STRATEŠKI PLAN OPĆINE JARMINA ZA RAZDOBLJE OD 2014. – 2016. OPĆINA JARMINA 2014. Sadržaj PRIPREMA PLANIRANJA ................................................................................................... 4 UVODNO O OPĆINI JARMINA ........................................................................................... 6 Položaj općine .................................................................................................................. 6 Grb i zastava .................................................................................................................... 7 Ustrojstvo općine .............................................................................................................. 8 Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u ........................................... 9 Organizacijska shema .................................................................................................... 10 Službeničko mjesto broj 1 ........................................................................................... 10 Službeničko mjesto broj 2 ........................................................................................... 11 Službeničko mjesto broj 3 ........................................................................................... 12 Namješteničko mjesto broj 4 ....................................................................................... 12 VIZIJA ................................................................................................................................ 13 MISIJA ............................................................................................................................... 13 ANALIZA UNUTRAŠNJEG USTROJA............................................................................... 14 Analiza proračuna .......................................................................................................... 23 ANALIZA STANJA OKRUŽENJA ....................................................................................... 25 SWOT analiza ................................................................................................................ 25 PEST analiza.................................................................................................................. 27 Analiza dionika ............................................................................................................... 29 CILJEVI.............................................................................................................................. 31 1. Rast standarda Općine Jarmina kroz održivo gospodarstvo ...................................... 31 1.1. Konkurentno gospodarstvo .................................................................................. 31 1.1.1. Razvoj ljudskih potencijala i kapaciteta za upravljanje razvojem ................... 31 1.1.2. Poticanje poduzetništva i privlačenje investitora ........................................... 32 1.1.3. Poticanje povezivanja (gospodarskih, poljoprivrednih i međunarodnih subjekata)................................................................................................................ 33 1.1.4. Profitabilniji načini proizvodnje ...................................................................... 34 1.1.5. Poticanje prerade poljoprivrednih dobara i unapređenje infrastrukture ......... 34 1.1.6. Razvoj ruralnoga turizma .............................................................................. 34 1.2. Prostorno planiranje, moderna infrastruktura i očuvani okoliš ............................. 38 1.2.1. Poboljšanje kvalitete komunalne opremljenosti ............................................. 38 1.2.2. Održavanje, izgradnja i modernizacija prometnica ........................................ 39 1.2.3. Očuvanje okoliša i zaštita prirode .................................................................. 39 1.3. Unapređenje kvalitete života ................................................................................ 44 1.3.1. Transparentnost rada u jedinici lokalne samouprave .................................... 44 2 1.3.2. Razvoj udruga ............................................................................................... 47 1.3.3. Razvoj socijalnih usluga ................................................................................ 50 VEZA STRATEŠKOG PLANA I PRORAČUNA .................................................................. 53 SKRAĆENI PRIKAZ STRATEŠKOG PLANA ..................................................................... 55 UPRAVLJANJE RIZICIMA ................................................................................................. 56 PRAĆENJE I EVALUACIJA ............................................................................................... 60 Popis slika Slika 1. Odluka o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu strateškog plana……………………………………………………………………………………… 5 Slika 2. Položaj Općine Jarmina………………………………………………………………….6 Slika 3. Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u……………………….9 Slika 4. Organizacijska shema Općine Jarmina ................................................................. 10 Slika 5. Prikaz matrice rizika u kojoj se povezuju učinak i vjerojatnost .............................. 57 Popis tabela Tabela 1. Prihodi poslovanja Općine Jarmina 2011. i 2012. godine ................................... 23 Tabela 2. Rashodi poslovanja Općine Jarmina 2011. i 2012. godine ................................. 24 Tabela 5. SWOT analiza Općine Jarmina .......................................................................... 25 Tabela 6. PEST analiza Općine Jarmina............................................................................ 28 Tabela 7. Prikaz analize dionika Općine Jarmina ............................................................... 30 Tabela 8. Pokazatelji rezultata (output) .............................................................................. 36 Tabela 9. Pokazatelji rezultata (output) .............................................................................. 43 Tabela 10. Pokazatelji rezultata (output) ............................................................................ 52 Tabela 11. Veza strateškog plana i proračuna ................................................................... 53 Tabela 12. Skraćeni prikaz strateškog plana ...................................................................... 55 Tabela 13. Utvrđeni rizici u strateškom planu..................................................................... 58 Tabela 14. Izvještaj o provedbi načina ostvarenja strateškog plana 2014. godine ............. 61 Tabela 15. Izvještaj o ostvarenju posebnih ciljeva strateškog plana 2014. godine ............. 64 Tabela 16. Izvještaj o provedbi načina ostvarenja strateškog plana 2015. godine ............. 65 Tabela 17. Izvještaj o ostvarenju posebnih ciljeva strateškog plana 2015. godine ............. 67 Tabela 18. Izvještaj o provedbi načina ostvarenja strateškog plana 2016. godine ............. 68 Tabela 19. Izvještaj o ostvarenju posebnih ciljeva strateškog plana 2016. godine ............. 70 3 PRIPREMA PLANIRANJA Strateškim planom predviđamo probleme i pronalazimo rješenja za te probleme, koji se mogu pojaviti na putu do ostvarenja nekog strateškog cilja, tj. cilja o kojem ovisi opstanak sustava u realnom okruženju. Pri planiranju je potrebno jednako dobro poznavati okruženje i veze sa okruženjem, kao i sam sustav. Njegovi prioriteti i ciljevi moraju se poklapati prilikom donošenja proračuna i investicijskih programa. Kako bi kvalitetno izradili strateški plan, prvo moramo utvrditi trenutno stanje i okruženje provedbom analize internog i eksternog okruženja (SWOT analiza i PEST analiza), definirati viziju i misiju Općine, utvrditi razvojne prioritete i potencijale, te utvrditi dionike koji direktno ili indirektno utječu na Općinu. Najvažniji dio strateškog planiranja jest uspostaviti opće i posebne ciljeve, te način i aktivnosti koje će putem operativnog planiranja dovesti do njihovog ostvarenja i unapređenja razvoja Općine Jarmina. U strateškom planu se utvrđuju određeni parametri, odnosno radnje prema kojima će se pratiti evaluacija i provedba strateškog plana. U svrhu strateškog planiranja donesena je i Odluka o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu strateškog plana. Kao prilog nadalje u ovom dokumentu je dana navedena odluka. Prilikom izrade strateškog plana proučeni su Zakonski akti i Statut Općine Jarmina, te je dokument donesen u skladu sa Uputama za izradu strateških planova za razdoblje 2014. – 2016. izdanih od strane Ministarstva financija. Kroz identifikaciju vremenskog razdoblja strateškog plana, u ovom slučaju, radi se o predviđenom roku trajanja od 2014. godine do 2016. godine. 4 Slika 1. Odluka o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu strateškog plana 5 UVODNO O OPĆINI JARMINA Položaj općine Općina Jarmina locirana je na sjeverozapadnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije. Obuhvaća područje naselja Jarmina omeđeno rubnim granicama katastarskih općina: Ivankovo, Vinkovačko Novo Selo, Vinkovci, Ostrovo, Gaboš i Karadžićevo. Općina Jarmina graniči unutar Vukovarsko-srijemske županije s tri jedinice lokalne samouprave i to: Općina Markušica na zapadnoj, sjevernoj i istočnoj strani i Općina Ivankovo i Grad Vinkovci na južnoj strani. Slika 2. Položaj Općine Jarmina 6 Naselje Jarmina nalazi se na južnoj polovici Općine, a proteže se duž (državne ceste D518 u smjeru sjever-jug Osijek-Vinkovci). Sjeverno od naselja protežu se područja osobito vrijednog obradivog tla. Od infrastrukturnih koridora od interesa za Državu i Županiju kroz područje Općine Jarmina prolaze: trasa državne ceste D518 (Osijek – Vinkovci) županijska cesta Ž4149 (Jarmina – Markušica) visokotlačni plinovod Vinkovci – Jarmina planirana trasa visokotlačnog plinovoda Jarmina – Markušica koridor elektroprijenosnog uređaja – dalekovod 400 kV, u smjeru sjever-jug, zapadno od naselja Jarmine istim koridorom planirana trasa 2x400 kV i 2x110 kV dalekovod planirana trasa 110 kV dalekovoda istok-zapad (Markušica – Nuštar) radijski koridor smjer sjever-jug do TV i UKV odašiljača Borinci planirana trasa regionalnog vodovoda „Sjeverni krak“ (Jarmina – Markušica Tordinci) Za područje općine značajan je i melioracijski kanal Vidrašić u smjeru istok – zapad. Većina domaćinstava s ovog područja ima svoj posjed i bavi se poljoprivredom kao osnovnom ili dopunskom djelatnošću. Grb i zastava Obilježja Općine Jarmina su: grb Općine Jarmina i zastava Općine Jarmina. Grb Općine Jarmina je u obliku štita. Podijeljen je valovitim rezom u dva polja. U donjem zelenom polju na desnoj strani stoji žuta (zlatna) jabuka, a na lijevoj strani žuti (zlatni) grozd. Valoviti rez je žute (zlatne) boje. Gornje polje je plave boje. Zastava općine je pravokutnog oblika, plave boje, dužine 200 cm, a širine (visine) 100 cm. Grb općine je smješten u sredini zastave. Dužina grba je 42 cm, širina (visina) grba je 50 cm. Grb je udaljen od desnog i lijevog ruba zastave po 79 cm, a od gornjeg desnog ruba zastave po 25 cm. Prilikom državnih blagdana i drugih svečanosti na području Općine Jarmina, pored zastave Republike Hrvatske, ističe se i zastava Općine Jarmina. Dan Općine Jarmina se svečano obilježava 21. travnja. Povodom Dana općine dodjeljuju se javna priznanja Općine Jarmina. 7 Ustrojstvo općine Općina Jarmina je jedinica lokalne samouprave. Naziv, područje i sjedište Općine Jarmina određeni su Zakonom. Sjedište Općine je u Jarmini, ulica Vladimira Nazora 2. Općina Jarmina je samostalna u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i zakonom, te podliježe samo nadzoru zakonitosti rada i akata tijela Općine Jarmina. Jedinstveni upravni odjel obavlja stručne, opće, administrativno – tehničke i druge poslove za potrebe Općinskog vijeća, načelnika i poslove iz upravnih područja: društvenih djelatnosti, gospodarstva, financija, komunalno-stambenih djelatnosti, zaštite okoliša te gospodarenje otpadom, prometa na svom području, imovinsko pravnih odnosa, upravljanje nekretninama na području općine, zaštite i spašavanja, kao i druge poslove koji su zakonom, drugim propisima i općim aktima stavljeni u nadležnost općine kao jedinice lokalne samouprave, i to: upravni, stručni i tehnički poslovi, samoupravni poslovi, opći poslovi društvenih djelatnosti, poslovi prijema i slanja pošte, izrade akata i dopisa, arhiviranja, praćenje i primjene propisa, prostornog planiranja, mjesne samouprave, razvoja gospodarstva, javne nabave, poslovi iz socijalne nadležnosti, procjene šteta od elementarnih nepogoda, razreza i naplate komunalnog doprinosa i komunalne naknade, izrade proračuna i svih drugih izvješća vezanih uz proračun, obračun i isplata plaća, naplate općinskih prihoda, poslovi knjigovodstvenih i računovodstvenih evidencija i izvješća, poslovi protupožarne zaštite i nadzora, zaštite na radu, komunalnog reda, čišćenje i održavanje prostora i objekata u vlasništvu Općine Jarmina te javnih površina koje ne održavaju građani, nadzora obavljanja komunalnih poslova putem koncesija i ugovora o povjeravanju komunalnih poslova. Radom Jedinstvenog upravnog odjela rukovodi pročelnik, koji je neposredno odgovoran za zakonit, pravilan i pravodoban rad te za izvršenje zadataka i poslova iz nadležnosti Jedinstvenog upravnog odjela. Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela dužan je izvješćivati načelnika općine o stanju u odgovarajućim područjima iz nadležnosti Odjela. Rješenja, potvrde i druge akte koje izdaje i donosi Jedinstveni upravni odjel, ovjerava svojim vlastoručnim potpisom pročelnik, koji može pisanim ovlaštenjem ovlastiti službenika ili namještenika da u okviru svojih poslova samostalno rješava i potpisuje akte. 8 Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u Slika 3. Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u 9 Organizacijska shema NAČELNIK PROČELNIK JUO REFERENTADMINISTRATIVNI TAJNIK REFERENTKOMUNALNI REDAR OSTALA RADNA MJESTA NAMJEŠTENIKAPOMOĆNI RADNIK Slika 4. Organizacijska shema Općine Jarmina U Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Jarmina utvrđuju se slijedeća radna mjesta s opisom poslova, stručnim i drugim uvjetima, kategorijom, klasifikacijom te brojem izvršitelja, kako slijedi: Službeničko mjesto broj 1 I. Opis i utvrđivanje službeničkog mjesta Broj i naziv službeničkog mjesta Kategorija / potkategorija Klasifikacijski rang Broj izvršitelja 1. Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela I. Glavni rukovoditelj 1 1 II. Poslovi službeničkog mjesta % 1. Rukovodi Jedinstvenim upravnim odjelom u skladu sa zakonom i propisima 15 2. Organizira, brine o izvršenju i nadzire obavljanje poslova u Odjelu 10 3. Izrađuje opće akte i prijedloge odluka te priprema stručne materijale za rad Općinskog vijeća i načelnika 4. Obavlja poslove priprema sjednica Općinskog vijeća, prisustvuje istima i upozorava na kršenje zakonitosti 10 20 10 5. Odgovoran je za materijalno i financijsko poslovanje, obračun i isplata plaća 6. Obavlja poslove uređenja i urbanističkog planiranja, izgradnje komunalne infrastrukture i uređuje imovinsko pravne odnose 15 5 7. Obavlja poslove nabave roba i usluga 10 8. Obavlja i ostale poslove po uputama načelnika 15 III. Stručni uvjeti i razina standardnih mjerila: magistar struke ili stručni specijalist pravnog ili ekonomskog smjera najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima organizacijske sposobnosti i komunikacijske vještine potrebne za uspješno upravljanje upravnim tijelom poznavanje rada na računalu položen državni stručni ispit Službeničko mjesto broj 2 I. Opis i utvrđivanje službeničkog mjesta Broj i naziv službeničkog mjesta Kategorija / potkategorija Klasifikacijski rang Broj izvršitelja 2. Referent - administrativni tajnik III. referent 11 1 II. Poslovi službeničkog mjesta % 1. Vodi prijem i otpremu pošte, upisnike i potrebne evidencije 2. Vodi propisane glavne i pomoćne knjige i skrbi o arhivi spisa Općine Jarmina 3. Vodi prijepis za potrebe Jedinstvenog upravnog odjela i vodi bilješke i zapisnike po potrebi Općinskog načelnika 30 20 10 4. Prima stranke i usmjerava ih nadležnim osobama 20 5. Obavlja i druge poslove po nalogu načelnika i pročelnika upravnog odjela 20 III. Stručni uvjeti i razina standardnih mjerila: IV stupanj srednje stručne spreme upravnog, birotehničkog ili ekonomskog smjera najmanje jedna godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima poznavanje rada na računalu i znanje daktilografije položen državni stručni ispit 11 Službeničko mjesto broj 3 I. Opis i utvrđivanje službeničkog mjesta II. Broj i naziv službeničkog mjesta Kategorija / potkategorija Klasifikacijski rang Broj izvršitelja 3. Referent - komunalni redar III. referent 11 1 Poslovi službeničkog mjesta % 1. Održava objekte i opremu u objektima vlasništvo Općine i skrbi o istim 15 2. Vrši poslove kotlovničara u periodu loženja, i poslove domara (obilazak objekata izvan radnog vremena, otvara objekte za sastanke i dr.) 10 3. Organizira rad na groblju te vodi sve administrativne poslove 10 4. Organizira poslove komunalne djelatnosti i vodi administrativne poslove 35 5. Obavlja poslove komunalnog redara, izriče kazne, pokreće prekršajni postupak 6. Obavlja i druge poslove po nalogu načelnika i pročelnika upravnog odjela 20 10 III. Stručni uvjeti i razina standardnih mjerila: IV stupanj SSS ekonomskog smjera, VI stupanj - prvostupnik tehničkog smjera najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima poznavanje rada na računalu vozačka dozvola „B“ kategorije položen državni stručni ispit Namješteničko mjesto broj 4 I. Opis i utvrđivanje službeničkog mjesta Broj i naziv namješteničkog mjesta 4. Ostala radna mjesta namještenikapomoćni radnik Potkategorija / razina II potkategorija Razina 1. 12 Klasifikacijski rang Broj izvršitelja 12 1 II. Poslovi službeničkog mjesta % 1. Skrbi o mjesnom groblju, objektima i opremi i organizira ukope na groblju 35 2. Obavlja manje građevinske radove na objektima i otklanja druge kvarove 15 3. Održava sve javne površine a posebno zelene javne površine 30 4. Održava i čisti javne površine i nerazvrstane ceste u zimskom periodu 10 5. Obavlja i druge poslove po nalogu voditelja odjela, pročelnika i načelnika 10 III. Stručni uvjeti i razina standardnih mjerila: III stupanj srednje stručne spreme tehničkog ili građevinskog smjera najmanje tri godine radnog iskustva na komunalnim poslovima vozačka dozvola „B“ kategorije VIZIJA Vizija daje sliku željenog stanja, stoga formuliranje Vizije mora pokrivati nekoliko aspekata budućeg stanja u smislu kombinacije gospodarskih, društvenih i ekoloških zahtjeva. Vizija Općine Jarmina jest da bude mjesto ugodnog življenja te uz suradnju svojeg stanovništva kao glavnog aktera i pokretača društvenog života i sveukupnog razvoja, korištenjem svih raspoloživih resursa i znanja omogući preduvjete za ugodan, zdrav i perspektivan život, te gospodarskim subjektima omogućiti na svojem području pozitivno okruženje i pretpostavke za gospodarski rast i razvoj. MISIJA Misija stavlja naglasak na način na koji će Općina Jarmina ostvariti svoju viziju. Unaprjeđenjem kvalitete života i rada na području Općine Jarmina ostvarujemo sudjelovanjem stanovništva u odlučivanju, odgovornim upravljanjem javnim dobrima, protokom informacija i efikasnim transparentnim radom Općine. Svojom organizacijom rada usmjereni smo ka stalnom poboljšanju kvalitete, poštujući poslovne, profesionalne, etičke norme, te poticanjem gospodarstva kroz razne fondove. 13 ANALIZA UNUTRAŠNJEG USTROJA Kako bi utvrdili analizu trenutnog stanja u Općini Jarmina, popunili smo Upitnik o samoprocjeni financijskog upravljanja i kontrola. Upitnik o samoprocijeni sastoji se od pet dijelova koja se odnose na provedbu načela transparentnosti u sustavu financijskog upravljanja i kontrola. Kod financijskog upravljanja i kontrola od izrazitog je značaja upravljačka odgovornost čelnika korisnika proračuna, a ista je određena Zakonom o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 141/2006) u čl. 7. st. 1. gdje se navodi i opseg odgovornosti, pa je tako čelnik odgovoran za: a) uspostavu prikladnog, učinkovitog i djelotvornog sustava financijskog upravljanja i kontrola, b) izradu i provedbu strateških i drugih planova kao i programa za ostvarivanje općih i posebnih ciljeva korisnika proračuna, c) zakonito, svrhovito, učinkovito, ekonomično i djelotvorno raspolaganje proračunskim i drugim sredstvima, d) određivanje i ostvarivanje ciljeva organizacije, upravljanje rizicima i uvođenje odgovarajućih i učinkovitih unutarnjih kontrola u skladu s odredbama ovoga Zakona i međunarodnim standardima unutarnje kontrole, e) uspostavu linija izvješćivanja u skladu s prenesenim ovlastima i odgovornostima, f) kompetentnost svih zaposlenika za obavljanje zadaća u skladu s financijskim upravljanjem i kontrolama. 14 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA za 2013. godinu I. OPĆI DIO OPĆI PODACI O KORISNIKU PRORAČUNA Naziv korisnika proračuna OPĆINA JARMINA Odgovorna osoba – čelnik ANDRIJA DRAGANIĆ Iznos proračuna za 2013. godinu 4.270.858,92 kn Broj proračunskih korisnika koji su u sastavu razdjela Podaci o internetskoj stranici na kojoj je objavljena organizacijska shema ustroja korisnika proračuna www.jarmina.hr Ime i prezime voditelja za financijsko upravljanje i kontrole ANDRIJA DRAGANIĆ Funkcija voditelja za financijsko upravljanje i kontrole NAČELNIK Telefon: 032-215-542 E-mail: [email protected] Klasa, Urbroj i datum donošenja Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola Klasa, Urbroj i datum izmjene i dopune Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola 15 II. POSEBNI DIO UPITNIK O SAMOPROCJENI SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA UPITNIK DA NE 1 2 3 I. KONTROLNO OKRUŽENJE A) Etika i integritet 1) Jesu li zaposlenici upoznati s Etičkim kodeksom državnih službenika, odnosno s posebnim kodeksom korisnika proračuna? NE 2) Je li imenovan Povjerenik za etiku? NE 3) Postoje li dodatne interne upute i/ili smjernice o standardima ponašanja zaposlenika? NE 4) Postoje li jasna pravila (interni akti) kojima se definiraju situacije potencijalnih sukoba interesa i način postupanja? NE B) Rukovođenje i stil upravljanja 1) Održavaju li se redovito sastanci najviše razine rukovodstva (kolegij ministra, župana, gradonačelnika)? DA 2) Raspravlja li se na sastancima najviše razine rukovodstva o: a) strateškim ciljevima DA b) realizaciji programa/projekata te postignutim rezultatima DA c) ključnim rizicima u poslovanju DA d) realizaciji financijskog plana / proračuna DA 3) Sudjeluju li na sastancima najviše razine rukovodstva i čelnici proračunskih korisnika druge razine (razine glava u sastavu razdjela)?* DA 16 C) Planski pristup poslovanju (misija, vizija, ciljevi) 1) Imate li utvrđenu misiju i viziju vaše institucije? DA 2) Imate li utvrđene strateške ciljeve ? DA 3) Imate li utvrđene programe? DA 4) Jesu li utvrđeni ciljevi programa? DA 5) Jesu li ciljevi programa povezani sa strateškim ciljevima? DA 6) Imate li usvojene godišnje planove rada? NE 7) Jesu li u godišnjem planu rada definirani ciljevi koje svaka ustrojstvena jedinica treba u tijeku godine realizirati? NE 8) Jesu li ciljevi iz godišnjih planova rada povezani i usklađeni sa strateškim ciljevima i ciljevima programa? NE 9) Jesu li u planskim dokumentima u kojima su navedeni podaci o ciljevima, sadržani i podaci o procijenjenim financijskim sredstvima potrebnim za realizaciju utvrđenih ciljeva? NE 10) Imate li utvrđene pokazatelje uspješnosti kroz koje pratite realizaciju utvrđenih ciljeva? NE 11) Jesu li u izradu strateških dokumenata uključeni i proračunski korisnici druge razine (razine glave u razdjelu)?* DA D) Organizacijska struktura, ovlasti i odgovornosti, sustav izvješćivanja 1) Jesu li jasno definirane nadležnosti i odgovornosti ustrojstvenih jedinica u procesu strateškog planiranja? DA 2) Jesu li jasno definirane ovlasti i odgovornosti za realizaciju dogovorenih ciljeva programa/projekata/aktivnosti? DA 3) Jesu li poslovi koordinacije razvoja financijskog upravljanja i kontrola stavljeni u nadležnost ustrojstvenih jedinica za financije (uprava za financije/upravnih tijela za financije)? DA 4) Jesu li u drugim ustrojstvenim jedinicama (upravama/upravnim tijelima) ustrojena radna mjesta za financije? DA 5) Imaju li ravnatelji uprava/pročelnici upravnih tijela službenu ovlast za upravljanje proračunskim sredstvima koja su im potrebna (odobrena) za realizaciju aktivnosti iz njihove nadležnosti? 6) Je li najviša razina rukovodstva uspostavila linije izvještavanja o realizaciji ciljeva i povezano s time o realizaciji financijskog plana/proračuna (realizirani ciljevi,utrošena proračunska sredstva, ostvareni prihodi, stvorene obveze i slično)? 17 DA DA 7) Izrađuju li ustrojstvene jedinice izvješća o realizaciji ciljeva, programa, projekata? DA 8) Izrađuju li ustrojstvene jedinice izvješća o realizaciji financijskog DA plana (utrošena proračunska sredstva za realizaciju programa, projekata, aktivnosti, ostvareni prihodi, ugovorene obveze i slično.)? 9) Imate li interne akte (sporazume, upute) kojima je detaljnije uređena međusobna suradnja između prve i druge razine proračunskih korisnika (razdjela i glava), odnosno proračunskih korisnika koji su u vašem sastavu i za koje radite konsolidaciju financijskih planova i DA financijskih izvještaja (na primjer, akti kojima se detaljnije uređuju ovlasti i odgovornosti u procesu strateškog planiranja, način koordinacije aktivnosti za izradu i realizaciju financijskih planova te sustav izvješćivanja)?* E) Razvoj ljudskih potencijala (planiranje rada i praćenje uspješnosti postizanja rezultata) 1) Postoje li planovi izobrazbe za zaposlenike vezani uz obavljanje poslova iz njihovog djelokruga rada? DA 2) Vodi li se očevidnik izobrazbe po pojedinom zaposleniku? 3) Upućuju li se zaposlenici na izobrazbu vezanu za financijsko upravljanje i kontrole (uključujući i izobrazbu iz područja strateškog planiranja, pripreme i izrade financijskog plana, upravljanja rizicima, nabave i ugovaranja, računovodstvenih sustava, nepravilnosti i prijevare i slično)? NE DA 4) Dodjeljuju li se u godišnjim planovima rada po ustrojstvenim jedinicama zadaci/aktivnosti po pojedinom zaposleniku? NE II. UPRAVLJANJE RIZICIMA 1) Utvrđujete li rizike koji mogu utjecati na realizaciju: a) strateških ciljeva DA b) ciljeva programa/projekata/aktivnosti DA c) ciljeva sadržanih u godišnjim planovima rada DA 2) Navodite li rizike u pisanoj formi i u kojim su dokumentima sadržani: a) u planskim dokumentima (strateškim dokumentima/planu razvojnih programa/ godišnjim planovima rada) DA b) u registrima rizika uspostavljenim sukladno Smjernicama za provedbu procesa upravljanja rizicima kod korisnika proračuna DA 3) Procjenjujete li za utvrđene rizike njihovu vjerojatnost i učinak? DA 18 4) Je li uspostavljen sustav izvješćivanja o najznačajnijim rizicima? DA 5) Jeste li imenovali osobu odgovornu za koordinaciju uspostave procesa upravljanja rizicima? DA 6) Jeste li imenovali koordinatore za rizike po ustrojstvenim jedinicama? DA III. KONTROLNE AKTIVNOSTI 1) Imate li pisane interne procedure (pravilnike, naputke, upute, smjernice) koje nastavno na zakonsku regulativu detaljnije uređuju sljedeće procese: a) proces izrade i realizacije strateškog plana DA b) proces izrade i realizacije financijskog plana DA c) proces evidencije poslovnih događaja i transakcija DA d) proces nabave i ugovaranja DA e) proces upravljanja imovinom (materijalnom i nematerijalnom) DA f) proces naplate vlastitih prihoda DA g) proces povrata neopravdano utrošenih ili pogrešno isplaćenih proračunskih sredstava DA 2) Ako imate interne procedure da li se one ažuriraju? DA 3) Je li osigurana primjena načela razdvajanja dužnosti sukladno Zakonu o proračunu, odnosno da ista osoba ne obavlja poslove planiranja, nabave i ugovaranja, računovodstvene evidencije, plaćanja i kontrole? 4) Provode li se naknadne kontrole namjenske potrošnje isplaćenih proračunskih sredstava ? (na primjer, kontrole na licu mjesta za isplaćene subvencije, donacije, pomoći, razne naknade, transferirana proračunska sredstva krajnjim korisnicima i slično) 5) Je li postupak provođenja naknadnih kontrola uređen kroz pisane procedure? 19 DA DA DA 6) Je li postupak provođenja naknadnih kontrola namjenske potrošnje isplaćenih proračunskih sredstava: - dio redovitog poslovanja za to zaduženih ustrojstvenih jedinica u vašoj instituciji ad hoc zadaća u slučajevima kada nastaje potreba za naknadnim kontrolama (na primjer, u slučajevima anonimnih prijava o mogućim nepravilnostima u korištenju proračunskih sredstava)? 7) Sadrže li pisane interne procedure vezane za izradu i realizaciju strateških planova, izradu i realizaciju financijskih planova/proračuna, nabavu i ugovaranje, naknadne kontrole i slično, i upute o načinu suradnje i aktivnostima koje se očekuju od proračunskih korisnika druge razine? * 8) Imate li saznanja u kolikoj mjeri druga razina proračunskih korisnika ima uređene kontrolne aktivnosti u procesima izrade i realizacije financijskih planova, nabave i ugovaranja, upravljanja imovinom i slično? * DA - DA DA IV. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 1) Jesu li definirane odgovarajuće linije izvještavanja o realizaciji strateških ciljeva sadržanih u strateškim dokumentima? DA 2) Je li uspostavljen sustav izvješćivanja o realizaciji programa/ projekata? DA 3) Je li uspostavljen redovan sustav praćenja i analiziranja izvršavanja financijskog plana/proračuna? DA 4) Sudjeluju li ustrojstvene jedinice u pripremi financijskog plana? DA 5) Dobivaju li ustrojstvene jedinice informacije o odobrenim proračunskim sredstvima za realizaciju programa/projekata/aktivnosti za koje su nadležne? 6) Je li za potrebe praćenja realizacije financijskog plana/proračuna detaljnije razrađena ekonomska klasifikacija od one propisane Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, odnosno otvorena analitika Računskog plana? DA NE 7) Omogućuju li računovodstveni sustavi praćenje troškova/prihoda po: a) programima DA b) projektima DA c) aktivnostima DA d) ustrojstvenim jedinicama DA 20 8) Imate li centraliziranu evidenciju svih potpisanih ugovora i ugovorenih obveza i je li ona podržana informatičkim sustavom? 9) Sastavljate li uz propisane financijske izvještaje (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji, Izvještaj o novčanim tijekovima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama) i dodatna interna izvješća za potrebe financijskog upravljanja (na primjer, izvješća o nepodmirenim obvezama po programima/projektima/ ustrojstvenim jedinicama, izvješća o ugovorenim, a još nefakturiranim obvezama, izvješća o ostvarenim rezultatima programa/projekata i slično) ? 10) Jesu li poslovni sustavi (financije, nabava i ugovaranje, materijalne evidencije, kadrovi i slično) u dovoljnoj mjeri podržani informatičkom tehnologijom (IT sustavom)? DA DA NE 11) Jesu li IT sustavi koji podržavaju određene procese međusobno integrirani? NE 12) Jesu li ključni poslovni procesi koji se provode unutar ustrojstvenih jedinica dokumentirani, odnosno jesu li jasno definirani postupci, zadaće pojedinih sudionika, ovlasti i odgovornosti (na primjer, postoje li interne upute, smjernice, pravilnici, naputci, jesu li izrađene mape/knjige poslovnih procesa i slično) ? 13) Izrađuju li proračunski korisnici druge razine još neka izvješća uz propisana financijska izvješća prema proračunskom korisniku prve razine?* NE NE 14) Je li ostvarena informatička povezanost s drugom razinom proračunskih korisnika (na primjer, kroz sustav riznice i slično)? NE V. PRAĆENJE I PROCJENA SUSTAVA 1) Jesu li najviši rukovoditelji uspostavili izvještajni sustav koji im omogućava dobivanje izvješća o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola za koji su odgovorni? 2) Jesu li uspostavljene procedure koje osiguravaju da se interni akti (pravilnici, naputci, smjernice, upute i slično) provode u praksi i da se ažuriraju? 3) Prati li se provedba preporuka vanjskih revizora? DA DA DA 4) Provode li se preporuke unutarnje revizije sukladno planovima provedbe preporuka (planovima djelovanja)? 5) Postoje li odgovarajući izvještajni sustavi uspostavljeni od strane prve razine proračunskih korisnika koji osiguravaju praćenje funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola za drugu razinu proračunskih korisnika?* 21 DA Samoprocjena sustava financijskog upavljanja i kontrola 0 Praćenje i procjena sustava NE 4 DA 6 Informacija i komunikacija 11 0 Kontrolne aktivnosti 13 0 Upravljanje rizicima 9 4 Kontrolno okruženje 22 0 5 10 15 20 25 Grafikon 1. Grafički pregled Upitnika o samoprocjeni financijskog upravljanja i kontrola Iz grafikona 1. se vidi da su u najvećem dijelu provedene aktivnosti za realizaciju pet komponenti unutarnje kontrole. Dio kontrolnog okruženja u kome je predstavljen temelj svih komponenti unutarnjih kontrola jer osigurava uvjete za učinkovito djelovanje kontrola, nije u potpunosti uveden. Presudan utjecaj na kontrolno okruženje ima profesionalni integritet i etičke vrijednosti zaposlenika. U cilju nam je donijeti Etički kodeks koji sadrži pravila dobrog ponašanja službenika prema građanima i međusobnim odnosima službenika. Primjenu Etičkog kodeksa prati povjerenik za etiku kojeg ćemo imenovati. On će biti odgovoran za zaprimanje pritužbi službenika, građana i drugih osoba na neetičko i moguće korupcijsko postupanje službenika, promoviranje etičkog postupanja u međusobnim odnosima službenika i etičko postupanje službenika prema građanima. 22 Analiza proračuna Proračun Općine Jarmina u analiziranom razdoblju od 2011. do 2013. godine bilježi stalnost porasta uz napomenu da je promatrano razdoblje isključivo krizno/recesijsko. Ukupni proračunski prihodi u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu su porasli za 26,10% dok je 2013. godine porast u odnosu na 2012. godinu iznosio 24,72%. Za razdoblje od 2011. do 2013. prosječna godišnja stopa rasta proračunskih prihoda iznosi 25,41% Ukupni proračunski prihodi 2011. godine su bili 2.715.527,37 kn, u 2012. godini iznosili su 3.424.350,81 kn dok u 2013. godini iznosili su 4.270.858,92 kn gdje su prihodi poslovanja bili najviši. Općina Jarmina za 2011. godinu kao i svaka lokalna samouprava najviše prihoda ostvaruje kroz prihode od poreza. Zatim ih slijede prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima, zatim pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna a naposljetku prihodi od imovine. U 2012. godini prihodi su podudarni po stavkama iz 2011. godine, ali se pojavljuju prihodi od prodaje nefinancijske imovine i prihoda od kazni, upravne mjere i ostali prihodi koje uvećavaju prihode u odnosu na 2011. godinu. U 2013. godini pojavljuju se i ostali prihodi koje proračuni i proračunski korisnici ostvare obavljanjem poslova na tržištu kao što su vlastiti prihodi od pruženih usluga. Tabela 1. Prihodi poslovanja Općine Jarmina za 2011., 2012. i 2013. godinu PRIHODI Prihodi od poreza 2011. 2012. 2013. 1.741.271,49 1.959.746,21 2.359.786,31 Pomoći iz inozemstva i unutar opće države 242.116,44 393.300,00 1.016.815,61 Prihodi od imovine 188.029,90 166.309,90 160.114,27 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi 544.109,54 624.870,07 448.806,25 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 0,00 273.561,92 134.651,24 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 0,00 6.562,71 38.546,94 Ostali prihodi 0,00 0,00 112.138,30 2.715.527,37 3.424.350,81 4.270.858,92 Ukupni prihodi Nakon materijalnih rashoda najveći udio u ukupnim rashodima čine rashodi za zaposlene i rashodi za nabavu tzv. nefinancijske imovine, potom ih slijede ostali rashodi tekuće i kapitalne potpore i donacije, tek tada rashodi za naknade građanima i kućanstvima kroz socijalni program a potom financijski rashodi. Ova analiza je vrijedila za 2011. godinu. U 2012. godini većina rashoda se podudaraju sa 2011. godinom. Značajno smanjenje rashoda iskazuje se u rashodima za nabavu nefinancijske imovine u visini od 23 85,71%, a značajniji porast u financijskim rashodima u visini od 277,14% u odnosu na 2011. godinu. U 2013. godini u usporedbi sa 2012. godinom bilježi se porast rashoda za nabavu nefinancijske imovine za 392,28% i smanjenje financijskih rashoda za 60,37%. Ukupni proračunski rashodi 2011. godine su bili 3.334.340,28 kn, u 2012. godini iznosili su 3.041.010,63 kn dok u 2013. godini iznosili su 3.831.300,75 kn. Tabela 2. Rashodi poslovanja Općine Jarmina 2011., 2012. i 2013. godini RASHODI 2011. 2012. 2013 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 599.243,16 85.640,17 421.591,88 Ostali rashodi, tekuće i kapitalne donacije i potpore 447.290,87 409.548,54 430.526,19 1.218.905,81 1.110.066,00 1.499.582,20 Rashodi za zaposlene 707.460,69 928.398,74 971.387,05 Naknade građanima i kućanstvima 334.180,71 404.553,15 467.473,82 27.259,04 102.804,03 40.739,61 3.334.340,28 3.041.010,63 3.831.300,75 Materijalni rashodi Financijski rashodi Ukupni rashodi Važno je istaknuti kako su dijelovi proračuna navedeni, ali ne za sve stavke već samo one stavke koje su ocijenjene kao investicije u društveno-gospodarski razvoj. 24 ANALIZA STANJA OKRUŽENJA SWOT analiza Preduvjet za ispravni odabir strategije jest analiza situacije, što znači da treba sagledati vanjske i unutarnje čimbenike kako bi uvidjeli najbolji način da se ostvari željeni cilj. SWOT analiza je jedna od instrumenata kojim se služimo za kreiranje strategije. Ovo je kvalitativna analitička metoda koja kroz četiri čimbenika nastoji prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje određene pojave ili situacije. Međutim, treba uzeti u obzir da se radi o subjektivnoj metodi. Svaka ustanova mora voditi računa o unutarnjem i vanjskom okruženju. U tom se kontekstu ova analiza može razumjeti kao prikaz unutrašnjih snaga i slabosti organizacije i vanjskih prilika i prijetnji s kojima se ta ista organizacija suočava. Tabela 3. SWOT analiza Općine Jarmina Prednosti/Snaga - - - - - Nedostatci/Slabosti niži troškovi poslovanja u odnosu na druga područja RH, razne porezne olakšice, niža cijena radne snage, razni poticaji zbog područja od posebne državne skrbi, sjeverno od naselja protežu se područja osobito vrijednog obradivog tla. Većina domaćinstava s ovog područja ima svoj posjed i bavi se poljoprivredom kao osnovnom ili dopunskom djelatnošću, od infrastrukturnih koridora od interesa za Državu i Županiju kroz područje Općine Jarmina prolaze: trasa državne ceste D518 (Osijek-Vinkovci), županijska cesta Ž4149 (JarminaMarkušica), visokotlačni plinovod Vinkovci – Jarmina, planirana trasa visokotlačnog plinovoda Jarmina – Markušica, koridor elektroprijenosnog uređaja – dalekovod 400 kV, u smjeru sjever-jug, zapadno od naselja Jarmina istim koridorom planirana trasa 2x400 kV i 2x110 kV dalekovod, planirana trasa 110 kV dalekovoda istokzapad (Markušica-Nuštar), radijski koridor smjer sjever-jug do TV i UKV odašiljača Borinci. sve je veći broj studenata koji studiraju, želimo zadržati na području Općine Jarmina nakon studija kako bi postali intelektualna pokretačka snaga razvoja gospodarstva općina ima Osnovnu školu "Matija Gubec" i predškolski odgoj na području općine nalazi se ambulanta opće prakse i zubna ambulanta, te ljekarna općina ima poštanski ured dobra pokrivenost općine programom pomoći i 25 - - - - - - slaba razina aktivnosti na području energetske učinkovitosti (nedovoljan broj projekata i financijskih sredstava), slaba razina aktivnosti na području zaštite okoliša (nedovoljan broj projekata i financijskih sredstava), nedovoljno navodnjavanje poljoprivrednih površina, nedovoljno razvijeni mehanizmi praćenja i informiranja javnosti o stanju okoliša (praćenje kvalitete vode, zraka,tla itd.), nerazrađen sustav gospodarenja otpadom, slabo razvijeno poduzetništvo i nedovoljno razvijeno poslovno upravljanje (nedostatak kvalitetnih menadžera i hrabrih poduzetnika), teškoće s pristupom kapitalu (visoka cijena kapitala, problemi s osiguranjem odgovarajućih jamstava i bankovnih povoljnih kredita), visoki udjel sive ekonomije, niska razina ulaganja u gospodarstvo, loša obrazovna struktura stanovništva i izraziti odlazak visokoobrazovanog stanovništva, nepovezanost trgovaca i lokalnih proizvođača, vrlo slaba integriranost poljoprivrede, nedovoljno praćenje i usvajanje modernih pristupa i tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji posebno kod malih proizvođača. - - - - - njege u kući za starije i nemoćne osobe sufinanciranje prijevoza učenika srednjoškolaca do škola pomoć roditeljima za novorođenu djecu bogata kulturna baština (tradicijske manifestacije, spomenička baština itd.) uspješni športski klubovi na području općine (kvalitetni športaši), kao osnova za razvoj športskog turizma, te kvalitetan rad. veliki broj aktivnih udruga kroz čiji se rad manifestiraju građanske inicijative, te izvrsna promocija i prepoznatljivost općine suradnja sa organizacijama koje imaju iskustvo u pripremi i provedbi EU projekata (HRAST) stabilna politička vlast na lokalnoj razini koja olakšava planiranje i provedbu razvojne politike učinkovito provedeni zakup i prodaja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države međuopćinska suradnja a u planu je i institucionalno povezivanje, zajednička priprema projekata, itd. trasa regionalnog vodovoda „Sjeverni krak“ Prilike - - - - - - Prijetnje ulaganja u razvoj prometa i razvoj ulične infrastrukture, sve veće potenciranje i porast ulaganja na državnoj i EU razini, te županijskoj razini u dodatne mogućnosti za razvoj Općine, velike mogućnosti za razvoj obnovljivih izvora energije (odlična prirodna osnova za dobivanje energije iz biomase, ugrađivanje solarnih kolektora), interes za stvaranje uvjeta za razvoj poljoprivrede, ulaskom u Europsku Uniju otvorile su nam se mogućnosti za financiranje razvojnih projekata i proširenje tržišta kako bi sredstva usmjerili u razvojne projekte, ulaganja u edukaciju stanovništva, razvoj poljoprivrede, te razvoj turizma, velike mogućnosti za razvoj obnovljivih izvora energije, sve veći interes turista za lovni i ribolovni turizam i razvoj streljaštva te ostale oblike turizma koje se ostvaruju kroz smotre folklora, očuvanje tradicijskih običaja, moto klub..., zbog statusa slabije gospodarski razvijenog područja, te postojećih poreznih i drugih olakšica, postoji niz olakšica za potencijalne investitore, prekogranična suradnja, međuregionalna suradnja, povlačenje sredstava iz EU fondova za djelovanje udruga, mogućnost povlačenja sredstava iz EU fondova, te državnog proračuna za gradnju i opremanje objekata. 26 - - - - - - - - - - nedovoljna komunikacija i uključenost svih aktera u planiranje, pripremu i provedbu programa i projekata u području infrastrukture, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, nekontrolirano iskorištavanje prirodnih resursa koje može ugroziti okoliš i dugoročno naštetiti razvoju gospodarstva, nedostatak i nepostojanje stručnjaka za bavljenje obnovljivim izvorima energije, zaštitom okoliša, razvrstavanjem otpada i dr., povećana konkurencija poljoprivrednih i industrijskih proizvođača iz EU i susjednih zemalja može usporiti razvoj poljoprivrede, odlazak stručne radne snage (a posebno visokoobrazovane), neprimjereno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem i drugim prirodnim resursima koje može ugroziti okoliš, spora provedba reformi i restrukturiranja na nacionalnoj razini otežava rad na lokalnoj razini (pravosuđe, državna uprava, zdravstveni i obrazovni sustav itd.), neodgovarajući sustav poticaja u poljoprivredi, neodgovarajuća fiskalna i monetarna politika države otežava privlačenje investicija, posebice stranih, izostanak kvalitetne podrške središnje države u pripremi i provedbi razvojnih projekata može otežati provedbu planiranih projekata u općini, konstantno smanjenje broja djece i stalno odseljavanje otežava kvalitetan rad i dovodi u pitanje održivost rada škola, starenje stanovništva povećava pritisak na zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi, a usporava rast i razvoj općine. PEST analiza PEST analiza je akronim (politička, ekonomska, sociološka i tehnološka) metoda analize poslovnog okruženja i predstavlja temelj za strateško planiranje. PEST analizira okolinu za tržište u nastajanju ili već postojeće i pruža pregled vanjske situacije koja može imati utjecaj na industriju/gospodarstvo u cjelini ili na gospodarstvo unutar promatrane cjeline. Političko okruženje češće se uzima kao relevantan faktor prilikom ulaska na strano tržište, razumijevanje političkih prilika na postojećem ili novom tržištu od neprocjenjive je važnosti. Trenutna politička situacija ili pojedini propisi mogu zaustaviti prodor novih investitora na ekonomsko područje. Posebno je to slučaj u nerazvijenim zemljama ili zemljama u razvoju, što opet za posljedicu može imati i pozitivan i negativan gospodarski ishod. Ekonomsko okruženje se odnosi na zdravu ekonomiju, bogatstvo države, nacije ili regije također utječe na strateško planiranje. Ukoliko se radi o gospodarski zdravom području u kojem potrošači imaju potencijala tj. dobru kupovnu moć, tvrtke će se lakše odlučiti za prodaju dobara ili pružanju usluga na takvom području. Sociološkim ili demografskim okruženjem pratimo trendove i faktore populacije koja je uključena u razvoj područja. Postojeći društveni stavovi mogu predstavljati ili prednost ili prijetnju strategiji. Ovaj dio analize uključuje i stupanj obrazovanja na lokalnom području, a bitan je kako za potencijalnu radnu snagu, tako i za potencijalne investitore. Ukoliko se radi o prosječno niže obrazovanom kadru, bit će svakako potrebni veći troškovi obrazovanja. Tehnologija se ne odnosi samo na tehnologiju u smislu računala i sustava za učinkovitije poslovno upravljanje, već i na infrastrukturu potrebnu za podršku modernim sustavima. Strategija organizacije može biti pogođena tehnološkim promjenama, a brzina tehnoloških promjena također znači da se ova varijabla mora stalno pratiti. 27 Tabela 4. PEST analiza Općine Jarmina Političko Ekonomsko - političko okruženje utječe na usklađivanje regionalne politike EU koja je usmjerena ka smanjenju društvenih i gospodarskih razlika između regija EU kroz kohezijske fondove, - političko okruženje koje ima pozitivan utjecaj na Općinu jest: promjena vlasti nije tako česta, jer to utječe na kompletnu strukturu i smjer razvoja, kao i na promjenu provedbenih akata; akti i Odluke se donose samo kako bi se uskladilo sa nacionalnim zakonodavstvom; efikasna javna uprava. - ekonomska okruženja koja utječu na općine su: visina proračunskih sredstava, stabilnost nacionalne valute (kune), privlačenje stranih investitora, kamatne stope kredita, sredstva dobivena iz EU fondova, rast režijskih troškova, izvori financiranja…, - ekonomska okruženja koja imaju pozitivan učinak na općinu su: EU fondovi, poticajni programi za mala i srednja poduzeća i obrtnike, povoljni uvjeti za investitore, poticanje prekogranične suradnje kroz udruživanje za dobivanje EU fondova…, - ekonomska okruženja koja imaju nepovoljni utjecaj su: nepovoljno poslovno okruženje, neprihvaćanje projektnih prijedloga, neuključivanje u nacionalne programe, nerazvijen sustav antikorupcije, spori gospodarski oporavak, visoka stopa nezaposlenosti, nizak dohodak po stanovniku, nisko obrazovno stanovništvo, neiskoristivost prirodnih resursa, neiskoristivost mogućih obnovljivih izvora energije. Sociološko Tehnološko - sociološka okruženja koja imaju nepovoljan utjecaj su: visoka nezaposlenost, nisko obrazovano stanovništvo, nepostojanje stručnjaka sa specifičnim znanjima za strateško planiranje te pripremu i provedbu EU projekata u jedinicama samouprave, česta migracija naročito mladog stanovništva zbog školovanja, odlazak visoko obrazovanog stanovništva u velike gradove... - sociološka okruženja koja imaju povoljan utjecaj su: povećanje stope cjeloživotnog učenja, koja postaje jedan od glavnih indikatora razvoja tržišta rada koji kao direktnu posljedicu ima smanjenu konkurentnosti na međunarodnom tržištu te manju stopu zaposlenosti, ekološka osviještenost građana, sufinanciranje osnovnog i srednjeg obrazovanja, stipendiranje studenata, stalna briga za djecu predškolskog uzrasta, starijih osoba i nemoćnih osoba... - tehnološko okruženje koje ima pozitivan utjecaj je: stalna modernizacija infrastrukture i ulaganja u daljnji razvoj i izgradnju, unaprjeđenje ukupnog poslovanja kroz implementaciju suvremenih informatičkih rješenja i redizajniranje poslovnih procesa, ulaganje u kadrove kroz stručno osposobljavanje, kvaliteta školstva, raspoloživost nove tehnologije, mogućnosti budućeg poboljšanja tehnoloških procesa i proizvoda, informatizacija, automatizacija, komunikacijska tehnologija, očuvani i uređeni okoliš stambeno zbrinjavanje stanovništva, poslovna infrastruktura, razminirano poljoprivredno zemljište... - tehnološko okruženje koje ima negativan utjecaj je: neiskorišteni potencijali obnovljivih izvora energije, nedovoljno razvijeni mehanizmi za zaštitu okoliša, tretman otpadnih voda nije odgovarajući, nedostatna infrastruktura za promet, nedostatak jedinstvenog informacijskog sustava u funkciji upravljanja razvojem, nedostatak sistematizirane i transparentne baze podataka s ocjenama rezultata provedenih programa i projekata. 28 Analiza dionika Dionici su pojedinci, skupine, organizacije ili tvrtke koje imaju ili mogu imati značajan interes u uspjehu ili neuspjehu strategije, bilo da su u strategiju uključeni kao aktivni sudionici, savjetnici, vanjska interesna skupina ili u nekoj drugoj funkciji. Osnovna postavka analize dionika je da različite skupine imaju i različite interese, kapacitete i probleme. Njih je potrebno individualno analizirati u procesu pripreme projekta kako bi ih se razumjelo i usmjerilo prema adekvatnoj identifikaciji problema i ciljeva te odabiru strategije djelovanja. Korisnici su svi koji na bilo koji način osjećaju pozitivne efekte općine, a pritom su ciljne skupine one koje osjećaju direktne pozitivne efekte na razini specifičnog cilja, dok su krajnji korisnici oni koji pozitivne efekte osjećaju dugoročno i to na razini društva ili određenog sektora u cjelini (na primjer, djeca imaju dugoročno koristi od razvoja sustava obrazovanja). Partneri su dionici koji sudjeluju u poslovanju. Kod analize dionika potrebno je dati odgovore na pitanja čije probleme i prilike analiziramo te tko će osjetiti pozitivne efekte, a kome će se potencijalno nanijeti šteta. Cilj same analize je doprinijeti maksimiziranju socijalnih, ekonomskih i institucionalnih koristi za ciljne skupine i krajnje korisnike te minimizirati potencijalne negativne efekte, ali i potencijalne sukobe među dionicima. Vodeću ulogu u provedbi strategije ima Općina Jarmina. Općinsko vijeće Općine Jarmina usvaja strategiju te nakon usvajanja redovito prati njezinu provedbu analizom godišnjih izvješća. Također, Općinsko vijeće poduzima mjere iz svoje nadležnosti usmjerene poboljšanju provedbe. Općinski načelnik usklađuje i određuje redoslijed svih aktivnosti suradnju drugih dionika provedbe Strategije donošenjem provedbenih akata, predlaganjem mjera njezine provedbe, nadzorom nad izvršenjem tih mjera, sudjelovanjem u postupku odabira razvojnih projekata te izvještavanjem Općinskog vijeća o provedbi i rezultatima provedbe. U okviru svoga djelokruga Jedinstveni upravni odjel Općine Jarmina prati provedbu, priprema i provodi razvojne projekte te obavljaju druge poslove od važnosti za provedbu same strategije. Ipak za optimalne rezultate koji se i očekuju u provedbi, nužno je uključivanje svih oblika organizacija civilnog društva, dječjeg vrtića i osnovne škole sa područja općine, savjetodavna tijela Općinskog vijeća i kao i sve druge zainteresirane građane koji nisu uključeni u rad udruga ili klubova, KUD - ova, ali jednako tako žele, znaju i mogu pridonijeti razvoju ove općine. U nastavku su prikazane uloge i odgovornosti pojedinih organizacija i skupina u pripremi i provedbi strategije. 29 Tabela 5. Prikaz analize dionika Općine Jarmina Jako važni Dionici Odgovornost Vlada RH - Donosi uredbe - Predlaže zakone - Predlaže proračun Vukovarsko-srijemska županija - Županijska strategija Ministarstvo gospodarstva - Obavještavanje o otvorenim fondovima - Prilagođava nacionalno zakonodavstvo prema zahtjevima EU - Donosi uredbe i proračun za lokalne samouprave - Donosi županijski strateški plan - Potiče razvojne agencije da savjetovanjem pomažu lokalnim samoupravama - Obavještavanje o otvorenim fondovima od strane njihovog ministarstva Ministarstvo financija - Upute - Daje upute za izradu strateškog plana Ministarstvo turizma - Obavještavanje o otvorenim fondovima Općinsko vijeće - Donošenje odluka Općinski načelnik - Donošenje odluka - Nadzor izrade i provedbe Jedinstveni upravni odjel - Priprema i provedba - Praćenje i izvještavanje - Odgovornost za koordinaciju i praćenje provedbe Civilni sektor - Izrada nacrta strateškog plana - Provedba strateškog plana - Savjetovanje za EU fondove - Obavještava o otvorenim fondovima od strane njihovog ministarstva - Usvaja konačni prijedlog strateškog plana - Ocjenjuje provedbu na osnovu godišnjih izvješća - Usvaja eventualne izmjene i dopune - Inicira izradu strateškog plana - Prati i nadzire izradu nacrta - Razmatra i usvaja konačan nacrt i predlaže ga Općinskom vijeću na usvajanje - Upravlja provedbom i praćenjem provedbe - Usvaja predložene projekte - Pruža podršku nositeljima provedbe pojedinih mjera i projekata - Surađuje u pripremi nacrta - Prikuplja informacije o pokazateljima u skladu s mjerama od nositelja provedbe - Inicira i koordinira pripremu i provedbu razvojnih projekata - Provodi aktivnosti unutar mjera za koje je imenovana nositeljem - Priprema izvještaje o provedbi aktivnosti - Sudjeluje u izradi strateškog plana - Prijavljuje razvojne projekte po pozivu i kroz planove rada na prijavu projektnih prijedloga - Provodi aktivnosti unutar mjera u kojima su određene kao ključni akteri - Pomaže pri ispunjavanju dokumentacije za EU fondove - Vrši savjetovanje za razvoj regije - Obavještavanje o otvorenim fondovima - Obavještava o otvorenim fondovima od strane njihovog ministarstva HRAST - Razvojna agencija VSŽ Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU Dionici Slabo važni Uloga Uloga Udruge, društva i klubovi - Provedba Trgovačka društva, obrtnici, OPG - Provedba Suradnja s drugim jedinicama lokalne i regionalne samouprave - Provedba Odgovornost - Provode aktivnosti unutar mjera u kojima su određene kao ključni akteri - Prijavljuju razvojne projekte - Provode razvojne projekte - Provode aktivnosti unutar mjera u kojima su određene kao ključni akteri - Prijavljuju razvojne projekte - Provode razvojne projekte - Provode aktivnosti unutar mjera u kojima su određene kao ključni akteri - Prijavljuju razvojne projekte - Provode razvojne projekte 30 CILJEVI Opći cilj: 1. Rast standarda Općine Jarmina kroz održivo gospodarstvo Posebni cilj: 1.1. Konkurentno gospodarstvo Posebni cilj: 1.2. Prostorno planiranje, moderna infrastruktura i očuvani okoliš Posebni cilj: 1.3. Unapređenje kvalitete života 1. Rast standarda Općine Jarmina kroz održivo gospodarstvo 1.1. Konkurentno gospodarstvo Postići da hrvatsko gospodarstvo postane konkurentnijim, predstavlja cilj pun izazova. S obzirom na trenutačnu kriznu situaciju, javlja se potreba za njegovom temeljnom preobrazbom u učinkovito gospodarstvo koje je okrenuto izvozu, temeljeno na znanju i iskustvu u pisanju projekata kako bi se dobilo što više financijskih sredstava iz fondove EU. Ukupni cilj važnih budućih nastojanja predstavlja podizanje kvalitete života. Jedan od segmenata koji se često zanemaruje sastoji se u otvorenom informiranju o polazištu hrvatskoga gospodarstva i njegovoj konkurentnosti te postizanju transparentnosti ciljeva i napretka razvoja. Postizanje transparentnosti putem ciljanog informiranja i promidžbe ostvarenog napretka, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama, dovest će do motivacijskih učinaka u zemlji te će povećati zanimanje za Hrvatsku u inozemstvu. Kako bi gospodarstvo postalo konkurentnije moraju se obuhvatiti svi čimbenici koji ga čine. Razvoj gospodarstva temeljeno na znanju i tehnologiji jedan je od čimbenika za razvoj konkurentnijeg gospodarstva u Općini Jarmina. Načini ostvarenja postavljenog cilja 1.1.1. Razvoj ljudskih potencijala i kapaciteta za upravljanje razvojem Obrazovanje je jedan od najbitnijih faktora razvoja Općine Jarmina, od onih najmlađih vrtićke dobi, osnovnoškolaraca, srednjoškolaca, studenata ali i oni koji se žele prekvalificirati. Općina Jarmina ima u planu investirati u sanaciju i prenamjenu postojećeg objekta za potrebe dječjeg vrtića. Jako je bitno i poticanje obrazovanja svih razina koje ćemo ostvarit kroz sufinanciranje potreba djece vrtićke dobi, kupovine udžbenika i druge opreme za djecu osnovne škole, sufinanciranja prijevoza srednjoškolaca, stipendiranje studenata i donacije za studente koji završe diplomske studije, pomoć pri stručnom osposobljavanju mladima, kako bi visokoobrazovni kadar pokrenuo različite projekte na području Općine. Za one starije ili pak one koji su završili svoje školovanje a žele se prekvalificirati za neko drugo zanimanje radi zapošljavanja sufinancirat će se njihova prekvalifikacija uz pomoć Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te financiranjem iz projekata EU fondova. Jačanjem kapaciteta za korištenje fondova EU povećati će se sposobnosti za 31 pripremu i provedbu projekata. To će se ostvariti provođenjem edukacija o pripremi, implementaciji, praćenju i evaluaciji projekata za različite segmente društva. Očekivani rezultati su stvorena kvalitetna mreža educiranog kadra za upravljanje fondovima Europske unije te njihovo iskorištavanje za financiranje lokalnih projekata i uspostavljena međunarodna i nacionalna suradnja s drugim institucijama partnerima u provedbi projekata. Sudjelovanje u projektima EU koji se odnose na osposobljavanje kadra za stare tradicionalne zanata kako bi se mogli pokrenuti novi obrti i malo poduzetništvo, te razvoj poljoprivrede i malih poljoprivrednih gospodarstava. Nakon završenog školovanja, studiranja ili prekvalifikacije treba poticati samozapošljavanje i zapošljavanje u vlastitim obrtima, poduzećima i OPG. Poticanje je usmjereno na osiguranje izravnih poticaja za zapošljavanje nezaposlenih osoba u gospodarskim subjektima ili samozapošljavanje. Ciljane skupine bi se odredile na temelju većeg broja kriterija poput dobi i razine obrazovanosti nezaposlenih osoba, duljine radnog staža, djelatnosti u kojoj poslovni subjekt posluje, izvozne orijentiranosti poslovnog subjekta, veličine subjekta, kvalitete poduzetničke ideje, itd. Poticanje bi se provodilo u suradnji sa Županijom koja bi odredili opći kriteriji za županijsku razinu, dok bi Općine koje bi se uključile u provedbu mjera u koordinaciji sa županijom definirale dodatne vlastite kriterije za sufinanciranje zapošljavanja. Posebna pažnja bi se posvetila informiranju potencijalnih korisnika te praćenju uspješnosti provedbe mjere kako bi se moglo u što kraćem roku reagirati ukoliko mjera ne bude ispunila očekivanja. Glavni očekivani rezultat jest porast broja zaposlenih na području Općine, izrađivanje što većeg broja prijava projekata za EU fondove u svrhu poticanja zapošljavanja, provedena informiranja potencijalnih korisnika, novo zaposlene osobe i registrirani novi obrti i trgovačka društva. Razvoj ljudskih potencijala i veća zaposlenost može se ostvariti i kroz aktivna lokalna partnerstva koja aktivno djeluju na području razvoja ljudskih potencijala i tržišta rada. To će se ostvariti kroz pripremu i implementaciju projekata vezanih za zapošljavanje, razvoj ljudskih potencijala i tržište rada; organiziranje javnih i društveno korisnih radova; promicanjem volontiranja kao koristan oblik stjecanja radnog iskustva te društvenokorisnog rada; poticanje i potpora radu lokalnog partnerstva za zapošljavanje. 1.1.2. Poticanje poduzetništva i privlačenje investitora Poduzetništvo je spremnost pojedinca ili više partnera da uz određeno ulaganje kapitala i preuzimanje rizika uz neizvjesnosti uđe u poslovni pothvat s ciljem stvaranja profita. To je način gospodarskog djelovanja u kojem poduzetnik odlučuje što, kako i za koga stvoriti i na tržištu realizirati ulazeći u poduzetnički pothvat na svoj trošak i rizik s ciljem stjecanja dobiti. Često se pojam poduzetništvo povezuje s upravljanjem malim poduzećima. Bit poduzetništva je u nemiru, stalnom traženju novih ideja, maštovitosti u pronalaženju novih mogućnosti u poslovanju, pouzdanoj intuiciji i procjeni te vještini i borbenosti. Biti poduzetnik u vrijeme kada se sve više obrta i firmi zatvaraju zbog nemogućnosti plaćanja osnovnih troškova, teško je odlučiti se za takav pothvat. Poticanjem poslovnog povezivanja poduzetnika radi povećanja konkurentnosti kroz osnivanje raznih zadruga. Pružiti savjetodavnu i financijsku podršku za osnivanje zadruga u suradnji sa Vukovarskosrijemskom županijom i razvojnom agencijom VSŽ. Upućivanje postojećih poduzetnika na razne besplatne seminare koje se održavaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori i Obrtničkim komorama. 32 Prema programu Općine investiranja za potrebe gospodarstva, sanirat će se postojeći objekt za potrebe projekta "Žene na tržištu rada", kako bi se uputilo u pisanje projekata EU. Projekti koji se financiraju sredstvima Europske unije utječu na svakodnevni život građana Hrvatske. Riječ je o projektima vezanim uz regionalni razvoj. U suradnji sa razvojnim agencijama organizirati će se razne obuke za pisanje projekata za fondove EU koji se odnose na žene poduzetnike. Ovim se osigurava znanje u pisanju projekata a time i mogućnosti dobivanja sto većih financijskih sredstava za širenje postojećih poduzeća kao i za otvaranje novih, čime će se zaposliti više stanovnika te omogućiti konkurentnije gospodarstvo. Osim EU fondova građanima RH su na raspolaganju i fondovi iz Državnog proračuna Republike Hrvatske koji se ostvaruju kroz razna Ministarstva. Upućivanjem građana o svim potrebnim informacijama o raspoloživim fondovima i obuci o ispunjavanju projektne dokumentacije, sve bliže smo ostvarenju cilju konkurentnijeg gospodarstva. Stvaranje povoljnijeg financijskog okruženja za poduzeća i obrtnike putem kvalitetne financijske podrške, s posebnim naglaskom na poticanje izvoza. Sve to ostvarit će se definiranje novih oblika financijskih potpora od strane Općine, te mjera za poboljšanje suradnje s poslovnim bankama, HBOR-om, HAMAG-om i ostalim financijskim Institucijama. U razvoju gospodarstva veliki ulogu imaju investitori. Privući domaće i strane investitore, znači osigurati stvaranje novih radnih mjesta i povećanje standarda života građana. Iskustva su pokazala da je ključni čimbenik privlačenja investitora stvaranje privlačnijeg i jednostavnijeg poslovnog okruženja za tvrtke i poduzetnike. Da bi se to omogućilo treba provesti nove regulatorne reforme usmjerenih ka stvaranju jednostavnijeg, jeftinijeg i manje riskantnog regulatornog okvira za tvrtke i građane, te upravljanju i održavanju regulatornog sustava u Općini. U današnjem vremenu kontinuirane gospodarske recesije kada vlade imaju proračunska ograničenja a privatni sektor se suočava sa značajnim zaprekama u poslovanju na domaćem i međunarodnom tržištu – ključan čimbenik opstanka i daljnjeg razvoja županije ili općine je konkurentnost. Županija ili općina može biti konkurentnija samo ako stvori gospodarsko-društveni sustav kroz poticajno poslovno okruženje koje osigurava i potiče razvoj i investicije. 1.1.3. Poticanje povezivanja (gospodarskih, poljoprivrednih i međunarodnih subjekata) Poticanje udruživanja subjekata u poljoprivredi ostvarit će se uz pomoć raznih edukacija o prednostima udruživanja. Udruživanjem poljoprivrednih proizvođača i gospodarstvenika u segmentu nabave, prodaje i promocije ostvarit će se kroz osnivanje zadruge, komore, saveza ili klastera. Kroz edukaciju korisna su i studijska putovanja radi upoznavanja primjera dobre poljoprivredne prakse i praksi u ruralnom turizmu. Mnogi u zemljama EU, poljoprivredu povezuju sa turizmom. Sve više turista bježe od gužve u gradovima i žele okusiti netaknutu prirodu, kojim su Naša područja obdarena. Povezivanjem gospodarskih i poljoprivrednih subjekata može se stvoriti konkurentna i kvalitetna usluga ili proizvod s kojima treba izlaziti na razne sajmove kako bi se promovirali i ostvarila što veća prodaja. Kad govorimo o povezivanju gospodarskih subjekata moramo se osvrnuti i na jačanje međuopćinskih i međunarodnih povezanosti. Jačanje međuopćinske, transnacionalne i međuregionalne suradnje na pripremi i provedbi zajedničkih programa i projekata za što bolju iskorištenost EU fondova koje će pridonijeti razvoju gospodarstva, poljoprivrede i turizma. 33 1.1.4. Profitabilniji načini proizvodnje Kako bi se pomoglo poduzetnicima da profitabilnije proizvode treba izraditi analize stanja i programa potpora, te pomoć pri povezivanju za zajedničku suradnju. To se može učiniti kroz razne promocije, upoznavanje i edukacija poduzetnika o profitabilnijim načinima proizvodnje poljoprivredno - prehrambenih proizvoda, nastupanjem na specijaliziranim sajmovima i manifestacijama, studijska putovanja kao način upoznavanja s novim tehnologijama, izrada promidžbenih materijala. Uvođenje profitabilnijih načina proizvodnje postići će se poticanjem novih načina proizvodnje kroz sufinanciranje nabave opreme za preradu, subvencioniranjem kreditne linije, poticanjem prelaska s primarne na sekundarnu proizvodnju, sufinanciranjem ispitivanja kakvoće tla s ciljem dobivanja jasne slike o prikladnosti pojedinih tala za poljoprivredne kulture, poticanjem suradnje s znanstvenim institucijama na uzgojno-selekcijskom radu. Treba poraditi na razvoju ekološke i integrirane proizvodnje koje će se ostvariti kroz sufinanciranje analiza potencijala za razvoj ekološke i integrirane proizvodnje, edukacija o prednostima ekološke i integrirane proizvodnje i sufinanciranje udruživanja ekoloških proizvođača. 1.1.5. Poticanje prerade poljoprivrednih dobara i unapređenje infrastrukture Poticanjem prerade poljoprivrednih dobara ostvarit će se veća konkurentnost i profitabilnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje, te povećanje razine prerade i finalizacije i broja poljoprivrednih gospodarstava koja se bave preradom na gospodarstvima. Poticanje se može ostvariti sufinanciranjem stvaranje robnih marki (brendiranjem), organiziranjem lokalnih sajmova i prezentacija za vrijeme manifestacija, edukacijom o prednostima prerade na gospodarstvima (profitabilnost, bolja organizacija, lakše trženje, neovisnost, stalniji i stabilniji prihodi, itd., uključujući i organiziranje stručnih putovanja i seminara). Za poticanje prerade jako je bitno sufinanciranje kamata kredita za izgradnju i opremanje objekata za preradu te potpore u održavanju stručnih radionica, seminara i tečajeva i prodaja na tzv. kućnom pragu. Unapređenje poljoprivredne infrastrukture, uređenje i izgradnja pristupnih cesta i putova do poljoprivrednih površina jako je bitan čimbenik za konkurentno gospodarstvo. To će se ostvariti kroz pomoć pri dovođenju komunalne infrastrukture do gospodarsko – proizvodnih objekata, poticanjem uređenje poljoprivrednih površina (uređenje tla i okrupnjavanje parcela), povećanjem ulaganja u razvoj infrastrukture za ribničarstvo kroz uređenje ribnjaka. 1.1.6. Razvoj ruralnoga turizma Ruralni turizam je skupni naziv za različite aktivnosti i oblike turizma koji se razvijaju izvan područja gradova i područja na kojima se razvijao masovni turizam. Općina Jarmina ima sve čimbenike za razvoj kvalitetnog "seoskog" turizma koji će se ostvariti kroz jačanje kapaciteta ključnih subjekata u turizmu. U planu su i dodatna ulaganja na objektima etnosela za potrebe razvitka turizma u Općini Jarmina. Jačanje kapaciteta provest će se kroz organiziranje i provođenje edukativnih radionica, izradu informativnih priručnika, umrežavanjem turističkih subjekata, poticanjem organizacije sajmova na različitim manifestacijama i športskim turnirima. Kako bi turistički proizvod/usluga bila konkurentnija jako je bitno i povezivanje sa drugim susjednim općinama kroz sustav turističke zajednice. 34 Kako bi postali konkurentni u segmentu turizma treba razviti jedinstveni kreativni turistički proizvod/uslugu. Općina Jarmina je pogodna za razvoj rekreativnog turizma tzv. vikend turizma, obogaćen športsko, ribolovnim i lovnim sadržajima. To se može ostvariti izgradnjom adrenalinskog parka sa šetnjicom povezanoj autohtonim drvećem i biljem, uređenjem strelišta za organizaciju takmičenja, uređenje športskih objekta, organizacijom različitih športskih turnira – šahovski, stolnoteniski, ribolovni, moto-kros... Jedna od značajnijih usluga ruralnoga turizma je jahanje konja za što je potrebno uređenje pašnjaka i hipodroma. Nizom promotivnih aktivnosti može se pozicionirati Općinu na turističkom tržištu VSŽe s ponudom koja je oblikovana kroz selektivne oblike turizma, bazirane na potencijalima Općine, usmjerene privlačenju ciljanih skupina turista. Promocija će se ostvariti kroz izradu brandbooka tj. izrada promotivnih brošura i letaka, QR kodova sudjelovanjem na sajmovima, burzama i konferencijama te poticanjem turističkih subjekata na zajedničke promotivne i tržišne aktivnosti. 35 Tabela 6. Pokazatelji rezultata (output) Opći cilj Posebni cilj 1. Rast standarda Općine Jarmina kroz održivo gospodarstvo 1.1. Konkurentno gospodarstvo Načini ostvarenja Pokazatelj rezultata (output) 1.1.1. Razvoj ljudskih potencijala i kapaciteta za upravljanje razvojem Sanacija i prenamjena postojećeg objekta za potrebe dječjeg vrtića I poticanje obrazovanja svih razina, pomoć pri stručnom osposobljavanju mladima, kako bi visokoobrazovni kadar pokrenuo različite projekte na području Općine. 1.1.2. Poticanje poduzetništva i privlačenje investitora U suradnji sa razvojnim agencijama organizirati će se razne obuke za pisanje projekata za fondove EU koji se odnose na poduzetnike. Za privlačenje investitora treba provesti nove regulatorne reforme usmjerenih ka stvaranju jednostavnijeg, jeftinijeg i manje riskantnog regulatornog okvira za tvrtke i građane, te upravljanju i održavanju regulatornog sustava u Općini. Definicija Poticanje ostvarit ćemo kroz sufinanciranje potreba svih uzrasta djece, te stipendiranje studenata i donacije za studente koji završe diplomske studije. Poticanjem poslovnog povezivanja poduzetnika radi povećanja konkurentnosti kroz osnivanje raznih zadruga. Pružiti savjetodavnu i financijsku podršku za osnivanje zadruga u suradnji sa Vukovarskosrijemskom županijom i razvojnom agencijom VSŽ. Privući domaće i strane investitore, znači osigurati stvaranje novih radnih mjesta i povećanje standarda života građana. Ključni čimbenik privlačenja investitora je stvaranje privlačnijeg i jednostavnijeg poslovnog okruženja za tvrtke i poduzetnike. 36 Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) JLSU 80 100 100 0 JLSU, razvojna agencija/ konzultanti 5 5 5 50 JLSU 80 100 100 Jedinica Polazna vrijednost % 40 Broj obuka % Izvor 1.1.3.Poticanje povezivanja (gospodarskih, poljoprivrednih i međunarodnih subjekata) Poticanje udruživanja subjekata u poljoprivredi ostvarit će se uz pomoć raznih edukacija o prednostima udruživanja. 1.1.4. Profitabilniji načini proizvodnje Nastupanje na specijaliziranim sajmovima i manifestacijama, studijska putovanja kao način upoznavanja s novim tehnologijama, izrada promidžbenih materijala. 1.1.5. Poticanje prerade poljoprivrednih dobara i unapređenje infrastrukture Sufinanciranje stvaranje robnih marki (brendiranjem), organiziranjem lokalnih sajmova i prezentacija za vrijeme manifestacija, edukacije o prednostima prerade na gospodarstvima 1.1.6. Razvoj ruralnoga turizma Dodatna ulaganja na objektima etno-sela za potrebe razvitka turizma; organiziranje i provođenje edukativnih radionica, izrada informativnih priručnika, umrežavanje turističkih subjekata, poticanje organizacije sajmova na različitim manifestacijama i športskim turnirima. Udruživanjem poljoprivrednih proizvođača i gospodarstvenika u segmentu nabave, prodaje i promocije ostvarit će se kroz osnivanje zadruge, komore, saveza ili klastera. Treba izraditi analize stanja i programa potpora, te pomoći pri povezivanju za zajedničku suradnju kroz razne promocije, upoznavanje i edukacija poduzetnika o profitabilnijim načinima proizvodnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Poticanjem prerade poljoprivrednih dobara ostvarit će se veća konkurentnost i profitabilnost poljoprivrednoprehrambene proizvodnje, te povećanje razine prerade i finalizacije i broja poljoprivrednih gospodarstava koja se bave preradom na gospodarstvima. Ruralni turizam je skupni naziv za različite aktivnosti i oblike turizma koji se razvijaju izvan područja gradova i područja na kojima se razvijao masovni turizam. Općina Jarmina ima sve čimbenike za razvoj kvalitetnog "seoskog" turizma. 37 Broj edukacija % % % 0 JLSU I razvojna agencija/ konzultanti 5 5 5 0 JLS I razvojna agencija/ konzultanti 50 70 100 0 JLS I razvojna agencija/ konzultanti 60 80 100 40 JLS I razvojna agencija/ konzultanti 60 80 100 1.2. Prostorno planiranje, moderna infrastruktura i očuvani okoliš Prostorno planiranje označava metode koje javni sektor koristi kako bi utjecao na distribuciju ljudi i aktivnosti u prostoru u različitim razmjerima. Prostorno planiranje obuhvaća sve razine planiranja uporabe zemljišta uključujući urbanističko planiranje, regionalno planiranje, okolinsko planiranje, nacionalne prostorne planove, a u Europskoj uniji obuhvaća i međunarodnu razinu. Postoji mnogo definicija prostornog planiranja. Jedna od najranijih definicija nalazi se u Europskoj povelji o regionalnom/prostornom planiranju (često nazivanoj 'Torremolinoska povelja') koju je 1983. prihvatila Europska konferencija ministara nadležnih za prostorno planiranje (CEMAT): "Regionalno/prostorno planiranje je geografski izraz ekonomske, socijalne, kulturne i ekološke politike društva. Ono je istovremeno znanstvena disciplina, administrativna tehnika i politika zamišljena kao interdisciplinarni i globalni pristup usmjeren uravnoteženom regionalnom razvoju i fizičkoj organizaciji prostora prema cjelovitoj strategiji." Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN, broj 106, Zagreb, 7. kolovoza 1998.) odredio je način prikazivanja grafičkih prostornih pokazatelja i planskih znakova u grafičkom dijelu prostornih planova. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva koje je nosilac autorskih prava, odobrava računalne programe kao sastavni dio Pravilnika i daje ih na korištenje bez dodatne naplate svim korisnicima koji sudjeluju u procesu izrade, praćenja i primjene prostornih planova u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i ovim Pravilnikom. Prostorni plan je temeljni dokument prostornog uređenja svake jedinice lokalne samouprave. Nakon provedene javne rasprave plan usvaja predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, to jest općinsko vijeće odnosno gradska skupština. Prostorni plan uređenja velikog grada, grada ili općine određuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina te uvjete za održivi i uravnoteženi razvitak na području velikog grada, grada ili općine. Načini ostvarenja postavljenog cilja 1.2.1. Poboljšanje kvalitete komunalne opremljenosti Za poboljšanje kvalitete komunalne opremljenosti podrazumijeva se i uređenje vodovodne mreža, koje će se provesti kroz otkup zemljišta za pročistač. Izgradnjom kanalizacijske mreže uređena je cjelokupna infrastruktura u Općini, te su na taj način osigurani svi preduvjeti gospodarskog razvoja i poboljšanja uvjeta življenja, to će se ostvariti kroz sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i izgradnje kanalizacijske mreže na području Općine Jarmina. Osim u vodovod i kanalizaciju u planu je i ulaganje u poboljšanje cijelog sustava srednjenaponske i niskonaponske elektroprijenosne mreže u vidu sanacije naponskih prilika, povećanja prijenosne moći te što učinkovitijeg vođenja i održavanja sustava. Plan Općine Jarmine je i izgradnja solarne elektrane (postavljanje opreme), jer su solarne elektrane budućnost dobivanja energije. U doba sve veće uporabe energije i trošenja zaliha fosilnih goriva preporučljivo je povećanje primjene obnovljivih izvora energije, a jedan od njih je solarna energija. Sunce kao izvor energije ima mnoge prednosti. Prednosti su što je neiscrpan i besplatan energetski izvor, ne zagađuje okoliš te 38 nema potencijalnih opasnosti korištenja. Postoje dvije glavne vrste solarnih elektrana: integrirana solarna elektrana i otočna solarna elektrana. Integrirana elektrana je ona kod koje se proizvedena električna energija predaje u javnu mrežu i na taj način ostvaruje dobit. Nema potrebe za baterijama ili akumulatorima jer se energija predaje direktno u mrežu bez prethodnog spremanja. Prednosti su mogućnost ostvarivanja profita kroz prodanu energiju i dobivanja državnih poticaja za proizvedenu struju. Otočna elektrana je vrsta elektrane gdje se proizvedena električna energija troši na mjestu gdje je i proizvedena te nema doticaja sa mrežom. Proizvedena struja se skladišti u akumulatore i upotrebljava prema potrebi. Prednosti ovih elektrana su što ih je moguće koristiti doslovno bilo gdje. Sunčeva energija je dostupna i tamo gdje nema konvencionalna električne mreže i besplatna je. 1.2.2. Održavanje, izgradnja i modernizacija prometnica Da bi se poboljšali uvjeti življenja i omogućio gospodarski razvoj u cilju svake Općine je sanirati, modernizirati i izgraditi lokalne prometnice. Uz prometnice potrebna je i sanacija postojeće pješačke staze zbog sigurnosti prolaznika i uređenja okoliša. Općina Jarmina ima u planu investirati u nerazvrstane ceste za potrebe komunalne infrastrukture. Glavi cilj je otkup građevinskog zemljišta za ceste, izgradnja novih dionica nerazvrstanih cesta, te rekonstrukcija i modernizacija postojećih nerazvrstanih cesta. 1.2.3. Očuvanje okoliša i zaštita prirode Prema zahtjevima i direktivama EU, hrvatska je morala prilagoditi svoje zakonodavstvo, te donijeti nove zakon za zaštitu okoliša. Jedan od njih je i Zakon o gospodarenju otpadom. Ovim se Zakonom utvrđuju mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada. Odredbe ovoga Zakona utvrđuju sustav gospodarenja otpadom uključujući red prvenstva gospodarenja otpadom, načela, ciljeve i način gospodarenja otpadom, strateške i programske dokumente u gospodarenju otpadom, nadležnosti i obveze u gospodarenju otpadom, lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, djelatnosti gospodarenja otpadom, prekogranični promet otpada, informacijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom. U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom, i to: sprječavanje nastanka otpada, priprema za ponovnu uporabu, recikliranje, drugi postupci uporabe npr. energetska oporaba i zbrinjavanje otpada. Prilikom primjene reda prvenstva gospodarenja otpadom nadležna tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem i pravne osobe koje prema posebnim propisima obavljaju poslove zaštite okoliša: 1. poduzimaju mjere kojima se potiču rješenja koja nude najbolji ishod za okoliš što može uključivati i prilagodbu reda prvenstva za gospodarenje određenom vrstom otpada ako je to opravdano rezultatima analize životnog ciklusa ukupnih učinaka stvaranja i gospodarenja tom vrstom otpada, 39 2. uzimaju u obzir opća načela zaštite okoliša – načelo predostrožnosti i načelo održivosti, te tehničku izvedivosti i ekonomsku održivost i zaštitu resursa, kao i ukupne učinke na okoliš, ljudsko zdravlje, gospodarstvo i društvo u skladu sa člankom 9. ovoga Zakona, 3. uzimaju u obzir da povećani troškovi koji mogu nastati primjenom reda prvenstva gospodarenja otpadom u usporedbi s drugim načinom postupanja s otpadom ne budu nerazmjerni te da postoji tržište za dobivene materijale ili energiju ili da se takvo tržište može oformiti. Razvijanje, proizvodnja, distribucija, potrošnja i uporaba proizvoda mora pridonijeti sprječavanju nastanka otpada i njegovog recikliranja i/ili uporabe. Općina Jarmina ima u cilju priključiti se izgradnji županijskoga centara za gospodarenje otpadom. A prvenstvena zadaća je sanacija divljih odlagališta na području Općine. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske određuje i usmjerava gospodarenje otpadom te na temelju analize postojećeg stanja na području gospodarenja otpadom i ciljeva gospodarenja otpadom i za pojedine sustave gospodarenja posebnim kategorijama otpadom propisanih pravilnikom određuju se mjere za unaprjeđivanje postupaka pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i drugih postupaka uporabe i zbrinjavanja otpada na kopnenom prostoru pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno na prostoru na kojem Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju i sadrži osobito: 1. analizu i ocjenu stanja gospodarenja s otpadom i analizu i utvrđivanje lokacija onečišćenih otpadom, 2. osnovne ciljeve gospodarenja otpadom, 3. vrste, količine i porijeklo proizvedenog otpada na području Republike Hrvatske, otpad koji će se vjerojatno izvoziti ili uvoziti u Republiku Hrvatsku te procjenu budućih tokova otpada, 4. postojeće sustave i mrežu građevina i uređaja za gospodarenje otpadom uključujući sve programe/sustave gospodarenja posebnim kategorijama otpada, 5. procjenu razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže građevina i uređaja za gospodarenje otpadom, 6. kriterije za određivanje načelnih lokacija i potrebnih kapaciteta novih građevina i uređaja za gospodarenje otpadom, 7. opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za gospodarenje s otpadom, 8. organizacijske aspekte gospodarenja otpadom i raspodjela odgovornosti između privatnih i javnih subjekata koji se bave gospodarenjem otpadom, 9. popis projekata Republike Hrvatske, jedinica regionalne samouprave i jedinica lokalne samouprave važnih za provedbu Plana, 10. izvore i visine financijskih sredstava za provedbu svih mjera gospodarenja otpadom, 11. procjenu korisnosti i prikladnosti uporabe ekonomskih i drugih instrumenata u gospodarenja otpadom uz nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, 12. mjere i smjernice (politike) za provedbu Plana koje sadrže: opće mjere za gospodarenje otpadom, mjere za gospodarenje opasnim otpadom i sanaciju Planom utvrđenih lokacija onečišćenih otpadom; mjere za gospodarenje posebnim kategorijama otpada; opće smjernice (politike) gospodarenja otpadom i metode gospodarenja otpadom ili politike za otpad koji predstavlja posebne probleme u gospodarenju; smjernice za uporabu i zbrinjavanje otpada 40 u skladu s načelima zaštite okoliša i gospodarskim načelima; smjernice za osiguranje najpovoljnijih tehničkih, proizvodnih i gospodarskih mjera za postizanje ciljeva gospodarenja otpadom; kriterije tehničke i ekonomske provedivosti u gospodarenju opasnim otpadom; financiranje mjera za uspostavu sustava gospodarenja otpadom; mjere potrebne radi primjene kampanja za podizanje svijesti javnosti i pružanje potrebnih informacija namijenjenih široj javnosti ili posebnoj skupini zainteresiranih potrošača; mjere gospodarenja morskim otpadom. 13. način i rokovi izvršenja Plana. Plan sadrži i Kartu gospodarenja otpadom koja definira: trenutne lokacije gospodarenja otpadom (odlagališta otpada koja su karakterizirana prema njihovom statusu, tvrtke i postrojenja koja se bave gospodarenjem otpadom), te načelni raspored budućih lokacija građevina za gospodarenje otpadom (centri za gospodarenje otpadom, pretovarne stanice, postrojenja za termičku obradu otpada, odlagališta opasnog i neopasnog inertnog otpada). Plan sprječavanja nastanka otpada sastavni dio je Plana i sadrži osobito: 1. ciljeve sprječavanja nastanka otpada, 2. mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, koje se odnose na: planiranje ili druge ekonomske instrumente kojima se promiče učinkovita uporaba sirovina i resursa; promicanje istraživanja i razvoja na području postizanja čistijih tehnologija i proizvoda kao i promicanje i uporaba rezultata takvoga istraživanja i razvoja; razvoj učinkovitih i sadržajnih pokazatelja pritisaka na okoliš povezanih s nastankom otpada u cilju doprinosa sprječavanju nastanka otpada na razini jedince lokalne samouprave i regionalne (područne) samouprave i na razini Republike Hrvatske; promicanje ekodizajna (sustavne integracije aspekata zaštite okoliša u dizajn proizvoda s ciljem unaprjeđenja ponašanja proizvoda s obzirom na zaštitu okoliša u cijelom životnom vijeku proizvoda); pružanje informacija o tehnikama sprječavanja nastanka otpada s ciljem jednostavnije primjene najboljih dostupnih tehnika u industriji; organiziranje izobrazbe nadležnih tijela u pogledu uključivanja zahtjeva za sprječavanje nastanka otpada prilikom izdavanja dozvola; uključivanje mjera za sprječavanje proizvodnje otpada u postrojenjima koja nisu obvezna ishoditi okolišnu dozvolu prema zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša; mjere mogu obuhvaćati procjene ili planove sprječavanja nastanka otpada; organiziranje kampanja za podizanje svijesti ili pružanje pomoći osobama u pogledu financijske potpore, savjeta kod donošenja odluka i drugo; sklapanje dobrovoljnih sporazuma, organiziranje foruma potrošača/proizvođača ili sektorskih pregovora kako bi se relevantni poslovni ili industrijski sektori potakli na izradu vlastitih planova ili ciljeva sprječavanja nastanka otpada ili zamjenu proizvoda ili njihove ambalaže koji proizvode previše otpada; promicanje provjerenih sustava za gospodarenje okolišem (EMS-a), uključujući EMAS i ISO 14001; ekonomske instrumente za odgovornije ponašanje potrošača prema okolišu u smislu kupnje proizvoda sa što manje ambalaže; organizacije kampanja podizanja svijesti i pružanje informacija usmjereno na širu javnost ili određenu kategoriju potrošača; promicanje znaka zaštite okoliša; postizanje dogovora s industrijom, putem studija o proizvodima poput onih koji se organiziraju u okviru integriranih politika za proizvode, ili s trgovcima na malo o dostupnosti informacija o sprječavanju nastanka otpada i dostupnosti proizvoda koji u manjoj mjeri utječu na okoliš; integraciju kriterija zaštite okoliša i sprječavanja nastanka otpada u postupcima javnih i korporativnih nabava; promicanje ponovne uporabe i/ili popravka odgovarajućih isluženih proizvoda ili njihovih komponenata, posebice kroz obrazovne, gospodarske, logističke i druge mjere. 41 Za donesene mjere sprječavanja nastanka otpada određuju se odgovarajuća posebna kvalitativna i kvantitativna mjerila s ciljem praćenja i procjene napretka postignutih primjenom mjera, a u istu svrhu mogu se odrediti i posebni kvalitativni i kvantitativni ciljevi i pokazatelji. Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave sadrži najmanje sljedeće: 1. analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice lokalne samouprave uključujući ostvarivanje ciljeva, 2. podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva, 3. podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom, 4. podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju, 5. mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada, 6. opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada, 7. mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, 8. mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, 9. popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana, 10. organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom, 11. rokove i nositelje izvršenja Plana. Jedinica lokalne samouprave dužna je za prijedlog plana gospodarenja otpadom ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: nadležnog upravnog tijela), odnosno Ministarstva za prijedlog plana gospodarenja otpadom. Nadležno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdaje prethodnu suglasnost ako utvrdi da je prijedlog Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave usklađen s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i Plana. Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave donosi se za razdoblje od šest godina, a njegove izmjene i dopune po potrebi. Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave. Nacrt Plana i nacrt plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave objavljuje se radi pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti. Posredstvom medija Ministarstvo, odnosno jedinice lokalne samouprave izvješćuju javnost o mjestu na kojem je nacrt Plana i nacrt plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave dostupan te načinu i vremenu iznošenja mišljenja, prijedloga i primjedbi. Rok u kojem javnost može iznositi primjedbe, prijedloge i mišljenja ne može biti kraći od 30 dana od dana objave. Mjere sustava praćenja Plana gospodarenja otpadom i izgradnja reciklažnog dvorišta ostvarit će se analizom postojećeg stanja i izradom modela praćenja stanja u okolišu. Za to je potrebna suradnja na praćenju stanja okoliša: zrak, voda i tlo; izrada i objavljivanje redovitih izvještaja o stanju okoliša; razviti sustav odvojenog prikupljanja i reciklaže pojedinih komponenti komunalnog otpada. 42 Tabela 7. Pokazatelji rezultata (output) Opći cilj Posebni cilj Načini ostvarenja 1.2.1. Poboljšanje kvalitete komunalne opremljenosti 1. Rast standarda Općine Jarmina kroz održivo gospodarstvo 1.2. Prostorno planiranje, moderna infrastruktura i očuvani okoliš Pokazatelj rezultata (output) Uređenje vodovodne mreže, koje će se provesti kroz otkup zemljišta za pročistač. Sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i izgradnje kanalizacijske mreže na području Općine Jarmina. Ulaganje u poboljšanje cijelog sustava niskonaponske elektroprijenosne mreže Izgradnja solarne elektrane (postavljanje opreme) 1.2.2. Održavanje, izgradnja i modernizacija prometnica Saniranje, moderniziranje i izgradnja lokalnih prometnica i pješačkih staza 1.2.3. Očuvanje okoliša i zaštita prirode Općina Jarmina ima u cilju priključiti se izgradnji županijskoga centara za gospodarenje otpadom. A prvenstvena zadaća je sanacija divljih odlagališta na području Općine. Definicija Uređenjem vodovodne mreže osigurani su svi preduvjeti gospodarskog razvoja i poboljšanja uvjeta življenja Izgradnjom kanalizacijske mreže uređena je cjelokupna infrastruktura u Općini, te su na taj način osigurani svi preduvjeti gospodarskog razvoja i poboljšanja uvjeta življenja, Ulagat će se u vidu sanacije naponskih prilika, povećanja prijenosne moći te što učinkovitijeg vođenja i održavanja sustava. Solarne elektrane su budućnost dobivanja energije. Preporuča se povećanje primjene obnovljivih izvora energije, a jedan od njih je solarna energija. Uz prometnice potrebna je i sanacija postojeće pješačke staze zbog sigurnosti prolaznika i uređenja okoliša. Time bi se poboljšali uvjeti življenja i omogućio gospodarski razvoj. Prilagođavanje novim zakonskim odredbama. Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) JLSP i EU fondovi 50 80 100 0 JLSU 100 100 100 % 0 JLSU 70 90 100 % 0 JLSU 80 100 100 % 50 JLSU 70 90 100 % 50 JLSU I VSŽ 70 80 100 Jedinica Polazna vrijednost % 0 % Izvor 43 1.3. Unapređenje kvalitete života Općina Jarmina je lokalna zajednica u kojoj živi, školuje se, radi i provodi svoje slobodno vrijeme njezino stanovništvo. Kao i svaka lokalna zajednica, općina, grad i županija, ima svoju vlast koja u velikom dijelu uređuje i utječe na gotovo svaki aspekt života svog stanovništva. Hoće li neko zemljište postati građevinsko ili ostati poljoprivredno, kakvo je radno vrijeme kafića, rade li komunalne službe svoj posao, što sa divljim deponijem u blizini našeg mjesta stanovanja, hoće li se sagraditi tvornica te na puno drugih pitanja, odgovore svojim odlukama daje lokalna vlast. Osim izbora, postoji još puno načina kako građani mogu utjecati na lokalnu vlast, kako je mogu nadzirati i kako se mogu informirati o njenom radu. Provođenjem zakona i uputa ministarstva o transparentnom poslovanju i antikorupciji omogućavamo našem stanovništvu da spoznaju lokalnu razinu vlasti, kao i prava koja imaju, kako bismo sutra mogli informirano i aktivno utjecati na poboljšanje uvjeta života u našoj Općini. Načini ostvarenja postavljenog cilja 1.3.1. Transparentnost rada u jedinici lokalne samouprave Transparentnost rada u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosi se na transparentno poslovanje koje se odnosi na rad jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, čelnike jedinica, njihove zamjenike i članove predstavničkih tijela u skladu s područjima koja podrazumijevaju: Ciljeve i planove odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/10, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13) uređuje se djelokrug i ustrojstvo, način rada tijela, nadzor nad aktima i radom te druga pitanja. Prema čl. 8. istog Zakona općine, moraju imati Statut kojim se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine, njena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza. Sukladno tome osnovni koraci jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave trebali bi biti definiranje misije i glavnih ciljeva kroz Strateški dokument jedinice koji sadrži definiranu viziju i misiju temeljem Zakona o proračunu („Narodne novine“ br. 87/08 i 136/12). Sadržaj misije određuje svrhu osnivanja jedinice, područje poslovanja, aktivnosti te definiranje zajedničkih vrijednosti. Vizija jedinice obuhvaća između ostalog i misiju jedinice, osnovnu filozofiju i vrijednosti koje se nastoje promovirati, osnovne strategije i osnovne smjernice za ocjenu uspješnosti djelovanja jedinice te neke najvažnije odluke i etičke standarde kojih se ista nastoji pridržavati. Strateški ciljevi jedinice se postavljaju na osnovi jasne definirane vizije i misije. U skladu s transparentnosti rada definiranje i objavljivanje vizije i misije na mrežnim stranicama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurava njihovu učinkovitost i transparentnost. Integritet i etiku čija je važnost posebno naglašena u Strategiji suzbijanja korupcije. Tako je jedan od općih ciljeva Strategije jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu tijela državne vlasti i s tim u vezi jačanje povjerenja građana u državne institucije kroz mjere dosadašnjih Akcijskih planova, a koja postoji podrazumijeva 44 održavanje edukacije državnih, regionalnih i lokalnih dužnosnika i službenika na temu sprječavanja sukoba interesa što pokazuje da se i lokalne vlasti moraju aktivno uključiti u jačanje etike, integriteta i transparentnosti svojih institucija. Pristup informacijama kroz Strategiju suzbijanja korupcije u jednom od svojih općih ciljeva predviđa „Jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu tijela državne vlasti i s tim u vezi jačanje povjerenja građana u državne institucije“. S tim u vezi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao nadležna tijela javne vlasti dužna su osigurati transparentnost pri donošenju odluka iz svog djelokruga, te osigurati građanima pravo na pristup informacijama. Pravo na pristup informacija temeljno je ljudsko pravo koje je zaštićeno Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10 i 85/10); međunarodnim ugovorima, na primjer, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, Konvencijom o pristupu informacijama; te zakonima od kojih je najznačajniji Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ br. 172/03, 144/10, 37/11, 77/11 i 25/13) a treba istaknuti i: Zakon o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“ br. 103/03, 118/06, 41/08, 130/11 i 106/12); Zakon o tajnosti podataka („Narodne novine“ br. 79/07 i 86/12); Zakon o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“ br. 108/96 i 79/07) koji se primjenjuje u pogledu poslovne i profesionalne tajne; Zakon o medijima („Narodne novine“ br. 59/04, 84/11 i 81/13); Zakon o arhivskom gradivu i arhivima („Narodne novine“ br. 105/97, 64/00, 65/09 i 144/12); odredbe Zakona o sustavu državne uprave u odnosima uprave i građana („Narodne novine“ br. 150/11 i 12/13). Izvještaje o radu i financijski izvještaji jačaju odgovornost u radu, transparentnost te namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava. Primjenom načela transparentnosti iz čl. 12. Zakona o proračunu („Narodne novine“ br. 87/08 i 136/12) naglašava se zakonska obveza objave proračuna i projekcije u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i razine usvajanja navedenog akta, točnije, članak 12. Zakona o proračunu propisuje: „(1) Proračun se donosi i izvršava u skladu s načelom transparentnosti. (2) Proračun i projekcija i izmjene i dopune proračuna i projekcije te odluka o privremenom financiranju objavljuju se u „Narodnim novinama“ – službenom listu Republike Hrvatske odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (3) Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna objavljuje se u „Narodnim novinama“, odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.“ Javnu nabavu u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi („Narodne novine“ br. 90/11 i 83/13) te Pravilnikom o popisu obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su određene kao obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi. Zapošljavanje službenika odnosno namještenika u jedinicama lokalne i područne samouprave regulirano je odredbama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi („Narodne novine“ br. 86/08 i 61/11). Članak 17. navedenog zakona propisuje da se javni natječaj obvezno objavljuje u Narodnim novinama, a može se objaviti i u dnevnom ili tjednom tisku. Nadalje, članak 19. istoimenog zakona propisuje da se u natječaju mora naznačiti internetska stranica na kojoj su, između ostalih informacija, navedeni pravni i drugi izvori za pripremanje kandidata za testiranje, kao i podatak da će se na prethodno spomenutoj internetskoj stranici objaviti vrijeme održavanja testiranja odnosno provjere znanja i sposobnosti kandidata i to najmanje pet dana prije održavanja provjere. Financijsko upravljanje i kontrole kao dio sustava unutarnjih financijskih kontrola, predstavlja sveobuhvatan sustav unutarnjih kontrola koji uspostavljaju i za koji su odgovorni čelnici korisnika proračuna, a kojim se, upravljajući rizicima, osigurava razumna 45 sigurnost da će se u ostvarivanju ciljeva proračunska i druga sredstva koristiti pravilno, etično, ekonomično, djelotvorno i učinkovito. Unutarnju reviziju koja je dio sveobuhvatnog sustava unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru, i to u funkciji procjene njegove prikladnosti. Neovisna je i objektivna aktivnost davanja stručnog mišljenja i savjeta s ciljem dodavanja vrijednosti poboljšanja poslovanja korisnika proračuna te pomaže korisniku proračuna u ostvarivanju ciljeva primjenom sustavnog i disciplinarnog pristupa vrednovanju i poboljšanju djelotvornosti upravljanja procesa rizicima, kontrola i gospodarenja. Korisnici proračuna obvezni su uspostaviti unutarnju reviziju na jedan od sljedećih načina prema odredbi članka 17. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru („Narodne novine“ br. 141/06; - nastavno Zakon o PIFC-u) ustrojavanjem neovisne jedinice za unutarnju reviziju izravno odgovorne čelniku korisnika proračuna ili imenovanjem unutarnjeg revizora izravno odgovornog čelniku korisnika proračuna, osnivanjem zajedničke jedinice za unutarnju reviziju na prijedlog više korisnika proračuna, uz prethodnu suglasnost ministra financija, te sporazumom o obavljanju poslova unutarnje revizije s mjerodavnim ministarstvom/institucijom te jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz prethodnu suglasnost ministra financija. U skladu s odredbama Zakona o PIFC-u i Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna („Narodne novine“ br. 35/08 i 96/13 – nastavno Pravilnik), (čl. 2. Pravilnika) sva ministarstva, središnji državni uredi, izvanproračunski zavodi, županije, Grad Zagreb, županijska središta i gradovi s više od 35.000 stanovnika obvezni su ustrojiti neovisnu jedinicu za unutarnju reviziju. Sponzorstva i donacije su dva različita pojma. Naime, pojam donacije nije reguliran pozitivnim pravnim propisima kao takav. Najbliži, a regulirani pojam je pojam darovanja kojeg definira Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08 i 125/11) u članku 479: „Ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati.“ Donacija može biti u novcu, stvarima ili uslugama. Za donatora (darovatelja) ona predstavlja trošak (izdatak) koji, u smislu Zakona o porezu na dobit („Narodne novine“ br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10 i 22/12) može biti i porezno priznati rashod ako je učinjen. Članak 7. stavak 7. Zakona o porezu na dobit regulira da trošak darovanja može biti porezno priznati rashod ako zadovolji uvjet da se radi o davanju u naravi ili novcu, da je učinjeno u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, ako je veće od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini. Iznimno, svota može biti i veća od 2% prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija. S druge strane, sponzoriranje se odnosi na davanje „novčanih ili drugih sredstava (dobara ili usluga) za održavanje određenih javnih priredbi (umjetničkih, kulturnih, zabavnih, sportskih) ili potporu nekim institucijama, udrugama, društvima (kazališta, sportski klubovi) ili potporu određenim akcijama i projektima (festivali, turniri, knjige) ili potporu poznatim osobama (sportašima, pjevačima). Za uzvrat sponzor ima pravo na promidžbu (reklamu) vlastite tvrtke ili proizvoda, kao primjerice: navođenje imena sponzora u oglasima, na reklamnim panoima na priredbama, na sportskim dresovima, u pisanim materijalima, u knjigama i zbornicima radova i sl. Sponzoru se takav trošak prema Zakonu o porezu na dobit priznaje u potpunosti (trošak promidžbe) i nema nikakve veze sa tretmanom troška donacije. Sustav nepravilnosti na temelju članka 36. stavka 8. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru („Narodne novine“ br. 141/06), donesen je Naputak o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima 46 proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Stavak 1. članka 6. Naputka propisuje da čelnici nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imenuju osobu zaduženu za nepravilnosti koja mora postupati sukladno Naputku. Ostalo – razno podrazumijeva pitanja koja se odnose na ostale segmente funkcioniranja općina, gradova i županija. Posebno ranjivo područje na korupciju je područje izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola. Spomenuta problematika regulirana je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13). Nadležnost za izdavanje lokacijske dozvole propisana je člankom 105. navedenog Zakona. Prema njemu lokacijsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo županije na čijem se području planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan područja velikog grada te ako je zahvat u prostoru planiran na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave, Grada Zagreba (za zahvat u prostoru planiran na njegovom području) i velikog grada na čijem je području planiran zahvat u prostoru. Nadležno ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada određuje uredbom, te za zahvat u prostoru koji je planiran na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba. Velikim gradovima u smislu članka 19 a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13) smatraju se jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika. Svi veliki gradovi kao i gradovi sjedišta županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana među koje se, u smislu članka 19 a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ubraja i izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedba dokumenata prostornog uređenja. Zakon o prostornom uređenju i gradnji taksativno u članku 107. nabraja da se Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika, tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi, kopiji katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), odnosno na ortofoto karti odgovarajućeg mjerila, izjava projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola, pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima i dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole. 1.3.2. Razvoj udruga Na području Općine Jarmina djeluju petnaest aktivnih udruga to su: 1.DVD Jarmina, 2. NK "Borinci“, 3. Lovačko društvo "Borinci", 4. KUD "Zvonko Ban", 5. Športsko ribolovno društvo "Crvenperka", 6. Udruga katoličkih izviđača Jarmina, 7. UDVDR Jarmina, 8. Športsko boćarski klub "Jozef“, 47 9. Udruga "Hrvatska žena", 10. Udruga žena "Ivančica", 11. Zavičajni klub zagoraca "Kaj", 12. Moto klub Jarmina 13. Ekološka udruga "Izvor", 14. Klub mladih "Bajeraši", 15. Udruga umirovljenika europskih integracija. DVD Jarmina ima za cilj unaprijediti kvalitetu djelovanja civilne zaštite na području spremnosti i odaziva za sve vrste opasnosti, povećati svijest javnosti kao i poboljšati kvalitetu ljudskih i tehničkih resursa kroz pružanje mogućnosti učenja svim akterima uključenih u civilnu zaštitu. Nogometni klub "Borinci" osnovan je 1949. godine. Kroz povijest klub je mijenjao ime: od (1949. do 1955.) zvao se «Ivančica» , od (1955.do 1956.) bio je «Budućnost», od (1956. do 1965.) nosi ime «Partizan» godine 1965. dobiva ime «Borinci» i nosi ga do danas. Lovačko društvo "Borinci" osnovano je s ciljem očuvanju ravnoteže životinja u prirodi. KUD "Zvonko Ban" osnovan je 20. siječnja 1976.god. pod imenom "Franjo Ksaver Kuhač". Društvo djeluje neprekidno do 1991. god. kada zbog Domovinskog rata prestaju sve aktivnosti. 1994. god. KUD opet počinje sa svojim aktivnostima. 11. siječnja 1998. god. mijenja se naziv društva u spomen na svog dugogodišnjeg člana koji je poginuo u Domovinskom ratu. U KUD-u djeluju folklorna, dramska i tamburaška sekcija. 2003. god. osnovana je i dječja folklorna skupina koja broji 60 članova. Folklorna skupina izvodi prvenstveno pjesme i plesove Hrvatskog zagorja, ali i plesove iz Slavonije, Baranje i Bunjevaca. KUD "Zvonko Ban" je redoviti sudionik Vinkovačkih jeseni, a gostuje i diljem Hrvatske. KUD "Zvonko Ban" je i nositelj dviju manifestacija u Jarmini koje su postale tradicionalne, a to su organizacije "Martinje" i "Zagorje v srcu". Uz zalaganje i veliki entuzijazam nekolicine članova ovo će društvo i dalje djelovati i nadamo se uspješno predstavljati svoje mjesto Jarminu diljem domovine. Športsko ribolovno društvo "Crvenperka" pored svojih raznih aktivnosti svake godine organizira uz pokroviteljstvo Općine Jarmina besplatnu hranu za vrijeme posta za sve mještane Jarmine kao i sve ostale goste i prolaznike, ljude dobre volje. Ovom prigodom se nije zaboravilo na stare i nemoćne mještane, djelatnice koje se skrbe o njima koje djeluju u Općini Jarmina dostavile su obroke u njihove domove. Udruga katoličkih izviđača Jarmina je osnovana 1. veljače 1997. g. Udruga od tada živi i radi prema odgojnim načelima duhovni, a onda i fizički razvoj mladih. Od 1997. g. započinje «Projekt Jarmina» - volonterski, humanitarni, međunarodni projekt vođen od strane AGESCI-a i UKIJ-a. Sastojao se od niza aktivnosti koje su talijanski i hrvatski skauti zajedno provodili za djecu prognaničkih i povratničkih naselja Vukovarsko - srijemske županije. Želja mladih skauta iz Jarmine koji su sudjelovali bila je pružiti djeci iz tih naselja onu istu radost, vedrinu i susretljivost koju su oni dobili od već iskusnih skauta iz Italije. Od 1997. g. do danas (i još dugo dugo) skauti UKIJ-a redovito rade subotom i nedjeljom sa grupama djece od 6-8; 8-11; 11-15 god., a petkom na sastanku i sa grupom srednjoškolaca. UKIJ trenutno broji 60-ak članova i od svog početka članica krovne 48 izviđačke organizacije u Hrvatskoj - Saveza izviđača Hrvatske (SIH) je i redovito sudjeluje na mnogim aktivnostima SIH-a. Članovi udruge aktivno sudjeluju i u životu župne zajednice čitanjima na misi svake nedjelje već 9 godina, a redovito sudjeluju i na drugim duhovnim aktivnostima (odnošenje Betlehemskog svjetla diljem crkvi Vukovarskosrijemske županije, Susreti mladih Hrvatske u Osijeku, Rijeci, Puli, Varaždinu..., biskupijska sinoda, duhovne vježbe...). Na svojim brojnim putovanjima sretali su i upoznavali brojne prijatelje izviđače iz Krapine, Osijeka, Đakova, Valpova, Popovače, Zagreba, zatim, Italije, Slovenije, Francuske, Tunisa, Njemačke... Športsko boćarski klub "Jozef" je osnovan 1999. godine, od 2002. godine takmiči se na vlastitom boćalištu u Jarmini , i od tada svaku narednu godinu prelazi u viši rang. Tako je ove 2005. godine klub ušao u Treću Hrvatsku ligu. Udruga "Hrvatska žena" je osnovana 27. veljače 2003. godine a radi na načelima dragovoljnosti, okupljajući žene uglavnom iz Jarmine, koje svojim učlanjenjem aktivno rade na poboljšanju društvenog života Jarmine. Organizirana je kao nevladina, nestranačka, nepolitička i neprofitna organizacija. Rad Udruge je javan , a cilj osnutka je obogaćenje kvalitete življenja svake žene, aktivnije sudjelovanje žena u društvenom životu, humanitarno djelovanje te suradnja s drugim udrugama. Udruga «HRVATSKA ŽENA» pomaže u organizaciji kulturnih, športskih, zabavnih i inih manifestacija. Organizira izlete, posjećivanje kulturno-povijesnih mjesta, uređuje mjesto i organizira sadnju cvijeća kod spomenika u Jarmini i kino sale, te organizira obilježavanje važnih datuma vezanih za Jarminu: Proslava Majčinoga dana, Dana općine Jarmina i proslavu Božića sa djedom Božićnjakom i poklon paketića za svu djecu. Udruga «HRVATSKA ŽENA» po svom statutu ima humanitarno djelovanje , pa tako svake godine organizira humanitarni turnir u malom nogometu- kao pomoć jednoj obitelji, više njih ili kao pomoć hendikepiranoj djeci i djeci s posebnim potrebama. Najljepši i najzanimljiviji dio rada Udruge čine druženja, prijateljstva i susreti s drugim udrugama žena. Druženje je svake srijede u 20 sati u prostorijama udruge. Udruga žena "Ivančica" iz Jarmine je osnovana 27.09.2004. godine. Cilj osnivanja udruge je obogaćivanje kvalitete življenja svake žene, aktivnije uključivanje žena u društvani život zajednice, humanitarno djelovanje, organiziranje kulturnih, sportskih, zabavnih priredbi, organiziranje radionica, suradnja sa drugim srodnim udrugama. Udruga organizira: izložbu starih fotografija i starina iz Jarmine, izložbu starih vezenih ručnih radova iz Jarmine, sudjelujemo u Danima narcisa, za Dane općine Jarmina- peku kolače, organiziraju jednodnevne izlete za članice udruge, sudjeluju u Danima ljubičaste vrpce, organiziraju dolazak Svetog Nikole i podjelu darova, organiziraju kreativne radionice za djecu od 5-10 godina. Zavičajni klub zagoraca "Kaj" je organiziran kao nevladina, vanstranačka, nepolitička i neprofitna udruga građana, koji je osnovan na nivou Vukovarsko-srijemske županije, dana 05. lipnja 2006. održana je Osnivačka skupština Zavičajnog kluba zagoraca „KAJ“ Vukovarsko-srijemske županije sa sjedištem u Jarmini. Klub okupljala članove podrijetlom iz Hrvatskog zagorja, kao i sve ljude dobre volje. Zavičajni klub zagoraca „KAJ“ Vukovarsko-srijemske županije broji oko 200 članova. Ciljevi kluba su: očuvanje i prenošenje tradicijskih vrijednosti običaja življenja naših predaka u Hrvatskom zagorju, očuvanje i prenošenje običaje kulture odijevanja, kajkavskog jezika i običaja Hrvatskog zagorja, održavanje redovitih kontakata sa zavičajem, organizacijom posjeta i sudjelovanjem u kulturnim i drugim aktivnostima, međusobno upoznavanje članova kluba i njihovo druženje, pomoć članovima i njihovim obiteljima, da se kontinuiranom djelatnošću doprinosi i unapređuje razvoj opće kulture članova, kao i ostalih žitelja Vukovarskosrijemske županije, da sudjeluje i organizira kulturne i druge sadržaje, te svojom aktivnošću afirmira vrijednosti humanizma i demokratskog društva, da osigurava javnost 49 rada, te poduzima i druge aktivnosti kluba u skladu s programima i planovima kluba. Moto klub Jarmina je osnovan s ciljem okupljanja ljubitelja motora, brzine i adrenalina. Klub organizira moto party-e na kojima gostiju i drugi moto klubovi kako iz Hrvatske tako i iz susjednih država. Moto klub za Božićne praznike organizira vožnju na motociklima obučeni u Djedove Mrazove, gdje najmlađima dijele poklone i slikaju se s njima, te u suradnji s drugim udrugama organiziraju Božićnu priredbu. Ekološka udruga "Izvor" iz Jarmine, osnovana je 09.07.2011. godine. Cilj udruge je: zaštita okoliša, edukacija mladih s ciljem jačanja ekološke svijesti, uspostavljanje i unapređenje kvalitete življenja, informiranje građana o temama s područja zaštite prirode i okoliša. Dok djelatnost udruge provodi se kroz: prepoznavanje, očuvanje i zaštita okoliša u skladu s prirodnim okruženjem i ekološkim normama; provođenje aktivnosti vezanih za zaštitu okoliša i baštine; promicanje i popularizacija zdravog načina života; poticanje i organiziranje volonterskih radova; educiranje članova zajednice. Veliki broj udruga koje djeluju na području Općine Jarmina, pomažu razvoju Općine. Udruge često skupa organiziraju razna događanja. U cilju svake Općine je da se udruge udružuju u projektima i skupa sudjeluju u izradi projekata iz EU fondova te ostvare što više novčanih sredstava u cilju razvoja svoje Općine i mještana. Potiču razvoj kulturnoumjetničkog amaterizma, sustavno i koordinirano planiraju i organiziraju kulturna događanja (izložbe, projekcije, predstave, manifestacije, obljetnice…); približe kulturne sadržaje stanovništvu i povećaju njihove dostupnosti kroz intenziviranje informiranja građana o kulturnim događanjima; potiču povećanje uključenosti svih dobnih skupina u kulturno stvaralaštvo. Udruge trebaju pripremiti projekte s ciljem valorizacije i očuvanja kulturne baštine s posebnim naglaskom na integrirane programe koji će doprinijeti održivom razvoju turizma. Športske udruge imaju za cilj osigurati kvalitetne uvjete za bavljenje športom i rekreacijom s krajnjim ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja i podizanja tjelesno zdravstvenih sposobnosti što većeg broja stanovništva. 1.3.3. Razvoj socijalnih usluga Općina Jarmina pruža usluge iz programa „Pomoć u kući starijim osobama" koje se pružaju na području Općine. Programom „Pomoć u kući starijim osobama" pružaju se usluge pomoći starijim osobama u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti i to neposredno u njihovim kućanstvima, a u svrhu poboljšanja kvalitete njihova življenja. Usluge koje su prema ovom Programu dostupne, pružaju se starijim osobama besplatno a usmjerene su na pet glavnih područja: kućni poslovi i uređenje okućnice, osobna higijena i osnovna zdravstvena skrb, psihosocijalna podrška, te posredovanje u ostvarivanju različitih prava bolesnicima, teže pokretnim ili nepokretnim osobama. Cilj nam je nastavak provođenja programa „Pomoć u kući starijim osobama“, te poticanje volonterizma kako bi usavršavali i educirali stručni kadar i proširiti skrb na susjedne Općine. Ovime se želi postići podizanje kvalitete i poboljšanje postojećih socijalnih usluga te uvođenje novih usluga skrbi. Za provođenje mjera socijalnog programa Općine Jarmina svake se godine u proračunu Općine osiguravaju adekvatna financijska sredstva. Mjerama socijalnog programa Općine Jarmina nastoji se pomoći socijalno najugroženijim mještanima, te najosjetljivijim skupinama stanovništva kao što su djeca, starije i nemoćne osobe, umirovljenici, a u skladu s financijskim mogućnostima Općine. Mjere socijalnog programa 50 podrazumijevaju: subvencioniranje pohađanja male škole, sufinanciranje djece s teškoćama u razvoju, sufinanciranje troškova prijevoza učenika srednjih škola, jednokratna pomoć, naknada za troškove stanovanja, potpore ustanovama i udrugama socijalne i zdravstvene skrbi. U razvoju socijalnih potreba treba se poraditi na sufinanciranju programa za djecu i mlade, te starije osobe. Tu se radi o poticanju uzajamnog poštivanja i tolerancije među mladima različitog spola, rase, nacionalnosti, socijalnog podrijetla, itd. Želi se poticati udruge na razvijanje programa neformalnog obrazovanja za mlade. Poticati sve oblike zapošljavanja, samozapošljavanja i poduzetništva mladih; poticati i vrjednovati volonterski rad, društveno korisna djelovanja i solidarnosti. Kroz iskustva pojedinaca želi se omogućiti stjecanje novih znanja i usavršavanje postojećih kroz cjeloživotno učenje, te sprječavanje svih oblika nasilja kroz edukaciju i promidžbu. U poboljšanje socijalnih uvjeta života stanovništva Općine ostvarit će se i kroz financiranje u projekte organizacija civilnog društva, s područja ruralnog prostora, uređenja okoliša, zaštite tradicije i drugo. 51 Tabela 8. Pokazatelji rezultata (output) Opći cilj Posebni cilj Načini ostvarenja 1.3.1. Transparentnost rada u jedinici lokalne samouprave 1.3.2. Razvoj udruga 1.3.3. Razvoj socijalnih usluga 1. Rast standarda Općine Jarmina kroz održivo gospodarstvo 1.3. Unapređenje kvalitete života Pokazatelj rezultata (output) Jasno definiranje ciljeva i planova, određivanje integriteta i etike, pristup informacijama, izvješćivanje o radu i financijski izvještaji, način javnog provođenja zapošljavanja, financijsko upravljanje i kontrola, unutarnja revizija, sponzorstva i donacije, sustav nepravilnosti. Na području Općine Jarmina djeluju petnaest aktivnih udruga to su: Udruga žena "Ivančica", Udruga "Hrvatska žena", Ekološka udruga "Izvor", Udruga katoličkih izviđača Jarmina, KUD "Zvonko Ban", Moto klub Jarmina, NK "Borinci, Športsko boćarski klub "Jozef", Športsko ribolovno društvo "Crvenperka", Zavičajni klub zagoraca "Kaj", Lovačko društvo "Borinci", DVD Jarmina Općina Jarmina u suradnji sa Općinom Tordinci pružaju usluge iz programa „Pomoć u kući starijim osobama". Definicija Transparentnost rada u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosi se na transparentno poslovanje kroz provođenje antikorupcije. Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) % 0 JLSU 100 100 100 JLSU I EU fondovi 5 10 10 JLSU 100 100 100 U cilju svake Općine je da se udruge udružuju u projektima i skupa sudjeluju u izradi projekata iz EU fondova te ostvare što više novčanih sredstava u cilju razvoja svoje Općine. Udruge trebaju pripremiti projekte s ciljem valorizacije i očuvanja kulturne baštine s posebnim naglaskom na integrirane programe koji će doprinijeti održivom razvoju turizma. Broj projekata Programom „Pomoć u kući starijim osobama" pružaju se usluge pomoći starijim osobama u obavljanju svakodnevnih poslova. % 52 100 VEZA STRATEŠKOG PLANA I PRORAČUNA Tabela 9. Veza strateškog plana i proračuna Opći cilj Posebni cilj Program u proračunu Program J01 1150 DRUŠTVENE DJELATNOSTI; Program J02 1150 INVESTICIJE ZA POTREBE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 1. Rast standarda Općine Jarmina kroz održivo gospodarstvo Program J02 1130 INVESTICIJE ZA POTREBE GOSPODARSTVA 1.1.Konkurentno gospodarstvo Program J02 1150 INVESTICIJE ZA POTREBE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI Program J01 1130 GOSPODARSTVO Program J01 1130 GOSPODARSTVO; Program J02 1130 INVESTICIJE ZA POTREBE GOSPODARSTVA Pokazatelj učinka (outcome) Konkurentno gospodarstvo sastoji se u otvorenom informiranju o polazištu hrvatskoga gospodarstva i njegovoj konkurentnosti te postizanju transparentnosti ciljeva i napretka razvoja. Postizanje transparentnosti putem ciljanog informiranja i promidžbe ostvarenog napretka, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama, dovest će do motivacijskih učinaka u zemlji te će povećati zanimanje za Hrvatsku u inozemstvu. 53 Način ostvarenja posebnog cilja 1.1.1. Razvoj ljudskih potencijala i kapaciteta za upravljanje razvojem Aktivnost / projekti u proračunu Aktivnost J01 1150 A100100 Obrazovanje i predškolski odgoj; Aktivnost J01 1150 A100150 Ostale društvene djelatnosti; Kapitalni projekt J02 1150 K100110 Dječji vrtić 1.1.2. Poticanje poduzetništva i privlačenje investitora Kapitalni projekt J02 1130 K100110 Objekt za potrebe projekta "Žene na tržištu rada" 1.1.3.Poticanje povezivanja (gospodarskih, poljoprivrednih i međunarodnih subjekata) Kapitalni projekt J02 1150 K100100 Višenamjenski objekt za potrebe Općine 1.1.4. Profitabilniji načini proizvodnje Aktivnost J01 1130 A100100 Poljoprivreda 1.1.5. Poticanje prerade poljoprivrednih dobara i unapređenje infrastrukture Aktivnost J01 1130 A100100 Poljoprivreda 1.1.6. Razvoj ruralnoga turizma Aktivnost J01 1130 A100200 Turizam; Kapitalni projekt J021130 K100100 Eno -selo Pokazatelj rezultata (output) Povećanje zaposlenosti Dobivanje sve više novčanih sredstava iz EU fondova i ulaganje u poduzetništvo Osnivanje Zadruge Kompletno izvršenje projekta Osigurana sredstva za podršku poljoprivrede Poticanje daljnjeg razvitka turizma, kroz potpunu realizaciju projekta 1.2.1. Poboljšanje kvalitete komunalne opremljenosti 1.2.Prostorno planiranje, moderna infrastruktura i očuvani okoliš Program J01 1120 KOMUNALNA DJELATNOST; Program J02 1120 INVESTICIJE ZA POTREBE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE Program J01 1100 PRIPREMA I DONOŠENJE AKATA; Program J01 1110 UPRAVLJANJE JAVNIM FINANCIJAMA 1.3.Unapređenje kvalitete života Program J01 1150 DRUŠTVENE DJELATNOSTI Program J01 1150 DRUŠTVENE DJELATNOSTI Prostorno planiranje obuhvaća sve razine planiranja uporabe zemljišta uključujući urbanističko planiranje, regionalno planiranje, okolinsko planiranje, nacionalne prostorne planove, a u Europskoj uniji obuhvaća i međunarodnu razinu. Provođenjem zakona i uputa ministarstva o transparentnom poslovanju i antikorupciji omogućavamo našem stanovništvu da spoznaju lokalnu razinu vlasti. Kroz razvoj udruga i socijalne osviještenosti povećava se briga o gospodarskom razvoju i poboljšavaju uvjeti življenja 54 1.2.2. Održavanje, izgradnja i modernizacija prometnica Aktivnost J01 1120 A100130 Ostali komunalni poslovi; Tekući projekt J01 1120 T100100 Javni radovi; Kapitalni projekt J02 1120 K100130 Niskonaponska električna mreža; Kapitalni projekt J02 1120 K100170 Solarna elektrana Aktivnost J01 1120 A100110 Održavanje javnih površina; Aktivnost J01 1120 A100100 Održavanje objekata komunalne infrastrukture;Kapitalni projekt J02 1120 K100100 Ceste; Kapitalni projekt J02 1120 K100120 Nogostupi Potpuna komunalna opremljenost i pokrivenost Izgradnja cesta i pješačkih staza 1.2.3. Očuvanje okoliša i zaštita prirode Aktivnost J01 1120 A100120 Zaštita okoliša; Kapitalni projekt J02 1110 K1 00200 Dokumenti prostornog uređenja Prilagođavanje novim odredbama novog zakona o gospodarenju otpadom. 1.3.1. Transparentnost rada u jedinici lokalne samouprave Aktivnost J01 1100 A100100 Predstavnička i izvršna tijela; Aktivnost J01 1110 A100110 Materijalni i financijski rashodi Provođenje antikorupcije i transparentnog poslovanja 1.3.2. Razvoj udruga Aktivnost J01 1150 A100140 Šport i rekreacija; Aktivnost J01 1150 A100120 Kultura Dobivanje što više sredstava iz EU fondova 1.3.3. Razvoj socijalnih usluga Aktivnost J01 1150 A100110 Socijalna skrb; Tekući projekt J01 1150 T100100 Pomoć u kući osobama starije životne dobi Pomoć u kući starijim i nemoćnim SKRAĆENI PRIKAZ STRATEŠKOG PLANA Tabela 10. Skraćeni prikaz strateškog plana Opći cilj Posebni cilj 1.1 Konkurentno gospodarstvo 1. Rast standarda Općine Jarmina kroz održivo gospodarstvo Pokazatelj učinka (outcome) Konkurentno gospodarstvo sastoji se u otvorenom informiranju o polazištu hrvatskoga gospodarstva i njegovoj konkurentnosti te postizanju transparentnosti ciljeva i napretka razvoja. Postizanje transparentnosti putem ciljanog informiranja i promidžbe ostvarenog napretka, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama, dovest će do motivacijskih učinaka u zemlji te će povećati zanimanje za Hrvatsku u inozemstvu. Način ostvarenja posebnog cilja 1.1.1. Razvoj ljudskih potencijala i kapaciteta za upravljanje razvojem 1.1.2. Poticanje poduzetništva i privlačenje investitora 1.1.3.Poticanje povezivanja (gospodarskih, poljoprivrednih i međunarodnih subjekata) 1.1.4. Profitabilniji načini proizvodnje 1.1.5. Poticanje prerade poljoprivrednih dobara i unapređenje infrastrukture 1.2.Prostorno planiranje, moderna infrastruktura i očuvani okoliš 1.3.Unapređenje kvalitete života Provođenjem zakona i uputa ministarstva o transparentnom poslovanju i antikorupciji omogućava se stanovništvu da spoznaju lokalnu razinu vlasti. Kroz razvoj udruga i socijalne osviještenosti povećava se briga o gospodarskom razvoju i poboljšavaju uvjeti življenja 55 Povećanje zaposlenosti Dobivanje sve više novčanih sredstava iz EU fondova i ulaganje u poduzetništvo Osnivanje Zadruge Kompletno izvršenje projekta Osigurana sredstva za podršku poljoprivrede 1.2.1. Poboljšanje kvalitete komunalne opremljenosti Poticanje daljnjeg razvitka turizma, kroz potpunu realizaciju projekta Potpuna komunalna opremljenost i pokrivenost 1.2.2. Održavanje, izgradnja i modernizacija prometnica Izgradnja cesta i pješačkih staza 1.2.3. Očuvanje okoliša i zaštita prirode Prilagođavanje novim odredbama novog zakona o gospodarenju otpadom. 1.3.1. Transparentnost rada u jedinici lokalne samouprave Provođenje antikorupcije i transparentnog poslovanja 1.3.2. Razvoj udruga Dobivanje što više sredstava iz EU fondova 1.3.3. Razvoj socijalnih usluga Pomoć u kući starijim i nemoćnim 1.1.6. Razvoj ruralnoga turizma Prostorno planiranje obuhvaća sve razine planiranja uporabe zemljišta uključujući urbanističko planiranje, regionalno planiranje, okolinsko planiranje, nacionalne prostorne planove, a u Europskoj uniji obuhvaća i međunarodnu razinu. Pokazatelj rezultata (output) UPRAVLJANJE RIZICIMA Rizik je mogućnost nastanka događaja koji mogu nepovoljno utjecati na ostvarenje ciljeva. Rizikom se smatra sve što predstavlja prijetnju ostvarenju ciljeva, programa ili pružanja usluga, te izgubljene mogućnosti (prilike). Za definirane ciljeve i načine ostvarenja potrebno je utvrditi rizike koji mogu utjecati na njihovo ostvarenje. Svrha upravljanja rizicima je smanjiti opseg neizvjesnosti koja bi mogla biti prijetnja poslovnoj uspješnosti obveznika, predvidjeti izmijenjene okolnosti i pravovremeno reagirati na njih. Proces upravljanja rizicima sadrži sljedeće korake: utvrđivanje rizika procjena rizika postupanje po rizicima praćenje i izvješćivanje o upravljanju rizicima. Rizici se utvrđuju na razini posebnog cilja i načina ostvarenja. Osnovno pitanje pri utvrđivanju rizika jest: Zašto se ovaj cilj ne bi mogao ostvariti i koji je uzrok tome? Rizike prema okruženju dijelimo na vanjske i unutarnje rizike. Vanjski rizici odnose se na vanjsko okruženje. Unutarnji rizici odnose se na rizike vezane uz: planiranje, procese i sustave; zaposlenike i organizaciju; zakonitost i ispravnost; komunikaciju i informacije. Utvrđene rizike je potrebno procijeniti kako bi se rangirali, utvrdili prioriteti i pružile informacije za donošenje odluka o onim rizicima na koje se treba usmjeriti. Rizici se procjenjuju na temelju učinka i vjerojatnosti. Učinak i vjerojatnost se procjenjuju opisno, odnosno boduju se ocjenama od 1 do 3. Kad govorimo o učinku ocjena 1. znači malen učinak, 2. znači umjeren učinak i broj 3. znači velik učinak. Kod procijene vjerojatnosti rizika 1. je niska vjerojatnost tj. nastanak događaja nije vjerojatan, 2. srednja vjerojatnost tj. događaj se ponekad može javiti i 3. je visoka vjerojatnost te se očekuje da će se ovaj događaj javiti u većini slučajeva. Kako bi utvrdili najznačajnije rizike kojima ćemo upravljati potrebno je procijeniti ukupnu izloženost riziku (učinak X vjerojatnost) Ukupna izloženost riziku može biti: Niska (ocjena 1, 2) Srednja (ocjena 3, 4) Visoka (ocjena 6, 9). Izloženost riziku prikazuje se pomoću matrice u kojoj se povezuju učinak i vjerojatnost. 56 UČINAK 3 velik 3 6 9 2 srednji 2 4 6 1 malen 1 2 3 1 niska 2 srednja 3 visoka VJEROJATNOST Slika 5. Prikaz matrice rizika u kojoj se povezuju učinak i vjerojatnost Rizik se smatra kritičnim ako je ocijenjen najvišom ocjenom rizika (6 ili 9) u ovim situacijama: ako predstavlja izravnu prijetnju uspješnom završetku projekta/aktivnosti ako će uzrokovati znatnu štetu interesnim skupinama korisnika proračuna (građani, dobavljači, Vlada RH, sufinancijeri) ako je posljedica rizika povreda zakona i drugih propisa ako će doći do značajnih financijskih gubitaka ako se dovodi u pitanje sigurnost zaposlenika ili u bilo kojem slučaju ozbiljnog utjecaja na ugled korisnika. 57 Tabela 11. Utvrđeni rizici u strateškom planu Posebni cilj Način ostvarenja Rizik i njegov kratak opis Nemogućnost sanacije i prenamjena postojećeg objekta za 1.1.1. Razvoj ljudskih potencijala i potrebe dječjeg vrtića do kraja godine zbog administracije kapaciteta za upravljanje razvojem Nezainteresiranost mladih za obrazovanje. 2 2 4 1 1 1 Neprovođenje radionica i seminara za upućivanje u poticanje poduzetništva zbog nezainteresiranosti 1 2 2 Nemogućnost ostvarivanja privlačnijeg i jednostavnijeg poslovnog okruženja za tvrtke i poduzetnike zbog administrative i postojećeg zakonodavstva. 2 3 6 1.1.3.Poticanje povezivanja (gospodarskih, poljoprivrednih i međunarodnih subjekata) Nezainteresiranost subjekata za povezivanje zbog needuciranosti o mogućnostima. 1 2 2 1.1.4. Profitabilniji načini proizvodnje Nepostojanje adekvatnih subjekata za nastupanje na specijaliziranim sajmovima i manifestacijama. 2 1 2 1.1.5. Poticanje prerade poljoprivrednih dobara i unapređenje infrastrukture Nedostatak osposobljenih osoba za iskoristivost poticaja za stvaranje robnih marki (brendiranje), organiziranjem lokalnih sajmova i prezentacija za vrijeme manifestacija zbog needuciranosti. 2 2 4 Nemogućnost dodatnog ulaganja na objektima etno-sela za potrebe razvitka turizma. 1 1 1 Ne održavanje edukativnih radionica za izradu informativnih priručnika, umrežavanje turističkih subjekata, poticanje organizacije sajmova na različitim manifestacijama i športskim turnirima…. 2 1 2 1.1.2. Poticanje poduzetništva i privlačenje investitora 1.1.Konkurentno gospodarstvo Učinak Vjerojatnost Ukupno 1.1.6. Razvoj ruralnoga turizma 58 Problemi kod otkupa zemljišta za pročistač vodovodnih mreža zbog nemogućnosti ostvarenja dogovora sa vlasnicima zemljišta oko uvjeta kupnje zemljišta 2 2 4 Problemi kod izrade projektne dokumentacije i izgradnje kanalizacijske mreže zbog neraspolaganja adekvatnih stručnih osoba 1 2 2 Ulaganje u poboljšanje cijelog sustava niskonaponske elektroprijenosne mreže do očekivanog datuma 2 2 4 Izgradnja solarne elektrane (postavljanje opreme) do očekivanog datuma 2 2 4 1.2.2. Održavanje, izgradnja i modernizacija prometnica Nemogućnost saniranja, moderniziranja i izgradnja lokalnih prometnica i pješačkih staza zbog nedovoljnih financijskih sredstava zbog čega će se projekt nastaviti i sljedeće godine. 1 2 2 1.2.3. Očuvanje okoliša i zaštita prirode Nemogućnost sanacija divljih odlagališta do kraja godine na području Općine. 2 2 4 1.3.1. Transparentnost rada u jedinici lokalne samouprave Nedovoljna educiranost zaposlenih o zakonodavstvu i transparentnosti rada. 2 2 4 1.3.2. Razvoj udruga Nedovoljna educiranost stanovništva o mogućnostima udruga zbog neodržavanja edukativnih radionica i seminara. 1 2 2 1.3.3. Razvoj socijalnih usluga Neraspolaganje novčanim sredstvima za razvoj socijalnih usluga zbog nedobivanja sredstava iz fondova EU. 1 2 2 1.2.1. Poboljšanje kvalitete komunalne opremljenosti 1.2. Prostorno planiranje, moderna infrastruktura i očuvani okoliš 1.3. Unapređenje kvalitete života 59 PRAĆENJE I EVALUACIJA Posljednji korak u strateškom planu lokalne samouprave temeljenog na zajednici je provođenje, praćenje i ažuriranje. Taj korak je također i početak neprekidnog procesa praćenja i ažuriranja kojim strateški plan ostaje relevantan u okolini koja se neprestano mijenja te koji održava strateški pristup lokalnom gospodarskom razvoju. Praćenje i ažuriranje ocjenjuju kako se stvarno provođenje realizira, da li provođenje pokreće zajednicu prema postizanju svoje vizije i treba li se plan revidirati da bi bio realniji i u skladu s trenutnom situacijom. Strateški plan, podaci dobiveni tijekom pripreme strateškog plana, i podaci dobiveni upravo za proces praćenja, vodilja su praćenja i ažuriranja. Evaluacija (kao analiza podataka i donošenje ocijene o uspješnosti) vršit će se povremeno-periodično i pratit će određene faze realizacije. Evaluacija strateškog plana je periodičko ocjenjivanje djelotvornosti (efikasnosti), učinkovitosti (efektivnosti), učinka, održivosti i relevantnosti programa/projekta u kontekstu utvrđenih ciljeva. Odnosi se na opći cilj projekta i njegovu svrhu, odnosno bavi se tzv. dugoročnim učinkom te se od praćenja provedbe razlikuje u vremenskom intervalu u kojem se provodi. Odgovornost za praćenje i ažuriranje strateškog plana može snositi lokalna samouprava, dio ili čitava radna skupina strateškog planiranja ili neko drugo tijelo kao što je agencija za lokalni gospodarski razvoj. Termin “grupa zadužena za praćenje” koji se koristi u ovom tekstu obuhvaća sastav svake vrste. U idealnom slučaju grupa zadužena za praćenje uključivat će predstavnike lokalne samouprave, poslovne zajednice, nevladinog sektora, ostale koji su bitni za provođenje strateškog plana i, naravno, čelnike tijela za lokalni gospodarski razvoj. U svrhu praćenja i evaluacije strateških ciljeva, odnosno strateškog plana, donesene su i odluke o imenovanju odgovornih osoba za provedbu strateškog plana. Kao prilog sustavu praćenja i evaluacije u nastavku su dati obrasci putem kojih će se vršiti interno praćenje i izvještavanje o provedbi ostvarenja strateškog plana za 2014., 2015. i 2016. godinu i ostvarenju posebnih ciljeva strateškog plana za 2014., 2015. i 2016. godinu. 60 Tabela 12. Izvještaj o provedbi načina ostvarenja strateškog plana 2014. godine Trenutna vrijednost Ciljana vrijednost Način ostvarenja odvija se prema planu (DA / NE) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1.1.Konkurentno gospodarstvo Aktivnosti / Projekti u proračunu 10 Aktivnost J01 1150 A100100 Obrazovanje i predškolski odgoj; Aktivnost J01 1150 A100150 Ostale društvene djelatnosti; Kapitalni projekt J02 1150 K100110 Dječji vrtić 1.1.1. Razvoj ljudskih potencijala i kapaciteta za upravljanje razvojem Povećanje zaposlenosti 1.1.2. Poticanje poduzetništva i privlačenje investitora Dobivanje sve više novčanih sredstava iz EU fondova i ulaganje u poduzetništvo Kapitalni projekt J02 1130 K100110 Objekt za potrebe projekta "Žene na tržištu rada" 1.1.3.Poticanje povezivanja (gospodarskih, poljoprivrednih i međunarodnih subjekata) Osnivanje Zadruge Kapitalni projekt J02 1150 K100100 Višenamjenski objekt za potrebe Općine % 61 11 Pomoći Europske unije Pokazatelj rezultata (outputa) Iskorištena proračunska sredstva Proračunska sredstva Odgovorna osoba Pomoći Europske unije Načini ostvarenja Planirana proračunska sredstva Proračunska sredstva Posebni cilj Polazna vrijednost 1. Rast standarda Općine Jarmina kroz održivo gospodarstvo Jedinica Opći cilj 12 1.1.4. Profitabilniji načini proizvodnje 1.1.5. Poticanje prerade poljoprivrednih dobara i unapređenje infrastrukture 1.1.6. Razvoj ruralnoga turizma Kompletno izvršenje projekta Aktivnost J01 1130 A100100 Poljoprivreda Osigurana sredstva za podršku poljoprivrede Aktivnost J01 1130 A100100 Poljoprivreda Poticanje daljnjeg razvitka turizma, kroz potpunu realizaciju projekta Aktivnost J01 1130 A100200 Turizam; Kapitalni projekt J021130 K100100 Eno selo 1.2.1. Poboljšanje kvalitete komunalne opremljenosti Potpuna komunalna opremljenost i pokrivenost 1.2.2. Održavanje, izgradnja i modernizacija prometnica Izgradnja cesta i pješačkih staza Aktivnost J01 1120 A100130 Ostali komunalni poslovi; Tekući projekt J01 1120 T100100 Javni radovi; Kapitalni projekt J02 1120 K100130 Niskonaponska električna mreža; Kapitalni projekt J02 1120 K100170 Solarna elektrana Aktivnost J01 1120 A100110 Održavanje javnih površina; Aktivnost J01 1120 A100100 Održavanje objekata komunalne infrastrukture;Kapitalni projekt J02 1120 K100100 Ceste; Kapitalni projekt J02 1120 K100120 Nogostupi 1.2.Prostorno planiranje, moderna infrastruktura i očuvani okoliš 62 1.3.Unapređenje kvalitete života 1.2.3. Očuvanje okoliša i zaštita prirode Prilagođavanje novim odredbama novog zakona o gospodarenju otpadom. 1.3.1. Transparentnost rada u jedinici lokalne samouprave Provođenje antikorupcije i transparentnog poslovanja 1.3.2. Razvoj udruga Dobivanje što više sredstava iz EU fondova 1.3.3. Razvoj socijalnih usluga Pomoć u kući starijim i nemoćnim Aktivnost J01 1120 A100120 Zaštita okoliša; Kapitalni projekt J02 1110 K1 00200 Dokumenti prostornog uređenja Aktivnost J01 1100 A100100 Predstavnička i izvršna tijela; Aktivnost J01 1110 A100110 Materijalni i financijski rashodi Aktivnost J01 1150 A100140 Šport i rekreacija; Aktivnost J01 1150 A100120 Kultura Aktivnost J01 1150 A100110 Socijalna skrb; Tekući projekt J01 1150 T100100 Pomoć u kući osobama starije životne dobi 63 Tabela 13. Izvještaj o ostvarenju posebnih ciljeva strateškog plana 2014. godine Posebni cilj Odgovorna osoba Pokazatelj učinka (outcome) Polazna vrijednost Trenutna vrijednost Ciljana vrijednost Ostvaruje li se posebni cilj prema planu (DA/NE) 1. Rast standarda Općine Jarmina kroz održivo gospodarstvo Jedinica Opći cilj 1 2 3 4 5 6 7 8 1.1.Konkurentno gospodarstvo Konkurentno gospodarstvo sastoji se u otvorenom informiranju o polazištu hrvatskoga gospodarstva i njegovoj konkurentnosti te postizanju transparentnosti ciljeva i napretka razvoja. Postizanje transparentnosti putem ciljanog informiranja i promidžbe ostvarenog napretka, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama, dovest će do motivacijskih učinaka u zemlji te će povećati zanimanje za Hrvatsku u inozemstvu. % 1.2.Prostorno planiranje, moderna infrastruktura i očuvani okoliš Prostorno planiranje obuhvaća sve razine planiranja uporabe zemljišta uključujući urbanističko planiranje, regionalno planiranje, okolinsko planiranje, nacionalne prostorne planove, a u Europskoj uniji obuhvaća i međunarodnu razinu. 1.3.Unapređenje kvalitete života Provođenjem zakona i uputa ministarstva o transparentnom poslovanju i antikorupciji omogućava se stanovništvu da spoznaju lokalnu razinu vlasti. Kroz razvoj udruga i socijalne osviještenosti povećava se briga o gospodarskom razvoju i poboljšavaju uvjeti življenja 64 Tabela 14. Izvještaj o provedbi načina ostvarenja strateškog plana 2015. godine 1.1.Konkurentno gospodarstvo 6 7 8 9 10 Povećanje zaposlenosti 1.1.2. Poticanje poduzetništva i privlačenje investitora Dobivanje sve više novčanih sredstava iz EU fondova i ulaganje u poduzetništvo 1.1.3.Poticanje povezivanja (gospodarskih, poljoprivrednih i međunarodnih subjekata) Osnivanje Zadruge 1.1.4. Profitabilniji načini proizvodnje Kompletno izvršenje projekta 1.1.5. Poticanje prerade poljoprivrednih dobara i unapređenje infrastrukture Osigurana sredstva za podršku poljoprivrede 1.1.6. Razvoj ruralnoga turizma Poticanje daljnjeg razvitka turizma, kroz potpunu realizaciju projekta 65 % 11 Pomoći Europske unije 5 Iskorištena proračunska sredstva Proračunska sredstva Aktivnosti / Projekti u proračunu 4 Pomoći Europske unije Način ostvarenja odvija se prema planu (DA/NE) 3 Planirana proračunska sredstva Proračunska sredstva Pokazatelj rezultata (output) Ciljana vrijednost 2 1.1.1. Razvoj ljudskih potencijala i kapaciteta za upravljanje razvojem Odgovorna osoba Trenutna vrijednost 1 Načini ostvarenja Polazna vrijednost Posebni cilj 1. Rast standarda Općine Jarmina kroz održivo gospodarstvo Jedinica Opći cilj 12 1.2. Prostorno planiranje, moderna infrastruktura i očuvani okoliš 1.2.1. Poboljšanje kvalitete komunalne opremljenosti Potpuna komunalna opremljenost i pokrivenost 1.2.2. Održavanje, izgradnja i modernizacija prometnica Izgradnja cesta i pješačkih staza 1.2.3. Očuvanje okoliša i zaštita prirode Prilagođavanje novim odredbama novog zakona o gospodarenju otpadom. 1.3.1. Transparentnost rada u jedinici lokalne samouprave Provođenje antikorupcije i transparentnog poslovanja 1.3.2. Razvoj udruga Dobivanje što više sredstava iz EU fondova 1.3.3. Razvoj socijalnih usluga Pomoć u kući starijim i nemoćnim 1.3.Unapređenje kvalitete života 66 Tabela 15. Izvještaj o ostvarenju posebnih ciljeva strateškog plana 2015. godine Opći cilj 1. Rast standarda Općine Jarmina kroz održivo gospodarstvo Posebni cilj Odgovorna osoba 1 2 1.1.Konkurentno gospodarstvo 1.2.Prostorno planiranje, moderna infrastruktura i očuvani okoliš 1.3.Unapređenje kvalitete života Pokazatelj rezultata (output) Jedinica Polazna vrijednost Trenutna vrijednost Ciljana vrijednost Način ostvarenja odvija se prema planu (DA/NE) 3 Konkurentno gospodarstvo sastoji se u otvorenom informiranju o polazištu hrvatskoga gospodarstva i njegovoj konkurentnosti te postizanju transparentnosti ciljeva i napretka razvoja. Postizanje transparentnosti putem ciljanog informiranja i promidžbe ostvarenog napretka, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama, dovest će do motivacijskih učinaka u zemlji te će povećati zanimanje za Hrvatsku u inozemstvu. Prostorno planiranje obuhvaća sve razine planiranja uporabe zemljišta uključujući urbanističko planiranje, regionalno planiranje, okolinsko planiranje, nacionalne prostorne planove, a u Europskoj uniji obuhvaća i međunarodnu razinu. Provođenjem zakona i uputa ministarstva o transparentnom poslovanju i antikorupciji omogućava se stanovništvu da spoznaju lokalnu razinu vlasti. Kroz razvoj udruga i socijalne osviještenosti povećava se briga o gospodarskom razvoju i poboljšavaju uvjeti življenja 4 5 6 7 8 67 % Tabela 16. Izvještaj o provedbi načina ostvarenja strateškog plana 2016. godine Trenutna vrijednost Ciljana vrijednost Način ostvarenja odvija se prema planu (DA/NE) Aktivnosti / Projekti u proračunu 1 2 1.1.1. Razvoj ljudskih potencijala i kapaciteta za upravljanje razvojem 3 4 5 6 7 8 9 10 1.1.Konkurentno gospodarstvo Povećanje zaposlenosti % 1.1.2. Poticanje poduzetništva i privlačenje investitora Dobivanje sve više novčanih sredstava iz EU fondova i ulaganje u poduzetništvo 1.1.3.Poticanje povezivanja (gospodarskih, poljoprivrednih i međunarodnih subjekata) Osnivanje Zadruge 1.1.4. Profitabilniji načini proizvodnje Kompletno izvršenje projekta 1.1.5. Poticanje prerade poljoprivrednih dobara i unapređenje infrastrukture Osigurana sredstva za podršku poljoprivrede Poticanje daljnjeg razvitka turizma, kroz potpunu realizaciju projekta 1.1.6. Razvoj ruralnoga turizma 68 11 Pomoći Europske unije Pokazatelj rezultata (output) Iskorištena proračunska sredstva Proračunska sredstva Odgovorna osoba Pomoći Europske unije Načini ostvarenja Planirana proračunska sredstva Proračunska sredstva Posebni cilj Polazna vrijednost 1. Rast standarda Općine Jarmina kroz održivo gospodarstvo Jedinica Opći cilj 12 1.2.Prostorno planiranje, moderna infrastruktura i očuvani okoliš 1.2.1. Poboljšanje kvalitete komunalne opremljenosti Potpuna komunalna opremljenost i pokrivenost 1.2.2. Održavanje, izgradnja i modernizacija prometnica Izgradnja cesta i pješačkih staza 1.2.3. Očuvanje okoliša i zaštita prirode 1.3.1. Transparentnost rada u jedinici lokalne samouprave 1.3.Unapređenje kvalitete života Prilagođavanje novim odredbama novog zakona o gospodarenju otpadom. Provođenje antikorupcije i transparentnog poslovanja 1.3.2. Razvoj udruga Dobivanje što više sredstava iz EU fondova 1.3.3. Razvoj socijalnih usluga Pomoć u kući starijim i nemoćnim 69 Tabela 17. Izvještaj o ostvarenju posebnih ciljeva strateškog plana 2016. godine Opći cilj 1. Rast standarda Općine Jarmina kroz održivo gospodarstvo Posebni cilj Odgovorna osoba 1 2 1.1.Konkurentno gospodarstvo 1.2.Prostorno planiranje, moderna infrastruktura i očuvani okoliš 1.3.Unapređenje kvalitete života Pokazatelj rezultata (output) Jedinica Polazna vrijednost Trenutna vrijednost Ciljana vrijednost Ostvaruje li se posebni cilj prema planu (DA/NE) 3 Konkurentno gospodarstvo sastoji se u otvorenom informiranju o polazištu hrvatskoga gospodarstva i njegovoj konkurentnosti te postizanju transparentnosti ciljeva i napretka razvoja. Postizanje transparentnosti putem ciljanog informiranja i promidžbe ostvarenog napretka, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama, dovest će do motivacijskih učinaka u zemlji te će povećati zanimanje za Hrvatsku u inozemstvu. Prostorno planiranje obuhvaća sve razine planiranja uporabe zemljišta uključujući urbanističko planiranje, regionalno planiranje, okolinsko planiranje, nacionalne prostorne planove, a u Europskoj uniji obuhvaća i međunarodnu razinu. Provođenjem zakona i uputa ministarstva o transparentnom poslovanju i antikorupciji omogućava se stanovništvu da spoznaju lokalnu razinu vlasti. Kroz razvoj udruga i socijalne osviještenosti povećava se briga o gospodarskom razvoju i poboljšavaju uvjeti življenja 4 5 6 7 8 70 %
© Copyright 2024 Paperzz
