sustave, razvijene
za potrebe prora~una komponenti i proizvoda u strojarstvu, gra|evini i elektrotehnici.
Jedan od takvih je sustav za automatizirano projektiranje i konstruiranje cjevnih
izmjenjiva~a topline - KOCIT, razvijen za potrebe privrede, na Fakultetu strojarstva i
brodogradnje u Zagrebu (Kosteli}, 1987.). Sustav KOCIT omogu}uje obavljanje
prora~una materijala za razli~ite medije, izbor materijala i izradu radioni~ke
dokumentacije.
7.
PROGRAMIRANJE
Programiranje je slo`ena aktivnost koja se sastoji iz niza postupaka, ~ija je funkcija
izrada programa (upute) ra~unalu, na njemu razumljivom jeziku, kako da izvr{i
odre|eni zadatak. Program se sastoji od potrebnog broja instrukcija i pi{e se u jednom
od programskih jezika.
Ra~unalo mo`e obaviti operacije koje se temelje na ~etiri osnovne ra~unalske radnje:
zbrajanje, oduzimanje, mno`enje, dijeljenje, kao i logi~ke operacije usporedbe, {to
omogu}ava rje{enje svih mogu}ih tehni~kih i komercijalnih zadataka. Na~in rje{enja
treba ra~unalu propisati, tako da problem ra{~lanimo na niz malih dijelova, koji
odgovaraju navedenim operacijama, pri ~emu treba obratiti pa`nju na redoslijed
operacija u toku obrade.
Operacije predstavljaju odre|ene radnje ra~unala ili njegovih perifernih dijelova.
Operacije se mogu svrstati u sljede}e skupine:
- ulazno-izlazne operacije,
- operacije prijenosa,
- priprema za tiskanje,
- aritmeti~ke operacije i
- logi~ke operacije.
Pod pojmom programiranja podrazumijevaju se izrade grafi~kog prikaza tijeka
rje{avanja zadatka (algoritma ili blok dijagrama), pisanje naredbi ra~unalu u jednom
od programskih jezika i uputa za pozivanje kontrolnih naredbi operacijskog sustava,
kojima se omogu}uje sastavljanje svih potrebnih naredbi za izvo|enje programa.
Ovaj grafi~ki prikaz, s kojim opisujemo (usvojenim i normiranim oznakama) ideju o
logi~kom putu za rje{avanje odre|enog problema, nazivamo blok dijagram, dijagram
toka ili algoritam. Pod algoritmom se u najop}enitijem smislu rije~i podrazumijeva
skup svih pravila oblikovanih u cilju rje{avanja odre|ene vrste problema.
Definirati se mogu sljede}a svojstva algoritma (Parezanovi}, 1971.):
- Diskretnost algoritma. Proces izvr{avanja algoritma obavlja se u diskretnim
vremenskim intervalima. Svakom algoritamskom koraku pripada odre|en vremenski
interval na vremenskoj skali.
- Determiniranost algoritma. Skup izlaznih veli~ina izra~unatih u nekom
algoritamskom koraku, jednozna~no je odre|en na osnovu ulaznih veli~ina u
doti~nom algoritamskom koraku.
- Elementarnost algoritamskog koraka. Na osnovi ulaznih veli~ina u algoritmu mora
biti elementarno ustanovljivo {to treba smatrati rezultatom, odnosno izlaznom
veli~inom algoritma.
- Masovnost algoritma. Skup ulaznih veli~ina mo`e biti izabran podskup skupa sa
neograni~eno velikim brojem elemenata,
- Kona~nost algoritma. Postupak obrade, temeljem algoritma, mora zavr{iti u
kona~nom broju koraka.
Postupci programiranja su:
- Prou~avanje problema koji treba obraditi na ra~unalu sa ciljem da se utvrdi logi~ki
put za rje{avanje problema,
- Izrada algoritma koji osigurava broj~ano rje{enje zadatka prema zami{ljenom
logi~kom putu,
- Izra`avanje operacija iz algoritma u programskom jeziku preko naredbi ra~unalu,
- Preno{enje ovog niza naredbi na neki vanjski nosa~ podataka (na medij za uno{enje
podataka), u kodu koji sustav mo`e prihvatiti, i u redoslijedu koji je predvi|en
algoritmom. Ovako pripremljen niz naredbi ~ini program.
- Testiranje programa predstavlja provjeravanje programa izvo|enjem obrade na
ra~unalu s manjim izabranim skupinama test podataka. Program je spreman za
masovnu obradu podataka tek kada test s podacima bez gre{aka obavlja zadatke
predvi|ene algoritmom. U toku testiranja tra`e se i ispravljaju gre{ke u programu i
ponovo se vr{i provjeravanje sve dok program ne bude to~an.
Ovako testiran program ~uva se na nekom od sredstava za uno{enje informacija
(disketa, disk i dr.). Kada je potrebno da se neka skupina podataka obradi pomo}u
ovog programa, on se prethodno, preko odgovaraju}e ulazne jedinice unosi u glavnu
memoriju. Na isti na~in se unose i podaci.
Na slici 109 prikazan je dijagram toka procesa programiranja. Nakon dobivanja
zadatka (kao dijela nekog paketa programa, odnosno programskog sustava koji se
razvija, ili pojedina~nog zahtjeva za programom), obavlja se analiza zadataka te
konzultacije u cilju razmatranja zahtjeva zadatka.
Slika 109 Dijagram toka izrade programa
Ovo poja{njavanje i konzultacije obavljaju se sve dok zadatak ne bude jasan. Nakon
toga izra|uje se grubi blok dijagram. U grubom blok dijagramu odre|uju se veze
programa i podataka, definiraju datoteke ili baze s kojih }e se ~itati i koristiti podaci,
te programi za pojedine dijelove zadatka. Simboli koji se koriste za grubi i fini blok
dijagram prikazani su na slici 110.
B
R
O
SIMBOLI
J
ODNOS DIMENZIJA
KOD CRTANJA
SIMBOLA
ZNA^ENJE
{IRINA
VISINA
1
3/8
PO^ETAK / START KRAJ / STOP / ZASTOJ,
PREKID, ZAUSTAVLJANJE ZBOG GRE[KE.
2.
1
2/3
OBRADA, OPERACIJA UOP]E TJ. PROCES
IZVR[AVANJA ODRE\ENE OPERACIJE ILI
SKUPINE OPERACIJA.
3.
1
2/3
RU^NA OPERACIJA, INTERVENCIJA
OPERACIJA OPERATERA / NPR: IZMJENA
VRPCE/.
4.
1
2/3
5.
1
2/3
ULAZ-IZLAZ (I/0) OZNA^AVA PO^ETAK
OBRADE NEKE INFORMACIJE (ULAZ) ILI
PO^ETAK REGISTRIRANJA INFORMACIJE
(IZLAZ)).
MODIFIKACIJA PROGRAMA, PROMJENA
TOKA PROGRAMA, PROMJENA INDEKSREGISTRA
6.
1
2/3
1
2/3
1.
7.
8.
9.
GRANANJE, ODLUKA, SKRETNICA,
OPERACIJA KOJOM SE ODRE\UJE KOJIM
]E SE OD VI[E ALTERNATIVNIH PUTEVA
DALJE ODVIJATI PROGRAM.
LINIJA TOKA, PRAVAC TOKA
PROGRAMA. NORMALAN PRAVAC TOKA
JE: ODOZGO-DOLE, S LIJEVA NA DESNO.
KAD JE PRAVAC TOKA DRUGI, TO SE
OZNA^AVA STRELICOM
POTPROGRAMI, UNAPRIJED UTVR\EN
PROCES, SPECIFICIRAN NA DRUGOM
MJESTU, KAO PODRUTINA ILI DIO
PROGRAMA.
SPAJANJE. TO^KA UKLJU^IVANJA U
LINIJU TOKA.
Slika 110 Simboli za fini i grubi blok dijagram
B
R
O
J
10.
SIMBOLI
ODNOS DIMENZIJA
KOD CRTANJA
SIMBOLA
[IRINA
ZNA^ENJE
VISINA
PRIJENOS KORISTIMO ZA POVEZIVANJE
NASTAVKA TOKA PROGRAMA, (NPR:
PREKID NA DNU JEDNOG LISTA,
NASTAVAK TOKA NA DRUGOM LISTU
11.
1
2/3
12.
1
1
PAPIRA).
DODATNO OBJA[NJENJE DODAJE SE S
LIJEVA ILI S DESNA I SPAJA NA LINIJU
TOKA PROGRAMA NA MJESTU GDJE JE
NEKO DODATNO OBJA[NJENJE
NEOPHODNO.
POMO]NE OPERACIJE, IZDVOJENE
OPERACIJE KOJE SE IZVR[AVAJU NA
URE\AJIMA KOJI NISU POD DIREKTNOM
KONTROLOM CENTRAL-NOG
PROCESORA.
13.
SJEDINJAVANJE
14.
IZDVAJANJE.
15.
SRAVNJIVANJE
16.
SORTIRANJE
RAZVRSTAVANJE ILI SLAGANJE PO
NEKOM KRITERIJU.
17.
1
1
SPOJNA TO^KA ILI VI[E LINIJA TOKA ^IJI
JE TOK OD TO^KE SPAJANJA
ISTOVJETAN.
18.
KRI@ANJE LINIJE TOKA
19.
PARALELNO ODVAJANJE DVA TOKA
Slika 110 (nastavak 1)
B
R
O
SIMBOLI
ODNOS DIMENZIJA
KOD CRTANJA
SIMBOLA
ZNA^ENJE
J
{IRINA
VISINA
1.
1
1/2
KARTICA
2.
1
1/2
SET KARTICA
3.
1
1/2
KARTOTEKA
4.
1
1/2
BU[ENA PAPIRNATA VRPCA
5.
1
1
IZLAZ NA PISA^, LISTA
6.
1
1
MAGNETNA VRPCA
7.
MAGNETNI BUBANJ
8.
MAGNETNI DISK
Slika 110 (nastavak 2)
B
R
O
SIMBOLI
ODNOS DIMENZIJA
KOD CRTANJA
SIMBOLA
J
{IRINA
VISINA
9.
1
1
10.
1
2/3
ZNA^ENJE
MEMORIJA GLAVNOG ILI DODATNOG
PROCESORA
ZASLON
11.
1
2/3
DIREKTNO POVEZANA MEMORIJA
12.
1
2/3
SREDSTVO ZA RU^NO UNO[ENJE
INFORMACIJA ZA VRIJEME OBRADE
13.
KOMUNIKACIJSKA VEZA ZA PRIJENOS
INFORMACIJA S JEDNOG MJESTA NA
DRUGO
14.
ALTERNATIVNA KOMUNIKACIJSKA
VEZA
15.
1
1
DISKETA
Slika 110 (nastavak 3)
Nakon toga obavlja se testiranje na stolu. Ovim testiranjem kontrolira se izra|eni grubi
blok dijagram i obavljaju potrebne ispravke ili izra|uje fini blok dijagram.
Finim blok dijagramom definiraju se svi koraci u rje{avanju zadatka, unose se
potro{ne varijable, te formule za ra~unanja u programu, uzimaju}i ulazne varijable s
kojima lako provjeravamo ispravnost blok dijagrama i to~nost prema njemu
dobivenih rezultata.
Ovo je tako|er testiranje na stolu. Nakon toga pi{u se, prema blok dijagramu, naredbe
na izabranom programskom jeziku i unose u ra~unalo. Naj~e{}e se ovo odvija u
jednom koraku u tekst editoru na ra~unalu.
Nakon toga obavlja se testiranje na ra~unalu. Program koji prevodi ovako napisani
program u nekom programskom jeziku (FORTRAN, COBOL, CLIPPER ...) u
program razumljiv ra~unalu (strojni jezik) naziva se prevoditelj (compiler).
Program napisan u nekom programskom jeziku naziva se izvorni (source) program.
On predstavlja ulaz u program prevoditelj. Program prevoditelj javlja formalne gre{ke
u pisanju programa. One nemaju zna~aj za to~nost rada programa ali ukazuju da
program nije napisan po pravilima za pisanje tog programa.
Izlaz iz programa prevoditelja predstavlja objektni program. Nakon toga pristupamo
testiranju programa s ulaznim podacima. Na taj na~in testiramo logiku odnosno
to~nost rada programa.
Za ulazne podatke biramo podatke pogodne za ru~no ra~unanje (u cilju uspore|ivanja
izlaznih rezultata) ili ve} postoje}e rezultate ranijih obrada (ru~no ili strojno).
Nakon dobivanja ispravnog programa povezujemo ga u sustav programa kojemu
pripada, izra|ujemo programsku dokumentaciju (opis programa, upute za rad) te
obavljamo primopredaju paketa programa ili programskog sustava.
7.1.
Vrste programa
Programi se mogu podijeliti u elementarne (jednostavne, razgranate i cikli~ke) i
slo`ene koji ~ine kompoziciju elementarnih.
7.1.1. Jednostavni linearni programi
Pod jednostavnim linearnim programima podrazumijevamo programe ~iji se koraci
sastoje isklju~ivo od obrade nad ulaznim podacima, a kao rezultat se daje broj~ani
podatak, bez djelovanja na preno{enje upravljanja na sljede}i korak. Redoslijed
koraka je unaprijed odre|en i ne mo`e biti promijenjen tijekom rada programa.
Kao primjer mo`emo uzeti zadatak zbrajanja pet brojeva:
Z = A1 + A2 + A3 + A4 + A5
Blok dijagram za rje{enje ovog zadatka prikazan je na slici 111.
Slika 111 Blok dijagram zbrajanja pet brojeva
7.1.2. Razgranati linearni program
U prakti~nom ra~unu tijek daljnjeg ra~unanja ~esto zavisi od me|urezultata dobivenih
u toku ra~unanja ili od konkretnih vrijednosti polaznih podataka. U ovakvim
programima mora postojati korak u kojem se donosi odluka o toku ra~unskog procesa,
odnosno o preno{enju upravljanja na jedan ili drugi korak. Korak u kome se vr{i
ispitivanje, ima jedan ulaz i dva ili tri izlaza.
Kao primjer mo`emo uzeti zadatak ra~unanja vrijednosti Y po formuli:
U zavisnosti od toga kakav je odnos izme|u brojeva X1 i X2, izvr{it }e se
odgovaraju}e izra~unavanje veli~ine Y. Na slici 112 dan je algoritam za rje{enje
ovog zadatka.
Slika 112 Blok dijagram za rje{avanje opisanog primjera
7.1.3. Cikli~ki programi
Op}a karakteristika cikli~kih programa je vi{estruko izvr{avanje jednog ili vi{e
algoritamskih koraka. Pri tome razlikujemo dva tipa cikli~kih programa:
- Stalne cikli~ke programe i
- Promjenjljive cikli~ke programe.
U jednostavnom slu~aju cikli~ki program se sastoji od dva jednostavna linearna
programa P1 i P2 (slika 113), izme|u kojih se nalazi uvjet za izlazak iz ciklusa,
odnosno za nastavljanje ciklusa.
Slika 113 Jednostavni cikli~ki program
Kao i kod razgranatih linearnih programa, uvjet se izra`ava odnosom dva broja ili
dva izraza, X i Y.
Ova relacija mo`e biti ispunjena ili ne: u jednom slu~aju upravljanje se predaje
algoritamskom koraku izvan ciklusa, a u drugom slu~aju algoritamskom koraku u
ciklusu.
7.1.3.1. Stalni cikli~ki programi
Ako tijekom izvr{avanja algoritma ne dolazi do promjena zakona obrade u
algoritamskim koracima, koji ~ine cikli~ki program, ka`emo da je to stalni cikli~ki
program. Izlazni kriterij kod konstantnih cikli~kih programa je naj~e{}e broj
izvr{enih ciklusa ili dostignuta to~nost pri ra~unanju po interaktivnom postupku.
7.1.3.2. Promjenljivi cikli~ki programi
Kod promjenljivih cikli~kih programa, tijekom trajanja ciklusa, dolazi do promjene
zakona obrade u nekom od algoritamskih koraka, u okviru ciklusa. Ova promjena
mo`e biti nad promjenljivim koje se javljaju u algoritamskom koraku, ili nad
operacijama kojima su one me|usobno povezane.
Ove promjene u algoritmu u~injene izvr{avanjem samog algoritma, zovemo
modifikacija algoritma.
7.1.4.
Slo`eni programi
Linijski i razgranati programi kao i promjenljivi i stalni cikli~ki programi,
predstavljaju elementarne programe.
Razli~itim slaganjem ovih elementarnih programa dolazi se do slo`enih i raznovrsnih
algoritama. Za rje{avanje istog zadatka mo`e se sastaviti vi{e algoritama. Za ovakve
algoritme ka`emo da su me|usobno jednaki. Prakti~no treba izabrati onaj algoritam
koji najefikasnije dovodi do rezultata. Slo`enost algoritama pove}ava prisustvo
cikli~kih, a naro~ito promjenljivih cikli~kih programa.
Dvije cikli~ke strukture mogu u kompoziciji algoritma slijediti jedna drugu ili
obuhvatiti jedna drugu. U prvom slu~aju ka`emo da ~ine linijsku kompoziciju
programa, a u drugom da se radi o koncentri~noj kompoziciji programa.
Na slijede}im slikama prikazani su algoritmi {est zadataka.
Primjer 1:
Rije{iti algoritam za slu~aj izlaska na ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog
dijela. Ako se polo`i pismeni, pristupa se usmenom, a ako ne, pi{e se pismeni
ponovno u sljede}em roku. Ako ne polo`i usmeni dio, pola`e se samo usmeni dio u
sljede}em roku (rokovima). Rje{enje je prikazano na slici 114.
Slika 114 Algoritam za rje{avanje primjera 1
Primjer 2:
Tri su nov~i}a ozna~ena s A, B i C. Nov~i} C je mjerilo idealne te`ine, a nov~i}i A
ili B nisu potpuno ispravni po svojoj te`ini i nisu jednaki. Ako mjerimo nov~i}e
pomo}u vage, napisati algoritam kojim }emo ustanoviti
lak{i ili te`i od idealnog C, kao i ispisati rezultat.
za svaki nov~i} da li je
Rje{enje je prikazano na slici 115.
Slika 115 Algoritam za rje{avanje primjera 2
Primjer 3:
Postaviti algoritam kojim razvrstavamo geometrijske likove u ~etiri skupine:
a. kvadrat
b. pravokutnik
c. romboid
d. nepravilni likovi.
Prigodom ispitivanja potrebno je prebrojiti likove.
Uvjeti za raspoznavanje likova su:
a. -
lik je kvadrat ako su:
a1. - nasuprotne stranice jednake AB = CD i AD = BC,
a2. - kut BAD = 90o,
a3. - stranice koje ~ine kut su jednake
b. lik je pravokutnik ako su:
zadovoljeni uvjeti a1. i a2., a nije zadovoljen uvjet a3.
c. lik je romboid ako je:
zadovoljen uvjet a1.
d. nepravilni likovi su oni koji ne ispunjavaju niti jedan uvjet.
Rje{enje zadatka prikazuje slika 116.
Slika 116 Algoritam za rje{avanje primjera 3
Primjer 4:
Putnik mo`e do odredi{ta sti}i na dva na~ina. Prvi je na~in putovanje autobusom na
liniji 6 i njime sti`e direktno do odredi{ta. Drugi je na~in kori{tenje autobusne linije
12, na drugoj stanici presjedne na tramvaj i stigne na odredi{te. Putovat }e prvom
linijom ~iji autobus nai|e. Dijagram toka zadatka prikazan je na slici 117.
Slika 117 Algoritam za rje{enje primjera 4
Primjer 5:
Izraditi blok dijagram za obavljanje telefonskog razgovora. Na slici 118 dano je
rje{enje zadatka.
Slika 118 Algoritam za rje{avanje primjera 5
Primjer 6:
Sastaviti blok dijagram za rad digitalne ure koja pokazuje zbroj sekundi, zbroj minuta
i zbroj sati. Ura ima sposobnost da daje na svakih:
- 15 minuta jedan zvu~ni signal,
- 30 minuta dva zvu~na signala,
- 45 minuta tri zvu~na signala, i
- 60 minuta ~etiri zvu~na signala i onoliko zvu~nih signala koliko ima sati.
Rje{enje zadatka dano je na slici 119.
Slika 119 Algoritam za rje{avanje primjera 6
7.1.5. Strukturno programiranje
Nagli razvoj softvera naveo je mnoge stru~njake u podru~ju programiranja, da
razra|uju novi pristup programiranju i oblikovanju programa, koji je nazvan strukturno
programiranje.
Strukturno programiranje predstavlja poku{aj uno{enja u proces izrade programa
elemenata znanosti, tako da se odrede osnovni algoritamski koraci i normirani uzorci
logi~kih struktura, odnosno elementarne algoritamske strukture i pristupi serijskoj
proizvodnji kod koje je mogu}e sprovesti kontrolu kvalitete.
Prvi tvorac strukturnog programiranja bio je E.W. Dijkstra. Pored ideja za smanjenje
vremena testiranja i povi{enje preglednosti programa, Dijkstra se zala`e za izbacivanje
go to naredbe iz programa, smatraju}i kvalitetu napisanog programa obrnuto
proporcionalnu sa brojem go to naredbi u programu.
Sljede}i korak u~inio je M.A. Jackson prijedlogom svoje koncepcije strukturnog
programiranja.
Osnovni smisao strukturnog programiranja je koncepcijski postavljena tehnika pisanja
programa u skladu sa skupom utvr|enih pravila, kojima se smanjuje problem
testiranja, pove}ava produktivnost i pove}ava ~itljivost napisanog programa.
Prema Bohmu i Jacoppiniju strukturno se programiranje bazira na teoremu da je
mogu}e svaki programski zadatak logi~ki realizirati samo kori{tenjem elementarnih
(logi~kih) algoritamskih struktura:
- sekvenca,
- selekcija i
- iteracija.
Sekvenca je algoritamska struktura koju ~ini niz naredbi koje se izvr{avaju jedna za
drugom. Ukoliko `elimo da niz naredbi ~ini jednu logi~ku cjelinu - sekvencu, onda to
moramo posebno naglasiti naredbama koje fizi~ki uokviruju niz naredbi. Pri tom
dobijemo oblik sli~an slo`enoj re~enici.
Op}i primjer sekvence prikazan je na slici 120.
Slika 120 Op}i primjer sekvence
Selekcija je algoritamska struktura u kojoj se na osnovi rezultata ispitivanja uvjeta
odlu~uje o narednom programskom koraku. Selekcija mo`e biti dvosmjerna ili
vi{esmjerna. Dvosmjerna selekcija ima dvije varijante prema slici 121.
Slika 121 Dvosmjerna selekcija (IF THEN ELSE)
Vi{esmjerna selekcija primjenjuje se kada postoji vi{e od dvije varijante daljnjeg
programskog puta na osnovu ispitivanja uvjeta. Na slici 122 prikazana je vi{esmjerna
selekcija.
Slika 122 Vi{esmjerna selekcija (CASE)
Iteracija je algoritamska struktura u kojoj se izvr{avanje niza naredbi obavlja vi{e
puta, pri ~emu broj izvr{enja zavisi od nekog uvjeta.
Pri tome su mogu}a dva tipa iteracija: Tip "URADI PA PITAJ" i tip "PITAJ PA
URADI". Kod drugog tipa se niz naredbi ne mora nijednom izvr{iti dok se kod prvog
tipa izvr{ava barem jednom.
Na slici 123 prikazan je primjer za oblik "PITAJ PA URADI", a na slici 124 primjer
za oblik "URADI PA PITAJ".
Slika 123 Oblik "Pitaj pa uradi" (DO WHILE)
Slika 124 Oblik "Uradi pa pitaj" (DO UNTIL)
Svaki program kreiran tehnikom strukturnog programiranja mora bezuvjetno
ispunjavati sljede}e uvjete:
- Svaki program ili njegov dio mo`e imati samo jednu ulaznu i jednu
izlaznu to~ku.
- Put u program ide od ulazne to~ke prema izlaznoj to~ki s povezivanjem
elementarnih algoritamskih koraka i elementarnih algoritamskih struktura.
8. ORGANIZACIJA PODATAKA
Kao i kod razli~itih kartoteka tako je potrebno i na vanjskim memorijama organizirati
podatke u odre|ene cjeline, koje onda mo`emo pretra`ivati i po potrebi pozivati na
obradu.
Razlikujemo dva tipa organiziranja podataka: datoteka i baza podataka.
Danas pod pojmom datoteka podrazumijevamo bilo koji organizirani skup
alfanumeri~kih i broj~anih ili tekstualnih podataka. Na ovom mjestu promatrat }emo
samo datoteke u kojima organiziramo podatke za memoriranje i obradu.
Datoteka predstavlja skup slogova istog tipa kojima se pristupa po zajedni~kom
klju~u.
Baza podataka predstavlja povezanu organizaciju razli~itih tipova podataka.
8.1. Organiziranje datoteka
Svaki slog se mo`e smjestiti na odre|eno fizi~ko mjesto vanjske memorije. Ovo mjesto
je opisano adresom sloga. Na~in na koji odre|ujemo adresu sloga nazivamo metodom
pristupa.
Pristup slogovima datoteke mo`e biti direktan i sekvencijalan.
Direktni pristup vr{i se preko klju~ne rije~i (klju~a), na osnovi koje se vr{i
izra~unavanje adrese sloga i vr{i pristup slogu, a zatim podacima u poljima sloga po
imenu polja. Direktni pristup mogu} je samo na vanjskim memorijama sa direktnim
pristupom (magnetski disk i magnetski bubanj).
Sekvencijalni pristup vr{i se slog po slog, prema redoslijedu, po kojem su slogovi
fizi~ki smje{teni na eksternim memorijama. Za magnetske vrpce mogu} je samo
sekvencijalni pristup slogovima.
Vrsta pristupa odabire se ovisno o vrsti obrade, koli~ini podataka, u~estalosti
promjena kao i ekonomskim razlozima.
Postoje tri glavna oblika organiziranja datoteka:
- sekvencijalna organizacija,
- indeks-sekvencijalna organizacija i
- direktna organizacija.
8.1.1 Sekvencijalna organizacija datoteka
Slogovi su organizirani samo na osnovu fizi~kog redoslijeda. Podaci koji se, u
normalnom slu~aju, smje{taju sortirano, nalaze se bez praznina, smje{teni jedan do
drugog, blokirano ili neblokirano. Sekvencijalno smje{teni podaci mogu se obra|ivati
samo kruto sekvencijalno. Odre|eni slogovi se te{ko mogu locirati u sekvencijalnoj
datoteci, a dodavanje i uklanjanje slogova mogu}e je samo, ako se prepi{e cijela
datoteka. Sekvencijalna organizacija upotrebljava se prije svega, za tablice i
privremeno memoriranje podataka. Sekvencijalna organizacija pogodna je za one
skupine podataka, koji predstavljaju arhivske datoteke podataka.
Na primjeru materijalnog poslovanja, odnosno organizacije skladi{ne slu`be, mo`e se
objasniti pojam tzv. sortirane obrade povezane sa sekvencijalnom organizacijom
podataka. Neka se slogovi sa klju~evima 1112, 1211, 1213, 1218, 1271, i 1288
odnose na uskladi{tene materijale, ~iji se podaci nalaze u datoteci stanja. Podaci o
ulascima i izlascima nalaze se u datoteci promjena.
Ova datoteka promjena predstavlja ulaz i izlaz koli~ina materijala.
Da bi se izvr{ila promjena u slogu 1271, potrebno je pro~itati sve prethodne slogove i
provjeriti, po klju~u, da li je to tra`eni slog.
Karakteristike sekvencijalno organizirane datoteke su:
- mogu} je samo sekvencijalni pristup,
- sekvencijalno memoriranje podataka u utvr|enom rastu}em ili opadaju}em
redoslijedu,
- uvijek predstoji sortiranje,
- obrada slijedi u redoslijedu sortiranja,
- zauzima najmanji prostor,
- ako se jedan slog vrpce mijenja, mora se ~itav sadr`aj vrpce prepisati na drugu
vrpcu,
- mo`e se koristiti na svim tipovima eksternih memorija,
- vrijeme obrade neovisno je o broju promjena, ono ovisi o opsegu datoteke i
- ne postoji veza adrese i klju~a.
Grubi dijagram promjene sekvencijalno organizirane datoteke DATMAT prikazan je
na slici 125.
Slika 125 Grubi dijagram promjene datoteke DATMAT
Sadr`aj datoteke PROMET (sortiran u istom redoslijedu kao {to je organizirana
sekvencijalna datoteka DATMAT), uparuje se sa odgovaraju}im (po klju~u)
slogovima postoje}e datoteke materijala DATMAT i vr{e promjenu u odgovaraju}im
poljima. Tako a`urirani slog se upisuje u novu datoteku materijala DATMAT (ona za
sljede}i prolaz postaje ponovno stara).
8.1.2. Indeks-sekvencijalna organizacija datoteka
Slogovi u indeks-sekvencijalno organiziranu datoteku upisuju se sekvencijalno, a
svaki ima indeks, koji omogu}ava brz pristup podacima u slogu. Pristup mo`e biti
sekvencijalni i direktni. Kod direktnog pristupa bolje je slogove ne blokirati. Slogovi
moraju biti sortirani. Ako se vr{i sekvencijalni pristup podatke treba blokirati.
Organizacija datoteke sastoji se iz tri podru~ja:
- Glavno podru~je (PRIME AREA),
- Indeksno podru~je (INDEX AREA), i
- Prijelazno podru~je (OVERFLOW AREA).
U glavno podru~je upisuju se podaci kod kreiranja i reorganiziranja datoteka.
Poredani po klju~u, slogovi su blokirani ili neblokirani, nepromjenljive ili
promjenljive duljine. Slog sadr`i klju~, a u polju klju~a bloka nalazi se klju~ najvi{eg
sloga u bloku.
Prigodom kreiranja datoteke, sustav formira tablicu indeksa razli~itih stupnjeva:
- glavni indeks (MASTER INDEX),
- indeks cilindra (CILINDAR INDEX) i
- indeks staze (TRACK INDEX).
Glavni indeks javlja se kod vrlo velikih datoteka i koristi se samo, ako indeksi cilindra
zauzimaju vi{e od ~etiri staze. Indeksi cilindra pokazuju na najve}i klju~ u nekom
cilindru, odnosno na kojem se cilindru nalazi neki slog. Indeksi staze odre|uju stazu,
na kojoj se nalazi tra`eni slog.
Kreirani slogovi se nalaze u glavnom podru~ju datoteke. Kod a`uriranja javljaju se
novi slogovi, koji se upisuju u prijelazno podru~je. Ovo podru~je je prilikom
kreiranja prazno. Slogovi u ovom podru~ju ne mogu biti blokirani. Postoje dva tipa
prijelaznog podru~ja:
- prijelazno podru~je cilindra koje se rezervira i
- nezavisno rezervno podru~je koje se nalazi na rezerviranom cilindru.
Nakon izvjesnog broja promjena potrebno je isprazniti prijelazno podru~je, odnosno i
fizi~ki smjestiti slog na njegovo mjesto, koje mu odre|uje indeks. Ovo se vr{i
reorganizacijom datoteke (~itanje datoteke na vrpcu i sekvencijalno ~itanje sa vrpce te
vra}anje na disk).
Glavne karakteristike indeks-sekvencijalne datoteke su:
- pristup mo`e biti sekvencijalan i direktan; kod sekvencijalnog pristupa slogovi se
~itaju u redoslijedu i za promjene trebaju biti blokirani, a kod direktnog, slogu se
prilazi direktno preko njegova klju~a,
- organizacija je mogu}a samo na diskovima i bubnjevima,
- potreban je poseban prostor za indekse, ~ime se smanjuje prostor za podatke,
- potrebna je povremena reorganizacija datoteka,
- promjene u datotekama vr{e se na postoje}im datotekama.
8.1.3. Direktna organizacija datoteka
Kod datoteka s direktnim pristupom uvijek postoji matemati~ki odnos izme|u klju~a
nekog sloga i adrese memoriranja. Potrebna adresa memoriranja ra~una se na temelju
klju~a, tako da se slog mo`e direktno prona}i. Podaci moraju biti nepromjenljivi,
neblokirani s klju~em.
Zavisno od odnosa sortiranog pojma i adrese memoriranja razlikujemo:
- direktno i
- indirektno adresiranje.
8.1.3.1. Direktno adresiranje
Na slici 126 prikazana je metoda direktnog adresiranja.
Slika 126 Metoda direktnog adresiranja
Adresa memoriranja se dobije jednozna~no iz klju~a, koji se primjenjuje direktno kao
adresa, ili se prora~una tako da zadr`i redoslijed sortiranja datoteke. Na disku se za
svaki klju~ (sortirni pojam), rezervira jedno mjesto ~ak i onda, ako se taj sortirni
pojam uop}e ne pojavljuje u datoteci. Na taj na~in se mogu novi slogovi lako
ubacivati, ali ako krug brojeva sortirnog pojma sadr`i i previ{e {upljina, zauzima se,
na ovaj na~in, previ{e prostora na disku.
Karakteristike direktnog adresiranja su:
- direktan odnos izme|u sortirnog pojma i adrese sloga,
- slogovi su memorirani u svom redoslijedu sortiranja,
- dvostruka zauzimanja nisu mogu}a,
- sortiran ulaz promjena smanjuje vrijeme obrade,
- praznine u sortirnom pojmu odgovaraju nezauzetim mjestima u memoriji,
- novi slogovi se smje{taju u slobodna mjesta.
Ako krug brojeva nekog sortirnog pojma npr. broj artikla ide od 10000 do 17499
mogu}e je memorirati 7500 slogova. Ako je kapacitet staze (TRK) 20 slogova,
potreban broj staza je:
Broj slogova za memoriranje
7500
= ________ = 375 TRK
mogu}i broj slogova na stazu 20
____________________________________
Izra~unavanje adrese na disku vr{i se postupkom:
a) Krug brojeva za po~etak prera~unati na 0;
(U na{em primjeru trebamo od sortiranog pojam oduzeti 10000).
b) Prora~un adrese (cilindar, staza):
Rezultat iz a) podijelimo s kapacitetom staze i dobijemo koli~nik i ostatak.
Zadnja znamenka koli~nika daje adresu staze, a ostale dvije znamenke adresu cilindra.
Ostatku treba dodati 1, s obzirom da postoji opisani slog staze, a to {to se dobije je
adresa sloga.
Primjer:
Izra~unati adresu sloga s brojem 15425.
15425 - 10000 = 5425
5425 : 20 = 271, ostatak 5
Adresa: cilindar 27, staza 1, slog 6.
Ako zaposjedanje ne po~inje na cilindru 0 nego na primjer na cilindru 120 i stazi 0,
mora se koli~niku dodati konstanta 1200:
271 + 1200 = 1471 to zna~i cilindar 147, staza 1, slog 6.
Direktno adresiranje je povoljan oblik memoriranja kod magnetskih diskova i
magnetskog bubnja, pod pretpostavkom da krug brojeva sortiranog pojma ne sadr`i
previ{e {upljina. Mogu} je sekvencijalni i direktni pristup.
8.1.3.2. Indirektno adresiranje
U naj~e{}im slu~ajevima opseg brojeva nije pogodan za direktno adresiranje. Odnos
klju~a (sortirnog pojma) i adrese memoriranja mora se uspostaviti pomo}u postupaka
ra~unskog pretvaranja. Taj postupak zove se indirektno adresiranje, slika 127.
Slika 127 Indirektno adresiranje
Karakteristike ovog na~ina memoriranja su:
- sortirni pojmovi prera~unavaju se u adresu memorije,
- prera~unavanjem vi{e sortirnih pojmova mogu razli~iti pojmovi dobiti istu adresu
na disku,
- nije mogu}e uspostaviti vezu unatrag od adrese ka sortirnom pojmu,
- memoriranje s klju~em ili bez klju~a,
- novi slogovi se upisuju u slobodne praznine ili u vlastito prijenosno podru~je.
Postoji ~itav niz metoda prera~unavanja ~iji je cilj, da se jedna datoteka (~iji su
sortirni pojmovi sa mnogo mjesta, a izme|u pojedinih su praznine) {to je mogu}e
homogenije raspodijeli unutar raspolo`ivog podru~ja memorije.
Jedna od ~esto upotrebljavanih metoda je metoda dijeljenja koja se zasniva na
sljede}oj formuli:
sortirani pojam
___________________
= koli~nik + ostatak
djelitelj
Ako povoljno izaberemo djelitelj, mo`emo ostatak dobiven dijeljenjem, rabiti za
adresiranje. Ako za divizor izaberemo broj postoje}ih slogova, tada }e se pripremiti,
za datoteku koju treba memorirati, samo onoliko mjesta, koliko odgovara veli~ini
datoteke. Smanjenje broja dvostrukih zaposjedanja posti`emo uve}anjem divizora
obi~no za 5 - 35 % od broja postoje}ih slogova.
Da bi se postigla ravnomjerna raspodjela, treba djelitelj odabrati tako da se zavr{ava
na 1, 3, 7 i 9, jer dijeljenje sa prim brojem daje najve}i mogu}i broj razli~itih
ostataka.
Izra~unavanje adrese se vr{i:
a. - podijelimo sortirani pojam s izabranim dijeliteljem,
b. - ostatak djeljenja
_________________________
= adresa memoriranja
broj slogova na stazi
c. - cilindar i staza se dobiju kao kod direktnog adresiranja:
ostatak + 1 = broj sloga.
8.2.
Baze podataka
Baza podataka je temelj svakog informacijskog sustava, u njoj se nalaze organizirani
podaci potrebni za funkcioniranje informacijskog sustava. Postoje mnogobrojne i
razli~ite definicije za bazu podataka (Mladen Varga, 1995.):
- baza podataka jest model podataka poslovnog sustava odnosno dio stvarnog
sustava,
- baza podataka je skup operacijskih i integriranih podataka obra|enih u jednoj
organizaciji,
- baza podataka je skup me|usobno ovisnih podataka, spremljenih bez redudancije,
koji slu`e jednoj ili vi{e aplikacija na optimalan na~in, gdje su podaci neovisni od
programa kojima se obra|uju i gdje postoji kontrolirani pristup do podataka.
U odnosu na datoteke, baze podataka su vi{e razine organizacije podataka. Dok su u
datotekama podaci organizirani neovisno o drugim podacima, u bazama podataka su
povezani me|usobnim relacijama, ~ime je olak{ano upravljanje podacima (promjene,
a`uriranje, brisanje itd.), te lak{a obrada i ~itanje ovako povezanih skupina podataka.
Baze podataka sadr`e i rje~nik podataka u kojem se nalaze podaci o podacima u bazi
podataka, te pojmovima i nazivlju koji se koriste u definiranju sadr`aja baze podataka.
Za upravljanje podacima u bazi podataka razvijeni su programski sustavi DBMS
(Datebase Management System). Glavne funkcije DBMS-a su:
- definiranje baze podataka (Data Definition),
- rad s podacima s jezicima upita (Data Manipulation),
- upravljanje i odr`avanje podataka (sigurnost podataka, za{tita od neovla{}enog
kori{tenja, o~uvanja integriteta baze, statisti~ko pra}enje itd.).
U dosada{njem razvoju mo`emo definirati sljede}e oblike modela baza podataka:
- mre`ni,
- hijerarhijski,
- relacijski.
8.2.1. Mre`ni model baze podataka
Mre`ni model se pojavio 1971. godine (CODASYL, 1971., Taylor, 1976.). Mre`ni
model koristi dva koncepta za strukturiranje podataka: tip sloga i vezu. Veze izme|u
tipova slogova mogu biti 1:1 ili 1:N.
Grafi~ka predstava tipova slogova i veza naziva se dijagram strukture podataka.
Na slici 128 prikazan je primjer dijagrama strukture podataka za bolni~ku bazu
podataka. Tip sloga se odnosi na jedan pojam (BOLNICA, ODJEL, LIJE^NIK,
PACIJENT ....). Svaki tip sloga sastoji se od tipova podataka.
Slika 128 Dijagram strukture podataka bolnice
U tablici 17 dani su tipovi slogova i pripadaju}i tipovi podataka.
Tipovi slogova bolni~ke baze podataka
Tip sloga
Tablica 17
Tip podatka
BOLNICA
ODJEL
SLU@BENIK
LIJE^NIK
LIJE^NIK
PACIJENT
PACIJENT
DIJAGNOZA
BOLNICA
LABORATORIJ
LABORATORIJ
TEST
[IFRA BOLNICE, NAZIV, ADRESA, TELEFON, BROJ KREVETA
[IFRA ODJELJENJA, NAZIV, BROJ KREVETA
[IFRA SLU@BENIKA, IME, PREZIME, ZANIMANJE, STRU^NA
SPREMA, PLA]A
[IFRA LIJE^NIKA, IME, PREZIME, SPECIJALNOST
[IFRA LIJE^NIKA, [IFRA PACIJENTA
REGISTRACIJA, KREVET, IME, PREZIME, ADRESA, DATUM
RO\ENJA, SPOL, [IFRA OSIGURANJA
[IFRA DIJAGNOZE, TIP DIJAGNOZE, KOMPLIKACIJE,
POSEBNA UPOZORENJA
[IFRA BOLNICE, [IFRA LABORATORIJA
[IFRA LABORATORIJA, NAZIV, ADRESA, TELEFON
[IFRA TESTA, TIP, DATUM, BROJ UPUTNICE, STATUS
Tip podatka mo`e biti i vi{edimenzijski (specijalnost mo`e za svaki slog tipa
LIJE^NIK imati vi{e vrijednosti, jedan lije~nik mo`e biti specijalista u vi{e podru~ja).
Luk (linija) u dijagramu zove se tip seta, definiran je imenom i predstavlja jednu
funkcijsku vezu. U jednom tipu seta, koji ve`e dva tipa sloga, jedan od tih tipova
slogova je vlasnik seta, a drugi ~lan seta (Kulenovi}, 1986.). Tip seta se grafi~ki
prikazuje usmjerenim lukom od tipa sloga vlasnika ka tipu sloga ~lana.
Tipovi veza USLUGE LABORATORIJA su (slika 129):
V1
V2
V3
V4
sa
sa
sa
3
5
1
bez
luka
lukova
lukom
lukova
Slika 129 Primjer slogova i veza za USLUGE LABORATORIJA
Slog vlasnika u setu mo`e biti povezan s 0,1 ili vi{e slogova ~lanova.
8.2.2. Hijerarhijski model podataka
Kao i mre`ni model, hijerarhijski se model opisuje skupom slogova povezanih
vezama. Razlika je samo u strukturi koja je ovdje hijerarhijska, a u mre`nom modelu
mre`na (Varga, 1994.).
Hijerarhijski dijagram strukture ima oblik stabla te omogu}uje prikazivanje veza tipa
1:M i 1:1.
Na slici 130 prikazan je primjer dijagrama entiteti-veze i dijagram strukture.
Na slici 130a prikazan je dijagram entiteti-veze s entitetima NASTAVNIK i
PREDMET. Veza “predaje” ozna~ava da nastavnik predaje predmet. Ova veza mo`e
biti tipa 1 : 1 (jedan nastavnik predaje jedan predmet). Dijagram strukture za ovaj tip
prikazan je na slici 130b. Veza je dana linijom. Ako je veza tipa 1 : M (jedan
nastavnik predaje vi{e predmeta) veza je prikazana strelicom prema slogu predmet
(slika 130c). Ako je veza tipa M : M (vi{e nastavnika predaje po vi{e predmeta)
pretvorba je slo`enija.
Slika 130 Dijagram strukture podataka
8.2.3.
Relacijske baze podataka
Temelj razvoja relacijskih baza podataka postavio je E.F. Codd 1970. godine. Glavna
karakteristika relacijskih baza podataka je prikazivanje i prezentiranje podataka u
obliku tablice. Takav na~in organiziranja podataka je blizak korisniku koji je nau~io u
svakodnevnom radu koristiti razne oblike tablica (knjigovodstvene kartice, kartice
strojeva, statisti~ke izvje{taje, mjese~ni i godi{nji financijski plan, itd.). Svaki redak
ove tablice odgovara pojmu sloga u datotekama, a svaki stupac pojmu polja kod
organizacije podataka u datotekama.
Pravila relacijskog strukturiranja podataka su sljede}a (@. Panian 1978.):
- svaka se tablica sastoji samo od istovrsnih slogova,
- svaki redak sadr`i to~no definirani broj utvr|enih i opisanih polja,
- skupine ponavljaju}ih polja nisu dozvoljene,
- svaki redak mora biti jedinstven i nije dozvoljeno ponavljanje redaka u jednoj
tablici,
- redoslijed slogova u tablici nije va`an, dozvoljen je svaki mogu}i redoslijed,
- vrijednosti u poljima moraju se nalaziti u podru~ju (domeni) mogu}ih, o~ekivanih,
odnosno dopu{tenih, vrijednosti.
Nad tablicama su mogu}e sljede}e operacije:
- selektiranje,
- projekcije,
- udru`ivanje.
Na primjeru tablice br.18 “Podaci o studentu” mo`e se pokazati smisao operacija
selektiranja i projekcije.
Podaci o studentima
[IFRA
IME I
STUDENTA
PREZIME
11564
22150
43211
18454
64432
Marko
Markovi}
Ivana
Ivanovi}
Ante
Antunovi}
Vlado
Vladi}
Petra
Petri}
14.01.78.
M
Tablica 18
ZAVR[ENA
SREDNJA
[KOLA
Gimnazija
20.02.77.
@
Tehni~ka
20.07.95.
15.08.76.
M
Tehni~ka
20.09.94.
22.12.78.
M
Gimnazija
20.09.94.
16.07.77.
@
Gimnazija
20.07.95.
DATUM
RO\.
SPOL
DAT.
UPISA
20.07.95.
Operacija selektiranja omogu}ava izradu nove tablice koja se sastoji od odre|enih
redaka tablice 18 izdvojenih po nekom kriteriju.
Ako za kriterij postavimo selektiranje studenata koji su prethodno zavr{ili gimnaziju
dobijemo tablicu 19.
Studenti koji su zavr{ili gimnaziju
OZNAKA
IME I
DATUM
STUDENTA
PREZIME
RO\.
11564
18454
64432
Marko
Markovi}
Vlado
Vladi}
Petra
Petri}
14.01.78.
M
Tablica 19
ZAVR[ENA
SREDNJA
[KOLA
Gimnazija
22.12.78.
M
Gimnazija
20.09.94.
16.07.77.
@
Gimnazija
20.07.95.
SPOL
DAT.
UPISA
20.07.95.
Operacijom projekcije izaberimo samo neka polja (po zadanom kriteriju) iz postoje}e
tablice i dobijemo novu tablicu s manjim brojem stupaca.
Ako iz tablice 18 izdvojimo stupce OZNAKA STUDENTA, IME I PREZIME i
DATUM UPISA, dobijemo novu tablicu prikazanu u tablici 20.
Izdvojena tablica
Tablica 20
OZNAKA
STUDENTA
IME I
PREZIME
11564
DAT.
UPISA
Marko
Markovi}
Ivana
Ivanovi}
Ante
Antunovi}
Vlado
Vladi}
Petra
Petri}
22150
43211
18454
64432
20.07.95.
20.07.95.
20.09.94.
20.09.94.
20.07.95.
Operacija udru`ivanja omogu}uje spajanje vi{e tablica u jednu novu tablicu.
U tablici 21 organizirajmo podatke o polo`enim ispitima za studente.
Polo`eni ispiti
IME I
PREZIME
Tablica 21
PROSJEK
OCJENA
Marko Markovi}
BROJ
POLO@ENIH
ISPITA
8
Ivana Ivanovi}
9
3,21
Ante Antunovi}
12
2,14
Vlado Vladi}
13
3,52
Petra Petri}
8
4.11
2,38
Operacijom udru`ivanja tablica 18 i 21 dobijemo novu tablicu br.22. Za udru`ivanje
tablica neophodno je imati jedno zajedni~ko polje koje povezuje dvije ili vi{e tablica.
Udru`ena tablica
Tablica 22
IME I
PREZIME
DAT.
RO\.
SPOL
ZAVR[.
SREDNJA
[KOLA
DAT.
UPISA
11564
Marko
Markovi}
Ivana
Ivanovi}
Ante
14.01.78.
M
gimnazija
20.07.95. 8
2,38
20.02.77.
@
tehni~ka
20.07.95. 9
3,21
15.08.76.
M
tehni~ka
20.09.94. 12
2,14
22150
43211
BROJ
POLO@
-ENIH
ISPITA
PROSJEK
OCJENA
[IFRA
STUDENTA
18454
64432
Antunovi}
Vlado
Vladi}
Petra
Petri}
22.12.78.
M
gimnazija
20.09.94. 13
3,52
16.07.77.
@
gimnazija
20.07.95. 8
4,11
Naj~e{}e se kombiniranjem navedenih operacija dobivaju nove tablice.
Bitne karakteristike tabelarnih operacija su:
- tabelarne operacije - operiraju s cjelovitim tablicama,
- rezultat izvo|enja bilo koje operacije je nova tablica,
- tabelarne operacije se temelje na vrijednostima polja kao jedinom na~inu pristupa
podacima.
Osnovne prednosti relacijskog modela su:
- razumljivost. Relacijski pristup u najve}oj mjeri uzima u obzir na~in razmi{ljanja i
rada korisnika.
- pove}ana nezavisnost podataka u bazi.
- tabelarne operacije ne zavise o unaprijed definiranim putevima pristupa.
- lak{e se koriste.
Danas postoji ve}i broj modela za modeliranje baza podataka. U ovom poglavlju
poja{njen je model E - R - M (entitet - relacija - model) razvijen na University of
California 1976. godine. Model je neovisan od softverskog sustava za rukovanje
bazama podataka, razumljiv je korisniku i omogu}uje grafi~ko prikazivanje veza.
Koncept modela E - R - M temelji se na tri kategorije za analizu:
- entitet (entity) ili objekt,
- relacija (relationship),
- atribut (attribute).
Pod entitetom podrazumijevamo op}i pojam (objekt, proces, pojava) o kojemu je u
informacijskom sustavu neophodno ~uvati podatke. Realni objekt kojeg opisujemo
modelom sastoji se od objekata koje nazivamo entitetima. Dva ili vi{e entiteta mogu
stajati u razli~itim odnosima a svaki takav odnos posjeduje vlastita svojstva i poseban
je entitet, kojeg nazivamo izvedeni entitet. Mo`emo navesti jo{ neke definicije
entiteta:
"Entitet je bilo {to o ~emu je mogu}e razmi{ljati".
"Entitet je bilo {to o ~emu mo`emo prikupljati informacije"
"Entitet je element kojeg mo`emo jednozna~no odrediti i na taj na~in ga izdvojiti
(odnosno prepoznati) u skupu".
Kod projektiranja informacijskih sustava, izbor objekta, odnosno, izbor entiteta ovisi
o potrebama tog poduze}a i zna~aja tog objekta. U jednom poduze}u mo`emo imati
razli~ite pristupe u pojedinim njegovim organizacijskim jedinicama. Uzmimo na
primjer stado u poljoprivrednim kombinatima. U svakodnevnom `ivotu za nas je stado
koje napasa jedan pastir jedan objekt. U klaonici koja prati kvalitetu mesa po jednoj
partiji kao dijelu stada, objekt je jedna partija. Kona~no na sto~noj farmi svako tele
ili odojak je jedan objekt, pratimo po svakom prirast u te`ini, preglede, zdravstveno
stanje itd.
Entitet u informacijskom sustavu shva}amo, dakle, kao objekt koji se mo`e
jednozna~no identificirati. Razlikujemo tip i pojavu entiteta. Tip entiteta predstavlja
informacijski pojam kojeg opisujemo podacima (proizvod, rezervni dio, objekt, stroj,
pozicija, konto, kapacitet, zaposlenik itd). Pojava entiteta predstavlja koli~inu tipova u
informacijskom sustavu (2000 rezervnih dijelova, 200 strojeva, 50 proizvoda itd).
Po broju tipova odre|ujemo slo`enost i opseg automatiziranog informacijskog sustava,
a po broju pojava potrebne eksterne memorije po entitetima, a time i baze podataka.
Entiteti posjeduju odre|ena svojstva koja `elimo memorirati i "pamtiti" promjene na
njima. Kao primjer uzet }emo entitet Djelatnik. U AIS poduze}a `elimo organizirati
odre|ene podatke o zaposlenicima. Svojstva entiteta opisujemo atributima. Ovaj opis
sastoji se od atributa i vrijednosti atributa. Atributom jednozna~no odre|ujemo vrstu
svojstva. Za entitet Djelatnik mo`emo nabrojati neke od atributa kojima }emo
opisivati entitet Djelatnik: SIF-D ({ifra djelatnika), ORG-J (organizacijska jedinica)
IME,PREZ (ime, prezime), DAT-R (datum ro|enja), DAT-Z (datum zaposlenja), RM
(radno mjesto)...
Vrijednost atributa je drugi element opisa, koji daje sadr`aj vrijednosti pod tim
atributom. Za dio navedenih atributa entiteta Djelatnik to su: 158046, 1020
(Tehnologija ), Ivan, Mari}, 14051941, 04071967, 20 (tehnolog obrade odvajanjem
~estica)... Vrijednost pojedinih atributa mijenja se tijekom vremena. U navedenom
primjeru djelatnik mo`e promijeniti organizacijsku jedinicu u kojoj radi, vrijednost
1020 (Tehnologija) vrijednosti atributa u 1030 (Konstrukcija alata) {to zna~i da je
djelatnik {ifre 158046 pre{ao raditi iz Tehnologije u Konstrukciju alata. Istovremeno
je promijenjena i vrijednost atributa RM od Tehnologa obrade odvajanjem ~estica u
Konstruktora alata.
Pojedina svojstva entiteta, ili grupa svojstava, svojom vrijedno{}u jednozna~no
odre|uje entitet u skupu istovrsnih entiteta. To zna~i da ta vrijednost odre|uje
konkretnog (samo jednog) zaposlenika u skupu djelatnika jednog poduze}a. Ovakva
svojstva atributa zovemo karakteristi~nim svojstvima. Vrijednost atributa
karakteristi~nog svojstva je identifikator, po kojem nalazimo konkretni entitet u skupu
entiteta odnosno u pojavi entiteta. Za identifikator koristimo i pojam klju~. U pojavi
entiteta ( u ukupnom skupu istovrsnih entiteta za jedno poduze}e) ova vrijednost se
mo`e javiti samo jednom. Razlikujemo primarni i strani klju~. Primarni klju~
predstavlja atribut ili grupu atributa po kojima jednozna~no pristupamo svakom
entitetu u skupu entiteta. Strani klju~ predstavlja vrijednost u atributu koja ima
vrijednost klju~a u nekom drugom retku ( slogu) relacijske sheme.
Skup svih vrijednosti koje atribut mo`e poprimiti naziva se domena. Ona proizilazi iz
logi~ke analize vrijednosti koje se mogu pojaviti u vrijednosti atributa. Tri su mogu}a
oblika definiranja domene. Po prvom to je mogu}a logi~ka granica vrijednosti. Za
atribut Datum ro|enja u entitetu Djelatnik, logi~no je da taj datum ro|enja za
zaposlene djelatnike ne mo`e biti manji od 1920. godine niti ve}i od sustavnog
datuma umanjenog za 15 godina. Drugi oblik predstavlja vezanost uz neku drugu
vrijednost atributa u istom entitetu. Vrijednost u atributu Datum zaposlenja mora biti
ve}a od vrijednosti Datum ro|enja. Tre}i oblik predstavlja vrijednost domene koja
mo`e biti samo jedna od definiranih vrijednosti u nekom atributu drugog entiteta.
U entitetu Djelatnik vrijednost atributa ORF-JED mo`e biti samo jedna od vrijednosti
po {ifri iz atributa SIF-ORG, u entitetu Organizacijska struktura. Relacijski model
predstavlja dvodimenzionalnu tablicu, u kojoj svaki red sadr`i vrijednosti atributa koji
pripadaju tom klju~u entiteta, a stupci vrijednosti atributa za taj atribut. Ako ovoj
tablici dodamo u zaglavlju imena atributa, dobijemo shemu relacije koja za entitet
Djelatnik ima izgled prikazan na slici 131.
Slika 131 Shema relacije entiteta DJELATNIK
Izme|u dva i vi{e entiteta mogu postojati veze tipa 1 : 1, 1 : N i M : N. Kod odnosa
1 : 1 jednoj pojavi tipa entiteta A odgovara samo jedna pojava tipa entiteta B i
obrnuto. Primjer: entiteti Odjel i Rukovoditelj. Odjelom rukovodi jedan rukovoditelj i
istovremeno jedan odjel mo`e imati samo jednog rukovoditelja. Grafi~ki se to
prikazuje:
Kod odnosa 1 : N veza izme|u entiteta A i B je slijede}a: jednoj pojavi entiteta tipa A
mo`e odgovarati vi{e pojava entiteta tipa B. Me|utim, svakoj pojavi entiteta tipa B
odgovara samo jedna pojava entiteta tipa A. Odnos 1 : N u pravilu uklju~uje i
odnos 1 : 1. Primjer: entitet Odjel i entitet Djelatnik. Odjel mo`e imati zaposlenih
vi{e djelatnika, a djelatnik mo`e biti zaposlen u samo jednom odjelu. Grafi~ki se to
prikazuje:
Kod odnosa M : N svakoj pojavi entiteta tipa A mo`e odgovarati nekoliko pojava
entiteta tipa B i obrnuto. Ova veza uklju~uje u principu veze vrste 1 : 1 i 1 : N.
Primjer: entitet Oprema i entitet Rezervni dio. Na jednoj opremi postoji vi{e
rezervnih dijelova i jedan rezervni dio se mo`e pojaviti na razli~itoj opremi.
Grafi~ki se to mo`e prikazati:
U prikazivanju modela podataka koriste se sljede}i simboli:
U simbolu entiteta upisuje se ime entiteta. Entiteti se me|usobno povezuju linijama
definiranjem odnosa 1 : 1; 1 : N ili M : N. U simbol atributa upisuje se ime atributa.
Atribut s podvu~enim ili * ozna~enim imenom predstavlja identifikatora entiteta
(klju~). Izrada modela podataka obuhva}ena je sljede}im aktivnostima:
- analiza ulaza i izlaza podataka i informacija iz pojedinih funkcija poduze}a, ~ime su
definirani podsustavi i baze podataka sustava AIS,
- izrada E - R - M (entitet, relacija, model) dijagrama kao grafi~kog prikaza strukture
svakog entiteta u bazi podataka,
- tabli~no definiranje entiteta i opis atributa po svakom entitetu.
Prilikom postavljanja strukture baze podataka potrebno je srediti podatke u tablicama
(entitetima). Ovo ure|ivanje podataka nazivamo normalizacija odnosno dovo|enje
podataka u normalni oblik.
Pojasnit }emo ciljeve prve, druge i tre}e normalizacije koje se koriste kao standardni
oblici sre|ivanja podataka.
Za primjer obavljanja normalizacije uzet }emo entitet: podaci o izborima u SAD.
PRA]ENJE IZBORA - podaci o izborima
Rb
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Naziv atributa
Godina izbora
Registrirani glasa~i
Kandidat
Stranka
Dr`ava
Glavni grad
Dobiveno glasova
duljina
4
9
10
20
2
15
9
tip
D
N
C
C
C
C
N
n
O
O
O
O
O
O
O
U ovakvoj “polaznoj” tablici podataka jo{ nije odre|en klju~ (identifikator).
Cilj normalizacije je vezivanje svih atributa uz jedan klju~.
Prva normalna forma izdvaja u novi entitet skupine atributa koji se vi{estruko
ponavljaju za jedan klju~.
Ako pogledamo entitet podaci o izborima mo`emo zaklju~iti da bi za atribut Godina
izbora kao klju~ do{lo do vi{estrukog ponavljanja atributa 3, 4, 5, 6 i 7.
Da bi entitet doveli u normalni oblik dijelimo ga na dva entiteta: prvi koji sadr`i
atribute 1 i 2 i drugi koji sadr`i atribute 1, 3, 4, 5, 6 i 7.
Prvi entitet: podaci o izborima
PRA]ENJE IZBORA - podaci o izborima
Klju~:
godina izbora
Rb
Naziv atributa
1.
Godina izbora
2.
Registrirani glasa~i
duljina
4
9
tip
D
N
n
O
O
Drugi entitet: kandidati
PRA]ENJE IZBORA - kandidati
Klju~:
Rb
1.
2.
3.
4.
5.
6.
godina izbora + ime kandidata
Naziv atributa
Godina izbora
Ime kandidata
Stranka
Dr`ava
Glavni grad
Dobiveno glasova
duljina
4
10
20
2
15
9
tip
D
C
C
C
C
N
n
O
O
O
O
O
O
Cilj druge normalizacije je da svaki atribut bude potpuno i funkcionalno vezan uz
jedan klju~, te da je obavljena prva normalizacija odnosno zadovoljena prva normalna
forma. Svaki atribut koji ne pripada na ovaj na~in klju~u treba biti odvojen u poseban
entitet.
Ako pogledamo entitet PODACI O IZBORIMA vidimo da ovi podaci zadovoljavaju
drugi normalni oblik. Entitet KANDIDATI zahtijeva drugu normalizaciju.
Atributi 3, 4 i 5 ne zavise direktno o slo`enom klju~u: Godina izbora + kandidat.
Zaista, atributi stranka, dr`ava i glavni grad, ovise o kandidatu ali ne o godini izbora.
Ako temeljem toga razdvojimo ovaj entitet u dva entiteta dobijemo:
Entitet: rezultati kandidata
PRA]ENJE IZBORA - rezultati kandidata
Klju~:
godina izbora
Rb
Naziv atributa
1.
Godina izbora
2.
Ime kandidata
3.
Dobiveno glasova
duljina
4
10
9
tip
D
C
N
n
O
O
O
Entitet: podaci kandidata
PRA]ENJE IZBORA - podaci kandidata
Klju~:
ime kandidata
Rb
Naziv atributa
1.
Ime kandidata
duljina
10
tip
C
n
O
2.
3.
4.
Stranka
Dr`ava
Glavni grad
20
2
15
C
C
C
O
O
O
Ovi podaci organizirani u tri entiteta nalaze se u drugom normalnom obliku. Tre}a
normalizacija kojom treba da dobijemo stabilnu formu podataka nastoji analizirati
postoje li atributi koji su prijenosno ovisni o klju~u (tranzitivna ovisnost).
Atribut Glavni grad ovisan je o kandidatu samo zato {to je atribut Kandidat odre|en
kao klju~. Atribut Glavni grad je ovisan o dr`avi i bilo tko da je kandidat on ostaje
glavni grad dr`ave. Tre}i normalni oblik definiramo kao tablicu u drugom normalnom
obliku u kojem je svaki atribut na netranzitivan na~in ovisan o klju~u.
Entitet Podaci kandidata razdvajamo u dva entiteta: osnovni podaci o kandidatu i
dr`ava.
Entitet: Osnovni podaci o kandidatu
PRA]ENJE IZBORA - osnovni podaci o kandidatu
Klju~:
ime kandidata
Rb
Naziv atributa
1.
Ime kandidata
2.
Stranka
3.
Dr`ava
duljina
10
20
2
tip
C
C
C
duljina
2
15
C
C
n
O
O
O
Entitet: dr`ava
PRA]ENJE IZBORA - dr`ava
Klju~:
dr`ava
Rb
Naziv atributa
1.
Dr`ava
2.
Glavni grad
tip
n
O
O
Danas postoje, ve} dovoljno testirane u primjeni, relacijske baze podataka: ORACLE,
INFORMIX, INGRES i dr.
9.
PROGRAMSKI JEZICI
Program smo definirali kao skup naredbi kojima se daje zadatak ra~unalu da obavi
odre|eni posao. U po~etku su programi pisani u strojnom jeziku koji je razumljiv
ra~unalu (naredbe se pi{u u binarnom obliku). Pisanje programa u strojnom jeziku je
slo`eno, dugo traje i mogu}e su velike gre{ke pri pisanju.
Strojni je jezik orijentiran osobitostima ra~unala. Program pisan za IBM PC ra~unalo
ne}e bez dorade raditi na Wang ili Apple ra~unalima, pisan za Apple radit }e samo na
Apple ra~unalima itd. Za kra}e prikazivanje programeri su koristili prikazivanje
naredbi iz binarnog koda u heksadecimalnom ili oktalnom kodu. Kao primjer mo`emo
uzeti dva reda u binarnom obliku:
1100 0100 0010 0010 1111 0000 0011 0000 0100 0001 1000 0011
1111 1010 0010 0000 1111 0000 0011 0000 1110 0000 0001 0110
te ih prikazati u heksadecimalnom obliku:
C422F0304183
FA20F030E016
Danas postoji veliki broj programskih jezika razli~itih namjena i mogu}nosti.
Opisujemo ih pomo}u elemenata i njihovih odnosa (Marijan \urek, Mladen Baranek,
1995.) prema slici 132.
Slika 132 Elementi i odnosi programskih jezika
Naredbe se u programskim jezicima pi{u odre|enim skupom znakova. Kod strojnog
jezika to su bili znakovi 0 i 1. Ostali programski jezici pi{u se znakovima ASCII ili
EBCIDIC koda koji imaju 127 odnosno 256 znakova koji sadr`e mala i velika slova
engleske abecede, brojeva (0-9), te posebne znakove.
Dio jezika koji odre|uje zna~enje re~enice u programu, naziva se semantika.
Razlikujemo nekoliko vrsta programskih jezika i njihovih predstavnika u okviru
povijesnog razvoja (Marijan \urek, Mladen Baranek, 1995.):
- proceduralni (FORTRAN, COBOL),
- rekurzivni blok strukturirani (PASCAL, C),
- deklarativni (PROLOG),
- upitni (SQL),
- objektno orijentirani (SmallTalk, C++).
Sintaksa odre|uje to~nost pisanja rije~i i re~enica u danom programskom jeziku bez
obzira na njihovo zna~enje.
Ugra|ene usluge obuhva}aju mogu}nost jezika kao naprimjer:
- rad s datotekama,
- matemati~ke funkcije,
- funkcije definirane u okviru programskih jezika,
- grafi~ko su~elje,
- upravljanje resursima (memorijom).
Vi{i programski jezici su pisani naredbama koje su razumljive programeru (na
engleskom jeziku dogovorenim zna~enjem engleskih rije~i i re~enica).
Da bi ra~unalo moglo razumijeti ovako pisan program potrebno ga je prevesti na jezik
razumljiv ra~unalu tj. strojni jezik.
Ovo obavljaju programi koji se zovu prevoditelji (compilar) ili interpreteri.
Prevoditelji prevode cijeli program na strojni jezik te nakon toga javljaju gre{ke u
sintaksi.
Interpreteri prevode naredbu po naredbu i odmah je izvr{avaju.
Programski jezik Assembler predstavlja daljnji razvoj strojnog jezika u kojem se
pojedine naredbe pi{u u mnemo ili simboli~kom kodu.
Vi{i programski jezici imaju naredbe u engleskom jeziku razumljive programeru.
Programski jezik FORTRAN razvijen je u 1955. godini za potrebe znanstveno tehni~kih aplikacija. Pogodan je za slo`enije matemati~ke operacije. Omogu}uje
jednostavno pisanje formula. Ime FORTRAN potje~e od rije~i FORmula
TRANslator. U 1957. godini primijenjen je na IBM 704 ra~unalima.
Danas se javlja u obliku FORTRAN 77 i FORTRAN 90. Vrlo je pogodan za rad s
matricama i nizovima. Veliki broj matemati~kih, statisti~kih i modela operacijskih
istra`ivanja, ura|en je u FORTRAN jeziku.
Tako, naprimjer, da bi izra~unali brzinu rezanja kod tokarenja V =
Cv
T ⋅ Sy ⋅ ax
m
u
FORTRANU bi pisali naredbu:
V=CV/(T**M*S**Y*A**X)
Programski jezik COBOL razvijen je 1959. godine za potrebe poslovnih obrada u
kojima ima velika koli~ina podataka i potrebni su razni oblici izvje{taja.
Ime mu dolazi od Comon Bussiness Oriented Language. Svaki COBOL program
podjeljen je u ~etiri odjeljka koji se zovu division: identification division (ime
programa i autora), environment division (opisuje okru`enje na kojem }e program
raditi), data division (opisuje podatke koji se koriste u programu) i procedure division
(opisuje obradu podataka).
Kao i FORTRAN i COBOL je do`ivio nove verzije: COBOL 85 itd.
Programski jezik RPG razvijen je od firme IBM u 1964. godini. Razvijen je kao
generator izvje{taja u cilju lak{e i br`e izrade izvje{taja.
Danas postoje i RPG II i RPG III izvedbe.
Programski jezik BASIC razvijen je za potrebe studenata za rad na mikro, mini i
glavnim ra~unalima. Jednostavan je za pisanje. Postoji vi{e razli~itih oblika BASIC
jezika. Ime dolazi od Beginners All-Purpose Symbolic Instruction Code.
Programski jezik PASCAL razvijen je u 1968. godini za potrebe poslovnih i
in`enjerskih problema. Dobio je ime po francuskom matemati~aru Pascalu. Pogodan
je za algoritme pisane tehnikom strukturnog programiranja.
Primjer programa u PASCAL jeziku (Nanci A. Floyd, 1991.):
PROGRAM TOT;
VAR
RATE, GOURS, AMT: REAL;
BEGIN
READ (RATE, HOURS);
AMT: = (RATE* HOURS);
WRITE (AMT)
END
Programski jezik C je jedan od novijih programskih jezika s rastu}im porastom
primjene. Naro~ito se puno koristi za pisanje sustavnog softvera. Zna~ajnija primjena
po~inje od 1980. godine.
Objektno orijentirani programski jezici razvijaju se na temelju skupina jednostavnih
naredbi povezanih u objekte ili klase.
^etvrta generacija jezika zajedni~ki nazvanih 4GLS (Fourth-Generation Languages)
su vi{i programski neproceduralni jezici.
Kao PROLOG i FOCUS razvijeni su u cilju br`eg razvoja za korisnika, neki kao
Natural razvijeni su za profesionalne programere. Programi su kra}i i jednostavniji.
Query programski jezici omogu}avaju i korisnicima koji nisu programeri pisanje
programa za izradu raznih izvje{taja i pregleda.
10. PROJEKTIRANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA
Osim navedene definicije informacijskog sustava, koja vi{e predstavlja definiciju
automatiziranih informacijskih sustava, mo`emo navesti jo{ nekoliko definicija:
Informacijski sustav je skup informacijskih subjekata koji komuniciraju razmjenom
informacija (Pavi}, 1994.).
Informacijski sustav je skup svih resursa, metoda i organizacija u cilju osiguranja svih
informacija potrebnih poslovnom sustavu (IBM te~aj, 1978.).
Informacijski sustav postojao je u svim periodima razvoja ljudskog dru{tva. Na slici
133 vidimo potrebu IS-a da s porastom koli~ine informacija prije|e s ru~nog na
strojnu (ra~unalsku) obradu podataka.
Slika 133 Ovisnost vremena obrade o koli~ini informacija
S porastom slo`enosti organizacijskih sustava raste i potrebna koli~ina informacija za
njihovo funkcioniranje. Za automatizaciju informacijskog sustava nu`na je ra~unalska
i komunikacijska podr{ka te programski sustavi koji integriraju podatke potrebne za
funkcioniranje poduze}a ili ustanova. Analizu poslovnog i proizvodnog procesa,
tokove informacija, energije i materijala, definiranje ili izrada potrebnog softvera i
hardvera, obuka za kori{tenje, te povezivanje svih ovih elemenata, obuhva}a
djelatnost koju nazivamo projektiranje informacijskih sustava.
Pri projektiranju potrebnih informacija za razli~ite razine korisnika prema piramidi
upravljanja i zahtjevima radnih mjesta na obradi informacija, potrebno je prema slici
134 uzeti u obzir razli~itost potreba za koli~inom informacija:
- na ni`oj rukovode}oj strukturi kod operacijskih korisnika informacija, potrebna je
ve}a koli~ina informacija, ali manja njihova raznovrsnost,
- na vi{oj rukovode}oj razini potrebne su raznovrsnije informacije u manjoj
selektiranoj koli~ini (Dobrini}, 1987.).
Slika 134 Odnos razina rukovo|enja te koli~ine i raznovrsnosti informacija
Me|utim, informaciju treba dobiti u vremenu u kojem je mo`emo rabiti, u kojem ona
mo`e dati potrebnu i korisnu obavijest korisniku. [to je vrijeme dobivanja informacije
kra}e to su tro{kovi proizvodnje informacije ve}i, nasuprot tome informacija koja je
zaka{njela nema vrijednosti za korisnika. Na slici 135 prikazan je odnos tro{kova i
vrijednosti informacija.
Slika 135 Odnos tro{kova i vrijednosti informacija
Projektiranje informacijskih sustava, naro~ito za proizvodna poduze}a, je slo`en
zadatak. Ova slo`enost proisti~e iz slo`enosti organizacijskog sustava. Uvo|enjem
automatiziranog informacijskog sustava, pobolj{avaju se tokovi informacija, energije i
materijala, a time i u~inkovitost cjelokupnog sustava.
Za projektiranje automatiziranog informacijskog sustava, potrebno je dobro poznavati
ili upoznati poslovni proces, veze me|u odjelima te prema okolini.
Postoje razli~iti postupci, metode pristupa i alati u projektiranju i izgradnji
informacijskog sustava. Po jednom od njih (Pavli}, 1994.) koraci u razvoju
informacijskog sustava (IS) su:
- strate{ko planiranje,
- projektiranje IS,
- izrada prototipa IS,
- implementacija IS,
- uvo|enje IS,
- odr`avanje IS.
Strate{ko planiranje obuhva}a sve aktivnosti cjelokupnog razvoja. Jedna od ~e{}e
kori{tenih metoda je metoda BSP (Business Systems Planning), koja sadr`i sljede}e
poslove:
- podjela slo`enog sustava u podsustave,
- op}a arhitektura IS,
- definiranje procesa i podataka podsustava,
- definiranje veza podsustava,
- definiranje prioriteta razvoja,
- procjena i prijedlog potrebne infrastrukture,
- ocjena postoje}eg informacijskog sustava,
- plan aktivnosti daljeg razvoja,
- dobivanje suglasnosti za rad.
Pod projektiranjem IS-a podrazumijevamo:
- modeliranje procesa,
- modeliranje podataka,
- prevo|enje modela podataka,
- projektiranje fizi~ke baze podataka,
- projektiranje programa.
Model procesa predstavlja dijagram toka informacija kroz proizvodne i poslovne
procese. Jedan od mogu}ih na~ina grafi~kog prikazivanja dan je u radu (Majdand`i},
1994.). Za modeliranje procesa naj~e{}e se koristi metoda SSA (Structure Systems
Analysis) - strukturne analize sustava (Pavli}, 1994.) kojom dobijemo:
- projektni zadatak,
- model procesa postoje}eg stanja,
- model procesa budu}eg stanja,
- definicija strukture podataka,
- definicija logike procesa,
- ocjena izvodljivosti,
- ocjena tro{kova i koristi.
Model podataka definira podatke koje }emo zapisivati i memorirati u bazi podataka,
te kako ih organizirati, povezati i omogu}iti efikasno kori{tenje i za{titu. Za
modeliranje koristimo razli~ite metode, naj~e{}e relacijskih modela.
Rezultati tog modeliranja su:
- popis skupina podataka,
- popis veza me|u skupinama,
- definiranje veze podatka i skupine,
- definiranje veza podataka.
Model podataka je temelj za razvoj i organizaciju baze podataka. Prevo|enje podataka
sadr`i poslove oko dobivanja modela podataka u relacijskoj mre`noj ili hijerarhijskoj
bazi podataka. Poslovi projektiranja programa definiraju potrebne programe, ulazne i
izlazne zaslone i preglede, veze modula, podsustava i sustava te algoritme slo`enijih
programa.
Projektiranje fizi~ke baze podataka sadr`i poslove oko organizacije i optimizacije
rasporeda podataka s kori{tenjem metoda (distribucija podataka, projektiranje formata
fizi~kog zapisa i projektiranje metoda pristupa podacima).
Poslovi implementacije softvera sadr`e poslove izrade i testiranje programa, u
izabranom programskom jeziku, na definiranim zahtjevima u projektu. Rezultati
implementacije su testirani programi s naputcima za kori{tenje.
Uz ovu fazu ponekad je uklju~ena i faza uvo|enja IS-a (neki autori je definiraju kao
posebnu fazu). Uvo|enje obuhva}a obuku korisnika, unos po~etnih stanja i izradu
ostale korisni~ke dokumentacije.
Tijekom rada na projektiranju automatiziranih informacijskih sustava obavili smo
odre|enu normizaciju koraka i postupaka u izradi projekta. Jasno je da kona~na verzija
projekta ne mora sadr`avati sva navedena poglavlja, {to kao i opseg pojedinih
poglavlja, ovisi o slo`enosti informacijskih sustava, djelatnosti poduze}a te naro~ito o
organizaciji pripreme proizvodnje i proizvodnog procesa.
Ovako definirana procedura u izradi projekta sadr`i sljede}e korake:
*
Zadaci i ciljevi projekta
** Ciljevi projekta
** Polazne postavke
** Pristup izradi projekta
*
Osnovni podaci o poduze}u
** Razvoj poduze}a
** Proizvodni program
** Prijedlog pobolj{anja
*
Snimanje i analiza postoje}eg stanja
** Analiza organizacijskih jedinica
** Analiza funkcija
** Ocjena razine informatizacije funkcija
** Prijedlog pobolj{anja
*
Snimanje i analiza postoje}eg obujma i toka dokumenata informacija
** Snimka stanja dokumenata
** Analiza dokumenata i potrebnih polja
** Definicija polja i informacija za AIS
*
Analiza {ifarskog sustava
** Prijedlog promjena i prilago|avanja {ifarskog sustava
** Definiranje {ifarskog sustava
*
Struktura baze podataka
** Struktura sustava AIS
** Modeli baza podataka podsustava
** Organizacija prikupljanja, unosa i za{tite podataka
** Opis sadr`aja baza podataka
** Opisi i crte`i izlaznih izvje{taja
*** Izvje{taji prema analizi dokumentacije
*** Izvje{taji prema zahtjevu rukovoditelja
*** Izvje{taji prema zahtjevu korisnika
*** U~estalost i pripadnost izvje{taja korisnika
*
Osnovni algoritmi glavnih programa
*
Plan uvo|enja podsustava i modula
*
Prijedlog ra~unalske osnovice
** Potrebna eksterna memorija
** Potrebna glavna memorija
** Mre`a i topologija rasporeda lokalnih stanica
*
O~ekivane koristi
**
**
**
**
*
*
*
*
**
**
**
*
*
Mjerljive koristi
Neposredno mjerljive koristi
Posredno mjerljive koristi
Nemjerljive koristi
Plan obuke
Potrebna osnovna znanja
Rad s podsustavima i modulima
Prijedlog organizacije i rada odjela za uvo|enje i rad AIS-a
Kadrovi
Znanja i obuke
Na~in rada
Uklju~ivanje gotovih aplikacija i postoje}e opreme u AIS
Daljnji razvoj AIS
Opis ovih koraka s rije{enim primjerima projekta IS za na{a poduze}a, dani su u
literaturi (Majdand`i}, 1994.).
10.1. Metodologije u razvoju i izgradnji automatiziranog
informacijskog sustava
Postoji vi{e metodologija koje se koriste u razvoju automatiziranih informacijskih
sustava. Ovdje }e kratko biti opisane sljede}e metodologije: ([timac; Novak, 1994.):
* SSA (Structured Systems Analysis) - strukturna analiza sustava,
* BSP (Business Systems Planning) - planiranje poslovanja sustava,
* Information Engineering - informacijsko in`enjerstvo.
Strukturna analiza sustava analizira procese, podatke i tokove (energije, materijala,
informacija i podataka).
BSP - studija obavlja analizu informacijskih potreba. Daje informacijske potrebe za
sve razine upravljanja. Pogodna je za one organizacije ~iji se procesi ne mijenjaju ili
se malo mijenjaju tijekom vremena (uprave, osiguranja, banke).
Metodologija Informacijskog in`enjerstva polazi od globalnih informacijskih potreba
rukovodstva, koje se transformiraju u baze podataka. Ova je metodologija
primjenljiva za organizacije koje nastoje pratiti promjene u okru`enju i prilago|avati
im se (proizvodna poduze}a, projektne i istra`iva~ko - razvojne institucije). U tablici
23 dana je usporedba ove tri metodologije ([timac; Novak, 1994.).
Usporedba metodologija
Tablica 23
Metodologije
Moderna strukturna
analiza sustava (SSA)
Business system
planning (BSP)
Informacijsko
in`enjerstvo (IE)
Planiranje
Analiza
Oblikovanje
Planiranje
Analiza
Oblikovanje
Planiranje
Analiza
Oblikovanje
Kriteriji
Pokrivenost faza
`ivotnog ciklusa
Konstrukcija
Konstrukcija
Konstrukcija
Orijentiranost
Tok podataka
Struktura podataka
Struktura procesa
Odnos podataka i
procesa
Tok podataka
Struktura podataka
Struktura procesa
Odnos podataka i
procesa
Tok podataka
Struktura podataka
Struktura procesa
Odnos podataka i
procesa
Jednostavnost
primjene
Potrebno iskustvo
u primjeni
Potrebno iskustvo
u primjeni
Potrebno iskustvo
u primjeni
Nije potrebno
iskustvo u primjeni
Nije potrebno
iskustvo u primjeni
Nije potrebno
iskustvo u primjeni
Sudjelovanje
korisnika
Izvor informacija
Sudjeluju u
razvitku
Provode razvitak
Izvor informacija
Sudjeluju u
razvitku
Provode razvitak
Izvor informacija
Sudjeluju u
razvitku
Provode razvitak
Podr`anost
Dobra
Dobra
Dobra
CASE - alatima
Lo{a
Lo{a
Lo{a
10.2. Ra~unalna podr{ka razvoju Automatiziranih
informacijskih sustava
Programski sustav za podr{ku razvoju Automatiziranih informacijskih sustava CASE
(Computer Aided Software Engineering) predstavlja pomo}ni alat “pri razvoju i
izgradnji ra~unalom podr`anih poslovnih informacijskih sustava” (Brumec, 1995.).
CASE alati se dijele na dvije osnovne skupine:
- CASE toolkit,
- CASE workbench.
CASE toolkit sadr`i integrirane alate koji automatiziraju jednu od faza `ivotnog
ciklusa informacijskog sustava. Integracija alata posti`e se kori{tenjem zajedni~kog
rje~nika podataka i korisni~kog su~elja (Novak, 1995.).
CASE workbench podr`ava cijeli `ivotni vijek informacijskog sustava, automatizira
izradu modela organizacije i njenog okru`enja, automatizira planiranje razvitka
informacijskog sustava, te razvitak i implementaciju informacijskog sustava.
Integracija alata osigurava se usvajanjem metodike razvitka, kori{tenjem zajedni~kog
rije~nika podataka, automatskim prijenosom informacija izme|u faza te kori{tenjem
zajedni~kog korisni~kog su~elja (Novak, 1995.).
Primjena CASE alata omogu}ava:
- pove}anje produktivnosti u razvoju informacijskih sustava,
- pove}anje kakvo}e izra|enog informacijskog sustava,
- lak{e i bolje pra}enje realizacije informacijskog sustava,
- evidentiranje i pra}enje promjena u izgradnji informacijskog sustava,
- lak{e odr`avanje informacijskog sustava.
Na slici 136 prikazani su “alati” kojima raspola`u CASE sustavi (Varga, 1994.).
Slika 136 “Alati” kojima raspola`u CASE sustavi
Sredi{nja komponenta CASE sustava predstavlja katalog (repozitorij) podataka
informacijskog sustava za koji se koristi i naziv rje~nik podataka. Pored ovog CASE
sustavi sadr`e i alate za Upravljanje projektom.
Alati za projektiranje slu`e kao pomo} pri projektiranju IS-a. Omogu}avaju tekstualni
i grafi~ki opis sustava (dijagrami veza, entiteti, atributi).
Alati za upravljanje projektom omogu}uju planiranje koraka u razvoju IS-a,
potrebnih resursa, simulaciju tijeka razvoja (tipa “{to-ako”), te vremensko planiranje
nekom od metoda ili programa za planiranje i vo|enje projekata. Dana{nji CASE
sustavi se mogu podijeliti u tri skupine (Varga, 1993.):
- integrirani CASE sustavi (I-CASE) koji su integrirani i vezani na isti katalog,
- komponente CASE sustavi koji rje{avaju pojedine zadatke u izgradnji IS-a ali
ostaje problem integracije,
- hibridni CASE sustavi koji predstavljaju pojedina~na pomagala razli~itih
proizvo|a~a.
U tablici 24 dane su uporedbe pojedinih CASE sustava.
CASE sustavi
Tablica 24
Naziv proizvoda
Kategorija
proizvoda
INNOVATOR
workbench
PRO-IV
WorkBench
workbench
EXCELERATOR
uppercase
ORACLE*CASE
workbench
Naziv proizvoda
ADW
Knowledgeware
Planiranje
Analiza
Dizajn
Konstrukcija
Structured analysis
and real time
modelling,
Structure entity relationship
modelling
ANALYSERprocesno orijentiran DATA
MODELLER
Structured design
Structured entityrelationship
modelling
Innovator,
Programmers
Workbench veza
na JAM
produkte
DATA
MODELLERP
DESIGNER;
objekti tipa
program(PR),
funkcije
(FN),
paragrafi
(PF)
reprezentirane u
strukturnim
kartama SSADM,
Merise,
ROTOTYPER
(RAD)
SSADM,Merise,
informacijsko
in`enjerstvo
SSADM, Merise,
informacijsko
in`enjerstvo
Screen Modelling,
Event Modelling
(RAD) preko
CDIF (Case Data
Interchange
Format) na
AD/ADVANTAG
E, APS, Progress,
CSP
CASE*Designer,
Matrix
Diagrammerposlovni ciljevi,
kriti~ni faktori
uspjeha, razne
matrice kao u BSP
CASE*Designer:
Entity
Relationship,
Diagrammer,
Function Hierarchy
Diagrammer,Dataflow Diagrammer,
Matrix
Diagrammer
CASE*Designer:E
ntity Relationship,
Diagrammer,
Function Hierarchy
Diagrammer,Dataflow Diagrammer,
Matrix
Diagrammer
CASE*Dictionary,
CASE*Generator
(RAD)
Kategorija
proizvoda
Planiranje
Analiza
Dizajn
Konstrukcija
workbench, ali se
mo`e kori-stiti i
kao
zasebne”radne
stanice”
ADW/PWS:Podr`
ava
BSP,Information
Strategy Planning,
ForeSight i ostale
metode planiranja,
mogu}nost za
izradu izvje{taja
(matrica odnosa)
ADW/AWS: Data
Translator, Data
Katalog=prelazni
koraci izme|u
analize i dizajna
ADW/DWS za
kompleksne
sustave,
ADW/RAD za
brzi prelaz iz
analize u detaljni
dizajn-prototopiranje,
Presentation
Layout
ADW/CWS-MVS
izgradnja u
IBM/MVS
okru`enju
ADW/CWS-400
za AS/400
aplikacije
ADW/CWS-GUI
ANSI COBOL za
client-server
Tablica 24 (nastavak 1)
matrice za plairanje poslovnih
sustava,
organizacijski
grafovi; podr`ava
meto-dologije:IE,
BSP, Marise,
SDM i dr.
Diagrammer za
izradu prototipnih
zaslona+svi
elementi
korisni~kog
su~elja
aplikacije
ADW/CWS za
CSP aplikacije
ERM, Gane &
Sarson, Yourdon,
DeMarco,
Bachman, Jakson
ERM, Gane &
Sarson, Yourdon,
DeMarco,
Bachman, Jakson,
izrada i provjera
relacijskog
modela
ANSWER-ZIM
ANSWER:
Architect
ICASE
SILVERRUN
workbench
model
podataka,model
procesa (Gane &
Sarson,
Merise,Yourdon,,
DeMarco,
informacijsko
in`enjerstvo)
izrada i provjera
relacijskog
modela podataka
su~elje na
razli~ite 4GL
I-CASE
ISEE/Informix
workbench
Yourdon,
DeMarco,Jakson,
Ward $ Mellor
tehnike analize i
dizajna
Yourdon,
DeMarco,Jakson,
Ward $ Mellor
tehnike analize i
dizajna
Generic SQL,
Generator for
Informix
ISC/ANA,
Generic 4GL
Generator for
Informix
ISC/PRO Generic
C Generatorfor
Informix
ISC/PRO
System Engineer
toolkit
SSADM: modeli
objekti-veze,
dijagrami tijekova
podataka
dekompozicijski
dijagrami
dijalog korisnikra~unalo, zasloni,
transakcije
PowerBuilder
obuhvat zahtjeva
Pokrivenost podru~ja razvitka
Naziv proizvoda
Podaci
Tablica 25
Procesi
Odnos podataka i
procesa
INNOVATOR
modeli objekti-veze,
oblikovanje baze
strukturna analiza
PRO-IV
WorkBench
modeli objekti-veze,
generacija relacijske
sheme
Eksterni entiteti,
odlagali{ta podataka,
procesi, dijagrami
tijekova podataka
dijagrami tijekova
podataka
EXCELERATOR
modeli objekti-veze,
opis podataka,
oblikovanje baze
dijagrami tijekova
podataka, akcijski
dijagrami, strukturni
dijagrami
dijagrami tijekova
podataka
ORACLE*CASE
modeli objekti-veze,
opis podataka,
generacija relacijske
sheme
hijerarhijska
dekompozicija
funkcija, procesi,
dijagrami tijekova
podataka, spremi{ta
podataka
matrice odnosa
funkcije-entiteti,
dijagrami tijekova
podataka
ADW
Knowledgeware
modeli objekti-veze,
dijagrami za
opisivanje tipa
entiteta, dijagram liste
tipova informacija,
dekompozicijski
dijagrami dijagrami
tijekova podataka,
akcijski dijagrami,
spremi{ta podataka,
razne matrice odnosa,
dijagrami tijekova
podataka
Upravljanje razvitkom
izvje{taji temeljem
razli~itih podataka iz
vi{ekorisni~kih
repozitorija
ADW/DOC za
upravljanje procesima
razvitka i izradu
dokumentacije
dijagram strukture
tipova informacija,
generacija relacijske
sheme
strukturne karte
ANSWER:
Architect
modeli objekti-veze,
generacija relacijske
sheme
dekompozicijski
dijagrami, dijagrami
tijekova podataka,
akcijski dijagrami,
tablice stanja
razne matrice odnosa
dijagrami tijekova
podataka
SILVERRUN
modeli objekti-veze,
generacija relacijske
sheme
dekompozicija procesa
s neograni~enim
brojem razina,
dijagrami tijekova
podataka
dijagrami tijekova
podataka
I-CASE
ISEE/Informix
modeli objekti-veze,
Data Structure
Diagram
dijagrami tijekova
podataka, dijagrami
sekvenci, strukturne
karte
dijagrami tijekova
podataka
System Engineer/
SSADM
modeli objekti-veze
dekompozicijski
dijagrami, dijagrami
tijekova podataka,
logika postupka,
transakcije
matrice odnosa
entiteta i postupaka,
dijagrami tijekova
podataka
11.
mogu}a integracija s
alatima za upravljanje
projektima
SUSTAV OZNA^AVANJA
Sustav ozna~avanja je informacijski jezik sporazumijevanja u poduze}ima i
institucijama. Izmjena ili registriranje informacija mogu}a je primjenom odre|enih
znakova i simbola. Da bismo ih pravilno razumjeli, stvorena su razli~ita pravila (npr.
pravopisna za jezi~no podru~je).
Tijekom vremena u svakom poduze}u stvaran je interni jezik u obliku skra}enica i
raznih oznaka (OP - operacijska priprema, PKB - projektno-konstrukcijski biro).
Ovakve skra}enice su oznake spontano nastale, slovima izra`ene i ~esto dvosmislene,
i nisu svima razumljive i potpune.
Odluku o upotrebi znamenki ili slova u oznaci treba donijeti na temelju zna~ajnih
faktora kao {to su broj pojmova koje treba ozna~iti, na~in obrade podataka, razvoj,
perspektiva i dr.
U uvjetima kori{tenja sustava AIS najbolje mo`e poslu`iti oznaka koja je sastavljena
od znakova iste vrste i to od znamenki, jer omogu}ava lak{u i pouzdaniju obradu.
Najvi{e problema mo`e donijeti primjena posebnih znakova u oznaci (-, /, :, ;).
S gledi{ta primjene tehnika ozna~avanja mogu}e je u svim na~inima obrade podataka
primijeniti svaku tehniku, ali s razli~itim prednostima i nedostacima.
Pri ru~noj obradi podataka tehnika klasi~nog ozna~avanja je najpogodnija, dok se
rje|e uvodi modificirana paralelna tehnika, a gotovo nikada paralelna tehnika
ozna~avanja.
Suprotno ru~noj obradi, u slu~aju kori{tenja AIS dolazi do izra`aja tehnika paralelnog
ozna~avanja, a nedostaci klasi~ne oznake (govore}e) se vi{e potenciraju nego {to joj
prednosti dolaze do izra`aja.
Dobro sastavljena oznaka od znakova poredanih odre|enim slijedom, treba omogu}iti:
- nedvosmisleno identificiranje odre|enog predmeta ozna~avanja,
- klasificiranje po odre|enom sustavu,
- informiranje o posebnim zna~ajkama tog predmeta ozna~avanja.
U odre|enim uvjetima treba izgraditi sustav ozna~avanja koji }e zadovoljiti sljede}e
zahtjeve:
- da je prilago|en postoje}em na~inu obrade podataka,
- da se koristi {to manje znakova u oznaci,
- da je oznaka dovoljno velika i omogu}ava nedvosmisleno ozna~avanje svih
predmeta koji postoje u definiranom sustavu,
- da oznake pru`aju {to vi{e informacija o ozna~enim predmetima,
- da je primijenjeni sustav ozna~avanja stalan.
Sustav ozna~avanja koji zadovoljava navedene zahtjeve ima sljede}e prednosti:
- u{te|uje rad i sredstva pri ispisivanju informacija o predmetima ozna~avanja,
- prijenos informacija je br`i,
- osigurava bolju organiziranost poslovanja,
- omogu}ava sortiranje predmeta ozna~avanja (klasifikacija),
- koncentriranim izra`avanjem informacija pove}ava se preglednost nad cjelokupnim
poslovanjem.
Uvo|enje novog sustava ozna~avanja je dugotrajan, opse`an, odgovoran i skup posao.
Mogu}a je razli~ita podjela oznaka. Jedna od zanimljivih je podjela po sadr`aju i
funkciji na:
- negovore}e,
- govore}e i
- polugovore}e.
Negovore}e oznake redovito slu`e za identificiranje i ne sadr`e klasificiraju}e, a niti
informacijske elemente.
Najjednostavnije konstruiranje identificiraju}e oznake je pomo}u rednih brojeva.
Govore}u oznaku ~ine oznake slo`ene po odre|enom sustavu klasificiraju}eg i
informacijskog karaktera.
Klasificiraju}a oznaka je tako konstruirana da svaka oznaka ima odre|eno zna~enje s
obzirom na poziciju u oznaci, a ~esto slu`i istovremeno i za identifikaciju skupine
pojmova po nekim zajedni~kim svojstvima.
Polugovore}a oznaka je kombinacija govore}e i negovore}e (identificiraju}e) oznake.
Ova oznaka nastaje kad govore}a oznaka vi{e ne mo`e zadovoljiti pa joj se dodaje
identificiraju}i dio. U pravilu je polugovore}a oznaka glomazna, te`e se koristi
odvojeno identifikacijski dio oznake i nemogu}e je izvr{iti pro{irenje oznake.
S gledi{ta mogu}ih tehnika ozna~avanja postoje tri osnovne:
- paralelno ozna~avanje,
- modificirano paralelno ozna~avanje i
- klasi~no ozna~avanje.
Paralelna oznaka sastoji se redom od:
- identifikacijskog,
- klasifikacijskog i
- informacijskog dijela oznake.
Sva tri dijela se pi{u i koriste odvojeno.
Identificiraju}a oznaka je stalna, a druga dva dijela oznake mogu se formirati i
mijenjati prema potrebi, tako da se ne naru{i utvr|eni sustav ozna~avanja.
Takve zna~ajke paralelne oznake pokazuju dobre strane ve} u ru~noj obradi podataka,
a naro~ito u uvjetima kori{tenja sustava za obradu podataka (SOP).
Identificiraju}a oznaka se dodjeljuje iz prirodnog redoslijeda brojeva za svaki pojam
(objekt ozna~avanja). Razlikujemo dva na~ina dodjeljivanja. Po prvom na~inu
dodjeljujemo ident broj (IB) redoslijedom pojavljivanja pojma ozna~avanja.
Primjer:
IB
Ime pojma
00001
00002
00003
00004
00005
00006
00007
Mari} Mato
Ivi} Ivan
^eli~ni lim 8 x 1000 x 2000, ^0346P3
Vijak M 8 x 1,5
Tokarski no` JUS KC1056, 20 x 20, P30
\\ - In`enjering
Univerzalna tokarilica TN P-250
IB se dodjeljuje redoslijedom rasta prirodnih brojeva (1, 2, 3, ... 7) bez obzira iz kojeg
podsustava ili podru~ja bio pojam koji ozna~avamo.
Po drugom na~inu svakoj istovrsnoj skupini pojmova za ozna~avanje dodjelimo
skupine ident brojeva. Ako uzmemo isti primjer onda bi mogli odrediti:
00000
01001
02001
02501
-
010001
02000
02500
03000
- Oznaka djelatnika
- Oznaka materijala i alata
- Oznaka partnera
- Oznaka kapaciteta
Sada se u ovako odre|enim skupinama ident brojeva obavlja dodjeljivanje:
IB
Ime pojma
00001
00002
01001
01002
01003
02001
02501
Mari} Mato
Ivi} Ivan
^eli~ni lim 8 x 1000 x 2000, ^0360P3
Vijak M 8 x 1,5
Tokarski no` JUS KC056, 20 x 20, P30
\\ - In`enjering
Univerzalna tokarilica TNP - 250
Klasifikacijska oznaka ili klasifikacijski broj svrstava pojmove u, po izabranom
kriteriju, sli~ne skupine.
Primjer:
01000
01100
01110
01111
01112
Alati
Alati za obradu odvajanjem ~estica
Alati za tokarenje
Tokarski no`evi
Zabu{ivala
Klasifikacija omogu}ava smanjenje vremena pretra`ivanja prilikom tra`enja nekog
pojma time {to se pretra`uje samo po klasifikaciji definirane skupine pojmova.
Informacijske oznake idu uz identificiraju}e ili klasificiraju}e oznake ili kao
samostalne oznake.
U tom slu~aju one omogu}avaju predstavljanje nekih oznaka u obliku kra}eg zapisa
(broja ili slova) u memoriji ra~unala.
Primjer:
Status kapaciteta:
1 - kapacitet u radu
2 - kapacitet u popravku
3 - kapacitet otpisan.
Modificirana paralelna oznaka (kombinirana), sastoji se od istih dijelova kao i
paralelna, ali se redoslijed pisanja odre|uje prema konkretnim mjestima, s tim da
identificiraju}i dio nije nikad na prvom mjestu.
Pojedine dijelove oznake nije mogu}e mijenjati, jer utvr|ena oznaka za neki predmet u
cijelosti je stalna i gotovo uvijek ima puno znakova, tj. glomazna je.
Klasi~na oznaka sadr`i govore}e oznake koje kao cjelina istovremeno identificiraju i
klasificiraju predmete. U pravilu se primjenjuju u organizacijama koje raspola`u s
malim asortimanom predmeta, gdje je intenzitet preno{enja i kori{tenja informacija
slab i gdje su neznatne promjene.
Kao primjer mo`e se navesti ozna~avanje nacrta u jednom poduze}u. Govore}a
oznaka nacrta je L 12-OP13.438-4/Sb. Prilikom unosa ove oznake ostvareni unos je
bio:
L12-OP13.438-4/Sb
L12- OP13.438-4/Sb
L12-OP13.438-4 /Sb
L12-fP13.438-4/Sb
L12-OP13.438-4/sb
ispravan unos!
gre{ka , postoji blenk izme|u L12- i slova O !
gre{ka, postoji blenk izme|u broja 4 i / !
gre{ka, slovo f umjesto slova O!
gre{ka, umjesto Sb upisano sb!
Ovo su gre{ke koje su se javljale prilikom vi{estrukog unosa oznake nacrta kao klju~a
(korisnik nije prihvatio ident broj kao osnovni klju~ za pristup osnovnim podacima o
dijelovima i sklopovima proizvoda).
Uvo|enjem sustava za obradu podataka nu`no je izgraditi novi sustav ozna~avanja i
bilo bi neracionalno koristiti tehniku klasi~nog ozna~avanja, prvenstveno zbog toga
{to sadr`i ve}i broj oznaka od identificiraju}e oznake.
Uva`avaju}i sve zahtjeve koje treba ispuniti kvalitetan sustav ozna~avanja, zatim
prednosti i nedostatke pojedinih tehnika, proizilazi da paralelna tehnika ozna~avanja
ima pozitivne zna~ajke i daje optimalne rezultate u uvjetima primjene SOP-a i velike
koli~ine podataka koja se ozna~ava.
Ovaj sustav ima tri dijela od ~ega su prve dvije oznake zna~ajnije:
- identifikacijski broj (IB),
- klasifikacijski broj (KB) i
- informacijska oznaka.
Identifikacijski broj slu`i za jednozna~no identificiranje svakog ~imbenika u okviru
utvr|enog sustava ozna~avanja. Konstruiran je pomo}u rednih brojeva s maksimalnom
duljinom, dovoljnom da obuhvati sve ~imbenike i da osigura razvoj sustava (npr. sa
{est znakova mo`e ozna~iti 999999 pojmova). Na ovakav IB dodaje se kontrolni broj
dobiven ra~unanjem po jednom od modula, u cilju kontrole ispisa ident broja.
S obzirom da IB ne govori ni{ta o tome koji je ~imbenik (predmet ozna~avanja),
potrebno je za brzo pronala`enje tra`ene informacije, izgraditi klasifikacijski sustav
paralelno s identifikacijskim sustavom. Kapacitet identifikacijske oznake odre|uje se
na na~in (Kekez, 1988.):
K=N (fs + BG . p)
(6)
gdje su:
N-
broj predmeta ili pojmova koji se ozna~avaju,
fs -
faktor sigurnosti koji se odabire fs =1,2 i uzima u obzir gre{ku u procjeni,
BG- broj godina za koji se predvi|a kori{tenje oznake,
p-
o~ekivani postotak prirasta novih predmeta ili pojmova ozna~avanja godi{nje.
Broj mjesta u izra~unatoj vrijednosti K predstavlja potrebni broj mjesta (brojeva) u
identifikacijskoj oznaci.
Primjer:
Prema ovoj formuli provjerena je identifikacijska oznaka za zaposlenike u jednom
poduze}u koja u sada{njem sustavu ozna~avanja ima 6 znakova, a zapo{ljava 1259
zaposlenika dakle N=1259:
K = 1259 (1,2 + 50 . 0,2 )
K=14101
Ident oznaka zaposlenika treba imati 5 mjesta. Ova oznaka zadovoljava za 50 godina
rada i godi{nji prirast od 20 % zaposlenika. Na osnovu toga mo`emo zaklju~iti da
postoje}a oznaka zadovoljava.
Maksimalni broj zaposlenika koji bi mogla zadovoljiti ova oznaka sa pet mjesta
(pretpostavka mogu}i nagli porast broja zaposlenika):
N=Error! = Error! = 8928 zaposlenika
Mo`e se zaklju~iti da ident oznaka zaposlenika zadovoljava trenutne potrebe i
dugoro~ni razvoj, te da postoji velika rezerva slobodnih brojeva u postoje}oj oznaci.
Klasifikacijski broj KB koristimo za grupiranje ~imbenika po sli~nim ili istim
zna~ajkama i me|usobnim vezama. Shemu klasifikacije, po kojoj se provodi
klasifikacija, treba utvrditi na bazi potreba poslovanja i zahtjeva tehnika ozna~avanja.
Jedna od ocjena valjanosti klasifikacije je broj pojmova (predmeta) koji su smje{teni
pod jednim KB. Smatra se da je dobra klasifikacija u kojoj se nalazi od 20 do 50
pojmova pod jednim klasifikacijskim brojem. Odnos izme|u korisnosti neke oznake i
tro{kova pribavljanja, registriranja, obrade, kori{tenja i oda{iljanja informacija,
predstavlja osnovno mjerilo ekonomske efikasnosti primjene jedinstvenog optimalnog sustava ozna~avanja.
Na jednom primjeru mogu}e je prikazati razliku i efekte u slu~aju primjene klasi~ne
oznake npr. s duljinom od 18 znakova u odnosu na primjenu spomenutog IB od
sedam znakova (6 + 1 kontrolni broj).
U slu~aju da oznake zami{ljenog slo`enijeg proizvoda, od 20000 crte`a treba samo
jedanput ispisati rukom i unijeti u ra~unalski sustav, proizlazi da se nepotrebno pi{e
jedanaest znakova vi{e po crte`u (18 - 7).
Razlika mno`ena s brojem crte`a daje 220000 znakova (20000 x 11).
Ako jedan djelatnik treba jedan sat da bi pro~itao, zapamtio i napisao 3000 znakova,
tada }e ukupno pove}anje potrebnog efektivnog rada iznositi 73,3 sata (220000 :
3000).
Treba dodati jo{ cca 10% od vremena efektivnog rada za kontrolu ispisanih oznaka,
{to kazuje da }e ukupno utro{eno vrijeme iznositi cca 80,63 sati.
Ovo treba uve}ati i za dodatno vrijeme potrebno za unos podataka u ra~unalski
sustav.
Ako se uzme podatak da jedan djelatnik treba jedan sat da bi unio i kontrolirao 10000
znakova, tada je za unos oznake crte`a potrebno ukupno 22 sata (220000 : 10000) vi{e
nego da se koristi identifikacijski broj crte`a (IBC).
Dakle nepotrebno pove}anje posla, u slu~aju da 20000 oznaka treba ispisati rukom i
unijeti u ra~unalski sustav samo jedanput, iznosi ukupno 102,63 sata.
Ovo pove}anje je tim zna~ajnije {to govore}a oznaka lan~ano izaziva jo{ ve}i
utro{ak vremena u svim fazama rada gdje je potrebno pisati i unositi oznaku crte`a.
Tu se ne ra~una pove}ano vrijeme rada strojeva i tro{kovi uzrokovani gre{kama u
prijenosu ve}eg broja znakova (dulje oznake).
Iskustva u projektiranju i uvo|enju AIS pokazuju da je naj~e{}e potrebno mijenjati
{ifarski sustav ozna~avanja ali da je to uglavnom slo`en zadatak.
Uvo|enje klasifikacijskog pojma smanjuje vrijeme pretra`ivanja u skupinu sli~nih
predmeta.
Ako naprimjer u podacima u skladi{tu imamo 10000 stavki materijala i `elimo vidjeti
koliko imamo lima 0,8 x 100 x 2000 mm, ^0336P3. Listaju}i na zaslonu (u
pomo}nim prozorima) trebamo odre|eno vrijeme da na|emo ident oznaku (ident broj
ili nomenklaturu) tra`enog materijala, a zatim brzo vidimo stanje na skladi{tu,
rezervaciju, promet itd. Isto mo`emo u~initi da u prikladno slo`enom i organiziranom
katalogu na|emo ident oznaku i ponovimo postupak interaktivnog upita o stanju na
skladi{tu.
Postoji mogu}nost da tra`imo stanje prema imenu ili po~etnom slovu naziva
materijala, ali to mo`e biti ote`ano ukoliko nismo normizirali nazive materijala.
Ukoliko imamo razra|enu klasifikaciju, ovisno o broju mjesta do koje smo razine
razradili klasifikaciju, dobijemo sve manje skupove materijala u kojem, listanjem na
zaslonu, br`e na|emo tra`enu ident oznaku materijala. Posebne te{ko}e javljaju se pri
poku{aju da se izmjene postoje}e, naj~e{}e govore}e, nomenklature u ident brojeve.
Izme|u ostalih pogodnosti, ident broj se mo`e dodjeljivati automatski za svaki novi
pojam ozna~avanja prema jednom od spomenutih na~ina.
U ve}em broju slu~ajeva pomoglo je kompromisno rje{enje. Uzima se stara
nomenklatura i stavlja u rezervnu oznaku, a automatski se svakoj nomenklaturi
dodjeljuje ident broj. Vremenom (za 2 - 3 godine) izgubi se stara nomenklatura. U
svakom postoje}em sustavu ozna~avanja postoje odre|ene specifi~nosti koje mora
sustav AIS uva`iti i odre|ene nekonzistentnosti koje se dogovaraju i rje{avaju tijekom
rada na projektu ili prilago|avanja potrebama funkcioniranja sustava AIS .
Na primjeru oznaka organizacijskih jedinica, dan je primjer izrade novog sustava
ozna~avanja.
Ova oznaka predstavlja istovremeno i mjesto tro{ka. Dodjeljivana je slu~ajno i nije
hijerarhijska kao {to je to organizacija slu`bi i odjela (definirana je nadre|enost slu`be
odjelu itd.).
Prijedlog novih oznaka dan je prema hijerarhijskoj vezi.
Ovdje su navedena dva primjera:
1000 - Direktor
1100 - Odjel pravnih poslova
1200 - Sektor osiguravanja kvalitete
1210 - Odjel osiguranja kvalitete
1220 - Odjel kontrole kvalitete
1230 - Ispitivanje bez razaranja
1240 - Odjel geodetskih radova
1300 - Razvoj organizacije i informatike
----------------------------------------------------------------------------------------------------2000 - Financijsko ra~unovodstvena slu`ba
2100 - Ra~unovodstveni sektor
2110 - Knjigovodstvo
2120 - Devizno knjigovodstvo
2130 - Obra~un pla}a
2200 - Financijski sektor
2210 - Platni promet
2220 - Poslovi likvidature
2230 - Blagajni~ki poslovi
2300 - Ekonomski sektor
2310 - Plan i analiza
2320 - Interna kontrola nagra|ivanja i raspodjela
2330 - Poslovi inventure
Prednosti ovako predlo`enog sustava ozna~avanja organizacijskih cjelina su sljede}e:
- struktura oznake prati hijerarhijsku strukturu, pa je pogodna za kumuliranje
izvje{taja na vi{im razinama,
- jednostavna je, lako se pamti i koristi.
Nedostatak nove oznake je problem povezivanja arhivskih podataka po starim
oznakama s novim oznakama {to se mo`e rije{iti uvo|enjem veznih oznaka u
programe za obradu arhivskih podataka.
Navodimo primjer analize ozna~avanja materijala i alata u jednom poduze}u.
Oznaka materijala i alata sadr`i 7 znakova. Od ovih 6 znakova predstavlja oznaku, a 1
znak je kontrolni broj.
Kao i kod oznake zaposlenika i ova
poduze}e.
oznaka je postavljena kao zajedni~ka za
I pored toga {to bi potrebe AIS zadovoljila oznaka sa pet mjesta, predlo`eno je da
ostane ista oznaka (jednostavniji prijelaz na rad u AIS ako ne mijenjamo oznaku) sa
{est mjesta bez primjene kontrolnog broja koji bi usporavao planirani na~in rada.
Klasifikacijski broj materijala ima 10 znakova sa sljede}im zna~enjem:
Ovaj na~in odre|ivanja klasifikacijskog broja ne zadovoljava potrebe AIS tog
poduze}a. On ne omogu}ava bilo kakvo grupiranje materijala po istim zna~ajkama
{to je osnovna funkcija klasifikacije. Osim toga sadr`i u sebi i identifikacijski broj,
kao i broj organizacijske cjeline za koga nema potrebe da bude dio oznake. U sustavu
AIS predvi|a se razvoj klasifikacije prema mogu}nostima razvoja sustava
ozna~avanja. Mogu}e je od 10 znakova za klasifikaciju imati upotrebljivo onoliko
znakova koliko smo u tom trenutku razvili klasifikaciju za odre|eno podru~je.
Ovdje }emo navesti primjer za klasifikaciju materijala razra|enu za profile na duljine
od pet znakova koja bi zadovoljila prvu fazu potreba rada AIS. Sustav ima sljede}u
strukturu:
Pojedine skupine znakova imaju sljede}e zna~enje:
- Osnovna klasifikacijska skupina predstavlja znak prema kojem dolazimo u sustavu
AIS do klasifikacije koju `elimo (materijal, alat, sredstva rada, kadrovi itd).
Struktura ove skupine znakova dana je na slici 137.
Slika 137 Osnovni ~imbenici klasifikacije u AIS
Ove osnovne skupine su:
- Skupina 0 predvi|ena je za klasifikaciju zajedni~kih elemenata (poslovni partneri,
dokumenti, organizacijske jedinice itd.).
- Skupina 1 predvi|ena je za klasifikaciju zaposlenih.
- Skupine 2, 3, i 4 predstavljaju sredstva za rad: skupina dva obuhva}a
proizvodna sredstva za rad (mehanizacija, transportna sredstva, agregati,
proizvodni kapaciteti), skupina 3 obuhva}a pomo}na proizvodna sredstva za rad
(posebne i standardne naprave, alati, pribori i ure|aji koji nisu osnovna sredstva),
skupina 4 obuhva}a neproizvodna sredstva za rad vezana uz proizvodna sredstva
(konstrukcija alata, projekt monta`e, tehnologija zavarivanja, projekt za{tite na
radu itd.).
- Skupine 5, 6, i 7 sadr`e tu|e proizvode koji se koriste u poduze}u: skupina 5 sadr`i
specifikaciju opreme, skupina 6 materijale (osnovne, pomo}ne i potro{ne), a
skupina 7 nematerijalne tu|e proizvode (propisi, norme, uputstva, suglasnosti itd.).
- Skupine 8 i 9 sadr`e vlastite proizvode, poduze}a, pri ~emu skupina 8 obuhva}a
vlastite proizvode a skupina 9 nematerijalne proizvode (propisi, pravilnici,
projekti).
Ovim brojem u klasifikaciji prilikom rada u AIS pristupamo klasifikaciji: za
materijale, tehnologiju, opremu, kadrove itd.
Ovdje }e biti prikazan primjer dijela klasifikacije za materijale, a u prilogu 1 dana je
klasifikacija za opremu, materijale, alate i proizvodne kapacitete. Klasifikacija je
ura|ena za skupinu poduze}a strojogradnje.
Klasifikacijska skupina kao prvi sljede}i znak u klasifikaciji materijala ima sljede}e
zna~enje:
1- proizvodi crne metalurgije,
2- proizvodi obojene metalurgije,
3- proizvodi metaloprera|iva~ke industrije,
4- elementi strojeva,
5- proizvodi elektrotehni~ke industrije i industrije mjernih aparata,
6- proizvodi kemijske industrije i gra|evinarstva
7- proizvodi industrije ko`e, gume i PVC masa.
U ovoj skupini ostaju slobodni brojevi (0, 8 i 9).
Klasifikacijska skupina na tre}em mjestu predstavlja podskupine u okviru osnovne
skupine.
Za proizvode crne metalurgije to bi bile oznake:
0 - profili
(10)
1 - limovi
(11)
2 - cijevi
(12)
3 - nosa~i
(13)
4 - `ice
(14)
5 - odljevci
(15)
6 - otkovci i otpresci
(16)
7 - elektrode i `ice za zavarivanje
(17).
U zagradi su dane oznake ove skupine povezane uz osnovnu klasifikacijsku skupinu
(1 - proizvodi crne metalurgije).
Klasifikacijska skupina na ~etvrtom mjestu ozna~ava vrstu proizvoda. Ovdje }e biti
dan primjer za profile i limove.
Primjer za profile:
0 - okrugli profili
1 - kvadratni profili
(100)
(101)
2 - plosnati profili
(102)
3 - {esterostrani profili
(103)
4 - istokra~ni profili (104)
5 - raznokra~ni profili
(105)
9 - ostali profili.
(109)
Primjer za limove:
0 - crni ravno valjani (110)
1 - bijeli
(111)
2 - kotlovski
(112)
3 - pocin~ani
(113)
4 - rebrasti
(114)
9 - ostali.
(119)
Klasifikacijska skupina na petom mjestu ozna~ava vrstu materijala za obradu u AIS
(obra~un tro{kova, pra}enje tro{kova itd.).
Ta skupina ima sljede}e oznake:
5 - osnovni materijal nedora|en
6 - osnovni materijal dora|en
7 - pomo}ni i potro{ni materijal.
Na taj na~in bi, naprimjer kotlovski limovi imali klasifikacijsku oznaku: 61125 sa
zna~enjem:
Dinami~ni razvoj svjetske privrede, pojava velikog broja novih proizvoda i razmjena
proizvoda izme|u razli~itih zemalja, doveli su do potrebe za stvaranjem zajedni~kog
sustava ozna~avanja. Sustav je najprije primjenjen u SAD, zatim u Europi i Japanu, te
u ve}im zemljama svijeta.
Najzna~ajniji zajedni~ki sustavi ozna~avanja su UPC (Universal Product Code) i
EAN (Europen Article Numbering). Ti se sustavi temelje na identifikacijskoj oznaci i
me|usobno su kompatibilni.
Na slici 138 prikazana je struktura UPC oznake.
Slika 138 Struktura UPC oznake
Sustav EAN ima dvije izvedbe: s 13 znakova i kratku s 8 znakova. Strukture EAN
oznake dane te na slici 139.
a) Struktura EAN oznake
b) Struktura kratke EAN oznake
Slika 139 Struktura EAN oznake
Kratka izvedba EAN oznake koristi se kod proizvoda malog obujma kod kojih je
prostor za tiskanje EAN oznake mali. EAN oznaka se sastoji od prugastog (crti~nog)
simbola i EAN oznake.
Prugasti (crti~ni) simbol predstavlja, pomo}u crtica i praznina, odre|ene {irine oznaku
proizvoda. ^ita~ prugastog koda ~ita automatski ovu oznaku. Ispod prugastog simbola
ispisuju se oznake u opti~ki ~itljivom pismu. U slu~aju da se prugasti simbol zaprlja i
ne mo`e ~itati, ru~no se, preko tipkovnice, unosi ova oznaka.
U Hrvatskoj je osnovan hrvatski EAN centar - CROEAN, koji je 22. svibnja 1992.
godine u Bruxellesu i prihva}en u me|unarodnom udru`enju za ozna~avanje
proizvoda, a vodi poslove u vezi s razvojem EAN u Hrvatskoj (Me{tri}, Kne`evi},
1994.).
12. OSTALA PODRU^JA PRIMJENE RA^UNALA
Danas je te{ko na}i podru~je ljudskog djelovanja u kojem nisu prisutna ra~unala: od
obavljanja svakodnevnih poslova, rada u ku}anstvu do {porta i zabave.
U ovom poglavlju spomenut }emo jo{ neka podru~ja primjene za koje mislimo da bi
mogla biti interesantna o~ekivanom krugu ~itatelja ove knjige.
12.1. Stolno izdava{tvo DTP (Desk Top Publishing)
Ljudi su od svojih po~etaka poku{avali rije~ima i slikama prenositi, u obliku poruka,
svoje misli, osje}aje i do`ivljaje.
Rije~i su se prenosile zvukom, glinenim plo~icama, na `ivotinjskoj ko`i, na stijenama
pe}ina, papirusu, a zatim i na papiru. Od po~etaka pismenosti i ljudske kulture,
oblikovanje i umno`avanje, predstavljalo je zna~ajan pokreta~ napretka cjelokupne
ljudske zajednice (Rakar, 1993.).
Prvi po~eci javljaju se pojavom tiskarstva. Na drvenim plo~icama, izdubljivane su
povr{ine koje su otiskivane na prete~e papira.
Gutenberg je izumom slova, prvo drvenih a zatim olovnih, zna~ajno unaprijedio
tiskarstvo. Po~etkom ovog stolje}a izmi{ljen je offset tisak. Temelji se na
litografskom postupku i omogu}ava kvalitetniji, ~i{}i i o{triji otisak.
Slike su tiskarima uvijek stvarale vi{e problema od teksta. Nakon drvenih, a zatim
metalnih plo~ica javljaju se kemijski i fotografski postupci.
Proces koji je oduzimao uvijek najvi{e vremena u tiskari je proces pripreme. Za
tiskanje knjige, ~asopisa, letka, posjetnice itd. uvijek nam je potrebno obaviti
pripremu. Slaganje stotine slova u stranicu je dugotrajan i te`ak posao.
Danas su u posao stolnog izdava{tva u{la ra~unala koja vi{estruko puta smanjuju
potrebno vrijeme pripreme za tiskanje. Za stolno izdava{tvo potrebno je ra~unalo,
programski sustavi, te ostala oprema.
Za ovu namjenu postoje Macintosh, PC, Atari i druga ra~unala. Ra~unala Macintosh
tvrtke Apple za potrebe stolnog izdava{tva, postoje u nekoliko izvedbi: od ra~unala
Classic s 4 MB RAM-a i 40 MB memorije na disku do vrhunskog modela Quadra.
Od PC ra~unala predla`e se 486 s 50 MHz, 16 MB RAM i 400 MB kapaciteta na
disku.
Tvrtka Atari za potrebe stolnog izdava{tva preporu~uje Atari TT s 8 MB RAM i 120
MB na disku (Bo{njak, 1993.).
Od ostale opreme se u DTP konfiguraciji koriste skaneri i pisa~i.
Va`niji programski sustavi za stolno izdava{tvo su: Page Maker za Macintosh
ra~unala, Ventura Publisher i Page Maker za PC ra~unala, Calamus za ra~unala Atari,
te Page Stream i Professional Page za ra~unala Amiga (Bo{njak, 1993.).
12.2. Multimedija
Pojavom grafi~kog su~elja nepregledne linije naredbi zamijenjene su humanijim
ikonama pa je rad s monitorom postao ugodniji, br`i i jednostavniji.
Pod pojmom multimedija podrazumijevamo integraciju svih postoje}ih oblika
medijalnih komuniciranja (digitalni tekst, grafika, fotografija, animacija, video i stereo
zvuk).
Interaktivna multimedija omogu}ava dvosmjerno komuniciranje u odnosu na TV na
koju nemamo utjecaja. Postoji mi{ljenje (Bakotin, 1993.) da multimedija postaje alat
koji podjednako uspje{no koristi poslovni i umjetni~ki svijet.
Multimedija se mo`e opisati (Lopac, 1993.) kao nova filozofija u pristupu ra~unalu
koja ravnopravno koristi sve na~ine interakcije (tipkovnica, mi{, olovka, slika,
kretnja, zvuk).
U dana{njim primjerima primjene multimedija se koristi za:
- izradu prezentacija,
- elektroni~ko publiciranje,
- ra~unalom podr`ane sustave u~enja,
- dijagnosti~ke sustave,
- sustave odr`avanja,
- zemljopisne baze podataka,
- videosastanke.
Jedno od prvih multimedijalnih ra~unala je Amiga tvrtke Commodore, sa specijalno
dizajniranim ~ipovima Agnus (grafi~ki koprocesor), Denise (animacija) i Paula
(zvuk) te ima mogu}nost mije{anja videoslike i ra~unalne grafike.
Tvrtka Macintosh ima multimedijalne sustave: Centris 660 AV i Quadra 840 AV.
Poznata je multimedijalna radna stanica INDY tvrtke Silicon Graphics itd.
Multimedijalna ra~unala imaju poseban zahtjev za diskovima velikog kapaciteta.
Jedna nekomprimirana video sekvenca duljine 1 minute zauzima 221 MB memorije
na disku (Brenko, 1993.).
12.3. Arhiviranje dokumenata na ra~unalu
Arhiviranje dokumenata poslovnog tipa (zakonom propisanih vremena ~uvanja) i
tehni~kog tipa, te njihovo brzo i to~no nala`enje, predstavljaju problem svake
ustanove i poduze}a. Klasi~ne arhive zauzimaju veliki prostor, trebaju odre|eni broj
zaposlenika za rukovanje dokumentima te vrijeme za nala`enje.
Organizacija putem mikrofilma, smanjila je potreban prostor i pove}ala brzinu
pretra`ivanja dokumenata.
Noviji svjetski trend za arhiviranje dokumenata, temeljen na ra~unalskoj opremi,
naziva se Document Imaging.
Prednosti primjene ovog sustava su sljede}e (Rai}, 1994.):
- trenutni odaziv na postavljene zahtjeve,
- smanjeni broj zaposlenika na arhiviranju,
- smanjenje potrebnog prostora 70 - 80 % ,
- visoki stupanj za{tite izvornih dokumenata,
- vi{estruko pove}anje kapaciteta obradivosti dokumentacije.
Document Imaging sustav u na~elu ima sljede}e elemente:
- radnu stanicu za skaniranje,
- opti~ki disk,
- sustav za upravljanje bazama podataka,
- radne stanice za pregled dokumenta,
- radnu stanicu za brzi ispis.
13. OSIGURANJE KVALITETE PROGRAMSKIH
PROIZVODA
Pove}anje kvalitete proizvoda, boljom i kvalitetnijom organizacijom rada, na svim
poslovima koji sudjeluju u izradi nekog proizvoda, postoji danas u svim podru~jima
ljudskog djelovanja. Unapre|enje kvalitete po~elo je normizacijom (tehni~ka kontrola
kvalitete), preko sustava osiguranja kvalitetom (QA), s te`njom ka potpunom
upravljanju kvalitetom (TQM) (Krakar, 1994.).
Za osiguranje kvalitete programskih proizvoda razvijen je na Strojarskom fakultetu u
Slavonskom Brodu, u zajednici s tvrtkom Informati~ki in`enjering iz Slavonskog
Broda, “Priru~nik za kvalitetu programskih proizvoda”.
U priru~niku su dana uputstva i dokumentacija za sljede}e aktivnosti na projektiranju,
izradi, uvo|enju i odr`avanju informacijskih sustava:
- planiranje i pra}enje izrade projekta automatiziranih informacijskih sustava (AIS),
- snimanje i analiza postoje}eg stanja i toka informacija, energije i materijala,
- snimanje i analiza postoje}e organizacije i funkcija me|u organizacijskim
jedinicama,
- snimanje i analiza sustava ozna~avanja,
- izrada modela baze podataka,
-
izrada programa,
testiranje,
uvo|enje i testiranje kod korisnika,
pra}enje `ivotnog ciklusa programskog proizvoda.
U prilogu je dan dio priru~nika koji obuhva}a poslovna planiranja i pra}enja izrade
projekata Automatiziranih informacijskih sustava.
PRILOG
PRIRU^NIK ZA KVALITETU
PROGRAMSKIH PROIZVODA
PLANIRANJE I PRA]ENJE IZRADE
PROJEKTA AUTOMATIZIRANIH
INFORMACIJSKIH SUSTAVA (AIS)
Naziv dokumenta:
Title of document:
Dokument br:
PPIP 001.000
Document No:
Revizija br:
0
Revision No:
Odobrenje:
Approval:
Dekan fakulteta:
______________________
Datum:
Pripremio: ____________________________,
____________________
(T.[ari},dipl.ing.)
Prepared by:
Date:
Odobrio: ____________________________,
Datum:
(dr.N.Majdand`i})
Approved by:
____________________
Date:
STROJARSKI
FAKULTET
SLAVONSKI
HRVATSKA
BROD
-
KATEDRA
ZA
INFORMATIKU
ORGANIZACIJU
I
Strana:
Page:
1
od
of
7
PLANIRANJE I PRA]ENJE IZRADE
PROJEKTA
AUTOMATIZIRANIH
INFORMACIJSKIH SUSTAVA (AIS)
1.0
Br.PPIP 001.000
Rev: 0
SVRHA
Prikupljanje, razrada i priprema aktivnosti na realizaciji projekta AIS.
Definiranje potrebnih djelatnika po vrsti i cijeni Nh rada.
Definiranje potrebne ra~unalske opreme i posebnih razvojnih paketa
programa CASA alata.
Izrada plana programskim sustavom ASUP (Automatizirani sustav
vo|enja projekata).
Izrada plana tro{kova projekta.
Pra}enje realizacije projekta AIS.
OPSEG
2.0
Planiranjem i pra}enjem }e biti obuhva}eni svi programski proizvodi
koje projektira Strojarski fakultet ili poduze}e ININ - Informati~ki
in`enjering d.o.o. kao njegov glavni kooperant.
REFERENTNI DOKUMENTI
3.0
ISO 9000-3: 1991, Norme upravljanja kakvo}om i osiguranja
kakvo}e - Dio 3: Smjernice za primjenu
ISO 9001 na razvoj, isporuku i odr`avanje
"Software"-a.
STROJARSKI
FAKULTET
SLAVONSKI
HRVATSKA
BROD
-
KATEDRA
ZA
INFORMATIKU
ORGANIZACIJU
I
Strana:
Page:
PLANIRANJE I PRA]ENJE IZRADE
PROJEKTA
AUTOMATIZIRANIH
INFORMACIJSKIH SUSTAVA (AIS)
2
od
of
7
Br.PPIP 001.000
Rev: 0
4.0
ODGOVORNOSTI
Za provo|enje ovog postupka odgovoran je rukovoditelj Katedre za
organizaciju i informatiku.
Za pripremu podataka odgovorne osobe su voditelji projekta.
Za unos i obradu podataka odgovoran je voditelj projekta.
5.0
PROVO\ENJE POSTUPKA PRA]ENJA
Priprema, unos, izrada i pra}enje plana obavlja se kroz sljede}e
aktivnosti:
5.1
Prikupljanje podataka
Kao izvori podataka za izradu plana koristit }e se sljede}i obrasci:
Osnovni podaci o planu
5.1.1
Pripremaju se za svaki plan na obrascu Osnovni podaci o planu.
Na temelju osnovnih podataka o planu definiraju se podaci potrebni za
izradu i pra}enje plana.
Obrazac popunjava voditelj projekta.
STROJARSKI
FAKULTET
SLAVONSKI
HRVATSKA
BROD
-
KATEDRA
ZA
INFORMATIKU
ORGANIZACIJU
I
Strana:
Page:
PLANIRANJE I PRA]ENJE IZRADE
PROJEKTA
AUTOMATIZIRANIH
INFORMACIJSKIH SUSTAVA (AIS)
3
od
of
7
Br.PPIP 001.000
Rev: 0
5.1.2
Aktivnosti plana
Za svaki plan definiraju se zadaci za realizaciju posla. Zadaci se
definiraju kao aktivnosti po du`ini trajanja i zavisnosti aktivnosti:
- teku}a aktivnost po~inje istovremeno s prethodnom ili nekom od
prethodnih aktivnosti,
- teku}a aktivnost po~inje nakon zavr{etka prethodne ili neke od
prethodnih aktivnosti,
- teku}a aktivnost po~inje sa zazorom u odnosu na prethodnu ili neku od
prethodnih aktivnosti,
- teku}a aktivnost po~inje s preklopom u odnosu na prethodnu ili neku od
prethodnih aktivnosti.
Aktivnosti se mogu definirati za obavljanje u kontinuitetu i s prekidima.
Za to~nost podataka odgovara voditelj projekta.
Raspolo`ivi kapaciteti
Za nositelje posla definiraju se raspolo`ivi kapaciteti po {ifri, nazivu,
koli~ini, vrijednosti 1 Nh rada i valuti vrijednosti.
5.1.3
Za to~nost podataka odgovara voditelj projekta.
STROJARSKI
FAKULTET
SLAVONSKI
HRVATSKA
BROD
-
KATEDRA
ZA
INFORMATIKU
ORGANIZACIJU
I
Strana:
Page:
PLANIRANJE I PRA]ENJE IZRADE
PROJEKTA
AUTOMATIZIRANIH
INFORMACIJSKIH SUSTAVA (AIS)
4
od
of
7
Br.PPIP 001.000
Rev: 0
5.1.4
Potrebni kapaciteti
Za svaku aktivnost plana definiraju se potrebni kapaciteti po {ifri i
koli~ini.
Za unos podataka odgovoran je voditelj projekta.
5.1.5
Potrebni resursi
Za sve aktivnosti plana, za koje je to potrebno, odre|uju se potrebni
resursi prema sljede}im oznakama:
1 - Oprema drugih
2 - Vlastita oprema
3 - Repromaterijal
4 - Potro{ni materijal
5 - Alat
6 - Dokumentacija
7 - Naprave
8 - Agregati
9 - Mehanizacija
10 - Transportna sredstva
Za svaki resurs koji se ne nalazi u skladi{tu (3, 4 i 5) definira se cijena
ko{tanja po 1 Nh rada ili za ukupni plan.
5.1.6
Prijava gotovosti
Za svaku aktivnost se dnevno, tjedno ili mjese~no prijavljuje gotovost
aktivnosti. Gotovost se prijavljuje definiranjem vremena po~etka
aktivnosti te njene gotovosti u terminskim jedinicama ili postotkom
izvr{enog posla.
STROJARSKI
FAKULTET
SLAVONSKI
HRVATSKA
BROD
-
KATEDRA
ZA
INFORMATIKU
ORGANIZACIJU
I
Strana:
Page:
PLANIRANJE I PRA]ENJE IZRADE
PROJEKTA
AUTOMATIZIRANIH
INFORMACIJSKIH SUSTAVA (AIS)
5
od
of
7
Br.PPIP 001.000
Rev: 0
5.2
Izrada plana
Obrada podataka na izradi plana obavlja se sustavom ASUP.
Sustav ASUP treba dati sljede}a izvje{}a:
5.2.1
Termin plan
Izvje{}e obuhva}a plan izrade aktivnosti, potrebne kapacitete i resurse.
Izvje{}e se dobije na obrascu Termin plan.
Dnevno potrebni resursi
5.2.2
Ovuhva}a potrebu resursa po svakom radnom danu plana.
Izvje{}e se dobije na obrascu Dnevno potrebni resursi.
Kalkulacija cijene ko{tanja
5.2.3
Obuhva}a strukturu cijene projekta po cijeni rada, kooperacije i resursa.
Izvje{}e se dobije na obrascu Dnevno potrebni resursi.
Gantogram aktivnosti
Obuhva}a grafi~ki prikaz plana i gotovosti plana.
5.2.4
Izvje{}e se dobije na obrascu Gantogram aktivnosti.
STROJARSKI
FAKULTET
SLAVONSKI
HRVATSKA
BROD
-
KATEDRA
ZA
INFORMATIKU
ORGANIZACIJU
I
Strana:
Page:
PLANIRANJE I PRA]ENJE IZRADE
PROJEKTA
AUTOMATIZIRANIH
INFORMACIJSKIH SUSTAVA (AIS)
6
od
of
7
Br.PPIP 001.000
Rev: 0
5.2.5
Gotovost aktivnosti
Obuhva}a izvje{}e o gotovosti svih aktivnosti na planu.
Izvje{}e se dobije na obrascu Gotovost aktivnosti.
6.0
DOKUMENTACIJA
Aktivnosti propisane ovim postupkom provodit }e se putem obrazaca
danih u prilogu.
Prilozi:
Prilog br.1: Osnovni podaci o planu,
Prilog br.2: Aktivnosti plana,
Prilog br.2.1: Aktivnosti plana s prekidom
Prilog br.3: Raspolo`ivi kapaciteti,
Prilog br.4: Potrebni kapaciteti,
Prilog br.5: Potrebni resursi,
Prilog br.6: Prijava gotovosti,
Prilog br.7: Termin plan,
Prilog br.8: Dnevno potrebni resursi,
Prilog br.9: Kalkulacija cijene ko{tanja,
(str.1, str.2, str,3, str.4)
Prilog br.10: Gantogram aktivnosti,
Prilog br.11: Ostvareni tro{kovi.
STROJARSKI
FAKULTET
SLAVONSKI
HRVATSKA
BROD
-
KATEDRA
ZA
INFORMATIKU
ORGANIZACIJU
I
Strana:
Page:
7
od
0f
7
P r i l o g b r. 8
POTREBNI RESURSI
Za plan :
Datum Vrsta resursa
Rba
Oznaka resursa
Koli~ina
JM
----------------------------------------------------------------------------------------------------
P r i l o g b r. 9, s t r. 1
KALKULACIJA CIJENE KO[TANJA OBJEKTA - USLUGE
Za plan :
CIJENA MATERIJALA :
------------------------------------Aktivnost :
--------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno za aktivnost :
UKUPNO ZA PLAN :
P r i l o g b r. 9, s t r. 2
KALKULACIJA CIJENE KO[TANJA OBJEKTA - USLUGE
Za plan :
CIJENA KO[TANJA RADA :
--------------------------------------------Aktivnost :
Kapacitet :
Cijena rada :
--------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno za aktivnost :
UKUPNO ZA PLAN :
P r i l o g b r. 9, s t r. 3
KALKULACIJA CIJENE KO[TANJA OBJEKTA - USLUGE
Za plan :
OSTALI DIREKTNI TRO[KOVI :
----------------------------------------------------
Aktivnost :
--------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno za aktivnost :
UKUPNO ZA PLAN :
P r i l o g b r. 9, s t r. 4
KALKULACIJA CIJENE KO[TANJA OBJEKTA - USLUGE
Za plan:
Cijena rada :
Cijena materijala :
Ostali direktni tro{kovi :
Indirektni tro{kovi:
%=
Cijena plana :
Transport :
Ostali tro{kovi :
Dobit :
%=
CIJENA ZA PONUDU :
==========================
P r i l o g b r. 10
ASUP
(c) ZeMi
AUTOMATIZIRANI SUSTAV
UPRAVLJANJA PROJEKTOM
Gantogram aktivnosti
tjedan, 8 sati dnevno
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
Aktivnost
1994., studeni
Planirani
Studeni
Prosinac
po~etak / zavr{etak
890123456789012345678901234567890123456789012345678901
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
POPIS SLIKA
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
Zabava na ra~unalu
Robot budu}nosti
Metoda crne kutije
Na~elo povratne veze
Von Neumann-ova arhitektura ra~unala
Analogija rada ~ovjeka i ra~unala
Tro{kovi izvr{enja bilijuna instrukcija
Komponente ra~unalskog sustava
Tabli~ni prikaz broja 2345
Obrazac za unos podataka o partnerima
Formatizirani obrazac Proizvodni nalog
Maska na zaslonu za unos podataka o
partnerima
Primjer dokumenta za opti~ko ~itanje znakova
Dokument za ~itanje opti~kim ~ita~em znakova
Izgled ~eka
Svojstva disketa
Disketna jedinica
POS terminal
Prugasti kod jednog proizvoda
Primjer rada s mi{em
Rad sa svjetlosnom olovkom
Jedinica za ulaz podataka izgovorenih ljudskim
glasom
Prikazivanje slova i brojeva u binarnom obliku
Uloga radne memorije
Feritna jezgra
Pojave u magnetskom filmu
Element memorije s magnetskim mjehuri}ima
Centralna jedinica
Strojni ciklus
Primjer izvo|enja naredbe ADD 555
Shema rada jednoadresnog ra~unala
Kontrolni bit na vrpci
Jedinica magnetskih vrpci
Raspored slogova na vrpci
2
3
7
7
11
14
18
19
22
46
50
51
54
54
55
56
57
59
60
61
62
65
67
68
69
70
71
73
74
76
77
86
86
87
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
Oblici memoriranja slogova
Magnetski disk
Disk jedinica
Sa`imanje podataka
Dio povr{ine opti~kog diska
Osnovni elementi komunikacije
Povezivanje to~ka-to~ka
Multipoint veza
Multiplex veza
Topologija zvijezda
Topologija sabirnica
Topologija prsten
Usporedne mogu}nosti razli~itih procesora
Preporuke za primjenu PC ra~unala
Konfiguracija hardwera
Osnovni dijelovi PC ra~unala
Disketa (Floppy disc) od 5,25’’
Jedinica diska
Priklju~ci za ostale jedinice i pomo}ne ure|aje
PC ra~unala
Prikaz tipkovnice osobnog ra~unala
Dijelovi NC stroja
Dijelovi robota
Tijek informacija u EDI
Podjela vremena rada ra~unala
Podjela poslova klijenta i servera
Trendovi informacijskih tehnologija
Shema otvorenog sustava
Podjela softvera
Raspored memorije MS-DOS-a
Primjeri otvorenih sustava
Zna~ajke tabli~nih kalkulatora
Sadr`aj uredskog informacijskog sustava
Koncept UIS na Klijent-server tehnologiji rada
Prikaz zaslona u radu programa SHEMA
Oblici linija
Konfiguracija radne stanice za 3D
Minimalne konfiguracije za rad CAD sustava
Poslovi ru~nog programiranja
Na~elo strojnog programiranja
Koordinatni sustav na CNC stroju
Polo`aj nulte i referentne to~ke stroja
Proces dobivanja informacija
Razli~ite definicije istog pojma
Uloga znanja u rje{avanju problema
Model semanti~ke mre`e
Konfiguracija POS sustava
Tipovi POS blagajni
Tok informacija u bolnici
88
92
94
100
101
103
110
110
111
115
115
116
126
127
129
130
136
137
137
138
150
153
155
162
165
166
167
170
177
184
194
199
200
203
204
208
222
223
224
230
231
234
240
244
245
246
247
250
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
83.
84.
85.
86.
87.
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
Slika 108.
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
Podsustavi sustava AISP
Osnovni sadr`aji i veze podsustava
Osnovni moduli sustava SUPREMA
Glavne funkcije i moduli sustava RAPIER
Zajedni~ki moduli programskih sustava za
odr`avanje u razvijenim zemljama
Podsustavi i moduli sustava AISOT
Podsustavi sustava ASUR
Struktura podsustava BAZAP
Struktura podsustava DEFEL
Struktura podsustava NAZAL
Entiteti podsustava ASUPIM
Entiteti podsustava FUOTK
Izbor posla u ASUP-u
Unos podataka o planu
Zaslonska maska za unos aktivnosti plana
Zaslonska maska za unos podataka o
potrebnim radnicima
Unos potrebnih resursa
Prijava gotovosti aktivnosti
Pregled izvje{taja u ASUP-u
Izvje{taj “Lista aktivnosti”
Izvje{taj o gotovosti aktivnosti
Izvje{taj o dnevno potrebnim resursima
Gantogram aktivnosti
Termin plan
Izvje{taj Kalkulacija cijene ko{tanja objekta usluge
Sadr`aj programskog paketa za programirano
u~enje - PUT
Dijagram toka izrade programa
Simboli za fini i grubi blok dijagram
Blok dijagram zbrajanja pet brojeva
Blok dijagram za rje{avanje opisanog primjera
Jednostavni cikli~ki program
Algoritam za rje{avanje primjera 1
Algoritam za rje{avanje primjera 2
Algoritam za rje{avanje primjera 3
Algoritam za rje{avanje primjera 4
Algoritam za rje{avanje primjera 5
Algoritam za rje{avanje primjera 6
Op}i primjer sekvence
Dvosmjerna selekcija (IF THEN ELSE)
Vi{esmjerna selekcija (CASE)
Oblik “Pitaj pa uradi” (DO WHILE)
Oblik “Uradi pa pitaj” (DO UNTIL)
Grubi dijagram promjene datoteke DATMAT
Metoda direktnog adresiranja
Indirektno adresiranje
255
256
268
269
270
272
276
277
278
278
279
279
281
282
285
286
287
288
289
289
290
290
291
292
293
296
300
301
306
307
308
310
311
313
314
315
316
318
318
318
319
319
322
324
326
Slika 128.
Slika 129.
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
130.
131.
132.
133.
134.
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
135.
136.
137.
138.
139.
Dijagram strukture podataka bolnice
Primjer slogova i veza za USLUGE
LABORATORIJA
Dijagram strukture podataka
Shema relacije entiteta DJELATNIK
Elementi i odnosi programskih jezika
Ovisnost vremena obrade o koli~ini informacija
Odnos razina rukovo|enja te koli~ine i
raznovrsnosti informacija
Odnos tro{kova i vrijednosti informacija
“Alati” kojima raspola`u CASE sustavi
Osnovni ~imbenici klasifikacije u AIS
Struktura UPC oznake
Struktura EAN oznake
329
331
332
338
344
348
349
349
356
371
374
375
POPIS TABLICA
Tablica 1
Tablica 2
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Tablica 15
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica
16
17
18
19
20
Vrijednosti 2n
Uputa za popunjavanje obrasca UP-3 (Podaci
o poslovnim partnerima)
Pregled diskova
Opti~ki diskovi
BCD kod
EBCIDC kod
ASCII kod
Svojstva grafi~kih kartica
Mogu}nosti Vsafe programa
Poruke Anti-Virus programa
Pregled CAD paketa programa
Pregled hardvera za CAD
Usporedbe nekih 3D paketa programa za PC ra~unala
Kodiranje prema ISO/R480 (DIN66024) i
EIA RS-244A
Uvjeti puta prema ISO/DIS 1056 (DIN66025,
List 2)
Klasi~no i programiranje umjetne inteligencije
Tipovi slogova bolni~ke baze podataka
Podaci o studentima
Studenti koji su zavr{ili gimnaziju
Izdvojena tablica
35
47
95
102
105
106
107
131
145
147
209
213
220
226
229
244
330
333
334
334
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica
21
22
23
24
25
Polo`eni ispiti
Udru`ena tablica
Usporedba metodologija
CASE sustavi
Pokrivenost podru~ja razvitka
335
335
354
357
359
TUMA^ POJMOVA
access
- pristup, na~in pristupa podacima.
akumulator (accumulator)
- registar u kojem se formira rezultat neke
aritmeti~ke ili logi~ke operacije.
algoritam
- propisani niz odre|enih pravila ili postupaka za
rje{avanje nekog problema u kona~nom broju
koraka; ~esto se u informatici prikazuje
grafi~kim simbolima.
antivirus
- program koji otkriva virus i poma`e u njegovoj
izolaciji.
archnet
- mre`na kartica, omogu}ava prijenos do 2.5
Mbit/s.
backup
- kompletna kopija datoteke ili baze podataka (za
sigurnosne svrhe).
bajt
- organizacijski oblik od 8 bitova, najmanja
adresibilna jedinica memorije. Bajtom se mo`e
predstaviti bilo koja od 256 razli~itih vrijednosti
(28=256).
bar code
- crti~na (prugasta) oznaka proizvoda.
batch
- sekvencijalna (redna) obrada.
bit
- binary digit, najmanja jedinica informacije;
uzima binarne vrijednosti 0 ili 1, koje
predstavljaju izbor izme|u dvije mogu}nosti.
boot
- sinonim za pokretanje ra~unala, ulazom
programa u memoriju ra~unala s nekog vanjskog
medija.
cache
- me|umemorija.
cilindar
- skup svih staza istog promjera na jednom disku.
~ip
- dio poluvodi~a na kojemu je smje{ten procesor
ra~unala (ili dio procesora).
~vor
- mjesto na kojemu je lokalna stanica priklju~ena
na mre`u.
database
- baza podataka, skup povezanih
pohranjenih uz minimalnu redundanciju.
demand
- obrada po zahtjevu.
desktop
- osobno stolno ra~unalo.
direktorij
- posebna vrsta datoteke koja sadr`i popis naziva i
lokacije na disku.
domena
- skup svih vrijednosti koje atribut mo`e imati
(granice vrijednosti koje o~ekujemo da ima
atribut).
ekstenzija
- dio naziva datoteke od to~ke do kraja naziva;
obi~no odre|uje vrstu datoteke.
elektroni~ka po{ta
- komunikacija izme|u osoba elektroni~kim putem.
entitet
- u informacijskom sustavu shva}amo kao objekt
koji se mo`e jednozna~no identificirati i o kojem
`elimo pamtiti podatke
entropija
- mjera dezorganiziranosti sustava
emulator
- skup programa koji omogu}uju nekom ure|aju da
simulira rad nekog drugog ure|aja.
ethernet
- mre`na kartica, omogu}ava prijenos do 10
Mbit/s.
faktor blokiranja
- omjer koji kazuje koliko se logi~kih slogova
nalazi u jednom fizi~kom slogu.
formatizirani obrazac
- obrazac s raspore|enim poljima te oznakom
po~etnih i zavr{nih stupaca za svako polje.
zapisa
funkcija
(kao dio modula IS)
- skup povezanih
jedinici.
poslova
u
organizacijskoj
gantogram
- linijski plan dobiven izradom plana (uveo ga je u
primjenu Henry Gantt 1917. godine.).
generalni plan
- osnovni
plan
koji
predstavlja
nastao
raspore|ivanjem
aktivnosti
bez
provjere
raspolo`ivih resursa.
hardver
- materijalni dio ra~unalskog sustava.
icons
- ikone, slike koje predstavljaju odre|eni posao,
slu`e za lak{i izbor posla u obradama s grafi~kim
su~eljem.
identifikacijski broj (IB)
- broj kojim jednozna~no identificiramo svakog
~initelja u okviru utvr|enog sustava ozna~avanja.
identifikator (klju~)
- vrijednost atributa karakteristi~nog svojstva po
kojemu nalazimo konkretni entitet u skupu
entiteta, odnosno u pojavi entiteta; u pojavi
entiteta ova se vrijednost mo`e pojaviti samo
jednom.
informacija
- obra|eni podatak.
informatika
- znanost sustavnog i u~inkovitog obra|ivanja,
osobito uz pomo} automata, informacija kao
medija za komuniciranje u podru~ju tehnike,
ekonomije i dru{tvenih znanosti.
interaktivni rad
- rad u direktnom dijalogu s ra~unalom (putem
programa i naredbi).
internet
- svjetska akademska mre`a.
japanska proizvodna filozofija
- novi pristup organiziranju proizvodnje koji je
po~eo i realizira se u Japanu, a ~ije su glavne
karakteristike:
- proizvodnja bez zaliha
- proto~na proizvodnja
- apsolutna (100 %) kontrola,
- smanjenje pomo}nog vremena.
kalkulacija
- struktura i iznos tro{kova na pripremi i
proizvodnji odre|enog proizvoda ili realiziranju
usluge kao podloge za odre|ivanje cijena
proizvoda.
kapacitet
- sposobnost stroja, ure|aja, radnika ili grupe
radnika da mogu obaviti neki posao.
kartoteka
- na dokumentima (obi~no formatiziranim)
organizirani podaci za ru~no pretra`ivanje i
obradu.
klasifikacijski broj (KB)
- dio paralelne oznake koju koristimo za grupiranje
~initelja po sli~nim ili istim karakteristikama i
me|usobnim vezama.
klon
- jeftinija, od nepoznatih ili manje poznatih
proizvo|a~a, sklopljena ra~unala.
kompatibilnost (compatibility)
- svojstvo ra~unala da mo`e raditi istim
programima i na isti na~in kao neko drugo
ra~unalo.
konfiguracija ra~unala
- ukupna kombinacija hardverskih komponenti
koje ~ine cjelovitu ra~unalsku opremu.
kontrola parnosti (parity
check)
- dodavanje bita tako da je broj jedinica u skupu za
prijenos uvijek paran (ili neparan); na taj se na~in
utvr|uju skupine koje imaju gre{ku u prijenosu ili
zapisivanju.
koprocesor
- ~ip koji omogu}ava
ra~unanje.
laptop
- prijenosno osobno ra~unalo.
light pen
- svjetlosna olovka, slu`i za ru~no pozicioniranje
odre|ene to~ke.
menu
- izbornik, skup na zaslonu ponu|enih obrada,
naredbi, rje{enja i sl. S popisa mo`emo izabrati
samo jednu mogu}nost.
model podataka
- skup normiziranih tabela ili relacija izme|u kojih
postoje odre|ene veze; nastaje nakon metodi~ke
primjene niza pravila za analizu podataka na
model entiteta, a sadr`i:
* definiciju relacija,
* definiciju entiteta,
* definiciju atributa,
mikroprocesoru
br`e
* relacijski dijagram.
modem
- ure|aj za moduliranje i demoduliranje signala za
prijenos linijom.
modul
- cjeloviti dio informacijskog podsustava koji
organizira podatke i obrade za jednu ili vi{e
funkcija poduze}a.
mouse
- mi{, ure|aj za pomicanje kursora (pokaziva~a) po
zaslonu.
mre`ni protokol
- jezik kojim “razgovaraju” ure|aji na mre`i.
Odre|uje kako se bitovi informacija sla`u u pakete
i {alju u mre`u.
multiprocessing
- simultana obrada.
multiprogramming
- vi{eprogramska obrada.
normizacija
- proces sastavljanja i ure|enja pravila za ure|ivanje
odre|enog podru~ja u korist i uz suradnju svih
zainteresiranih,
naro~ito
na
unapre|enju
optimalne ekonomike u op}em interesu, vode}i
ra~una o radnim uvjetima i zahtjevima
sigurnosti, a osniva se na prikupljenim
rezultatima znanosti, tehnike i iskustva.
notebook
- ra~unalo bilje`nica (dimenzija bilje`nice).
off - line
- rad ra~unalskih jedinica samostalno bez kontrole
upravlja~ke jedinice ra~unala.
on - line
- rad jedinica pod direktnom kontrolom ra~unala.
op}a teorija sustava
- znanost koja se bavi izu~avanjem sustava i
zakonitosti koji u njima vladaju.
operacija
- posao koji se obavlja na jednom radnom mjestu;
ima isto zna~enje kao i tehnolo{ka operacija.
operacijski sustavi
- skup programa i naredbi kojima se upravlja
radom cjelokupnog ra~unalskog sustava.
organizacijska jedinica
- svaki organizacijski oblik rada u poduze}u
(odjel, sektor, slu`ba).
paket
- najmanja
podatkovna
jedinica
koju
mo`e
interpretirati komunikacijski protokol; sve {to
putuje mre`om (poruke, datoteke, ostali podaci)
mora biti organizirano u pakete i tek tada poslano
mre`om.
palmtop
- d`epna ra~unala.
piksel
- pojedina~ne to~ke na zaslonu.
podatak
- zapisana, ili u memoriji uskladi{tena, vrijednost
kojoj je pridru`eno zna~enje.
pojava entiteta
- predstavlja koli~inu tipova u informacijskom
sustavu (primjer 200 strojeva)
polazni materijal
- zajedni~ki materijal iz kojeg se rade pripremci za
izradu dijelova.
poslovni proces
- glavna aktivnost potrebna za obavljanje osnovne
djelatnosti neke organizacije ili ustanove
(knjigovodstvo, proizvodnja i sl.)
poslu`itelj (server)
- ra~unalo u mre`i koje pru`a usluge drugim
ra~unalima u mre`i (datote~ni poslu`itelj
omogu}ava pristup korisnicima mre`e do
zajedni~kih datoteka itd.)
preklop
- vrijeme u terminskim jedinicama za koje naredna
aktivnost po~inje ranije nego se teku}a aktivnost
zavr{i.
preventivno odr`avanje
- pregledi, ~i{}enje i podmazivanje u cilju
spre~avanja pojave kvara.
proizvodni element
- dio, sklop ili proizvod
prevoditelj (compiler)
- program koji prevodi naredbe pisane u
programskom jeziku u naredbe u strojnom jeziku.
prozor
- zaslon terminala s rasporedom podataka za unos
ili pregled.
prugasti (crti~asti) kod
- bar code, oznaka u obliku linija razli~ite {irine.
ra~unalom integrirana
proizvodnja (CIM)
- najvi{i stupanj informatizacije poduze}a.
Predstavlja potpunu integraciju softvera i
hardvera u visoko automatizirani sustav
poduze}a.
real time
- obrada u realnom vremenu.
remote batch
- daljinska sekvencijalna obrada.
rezidentan
- program stalno prisutan u memoriji ra~unala.
rezolucija
- broj to~aka po {irini odnosno duljini ekrana;
ve}a rezolucija daje bolju sliku; rezolucija 640 x
480 daje gotovo fotografsku sliku.
robot
- vi{efunkcijski manipulator koji se mo`e ponovo
programirati, konstruiran tako da pokre}e
materijal, dijelove, alate ili ostale specijalizirane
ure|aje pomo}u razli~itih programiranih pokreta
za obavljanje razli~itih zadataka.
sabirnica
- bus lines, magistrala; naziv za posebni element
koji povezuje radnu memoriju, registre i
upravlja~ku jedinicu.
skaner
- ~ita~ slikovnih podataka koji omogu}uje ulaz
slika ili crte`a u memoriju ra~unala.
sektor
- dio staze na disku; najmanja koli~ina informacija
koju disk kontroler mo`e upisati ili pro~itati s
diska.
skaliranje
- pomicanje sadr`aja u prozoru na zaslonu, kako bi
se vidjeli svi dijelovi sadr`aja
skaniranje
- postupak snimanja slika ili dokumenata u raster
format.
sklop
- proizvodni element koji sadr`i dva ili vi{e
proizvodnih elemenata povezanih u rastavljivu ili
nerastavljivu vezu.
skup entiteta
- sva pojavljivanja entiteta tog tipa
softver
- programi i naredbe koji omogu}avaju rad
ra~unala.
staza
- kru`ni vijenac na disku na koji se upisuju i sa
kojeg se ~itaju podaci.
strojni ciklus
- niz operacija potrebnih da se obavi jedna strojna
naredba dana u obliku strojnog jezika.
subnotebook
- malo ra~unalo bilje`nica (format manji od
bilje`nice).
super ra~unala
- ra~unala koja obavljaju 100 ili vi{e milijuna
algebarskih operacija u sekundi.
sustav
- skup dijelova ~iji me|usobni odnosi po~ivaju na
odre|enim zakonima ili principima.
tehnolo{ka operacija
- dio tehnolo{kog postupka koji se obavlja na
jednom radnom mjestu, pri ~emu se mijenja neko
od njegovih dimenzija, fizi~kih ili kemijskih
svojstava, odnosno nastaje sastavljanjem novi
oblik predmeta.
tehnolo{ki proces
- dio proizvodnog procesa koji se odnosi na jedan
proizvod i sadr`i sve tehnolo{ke postupke, a time
i operacije na proizvodnim radnim mjestima.
telebanking
- ku}no i poslovno bankarstvo, omogu}uje
korisnicima uvid u stanje vlastitog teku}eg, `iro i
deviznog
ra~una,
obavljanje
bankovnih
transakcija.
teletekst
- sustav prijenosa teksta i grafi~kih slika u
televizijskom kanalu.
time sharing
- obrada s podjelom vremena.
tip entiteta
- predstavlja informacijski pojam kojeg opisujemo
podacima (proizvod, dio, stroj, djelatnik ...)
tip polja
- predstavlja oznaku vrste podataka koji }e biti
memorirani u tom polju.
topologija
- fizikalni raspored i lokacija mre`nog poslu`itelja i
radnih stanica.
track ball
- pomi~na kuglica, ima funkciju mi{a ali je
ugra|ena u tipkovnicu ra~unala.
umjetna inteligencija
- upotreba ra~unala u poku{aju opona{anja rada
ljudskog mozga
upravlja~ki informacijski
sustav
- sustav koji omogu}ava stvaranje podloga
(varijanti) za izbor upravlja~kih odluka te
opona{anje
pona{anja
sustava
poduzimanja odre|enih akcija.
nakon
videosastanci
- sastanci na daljinu; sudionici vide slike ostalih,
popra}ene zvukom govornika, a mogu se
uklju~iti u diskusiju.
videotekst
- telemati~ka usluga HPT-a koji ~ini lako
dostupnim {iroki spektar informacija te
obavljanje bankovnih transakcija, turisti~kih
rezervacija, ~itanje najnovijih vijesti.
virus
- program napravljen da stvara smetnje u radu
ra~unala i o{te}uje datoteke.
voice recognation
- ulazna jedinica putem ljudskog glasa.
wysiwyg
- akronim od “what you see is what you get”.
Mogu}nost tekst procesora da na ekranu prika`e
egzaktnu kopiju stranice ili dijela stranice koja }e
biti tiskana.
zazor
- vrijeme, u terminskim jedinicama, po~etka
naredbe aktivnosti nakon zavr{etka teku}e
aktivnosti.
KRATICE
ABC -
Kategorizacija materijala u tri grupe A, B i C po vrijednosti
ADS -
Auto CAD Development System, modul za razvoj CAD-a.
AI -
Artificial intelligence - umjetna inteligencija.
AIS -
Automatizirani informacijski sustav.
AISOT -
Automatizirani Informacijski Sustav Odr`avanja Toplana.
AISP -
Automatizirani informacijski sustav poduze}a metaloprera|iva~ke,
drvne i elektro industrije.
AME -
Advanced Modeling Extension, modul za modeliranje tijela u CAD
paketima programa.
APT -
Automatically Programmed Tools, programski jezik za
programiranje rada NC strojeva. Pogodan za opis putanje alata,
nema mogu}nost direktnog definiranja tehnolo{kih podataka.
AR -
Adresni registar.
ARPA -
Advances Research Projects Agency, grupa znanstvenika koja je
postavila mre`u ARPANET 1968. godine.
ASCII -
American Standard Code for Information Interchange,- ameri~ki
normizirani kod za razmjenu informacija.
ASTEP -
Automatizirani sustav terminiranja operacija.
ASUP -
Automatizirani sustav upravljanja projektima.
ASUPIM -
Automatizirani sustav upravljanja proizvodnjom i monta`om.
Koristi se i za planiranje remonta.
ASUR AT -
Automatizirani sustav upravljanja odr`avanjem i remontom.
Advanced Technology, PC ra~unala napredne tehnologije.
BASIC -
Beginners All-Purpose Symbolic Instruction Code, programski
jezik.
BAZAP -
Baza zajedni~kih podataka. Podsustav sustava AISP.
BBS -
Bulletin Board Service, najrasprostranjeniji i najpopularniji javni
servis kao javna mre`a.
BCD -
Binary Coded Decimal, binarno-kodirani decimalni kod.
BIOS -
Basic Input / Output System - osnovni ulazno izlazni sustav.
BSP -
Business Systems Planning, metodologija planiranja poslovanja
sustava.
CAA -
Computer
Aided
Administration,
administrativnim poslovima.
CAC -
Computer Aided Comunication, ra~unalska podr{ka komuniciranju.
CAD -
Computer Aided Design, ra~unalom podr`ano projektiranje i
konstruiranje.
ra~unalska
podr{ka
CARNet -
Croatian Academic and Research Network, nacionalna ra~unalska
mre`a hrvatskih sveu~ili{ta.
CAE -
Ra~unalom podr`ani
Engineering)
CASE -
Computer Aided Software Engineering, ra~unalom podr`ano
projektiranje informacijskih sustava
CADCAM -
Integriranje CAD i CAM paketa programa u sustav za projektiranje,
crtanje i izradu programa za NC strojeve.
CAM -
Computer Aided Manufacturing - ra~unalom podr`ana proizvodnja
(rad NC strojeva).
CAMI -
Computer Aided Maintenance - ra~unalom podr`ano odr`avanje.
CAP -
Computer Aided Planning - ra~unalom podr`ana izrada tehnolo{kih
podloga za rad NC strojeva.
CAPP -
Computer Aided Production Planning - ra~unalom podr`ano
planiranje proizvodnje.
CAQ -
Computer Aided Quality - ra~unalom podr`ano upravljanje
kvalitetom.
CD-R -
Compact Disc Recordable, opti~ki disk za zapisivanje.
CD-ROM -
Compact Disc Read Only Memory, opti~ki disk za ~itanje.
CGA -
Colour Graphic Adapter, grafi~ki adapter s malo boje i niskom
rezolucijom.
CISC -
Complex Instruction Set Computer, procesor sa slo`enim skupom
naredbi.
CNC -
Computer Numerical Control, ra~unalom numeri~ki upravljani
alatni stroj.
CIO -
Computer Intergrated
poslovanje.
COBOL -
Common Business Oriented Language, programski jezik za
poslovne zadatke (razvijen 1959. godine).
CODASYL -
(Comitee of Data Sistems Languages) Udru`enje koje je razvilo
COBOL i mre`nu organizaciju baze podataka.
COM -
Computer Output Microfilm, jedinica za izlaz na mikrofilm.
in`enjerski
office,
poslovi
ra~unalom
(Computer
podr`ano
Aided
uredsko
COM -
Podru~je INTERNET-a za komercijalu,
CPM -
Critical Path Method, metoda kriti~nog puta.
CPU -
Central Processing Unit, centralna (upravlja~ka) jedinica ra~unala.
DEFEL -
Definicija postrojenja i tehnologije odr`avanja, podsustav sustava
ASUR.
DEPTO -
Definicija proizvoda, materijala i tehnologije, podsustav sustava
AISP.
DNC -
Direct Numeric Control, vi{e numeri~kih strojeva upravljani jednim
ra~unalom.
DPI -
Dots Per Inch, to~kica po in~u (palcu).
DS/DD -
Double Sided, Double Density, dvostrani zapis na disketi dvostruke
gustine zapisa.
DTP -
DeskTop Publishing, stolno izdava{tvo.
EAN -
European Article Numbering, europske oznake proizvoda.
EARN -
European Academic and Research Network, Europska mre`a
sveu~ili{nih i nastavnih organizacija.
EBCDIC -
Extended Binary Coded Decimal Interchange Code, pro{ireni
binarno-kodirani decimalni kod.
EDI -
Electronic Data Interchange, elektroni~ka razmjena podataka.
EDIFAC -
Electronic Data Commerce and Transport, me|unarodne norme za
elektroni~ku razmjenu podataka.
EDU -
Podru~je INTERNET-a za obrazovanje,
EGA -
Enhanced Graphic Adapter, grafi~ka kartica s vi{e boja (i boljom
rezolucijom od CGA).
EISA -
Extended Industry Standard Architecture, arhitektura pro{irenog
industrijskog standarda.
ENIAC -
Electronic Numerical Integrator and Calculator, ra~unalo izra|eno
1946. godine (nazvano elektroni~ki mozak).
EOD -
Eraseble Optical Disk, izbrisivi opti~ki disk.
EOF -
End Of File, kraj datoteke.
EXAPT -
EXtended subset of APT, programski jezik za programiranje rada
NC strojeva koji sadr`i i tehnolo{ke podatke.
FINIS -
Podsustav financiranja, (podsustav AISP).
FORTRAN -
FORmula TRANslator, programski jezik za znanstvene i tehni~ke
zadatke (razvijen 1955. godine u tvrtki IBM).
FTS -
Fleksibilni Tehnolo{ki Sustav.
FUOTK -
Funkcioniranje i otkazi, podsustav sustava ASUR.
GIF -
Graphics Interchange Format, datoteka koja sadr`i grafi~ku sliku.
4 GLS -
Fourth - Generation Languages, ~etvrta generacija jezika.
GOV -
Podru~je INTERNET-a za vladu.
GRB -
Grupa radnika u brigadi.
GRM -
Grupa radnih mjesta.
GUI -
Graphical User Interface, korisni~ko grafi~ko su~elje.
HGC HrOpen -
Hercules Graphic Card, kartica za crno-bijelu grafiku.
Hrvatska udruga korisnika otvorenih sustava.
IB -
Identifikacijski broj.
IBC -
Identifikacijski Broj Crte`a.
IBM -
International Business Machine
ICS -
Integrated circuits, integrirani krugovi.
IR -
Instrukcijski Registar.
ISA -
Industry Standard Arcihtecture, standard sabirnice na 8 MHz.
IS -
Informacijski sustav.
IZIS -
Integralni Zdravstveni Informacijski Sustav.
KB -
Klasifikacijski broj.
LAN -
Local Area Network, lokalna mre`a.
LCD -
Liquid Crystal Display, zaslon s teku}im kristalima.
LISP -
List Processing, program za numeri~ko programiranje simbolima.
LSI -
Large Scale Integration, integrirani krugovi visokog stupnja
integracije.
Logic Theorist, jedan od prvih programa umjetne inteligencije.
LT MAN -
Medium Area Network, mre`a koja povezuje nekoliko lokalnih
mre`a.
MCA -
Micro Channel Architecture, sabirnica u 16 i 32-bitnoj verziji.
MD MDA -
Registar memorijskih podataka.
Monochrome Display Adapter, monokromna grafi~ka kartica.
MICR -
Magnetic Ink Character Recognation, ~ita~ magnetskih znakova.
MIDI -
Musical Instrument Digital Interface, digitalno su~elje za glazbene
instrumente.
MIL -
Podru~je INTERNET-a za vojne potrebe,
MIT -
Massachusetts Institute of Technology.
MLD -
Micro Station Development Language, dio Micro Station paketa
namijenjen razvoju posebnih rutina.
NAZAL -
Nabava i zalihe, podsustav sustava AISP
NC -
Numeric Control, numeri~ki upravljani stroj.
NC -
Norton Commander, pomo}ni program.
OCR -
Optical Character Recagnation, opti~ki ~ita~ znakova.
ODKAP -
Odr`avanje proizvodnih kapaciteta, podsustav sustava AISP.
ODOPS -
Odr`avanje opreme i strojeva, podsustav AIS za poljoprivredna i
prehrambena poduze}a kao i procesna poduze}a.
OP -
Operacijska Priprema.
OSKVE -
Osiguranje kvalitete, podsustav sustava AISP.
PC -
Personal Computer, osobno ra~unalo.
PDA -
Personal Digital Assistent, osobni digitalni pomo}nik.
PERT -
Project Evalution and Review Technique, metode ocjene i revizije
programa.
PKB -
Projektno-konstrukcijski biro.
PLAPE -
Planiranje i pra}enje proizvodnje, podsustav AIS za poduze}a za
proizvodnju cementa.
PLAPO -
Planski popravci, podsustav AISOT.
PLATO 1 -
Programmed Logic for Automatic Teeching Operations, prvi
programski sustav nastave uz pomo} ra~unala.
POS -
Point of Sale terminal, terminali za prodajna mjesta.
POTEN -
Potro{nja energenata, podsustav AISOT.
PPIP -
Planiranje i Pra}enje Izrade Projekata.
PREKO -
Preventivno odr`avanje i kontrolni pregledi, podsustav AISOT.
PROKA -
Prodaja i kalkulacije, podsustav AISP.
PUT -
Paket programa za programirano u~enje i provjeru znanja.
RAM -
Random Acces Memory, radna memorija u kojoj se izvr{avaju
programi.
RGB -
Red, Green, Blue; digitalni monitor.
RINIS -
Ra~unovodstveni podsustav, podsustav sustava AISP i AIS.
RISC -
Reduced Instruction Set Computing, ra~unanje pomo}u reduciranog
skupa instrukcija.
ROM SSA -
Read Only Memory, memorija u kojoj se podaci upisuju samo
jednom.
Structured Systems Analysis, metodika strukturne analize sustava.
SOP -
Sustav Obrade Podataka.
SQL -
(Standard Querry Language) upitni jezik po ANSI standardu za
obradu relacijskih baza podataka.
SVGA -
Super Video Graphic Adapter, grafi~ka kartica boljih mogu}nosti od
VGA.
TCP/IP -
Transmission Control Protocol / Internet Protocol, mre`ni protokol
razvijen za ameri~ko Ministarstvo obrane.
TEKOD -
Teku}e odr`avanje, podsustav AISOT.
TTL -
Tranzistor - to - Tranzistor Logic - monokromatski monitor.
TQM -
Total Quality Management, potpuno upravljanje kvalitetom.
UIS -
Uredski informacijski sustav.
UNIVAC -
Universal Automatic Calculator, prvo komercijalno primjenjeno
ra~unalo proizvedeno u tvrtki UNIVAC i instalirano 1951. godine u
SAD
UPC -
Universal Product Code, univerzalna oznaka proizvoda.
UPL -
User Programming Language, poseban programski jezik u paketu
programa Personal Designer.
UPS -
Uninterruptable Power Supply, ure|aj za neprekidno napajanje.
VAN -
Value-Aided Network, mre`a s dodatnim vrijednostima za
elektroni~ku obradu podataka.
VESA -
Video Electronics Standard, norme grafi~kih kartica.
VGA -
Video Graphic Adapter, kvalitetnija grafi~ka kartica i monitor od
CGA.
VK -
Vode}a kartica, oznaka kartice kao dijela ulaznog sloga.
VLB -
VESA Local Bus, lokalna sabirnica.
VLSI -
Very Large Scale Integration, integrirani krugovi vrlo visokog
stupnja integracije.
VS -
Vrsta sloga, oznaka ulaznog sloga kao dijela sloga podataka.
WAN -
Wide Area Network, globalna mre`a koja povezuje vi{e gradova,
dr`ava i kontinenata.
WORM -
Write Once Read-Meny-Times, opti~ki disk “upi{i jednom a ~itaj
vi{e puta”.
LITERATURA
Bakotin, Zoran: Multimedija, Infotrend, No 16, 1993.
Bari}, Dra`en: Alphe AXP, snaga za 21. stolje}e, BUG, No 5, 1993.
Batno`i}, Slaven: OS/2 2.1, Objektna stvarnost u 32-bita, BUG, No 16, 1994.
Bauk, Boris: Vi{e od Unixa, BUG, No 16, 1994.
Bo{njak, Goran: Kad amateri postaju profesionalci, BUG, No 3, 1993.
Bo{njak, Goran: Magija slova i bitova, BUG, No 3, 1993.
Brenko, Davor: Multimedijalno ra~unalo, Infotrend, No 16, 1993.
Brumec, Josip:
CASE alati ne slu`e samo informati~arima, Infotrend 33/4/1995.
Budin, Hrvoje: CAD-CAM-MAC, BUG, No 12, 1993.
CADCAM, The Guide to Integrated Design and Production, April, 1995.
Cari}, Lucijan: Antivirusni programi, BUG, No 11, 1993.
Cari}, Ton~i: Od telefonskih impulsa do ekranskih znakova, BUG, No 22, 1994.
Cebalo, Roko:
Mjesto i uloga CIM-sustava u strategiji tehnolo{kog razvoja
Hrvatske, Odbor za proizvodnju vo|enu ra~unalom, Razred za
matemati~ke, fizi~ke, kemijske i tehni~ke znanosti, Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1995.
Crnko, Nenad: MS DOS 6.2, BUG, No 16, 1994.
Crnko, Nenad:
CTOS, Sustav za Ministarstvo obrane, BUG, No 16, 1994.
Crnko, Nenad: U zenitu razvoja, BUG, No 32/33, 1995.
CODASYL, Data Base Task Group Report, Conf. on Date System Languages, ACM,
New York, 1971.
^i{i}, Dragan; Smokvina, Ranko: Elektroni~ka poruka umjesto papira, Infotrend
27/10/1994.
Da{ek, Damir: Mogu}nost primjene Grupne tehnologije u programiranju NC strojeva,
Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 1995.
Dejanovi}, Radoslav: MS-DOS, Kralj u sjeni, BUG, No 16, 1994.
Dobreni}, Slavko; Krsmanovi}, Stevica; Juri{i}, Dezidar; Medi}, D`evad:
Informacijski sistemi, Savremena administracija, Beograd,
1982.
Dobreni}, Slavko: Informacijski sustavi, Beograd, Tehni~ka knjiga, 1987.
Dworatschek, Sebastian: Uvod u obradu podataka, ZAK, Beograd, 1970.
\urek, Marijan; Baranek, Mladen: Uloga programskih jezika u izgradnji aplikacija,
Infotrend 31/2/1995.
Floyd, A. Nancy:
Essentials of Information Processing, IRWIN, Boston, 1991.
Gr~i}, Sanja: Osnove LOTUS 1-2-3, INA INFO centar, Zagreb,1993.
Grundler, Darko: Opti~ki diskovi, Infotrend, 25/8/1994.
Ivezi}, Slavko: Informacijski sustav poslova javne uprave, Slavonski Brod, 1990.
Jacobach, H.; Popek, A.: Normizacija kao uvjet za uspje{nu izgradnju baze podataka,
Relacijske baze podataka, CDI, Zagreb, 1984.
Jadrijevi}, Davor; Ladavac, Marina: Linux, mo`e i besplatno, BUG, No 16, 1994.
Karllman, H. : Experten systeme im Unternehmen, Schmidt Verlag, Berlin 1986.
Kekez, Franjo: Metode klasifikacije, interni priru~nik, RO Institut Brodosplit, Split,
1988.
Klind`i}, @eljko: Upute za rad PC ra~unala, Institut za strojarstvo, Slavonski Brod,
1987.
Krakar, Zdravko: Izgradnja sustava kvalitete u INFO-poduze}u, Infotrend 18/1/1994.
Kosteli}, Aurel:
Programski paket KOCIT, izvje{taj sa zadatka: Projektiranje
ra~unalom, Zagreb, 1987.
Kukole~a, Steven:
Osnovi teorije organizacionih sistema, Oeconomica, Beograd,
1972.
Konjarek, Sre}ko:
Energija po svaku cijenu, BYTE, No6, 1993.
Kulenovi}, Adnan: Uvod u baze podataka, Energoinvest, Sarajevo, 1986.
La|arevi}, Mladen: Odabir opreme, Birotrend 19/10/1995.
Lopac, Berislav: Multimedijalna poslovna ponuda, Infotrend, No 16, 1993.
Majdand`i}, Niko:
Kompjuterizacija poduze}a, Strojarski fakultet, Slavonski Brod,
1994.
Majdand`i}, Niko: Projekt automatiziranog informacijskog sustava PC Ratarstvo,
PPK Kutjevo, 1995.
Me{tri}, Ana; Kne`evi}, Ana: Kako se uklju~iti, Infotrend 18/1/1994.
Meter, Darija: Internet, Glasilo SRCA, Zagreb, velja~a, 1995.
Mustapi}, Sonja: Integralni zdravstveni informacijski sustav - IZIS bolnice “Dr. Josip
Ben~evi}” u Slavonskom Brodu, 1994.
Novak, Jasminka; [timac, @eljko: Uloga CASE - alata u projektiranju informacijskih
sustava, Infotrend 22/5/1994.
Novak, Jasminka: Izbor CASE alata, Infotrend 33/4/1995.
O{tri}, Tomislav: Softver diktira, Infotrend 18/1/1994.
Pa|en, An|elko: Lokalne mre`e, Pregled, No 3, Intertrade, Ljubljana, 1990.
Panian, @eljko: Relacijske baze podataka, CDI, Zagreb, 1985.
Parezanovi}, Nedeljko: Ra~unske ma{ine i programiranje, Oeconomica, Beograd,
1972.
Pauli}, Aron: MS EXCEL - Korisnici ka`u - excellent!, BUG, No 14, 1994.
Pauli}, Aron: Pi{em ti pismo, BUG, No 10, 1993.
Pavli}, Mile: Projektiranje informacijskih sustava, Infotrend 21/4/1994.
Pehar, Damir: Upravljanje memorijom, Infotrend 5/12/1992.
Pi{telek, Ivan: Video kartice, Infotrend 1/7/1992.
Priru~nik za rad programa za interaktivno crtanje - SHEMA, \\ - Informatika i
ra~unski centar, Slavonski Brod, 1987.
Raji}, Bruno: Document Imaging, BUG, 20/21, 1994.
Rakar, Marko: Local Area Network, BUG, No 4, 1993.
Rakar, Marko: U po~etku bija{e rije~, BUG, No 3, 1993.
Slave~ki, Robert: Slika pretvorena u nule i jedinice, BUG, No 3, 1993.
Smiljani}, Gabro:
Osnove digitalnih ra~unala, [kolska knjiga, Zagreb, 1990.
Sobotka, Zdenek:
Mikroprocesori i mikrora~unala, Tehni~ka knjiga, Zagreb,
1984.
Soldo, Bo`idar: Primjena CAD paketa programa u izradi alata, Diplomski rad,
Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 1994.
Sri}a, Velimir: Informati~ki in`enjering i menad`ment, Dru{tvo za razvoj
informacijske pismenosti, Zagreb, 1991.
Sri}a, Velimir: Uvod u sistemski in`enjering, Informator, Zagreb,1988.
Staji}, Dejan: Sredstva za obradu podataka, Nau~na knjiga, Beograd, 1983.
Strugar, Ivan: Male razlike, velike mogu}nosti, BUG, No 14, 1994.
SUPREMA Marketing Guide, 1980.
[egon-Goja, Sonja: CASE kao izazov, Infotrend 22/5/1994.
[imi}, Zdenko: EXCEL 5.0, BUG, No 14, 1994.
[imi}, Zdenko; Petri}, Davor: PC, bezgrani~ne mogu}nosti, BUG, No 10, 1993.
[imunovi}, Damir: Evolucija uredskih sustava, Infotrend 22/5/1994.
[imunovi}, Ninoslav: Korisni~ke aplikacije, Infotrend 18/1/1994.
[ipek, Robert: ^igrasto velepamtilo, BUG, No 26, 1995.
[ipek, Robert: Globalne komunikacije, BUG, No 2, 1993.
[ipek, Robert: Fizi~ki sloj - povla~enje `ice, BUG, No 4, 1993.
[ipek, Robert: CAD HARDWARE, Bez alata nema zanata, BUG, No 12, 1993.
[ipek, Robert: PCI BUS - Sabirnica za mase, BUG, No 14, 1994.
[ipek, Robert: Alice u zemlji ~ipova, BUG, No 5, 1993.
[ipek, Robert: Svijet pod prstima, BUG, No 2, 1993.
[pigel, Ivo: Uredsko poslovanje, BUG, 22, 1994.
[timac, @eljko; Novak, Jasminka: Kako odabrati?, Infotrend 21/4/1994.
Taylor, R.W, and Frank R.L. : CODASYL Data Base Management Systems, ACM
Computer, 8, 1976.
Turk, Stanko: Arhitektura i organizacija digitalnih ra~unala, [kolska knjiga, Zagreb,
1988.
UNIX - PRAKTIKUM, “Infosistem”, [kolski centar, Zagreb, 1993.
Varga, Mladen: [to je CASE?, Infotrend 8/3/1993.
Varga, Mladen: CASE: Kori{tenje i uvo|enje, Infotrend 22/5/1994.
Varga, Mladen: Baze podataka - konceptualno, logi~ko i fizi~ko modeliranje
podataka, DRIP, Zagreb, 1994.
Vedri{, Mladen; Ljubas, Branka: CARnet Gopher prostor, Glasilo SRCA, Zagreb,
velja~a, 1995.
Viner, Norbert: Kibernetika, ICS, Beograd, 1972.
Vulin, Rajko: POS sustavi, Infotrend, 6/1/1993.
Vulin, Rajko: Projektiranje POS-sustava, Infotrend 17/12/1993.
Wilson, Alen; Majstorovi}, D.; Stanivukovi}, Dragutin: Ra~unarom podr`ano
odr`avanje 90-tih godina, IS’90, Novi Sad, 1990.
Yager, Tom: Bolje od osobnog prisustva, Byte, o`ujak 1993.
Zavr{ki, Ivo: Otvorena programska podr{ka, Infotrend 18/1/1994.
@agar, Mario: Budu}nost je otvorena, Infotrend, 25/8/1994.
@agar, Mario: Otvoreno ra~unarstvo, Infotrend, 18/1/1994.
@ganec, Tomislav: Kupiti, pri~ekati ili odustati, Infotrend 18/1/1994.
@ganec, Tomislav: Oprez! Nije posve jednostavno, Infotrend 21/4/1994.
Izdavanje ove knjige sufinanciranjem su omogu}ili:
• Ministarstvo znanosti i tehnologije;
• Informati~ki in`enjering d.o.o. Slavonski Brod;
• \uro \akovi} Holding, Tvornica poljoprivrednih strojeva, @upanja;
• \uro \akovi} Holding, “Tvornica energetskih postrojenja”, Slavonski
Brod;
• Poglavarstvo Brodsko-posavske `upanije;
• Studentski centar, Slavonski Brod;
• \uro \akovi} Holding d.d.
• Ministarstvo financija, Porezna uprava, Po`ega;
• “Merkuri” d.o.o., Slavonski Brod;
• Gradsko poglavarstvo grada Po`ege;
• \uro \akovi} Holding, “Specijalna vozila”, Slavonski Brod;
• Zavod za platni promet, Po`ega
• “Croatia banka”, M.Mesi}a 1, Slavonski Brod;
• “Tekija” Javno poduze}e komunalnih djelatnosti, Po`ega;
• “Brodsko-posavska banka”, Trg pobjede 29, Slavonski Brod;
• \uro \akovi} Holding, “Tvornica aparata i ure|aja za plinove”,
Slavonski Brod.

Osnove rada na računalu – 2009 - Organizacija za građanske

katalog air-sep - vvg instalacije

Snimanje i montaza videa (PDF) - INOVACIJSKO

ovdje. - Goran Klepac

komunalna oblast - Opstina gradiska

Pravokutnik.net MJERE ZA OSIGURANJE PROVEDBE POSTUPKA I

kratko upustvo za rukovanje centralom ds7400

Školegijum, prvo polugodište 2011/2012

Školsko natjecanje iz 2013

Školsko natjecanje iz 2014

PEMPAL Glossary of PFM_January2012_BOS.pdf