KULTUROLOŠKE STUDIJE - International University of Sarajevo

INTERNATIONAL UNIVERSITY OF SARAJEVO
INTERNACIONALNI UNIVERZITET U SARAJEVU
Fakultet umjetnosti i društvenih nauka
KULTUROLOŠKE STUDIJE
Akademska godina: 2014/15.
Copyright IUS ©2014.All rights reserved.
FASS
Faculty of Arts and Social Sciences
-3-
.SADRŽAJ
1
O Univerzitetu
1
2
O Fakultetu umjetnosti i društvenih nauka
3
3
Naši studenti
4
4
Osiguranje kvaliteta
5
5
Evropski sistem prijenosa bodova (ECTS)
6
6
Trajanje studija, dodjeljivanje ECTS bodova i dodatka diplomi
7
7
Oblici provođenja nastave i provjere znanja studenata
7
8
Uvod u naučnu oblast i opći opis studija
9
9
Ciljevi studijskog programa
10
10 Mogućnost zaposlenja
10
11 Akademsko osoblje
11
12 I ciklus studija
15
12.1
Ciljevi i profil I ciklusa studija
15
12.2
Predviđeni ishodi učenja I ciklusa studija
16
12.3
Nastavni plan i program I ciklusa studija
18
12.4
Uvjeti za upis i ponovni upis na I ciklus studijskog programa
20
13 II ciklus studija
23
13.1
Ciljevi i profil II ciklusa studija
23
13.2
Predviđeni ishodi učenja II ciklusa studija
24
13.3
Nastavni plan i program II ciklusa studija
24
13.4
Uvjeti za upis i ponovni upis na II ciklus studija
25
14 III ciklus studija
27
14.1
Ciljevi i profil III ciklusa studija
27
14.2
Predviđeni ishodi učenja III ciklusa studija
29
14.3
Nastavni plan i program III ciklusa studija
30
14.4
Uvjeti za upis na III ciklus studija
31
-4-
1
O Univerzitetu
Internacionalni univerzitet u Sarajevu neprofitna je i nezavisna visokoškolska ustanova koja samostalno osigurava sredstva za
svoj rad i nudi obrazovanje na sva tri ciklusa studija, kao i posebne programe za profesionalno usavršavanje u registriranim
oblastima. Obrazovanje se realizira putem naučnih i umjetničkih programa koji se međusobno prožimaju omogućujući
simbiozu tradicionalnih i novih disciplina. Univerzitet podstiče i promovira akademsku, kulturnu i društvenu saradnju s
regionalnim i međunarodnim univerzitetima srodne orijentacije.
Internacionalni univerzitet u Sarajevu akreditiran je od strane Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo i
upisan i državni Registar akreditrianih visokoškolskih ustanova u BiH koji se vodi pri Agenciji za razvoj obrazovanja i osiguranje
kvaliteta. IUS je i pridruženi član Evropske asocijacije univerziteta (European University Association - EUA).
Međunarodni karakter Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, na kojem se školuju studenti iz cijelog svijeta i koji zapošljava
akademsko osoblje sa značajnim međunarodnim iskustvom, studijskim programima daje poseban kvalitet. Neposrednom
interakcijom studenti Univerziteta imaju privilegiju upoznavati različite kulture što im omogućava ne samo usvajanje znanja,
kompentencija i vještina iz uže oblasti studijskog programa već i stjecanje drugih vještina i iskustava koja su u globaliziranom
svijetu izuzetno važna.
Pohađanje nastave na engleskom jeziku i praćenje međunarodnih naučnih i stručnih časopisa, uz korištenje najbolje literature
iz relevantnih oblasti, osigurava studentima kvalitetno obrazovanje iz oblasti specifičnih za Studijski program kulturoloških
studija kao i uvid u savremene tokove savremenih kulturoloških studija.
Nastavni plan i program Kulturoloških studija usklađen je s bolonjskim sistemom obrazovanja i bh. nacionalnim okvirom
kvalifikacija. Kroz veliki broj izbornih predmeta studenti ovog programa imaju mogućnost upoznati se i sa sadržajima iz drugih
naučnih oblasti koje se izučavaju na Univerzitetu čime je omogućena i horizontalna prohodnost studenata. Svršeni studenti
dobivaju dvojezičnu diplomu i dodatak diplomi i to na engleskom jeziku i na jednom od službenih jezika koji su u upotrebi u
Bosni i Hercegovini.
Nastavni plan i program I ciklusa studija također ispunjava uvjete za stjecanje diplome bakalaureata iz oblasti kulturoloških
studija u Republici Turskoj na način koji je utvrdilo Vijeće za visoko obrazovanje Republike Turske (YÖK).
Osnivač IUS-a
Osnivač IUS-a je „Fondacija za razvoj obrazovanja Sarajevo“. Osnovana je u Sarajevu 2001. godine kao nevladina organizacija
neprofitnog karaktera s ciljem kreiranja uvjeta za unapređenje obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
Misija IUS-a
Misija IUS-a je formiranje kompetentnih i pouzdanih ljudi koji pored sposobnosti samostalnog i kritičkog mišljenja imaju
snažan osjećaj socijalne odgovornosti. Univerzitet želi doprinositi razvoju nauke i tehnologije kao i prenošenju znanja za dobrobit društva.
Vizija IUS-a
IUS će formirati kulturu izvrsnosti koja će zadovoljiti potrebe institucije čiji je primarni cilj kvalitetno obrazovanje. IUS će
kroz interdisciplinarnu obrazovnu infrastrukturu stvarati i prenositi znanje i tako postati međunarodna referentna tačka u
obrazovanju i nauci.
-5-
Organizacione jedinice
Univerzitet ima sljedeće organizacione jedinice:
• Fakultet prirodnih i tehničkih nauka (FENS);
• Fakultet menadžmenta i javne uprave (FBA);
• Fakultet umjetnosti i društvenih nauka (FASS);
• Istraživački institut sa centrima.
Kampus
Kampus Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS) smješten je na Ilidži, u blizini prirodnih izvora ljekovite vode i
arheološkog nalazišta iz rimskog razdoblja. Okružen prirodnim ljepotama, omeđen obalom rijeke Željeznice, naš univerzitet
blizu je poznatog sarajevskog parka Vrelo Bosne. Dobro povezan s centrom Ilidže, središtem grada, aerodromom, s pogledom
na lijepe planine, naš kampus je miran i prijatan za učenje.
Moderne prostorije za učenje i istraživački centri, ljubazno osoblje i mnogobrojne mogućnosti kojima se akademski život
dopunjuje s društvenim i kulturnim pružaju jedinstvenu kombinaciju studiranja mladima iz cijeloga svijeta.
Bogati resursi IUS-a, biblioteka i čitaonice, bežični pristup internetu, pristup naučnim bazama podataka (kao što je npr. JSTOR),
smještajni kapaciteti, sportski tereni i restorani, snažna su podrška nastavnim i vannastavnim aktivnostima.
2
O Fakultetu umjetnosti i društvenih nauka
Fakultet umjetnosti i društvenih nauka pruža mogućnost za stjecanje akademskih zvanja iz različitih oblasti umjetnosti,
društvenih i kulturoloških nauka. Na fakultetu se trenutno realiziraju sljedeći studijski programi:
ODSJEK UMJETNOSTI
• Vizuelne umjetnosti i dizajn vizuelnih komunikacija;
ODSJEK DRUŠTVENIH NAUKA
• Društvene i političke nauke;
• Psihologija;
ODSJEK KULTUROLOŠKIH STUDIJA
• Kulturološke studije;
• Engleski jezik i književnost
Cilj studijskih programa na Fakultetu umjetnosti i društvenih nauka jeste uspostavljanje ravnoteže između profesionalnog
obrazovanja u glavnoj oblasti interesovanja studenata i stjecanja dodatnih znanja obuhvaćenih izbornim predmetima iz
srodnih oblasti unutar nastavnog plana i programa, a sve u cilju širenja perspektiva i pripreme za ulogu visokoobrazovanih
stručnih građana. Pored toga, fokus realizacije svih programa je na postizanju usklađenosti između potrebnog teorijskog znanja
koje zahtijeva matična oblast i kritičkog intelektualnog odnosno umjetničkog senzibiliteta neophodnog za prilagođavanje u
konstantno promjenljivom i zahtjevnom svijetu.
-6-
3
Naši studenti
Uključenost studenata u odlučivanje i unapređenje nastavnih procesa
Studentski parlament (SPIUS) predstavlja i zastupa studente i na taj način aktivno učestvuje u ostvarenju njihovih prava.
Studentski parlament (SPIUS) također delegira predstavnike studenata u članstvo tijela Univerziteta, čime omogućava
punopravno ostvarivanje studentskih prava i uključenost studenata u procese donošenja odluka.
Predstavnici studenata također su uključeni u procese izrade nastavnih planova i programa kao i evaluacije njihove izvedbe te
u periodične analize studijskih programa.
Savjetovanje studenata
Univerzitet pridaje posebnu važnost akademskom savjetovanju studenata u toku njihovog studija. Unutar studijskog programa,
dekan svakom studentu neformalno dodjeljuje akademskog savjetnika koji ima obavezu da nadgleda i ocjenjuje napredak
studenta, te ga savjetuje o obaveznim i izbornim predmetima koje treba prijaviti kako bi što uspješnije napredovao tokom
studija. Za vrijeme prijave (registracije) predmeta, odnosno ovjere semestara, student je obavezan konsultirati se sa svojim
akademskim savjetnikom oko izbora i prijave predmeta u narednom semestru. Prije početka semestra akademski savjetnik
studentu odobrava listu predmeta za naredni semestar.
Promoviranje mobilnosti studenata
Ured za međunarodnu saradnju Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IRO) intenzivno radi na promoviranju mobilnosti
studenata kroz različite programe razmjene kao što su Erasmus+ i Mevlana. Pri tome se studentima osigurava priznavanje ECTS
studijskih bodova ostvarenih prilikom razmjene, a osoblje Ureda savjetuje studente i pomaže im da naprave odgovarajući
izbor.
Studentski klubovi
Kako bi akademsko iskustvo bilo što potpunije, studentima IUS-a omogućene su raznovrsne vannastavne aktivnosti. Trenutno
je aktivno 19 studenskih klubova od kojih ćemo spomenuti: IUS Rock Bend, Poduzetnički klub, Klub za intelektualne aktivnosti,
Fudbalski klub, Klub za razvoj kulture, umjetnosti, društvenih i sportskih vještina, Istraživački klub, Klub studenata arhitekture
i Klub fotografije.
4
Osiguranje kvaliteta
Osiguranje kvaliteta na nivou studijskog programa obuhvata i sam proces izrade studijskog programa tokom kojeg je definirana
obaveza konsultiranja nastavnog osoblja, stručnjaka iz date oblasti, studenata, predstavnika privrede te poslodavaca i lokalne
zajednice.
U toku implementacije studijskog programa provode se redovne analize svih bitnih indikatora realizacije studijskog programa
što se ogleda u periodičnim sistemskim analizama i izvještajima.
Sistem implementacije nastavnog procesa i ocjenjivanja rada studenata daje dovoljno autonomije svakom nastavniku kako
bi prilagodio nastavne metode i ocjenjivanje svakom pojedinom predmetu, ali uz poštivanje jasno definiranih standarda na
nivou Univerziteta. Na ovaj način osigurana je transparentnost procesa ocjenjivanja, ali i data mogućnost prilagođavanja
svakom nastavniku i studentu.
-7-
5
Evropski sistem prijenosa bodova (ECTS)
U cilju efikasne mobilnosti studenata nastavni plan i program organiziran je kroz predmete čije su vrijednosti izražene
jedinicima evropskog sistema prijenosa bodova (ECTS).
Ukupan predviđeni broj ECTS studijskih bodova dodjeljuje se nakon polaganja ispita i ocjenjivanja, a razlike u stepenu
ostvarivanja definiranih ishoda učenja izražavaju ocjenama u skali od F, FX do A, odnosno od 5 do 10. Sistem ECTS primjenjuje
se kod svih studentskih prijelaza.
Svi predmeti navedeni su prema nivou (studijskoj godini) unutar određenog ciklusa studija, i to brojčano: 100-199; 200-299;
300-399 i 400-499 za četiri godine I ciklusa studija, 500-599 za II ciklus studija i 600-899 za III ciklus studija. Prvi broj upućuje
na godinu studija na kojoj se predmet izvodi. Svi predmeti imaju kratak naziv, tj. skraćenicu ispred broja koja jasno upućuje na
program na kojem se taj predmet nudi (npr. ARCH – arhitektura). Razlika u sadržaju i bodovnim vrijednostima unutar predmeta
iskazana je kroz broj sati koji su planirani za predavanja, vježbe, odnosno samostalan rad (3+0 ili 2+2 ili 2+1+2).
Svaki studijski program na našem Univerzitetu određuje i obavezu uspješnog obavljanja studentske prakse u trajanju od
najmanje 30 dana.
6
Trajanje studija, dodjeljivanje ECTS bodova i dodatka diplomi
U donjoj tabeli prikazani su podaci o trajanju i dodjeli ECTS studijskih bodova studentima nakon uspješnog okončanja
određenog ciklusa studija, i to:
Ciklus studija
Ostvareni ECTS studijski bodovi nakon okončanog ciklusa
studija:
Trajanje
I ciklus
240
4 godine
II ciklus
60
1 godina
III ciklus
180
3 godine
Studentima koji diplomiraju dodjeljuje se diploma i dodatak diplomi koji sadrže: stečeno zvanje, nazive položenih predmeta,
realizirane projekte, završni rad/projekt, postignute ocjene, ostvareni broj ECTS studijskih bodova, prosjek ocjena za svaki
semestar i ukupan prosjek ocjena na ciklusu studija i druge zakonom propisane elemente.
7
Oblici provođenja nastave i provjere znanja studenata
Nastavne aktivnosti koje se primjenjuju na Univerzitetu razlikuju se u ovisnosti od fakulteta i naučnih disciplina. Općenito,
predmeti prirodnih nauka imaju tendenciju veće strukturiranosti i više sati provedenih u direktnom radu sa studentima u
odnosu na predmete društvenih i humanističkih nauka. Važnu komponentu studiranja na Univerzitetu predstavlja samostalan
rad studenata, a individualnim konsultacijama sa studentima posvećuje se posebna pažnja. Akademsko osoblje koristi
kombinaciju više nastavnih oblika kako bi se postigli predviđeni ciljevi učenja i povećala zainteresiranost studenata za rad.
Nastavne aktivnosti
Vrijeme provedeno na nastavi i u radu sa drugim studentima može imati nekoliko oblika, ali obično uključuje kombinaciju
dolje navedenog:
- Predavanja profesora podrazumijevaju korištenje printanih materijala, slajdova ili prezentacija, ali je glavni fokus na slušanju
izlaganja.
-8-
- Vježbe gdje asistenti interaktivno rade s manjim brojem studenata u grupama nadopunjujući predavanja obradom specifičnih
tema ili rješavanjem zadataka.
- Većina predmeta uključuje i određene oblike praktične nastave, kao što su labaratorijske vježbe, što može podrazumijevati i
sedmični rad u laboratoriju gdje studenti usavršavaju profesionalne vještine i stječu praktična iskustva.
- Studentska praksa u trajanju od najmanje 30 radnih dana podrazumijeva rad u realnom okruženju gdje se studentima pruža
mogućnost da steknu praktično iskustvo u radu i donesu odluke nakon informiranja o svojim budućim pozivima.
Individualni rad studenata
Osim pohađanja predavanja i vježbi, studenti provode veliki dio radne sedmice u samostalnom učenju koje uključuje čitanje
relevantnih studijskih materijala, istraživanje, boravak u biblioteci, izradu zadaće, pripremu seminarskih radova i referata, te rad
na različitim grupnim ili individualnim projektima i prezentacijama.
Oblici provjere znanja studenata
Internacionalni univerzitet u Sarajevu primjenjuje pismene, usmene i praktične oblike provjere znanja studenata. Ocjenjivanje
studenata provodi se testiranjem, odnosno, vrednovanjem pisanih i praktičnih radova te ispitivanjem u skladu s predviđenim
programom, postavljenim ciljevima učenja i procedurama ocjenjivanja. Ispiti iz umjetničkih oblasti polažu se komisijski. Svi su
oblici provjere znanja javni.
Konsultacije
Predmetni nastavnici održavaju redovne konsultacije sa studentima pri čemu nastavno osoblje koristi različite vidove kao što
su kabinetske konsultacije, konsultacije u učionici, putem e-maila ili savremenih računarskih aplikacija, kakva je Moodle, kako
bi im omogućili studentima što uspješnije savladavanje nastavno-naučnih sadržaja i postizanje predmetnih ciljeva.
Vrednovanje znanja studenata
Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS
skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 bodova;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 bodova;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima, nosi 65-74 bodova;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 bodova;
f ) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
-9-
8
Uvod u naučnu oblast i opći opis studija
Kulturološke studije (CULT), kao relativno nova disciplina, nastoje utemeljiti interdisciplinarni odnos između umjetnosti,
društvenih i humanističkih nauka, što je jedan od temeljnih ciljeva Fakulteta umjetnosti i društvenih nauka (FASS). Prema
tome, u sklopu postojeće holističke strukture Fakulteta i Univerziteta, program Kulturoloških studija nastoji premostiti različite
umjetničke, vizuelne, estetske, kulturološke, društvene i književne aspekte znanja. Kulturološke studije, kao sveobuhvatan
program, nudi specijalizirane i inovativne predmete iz polja komparativne književnosti, sociologije i teorije umjetnosti,
filmskih i medijskih studija, posebno unutar lokalnih i globalnih društvenih konteksta, uključujući bosansku i tursku kulturu.
Interdisciplinarna i suvremena diploma iz Kulturoloških studija studentima nudi nastavni program koji uključuje: historiju
kulturoloških studija, kulturološku i književnu teoriju, teoriju rodnog, nacionalnog i narodnog identiteta, kolonijalizma i
postkolonijalizma, socijalne konstrukcije, rase i etničke pripadnosti, popularnih kultura, književnih i medijskih žanrova,
identiteta i globalnih kultura, te filmsku i medijsku teoriju i praksu.
U prvoj godini studenti Kulturoloških studija polažu uvodne predmete koji su osmišljeni s namjerom da im pruže osnovno
znanje iz jezika, političkih nauka, historije, sociologije, psihologije, prava, ekonomije, matematike te osnovne vještine za
istraživački rad. Pored toga, brucoši na Kulturološkim studijama polažu uvodne predmete iz oblasti sociologije, književnosti
i vizuelne umjetnosti. Ovi predmeti iz humanističkih i društvenih nauka omogućavaju studentima da budu svestrani i
prilagodljivi zahtjevima globaliziranog svijeta. Nakon toga, studenti Kulturoloških studija polažu specijalizirane predmete u
sklopu fakultetskih, obaveznih, ključnih i izbornih predmeta. Ovi predmeti smještaju estetske, vizuelne, književne i kulturološke
aspekte znanja u njihove društvene kontekste. U skladu s tim, predmeti uključuju lokalne, internacionalne i interdisciplinarne
perspektive u predstavljanju proze, poezije, pozorišta, filma, globalnih medija, propagande, fotografije i muzike. Poseban
naglasak je na kulturološkim studijama koje uključuju etničku, političku, ekonomsku i kulturološku dominaciju, eksploataciju i
kolonizaciju. Predmeti iz medija i filmskih studija će se posebno baviti pitanjima modernizacije i globalizacije koji su transformirali
svijet i stvorili nove kulturološke vrijednosti. Predmeti koji su vezani za medije i film koriste istovremeno teorijsku i praktičnu
metodologiju te uključuju studente u kreativne aktivnosti i podstiču razvoj sposobnosti inovacije i kritičkog mišljenja.
9
Ciljevi studijskog programa
Kulturološke studije su pionirski program u regiji, i kao takav on pruža odličnu mogućnost studentima da steknu esencijalno
znanje i vještine iz komplementarnih disciplina kao što su komparativna književnost, sociologija i teorija umjetnosti, filma i
medija. Stečeno znanje iz ovih disciplina osposobljava studente da ispunjavaju svoje građanske uloge u javnom životu. Ovo
interdisciplinarno znanje je također od vitalnog značaja za daljnju specijalizaciju na postdiplomskom nivou.
Od studenata se očekuje da analiziraju razvoj i funkciju različitih književnih, filmskih i medijskih predmeta. Osim što razvijaju
vještinu rezonovanja te analitičke, kritičke i kreativne vještine, apsolventi ovog programa će steći komunikativne i spisateljske
vještine, vještine rješavanja problema i donošenja odluka, sposobnost kritičkog i analitičkog razmišljanja te istraživačke
vještine. Ove vještine su od ključnog značaja za širok spektar budućih poslova. Program Kulturoloških studija zasniva se
na teoriji i praksi humanističkih nauka te pruža studentima neophodne vještine i znanja iz oblasti književnosti, umjetnosti,
sociologije, medija i filma, pripremajući ih za poslove koji se nude u ovim poljima u cijeloj regiji. Vještine stečene tokom ovog
programa dalje će se razvijati kao rezultat interdisciplinarnog pristupa, teorijskog znanja i praktične primjene. Konačno, nakon
uspješnog zavšetka programa Kulturoloških studija, studenti će posjedovati kritičko znanje, razumijevanje i vještine potrebne
za ostvarenje akademske karijere ili karijere u drugim javnim i privatnim sektorima.
10
Mogućnost zaposlenja
Interdisciplinarni plan programa Kulturoloških studija nastao je pod utjrcajem činjenice da interdisciplinarno znanje i vještine
vode do značajnih mogućnosti za zaposlenje i nastavak obrazovanja nakon stjecanja diplome. U skladu s tim, apsolventi sa tako
raznolikim znanjima spremni su ostvariti karijeru i u privatnim i javnim sektorima. U javnim sektorima apsolventi Kulturoloških
studija, sa svojim analitičkim sposobnostima, administrativnom kompetencijom i vještinama komunikacije osposobljeni su
- 10 -
tražiti posao u državnim institucijama, medijskim institucijama te organizacijama civilnog društva. Privatni sektor nudi široki
dijapazon potencijalnih poslovnih područja za apsolvente Kulturoloških studija, kao što su biznis, internacionalne organizacije,
neprofitne asocijacije i organizacije, menadžment, žurnalistika, istraživački i nastavnički rad.
Neki od popularnih poslova za apsolvente Kulturoloških studija uključuju: sociološki istraživač, predstavnik korisničkih usluga,
nastavnik u srednjoj školi, operativni menadžer, projekt menadžer, menadžer javne uprave, analitičar police osiguranja,
menadžer državnih poslova, menadžer za kampanje, korporacijski analitičar, savjetnik za javne korporativne poslove,
korporacijski menadžer, poslovni savjetnik, urednik novina, službenik internacionalne agencije, analitičar javnih poslova,
analitičar javnog mijenja, službenik marketinga, savjetnik za oglašavanje, filmski producent, filmski kritičar ili novinar. .
11
Akademsko osoblje
Program raspolaže akademskim kadrom sa značajnim iskustvom u radu na visokoškolskim ustanovama širom svijeta te
relevantnim naučnim referencama. U nastavku donosimo kratke biografije naših predavača:
dr. Lejla Panjeta, vanredni profesor
Internacionalni Univerzitet u Sarajevu
Hrasničkacesta 5
tel.: (+387 33) 957 317
email: [email protected]
CV Link: http://vacd.ius.edu.ba/lejla-panjeta
Obrazovanje:
doktorat društvenih nauka, Filozofski fakultet, Univerzitet u Tuzli ,2006;
magisterij komunikologije, Fakultet političkih nauka,
Univerzitet u Sarajevu 2004;
diplomirani reditelj, Akademija scenskih umjetnosti
Univerziteta u Sarajevu, , 2000;
diplomirani komunikolog, Fakultet političkih nauka,
UNSA, 1998.
Predmeti:
Uvod u vizuelne komunikacije
Filmska gramatika
Historija filma
Film i porpaganda
Pokretna slika
Kamera, imidž, ekran
Vizuelna kultura i ideologija
Kinematografija, ideologija i psihoanaliza
Razvoj izvođačkih umjetnsti
Osnove diznijevske kulture
Kinematografija vampira
Teorija filma
Gluma za film i TV
Osnove režije
Drama i film
Drama i film u BiH
Polja istraživanja: filmske studije, teorija filma, vizuelna kultura, vizuelne komuniakcije, kulturološke studije, mitologija,
teatarske studije, izvođačke umjetnosti, propaganda, medijske studije, ubjeđivački mediji, popularna kultura.
- 11 -
doc. dr. Tuba Boz
Koordinatorica studijskog programa
Internacionalni univerzitet u Sarajevu
Hrasnička cesta 5
tel.: (+387 33) 957 404
email: [email protected]
CV Link: http://cult.ius.edu.ba/tuba-boz
Obrazovanje:
doktorat na Monash University, Australija, 2009.
magisterij na La Trobe University, Australija, 2002.
dip. Ed. RMIT Univerzitet, Australija, 2003.
Predavani predmeti:
Politika i mediji
Novi društveni pokreti
Politika zemalja u razvoju
Istraživačke metode
Uvod u sociologiju
Demokratija i demokratizacija
Društvena teorija
Uvod u političke nauke
Savremene teme u antropologiji
Polja istraživanja: međukulturološka komunikacija, politika i mediji, filmska industrija, politika identiteta, društvena
zaštita, društvena kohezija, migracije i dijaspora, kulturološki diverzitet
dr. Muhidin Mulalić, vanredni profesor
Internacionalni univerzitet u Sarajevu
Hrasnička cesta 5, Sarajevo 71000, BiH
tel.: (+387 33) 957 319
email: [email protected]
CV Link: http://fass.ius.edu.ba/muhidin-mulalic
Obrazovanje:
doktorat iz historije i civilizacije na International Islamic
University Malaysia;
magisterij iz islamske civilizacije na International Institute
of Islamic Thought and Civilization;
bakalaureat iz komparativnih religija na International
Islamic University Malaysia;bakalaureta iz historije i civilizacije na
International Islamic University Malaysia.
Predmeti:
Svjetske civilizacije
Komparativna religija
Vještine učenja
Historija civilizacija
Čovječanstvo i društvo
Histrorija svjetskih religija
Uspon i pad civilizacija
Historija i teorija međunarodnih sukoba
Polja istraživanja: historija i civilizacije, historiografska filozofija obrazovanja, filozofija i misao, multikulturalizam, geopolitika, i kultorološke studije.
- 12 -
doc. dr. Aliye Fatma Mataraci
Internacionalni univerzitet u Sarajevu
Hrasnička cesta 5, Sarajevo 71000, BiH
tel.: (+387 33) 957 317
email: [email protected]
CV Link: http://sps.ius.edu.ba/aliye-fatma-mataraci
Obrazovanje:
Predmeti:
• doktorat na Boğaziçi University, 2011;
• Književnost na filmu
• magisterij na Istanbul Bilgi University, 2002;
• Pravo i etika
• magisterij na Boğaziçi University, 2001;
• Kasna osmanlijska historija
• bakalaureat na Boğaziçi University, 1995.
• Historija turske revolucije
• Komunikacija i kultura
• Osnove komunikacije i popularnih medija I i II
Polja istraživanja: kasna moderna društvena, kulturna i ekonomska historija, usmena historija; kulturološke studije;
filmske studije.
doc. dr. Amila Smajović
Internacionalni univerzitet u Sarajevu
Hrasnička cesta 5
tel.: (+387 33) 957
E-mail: [email protected]
CV Link:http://cult.ius.edu.ba/amila-smajovic
Obrazovanje:
Predmeti:
doktorat iz komunikologije u pripremi na
• Uvod u vizuelne komunikacije i dizajn
Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu
• Bosansko kulturno naslijeđe I
magisterij iz grafike na Akademiji likovnih umjetnosti
Univerziteta u Sarajevu, 2001.
• Bosansko kulturno naslijeđe II
• Napredni studij u umjetnosti i kulturi
završena Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u
Sarajevu, 1988.
• Novo doba, stara vjerovanja
• Osnove primjene tradicionalne umjetnosti I
• Osnove primjene tradicionalne umjetnosti II
Polja istraživanja: konceptualna umjetnost, tradicionalna umjetnost,,umjetničke vrijednosti bosanskog ćilima,zaštita i
promocija bosanskog kulturnog naslijeđa i komunikologija.
- 13 -
viša asistentica Nađa Berberović
Internacionalni univerzitet u Sarajevu
5 Hrasnička cesta
tel.: (+387 33) 957 307
email: [email protected]
Predmeti:
Obrazovanje:
• rmaster na Internationalnom univerzitetu u Sarajevu, Kultura i reklame,
2012;
• bakalaureat na Filozofskom fakultetu Univerziteta u
Sarajevu 2010.
Uvod u sociologiju
Teorija i praksa umjetnosti
Nacija, historija i kultura u muzejima
Polja istraživanja: historija umjetnosti, komparativna književnost, antropologija, filozofija, vizuelne umjetnosti, filmska
teorija, fotografija, kulturolške studije, mitologija.
12
I ciklus studija
12.1 Ciljevi i profil I ciklusa studija
Ciljevi nastavnog programa su:
Znanje i razumijevanje
• upoznavanje studenata s ključnim terminima i konceptima iz polja kulturoloških studija;
• upoznavanje studenata s kritičkim mišljenjem i analizom kulturoloških teorija i praksi;
• upoznavanje studenata s različitim oblicima kulturološkog iskustva i percepcija;
• obogaćenje studentskog znanja i razumijevanja koncepta i teorija u oblasti kulturoloških studija, antropologije,
sociologije, komparativne književnosti, medija, filma i umjetnosti.
Vještine
• razvoj vještina analize i kritičkog mišljenja;
• pripremanje studenata za istraživanje u polju kulturoloških studija;
• razvoj komparativnog i interdisciplinarnog pristupa lokalnim i globalnim kulturološkim pitanjima u teoriji i praksi;
• proširivanje studentskog bavljenja refleksivnosti i razvoj naglašene senzitivnosti na etičko istraživanje i reprezentaciju;
• razvoj vještine kritičkog artikuliranja komparativnih i međusobno povezanih teorijskih i praktičnih pristupa u
specifičnim oblastima kulturoloških studija kao što su: mediji, film, književnost, vizuelne umjetnosti, muzika,
- 14 -
arhitektura, antropologija, reproduktivna umjetnost, filozofija, historija i sociologija umjetnosti, mitologija, ideologija,
rodne i urbane studije, lokalna i globalna kultura, kulturno naslijeđe;
• razvoj vještina posmatranja, kritičkog mišljenja i komparativnog istraživanja
Generalne – prenosive vještine
• razvoj vještina rješavanja problema i odlučivanja u lokalnom i globalnom kulturološkom okruženju i menadžmentu;
• razvoj profesionalne radne etike i vještina upravljanja projektima u skladu s vremenskim rokovima, samostalni i timski
rad;
• razvoj vještina usmene i pismene komunikacije;
• spremnosti za doživotno učenje i profesionalni razvoj
Uobičajeni period za završetak dodiplomskog studija koji vodi do diplome bakalaureata je četiri godine ili 8 semestara.
Diplomu I ciklusa dobit će studenti koji uspješno ostvare 240 ECTS bodova na način predviđen nastavnim planom i programom.
Univerzitet svaki semestar pravi listu ponuđenih predmeta koji čine semestralni nastavni plan i program.
Nakon uspješnog okončanja I ciklusa studija, student stječe pravo na dodjelu stručnog zvanja: bakalaureat /bachelor
kulturoloških studija.
12.2 Predviđeni ishodi učenja I ciklusa studija
Ishodi učenja I ciklusa studija formulirani su po uzoru na nacionalnu i internacionalnu praksu. Prilikom definiranja ishoda
učenja studijskog programa Kulturološke studije uzete su u obzir jasne direktive EQF-a i NQF-a, postojeća praksa u BiH, potrebe
društva, konsultirani su studenti, predstavnici poslodavaca i šire zajednice, inostrani i domaći eksperti.
Nakon diplomiranja na programu Kulturoloških studija, studenti će steći sljedeće znanje i vještine:
Znanje i razumijevanje
Studenti će steći znanje i razumijevanje o:
• kompleksnosti kulture kao oblasti kritičkog ispitivanja,
• ulogama koje mediji, nove tehnologije, kulturne institucije i kulturne industrije igraju u društvu na naprednom stupnju,
• različitim vrstama modernog globalnog, internacionalnog, nacionalnog i lokalnog kulturnog iskustva,
• etici u istraživanju i reprezentaciji na naprednom nivou,
• ključnim teorijama u oblastima kulturoloških studija, antropologije, sociologije, komparativne književnosti, medija,
filma i umjetnosti.
Vještine
Studenti će biti u mogućnosti da:
• kritički procijene teorije, koncepte, ideje i istraživačke metodologije,
- 15 -
• istražuju samostalno,
• sprovode interdisciplinarno istraživanje,
• angažiraju se i samokritički provode istraživanja na moralan način, obraćajući posebnu pozornost na etiku
reprezentacije,
• analiziraju suvremena pitanja i studije slučaja identificirajući i aplicirajući prikladne teorijske pristupe,
• procijene vrijednost kritičkog i kreativnog mišljenja u specifičnim oblastima kulturoloških studija, kao što su: mediji,
film, književnosti, vizuelne umjetnosti, muzika, arhitektura, reproduktivne umjetnosti, antropologija, filozofija,
historija i sociologija umjetnosti, mitologija, ideologija, rodna i urbana kultura, lokalna i globalna kultura, bosanska i
turska kultura,
• proučavaju, primjenjuju i tumače poruke u polju kulturoloških studija i specifičnih područja kulturološke prakse,
istražuju i koriste teoriju i praksu lokalnog i globalnog kulturnog naslijeđa,
• kritički misle i argumentiraju stavove iz specifičnih oblasti kulturoloških studija u lokalnom i globalnom smislu.
Generalne – prenosne vještine
Diplomci će:
• prikupljati, upoređivati, pronalaziti i sintetizirati informacije iz različitih izvora,
• biti u stanju da rade individualno i u grupama na istraživačkim projektima,
• imati sposobnost da prepoznaju i reflektiraju znanje i poglede na raznovrsne kulturološke prakse,
• biti prilagodljivi, kreativni, samokritični i efektivni komunikatori u međukulturološkim okruženjima,
• biti vješti u planiranju projekata u skladu s vremenskim rokovima,
• biti u stanju artikulirati ideje drugih kao i vlastite ideje te jasno izraziti svoje stavove u pismenom i usmenom obliku,
• artikulirati kreativnost u rukovođenju i donošenju odluka putem upravljanja znanjem i nezavisnim stavovima
baziranim na interpretaciji pitanja i specifičnih oblasti kulturoloških studija kao što su antropologija, sociologija,
mediji i komunikacija, film, umjetnost, komparativna književnost i druga srodna područja,
• cijeniti doživotno učenje i profesionalni razvoj te imati sposobnost nastaviti postdiplomske studije u oblasti
umjetnosti, društvenih i političkih nauka, medija i komunikacije, kulturoloških studija i drugih srodnih područja.
- 16 -
12.3 Nastavni plan i program I ciklusa studija
Grupa
predmeta
ECTS
Univerzitetski
predmeti
60
Naziv predmeta
Kod predmeta
ENG111
Engleski jezik
Programski
predmeti
(12 stručnih
predmeta i 9
izbornih, 7 od
9 izbornih su
programski a
2 su iz FASS
izborni)
Slobodni
izborni
predmeti
30
126
18
obavezan
ECTS
Preduvjeti
4
Komunikacija i izvještavanje
MAN111
obavezan
4
Matematika I
MATH101
obavezan
6
Ekonomija
ECON101
obavezan
6
Nauka i tehnologija
HUM 101
obavezan
6
Historija civilizacije
HIST 191
obavezan
6
Pravo i etika
SPS 103
obavezan
6
Turski jezik I/Bosanski jezik I
TURK111/BOS111
obavezan
2
2
TURK111/
BOS111
TURK112/BOS112
Turski jezik II/Bosanski jezik II
Fakultetski
predmeti (5+
predmeta sa
FASS spiska
predmeta)
Vrsta
predmeta
obavezan
Izborni
izborni
6
Izborni
izborni
6
Izborni
izborni
6
Globalizam i glokalizam
ANTH211
obavezan
6
Kultura i oglašavanje
CULT205
obavezan
6
Socijalna teorija
SOC201
obavezan
6
fakultetski predmet
izborni
6
fakultetski predmet
izborni
6
Teorija i praksa kulturoloških studija
CULT201
obavezan
6
Antropologija i etnografija
CULT318
obavezan
6
Uvod u filmske i medijske studije
CULT207
obavezan
6
Bosansko kulturno naslijeđe I
CULT310
obavezan
6
Bosansko kulturno naslijeđe II
CULT311
obavezan
6
Mediji, kultura i društvo
CUL 315
obavezan
6
Sociologija religije
SOC311
obavezan
6
Multikulturalizam i društvene
promjene
SOC412
obavezan
6
Sociologija svakodnevnog života
SOC314
obavezan
6
Istraživačka metodologija u
kulturološkim studijama
CULT 413
obavezan
6
Politička sociologija
SOC351
obavezan
6
Društvene studije
SOC410
obavezan
6
Izborni
izborni
6
Izborni
izborni
6
Izborni
izborni
6
Izborni
izborni
6
Izborni
izborni
6
Izborni
izborni
6
Izborni
izborni
6
Izborni
izborni
6
Izborni
izborni
6
Slobodni izborni
izborni
6
Slobodni izborni
izborni
6
Slobodni izborni
izborni
6
- 17 -
Studentska
praksa
U skladu sa procedurama i pravilima IUS-a. Diplomski rad
ukupno
Obavezni univerzitetski predmeti
Diplomski rad
CULT 401
240 Izborni univerzitetski predmeti
6
obavezan
6
IUS Univerziteski predmeti
Naziv predmeta
Kod
ECTS
1
Engleski jezik
ENG111
4
2
Ekonomija
ECON101
6
3
Nauka i tehnologija
HUM101
6
4
Matematika I
MATH101
6
5
Komunikacija i izvještavanje
MAN111
4
6
Historija civilizacije
HIST191
6
7
Pravo i etika
SPS103
6
8*
Bosanski jezik I
BOS111
2
9*
Bosanski jezik II
BOS112
2
8*
Turski jezik I
TURK111
2
9*
Turski jezik II
TURK112
2
1
Matematika II
MATH102
6
2
Fizika
NS102
6
3
Hemija života
NS101
6
4
Kontrukcione tehnologije
ARCH105
6
5
Opća hemija
NS104
6
6
Osnovni dizajn komunikacija
ARCH101
6
7
Uvod u psihologiju
PSY103
6
8
Uvod u vizuelne komunikacije
VA102
6
9
Uvod u sociologiju
SOC102
6
10
Uvod u političke nauke
POLS102
6
11
Menadžment
MAN102
6
12
Osnove međunarodnih odnosa
IR102
6
13
Globalizacija i biznis
ECON102
6
Fakultetski predmeti
Broj
Predmetna
šifra
Predmetni naziv
ECTS
Preduvjet
1
Globalizam i glokalizam
ANTH211
6
2
Kultura i oglašavanje
CULT205
6
3
Akademsko pisanje
ELIT201
6
4
Klasična mitologija
ELIT204
6
5
Historija Balkana
HIST202
6
6
Književnost na filmu
LITE308
6
7
Uvod u filozofiju
POLS201
6
8
Politika i mediji
POLS211
6
9
Historija psihologije
PSY205
6
10
Mentalno zdravlje
PSY304
6
11
Psihologija komunikacije
PSY418
6
- 18 -
12
Socijalna teorija
SOC201
6
13
Novi mediji I
VA206
6
14
Slike sa porukom I
VA207
6
15
Historija kinematografije I
VA219
6
Izborni predmeti
Broj
Predmetna
šifra
predmetni naziv
ECTS
1
Vampirska kinematografija
CULT210
6
2
Usmena historija
CULT212
6
3
Novo doba, stara uvjerenja
CULT215
6
4
Kulturološko naslijeđe Turske I
CULT301
6
5
Rod i nacionalizam
CULT303
6
6
Ex Yu kinematografija
CULT305
6
7
Kulturološko naslijeđe Turske II
CULT306
6
8
Osnove Disney kulture
CULT312
6
9
Antropologija sporta
CULT316
6
10
Sufi kultura
CULT319
6
11
Primjena tradicionalne umjetnosti I
CULT320
6
12
Primjena tradicionalne umjetnosti II
CULT321
6
13
Umjetnička teorija i praksa
CULT325
6
14
Sociološka i kulturološka antropologija
CULT326
6
15
Film i ideologija
CULT402
6
16
Nacija, historija i kultura u muzejima
CULT406
6
17
Turska kinematografija
CULT407
6
18
Bosanska kinematografija
CULT419
6
Uvjeti za upis i ponovni upis na I ciklus studijskog programa
Za upis na I ciklus studija potrebno je da kandidat ima završeno srednje obrazovanje u četverogodišnjem trajanju što se
dokazuje važećom diplomom.
S obzirom da se nastava na Univerzitetu realizira isključivo na engleskom jeziku, za upis na prvu godinu neophodno je
posjedovanje naprednog znanja engleskog jezika koje se dokazuje posjedovanjem međunarodnog certifikata o poznavanju
engleskog jezika kao što je TOEFL, IELTS ili sličan certifikat, u skladu s kriterijima utvrđenim općim aktima Univerziteta.
Ukoliko ne posjeduju niti jedan od certifikata potrebnih za oslobađanje od obaveze polaganja Testa osposobljenosti vladanja
engleskim jezikom (Proficiency exam), kandidati su obavezni položiti Proficiency Exam koji organizira Škola engleskog jezika
(ELS) na Univerzitetu.
Opći kriteriji za upis kandidata utvrđuju se konkursom koji se raspisuje prije početka svake akademske godine.
Rangiranje kandidata može se vršiti na osnovu sljedećih kriterija:
1. prethodno ostvarenog uspjeha u srednjoj školi;
2. ostvarene ocjene na intervjuu koji se organizira prilikom apliciranja kandidata na konkurs;
- 19 -
3. bodova ostvarenih na Općem testu znanja koji Univerzitet održava u cilju ostvarivanja prava na stipendiju;
4. drugih kriterija koji se utvrđuju konkursom.
Na formiranje konačne rang liste kandidata i prijem studenata u prvu godinu I ciklusa studija utjecat će i uspjeh ostvaren
tokom srednjoškolskog obrazovanja iz pojedinih predmeta i oblasti značajnih za odgovarajući studij.
Kandidati iz Republike Turske obavezni su, pored prethodno navedenih kriterija, položiti i prijemni ispit za dodiplomski studij
(LYS-Lisans Yerleștirme Sinavi) te ostvariti minimalan broj bodova propisan od strane nadležnog tijela za visoko obrazovanje
Republike Turske, odnosno osvojiti minimalno 1000 bodova na SAT testu (Scholastic Aptitude Test/Scholastic Assesment Test).
Studenti koji prelaze s drugih visokoškolskih ustanova obavezni su priložiti zahtjev za upis (prijelaz) i uvjerenje o položenim
predmetima (transkript položenih predmeta) na visokoškolskoj ustanovi sa koje prelaze. Zahtjev se prosljeđuje nadležnoj
komisiji Fakulteta. Nakon provedene procedure, dekan donosi konačno rješenje.
Osoba koja izgubi status studenta na jednom od tri ciklusa studija može ponovno steći status pod uvjetom:
1. da Univerzitet ima prostorne i kadrovske uvjete za omogućavanje redovnog izvršenja obaveza studenta,
2. da student polaže ispite po nastavnom planu i programu koji važi u vrijeme ponovnog stjecanja statusa studenta,
3. da student nema neizmirenih finansijskih obaveza prema Univerzitetu.
Uz zahtjev za donošenje odluke o ponovnom stjecanju statusa studenta, obavezno se prilaže obrazložen zahtjev studenta.
13
II ciklus studija
13.1 Ciljevi i profil II ciklusa studija
Nastavni plan za drugi ciklus studija osmišljen je ujedno za profesionalce koji su zaposleni u srodnim oblastima i za apsolvente
koji su okončali prvi ciklus studija u oblasti kulturoloških studija ili drugim srodnim akademskim oblastima.
Kandidati će biti u mogućnosti unaprijediti svoje znanje u polju kulturoloških studija kroz spektar ponuđenih predmeta te
ostvariti daljnju specijalizaciju u pripremi finalne (master) teze. Posebna pozornost tokom master programa bit će usmjerena
na sociološke, kulturološke, političke i umjetničke karakteristike Bosne i Hercegovine i Republike Turske.
Studenti će također steći naučno-istraživačke vještine kako bi sproveli proučavanje kulturološke industrije, industrije medija i
zabave, kulturnog naslijeđa, te književnu i filmsku analizu. Program će opskrbiti studente metodološkim znanjem i vještinama
kako bi bili u mogućnosti da vrše različite vrste proučavanja i razvoja politike.
Nastavni plan drugog ciklusa kulturoloških studija prilagođen je potrebama studenata iz cijelog svijeta. Međutim, posebna
pozornost je posvećena studentima iz Turske i Bosne i Hercegovine, pošto obje zemlje prolaze kroz jedinstvene socio-političke i
ekonomske promjene. Postoji velika potražnja za apsolventima iz javnog sektora, poslovnog sektora, nevladninih organizacija,
obrazovanja i medija.
Nastavni plan drugog ciklusa Kulturoloških studija pruža mogućnost kandidatima da nastave svoje studije u trećem ciklusu.
Nakon uspješno ostvarenih 240 kredita u prvom ciklusu studenti mogu nastaviti master program koji zahtijeva dodatnih 60
kredita. Prema tome, drugi ciklus CULT studija je osmišljen s ciljem da dopuni i komplementira prvi ciklus CULT studija. S
- 20 -
obzirom na to da su CULT studenti već u prvom ciklusu stekli znanje i vještine iz kulturoloških studija, antropologije, filmskih
studija i komparativne književnosti, oni će biti u stanju da prate mnogo naprednije predmete vezane za dotična polja unutar
kulturoloških studija.
Prvi ciklus nastavnog programa CULT-a razvit će analitičke, kreativne i kritičke vještine studenata. U skladu s tim, tokom
drugog ciklusa CULT-a studenti će se ohrabrivati da istražuju i rade na projektima koji su fokusirani na sociološke i kulturološke
smjerove, međukulturalnu komunikaciju, kulturološku analizu, kulturološku razmjenu i kulturno naslijeđe.
Nakon uspješnog okončanja II ciklusa studijskog programa Kulturoloških studija, student stječe pravo na dodjelu akademske
titule i zvanja magistra kulturoloških studija.
13.2 Predviđeni ishodi učenja II ciklusa studija
Po uspješnom završetku II ciklusa Kulturoloških studija studenti će biti osposobljeni da:
• definiraju ključne termine i koncepte u polju kulturoloških studija;
• demonstriraju kritičko i inovativno mišljenje u polju kulturoloških studija u raznim okolnostima;
• koriste i primjenjuju vještine rukovođenja;
• sprovedu istraživanje, sistematizaciju i sintezu informacija;
• koriste nezavisno mišljenje u razvoju i odbrani vlastitih stavova;
• iskazuju i oblikuju ideje, sastavljaju prikaze literature te organizuju podatke u interdisciplinarnom akademskom stilu;
• demonstriraju znanje o teorijama i praksama u kulturološkim studijama.
13.3 Nastavni plan i program II ciklusa studija
Od studenata se očekuje da odaberu osam predmeta, uključujući dva obavezna predmeta i šest izbornih. Studenti rade na
svojoj master tezi konsultirajući se sa svojim akademskim mentorom.
Vrijeme pisanja konačne master teze je usklađeno sa sveobuhvatnim radnim opterećenjem tako da student može braniti svoju
tezu do kraja semestra prije nego što započne sljedeći ciklus studija.
Sljedeća tabela pruža sažetak zahtjeva za postdiplomski studij:
Postdiplomski studij: sažetak uvjeta za uspješno okončanje studija
Kategorija
ECTS
Predmeti
48
Magistarska teza
12
ukupno
60
Bilješka:
Studenti su obavezni položiti 8 predmeta, 2 obavezna i 6 izbornih.
Na izradi magistarskog rada studenti rade uz konslutacije sa svojim
akademskim savjetnikom.
Obavezni predmeti su obavezni za sve CULT studente diplomskih studija kako bi ih pripremili za akademske i istraživačke
aktivnosti II studijskog ciklusa na programu Kulturoloških studija. Oni studentima nude mogućnost formuliranja istraživačke
metodologije i usmjerenja pod vođstvom njihovih akademskih mentora. Izborni predmeti će se polagati u skladu s planom
- 21 -
studiranja sastavljenim od strane studenata i njihovog mentora (ili akademskog savjetnika). Student mora polagati minimalno
šest izbornih predmeta. S odobrenjem akademskog savjetnika studenti mogu odabrati bilo koja 2 izborna predmeta iz srodnih
diplomskih programa. Nastavni plan je dat u sljedećoj tabeli:
Predmetna
grupa
obavezni
izborni
Šifra
predmeta
Naziv predmeta
Tip
predmeta
ECTS
CULT502
Napredne antropoloske studije
obavezni
6
SPS501
Metodologija drustvenih nauka
obavezni
6
ECTS
12
36
Preduvjet
CULT501
Medukulturalna komunikacija
izborni
6
CULT503
Estetika filma
izborni
6
CULT504
Teorija i praksa teatra
izborni
6
CULT505
Komparativne religije
izborni
6
CULT506
Napredne studije u umjetnosti
i kulturi
izborni
6
CULT507
Rodne studije
izborni
6
CULT508
Industrija kulture
izborni
6
VA510
Vizuelna kultura I ideologija
izborni
6
SPS517
Balkan u medijima i
kinematografiji
izborni
6
SPS508
Pitanja kulturološkog identiteta
u EU
izborni
6
ELIT505
Komparativna književnost u
teoriji i praksi
izborni
6
ELIT521
Post-kolonijalne studije
izborni
6
ELIT516
Književna kritika i teorija: od
Platona do danas II
izborni
6
obavezni
12
Magistarska
teza
12
CULT592
Magistarski rad
ukupno
60
Uvjeti za upis i ponovni upis na II ciklus studija
Pored općih zakonskih uvjeta, pravo upisa na drugi ciklus studijskog programa imaju kandidati sa završenim prvim ciklusom
studija, odnosno kandidati koji su ostvarili 240 ECTS studijskih bodova, te kandidati koji su završili dodiplomski studij po predbolonjskom sistemu obrazovanja.
Za upis na studij II ciklusa studijskog programa Kulturoloških studija prihvatljivi su oni kandidati koji su uspješno okončali dodiplomski studij i stekli stručno zvanje bakalaureata iz oblasti Kulturoloških studija ili drugih srodnih društvenih oblasti.
Da bi ispunili uvjete za upis, studenti su dužni dokazati da posjeduju napredno poznavanje engleskog jezika nekim od
međunarodno priznatih certifikata, ili uspješnim polaganjem testa osposobljenosti na Internacionalnom univerzitetu u
Sarajevu (Proficiency Exam), u skladu s općim aktima Univerziteta. Osim toga, za dokazivanje naučno-stručne osposobljenosti
za nastavak II ciklusa studija Univerzitet može zahtijevati i polaganje posebnog testa ili intervjua.
Rangiranje kandidata za upis na II ciklus studija može se vršiti na osnovu sljedećih kriterija:
1. prethodno ostvarenog uspjeha na prethodnom ciklusu studija;
2. prolazne ocjene na intervjuu odnosno ispitu koji se organizira prilikom apliciranja kandidata na studij i
3. drugih kriterija koji se utvrđuju konkursom.
- 22 -
U slučaju kada je broj kandidata koji su ispunili formalne uvjete za upis veći od predviđenog broja kandidata, prednost imaju
oni kandidati koji su prema stečenom uspjehu u prethodnom ciklusu studija i na osnovu postignute ocjene na intervjuu
ostvarili veći broj bodova.
14
III ciklus studija
14.1 Ciljevi i profil III ciklusa studija
Treći ciklus nastavnog programa na Kulturološkim studijama (CULT) na Fakultetu umjetnosti i društvenih nauka Internacionalnog
univerziteta u Sarajevu nudi sveobuhvatan i integriran doktorat koji potencira kulturološko znanje, naučno istraživanje te
društvenu i kulturološku analizu. Treći ciklus CULT programa pruža znanje, analitičke vještine i obuku za naučno istraživanje te
nudi vrijedne prilike za specijalizaciju, naročito po okončanju doktorske disertacije. Cilj programa je da obrazuje te proizvede
visokokvalitetne istraživače i analitičare u polju kulturoloških studija.
Usprkos svom nedavnom osnivanju IUS nastoji privući buduće studente na III ciklus studija. U skladu s ovom činjenicom i
potražnjom, III ciklus programa CULT-a osmišljen je za strane i domaće studente koji planiraju steći visokokvalitetno
obrazovanje u Sarajevu, jednom od kulturno najatraktivnijih i najunikatnijih gradova na prostoru Balkana. Program doktorata
pruža integrirano obrazovanje u interdisciplinarnom i multidisciplinarnom okruženju. Program podržava multidisciplinarne
istraživačke projekte i disertacije koji prevazilaze tradicionalne akademske granice. Također, kandidatima se pruža prilika
da razviju dobru komunikaciju s profesorima koji posjeduju usku specijalizaciju kako bi nastavili s vlastitom visokom
specijalizacijom po okončanju istraživačkih projekata, disertacija i nastavnih aktivnosti.
Kursevi III ciklusa bave se savremenim pitanjima i načinima na koji internacionalne političke i društvene institucije reagiraju
na njih s obzirom na globalizaciju i društvene i kulturološke promjene. Pored toga, akademsko osoblje uključuje motivirane
i dinamične profesore koji potenciraju poučavanje, učenje, teoriju, praksu i istraživački rad. Akademsko osoblje,,domaće
i međunarodno, prepoznato je po svojim naučnim doprinosima u raznim istraživačkim poljima. Ono koristi interaktivne i
holističke metode u poučavanju te posvećuje mnogo vremena i truda dobrobiti i obrazovanju studenata.
III ciklus CULT programa pruža priliku kandidatima da, naročito studentima koji su okončali drugi ciklus Kulturoloških studija,
nastave doktorske studije. Program je također otvoren za kvalificirane studente koji su okončali II ciklus studija (master studije)
u drugim naučnim poljima koja su povezana s kulturološkim studijama. Po uspješnom okončanju drugog ciklusa (300 kredita)
kandidati se mogu upisati na doktorski program koji zahtijeva ukupno ostvarenih 180 kredita.
Glavni cilj CULT doktorskih studija je da obrazuje stručnjake u polju kulturoloških studija s posebnim fokusom na antropologiju
te filmske i medijske studije. U skladu s tim, nastavni program polaže poseban značaj na istraživački rad i metodološke
predmete kao što su naučna i istraživačka metodologija te priprema za doktorsku disertaciju. Ovi predmeti pružaju studentima
neophodno teorijsko razumijevanje procesa naučnog istraživanja te praktično znanje o raznim metodama kao što su analiza
sadržaja, historijska analiza, filmska analiza, opažajno naučno istraživanje, eksperimentalno istraživanje, komparativne metode
istraživanja i evaluacijsko istraživanje.
Program također nudi niz predmeta iz oblasti kulturoloških studija. Ovi predmeti imaju za cilj studentima pružiti esencijalno
znanje o kulturološkim studijama, filmskoj estetici, rasi, nacionalnosti i etnološkom porijeklu, društvenim institucijama,
kulturološkoj različitosti i upravljanju. Kada steknu adekvatno znanje i vještine iz naučnih istraživačkih metoda, kulturološke
analize, te socio-političko znanje, studenti mogu ostvariti daljnu specijalizaciju putem uspješnog okončanja doktorske
disertacije. U skladu s tim, po okončanju doktorskog programa apsolventi III ciklusa postaju naučni eksperti i socio-kulturološki
analitičari koji će biti u mogućnosti istraživati razne društvene, umjetničke, književne i političke teme. Oni će posjedovati
odlične analitičke, kritičke i kreativne vještine, naročito one vezane za savremene probleme i pitanja.
- 23 -
Ciljevi III ciklusa studijskog programa su:
• stvaranje i usavršavanje kvalitetnih istraživača u polju kulturoloških studija, analitičara, savjetnika, umjetničkih,
književnih i filmskih kritičara, filmskih teoretičara i političkih stvaralaca,
• stvaranje stručnjaka koji posjeduju znanje, vještine i istraživačke sposobnosti za pisanje disertacije,
• stavljanje naglaska na istraživanje savremenih problema i političke analize u polju kulturoloških studija i kulturnog
naslijeđa;
• ponuda interdisciplinarnog kurikuluma i supervizije kako bi se zadovoljili zahtjevi i očekivanja studenata po pitanju
znanja, istraživanja i vještina,
• stavljanje naglaska na sposobnost studenta da kritički procijeni stečeno znanje i informacije proučavanja u procesu
sprovođenja istraživačkih projekata i disertacije,
• širenje znanja studenata o antropološkim teorijama o kulturama u regiji i širom svijeta,
• širenje znanja studenata o raznim kulturama i međukulturološkoj komunikaciji na internacionalnom nivou.
Kandidati mogu aplicirati na ovaj program pod uvjetom da su ostvarili 300 ECTS kredita u kombinovanim dodiplomskim i
diplomskim studijama. Doktorska teza i usmena odbrana teze su neophodni za uspješan završetak programa. III studijski ciklus
traje tri godine (šest semestara) i nosi 180 (E)CTS kredita. Finalna (doktorska) disertacija nosi minimalno 120 E(CTS) kredita.
Finalna (doktorska) disertacija mora biti dovršena u skladu s Pravilima studiranja na III ciklusu studija. Disertacija mora imati
oko 300 stranica te slijediti konzistentan stil i format citiranja, usaglašen od strane studenta i mentora u skladu sa standardima
Univerziteta. Doktorska teza može biti bazirana na master tezi. Student može proširiti svoju originalnu master tezu, ali novi rad
mora biti mnogo rigorozniji i bolje razvijen u odnosu na originalni rad ili kroz citiranja više književnih djela ili kroz bavljenje
drugim kritičkim idejama ili perspektivama relevantnim za istraživanje.
Studenti moraju prezentirati i javno odbraniti svoju disertaciju pred komisijom u obliku formalne prezentacije (ili odbrane)
te biti spremni da odgovore na pitanja komisije tokom zaključka prezentacije. Tokom usmene odbrane (i naravno u pisanom
obliku) disertacije, studenti moraju koristiti prikladan vokabular kako bi predstavili publici svoje istraživanje uz pomoć
odgovarajućih medija nastojeći racionalno ubijediti slušaoce u ozbiljnost svog rada.
Doktorski studij: sažetak uvjeta za uspješno okončanje studija
Kategorija
Predmeti
ECTS
Bilješka:
60
Kandidati su obavezni položiti 8 predmeta, 2 obavezna i 6 izbornih. Uz odobrenje
akademskog savjetnika, od navedenih 6 izbornih predmeta studenti mogu odabrati 2
sa relevantnih doktorskih studija. Kandidati mogu uzeti i dodatne predmete ili raditi na
akademskom projektu uz odobrenje akademskog savjetnika.
12
Naučnoistraživački rad se može zamjeniti sa dva objavljena članka u žurnalima,
objavljenim radom u zborniku radova sa konferencije, objevljenom političkom
analizom, ili odjeljkom knjige.
Doktorska
teza
120
ukupno
180
Doktorska teza se mora završiti tokom zadnje dvije godine studija.
Nakon uspješnog okončanja III ciklusa studija, student stječe pravo na dodjelu akademske titule i naučnog zvanja doktora
filozofije u kulturološkim studijama.
- 24 -
14.2 Predviđeni ishodi učenja III ciklusa studija
Po uspješnom završetku programa III ciklusa Kulturoloških studija studenti će biti osposobljeni da:
• koriste stečeno znanje, vještine i istraživačke sposobnosti u oblasti kulturoloških studija, naročito u specijalizaciji u
vidu disertacije,
• razvijaju nacrte i planove te da sprovode istraživanje i političku analizu,
• analiziraju, procjenjuju, vrednuju i povezuju ideje srodne teorijama kulturoloških studija i savremenim pitanjima,
• efikasno komuniciraju istraživačke i akademske ideje u nastavnom procesu i u obraćanju široj akademskoj zajednici,
• identificiraju i rješavaju teorijske i metodološke probleme,
• kritički analiziraju i procjenjuju širok spektar tema vezanih za kulturnu proizvodnju i izvoz kulturnog naslijeđa,
• pruže jedinstven doprinos naučnom polju ostvarivanjem originalne teze.
14.3 Nastavni plan i program III ciklusa studija
Od studenata se očekuje da odaberu osam predmeta uključujući dva obavezna predmeta i šest programskih izbornih predmeta.
S dopuštenjem akademskog savjetnika, student može odabrati dva od šest izbornih predmeta iz srodnih naučnih disciplina.
Student se može odlučiti za dodatne predmete ili akademski projekat s odobrenjem svog akademskog savjetnika.
Obavezni predmeti su obavezni za sve studente diplomskog programa Kulturoloških studija kako bi ih pripremili za
akademske i istraživačke aktivnosti III ciklusa studija na programu Kulturoloških studija. Oni studentima nude mogućnost
formulirati istraživačku metodologiju i smjer pod vođstvom svojih akademskih mentora. Studenti biraju izborne programske
predmete u skladu s planom studiranja koji su sastavili zajedno sa svojim mentorom (ili akademskim savjetnikom). Oni čine
glavni dio učenja koji student mora dovršiti prije nego što se specijalizira u specifičnoj oblasti kulturoloških studija.
- 25 -
Sljedeća tabele pruža pregled nastavnog plana za doktorske studije:
Doktorski studij za studijski program Kultoroloških studija
Predmetna
grupa
obavezni
predmeti
izborni
predmeti
ECTS
ukupno
Šifra
predmeta
ECTS
Preduvjet
SPS601
Napredna metodologija društvenih obavezni
nauka
6
CULT608
Društvene institucije
6
CULT601
Savremene teme u antropologiji
izborni
CULT602
Etnografski filmovi
izborni
CULT603
Politička ekonomija
izborni
CULT604
Rodna pitanja širom kultura
izborni
CULT605
Film i propaganda
izborni
CULT606
Subkulture i mitologije
izborni
CULT607
Evolucija reproduktivnih umjetnosti
izborni
CULT609
Kulturološki diverzitet i gospodarenje
izborni
CULT610
Kulture ismijavanja
izborni
CULT611
Kulture spiritualnosti
izborni
CULT612
Post-kolonijalizam
izborni
CULT613
Cyber kulture
izborni
CULT614
Nacija, rasa i etnicitet
izborni
SPS604
Disertacijski pripremni seminar
izborni
CULT620
Naučno-istraživački
12
36
Tip
predmeta
Naziv predmeta
obavezni
rad
CULT701
Doktorska disertacija
obavezni
Uvjeti za upis na III ciklus studija
Pored općih uvjeta propisanih zakonom i konkursom, pravo upisa na studij III ciklusa (doktorski studij) na studijskom programu
imaju svi kandidatii sa završenim II ciklusom studija prema bolonjskom modelu studija, odnosno kandidati koji su ostvarili 300 ECTS
bodova, kao i svi koji su završili postdiplomske studije prema ranijem modelu studija i stekli zvanje magistra nauka (bolonjski i predbolonjski plan i program magistarskog studija), odnosno i kandidati koji su obrazovanje stekli izvan Bosne i Hercegovine, a za koje je
nakon postupka nostrifikacije odnosno ekvivalencije utvrđeno da imaju završeno adekvatno obrazovanje za nastavak školovanja.
Za upis na III ciklus studijskog programa Kulturoloških studija prihvatljivi su kandidati/kandidatkinje koji imaju zvanje magistra
iz kulturoloških studija ili drugih srodnih naučnih oblasti.
Rangiranje kandidata za upis na III ciklus može se vršiti na osnovu sljedećih kriterija:
1. prethodno ostvarenog uspjeha na II ciklusu studija, pri čemu se kandidatima koji su magistarske studije završili po
starom sistemu može priznati do 60 ECTS, u skladu s ocjenom posebne komisije;
2. ocjene na intervjuu odnosno ispitu koji se organizira prilikom apliciranja kandidata na studij;
3. drugih kriterija koji se utvrđuju konkursom.
U slučaju kada je broj kandidata koji su ispunili formalne uvjete za upis veći od predviđenog broja kandidata za upis, prednost
imaju oni kandidati koji su prema stečenom uspjehu u prethodnom ciklusu studija i na osnovu postignute ocjene na intervjuu
ostvarili veći broj bodova.
- 26 -

Download Report