HERCEGOVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA
OPĆINA ČAPLJINA
PROSTORNI PLAN OPĆINE
ČAPLJINA
za period od 2010. do 2020. godine
veljača/februar, 2012.
PROSTORNI PLAN OPĆINE ČAPLJINA
za period od 2010. do 2020. godine
Nosioc pripreme izrade PPO ČAPLJINA:
OPĆINA ČAPLJINA
Nosioc izrade PPO ČAPLJINA:
Konzorcij:
ecoplan d.o.o. Mostar
88 000 Mostar. Dr Ante Starčevića, bb
Tel/fax: +387 36 397-400; 397-410
e-mail: [email protected]
www: eco-plan.ba
ALFATHERM Mostar
88 000 Mostar. Bleiburških žrtava 27c
www: alfatherm.com
Stručni planerski tim:
Odgovorni planer:
Prostorni planeri i suradnici:
Borislav Puljić, dipl.ing.arh.
Borislav Puljić, dipl.ing.arh.
Nada Komadina, ing.arh.
Mirjana Laganin, dipl.ecc.
Danijela Krišto,dipl.ing.građ
Marko Trogrlić,dipl.ing.građ
Mirko Kožulj, ing.građ.
Mirela Šetka Prlić,dipl.ing.građ
Anđelka Mikulić, dipl.ing.građ
Martina Penava, dipl.ing.arh.
mr.sc.Ivan Antunović, dipl. ing.geol.
mr.sc. Fahro Belko, dipl.ing.agr.
Mijo Terkeš, dipl.ing.el.
Anela Lovrić, dipl.ing.el.
Mario Primorac, dipl.ing.stroj.
Broj projekta:
01-09/199
Direktor ecoplan d.o.o.:
Borislav Puljić, dipl.ing.arh.
Mostar, veljača/februar 2012.
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
SADRŽAJ:
Knjiga I –Tekst Prostornog plana
UVOD
1.
OPĆI I POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA
1.1.
1.2.
Opći ciljevi prostornog razvoja
Posebni ciljevi prostornog razvoja
2.
PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA
2.1.
Demografski razvoj
2.1.1. Djelovanje na demografska kretanja
2.1.2. Projekcija broja stanovnika do 2020. godine
2.2.
Projekcija prostornog razvoja naselja
(organizacija, osnovna namjena i korištenje prostora)
2.2.1. Naseobinska strukturna mreža i hijerarhija naselja
2.2.2. Osnovna namjena i korištenje prostora
2.2.3. Izgradnja marine
2.3. Sektorske prostorne projekcije
2.3.1. Korištenje poljoprivrednog zemljišta
2.3.2.Korištenje šumskog zemljišta
2.3.3.Korištenje, zaštita i tretman voda
2.4.
Projekcija razvitka gospodarstva
2.4.1.
Razvoj gospodarstva i osnovni nositelji razvitka
2.4.1.1. Proizvodno prerađivačke i uslužne djelatnosti
2.4.1.2. Djelatnosti marine
2.4.1.3. Turizam
2.4.2.
Prostorni razmještaj gospodarskih aktivnosti
2.4.3.
Ocjena gospodarske aktivnosti sa stanovišta utjecaja na okoliš
2.4.4.
Razvoj poslovnih zona
2.5.
Projekcija razvitka društvene infrastrukture
2.5.1.Bilansi potreba po društvenim djelatnostima
2.5.1.1.Predškolski odgoj
2.5.1.2.Školstvo
2.5.1.2.1.Osnovno obrazovanje
2.5.1.2.2.Srednje obrazovanje
-1-
siječanj/januar, 2012.
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
2.5.1.2.3.Visoko obrazovanje
2.5.1.3.Zdravstvena i socijalna zaštita
2.5.1.4.Sport i rekreacija
2.5.1.5.Kultura
2.5.1.6.Javna uprava
2.5.2.Prostorni razmještaj sadržaja društvenih djelatnosti u 2020. godini
2.6.
Projekcija fizičke infrastrukture
2.6.1. Cestovni promet
2.6.1.1. Autoceste
2.6.1.2. Magistralne ceste
2.6.1.3. Regionalne ceste
2.6.1.4. Lokalne i nerazvrstane ceste
2.6.2. Željeznički promet
2.6.3. Telekomunikacije
2.6.4. Vodoopskrba
2.6.5. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda
2.7.
Projekcija razvitka energetike
2.7.1. Elektroenergija – proizvodnja
2.7.2. Elektroenergija – prijenos
2.7.3. Distribucija
2.7.3. Korištenje alternativnih izvora energije
2.7.4. Plinifikacija
2.8. Projekcija razvitka ostale komunalne infrastrukture
2.8.1. Kratki presjek postojećeg stanja
2.8.2. Upravljanje otpadom
2.8.3. Upravljanje komunalnim djelatnostima
2.8.4. Upravljanje grobljima
2.9. Zaštita
2.9.1.Zaštita povijesnog naslijeđa
2.9.2.Zaštita prirodnih rijetkosti
2.9.3.Vodozaštita
2.9.4.Zaštita izvorišta pitke vode
2.9.5.Zaštita od erozije i obrana od poplava
2.9.6.Zaštita od potresa
2.9.7.Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja
2.9.8.Minska polja
-2-
siječanj/januar, 2012.
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
2.10.Mjere i smjernice za realizaciju plana
2.10.1.Obvezatnost plana
2.10.2.Provođenje plana i kontinuitet planiranja
2.10.3.Mjere aktivnosti u oblasti zemljišne politike
2.10.4.Mjere i aktivnosti u građenju i stambenoj politici
2.10.5.Objekti unutar urbanih naselja
2.10.6. Objekti u ruralnim naseljima
2.10.7. Status postojećih nelegalnih objekata
2.10.8. Mjere i aktivnosti za zaštitu prirode i životnog okoliša
2.10.9. Praćenje i ostvarivanje plana
Knjiga II
Odluka o provođenju Prostornog plana
Knjiga III
Kartografski prilozi
SINTEZNI PRIKAZ KONCEPTA PROSTORNOG UREĐENJA 1: 25 000
1. Osnovni koncept namjene i korištenja prostora
/naselja, poljoprivredno i šumsko zemljište, gospodarske zone, sport i rekreacija/
2. Promet
3. Vode, vodne površine i vodno gospodarstvo
4. Komunalna infrastruktura /vodovod, kanalizacija, deponije, groblja, vatrogastvo/
5. Energetika i telekomunikacije
6. Uvjeti korištenja i zaštite prostora
7. Sintezni prikaz korištenja prostora
KARTOGRAMI
1.
2.
3.
4.
1:1 000000
Sistem naseljenih mjesta
Društvena infrastruktura
Ležišta mineralnih sirovina
Arheološka nalazišta iz prapovijesti
KNJIGA IV
Urbana i građevna područja naseljenih mjesta M 1: 2 500
KNJIGA V
Knjiga priloga
-3-
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
UVOD
Prostorni plan općine je, planski dokument koji određuje organiziranje, korištenje i
namjenu zemljišta, te mjere i smjernice za zaštitu prostora. (Utvrđen Zakonom o prostornom
planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije Bosne i Hercegovine.)
Planiranje prostora temelji se na načelima:
• zaštite prostora, sukladno principima održivog razvoja,
• zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unaprjeđenja stanja okoliša,
• usuglašavanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za Federaciju,
• usuglašenosti planskih dokumenata općine s planskim dokumentima županije i Federacije
Konzorcij poduzeća ECOPLAN, Mostar i ALFATHERM, Mostar odabran je za izradu PP
Čapljina nakon provedenog javnog nadmetanja. U siječnju 2009. sklopljen je Ugovor o izradi PP
Čapljina za Razdoblje 2010.-2020. (br. U-I-8-199-UG/09). Ugovorom su regulirane obveze i
međusobni odnosi.
Prilikom izrade Prostornog plana, obaveza je izvršitelja koristiti zajedničke ciljeve iz
planova višeg reda, važeći plan je PP Bih 1980. god.
Istovremeno uz izradu ovog Prostornog plana, rade se planovi višeg reda:
- Prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine
- Prostorni plan Hercegovačko-Neretvanske Županije/Kantona.
Poduzeće ECOPLAN također sudjeluje pri izradi ovih planova, te smo koristili podatke izrađene
u usvojenim studijama:
-Demografska kretanja i sustav naselja HNŽ (usvojena 09/2009)
-Analiza aktualnog stanja i mogućnosti razvoja privrede HNŽ (usvojena 01/2010)
Također koristimo podatke iz ostalih studija i pratimo njihov tijek.
Radovi na izradi ovog plana odvijaju se po fazama:
• Dokumentacijska osnova
U veljači, 2009. potpisali smo Ugovor ON: 3/09 – 5, godine prema kojem smo dužni
prikupiti i dostaviti dokumentacijsku osnovu za potrebe izrade Prostornog plana općine
Čapljina. Od veljače do kolovoza 2009. prikupljamo dokumentaciju za izradu Prostorne osnove,
Dokumentacija se sastoji iz svih urađenih projekata, studija i planova, topografskih i
katastarskih podloga, te je korištena za Dokumentacijsku osnovu, dostavljenu u kolovozu,2009.
30. lipnja 2009.godine održana je prva sjednica Savjeta plana, na kojoj su prezentirani
prikupljeni podatci za izradu Prostorne osnove, za analizu i ocjenu stanja.
• Prostorna osnova
Prostorna osnova uređena je na osnovu gore navedenih prikupljenih podataka. Utvrdili
smo analizu i ocjenu stanja, uz opće i posebne ciljeve, dali osnovu za koncept razvoja u planskom
periodu. Ovaj dokument, sadržan u knjizi tekstualnog i grafičkog dijela, dostavili smo 20.10.
2009. godine
Na sjednici Općinskog Vijeća , dana 30.12.2009. usvojena je Prostorna osnova.
-4-
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
• Prednacrt plana
Na osnovu analiza i ocjena stanja predložen je koncept razvoja općine za planski period.
Na Sjednici Savjeta plana održanoj u Zgradi Općine Čapljina, 15. veljače 2010. Prezentiran je
Koncept prostornog razvoja za Prednacrt plana. Ecoplanu je dostavljen zapisnik sa prijedlozima
Savjeta.
Za Koncept plana dobiveni su prijedlozi 13 Mjesnih zajednica, koji su se uglavnom
odnosili na proširenje zona građevinskog zemljišta. Stručni tim na izradi plana usvojio je
prijedloge, koji su mogli biti ugrađeni u plan, odnosno uklapali su se u koncept, po pravilima
struke.
Na temelju gore navedenih zakonskih odredbi i postojeće dokumentacijske osnove, Usvojene
Prostorne osnove, prezentiranog koncepta, u ožujku 2010. izrađen je:
Prostorni plan Općine Čapljina - Prednacrt plana.
• Nacrt plana
Prednacrt plana usvojen je na sjednici Općinskog vijeća u rujnu 2010.godine nakon
održane prezentacije plana, javnog uvida i sjednice Savjeta plana. Poslije uključivanja javnosti u
izradu plana, pristiglo je 17 prijedloga i primjedbi koje su nakon stručnih analiza i zahtjeva
Nositelja pripreme plana ugrađene u ovaj Nacrt Prostornog plana Čapljina 2010.-2020.
• Prijedlog plana
Nacrt plana usvojen je u travnju 2011. Nakon usvojenog Nacrta plana pristiglo je niz
zahtjeva za dopunom plana koji su usvojeni i ugrađeni u Prijedlog plana. Svi dopunjeni prijedlozi
i zahtjevi priloženi su Knjizi V-Knjiga priloga ovoga Plana.
Mostar, siječanj/januar 2012.godine
Područje obuhvata plana
-5-
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
1.
siječanj/januar, 2012.
OPĆI I POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA
Prostornim planiranjem osigurava se racionalno gospodarenje, zaštita i upravljanje
prostorom. Općim i posebnim ciljevima prostornog razvoja, kao smjernicama za koncept
razvoja, povećava se vrijednost prostora i štiti okoliš uz uvažavanje prirodnih i kulturno
povijesnih vrijednosti.
Opći i posebni ciljevi preuzeti su iz usvojene prostorne osnove.
1.1. OPĆI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA
1.1.1. Zajednički ciljevi iz prostornih planova višeg reda (Županije ili Federacije)
U prostornoj osnovi ovoga plana kao poseban prilog obradili smo Izvode iz važećih
planova višeg reda. Obzirom da je istovremeno uz izradu ovoga plana, u tijeku izrada
Prostornog plana Hercegovačko- neretvanske županije i Prostornog plana Federacije, važeći
plan je PP BiH iz 1980. godine. PP BiH rađen je prije trideset godina, a proteklo razdoblje
obilježile su društveno-političke promjene, te također tehnološki napredak društva, većina
planiranih potreba je prevaziđena. Izvod iz plana za razvoj prometne infrastrukture, kao i zaštitu
posebnih dijelova prirode, koristili smo pri izradi plana.
1.1.2. Strateški državni i međunarodni dokumenti i konvencije
Prostorno planiranje, odnosno raspolaganje zemljištem i zaštita ljudi i materijalnih
dobara je normativno reguirana nizom Zakona i drugih državnih akata od državne do općinske
razine i to:
-
Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH/2006.
Zakon o prostornom uređenju Hercegovčko – neretvanske županije/2005. god.
Uredba o jedinstvenoj metodologiji izrade dokumenata prostornog uređenja 2004. god.
Zakon o vodama Federacije BiH /2006. god.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH /1998. god.
Zakon o šumama Federacije BiH /2003. god.
Zakon o električnoj energiji Federacije BiH /2002. god.
Zakon o lovstvu Federacije BiH/ 2006. god.
Zakon o cestama Federacije BiH/2002. god.
Zakon o zaštiti zraka Federacije BiH/2003. god.
Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH/ 2003. god.
Zakon o zaštiti prirode Federacije BiH /2003. god.
Zakon o upravljanju otpadom Federacije BiH/ 2003. god.
Zakon o zaštiti kulturno povijesne baštine HNŽ-a / 2006.god.
Odluka o izradi Prostornog plana Općine Čapljine
Podzakonski akti (uredbe, pravilnici i dr.) za sve citirane Zakone čije je donošenje u
nadležnosti izvrsnih organa vlasti.
Međunarodni ugovori, konvencije i protokoli kojima je BiH pristupila ili izvršila
ratifikaciju, a koji se odnose na prostor i njegovu zaštitu1:
ZRAK
1
Podaci su uzeti sa INTERNET stranica Ministarstva zaštite okoliša i turizma, Federacije BiH
-6-
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Konvencija o prekograničnom zagađivanju zraka na velikim udaljenostima, Ženeva,
1979. godine (stupila na snagu: 16.03.1986) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 11/86).
Protokol uz Konvenciju o prekograničnom zagađivanju zraka na velikim udaljenostima iz 1979.
godine, o dugoročnom financiranju programa suradnje za praćenje i procjene prekograničnog
prenosa zagađujućih tvari u zraku na velike daljine u Europi (EMEP), Ženeva, 1984. (stupio na
snagu: 28.01.1988.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 2/87).
Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača, Beč, 1985. (stupila na snagu: 22.09.1988.) (Sl. list
R BH 13/94, S. list SFRJ MU 1/90).
Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač, Montreal, 16.
septembar/rujan 1987. godine. Stupanje na snagu: 01.01.1989. godine (Sl. list SFRJ, MU 16/90).
Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, Rio de Janeiro, 1992. godine
(stupila na snagu: 21.03.1994. godine) (Sl. glasnik BH 19/00).
PRIRODNO NASLJEĐE
Međunarodna konvencija o zaštiti biljaka, Rim, 1951. godina (stupila na snagu:
03.04.1952.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 11/86).
Konvencija (UN) o biološkoj raznolikosti, Rio de Janeiro, 1992. godine (stupila na snagu:
29.12.1993. godine) BiH pristupila 26.08.2002. godine, postupak ratifikacije u tijeku.
Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, osobito kao stanište ptica močvarica,
Ramsar 1971. notifikacija o sukcesiji 2001. godine.
NUKLEARNA SIGURNOST
Konvencija o pomoći u slučaju nuklearne nesreće ili radiološke katastrofe, Beč,
usvojena 26.09.1986. (stupila na snagu: 26.02.1987.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 4/91).
Konvencija o ranom obavještavanju o nuklearnim nesrećama, Beč, 1986. (stupila na snagu:
27.10.1986.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 15/89).
VODA
Konvencija o suradnji na zaštiti i održivoj upotrebi rijeke Dunav (Konvencija o zaštiti
rijeke Dunav), Sofija 1994. godine; Predsjedništvo BiH na 64. sjednici održanoj 08.12.2004.
godine, donijelo Odluku o ratifikaciji, koja je objavljena zajedno sa tekstom Konvencije, u Sl.
glasniku BiH – Međunarodni ugovori, 01/05 od 25.01.2005. godine.
Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zagađivanja, od 16.02.1976. godine, Barcelona.
Stupanje na snagu: 1978. godine (Sl. list SFRJ MU, br 12/77)
Protokol o zaštiti Mediterana od zagađivanja sa kopna, Atina, 1980. (stupio na snagu:
17.06.1983.) Modificiran u Syrakusi (Italija) 1996. (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 1/90)
Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti Mediterana, Monako, 1996.
(stari naziv Protokol o posebno zaštićenim područjima Srdozemnog mora, Ženeva, 1982.)
(stupio na snagu: 23.3.1986.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 9/85).
-7-
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Međunarodna konvencija o sprječavanju zagađivanja mora naftom, London, 1954. (stupila na
snagu: 26.07.1958.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 2/85) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ
MU 60/73, 53/74)
Međunarodna konvencija o zaštiti od zagađivanja sa brodova, London, 1973. (stupila na snagu:
02.10.1983.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 2/85).
OTPAD
Bazelska konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom
odlaganju, Bazel, 22.03.1989. (stupila na snagu: 05.05.1992.) (Sl. glasnik BH 31/00).
Dopuna Bazelske konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom
odlaganju, Brisel, 1997.
TLO
Konvencija UN o suzbijanju desertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i /ili
desertifikacijom, posebno u Africi, Pariz 14.10.1994. godine. Stupanje na snagu: 26.12.1996.
godine (BiH prisupila 26.08.2002. godine.)
1.1.3. Politika racionalnog korištenja prostora i zaštita okoliša
Prostor općine Čapljina, zbog svojih izrazitih prirodnih vrijednosti, ima značaj koji
prelazi lokalne okvire. Radi toga se njegovi značajni dijelovi (Neretva, Trebižat, Bregava, Hutovo
Blato) posebno štite kako bi se sačuvali od degradacije, a istodobno učinili dostupnim. Slijedom
tih činjenica i potrebe da se čuvaju i štite površine poljoprivrednog i šumskog zemljišta mora se
proučiti i usvojiti provedbena politika za racionalno korištenje prostora, a to je:
Racionalno koristiti prostor za izgradnju, odnosno izdvojiti građevinsko zemljište
štiteći kvalitetne poljoprivredne i šumske površine, zadržavati naselja u postojećim
granicama i izbjegavati njihova usitnjavanja i dr.;
Zaštititi prirodne i stvorene resurse uz očuvanje biološke raznolikosti, a
posebno zaštititi pitku vodu i biljne i životinjske zajednice. Ti resursi i izvorni prirodni
krajobrazi predstavljaju posebne vrijednosti općine Čapljina
Odgovornim izborom prostora za izgradnju gospodarskih zona izvan naselja
postići uravnoteženi odnos tih prostora prema prirodnom ambijentu i zdravom okruženju.
Kontroliranim i tehnološki prihvatljivim eksploatiranjem mineralnih sirovina
treba osigurati punu obradu deponija i materijalnih rovova, odnosno njihovo prevođenje u
kultivirane površine.
Primjenom istaknutih principa pri planiranju i korištenju prostora i razvitkom društvenih
odnosa okrenutih čovjeku, kao osnovnom čimbeniku u procesu razvitka društva, osigurat će se
uvjeti za održiv razvitak i povećanje životnog standarda.
1.1.4. Načela održivog razvoja
-8-
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Osnovu održivog razvoja društva čine: sloboda i pravo ljudi da odlučuju o razvoju,
obaveza vlasti da podstiče inicijative i inventivnost građana i da osigurava uvjete za njihovo
obrazovanje i usavršavanje, očuvanje prirode uz istodobno korištenje prirodnih resursa, brigu o
budućim generacijama i sl.
Znači, treba osigurati uvjete da se provodi kontinuirana briga o čovjeku i njegovoj reprodukciji,
odnosno o zadovoljenju njegovih fizičkih i intelektualnih potreba, ali u zdravom okruženju i
potpunom suglasju sa prirodom.
U tom cilju je nužno težiti:
-
-
-
-
iznaći izbalansiran odnos između proizvodnje primjerene potrebama ljudi, odnosno
njihovog kvalitetnog života i razvitka i spriječi iscrpljivanje prirodnih resursa radi
neopravdanog rasta fizičkog opsega proizvodnje;
osigurati zakonskie okvire koji će osigurati dugoročan razvitak i kvalitetan život uz
efikasnu uporabu prirodnih resursa, zaštitu prirode i njenih rijetkosti. Isto tako treba
normativno regulirati podsticaje za tehnološki razvitak koji uključuje i okolinska
opterećenja, odnosno obveze saniranja prostora i druge zaštitne mjere.
osigurati kvalitetan rad komunalnih službi, a time i dovoljne količine pitke vode,
odvođenje i kvalitetno zbrinjavanje tekućeg i krutog otpada i održavanje komunalnih
objekata i površina;
voditi kontinuiranu briga o zaštiti zraka od industrijskih zagađenja i prometa, a posebno
težiti uvođenju suvremenih sustava i energenata;
očuvati prostorne pejzaže i rezervate prirode koji su inače dragocjenost ovoga kraja;
očuvati kulturno – povijesnu baštinu uključujući i izvorno graditeljsko naslijeđe.
1.1.5. Ciljevi u funkciji postizanja balansiranog socijalno ekonomskog razvoja
Prirodni i stvoreni uvjeti u prostoru općine Čapljina upućuju na zaključak da se njihovim
potpunijim i smišljenijim korištenjem, uz primjenu novih tehnologija, mogu postići znatno veći
efekti u materijalnom razvitku. Tome su posebno dokaz: geoprometni položaj, kvalitetne vode i
njihovi energetski potencijal, poljoprivredni prostori, te očuvane prirodne ljepote i krajolici.
Novi razvoj treba usmjeriti prema znanju, globalnim informatičkim sustavima i poduzetništvu. U
tom pravcu treba težiti povezivanju sa komplementarnim gospodarskim subjektima iz šireg
okruženja.
U gospodarski razvoj treba uključiti prirodne ljepote,turizam, ribolov, seoski turizam i pejzaž. To
znači, da te prostorne i tradicionalne vrijednosti treba njegovati i razvijati kako bi one bile
očuvane, a istodobno korisne.
1.2. POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA
Posebni ciljevi prostornog razvitka općine Čapljina temelje se na analizi sadašnjeg stanja i
procjeni mogućeg razvitka uz poštivanje općih zajedničkih ciljeva i principa planiranja.
Posebno se odnose na:
Očuvanje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta kao vodećeg gospodarskog potencijala
Očuvanje i zaštitu voda, jače uključivanje prirodnih resursa u gospodarske aktivnosti, a posebno
bolje iskorištenje energetskih potencijala vode;
Razvitak sistema naselja sa Čapljinom kao centralnim naseljem i subcentrima sa svim potrebnim
funkcijama
-9-
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Ujednačavanje uvjeta života u ruralnim naseljima sa uvjetima u gradu uz kvalitetno rješenje
infrastrukture sukladno potrebama stanovništva. Treba težiti maksimalnom poštivanju
europskih standarda;
Osiguranje uvjeta za stjecanje znanja i kontinuiranog obrazovanja, pristup informacijama i
istraživanjima prirodnih bogatstava i mogućnostima njihove eksploatacije;
Izgradnja glavnog kanalizacijskog/kanalizacionog kolektora sa primarnom mrežom u naseljima i
prečistačuma.
Rješenje prikupljanja, sortiranja i transporta krutog otpada, sa pretovarnom deponijom u općini
i trajnim zbrinjavanjem na regionalnu deponiju
Studijsko proučavanje mogućnosti za razvitak turizma i pratećih djelatnosti, kako bi se iskoristili
prirodni uvjeti i geoprometni položaj.
- Kompletiranje sustava obrazovnih ustanova, suglasno broju korisnika i suvremenim
standardima;
• razvoj grada i naselja
Naseobinski sustav u proteklom planskom periodu nije doživio željene promjene. Proces
urbanizacije grada Čapljine se usporio, a na ostalim prostorima općine nije došlo do potrebe i
željene urbanizacije i decentralizacije centralnih funkcija. Nije došlo do jasne hijerarhijske
uspostave sekundarnih urbanih centara, kao ni centara zajednice sela, iako to neka od naselja
svojom veličinom a i opremljenošću društvenim sadržajima zaslužuju.
U razvoju naselja, u okviru budućih planskih rješenja, naseobinski sistem općine Čapljina
je potrebno organizirati na način da se sve ljudske aktivnosti odvijaju na racionalan način. To
znači da je potrebno pospješiti proces urbanizacije, i to kroz decentralizaciju i policentrični
razvitak. Ovo podrazumjeva potrebu izgradnje Čapljine ne samo kao centra općine, nego i kao
subregionalnog centra južne Hercegovine. Unutar općine pokušati formirati jasnu i
prepoznatljivu hijerarhiziranu mrežu sekundarnih urbanih centara. U centrima razvijati
elemente urbaniteta, i to u pogledu urbanih sadržaja ali i urbane forme. Odgovarajući raspored
društvenih djelatnosti mora pratiti i izgradnja forme centra naselja, trgova sa svim potrebnim
sadržajima, gravitirajućeg stanovništva na razumnim udaljenostima.
• očuvanje i zaštita poljoprivrednog zemljišta
Prostor općine Čapljina je zahvaljujući svojoj teritorijalnoj poziciji, klimi i bogatstvu reljefnih
formi i zemljišnih tipova vrlo zanimljiv sa stajališta mogućnosti poljoprivredne prioizvodnje. Da
bi raspoloživi potencijli bili u cjelosti iskorišteni, potrebno je poduzeti niz mjera, od kojih su
najkrupnije slijedeće:
a) Ukrupnjavanje poljoprivrednih površina. Intenzivna proizvodnja, uz racionalnu
upotrebu raspoloživih resursa moguća je na zaokruženim velikim površinama, sa
izgrađenom putnom infrastrukturom, te centraliziranim natapno-odvodnim sustavom.
Na ovaj način, pored veće efikasnosti korištenja tla, manja je mogućnost njegovih
gubitaka zbog nezakonite gradnje, a također je moguće i bolje upravljati vodnim
resursima potrebnim za natapanje, odnosno, lakše se boriti protiv viškova vode na
terenima gdje se oni javljaju. Također, na ukrupnjenim je površinama moguće
proizvoditi, pored postojećeg izbora poljoprivrednih kultura, i biljnu osnovu neophodnu
za razvoj i obogaćivanje stočnog fonda, koji, kao komplenetarna komponenta, kroz
organsku gnojidbu, može poboljšati aktualno stanje poljoprivrednih tala.
- 10 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
b) Educirati proizvođače o tehnikama uzgoja koji najbolje koriste prirodne i teritorijaalne
resurse kojima raspolažu. Aktualni način poljoprivredne proizvodnje na prostoru općine
je zasnovan na vrlo intenzivnoj upotrebi poljoprivrednih kemikalija, često bez ikakve
kontrole tla, odnosno analize njegovih potreba za gnojidbom, te potreba biljaka za
zaštitom. Ovakva praksa ima višestruko negativno posljedice, koje se ogledaju u
opasnosti po zdravlje ljudi koji konzumiraju hranu dobivenu ovakvim načinom,
kontaminaciji tla, koje zbog svoje geološke podloge propusti veliku količinu unešenih
kontaminanata, te oni završe u vodnim tokovima, trujući riječnu floru i faunu, odnosno
akvifere iz kojih ljudi crpe vodu. Tlo na kojem se provodi ovakva proizvodnja degradira
rapidno u pogledu kvalitete i proizvodnog potencijala, jer se količina humusa, zbog
neunošenja organskih gnojiva brzo smanjuje, a mikroflora, utjecajem kemikalija i uz
smanjenu količinu organske komponente, smanjuje ili prekida svoju aktivnost. Zbog ovih
stvari, proizvođači bi trebali provoditi zakonsku obavezu kontrole plodnosti, koju bi
trebalo proširiti u odnosu na tražene parametre, kako bi se dobio bolji uvid u stanje tla,
te moglo pravovremeno intervenirati.
c) Protueroziona zaštita. Prostor općine, kao i najveći dio Hercegovine, pod snažnim je
djelovanjem svih oblika erozije, sa osobito razornim djelovanjem eolske, koju ubrzavaju
postojeći načini korištenja poljoprivrednih površina, kao i požari, koji se periodično
javljaju. Promjena u načinu korištenja tla, u kombinaciji sa intervencijom u prostoru koji
je kategoriziran kao šume, mogu jako povoljno djelovati na usporavanje ovih procesa.
d) Intervencije na prostoru pokrivenom šumskom vegetacijom. Iako na teritoriji općine
dominiraju degradirane šume ili karst, na prostorima gdje nema poljoprivredne
proizvodnje, ove površine se mogu određenim intervencijama pretvoriti u zelene oaze,
koje povoljno djeluju na mikroklimu terena gdje se formiraju, popravljaju hidrološki
režim, podstiču biodiverzifikaciju, kao i zaštitu terena od erozije i mogućih klizišta. Za
postizanje ovoga ciilja, neophodno je prijeći crtu podjele između poljoprivrede i
šumarstva, te početi raditi na uspostavljanju sistema poznatog kao agroforestry, koji
omogućava višestruke koristi i za jednu i drugu oblast.
• razvoj prometne infrastrukture
Postojeće stanje magistralnih i regionalnih prometnica postaje smetnja u kvalitetnom i
sigurnom odvijanju prometa. Razlog tomu je činjenica da se u Općini Čapljina ukrštaju prometni
koridori i da glavne prometnice tih koridora prolaze kroz izgrađene prostore Čapljine i
značajnog dijela ruralnih naselja. Obzirom na budući razvoj autocesta u Federaciji BiH i njenom
okruženju izvjesno je rješenje ključnih prometnih problema. U postupku je izrada glavnog
projekta autoceste u koridoru Vc kroz područje Općine, odnosno pravcem Stanojevići – Bivolje
Brdo– Počitelj - Zvirovići. Također je najavljena mogućnost (opredjeljenje iz Strategije razvoja
autocesta i brzih cesta u Federaciji BiH) da se u zaleđu Počitelja formira interregionalni čvor na
autocesti u koridoru Vc na kojem bi se odvojila Jadransko – jonska autocesta prema jugoistoku.
Stanje lokalnih cesta je prihvatljivo po osnovu njihovog prostornog razmještaja i gustoće, ali je
veoma nepovoljno po osnovu širine kolnika i kvalitete kolničke konstrukcije. Obzirom da stanje
- 11 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
ovih cesta ima direktan utjecaj na razvoj naselja i zadovoljenje osnovnih životnih potreba ljudi,
mora se osigurati njihov razvoj. To se posebno odnosi na dijelove lokalnih cesta u naseljima koja
bi se trebala planski razvijati sa minimumom urbaniteta.
Postojeće stanje željezničke pruge Sarajevo – Ploče sa pratećom infrastrukturom i
razinom opremljenosti je dosta loše obzirom da su u poratnom periodu izvršene samo
najnužnije opravke. U postupku je pripremna faza remonta dijela pruge od Čelebijića do granice
sa Republikom Hrvatskom u Metkoviću. Također je u tijeku izrada fisibility studije Jadransko –
jonske pruge koja uključuje i krak Čapljina – Nikšić. Inače u Prostornim planovima BiH i Općine
Čapljina iz osamdesetih godina prošlog stoljeća bio je programiran krak pruge Čapljina –
Dubrovnik i izgradnja drugog pružnog kolosijeka na dijelu Čapljina – Ploče.
Na temelju analize postojećeg stanja cestovne mreže i stanja u pripremi i izradi planske i
projektne dokumentacije, te strateških opredjeljenja Bosne i Hercegovine, može se zaključiti da
je izgradnja autoceste u koridoru Vc kroz područje Općine Čapljina izvjesna.
Njenom izgradnjom će biti formirana čvorišta Počitelj, u Bivoljem Brdu, Međugorje, u
Zvirovićima, te priključne ceste između čvorišta i magistralne cestovne mreže. Spojna cesta
čvorišta Počitelj povezuje magistralnu cestu M6 na lokalitetu Šunja Glava kod Domanovića i
prolazi pored naselja Ševaš Njive i Gradina. Ova naselja su sada dosta izolirana. Spojna cesta
čvorišta Međugorje povezuje regionalnu cestu R425a u Kapularima. Rješenje nije
zadovoljavajuće tako da je planirana izrada projektne dokumentacije za novu prometnicu od
Mostarskih vrata preko Miletine i čvorišta u Zvirovićima do veze na magistralnu cestu M6 u
gornjem Trebižatu (Prčavcima). Ovom prometnicom bi se povezala kompletna cestovna mreža
zapadne Hercegovine koja je sada usmjerena prema Ljubuškom i Čitluku i postojeća magistralna
cesta M6 iz pravca Čapljine, usmjerena prema zapadu. Opisana rješenja položaja autocesta,
čvorišta i veznih prometnica predstavljaju dugoročna i kvalitetna rješenja koja Općinu Čapljina
dovode u žarište prometnih tokova, a bez negativnog utjecaja na njen razvoj u unutarnju
organizaciju. Ona moraju biti dopunjena i dodatnim rješenjem kojim bi se na dijelu magistralne
ceste M6 od gornjeg Trebižata do magistralne ceste M17 u Klepcima izgradila južna obilaznica i
time riješilo teško stanje prometovanja kroz gradsko područje.
Razvoj regionalnih cesta treba usmjeriti na rekonstrukciju i proširenje postojećih cesta
obzirom da je njihov prostorni položaj zadovoljavajući, ali su ne uvjetne i uske.
Procjena mogućeg i realnog razvoja željeznica je, za sada, nemoguća. Razlog tomu je
sadašnje stanje infrastrukture i dinamika njene obnove, promet i nedostatak razvojnih planova
Javnog poduzeća Željeznice Federacije BiH. Bez obzira na te činjenice bilo bi uputno osigurati
zaštitu prostora za gradnju drugog pružnog kolosijeka od Čapljine do Metkovića i planirati
izradu pružnog prijelaza izvan razine u Strugama i prijelaza obilazne ceste M6.
• demografski razvoj
Rješavanje problema depopulacije, starenja stanovništva, pada stope nataliteta na
prostoru općine Čapljina svodi se, prije svega, na osmišljavanje prave pronatalističke politike.
Uspjeh ovakve politike uvjetovan je konkretnim okolnostima specifičnim za određenu sredinu,
ali sigurno je da je za stvaranje povoljnog okruženja za ostvarenje ciljeva populacijske politike
potrebno osigurati gospodarske, društvene i političke preduvjete.
Glavne odrednice razvoja gospodarstva općine Čapljina čine poljoprivreda i turizam, dok
postojeći poduzetnički i industrijski potencijali trebaju poslužiti razvitku ekološki prihvatljivih
manjih proizvodnih pogona, intenzivnijem razvitku obrtništva, otvaranju manjih pogona i
radionica, a sve u službi razvitka visokog turizma i stvaranja ekskluzivne turističke destinacije.
- 12 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Zadovoljavajuća razina opremljenošću sadržajima društvene infrastrukture se zadržava
samo na prostoru općinskog centra-grad Čapljina, dok su zapostavljenija ostala područja Općine,
te u tom smislu je potrebno ulagati u izgradnju sadržaja urbane opreme, posebno u takozvanim
prelaznim naseljima.
Sprovesti pažljivo planiranje i organiziranje turističke ponude (osnivanje turističkih
agencija, povećanje smještajnih kapaciteta, zaštita i očuvanje nacionalnih i prirodnih spomenika,
edukacija u oblasti turizma i ugostiteljstva) uz istovremeno odvijanje aktivnosti s ciljem
stavljanja poljoprivredne proizvodnje, poduzetništva i obrta u službu razvitka turizma.
2.
PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA
2.1.
Demografski razvoj
Zbog razloga koji će biti navedeni u nastavku ovog izlaganja ne možemo prihvatiti
projekciju kretanja broja stanovnika općine Čapljina predstavljenu u studiji “Demografska
kretanja I sustav naselja HNŽ”, a glasi: “U općini Čapljina će na ukupan broj stanovnika snažnije
utjecati trendovi u prirodnom priraštaju i tradicionalnim migracijama nego razvojni trendovi pa
će ukupan broj stanovnika najvjerojatnije biti smanjen”.
Projekcija broja stanovnika općine u Studiji izvršena je na osnovu dosadašnjih trendova
(nagativan prirodni prirast i iseljavanje stanovnika) ne uzimajući u obzir aktivno učešće na
promjenu demografskih kretanja.
Studija “Analiza aktualnog stanja I mogućnosti razvoja privrede HNŽ” projicira povećanu
gospodarsku aktivnost u narednom planskom razdoblju, te je po osnovu toga moguće zasnovati
drugu varijantu projekcije broja stanovnika Općine. Ta varijanta sadržava aktivan utjecaj na
promjenu dosadašnjih demografskih kretanja i pretpostavlja eliminaciju negativnog
migracijskog salda.
Dakle, planskim aktivnostima je moguće spriječavanje iseljavanja stanovnika sa prostora
općine Čapljina, što bi dovelo do demografskog oporavka, ali je za realizaciju planirane
pretpostavke bitan faktor ostvarenja gospodarskog razvoja.
Demografski oporavak nekog područja se može postići kada postoje povoljniji
egzistencijalni uvjeti. Te, bolje, egzistencijalne uvjete određuju nove gospodarske ili javne
djelatnosti. One unose nove razvojne sadržaje, nove mogućnosti zapošljavanja i egzistencije
obitelji u dužem vremenskom horizontu.
Očekivanim pretvaranjem ovog područja u turistički značajno međunarodno prometno
čvorište sa izraženim pozitivnim efektima u poljoprivrednoj proizvodnji, te inteziviranjem
poslovno poduzetničkih aktivnosti, moguće je računati sa snažnijim migracijskim prilivom koji
bi prevazišao prirodne lokalne gubitke u populaciji, a lokalne (također negativne) migracione
tendencije zaustavio.
Ako bi se razvoj u općini Čapljina prognoziran u studiji “Analiza aktualnog stanja I
mogućnosti razvoja privrede HNŽ” realizirao u planiranom razdoblju, može se očekivati da u
tržišnom sektoru do 2020.godine poraste broj novoformiranih poslovnih subjekata, što će
- 13 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
izazvati kumulativni porast i kapaciteta u zapošljavanju. Povećanje stope zaposlenosti uslijediće
i zbog očekivanog bržeg razvoja poljoprivredne, proizvodnje hrane i turističko ugostiteljske
djelatnosti.
2.1.1. Djelovanje na demografska kretanja
U ovom poglavlu biti će govora o novim gospodarskim inicijativama I modernim
trendovima razvoja koji mogu snažno djelovati na demografsku sliku općine Čapljina.
Razvijene zemlje susreću se s velikim problemom depopulacije ruralnog prostora. Zbog
toga one uvode mjere ruralnoga razvoja kako bi stanovništvu na tim područjima ponudili
jednake blagodati koje suvremena civilizacija dobija u urbanim sredinama. Posebno mjesto
zauzima stvaranje ambijenta za zapošljavanje, i to osobito mladih ljudi u drugim oblastima, a ne
samo poljoprivredi.
U Federaciji BiH je udio ruralnog stanovništva razmjerno velik, ali je jasno da će
depopulacija biti stalno prisutna pojava pa se s tim mora računati i već sada ozbiljno uzeti u
obzir kod planiranja vezanog za ruralni razvoj. Osobito je naglašen problem starenja populacije,
što značajno umanjuje sposobnost tih prostora za uspješno uključivanje u proces razvoja i
usvajanja novih tehnologije, a koji su nužni preduvjeti za konkurentnost poljoprivrednog
sektora.
Ključ uspjeha u programima ruralnoga razvoja je stvaranje preduvjeta koji će mladim i
obrazovanim ljudima omogućiti upošljavanja u blizini mjesta prebivališta. To se treba postizati
bilo kroz diversifikaciju zapošljavanja u poljoprivredi, bilo kroz usmjeravanje industrije i
uslužnih djelatnosti, koje to, po prirodi svoje djelatnosti, mogu učiniti da svoje pogone
dislociraju u ruralna područja, raspoloživa s dovoljnim brojem i strukturom radne snage.
Pretpostavka je očuvanje seoskog okoliša i zaštita poljoprivrednog zemljišta njegovom
pravilnom uporabom.
Broj stanovnika u općini Čapljina se smanjuje a prostor prazni i u apsolutnom i
relativnom smislu. Napuštaju se manja i naselja udaljenija od komunikacija, pa se napuštaju i
stoljećima obrađivane i oplemenjivane poljoprivredne površine i pretvaraju u napuštena
zemljišta sklona degradaciji i zarastanju. Revitalizacija sela se, danas, izvodi pretvaranjem u
turističke destinacije (pod zajedničkim imenikom „etno sela“) bez ili s jako malo turista, ali sva
sela nemaju preduvjete za takav razvoj. Sela u znatnom dijelu prostora su ostala bez radne
snage, i tendiraju ka daljem napuštanju. Razlog za to je, prvenstveno u egzistencijalnim uvjetima
u njima, odsječenosti od komunikacija i odsustvu društvene brige o njima.
Ovakve negativne tendencije moguće je zaustaviti suvremenim konceptom integralnog
pristupa ruralnom razvitku u kojem poljoprivreda i turizam zauzimaju dominantno mjesto.
Stoga se i u planskim opredjeljenjima razvoja općine Čapljina mora prihvatiti ovakva filozofija
koja će podržati uposlenost i smanjiti siromaštvo stanovništva. Oživljavanje seoskih područja i
uopće razvitak ruralne demografske slike, prioritetni je zadatak na kojemu bi se trebao iskazati
najveći dio gospodarskih aktivnosti.
Izgradnja marine izazvati će promjene u gospodarstvu Općine što će se potom
neposredno reflektirati na stanovništvo. Prije svega stvoriti će se mogućnosti direktnog
zapošljavanja lokalnog stanovništva u djelatnostima nautičkog turizma I indirektno u drugim
djelatnostima vezanim za nautički tirizam u novosagrađenim objektima većeg rekreativno
sportskog centra i drugih turističkih sadržaja na površini od 105 000 m2.
Nautičko je posjećivanje I zadržavanje u marinama vrlo značajno doprinosi promjenama
uvjeta života lokalnog stanovništva u sljedećem smislu:
- 14 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
-
siječanj/januar, 2012.
Lokalno stanovništvo je u mogućnosti ostvariti dodatni prihod (prodaja poljoprivrednih
proizvoda, ugostiteljstvo, druge turističke usluge).
U najširem smislu, moguće je tvrditi da nautički turizam zaustavlja odseljavanje
stanovnika zbog stvaranja mogućnosti nalaženja posla i ostvarivanja zarade na tom
području
Veće mogućnosti za zapošljavanje utječu na opći porast standarda stanovništva, na opće
povećanje blagostanja u obiteljima, te na stvaranje mogućnosti razvoja i revitalizacije
različitih djelatnosti specifičnih za pojedini kraj.
U povećanju ukupnih gospodarskih učinaka nautičkog turizma posebnu važnost imaju
učinci na poboljšanje socijalno-gospodarskih uvjeta života lokalnog stanovništva općine
Čapljina. Stvaranjem jasnog plana razvoja nautičkog turizma koji će biti temeljen na načelima
održivog razvoja stvorit će se preduvjeti za ostvarenje bitnog cilja u prosperitetu Općine, a koji
se odnosi na zapošljavanje lokalnog stanovništva u kontinuiranom procesu.
Stvaranjem kapaciteta za razvoj nautičkog turizma moguće je očekivati pozitivan proces
zapošljavanja lokalnog stanovništva s predvidivim gospodarskim i socijalnim posljedicama:
-
-
porast broja zaposlenih direktnim zapošljavanjem u djelatnosti marine;
porast broja zaposlenih osoba koje će indirektnije – potaknute razvojem nautičkog turizma
– također biti u mogućnosti naći zaposlenje u nekim aktivnostima i djelatnostima koje su
direktnije ili indirektnije vezane uz nautički turizam;
promjena motivacijskih aspekata zapošljavanja – stalnog ili privremenog – i na druge
članove obitelji koji će naći više motivacije i razloga da se i sami zaposle u različitim
djelatnostima koje su indirektnije ili direktnije vezane uz nautički turizam: pružanje usluga
nautičarima u marinama – pranje rublja, prodaja suvenira, turistički obilasci lokaliteta
kulturno povijene i prirodne vrijednosti, uključivanje nautičara u tradicionalne
komponente načina života u Hercegovini – poljoprivreda, vinogradarstvo i maslinarstvo
/berba grožđa, možda i maslina/, organizacija biciklističkih tura, ribarenje...;
porast zapošljavanja lokalnog stanovništva mogao bi pozitivno utjecati na smanjivanje
intenziteta odseljavanja s područja općine Čapljina a otvaranjem novih radnih mjesta
privući i radnu snagu iz susjednih;
porast opće razine komfora života domicilnog stanovništva;
povećanje stupnja opće obrazovanosti domicilnog stanovništva;
povećanje opće razine opremljenosti društvenom infrastrukturom, što znatno poboljšava
kvalitetu življenja.
Proces dugogodišnje depopulacije i starenja stanovništva općine odvija se već godinama.
Općina se zato treba aktivno usmjeriti ka zaustavljanju ovakvog negativnog procesa. Jedan od
segmenata djelovanja je i selektivan i promišljen razvoj nautičkog turizma kao specifičnog
«motora» razvoja. Najvažnija socijalna promjena koja se može očekivati i zbog razvoja nautičkog
turizma je stvaranje mnogo povoljnije optimističnije socijalne klime i slike o pogodnostima
ostanka i življenja na prostoru općine Čapljina osobito zbog povećanih šansi zapošljavanja i
stvaranja osnovice za egzistenciju lokalnom stanovništvu.
U širem kontekstu može se pretpostaviti da će zapošljavanje osoba s područja Općine pozitivno
djelovati ne samo na one koji će postati stalno (ili privremeno) zaposleni u djelatnostima
vezanim uz nautički turizam, nego i na porast opće motivacije ostalih da ostanu na svojim
ognjištima i pokušaju naći zaposlenje u uslužnom sektoru koji je direktnije ili indirektnije vezan
uz nautički turizam.
2.1.2. Projekcija broja stanovnika do 2020. godine
- 15 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Rješavanje problema depopulacije, starenja stanovništva, pada stope nataliteta na prostoru
općine Čapljina svodi se, prije svega, na osmišljavanje prave pronatalističke politike. Uspjeh ovakve
politike uvjetovan je konkretnim okolnostima specifičnim za određenu sredinu, ali sigurno je da je
za stvaranje povoljnog okruženja za ostvarenje ciljeva populacijske politike potrebno osigurati
gospodarske, društvene i političke preduvjete.
U stvaranju pretpostavki za realiziranje planiranog gospodarskog razvitka općine
Čapljina (intenziviranje poljoprivredne i turističke djelatnosti, otvaranje novih poslovnih zona,
ruralni razvitak, izgradnja gradske marine, obogaćivanje sadržajima društvene infrstrukture)
nalazimo uporište za projiciranje demografskog stanja na kraju planskog razdoblja. Budući su
razvojni učinci usmjereni ka poboljšanju u gospodarsko socijalnom smislu, što se očituje kroz
stvaranje mogućnosti zapošljavanja i zaustavljanja tradicionalnih migracija, smatramo da se
ukupan broj stanovnika općine Čapljina neće smanjiti, odnosno zadržati će se postojeće stanje.
To znači da će u 2020. godini broj ukupnog stanovništva u općini Čapljina iznositi
28.335, uz sličnu strukturu kao što je to bila u početnoj 2007. godini, koja je u ovom planskom
dokumentu služila kao bazna godina.
Detaljnije o planiranoj demografskoj strukturi općine Čapljine nije moguće govoriti, zbog
nepostojanja odgovarajućih, pouzdanih parametara postojećeg stanja na osnovu kojih bi se
izvršila projekcija dobne, polne, obrazovne i strukture zaposlenosti stanovništva na kraju
planskog razdoblja. Također je, u ovakvim uvjetima nedovoljne polazne informacijske osnove,
nemoguće planirati broj stanovnika po naseljima Općine.
Unatoč prethodno navedenom, iz razloga projiciranja stanja u drugim separatima,
neophodno je osigurati podatke o broju stanovnika po naseljima. Budući prognoziramo
nepromijenjen broj stanovnika u 2020. godini priložićemo postojeće stanje po naseljima, koje u
demografskom smislu treba promatrati sa zadrškom.
Rbr.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
Naselje
Bajovci
Bivolje brdo
Crnići
Čapljina
Čeljevo
Doljani
Domanovići
Dračevo
Dretelj
Dubravica
Gabela
Gnilišta
Gorica
Grabovina
Hotanj
Jasenica
Klepci
Lokve
Broj
stanovnika
85
910
50
8450
1100
380
950
560
610
0
1150
330
410
780
205
90
315
320
Rbr.
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
Naselje
Opličići
Počitelj
Prčavci
Prebilovci
Sjekose
Stanojevići
Struge
Svitava
Ševaš njive
Šurmanci
Tasovčići
Trebižat
Višići
Zvirovići
Modrič
Šuškovo naselje
Bobanovo selo
Gabela Polje
Općina Čapljina svega:
Broj
stanovnika
890
670
180
60
140
100
480
310
205
315
1430
1300
1610
430
610
650
680
1580
28.335
2.2.
Projekcija prostornog razvoja naselja (organizacija i osnovna namjena i korištenje
prostora)
- 16 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
2.2.1. Naseobinska strukturna mreža i hijerarhija naselja
Realizacija prethodnim Planom predviđene organizacije prostora nije se dogodila i to,
prije svega, zbog neodgovarajućeg, usporenog razvoja sekundarnih općinskih centara. Oni se
nisu razvili značajno iznad okolnog prostora i centara zajednice sela ili okolnih sela. Zbog toga
oni nisu uspjeli formirati jasne gravitacijske zone, nisu formirali sve potrebne društvene
sadržaje, a nije se ni razvila urbana forma sa prepoznatljivim elementima urbaniteta (trg).
Uz uvjete planiranog gospodarskog, demografskog i infrastrukturnog razvoja u planiranom
periodu proiciran je prostorni razvoj Općine sa naseljem Čapljina kao sub-regionalnim centrom i
centrom Općine sa njenom aglomeracijom. Na sljedećoj razini sekundarnih urbanih centara
potrebno je razviti na jugu zajednički budući centar, naselja Gabela i Višići sa njihovim
gravitacijskim područjem, a na sjeveru Domanovići sa njegovim gravitacijskim područjem i
Počitelj sa njegovom gravitacijskom zonom. Na trećem nivou se nalaze centri zajednice sela koji
gravitiraju sekundarnim urbanim centrima.
Istodobno će ostati funkcionirati nekoliko naselja (Zvirovići, Prčavci, Šurmanci,...) koji su
samostalna naselja sa direktnom orijentacijom prema centralnom općinskom naselju Čapljina.
Budući da Prostorni plan Federacije BiH nije završen, kao ni Prostorni plan HNŽ/K, ovom Planu
nije moguće utvrditi status, ni poziciju centraliteta naselja Čapljina u hijerarhiji i mreži naselja
Federacije ili Županije.
Naselje posjeduje određene elemente centraliteta ako udovoljava ili ako se u njemu planira veći
broj različitih središnjih uslužnih ili društvenih funkcija (po unaprijed uspostavljenim
kriterijima) koji se odnose na tu kategoriju naselja. U tom smislu na prostorima Općine Čapljina
razlikujemo četiri kategorije naselja i to: centralno općinsko naselje, sekundarne urbane centre,
centre zajednice sela i pojedinačna naselja koja gravitiraju centrima zajednice sela, ali isto tako
mogu gravitirati i centru Općine direktno. U ovom kontekstu, također, treba unutar svake
kategorije razlikovati različitost pozicije svakog naselja i to zavisno od toga koliko ispunjavaju
unaprijed postavljene kriterije, zavisno od njihove razine razvijenosti. Pored ovih pojavljuju se i
drugi čimbenici kao što su: broj stanovnika, gustoća naseljenosti, prometna povezanost, reljef,
utjecaji drugih centara i td. koji će bitno utjecati na to je li određeno naselje u prosjeku svoje
kategorije centraliteta ili je bliže prelasku u višu ili nižu kategoriju.
Ovdje predloženi sustav naselja temelji se na politici izbjegavanja prevelike koncentracije
stanovništva u velikim gradovima i težnjom za boljom disperzijom stanovništva u prostoru,
odnosno sprječavanju negativnih demografskih trendova, ravnomjernom regionalnom razvoju,
razvoju policentričnog sustava, te na težnji ravnomjerne i veće kvalitete življenja na svakoj razini
u prostoru. Prostornim planom Općine Čapljine utvrđene su prostorno–planske tendencije i
pretpostavke bazirane na demografskim prognozama, zadržavanju postojećeg broja stanovnika
ili blagog povećanja, predviđaju kvalitetne, a ne kvantitativne promjene unutar stambenih zona i
procesa urbanizacije. Kvalitetne i kvantitativne promjene su baza projekcije prometne i
energetske mreže. Sve ovo će utjecati na potrebu ekonomičnije i bolje organiziranosti uslužnih i
društvenih funkcija naselja.
U skladu sa naprijed navedenim i planiranim razmještajem stanovništva, njihovim potrebama,
gospodarskim mogućnostima i prethodno postavljenim kriterijima Planom je do 2020. godine
predviđen sa postojećeg prelazak na sljedeći način razvoja sustava naselja.
Ovako usvojeni sustav centralnih naselja na prostorima Općine zahtijevat će još bolju prometnu
povezanost na lokalnoj razini, to jest dalje intervencije na cijeloj magistralnoj, regionalnoj i
- 17 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
lokalnoj mreži putova, kao i dalji razvoj energetske mreže. On će zahtijevati bolju i kvalitetniju
regulaciju korita rijeke Neretve da bi se došlo do novih zemljišnih funkcija. Sve ovo će zahtijevati
i preraspodjelu društvenih sadržaja i uslužnih funkcija koje će neminovno morati pratiti i
izgradnja i formiranje zone centra, trga, sekundarnih urbanih centara.
Sve funkcije centralnog naselja, grada Čapljina treba razvijati i dimenzionirati u skladu sa
razvojem Općine i njenog okruženja, povezano sa njegovim brojem stanovnika i onom
stanovništvu koje gravitira i posjećuje centar Općine i koristi njegove usluge uključujući tu i
putnike i turiste. Planirani intenzivni razvoj gospodarstva je bitan činitelj dimenzioniranja
usluga centralnog naselja Općine.
Pored funkcije centra Općine, ovaj prostor treba preuzeti i sadržaje sekundarnog, regionalnog
centra jugoistočne Hercegovine, kao i sadržaje značajnog južnog prometnog centra zemlje.
Centar Općine, naselje Čapljina, mora odgovoriti i zahtjevima turističkih potencijala i zadovoljiti
njihove potrebe koji prelaze lokalne granice.

Za jedinstvenu cjelinu gravitirajućih područja naselja Gabela i Višići potrebno je težiti
formiranju novog zajedničkog sekundarnog urbanog centra, a ne razvijati dva po starom
modelu. Preduvjet za ovo je regulacija Neretve, izmještanje magistralnog puta M17,
izgradnja novog mosta i izgradnja turističke marine sa pratećim sadržajima. Razlog ovakvom
pristupu je cijeli niz ograničenja za izgradnju pojedinačnih centara koji sada postoje. To su,
prije svega, nedostatak slobodnih lokacija, a i longitudinalni oblik naselja pruženih uz
magistralne prometnice koje uzrokuju velike udaljenosti do centra naselja. Potrebne
društvene i uslužne funkcije koje treba razvijati u ovom centru, kao i u ostalim centrima
ovog ranga planirani su u poglavlju 2.5. ovoga plana.

Iako je Počitelj, kao naselje, zbog svog povijesnog značaja stavljen pod zaštitu kao nacionalni
spomenik kulture, on istodobno treba preuzeti funkcije sekundarnog urbanog centra i
svojim gospodarskim aktivnostima i turističkim kapacitetom osigurati privlačnu
gospodarsku snagu i gravitacijsko područje. Koegzistenciju ova dva cilja treba obraditi
posebnom studijom obzirom na opasnosti koje prijete ovako značajnom spomeniku kulture
od eventualne devastacije prilikom intervencije, a pogotovo značajnih i krupnih
opredjeljenja. Opredjeljenje za sveobuhvatni budući koncept istovremenog razvoja, a i
zaštite Počitelja je značajno i teško pitanje koje je potrebno riješiti posebnim planovima,
možda urbanističkim i master planovima.

U budućoj urbanizaciji Domanovića, kao sekundarnog urbanog centra, cilj bi bio da se na
centralnom prostoru današnjeg naselja Domanovići izmiještanjem magistralnog puta M6-1 i
dolaskom do još javnog zemljišta osigura prostor za izgradnju budućeg centra sa elementima
urbaniteta. U pogledu urbanih sadržaja i urbane forme potrebno je kreirati urbanu matricu i
sliku gradića kojem će gravitirati okolna sela.
Za sva ovdje utvrđena naselja, kao sekundarne urbane centre, neophodno bi bilo kao prvi korak
uraditi studijsku, urbanističku, regulacijsku i ostalu dokumentaciju u cilju pravilnog,
ujednačenog i organiziranog pristupa građenju budućih sadržaja i njihovih formi. Ovakav sustav
centralnih naselja i njihovih gravitacijskih područja na prostoru Općine na racionalan način
približava središnje usluge i druge društvene funkcije stanovništva i drugim korisnicima i
smanjuje putovanja za zadovoljenje društvenih i servisnih potreba. Osobito je to potrebno
postići za onu vrstu usluga koje su im potrebne u svakodnevnom životu, pružajući im približno
jednake uvjete života, pa tako doprinosi porastu kvalitete i standarda njihovog života.
Na razini centra zajednice sela potrebno je definiranom centralnom naselju osigurati minimum
potrebnih sadržaja da bi servisiralo i privlačilo svoje gravitacijsko područje.
- 18 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Tabelarni prikaz gustoće naseljenosti u Općini
Centar općine
Centar općine
POZICIJA U
SUSTAVU
Područje
uže urbano
aglomeracija
Samostalna naselja Sekundarni urbani centri
Domanovići
Počitelj
Površina naselja
/ha/
izgrađeno
112,6
Čapljina
šire urbano
Gabela-Višići
Broj
stanovnika u
naselju
2007./2020.
Statistički naseljena
mjesta gravitacijskog
područja
Stan./ha
izgrađenog
neizgrađeno
-
Čapljina
8.450
197,16
Grabovine
780
54,89
50,47
14,2
Tasovčići
1.430
76,17
20,53
18,8
Ukupno:
10.660
328,22
71
32,5
Trebižat
1.300
105,59
31,37
12,3
Gorica +
410
32,67
12,5
Struge
480
23,9
20,1
Dretelj
610
35,92
17,0
Ukupno:
2.800
198,08
31,37
14,1
uže + šire
10.660
Aglomeracija
13.460
526,3
102,37
25,6
Gabela
1150
79,98
65
14,4
Gabela Polje
1580
78
0
20,3
Višići
1.610
101,63
Čeljevo
1.100
71,78
Doljani
380
28,23
13,09
13,5
Dračevo
560
58,61
2,78
9,6
Sjekose
140
12,19
11,5
Crnići
50
3,78
13,2
Klepci
315
35,36
8,9
Gnjilišta
330
27,42
Svitava
310
56,37
Bajovci
85
22,31
Dubravica
0
3,7
Ukupno:
6.980
579,36
99,19
12,0
Domanovići
950
139,11
13,22
6,8
Bivolje brdo
910
64,08
37,63
14,2
Lokve
320
45,48
41,25
7,0
Opličići
890
81,59
2,02
10,9
Stanojevići
100
9,17
12,35
10,9
Šuškovo selo
650
126
16,77
5,2
Bobanovo naselje
680
82,85
13,58
8,2
Ukupno:
4.500
548,28
136,82
8,2
Počitelj
670
85,37
23,04
7,8
Hotanj
205
29
7,1
Ševaš njive
205
20,97
9,8
Modrič
610
29
Ukupno:
1.690
164,34
Jasenice
90
15,78
5,7
Prćavci
180
26,18
6,9
Prebilovci
60
22,39
Zvirovići
430
68,8
37,87
6,3
Šurmanci
315
35,72
33,28
8,8
Ukupno:
1075
168,87
71,15
6,4
28335
1987,15
432,57
13,9
SVEUKUPNO OPĆINA ČAPLJINA:
- 19 -
42,9
15,8
15,3
4,82
12,0
5,5
13,5
3,8
0,0
21,0
23,04
10,3
2,7
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
2.2.2. Osnovna namjena i korištenje prostora
Prostor je temeljni resurs kojim gospodari grad. On je nenadoknadiv resurs. Jednom
potrošen ili je uništen ili kvalitetno zaštićen ili stavljen u funkciju kvalitete življenja stanovnika.
Dobro sačuvani okoliš podiže vrijednost svakom prostoru. Zato se prilikom rada na ovom planu
vodila posebna briga o zaštiti okoliša.
U cijeloj Hercegovini je evidentirano stihijsko korištenje prostora (gradnja na
poljoprivrednom zemljištu i td.) što ostavlja nesagledive posljedice po razvoj i egzistenciju
generacija u budućnosti.
U ovom planu utvrđena namjena prostora ima za cilj osigurati i očuvati prirodne datosti
određenih areala. Osnovnom namjenom prostora utvrdili smo prostore i površinu za dalji razvoj
naselja (stanovanja), gospodarske djelatnosti, poljoprivredu, šumske površine i prostore za
infrastrukturne sustave.
Kroz utvrđivanje namjene prostora nastojao se postići balans površina uz istodobno
očuvanje prirodnih vrijednosti, ali i njihovo održivo korištenje u budućnosti. Namjena prostora
je istodobno dobila i karakter zaštite prostornih vrijednosti (voda, poljoprivrednog zemljišta,
šuma i td.). Tako je namjena prostora na bazi prirodne osnove respektirala potrebe koje donosi
razvoj i težila osiguranju i očuvanja postojeće vrijednosti prirodne osnove u cilju postizanja
održivog razvoja.
Na osnovi stručnih analiza usklađivani su interesi korisnika prostora i rješavani
prostorni konflikti. Sve analize su bazirane na programima razvoja pojedinih sektora i
utvrđenim općim i pojedinačnim ciljevima plana. Posebno su analizirani konflikti kao što su:
-
odnos poljoprivrednog i građevinskog zemljišta
(Zbog neracionalnog korištenja troši se temeljni izvor egzistencije na prostoru Općine –
poljoprivredno zemljište);
neracionalno korištenje voda u poljoprivredne svrhe. Konflikt zahtijeva zaštitu voda od
nerazumne eksploatacije;
razvoj turizma u konfliktu sa očuvanjem prirode i kulturne baštine;
eksploatacija mineralnih sirovina i zaštita krajolika, okoliša, poljoprivrednog i šumskog
zemljišta, te voda;
korištenje zemljišta za velike infrastrukturne sustave na uštrb interesa Općine.
Prostorno-planskim mjerama, u namjeni površina i Odlukom o realizaciji Plana treba
ograničiti i spriječiti dalje zauzimanje poljoprivrednih i šumskih površina od strane
građevinskog zemljišta. Treba očuvati fizionomiju starih naselja kako smještajem novih objekata
tako i poštivanjem lokalne graditeljske tradicije. Posebno treba spriječiti neracionalno građenje
duž magistralnih prometnica i njihovo zauzimanje u funkciji naselja. Naselja formirati
zgušnjavanjem i podizanjem kvalitete življenja, a na novim principima. Posebno probati
formirati sekundarne urbane centre kao prepoznatljive centre naselja (Gabela-Višići; Počitelj i
Domanovići).
Prostori i površine za razvoj i uređenje
Površine naselja
• Izgrađeni dio građevinskog područja naselja
- 20 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
• Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja
Već je rečeno da se u narednom planskom periodu ne predviđa značajno povećanje broja
stanovnika. Zbog toga je prostor za naselja i eventualno širenje formiran zaokruživanjem
postojećih građevinskih zemljišta koja ispunjavaju minimum kriterija da bi postala dio naselja
(prometnice, gustoća stanovanja, udaljenost od grupacija i td.). Na ovakav način se većina
nelegalnih objekata u Općini legalizira, a van tog statusa ostaju samo rijetki objekti.
Buduća gradnja se predviđa zgušnjavanjem postojećih naselja, kao i popunjavanjem praznih
prostora između grupacije kuća i udaljenih objekata koji su obuhvaćeni zonom naselja. Da je
zgušnjavanje moguće vidljivo je iz malih gustoća stanovanja postojećih naselja. Na nekoliko
mjesta su urađena i širenja naselja na osnovi zahtjeva mjesne zajednice i njihove procjene
potreba, a što će se vidjeti u narednom periodu.
Površine za razvoj i uređenje naselja određene su građevinskim područjima naselja i to:
postojećim izgrađenim, građevinskim područjem za širenje naselja i područjima uzurpacije koja
se legaliziraju.
Sve ove površine unutar sebe predviđaju cjelinu i komplekse koje tvore dijelovi naselja, kao i
druge površine gospodarske namjene koje su u funkciji naselja (stanovanje, poslovanje,
parkovske površine, sportsko-rekreacijske površine, zaštitu šuma, groblja, poljoprivredne
površine ekstenzivnog gospodarenja uz stanovanje i td.).
Svi objekti unutar površine za razvoj i uređenje naselja koji su nelegalni, mogu se legalizirati. U
okvirima površina naselja predviđena je i legalizacija većih grupacija objekata koji su uzurpirali
prostore za druge namjene, ali se sada integriraju u naselja i legalizaciju. Van zone naselja
(izgrađenih, neizgrađenih i uzurpiranih, koji se legaliziraju) nije moguća ni legalizacija objekata,
ni nova gradnja, izuzev objekata u funkciji poljoprivrede, šumarstva i sl.
Na prostorima Općine utvrđeno je 1.987 ha izgrađenih građevinskih područja naselja, 432 ha
neizgrađenih građevinskih prostora za moguće širenje naselja i 35 ha uzurpacija u kojima su
predviđeni objekti za legalizaciju. Ukupne površine za razvoj i uređenje naselja iznose 2.454 ha
ili 9,66% površine Općine. Prosječna gustoća stanovanja unutar zone naselja je 13,9
stanovnika/ha.
Građevinska područja naselja prikazana su na grafičkim prilozima Urbana područja M1:2500,
kao sastavni dio ovoga plana, za svako naselje, sveukupno 39 kartografskih priloga.
Površine izvan naselja
• Gospodarska namjena G1
Gospodarske zone unutar naselja su kalkulirane u zonu naselja. Ovdje su izdvojene samo
površine van naselja predviđene za gospodarsku djelatnost. To su:
-
Zvirovići
Domanovići
Gabela
Tasovčići
Šuškovo
68,8 ha
56,1 ha
35,5 ha
24,3 ha
20,7ha
Sveukupno ove površine zauzimaju 184,7 ha ili 0,72% površine Općine.
Gradnja unutar gospodarskih zona regulirati će se regulacijskim planom.
• Površine za eksploataciju mineralnih sirovina M1
- 21 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Stručnim analizama u proteklim fazama plana istražene su lokacije za eksploataciju kamena, na
osnovu geoloških karata, utvrđenih istražnih prostora mineralne sirovine, i na zahtjev Nositelja
pripreme plana, predložene su lokacije: Bivolje brdo, Mliništa, Popina (prema Svitavi).
Planom je predviđena lokacija za pozajmište materijala Šurmanci (Šabankuša) za potrebe
izgradnje Autoceste na Koridoru Vc.
• Ugostiteljsko turistička namjena T1
Zone T1 planirane su na izdvojenim lokacijama: Zvirovići, Šurmanci brdo, Trebižat, Hutovo
blato, Gabela-Višići.
Za ugostiteljsko – turističku djelatnost predviđeno je 11,5 ha površina ili 0,04% površine Općine.
• Sportsko-rekreacijska namjena R1
Površine za sport i rekreaciju su u ovom Planu maksimalno predimenzionirane jer su to
istodobno i rezervne površine za širenje naselja. Tako je Planom predviđeno za ovu namjenu
349,6 ha ili 1,37% površine Općine. Detaljna lokacija sadržaja unutar R zone određuje se
regulacijskim planom. Zone za sport i rekreaciju predviđene su u zona grada, u širem području
Neretve, Trebižata i Bregave. Uz poštivanje uvjeta iz zaštite prostora, za ove zone potrebno je
izraditi regulacijski plan.
Na zahtjev Nositelja pripreme plana lokacija Marine za nautički turizam smještena je u područje
R1 između Čeljeva i Stuga. Preporuke za lokaciju i izgradnju Marine date su u sljedećem
poglavlju Plana.
• Poljoprivredne površine P1, P2; P3
Poljoprivredne površine, njihova zaštita i korištenje je jedan od prvih ciljeva ovog Plana. Zbog
toga se utvrđivanju njihovih površina i kategorija posvetila posebna pozornost. U okvirima
Općine utvrđeno je 4.524,3 ha poljoprivrednih površina ili 17,81%. Ove površine su podijeljene
po kategorijama i to na prvu kategoriju (P1)-Osobito vrijedno obradivo tlo 42,95 ha, drugu (P2)Vrijedno obradivo tlo 129,3 ha i treću (P3)Ostala obradiva tla 90 ha.
Unutar površine najmanje kvalitetnih šumskih površina predviđeno je oko 852,02 ha površine
za pretvaranje šumskog u poljoprivredno zemljište odnosno zemljište za uzgoj mediteranskih
kultura. ( kartografska oznaka P3 planirano).
• Šumske površine Š1;Š2
Za šumsko zemljište predviđeno je 10.291 ha ili 40,51% površine Općine.
Ovo je zemljište zaštitnih šuma Š2-Zaštitna šuma u površini od 4551 ha ili 17,9% površine i
šume posebne namjene Š3 u površini od 5740 ha ili 22,5% površine Općine.
• Površine posebne namjenije Po
Karakteristike Općine Čapljina su i velike površine predviđene za posebnu namjenu (vojarna,
strelište, skladišta goriva, granični prijelazi i td.) od 201,5 ha ili 0,79% površine. Neke od ovih
površina treba preispitati sa aspekta okoliša, a prije svega skladišta goriva. Također se
preporuča korištenje površina u funkciji stanovništva, kao što je preporuka da Lovačko društvo
koristi prostor strelišta, obzirom da je namjena ista.
• Površine infrastrukturnih sustava
- 22 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Na lokacijama Gabela, Prćavci, Ševaš njive, Bivolje brdo, Hrsovac predviđene su zone na kojima
postoje uvjeti za izgradnju postrojenja za proizvodnju energije na solarni podgon.
• Površina pretovarne stanice
Planom se predviđa površina za pretovarnu stanicu na lokaciji Greda. Za potrebe pretovarne
stanice i njene prve zaštitne zone izdvojeno je 34,4 ha ili 0,13% površine.
• Groblja
Prema službenom dopisu Općinske nadležne službe, kartografski smo evidentirali sva groblja na
području općine Čapljina. Groblja su lokalna, pri naseljima, manjih su površina i ne predstavljaju
zone namjene. Njima upravljaju Mjesne zajednice. Ukupno zauzimaju površinu od 0,2% od
ukupne površine općine.
Preporuke za postojeća i izgradnju novih groblja obrađena su u posebnom poglavlju ovoga
plana: 2.8.1. Upravljanje grobljima.
• Vodene površine
Od ukupne površine općine Čapljina, zbog bogatstva vodotoka, predstavljaju vodene površine.
Neretva, Trebižat, Bregava i Hutovo blato čine 15,5% Površine općine.
Tablica Namjene površina
rb
namjena
podnamjena
Površina ha
%
od
općine
Namjena prostora:
1.1.
1.2.
1.3.
2.1.
Izgrađeni dio građ. područja
naselja
Neizgrađeni dio građ. područja
naselja
Uzurpacija
UKUPNO:
Gospodarska namjena
1987 ha
457 ha
35 ha
9,75%
Zvirovići
Domanovići
Gabela
Tasovčići
Šuškovo
2.2.
Ukupno
Površine
za
iskorištavanje
mineralnih sirovina
2.3.
Ugostiteljsko turistička namjena
2.4.
Športsko rekreacijska namjena
-Bivolje brdo
-Mliništa
-Šurmanci
(Šabankuša)
pozajmište
-Popina (prema
Svitavi)
Zvirovići
Šurmanci brdo
Trebižat
Hutovo blato
Gabela-Višići
- 23 -
68,8 ha
56,1 ha
35,5 ha
24,3
20,7ha
205,4 ha
14,4ha
21,2ha
30,8ha
0,72%
0,38%
28,0ha
71ha
70,3ha
90,1 ha
23,3ha
27,5
349,6 ha
1,11%
13,7%
napomena
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
2.5.
2.6.
2.7.
2.8.
2.9.
2.10.
2.11.
Poljoprivreda P1
Poljoprivreda P2
Poljoprivreda P3
Ukupno
Šumsko zemljište Š1
Šumsko zemljište Š2
Ukupno:
Posebna namjena
Površine
infrastrukturnih
sustava
2.12
2.13.
2.14
Pretovarna stanica
Groblja
Vodene površine
2.15.
Marina
Ukupno općina
siječanj/januar, 2012.
42,95 km2
139,3 ha
90 ha
4524,3
45,51 km2
57,40 km2
Gabela
Prćavci
Ševaš njive
Bivolje brdo
Hrsovac
Greda
Neretva
Trebižat
Bregava
Hutovo blato
Čeljevo
201,5ha
14,8ha
13,6ha
4,1ha
8,3ha
50,8 ha
34,4 ha
-
18,9ha
254km2
17,81%
40,51%
0,79%
0,13%
0,2%
15,43
100%
2.2.3. Izgradnja Marine
Nautički turizam privlači sve veću pozornost, zbog gospodarskoga značenja u ukupnoj
ekonomiji, te posebno zbog izgradnje kapaciteta potrebnih za njegovu realizaciju na
neiskorištenim obalnim resursima. Marine nautičkog turizma postaju specifična mjesta
realizacije tog segmenta turizma.
Nautički se turizam ubraja među propulzivnije turističke djelatnosti koje imaju obilježja
rekreacije. Predstavlja novu socio-ekonomsku pojavu u društvu, kojoj budućnost tek dolazi.
Svojim višestrukim učincima pridonosi novim, sadržajnijim uvjetima življenja, urbanizaciji i
uređenju površina, te nizu drugih učinaka što su posredno ili neposredno povezani s cjelovitom
turističkom ponudom.
Zakonska infrastruktura na području nautičkog turizma značajan je činitelj poticanja ili
ograničenja u razvoju. Struktura normativnih odredba u suvremenim zemljama vrlo je složena
jer mnoštvo zakonskih rješenja, izravno ili neizravno, utječe na razvoj neke djelatnosti. Razvoj
nautičkog turizma zahtijeva kompleksno zakonsko reguliranje zbog toga što se tu na različitim
razinama isprepleću javni i privatni interesi, međunarodne konvencije i nacionalna
zakonodavstva, te brojni elementi sigurnosti plovidbe.
Nautički turizam, kao jedna od najmlađih gospodarskih djelatnosti, specifičan je zbog
svojega neravnomjernog prostornog razvoja. Na području Hercegovine, zbog blizine Jadrana
postoji turistička privlačnosti za izgradnju marina i turističkih sadržaja. Učinkovito poslovanje
marina u sustavu nautičkog turizma podrazumijeva ekonomsku i tehničko-tehnološku
opravdanost, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti očuvanju ambijentalnih osobina šire
sredine i prirodnoga ekosustava. Primjena načela održivog razvoja, uvođenje ekološke politike u
poslovanje marina nautičkog turizma i mjere aktivnog odnosa prema resursima počevši od
poduzetnika i nautičara do upravljačkih struktura marina – prijeko su potreban prilog strategiji
postizanja održivog razvoja u njihovu širem okružju.
- 24 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Planiranje, uz poštovanje osnovnih načela izgradnje luka unutar postojećih akvatorija
grada ili naselja posebno je presudno za područje općine Čapljina.
Potencijalni utjecaji marina na okoliš
Kao jedan od najvažnijih potencijalnih negativnih utjecaja marina na okoliš navodi se
onečišćenje. Rezultati istraživanja tipova onečišćenja koji se dovode u vezu s marinama mogu se
sažeti kako slijedi:
–
Nautički turizam i lučice nautičkog turizma, kad se usporede s nekim drugim
kategorijama izvora onečišćenja (urbana naselja i agrikultura), ne mogu se
okarakterizirati kao glavni izvori onečišćenja. Ipak, marine i nautički turizam mogu
uzrokovati lokalno smanjenje kvalitete riječne vode i negativni utjecaj na organizme i
ekosustave.
–
U nekim su studijama utvrđene toksične razine teških kovina koje uzrokuju široki raspon
negativnih efekata na riječne organizme. Svi ti efekti što se pojavljuju na individualnim
organizmima, mogu imati negativne posljedice i na čitave zajednice.
–
Organske tvari u komunalnim i industrijskim otpadnim vodama, te obogaćivanje
dušikovim i fosfornim solima, može rezultirati smanjenjem biološke raznolikosti.
–
Slaba cirkulacija vode unutar luka nautičkoga turizma djeluje na smanjenje kvalitete
riječne vode.
Kriteriji za odabir lokacija za luke nautičkoga turizma
Na načelima održivog razvoja moraju se utvrditi osnovni kriteriji za uravnoteženo iskorištavanje
i razvoj određenog prostora, uz zaštitu prirodnih karakteristika okoliša. U tom se smislu
zauzimanje određenih prostora za marine nautičkog turizma može smatrati prikladnim pod
uvjetima da se:
negativni utjecaji na riječne ekosustave izbjegnu ili ublaže do prihvatljive razine,
negativni utjecaji na obalne procese (strujanje vode, procesi sedimentacije) u blizini
marine nautičkog turizma, duž korita Neretve izbjegnu ili ublaže do prihvatljive
razine,
– izmjena vode bude takva da osigurava dobru prozračenost bazena i da se prethodna
kvaliteta vode unutar marine i u susjednim područjima zadrži ili poboljša,
– aktivnost luke nautičkoga turizma bude u skladu s drugim aktivnostima u
neposrednoj okolini,
– aktivnost marine nautičkog turizma bude usklađena sa socijalnim, ekonomskim,
kulturnim i rekreativnim vrijednostima područja.
Pojedinačni i kumulativni negativni utjecaji marina nautičkog turizma na okoliš ovise o njihovoj
lokaciji, veličini i opremi; pritom su bitni činitelji:
 veličina luke nautičkog turizma,
 konstrukcijska rješenja lukobrana i vezova (plutajući pontoni),
 karakteristike bazena u kojemu je smještena marina nautičkoga turizma
(dubina, nagib, dinamika izmjene vode),
 prirodna kvaliteta riječne vode,
–
–
- 25 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,



siječanj/januar, 2012.
blizina uzgajališta ili područja ribolova području marine nautičkog turizma,
druge rekreativne aktivnosti u blizini marine nautičkoga turizma,
prisutnost osjetljivih, ugroženih, vrijednih ili zaštićenih staništa, zajednica
i/ili vrsta u blizini marine nautičkog turizma.
Preporuke za izbor lokacije nautičkoga turizma luke s obzirom na fizičke karakteristike
prostora pretpostavljaju:
Dobru izmjenu vode u bazenu – osigurati prozračenost bazena, onemogućena pojava
ustajale vode, povećan prijemni kapacitet bazena.
Konfiguraciju bazena
– Veća dubina – Veći volumen vode smanjuje mogućnost negativnih efekata
(ustajala voda) i povećava prijemni kapacitet. Izbjegavati lokalna područja
koja su dublja od susjednih kanala, odnosno korita Neretve.
– Nagib – Poželjan je kontinuirani nagib od područja vezova prema većim
dubinama, čime se osigurava bolja izmjena vode, odnošenje onečišćivala i
čestica.
Stabilnost obala – Osigurati bazen od zarušavanja obala i koristiti podgrade koje
osiguravaju protočnost podzemnih voda koje dotječu u bazen.
Preporuke za dizajn i održavanje marine nautičkog turizma [1]:
– izabirati otvoreni dizajn vezova (plutajućih) koji osigurava dobru cirkulaciju i
izmjenu vode,
– koristiti za okoliš neutralnim materijalima (izbjegavaju se materijali koji ispuštaju
otrovne tvari i one teško razgradive u vodi),
– omogućiti što veći prolazak svjetla,
– maksimalno smanjiti potreba jaružanja (produžuju se lukobrani u prirodno dublju
vodu). Tamo gdje je jaružanje neizbježno, posljedice je potrebno svesti na minimum.
Treba izbjegavati:
– područja koja imaju iznimnu važnost za ribolov,
– područja koja imaju iznimnu važnost za mrijest, odrastanje, hranjenje, skrivanje i
migraciju organizama,
– iznimno važna područja zbog njihove visoke biološke raznolikosti,
– područja koja su pod određenom razinom zaštite (nacionalni parkovi, parkovi
prirode, strogi rezervati itd.).
Prijedlozi za lokaciju Marine
Slijedom navedenih kriterija i preporuka na području općine Čapljina od razmatrane 4 lokacije,
unutar koncepta Prostornog plana Čapljina 2010.-2020. predlažemo lokaciju Gabela –Višići.
Predviđena marina se nalazi na lijevoj obali rijeke Neretve na platou između ušća rječice Kupe,
rijeke Neretve i trase stare željezničke pruge. Teren je izgrađen od aluvijalnog šljunka i pijeska
ukupne debljine veće od 10 m, prekrivenog do 1 m debelim zemljasto - pjeskovitim i humusnim
pokrivačem.
Filtracijske značajke aluvijalnog šljunka i pijeska su izrazito dobre i kreću se u granicama do K =
10-2 m/s, odnosno tečenjem podzemnih voda kroz šljunak i pijesak brzinom od oko 3 m/dan.
- 26 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Ukupna po
vršina koju bi obuhvatila gradnja ove lučice je oko 200 000 m2 od čega prostor za vezove je oko
65 000 m2, plato za suhi vez je oko 30 000 m2, a relativno veliki prostor za motel – hotel,
ugostiteljske objekte i rekreativno sportske aktivnosti je oko 105 000 m2, dovoljan za izgradnju
većeg rekreativno sportskog centra (šetnice, veći broj sportskih igrališta, hotelski i ugostiteljski
sadržaji i sl.).
Marina bi osigurala mokri vez za približno 850 brodica dužine do 8 m i gaza do 0,6 m i oko 500
mjesta za suhi vez brodica veličine do 8 m dužine. Zbog znatnijih oscilacija razine vode za
razdoblja malih i velikih voda, koristili bi se tzv. plivajući pontoni povezanih kliznim vezama za
vertikalne stupove.
Srednja kota terena na kojem bi se gradila ova marina je 4 m, iskopavanje za mokri vez treba da
iznosi do dubine od 2,5 m odnosno kote 1,5 m, odnosno zahtijevalo bi iskop nešto više od
160 000 m3 materijala od čega je nešto više od 100 000 m3 kvalitetnog građevinskog šljunka i
pijeska.
Pogodnosti marine na ovoj lokaciji su:
–
–
–
–
–
Osiguranje relativno velikog broja vezova, odnosno relativno dobra ekonomska
opravdanost ulaganja u istu;
Prirodna cirkulacija i izmjena voda u prostoru mokrog veza;
Mogućnost sufinanciranja kroz eksploataciju građevinskog materijala (šljunka i pijeska)
tijekom iskopavanja za prostor mokrog veza;
Veliki prostor za izgradnju većeg sportsko rekreativnog kompleksa sa hotelskim i
ugostiteljskim sadržajem;
Relativna blizina urbanističkim središtima.
Nepovoljnosti vezane za lokaciju su :
–
–
–
–
–
Radi se o poljoprivrednim površinama;
Zahtijevaju se stroge mjere ekološke zaštite voda rijeke Neretve;
Izgradnja filtra za otpadne vode sa prostora suhog veza i
uspostava graničnog punkta zbog blizine granice sa R H
Ograničena komunikacija brodica na relaciji Jadransko more – marina (moguća plovnost
samo za brodice gaza do 0,6 m) ;
Prilikaom izrade Nacrta plana donesena je odluka Nositelja pripreme plana da se na lokaciji
Čeljevo-Struge u zoni R1, predviđenoj za sport i rekreaciju, predvidi lokacija za marinu sa
pratećim sadržajima. Na kartografskom prilogu Koncept namjene i korištenja prostora
predviđena je ova lokacija čiji će se detaljan smještaj i uvjeti odrediti planovima nižeg reda i
projektima.
Izradom Prijedloga plana donesena je odluka Općine Čapljina o lokaciji zone marina na području
Čeljeva, površine 18,9ha, prikazana na grafičkom prilogu br.1. Osnovni koncept namjene i
korištenja prostora Knjiga III ovoga Plana.
- 27 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
2.3. Sektorske prostorne projekcije
2.3.1 Korištenje poljoprivrednog zemljišta
2.3.1.1 Uvod
Tla na prostoru Općine dio su reljefa tipičnog za karst, na nadmorskim visinama između 0-5 i
500 m, sa izrazitom šarolikošću reljefnih formi, od brda nadmorske visine 522m (Gradina),
sjeverno od Čapljine, do humova i krečnjačkih zaravni. Prosječna nadmorska visina na prostoru
Općine je između 150 i 500 m, između Trebižata i Neretve karstni humovi su visoki u prosjeku
200-300m, dok su karstna brda visine između 300 i 500 m.
Južni je dio Općine, do granice sa Republikom Hrvatskom, brdovit, sa nadmorskim visinama
između 300 i 500 m, dok je istočni dio, na prostoru Domanovića i Bivoljeg Brda, geomorfološki
različit od ostalog dijela Općine, zbog svojih blago valovitih brežuljaka, niskih brda i drugačije
geološke podloge.
Teritorij Oćine, zahvaljujući Neretvi, ne oskudjeva površinskim vodnim tokovima. Reljef njenog
velikog dijela oblikovan je utjecajem Neretve i njenih pritoka, sa terenima mjestimično vrlo
strmih obala, dok su ravna proširenja riječnih dolina sa tlima hidromorfnog karaktera i pod
utjecajem prekomjernog vlaženja najvećim dijelom godine. Dio od Žitomislića do Čapljine je bez
pritoka, strmih i stjenovitih obala, nadmorske visine između 200 i 500m.
Kod Čapljine, Neretva prelazi u široku riječnu dolinu, prima Trebižat i Bregavu, te meandrira do
Metkovića, stvarajući ade i sprudove.
Tla doline Neretve
Kao velika rijeka šireg područja, Neretva ima jako velik utjecaj na klimatske i reljefne promjene
na prostoru Čapljine, kao i na karakter i načine korištenja tla, kako za poljoprivredu, tako i za sve
druge oblasti rada.
Na teritoriju Općine, u gornjem dijelu toka Neretve, tla su vrlo šarolika po tipskoj pripadnosti,
najvećim su dijelom u formi kompleksnih mješavina, sa dominantno prisutnim tlima brežuljaka i
brdskih područja, najčešće na tvrdim vapnencima, limitirane dubine soluma, dok je u donjem
dijelu toka najveće prisustvo tala riječnih dolina, velike dubine i vrlo često ekscesivne vlažnosti.
Dio Općine gdje su poljoprivredne površine najkompaktnije je na potezu od Stubice do Čapljine,
sa većim ili manjim proširenjima riječnih dolina Trebižata i Bregave, te prostor Hutovog Blata,
koji je van poljoprivredne upotrebe.
- 28 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
U dijelu Oćine koji ne gravitira Neretvi, reljef je izrazito karstnog karaktera, vrlo plitkih i plitkih
tala, male zastupljenosti dubljih antropogeniziranih površina, velikim je dijelom pokriven
šikarom, degradiranim šumama ili golim kamenom sa specifičnom golokarstnom vegetacijom, a
sva su ova tla izmiješana sa površinama veće ili manje kompaktnosti koje su u prošlosti
antropogenizirane te pretvorene u oranice, voćnjake i vinograde.
Bregava i Trebižat, kao tipične rijeke karstnih područja, formirale su manje ili više uske riječne
doline u kojima ima plodnih tala koja se obrađuju.
Hutovo Blato, u jugoistočnom dijelu Općine, velika je površina specifičnih hidrogeoloških
osobina. Depresija na kojoj je formirano tresetište leži na nepropusnoj podlozi te poput zdjele
prima vode koje se cijede iz okolnih propusnih karstnih površina. Zahvaljujući obilnom vlaženju
ovaj je teren pod vodom najvećim dijelom godine. Specifična barska vegetacija odumire u
uvjetima velike količine vlage, djelomično se razgrađuje i akumulira u formi tresetnih slojeva
mjestimično vrlo velike dubine.
Iako velika i zaokružena cjelina, tresetište je zbog svoje biološke raznolikosti i karaktera van
upotrebe u poljoprivredi, pretvoreno u zaštićenu šumu (Izvor: NEAP-Akcioni plan za zaštitu
okoliša, 03/03) i funkcionira pod režimom parka prirode.
Klimatski parametri za Općinu govore da je na većem dijelu teritorija moguć uzgoj povrtnih
poljoprivrednih kultura tokom cijele godine, sa prosječnom godišnjom temperaturom od 15.2°
(Izvor: Pedološka karta Jugoslavije, sekcija Mostar 4). Klima ima semiaridan karakter, što je uz
geološku podlogu pomoglo formiranju smeđih tala uz dominirajuće prisustvo crvenice i
znakovima posmeđivanja i degradacije.
Prostor Općine je pod snažnim utjecajem vjetrova, od kojih je posebno značajna bura, koja,
hladna i suha, usporava rast vegetacije i ima vrlo jak utjecaj na intenzivno odvijanje procesa
eolske erozije. Također, teritorij Općine je izložen puhanju juga, čiji je utjecaj na rast vegetacije
povoljniji, jer je ovaj vjetar topliji i vlažniji.
U geološkom pogledu, cjelokupno je područje Općine na mezozojskim vapnencima, gdje su
procesima pedogeneze nastale najviše zastupljene crvenice, kojih ima najčešće u kombinaciji sa
vrlo plitkim i plitkim smeđim tlima, uz značajno prisustvo rendzina.
Vapnenačka geološka podloga je uz klimatogene faktore poslužila nastanku tipično karstnog
reljefa, sa brojnim formama erozije, od kojih su neke u ekscesivnom stadiju.
Na površinama dolomitiziranih vapnenaca, reljef je blažih, zaravnjenijih formi, sa tlima
pogodnijim za korištenje, zahvaljujujući njihovoj manjoj stjenovitosti.
Najveći broj tala na prostoru Općine nastao je na vapnencima, koji se vrlo sporo troše stvarajući
malu količinu netopivog ostatka od kojeg su tla formirana, što je jedan od ključnih razloga za
siromaštvo tlima veće dubine i površina, kao i njihovu brzu degradaciju potpomognutu
klimatskim i antropogenim utjecajima.
Zbog ovih okolnosti, limitirana je pojava kvalitetnih tala dubokog soluma, a ona kojih ima
najviše, plitkih i srednje dubokih, su sa brojnim ograničenja, te zahtjevaju posebnu brigu i
pažljivu tehnologiju korištenja.
Osim vapnenaca, tla Općine su nastala i na drugim supstratima, odnosno na slatkovodnim
vapnencima, laporima, karbonatnim pješčarima i eocenskom flišu. Iako su na ovim supstratima
formirana neka od poljoprivredno najznačajnijih tala, ona su male zastupljenosti, ima ih u dijelu
Općine koji se pruža pravcem SZ-JI.
Trošnih vapnenaca slatkovodne iIi eocenske kategorije ima u području sela Služanj, Gradnić,
Tepčići i južnim padinama brda Milanovac u selu Svitava, gdje su nastala smeđa tla različitih
dubina.
- 29 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Eocenski fliš sastavljen od karbonatnih pješčara, laporca i eocenskih vapnenaca, poslužio je za
nastanak crvenkasto smeđih i smeđih tala, vrlo produktivnih i intenzivno korištenih, a ima ih na
prostoru Bivoljeg Brda i Domanovića.
Pored ovih supstrata, ima još i diluvijalnih glinenih naslaga, na dnu Hutova Blata, gdje čine
nepropusnu podlogu na kojoj su nastala tresetišta.
Također, u dolini Neretve i njenih pritoka, ima aluvijalnih nanosa na kojima su nastale forme
aluvijalnih tala različitog mehaničkog sastava.
Prirodnu vegetaciju šireg područja čine zakržljale šume i šikare listopadnog drveća koje rastu u
aridnim uvjetima sa izraženim erozionim procesima. Suha ljeta i siromaštvo dubokim
fiziološkim slojem tla, dovela su do nastanka kserofitne i termofilne vegetacije, slabe razvijenosti
i slabog diverziteta, sa malom proizvodnjom vegetativne mase koja se brzo mineralizira, te je u
ovakvim uvjetima i formiranje humusa oskudno, sa limitiranom plodnošću tla pokrivenog
ovakvom vegetacijom.
Vegetacija ima obilježja tipična za karstno područje tvrdih vapnenaca, sa dominantnim
prisustvom hrasta medunca i bijelog graba u širem području brdskog reljefa.
Obzirom na karakter pedološkog pokrova, koji je evoluirao u dugom periodu utjecajem
geomorfoloških i klimatogenih faktora, kao i na karakter vegetacije specifične za određene
tipove ili komplekse tla, sve zemljišne površine na prostoru Općine mogu se podijeliti u dvije
grupe:
a) Dolinska tla
b) Bregovita tla ( tla brežuljaka)
Teritorij Općine ima ukupnu površinu od 25.430 ha, od čega na šume otpada 7,637 ha a na
poljoprivredne površine 10,365 ha, što čini 30.03% (šume), odnosno 40.76% (poljoprivredna
tla).
Unutar ovih površina postoji ogromna šarolikost u pogledu tipske pripadnosti tala, njihovog
proizvodnog potencijala, načina korištenja, kultura i vegetacijskog pokrova.
Općenito, sa stajališta kvalitete i urbanističkog planiranja, sva tla Općine se osim gore
navedenog, mogu podijeliti u dodatne dvije velike grupe, uz napomenu da se jedan isti tip tla
može klasirati i kao poljoprivredno i kao šumsko tlo, ovisno o stupnju njegove upotrebljivosti,
odnosno degradiranosti.
Poljoprivredna tla su zastupljenija od šumskih, pri čemu su ove dvije grupe na dosta lokacija
izmiješane, velik dio sadašnjih poljoprivrednih tala nastao je antropogeniziranjem šumskih
površina kroz stoljeća, da bi se u novije vrijeme mogao uočiti i obrnut proces, gdje su neka
poljoprivredna tla počela da se mijenjaju poprimajući oblik više ili manje degradirane šikare, kao
dominirajućeg oblika šuma na teritoriju. Ovakav proces se događa na svim onim površinama
gdje je proces antropogenizacije prestao zbog gubitka interesa za poljoprivrednu proizvodnju.
U raščlanjivanju tala, za svaki tip se daje dvojaka oznaka: jedna od njih je po FAO klasifikaciji
(Izvor: FAO (1976): A framework for land evaluation), a druga je podjela na bonitetne klase
(Izvor: Zakon o poljoprivrednom zemljištu FBiH i Naputak o jedinstvenoj metodologiji za
razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u bonitetne klase).
Po FAO klasifikaciji, tla se generalno dijele na pogodna i nepogodna za poljoprivrednu
proizvodnju (oznake P i N), a unutar svake od ovih kategorija postoje podkategorije, pa se P
kategorija razvrstava na:
- P1, tla dobre pogodnosti
- P2, tla osrednje pogodnosti
- P3, tla marginalne pogodnosti.
N kategorija se dijeli na dvije podkategorije:
- N1, tla privremeno nepogodna za poljoprivrednu proizvodnju
- N2, tla trajno nepogodna za poljoprivrednu proizvodnju.
- 30 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Bonitetna klasifikacija sva tla dijeli na klase, od I do VIII, pri čemu je isti sistem bonitiranja u
upotrebi na šumskim tlima, kojih na prostoru Općine nema zastupljenih niti sa jednom
površinom I i II bonitetne klase, tako da se ne može govoriti o gospodarskim šumama na
teritoriju Čapljine, u značenju koje ova kategorija ima u kontinentalnom dijelu zemlje.
Obzirom na izuzetnu važnost plodnih tala za daljnji razvoj gospodarstva Općine, za potrebe
urbanističkog planiranja, ovaj pregled uključuje još jedan pristup: zoniranje površina prema
stupnju ekskluziviteta.
Ovim se pristupom uvode tri zone, koje su u grafičkom prilogu obilježene kao P1 (osobito
vrijedno obradivo tlo), P2 (vrijedno obradivo tlo), P3 (ostala obradiva i neplodna tla),
odnosno kao Š1 (šuma gospodarske namjene - ova kategorija šuma ne postoji na teritoriju
Općine, prema prema podacima dostupnim u vrijeme izrade ovog elaborata), Š2 (zaštitna šuma
- obuhvata sve šumske površine oko postojećih i planiranih urbanih cjelina, puteva, vodnih
površina i poljoprivrednih tala), Š3 (šuma posebne namjene - ovo je kategorija šuma koju je
potrebno identificirati, za što je prethodno potrebno uraditi odgovarajuću studiju):
1. P1-Crvena zona, koja obuhvata tla P1 i P2 kategorije, sa pripadajućim bonitetnim
klasama. Ova zona obuhvata izuzetno vrijedna i vrijedna tla, koja se moraju sačuvati za
potrebe poljoprivrene proizvodnje, ovakva se tla već koriste za poljoprivredu, te je
njihovo korištenje za ovu svrhu moguće bez ili uz minimalna ulaganja. Tla crvene zone su
najkvalitetnije površine riječnih dolina i zaravnjene plohe brežuljkastih područja, te je
njihovo isključivanje iz procesa urbaniziranja i zakonska obaveza, posebno tala P1
kategorije.
2. P2-Žuta zona, obuhvata tla koja se koriste u većem ili manjem stupnju za poljoprivredu,
obuhvata kategoriju P3 sa pripadajućim bonitetnim klasama. Ovo su tla manje
proizvodnosti, slabije korištena u poljoprivredi, sa brojnim ograničenjima, manjih
površina, plića, obrasla šikarom ili lošijom šumom, obično u brdskom području ili su to
šumske površine riječnih tokova. Ova tla se mogu pretvoriti u poljoprivredna u slučaju
potrebe, procesima antropogenizacije, te su svojevrsna zemljišna rezerva na ”čekanju”.
Preporučljivo ih je planirati za poljoprivredu ili pošumljavanje, a uz dobru
argumentaciju, mogu se i urbanizirati.
3. P3-Zelena zona, obuhvata tla N kategorije, sa pripadajućim bonitetima. Ovo su neplodna
tla slabo obrasla vegetacijom ili je to goli karst, koji se ne može prevesti u poljorivrednu
površinu ili vrlo teško u šumska tla, pa ih je moguće koristiti bez ikakvih ograničenja za
urbanisitčka planiranja.
Jedan od izuzetaka u primjeni ovog pristupa je Hutovo Blato, koje je van poljoprivredne
upotrebe, kao tlo N1/N2 kategorije, ali je zaštićeno kao park prirode, te kao takvo ne može biti
korišteno niti za jednu drugu svrhu, pa je teritorij unutar crvene zone.
Ovaj pristup je moguć bez teškoća provesti u planiranju korištenja poljoprivrednih površina, dok
je njegova primjena na šumska tla sa izvjesnim ograničenjima, odbzirom da Općina ne raspolaže
gospodarskim šumama I i II bonitetne klase, nego su šumske površine unutar ostalih klasa, pa je
crvena zona ona koja obuhvata šume bonitetnih klasa od III do V, žuta zona pokriva šume VI i VII
bonitetne klase, a zelena šume VIII bonitetne klase. Za potrebe lakšeg razumijevajna grafičkog
prikaza šumskih površina na teritoriju Općine, šumske površine crvene i žute zone su obilježene
kao Š2 prostori, dok su šume zelene zone svrstane u kategoriju ostalih šuma i šumskog tla, gdje
spadaju gole karstne površine i vrlo oskudno pokriveni prostori bez ekonomskog značaja
Za detaljan uvid u površine šuma te njihovo kategoriziranje sa urbanističkog stajališta, odnosno
razradu urbanističkih planova, predlaže se korištenje šumskih gospodarskih osnova, gdje su ove
površine detaljno obilježene i bonitirane.
- 31 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Također, aktualnoj praksi konverzije šumskih površina u poljoprivredne, postupcima opsežnih
građevinskih radova, treba prethoditi temeljita studija ekološkog utjecaja ovakvih postupaka.
2.3.1.2 Korištenje poljoprivrednog zemljišta
a) Dolinska tla
Ova grupa tala se nalazi u donjem dijelu toka Neretve i njenih pritoka, u riječnim dolinama, kao
rezultat erozivnog djelovanja riječnih tokova gdje riječna voda nosi velike količine usitnjenih
materijala i odlaže ih bliže ili dalje od obale, u riječnim dolinama, omogućavajući nastanak
aluvijalnih, tresetnih i raznih tipova oglejenih tala. Unutar ove grupe izdvojeni su sljedeći tipovi
tala:
1. Ravna niska tresetna tla, N1/2; VI/VII, crvena zona
Ovih tala ima u Hutovu Blatu, na ukupnoj površini od 2,500 ha, koje je po prirodi depresija,
najvećim dijelom godine pokrivena vodom, sa vodno-zračnim režimom ovisnim o toku Neretve i
okolnih izvora, kojih najviše ima u južnom dijelu, odnosno Donjem Blatu, koje je svojim vodnim
režimom povezano sa Popovim Poljem.
U hladnom dijelu godine, Hutovo Blato poprimi izgled jezera, dok se u ljetnom periodu voda
povuče, pri čemu nivo podzemne vode ostane i dalje visok.
Tresetište je na ovoj lokaciji tipa niskih treseta, ostaci biljaka se razgrađuju nepotpuno,
uglavnom u aerobnim uvjetima. Vegetacija je ovdje barskog tipa, a dubina tresetnih naslaga
najčešće oko 10 m (Izvor: Pedološka karta Jugoslavije, Sekcija Mostar 4).
Formiranje treseta se odvijalo pod snažnim utjecajem odlaganja karbonatnih sedimenata i
naplavina, uz postotak organske tvari ovisan o dinamici hidrorežima. Postotak mineralizacije
ovog treseta je visok, te nije pogodan za poljoprivrednu upotrebu kao visoki treseti. U
nerazloženom stanju, treset ima dobre fizičke osobine.
2. Organo-mineralna glejna karbonatna tla (polutreseti), N1; VII/VIII, žuta zona
Uz tresete, ovih tala ima u najnižem dijelu Višićke nizine, tj. Čapljinskih Blata. Ovo je nizinsko
područje južno od Čapljine, pod utjecajem površinskih ili podzemnih voda Neretve, ona su u
pedogenetskom pogledu posljednji stadij evolucije koja završava tresetima. Ima ih oko
Karaotoka, a njihova je pedogeneza bila pod snažnim utjecajem odlaganja sedimentnog
materijala, pri čemu je sadržaj organske tvari veći u tlima bli im rijeci Krupi.
Ova tla su teška, glinovita, sa velikim sadržajem sapropela, koji popravlja fizičke osobine treseta,
pri čemu one ovise u velikoj mjeri o sadržaju organske tvari, koja kao i sapropel, ako je ima u
većoj količini, popravlja fizičke osobine tla.
Iako su ova tla inicijalno lošijeg boniteta, ona su uvrštena u žutu zonu, zbog kompaktnih
površina na kojima se nalaze, te potencijala koji imaju za agromelioracije.
Agromelioracijama, ova tla se pretvaraju u vrlo vrijedne poljoprivredne površine osobito
pogodne za uzgoj ratarskih kultura, pri čemu je mineralizacija organske tvari faktor koji
pogoršava fizičke osobine tla, pa je za održavanje postignutog nivoa njihove proizvodnosti
potrebno provoditi plodored, odnosno smjenu kultura.
3. Mineralna močvarno-glejna karbonatna tla, N1; VII/VIII, žuta zona
Ova tla su nastala u donjem toku Neretve. Aluvijalna tla iz doline Neretve koja gravitiraju
depresiji Hutova Blata iIi Uža, zbog utjecaja površinskih i podzemnih voda poprimaju hidrogeni
karakter i evoluiraju u mineralno močvarno glejna tla, tako da su po prirodi prelazni stadij
- 32 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
između aluvijalnih glinovitih karbonatnih ka organo-mineralnim glejnim tresetnim karbonatnim
tlima.
Kombinacija teškog mehaničkog sastava i česte izloženosti utjecaju površinskih i podzemnih
voda čine ova tla nepogodnim za obradu, tako da su ona najčešće u upotrebi kao pašnjaci ili
prirodne livade.
Uz prilagođenu tehnologiju korištenja na njima se može dobiti visok prinos zelene mase.
Izvjestan dio ovih površina se također koristi za uzgoj breskve. Melioracijama se ova tla mogu
prevesti u vrlo kvalitetne poljoprivredne površine, zbog čega su u ovom pregledu uvrštena u tla
žute zone.
4. Aluvijalna karbonatna tla, P1-P2; I-V, crvena zona
Ovih tala ima cijelim tokom Neretve od Žitomislića, do granice sa Hrvatskom, te cijelim tokom
Bregave i Trebižata. Bliže koritu rijeka talože se teže granulometrijske frakcije, dok se
udaljavajući od obala, povećava udio sitnijih čestica. Intenzitet plavljenja utječe također na
okomitu distribuciju čestica koja se manifestira smjenjivanjem slojeva različitog
granulometrijskog sastava.
Slika 16: Riječne doline Neretve, Bregave i Trebižata, područje aluvijalnih tala
Aluvijalni sedimenti bliže koritu Neretve su po granulometrijskom sastavu pjeskoviti i
pjeskovito-ilovasti, ilovasto-pjeskoviti i lovasti. Idući dalje od korita Neretve, tlo postaje
glinovito-ilovasto, ilovasto-glinasto i glinasto pa su zbog svega ovoga, ova tla podijeljena u tri
podgrupe:
-aluvijalna karbonatna pjeskovita tla, uvjetno P1 klase pogodnosti; III-V bonitetna klasa
-aluvijalna karbonatna ilovasta tla, P1; I-III bonitetna klasa
-aluvijalna karbonatna glinasta tla, P1; I-IV bonitetna klasa.
Tla donjeg toka Neretve imaju dosta praha, često i više od 50% u ukupnom mehaničkom sastavu.
Njegov ovako visok sadržaj u kombinaciji sa značajnim prisustvom karbonata, čini ih vrlo
propusnim. Uz povoljan omjer ostalih granulometrijskih frakcija, imaju dobar vodno-zračni
režim, kao i ostale fizičke osobine, što ih čini pogodnim za poljoprivredu. Dobre su pogodnosti za
uzgoj južnog voća i povrća, ima ih ukupno nekoliko tisuća hektara. Mogu se i navodnjavati, vrlo
su pogodna za uzgoj paprika. Osim povrtlarskih kultura, na ovim tlima dobro uspijeva i kukuruz,
a na tlima udaljenijim od korita rijeke, uzgajaju se lucerka i djetelina. Ovo su izuzetno vrijedne
poljoprivredne površine koje treba planirati isključivo kao poljoprivredni resurs.
5. Aluvijalno-deluvijalna karbonatna skeletoidna tla na šljuncima, uvjetno P1; III-V,
crvena zona
Ovih tala ima malo, na lijevoj obali Neretve, od izlaza iz kanjona Žitomislići u dužini od nekoliko
kilometara uskom dolinom između Neretve i ceste Mostar-Čapljina, zasađena su vinogradom,
rigolana do dubine od 0.5m, na njima dosta oblutaka izbija na površinu.
6. Aluvijalno-deluvijalna karbonatna glinasta tla, P1; II-IV, crvena zona
Ima ih malo, desetak hektara, na desnoj strani Bregave, u području Velikih Njiva, dok je druga
površina na lokalitetu Dabrice, južno od Počitelja, koriste se za intenzivan uzgoj povrtnih i
oraničnih kultura.
7. Smeđa livadska karbonatna i mineralno-močvarno-glejna karbonatna tla, P2; V/VI,
crvena zona
- 33 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Ova su tla na ukupnoj površini od nekoliko stotina hektara, na području Rastoka, uz rijeku
Vriošticu i njene pritoke. Duboka su, najčešće pod oraničnim kulturama. Prostor na kojem su
nastala su korita nekadašnjih rijeka, ispunjena materijalom različitog granulometrijskog sastava,
velikog su proizvodnog potencijala, najčešće su ilovasto-glinastog teksturnog sastava sa visokim
udjelom koloidne gline, teška su za obradu. Karbonatna su, imaju dosta P i K, ako se koriste za
uzgoj povrća, ljeti ih treba natapati.
8. Mineralno-močvarno karbonatna glejna tla, N1; VII/VIII, žuta zona
Ima ih manje u odnosu na prethodnu kategoriju. Procesi oglejavanja su izraženi u donjim
horizontima koji su većim dijelom godine pod vodom. U pogledu teksture, glinovita su, pa se
najviše koriste u uzgoju kukuruza i povrća, dobre su proizvodne sposobnosti, u vlažnijem dijelu
godine potrebno ih je odvodnjavati.
Iako su u nemelioriranom stanju lošijeg boniteta, zbog svog položaja i proizvodnog potencijala u
melioriranom stanju, trebalo bi ih čuvati za poljoprivrednu proizvodnju.
9. Aluvijalna karbonatna tla na sedri (sigovače), P1; II-IV, crvena zona
Ovaj tip tala nastaje uz kraški vodotok Trebižata i njenih pritoka Tihaljine i Mlade, ima ih na
većim površinama na lokalitetu Rastok, od pravih aluvijalnih tala se razlikuju po načinu
nastajanja.
Dok se aluvijalna tla formiraju taloženjem sedimenata van korita rijeka, odnosno mehaničkim
putem, sedimenti ovdje nastaju kemijskim putem, utjecajem voda karsta bogatih ugljičnim
dioksidom na CaCO3. Posebnim kemizmom nastaje sedra, koju periodično razbijaju velike vode
u koritu Mlade i Trebižata, noseći je kao aluvijalni sediment. Ovi se sedimenti talože u vidu zrna i
krupice, stvarajući osnovu za nastanak tla laganog mehaničkog sastava, propusnog za vodu,
male vododrživosti a velikog kapaciteta za zrak.
Zrnca i krupica iz kojih su ova tla nastala se lako drobe, sastavljeni su isključivo od CaCO3, koji je
nakon usitnjavanja vrlo aktivan, pa su ova tla nepogodna za uzgoj kultura koje imaju sklonost
klorozi. Uz odgovarajući izbor sorti i tehnologije uzgoja, dobra su tla za vinovu lozu i voće, manje
su pogodna kao oranice.
b) Bregovita tla
Imaju veću zastupljenost u poređenju sa dolinskim tlima, puno su manje proizvodna, nalaze se
razbacana kao veće ili manje parcele na prostoru karsta. Iako su zastupljena većim brojem
kartiranih jedinica u pedološkoj karti, ova tla u suštini pripadaju maloj grupi od samo nekoliko
tipova tla.
Njihova je proizvodnost, kao i način korištenja jako ovisan o vrsti pedološkog pokrova, stupnju
moguće obrade, dubini soluma, erodiranosti, inklinaciji, izraženosti erozionih pojava, te
raznolikosti geološke podloge.
Glavni tipovi tala rasprostranjenih na prostoru Općine iz ove grupe su: smeđa tla na tvrdim
vapnencima, crvenice na tvrdim vapnencima, te smeđa tla na trošnim vapnencima, laporima i
glinama.
1. Rendzina na tvrdim vapnencima, N2; VI/VII, zelena zona
Pokrivaju malu površinu u JI dijelu Općine na sjevernim dijelovima Mlinskog polja, kao i
jugozapadne padine odnosno litice brda Milankovac u podnožju Brda Svitava. Solum je na ovim
tlima vrlo plitak, velike su površine pod golim kamenom, prirodnu vegetaciju na njima čine ili
degradirane šikare ili specifična golokarstna vegetacija.
- 34 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
2. Posmeđene rendzine na tvrdim vapnencima, N1/2; VII/VIII, zelena zona
Ovih tala ima u kompleksu sa vrlo plitkim i erodiranim tlima na tvrdim vapnencima. Ima ih na
sjevernim i sjeveroistočnim padinama brda Stubica, Velika Gradina i Crnog Brda sa desne strane
Trebižata, pokrivaju površinu od nekoliko stotina hektara. Također ih ima sjeveroistočno od
Gradine (nadmorska visina 522 m), sve do sela Šurmanci, na ukupnoj površini od oko 200 ha.
Puno ih više ima u kanjonu Neretve, u kompleksima sa vrlo plitkim i plitkim erodiranim tlima na
tvrdim vapnencima. Vrlo su plitka tla dubine oko 20 cm, ilovastog mehaničkog sastava, sa
velikim udjelom skeleta koji je po prirodi tvrdi vapnenac.
Prirodnu vegetaciju čine šikare ili vrlo rijetke degradirane šume. Pod rendzinama se često nalaze
velike površine kamenitih tala gdje goli kamen pokriva više od 95% ukupne površine, te su kao
takve, vrlo neproduktivne.
3. Smeđa tla na tvrdim vapnencima, smeđa vrlo plitka skeletna tla na tvrdim
vapnencima, P3/N1; VII/VIII, zelena zona
Ima ih u obliku manjih otočića u sjevernom, sjeveroistočnom i jugoistočnom dijelu Općine.
Nemaju veliku rasprostranjenost, bez poljoprivrednog su značaja, jako su stjenovita, sa
prisustvom stijena i kamenja i više od 90%. Tla ovoga tipa su plitka, skeletoidna i jako kamenita.
4. Smeđa koluvijalna tla na tvrdim vapnenima, P2; IV-VI, crvena zona
Ova tla su nastala procesima koluvijacije, odnosno premještanjem ili donošenjem usitnjenog
materijala sa viših izdignutih položaja. Ima ih oko mjesta gdje se Buna ulijeva u Neretvu, sa
desne strane puta Mostar-Čapljina, formirala su se na laporima, karbonatnim pješčarima i glini i
predstavljaju plodne oaze u prostoru karsta.
5. Crvenice antropogenizirane sa pjegama crvenica vrlo plitkih i plitkih na tvrdim
vapnencima, P2; VI/VII, crvena zona
Ovih tala ima na prostoru sela Zvirovići i Šurmanci, na zaravnjenom terenu, slabo kisele su
reakcije, težeg mehaničkog sastava (glinovita), koriste se kao poljoprivredne površine, ranije se
na njima uzgajao duhan.
6. Crvenice vrlo plitke i smeđa vrlo plitka i plitka tla na tvrdim vapnencima, P3;
VII/VIII, žuta zona
Ima ih u sjeverozapadnom dijelu Općine, predstavljaju karstne površine obrasle oskudnom
vegetacijom, odnosno pašnjacima.
Ove površine su pogodne za pošumljavanje, uz intenzivnije agromelioracije mogu se prevesti u
višu kategoriju upotrebe.
7. Crvenica antropogenizirana i smeđa antropogenizirana tla na tvrdim vapnencima,
P3; VII/VIII, žuta zona
Nalaze se u sjeverozapadnom dijelu Općine, na ukupnoj površini od oko 300 ha, uz dominirajuću
zastupljenost crvenice. Ove povšine zbog svoje veličine mogu poslužiti kao rezerva za potrebe
poljoprivredne proizvodnje kroz intenzivnu antropogenizaciju ili se mogu pošumiti na
lokacijama gdje su površine kamenitije i pliće.
- 35 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
8. Crvenice i smeđa vrlo plitka i plitka tla na tvrdim vapnencima sa pjegama
antropogeniziranih tala na jedrim vapnencima, P3; VI/VII, žuta zona
Ima ih na širem području Općine, pokrivaju karstnu oblast desno od kanjona Neretve, sve do
granice sa općinom Čitluk.
Teren pod ovim tlima je pokriven niskom šumom (makijom) ili degradiranom šikarom, a samo
na manjim površinama u navedenim selima ima smeđeg antropogeniziranog tla koje je ranije
korišteno u uzgoju duhana a danas su to najčečšće umjetne livade, a okolne šumske površine se
mogu procesima reforestacije prevesti u višu klasu šuma.
9. Crvenice i smeđa vrlo plitka tla sa pjegama crvenica na tvrdim vapnencima, P3;
VI/VII, žuta zona
Ima ih oko 200 ha, u okviru gore navedenog kompleksa, na manje stjenovitom terenu.
10. Crvenkasto - smeđa antropogenizirana tla na flišu, P1/P2; II-IV, crvena zona
Formirana su na karbonatnim pješčarima koji stvaraju puno više netopivog ostatka, pa su na
njima nastala tla dublja, reljef je zaobljeniji, blaži, više je obrastao vegetacijom. Ova su tla
antropogenizirana, te imaju morfologiju bitno drugačiju od istog tipa tala u prirodnom stanju.
Lakše su teksture od pravih crvenica, u površinskom horizontu su obično pjeskovito – glinovite
ilovače i ilovače a dublje su glinovite ilovače. Profil im je dubine od 0.5 do nekoliko metara, u
prirodnom stanju su kisele, antropogeniziranjem se pH vrijednost povećala na neutralnu ili
slabo alkalnu, adsorptivni kompleks im je zasićen bazama, imaju dosta humusa. U gornjim
slojevima su dobro vodopropusna, lošije u donjim, imaju bolji kapacitet za vodu od pravih
crvenica. Preporučuje se njihovo korištenje isključivo za poljoprivrednu proizvodnju, gdje uz
ukrupnjavanje parcela, izgradnju dobre mreže poljskih puteva, konzerviranje tla i vode, te
smjenu usjeva i gnojidbu organskim gnojivima mogu biti izuzetno vrijedni prostori.
11. Smeđa i crvenkasto smeđa tla na flišu, P1; I-IV, crvena zona
Ima ih na prostoru Rečice, Domanovića i Opličića, na ukupnoj površini od oko 1000 ha,
formirana su na flišu, kojeg čine karbonatni supstrati, pretežno lapor, laporasti karbonati,
karbonatni pješčari i karbonatna glina.
Reljef je ovdje blago valovit, brežuljkast, tla su duboka, povoljnih fizičko-kemijskih osobina,
predstavljaju prave plodne oaze, te su pretvorena u vinogradarsko-voćarska tla, gdje se uzgaja
breskva, kvalitetno grožđe, kajsija, dinja, lubenica, smokve, a manje ratarske kulture, koje daju
visoke prinose.
U pogledu urbanističkog planiranja, za ova se tla daje identična preporuka kao i za prethodni tip,
odnosno koristiti ih isključivo za poljoprivredu.
- 36 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Agropedološka karta korištena pri izradi PP Čapljina M1: 50 000
Izdavač: Zavod za agropedologiju Instituta za poljoprivredna istraživanja, Sarajevo 1977.
- 37 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
2.3.1.3.
siječanj/januar, 2012.
Zaključak
Općina Čapljina je svojim položajem predodređena za intenzivan razvoj gospodarstva gdje
poljoprivreda treba imati izuzetnu ulogu.
Blizina mora i kontinentalnog zaleđa su kombinacija koja snažno utječe na karakter klime; južni
dio, u proširenom dijelu Neretve, ima submediteransku klimu, dok je sjeverni, brežuljkasti pod
utjecajem kontinentalne klime, što u kombinaciji sa obiljem topline i sunčanih dana omogućava
vrlo širok izbor poljoprivrednih kultura koje se mogu uzgajati.
Poljoprivredni potencijal Općine snažno je obilježen karstnim karakterom tala na najvećem
dijelu njene površine, što je uvjetovalo nastanak plitkih, vrlo plitkih, inkliniranih i eroziji sklonih
tala na mnogim lokalitetima, gdje mjestimično ima ekscesivno erodiranih površina, na kojima
destruktivni procesi odnose brzo i temeljito fiziološki sloj tla koji je nastajao dugo i mukotrpno.
Općina raspolaže značajnim površinama vrlo vrijednog poljoprivrednog tla, uglavnom u
proširenom dijelu Neretve i njenih pritoka, te blažim zaravnjenijim formama reljefa brdskog
područja.
Ovi su tereni stoljećima otimani od karsta, obilato gnojeni i sistematično obrađivani, pa su tu
nastala vrlo vrijedna voćarsko- vinogradarska tla, kao i oranice.
Površine najkvalitetnijih tala ovdje uvrštene u tla crvene zone su kapital koji Općina mora
sačuvati, ne samo kako je propisano Zakonom o poljoprivrednom tlu, nego i tla lošijih bonitetnih
klasa, odnosno V i VI. Ova tla također treba koristiti za podizanje voćnih zasada, vinove loze,
maslinjaka ili vjetrozaštitnih pojaseva. U planiranju bilo koje gospodarske djelatnosti, zemljišni
resursi se moraju uzeti kao konstanta koja se ne bi trebala izuzimati iz poljoprivredne
proizvodnje, jer su u karstnom području čiji je Oćina dio, kvalitetna tla pravi raritet koji može
poslužiti za uzgoj širokog raspona poljoprivrednih kultura, skoro cijele godine.
Problem manjka poljoprivrednih površina je akutan u velikom dijelu svijeta, na prostoru karsta
tla se sporo i dugotrajno formiraju, te ih treba tretirati na način kako to i zaslužuju: znalački i sa
poštovanjem
Nažalost, praksa pozitivne antropogenizacije kojom su formirana plodna tla tamo gdje ih nije
bilo, prakticirana kroz stoljeća u ovom kraju, u novije doba je zamijenjena procesom sa vrlo
negativnim konotacijama: umjesto obrade uz gnojidbu organskim gnojivima, tla se intenzivno
tretiraju kemikalijama, u cilju što veće i brže zarade u uvjetima klime koja to omogućava, pa je
došlo do pojave izražene degradacije plodnosti najboljih tala koje ljudi ovdje imaju; humus se
intenzivno razgrađuje, a pesticidi i mineralna gnojiva se brzo ispiru i propuštaju kroz poroznu
karstnu podlogu, završavajući u vodama, trujući sav živi svijet. Cjelokupan proces degradacije je
još pogoršan i erozijom, koja na površinama gdje nema plodoreda ili vegetacijskog pokrova
poprima vrlo ubrzan tok.
Dobrih poljoprivrednih tala Općina još uvijek ima, ali ona nestaju, ne samo kroz gubitak ili
smanjenje njihove plodnosti lošom poljoprivrednom praksom i erozijom, nego i neplanskom
urbanizacijom.
Podjela tala na zone data u ovom pregledu omogućava fleksibilnost u provođenju urbanističkih
planova i oslanja se na Zakon o poljoprivrednom zemljištu FBiH.
Tla crvene zone (P1) su već u upotrebi kao poljoprivredni resurs, te ih je moguće dovesti u
stanje veoma visoke vrijednosti dodatnim mjerama kroz slijedeće postupke:
1. Postojeće površine koje se koriste bi trebalo ukrupniti kroz procese komasacije i
arondacije, izgradnjom dobre infrastrukture, a terene brdskih područja, terasirati gdje je
- 38 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
2.
3.
4.
5.
siječanj/januar, 2012.
potrebno, uklanjanjati stijene, rigolati, podizati višegodišnje zasade, ili zasijavati
periodično travno - djetelinskim smješama.
Plodored, odnosno smjena kultura kao jedna od dobrih poljoprivrednih praksi bi trebao
biti obavezan dio svakog plana gospodarenja tlom, uz uvođenje uzgoja krmnih kultura,
kao osnova za obnavljanje stočnog fonda, bez kojega nema niti organskih gnojiva
neophodnih za humizaciju ovih prostora i vraćanje njihove plodnosti.
Provoditi mjere hidromelioracija u dolinskim područjima gdje su tla pod utjecajem
ekscesivne vlažnosti, te ovo kombinirati sa izgradnjom odvodno-natapnih sustava za
eliminiranje negativnog utjecaja suše u vrelom dijelu godine, odnosno plavljena i
hidromorfizma u vlažnijim periodima.
Reducirati i racionalizirati upotrebu kemikalija zbog njihovog utjecaja na zagađenje
okoliša, degradaciju strukture, smanjenje količine humusa, uništenje živog svijeta, te
općenito gubitka plodnosti najvrijednijih tala Općine.
Izbalansirati korištenje poljoprivrednih kemikalija uvođenjem alternativnih postupaka,
poput zelenišne gnojidbe, mulchiranja, minimalne obrade, korištenjem stajnjaka,
smjenom usjeva, natapanjem, te povećanjem otpornosti uzgajanih kultura na djelovanje
štetnika.
Na tlime žute zone (P2), koja su također u većoj ili manjoj upotrebi kao poljoprivredne
površine prakticirati slijedeće:
1. Sadnju drvenastih višegodišnjih vrsta, odnosno vinograda, maslenika ili voćnjaka uz
podizanje vjetrobrana, kako bi se povećala otpornost prostora na negativan utjecaj
eolske erozije, kao i reduciranje gubitaka tla vodnom erozijom.
2. Ukrupnjavati površine uz izgradnju odgovarajuće mreže poljskih puteva
3. Terasirati teren te prakticirati uzgoj obradom po konturnim crtama. Kroz proces
terasiranja izgraditi vodoretencione površine koje će poslužiti kao barijere za oticanje
ekscesivnih količina vode, te njeno zadržavanje za potrebe natapanja u sušnim
periodima.
4. Uzgajati višegodišje travne i travno djetelinske smješe kao osnov za razvoj stočarstva, te
dobivanje organskih gnojiva potrebnih za popravljanje osobina tla.
Na tlima zelene zone (P3), gdje je to moguće, prakticirati pošumljavanje, rigolanje i mljevenje
kamenja za dobivanje tla za uzgoj masline illi vinove loze, zatravljivanje ili konzervaciju
prostora, te prepuštanje prirodnoj kolonizaciji autohtonom vegetacijom.
Izuzetnu važnost treba posvetiti i educiranju proizvođača, posebno o interakcijama između tla,
klime i živog svijeta, uz potrebu čuvanja ekološke ravnoteže, bez koje je bilo kakav dugoročan
razvoj nemoguć.
Ovo je posebno važno u slučaju novostvorenih površina, gdje se goli kamen melje, usitnjava,
dovozi plodni sloj tla te podižu nasadi masline ili vinove loze. Vlasnici ovakvih površina moraju
se informirati o značaju obogaćivanja takvih terena humusom, terasiranju, podizanju
vjetrozaštitnih pojasa, konzerviranju vode, pravilnom korištenju poljoprivrednih kemikalija, te
zaštiti od erozije, koja može njihovu investiciju odnijeti u rekordno kratkom roku.
Poljoprivredni proizvođači, planeri kao i šira populacija moraju biti educirani o važnosti tla,
njegovoj neobnovljivosti u slučaju lošeg gospopodarenja i planiranja. Ljudi moraju shvatiti da je
tlo živa sredina gdje ima jako puno organizama čije postojanje omogućava zdravlje i opstanak i
ljudi koji ga koriste.
- 39 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Također, potrebno je razviti programe educiranja šire populacije o opasnostiima i
multidimenzionalnosti erozionih procesa, te načinima zaštite i popravke tala.
U cilju dobivanja potpunog uvida u stanje i kvalitetu zemljišnih resursa, Općina bi trebala uložiti
napor i resurse u temeljito bonitiranje poljoprivrednih i šumskih površina, neovisno o procesu
koji se odvija na nivou Federacije. Ovo podrazumjeva formiranje baza podataka te korištenje
GIS-a, uz individualno bonitiranje svake lokacije koja se ocijeni zanimljivom za razvoj
poljoprivrede, te redovito provođenje kontrole plodnosti tla, uz napomenu da su bonitetne,
odnosno klase upotrebne vrijednosti date za tla opisana u ovom pregledu, rezultat korištenja
kompilacije podataka, od kojih su neki vrlo stari, poput Pedološke karte, koja u vrijeme kad je
napravljena, uz uvažavanje njenog značaja, ipak nije bila detaljna u stupnju koji bi bio u skladu
sa modernim standardima
2.3.2. Korištenje šumskog zemljišta
Teritorij Općine ima nekoliko zona šumskih površina sa specifičnom vegetacijom:
1. Vegetacija zakržljalih šuma i šikara, prisutna na širem području brdskog reljefa u
formi listopadnog drveća koje raste u aridnim uvjetima sa izraženim erozionim
procesima. Vegetacija ima obilježja tipična za karstno područje tvrdih vapnenaca, gdje
ima najviše hrasta medunca i bijelog graba.
2. Vegetacija nižih područja koju čini nisko rastinje šikare, mjestimično razrijeđene do
forme degradacije, uz najveće prisustvo drače i šipka.
3. Velike površine golog karsta pokrivene su u manjem ili većem stupnju vegetacijom
kamenjara, odnosno zajednicama vrijeska, smilja, trave ive i žutike. Mjestimično se
nalaze vrlo loši pašnjaci koji su asocijacije trave hrđobrade, zubače i pirike. Biljne
zajednice ovoga tipa pogoduju održavanju osobina crvenice i procesima posmeđivanja.
Prema podacima iz prostornog plana za period prije rata, na prostoru Općine nema šuma koje bi
bile kategorizirana kao šume I i II bonitetne klase, a sve šume kojima Općina raspolaže su unutar
klasa od III do VIII, sa dominacijom lošijih šuma koje se prepliću sa poljoprivrednim površinama.
U prošlosti je velik dio šumskih površina antropogeniziran i pretvoren u obradiva tla, a ovaj
proces postaje zanimljiv i danas, gdje postoji interes da se mnoge šumske površine pretvore u
voćnjake, zasade masline ili vinograde.
Ovu je praksu potrebno prakticirati vrlo oprezno zbog slijedećih činjenica:
Karakter vegetacije plitkih tala karsta i golih kamenjara pogoduje procesima isušivanja, vodne i
eolske erozije.
Zbog slabe i mjestimiče pokrivenosti, tlo nije zaštićeno od insolacije, a javljaju se i požari u
vrućim ljetnim mjesecima. Obogaćivanje tla humusom je vrlo oskudno, uz slabo dreniranje i
vezivanje zemljišnih čestica plitkim i slabo razgranatim korijenom.
Specifični geološko-klimatski uvjeti nisu omogućili formiranje šumskih sastojina u formi u
kojima se ovaj proces odvijao u kontinentalnom dijelu zemlje, šumska vegetacija je na ovim
prostorima najčešće vrlo degradirana forma bez posebnog ekonomskog značaja,ali je njeno
uklanjanje faktor koji može dovesti do drastičnog gubitka malih količina sitnog tla koje je faktor
plodnosti takvih terena.
Zakržljale forme vegetacije, zajedno sa šumama viših bonitetnih klasa na tereitoriju Općine,
imaju izuzetno važnu ekološko- biološku funkciju.
Karstni tereni Hercegovine su vrlo tvrdi i jako se sporo mijenjaju, pri čemu bilo koja forma
vegetacije koja raste na njima ima izuzetno važnu ulogu u mijenjanju karaktera staništa, jer su
- 40 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
upravo živi organizmi koji naseljavaju takve terene najbolje prilagođeni zemljišnim i klimatskim
obilježjima područja.
Zbog ovih razloga, šumama u planiranju prostora treba dati barem jednak, a na nekim
lokacijama i važniji tretman nego poljoprivrednim površinama, jer su one u formi u kojoj se
trenutno nalaze na degradiranim površinama glavni faktor oplemenjivanja prostora, što se
manifestira multilateralno, kroz zaštitu tla od svih formi erozije, ekstremno jakih udara vjetra,
poboljšanje mikroklime, obogaćivanje i diverzifikaciju faune, kao i obogaćivanje tla humusom.
Tipičan karstni reljef sa degradiranom šumom (Prebilovci)
Oaza antropogeniziranog tla u moru karsta i tipične karstne vegetacije (Prebilovci )
Slika je vrlo ilustrativan primjer prilagođenosti ove forme vegetacije terenu: u podnožju tvrdovapnenačkog brda nalazi se drobina od kamenja različitih frakcija, koju nasele najprije rijetke
forme vegetacije, biljke puštaju korijen, razaraju okolne stijene, prodiru dublje u plitko tlo i
otapaju minerale, odumrli dijelovi biljaka se razgrađuju do humusa, stvarajući plodno stanište za
još više biljnih vrsta, formira se gusti sklop koji postane stanište i za sitne životinje, one se hrane
i raznose sjemena biljaka, koje počinju rasti dalje od podnožja brda, kolonizirajući i
oplemenjujući golu stijenu, formirajući tlo koje se u određenom trenutku može pretvoriti u
voćnjak ili oranicu.
Ovo je mehanizam koji treba uvažavati u planiranju prostora i tretmanu šuma i šumskih
površina ako se želi postići bilo kakav dugoročan cilj.
Sa stajališta izrade urbanističkih planova, daju se slijedeće preporuke u odnosu na korištenje
šuma i šumskog tla2:
2
Zakon o šumama FBiH, u trenutku pisanja ovog pregleda van upotrebe, definira pojam šuma i šumskog
zemljišta kao dvije zasebne kategorije.
- 41 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
1. III bonitetnu klasu šuma, gdje je najzastupljenija vegetacija vrbe, topole, hrasta sladunca i
cera treba tretirati kao crvenu zonu šumskih zemljišta (Š2), zajedno sa šumama IV
bonitetne klase, koja ima isti vegetacijski pokrov kao i III bonitetna klasa, sa vrlo važnom
ulogom u zaštiti korita rijeka, te ostalih eroziji sklonih površina.
2. Žutom zonom šumskih površina (Š2) u smislu urbanističkog planiranja treba smatrati
šume V i VI bonitetne klase, pri čemu V klasa obuhvata vegetaciju higrofilnih šuma hrasta
medunca, hrasta sladunca i cera, kao i bijelog graba, dok vegetaciju VI bonitetne klase
čine kserotermne šume bijelog graba zajedno sa njihovim degradiranim formama u
asocijacijama sa dračom i smrekom.
3. Zelenom zonom šuma i šumskog tla može se slobodno raspolagati u urbanističkim
planovima. Ova zona obuhvata VII i VIII bonitetnu klasu, a čine je tla pukotina i škarpi, sa
slabom pojavom bijelog graba u zajednici sa šibljacima drače, smreke i drugih vrsta, dok
su tla VIII klase litice, kamene površine i kamenolomi, bez ekonomskog značaja.
4. Za potrebe povećanja poljoprivrednih površina, može se provesti antropogenizacija
šuma zelene zone, a uz izuzetno dobru argumentaciju, i šuma žute i crvene zone.
Za detaljniji uvid u stanje šuma, potrebno je proučiti šumsko-gospodarsku osnovu područja,
kako bi se precizno locirale crvene, žute i zelene zone korištenja, odnosno ekskluziviteta sa
pripadajućim bonitetnim klasama.
2.3.3. Zaključak
Antropogenizaciji i urbanističkom planiranju šumskih površina treba pristupiti vrlo oprezno, jer
su one na prostoru karsta delikatni sustavi, koji se procesom krčenja, rigolanja i obrade tla
uništavaju, pa se preporučuje prakticiranje Agroforestry-ja ("Agroforestry is a collective name for
land use systems and practices in which woody perennials are deliberately integrated with crops
and/or animals on the same land management unit. The integration can be either in a spatial
mixture or in a temporal sequence. There are normally both ecological and economic interactions
between woody and non-woody components in agroforestry". -World Agroforestry Centre (ICRAF)
1993).
Kao što se iz definicije za ovu praksu vidi, Agroforestry je sustav korištenja prostora (tla) i
praksa planiranog integriranja višegodišnjih drvenastih vrsta i poljskih usjeva na istom terenu,
zajedno sa životinjama (stokom). Ova integracija može biti u formi prostornih i/ili vremenskih
sekvenci, gdje se postiže i ekološka i ekonomska integracija drvenastih i nedrvenastih
komponenti.
- 42 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Inicijalna faza u provođenja prakse poznate kao Agroforestry…
…Agroforestry, ista površina nakon 30 godina (Izvor: Wikipedia )
2.3.4.
Korištenje, zaštita i tretman voda
Održivo korištenje voda podrazumijeva osiguranje dovoljnih količina vode za postojeće i
planirane aktivnosti i potrebe svih korisnika, vodeći računa o prirodnim mogućnostima.
Pri tome je potreban multidisciplinaran i integralan pristup u istraživanju i korištenju
vodnih resursa na nivou vodnih područja, riječnih bazena i podbazena. Osim osiguranja
potrebnih količina vode zadovoljavajuće kvalitete za snabdjevanje stanovništva, voda je
potrebna i za razvoj privrede, osobito u prehrambenoj i prerađivačkoj industriji, zatim u
poljoprivredi, energetici, te za plovidbu, sport i rekreaciju.
- 43 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Korištenje vode za vodoopskrbu stanovništva
Za vodoopskrbu stanovništva je potrebna voda najbolje kvalitete. Podzemne vode su
obično najkvalitetnije vode u prirodi, pogotovo one iz intergranularnih sredina jer se
odlikuju sposobnošću autopurifikacije (samopročišćavanja). Na području Općine ovakva
vrela su Bjelave i nešto uzvodnije Bobanovo vrelo, svako procijenjene izdašnosti preko 2
m3/s.
Izvorište Bjelave se već odavno koristi u vodoopskrbi velikog dijela Općine, a u budućnosti
se planira dodatna eksploatacija vrela čime bi se osigurala voda za stanovnike Dubravske
visoravni. Vodoopskrbni sustav za Dubravsku visoravan je projektiran da zadovolji
potrebe stanovništva i gospodarstva (uključene su i potrebe buduće gospodarske zone uz
planiranu autocestu Koridora Vc) do 2020. godine, odnosno do kraja planskog perioda.
Veliki dio stanovništva Općine je obuhvaćen sustavima vodoopskrbe, međutim potrebno je
izvršiti rekonstrukcije na pojedinim dijelovima mreže da bi se gubitci vode sveli na
minimum, te kako bi se racionalizirala ukupna potrošnja vode i osigurala što kvalitetnija
vodoopskrba.
U cilju zaštite površinskih i podzemnih voda, okoliša i životne sredine općenito, potrebno
je što prije donijeti određene zakonske i tehničke mjere. Budući su najveći izvori zagađenja
antropogenog podrijetla (otpadne vode stanovništva i industrije, deponija krutog otpada..)
primarni cilj u pogledu zaštite jeste povećanje stupnja obuhvaćenosti kanalizacijskim
sustavima sa uređajima za pročišćavanje otpadnih voda odgovarajućeg kapaciteta i stupnja
pročišćavanja, sukladno zakonskoj regulativi i Direktivi Europske Unije. Također je
potrebno izraditi planove za zaštitu kvalitete vode na županijskom i općinskom nivou, te
uspostaviti efikasan sustav nadzora kvalitete površinskih i podzemnih voda.
Korištenje voda u poljoprivredi
Na teritoriju Općine se nalaze značajne poljoprivredne površine, međutim ne postoje
organizirani veliki sustavi navodnjavanja. Uglavnom su prisutni manji individualni sustavi
koji vodu zahvaćaju jednim dijelom iz bunara, a drugim dijelom iz vodotoka, koja se onda
otvorenim kanalima distribuira po području. Nažalost, stanje ovih sustava danas je dosta
loše; mnogi kanali su zapušteni ili devastirani. Uzrok ovakvog stanja ponajprije leži u
nepostojanju organiziranog sustava praćenja i održavanja ovih objekata.
Osim toga, veliki problem predstavlja i sve izraženiji trend crpljenja podzemnih voda
individualnim manjim pumpama, što u konačnici može utjecati na smanjenje razine
podzemne vode, osobito u sušnom razdoblju, što doprinosi izdizanju slane vode, tj.
zaslanjenju šireg područja uz Neretvu (vodotoka, vodonosnih slojeva, zemljišta).
Na dijelovima poljoprivrednog zemljišta na nižim kotama, a gdje je organizirana
poljoprivredna proizvodnja vrši se površinska odvodnja zbog visokih podzemnih i
procjednih voda. Kompleks zemljišta u Višićima ima izvedenu odvodnu mrežu sa
otvorenim kanalima, te cijevnu drenažu. Suvišne vode se preko melioracijskih kanala
evakuiraju u rijeku Krupu, gravitacijski pri malim vodostajima, a crpnom stanicom pri
visokim usporenim vodama. Polje uz desnu obalu rijeke Bregave također ima izvedenu
kanalsku mrežu za odvodnju procjednih i zaobalnih voda. Odvodnja se vrši gravitacijski pri
manjim vodostajima rijeke Bregave, a pri većim vodostajima zatvara se ustava, tako da se
procjedne i zaobalne vode zadržavaju u kaseti do trenutka koji osigurava gravitacijsko
otjecanje.
- 44 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Uzimajući u obzir važnost poljoprivredne djelatnosti na području Općine, te navodnjavanja
i odvodnjavanja kao tehničkih mjera kojima se postiže kvalitetnija proizvodnja, veoma je
bitna suradnja sektora vodoprivrede i poljoprivrede na izradi studije hidromeliorizacijskih
sustava, odnosno donošenju konkretnih mjera kojima bi se poboljšala poljoprivredna
proizvodnja. U tom smislu, jedan od razvojnih prioriteta bilo bi zaustavljanje daljnjeg
propadanja postojećih sustava i njihovo osposobljavanje u skladu s novim uvjetima i
potrebama, a sve u okviru održivog korištenja voda.
Korištenje vode u energetske svrhe
Jedino hidroenergetsko postrojenje na području Općine je CHE Čapljina, a u planiranom
periodu se ne predviđa izgradnja novih.
Korištenje vode za uzgoj ribe
Količina i kvaliteta vodnih resursa na području Općine predstavljaju pogodnu podlogu za
uzgoj ribe i riblje mlađi, a najbogatije područje ribljim fondom je Hutovo blato. Tu se riba
uzgaja u prirodnim uvjetima, bez vanjskih utjecaja, a zbog očuvanja ravnoteže ekosustava
uzgoj ribe u na ovom području mora ostati na istom nivou.
Zbog povezanosti s Parkom prirode Hutovo blato i relativne plitkosti donjeg
kompenzacijskog bazena Svitava ne preporuča se kavezni uzgoj u hidroakumulaciji
Čapljina.
Značajan riblji fond postoji i u rijeci Neretvi, međutim ne postoji organizirana proizvodnja,
nego se riba uglavnom izlovljava rekreativno. Rijeka Trebižat je također vrlo bogata ribljim
fondom, međutim, osim korištenja ribljeg fonda za sportski ribolov i proizvodnju u
nekoliko manjih ribnjaka, ne postoji veći organizirani uzgoj i proizvodnja ribe na području
Općine.
Mogućnost gradnje novih ribnjaka utvrđena je uz rijeku Trebižat i naselje Stupe, dok bi
rijeka Neretva zadržala prirodni uzgoj ribe za ekstenzivni izlov.
Izgradnja novih, kao i održavanje postojećih ribnjaka mora biti u skladu s održivim
korištenjem voda.
Korištenje vode za sport i rekreaciju
Prostor općine Čapljina obiluje atraktivnim prirodnim ljepotama uz vodotoke rijeka
pogodnim za turizam i rekreaciju. To se prvenstveno odnosi na područje rijeka Trebižat i
Neretve, te područje Hutovog blata. Vrste i načini rekreacije, uvjeti izgradnje, uređenja i
korištenja ovih prostora u funkciji rekreacije i turizma moraju biti usklađeni sa režimima
zaštite ovih područja, kao i održivim korištenjem voda.
U sklopu JP Park prirode Hutovo blato organizirane su mnoge aktivnosti na vodi, kao što su
foto safari, sportski ribolov, podvodno ronjenje i sl. što ovo područje čini idealnim mjestom
za rekreaciju i odmor. U tom smislu je potrebno planirati dodatne aktivnosti koje bi ovo
rekreacijsko mjesto podigle na viši nivo, bez narušavanja prirodnog ambijenta i
ekosustava.
Rijeka Trebižat je osobito atraktivna u ljetnom periodu kada su u ponudi jednodnevni izleti
Canoe safari mirnim dijelovima Trebižata, te spuštanje safari čamcima niz brzace i bukove.
Prostor uz rijeku Trebižat potrebno je staviti pod određeni režim zaštite, a sukladno
zakonskoj regulativi iz oblasti zaštite okoliša.
Predloženom regulacijom rijeke Neretve, odnosno izgradnjom nasipa stvorili bi se povoljni
uvjeti za rekreaciju, osobito od mosta Dr. F. Tuđman i nizvodno prema granici sa
Republikom Hrvatskom, te na lijevoj obali od starog željezničkog mosta u Čapljini do ušća
Krupe u Neretvu (do rekreativno – sportskog kompleksa uz ušće Krupe u Neretvu). Na
- 45 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
ovim dionicama se predviđa širina krune nasipa od 2,5 do 3 m, koja bi ujedno bila šetnica
na cijeloj svojoj dužini.
Ukoliko bi se stvorili uvjeti za izgradnju predložene marine uz ušće rijeke Krupe, prostor bi
bio dodatno obogaćen sportsko – rekreativnim i turističkim sadržajima, a blizina Hutovog
blata bi ovaj prostor učinila još atraktivnijim, kao i obratno.
Za rekreacijske aktivnosti potrebno je osigurati vodu I i II kvalitete. Premda rijeke na
području općine Čapljina, sukladno Uredbi o klasifikaciji voda i voda obalnog mora
Jugoslavije u granicama SRBiH (Sl. List SRBiH br. 19/80 koja je i danas važeća) generalno
zadovoljavaju uvijete II klase, značajno je pogoršanje kvalitete vode u vodotocima osobito
u ljetnim mjesecima, kada je zbog minimalnih protoka koncentracija otpadnih tvari
najveća, kada je i najveći interes za rekreaciju na vodi. Osim toga, na obalama se
zadržavaju velike količine otpada, pogotovo na dionicama vodotoka uz prometnice.
Prilikom analize potencijalnih lokaliteta za formiranje rekreacijskih zona na vodi
(kupališta, obala i dr.), osim kvalitete vode, bitno je i poznavanje hidrološkog režima, te
sukladno tome otrebno dati povoljna arhitektonsko-tehnička rješenja uređenja obala i
prostora za rekreaciju, a sukladno Zakonu o vodama (Sl. Novine FBiH br. 70/06, članak
72.). Na lokalitetima gdje se izgrade kupališta treba biti uspostavljen stalni monitoring
kvalitete vode, osobito u ljetnom periodu.
Vode su veliki potencijal Općine i mogu se višeznačno koristiti. Međutim, njihovo
korištenje mora biti planski i zakonski usklađeno, a posebna pažnja treba biti posvećena
zaštiti voda općenito.
2.4.
Projekcija razvitka gospodarstva
Razvojna projekcija rađena u Studiji pod nazivom „Analiza aktualnog stanja i mogućnosti razvoja
privrede HNŽ“ ukazuje da će buduće potrebe u općini Čapljina zahtjevati dodatnu gospodarsku
aktivnosti izraženu kroz:
formiranje novih poduzeća
ulaganja u nove zemljišne površine, opremu i građevinske objekte
povećanje broja zaposlenih.
-
To nadalje implicira planiranje razvojnih mogućnosti i njihovo prostorno usmjeravanje kako bi
se izbjegao stihijski razvitak. U tom smislu u nastavku će biti obrađeni svi potrebni aspekti koji
se tiču gospodarske projekcije, a odnose se na djelatnosti od značaja za gospodarsku aktivnost
lokalnog stanovništva i Općine u cjelini, njihov prostorni razmještaj te osvrt na okolišni utjecaj.
2.4.1.
Razvoj gospodarstva I osnovni nositelji razvitka
Na osnovu uočenih karakteristika postojećeg stanja općine Čapljina moguće je dati globalnu
projekciju gospodarskog razvitka za ovo područje. Budući područje obiluje prirodnim
bogatsvima jasno je da gospodarstvo treba biti usmjereno na njihovo iskorištenje. Stoga se može
sa sigurnošću tvrditi da će općina Čapljina u narednom planskom razdoblju svoj razvitak bazirati
na poljoprivrednoj proizvodnji, industriji „čistih djelatnosti“ i turizmu. Iz tog razloga ćemo u
nastavku kao nositelje razvoja gospodarstva u narednom planskom razdoblju izdvojiti:
-
proizvodno prerađivačke i uslužne djelatnosti
marinu
turizam
- 46 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
2.4.1.1. Proizvodno prerađivačke i uslužne djelatnosti
S obzirom na nedovoljni udio poljoprivrede, nesrazmjeran izuzetnim mogućnostima
ovog područja, planira se dinamičniji angažman u ovoj djelatnosti. Realna osnova ovakvih
predviđanja leži u raspoloživom poljoprivrednom potencijalu Općine sadržanom u plodnom
zemljištu, pogodnoj klimi, obilju vode, poljoprivrednom stanovništvu. Ako tome dodamo i
tradiciju bavljenja polkjoprivredom koja je dugo bila glavni izvor prihoda stanovništva
nedvojbeno je da poljoprivredna djelatnost treba ostati i nadalje značajna oblast gospodarskog
razvitka i proizvodnog angažiranja stanovništva.
Poljoprivredna proizvodnja je osnov za snabdjevanje stanovništva i odgovarajućih
prerađivačkih kapaciteta, značajan faktor povećanja izvoza i izvor prihoda, te je stoga treba
potencirati kao intezivnu savremenu proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i ubrzati njenu
dinamiku razvoja. U tom pravcu treba u narednom planskom razdoblju povećati obujam
poljoprivredne proizvodnje a posebice proizvodnje hrane, povećanjem obradivih zemljišnih
površina kao i racionalnim korištenjem poljoprivrednog zemljišta, uz primjenu odgovarajućih
mjera zemljišne i poreske politike.
Nesporno je da je industrija značajno sredstvo rješenja osnovnih društveno ekonomskih
problema te je stoga neizostavan cilj gospodarskog razvitka određenog područja. Budući je i
općina Čapljina bremenita problemima nezaposlenosti i nedovoljne gospodarske razvijenosti u
odnosu na postojeće mogućnosti, proces industrijalizacije kao jedan od osnovnih pokretača
razvitka treba iz navedenih razloga planirati.
Specifičan cilj poticanja prerađivačke industrije je prerada domaćih poljoprivrednih proizvoda, a
pored toga i zadovoljenje potreba područja Općine i šire zajednice i za drugim, takozvanim
čistim djelatnostima koje svojim tehnološkim procesima ne zagađuju okoliš.
Po prirodi djelovanja, primarna poljoprivredna proizvodnja i prerada poljoprivrednih
proizvoda dvije su različite proizvodne grane, ali su po svojoj uzajamnoj ovisnosti, dijelovi
jedinstvene reprodukcijske cjeline i dvije su od tri karike u lancu hrane od njive do potrošača.
Povoljna klima i dobar zemljopisni položaj, uz obilje vode, stvaraju preduvjete za domaću
kvalitetu poljoprivrednih proizvoda s visokim prinosima. Naravno, bez izgradnje tržišne
infrastrukture (otkupljivači, pakirnice i hladnjače), te sustava nadzora kvalitete i zdravstvene
ispravnosti, nije moguće očekivati ozbiljnu ekspanziju poljoprivredne proizvodnje u Općini.
S obzirom na sezonski karakter voća i povrća, javljaju se velike potrebe za hladnjačama
kao načinom čuvanja sirovina do prerade. U sklopu budućih investicijskih projekata upravo
aktivnosti izgradnje ovih objekata treba snažno podržati, što će osigurati otkup domaće
proizvodnje, produljiti razdoblje ponude i povećati udio domaće proizvodnje na tržištu. Time će
se stvoriti preduvjeti za ujednačavanje kvalitete i ispunjavanje standarda sigurnosti hrane, čime
se pruža mogućnost pokretanja izvoza proizvoda na strana tržišta.
Industrijska proizvodnja gotove hrane u FBiH nije na zadovoljavajućoj razini i rijetki su
proizvođači koji se njom bave. Hrana za djecu i dijetetska hrana se ne proizvode. Tražnja za
dijetetskom hranom koja je namijenjena športašima, bolesnim osobama, osobama sa
prekomjernom težinom i slično, je u porastu. Na domaće tržište ovakvi proizvodi dolaze iz
uvoza, što bi moglo biti motivom za domaće uspostavljanje i ove proizvodnje.
Uslužne djelatnosti tercijernog sektora, trgovina, zanatstvo i druge razne vrste usluga,
treba dalje usmjeravati u cilju zadovoljenja potreba stanovništva i nezaobilazno ih staviti u
- 47 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
službu razvitka turizma. Tercijarni sektor se treba razvijati intenzivno kako ne bi postao
ograničavajući faktor rasta društvenog proizvoda i gospodarskog razvitka.
Budući trgovina predstavlja značajan segment gospodarske strukture na području općine
Čapljina, važno je sagledati pravce dalje aktivnosti u ovoj oblasti. Prije svega neophodno je
trgovinu razvijati do razine zadovoljenja potreba stanovnika Općine, unaprijediti organizaciju
rada i povećati efikasnost poslovanja, intenzivirati procese povezivanja i suradnje prometnih i
proizvodnih poduzeća u cilju potpunije snabdjevenosti tržišta robom odgovarajućeg asortimana
i kvalitete.
2.4.1.2. Marina
Značajan doprinos gospodarskom prosperitetu općine Čapljina potječe od planirane
izgradnje marine što će direktno potaknuti razvitak nautičkog turizma te doprinijeti
svestranijem i bržem stvaranju održivog turizma šireg područja.
Nesporno je da se razvoj nautičkog turizma može sagledati i kao proces socijalne promjene ne
samo uvjeta života u nautičkim destinacijama, nego i kao poticajni proces koji može utjecati na
izmjenu socijalne i gospodarske strukture djelatnosti i aktivnosti na području općine Čapljina.
a) Direktni gospodarski učinci od nautičkog turizma
Razvoj nautičkog turizma znači ne samo novu kvalitetu cjelokupnog turističkog razvoja, nego i
cijeli niz gospodarskih učinaka do kojih bez njega ne bi ni došlo.
Kada se govori o učincima nautičkog turizma , misli se na sve one djelatnosti odnosno
gospodarska područja i njihove odgovarajuće dijelove koji su s turizmom izravno ili neizravno
povezani:
-
sve djelatnosti vezane za djelovanje marina
djelatnost iznajmljivanja plovnih prijevoznih sredstava
gradnja i popravak brodova i čamaca
trgovina na malo
djelatnost hotela i restorana
prodaja poljoprivrednih proizvoda
prijevoznička djelatnost i cijeli niz drugih djelatnosti.
Ponukani dosadašnjim iskustvima drugih zemalja najbitniji učinci pojave i razvoja
nautičkog turizma dogodili su se na lokalnim razinama, odnosno na područjima naselja, odnosno
općine gdje se marina formira.
Najvažniji učinci nautičkog turizma proizilaze od prihoda ostvarenih od:
- noćenja turista i
- potrošnje nautičara.
Iako grupacija nautičara spada u brojčano manji segment ukupne turističke populacije, u
pravilu riječ je o turistima znatno veće platežne moći.
Pored ovih osnovnih prihoda u nautičkom turizmu ostvaruje se određeni broj posebnih
prihoda kao što su:
-
prihodi od plovila na stalnom godišnjem vezu u marinama
prihodi od raspoloživih vezova koje tijekom godine (ljetne, odnosno plovidbene
sezone) njihovi korisnici ne koriste
- 48 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
-
siječanj/januar, 2012.
prihodi od sezonskih dnevnih vezova
prihodi održavanja i popravaka plovila i motora u servisima marine
prihodi ostvareni iznajmljivanjem plovila,
prihodi od prodaje goriva
direktnei prihodi od registracija plovila, izdavanja vinjeta za strana plovila, čarter
licence.
b) Poticanje razvoja drugih djelatnosti
Održivi razvoj nautičkog turizma sigurno će potaknuti i razvoj nekih drugih djelatnosti koje
su tipične za djelatnost marine. Među najvažnije djelatnosti koje će vjerojatno doživjeti
specifičnu revitalizaciju i jačanje ubrajaju se:
-
-
-
servisi plovila i motora, jedara, opreme i pribora
oživljavanje zamrlih zanata i vještina (tkanje, izrada odjeće, izrada i prodaja suvenira itd.),
Jedan od prisutnih dugogodišnjih procesa u nas je zapuštanje autohtonih dimenzija i
elemenata života. Navedeno zapuštanje osobito je utjecalo na zaboravljanje starih zanata,
tehnika i svakodnevnih praksa uobičajenog života. Ovisno o aktivitetu lokalnih zajednica,
zbog pozitivnog utjecaja nautičkog turizma, može se pretpostaviti razvoj djelatnosti koje su
direktnije ili indirektnije vezane uz obnovu tradicionalnih zanata, običaja i kultura.
poticanje lokalne proizvodnje, ugostiteljske i hotelske/motelske djelatnosti (maslinarstvo,
medarstvo, vinarstvo, ribarstvo, proizvodnja i prerada voća i povrća), što može biti ne samo
izvor dodatne zarade kroz prodaju turistima-nautičarima, nego može biti kao «povratna
sprega» i korisno oživljavanje gospodarskih djelatnosti koje bi za sobom mogle «povući» i
mnoge druge djelatnosti i aktivnosti.
izgradnja neophodne društvene infrastrukture (zdravstvene usluge posjetiteljima, kulturni i
sportsko rekreacijski objekti).
Zaključno se može konstatirati da nautički turizam uz njegovo obzirno i održivo
programiranje i razrađenu strategiju razvoja, svakako predstavlja izuzetno veliki potencijal za
poticaj promjena u socijalnoj i gospodarskoj sferi u mnogim djelatnostima i aktivnostima u
općini Čapljina.
2.4.1.3. Turizam
Turizam je područje koje uključuje mnogo različitih usluga i profesija, povezanih s
drugim ekonomskim aktivnostima poput trgovine, poljoprivrede, te raznih vidova ugostiteljstva.
Razvoj turizma doprinosi lokalnom razvoju i otvaranju novih radnih mjesta. Održivi razvoj
turizma ima veliku ulogu u očuvanju kulturne i prirodne baštine područja, te promoviranju,
očuvanju i unaprijeđivanju lokalne tradicije i običaja. Ukoliko se njime ne upravlja na održiv
način, turizam može donijeti i brojne negativne posljedice, te pristup njegovom razvoju mora biti
planski. Ekonomska, društvena i ekološka održivost ključni su faktori za dobrobit lokalnog
stanovništva, otvaranje novih radnih mjesta i očuvanja prirodnog i kulturnog nasljeđa. Turizam
može promovirati kulturne vrijednosti, tradicionalne proizvode, i davati alternativu za nove
poslovne aktivnosti. Upravljanje turizmom zahtijeva jasnu politiku, dijalog sa interesnim
grupama, i stalni monitoring.
Na području općine Čapljina postoje brojne turističke atrakcije, koje se mogu uvezati u
jedinstvenu ponudu i ponuditi posjetiocima kroz kombinaciju kulturnog, sportskog i turizma u
prirodi.
- 49 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Vizija i ciljevi razvoja turizma pružaju smjernice za dalje upravljanje turizmom na datom
području, te također daju okvir u kome se trebaju razvijati pojedine aktivnosti.
Vizija predstavlja uopćenu sliku turizma u budućnosti koja treba biti ostvarena postizanjem
skupine jasno definiranih i praktičnih ciljeva. Svi budući programi i aktivnosti na razvoju
turizma te upravljanje turizmom trebaju doprinositi dostizanju sljedećih ciljeva:
1. Programi promocije turizma će zaštititi i unaprijediti osnovne karakteristike kulturnog i
prirodnog naslijeđa općine Čapljina.
2. Sve infrastrukturne intervencije na turističkim lokalitetima će biti usklađene sa
specifičnim arhitektonskim i urbanističkim zahtjevima koji doprinose očuvanju
karakteristika prirodnih i kulturnih vrijednosti.
3. Lokalno stanovništvo i interesne grupe će biti aktivno uključene u planiranje i
upravljanje turizmom.
4. Turizam i mjere očuvanja kulturnih i tradicionalnih vrijednosti općine Čapljina, će
doprinijeti dobrostanju domaćina.
5. Općinska uprava, privatni poduzetnici, udruge građana i lokalno stanovništvo će imati
dovoljno znanja i vještina kako bi vodili i konstantno unaprijeđivali turizam na području
Općine, u skladu sa jedinstvenošću i kulturnim/tradicionalnim vrijednostima prostora.
6. Turistička ponuda će biti bazirana na modernim principima planiranja razvoja turizma
kroz promociju i marketing, te kontinuiranog praćenja potraživanja ciljanih grupa
posjetilaca, kao i utjecaja turističkih aktivnosti na kulturne i prirodne vrijednosti
područja.
Pincipi objedinjavanje turističke ponude općine Čapljina podrazumijeva prije svega:
- potpunije iskorištenje prirodnih i kulturno povijesnih znamenitosti područja uz
neophodne mjere zaštite,
- podizanje ugostiteljsko turističke usluge na višu kvalitetniju razinu efikasnijom
organizacijom rada, poboljšanjem kvalifikacijske strukture zaposlenih te
rekonstrukcijom i izgradnjom novih ugostiteljsko smještajnih kapaciteta.
Poštivajući prethodno navedeno možemo reći da se turistička ponuda područja općine
Čapljina sastoji od tri osnovna elementa. To su:
1. atrakcije,
2. proizvodi i
3. usluge.
Pod atrakcijama se podrazumijevaju sadržaji i lokaliteti od prirodne kulturno historijske
vrijednosti. Konkretno radi se o slijedećem:
-
Kulturno historijski spomenici na području općine Čapljina (Mogorjelo, Gabela, Počitelj)
Prirodne vrijednosti na području općine Čapljina (Hutovo blato, Trebižat, Krupa,
Bregava, Neretva)
Kulturne i sportske manifestacije kao dio turističke ponude općine Čapljina (Karneval
fest, Canoe Safari na rijeci Trebižat, Konjički klub „Vranac“, Umjetnička kolonija Počitelj,
Pustolovna utrka Čapljina, Ljetni festival Počitelj)
Potencijali za razvoj turizma općine Čapljina nisu adekvatno iskorišteni i potrebna su znatna
ulaganja i pažljivo planiranje turističke ponude zasnovano na modernim principima i
uključivanju grupa ili pojedinaca kako bi turistička ponuda dostigla optimum. Istovremeno je
potrebno sprovoditi sve neophodne mjere zaštite i unaprijeđenja svih prirodnih i kulturno
povijesnih vrijednosti ovoga kraja.
- 50 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Polazna aktivnost u postizanju razvojnih ciljeva stvaranja održivog turizma predstavlja
promocija. Promociju kulturnog i prirodnog naslijeđa treba vršiti kroz:
-
Promotivne kampanje informiranja šire javnosti o kulturnim i prirodnim vrijednostima
područja,
Promotivne kampanje o održivom turizmu za lokalne interesne grupe,
Kampanje dizanja svijesti o kulturnim i prirodnim vrijednostima,
Manifestacije koje podržavaju tradicionalne načine življenja,
Manifestacije i događaje koji na pravilan način prezentiraju modernu kulturu i
umjetnost.
Osnovni proizvodi koju su uključeni u turističku ponudu su prehrambeni proizvodi, suveniri
i tradicionalni proizvodi. U cilju poboljšanja kvalitete turističkog proizvoda i njegove
konkurentnosti neophodno je uspostaviti poveznicu s činjenicom izuzetne plodnosti doline
Neretve i pogodnosti bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom. Stoga se nameće potreba
uspostave veze između turizma i poljoprivrede, kao prosperitetnih gospodarskih grana uopće
južnog dijela Hercegovine. U prvi plan svakako treba staviti interese lokalnog stanovništva i kroz
razvitak turizma stvoriti uvjete i podlogu za njihov kvalitetniji životni standard. Tomu će
svakako doprinijeti i stvaranje mogućnosti za snažniji razvoj poduzetništva i obrta, bilo
posredno ili neposredno u funkciji turizma. Na taj način moguće je proširiti turističku ponudu u
skladu sa tradicionalnim vrijednostima te time doprinijeti dobrostanju lokalnog stanovništva i
cijele društvene zajednice. Takve, posebne, oblike turističke ponude općine Čapljina mogu činiti:
-
smještaj gostiju na vlastitome gospodarstvu,
ponuda vlastitih proizvoda,
ponuda jela iz vlastite kuhinje,
ponuda pića iz vlastitog podruma,
degustiranje i kušanje vina i rakije,
organiziranje izleta u okolicu,
kampiranje na posjedu i sl.
Najznačajnija tradicionalna jela Hercegovine (pura s kiselinom, raštika, divlje zelje i kuke,
janjetina ispod sača, japrak i dolma, neretvanski brudet od žaba i riječne ribe, pastrva, uštipci,
izljevača, starinski žuti kolač...) iz domaće gastro ponude, uz neizbježna autohtona vina, imaju
značajnu ulogu u funkciji obogaćenja ukupne turističke ponude.
Usluge prestavljaju smještaj i ugostiteljstvo, kao i ostale komplementarne usluge koje se
trebaju obezbijediti posjetiocima područja – usluge zdravstvene zaštite, transport isl.
U narednom planskom razdoblju prioritet bi trebalo dati modernizaciji postojećih
ugostiteljskih kapaciteta za potrebe stanovnika I turista, te izgradnji turističkih I smještajnih
ugostiteljskih objekata na širem području Općine kojima bi se objedinila sveukupna turistička
ponuda cjelokupnog kraja.
Nedvojbeno u Općini postoje mogućnosti razvoja specifičnog oblika turizma (nautički
turizam) zahvaljujući planiranoj izgradnji marine na lokaciji naselja Gabela-Višići. Time će doći
do povećanja broja turista, nautičara, rekreativaca i drugih gostiju što će povećati potražnju za
ugostiteljskom uslugom, sportsko-rekretivnom uslugom, uslugama koje pruža servisna baza, što
neminovno iziskuje razvitak ovih djelatnosti.
Veoma je bitno poboljšati postojeću, nedovoljnu turističku opremljenost koja se ogleda,
prije svega u nedostatku putničkih agencija. Treba ih formirati na području općine Čapljina za
- 51 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
organiziranje dolaska turista koji bi se tu zadržavali i svoju ponudu objedinjavali s turističkim
destinacijama susjednih općina.
2.4.2.
Prostorni razmještaj gospodarskih aktivnosti
Budući će se gospodarska aktivnost u narednom planskom razdoblju temeljiti na razvitku
proizvodno prerađivačkih, uslužnih i turističko ugostiteljske djelatnosti, te da je planirana
izgradnja gradske marine neophodno je utvrditi i njihovu organizaciju u prostoru.
U postojećim gospodarskim zonama Naklo, Zgoni, Klepci, Tasovčići i Nerezi smješteni su
objekti proizvodne i uslužne djelatnosti. Većina ovih zona su uglavnom novoformirane i nalaze
se u fazi razvoja tako da u njima postoje značajne prostorne rezerve. To znači da odgovaraju i za
buduću razvojnu gospodarsku aktivnost proizvodno prerađivačkih i uslužnih djelatnosti u
okviru svojih sadašnjih prostornih granica.
Pored objekata u istaknutim gospodarskim zonama, na području Općine zadržavaju se
postojeći objekti proizvodnih, uslužnih i ugostiteljske djelatnosti smješteni u ruralnim centrima
ili gradskom prostoru, ali bez mogućnosti njihovog daljeg širenja u prostoru.
Zbog postojanja značajnih površina poljoprivrednog zemljišta te orijentacije stanovništva
ka bavljenu poljoprivrednom proizvodnjom, na području naselja Gabela postoji potreba za
razvojem prerađivačke djelatnosti. Na ovom prostoru moguće je djelovanje više objekata
različite prerade i dorade, skladištenja i otkupa poljoprivrednih proizvoda i iz razloga blizine
granice s Republikom Hrvatskom te usmjeravanja ka izvozu domaćih proizvoda.
Obzirom na planirani razvoj ključnih prometnica u cestovnom prometu i planirani položaj
čvorišta na autocesti u Koridoru Vc, izvjesno je otvaranje novih gospodarskih zona na
Domanovićima i u Zvirovićima. U njima treba smještati djelatnosti tzv. sekundarnog sektora. Tu
se podrazumijevaju razne poslovne djelatnosti, trgovinsko zanatske usluge, skladišta i servisi, te
ostale slične djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju niti ugrožavaju ostale
djelatnosti i okoliš.
Zbog pogodnosti lokacije, izgradnja gradske marine je planirana na području naselja
Gabela-Višići. Na tom prostoru javiti će se zahtjevi smještaja pratećih sadržaja nautičkog turizma
i drugih uslužnih djelatnosti vezanih za nautički turizam neophodnih za prihvat budućih
posjetilaca.
Sukladno načelu uspostave održivog razvitka turizma planom se osigurava obogaćivanje
turističke ponude područja općine Čapljina nedostajućim smještajno ugostiteljskim
kapacitetima. Izgradnja hotelsko apartmanskog kompleksa planirana je na prostoru naselja
Šurmanci. Objekte i sadržaje ugostiteljsko turističke i sportsko rekreacijske namjene moguće je u
skladu sa utvrđenim mjerama zaštite smjestiti i na područja Hutovog blata i Trebižata.
Zaključno slijedi da potpunijim iskorištenjem utvrđenih prostora u postojećim
gospodarskim zonama i otvaranjem novih poslovnih zona osigurati će se dovoljno prostornog
kapaciteta za planirani gospodarski razvitak općine Čapljina.
- 52 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
2.4.3.
siječanj/januar, 2012.
Ocjena gospodarske aktivnosti sa stanovišta utjecaja na okoliš
Zbog sve jače regulative EU na području zaštite okoliša svakodnevno je sve prisutnija
ekološka samosvijest i sve je veći naglasak i na ekološkoj proizvodnji. Vodeći se načelom
primjene „čistih djelatnosti“ gospodarstvo treba planirati tako da potiče ekološku industriju,
eko-poljoprivredu, eko-turizam i ulaganje u obnovljive izvore energije.
Kada je riječ o planiranim gospodarskim aktivnostima općine Čapljina, već je pri samoj
projekciji i utvrđivanju osnovnih nositelja gospodarskog razvitka postavljen kao prioritetni
kriterij utjecaj na okoliš.
Stoga u obzir dolazi gospodarstvo koje koristi komparativne prednosti područja na kojem
se razvija (geoprometni položaj, klimatski uvjeti, prirodni resursi, ljudski potencijal, tradicija,
znanje, vještine) uz primjenu suvremenih dostignuća biotehnologije i novih proizvodnih
procesa, stimuliranjem okolišno povoljne proizvodnje i razvoja poljoprivredne i prerađivačke
djelatnostima u određenim, za to primjerenim, područjima, kao i proizvodnju zdrave hrane, brži
i dinamičniji razvoj ugostiteljstva, nautičkog i kontinentalnog turizma, ribolovnog, lovnog,
rekreacijskog te turizma na seoskim gospodarstvima, prometa i veza s naglaskom na jačanje
integralnog transporta, razvoj obrtništva, poduzetništva i kućne radinosti.
2.4.4.
Razvoj poslovnih zona
Kao proizvod društvenog i prostornog planiranja iz osamdesetih godina prošlog stoljeća
došlo je do formiranja poslovnih zona u općinama. Zone su formirane sukladno demografskim
kapacitetima i potrebama za radnim mjestima. Ove zone su najčešće nastajale na periferiji
gradova centara općina. One su bile u principu industrijske zone, dok su pojedinačni industrijski
objekti nastajali u sekundarnim općinskim centrima. Tako su nastale poslovne zone i u Čapljini.
U posljednje vrijeme počinju se formirati i čisto trgovačke zone van gradova kao nova pojava i to
prije svega uz jake putne pravce.
Obradom poslovnih zona bavila se i studija „Analiza aktualnog stanja i mogućnosti
razvoja privrede HNŽ“ te je utvrđeno da površina poslovnih. zona u centralnom naselju općine
Čapljina iznosi 51,80 ha. Od toga industrijska djelatnost zaprema 17,8ha, servisno uslužna
37,47ha i trgovinska 3,0ha.
Generalno gledajući, u poslijeratnom periodu je došlo do nekontrolirane izgradnje
poslovnih objekata na slobodnim lokacijama bez potrebe da se prostori za poslovne djelatnosti
osmišljeno planiraju, grupiraju i racionalno iskorištavaju. Ako bi se i grupirali objekti onda
njihova raznorodnost, različita djelatnost nije dopuštala formiranje uređenih, infrastrukturom
opremljenih prostora.
Zbog svega ovoga u novije vrijeme skoro da ne možemo govoriti o poslovnim zonama sa
grupiranjem određene djelatnosti ili srodnih djelatnosti, već, kao u pravilu, o poslovnim zonama
u kojima su pomiješane sve djelatnosti i gospodarske grane. Teško u zonama možemo otkriti
neku od djelatnosti kao dominantnu. Obilježja poslovnih zona nastalih u poslijeratnom razdoblju
kao rezultat stihijskog djelovanja su slijedeća:
1. Bez dominantne su djelatnosti, tako da se teško mogu okarakterizirati kao industrijske,
uslužno – servisne ili trgovačke;
2. Bez infrastrukturne su opremljenosti ili sa veoma lošom opremljenošću;
3. Kao u pravilu ove zone su nastale uz magistralne prometnice. Na ovakav način su
smetnja normalnom obavljanju prometa.
- 53 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
4. Unutarnja organizacija prostora, a time i infrastruktura je neracionalna, kako prometa,
tako snabdijevanja vodom i odvodnjom otpadnih voda i td.;
5. Zone ne vrše nijednu zajedničku funkciju, već se ponašaju kao skup samostalnih
neovisnih objekata i djelatnosti (javne rasvjete, osiguranja i td.);
6. Zone nisu hortikulturno uređene;
7. Okolišni pristup je nezadovoljavajući;
8. Masovna pojava samostalnih pojedinačnih objekata van poslovnih zona i dalje
pospješuje kaos i neorganiziranost u prostoru;
9. Vrlo često ove zone su potrošile najkvalitetnije poljoprivredno zemljište kao
nenadoknadiv resurs.
Uz to, došlo je i do izmjene koncepcijskog pristupa razvoju gospodarstva. Ono se sad temelji
na privatnom vlasništvu i tržišnom gospodarstvu, ali je njegovo oživljavanje u početnom stadiju.
Zbog svega navedenog, a prije svega zbog nepostojanja smišljenog i organiziranog procesa
planiranja, neophodno je pristupiti planskom lociranju poslovnih zona.
U tom procesu se treba riješiti status postojećih proizvodnih objekata, izvršiti njihova
konsolidacija i aktiviranje obnovljene ili nove proizvodnje. Postojeći objekti velikih prijeratnih
sustava predstavljaju bazni potencijal za te procese.
Razvojem novih ključnih prometnica kroz prostor Hercegovačko – neretvanske županije,
odnosno znatno će se izmijeniti i uvjeti gospodarske aktivnosti područja općine Čapljina.
Boljom prometnom povezanošću smanjiti će se vrijeme putovanja, povećati sigurnost u
prometu i znatno povećati razina prometne usluge. Ovo će znatno utjecati na kvalitetu
transportnih usluga kao osnove razvoja gospodarstva, a posebno na brz i kvalitetan plasman
specifičnih hercegovačkih proizvoda i turističku aktivnost. Logično je zaključiti da će doći do
porasta interesa za razvojem poljoprivrede, a posebno uzgoja ranog povrća i autohtonih vinskih
vrsta grožđa, a time i opće uposlenosti.
Istovremeno smanjit će se prometno opterećenje na magistralnim cestama te će one, u većoj
mjeri, služiti razvoju naselja i gospodarske aktivnosti.
Prostorni plan Federacije BiH, aktivnosti koje se rade na izgradnji Koridora Vc, kao i
strategije razvoja brzih cesta dovesti će do izgradnje dva bitna elementa na prostoru općine
Čapljina Koridor Vc i interregionalno čvorište za Jadransko – jonsku autocestu
Na ovakav način će se intenzivirati gospodarski razvoj, ali i predodrediti lociranje poslovnih
zona Domanovići i Zvirovići.
Drugi bitan kriterij koji je utjecao na lociranje poslovnih zona u općini Čapljina je ruralni
razvoj, odnosno utjecaj poslovnih zona na ruralni razvoj. Formiranjem poslovnih zona se na
najdirektniji način stimulira ruralni razvoj, a urbane sredine spašavaju od prenaseljavanja i
opterećenja fizičke i društvene infrastrukture.
Obzirom da je poljoprivreda vrlo važna komponenta razvoja općine Čapljina, imperativno se
nameće potreba formiranja poslovne zone za izradu poljoprivredne infrastrukture koja će
pomoći razvoju poljoprivrede. Takva zona je planirana na prostoru naselja Gabela gdje će biti
moguća gradnja hladnjače, silosa i sl., odnosno onog dijela poljoprivredne infrastrukture koji će
se u naknadnim analizama utvrditi kao najpotrebnijim za održivi razvoj poljoprivrede na ovom
području.
- 54 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Planirane poslovne zone će omogućiti integralno i efikasno gospodarenje prostorom,
njegovu punu funkcionalnost za korisnike, te značajnu racionalizaciju u procesu izgradnje,
uređenja i korištenja prostornih resursa. Zone će omogućiti sinergijsko i komplementarno
djelovanje gospodarskih djelatnosti Općine, organizirani nastup prema financijskim i drugim
potpornim institucijama, organiziranje pratećih djelatnosti i zajedničkih službi, i slično.
Učinci formiranja poslovnih zona će se ogledati kroz povećanu proizvodnju, povećan tranzit
roba i ljudi, zapošljavanje domicilnog stanovništva, poboljšanje poslovne klime, poslovne
suradnju sa susjednim općinama, pojačanu pduzetničku aktivnost , uopće izazvati će globalan
socio-gospodarski napredak cijelog područja.
Poslovne zone su mjesta koja dugoročno rješavaju potrebe poduzetnika za poslovnim
prostorom te im omogućuju zajedničko korištenje infrastrukture i pospješuju njihovo
međusobno povezivanje. Zone predstavljaju nezaobilazan segment razvoja i napretka svake
moderne regije te kao takve postaju pokretačka snaga gospodarstva. Osnivanjem i razvojem
poslovnih zona potiče se konkurentno gospodarstvo čiji je cilj povezivanje u europski i globalni
sustav tržišnog natjecanja.
Infrastrukturne i ostale potrebe u funkciji zadovoljenja prostornih potreba gospodarstva
u poslovnim zonama se mogu svesti na slijedeće:
-
interni promet
infrastrukturnu energetiku (elektro, plin, gorivo)
komunikaciju
javnu rasvjetu
osiguranje
gospodarenje zonom
hortikulturno rješenje
odvoz smeća
ostale zajedničke potrebe
prethodno planiranje i projektiranje zone
Sve ove potrebe poslovnih zona, a prije svega uređenje i opremanje građevinskog
zemljišta moraju se utvrditi i izdefinirati prije formiranja novih zona, na račun fondova ili
države, a naplaćivati kroz dugi period i sa fazom odgode od korisnika zone. Tek na takav način
ćemo eliminirati izgradnju neracionalnih poslovnih objekata bez opreme, a na poljoprivrednom,
stambenom ili šumskom zemljištu.
S obzirom na apsolutno lošu opremljenost postojećih zona, kao i na potrebu kompletnog
opremanja novih zona, iznose ovog opremanja treba dobiti u procesu njihovog konkretnog
planiranja i projektiranja izradom investicijksih projekata razvoja poslovnih zona.
2.5. Projekcija razvitka društvene infrastrukture
2.5.1. Bilansi potreba po društvenim djelatnostima
Osnovni inputi pri ovoj vrsti projekcije dobijeni su od nadležnih općinskih službi u
Čapljini. U nastavku će biti prikazane potrebe Općine za svaku od društvenih djelatnost:
- 55 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
predškolski odgoj, školstvo, zdravstvena i socijalna zaštita, sport i rekreacija, kultura i javna
uprava.
2.5.1.1.
Predškolski odgoj
Sukladno strateškim pravcima razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u
Hercegovačkoneretvanskoj županiji, te iskazanim potrebama stanovnika, u narednom planskom
razdoblju (2010.-2020.), trebalo bi na području općine Čapljina poduzeti sljedeće aktivnosti:
-
izgraditi novi objekt dječijeg vrtića sa jaslicama u Čapljini (Dječiji vrtić Čapljina II)
modernizirati postojeće objekte dječijeg vrtića u Čapljini i u Gabela polju
Time bi se znatno poboljšali uvjeti za odvijanje planiranog obveznog predškolskog odgoja
djece s područja općine Čapljina.
Pocetak sistemskog odgoja i obrazovanja djece kljucni je faktor razvoja pojedinca i društva, a
oslanja se na jačanje predškolskih sistema odgoja i obrazovanja, koji prije svega podrazumijeva
povećanje obuhvata djece predškolskim odgojem i obrazovanjem i modernizaciju programa
odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu.
2.5.1.2.
Školstvo
S obzirom da ukupne površine po uceniku (zemljišta za zgradu, rekreaciju, sportske
terene, zelene površine, trijemove i dr.) koje propisuje Pedagoški standard i normativ osnovnog i
srednjeg školstva HNŽ treba iznositi 30-40 m2, a iznimno zbog guste izgrađenosti naselja
površina potrebnog zemljišta može biti 20 m2 po učeniku, evidentno je da postojeće površine
objekata osnovnih i srednjih škola na području općine Čapljina ne zadovoljavaju ni minimalne
uvjete za obavljanje nastavnih aktivnosti.
2.5.1.2.1.
Osnovno obrazovanje
U općini Čapljina stanje ukupnih površina osnovnog školstva po učeniku ne zadovoljava
minimalne uvjete i potrebno ih je proširiti.
Zbog toga bi općina Čapljina do kraja planskog razdoblja trebala obezbijediti još oko
2.000m2 školskog prostora za potrebe odvijanja osnovnog obrazovanja.
Prostorne potrebe iskazane su posebno u općinskom centru gdje bi u budućnosti trebalo
osigurati sveukupno 17.000m2 prostora objekata osnovnog obrazovanja. Također se planira
proširenje kapaciteta područnih škola u naseljima Čeljevo i Domanovići sa sadašnjih 145m 2
(Čeljevo) i 660m2 (Domanovići) na potrebnih 700m2 u Čeljevu odnosno 4000m2 u
Domanovićima.
2.5.1.2.2.
Srednje obrazovanje
Budući se nastava dviju srednjih škola odvija u jednoj zgradi, nesporno je da je prioritet
planiranja osigurati nove prostore za izvođenje nastavnog procesa. Stoga planiramo izgradnju
nove školske zgrade, gimnazija Čapljina II, iz razloga što u postojećoj nastavu pohađa
neprimjereno veliki broj učenika, što je u sukobu sa pedagoškim normativima. Time bi se
osigurao prostor od potrebnih 4000 m2 .
2.5.1.2.3.
Visoko obrazovanje
- 56 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Čapljina kao regionalni centar koji povezuje općine Neum, Stolac i Ravno, a i zbog
izuzetnih prirodnih pogodnosti i orijentacije ka poljoprivredi i turističko ugostiteljskoj
djelatnosti, ima potrebu za osnivanjem visokoškolskih ustanova poljoprivrednog i turističko
ugostiteljskog fakulteta koji bi djelovali u sklopu Sveučilišta u Mostaru. Stoga u dugoročnim
razvojnim perspektivama treba računati na ovu činjenicu.
2.5.1.3.
Zdravstvena i socijalna zaštita
Iskazane potrebe za proširenjem kapaciteta primarne zdravstvene zaštite u općini
Čapljina ukazuju na planiranje izgradnje novog doma zdravlja u Čapljini – Dom zdravlja Čapljina
II. Također je, uz proširenje prostornih kapaciteta, od značaja za razvoj Općine i modernizacija
postojećih objekata zdravstva kao i poboljšanje/povećanje kadrovske strukture u ovoj oblasti.
Uz sve ambulante treba planirati i ljekarne.
U daljem razvoju socijalne zaštite u općini Čapljina prioritet treba dati jačanju i
unaprijeđenju rada službe za socijalni rad u Čapljini, povećanju prostornih kapaciteta za smještaj
starih i iznemoglih lica te osiguranju smještaja djece s posebnim potrebama.
Potrebe stanovništva općine Čapljina za unaprijeđenjem socijalne zaštite podmirile bi se
izgradnjom doma za stare i nemoćne u Čapljina i ustanove za skrb o djeci s posebnim potrebama
na području općine Čapljina.
2.5.1.4.
Sport i rekreacija
Djelatnosti sporta i rekreacije su široko razvijene među stanovništvom općine Čapljina.
Mnogobrojna sportska društva više raznorodnih sportova aktivno djeluju, te je nesporno da su
sport i rekreacja veoma važni i da im treba posvetiti posebnu pažnju. Sukladno tome zanimanje
škola, kako osnovnih tako i srednjih, je pozitivno u smislu održanja i razvitka sportske aktivnosti
stanovnika. Međutim, stanje sportskih objekata i terena u školama je nezadovoljavajuce. U općini
Čapljina od ukupno sedam škola dvije imaju sportsku dvoranu i ukupno šest vanjskih terena.
Pored toga postoje još tri sportska objekta (sportska dvorana s tribinama, otvoreni sportski
centar s više terena, mala sportska dvorana u sklopu škole).
Zaključno slijedi da je za općinu Čapljina od iznimne važnosti po razvoj sportskih
djelatnosti izgradnja modernog gradskog sportsko rekreacijskog centra, u kojem bi bili sadržani
raznorodni sportski tereni, bazeni otvorenog i zatvorenog tipa, te svi prateći sadržaji jednog
takvog objekta. Uz to treba prioritetno rješavati i pitanje izgradnje dvorana za tjelesnu kulturu i
igrališta uz škole tamo gdje ne postoje.
2.5.1.5.
Kultura
U narednom planskom razdoblju neophodno je stvarati uvjete za sveobuhvatniji razvoj
svih oblasti kulturne djelatnosti. Preduvjet leži u proširenju prostornih kapaciteta koji u
današnje vrijeme ne zadovoljavaju sve potrebe stanovništva općine Čapljina za kulturnim
sadržajima.
Multimedijalni kulturni centar je osnovni nositelj kulturnih aktivnosti modernog doba i
svojom djelatnošcu može obuhvatati područje određene općine ali i šire regije. Njegova
djelatnost je raznolika i objedinjava većinu kulturno-obrazovnih djelatnosti u pojedinim
sredinama, organizaciju raznih priredbi, škola stranih jezika i obrazovanje odraslih. Jedan dio tih
djelatnosti u narednom će razdoblju dobiti prioritet ako se imaju u vidu potrebe i mogućnosti za
uspostavljanje kulturnih sadržaja u općini Čapljina,
- 57 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Postojeći kapacitet gradskog kina u Čapljini nedostatan je, te stoga treba planirati
njegovo proširenje. Također stanovništvo ima izraženu potrebu i za izgradnjom kazališta te s tim
treba računati u iznalaženju adekvatnog prostora.
Na području općine Čapljina su sačuvani mnogobrojni izuzetno vrijedni spoemnici
kulture koji mogu biti osnov za razvoj nekih specifičnih oblika kulture djelatnosti.
U razdoblju 2010.-2020. godine trebalo bi utemeljiti muzej u općinskom centru te tako se
uključiti u mrežu muzeja Hercegovačkoneretvanske županije. Muzeji na području HNŽ posjeduju
vrlo bogat arheološki, historijski, arhivski, etnografski i umjetnički materijal, a njihov je osnovni
zadatak nalaženje, skupljanje, obrada, čuvanje i prezentacija tih materijala.
Jedan od ciljeva koje bi trebalo ostvariti do 2020. godine je i kompleksna prezentacija –
izložba građe s podrucja Općine kao cjeline u nekom primjerenom izložbenom prostoru. Trebalo
bi stvoriti izložbu kojom bi se općina Čapljina mogla predstaviti svim posjetiteljima, bilo
turističkim, bilo stručnim poznavateljima kulturno povijene građe, posebno u području
arheoloških i etnografskih istraživanja, restauratorskih poslova i galerijske djelatnosti. Korisno
bi bilo otvoriti niz galerija uz pomoć kojih bi se značajnije razvijale djelatnosti likovne
umjetnosti.
Po broju članova koje okuplja, kulturno-umjetnički amaterizam je, svakako, najbrojnija i
najraširenija djelatnost na području općine Čapljina.
Zadatak je u ovom razdoblju ostvariti suradnju i koordinaciju medu brojnim kulturnoumjetničkim društvima na području Općine , osigurati međusobnu pomoć i razmjenu programa,
te stvoriti reprezentativni općinski kulturno umjetnički program, sastavljen od najboljih
društava u svim vidovima kulturno-umjetničkog amaterizama.
Nužno je uspostaviti suradnju s ustanovama kulture na području Općine, kao i s turističkim
zajednicama, te brojna društva staviti i u tu funkciju.
U ostavrenju naprijed navedenih ciljeva kao potreba iskazala se izgradnja jedne moderne
kulturne ustanove u općinskom središtu-Čapljina I (Muša), čime će biti zadovoljene
mnogobrojne potrebe stanovništva općine Čapljina za kulturnim sadržajima.
2.5.1.6.
Javna uprava
Kako je već spomenuto u Prostornoj osnovi funkcije uprave i administracije uglavnom u
svemu zadovoljavaju na razini općine i u skladu je s dostignutim stupnjem društveno
gospodarskog razvitka Općine.
Općenito, razvoj javnih službi slijedi razvoj i razmještaj njegovih korisnika i na taj način
poboljšava standard i razinu kvalitete života. Iz toga razloga neophodno će biti, prateći planirani
proces konurbacije naselja, uspostaviti prateće javne funkcije.
2.5.2.
Prostorni razmještaj sadržaja društvenih djelatnosti u 2020. godini
Najveća koncentracija funkcija društvene infrastrukture i nadalje će se zadržati u općinskom
centru – grad Čapljina. Istovremeno će, obogaćivanjem javnim sadržajima, jačati i budući
sekundarni općinski centri (Domanovići, Gabela-Višići).
Trebižat, Čeljevo i Počitelj zapremaju također izvjestan broj društvenih djelatnosti, slično kao što
je slučaj sa opremljenošću u naseljima Gnjilišta, Grabovine i Tasovčići.
Slijedeću grupaciju, s obzirom na zastupljenost sadržajima društvene infrastrukture čine naselja:
Bivolje brdo, Dretelj, Klepci, Prčavci, Modrič I Bobanovo selo.
Doljani, Dračevo, Struge, Šurmanci, Zvirovići I Šuškovo naselje zadovoljavaju po društvenoj
infrastrukturi razinu gravitacijskog naselja, dok preostala naselja neće posjedovati ni taj najniži
- 58 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
stupanj opreme javnim sadržajima (Gorica, Hotanj, Opličići, Svitava, Bajovci, Ševaš njive, Crnići,
Dubravica, Jasenica, Lokve, Prebilovci, Sjekose I Stanojevići).
Pobliže o razmještaju društvenih djelatnosti po naseljima Općine govori tablični prikaz u
nastavku.
- 59 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
- 60 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
2.6. Projekcija fizičke infrastrukture
2.6.1. Cestovni promet
Izloženi podaci u prostornoj osnovi Plana su pružili dostatnu informaciju o postojećoj
cestovnoj mreži i tekužim aktivnostima na njenom poboljšanju.
Posebno je istaknuto da se Općina Čapljina nalazi na glavnom prometnom koridoru Bosne i
Hercegovine koji ide uz tokove rijeka Bosne i Neretve i poprečnom prometnom smjeru kojim ide
Jadransko-jonska autocesta i druge prometnice jadranskog zaleđa.
Prometni koridor Vc (sjever – jug) čini kičmu razvoja Bosne i Hercegovine, a posebno njenog
južnog dijela u kojem se taj koridor križa sa Jadransko-jonskom autocestom. Obzirom da obje
autoceste i da preko Općine Čapljina i da se na njenom prostoru međusobno povezuju, Općina
Čapljina je u žarištu tog utjecaja. Svakako, uvjet za potpuni i kvalitetni utjecaj je prilagođenost
ostale cestovne mreže u području Općine novoj prometnoj matrici i njenoj povezanosti sa
čvorištima na autocesti.
Suglasno Zakonu o cestama Federacije BiH upravljanje javnim cestama je u nadležnosti
javnih poduzeća ili ustanova i to:
-
Javnog poduzeća „Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine“: autoceste i brze ceste
Javnog poduzeća „Ceste Federacije Bosne i Hercegovine“: magistralne ceste
Javne komunalne ustanove za ceste: regionalne ceste
Općinskog organa prema Odluci Općinskog vijeća: lokalne ceste
Dugoročni i godišnji programi tih poduzeća i ustanova i strategije razvoja cesta iz njihove
nadležnosti su podloga za planiranu projekciju razvoja cesta u području Općine Čapljina. U
postupku priprema za izradu ovog Prostornog plana su prikupljeni svi raspoloživi podaci koji se
odnose na ceste u području Općine Čapljina, te utvrđena sljedeća planska projekcija.
2.6.1.1.
Autoceste
a) Autocesta u prometnom Koridoru Vc prolazi kroz područje Općine Čapljina u duljini od 20,5
km. U proteklom vremenu je definiran njen okvirni položaj u prostoru, a na temelju
obrađenog Idejnog projekta. Studije utjecaja na okoliš i Prostorne osnove za izradu
Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH „Autocesta na
koridoru Vc“. Takođe je u tijeku 2010. godine dovršen glavni projekt autoceste za cijeli potez
kroz općinu Čapljina. Položaj trase u području Počitelja nije verificiran. Odlukom Parlamenta
Federacije BiH od 30. ožujka 2010. godine o utvrđivanju prijedloga prostorne osnove
Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH autoceste na
Koridoru Vc za razdoblje od 2008-2028 godine odloženo je usvajanje trase autoceste u
području Blagaja i Počitelja na rok od 6 mjeseci. U tom vremenu su se trebala izvršiti
dodatna istraživanja na terenu i obraditi potrebne analize i studije na temelju kojih bi se
donijela konačna odluka i za položaj trase u tim prostorima. Rok nije ispoštovan ali je u
prosincu 2010. godine Vlada Federacije BiH razmatrala i usvojila obrađenu analizu kojom se
predlaže novi položaj trase autoceste u području Počitelja prema predloženoj varijanti
„Sjever 3“. „Počitelj“ i položaja priključne ceste između čvorišta i magistralne ceste M6. Ovim
izmještanjem se može ugroziti planirana lokacija gospodarske zone. Očito je da promjena
položaja autoceste u području Počitelja onemogućava obradu konačnih planskih rješenja u
- 61 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
širokom prostoru. Time se blokira kompletan razvoj tog prostora uključujući i gradnju
individualnih i gospodarskih objekata.
Paralelno sa izradom ovoga plana izrada je Prostornog plana posebnih obilježja od značaja
za Federaciju Autocesta na Koridoru Vc. Usvojen je Nacrt ovoga plana. U Prostornom planu
Čapljina preuzeta su rješenja iz ovoga Plana višeg reda i prikazana u grafičkom dijelu plana
karta 2. Promet.
U području Općine su projektirana dva čvorišta i to Počitelj i Međugorje.
Čvorište Počitelj je na Dubravskoj visoravni. Za povezivanje magistralne ceste M6 sa
čvorištem je projektirana priključna cesta koja se od M6 odvaja na lokalitetu Dubrava.
Čvorište Međugorje je u naselju Kapulari u području Zvirovića. Čvorište je povezano na
regionalnu cestu R425a preko vezne ceste. Vezna cesta sa raskrižjem na R425a je projektirana u
sastavu projekta autoceste, a ona ima rang magistralne ceste.
Obzirom da regionalna cesta R425a od Gornjeg Trebižata do Kapulara ne može zadovoljiti uvjete
priključne ceste na čvorište autoceste ovim Planom je predviđena njena devijacija. U grafičkim
prilozima je ucrtan okvirni položaj devijacije. Približna duljina ove veze je 4 km, a elementi
odgovaraju magistralnoj cesti.
Autocesta će imati dva odvojena kolnika sa po dva vozna traka (2x3,75 m), jednim
zaustavnim trakom (2,5 m), rubnim trakama po 0,25 m, razdjelnim pojasom od 4,00 m, te
tracima za usporenje ili ubrzanje (3,5 m). Projektna brzina je 120 km/h. Slobodni profil iznad
kolnika je 4,8 m.
Na području Općine autocesta ima jedan tunel (Šunja Glava 498 m), mostove „Neretva“ i
„Studenčica“ (1016m, 590 m) i vijadukt „Dretelj“ (278 m).
Autocesta je zatvoreni prometni sustav odvojen od okolnog prostora zaštitnom obradom.
Pristup u taj sustav je moguć samo u čvorištima Počitelj i Međugorje u Općini Čapljina. Radi toga,
a sa ciljem normalnog funkcioniranja lokalnog prometa i drugih potreba su projektirani
odgovarajući prelazi preko ili ispod autoceste i to:
-
nadvožnjaci sa pripadajućim dijelovima lokalnih ili nesvrstanih cesta na lokalitetima
Stanojevići, Grabovina, Kevčići, Torine, Košarica, Strmac;
podvožnjaci sa pripadajućim dijelovima regionalne i nesvrstanih cesta na lokalitetima:
Butuljani (R425a), Krčevine...
Na zaravnjenim dijelovima terena i na nagnutim terenima gdje je to potrebno osigurani su i
obrađeni prostori za podužno kretanje poljoprivrednih strojeva, odnosno neometan prilaz
odsječenim parcelama. Izuzetno je na visoravni Bekija između Dretelja i Zvirovića, projektirana
kvalitetna cesta paralelno sa autocestom u cilju otvaranja visoravni za razvoj, budući da
autocesta presijeca postojeće putove i staze.
Gradnja autoceste u Koridoru Vc je prioritetan zadatak Federacije Bosni i Hercegovine
radi čega se intenzivno priprema investicijsko-tehnička dokumentacija. Izvjesno je da će
u 2011. godini otpočeti gradnja dionice od čvorišta Međugorje do granice sa Republikom
Hrvatskom. Realno je planirati da će u tijeku planskog perioda od 10 godina biti dovršen
njen dio koji prolazi Općinom Čapljina.
b) Jadransko-jonska autocesta
Prijedlogom strategije i akcijskog plana razvoja mreže autocesta i brzih cesta na području
Federacije Bosne i Hercegovine iz 2008. godine okvirno je utvrđen položaj Jadransko-jonske
- 62 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
autoceste i inter-regionalnog čvora na autocesti u Koridoru Vc. Ako prijedlog strategije bude
usvojen bit će izvjesno da će Jadransko-jonska autocesta biti podudarna autocesti na Koridoru
Vc od Bijače do Počitelja i da će inter-regionalni čvor biti u široj zoni Počitelja.
U cilju zaštite prostora za budući položaj Jadransko-jonske autoceste istočno od Počitelja
rezerviran je koridor širine 3 km u kojem će se, obzirom na topografske uvjete, smjestiti trasa
autoceste.
Obzirom da do sada nisu vršena istraživanja koja prethode izradi investicijsko-tehničke
dokumentacije dinamika gradnje autoceste je potpuno nepoznata.
Smatramo da je izvjesno da će u planskom razdoblju od 10 godina biti osigurana, odnosno
dovršena investicijsko-tehnička dokumentacija, a da će gradnja autoceste preći u naredno
plansko razdoblje (poslije 2020. godine).
Orijentacijska duljina Jadransko-jonske autoceste na području Općine Čapljina je 6,8 km.
Očekuje se da će gabariti autoceste i tehnički elementi biti istovjetni sa opisanim gabaritima i
elementima autoceste na Koridoru Vc.
2.6.1.2.
Magistralna ceste
U dokumentacijskoj osnovi ovog Plana je konstatirano da kroz područje Općine Čapljina
prolaze dijelovi magistralnih cesta M17 Mostar-Čapljina-Metković i M6 Ljubuški-Čapljina-Stolac.
Također, konstatirano je da u području Općine:
- magistralna cesta M17 ima duljinu od 21 km, kvalitetne tehničke elemente, širinu kolnika
od 7 m i djelomično izgrađene nogostupe u području naselja Višići;
- magistralna cesta M6 ima duljinu 19,9 km, znatnim dijelom loše tehničke elemente, širinu
kolnika 6 m i da prolazi kroz gusto naselje i središte grada.
Kroz zaključnu analizu stanja u prometu je istaknuto da su uvjeti odvijanja sigurnog
prometa na dijelu magistralne ceste M6 od Gornjeg Trebižata do mosta na rijeci Neretvi veoma
loši i neprihvatljivi. Na tom dijelu cesta prolazi kroz gusto izgrađeno naselje Trebižat, prigradsko
naselje i centar grada.
Radi toga su pokrenute aktivnosti da se, u dogovoru sa Direkcijom za ceste Federacije Bosne i
Hercegovine, planira izmještanje ovog dijela ceste na novi položaj izvan naselja. Također,
ocijenjeno je da je sigurnost sudionika u prometu i pješaka ugrožena i na dijelu ceste M17 kroz
Višiće i Dračevo. Radi toga je dugoročno potrebno planirati izmještanje tranzitnog prometa i sa
ovog dijela ceste.
Suglasno opisanom stanju i procjenama mogućeg razvoja magistralnih cesta u području
Općine Čapljina i nadležnostima i obvezama koje proizlaze iz Zakona o cestama Federacije Bosni
i Hercegovine, planira se sljedeće:
1. Blagovremeno i kontinuirano održavanje dijelova magistralnih cesta u području Općine
Čapljina, a sukladno godišnjim programima Direkcija za ceste Federacije Bosne i
Hercegovine;
2. Izrada kompletne projektne dokumentacije za izmještanje magistralne ceste M6 na dijelu
od Gornjeg Trebižata do ceste M17 u Klepcima (Južna obilaznica), te dovršenje
kompletnih građevinskih radova.
3. Izrada kompletne projektne dokumentacije za brzu cestu Grude – Ljubuški – Miletina –
Zvirovići (čvorište na autocesti) – Prčavci (Gornji Trebižat) i izgradnje dijela te ceste od
Zvirovića do Gornjeg Trebižata;
- 63 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
4. Izrada projektne dokumentacije i izvođenje radova na kraćoj devijaciji ceste M6 u
području Domanovića;
5. Izrada početne investicijsko-tehničke dokumentacije za izmještanje magistralne ceste
M17 iz područja Višića i Dračeva čija će realizacija biti predmet Plana poslije 2020.
godine;
6. Aktivno sudjelovanje Općine Čapljina u svim aktivnostima vezanim za izmještanje dijela
magistralne ceste M17 iz centralnog dijela grada Metković (tunelsko rješenje) i
eventualnim zahvatima na graničnom prijelazu.
Tabelarni prikaz postojećih i planiranih magistralnih cesta
Duljina
/km/
Širina
kolnika
/m/
Opće
stanje
POSTOJEĆE STANJE
1.
M17
Bivolje Brdo – Čapljina – Metković
21,00
7,00
dobro
2.
19,9
6,00
(12,00 u
gradu)
uvjetno
dobro
Red.
br.
Broj
ceste
M6
NOVE DIONICE
1.
M6
2.
M6
3.
Dionica
D. Studenci – Trebižat – Čapljina –
Tasovčići (M17)
G. Trebižat – Struge – Klepci (Južna
obilaznica)
Domanovići – devijacija
7,60
Spojna cesta na čvorištu Domanovići
7,60
4.
M6(BC)
Miletina – Zvirovići (čvor na autocesti) –
G. Trebižat
5.
M17
Klepci – Dračevo (izmještanje)
2.6.1.3.
7,00
8,00
7,60
7,00
Planirano
redovno
održavanje
redovno
održavanje
projektiranje i
izgradnja
projektiranje i
izgradnja
projektiranje i
izgradnja
projektiranje i
djelomična
izgradnja
projektiranje (I
faza)
Regionalne ceste
Područjem Općine Čapljina prolaze regionalne ceste: Miletina – Trebižat i Čapljina
– Gabela – Metković (R425a) duljine 6,8+10,6=17,4 km i Dračevo – Ljekose – Vodostan (R426)
duljine 8,9+5,0=13,9 km.
Sve dionice regionalnih cesta su asfaltirane. Međutim, one su većim dijelom modernizirane bez
proširenja i stručno-tehničkog oblikovanja tako da su kolnici uski i dotrajali, a elementi loši.
Suglasno opisanom stanju i procjenama da je u planskom periodu moguće izvršiti
mjestimične rekonstrukcije i osigurati redovito održavanje, a u granicama obveza propisanih
Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine, planira se sljedeće:
1. Blagovremeno i kontinuirano održavanje i obnova kolnika sukladno godišnjim
programima Ministarstva za promet i komunikacije HNŽ/K;
2. Izgradnja dijela regionalne ceste R 425a kroz naselje Struge, a prema varijantnom
rješenju iz Glavnog projekta.
3. Mjestimična rekonstrukcija dijelova ceste R426 uz izradu odgovarajućih projektnih
rješenja. Ovo se posebno odnosi na dionicu Dračevo – Sjekose;
4. Aktivno sudjelovanje u aktivnostima i dogovorima oko projektiranja i izgradnje dijelova
brze ceste Mostarska vrata – Miletina – Zvirovići – Prčavci koja će djelomično biti
podudarna sa R425a.
- 64 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
Tabelarni prikaz regionalnih cesta
Red. Broj
br.
ceste
Dionica
siječanj/januar, 2012.
Duljina
/km/
6,80
Širina
kolnika
/m/
5,00
1.
R425a
Miletina – Zvirovići – Trebižat
2.
R425a
Čapljina – Struge (sa varijantom
prolaza kroz Struge)
3,00
3,00–4,00
Opće
stanje
uvjetno
dobro
loše
3.
R425a
Struge – Gabela - Metković
7,60
3,00–4,00
loše
4.
R426
Dračevo - Sjekose
8,90
4,00
(60/1km)
loše
5.
R426
Sjekose - Vodostan
5,00
3,00–4,00
loše
Ukupno:
od čega rekonstrukcija
31,30
11,90
2.6.1.4.
Planirano
redovno
održavanje
redovno
održavanje
i
rekonstrukcija
redovno
održavanje
redovno
održavanje
i
rekonstrukcija
redovno
održavanje
Lokalne i nerazvrstane ceste
Općina Čapljina ima razvijenu mrežu putova koji povezuju njena brojna sela sa
magistralnim cestama M6 i M17 i regionalnim cestama R425a ili sela međusobno. Suglasno
svom prostornom položaju oni imaju različit značaj u odvijanju prometa. Prema tome značaju i
obvezama koje proizlaze iz Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine potrebno je
izvršiti njihovo razvrstavanje na lokalne ceste, javne staze, gradske ulice i ostale nerazvrstane
ceste.
Prijedlog razvrstavanja utvrđuje nadležni organ Općine, a odluku o razvrstavanju
lokalnih cesta donosi Parlament HNŽ/K.
U dokumentacijskoj osnovi ovog Plana su dati podaci o kompletnoj mreži spomenutih putova
koji su prikupljeni na temelju aktualnog orto-foto snimka i terenskih očevida. Njihova ukupna
duljina je 98,3 km. Međutim, pored tih putova postoje i kraći pristupi pojedinim objektima ili
zaseocima. Ti putovi su, također, dio cjelokupne mreže te trebaju biti evidentirani. Njihova
duljina je oko 40 km. Duljina gradskih ulica, koje nisu podudarne magistralnim ili regionalnim
cestama, je oko 3 km.
U narednom tabelarnom prikazu lokalne mreže putova (cesta) smo pokušali izdvojiti
pojedine grupe putova koje imaju podudaran značaj sa ciljem da se postupno utvrdi prijedlog za
njihovo razvrstavanje.
Tabelarni prikaz lokalnih i nerazvrstanih cesta
cesta /dijelovi
Duljina
km
Podaci o kolniku
Red.
broj
Širina
(m)
Vrsta
zastora
Podaci o trasi
Planirani radovi
Rekonst
horizontaln
Obnova rukcija
visinski
o
kolnika ili
izgadnja
Primjedba
Lokalne ceste :
1.
a)
b)
c)
d)
2.
a)
Čapljina (most) – Tasovčići –
Klepci
most – Tsovčići
Tasovčići – M6
Tasovčići – Klepci
Klepci – M17
Klepci – Pribilovci – Karaotok
Klepci – Pribilovci
3,35
1,00
0,75
1,2
0,4
5,2
1,4
4-5
3
5
3-4
4
asfalt
asfalt
asfalt
makadam
Dobri
Loši
Dobri
Loši
Dobri
Loši
Dobri
Dobri
1,00
-
-
Gusto naselje
Naselje i serpentina
Neuvjetan spoj na M17
asfalt
Dobri
Dobri
-
-
-
- 65 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
b)
3.
Pribilovci – Karaotok
Klepci – Gnjilište – Karaotok
Sjekose – Svitava – Kneževića
kuće
Sjekose – Svitava
Svitava – Kneževića kuće
Doljani – Metković
Krupa (M17) – Gabela – Gabela
polje – Metković
3,8
4,5
a)
Krupa – most (R425a)
1
4
asfalt
b)
Gabela – Gabela polje
1,75
3
c)
7.
a)
b)
c)
Gabela polje – Metković
Čapljina – Dretelj – Šurmanci
Čapljina – Dretelj
Dretelj – Šurmanci
Šurmanci – granica Općine
Šurmanci – Bijekovići (granica
Općine)
Muminovača – Počitelj i Strmac
– Ševaš njive
1,65
7,85
2,4
4,8
0,65
5
5
2,5-3
a)
Muminovača – Počitelj
2,0
3
asfalt
b)
10.
Strmac – Gradina – Ševaš njive
Šunja Glava – Opličići – Potkosa
Šunja
Glava
–
ŠuškovoČučkovina
Čučkovina – Opličići
Opličići – Potkosa
Glavica – Bivolje brdo – Strmac
– Bivolje polje
Glavica – Bivolje brdo – Strmac
Krak Lokve – Drača
Strmac – Bivolje polje
Kevčići – Gagrice – Lokve M6
Kevčići – Lokve
Lokve – M6
Lokve – Ograde (krak)
Domanovići – Kevčići – Topola
3,4
8,2
2-3
asfalt
3,1
5
makadam Dobri
2,8
2,5
3
3
makadam Srednje
asfalt
Dobri
Ukupno
67,35
4.
a)
b)
5.
6.
8.
9.
a)
b)
c)
11.
a)
b)
c)
12.
a)
b)
c)
13.
5-6
3
vasf.
asfalt
Dobri
Loši
siječanj/januar, 2012.
Dobri
Dobri
-
-
novogradnja
Naselje veći dio
Dobri
Dobri
Dobri
-
0,9
-
Prilaz HE
Kroz naselje
Dio kroz naselje
Srednje
Dobri
1,00
-
asfalt
Loši
loši
-
-
asfalt
Dobri
dobri
-
-
Most
korodirao
i
kolnik loš
Loš prijelaz preko
pruge
-
asfalt
Dobri
asfalt
Loši
makadam Loši
Loši
asfalt
Dobri
Dobri
Dobri
Loši
-
4,8
-
Naselje veći dio
-
-
-
Uspon i serpentina
-
-
-
-
Posebno
Počitelj
-
-
3,1
Naselje – veći dio
Dobri
Dobri
-
2,8
-
-
3,10
2,2
0,9
2,1
4-5
2-3
3
asfalt
Dobri
makadam Loši
asfalt
Srednje
4,4
5
3
2-3
5,4
Loši
Loši
Loši
Dobri
Dobri
dio
kroz
5,45
2,45
1,8
1,2
7,5
5,4
1,4
0,7
5,6
3
2-3
3
asfalt
asfalt
asfalt
Loši
Loši
Loši
Dobri
Loši
Loši
-
-
Naselje – veći dio
Naselje – veći dio
Nagibi i serpentine
3
3
2-2,5
5
asfalt
asfalt
asfalt
asfalt
Loši
Dobri
Dobri
Srednji
Loši
Dobri
Loši
Dobri
-
-
Naselje – znatan dio
-
2,0
11,0
Javne staze :
1.
2.
a)
b)
3.
4.
5.
a)
b)
6.
a)
b)
7.
a)
b)
8.
9.
a)
b)
10.
a)
b)
Pribilovci – Pribilovci Gornji
Čeljevo – M17 – Gnjilišta
Čeljevo – M17
M17 – Gnjilišta
Višići (M17) – Farma
Višići (M17) – Krupa 17
Gabela polje 1 i 2
Gabela polje 1
Gabela polje 2
Struge – Gorica – Jasenica –
Vinište
Struge – Jasenica
Jasenica – Vinište
Trebižat – Muše – Brajkovići i
krak Muše Grabovina
Trebižat – Muše – Brajkovići
krak Muše Grabovina
Muminovača – Hotanj
Čučkovina – Rečica i Opličići –
Prenj
Čučkovina – Rečica
Opličići – Prenj
Topola – Stanojevići
Maksumići – D. Stanojevići
D. Stanojevići – G. Stanojevići
3,1
3,0
1,3
1,7
1,2
1,2
3,1
1,7
1,4
2-3
asfalt
Loši
Loši
-
-
-
3
3-4
2-3
2-3
asfalt
asfalt
asfalt
asfalt
Loši
Loši
Loši
Loši
Dobri
Dobri
Dobri
Dobri
1,3
-
-
Naselje – veći dio
Naselje – veći dio
Naselje – veći dio
Naselje – veći dio
3
3
asfalt
asfalt
Dobri
Dobri
Dobri
Dobri
-
-
Gusto naselje
Gusto naselje
2-2,5
2-3
asfalt
akad.
Loši
Loši
Loši
Loši
-
-
Gusta naselja Stuge i
Gorica i pružni prijelaz
5-6
5
3
asfalt
asfalt
asfalt
Dobri
Dobri
Dobri
Dobri
Dobri
Dobri
-
-
Naselje
Naselje mjestimično
-
3
3
makadam Loši
asfalt
Dobri
Loši
Dobri
-
-
-
3
2-3
asfalt
Loši
makadam Loši
Dobri
Loši
-
-
-
7,8
4
3,8
2
1,25
0,75
1,8
4,2
3,2
1
3,8
1,3
2,5
- 66 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
11.
Gabela – Crnići
4,8
Ukupno
36,0
siječanj/januar, 2012.
4
4,8
1,3
Planirana nova gradnja
4,8
Ceste iskazane u tabelarnom pregledu kao lokalne ceste povezuju naselja na mrežu
magistralnih ili regionalnih cesta i više naselja međusobno. One mogu biti osnova za utvrđivanje
prijedloga nadležnom organu HNŽ/K za njihovo razvrstavanje u lokalne ceste.
Javne staze iskazane u tabelarnom pregledu su prometnice koje imaju naglašen javni značaj, ali
ne ispunjavaju uvjete za njihovo razvrstavanje u lokalne ceste. Suglasno tomu su na njima znatno
ublažene zakonske obveze u pogledu njihove funkcije i održavanja.
U području Općine postoji i dodatna mreža putova koji omogućavaju pristup zaseocima
ili pojedinim zajedničkim objektima.
Ta mreža je, također, značajna i treba biti evidentirana kao mreža nerazvrstanih putova. Ovim
Planom je iskazana duljina takvih putova u pojedinim područjima i to:
- u području grada Čapljine kao područnog centra
- u području Trebižata
- u području Počitelja
- u području Domanovića
- u području Višića
- u području Gabele
_________________________________________________
UKUPNO:
5,1 km
10,5 km
7,2 km
18,9 km
3,5 km
5,6 km
40,1 km
Širina ovih putova je 2-3 m, a imaju loš asfaltni ili makadamski kolnik.
Ukupna mreža gradskih ulica, osim onih koje su sastani dio magistralne ceste M6 i regionalne
ceste R425a, je duljine oko 3 km. Ulice imaju asfaltni kolnik širine od 3-6 m, a u ovisnosti od toga
dali se nalaze u starom ili novom dijelu grada.
Može se zaključiti da Općina Čapljina ima razvijenu mrežu lokalnih cestovnih prometnica.
One su uglavnom rađene bez prethodnih planskih oblikovanja. Radi toga, bez obzira što je većina
tih prometnica asfaltirana, njihovo stanje je loše.
U narednom planskom periodu treba osigurati njihovo kontinuirano održavanje, a usporedo
s tim i postupno proširenje, odnosno rekonstrukciju. Dinamika rekonstrukcije pojedinih dijelova
mreže lokalnih cesta i javnih staza je ovisna o njihovom značaju i iskazanom interesu
zainteresiranih građana da sudjeluju u njihovom financiranju.
2.6.2.
Željeznički promet
Kroz Prostornu osnovu plana su pružene raspoložive informacije o postojećoj željezničkoj
prugi Sarajevo-Ploče i o prijeratnim planskim predviđanjima u oblasti razvoja željeznica. U
skladu sa obvezama iz članka 25. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na
razini Federacije Bosne i Hercegovine Općina Čapljina je, od J. P. Željeznice Federacije BiH,
tražila potrebite podatke o planskim predviđanjima , kako bi ih respektirala kroz Prostorni plan
Općine. Odgovoreno je da razvojnih planova nema i da se planira samo obnova i modernizacija
postojeće željeznice. Suglasno tome su objektivizirana i planska predviđanja u Prostornom planu
Općine za period od 2010. do 2020. god.
Obzirom da je postojeća željeznička pruga utkana u gradsko tkivo i prigradska naselja: Struge,
Dretelj, i Šurmanci ona čini ozbiljne smetnje u razvoju grada i pomenutih naselja. Otvoreni
pružni prijelazi, a naročito u naselju Struge, ugrožavaju sigurnost pješaka i učesnika u prometu.
- 67 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Radi toga je neophodno učiniti napore da se teško stanje popravi, a budući razvoj uskladi sa
prstornim ograničenjima i ovim planom. Od Javnog Poduzeća Željeznice Federacije Bosne i
Hercegovine treba zahtijevati da:
1. Sačine Program izrade pružnih prijelaza u dvije razine ili drugih efikasnihtehničkih
rješenja, sa dinamikom realiziranja programa. Prema stanju na terenu postoje četiri
otvorena pružna prijelaza i šest loših-nedovršenih prijelaza u dvije razine.
1. Izradu rješenja za izmještanje teretne stanice i pogona za opravku pružnih vozila izvan
grada, koji obuhvaća područje spomeničkog kompleksa „Mogorjelo“.
2. Pri svim aktivnostima koje budu poduzimane u pravcu budućeg razvoja željezničke
mreže (novih pruga ili kolosjeka) blagovremeno i potpuno treba kontaktirati Općinu
Čapljina sa ciljem zaštite njenih građana kao glavnih korisnika prostora u Općini. U tom
pravcu se posebno zahtjeva usuglašavanje rješenja sa prostornim ograničenjima kao što
su:
- Ornitofaunistički rezervat Hutovo blato
- Arheološko područje Gabela
- Arheološko područje „Mogorjelo“
- Planski razvoj cestovnih prometnica u području Čapljine
- Planski razvoj grada Čapljine i njegovih ruralnih područja.
Zaključno se može konstatirati da na postojećoj željezničkoj pruzi ima evidentnih
nedostataka koji nisu usklađeni sa dostignutim stupnjem razvoja društva posebno u djelu zaštite
ljudi i osiguranja normalnih životnih uvjeta. Takođe je znatno napredovala svjest o potrebi
očuvanja prirodnih vrijednosti i povjesne baštine a usklađenju svih sudionika u korištenju
prostora. Radi toga će buduća rješenja morati biti usklađena i po tom osnovu.
2.6.3. Telekomunikacije
Postojeće stanje:
Na prostoru općine Čapljina postoji telekomunikacijska infrastruktura za pružanje usluga
fiksne i pokretne mreže, te odašiljači za radio i tv signal (Crno Brdo).
Po podacima iz Regulatorne agencija za komunikacije (RAK) a koja je je mjerodavna za:
a) reguliranje emiterskih i javnih telekomunikacijskih mreža i usluga, uključujući izdavanje
dozvola, utvrđivanje cijena, međupovezivanje i definiranje osnovnih uvjeta za osiguranje
zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava; i
b) planiranje, koordiniranje, namjenu i dodjelu radiofrekvencijskog spektra,
dozvole za rad fiksni i GSM operatori imaju:
BH Telecom,
Telekom Srpske,
HT Mostar
Od kabelskih operatera djeluje
Monet Mostar.
Radio i TV postaje koje emit raju svoj signal na ovom području su:
Radio postaje:
TV postaje:
 Radio Čapljina
 BHTV
- 68 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,







BH Radio1
Radio Federacije
Radio dobre vibracije (RDV)
Radio postaja Best Grude
Radio Stari grad Sarajevo (RSG)
Radio
Mir
Međugorje
(Međugorje
Kukavac)
Radio
Ljubuški
(Ljubuški
Sitomir)
siječanj/januar, 2012.




FTV
Oscar C
OBN
HTV Mostar
Najdominantniji je tlekom operater HT Mostar, koji ima do sada legalizirano skoro
100.000m podzemne svjetovodne i bakrene kabelske infrastrukture, koja se realizira koristeći
distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK). Također je dominantan po broju mobilnih
pretplatnika. Korisnička povezanost omogućena je preko lokalnog komutacijskog čvora AXE
Čapljina i RSS-ova koji su ucrtani na kartama, a koji su pomoću optičkih kablova vezani na višu
prometnu ravninu, gdje je ostvarena i potpuna digitalizacija prijenosa.Od ukupno 12000 parica
oko 20 % je slobodno, a oko 30% koristi ADSL. Trenutno stanje zadovoljava potrebe izgrađenih
naselja.
Ciljevi:
U ciljevima ćemo se pozvati na dva važna i trenutno važeća dokumenta:
ZAKON O KOMUNIKACIJAMA (koji je donesen na temelju članka IV. Ustava Bosne i
Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog
doma, održanoj 7. kolovoza 2003. godine, i sjednici Doma naroda, održanoj 2. rujna
2003.godine)
Politika sektora telekomunikacija (za razdoblje 2008. - 2012. godine ''Službeni
glasnik BiH'', broj 8/09)
(koja je donesena na temelju članka 3. stavak 2. točka a) Zakona o komunikacijama
("Službeni glasnik BiH", br. 31/03 i 75/06) i članka 17. Zakona o Vijeću ministara
Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07,
94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 69. sjednici, održanoj 18.
prosinca 2008. Godine)







Telekomunikacione usluge su esencijalna ljudska potreba u 21 stoljeću;
Razvijene telekomunikacione mreže i usluge predstavljaju uvjet za razvitak
informacionog društva ili društva znanja;
Procesi globalizacije su kao temeljno društveno određenje današnjice, posebito oslonjeni
na učinkovita i pouzdana sredstva komuniciranja;
Ujedinjeni narodi su kroz World Summit Information Society ( WSIS deklaraciju) izrazili
duboku zabrinutost zbog postojanja izražene pojava "digitalne podjele" i da Akcionim
planom WSIS deklaracije, predlažu prevazilaženje digitalne podjele do 2015. godine;
Potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske zajednice i njenih
država članica i Bosne i Hercegovine i Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim
pitanjima između Europske zajednice i Bosne i Hercegovine, te je BiH dužna da svoje
propise harmonizira sa legislativom Europske unije (EU);
Europska unija, Europe Union (u daljnjem tekstu: EU) je usvojila "Zelenu knjigu" (Green
Paper) EU o konvergenciji sektora telekomunikacija, medija i informacione tehnologije;
BiH je potpisnica Electronic Sauth East Europe Agenda + (u daljnjem tekstu: "eSEE
Agende +");
- 69 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,


siječanj/januar, 2012.
Sektor informacione i komunikacione tehnogije (u daljnjem tekstu: ICT sektor) već
sudjeluje sa više od 10% u ukupnom svjetskom GDP-u i kao takvom mu se treba dati
posebita i prioritetna pozornost;
U proteklom razdoblju je izvršeno usklađivanje Zakona o komunikacijama ("Službeni
glasnik BiH", broj 31/03) sa potrebama Ministarstva sigurnosti glede ostvarivanja
zakonitog elektronskog presretanja.
TK infrastruktura se u prošlosti razvijala putem javnih sredstava, međutim evolucija
tehnologije i liberalizacija pokazale su da se razvitak može ostvariti putem investicija u javnom I
privatnom sektoru.
Partnerstvo između javnog i privatnog sektora može i treba da ubrza daljnji razvoj i da ponudi
bogat set usluga. To će se ostvariti pomoću regulatornog okvira, daljnjom liberalizacijom I
slobodnom konkurencijom. Temeljni cilj je stvaranje neophodnih uvjeta za pružanje povećanja
seta usluga, podizanje kvalitete I smanjenje cijena za krajnjeg korisnika.
TK infrastrukturu I usluge treba tretirati kao opće javno dobro, bez obzira na vlasničku
strukturu.
Razvitkom I izgradnjom jeftine, brze I sigurne TK infrastructure osigurava se
zadovoljenje potreba građana, gospodarstva, tijela državne uprave I društva u cijelosti. BiH se u
cjelosti nedvosmisleno opredijelila za osiguranje bržeg razvitka telekomunikacija
Dakle na razini BiH će se definirati i poduzeti konkretni koraci kojima bi se omogućilo
racionalnije korišćenje postojeće TK infrastrukture, kao i izgradnja nove širokopojasne
infrastrukture. Racionalnije korišćenje postojeće infrastrukture se jednako odnosi i na prenosnu
i na pristupne mreže.
Definirati će se i poduzeti konkretni koraci, koji se mogu sažeti u slijedeće bitne stavke:
(a) Definiranje i uspostava ICT magistrale i akademske mreže na razini BiH
(b) Razvezivanje lokalne petlje,
(c) Intenziviranje izgradnje nove širokopojasne pristupne infrastrukture putem:
- Omasovljenja digitalne pretplatničke mreže, x Digital Subscriber Line (u daljnjem
tekstu: xDSL priključaka),
- uvođenja Univerzalnih mobilnih telekomunkacijskih sustava, Universal Mobile
Telekommunikations Systems (u daljnjem tekstu: 3G/UMTS) mobilne telefonije;
- izgradnje bežičnih širokopojasnih pristupnih mreža Wireless Fidelity (u daljnjem
tekstu: WiFi) i Worldwide Interoperability for Microwave Access (u daljnjem
tekstu: WiMax) i dr.;
- razvitka i izgradnje optičkih mreža u pristupu;
- razvitka i implementiranja novih širokopojasnih tehnologija
(d) postupna konvergencija fiksne i mobilne mreže te Interneta,
(e) postupna konvergencija informacionih, komunikacionih i tehnologija medija,
(f) Harmoniziranje Plana frekvencija BiH
- za potrebe civilnog korišćenja,
- potrebe državnih institucija;
- razvitka digitalnog radija i televizijskog emitiranja.
Uspješna provedba ovih koraka rezultirala bi povećanjem stupnja konkurentnosti
između pružatelja telekomunikacijskih usluga, omogućavanja pružanja novih usluga uz
racionalnije korišćenje postojeće i razvitka nove TK infrastrukture.
Dakle, BiH se nedvosmisleno opredjeljuje za osiguravanjem bržeg razvitka telekomunikacija, kao
temelj za razvitak informacionog društva i uklapanja BiH u opće globalizacijske tokove, kao i za
brže podizanje općeg standarda građana BiH.
- 70 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Imajući u vidu potencijale koje pruža razvijena širokopojasna TK infrastruktura na rast
bruto nacionalnog dohotka i podizanje kvalitete života građana kroz žurni pristup
informacijama i web-baziranim komunikacijama, te masovnu uporabu širokopojasnih servisa
kroz različite aplikacije, uključujući: teleobrazovanje, telemedicinu, e-upravu, rad na daljinu i
različite oblike zabave, Politika sektora telekomunikacija posebit naglasak stavlja na ubrzanje
razvitka ovog segmenta elektonskih komunikacija.
BiH će dosljedno raditi na provedbi zaključka iz "eSEE Agenda +", potpisane od strane ministara
iz vlada zemalja jugoistočne Europe, u Sarajevu 2007. godine i ohrabrivati razvitak
širokopojasne mrežne infrastrukture i na njoj baziranih širokopojasnih elektronskih servisa
kako bi se ubrzao razvitak informacionog društva i postigli postavljeni ciljevi iz Akcionog plana
"eSEE Agenda +".
Razvitak usluga
Tijekom razdoblja važenja ove politike će dominirati govorne i druge pojedinačne usluge
te im je potrebito posvetiti dužnu pozornost. Međutim, neophodno je istovremeno razvijati
multimedijalne usluge, uz preferiranje mrežnih uslužnih platformi, koje će omogućavati ulazak
novih davatelja usluga u TK lanac vrijednosti.
Dominantni operatori će biti glavni pokretači razvitka širokopojasnih usluga zbog
prirode vlasništva na izgrađenoj infrastrukturi. U cilju sprječavanja monopolskog ponašanja i
ubrzanja razvitka informacionog društva neophodno je u potpunosti ispoštivati rokove za
odvezivanje lokalne petlje i podsticati konkurenciju na tržištu širokopojasnih servisa.
Potrebito je uvesti stimulativne mjere za podstjecanje javnog i privatnog sektora na
ulaganja u razvitak pristupnih optičkih mreža jer svuda prisutne bakarne kablovske mreže i
ograničeni radiofrekvencijski resursi neće biti u mogućnosti da u bliskoj budućnosti zadovolje
potrebe korisnika za objedinjenim visokokvalitetnim govornim, podatkovnim i video uslugama.
Sprega javnog i privatnog sektora (u daljnjem tekstu: SJPS) je jedna od obećavajućih
formi takve suradnje javnog i civilnog sektora. U užem smislu podrazumijeva poslovnu suradnju
u sklopu koje javni i privatni sektor udružuju financijska sredstva, resurse i stručna znanja kako
bi, kroz prikladne alokacije resursa, rizika i nagrada, zadovoljili neku javnu potrebu,
prepoznavajući obostrane koristi od udruživanja. Prvenstveni cilj ovakvog djelovanja je što veća
penetracija korišćenja Interneta, odnosno razvitak IT tehnologija i infrastrukture uopće.
SJPS u oblasti telekomunikacija sve više postaje alat za uspješan razvitak društva. Javnoprivatno partnerstvo omogućuje lokalnim vlastima, poslovnom sektoru te ustrojstvima civilnog
društva da poduzmu odgovornosti za razvitak zajednice i djeluju zajedno koristeći se socijalnim
dijalogom kao platformom za uspješno zadovoljavanje zajedničkih potreba.
SJPS ne pokriva samo izgradnju infrastrukture, nego i širok spektar usluga u
telekomunikacijama. Vrijednost SJPS se povećava društvenim koristima proisteklim iz činjenice
da se kompleksni, rizični i financijski zahtjevni projekti mogu realizirati u kraćem roku i sa širim
djelovanjem nego da ih realizira sam javni sektor (lokalna samouprava) ili je moguće realizirati
projekte koji inače ne bi bili mogući bez učešća privatnog sektora.
SJPS u oblasti telekomunikacija ima veliki utjecaj na lokalnu ekonomiju zbog visokih
kapitalnih troškova i relativno dugog vremena eksploatacije. Skladno i ispravno strukturirano
partnerstvo predstavlja sigurnost da će infrastruktura ili usluge učinkovito i uspješno
zadovoljavati potrebe u stalno mijenjajućim uvjetima primjene.
- 71 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
U cilju daljnjeg razvoja i liberalizacije RAK će sa Ministarstvom komunikacija i prometa te
Akademskom zajednicom i gospodarstvom, a najkasnije do konca 2010. Godine, trebao
razriješiti bitna pitanja kao što su:
 interkonekcije,
 LLU, odnosno Razvezivanja lokalne petlje,
 daljnjeg razvitka mobilnih komunikacija,
 ubrzanja procesa digitalizacije u Sektoru emitera (infrastrukturni aspekt).
Nositelji implementacije Politike su: Vijeće ministara, Ministarstvo komunikacija i prometa,
RAK, resorna entitetska i županijska ministarstva, dominantni i drugi operatori te provajderi.
Planovi:
Općina Čapljina će u svome razvoju u sljedećih 10 godina trebati obratiti pozornost na
poboljšanje i razvoj postojećeg stanja tako na neke nove planirane objekte i zone od posebnog
značaja:
1. Domanovići - Gospodarska zona: 50 ha zemljišta je predviđeno za gospodarsko poslovnu
zonu,
2. Zvirovići - Gospodarska zona:50 ha zemljišta je predviđeno za gospodarsko poslovnu
zonu,
3. Gabela – MARINA izgradnja Marine i gospodarske zone Gabela
4. Karaotok: zaštićena zona Hutovo blato (razvoj turizma)
5. Trebižat – Kanu Safari (razvoj turizma) objekti na polazištu I cilju
6. Vojni objekti
7. Granični prijelazi: - Gabela - Doljani - Planirani granični prijelaz Doljani
8. Autoput – Koridor Vc
Za sve ovo navedene objekte i zone biti će potrebno osigurati kapacitetom I kvalitetom sve
telekomunikacijske usluge. Dovođenje optičke niti do svakog korisnika je opće prihvaćeni trend
telekomunikacijske mreže u cilju pružanja širokopojasnih usluga prema korisnicima, što danas
nema uvjete za komercijalnu upotrebu, ali se svakako očekuje u sljedećih deset godina. Te iz tog
razloga treba što više približiti korisniku optički sustav prijenosa. Kako bi ovo uveli u praksu
potrebno je svaku novu dionicu TK mreže ili rekonstrukciju postojeće planirati kao kabelsku
kanalizaciju sa cijevima i kabelskim zdencima za račvanje kabelske kanalizacije i izradu
nastavaka na kabelima. Izgradnju DTK i nove mreže treba planirati i uz sve nove prometnice, što
podrazumjeva izgradnju i novih telekomunikacijskih objekata na mjestima za aktivaciju novih
korisnika, a osobito do poslovnih zona. Planirana distribucijska kabelska kanalizacija omogućit
će elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta TK mreže,
izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prenosa optičkim kabelima u
pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova.
Uvođenjem optičkih kabela u pretplatničku mrežu u kojima će jedan priključak omogućavati
korištenje novih usluga u telekomunikacijama, omogućit će izgradnju širokopojasne TK mreže sa
integriranim uslugama, kao i prijenos radio i televizijskog signala.
Dinamika izgradnje telekomunikacijskih kapaciteta treba prilagoditi i uskladiti sa ostalim
subjektima komunalne infrastrukture i prioritetima gospodarskog razvoja.
Razvoj telekomunikacija temeljit će se na izgradnji telekomunikacijske infrastrukturne osnovice
za pružanje širokog skupa telekomunikacijskih usluga. Postoje dvije skupine
telekomunikacijskih usluga ( uskopojasne i širokopojasne) koje koriste istu mrežnu osnovicu,
- 72 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
što ima implikacije na sve tri tehnološke razine telekomunikacijske mreže: pristup, komutaciju i
prijenos.
Tamo gdje to nije moguće dovesti optiku do krajnjeg korisnika operateir će omogućiti
bežični signal, koji sa razvojem modernih bežičnih tehnologija korisnicima može pružiti istu
kvalitetu usluga kao i optička nit.
U izgradnji širokopojasnih pristupnih mreža treba poštivanti princip tehnološke
neutralnosti, što znači da će se moći koristiti sve standardizirane tehnologije, uz uvjet
garantiranja ponuđenog i propisima zahtijevane kvalitete usluga, Quolity of Service (QoS), i to:
-
Pristupne mreže sa bakarnim kablovima;
Optičke kablovske mreže;
Bežične mobilne pristupne mreže;
Kablovske TV mreže (CaTV);
Bežične fiksne pristupne mreže, Fixsed Wireless Access (u daljnjem tekstu: FWA);
Pristupne mreže po električnim napojnim kablovima, Power Line Communications
(u daljnjem tekstu: PLC);
Satelitske mreže, Very Small Aperture Terminal (u daljnjem tekstu: VSAT) i dr.
Modernizacija i izgradnja novih prijenosnih puteva treba očekivati s obzirom na brzi
razvoj ponude u telekomunikacijskim uslugama, te razvoj i izgradnju pristupnih mreža i
komutacija. Prijenosni putevi i pristupne točke svih razina mjenjat će se i razvijati prostorno uz
postojeću i buduću prometnu infrastrukturu.
Budućnost modernoga informacijskog društva, širokopojasnih usluga, će se sigurno
zasnivati na optičkoj pristupnoj arhitekturi. Bez obzira da li se radi o xDSL tehnologijama ili
kablovskim modemima, bežičnom LAN-u WiFi ili Wi-MAX, koji danas omogućuju uslugu brzog
pristupa Internetu, optički kablovi su osnova za sve ove pristupne tehnologije. Generalno je
usvojeno da će za sve nove širokopojasne usluge (HDTV, HD video komunikacija i sl.) biti
potreban Gb Ethernet priključak kod korisnika, tako da će optika prije ili kasnije biti neophodna.
U svakom slučaju, danas se pretpostavlja da će u sljedećih 10-ak godina razvoj informacijskog
društva potaknuti upravo optika i brzi optički linkovi do krajnjeg korisnika (FTTH fiber to the
home) koji će svima u modernom društvu omogućiti priključak na superbrzu informatičku
prometnicu, koja će svakako uticati na bržu i moderniju edukaciju i sveukupni napredak društva.
2.6.4.Vodoopskrba
Trenutno je vodoopskrbom u općini Čapljina obuhvaćeno oko 23 000 stanovnika, što čini
gotovo 80% od ukupnog broja stanovništva Općine. Veći dio Općine se snabdijeva vodom sa
izvorišta Bjelave. U narednom periodu je planirana vodoopskrba preostalih dijelova općine, od
kojih je svakako najvažniji vodoopskrbni sustav za Dubravsku visoravan. Izgradnja planiranog
sustava je predviđena u četiri faze, od koji je prva završena (do naselja Domanovići). Građevinski
radovi druge faze su u tijeku, kao i izrada projektne dokumentacije za treću. Kompletan opskrbni
sustav se temelji na zahvatanju dodatnih količina vode s izvorišta Bjelave (ukupno 500 l/s).
Najveći projekt vodosnabdjevanja na području Općine je svakako projekt
vodosnabdjevanja Dubravske visoravni. Radi se o kompleksnom projektu kojim se planira
snabdjevanje vodom oko 18 000 stanovnika s područja općina Čapljina i Stolac, te Grada
- 73 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Mostara. Kompletna infrastruktura je projektirana na osnovu pretpostavljenih potreba za
vodom stanovništva do 2020. godine (Qmax.dn=240,70 l/s). Glavni projekt je urađen od strane
Zavoda za vodoprivredu Mostar 1998. godine., a prva faza projekta je većim dijelom dovršena
(opisano u Prostornoj osnovi, poglavlje 3.2.8.4.1. Vodoopskrba). Procijenjena vrijednost ukupne
investicije iznosi oko 50 mil KM.
Trenutno su u izradi dijelovi II. faze projekta (razrada projekata i izgradnja objekata), a
koji se nalaze na teritoriju Općine. Glavni projekt distribucijske mreže s vodospreme Gradina za
naselja Bivolje brdo I, Selo – Lokve, Strmac, Hadžiomanovina, Glavica, Vinarija, Rečice,
Domanovići, Greda, Krč, Andrunovina je urađen u veljači ove godine i prikazan je u grafičkom
prilogu 4. Komunalna infrastruktura.
U drugoj fazi projekta još je planirana i izgradnja drugog bunara Ø800 mm na izvorištu
Bjelave, ugradnja druge bunarske crpke kao i drugog crpnog agregata u CS „Tasovčići“, zatim
izgradnja triju vodosprema („Gradina“, „Pijano Brdo“ i „Križ“) i pripadajućih cjevovoda ukupne
duljine cca 25.438,90 m.
U trećoj fazi je predviđena izgradnja crpne stanice „Domanovići“, dviju vodosprema („Bat“ i
„Ilijina Glavica“) i pripadajućih cjevovoda u ukupnoj dužini od 8.235,99 m.
U posljednjoj fazi je predviđena izgradnja triju vodosprema („Gubavica“, „Rotimlja“ i „Humčine),
dviju booster crpki („Trijebanj“ i „Rotimlja“), triju hidrostanica („Gubavica“,“Brijeg“ i „Dolovi“),
jedne rasteretne komore, te pripadajućih cjevovode i distribucijskih mreža.
Od navedenih objekata do trenutka izrade prednacrta plana urađena je dokumentacija
„Glavna distributivna mreža naselja Bivolje Brdo i Domanovići“ na nivou glavnog projekta, a
također su izdate urbanističke suglasnosti za izgradnju vodosprema „Križ“ i „Bat“. Osim za
stanovništvo, u projektu su predviđene i potrebne količine vode za planiranu gospodarsku zonu
„Domanovići“ (oko 15 l/s).
Ostali elementi vodoopskrbnog sustava „Dubrave“ (dijelovi druge, te treća i četvrta faza)
su preuzeti iz Idejnog rješenja „Vodoopskrbni sustav Dubrave“ (Zavod za vodoprivredu d.o.o.
Mostar 1997. godine), tako da su podložni eventualnim promjenama u fazi razrade pojedinih
glavnih projekata. Navedeni objekti su prikazani grafički na karti br. 4. Komunalna
infrastruktura, osim objekata treće i četvrte faze koji se ne nalaze na području Općine.
Zavod za vodoprivredu iz Sarajeva je 2005. godine izradio projekt „Vodoopskrba naselja
Trebižat, Zvirovići i Prćavci“ kojim bi se preko sustava vodovoda, vodosprema i crpnih stanica sa
izvorišta Bjelave snabdjevala vodom naselja Donji i Gornji Trebižat, Prćavci, Jurkovići, Zvirovići,
Bitunjani, Kapulari, Dugandžije i Zvirovići II. U proteklom periodu je došlo do izmjene
navedenog projekta, odnosno, za naselja Gornji i Donji Trebižat je usvojena koncepcija
snabdijevanja sa vodospreme Čapljina, dok je za ostala naselja izrađena nova dokumentacija
(glavni projekt) koja je bazirana na snabdjevanje vodom sa izvorišta Studenci (općina Ljubuški).
Dokumentaciju je izradio Zavod za vodoprivredu Mostar u veljači 2010. godine. Koncept
vodoopskrbe je sljedeći:
Naselja Prćavci, Jurkovići, Zvirovići, Bitunjani, Kapulari, Dugandžije i planirana naselja
„Ne zaboravi me“ i Zvirovići II pitkom vodom će se opskrbljivati sa planirane vodospreme
Crnopod u općini Ljubuški (locirane na koti 210,00 m n.m. i volumena V=2x1500 m3). Od
vodospreme Crnopod transportnim cjevovodom DN 300 mm transportira se voda do planirane
vodospreme Žuželj locirane na koti 195,00 m n.m. i volumena V=2x500 m 3. Iz vodospreme
Žuželj, preko transportno distributivnog cjevovoda opskrbljuju se naselja od Miletine do CS
Zvirovići (Zvirovići II, naselje „Ne zaboravi me“, Jurkovići, planirana gospodarska zona
„Zvirovići“, Kapulari, Bitunjani). Crpna stanica Zvirovići locirana je u naselju Bitunjani na koti
171,00 m n.m., a projektirana je da funkcionira kao „busterica“ i transportira vodu do VS
- 74 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Zvirovići (locirane na koti 265,00 m n.m., V=2x200 m3). Iz vodospreme Zvirovići, preko
povratnog cjevovoda opskrbljuje se cjelokupan prostor naselja Zvirovići i istovremeno puni
vodosprema Prćavci sa kotom 185,00 m n.m. i volumena V=2x100 m3.
Iz vodospreme Zvirovići i vodospreme Prčavci opskrbljuje se i planirana individualna
zona stanovanja od kote 155,00 m n.m. do 200,00 m n.m.
Navedeni projekt iz 2005. godine je doživio manje preinake, odnosno usvojen je koncept
snabdijevanja sa vodospreme Čapljina do naselja Trebižat, odnosno naselja uz magistralnu
prometnicu M6 (Ljubuški – Čapljina – Domanovići – Stolac); prigradsko naselje Muša te Donji i
Gornji Trebižat (do nadvožnjaka za Međugorje). Na grafičkom prilogu br. 4 su prikazani objekti
navedenog sustava sa tehničkim podacima iz Glavnog projekta. Do izgradnje sustava su moguće
eventualne manje izmjene, što će biti riješeno kroz novelaciju projektne dokumentacije.
Dio naselja Šurmanci koje se nalazi na platou uz lokalnu cestu prema Međugorju (Općina
Čitluk) vodom se snabdijeva iz vodovodnog sustava općine Čitluk. U narednom periodu je na
ovom području planirana turistička zona sa smještajnim kapacitetima, a shodno tome i
proširenje naselja individualnim stanovanjem. Snabdijevanje pitkom vodom ovog područja u
planiranom periodu može biti omogućeno postojećom infrastrukturom (opskrbni cjevovod je
promjera 100 mm) uz dogradnju priključaka.
Za planiranu gospodarsku zonu „Gabela“, te marinu na lokaciji Gabela – Višići
vodoopskrba može biti omogućena iz postojeće infrastrukture (sa izvorišta Bjelave), za što je
potrebno uraditi detaljnu analizu kroz projekte. Ukoliko se analizama ukaže da su potrebe za
vodom veće nego što postojeći sustav može podmiriti (prvenstveno za sadržaje planirane zone
uz marinu), onda je potrebno uraditi rekonstrukciju ili nadogradnju postojećih vodoopskrbnih
objekata.
U postojećim vodoopskrbnim sustavima potrebno je izvršiti nužne popravke na dotrajalim
distributivnim mrežama i drugim objektima, kako bi se smanjili gubitci vode i osigurala
kvalitetnija vodoopskrba stanovništva.
2.6.5. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda
Premda je Općina generalno dobro snabdjevena vodom, razvoj vodoopskrbnog sustava
nije pratio razvoj sustava odvodnje otpadnih voda. Organizirani sustav odvodnje otpadnih voda
postoji samo na području grada Čapljine, a sastoji se od mješovitog i razdjelnog sustava. Stari dio
grada riješen je mješovitim sustavom sa kolektorima koji bez prethodnog pročišćavanja
ispuštaju otpadnu vodu u rijeku Neretvu kod Mogorjela sa ispustom promjera 400 mm, te kod
novog mosta sa ispustom promjera 500 mm. Mješoviti sustav čini 50% kanalizacijskog sustava, a
budući je izgrađen 40-ih godina prošlog stoljeća, potrebna je rekonstrukcija, nadogradnja i
separacija kompletnog sustava.
U novom dijelu grada je uglavnom urađen separatni sustav. Na ostalom dijelu Općine ne postoje
veći organizirani sustavi odvodnje i dispozicije otpadne vode, već se ista odlaže u septičke jame
ili direktno u vodotoke ili podzemlje.
Problem nepostojanja kanalizacijskih sustava i objekata za pročišćavanje otpadnih voda
je sveprisutan u većini općina Federacije. Nedavna ratna razaranja dodatno su nanijela štete
ionako nedovoljno razvijenoj infrastrukturi. Ovakva situacija negativno djeluje na mnoge
aspekte života, a zbog odlaganja izgradnje ovih sustava došlo je do nagomilavanja
vodoprivrednih (osobito sanitarno – higijenskih) problema koji se sve teže rješavanju jer
iziskuju veća materijalna sredstva. Regionalni kanalizacijski sustavi, tamo gdje su mogući,
najbolje doprinose zaštiti vodotoka, uz niz tehničkih i ekonomskih prednosti.
- 75 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Uzimajući u obzir krški teren, te rijeku Neretvu i njene pritoke, očito je da je neophodno
što prije pristupiti izradi projekata za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u Općini. Već je
Urbanističkim planom Čapljine iz 1976. godine predviđena izgradnja kanalizacijskog sustava duž
obje obale rijeke Neretve od Počitelja do Gabele sa uređajima za pročišćavanje otpadnih voda;
kod Mogorjela i/ili Gabele.
Lokacije uređaja za pročišćavanje svakako trebaju biti nizvodno od Mogorjela uz rijeku Neretvu
ili nizvodno od Gabele, kako bi se omogućio jedinstven sustav za cijelo područje, a na mjestu koje
je sa aspekta uređenja prostora pogodno.
Kolektori i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda trebaju biti tako riješeni da bude omogućeno
etapno izvođenje. Također bi trebalo omogućiti višenamjensko rješenje odvodnje otpadnih voda,
tj. da se usporedo s rješenjem regulacije rijeke Neretve predvidi i izgradnja kolektora i uređaja
za pročišćavanje otpadnih voda kao jedinstvenog sustava.
Sva naselja koja nemaju organiziran sustav odvodnje i dispozicije otpadnih voda trebaju
ga što prije realizirati. Za naselja koja se zbog konfiguracije terena ili manjeg broja kućanstava ne
mogu povezati u veći kanalizacijski sustav, odvodnju fekalnih otpadnih voda treba riješiti
zasebno za pojedine prostorne cjeline. Prikupljene otpadne vode odvodile bi se na uređaj za
pročišćavanje vode, a odatle, pročišćene do propisane kvalitete, ispuštale u recipijent. Uređaj
treba imati mogućnost prijema otpadnih voda septičkih jama koje ne mogu biti obuhvaćene
sustavom kanalizacije.
Gospodarske zone koje se planiraju na području Općine svakako trebaju imati sustave za
odvodnju otpadnih voda kao i vlastite sustave pročišćavanja otpadnih voda prije upuštanja u
kanalizacijsku mrežu, a prema Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za
tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sustav javne kanalizacije odnosno u drugi
prijemnik (Sl. list F BiH 50/07). Isto vrijedi i za predviđenu marinu, koja mora imati posebne
uređaje za pročišćavanje otpadnih voda zbog strogih mjera ekološke zaštite voda rijeke Neretve.
2.7. Projekcija razvitka energetike
2.7.1. Elektroenergetika
U prostornoj osnovi, u oblasti elektroenergetike, naveli smo sve postojeće
elektroenergetske
objekte kako prijenosne tako i distribucijske.
Ovim dijelom plana obuhvaćeni su svi planirani prijenosni i distribucijski objekti za prostor
općine Čapljina, a odnose se na širenje naselja, gospodarske zone, turističke i rekreacijske
površine, te također planiranu prometnu infrastrukturu.
Ciljevi:
- Osigurati snabdjevanje potrošača na području općine kvalitetnom električnom energijom
- Izgraditi elektroenergetske objekte naponske razine 35 kV, odnosno 110 kV koji će omogućiti
kvalitetno snabdijevanje električnom energijom na cijelom području općine sukladno planovima
razvoja
- Rekonstruirati postojeće elektroenergetske objekte 110 kV naponske razine, čime će se
osigurati bolja umreženost prijenosne mreže na ovom području
- Razvoj elektroenergetske mreže bazirati na 110kV, 20 kV i 0,4 kV-nim naponskim razinama uz
izbor odgovarajuće dinamike prelaska s 10 kV-ne na 20 kV-tnu naponsku razinu, vodeći računa
da se čim prije pristupi zamjeni 10 kV dalekovoda čiji je životna i eksploatacijska dob pri kraju,
kao i zamjenu dijelova dalekovoda koji su s opremom za 10 kV-tnu a većim dijelom su
- 76 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
osposobljeni i pripremljeni za rad na 20 kV-noj razini. Sve nove objekte graditi za 20 kV-nu
naponsku razinu.
- Srednjenaponsku gradsku i industrijsku mrežu graditi kao podzemnu-kabelsku, vodeći računa
da se maksimalno osigura dvostrano snabdjevanje potrošača električnom energijom.
- Po mogućnosti, srednjenaponsku mrežu gradskog i industrijskog dijela općine formirati
odvojeno ili ih prikladno kombinirati, obvezno ih odvajajući od nadzemne srednjenaponske
mreže.
- Magistralne dalekovode 20 kV naponske razine graditi i rekonstruirati s pouzdanijim i
dugotrajnijim stupovima ( po mogućnosti čelično rešetkastim ili betonskim). Tamo gdje to nije
moguće srdnjenaponsku zračnu mrežu graditi i rekonstruirati s pomoću, kvalitetno i ekološki
prihvatljivo impregniranih, drvenih stupova na betonskim nogarima.
- Transformatorske stanice, napose u urbanom dijelu općine, graditi i rekonstruirati na principu
slobodnostojećih zidanih ili montažno betonskih objekata, koje se svojim vanjskim izgledom
lako mogu uklopiti u urbane sadržaje. Seoske trafostanice rekonstruirati i graditi kao krajnje
transformatorske stanice na čelično-rešetkastim stupovima.
- U svim transformatorskim stanicama osigurati mogućnost kontrole snage i potrošnje
električne energije transformatorskog područja ugradnjom suvremenih elektroničkih brojila s
mogućnošću daljinskog očitanja.
- Osigurati u industrijskim i privrednim pogonima ugradnju kompenzacije reaktivne energije s
ciljem smanjenja vlastitih i ukupnih elektroprivrednih gubitaka, odnosno troškova.
- Osigurati što bržu primjenu sustava daljinskog upravljanja i nadzora s ciljem povećanja brzine
odziva dispečerskog osoblja i dežurnih ekipa na eventualne poremećaje u mreži, odnosno
skraćenja vremena otklanjanja kvarova i smanjenja količine neisporučene električne energije
kupcima.
2.7.2. Elektroenergetski objekti (kapaciteti) u budućnosti
2.7.2.1.
Visokonaponski elektroenergetski objekti (Proizvodnja i Prijenos električne
energije)
Osnovni nedostatak elektroenegetske mreže na području južnog dijela HNŽ, kojem
pripada i područje općine Čapljina, leži u nezadovoljavajuće upetljanoj 110 kV mreži. Trenutno
je
TS 110/35/10 kV Čapljina 110 kV dalekovodima povezana s TS 110/x kV Ljubuški i TS
110/35/10 kV Stolac s jedne strane te Opuzenom (RH) s druge strane, uz napomenu da TS Stolac
nema dvostrane 110 kV veze.
Do ratnih zbivanja TS 110/35/10 kV Čapljina je imala vezu s TS Mostar 1 (Raštani) 110 kV
dalekovodom, koji je uslijed ratnih događanja na jednom dijelu trase pretrpio znatna oštećenja.
Stoga je neophona rekonstrukcija naprijed spomenutog dalekovoda DV 110 kV Mostar 1 Čapljina. Rekonstrukcija ovog dalekovoda je predviđena planovima Elektroprijenosa BiH,
Integralnom studijom razvoja JP EP HZ HB d.d. Mostar od 2006.god. do 2010.god. s projekcijom
na 2020.god., Studijom energetskog sektora BiH te Studijom gospodarsva HNŽ. Planirana godina
puštanja pod napon je 2010.god. Također je predviđena i rekonstrukcija DV 110 kV Čapljina –
Opuzen za 2011.godinu.
U postojećoj transformatorskoj stanici TS 110/35/10 kV Čapljina instalirana su dva
energetska transformator nazivne snage 20/14/20 MVA. Kako je jedan od transformatora u
pogonu od 1979.god. predviđena je njegova zamjena u periodu za koji se radi ovaj dokument.
Vršna opterećenja trafostanice su na granici snage jednog transformatora, pa očekivana
povećanja vršne snage usljed planirane izgradnje gospodarskih zona, objekta turističkog
sadržaja te za potrebe autoceste treba podmiriti iz novih elektroenergetskih objekata.
- 77 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
U razdoblju od 2015.god. do 2020.god. planirano je formiranje TS 220/110 kV CHE Čapljina,
1x150 MVA na koju bi se povezale vjetoelektrane planirane za izgradnju na području Popova
Polja. Ova bi se trafostanica s TS 110/35/10 kV u Čapljini povezala novim 110 kV dalekovodom.
Izgradnjom ovog dalekovoda stvorili bi se uvjeti za izgradnju transformacije 110/25 kV za
potrebe dijela željezničke pruge Čapljina-Nikšić.
Izradnjom autoceste na koridoru Vc doći će do izmještanja dalekovoda 110 kV Čapljina –
Ljubuški na dijelu trase na području općine Čapljina.
2.7.2.2.
Srednjenaponski elektroenergetski objekti 35 kV razine (distribucija
el.energije)
Prostornim planom predviđene gospodarske zone, objekti turističkog sadržaja te
prateći objekti autoceste zahtjevaju određenu električnu energiju.
Prema dobivenim podacima planirane su gospodarske zone na području Domanovića, Zvirovića i
Gabele, te marina na području Gabela-Višići.
Planirane površine gospodarskih zona su:
1.
Domanovići 56 ha
2.
Zvirovići 68,8 ha
3.
Gabela 34,5 ha
4.
Marina u Gabeli – Višićima 27,5 ha
Polazeći od pretpostavke da će 20% ukupne površine gospodarskih zona biti pod objektima za
iste je potrebno prdvidjeti slijedeće vršne snage:
1.
Domanovići
Pmax = 560 000  0,2 70 = 7.840 (kW)
2.
Zvirovići
Pmax = 688 000  0,2 70 = 9.632 (kW)
3.
Gabela
Pmax = 345 000  0,2 70 = 4.830 (kW)
4.
Marina na području Gabela-Višići
Pmax = 275 000  0,2 40 = 2.200 (kW)
Sukladno navedenim potrebama u snazi neophodno je:
Na području Domanovića izgraditi trafostanicu TS 35/10(20) kV, koju planirati za
dva transformatora jedinične snage 8 MVA. Napajanje ove trafostanice izvelo bi se s
postojećeg 35 kV dalekovoda Čapljina – Stolac, na principu uvod-izvod. Postojeći 10(20)
kV dalekovodi na ovom području mogli bi se svesti na ovu trafostanicu, na račun
rasterećenja TS 110/x kV Čapljina, skraćivanja dužina postojećih dalekovoda te stvaranja
preduvjeta za bolje naponske prilike.
Područje gospodarske zone u Zvirovićima planira se napojiti s trafostanice TS
110/20/10 kV Čitluk 2 – Međugore.
Na području Višića izgraditi trafostanicu TS 35/10(20) kV, koju u građevinskom
smislu planirati u konačnici kao TS 110/x kV, a u prvoj fazi s dva transformatora
jedinične snage 8 MVA. Napajanje ove trafostanice izvelo bi se na principu uvod-izvod s
postojećeg 35 kV dalekovoda Svitava – Čapljina. S ove bi se trafostanice napojila
gospodarska zona u Gabeli i marina na području Gabela-Višići. Postojeći 10(20) kV
dalekovodi na ovom području mogli bi se svesti na ovu trafostanicu, na račun
rasterećenja TS 110/x kV Čapljina, skraćivanja dužina postojećih dalekovoda te stvaranja
preduvjeta za bolje naponske prilike.
U fazi zaživljavanja 110 kV-tne transformacije u Višićima istu bi trebalo inkorporirati u novi 110
kV dalekovod Svitava-Čapljina.
- 78 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
-
-
siječanj/januar, 2012.
Za potrebe priključenja mini hidroelektrana na području općine Ljubuški potrebno je
sanirati devastirani i napušteni 35 kV DV Čapljina-Ljubuški, čija je početna točka u TS
110/x kV Čapljina.
Isto tako je potrebno sanirati napušteni 35 kV dalekovod Čapljina-Metković kojim bi
se rješilo napajanje trafostanica na rubnom području općine u Doljanima, koji se sada
napajaju s distributivne mreže Hrvatske elektroprivrede.
2.7.2.3.
Srednjenaponski elektroenergetski objekti 10(20) kV razine (distribucija
el.energije)
Prostornim planom nije predviđeno veće širenje građevinskih površina naselja, te stoga
postojeće elektroenergetske mreže zadovoljavaju predviđene kapacitete.
Neophodno je, poradi osiguranja distribucije kvalitetne električne energije na području općine:
- izgraditi 10(20) kV kabelske i zračne mreže za napajanje:
1. trafostanica 10(20)/0,4 kV na području gospodarske zone Domanovići
2. trafostanica 10(20)/0,4 kV na području gospodarske zone Zvirovići
3. trafostanica 10(20)/0,4 kV na području gospodarske zone Gabela
4. trafostanica 10(20)/0,4 kV za potrebe marine na području Gabela-Višići
5. trafostanica 10(20)/0,4 kV za potrebe autoceste na koridoru VC.
- Za potrebe napajanja trafostanica na području gospodarske zone Domanovići potrebno je
predvidjeti minimalno 3 srednjenaponska 20 kV kabelska voda, čija bi početna točka bila u
novoj TS 35/10(20) kV DOMANOVIĆI. Predviđeni kabeli trebaju biti tipa XHE 49A3x1x185/25
mm², 12/20/24 kV ili sl.
- Za potrebe napajanja trafostanica na području gospodarske zone Zvirovići potrebno je
predvidjeti
minimalno 3 srednjenaponska 20 kV kabelska voda, čija bi početna točka bila u novoj
, TS 110/20/10 kV ČITLUK 2 (MEĐUGORJE). Predviđeni kabeli trebaju biti tipa XHE 49-A
3x1x185/25 mm², 12/20/24 kV ili sl.
- Za potrebe napajanja trafostanica na području gospodarske zone Gabela potrebno je
predvidjeti minimalno 2 srednjenaponska 20 kV voda, čija bi početna točka bila u novoj TS
35/10(20) kV VIŠIĆI. Predviđeni mreža izvela bi se kombinacijom Al/Če vodiča minimalno
presjeka 50/8 mm² i kabela tipa XHE 49-A 3x1x150/25 mm², 12/20/24 kV ili sl.
- Za potrebe napajanja trafostanica marine na području Gabela-Višići potrebno je predvidjeti 2
srednjenaponska 20 kV kabelska voda, čija bi početna točka bila u novoj TS 35/10(20) kV VIŠIĆI.
Predviđeni kabeli trebaju biti tipa XHE 49-A 3x1x150/25 mm², 12/20/24 kV ili sl.
- Za potrebe napajanja trafostanica koje su predviđene za potrošače autoceste na koridoru VC
potreno je predvidjeti s jedne strane dva srednjenaponska 20 kV kabelska voda, čija bi početna
točka bila u novoj TS 110/20/10 kV ČITLUK 2 – MEĐUGORJE, a s druge strane dva srednjenaponska 20 kV kabelska voda, čija bi početna točka bila u novoj TS 110/x kV MOSTAR 9(BUNA).
Predviđeni kabeli trebaju biti tipa XHE 49-A 3x1x185/25 mm², 12/20/24 kV ili sl.
- Za potrebe napajanja trafostanica na području Gabela polja, koji se sada napajaju s elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske (HEP) potrebno je predvidjeti srednjenaponski 10(20)
kV vod, čija bi početna točka bila u novoj TS 35/10(20) kV VIŠIĆI. Predviđena SN mreža izvela bi
se kombinacijom Al/Če vodiča minimalno presjeka 50/8 mm² i kabela tipa XHE 49-A
3x1x150/25 mm², 12/20/24 kV ili sl.
- Na postojećem 10(20) kV dalekovodu „VIŠIĆI“ , koji je dijelom rekonstruiran na taj način da
mu je na magistralnom vodu postojeće uže zamjenjeno užetom Al/Če 50/8 mm² a izolacija
izvedena za 20 kV naponsku razinu, potrebno je izvršiti zamjenu vodiča manjeg presjeka
- 79 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
vodičem Al/Če 50/8 mm² i opreme 10 kV naponske razine opremom predviđenom za rad na 20
kV naponskoj razini.
Procjenjuje se da je isti oko 40% dužine zanovljen i u ovom postotku osposobljen za rad na 20
kV- nom naponu.
Na postojećem 10(20) kV dalekovodu „GRAD 3“ potrebno je odcjepe dalekovoda
rekonstruirati i osposobiti za prelazak na 20 kV naponsku razinu.
Pored naprijed navedenog, na istom izvodu, neophodno je na magistralnom dalekovodu
izvršiti rekonstrukciju preostalog dijela dalekovoda (cca 10%) u cilju dovođenja kompletnog
dalekovoda na 20 kV-nu naponsku razinu.
Procjenjuje se da je isti oko 80% dužine zanovljen i u ovom postotku osposobljen za rad na 20
kV- nom naponu.
Na postojećem 10(20) kV dalekovodu „DOMANOVIĆI“ potrebno je odcjepe dalekovoda
rekonstru- irati i osposobiti za prelazak na 20 kV naponsku razinu.
Procjenjuje se da je isti oko 80% dužine zanovljen i u ovom postotku osposobljen za rad na 20
kV- nom naponu.
Na postojećem 10(20) kV dalekovodu „GABELA“ potrebno je izvesti rekonstrukciju
dalekovoda i isti osposobiti za prelazak na 20 kV naponsku razinu.
Procjenjuje se da je oko 10% dužine dalekovoda osposobljeno za rad na 20 kV- nom naponu.
- Preostali postojeći 10(20) kV vodovi su izvedeni dijelom kabelski i dijelom zračni ili kabelski.
Dio kabelske mreže je zanovljen i izveden za rad na 20 kV razini, dok je dio ostao na starim
kabelima te zračnim mrežama kombiniranih presjeka i opremom različite naponske razine.
Zamjena postojećih elemenata srednjenaponske zračne i kabelske mreže, bilo da se radi o
zamjeni opreme predviđene za rad na 10 kV naponskoj razini opremom za rad na 20 kV
naponskoj razini, ili da se radi o zamjeni kabela i Al/Če vodiča nedostatnog presjeka, kabelima
20 kV razine i dostatnog presjeka je dugotrajan i složen proces i kao takav je zacrtan u svim
studijama i planovima nadležnog elektrodistributivnog poduzeća.
Sredstvima kredita Europske investicijske banke predviđena je izgradnja 20 kV-tnih
Rasklopnica MUŠA, STRUGE 5 i BLOK 5, transformatorskih stanica TS 10(20)/0,4 kV 630 kVA
FOND i STS 10(20)/0,4 kV OBORINE, srednjenaponskih kabelskih vodova 10(20) kV: PelineDuhanska, Merkator-Muša, Dračevo-Doljani, za STS Oborine, Grad-Bjelave Prvim, dalekovoda
10(20) kV Oborine, te niskonaponskih mreža Gabela Polje i Oborine.
- Određenom dinamikom neophodno je zamjeniti preostale postojeće transformatore s
transformacijom 10/0,4 kV novim transformatorima prijenosnog omjera 10(20)/0,4 kV, iste
ili veće snage, sukladno očekivanom prirastu u potrebi za električnom energijom.
- Izradnjom autoceste na koridoru Vc doći će do izmještanja nekih dalekovoda 10(20) kV na
dijelu trase. (DV Domanovići, DV Bulevar)
2.7.2.4.
Niskonaponski elektroenergetski objekti
- Niskonaponske mreže potrebno je graditi i rekonstruirati s pouzdanijim i
dugotrajnijim stupovima i odgovarajućim samonosivim kabelskim snopom u ruralnom i
prigradskom dijelu općine, dok je iste u užem gradskom dijelu potrebno graditi i rekonstruirati
kao kabelske (podzemne) niskonaponske mreže.
- Potrebno je preostalu niskonaponsku mrežu izvedenu Al/Če užetom određenom dinamikom
rekonstruirati kao mrežu izvedenu sa samonosivim kabelskim snopom (izoliranim).
- Neophodno dio postojeće stare niskonaponske mreže izvedene preko krovnih nosača i
dotrajalih drvenih stupova u samom gradu zamijeniti novom kabelskom niskonaponskom
mrežom.
- Izradnjom autoceste na koridoru Vc doći će do izmještanja nekih niskonaponskih zračnih
mreža 0,4 kV na dijelu trase.
- 80 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
2.7.3. Obnovljivi izvori energije
Potrebnu pozornost treba obratiti dobivanju električne energije iz obnovljivih izvora
energije.
Kako se radi o općini s najviše sunčanih dana u godini posebnu bi pozornost trebalo obratiti na
mogućnosti proizvodnje energije iz fotonaponskih sustava, koje karakterizira visoko početno
ulaganje s jedne strane i vrlo niski troškovi pogona uz značajan životni vijek s druge strane.
Sunčani toplinski sustavi predstavljaju pouzdan i učinkovit način proizvodnje toplinske energije
za pripremu potrošne tople vode i grijanje prostorija. Jedan kvadratni metar sunčanih kolektora
može proizvesti oko 700 W topline za grijanje tople vode ili prostora. Proizvedena toplina se
može akumulirati nakon nekoliko dana u sunčanom spremniku, no u hladnijem dijelu godine i za
vrijeme oblačnih dana potrebno je osigurati dodatnu energiju (najčešće električna energija).
Sunčane ćelije su izuzetno pouzdani, dugotrajni i tihi uređaji za proizvodnju
električne energije. Jedan kvadratni metar sunčanih ćelija spojenih u modul može proizvesti
preko 100 W električne energije. Industrija sunčanih ćelija bilježi značajna povećanja
proizvodnje iz godine u godinu. Uzrok snažnog porasta proizvodnje s jedne je strane tehnički
napredak u istraživanju materijala i novih procesa proizvodnje, a s druge je strane odlučna
politička podrška izražena kroz poticaje za ugradnju fotonaponskih sustava u većini zemalja EU.
Zbog svojih karakteristika sunčane ćelije su posebno pogodne za napajanje trošila koja nisu
spojena na elektroenergetski sustav (napajanje plovila, kuća za odmor, telekomunikacijskih
postrojena i sl.).
Na kartografskom prilogu br.1. ovoga Plana, Osnovni koncept namjene i korištenja prostora,
date su zone za površine infrastrukturnih sustava na kojima je planirana moguićnost izgradnje
ovakvih postrojenja.
Važno je napomenuti da je u lipnju 2010.god.
korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije.
vlada FBiH donijela Uredbu o
Pored ovoga treba navesti i ostatke biomase iz poljoprivrede, pošto se radi o općini u
kojoj je poljoprivredna djelatnost značajno zastupljena. Međutim, niti jedna od procjena koja
tretira biomasu kao obnovljivi izvor energije nije tretirala biomasu iz poljoprivrede, već samo
onu iz šumarstva.
Proizvodnja električne energije iz biomase zahtjeva složenije sustave, jer je toplinska vrijednost
biomase niska, sa značajnim je postotkom vlage i visokim udjelom hlapljive tvari. Ulaganja u ove
sustave su visoka a karakteristike lošije u odnosu na postrojenja koja koriste tradicionalna
goriva.
Učinkovitost proizvodnje električne energije iz biomase je u većini slučajeva niža u
odnosu na onu u tradicionalnim postrojenjima, što za sobom povlači smanjenje ekonomske
isplativosti ulaganja. Veličina postrojenja je također značajan čimbenik u sprečavanju razvoja
primjene električne energije dobivene iz biomase. Manja postrojenja mogla bi ostvariti razinu
isplativosti samo kada bi biomasa bila besplatna ili kada bi učinkovitost proizvodnje električne
energije dosegla mnogo višu razinu od trenutne, dok veća postrojenja imaju problem zajamčene
opskrbe biomase.
Naprijed navedenom treba dodati i poteškoće pri korištenju biomase. Ova vrsta postrojenja
zahtijeva veliku količinu goriva, što ima za posljedicu stalnu zajamčenu opskrbu.
Prema našim saznanjima nema zahtjeva za izgradnju mini hidroelektrana na
području općine Čapljina, prvenstveno stoga što se povoljne lokacije nalaze se u gornjim
dijelovima vodotoka, što često znači da se radi o nepristupačnim i slabo naseljenim područjima s
- 81 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
jedne strane, a s druge strane jer se radi o pritokama rijeke Neretve koje se tradicionalno koriste
za sportski turizam.
2.7.4. Plinifikacija
Tendencija je u energetskoj politici mnogih zemalja da potiču veću zastupljenost
prirodnog plina u ukupnoj energetskoj potrošnji. Tri su glavna razloga za takve energetske
politike koje promiču potrošnju prirodnog plina:
- Rast cijena plina sporiji je od cijene rasta nafte
- Problem okoliša i sigurnosti mogu uvjetovati zakonsko stimuliranje veće potrošnje
prirodno plina zbog veće čistoće sagorijevanja u usporedbi s ostalim fosilnim gorivima
- Prirodni plin ima veliku ulogu u diversifikaciji energetskih izvora
Također politika prirodnog plina je potrebna radi poticanja ulaganja u opskrbu
prirodnim plinom i razvoj opskrbe, radi omogućavanja izgradnje plinske infrastrukture i razvoja
domaćeg i prekograničnog transporta plina kao i razvoja tržišta plinskih proizvoda i usluga.
Trenutno stanje u Bosni i Hercegovini je takvo da je tek u izradi zakonska regulativa plinskog
sektora, a samim tim i svi regulatorni aspekti su na čekanju (regulatori, operator transportnog
sustava, operator distribucijskog sustava).
Bosna i Hercegovina nema svojih izvora prirodnog plina tako da je njena opskrba ovim
energentom u potpunosti utemeljena na uvozu. U sadašnjem trenutku plin dolazi iz samo jednog
izvora i koristi se samo jedan dobavni pravac Beregovo – Horgoš – Zvornik. Ukupni prirodni plin
za Bosnu i Hercegovinu uvozi se iz Ruske federacije. Plinovod ulazi u BiH preko granice kod
Šepka, zatim prolazi pravcem Zvornik – Kladanj – Sarajevo i završava u Zenici. Dužina plinovoda
je 192 km.
Poduzeće za proizvodnju i transport plina BH Gas čiji je osnivač Vlada Federacije
Bosne i Hercegovine u svojim razvojnim projektima razmatra Magistralni / transportni plinovod
Sarajevo – Mostar – Ploče koji bi bio nastavak plinovoda Bosanski Brod – Zenica – Sarajevo.
Planirano je da trasa ovog plinovoda prati trasu koridora Vc te bi se priključila na budući
plinovod koji je definiran Jadransko Jonskom incijativom. Izgradnjom plinovoda Sarajevo - Ploče
stvaraju se uvjeti za plinifikaciju prevashodno gradova duž plinovoda Konjica, Jablanice, Mostara
i Čapljine kao i ostalih gradova Hercegovačko Neretvanske Županije i šire. Tvornica Aluminija u
Mostaru kao veliki potencijalni potrošač je već iskazala zainteresiranost za dugoročno korištenje
prirodnog plina u novoj termoelektrani i za supstituciju postojećih goriva. Trasa ovog plinovda u
velikoj mjeri ovisi o dinamici izgradnje plinovoda u Hrvatskoj tj da li će završiti u Splitu ili će ići
dalje do Ploča. Ukoliko se plinovod završi u Splitu velika je vjerojatnost da bi trasa od Splita išla
preko Bugojna do Sarajeva s odvojkom za Mostar. Kompanija BH Gas je zaključila ugovor s
Energetskim institutom Hrvoje Požar za izradu Predinvesticione studije plinifikacije tri županije
u Hercegovini i to Hercegovačko Neretvanskoj, Zapadno Hercegovačkoj i Herceg Bosanskoj.
Krajem 2009. godine studija je završena i predana BH Gasu kao naručiocu tako da je trenutno u
tijeku stručna revizija ove dokumentacije. Po okončanju ovog postupka i ugradnji dostavljenih
komentara , studija će biti prezentirana Vladama ove tri županije, a iste bi trebale dati općinama
na raspolaganje. Pošto do okončanja izrade Prostornog plana općine Čapljina podaci iz ove
studije nisu objavljeni nismo ih mogli staviti u ovaj prostorni plan.
Prema nesluženim kontaktima s ljudima iz BH Gasa dobili smo informaciju da bi za
priključenje općine Čapaljina na magistralni plinovod trebalo osigurati prostor od cca 20x20m
gdje bi se nalazila Mjerno regulaciona stanica.
- 82 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Slika 1 – Postojeći projekti s postojećim plinovodom
Procjenjuje se da bi se u Pločama mogao izgraditi terminal za ukapljeni prirodni plin
gdje bi se mogao spremati prirodni plin, što bi omogućilo diversifikaciju dovoda plina iz više
pravaca, a ne samo iz Rusije.
2.8. Projekcija razvitka komunalne infrastrukture
2.8.1. Kratki presjek postojećeg stanja
Komunalno poduzeće se bavi prikupljanjem i obradom otpada, sanitarnim djelatnostima
i uređenjem i održavanjem parkova, zelenih i rekreacionih javnih gradskih površina te
upravljanjem vodovodnom i kanalizacijskom mrežom.
Prikupljanje i obrada otpada obuhvaća:
-
Sakupljanje i obrada otpada iz domaćinstava i poduzeća pomoću kanti za otpatke,
kontejnera i sl.
- Prikupljanje građevinskih otpadaka i ostataka razrušenih zgrada;
- Prikupljanje opasnog otpada, korištenih baterija, akumulatora, korištenih ulja i masti za
kuhinje itd.
- Odstranjenje otpada.
U sanitarne i druge djelatnosti spada:
-
Uklanjanje otpada iz posuda (kanti) za otpatke na javnim mjestima;
Čišćenje i polivanje ulica, staza i parkova;
Uređenje grada za svečanosti, blagdane i slično.
- 83 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Uređenje i održavanje parkova, zelenih i rekreacijskih površina podrazumijeva:
-
Zasađivanje i održavanje vrtova, parkova i zelenih površina i sportskih terena;
Uređenje i održavanje zelenih površina uz privatne i javne stambene objekte;
Uređenje i održavanje zelenih površina uz javna i polu-javna zdanja (škole, bolnice,
administrativne zgrade itd.);
Uređenje i održavanje zelenih površina na općinskom zemljištu (parkovi i zelene javne
površine, sportski tereni i groblja);
Uređenje i održavanje zelenila uz saobraćajnice i vodene tokove);
Uređenje i održavanje zelenih površina uz industrijska i komercijalna zdanja;
Zasađivanje i održavanje zelenila u zgradama (parkovi na krovu zgrada, fasadno ukrasno
bilje, zatvorene unutrašnje bašče i vrtovi);
Zasađivanje i održavanje sportskih terena, igrališta i rekreacionih parkova (sportskih
terena, igrališta i sl.)
Zasađivanje i održavanje zelenih površina uz mirne i tekuće vode;
Uređenje okoliša uzgajanjem i njegovanjem raslinja sa ciljem smanjenja buke, utjecaja
vjetra, erozije, vidljivosti i zasljepljujućeg svjetla;
Mjere zaštite okoline i prirode, kao i očuvanje okoline.
Ovaj dio Plana se ne odnosi na upravljanje vodovodnom i kanalizacijskom mrežom. Taj dio je
obrađen također ovim Planom ali u drugim poglavljima.
Organizirano prikupljanje čvrstog otpada
Za zbrinjavanje krutog otpada na području Općine Čapljina odgovorno je Javno
komunalno poduzeće „Čapljina“. Osim na području grada Čapljine organizirano prikupljanje
otpada se vrši i u naseljima: Gabela, Višići, Dračevo, Gnjilišta, Čeljevo, Klepci, Tasovčići, Dretelj,
Grabovine, Gorica, Struge, G.Trebižat i D.Trebižat te Zvirovići.
Usluga prikupljanja otpada se pruža od 1950. godine. Prikupljanje otpada se vrši preko
individualnih i komunalnih metalnih kontejnera. Tijekom 2007 godine ukupna procijenjena
količina prikupljenog otpada je iznosila 11.443 tone, od čega 11.073t komunalnog otpada, 20 t
otpada od čišćenja ulica i parkova i 350 t ostalog otpada. Potrebno je naglasiti da ne postoji
selektiranje otpada.
Prikupljeni otpad se odlaže na općinsku deponiju „Ada“, koja je smještena u široj urbanoj
zoni grada Čapljina, na desnoj obali rijeke Neretve, nizvodno ispod mosta dr. Franje Tuđmana.
Općinska deponija „Ada“, također kao i usluga prikupljanja otpada, postoji od 1950. godine.
Osnovne karakteristike deponije „Ada“ su, prema podacima od Općine Čapljina iz
2008.godine su:
-
Procijenjena količina dnevno odloženog otpada: 38t/dan;
Procijenjena dubina sloja otpada na deponiji: do 5 m;
Udaljenost deponije od naseljenog područja: 800 m;
Udaljenost od rijeke: 20-25 m (r.Neretva);
-
Vrste odloženog otpada: 96,8 % komunalnog otpada, 3% građevinskog otpada i 0,2%
otpada od čišćenja ulica i parkova.
- 84 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Općinska deponija „Ada“ je deponija koju službeno, koristi javno komunalno poduzeće za
odlaganje otpada, ali na kojoj se ne primjenjuju mjere zaštite okoliša.
Divlje deponije
Stanje sa divljim deponijima na području Općine Čapljina je jednako kao i na području cijele
Federacije BiH. Divlje deponije se pojavljuju najčešće u blizini naseljenih mjesta uz prometnice,
kako višeg tako i nižeg ranga, te uz vodotoke, često i u samim koritima vodotoka te na
napuštenim kopovima, mineralnim nalazištima i slično. U pravilu gotovo svako naselje ima
barem jedno divlje odlagalište otpada.
Na području Općine Čapljina prema podacima od općine i terenskim snimanjem su
evidentirane slijedeće divlje deponije otpada:
-
tri divlje deponije uz lokalnu cestu Buna-Pijesci-Domanovići;
divlja deponija na lijevoj obali rijeke Neretve, nizvodno od mosta dr. Franje Tuđmana;
divlja deponija uz lokalnu cestu za Prebilovce;
dvije divlje deponija uz akumulaciju Svitava;
uz regionalnu cestu R426 više divljih odlagališta.
Na ovim deponijima se najčešće odlaže: komunalni, građevinski i tehnološki otpad.
S obzirom na karakter ovakvih odlagališta otpada tj. da nastaju neplanski i nepromišljeno
opravdano je pretpostaviti da pored ovih divljih deponija postoje i druge. Također je moguće da
su neke od navedenih nestale, zahvaljujući inicijativama udruga građana ili čak individualnim
samoinicijativama stanovništva. Iako divlje deponije „nastaju“ i „nestaju“ pored problema
nekontroliranog odlaganja otpada i organiziranja njegovog prikupljanja dolazi i do problema
kontaminiranosti tla te je zbog svega navedenog potrebno evidentirati i ovakva odlagališta.
Gore navedena divlja odlagališta čvrstog otpada, kao i općinska deponija „Ada“ su geolocirana i prikazana na grafičkom prilogu „Društvena i komunalna infrastruktura“.
2.8.2. Upravljanje otpadom
Općenito
Zakonima o otpadu u FBiH postavljena su načela suvremenog pristupa upravljanju
otpadom, uključujući načelo regionalnosti koje podrazumjeva razvoj tretmana otpada i izgradnju
objekata za njegovo odlaganje na način da pokriva potrebe regije i omogućuje samoodrživost
izgrađenih objekata.
Zakonom o upravljanju otpadom FBiH («Službene novine F BiH», broj 33/03),
Kantonalni/Županijski plan upravljanja otpadom mora biti usuglašen sa Strategijom upravljanja
otpadom FBiH.
Strategijom upravljanja čvrstim otpadom u BiH je u FBiH predviđeno 10 regionalnih
deponija. Između ostalih jedna od predloženih regionalnih deponija je za HNŽ Mostar. Urađena
je i Studija izvodljivosti za regionalnu deponiju Mostar, međutim na nivou županije ovo pitanje
još uvijek nije rješeno. Županijski plan koji donosi zakonodavno tijelo županije nije izrađen niti
su određene makroloakcije za objekte u sustavu gospodarenja otpadom. Županije trebaju
donijeti i propis kojim se definiraju uvjeti za upravljanje otpadom u općinama, te zadaci općina u
- 85 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
izradi općinskih planova upravljanja otpadom. Izrada Plana vrši se u suradnji sa općinskim
organima.
Općinski planovi upravljanja otpadom trebaju sadržavati:
-
Programe o skupljanju opasnog otpada iz domaćinstva;
Programe za ponovno iskorištenje komponenti iz komunalnog otpada;
Programe za smanjenje procenta biorazgradivog otpada i ambalažnog otpada u
komunalnom otpadu;
Programe za podizanje javne svijesti u upravljanju otpadom;
lociranje postrojenja za upravljanje otpadom;
suradnja između općina radi postizanja zadatih ciljeva;
projektirati županijski sustav upravljanja otpadom.
Ovi planovi trebaju sadržavati slijedeće mjere:
-
za stabilizaciju proizvodnje otpada kako bi se smanjila količina nastanka otpada, pa čak
uvesti i kazne;
uvesti recikliranje materijala;
uvesti mjere visokog recikliranja kroz odvajanje otpada na papir, plastiku, metal, staklo,
tkanine, ostali biorazgradivi otpad, tekući otpad i opasni otpad;
Cilj upravljanja otpadom je riješiti do sad nastali otpad na način da se adekvatno zbirne, te
da se smanje količine nastalog otpada i da se uvedu mjere za sprječavanje nastanka otpada,
provede ponovno iskorištenje otpada, recikliranje otpada i njegov tretman i ekološko
zbrinjavanje.
Opći ciljevi postupanja s otpadom su:
-
izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada čiji
nastanak se ne može spriječiti;
spriječavanje nenadziranog postupanja s otpadom;
iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i enregetske svrhe i njegovo
obrađivanje prije odlaganja;
kontrolirano odlaganje otpada;
saniranje otpadom onečićenog tla.
Posebni ciljevi:
-
-
izmještanje trenutne općinske deponije „Ada“ i sanacija tla;
uklanjanje divljih deponija otpada i sanacija kontaminiranog tla;
izgradnja privremene općinske deponije koja bi kasnije, ukoliko se tako odluči
Županijskim planom upravljanja otpadom odluči, služila kao pretovarna stanica s koje bi
se otpad dalje odvozio na regionalnu sanitarnu deponiju i/ili postrojenje za upravljanje
otpadom;
organizirano prikupljanje otpada na području cijele općine;
reorganizacija upravljanja otpadom;
izrada gore spomenutih planova upravljanja otpadom na nivou općine.
Reorganizacija upravljanja otpadom
- 86 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Da bi se izvršavalo odvajanje otpada potrebno je predvidjeti kontejnere za različite vrste
otpada. Pri tome je preduvjet da korisnici komunalnih usluga, odnosno proizvođači otpada
prethodno prepoznaju otpad i nauče ga vrednovati i da društvo promijeni način potrošnje i
„životni stil“. Na taj način bi se smanjila količina otpad i opasnosti koje mogu nastati prilikom
zbrinjavanja otpada, odnosno negativni utjecaj na okoliš. Dalje omogućila bi se kvalitetna
reciklaža otpada.
Sakupljanje selektivnog otpada
Prema kategoriji otpada, selektivni otpad može se tretirati na dva načina:
- reciklaža suhog otpada i ambalaže,
- razgradnja tečnog otpada.
Osim službe za sakupljanje selektivnog otpada treba uvesti „ekološke stanice“, to su
opremljeni i zaštićeni prostori za smještaj malih količina inertnog otpada (građevinski
materijali), krupni kućni otpad, tehnika i bijela tehnika te opasni otpad.
Spašavanje i reciklaža građevinskog materijala
Inertni, odnosno građevinski otpad nastaje kao posljedica rušenja ili gradnje objekata i
razvrstava se kao poseban otpad. Na području Općine Čapljina postoji veći broj deponija
građevinskog materijala koje su nastale kao posljedica intenzivnijih radova na obnovi kuća i
izgradnji novih nakon ratnih razaranja. Dosadašnja praksa je da se taj otpad nekontrolirano
odlaže na javnim i privatnim površinama i na taj način nagrđuje prostor. Ovaj otpad sadrži vrlo
male ili nikakve količine opasnih tvari, tako da nema većih negativnih utjecaja na okoliš i ljudsko
zdravlje, ali njegov problem jeste količina. Često se ovaj materijal može ponovno iskoristiti, tako
bi se smanjila količina iskorištenja sirovinskog materijala iz kamenoloma.
Odrednice za postizanje ovog cilja:
uvođenje poreza za zbrinjavanje inertnog otpada na deponiji;
uvođenje ograničenih naredba o zbrinjavanju otpada posebno otpada za ponovnu
upotrebu;
uvođenje poticaja za korištenje sirovinskog materijala koji potječe iz građevinskog
otpada.
Selektivni otpad
Mješoviti otpad koji se ne može razvrstati treba tretirati na način da se spasi i dio ovog
otpada tako da se smanji količina koja se konačno deponira. Tako se smanjuje tvorba plina i
zagađenih tekućina. Treba upotrebljavati što je češće moguće mehaničko-biološko tretiranje.
Opasni otpad
Tijekom sakupljanja, proizvodnje, transporta, skladištenja i tretiranja opasnog otpada
potrebno je voditi računa o svim mjerama zaštite okoliša, ljudskog zdravlja i sigurnosti radnika.
Potrebno je osigurati i kontrolu nastanka otpada, tretiranje i posljednje odlaganje otpada u
deponiji koja će se odrediti kantonalnim planom otpada i u kojoj će se održavati neprekidno
monitoring i kontrola područja.
- 87 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Medicinski i grobljanski otpad
Medicinski i grobljanski otpad, te otpad koji nastaje ekshumacijom, mora se uputiti u
odobreni uređaj za spašavanje i zbrinjavanje.
Otpad životinjskog porijekla
Sa životinjskim otpadom se mora postupati na način, da se:
1. zaštiti zdravlje ljudi i zdravlje životinja,
2. osiguraju uvjeti za proizvodnju higijenski valjanih životinjskih proizvoda za ljudsku
prehranu,
3. izbjegne onečišćavanje okoliša (vode, mora, tla, zraka, namirnica),
4. spriječi nekontrolirano odlaganje i razmnožavanje štetnih životinja i patogenih
mikroorganizama,
5. onemogući stvaranje neugodnih mirisa i narušavanje javnog reda i mira,
6. podvrgne toplinskoj preradi i iskoriste vrijedna svojstva,
7. vodi propisana evidencija i dostavljaju izvješća nadležnim upravnim tijelima.
Trenutno je na snazi Pravilnik o načinu neškodljivog uklanjanja životinjskih leševa i
otpadaka životinjskog porijekla (Sl.list SFRJ, 53/89), donesen 1989 godine i naslijeđen iz
legislative bivše Jugoslavije. Propis se odnosi na karakteristike i svojstva transportnih vozila,
prostora za obavljanje analize i konačno uklanjanje životinjskih leševa koji su uginuli ili ubijeni,
te nisu prikladni za konzumiranje u ishrani ljudi.
U Općini Čapljina potrebno je napraviti analizu količina, mjesta nastanka i vrste
životinjskog otpada, te nakon toga organizirati propisani način transporta leševa do uređaja za
spaljivanje, kao i sahranjivanje u jamu, koji se treba odrediti na županijskom odnosno
regionalnom nivou.
Otpad od održavanja ulica i zelenih površina
Otpad od održavanja ulica može biti opasan zbog koncentracije opasnih tvari iz ispušnih
plinova te se mora uputiti u odobreni uređaj za pročišćavanje i zbrinjavanje ovakvog otpada koji
se može procijeniti i kao opasni.
Otpad koji nastaje uslijed održavanja zelenih površina nije opasan i može se koristiti za
pretvorbu u kompost koji se dalje može prikladno iskoristiti u poljoprivredi kao stajski gnoj bez
upotrebe umjetnog gnojiva.
Informiranje građanstva
Za uspjeh i postizanje svih gore navedenih ciljeva potrebno je informirati građanstvo o
svim promjenama, o svim negativnim utjecajima na okoliš i ljudsko zdravlje dosadašnjeg
ponašanja, o prednostima i mogućnostima upravljanja krutim otpadom, selektivnog sakupljanja
otpada i reciklaže. Uopće potrebno je osnovati program za podizanje javne svijesti i program
obrazovanja u osnovnim i srednjim školama. Osim ovoga potrebno je pokrenuti i koordinirati
profesionalno oblikovanje privatnih i komunalnih radnika specifičnih sektora.
Zbrinjavanje divljih deponija
- 88 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Potrebno je uraditi podjelu lokacija divljih deponija na one koje ne ugrožavaju okoliš i
one za koje je potrebno izraditi naknadno istraživanje mogućih opasnosti na okoliš.
Deponije iz kojih je općina već uradila otklanjanje otpada na općinsku deponiju Ada i one
divlje deponije sa kojih treba otkloniti otpad treba sanirati i vratiti u prvobitno stanje,
tako da se uklone izvori zagađenja i zagađeni sastojci otpada pošto ostaci otpada,
posebno oni organski, ostaju aktivni i više od 30 godina. Anaerobna razgradnja stvara
zagađene plinove i veliku količinu opasnih tekućina koje zagađuju vodni sloj i zemlju.
Zbrinjavanje općinske deponije „Ada“
Mogućnost sprječavanja povećanja površinske deponije je minimalizacija obujma odlaganog
materijala, upotreba bioloških i mehaničkih tretmana selektivnog otpada. Moraju se predvidjeti
slijedeće mjere:
-
osigurati stabilnost i spriječiti otjecanje tekućeg otpada i utjecaj na podzemne vode;
smanjiti rizik i smetnje uzrokovane deponiranjem, kao što su mirisne smetnje i
prenošenje prašine i materijala vjetrom, pticama, kukcima te buke i prometa
spriječiti požare.
Deponija se mora opremiti s adekvatnom ogradom. Treba se planirati i zelena površina s
ciljem smanjenja vizualnog i njušnog zagađenja, posebno prema naseljima.
Ovakva nekontrolirana deponija predstavlja ekološku bombu. Osim gore navedenih mjera
osiguranja deponije potrebno je izvršiti i tehničku i okolišnu analizu da se odredi nivo zagađenja
okoliša i definiraju mjere zaštite.
Ciljevi:
- smanjenje obujma odlaganog otpada reorganizacijom upravljanja otpadom;
- zabrana odlaganja netretiranog otpada;
- provesti mjere sigurnosti.
Dugoročni ciljevi:
-
Zatvaranje deponije „Ada“;
Monitoring uklanjanja i udaljenja otpada;
Procedura zatvaranja teretnog otpada;
Upravljanje deponijem i nakon zatvaranja.
Sanacija zagađenih mjesta
Nisu poznate lokacije niti stanje divljih deponija. Poznato je ima 11 većih divljih
odlagališta različitih vrsta otpada. Divlje nekontrolirane deponije predstavljaju veliki rizik od
zagađenja vodenih slojeva. Takva opasna mjesta je potrebno hitno sanirati.
Projekt sanacije se sastoji od slijedećih faza:
-
plana karakteriziranja (stanje zagađenja, definiranje zagađivača, površina koju je
potrebno sanirati),
plan prvih istraživanja,
preliminarni plan,
konačni plan.
Posljednja projektna faza je projekcija sanacije, koja predviđa dodatna temeljna proučavanja
i odabir tehnoloških osobina koja treba preuzeti za izvršavanje projektne pojedinosti.
- 89 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Lokacija nove Pretovarne stanice
Odluka o lokalizaciji prikladnog mjesta nove pretovarne stanice moći će se odlučiti samo
u sukladnosti sadržaja županijskog plana otpada koji će predstavljati i položaj nove županijske
deponije.
Ako županija ne odredi novu deponiju, općina mora naći odgovarajuće mjesto za zbrinjavanje
otpada. Nova lokacija ne smije predstavljati opasnost za okoliš i treba težiti postizanju slijedećih
ciljeva:
-
područna integracija;
prihvaćanje građana;
provođenje politike poboljšanja pejzaža;
održivi utjecaj na okoliš;
točna i prihvatljiva udaljenost od naselja i ostalih djelatnosti;
prikazati točne mjere ublažavanja, održavanja i projektiranja u blizini lokacije;
unaprjeđenje zaštite i vrijednosti prirodnih aspekata;
sigurnost.
Posebice, nova deponija:
-
ne smije uzrokovati zagađenje vode, zraka, tla, flore i faune;
ne uzrokuje buku i mirisne smetnje;
ne oštećuje okoliš i zone posebnih namjena, zaštićene zakonom.
Nijedna lokacija za deponije/pretovarne stanice ne treba se nalaziti unutar područja koji je
određen kao:
(a) područje koje može biti poplavljeno od susjednih rijeka ili obala,
(b) unutar 100 metara rijeke, toka ili drugih značajnih površinskih vodenih tokova;
(c) unutar 2 kilometra područja koje je prekriveno pod-površinskom izvorom vode
velikog kvaliteta;
(d) ekološka, historijska ili arhitektonska vrijednost i značaj;
(e) unutar 500 metara postojećeg ili planiranog stambenog naselja ;
(f) unutar 250 metara postojećeg ili planiranog područja koje je komercijalno ili
industrijsko vlasništvo;
(g) minsko polje ili deponije za odlaganje municije.
Prijedlog za lokaciju nove deponije odnosno Postrojenja za upravljanje otpadom ili
Pretovarne stanice (ovisno o budućem regionalnom planu upravljanja otpadom) je između
Stojanovića i Grgice, odnosno u dnu padine uzvišenja Rudo, lokalitet pod nazivom Greda. Na
predloženoj lokaciji nema podzemnih tečenja i samo u razdobljima vrlo velikih voda se javlja
filtracija u pravcu r. Neretve. U odnosu na ružu vjetrova u ovom području je dominantno
strujanje zraka iz pravca sjevera, međutim kako se s južne strane nalazi uzviđšenje Ruda utjecaj
aero zagađenja na naselja koja se nalaze južnije bit će vrlo malo izražen.
Ova lokacija se nalazi u zoni okršenih vapnenaca, što će povećati troškove izgradnje deponije s
aspekta izgradnje temeljnog sloja koji su potrebni za osiguranje osnovnog materijala niske
propustljivosti od vanjskih izvora.
Privremeno, dok se Kantonalnim planom ne utvrdi lokacija Regionalne sanitarne
deponije, općina Čapljina ovu loakciju može koristiti kao novu općinsku deponiju primjenjujući
mjere zaštite okoliša.
- 90 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
U budućnosti ova deponija se može sanirati i zatvoriti te transformirati u Pretovarnu stanicu i
Postrojenje za upravljanje otpadom, ili ukoliko bude moguće samo kao Postrojenje za
upravljanje otpadom.
Pretovarna stanica
Pretovarne stanice su:
- Lokacije gdje se otpad iz vozila za skupljanje otpada (VSO) gomila prije transporta na
udaljene lokacije i na taj način se omogućava da se VSO-i primarno koriste za podršku
lokalnom skupljanju otpada;
- Lokacije gdje se i ostale skupljene vrste otpada mogu gomilati prije transporta na
udaljene sanitarne deponije;
- Lokacije gdje se može smjestiti reciklaža.
Pretovarne stanice mogu imati više oblika i uključivati visoko mehanizirane operacije koje
uključuju odlaganje otpada u žlijeb, nakon čega se on sabija u čvrste metalne kontejnere.
Druge manje složena i manje skupa postrojenja koja se trenutno više koriste na mnogim
lokacijama, uključuju odlaganje otpada na betonski pod nakon čega se otpad gura preko ivice
platforme u velike (najčešće aluminijumske zbog manje težine) kontejnere bez krova koji su
postavljeni na šleper sa prikolicom. Teret u ovim kontejnerima može prelaziti 20 tona, što je
limitirano nosivošću vozila i/ili ceste/mosta na putu do deponije.
Naredna varijanta pretovarne stanice je najčešće poznata kao “mjesto za kućni otpad”. Takve
lokacije su široko u upotrebi u Evropi i drugdje i široko su popularne kod građanstva. Sastoje se
od površine kojom upravlja lokalna vlast (ili privatni sektor u njihovo ime) unutar koje se otpad
može odložiti u miješani otpad ili u veći broj kontejnera za različite vrste otpada. Posljednji
složeniji raspored kontejnera se koristi u svrhu recikliranja.
Otpad koji građanstvo dovozi (obično u kolima ili prikolicama) na te lokacije je obično ono
što nije ušlo u sedmične ture skupljanja kućnog otpada. Kabasti otpad, vrtni otpad i ostatci
nakon preuređena i dogradnje kuća tvore kabaste materije. Na mnogim lokacijama postoje i
specijalizirane usluge za prihvat baterija, lijekova sa isteklim rokom upotrebe, ulja, masnoća,
umjetnih gnojiva i pesticida, kao i boca i ambalaže. U nekim situacijama, manja privatna
poduzeća mogu također koristiti ove lokacije, ali uz naplatu prema količini i vrsti otpada.
Kućanstva, po pravilu, mogu koristiti ove usluge bez naplate, s tim da su troškovi vođenja i rada
lokacije uključeni u mjesečnu naknadu za usluge upravljanja otpadom. Na nekoliko mjesta u
Evropi i drugdje, građanstvu se naplaćuje miješani otpad, kao poticajna mjera za razdvajanje
otpada za reciklažu.
Ulaganje u pretovarne stanice u blizini mjesta nastajanja otpada može smanjiti incidente divljeg
istresanja i uštedjeti transportne troškove za uklanjanje otpada i odvoz na udaljene deponije.
Na Pretovarnim stanicama isto tako moraju postojati i prostori na koje se mogu smjestiti
objekti za držanje otpada za industrijski i opasni otpad, te objekti za držanje i sortiranje, kako bi
se omogućio početak sustava recikliranja. Ove površine bi takođe morale biti dovoljno velike da
omoguće buduće unapređivanje do stupnja Objekta za reciklažu materijala, ako će postojati
tržište koje će omogućiti ekonomičnu reciklažu. Ovo će se zahtijevati zakonskim propisima kad
se osiguraju dovoljna financijska sredstva i pojavi dovoljno veliko tržište. Ovakvi objekti će
morati sadržavati površine odvojene za:
-
Odvajanje i sortiranje materijala;
Bunkere za držanje;
- 91 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
-
siječanj/januar, 2012.
Područje za držanje hajfiša.
Glavnim objektima Pretovarne stanice će upravljati odjeli za skupljanje otpada, kako bi se
smanjila mogućnost narušavanja upravljanja otpadom, ukoliko oni koji upravljaju deponijom u
budućnosti budu pružali neodgovarajuću uslugu. Objektima za držanje otpada ili objektima za
sortiranje (držanje) recikliranje mogu upravljati ili odjeli za skupljanje otpada ili posebne tvrtke,
prema ugovoru sklopljenom s odjelom za skupljanje otpada. To se mora riješiti ugovorom, jer to
omogućava lagano prenošenje troškova rada ovih objekata na odgovarajuće proizvođače otpada.
Za skupljanje otpada sa Pretovarnih stanica na deponiju će biti nadležan odsjek za odlaganje
otpada ili neka druga novoformirana kompanija Višeopćinske regionalne sanitarne deponije.
2.8.3. Upravljanje ostalim komunalnim djelatnostima
U Federaciji BiH prema postojećoj legislativi upravljanje krutim otpadom je u općinskoj
nadležnosti. Skupljanjem otpada se gotovo isključivo bave javna komunalna poduzeća,
organizirana na općinskoj ili gradskoj razini. Oprema kojom raspolažu komunalna poduzeća je
starijeg datuma. Također, financijsko stanje rentabilnosti je na pragu rentabilnosti ili je
nerentabilno sa velikim gubicima u naplati. Ovako stanje je i općini Čapljina.
Zbog ovih i prethodno navedenih problema pri upravljanju krutim otpadom osjeti se
potreba uključivanja privatnog sektora u sudjelovanje u upravljanju otpadom u BiH. Novi zakoni
o otpadu i okolišu su započeli proces da pristupi okolišu i otpadu, ne samo teorijski nego i u
praksi, na način da bude sukladan sa onim u EU. U budućnosti, deponije će morati ispunjavati
mnogo više okolišne standarde. Ove sanitarne deponije će biti skupe, i mogu biti održive jedino
ako se trošak podijeli između određenog broja općina korisnika. Zapravo, usluge upravljanja
otpadom su odgovornost pojedinih općina u BiH. Imaju sljedeće karakteristike:
-
Neprihvatljiv utjecaj na okoliš;
Ekonomski i financijski neodržive;
Konstantno nedovoljno investiranje;
Komunalna poduzeća vrše nepovezan skup aktivnosti;
Vlasništvo komunalnog poduzeća je nekada nejasno;
Neefikasnost;
Nedostatak transparentnosti i nejasna situacija u pogledu ugovora između općine i
komunalnog poduzeća;
Mnogi proizvođači otpada zaobilaze sistem i jednostavno odlažu otpad na divlje
deponije;
Nepostojanje odvojenih podataka o troškovima upravljanja otpadom;
Nedostatak volje za plaćanjem kod korisnika usluga;
Loš standard usluge;
Da se osigura da novi regionalni sistemi budu efikasni i djelotvorni, bit će neophodno
uspostaviti suradnju sa privatnim sektorom. Ovo će omogućiti pristup novim izvorima kapitala,
vodit će ka unapređenju u efikasnosti i smanjenju troškova kao rezultat konkurencije i inovacija,
te će omogućiti općinama da se usredotoče na ključne administrativne zadatke postavljanja
rezultata i standarda i nadgledanja uspjeha.
Postoji mnoštvo različitih osnova na kojima se može uspostaviti partnerstvo javnog i
privatnog sektora (PPP), u skladu s tim koja će strana osigurati novčana sredstva, koja strana
snosi rizike poslovanja, koja rizike ulaganja, koja rizike planiranja te koja je strana vlasnik
zemljišta i postrojenja.
- 92 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Segmenti upravljanja otpadom koji su trenutno mogući za restrukturiranje i/ ili
privatizaciju, ili će biti takvi u skladu sa novim regionalnim pristupom su:
1.
2.
3.
4.
Sakupljanje otpada (na nivou općine);
Odlaganje otpada (na regionalnom nivou);
Recikliranje (na općinskom i regionalnom nivou);
Zatvaranje deponije i aktivnosti nakon zatvaranja.
Sakupljanje otpada
Preporučuje se da se skupljanje otpada dodijeli tvrtci za sakupljanje otpada koja je dobila
ugovor za tu uslugu na osnovu poziva na tender. Bit će potrebna posebna pažnja pri izradi
poziva na tender da se osigura zahtijevani standard usluge i da se dobra održavaju na ispravan
način. Općina će biti odgovorna za izradu i procjenu poziva na tender, nadgledanje izvedbe
ugovarača, naplaćivanje usluge proizvođačima otpada i kontrolu zajmova.
Odlaganje otpada
U općinama koje još nisu usvojile regionalni pristup, odlaganje otpada se odnosi na rad
postojeće deponije. Ovo općenito nije pogodan cilj za uključivanje privatnog sektora, pošto će
većina općinskih deponija biti zatvorena u kratkom do srednjem roku.
U kompanijama koje se kreću ka regionalnom pristupu, jedna kompanija za odlaganje će biti
odgovorna za upravljanje novom regionalnom sanitarnom deponijom, pretovarnim stanicama i
prijevozom kompaktiranog otpada od pretovarne stanica do regionalne deponije.
Ovdje se preporuča da se usvoji PPP forma Nacrt – Izgradnja - Financiranje – Upravljanje
(DBFO) koncesije. U ovom modelu, privatna kompanija će biti odgovorna za nacrt glavnih
postrojenja, osiguranje neophodnih novčanih sredstava, izgradnju i upravljanje deponijom, te
njenom povratu javnom sektoru po isteku ugovornog roka (što može biti 15 – 25 godina).
Kompanija će dobiti koncesiju, tj., imat će pravo da beneficije naplati korisnicima postrojenja
(općinama, kompanijama koje proizvode industrijski optad). Ove će cijene ipak biti podložne
određenoj mjeri kontrole, pošto će koncesija biti skoro kao monopol. Koncesija će se dodjeljivati
putem tendera.
Recikliranje
Tamo gdje je recikliranje potencijalno ili već profitabilno, ne treba nikakva PPP forma, a
uloga javnog sektora bi samo trebala biti stvaranje pravog okruženja, olakšavanje i osiguravanje
da nema birokratskih smetnji ovoj aktivnosti.
Međutim, postoje uvjeti za partnerstvo tamo gdje aktivnosti koje sprovode ili sponzoriraju
vlasti dovode do razdvajanja materijala koji se mogu reciklirati od ostalog otpada. Razdvajanje
ovih materijala znači da recikliranje postaje moguće tamo gdje inače ne bi bilo. To razdvajanje će
se dogoditi kao posljedica:
-
-
Položaj centara za sakupljanje otpada: objekti smješteni u ili blizu grada što omogućava
stanovništvu da odlaže otpad koji se zbog svoje vrste, veličine ili količine ne može
odlagati putem regularnog općinskog sistema za sakupljanje otpada; centri za
sakupljanje otpada se također mogu smjestiti na lokacijama starih divljih deponija ili na
pretovarnim stanicama;
Pored centara za skupljanje otpada otpad se može razdvajati i na pretovarnim
stanicama;
- 93 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
-
siječanj/januar, 2012.
‘zelena ostrva’: to su objekti u gradu koji služe za sakupljanje tokova otpada koji se mogu
reciklirati, a koji bi inače završili sa općinskim otpadom, npr., papir i karton, aluminijske
konzerve, određeni plastični otpad, itd.
U ovakvim slučajevima, koncesija bi se mogla dodijeliti privatnim kompanijama radi prodaje
ovih materijala na tržištu.
Zatvaranje i aktivnosti nakon zatvaranja popunjenih deponija
Servisni ugovori se mogu dodijeliti privatnim kompanijama za izvođenje neophodnih
inženjerskih radova natkrivanja, sanacije i ugradnje neophodne opreme za monitoring. Odvojeni
ugovori se mogu dodijeliti specijaliziranim kompanijama za provođenje neophodnog
monitoringa i aktivnosti nakon zatvaranja do 20 godina nakon zatvaranja.
Ostale preporuke
Kada se regionalni sustem upravljanja otpadom uspješno uspostavi Općinsko osoblje će
morati steći nova znanja. Relevantno osoblje mora biti obučeno o procesu tendera, fakturiranju i
kontroli kredita.
Politika poreza na ekologiju
Probleme upravljanja otpadom treba rješavati po principu „zajedničke odgovornosti“
gospodarskim mjerama, nagradama i poticajima da bi se razvijalo ispravno ponašanje ljudi.
Potrebno je uvesti eko-poreze.
Cilj je pokrenuti primjenjivanje tarifa tako da plaća onaj tko zagađuje, tako da smanje i
podijele troškovi upravljanja otpadom i da se dijele poticaju sakupljanja selektivnog otpada.
Primjer modela naplaćivanja usluga:
-
zajednička naknada za usluge zajedničkih troškova (za Sanitarne i druge djelatnosti te
uređenje i održavanje parkova, zelenih i rekreacionih površina);
razlikovanje tarifa otpada za odlaganje na deponiju u ovisnosti o količini i vrsti otpada;
primjenjivanje tarife „posebni porez“ (eko-taksa);
naknada za prikupljanje, transport, transport i odlaganje otpada iz domaćinstava i
poduzeća u ovisnosti o količini i vrsti otpada (možda preko modela „markica“ po sustavu
„vrata do vrata“).
2.8.4. Upravljanje grobljima
Grobljima u Općini Čapljina upravljaju Mjesne zajdnice.
Na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima (“Službene novine HNK”, broj: 4/04) i Nacrtu
zakona o grobljima HNK općina Čapljina je dužna napraviti Odluku o grobljima, upravljanju,
uređivanju i održavanju grobalja na području općine koja će izdefinirati opće odredbe, uvjete
izgradnje groblja, uvjete za postavljanje nadgrobnih spomenika i postavljanje grobnica,
upravljanje grobljima, ustupanje i naknade za korištenje grobljanskih mjesta, uvjete i načine
sahranjivanja, uvjete ekshumacije, kaznene odredbe i ostalo.
- 94 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Preporuke za postojeća i izgradnju novih groblja:
- Napraviti istraživački projekt postojećih groblja i za lokacije eventulanih novih
groblja koji bi utvrdili sve tehničke elemente lokacije, njena ograničenja i
mogućnosti;
- Za predložene loakcije (i postojeće) uraditi hidrogeološka istraživanja;
Groblja moraju ispunjavati slijedeće:
-
Sanitarno-higijenske i tehničke normative;
Biti ograđna;
Imati prostor za održavanje obreda i mrtvačnicu;
Imati utvrđene zaštitne zone:
a. Prostor za širenje;
b. 50 m oko definiranog prostora groblja (uključujući prostor za širenje) zabranu
građenja i zasađeno visoko raslinje kao zaštitnu barijeru;
c. Zoni 50-100 m sa dozvoljenom izgradnjom pod posebnim uvjetima.
Groblja bi također trebala posjedovati:
- Projekt uređenja,
- Projekt parcelacije,
- Projekt hortikuluture,
- Projekt zaštite od požara;
- Projekt rasvjete;
- Plan održavanja i odlaganja i odvoza otpada;
- Itd.
2.9. Zaštita
2.9.1. Zaštita povijesnog naslijeđa
Dolina Neretve od najstarijih vremena do danas bila je i ostala vrata naroda i prirodni
put preko kojega se stoljećima komuniciralo s Jadrana prema unutrašnjosti i obratno, te se
održao kontinuitet življenja još od prapovijesti do danas. Iz tih povijesnih perioda ostali su
tragovi u obliku povijesnog naslijeđa.
Kulturno – povijesno naslijeđe čapljinskog područja po svojoj raznovrsnosti spada među
bogatije fondove u čitavoj Bosni i Hercegovini.
Zbog bogatih i raznovrsnih zbivanja nastalih na ovom području i neposrednoj okolini
povijesno naslijeđe čapljinske regije ima i izvjesne svoje specifičnosti koje su proizvod
povijesnih zbivanja nastalih u vremenskom razdoblju od nepuna tri tisućljeća. Spomenici su
podijeljeni po slijedećim kategorijama:
-
Pordučja – arheološka i povijesna
Graditeljska cjelina (stambena, vjerska, grobljanska)
Povijesna građevina ili spomenik (stambena, vjerska, vojna, admnistrativna, javna,
grobljanska)
Etnološka baština/područje
Prema stupnju zaštite dobra su podijeljena na ona od značaja za državu, potom od
značaja za Hercegovačko neretvansku županiju i na kraju na dobra koja su od značaja za Općinu.
- 95 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je u općini Čapljina proglasila 7
spomenika nacionalnim, tri su na Privremenoj listi nacionalnih spomenika, te se 10 objekata
nalazi na Listi peticija. Ostali dobra su od županijskog i općinskog značaja, i time svi podliježu
nekom aspektu pravne zaštite i mjerama koje s tim dolaze. To podrazumijeva i pravo na
održavanje, a veliki je broj ovih spomenika preživio znatna oštećenja tijekom proteklog perioda.
NACIONALNI SPOMENICI
Komisija za očuvane nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je
slijedeće spomenike nacionalnim:
N1 - Crkva Preobraženja Hristovog u Klepcima, zgrada škole i groblje, područje i ostaci
graditeljske cjeline
N2 - Gabela, arheološko područje
N3 - Most u Klepcima, povijesna građevina
N4 - Pašića kula sa dvorima u Bivoljem Brdu, graditeljska stambena cjelina
N5 - Počitelj, povijesno gradsko područje
N6 - Utvrđena kasnoantička vila Mogorjelo, arheološko područje
N7 - Rimska vila (Villa Rusticae) – Višići, (lokalitet „Kućišta“) s ostacima iz rimskog antičkog
razdoblja, ranog i kasnog srednjeg vijeka (slavensko naselje i groblje), arheološko područje
Gabela – arheološko područje – Nacionalni spomenik
PRIVREMENA LISTA NACIONALNIH SPOMENIKA
Na privremenoj listi nacionalnih spomenika proglašenih od strane Komisije za očuvanje
nacionalnih spomenika nalaze se:
P1 - Crkva sv. Franje Asiškog
P2 - Crkva sv. Stjepana – Gabela
P3 - Park prirode – Hutovo Blato
LISTA PETICIJA ZA PROGLAŠENJE DOBARA NACIONALNIM SPOMENICIMA
Na Listi peticija za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom nalaze se slijedeći lokaliteti:
- 96 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
L1 - Džamija Ahmeda Topalovića, Čapljina
L2 - Džamija Bivolje Brdo
L3 - Džamija Jasenica
L4 - Džamija Lokve
L5 - Džamija Rečice
L6 - Džamija Struge
L7 - Džamija u Čeljevu
L8 - Džamija u Opličiću
L9 - Džamija u Tasovčićima
L10 - Džamija u Višićima
L11 - Nekropola sa stećcima (4) u Šurmancima
Gabela – kamena skulptura mletačkog lava
Utvrđena kasnoantička vila Mogorjelo, arheološko područje – Nacionalni spomenik
Na spomenike koje je proglasila Komisija primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom
o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu
8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni I Hercegovini (Sl. novine FBiH, br. 2/02, 27/02,
6/04).
DOBRA KULTURNO POVIJESNE BAŠTINE NA RAZINI ŽUPANIJE
Zavod za zaštitu kulturno-povijesne baštine Hercegovačko neretvanske županije
registrirao je cijeli niz dobara na prostoru općine Čapljina. Dobra su pobrojana i kategorizirana
po povijesnim periodima, a grafički su prikazana na karti broj 6. Uvjeti korištenja i zaštite
- 97 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
prostora. Uvjeti korištenja i zaštite su definirani Zakonom o zaštiti kulturno-povijesne baštine
HNŽ-a (Narodne novine HNŽ-a br. 02/06).
S obzirom da na Županijskom nivou nije uzvđena zvanična klasifikacija kulturno povijesnih dobara prilikom izrade ovog plana korištena je klasifikacija Komisije za zaštitu
nacionalnih spomenika.
Dobra na listi Zavoda su:
PRAPOVIJEST
oznaka
Z1
NAZIV NALAZIŠTA
(lokalitet)
Begića gomila, Gnjilište
Z2
Bulutovac, Sjekose
Z3
Z4
Dolačka Draga, Gorica
Doljanska gradina, Doljani
Z5
Gabela
Z6
Z7
Z8
Z9
Sjekose, Dubravica
Hotanj
Klepci
Bivolje brdo
Z10
Klepci 2
Z11
Z15
Ekmečića gradina,
Prebilovci
Lokve, Gagrice
Greda, Čapljina
Hasića gradina,
Domanovići
Telac, Klepci
Z16
Z17
Krvarica, Prebilovci
Krstac, Gabela
Prapovijest/
Antika
Prapovijest
Prapovijest
Z18
Z19
Macija gomila, Gnjilište
Mala gradina, Gnjilište
Prapovijest
Prapovijest
Z20
Z21
Mala Mitruša, Jasenica
Mrvići-Noktac, Pribilovci
Z22
Milanovača, Gorica
Prapovijest
Prapovijest/
Antika
Prapovijest/
Antika
Z23
Z24
Rašića gomila, Gnjilište
Rovač gomila, Svitava
Prapovijest
Prapovijest
Z25
Stanine, Trebižat
Prapovijest
Z26
Z27
Suhića gradina, Prebilovci
Duboka draga, Crnići
Prapovijest
Prapovijest
Z28
Terbižat
Prapovijest
Z12
Z13*
Z14
VREMENSKO
RAZDOBLJE
Prapovijest/
Atika
Prapovijest/
Antika
Prapovijest
Prapovijest/
Antika
Prapovijest/
Atika
Prapovijest
Prapovijest
Prapovijest
Prapovijest
Prapovijest/
Atika
Prapovijest
Prapovijest
Prapovijest
Prapovijest
- 98 -
KLASIFIKACIJA I KARAKTERISTIKE
NALAZIŠTA
Arheološko područje - Na vrhu brijega kamena
gomila, s nalazima keramike, i rimske opeke
Arheološko područje - Ostaci suhozidane
gradine i rimskog zida s malterom, ostaci opeke
Arheološko područje - Tridesetak gomila
Arheološko područje - Gradina i rimska tvrđava
Arheološko područje - Gradina, tragovi rimskog
naselja
Arheološko područje - Gomila
Arheološko područje - Gradina
Arheološko područje - Gomile
Arheološko područje - Gradina sa suhozidom i
gomilom uz kanjon Neretve
Arheološko područje - Gradina i rimsko naselje
Arheološko područje - Gradina
Arheološko područje - Gradina i skupina gomila
Arheološko područje - Prapovijesno naselje
Arheološko područje - Prapovijesno naselje i
gradina
Arheološko područje - Prapovijesna gradina i
rimsko naselje
Arheološko područje - Dvadesetak gomila
Arheološko područje - Gomila, rimske zgrade i
grobište
Arheološko područje - Gomila
Arheološko područje - Prapovijesno i rimsko
naselje
Arheološko područje - Manja urušena gradina
Arheološko područje - Tri gomile i ostaci
rimskog naselja
Arheološko područje - Prapovijesna gradina s
urušenom gomilom i suhozidom, ostaci rimske
keramike
Arheološko područje - Gomila
Arheološko područje - Velika prapovijesna
gomila
Arheološko područje - Sedam gomila, ostaci
grobova i keramike
Arheološko područje - Gradina
Arheološko područje - Dvije manje gradine,
ostaci keramike
Arheološko područje - Gomile
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Z29
Z30
Z31
Velika gomila, Gorica
Velika gradina, Gnjilište
Velika Razašnica, Klepci
Prapovijest
Prapovijest
Prapovijest
Z32
Z33
Z34
Z35
Z36
Z37
Z38
Z39
Z40
Z41
Jurkovići, Zvirovići
Zvirovići
Prćavci
Crveni kuk, Dretelj
Gradina Dretelj
Dabrica, Počitelj
Strojnice, Bivolje Brdo
Pašićevina, Bivolje Brdo
Stanojevići
Lahovina, Stanojevići
Prapovijest
Prapovijest
Prapovijest
Prapovijest
Prapovijest
Prapovijest
Prapovijest
Prapovijest
Prapovijest
Prapovijest
Z95
Prapovijest
Z96
Z97
Krteljevac (Privorac),
Prćavci
Mala gradina, Čapljina
Osoje, Zvirovići
Z98
Z99
Z100
Šatorova gomila, Lokve
Šurmanci
Velika gradina, Čapljina
Prapovijest
Prapovijest
Prapovijest
Z101
Z102
Velika Mitruša, Jasenica
Veliki Vidar, Počitelj
Prapovijest
Prapovijest
Z103
Bodenik, Trebižat
Prapovijest
Z104
Z105
Crljenača, Dretelj
Vinine, Počitelj
Prapovijest
Prapovijest
Z106
Z110
Zlatna gomila, Bivolje Brdo
Desilo, Bajovci
Prapovijest
Prapovijest
Z131
Z133
Z140
Z141
Gomile, Jasenica
Bajovci
Gradina, Počitelj
Mlinice, Svitava
Prapovijest
Prapovijest
Prapovijest
Prapovijest
Z142
Z143
Glavica, Svitava
Kućetine, Mala gomilica,
Svitava
Brdo Milankovac, Svitava
Prapovijest
Prapovijest
Arheološko područje - Gradina
Arheološko područje - Prapovijesno naselje
Arheološko područje - Velika prapovijesna
gomila
Arheološko područje - Prapovijesna gomila
Arheološko područje - Gomile
Arheološko područje - Gomile
Arheološko područje - Skupina gomila
Arheološko područje - Gradina
Arheološko područje - Gomile
Arheološko područje - Gomile
Arheološko područje - Gomila
Arheološko područje - Skupina gomila
Arheološko područje - Skupina od dvadesetak
gomila
Arheološko područje - Gradina i gradinsko
naselje
Arheološko područje - Gradina
Arheološko područje - Gradina s više
obrambenih prstena
Arheološko područje - Gomila i rimsko naselje
Arheološko područje - Skupina oko 200 gomila
Arheološko područje - Veliki gradinski
kompleks
Arheološko područje - Gradina i naselje
Arheološko područje - Gradina i stotinjak
gomila
Arheološko područje - 60-ak prapovijesnih
gomila
Arheološko područje - Gradina i skupina gomila
Arheološko područje - Gradina i skupina od 40ak gomila
Arheološko područje - Gradina i gomila
Arheološko područje - Arheološki nalazi pod
vodom
Arheološko područje - Arheološki lokalitet
Arheološko područje - Arheološki lokalitet
Arheološko područje - Gradina
Arheološko područje - Gomila ispod Mlinskog
brda
Arheološko područje
Arheološko područje
Prapovijest
Arheološko područje
Z144
Prapovijest
Prapovijest
- 99 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Pogled sa Zlatne gomile, Bivolje Brdo
ANTIKA
oznaka
Z42
Z43
Z44
Z45
Z46
Z47
NAZIV NALAZIŠTA
(lokalitet)
Brijeg, Gabela
Božinovac, Svitava
Bušine njive, Gorica
Čučkovića kula, Struge
Ćemeri, Višići
Dabrica, Počitelj
VREMENSKO
RAZDOBLJE
Antika
Antika
Antika
Antika
Antika
Antika
Z48
Duvarine, Gabela
Antika
Z49
Dvorišta, Svitava
Antika
Z50
Gradina, Svitava
Antika
Z51
Z52
Grkov dol, Klepci
Krupa, Draževo
Antika
Antika
Z53
Z54
Kuparica, Tasovčići
Muša, Čapljina
Antika
Antika
Z55
Opličići
Antika
Z56
Z57
Z58
Z59
Podvornice, Bajovci
Podvornice, Dretelj
Popina, Doljani
Rit dol i Loznica, Loznica,
Klepci
Seline, Gabela
Spilice (Plandišta), Bajovci
Antika
Antika
Antika
Antika
Starina,Bivolje
(Bučevići)
Struge
Tersana, Višići
Varda, Dračevo
Vrh Trese, Trebižat
Zaskoci, Šurmanci
Antika
Z60
Z61
Z62
Z63
Z64
Z65
Z66
Z67
Brdo
Antika
Antika
KLASIFIKACIJA I KARAKTERISTIKE
NALAZIŠTA
Arheološko područje - Ostavi rimskih zidova
Arheološko područje - Zgrade iz rimskog doba
Arheološko područje - Rimsko naselje
Arheološko područje - Rimsko naselje
Arheološko područje - Rimske građevine
Arheološko područje - Rimska zgrada i
kasnoantički grobovi
Arheološko područje - Rimsko naselje, ostaci
građevinskog naselja
Arheološko područje - Rimsko naselje i
kasnoantička nekropola
Arheološko područje - Rimska tvrđava, ostaci
crijepa i keramike
Arheološko područje - Rimsko naselje
Arheološko područje - Kasnoantička nekropola,
lokalitet ugrožen
Arheološko područje - Rimsko naselje
Arheološko područje - Rimske zgrade i cesta
blizu katoličkog groblja
Arheološko područje - Rimsko naselje, ostaci
keramike i opeke
Arheološko područje - Rimsko naselje
Arheološko područje - Rimsko naselje
Arheološko područje - Rimsko naselje
Arheološko područje - Antičko naselje
Arheološko područje - Antičko naselje
Arheološko područje - Rimska zgrada, ostaci
crijepa
Arheološko područje - Rimsko naselje sa
ciglanom
Arheološko područje - Rimsko naselje
Arheološko područje - Rimske građevine
Arheološko područje - Rimsko naselje
Arheološko područje - Rimsko naselje
Arheološko područje - Rimski ostaci
Antika
Antika
Antika
Antika
Antika
- 100 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
Z68
Z69
Z107
Zgoni, Gnjilišta
Žagrovića Londže, Gorica
Moševo, Grabovina
Antika
Antika
Antika
Z108
Crkvina, Nerezi, Tasovičići
Antika
Z125
Z138
Z146
Doljani
Čeljevo
Crkvina, Ševaš Njive
Antika
Antika
Antika
siječanj/januar, 2012.
Arheološko područje - Rimsko naselje
Arheološko područje - Rimsko naselje
Arheološko područje - Rimske zgrade i grobište,
rimski spomenik
Arheološko područje - Rimsko naselje i
ranokršćanska bazilika
Arheološko područje
Arheološko područje
Arheološko područje
SREDNJI VIJEK
oznaka
Z70
NAZIV NALAZIŠTA
(lokalitet)
Baštine, Tasovčići
VREMENSKO
RAZDOBLJE
Srednji vijek
Z71
Z72
Dretelj
Gagrice 1, Lokve
Srednji vijek
Srednji vijek
Z73
Grčko Greblje, Svitava
Srednji vijek
Z74
Jelača, Opličići
Srednji vijek
Z75
Lokve 1
Srednji vijek
Z76
Z77
Z78
Lokve 2
Mejdan, Opličići
Opličići 1
Srednji vijek
Srednji vijek
Srednji vijek
Z79
Opličići 2
Srednji vijek
Z80
Opličići 3
Srednji vijek
Z81
Z82
Z83
Opličići 4
Pribilovci 1
Pribilovci 2
Srednji vijek
Srednji vijek
Srednji vijek
Z84
Rječice
Srednji vijek
Z85
Sjekose 1
Srednji vijek
Z86
Z87
Z88
Sjekose 2
Gagrice 2, Lokve
Svitava
Srednji vijek
Srednji vijek
Srednji vijek
Z89
Z90
Šurmanci
Tasov križ, Tasovčići
Srednji vijek
Srednji vijek
Z91
Zagrebica, Klepci
Srednji vijek
Z92
Žagrovci, Tasovčići
Srednji vijek
Z93
Z94
Žarkovina, Oplićići
Kulješevine, Bivolje Brdo
Srednji vijek
Srednji vijek
- 101 -
KLASIFIKACIJA
I
KARAKTERISTIKE
NALAZIŠTA
Povijesno područje - Dva stećka u obliku škrinje
i dva sljemenjaka
Povijesno područje - Grobište stećaka
Povijesno područje - Kamenolom stećaka i dva
nedovršena nadgrobna spomenika
Povijesno područje - Grobište s 30 stećaka
(ploče, škrinje, križevi)
Povijesno područje - Grobište stećaka, očuvano
6 primjeraka
Povijesno područje - 5 stećaka u sklopu
pravoslavnog groblja
Povijesno područje - 7 stećaka
Povijesno područje - Osamljeni stećak
Povijesno područje - Srednjovjekovno grobište
sa 4 stećka
Povijesno područje - Srednjovjekovno grobište
sa 4 stećka
Povijesno područje - Srednjovjekovno grobište
sa 20 stećaka
Povijesno područje - Osamljeni stećak
Povijesno područje - 7 stećaka
Povijesno područje - U sklopu pravoslavnog
groblja 10 stećaka
Povijesno područje - Uz džamiju očuvano 11
stećaka
Povijesno područje - U katoličkom groblju
očuvano 6 stećaka
Povijesno područje - Očuvana dva stećka
Povijesno područje - Grobište s 30 stećaka
Povijesno područje - U katoličkom groblju
očuvana dva stećka
Povijesno područje - Grobište s 10 stećaka
Povijesno područje - U katoličkom groblju
očuvan srednjovjekovni križ
Povijesno područje - Na brijegu u polju 11
stećaka
Povijesno područje - U blizini raskrižja očuvano
9 stećaka
Povijesno područje - Očuvana 3 stećka
Povijesno područje - Grobište stećaka pored
mjesne ceste
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
Z109
Z111
Z126
Z134
Z147
Grčko greblje, Bivolje Brdo
Ploče, Opličići
Doljani
Katoličko groblje, Bivolje
brdo
Stećci, Ševaš njive
siječanj/januar, 2012.
Srednji vijek
Srednji vijek
Srednji vijek
Srednji vijek
Povijesno područje - Grobište sa 75 stećaka
Povijesno područje - Nekropola sa 60 stećaka
Povijesno područje - Stećci
Povijesno područje
Srenji vijek
Povijesno područje
Pašića kula sa dvorima u Bivoljem Brdu
OSMANSKI PERIOD
oznaka
Z113
Z114
Z115
NAZIV NALAZIŠTA
(lokalitet)
Čapljina
Tasovčići
Tasovčići
VREMENSKO
RAZDOBLJE
Osmanski period
Osmanski period
Osmanski period
Z116
Počitelj
Osmanski period
Z117
Z135
Osmanski period
Osmanski period
Osmanski period
Stambena povijesna građevina
Z137
Z139
Z121
Kula, Svitava
Ćemalovića kula, Bivolje
Brdo
Hadžiomerovića kula,
Bivolje brdo
Metiljevića kula, Čapljina
Šarića kula, Rečice
Halilagića Kula, Struge
KLASIFIKACIJA I KARAKTERISTIKE
NALAZIŠTA
Grobljanska graditeljska cjelina - Harem
Grobljanska graditeljska cjelina - Harem
Grobljanska graditeljska cjelina - Hasanagića
harem
Stambena povijesna građevina - Kuća Salih –
Baše Delića
Stambena povijesna građevina - Kula, Svitava
Stambena povijesna građevina
Osmanski period
Osmanski period
Osmanski period
Z122
Kula, Tersana
Osmanski period
Z123
Kula na Krupi
Osmanski period
Z124
Bišćevića kula, Gabela
Osmanski period
Z145
Z148
Z149
Dragićevića kula, Struge
Dizdareva kula, Tasovčići
Prština kula,Tasovčići
Osmanski period
Osmanski period
Osmanski period
Stambena povijesna građevina
Stambena povijesna građevina
Stambena povijesna građevina - Kula kod
mosta u Strugama
Stambena povijesna građevina - Kula na
Tersani
Stambena povijesna građevina - Kula na
Krupi
Stambena povijesna građevina - Bišćevića
kula - Gabela
Stambena povijesna građevina
Stambena povijesna građevina
Stambena povijesna građevina
Z136
SPOMENICI POSLIJE II. SVJETSKOG RATA
- 102 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Svi spomenici poslije II. svjetskog rata nemaju značajniju graditeljsku vrijednost.
Memorijalni značaj je potrebno utvrditi. Vjerojatno, većina neće ući u kategoriju zaštićenih
spomenika.
Ove spomenike, kao i one nastale poslije Domovinskog rata, treba valorizirati.
Izradom ovog Prostornog plana ustanovljen je niz novih građevina i područja koji su od
značaja za Općinu. Spomenici od općinskog značaja su:
oznaka
O118
NAZIV NALAZIŠTA
(lokalitet)
Uskotračna pruga, Čapljina
VREMENSKO
RAZDOBLJE
Austrougarski
period
O119
Željeznički most u Gabeli
O120
Austrougarske zgrada,
Čapljina
Doljani, katolička crkva
Mlinice, Gabela
Gabela, džamija
Gabela, pravoslavna crkva
Mlinice, Donje struge
Mlinice, Gornje struge
Austrougarski
period
Austrougarski
period
sredina 19.st.
sredina 19.st.
sredina 19.st.
sredina 19.st.
sredina 19.st.
sredina 19.st.
O127
O128
O129
O130
O131
O132
KLASIFIKACIJA
Povijesno područje - Uskotračna pruga
Čapljina – Dubrovnik na prostoru općine sa
pripadajućom infrastrukturom
Infrastrukturna povijesna građevina Željeznički most u Gabeli
Stambene I administrativne povijesne
građevine
Vjerska povijesna građevina
Etnološko područje
Vjerska povijesna građevina
Vjerska povijesna građevina
Etnološko područje
Etnološko područje
Za prethodno nabrojana dobra i lokalitete utvrđuje se zona zaštite od 10m od gabarita
građevine, odnosno ako se radi o području, 10m od zadnje točke koja čini područja, a ovo vrijedi
do donošenja konačnog rješenja o zaštiti.
Počitelj na Neretvi (Nacionalni spomenik)
- 103 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
Doljani – katolička crkva iz sredine 19. stoljeća.
Klepci – stari turski most na rijeci Bregavi podignut 1517.godine. (Nacionalni spomenik)
„Grčko greblje“ – stećci, Bivolje Brdo
- 104 -
siječanj/januar, 2012.
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Na nacionalne spomenike kao i sva ostala pobrojana dobra koji su od posebnog značaja
za općinu a mogu privući turiste treba primijeniti mjere aktivne zaštite. Potrebno je kroz
detaljniju prostorno plansku dokumentaciju oživjeti spomenike, dati im novu i modernu funkciju
koja neće narušiti originalnu vrijednost spomenika. Ovakve mjere zaštite treba primijeniti
prvenstveno na povijesno gradsko područje Počitelja, arheološko područje Gabela i
kasnoantičku vilu Mogorjelo.
Također je potrebno uzeti u obzir i ostale lokacije koje imaju neku od povijesnih, estetskih,
memorijalnih vrijednosti i uključiti ih u aktivnu zaštitu, a sve sa ciljem privlačenja turista i
razvijanja turističkih djelatnosti.
Prilikom zaštite spomenika naglasak ne smije biti samo na samom lokalitetu spomenika nego
treba voditi brigu i o njegovom okruženju. Spomenik gubi na svojoj vrijednosti bez zaštite
okruženja, stoga zaštita spomenika treba uključivati i kontroliranu i nadziranu izgradnju
infrastrukture u blizini spomenika.
Zbog brojnosti spomenika i lokaliteta od značaja na području Čapljine otvara se mogućnost za
formiranje Zavoda za zaštitu spomenika pri Općini. Time bi se osigurali uvjeti za nastavak
istraživanja u oblasti zaštite kulturnog naslijeđa. Taj isti Zavod bi trebao surađivati s turističkim
institucijama, na poticanju razvoja kulturnog turizma, a u isto vrijeme raditi na aktivnoj zaštiti
spomenika.
Budući da Čapljina ima težnju da postane subregionalni centar Južne i Jugoistočne Hercegovine
javlja se potreba za otvaranjem povijesnog i etnološkog muzeja.
Tijekom rada na Prostornom planu i obilaska terena ustanovljeno je da na staroj
uskotračnoj željezničkoj pruzi koja prolazi Čapljinom postoji nekolicina mostova i drugih
infrastrukturnih objekata koje bi trebalo predložiti za zaštitu. Ovdje bi u prvom redu trebalo
izdvojiti stari željeznički most u Gabeli s kraja XIX. Stoljeća. Ovaj most, zajedno s još par mostova,
vijadukata i tunela u neposrednoj blizini čine graditeljsku cjelinu od povijesne vrijednosti, a
posebnim ih čine još i elementi estetske i ambijentalne vrijednosti, te izvornost i cjelovitost.
Također je obilaskom terena i radom na DOF (digitalni orthophoto snimak) uočeno
nekoliko lokaliteta sa većim brojem gomila u jednoj grupi. Bilo bi dobro na ovim područjima, uz
naravno stručni nadzor, organizirati arheološke parkove ili istraživanja gomila. Bitno je
napomenuti da nakon istraživanja ili otkopavanja, gomile nemaju spomeničku vrijednost, ali se
pokretni predmeti nakon stručne obrade trebaju konzervirati i mogu se izložiti kao eksponati u
muzeju.
Na četiri rijeke koje prolaze općinom u prošlosti je bilo više mlinica koje su sad uglavnom
napuštene i u lošem stanju. Tek ih je nekolicina još aktivna. One bi se mogle revitalizirati, a one
koje se nalaze na atraktivnijim lokacijama mogu se i rekonstruirati i uklopiti u turističku ponudu
općine.
- 105 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Sl.26. Željeznički most u Gabeli
Sl.26. Željeznički most u Gabeli
- 106 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Sl. Objekti iz uže urbane zone grada
Unutar uže urbane zone grada postoji nemali broj objekata sa kraja 19. i početka 20.
stoljeća. Ovi objekti zasigurno imaju određenu ambijentalnu i vremensku vrijednost, ali bi ih
trebalo naknadno detaljno analizirati i valorizirati. Kroz planove nižeg reda ovi bi se objekti
trebali dodatno detaljno obraditi, a sve u cilju zaštite i očuvanja njihovog izvornog oblika, te
zaštite od daljnjeg uništavanja i nepravilnog pristupa obnovi.
2.9.2.Zaštita prirodnih rijetkosti
Hutovo blato predstavlja jedinu prirodnu rijetkost na području Općine zaštićenu
pravnim aktom. Sukladno tome, unutar granica Parka prirode se trebaju primjenjivati sve mjere
predviđene Zakonom o zaštiti prirode HNŽ/K i F BiH, kao i drugim aktima proizišlim iz
navedenih zakona (NEAP, Strategija zaštite okoliša FBiH) te međunarodnim konvencijama i
propisima čiji je supotpisnik i Federacija Bosne i Hercegovine. Međutim, unatoč navedenim
dokumentima, u praksi ovo područje nije uživalo navedenu zaštitu i nadzor, te je ono do danas, a
periodično i intenzivnije, degradirano i ugroženo brojnim antropogenim aktivnostima, a
nedavna ratna razaranja su dodatno pogoršala ovakvo stanje.
Uslijed nekontrolirane urbanizacije, razvoja turističkih djelatnosti, krivolova, intenzivne
poljoprivrede, promjene režima vode i meliorizacijskih zahvata, sve je teže očuvati prirodnu
ravnotežu u ovom zaštićenom području. Obzirom na značaj Hutovog blata u međunarodnim
okvirima (uvršten je u popis tkz. Ramsarske konvencije i u projekt Ornitološki značajnih
područja u Europi - Important bird areas) kao i činjenicu da je zbog svojih prirodnih i
krajobraznih vrijednosti postalo jedno od najposjećenijih turističkih destinacija na širem
području, potrebno je pristupiti aktivnijoj zaštiti ovog područja. U tom smislu potrebno je izvršiti
dodatna istraživanja kako bi se mogli analizirati i riješiti prisutni problemi i definirati detaljniji
uvjeti zaštite i korištenja prostora u funkciji razvoja ovog područja. Potrebno je, dakle izvršiti
detaljnu inventarizaciju, valorizaciju i kategorizaciju ovog područja sukladno zakonu, ali i po
sustavu IUCN-a (Internacional Union for Conservation of Nature – Međunarodna unija za zaštitu
prirode). Po IUCN sustavu kategorizacije, zaštita ekosistema kroz odgovarajuće zoniranje i
upravljanje zemljištem, te očuvanje ekosistema i njihovog biodiverziteta kombinira se sa
održivim korištenjem prirodnih resursa za dobrobit lokalne zajednice. Na taj način bi se prostor
- 107 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Parka prirode mogao koristiti, između ostalog, i za razvoj ekološke poljoprivrede, koja bi mogla
doprinijeti razvoju gospodarstva Općine. Postojeća turistička ponuda se može proširiti seoskim
turizmom na rubnim područjima Parka prirode, te poticanjem razvoja proizvodnje zdrave hrane
i tradicionalnih djelatnosti.
Sve postojeće i planirane turističke i ostale aktivnosti na području zaštićenog područja moraju
biti u skladu sa mjerama zaštite, te u cilju očuvanja cjelokupnog područja i njegovog značaja.
Osim Hutovog blata, močvarno područje uz granicu s Republikom Hrvatskom (u
Gabela polju) također treba zaštititi odgovarajućom razinom zaštite. Ovo područje površine oko
350 ha ujedno graniči sa zaštićenim područjem „Prud“ u RH koje je kategorizirano kao posebni
ornitološki rezervat 1965. godine s ukupnom površinom od 250 ha. Osim navedenog, u bližem
okruženju Metkovića su proglašena još dva ornitološka rezervata; „Pod gredom“ (578 ha) i
„Orepak“ (100 ha) – oba 1974. godine. U kontekstu integralne zaštite močvara donjeg toka tijeke
Neretve, ovo područje treba tretirati kao komponentu ornitološkog rezervata „Prud“. U tom
smislu je potrebno uraditi detaljnu inventarizaciju i kategorizaciju područja kako bi se moglo
adekvatno zaštititi.
Rijeka Trebižat sa svojim pritokama i izvorištima čini jedinstven cjelinu,
specifičnu po ljepoti, ali i snazi jer o njoj ovisi mnogo aspekata života; od opskrbe vodom
stanovništva i natapanja poljoprivrednih površina, do rekreacije i turizma pogotovo u ljetnom
periodu. Klimatski uvjeti, zemljopisni položaj, neujednačen režim plavnog i sušnog perioda te
blizina močvarnih područja Hutova blata i delte Neretve u Hrvatskoj, dio su ukupnih ekoloških
čimbenika koji značajno utječu na brojnost i raznovrsnost flore i faune ovog područja.
Na svom toku od 50-ak km na krškom terenu od izvora u Peć-Mlinima (općina
Grude) do ušća u Strugama, rijeka Trebižat (odnosno Tihaljina – Mlade – Trebižat) pravi niz
sedrenih bukova, kaskada i slapova, od kojih je najveći i najatraktivniji Kravica u općini Ljubuški.
Dio od Božjaka do Struga čini jedinstven krajolik gdje se sedrene kaskade smjenjuju jedna za
drugom, što pogoduje kanu safariju i raftingu. Vodeničina kola, mlinice, Villa Rustica – Mogorjelo,
- 108 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
mnogobrojne plaže i konjičke staze uz netaknutu prirodu čini ovaj krajolik jedinstvenim i
poželjnim za odmor i rekreaciju.
Sve navedene turističke aktivnosti ne mogu se ostvariti bez čiste rijeke. Sedreni
procesi se također odvijaju samo u čistim rijekama, a nastajanje sedre predstavlja dugotrajan i
dinamičan proces međusobnog djelovanja fizikalno – kemijskih čimbenika i živih organizama u
vodi. Zagađenjem vode zaustavljaju se ovi procesi i prestaje nastanak sedre. Sadašnje stanje
vodotoka ukazuje na veliko onečišćenje krutim otpadom i ispuštanjem otpadnih voda direktno u
vodotok. Dio onečišćenja dolazi i podzemnim vodama iz septičkih jama koje su nepravilno
izgrađene, te divljih deponija i odlagališta otpada u krškim vrtačama i jamama.
Sve navedeno upućuje na potrebu za odgovarajućom zaštitom rijeke Trebižat u
cijelom njenom toku. Program zaštite treba obuhvatiti sve relevantne aspekte kako bi se
multidisciplinarnim pristupom omogućilo analiziranje i definiranje problema i pronašle metode
za njihovo rješavanje. Nakon toga je potrebno kroz odgovarajuću dokumentaciju napraviti
valorizaciju predmetnog područja, njegov obuhvat i prijedlog stupnja zaštite sukladno važećoj
zakonskoj dokumentaciji i održivom korištenju prirodnih vrijednosti, uz očuvanje ekosistema i
biološke raznolikosti.
2.9.3.Vodozaštita
Vodni resursi predstavljaju veliko bogatstvo Općine i kao takve ih je potrebno
adekvatno zaštititi. U cilju zaštite voda posebno je bitno racionalno korištenje vodnih
resursa i zaustavljanje daljnjeg trenda zagađenja voda.
Zbog nepostojanja kvalitetnog i sustavnog odvođenja i pročišćavanja otpadnih
voda duž cijelog toka rijeke Neretve, odnosno njihovog upuštanja direktno u vodotok,
kvalitet rijeke Neretve je značajno ugrožen. Veliki doprinos zagađenju Neretve
predstavlja i postojeća deponija komunalnog otpada „Ada“ na desnoj obali rijeke
Neretve, nizvodno ispod mosta dr. Franje Tuđmana, budući se na njoj ne primjenjuju
mjere zaštite okoliša, kao i niz divljih deponija uzvodno i nizvodno od grada Čapljine.
Sve ovo bitno utječe i na kvalitet podzemnih voda, odnosno izvorišta koja se prihranjuju
vodama rijeke Neretve (Bjelave). Osim toga, donji tok rijeke Neretve najveća je
mediteranska močvara i predstavlja jednu od posljednjih riječnih delta u Sredozemlju,
uvrštena je u Ramsarsku konvenciju i projekt Ornitološki značajnih područja u Europi, a
bogata je i mnogim zaštićenim ribljim vrstama. Sadašnje direktno ispuštanje otpadne
vode u rijeku Neretvu i njene pritoke predstavlja veliku opasnost za zdravlje
stanovništva, te ima ozbiljne dugoročne posljedice na ekosustav rijeke i močvarnih
područja.
Zbog svega navedenog, izgradnja sustava za odvođenje, prihvat i obradu otpadnih
voda, kao i izgradnja adekvatnog odlagališta otpada na pogodnijoj lokaciji predstavljaju
prioritet i početni korak ka zaštiti voda na području Općine. Za definiranje načina
odvodnje potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda, a sve u skladu sa Zakonom o vodama (Sl. novine FBiH, br. 70/06), Uredbi
o klasifikaciji voda (Sl. List SRBiH br. 19/80), Uredbi o kategorizaciji vodotoka (Sl. List
SRBiH br. 42/67), Uredbi o opasnim i štetnim tvarima u vodama (Sl. novine FBiH,
br.43/07), Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za vode koje se
nakon pročišćavanja iz sustava javne kanalizacije ispuštaju u prirodni prijamnik (Sl.
novine FBiH, br.50/07).
- 109 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Osobito je važno što prije uraditi cjeloviti kanalizacijski sustav na području
Dretelja, odnosno u zoni sanitarne zaštite izvorišta Bjelave.
Točne lokacije uređaja za pročišćavanje i ispusta će se odrediti nakon izrade
projektne dokumentacije odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, te opsežnih
hidrogeoloških istražnih radova na potencijalnim lokacijama uređaja i mjestima
ispuštanja.
Osim navedenih koncentriranih, jedan od najznačajnijih disperznih (rasutih)
zagađivača vode je poljoprivredna djelatnost, odnosno korištenje prirodnog i umjetnog
đubriva, sredstava za zaštitu biljaka, otpad koji je posljedica poljoprivredne proizvodnje,
i sl. Osim utjecaja na kvalitetu vode, poljoprivredna djelatnost može, ukoliko se
nekontrolirano zahvata za napajanje poljoprivrednih i drugih površina, utjecati i na
smanjenje raspoloživih količina vode, osobito u ljetnom periodu kada su dotoci vode
manji. Osim površinskih, ugrožene su i podzemne vode, budući se nekontroliranim
crpljenjem snižava razina podzemnih voda, što omogućuje izdizanje slane vode.
Za rješenje ovih problema potrebna je aktivna suradnja i djelovanje sektora voda
i sektora poljoprivrede, te donošenja konkretnih mjera u cilju poboljšanja
poljoprivredne proizvodnje, a u granicama održivog korištenja voda.
Problem iznalaženja kompromisa između potrebe za energijom i zaštite rijeke,
kao i voda uopće posebno je vidljiv na projektu „Gornji horizonti“ šireg područja rijeke
Trebišnjice. Elektroenergetski sustav „Gornji horizonti“ koncipiran je na način da
površinske vode od Gatačkog, Nevesinjskog, Dabarskog i Fatničkog polja preko Bilećkog
jezera i HE Trebišnjica svedu prema HE Dubrovnik i regulacijom duž Popova polja do
CHE Čapljina. Projekt predviđa izgradnju dva tunela i tri nove hidroelektrane. Izradi
projektne dokumentacije i izgradnji novog sustava prethodila su obimna hidrogeološka
ispitivanja i trasiranja podzemnih voda na području krša istočno od rijeke Neretve, a
koja su pokazala da prema Neretvi gravitira najveći dio voda iz dijela Gatačkog i
Nevesinjskog polja (vrela Bune i Bunice); prema vrelu Bregave iz pravca Gatačkog polja,
Lukavačkog, polja Slato, Dabarskog i Fatničkog polja; prema Deranskom jezeru utvrđena
je veza iz pravca korita Bregave i Popova polja; prema Svitavi gravitiraju vode preko
ponora u Hutovu blatu te prema vrelima u Metkovičkom i Opuzenskom polju... Ovakav
koncept će, u odnosu na prirodno stanje prouzročiti deficit velikih voda na svim krškim
poljima sjeverno od Fatničkog polja i suficit južno i zapadno od Bilećke akumulacije.
Prevođenje voda s krških polja istočno od rijeke Neretve, planirano projektom „Gornji
horizonti“, prouzročit će značajnu promjenu bilance velikih, srednjih i malih voda nekoliko
velikih krških vrela, a najviše će biti ugrožena vrela Bune, Bregave i Bunice, te vrela i izvori
koji se javljaju duž sjeveroistočnog oboda Deranskog jezera – jedan je od zaključaka sa
znanstveno-stručnog simpozija s međunarodnim djelovanjem na temu „Voda u kršu
slivova Cetine, Neretve i Trebišnjice“ održanog u Neumu u rujnu 2003.godine a koje je
potpisalo oko 220 stručnjaka iz cijelog svijeta. Obzirom da su slivovi rijeka Neretve i
Trebišnjice međudržavni, u cilju optimalnog upravljanja i odgovornog gospodarenja
vodama ovih slivova neophodno je sastaviti i potpisati međudržavne ugovore o načinu i
uvjetima uređenja i korištenja tih slivova čime bi se na pravičan način upravljalo vodama,
spriječilo donošenje jednostranih odluka i otklonile štetne posljedice u delti Neretve
- 110 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
uzrokovane smanjenjem bilance voda. (Izvor: Studija ugroženosti – ranjivosti prostora
Hercegovačko-neretvanske županije/kantona, svibanj 2009.godine).
Problem zaslanjivanja korita rijeke Neretve zahtjeva stalni nadzor kako bi se
ustanovili konkretni uzroci i shodno tomu definirale aktivnosti kojima bi se sanirala
šteta i suzbilo daljnje pogoršanje. Svaka aktivnost na koritu rijeke Neretve mora biti
detaljno analizirana i potom izvođena pod stalnim nadzorom mjerodavnih institucija.
Također je potrebno, sukladno zakonskim odredbama, donijeti konkretne mjere i
planove za racionalnije korištenje vodnih resursa općenito. Zaštita voda, naročito
podzemnih koje se koriste ili planiraju koristiti za piće, trebala bi biti prioritet u politici
korištenja voda.
2.9.4.Zaštita izvorišta pitke vode
I pored činjenice da je Općina bogata vodom, mali je broj izvorišta koja bi mogla
poslužiti za snabdjevanje stanovništva vodom. Izvori/vrela koja su u Odluci o prostornom
planiranju iz 1980. godine predložena za zaštitu, u proteklom periodu nisu bila dovoljno dobro
zaštićena tako da su ona danas (osim izvorišta Bjelave) neadekvatna za tu namjenu.
Izvorište Bjelave s procijenjenim rezervama od preko 2 m3/s, temeljno je
izvorište za snabdijevanje grada Čapljine, ali i šire (Dubravska visoravan). Za ovo izvorište je
napravljen elaborat zaštite od strane poduzeća „Integra“ d.o.o. Mostar u rujnu 2006. godine, a na
osnovu Pravilnika o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta
voda koje se koriste ili planiraju koristiti za piće (Sl. novine FBiH, br 51/02). Odluku o zaštiti
izvorišta donijelo je Općinsko vijeće Čapljina 19.12.2007. godine. Zaštitne zone su prikazane na
grafičkom prilogu br. 3.
U granicama zaštitnih zona, nešto sjevernije od izvorišta Bjelave u zoni Grahova polja nalazi se
još jedno vrelo velike izdašnosti (tkz. „Bobovo vrelo“ maximalne izdašnosti veće od 2 m 3/s).
Granicom treće zone je obuhvaćeno i ovo potencijalno izvorište, te dio sliva koji pripada
području krša i sliva s aluvijalnim šljunkom i pijeskom u području aluvijalne terase Grahovo.
Obzirom da je slivno područje na području ove aluvijalne terase relativno veliko i nenaseljeno,
hidrogeološki odnosi osiguravaju dotok vrlo kvalitetne podzemne vode, stoga ovo područje
treba promatrati kao potencijalno izvorište u dugoročnom planiranju vodoopskrbe. Ukoliko se
ukaže potreba za eksploatacijom navedenog izvorišta potrebno je napraviti detaljna
hidrogeološka i hidrološka ispitivanja kako bi se područje zaštitilo većim stupnjem zaštite od
sadašnjeg.
Radi različitih oblika aktivnosti uvjetovanim antropogenim djelovanjem,
ponajprije izgradnjom stambenih, gospodarskih i drugih objekata, odlaganja otpadnih voda,
načina i intenziteta eksploatiranja šumskog bogatstva i poljoprivrednog zemljišta, moraju se
provoditi normativne i tehničke mjere koji su propisane u Odluci o zaštiti izvorišta, te obavljati
nadzor nad provedbom tih mjera. Normativne mjere određuju način korištenja zaštitnih
područja u pogledu urbanog i gospodarskog razvoja te ih treba usuglasiti s planskim
dokumentima, strategijama i osnovama koji su vezani za korištenje prostora u zaštitnim zonama
izvorišta. Tehničke mjere podrazumijevaju niz aktivnosti; od otkupa zemljišta na prostoru Ia
zone, a koje nije u vlasništvu Komunalnog poduzeća, ograđivanje područja Ia zone zaštitnom
ogradom, spriječavanje uporabe gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji na području I zone, pa sve
do uspostave monitoringa fizikalno – kemijskih i bakterioloških ispitivanja kakvoće vode
sukladno Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće (Sl. list SFRJ, br. 33/87), te na osnovu
njih pratiti promjene u kakvoći vode kao i eventualne promjene u slivnom području. Uspostava
nadzora nad provedbom mjera je u nadležnosti kantonalnih inspekcijskih organa, odnosno
sanitarne, komunalne, građevinske, vodoprivredne, šumske i poljoprivredne inspekcije.
- 111 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Ostala izvorišta iz Odluke o prostornom uređenju su daleko manje izdašnosti ali i
kvalitete vode. Izvor Škrka se nalazi oko 500 m sjeveroistočno od sela Loznica. Može biti
korišteno samo iznimno za lokalne potrebe zbog male izdašnosti koja varira godišnje (u
ovisnosti od padalina). Radi se o podzemnim vodama koje kroz okršene karbonatne naslage
dolaze iz pravca korita rijeke Bregave (Ada). Problem su potencijalni zagađivači naselja
Pribilovci i Kuline koja se nalaze iznad trase temeljnog podzemnog tečenja.
Izvorišta Crni vir, Živinje i Lukavac II nalaze se u zoni Svitave, odnosno uz rub Svitavskog blata
(sela Sjekose i Bajovci). Sva su tipično krška vrela, ovisna o padalinama i dotoku podzemnih
voda, relativno male izdašnosti. Problem ovih vrela su izuzetno zagađene vode koje dotječu iz
pravca ponora Trebišnjice u Popovu polju. Zbog toga se ova izvorišta ne mogu koristiti za
vodoopskrbu niti ih je moguće zaštititi.
U Gabela polju su izbušena dva bunara iz kojih se voda crpi za vodovodni sustav
Neuma i njegovog zaleđa. Crpke su postavljene na velikoj dubini te se u sušnim razdobljima voda
u sustavu zaslani. Istražnim radovima vršenim u posljednjih nekoliko godina potvrđena je razina
utjecaja slane vode pa se shodno tomu mora korigirati rješenje crpnog sustava ili pronaći novo
izvorište vode. Razlozi zaslanjenja izvorišta leže u složenim hidrodinamičkim i hidrigeološkim
odnosima u vodotocima te u vodonosnicima priobalnih područja, te uslijed antropogenog
utjecaja; produbljivanja korita rijeke Neretve usljed regulacije i nekontrolirane eksploatacije
šljunka, promjene režima vode uslijed izgradnje niza hidroenergetskih postrojenja na širem
području, velikog broja crpki za navodnjavanje poljoprivrednih površina i domaćinstava kojima
se nekontrolirano crpe velike količine podzemne vode, neodržavanje meliorizacijskih sustava i
sl. Zbog svega navedenog potrebno je nastaviti sustavno izučavati ovaj problem, a ponajprije
uspostaviti konstantan monitoring kako bi se sveobuhvatnije pristupilo pronalasku kvalitetnog
rješenja.
Za izvorište Gabela je potrebno provesti detaljnije hidrogeološke analize i
elaborat zaštite ukoliko se planira i dalje koristiti za vodoopskrbu, a što je potrebno usuglasiti s
općinom Neum.
2.9.5. Zaštita od erozije i obrana od poplava
Zaštita od erozija
Teritorij Općine je zbog svog geografskog položaja pod snažnim utjecajem direktnog
sučeljavanja utjecaja klime sredozemlja i kontinentalnog zaleđa, koji je pojačan intenzivnim
korištenjem ovog prostora kroz stoljeća, kao poljoprivrednog kraja i tranzitnog područja za
gospodarske tokove.
Pečat klimi područja daju jaki vjetrovi, velike količine oborina koje padnu u vrlo kratkom
vremenu po jedinici površine, te vrela i suha ljeta, tokom kojih vegetacija najčešće trpi od suše.
Područje Općine je stoljećima pod snažnim utjecajem antropogenizacije, koja se manifestirala
kako pozitivnim utjecajima, kroz stvaranje plodnih površina intenzivnim krčenjem šikara,
dubokom obradom i gnojidbom velikim količinama organskih gnojiva, tako i negativno, kroz
unišavanje autohtonog vegetacijskog pokrova, te izgradnju naselja, što je dovelo do fizičkih
gubitaka poljoprivrednih i šumskih tala u dugim periodima vremena.
Erozija je proces kojim se gubi tlo njegovim fizičkim nestajanjem, utjecajem sila vode i vjetra, te
se manifestira kao vodna i eolska. Ovaj se proces uvijek odvija i ničim se ne može u potpunosti
zaustaviti, jedino se može djelovati na njegov intenzitet, jer se erozija manifestira u formi
normalne, pri kojoj su gubici tla ekonomski prihvatljivi, i ubrzane, gdje se ovaj proces odvija vrlo
brzo i prijeti opstanku čitavih teritorija, a tokom povijesti, doveo je, uz druge faktore, i do
nestanka civilizacija.
- 112 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Moderni načini destruktivnog ponašanja čovjeka prema tlu i klimi, nažalost, doveli su do
apsolutne prevage ubrzane erozije svugdje u svijetu, tako da ni prostor Općine nije pošteđen
ovog uvijek prisutnog globalnog fenomena.
Na teritoriju Općine, erozija se manifestira u još izraženijoj formi od one koja se obično
javlja drugdje, površinskim odnošenjem tla, te pojavom brazda i jaruga; ovdje erozija poprima i
treću dimenziju koja se manifestira gubitkom tla kroz duboke pukotine i procjepe karstne
geološke podloge.
Erozija na prostoru Općine je problem kojeg treba tretirati ozbiljno kao i bilo koju elementarnu
nepogodu. Bez odgovarajućih protuerozionih mjera, Općina vrlo brzo može ostati bez svojih
poljoprivrednih i šumskih tala, a time i temeljne osnove svoga opstanka.
Borba protiv erozije mora se provoditi kao kompleksan i višedimenzionalan program, koji treba
početi svoju realizaciju najprije kroz educiranje pučanstva o opasnostima od erozije, kao i
mogućnostima njene kontrole i usporavanja.
Ključ borbe protiv erozije je u restoraciji vegetacijskog pokrova na svakom dijelu
teritorija gdje postoje i minimalni uvjeti za ukorijenjivanje biljaka. Ovaj se proces postiže
najprije procesima pošumljavanja i stvaranja vegetacijskog sklopa, a zatim i integralnim
pristupom korištenju poljoprivreednog tla, koji podrazumijeva plodored, zelenišnu gnojidbu,
konturnu obradu, kontroliranu upotrebu kemikalija, dodavanje organskih gnojiva, minimalnu
obradu, te konzervaciju tla i vode.
Obrana od poplava
NASIPI
U okviru regulacijskih radova na području općine Čapljina predviđena je izgradnja novih
i rekonstrukcija postojećih nasipa izvan korita rijeke Neretve i njenih pritoka. Ovi regulacijski
objekti izvode se izvan korita tokova sa svrhom zaštite od plavljenja pojedinih dijelova područja
u razdoblju velikih voda i sprječavanja neželjenih promjena u koritima tokova.
Područja koja se štite
Predviđenim nasipima štite se područja od velikih voda :
- Rijeke Neretve;
- toka Krupe – Hutovo Blato i
- toka Svitave.
Zaštita od velikih voda Svitave, Krupe – Hutovog Blata je do sada regulirano funkcionalnim
nasipima visine oko 2 m. Ovim nasipima štiti se od plavljenja područje Predluki – Zgoni te dio
područja Lug – Sjekoštak između toka Kupe i Svitave te dio područja Dračevo.
U ovom dijelu terena do sada nije štićeno dio područja od naselja Krupa do trase puta Mostar –
Metković kao i aluvijalni plato između Krupe, Neretve i stare željezničke pruge.
Od velikih voda rijeke Neretve nasipima se na desnoj obali štite prostori :
-
Grahovo polje (uzvodno od Dretelja) površine cca 35 ha,
područje aluviona Dretelj između Neretve i trase nasipa nove željezničke pruge, površine
cca 35 ha,
područje aluvijalne terase Struge od mosta Dr. F. Tuđmana do ušća Trebižata u rijeku
Neretvu, površine cca 100 ha.
Prostor aluvijalne terase Zalug – Kolovrat između puta Čapljina - Gabela i rijeke Neretve
do Gabele (stari željeznički most), površine cca 110 ha
- 113 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
-
siječanj/januar, 2012.
Aluvijalna zaravan Otoke od Gabele do granice sa Republikom Hrvatskom, površine cca
245 ha, .
Od velikih voda rijeke Neretve nasipima se na lijevoj obali štite prostori :
-
aluvijalna terasa uzvodno od Počitelja, površine cca 32 ha
Donje Polje (Dabrica), površine cca 23 ha.
aluvijalna zaravan Babini Pijesci – Zlarin između rijeke Neretve i magistralnog puta
Sarajevo – Metković do ušća Bregave u Neretvu površine cca 135 ha,
veliku aluvijalnu zaravan Gornje i Donje Polje između rijeke Neretve i magistralnog puta
Sarajevo – Metković do ušća Krupe u Neretvu, površine cca 385 ha
Trasa nasipa
Trasa postojećih nasipa za zaštitu od plavljenja iz pravca toka Svitave, Krupe – Hutovog
Blata se ne mijenja već se dopunjuje produžetkom na lijevoj obali od Krupe do mosta
magistralnog puta Sarajevo – Metković.
Također se ne mijenja trasa postojećeg nasipa od Gabele do granice sa republikom
Hrvatskom ali se treba obaviti njegova rekonstrukcija sukladno zahtjevima navedenim u
poglavlju o konstrukciji nasipa. Planom se predviđa izgradnja 8km nasipa na području Gabela
polja.
Sl. Zaštitni nasip na desnoj obali nizvodno od Gabele
Trasa zaštitnog nasipa duž korita rijeke Neretve je na najvećem dijelu usuglašena sa
konturnim uvjetima uređenja korita rijeke Neretve na dionici Počitelj – Struge sadržanim u
Studiji uređenja korita rijeke Neretve na dionici Počitelj – Struga, odnosno definiranom širinom
dna uređenja korite od 100 m.
Na desnoj obali trasom nasipa obuhvaćen je i dio korita i ušća toka od Bobanovog vrela
kao i povremeni tok nizvodno od uzvorišta Bjelave prema starom željezničkom mostu.
- 114 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
U području Struge zaštitnim nasipima je obuhvaćeno ušće Trebižata u Neretvu kao i dio toka iz
zamočvarenog Čapljinskog Polja do ušća u Trebižat.
U području Gabela od Čeljeva do starog željezničkog mosta trasa zaštitnih nasipa na obje
obale prati postojeće korito Neretve.
Nizvodno od Gabele – starog željezničkog mosta trasa nasipa je duž postojećeg nasipa do
granice sa Republikom Hrvatskom.
Na lijevoj obali predviđeni je nasip uz korito i ušće Bregave u Neretvu i to od magistralnog puta
Sarajevo – Metković, a također i duž desne obale Krupe od mosta na magistralnom putu do ušća
u Neretvu.
Konstrukcija nasipa
Ulazni parametri
Konstrukcija nasipa uvjetovana je prije svega hidraulički proračunatim velikih 1/100
godišnjih voda (za protoke Q1/100 = 2433 m3/s za Počitelj do Q1/100 = 2600 m3/s za profil
Dračevo), zatim kotama terena i maticom toka.
Prema Studiji konturnih uvjeta uređenja korita rijeke Neretve na dionici Počitelj – Struge
za velike 1/100 godišnje vode znakoviti su dva gradijenta :
I = 0,00077 na dionici od Počitelja do starog željezničkog mosta u Čapljini i
I = 0,0005 na dionici od starog željezničkog mosta u čapljini do Struga, vjerojatno do
granice sa Republikom Hrvatskom.
Kota nivelete velikih voda sa definiranim gradijentima je od 15,16 m (Počitelj) do 11,02
m (stari željeznički most u Čapljini), te 8,97 m (most Dr. F. Tuđmana) i 7,09 m (Struge – Zalug).
Kota krune nasipa treba iznositi minimalno 0,5 m iznad definiranih kota velikih 1/100 godišnjih
voda što bi za dionicu od Počitelja do starog željezničkog mosta u Čapljini iznosilo u prosjeku
približno oko 2,5 m, a u području reguliranog toka do Struga i granice sa Republikom
Hrvatskom u prosjeku približno oko 2 m.
Konstrukcija nasipa
Zaštitne nasipe treba izvoditi kao regulacijske građevine izvan riječnog korita sa temeljnom
zadaćom da :
- omoguće otklanjanje uzroka nepoželjnih promjena u koritima tokova i
- osigurati zaštitu od plavljenja u uvjetima velikih 1/100 godišnjih voda.
Svojom konstrukcijom nasipi trebaju odolijevati hidrostatičkim djelovanjima vode
(nastajanje kliznih ploha, slijeganje nasipa i procjeđivanje voda kroz nasip) i hidrodinamičkim
djelovanjima vode ( oštećenja uslijed djelovanja matice tokova i oštećenja uslijed prelijevanja).
Širina krune nasipa za desnu obalu od mosta Dr. F. Tuđman i nizvodno prema granici sa
Republikom Hrvatskom se predviđa od 2,5 do 3 m, a koja bi ujedno bila šetnica na cijeloj svojoj
dužini.
Na lijevoj obali Neretve predviđena širina krune nasipa je također 2,5 do 3 m i to od starog
željezničkog mosta u Čapljini do ušća Krupe u Neretvu do rekreativno – sportskog kompleksa uz
ušće Krupe u Neretvu. Preko ušća Trebižata u Neretvu i ušća Bregave u Neretvu predlažu se
premosnice.
- 115 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Širina kruna za ostale nasipe predviđena je od 1,5 do 2 m.
Prema navedenim zahtjevima, kao i zahtjevima sadržanih u Studiji konturnih uvjeta
uređenja korita rijeke Neretve na dionici Počitelj – Struge za temeljene elemente konstrukcije
nasipa se predlažu :
- širina krune nasipa 2,5 do 3 m za nasipe uz korito Neretve (prethodni podnaslov)
odnosno 1,5 m za ostale nasipe.
- Nagib pokosa prema toku 1 : 1,5
- Nagib pokosa od toka 1 : 3,
- Izrada obloge i nožice pokosa prema toku od kamenog nabačaja debljine minimalno
0,6/0,8 m,
- Izrada jezgre nasipa od slabo propusnih zbijenih materijala i tijela nasipa os zbijenog
pjeskovito glinovitog materijala,
- Izrada drenaže tipa „drenažnog tepiha“
2.9.6.
Zaštita od potresa
Kako je istaknuto u Prostornoj osnovi Plana područje općine Čapljina se nalazi u trusnoj
zoni sa VIII º Merkalijeve ljestvice. Za ovu jačinu potencijalne seizmičke opasnosti treba
prilagoditi sve građevinske objekte u prostoru, što treba normativno regulirati i uvjetovati.
Aseizmičko projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama.
Projektiranje, građenje kao i rekonstrukcija objekata mora se provesti tako da isti budu otporni
na potres, te je za njihovu lokaciju potrebno obaviti seizmička, geomehanička i geofizička
istraživanja. Sve elemente zaštite od potresa, uvjete građenja objekata u funkciji zaštite od
potresa i uvjete organizacije naselja i gradnje naselja regulirati na općinskoj razini. Obzirom na
seizmičku aktivnost šireg područja bilo bi korisno napraviti seizmičku kartu mikroreonizacije
područja koja bi prikazivala lokalne seizmičke parametre. Oni se mogu iskoristiti pri planiranju
novih naselja ili bilo kojeg drugog zahvata na određenom lokalitetu.
2.9.7. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja
Sukladno važećim propisima jedinice lokalne samouprave dužne su radi zaštite i
spašavanja ljudi, materijalnih i drugih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih i tehničkotehnoloških, ekoloških nesreća, te ratnih zbivanja planirati i graditi skloništa i druge objekte za
zaštitu ljudi, kao i kontinuirano vršiti praćenje ispravnosti cjelokupnog sustava zaštite od
elementarnih nepogoda.
Mjere zaštite od ratnih razaranja
Skloništa i drugi objekti za zaštitu stanovništva na području općine Čapljina trebaju se
graditi u naseljima koja su svrstana u ugrožena naselja. Stupanj ugroženosti utvrditi na osnovu
verificiranih kriterija; ali prije sveg sukladno gustoći naseljenosti i položaju jer su isti u direktnoj
koleraciji sa ugroženošću. Odlukama na razini općine moguće je uz odgovarajuće obrazloženje
povećati stupanj ugroženosti u odnosu na navedeni, a suprotno nije moguće.
Stari željeznički tunel koji je za vrijeme prošlog rata poslužio ovoj svrsi potrebno je sanirati i
zaštititi. U slučaju ratne opasnosti to je prva razina zaštite za grad Čapljinu. On se nalazi ispod
brda Gradina u sjeveroistočnom dijelu grada ispod prometnice M6 i izlazi u Dretelju.
Mjere zaštite od elementarnih nepogoda
- 116 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Mjere zaštite od elementarnih nepogoda provode se sukladnom posebnim propisima i
normativima koji uređuju ovo područje.
Zaštita od rušenja
Prometnice unutar planiranih naselja moraju se projektirati tako da se poštuje zaštitni
pojas prometnica definiram zakonom. Razmak između objekata omogućava da eventualne
ruševine objekata ne ugrožavaju objekte međusobno radi omogućavanja evakuacije i pristup
interventnim vozilima. Udaljenosti između objekata određeni su propisima i normama.
Planovima nižeg stupnja potrebno je za nova građevinska područja planirati više ulazno-izlaznih
prometnica u pojedino naselje.
Zaštita od požara
Zaštita od požara podrazumjeva stalnu procjenu od ugroženosti od požara, pa time i
požarno opterećenje, vatrogasne sektore i vatrobrane pojaseve. Projektiranje objekata se temelji
na zakonima, propisima te prihvaćenim pravilima struke.
Ukoliko je razmak između objekata manji od 4m potrebno je zadovoljiti posebne uvjete; tj.
dokumentacijom dokazati da se požar neće proširiti na susjedne objekte te objekt mora biti
odvojen požarnim zidom koji mora ispuniti uvjete date normama i propisima.Radi mogućnosti
spašavanja osoba iz objekata kao i gašenja požara na objektu i otvorenom prostoru, objekt mora
imati vatrogasni prilaz. Pri gradnji i rekonstrukciji vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne
postoji, projektirati i hidrantska mreža. I u oblasti zaštite od požara potrebno je donijeti
odgovarajuće dokumente – odluke na razini općine.
2.9.8. Minska polja
Zaostala minska polja predstavljaju opasnost za sigurnost građana i veliko ograničenje u
prostoru tj. zapreka su za bilo kakvu uporabu koja im je namijenjena prostornim planovima
(eksploatacija zemljišta u poljoprivredne svrhe, širenje naselja, izgradnje infrastrukture itd.) te
daljnji ekonomski i društveni razvoj. Ovaj problem se smatra privremenim ograničenjem u
prostoru, ali je njegovo rješavanje uvelike otežano jer se radi o minskim poljima nepoznatog
rasporeda, sa pojedinačnim minama ili grupa mina rasprostranjenim na širem području. Neka
područja su minirana i razminirana više puta za vrijeme ratnih događanja.
U knjizi grafičkih priloga usvojene prostorne osnove razlikujemo 4 karakteristična područja:
1. Sumnjive površine su one za koje postoje naznake da sadrže ostatke pješačkih mina ili
neeksplodiranih eksplozivnih sredstava. Za ova područja su predviđena izviđanja na
kojima se treba utvrditi eventualno postojanje opasnosti, tj. potrebu za prekategorizaciju
površine u miniranu ili površinu bez rizika.
2. Rizične ili minirane površine su prostori gdje je opasnost od mina utvrđena te na njima
predstoji deminiranje.
3. Očišćene površine predstavljaju prostore na kojima je proces deminiranja završen.
4. Površine bez utvrđenog rizika su one površine za koje je izvršeno izviđanje i nije utvrđen
rizik te su one proglašene sigurnim.
Izvor podataka je BHMAC. Kontaminirana područje poklapaju se sa zonama ratnih
djelovanja.
Općina Čapljina nema mnogo područja koja su zagađena minama.
- 117 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Sistematsko izviđanje kojeg provodi BHMAC razotkrilo je veličinu i ozbiljnost problema, i
poslužio je kao polazna osnova za izradu Strategije protivminskog djelovanja Bosne i
Hercegovine 2009.-2019. koja predviđa da će Bosna i Hercegovina biti bez mina 2019.
2.10.
Mjere i smjernice za realizaciju plana
2.10.1. Obvezatnost plana
Prostorni plan Općine Čapljina je dugoročni planski dokument koji uređuje odnose u
planskom gospodarenju prostorom, njegovoj zaštiti, racionalnom korištenju. Plan uvažava
činjenicu da je prostor, bez obzira na formalnog vlasnika nad njegovim pojedinim dijelom,
zajedničko dobro i da je obveza svih korisnika. Radi toga je, suglasno Zakonu o prostornom
planiranju i korištenju Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini
Federacije BiH, on obvezujući dokument za sve korisnike prostora u granicama Općine Čapljina.
Svako raspolaganje prostorom suprotno Prostornom planu, Odluci o njegovom
provođenju i drugim dokumentima prostornog uređenja donesenim na osnovu Prostornog
plana, predstavlja povredu Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini
Federacije BiH i Zakona o prostornom uređenju Hercegovačko-neretvanske županije, te
podliježe sankcijama.
2.10.2. Provođenje plana i kontinuitet planiranja
Uspješno provođenje Prostornog plana podrazumijeva usklađeno i stalno djelovanje
svih korisnika prostora na ostvarenju planskih ciljeva i konkretnih rješenja. U tom pravcu
posebne i naglašene zadatke imaju nadležni organi uprave i inspekcijskih službi, koji su nadležni
za praćenje i realiziranja Plana i obavljanje kontrole.
Nositelji javnih ovlaštenja u gospodarenju javnim dobrima i svi drugi značajniji subjekti
u korištenju prostora unutar granica Plana, moraju donijeti svoje razvojne programe i strategije
urađene na temelju odgovarajućih analiza i studija (promet, vode, energetika, zbrinjavanje
tekućeg i krutog otpada, šumarstvo, poljoprivreda, sport i rekreacija i dr.). Svi dokumenti, koji se
odnose na prostor unutar granica Plana i njegovo korištenje, moraju biti usuglašeni sa Planom, a
tim i sa važećim propisima i internim državnim i međunarodnim dogovorima i konvencijama.
Općinska služba zadužena za praćenje izrade i provedbe Plana, suglasno članku 25
Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH, pripremit će
Program mjera za praćenje provedbe prostornog plana sa ustrojem odgovarajuće
dokumentacije. Program mjera obuhvaća četverogodišnje razdoblje. Na temelju podataka o
realiziranju Plana u četverogodišnjim intervalima, odnosno izvješća o stanju u prostoru i
realiziranju planiranih zadataka, Općinsko vijeće će donijeti ocjenu o provedbi Prostornog plana,
učinkovitosti usvojenih mjera o gospodarenju prostorom i donijeti Program mjera za iduće
četverogodišnje razdoblje sa eventualnim terminskim i drugim usuglašavanjem Plana.
- 118 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
2.10.3. Mjere aktivnosti u oblasti zemljišne politike
Uspješno provođenje prostorno – razvojne politike je, u značajnoj mjeri, uvjetovano
vlasničkim odnosima nad građevinskim zemljištem. To se posebno odnosi na urbane prostore
grada čiji razvoj može biti usporen, ograničen, a i onemogućen stanjem vlasništva nad
zemljištem. Radi toga je neophodno pomno proučavanje stanja i kreativna primjena Zakona o
građevinskom zemljištu s ciljem da se, otkupom zemljišta i pravom prvokupa, formira zemljišni
fond, a time i osiguraju uvjeti za realiziranje prostorno – planskih dokumenata.
Primjena partnerskih odnosa između javnog i privatnog vlasništva u sferi prostornog
uređenja, kojima mogu biti zadovoljeni javni i privatni interesi je, također, moguća i
preporučljiva.
Mora se uvesti red u razgraničenjima između javnog i privatnog zemljišta u naseljima, jer
je to uvjet za cjelokupne okolinske odnose u naseljima, a time i mogućnosti oblikovanja javnih
površina u skladu sa javnim interesom.
Posebno je bitno definiranje površina pod prirodnim ili izgrađenim javnim dobrima i u njihovim
zaštitnim zonama. Ove površine i zaštitne zone su utvrđene u posebnim sektorskim zakonima,
ovim Prostornim planom i Odlukom o njegovom provođenju. Rješenjem vlasničkih odnosa i
prava korištenja na spomenutim površinama su uvjet za efikasnu zaštitu tih dobara i javnost u
njihovu korištenju.
Provođenje istaknutih mjera u zemljišnoj politici, dosljedno ubiranje poreskih prihoda na
promet nekretnina i usmjeravanje sredstava u prostorni razvoj, moguće je znatno utjecati na
prostorni razvoj Općine, odnosno ostvarenje ciljeva iz Prostornog plana.
Uvođenjem naknada za uređenje građevinskog zemljišta i namjenskih komunalnih
doprinosa može se ubrzati proces izgradnje komunalne infrastrukture i komunalnog opremanja
u urbanim prostorima i u svim naseljima Općine. Time bi se postiglo ujednačavanje životnih
uvjeta na cijelom prostoru Općine, odnosno u njenim ruralnim naseljima sa uvjetima u Gradu i
drugim urbanim prostorima u Županiji/Kantonu. U tom pravcu treba iznalaziti i koristiti i sve
moguće vanjske izvore sredstava.
Značajan utjecaj na uspješno provođenje zemljišne politike ima stanje evidencije o
zemljištu (katastar i gruntovnica) i njihova ažurnost i digitalizacija. Isto tako značajan utjecaj
ima i evidencija o katastarskim prihodima, zemljišnoj renti, prometu zemljišta i sl. kao i
kvalitetno normativno reguliranje svih uvjeta u oblasti privremenog ili trajnog korištenja
zemljišta.
Dosljedno provođenje istaknutih mjera i aktivnosti u oblasti zemljišne politike je obveza
svih korisnika prostora, a prvenstveno nadležnih općinskih organa i javnih poduzeća. Oni su
dužni pokretati inicijative i pripremati konkretna normativna i druga rješenja koja su na tragu
opisanih mjera, a i drugih aktivnosti koje mogu koristiti u ovoj oblasti javnog interesa.
2.10.4. Mjere i aktivnosti u građenju i stambenoj politici
Urbanističkim planom Čapljina 2000. utvrđene su urbane zone svih naseljenih mjesta.
Ovim planom su bili definirani svi uvjeti građenja. Oni su predstavljali osnovu raspolaganja
prostorom za graditeljske aktivnosti i stambenu izgradnju.
- 119 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Nastale promjene u cjelokupnim društvenim odnosima, rat i njegove posljedice i novi
odnosi u zemljišnoj politici, zahtijevaju temeljitu reviziju i noveliranje postojećih prostorno –
planskih dokumenata. Noveliranjem tih dokumenata bi se izvršilo njihovo usuglašavanje s
važećom zakonskom regulativom, iznašla rješenja za bespravno izgrađene objekte i sanirala
oštećenja u prostoru, nastala ratom. Aktivnosti na noveliranju postojećih planskih dokumenata
iz oblasti detaljnog planiranja (Regulacijski planovi gradskog prostora Čapljina i detaljni planski
dokumenti pojedinih gospodarskih zona) čine prioritetne zadatke u primjeni i provođenju
Prostornog plana. Osnova za noveliranje urbanističko – tehničkih uvjeta i detaljnih planskih
dokumenata su postojeći planski dokumenti i novonastali uvjeti prouzročeni izmjenom
političkog sustava i tretmana prostora kroz međunarodne, državne, regionalne i lokalne odluke i
normative.
Granice urbanih zona (uža i šira) su date u grafičkom prilogu namjene površina. Također
su utvrđene površine izgrađenog i neizgrađenog građevinskog zemljišta.
2.10.5. Objekti unutar urbanih naselja
Izgradnja objekata unutar pojedinih urbanih zona grada se vrši sukladno urbanističkom
planu. Za slučaj da se, do noveliranja urbanističkog i regulacijskih planova, ukaže potreba za
gradnjom objekata, obvezna je Odluka Savjeta plana. Odlukom Savjeta plana se utvrđuju
urbanističko – tehnički uvjeti za izgradnju, a na osnovu postojećih planskih dokumenata
(urbanističkog i regulacijskih planova).
Građevine prema namjeni mogu biti stambene, stambeno – poslovne, poslovne, javne,
turističko – ugostiteljske, sportske, infrastrukturne, garažne (slobodno-stojeće ili skupne),
urbane opreme i ostale, a sve u skladu sa urbanističko – tehničkom dokumentacijom.
2.10.6. Objekti u ruralnim naseljima
Kao područje za izgradnju ruralnih naselja se smatra građevinsko zemljište na kojem su
izgrađene građevine stambene i druge namjene i infrastrukturne građevine i površine i u kojem
se mogu graditi nove građevine namijenjene stanovanju i drugim osobnim ili zajedničkim
potrebama ljudi.
Gradnja unutar naselja mora biti stručno usmjeravana s ciljem da se osiguraju prostori i
sadržaji od zajedničkog interesa građana u naselju i spriječe postupci i radovi koji bi mogli
dovesti do pogoršanja stanja okoliša, odnosno do ugrožavanja zdravlja i normalnih životnih
uvjeta u naselju.
-
Izgradnja objekata unutar ruralnih naselja treba biti orijentirana prema postojećim ili
planiranim prometnicama i to tako da se može ostvariti pristup na tu prometnicu preko
građevinske parcele ili prilaznim putem minimalne širine 3 m.
Ukoliko prilazni put ide preko tuđe parcele, vlasnik objekta mora osigurati trajno pravo
služnosti nad zemljišnom parcelom pod prilaznim putom.
-
Kod rekonstrukcije objekata koji nemaju neposredan kolski pristup javnoj prometnici, već
samo pješački pristup, može se iznimno tolerirati zatečeno stanje.
- 120 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
-
Minimalna udaljenosti nove građevine od ruba kolnika postojeće ili planirane prometnice je
5 m, a u izuzetnim terenskim uvjetima 3 m.
-
Oblik i veličina građevinske parcele je ovisan o postojećem izgledu i veličini izvorne parcele
ili parcele nastale cijepanjem ili spajanjem katastarskih čestica. Parcela mora omogućiti
smještaj objekta, minimalnu udaljenost od prometnice i prostor za komuniciranje oko
objekta.
Preporuča se maksimalna izgrađenost parcele do 30%.
Maksimalna površina građevinske parcele u ruralnim naseljima nije ograničena, obzirom da
može sadržavati i vrt kao sastavni dio parcele.
-
U ruralnim naseljima se mogu graditi slobodne i poluotvorene građevine, a njihova namjena
je pretežito stambena ili poslovna. Prizemni i podrumski dijelovi stambenih objekata mogu
biti namijenjeni za poslovne aktivnosti (trgovina, ugostiteljstvo, radionice i sl.) ili kao
pomoćni prostori (garaže ili skladišta) dok je namjena tih prostora za smještaj stočnog blaga
i živadi zabranjena. Objekti seoskog gospodarstva (staje, sjenici, silaže i sl.) moraju biti
izdvojeni od stambenih objekata na razumnu udaljenost koja osigurava zaštitu ljudi od
negativnih utjecaja tih objekata. Ukoliko je držanje stočnog blaga i živadi normativno
regulirano posebnom Odlukom, primjenjivat će se uvjeti iz te Odluke.
-
Maksimalna katnost objekata je P+2 s tim da je dopuštena gradnja podruma uz uvjet njegove
potpune zaštite od vlage.
-
Krovovi objekata su u pravilu dvostrani sa nagibom ploha primjerenim mediteranskim
uvjetima.
-
Materijali za gradnju su čvrsti i postojani (kamen, opeka, beton)
-
Obrada fasada je žbuka sa završnim slojem od plemenitog morta ili odgovarajuće fasadne
obloge.
-
Na svim postojećim objektima se mogu vršiti manje rekonstrukcije i adaptacije, uvoditi
instalacije, dograđivati sanitarne prostorije, vršiti investicijske i tekuće opravke, te uređivati
dvorišta sa ogradama.
Za izvođenje radova iz prethodnog stava, kojima se vrše konstruktivne intervencije na
objektu, mora biti urađena projektna dokumentacija suglasno važećim propisima i uvjetima
iz Odluke o provođenju Prostornog plana.
2.10.7. Status postojećih nelegalnih objekata
Postojeći objekti, koji su izgrađeni bez odobrenja za građenje mogu biti legalizirani
ukoliko nisu u značajnijem nesuglasju sa važećom planskom dokumentacijom, uvjetima iz ovog
Prostornog plana i drugih važećih planskih dokumenata. Legalizacija podrazumijeva provođenje
odgovarajućeg postupka koji je istovjetan postupku propisanom za nove objekte.
Postojeći, bespravno izgrađeni objekti koji su u značajnijem nesuglasju sa važećom
planskom dokumentacijom i uvjetima iz ovog Prostornog plana i drugih planskih dokumenata ne
mogu biti legalizirani u redovnom postupku. Oni su predmet posebnog postupka koji
podrazumijeva osiguranje normalne i dodatne tehničke dokumentacije na temelju koje će
nadležni organi Općine Čapljina moći propisati eventualne sanacijske mjere i donijeti dokument
o legalizaciji. Pod ovim se podrazumijeva kompletna dokumentacija o izvedenom stanju
(izvedbeni projekt), stručno očitovanje ovlaštenog projektanta o općem stanju objekta sa
- 121 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
prijedlogom eventualnih sanacijskih radova, suglasnosti nadležnih komunalnih organizacija i
suglasnost vlasnika i korisnika susjednih objekata da se ne protive legalizaciji objekta.
Ukoliko se kroz pribavljanje dokumentacije konstatira da izgrađeni objekt ima tehnička
svojstva propisana Zakonom o građenju Hercegovačko-neretvanske županije/kantona, 11/05 i
da njegova neusklađenost sa planom nema štetnih posljedica, izuzev otklona od planskih limita,
smatrat će se da je takav objekt u suglasnosti sa ključnim planskim ciljevima i principima, te da
može biti legaliziran.
2.10.8. Mjere i aktivnosti za zaštitu prirode i životnog okoliša
Zaštita okoliša je cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica,
racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni
uvjet zdravog i održivog razvoja.
Osnovni ciljevi zaštite okoliša su:
- trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje
ekološke stabilnosti
- očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara,
- očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unapređenje stanja
okoliša i osiguravanje boljih uvjeta života.
Zaštita okoliša postiže se praćenjem, sprječavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem
nepovoljnih utjecaja na okoliš, te poticanjem upotrebe proizvoda i korištenje proizvodnih
postupaka najpovoljnijih za okoliš. Potrebno je imati uravnotežen odnos zaštite okoliša i
gospodarskog razvoja i provoditi sanaciju već ugroženih dijelova okoliša. Zaštita okoliša
podrazumijeva planiranje i korištenje prostora, tako da se u njemu osigurava življenje i
gospodarski razvoj uz istovremenu brigu za trajno očuvanje razvojnih potencijala. Prostorno
planiranje je jedan od značajnijih instrumenata zaštite okoliša, te stoga pravilno planiranje i
usmjeravanje ukupnih aktivnosti na određenom prostoru bitno sprječavaju narušavanje
kvalitete okoliša, odnosno pospješuju njegovo unapređenje.
Planiranje gospodarenja okolišem je dio prostornog planiranja, a potrebno je zbog iznalaženja
najefikasnijeg i održivog korištenja izvora i mogućnosti sagledavanja svih sastavnica koje utječu
na stanje u prostoru. Ovaj Prostorni plan utvrđuje ciljeve i interese koji se na području obuhvata
trebaju ostvariti vodeći računa da korištenje prostora osigura sanaciju, zaštitu i unapređenje
stanja okoliša. U procesu planiranja uz zaštitu okoliša, u svezi sa svim budućim aktivnostima,
moraju se utvrditi mjere zaštite okoliša od utjecaja do sada korištenih objekata, te mjere za
zaštitu tla, voda, zraka, biljnog i životinjskog svijeta, krajolika, kulturnih i prostornih vrijednosti
od svih vidova već prisutnog i eventualnog budućeg onečišćenja.
Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih
na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.
Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata Plana potrebno je mjerama zaštite koje su
propisane u propisima svesti na najmanju moguću razinu. Prostornim planom se određuju
kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, te zaštitu od buke i mjere
posebne zaštite.
Zaštita tla
- 122 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Efikasna zaštita tla ima višekratne učinke na cjelokupni sustav zaštite okoliša. Tlo je
važan životni i gospodarski prostor za stanovništvo tako da predstavlja osnovu zdravog života,
ali i osnovu za korištenje njegovih resursa u svakodnevnim životnim potrebama ljudi.
Obnavljanje oštećenih dijelova tla je dugoročan proces smišljenog i stalnog djelovanja, a njegovo
razaranje se odvija kroz kontinuirane prirodne procese (erozija, ispiranje, klizišta i dr.) ili
gradnjom naselja, infrastrukture, industrije, eksploatacije ruda i sl.
Znači, tlo ima važnu prirodnu funkciju kao životni prostor za ljude, biljke i životinje. Ono
u svojoj kružnoj cirkulaciji vode i hranljivih tvari, pretvorbom, razgradnjom i filtracijom čini
važnu osnovu života.
Tlo je, također, izvor gospodarskih aktivnosti kroz korištenje ili eksploataciju prirodnih
resursa, biljne proizvodnje, javne infrastrukture ili kroz izgradnju naselja. Ono je pored toga i
čuvar prirodne i kulturne povijesti.
Oštećenja tla nastaju oštećenjem njegovih prirodnih funkcija. lošom zaštitom od
prirodnih negativnih procesa i uništavanjem prirodne i kulturne baštine.
U području Općine su prisutna oštećenja od:
-
otpadnih voda iz naselja,
eksploatacijom kamena i šljunka,
odlaganjem krutog otpada na nesanitarnim odlagalištima,
kemijskim sredstvima koja se koriste u poljodjelstvu,
mjestimičnim erozivnim djelovanjem bujičnih tokova,
požarima i poplavama.
Uz glavne prometnice prisutna su onečišćenja tla od ispušnih plinova automobila, ulja,
goriva, trošenja kočnog sustava i pneumatika. Najštetnija su onečišćenja olovom i olovnim
spojevima zbog svoje postojanosti. Opasan je za ljude i ostali živi svijet zbog kumulativnog
toksičnog djelovanja na organizme.
Postoji i mogućnost od incidentnih zagađenja tla, posebice na glavnim cestama s povećanim
prometom ili nepovoljnim prometnim elementima.
U cilju utvrđivanja stanja onečišćenja tla i provođenja mjera zaštite bilo bi potrebno organizirati
monitoring tla na poljodjelskim površinama, posebice za teške metale: Pb, Cd, As, Ni, Cr, Cu, Zn,
Fe, pesticide i herbicide.
Predlažu se sljedeće mjere zaštite i sanacije:
-
izgradnja kanalizacijskih sustava za komunalne otpadne vode naselja;
saniranje starih kamenoloma i šljunkara ublažavanjem pokosa i holtikulturnim
uređenjem;
kontrolirana i čista eksploatacija šljunka i kamena;
sanitarno uređenje divljih deponija i deponija u korištenju;
ograničenje upotrebe umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava u poljoprivredi.
Zaštita zraka
Glavni potencijalni izvor onečišćenja zraka u Općini Čapljina je cestovni promet obzirom
da je, pored postojećih prometnica, planirana i izgradnja autoceste u Koridoru Vc i Jadransko-
- 123 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
jonske autoceste.Onečišćenje zraka od cestovnog prometa nastaje od štetnih sastojaka u
izduvnim gasovima (SO2, CO, CO2, NOX, Pb). Pored globalnih rješenja kao što su: korištenje
bezolovnog benzina, ugradnja katalizatora i dr. , efikasna zaštita se postiže i podizanjem zelenih
barijera duž prometnica.
Međutim, najefikasnija zaštita je gradnja prometnica u slobodnim prostorima koji su izvan
naselja. Planirani položaj autocesta u području Općine je izvan naselja ili na njihovoj periferiji što
je povoljno. Također, povoljno je planirano izmještanje dijela magistralne ceste M6 iz naselja i
položaj prilaznih cesta na čvorištu autoceste koje su izvan naselja.
Odlagališta otpada su po svojoj prirodi izvor zagađenja zraka posebice u slučajevima
kada su ona divlja i nekontrolirana. Biološkom razgradnjom organskog otpada i dima koji
nastaje pri spaljivanju otpada stvaraju se neugodni mirisi koji imaju i otrovnih spojeva. U ovu
grupu odlagališta se mogu svrstati i nekontrolirana odlaganja prirodnog gnojiva na
poljoprivrednim imanjima.
Sa ciljem smanjenja štetnih utjecaja na zrak potrebno je pripremiti poseban Program
djelovanja odgovarajućih općinskih službi i javnih poduzeća u pravcu:
-
aktivne suradnje s a investitorima na izgradnji cestovnih prometnica u pravcu poticaja za
sadnju zelenih barijera i burobrana;
normativnog reguliranja uvjeta za prikupljanje i zbrinjavanje krutog otpada;
normativno reguliranje uvjeta za izgradnju i održavanje gospodarskih objekata na
individualnim poljoprivrednim imanjima i uvjeta za deponiranje stajskog gnojiva;
programskog mjerenja stanja čistoće zraka u pojedinim dijelovima Općine sa mjerama
koje treba poduzeti u slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti.
Zaštita od buke
Utjecaj buke na zdravlje i psihičko raspoloženje ljudi, te kao rezultat toga i kvalitetu
uvjeta života veoma je velik te se zbog toga intenzivna buka smatra jednim od najneugodnijih
utjecaja na životnu okolinu. Uz buku su često vezane i vibracije koje imaju negativan utjecaj na
kvalitetu građevnog fonda. Ugroženost bukom najizraženija je uz prometnice po kojima se odvija
intenzivni kolni promet. Utjecaj buke se smanjuje hortikulturnim mjerama, a posebno
izgradnjom objekata zaštite u zoni naselja i drugih područja u kojima obitavaju ljudi. Dopuštena
razina buke je: danju 60 dB, a noću 50 dB (mjerodavno). Objekti autoceste u Koridoru Vc i
Jadransko-jonska autocesta sa spojnim cestama moraju imati izgrađene barijere za zaštitu od
buke.
U cilju smanjenja buke potrebno je:
- otklanjati izvore buke ili smanjivati razinu buke na dopuštenu razinu
- zabraniti rad bučnih djelatnosti i ugostiteljstva u noćnim satima, osim onih koji
ispunjavaju potrebne tehničke uvjete
- odrediti zone u kojima bi bila dopuštena viša i niža razina buke (karta buke).
Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti
Biološka raznolikost prirodno je podložna stalnim promjenama te su mnoge biljne i
životinjske vrste tijekom evolucije i prirodno iščezle. U današnje vrijeme čovjek je glavni krivac
za ubrzano izumiranje vrsta. Temeljna metoda očuvanja biološke raznolikosti je utemeljenje
zaštićenih dijelova prirode što je uvaženo kao plansko opredjeljenje.
- 124 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Pored zakonskog zaštićivanja pojedinih vrsta i prostora, važno je u sve ljudske
djelatnosti ugrađivati mjere zaštite biološke raznolikosti. Zaštita staništa na prostorima koji se
gospodarski koriste unapređuje se provođenjem smjernica zaštite prirode od strane
poljoprivrednih, šumskih, vodoprivrednih, prostorno-planskih i drugih službi. Za pravo stanje
prirode potrebno je izvršiti inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu ugroženosti flore,
faune i njihovih staništa radi njihove zaštite i planiranja ostalih aktivnosti u prostoru.
U Općini Čapljina postoje prirodni rezervati i staništa raznolike flore i faune, posebno u području
zaštićenog ornitofaunističkog rezervata Hutovo blato. Aktom o zaštiti su definirani uvjeti zaštite
koji se moraju kontinuirano provoditi.
Procjena posljedica tehnoloških nesreća i zaštita od izvanrednih događaja
Pri odlučivanju o lokaciji o opasnim djelatnostima treba uzeti u obzir procjenu rizika po
okoliš, uključujući posljedice prekograničnih učinaka te ocjenu rizika uključujući fizičke značajke
područja. Pri tome je potrebno utvrditi količinu i svojstva opasnih tvari, prirediti scenarij
tipičnog uzroka industrijske nesreće, predvidjeti težinu nastalih posljedica po ljude i okoliš te
poduzeti mjere za smanjenje vjerojatnosti proširenja štetnog djelovanja.
Ostale mjere
Nemoguće je razdvojiti upravljanje krutim otpadom od zaštite okoliša i prirodnih
vrijednosti. Jedno podrazumijeva drugo. Upravljanje otpadom je obrađeno u posebnom
poglavlju ovoga Plana, zato je samo potrebno napomenuti da je za sanaciju postojećeg stanja i
unaprjeđenje budućeg stanja okoliša, krajobraza i svih ostalih prirodnih vrijednosti potrebno:
-
napraviti projekt upravljanja otpadom;
sanirati postojeće divlje deponije;
poduzeti sve mjere zaštite okoliša na postojećoj općinskoj deponiji Ada;
za dugoročno rješenje na županijskom nivou pronaći lokaciju nove sanitarne deponije i
organizirati prema svim prijedlozima i mjerama prikupljanje, transport i odlaganje
krutog otpada na području Općine Čapljina.
2.10.9. Praćenje i ostvarivanje plana
U skladu s člankom 11 Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini
Federacije Bosne i Hercegovine, Općinska služba nadležna za poslove prostornog uređenja, vodi
evidenciju o svim događanjima koja su pratila postupak usvajanja Prostornog plana. Na osnovu
stanja prostora i usvojenih rješenja iz Prostornog plana Služba je obvezna sačiniti prijedlog
Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, za početni period realiziranja plana odnosno
period od dvije godine. Program mjera o unaprjeđenju stanja u prostoru sadrži ocjenu stanja u
prostoru i pitanja u izradi dokumenata prostornog uređenja, potrebi pribavljanja podataka i
stručnih podloga za izradu novih dokumenata prostornog uređenja , ili izmjenu i dopunu
postojećih, te druge mjere koje budu potrebne.
- 125 -
P R O S T O R N I P L A N O P Ć I N E Č A P LJ I N A - P R I J E D L O G P L A N A
ecoplan-Mostar prostorno i urbanističko planiranje projektiranje i studije,
siječanj/januar, 2012.
Postupak ocjene stanja u prostoru i provođenju dokumenata prostornog uređenja i
Programa mjera za prethodni period te donošenje novog Programa mjera se ponavlja svake
dvije godine.
Kvalitetno i kontinuirano praćenje procesa ostvarivanja plana će omogućiti blagovremene i
efektne intervencije u planskoj regulativi kojom se definiraju odnosi u prostoru sukladno općim
i posebnim ciljevima gospodarenja prostorom.
- 126 -

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

Zapisnik, upravni odbor 05.02.2015.

marinko žic, načelnik prijatelj

80. obljetnica Sibinjskih žrtava i Dan općine Sibinj

Obrazovni izazovi u procesu izgradnje zajednice prijatelja djece

tzo-dobrinj@ri - Općina Dobrinj

Preview

Obavijest o raspisivanju izbora za članice/članove vijeća mjesnih

Oglas za popunu radnog mjesta na određeno vrijeme u

3. sjednica vijeća – 19. ožujka 2013.