close

Enter

Log in using OpenID

Bosna i Hercegovina PLAN UPRAVLJANJA

embedDownload
Serijska međudržavna nominacija nekropola sa stećcima
Bosna i Hercegovina
PLAN UPRAVLJANJA
Sarajevo, oktobar 2013
1
Plan upravljanja za serijsku međudržavnu nominaciju nekropola sa stećcima
Koordinator izrade Plana upravljanja za Bosnu i Hercegovinu, Mirela Mulalić Handan, izvršni
funkcioner Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika
Autori Plana upravljanja:
A. Plan upravljanja na međudržavnom i državnom nivou
- Mirela Mulalić Handan, dipl.ing.arh; izvršni funkcioner, Komisija za očuvanje
nacionalnih spomenika, koordinator izrade Plana upravljanja i autor
- MSc Mirzah Fočo, pomoćnik izvršnog funkcionera, Komisija za očuvanje nacionalnih
spomenika, ko-autor
- Tarik Jazvin, dipl.ing.arh; saradnik za implementaciju Konvencije o zaštiti svjetskog
naslijeđa, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, asistent koordinatora
B. Planovi upravljanja za FBIH (BH001-BH012)
-
MSc Azra Hadžić, stručni savjetnik za graditeljsko i arheološko naslijeđe, Zavod za
zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta
Mulija Tabak-Abedpour, stručni savjetnik, Federalno ministarstvo prostornog uređenja
Krunoslav Šetka, stručni savjetnik, Federalno ministarstvo okoliša i turizma
C. Planovi upravljanja za RS (BH 013-BH022)
-
MSc Milijana Okilj, načelnica odjeljenja za kulturno-istorijsko naslijeđe, Republički
zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS
Vanja Šotra - Dursun, slikar – konzervator, Republički zavod za zaštitu kulturnoistorijskog i prirodnog naslijeđa RS
Jelena Savić, dipl. ing. arhitekture, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i
prirodnog naslijeđa RS
Milena Timotija, dipl. ing. arhitekture, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i
prirodnog naslijeđa RS
Ljiljana Parežanin, dipl. Arheolog, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i
prirodnog naslijeđa RS
Snježana Gligorić, dipl. Etnolog, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i
prirodnog naslijeđa RS
Slađana Petronić, biolog, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog
naslijeđa RS
Sara Todorović, prof. biolog, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i
prirodnog naslijeđa RS
Sanja Danilović, viši stručni saradnik za urbanizam i prostorno planiranje, Ministarstvo
za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS
Željka Stojičić, viši stručni saradnik za zaštitu prirode, Ministarstvo za prostorno
uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS
Brankica Ivanović, viši stručni saradnik upravno-nadzornih poslova, Ministarstvo za
prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS
Valentina Branković, viši stručni saradnik, Ministarstvo trgovine i turizma RS
Miroslav Čičić, dipl.ing.saobraćaja, Ministarstvo saobraćaja i veza RS
Darko Vučenović, dipl.pravnik, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS
Administrativno tijelo Plana upravljanja:
- Biljana Čamur, pomoćnik ministra za nauku i kulturu Ministarstva civilnih poslova,
sektretar Državne komisije za saradnju sa UNESCO-m,
- Edin Veladžić, stručni savjetnik za evropske integracije i međunarodnu kulturnu
saradnju, Ministarstvo civilnih poslova
2
Mreža podrške lokalnih zajednica:
Općina Stolac, Stjepan Bošković, načelnik
Općina Konjic, Emir Bubalo, načelnik
Općina Novi Travnik, Refik Lendo, načelnik
Općina Jablanica, Dedić Salem, načelnik
Općina Ljubuški, Nevenko Barbarić, načelnik
Općina Kladanj, Jusuf Čavkunović, načelnik
Općina Olovo, Đemal Memagić, načelnik
Općina Tuzla, Jasmin Imamović, načelnik
Općina Goražde, Muhamed Ramović, načelnik
Općina Trnovo, Ibro Berilo, načelnik
Općina Kupres, Perica Romić, načelnik
Općina Nevesinje, Momčilo Šiljegović, načelnik
Općina Rogatica, Tomislav Puhalac, načelnik
Općina Kalinovik, Mileva Komlenović, načelnica
Općina Bileća, Miljan Aleksić, načelnik
Općina Sokolac, Milovan Bjelica, načelnik
Općina Berkovići, Nenad Abramović, načelnik
Općina Pale, Miodrag Kovačević, načelnik
Općina Šekovići, Ninić Budimir, načelnik
Općina Foča, Radisav Mašić, načelnik
Saradnja:
Dijelovi Plana upravljanja koji se odnose na međudržavnu saradnju napravljeni su u saradnji
sa koordinatorima za izradu planova upravljanja u Hrvatskoj (MSc Zoran Wiewegh), Srbiji
(MSc Maja Đorđević) i Crnoj Gori (MSc Mitra Cerović)
Prevod na engleski jezik: _______________________
Lektori na bosanski, srpski i hrvetski jezik ____________________
3
Sadržaj
UVOD
Izrada planova upravljanja na međudržavnom nivou
Izrada plana upravljanja za Bosnu i Hercegovinu
Politika UNESCO-a i smjernice
I POLAZIŠTA ZA IZRADU PLANA UPRAVLJANJA
1. ZAJEDNIČKE VIZIJE I CILJEVI
1.1.
Vizija
1.2.
Ciljevi
2. VRIJEDNOSTI, AUTENTIČNOST I INTEGRITET
2.1.
Jedinstvena univerzalna vrijednost
2.2.
Kulturne vrijednosti i atributi
2.3.
Historijat
II IDENTIFIKACIJA
3. NEKROPOLE SA STEĆCIMA U BOSNI I HERCEGOVINI
3.1.
Geografski položaj
3.2.
Predstavljanje nekropola sa stećcima
3.2.1. Prilozi (karte, fotografije)
4. PROVEDBA PLANA UPRAVLJANJA
4.1.
Provedba plana upravljanja na međudržavnom nivou
4.2.
Provedba plana upravljanja na nivou Bosne i Hercegovine
4.3.
Upravljanje i administracija
4.4.
Zakoni i propisi
4.5.
Provedbene mjere
4.6.
Zaštićene i buffer zone
4.7.
Postojeći planovi
4.8.
Financije
4.9.
Prilozi
III ANALIZE (Zavodi za zaštitu naslijeđa trebaju dostaviti pojedinačne planove upravljanja za
poglavlje III, konačne tekstove u postavljenom formatu)
5. Pojedinačne nekropole sa stećcima - site management plans
5.1.
BHNS 01. Nekropola sa stećcima Radimlja Stolac FBiH
5.2.
BHNS 02. Nekropola sa stećcima Biskup kod Konjica, FBiH
5.3.
BHNS 03. Nekropola sa stećcima Maculje-Novi Travnik, FBiH
5.4.
BHNS 04. Nekropola sa stećcima Dugo Polje – Jablanica, FBiH
5.5.
BHNS 05. Nekropola sa stećcima Bijača – Ljubuški, FBiH
4
5.6.
5.7.
5.8.
5.9.
5.10.
5.11.
5.12.
5.13.
5.14.
5.15.
5.16.
5.17.
5.18.
5.19.
5.20.
5.21.
5.22.
BHNS 06. Nekropola sa stećcima u Olovcima kod Kladnja – Kladanj, FBiH
BHNS 07. Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramor u Musićima, Olovo,
FBiH
BHNS 08. Nekropola sa stećcima u Starim Kućama, Donje Breške, Tuzla,
FBiH
BHNS 09. Nekropola sa stećcima Hrančići, Kučarin – Donje Polje, Žilići,
Goražde, FBiH
BHNS 10. Nekropola sa stećcima Boljuni I i II, Stolac, FBiH
BHNS 11. Nekropola sa stećcima Umoljani, Trnovo, FBiH
BHNS 12. Nekropole sa stećcima Ravanjska Vrata, Kupres, FBIH
BHNS 13. Nekropola sa stećcima Kalufi Nevesinje, RS
BHNS 14. Nekropola sa stećcima Borak, selo Burati-Rogatica, RS
BHNS 15. Nekropola sa stećcima Gvozno-Kalinovik, RS
BHNS 16. Nekropola Sa Stećcima Grebnice-Bunčići, Radmilovića Dubrava –
Bileća, RS
BHNS 17. Nekropola sa stećcima u Luburića Polju, Sokolac, RS
BHNS 18. Nekropola sa stećcima Potkuk u Bitunji, Berkovići, RS
BHNS 19. Nekropola sa stećcima Mramorje u selu Buđ, Pale, RS
BHNS 20. Nekropola sa stećcima u selu Bečani, Šekovići, RS
BHNS 21. Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramor (Crkvina) u Vrbici,
Foča, RS
BHNS 22. Nekropola sa stećcima Čengića Bara, Kalinovik, RS.
Sadržaj site plans (5.1. - 5.22.)
Opis i postojeće stanje
Geografski položaj
Opis (struktura) dobra
Namjena prostora
Arheologija
Prirodno okruženje
Pješačka namjena
Dostupnost i sigurnost
Infrastruktura
Makro-infrastruktura
Mikro-infrastruktura
Motorni i stacionarni saobraćaj
Zaštita životne sredine
Konzervacija
Dokumentacija, snimanja, studije
Istražni i konzervatorsko-restauratorski radovi
Stanje očuvanosti dobra
Održavanje i monitoring
Duh mjesta (genius loci)
5
Materijalni elementi
Nematerijalni elementi
Elementi koji potencijalno ugrožavaju genius loci historijskog područja
Turizam i upravljanje posjetiocima
Prezentacija i interpretacija
Zaštita i provedbene mjere
Upravljanje i administracija
Zainteresovane strane, vrijednosti i konflikti
Provedeni projekti i financiranje
Društvo
Društvena pitanja
Osvješćivanje javnosti, edukacija i obuka
Procjena
Rizici i opasnosti
Konflikti
SWOT analiza
IV CILJEVI I AKCIJSKI PLAN
Plan aktivnosti – međudržavni nivo
Plan aktivnosti – državni nivo
Plan aktivnosti entitetski/lokalni nivoi (zavodi za zaštitu naslijeđa trebaju dostaviti
konačne planove aktivnosti)
6
UVOD
Izrada planova upravljanja na međudržavnom nivou
Izrada plana upravljanja za Bosnu i Hercegovinu
Politika UNESCO-a i smjernice
Izrada planova upravljanja na međudržavnom nivou
Izradi plana upravljanja za nekropole sa stećcima prethodilo je potpisivanje Pisma namjere o
uspostavljanju međuinstitucionalne suradnje na pripremi i prezentaciji zajedničkog projekta
izrade nominacijskog dokumenta pod nazivom „Nominacija stećaka – srednjovjekovnih
nadgrobnih spomenika – za Upis na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a”. Pismo
namjere 2. 11. 2009. u Sarajevu su potpisale sljedeće institucije: Komisija za očuvanje
nacionalnih spomenika i Ministarstvo civilnih poslova ispred Bosne i Hercegovine,
Ministarstvo kulture Republike Srbije, Ministarstvo kulture, sporta i medija Crne Gore i
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Formirana je međudržavna koordinacijska grupa koju čine koordinatori za izradu
Nominacijskog dosjea i koordinatori za izradu Plana upravljanja, koji su imenovani od
nadležnih institucija država potpisnica Pisma namjere.
U razdoblju od 2010. do 2012. održani su radni sastanci na kojima je dogovorena
metodologija rada i zajednički dijelovi tekstova Tentativnih listova, koji čine privi službeni
dokument koji se u postupku nominacije dostavlja UNESCO-u. Sve države članice predale
su Tentativni list s opisom svojih lokaliteta sa stećcima Centru za svjetsku baštinu do 15.
travnja 2011. godine.
Zajednički cilj je kreiranje nominacije serijskog međudržavnog dobra i dobivanje statusa
svjetske baštine, međudržavnim priznavanjem iznimne univerzalne vrijednosti, sukladno
navodima iz UNESCO-vog priručnika Operational Guidelines for the Implementation of the
World Heritage Convention.
Svih odabranih 30 nekropola sa stećcima (22 iz BiH, 3 iz Srbije, 3 iz Crne Gore i 2 iz
Hrvatske) predstavljaju komponente jednog svjetskog dobra i doprinose razumijevanju
predložene iznimne univerzalne vrijednosti.
Tijekom 2012. i 2013. intenziviran je rad i suradnja međudržavnih koordinacijskih grupa na
zajedničkoj izradi nominacijskog dosjea i zajedničkih dijelova plana upravljanja.
Imajući u vidu različite administrativne, pravne, znanstvene, financijske, ekonomske i
društvene uvjete u državama, razlike u broju, veličini i teritorijalnoj rasprostranjenosti
nekropola sa stećcima, dogovoreno je da će svaka država pripremiti spoj plan upravljanja, uz
uspostavu koordiniranog sistema upravljanja za pojedine segmente planiranih aktivnosti.
Svaka država je odgovorna za zaštitu, konzervaciju i upravljanje nekropola sa stećcima koje
se nalaze na njenoj teritoriji. Različite državne, regionalne i lokalne vlasti unutar svake od
država podržavaju zajedničku nominaciju te njihovo uključivanje u provedbu Plana
upravljanja predstavlja ključan čimbenik za održivo korištenje nominiranih kulturnih dobara.
7
S obzirom da sve komponente nominacije, svaka odabrana nekropola sa stećcima, treba
doprinositi integralnosti cijele nominacije i doprinositi efikasnoj zaštiti i upravljanju i primjeni
Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, utvrđena je potreba za
uspostavljanjem koordiniranog sistema upravljanja i međudržavnog koordinacijskog odbora.
Na međudržavnoj razini, sve četiri države su usvajanjem Planova upravljanja izrazile podršku
radu i obavezu da aktivno sudjeluju u Međudržavnom koordinacijskom odboru koji će se
osnovati nakon upisa stećaka na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Zadaci koordinacijskog
odbora su utvrđivanje zajedničkih strategija, principa i standarda (konzervacija, izgradnja
kapaciteta, razmjena i objava rezultata istraživanja, prezentacija, itd.) važnih za kvalitetno
upravljanje lokalitetima. Plan upravljanja oslanja se na međudržavne principe i standarde
utvrđene konvencijama i poveljama. Konzervatorski principi sadržani su u tim dokumentima.
Izrada plana upravljanja za Bosnu i Hercegovinu
Serijska nominacija u BiH broji 22 nekropole u 20 lokalnih zajednica i 2 entiteta, sa različitim
administrativnim, financijskim i tehničkim uslovima, različitim kapacitetima i infrastrukturom
institucija i lokalnih zajednica, te je i na nivou Bosne i Hercegovine osiguran koordinirani
sistem upravljanja i koordinirani proces izrade Plana upravljanja.
Koordinator izrade Plana upravljanja za BiH je ujedno i član međudržavnog koordinacionog
odbora za implementaciju zajedničkog projekta „Nominacija stećaka – srednjovjekovnih
nadgrobnih spomenika – za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a“.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na svojoj 143. sjednici održanoj 09.02.2011. godine
donijelo je zaključak da su: “Ministarstvo civilnih poslova i Povjerenstvo za očuvanje
nacionalnih spomenika BiH zaduženi za izradu nominacijskog dosjea i plana upravljanja, uz
uključivanje stručnjaka iz entitetskih zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa.“
Vlada RS je na 56. sjednici, održanoj 08.03.2012. godine, donijela zaključak kojim zadužuje
Ministarstvo prosvjete i kulture RS da poduzme sve potrebne aktivnosti u vezi sa projektom.
Općine na čijem teritoriju se nalaze nekropole sa stećcima su pružile podršku izradi Plana
upravljanja na način da su sprovele anketiranja i inspekciju stanja na terenu i osigurale
neophodne informacije, terenske vodiče, čišćenje nekropola od samonikle vegetacije i
pomoć stručnjacima prilikom valorizacije i tehničkih snimanja. Mreža podrške izradi Plana
upravljanja formirana je imenovanjem predstavnika 20 općina na čijem teritoriju se nalaze
nekropole sa stećcima.
Prilikom izrade Plana upravljanja za BiH vođeno je računa da sve komponente nominacije,
svaka nominirana nekropola, treba doprinositi integralnosti cijele nominacije i doprinositi
efikasnoj zaštiti i upravljanju i primjeni Konvencije. U tom cilju napravljen je Projektni zadatak
za izradu Plana upravljanja koji sadrži tematski okvir i sadržaj Plana upravljanja,
metodologiju tehničkih snimanja nekropola sa stećcima, metodologiju utvrđivanja sadašnjeg
stanja i okolinskih utjecaja na nekropole sa indikativnom listom pritisaka, odabir
međunarodnih konvencija i povelja čije preporuke treba ugraditi u plan upravljanja, prijedlog
vizije i ciljeva, shemu postojeće strukture upravljanja, okvirne i pojedinačne zadatke za
stručnjake sa rokovima izrade. Utvrđena je metodologija anketiranja, prikupljanja i obrade
podataka vezanih za nekropole; izgled i sadržaj evidencionih/anketnih kartona sa podacima
za svaku nekropolu i stećke kao što su tipologija stećaka, vrste motiva, natpisi, vrste
kamena, stanje u kojem se nalaze, specifični rizici i sl.(anketni karton). Sastavljeni su upitnici
za općine za traženje podataka o očekivanjima od upisa na Listu svjetskog naslijeđa, načina
aktivnog uključivanja općina u upravljanje. Komunicirano je i uspostavljeno razumjevanje IUV
i kriterija, vizije i ciljeva od strane institucija uključenih u tim i lokalnih zajednica.
8
Tim sastavljen od entitetskih institucija izradio je pojedinačne Planove upravljanja za svaku
nekropolu, koji će se provoditi na entitetskim i lokalnim nivoima.
U izradi plana upravljanja učestvovali su predstavnici 11 institucija nadležnih za poslove
zaštite i upravljanja naslijeđem i predstavnici 20 oćina na čijem teritoriju se nalaze nekropole
sa stećcima.
Koordinaciona grupa za BiH
Subjekti međunarodnog sistema zaštite kulturnih dobara su država Bosna i Hercegovina i
njene institucije (Vijeće ministara BiH, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i
Ministarstvo civilnih poslova BiH). Subjekti unutar države su entitetske i kantonalne institucije
nadležne za prostorno uređenje, kulturu, kulturno naslijeđe i inspekcijske poslove. Plan
upravljanja nudi sistem aktivnog uključivanja u upravljanje dobrima lokalnih organa uprave i
lokalnih zajednica.
Nakon upisa na Listu svjetskog naslijeđa upravljanje će se organizovati na principu
koordinacionog odbora. Stručni tim i tim za podršku izradi Plana upravljanja će prerasti u
koordinacioni odbor. Donosioci odluka – (stručni tim za izradu plana upravljanja i tim
podrške) formiraće koordinacioni odbor. Koordinacioni odbor biće odgovoran za
implementaciju i uspjeh plana upravljanja.
Kriteriji za odabir nekropola (Ed. Dubravko Lovrenović)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je utvrdila kriterije za odabir nekropola sa
stećcima i predložila 22 nekropole za upis na Tentativnu listu svjetskog naslijeđa.
Kriteriji za odabir nekropola – Bosna i Hercegovina
Prilikom odabira nekropola stećaka kandidiranih za uvrštavanje na Listu svjetske baštine
UNESCO-a stručnjaci iz Bosne i Hercegovine kojima je povjeren taj zadatak rukovodili su se
sljedećim kriterijima:
a) Stanje nekropola na terenu: očuvanost i cjelovitost
b) Pravni status nekropola: Odabrane nekropole su nacionalni spomenici BiH
c) Regionalni raspored, tipologija, veličina i reprezentativnost nekropola, oblici stećaka,
vrste ornamenata, kvaliteta izrade, epitafi
d) Regionalne škole – radionice klesanja stećaka
a) Stanje nekropola na terenu: očuvanost i cjelovitost
Nekropole BiH koje se nalaze u sklopu ove serijske nominacije zadržale su visok stupnj
cjelovitosti i integralnosti. Sagledane u cjelini i pojedinačno, uglavnom udaljene od
prometnica, naseljenih mjesta i gradova, one nisu izložene specifičnim rizicima poput
poljoprivredne djelatnosti, rudarstva, zagađenja okoliša, poplava itd. S obzirom na veći broj
devastiranih i uništenih nekropola, među kojima i onih od najviše vrijednosti, izabrane
nekropole predstavljaju reprezentativne primjere očuvanosti, a pojedine među njima poput
Radimlje i Dugog polja primjere uspješne konzervacije.
b) Pravni status nekropola: Odabrane nekropole su nacionalni spomenici BiH
One uživaju status nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, pod pravnom su zaštitom
na državnoj razini osiguranom odlukama o proglašenju nacionalnim spomenicima i
harmoniziranim zakonima o implementaciji odluka Komisije za očuvanje nacionalnih
spomenika BiH koji su primjenjuju u entitetima: Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko
Distriktu, krivičnim i drugim zakonima i planskim aktima.
9
c) Regionalni raspored, tipologija, veličina i reprezentativnost nekropola, oblici
stećaka, vrste ornamenata, kvaliteta izrade, epitafi
Budući da su nekropole stećaka u BiH raspoređene tako da u svim svojim bitnim
odrednicama kao što su: tipologija, veličina i reprezentativnost, oblici stećaka, vrste
ornamenata, kvaliteta izrade i epitafi odražavaju regionalnu diferenciranost, regionalni kriterij
predstavljao je važan putokaz u njihovom odabiru. Na taj način izabrane su nekropole sa
stećcima smještene u pojedinim mikro-regijama Bosne i Hercegovine: istočnoj i zapadnoj
Hercegovini, srednjoj, istočnoj i jugozapadnoj Bosni. Regionalne specifičnosti vidljive u
upotrebi oblika stećaka, njihovoj veličini, vrstama ornamentalnih motiva, kvaliteti izrade i
epitafima pokazuju da se odabrane nekropole uklapaju u postojeću klasifikaciju: od grobalja
pojedinih porodica sa svega nekoliko primjeraka, grobalja čitavih rodova prosječno s 30 do
50 spomenika, do nekropola seoskih općina ponekad i s više stotina nadgrobnika i
reprezentativnih nekropola pojedinih vlastelinskih porodica, samog vrha feudalnog društva.
d) Regionalne škole – radionice klesanja stećaka
Odabrane nekropole, reflektirajući specifične političke, ekonomske i kulturne prilike pojedinih
regija, također odražavaju posebne lokalne stilove i umjetničke škole klesanja stećaka
zastupljene u oblastima istočne i zapadne Hercegovine, srednje, istočne i jugozapadne
Bosne.
Politika UNESCO-a i smjernice
Plan upravljanja oslanja se na međudržavne principe i standarde utvrđene konvencijama i
poveljama. Konzervatorski principi sadržani su u tim dokumentima.
Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine1 utvrđuje koncept sistema zaštite na
državnom i međudržavnom nivou. Obaveza države članice na čijoj teritoriji se nalazi
predmetno dobro je osiguranje svih uslova za zaštitu i očuvanje dobra za sljedeće
generacije. Ove mjere provode se prvenstveno vlastitim naporima i finansijskim sredstvima
država potpisnica Konvencije. Međudržavna pomoć i saradnja pruža se u slučaju da obim
potrebnih sredstava prevazilazi mogućnosti države. Međudržavna akcija predstavlja dopunu
napora učinjenih na nacionalnom planu2.
Operativni vodič za pripremu kandidature za upis dobra na Listu svjetske baštine Svjetskog
komiteta za naslijeđe UNESCO-a naglašava potrebu za donošenjem plana upravljanja za
kandidirano dobro kao instrumenta zaštite dobra i posebno razmatra plan upravljanja u
sklopu kandidature sa ciljem utvrđivanja efikasnosti uspostavljenog sistema zaštite dobra od
značaja za svjetsku baštinu.3
Prema preporukama Operational Guidelines for the implementation of the WH Convention4
serijska međudržavna nominacija:
a) pripada istom kulturno-historijskom korpusu;
b) pripada istom tipu naslijeđa koje je karakteristično za određenu geografsku zonu.
1
UNESCO, Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Paris, 1972).[e-book].
pristupljeno 15. avgust 2013.. Dostupno na:
http://www.greenhome.co.me/fajlovi/greenhome/attach_fajlovi/lat/projekti/zeleniresursnicentar/2011/10/pdf/Konvencija_o_zastiti_svjetske_kulturne_i_prirodne_bastine.pdf
2
Ibid., Član 4.
3
Operativne smjernice za upravljanje područjima svjetske kulturne baštine (UNESCO 2011.).
4
III.C “Requirements for the nomination of different types of properties”, Serial properties, par.138
b)
10
Prema preporukama Svjetskog komiteta za naslijeđe5u slučaju serijske međudržavne
nominacije potrebno je:
-informirati WH Committee da osigura bolje planiranje i saradnju;
-izabrati državu članicu nosioca nominacije i ta nominacija može biti registrirana pod
pokroviteljstvom te države;
-da planira sredstva za evaluaciju s obzirom na veličinu nominacije.
Prema preporukama Komiteta za svjetsko naslijeđe6 u slučaju serijske međudržavne
nominacije potrebno je:
a) uspostaviti zajednički tematski okvir i zajedničko razumjevanje Izuzetne univerzalne
vrijednosti;
b) dogovoriti koncept upravljanja kao koordinirani sistem zasnovan na zajedničkim principima
i ciljevima upravljanja, npr.:
- dijeliti zajedničku viziju, konzervatorske prakse i principe, razvoj turizma sa sličnim
pristupima;
- imati jednak pristup upravljanja okruženjem i okolinskim faktorima;
- dijeliti istu ideju održivog razvoja itd.
c) potrebno je uspostaviti efektivne modele saradnje zasnovane na zajedničkoj kontroli,
zaštiti, upravljanju i monitoringu stanja konzervacije svih dijelova zajedničke nominacije,
naučnom razvoju i upravljanju znanjem institucija povezanih sa nominiranim područjem kao
što je saradnja obrazovnih i istraživačkih institucija, muzeja i sl.;
Deklaracija iz Budimpešte o svjetskoj baštini7poziva sve države potpisnice da podrže
konzervaciju svjetskog naslijeđa putem strateških ciljeva:
- Credibility (Kredibilitet), ojačati kredibilitet Liste svjetskog naslijeđa;
- Conservation (Konzervacija), - osigurati efektivnu konzervaciju svjetskog naslijeđa;
- Capacity building (Izgradnja kapaciteta) - promovirati razvoj efikasnih mjera za
izgrađivanje kapaciteta;
- Communication (Komunikacija) - podizanje javne svijesti i podrške putem
komunikacije;
- Community (Lokalne zajednice) - svi prethodni strateški ciljevi su vezani za uloge
lokalne zajednice. Komitet za svjetsko naslijeđe je naknadno usvojio ovaj cilj.
Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba odnosi se na zaštitu
kulturnog naslijeđa u slučaju oružanog sukoba i katastrofa. Naročito se primjenjuje na
inventarizaciju svih lokaliteta.
Konvencija o mjerama zabrane i sprečavanja nedozvoljenog uvoza, izvoza i prenosa
vlasništva kulturnih dobara (UNESCO, Pariz, 1970.) Sve države učesnice u sklopu planova
upravljanja za nekropole sa stećcima obavezuju se da će poduzeti mjere u cilju poštivanja
preporuka Konvencije, a koje se posebice odnose na arheološke nalaze sa nekropola sa
stećcima.
Konvencija o zaštiti i unapređenju raznolikosti kulturnih izraza (UNESCO, Pariz, 2005.)
predstavlja okvir za jačanje međudržavne suradnje i solidarnosti u duhu partnerstva,
posebno u cilju poboljšanja sposobnosti zemalja u razvoju da zaštite i promiču raznolikost
kulturnih izraza i potvrđivanju važnosti veze između kulture i razvoja za sve zemlje.
Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (UNESCO, 2003.)
Dokument iz Nare o autentičnosti (UNESCO, 1994.)
Povelja iz Bure (ICOMOS, 1999.)
5
29. Sjednica, Durban, 2005.
32. sjednica, Quebec, Kanada, 2008.
7
WC-02/CONF.202/25,9.
6
11
Venecijanska povelja o konzervaciji i restauraciji spomenika i lokaliteta (ICOMOS, 1964.)
Povelja za zaštitu i upravljanje arheološkog naslijeđa (ICOMOS, 1990.)
Povelja iz Rige o autentičnosti i historijskoj rekonstrukciji u odnosu na kulturno naslijeđe
(ICCROM, 2000.)
Povelja o kulturnom turizmu (ICOMOS, 1976, 2008)
Povelja o interpretaciji i prezentaciji (ICOMOS, 2008)
Deklaracija o duhu mjesta (ICOMOS, 2008.)
Povelja o historijskim vrtovima i pejzažima (ICOMOS, 1982)
Drugu značajnu grupu opštih akata koji se primjenjuju na dobro čine preporuke UNESCO-a:
Preporuke o primjeni međudržavnih principa za arheološka istraživanja (New Delhi, 1956)
Preporuka o mjerama za zabranu i sprečavanje nezakonitog izvoza, uvoza i prenosa prava
svojine na kulturnim dobrima (Pariz, 1964), odnosi se na arheološke nalaze sa lokaliteta.
Preporuka o zaštiti spomenika kulture ugroženih izvođenjem javnih i privatnih radova (Pariz,
1968).
Preporuka o zaštiti na nacionalnom planu kulturnog i prirodnog naslijeđa (Pariz, 1972).
Preporuka za zaštitu ljepota i karaktera pejzaža i predjela (Pariz, 1962), osigurava okvir za
zaštitu pejzaža u kojima se nalaze nekropole.
Preporuka o zaštiti istorijskih i tradicionalnih cjelina i njihovoj ulozi u savremenom životu
(Najrobi, 1976).
Posebno mjesto u osiguranju sistema zaštite dobra imaju i evropski opšti akti:
Evropska konvencija o zaštiti arheološkog naslijeđa, revidirana (Vijeće Evrope, Valletta,
1992.) / Evropska konvencija o zaštiti arheološkog naslijeđa (Vijeće Evrope, London, 1969.)
obavezuje države da će, sredstvima koja su prihvatljiva za državu, uspostaviti pravni sistem
zaštite arheološkog naslijeđa i primjenjivati mjere fizičke zaštite (konzervacije i održavanja,
po mogućnosti in situ), te raditi na prikupljanju i širenju znanstvenih informacija i podizanju
javne svijesti.
Okvirna konvencija o vrijednosti kulturnog naslijeđa za društvo (Vijeće Evrope, Faro, 2005.)
osigurava okvir za poduzimanje aktivnosti usmjerenih na ulogu kulturne baštine u izgradnji
mirnog i demokratskog društva, u procesu održivog razvoja i promoviranju kulturne
različitosti (Kulturno naslijeđe i dijalog); razvijanje modela za saradnju kad su u pitanju
nadležnosti svih uključenih aktera, javnih, institucionalnih i privatnih; kao i osiguranju mjera
za održivo korištenje nekropola.
Konvencija o evropskim krajolicima (2000) pruža okvir za zaštitu krajolika putem državnih
politika regionalnog i urbanističkog planiranja, i ugrađivanje krajolika u politike koje se
odnose na kulturu, zaštitu okoliša itd. Većina nekropola sa stećcima nalazi se u izvanrednim
krajolicima, čija zaštita je osigurana uspostavom buffer zona i uključivanjem u prostorne
planove.
Preporuka REC (2003)1 Komiteta ministara državama članicama o promoviranju turizma radi
unapređenja kulturnog naslijeđa kao faktora održivog razvoja 8 daje okvir za utvrđivanje
strategija razvoja kulturnog turizma na način da osigurava zaštitu dobra i uključivanje lokalnih
zajednica u pravilno korištenje dobra.
Rezolucije Vijeća Evrope:
Evropska povelja o graditeljskoj baštini (Vijeće Evrope, 1975)
Rezolucija o prilagodbi propisa kojima se uređuju pitanja zaštite graditeljske baštine (Vijeće
Evrope, 1976)
Rezolucija o kulturnim rutama (Vijeće Evrope, 1998).
8
Vijeće Evrope - Komitet ministara, 15. januar 2003.
12
I POLAZIŠTA ZA IZRADU PLANA UPRAVLJANJA
1. ZAJEDNIČKE VIZIJE I CILJEVI
1.1.
Vizija
1.2.
Ciljevi
1.1
Vizija
Izabranih 30 nekropola sa stećcima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i
Srbije predstavljaju neobnovljiv resurs za održivi razvoj lokalnih zajednica, za
uspostavljanje saradnje u različitim oblastima i nivoima, kao i za pokretanje
interkulturnog dijaloga.
Ove nekropole izuzetne univerzalne vrijednosti dijeleći jedinstvene konzervatorske
standarde, ujedinjene principe upravljanja, zajedničke koncepte interpretacije kao i
integralne pristupe razvoja turizma, pružaju jedinstven doživljaj svjetske baštine.
Sve odabrane nekropole sa stećcima su komponente jedne serijske međudržavne
nominacije i doprinose razumijevanju predložene izuzetne univerzalne vrijednosti stećaka.
Sistem upravljanja osigurava efikasnu vertikalnu i horizontalnu koordinaciju između Država
učesnica i njihovih državnih, regionalnih i lokalnih vlasti i zajednica, i stručnjaka, kroz
koordinacione grupe.
Upis na Listu svjetske baštine doprinosi boljoj zaštiti i konzervaciji i omogućuje bolju
razmjenu znanja i iskustava i saradnju između stručnjaka, donositelja odluka i lokalnih
zajednica. Kao dio Svjetskog naslijeđa, nekropole sa stećcima su resurs za ekonomski i
društveni razvoj lokalnih zajednica.
Upisom stećaka na Listu svjetske baštine UNESCO-a oni su dio opće baštine čovječanstva.
1.2
Ciljevi
Opći cilj upravljanja je osiguranje održivog korištenja izabranih nekropola sa stećcima
serijske nominacije za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.
U tom smislu održivo korištenje podrazumjeva uspostavljanje ravnoteže između slijedećih
faktora:
- potreba za fizičkom zaštitom stećaka od propadanja,
- zaštite i upravljanja prirodnim okruženjem,
- sticanje znanja interdisciplinarnim istraživanjima.
- uključenost lokalnih zajednica,
- ekonomske valorizacije
Plan upravljanja usmjeren je na jačanje svijesti javnosti o značaju stećaka, promicanje
njihove kulturne, naučne i obrazovne vrijednosti, te razvoju strategije za društvenu i
ekonomsku dobit.
13
Utvrđeni su zajednički specifični ciljevi, koji predstavljaju okvir za podciljeve i aktivnosti i
usmjeravaju djelovanja svih partnera na međudržavnom, državnim i lokalnim nivoima. Uz
svakih od definisanih ciljeva vezuju se očekivani rezultati9:
1. Koordinacija (SC1) - osigurati efikasnu koordinaciju između svih učesnika
nominacije
Međudržavna koordinaciona grupa doprinosi efikasnom upravljanju. Donose se
odluke na transparentan način, odluke su konzistentne i razumne;
Državne organizacijske strukture okupljaju regionalna i lokalna tijela u svakoj državi,
nakon što svaka država provede mjere odobrene od strane Međudržavnog
koordinacionog odbora, i razvije aktivnosti specifične za tu državu. Lokalne zajednice
su uključene u rad preko svojih predstavnika. Sve uključene vlasti i učesnici su
koordinirani. Rad je transparentan i u duhu uzajamnog uvažavanja;
Međudržavni, državni, regionalni i lokalni stručnjaci koji su uključeni u aktivnosti čine
visoko-efikasnu mrežu;
Uspostavljeno je efikasno upravljanje informacijama i standardizacija dokumentacije.
2. Kredibilitet (SC2) - ojačati kredibilitet država učesnica
Nominacija srednjevjekovnih nekropola sa stećcima doprinosi kredibilitetu Liste
svjetskog naslijeđa;
Zajedničko upravljanje garantuje bolje razumijevanje sepulkralne srednjevjekovne
umjetnosti i historije karakteristične za geografsko područje;
Krajnji rezultat je postizanje izvrsnosti u konzervaciji, zaštiti i interpretaciji.
3. Konzervacija (SC3) - osigurati integralnu konzervaciju
- Očuvana je izvanredna univerzalna vrijednost, autentičnost i integritet nekropola sa
stećcima
- U konzervaciju je uključeno upravljanje promjenama tako da se na najbolji način
očuvaju vrijednosti dobra za sadašnje i buduće generacije. Promjene su neminovne,
uzrokovane prirodnim, društvenim i razvojnim procesima.
- Potencijalni konflikti između očuvanja vrijednosti nekropola i drugih javnih interesa
trebaju biti umanjeni traženjem
mjera koje neće kompromitirati vrijednosti,
autentičnost i integralnost nekropola;
- Arheološka iskopavanja su moguća samo ukoliko postoji izniman naučni interes ;
- Istraživanja i konzervatorski tretmani ne narušavaju Izuzetnu univerzalnu vrijednost
serijskog dobra i vrijednosti ambijenta;
- Ostvaren je integralan pristup za sistem zaštite prirode i konzervacije stećaka.
4. Izgradnja kapaciteta (SC 4) - razvoj efikasnih mjera za izgrađivanje kapaciteta
Znanje je ključno za zaštitu, konzervaciju i pravilno upravljanje dobrom, zato se
ohrabruju svi vidovi učenja;
Stručno usavršavanje se konstantno podstiče
Stručnjaci prenose znanja i ohrabruju druge aktere da uče i brinu se o dobru;
Dokumentacija je dostupna a sve intervencije i promjene se dokumentuju;
Lokalno stanovništvo je educirano o aktivnostima vezanim za turizam i ostvaruje
ekonomsku i društvenu korist;
9
Strateški ciljevi: Deklaracija iz Budimpešte o svjetskoj baštini, WC-02/CONF.202/25,9;
Conservation Principles, Policies and Guidance: for the Sustainable Management of
the Historic Enviroment. English Heritage 2008;
Prehistoric Pile Dwellings around the Alps World Heritage nomination Switzerland,
Austria, France, Germany, Italy, Slovenia
14
-
Osigurana je permanentna edukacija na lokalnoj razini iz oblasti site management-a
(održavanje nekropola, vršenje monitoringa i izvještavanje, kao i upravljanje
posjetama).
5. Komunikacija (SC 5) - podizanje javne svijesti i podrške
Usvojena je zajednička komunikaciona strategija (interpretacija, kampanje, web
stranica, bilteni, saradnja sa medijima i dr.) koja doprinosi boljem razumijevanju
izuzetne univerzalne vrijednosti i potrebe da se zaštite nekropole;
Osigurano je razumijevanje vrijednosti nekropola sa stećcima kao Svjetskog dobra,
neophodnih za informiranje donositelja budućih odluka vezanih za upravljanje;
Uspostavljen je prepoznatljiv vizuelni identitet nekropola sa stećcima. Status
svjetskog dobra je adekvatno označen na lokalitetima;
Kampanje doprinose jačanju javne svijesti i izgradnji ponosa kod lokalnog
stanovništva.
6. Lokalne zajednice (SC 6) – uključenost u upravljanje
Lokalno stanovništvo razumije vrijednosti stećaka i potrebu za zaštitom;
Lokalne zajednice se stalno informiraju, i uključene su u pitanja koja se tiču nekropola
sa stećcima, čime se doprinosi boljoj zaštiti;
Sistem upravljanja dozvoljava lokalnim zajednicama da ostvaruju koristi i uživaju u
dobru na način koji ne kompromitira njegove vrijednosti.
15
VRIJEDNOSTI, AUTENTIČNOST I INTEGRITET
2.1.
Jedinstvena univerzalna vrijednost
2.2.
Kulturne vrijednosti i atributi
2.3.
Historijat
2.
Tekst poglavlja 2. Vrijednost, autentičnost i integritet preuzet iz Nominacionog dosjea
„Međudržavna serijska nominacija nekropola sa stećcima, Bosna i hercegovina, Crna Gora,
Hrvatska i Srbija“
2.1.
Jedinstvena univerzalna vrijednost10
a) Izjava o jedinstvenoj univerzalnoj vrijednosti
Nastali kao umjetničko djelo, kao skulptura, s namjenom da besmrtnom učine
uspomenu na pokojnika, kao organski dio europske sepulkralne prakse, srednjovjekovni
nadgrobni spomenici – stećci predstavljaju osebujnu pojavu i specifičnu sintezu različitih
utjecaja koji se ogledaju kroz više aspekata – umjetnost (kiparstvo), vjeru, povijesni kontekst,
pismenost. Njihov primarni interpretativni kontekst jest regija jugoistočne Europe kao
prijelazna zona europske kulture obilježena preplitanjem i miješanjem kulturnih utjecaja
srednjovjekovnog europskog Zapada i Istoka. Razvoj srednjovjekovnih država (hrvatsko
ugarske, bosanske i srpske), uspostavljanje feudalnih regula i vazalnih odnosa, pojava viših i
nižih slojeva plemstva, jačanje uloge crkvene vlasti, pojava Osmanskog carstva te sve
društveno-političke i ekonomske relacije koje obilježavaju srednji vijek uvelike se ogledaju u
razvoju ove vrste spomenika.
Izvanredna vrijednost i europska dimenzija stećaka kao nadgrobnih spomenika
ponajviše je izražena kroz nekoliko izuzetno važnih odlika koje najbolje oslikavaju njihovu
kulturnu različitost. Pojava stećaka na prostoru triju srednjovjekovnih država (kraljevstava) –
Hrvatske (Hrvatsko-Ugarske), Srbije i Bosne – nam također govori o njihovoj prihvaćenosti i
popularnosti. Naravno, razlike postoje ali one su primarno regionalnog karaktera te se
odnose na individualnost kovača (majstora-klesara) te njihov utjecaj na širi prostor vidljiv
ponajviše u odabiru pojedinih formi, upotrebi ornamentalnih motiva i kvaliteti izrade.
Nadalje, stećci u sebi povezuju i dva, inače oštro odvojena, koncepta
srednjovjekovne kulture – visoke (dvorske ili kleričke) i pučke. Naime, pod njima se pokapaju
članovi kraljevskih obitelji, pripadnici višeg i nižeg plemstva, pripadnici crkvenih struktura te
svi ostali koji sebi mogu priuštiti takav nadgrobni spomenik u bilo kojem obliku.
Univerzalna misao o kraju ljudske egzistencije te ona o obilježavanju života
pokojnika, na stećcima je ponajviše izražena kroz njihove reljefe. Oni se dijele u više skupina
koje se međusobno isprepliću - socijalni i religiozni simboli (različiti oblici križeva, oruđe,
oružje, mladi mjesec i zvijezde, antropomorfni ljiljani, solarni motivi itd.) figuralne predstave
(prikazi muškaraca i žena, borba, turniri, lov, povorke ljudi, tzv. posmrtna kola, prikazi
10
Tekst poglavlja „2. Vrijednost, autentičnost i integritet“ preuzet iz Nominacionog dosjea
'Međudržavna serijska nominacija nekropola sa stećcima, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i
Srbija'.
16
životinja), brojni vegetabilni i geometrijski ornamenti – te u sebi povezuju srednjovjekovnu
zbilju s prastarim antičkim i prethistorijskim tradicijama.
Natpisi na stećcima, koje sastavljaju i klešu dijaci (pisari), predstavljaju poseban fenomen
iako ih je u odnosu na broj stećaka sačuvan relativno malen broj (najviše na području Bosne
i Hercegovine). U odabiru pisma (bosančica-verzija ćirilice) a dijelom i jezika pokazuju
priličnu srodnost a po sadržaju su uistinu različiti i mogu se podijeliti dvije osnovne skupine:
vjerski ili religiozni i svjetovni (koji se opet dijele u manje skupine zavisno o veličini i
sadržaju). Ovaj izuzetno važan aspekt pojavnosti stećaka predstavlja organski dio kršćanske
epigrafske kulture srednjovjekovnog europskog prostora, izuzetno važan za proučavanje
pismenosti koja je zahvatila gotovo sve slojeve društva.
Istraživanje grobova ispod stećaka donosi nam često puno više rezultata nego istraživanje
samih stećaka s obzirom da nam grob s nalazima (novac, nakit, dijelovi nošnje, rijetko
vojnička oprema itd.) kao zatvorena cjelina jasno govori o određenom vremenu obilježenom
prepoznatljivim materijalnim ostacima. Arheološki gledano takvi nalazi, neraskidivo vezani za
stećke, nam prostor kojim se bavimo ponovo prikazuju kao gotovo jedinstveni kulturni
horizont.
Koliko god bili povezani s općom srednjovjekovnom sepulkralnom praksom, upravo su stećci
onaj dio našeg zajedničkog kulturnog naslijeđa koji ove prostore kroz različite aspekte jasno
izdvaja iz sveukupnog korpusa europske srednjovjekovne baštine. Koliko god slični, toliko su
različiti od svega što danas znamo o srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima, običajima i
tradicijama u Europi (i šire) da bi unutar europske arheologije i povijesti umjetnosti morali
zauzeti svoje jasno mjesto.
b) Kriteriji za upis na WHL
Arheološka nalazišta moraju da poseduju kvalitete od izuzetne univerzalne vrednosti i da
ispunjavaju bar jedan od deset kriterijuma da bi bili uključeni na Listu svetske baštine. U tom
smislu na sednici svih timova za Zajedničku nominaciju srednjovekovnih kamenih spomenika
stećaka za Listu svetske baštine izabrana su tri kritetijuma koji svedoče o izuzetnoj
univerzalnoj vrednosti stećaka.
Prvi izabrani kriterijum je kriterijum (ii) koji ukazuje da kulturno dobro predstavlja važnu
razmenu ljudskih vrednosti kroz određeni vremenski period ili unutar kulturnog područja
sveta, na polju razvoja arhitekture ili tehnologije, monumentalnih umetnosti, urbanizma ili
projektovanja predela. Obrazloženje ovog kriterijuma je sledeće:
Srednjovekovni nadgrobni spomenici – stećci kroz 30 odabranih nekropola s područja četiri
današnje države predstavljaju najbolje sačuvan i originalan umetnički izraz ovog vida
srednjovekovne sepulkralne umetnosti.
Na prostorima na kojima nastaju i razvijaju se, odraz su prožimanja različitih kulturnih uticaja
koje u tom vremenu (13. do 16. veka) nalazimo na ovim prostorima a koji većinom pripadaju
latinskom zapadu ali i vizantijskom istoku. Ipak većinu njihovih reljefa (koji su upečatljivi
aspekt njihove pojavnosti), ma koliko bili odmaknuti od službenih kanona, ipak možemo čitati
kroz različite sastavnice opšte evropske srednjovekovne kulture (plemićke, crkvene i
narodne) odnosno romaničke i posebno gotičke umetnosti.
17
S druge strane, ova specifična kultura duboko je povezana s znatno ranijim, praistorijskim,
antičkim i ranosrednjovekovnim tradicijama. Praistorijske i antičke tradicije se najviše
sagledavaju u odabiru mesta gde su postavljeni kao i u pojavi određenih vrsta simboličkih
reljefa. Činjenica je da stećci većim delom označavaju groblja na redove koje u evropskoj
arheologiji pratimo od ranog srednjeg veka i tzv. seobe naroda.
Razmena različitih vrednosti posvedočena je i kroz sahranjivanje pripadnika svih društvenih
slojeva pod stećke i to bez obzira na njihovu tadašnju etničku i političku pripadnost na
prostoru najmanje tri srednjovekovne države te nekoliko slobodnih komuna uz Jadransku
obalu. Arheološki gledano, nalazi u grobovima ispod stećaka prostor kojim se bavimo
ponovo prikazuju kao gotovo jedinstveni kulturni horizont. Posebnu vrednost predstavlja tzv.
interkonfesionalnost odnosno činjenica da se pod stećcima sahranjuju pripadnici sve tri
srednjovekovne hrišćanske zajednice na ovim prostorima – katoličke crkve, pravoslavne
crkve, Crkve bosanske. S obzirom na njihove spoljašnje karakteristike istočnog i zapadnog
hrišćanstva stećke svake od njih nije moguće razlikovati budući da se na sebi svojstven
način odmiču od službenih umetničkih kanona i stvaraju originalan izraz utemeljen na
prihvatanju odnosno mešanju tih različitih kulturnih uticaja.
Drugi izabrani kriterijum je kriterijum (iii) koji ukazuje da kulturno dobro predstavlja
jedinstveno ili izvanredno svedočanstvo kulturne tradicije ili civilizacije koja postoji ili je
nestala:
Iako uronjeni u srednjovekovnu evropsku kulturu kao i u istorijski kontekst i specifičnosti
područja na kojima ih nalazimo, s tragovima ranijih uticaja (praistorijskih, antičkih i
ranosrednjovekovnih) stećci u nekoliko svojih aspekata ostaju jedinstvena pojava u
srednjovekovnoj evropskoj umetničkoj i arheološkoj baštini. Kroz 30 odabranih lokaliteta
nastojalo se da se pokažu sve karakteristike njihove pojave.
Gavna specifičnost je upravo brojnost kakva nije zabeležena u Evropi – oko 70 000
dokumentovano evidentiranih spomenika! Nadalje, izrazita karakteristika je i različitost oblika.
Danas su nam poznati sledeći osnovni oblici: ploča, sanduk, sljemenjak, stub, krstačakrižina. Na izabranim lokalitetima u sklopu ove nominacije zastupljeni su svi navedeni oblici.
Međutim, svaki od njih dolazi u različitim oblicima što najviše zavisi od mogućnosti majstoraklesara kao i želja vlasnika stećaka odnosno naručitelja.
Njihovi reljefi predstavljaju izvanredno svedočanstvo srednjovekovne kulture koja je nestala a
čiji su stećci često jedini trag. Razlog tome je neverovatno bogatstvo reljefa različitih sadržaja
– prizori iz svakodnevnog života, simbolički i religiozni prikazi, dekorativni detalji.
Pojava različitih natpisa dodatno pridonosi njihovoj specifičnosti s obzirom da se radi o
izuzetnim spomenicima srednjovekovne pismenosti koja zahvata gotovo sve slojeve društva
a danas funkcioniše na više nivoa – od istorijskog izvora do proučavanja različitih kulturnih i
društvenih uticaja.
Sami stećci su nadalje i jedinstveni proizvod istorijskog konteksta odnosno događaja koji
obeležavaju srednji vek jugoistočne Evrope. Razvoj srednjovekovnih država (hrvatskougarske, bosanske i srpske), rast slobodnih komuna na obali (u prvom redu Dubrovnika),
uspostavljanje feudalnih regula i vazalnih odnosa, pojava viših i nižih slojeva plemstva,
jačanje uloge različitih crkvenih vlasti, pojava Osmanskog carstva te sve društveno-političke i
ekonomske relacije koje obeležavaju srednji vek svakako se ogledaju i u nastanku, razvoju i
kraju produkcije ove vrste spomenika.
18
Treći izabrani kriterijum je kriterijum (vi) koji ukazuje da je kulturno dobro direktno i opipljivo
povezano sa događajima ili živom tradicijom, s idejama ili verovanjima, s umetničkim i
književnim radovima izvanrednog jedinstvenog značaja.
Srednjovekovni nadgrobni spomenici – stećci od nastanka a posebno od vremena od kada
se više ne izrađuju (početak 16. veka) pa sve do danas duboko su ukorenjeni u različite
običaje i verovanja.
Takvi procesi postoje uprkos svojevrsnom prekidu istorijskog pamćenja i baštinjenja ovih
spomenika što je ponajviše izazvano različitim migracijama tokom kasnog srednjeg i ranog
novog veka. Stoga fenomeni vezani uz stećke (nazivi lokaliteta, praznovjerja, narodna
tradicija, priče) pokazuju nekoliko vrlo sličnih obrazaca koje susrećemo na čitavom prostoru
njihova rasprostiranja što nam i dalje govori o jedinstvenosti ovog kulturnog fenomena.
Na celoj teritoriji rasprostiranja stećaka zabeležen je niz naziva grobalja kojim su iskazani
poštovanje i divljenje prema monumentalnim dimenzijama spomenika, njihovoj starosti i
reljefnim predstavama (Divsko groblje, Mašete, Mramori-Mramorje, Grčko groblje, Tursko
groblje, Kaursko groblje).
Narodna priča i bajka vekovima crpi motive iz srednjevekovnog viteškog miljea koji je
isklesan na stećcima pripisujući njihovo klesanje i postavljanje fantastičnim bićima (vilama,
divovima), dovodeći ih u vezu s legendarnim ratovima i sukobima itd.
Nadalje, čak i naučno istraživanje stećaka ukazuje na posebnost ovih spomenika kao i
prostora na kojemu ih nalazimo. Tokom dugog razdoblja od gotovo 150 godina (tačnije od
druge polovine 19. veka) koliko traje naučno i institucionalno zanimanje za njih svedoci smo
sučeljavanja različitih mišljenja i stavova u arheološkoj, umjetničkoj i istorijskoj intrepretaciji.
Epigrafika i reljefi stećaka značajno su uticali i na savremenu književnost i ostale vidove
umetnosti. Inspirativnu temu predstavljali su i predstavljaju stećci za vajare (Boško
Kućanski), slikare (Mario Mikulić, Mirko Kujačić, Zdravko Anić, Lazar Drljača, Ibrahim
Novalić, Danko Brkić, Gabrijel Jurkić, Petar Šain, Virgilije Nevjestić, Dževad Hozo, Nedim
Tahirović, Seid Hasanefendić), pesnike (Mehmedalija Mak Dizdar, Skender Kulenović, Petar
Gudelj, Janko Bubalo, Ivan Kordić, Kemal Mahmutefendić), filmske stvaraoce (Jan Beran),
pisce (Miroslav Krleža) i fotografe (Tošo Dabac, Dragutin Resner, Ado Šahbaz).
c) Izjava o integritetu
Izbor trideset srednjovekovnih nekropola sa stećcima koje su predložene za ovu serijsku
međudržavnu nominaciju napravljen je u skladu sa kriterijuma koji se odnose na integritet
nekropola i autentičnost nadgrobnih obeležja.
Celokupnost izabranih nekropola po sledećim aspektima je osnovni preduslov za izbor
nekropola: stanje očuvanosti spomenika, mere zaštite koje se primenjuju u državama na čijoj
teritoriji se nalaze nekropole sa stećcima i vizuelno estetski kriterijum koji se odnosi na
položaj nekropola u prirodnom ili drugom vidu okruženja.
Svih 30 predloženih lokaliteta sa stećcima sačuvani su in situ i u dobrom su stanju.
Opredeljene granice središnje i bafer zone u potpunosti čuvaju jedinstvenost celine
19
srednjovekovnih grobalja s okolinom koja ga okružuje i čini njihov objedinjeni prostor.
Utvrđena zona zaštite šire okoline dobra koje je nominovano obezbeđuje da su
srednjovekovna groblja sa stećcima dobro zaštićena i obezbeđena staranjem o nalazištu.
Očuvanost srednjovekovnih grobalja sa stećcima prepoznata je u zakonodavnim merama
svih država koje su predložile svoja srednjovekovna groblja za nominaciju. Ovaj aspekt
podržavaju prostorno i regulaciono planiranje, kao i planovi upravljanja koje sve države
pripremaju u cilju kvalitetne i celovite zaštite, konzervacije i prezentacije stećaka.
Na predloženim nekropolama za ovu nominaciju ne postoji rizik od prekomernog razvoja u
okruženju što se odnosi i na privredni i turistički razvoj, kao ni od uticaja mogućih
destruktivnih društvenih procesa. Prostorni planovi teritorijalno nadležnih opština uglavnom
prostor gde se nalaze nekropole s stećcima prepoznaju kao područje turističkog potencijala
sa korišćenjem postojećih resursa i bez izgradnje novih objekata u zaštićenoj okolini.
Srednjovekovna groblja sa stećcima na teritoriji država koje su ih predložile nisu u funkciji od
vremena kad je obavljeno poslednje sahranjivanje i postavljanje nadgrobnog obeležja
stećka. U jednom slučaju u neposrednoj blizini sahranjivanje se u ograničenom prostoru
obavlja i danas, a u nekoliko slučajeva dokumentovana je upotreba prostora izvan uže
okoline stećaka kao prostor za sahranjivanje, najranije u 18. ili 19. veku, sa potpunim
prestankom ove prakse do polovine 20. veka, ali ovaj naknadno ustanovljeni kontinuitet ničim
nije ugrozio stećke.
Rizik za dobru očuvanost i stanje pojedinih nadgrobnih obeležja stećaka predstavljaju
prirodni i klimatski uslovi specifični za mediteranski pojas s izuzetno toplim letima i veoma
hladnim zimama koji više vekova utiču na površinu spomenika. Integritet stećaka na
izabranim nekropolama može da ugrozi nekontrolisana vegetacija, ali i prirodni procesi
lišajeva i mahovine nataloženi na površini kamena. Erozivni procesi vode i leda takođe mogu
da doprenesu oštećenju pojednih stećaka.
Države koje su predložile nekropole sa stećcima u okviru svoje delatnosti zaštite kulturnog
nasleđa obezbediće odgovarajuće programe i aktivnosti koji bi trebalo da doprinesu
optimalnoj zaštiti stećaka od ovakvih faktora.
Vrednost stećaka istaknuta je dobrim položajem i malim intervencijama u prirodi i okruženju
gde takve intervencije postoje. Izuzetna univerzalna vrednost stećaka nije narušena ni
saobraćajnim komunikacijama koje u četiri slučaja nominovanih nekropola prolaze u
neposrednoj blizini, zapravo unutar zaštitne zone.
d) Izjava o autentičnosti
Stećci predstavljaju autentični oblik nadgrobnog obeležja u periodu od 13. do kraja 15. veka
na gotovo celom području Bosne i Hercegovine, u zapadnim delovima Srbije i zapadnom
delu Crne Gore, kao i središnjim odnosno južnim delovima Hrvatske.
Predložena groblja sa stećcima, njihov arheološki i istorijski kontekst, raznolikost tipova
nadgrobnih spomenika, ukrasa kao i sadržaj natpisa predstavljaju autentične aspekte pojave
i proučavanja stećaka. Groblja u sklopu ove serijske nominacije imaju najviši stepen
20
autentičnosti među grobljima sa stećcima te su stoga i izabrana za ovu serijsku
međudržavnu nominaciju.
Verodostojnost stećaka odražava se kroz sepulkralnu umetnost srednjeg veka unutar uticaja
zapadnoevropske i vizantijske kulture, kao i autohtonog kulturnog i istorijskog razvoja
tadašnjih srednjovekovnih država na Balkanskom poluostrvu. Stećak kao grobni spomenik
objedinjuje dva inače odvojena koncepta srednjovekovne kulture – visoku (dvorsku ili
kleričku) i pučku kulturu. U isto vreme na ovim nadgrobnim obeležjima objedinjena je misao
o kraju ljudske egzistencije korišćenjem i prožmanjem paganskih i kršćanskih motiva i izraza.
Natpisi upotpunjuju kompleksnu umetnost stećaka.
Vrednost predloženih grobalja s stećcima za ovu serijsku nominaciju nalazi se u činjenici da
ih čine spomenici koji odražavaju sve karakteristike stećaka na celoj teritoriji rasprostiranja.
Uglavnom su to nedirnute lokacije sa spomenicima koji stoje na onom mestu kako su
postavljeni u vreme nakon sahrane poslednjeg pokojnika. Ukoliko je i došlo do pomeranja to
je moglo biti usled prirodnih procesa, sleganja terena i klimatskih uslova, i u izuzetno retkim
slučajevima s namerom da se ošteti spomenik ili grobni sadržaj.
Oblik, kao i ornamenti i uklesani natpisi na stećcima od vremena kad su postavljeni nisu
nikad menjani i na njima nije bilo nikakve naknadne intervencije. Promene kao što su
pukotine i fizička oštećenja nastala su usled klimatskih promena. Na osam nekropola
obavljeni su radovi u vidu raščišćavanja prostora, čišćenja i konzervacije spomenika.
Stećci i u svojoj najsloženijoj formi isklesani su od jednog komada stene. Na njima se ogleda
veština i zanatsko umeće tadašnjih klesara. Kamen od kojih su stećci klesani i mesta za
vađenje kamena nalazili su se u blizini nekropole, veoma retko je kamen dopremljen iz
udaljenih majdana. Centralni balkanski region obiluje stenama krečnjačkog porekla te je ovo i
najčešća vrsta kamena od kojih su izrađeni stećci.
U najvećem broju groblja sa stećcima se nalaze u predelima izuzetnih prirodnih lepota
udaljena od naselja. Za ova groblja može se reći da se i dalje nalaze u ambijentu kakav je
bio u srednjovekovnom periodu. Manji broj grobalja sa stećcima nalaze se u blizini objekata i
saobraćajnica koji su većinom izgrađeni u 20. veku. Na izabranim nekropolama graditeljski i
prirodni kontekst kvalitetno se dopunjuju i ne ugrožavaju autentičnost stećaka već ukazuju na
kontinuitet i tradiciju korišćenja ovih položaja u dugom nizu vekova.
Autentičnost stećaka i srednjovekovnih grobalja sa ovom vrstom nadgrobnog obeležja
potvrđuje gotovo ceo vek intezivnog proučavanja i dokumentovanja. Ova aktivnost posebno
je bila intezivna u drugoj polovini 20. veka, kad se obavlja do tada najopsežnije beleženje
lokacija sa stećcima. Podaci o broju nekropola (3300) i broju stećaka (70 000) na celoj
teritoriji rasprostiranja najvećim delom potiču na osnovu rezultata naučnog dokumentovanja
stećaka sedamdesetih godina 20. veka. Predložene nekropole za ovu serijsku nominaciju
dokumentovane su i naučno obrađene po principima savremene metodologije upravo
sedamdesetih godina 20. veka u vreme ove velike kampanje naučnog proučavanja stećaka.
Razumevanje značaja stećaka nastavlja se i u narednom periodu putem arheoloških
istraživanja, objavljivanja novih rezultata o evidentiranju stećaka i proučavanjem pojedinih
nekropola. O tome svedoči brojna stručna i naučna literatura kao i veći broj dokumentarnih
video zapisa.
21
2.2.
Kulturne vrijednosti i atributi
Srednjovjekovni nadgrobnici (stećci) predstavljaju originalni umjetnički izraz, koji se
manifestuje u specifičnim okolnostima kada se udružuju različite kulturne tendencije.
Srednjovjekovni nadgrobnici (stećci) su jedinstvena pojava u okviru srednjoevropske
umjetničke i arheološke baštine zbog svoje tipološke raznolikosti, brojnosti, bogatstva
dekorativnih motiva, prisutnosti različitih epitafa i njihovog historijskog konteksta.
Od svog nastanka, srednjovjekovni nadgrobnici (stećci) su duboko ukorijenjeni u
različitim običajima i vjerovanjima. Pojave povezane s njima (praznovjerja, narodne tradicije,
bajke i priče), pokazuju veoma slične obrasce koji se pojavljuju u područjima gdje su
nalaženi. Epigrafija i simboli na stećcima imali su uticaja na modernu književnost i druge
umjetnosti.






2.3.
Istorijska vrijednost
- nekropola je pouzdan, istinski svjedok istorije. Njena materijalna, fizička
struktura, kao i poruka koju prenosi iz prošlih vremena je izvorna.
Umjetnička i estetska vrijednost
- Autentičnost
- Integritet
- U velikoj mjeri je sačuvana cjelovitost i nedirnutost izvornih karakteristika
- Proporcije
- Vrijednost detalja
- Kvalitet obrade.
Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
- Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru.
Simbolička vrijednost
-Ontološka vrijednost
-Tradicionalna vrijednost
-Vezanost za rituale ili obrede
-Značaj za identitet grupe ljudi.
Ambijentalna vrijednost
-Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline
- Objekat ili grupa objekata je dio cjeline ili područja.
Obrazovna vrijednost
- potencijal za kulturni turizam
-predstavlja resurs za naučna istraživanja istorije regiona.
Historijat
Pojedini elementi na stećcima kao nadgrobnih spomenika sa specifičnim izrazom
sepulkralne umjetnosti srednjega vijeka nastali su pod uticajem istorijskih i umetničkih
promena koje su se dešavale u Zapadnoj Evropi, Bizantu i na Balkanu.
Zapadnoeuropski kontekst pojave i razvoja stećaka određen je promjenom u obrednoj praksi
koja korijeni u europskoj renesansi XII. stoljeća s otkrićem važnosti osobe kao jednim od
najznačajnijih kulturalnih dostignuća između 1050. i 1200. godine. Rastuća promjena vodila
je idejema individualizma i jačoj svijesti o sebi, što je zauzvrat rodilo naglaskom na
portretiranju, autobiografiji i romantičnim pričama. To je označilo kraj perioda anonimnosti
grobova koji u kršćanskom svijetu, uz malobrojne iznimke, započinje u V/VI. st. a završava u
22
vrijeme razvoja ikonografije Posljednjeg suda tokom XI/XII. stoljeća. Natpise na grobnim
spomenicima pratili su eshatološki osjećaji (briga za vječno spasenje) idući pod ruku s
osobnom komemoracijom i zemaljskom slavom. Ovaj preobražaj europskih mentalnih
struktura bio je praćen nastankom gradova i nove društvene klase – građanstva – čime je
nakon kristijanizacije, procesom njezine „komercijalizacije“, srednjovjekovna Europa ušla u
novi proces svoje „globalizacije“.
Bizantski kontekst pojave stećaka i nove sepulkralne prakse od XI–XII st. zacrtan je
promjenom koncepta vladarske sahrane u Bizantu vidljive u napuštanju običaja sahrane
antičkog porijekla polaganjem tijela u sarkofag u korist polaganja tijela izravno u zemlju i
postavljanjem sarkofaga iznad groba. Tako je umjesto antičke težnje da se pokojniku osigura
vječni dom grobni spomenik dobio funkciju slavljenja osobnog i dinastičkog.
Pored ovih općih duhovnih strujanja istočne i zapadne provenijencije, koja su korijenito
promijenila shvaćanja europskog društva o pitanju reprezentacije smrti, uz višestoljetne
utjecaje ćirilo-metodske kulturne i crkvene baštine oslonjene na tradicije istočnoga
kršćanstva, pojava stećaka na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine određena je političkom
integracijom Balkanskoga kopna i jadranske obale pod žezlom ugarskog kralja Ludovika I
(1342–1382), kada komunalna društva u Dalmaciji, Dubrovnik i Zadar posebno, dosežu svoj
razvojni vrhunac, kada kraci uvozno-izvozne trgovine, praćeni cirkulacijom novca i
povećanim obimom poslovanja, dopiru i do najudaljenijih mjesta. Ovu političku i gospodarsku
integraciju regionalnih razmjera pratilo je proširenje državnoga teritorija srednjovjekovne
Bosne na račun susjednih država – ka jugu, jugo-zapadu i zapadu – nastanak društvenih
struktura komplementarnih s europskim baziranih na oživljavanju rudarske proizvodnje u
režiji njemačkih rudara Sasa, obnovi gradova i gradskog društva, unapređenju trgovačkih
veza posredovanjem Dubrovnika i drugih jadranskih komuna u vrijeme bana Stjepana II
(1322-1353), zatim bana i kralja Tvrtka I Kotromanića (1353-1391) i njegovih nasljednika.
Time je pojava stećaka bila određena naraslim ekonomskim snagama feudalnog društva
srednjovjekovne Bosne, odnosno željom pojedinaca da vanjskim znakom na grobu afirmiraju
svoj ugled i svoju moć. Veći broj grobova i grobalja bez stećaka upućuje na duboku klasnu
diferenciranost tog istog društva, što znači da su stećci u kronološkom pogledu pratili
razvitak, pa i propast feudalizma.
Primarni interpretativni kontekst stećaka jest regija istočne i centralne Europe kao prijelazne
zone europske kulture obilježene preplitanjem i miješanjem kulturnih utjecaja istočnoga i
zapadnoga kršćanstva, smještenaizmeđu europskog Zapada i Istoka. Obilježena inherentnim
dualizmom, to je regija koja in toto ne pripada ni jednoj strani. Kulturološko „postolje“ stećaka
čini prostrano područje slavenskoga jezika te glagoljske i ćirilske pismenosti koje se od
„latinske“ jadranske obale, preko svih feudalnih partikularizama, u dubinu steralo sve do
rijeke Drine i dalje na istok u zapadnu Srbiju.
Sahranjivanje pod stećcima često se odvija u neposrednoj blizini crkvenih građevina.
Preminuli sahranjeni u crkvi ili u njezinoj neposrednoj blizini nastavili su na određeni način
biti članovima zajednice; njihova blizina nije dopuštala da ih se zaboravi i značila je da tokom
mise i ostalih obreda crkvena zajednica živih koegzistira s njima. Model srednjovjekovnoga
kršćanskoga groblja povezan s crkvom model je koji se koristi do XVIII stoljeća. To je
antropološka činjenica goleme važnosti jer je kombinacija crkve i groblja postala jedan od
esencijalnih elemenata urbane i seoske topografije.
23
II IDENTIFIKACIJA
3. Nekropole sa stećcima u Bosni i Hercegovini
3.1
Geografski položaj
3.2.
Predstavljanje nekropola sa stećcima
3.2.1. Prilozi (karte, fotografije)
3.1.
Geografski položaj
Bosna i Hercegovina se nalazi u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. Na sjeveru,
zapadu i jugozapadu graniči s Republikom Hrvatskom, a na istoku i jugu sa državama
Srbijom i Crnom Gorom. Bosna i Hercegovina ima izlaz na more u dužini od oko 21 km
obalne linije kod Neuma. Najdduža rijeka je Bosna.
Bosna i Hercegovina obuhvaća površinu od 51 129 km² po podatcima Savezne geodetske
uprave SFRJ iz 1953. Godine.
Najveći dio teritorija čine planine i visoki krš, pokriveni šumama i pašnjacima. Najviši vrh je
Maglić (2386 m). Nizine se nalaze na sjeveru i na jugozapadu. Na sjeveru BiH zastupljeni su
npr. lipa, javor, grab, bagrem, klen, u središnjem bukva, grab, javor, smreka, jasen itd., a u
južnom dijelu postoji makija.
Klima u BiH se razlikuje, tri klimatska pojasa su: u sjevernom dijelu BiH klima je umjerenokontinentalna, u središnjem planinska, dok je u južnom dijelu klima mediteranska. 11
Šest osnovnih tipova klime u BIH:
1. Umjereno-kontinentalna
2. Predplaninska umjereno-kontinentalna
3. Predplaninska sredozemna
4. Planinska
5. Izmjenjena sredozemna
6. Sredozemna
Slika 1.- Karta regiona sa obilježenim nekropolama
Slika 2.- Historijska karta sa obilježenim nekropolama(12.st -16st)
Slika 3.- Karta Bosne i Hercegovine sa obilježenim nekropolama
Slika 4.- Klimatska karta BIH
Najslabije je naseljen brdsko-planinski prostor. Sela na tom prostoru "razbacana" su po
strmim padinama, a gradovi su smješteni u dolinama i zavalama. U nizinskom prostoru
naseljenost je slaba zbog povremenih poplava. U Hercegovini naselja su smještena pokraj
krških polja. Najveći gradovi BiH su Banja Luka, Zenica, Mostar, Sarajevo i Tuzla.
Bosna i Hercegovina se administrativno dijeli na Federaciju Bosne i Hercegovine (51%) i
Republiku Srpsku (49%).
Federacija BiH se dijeli na 10 kantona a kantoni na općine. Republika Srpska administrativno
se dijeli na na općine.
11
Preuzeto:
1.
hr.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina
historija-geografija.weebly.com/.../9/7/.../klima_bosne_i_hercegovine.pp
24
Teritorij Brčkog stavljen je pod upravu države Bosne i Hercegovine kao zaseban distrikt12.
Nekropole sa stećcima koje su dio Plana upravljanja nalaze se u entitetima Federacija BiH –
12 i Republika Srpska - 10.
Rasprostranjenost po kantonima u FBiH je slijedeća:
Bosansko podrinjski kanton: Goražde,
Hercegovačko Neretvanski kanton: Jablanica, Konjic, Stolac,
Srednjebosanski kanton : Novi Travnik,
Tuzlanski kanton : Kladanj, Tuzla, Zeničko-Dobojski: Olovo,
Zapadno Hercegovački kanton: Ljubuški,
Kanton 10: Kupres i
Sarajevski kanton : Trnovo.
Općine na kojima se nekropole nalaze su:
FBiH: Goražde; Jablanica Kladanj; Konjic; Kupres; Ljubuški; Novi Travnik Olovo; Stolac;
Tuzla; Trnovo,
RS:
Berkovići; Bileća; Foča; Kalinovik; Nevesinje; Pale; Rogatica; Sokolac i Šekovići.
Tabela – pregled nominiranih nekropola sa stećcima
Općina
/naseljeno
mjesto
Stolac
Broj
kompo
nente
BH 01
Naziv
nekropole
Entitet/
kanton
Geografske
kordinate
44°19'39.8"N
18°50'42.03"E
Kladanj /
Olovci
FBIH
/ Hercegovačko
Neretvanski
FBIH /
Hercegovačko
Neretvanski
FBIH /
Srednje
bosanski
FBIH /
Hercegovačko
Neretvanski
FBIH /
Zapadno
Hercegovački
FBIH /
Tuzlanski
BH 02
Biskup
Konjic,
Glavatićevo
BH 03
Maculje
Novi Travnik
BH 04
Dugo Polje
Jablanica
BH 05
Bijača
Ljubuški
BH 06
u Olovcima
BH 07
Mramor
Olovo /
Musići
F BIH /
Tuzlanski
44° 6'14.66"N;
18°31'10.21"E
BH 08
u Starim
Kućama
Tuzla
Donje Breške
F BIH /
Tuzlanski
44°35'46.89" N;
18°40'43.88"E
BH 09
Goražde /
Žilići
BH 11
Umoljani
Trnovo,
FBIH/
Bosansko
podrinjski
FBIH /
Hercegovačko
Neretvanski
FBIH /
43º 40' 59.66 N;
18º 45' 31.67" E
BH 10
Hrančići,
Kučarin –
Donje Polje
Boljuni I i II
Radimlja
Stolac
43°29'43.71"N;
18° 7'30.23"E
44° 3'23.17"N;
17°40'37.18"E
43°40'4.68"N;
17°32'40.61"E
43º 07,44.9' N;
17º 35,377' E
44°17'15.47"N;
18°38'54.95"E
43° 1'40.38" N;
17°52'29.36"E
43°39'18.50"N;
12
Preuzeto sa web stranice Vijeća ministara BiH http://www.vijeceministara.gov.ba/osnovne_informacije_o_bih/default.aspx?id=95&langTag=hr-HR
25
Sarajevski
18°14'13.24"E
BH 12
Ravanjska
Vrata
Kupres
FBIH /
Kanton 10
43°51'47.91"N;
17°18'45.57"E
BH 13
Kalufi
Nevesinje
RS
43°18'42.16"N;
18°11'54.51"E
BH 14
Borak
Rogatica /
selo Burati
RS
43°50'13.00"N;
18°53'4.05"E
Bh 15
Gvozno
Kalinovik
RS
43°33'27.60"N;
18°26'18.30"E
BH 16
Grebnice
Bunčići
Bileća /
Radmilovića
Dubrava
RS
42°53'48.91"N;
18°26'58.04"E
BH 17
u Luburića
Polju
Sokolac
RS
43°57'20.74"N;
18°50'27.52"E
BH 18
Potkuk
Berkovići /
Bitunja
RS
43°
6'35.86"N;
18° 7'44.24"E
BH 19
Mramorje
Pale /
Buđ
RS
43º 49' 4.44" 18º
45' 35.53"
BH 20
Bečani
Šekovići
RS
44°19'39.8"N
18°50'42.03"E
BH 21
Mramor
(Crkvina)
Foča
u Vrbici
RS
43º 23' 24.99" N;
18º 56' 34.99" E
BH 22
Čengića
Bara
Kalinovik
RS
43º 25' 14.83" N;
18º 24' 7.24" E
3.2.
Predstavljanje nekropola sa stećcima13
BH01 – Radimlja, Stolac
Nekropola stećaka Radimlja nalazi se u Vidovu polju, 3 km zapadno od Stoca, na putu
Čapljina – Stolac, u području koje karakteriše mediteranska (maritimna) klima. Lokacija je na
prostoru gdje rječica Radimlja, desna pritoka rijeke Bregave, meandrira. Spomenici ove
nekropole su svrstavani i orijentirani u pravcu sjeverozapad–jugoistok. Korišten je krečnjak iz
kamenoloma sa obližnjeg Ošanićkog brda, oko 800 m udaljenog sjeveroistočno od
nekropole, gdje do danas stoji jedan nedovršeni stećak. Nekropola broji 133 stećka: 36
ploča, 1 ploča sa podnožjem, 27 sanduka, 24 sanduka sa podnožjem, 4 visoka sanduka, 5
13
Opisi nekropola sa stećcima preuzeti iz Nominacionog dosjea 'Međudržavna serijska nominacija
nekropola sa stećcima, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija'
26
visokih sanduka sa podnožjem, 2 sljemenjaka, 31 sljemenjak sa podnožjem i 3 krstače. Od
ukupnog broja 63 su ukrašena.
Dekoracije su izvedene u plitkom reljefu, tehnikom urezivanja ili kombinirano čekićem sa
kratkom sjekirastom oštricom, dok su glatke plohe glačane tvrdim kamenom. Najljepše
ukrašeni oblici su sljemenjaci i visoki sanduci. Na uspravnim stranicama nekih spomenika
vide se arkade sa stupovima i lukovima. Krovni dio sljemenjaka i zabat su posebno istaknuti
– isturenom nadstrešnicom, cik-cak urezima ili plastičnom debljom linijom, odnosno pletenim
užetom. Među motivima koji imaju dekorativni karakter po broju i obradi ističu se povijene
trolisne lozice i tordirane vrpce, te motivi simboličnog značenja kao što su sunce (krug),
zvijezde i polumjesec. Brojni su i motivi krsta, često vrlo stiliziranog, te motivi štita, mača i
luka sa strijelom. Predstave životinja su zastupljene na nekolicini stećaka, dok nekropola
obiluje figuralnim predstavama. Naročito se ističu muške figure sa visoko podignutom rukom.
U figuralne predstave spadaju još borbene scene, te prikazi lova i igara.
Natpisi se pojavljuju na pet spomenika. Iz njih doznajemo za neke članove porodice vlaških
katunara Hrabrena Miloradovića (Donji Vlasi), kao i to da je Radimlja na kojoj se sahranjuju
njihova baština “na Batnogah”. Radoje Vukovič, sinovac vojvode Petra i Radoje, brat vojvode
Petra i sin vojvode Stipana pripadaju klasi visokih feudalaca. Vojvoda Stipan se spominje na
natpisu iznad portala crkve u Ošanićima kao i na većoj kamenoj stolici ispred te crkve.
Vojvoda Stipan je umro oko 1470. godine, a vojvoda Petar se spominje 1477. godine kao
starješina vlaškog katuna Hrabrena. Prema natpisu Radoja, drugi Stipanov sin je umro u
periodu iza 70-ih godina, a Radoja Vukovič, sinovac vojvode Petra, 80-90 ih godina XV
stoljeća. U dva natpisa pominju se Vlač ili Vlađ Vlahovič i Stipan. Prema pojavi štitova na
njihovim spomenicima pretpostavlja se da su pripadali vojničkom redu dok se za Vukca
Petroviča ne može reći ništa određeno.
Na spomenutim spomenicima potpisali su se pisari ili kovači Bolašin Bogačič, Miogost i
Ratko Brativo(-)nič /Brativojevič).
Slika BH001 - Nekropola sa stećcima Radimlja, Stolac
BH02 – Grčka glavica u selu Biskup, Konjic
Biskup je selo u blizini Glavatičeva, oko 30 km udaljeno od Konjica, prema jugoistoku. Na
manjem uzvišenju – Grčka glavica, nalaze se ostaci crkve i nekropola sa stećcima. Na
istočnom dijelu nekropole nalaze se ostaci crkve čiji je nastanak moguće okvirno datirati u XII
ili XIII stoljeće. Od početka XIV stoljeća do 1404. godine ruševinu crkve koristila je porodica
Sanković kao svoju nekropolu. Orijentacija stećaka se sa preciznošću može utvrditi jedino u
dijelu ruševina crkve, gdje su nadgrobni spomenici orijentirani u smjeru sjeveroistok–
jugozapad.
Nekropola se sastoji od 172 stećka i velikog broja grobova bez spomenika. Po obliku se
izdvaja jedan primjerak sljemenjaka, dok su sve ostalo ploče i sanduci. Nekropola zauzima
površinu od oko 1700 m2.
Ukrašena su dva spomenika, jedan sanduk i jedan sljemenjak. Ukrasni motivi na stećcima
su: friz od povijene lozice sa trolistovima, friz od niza kosih paralelnih linija i arkade.
Jedan sanduk ima natpis. Natpis govori da je ispod stećka sahranjena Goisava, druga žena
vojvode Radiča, gospodara Humske zemlje i nekih krajeva sjeverne Hercegovine iz ugledne
porodice Sankovića.
27
Slika BH002 - Nekropola sa stećcima Grčka glavica u selu Biskup, Konjic
BH03 – Maculje, Novi Travnik
Nekropola Maculje, udaljenaje 21 km od Novog Travnika, na putnom pravcu za Gornji Vakuf,
nalazi se na nadmorskoj visini od 998 metara. Stećci su orijentirani u smjeru zapad – istok i
sjever–jug s tim što manji broj odstupa od navedenih orijentacija. Izrađeni su od krečnjaka I
poredani u redove. Spomenici su pretežno dobro obrađeni, ali ima I gotovo amorfnih
primjeraka.
Na nekropli se nalazi 101 stećak; 32 ploče, 52 sanduka, 11 sljemenjaka, 6 stećaka koji zbog
utonulosti nisu definirani i 16 krstača.
Glavni oblik je sanduk s podnožjem, zatim sarkofag sa ili bez podnožja, te manji broj običnih
ploča. Samo jedan stećak posjeduje ukras kruga (jabuke).
Na nekropoli se nalazi i 16 antropomorfnih nadgrobnika koje neki autori nazivaju križevima –
svi osim jednog su ukrašeni. Ukrasi zastupljeni na antropomorfnim nadgrobnicima su; križ,
stilizirani križ, grčki križ, krug (jabuka), polumjesec.
Natpisi nisu evidentirani.
Slika BH003 - Nekropola sa stećcima Maculje, općina Novi Travnik – izgled nekropole
BH04 – Dugo polje na Blidinju, Jablanica
Blidinje je kraška visoravan koja se pravcem sjeveroistok–jugozapad prostire između planina
Čvrsnice, Muharice i Vran planine. Upodnožju Vranplanine, između Blidinjskog jezera i
Hrbina, prostire se Dugo polje u kojem je smještena i stoimena nekropola sa stećcima.
Zauzima površinu od 90 x 36 m, sa južne strane makadamskog puta. Mali broj stećaka je
orijentisan u pravcu jugoistok–sjeverozapad. Između stećaka je uočeno nekoliko nepravilnih
fragmenata ploča i sanduka utonulih u zemlju. Svi stećci su klesani od krečnjaka sa obližnjeg
kamenoloma ispod padina Vrana ili iz Zreonice, gdje je takođe bio jedan kamenolom.
Sastojiseod 150 stećaka; 72 ploče, 59 sanduka, 14 visokih sanduka, 4 sljemenjaka sa
podnožjem i 1 sljemenjak bez podnožja.
Ukrašena
su
32
stećka;
5
ploča,
22
sandukai
5
sljemenjaka.
Kaoukrasnimotivinajzastupljenijesurozete (ukupno 34 primjerka). Motiv križa se javlja 19
puta, u četiri slučaja stilizovan, a u jednom kao dvostruki križ. Interesantna kombinacija
motiva na jednom stećku predstavlja jednu od osobenosti nekropole – dva kraka križa se
završavaju kao sidro, a dva kao trolisni ljiljani. Polumjesec se pojavljuje 16 puta, najčešće u
kombinaciji sa rozetom. Bordure se javljaju kao okvirovi ploha, u vidu zavojitih linija sa
spiralama ili trolistovima u slobodnim površinama I kao cik-cak urezane linije. Neke su linije u
obliku velikog slova S, a neke su odvojene spirale. Interesantan je stećak u obliku sanduka
na čijoj je gornjoj strani bordura od urezane linije i uz nju gusto poredanih spiralnih linija sa
obje strane. Kružni vijenci se pojavljuju 8 puta na četiri spomenika. Većinom su tordirani.
Tordirano uže na tri sljemenjaka uokviruje donju ivicu krovnih ploha stvarajući iluziju strehe
kuće, odnosno kapka sanduka. Na tri mjesta prisutan je štit sa mačem, a na jednome samo
mač. Dva štita su ukrašena heraldičkim znacima – rozete ili dijagonalne pruge sa biljnim
ornamentom u obliku ljiljana. Nerazjašnjen je motiv na jednom stećku u obliku sanduka koji
podsjeća na neki alat.
U figuralne predstave spada pet scena lova, dvije turnira, dva kola (jedno žensko i jedno
mješovito) i jedna scena od tri figure koje izlaze iz kule. Turniri su pješački, sa buzdovanima i
28
mačevima. Osamljene životinje – srna sa podignutom glavom i konj prikazane su na dva
stećka. Jedanput se pojavljuje i ruka. U najzanimljivije figuralne prikaze spada scena sa
fantastičnom životinjom koja, po svemu sudeći, predstavlja krilatog konja sa zmijom. Tri
figure sa rukama na prsima i pet muških figura sa visoko podignutim rukama prvenstveno su
simboličnog značenja.
Natpisi nisu evidentirani.
Slika BH004 - Nekropola sa stećcima Dugo polje na Blidinju, Jablanica – izgled nekropole
BH05 – Bijača, Ljubuški
U neposrednoj blizini sela Donja Bijača pored ceste Ljubuški–Vid nalazi se nekropola s
stećcima. Dio nekropole je 1931. Prekriven cestom ili konstrukcijom uz nju, a jedan ukrašeni
stećak prenesen u Muzej franjevačkog samosatana na Humcu 2003. godine. Na lokalitetu se
nalazi 33 stećka: 20 sanduka, 14 pločai 1 sljemenjak Po oblicima najzastupljeniji su sanduci
(20), pločaje 14 i 1 sljemenjak.
Ukrašeno je 17 stećaka. Među simboličnim motivim azastupljeni su: križ, polumjesec,
tordirani vijenac, rozeta, zvijezda i sunce. Od oružja zastupljen je mač, štit, štit sa mačem i
luk sa strijelom. Scene kola, ljudske figure i lova zastupljene su na osam stećaka. Od
geometrijskih i arhitektonskih motiva susreće se tordirano uže, lozica sa trolistom i arkade.
Natpisi nisu evidentirani.
Slika BH005 - Nekropola sa stećcima Bijača, općina Ljubuški – izgled nekropole
BH06 – Olovci, Kladanj
Nekropola se nalazi kod sela Olovci uz put Olovci–Tuholj, oko 10 km sjeverozapadno od
Kladnja. Nekropola se nalazi na kosom terenu, blago spuštenom prema putu. Zauzima
površinu od 24,5 x 14 m. Stećci su orijentirani u pravcu zapad–istok i poredani u nizove,
osim jednog sljemenjaka i dva sanduka koji su orijentiaani u smjeru sjever–jug. Sastoji se od
18 stećaka: 5 sanduka, 12 sljemenjaka i jednoga stuba.
Ukrasi su evidentirani na tri sljemenjaka, a pored ukrasa na jednom sljemenjaku nalazi se
natpis.
Ukrasni motivi zastupljeni na ovoj nekropoli su: dvostruka spirala, tordirana vrpca, križ sa
okruglim završecima krakova, dva motiva štapa, (“T” KRIŽ).
Natpis je posvećen pripadniku feudalne porodice Jurisalić, čija je baština bila u ovom kraju.
Slika BH006 - Nekropola sa stećcima u Olovcima, Kladanj – izgled nekropole
BH07 – Mramor u Musićima, Olovo
Nekropola je smještena u selu Musići udaljenom od Olova oko 4 km u pravcu jugozapada.
Spomenici su orijentirani u pravcu zapad–istok i sjever–jug. Sastojiseod 80 stećaka: 25
ploča, 8 sanduka i 47 sljemenjaka.
Ukrašeno je 12 primjeraka i to 2 ploče, 2 sanduka i 8 sljemenjaka. Najzastupljeniji motivi su u
vidu spirala, rozeta i tordirane vrpce, zatim križeva.
Natpisi nisu evidentirani.
29
Slika BH007 - Nekropola sa stećcima „Mramor“ u Musićima, Olovo –izgled nekropole
BH08 – Stare kuće,Donje Breške, Tuzla
Nekropola sa stećcima nalazi se u selu Donje Breške, zaselak Nikolići. Selo je udaljeno od
Tuzle oko 8 km u pravcu sjeverozapada. Na lokalitetu se nalazi 23 stećka: 2 sanduka i 21
stub različitih završetaka (lučno zasvođeni, s lučnim izbočenjem i s ravnim završetkom koji
se šire prema gore). Postavljeni su u pravcu zapad–istok. Spomenici su dobro klesani i
danas su uglavnom polegli.
Ukrašena su 3 stuba. Motivi su: jabuka, spirala, dvostruka spirala, luk, polumjesec, križ,
sjekirica, sablja i više paralelnih linija na krovu.
Natpisi nisu evidentirani.
Slika BH008 - Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, Tuzla
BH09 – Kučarin u Hrančićima, Goražde
Nekropola se nalazi u Donjem polju kod sela Žilići, udaljenom oko 15 km zapadno od
Goražda na nadmorskoj visini 730 m. Na lokalitetu se nalazi 325 vidljivih stećaka, većinom u
formi ploče i sanduka, manji broj u formi sljemenjaka. Zastupljena su oblici koji pripadaju tipu
položenih monolita: ploče, sanduci i sljemenjaci.
Na 3 stećka, od kojih je jedno korito, evidentirano je postojanje ukrasa.Na rubovima korita
nalaze se ukrasi u kanelurama, na užoj bočnoj strani (zapadnoj) plastičan ukras krsta s
kružnim završecima, koji je smješten unutar kruga, na dužoj bočnoj (južnoj) strani, prikaz
jelena. Na drugom stećku na gornjoj plohi u visokom reljefu nalazi se motiv srpa, dok se na
čeonoj zapadnoj strani sanduka nalazi se motiv ljiljana rađen u visokom reljefu.
Na jednom sljemenjaku nalazi se natpis posvećen Njegošu Vidojeviću.
Slika BH009 – Nekropola sa stećcima u Hrančićima, općina Goražde
BH10 – Boljuni, Stolac
Nekropola se nalazi u zaseoku Boljuni, 15 km jugozapadno od Stoca. Smještena je u ravnici,
ispod seoskih kuća i raspoređena u dvije skupine koje su na rastojanju od oko 400 m. Stećci
su svrstani u nizove i orijentirani isključivo u pravcu zapad–istok, ili sa malim skretanjem od
tog pravca. Na nekropoli Boljuni I i II nalazi se ukupno 274 stećka; 82 ploče, 176 sanduka,
12 sljemenjaka i 4 krstače.
Od ukupnog broja 92 su ukrašena: 29 ploča, 57 sanduka i 6 sljemenjaka. U najčešće
ukrasne motive spadaju povijene lozice sa trolistovima, kao bordura na vodoravnim
stranama ploča ili kao friz na uspravnim stranama sanduka. Potom štitovi sa mačevima i
rozete koje se javljaju u više varijanti: kao heraldičke oznake na štitovima, u kompoziciji sa
polumjesecom ili samostalno. Pojavljuju se i kao stilizirane rozete sa tordiranim kružnim
vijencima ili predstavljene kao krst–rozete. Slijede plastične vrpce, razne bordure, krst (obični
ili stilizirani), polumjesec, ljiljani, biljnes tilizacije sa spiralama i grozdovima, arkade i mačevi.
Brojne su figuralne predstave i kompozicije: scene lova na jelena, turniri i kola. Tu su i
fantastične životinje, figure lava i konjanika. Originalni motivi su: lav, žena sa djetetom u
naručju, stilizirane rozete, fantastične životinje u vidu guštera i kolo sa kolovođom koji jaše
na jelenu.
30
Postoji ukupno 19 natpisa u kojima se spominju imena sahranjenih Bogavca Taraha
Boljunovića, umro prije 1477, Radića Vladisalića, Heraka i Radoslava Herakovića, Petra
Vukića i njegovog brata i drugih. Neke od tih ličnosti su i historijski dokumentirane. Tu su
sahranjeni pripadnici grupe Boljuna – Vladisalića, koji su pripadali Donjim Vlasima.
Na nekoliko stećaka potpisao se majstor Grubač, prepoznatljiv po svom umjetničkom izrazu
i motivima, dijak (pisar) Semorad i drugi (majstori Milić, Zelija i Dragiša i dva dijaka Radoje i
Vuk). Smatra se da su Boljuni bili važan klesarski, tj. umjetnički centar.
Slika BH010 - Nekropola stećaka I i II Boljuni, Stolac
BH11 – Dolovi u selu Umoljani, Trnovo
Nekropola se nalazi 1,5 km prije ulaska u selo Umoljani na lokalitetu Dolovi, sa desne stran
eputa. Sastoji se od 53 stećka; 6 ploča, 37 sanduka, 5 visokih sandukai 5 sljemenjaka i 11
starih nišana te ostaci temelja neistražene građevine koja bi mogla biti crkva. Glavnina
stećaka orijentirana je u pravcu sjever–jug sa određenim odstupanjima, dok ih je 13
orijentirano u pravcu zapad–istok. Većina stećaka izrađena je od lokalnog kamena, imaju
oblik ploče, sanduka i sljemenjaka.
Ukrašeno je 14 spomenika i to 4 ploče, 3 visoka sanduka, 4 sanduka i 3 sljemenjaka. Znatan
broj stećaka čine realistička i simbolička obilježja: tordirana vrpca, dvostruka vrpca od cik-cak
linija, linije rađene u vidu reljefnih ispupčenja i udubljenja, loza sa trolistom, loza sa
spiralama, stilizirani križ, latinski križ, štit, mač, krug i figuralna predstava kola, tj. posmrtnog
kultnog plesa, zatim predstava stiliziranog stabla sa dva para spiralnih zavoja koji se
simetrično povijaju te predstava rozete.
Natpisi nisu evidentirani.
Slika BH011 - Nekropola sa stećcima Dolovi, selo Umoljani, općina Trnovo
BH12 – Ravanjska Vrata, Kupres
Na lokalitetu Ravanjska vrata nalaze se Gornja i Donja nekropola. Nekropole se nalaze u
blizini sela Mušići koje je udaljeno oko 15 km južno od Kupresa. Spomenici na Donjoj
nekropoli su dobro obrađeni, postavljeni uglavnom po pravcu sjeverozapad–jugoistok, dok su
na Gornjoj nekropoli orijentirani u oba pravca zapad–istok i sjever–jug.
Donja nekropola broji 43 stećka: 20 ploča, 20 sanduka i 3 sljemenjaka. Ukrašeno je 18
primjeraka: 5 ploča, 10 sanduka i 3 sljemenjaka. Motivi su: vrpce i bordure od kosih cik-cak
linija, zatim biljne stilizacije u vidu ljiljana, scene lova i kola, ruka s mačem, štit s mačem,
dvije žene, čovjek s konjem, povijena lozica s trolistovima i tordiran kružni vijenac.
Gornja nekropola broji 25 stećaka; 10 ploča, 8 sanduka i 7 sljemenjaka. Ukrašeno je 15
primjeraka, i to 5 ploča, 5 sanduka i 5 sljemenjaka. Najbrojniji ukrasni motivi su u vidu rozeta,
polumjeseca, kružnih vijenaca i križeva, ali se svojom obradom ističu turniri u arkadama i
stilizirani ljiljani. Tu su još i povijene lozice s trolistovima, ruka, štit s mačem, štap, bordure od
običnih i cik-cak vrpca, predstava jelena i scena dviju ljudskih figura u arkadama.
Natpisi nisu evidentirani.
31
Slika BH012 - Nekropola sa stećcima Ravanjska Vrata (Donja i Gornja nekropola),
Kupres
BH13 – Kalufi u Krekovima, Nevesinje
Nekropola Kalufi najveća je nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini. Osnovna orijentacija
spomenika je zapad–istok, tj. sa otklonom sjeverozapad–jugoistok prema prirodnom
pružanju terena. U pravcu sjever–jug, tj. sjeveroistok–jugozapad, orijentisano je 7 stećaka.
Broji 462 stećka, od čega 295 ploča, 150 sanduka, 3 sljemenjaka i 14 antičkih spolija u
sekundarnoj upotrebi. Stećci su klesani od krečnjaka bolje kvalitete, većinom su pravilno
oblikovani, ali ima primjeraka slabije obrade, čak i amorfnih.
Ukrašena su 44 spomenika; 14 ploča, 28 sanduka, 2 sljemenjaka. Ukrasi na nekropoli Kalufi
su ograničeni na nekoliko motiva kao što su: statusni motivi – mač, štit kao heraldički znak,
mač i štap; od simboličnih motiva – rozeta, polumjesec, plastične polujabuke i krst: obični, sa
dvostrukim poprečnim krakom ili sidrom na završecima krakova, i antropomorfni. Od
dekrorativnih motiva ponavljaju se tordirani vijenci i krugovi. Zastupljene bordure na nekoliko
spomenika su u vidu tordirane trake ili povijene lozice sa trolistovima. Raspored motiva je
vrlo pojednostavljen. Najčešće se javljaju na vodoravnoj strani ploča ili sanduka, sami, a
ponekad u kombinaciji najviše dva do tri motiva. Arhitektonski motiv se javlja na jednom
sanduku čije su sve uspravne plohe ukrašene “saracenskim” arkadama. Ljudske figure
pojavljuju se na dva spomenika – muška figura sa štitom i mačem.
Natpisi nisu evidentirani.
Stećci označeni brojem 43. i 44. nalaze se u Vojnom muzeju u Beogradu od 1960. godine.
Slika BH013 - Nekropola sa stećcima Kalufi u Krekovima, Nevesinje
BH14 – Borak u selu Burati, Rogatica
Nekropola se nalazi u sjeverozapadnom dijelu općine Rogatica, iznad sela Burati, smještena
u blizini srednjovjekovne putne komunikacije koja je iz Dubrovnika vodila ka Srebrenici.
Većibroj stećaka orijentisan je upravcu istok–zapad, a manji u pravcu sjever–jug.
Evidentirano je 212 stećaka: 136 ploča, 67 sanduka, 7 sljemenjaka, 1 kamenica sa koritom i
1 spomenik nedefiniranog oblika.
Ukrašeno je 5 stećaka: 1 ploča, 2 sanduka i 2 sljemenjaka. Ukrasni motivi su dvostruka
spirala, polujabuka, križ, polumjesec, rozeta, ljiljan, ruka sa mačem, zatim scena lova: lovac
– pješak s kopljem, pas, srna i medvjed.
Natpisi nisu evidentirani.
Slika BH014 - Nekropola sa stećcima Borak (Han-stjenički plato), selo Burati, Rogatica
BH15 – Gvozno, Kalinovik
Gvozno je malo kraško polje na planini Treskavici, udaljeno od mjesta Kalinovik oko 11 km
prema sjeverozapadu. Polje je na jugu i istoku okruženo krševitim brežuljcima, a sa zapada i
sjevera se najprije postepeno, a zatim naglo uzdižu šumoviti dijelovi planine. U južnom dijelu
polja, u podnožju brda Gradac, na blago uzdignutom terenu, smještena je nekropola sa
stećcima. Od kote 1396 (Gradac) udaljena je oko 300 m zračne linije. Kamenolom za stećke
32
Nekropole Gvozno bio je udaljen nekoliko desetina metara jugozapadno od nekropole, u
podnožju brda Gradac.
Nekropola sa stećcima Gvozno zauzima površinu od 46 x 23 m. Orijentacija stećaka je u
smjeru zapad–istok, a manji broj stećaka leži u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Između
grobova sa stećcima su vidljivi ponegdje i grobovi koji su samo oivičeni kamenjem na
površini. Sastoji se od ukupno 87 stećaka; 27 ploča, 54 sanduka, 4 sljemenjaka i 2
spomenika u obliku križa.
Evidentirano je 14 ukrašenih stećaka. Među ukrasima se ističu scene lova i plesa, a nekoliko
puta se javlja predstava psa. Jedinstveni je prikaz krilatih zmajeva.
Natpisi nisu evidentirani.
Slika BH015 - Nekropola sa stećcima Gvozno, Kalinovik
BH16 – Grebnice – Bunčići u selu Radmilovića Dubrava, Bileća
Nekropola se nalazi u selu Radmilovića Dubrava I od Bileće je udaljena oko 4 kmu pravcu
sjeveroistoka. Na udaljenosti cca 2 km zračne linije od nekropole u pravcu sjeveroistoka
nalazi se majdan Drežnica, gdje su stećci klesani i obrađivani. Na lokalitetu se nalazi
prahistorijski tumulus i nekropola sa 291 stećkom: 218 ploča, 64 sanduka, 1 sljemenjak, 1
stub, 1 krstača, 1 nišani 5 utonulih stećaka koji manije moguće odrediti formu. Orijentacija je
zastupljena u pravcu zapad–istok i sjever–jug. Spomenici su dobro klesani.
Ukrasi su evidentirani na 33 stećka: 5 ploča, 26 sanduka, 1 krstača, 1 sljemenjak. Motivi su
arkade, povijena lozica sa trolistovima, križevi, nizovi rozeta i kružnih vijenaca, mreže
rombova, tordirani vijenci i kružni vijenac – „vodenica“, ruka.
U literaturi se navodi podatak da se na ovoj nekropoli nalazilo 7 natpisa koji su urezani na 2
ploče, 4 sanduka i 1 sljemenjaku. Natpisi spominju Vukšu Dubčevića, Bunca Rušovića,
Rašoja, Crijepa i Raška Vlahovića, Vitoja Dakovića, kaluđera Gligorija i Radu Raičevu.
Danas su učljivi natpisi samo na 2 sanduka.
Slika BH016 – Prapovijesni tumulus i nekropola sa stećcima Grebnice – Bunčići, selo
Radmilovića Dubrava, Bileća
BH17 – Luburića polje, Sokolac
Dvije nekropole sa stećcima, međusobno udaljene 280 metara zračne linije, nalaze se u selu
Košutica udaljenom od Sokoca oko 6 km u pravcu sjevero istoka na prostranom predjelu
Luburić polja.
Nekropola na lokalitetu Ploče nalazi se na prahistorijskom tumulu radijusa od 40 metara. U
centru tumula uočava se udubljenje kvadratne osnove za koje se može pretpostaviti da je
mjesto nekog srednjovjekovnog objekta. Tumul je visine oko 3 m, a njegov obim iznosi oko
90 m. Sastoji se od 51 stećka: 50 sanduka i 1 sljemenjak. Ukrašena su tri sanduka.
Nekropola na lokalitetu Bare nalazi se na uzvišenju koje nema kružnu osnovu. Dužina
uzvišenja iznosi 80, a širina oko 30 metara. Stećci su orijentirani u pravcu sjever–jug.
Sasatoji se od 83 stećka: 78 sanduka, 1 sljemenjak i 4 fragmenta stećaka. Ukrašeno je 6
sanduka.
Motivi ukarašavanju su: linija koja označava dvojni grob, rozeta, mač i krst.
33
Natpisi nisu evidentirani.
Slika BH017 – Prahistorijski tumuli i nekropole sa stećcima u Luburića polju, Sokolac
BH18 – Potkuk u Bitunji, Berkovići
Nekropola se nalazi na relativno ravnom terenu ispod južne strane Kuka ustvari krečnjačke
stijene koja je korištena kao kamenolom. Zauzima prostor 70 x 40 m u smjeru istok–zapad.
Primjetno je sahranjivanje na redove od sjevera ka jugu. Na nekropoli su dvije velike grupe
stećaka: istočna i zapadna, koje ukupno broje 243 stećka: 5 ploča, 2 sanduka sa postoljem,
234 sanduka i 2 sljemenjaka.
Ukrašeno je 45 spomenika. Ukrasi su izvedeni u plitkom reljefu, osim na nekoliko primjeraka,
koji su rađeni tehnikom urezivanja. Najzastupljeniji motivi su povijena lozica sa trolistovima,
tordirana vrpca i obični stilizovani križevi, zatim slijede bordure i okviri od kosih paralelica i
predstave jelena, konja, lava, ptica te scena lova na jelena. Potom slijede „vodenice”,
arkade, polumjesec, rozeta, kružni vijenac i predstave čovjeka sa štapom, ruke sa mačem,
konjanika i žene, čovjeka sa mačem i štitom i kola.
Natpisi nisu evidentirani.
Slika BH018 - Nekropola sa stećcima Potkuk u Bitunji, Berkovići
BH19 – Mramorje u Buđi, Pale
Nekropola se nalazi u selu Buđ, udaljenom od Pala oko 15 km u pravcu sjeveroistoka. Veliki
broj stećaka koji su locirani u centralnom dijelu nekropole postavljeni su na kamen. Stećci su
dobre obrade, orijentirani po oba glavna pravca istok–zapad i sjever–jug, ali većim dijelom u
smjeru istok–zapad. Na lokalitetu se nalazi 127 stećaka; 10 ploča, 109 sanduka i 8
sljemenjaka. Najviše su zastupljeni sanduci, druge su po brojnosti ploče, a ima i sljemenjaka.
Karakteristično za ovu nekropolu je to da su svi nadgrobnici sa postoljem izvedeni iz jednog
komada kamena, kao i velike dimenzije jednog sanduka koje iznose 275 x 122 x 20 cm, što
predstavlja jedan od najvećih srednjovjekovnih evidentiranih nadgrobnika u Bosni i
Hercegovini.
Ukrasni ornamenti su evidentirani samo na jednom stećku – rozeta u visokom reljefu.
Natpisi nisu evidentirani.
Slika BH019 - Nekropola sa stećcima Mramorje u Buđi, Pale
BH20 – Bečani, Šekovići
Nekropola poznata pod nazivima Ispod stijene i Pola stijene nalazi se u selu Bečani,
područje Brajinaca, od središta općine Šekovići udaljena oko 3 km u pravcu sjevero zapada.
Sastoji se od 138 vidljivih stećaka: 4 ploče, 15 sanduka, 41 sljemenjak, 77 stubovai 1 stećak
nedefinisanog oblika jer je utonuo. Zastupljena su četiri osnovna oblika – ploče, sanduci,
sljemenjaci i stubovi. Razlikuju se stubovi u obliku uspravne ploče (pravouglog
paralelopipeda) koja se prema gore širi, čiji je završetak na dvijevode, ravan ili lučno
zasvođen i stubovi u obliku uspravnog sanduka (pravouglog paralelopipeda), koji se prema
34
gore širi, čiji je završetak različitih oblika: na dvijevode, ravan, lučno zasvođen ili sa lučnim
izbočenjem na vrhu.
Na sedam spomenika, 2 sljemenjaka i 5 stubova, evidentirani su ukrasi polumjeseca i mača.
Natpisi nisu evidentirani.
Slika BH020 - Nekropola sa stećcima u Bečanima, Šekovići
BH21 – Mramor u Vrbici, Foča
Nekropola se nalazi u zaseoku Vrbica nadomak sela Čelebići, udaljenom od Foče oko 20 km
u pravcu jugoistoka na nadmorskoj visini 948 m. Na lokalitetu se nalazi 211 spomenika: 3
kasnoantičke ploče, 1 rimska ara, 2 srednjovjekovne ploče, 129 sanduka, 2 sljemenjaka i 74
stećka nedefinisanog oblika.
Ukrasi su evidentirani na 22 stećka; 3 kasnoantičke ploče, 1 ploča i 18 sanduka.
Motivi zastupljeni na ovom lokalitetu su: friz, manji krstovi, stilizovani krst, antropomorfni krst,
polumjeseci, štap, mačevi, bodež, krugovi, vodenica; ruka, rozeta, predstava životinje,
reljefne predstave ljudskih figura.
Natpisi nisu evidentirani
Slika BH021 - Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramor (Crkvina) u Vrbici, Foča
BH22 – Čengića Bara, Kalinovik
Nekropola se nalazi na blagom uzvišenju u sredini kraškog polja na 1370 m nadmorske
visine. Od Kalinovika je udaljena oko 11 km u pravcu jugozapada. Stećci su postavljeni u
pravcu zapad–istok i svrstani su u nizove. Spomenici su dobro klesani i očuvani, a izrađeni
su od krečnjaka. Majdan se nalazi na udaljenosti od oko 100 metara u pravcu jugoistoka od
nekropole.
Na lokalitetu se nalaze 52 stećka, 11 ploča, 35 sanduka, među kojima je i znatan broj visokih
sanduka sa postoljem i 6 sljemenjaka.
Ukrašeno je 19 stećaka: 1 ploča, 12 sanduka i 6 sljemenjaka. Najzastupljeniji motivi su:
tordirana vrpca i frizovi sa povijenim trolistovima, zatim slijede motivi štita i mača, biljnih
stilizacija, križeva u kružnim vijencima, ptica, jelena i scena lova na jelene te kola i turnira.
Na jednom stećku evidentiran je i natpis koji govori da tu leži Stojan Opodinović.
Slika BH022 - Nekropola sa stećcima Čengića Bara, Kalinovik
35
4. PROVEDBA PLANA UPRAVLJANJA
4.1.
Provedba plana upravljanja na međudržavnom nivou
4.2.
Provedba plana upravljanja na nivou Bosne i Hercegovine
4.3.
Upravljanje i administracija
4.4.
Zakoni i propisi
4.5.
Provedbene mjere
4.6.
Zaštićene i buffer zone
4.7.
Postojeći planovi
4.8.
Financije
4.9.
Prilozi
4.1.
Provedba plana upravljanja na međudržavnom nivou
Upravljanje kompleksnim serijskim međudržavnim dobrom, koje se provodi u četiri države
učesnice, koordinira se kroz uspostavu sustava koji ima dvije osnovne razine:
1.) Međudržavni koordinacioni odbor
2.) Državna organizacijska struktura upravljanja koja je u svakoj od država učesnica
organizirana sukladno potrebama te države te pravnim i administrativnim
posebnostima svake od njih.
Međudržavni koordinacioni odbor (MKO) organizira stručnjake i predstavnike svake
Države učesnice, i odgovoran je za akcije koje se tiču nekropola.Predviđeno je da aktivnosti
budu usmjerene na utvrđivanje zajedničkih strategija, principa i standarda (konzervacija,
izgradnja kapaciteta, razmjena i objavljivanje rezultata istraživanja, komunikacijska strategija,
program rada međudržavne koordinacijske grupe itd.), a koje će osigurati visoke kvalitete
Svjetskog dobra. Troškove rada koordinacionog odbora snose države članice svaka za svog
predstavnika.
Državna organizacijska struktura (DOS) okuplja regionalna i lokalna tijela u svakoj državi,
provodi mjere odobrene od strane Međudržavnog koordinacionog odbora, i razvija aktivnosti
specifične za tu državu, a koje mogu biti potpuno neprimjenjive u drugim državama zbog
različitih pravnih i administrativnih sistema, različitog fizičkog stanja nekropola sa stećcima i
izloženosti različitim pritiscima.
Aktivnosti su usmjerene na provođenje strategija utvrđenih na međudržavnom nivou i
osiguranje platforme za razmjenu znanja i iskustava u vertikalnom i horizontalnom smjeru.
Uspostava Sekretarijata nije predviđena u početnoj fazi rada Međudržavnog koordinacionog
odbora, ali je njegovo osnivanje preduvjet za kvalitetniji dugoročni rad odbora.
Djelokrug rada Sekretarijata odnositi će se na slijedeće aktivnosti:
1. Osigurava protok informacija između članova Međudržavnog koordinacionog
odbora;
2. Informira o potrebi organiziranja godišnjih sastanaka koordinacionog odbora;
3. Izrađuje zapisnike sa sastanaka;
4. Prati i koordinira aktivnosti vezane za utvrđene zajedničke strategije, principe i
standarde;
5. Izrađuje godišnji izvještaj o radu Međudržavnog koordinacionog odbora;
6. Održava zajedničku internet stranicu;
36
7. Održava zajedničku bazu podataka o nekropolama sa stećcima;
8. Odgovoran je za dokumentaciju Međudržavnog koordinacionog odbora.
Organizacijska struktura upravljanja na međudržavnoj razini
4.2 Provedba Plana upravljanja u Bosni i Hercegovini
Državna organizacijska struktura
Imajući u vidu složenost administrativnih uslova, institucionalnog i pravnog okvira za
upravljanje naslijeđem u BiH, brojnost i rasprostranjenost nekropola sa stećcima, na
nacionalnom nivou u BiH neophodna je struktura za koordinaciju, kao što je to na
međudržavnom nivou.
Koordinacioni odbor za BiH (KO)
Nakon upisa na Listu svjetskog naslijeđa upravljanje će se organizovati na principu
koordinacionog odbora. Koordinacioni odbor biće odgovoran za implementaciju i uspjeh
Plana upravljanja u BiH.
Tim za koordinaciju i izradu Plana upravljanja prerasti će u koordinacioni odbor.
Koordinacioni odbor je sastavljen od predstavnika donositelja odluka - institucija: Komisije za
očuvanje nacionalnih spomenika, Ministarstva civilnih poslova, entitetskih ministarstava za
kulturu, za prostorno uređenje, turizam i okoliš i predstavnika 20 općina, koji ulaze u prošireni
saziv koordinacionog odbora. Predstavnici regionalnih razvojnih agencija REDAH, SERDA,
NERDA, s obzirom da su njihove aktivnosti usmjerene na društveni i ekonomski razvoj
lokalnih zajednica, mogu predstavljati interese općina i biti pridruženi članovi koordinacionog
odbora, o čemu odlučuje koordinacioni odbor.
U Bosni i Hercegovini na entitetskom i lokalnim nivoima aktivnosti su operativne, tehničke
naravi, specifične za lokalitete. Entitetske I lokalne vlasti i rukovodioci putem uspostavljene
mreže razmjenjivaće znanja i iskustva.
37
Site menadžeri (entitetski I lokalni nivo) su odgovorni za upravljanje pojedinačnim
lokalitetima, provođenje mjera na lokalitetu i izradu posebnih, individualnih planova aktivnosti
za lokalitet, zavisno od potrebe i stanja konzervacije pojedinačnih lokaliteta. Nadležne
entitetske službe za zaštitu naslijeđa odgovorne su za provedbu mjera konzervacije na
lokalitetima.
Općine, na čijem teritoriju se nalaze nekropole sa stećcima, će imenovati site menadžera.
Site menadžer, nakon odgovarajuće obuke, biće odgovoran za redovno održavanje
nekropola sa stećcima, redovni monitoring stanja I izvještavanje koordinacionog odbora I
nadležne entitetske službe zaštite naslijeđa o rezultatima monitoringa, upravljanje posjetama
na lokalitetu, te provedbu aktivnosti utvrđenih pojedinačnim planom upravljanja za tu
nekropolu.
Ovakva podjela nivoa upravljanja će osigurati efikasno i koordinirano upravljanje svakom
nekropolom sa stećcima u sklopu zajedničkog dobra i odvijaće se u skladu sa njihovim
pravnim i administrativnim okvirima i nadležnostima.
Organizacijski plan
Sastanci koordinacionog odbora održavaće se najmanje dvaput godišnje. Koordinacioni
odbor u proširenom sazivu, u koji ulaze predstavnici 20 općina, zasjeda najmanje jedanput
godišnje. Odluke koordinacionog odbora u vezi sa njenim zadacima i aktivnostima donose se
prostom većinom njenih članova. Koordinacioni odbor bira predstavnika u Međudržavni
koordinacioni odbor na period od 2 godine sa mogućnošću reizbora. Predstavnik u
Međudržavnom odboru ujedno i predsjedava sastancima koordinacionog odbora.
Koordinacioni odbor može sazivati I vanredne sjednice.
38
Koordinacioni odbor izrađuje, predlaže i organizira sve mjere, projekte i aktivnosti i savjetuje
općine da provode te aktivnosti na njihovim teritorijama. Koordinacioni odbor imenuje radne
grupe za provođenje pojedinih aktivnosti.
Sekretarijat
Uspostava Sekretarijata nije predviđena u početnoj fazi rada Koordinacionog odbora, ali je
njegovo osnivanje preduvjet za kvalitetniji dugoročni rad odbora.
Djelokrug rada Sekretarijata odnositi će se na slijedeće aktivnosti:
1. Osigurava protok informacija između različitih partnera u BiH;
2. Predlaže i organizuje sastanke koordinacionog odbora i radnih grupa;
3. Predstavlja fokalnu tačku za partnere;
4. Koordinira aktivnosti i prikuplja sve potrebne podatke;
Nakon upisa nekropola sa stećcima na Listu svjetske baštine, Sekretarijat će biti
uspostavljen unutar Ministarstva civilnih poslova BIH:
-
Sekretarsko mjesto (1-2 izvršioca)
-
Infrastruktura: baza podataka, GIS, web, dokumentacioni centar, dokument
menagement, oprema i instalacije
Finansiranje
Svaka institucija čiji su predstavnici uključeni u tim za izradu Plana upravljanja u BiH je
pokrivala troškove rada svojih predstavnika. Entitetske vlade RS i FBIH su izdvojile sredstva
za tehnička i fotografska snimanja nekropola i službe zaštite naslijeđa su izvršile snimanja i
izradu pojedinačnih planova (site management plans). Općine su izdvojile sredstva za
održavanje i čišćenje nekropola.
Svaka institucija čiji su predstavnici imenovani u koordinacioni odbor raspolaže vlastitim
budžetom i resursima. Entitetske vlade RS i FBIH, u skladu sa svojim zakonskim obavezama
na implementaciji odluka o proglašenju nacionalnim spomenicima raspolažu financijskim,
administrativnim i drugim uvjetima za zaštitu i očuvanje nekropola sa stećcima, a sredstva
implementiraju preko svojih institucija (entitetska ministarstva nadležna za kulturu, prostorno
uređenje). Prihodi od turizma, porezi i sl. slijevaju se u općinske budžete. Općine kroz svoje
budžete mogu financirati rad site menadžera, vršiti redovito održavanje nekropola i pokrivati
rad svojih predstavnika u koordinacionom odboru.
Zadaci sekretarijata, plata sekretara i putni troškovi financiraće se iz budžeta Ministarstva
civilnih poslova BIH i drugih izvora.
Sve institucije usvajanjem Plana upravljanja su se obavezale da će rad svojih predstavnika u
koordinacionom odboru financirati iz svojih budžeta na dugoročnoj osnovi.
39
Dodatne aktivnosti i projekti financiraće se u skladu sa planom budžeta koji svake godine
donosi koordinacioni odbor. Ekonomske razvojne agencije će planirati i predlagati projekte
koje se odnose na turizam i promociju nekropola na sastancima koordinacionog odbora I
prijavljivati projekte za donacije i investicije.
Institucije putem svojih predstavnika u koordinacionom odboru predlažu i planiraju aktivnosti i
izvještavaju o realizaciji.
U skladu sa strateškim ciljevima, utvrđeni su podciljevi I aktivnosti koordinacionog odbora
BIH na provedbi plana upravljanja, vremenski okviri I resursi za provedbu aktivnosti
(poglavlje IV 4.2 Plan aktivnosti – državni nivo).
4.3.
Upravljanje i administracija
Bosna i Hercegovina, kao samostalna država primljena u članstvo UN-a 22.05.1992. godine,
sastoji se od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS) i
jednog distrikta – Distrikta Brčko (DB). FBiH sastoji se od 10 kantona, koji su podijeljeni u
općine. RS se sastoji od općina, dok je DB jedinstven u administrativnom pogledu.
Na teritoriji FBiH nalazi se 12 nekropola sa stećcima u 11 općina, na teritoriji 8 kantona, dok
se u RS nalazi 10 nekropola sa stećcima u 9 općina.
Svih 22 nekropole sa stećcima su proglašene nacionalnim spomenicima Bosne i
Hercegovine odlukama Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (Komisija) Bosne i
Hercegovine, na osnovu ovlaštenja datih međunarodnim ugovorom - Aneks 8 Općeg
okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski mirovni sporazum), koje im
osiguravaju najviši stupanj pravne zaštite.
Odlukama o proglašenju nacionalnih spomenika i Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog
sporazuma utvrđene su obaveze i nadležnosti u provođenju odluka o nacionalnim
spomenicima na raznim administrativnim nivoima (državni nivo: Bosna i Hercegovina;
entitetski nivoi: Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko distrikt). Aneks 8.
Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini odnosi se na kulturno naslijeđe i na
važnost koju obnova naslijeđa ima u provedbi stabilnog mira.
Subjekti međunarodnog sistema zaštite kulturnih dobara su država Bosna i Hercegovina i
njene institucije (Vijeće ministara BiH, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i
Ministarstvo civilnih poslova BiH). Subjekti unutar države su entitetske i kantonalne institucije
nadležne za prostorno uređenje, kulturu, kulturno naslijeđe i inspekcijske poslove. Plan
upravljanja nudi sistem aktivnog uključivanja u upravljanje dobrima lokalnih organa uprave i
lokalnih zajednica.
4.3.1. Institucije na državnom nivou14
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) je nezavisna
institucija Bosne i Hercegovine uspostavljena na osnovu Aneksa 8. Općeg okvirnog
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine 15.
14
Mirela Mulalić Handan, ed., „Izvještaj o stanju arhitektonskog i arheološkog naslijeđa. Radni dokument“
IRPP/SAAH, Vijeće Evrope i Evropska komisija (Sarajevo, 2010) poglavlja od 4.3.1-4.4.1.
http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=vijesti&extra=aktuelnost&action=view&id_vijesti=667&lang=1.
40
Na osnovu ovlaštenja iz Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH Komisija donosi
odluke o proglašenju pokretnih i nepokretnih dobara nacionalnim spomenicima, primjenom
Kriterija o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima16.
Odlukama o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima Komisija propisuje nadležnosti u
provođenju zaštite nacionalnih spomenika, granice zaštićenog prostora (zone zaštite i
zaštitne pojaseve) i mjere zaštite koje se primjenjuju u utvrđivanju prioriteta i budućih
intervencija na spomenicima i zaštićenom prostoru.
Odluke Komisije su konačne i obavezujuće, i iste se provode u skladu sa Zakonom o
provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu
8. (u FBiH, RS i BD), kojim se nacionalnim spomenicima pruža najveći stepen zaštite.
Komisija prati i razmatra stanje i aktivnosti u vezi s nacionalnim spomenicima koji su
ugroženi nezakonitom gradnjom, nestručnom obnovom, neodržavanjem ili drugim vidovima
uništavanja. U slučajevima postojanja osnovane sumnje činjenja krivičnog djela uzrokovanja
štete ili uništavanja nacionalnog spomenika Komisija obavještava nadležne entitetske ili
druge vlasti da je spomenik ugrožen i predlaže mjere za njegovu zaštitu u skladu sa
zakonom.
Predsjedništvo BiH je ovlastilo Komisiju i za poslove međunarodne saradnje u oblasti zaštite
kulturnog naslijeđa. U oblasti međunarodne saradnje Komisija daje inicijativu za pokretanje
postupka za zaključivanje međunarodnih ugovora, priprema prijedloge ugovora, učestvuje u
prethodnim pregovorima radi zaključivanja međunarodnih ugovora na ekspertnom nivou,
izvršava međunarodne ugovore, te obavlja druge poslove međunarodne saradnje u oblasti
zaštite nacionalnih spomenika, koji se odnose naročito na: - zastupanje interesa Bosne i
Hercegovine u vezi sa potpisivanjem i provođenjem međunarodnih konvencija; - rješavanje
spornih pitanja od zajedničkog interesa za Bosnu i Hercegovinu i druge države odnosno
međunarodne organizacije; - odlučivanje o kandidaturi nacionalnih spomenika za upis na
Listu svjetske baštine (UNESCO) i Listu 100 najugroženijih spomenika (WMW), i sl.; saradnju sa INTERPOL-om, drugim međunarodnim organizacijama i državama u
slučajevima nestanka pokretnih nacionalnih spomenika; - pitanja procedure za izvoz
pokretnih nacionalnih spomenika i davanja garancija za njihovu zaštitu u slučaju privremenog
izvoza; - davanje koncesija stranim državljanima za istraživanja koja se odnose na
nacionalne spomenike; - osiguranje sredstava iz donacija za finansiranje rada Komisije i
zaštitu nacionalnih spomenika; - angažman stranih eksperata za potrebe Komisije.
Ministarstvo civilnih poslova (MCP) je, na osnovu Zakona o ministarstvima i drugim
organima uprave BiH („Službeni glasnik BiH“, br.42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09,
59/09, 103/09 i 87/12), nadležno za obavljanje poslova i izvršavanje zadataka koji su u
nadležnosti Bosne i Hercegovine, a koji se odnose na utvrđivanje osnovnih principa
koordiniranja aktivnosti, usklađivanja planova entitetskih tijela vlasti i definiranje strategije na
međunarodnom planu u područjima: zdravstva i socijalne zaštite; penzija; nauke i
obrazovanja; rada i zapošljavanja; kulture i sporta; geodetskih, geoloških i meteoroloških
poslova.
15
Predsjedništva Bosne i Hercegovine je na 119. sjednici, održanoj 21.12.2001. godine, donijelo Odluku o
Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika kojom su, u skladu sa odredbama Aneksa 8, utvrđeni osnovni
principi i ciljevi djelovanja Komisije, te njeni primarni zadaci i ovlaštenja kao institucije Bosne i Hercegovine.
http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=2&lang=1.
16
Službeni glasnik BiH 33(2002) i Službeni glasnik BiH 15(2003).
41
Državna komisija za saradnju BiH sa UNESCO-m (Državna komisija) je ustanovljena kao
savjetodavno tijelo Vijeća ministara za poslove i zadatke koji se odnose na saradnju sa
UNESCO-om, prema Odluci o osnivanju Državne komisije (Službeni glasnik BiH, br. 20/02,
60/07 i 77/08), koju je donijelo Vijeće ministara BiH u avgustu 2009. godine. Državna
komisija obavlja: a) razmatranje svih pitanja međunarodne saradnje Bosne i Hercegovine i
UNESCO-a u oblasti obrazovanja, nauke, kulture i informiranja i davanje mišljenja,
preporuka i sugestija o tome Vijeću ministara; b) razmatranje i davanje mišljenja Vijeću
ministara o pitanjima koja se odnose na programe i projekte UNESCO-a u kojima treba da
učestvuje Bosna i Hercegovina; c) predlaganje Vijeću ministara sastava delegacija za
učešće na skupovima UNESCO-a, ili skupovima koje sama organizira; d) učestvovanje u
pripremi stavova u vezi sa zaključivanjem ili izvršavanjem ugovora sa UNESCO-m o
pitanjima iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture i informiranja i davanje mišljenja o tome
Vijeću ministara, ministarstvima i drugim organima i institucijama Bosne i Hercegovine na
njihov zahtjev; e) razmjenu informativnih materijala preko Ministarstva vanjskih poslova i
Ministarstva civilnih poslova i prikupljanje drugih materijala radi korištenja međunarodnih
iskustava i znanja u oblasti obrazovanja, nauke, kulture i informiranja do kojih se došlo
putem aktivnosti UNESCO-a i upoznavanje institucija i organizacija iz navedenih oblasti sa
ciljevima i aktivnostima UNESCO-a; f) predlaganje imenovanja državnih koordinatora (Focal
points); g) pripremanje materijala o pitanjima vezanim za saradnju sa UNESCO-m u skladu
sa programom rada Vijeća ministara, odnosno na njegov zahtjev. Administrativno-tehničke
poslove za potrebe Komisije vrši Ministarstvo civilnih poslova.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTiEO), zaduženo je za
koordinaciju svih aktivnosti i usklađivanje planova između entitetskih vlasti i međunarodnih
institucija u oblasti prirodnih resursa, zaštite okoline, poljoprivrede i energije. Vodoprivreda je
u nadležnosti entitetskih ministarstava zaduženih za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.
4.3.2. Institucije na entitetskim nivoima
Odgovornost za provođenje odluka Komisije leži na entitetskim vladama i ministarstvima
nadležnim za prostorno uređenje i kulturu. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada
Republike Srpske i Vlada Brčko distrikta dužne su osigurati finansijske, administrativne,
tehničke, naučne i pravne uvjete neophodne za zaštitu, očuvanje, prezentaciju i restauraciju
nacionalnih spomenika. Vlade moraju osigurati resurse za izradu neophodne tehničke
dokumentacije za restauraciju nacionalnih spomenika, te za provedbu njenih odredaba.
Entitetske vlade, ministarstva prostornog uređenja, zavodi za zaštitu naslijeđa i općinske
vlasti zadužene za urbanističko planiranje i zemljišno-knjižne poslove obavještavaju se o
odlukama Komisije da bi proveli zakonom propisane mjere, a nadležni općinski sud se
obavještava zbog upisa u zemljišne knjige.
Institucije nadležne za zaštitu naslijeđa na entitetskom nivou finansiraju se iz entitetskih
budžeta preko entitetskih ministarstava nadležnih za kulturu. Kao odgovor na odluke
Komisije o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima, nadležna ministarstva Federacije
Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta trebaju odvojiti sredstva za rad na
spomenicima, uključujući ugrožene nacionalne spomenike, kako privatne tako i one u
vlasništvu države.
Entitetske Institucije zadužene za zaštitu naslijeđa (Zavod za zaštitu spomenika u sastavu
Federalnog ministarstva kulture i sporta FBiH i Republički zavod za zaštitu kulturno –
42
istorijskog i prirodnog naslijeđa RS) pružaju stručno znanje o projektima restauracije i
stručni nadzor nad poslovima restauracije. Entiteske institucije zadužene za zaštitu naslijeđa
također su odgovorne za provedbu projekata ili njihovih dijelova koje finansiraju entitetske
vlade i vode poslove zaštite dobara koja nisu proglašena nacionalnim spomenicima.
Entitetska ministarstva nadležna za prostorno uređenje (Federalno ministarstvo
prostornog uređenja u FBiH i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i
ekologiju Republike Srpske) izdaju odobrenja za zaštitu, istraživačke radove, konzervaciju,
restauraciju, rehabilitaciju nacionalnih spomenika, te odobrenja za gradnju u zaštićenom
području nacionalnog spomenika, na osnovu tehničke dokumentacije koju izrađuju ovlaštena
pravna lica, a uz pribavljeno stručno mišljenje nadležne institucije za zaštitu (Zavod za
zaštitu spomenika F BiH, Republički zavod u RS-u ).
Tehnička dokumentacija mora biti usaglašena sa mjerama zaštite iz odluka za proglašenje
nacionalnim spomenicima.
Osim navedenog, osnovna djelatnost entitetskih ministarstava i odjeljenja Brčko distrikta
nadležnih za prostorno uređenje je planiranje prostora i izrada planske dokumentacije, te
njihova provedba kroz vid korištenja zemljišta.
Entitetske inspekcije (Federalna uprava za inspekcijske poslove - urbanističkograđevinska inspekcija u FBiH i Republička uprava za inspekcijske poslove RS –
urbanističko-građevinska inspekcija u RS) vrše poslove inspekcije i nadzora zaštićenih
područja na kojima se dobra nalaze i ovlaštene su da poduzmu zakonske mjere zaštite,
uključujući odluke kojima se obustavljaju svi zahvati koji nisu u skladu sa zakonom i odnosna
dobra dovode u stanje u kojima su bila prije nezakonitih ili nestručnih zahvata.
Na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine nalazi se 12 nekropola sa stećcima, BH
001-012, a instutucije nadležne za nacionalne spomenike su:
Federalno ministarstvo prostornog uređenja (FMPU), izdaje odobrenja za zaštitu,
konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnih spomenika, – lokacijske informacije za
projektovanje, građenje i izvođenje drugih zahvata na prostorima nacionalnih spomenika za
koje su doneseni detaljni planski dokumenti, saglasnost za obavljanje prethodnih radova
istražnog karaktera na nacionalnim spomenicima, te odobrenje za prezentaciju i/ili
interpretaciju nacionalnih spomenika.
Federalno ministartsvo kulture i sporta, vrši upravne, stručne i druge poslove iz
nadležnosti Federacije, koji se odnose na: naučnoistraživačku djelatnost u oblasti zaštite i
korištenja kulturno-historijskog naslijeđa. Federalno ministarstvo kulture i sporta utvrđuje
kriterije temeljem kojih Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donosi odluke o finansiranju
projekata koje je Zavod za zaštitu spomenika pri ovom ministarstvu odredio prioritetnima17.
Zavod za zaštitu spomenika u okviru Federalnog ministarstva kulture i sporta, je
nadležan za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Zavod je odgovoran za stručni
nadzor nad radovima konzervacije, restauracije i rehabilitacije nacionalnih spomenika i
provodi projekte zaštite koji se finansiraju iz budžeta Vlade FBiH. „Zavod za zaštitu
17
Federalno ministarstvo kulture i sporta, Akt br: 03-40-4-285/10 od 25.2.2010.
43
spomenika obavlja stručne i druge poslove koji pretežno zahtijevaju primjenu stručnih i
naučnih metoda rada i s njima povezanih upravnih poslova u oblasti zaštite kulturnohistorijskog naslijeđa: istražuje, proučava, obrađuje prikupljene podatke, valorizira i štiti
objekte kulturno-historijskog naslijeđa, izrađuje projekte zaštite, arhivira i čuva dokumentaciju
o objektima kulturno-historijskog naslijeđa, obavlja stručne i upravne poslove u vezi sa
zaštitom kulturno-historijskog naslijeđa, utvrđuje uvjete za namjenu, korištenje i upravljanje
objektima kulturno-historijskog naslijeđa, priprema programe i projekte sanacije,
konzervacije, restauracije, rekonstrukcije i rehabilitacije objekata kulturno-historijskog
naslijeđa, vrši nadzor nad realizacijom programa zaštite objekata kulturno-historijskog
naslijeđa, daje mišljenja na programe i projekte zaštite objekata kulturno-historijskog
naslijeđa izrađene od strane drugih fizičkih i pravnih lica, učestvuje u izradi zakona i drugih
propisa u vezi sa zaštitom kulturno-historijskog naslijeđa, sarađuje s Komisijom za očuvanje
nacionalnih spomenika BiH i Zavodom za zaštitu spomenika Republike Srpske, obavlja i
druge poslove iz oblasti zaštite kulturno-historijskog naslijeđa“18. Federalno ministarstvo
kulture i sporta utvrđuje kriterije temeljem kojih Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donosi
odluke o finansiranju projekata koje je Zavod za zaštitu spomenika pri ovom ministarstvu
odredio prioritetnima19.
Federalna uprava za inspekcijske poslove - urbanističko-građevinska inspekcija u
FBiH, Sarajevo, obavlja inspekcijske poslove iz nadležnosti federalnih inspekcija koje su
organizirane u njezinom sastavu, donosi provedbene propise, opće i pojedinačne akte iz
svoje nadležnosti, poduzima upravne i druge mjere u vršenju inspekcijskog nadzora, rješava
o žalbama na prvostepena rješenja kantonalnih inspektora donesenih na osnovu federalnih
propisa, koordinira rad federalnih i kantonalnih inspekcija, prati rad i vrši stručni nadzor i
kontrolu rada kantonalnih inspektora i uprava za inspekcijske poslove iz nadležnosti datih
federalnim propisima, te pruža stručnu pomoć kantonalnim upravama20.
Na teritoriji repubike Srpske nalazi se 10 nekropola sa stećcima, BH 013-022, a
instutucije nadležne za nacionalne spomenike su:
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske,
Banja Luka, na osnovu Zakona o uređenju prostora i građenju (Službeni glasnik Republike
Srpske 55/10), Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika
(Službeni glasnik Republike Srpske 9/02, 70/06 I 64/08)) i odlukom Komisija o proglašenju
dobra nacionalnim spomenikom izdaje odobrenje za rehabilitaciju nacionalnih spomenika.
Ministarstvo na osnovu Zakona o uređenju prostora i građenju i Planom upravljanja za
predložene nekropole izdaje lokacijske uslove i odobrenje za građenje za objekte u obuhvatu
kontaktnih zona nekropola sa stećcima.
18
Zavod za zaštitu spomenika. Federalno ministarstvo kulture i sporta. posjećeno 05.04.2010.
> http://www.fmksa.com/index.php?option=com_content&view=article&id=57&Itemid=79<
19
Federalno ministarstvo kulture i sporta, Akt br: 03-40-4-285/10 od 25.2.2010.
20
www.fbih.gov.ba, posjećeno 05.04.2010.
44
Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, Banja Luka, vrši upravne i druge
stručne poslove iz oblasti kulture koji se odnose na zaštitu i korištenјe kulturno-historijskog
nasliјeđa i prirodnog nasliјeđa, pripremanјe programa i sporazuma o kulturnoj saradnјi.
Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike
Srpske, Banja Luka, upravna organizacija unutar Ministarstva prosvjete i kulture RS, koja
uživa viši stupanj nezavisnosti u odnosu na druge upravne organizacije unutar ministarstava,
osnovan je na temelju Zakona o republičkoj upravi Republike Srpske21 sa sljedećim
nadležnostima: „obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: određivanje,
evidenciju, istraživanje i vrednovanje nekretnina, pokretnih stvari i dijelova prirode koji
uživaju prethodnu zaštitu, utvrđivanje svojstva kulturno-istorijskog ili prirodnog nasljeđa,
proglašavanje dobra zaštićenim, vođenje centralnog registra zaštićenih dobara, izradu
projekata za restauraciju, rekonstrukciju i konzervaciju kulturno-istorijskog i prirodnog
nasljeđa, davanje saglasnosti na stručne elaborate za rekonstrukciju i restauratorske radove
na zaštićenim dobrima i njihovu adaptaciju i revitalizaciju, izradu stručnih elaborata o zaštiti i
korištenju dobara u postupku izrade prostornih i urbanističkih planova, izdavanje odobrenja
za privremeno iznošenje zaštićenih dobara u inostranstvo, izdavanje odobrenja za
arheološka i druga istraživanja, uslove za korišćenje zaštićenih dobara, stručni nadzor nad
radom organizacija za zaštitu, izdavačku djelatnost, objavljivanje stručnih radova i
publikacija, koordinaciju i sprovođenje projekata, stručno usavršavanje, saradnju sa
organima i organizacijama iz oblasti zaštite i sa korisnicima ili vlasnicima kulturno-istorijskih i
prirodnih dobara radi njihove zaštite i druge poslove u skladu sa zaštitom“. Republički zavod
je jedinstvena upravna organizacija sa sjedištem u Banja Luci i detaširanom kancelarijom u
Trebinju.
Republička uprava za inspekcijske poslove RS – urbanističko-građevinska inspekcija
u RS, Banja Luka, u skladu sa Zakonom o uređenju prostora (Sl.glasnik RS, br. 84/02) i na
osnovu ovlašćenja iz odredbi člana 14. Zakona o sprovođenju odluka Komisije (Sl.glasnik
RS, br. 70/06) vrši “kontrolu rekonstrukcije i revitalizacije nepokretnih kulturno-istorijskih
dobara od velikog i izuzetnog značaja, građenje i rekonstrukciju objekata u njihovoj okolini i
objekata u zoni I i II stepena zaštite prirodnog dobra.“22
Pored institucija nadležnih za provedbu odluka o nacionalnim spomenicima, Plan upravljanja
osigurava uključivanje i drugih institucija na entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou.
Na nivou FBiH:
-
Federalno ministarstvo turizma i okoliša, Sarajevo.
Na nivou RS, entitetske institucije uključene Planom upravljanja su:
-
21
22
Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, Banja Luka,
Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske, Banja Luka,
Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, Banja Luka,
Republička geodetska uprava, Banja Luka.
“Zakon o republičkoj upravi RS” , Službeni glasnik RS 118(2008)
RS republička uprava za inspekcijske poslove, Akt broj 26.090/362-147-2/20 od 12.02.2010.
45
Na kantonalnim nivoima u FBIH:
-
U Federaciji Bosne i Hercegovine od 10 kantona, ustanovljeni su kantonalni zavodi
za zaštitu naslijeđa u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Bugojnu i Mostaru.
12 nekropola sa stećcima, BH 001-012, nalaze se na teritoriji 8 kantona u FBIH (Bosansko
podrinjski kanton: BH 009- općina Goražde, Hercegovačko Neretvanski kanton: BH 004općina Jablanica, BH 002- općina Konjic, BH 001 i BH 010- općina Stolac,
Srednjebosanski: BH 003- općina Novi Travnik, Tuzlanski kanton: BH 006 općina Kladanj i
BH 008 općina Tuzla, Zeničko-Dobojski: BH 007- općina Olovo, Zapadno Hercegovački
kanton: BH 005- općina Ljubuški, Kanton 10: BH 012- općina Kupres i Sarajevski kanton:
BH 011- općina Trnovo)
U 4 kantona, u kojima se nalaze nekropole sa stećcima, djeluju institucije nadležne za zaštitu
naslijeđa. Institucije su nadležne i za aktivnosti vezane za zaštitne pojaseve nacionalnih
spomenika.
-
Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-Historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva,
Sarajevo;
Kantonalni zavod za urbanizam prostorno planiranje i zaštitu kulturno –
Historijskog/povjesnog naslijeđa Srednjobosanskog kantona, Bugojno;
Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-Historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog
kantona, Tuzla;
Zavod za zaštitu kultruno-povijesne baštine Hercegovačko-neretvanske županije,
Mostar.
-
Na lokalnim nivoima:
Općine, preko svojih odgovarajućih odjela, i entitetske inspekcije zadužene su za praćenje i
kontrolu aktivnosti na terenu. Potrebno je da općine sve svoje planove i dokumente u vezi sa
zaštićenim područjem spomenika pridruže odlukama Komisije za očuvanje nacionalnih
spomenika. Potrebno je da općine ograniče sve aktivnosti kojima se ugrožava spomenik, te
da sarađuju sa Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika i entitetskim institucijama u
procesu provedbe odluka Komisije i zaštite spomenika.
Vlasti zadužene za prostorno planiranje i katastarske poslove obavještavaju se o odlukama
da bi mogli poduzeti korake definirane u tim odlukama, a obavještava se i nadležni općinski
sud zbog upisa u zemljišne knjige.
Lokalni nivo u FBIH:
-
Općina Goražde, Odjeljenje za prostorno uređenje,
Općina Jablanica, Odjeljenje za prostorno uređenje,
Općina Kladanj, Odjeljenje za prostorno uređenje,
Općina Konjic, Odjeljenje za prostorno uređenje,
Općina Kupres, Odjeljenje za prostorno uređenje,
Općina Ljubuški, Odjeljenje za prostorno uređenje,
Općina Novi Travnik, Odjeljenje za prostorno uređenje,
Općina Olovo, Odjeljenje za prostorno uređenje,
Općina Stolac, Odjeljenje za prostorno uređenje,
Općina Tuzla, Odjeljenje za prostorno uređenje,
46
-
Općina Trnovo, Odjeljenje za prostorno uređenje.
Lokalni nivo u RS:
-
Opština Rogatica, Odjeljenje za prostorno uređenje,
Opština Berkovići, Opštinska administrativna služba,
Opština Bileća, Odjeljenje za prostorno uređenje,
Opština Pale, Odjeljenje za prostorno uređenje,
Opština Šekovići, Odjeljenje za prostorno uređenje,
Opština Kalinovik, Odjeljenje za prostorno uređenje,
Opština Foča, Odjeljenje za prostorno uređenje,
Opština Sokolac, Odjeljenje za prostorno uređenje,
Opština Nevesinje, Odjeljenje za prostorno uređenje,
JU Nacionalni park „Sutjeska“, ukoliko se utvrdi da se nekropole na teritoriji, opštine
Foča i opštine Kalinovik nalaze u okviru Nacionalnog parka ili njegovih zona zaštite.
Ostale institucije
Značajna je uloga muzeja i arhiva na zaštiti, u očuvanju i dokumentiranju naslijeđa. Muzeji su
nadležni, u većini slučajeva, da provode i arheološka istraživanja.
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je najstarija institucija zaštite naslijeđa u Bosni i
Hercegovini osnovan 1888. godine. Muzej je organiziran sa: odjeljenjem za arheologiju,
odjeljenjem za etnologiju i odjeljenjem za prirodne nauke. Djelatnosti muzeja su: muzeološka
djelatnost, naučno-istraživačka djelatnost, vaspitno-obrazovna djelatnost i izdavačka
djelatnost. U Zemaljskom muzeju se čuva i pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom
području Nekropola sa stećcima Grčka glavica u selu Biskup, Konjic.
Zemaljski muzej je i najbliži muzej nekropolama:
„Mramor“ u Musićima, općina Olovo
- u Hrančićima, općina Goražde
- Dolovi, selo Umoljani, općina Trnovo
- Borak (Han-stjenički plato), selo Burati, općina Rogatica
- nekropola sa stećcima Gvozno, općina Kalinovik
- na lokalitetu Mramor (Crkvina) u Vrbici, općina Foča
- Čengića Bara, općina Kalinovik
Muzej Republike Srpske je ustanova u resoru Ministarstva prosvjete i kulture RS, osnovan
1930. godine pod nazivom Muzej Vrbaske banovine. U muzeju djeluju Centar za materijalnu
kulturu i umjetnost, odsjek za arheologiju, dokumentacioni centar, centar za konzervaciju i
restauraciju i centar za obrazovno-pedagoški rad.
Muzej Hercegovine Mostar gravitira:
-
nekropoli sa stećcima Grčka glavica u selu Biskup, općina Konjic
nekropoli Dugo polje na Blidinju, općina Jablanica
nekropoli I i II Boljuni i Radimlja, općina Stolac
nekropoli Bijača, općina Ljubuški
Muzej Hercegovine Trebinje gravitira:
47
-
nekropoli sa stećcima Grebnice – Bunčići, Radmilovića Dubrava, općina Bileća
nekropoli Potkuk u Bitunji, općina Berkovići
Muzej Istočne Bosne gravitira:
-
nekropoli sa stećcima u Olovcima, općina Kladanj
nekropoli u Starim kućama, Donje Breške, općina Tuzla
Muzej grada Zenice gravitira
4.4.
nekropoli sa stećcima Ravanjska Vrata (Donja i Gornja nekropola), općina Kupres
Zakoni i propisi
Međunarodne konvencije i preporuke
Pravna zaštita svih komponenti međudržavne serijske nominacije oslanja se na
međunarodne principe i standarde utvrđene konvencijama i poveljama, koje je Bosna i
Hercegovina ratificirala i njihovu provedbu osigurava putem zakona (Tabela 1).
Tabela 1 – Pregled međunarodnog sistema zaštite naslijeđa
Pravni instrumenti
Konvencija o zaštiti svjetskog kulturnog i prirodnog
naslijeđa (UNESCO, Pariz, 1972)
Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju
oružanog sukoba (UNESCO, Den Hag, 1954)
Protokol I Konvencije o zaštiti kulturnih dobara u
slučaju oružanog sukoba (UNESCO, Den Hag, 1954)
Protokol II Konvencije o zaštiti kulturnih dobara u
slučaju oružanog sukoba (UNESCO, Den Hag, 2009)
Konvencija o mjerama zabrane i sprečavanja
nedozvoljenog uvoza, izvoza i prenosa vlasništva
kulturnih dobara (UNESCO, Pariz, 1970)
Konvencija o ukradenim ili nezakonito izvezenim
kulturnim dobrima (UNIDROIT, Rim, 1995)
potpisani
Bosna I Hercegovina (1993)
Bosna I Hercegovina (1993)
Bosna I Hercegovina (1993)
Bosna I Hercegovina (2009)
Bosna I Hercegovina (1993)
Bosna I Hercegovina (2012)
Drugu značajnu grupu opštih akata koji se primjenjuju na dobra čine preporuke UNESCO-a:
- Preporuke o primjeni međunarodnih principa za arheološka istraživanja (New Delhi,
1956);
- Preporuka o mjerama za zabranu i sprečavanje nezakonitog izvoza, uvoza i prenosa
prava svojine na kulturnim dobrima (Pariz, 1964), odnosi se na arheološke nalaze sa
lokaliteta;
- Preporuka o zaštiti spomenika kulture ugroženih izvođenjem javnih i privatnih radova
(Pariz, 1968);
- Preporuka o zaštiti na nacionalnom planu kulturnog i prirodnog naslijeđa (Pariz,
1972);
- Preporuka za zaštitu ljepota i karaktera pejzaža i predjela (Pariz, 1962), osigurava
okvir za zaštitu pejzaža u kojima se nalaze nekropole;
48
-
Preporuka o zaštiti istorijskih i tradicionalnih cjelina i njihovoj ulozi u savremenom
životu (Najrobi, 1976).
Posebno mjesto u osiguranju sistema zaštite imaju i evropski opšti akti:
Evropska konvencija o zaštiti arheološkog naslijeđa, Bosna I Hercegovina (2010)
revidirana (Vijeće Evrope, Valletta, 1992)
Okvirna konvencija o vrijednosti kulturnog naslijeđa Bosna I Hercegovina (2009)
za društvo (Vijeće Evrope, Faro, 2005)
Evropska konvencija o zaštiti arheološkog naslijeđa Bosna I Hercegovina (1994)
(Vijeće Evrope, London, 1969)
Konvencija o evropskim krajolicima (Vijeće Evrope, Bosna I Hercegovina (2012)
Firenca, 2000)
Preporuka REC (2003)1 Komiteta ministara
državama članicama o promovisanju turizma radi
unapređenja kulturnog naslijeđa kao faktora održivog
razvoja (Vijeće Evrope - Komitet ministara, 15. januar
2003)
Zaštita i upravljanje dobrom se oslanja i na druge međunarodne principe i standarde
utvrđene međunarodnim aktima:
- Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (UNESCO, 2003)
- Operativne smjernice za upravljanje područjima svjetske kulturne baštine (UNESCO,
2011)
- Dokument iz Nare o autentičnosti (UNESCO, 1994)
- Povelja iz Bure (ICOMOS, 1999)
- Venecijanska povelja o konzervaciju i restauraciju spomenika i lokaliteta (ICOMOS,
1964)
- Povelja za zaštitu i upravljanje arheološkog naslijeđa (ICOMOS, 1990)
- Povelja iz Rige o autentičnosti i historijskoj rekonstrukciji u odnosu na kulturno
naslijeđe (ICCROM, 2000)
- Povelja o kulturnom turizmu (ICOMOS, 1976, 2008)
- Povelja o interpretaciji i prezentaciji (ICOMOS, 2008)
- Deklaracija o duhu mjesta (ICOMOS, 2008)
- Povelja o historijskim vrtovima i pejzažima (ICOMOS, 1982)
Evropske konvencije
- Konvencija o zaštiti evropske graditeljske baštine, (Vijeće Evrope, Granada, 1985)
- Vodeći principi u održivom planiranju (Hanover , 2000)
Rezolucije Vijeća Evrope
- Evropska povelja o graditeljskoj baštini (Vijeće Evrope, 1975)
- Rezolucija o prilagodbi propisa kojima se uređuju pitanja zaštite graditeljske baštine
(Vijeće Evrope, 1976)
- Rezolucija o kulturnim rutama ( Vijeće Evrope, 1998)
49
Zakonska regulativa u BiH
Zakonima o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (2002), koji
se provode u Federaciji BiH, RS i Brčko Distriktu, definiraju se spomenici kao subjekt pravne
zaštite i rehabilitacije spomenika i reguliraju obaveze i odnosi između institucija i tijela
zaduženih za zaštitu naslijeđa. Nacionalni spomenik se definira kao javno dobro koje je
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, i dobro
uvršteno na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Odgovornost za
provođenje odluka Komisije leži na entitetskim vladama koje su dužne osigurati finansijske,
administrativne, tehničke, naučne i pravne uvjete neophodne za zaštitu, očuvanje,
prezentaciju i restauraciju nacionalnih spomenika. Vlade moraju osigurati resurse za izradu
neophodne tehničke dokumentacije za restauraciju nacionalnog spomenika, te za provedbu
njenih odredaba.
Predmetnim zakonima svi zahvati u prostoru i druge aktivnosti u zaštitnim pojasevima, van
granica nacionalnih spomenika, su u nadležnosti kantonalnih službi koje zakonom mogu
prenositi navedene nadležnosti na općine.
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnog, historijskog i prirodnog naslijeđa iz 1985,
dopunjen 1987, 1993. i 1994, primjenjuje se u Federaciji Bosne i Hercegovine i provodi u
kantonima koji nemaju svoje zakone. Zakon je donesen 1985. godine, predstavljao je
kontinuitet u pravnoj zaštiti naslijeđa od 1945. godine23 i provodio se do početka rata 1992.
godine na nivou Bosne i Hercegovine. Zakon se odnosi na kulturno i prirodno naslijeđe,
zahtjeva utvrđivanje granica zaštićenog dobra, utvrđivanje granica okruženja dobra u kojima
se provode posebni urbanističko-tehnički uslovi u cilju zaštite dobra i utvrđuje uslove za rad
službi zaštite naslijeđa. Naslijeđe je utvrđeno kao javno dobro i bez obzira na vlasništvo
(javno ili privatno).
Zakon o kulturnim dobrima RS iz 1995. godine i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o
kulturnim dobrima, 2008. godina, regulira sistem zaštite, režim vlasništva, korištenje kulturnih
dobara i utvrđuje uslove za rad službi zaštite u RS. Zakon o kulturnim dobrima uvodi tri
kategorije za kulturna dobra (od izuzetnog, velikog i posebnog značaja).
Zakonima o prostornom planiranju Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine
regulira se planska upotreba zemljišta na entitetskom nivou kroz izradu, usvajanje i
provođenje planskih dokumenata, vrste i sadržaja planskih dokumenata, upotrebu zemljišta
na entitetskom nivou, praćenje provedbe planskih dokumenata koji su od važnosti za entitet,
praćenje provedbe zakona, te kazne za pravna i fizička lica. U smislu ovih zakona, pod
planiranjem se smatra plansko upravljanje, korištenje zemljišta i zaštita prostora entiteta kao
posebno vrijednog i ograničenog dobra.
U krivičnim zakonima Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine navode se kazne
za uništavanje kulturnih spomenika ili zaštićenih prirodnih područja i dobara, kao i kazne za
nezakonite intervencije na kulturnim spomenicima i prirodnim područjima i dobrima bez
odobrenja odgovarajućih vlasti.
23
Savezni zakon o zaštiti spomenika kulture iz jula 1945. godine, donesen na osnovu Odluke o zaštiti i čuvanju
kulturnih spomenika i starina koju je usvojio Narodni komitet oslobođenja Jugoslavije u februaru 1945. Na
osnovi ove odluke Bosni i Hercegovini je povjerena uprava nad spomenicima i starinama na njenom teritoriju.
50
U zakonima o zaštiti prirode u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine navode
se uvjeti i način obnove, zaštite, očuvanja i održivog razvoja krajolika, prirodnih područja,
biljaka, životinja i njihovih staništa, minerala i fosila i ostalih komponenti prirode, te u
području entiteta, ovlasti tijela koja se bave zaštitom prirode, planiranjem zaštite prirode,
opće i posebne mjere za zaštitu prirode, informacijski sistem, praćenje, finansiranje zaštite
prirode, te kazne za prekršaje koje naprave pravna i fizička lica.
Zakoni o zaštiti okoliša u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine odnose se na
zaštićena područja i regulišu: očuvanje, zaštitu, obnovu i poboljšanje ekološkog kvaliteta i
kapaciteta okoliša, kao i unapređenje kvaliteta života; mjere i uvjete upravljanja, očuvanja i
racionalnog korištenja prirodnih resursa.
Svi zakoni objavljuju se u službenim novinama na lokalnim jezicima (bosanski, srpski,
hrvatski). Odluke o proglašenju nacionalnim spomenicima objavljuju se na Internet stranici
Komisije i u Službenom glasniku BiH.
Tabela 3 – Pregled osnovnih referentnih zakona i akata kojima se regulira zaštita naslijeđa:
-
Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski mirovni sporazum),
Aneks 8. – Sporazum o Komisiji za očuvanje nacionalnih sporazuma; 1995,
Odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine o Komisiji za očuvanje nacionalnih
spomenika, 2001. (Službeni list Bosne i Hercegovine, br. 1/02 i 10/02),
Pravilnik o aktivnostima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u pogledu
međunarodne saradnje, 2002. (Službeni list Bosne i Hercegovine, broj 29/02),
Kriteriji za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima, 2002/2003. (Službeni
list Bosne i Hercegovine, br. 33/02 i 15/03; Službene novine Federacije Bosne i
Hercegovine [FBiH], broj 59/02; Službeni glasnik Republike Srpske [RS], broj
79/02),
Na nekropole BH 001-12 u FBIH se primjenjuju sljedeći propisi:
-
-
-
Zakon o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika
uspostavljene prema Aneksu 8. Dejtonskog sporazuma, 2002, kojeg je usvojio
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije Bosne i
Hercegovine, br. 2/02 i 27/02, 51/07)
Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i
Hercegovine (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj 72/07, 2/06,
72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10)
Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine, čl. 321. i 322. (Službene novine
Federacije Bosne i Hercegovine, br. 36/03, 37/03, 21/04, 18/05)
Zakon o zaštiti prirode (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj
33/03)
Zakon o zaštiti okoliša (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj
33/03)
Zakon o inspekciji u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine FBiH br.
69/05)
Od 2007. godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je usvojila niz uredbi kojima se
reguliraju pitanja od značaja za zaštitu kulturnog naslijeđa na teritoriji FBiH, kao što su:
-
Uredba o vrsti, sadržaju, označavanju i čuvanju, kontroli i nostrifikaciji investiciono
tehničke dokumentacije (Službene novine Federacije BiH, broj 33/10)
51
-
Uredba o obavljanju prethodnih radova istražnog karaktera na nacionalnim
spomenicima (Službene novine Federacije BiH, br. 36/08)
Uredba o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i sudionicima
u građenju (Službene novine Federacije BiH, br. 48/09 i 75/09)
Uredba o uvjetima i načinu prezentacije nacionalnih spomenika (Službene novine
Federacije BiH, br. 10/12)
Ostali zakoni na snazi:
-
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnog, historijskog i prirodnog naslijeđa iz 1985, dopunjen
1987, 1993. i 1994, primjenjuje se i provodi u kantonima koji nemaju svoje zakone:
Posavski kanton, Tuzlanski kanton, Bosansko-podrinjski kanton, Srednjobosanski kanton
i Kanton 10.
Kantoni koji su usvojili zakone o naslijeđu:
Ovi zakoni se provode u zaštitnim pojasevima nacionalnih spomenika
-
Kanton Sarajevo: Zakon o zaštiti kulturne baštine (Službene novine KS, br. 2/00)
Zapadnohercegovački kanton: Zakon o zaštiti i korištenju kulturno-povijesne i prirodne
baštine (Narodne novine ŽZH, br. 6/99)
Zeničko-dobojski kanton: Zakon o zaštiti kulturne baštine (Službene novine ZDK, br.
2/00)
Hercegovačko-neretvanski kanton: Zakon o zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa u HNK
(Službene novine HNK, br. 2/06) i Zakon o odobravanju građenja van granica nacionalnih
spomenika odnosno van privremenih granica i provođenju mjera zaštite (Službene
novine HNK, br. 5/08)
Na nekropole BH 013-22 u RS se primjenjuju sljedeći propisi:
-
-
Zakon o sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika uspostavljene
prema Aneksu 8. Dejtonskog sporazuma 2002, kojeg je usvojio Parlament Republike
Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske br. 9/02, 70/06 i 64/08),
Zakon o uređenju prostora – Prečišćeni tekst (Službeni glasnik Republike Srpske, br.
84/02, 55/02, 14/03, 112/06, 53/07)
Krivični zakon Republike Srpske, čl. 253. i 254. (Službeni glasnik Republike Srpske br.
49/03),
Zakon o zaštiti prirode (Službeni glasnik Republike Srpske br. 50/02)
Zakon o zaštiti okoline (Službeni glasnik Republike Srpske br. 53/02)
Ostali zakoni na snazi:
-
U Republici Srpskoj: Zakon o kulturnim dobrima, 1995. (Službeni glasnik Republike
Srpske br. 11/95) i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o kulturnim dobrima
(Službeni glasnik Republike Srpske br. 103/08).
4.4.1. Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenikom
Svih 22 nekropola sa stećcima uživaju najviši stupanj pravne zaštite koji im osiguravaju
pojedinačne odluke o proglašenju svake nekropole nacionalnim spomenikom BiH, koje
52
donosi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (Komisija) na osnovu ovlaštenja datih
međunarodnim ugovorom - Aneks 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini
(Dejtonski mirovni sporazum) i na osnovu Kriterija za proglašenje pokretnih i nepokretnih
dobara nacionalnim spomenicima (Službeni list BiH br. 33/02 i 15/03).
Na nacionalne spomenike se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka
Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Službene novine Federacije BiH, br. 2/02, 27/02,
6/04 i 51/07 i Službeni glasnik Republike Srpske br. 9/02, 70/06 i 64/08).
Tabela 2 – Pregled odluka o proglašenju 22 nekropole nacionalnim spomenicima
Red.br
Broj odluke
Naziv odluke – spomenika Broj i datum Broj
«Sl.
koji je proglašen nacionalnim sjednice
glasnika BiH»
Komisije
FEDERACIJA BiH
BHNS 001 01-275/02
Historijsko
područje
– 5. sjednica
nekropola stećaka Radimlja
5-11.11.2002.
kod Stoca, FBiH
40/02
BHNS 002 05.1-21023/03-1
Historijsko područje – ostaci 14. sjednica
crkve i nekropola sa stećcima
Grčka glavica u selu Biskup, 04-10.05.2004.
opština Konjic, FBiH
47/04
BHNS 003 05.1-278/05-6
Historijsko
područje
– 34. sjednica
Nekropola sa stećcima Maculje,
11.opština Novi Travnik, FBiH
17.09.2007.
3/08
BHNS 004 05.1-21046/04-4
Historijsko
područje
- 12. sjednica
Nekropola sa stećcima Dugo
polje na Blidinju, opština 20-26.01.2004.
Jablanica, FBiH
21/04
BHNS 005 05.1-02.371/10-40
Povijesno područje – Nekropola 49. sjednica
sa stećcima Bijača, općina
26.10.2010.
Ljubuški
53/11
BHNS 006 05.1-02103/05-4
Historijsko
Nekropola
Olovcima,
FBiH
85/05
BHNS 007 05.1-02.371/10-35
Povijesno područje – Nekropola 49. sjednica
sa
stećcima
„Mramor“,u
26.10.2010.
Musićima općina Olovo
3/11
BHNS 008 05.1-02.3-
Povijesno područje – Nekropola 49. sjednica
10/11
područje
– 20. sjednica
sa stećcima u
opština Kladanj, 3.-9.05.2005.
53
71/10-38
sa stećcima u Starim kućama, 26.10.2010.
Donje Breške, općina Tuzla
BHNS 009 05.2-02.371/10-33
Povijesno područje – Nekropola 49. sjednica
sa stećcima u Hrančićima,
26.10.2010.
općina Goražde, FBiH
13/11
BHNS 010 01-276/02
Historijsko
područje
– 5. sjednica
nekropola stećaka I i II Boljuni,
5-11.11.2002.
opština Stolac, FBiH
40/02
BHNS 011 02-240/2009-28
Prirodno i historijsko područje – 44. sjednica
Nekropole
sa
stećcima,
nišanima na loaklitetu Dolovi i 12.
ostaci
srednjevijekovne 18.05.2009.
građevine na lokalitetu Crkvina,
kod sela Umoljani, općina
Trnovo, FBiH
13/10
BHNS 012 05.1-02.371/10-37
Povijesno
područje
– 49. sjednica
Prapovijesna
gradina
i
nekropola
sa
stećcima 26.10.2010.
Ravanjska Vrata (Donja i
Gornja
nekropola),
općina
Kupres
102/11
BHNS 013 05.2-221/04-6
Historijsko
područje
– 13. sjednica
nekropola sa stećcima Kalufi,
02-08.03.2004.
opština Nevesinje, RS
47/04
BHNS 014 05.1-02247/07-8
Povijesno područje – Nekropola 41. sjednica
sa stećcima Borak (Hanstjenički plato), selo Burati, 04.
10.11.2008.
općina Rogatica, RS
89/09
BHNS 015 05.1-02228/05-5
Historijsko
područje
– 23. sjednica
nekropola sa stećcima Gvozno
kod
Kalinovika,
općina 08.14.11.2005.
Kalinovik, RS
12/06
BHNS 016 05.2-02.371/10-32
Historijsko
područje
– 49. sjednica
Prahistorijski
tumulus
i
nekropola
sa
stećcima 26.10.2010.
Grebnice-Bunčići
u
selu
Radmilovića Dubrava, općina
Bileća, RS
3/11
BHNS 017 03.2-02.3-
Historijsko
3/11
-
REPUBLIKA SRPSKA
područje
– 49. sjednica
-
54
71/10-29
prahistorijski
tumulusi
i 26.10.2010.
nekropole sa stećcima u
Luburića polju, općina Sokolac,
RS
BHNS 018 05.2-21069/03-9
Historijsko
područje
– 34. sjednica
Nekropola sa stećcima Potkuk
11.u Bitunji, opština Berkovići, RS
17.09.2007.
1/10
BHNS 019 05.1-02.371/10-31
Povijesno područje – Nekropola 49. sjednica
sa stećcima Mramorje u Buđi,
26.10.2010.
općina Pale, RS
10/11
BHNS 020 05.2-02.371/10-34
Historijsko
područje
Nekropola sa stećcima
Bečanima, općina Šekovići
– 49. sjednica
u
26.10.2010.
3/11
BHNS 021 05.2-02.371/10-36
Historijsko
područje
– 49. sjednica
Nekropola sa stećcima i 4
kasnoantička nadgrobnika na 26.10.2010.
lokalitetu Mramor (Crkvina) u
Vrbici, općina Foča
3/11
BHNS 022 03.2-02.371/10-30
Povijesno područje – Nekropola 49. sjednica
sa stećcima Čengića Bare,
26.10.2010.
općina Kalinovik, RS
3/11
Pregled odluka o proglašenju 22 nekropole nacionalnim spomenicima sa službenim
glasnicima u kojima su odluke objavljene:
1. Historijsko područje – nekropola stećaka I i II Boljuni, opština Stolac, FBiH. Službeni
glasnik BiH br. 40/02. Sarajevo, 2002.
2. Historijsko područje – nekropola stećaka Radimlja kod Stoca, FBiH. Službeni glasnik
BiH br. 40/02. Sarajevo, 2002.
3. Historijsko područje - Nekropola sa stećcima Dugo polje na Blidinju, opština
Jablanica, FBiH. Službeni glasnik BiH br. 40/02. Sarajevo, 2004.
4. Historijsko područje – nekropola sa stećcima Kalufi, opština Nevesinje, RS. Službeni
glasnik BiH br. 47/04. Sarajevo, 2004.
5. Historijsko područje – nekropola sa stećcima i ostaci crkve Grčka glavica u selu
Biskup, općina Konjic. "Službenom glasniku BiH", broj 47/04, Sarajevo, 2004.
6. Historijsko područje – Nekropola sa stećcima u Olovcima, opština Kladanj, FBiH.
Službeni glasnik BiH br. 85/05. Sarajevo, 2005.
55
7. Historijsko područje – nekropola sa stećcima Gvozno kod Kalinovika, općina
Kalinovik, RS. Službeni glasnik BiH br. 12/06. Sarajevo, 2006.
8. Historijsko područje – Nekropola sa stećcima Potkuk u Bitunji, opština Berkovići, RS.
Službeni glasnik BiH br. 1/10. Sarajevo 2010.
9. Historijsko područje – Nekropola sa stećcima Maculje, opština Novi Travnik, FBiH.
Službeni glasnik BiH br. 12/06. Sarajevo, 2008.
10. Historijsko područje – Nekropola sa stećcima u Bečanima, općina Šekovići. Službeni
glasnik BiH br. 3/11. Sarajevo, 2011.
11. Historijsko područje – Nekropola sa stećcima i 4 kasnoantička nadgrobnika na
lokalitetu Mramor (Crkvina) u Vrbici, općina Foča. Službeni glasnik BiH br. 3/11.
Sarajevo, 2011.
12. Historijsko područje – Prahistorijski tumulusi i nekropole sa stećcima u Luburića polju,
općina Sokolac, RS. Službeni glasnik BiH br. 3/11. Sarajevo, 2011.
13. Historijsko područje – Prahistorijski tumulus i nekropola sa stećcima Grebnice-Bunčići
u selu Radmilovića Dubrava, općina Bileća, RS. Službeni glasnik BiH br. 3/11.
Sarajevo, 2011.
14. Povijesno područje – Nekropola sa stećcima Borak (Han-stjenički plato), selo Burati,
općina Rogatica, RS. Službeni glasnik BiH br. 89/09. Sarajevo, 2009.
15. Prirodno i historijsko područje – Nekropole sa stećcima, nišanima na loaklitetu Dolovi
i ostaci srednjevijekovne građevine na lokalitetu Crkvina, kod sela Umoljani, općina
Trnovo; FBiH. Službeni glasnik BiH br. 13/10. Sarajevo, 2010.
16. Povijesno područje – Nekropola sa stećcima Čengića Bare, općina Kalinovik, RS.
Službeni glasnik BiH br. 3/11. Sarajevo, 2011.
17. Povijesno područje – Nekropola sa stećcima Mramorje u Buđi, općina Pale, RS.
Službeni glasnik BiH br. 10/11. Sarajevo, 2011.
18. Povijesno područje – Nekropola sa stećcima u Hrančićima, općina Goražde, FBiH.
Službeni glasnik BiH br. 13/11. Sarajevo, 2011.
19. Povijesno područje – Nekropola sa stećcima „Mramor“,u Musićima općina Olovo.
Službeni glasnik BiH br. 3/11. Sarajevo, 2011.
20. Povijesno područje – Prapovijesna gradina i nekropola sa stećcima Ravanjska Vrata
(Donja i Gornja nekropola), općina Kupres. Službeni glasnik BiH br. 102/11. Sarajevo
2011.
21. Povijesno područje – Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, općina
Tuzla . Službeni glasnika BiH br. 10/11. Sarajevo, 2011.
22. Povijesno područje – Nekropola sa stećcima Bijača, općina Ljubuški.
glasnik BiH br. 53/11. Sarajevo, 2011.
Službeni
56
4.5.
Provedbene mjere
U svakom pojedinačnom slučaju proglašenog nacionalnog spomenika odluke Komisije imaju
snagu zakona.
Odluke sadrže podatke o vlasniku i korisniku dobra, obrazloženje sa podacima o dosadašnjoj
pravnoj zaštiti, lokaciji, prostorno-planskim i drugim aktima koji se primjenjuju na dobro,
historijske podatke i opis dobra, sadašnje stanje, specifične rizike kojima je dobro izloženo,
hronologiju konzervatorsko-restauratorskih radova, popis historijske građe i dokumentacije i
bibliografiju.
Odluke Komisije su konačne i obavezujuće. Mogu se ponovo razmatrati samo na sjednicama
Komisije
Odlukama o proglašenju nacionalnih spomenika utvrđuju se nadležnosti u provođenju zaštite
nacionalnih spomenika, definiraju se granice zaštićenog prostora nacionalnog spomenika,
zone zaštite i zaštitni pojasevi, definiraju se mjere zaštite koje su primjenjene u utvrđivanju
prioriteta i budućih intervencija na spomenicima i zaštićenom prostoru.
Svi provedbeni i prostorno-planski akti koji nisu u skladu sa odredbama ovih odluka, moraju
se staviti van snage. Vlasti zadužene za prostorno planiranje i katastarske poslove
obavještavaju se o odlukama da bi mogli poduzeti korake definirane u tim odlukama, a
obavještava se i nadležni općinski sud zbog upisa u zemljišne knjige.
Mjere zaštite propisane članom III odluka, a koje se odnose na svih 22 nekropole (BH 001022) ograničavaju aktivnosti u zaštićenom prostoru na način da su: dopušteni isključivo
istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju, uključujući
i one radove koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje nadležnog ministarstva
za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa. Mjere zaštite
propisuju da prostor spomenika mora biti otvoren i dostupan javnosti, te da se može koristiti
u edukativne i kulturne svrhe. Ne dozvoljavaju se radovi koji na bilo koji način mogu uticati na
izmjenu područja i ugrožavanje nekropole.
U većini nekropola koje nisu arheološki istražene, s obzirom da predstavljaju potencijalno
arheološko nalazište, zabranjuje se izvođenje bilo kakvih radova na pomjeranju stećaka i
iskopu grobova. Mjerama se propisuje da prilikom obavljanja istražnih radova obavezno se
mora osigurati prisustvo arheologa. Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja
budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i
tehničke uvjete.
Odlukama o proglašenju nacionalnih spomenika, utvrđeni su i zaštitni pojasevi (buffer
zone). Mjerama zaštite iz odluka ograničene su aktivnosti. Te zone su utvrđene s ciljem
sprečavanja kompromitiranja zaštićenog prostora nacionalnog spomenika i njegovih kulturnih
vrijednosti. Buffer zone bi trebala pružiti odgovore prijetnjama i njihovim uzrocima.
57
Buffer zone, također, zahtijeva upravljanje, propise kako bi se riješili ili ublažili problemi poput
saobraćaja, aerozagađenja, pritisaka razvoja, namjene prostora i druga pitanja koja je
potrebno razmotriti i riješiti, a gdje bi kulturno-historijska zaštita imala primarno mjesto.
Odlukama o proglašenju su utvrđeni obuhvati zaštitnih zona i mjere zaštite.
Zakon o provođenju odluka Komisije, primjenjuje se na zaštićeni prostor nacionalnog
spomenika, za provedbu odluka Komisije nadležne su entitetske vlade i njihove institucije.
Nadležnosti za provođenje mjera u zaštitnim zonama i pojasevima (buffer zonama) utvrđene
su kantonalnim zakonima.
4.6 Zaštićene i buffer zone
Granice zaštićenih prostora nacionalnih spomenika i buffer zone su odlukama o proglašenju
pravno definisane i označene na katastarskim česticama.
Slijede izvodi iz odluka, stav III, kojima se propisuju mjere zaštite i grafički prilozi sa
obilježenim zaštićenim područjem nacionalnih spomenika:
BH 001- Nekropola sa stećcima Radimlja, Stolac
Prvi stepen zaštite:
- zabrana svakog građenja;
- zabrana izvođenja bilo kakvih radova osim radova konzervacije i prezentacije
stećaka;
- zabrana izvođenja zemljoradničkih radova;
- zonu u I stepenu zaštite potrebno je ograditi živom ogradom. Unutar zone
dopušteno je vraćanje u stanje prije razaranja restorana sa pergolom u
jugozapadnom dijelu parcele k.č. 394/9.
Buffer zona:
Drugi stepen zaštite:
– zabrana građenja;
– zabrana izvođenja bilo kakvih građevinskih i infrastrukturnih radova.
U zoni II stepena zaštite dopušteni su poljoprivredni radovi, (preporučuju se vinogradi), uz
obavezno očuvanje postojećeg raslinja (skupina čempresa na k.č. 394/2)
Treći stepen zaštite obuhvata zaštitni pojas najmanje 2 km od granice zaštićene cjeline.
Dozvoljena je gradnja objekata maksimalne spratnosti P+1 i maksimalnog gabarita 12x12 m.
Nije dopuštena izgradnja industrijskih objekata, magistralnih infrastrukturnih objekata,
kamenoloma, niti lociranje potencijalnih zagađivača okoliša.
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa
odredbama ove odluke (provedbeni urbanistički plan «Gorica 2» u Stocu).
Slika BH001 - Nekropola sa stećcima Radimlja, Stolac – zona zaštite I buffer zona
BH 002 – Nekropola sa stećcima Grčka glavica u selu Biskup, Konjic
58
U I zoni zaštite provode se sljedeće mjere zaštite:
dopušteni su samo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i
one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva
nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa
na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti i može se koristiti u edukativne i
kulturne svrhe;
- nije dopušteno odlaganje otpada;
- izvršiti uređivanje i čišćenje područja od samoniklog raslinja;
- osigurati pristup području, uređenje staze od prilaznog puta do istočnog dijela
područja;
- izvršiti čišćenje stećaka i ostataka zidova crkve od lišaja i mahovine;
- izvršiti vraćanje pomjerenih i izvrnutih spomenika u prvobitni položaj;
- sanirati napukle i prelomljene spomenike;
- osigurati izradu i provedbu programa prezentacije nacionalnog spomenika.
Pokretno naslijeđe
- Iznošenje pokretnog naslijeđa iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
- Izuzetno od odredbe stavka 1. ove točke, dopušteno je privremeno iznošenje
pokretnog naslijeđa iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko
se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini.
- Odobrenje u smislu prethodnog stavka daje Povjerenstvo, ukoliko nedvojbeno bude
utvrđeno da to ni na koji način neće ugroziti pokretno naslijeđe. Povjerenstvo u svom
rješenju o odobrenju privremenog iznošenja pokretnog naslijeđa utvrđuje sve uvjete
za iznošenje i rok za povrat u Bosnu i Hercegovinu, kao i zaduženja pojedinih organa
i institucija na osiguranju tih uvjeta i o tome obavještava Vladu Federacije, nadležnu
službu sigurnosti, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost.
-
Buffer zona
U ovoj zoni utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
– nije dopuštena izgradnja privrednih objekata;
– nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja i
promjenu krajolika;
– nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi osim uz odobrenje od strane
nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
– nije dopušteno odlaganje otpada.
Slika BH002 - Nekropola sa stećcima Grčka glavica u selu Biskup, Konjic – zona zaštite
BH 003 - Nekropola sa stećcima Maculje, općina Novi Travnik
U Prvom stupnju zaštite nacionalnog spomenika dopušteni su isključivo istraživački i
konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju
spomenika, uz odobrenje federalnoga ministarstva nadležnoga za prostorno uređenje i
stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine;
Vlada Federacije BiH je dužna posebno osigurati provedbu sljedećih mjera:
- izradu programa utvrđivanja postojećeg stanja;
- izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;
- izradu projekta sanacije, restauracije i konzervacije nekropole.
Projekt sanacije, restauracije i konzervacije treba sadržavati:
- arheološko istraživanje;
- čišćenje stećaka od lišaja i mahovine i saniranje oštećenja;
59
-
uređenje nekropole sa uklanjanjem samonikle vegetacije uz izmještanje lokalne
saobraćajnice koja presijeca nekropolu;
izradu i provedbu programa prezentacije nacionalnoga spomenika.
Buffer zona
Drugi stupanj zaštite primjenjuje se na prostor smješten u radijusu od 50 m od granica I.
stupnja zaštite. U tom prostoru provode se slijedeće mjere zaštite:
– nije dopuštena eksploatacija kamena, lociranje potencijalnih zagađivača
okoliša utvrđenih propisima, izgradnja industrijskih objekata i magistralne
infrastrukture i svih objekata koji tijekom izgradnje ili u tijeku eksploatacije
mogu ugroziti nacionalni spomenik.
Slika BH003 - Nekropola sa stećcima Maculje, općina Novi Travnik – zona zaštite
BH 004 Nekropola sa stećcima Dugo polje na Blidinju, Jablanica
U I zoni zaštite primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
- dozvoljeni su samo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i
one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva
nadležnog za prostorno uređenje i stručno nadziranje nadležne službe zaštite
naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine;
- prostor spomenika biće otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i
kulturne svrhe;
- nije dozvoljena nikakva izgradnja, niti izvođenje radova (uključujući i poljoprivredne)
koji bi mogli da utiču na izmjenu područja;
- nije dozvoljeno postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije
isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika, niti onih koji narušavaju
prirodni ambijent i zagrađuju vizure prema nacionalnom spomeniku;
- zabranjeno je odlaganje otpada.
Vlada Federacije dužna je posebno da obezbijedi sprovođenje sljedećih mjera zaštite:
- istraživanje uzroka oštećenja i ispitivanje mogućnosti sanacije pojedinih stećaka;
- čišćenje stećaka;
- suzbijanje biljnih organizama na stećcima;
- konzervacija kamena.
Buffer zona
II zona zaštite obuhvata prostor u radijusu od 1 km od granica I zone zaštite. U toj zoni
zaštite nije dozvoljena eksploatacija kamena, lociranje potencijalnih zagađivača okoline
utvrđenih propisima, izgradnja industrijskih objekata i magistralne infrastrukture i svih
objekata koji u toku izgradnje ili u toku eksploatacije mogu da ugroze nacionalni spomenik.
Slika BH004 - Nekropola sa stećcima Dugo polje na Blidinju, Jablanica – zona zaštite
BH 005 Nekropola sa stećcima Bijača, općina Ljubuški
U zaštićenom prostoru nacionalnog spomenika primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i
one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva
60
nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni
nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- dopušteni su radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i čišćenje
stećaka od lišaja i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja uz izrađen projekat
sanacije, restauracije i konzervacije, i uz odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor
nadležne službe zaštite;
- područje predstavlja arheološki lokalitet, pa je prigodom obavljanja istražnih radova
obvezno osigurati nazočnost arheologa;
- nije dopušteno odlaganje otpada.
Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provedbu sljedećih mjera:
- izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;
- izradu Plana sanacije, restauracije i konzervacije lokaliteta;
- izradu Plana upravljanja lokalitetom.
Prva faza izrade detaljnog Plana upravljanja lokalitetom podrazumijeva izradu projekta
čišćenja nekropole sa hitnim mjerama zaštite, koje uključuju čišćenje i uređenje nekropole
kako bi se utvrdio točan broj stećaka, njihove dimenzije, položaj i identificiranje ukrasa na
stećcima, te vraćanje stećka koji je nelegalno premješten u Franjevački samostan Humac i
njegovo postavljanje iznad groba.
Pokretno naslijeđe
- Svi pokretni nalazi, koji u tijeku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će
pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete
ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na
odgovarajući način.
- Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u tijeku arheoloških
istraživanja neophodno je stručno obraditi.
- Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških
radova podnijeti izvješće Povjerenstvu i instituciji koja je obavila istraživanja.
- Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni
pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi
izvješće, a najduže za razdoblje od tri godine.
- Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna
konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog
materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
- Nakon dostavljanja izvješća o provedenom istraživanju, Povjerenstvo će utvrditi
pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Povjerenstvo utvrđuje.
- Iznošenje pokretnih nalaza iz stavka 1. ove točke iz Bosne i Hercegovine nije
dopušteno.
- Iznimno od odredbe stavka 7. ove točke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je
neophodna obrada nekog nalaza izvan zemlje, dokaze o tome prezentirat će
Povjerenstvu, koje može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno
utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u tijeku boravka izvan
zemlje i njegovog povrata u Bosnu i Hercegovinu.
Slika BH005 - Nekropola sa stećcima Bijača, općina Ljubuški – zona zaštite
BH 006 Nekropola sa stećcima u Olovcima, Kladanj
U I. zoni zaštite utvrđene su sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem
održavanju i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog
61
ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno
ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne
i kulturne svrhe;
- nije dopušteno odlaganje otpada.
Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provedbu sljedećih mjera:
- vraćanje pomjerenih i utonulih spomenika u prvobitni položaj, gdje god je to moguće;
- sanacija prelomljenog spomenika uz upotrebu postojećeg fragmenta koji je
identificiran na lokalitetu nekropole;
- izrada i provedba programa prezentacije nacionalnog spomenika.
Buffer zona
II. zona zaštite obuhvata zaštini pojas u širini od 100 m od granica I. zone zaštite.
U toj zoni zaštite provode se sljedeće mjere:
–
nije dopuštena izgradnja, niti izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu
područja i promjenu krajolika;
– nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi, osim uz odobrenje
nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
– nije dopušteno odlaganje otpada.
III. zona zaštite obuhvata zaštitni pojas u širini od 2 km od granica površine koju zauzimaju I.
i II. zona zaštite. U toj zoni nije dopuštena izgradnja industrijskih objekata, kamenoloma, niti
lociranje potencijalnih zagađivača okoliša.
Slika BH006 - Nekropola sa stećcima u Olovcima, Kladanj – zona zaštite
BH 007 Nekropola sa stećcima „Mramor“ u Musićima, Olovo
U zaštićenom prostoru nacionalnog spomenika primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i
one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva
nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni
nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- nisu dopušteni radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i
čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja bez izrađenog
projekta sanacije, restauracije i konzervacije, uz odobrenje nadležnog ministarstva i
nadzor nadležne službe zaštite;
- područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja
istražnih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;
- nije dopušteno odlaganje otpada.
Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provedbu sljedećih mjera:
- izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;
- izradu Plana sanacije, restauracije i konzervacije lokaliteta;
- izradu Plana upravljanja lokalitetom.
Prva faza izrade detaljnog Plana upravljanja podrazumijeva izradu projekta čišćenja
nekropole sa hitnim mjerama zaštite, koje uključuju čišćenje i uređenje nekropole kako bi
se utvrdio tačan broj stećaka, njihove dimenzije, položaj i identificiranje ukrasa na stećcima.
Pokretno naslijeđe
62
-
-
-
-
Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni
u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u
Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na
odgovarajući način.
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških
istraživanja neophodno je stručno obraditi.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških
radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni
pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi
izvještaj, a najduže za period od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna
konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog
materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne
nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije
dopušteno.
Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je
neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome će prezentirati Komisiji,
koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim
uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog
povratka u Bosnu i Hercegovinu.
Slika BH007 - Nekropola sa stećcima „Mramor“ u Musićima, Olovo – zona zaštite
BH 008 Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, Tuzla
U zaštićenom prostoru nacionalnog spomenika primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i
one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva
nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni
nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- nisu dopušteni radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i
čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja bez izrađenog
projekta sanacije, restauracije i konzervacije, uz odobrenje nadležnog ministarstva i
nadzor nadležne službe zaštite;
- područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja
istražnih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;
- nije dopušteno odlaganje otpada.
Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provedbu sljedećih mjera:
- izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;
- izradu Plana sanacije, restauracije i konzervacije lokaliteta;
- izradu Plana upravljanja lokalitetom.
Prva faza izrade detaljnog Plana upravljanja podrazumijeva izradu projekta čišćenja
nekropole sa hitnim mjerama zaštite, koje uključuju čišćenje i uređenje nekropole kako bi
se utvrdio tačan broj stećaka, njihove dimenzije, položaj i identificiranje ukrasa na stećcima.
Pokretno naslijeđe
- Svi pokretni nalazi, koji tokom arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni
u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u
Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na
odgovarajući način.
63
-
-
-
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških
istraživanja neophodno je stručno obraditi.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških
radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni
pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi
izvještaj, a najduže za period od tri godine.
Paralelno sa izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna
konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog
materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne
nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije
dopušteno.
Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je
neophodna obrada nekog nalaza izvan zemlje, dokaze o tome prezentirat će Komisiji,
koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim
uslovima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka izvan zemlje i
njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.
Slika BH008 - Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, Tuzla
BH 009 Historijsko područje – Nekropola sa stećcima u Hrančićima, općina Goražde
U zaštićenom prostoru nacionalnog spomenika primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i
one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva
nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni
nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne
i kulturne svrhe;
- nisu dopušteni radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i
čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja bez urađenog
plana sanacije, restauracije i konzervacije, uz odobrenje nadležnog ministarstva i
nadzor nadležne službe zaštite;
- područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet te je prilikom obavljanja istražnih
radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;
- nije dopušteno odlaganje otpada.
Vlada Federacije dužna je posebno da osigura provođenje sljedećih mjera:
- izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;
- izradu Plana sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije nacionalnog
spomenika;
- izradu Plana upravljanja lokalitetom.
Pokretno naslijeđe
- Svi pokretni nalazi, koji tokom arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni
u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u
Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na
odgovarajući način.
- Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških
istraživanja neophodno je stručno obraditi.
- Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških
radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.
64
-
-
-
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni
pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi
izvještaj, a najduže za period od tri godine.
Paralelno sa izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna
konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog
materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne
nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije
dopušteno.
Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je
neophodna obrada nekog nalaza izvan zemlje, dokaze o tome prezentirat će Komisiji,
koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim
uslovima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka izvan zemlje i
njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.
Slika BH009 – Nekropola sa stećcima u Hrančićima, općina Goražde
BH 010 Nekropola stećaka I i II Boljuni, Stolac
U zaštićenom prostoru nacionalnog spomenika primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
- Na području se ne dozvoljava krčenje zidina, izgradnja objekata, poljoprivredni
radovi, sječa šume, ispaša i ostale radnje koje bi mogle utiecati na izmjenu područja.
- U zaštitnom pojasu minimalne širine 100 m od granica zaštićene cjeline nije
dopuštena nikakva gradnja, niti izvođenje bilo kakvih radova osim onih koji se vezuju
za arheološka istraživanja ili prezentaciju lokaliteta.
- U zaštitnom pojasu minimalne širine 2 km od granica zaštićene cjeline nije dopuštena
izgradnja industrijskih objekata, magistralnih infrastrukturnih objekata, kamenoloma,
niti lociranje potencijalnih zagađivača okoliša.
Slika BH010 - Nekropola stećaka I i II Boljuni, Stolac
BH 011 Historijsko područje – Nekropola sa stećcima Dolovi, selo Umoljani, općina
Trnovo
U prvom stupnju utvrđuju se slijedeće mjere zaštite:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i
one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva
nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni
nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- osigurati stručno čišćenje stećaka i nišana od mikroorganizama na nedestruktivni
način i čišćenje lokaliteta od samonikle vegetacije;
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne
i kulturne svrhe;
- nije dopuštena izgradnja ni izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu
područja, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije
isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika;
- zabranjeno je odlaganje otpada;
- osigurati izradu i provođenje programa uređenja, prezentacije i redovnog održavanja.
Pokretno naslijeđe
- Svi pokretni nalazi koji budu nađeni u toku arheološkog istraživanja bit će pohranjeni
u najbližem muzeju ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu,
obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.
- Iznošenje arheoloških nalaza iz prethodnog stava iz Bosne i Hercegovine nije
dopušteno.
65
-
-
Izuzetno od odredbe stava 2. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je
neophodna obrada arheoloških nalaza izvan Bosne i Hercegovine, dokaze o tome će
prezentirati Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje, pod
detaljno utvrđenim uvjetima.
Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne
nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
Komisija u svom odobrenju za privremeno iznošenje pokretnog naslijeđa iz Bosne i
Hercegovine utvrđuje sve uvjete pod kojima se to iznošenje može izvesti, rok za
povrat u Bosnu i Hercegovinu, kao i zaduženje pojedinih organa i institucija na
osiguranju tih uvjeta, te o tome obavještava Vladu Federacije Bosne i Hercegovine,
nadležnu službu sigurnosti, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost.
Buffer zona
U tom stupnju utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
– nije dopuštena eksploatacija kamena, sječa šume izuzev sanitarne sječe,
izgradnja industrijskih objekata i magistralne infrastrukture i svih objekata koji
u toku izgradnje ili u toku eksploatacije mogu da ugroze nacionalni spomenik;
– obavljanje radova na infrastrukturi dopušteno je samo uz odobrenje nadležnog
ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
– područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja
bilo kojih istražnih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa.
Pored navedenih mjera zaštite, na prostoru sa II stupnjem zaštite primjenjuju se i mjere
utvrđene Odlukom o utvrđivanju Igmana, Bjelašnice, Treskavice i kanjona rijeke Rakitnice
(Visočica) područjem posebnih obilježja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine
(»Službene novine Federacije BiH« broj 8/05).
Slika BH011 - Nekropola sa stećcima Dolovi, selo Umoljani, općina Trnovo
BH 012 Nekropola sa stećcima Ravanjska Vrata (Donja i Gornja nekropola), Kupres
U zaštićenom prostoru nacionalnog spomenika primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i
one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva
nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa
na nivou Federacije Bosne i Hercegovine;
- nije dopušteno čišćenje stećaka od lišaja i mahovine;
- izuzetno od prethodne alineje, dopušteno je čišćenje stećaka u slučaju da je ono
neophodno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elelemenata stećka, uz
prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti
zasnovan na biološkim, hemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator
utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu
utjecaja načina čišćenja na kamen;
- područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja
istražnih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;
- nije dopušteno odlaganje otpada.
Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provedbu sljedećih mjera:
- izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;
- izradu Plana sanacije, restauracije i konzervacije lokaliteta;
- izradu Plana upravljanja lokalitetom.
Prva faza izrade detaljnog Plana upravljanja podrazumijeva izradu projekta čišćenja
nekropole sa hitnim mjerama zaštite, koje uključuju čišćenje i uređenje nekropole kako bi
se utvrdio tačan broj stećaka, njihove dimenzije, položaj i identificiranje ukrasa.
66
Pokretno naslijeđe
– Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni
u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u
Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na
odgovarajući način.
– Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških
istraživanja neophodno je stručno obraditi.
– Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških
radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.
– Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni
pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi
izvještaj, a najduže za period od tri godine.
– Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna
konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog
materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
– Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne
nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
– Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije
dopušteno.
– Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je
neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome će prezentirati Komisiji,
koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim
uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog
povrata u Bosnu i Hercegovinu.
Slika BH012 - Nekropola sa stećcima Ravanjska Vrata (Donja i Gornja nekropola),
Kupres
BH 013 Nekropola sa stećcima Kalufi u Krekovima, Nevesinje
U zaštićenom prostoru nacionalnog spomenika primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
– dozvoljeni su samo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i
one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za
prostorno uređenje u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i
stručno nadziranje nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske (u
daljem tekstu: nadležna služba zaštite);
– zona je potencijalno arheološko nalazište, te stoga nije dozvoljeno izvođenje bilo
kakvih radova na pomjeranju stećaka i iskopu grobova;
– nisu dozvoljeni radovi koji bi na bilo koji način uticali na izmjenu područja i
ugrožavanje nekropole;
– prostor spomenika biće otvoren i dostupan javnosti i može da se koristi u edukativne i
kulturne svrhe;
– nije dozvoljeno odlaganje otpada.
Vlada Republike Srpske dužna je posebno da obezbijedi istraživanje uzroka oštećenja i
ispitivanje mogućnosti sanacije stećaka.
Buffer zona
Utvrđuje se zaštitni pojas širine 100 m od granica u kojima se nalazi nacionalni spomenik. U
tom prostoru primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
– nije dozvoljena izgradnja, niti izvođenje radova koji bi mogli uticati na izmjenu
područja i promjenu pejsaža;
67
–
–
nije dozvoljeno obavljanje radova na infrastrukturi osim u izuzetnim slučajevima, uz
odobrenje od strane nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe
zaštite;
nije dozvoljeno odlaganje otpada.
Slika BH013 - Nekropola sa stećcima Kalufi u Krekovima, Nevesinje
BH 014 Nekropola sa stećcima Borak (Han-stjenički plato), selo Burati, Rogatica
U zaštićenom prostoru nacionalnog spomenika primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
– dozvoljeni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i
one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za
prostorno uređenje i stručno nadziranje nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou
Republike Srpske;
– nije dozvoljeno odlaganje otpada.
Vlada Republike Srpske dužna je posebno da obezbijedi sprovođenje sljedećih mjera:
– izrada programa utvrđivanja postojećeg stanja;
– izradu i sprovođenje projekta sanacije, restauracije i konzervacije nekropole.
Slika BH014 - Nekropola sa stećcima Borak (Han-stjenički plato), selo Burati, Rogatica
BH 015 Nekropola sa stećcima Gvozno, Kalinovik
U zaštićenom prostoru nacionalnog spomenika primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
– dopušteni su istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem
održavanju i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje
ministarstva Republike Srpske, nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu:
nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini
Republike Srpske (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
– prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne
i kulturne svrhe.
Vlada Republike Srpske dužna je posebno osigurati provedbu sljedećih mjera:
– istraživanje uzroka oštećenja i ispitivanje mogućnosti sanacije stećaka;
– čišćenje stećaka;
– suzbijanje biljnih organizama na stećcima;
– sanaciju napuklih i prelomljenih spomenika;
– osiguranje pristupa području uređenjem prilaznog puta i staza do svih dijelova
područja;
– izradu i provedbu programa prezentacije nacionalnog spomenika.
Buffer zona
Utvrđuje se zaštitni pojas širine 400 m od granica u kojima se nalazi nacionalni spomenik.
Zaštitnim pojasom je obuhvaćeno potencijalno arheološko nalazište Gradac, te stoga nije
dopušteno izvođenje radova koji bi na bilo koji način doveli do njegovog oštećenja ili utjecali
na izmjenu područja. U toj zoni utvrđuje se sljedeće:
– nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi, osim uz odobrenje nadležnog
ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
– u zaštitnoj zoni i u zaštitnom pojasu nije dopušteno odlaganje otpada.
Slika BH015 - Nekropola sa stećcima Gvozno, Kalinovik – zaštitna I buffer zona
BH 016 Prapovijesni tumulus i nekropola sa stećcima Grebnice – Bunčići, selo
Radmilovića Dubrava, Bileća
68
U zaštićenom prostoru nacionalnog spomenika primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
– dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na
tekućem održavanju, uključujući i one radove koji imaju za cilj prezentaciju
spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici
Srpskoj (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe
zaštite naslijeđa na razini Republike Srpske (u daljnjem tekstu: nadležna služba
zaštite);
– nisu dopušteni radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i
čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja bez urađenog
plana sanacije, restauracije i konzervacije, uz odobrenje nadležnog ministarstva i
nadzor nadležne službe zaštite;
– prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne
i kulturne svrhe;
– postavljanje drvene ograde visine do 1,30 m oko tumulusa i nekropole sa stećcima;
– područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet te je prilikom obavljanja istražnih
radova obvezno osigurati prisustvo arheologa;
– zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.
Vlada Republike Srpske je dužna posebno osigurati provedbu sljedećih mjera:
– izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;
– izradu Plan sanacije, restauracije i konzervacije lokaliteta,
– izradu Plana upravljanja lokalitetom.
Pokretno naslijeđe
– Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni
u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u
Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na
odgovarajući način.
– Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških
istraživanja neophodno je stručno obraditi.
– Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških
radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.
– Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni
pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi
izvještaj, a najduže za period od tri godine.
– Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna
konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog
materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
– Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne
nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
– Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije
dopušteno.
– Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je
neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome će prezentirati Komisiji,
koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim
uvjetima njegovog izvoženja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog
povratka u Bosnu i Hercegovinu.
Slika BH016 – Prapovijesni tumulus i nekropola sa stećcima Grebnice – Bunčići, selo
Radmilovića Dubrava, Bileća – zaštitna zona
BH 017 Prahistorijski tumuli i nekropole sa stećcima u Luburića polju, Sokolac
U zaštićenom prostoru nacionalnog spomenika primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
69
–
dopušteni su istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem
održavanju i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje
ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici Srpskoj (u daljnjem tekstu:
nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou
Republike Srpske (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
– prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne
i kulturne svrhe;
– nisu dopušteni radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i
čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja bez izrađenog
plana sanacije, restauracije i konzervacije, uz odobrenje nadležnog ministarstva i
nadzor nadležne službe zaštite;
– nije dopušteno odnošenje materijala sa tumulusa niti njegovo korištenje u bilo koje
svrhe;
– nije dopušteno izmještanje niti pomjeranje stećaka;
– nije dopušteno odlaganje otpada.
Vlada Republike Srpske dužna je posebno osigurati provedbu sljedećih mjera:
– izvršiti geodetsko snimanje lokaliteta;
– izraditi Plan sanacije, restauracije i konzervacije lokaliteta;
– izraditi Plan upravljanja lokalitetom
Pokretno naslijeđe
– Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni
u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u
Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na
odgovarajući način.
– Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških
istraživanja neophodno je stručno obraditi.
– Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških
radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.
– Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni
pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi
izvještaj, a najduže za period od tri godine.
– Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna
konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog
materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
– Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne
nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
– Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije
dopušteno.
– Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je
neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome će prezentirati Komisiji,
koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim
uvjetima njegovog izvoženja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog
povratka u Bosnu i Hercegovinu.
Buffer zona
Utvrđuje se zaštitni pojas širine 100 m od granica nacionalnog spomenika. U tom pojasu se
utvrđuju sljedeće mjere zaštite:
– nije dopušteno izvođenje radova koji bi na bilo koji način doveli do njegovog
oštećenja ili utjecali na izmjenu područja;
– nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi, osim uz odobrenje nadležnog
ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
– područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja
istražnih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;
70
– nije dopušteno odlaganje otpada.
Slika BH017 – Prahistorijski tumuli i nekropole sa stećcima u Luburića polju, Sokolaczaštitna I buffer zona
BH 018 Nekropola sa stećcima Potkuk u Bitunji, Berkovići
U zaštićenom prostoru nacionalnog spomenika primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
–
dozvoljeni su istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem
održavanju i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje
ministarstva Republike Srpske nadležnog za prostorno uređenje i stručno nadziranje
nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou Republike Srpske;
– prostor spomenika biće otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i
kulturne svrhe;
– nije dozvoljena eksploatacija kamena, lociranje potencijalnih zagađivača okoline
utvrđenih propisima, izgradnja industrijskih objekata i magistralne infrastrukture i svih
objekata koji u toku izgradnje ili u toku eksploatacije mogu ugroziti nacionalni
spomenik;
– nije dozvoljeno odlaganje otpada.
Vlada Republike Srpske je dužna da obezbijedi izradu geodetskog i snimka postojećeg
stanja područja i izradu i sprovođenje Projekta sanacije, restauracije i prezentacije
nacionalnog spomenika.
Slika BH018 - Nekropola sa stećcima Potkuk u Bitunji, Berkovići
BH 019 Nekropola sa stećcima Mramorje u Buđi, Pale
U zaštićenom prostoru nacionalnog spomenika primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
– dozvoljeni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i
one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za
prostorno uređenje u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i
stručno nadziranje nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou Republike Srpske (u
daljem tekstu: nadležna služba zaštite);
– nisu dozvoljeni radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i
čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja bez izrađenog
projekta sanacije, restauracije i konzervacije, uz odobrenje nadležnog ministarstva i
nadzor nadležne službe zaštite;
– područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja
istražnih radova obavezno obezbijediti prisustvo arheologa;
– nije dozvoljeno odlaganje otpada.
Vlada Republike Srpske dužna je posebno da obezbijedi sprovođenje sljedećih mjera:
– izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;
– izradu Plana sanacije, restauracije i konzervacije lokaliteta;
– izradu Plana upravljanja lokalitetom.
Prva faza izrade detaljnog Plana upravljanja podrazumijeva izradu projekta čišćenja
nekropole sa hitnim mjerama zaštite, koje uključuju čišćenje i uređenje nekropole kako bi
se utvrdio tačan broj stećaka, njihove dimenzije, položaj i identifikovanje ukrasa na stećcima.
Pokretno naslijeđe
– Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni
u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u
Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na
odgovarajući način.
71
–
–
–
–
–
–
–
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških
istraživanja neophodno je stručno obraditi.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških
radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni
pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi
izvještaj, a najduže za period od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna
konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog
materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne
nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije
dopušteno.
Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je
neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome će prezentirati Komisiji,
koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim
uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog
povratka u Bosnu i Hercegovinu.
Slika BH019 - Nekropola sa stećcima Mramorje u Buđi, Pale – zaštitna zona
BH 020 Nekropola sa stećcima u Bečanima, Šekovići
U zaštićenom prostoru nacionalnog spomenika primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
– dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na
tekućem održavanju, uključujući i one radove koji imaju za cilj prezentaciju
spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici
Srpskoj (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe
zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske (u daljnjem tekstu: nadležna služba
zaštite);
– prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne
i kulturne svrhe;
– nisu dopušteni radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i
čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja bez urađenog
plana sanacije, restauracije i konzervacije, uz odobrenje nadležnog ministarstva i
nadzor nadležne službe zaštite;
– područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja
istražnih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;
– nije dopušteno odlaganje otpada.
Vlada Republike Srpske je dužna posebno osigurati provedbu sljedećih mjera:
– izvršiti geodetsko snimanje lokaliteta;
– izraditi Plan sanacije, restauracije i konzervacije lokaliteta;
– izraditi Plan upravljanja lokalitetom.
Pokretno naslijeđe
– Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni
u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u
Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na
odgovarajući način.
– Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških
istraživanja neophodno je stručno obraditi.
– Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških
radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.
72
–
–
–
–
–
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni
pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi
izvještaj, a najduže za period od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna
konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog
materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne
nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije
dopušteno.
Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je
neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome će prezentirati Komisiji,
koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim
uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog
povratka u Bosnu i Hercegovinu.
Slika BH020 - Nekropola sa stećcima u Bečanima, Šekovići- zaštitna zona
BH 021 Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramor (Crkvina) u Vrbici, Foča
U zaštićenom prostoru nacionalnog spomenika primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
– dozvoljeni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na
tekućem održavanju, uključujući i one radove koji imaju za cilj prezentaciju
spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici
Srpskoj (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručno nadziranje nadležne službe
zaštite nasljeđa na nivou Republike Srpske (u daljem tekstu: nadležna služba
zaštite);
– prostor spomenika biće otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i
kulturne svrhe;
– nisu dozvoljeni radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i
čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja bez urađenog
plana sanacije, restauracije i konzervacije, uz odobrenje nadležnog ministarstva i
nadzor nadležne službe zaštite;
– zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada;
– područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja
istražnih radova obavezno obezbijediti prisustvo arheologa.
Vlada Republike Srpske je dužna posebno da obezbijedii sprovođenje sljedećih mjera:
– izradu geodetskog snimka postojećeg stanja;
– izradu Plana sanacije, restauracije i konzervacije lokaliteta;
– izradu Plana upravljanja lokalitetom.
Pokretno naslijeđe
– Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni
u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u
Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na
odgovarajući način.
– Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških
istraživanja neophodno je stručno obraditi.
– Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških
radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.
– Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni
pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi
izvještaj, a najduže za period od tri godine.
73
–
–
–
–
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna
konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog
materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne
nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije
dopušteno.
Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je
neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome će prezentirati Komisiji,
koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim
uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog
povratka u Bosnu i Hercegovinu.
Slika BH021 - Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramor (Crkvina) u Vrbici, Fočazaštitna zona
BH 022 Nekropola sa stećcima Čengića Bara, Kalinovik
U zaštićenom prostoru nacionalnog spomenika primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:
– dopušteni su istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem
održavanju i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje
ministarstva Republike Srpske nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu:
nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou
Republike Srpske (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
– prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne
i kulturne svrhe;
– nisu dopušteni radovi na uređenju nekropole, uklanjanju samonikle vegetacije i
čišćenje stećaka od lišaja i mahovine, te radovi na saniranju oštećenja bez izrađenog
plana sanacije, restauracije i konzervacije, uz odobrenje nadležnog ministarstva i
nadzor nadležne službe zaštite;
– područje predstavlja potencijalni arheološki lokalitet te je prilikom obavljanja istražnih
radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;
– nije dopušteno odlaganje otpada.
Vlada Republike Srpske dužna je posebno osigurati provedbu sljedećih mjera:
– izvršiti geodetsko snimanje lokaliteta;
– izraditi Plan sanacije, restauracije i konzervacije lokaliteta;
– izraditi Plan upravljanja lokalitetom.
Prva faza izrade detaljnog Plana upravljanja podrazumijeva izradu projekta čišćenja
nekropole sa hitnim mjerama zaštite, koje uključuju čišćenje i uređenje nekropole, kako bi
se utvrdio tačan broj stećaka, njihove dimenzije i položaj, izvršilo uspravljanje utonulih
stećaka i identificiranje ukrasa.
Pokretno naslijeđe
– Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni
u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u
Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na
odgovarajući način.
– Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških
istraživanja neophodno je stručno obraditi.
– Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških
radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.
74
–
–
–
–
–
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni
pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi
izvještaj, a najduže za period od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna
konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog
materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne
nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije
dopušteno.
Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je
neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome će prezentirati Komisiji,
koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim
uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog
povratka u Bosnu i Hercegovinu.
Buffer zona
Utvrđuje se zaštitni pojas širine 200 m od granica u kojima se nalazi nacionalni spomenik. U
tom pojasu utvrđuju se sljedeće mjere:
– nije dopušteno izvođenje radova koji bi na bilo koji način doveli do oštećenja
nacionalnog spomenika ili utjecali na izmjenu područja;
– nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi, osim uz odobrenje
nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
– nije dopušteno odlaganje otpada.
Slika BH022 - Nekropola sa stećcima Čengića Bara, Kalinovik – zaštitna i buffer zona
12 nekropola sa stećcima nemaju utvrđene zaštitne zone, s obzirom da se nalaze u
prirodnom okruženju u kojem nisu provedeni niti su planirani radovi koji bi mogli ugroziti
prirodni ambijent kao: eksploatacija kamena, sječa šume, izgradnja industrijskih objekata i
magistralne infrastrukture niti drugih objekata koji u toku izgradnje ili u toku eksploatacije
mogu da ugroze nacionalni spomenik.
Nekropole koje nemaju utvrđene buffer zone:
– BH 005 Nekropola sa stećcima Bijača, općina Ljubuški
– BH 007 Nekropola sa stećcima „Mramor“ u Musićima, Olovo
– BH 008 Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, Tuzla
– BH 009 Historijsko područje – Nekropola sa stećcima u Hrančićima, općina Goražde
– BH 010 Nekropola stećaka I i II Boljuni, Stolac
– BH 012 Nekropola sa stećcima Ravanjska Vrata (Donja i Gornja nekropola), Kupres
– BH 014 Nekropola sa stećcima Borak (Han-stjenički plato), selo Burati, Rogatica
– BH 016 Prapovijesni tumulus i nekropola sa stećcima Grebnice – Bunčići, selo
Radmilovića Dubrava, Bileća
– BH 018 Nekropola sa stećcima Potkuk u Bitunji, Berkovići
– BH 019 Nekropola sa stećcima Mramorje u Buđi, Pale
– BH 020 Nekropola sa stećcima u Bečanima, Šekovići
– BH 021 Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramor (Crkvina) u Vrbici, Foča
4.7. Postojeći planovi
75
Pored odluka o proglašenju nekropola sa stećcima nacionalnim spomenicima, dogovoreni
planovi koji se odnose na nekropole sa stećcima, uključujući i prethodnu zaštitu su sljedeći:
BH 001– Nekropola sa stećcima Radimlja, Stolac
– Vlade Federacije Bosne i Hercegovine je usvojila Program trajne zaštite lokaliteta
Radimlja kod Stoca – Principi integralne zaštite, 15.marta 2000. godine, a kojim se
predviđa stavljanje van snage svih planskih dokumenata i upravnih akata na osnovi kojih
je odobreno građenje objekata, kao i uklanjanje svih objekata iz središnje zone zaštite.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je u obavezi izraditi potrebnu prostorno-plansku
dokumentaciju provedbene razine za Historijsko područje Radimlja. Prostorna cjelina
obuhvata prostor u okviru I, II i III stepena zaštitne zone, kako je definirano odlukom o
proglašenju nacionalnim spomenikom.
– Preliminarna tehnička procjena koju je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika
usvojila 10.11.2005, koju je usvojilo Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, te
koju je odobrilo i objavilo Vijeće Evrope 24, definira konzervatorske i restauracijske
intervencije, druge radove prema mjerama zaštite iz odluke o proglašenju nacionalnim
spomenikom, te radove na osiguranju pristupa nekropoli i njenom okruženju.
Nekropola je uživala i prethodnu zaštitu:
– Historijsko područje-nekropola stećaka Radimlja kod Stoca upisana je na Privremenu
listu nacionalnih spomenika u Sarajevu, dana 22.07.1997.
– Na osnovi zakonske odredbe, a Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture broj:
714/2-67 od 22.12. 1967. Godine u Mostaru nekropola stećaka „Radimlja“ kod Stoca, na
lokalitetu „Stare grobnice“ – srednjovjekovna nekropola- stavljena je pod zaštitu kao
spomenik kulture Bosne i Hercegovine.
– U registar spomenika je upisan pod dva broja: reg.br. 70 – Zavod iz Mostara i reg.br. 536
Zavoda za zaštitu kulture NR BiH iste godine.
BH 002 – Nekropola sa stećcima Grčka glavica u selu Biskup, Konjic
– Prema podacima Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture
i sporta, Historijsko područje nekropola sa stećcima i ostaci crkve u selu Biskup nije
registrirano kao spomenik kulture.
– U Prostornom planu BiH do 2000. godine uvršten je kao spomenik III kategorije.
BH 003 – Nekropola sa stećcima Maculje, općina Novi Travnik
– U Prostornom planu BiH do 2000. Godine na području Novog Travnika kao spomenik III.
Kategorije uvršteno je 5 lokaliteta nekropola sa stećcima (188 stećaka) bez preciznije
identifikacije.
Bh 004 – nekropola sa stećcima Dugo polje na Blidinju
– Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta i Zavod
za zaštitu kulturno-Historijskog i prirodnog naslijeđa Mostar ne raspolažu
dokumentacijom o zakonskoj zaštiti dobra.
BH 005 – Nekropola sa stećcima Bijača, općina Ljubuški
– U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području zapadne Hercegovine,
Ljubuški, pod rednim brojem 85., kao spomenik III. kategorije uvršteno je 18 lokaliteta
nakropola sa stećcima (491 stećak) bez preciznije identifikacije.
– Dobro nije bilo zaštićeno od strane Zavoda za zaštitu kulturno-Historijskog i prirodnog
24
Aneks I Nominacijskog dokumenta, dokument 3.
76
naslijeđa BiH.
BH 006 – Nekropola sa stećcima u Olovcima kod Kladnja
– Historijsko područje – Nekropola sa stećcima u Olovcima, nalazi se na Privremenoj
listi nacionalnih spomenika pod imenom Kladanj – Srednjovjekovna nekropola Olovci,
pod rednim brojem 296.
– U Prostornom planu BiH do 2000. godine uvršten je kao spomenik III. kategorije.
BH 007– Nekropola sa stećcima „Mramor“ u Musićima, općina Olovo
– U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području Olova kao spomenik III
kategorije uvršteno je 14 lokaliteta nakropola sa stećcima (1065 stećaka) bez
preciznije identifikacije.
BH 008– Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, općina Tuzla
– U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području Tuzle kao spomenik III.
kategorije uvršteno je 6 lokaliteta nakropola sa stećcima (50 stećaka) bez preciznije
identifikacije.
– Nekropola sa stećcima na lokalitetu Stare kuće, Donje Breške, općina Tuzla,
evidentirana je kao srednjovjekovna nekropola, s 15 sačuvaniih stećaka, smještenoj
na brdu, kod zaseoka Nikolići, i nije bila štićena od strane zavoda za zaštitu kulturnohistorijskog i prirodnog naslijeđa BiH.
BH 009– Nekropola sa stećcima u Hrančićima, općina Goražde
– U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području Goražda kao spomenik III.
kategorije uvršteno je 8 lokaliteta nekropola sa stećcima (133 stećaka) bez preciznije
identifikacije.
– Prema dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva
kulture i sporta od 13. oktobra 2010. godine, navedeno dobro nije bilo evidentirano,
niti je bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i
Hercegovine.
BH 010- nekropola stećaka I i II Boljuni, opština Stolac
– Na osnovu zakonske odredbe, a rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH
broj: UP-I-03-74-2/71 od 22.06.1971. godine u Sarajevu nekropola stećaka "Boljuni"
kod Stoca, stavljena je pod zaštitu kao spomenik kulture Bosne i Hercegovine.
– Komisija je donijela odluku o stavljanju nekropole stećaka I i II Boljuni kod Stoca na
Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, dana 22.07.1997.godine.
BH 011– Nekropola sa stećcima Dolovi, selo Umoljani, općina Trnovo
– Odluka o utvrđivanju Igmana, Bjelašnice, Treskavice i kanjona rijeke Rakitnice
(Visočica) područjem posebnih obilježja od značaja za Federaciju Bosne i
Hercegovine (»Službene novine Federacije BiH« broj 8/05).
– U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Trnovo kao spomenik III
kategorije uvršteno je 22 lokaliteta nekropola sa stećcima (1520 stećaka) bez
preciznije identifikacije.
BH 012– nekropola sa stećcima Ravanjska Vrata (Donja i Gornja nekropola), općina
Kupres
– U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području Kupresa kao spomenik III.
kategorije uvršteno je 20 lokaliteta nakropola sa stećcima (1077 stećaka) bez
preciznije identifikacije.
BH 013 – nekropola sa stećcima Kalufi u Krekovima, općina Nevesinje
77
–
–
–
Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Republike
Srpske, rješenjem broj 177 od 15.oktobra 1999. stavio je nekropolu u Krekovima u
status prethodne zaštite.
Historijsko područje – nekropola sa stećcima Krekovi, opština Nevesinje, nalazi se na
Privremenoj listi nacionalnih spomenika, pod rednim brojem 447 i imenom Nekropola
stećaka Krekovi-Mijatovci.
Prostornim planom Republike Bosne i Hercegovine do 2002. godine
valorizovan je u zbirnom popisu svih nekropola na području Nevesinjskog polja u III.
kategoriju.
BH 014 – Nekropola sa stećcima Borak (Han-stjenički plato) u selu Burati, opština
Rogatica
– Prema podacima Zavoda za zaštitu spomenika Historijsko područje nekropola sa
stećcima nije registrirano kao spomenik kulture.
BH 015 – Nekropola sa stećcima Gvozno kod Kalinovika
– Na temelju zakonske odredbe, a Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika
kulture i prirodnih rijetkosti NR BiH broj: 912/51 od 24. listopada1951. godine u
Sarajevu, lokalitet Nekropola sa stećcima Gvozno stavljen je pod zaštitu države.
– U Prostornom planu BiH do 2000. godine, uvršten je kao spomenik III. kategorije.
BH 016 – Prapovijesni tumulus i nekropola sa stećcima Grebnice – Bunčići u selu
Radmilovića Dubrava, općina Bileća
– U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Bileća kao spomenik III.
kategorije uvrštena su 33 lokaliteta, nekropola sa stećcima (1734 stećka) bez
preciznije identifikacije.
– U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture broj
07-40-4-3124-3/10 od 18. 8. 2010. godine, dobro je evidentirano pod nazivom:
Praistorijski tumulus i srednjovjekovna nekropola Grebnice-Bunčići, Radmilovića
Dubrave, Bileća. Praistorijski tumulus lociran je u blizini sela Bunčići. Datira iz
brončanog ili željeznog doba. Nekropola stećaka Grebnice-Bunčići locirana je na
tumulusu i zapadno od njega u šumici. Sačuvano 190 stećaka. Kasni srednji vijek.
– Navedeno dobro nije bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke
Republike Bosne i Hercegovine.
– Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika donijelo je odluku o stavljanju
Bileća – Bunčići – Prapovijesni tumulus i nekropola stećaka Grebnice pod rednim
brojem 83. na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH.
BH 017- Prahistorijski tumuli i nekropole sa stećcima u Luburića polju, općina Sokolac
– U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Sokolac kao spomenik
III. kategorije uvršteno je 35 lokaliteta nekropola sa stećcima (1966 stećaka) bez
preciznije identifikacije.
– Nekropola je evidentirana ali nije bila upisana u Registar kulturno-historijskog
naslijeđa SR BiH.
BH 018– Nekropola sa stećcima Potkuk u Bitunji, opština Berkovići
– U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području opštine Stolac kao spomenik I.
kategorije uvršteno je 32 lokaliteta nekropola sa stećcima (2319 stećaka) bez
preciznije identifikacije.
– Nekropola je evidentirana ali nije bila upisana u Registar kulturno-historijskog
naslijeđa SR BiH.
BH 019– Nekropola sa stećcima Mramorje u Buđi, opština Pale
78
–
Navedeno dobro nije bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke
Republike Bosne i Hercegovine.
BH 020– Nekropola sa stećcima u Bečanima, općina Šekovići
– U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Šekovići kao spomenik
III. kategorije uvršten je 31 lokalitet, nekropola sa stećcima (929 stećaka) bez
preciznije identifikacije.
– U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture broj
07-40-4-3883-1/10 od 13. oktobra 2010. godine, dobro je evidentirano pod nazivom:
Bečani, općina Šekovići. Srednjovjekovna nekropola (sačuvano 179 stećaka). Kasni
srednji vijek.
– Navedeno dobro nije bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke
Republike Bosne i Hercegovine.
BH 021– Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramor (Crkvina) u Vrbici, opština Foča
– U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području opštine Foče kao spomenik III
kategorije uvrštena su 34 lokaliteta, nekropola sa stećcima (1459 stećaka) bez
preciznije identifikacije.
– U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture
broj; 07-40-4-3629-1/09, od 25. 09. 2009. godine, dobro je evidentirano pod nazivom:
Nekropola stećaka Mramor (Crkvina), Vrbica, opština Foča. Očuvano oko 120
stećaka i rimski spomenici (ara i nadgrobne ploče). Kasni srednji vijek i rimsko doba
3-4 vijek.
– Navedeno dobro nije bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke
Republike Bosne i Hercegovine.
BH 22– Nekropola sa stećcima Čengića Bara, općina Kalinovik
– U Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Kalinovik kao spomenik
III. kategorije uvršteno je 33 lokaliteta nekropola sa stećcima (1793 stećaka) bez
preciznije identifikacije.
– U dopisu Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i
sporta od 12. oktobra 2010. godine, navedeno dobro je evidentirano pod nazivom:
Čengića Bara, Obalj – Kladovo polje, općina Kalinovik. Srednjovjekovna nekropola.
Sačuvana su 52 stećka. Locirana na uzvišenju usred Čengića Bare. Kasni srednji
vijek.
– Navedeno dobro nije bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke
Republike Bosne i Hercegovine.
4.7.1. Pregled ostalih planskih dokumenata sa širokom politikom planiranja
Planski dokumenti koji se primjenjuju na nekropole BH 001-012 su:
–
–
–
–
Prostorni plan FBIH je u izradi. Sve nekropole sa stećcima na teritoriji FBIH biće
zaštićene tim planom.
Prostornim planom 2005-2025 Srednjebosanskog kantona (SBK/KSB) kao i
Prostornim planom općine Novi Travnik, zaštićena je BH 003 – Nekropola sa
stećcima Maculje, općina Novi Travnik
Prostornim planom za područje Tuzlanskog kantona 2005-2025 zaštićena je BH 006
– Nekropola sa stećcima u Olovcima kod Kladnja
Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023 zaštićena je BH 011–
Nekropola sa stećcima Dolovi, selo Umoljani, općina Trnovo
Dopune postojećih prostornih planova:
– BH 008– Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, općina Tuzla -
79
–
Predmetna nekropola nije zaštićena Prostornim planom za podučje Tuzlanskog
kantona 2005-2025 (“Službene novine Tuzlanskog kantona“ br. 9/06). Potrebna je
dopuna Plana.
BH 007– Nekropola sa stećcima „Mramor“ u Musićima, općina Olovo - Nekropola nije
zaštićena Prostornim planom Zeničko-dobojskog kantona 2009-2029 (Službene
novine Zeničko-dobojskog kantona, br. 04/09 i 06/09), dat joj je samo lokalni značaj.
Potrebna je dopuna Plana.
Prostorni planovi u postupku donošenja ili izradi:
– Kanton 10 je u postupku donošenja Prednacrta kantonalnog prostornog plana. Ovim
prostornim planom će biti zaštićena BH 012– nekropola sa stećcima Ravanjska Vrata
(Donja i Gornja nekropola), općina Kupres.
– Prostorni plan Hercegovačko-neretvanskog Kantona je u izradi i zaštit će nekropole:
– BH 001– Nekropola sa stećcima Radimlja, Stolac
– BH 002 – Nekropola sa stećcima Grčka glavica u selu Biskup, Konjic
– BH 004 – Nekropola sa stećcima Dugo polje na Blidinju
– BH 010 - Nekropola stećaka I i II Boljuni, opština Stolac
– Zapadnohercegovački kanton je u početnoj fazi izrade kantonalnog prostornog plana i
zaštit će BH 005 – Nekropola sa stećcima Bijača, općina Ljubuški.
Planski dokumenti koji se primjenjuju na nekropole BH 013-022
–
–
–
U sklаdu sа Prоstоrnim plаnоm Rеpublikе Srpskе dо 2015 gоdinе (Službеni glаsnik
Rеpublikе Srpskе, br. 86/07):
– Pоviјеsnо pоdručје – Prаpоviјеsni tumulus i nеkrоpоlа sа stеćcimа Grеbnicе –
Bunčići u sеlu Rаdmilоvićа Dubrаvа, оpštinа Bilеćа, Rеpublikа Srpskа, dеfinisаnо
је kао grаditеljskа cјеlinа sа Privrеmеnе listе.
– Pоviјеsnо pоdručје - Nеkrоpоlа sа stеćcimа Gvоznо kоd Kаlinоvikа, оpštinа
Kаlinоvik, Rеpublikа Srpskа, dеfinisаnо је kао pоdručје prоglаšеnо nаciоnаlnim
spоmеnikоm.
– Istоriјskо pоdručје – nеkrоpоlа sа stеćcimа Kаlufi u Krеkоvimа, оpštinа
Nеvеsinjе, dеfinisаnо је kао pоdručје prоglаšеnо nаciоnаlnim spоmеnikоm.
Nаrоdnа skupštinа Rеpublikе Srpskе, nа Оsmој sјеdnici, оdržаnој dаnа 30. јunа
2011. gоdinе, dоniјеlа је Оdluku о izrаdi izmјеnа i dоpunа Prоstоrnоg plаnа
Rеpublikе Srpskе dо 2015. gоdinе (Službеni glаsnik Rеpublikе Srpskе, br. 86/07),
kоја је оbјаvljеnа 15. јulа 2011. gоdinе (Službеni glаsnik Rеpublikе Srpskе, br.
71/11). Izmјеnаmа i dоpunаmа Prоstоrnоg plаnа Rеpublikе Srpskе dо 2015 gоdinе,
pоtrеbnо је dеfinirаti i оstаlе prеdlоžеnе nаciоnаlnе spоmеnikе:
– Nеkrоpоlа sа stеćcimа Pоtkuk u Bitunji, оpštinа Bеrkоvići, Rеpublikа Srpskа,
– Nеkrоpоlа sа stеćcimа i čеtiri kаsnоаntičkа spоmеnikа nа lоkаlitеtu Mrаmоr
(Crkvinа) u Vrbici, оpštinа Fоčа, Rеpublikа Srpskа,
– Nеkrоpоlа sа stеćcimа Čеngićа Bаrа оpštinа Kаlinоvik, Rеpublikа Srpskа,
– Nеkrоpоlа sа stеćcimа Mrаmоrје u Buđi, оpštinа Pаlе, Rеpublikа Srpskа,
– Nеkrоpоlа sа stеćcimа Bоrаk (Hаn – stјеnički plаtо) u sеlu Burаti, оpštinа
Rоgаticа, Rеpublikа Srpskа,
– Nеkrоpоlа sа stеćcimа u Bеčаnimа, оpštinа Šеkоvići, Rеpublikа Srpskа,
– Prеthistоriјski tumuli i nеkrоpоlе sа stеćcimа u Luburićа pоlju, оpštinа Sоkоlаc,
Rеpublikа Srpskа.
U sklаdu sа Zаkоnоm о urеđеnju prоstоrа i grаđеnju (Službеni glаsnik Rеpublikе
Srpskе 55/10) i Prаvilnikоm о sаdržајu, nаčinu izrаdе i dоnоšеnjа dоkumеnаtа
prоstоrnоg urеđеnjа (Službеni glаsnik Rеpublikе Srpskе, br. 59/11), prеdmеtnа
80
–
4.8.
pоdručја sе smаtrајu pоdručјеm pоsеbnе nаmјеnе zа kоја sе dоnоsе prоstоrni
plаnоvi pоdručја pоsеbnе nаmјеnе.
S оbzirоm dа zа prеdlоžеnе nаciоnаlnе spоmеnikе nisu dоnеsеni prоstоrni plаnоvi
pоdručја pоsеbnе nаmјеnе, u sklаdu sа Zаkоnоm о urеđеnju prоstоrа i grаđеnju
pоstојi mоgućnоst izrаdе stručnоg mišljеnja prаvnоg licа оvlаšćеnоg zа izrаdu
prоstоrnо – plаnskе dоkumеntаciје, kојim bi sе оsiguralа trајnа zаštitа prеdlоžеnоg
nаciоnаlnоg spоmеnikа, kао i оdrživ rаzvој lоkаlnоg stаnоvništvа.
Finansije
Projekti kulturne baštine finansiraju se iz tri izvora:
1) Javna sredstva: Redovni vladin budžet na državnom i entitetskim nivoima (FBiH, RS) ili u
manjoj mjeri na općinskim nivoima;
2) Privatna sredstva, uglavnom vlasnika;
3) Strane donacije ili međunarodna sredstva (Evropska komisija, UNDP, nevladine i vladine
organizacije i strana predstavništva).
Rad državnih institucija finansira se iz budžeta institucija BiH. Institucije nadležne za zaštitu
naslijeđa i prostorno planiranje na entitetskom nivou finansiraju se iz entitetskih budžeta.
Odgovornost za provođenje odluka o proglašenju nacionalnih spomenika leži na entitetskim
vladama i ministarstvima nadležnim za prostorno uređenje i kulturu. U skladu sa odredbama
odluka i zakonom o provođenju odluka Komisije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i
Vlada Republike Srpske dužne su osigurati između ostalog i finansijske uvjete neophodne za
zaštitu, očuvanje, prezentaciju i restauraciju nacionalnog spomenika. Vlade moraju osigurati
resurse za izradu neophodne tehničke dokumentacije za restauraciju nacionalnog
spomenika, te za provedbu njenih odredaba.
Na entitetskim nivoima uspostavljeni su redovni budžeti za financiranje kulturnog naslijeđa.
Kao odgovor na odluke Komisije o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima, vlade
Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i trebaju odvojiti sredstva za rad na
spomenicima, uključujući ugrožene nacionalne spomenike, kako privatne tako i one u
vlasništvu države25.
Na entitetskim nivoima uspostavljeni su redovni budžeti za kulturno naslijeđe.
Vlada FBiH je posebnom zakonskom odredbom obavezala turističke zajednice da izdvajaju
dio prihoda za obnovu kulturno-historijskog naslijeđa26.
Federalno ministarstvo kulture i sporta utvrđuje kriterije temeljem kojih Vlada Federacije
Bosne i Hercegovine donosi odluke o finansiranju projekata koje je Zavod za zaštitu
25
Ulaganja u obnovu kulturnog i graditeljskog naslijeđa od strane Vlade FBiH u toku 2008. godine su iznosila
2.000.000 €, a u toku 2009. godine je izdvojeno 1.000.000 €.
26
U toku 2008. godine putem Programa raspodjele sredstava za očuvanje, konzerviranje i obnavljanje kulturnohistorijskog naslijeđa ostvarenih od članarina u turističkim zajednicama FBiH, izdvojena su sredstva u iznosu od
1.160.580 €, a u okviru istog Programa u 2009. godini izdvojeno je 1.342.400 € i u 2010. godini 1.413.300 €
81
spomenika pri ovom ministarstvu odredio prioritetnima. Vlada FBiH putem Federalnog
ministarstva za prostorno uređenje osigurava godišnji budžet za projekte zaštite kulturnog
naslijeđa.
Vlada Republike Srpske putem Ministarstva prosvjete i kulture, odnosno Republičkog zavoda
za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske osigurava godišnji
budžet za zaštitu kulturnih dobara.
Vlаdа Rеpublikе Srpskе, putеm Ministаrstvа zа prоstоrnо urеđеnjе, grаđеvinаrstvо i
еkоlоgiјu оsigurava gоdišnji budžеt zа zаštitu kulturnih dоbаrа.
U sklаdu sа Prоstоrnim plаnоm Rеpublikе Srpskе dо 2015. gоdinе, u diјеlu KULTURNО –
ISTОRIЈSKА DОBRА, prоpisаnо је dа ćе sе zа zаštitu spоmеnikа kulturе fоrmirаti nоvčаni
fоndоvi u čiјеm sе fоrmirаnju mоgu kоristiti i srеdstvа stvоrеnа kаpitаlizаciјоm оbјеkаtа
kulturе nа nаčin kојi prоpišе službа zаštitе.
U sklаdu sа Prоstоrnim plаnоm Rеpublikе Srpskе dо 2015. gоdinе, u diјеlu Spоmеnici
kulturе, spоmеničkе zоnе i pоdručја, prоpisаnо је dа Rеpublikа Srpskа fоrmirа rеpublički
prоgrаm vаlоrizаciје, zаštitе,prеzеntаciје i prоmоciје nаsljеđа kulturе, nаrоčitо njеgоvоg
nајvаžniјеg, tј. nајvrjеdniјеg diјеlа.
Također, sredstva za ove aktivnosti se realiziraju donacijama međunarodnih organizacija za
implementaciju različitih projekata koji se odnose na kulturno- historijsko naslijeđe.
Entitetske vlade RS i FBiH, u skladu sa svojim zakonskim obavezama na implementaciji
odluka o proglašenju nacionalnim spomenicima raspolažu financijskim, administrativnim i
drugim uvjetima za zaštitu i očuvanje nekropola sa stećcima, a sredstva implementiraju
preko svojih institucija (entitetska ministarstva nadležna za kulturu, prostorno uređenje).
Obaveze entitetskih vlada su i osiguranje resurse za izradu neophodne tehničke
dokumentacije za konzervaciju nacionalnih spomenika, te za provedbu odredaba odluka o
proglašenju nacionalnim spomenicima.
Prihodi od turizma, porezi i sl. slijevaju se u općinske budžete. Općine kroz svoje budžete
mogu financirati redovito održavanje nekropola.
U Analizama - pojedinačnim planovima upravljanja navedena su ulaganja u zaštitu,
konzervaciju, održavanje i prezentaciju na pojedinačnim lokalitetima. Do 2013. godine
realizovani su sljedeći projekti:
Pregled projekata koje su financirani iz javnih i stranih fondova u period od 2006-201027:
BH 001 Radimlja, Stolac
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je u periodu od 2006-2009., putem Federalnog
ministarstva kulture i sporta/športa i Federalnog ministarstva prostornog uređenja izdvojila
sredstva za radove čišćenja lokaliteta, izradu sistema natapanja žive ograde i opskrbe
27
Pregled projekata dostavio Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.
82
drveća i trave vodom, a projekat je uradila i izvela Asocijacija za razvoj turizma „Troya“ iz
Stoca.
Ured UNDP-a u Bosni i Hercegovini je, zajedno sa Asocijacijom za turizam „Troya“ iz Stoca,
finansirao radove na obnovi objekta nekadašnjeg restorana, koji je adaptiran u multimedijalni
prostor.
2010. godine ured UNESCO-BRESCE je finansirao radove na trajnoj sistematskoj
konzervaciji stećaka koje je izveo stručni tim konzervatora Zemaljskog muzeja Bosne i
Hercegovine.
BH 003 Maculje, Novi Travnik
Vlada Federacije je finansirala radove na čišćenju lokaliteta i trajnoj sistematskoj konzervaciji
stećaka.
BH 004 Dugo Polje Jablanica
Vlada Federacije je izdvojila sredstva za implementaciju projekta trajne sistematske
konzervacije stećaka nekropole Dugo polje, koji je završen 2008/2009.
BH 010 Boljuni Stolac
Asocijacija za razvoj turizma „Troya“ iz Stoca je, u saradnji sa međunarodnim
organizacijama, izvršila čišćenje lokaliteta nekropole stećaka Boljuni od otpada i vegetacije,
te izvršila pripreme za dovršetak puta sa manjim parkingom kod obližnjih kuća, kako bi se
moglo doći do lokaliteta, 2008
83
BIBLIOGRAFIJA
Bibliografiju Menadžment plana/Plana upravljanja za nominaciju stećaka BiH pripremile :
Almedina Salihagić, dipl. bibliotekar
Mirela Mulalić Handan, dipl.ing.arh.
Referentna lista
Ashurst, J. and Ashurist, N. Practical building conservation. English Heritage technical
handbook. Vol. 1 Stone Masonry. England: Gower Technical Press, 1988.
Archaeological Institute of America (AIA). A Guide to Best Practices for Archaeological
Tourism. 1977 Online.
pristupljeno 12. avgust 2013.. Dostupno na:
http://www.archaeological.org/pdfs/AIATourismGuidelines.pdf
Ahunbay, Z. Management and Preservation of Archaeological sities. ICOMOS Turkey, 2002.
Aronsson, L. The Development of Sustainable Tourism. Continuum. London, New York,
2000.
Ashworth, G. J. and B. Graham. Pluralising Pasts Heritage, Indetity and Place in Multicultural
Societies. London 2007.
Bandarin, F., ed. “Monitoring world Heritage: World Heritage 2002 Shared Legacy.” In: Word
Heritage Papers 10. Common Responsibility Associated Workshops; 11-12 November 2002.
Paris: UNESCO World Heritage Centre and ICCROM, 2004.
Barré, Hervé. “Tourism at World Heritage sites: challenges and proposals.“ European
Meeting for Improvement of Tourism and Visitor Management Skills, 23rd – 26th March
2010, Bardejov Town (World Heritage Site), UNESCO and World Heritage Centre: Slovakia,
2010. /ppp/.
Breeze J. D. and S. Jilek, eds. Frontiers of the Roman Empire the European dimension of a
World Heritage Site. Edinburgh: Historic Scotland, 2008.
Brguljan, V., ed. Međunarodni sitem zaštite kulturnih i prirodnih dobara. Zagreb: Republički
zavod za zaštitu spomenika kulture, 1985.
84
Charola, Asuncion E., C. McNamara and J. R. Koestler. Biocolonization of Stone: Control
and Preventive Methods: Proceedings from the MCI Workshop Series. Smithsonian
Institution Scholarly Press, 2011.
Conservation Principles, Policies and Guidance: for the Sustainable Management of the
Historic Enviroment. English Heritage 2008 [e-book]. pristupljeno 12. august 2013.
Dostupno na: English Heritage http://www.english heritage.org.uk/publications/conservationprinciples-sustainable-management-historic
environment/conservationprinciplespoliciesguidanceapr08web.pdf
Great Britain Department for Culture, Media and Sport, Great Britain Welsh Assembly
Government. Heritage Protection for the 21st Century. Norwich: TSO (The Stationery Office),
2007.
Graham, B. and P. Howard. The Ashgate Resarch Companion to Heritage and Identity.
Burlington, 2008.
Gugić, G. ed. Park prirode Lonjsko polje - živući krajobraz i poplavni ekosustav Srednje
Posavine: Plan upravljanja. Krapje: Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje, 2007. [ebook].
pristupljeno
15.
august
2013..
Dostupno
na:
http://www.vusz.hr/Cms_Data/Contents/VSZ/Folders/dokumenti/javanustanovazaupravljanje
zasticenimprirodnimvrijednostima/zakonskaregulativa/~contents/PX327RM9DRWJZHNG/20
11-3-24-3874773-parkprirodelonjskopolje-planupravljanja.pdf
Heritage Branch of the Department of Planning. Guidelines for the preparation of
Archaeological Management Plans. New South Wales, 2009. [e-book]. pristupljeno 21.
Avgust
2013..
Dostupno
na:
http://www.environment.nsw.gov.au/resources/heritagebranch/heritage/AMPguideline.pdf
Hems, A. and M. Blockley, eds. Heritage Interpretation. London: Routledge, 2006.
Hens, A. and M. Blokckley. Heritage Interpretation Heritage Management/Archaeology.
London, 2008.
Hicks, D., L. McAtackney and G. Fairclougheds, eds. Envisioning Landscape: Situations and
Standpoints in Archaeology and Heritage. Walnut Creek: Left Coast Press, 2009.
JP - EU/CoE Support to the Promotion of Cultural Diversity (PCDK), Council of Europe
Heritage & Diversity. Universitiy Module. 2012 [e-book]. pristupljeno 15. avgust 2013.
Ddostupno
na:
http://www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/cooperation/kosovo/Publications/UniversityModuleENG.pdf
Howard, P. Heritage Management Interpretation Identity. London: British Library, 2003.
Kosović, M. Modeliranje upravljanja zaštićenim područjima na primjeru upravljanja ‘Parkšume Marjan’. Magistarski rad. Split: Ekonomski fakultet, 2006. [e-book]. pristupljeno 2.
august 2013. Dostupno na: http://www.marjan-parksuma.hr/userfiles/pdf/mrkosovic.pdf
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Izvještaj o radu za 2012. [online]. pristupljeno
22. august 2013.. Dostupno na: http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=218&lang=1
ICOMOS. A Charter for the Protection and Management of the Archaeological Heritage.
ICOMOS-Lausanne, 1990.
85
ICOMOS. ICOMOS Cultural Turism Charter (first version). ICOMOS, Paris 1976.
International Cultural Tourism Charter ICOMOS, International Centre fot the Study of the
Preservation and Restoration of Cultural Propert. ICOMOS 1999.
Illustrated glossary on stone deterioration patterns. France: ICOMOS-ISCS, 2008.
Jokilehto, J. A History of Architectural conservation. Butterworth-Heinemann, 1999.
Korošec, J. “Novi stratigrafski podatki kolišč na Ljubljanskem barju.” Arheološki vestnik.
Ljubljana 5/1(1954): 5–18.
Letellier, R. with contributions from Werner Schmid and François LeBlanc. Recording,
documentation, and information management for the conservation of heritage places.
Guiding principles. Los Angeles: The Getty Conservation Institute, 2007.
Longstreth, R. Cultural Landscapes Balancing Nature and Heritage in Preservation Practice.
Minesota: Universitiy Minnesota Press, 2008.
Messenger, Mauch P. Cultural Heritage Management a Global Perspective. Florida:
Universiti Press, 2010.
Merode, de E. eds. “Linking Universal and Local Values: Manangin a Sustainable Future for
World Heritage”. A Conference organized by the Netherlands National Commission for
UNESCO, in Collaboration with the Netherlands Ministry of Education, Culture and Science;
22-24 May 2003. Paris: UNESCO Word Heritage Centre. Word Heritage Papers 13 (2004).
McKercher, B. Cultural tourism: the Partnership Between tourism and cultural heritage
management. New York: Taylor & Francis Group, 2009.
United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization. UNESCO / ICCROM /
ICOMOS / IUCN. Managing Disaster Risks for World Heritage. 2010 [e-book]. pristupljeno
15. avgust 2013. Ddostupno na: http://whc.unesco.org/en/activities/630/
Management Plan for the Archaeological Heritage from Roşia Montanà area.
[e-book].
pristupljeno
21.
august
2013.
Dostupno
http://en.rmgc.ro/Content/uploads/eiaen/archaeology_management.pdf
na:
Ministarstvo kulture. Menadžment prirodnog i kulturno – istorijskog područja Kotora.
[prijedlog]. Cetinje, 2011. [e-book]. pristupljeno 15. august 2013. Dostupno na:
www.gov.me/ResourceManager/FileDownload.aspx?rId=92215&rType...
Moylan, E., S. Brown, and C. Kelly. “Toward a Cultural Landscape Atlas: Representing all the
Landscapes as Cultural.” International Journal of Heritage Studies, Routledge Press: London
15-5 (2009): 447-466.
Olivier, A. Frameworks for our past: a review of research frameworks, strategies and
perceptions. London: English Heritage, 1996. [online]. pristupljeno 22. august 2013..
Dostupno na: http://www.eng-h.gov.uk/frameworks/
Pančić Kombol, T. Selektivni turizam: Uvod u menadžment kulturnih i prirodnih resursa.
Matulji: TMCP Sagena, 2000.
Pickard, R. ed. European Cultural Heritage. Volume II, A review of policies and practice.
Strasburg: Council of Europe, 2003.
86
______________. Sustainable development strategies in Europe. Strasburg: Council of
Europe, 2008.
Prehistoric Pile Dwellings around the Alps World Heritage nomination Switzerland, Austria,
France, Germany, Italy, Slovenia Executive Summary. Volume I Nomination file chapter 1 –
9.
2010
[e-book].
pristupljeno
15.
avgust
2013.
Dostupno
na:
http://www.palafittes.org/uploads/media/revised_executive_summary_2011_02.pdf
United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization. Preparing World Heritage
Nominations. First Edition, 2010. The UNESCO World Heritage Centre, ICCROM, ICOMOS,
IUCN,
2011.
[e-book].
pristupljeno
15.
august
2013.
Dostupno
na:
http://whc.unesco.org/uploads/activities/documents/activity-643-1.pdf
Poletto, D. Territorial Diagnostic of the Tara River Basin Biosphere Reserve and the Durmitor
World Heritage Site in Montenegro. UNESCO-Bresce, 2008.
Ringbeck, B. Management Plans for World Heritage Sites A practical guide. Bonn: German
Commission for UNESCO, 2008 [e-book]. pristupljeno 15. avgust 2013.
Dostupnona:http://www.unesco.de/fileadmin/medien/Dokumente/Bibliothek/Management_Pla
n_for_Wold_Heritage_Sites.pdf
Soós, G. „The World Heritage Convention and the challenge of tourism with special regard to
cultural landscapes.” Monuments Board of the Slovak Republic. European Meeting for
Improvement of Tourism and Visitor Management Skills, 23rd – 26th March 2010, Bardejov
Town (World Heritage Site), UNESCO and World Heritage Centre: Slovakia, 2010. /pp/.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Strategija razvoja turizma Federacije Bosne i
Hercegovine za period 2008 -2018. Mostar, 2008. [online]. pristupljeno 22. avgust 2013..
Dostupno na: http://www.fmoit.gov.ba/downloads/strategija.pdf
Sustainable Tourism Development in UNESCO Designated Sites in South-Eastern Europe.
Ecological Tourism in Europe – ETE. UNESCO Regional Bureau for Science and Culture in
Europe (Bresce). Bonn, 2005.
Tilden, F. Interprenting Our Heritage. University of North Carolina Press, 1977.
Timothy, Dallen J. Heritage turism. London, 2003.
Travar, D. Strategija Razvoja turizma u Republici Srpskoj. Master rad. Beograd: Univerzitet
Singidunum, 2009 [e-book]. pristupljeno 12. avgust 2013.
Dostupnona:
www.singipedia.com/attachment.php?attachmentid=2923&d
The Longobards in Italy. Places of the Power (568-774 A.D.). Nomination for inscription on
the World Heritage List. Paris: UNESCO Word Heritage List, 2008.
Offenhäußer, D., W.Ch. Zimmerli and M-T. Albert, eds. World Heritage and Cultural
Diversity. Germany: German Commission for UNESCO. 2010 [e-book]. pristupljeno 25. juli
2013..
Dostupno
na:
http://www.unesco.de/fileadmin/medien/Dokumente/Bibliothek/world_heritage_and_cultural_
diversity.pdf
Vlada Republike Srpske Bosna i Hercegovina. Strategija razvoja turizma Republike Srpske
za period 2011-2020. godidne. Službeni glasnik RS 68 (2011).
World Heritage Information Kit. France: UNESCO Word Heritage Centre, 2008.
87
World Heritage Scanned Nomination, Trans-boundary serial nomination of four Stone Circle
Sites (two in Senegal, two in The Gambia), for inclusion on the UNESCO World Heritage
List. Government of the Gambia & Government of Senegal, 2005.
MEĐUNARODNE PREPORUKE
KULTURNOG NASLIJEĐA
I
KONVENCIJE
O
ZAŠTITI
PRIRODNOG
I
Konvencija o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim objektima. Rim, 1995. [online].
pristupljeno
25.
Juli
2013..
Dostupno
na:
www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor.../medjunarodne_konvencije/
UNESCO. Convention on the Means of Prohibiting and Preventing the Illicit Import, Export
and Transfer of Ownership of Cultural Property. UNESCO World Heritage Centre, Paris,
1970.
UNESCO World Heritage Centre. Operational Guidelines for the Implementation of the World
Heritage Convention WHC. 11/01 November 2011. Paris, 2011.
UNESCO World Heritage Centre. Operational Guidelines for the Implementation of the World
Heritage Convention. WHC. 08/01 January 2008. Paris, 2008.
UNESCO. Basic Texts of the 1972 World Heritage Convention. UNESCO World Heritage
Centre, Paris, 2005.
UNESCO. Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine. Paris, 1972.
[e-book]. pristupljeno 15. august 2013.. Dostupno na:
http://www.greenhome.co.me/fajlovi/greenhome/attach_fajlovi/lat/projekti/zeleniresursnicentar/2011/10/pdf/Konvencija_o_zastiti_svjetske_kulturne_i_prirodne_bastine.pdf
UNESCO. Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba sa pravilnikom o
izvršenju: Convention for the Protection of Cultural Property in the Event of Armed Conflict
with Regulations for the Execution of the Convention. Hag, 14. maj 1954. godine. Paris,
2010.
[online].
pristupljeno
20.
august
2013..
Dostupno
na:
http://www.unesco.org/culture/laws/hague/1954/montenegro.pdf
UNESCO. Konvencija o sredstvima zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i
prijenosa vlasništva kulturnih dobara. Pariz, 1970. [online]. pristupljeno 20. august 2013..
Dostupno
na:
http://mcp.gov.ba/doc/Unesco%20konvencije%20iz%20oblasti%20kulture%20Bos.pdf
UNESCO. Konvencija za zaštitu nematerijalnog kulturnog naslijeđa. Pariz, 2003. [online].
pristupljeno
21.
august
2013..
Dostupno
na:
http://www.danieunas.com/index.php?view=article&catid=34%3Adokumenti&id=51%3Akonv
encija&format=pdf&option=com_content&Itemid=61
UNESCO. Konvencija o zaštiti i promoviranju raznolikosti kulturnog izraza. Pariz, 2005.
[online].
pristupljeno
21.
august
2013..
Dostupno
na:
www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor.../medjunarodne_konvencije/
88
UNESCO. Konvencija o zaštiti podvodnog kulturnog naslijeđa. Pariz, 2001.
Vijeće Evrope. Evropska Konvencija o zaštiti arheološke baštine. Vijeće Evrope: Strasbourg,
1969.
Vijeće Evrope. Konvencija o Evropskom okolišu. Vijeće Evrope: Firenca, 2000. [online].
pristupljeno
22.
august
2013..
Dostupno
na:
http://www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/heritage/landscape/versionsconvention/croatian.pdf
Vijeće Evrope. Konvencija o Zaštiti Arheološke Baštine u Evropi. Granada, 1985. [online].
pristupljeno 21. august 2013.. Dostupno na: www.mvep.hr/.../vijece-europe.../tabelarniprikaz-konvencija-vijeca-eur...
Vijeće Evrope. Evropska Konvencija o prekršajima odnosa prema kulturnim dobrima. Vijeće
Evrope: Delphi , 1985.
Vijeće Evrope. Evropska Konvencija o zaštiti arheološkog naslijeđa. Vijeće Evrope: Malte,
1992.
Vijeće Evrope. Evropska Konvencija o zaštiti krajolika. Vijeće Europe: Firenca, 2000. [online].
pristupljeno
20.
august
2013..
Dostupno
na:
https://www.parlament.ba/sadrzaj/ostali_akti/sporazumi/?id=29253
ZAKONSKA REGULATIVA
Pregled pravnog i institucionalnog okvira za zaštitu okoliša u Bosni i Hercegovini. [FINALNI
NACRT]. Ured UNEP-a u Bosni i Hercegovini, 2011. [e-book]. pristupljeno 25. Juli 2013..
Dostupno na: http://www.bhas.ba/dokumenti/Pregled_okvira_za_zastitu_okolisa-bh.pdf
„Zakon o zaštiti dobara koja su odlukama Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika
proglašena kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.“ Službene novine Federacije BiH
2(2002). [online]. pristupljeno 22. avgust 2013.. Dostupno na:
www.fuzip.gov.ba/uploaded/giljotina/URB.../Zakoni/ZAKON~1E.PDF
„Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i
Hercegovine“. Službene novine Federacije FBiH 02(2006) [online]. pristupljeno 22. avgust
2013.. Dostupno na: http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2006/zakoni/5bos.htm
“Zakon o prostornom uređenju”. Službene novine Kantona Sarajevo 7(2005) [online].
pristupljeno 21. avgust 2013.. Dostupno na: http://mpz.ks.gov.ba/preuzimanje/legislativa
“ Zakon o zaštiti prirode”. Službene novine FBiH 33(2003) . [online]. pristupljeno 22. avgust
2013.. Dostupno na: http://mpz.ks.gov.ba/preuzimanje/legislativa
“Zakon o šumama”. [online]. pristupljeno 22. avgust 2013.. Dostupno
http://www.sisrs.org/zakonodavstvo/zakoniregion/Zakon_o_sumama_BIH.pdf
na:
89
IZVORI KOMISIJE ZA OČUVANJE NACIONALNIH SPOMENIKA
Odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika o proglašenju dobara nacionalnim
spomenicima. Dostupno na: www.kons.gov.ba
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika.“Odluka br. 01-275/02, od 06. studenog 2002.
godine, kojom se Historijsko područje - nekropola stećaka Radimlja kod Stoca
proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.” Službeni glasnik BiH 40(2002).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=607
pristupljeno
22.
august 2013.
______________. “Odluka br. 01-276/02, od 06. novembra 2002. godine, kojom se
Historijsko područje-nekropola stećaka I i II Boljuni proglašava nacionalnim spomenikom
Bosne i Hercegovine.” Službeni glasnik BiH 40(2002).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=599
pristupljeno
22.
august 2013.
______________.“Odluka br. 05.1-2-1046/03-4, od 20. januara 2004.godine, kojom se
Istorijsko područje – nekropola sa stećcima Dugo polje na Blidinju proglašava
nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.” Službeni glasnik BiH 40(2002).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1916 pristupljeno 22.
august 2013.
______________.“Odluka br. 05.2-2-21/04-6, od 2. marta 2004. godine, kojom se
Istorijsko područje – nekropola sa stećcima Kalufi u Krekovima proglašava nacionalnim
spomenikom
Bosne
i
Hercegovine.”
Službeni
glasnik
BiH
47(2004).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2408
pristupljeno 22.
august 2013.
______________.“Odluka br. 05.1-02-103/05-4, od 3. svibnja 2005. godine, kojom se
Povijesno područje – Nekropola sa stećcima u Olovcima kod Kladnja proglašava
nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.” Službeni glasnik BiH 85(2005).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2552 pristupljeno 22.
august 2013.
______________.“Odluka br. 05.1-02-228/05-5, od 9. studenog 2005. godine, kojom se
Povijesno područje – Nekropola sa stećcima Gvozno kod Kalinovika proglašava
nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.” Službeni glasnik BiH 12(2006).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2727 pristupljeno 22.
august 2013.
______________.“Odluka br. 05.2-2-1069/03-9, od 12. septembra 2007. godine, kojom se
Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima Potkuk u Bitunji, opština Berkovići,
proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.” Službeni glasnik BiH 1(2010).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2973
pristupljeno 22.
august 2013.
90
______________.“Odluka br. 05.1-2-78/05-6, od 12. rujna 2007. godine, kojom se
Povijesno područje – Nekropola sa stećcima Maculje, općina Novi Travnik, proglašava
nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.” Službeni glasnik BiH 3(2008).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2979
pristupljeno 22. august 2013.
______________.“Odluka br. 05.1-02-247/07-8, od 5. novembra 2008. godine, kojom se
Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima Borak (Han-stjenički plato) u selu Burati,
opština Rogatica, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.” Službeni
glasnik
BiH
89(2009).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3054
pristupljeno 22.
august 2013.
______________.“Odluka br. 02-2-40/2009-28, od 13. maja 2009. godine, kojom se
Prirodno i historijsko područje – Nekropole sa stećcima, starim nišanima i ostaci
srednjovjekovne građevine na lokalitetu Dolovi, selo Umoljani, općina Trnovo,
proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.” Službeni glasnik BiH 13(2010).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3222
pristupljeno 22.
august 2013.
______________.“Odluka br. 05.2-02.3-71/10-34, od 26. oktobra 2010. godine, kojom se
Historijsko područje – Nekropola sa stećcima u Bečanima, općina Šekovići, proglašava
nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.” Službeni glasnik BiH 3(2011).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3321 pristupljeno 22.
august 2013.
______________.“Odluka br. 05.2-02.3-71/10-36, od 26.oktobra 2010.godine, kojom se
Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima i četiri kasnoantička spomenika na
lokalitetu Mramor (Crkvina) u Vrbici, opština Foča, proglašava nacionalnim spomenikom
Bosne
i
Hercegovine.”
Službeni
glasnik
BiH
3(2011).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3323
pristupljeno 22.
august 2013.
______________.“Odluka br. 03.2-02.3-71/10-29, od 26. oktobra 2010. godine, kojom se
Historijsko područje - Prahistorijski tumuli i nekropole sa stećcima u Luburića polju,
općina Sokolac, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.” Službeni
glasnik BiH 3(2011). http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3316
pristupljeno 22. august 2013.
______________.“Odluka br. 05.2-02.3-71/10-32, od 26. listopada 2010. godine, kojom se
Povijesno područje – Prahistorijski tumulus i nekropola sa stećcima Grebnice –
Bunčići u selu Radmilovića Dubrava, općina Bileća, proglašava
nacionalnim
spomenikom
Bosne
i
Hercegovine.”
Službeni
glasnik
BiH
3(2011).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3319
pristupljeno 22.
august 2013.
______________.“Odluka br. 03.2-02.3-71/10-30, od 26. oktobra 2010. godine, kojom se
Historijsko područje – Nekropola sa stećcima Čengića Bara, općina Kalinovik,
proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.” Službeni glasnik BiH 3(2011).
91
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3317
august 2013.
pristupljeno
22.
______________.“Odluka br. 05.1-02.3-71/10-31, od 26. oktobra 2010. godine, kojom se
Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima Mramorje u Buđi, opština Pale, proglašava
nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.” Službeni glasnik BiH 10(2011).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3318
pristupljeno 22.
august 2013.
______________.“Odluka br. 05.2-02.3-71/10-33, od 26. oktobra 2010. godine, kojom se
Historijsko područje – Nekropola sa stećcima u Hrančićima, općina Goražde,
proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.” Službeni glasnik BiH 13(2011).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3320
pristupljeno 22.
august 2013.
______________.“Odluka br. 05.1-02.3-71/10-35, od 26. oktobra 2010. godine, kojom se
Historijsko područje – Nekropola sa stećcima „Mramor“ u Musićima, općina Olovo,
proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.” Službeni glasnik BiH 3(2011).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3322
pristupljeno 22.
august 2013.
______________.“Odluka br. 05.1-02.3-71/10-37, od 26. oktobra 2010. godine, kojom se
Historijsko područje – Prahistorijska gradina i nekropola sa stećcima Ravanjska Vrata
(Donja i Gornja nekropola), općina Kupres, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i
Hercegovine.”
Službeni
glasnik
BiH
102(2011).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3324
pristupljeno 22.
august 2013.
______________.“Odluka br. 05.1-02.3-71/10-38, od 26. oktobra 2010. godine, kojom se
Historijsko područje – Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, općina
Tuzla, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.” Službeni glasnik BiH
10(2011).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3325
pristupljeno 22. august 2013.
______________.“Odluka br. 05.1-02.3-71/10-40, od 26. listopada 2010. godine, kojom se
Povijesno područje – Nekropola sa stećcima Bijača, općina Ljubuški, proglašava
nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.” Službeni glasnik BiH 53(2011).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3327
pristupljeno 22.
august 2013.
NEOBJAVLJENI IZVORI
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. „Nominacija dobra za upis na Listu svjetske
baštine Most Mehmed–paše Sokolovića Višergrad“. Sarajevo, 2006.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. „Nominacija dobra za upis na Listu svjetske
baštine Prirodno-graditeljske cjeline Jajca“. Sarajevo/Jajce, 2007.
IZVORI OPŠTINA
92
Anketa/upit od 12 pitanja o stanju nekropola.
Općina Berkovići
Općina Bileća
Općina Goražde
Općina Jablanica
Općina Kladanj
Općina Konjic
Općina Kupres
Općina Ljubuški
Općina Nevesinje
Općina Novi Travnik
Općina Olovo
Općina Pale
Općina Rogatica
Općina Sokolac
Općina Stolac
Općina Šekovići
Općina Trnovo
Općina Tuzla
IZVORI ZAVODA
Ministarstvo prosvjete i kulture Republički zavod za zaštitu kulturno-istorjskog i prirodnog
naseđa RS BiH. Karton evidencije općih podataka za nekropole stećaka.
Zavod za zaštitu spomenika kulture pri Federalnom Ministarstvu kulture i sporta. Karton
evidencije općih podataka za nekropole stećaka.
WEB IZVORI
www.fmoit.gov.ba
www.fbihvlada.gov.ba
www.voders.org
93
www.kultura.gov.rs
http://nasljedje.org/
www.mzos.hr
https://en.unesco.org
www.icomos.org/
www.heritagearchaeology.com.au/
www.coe.int
http://www.hercul-project.eu/
www.chwb.org/regional/ba/seminars.ph
www.english-heritage.org.
http://www.archaeology.org/antiquitiesact/index.html.
www.historic-scotland.gov.uk
http://www.unwto.org/sdt/mission/en/
http://www.naa.gov.au/fsheets/fs162.html
https://heritage.anu.edu.au/index.php?pid=118
www.heritage.nsw.gov.au
94
PLAN AKTIVNOSTI
U skladu sa strateškim ciljevima, utvrđeni su podciljevi i aktivnosti koje se provode na
međunarodnom, državnom i regionalnom/lokalnom nivou zajedno sa vremenskim okvirima i
resursima.
Rok – kontinuirano/tekuće; kratkoročni (1-2 godine); srednjoročni do 5 godina, dugoročni
iznad 5 godina.
Plan aktivnosti – međudržavni nivo
SC1 - Koordinacija
a) Međudržavni koordinacioni odbor je operativan
Aktivnosti:
1. Uspostava Međunarodnog koordinacionog odbora (MKO) odgovornog za sveukupno
upravljanje;
2. Donesena komunikacijska strategija, pravilnik, kojim su uređeni odnosi i rad MKP;
3. Uspostavljen efikasan sistem monitoringa, evaluacije i izvještavanja o provedbi
planova upravljanja.
Rok: 1 godina nakon upisa na WHL
Resursi: U okviru budžeta država.
b) Sekretarijat za serijsku nominaciju je operativan
Prelaz od nominacije do upisa vodi se s kontinuitetom i bez gubitka informacija ili
propusta u izvršavanju odgovornosti.
Aktivnosti:
1. Poslovi sekretara su dogovoreni sa Međudržavnim koordinacionim odborom;
2. Pojašnjenje administrativnih poslova;
3. Pojašnjenje logističkih pojedinosti (radno mjesto);
4. Zaposlen sekretar i zaključen ugovor/i (1-2 izvršioca) preklapa se sa Sekretarijatom
BiH
5. Program rada sekretara je napravljen.
Rok: srednjoročni
Resursi: U okviru budžeta MCP i drugih izvora.
c) Upravljanje informacijama i standardizacija dokumentacije
- Sva dokumentacija (počev od nominacionog dokumenta i dokumentacije u okviru
postupka nominacije) se arhivira/objavljuje i dostupna je u referentnim verzijama
uključenim Državama članicama i drugima.
- Znanje i iskustva se dijele putem omogućenog otvorenog pristupa i objavljivanjem
relevantne dokumentacije.
Aktivnosti:
1. Razviti pravilnik upravljanja, standardizacije i pohranjivanja dokumentacije,
objavljivanja dokumentacije;
2. Provesti arhiviranje.
Rok: srednjoročni
Resursi: U okviru budžeta Sekretarijata
95
d) Razvijati partnerstva u cilju osiguranja uvjeta za implementaciju aktivnosti
Aktivnosti:
1. Razvijati partnerstva sa UNESCO, WHC, ICOMOS, ICCROM, ICOM i dr. u cilju
stalnog unapređenja upravljanja, znanja i resursa;
2. Istražiti mogućnosti financiranja pojedinih projekata (privatni sector, donacije…);
3. Organizovati prikupljanje sredstava.
Rok: kontinuirano i dugoročno
Resursi: U sklopu budžeta država
SC3 - Konzervacija
a) Monitoring – procesuiranje rezultata monitoringa, klasifikacija problema i
lokaliteta i određivanje konzervatorskih pristupa
Detaljne informacije o stanju konzervacije sa lokaliteta i monitoring efekata
primjenjenih konzervatorskih pristupa poboljšavaju uvid u razvojne procese i
primjenjene konzervatorske pristupe i informiraju buduće odluke o konzervaciji.
Aktivnosti:
1. Definirati koncept sveobuhvatnog zajedničkog monitoringa;
2. Provoditi i ocjenjivati monitoring;
3. Objaviti rezultate.
Rok: Dugoročno (2020).
Resursi: U okviru redovnih budžeta nadležnih organa vlasti.
b) Konzervacija i upravljanje arheološkim istraživanjima
Aktivnosti:
1. Utvrditi potrebu, pristup i ciljeve arheoloških istraživanja;
2. Utvrditi načine prezentiranje nalaza.
Rok: dugoročno.
Resursi: U okviru redovnih budžeta institucija odgovornih za izabrane lokacije
SC4 - Izgradnja kapaciteta
a) Objavljivanje najboljih primjera iz prakse
Sve dostupne i ažurirane informacije o metodama konzervacije kamena i nekropola u
prirodnim okruženjima su dostupne na mreži za stručnjake iz svih Država članica.
Aktivnosti:
1. Otvoriti prostor za upravljanje dokumentacijom koja se nalazi na internet stranici;
Rok: srednjoročno
Resursi: U okviru redovnih budžeta ili van-budžetski projekti.
b) Međunarodne naučne konferencije
Međunarodne stručne konferencije na teme: konzervacije, odlučivanja, metodama
konzervacije kamena, integriranog pristupa zaštiti prirode i kamenih struktura,
arheoloških istraživanja, interpretacije, održivog razvoja i uključivanja lokalnih
zajednica su organizirane i objavljeni su zbornici radova.
Aktivnosti:
1. Razviti i odobriti koncept;
2. Osigurati finansiranje i sprovoditi aktivnosti;
Rok: srednjoročno
96
Resursi: Otvoreni (van-budžetski projekti koji se finansiraju iz dobrovoljnih priloga
Država članica i prikupljanje sredstava).
c) Promovirati koncept Svjetskog naslijeđa kroz edukativne programe
Ohrabriti i informirati mlade kao buduće donositelje odluka u cilju njihovog
uključivanja u konzervaciju.
Aktivnosti:
1. Razviti koncept za edukaciju za serijsko dobro prema UNESCO-ovom programu
“Svjetsko naslijeđe u rukama mladih”.
Rok: srednjoročno.
Resursi: Otvoreni (van-budžetski projekti koji se finansiraju iz dobrovoljnih priloga
Država članica i prikupljanje sredstava).
SC5 – Komunikacija
a) U cilju razmjene informacija između svih učesnika koji rade na dobru (državne i
regionalne vlasti, lokalni rukovodioci lokaliteta, istraživači, itd) pokrenut je i
otvoren internet forum.
Aktivnosti:
1. Formiranje zajedničke internet stranice;
Rok: srednjoročni
Resursi: U okviru redovnog budžeta sekretarijata.
b) Izrada održivog koncepta interpretacije
- Posjetioci lako prepoznaju izvanrednu univerzalnu vrijednost serijskog dobra.
- Posjetioci se usmjeravaju na lokalitete/muzeje.
Aktivnosti:
1. Ocijeniti postojeće mogućnosti interpretacije i izraditi smjernice za posjetu, te
procijeniti sve lokalitete;
1. Izraditi kulturne rute/tematsko i saobraćajno povezivanje nekropola sa stećcima;
2. Organizirati informativne sastanke na državnim/regionalnim nivoima sa svim
učesnicima (muzeji, univerziteti, zajednice, ostale institucije) i razviti
harmonizirane akcije komuniciranja i podizanja svijesti odmah po upisu;
Rok: srednjoročni.
Resursi: Javni budžeti, donatori.
c) Razviti informativni materijal za posjetioce
Svi učesnici i zainteresirane strane su obaviještene o nekropolama, nominaciji i daljim
akcijama putem višejezičnog biltena.
Aktivnosti:
1. Izraditi koncept i procedure za izradu informativnog materijala;
Rok: Srednjeročno
Resursi: Dobrovoljni prilozi Država članica
SC6 - Lokalne zajednice
a) Lokalne zajednice su uključene u sve aktivnosti
Aktivnosti:
1. Države članice nastavljaju da organiziraju redovne informacione sastanke i
konferencije sa lokalnim zajednicama i odgovornim licima, da garantiraju
97
koordinaciju između (međunarodnih) aktivnosti i lokalnih potreba, kao i
stanovišta;
2. Rezultati (mogućnosti, ali također i poteškoće) sa ovih sastanaka se iznose i
raspravljaju u okviru Međunarodne koordinacione grupe.
Rok: Stalna aktivnost.
Resursi: U okviru redovnih budžeta Država članica.
b) Promoviranje proizvoda sa područja lokalnih zajednica
Aktivnosti:
1. Utvrditi principe, kriterije selekcije proizvoda i koncept
međunarodnom i državnim nivoima;
2. Izvršiti odabir proizvoda i usluga prema kriterijima;
3. Provoditi programe promocija.
Rok: srednjoročna/dugoročna aktivnost.
Resursi: U okviru redovnih budžeta Država članica.
promocije
na
Plan aktivnosti - Državni nivo BiH
SC1 – Koordinacija
a) Koordinacioni odbor je operativan na nivou BiH
Aktivnosti:
1. Uspostava koordinacionog odbora (KO) odgovornog za sveukupno upravljanje i
implementaciju plana upravljanja u BiH;
2. Donesena komunikacijska strategija, pravilnik, kojim su uređeni odnosi i rad KO;
3. Radne grupe eksperata za pojedine teme su uspostavljene i operativne;
4. Uspostavljen efikasan sistem monitoringa, evaluacije i izvještavanja.
Rok: godinu nakon upisa na WHL
Resursi: Resursi u okviru redovnih budžeta institucija.
b) Sekretarijat za serijsku nominaciju je operativan
Prelaz od nominacije do upisa vodi se s kontinuitetom i bez gubitka informacija ili
propusta u izvršavanju odgovornosti.
Aktivnosti:
1. Poslovi sekretara su dogovoreni sa koordinacionim odborom;
2. Pojašnjenje administrativnih poslova između koordinacionog odbora BiH;
3. Pojašnjenje logističkih pojedinosti (radno mjesto);
4. Osigurano radno mjesto i uvjeti za rad (infrastruktura i oprema);
5. Zaposlen sekretar i zaključen ugovor/i (1-2 izvršioca)
6. Program rada sekretara na državnom nivou je napravljen.
Rok: 1 godina nakon upisa na WHL.
Resursi: Resursi u okviru budžeta MCP.
c) Upravljanje informacijama i standardizacija dokumentacije
- Sva dokumentacija (počev od nominacionog dokumenta i dokumentacije u okviru
postupka nominacije) se arhivira/objavljuje i dostupna je u referentnim verzijama
uključenim Državama učesnicama i drugima.
98
Znanje i iskustva se dijele putem omogućenog otvorenog pristupa i objavljivanjem
relevantne dokumentacije.
- Nakon što Međunarodni koordinacioni odbor usvoji pravilnik kojim se propisuje
standardizacija i arhiviranje dokumentacije, provode se aktivnosti.
Aktivnosti:
1. Provesti arhiviranje.
Rok: srednjoročni.
Resursi: Budžet Sekretarijata.
-
d) Razvijati partnerstva u cilju osiguranja uvjeta za implementaciju aktivnosti
Aktivnosti:
1. Istražiti mogućnosti financiranja pojedinih projekata (privatni sektor, donacije…);
2. Organizirati prikupljanje sredstava.
Rok: kontinuirano i dugoročno.
Resursi: U sklopu budžeta institucija.
SC2 - Kredibilitet
a) Upravljanje konfliktom
Potencijalni konflikti između očuvanja vrijednosti nekropola i drugih javnih interesa
koji se mogu javiti u budućnosti trebaju biti umanjeni traženjem najmanje štetnih
metoda i mjera koje neće kompromitirati vrijednosti, autentičnost i integralnost
nekropola kao svjetskog dobra. Upravljanje konfliktom garantira poštovanje obaveza
koje proističu iz Konvencije o zaštiti svjetske baštine. Koordinacioni odbor će razviti
pravila i propise za upravljanje konfliktom.
Aktivnosti:
1. Razviti strateške dokumente koji će omogućiti da se identificiraju konflikti i
interesne grupe i načini upravljanja konfliktima;
2. Razviti Quality assuarance system (QAS);
3. Podržati dalja proširivanja serijske nominacije za nove nekropole sa stećcima
koje su nedovoljno predstavljene, a koje mogu poboljšati tematsku
reprezentativnost
4. Identifikacija mogućih konflikata i izvještavanje;
5. Poduzimanje mjera na rješavanju konflikata u skladu sa strateškim dokumentom
i QAS.
Rok: srednjoročno .
Resursi: budžeti institucija u KO.
SC3 - Konzervacija
a) Monitoring
Pokazatelji za monitoring se dodatno poboljšavaju i mogu se široko primjeniti
1. Izabiraju se specifične lokacije za svaki pokazatelj/grupa pokazatelja, prema
klasificiranju problema;
2)
Postavljaju se vremenski okvir i pokazatelji;
3) Pokazatelji se ocjenjuju (na kraju prilagođavaju) i rezultati se mogu objaviti.
Rok: kontinuirano i dugoročno.
Resursi: U okviru redovnih budžeta institucija odgovornih za izabrane lokacije.
99
b) Procesuiranje rezultata monitoringa, klasifikacija problema i lokaliteta
Detaljne informacije o stanju konzervacije sa lokaliteta i monitoring efekata
primjenjenih konzervatorskih pristupa poboljšavaju uvid u razvojne procese i
primjenjene konzervatorske pristupe i informiraju buduće odluke o konzervaciji.
Aktivnosti:
1. Provoditi i ocjenjivati monitoring;
2. Objaviti rezultate.
Rok: kontinuirano.
Resursi: U okviru redovnih budžeta nadležnihorgana vlasti.
c) Unaprjeđenje koordinacije između sistema zaštite prirode i lokaliteta nekropola
sa stećcima
Doprinositi razvijanju integralnog pristupa za sisteme zaštite prirode i nekropola.
- Razmjena najboljih primjera iz prakse i iskustava.
- Razvijanje komunikacija između prirodnih i kulturnih vrijednosti lokaliteta.
Aktivnosti:
1. Analizirati situaciju na svim lokalitetima;
2. Planirati i usklađivati akcije za svaki pojedinačni lokalitet i predlagati prioritete;
3. Provoditi mjere na pojedinačnim lokalitetima u skladu sa preporukama tima
eksperata;
4. Pratiti;
5. Ocjenjivati.
Rok: kontinuirano
Resursi: U okviru redovnih budžeta institucija.
SC4 - Izgradnja kapaciteta
a) Baza podataka
Održavanje baze podataka kao ažuriranog radnog instrumenta za stručne krugove i
njeno pojednostavljivanje zbog bolje mogućnosti šire upotrebe.
Aktivnosti:
1. Imenovati stručnjake u tim međunarodnog koordinacionog odbora;
2. Godišnje ažuriranje baze podataka;
3. Koncept za bazu podataka na platformi koja se temelji na Web-u;
4. Učiniti je dostupnom za stručne krugove;
5. Pretvoriti postojeće karte u georeferentni format.
Rok: srednjoročno
Resursi: U okviru redovnog i vanrednog budžeta Sekretarijata
b) Izgradnja kapaciteta za site menadžment
Site menadžeri su obučeni za održavanje nekropola i vršenje monitoringa, kao i za
aktivnosti koje se odnose na turizam.
Aktivnosti:
1. Razvijanje koncepta obuka za site menadžere, koordinacioni odbor;
2. Organiziranje obuka za site menadžere na osnovu koncepta obuka.
Rok: 2014.-2020.
Resursi: Budžeti općina, institucija i drugi izvori.
100
c) Izgradnja kapaciteta lokalnog stanovništva u turizmu
Lokalno stanovništvo i vlasnici lokaliteta na kojima se nalaze nekropole sa stećcima
trebaju biti obučeni o aktivnostima vezanim za turizam (vodiči, usluge bed and
breakfast, plasiranje domaćih proizvoda) tako da mogu ostvarivati prihode od turizma.
Aktivnosti:
1. Razvijanje programa obuke za lokalno stanovništvo;
2. Identifikacija zainteresiranih učesnika i partnera;
3. Organizacija radionica.
Rok: 2015.-2020.
Resursi: Ekonomske razvojne agencije, općine i drugi izvori.
SC 5 - Komunikacija
a) Održavanje izložbe o nekropolama sa stećcima
Organizirana je izložba na kojoj su predstavljene 30 nekropola sa stećcima u 4
države učesnice.
Aktivnosti:
1. Organiziranje putujuće izložbe u općinama u kojima se nalaze nekropole i
drugim gradovima BIH;
2. Izdavanje kataloga izložbe.
Rok: 2014.-2016.
Resursi: U okviru budžeta UNESCO-a i MCP.
b) Provođenje koncepta interpretacije
- Posjetioci lako prepoznaju izvanrednu univerzalnu vrijednost serijskog dobra;
- Posjetioci se usmjeravaju na lokalitete/muzeje.
Aktivnosti:
1. Analizirati postojeće mogućnosti interpretacije i procijeniti sve lokalitete;
2. Predlagati kulturne rute/tematsko i saobraćajno povezivanje nekropola sa
stećcima;
3. Organizirati informativne sastanke na državnim/regionalnim nivoima sa svim
učesnicima (muzeji, univerziteti, zajednice, ostale institucije) i provoditi
harmonizirane akcije komuniciranja i podizanja svijesti odmah po upisu;
4. Definirati dodatne akcije, podršku, mogućnosti i potrebe na regionalnom nivou;
5. Povezati regionalni ishod sa zajedničkim međunarodnim konceptom;
6. Provesti aktivnosti usklađene sa međunarodnim konceptom.
Rok: 2014.-2020.
Resursi: Javni budžeti, regionalne razvojne agencije, donatori.
c) Vizualizacija dijelova komponente Svjetsko naslijeđe u BiH
Nekropole sa stećcima kao komponente jednog svjetskog dobra su označene na
terenu, objašnjene su njihove IUV i ciljevi Konvencije o svjetskoj baštini, posjetioci su
upozoreni na njihovu osjetljivost, koristeći ujednačene sadržaje, dizajn i grafiku.
Razviti koncept odmorišta i usvojiti jedinstven dizajn klupa, kanti za smeće,
informativnih punktova i sl.
Aktivnosti:
1. Izrada i provođenje koncepta za vizualizaciju svake nekropole sa stećcima kao
komponente Svjetskog naslijeđa;
2. Implementacija pilot projekta;
101
3. Širenje na ostale nekropole.
Rok: srednjoročni.
Resursi: Prikupljanje sredstava, regionalne razvojne agencije.
d) Razviti jednaka pravila ponašanja za posjetioce
Na osnovu ICCROM-ovog vodiča za posjetioce izraditi pravila ponašanja na
nekropolama, koje će biti distribuirane na svim lokalitetima.
Rok: Srednjeročno/stalno.
Resursi: U okviru budžeta Sekretarijata.
e) Komunikacijska strategija
Informiranje javnosti o nekropolama sa stećcima kao Svjetskom dobru.
Aktivnosti:
1. Kreiranje mreže kontakata sa zainteresiranim predstavnicima medija;
2. Sekretarijat je dobro povezan sa predstavnicima medija;
3. Sekretarijat vodi hemeroteku medijskih članaka i saopštenja vezanih za stećke;
4. Sekretarijat prikuplja dokumentarne filmove o stećcima iz medijskih arhiva;
5. Konferencija za medije nakon pozitivne odluke Odbora za zaštitu svjetske
baštine;
6. Definiranje strategije za trajnu politiku informiranja.
Rok: 2014.–2020.
Resursi: U okviru redovnog budžeta Sekretarijata.
SC6 - Lokalne zajednice
a) Lokalne zajednice se stalno informiraju i uključene su u pitanja koja se tiču
nekropola sa stećcima i podržavaju nominaciju za upis na WHL
Aktivnosti:
1. Organizacija sastanaka sa lokalnim zajednicama u cilju informiranja i razmjene
stavova;
2. Redovni kontakti sa zajednicama i informiranje preko web stranice.
Rok: 2011.–2020.
Resursi: U okviru redovnih budžeta institucija i općina.
b) Podizanje javne svijesti
Podizanje svijesti među lokalnim zajednicama o vrijednostima stećaka kao svjetskog
dobra.
Aktivnosti:
1. Organiziranje sastanaka na temu značaja i potrebe za zaštitom stećaka kao
svjetskog dobra;
2. Organiziranje kampanje i putujuće izložbe o stećcima u 20 općina;
3. Organiziranje proslave Svjetskog dana naslijeđa.
Rok: 2011.-2020.
Resursi: U okviru budžeta institucija i općina.
102
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
12
File Size
1 763 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content