close

Enter

Log in using OpenID

december 2011 - Ministrstvo za notranje zadeve

embedDownload
DECEMBER 2011
LETO 6, ŠTEVILKA 13
GLAS AZILA
Izdalo: Ministrstvo za notranje zadeve
Republike Slovenije
Interno glasilo prosilcev za mednarodno
zaščito in Direktorata za migracije
in integracijo
December 2011
Leto 6, številka 13
ISSN 1854-9608
Sektor za mednarodno zaščito
Cesta v Gorice 15
1501 Ljubljana
Glavni in odgovorni urednik: Gregor Hartman
Urejanje: Gregor Hartman
Lektoriranje: Anja Tomazin
Prevajanje: Vanda Trajković, Svetomir Milosavljević,
Peter Umek, Alla Gorše in SPL/MNZ
Sodelavci: Majda Polanc, Irena Štrus,
Peter Škrlj, Jure Zaletel, Vesna Kovač,
Luka Klopčič, Irena Tiselj in Franci Kumer
Tehnično oblikovanje: Mirsada Dželadini
Fotokopiranje: SUPG
Naklada: 200 izvodov
2
KAZALO
3 ..... Uvodnik
4 ..... Čestitka g. Aleša Zalarja v funkciji ministra
za notranje zadeve
5 ..... Čestitka generalne direktorice DMI Nine Gregori
7 ..... Integracijska hiša Ljubljana in Maribor
10 ..... Dva primera trgovine z ljudmi
14 ..... 20. junij - svetovni dan beguncev
18 ..... Olimpija
20 ..... Izlet v Postojnsko jamo
22 ..... Iftar v Azilnem domu
24 ..... Sodelovanje Azilnega doma z zavodom
Cene Štupar
27 ..... Seminar o mladoletnikih brez spremstva
na Danskem
30 ..... Planinarjenje in pohodništvo
34 ..... Bravo naši
35 ..... Otroci Afganistana
39 ..... ERF programi, ki se izvajajo v Azilnem domu na
podlagi javnega razpisa za izvajanje programov
pomoči prosilcem za mednarodno zaščito
44 ..... Zahvala NK Svobodi!
45 ..... Kurbanski bajram
46 ..... Pesem
47 ..... Fridolin
Uvodnik
Uvodnik
Editorial
Nakon šest mjeseci opet držite u rukama novi broj časopisa Glas azila.
Radili smo svašta u tom vremenu, ali nikada do sada nismo bili tako
aktivni na području sporta. Sport je ušao u naš svakodnevni život. Neki
su bili aktivni u nogometu, neki u borilačkim vještinama, a svi smo
imali priliku prisustvovanja na ligaškim utakmicama ljubljanskih nogometaša, košarkaša i hokejaša. Stoga se ovom prilikom zahvaljujem
svim sportskim kolektivima Olimpije, koji nam velikodušno dopuštaju
besplatan ulaz na sve ligaške i međunarodne utakmice u Ljubljani.
Po šestih mesecih imamo v rokah zopet novo
številko časopisa Glas azila. V tem času smo
počeli marsikaj, še nikoli do zdaj pa nismo bili
tako aktivni na športnem področju. Šport se je
utiril v naš vsakdan. Nekateri so bili aktivni v
nogometu, nekateri v borilnih veščinah, vsi pa
smo imeli možnost udeleževanja ligaških tekem ljubljanskih nogometašev, košarkarjev in
hokejistov. Zato se ob tej priliki zahvaljujem
vsem športnim kolektivom Olimpije, ki nam
velikodušno omogočajo brezplačen ogled vseh
ligaških in mednarodnih tekem v Ljubljani.
Sedaj pa je tudi čas za božična in novoletna
praznovanja. Tudi za prosilce za mednarodno
zaščito, nastanjene v azilnem domu, in za vse
begunce v Republiki Sloveniji bomo v tem času
pripravili kar nekaj prireditev in aktivnosti.
Vse v želji, da nam bo v teh mrzlih dneh toplo
vsaj pri srcu.
Srečno in zadovoljno novo leto 2012 vam želim.
Gregor Hartman
Približava se vrijeme božićnih blagdana i novogodišnjih proslava. I za
tražioce međunarodne zaštite koji su smješteni u azilnome domu kao
i za sve izbjeglice u Republici Sloveniji pripremit ćemo u to vrijeme
dosta događaja i aktivnosti. Sve u želji da će nam biti u tim hladnim
danima toplo barem oko srca.
Želim vam sretnu i zadovoljnu novu godinu 2012.
Gregor Hartman
After six months, here it is again: a new edition of Voice of Asylum.
During that time, we were also doing many other things, but never
before have we been so active in sports. Somehow, sport became our
daily routine. Some played football and some practised martial arts,
but we all had the opportunity to attend league matches featuring
football, basketball and hockey players from Ljubljana. On this occasion, we would therefore like to thank all the Olimpija sports clubs
for their generosity in helping us visit all the national league and
international matches in Ljubljana free of charge.
Now, however, it is also time for Christmas and New Year celebrations. We will organise a number of events and activities for the
international protection seekers accommodated in the Asylum Centre and for all the refugees in the Republic of Slovenia. We will do
this very much in the hope that, during these cold days, at least our
hearts will be warm.
I wish you a happy and prosperous 2012.
Gregor Hartman
�����
�� ��� ��� �� . ����� ��� �� �� ( ���� ��� ) ������� ���� ���� ���� ����� ������ ��� �� ���� �� ���
������ ������ �� �� ���� ���� . ������� ������ ������� ���� ����� �� ������ ������ � ����� ����� �������
�� ����� ��� �� �� ��� � ������ ������ � ������ ��� ����� �� ��� ���� ���� � ������ �� �� ���� . ��� �� �����
������� ���� �� ���� ����� . ���� ���� ���� � ������� � ������ ���� �� ��������� ������� ������� �� �� ������
������ ��� ������� ������� �� ����� ���� �� ����� ����� ��� ������ � ��� �� �� � ������� ����� ���� �� � ������
. ���� ���� � ���� ���� ��������� ��
����� ���� ������� ����� ���� ������� . ��� ������ ��� �� ��� � ������ ����� ��� ���� ���� ��� ��
����� ���� ��� �� �������� ������ ���� �� ��������� ��� � ����� ����� ��������� �������� �� �� ������ ���
���� ������ ����� ��� ������ ��� �� �� ����� ���� ��� ���� . ��� ������ ���� �������� ��������� � ������
. ����� �����
. ����� ���� ����� �� ����� � ��� ��� ��� ���� .2012 �� ��� ��
������ �����
Gregor Hartman
3
  
Spoštovani prosilci/ke za mednarodno zaščito in begunci/ke,
tudi v letu, ki se izteka, smo se vsi skupaj trudili, da bi se življenje v azilnem domu odvijalo v
duhu dajanja, sprejemanja, vzajemnega spoštovanja in solidarnosti. Tako lahko soustvarjamo
prostor, odprt za večkulturni dialog, torej prostor, kjer se nemoteno srečujejo vrsta kultur,
vrednostnih sistemov, načel, pričakovanj in nenazadnje tudi posamičnih hrepenenj po boljšem in lepšem življenju. V takem okolju so nujni strpnost, posluh za drugačnost, sposobnost
prilagajanja, vživljanja v kožo drugih, tudi popuščanja in odpovedovanja. Ja, zavedamo se,
da vam je včasih težko, vendar se trudimo, da bi bilo vaše bivanje v tuji deželi čim lažje. V tem
času, ki ga v slovenskem prostoru preživljamo skupaj, vam želim, da bi se pri nas počutili kar
se da prijetno in da bi lahko vsak dan začutili vsaj malo takšne domačnosti, kot jo lahko čutimo samo doma. Praznični trenutki pa so dobra priložnost za miren razmislek o prihodnosti in
o načinu življenja v njej. Želim vam, da bi bila lepa za vse.
V funkciji ministra za notranje zadeve
Aleš Zalar
  
  
Poštovani tražioci međunarodne zaštite i izbjeglice,
i u godini koja završava trudili smo se svi zajedno da bi se odvijao život u azilnom domu u duhu davanja, prihvaćanja,
međusobnog poštivanja i solidarnosti. Tako možemo učestvovati u stvaranju mjesta otvorenog za međukulturni dijalog,
dakle, mjesta gdje se nesmetano susreću tipovi kultura, vrijednosnih sustava, načela, očekivanja, a ne naposljetku,
također nadanja pojedinaca po boljem i ljepšem životu. U takvom okruženju su neophodni tolerancija, sluh za raznolikosti, sposobnost prilagodbe, stavljanja u kožu druge osobe, također popuštanja i odricanja. Da svjesni smo da vam je
to ponekad teško, ali nastojimo da vaš boravak u stranoj zemlji bude što lakši. U ovim trenucima koje na slovenskom
teritoriju proživljavamo zajedno, želim vam da bi se kod nas osjećali što prijatnije i da bi mogli svaki dan osjetiti bar malo
takvog srdačnog raspoloženja kao što ga osjećamo samo doma. Blagdanski trenuci su dobra prilika za razmišljanje o
budućnosti i o načinu života u njoj. Želim vam da bi bila lijepa za sve.
U funkciji ministra unutarnjih poslova
Aleš Zalar
  
Dear International protection seekers and refugees,
  
In the year that is drawing to an end, we have all endeavoured to make sure life in the Asylum Centre runs in the spirit
of giving, accepting, mutual respect, and solidarity. This enables us to participate in the creation of an environment that
is open to multicultural dialogue, an environment where various cultures, values, principles, expectations, and, last but
not least, a longing for a better and happier life meet without interruption. In this kind of environment, one must be tolerant, understand diversity and be able to adapt and step into the shoes of others and see things from their perspective,
as well as to make compromises and forgo certain things. We are, of course, aware that you can sometimes go through
difficult times, but we try to make your stay here as pleasant as possible. I want you to feel as comfortable as possible
during your time spent in Slovenia and to be able to feel at least a bit of the welcoming atmosphere that can only be felt
at home. The approaching holidays offer a good opportunity to peacefully reflect on the future and the life it will bring.
I wish you all a bright and positive future.
Acting Minister of the Interior
Aleš Zalar
  
  
� ��������� �������� �� ( ������) ����� ������ �( ������ )���� ������
������ ������ � ������� � ���� ���� �� �� �� (���) ��������� �������� �� ����� � �� ����� ��� �� �� ���� ������ ����� �� �� �� ���� �� �������
� ������ �������� �� ������ ���� �� ����� ���� � ���� ��� ����� �������� ������ ���� � �� ������ ����� ���� ��� �� . ���� ����� ������ �
� ������� � ����� ����� ���� ��� �� . ���� ���� ������� ���� ����� �� ����� � ������ �� �� �� ����� ��� �� � �������� � ������ ��� �����
��� ���� ������ � ���� ����� ������� � ������ ���� ��� ���� �� �� ��� � ���� ���� � ������� ������� � �������� ��� �� ������ ����� ����
��� �� . ���� ������ �� �� ���� ���� �� ��� ����� � �� ������ �� ��� ��� ��� � ������ ���� ��� ���� ����� ���� � �� ������ ���� ��� . �������
����� ����� ��� �� � ����� ����� ���� ����� ����� �� �� �� ��� �� � �� ������ ���� ��� ���� � ��������� �� �� �������� ���� ���� �� � �� ����
�� ����� �� �� ����� ���� ����� ��� ���� . ������ ����� ��� ���� �� �� ����� � ����� ��� ��� �� �� ���� ����� �� ������ �� ��� �� �� �����
. ���� ���� ��� ���� ����� � �� ����� ���� ��� ���� . ���� ��� �������� ��� � ����� ����
Aleš Zalar
����� ���� ���� ��� ��
���� ���
  
4
Spoštovani!
Leto 2011 se počasi izteka in vsi smo
v pričakovanju “veselega decembra”.
To je tudi čas, ko v Direktoratu za
migracije in integracijo naredimo
pregled preteklega obdobja ter se z
načrti zazremo v prihodnje.
Vsako leto se nam tako pojavljajo podobna vprašanja: smo bili v preteklem
letu na področju mednarodne zaščite
uspešni, smo vam zagotovili zakonite in hitre postopke, pravno
varstvo, informiranost, ustrezne, predvsem pa prijetne bivalne
pogoje, zdravstveno varstvo, prostočasne dejavnosti....?
Mi verjamemo, da smo bili uspešni. Prisluhnili smo mnogim vašim željam in potrebam, ki ste nam jih posredovali neposredno
ali pa posredno preko drugih, predvsem nevladnih organizacij
oz. Visokega komisariata Združenih narodov za begunce, ter
kljub težkim kriznim časom, v katerih se srečujemo s pomanjkanjem finančnih sredstev, smo zvišali raven vaše pravne zaščite
in dvignili nivo kvalitete bivanja v azilnem domu.
Z dopolnitvami Zakona o mednarodni zaščiti je bil razširjen obseg brezplačne pravne pomoči tudi na postopke na prvi stopnji
odločanja ter podaljšan procesni rok za pritožbo na prvostopenjsko odločitev. Uvedena je bila žepnina, ki vam jo bomo pričeli
izplačevati v letu 2012, za tri mesece pa je skrajšano tudi obdobje, po katerem lahko zaprosite za delovno dovoljenje. Pomemben napredek je storjen tudi na področju zagotavljanja skrbništva oz. zakonitega zastopstva za mladoletnike brez spremstva,
saj zakonske dopolnitve natančno določajo pogoje za pridobitev
zakonitega zastopstva. Zakonitim zastopnikom bo omogočeno
usposabljanje, za svoje delo pa bodo tudi nagrajeni.
Poštovani!
Godina 2011. polako ističe i svi smo u očekivanju „veselog
decembra“. To je također vrijeme kada u Direktoratu za
migracije i integraciju uradimo pregled prethodnog razdoblja te se planovima ugledamo u budućnost.
Svake godine javljaju nam se slična pitanja: da li smo u
protekloj godini bili uspješni na području međunarodne
zaštite, da li smo vam osigurali stvenu zaštitu, aktivnosti
u slobodno vrijeme ....?
Mi vjerujemo da smo bili uspješni. Saslušali smo mnoge
vaše želje i potrebe, koje ste nam posredovali neposredno ili pak posredno preko drugih, u prvom redu nevladinih
organizacija odnosno Visokoga komesarijata Udruženih
nacija za izbjeglice, i usprkos teškim kriznim vremenima u
kojima se suočavamo nedostatkom financijskih sredstava,
povećali smo vašu pravnu zaštitu i dignuli nivo kvaliteta
boravljenja u azilnom domu.
Dopunama Zakona o međunarodnoj zaštiti bio je proširen
opseg besplatne pravne pomoći i za postupke na prvom
stupnju te produžen procesni rok za žalbe na prvostupanjsko rješenje. Uveden je džeparac koji će se početi davati u
2012. godini, za tri mjesece skraćen je i period nakon čega
možete podnijeti zahtjev za radnu dozvolu. Značajan napredak je također postignut na području osiguranja skrbništva odnosno zakonitog zastupništva za maloljetnike
bez pratnje jer zakonsko dopunjavanje detaljno određuje
uvjete za dobivanje zakonitog zastupništva. Zakonitim zastupnicima bit će omogućeno usposobljavanje, a za svoj
rad bit će također nagrađeni.
Tako kot prejšnja leta smo bili uspešni tudi pri črpanju sredstev
iz Evropskega sklada za begunce (ERF), s čimer uresničujemo
mnoge projekte, za katere proračunska sredstva sicer niso zagotovljena. Nadaljuje se program, s katerimi vam je zagotovljena
boljša informiranost o poteku postopka odločanja o mednarodni zaščiti, kakor tudi o pravicah in dolžnosti, ki jih imate v času
čakanja dokončne odločitve. Z izvajanjem tečajev slovenskega
jezika in različnimi prostočasnimi delavnicami smo vam zagotovili dodatne možnost za kreativnejše koriščenje prostega časa.
Poleg tega pa smo v letošnjem letu posebno pozornost namenili
izvajanju programov, namenjenih ranljivim osebam s posebnimi potrebami, še posebej otrokom, pozabiti pa ne smemo tudi
izvajanja preventivnih programov, ki uvajajo mehanizme za prepoznavanje, pomoč in zaščito žrtev trgovine z ljudmi ali spolnega nasilja v azilnih postopkih v Sloveniji.
Kao i prethodnih godina bili smo uspješni u korištenju
sredstava iz Europskoga fonda za izbjeglice (ERF) i time
smo realizirali mnoge projekte za koje nisu bila zajamčena proračunska sredstva. Nastavlja se program kojim se
osigurava bolja informiranost o postupka odlučivanja o
međunarodnoj zaštiti, kao i o pravima i dužnostima koje
imate u periodu čekanja konačne odluke. Izvođenjem tečajeva slovenskoga jezika i različitih radionica u slobodno
vrijeme pružili smo vam dodatne mogućnosti za kreativnije korištenje slobodnog vremena. Osim toga, ove godine
smo posebnu pozornost namijenili provođenju programa
za ranjive osobe s posebnim potrebama, osobito djeci, a
ne smijemo zaboraviti provedbu programa prevencije, koji
uvode mehanizme za identifikaciju, pomoć i zaštitu žrtava
trgovine ljudima ili seksualnog nasilja u postupcima azila
u Sloveniji.
S sodelavci se bomo v prihodnjem letu še naprej trudili ohranjati
raven vaših pravic, pravnega varstva in nivoja kvalitetne bivalnih prostorov. Prav tako bomo gojili dobre odnose z nevladnimi
organizacijami, s katerimi vsak dan sodelujemo.
U dolazećoj godini nastavit ćemo s kolegama održavati
razinu vaših prava, pravne zaštite i razinu kvalitete smještaja. Također ćemo njegovati dobre odnose s nevladinim
organizacijama, s kojima radimo svaki dan.
V prihajajočem letu vam tako skupaj s sodelavci iz Direktorata za
migracije in integracijo želim zdravja, sreče in nasmejanih dni
ter izpolnitev vaših osebnih želja.
U dolazećoj novoj godini želim vam zajedno s kolegama iz
Direktorata za migracije i integraciju zdravlja, sreću i nasmijanih dana te ispunjenje vaših osobnih želja.
Nina Gregori
Nina Gregori
5
Dear all,
! ������ ��
The year of 2011 is slowly drawing to an end and we are full
of anticipation as the festive month of December approaches.
This is also the time when the Migration and Integration Directorate takes stock of the past year and shapes its plans for the
year ahead.
Similar questions come up every year: Have we been successful
in international protection? Have we ensured that you benefit
from lawful and expedited procedures? Have we ensured the
provision of legal protection, information, appropriate and, in
particular, pleasant living conditions, health care, leisure activities, and the like?
We believe that we have been successful in doing so. We have
listened to many of your wishes and needs, addressed to us either directly or indirectly through other, mainly non-governmental organisations or the Office of the United Nations High
Commissioner for Refugees, and despite these difficult times
where we lack financial resources, we have increased the level
of your legal protection and improved the quality of your accommodation at the Asylum Centre.
The amendments to the International Protection Act have
extended the scope of free legal assistance to first-instance
proceedings and extended the procedural deadline for appeals against first-instance decisions. They have also introduced pocket money, which you will start receiving in 2012,
and shortened the period after which you can apply for a work
permit by three months. Important progress has also been
made in the area of guardianship or the legal representation of
unaccompanied minors, with the amendments specifying the
criteria for obtaining legal representation. Legal representatives will be provided with training and will be rewarded for
their work.
Like previous years, we have also been successful in drawing on funds from the European Refugee Fund (ERF), thereby
implementing many projects for which no budgetary funds
have been earmarked. A programme which keeps you better
informed about the procedure for granting international protection, as well as of your rights and obligations while you are
waiting for a final decision is up and running. We have organised Slovene language courses and various leisure workshops,
providing you with additional opportunities to spend your free
time more creatively. This year, special attention has been
devoted to the implementation of programmes for vulnerable
persons with special needs, especially children, and we should
not overlook the implementation of preventive programmes,
which introduce mechanisms for identifying, helping and protecting victims of human trafficking or sexual violence in asylum procedures in Slovenia.
In the coming year, my colleagues at the Directorate will strive
to preserve your rights and legal protection, and the quality of
your living quarters. We will continue to foster good relations
with the non-governmental organisations we cooperate with
on a daily basis.
My colleagues and I wish you good health, happiness and many
cheerful days in the New Year, and we hope all your wishes
come true.
Nina Gregori
6
������ ������� ��� " ������ �� ���� � ��� ����� �� �� 2011 ���
������� ���� ������ ���� �� � �� ��� ����� ������� ���� ��� . �����"
������� �������� ���� �� ������� ������� � ��� ���� ����� �� ����� ��
�� ����� ���� �� ����� � ( ��� ����� ������ ��� ����� ������� ) ������
. ����� �� ����� �� ���� ������ �� � �������
����� ����� �� ����� ��� �� ��� : ��� �� ��� ������ ��� �� ���� ���� ��
������ ����� � ����� ��� ����� ��� ��� ���� ��� � ����� ���� ������ ���
����� � ���� ���� ��� � ����� ����� � ����� ����� ��� �� ��� �� �����
��������� � ����� ����� � ����� ���� ��� ����� ��� �� �� ��� � ����
.������ ����� ��� �� � �...���� ���
� �� �� ��� �������� � �� ������ �� ���� . ����� ���� � �� ������ ���� ��
��� ��������� ����� ��� �� ����� � ������ ���� ������ ��� �� ������� �� ��
�� ��������� ���� ( ���� ��� ������ ) ����� ������� ���� ������ �� �����
����� ����� �� � � ������� ���� ���� �� �� ����� ���� �� � ������� �� ����
� ����� ����� �� ��� ����� ����� �������� ������ �� � ����� ����� ����
. ����� ���� ��������� �������� �� �� ��� ����� �����
����� ������ ���� ����� ������� ������ ��� ����� ����� ���� ���� ��
���� ����� � ���� ����� ��� ����� ������ ����� �� ������� �� �����
. ������� ��� � ���� ����� ��� ����� �� ���� ������ ���� ��� ���� ����
�� �� ��� ������ ���� 2012 ���� ��� �� �� � ������ ��� ���� ��� ���
����� ��� ����� ������ �������� ��� �� �� ����� � �������� ������ ��� ���
���� ����� � ���� �� �� ���� ������ . �� ����� ������� ��� �� ��� ����
������ ������ ���� �������� ���� ������ ������� �� ���� ������ ����� ��
�� ������ ������� ����� ���� ����� � ���� ���� ����� ��� ���� �� ��� �
� � ����� ���� ���� ���� ������ ����� ������ ���������. ����� ����
. ��� ������ ������ ����� ��� ��� ��� ���� ������
�� �� ) ��������� ���� ����� ����� �� ����� ����� ���� ��� ������ ���
���� � ������ ���� ������ �� ����� �� ���� ���� ���� �� � ����� ���� ( ��
�� ���� �� � ���� ����� ������ . ��� ���� ������� ���� ����� ��� ������
���� �� ������� � ������ ��� ����� ���� ���� ����� ����� ���� �� ���
� ����� ����� ���� ����� ���� ����� ���� �� �� �� ������ ���� � ��
� ���������� ���� ������ ����� �� . ���� ������ ����� ������ ���� ����
���� ������� ���� ������ ����� ��� ���� ���� ��� �� ����� ���������
���� ������ ���� ����� ����� �� ���� . ����� ���� ������� ��� �� ���
����� �������� �� ����� ���� ����� ���� � ����� ��� ������ �����
��� ������ ����� �� ���� ������ ����� � ���� ����� � �� ��� ������ �
�������� ����� � ���� ��� � ������ ���� ������ ���� �� �� � �������
����� � ��� ���� � �� �� �� ��� ������ ��� ����� ��� �� ������� ��
���� ����� ������� . ����� ��� �� ��� ����� ���� ����� ����� � �����
����� � ����� ������ ���� �� ���� ��� �� � ����� ��� ��������� ����� ��
��� �� ���� ������ �� ������� �� ���� ������� ���� ��� ���� ��. �����
������ ��� ����� �� ������ ������ �� � ���� ����� �� ����� �� ����� ���
�� ����� � ��� ������ � ������� � ����� ����� ��� ���� � ��� �����
. ����� ���� �����
������ ����
Nina Gregori
���
Integracijska hiša Ljubljana in Maribor
Integracijska kuća Ljubljana i Maribor
Integration Houses in Ljubljana and Maribor
S pridobitvijo mednarodne zaščite je oseba upravičena do brezplačne nastanitve v integracijski hiši za eno
leto, po preteku pa si mora zagotoviti zasebno namestitev, pri čemer ji Ministrstvo za notranje zadeve Republike Slovenije (MNZ) dodeli denarno nadomestilo za
nastanitev na zasebnem naslovu, s katerim lahko delno
pokrije stroške najemnine. Denarno nadomestilo lahko
prejema dve leti po poteku nastanitve v integracijski
hiši. MNZ osebam z mednarodnarodno zaščito zagotavlja pomoč pri vključevanju v okolje, ki v prvih treh letih
temelji na osebnem integracijskem načrtu, organiziranju tečajev slovenskega jezika in tečajev spoznavanja
slovenske zgodovine, kulture in ustavne ureditve RS.
Integracijska hiša v Ljubljani je namenjena mladoletnim beguncem brez spremstva, samskim ženskam in
družinam. V Mariboru pa je namenjena samskim moškim, ženskam in družinam. Z nastanitvijo v integracijski hiši je osebam z mednarodno zaščito olajšan prehod
iz azilnega doma, saj lažje urejajo dokumente, se posvetijo učenju slovenskega jezika in brez časovne stiske
iščejo ustrezno nastanitev in zaposlitev.
V integracijski hiši si vsak posameznik sam kuha obroke. Prav tako si vsak pere sam in skrbi za čistočo sobe in
skupnih prostorov.
Ob nastanitvi v integracijski hiši oseba z mednarodno
zaščito prejme izvod hišnega reda. V primeru hujših
kršitev hišnega reda je mogoča preselitev ali celo odpoved nastanitve v integracijski hiši. O tem odloča komisija, ki jo imenuje ministrstvo.
Stjecanjem međunarodne zaštite ima osoba pravo na besplatni smještaj u integracijskoj kući za period od jedne
godine, a nakon toga mora si osigurati privatni smještaj,
za koji Ministarstvo unutarnjih poslova dodjeljuje novčanu
nadoknadu za smještaj na privatnoj adresi, čime može djelomično pokriti troškove najma. Novčanu nadoknadu može
primati dvije godine nakon završetka nastanjenja u integracijskoj kući. MUP osobama pod međunarodnom zaštitom
pruža pomoć u integraciji koja u prve tri godine temelji na
ličnom integracijskom nacrtu, organiziranju tečajeva slovenskog jezika i tečajeva upoznavanja sa slovenskom historijom, kulturom i ustavnim uređenjem RS.
Integracijska kuća u Ljubljani je namijenjena maloljetnim
izbjeglicama bez pratnje, neudanim ženama i porodicama.
U Mariboru je namijenjena neženjama, ženama i porodicama. Smještajem u integracijskoj kući je osobama pod međunarodnom zaštitom olakšana tranzicija iz azilnoga doma
jer lakše uređuju dokumente, koncentriraju na učenje slovenskoga jezika i bez vremenskih ograničenja traže odgovarajući smještaj i zaposlenje. Također, svatko si sam pere i
briga za čistoću sobe kao i zajedničkih prostorija.
Tijekom smještaja u integracijsku kuću osoba pod međunarodnom zaštitom dobije primjerak kućnoga reda. U slučaju
težih kršenja kućnoga reda moguće je preseljenje ili čak
otkaz smještaja u integracijskoj kući. O tome odlučuje komisija koju imenuje ministarstvo.
Once granted the international protection the person is entitled to be accommodated free of charge in the so called Integration House for the period of one year. After the expiry
of this period the person has the duty to find private housing and in doing so the Ministry of the Interior RS (MOI)
grants financial compensation for such housing so that the
rent expenses may be partially covered. The financial compensation can be received two years after the accommodation in the Integration House. MOI provides persons under
international protection the integration assistance that is
based in the first three years on the personal integration
plan, Slovene language courses and the courses regarding
the Slovene history, culture and constitutional order of RS.
The Ljubljana Integration House has been designed for
refugees – unaccompanied minors, single women and families. The one in Maribor is meant for single men, women and
families. By being accommodated in the Integration House
the persons under international protections enjoy a facilitated transfer from Asylum Centre in order to arrange their
documents, devote themselves to learning Slovene ans
seek adequate accommodation and employment without
any time constraints.
In an Integration House the individuals prepare their won
meals. They also do their own laundry, clean the rooms and
common facilities.
After being accommodated in the Integration House the
person receives a copy of the House Rules. In case of serious
violations the person can be relocated or even rejected the
be accommodated in the House. The decision on it is taken
by the commission appointed by the Ministry.
7
Integracijska hiša Ljubljana
8
��� ���� ��� � ��������� ��� �� ��� ����� ������ ��� ����� �������� ����� ������
�� � ��� ����� ������ ��� ����� �� ������ ����� ������ �� ������� �� ��� ������ ��� ����� ����� ��
�� � ���� ���� ���� ���� ���� ������ ���� ��� ��� ���� �� ��� � ���� ����� ��� ���� ����� ����
�� � ������ �� ���� ���� �� ���� ����� ���� ���� ����� ( � �� �� ) ����� ���� ����� ���� ��� ��
����� �� ��� ����� ���� ���� ��� ������ ����� . ��� ������ �� ����� �� ������ ������ ��� ��� ����
��� ����� �� ������ �� ����� ���� ����� . ������ ������ ��� ����� ����� ����� ������ �� ����� �����
� ���� ��� ���� ���� ���� �� ��� ��� �� �� �� � ���� ���� ���� �� �� ����� ��� ��� ����� ������
����� ����� � ����� � �������� ����� �� ��� ���� ��� � ���������� ���� ������ ���� ���� ������
. ����� ���� �������� ������ ����
� ����� ���� ������ ��������� ���� ��������� ��� �� ��� ����� ������ ��� ����� �������� ����� ������
������� �� . ������ �� ������� � ���� � ���� ����� ���� ��� ���� ��� �� . ������ �� ������� � ���� ����
���� �� (���) ��������� �������� �� ���� ����� ��� ����� ������ ��� ����� �������� �� ������ ��� �� ���
����� ���������� ���� ����� ��� �� �� ��� � � ���� ������ �� ��� ����� �������� �� ���� ��� � �����
. ����� ��� ���� ���� � ���� ������ ��� ����� ���� ���� � ����
����� � ������ �� ��� ������� ���� �� ������� � . ����� ����� ���� ���� ���� �� ������ ��� ��
. ������ ������ ������� ����� ���� �� �������� � ��� ���� �����
����� ������ ��� ������ �� �� �� �� ���� ��� ����� ����� �� ������ ������ �� ���� ����� ����� ��
��� �� ���� ���� ��� ����� ����� � ��� ������ �� ����� ��� ��� ����� ���� �� . ������� �� ���
. ������ ����� � ����� ����� ����� ����� �� �������� ���� ��� �� . ���� ������ ��� �� ���� �����
( ������ ���� ��� ����� ������ ��� ����� �� ������ �� �� ������ �� ���� �� ����� ������ )
Integracijska hiša Maribor
9
Prvi primer trgovine z ljudmi
Prvi slučaj trgovine ljudima
First Case
V Glasu Azila vsako leto objavimo kakšen članek na
temo »Trgovine z ljudmi« in projekta PATS (Project
Against human Trafficking and Sexgender based violence), kateri se izvaja v Azilnem domu in Centru za
tujce, v tem obdobju s strani nevladne organizacije, Jezuitsko združenje za begunce Slovenije. Projekt je namenjen informiranju rizične populacije (mladoletnikov
in samskih žensk), katerim se posreduje informacije o
trgovanju z ljudmi in nasilju. V tej izdaji smo se odločili
predstaviti dva hipotetična primera trgovine z ljudmi
(povzeta sta iz priročnika za usposabljanje »Regionalni standard usposabljanja policije za boj proti trgovini
z ljudmi v Jugovzhodni Evropi«).
Strinja se, da bo Rudiju plačala znesek v višini 50,000 evrov za potovanje, dokumentacijo ter njegove stroške in
trud. Rudi ji zagotovi, da lahko v šestih mesecih dovolj
zasluži, da odplača celoten znesek.
Gina je 24-leta delavka v
dejavnosti spolnih storitev
v nekem mestu v jugovzhodni Evropi. V zadnjem
času ima vedno manj dela
in Gina misli, da je vzrok v
tem, da postaja starejša in
da ji mlajše ženske kradejo kliente.
Naslednji dan okoli desetih zjutraj Carlo in Elizabeth sprejmeta Gino v
bordel visokega razreda,
kjer začne z delom odplačevati svoj dolg. Delo
ni tako, kot je pričakovala ali kakor ji je povedal
Rudi. Delati mora zelo
dolgo, pogosto začne od
desetih zjutraj in konča
ob petih ali šestih naslednjega jutra, opravljati mora vse mogoče oblike spolnih storitev, tudi
spolno občevanje brez
zaščite s kondomom. Ko
Gina poskuša odkloniti tako obliko dela, ji Carlo grozi, da
jo bo poškodoval, če ne bo delala tega, kar od nje zahtevajo. Carlo jih odvzame ves zaslužek in ji pusti samo majhen
znesek za hrano in cigarete. Pove ji, da ji bo jemal celoten
zaslužek tako dolgo, dokler ne bo zaslužila dovolj za odplačilo dolga pri Rudiju in Carlovih stroškov za bordel.
Nato sliši govorice, da starejše ženske iz istega mesta in območja zelo veliko
zaslužijo v tujini. Ko ji lokalni posrednik z imenom
Rudi ponudi delo v Italiji,
se takoj strinja.
Rudi ji zelo pomaga. Pove ji, da bo v Italijo potovala z ladjo
preko Jadrana in da ji bo organiziral delo v Milanu. Pove ji
tudi, da bo sama odločala o delovnem času in da bo veliko
zaslužila, potem ko mu bo odplačala svoj dolg. Vsi stroški
za potovanje in ponarejene dokumente znašajo približno
700 evrov, toda Gini tega ne pove. Rudi tudi organizira
nekoga, ki Gino pričaka ob prihodu v Italijo.
Ko Gina izrazi zaskrbljenost, ker ne govori italijansko,
jo Rudi pomiri s trditvijo, da v Italijo pride veliko žensk
z Balkana brez znanja italijanščine, vendar se hitro naučijo in se slednjič poročijo z bogatimi moškimi. Gina ve,
da ne bo mogla vedno opravljati spolnih storitev in išče
možnost, da bi si zagotovila varno prihodnost.
10
Gina prečka Jadran in nato skrita potuje v zadnjem delu
tovornjaka v Milano. Potovanje traja 2 do 3 dni. Kakor je
Rudi organiziral, jo tudi v Milanu nekdo pričaka, ko prispe
s tovornjakom. Moški je Italijan z imenom Carlo. Spremlja
ga 40-letna ženska z imenom Elisabeth, ki je »madam« in
nadzira dejavnosti prostitutk. Odpeljeta jo v zasebno hišo
v premožnem delu Milana, kjer si opomore po dolgem potovanju.
DRUGI PRIMER TRGOVINE Z LJUDMI
Akpan je 12-letni deček iz podeželskega okolja v Calabarju, Nigeriji. Njegova mati Femi je vdova s šestimi otroki, ki
jih mora preživljati. Zaradi vdovskih običajev, ki jih zapostavljajo vdove, je preživljanje otrok vedno težje. Akpan
se kot najstarejši član družine čuti odgovornega za brate
in sestre in bi rad pomagal materi. Pred očetovo smrtjo
je občasno pomagal sosedom, danes pa nihče nima več
denarja za plačilo.
Akpanova mati sreča moškega z imenom Nelson, ki išče
močne dečke za delo na kmetijah v Gabonu. Ko mu Femi
pove, da ima 12-letnega sina, ki išče delo, ji Nelson ponudi denar v vrednosti 10 USD za njegovo delo in obljubi,
da bo imel dobro hrano in nastanitev na delovnem mestu.
Za Femi je to veliko denarja, s katerim lahko kar nekaj časa
preživi svoje otroke. Obetajoč si, da bo njenega najstarejšega sina hranil nekdo
drug, in da bo to zmanjšalo
število lačnih otrok doma, se
strinja s poslom.
Čeprav je Akpan žalosten,
ker mora zapustiti svoj dom,
se veseli, da bo svoji družini lahko pomagal na ta način. Skupaj s štirimi drugimi
dečki, ki jih je zbral Nelson,
potujejo do Gabonske meje,
včasih peš, včasih v zadnjem
delu tovornjakov. Na meji jih
Nelson pretihotapi v Gabon.
Dečke pelje ob robu več farm
s sladkornim trsom in se pogaja z drugimi moškimi. Potem ko prejme vsoto v vrednosti 50 USD, pusti Akpana pri
moškemu z imenom Malam Sule.
Malam Sule nadzira večje število delavcev, nekateri izmed njih so dečki Akpanove starosti. Skrbi za to, da vsi
na poljih trdo delajo. Delovni dan se začne pred sončnim
vzhodom in konča po sončnem zahodu. Za delo ne dobijo
plačila, temveč dva obroka hrane na dan; enega zjutraj in
enega zvečer. Ponoči vsi dečki spijo skupaj v majhni sobi
z umazanim podom, brez preprog in vzmetnic, vsakemu
dajo le tanko odejo.
Po mnogih mesecih je Akpan zelo utrujen zaradi takih življenjskih pogojev in začenja imeti domotožje. Niti sanja se
mu ne, kako bi se lahko vrnil domov, kljub temu pa se odloči, da bo zapustil farmo, vendar nikomur tega ne pove.
Kmalu po odhodu iz farme ga aretira policija kot ilegalnega tujca.
Peter Škrlj
uradna oseba SMZ
U Glasu Azila svake godine objavimo kakav članak na temu“Trgovine ljudima“ i projekta PATS (Project Against
human Trafficking and Sexgender based violence), koji
se provodi u Azilnom domu i u Centru za strance, u ovom
periodu od strane nevladine organizacije Jezuitske udru-
ge za izbjeglice Slovenije. Projekt je namijenjen informiranju rizične populacije (maloljetnici i neudane žene),
kojima se pružaju informacije o trgovini ljudima i o nasilju. U ovom izdanju, odlučili smo predstaviti dva hipotetska primjera trgovine ljudima (sažeti su iz priručnika za
trening „Regionalni standard policijske obuke za borbu
protiv trgovanja ljudima u jugoistočnoj Europi“).
Gina je 24-godišnja seksualna radnica u nekom gradu u jugoistočnoj Europi. U posljednje vrijeme ima sve manje posla i Gina misli
da je uzrok tome da je starija i da joj mlađe žene kradu klijente.
Onda čuje glasine o tome da starije žene iz istoga grada i područja puno zarađuju u inozemstvu.
Kad joj lokalni posrednik s imenom Rudi ponudi posao u Italiji,
odmah se time složi.
Rudi joj puno pomaže. Govori joj
da će u Italiju putovati brodom
preko Jadrana i da će joj organizirati posao u Milanu. Također
joj govori da će sama odlučivati
o radnom vremenu i da će puno
zaraditi nakon toga kad vrati
svoj dug. Svi troškovi putovanja
i falsificirani dokumenti iznose
oko 700 eura, ali to ne kaže Gini.
Rudi također organizira nekoga
koji će sačekati Ginu tokom dolaska u Italiju.
Kad je Gina izrazila zabrinutost
zbog toga što ne govori talijanski, Rudi je smiri s argumentom da
u Italiju dolazi mnogo žena s Balkana, bez znanja talijanskog, ali
ubrzo nauče jezik i na kraju se udaju za bogataše. Gina je svjesna
da neće moći uvijek pružati seksualne usluge i traži mogućnost
da si osigura sigurnu budućnost.
Složi se s time da će platiti iznos u visini 50.000 eura za putovanje, dokumentaciju i njegove troškove te trud. Rudi joj zagarantira da će moći u šest mjeseci zaraditi dovoljno za otplatu duga.
Gina prijeđe preko Jadrana i zatim sakrivena u zadnjem dijelu kamiona putuje u Milano. Putovanje traje 2 do 3 dana. Kako je Rudi
organizirao, tako ju je i netko sačekao kad je stigla kamionom u
Milano. Muškarac je Talijan po imenu Carlo. U pratnji 40-godišnje
žene po imenu Elisabeth, koja je „madam“ i koja nadzire aktivnosti prostitutka. Odvedu je u privatnu kuću u bogati dio Milana za
oporavak od dugog putovanja.
Sljedeći dan oko deset u jutro Carlo i Elizabeth prime Ginu u bordel visokog razreda gdje je počela s radom vraćanja duga. Posao
nije takav kao što je očekivala ili kako joj je govorio Rudi. Raditi
mora jako dugo, često počne u deset u jutro i završi u pet ili šest
slijedeće jutro, raditi mora sve moguće oblike seksualnih usluga, također spolni odnos bez kondoma. Kad Gina pokuša odbiti
takav oblik rada, Carlo joj zaprijeti da će je ozlijediti u slučaju da
neće raditi to što od nje zahtijevaju. Carlo joj oduzme svu zaradu,
ostavljajući samo mali iznos za hranu i cigarete. Govori joj da će
joj uzimati cijelu zaradu tako dugo dok neće zaraditi dovoljno za
otplatu duga kod Rudija i Carlovih troškova za bordel.
11
DRUGI SLUČAJ TRGOVINE LJUDIMA
Akpan je 12-godišnji dječak iz ruralne sredine u Calabaru, u Nigeriji. Njegova majka Femi je udovica sa šestero djece koje mora
izdržavati. Zbog tradicije su udovice diskriminirane, zato je izdržavanje djece stalno teže. Akpan se kao najstariji član obitelji
osjeća odgovornim za braću i sestre te bi volio majci pomoći.
Prije očeve smrti je povremeno pomagao susjedima, a dan bitko
nema više novca za plaćanje.
Akpanova majka sretne muškarca po imenu Nelson, koji je u potrazi za jakim dječacima za rad na farmi u Gabonu. Kad mu Femi
kaže da ima 12-godišnjeg sina koji traži posao, Neson joj ponudi
novac u iznosu 10 USD za njegov rad i obeća joj da će imati dobru
hranu i smještaj na radnom mjestu. Za Femi je to puno novca,
kojim može neko vrijeme svoju djecu da preživi. Obećavajući da
će njenog najstarijeg sina hraniti netko drugi i da će to u kući
smanjiti broj gladne djece, složila se oko posla.
Iako je Akpan tužan jer mora napustiti svoj dom, radostan je da
će na takav način moći pomoći svojoj obitelji. Zajedno sa četiri dječaka, koje je izabrao Nelson, putuje do gabonske granice,
povremeno pješice, a povremeno u zadnjem dijelu kamiona. Na
granici ih Nelson prokrijumčari u Gabon. Dječake vozi na brojne
farme šećerne trske i pregovara s drugim muškarcima. Nakon primitka novca u vrijednosti 50 USD, pusti Akpana kod muškarca po
imenu Malam Sule.
Malam Sule nadzire veći broj radnika, a neki od njih su dječaci
Akpanove uzrasti. Brine se da rade svi na polju. Radni dan počne
prije izlaska sunca i završi nakon zalaska sunca. Za rad nisu plaćeni, nego dobivaju dva obroka dnevno, jedan ujutro i jedan navečer. Noću spavaju svi dječaci zajedno u malenoj sobi s prljavim
podom, bez tepiha i madraca, svakom daju samo tanak pokrivač.
Nakon mnogo mjeseci je Akpan veoma umoran od takvih životnih
uvjeta i počinje tugovati za rodnim krajem. Nema pojma na koji
način bi mogao da se vrati kući, međutim odluči da će napustiti
farmu, ali nikome to ne kaže.
Ubrzo nakon što je napustio farmu, uhitila ga policija kao ilegalnog stranca.
Peter Škrlj
službena osoba SMZ
In the “voice of Asylum” we publish every year an article
on the topic of »Trafficking in Human Beings« and the
PATS (Project Against human Trafficking and Sex-Gender based Violence), performed in Asylum Centre and
the Centre for Foreigners, this time by the non-governmental organisation, Slovene Jesuit Refugee Service.
The project’s goal is to inform vulnerable groups (minors
and single women) on trafficking in human beings and
violence. In this issue we decided to present two virtual cases (from the training handbook titled »Regional
standards for training the police in fighting against trafficking in human beings in southeastern Europe).
Gina is a 24 year old woman offering sexual services in a city located in southeastern Europe. Lately she has had less and less
12
work and Gina believes that the reason is the fact that she is getting older and that younger women steal her clients.
Then she hears rumours that elder women from that city earn a lot
of money abroad. When the local agent named Rudi offers her a
job in Italy she immediately agrees.
Rudi is very helpful. He tells her that she will travel to Italy by
boat across the Adriatic Sea and that he will arrange a job in Milan. He also tells her that she will herself decide on the working hours and make a lot of money after paying her debt. All the
travel costs and the costs of falsified documents amount to some
700 Euros, but Gina does not talk about it. Rudi also arranges a
person to wait for Gina on her arrival in Italy.
When Gina expresses her concern that she does not speak Italian Rudi reassures her saying that there are many women coming to Italy from the Balkans without any knowledge of Italian
language but they learn very soon and ultimately get married to
rich men. Gina knows that se will not be able to provide sexual
services always and seeks the possibility to ensure a safe future.
She agrees to pay Rudi the amount of 50.000 Euros for the journey, documents and his expenses as well as efforts. Rudi assures
that in six months she can make enough money to cover the entire amount.
Gina crosses the Adriatic Sea and continues her journey hidden
in the back of a truck towards Milan. It takes 2 to 3 days. And
as Rudi organised it, there is somebody waiting for her in Milan
as she arrives by truck. This is an Italian named Carlo. He is accompanied by a 40 year old woman named Elisabeth who is the
»madam« and supervises the work of prostitutes. They take her
to a private house in the fancy Milan neighbourhood where she
can have a rest after the tiresome journey.
On the next day, round ten o’clock in the morning Carlo and
Elizabeth accompany Gino to a high ranking brothel where she
starts to work to pay for her debt. The job is not as she expected
or as Rudi told her. She has to work long hours, often since ten
in the morning until five or six on the following day. She must
provide all kinds of sexual services, also sexual intercourse without protection pr condom. As Gina tries to refuse such work Carlo
threatens her to hurt her of she refuses to do what they demand.
Carlo seizes all her earnings and leaves only a small amount for
food and cigarettes. He tells her that he will take all the money
for as long as she earns enough to pay back the debt owed to
Carlo and brothel expenses.
SECOND CASE
Akpan is a 12 year old boy from the rural area in v Calabar, Nigeria. His mother Femi is a widow with six children for whom she
has to make a living. Due to customs that neglect widows it is
getting harder and harder to make a living. As the eldest family
member Akpan feels responsible for his brothers and sisters and
wants to help his mother. Before their father died he sometimes
helped the neighbours, but today nobody has any money to pay.
Akpan’s mother meets a man named Nelson who is looking for
strong boys to work at the farms in Gabon. When Femi tells him
that she has a 12 year old son who wants to get a job Nelson
offers her money in the amount of 10 USD for his work and prom-
. ���� �� ����� ��� � ����� ������� ���� ���� ���� � �� �����
�� ��� ��� �� ���� � ���� ��� ��������� ���� �� � ����� ������ ����� ���� �� ����
���
���
����
���
�
������
��� ���
���������
����
�� ��
�������
�������
�� ������
�����
����
�� ��� ��� �� ���� � ����
���������
����
�����
������
�����������
�� ����
� ��
���� ���
. �����
���� ��
� ������
������
������� ��������
�� ������������
� �������
��� ������
��� ����
� ������
��� �����������
����
�� ���������
��� �������
����
������
���������
�� � .������
������
� ����
�����������
�� �����
��������
� �� ������
����� ����
�� ��������
� ������
������
��������
�� ������� �����
��� � �������
��� �����
��� ����
��
������ ����� �� � ������ ������ ������ � ���� ����� �� �����. ���
��� �����
��������
ises he that the boy will have good food and accommodation.
For Femi this is a lot of money with which she could support her
children for quite long. Hoping that somebody else will feed her
eldest son and that there will be less hungry mouths to feed at
home - she agrees.
Although Akpan is sad because he has to leave his home he is
pleased to be able to help the family in this way. Together with
four other boys recruited by Nelson the travel to the Gabon border sometimes on foot or in the back of the truck. At the border
Nelson smuggles them in and takes them to several sugar cane
plantations and negotiates with other men. When he gets 50 USD
le leaves Akpan with a man named Malam Sule.
Malam Sule supervises a larger number of workers and some of
the boys are of the same age as Akpan. He makes sure that they
all work very hard in the fields. The working day begins before
sunrise and ends after sunset. The get no payment for their work,
just two meals a day, one in the morning and one in the evening.
At night the boys all sleep in a small room, on the dirty floor with
no carpets or mattresses. Each boy gets only a thin blanket.
After several months Akpan is very tired due to such living conditions and starts to feel homesick. He has not a single clue how to
return home but nevertheless decides to leave the farm without
telling anybody...
Soon after leaving the farm he is arrested by the police as an
illegal alien.
Peter Škrlj
Official of International Protection Division
» ���� ����� « ����� �� �� ����� ��� �� ( ������� ���� ) ���� ��� ������� ��
�� �� � �� ����� � ����� ���
(Project Against human Trafficking and Sexgender based violence)
�� ���� ��� �� � ����� ����� ����� ����� ���� � (���) ��������� �������� �� ��
. ��� �� ����� ���������� ��������� ���� ������� ����� � ����� ��� ������ ���
���� � �������� ) ���� �� ���� ������ ���� ���� �� ���� ���� ������ �����
���� ������ �� ����� � ����� ����� ���� �� ������� �� �� �� � ������ ( ����
) ���� ����� �� ����� ����� ������ ����� �� ������ ����� ����� ��� �� .�����
����� ����� ���� �� ���� ��������� ����� « ������ ������ �� �� ����
. ( » ����� ���� ���� �� �� �����
»Regionalni standard usposabljanja policije za boj proti trgovini z
ljudmi v Jugovzhodni Evropi«).
���� ����� ����� �����
. ������ ����� ���� ���� ������ �� ��� �� �������� ���� ����� ��� .24 ����
�� �� � �� ����� �� ���� � �� ����� ��� ���� � ��� ���� �� ��� �� ��� ����
. ������ ��� ��� ���� �� �� ��� ����� ������ ���� � ��������
����� � ��� ���� �� ��� ���� � �� ����� ����� ����� ���� ������� �� ��� �� ���
�� ���� ��� �� ���� ����� �� ���� . ������� ���� ���� ���� ��� ���� ��
. ����� ���� ������� �� � ����� ������� �� ��� ���������
���� �� ���� ���� �� ������� �� �� � ������ �� �� . ����� ��� ���� �� �� ����
�� �� ������� . ����� ����� ��� ���� ��� �� �� ���� � ����� ��� �������� �����
� ���� ����� ����� ��� �� � ����� ����� ���� ��� ���� �� ���� � �� ������
���� ����� � ������ ����� ���� . ������� �� �� �� ��� ���������� ���� �� ����
������ ������� ���� . ������� �� ����� ��� ���� �� �� ��� � ����� ���� .700 ����
. ���� �� ����� ��� � ����� ������� ���� ���� ���� � �� �����
�� ��� ��� �� ���� � ���� ��� ��������� ���� �� � ����� ������ ����� ���� �� ����
��� ��� ���� ��� � ������ ��� ��������� ���� �� ������ ������� �� ������ �� ����� ����
� �� ������ ���� . ����� ���� �� �� � ������ ������ ������ ����� �� �� �� ��� � �������
������ ����� �� � ������ ������ ������ � ���� ����� �� ����� ��� ��� ����� ��������
. ��� ����� ��� ���� ��
� ������ ����� � ������ ����� ���� ���� 50.000 ���� ���� �� ����� ���� ����
��� �� � �� ����� ������� �� �� ���� . ������� �� ���� ����� ����� �������
���� �� �� ������� � �� ���� ����� ����� ���� ����� ���� ������ �� ������� ��� ��
. �������
. ��� ����� ��� ���� ��
� ������ ����� � ������ ����� ���� ���� 50.000 ���� ���� �� ����� ���� ����
���
�� ������
�� �����
������� �����
�� �� ����
�������
�� ����
�������
� ������
� ������
���� .����
50.000
���������
���� �������
����� ��
�� ����
��������� ��
� �� ����
���� �����
���������
������ �������
��������������
��� ��
���
���������
����� �������
�� �������
���������
. �������
�� ����
�������
���� �� �� ������� � �� ���� ����� ����� ���� ����� ���� ������ �� �������. ���
��
. �������
���� �� ������ �� ��� ���� �� ������� �� �� ��� � ������ �������� ����� �� ����
����
�������
. �����
���
2 �� ������
������
�� �������
������
�� ��
���
���� ��
�������
�� ���
�� ���.3���������
��������. �����
�����������
�� ����
���
�� .����
��� ����
�����
����. ��
����
�����
������ .�������
�� ����
� ���
���� �����
�������
�����
�������
.3 ����
�� 2 ����������
������
�� ���
�� � ������
�������
��� �� ����
���� .40
��� �� ����
�� . ������
��� ���� ���������
�� . ���
�� �����
�� ����
� �����
���� �����
�� ������
�� ��������
� ���
. ������������
������������
���.40
����
���
��������
«����� ����
�� ��
�� ������
� ������
�� ����
���������
�� ����
�� . ��
������
�����»��������
�� ���������
�����
�� �� � ������
�� ������
����» ����
�� ��������
���� .�����
����� �����
���� ����
��� ����
����������
�����
�� ��
��������
����� ��
«�����
��
. ��� ����
�������
����� ����� �� �� � ������ ���� �� ������ ���� �� �� ����
�� �����
�� ���
����
���� �� ��������� ���� �� �� ���� ������� � ����� ��� ��. ����
���� ���
���
��� �������
���
���
. ������� �� ��� ������� ������ �� ���� ��� ����� ������ � ������ ������ ��������
�������
�� ����
���������
�� ��� ���
�������
� �����
����������
����
����
��� ���
�����
���� ��������
. . ����
���� ����
����
�� �����
�����
�� �����
���
. �������
�� ���
�������
�� ����
���������
������
� ������
������
����
��� ���
���
�� �� ������
��� ����
�����
� �����
���
�� ����
�������������
����� �
�����
���
����
����
����
.
.
����
�
���
����
����
��
�����
��
���
�����
��
�����
��� ������� � ����� ����� ���� ���� ����� �� �� ���� ��� ��� ��� � ����� �������
��
�������
��� ���
��. ���
�� ���
�� �����
� �����������
���� �����
�����
���� ���
�� ����
�������
� �� ���
������ ���
�������������
���������
�����
��� ���������
�����
��������
����� ����
����������
�� ��
���
��������
�����
��
�� �� ��� ��
������
�� �����
�� ����
�� �����
� ���
�� ����
��� ����
��� ��
�����
���� ��������
. �������
��������
� �� ���
����������
�� ������
����
����
���������
��������
�� �����
. �����
��������
�� �� �������
� ���� �����
��������
������
� �� ��
�����
�� �� ���
��
������������
�������������
�� ����
������
�� .�����
������������������
������ ���
� �����
�������
���������
����������
� ��������
������������
���� �����������
. ���������
�����
�� ��
� ����
�����
��������
����
��������������
�� ����
������
����
������
�� ��
�����
�� �� �� ��� �� ���� �� � ������ �� .��������
. �������������� �����
�����
���� ���
��� ���
��������������
������
����
���� ����� ����� � ���� ������� ������ ���� �� ������ ���� ������ �� �� �����
. ������ �� �� � ������� ������ ������ ��� ����
���� ����� ��� �����
����
�����
���� �� ��� �� ���� . ������ ������ � ������ �� �� ����� �� ��
����
.12 ���
��������
�����
���� ���� ���� ����� . ������� �� ���� ����� ����� ���� �� � ������ ����� �� �� ��
���������
�� .���
���� .�����
������ ������
�� �����
�� �� ������
���� .12
�������
�����
�����������
�� ���� ��������
��������������
� ������
����
�� �
����
�������
����
����� �. �������
�����������
����� �����
�� � ������
��������
�� ��
� �����
�������
������� ��
����
����������������
��� �����
��������
����� ������
. ���� �����
�� ���
�� �����
� ������
������
����
��������
�� �
���
�� ��������
���� ���
���
�� ��� �������
. ��� ���
��� ����
�� ��
����
� ����� ��� ������� � �������
����
��� ��������
. �����
�����������
�����������
�������������
���� �����
����� � ������
�����
��� ������ �� ��� ���� ��� ��� �� ��� . ��� ��� ��� ���� �� �� ���� ����
. �����
�����
������ �� ��� �������� ���
����������
�� �������
����� ������
���� ���������
��� �����
�� ���� �����
�� ������ ����
�� ���� .12 ��� � �� ������ �� �� ��� �� ���� . ���� ��� ����� ����� �� ����� ��
������
�� ���
�������
��������
������
������
� ����� ����
������ ���
�� ����
�� �����
����
��������
.10�����������
�� �����
������
��� ������
�� ����
� ����
��
�������
� �� ���
������
�� ���
�� ���
���� .�����
���� ���� ��
�����
�����
��
��� ����
. ����.12
�����
���
����� ���
�����
�����
�� �����
�� � �����
��������
�������
.10 ���������
� �����������
��� ������
�� � ����
����
������
�������
�������
�����
��� ����
�������� ���������
����� �����
��� ���
���
���� �����
���� ���
��������
�� � ���
� �� �����
�����
� � .�����
����� �����
���
�� ����
��� �����
����� ���
� ��������
����������. ��������
��. �����
���� ����
��� �����
����
��������
��������
���������
�� ������
�������
� ���
����� ��
��������
��������
����� �������
��������
����
���
� � ����� ����� ����� ��� �� �� ���� ��� ����� ��� � ����� ���� �� . �������
. ����� ���� �� ��� ������� � ��� ���� ����� ��� ��� ����� �� ����� ���� �� ���
�� � ��� ������ �� ��� � ������ ������ ���� ���� ��� ����� ����� ������� ��
����� ������� �� � ���� ��� ���� �� . ���� ���� ��� ������� �� ���� ��� �� �������
��
� ��� ������
��� ���������
������
��������
����� �����
��� �����
��
�� ������
�� ���������
�� �����
� �����
��� �������
� ����������
���� ������
�����
�� � ����
��� ����
���� ���
��� ��
�������
�� ����
�������
����������
. ����� �����
�� �������
��������. ����
���� �����
. ������
����� ���
�����������
�� ���
������
�� ���
�������
�� �����
����� �����
���� � ��
�����
�� �����
��� ��
����
��
. �������
��������
�����
�� � ������
������
�����
�� ������
�� ���
���
���� �����
��� ��
��������
���������
������
����. �����
��� �� �����
���� ������������
�� �� ����
����� ��
� ������
��������
���. ������
.50 �����
��
�� ��� . ������� ���� ����� ����� �� � ����� ����� ����� ����� ����. �������
�� �� ������
���
���� ��� �� ���� ��� �� �� ����� � ������ �������� ��� .50 ����� ��� ������ ��
. �������
����
������ ������� ��� �� ���� � ����� ����� ����� ����� ��� ���
���� ����
��� ��� ��� . ���� ��� ��� ����� �� ��� �� ��� ����� �� . ����� ����� ����
������
����
� �����
�����
�����
��������
��������
������
���
�����������
. ��������
���������
������
����
�� ���
�� � �����
����� ���
����
��� ���
. ��������
�����
���
�����
�� ��� �����
� ���
�� . �����
����� ����
����
�����
� ���
� ���
�� ������
�� �����
���� � ��������
�������
���
��������
. �����
��������
��� ������
����
�� ���
� �����
����
����� ����
��
�������
� ���
� ����
���� ��
�� ��
�� �������
���� ��
. �������
�� ��
���� �� � ��� ���� �� � ���.��
������
���� ����
�� ����
���
������
�� ����
��� ����������
��� ���������
� �������
���� � ��� ���� � ���� ���� ���� �� �� �� �� �� ��� ���� �� . ������� �� ��
. ������ �� ���� ���� �� �� ��� �� � �������
������ ����� . ������ ���� ���� ����� ���� ����� ����� ��� ����� ���� �� ���
�� � ������ ���� �� ������� ����� � �� ���� ��� ���� �� ��� . ����� ������� ����
����� �� �� ����� ��� ��� � ��� ��� �� ����� � �� ������ ����� ��� ����
. �������
������ ��� ����� ��� ������ �� �� ���� ����� �� ���� ����� �� ��� ����
. �������
�� ���� ��� ������ �� ������ ������� ����� ���� �� ����� ���� ����� )
( ��������
Peter Škrlj
uradna oseba SMZ
13
20. junij – svetovi dan beguncev
20. jun/lipanj - svjetski dan izbjeglica
20 June - World Refugee Day
14
Vsako leto 20. junija praznujemo svetovni dan beguncev. Ob tej priložnosti so letos Sektor za mednarodno zaščito Ministrstva za notranje zadeve Republike
Slovenije ter nevladne organizacije organizirale medkulturno druženje s prosilci za mednarodno zaščito in
begunci. Praznovanje je bilo obeleženo s številnimi
dejavnostmi, s katerimi želimo opozoriti na pomen
spodbujanja medkulturnega dialoga v procesu vključevanja beguncev v slovensko družbo. V Azilnem domu
so se zvrstili sledeči dogodki:
1. Otroška predstava Pepelka v izvedbi Osnovne šole
Davorina Jenka, Cerklje na Gorenjskem.
2. Delavnice za otroke v izvedbi Jezuitskega združenja za begunce Slovenije.
3. Medkulturni prigrizki v izvedbi Ceneta Štuparja
– Centra za permanentno izobraževanje.
4. Govor predstavnikov ministrstva za notranje zadeve in nevladnih organizacij s programom, ki so ga
pripravili prosilci za mednarodno zaščito pod vodstvom Jezuitskega združenja za begunce Slovenije
in Ceneta Štuparja – Centra za permanentno izobraževanje.
5. V večnamenskem prostoru je potekala predstavitev Republike Slovenije v izvedbi Ceneta Štuparja
– Centra za permanentno izobraževanje in predstavitev matičnih držav v izvedbi prosilcev za mednarodno zaščito (Kosovo in Aganistan).
6. V popoldanskih urah so se s prosilci za mednarodno
zaščito športno pomerili zaposleni v azilnem domu
(odbojka, košarka, nogomet).
7. Ob 19.00 uri so se pričele karaoke v izvedbi prosilcev za mednarodno zaščito.
V času naštetih aktivnostih so si lahko vsi obiskovalci
v večnamenskem prostoru ogledali razstavo izdelkov z
ustvarjalnih delavnic.
Zvečer se je dogajanje preselilo v Center urbane kulture Kino Šiška, kjer so ta dan obeležili z odprtjem razstave fotografskega natečaja v sklopu projekta »begunec.si«, s podelitvijo nagrad najboljšim fotografom in
s predstavo Afrika - Slovenija ekspres.
Ob tej priložnosti se želimo zahvaliti vsem, ki so bili
pripravljeni popestriti svetovni dan beguncev in nam
pomagali narediti ta dan res lep in poln dogodkov. V
prvi vrsti HVALA prosilcem za mednarodno zaščito za
njihovo sodelovanje in tudi vsem sodelujočim nevladnim organizacijam.
Irena Štrus
20. juna/lipnja svake godine slavimo Svjetski dan izbjeglica. Tom prilikom su ove godine Sektor za međunarodnu
zaštitu Ministarstva unutarnjih poslova i nevladine organizacije organizirale interkulturno druženje s tražiocima
međunarodne zaštite i izbjeglicama. Proslava je obilježena
brojnim aktivnostima, s kojima želimo upozoriti na važnost
promicanja međukulturnog dijaloga u procesu integracije
izbjeglica u slovensko društvo. U Azilnom domu održani su
sljedeći događaji:
1. Dječja predstava Pepeljuga u izvedbi Osnovne škole Davorina Jenka, Cerklje na Gorenjskem.
2. Radionice za djecu u izvedbi Jezuitske udruge za izbjeglice Slovenije.
3. Interkulturna zakuska u izvedbi Centra za permanentno
obrazovanje Cene Štupar.
4. Govor predstavnika Ministarstva unutarnjih poslova i
nevladinih organizacija, uz program koji su pripremili
tražioci međunarodne zaštite, pod vodstvom Jezuitske
udruge za izbjeglice Slovenije i Centra za permanentno
obrazovanje Cene Štupar.
5. U višenamjenskoj sobi je predstavljena Republika Slovenija u izvedbi Centra za permanentno obrazovanje Cene
Štupar i matične zemlje u izvedbi tražioca međunarodne
zaštite (Kosovo i Afganistan).
6. U poslijepodnevnim satima, sportski su natjecali tražioci međunarodne zaštite i zaposlenici Azilnoga doma
(odbojka, košarka, nogomet).
7. U 19.00 sati počele su karaoke u izvedbi tražioca međunarodne zaštite.
15
Tijekom nabrojanih aktivnosti mogli su u višenamjenskoj
sobi svi posjetitelji vidjeti izložbu radova izrađenih u kreativnim radionicama.
Navečer se događanje preselilo u Centar urbane kulture
Kino Šiška, gdje se ovaj dan obilježio otvaranjem izložbe
fotografskog natječaja u sklopu projekta »izbjeglica.si«,
dodjelom nagrada najboljim fotografima i predstavom Afrika - Slovenija ekspres.
Ovom prilikom želim zahvaliti svima koji su bili spremni poljepšati svjetski dan izbjeglica i pomoći nam da bude taj dan
zaista lijep i pun događaja. Prije svega HVALA tražiocima
međunarodne zaštite za njihovu suradnju i također svim nevladinim organizacijama koje su sudjelovale.
Irena Štrus
World Refugee Day is held every year on 20 June. On this occasion, the International Protection Division of the Ministry
of the Interior and NGOs organised an intercultural gathering with international protection seekers and refugees. Several activities were held during the event for the purpose of
highlighting the importance of encouraging intercultural
dialogue within the process of integrating refugees into Slovenian society. The following events took place in the Asylum
Centre:
1. The children’s show ‘Cinderella’, staged by the Davorin
Jenko Elementary School from Cerklje na Gorenjskem.
2. Workshops for children carried out by the Slovenian Jesuit Association for Refugees.
3. ‘ Intercultural Snacks’ carried out by the Cene Štupar Centre for Continuing Education.
4. An address given by Ministry of the Interior and NGO
representatives, and a programme prepared by the international protection seekers under the guidance of the
Slovenian Jesuit Association for Refugees and the Cene
Štupar Centre for Continuing Education.
5. The Republic of Slovenia was presented by the Cene
Štupar Centre for Continuing Education, and the international protection seekers described their countries of origin (Kosovo and Afghanistan) in a multi-purpose room.
6. In the afternoon, the Asylum Centre’s employees and
international protection seekers competed with one another in volleyball, basketball and football.
7. The international protection seekers took part in a karaoke event in the evening.
During the aforementioned activities, all the visitors could
see the products of the creative workshop, which were exhibited in the multi-purpose room.
In the evening, the programme continued in the Kino Šiška
Urban Culture Centre where the day was marked by the opening of the photo competition exhibition within the auspices
of the begunec.si project, the presentation of awards for the
best photographers and the theatrical show entitled Afrika
- Slovenija ekspres.
On this occasion, we would like to thank all those who have
helped to make the World Refugee Day more attractive and a
really beautiful experience, full of things to do. But above all,
a big THANK YOU to the international protection seekers and
the NGOs participating in this event for their cooperation.
Irena Štrus
��������� ����� ��� ���� .20
����� ������ ��� ����� . ������� ��� �� ��������� ����� ��� ���� .20 �����
��������� � �������� ������ ���� ����� ���� ����� ������ ��� ����� ���� ���
��� ����� ���� ������� ����� �� �� ����� �������� ���� ���� �� �� ����� ���
����� ��� ������ ���� ��������� ��� ��� . ����� ���� ������ ��������� � ������
�� �� ����� ��� ������ ���� ���� ����� ����� �� ������ ����� ��� �� �� � ���
��������� �������� �� . ���� ���� � �� �������� ����� �� ��������� ���� ���� �����
: �� ����� ����� ����� �� �������
�� ������ �� � ���� ������� ������� ������ ��� ��� ���� ������� ����� .1
. ��������
Osnovne šole Davorina Jenka, Cerklje na Gorenjskem.
. �������� ��������� ������ �� ������� ���� �� ��� ���� ������ .2
. ������� ���� ���� ������ ���� ����� �������� ��� ���� ������ .3
�� �� �� ������ �� � ����� ��� ��������� � ����� ���� ����� ������� ������� .4
������ �� ��������� ��� ��� � ������ ��� ����� ���� ������� ����� ���
. �� ����� ������� ���� ����� ������ ���� � �������� �� ���������
����� ���� �� ������ ��� ����� ��� �� ����� ��������� ���� �� ����� �� .5
������ ��� �� ���������� � ������� ���� ����� ������ ���� ��� �� ��������
. �� ���� ( ��������� � ����� ) ������ ��� ����� ���� ������� ����� ����
�������� ������� �� ������ ��� ����� ���� ������� ����� ��� �� ��� ����� �� .6
. ( ������ � ������� � ������� ) ����� ����� ������� ���������
������ ��� ����� ���� ������� ����� ���� �������� ������ 19.00 ���� �� .7
. �� ����
������� ����� ���� � ������ �������� ����� ���� �� �� ����� ��������� ���� ��
. ����� ���� ����� ����� ������ �� �� ������� �������� ��
���� ��� ( ����� ���� ) ����� ����� ���� ������ ���� �� �� ������ ����� ��
« ����� �� ������ �� �������� ��� �������� �� ������ ���� ��� �� �� ������ � ��
������ �������� -������ �������� � ���� ��� ������ �� ����� ���� �� » �� . ������
. �� ���� ������ �
��� ������ �� ����� ����� � �� ����� ��� �� ������ � ������ ������� ����� �� ����� ��
���� � ������ �� �� �� ��� ��� �� ����� ��� �� �� � ���� ������ �� ��������� �����
��� ����� ���� ������� ����� �� ���� ����� �� . ���� ���� � ���� ����� ��� ������
����� ��� �� �� �� ����� ��� ��������� ����� ���� � ���� ������ ���� ������
. ���� ����
������ �����
Irena Štrus
16
17
Olimpija
Olimpija
Olimpija
Največji slovenski športni klub Olimpija je v tekmovalni sezoni 2011/2012 prosilcem za mednarodno zaščito
omogočil brezplačni ogled večine ligaških tekem njenih moštev. Obiski prireditev v Stožicah ter v Tivoliju
so za prosilce vedno nekaj posebnega, športne organizacije HDD Tilia Olimpija, NK Olimpija in KK Union
Olimpija pa si za izkazano gesto vse po vrsti zaslužijo
velika hvala! Prosilci so namreč z odobravanjem pospremili akcijo ogledov športnih prireditev, na katerih
niso potrebovali veliko, da so se poistovetili z igralci
v zelenih dresih ter za njih navdušeno stiskali pesti.
Kljub dejstvu, da je bila nogometna ali košarkarska
tekma, da ne omenjamo hokejskih derbijev, za večino prosilcev nekaj novega ter so jih obiskali prvič, so
bili navdušeni. Skupaj smo ob tem krstnem srečanju
s športnimi dogodki doživeli tudi nekaj hudomušnih
trenutkov; ko je npr. iranski prosilec odšel vse do košarkarske klopi, da se je lahko na lastne oči prepričal,
kako visoki so pravzaprav igralci, prosilec iz Gambije
pa je ob spremljanju hokejske tekme ugotovil, da bi
bilo še bolj zanimivo, če igralci ne bi imeli palic … Naj
še poudarimo, da smo prav na vseh tekmah, ki smo jih
obiskali, videli zmago domačih! Bravo, Olimpija, kmalu se ponovno vidimo! Športni pozdrav!
18
Najveći sportski klub Olimpija je u takmičarski sezoni 2011/
2012 tražiocima međunarodne zaštite omogućio besplatne
karte za većinu ligaških utakmica njezinih momčadi. Događaji u Stožicama i u Tivoliju su za podnosioce molba uvijek
nešto posebno, sportske organizacije HDD Tilia Olimpija,
NK Olimpija in KK Union Olimpija, sve po redu, zaslužuju za
učinjenu gestu veliko hvala! Naime, podnosioci molba pratili su sa odobrenjem sportske priredbe, gdje nisu trebali
puno da se identificiraju s igračima u zelenim dresovima i
tako za njih oduševljeno stiskali pesnice. Unatoč činjenici
da li je nogometna ili košarkaška utakmica, da ne spominjemo hokejskih derbija, za većinu tražioca molbe bilo je
to nešto novo i po prvi puta, ali bili su oduševljeni. Zajedno
smo na krštenju sportskih događaja doživjeli i nekoliko vragolanskih trenutaka; kad je n pr. iranski podnosilac molbe
otišao sve do košarkaške klupe da se na vlastite oči uvjeri
kako visoki su, u stvari, igrači, podnosilac molbe iz Gambije
tijekom hokejske utakmice utvrdio je da bi bilo još zanimljivije ako igrači ne bi imali palice… I da naglasimo da su baš
sve utakmice koje smo posjetili pobijedili domaći! Bravo,
Olimpija, ubrzo se ponovo vidimo! Sportski pozdrav!
In the 2011/12 competition season, Olimpija, the biggest
sports club in Slovenia, helped the international protection seekers visit most of its teams’ league matches free
of charge. For them, visiting the events held in the Stožice
sports complex and the Tivoli sports hall has always been
something special. Therefore, the HDD Tilia Olimpija, NK
Olimpija in KK Union Olimpija all deserve to be highly commended for the gesture made! The IP seekers very much
welcomed the idea of visiting sport events where they did
not need much to identify themselves with the players in
their green uniforms and to cheer for them enthusiastically.
Despite the fact that most of them had never seen a football or basketball match before – a completely new experience – they were very excited. There were some amusing
moments during this first sporting encounter: for example,
an Iranian IP seeker walked all the way to the basketball
team’s bench to see with his own eyes just how tall the
players actually were, whereas an IP seeker from Gambia
watching a hockey match took the view that the game would
have been even more interesting without the sticks…at this
point, we should emphasise that the home teams won in all
the matches we visited! Bravo, Olimpija, and see you again
soon! Sporting salute!
�� ������� ���� ������� ���� �������� ����� ������ ��������
��� ������ ��� ����� ���� ������� ����� �� 2011/2012 ���
������� ������� ������� �� ����� ���� �� ���� ����� �� �����
��������� ����� �������� ������� �� ����� . ���� ���� ���� ���
����� �������� ���� �� ����� ������� ����� ���� ������ �
������� ������ � ������ ��� � ���� ����� �������� � ��� ��
���� �� �� ��� ������ ����� �� ��� ��� ��� ���� ���� ����
������� �� ����� ��� �� ������� ����� . ��� ������ ����
���� �� �� ������� ����� ��� �� ������ � � ����� ���� �����
������� �� ���� ���� ������ � ���� ������ ��� ���� �� ����
�� ��� ������ ������ ��� �� � ��� ���� �� . ������� ������ �����
�� ������ ���� �� ���� ��� ���� ������ �� � ������� ������
����� ����� ���� � ��� ���� ���� �� ����� ����� ����� ���� �
���� . ����� ���� �� ���� � ������� ���� ���� ������ ��
��� �� ����� ����� ����� ������� ��� ����� ��� �� , ����
������ ���� �� ������ ����� ����� �� : ���� �� � ��������
�������� �� ��� ����� � ����� ��� ��� �� �� ��� ������������
�� ������ �� ����� ����� ����� �� � ����� �� ���� ���� �������
���� �������� ��� � �� ���� ����� ��� �� ���� ������ ���� ����
����� �� .... ���� ������ ���� ���� �������� ���� ���� ���
����� ����� �� �������� ���� �� � ����� ���� �� ��� ���
���� ����� ���� �� �������� � ����� ! ���� ����� �� ��������
! ����� ������ ! �����
19
Izlet v Postojnsko jamo
Izlet u Postojnsku jamu
An excursion to the Caves of Postojna
Postojnska jama je ena največjih in najstarejših jam
v Evropi in se bogati z nakapanimi rovi, dvoranami in
galerijami, ki v dolžino merijo kar 20 km. Nekaj teh
krasnih kilometrov so si ogledali tudi prosilci za azil.
14. Avgusta 2011 je Društvo UP Jesenice organiziralo izlet v Postojnsko jamo in Lipico za 50 prosilcev in
5 prostovoljcev in prostovoljk. Skupaj smo preživeli
čudovit in nepozaben medkulturni dan, v katerem je
medkulturni dialog zelo močno izžareval.
20
Postojnska jama jedna je od najvećih i najstarijih špilja u
Europi koja je satkana od mreže podzemnih prolaza, dvorana i galerija koje u dužinu iznose čak 20 km. Nekoliko tih
krasnih kilometara posjetili su također tražitelji azila. 14.
augusta/kolovoza 2011 je Društvo UP Jesenice organiziralo
izlet u Postojnsku jamu i Lipicu za 50 podnositelja molbe i 5
dobrovoljaca i dobrovoljki. Zajedno smo proveli prekrasan
i nezaboravan interkulturan dan u kojem je bio vrlo različit
interkulturalni dijalog.
The Caves of Postojna are one of the greatest and
oldest caves in Europe, rich in galleries, pits and
stone halls, as much as 20 km long in total. Our asylum seekers also visited a few of these fabulous kilometres. On August 14 2011 the UP Jesenice Society
organised an excursion to the Caves of Postojna and
Lipica for 50 asylum seekers and 5 volunteers. Together we spent an unforgettable day with a strong
emphasis on inter cultural dialogue.
�������� ��� �� ������ ����
�� �� ��� ���� ����� �� � ������ ����� �� ��� ���� ����� � �������� �� ��� �������� ���
������� .20 ���� �� ��� ��� ��� � � ����� ����� �� ���� ���� ������ ������ � �������
.14 ��� �� ����� ���� ��� ��� ���� ������� ��� �� �������� ���� ������� ����� ������ ����
������� � �������� ��� �� ������ ���� �� ������� �� (����) �� �� ����� .2011 �����
�� ���� ���� . ����� ���� ��� �� �� ������ ��� .5� ����� ����� ��� .50 � ����� �����
�� �� �������� ��� �� �� � �������� �� ����� ������ � ���� ��� �� ����� ��������
. ��� ���� ����� ������� ��� ����� ��������
21
Iftar v Azilnem domu
Iftar u Azilnome domu
Iftar in Asylum Centre
Mesec ramazan je mesec posta, ko se
muslimani od zore do sončnega zahoda
odrekajo hrani in pijači, pa tudi vsem
strastem ter grdim mislim in besedam. To
je čas, ko se posvečajo razmišljanju o življenju in preizkušajo svojo pripravljenost
za to, da se odrečejo lagodnosti življenja.
Na ta način naj bi razumeli, da so dobrine
in premoženje le sredstvo za življenje in
ne njegov cilj. Ramazan je poleg tega mesec Korana, ko naj bi se muslimani intenzivno posvečali branju in razlagi njihove
svete knjige.
Društvo UP Jesenice je v ta namen, 21.
Avgusta 2011 organiziralo iftar, ramazansko večerjo v Azilnem domu. Večerje se je
udeležilo približno 40 prosilcev za azil.
Postregli smo jim z domačimi, bosanskimi
jedmi, kot so bosanski lonac, burek, sirnica, hurmašica. Pri organizaciji iftarja je
sodelovalo 10 prostovoljcev Društva UP,
ki so z prosilci navezali prijateljske stike.
22
Mjesec Ramazan je mjesec kada muslimani poste od zore do zalaska sunca,
a tokom posta se suzdržavaju od jela
i pića, seksualnih odnosa, loših misli
i riječi. To je vrijeme koje posvećuju
razmišljanju o životu i testiraju svoju
spremnost da se odreknu lagodnosti života. Na takav način trebaju razumjeti
da su dobrine i imovina samo sredstvo
za život i ne njegov cilj. Ramazan je uz
to i mjesec Korana u kojem se muslimani intenzivno posvećuju čitanju i
tumačenju njihove svete knjige.
U tu svrhu je Društvo UP Jesenice 21.
augusta/kolovoza 2011 organiziralo
iftar, ramazansku večeru u Azilnem
domu. Na večeri je sudjelovalo oko
40 tražitelja azila. Poslužili smo im
domaćim bosanskim jelima, kao što
su bosanski lonac, burek, sirnica,
hurmašica. U organizaciji iftara je sudjelovalo 10 dobrovoljaca Društva UP,
koji su uspostavili prijateljske odnose
s podnositeljima molbe.
The month of Ramadan is the time of fasting when the Moslems give up food and
drinks from sunrise to sunset. They also renounce to other passions and evil thoughts
as well as bad words. This is the time when
they devote themselves to contemplating
life and testing their readiness to give up
the life comforts. In this way it should be
understood that commodities and wealth
are only a means of livelihood but not the
life purpose. The month of Ramadan is also
the month of Koran when Moslems are to be
intensively devoted to reading their holly
scripts.
The Jesenice UP Society organised for that
purpose, on 21 August 2011, the so called
“Iftar” or the Ramadan dinner in Asylum
Centre. The event was attended by some 40
asylum seekers. We served household Bosnian dishes such as the “Bosnian pot”, meat
and cheese Burek as well as Hurmašice. Iftar was organised by 10 volunteers of the
above Society who established friendly
contacts with asylum seekers.
(���) ��������� �������� �� ������
����� ���� �� ����� ���� �� �������� �� ����� � ��� ����� ���� ��� ����� ���
��� � ��� ��� ���� ������� � � ����� ��� �� �� ������ � ����� ��� �����
����� �� ���� ��� �� � �� ��� ����� ��� . ������ ���� �� ������� � ��
����� ���� ����� �� �� ���� ��� ����� ��� �� ������ ������ �� ��� � ���������
����� ��� ���� ���� ����� ��� ������ � ���� � �� ������ ��� ���� ��� �� .
�� ���� � ������ ���� ��� ��� �� ���� ����� ��� . ������� ���� ����� ���� ��
. �������� ��� ������ ���� ������� � ���� ������ �� �� ��� ��� ���� ��������
������ �� .2011 ����� ��� .21 � ����� ��� �� ������� �� ( ���� ) �� �� �����
�� ��� ��� �� . ��� ����� (���) ��������� �������� �� ����� ��� ��� � ������
�������� �� ���� �� . ����� ���� �������� ���� ������� ����� �� ��� .40 ����
� ���� � ( �� ������ ����� ) ������ �������� ��� � ������� �������� � ����
��������� ��� .10 ������ ���� ������ �� . ����� ������� � ���������� � �������
������ ������� ����� ������� ����� �� �� � ����� ���� ( ���� ) �� �� ����� ��
. �����
23
Sodelovanje Azilnega doma z
zavodom Cene Štupar
Javni zavod Cene Štupar – Center za permanentno izobraževanje Ljubljana uspešno deluje na področju izobraževanja
že 50 let in so med izobraževalnimi ustanovami z najbogatejšo ponudbo. Med drugim nudi osnovno šolo za odrasle in
mladostnike, srednješolsko izobraževanje za odrasle, jezikovna izobraževanja, usposabljanja in izpopolnjevanja, nacionalne poklicne kvalifikacije, razne tečaje in seminarje,
delavnice, usposabljanja za življenjsko uspešnost …
Od septembra 2009 v azilnem domu izvaja program Tečaji
slovenskega jezika v azilnem domu, ki je financiran s sredstvi Evropskega sklada za begunce in s sredstvi Ministrstva
za notranje zadeve Republike Slovenije.
Program vključuje osnovni in nadaljevalni tečaj slovenščine ter učno pomoč za šolarje, predvsem za učence osnovne šole. Poleg tega pa vsako leto vsaj dvakrat pripravijo
igrice ali skeče za praznične predstave pred novim letom
in za dan beguncev. Učenje slovenskega jezika je za prosilce za mednarodno zaščito pomembno za vključevanje v
življenje v azilnem domu in Ljubljani ter dobra popotnica
pri integraciji v našo družbo. Osnovno znanje jezika jim
olajša uveljavljanje raznih pravic, dostop do zunanjih institucij in prispeva k širjenju socialne mreže. Program učenja
je seveda prilagojen njihovim potrebam in zmožnostim.
Na osnovnem tečaju se npr. naučijo besedišča temeljnih
področij preživetja (nastanitev, hrana, nakupi, druženje,
banka, pošta, zdravje, prireditve …). Na nadaljevalnem
tečaju izpopolnjujejo pridobljeno znanje, ki ga še nadgradijo s spoznavanjem sociokulturnih značilnosti Slovencev
in novimi oblikami učenja. Program učne pomoči pomaga
učencem pri hitrejšem vključevanju v šolsko življenje, obsega pomoč pri domačih nalogah in spoznavanje slovenske
kulture. Program se skuša čimbolj prilagoditi otrokovi starosti in zmožnostim.
Letos je v programu predvideno skoraj dvakrat večje število
ur kot prejšnja leta za vse tri tečaje. Za osnovni tečaj slovenskega jezika se v enem letu načrtuje 545 ur (3 šolske ure
4x na teden), za nadaljevalni tečaj 111 ur (priložnostno 2x
tedensko po tri ure) in za učno pomoč 475 ur (vsak dan dve
šolski uri).
Z zavodom Cene Štuparja pa od leta 2010 sodelujemo še
na enem področju. Trenutno je 12 prosilcev iz Afganistana
vključenih v njihovo osnovno šolo za odrasle. Obiskujejo 4.
in 5. razred osnovne šole na dveh lokacijah (Ježica in center
Bežigrada). Mladoletniki in nekaj let starejši rojaki so zelo
prizadevni učenci. Redno obiskujejo vsakodnevni pouk, se
pridno učijo in dobivajo dobre ocene. Vsi poleg šole obiskujejo tudi tečaje slovenščine v azilnem domu, nekateri
pa še imajo individualen pouk slovenščine in angleščine s
prostovoljci iz Slovenske filantropije. Do sedaj še nisem naletela na tako množično ukaželjnost in dojemljivost, kakor
jo izkazujejo prosilci za mednarodno zaščito iz Afganistana.
Prizadevnost je že obrodila sadove, saj marsikdo za sporazumevanje pogumno uporablja slovenski jezik.
Verjamem, da bo dolgoročno sodelovanje z zavodom Cene
Štupar prosilcem izboljšalo možnosti za kvalitetno življenje, pridobitev izobrazbe in uspešno integracijo v slovensko družbo.
Majda Polanc
Trenutno obiskuje tečaje slovenščine 22 prosilcev, učno pomoč pa 6 otrok.
SURADNJA AZILNOGA DOMA SA USTANOVOM
CENE ŠTUPAR
Vsi prosilci so zelo zadovoljni s kvaliteto pouka in pridobljenim znanjem. Profesorica slovenščine se neumorno
trudi, da bi vsi, ne glede na sposobnosti, osvojili osnovno
jezikovno znanje in ga uporabljali tudi v vsakdanjem življenju.
Javna ustanova Cene Štupar – Centra za permanentno obrazovanje Ljubljana, uspješno radi na području obrazovanja već 50
godina i između obrazovnih institucija imaju najbogatiju ponudu. Između ostalog, nude osnovno obrazovanje za odrasle
i mladež, srednjoškolsko obrazovanje odraslih, učenje stranih
24
Trenutno pohađa tečajeve slovenskog jezika 22 podnosioca
molbe, a instrukcije 6 djece.
Svi podnositelji molbe su vrlo zadovoljni kvalitetom i naučenim lekcijama. Profesorica slovenskoga jezika se neumorno
trudi da svi, bez obzira na sposobnost, usvoje osnovno znanje
jezika i da ga također koriste u svakodnevnom životu.
Od 2010 godine surađujemo sa ustanovom Cene Štupara još na
jednom području. Trenutno je 12 podnositelja molbe iz Afganistana upisano u njihovu osnovnu školu za odrasle. Pohađaju
4. i 5. razred osnovne škole na dvije lokacije (Ježica i centar
Bežigrada). Maloljetnici i nekoliko godina stariji zemljaci vrlo
su marljivi učenici. Redovito pohađaju svakodnevnu nastavu,
marljivo uče i dobivaju dobre ocjene. Uz to, pohađaju i tečajeve slovenskoga jezika u Azilnome domu, a neki od njih imaju individualnu nastavu iz slovenskoga i engleskoga jezika sa
dobrovoljcima iz Slovenske filantropije. Do sada nisam nikada
naišla na ovakvu masovnu želju za učenjem i shvatljivošću, kao
što to pokazuju tražitelji međunarodne zaštite iz Afganistana.
Napor je već urodio plodom jer mnogi za komunikaciju hrabro
koriste slovenski jezik.
Vjerujem da će dugoročna suradnja sa ustanovom Cene Štupar
podnositeljima molbe poboljšati mogućnost kvalitetnijeg života, dobivanje obrazovanja i uspješnu integraciju u slovensko
društvo.
jezika, osposobljavanja i usavršavanja, nacionalne stručne
kvalifikacije, razne tečajeve i seminare, radionice, obuke za
uspjeh u životu…
Od septembra/rujna 2009 u Azilnom domu provode program
“Tečajevi slovenskoga jezika u Azilnome domu”, koji su financirani sredstvima Europskoga fonda za izbjeglice i sredstvima
Ministarstva unutarnjih poslova.
Program uključuje osnovni i napredni tečaj slovenskoga jezika kao i instrukcije za učenike, posebno za učenike osnovnih
škola. Osim toga, najmanje dva puta godišnje pripreme igre ili
skečeve za blagdansku novogodišnju priredbu i za priredbu za
Dan izbjeglica. Učenje slovenskoga jezika je za tražitelje međunarodne zaštite važno za uključivanje u život u Azilnome domu
i u Ljubljani te dobra poputnina za integraciju u naše društvo.
Osnovno znanje jezika olakšava im ostvarenje raznih prava,
pristup vanjskim institucijama i pridonosi širenju društvenih
mreža. Naravno, program učenja je prilagođen njihovim potrebama i sposobnostima. Na osnovnom tečaju n pr. svladaju
leksiku iz osnovnih područja preživljavanja (nastanjenje, hrana, kupovanje, druženje, banka, pošta, zdravlje, priredbe…).
Na naprednom tečaju produbljuju stečeno znanje, koje još
nadograđuju sa upoznavanjem sociokulturnih karakteristika
Slovenaca i novih oblika učenja. Program instrukcija pomaže
učenicima da se brže uključe u školski život, obuhvaća pomoć
oko domaćih zadaća i upoznavanju slovenske kulture. Program
rada se nastoji što više prilagoditi uzrastu djece i sposobnostima.
Ove godine u programu je određeno skoro dva puta veći broj kao
prethodnih godina za sve tri tečajeve. Za osnovni tečaj slovenskoga jezika se u jednoj godini planira 545 sati (3 školska sata 4x
tjedno), za napredni tečaj 111 sati (povremeno 2x tjedno po dva
sata) i za instrukcije 475 sati (svaki dan dva školska sata).
Majda Polanc
COOPERATION BETWEEN ASYLUM CENTRE
ANS INSTITURE “CENE ŠTUPAR”
The Public Institution “Cene Štupar” – Centre for Permanent
Education, Ljubljana, has been working successfully for 50
years in the area of education and belongs to those educational institutions that have the best offer. Among other things it
offers the elementary school for adults and youngsters, secondary school level for adults, language training and training
in professional skills or qualifications, various courses and
seminars concerning life long learning…
Since September 2009 they have been implementing in Asylum
Centre the programme titled “Courses of the Slovene language
in Asylum Centre”, funded by the European Refugee Fund and
by the resources by the Ministry of the Interior.
It includes the basic and advanced Slovene course as well
as study help, especially for primary school pupils. In addition, at least twice a year, they prepare plays and sketches for
holidays before the New Year’ Eve and on the World Refugee
Day. Learning Slovene language is important for international
protection seekers in order to integrate into the life in Asylum
Centre in Ljubljana and as a good perspective for integrating
in our society. The basic knowledge of language facilitates the
exercise of various rights, allows access to external institutions as well as to an expansion of social networks. The learning programme is of course adjusted to their needs and abilities. During the elementary course they learn, for example,
basic vocabulary on survival (accommodation, food, shopping,
25
social contacts, bank, post office, health care, events, manifestations…). During the advanced courses they improve the
already obtained knowledge and upgrade it by becoming familiar with social-cultural characteristics of Slovenes nad new
learning techniques. The programme will help students in a
faster integration in the school life. It includes assistance in
doing homework and becoming familiar with the Slovene culture, The programme seeks to adapt, as much as possible, to
the children’s age and abilities.
The programme this year envisages almost a double amount
of hours in comparison with previous years for all the three
courses. The basic Slovene one year course is to contain 545
hours (3 school hours, 4 times a week), the advanced course
will contain 111 hours (occasionally 2 times a week – two
hours) and the study help will be 475 hours (2 school hours
ever day).
The Slovene language courses are currently attended by 22 applicants and study help is needed by 6 children.
All asylum seekers are very much pleased with the quality of
lessons and the knowledge they have acquired. The Slovene
language lady professor endeavours relentlessly that everybody would obtain, regardless of abilities, a basic knowledge
and use of the language in everyday living.
Since 2010 we have cooperated with Cene Štupar in another
area. There are currently 12 asylum seekers from Afghanistan included in the primary school for adults. They attend
the 4th and 5th grade level in two locations (Ježica and Center
Bežigrad). The young people and their elderly countrymen are
very hard working. They go to school every day in the morning, they learn hard and have excellent marks. Besides going
to school they all attend also the Slovene courses in Asylum
Centre whereas some of them also work with Slovene Philanthropy volunteers, attending individual lessons in Slovene and
English. So far I have never seen such a mass hunger for knowledge and determination demonstrated by asylum seekers from
Afghanistan. The efforts have already borne fruit since many of
them already use Slovene language bravely to communicate.
I believe that the long term cooperation with Cene Štupar Institute will improve the possibilities for a quality life, education and integration into Slovene society.
Majda Polanc
������� ���� ������ ����� �� ��������� �������� ������
���� ��������� ��� �� � ����� ������ ���� – ������� ���� ����� ������ �����
��� ����� ��� �� � ��� ���� ����� ��� .50 ������ ����� �� ����� ����
������� ������ �� ��� ������ ��� �� . ������ ������ ������� ������� �� ������
������ � �������� ���� ������ ������ ������ � �������� � �������� ����
� ��� �� ���� ����� � ������ ���� ���� � �� ���� ����� � ���� �����
���� ����� � ������ ������ � ������� ��������� � ����� ������ ������
. �������..... ���� �����
�� ���� ������ ��� " ������ (���) ��������� �������� �� 2009 ������� ��
��������� ���� ����� ����� ����� ��� �� �� ��� ��� ������ " ��������� ��������
. ����� ������ �� ����� ����� ���� ����� ��� �� ������� �
������� � ���������� ���� ���� ����� ������ � ������� ������ ���� ������
������ ������� ������ ������� ���� ��� �� �� ��� � ��������� ���� ���� ������
���� ����� �������� � ������ ��� ������ ������� ����� ����� ����� �� ����.
���� ������� . ������ ���� � ��������� ��� ���� � �� ��� �� ��� ������
�� ����� �� ��� ���� ���� ������ ��� ����� ������� ����� ���� ����������
��� ���� �� ����� �� ����� �� ������� � ��������� �� � (���) ��������� ��������
���� �� �� ������ ����� �� �� �� ����� ��� ���� �� ���� ������� ������� . ������
���� ���� ������ ����� �� ��� ���� � ����� ���������� �� ����� ��� � ������ ����
.
�� ���� ������ �� . ������ ���� ������� � �������� �� ����� ���� ������ �����
� ���� � ��� � ����� ��� ) ��� ������ ��� ������� ����� ���� �� ������ ��� ����
���� �� ����� . ( .. ������ ��� ������ � ����� � ��� � ���� � ���� ��� ��
����� �� �������� �� � � ������ ����� ������ ��� �� �� ������� ���� ����
��� ������ . ������ ���� �������� ���� ��� � �������� ���� ������� �������
��� . ����� ��� ���� ����� �� ��� ���� ����� ���� ������ ���� �� ������
���� ������ . ������ �������� ����� �� ��� ���� � ���� ������ ����� ������ ��
�� ������ ���� ������ �� ����� . ���� ������� � �� �� ������� ���� �� ���� ���
��� ��� ����� ��� �� ��� ��� �� �� ���� ��� ��� �� ����� ���� ���� �����
��� ����.3 ) ���� . 545 ��� �� �� ���������� ���� ����� ��� ���� .
���� �� × 2 ������� ���� �� ) ����111 ����� ����� ���� �(���� �� × 4 ����
��� ���� �� ��� �� ) ���� .475 ������ ��� ���� � ( ���� .2 ����� ��
. ������ ( ����
���� ����� ����� ��� .22 ���� ���������� ���� � ����� �� ���� ��� ��
. ����� ���� ��� .6 ������ ��� ������ �� . ������
��� ���� . ����� ���� ���� ������� � ������ ����� �� ������� ����� ����
������� �� ���� ���� ������� ��� � �� ���� ��� ����� ���� ���������� ����
������� ������ ����� �� �� �� � ���� ���� ������� ���� ���������� ���� �� � ����
. ����
������ ��� ���� ����� �� �� .2010 ��� �� ������� ���� ������ ����� ��
���� ���� ������� ������ �� ��������� �� ����� ����� .12 ���� ��� �� . �����
)
���� �� �� ������� ������ .5 � .4 ������ �� . ����� ���� ��������
�� ������ ��� ��� ������� � �������� . ������ ����� ( ������� ���� � ������
. ����� ����� ���� ������� ���� (Ježica in center Bežigrada)
���� ��� ���� � �������� ��� ��� �� � ����� ���� ���� ������ �� ���� ��
�������� �� �� ���������� ���� ��� �� � ����� �� ���� ���� ��� . ������� ��
��� ��� �� ������� �� ���� �� ���� � ����� ���� ��� ������ (���) ���������
� ����� ����� ��������� ��������� �� �������� ���� �� ������� � ����������
� ����� �������� �� ���� ����� �� ����� ���� ���� �� ���� �� . ������ ����
���� ������� ����� �� ������ � ���� ����� ������ ����� �� ������� �������
���� ��� ������� ���� ��� ���� ��� . ������ ���� ��������� �� ������ ��� �����
���� �� ������ ���� ���� �� ���� ���� �� ���� ��� ���� ���� ��� �� ���
. ������ ������� ����������
������� ����� �� ������� ���� ������ ����� �� ����� ������ � �� ����� ����
���� ����� ����� ���� �� �������� ����� �� ��� ���� � ������ ������� � �����
. ���
����� �����
26
Seminar o mladoletnikih brez
spremstva na Danskem
Delavnice in predavanja na temo Better integration of separated children oz. Boljša integracija mladoletnikov brez
spremstva so se odvijala v glavnem mestu Danske Kobenhavnu, dne 27. 9. in 28. 9. 2011. Obdelali smo različne
teme in problematiko mladoletnikov brez spremstva ter izmenjali izkušnje pri skupinski diskusiji in v ožjih skupinah
na delavnicah. Na vsako temo je izhodišča za diskusijo in
odgovore na naša vprašanja podal specialist za posamezno
področje. Svoje poglede na posamezne teme je predstavil
tudi mladoletni begunec iz Afganistana. Glavne teme so
bile sprejem mladoletnikov in nastanitev, skrbništvo, izobraževanje, psihološka pomoč ob travmah ter združevanje z
družino. Ugotovili smo veliko podobnosti pri problematiki in reševanju le-te v različnih državah. Seveda pa imajo
bolj razvite države (Švedska, Danska, Avstrija in Nemčija)
veliko več finančnih in kadrovskih možnosti za postavitev
dobrega sistema za delo z mladoletniki kot mi oz. kolegi s
Poljske in Slovaške. Dobili smo nekaj koristnih nasvetov,
ki jih bomo lahko takoj uporabili v praksi, in psihološko
obrazložitev motečih reakcij mladoletnikov.
Navajam priporočila, ki so se mi zdela najbolj koristna:
• mladoletni prosilec za azil naj tudi po 18-em letu obdrži skrbnika in ohrani še naprej bonitete in pravice
od prej,
• skrbnik bi moral imeti vpogled v vse aktivnosti mladoletnika in pravico, da poda mnenje o vsem, kar se tiče
mladoletnika (ni skrbnik samo za pravni vidik postopka),
• laž o starosti ne sme biti ovira pri pridobitvi azila,
• prosilec ob prihodu najbolj potrebuje pogovor, zaupanje in občutek, da nam ni vseeno zanj,
• včasih lahko naknadna združitev mladoletnika s starši
ovira integracijo v novo družbo,
• doživete travme so razlog za nasilnost pri mladoletnikih, zaradi tega jih ne smemo obsojati, ampak
jim moramo pomagati (okoli 40% mladoletnikov ima
posttravmatski sindrom),
• travma se kaže pri različnih ljudeh različno; kot tesnoba, depresija, nasilnost, nespečnost, nesamozavest, občutki krivde, impulzivnost, psihosomatske
težave …
• zaradi težav pri prilagajanju na novo okolje se simptomi travme povrnejo in postanejo še močnejši,
• vsi mladoletni prosilci za azil imajo težave z zaupanjem, samokontrolo in izgubo občutka varnosti,
• pogosta zahtevnost mladoletnikov glede materialnih
stvari, posebno pa oblačil, je običajna in razumljiva,
saj jim materialne stvari vračajo občutek samokontrole, samospoštovanja in normalnega življenja,
• najbolj rabijo občutek varnosti, ki jim ga lahko da
dnevni red z rutinskimi obveznostmi (učenje, delo) in
prostočasovnimi aktivnostmi,
• mladoletnike se ne sme razvajati in delati stvari namesto njih, ampak se morajo naučiti samostojnosti.
Majda Polanc
SEMINAR O MALOLJETNICIMA BEZ PRATNJE U DANSKOJ
Radionice i predavanja na temu Better integration of separated children odnosno Bolja integracija maloljetnika bez
pratnje održana su u glavnom gradu Danske Kopenhagenu
dana 27.9. i 28.9. 2011. Obradili smo razne teme i problematiku maloljetnika bez pratnje i izmijenili iskustva tijekom
grupne diskusije i u malim grupama na radionicama. Na
svaku temu je kao polazište za raspravu i odgovore na naša
pitanja dao stručnjak za to područje. Svoje mišljenje o svakoj temi je predstavio i maloljetni bjegunac iz Afganistana.
Glavne teme bile su prihvat i smještaj maloljetnika, skrbništvo, obrazovanje, psihološka pomoć zbog traume i spajanje
s obitelji. Pronašli smo mnoge sličnosti u problemima i njegovom rješavanju u različitim zemljama. Međutim, u većini
razvijenih zemalja (Švedska, Danska, Austrija i Njemačka)
imaju puno više financijskih i kadrovskih mogućnosti za
postavljanje dobrog sistema za rad s maloljetnicima kao mi
odnosno kolege iz Poljske i Slovačke. Dobili smo nekoliko
korisnih savjeta koje ćemo odmah moći upotrijebiti u praksi
i psihološko obrazloženje ometajućih reakcija maloljetnika.
Navodim preporuke koje mi se čine najkorisnije:
• maloljetni tražilac azila neka i po 18-oj godini održi skrbnika te bonitete i prava od prije,
• skrbnik bi trebao imati uvid u sve aktivnosti maloljetnika i pravo dati mišljenje o svemu što se tiče maloljetnika
(skrbnik nije samo za pravni aspekt postupka),
• laž o dobi ne bi trebalo biti prepreka u dobivanju azila,
• podnosilac molbe prilikom dolaska najviše treba razgovor, povjerenje i osjećaj u smislu da brinemo za njega,
• ponekad je naknadno spajanje s roditeljima maloljetnika prepreka za integraciju u novo društvo,
27
• doživljene traume su razlog za agresiju kod maloljetnika, ne smijemo ih zbog toga osuditi, nego im pomoći
(oko 40% maloljetnika ima post-traumatski sindrom),
• trauma se očituje različito kod različitih ljudi, u anksioznosti, depresiji, nasilnosti, nesanici, nesamopouzdanju, u osjećaju krivnje, impulzivnosti, psihosomatskim
problemima ...
• zbog teškoća u prilagodbi novoj sredini, povrate se simptomi traume i postanu još jači,
• svi maloljetni tražioci azila imaju problema sa samopouzdanjem i gubitkom osjećaja sigurnosti,
• česte poteškoće maloljetnika u odnosu na materijalne
stvari, osobito zbog odjeće, normalno je i razumljivo,
jer im materijalne stvari vraćaju osjećaj samokontrole,
samopoštovanja i normalan život,
• najpotrebniji im je osjećaj sigurnosti koji dobiju dnevnim redom s rutinskim obvezama (učenje, rad) i aktivnostima u slobodno vrijeme,
• maloljetnike ne smijemo razmaziti i činiti stvari umjesto
njih, trebaju naučiti biti samostalni.
Majda Polanc
•
•
•
•
•
•
•
•
SEMINAR ON SEPARATED MINORS HELD
IN DENMARK
Workshops and lectures on the ‘Better Integration of Separated Children’ took place in the Danish capital of Copenhagen on 27 and 28 September 2011. During a panel discussion and within smaller groups at workshops, we tackled
various topics and issues related to separated children and
exchanged our experiences. For each topic, platforms for
the discussion and answers to our questions were provided
by an expert in the relevant field. Moreover, a minor refugee
from Afghanistan presented his views on some topics. The
main topics centred on the reception of minors and their
accommodation, guardianship, education, psychological
assistance for those who have undergone traumatic experiences, and family reunification. We established many similarities in the way these issues are identified and resolved
in different countries. The more developed countries (e.g.
Sweden, Denmark, Austria and Germany) naturally possess
better financial and employee potential for establishing a
solid system to work with minors than us or our colleagues
from Poland or Slovakia. We received some useful advice
which we will be able to apply in practice immediately, as
well as psychological explanations for disruptive reactions
displayed by minors.
The recommendations I found most useful are provided below:
• a minor asylum seeker should also after 18 years of age
retain his guardian and preserve the bonuses and rights
granted previously;
• a guardian should have insight into any activity carried
out by a minor and the right to give an opinion on any
28
•
•
aspect related to a minor (he is not just a guardian from
a legal perspective);
giving false information about one's age should not
constitute an obstacle in obtaining asylum;
upon arrival, the asylum seeker mostly needs conversation, trust and to feel that we care about him;
the subsequent minor-parent reunification sometimes
hinders integration into a new society;
violence exhibited by minors is often the result of a
traumatic experience; therefore, we must not condemn
them for such behaviour but help them instead (approximately 40 % of minors suffer from post-traumatic
stress disorder);
trauma manifests itself in different ways from person to
person, such as anxiety, depression, violence, insomnia, low self-esteem, feelings of guilt, impulsiveness,
psychosomatic difficulties, etc.;
owing to difficulties experienced in adjusting to a new
environment, trauma symptoms can re-appear and intensify;
all asylum seekers have issues with trust, self-control
and the loss of a feeling of safety;
frequent demanding behaviour displayed by minors in
terms of material goods, especially clothing, is normal
and understandable, because these goods give them
back a feeling of self-control, self-esteem, and of having a normal life;
what they need most is a feeling of safety, which can
be ensured by daily routine obligations (e.g. learning,
work) and leisure activities;
we must not spoil minors or do everything for them;
they must learn to be independent.
Majda Polanc
���� �� ��������� ���� �� ������� ���� �� ������
����� ������
����� ���� �� ��� � ������ ������
Better integration of separated children
�� ������ ���� ������ ������� ����� ���� ����� ������ ��
.2011 � 27.9 ��� �� � ��� ��� ������ ��� ����� ����� �� ����
���� �� . �� ������ ������ ������� ������ �� 28 .9
������ ������ ���� �������� ����� � ����� ��������
�� � ��� ������� �� �� ���� ����� �� ������ � �� ����
� �� �� �� � ����� ����� ���� ������ ��������� ���� �������
���� � ����� ����� ���� �� ��� ����� �� ���� �� . ����� ���
������� �� . ������� ���� ����� �� ������� �� �� ��������
. ��� ����� ������ �� ���� �� �� ��� ��� ���������� ������
� ������ � ������� � ���� ������� � ����� ���� �����
�������� ���� �� ���� � ����� ����� ����� �� ���� ������
���� ���� ���� �� ��� � ����� �� ���� ����� . ��� ������� ��
������� ����� . ������� ������ ������� �� ��� ��� ����� ����
����� � ���� ��� �� ( ����� � ����� � ������� � ���� ) ��� �������
�� ���� � �������� �� ���� ��� ���� ��� ����� �� ����� ����
������ ������� � �������� � ������ ������� �� �� ������� � ��
. �����
������� ����� �� ���� � �� ����� ���� �� ���� ������� ������
��� ������ ������� ������� ����� � ���� ���� ���� �� � ������
.
: ����� ����� ����� �� � ��������� �� ����� �� �� ������� ���
�������
��� ���
������
���� ���� �����
���� .���������
��� � ������
������������
�� �����������
. ��������
�������
�����������
� � ���� ���
��
(
�����
�
�
����
�
�������
�
����
)
���
�������
����� . ������� ������ ������� �� ��� ��� ����� ����
��� ����
��������
����
�����������
��� �����
�����
����
����
� ����� ���
�� ( �������
��
� �������
� ������) ���
�������
������
�������
�
��������
�
������
�������
��
��
����
���
� ��
�� ���� � �������� �� ���� ��� ���� ��� ����� �� ����� ����
. �����
������ ������� � �������� � ������ ������� �� �� �������
� ��
������� ����� �� ���� � �� ����� ���� �� ���� ������� ������
. �����
���
�����������
�������
�������
����������
���� �� �������
������
�������
�� ����
� �������
����� �����
���� �������
��� ������ ������� ������� ����� � ���� ���� ���� �� � ������.
.
: ����� ����� ����� �� � ��������� �� ����� �� �� ������� ���
: ����� ����� ����� �� � ��������� �� ����� �� �� ������� ���
.18 �� �� ����� �� ��� �������� ���� ����� ����� ������ ���.18
�� ��
�������
�� ���
������
� �����
�� ������
��������
� �����
�� �����
�� ���
��������
���� �����
������
.
����
���
�
�����
����
��
��
��� �� ������� �� ��� ������ � ����� �� �������� � �
����
.
����
���
�
�����
����
��
� ���� ����� ����� ������ ������ ��� �� ���� ������ ������ -��
�����
�� �����
�� ���
�� ���
���������
�� ����������
����� �����- �
� �����������
�����
������ ���
������
�� ����
������
������
����
�������
�������
��������������
�����
�� ��������
��� ���)��
����� �����
����� �����
������������
������
����� �� ����� ��� ������ ������ ) ���� �( �����
(
������
. ���� �������� ����� ���� ����� ����� �� ���� �� ���� ����������
. ���� �������� ����� ���� ����� ����� �� ���� �� ���� ���� � ���� ������ � ���� �� ������ ����� ����� �� ����� ����� ��� ���� ������
���� �������
�����
�����
� ���� ������. ������
� ����
�������������
�����
����� �����
.
������
���
��
����
��
�����
���
���
�����
�����
����� ������ �� ������ ����� ���� �� ���� ����� ����� ���� . ����
�� �� �����
��� ����
���� ��� -��
����� ������ �� ������ �����
��������
�� �����
���� �����
.
����
����
�����
��
��
���
���� ��� -��
���� ����� ����� �� ����� ������� ���� ���� �������
���� ����
� ���������
����������
�� ������ ���
�����
�� ����
������ ��
�� ��������
���� ������
�����
�������
����
����
��
���
����
��������
%
40
����
)
����
���
����������
�� ����
���� � ���� ����� �� ���� ��� ����� �� ������ �� �� � ����
( �����
���� �� ��� ���� �������� %40 ���� ) ���� ���
���� ����
�� ����
( ����� ����
�� ��� ������ ������� ����� ����� ��� �� ���� ���� � ����� � ������� � ����� � ������ : ���� �� � ����� ����
� ���� ��� � ���� ���� ����� � ���� ������ ������ � �������
.������� ����� � ���� �����
���� ����� � ���� ���� �� ����� �� ����� ����� . ������ ����� ����� � ��������� ����
��� �� �������� ���� �������� ���� ����� ����� �������� ���� ��� �� �� ����� ����� � ������ ����� �� ��� ��� � ���� ������
. ������
� ���� ������ �� ���� �� �������� ���� ��� ������ ����� �� ��� � ������ ��� ���� � ������ � ������ ������
���� ������ ������ ����� � ��� ���� ����� ����� ���� �� ������
. ���������� �� ���� ����� �� �
���� �� �� � ����� ������ ����� ����� ����� �� ����� ��� �� � (��� � ������� ) ���� �� ��� ����� ����� �� ���� ������ ���
���� ��� �� ���������
� ��� ����� �� ���� � ���� ���� � ��� ���� �� ����� �� �������� . ����� ����� �� ����� ��� ������ �� �� ���� ���� ����
����� �����
29
Planinarjenje in pohodništvo
Planinarenje i pješačenje
Mountaineering and Hiking
– SLOVENSKI NACIONALNI ŠPORT ŠTEVILKA ENA
S tem prispevkom in njegovimi nadaljevanji vam bomo
poskušali predstaviti pomembno turistično-rekreativno panogo, ki ima med Slovenci poseben, že skoraj
“sveti” pomen.
Ljubezen Slovencev do osvajanje gora seže krepko v
18. stoletje in je močno povezana z ohranjanjem nacionalne identitete. Temu primerno sledi tudi odlična
organiziranost planinskih društev, ki so združena pod
okrilje Planinske zveze Slovenije. Zaradi odlično označenih in zavarovanih planinskih poti, ki jih vzdržujejo
številni neimenovani prostovoljci ter oskrbovanih planinskih koč, ki nudijo zavetje obiskovalcem gora, se
za planinarjenje pri nas odloča tudi čedalje več tujcev.
Razširjenost in ljubezen do planinarjenja ali zgolj pohodništva dokazuje tudi dejstvo, da ima skoraj vsak
kraj v Sloveniji svojo “hišno” goro, hrib ali vzpetino na
katero se krajani podajajo ob prostem času. Zadovoljstvo na vrhu je toliko večje, če se ob poti nahaja planinski dom ali pa vsaj kmečki turizem, kjer se je možno
podkrepiti z lokalnimi kulinaričnimi dobrotami. Kdo
od Ljubljančanov ne pozna Šmarne gore, Krima, Kureščka, Rašice, Katarine, Govejka.....?
Slovenske gore ponujajo užitke vsem kategorijam planincem, takšnim, ki hodijo poleg veselja do gora tudi
zaradi družbe ali pa tistim, ki uživajo na samotnih poteh, daleč od civilizacijskega vrveža.
Če vprašate mene, vam bom odgovoril, da je to odvisno
od trenutnega razpoloženja. Kakor znajo biti prijetni
trenutki na planinskih kočah, še posebej ko oskrbnik
privleče na dan harmoniko in popestri že tako prijetno vzdušje, tako je tudi čudovito prisluhniti tišini na
kakšnem odmaknjenem grebenu, daleč od vsega, ob
čudovitih razgledih, kjer tišino moti le utrip lastnega
srca ali pa pisk gamsove samice s katerim opozori mladiče na našo prisotnost.
JULIJSKE ALPE – TRIGLAV
Triglav - Aljažev stolp 2864 m
Planinski dom na Kredarici 2514 m
Triglav
30
Triglav je z 2864 m najvišja gora v Sloveniji in leži v
Julijskih alpah. Ime je dobila bodisi po slovanskem
bogu Triglavu ali pa po svoji tri-glavi obliki. Gora sama
ima sicer bolj dvoglavo obliko, pri kateri je druga glava
sosednji Mali Triglav (2725 m). Triglav je že od nekdaj
simbol slovenskega naroda, njegova stilizirana podoba
pa se nahaja tudi v državnem grbu .
Tik pod vrhom se nahajajo tri planinske koče: Planika,
Kredarica in Dolič od koder se lahko po odlično zavarovanih poteh v manj kot 2 urah povzpnemo na vrh. Temu
času je potrebno prišteti še cca. 4-5 ur hoje do navedenih planinskih koč, kar pomeni, da potrebujemo do
vrha najmanj 6-7 ur hoje brez postankov, pri čemer moramo premagati med 1600 in 1900 m višinske razlike,
odvisno od našega izhodišča. Najlažji dostop je iz alpske planote Pokljuke, kjer premagamo najnižjo višinsko
razliko, težavnejši pa so dostopi iz ene od treh alpskih
dolin, ki oklepajo Triglav: Vrata, Kot ali Krma.
Prvi so se 26. avgusta 1778 na Triglav povzpeli “štirje
srčni možje” iz Bohinja in okolice, katerim v čast je pred
vhodom v dolino Vrat postavljen spomenik na sliki.
Triglav je tudi simbol narodnega odpora Slovencev. Pred
116 leti je Jakob Aljaž, ki je zaradi ohranitve slovenskega lastništva gore odkupil zemljišče na vrhu Triglava,
postavil stolp na vrhu in z njim simbolično zaznamoval
slovenske gore. Triglav je opevan tudi v mnogo narodnih pesmih kot npr. “Oj Triglav moj dom” – avtor glasbe
Jakob Aljaž, avtor besedila Matija Zemljič.
tva ili pak takvim koji uživaju na osamljenim stazama daleko od
civilizacijskog komešanja.
Ako mene pitate ja ću odgovoriti da to ovisi o trenutnom raspoloženju. Mogu biti ugodni trenuci u planinarskim kolibama, još
posebno kad upravnik počne svirati harmoniku i poljepša već
tako ugodnu atmosferu, a također je divno slušati tišinu na nekom udaljenom grebenu, daleko od svih, prekrasnog pogleda
koji samo remeti tišina vlastitog srca ili pisak ženke divokoze
kojime upozorava mladunčad na našu prisutnost.
Triglav je s 2864 m najviša planina u Sloveniji u Julijskim alpama. Ime je dobila ili po slovanskome bogu Triglavu ili po svom
tri-glavom obliku. Planina sama ima više dvoglavi oblik, gdje
je druga glava susjedni Mali Triglav (2725 m). Triglav je već
od pamtivijeka simbol slovenskoga naroda, njegova stilizirana
slika nalazi se na državnom grbu .
Odmah ispod vrha nalaze se tri planinske kolibe: Planika,
Kredarica i Dolič, odakle se može po savršeno zaštićenoj ruti
u manje od 2 sata popeti na vrh. Tom vremenu potrebno je
dodati još otprilike 4-5 sati hoda do navedenih planinarskih
koliba, što znači da trebamo do vrha najmanje 6-7 sati hoda
bez odmaranja, gdje moramo prevladati između 1600 i 1900 m
visinske razlike, ovisno od našeg ishodišta. Najlakši pristup je
preko alpske visoravni Pokljuke, gdje prevladamo najnižu visinsku razliku, teži su pristupi iz jedne od triju alpskih dolina
koje okružuju Triglav: Vrata, Kot ili Krma.
Prihodnjič:
JULIJSKE ALPE (alpske doline, slapovi, prelazi)
Avtor: Jurij Zaletel
– SLOVENSKI NACIONALNI SPORT BROJ JEDAN
Ovim prilogom i njegovim nastavcima, pokušat ćemo vam
predstaviti značajnu turističko-rekreativnu granu koja među
Slovencima ima posebno, već skoro “sveto” važenje.
Ljubav Slovenaca do osvajanja planina datira se već u 18. stoljeću i snažno je povezana s održavanjem nacionalnog identiteta. Sukladno tome, slijedi također odlična organizacija društva
koji su ujedinjeni pod okriljem Planinarskog saveza Slovenije.
Zbog dobro označenih i osiguranih planinskih putova koje održavaju mnogi neimenovani volonteri i opskrbljenih planinskih
koliba koje nude utočište za posjetitelje planina, kod nas se
za planinarenje odlučuje također sve veći broj stranaca. Proširenost i ljubav do planinarenja ili samo pješačenja dokazuje i
činjenica da ima skoro svako mjesto u Sloveniji svoju „kućnu“
planinu, brijeg ili uzvišicu na koje lokalno stanovništvo odlazi
u slobodno vrijeme. Zadovoljstvo na vrhu je toliko veće ako se
na putu nalazi planinarski dom ili barem seoski turizam, gdje
je moguće dobiti lokalnu kulinarsku hranu. Tko od Ljubljančana ne poznaje Šmarne gore, Krima, Kureščka, Rašice, Katarine,
Govejka.....?
Slovenske planine nude užitak svim kategorijama planinara,
takvim koji hodaju osim zbog veselja do planina, i zbog druš-
Na Triglav su se prvi popeli 26. augusta / kolovoza 1778 “četvorica hrabrih” iz Bohinja i okoline, kojima je u čast na ulasku
u dolinu Vrata postavljen spomenik na slici.
Triglav je također simbol nacionalnog otpora Slovenaca. Prije
116 godina je Jakob Aljaž, koji je zbog održavanja slovenskoga
vlasništva planine kupio zemljište na vrhu Triglava, postavio
toranj na vrhu i njime simbolično označio slovenske planine.
Triglav je opjevan i u mnogim narodnim pjesmama, kao n pr.
“Oj Triglav moj dom” – autor glazbe Jakob Aljaž, autor teksta
Matija Zemljič.
-
Idući put:
JULIJSKE ALPE (alpske doline, slapovi, prelazi)
Autor: Jurij Zaletel
31
SLOVENIA’S NUMBER ONE NATIONAL SPORT
With this article and its follow-ups, we will attempt to present an important tourist and recreational activity that has a
special – almost sacred – meaning among Slovenians.
The love of Slovenians for the conquest of mountains dates
as far back as the eighteenth century and is strongly connected with the preservation of the national identity. This
affection is reflected in the outstanding organisation of
mountaineering societies associated under the umbrella
Alpine Association of Slovenia. Owing to the perfectly
marked and secured mountain paths maintained by several
unnamed volunteers, and well-supplied mountain huts offering shelter to visitors, an increasing number of foreign
guests decide to visit our mountains. The broad popularity
of and love for mountaineering and hiking are also demonstrated by the fact that almost every place in Slovenia
has its own ‘home’ mountain – a hill or slope that the locals ascend in their free time. The feeling of satisfaction
at the top is all the greater if there is a mountain hut or
at least an agritourism farm along the path where one can
line one’s stomach with local culinary specialities. There
is hardly an inhabitant of Ljubljana who does not know of
Krim, Kurešček, Rašica, Katarina or Govejk.
The Slovenian mountains offer pleasure to mountaineers of
all abilities: those who find joy not only in climbing them
but also in the company of fellow mountaineers, or those
who take pleasure in walking lonely paths, far from the buzz
of civilisation.
If you ask me, my answer would be that this depends on the
mood one is in at the time. Moments spent in a mountain
hut, especially when its keeper plays his accordion, lifting
high spirits even further, can indeed be very pleasant. But it
is also beautiful to listen to the silence on a remote mountain ridge, far from everything and with marvellous views,
where the silence is only disturbed by the beat of our hearts
or a whistle of the female chamois warning her young of our
presence.
Located in the Julian Alps, Triglav (2864 m) is the highest
peak in Slovenia. The mountain was either named after the
Slavic god Triglav or on account of the mountain’s threeheaded shape. The mountain itself actually has a two-headed shape, the second head being the neighbouring Mali Triglav (Small Triglav). Triglav has long been the symbol of the
Slovenian nation and its stylised image is also incorporated
into the national coat of arms.
Just below the peak there are three mountain huts: Planika,
Kredarica and Dolič. From there one can reach the top of the
mountain on its excellently secured paths in less than two
hours. An additional 4–5 hours of walking from the aforementioned huts must be added to this time. This means that
at least 6–7 hours of non-stop walking is required to reach
the top. During the ascent, the difference in altitude ranging between 1600 and 1900 m must be overcome, which
depends on the starting point. The easiest route is from
the alpine plateau of Pokljuka, which is where the smallest difference in altitude must be overcome. Access is more
difficult from one of the
three valleys encircling
Triglav: Vrata, Kot or
Krma.
The first to ascend Triglav on 26 August 1778
were ‘four brave men’
from Bohinj and its surroundings. A statute
erected in their honour
can be seen in the vicinity of Lake Bohinj (see
photo).
Triglav is also the symbol of Slovenian national resistance. In order to preserve the Slovenian ownership of the mountain, Jakob Aljaž bought the land on the
top of Triglav 116 years ago and erected a tower, thereby
symbolically marking the Slovenian mountains. Triglav has
been the subject of many folk songs of praise. Such a song,
for example, is ‘Oj Triglav moj dom’ (Oh, Triglav, my home)
composed by Jakob Aljaž, with the lyrics written by Matija
Zemljič.
In the next edition:
JULIAN ALPS (alpine valleys, waterfalls, mountain passes)
Jurij Zaletel
��������� � ���������
�������� �� ����� ��� ���� – ����� ������ �� ����� �� ��� ������ ��� �� ������ �� � ����� ��� ����
�� � ���� ������ ������� �������� ���� ��� �� ����� ����� ���� �� �������
. ���� " ���� " ���� ������
������� � ����� .18 ��� �� �� ��� ��� �� ���� �������� ���� ���� �����
������ ��������� ��� �� ���� . ������ �������� ��� ���� ������� �� �����
��������� ����� ����� ��� �� �� ��� �� � ������ ����� ���� ���� ��� ����
��� �� � �������� ������ ������ � ���� ������ �� . ����� ������� ��������
��� ���� ������� ������� � ������ ������ ���� �� ������ ������ ����� �����
�� �������� ���� �� �������� ����� � ������ ���� ��������� �� �� � ��������
��������� �� �������� �� ���� � ������ . ���� �� ������ ���� ���� �� �� ���
�������� " ���� " �������� ����� �� �� ������ � �� ������ ����� ��� ����� ����
��� ��� �� ��� �� ��� ���� ��� �� ����� �� ���� � ���� �� ���� �����
�� ���� ������� ����� �� �������� ���� �� ��� ��� �� ��� . ������ ��� �����
���� ������� � ���� ����� ���� �� �� ���� ������ �� ������ ��� �� �� ���������� ��
� ������� ��� ��������� ��� �� ���� ���� . ����� ����� ���� ��������� �����
� ����� ��� �� ......� ������ � �������� �������� � �� ���� � ����
���� �� ���� � �� ����� � ���� �� ��� �������� ��� ��� �� �������� ������
�� ��� � ����� ��� ���� �� � ������� �� � ���� ���� �� ����� ��� �� ����
. ������ ��� � ����� �����
���� ���� �� ����� �� ����� � �� ����� ���� ��� �� � ���� ����� �� �� ���
������ � ���� �� ��� �������� ��� ���� �� ���� ��� ���� �� �������.
����� ������ � ��� ���� � ���� �� ��� �� ��� �������� ���� ����� �� �����
��� �� �� ��������� �� ��� ��� �� ����� ���� �� ���� ��� ������� � �����
���� � �� ������ ����� ���� �� � ���� ������ ���� ������� � ��� ���� �����
�� �� ���� ��� ������ �� �� ���� ���� �� ���� �� ���� ��� ���� ��� �� ����
. ����� ��� � ����� ���� ���� ������ ��
��� ��� – ��� �������
32
�������� ��� ������� ����� �� �� �������� �� ��� ���� ���� ��� 2864 �� ��� ���
�� – �� ��� �� ����� �� ��� ����� ��� ��� �������� ���� �� �� ��� ��� . ������ �
�� � ������ ��� �� ���� ��� ��� ��� . ��� ��� ������ ��� ��� �� �� ��� �� �����
������ (��� 2725 ) ( ���� �� �� ) ��� ��� ���� ���� �� ����� ��� �� ���� ��
������ � ���� �� ��� �������� ��� ���� �� ���� ��� ���� �� �������.
����� ������ � ��� ���� � ���� �� ��� �� ��� �������� ���� ����� �� �����
��� �� �� ��������� �� ��� ��� �� ����� ���� �� ���� ��� ������� � �����
���� � �� ������ ����� ���� �� � ���� ������ ���� ������� � ��� ���� �����
�� �� ���� ��� ������ �� �� ���� ���� �� ���� �� ���� ��� ���� ��� �� ����
. ����� ��� � ����� ���� ���� ������ ��
��� ��� ���� 6 -7 ����� ��� �� ����� �� �� ����� ����� ��� � ���� ��� �������
������ ����� ��� 1900 � 1600 ��� ���� ����� �� �� � ��� ��� ������� ����
��� �� ������ �� ����� ���� ���� ���� . ���� �� ���� �� ����� �� � ���� ���������
� ������ ���� ���� ������� ����� ��������� �� �� ������ � ������� ������ ������
�� � ������ ����� ������ ��� �� �� ��� �� � �� ������ ����� �� �� �� ���
. ������� ���� �� �� � ����� : ��� ��� �����
��� ��� – ��� �������
�������� ��� ������� ����� �� �� �������� �� ��� ���� ���� ��� 2864 �� ��� ���
�� – �� ��� �� ����� �� ��� ����� ��� ��� �������� ���� �� �� ��� ��� . ������ �
�� � ������ ��� �� ���� ��� ��� ��� . ��� ��� ������ ��� ��� �� �� ��� �� �����
������ (��� 2725 ) ( ���� �� �� ) ��� ��� ���� ���� �� ����� ��� �� ���� ��
�� ��� �� ��� � ������ �������� ���� ���� �� ������� �� ( �� �� ) ��� ��� .
. ���� ���� �������� ���� ���
����� � ��������� � ������ : ���� �� �������� �������� ���� �� ��� ��� �� ����
��� �� . ������ ��� �� ���� .2 �� ���� ����� ������ ���� �� ������ ������
�������� ���� �� �� ���� ����� ���� ��� ���� 4 -5 ���� �� ��� ��� ����
��� ��� ���� 6 -7 ����� ��� �� ����� �� �� ����� ����� ��� � ���� ��� �������
������ ����� ��� 1900 � 1600 ��� ���� ����� �� �� � ��� ��� ������� ����
��� �� ������ �� ����� ���� ���� ���� . ���� �� ���� �� ����� �� � ���� ���������
� ������ ���� ���� ������� ����� ��������� �� �� ������ � ������� ������ ������
�� � ������ ����� ������ ��� �� �� ��� �� � �� ������ ����� �� �� �� ���
. ������� ���� �� �� � ����� : ��� ��� �����
�� ��� 1778 ����� .26 ����� �� ���� ��� ��� ��� ��� �� ���� �� ����� �����
�� ������ ����� �� � ����� ���� ����� � ����� ����� �� " ����� ��� ���� "
�� �� ������� �� ���� ��� ����� ���� ����� ��� ����� �� ��� ���� �� ��� ����
. ������� � ������ ���� ���
����� ��� ��� .116 �� ��� . ������ �������� ���� ���� ���� ������� ��� ���
�� ���� � ���� �� ��� ��� ��� ���� �������� �������� ������ ��� ����� � �����
. ��� ���� �� �������� ������� ���� ����� ��� ��� �� � ��� ���� �� ������ ����
��� �� " ���� �� ��� ��� ������� ���� ������ �� ���� �� ������� ��� ���
�� ����� ��� � � ����� ����� ������� – ( �� ���� ��� ��� �� ) " ��� ��� ���
. ������ ����� �����
����� ���� ) ( ����� � ������� � ������ ������ ) ��� �������
- : ����� ��
. (���� ��� ����� � ������� � ��� �����
�� ���� ���� : �������
�� ��� 1778 ����� .26 ����� �� ���� ��� ��� ��� ��� �� ���� �� ����� �����
�� ������ ����� �� � ����� ���� ����� � ����� ����� �� " ����� ��� ���� "
�� �� ������� �� ���� ��� ����� ���� ����� ��� ����� �� ��� ���� �� ��� ����
. ������� � ������ ���� ���
����� ��� ��� .116 �� ��� . ������ �������� ���� ���� ���� ������� ��� ���
�� ���� � ���� �� ��� ��� ��� ���� �������� �������� ������ ��� ����� � �����
. ��� ���� �� �������� ������� ���� ����� ��� ��� �� � ��� ���� �� ������ ����
��� �� " ���� �� ��� ��� ������� ���� ������ �� ���� �� ������� ��� ���
�� ����� ��� � � ����� ����� ������� – ( �� ���� ��� ��� �� ) " ��� ��� ���
. ������ ����� �����
����� ���� ) ( ����� � ������� � ������ ������ ) ��� �������
- : ����� ��
. (���� ��� ����� � ������� � ��� �����
�� ���� ���� : �������
33
Bravo naši
Bravo naši
Bravo to our teams!
V azilnem domu imamo kar nekaj športnikov. Nekateri se športa lotevajo zelo aktivno, drugi pa zgolj rekreativno.
V mesecu novembru so »naši« športniki sodelovali na dveh
športnih tekmovanjih. Nogometaši so se udeležili prireditve
Nogomet proti rasizmu, ki jo je pripravila Slovenska filantropija. Iz azilnega doma so na tekmovanju sodelovale kar štiri
ekipe in čeprav je bilo v ospredju druženje in ne tekmovalnost,
lahko naše ekipe pohvalimo, saj so se odrezale več kot dobro.
Dva naša prosilca pa sta se udeležila tudi mednarodnega turnirja Slowenia open v Kick boxu v Zagorju ob Savi. Fanta trenirata v Klubu borilnih veščin Leopard iz Ljubljane in sta na
njuni prvi tekmi pokazala veliko srčnosti, poguma in znanja.
Osvojena pa je bila tudi srebrna medalja. Na tekmovanje smo
se odpeljali tudi navijači in imeli smo res kaj videti.
U azilnom domu imamo nekoliko sportaša. Neki se sportom
bave veoma aktivno, a drugi samo rekreativno.
U mjesecu novembru su »naši« sportaši sudjelovali u dva sportska natjecanja. Nogometaši su učestvovali u događaju »Nogomet protiv rasizma«, koji je organizirala Slovenska filantropija.
Iz azilnoga doma su na natjecanju učestvovale čak četiri ekipe i
iako je bilo u prvom planu druženje i ne rivalitet, možemo naše
ekipe pohvaliti, pošto su više nego dobro prošle.
Dva naša podnosioca molbe učestvovala su i na međunarodnom
turniru Slowenia open u Kick boxu u Zagorju ob Savi. Momci
treniraju u Klubu borilačkih vještina Leopard iz Ljubljane i na
njihovi prvi utakmici pokazali su puno srčanosti, hrabrosti i
znanja. Osvojena je bila i srebrna medalja. Na natjecanje otišli
smo i navijači koji smo imeli zaista što vidjeti.
34
There are quite a few sportsmen in the Asylum Centre. Some
take their sports very seriously, others less so.
In November, ‘our’ sportsmen participated in two competitions. The footballers took part in the ‘Football against Racism’ event organised by Slovenian Philanthropy. No less than
four teams from the Asylum Centre took part in the competition. Although the focus was on socialising and not competitiveness, we may nevertheless commend our teams, because
they did very well.
Two asylum seekers from our centre also participated in the
Slovenia Open international kickboxing tournament in Zagorje
ob Savi. Training with the Leopard Martial Arts Club from Ljubljana, the two young men showed a great deal of fortitude,
bravery and skill. The result was a silver medal. We also took
our fans to the competition where there was much to be seen.
Otroci Afganistana
Djeca Afganistana
Childrens of Afganistan
ODGOVORNOST ODRASLIH ZA OTROKE
Na splošno so otroci najpomembnejši del družbe. Vsi odrasli so odgovorni za vzgojo, razvoj, izobraževanje in zaščito otrok pred vsem nezgodam v življenju. To zato, ker so
danšnji otroci bodočnost družbe.
Mi in Vi moramo zagotoviti pozitivno izpolnitev želja in potreb otrok. V nekaterih državah zaradi pomanjkanja varnosti, slabe ekonomije in nerazvitosti se ne ozira za potrebe
in želje otrok. Zaradi tega ti otroci odraščajo v pomankanju in žalosti.
ODGOVORNOST OTROK ZA ODRASLE
Ljubljeni otroci naj bi spoštovali starše, učitelje, vse ljudi,
odrasle, prijatelje v šoli in izven šole in naj bi spoštovali
nasvete staršev, učiteljev, šole in drugje kjer se izobražujejo.
Odrasli vedno imajo radi otroke, posebej tiste, ki so pridni
v šoli, tiste ki skrbijo za higijeno telesa in doma ter spoštujejo odrasle.
in nazaj. V šolah nimajo miz in stolov za sedenje, učijo se
v šotorih in na tleh. V nekaterih krajih dežele sploh ni šol,
če pa šola je, je ta napadana in požigana s strani nasprotnikov. Nasprotniki tudi ne dovolijo obisk šole fantom in
dekletom. V nekaterih krajih sploh ni šol za dekleta, kljub
temu, da so te zelo bistra in se rade učijo.
Čas šole za večino Afganistanskih otroke je poleti. V zimskem času so otroci doma z družino in se pripravljajo na
naslednje leto.
Starši otroke pošiljajo v mušejo. Otroci iz revnejših družin
so prisiljeni delat.
Mestni otroci pričnejo zgodaj delat, otroci na vaseh odhajajo delat na njivo s starši.
Nekateri otroci so edini delovni del družine, neodvisno ali
živijo v mestih ali na vaseh.
RAZVEDRILO IN IGRE AFGANISTANSKIH OTROK
Podal bom nekaj podatkov o Afganistanskih otrocih.
Otroci te dežele od rane mladosti imajo radi različne športe. V prostem času se ukvarjajo z igrami iz domačega kraja
in se uglavnem igrajo s svojimi vrstniki.
AFGANISTANSKI OTROCI
Otroške igre so zelo zanimive in ni velike razlike med vasjo
in mestom.
Afganistanski otroci na splošno imajo čisto navadno življenje.Potrebe Afganistanskih otrok se razlikujejo od potreb otrok v razvitih državah. Tudi v samem Afganistanu se
življenje otrok med seboj razlikuje. Življenje otrok v vaseh
je drugače, kot življenje otrok v mestih. Otroci imenovane
dežele so bistri, potrpežljivi in spoštljivi.
V mestih se vglavnem igrajo z žogo in zmaji. Na vasi se
tudi igrajo z žogo in vrvjo. Mladostniki tudi jahajo. V času
dveh verskih praznikov se za otroke poskrbi za nove obleke in vsi dlani in stopala pobarvajo s hanom (khana) ter vsi
skupaj obiskujejo sorodnike ali prijatelje. Takrat ponavadi
obdarijo otroke.
Ti otroci imajo nekaj dobrih lasnosti katere bom naštel,
pozdravijo, ko pridejo v hišo, v vrsti, na poti, ko srečajo
odrasle, to počnejo vedno.
V ziskem času se otroci igrajo na snegu in delajo sneženega moža. Nekateri se tudi drsajo na ledu. Nekatere deklice
pomagajo materam pri domačih opravilih.
Spoštovanje učiteljev in starejših s strani otrok je nujno.
Otroci te dežele so že od majhnega željni učenja in ukvarjanja športom. Starejši imajo radi take otroke.
Tudi sam sem se kot otrok rad igral na snegu in sem delal sneženega moža, tudi jahal sem. Pozimi sem zelo rad
poslušal pravljice, ki jih je pripovedovala stara mama. Še
danes imam rad jahanje in igre na ledu.
LEPO ŽIVLJENJE ZA AFGANISTANSKE OTROKE
Samo manjše število otrok v Afganistanu ima lepo življenje, 10% otrok nima posebnih težav, ostalih 90% , na primer za odhod v šolo nima prevoza, zelo dolge razdalje v
vročini kot tudi v mrazu, snegu in vetru prehodi peš do šole
V Sloveniji s strani odgovornih imam možnost ogleda iger
na ledu in v tem zelo uživam.
Zahvaljujem se vam prijatelji,
Abdoljamil Peykar
35
AFGANISTANSKA DJECA
Općenito, afganistanska djeca ima
sasvim normalan život. Potrebe afganistanske djece se razlikuju od potreba djece u razvijenim zemljama. I
u samom Afganistanu se život djece
međusobno razlikuje. Život djece u
selima se razlikuje od života djece u
gradovima. Djeca iz spomenute države
su bistra, strpljiva i pristojna.
Ova djeca imaju nekoliko dobrih osobina koje ću nabrojati: pozdrave kad
dođu u kuću, kad stoje u redu, kad na
putu sretnu odraslu osobu, to uvijek
rade.
Poštivanje nastavnika i starijih osoba
od strane djece je bitno. Djeca ove zemlje su već od maloga željni učenja i
bavljenja sportom. Stariji vole takvu
djecu.
LIJEP ŽIVOT ZA AFGANISTANSKU
DJECU
ODGOVORNOST ODRASLIH ZA DJECU
Općenito, djeca su najvažniji dio društva. Sve odrasle osobe su odgovorne za
odgoj, razvoj, obrazovanje i zaštitu djece od svih nezgoda u životu. To je zato što
su današnja djeca budućnost društva.
Mi i Vi moramo osigurati pozitivno ispunjenje želja i potreba djece. U nekim zemljama zbog nedostatka sigurnosti, slabe ekonomije i nerazvijenosti zanemaruju
se potrebe i želje djece. Zbog toga ta djeca odrastaju u pomanjkanju i tuzi.
ODGOVORNOST DJECE ZA ODRASLE
Ljubljena djeca trebala bi poštovati roditelje, učitelje, sve ljude, odrasle, prijatelje u školi i van škole te poštovati savjete roditelja, učitelja, škole i drugih gdje
se školuju.
Odrasli uvijek vole djecu, osobito djecu koja su vrijedna u školi, koja se brine o
higijeni tijela i doma te koja poštuje odrasle.
Dat ću vam neke informacije o afganistanskoj djeci.
36
Samo mali broj djece u Afganistanu
ima lijep život, 10% djece nema posebnih problema, a ostalih 90% na primjer za odlazak u školu nemaju prijevoza, velike udaljenosti po vrućini kao
i po hladnom vremenu, snijegu i vjetru
mora propješačiti do škole i nazad. U
školama nemaju stolova ni stolica za
sjedenje, uče pod šatorima i na podu.
U nekim mjestima uopće nema škole,
a ako postoji onda je ta napadnuta i
zapaljena od strane protivnika. Protivnici također ne dopuštaju posjet školi
dječacima i djevojčicama. U nekim mjestima nema škola za djevojčice, unatoč
činjenici da su vrlo bistre i vole učiti.
Nastava za većinu afganistanske djece je tijekom ljeta. Zimi, djeca je kod
kuće s obitelji i priprema se za sljedeću godinu.
Roditelji djecu šalju u džamiju. Djeca
iz siromašnih obitelji prisiljena je raditi.
Gradska djeca počinju raditi vrlo mlada, a djeca sa sela rade po poljima s
roditeljima.
Neka djeca su jedini radni dio obitelji,
neovisno da li žive u gradu ili u selu.
ZABAVA I IGRE AFGANISTANSKE
DJECE
Djeca u ovoj zemlji od rane dobi voli
različite sportove. U slobodno vrije-
me bave se igrama iz domaćeg kraja i uglavnom se igraju sa
svojim vršnjacima.
Dječje igre su vrlo zanimljive i nema puno razlike između
sela i gradova.
U gradu se uglavnom igraju loptom i zmajevima. Na selu
se također igraju loptom i užetom. Mladi i jašu. Tijekom
dva vjerska praznika se djeci obezbijedi nova odjeća. Ofarbaju im s hanom (khana) dlanove i stopala te kasnije svi
zajedno posjećuju rođake ili prijatelje. Obično tada djecu
obdaruju.
Zimi se djeca igra na snijegu i pravi snjegovića. Neki se i kližu na ledu. Neke djevojčice pomažu majkama u kućanskim
poslovima.
I ja sam se kao dijete volio igrati na snijegu i raditi snjegovića te jahati. Zimi sam vrlo rado slušao priče koje mi je
govorila baka. Još uvijek volim jahanje i igre na ledu.
U Sloveniji od strane nadležnih imam mogućnost posjete
igara na ledu i u tome veoma uživam.
Hvala vam prijatelji,
Abdoljamil Peykar
THE RESPONSIBILITY OF ADULTS TOWARDS CHILDREN
Generally speaking, children are the most important part of society. All adults are responsible for their upbringing, growth,
education and protection against any misfortune which may
affect their lives. The reason is simple: today’s children are
society’s future.
We must all ensure that children’s needs and wishes are fulfilled. In some countries, due to the lack of security, a weak
economy and underdevelopment, their needs and wishes are
not given proper consideration. For this reason, such children
grow up having to do without and in distress.
THE RESPONSIBILITY OF CHILDREN TOWARDS ADULTS
Children are supposed to be respectful of their parents, teachers, everyone – adults and friends, both in and out of school;
they should follow the advice given to them by their parents,
school teachers and education institutions.
Adults will always love their children, particularly those who
are diligent at school, care about the hygiene of their body and
home, and are respectful to adults.
Let me present some facts about Afghan children.
AFGHAN CHILDREN
Generally speaking, Afghan children have very simple lives.
However, the needs of Afghan children are different from those
in the developed countries. In Afghanistan, there is little difference to the lives of children throughout the country. But,
the life of children living in villages is different from the life of
those living in towns. The country’s children are bright, patient
and respectful of others.
They have a number of qualities: they are used to greeting people when entering a house, when standing in a queue, and in
the street when meeting an adult – they never forget to do so.
Being respectful of teachers and of the elderly is imperative.
Since infancy, these children have been eager to learn and play
sports. Adults love such children.
HAPPY LIFE FOR AFGHAN CHILDREN
However, only a small number of Afghan children can be said
to lead a happy life; 10 % of Afghan children have no particular
troubles, but the situation with the other 90 % is quite different: they have no access to school transport, and they have to
walk long distances to school and back in the cold, snow and
wind. Their schools have no tables and no chairs on which to
sit, the lessons are held in makeshift tents on the ground. Some
parts of the country have no schools; moreover, if the location of a school is discovered, it would be attacked or burned
down by its opponents. These people are opposed to boys and
girls going to school. In addition, some places do not have any
schools for girls although they are very intelligent and willing
to learn.
The majority of Afghan children have school lessons in the summer. In winter, children usually stay at home with their families
and prepare for the next (school) year.
Children are sent to mosques by their parents. Children from
poor families are forced to work.
The children living in towns start work very early; in the countryside, they help their parents working in the fields.
In terms of work, some children are the only active family members, irrespective of whether they live in towns or in the countryside.
ENTERTAINMENT AND PLAYS OF AFGHAN CHILDREN
The children of this country are fond of sports from infancy. In
their free time, they often play local games together with their
friends.
Children’s games are very interesting and do not vary much
when played in towns or in the country.
In towns, children mainly play ball games and fly kites. In the
villages, ball games and games involving the use of a rope
are played. Horseback riding is also popular. On two religious
holidays, children get new dresses; they have their palms and
feet dyed with henna and together they visit their relatives and
friends. On this occasion, children are given presents.
In the winter, children like to play in the snow and build snowmen. Some also skate on ice. Some girls help their mothers with
household chores.
As a child, I often used to play in the snow and build snowmen,
but I also rode horses. In the winter, I enjoyed listening to the
fairy tales told by my grandmother. Even today, I like horseback
riding and games played on ice.
In Slovenia, the people in charge made it possible for me to attend ice games, which I enjoy very much.
Thank you, my friends.
Abdoljamil Peykar
37
38
ERF PROGRAMI, KI SE IZVAJAJO V AZILNEM DOMU NA PODLAGI JAVNEGA RAZPISA ZA
IZVAJANJE PROGRAMOV POMOČI PROSILCEM ZA MEDNARODNO ZAŠČITO
ERF PROGRAMI KOJI SE PROVODE U AZILNOM DOMU TEMELJEM JAVNOGA NATJEČAJA
ZA PROVOĐENJE PROGRAMA ZA POMOĆ TRAŽIOCIMA MEĐUNARODNE ZAŠTITE
ERF PROGRAMMES CARRIED OUT IN THE ASYLUM CENTRE ACCORDING TO THE PUBLIC
CALL FOR THE IMPLEMENTATION OF AID PROGRAMMES FOR THE INTERNATIONAL
PROTECTION SEEKERS
ERF programi se financirajo iz sredstev Evropskega sklada
za begunce in sredstev Ministrstva za notranje zadeve, za
leto 2011, 2012 in 2013. Namen programov je, da se za
vsa ta leta zagotovi izvajanje pomoči prosilcem za mednarodno zaščito in s tem zagotovi zviševanje kakovosti
standardov nastanitev in oskrbe prosilcev za mednarodno zaščito.
V Azilnem domu v letu 2011 delujejo sledeči ERF programi:
1. Program Informiranje in pravno svetovanje izvaja v
Azilnem domu in v Centru za tujce Pravno informacijski center NVO.
Informiranje in pravno svetovanje zajema:
— informiranje tujca pred podajo prošnje za mednarodno zaščito, ki obsega pravice in dolžnosti prosilca, postopek podaje prošnje, Dublinski postopek, umik prošnje za mednarodno zaščito, stopnje
(MNZ, Upravno in Vrhovno sodišče), razselitev.
— zastopanje pri podaji prošnje za mednarodno zaščito
— pravno zastopanje in informiranje glede pravnih
sredstev, dostopa do dela, združevanja z družinskimi člani, pisanje pravnih sredstev....
2. Program PATS izvaja Jezuitsko združenje za begunce
Slovenije. Namen programa je informiranje ranljivih
prosilcev o nevarnostih trgovine z ljudmi in prepoznavanje žrtev trgovine z ljudmi. Program izvajata v
Azilnem domu Rebeka Balažić Tonkli in Robin Schweiger.
Azilni postopki pogosto predstavljajo enega od migracijskih kanalov, ki jih trgovci z ljudmi zlorabijo za
transport svojih žrtev, zato je namen izvajanja programa, da se s pomočjo informativnih razgovorov v
prostorih azilnega doma (po potrebi tudi s pomočjo
tolmača) ob sprejemu vloge, poskuša ugotoviti ali je
obravnavani prosilec žrtev trgovine z ljudmi.
Hkrati se prosilca seznani z nevarnostmi trgovine z
ljudmi s ciljem večje ozaveščenosti prosilcev.
3. Program “SKUPAJ Z VAMI V NOVI DEŽELI” izvaja Jezuitsko združenje za begunce Slovenije. Program “Skupaj z vami v novi deželi” je dopolnilni program za
delo z ranljivimi skupinami prosilcev za mednarodno
zaščito in zajema organizacijo letovanja za ranljive
skupine, nudenje dodatne operativne pomoči mladoletnikom brez spremstva in izvajanje ustvarjalnih
delavnic za predšolske in šoloobvezne otroke. Izvajalka programa je Rebeka Balažić Tonkli. Zakon o
mednarodni zaščiti med ranljive osebe s posebnimi
potrebami uvršča, poleg žrtev spolnih zlorab, nasilja in mučenja, tudi vse otroke, mladoletnike brez
spremstva, invalidne osebe, starejše, nosečnice in
roditelje samohranilce z otroki.
Program zajema sledeča dela in naloge:
— Organiziranje in izvedba enotedenskega letovanja
za ranljive osebe s posebnimi potrebami. Program
vključuje organizacijo letovanja in zagotavlja vodenje letovanja, prevoz, nastanitev in hrano za
prosilce in spremstvo ter stroške izvajanja spremstva. Letovanje se organizira za največ 30 oseb.
— Nudenje operativne pomoči mladoletnikom brez
spremstva v smislu aktivnega vključevanja v družbeno okolje. Pomoč se nanaša na dodatno izobraževanje, vključevanje v športne, razvedrilne in
kulturne aktivnosti, druženje s slovenskimi vrstniki, pomoč pri vključevanju v izven šolske interesne dejavnosti, urejanje dokumentov, spremljanje
(zdravnik, šola, prireditve...)
— Izvajanje ustvarjalnih delavnic za predšolske in
šoloobvezne otroke (likovne, gibalne, plesne,
bralne delavnice, ure pravljic). Namen podprograma je izvajanje aktivnosti med delavniki v popoldanskem času in sicer za vsako skupino po eno
uro.
4. Program “ZABAVA – ZNANJE – VKLJUČITEV” izvaja Inštitut za afriške študije. Namen programa je pomoč
pri nastanitvi in oskrbi ter implementaciji pravic prosilcev za mednarodno zaščito.
Program zajema sledeča dela in naloge:
— psihosocialno delo s prosilci - pomoč prosilcem, ki
obsega individualne razgovore v zvezi z njihovim
psihosocialnim položajem;
— Nastanitev novih prosilcev na nastanitvene oddelke;
— Skrb nad delovanjem nastanitvenih oddelkov v času
odsotnosti socialnih delavcev Azilnega doma;
39
— Pomoč prosilcem pri vzdrževanju hišnega reda Azilnega doma (opozarjanje na določbe hišnega reda
in na čistočo, urejenost sob, skupnih prostorov ter
okolice Azilnega doma);
— Občasno spremstvo pri obiskih zdravstvenih in izobraževalnih institucij… (avtobusne karte za dostop do omenjenih institucij zagotavlja naročnik
izključno za prosilce, za spremstvo izvajalca pa jih
zagotavlja izvajalec sam);
— Pomoč pri organiziranju in izvedbi vzdrževalnih del
v Azilnem domu;
— Organizacija izvajanja dostopa do interneta;
— Pomoč pri vključevanju v izobraževanje (pomoč pri
vpisu v izobraževalne ustanove, plačilo prevodov
dokumentov za vstop v izobraževalni sistem….).
Program “ ZABAVA – ZNANJE – VKLJUČITEV” zajema
tudi organizacijo in izvajanje dodatnih aktivnosti za
preživljanje prostega časa prosilcev kot so:
— spoznavanje okolja (organiziranje izobraževalnih
izletov, ogledi muzejev, razstav, znamenitosti, obisk kino predstav …);
— Izvajanje ustvarjalnih likovnih in kulturnih delavnic;
— Organiziranje in izvajanje športnih aktivnosti;
— Izvajanje delavnic za učenje tehnik sproščanja;
— Izvajanje kuharskih delavnic;
— Usposabljanje za delo na šivalnem stroju;
— Predavanja: skrb za osebno higieno, higiena bivalnih prostorov, zdrava prehrana in zdrav način življenja;
— Izvajanje fotografskih delavnic ter urejanje slik na
računalnikih,
— Izvajanje delavnic namenjenih računalniškemu
opismenjevanju.
5. Program “TEČAJ SLOVENSKEGA JEZIKA V AZILNEM
DOMU” izvaja Cene Štupar – Center za permanentno izobraževanje v Ljubljani.
Program vključuje osnovni in nadaljevalni tečaj slovenščine ter učno pomoč za šolarje, predvsem za učence
osnovne šole. Cene Štupar skupaj s prosilci za mednarodno zaščito vsako leto pripravijo igrice ali skeče za
praznične predstave.
Učenje slovenskega jezika je za prosilce za mednarodno zaščito pomembno za vzpostavitev socialne mreže
in vključevanju v življenje v Azilnem domu ter Ljubljani.
Osnovno znanje jezika jim olajša uveljavljanje raznih
pravic in dostop do zunanjih institucij. Program učenja
je seveda prilagojen njihovim potrebam in zmožnostim. Osnovni tečaj zajema 48 ur mesečno, to je 4 krat
tedensko po tri šolske ure, učna pomoč pa poteka vsak
dan v tednu. Tečaji potekajo pod vodstvom predavateljice Anje Tomazin v knjižnici Azilnega doma.
Irena Štrus
40
ERF programi se financiraju iz sredstava Europskoga fonda za
izbjeglice i sredstava Ministarstva unutarnjih poslova za 2011,
2012 i 2013 godinu. Svrha programa je da se za sve ove godine
osigura provođenje pomoći za tražioce međunarodne zaštite i
time osigura podizanje standarda kvalitete smještaja i opskrbe
tražiocima međunarodne zaštite.
U 2011 godini u Azilnome domu provode se sjedeći ERF programi:
1. Program Informiranje i pravno savjetovanje provodi Pravno informacijski centar NVO u Azilnome domu i u Centru za
strance.
Informiranje i pravno savjetovanje obuhvaća:
— informiranje stranca prije podnošenja molbe za međunarodnu zaštitu koje obuhvaća prava i dužnosti podnosioca molbe, postupak podnošenja molbe, Dublinski
postupak, povlačenje molbe za međunarodnu zaštitu,
stupnja (MUP, Upravni i Vrhovni sud), raseljenje.
— zastupanje tijekom podnošenja molbe za međunarodnu
zaštitu
— pravno zastupanje i informiranje o pravnim lijekovima,
pristupa radu, spajanja sa članovima obitelji, pisanje
pravnih lijekova....
2. Program PATS provodi Jezuitska udruga za izbjeglice Slovenije. Svrha programa je informiranje ranjivih podnosioca
molbe o opasnostima trgovine ljudima i prepoznavanje žrtava trgovine ljudima. Program provodi u Azilnome domu
Rebeka Balažić Tonkli i Robin Schweiger.
Azilni postupci često predstavljaju mogući migracioni kanal koji trgovci ljudima zloupotrebljavaju za transport svojih žrtava, zato je svrha provođenja programa da se pomoću
informativnih razgovora u prostorijama azilnoga doma (po
potrebi i pomoću tumača) tijekom podnošenja podneska
pokuša utvrditi ili da li je podnosilac molbe koji je u postupku žrtva trgovine ljudima.
U isto vrijeme, podnosioca molbe se upoznaje sa opasnostima trgovine ljudima u cilju veće osviještenosti podnosioca molbe.
3. Program “ZAJEDNO S VAMA U NOVOJ ZEMLJI” provodi Jezuitska udruga za izbjeglice Slovenije. Program “Zajedno s
vama u novoj zemlji” je dopunski program za rad s ranjivim
grupama tražioca međunarodne zaštite i obuhvaća organizaciju ljetovanja za ranjive grupe, nuđenje dodatne operativne
pomoći maloljetnicima bez pratnje i provođenje kreativnih
radionica za predškolsku i školsku djecu. Izvođač programa je Rebeka Balažić Tonkli. Zakon o međunarodnoj zaštiti
među ranjive osobe s posebnim potrebama svrstava, pokraj
žrtava seksualnog zlostavljanja, nasilja i mučenja, također
svu djecu, maloljetnike bez pratnje, osobe s invaliditetom,
starije osobe, trudnice i samohrane roditelje s djecom.
Program obuhvaća sljedeće aktivnosti i zadatke:
— Organiziranje i izvedbu jednotjednog ljetovanja za ranjive osobe s posebnim potrebama. Program uključuje
organizaciju ljetovanja i nudi vođenje ljetovanja, prijevoz, smještaj i hranu za podnosioce molba kao i pratnju
te troškove pratnje. Ljetovanje se organizira za najviše
30 osoba.
— Nuđenje operativne pomoći maloljetnicima bez pratnje
u smislu aktivnog sudjelovanja u društvenom okruženju. Pomoć se odnosi na dodatno obrazovanje, uključivanje u sportske, zabavne i kulturne aktivnosti, druženje sa slovenskim vršnjacima, pomoć kod uključenje
u izvannastavne aktivnosti, uređivanje dokumenata,
pratnja (liječnik, škola, priredbe...)
— Provođenje kreativnih radionica za predškolsku i školsku djecu (likovne, motoričke, plesne, čitateljska radionica, sat priče). Cilj potprograma je provođenje aktivnosti radnim danom u poslijepodnevnim satovima, i
to za svaku grupu po jedan sat.
4. Program “ ZABAVA – ZNANJE – UKLJUČENJE” provodi
Institut za afričke studije. Cilj programa je pomoć tijekom
nastanjenja i opskrbe kao i implementacije prava tražioca
međunarodne zaštite.
Program obuhvaća osnovni i napredni tečaj slovenskoga
jezika i instrukcije za školarce, posebno za učenike osnovnih škola. Cene Štupar zajedno s tražiocima međunarodne
zaštite svake godine organizira igre ili skečeve za blagdanske predstave.
Učenje slovenskoga jezika je za tražioce međunarodne zaštite važno za uspostavljanje socijalne mreže i uključenja
u život u Azilnom domu i Ljubljani. Osnovno znanje jezika
olakšava im ostvarivanje različitih prava i pristup vanjskim
institucijama. Program učenja je naravno prilagođen njihovim potrebama i mogućnostima. Osnovni tečaj traje 48
sati mjesečno, to je 4 puta tjedno po tri školska sata, a instrukcije se održavaju svaki dan u tjednu. Tečajevi se provode pod vodstvom predavačice Anje Tomazin u knjižnici
Azilnoga doma.
Irena Štrus
Program obuhvaća sljedeće aktivnosti i zadatke:
— psihosocijalni rad s podnosiocima molbe - pomoć podnosiocima molbe koja obuhvaća individualne razgovore u vezi njihovog psihosocijalnog položaja;
— Nastanjenje novih podnosioca molbi u smještajne odjele;
— Nadzor nad djelovanjem smještajnih odjela u vrijeme
odsutnosti socijalnih radnika Azilnoga doma;
— Pomoć podnosiocima molbe u održavanju kućnoga reda
Azilnoga doma (upozoravanje na odredbe kućnoga reda
i na čistoću, uređenost soba, zajedničkih prostorija i
okolice Azilnoga doma);
— Povremena pratnja tijekom posjete zdravstvenih i obrazovanih institucija… (autobusne karte za pristup tim
institucijama osigurava naručitelj isključivo za podnosioce molba, za pratnju izvođača ih osigurava izvođač
sam);
— Pomoć u organiziranju i provedbi radova održavanja u
Azilnom domu;
— Organizacija provođenja pristupa internetu;
— Pomoć tijekom uključenja u obrazovanje (pomoć tijekom upisa u ustanove za obrazovanje, plaćanje prijevoda dokumenata za ulazak u obrazovni sustav…).
Program “ZABAVA – ZNANJE – UKLJUČENJE” obuhvaća
također organizaciju i provođenje dodatnih aktivnosti za
proživljavanje slobodnog vremena podnosioca molbi kao
što su:
— upoznavanje okoline (organiziranje stručnih ekskurzija, razgledavanje muzeja, izložbi, znamenitosti, posjeta kino predstava …);
— Provedba likovno kreativnih i kulturnih radionica;
— Organiziranje i provođenje sportskih aktivnosti;
— Provedba radionica za učenje tehnika opuštanja;
— Provedba kuharskih radionica;
— Osposobljavanje za rad na šivaćem stroju;
— Predavanja: briga za osobnu higijenu, higijena boravišnih prostorija, zdrava prehrana i zdrav način života;
— Provedba foto radionica i uređivanje slika na računalu,
— Provedba radionica informatičke pismenosti.
5. Program “TEČAJ SLOVENSKEGA JEZIKA U AZILNOM DOMU”
provodi Cene Štupar – Centar permanentno obrazovanje u
Ljubljani.
ERF programmes are financed from the European Refugee
Fund and from the Ministry of the Interior’s funds for 2011,
2012 and 2013. The aim of these programmes is to ensure the
implementation of aid to the international protection seekers
throughout this time, as well as the provision of better standards of accommodation and care.
In 2011, the following ERF programmes are being carried
out:
1. The Information and Legal Counselling Programme is
carried out by the NGO Legal Information Centre for foreigners in the Asylum Centre and the Aliens Centre.
The information and legal counselling services cover the
following:
— the provision of information to the foreigner, prior to
the submission of the application for international protection, of his rights and obligations, the application
submission procedure, the Dublin Procedure, the withdrawal of the application for international protection,
instances (Ministry of the Interior, the Administrative
Court and the Supreme Court) and displacement;
— representation in submitting applications lodged for
international protection;
— egal representation and the provision of information
on legal remedies, access to labour, family reunification, writing legal remedies, etc.
2. The PATS programme is carried out by the Slovenian Jesuit
Association for Refugees. The aim of the programme is to
inform vulnerable IP seekers of the risks related to human
trafficking and to identify its victims. This Asylum Centre
programme is carried out by Rebeka Balažić Tonkli and
Robin Schweiger.
Asylum procedures are one of the migration channels that
human trafficking perpetrators often abuse for the purpose
of transporting their victims. Therefore, the aim of the programme is to attempt to establish whether the IP seeker
in question is the victim of human trafficking. This procedure is carried out by means of information sessions at the
41
Asylum Centre’s premises (if necessary, with the help of an
interpreter).
At the same time, IP seekers are informed of the risks related to human trafficking in order to raise their awareness
of this issue.
3. The TOGETHER WITH YOU IN A NEW COUNTRY programme
is run by the Slovenian Jesuit Association for Refugees.
This is a supplementary programme that includes work
with vulnerable groups for the international protection
seekers and covers the organisation of holidays for vulnerable groups, the provision of additional operational
assistance to separated minors and the implementation of
creative workshops for pre-school and school children. The
programme’s promoter is Rebeka Balažić Tonkli. Besides
victims of sexual abuse, violence and torture, all children,
separated minors, disabled persons, the elderly, pregnant
women and single parents with children are also covered
by the International Protection Act as vulnerable persons
with special needs.
The programme covers the following activities and
tasks:
— The organisation and implementation of a one-week
holiday for vulnerable persons with special needs. The
programme includes the organisation and provision of
a guided holiday, transport, accommodation and meals
for the IP seekers and their escort, as well as payment
for escorting costs. The vacation is organised for up to
30 persons;
— The provision of operational assistance to separated
minors in terms of integration into the social environment. This assistance relates to additional education,
participation in sport, entertainment and cultural activities, socialising with their Slovenian peers, assistance in joining in out-of-school activities, drafting
documents, escort (e.g. doctor, school, events, etc.).
— The organisation of creative workshops for pre-school
and school children (e.g. fine-art, physical activities,
dance and reading workshops, and reading fairytales).
The aim of the sub-programme is to implement afternoon activities on workdays, with each group having
one hour at their disposal.
4. The ENTERTAINMENT – KNOWLEDGE – INTEGRATION programme is run by the Institute for African Studies. The aim
of the programme is to provide assistance in accommodation and care, and in the implementation of the rights of
the international protection seekers.
The programme covers the following activities and
tasks:
— working with IP seekers in terms of psychosocial assistance, which includes individual sessions related to
their psychosocial status;
— accommodating new IP seekers in accommodation
units;
— monitoring the operation of accommodation units during the absence of the Asylum Centre social workers;
42
— assisting IP seekers in complying with the Asylum
Centre’s house rules (calling their attention to the provisions of the house rules and to the cleanliness and
tidiness of the Asylum Centre’s shared premises and
surroundings);
— providing periodical escorts when visiting medical and
educational institutions (bus tickets to reach these institutions are paid by the contractor only for IP seekers, while those required by the promoter’s escort are
paid by the promoter);
— providing assistance in the organisation and implementation of maintenance works in the Asylum Centre;
— organising access to the Internet;
— providing assistance in integrating IP seekers into the
education process (assistance in registering for educational institutions, covering costs related to the translation of documents required for entry into the education system, etc.).
The ENTERTAINMENT – KNOWLEDGE – INTEGRATION programme also covers the organisation and implementation
of the following additional leisure activities:
— learning about the surroundings (organisation of educational excursions, and visiting museums, exhibitions,
movies, etc.);
— carrying out creative fine-art and other cultural workshops;
— organising and carrying out sport activities;
— carrying out workshops for learning relaxation techniques;
— organising cooking workshops;
— providing sewing machine training courses;
— lectures: taking care of personal hygiene, living quarters hygiene, health nutrition and healthy lifestyle;
— carrying out photo workshops and editing photos on
computers;
— carrying out computer literacy workshops.
5. The ASYLUM CENTRE SLOVENE LANGUAGE COURSE programme is run by the Cene Štupar Centre for Continuing
Education in Ljubljana.
The programme includes a basic and advanced course in
Slovene and learning assistance for pupils, particularly
those attending primary school. Together with the international protection seekers, the Cene Štupar Centre prepares
short plays and sketches for holiday shows every year.
Learning Slovene is quite important for international protection seekers, because it enables them to establish a social network and integrate into life in the Asylum Centre
and Ljubljana. Basic language skills facilitate their implementation of various rights and access to external institutions. The learning programme is, of course, adapted to
their needs and capabilities. The basic course includes 48
hours per month, that is to say 3 lessons 4 times per week,
while learning assistance is provided each day of the week.
The courses are carried out by the lecturer, Anja Tomazin,
in the Asylum Centre’s library.
Irena Štrus
� ����� ) ������� ��� ��� � ������ �� ��� ��� ��� ���� ������ ��������� ���� ������ ���� ���� ������ ��� ��� . ������ ( ���� ��� ���� � ������ ���� � ��� � ����
���� �� ���� ���� �� ���� � �� ��� �� ��� �� ���� ��� ������ �� �� ��� ����
. ������
������ ������� ���� ������ ��� " ���� ������ ������ – ������� – ����� " ������ .4
� ������� � ���� ����� ���� ���� ��� ������ ��� ��� . ����� ����� ��������
. ������ ������ ��� ����� ���� ����� ����� ���� � �� �������
���� ������ ������� �� ��������� �������� �� � �� ���� ������ �� �� ��
������ ���� ������ ��� ����� ������� ����� �� ��� ������ �����
� ������ ���� ��������� ��� ���� ������� ����� �� �� ��� ���� ������ �� �� ��
��� �� ����� . ������ .2013 � 2012 � 2011 ��� ���� � ����� ���� ����� �����
����� �� ��� ������ ����� ��� ���� ���� �� ����� ��� ���� � �� ��� ��� ������
������ � ����� ��� ����� ��������� ���� ��� �� � ���� ���� ������ ��� ����� �������
. ���� ����� ����� � ����� ��� �� ������ ��� ����� ������� ����� ��
: ������ ���� ����� ��� �� �� �� �� ��� ������ 2011 ��� �� ��������� �������� ��
���� ���� � ��������� �������� ��� �� �� ����� ������� � ����� ���� ������ .1
. ���� �� ���� �� �� �� ���� ����� �������
: ������� ���� ��� �� ����� ������� � ����� ����
� ���� � �� ���� �� � ������ ��� ����� ������ ���� �� ��� ����� ��� �� ���� ����� ������ ���� � ������ ������ ����� � ���� ����� ������ ����� � ����� ����� ����� �����
( ���� �������� � ����� � ����� ���� ����� ) ���� ���� � ������ ��� ����� ���� �����
. ���� ���� ��� .
������ ��� ����� ������ ���� ����� �� �� ������� ���� ����� ����� ��� �� � ���� ��� ���� ����� � ����� ������� ���� �� ����� � ����� ������� .... ����� ��� ���� ����� � ���� �������
. ����� ���� �������� �� ��������� ������ �� ��������� ���� �� �� �� � �� ������ .2
��� �� ���� ( ���� ) ����� ���� ������� ����� ����� ���� ������ ��� �� �����
��������� �������� �� ������ ��� . ������ ���� ��������� �������� ������ � ���� ���������
����� ������� �������� �����. ����� ����� ������ ����� � ������ ������ ���� ����
�� ���� �� ��� ���� ���� �� ����� �� ������� ���� ���� �� �� ����� ��� ���� ���
��� ����� � ������ ������� ��� ��� �������� ���� ���� ��� �� ���� ��������� �� ����
�������� ��� �� ������� �������� ��� �� � �� ��� ��� ������ ��� ����� �� �����
������ �� ������ ��� � ����� ������ ����� �� ( ����� ��� �� ���� ���� �� ) ���������
��� ���� ���� ��������� ������ ����� ����� ��� ��� ��
: ����� ���� ������ ���� ������
�� ������ ������� ������ �� ����� �� – ������� ����� �� �� ����� ���� ����� ��� � ����� ���� �� ����� ���� ����� �����
� �������� ��� �� ���� ����� ����� ���� �� -
�������� �� ������� ������ ���� ������ ������� ��� ��� ��� �� ���� ������ � ���������
) ��������� �������� �� ������ ��� ����� ���� �� ������� ����� �� ���� ��� �� ���� � ������ ���� ���� � ����� � ����� � ��� ����� ������� �� ���� ����
� (��������� �������� ����� ������� � ������ ����� ������ ����
) ... ������ ���������� � ���������� �� ���� ���� ���� ������ ����� ���� �� ����� ����� ���� ������ �� ��� ���� ���������� �� ���� ���� ������ ����
�( ������ ���� ����� � ����� ��� ��� � ������ ���� ����� ����� ������
���������� �������� �� ����� �������� � ������� ������ ���� ����� ���� ���� ��� � ������� �� ����� ������ ���� ���� ������ ��� �� ��� ��� ����� �� ���� ��� ) ������ ������ �� ��� ���� �� ���� ��� ������ ����� �� ��� ��� ���� ����� ���� ����� ��� ������ � ������ ������
( ...
����� � ���� ������ ���� ������� " ������� _ �������� – ������ " ������
: ���� �� ������ ������� ����� ���� ��� ������� ���� ����� ���������
� ���������� � �� ���� �� ������ � ���� ������� ���� ���� ������ ) ���� ����� � ( ... ���� ����� � ���� � ����� �����
� ����� � ���� ��������� ������ ������ �� � ����� ��������� ���� ����� � ���� ���� ������ -
����� ����� �� �� ����� ����� ������ ���� ���� ��������� ����� �� �� ����� ����� ������
. ����� ���� �� �����
��������� ���� ��������� ��� �� " ���� ������� �� ��� ����� �� " ������ .3
��� ��� ���� ���� " ���� ������� �� ��� ����� �� " ������ . ����� ���� ����������
���� ������ ���� �� ������ ���� ������ ��� ����� ������� ����� ������ ���� ��� ����
���� �������� ���� ����� ��� ���� ���� ������� � ���� ������� ���� �������
��� .������� ��� ��� � ������ �� ��� ��� ��� ���� ������ ��������� ����� � ������
����� ��� ������ ��� ����� ���� �� ����� . ����� ���� ������ ������ ���� ��� ��� ������
� ����� � ����� � ���� ����� �������� �� ���� � ����� �������� �� ����
���� � �������� ����� � ���� ����� � ������ ���� �������� � �� ��� ���� �������
. ���� �� ����� ���� ��� ��� ��� �� ��� �� ������� �������� � �����
� ���� ���� ��� ������� ���� ������� ����� ��� ��� � ����� ������ ����� ��� ��� � ����� ��� ��� �� ���� ��� ���� ���� ����� ���� ���� ������ ����� � ���� ���� ������ � ���� ������ : ���� ������ � ���� ����� ����
� �������� ��� �� ��� ����� � ����� ��� ����� . ��������� ����� ����� �� ������� ����� -
: ������ ���� ������ ���� ������
���� ���� �� " (���) ��������� �������� �� �� �������� ���� ��� " ������ .5
. ����� ������ ��������� ��� �� ������� ���� ����� ������
�� . ����� �������� �� ���� ����� ���� ������ �� ���� �� ��� � ���� ������ � ���� ��� � ����� ����� � ������ ������� ���� ���� � ������ ������ ������ ����
.30 ������ ���� ������ ������ . ������ �������� ����� � ������� ����� ���� �����
. ������ ���
���� ������ ������� � ���������� ���� ���� ����� � ��� ������ ���� ������
���� . ������ ������� ������ ������� ���� ��� �� �� ��� � � ������� ��� ��� ����
��� ������ ���� �� ������ ��� ����� ���� ������� ����� ��� �� ������� ���� ������
. ������ ���� ����� ����� ����� �������� � ������
���� ����� �� �������� �� �� ��� ���� ��� �� ������ ���� ������ �� ���� ��� ���� � ������ ��� ������ � ���� ���� ���� ��� ��� � ����� ������ �� ��� . ����
�� ���� ��� ��� ���� ���� ��� � ���� ���������� ��� ���� ��� �� � ���� ���������
��� ������ � ������ � ���� ) ���� ������ � ����� ���� ���� � ������� �� ���� ���������
(... �����
� ����� ) ������� ��� ��� � ������ �� ��� ��� ��� ���� ������ ��������� ���� ������ ���� ���� ������ ��� ��� . ������ ( ���� ��� ���� � ������ ���� � ��� � ����
���� �� ���� ���� �� ���� � �� ��� �� ��� �� ���� ��� ������ �� �� ��� ����
. ������
������ ������� ���� ������ ��� " ���� ������ ������ – ������� – ����� " ������ .4
� ������� � ���� ����� ���� ���� ��� ������ ��� ��� . ����� ����� ��������
. ������ ������ ��� ����� ���� ����� ����� ���� � �� �������
���� �� ����� ���� � ������ ��� ����� ������� ����� ���� ���������� ���� �������
�� ������� � (���) ��������� �������� �� ����� �� ���� ���� �� ��� � �������
�� �� ����� ��� ���� �� ���������� ���� ������� ������� . ������ ��� ���� ��������� ���
������� ������ . ���� ���� ����� ������ �� ������ ������� � ��� ���� � ��
���� ���������� ���� ������� ��� . ������ ���� ������� � �������� ����� ����� ����
� ������ ���� ���� �� ���� �� � ���� �� ����� .4 ���� � ��� �� ���� .48
������� ���� ���� � ���� ��� ��� ���� ��� . ��� ������ ���� ����� ���� ������
. ������ ������ (���) ��������� �������� �������� ��
�����
������
Irena Štrus
: ����� ���� ������ ���� ������
�� ������ ������� ������ �� ����� �� – ������� ����� �� �� ����� ���� ����� ��� � ����� ���� �� ����� ���� ����� �����
� �������� ��� �� ���� ����� ����� ���� �� -
43
Zahvala NK Svobodi!
Zahvala NK Svobodi!
V imenu prosilcev za mednarodno zaščito v Republiki
Sloveniji se želimo zahvaliti NK Svobodi in gospodu
Klemnu Štembalu, ker jim na svojem terenu za mali
nogomet z umetno travo omogoča igranje nogometa.
Kljub različnim jezikom in kulturam je igranje nogometa skupno večini prosilcev in NK Svoboda je s svojo
gesto poskrbela za sprostitev in druženje med njimi ne
glede na vse razlike.
! ������� ������ ��� �� ����
U imenu tražioca međunarodne zaštite u Republici Sloveniji zahvaljujemo se NK Svobodi (g. Klemen Štembal) jer
im omogućava igranje nogometa na svojem terenu za mali
nogomet sa umjetnom travom. Unatoč razlikama u jeziku i
kulturi, igranje nogometa je zajedničko većini podnosioca
molbe i NK Svoboda se svojom gestom pobrinula za opuštanje i međusobno druženje, bez obzira na sve razlike.
44
���� �� ������ ��� ����� ���� ������� ����� ��� ��
������� ���� ���� ) ������� ������ ��� �� ������ �������� ������
��� ��� �� ��� ���� �� �� ��� ����� ���� �� �� � ���� ���� (
� ����� ������� ���� �� . ���� ���� ���� ������ ������
������ ��� � ������� ����� ���� ��� ������ ���� ����� ��������
��� ���� �� ���� ���� ��� ������ �� � ���� ���� �������
. �� ���� �������� � ����� ���� � ��
Kurbanski bajram
Kurban bajram
Kurban bajram ali hadžibajram je islamski praznik žrtvovanja, takrat zakoljejo kurbansko jagnje. Prihaja dva meseca in deset dni po Ramazanu in se praznuje štiri dni
Za ta praznik očetje in matere bogato obdarijo svoje
otroke in najmlajše v sorodstvu, ženske pripravijo bogat
obed, s slaščicami. Muslimani Bajram praznujejo v svojih domovih. Pred sončnim vzhodom gredo v džamije na
sabah-namaz (jutranja molitev), čakajo vzhajanje sonca
in se med tem klanjajo (molijo) bajram-namaz. Po tem
gredo na mezarja (pokopališča) na grobove najbližjih
svojcev.
Od tam se vračajo v svoje domove in si medsebojno čestitajo ter začnejo s pripravami za žrtvovanje Kurbana po
pravilih islamske vere.
Tudi siromašne družine ob tej priložnosti skuhajo kosilo
in postrežejo gostom ter si medsebojno čestitajo.
Gordana Asani
����� ���
������ ���� ������ ��� �� ��� ����� ��� �� � ������ ��� �� � ����� ���
����� ����� ��� �� ��� ��� �� � ��� �� ��� ��� . ������ ������ ��� ����� ��
������ ��� ������� ��� ��� ���� . ����� ��� ��� .4 ����� ��� ��� . ������
� ���� ����� �� ���� �� ���� . ������ ���� ����� ��� ��� � ��� ��� ��� ��
��� ��� ���� �� �� ����� ��� �������� . ������ ����� ������� ��� ������
��� �� ����� ��� ���� � ��� ���� � ������ ���� �� ��� ��� � ������ ����
. ����� ��
��� ���� ���� ���� �� �� ����� ����� ��� �� ������� �� ���� ����� ��� �� ���
����� ��� ����� ��� ������� � ������ ��� ��� ���� �� �� �� ��� . ������
��� ��� . ������ ����� ���� ����� ��� ��� ���� ������ �� ��� � �������
. ������ ���� ������ �� �� ��� ������ � ������ ����� ���� ���� ��� �� ������
. ������ ��� �� ��� ��� ������ �� �� � ������ ����� ����� ����� �� ���
Gordana Asani
����� �������
45
Peljem se z vlakom, sam sem, dolga pot
Ničesar ne vidim razen gozda, stepe, morja
Dolga pot, dolga por
hitro vozi naš vlak v globino gozda, dolga pot
ljubki živali, sveži čisti zrak
Dolga pot
Jutranji vzhod sonca je lep, dviguje razpoloženje
Jaz igram kitaro: »Dobro jutro, vse najboljše za rojstni dan!«
Dolga pot
Postajališče, postajališče, ljudje se smejijo,
vendar se pot s tem ne konča
dolga pot
Mesto, gozd, njive, jezera, dolga pot
Jaz igram zate, da bi sijali tvoji oči
dolga pot
S teboj sva in ne potrebujeva nobenega
razen sreče za oba in kozarca s čokolado.
Dolga pot
Jaz igram, ti pa plešeš, svetiš se od sreče
in vagon vibrira in igra skupaj z nama
dolga pot
Dajeva vsem impulze energije in optimizma,
naj luč sonca in ljubezni sije naravnost v vsako hišo
dolga pot
Sivko Jurij
46
Center�Fridolin�
�
�
vabi�v�
�
»veselem�
decembru«�
�
�
�
PEEKKAA PPIIŠŠKKO
OTTO
OVV
����������P
iizzddeelloovvaannjjee ddaarriillcc,,
..
�
�
�
�
�
�
vvoošš��iillnniicc
ttoorreekk,, 1133..1122..22001111 oobb 1155 uurrii
O
GLLEEDD
OG
M
GAA
MIIKKLLAAVVŽŽEEVVEEG
SSEEJJM
MAA
ttoorreekk,, 66..1122..22001111 oobb 1166
uurrii
�
��
�
�
�
�
�
�
�
�
�
�
�
�
�
�
����������������������PPLLEEZZAAN
NJJEE��N
NAA��
��������������������U
UM
MEETTN
NII��SSTTEEN
NII�
sobota�ali�nedelja�po�
dogovoru�
�
�
�
�
�
������������
�
��
��
��
��
������������N
NO
OVVO
OLLEETTN
NAA�
ZZAABBAAVVAA�
�����ttoorreekk,,��2200..1122..22001111������
oobb1144uri�((BBoožžii��eekk,,��sspprreehhoodd��ppoo��
m
meessttuu,,��kkaarrookkee,,��ppooggoossttiitteevv,,��zzaabbaavvaa))�
�
�
�
�
�
�
�
�
�
�
��
��
��
DDRRU
Ž
A
B
N
UŽABNEE��IIG
GRREE,,��
��
��������������VVO
OŠŠ��IILLAA,,��
��
������������DDRRU
Ž
E
N
UŽENJJEE��
��
ttoorreekk,,��2277..1122..22001111��
�� �� �� �� �� ��
��������������oobb��1166..0000��
��
��
��
��
��
��
��
��
��
��
��
��
��
O
OG
GLLEEDD��PPRRAAZZN
NII��N
NIIHH��
��
��PPRRIIRREEDDIITTEEVV��VV��
��
��M
E
S
MESTTU
U�
poonneeddeelljjeekk,,�2
266..1122..22001111��
�p
oobb�1
133�u
urrii�
47
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
4 222 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content