Strategija razvoja ljudskih potencijala
Zadarske županije
Lokalna partnerstva za zapošljavanje – Faza 3
Program Europske unije za Hrvatsku
IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala
EuropeAid/127435/D/SER/HR
Trajanje projekta: 23 studenog 2009. – 22 srpnja 2011.
Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Gesellschaft für
Versicherungswissenschaft und -gestaltung e.V. (GVG) i lokalnog partnerstva za zapošljavanje Zadarske županije i ni na
koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije. Uvodna riječ predsjednika Partnerskog vijeća za tržište rada i
razvoj ljudskih potencijala Zadarske županije
Osigurati preduvjete značajnijeg gospodarskog razvitka ove regije, uzimajući u obzir sve njene prirodne, društvene i prostorne potencijale, svakako je temeljni zadatak regionalne samouprave. U tom kontekstu, uz niz ostalih aktivnosti, razvoj ljudskih potencijala u smjeru koji će zadovoljiti potrebe tržišta rada svakako je temeljna zadaća koja će u konačnici pomoći realizaciji onoga što je zajednički željeni cilj svih sudionika javnog života – ostvarenje višeg životnog standarda svih naših žitelja. Zadaća je to koja ne trpi brza i površna rješenja, već zahtijeva prije svega cjelovit pristup u ključnoj analizi postojećeg stanja i situacije te sustavno planiranje. Gospodarska kriza, koju već određeno vrijeme proživljavamo, svakako je usporila razvoj, no ujedno je i pružila priliku za bolju analizu i slabosti i prijetnji, i prilika i snaga u svim područjima. U tom je smislu izrada Strategije razvoja ljudskih potencijala Zadarske županije 2011.‐2013. hvalevrijedna aktivnost jer, osim temeljite analize, ovaj dokument nudi i određene prijedloge odgovora kako riješiti probleme i ostvariti veću mobilnost na tržištu rada, veću stopu zaposlenosti, bolje obrazovne programe koji bi stvarali kadar koji odgovara potrebama poslodavaca i dr. Također, važno je istaknuti da je ova Strategija nastala u skladu s metodologijom koja se koristi u EU te da je usklađena s nizom strateških dokumenata i programa među kojima je i Županijska razvojna strategija kao temeljni planski dokument županijske razine. Usklađenost se odnosi prije svega na viziju, ciljeve i prioritete. Zadarska županija mora postati privlačna i gospodarski konkurentna regija uravnoteženog i održivog razvoja, a do ostvarivanja tog konačnog cilja potrebno je, između ostalog, realizirati četiri važna prioriteta razvoja ljudskih potencijala: povećanje zapošljivosti, uspostavu učinkovitog sustava razvoja ljudskih potencijala jačanjem obrazovnih institucija, jačanje socijalne uključenosti osoba u nepovoljnom položaju te jačanje civilnog društva. Uloga Zadarske županije posebno može biti vidljiva u jačanju obrazovnih institucija jer kao osnivači svih srednjih škola na svom području pokušavamo utjecati na ujednačavanje standarda obrazovanja i modernizaciju te usklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Neosporno je da je ulaganje u ljudske potencijale neprocjenjivo za budućnost Zadarske županije. Sada kada je Strategija razvoja ljudskih potencijala pred nama kao kvalitetan dokument, da bismo ju postupno i proveli u djelo, nužan je partnerski odnos svih značajnih sudionika na tržištu rada. Posao je to kojem moramo pristupiti vrlo savjesno i temeljito jer vrijeme ulaska Republike Hrvatske u EU koje je pred nama donijet će značajne promjene na tržištu rada za koje moramo biti spremi želimo li svojim žiteljima osigurati preduvjete za dostojanstven i kvalitetan život. Predsjednik Partneskog vijeća Stipe Zrilić, mag. iur. Sadržaj
Uvodna riječ predsjednika Partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih
potencijala Zadarske županije ..................................................................................................... 1 Uvod ....................................................................................................................................................... 4 Sažetak ................................................................................................................................................. 5 I. Analiza društveno-ekonomske situacije i tržišta rada u županiji ........................... 6 1. Opći društveni i regionalni gospodarski trendovi ........................................................ 6 1.1. Socio-politička situacija ............................................................................................ 6 1.2. Gospodarska situacija ................................................................................................ 7 1.2.1. Bruto domaći proizvod .................................................................................................. 7 1.2.2. Poslovanje poduzeća ..................................................................................................... 7 1.2.3. Regionalni indeks konkurentnosti ................................................................................ 9 1.2.4. Indeks razvijenosti ....................................................................................................... 10 2. Stanovništvo, dobna i obrazovna struktura ................................................................. 11 2.1. Stanovništvo i demografski trendovi .................................................................. 11 2.1.1. Broj i prirodni prirast stanovništva ............................................................................ 11 2.1.2. Dobna struktura stanovništva .................................................................................... 14 2.1.3. Obrazovna struktura stanovništva ............................................................................ 19 3. Marginalizirane skupine i socijalna uključenost ........................................................ 20 3.1. Mreža davatelja usluga socijalne skrbi u Zadarskoj županiji .................... 21 3.1.1. Ustanove socijalne skrbi ............................................................................................. 21 3.2. Osobe s invaliditetom ............................................................................................... 22 3.3. Glavni izazovi i prioriteti u borbi protiv siromaštva i socijalne
isključenosti u Zadarskoj županiji ................................................................................ 22 3.3.1. Razvoj mreže izvaninstitucionalnih socijalnih usluga ............................................. 22 3.3.2. Deinstitucionalizacija ................................................................................................... 23 4. Obrazovanje ............................................................................................................................. 23 4.1. Sustav redovnog obrazovanja ............................................................................... 23 4.2. Cjeloživotno učenje ................................................................................................... 29 5. Tržište rada .............................................................................................................................. 30 2 5.1. Institucionalno okruženje na tržištu rada ........................................................ 30 5.2. Zaposlenost .................................................................................................................. 31 5.2.1. Struktura zaposlenosti po djelatnostima .................................................................. 32 5.2.2. Struktura zaposlenosti po spolu i razina obrazovanja ............................................ 34 5.3. Nezaposlenost i zapošljavanje .............................................................................. 35 5.3.1. Nezaposlenost .............................................................................................................. 35 5.3.2. Potražnja i zapošljavanje ............................................................................................ 40 6. Civilni sektor ............................................................................................................................ 42 7. Trendovi tržišta rada - zaključci ....................................................................................... 43 II. Procjena/evaluacija provedbe postojeće Strategije razvoja ljudskih
potencijala ......................................................................................................................................... 45 III. SWOT analiza ........................................................................................................................... 50 IV. Vizija, strateški ciljevi i prioriteti SRLJP ZŽ ................................................................... 55 Strateški cilj 1. Povećanje zapošljivosti ................................................................................ 55 Strateški cilj 2. Jačanje obrazovnih institucija .................................................................... 55 Strateški cilj 3. Jačanje socijalne uključenosti osoba u nepovoljnom položaju ............. 56 Strateški cilj 4. Jačanje civilnog društva .............................................................................. 56 Relevantnost i usklađenost Strategije razvoja ljudskih potencijala u Zadarskoj županiji
s drugim EU, nacionalnim i regionalnim strategijama i programima te javnim
politikama u Republici Hrvatskoj ........................................................................................... 56 V. Mjere .............................................................................................................................................. 61 VI. Provedba; financijski okvir .................................................................................................. 71 VII. Provedba; institucionalni okvir ......................................................................................... 71 VIII. Izvještavanje i praćenje .................................................................................................... 73 IX. Prilog: Popis članova tijela Partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih
potencijala Zadarske županije ................................................................................................... 75 3 Uvod
Svako regionalno i lokalno gospodarstvo mora odgovoriti na prijetnje i prilike za zapošljavanje i socijalnu integraciju koje se javljaju kao posljedica gospodarskih, tehnoloških i društvenih promjena. S jedne strane, kao ozbiljan problem regionalne društvene zajednice može se javiti na primjer zatvaranje velikog poduzeća, opadanje u lokalno važnoj industrijskoj grani, potreba za poticanjem djelatnosti u manje razvijenim područjima ili problem socijalne isključenosti dijela populacije. Zbog mogućeg pritiska da se iznađu brza rješenja i potrebe da se hitno nešto učini, postoji opasnost da se zanemari usklađivanje, cjelovit pristup u ključnoj analizi situacije kao i u planiranju mjera. Iskustvo je pokazalo da brza i nepovezana rješenja najčešće ne vode do održivih rezultata. S druge strane, sva znanja, vještine i kompetencije spadaju u ukupnost radne, intelektualne i znanstvene energije ljudskih potencijala koja omogućujue kako gospodarski tako i drušveni razvoja u njegovoj cjelini. Ljudski potencijali imaju važnu specifičnosti u odnosu na druge resurse: ljudi su, za razliku od strojeva, resurs koji ima neograničenu mogućnost kumuliranja znanja, vještina i njihova razvoja, usavršavanja s dugoročnim pozitivnim posledicama na sve sfere društvenog života: od produktivnosti do kvalitete života. Koliko god razvoj znanja, vještina i kompetencije traži sustavnost, postupnost i samostalnost, jednako su tako smjerovi razvoja ljudskih potencijala pod utjecajem najraznovrsnijih čimbenika: konkurencije na tržištu, ekonomske i financijske situacija u zemlji, inventivnosti novih proizvoda, opsega proizvodnje i uvođenje novih tehnologija… Razvoj ljudskih potencijala ima svoju unutarnju mjeru i ritam, ali razložnost smjera njegova razvoja nikad nije određivala samodostatnost i samosvha ni individue koja se kroz usvojena znanja i vještine izgrađuje, ni institucija koje znanja i vještine promiču i razvijaju. I ovdje je iskustvo pokazalo da brza i nepovezana rješenja najčešće ne vode do održivih rezultata – pojedinci uhvaćeni u raskoraku vlastitih znanja i vještina i oštrih prepreka potražnje na tržištu rada to najbolje znaju. Cijena prvog postupanja je društveno stagniranje, a cijena drugog je siromaštvo, marginalizacija i društvena isključenost. Oba su odlike društvenih zajednica koje spektar svojih razvojnih strateških pravaca ne definiraju temeljem procjene svoje unutarnjih razvojnih prednosti i ograničenja, jednako kao i vanjskih uvjeta koji određuju mogućnosti ili su prijetnje razvoju lokalnog područja. Strategija razvoja ljudskih potencijala je dogovoreni programski dokument i u skladu s njenim prioritetima treba financirati projekte i mjere iz dostupnih nacionalnih i međunarodnih fondova u razdoblju 2011.‐2013. Strategija je prilagođena i usklađena s ostalim nacionalnim i regionalnim dokumentima. Riječ je o dokumentu koji daje cjelokupni prikaz demografskog, gospodarskog i socijalnog stanja regije sa izuzetnim naglaskom na tržište rada. U dokumentu se kroz detaljnu analizu mogu identificirati problemi nezaposlenosti, neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada, nizak udio zapošljavanja socijalno osjetljivih skupina i nedovoljna uloga civilnog sektora u donošenju gospodarskih i socijalnih razvojnih politika. On daje prijedloge odgovora kako riješiti te probleme i ostvariti veću mobilnost na tržištu rada, veću stopu zaposlenost, bolju kvalitetu i produktivnost rada, bolje obrazovne programe koji bi odgovarali potrebama poslodavaca itd. Važni sudionici na regionalnom tržištu rada mogu na različite načine doprinijeti razvoju ljudskih potencijala i zapošljavanju. Učinak njihovih nastojanja može se višestruko pojačati ako se pridruže partnerskom pronalaženju načina za rješavanje problema nezaposlenosti i tako stvore zajedničku strategiju. Priprema strategije pomaže partnerima da razmotre što žele postići i kako to žele postići. Stvaranje strategije osigurava da se partneri usredotoče na one aktivnosti koje imaju dobre mogućnosti za privlačenje nužnih sredstava i da, nakon provedbe, utječu na ciljane skupine ili organizacije. U našoj županiji ovo je drugi put da se izrađuje Strategija razvoja ljudskih potencijala. Rađena je uz tehničku asistenciju projekta Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 3 iz Programa Europske unije za Hrvatsku IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala, čiji su glavni korisnici područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. 4 Sažetak
Metodologija koja se koristila pri izradi cijele Strategije razvoja ljudskih potencijala u Zadarskoj županiji u skladu je s postupkom i standardima koji se primjenjuju u EU‐u. Prilikom izrade vodilo se računa o usklađenosti sa ostalim strateškim dokumentima i programima: ‐ EU smjernicama za zapošljavanje (2010‐2020) ‐ Europskom strategijom zapošljavanja ‐ Zajedničkim memorandumom o prioritetima u zapošljavanju ‐ IPA – Operativnim programom za razvoj ljudskih potencijala ‐ Nacrtom Operativnog programa za razvoj ljudskih resursa RH (2012‐2013) ‐ Strategijom za razvoj strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj (2008‐2013) ‐ Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011‐2013 ‐ Nacionalnim planom za poticanje zapošljavanja (NPPZ) za 2011. i 2012. godinu ‐ Županijskom razvojnom strategijom (ŽRS) Zadarske županije 2011.‐2013. Strategija razvoja ljudskih potencijala Zadarske županije 2011. – 2013. godine sadrži viziju, ciljeve i prioritete koji su usklađeni sa Županijskom razvojnom strategijom Zadarske županije 2011. – 2013. Vizija koja Zadarsku županiju vidi privlačnom i gospodarski konkuretnom regijom uravnoteženog i održivog razvoja gdje je visoka kvalitete života osnažena prepoznatljivom kulturnom i prirodnom baštinom, vodila je definiranju četiri važna strateška cilja odnosno prioriteta razvoja ljudskih potencijala: 1. Povećanje zapošljivosti 2. Uspostava učinkovitog sustava razvoja ljudskih potencijala jačanjem obrazovnih institucija 3. Jačanje socijalne uključenosti osoba u nepovoljnom položaju 4. Jačanje civilnog društva U okviru četiri prioriteta doneseno je devet mjera koje su opisane u Strategiji. Svaka mjera donosi aktivnosti koje usmjeravaju na donošenje projektnih ideja. Bez demografskih, ekonomskih i pokazatelja stanja na tržištu rada bilo bi teško donositi mjere. Analiza stanja društveno‐ekonomske situacije i tržišta rada u Zadarskoj županiji je napisana sa posebnim osvrtom na 2008. i 2009. godinu. Prva kao zadnja godina uzlaznih ekonomskih trendova i sljedeća u kojoj je svjetska gospodarska kriza svim ekonomskim parametrima dala negativan predznak. Promjene su vidljive i na regionalnoj razini u podacima navedenim u Strategiji. Ovo je otvorilo mnoge metodološke i sadržajne probleme i dileme koje donosi formuliranje razvojne strategije u kriznim vremenima kad uredno prikupljeni i analizirani periodički podatci koji su oblikovali spoznaje o važnim trendovima daju malu ili nikakvu sigurnost za oblikovanje realističnih projekcija. Međutim, kriza je jednako tako dala priliku da se regionalne slabosti i prijetnje vide u znatno preciznijim oblicima, a snage i prilike u svim sferama znatno podrobnije i upornije potraže i realnije formuliraju. SWOT analiza, kao putokaz onoga što bi trebalo iskoristiti i napraviti, ukazuje na: potrebe za smanjenjem nezaposlenosti, podizanje stope aktivnosti radno sposobnog stanovništva, potrebe za poboljšanjem kvalitete obrazovnih programa, promoviranje cjeloživotnog učenja na svim razinama, važnost integracije socijalno osjetljivih skupina u zajednicu i svijet tržišta rada, ulogu civilnog sektora na razvoj zajednice itd. Uspostava Lokalnog partnerstva za zapošljavanje pokušava integrirati što više skupina čije se djelovanje odražava na tržištu rada. Međutim, kako bi mogli neometano provesti Strategiju razvoja ljudskih potencijala u Zadarskoj županiji, neophodno je regulirati odnose partnera i definirati glavne uloge koje će svako od dogovorenih tijela imati prilikom provedbe. Zbog toga je u Strategiji naveden institucionalni okvir prema kojemu su partneri odredili svoje odnose i zadatke u provedbi. Uz to, određen je i financijski okvir za svaki prioritet, te njihovi izvori financiranja, akcijski plan kojim su definirani ciljevi, predviđene aktivnosti, razdoblje provedbe plana i pojedinih aktivnosti, izvršitelji aktivnosti, troškovi provedbe pojedinih aktivnosti, izvori financiranja pojedinih aktivnosti, načini i indikatori praćenja ostvarivanja plana te kontrola provedbe plana. 5 I.
Analiza društveno-ekonomske situacije i tržišta rada u
županiji
1. Opći društveni i regionalni gospodarski trendovi
Zadarska županija prostire se na ukupnoj površini od 8066,91 km2 što je čini jednom od većih županija u Republici Hrvatskoj. Površina kopna iznosi 2
3 641,91 km , što čini 6,4% teritorija Hrvatske. Površina morskog dijela Županije iznosi 3 845,00 km2, a površina otoka 580 km2. Županija je geografski položena tako da zahvaća visoko gorsko zaobalje i primorje te povezuje važne dijelove Hrvatskog primorja i Središnje Hrvatske što je čini jednom od najraznolikijih županija. Županija je organizirana u 34 jedinice lokalne samouprave: šest gradova (Zadar, Biograd, Nin, Benkovac, Obrovac, Pag) i 28 općina (Bibinje, Galovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kolan, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Posedarje, Povljana, Preko, Slika 1. Zadarska županija
Privlaka, Ražanac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vir, Vrsi, Zemunik Donji). 60% ukupne kopnene površine županije zauzimaju poljoprivredne površine. Najveći grad i sjedište županije je Zadar, star gotovo 3000 godina jedan je od najstarijih i treći po veličini grad na obalama hrvatskog Jadrana. 1.1. Socio-politička situacija
Period post‐socijalističke tranzicije Hrvatske obilježavaju dramatična događanja pobuna, agresije i ratova u regiji što je tvorilo jedan od najtežih konteksta kroz koje su prošle evropske tranzicijske zemlje. Dramatičnost i dugotrajnost ovakve tranzicije značajno je umanjilo relativno povoljno nasljeđe netipičnog socijalističkog režima s institucijama samoupravljanja i dogovorne (ne planske) ekonomije: relativno razvijen uslužni sektor, funkcionalni financijski sektor, razvijene međunarodne i interne poslovne mreže, razvijene institucije tržišta rada (Zavod za zapošljavanje) te znatno prisutstvo privatnog sektora. Smanjenje BDP‐a i razine zaposlenosti kao rezultat inicijalne faze tranzicije potencirani su ratnim uništavanjem proizvodnih kapaciteta i infrastrukture, gubitkom zajedničkog jugoslavenskog tržišta, prekidom prihoda od međunarodnog turizma i tranzita. Istodobno, tijekom cijelog ovog perioda glavnina javnih resursa usmjerena je prema naporima za odbranu i zbrinjavanju stanovništva ugroženog ratnim aktivnostima, posebice mnogobrojnih izbjeglica. Najvažnije socijalne zakonodavne reforme – socijalna skrb, mirovinska, reguliranje rada i zapošljavanja, odgođene su za sredinu ili kraj 1990‐ih godina. Istodobno nezaposlenost postaje dugoročna i strukturalna, a nastojanje da ju se neutralizira, između ostaog, i ranim umirovljenjima pogoršalo je omjer osiguranih i umirovljenih osoba sa 3:1 s kraja 1980‐ih na 1,3:1 krajem 1990‐ih. Politička nestabilnost u regiji trajala je do sredine devedesetih. To je razdoblje značajno smanjenog BDP‐a, visoke stope nezaposlenosti (16,5%) i relativne političke i gospodarske izolacije. 2000.g. na vlast dolazi koalicija lijevog centra predvođena socijalnim demokratima. Koalicija pokreće niz reformi s ciljem modernizacije Hrvatske i prekida njene izolacije. Koalicija desnog centra na čelu sa HDZ‐om 2003.g. ponovno preuzima vlast međutim u prethodno pokrenutim reformskim procesima nije bilo značajnijih promjena, te Hrvatska krajem 2005.g. započinje pregovore o pristupu Europskoj uniji. Od 2001.g. Hrvatska je doživjela značajan ekonomski oporavak, bilježi stalan rast BDP‐a od oko 4%, porast zaposlenosti uz značajan pad stope nezaposlenosti – što je rezultat niza faktora – velikog rasta u nekim od glavnih gospodarskih sektora poput turizma, ponovnog povezivanja regionalnih tržišta i prometnih pravaca, kao i znatnih ulaganja u autoceste te drugih infrastrukturnih mjera. Zadarska županija prošla je kroz sve mjene Hrvatske tranzicije sa svim značajnim društvenim, ekonomskim, političkim, kulturnim i svjetonazorskim promjenama koje je sa sobom donijela. Svi ti procesi bili su dodatno otežani i usporeni nametnutom borbom protiv osamostaljenja Hrvatske države kroz Domovinski rat u kojem su neke regije, u koje spada i Zadarska županija, doživjele i velika ratna razaranja koja su dodatno usporila gospodarski rast i razvoj. Razdoblje 90.‐tih vrijeme je velike ekonomske stagnacije Zadarske županije. Značajni veliki sektori županijskog gospodarstva koji su zapošljavali veliki broj osoba, poput metaloprerađivačke i tekstilne industrije znatno su se smanjili ili su gotovo sasvim nestali s posljedicom opadanja broja zaposlenih ispod 37000, a broj nezaposlenih porastao sa 9400 iz 1990.g. na 16500 u 2002.g. sa svim karakteristkama strukturalne i dugotrajne nezaposlenosti. Krajem 90.‐ih započeo je vrlo polagan ali sustavan ekonomski oporavak. Otvaraju se mnoga mala poduzeća i obrti, u početku, uglavnom u sektoru trgovine. Također, i preostale veće tvrtke koje su završile sa procesom pretvorbe, posebice u 6 prehrambenoj industriji, započele su sa većim investicijama, razvojem i širenjem. Novi autoput je donio velike prometne ali i gospodarske mogućnosti: županija ima velike izglede postati europski čvor kopnenog i pomorskog trasporta, turizam je 2006.g. prvi put premašio rezultate iz 1990.g., otvaraju se poduzetničke zone kako za stimuliranje razvoja domaćeg malog i srednjeg poduzetništva, tako i za privlačenje novih ulaganja, posebice u proizvodni sektor, dok je približavanje ulaska u Europsku uniju potaknulo mnoge promjene u poljoprivredi itd. što je rezultiralo prepoznavanjem mogućnosti i potencijala ovog područja od strane investitora i ekspanzijom ulaganja. U razdoblju od 2001.g. razvoj županije je integriran u okvire regionalnog razvoja države u cijelosti uz afirmiranje Zadarske županije kao kontaktnog prostora Srednje Europe i Mediterana sukladno reafirmaciji mediteranske koncepcije Europske Unije gdje će jadranski pojas Republike Hrvatske zbog svog geografskog i geopolitičkog položaja predstavljati bitan faktor pozicije Hrvatske države u ujedinjenoj Europi. Moguće je zaključiti kako je razvoj Zadarske županije u protekloj razvojnoj etapi, kroz prepoznavanje i revaloriziranje mogućnosti i potencijala ovog područja za investiranje i ekspanziju ulaganja, otvorio perspektive brzog geopolitičkog, geografskog, gospodarskog i ukupnog društvenog afirmiranja u nastupajućem razdoblju, pri čemu gospodarstvo Zadarske županije dijeli danas sve pozitivne i negativne posljedice uključenosti hrvatskog gospodarstva u globalizacijske procese. 1.2. Gospodarska situacija
Proteklo desetljeće gospodarstvo Zadarske županije karakterizra i po vrsti, opsegu i intezitetu razvoja vrlo različit spektar aktivnosti. Raste organizirani napor na razvoju poduzetničke atmosfere i infrastrukture u funkciji poslovne podrške sa svrhom omogućavanja što povoljnijih i ravnopravnijih uvjeta poduzetnicima u pribavljanju poslovnih savjeta, usluga i kapitala. Glavne gospodarske sektore tvore turizam, promet, osobito pomorski, prerađivačka industrija, poljoprivreda, ribarstvo i marikultura i, posebice u gradu Zadru i drugim gradovima, obrtništvo i usluge. Gospodarska aktivnost odvija se u okviru 2700 tvrtki u kojima je krajem 2008.g. bilo zaposleno oko 41500 radnika, te oko 12000 radnika unutar 4500 obrta. Sektorski gledano, izrazito je prisutna tendencija preuzimanja vodeće uloge u gospodarstvu županije od strane uslužnih djelatnosti. Industrija je još uvijek važan izvor zapošljavanja, a poljoprivreda i ribarstvo imaju potencijala ponovno preuzeti svoju povijesno važnu ulogu u lokalnom gospodarstvu. 1.2.1. Bruto domaći proizvod
Bruto domaći proizvod Zadarske županije iznosio je u 2007. godini u tekućim cijenama 1,380 milijuna eura što predstavlja 3,0% ukupnog BDP‐a Hrvatske pa se prema veličini BDP‐a Županija nalazi na 7. mjestu. Obzirom na udio Zadarske županije u ukupnom stanovništu RH, koji iznosi 3,65%, Zadarska županija bilježi ispodprosječnu razinu BDP‐a po stanovniku. U odnosu na ostale jadranske županije, Zadarska županija se, prema razini BDP‐a po stanovniku, nalazi na šestom, pretposljednjem mjestu, ispred Šibensko‐kninske županije. U razdoblju 2004.‐2007. Zadarska županija je ostvarila značajne stope rasta BDP‐a po stanovniku. Tako se nominalni BDP po stanovniku županije povećao za 57%, dok je povećanje na nacionalnoj razini iznosilo 49%, pa se prema rastu BDP‐a županija nalazi na 6. mjestu. 1.2.2. Poslovanje poduzeća
Gospodarska kretanja u Zadarskoj županiji u 2008. godini1 karakterizirana su nastavljanjem određenih pozitivnih kretanja iz prethodne godine, ali uz značajno primjetne slabosti u pojedinim segmentima gospodarstva. Pozitivni aspekti u prvom redu se odnose na ukupno ostvareni blagi rast gospodarstva za 2,5%, broj zaposlenih je na razini godišnjeg prosjeka porastao je za 3,2% dok je nezaposlenost smanjema za 9,3%, prosječna mjesečna plaća porasla je za 5,25%, vrijednost investicija u dugotrajnu imovinu porasla je za 6,7%, robna razmjena sa inozemstvom zadržala je blagi trend rasta od 3,1%, te značajna i natprosječna pokrivenost uvoza izvozom od 80,1% u odnosu na državni prosjek. S druge strane ukupna stopa rasta rashoda iznosila je 5,8%, financijske rezultate oblježio je veći rast rashoda od prihoda sa smanjenjem likvidnosti i narušavanjem većine pokazatelja ekonomske i financijske uspješnosti. 2008. godina završila je s povećanim stanjem zaliha za 32,1% u odnosu na godinu prije, s tim da u strukturi zaliha pored dijela koji otpada na prerađivačku industriju, dominiraju graditeljstvo i poslovanje nekretninama, ozbiljan indikator zaustavljanja natprosječnog porasta i uspješnosti koje su ove djelatnosti obilježavale cijelo prethodno desetljeće. Gospodarstvo u cjelini ostvarilo je povećanje ukupnih prihoda od 307 mil. kn., ali i istodobno povećanje ukupnih rashoda od 678 mil. kn. Područja djelatnosti različito su sudjelovala u stvaranju ukupnih prihoda i ukupnih rashoda: 
Rast prihoda nad rashodom prisutan je samo kod djelatnosti prijevoza i skladišenja i djelatnosti pružanja smještaja i te pripreme i usluživanja hrane: Financijski pokazatelji u 2008. godini pokazuju u djelatnosti prometa, skladištenja i veza povećavaje ukupnih prihoda za 9,2 %, dok ukupni rashodi imaju tek neznatnu tendenciju rasta i to za 2,5 % u odnosu na prethodnu godinu. Pomorski teretni promet čini 80% prihoda ove djelatnosti dok posebnu ekspanziju tijekom 2008.g. ostvaruje zračni promet koji je na novo uvedenim destinacijama u 1
Gospodarska kretanja Zadarske županije, br.20, Zadar, lipanj 2009.g.. str. 4.
7 redovnom prometu i kroz izvanredne letove ostvario povećanje u prijevozu putnika od 34% i 63,4% u prometu zrakopolova u odnosu na 2007.g. Slika 2. Usporedba povećanja (smanjenja) prihoda i rashoda u 2008.g. po djelatnostima u odnosu na 2007.g.2 U 2008. godine ostvaren je porast turističkog prometa i to turista za 3%, a broj noćenja za 5%, uz 15% više ukupnih prihoda i povećanje dobiti za 33% uz porast ukupnh rashoda za 8,4%. Ovi pozitivni rezultati poslovanja istodobno su praćeni nepovoljnom činjenicom da je, gledajući u odnosu na sve djelatnosti, u ovoj djelatnosti došlo do pojedinačno najvećeg smanjenja investicija od 69 mil. kn u odnosu na 2007.g. 
Najveću skupinu djelatnosti obilježava rast prihoda ali i još viši rast rashoda što je naizraženije u djelatnosti prerađivačke industrije i posredovanja nekretninama. 
Važan sektor gospodarstva Zadarske županije – trgovina na veliko i malo i popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu upotrebu i kućanstvo bilježi pad rashoda ali i još veći pad prihoda. U najtežem položaju je djelatnost građevinarastva koja uz rast rashoda ima i pad prihoda. U strukturi ukupnih prihoda ali i rashodima gospodarstva Zadarske županije gotovo jednakim redosljedom dominiraju: 
trgovina sa 33%‐tnim udjelom (rashodi 35%), zatim 
prerađivačka industrija sa 19% (rashodi 21%), 
građevinarstvo sa 12% (rashodi 12%), 
prijevoz i skladištenje sa 12% (rashodi 9%), te 
sve ostale djelatnosti sa 24% (rashodi 23%). Detalj koji u ukupnoj slici gospodarstva Zadarske županije u 2008.g., uz nepovoljni odnos prihoda i rashoda, ukazuje na zaustavljenje rasta i zahvaćanje gospodarstva krizom, jest i činjenica da je tijekom 2008.g. zaustavljen trend rasta novoosnovanih trgovačkih društava koji je u ovoj županiji u kontinuitetu trajao još od 2002.g. U 2009. godini ostvarila su se negativna očekivanja s početka gospodarske krize tako da su ukupni prihodi zadarskog gospodarstva u 2009. godini ostvareni u iznosu od 11,10 milijardi kuna, što je za 9,9% manje nego u prethodnoj 2008. godini. Ukupni rashodi bili su 8,3% manji nego prethodne godine, s iznosom od 11,18 milijardi kuna, te su ukupne prihode premašili za 83,8 milijuna kuna, odnosno gospodarstvo Zadarske županije, u cjelini, u 2009. godini, ostvarilo je gubitak. Tvrtke koje su iskazale dobit imale su pad dobiti za 45%. Iskazana dobit od 755,4 milijuna kuna u 2008. smanjena je na 415,7 milijuna kuna u 2009. Kao posljedica općeg smanjenja gospodarske aktivnosti smanjen je i gubitak za 19,1%, i to sa 731,3 milijuna kuna u 2008. na 591,3 milijuna kuna u 2009. Dok se izvoz u Zadarskoj županiji od 2000. do 2008. godine stalno povećavao, u 2009. godini zabilježen je negativan trend kao posljedica svjetske gospodarske krize. Izvoz roba u vrijednosti od 194,6 milijuna USD smanjen je za 12,5% u odnosu na 2008. godinu. Istodobno uvoz roba je iznosio 183,9 milijuna USD, 33,8% manje u usporedbi s prethodnom godinom. I po prvi put od 2000. godine izvoz je premašio uvoz u županiji, i to za 5,8%. 2
Gospodarska kretanja Zadarske županije, br.20, Zadar, lipanj 2009.g.. str. 5
8 Sektorska analiza dinamike poslovanja pokazuje da su u razdoblju od 2005. ostala ista četiri vodeća sektora gospodarstva u Zadarskoj županiji. Vodeći udio u ukupnim prihodima gopodarstva županije bilježi trgovina na veliko i malo, s tim da je udio tog sektora od 2005. do 2009. godine smanjen sa 36,60% na 32,22%, odnosno za 4,38%. Na drugom mjestu u ukupnim prihodima 2005. godine je bio sektor prijevoza i veza (prvenstveno zbog Tankerske plovidbe d.d.) čiji je udio u 2009. smanjen sa 17,31% na 10,56% odnosno za 6,75%. Slijedi sektor prerađivačke industrije čiji je udio prihoda povećan u promatranom razdoblju za 1,53%, te sektor građevinarstva koji je također povećan za 3,76%. Prema svim pokazateljima razvijenosti poduzeća županija bilježi ispodprosječne rezultate u odnosu na RH. Najlošiji rezultat se bilježi u pogledu razine prihoda poduzeća po stanovniku što pokazuje na nisku razinu ukupne poduzetničke aktivnosti. Gubitak prije oporezivanja po stanovniku je manji od prosjeka RH. Tablica 1: Razvijenost županijskog gospodarstva u 2009. Uk.prihodi po stan. u 2009. Aktiva (AOP060) po stan. u 2009. Dobit prije oporezivanja (AOP144) po stan. 2009. Gubitak prije oporezivanja (AOP145) po stan. 2009. Investicije (AOP266) po stan. 2009. Prihod od prod. u inoz. (AOP233) po stan. u 2009. Republika Hrvatska 138.232,23 245.410,66 5.949,35 4.957,79 11.447,99 Zadarska županija 68.471,78 146.214,30 3.129,45 3.646,49 9.709,28 13.782,28 0,495 0,596 0,526 0,736 0,848 Odnos ZŽ prema RH Izvor: HGK – Županijska komora Zadar Pored razvijenosti gospodarstva, vrlo je važno ocijeniti njegovu učinkovitost. Za ocjenu relativne snage lokalnog gospodarstva koristili su se per capita pokazatelji, dok će se za ocjenu učinkovitosti poslovanja koristiti pokazatelji po zaposlenom. Tablica 2: Učinkovitost poduzeća u 2009. godini (RH=100) Republika Hrvatska Zadarska županija Odnos Zadarske županije prema RH Uk. prihodi po zaposlenom Aktiva po zaposlenom Dobit prije oporez. po zaposlenom Konsolidirana dobit prije oporezivanja po zaposlenom Investicije po zaposlenom Prihod od prod. u inoz. po zaposlenom 689.681,54 1.224.426,46 29.683,07 4.947,18 57.117,41 548.034,66 1.170.270,45 25.047,50 ‐4.138,33 77.711,14 110.310,63 0,795 0,956 0,844 ‐‐‐ 1,361 Izvor: HGK – Županijska komora Zadar *Podaci su dani na temelju broja zaposlenih iz GFI‐a poduzetnika za 2009. – 91.320 poduzetnika sa 889.396 zaposlenih u RH, 2.698 poduzetnika sa 20.246 zaposlenih u Zadarskoj županiji I po pokazateljima učinkovitosti poduzeća bilježe se ispodprosječni rezultati u odnosu na RH, osim što su investicije po zaposlenom iznad prosjeka RH, što ukazuje na slabiju konkurentnost poduzeća. Također je zabrinjavajuće da je konsolidirana dobit, prije oporezivanja po zaposlenom, negativna. 1.2.3. Regionalni indeks konkurentnosti
2007. godine izrađena je studija o konkurentnosti regija u Hrvatskoj pod nazivom „Regionalni indeks konkurentnosti“. Analizom su obuhvaćeni ključni čimbenici konkurentnosti, ne samo iz poslovnog sektora, već i poslovnog okruženja, za koje su prethodne studije pružile dokaze da su posebno važni za stjecanje i održavanje konkurentnosti. 9 Tablica 3: Regionalni indeks konkurentnosti RH Ukupni rang Konkurentnosti 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. Županija Rang kvalitete Poslovnog Okruženja Rang učinkovitosti Poslovnog Sektora Grad Zagreb Međimurska Istarska Varaždinska Zagrebačka Primorsko‐goranska Koprivničko‐križevačka Splitsko‐dalmatinska Zadarska Dubrovačko‐neretvanska Bjelovarsko‐bilogorska Karlovačka Šibensko‐kninska Osječko‐baranjska Krapinsko‐zagorska Sisačko‐moslavačka Virovitičko‐podravska Brodsko‐posavska Ličko‐senjska Požeško‐slavonska Vukovarsko‐srijemska 1. 2. 3. 4. 5. 6. 8. 7. 10. 9. 11. 12. 13. 15. 14. 16. 17. 18. 20. 19. 21. 1. 2. 3. 4. 7. 5. 6. 15. 8. 10. 12. 9. 11. 13. 14. 17. 16. 20. 19. 21. 18. Izvor: Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007. Prema indeksu konkurentnosti Zadarska županija se nalazi na 9. poziciji što je lošija pozicija u odnosu na rangiranje prema BDP‐u po stanovniku (7. mjesto). To ukazuje na mogući problem dugoročne održivosti sadašnje pozicije prema BDP‐u po stanovniku ukoliko ne dođe do promjena u poslovanju poduzeća, odnosno kvaliteti poslovnog okruženja. U odnosu na ostale jadranske županije nalazi se ispred Dubrovačko–neretvanske, Šibensko‐kninske i Ličko‐senjske županije. Prema rangu kvalitete poslovnog okruženja Zadarska županija se nalazi na 10. poziciji. U odnose na ostale jadranske županije nalazi se ispred Šibensko‐kninske i Ličko‐senjske županije. Prema rangu učinkovitosti poslovnog sektora županija se nalazi na 8. poziciji, ispred Splitsko‐dalmatinske, Šibensko‐kninske, Dubrovačko‐neretvanske i Ličko‐senjske županije. 1.2.4. Indeks razvijenosti
U lipnju 2010. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva je objavilo rezultate rangiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti3. Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj stupnja razvijenosti JLP(R)S‐a koji se sastoji od pet osnovnih pokazatelja:  dohodak po stanovniku  stopa nezaposlenosti  prihodi proračuna bez pomoći središnje države i ostalih subjekata  kretanje stanovništva  stopa obrazovanosti Važno je istaknuti da se indeks razvijenosti primjenjuje za sve jedinice lokalne i područne samouprave, a na temelju njegovih rezultata se određuju tzv. potpomognuta područja za koja Vlada planira posebne poticaje za razvoj. 3
Detaljniji opis metodologije izračuna indeksa razvijenosti se nalazi u Uredbi o indeksu razvijenosti (NN 63/2010). 10 Prema objavljenim rezultatima Zadarska županija ima indeks razvijenosti 75,59%, prema kojem zauzima deveto mjesto od svih županija, uključujući i grad Zagreb čime se uz Međimursku županiju kvalificira tik iznad granice od 75% ispod koje se smještaju potpomognuta područja za koja Vlada planira posebne poticaje za razvoj. Rezultati potvrđuju prisutnost značajnih unutar županijskih razlika. Na jednoj strani se nalaze šest jedinice s iznadprosječnim indeksom razvijenosti, osamnaest s prosječnim i desest ispodprosječnih (među kojim i dvije koje imaju status grada) koje bilježe vrijednost indeksa nižu od 75%, zbog čega su uvrštena među potpomognuta područja. 2. Stanovništvo, dobna i obrazovna struktura
Sve ono što se događa u gospodarstvu, školstvu, zdravstvu, znanosti i tehnologiji itd., bilo lokalno, regionalno, nacionalno ili globalno, posredno ili neposredno ima svoj utjecaj na oblikovanje tržište rada čineći ga jednim od najdinamičnijih područja društvenog života. Činjenica koja leži iza mnogih direktnih ili indirektnih razloga zašto mnoge manifestne društvene aktivnosti i procesi imaju određen oblik, određene probleme i razloge koji ih dugoročno oblikuju jest stanje i zbilja demografskih obilježja stanovništva određene regije. 2.1. Stanovništvo i demografski trendovi
Osnovne suvremene demografske karakteristike Zadarske županije su: starenje stanovništva, zaustavljanje trenda smanjenja ukupnog broja stanovnika tijekom tekućeg desetljeća i vrlo neravnomjerna raspoređenost stanovništva unutar županijskih granica. Početkom 1991.g. županija je imala 214614 stanovnika s izrazitom koncentracijom na obalnom području, dok je na otocima i u zaleđu bila značajno manja. Kad se gleda struktura naselja na području Zadarske županije vidljiva je dodatna asimetričnost: centralno‐mjesne funkcije obavlja 14 naselja koja su relativno dobro raspoređena u prostoru županije, ali su nedovoljno snažni kao razvojni centri, što dodatno koncentrira stanovništvo u Zadru kao jedinom urbanom središtu županije. 230000
5200000
210000
4700000
3700000
170000
3200000
150000
2700000
130000
2200000
1700000
110000
Republika Hrvatska
4200000
190000
1200000
Zadarska županija
2008.
2007.
2006.
2005.
2004.
2001.
1991.
1981.
1971.
1961.
1953.
1948.
1931.
1921.
1910.
1900.
200000
1890.
70000
1880.
700000
1869.
90000
1857.
Zadarska županija
Slika 3: Kretanje stanovništva Zadarske županije i RH za razdoblje 1857.‐20014. i procjene stanovništva za razdoblje 2004.‐
2008.g.5 Republika Hrvatska
2.1.1. Broj i prirodni prirast stanovništva
Prema popisu stanovništva iz 2001. Županija ima 162045 stanovnika. Uz značajan pad broja stanovnika u međupopisnom razdoblju (za 25%), došlo je i do dramatične depopulacije posebno u zaleđu na područjima koja su bila okupirana u razdoblju 1991.‐1995.g. (pad i preko 60%). Prosječna gustoća naseljenosti sa 59 st/km2 pala je na 44,4 st/km2, što je znatno ispod hrvatskog prosjeka od 78,5 st/km2, dok istodobno svega 31,76% stanovnika živi na izvangradskom 4
Naselja i stanovništvo RH 1857.‐2001., http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/database/Naselja_stanovnistvo_Republike_Hrvatske/Naselja_stanovnistvo_Republike_Hrvatske.asp 5
Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2008.g., http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/7‐1‐4_1h2009.htm
11 području. Prosječna starost stanovništa bila je 38,9 godina (RH 39,3 godine), a od ukupnog broja stanovništa 50,85% su žene. Demografska kretanja od 2001.g. pokazuju da Zadarska županija sa ostalim hrvatskim županijama dijeli generalni negativni demografski trend kad je u pitanju prirodni prirast stanovništva, ali ne i intenzitet koji negativni prirodni prirast ima u većini ostalih županija. U ovom smislu ispred nje su u promatranom razdoblju bolje stajale jedino Splitsko‐
dalmatinska i Dubrovačko‐neretvanska županija. Kad je u pitanju kretanje ukupnog broja stanovnika, Zadarska županija spada u manji krug županija u kojima je zaustavljen apsolutni pad stanovništva i od sredine ovog desetljeća prisutan lagani porast stanovništva s tim da je Zadarska županija u odnosu na 2007.g. sa 1613 (0,93%) na prvom mjestu sa najvećim porastom, a gledajući promjenu broja stanovnika u 2008.g. u odnosu na 2001.g., ona ima porast od 8% što je najvći porast među svim županijama Jadranske regije. Vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih) Zadarske županije od 110,4 za 2001. godinu bio je najveći u Hrvatskoj te godine, a i inače vitalni indeks u našoj županiji kontinuirano je osjetno viši od republičkog. Stopa nataliteta iznosila je 2008.g. 10,2‰ u odnosu na 9,9‰ na razini Republike Hrvatske. Stopa mortaliteta u Zadrskoj županiji bila je identična stopi nataliteta, dok je na razini Republike Hrvatske sa 11,8‰ bila veća od stope nataliteta. Tablica 4: Prirodno kretanje stanovništva Zadarske županije za razdoblje 1999.‐2008.g.6 Godina Živorođeni Umrli Prirodni prirast
Vitalni indeks Zadarske županije Vitalni indeks Republike Hrvatske 1999 1 739 1 559 180 111,5 87,0 2000 1 695 1 541 154 110,0 87,1 2001 1 636 1 482 154 110,4 82,7 2002 1 549 1 611 ‐82 96,2 79,3 2003 1 509 1 701 ‐192 88,7 75,5 2004 1 543 1 594 ‐51 96,8 81,0 2005 1 791 1 714 77 104,5 82,0 2006 1 672 1 641 31 101,9 82,3 2007 1 676 1 794 ‐118 93,4 80,0 2008 1 784 1 784 0 100,0 83,9 U Zadarskoj županiji najveći prirodni prirast ima, dakako, Grad Zadar, a slijedi ga Općina Bibinje, dok najmanji prirodni prirast ima Općina Preko. Tablica 5: Prirodni prirast i vitalni indeks po gradovima i općinama u Zadarskoj županiji 2008. god. Prirodni prirast Vitalni indeks Gradovi 75 107,5 Benkovac ‐14 90,3 Biograd na Moru 17 133,3 Nin ‐3 91,7 Obrovac ‐21 59,6 Pag ‐20 62,3 116 117,5 ‐75 90,5 Bibinje 25 183,3 Galovac 4 128,6 Gračac ‐16 76,8 Jasenice 7 150 Zadar Općine 6
Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2003., http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2004/7‐1‐1h2004.htm; Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2008., http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/7‐1‐1_1h2009.htm 12 Kali ‐15 58,3 Kolan ‐3 76,9 Kukljica ‐14 22,2 Lišane Ostrovičke ‐6 60 Novigrad 0 100 Pakoštane 17 140,5 Pašman ‐6 73,9 Polača ‐16 30,4 Poličnik 12 130,8 Posedarje ‐6 87,5 Povljana ‐7 50 Preko ‐41 38,8 Privlaka ‐7 66,7 Ražanac ‐3 90,9 Sali ‐15 40 Stankovci 3 110,7 Starigrad ‐17 46,9 Sukošan 3 107,7 Sveti Filip i Jakov 8 121,1 Škabrnja 15 236,4 Tkon ‐5 54,5 Vir 8 133,3 Vrsi 4 128,6 Zemunik Donji ‐4 81,8 Izvor: Državni zavod za statistiku Demografsku sliku stagnantnog prirodnog prirasta stanovništva Zadarske županije pozitivno korigiraju vanjska i unutarnja migracijska salda. Zadarska županija već je godinama i gornjem dijelu županija sa pozitivnim saldom mehaničkog priljeva stanovništva. U 2008.g. u apsolutnim brojevima ispred nje je bila samo Splitsko‐dalmatinska županija i Grad Zageb. Istodobno, kad se promatra porast ukupnog broja stanovništva od 2001.g. do 2008.g. među županijama Jadranske Hrvatske na prvom je mjestu Zadarska županija sa povećanjem od 8%. Tablica 6: Vanjska migracija stanovništva u Zadarskoj županiji (1999. – 2008.)7 Godine Doseljeni Odseljeni 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 1427 1286 1433 1487 1230 1360 1331 1526 1376 1368 577 188 280 398 272 284 258 330 404 504 Saldo vanjske migracije
850 1098 1153 1089 958 1076 1073 1196 972 864 Tablica 7:. Unutarnja migracija stanovništva u Zadarskoj županiji u 2008.g.8 7
Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2003., http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2004/7‐1‐2_1h2004.htm; Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2008., http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/7‐1‐2_1h2009.htm; 8
Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2008., http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/7‐1‐2_1h2009.htm 13 Doseljeni Odseljeni Ukupno Iz druge županije Ukupno U drugu županiju 3951 1611 3359 1019 Saldo migracije među župani‐
jama 504 Preseljeno stanovništvo unutar županije među među naseljima gradovima/o
istoga pćinama grada/općine iste županije 646 1694 Tablica 8: Kretanje stanovništva Jadranske Hrvatske za razdoblje 2001.‐2008 9 Županija Dubrovačko‐neretvanska 2001.
2005.
2008.
Promjena 2008./2001. (%) 123.128
124.789
127.237
3,3 Splitsko‐dalmatinska 464.980
477.382
482.571
3,8 Šibensko‐kninska 113.145
113.960
114.434
1,1 Zadarska 162.541
169.151
175.467
8 Istarska 206.628
210.741
214.732
3,9 Primorsko‐goranska REPUBLIKA HRVATSKA 305.544
305.109
304.582
‐0,3 4.439.635
4.441.989
4.435.056
‐0,1 2.1.2. Dobna struktura stanovništva
Prosječna starost stanovništva je 40,1 godina i malo je niža od republičkog prosjeka od 41,0 godina, kao što je i indeks 10
starenja od 100,2 također je nešto niži od RH koji iznosi 105,2 što znači da županija ne stari brže od ostatka Hrvatske. Dapače, županija ima i iznadprosječnu zastupljenost svojih stanovnika u dobnoj skupini od 0‐14 godina dok u ostalim skupinama prati nacionalnu strukturu. Općina Sali, sa prosječnom starosti od 49,2 godine, ima najveći postotak stanovništva starijeg od 65 godina (33,57%), slijede je Grad Pag (20,43%) i Zadar (13,48%). Najmanji udio starijeg stanovništva imaju Općina Bibinje (10,27%) i Grad Biograd na Moru (12,34%). Također, Općina Bibinje ima najmlađi prosjek godina u Zadarskoj županiji 34,6. Tablica 9: Dobna struktura stanovništva u Zadarskoj županiji po općinama i gradovima prema popisu stanovništva iz 2001. god. Teritorij Spol Br. stanovnika u dobi 0‐19 godina Radni kontigent žene (15‐59) muškarci (15‐64) 60 godina i više Prosječna starost 40.476 20.719 19.757 2.774 1.464 1.310 1.321 637 684 1.143 588 555 917 446 471 956 101.242 53.676 47.566 5.641 3.110 2.531 3.457 1.782 1.675 2.882 1.558 1.324 1.978 1.068 910 2.601 34.790 14.896 19.894 2.225 900 1.325 933 428 505 1.044 432 612 761 342 419 1.203 38,9 37,5 40,2 37,7 35,7 39,6 37,7 37,2 38,2 39,8 38,4 41,3 38,2 37,5 38,9 42,5 Ukupno Zadarska županija M Ž Ukupno Grad Benkovac M Ž Ukupno Grad Biograd na Moru M Ž Ukupno Grad Nin M Ž Ukupno Grad Obrovac M Ž Grad Pag Ukupno 9
Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2008.g., http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/7‐1‐4_1h2009.htm Indeks starenja: populacija (65+)/populacija (0‐14)*100
10
14 Teritorij Grad Zadar Spol Br. stanovnika u dobi 0‐19 godina Radni kontigent žene (15‐59) muškarci (15‐64) 60 godina i više Prosječna starost M Ž Ukupno M Ž 502 454 1.374 1.227 47.555 24.153 23.402 542 661 13.753 5.924 7.829 41 43,9 38,1 36,8 39,3 Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž 1.152 591 561 347 163 184 895 438 457 352 186 166 395 215 180 108 68 40 2.544 1.342 1.202 737 422 315 2.103 1.187 916 797 454 343 1.047 576 471 368 211 157 574 260 314 229 95 134 1.221 538 683 305 119 186 453 198 255 231 95 136 34,6 34 35,3 36,4 35,9 36,9 41,7 40,4 43,1 38,6 36,5 40,7 41,2 39,6 42,8 47,6 43,8 51,7 OPĆINE Bibinje Galovac Gračac Jasenice Kali Kukljica Lišane Ostrovičke Novigrad Pakoštane Pašman Polača Poličnik Posedarje Povljana Preko Ukupno 188 423 226 41,8 M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno 104 84 601 331 270 1095 576 519 480 242 238 379 185 194 1309 666 643 900 460 440 152 76 76 608 259 164 1.359 775 584 2.391 1.312 1.079 1.104 612 492 818 454 364 2.845 1.606 1.239 2.106 1.175 931 435 252 183 2.216 87 139 600 244 356 760 325 435 628 275 353 343 144 199 824 319 505 799 350 449 202 86 116 1353 38,7 45,2 39,6 37,1 42,2 36,9 35,7 38,2 43,1 41,6 44,6 38,9 37,7 40 36,2 34,8 37,6 38,9 37,5 40,4 42,7 41,5 43,8 47,3 15 Spol Br. stanovnika u dobi 0‐19 godina Radni kontigent žene (15‐59) muškarci (15‐64) 60 godina i više Prosječna starost M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M 309 299 519 260 259 722 373 349 305 158 147 505 266 239 387 183 204 1217 626 591 1263 654 609 504 258 246 159 78 81 341 165 176 465 235 1.324 892 1.323 707 616 1.898 1.059 839 901 516 385 1.159 670 489 1.051 597 454 2.846 1.512 1.334 2.911 1.570 1.341 1.082 586 496 421 237 184 1.073 584 489 1.170 632 606 747 566 257 309 748 312 436 758 332 426 592 226 366 592 261 331 790 330 460 757 322 435 314 131 183 183 73 110 370 168 202 453 175 45,6 49,1 40,8 39,9 41,6 40,7 39,2 42,2 49,2 47,3 51 41,4 38,5 44,3 43,6 42,2 44,9 37,1 35,8 38,4 36,5 35,2 37,7 35,8 34,6 37 41,2 39,3 43 40,5 39,5 41,4 40,4 38,6 Ž 230 538 278 42,2 Teritorij Privlaka Ražanac Sali Stankovci Starigrad Sukošan Sveti Filip i Jakov Škabrnje Tkon Vir Zemunik Donji Izvor: Državni zavod za statistiku Prema procjeni broja stanovnika iz 2008. god. prosječna starost stanovništva u Zadarskoj županiji je 40,1 godina i dalje je niža od državnog prosjeka koji je 41 godinu. Tablica 10: Struktura stanovništva Zadarske županije po dobnim skupinama 2001. – 2008.11 0‐14 29.496 2001. Udio u stanovništvu (%) 18% 15‐39 54.722 34% Dobna skupina N 11
28551 2008. Udio u stanovništvu (%) 16% 57104 33% N Stanovništvo prema starosti, spolu, aktivnosti i mjestu stanovanja 31. ožujka 2000., po županijama, popis 2001., http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_03_01/H01_03_01_zup13_1.html; Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2008., http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/7‐1‐4_1h2009.htm 16 40‐64 51.426 32% 57944 33% preko 65 godina 26.401 16% 30996 18% UKUPNO 162.045 100% 174595 100% Tablica 11: Procjena dobne strukture stanovništva u Zadarskoj županiji u 2008. god. Dobne skupine Zadarska županija ukupno muškarci žene Ukupno 174.595 86.035 88.560 0 – 4 8.626 4.407 4.219 5 – 9 9.105 4.652 4.453 10 – 14 10.820 5.515 5.305 15 – 19 10.890 5.518 5.372 20 – 24 11.232 5.729 5.503 25 – 29 12.250 6.194 6.056 30 – 34 11.756 5.888 5.868 35 – 39 10.976 5.512 5.464 40 – 44 11.966 6.078 5.888 45 – 49 12.091 6.145 5.946 50 – 54 12.496 6.463 6.033 55 – 59 11.907 6.076 5.831 60 – 64 9.484 4.580 4.904 65 – 69 9.222 4.342 4.880 70 – 74 8.629 3.870 4.759 75 – 79 6.305 2.673 3.632 80 – 84 3.651 1.272 2.379 85 + 2.219 678 1.541 Nepoznato 970 443 527 Izvor: Državni zavod za statistiku Gledano po dobnim skupinama, muškarci su neznatno zastupljeniji u mlađim dobnim skupinama, dok u skupini starijih od 60 godina ima više žena, što pokazuje i indeks starosti. Indeks starosti u Zadarskoj županiji za žene je 114,1 dok je za muškarce 86,68. 17 Slika 4: Struktura stanovništva Zadarske županije i RH po dobnim skupinama za 2008.g.12 Nepoznato
85 +
80 – 84
75 – 79
70 – 74
65 – 69
60 – 64
55 – 59
50 – 54
45 – 49
40 – 44
35 – 39
30 – 34
25 – 29
20 – 24
15 – 19
10 – 14
5–9
0–4
0,0%
ZD
RH
1,0%
2,0%
3,0%
4,0%
5,0%
6,0%
7,0%
8,0%
Udjel
Međutim, ukupno gledajući, sve analize dobne strukture stanovnštva ukazuju da je dominantno obilježje stanovništva Zadarske županije njegovo starenje: unutar razdiobe prema kriteriju fertilnosti na progresivne, stacionarne i regresivne tipove dobne strukture, Zadarska županija sa razdiobom udjela tri osnovna tipa dobne strukture 16,4% (0‐14 god.), 46,5% (15‐49 god.) i 36,5% (50 i više god.) donekle se uklapa jedino u tzv. regresivni tip (20%‐50%‐30%) i to u njegov ekstremniji oblik13. Potvrda o starenju dolazi i analizom udjela stanovniša u dobi 65 i više godina u populaciji iz čega se izvodi razdioba populacija na mlada, zrela i stara stanovništva i unutar koje tipologije se populacija determinira kao stara ako je njihov udjel 14
jednak ili veći od 7% . Udjel od 17,2% svrstava populaciju Zadarske županije u izrazito stara stanovništva. Zadarska županija ima uravnotežen sastav po spolu: od ukupnog broja stanovnika po procjeni za 2008. god. 88560 (50,7%) su žene, 86035 (49,3%) su muškarci. Radni kontigent iznosi 110144 (63,1%) osoba, ekonomski je aktivno (radna snaga) 60720 osoba uz stopu aktivnosti od 34,8%. Stupanj nacionalne homogenosti je visok. Prema nacionalnoj pripadnosti od ukupnoga broja stanovnika njih 93,3% hrvatske je nacionalnosti. Srpska nacionalna manjina čini 3,53% stanovništva županije, albanska 0,39%, slovenska 0,16%, dok Bošnjaka ima 0,16%. Izrazita značajka županije je neujednačeno demografsko stanje te postupno oporavljanje broja stanovnika. Naime, u odnosu na 1991. god. Zadarska županija ima značajno manje stanovnika, no kad se procjena broja stanovnika iz 2008. god. usporedi s brojem stanovnika iz 2001. god. vidljivo je povećanje broja stanovnika, i to za 12.550 osoba. Zadarska županija je 2008. god. imala najveći porast stanovništva u Hrvatskoj. Zbog ratnih posljedica, određena područja u nekim općinama i gradovima su gotovo napuštena, što značajno otežava bilo kakve zahvate u svrhu poticanja ravnomjernog razvoja županije. Prisutna migracijska privlačnost Zadarske županije zasigurno u sebi reflektira ekonomske i druge potencijale koji u županiji postoje kao osnovica procjene kvalitete života koji se u županiji već ostvaruje ili stavlja u izgled, dok s druge strane, svi koraci u realizaciji tih potencijala zasigurno predstavljaju najrealniju moguću osnovu budućih pozitivnih ne samo migracijsko‐mehaničkih, već i prirodnih demografskih kretanja, ali i osiguranje ravnomjernije raspodjele stanovništva na području županije 12
Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2008., http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/7‐1‐4_1h2009.htm 13
Odlike regresivnog tipa dobne strukture čini nizak udjel djece tako da je baza piramide uža od njegovog srednjeg dijela, što indicira nizak, opadajući ili stragnirajući prirodni prirast, proces depopulacije s inverzijom dobne strukture. Vidi u Alica Wertheimer‐Baletić: Stanovništvo i razvoj, Mate d..o.o. Zagreb, 1999.g., str,. 362. 14
Ibidem, str. 367.
18 2.1.3. Obrazovna struktura stanovništva
Od ukupno radno sposobnog stanovništva (prema popisu iz 2001. god., njih 132.549 starije je od 15 godina), 19,7% (odnosno 26.108 osoba) radno sposobnog stanovništva ima osnovnoškolsko obrazovanje, dok je 47,9% (odnosno 63.494 stanovnika) srednjoškolske razine obrazovanja. Znatno manje osoba, njih 10,7% (14.121), ima najmanje višu školu ili stručni studij. Udio osoba s magisterijem i doktoratom znanosti je 0,3%, što je osjetno niže od hrvatskog prosjeka koji iznosi 0,5%. Tablica 12: Obrazovna struktura u Zadarskoj županiji Spol Ukupn
o Bez škole sv. 132.54
9 m 64.562 ž 67.987 6.78
7 1.39
7 5.39
0 Osnovn
a škola Srednj
a škola (1‐3 g), VKV, KV Srednj
a škola (4 g) Gimna
zija VŠS VSS mr. sc. dr. sc. Nepoznat
o 12.02
4 26.108 37.650 19.499 6.345 5.281 8.464 265 111 1.442 2.928 4.527 11.484 25.692 7.753 2.233 3.125 4.350 164 89 820 5.645 7.497 14.624 11.958 11.746 4.112 2.156 4.114 101 22 622 1.‐3. razre
d 4.‐7. razred 8.573 Izvor: Državni zavod za statistiku Tablica 13: Usporedba obrazovne strukture Zadarske županije i Republike Hrvatske (po udjelima u ukupnom stanovništvu u %) 2,9 1.‐3. razred OŠ 4,5 4.‐7. razred OŠ 11,2 5,1 6,5 9,1 Bez škole RH Zadarska županija 21,8 Zanat, KV, VKV 27,2 19,7 28,4 Osnova škola Srednja škola Gimnazija VŠS VSS mr.sc. dr.sc. 15 4,8 4,1 7,3 0,3 0,2 14,7 4,8 4 6,4 0,2 0,1 Izvor: Državni zavod za statistiku Okvirno govoreći, usporedba obrazovne strukture pokazuje da je, usprkos činjenici da Grad Zadar ima iznimnu kulturnu tradiciju i sjedište je najstarijeg sveučilišta na području Republike Hrvatske (prvi put osnovanog 1396. god), obrazovna struktura u Županiji znatno lošija od hrvatskog prosjeka. Ovakvo stanje, dugoročno, svakako predstavlja razvojno ograničenje županije. Povećanje obrazovanja stanovnika je područje koje zahtjeva sustavno unaprijeđenje. No loša ocjena obrazovne strukture stanovništva može se donekle ublažiti komentarom kako u kategoriju, „bez škole“, u koju spada 5,1% stanovništva Zadarske županije, uglavnom ulazi starije stanovništvo, te je realno očekivati pozitivne trendove kao rezultat uspostavljenog sustava obveznog osnovnoškolskog obrazovanja. Tablica 15: Diplomirani studenti po godinama Tablica 14: Upisani studenti po godinama Školska god. Broj studenata 2002./'03. 4.385 2003./'04. 4.332 2004./'05. 4.549 2005./'06. 4.749 2006./'07. 5.010 Izvor: Državni zavod za statistiku Školska god. Broj studenata 2002. 466 2003. 572 2004. 593 2005. 631 2006. 742 2007. 763 2008. 808 Izvor: Državni zavod za statistiku Broj upisanih studenata te studenata koji diplomiraju je u porastu u cijelom promatranom razdoblju. 19 3. Marginalizirane skupine i socijalna uključenost EU je na Lisabonskom vijeću (2000.) prihvatila kao svoje strateške ciljeve održivi ekonomski rast, povećanje zaposlenosti i veći stupanj socijalne kohezije, ali je i priznala da ostvarenje spomenutih ciljeva nije moguće bez sustavne borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, odnosno bez modernizacije europske socijalne politike i investiranja u ljudske resurse. Također je prihvaćeno da tzv. model otvorene koordinacije ‐ MOK (open method of coordination ‐ OMC) bude ključni mehanizam ostvarivanja usvojenih ciljeva u području politike protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Zahvaljujući MOK‐u prihvaćeni su zajednički ciljevi u području borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, usvojeni su pokazatelji za praćenje socijalne isključenosti (tzv. laekenski pokazatelji), predviđena je izrada zajedničkih memoranduma o socijalnom uključivanju (Joint Inclusion Memorandum ‐ JIM) i nacionalnih akcijskih planova (National Action Plan on Social Inlusion – NAP/incl), ustanovljeni su mehanizmi izvješćivanja o postignućima nacionalnih politika i razmjeni iskustava. U rujnu 2005. godine Hrvatska je započela izradu svog prvog Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju ( JIM) koji je trebao pripremiti Hrvatsku za puno sudjelovanje u modelu otvorene koordinacije na području suzbijanja siromaštva i socijalne isključenosti. Dokument je izrađen u suradnji između Hrvatske i Europske komisije i potpisan 5. ožujka 2007. godine. U izradi JIM‐a sudjelovali su svi relevantni dionici hrvatskog društva (ministarstva, tijela lokalne vlasti, socijalni partneri, akademske institucije, organizacije civilnog društva itd.). JIM je identificirao glavne izvore socijalne isključenosti, najranjivije skupine u pogledu siromaštva i socijalne isključenosti, ključne izazove te naposljetku, najvažnije mjere koje 15
mogu pospješiti socijalno uključivanje u Hrvatskoj. Strategija Europe 2020 predviđa različite mjere i politike u području socijalne kohezije: promicanje socijalnih inovacija za ranjive skupine i deprivirana područja (inovacije u obrazovanju, treningu, zapošljavanju), mjere uklanjanja diskriminacije prema osobama s invaliditetom i drugim skupinama, nove modele integracije migranata kroz koje će moći iskoristiti svoje potencijale. Osim jačanja individualne i kolektivne odgovornosti u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti, posebnu pozornost treba posvetiti održivosti i adekvatnosti mirovinskog sustava, osiguranju boljeg pristupa zdravstvenim uslugama te oblikovanju i provođenju mjera koje su usmjerene na skupine s povećanim rizikom socijalnog isključivanja, kao što su: 
jednorooditeljske obitelji, 
starije žene, 
manjinske skupine, 
Romi, 
osobe s invaliditetom, 
beskućnici. Republika Hrvatska je u Zajedničkom memorandumu o socijalnom uključivanju identificirala glavne izazove i prioritete u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (8. poglavlje): 
povećati razinu zapošljivosti onih skupina koje su najviše pogođene dugotrajnom nezaposlenošću, prije svega, usmjeravajući mjere aktivne politike tržišta rada prema osobama s invaliditetom, Romima, starijim radnicima, bivšim ovisnicima; posebnu pozornost prilikom zapošljavanja posvetiti uklanjanju diskriminacije prema ženama; osigurati punu provedbu propisa o zapošljavanju manjina iz Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama; voditi evidenciju o sudjelovanju korisnika socijalne pomoći u programima aktivne politike tržišta rada; 
proširiti obuhvat srednjeg i visokog obrazovanja (kroz širenje obveznog obrazovanja te bolje praćenje i sprječavanje ispadanja iz škole, odnosno poticanje završavanja nekog oblika obrazovanja kojim se stječe osposobljenost za rad te sustavno predlaganje i provođenje mjera za uspješno diplomiranje i kraće trajanje studiranja); nastaviti s reformom strukovnog obrazovanja u skladu sa Strategijom strukovnog obrazovanja radi usklađivanja sa zahtjevima tržišta rada; više ulagati i sustavno poticati cjeloživotno učenje; 
proširiti mrežu socijalnih usluga za djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom (posebice u manjim mjestima i ruralnim područjima); izraditi akcijski plan o deinstitucionalizaciji usluga za djecu i osobe s invaliditetom (zaustaviti gradnju novih ustanova, širiti alternativne oblike pružanja socijalnih usluga i smanjiti broj korisnika u ustanovama socijalne skrbi); što je više moguće potrebne usluge pružati u zajednicama u kojima korisnici žive; izraditi strategiju decentralizacije socijalnih usluga (prenošenje osnivačkih prava svih domova socijalne skrbi na razinu županija) s naglaskom na područja od posebne državne skrbi; poticati suradnju lokalnih zajednica i udruga u pružanju usluga; 15
Nacionalni provedbeni plan za socijalno uključivanje 2009‐2010. 20 pružiti korisnicima usluga mogućnost izbora; potaknuti bolju usklađenost između rada i privatnog života, posebice za žene, ulaganjem u ustanove dječjeg odgoja i obrazovanja; veće napore usmjeriti na prevenciju bolesti ili invaliditeta; omogućiti jednaki pristup zdravstvenim uslugama za cjelokupno stanovništvo (posebice onima koji žive na otocima i planinskim područjima); definirati i razvijati koncept socijalnog stanovanja; razvijati primjereniji sustav stambenih subvencija i pomoći za kućanstva s lošom stambenom situacijom; proširiti kapacitete skloništa za beskućnike; ubrzati rješavanje stambenih problema povratnika kroz programe stambenog zbrinjavanja posebice bivših nositelja stanarskog prava; mjerama gospodarske i fiskalne politike potrebno je sustavno raditi na smanjenju regionalnih razlika; razvijati gospodarske projekte prilagođene lokalnim prilikama te usuglašene sa županijskim razvojnim strategijama odnosno regionalnim operativnim programima; pružati bolju financijsku potporu onim programima nevladinih organizacija koji se odnose na višestruko deprivirana područja; dogovoriti dugoročno i održivo rješenje problema siromaštva među starijim građanima te ih zaštititi tijekom prijelaznog razdoblja ciljanim programima socijalne pomoći; kontinuirano pratiti provedbu zdravstvene reforme iz perspektive njenoga utjecaja na siromašnije građane, odnosno 16
njihovoga pristupa svim zdravstvenim uslugama. 




3.1. Mreža davatelja usluga socijalne skrbi u Zadarskoj županiji
Mreža ustanova koje pružaju usluge socijalne skrbi U Zadarskoj županiji broji 13 davatelja socijelnih usluga i dva ekipirana odjela u Gradu Zadru i Zadarskoj županiji. Ukupna broj zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi je 414 od čega su s visokom stručnom spremom najzastupljeniji socijalni radnici (46), pravnici , psiholozi i defektolozi. Sa srednjom stručnom spremom najzastupljenije su medicinske sestre (45) i nižim ili srednjom stručnom spremom njegovateljice (79) te pomoćno i tehničko osoblje (116). 3.1.1. Ustanove socijalne skrbi
U Zadarskoj županiji mrežu centara socijalne skrbi čine Centra za socijalnu skrb Zadar s podružnicama u Gračacu. Obrovcu i Pagu, te centri za socijalnu Benkovac i Biograd na moru. 3.1.2. Domovi socijalne skrbi17
U Dom za starije i nemoćne kojemu je osnivač Zadarska županija smješteno je: ‐u Zadru‐ 331 korisnik (110 u stacionarnoj skrbi) ‐u Podružnici Preko‐ 20 korisnika ‐ u Podružnica Sali ‐ 20 korisnika U privatnom domu Lavita sa sjedištem u Crnom – 42 korisnika Ukupno je u te dvije ustanove smješteno 413 korisnika. Na listi čekanja Doma za starije i nemoćne Zadar trenutno se nalazi 650 potencijalnih korisnika koji u prosjeku smještaj u ustanovu čekaju 3 godine. S obzirom na podatke iz 2008. godine i procjenu stanovništva starijeg od 65 godina na 30 026, u domove za starije i nemoćne kojima je osnivač županija (371 korisnik) smješteno je 1,23 % stanovništva Zadarske županije starijeg od 65 godina. U slučaju stvaranja uvjeta za popunu daljnjih 213 slobodnih mjesta u Mreži ustanova socijalne skrbi broj stanovnika starijeg od 65 godina smještenih u domove za starije i nemoćne činio bi 2,07 % ukupnog stanovništva starijeg od 65 godina. Uzimajući u obzir postojeću listu čekanja na smještaj u Dom za starije i nemoćne od 650 potencijalnih korisnika i 371 smještenih korisnika u istoj ustanovi utvrđujemo kako postoji trenutna potreba za institucionalnim smještajem 1021 korisnika što čini 3,40 % ukupnog broja stanovništva starijeg od 65 godina. Godišnja dinamika smještaja u postojeću ustanovu u prosjeku je 30 korisnika. U domovima za psihički bolesne odrasle osobe Sv. Frane u Zadru i u Zemuniku Donjem ukupno je smješteno 214 osoba . U obiteljskim domovima u Kukljici i Starigradu smješteno je 39 osoba. 16
Nacionalni provedbeni plan za socijalno uključivanje 2011‐2012. 17
Slika zdravlja Zadarske županije i Strateški okvir Plana za zdravlje Zadarske županije , 2008. godine 21 Dom za odgoj djece i mladeži ima smještajni kapacitet za 30 osoba. Centra za rehabilitaciju Sv. Filip i Jakov ima sjmještajni kapacitet za 70 korisnika. 3.2. Osobe s invaliditetom
U 2008. godini u Zadarskoj županiji živi 15.156 osoba s invaliditetom, od čega muškaraca 10.133 (66,9%) i 5.023 žena ( 33,1%). Među osobama s invaliditetom, 63% osoba nema završenu osnovnu školu ili ima nedovršeno osnovnoškolsko obrazovanje; 29,9% ima srednju stručnu spremu, a 3,6% ima visoko obrazovanje; specijalno obrazovanje ima 3,5% osoba s invaliditetom. Ukupan broj zaposlenih osoba s invaliditetom je 250. Anketa poslodavaca koja se sustavno provodi u Zadarskoj županiji ukazala je na zabrinjavajući podatak da od ukupnog broja zaposlenih tijekom 2009.g. svega je 0,1% zaposlenih osoba s invaliditetom. Zaposlenost osoba s invaliditetom danas se drži testom socijalne zrelosti društvenih zajednica. Naravno problem se ne smije prebaciti isključivo na leđa poslodavaca i pitanje njihove osobne empatičnosti. Ova mala brojke govori o više stvari od kojih nijedna nije za pohvalu zrelosti dionika sustava: prvo da je upoznatost poslodavaca s potporama Fonda za rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ili nedovoljna ili površna; da se odluke o kvotnom sustavu zapošljavanja osoba s inavliditetom ne provode; da je sam potencijal stimulacija još uvijek neadekvatan za masovniju reakciju poslodavca; ili je opća klima glede ove problematike takva da se čeka spontana situacija na tržištu rada kada će i osobe s invaliditetom biti prihvatljive jer nema onih u koje ne treba ništa ulagati. Držimo da podatak o 0,1% zaposlenih osoba s invaliditetom u Zadarskoj županiji tijekom 2009.g. (regresijski pomak u odnosu na 0,2% iz 2008.g.) neobično jasno osvjetljava tekuće stanje ove problematike. U obitelji živi 79,0% osoba s invaliditetom, dok ih čak 21% živi samo, 19% ih živi u ustanovi, a 2% kod udomitelja i skrbnika. Oko 51% je osoba koje ostvaruju prava iz socijalne skrbi i imaju potrebu za pomoći i njegom u kući. U Zadarskoj županiji 495 djece ostvaruje pravo na primjeren oblik odgoja i obrazovanja, s udjelom lake mentalne retardacije od 61%. 3.3. Glavni izazovi i prioriteti u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti u
Zadarskoj županiji
3.3.1. Razvoj mreže izvaninstitucionalnih socijalnih usluga
3.3.1.1. Usluge za starije i nemoćne i osobe s invaliditetom
Za potrebe analize stanja u području skrbi za starije i nemoćne prikupljeni anketirane su sve jedinice lokalne samouprave, 6 gradova i 28 općina Zadarske županije te su dobiveni podaci navedeni tablicama. Tablica 16. Stanovništvo starije od 65. godina u programima pomoći i njege u kući u Zadarskoj županiji Zadarska županija Ukupno u županiji: Starijih od 65 godina: Broj stanovnika (po popisu iz 2001.) 162 045 25 424 15,56% Stanovništvo uključeno u programe pomoć i njega u kući po godinama 2007. 2008. 2009. 855 1311 1411 3,60% 5,10% 5,50% Tablica 17. Pregled broja korisnika i utrošenih sredstava za programe pomoći i njege u kući u Zadarskoj županiji/trogodišnji presjek 2007 2008 2009 Br. Korisnika usluga 855 1 311 1 411 Utrošena sredstva 1 959 832,80 3 208 894,59 4 560 599,73 Iz tablica se može zaključiti kako se širi mreža korisnika programa pomoći i njege u kući u Zadarskoj županiji.18 18
Izvješće o provedbi Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju u Zadarskoj županiji 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2009. godine – Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Zadarske županije
22 3.3.2. Deinstitucionalizacija
Deinstitucionalizacija ostaje ključni prioritet politike socijalnog uključivanja. Tijekom 2010. godine MZSS je izradilo Nacionalni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi. Nacionalni plan predstavlja dokumenta temeljem kojeg će se definirati prioritetna financijska ulaganja u razvoj mreže socijalnih usluga u regijama i županijama. 19
Ciljevi deinstitucionalizacije i transformacije u Hrvatskoj su sljedeći: 
Do 2016. godine promijeniti omjer institucijske i izvaninstitucijske skrbi na 20% korisnika u institucijskim oblicima skrbi i 80% korisnika u izvaninstitucijskim oblicima smještaja za djecu i mladež bez odgovarajuće roditeljske skrbi, u skladu s nacionalnim strateškim ciljevima skrbi o djeci i mladima. 
Deinstitucionalizirati 40% djece i mladeži s poremećajima u ponašanju smještenih u domovima temeljem Zakona o socijalnoj skrbi u izvaninstitucijske oblike smještaja, uz odgovarajuću edukaciju i superviziju tih pružatelja usluga; procjenu dostupnosti potrebnih usluga u zajednici, te osiguranje odgovarajućih izvaninstitucijskih usluga. 
Smanjiti ukupni broj djece s teškoćama u razvoju na stalnom ili tjednom smještaju za 40% do 2016. godine, prvenstveno djece koja pohađaju osnovnu školu, u suradnji s ministarstvom nadležnim za obrazovanje. 
Smanjiti ukupni broj odraslih osoba s invaliditetom na stalnom ili tjednom smještaju u domovima i drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi za 30% do 2016. godine, iz skupina lakših oštećenja koji ne zahtijevaju intenzivnu skrb u instituciji. 
Smanjiti broj korisnika stalnog smještaja u domovima za psihički bolesne odrasle osobe za 20% do 2018. godine, prvenstveno onih koji ne zahtijevaju intenzivnu skrb u instituciji. 
Razviti izvaninstitucijske oblike smještaja i izvaninstitucijske usluge razmjerno smanjenju ukupnog broja korisnika na stalnom ili tjednom smještaju za sve korisničke skupine. 4. Obrazovanje
4.1. Sustav redovnog obrazovanja
Zadarska županija ima 37 osnovnih, 21 srednju školu i Sveučilište. Osnovni problem školstva na svim razinama je rad u dvije smjene te nedostatak osoblja nekih struka, poglavito profesora matematike, fizike i informatike. Gospodarstvo nije dovoljno uključeno u upisnu politiku srednjih škola Zadarske županije. Vještine mladih stečene tijekom formalnog obrazovanja često ne odgovaraju potrebama tržišta rada. To smanjuje njihove mogućnosti za pronalazak posla i povećava rizik od dugoročne nezaposlenosti i socijalne isključenosti. Problem je očitiji na otocima i u zaleđu, naročito u područjima koji su za vrijeme rata bili okupirani. Promjene u demografskoj strukturi su također pridonijele ovom problemu.20 Predškolsko obrazovanje 2009./2010. obuhvaća 4.031 dijete u 61 vrtiću, od toga 15 privatnih, 45 u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i jedan u vlasništvu vjerske zajednice. U dječjim vrtićima ukupno je zaposleno 482 osobe, od čega je 299 osoba ‐ nastavno osoblje (učitelji i odgojitelji), 9 osoba zdravstveno osoblje, dok su 174 osobe needukacijsko osoblje. Tablica 18: Broj upisane djece u dječje vrtiće na početku školske godine 2002. – 2010. Školska godina Broj djece 2002./'03. 2868 2003./'04. 2741 2004./'05. 3540 2005./'06. 3559 19
Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u RH 2011.‐2016.(2018.) 20
Slika zdravlja str.27. 23 Školska godina Broj djece 2006./'07. 3547 2007./'08. 3666 2008./'09. 3903 2009./'10. 4031 Izvor: Državni zavod za statistiku Osnovne škole pohađa 15.112 učenika i učenica u 36 osnovnih škola sa 77 područnih osnovnih škola na području 21
županije čiji su osnivači Zadarska županija, Grad Zadar i jedinice lokalne samouprave te jedna privatna osnovna škola. Nastavne programe na području županije provodi 1.352 nastavnika. Stanje nekih objekata zahtijeva ulaganja u podizanje prostornoga standarda za odvijanje kvalitetnoga nastavnog procesa. Planirana je dogradnja i rekonstrukcija školskih prostora u 12 osnovnih škola u županiji te izgradnja 7 novih školskih sportskih dvorana, kao i jedne nove područne škole (PŠ Karin Gornji). 22 Tablica 19: Broj učenika u osnovnim školama Zadarske županije Broj učenika Školska god. 23
Broj škola Razredni odjeli Učitelji Ukupno I. – IV. razred V. – VIII. razred 2005/'06. 106 765 1.261 15.803 7.916 7.887 2006/'07. 109 776 1.268 15.786 7.902 7.884 2007/'08. 109 785 1.303 15.618 7.490 8.128 2008/'09. 111 799 1.313 15.378 7.205 8.173 2009/'10. 113 796 1.352 15.112 7.021 8.091 Izvor: Državni zavod za statistiku Na području Zadarske županije djeluje 21 srednja škola s 100 programa. 16 škola se nalazi u gradu Zadru, a po jedna u ostalim gradovima u Županiji (Biograd, Obrovac, Benkovac, Pag, Gračac). Četri programa se odnose na gimnazijske programe; devet je umjetničkih programma, te 87 strukovnih programma – od čega su 42 programa u trajanju od 4 godine, 38 programa u trajanju od 3 godine, 4 programa u trajanju od 1‐2 godine te 3 programa u trajanju od tri godine za učenike s teškoćama u razvoju. Srednjoškolskim obrazovanjem u Zadarskoj županiji je obuhvaćeno 7.667 učenica i učenika u 320 razrednih odjeljenja. Postoji prilagođeni sustav obrazovanja za KV i VKV radnike. Zadarska srednja škola Vice Vlatković jedna je od četiriju hrvatskih škola koje su uključene u pilot‐projekte novih zanimanja. Aktivnosti su usmjerene na afirmaciju obrtničkih zanimanja, ali i prilagođavanje suvremenim trendovima (trogodišnje školovanje za zanimanje automehatroničara). Tablica 20: Učenici završnih razreda srednjih škola u Zadarskoj županiji u školskoj godini 2007./2008. Red.br. Srednja škola Završna godina 4‐godišnji program 3‐godišnji program 1. Gimnazija Franje Petrića 108 108 2. Gimnazija Vladimira Nazora 179 179 3. Gimnazija Jurja Barakovića 147 147 21
Upravni odjel za društvene djelatnosti, KLASA: 602‐01/10‐01/24, URBROJ: 2198/1‐04/1‐10‐2 CEB VII prioriteti, dostavio: Upravni odjel za društvene djelatnosti Zadarske županije 23
U broj škola uvrštene su područne škole. 22
24 4. Pomorska škola 95 95 5. Medicinska škola 103 103 6. Obrtnička škola Gojka Matuline 77 28 49 7. Tehnička škola Zadar 94 94 8. Strukovna škola Vice Vlatkovića 231 60 171 9. Prirodoslovno‐grafička škola Zadar 72 72 10. Poljoprivredna prehramb. I. veterinarska škola 79 54 25 11. Škola za tekstil, dizajn i primijenjenu umjetnost 63 51 12 12. Ekonomsko‐birotehnička i trgovačka škola 205 175 22 13. Hotelijersko‐turistička i ugostiteljska škola 176 123 53 14. Srednja škola Biograd na moru 112 55 57 15. Srednja škola kneza Branimira Benkovac 75 37 38 16. Srednja škola Obrovac 38 23 15 17. Srednja škola Bartula Kašića Pag 33 25 8 18. Srednja škola Gračac 39 33 6 19. Glazbena škola Blagoje Bersa 4 4 20. Klasična gimnazija Ivana Pavla II. 45 45 21. Zadarska privatna gimnazija 28 28 2003 1539 456 UKUPNO Izvor: Ured državne uprave u Zadarskoj županiji Sportskom dvoranom raspolaže 10 srednjih škola. Kao i kod 16 osnovnih škola, dio srednjih škola zahtijeva ulaganje u uređenje i povećanje kvalitete prostora. Velika većina škola svoj rad organizira u 2 smjene i to 13 srednjih škola. Organizacija nastave u više smjena predstavlja zapreku postizanju željenih pomaka u kvaliteti odgojno‐obrazovnoga rada i njegovih postignuća. Rad u dvije smjene ograničava rad u prvoj smjeni, vremenski slijed aktivnosti je vrlo zgusnut, odmori su kratki, slobodne aktivnosti se često 'uguraju' između smjena, participacija roditelja i lokalne zajednice je ograničena. Visoko školstvo i znanost na području županije obuhvaća Sveučilište u Zadru. Sveučilište u Zadru ustrojeno je sa sveučilišnim odjelima, stručnim odjelima i drugim ustrojbenim jedinicama u svom sastavu. Sveučilište u svom sastavu ima 23 odjela, i to:  Odjel za arheologiju  Odjel za ekonomiju, certificiran prema ISO 9001‐2000  Odjel za etnologiju i kulturnu antropologiju  Odjel za engleski jezik i književnost  Odjel za filozofiju  Odjel za francuski jezik i književnost  Odjel za geografiju  Odjel za informatologiju i komunikologiju  Odjel za klasičnu filologiju  Odjel za knjižničarstvo  Odjel za kroatistiku i slavistiku  Odjel za njemački jezik i književnost  Odjel za pedagogiju  Odjel za povijest  Odjel za povijest umjetnosti  Odjel za promet i pomorstvo, certificiran prema ISO 9001‐2000  Odjel za psihologiju  Odjel za sociologiju  Odjel za talijanski jezik i književnost 25 



Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Odjel za zdravstvene studije Odjel za poljodjelstvo i akvakulturu Sredozemlja Odjel za lingvistiku Tablica 21: Broj studenata na Sveučilištu u Zadru godina studija 2007/.'08. 1.godina Visoko učilište Odsjek (odjel)/studij/stručni naziv JEDNOPREDMETNI Arheologija Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa Geografija‐znanstveni smjer Hrvatski jezik i književnost Knjižničarstvo Kroatistika i južnoslavenske filologije Kultura i turizam Management Nautika i tehnologija pomorskog prometa Povijest Povijest umjetnosti Psihologija Učiteljski studij Studij za odgojitelje Studij sestrinstva UKUPNO Visoko učilište Odsjek (odjel)/studij/stručni naziv DVOPREDMETNI Arheologija Engleski jezik i književnost Etnologija i antropologija Filozofija Francuski jezik i književnost Geografija‐nastavnički smjer Grčki jezik i književnost Latinski jezik i književnost Njemački jezik i književnost Pedagogija Povijest Povijest umjetnosti Prevoditeljski studij talijanskog jezika Ruski jezik i književnost Sociologija Španjolski jezik i književnost Talijanski jezik i književnost UKUPNO UPISANI U I. GOD. 2007./2008. 1 Uz potporu potporu 18 Osobne potrebe 9 Strani državlj. Izvan. studenti 33 22 10 13 58 27 38 59 25 22 21 38 43 36 30 461 27 65 24 70 49 0 151 165 96 42 39 51 80 138 52 1049 1 Uz potporu potporu 22 52 17 30 78 18 18 24 64 28 20 24 33 23 43 47 541 26 11 12 22 27 86 52 54 51 20 20 18 13 37 32 70 22 348 240 UPISANI U I. GOD. 2007./2008. Ukupno Osobne potrebe 7 16 14 14 20 18 8 11 28 24 16 9 9 16 12 13 235 Strani državljani Izvanredni studenti Ukupno 29 68 31 44 98 36 26 35 92 52 36 0 33 42 39 55 60 776 2.godina Visoko učilište Odsjek (odjel) /studij/stručni naziv JEDNOPREDMETNI Arheologija Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa Geografija – znanstveni smjer Hrvatski jezik i književnost Knjižničarstvo Kroatistika i južnoslavenske filologije Kultura i turizam Manegement Nautika i tehnologija pomorskog prometa Povijest Povijest umjetnosti Psihologija Učiteljski studij Studij za odgojitelje Studij sestrinstva UKUPNO Visoko učilište Odsjek (odjel)/studij/stručni naziv DVOPREDMETNI Engleski jezik i književnost Etnologija i socijalnokulturna antropologija Filozofija Francuski jezik i književnost Geografija (nastavnički smjer) Grčki jezik i književnost Latinski jezik i književnost Njemački jezik i književnost Pedagogija Povijest Povijest umjetnosti Talijanski jezik – prevoditeljski Ruski jezik i književnost Sociologija Španjolski jezik i književnost Talijanski jezik i književnost (nastavnički smjer) UKUPNO UPISANI U I. GOD. 2007./2008. 1 Uz potporu potporu 25 Osobne potrebe 12 Strani državljani ‐ Izvanredni studenti ‐ 8 1 ‐ ‐ 15 53 11 12 46 41 22 21 8 12 37 25 ‐ 336 3 ‐ ‐ 4 ‐ ‐ 4 ‐ ‐ 2 ‐ ‐ 26 ‐ 25 29 ‐ 32 9 ‐ 9 3 ‐ ‐ 1 ‐ ‐ 1 ‐ ‐ 17 ‐ ‐ 26 ‐ 38 ‐ ‐ ‐ 138 ‐ 104 UPISANI U I. GOD. 2007./2008. 37 9 18 57 15 14 97 102 40 24 9 13 54 89 0 578 1 Uz potporu potporu 62 15 15 36 17 9 10 39 44 23 18 7 19 32 ‐ 40 386 Osobne potrebe ‐ 3 1 1 2 ‐ ‐ 2 4 ‐ ‐ 1 5 3 ‐ 2 24 Strani državljani ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ Izvanredni studenti ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 3.godina Visoko učilište Odsjek (odjel)/studij/stručni naziv JEDNOPREDMETNI UPISANI U I. GOD. 2007./2008. 1 27 Ukupno Ukupno 62 18 16 37 19 9 10 41 48 23 18 8 24 35 0 42 410 Arheologija Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa Geografija – znanstveni smjer Hrvatski jezik i književnost Knjižničarstvo Kroatistika i južnoslavenske filologije Kultura i turizam Manegement Nautika i tehnologija pomorskog prometa Povijest Povijest umjetnosti Psihologija Učiteljski studij Studij za odgojitelje Studij sestrinstva UKUPNO Visoko učilište Odsjek (odjel)/studij/stručni naziv DVOPREDMETNI Engleski jezik i književnost Etnologija i socijalnokulturna antropologija Filozofija Francuski jezik i književnost Geografija (nastavnički smjer) Grčki jezik i književnost Latinski jezik i književnost Njemački jezik i književnost Pedagogija Povijest Talijanski jezik – prevoditeljski Ruski jezik i književnost Sociologija Španjolski jezik i književnost Talijanski jezik i književnost (nastavnički smjer) UKUPNO Uz potporu potporu 10 Osobne potrebe ‐ Strani državljani ‐ Izvanredni studenti 0 11 ‐ ‐ 1 12 7 ‐ ‐ 4 6 ‐ ‐ 2 ‐ ‐ 22 ‐ 14 8 ‐ 25 3 ‐ 3 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ 2 ‐ ‐ 27 ‐ ‐ 16 ‐ 31 ‐ ‐ ‐ 99 74 UPISANI U I. GOD. 2007./2008. 29 20 27 4 79 47 22 6 3 26 73 93 0 451 22 16 21 2 43 14 16 6 3 24 46 46 ‐ 278 Ukupno 10 1 Uz potporu potporu 37 5 24 44 20 3 8 26 31 23 8 22 24 ‐ 33 308 Osobne potrebe 1 ‐ 1 ‐ ‐ ‐ ‐ 1 1 1 ‐ 1 2 ‐ ‐ 7 Strani državljani ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ Izvanredni studenti ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ Ukupno 38 5 25 44 20 3 8 27 32 24 8 23 26 0 33 315 Izvor: Služba za preddiplomske studije, Sveučilište u Zadru, lipanj 2008. Tablica 22: Broj studenata po načinu studiranja i po spolu akademska godina 2009./'10. Sveučilište u Zadru Stručni odjel Sveučilišta u Zadru Sveučilišni odjeli Sveučilišta u Zadru Ukupno I. godina Način studiranja Svi studentice studentice Ukupno 385 360 193 183 Redoviti 260 241 123 116 Ukupno 3 301 2 336 1 704 1 132 Redoviti 2 973 2 161 1 516 1 028 Izvor: Državni zavod za statistiku, priopćenje 8.1.7. 28 Svi Tablica23: Studenti diplomirali na Zadarskom sveučilištu u 2009. god. Ukupno Sveučilište u Zadru Sveučilišni odjeli Sveučilišta u Zadru Stručni odjeli Sveučilišta u Zadru Ukupno Studenti Studentice 348 66 282 73 5 68 Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenje 8.1.7 4.2. Cjeloživotno učenje
Cjeloživotno učenje odnosi se na “svaku aktivnost učenja tijekom cijelog života s ciljem unapređenja znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnog, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca“. Ono obuhvaća učenje u svim životnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, neformalno i informalno). Pritom se učenje shvaća kao kontinuirani proces u kojem su rezultati i motiviranost pojedinca u određenom životnom razdoblju uvjetovani znanjem, navikama i iskustvima učenja stečenima u mlađoj životnoj dobi. Slika 7: Udio sudjelovanja stanovništva od 18 – 64 g. u cjeloživotnom učenju prema podacima iz 2009. godine Izvor: Eurostat Uspoređujući Republiku Hrvatsku sa ostalim europskim zemljama, po visini udjela sudjelovanja stanovništva u cjeloživotnom učenju smo pri dnu. Samo Turska, Bugarska i Rumunjska su lošije od nas, dok je Makedonija koja nije članica EU bolja od čak 6 zemalja članica. Prepreka razvoju obrazovnog sustava odraslih jest činjenica da je obrazovanje odraslih uklopljeno u prihodovne aktivnosti obrazovnih ustanova. To znači da je cijena obrazovanja odraslih često previsoka kako za nezaposlene, tako i za zaposlene osobe. Na zadarskom obrazovnom tržištu postoji određeni broj različitih programa za obrazovanje odraslih (pedesetak), no većina ih je preskupa za nezaposlene (prosječna cijena godišnjeg programa obrazovanja odraslih iznosi oko 7000 kn). Nadalje, nezaposleni i zaposleni često nisu informirani o postojanju tih programa, pa i u tome možemo tražiti razlog njihove nedovoljne iskorištenosti. Prema spoznajama obrazovnih stručnjaka, nezaposleni su najzainteresiraniji i najaktivniji polaznici programa za obrazovanje odraslih. Obrazovanje i prekvalifikacija su ključni kanali njihove reintegracije na tržište rada, stoga Zavod za zapošljavanje provodi mjere koje uključuju obrazovne aktivnosti, kako za nezaposlene tako i zaposlene osobe u cilju podizanja njihove zapošljivosti. U periodu od 2006.‐2011. sufinanciranjem Zavoda za zapošljavanje osposobljeno je 499 nezaposlenih osoba s evidencije Zavoda kroz Vladine programe i to za pomoćne poslove u zdravstvu, obrtnička zanimanja u građevinarstvu, tečajeve stranih jezika za radnike u turizmu, pomoćni poslove u turizmu i ugostiteljstvu, čuvare, zaštitare, rad na računalu, specijalističke informatičke tečajeve, knjigovodstvo, rukovatelje viličarima, wellnes terapeute, aromaterapeute, aromamasere te montere solarnih toplinskih sustava. Izvršena je i prekvalifikacija za 27 osoba i to za kuhare i 29 plinoinstalatere Potrebe i želje za osposobljavanjem su puno veće od postojećih financijskih mogućnosti i Vlade RH i samih nezaposlenih osoba. Globalizacija i brzina promjena, kao i prijelaz prema održivom društvu stvaraju velike zahtjeve za radnom snagom. Kvalitetno znanje je osnova za usvajanje informacija i mogućnost biranja kako za građane, tako i za potrošače i radnike, a sve u kontekstu održivog razvoja. Cjeloživotno obrazovanje mora postati stvarnost za sve. Osim toga, u kontekstu anticipacije demografskih trendova zapošljavanje mora postati prioritetna strategija. Reagirajući na potrebu za stvaranjem dugoročno održivih mogućnosti zapošljavanja nužna je bolja suradnja između regionalnih obrazovnih institucija, područne službe Zavoda za zapošljavanje i regionalne vlasti uključujući kako izabrane predstavnike tako i službenike, lokalna poduzeća i predstavnike socijalnih partnera – a u cilju razvoja politike obrazovanja i obučavanja koja mora biti usklađena s dostupnim resursima i zahtjevima lokalnog tržišta rada. Svi programi obrazovanja i obučavanje moraju uključivati module osobnih i društvenih vještina, traženja posla i planiranja karijere i razvoja, a u skladu s principima cjeloživotnog obrazovanja i neformalne edukacije. Radnicima treba osigurati mogućnosti svoje vještine i kvalifikacije održe relevantnima i usklađenima sa zahtjevima tržišta rada. To se postiže kroz nacionalnu politiku obučavanja koju podržavaju lokalna partnerstva i poduzeća. Cilj cjeloživotnog obrazovanja trebao bi biti otvaranje mogućnosti ‐ za radnike i one koji žele ući na tržište rada – za prilagođavanje stalnim promjenama u tehnologiji i tržištu, a s ciljem pronalaženja vlastitog mjesta na tržištu rada. Svi obrazovni i programi obučavanja moraju sadržavati elemente "smještanja na radno mjesto" i radnog iskustva kao načina na koji se pomaže integracija ili reintegracija korisnika obrazovanja u sastav radne snage. Također je važno da javni radovi i programi zapošljavanja u komunalnim projektima uključuju element usavršavanja vještina kako bi sudionici stekli mogućnost pronalaska daljnjeg zaposlenja nakon završetka programa. 5. Tržište rada
5.1. Institucionalno okruženje na tržištu rada
Dinamika gospodarstva ovisna je od makroekonomske i porezne politike, poreznog i administrativnog tretmana novih investicija, ali i od stanja institucionalnog okruženja samog tržišta rada: zakonske zaštite zaposlenja, sustava socijalne zaštite, troškova radne snage, poreznog opterećenja rada, stupnja mobilnosti radne snage, kao i stanja sustava obrazovanja, treninga i procesa cjeloživotnog učenja koji zajedno čine važan segment resursa sociokulturnog kapitala. Ovi elementi mogu biti poticajni, ali i priječiti razvoj i uspješnu gospodarsku tranziciju uvelike determinirajući konkuretnost radne snage i gospodarstva kao i uspješan razvoj poduzetništva. Demografske karakteritike stanovništva najčešće predstavljaju dugoročni ograničavajući faktor funkcioniranja tržišta rada. Drugi faktor relevantan za funkcioniranja tržišta rada odnosi se na institucionalno okruženja u okviru kojeg tržište rada funkcionira i koje okruženje dominantno ovisni o aktivnim društvenim regulatornim politikama. 24

Zakonska zaštita zaposlenja obuhvaća regulativu (zakoni, kolektivni ugovori, navike, običaji i norme poslodavaca, sudska praksa veza uz radne sporove, itd.) koja ograničava slobodu poslodavaca u usklađivanju razine zaposlenosti u poduzeću sa razinom koju oni smatraju optimalnom. Veća zakonska ograničenja daju veću 24
Zakon o radu (NN, br. 137/04, 38/95, 54/95, 64/98, 17/01, 82/01, 114/03 i 30/04); Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN, br. 80/08); Zakon o dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN, br. 94/09); Zakon o strancima (NN, br. 79/07 i 36/09); Odluka o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (NN, br. 36/09); Odluka o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje za kalendarsku godinu 2009. (NN, br. 21/09); Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, (NN, br. 143/02 i 33/05); Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (NN, br. 86/08); Pravilnik o sadržaju obrasca zahtjeva radnika za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca (NN, br. 128/08); Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji (NN, br. 174/04, 92/05 i 107/07); Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 150/08); Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 85/06 i 150/08) Zakon o doprinosima (NN, br. 84/08 i 152/08); Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08i 110/08); Zakon o socijalnoj skrbi (NN br. 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/06 i 79/07); Zakon o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09); Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08); Zakon o ravnopravnosti spolova (NN, br. 82/08); Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN, br. 85/08); Pomorski zakonik (NN, br. 181/04, 76/07, 146/08); Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju pomoraca (NN, br. 120/07); Sporazum o Gospodarsko‐socijalnom vijeću i drugim oblicima socijalnog partnerstva u Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst), NN, br. 88/01, 188/03 i 44/04) 30 



zaštićenost trenutno zaposlenih radnika i indirektno podižu troškove zapošljavanja novih radnika što može utjecati na smanjenje potražnje za radom kategorija koje tek ulaze na tržište rada, što najčešće pogađa mladu radnu snagu. Do reforme Zakona o radu iz 2003.g. Hrvatska se nalazila među zemljama sa najstrožim propisima o zaštiti zaposlenja u Europi25 čemu je najviše doprinosila regulativa kolektivnih otkaza i regulativa privremenog zapošljavanja. Učinjene promjene u smjeru fleksibilizacije radnog zakonodavstva ticale su se prije svega reguliranja trajanja otkaznih rokova, visine otpremnine radnika s duljim stažem, reguliranja rada agencija za privremeno zapošljavanje te na promjenu definicije kolektivnog ugovora. I poslije ovih promjena tržište rada u Hrvatskoj još se uvijek nalazi među zaštićenijim tržištima rada. Sustav socijalne zaštite obuhvaća programe naknada za nezaposlene, sustav prijevremenog umirovljenja te različite socijalne oblike potpore dohotku s ciljem sprečavanja materijalnog siromaštva i socijalne isključenosti te pružanja sigurnosti pojedincima izloženima određenim rizicima ili pogođenim reformama i strukturalnim prilagodbama. Novčanim naknadama i pomoći za vrijeme nezaposlenosti nastoji se pružiti materijalno osiguranje nezaposlenim osobama. Smjer reforme socijalne zaštite svoju osnovnu odrednicu ima u jačanju proaktivnog 26
pristupa i prema povezanijem pristupu ponajprije između sektora nezaposlenosti i socijalne skrbi . Troškovi radne snage i porezno opterećenje rada predstavlja jednu od bitnih odrednica konkuretnosti gospodarstva i radne snage jer direktno utječu na cijenu rada. Hrvatska spada među zemlje s razmjerno visokim plaćama (prosječna mjesečna bruto plaća iznosila je 2004.g. 798 €) u usporedbi sa zemljama Srednje i Istočne Europe. Istodobno udjel poreza i doprinosa u troškovima rada od sredine 90.‐ih kontinuirano opada i od 2003.g. 27
udjel mu je pao ispod 40% . Visoki troškovi rada prije svega su posljedica, s jedne strane, velikog rasta realnih plaća iza kojeg stoji strogi indeks zaštite zaposlenja koji jača pregovaračku snagu radnika povezano, s druge strane, mehanizma pregovaranja o plaćama gdje prevladava pregovaranje na razini djelatnosti koji su regulirani brojnim granskim kolektivnim ugovorima. Stupanj mobilnosti radne snage odnosi se na dinamiku promjene zanimanja, prostornu mobilnost ili njihovu kombinaciju. Gledajući problem mobilnosti radne snage u funkciji konkurentnosti radne snage u hrvatskim poduzećima, empirijska istraživanja s kraja 2003. godine28 pokazala su manju konkuretnost zaposlenika sa srednjom stručnom spremom jer su stvarne i potencijalne stope otpuštanja najveće za tu kategoriju zaposlenika, najčešće zbog nespremnosti na usavršavanje ili preusmjeravanje na nova znanja i vještine. S druge strane na smanjenu mobilnost hrvatskih zaposlenika ukazuje i njihova nesklonost dobrovoljnom napuštanju organizacije. Sustav obrazovanja, osposobljavanja i proces cjeloživotnog učenja osigurava kvalitet ljudskih resursa kroz stjecanje novih znanja, vještina, stavova i vrijednosti koji su pojedincu potrebni za ostvarivanje radnih i društvenih uloga, potičući i povećavajući konkurentnost i gospodarski razvoj ukoliko je osigurana podudarnost ponude i 29
potražnje za radom u pogledu znanja, stručnosti i sposobnosti . Od problema koji ovu podudarnost otežavanju iz aspekta obrazovnog sustava možemo navesti: nedostatak "mostova" unutar obrazovnog sustava koji učenicima omogućavaju horizontalnu i vertikalnu mobilnost, vrlo slaba veza obrazovanja i područja rada, te nerazvijenost 30
cjeloživotnog učenja . 5.2. Zaposlenost
Prema podacima mirovinskog osiguranja broj zaposlenih u Zadarskoj županiji 31.12.2010.g. iznosio je 47506 osoba. U odnosu na broj zaposlenih prošle godine u isto doba to je smanjenje za 3,3% i označava kontinuitet trenda pada zaposlenosti poslije 2008.g. Indikator koji ovom broju zaposlenih daje perspektivu jest stopa zapošljavanja, omjer zaposlenih u radno aktivnom stanovništvu (15‐64) i koji je za 2009.g. u Zadarskoj županiji iznosio izuzetno niskih 42,3% ‐ tek svaka druga radno sposobna osoba u Županiji je zaposlena. 25
Matković T., Biondić S.: "Reforma zakona o radu i promjena indeksa zakonske zaštite zaposlenja", Financijska teorija i praksa, Institut za javne finacije, 27(4), Zagreb, 2003., str. 515.
26
Crnković Pozaić S., "Fleksibilnost tržišta rada i sigurnost zaposlenja u Republici Hrvatskoj", Međunarodna organizacija rada, Geneva, 2003., str.56. 27
"Troškovna i cjenovna konkuretnost", Nacionalno vijeće za konkuretnost, Zagreb, 2003., str.14. 28
Pološki Vokić, N.,.Frajlić, D.: "Pokazatelji konkuretnosti hrvatske radne snage: rezultati empirijskog istraživanja", u knjizi ur. Bejaković, P. i Lowther, J.: Konkuretnost hrvatke radne snage, Institut za javne financije, Zagreb, 2004., str. 59‐74. 29 Bejaković P., "Konkuretnost radne snage u Hrvatskoj: stanje i problemi", u knjizi ur. Bejaković, P. i Lowther, J.: Konkuretnost hrvatke radne snage, Institut za javne financije, Zagreb, 2004., str. 1‐12. 30
Bejaković P.: "Kako se Hrvatska priprema za društvo utemeljeno na znanju", u knjizi ur. Ott K.: Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji – ususret izazovima pregovora, Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 2005.,str. 117.
31 Tablica 24: Registrirana radna snaga u Zadarskoj županiji od 31.12.2006. do 31.12.2010.g. 31.12.2006. Nezaposleni1 Zaposleni2 Radna snaga 31.12.2007. 31.12.2008. 31.12.2009. 31.12.2010. n % n % n % n % n % 11898 21,6% 10508 17,6% 9846 16,2% 11196 18,6% 11497 19,5% 43241 78,4% 49201 82,4% 50858 83,8% 49119 81,4% 47506 80,5% 55139 100,0% 59709 100,0%
60704 100,0%
60315 100,0% 59003 100,0%
1
Podatci o registriranim nezaposlenim osobama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje PS Zadar,
Podatci o aktivnim osiguranicima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje PU Zadar 2
5.2.1. Struktura zaposlenosti po djelatnostima
Strukturu zaposlenih po djelatnostima u Zadarskoj županiji krajem 2008.g. karakterizira dominantnost sektora usluga (72%), unutar kojeg pojedinačno najveći udjel ima trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu upotrebu i kućanstvo (19%), ali i visok udjel javnog sektora (28%) s pozitivnom tendencijom kontinuiranog stagniranja udjela javne uprave i obrane (9,04%) koji koji udjel je (0,46%) smanjen tijekom 2008.g. u odnosu na kraj 2007.g., uz naznake blagog rasta razine udjela zaposlenih u obrazovanju (7,46% kraj 2007.g. na 7,92% kraj 2008.g.) i zdravstvenoj zaštiti (5,86% na 5,94%). Ovakva značajna zastupljenost klasičnog javnog sektora u uslugama s jedne strane, i trgovinom kao dominantnom pojedinačnom djelatnošću s druge strane, ukazuje da sektor usluga ima velike i raznolike neiskorištene potencijale za razvoj poduzetništva i stvaranje novih radnih mjesta. S druge strane sektor proizvodnje dobara obuhvata 27,67% zaposlenih unutar županijskog gospodarstva od čega naveći dio (14,17%) otpada na prerađivačku industriju, potom slijedi građevinarstvo (9,35%), poljoprivreda s ostalim sektorima primarne proizvodnje (4,02%). Struktura zaposlenih po djelatnostima u odnosu na RH pokazuje iznadprosječnu zaposlenost u djelatnostima javne uprave, obrane i obaveznog osiguranja (9,04% u odnosu na 7,46% u RH), ribarstva (1,19% u odnosu na 0,3% u RH), i obrazovanja (7,92% u odnosu na 6,82% u RH). Ispodprosječno je, međutim, zastupljena zaposlenost u prerađivačkoj industriji (14,17% u odnosu na 19,76% u RH), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (5,94% u odnosu na 6,37% u RH). Ostale djelatnosti zastupljene su na razini prosjeka. Slika 5: Odnos zaposlenosti u sektora usluga i proizvodnje dobara u Zadarskoj županiji i RH na dan 31.12.2008.g. 100%
90%
80%
70%
60%
67,80%
72,33%
Sektor usluga
50%
40%
Sektor proizvodnje dobara
30%
20%
10%
27,67%
32,20%
ZD
RH
0%
Tablica 25: Struktura zaposlenosti u Zadarskoj županiji i RH po djelatnostima na dan 31.12.2008.g. Zadarska županija Djelatnosti Poslovni subjekti* Obrti** Ukupno % Poslovni subjekti*** Obrti** Ukupno % A Poljoprivreda, lov i šumarstvo 694 107 801 1,49% 25931 5524 31455 2,12% B Ribarstvo 607 471 1078 2,00% 1731 2814 4545 0,31% C Rudarstvo i vađenje 345 61 406 0,76% 8367 506 8873 0,60% D Prerađivačka industrija 5123 1298 6421 11,94% 250248 42651 292899 19,76% E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 1009 ‐ 1009 1,88% 26987 ‐ 26987 1,82% 32 RH. Zadarska županija Djelatnosti Poslovni subjekti* Obrti** Ukupno RH. % Poslovni subjekti*** Obrti** Ukupno % F Građevinarstvo 3498 1561 5059 9,41% 101120 38692 139812 9,43% G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 7871 2277 10148 18,87% 224869 43897 268766 18,13% H Hoteli i restorani 1563 1939 3502 6,51% 43461 37341 80802 5,45% I Prijevoz, skladištenje i veze 2795 671 3466 6,45% 81030 16660 97690 6,59% J Financijsko posredovanje 1499 52 1551 2,88% 36330 1656 37986 2,56% K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 2998 1238 4236 7,88% 89531 23140 112671 7,60% L Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 4614 808 5422 10,08% 104948 5605 110553 7,46% M Obrazovanje 4020 33 4053 7,54% 100715 430 101145 6,82% N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 2696 397 3093 5,75% 81678 12752 94430 6,37% O Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 2114 490 2604 4,84% 45706 17133 62839 4,24% P Djelatnosti kućanstava 637 637 1,18% 0 0,00% Q Izvanteritorijalne organizacije i tijela 30 ‐ 30 0,06% 7907 7907 0,53% Nerazvrstani prema djelatnostima 34 218 252 0,47% 2836 2836 0,19% 41510 12258 53768 100,00% 1222652 259544 1482196 100,00% Ukupno *Zaposleni u poslovnim subjektima u četvrtom tromjesečju 2008, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. **Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija četvrtom tromjesečju 2008, http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2008/9‐2‐2_4h2008.htm ***ZAPOSLENI PO DJELATNOSTIMA u prosincu 2008, http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2008/9‐2‐1_12h2008.htm
Kad se gospodarstvo Zadarske županije sagleda kroz strukturu zaposlenosti po djelatnostima vidljivo je da je okrenuto radno intezivnim djelatnostima uslužnog i sezonskog tipa poput turizma i ugostiteljstva, trgovine ili građevinarstva kojeg je snažna kriza gotovo potpuno razvojno zaustavila. Ozbiljna ovisnost o turizmu kojm započinje ciklička regionalna godišnja gospodarska aktivnost ukazuje na potrebu stalnog jačanja ljudskih potencijala u ovim djelatnostima kako bi ukupno gospodarstvo u konačnici bilo konkurentnije i produktivnije. 33 Slika 6: Udjel zaposlenost po djelatnostima za Zadarsku županiju i RH (31.12.2008.g.) Udjel zaposlenost po djelatnostima za Zadarsku županiju i RH
(31.12.2008.g.)
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i
motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo
18,13%
18,99%
Prerađivačka industrija
14,17%
9,43%
9,35%
Građevinarstvo
7,46%
9,04%
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
6,82%
7,92%
Obrazovanje
6,59%
7,25%
Prijevoz, skladištenje i veze
7,60%
7,05%
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge
6,37%
5,94%
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
ZD
4,24%
4,95%
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti
2,56%
3,04%
Financijsko posredovanje
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
2,12%
2,07%
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom
1,82%
1,98%
Rudarstvo i vađenje
RH
5,45%
5,14%
Hoteli i restorani
Ribarstvo
19,76%
0,31%
1,19%
0,60%
0,76%
0,00%
Djelatnosti kućanstava
0,64%
Izvanteritorijalne organizacije i tijela
0,53%
0,06%
0,00%
5,00%
10,00% 15,00% 20,00% 25,00%
5.2.2. Struktura zaposlenosti po spolu i razina obrazovanja
Struktura zaposlenosti po spolu u Zadarskoj županiji ukazuje na asimetričnost kad je u pitanju zastupljenost ženske populacije. U ukupnoj zaposlenosti na kraju 2008.g. udio žena je iznosio 45,5% što uz dominantnost žena u nezaposlenosti (63%) čini jednu od težih negativnih strukturalnih karakteristike tržišta rada Zadarske županije i koja struktura se nije bitno mijenjala ni 2009.g. Žene u djelu zaposlenih imaju prevagu samo u pet djelatnosti: djelatnosti kućanstva (95,7%), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (79,7%), obrazovanju (77,9%), financijskom posredovanju (72,9%), trgovini na veliko i na malo; popravcima motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (56,3%). U svim ostalim 31
djelatnostima dominiraju muškarci. Novija istraživanja zapošljavanja u Zadarskoj županiji ukazuje da je intezitet zapošljavanja sa značajnih 4% prešao na stranu žena u ukupnom broju novo zaposlenih tijekom 2008.g., označavajući skroman pozitivan pomak u smjeru izjednačavanja šansi na regionalnom tržištu rada. Trend je nastavljen i u 2009.g. sa još 32
skromnijih 1,5% . Zapošljavanje žena prema završenom obrazovanju prati strukturu ukupnog zapošljavanja, ali vrijedi istaknuti da je 18,5% od svih zaposlenih žena ima fakultetsko obrazovanje i da su 71,2% od svih zaposlenih sa fakultetom upravo žene. 33
Struktura zapošljavanja po razini obrazovanja u Zadarskoj županiji krajem 2009.g. : bez završene osnovne škole 1,6%, završena osnovna škola 18,8%, završena srednja škola 61,6%, završena viša škola 4,6% i završen fakultet 4,6%. Struktura 31
Anketa poslodavaca 2009, Zadarska županija, Rezultati i analiza, HZZ, Zadar, travanj 2009.g. , str. 18. Anketa poslodavaca 2010, Zadarska županija, Rezultati i analiza, HZZ, Zadar, ožujak 2009.g. , str. 15. 33
Anketa poslodavaca 2009, Zadarska županija, Rezultati i analiza, HZZ, Zadar, travanj 2009.g. , str. 23. 32
34 novozaposlenih po stupnju obrazovanja pokazuje da je dominantna razina ulaženja u zaposlenost u našoj županiji završena srednja škola (61,6%) što je dobar i očekivani trend. Problem je još uvijek visoka zastupljenost (20,4%) onih bez škole i sa završenom osnovnom školom u odnosu spram ukupno 18% zaposlenih sa završenim fakultetom (13,4%) i višom školom (4,6%) kao ulaznicom u zaposlenost, jer indirektno govori o putu koje je gospodarstvo Zadarske županije prošlo ili ga tek ima preći u svom određenju sebe kao na znanju baziranog gospodarstva. Poznavanje razina obrazovanja kao točke ulaza u tvrtke (uz poznatu strukturu zaposlenih po zanimanjima) daje vrlo vrijedne informacije o “internom tržištu rada”, onom unutar tvrtke što je vrlo važno i za sve sudionike u procesu zapošljavanja. Ovo stoga što i do 80% upražnjenih ili novih radnih mjesta i poslova ne dolazi u javnost, te samo uspostavljene veze i razumjevanje lokalnih tvrtki i njihovih potreba za radom snagom određenih znanja i vještina, pa i preko istraživanja, znači zapravo uvid u značajno “skriveno” tržište rada. Ovo je bitno i za obrazovni sustav jer su, u većini slučajeva, nositeljima određenih kvalifikacija i zanimanja, dostupne upravo one pozicije koje služe kao točke ulaza u tvrtke i koje su povezane sa ostalim pozicijama u tvrtkama do kojih se dolazi unutarnjim karijernim napredovanjem kroz dodatno obrazovanje i treninge. I jedno i drugo je od važnosti i za javni obrazovni sustav i za tvrtke unutar edukativnog poduzetništva. 5.3. Nezaposlenost i zapošljavanje
5.3.1. Nezaposlenost
Broj registriranih nezaposlenih 31.12.2010. godine iznosio je 11497, što je za 1,03% više nego nego u isto doba 2009.g. i čini kontinuitet trenda porasta nezaposlenosti od 2008.g. Slika 7: Kretanje registrirane nezaposlenosti tijekom 2008., 2009. i 2010. g. u Zadarskoj županiji 13000
Broj osoba (n)
12000
11000
2008
2009
10000
2010
9000
8000
7000
I
II
III
IV
V
VI
VII VIII
IX
X
XI
XII
Svakako najznačajnija karakteristika tržišta rada u 2009. i 2010. godini je rekordan broj novoprijavljenih nezaposlenih osoba kao posljedica ekonomske krize i recesije, od kojih je najveći broj došao iz radnog odnosa proizvodnih poduzeća dok je određeni dio na evidenciju nezaposlenosti došao iz ekonomske neaktivnosti motovirani bilo stvarnom potebom za pomoći u aktivnom traženju zaposlenja ili mogućnošću korištenja socijalnih i materijalnih pogodnosti vezanih uz status nezaposlenosti. 5.3.1.1. stopa nezaposlenosti ‐ najvažniji indikator nezaposlenosti, u Zadarskoj županiji od 2002.g. do kraja 2008.g. karakterizira kontinuirani pad i brzina pada višestruko veća u odnosu na RH: sa 24,3%34 (RH 18,1%)35 u 2003.g. pala je na 16,2% (RH 13,0%) u 2008.g. Stopa nezaposlenosti je u 2009. i 2010.g. doživjela nagli uzlaz na najprije na 18,6% 2009.g i te na 19,5% u 2010.g. 34
Stopa nezaposlenosti računata je kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu (radnoj snazi) na osnovu ulaznih vrijednosti ukupnog broja nezaposlenih osoba evidentiranih pri HZZ PS Zadar na dan 31.12..g. i ukupnog broja zaposlenih na temelju evidencije o aktivnim osiguranicima HZ za zdravstveno osiguranje PU Zadar za razdoblje od 01.‐31.12. 35
PRIOPĆENJA Državnog zavoda za statistiku RH, Zaposleni po djelatnostima (http://www.dzs.hr)
35 Slika 8: Kretanje stope nezaposlenost u Zadarskoj županiji i RH u razdoblju 2003.‐2010.g 30,0%
25,0%
20,0%
15,0%
Zadarska županija
RH
10,0%
5,0%
0,0%
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
5.3.1.2. struktura nezaposlenosti po spolu – je u Zadarskoj županiji karakterizirano kontinuirano većom nezaposlenošću žena, kako u apsolutnim iznosima tako i relativno prema muškoj nezaposlenoj radnoj snazi. Razlika u udjelu stalno se pogoršava i ide od 14 postotnih bodova u ’korist’ nezaposlenih žena u 2001.g. pa do najveće razlike zabilježene u 2008.g. od 25,6 postotnih bodova. Kraj 2008.g. donio je udjel registriranih nezaposlenih žena od 63,3% što je najveći udjel unatrag cijelog desetljeća. Nastupajuća kriza i recesija naravno nije smanjila broj nezaposlenih žena već je došlo do smanjenja njihova udjela usljed zatvaranja radnih mjesta u proizvodnim djelatnostima u kojima je dominantno bila zaposlena muška radna snaga. Posljedica je da je udjel muške nezaposlene populacije kroz 2009. i 2010.g. narastao od 37,0% na 42,9%. Među nezaposlenim mladima (15‐24) razlike po spolu su manje drastične: 54,2% djevojaka spram 45,8% mladića, dapače udjel mladića u muškoj nezaposlenosti iznosi 15,7% spram 10,9% udjela djevojaka u ukupnoj nezaposlenosti žena. Slika 9: Nezaposlenost u Zadarskoj županiji po spolu za razdoblje 2000. – 2010.g. Slika 11: Nezaposlenost u RH i Zadarskoj županiji od 2001.g. do 2010.godine (100 = 2001.g.) 18000
14000
12000
Ukupno
10000
8000
Žene
6000
Muškarci
4000
2000
0
Promjene (%) u odnosu na 2001.g.
110,0%
16000
100,0%
90,0%
Republika Hrvatska
80,0%
Zadarska županija
Žene
70,0%
60,0%
50,0%
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Prethodni grafikon prikazuje odnos kretanja registrirane nezaposlenosti u Zadarskoj županiji i RH kao i kretanje nezaposlenosti žena u Zadarskoj županiji. Vidljivo je da je nezaposlenost u Zadarskoj županiji padala znatno intezivnije nego u RH, ali da je ženska nezaposlenost bila izuzetno otporna na opadanje jer se održava sezonskim karakterom najvećeg dijela poslova na kojima se zapošljava ženska radna snaga. Gospodarska kriza rezultirala je s još dvije značajke: odmak i paralelnost ženske i opće nezaposlenosti koja je bila posljedica spolne nesimetričnosti nezaposlenosti je smanjena, dok je ukupni rast nezaposlenosti izazavn krizom u Zadarskoj županij bio manji nego u RH kao cjelini. 5.1.3.3. struktura nezaposlenosti po dobi ‐ Trendovi nezaposlenosti do 2008.g. kad su u pitanju dobne skupine karakteriziraju suprostavljene tendencije: uočljiv je pozitivni kontinuitet kretanje prema smanjenju nezaposlenosti u dobnim skupinama do 25 godina (12,6%), ali i nastavak rasta povećanja nezaposlenosti u dobnim skupinama preko 25 godina, a posebice u skupinama preko 55 godina (16,48%). Posljedica je to prije svega strukture gospodarstva unutar kojeg se odvija zapošljavanje u našoj županiji – djelatnosti hotela i restorana i trgovine, izrazito uslužnog sektora s jakom intezvnošću rada što je prihvatljivije za zapošljavanje mlađih dobnih skupina. Gospodarstvo koje se bazira na većem udjelu 36 složene tehnologije koja bi omogućavala veće zapošljavanje starijih osoba u Zadarskoj županji velikim je djelom smanjeno tijekom tranzicije, a i gospodarska kriza jače je pogodila takve, proizvodne gospodarske subjekte. Recesija je pojačala u apsolutnim iznosima sve dobne skupine nezaposlenih osoba, a posebno skupinu mladih tako da je krajem 2010.g. izmjenjena i struktura nezposlenih po dobi: 15‐24 (15,6%), 25‐54 (69,1%) i preko 54 (15,2%). Slika 12: Kretanje dobne strukture nezaposlenih u Zadarskoj županiji u razdoblju 2003.‐2010.g. 12.000
2003
10.000
2004
8.000
2005
6.000
2006
2007
4.000
2008
2.000
2009
2010
0
15 ‐ 24
25 ‐ 54
55 +
Slika 12: Udjel nezaposlenost po spolu i dobi u Zadarskoj županiji i RH na dan 31.12.2010.g. Žene
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Ukupno
16,0%
14,0%
12,0%
10,0%
8,0%
6,0%
4,0%
2,0%
0,0%
15 ‐ 19 20 ‐ 24 25 ‐ 29 30 ‐ 34 35 ‐ 39 40 ‐ 44 45 ‐ 49 50 ‐ 54 55 ‐ 59 60 i više
ZD
RH
Usporedba dobne strukture nezaposlenih sa strukturom u RH ukazuje da Zadarska županija, unatoč toga što smatramo da imamo problem nezaposlenosti mlade populacije u dobi od 15‐25 godine, ipak sa 15,6% nezaposlenih ove dobne skupine stoji znatno povoljnije naspram 19,2% u RH. Od ostalih dobnih skupina prednost je na strani Zadarske županije još samo u dobnoj skupini 25‐29 godina (12,6% spram 13,7% u RH). U svim ostalim dobnim skupinama preko 30 godina života, a posebno što se ide prema starijim skupinama, jasno se iskazuje činjenica da je struktura nezaposlenih u Zadarskoj županiji nadprosječno starija u odnosu na RH. Slika 14:Nezaposleni u Zadarskoj županiji po spolu, dobi i duljini boravka na evidenciji na dan 31.12.2010.g. 1400
1200
1000
800
600
400
Do 1 god.
200
Preko 1 god.
15‐19 20‐24 25‐29 30‐34 35‐39 40‐44 45‐49 50‐54 55‐59
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Ukupno
Žene
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Ukupno
0
60 i više
Gledajući prema starosti 71,8% nezaposlenih su stariji od 30 godina, a čak 49,7% stariji su od 40 godina (kod radnika bez škole i nezavršene osnovne škole te sa osnovnom školom čak 73%). To je veoma nepovoljan omjer te treba računati na 37 veće odustajanje starijih od aktivnog traženja posla usljed velike konkurencije mlađih osoba na tržištu rada i njihova preferiranja od strane poslodavaca. Kad se dobna struktura nezaposlenih gleda iz aspekta duljine boravka na evidenciji nezaposlenih vidljivo je da je mogućnost vraćanja u svijet rada čvrsto obrnuto proporcionalana dobi osoba koje su u statusu nezaposlenosti. Već osobe u dobnoj skupini od 35 godina kad postanu nezaposlene imaju više od 50% šansi da ostanu dugotrajno nezaposlene. Sa svakom godinom života ta se neželjena šansa povećava do izuzetnih 76% za skupinu od 50 i više godina. Slika 13: Nezaposleni u Zadarskoj županiji prema duljini boravka na evidenciji na dan 31.12.2010.g. 70,0%
59,6%
60,0%
50,0%
55,1%
44,9%
40,4%
40,0%
2008
30,0%
2010
20,0%
10,0%
0,0%
Do 1 g.
Preko 1 g.
Struktura duljine boravka u nezaposlenosti promjenjena usljed snažnog rasta nezaposlenosti u razdoblju 2009.‐
2010.g. 5.1.3.4. struktura nezaposlenosti po razini obrazovanja – kao važan faktor kvalitete ponude rada nezaposlenu populaciju u Zadarskoj županiji kakterizira visok udjel onih s niskom obrazovnom razinom. Na dan 31.12.2010. ona je sljedeća: Bez škole i nezavršena osnovna škola – 2,5%, Osnovna škola – 25,4%, SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike – 33,5%, SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazije – 28,3%, Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij – 3,5%, Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat – 6,9%. Struktura registriranih nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja u Zadarskoj županiji ne razlikuje se bitnije od strukture u RH. Tablica 26:Razina obrazovanja registriranih nezaposlenih osoba za Zadarsku županiju (godišnji prosjeci) Ø 2006 Ø 2007 Ø 2008 Ø. 2009 Ø. 2010 U % 31,7%
Broj 3.396 U % 31,9%
Broj 3.313
U % 31,9%
Broj 2.999
U % 29,9%
Broj 3.006 U % 28,2% Broj 3.008
37,6%
Kvalificirani Srednja stručna 23,7%
sprema Viša i fakultetska 7,0%
sprema 100,0%
UKUPNO 4.032 35,9%
3.727
35,5%
3.345
34,7%
3.485 33,7% 3.598
2.535 24,8%
2.576
24,9%
2.347
26,8%
2.693 28,5% 3.037
754 7,3%
759
7,6%
719
8,5%
853 9,6% 1.029
10.716 100,0%
10.375
100,0%
9.410
100,0%
10.037 100,0% 10.672
Nekvalificirani Nepovoljna kvalifikaciona struktura nezaposlene populacije u Zadarskoj županiji ogleda se u visokoj zastupljenosti nekvalificirane radne snage koja u ukupnom broju čini 28,2% registriranih nezaposlenih osoba. Posebnu težinu ovaj veliki postorak dobiva ako se sagleda sa duljinom bivanja u statusu nezaposlenosti. Naime, preko 51% nekvalificirane radne snage u statusu nezaposlenosti dulje je od godine dana, dakle ima status dugotrajne nezaposlenosti sa svim negativnim ekonomskim i socijalnim posljedicama takva statusa. Kad je u pitanje nezaposlena populacija sa srednjom razinom znanja i vještina i koja čini 62,2% ukupnog broja registriranih nezaposlenih osoba, 38,1% je u statusu dugotrajne nezaposlenosti. Ovdje je problem posebno težak jer kod ove grupacije najbrže dolazi do zastarijevanja znanja i vještina, pa je njihov povratak na tržište rada izuzetno težak, traži 38 osuvremenjivanje i nadopunjavanje potrebnih znanja i vještina što vezano uz veliki osobni i institucionalni angažman i trošak. Iako manja po apsolutnom broju (udjel u nezaposlenima od 9,6%) populacija nezaposlenih sa visokom razinom znanja i vještina također ima visokih 23,1% dugotrajno nezaposlenih. Slika 14: Nezaposlenost u Zadarskoj županiji po kvalifikacijskoj strukturi za razdoblje 2004. ‐ 2010.g. (godišnji prosjeci) 5.000
4.500
4.000
3.500
3.000
Nekvalificirani
2.500
Kvalificirani
2.000
Srednja stručna sprema
1.500
Viša i fakultetska sprema
1.000
500
0
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Slika 15: Nezaposleni u Zadarskoj županiji po razini obrazovanja i duljini boravka na evidenciji nezaposlenih na dan 31.12.2010.g. 80,0%
70,0%
60,0%
50,0%
40,0%
30,0%
20,0%
10,0%
0,0%
Fakulteti, akademije, magi
sterij, doktorat
Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola
Gimnazija
SŠ od 4 i više godina
SŠ do 3 god. i škola za KV i VKV radnike
Osnovna škola
Bez škole i nezavršena o. š.
Do 1 god.
Preko 1 god.
Slika 16: Nezaposleni u Zadarskoj županiji po razini obrazovanja za dobne skupine 15‐24 i 25 i više godina na dan 31.12.2010.g 30,0%
25,0%
20,0%
15,0%
10,0%
5,0%
0,0%
Prvi st. fak., stručni studij i viša škola, fak., akadem., mag.,
dr
SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina
SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike
Bez škole i nezavršena o. š. i O. š.
15‐24
25+
Obrazovna struktura nezaposlenih mladih bolja je od grupacije 25 i više godina, međutim, zabrinjava 7,4% mladih u populacij nezaposlenih osoba bez kvalifikacije, kao i svega 12,2% među nezaposlenom populacijom s visokim obrazovanjem 39 ukazuje. Ovo može značiti, s jedne strane, da se mladi I inače lakše zapošljavaju, s oni s visokim obrazovanjem još lakše dok, s druge strane, može biti znak produljenja boravka institucijama visokog obrazovanja što je i europski trend glede odnosa mladih i tržišta rada. 5.3.1.5. struktura nezaposlenosti po zanimanjima: Slika 17: Nezaposleni u Zadarskoj županiji po rodovima zanimanja u na dan 31.12.2010.g. (5) Uslužna i trgovacka zanimanja
(9) Jednostavna zanimanja
(3) Inženjeri, tehničari i srodna …
(4) Uredski i šalterski službenici
(7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj …
(2) Stručnjaci i znanstvenici
(8) Rukovatelji strojevima, vozilima
(6) Poljoprivrednici, lovno‐…
(1) Čelnici, dužnosnici, direktori
0
500 1000 1500 2000 2500 3000 3500
Slika 18 prikazuje slijed ulaska u nezaposlenost kroz 2008., 2009. i 2010.g. i zorno demnostrira učinke i snagu gospodarske krize pogotovo u dijelu koji prikazuje ulazak u nezaposlenost osoba koje dolaze iz radnog odnosa. Slika 18: Ulazak u nezaposlenost tijekom 2008., 2009, i 2010.g. s obzirom na radni status 14.000
12.000
10.000
8.000
2008
6.000
2009
4.000
2010
2.000
0
Ukupno
Iz rada
Iz redovitog Iz neaktivnosti
školovanja
Novo prijavljeni na evidenciji nezaposlenih dolazili su tijekom ovih godina iz dominantnih sektora gospodarstva Zadarske županije: u početku 2009.g. dominiraju dolasci iz građevinske djelatnosti, ali najveći broj se odnosi na trgovinu i popravak motornih vozila, ugostiteljstvo, prerađivačku industriju, ali i iz ostalih socijalnih i društvenih djelatnosti, a manje iz djelatnsoti obrazovanja i zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Kod onih koji su na evidenciju nezaposlenih dolazili izravno nakon prestanka rada dominantni razlozi po značenju prisutnosti su istek rada na određeno vrijeme, potom sporazumni prekid rada između zaposlenika i poslodavca, te poslovno uvjetovani otkaza zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga. 5.3.2. Potražnja i zapošljavanje
Gospodarstvo Zadarske županije dominantno je okrenuto tercijarnom ili uslužnom sektoru. Djelom u pozadini leže globalni procesi sa snaženjem ekonomije bazirane na znanju i ovaj proces na planu potražnje ljudskih potencijala vodi povećanju potražnje za visokokvalificiranim i obrazovanim radnicima sa jakim naglaskom na informacijska znanja i vještine dominantno se zapošljavanjuću u uslužnim sektorima poput obrazovanja, zdravstva, javne administracije, osiguranja ili bankarstva. Slične trendove moguće je uočiti i u našim gospodarskim sektorima. Međutim, djelatnosti koje doista dominiraju i prije i poslje rasta i recesije građevinarstva su trgovina i djelatnost hotela i restorana. 40 Zanimljiva je promjena u strukturi potražnje na tržištu rada iz 2008.g. u odnosu na onu iz 2010.g. Slika 19: Potražnja za radom u i zapošljavanje u Zadarskoj županiji po mjesecima za godine 2008., 2009. i 2010. Potražnja Zapošljavanje 1.000
1.200
900
1.000
800
700
800
600
2008
500
400
2009
300
2010
2008
600
2009
400
200
2010
200
100
0
0
I.
I.
II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Najuočljivija činjenica registrirane potražnje Zadarskog gospodarstva jest njegova sezonska cikličnost i, na razini ukupnosti, opadanje: sa 6006 prijavljenih potreba za radnicima u 2008.g. preko 4655 u 2009. do 4175 u 2010.g. Cikličnost dijeli i zapošljavanje, ali ono pokazuje zanimljiv kontrapunkt u ponašanju poslodavaca spram vlastite suzdržane deklarirane potražnje u kriznim vremenima: 2008.g. zaposleno je s evidencije nezaposlenih 4909 radnika, 2009.g. 4996 i 2010. 5896 radnika. Nadalje, kad se gleda po zanimanjima spram kojih je iskazana potražnja i koja su zapošljavanja, 2008.g. karakterizira ekstenzivnost dok u strukturi dominiraju rodovi jednostavnih zanimanja najnižih kvalifikacija, rod rukovatelja strojevima i zanatska zanimanja, U donjoj su polovini rodovi viših kvalifikacija i obrazovanja. Kriza je zanimljivo promjenila strukturu u 2010.g.: koncentriranost na odgovaranmje zahtijevima vrlo uspješne turističke sezone, naglasak je na uslužnim i trgovačkim zanimanjima, na drugom mjestu su jednostzavna zanimanja što je danak inzezivnosti i niske tehnološke zhtijevnosti pomoćnih poslova u hotelima i restoranima i trgovinama. Međutim, poslje njih slijede rodovi zanimanja sa znatnim udjelom znanja i vještina dok su oni koji su dominirali 2008.g. sada na samom dnu. Dali je u pitanju stabiliziranje poslovanja koje traži racionalnost i znanje poput informacijske i komunikacijske kompetentnosti u sektoru trgovine, ili je u pitanju dizanje ukupnog standarda u komunikaciji s gostima koji traženi specifična znanja i obuku u djelatnosti hotela i restorana, posljedica je dizanje znanja i vještina na ulaznim točkama u gospodarski sustav. Očito je da se u nošenju s krizom znanje pokazuje kao jako važan faktor fleksibilnosti i upotrebljivosti ljudskih potencijala. Slika 19: Potražnja i zapošljavanje u Zadarskoj županiji po rodovima zanimanja tijekom 2008.g. i 2010.g. 2008 2010 (9) Jednostavna zanimanja
(8) Rukovatelji strojevima, vozilima
(7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj …
(6) Poljoprivrednici, lovno‐…
(5) Uslužna i trgovacka zanimanja
(4) Uredski i šalterski službenici
(3) Inženjeri, tehničari i srodna …
(2) Stručnjaci i znanstvenici
(1) Čelnici, dužnosnici, direktori
0
Potražnja
(5) Uslužna i trgovacka zanimanja
(9) Jednostavna zanimanja
(3) Inženjeri, tehničari i srodna …
(4) Uredski i šalterski službenici
(2) Stručnjaci i znanstvenici
(7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj …
(8) Rukovatelji strojevima, vozilima
(6) Poljoprivrednici, lovno‐…
(1) Čelnici, dužnosnici, direktori
500
1000
1500
2000
0
Zaposleni
Potražnja
500
1000
1500
2000
Zaposleni
Gledajući prema djelatnostima najviše novozaposlenih sa evidencije Zavoda bilo je u trgovini, popravku motorinih vozila i predmeta za kućanstvo, hotelima i restoranima, obrazovanju, prerađivačkoj industriji, ostalim društvenim i uslužnim djelatnostima, poslovnim uslugama itd. Stopa evidentiranog zapošljavalja (mjerena brojem ukupno evidentiranih nezaposlenih tijekom godine prema ukupno zaposlenima sa evidencije nezaposlenih tijekom istog razdoblja) iznosila je za 2008.g. 39%. Kriza i recesija iz 2009.g. i 2010.g. 41 smanjila je stopu evidentiranog zapošljavanja na kraju 2010.g. na 25,4%. Prosječno vrijeme boravka na evidenciji nezaposlenih za cjelu županiju iznosilo je 2008.g. 15,7 mjeseci (RH 15,9, raspon 32,2 – 3,7 mjeseci). Na kraju 2010.g. prosječno boravka na evidenciji pokazuje drastično smanjenje na 7,1 mjeseci (RH 10,6, raspon 15,9 – 0,83 mjeseci). Posljedica je to izuzetno velikog priljeva u nezaposlenost tijekom 2009. i 2010.g. koje slabi snagu ovog indikatora koji dobro odslikava kvaltativnu dimneziju nepogodnosti dugotrajnog boravka na evidenciji nezaposlenih u stabilnim gospodarskim prilikama, indicirajući ili odsutstvo konjukture grane djelatnosti koja dominantno zapošljava određen profil zanimanja, ili masovniju pojavu strukturne neusklađenosti i snage znanja i vještima sadržana u određenim zanimanjima s obzirom na tehnološke promjene. Po rodovima zanimanja situacija je bila sljedeća: Slika 20: Prosječna duljina čekanja na zaposlenje po rodovima zanimanja tijekom 2008.g. i 2010.g. u mjesecima (9) Jednostavna zanimanja
(8) Rukovatelji strojevima, vozilima
(7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj …
(6) Poljopr., lovno‐uzgojni, šumarski …
(5) Uslužna i trgovacka zanimanja
(4) Uredski i šalterski službenici
(3) Inženjeri, tehničari i srodna …
(2) Stručnjaci i znanstvenici
(1) Čelnici, dužnosnici, direktori
0,0
2010
5,0
10,0 15,0 20,0 25,0 30,0
2008
Na kraju, potrebno je navesti da se u ponudi i potrežnji u protekle tri godine događao i određeni paradoks kad je u pitanju tržište rada i njegovo uobičajeno funkcioniranje. Unatoč relativnoj raznolikosti profila zanimanja osoba na evidenciji nezaposlenih, potražnji za određenim profilima nije bilo moguće udovoljiti u mjeri u kojoj je za njima postojala potražnja na tržištu. Unatoč znatne prisutnosti dugotrajne nezaposlenosti i neaktivnosti paralelno postoji situacija u kojoj poslodavci (njih preko 20% prema rezultatima Ankete poslodavaca za 2009.g.) imaju problema s popunjavanjem slobodnih radnih mjesta. Pri tom su prepreka i traženo zanimanje kojeg manjka, neadekvatno radno iskustvo, slabe socijalne vještine i što je posebno indikativno s obzirom na ekonomsku i sopcijalnu krizu – nezainteresiranost i nemotiviranost za rad. Tijekom 2008.g. bio je prisutan nedostatak radnika u graditeljstvu i to u stručnim zanimanjima: diplomiranim inženjerima građevine, inženjerima građevine, arhitektima, građevinskim poslovođama, građevinskim tehničerima, zidarima i tesarima. Tijekom sve tri godine nedostatak se osjećao i za radnicima u zanimanjima magistra farmacije, farmaceutskog tehničara, liječnika, profesora matematike, bilogije i kemije. Tijekom sezone i za kuharima i konobarima. Dio razloga koji dovode do pojave nemogućnosti udovoljavanja potražnji leži i u nedovoljnoj povezanosti obrazovnog sustava s tržištem rada i njegovoj tromosti u odgovorima na promjene koje se na njemu odvijaju. S druge strane, nemogućnost udovoljavanja želji poslodavaca za radnikom koji svojim znanjima i vještinama udovoljava suvremenim tehnološkim i organizacijskim potrebama poslodavaca, također ukazuje na potrebu kontinuiranog planskog i sistematskog osposobljavanja postojeće neadekvatne kvalifikacijske strukture nezaposlenih kao trajnog načina poboljšanja ponude radne snage. Dio razloga, međutim leži i u stimuliranju ekonomske neaktivnosti u vidu raznih novčanih naknada i socijalnih davanja koje dodatno demotiviraju potrebu za radom. 6. Civilni sektor
U Zadarskoj županiji, slično kao i u drugim županijama, postoji veliki broj registriranih udruga (ukupno 1280 upisanih u registar), ali je stvarno aktivnih tek nešto više od 1/3. Registrirane udruge djeluju u mnogobrojnim i različitim područjima od područja kulture i športa, tehničkih djelatnosti, zatim udruge proizišle iz Domovinskoga rata, iz područja ekologije, poljoprivrede, zatim iz humanitarnog i karitativnog područja te kulture i zdravstva. Djelovanje udruga, gledano u cjelini, doprinosi poboljšanju upravljanja razvojem Zadarske županije. Iako je iz godine u godinu vidljiv napredak, još uvijek je taj doprinos vrlo nizak, a time i upliv građana na svekoliki razvoj Zadarske županije. Suradnja između civilnog i javnog sektora u Zadarskoj županiji nije institucionalizirana u smislu kreiranja jednog dugoročnog programa i mjera za njegovu provedbu (poput npr. Programa suradnje Istarske županije i nevladinog, neprofitnog sektora, odnosno Savjet za razvoj civilnog društva kao tijelo zaduženo za njegovu provedbu). Međutim, skoro sva tijela Zadarske županije i ostala osnovana za poboljšanje mogućnosti korištenja EU fondova i razumijevanja EU procesa (Županijski savjet za EU integracije, Županijsko partnersko vijeće, Lokalne akcijske grupe Bura i Laura) u vlastitim osnivačkim aktima imaju preduvjet sudjelovanja civilnog sektora u djelovanju tih tijela i donošenju odluka na višim razinama. Pri izradi Županijske razvojne strategije obvezan je bio input organizacija civilnog društva u definiranju razvojnih problema i njihovih rješenja. 42 Imamo slučaj razvoja i poljoprivrednih udruga i zadruga koje su od ove godine pojačali svijest o udruživanju u svrhu dobivanja podrške i razvijanja konkurentnosti na hrvatskom i stranom tržištu (Primjer LAG‐ova). Zadarska županija trenutno surađuje s 10‐ak udruga (vinari i maslinari) koje intenzivno rade na poboljšanju vlastitih proizvoda u skladu sa standardima EU. Svojim djelovanjem i rezultatima indirektno utječu i na povećanje interesa civilnog sektora za pojačano uključivanje u donošenje odluka na lokalnoj razini. Njihov utjecaj je vidljiv na području razvoja poljoprivrede i korištenja sredstava iz IPA fonda (IPARD komponenta), čime pokazuju prilagodbu novonastaloj situaciji nedostatka državnih poticaja za razvoj poljoprivrede. Jedan od značajnijih oblika djelovanja civilnog društva je volontiranje koje doprinosi pojačanom sudjelovanju građana u društvenom životu, pomaže stvaranju lokalnih mreža i stvara osjećaj odgovornosti za rješavanje problema koji postoje u zajednici. Za razvoj volonterstva na području Zadarske županije potrebno je osnivanje Centra za razvoj volonterstva unutar neke od postojećih udruga ili kao samostalne organizacije. Djelovanje takvog Centra bi se ostvarivalo kroz svakodnevni rad s volonterima, njihovo informiranje, educiranje, selekciju ili upućivanje na rad u odabranu ustanovu ili organizaciju, praćenje rada volontera itd. Budući da se inicijativa za pokretanjem Centra za razvoj volonterstva pokrenula prije dvije godine i još nema znatnih pomaka dolazi do problema organizacije volontera i ljudi koji žele volontirati kao i institucija koje imaju potrebe za volontiranjem. Projekt „Volontiram“ Sveučilišta u Zadru je trenutno jedina organizacija koja se bavi organiziranjem volontiranja u Zadarskoj županiji, kao i dijelom edukacijom volontera i institucija. Nedostatnost novaca i nepostojanje čvrste upravljačke strukture dovodi do zamrznutog statusa Centra za razvoj volonterstva a samim time i otežanim strateškim i usmjerenim radom cijelog civilnog sektora na području Županije. Volonterski doprinos zajednici još uvijek je sporadičan primjerice unutar pojedinih projekata, npr. Volonterski centar Zagreb je pokrenuo 2009. godine osnivanje dvaju volonterskih centara: 1. Volonterski centar Kukljica u partnerstvu s udrugom Krijanca iz Kukljice (otok Ugljan) i s Općinom Kukljica 2. Volonterski centar Gračac u partnerstvu s udrugom Una i Općinom Gračac. Oba volonterska centra rezultat su projekta „Volonterski centri u zajednicama“ kojeg je financirala Europska Unija u sklopu programa PHARE. Osnivanje Centra za razvoj volonterstva primarno rješava problem zajednički svim organizacijama civilnog društva ‐ primjerice manjak volontera za rad organizacija civilnog društva na projektima od opće društvene koristi, posebno rad udruga iz domene socijale ali primjenjivo na sva područja, od kulture i zaštite okoliša do udruga mladih. Jedno od obilježja rada udruga je i nedostatna međusobna koordinacija i nedovoljna suradnja. U slučaju kada se nekoliko različitih udruga bavi istim područjem, suradnja među njima je obično slaba i svaka se uglavnom usredotočuje na provedbu svojih programa, pri čime se gubi mogućnost da se razmjene i kumuliraju iskustava i znanja Civilni sektor u Zadarskoj županiji predstavlja relativno dobar potencijal za suradnju i aktiviranje zajednice u rješavanju problematike iz svih područja. 7. Trendovi tržišta rada - zaključci
Sve ono što se događa u gospodarstvu, školstvu, zdravstvu, znanosti i tehnologiji itd., bilo lokalno, regionalno, nacionalno ili globalno, posredno ili neposredno ima svoj utjecaj na oblikovanje tržište rada čineći ga jednim od najdinamičnijih područja društvenog života. Lokalno tržište rada u mnogim aspektima svog funkcioniranja odražava cjelokupnu društveno‐ekonomsko situaciju u Hrvatskoj, zajedno s lokalnim osobitostima povezanim s postojećim regionalnim potencijalima i nedostacima. Prvi krug problema tiče se uklopljenosti u širi društveni i ekonmski kontekst. Osvrt na aktualnu gospodarsku situaciju u Zadarskoj županiji konstatirao je prodor i zahvaćanje globalne gospodarske kriza u gotovo u sve strukture gospodarstva u 2009. godini. Posljedice krize najprije su počeli osjećati oni segmenti gospodarstva, one tvrtke, čija je djelatnost bila najizloženija i najovisnija o utjecajima vanjskotrgovinskog poslovanja. Prvim recesijski udari, što se naše županije tiče, bili su u djelatnostima trgovine na malo i veliko, građevinarstvu, marikulturi te prerađivačkoj industriji. Problemom drastičnog pada vozarina kao posljedice naglog smanjenja međunarodne robne razmjene osjetio je i brodar Tankerska plovidba d.d., najprofitabilnije županijsko poduzeće. Prijedlozi mjera i same mjere za ublažavanjem posljedica krize dolazili su s raznih strana, oni od strane Vlade RH, brojnih jedinica regionalne i lokalne samouprave, svoj su naglasak stavljali na potrebu discipline u plaćanju dospjelih obveza sa strane hrvatskih pravnih osoba. Najznačajniji utjecaj na usporavanje gospodarskog rasta u ovoj godini imalo je upravo usporavanje rasta industrijske proizvodnje. Visoka zaduženost zemlje potencirala je strukturne probleme nastale zbog slabog korištenja vlastitih proizvodnih, prirodnih i ljudskih potencijala uz preveliku ovisnost o vanjskim izvorima financiranja. Gospodarska situacija u ovom trenutku prilično 43 je neizvjesna i nepredvidljiva. Sa svjetskog tržišta pristižu znakovi oporavka, s druge pak strane tijekom 2010. godine Hrvatska je još stagnirala. Drugi krug tiče se odnosa tržišta rada i regionalnog gospodarstva. U 2010. godini zbog jako dobre turističke sezone, bilježi se rekordan broj zaposlenih na sezonskim poslovima, dok je također na kraju godine ostvaren i rekordan broj prijavljenih na Zavod u posljednjih deset godina. Razlog je djelom u istecima ugovora na određeno vrijeme koji traju otprilike koliko i turistička sezona i koji je na tržištu rada Zadarske županije tijekom 2009. i 2010.g. u preko 80% zapošljavanja glavni oblik zasnivanja radnog odnosa. Međutim, val sezonskog zapošljavanja i otpuštanja ima svoje uobičajene amplitude. Ono što je dovelo do osjetnog povećanja nezaposlenosti jest zatvaranje radnih mjesta u tvrtkama i obrtima koji nisu ugostiteljstvo, smještaj i trgovina – u poslovnju nekretninama, preostacima građevinarstva i nadasve prerađivačkoj industriji. Čini se da tržište rada u Zadarskoj županiji postaje sve dinamičnije ali i izuzetno ovisno o sezonskoj zaposlenosti. 






Sumirajući rezistentne i aktualne probleme tržišta rad u Zadarskoj županiji potrebno je ukazati na sljedeće: Zadarska županija nije imuna na proces starenja stanovništva s opasnošću smanjivanja radnog kontigenata, ali njen razvoj još uvjek ne trpi značajno kočenje iz te osnove zbog jakih imigracijskih tokova i pretvaranja negativne u nultu stopu prirodnog prirasta stanovništva. Ono što jest problem jest stihijnost migracijskih tokova unutar županije mahom usmjerenih na obalni dio Županije pri čemu zaleđe i otoci doista bivaju pogođeni i usporavanjem rasta stanovništva i njegovim demografskm starenjem. U Zadarskoj županiji nema nedovršenih procesa privatizacije i restrukturiranja. Proces tranzicije uglavnom je završen i do pojave gospodarske krize iz kraja 2008.g. gospodarstvo je uglavnom bilo pred normalnim razvojnim problema, dok je nasljeđe tranzicije bilo vidljivo i prisutno u strukturalnoj nezaposlenosti i visokoj dugotrajnoj nezaposlenosti što je opterećavalo i ometalo gospodarski razvoj uvjetujući relativno visoke financijske stavke u novim investicijama vezane za osposobljavanje potrebne radne snage. Rješenje strukturnih problema unutar kojih ponuda ne može pronaći svoju potražnju, i obratno, često je dodatno usloženo time što su obrazovni programi dosta udaljeni od potreba tržišta rada. Oba problema zasigurno će i u budućnosti opterećivati razvoj gospodarstva Zadarske županije. Sektor usluga u gospodarstvu Zadarske županije je u neupitnoj prevazi, ali s dominantnim udjelom tradicionalnog javnog sektora sa zdravstvenim, obrazovnim i administrativnim uslugama, odnosno trgovinom kao najjačom pojedinačnom djelatnošću, što ukazuje da je sektor usluga ima velike i raznolike neiskorištene potencijale za razvoj poduzetništva i stvaranje novih radnih mjesta. Gospodarska kriza će znatno usporiti iskorištenje ovih mogućnosti, ali se glavni preduvijet ‐ rad na podizanju kvalitete ljudskih potencijala, ne smije se odlagati. Do ekonomske krize imali smo izrazito nisku zastupljenost ženske populacije i starijih radnika u zaposlenosti, te relativno dobru zastupljenost mladih što je tvorilo ozbiljnu asimetričnost u strukturi zaposlenosti Zadarske županije. Kriza je još više povećala tradicionalnu nezaposlenost žena (preko 57%), ali je i muška nezaposlenost dosegla do sada naviših 43%, dok je nezaposlenost i mladih i stariih izjednačila na visokih 15% za obje skupine. Iza ovih promjena relativnih odnosa u realnom smislu stoji povećanje svih stavki. Niska obrazovna razina radno sposobnog stanovništva u cjelini i dominantna zastupljenost ženske populacije na nižim obrazovnim razinama svakako spada među najveće probleme tržišta rada Zadarske županije koji je u uvjetima konjukture otežavao poduzetnicima nalaženje i zapošljavanje osoba s odgovarajućim kvalifikacijama i vještinama. Isti moment zasigurno će otežavati i izlazak iz krize i posredno uvelike otežati pozicioniranje, održanje i razvoj gospodarstva Zadarske županije u konkurentnim uvjetima globalnog tržišta u kojem dominiraju kompetitivna, dinamična i na znanju bazirana gospodarstva. Ovdje je posebno važan problem što u ukupnom radno aktivnom stanovništvu, isto kao i ukupno zaposlenom stanovništvu, ima znatno manji udio visoko (tercijarno) obrazovane radne snage. U Hrvatskoj, kao i u EU, viša razina obrazovanja vezana je uz nižu razinu stope nezaposlenosti: veće obrazovanje dovodi do manje nezaposlenosti, stoga obrazovanje mora postati glavni instrument za smanjenje strukturne nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti koja je veća od stope RH, velika prisutnost dugotrajne nezaposlenosti kod nekvalificiranih i srednje kvalificiranih nezaposlenih osoba što dovodi do zastarijevanja njihovih znanja i vještina, te slaba prostorna mobilnost postupno objektivno udaljava nezaposlene osobe od tržišta rada i subjektivno ih pasivizira u traženju zaposlenja otvarajući realnu prisutnost rizika siromaštva i društvene isključenosti u Zadarskoj županiji. Svaka nova točka u nizanju negativnih indikatora od kojih su neki potencirani krizom a ne mali broj ima status konstante, traži bolju organiziranost i javnog i civilnog sektora na njihovom rješavanju i razvoj svrhovitog partnerskog odnosa da bi se komplementirala znanja o problemima i kombinirala dostupna lokalna, nacionalna i europska sredstva za njihovo rješavanje. 44 II. Procjena/evaluacija provedbe postojeće Strategije razvoja
ljudskih potencijala
Među strateškim dokumenatima na području Zadarske županije na koje se potrebno osvrnuti kad je u pitanju organiziran pristup razvoju ljudskih potencijala, potrebno je istaknuti Strategiju razvoja ljudskih resursa Zadarske županije koja je izrađena realizacijom projekta Lokalno partnerstvo za zapošljavanje, faza I iz programa CARDS 2002 i koja strategija je bila integralni dio ROP‐a, kako je u samom ROP‐u i naglašeno. Projekt Lokalno partnerstvo za zapošljavanje kojeg je nosioc bio Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Zadar, započeo je u mjesecu studenom 2004. godine sa ciljem uspostave i promocije strukture koja se sastoji od lokalnih partnera unutar Zadarske županije koja bi bila sposobna oblikovati, primjenjivati, voditi i nadgledati projekte i mjere koje se tiču razvoja ljudskih resursa sukladno Regionalnom operativnom planu, Nacionalnoj strategiji zapošljavanja i standardima EU. Rezultati koje bi projekt morao postići su: 1. Poboljšano znanje o tržištu rada na regionalnom nivou 2. Povećana sposobnost izgradnje razvoja ljudskih resursa na županijskom nivou 3. Povećana svijest o principima i mehanizmima korištenja Europskog Socijalnog Fonda (ESF) u sve 4 županije u kojima Lokalna partnerstva igraju glavnu ulogu u planiranju i provedbi projekata ( Zadarska, Šibensko‐Kninska, Sisačko‐
Moslovačka i Vukovarsko‐Srijemska). 4. Smanjena stopa nezaposlenosti na regionalnom nivou 5. Povećana svijest o principima i mehanizmima korištenja Europskog Socijalnog Fonda (ESF) među regionalnim kreatorima politika vezanim uz razvoj ljudskih resursa. Projekt se provodio u pet faza:  Identifikacija sudionika i prikupljanje informacija  Izrada strategije  Izrada projekta lokalnog partnerstva  Provedba projekta lokalnog partnerstva  Diseminacija Prethodna strategija razvoja ljudskih potencijala Zadarske županije predviđala je dugoročne ciljeve i viziju do 2012. godine, te srednjoročne programe s mjerama i prioritetima djelovanja do 2008. godine. Navedena strategija je definirala četiri glavna strateška smjera koja bi vodila do boljeg iskorištavanja ljudskih resursa i njihove učinkovitije upotrebe, a to su: 1.
Promoviranje zapošljavanja 2.
Poduzetništvo 3.
Obrazovanje 4.
Socijalna skrb i uključenost Projekt je u planiranim okvirima u potpunosti završen. Također u okviru projekta formirano je i Regionalno vijeće tržišta rada Zadarske županije unutar kojeg se pod vodstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Zadar, a kroz suradnju sa partnerima, posebice glavnim partnerom Zadarskom županijom, odvijao niz aktivnosti vazanih za praćenje i koordiniranje realizacije strategije, poticala izrada projekata vezanih uz usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada koji problem je identificiran kao jedan od ključnih koji onemogućavaju brži razvoj. Mjere koje su u Strategiji bile definirane, velikim dijelom su i provedene, a njihova realizacija prokazana je u slijedećoj tablici. Uz to stečeno je i vrijedno iskustvo u participativnim metodama razvojnog planiranja i partnerskom pritupu. 45 Tablica27: Realizacija mjera u okviru Strategije razvoja ljudskih potencijala za Zadarsku županiju 2005‐2010 EU smjernica MJERE PRIORITET Uspostava Udruge za zapošljavanje te priprema i stvaranje partnerskih projekata
Promocija zapošljavanja EU Smjernica 1 Realizacija: 
Mjera 1.1 

Osnovana udruga za prilagodbu tržištu rada „Zanimanje“ Zadar – 17.3.2006.g.
Osmišljavanje i provedba „Dana tržišta rada Zadarske županije“ 2007.g. u partnerstvu sa Zadarskom županijom, HZZ, HGK, HOK, Sveučilištem u Zadru i srednjim školama Zadarske županije (vrijednost projekta 94000 k) Provedba projekta „Profesionalno samousmjeravanje učenika osnovnih škola“ (vrijednost projekta 15000 k). Podizanje interesa poslodavaca za zapošljavanje žena i dugotrajno nezaposlenih osoba Mjera 1.2 Realizacija: 
Provedba projekta „Aktivne mjere na tržištu rada namijenjen nezaposlenim ženama preko 50 godina u sektoru turizma“ (vrijednost projekta 10000 eura).
Mjera 1.3 Uspostava centara za poslovne informacije
Informiranje i osposobljavanje poduzetnika početnika Realizacija: Podrška poduzetništvuu EU Smjernica 2 Mjera 2.1 
U suradnji sa Udruženjem obrtnika Zadar – „Osnivanje centra za poslovno informiranje“ u Obrovcu.  Informirano 200 nezaposlenih osoba o osnovama poduzetništva kroz rad Odsjeka za profesionalno usmjeravanje HZZ PS Zadar. Olakšavanje početka i vođenja poslovanja
Mjera 2.2 Realizacija:  Savjetovanje 200 poduzetnika početnika kroz rad savjetodavne službe HOK, HGK i Udruženja obrtnika Zadar. Organiziranje poslovne, poduzetničke I menadžerske obuke Mjera 2.3 Realizacija: 

12 seminara u organizaciji Udruženja obrtnika Zadar 17 seminara u organizaciji Razvojne agenicje ZADRA 46 Poboljšanje odnosa između poslodavaca, zaposlenika i državnih institucija
Realizacija: Mjera 2.4  Uspostva „Regionalnog vijeća tržišta rada Zadarske županije” sa ciljem rješavanja problema tržišta rada na partneskim osnovama (dionici:poslodavci, državne i javne institucije i institucije civilnog društva: održano 15 sastanaka Vijeća
sa problematikom regionalnog tržišta rada Promoviranje mogućnosti rada izvan mjesta stanovanja i potrebe osobnog uključenja u traženje posla Povećanje mobilnosti radne snage Realizacija: skraćenom radnom vremenu Promocija zapošljavanja u EU Smjernica 3 Mjera 3.1  Održano 500 radionica sa 2500 uključenih nezaposlenih osoba na temnu aktivnog traženja posla u okviru rada kroz rad Odsjeka za profesiona
usmjeravanje HZZ PS Zadar. Bolje informiranje poslodavaca o svim mogućnostima legalnog zapošljavanja, posebice zapošljavanja na skraćeno radno vrijeme Realizacija: Mjera 3.2  Informiranje poslodavaca o aktivnim mjerama na regionalnom tržištu rada rada kroz rad Odsjeka za mjere aktivne politike zapošljavanja HZZ PS Zadar. Razvoj obrazovnih programa za odrasle
Cjeloživotno učenje Mjera 4.1 
Suradnja HZZ PS Zadar sa strukovnim školma na razvoju kurikuluma sukladno
tržištu rada (sobarice, barmen…)..  Osposobljavanje 12 mladih nezaposlenih osoba u računalnim vještinama (ECDL), projekt u suradnji Zadarske županije, HZZ PS Zadar i učilišta Algebra Zadar
Stvaranje ‘One stop shop’
Mjera 4.2 Realizacija: Poboljšanje obrazovan
EU Smjernica 4 Realizacija:  Uspostava infromativnih punktova u HZZ PS Zadar, Benkovac, Biograd, Obrovac, Gračac i Pag sa informacijama o mogućnostima cjeloživotnog obrazovanja
Uspostavljanje veza između strukovnog obrazovanja i svijeta rada Realizacija: Mjera 4.3  Sudjelovanje stručnjaka HZZ PS Zadar u realizaciji projekta „Strukovno obrazovanje usmjereno na tržište rada” Ministrastva gospodarstva, rada i poduzetništva i Društa za tehničku pomoć Republike Njemačke.  Izrada „Izvješća o strukovnom obrazovanju i tržištu rada za 2008.g.“ 47 Mjera 4.4 Osuvremenjavanje opreme i uvjeta rada obrazovnih institucija Mjera 4.5 Jačanje suradnje između sveučilišta, javnog I privatnog sektora Mjera 4.6 Uspostavljanje veza između visokog obrazovanja I svijeta rada Mjera 4.7 Osuvremenjavanje opreme I uvjeta rada institucija visokog obrazovanja
EU Smjernica 5 Poboljšanje zapošljivosti žena
Ravnopravnost spolova EU Smjernica 6 Realizacija:  Provedba projekta „Aktivne mjere na tržištu rada namijenjen nezaposlenim ženama preko 50 godina u sektoru turizma“ (vrijednost projekta 10000 eura).  “Novi dan za posao” – osposobljeno 90 žena za rad na računalu, Mjera 6.1 Zajednički projekt Microsoft Hrvatska i HZZ PS Zadar.  Radionice za samozapošljavanje – zajednički projekt Caritasa i HZZ PS Zadar – u radionicama sudjelovalo 67 nezaposlenih osoba.  “Znanjem do posla” – osposobljeno 120 osoba za rad na računalu i proaktivno traženje posla; zajednički projekt udruge ZAMIRNET i HZZ PS Zadar (vrijednost projekta 760000 kn), financiran iz zajma Svjetske banke kroz “Projekt socijalno‐gospodarskog oporavka” Ministratsva mora, turizma prometa i razvitka.. Mjera 7.1 Prilagodba radnih mjesta osobama s invaliditetom
Poboljšati pomoć koju pruža HZZ nezaposlenim odobama s invaliditetom
Realizacija:  Educiran djelatnik HZZ za rad sa osobama s invaliditetom Dodatni rad sa socijalno isključenim društvenim grupama sa svrhom povećava
njihove uključenosti u tržište rada Integracija osoba u nepovoljnoj poziciji na tržištu rada EU Smjernica 7 Mjera 7.2 Mjera 7.3 Realizacija:  “Pravo na život u zajednici: Socijalna uključenost i osobe s invaliditetom”, 10 osoba s invaliditetom uključen u projekt pod vodstvom UNDP. Rehabilitacija i reintegracija različitih grupa u tržište rada (ratni veterani, ovisnici itd.) Mjera 7.4 Realizacija: 
Program resocijalizacije ovisnika – 10 osoba uključeno u projekt. Projekt 48 je pod zajednićkim vodstvom Ministarstva znanosti, Ministarstva gospodarstva i Ministartstva zdravlja i socijalne skrbi Davanje mogućnosti odraslima bez osnovne naobrazbe završavanje osnovne Mjera 7.5 škole Mjera 7.6 Poboljšanje usluga u socijalnom sektoru, osposobljavanje socijalnih radnika EU Smjernica 8 Sprečavanje neprijavljenog rada EU Smjernica 9 Sprečavanje neprijavljenog rada
Mjera 9.1 Smanjenje regionalnih razvojnih razlika EU Smjernica 10 Bolje korištenje dostupnih nacionalnih i međunarodnih razvojnih fondova
Mjera 10.1
49 III. SWOT analiza SWOT analiza prikazana na slijedećoj stranici uključuje snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje koje su rezultat analize gospodarske i društvene situacije u Zadarskoj županiji na području ljudskih potencijala. Pri izradi SWOT analize, u obzir su uzeta područja koje podržava Europski socijalni fond (ESF). Ciljevi Europskog socijalnog fonda su smanjenje razlika u životnom standardu i blagostanju u državama članicama Europske Unije i njihovih regija, te time promicanje gospodarske i socijalne kohezije. Naglašava se promicanje zapošljavanja u EU, te pomoć europskim tvrtkama i radnoj snazi u što uspješnijem suočavanju s globalnim izazovima. ESF podržava politiku država članica vezanu uz zapošljavanje, socijalnu uključenost, nediskriminaciju, promicanje jednakosti, te obrazovanje i obučavanje. Obzirom na približavanje Hrvatske Europskoj Uniji, pri izradi SWOT analize naročito se uzimao u obzir nacrt Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala 2012‐2013 unutar kojeg su već ugrađene relevantne nacionalne politike a koje su istovremeno usklađene s ciljevima ESF‐a. Sukladno tome, slijedeća područja su istaknuta u SWOT analizi, a to su: 
Zapošljavanje 
Obrazovanje i stručno usavršavanje 
Socijalna uključenost 
Civilno društvo 50 Snage
Slabosti
Prilike
Prijetnje
Zapošljavanje Dobar geostrateški položaj županije Starenje stanovništva i nepovoljna dobna struktura radne snage Daljnji razvoj i jačanje sustava lokalnih poticajnih mjera Stanovništvo koje stari
Dosadašnje iskustvo u programima aktivnih mjera politike zapošljavanja Visok udio nezaposlenosti mladih i žena
Financijska i gospodarska kriza mogu značajno povećati nezaposlenost Dobro raširena mreža Ispostava u sastavu Područne službe Zadar Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Visoki udio dugotrajno nezaposlenih osoba Bolje obrazovano stanovništvo može povećati apsorpciju tehnologije, te tako i produktivnost rada i razvoj Bolja međuinstitucionalna suradnja može smanjiti nesrazmjere ponude i potražnje na tržištu rada Spremnost lokalnih partnera na suradnju Akumulirano iskustvo iz prethodnih EU projekata iz sektora tržišta rada Zadovoljavajuća demografska struktura u urbanim područjima Tradicija obrtništva i poduzetništva Tradicija pružanja usluga u turizmu Tradicija prerađivačke industrije, pervenstveno prehrambene i metaloprerađivačke Manjkavost zakonske regulative i nedorečene ingerencije i procedure koje usporavaju funkcioniranje sustava (posebno vezano uz prepreke i sporost sustava kao podrške investicijama) Niska stopa aktivnosti radno sposobnog Partnerski pristup u izradi aktivnih Povećanje socijalnih transfera za stanovništva mjera na tržištu rada kako bi iste bile vrijeme nezaposlenosti može smanjiti bolje prilagođene strukturi motivaciju nezaposlenih prilikom gospodarstva županije traženja posla Nezadovoljavajuća demografska Utjecati na veću mobilnost radne snage Učestale izmjene zakonske regulative i struktura izvan urbanih područja posebno prilagođenim aktivnim nepovoljna porezna regulativa mjerama na tržištu rada prepreke su većim i bržim ulaganjima Nejednaka teritorijalna razvijenost Jačanje poduzetništva (putem aktivnih Krutost zakonske regulative tržišta rada županije mjera na tržištu rada) i poticanje sudjelovanja na tržištu rada Visok udio sektora uslužnih djelatnosti Jačanje postojećih institucija putem kod zaposlenih osoba suradnje sa sličnim institucijama u EU Niska razina zapošljavanja Jačanje Lokalnog partnerstva za marginaliziranih skupina zapošljavanje Niska (geografska) mobilnost lokalnog Osnivanje LAG‐ova i mogućnosti stanovništva korištenja poticajnih sredstava za ruralni razvoj 51 Snage
Dobra povezanost državnom cestom A1, pet izlaza u županiji Dobra prometna povezanost unura županije (cestovna mreža, trajektna pristaništa…) Slabosti
Prilike
Općenito nezadovoljavajući suodnos između obrazovnog sustava / ponude radne snage i traženih vještina na tržištu rada Neadekvatne vještine nezaposlenih osoba Nezadovoljavajuća demografska struktura i prirast stanovništva na otocima i u zaleđu (slaba naseljenost i nedostatak mladih te obrazovane radne snage u ruralnim područjiima Rastući interes za stvaranje centara izvrsnosti i korištenje novih tehnologija Prijetnje
Predpristupni, strukturni i kohezijski fondovi EU Obrazovanje i stručno usavršavanje Kvalitetan stručni kadar u obrazovnom sektoru Nedovoljno razvijene baze podataka i indikatora praćenja u obrazovnom sustavu Uspješno provođenje Hrvatskog kvalifikacijskog okvira Postojanje Sveučilišta u ekspanziji Slaba iskorištenost programa cjeloživotnog obrazovanja, nezainteresiranost korisnika i nepovezanost s potrebama gospodarstva Nepostojanje centara izvrsnosti u strukovnom obrazovanju Rastući interes za stvaranje centara izvrsnosti i korištenje novih tehnologija Dostupnost srednjoškolskog obrazovanja za sve Razgranata mreža odgojno‐obrazovnih institucija i programa svih razina Veliki broj programa za cjeloživotno obrazovanje Otežano uključivanje u cjeloživotno učenje zbog skupoće obrazovnih programa Neadekvatna pripremljenost obrazovnog sustava za osobe s invaliditetom Stvaranje preduvjeta za usklađivanje obrazovnog sustava sa potrebama tržišta rada Stvaranje mehanizama za priznavanje znanja i vještina stečenih u Hrvatskoj i EU Participiranje u transeuropskim projekatima vezanim uz obrazovanje 52 Financijska i gospodarska kriza mogu negativno utjecati na funkcioniranje obrazovnog sektora i smanjiti mogućnosti za obrazovanje Nedovoljno poticajna državna politika spram cjeloživotnog obrazovanja (porezne olakšice…) Nedostatak transparentnosti kod financiranja visokoobrazovnih ustanova Nedefiniran zakonski okvir za cjeloživotno obrazovanje posebice neformalno obrazovanje Snage
Slabosti
Prilike
Razvijen sustav profesionalnog usmjeravanja unutar HZZ‐a Nedostatak kadrova u sustavu profesionalnog usmjeravanja Nedostatak visokoobrazovnog kadra za korištenje novih tehnologija Nedovoljna uključenost poslodavaca u procese obrazovanja Slaba povezanost sektora istraživanja i tržišta rada Prijetnje
Socijalna uključenost Relativno snažne obiteljske i društvene mreže Rizik od siromaštva prisutan je među ruralnim stanovništvom i starijom populacijom Postojanje razvojnih i strateških planova u zdravstvu i socijalnoj skrbi Relativno loše usmjeravanje cjelokupnih socijalnih potpora Razvijena mreža i postojanje standarda zdravstvenih usluga Nepostojanje sustava praćenja i evaluacije socijalnih mjera Porast društvene svijeti o značenju socijalne inkluzije Nedostatno razvijen sustav izvaninstitucionalnih oblika socijalne / zdravstvene skrbi uključujući i oblike palijativne zdravstvene skrbi Nepostojanje prilagođenih uvjeta za rad osoba s posebnim potrebama Nedovoljno senzibilizirana javnost prema osobama s invaliditetom, osobito kod zapošljavanja Jačanje gospodarstva i smanjivanje nezaposlenosti, posebno kroz otklanjanje posljedica globalne gospodarske krize Prihvaćanje i uključivanje u procese koji jačaju socijalnu uključenost tijekom pristupanja EU Jačanje civilnog sektora u svrhu stvaranja i pružanja socijalnih usluga Bolja provedba nacionalnih programa za socijalne usluge Rastući interes za unaprjeđenje sustava brige o starijim osobama 53 Veća socijalna davanja zbog starenja stanovništva Povećanje nejednakosti kao posljedica utjecaja globalnih trendova Učinci financijske i gospodarske krize na dostupna sredstva za socijalne transfere Značajna financijska neravnoteža u mirovinskom i zdravstvenom sustavu Snage
Slabosti
Prilike
Prijetnje
Neprecizan zakonodavni okvir za razvoj socijalnog ugovaranja Nedovoljna razvijena svijest o udomiteljstvu Institucionalna skrb za starije i nemoćne ne udovoljava potrebama Nedovoljna izdvajanja JLS‐a za socijalne potrebe Civilno društvo Značajan broj registriranih udruga civilnog društva Pojačan interes mladih za volontiranje u zajednici Nedostatak kapaciteta udruga u kreiranju politika Dostupnost tečajeva i radionica za stručno usavršavanje članova civilnog društva Nedovoljan broj aktivnih organizacija civilnog društva Bolja povezanost između formalnog, neformalnog i informalnog znanja koje pruža civilni sektor Jači doprinos dobrovoljnog neprofitnog sektora socijaln oj koheziji i lokalnom gospodarskom razvoju Intenzivnije stručno usavršavanje i obrazovanje unutar organizacija civilnog društva na temu poduzetničkog razvoja Umrežavanje udruga u projektima od zajedničkog interesa Nedovoljna svijest o značaju i važnosti volontiranja u zajednici Korištenje novih znanja za povlačenje sredstava iz EU fondova Nepostojanje volonterskog centra Jačanje uloge udruga u društveno‐
gospodarskom razvoju Nizak stupanj razumijevanja uloge koju imaju organizacije civilnog društva u pružanju javnog servisa Nesigurna održivost udruga
54 Nedostatak spremnosti javnih tijela za zaključivanje ugovora o pružanju javnih usluga s organizacijama civilnog društva Otežan pristup partnerima iz javnog, poslovnog sektora i akademske zajednice IV. Vizija, strateški ciljevi i prioriteti SRLJP ZŽ
U prethodnom poglavlju SWOT analiza je pokazala jakosti i slabosti, isto tako je prepoznala neke prilike i prijetnje koje bi se mogle pojaviti u Zadarskoj županiji prilikom provođenja projektnih aktivnosti. Analiza ne ističe postojanost značajnog ograničenja apsorpcijskih kapaciteta u županiji u smislu pripreme i provedbe projekata kao i mogućnosti sufinanciranja projekata, te da je programsko razdoblje vrlo kratko što također predstavlja ograničavajući faktor. Pored toga je važno odrediti projektne aktivnosti u područjima koja: 
Imaju najveću potrebu za uspostavljanje partnerskih odnosa 
Prepoznaju priliku za poboljšanje svoga dosadašnjeg okvira djelovanja Imaju najviše motivacije za pozitivnim promjenama u društvenoj i gospodarskoj situaciji 

Žele svoja znanja i vještine unaprijediti da budu konkurentni Imajući u vidu osnovnu društveno‐ekonomsku analizu, SWOT i gore navedeno definirana je slijedeća vizija: V I Z I J A
2013. godine Zadarska županija će imati obrazovanu, osposobljenu i fleksibilnu radnu snagu sposobnu odgovoriti zahtjevima tržišta rada, jačanju konkurentnosti gospodarstva, pozitivnom održivom i uravnoteženom ekonomskom razvoju i valorizaciji kulturne i prirodne baštine
Sukladno provedenoj analizi, SWOT‐u i viziji doneseni su i strateški ciljevi koji bi trebali biti postignuti u razdoblju od 2011.‐2013. godine: 1. Povećanje zapošljivosti 2. Jačanje obrazovnih institucija 3. Jačanje socijalne uključenosti osoba u nepovoljnom položaju 4. Jačanje civilnog društva Strateški cilj 1. Povećanje zapošljivosti
Kroz ovaj strateški cilj Strategije razvoja ljudskih potencijala ZŽ nastoji se istaknuti važnost suradnje svih dionika na lokalnom tržištu rada uz uspostavljanje partnerskih odnosa da se postigne veća zapošljivost, pogotovo svih ranjivih grupa na tržištu rada (mladi, žene, osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposleni, bivši ovisnici…). Usmjerenost cilja je na uspostavu održivog zapošljavanja i prilagodljivosti radne snage te podizanja stope aktivnosti radno sposobnog stanovništva, uz naglašavnje značaja malog i srednjeg poduzetništva kao pokretača gospodarskog razvoja. Kroz partneski pristup postići će se umrežavanje svih relevantnih čimbenika na tržištu rada zbog blagvremenog i potpunog korištenja gospodarskih i razvojnih prilika. Strateški cilj 2. Jačanje obrazovnih institucija
Želi se povećati kvaliteta i dostupnost obrazovnog sustava za sve kategorije stanovništva, podići razina kvalitete provedba postojećih programa obrazovanja, te uvođenje novih programa koji bi odgovarali potrebama na tržištu rada. Cilj je razviti kako administrativne kapacitete obrazovnog sustava na svim razinama tako i poticati razvoj izvrsnosti prvenstveno u strukovnom te višem i visokom obrazovanju. Podizanje svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja i postizanje veće uključenosti stanovništva u obrazovne procese jedna je od važnih svrha ovog strateškog cilja. 55 Strateški cilj 3. Jačanje socijalne uključenosti osoba u nepovoljnom položaju
Dok je lako prepoznati osobe koje su u potpunosti socijalno uključene, kao i one koje su potpuno isključene, puno je teže prepoznati one koji se nalaze negdje u sredini – u „sivom“ području – i kojima prijeti opasnost da budu socijalno isključene. Naš strateški cilj je usmjeren na identifikaciju i aktivno djelovanje spram skupina u riziku nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti. Pružanje jednakih mogućnosti i osnaživanje osjetljivih društvenih skupina uvelike će povećat njihove izglede da aktivno i produktivno sudjeluju u društvu. Velike su koristi od aktivnog doprinosa pojedinaca za društvo u cjelini, ne samo u smislu novčanih ušteda već i u smislu jače socijalne integracije. Socijalna isključenost nije izbor; ona predstavlja pokazatelj nejednake raspodjele socijalnog i materijalnog bogatstva, sve slabiju socijalnu solidarnost, ograničen pristup mogućnostima. Strateški cilj 4. Jačanje civilnog društva
Kroz ovaj starteški cilj namjera je osnažiti civilno društvo u razvoju zajednice. Uloga koje imaju udruge u društvenom i ekonomskom razvoju zajednice nije još u dovoljnoj mjeri iskorištena, pa se kroz partnerstvo pruža prilika da se podigne svijest u javnosti o tome. Ciljem se obuhvaćaju nastojanja za povećanjem sudjelovanja civilnog sektora u procesima donošenja odluka o gospodarskom i društvenom razvoju županije, jačanjem partnerstva i suradnje između civilnog, javnog i privatnog sektora. Imajući na umu ova četiri strateška cilja i očekivanu dostupnost Europskog Socijalnog Fonda, povećane aktivnosti lokalnih aktera u privlačenju fondova u kratkom periodu ove strategije imati će dugoročne učinke na razvoj ljudskih resursa u Zadarskoj županiji. Prioriteti razvoja županije proizlaze iz vizije i strateških ciljeva i predstavljaju njihovu operacionalizaciju odnosno odgovaraju na pitanje kako će se postići. Tematska radna skupina za izradu Strategije razvoja ljudskih potencijala ZŽ se usuglasila da će prioritete tretirati isto kao i strateške ciljeve radi lakše usklađenosti sa Županijskom razvojnom strategijom koja primjenjuje isti princip. Relevantnost i usklađenost Strategije razvoja ljudskih potencijala u Zadarskoj
županiji s drugim EU, nacionalnim i regionalnim strategijama i programima te
javnim politikama u Republici Hrvatskoj
U procesu usklađivanja pravnog sustava Republike Hrvatske (RH) sa pravnom stečevinom Europske Unije (EU) vrlo važnu ulogu ima proces usklađivanja i unapređenja pravnog i političkog okvira za socijalnu inkluziju. Politika socijalnog uključivanja jedna je od ključnih politika EU kroz koju se želi unaprijediti jednakopravnost, smanjiti siromaštvo i potencijalne društvene sukobe. Dva su osnovna temelja politike zapošljavanja i socijalne politike EU i to Europska strategija za zapošljavanje o stvaranju novih radnih mjesta i strategija za reformu tržišta rada, te Europska socijalna agenda osmišljena kako bi osigurala da svatko u društvu i u svakoj regiji ima koristi od pogodnosti rasta Europske unije, dok Europski socijalni fond (ESF) pruža financijsku podršku tim ciljevima. S ciljem usklađivanja Strategije razvoja ljudskih potencijala u Zadarskoj županiji s postojećim strateškim dokumentima i programima u obzir su uzeti posebno slijedeće strategije, programi i dokumenti: EU smjernice za zapošljavanje (2010‐2020) Europska komisija donijela je integrirane smjernice za provedbu Strategije Europa 2020. Ove smjernice od listopada 2010. godine zamijenjuju prijašnje smjernice donesene 2005. i revidirane 2008. godine. Glavni prioriteti za provodenje smjernica Strategije Europa 2020 su: 
pametan rast (razvoj gospodarstva koji se temelji na znanju i inovaciji), 
održivi rast (promicanje učinkovitijeg i konkurentnijeg gospodarstva s ciljem poboljšanja poslovnog okruženja), 
inkluzivni rast (promicanje zapošljavanja visoke razine s ciljem osiguranja socijalne i prostorne kohezije). Od ukupno 10 smjernica, 4 se odnose na zapošljavanje. Usporedba prioriteta Strategije razvoja ljudskih potencijala Zadarske županije u odnosu na EU smjernice za zapošljavanje date su u slijedećoj tablici. 56 Tablica 28: Usporedba prioriteta Strategije razvoja ljudskih potencijala Zadarske županije u odnosu na EU smjernice za zapošljavanje Prioriteti Strategije razvoja ljudskih potencijala Zadarske županije Priotritet 1: Povećanje zapošljivosti EU zajedničke smjernice za zapošljavanje Prioritet 2: Jačanje obrazovnih institucija Prioritet 3: Jačanje socijalne uključenosti osoba u nepovoljnom položaju 7 Povećanje sudjelovanja na tržištu rada žena i muškaraca, smanjenje strukturne nezaposlenosti i promoviranje kvalitete rada 8 Razvijanje kvalificirane radne snage koja odgovara potrebama tržišta rada i promoviranje cjeloživotnog učenja 9 Poboljšanje kvalitete i uspješnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama i jačanje sudjelovanja u visokom obrazovanju 10 Promoviranje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva X Prioritet 4: Jačanje civilnog društva X X X X X X X Europska strategija zapošljavanja Europska strategija zapošljavanja donešena ja na samitu u Luksemburgu 1997. godine, sa ciljem usmjeravati i usklađivati prioritete politike zapošljavanja na razini Europske unije. To se postiže smjernicama za zapošljavanje, nacionalnim akcijskim planovima, zajedničkim izvještajima o zapošljavanju te preporukama. Europske strategija zapošljavanja temelji se na „četiri stupa“ i to: 1. poduzetništvo, odnosno nastojanje za razvijanjem aktivnijeg poslovnog okruženja i stvaranjem novih i boljih radnih mjesta, 2. osiguranje mogućnosti zapošljavanja, što se postiže borbom protiv dugoročne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih ljudi, olakšavanjem prijelaza iz škole na posao, te razvijanjem suradnje između poduzeća i socijalnih partnera, 3. omogućavanje prilagodbe, tj. olakšavanje poduzećima i radnoj snazi prihvaćanja novih tehnologija i novih tržišnih uvjeta, putem osuvremenjivanja organizacije rada i promicanja prilagodljivosti u poduzećima, i 4. osuvremenjivanje društava, odnosno razvoj društava u kojima bi muškarci i žene radili pod jednakim uvjetima i s jednakim odgovornostima, a taj će se cilj nastojati postići otklanjanjem diskriminacije među spolovima te pomirenjem obiteljskog i poslovnog života. Zajednički memorandum o prioritetima u zapošljavanju (JAP‐Joint Assesment Paper of Employment Priorities) JAP predstavlja zeajedničku osnovu za djelovanje u području politike zapošljavanja u skladu s Europskom stategijom za zapošljavanje, sa glavnom zadaćom da pruži cjelovitu analizu gospodarske situacije i tržišta rada kao najvažnijih elemenata politike zapošljavanja. Osnovni ciljevi JAP‐a su slijedeći: •
razviti „pristup životnog ciklusa rada“ vezanog uz nezaposlenost mladih, dugotrajnu nezaposlenost i pristup zapošljavanju, većem zapošljavanju žena, bolju usklađenost rada i obiteljskog života i podršku aktivnom starenju, •
promicati tržište rada koje uključuje aktivne i preventivne mjere, •
poticati sklad između potreba tržišta rada kroz modernizaciju instituicija na tržištu i bolje predviđanje potrebnih vještina, •
poboljšati prilagodljivost radnika i poduzeća te uspostaviti fleksibilnije ugovore o radu, 57 •
•
promicati tzv. fleksigurnost zaposlenja i povećati ulaganja u ljudski kapital i omogućiti lakši pristup obrazovanju. IPA – Operativni program za razvoj ljudskih potencijla – Instrument for Pre‐Accession Assistance (2007‐2011) IPA je program predpristupne pomoći. Četvrta komponenta IPA‐e se odnosi na mjere koje su usmjerene na poticanje zapošljavanja, obrazovanja i usavršavanja te socijalnu uključenost, a istim upravlja Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RH. Potencijalni korisnici programa su tijela državne uprave, javne ustanove, socijalni partneri i nevladine udruge. Opertivni program „Razvoj ljudskih potencijala“ podupire mjere sa svrhom unapređenja sustava zapošljavanja, lakšeg uključivanja pojedinih teže zapošljivih društvenih skupina na tržište rada i stavlja naglaska na značaj strukovnog obrazovanja. Pored rečenog u smjernicama je posebno naglašena podrška onim projektima koji se odnose na jačanje ljudskog kapitala i mogućnostima za zapošljavanje te snaženje kapaciteta za upravljenje operativnim programom. Nacrt Operativnog programa za razvoj ljudskih resursa (2012‐2013) Republika Hrvatska u svom procesu pristupanja Europskoj uniji priprema među ostalim Operativni program za razvoj ljudskih resursa (OP RLjP). Nacrt toga dokumenta definira sveobuhvatni strateški cilj kao “razvoj ljudskih potencijala radi omogućavanja nastavka povećanja stopa zaposlenosti, održivog razvoja Hrvatske i poboljšanja potencijala ekonomske konvergencije i socijalne kohezije“. Opći ciljevi koji pridonose sveobuhvatnom cilju Programa su sljedeći: 
Privući i zadržati više zaposlenih povećanjem ulaganja u ljudski kapital, te promicanjem prilagodljivosti poduzeća i radnika. 
Promicati socijalnu i profesionalnu integraciju osoba u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama 
Podržati razvoj reformi u sustavima obrazovanja i osposobljavanja 
Podržati i ojačati civilno društvo i socijalno partnerstvo Strategija za razvoj strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj (2008‐2013) Ovaj veoma značajan strateški dokument nastao je sa ciljem izgradnje i unapređenja sustava stukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji će voditi k njihovom osiguranju na nacionalnoj razini.Ciljevi koji su se željeli postići donošenjem ove strategije su slijedeći: 
odrediti pravce strukovnog obrazovanja i načine njihove realizacije 
utvrditi parametre promjena strukovnog obrazovanja 
uspostaviti mehanizme sustavnog praćenja i ostvarivanja ciljeva 
promicati jednaka prava i uvjete učenja za sve, a posebno značaj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 
unaprijediti kvalitetu strukovnog obrazovanja 
izraditi mehanizme usporedivosti i priznavanja hrvatskih strukovnih kvalifikacija u EU (Europski kvalifikacijski okvir) Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011‐2013 Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske je važna za podizanje općeg blagostanja svih hrvatskih regija te smanjenja zaostajanja za prosjekom EU. Strategijom su utvrđeni razvojni ciljevi usmjereni prema društveno‐gospodarskom razvoju RH, smanjenju regionalnih razvojnih nejednakosti te jačanju razvojnog potencijala onih djelova zemlje koji zaostaju u razvoju (potpomognuta područja) kako bi postali još konkurentniji. Radi postizanja ravnomjernijeg razvoja zemlje i smanjenja društveno‐gospodarskih razlika među pojedinim područjima, osiguran je koordinirani pristup svih relevantnih čimbenika održivom razvoju svih djelova RH. Tri su osnovna strateška cilja neophodna za postizanje uravnoteženog regionalnog razvoja: 
razvoj županija i statističkih regija 
razvoj potpomognutih područja 
razvoj pograničnih područja Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja (NPPZ) za 2011. i 2012. godinu NPPZ za 2011. i 2012. godinu donjela je Vlada RH na svojoj sjednici od 03.veljače 2011. godine, nakon čega je Hrvatski zavod za zapošljavanje započeo provedbom mjera iz svoje nadležnosti koje se odnose na sufinanciranje novog 58 zapošljavanja ili pak pripremu odnosno obrazovne aktivnosti za zapošljavanje. Poticanje mjere iz navedenog plana kojih ima ukupno četrnaest dijele se na tri vrste i to na: 
mjere koje se smatraju potporama za zapošjavanje 
mjere koje se ne smatraju potporama za zapošljavanje i 
mjere koje se ne smatraju državnim potporama – mjere za obrazovanje i zapošljavanje s ciljem povećanja zapošlijvosti nezaposlenih osoba Županijska razvojna strategija (ŽRS) Zadarske županije 2011.‐2013. ŽRS je temeljni planski dokument za planiranje održivog društveno‐gospodarskog razvoja svake županije. Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju RH i Strategiji regionalnog razvoja navedene strategije zamjenit će Regionalne operativne programe (ROP‐ove). Sukladno tome ROP Zadarske županije koji se odnosi na razdoblje od 2005. do 2010., naslijeđuje Županijska razvojna strategija (ŽRS ZŽ) za razdoblje od 2011. do 2013. godine. Sadržaj Županijske razvojne strategije Zadarske županije propisan je Pravilnikom o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija. ŽRS donosi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sukladno načelima partnerstva i suradnje. Metodologija koja se koristila pri izradi Strategije razvoja ljudskih potencijala u Zadarskoj županiji u skladu je s postupkom i standardima koji se primjenjuju u EU‐u. U izradi su primjenjivani sveobuhvatni kriteriji uz široku participaciju lokalnih dionika sa ciljem osmišljavanja županijske razvojne vizije ljudskih potencijala, strateških ciljeva, prioriteta i mjera za razdoblje do 2013. godine. Kod izrade je postignut visok stupanj korelacije s EU smjernicama nacionalnim, te regionalnim i loklanim razvojnim ciljevima. Definirana vizija, strateški ciljevi odnosno prioriteti Strategije razvoja ljudskih potencijala ZŽ su usklađeni sa konačnim nacrtom Županijske razvojne strategije Zadarske županije od 14. veljače 2011. godine. Usporedba je vidljiva u slijedećoj tablici. Tablica 29: Prioriteti Strategije razvoja ljudskih potencijala ZŽ su usklađeni sa konačnim nacrtom Županijske razvojne strategije Zadarske županije Strategija razvoja ljudskih potencijala Zadarske županije Županijska razvojna strategija Zadarske županije 2011. – 2013. g. 2011. – 2013. g. Vizija 2013. godine Zadarska županija će imati obrazovanu, osposobljenu i fleksibilnu radnu snagu sposobnu odgovoriti zahtijevima tržišta rada, jačanju konkurentnosti gospodarstva, pozitivnom održivom i uravnoteženom ekonomskom razvoju i valorizaciji kulturne i prirodne baštine Vizija Prioritet 1. Povećanje zapošljivosti CILJ 1 ‐ USPOSTAVA UČINKOVITOG SUSTAVA UPRAVLJANJA POTENCIJALIMA I RESURSIMA Ovim prioritetom se nastoji istaknuti važnost suradnje svih dionika na lokalnom tržištu rada uz uspostavljanje partnerskih odnosa da se postigne veća zapošljivost, pogotovo u manje razvijenim područjima. Zajednička podrška treba biti usmjerena na pristup održivog zapošljavanja i prilagodljivosti radne snage. Kroz zajednički rad stvoriti će se prilike za donošenje novih razvojnih programa potrebnih gospodarstvu županije i postići umrežavanje svih relevantnih čimbenika na tržištu rada. Ovaj prioritet identificira značajnost malog i srednjeg poduzetništva kao pokretače gospodarskog razvoja. Zadarska županija je privlačna i gospodarski konkurentna regija uravnoteženog i održivog razvoja, prepoznatljive kulturne i prirodne baštine te visoke kvalitete života. Prioritet 1.3 Jačanje kapaciteta i učinkovitosti poduzetničkog sektora CILJ 2: RAZVOJ KONKURENTNOG PODUZETNIŠTVA , TURIZMA , POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA Prioritet 2.1. Razvoj konkurentne poljoprivrede, ribarstva i akvakulture Prioritet 2.2. Razvoj ruralnih područja Prioritet 2.3. Razvoj konkurentnog poduzetništva i turizma Prioritet 2.4: Uvođenje znanja, novih tehnologija i 59 inovacija u gospodarstvo Prioritet 2. Jačanje obrazovnih institucija Radom na prioritetu i njegovom realizacijom želi se povećati kvaliteta obrazovnog sustava i provedbe postojećih programa obrazovanja, osnažiti uvođenje dodatnih programa radi postizanja veće izvrsnosti u stjecanju znanja, vještina i ponašanja. Želi se također pridonijeti bržem usklađivanju i usvajanju standarda obrazovanja u skladu sa Europskim trendovima u obrazovanju. Razvojem dodatnih programa za unapređenje sustava obrazovanja na svim razinama, kroz stalnu edukaciju osoblja i unapređenje odgojnih metoda, želi se i ubuduće poticati humanističke i kreativne odnose i vještina i kroz stalnu edukaciju osoblja. CILJ 1: USPOSTAVA UČINKOVITOG SUSTAVA UPRAVLJANJA POTENCIJALIMA I RESURSIMA Prioritet 1.2.: Jačanje kapaciteta i učinkovitog rada javnog sektora CILJ 2: RAZVOJ KONKURENTNOG PODUZETNIŠTVA , TURIZMA , POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA Prioritet 2.1. Razvoj konkurentne poljoprivrede, ribarstva i akvakulture Prioritet 2.2. Razvoj ruralnih područja Prioritet 2.3. Razvoj konkurentnog poduzetništva i turizma Prioritet 2.4: Uvođenje znanja, novih tehnologija i inovacija u gospodarstvo CILJ 3: PREPOZNATLJIVOST I OČUVANJE KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE Prioritet 3.1 Očuvanje, zaštita i održiva uporaba prirodne i kulturne baštine Prioritet 3.2 Jačanje prepoznatljivosti kulturno‐povijesne i prirodne baštine Prioritet 3. Jačanje socijalne uključenosti osoba u nepovoljnom položaju Stvaranje boljih uvjeta za socijalno osjetljive skupine ponajprije obuhvaća poboljšanje socijalne sigurnosti, kvalitete života i socijalnog standarda osjetljivih skupina društva, osoba s invaliditetom i jačanje i uvažavanje različitosti svakog pojedinca njegovim sudjelovanjem u izradi javnih politika i provedbi mjera u lokalnoj zajednici. Realizacija prioriteta doprinjet će osnaženju opće tolerancije, solidarnosti i uzajamnosti prema individualnim razlikama i potrebama, širenju spoznaja, obogaćivanju iskustava, promicanju humanosti u svakodnevnom životu. CILJ 1 ‐ USPOSTAVA UČINKOVITOG SUSTAVA UPRAVLJANJA POTENCIJALIMA I RESURSIMA Prioritet 1.1 Jačanje i umrežavanje organizacija civilnog društva CILJ 4: UNAPREĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA I KVALITETE ŽIVOTA Prioritet 4.2 Razvoj društvene, zdravstvene i socijalne infrastrukture i usluga Prioritet 4. Jačanje civilnog društva Ovom prioritetu je cilj osnažiti civilno društvo u razvoju zajednice. Obuhvaća nastojanja za povećanjem sudjelovanja civilnog sektora na županijskoj razini ponajprije u procesima donošenja odluka o gospodarskom i društvenom razvoju Zadarske županije. Glavni ciljevi ovog prioriteta je jačanje kapaciteta civilnog sektora za sudjelovanje u upravljanju razvojem te stvaranje i jačanje partnerstva i suradnje između civilnog, javnog i privatnog sektora. CILJ 1 ‐ USPOSTAVA UČINKOVITOG SUSTAVA UPRAVLJANJA POTENCIJALIMA I RESURSIMA 60 Prioritet 1.1 Jačanje i umrežavanje organizacija civilnog društva CILJ 3: PREPOZNATLJIVOST I OČUVANJE KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE Prioritet 3.1 Očuvanje, zaštita i održiva uporaba prirodne i kulturne baštine Prioritet 3.2 Jačanje prepoznatljivosti kulturno‐povijesne i prirodne baštine CILJ 4: UNAPREĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA I KVALITETE ŽIVOTA Prioritet 4.2 Razvoj društvene, zdravstvene i socijalne infrastrukture i usluga V. Mjere Mjere su intervencije i aktivnosti u području razvoja ljudskih potencijala te predstavljaju okvir za razvojne projekte. Mjere predstavljaju nivo konkretne akcije, logički su i u hijerarhijskoj vezi s prioritetima te doprinose njihovu ostvarenju. Mjere su posložene za svaki prioritet zasebno: Mjera 1.1 Promocija zapošljavanja PRIORITET 1 Povećanje zapošljivosti Mjera 1.2 Promocija poduzetništva Mjera 1.3 Jačanje umrežavanja Strateški cilj POVEĆANJE ZAPOŠLJIVOSTI Prioritet 1 POVEĆANJE ZAPOŠLJIVOSTI Mjera 1.1 Promocija zapošljavanja Opis mjere Promoviranje zapošljavanja skupina u nepovoljnom položaju na tržištu rada kroz subvencije i obrazovne aktivnosti 



Aktivnosti Ciljna skupina/skupine Potencijalni prijavitelj(i) Okvirni financijski plan 

















Subvencije za poslodavce koji zapošljavaju žene Subvencije za poslodavce koji zapošljavaju mlade Subvencije za poslodavce koji zapošljavaju dugotrajno nezaposlene Povećanje zapošljivosti dugotrajno nezaposlenih kroz programe doškolovanja i prekvalifikacije Povećanje zapošljivosti žena kroz programe doškolovanja i prekvalifikacije Povećanje zapošljivosti mladih kroz programe doškolovanja i prekvalifikacije Edukacija žena za poduzetništvo Edukacija žena za menadžerske pozicije Edukacija mladih za poduzetništvo Priprema mladih na izlasku iz obrazovanja za tržište rada Visokoobrazovne institucije Strukovne škole Poslodavci Studenti Učenici Nezaposleni Strukovne škole Visokoobrazovne institucije Zavod za zapošljavanje Jedinice lokalne samouprave Razvojne agencije Udruge Izvori financiranja (procjena) 61 Nacionalna/lokalna razina EU 2011. – 2013. 350.000 € Praćenje i evaluacija 50.000 € Ukupno 0 € 400.000 € Pokazatelji i podaci/ izvori informacija Razina intervencije Pokazatelji 


Output (praćenje) Ostalo 





Rezultat (praćenje) 

Podaci/izvori informacija Broj novozaposlenih žena, Broj novozaposlenih mladih, Broj novozaposlenih među dugotrajno nezaposlenima Broj novootvorenih obrta/poduzeća u vlasništvu žena Broj novootvorenih obrta/poduzeća u vlasništvu mladih Broj obuhvaćenih mladih kroz pripremu za tržište rada Zapošljavanje 30% nezaposlenih žena Zapošljavanje 30% nezaposlenih mladih Zapošljavanje 25% dugotrajno nezaposlenih Osnivanje 20 novih obrta/poduzeća u vlasništvu žena Osnivanje 20 novih obrta/poduzeća u vlasništvu mladih Utjecaj (evaluacija) Smanjenje stope nezaposlenosti za 5% Strateški cilj POVEĆANJE ZAPOŠLJIVOSTI Prioritet 1 POVEĆANJE ZAPOŠLJIVOSTI Mjera 1.2 Promocija poduzetništva HZZ, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora, DZS‐a, srednje škole Zadarske županije i Sveučilište u Zadru 
HZZ, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora, DZS‐a 
HZZ, DZS‐a Opis mjere Aktivnosti Ciljna skupina/skupine Potencijalni prijavitelj(i) Davanje elementarnih poduzetničkih znanja potencijalnim poduzetnicima u svrhu smanjenja pogrešnih procjena poduzetničkih mogućnosti. Osigurati poduzetnicima nove mogućnosti financiranja za unapređenje menadžerskih i poduzetničkih vještina u sektoru malog i srednjeg poduzetništva. Olakšati poduzetnicima pristup potrebnim informacijama. 
Informiranje i osposobljavanje poduzetnika početnika 
Olakšavanje početka i vođenja poslovanja 
Organiziranje poslovne, poduzetničke i menadžerske obuke. 
Razvoj mreže podrške poduzetništvu 
Izrada web portala za poduzetnike 
Jačanje poduzetničke kulture u obrazovanju na svim razinama 
Poduzetnici početnici 
Mali i srednji poduzetnici 
Lokalna i regionalna uprava i samouprava 
Učenici, studenti 
HGK 
HOK 
Udruženje obrtnika 
HZZ 
Županija 
Jedinice lokalne samouprave 
Udruge 62 
Obrazovne ustanove Izvori financiranja (procjena) Okvirni financijski plan Nacionalna/lokalna razina EU 2011. – 2013. 382.500 € Praćenje i evaluacija Rezultat (praćenje) 0 € Pokazatelji 





Utjecaj (evaluacija) 67.500 € Ukupno 450.000 € Pokazatelji i podaci/ izvori informacija Razina intervencije Output (praćenje) Ostalo 
Podaci/izvori informacija Broj sudionika info seminara Broj korisnika savjetovanja i seminara Broj informiranih i obučenih poslodavaca i zaposlenika Broj samozaposlenih nakon seminara. Broj korisnika prisutnih na tržištu nakon 2 godine Broj ponuđenih edukacija Smanjenje broja propalih poduzeća i obrta 










Obrtnička komora Gospodarska komora Županijski ured za gospodarstvo Obrazovne institucije Obrtnička komora Gospodarska komora Županijski ured za gospodarstvo Obrazovne institucije Obrtnička komora Gospodarska komora Županijski ured za gospodarstvo. Strateški cilj POVEĆANJE ZAPOŠLJIVOSTI Prioritet 1 POVEĆANJE ZAPOŠLJIVOSTI Mjera 1.3 Jačanje umrežavanja Opis mjere Kroz poticanje umrežavanja na svim razinama poticati zapošljavanje i regionalni razvoj 


Aktivnosti 

Ciljna skupina/skupine Potencijalni prijavitelj(i) 













Analize i istraživanja potrebna za bolje razumijevanje problema lokalnog tržišta rada Poboljšanje odnosa između poslodavaca, zaposlenika i državnih institucija Povezivanje poslovnog, znanstveno‐istraživačkog sektora u svrhu transfera znanja i uvođenja novih tehnologija Kreiranje komunikacijskih kanala Treninzi i stručna podrška članova LPZ‐a vezano uz tržište rada, pripremi i upravljanju projektima, praćenju provedbe strategije itd. Strukovne škole Nezaposleni Zaposlene osobe poslodavci Učenici Studenti Udruge Članovi LPZ‐a Visokoobrazovne institucije Strukovne škole Razvojne agencije Zavod za zapošljavanje Poslodavci Udruge 63 Izvori financiranja (procjena) Okvirni financijski plan Nacionalna/lokalna razina EU 2011. – 2013. 250.000 € Praćenje i evaluacija Ostalo 50.000 € Ukupno 0 € 300.000 € Pokazatelji i podaci/ izvori informacija Razina intervencije Pokazatelji 




Output (praćenje) 
Rezultat (praćenje) 


Utjecaj (evaluacija) 

Podaci/izvori informacija Rast postojećih malih i srednjih poduzeća. Broj istraživanja i analiza Broj programa edukacije Broj pripremljenih projekata Broj medijskih događaja 




Hrvatska gospodarska komora Hrvatska Obrtnička komora Županijski ured za gospodarstvo Zapisnici sa sastanaka Kopije izvješća medija Širenje postojećih malih i srednjih poduzeća Broj projekata prihvaćenih za financiranje 




Hrvatska gospodarska komora Hrvatska Obrtnička komora Županijski ured za gospodarstvo Izvješča o praćenju “On‐going” evaluacijsko izvješće Povećanje zaposlenosti u sektoru malog i srednjeg poduzetništva % novih partnera uključenih u provedbu projekata % povećanje članstva LPZ‐a Broj izrađenih interventnih planova 



Hrvatska gospodarska komora Hrvatska Obrtnička komora Županijski ured za gospodarstvo Ex‐post evaluacijsko izvješće PRIORITET 2 Jačanje obrazovnih institucija Mjera 2.1 Prilagodba postojećih i uvođenje novih obrazovnih programa prilagođenih potrebama gospodarstva Mjera 2.2 Promicanje potrebe i važnosti cjeloživotnog učenja Strateški cilj JAČANJE OBRAZOVNIH INSTITUCIJA Prioritet 2 JAČANJE OBRAZOVNIH INSTITUCIJA Mjera 2.1 Prilagodba postojećih i uvođenje novih obrazovnih programa prilagođenih potrebama gospodarstva Opis mjere Razvoj novih elemenata u na svim razinama obrazovanja u skladu sa promjenjivim potrebama tržišta rada. 

Aktivnosti 

Razvoj izvannastavnih i nastavnih programa pripreme za tržište rada u srednjim školama Razvoj modularnih programa u skladu s potrebama tržišta rada za doškolovanje visokoobrazovanih dugotrajno nezaposlenih osoba Razvoj modularnih programa obrazovanja u skladu s potrebama tržišta rada za doškolovanje dugotrajno nezaposlenih osoba sa završenom srednjom strukovnom školom Razvoj modularnih programa obrazovanja u skladu s tehničko – tehnološkim zahtjevima radnih mjesta za osobe kojima prijeti gubitak posla 64 Ciljna skupina/skupine Potencijalni prijavitelj(i) 












Visokoobrazovne institucije Strukovne škole Poslodavci Studenti Učenici Nezaposleni Strukovne škole Visokoobrazovne institucije Zavod za zapošljavanje Jedinice lokalne samouprave Razvojne agencije Poslodavci Udruge Izvori financiranja (procjena) Okvirni financijski plan Nacionalna/lokalna razina EU 2011. – 2013. 255.000 € Praćenje i evaluacija 45.000 € Ukupno 0 € 300.000 € Pokazatelji i podaci/ izvori informacija Razina intervencije Pokazatelji 


Output (praćenje) 


Rezultat (praćenje) 
Utjecaj (evaluacija) Ostalo Podaci/izvori informacija Broj novih i poboljšanih obrazovnih programa Broj dionika koji su sudjelovali u pripremi obrazovnih programa Broj obrazovnih programa u kojima je uveden praktični rad Broj novih ili poboljšanih programa učenja (stranih jezika, informatike, komunikacijskih vještina itd) Broj sastanaka tijela LPZ‐a na kojima se raspravljaju obrazovni programi Broj obrazovnih institucija koje su uvele novi ili poboljšale postojeći obrazovni program Povećano zadovoljstvo poslodavaca osobama koje su obrazovane po novim obrazovnim programima 



Evidencije obrazovnih institucija Projektna izvješća Izvješća o postupcima verifikacije programa Zapisnici sa sastanaka tijela LPZ‐a 
Izvješća pojedinačnih projekata 
Ankete poslodavaca Strateški cilj JAČANJE OBRAZOVNIH INSTITUCIJA Prioritet 2 JAČANJE OBRAZOVNIH INSTITUCIJA Mjera 2.2 Promicanje potrebe i važnosti cjeloživotnog učenja Opis mjere Aktivnosti Ciljna skupina/skupine Razvoj znanosti, modernih tehnologija i sve zahtjevnije potrebe na tržištu rada ukazuju na važnost cjeloživotnog učenja. Ovom mjerom se nastoji odgovoriti na te izazove promicanjem i stvaranjem preduvjeta za cjeloživotno učenje. 
Analiza stvarnih potreba na tržištu rada i suradnja među lokalnim dionicima radi promicanja važnosti cjeloživotnog učenja 
Uvođenje novih programa cjeloživotnog učenja 
Osnivanje obrazovnih edukativnih centara za cjeloživotno učenje 
Promotivne aktivnosti radi motiviranja ljudi za cjeloživotno učenje 
Strukovne škole 
Nezaposleni 
Zaposlene osobe 65 Potencijalni prijavitelj(i) 









poslodavci Učenici Studenti Udruge Visokoobrazovne institucije Strukovne škole Razvojne agencije Zavod za zapošljavanje Poslodavci Udruge Izvori financiranja (procjena) Okvirni financijski plan Nacionalna/lokalna razina EU 2011. – 2013. 127.500 € Praćenje i evaluacija Rezultat (praćenje) Utjecaj (evaluacija) 22.500 € Ukupno 0 € 150.000 € Pokazatelji i podaci/ izvori informacija Razina intervencije Output (praćenje) Ostalo Pokazatelji 

Podaci/izvori informacija 

Broj analiza potreba poslodavaca Broj novih programa cjeloživotnog učenja Broj medijskih događaja 

Analize HZZ‐a, HGK‐a, HOK‐a, HUP‐a i sl Anketa davatelja usluga Kopije izvješća medija 
Broj osnovanih centara 
Registar trgovačkog suda 
Udio radno sposobnih koji je uključen u cjeloživotno učenje 
Cenzus PRIORITET 3 Jačanje socijalne uključenosti osoba u nepovoljnom položaju Mjera 3.1 Pružanje podrške kod pristupa zapošljavanju i obrazovanju otežano zapošljivim skupinama Mjera 3.2 Podrška razvoju socijalnih usluga institucijama i nevladinim udrugama koje ih pružaju Strateški cilj JAČANJE SOCIJALNE UKLJUČENOSTI OSOBA U NEPOVOLJNOM POLOŽAJU Prioritet 3 JAČANJE SOCIJALNE UKLJUČENOSTI OSOBA U NEPOVOLJNOM POLOŽAJU Mjera 3.1 Pružanje podrške kod pristupa zapošljavanju i obrazovanju otežano zapošljivim skupinama Opis mjere Aktivnosti Treba olakšati integraciju otežano zapošljivih skupina i osoba s invaliditetom na tržište rada. Poslodavci nemaju prilagođene uvjete na radnom mjestu za osobe s invaliditetom pa time nisu ni spremni ih zapošljavati. Isto tako, postoje predrasude prema takvim osjetljivim skupinama pa je potrebno raditi na senzibiliziranju. Da bi se poslodavac lakše odlučio za primanje takve osobe u radni odnos, potrebno im je posjedovanje znanja i vještina koje mogu pružiti obrazovne institucije. Također, određene skupine zahtIjevaju posebno prilagođene programe obrazovanja, kao i poseban pristup. 
Podizanje motivacije i zapošljivosti osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada (osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposleni, korisnici socijalne pomoći, bivši ovisnici, bivši zatvorenici...) 
Poticanje sudjelovanja u aktivnostima lokalne zajednice osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada 
Javne kampanje za promoviranje mogućnosti osoba u nepovoljnom položaju na 66 Ciljna skupina/skupine Potencijalni prijavitelj(i) 
tržištu rada Poboljšanje usluga u socijalnom sektoru 









Osobe s invaliditetom Osobe koje se nalaze u nepovoljnom položaju, a nemaju status invalidnosti Osobe koje primaju dugotrajnu novčanu naknadu ili socijalnu pomoć Nezaposleni mladi bez radnog iskustva Nezaposlene žene Poslodavci Jedinice lokalne i regionalne samouprave Civilni sektor Obrazovne institucije Razvojne agencije Izvori financiranja (procjena) Okvirni financijski plan Nacionalna/lokalna razina EU 2011. – 2013. 765.000 € Praćenje i evaluacija 0 € Pokazatelji 


Output (praćenje) 








Utjecaj (evaluacija) 135.000 € Ukupno 

Podaci/izvori informacija Broj poslodavaca koji mogu zaposliti osobe u nepovoljnom položaju Broj radnih mjesta prilagođenih za osobe s invaliditetom Broj radnih mjesta na kojima se pruža dodatna podrška (praćenje, motivacija i sl) Broj promotivnih aktivnosti Broj obrazovnih programa prilagođenih osobama s posebnim potrebama Broj educiranih osoba koji su pružatelji edukacijskih usluga Broj sudionika na edukaciji Zadovoljstvo edukacijom i prilagođenim uvjetima na radnom mjestu Ocjena poslodavca o radniku Broj osoba koje su dobile dodatnu edukaciju Uspješnost edukacija Broj zaposlenih osoba s invaliditetom i s faktorima otežane zapošljivosti iz evidencije HZZ‐a Smanjen broj nezaposlenih osoba s invaliditetom i otežano zapošljivih skupina Manji broj korisnika novčane naknade 



Evidencija HZZ‐a Anketa poslodavaca Izvješća pojedinačnih projekata Izvješća medija 




Izvješća pojedinačnih projekata Ankete poslodavaca Evaluacijska izvješća o edukacijama Certifikati o edukacijama Evidencije CZSS i lokalnih uprava 


Evidencija HZZ‐a Evidencija Centara za socijalnu skrb Izvješća županijskog odjela za socijalnu skrb Ankete 
Strateški cilj JAČANJE SOCIJALNE UKLJUČENOSTI OSOBA U NEPOVOLJNOM POLOŽAJU Prioritet 3 JAČANJE SOCIJALNE UKLJUČENOSTI OSOBA U NEPOVOLJNOM POLOŽAJU 67 900.000 € Pokazatelji i podaci/ izvori informacija Razina intervencije Rezultat (praćenje) Ostalo Mjera 3.2 Opis mjere Aktivnosti Ciljna skupina/skupine Potencijalni prijavitelj(i) Podrška razvoju socijalnih usluga institucijama i nevladinim udrugama koje ih pružaju Mjera se odnosi na jačanje sposobnosti socijalnih institucija i nevladinih udruga u pružanju socijalnih usluga i to razvojem njihovih unutrašnjih kapaciteta i boljom međusobnom suradnjom. Također, jačaju se kompetencije zaposlenih u javnoj upravi koji djeluju u području pružanja socijalnih usluga i omogućava se lakše uspostavljanje socijalnog dijaloga. 
Identifikacija i razvoj modela praćenja i evaluacije socijalnih mjera 
Uvođenje novih i poboljšanje postojećih socijalnih usluga 
Opremanje posebnim pomagalima za učinkovitije socijalne usluge 
Edukacija potencijalnih pružatelja usluga u radu s ciljnim skupinama 
Jačanje sustava mentorstva za socijalno zapošljavanje 
Okrugli stolovi na temu socijalnog uključivanja 
Promotivne kampanje 
Osobe s invaliditetom 
Osobe u nepovoljnom položaju 
Nezaposlene osobe koje primaju dugotrajnu novčanu naknadu ili socijalnu pomoć 
Članovi obitelji koji se brinu o osobama u nepovoljnom položaju 
Jedinice lokalne samouprave 
Centri za socijalnu skrb 
Obiteljski centri 
Udruge 
HZZ 
HOK 
HGK 
Razvojne agencije Izvori financiranja (procjena) Okvirni financijski plan Nacionalna/lokalna razina EU 2011. – 2013. 255.000 € Praćenje i evaluacija 










Utjecaj (evaluacija) 
300.000 € Podaci/izvori informacija Broj novih i/ili poboljšanih socijalnih usluga Broj educiranih osoba Broj institucija koje su poboljšale i/ili uvele nove socijalne usluge Broj organiziranih mentorstva Broj promotivnih aktivnosti Broj okruglih stolova Broj novokreiranih prijedloga za poboljšanje socijalnih usluga Broj subvencioniranih usluga Broj osoba koje koriste mentorstvo Broj sudionika na okruglim stolovima Prihvaćeni plan poboljšanih usluga % novozaposlenih u sektoru davanja socijalnih usluga Zadovoljstvo novim ili poboljšanim uslugama 68 0 € Pokazatelji 
Rezultat (praćenje) 45.000 € Ukupno Pokazatelji i podaci/ izvori informacija Razina intervencije Output (praćenje) Ostalo 

Izvješća centara za socijalnu skrb Izvješća pojedinačnih projekata 
Izvješće o izmjenama i dopunama postojećih usluga, poboljšanjima i prijedlozima novih (Županija, Gradovi, HZZ, Centar za socijalnu skrb, Udruge) Projektna izvješća Donesen plan poboljšanih usluga i nekih novih usluga na duže razdoblje Statistika HZZ‐a Ankete 



Mjera 4.1 Jačanje uloge civilnog društva u društveno‐
gospodarskom razvoju zajednice PRIORITET 4 Mjera 4.2 Podizanje svijesti o ulozi civilnog društva u razvoju lokalne zajednice Jačanje civilnog društva Strateški cilj JAČANJE CIVILNOG DRUŠTVA Prioritet 4 JAČANJE CIVILNOG DRUŠTVA Mjera 4.1 Jačanje uloge civilnog društva u društveno‐gospodarskom razvoju zajednice Opis mjere Aktivnosti Ciljna skupina/skupine Potencijalni prijavitelj(i) Ovo je prilika da civilni sektor pruži još bolji doprinos socijalnoj koheziji i lokalnom gospodarskom razvoju. Ističe se važnost poboljšanja organizacijskih sposobnosti institucija i socijalnog dijaloga. Volonterstvo je dosad bilo slabo prepoznato u društvu, a može pridonijeti razvoju društva u socijalnom, zdravstvenom i ekonomskom smislu. 
Stručno usavršavanje unutar organizacija civilnog društva 
Edukacija zaposlenih u civilnom sektoru o regulativi i apliciranju za EU projekte 
Povećanje učinkovitosti i održivosti organizacija civilnog društva 
Promicanje volonterstva kao zajedničke i društvene vrijednosti 
Osnivanje volonterskog centra 
Građani 
Nezaposleni 
Zaposleni djelatnici udruga 
Dionici lokalne zajednice 
Udruge 
Županija 
Jedinice lokalne samouprave Izvori financiranja (procjena) Okvirni financijski plan Nacionalna/lokalna razina EU 2011. – 2013. 255.000 € Praćenje i evaluacija 45.000 € Ukupno 0 € 300.000 € Pokazatelji i podaci/ izvori informacija Razina intervencije Pokazatelji Podaci/izvori informacija Output (praćenje) 






Broj potpisanih ugovora o partnerstvu Broj provedenih radionica Broj promotivnih aktivnosti Broj okruglih stolova i sl Broj sufinanciranih projekata Udruga Broj informiranih građana Broj volonterskih akcija 



Projektna izvješća Izvješća medija Zapisnici sa sastanaka Odluke javnih tijela o sufinanciranju Rezultat (praćenje) 

Broj volontera u udrugama Broj educiranih osoba iz udruga 


Evidencija udruga o broju volontera Evidencije javnih tijela Projektna izvješća 


Veći broj potpisanih ugovora Veći broj volontera Zadržan isti ili postignut veći broj aktivnih udruga Povećano sufinanciranje projekata Udruga Povećan broj zaposlenih u udrugama 



Evidencije Udruga Evidencija udruga o broju volontera Registar udruga RH Izvješća javnih tijela o sufinanciranju projekata Evidencija FINA‐e Utjecaj (evaluacija) 

69 Ostalo 
Strateški cilj JAČANJE CIVILNOG DRUŠTVA Prioritet 4 JAČANJE CIVILNOG DRUŠTVA Mjera 4.2 Podizanje svijesti o ulozi civilnog društva u razvoju lokalne zajednice Opis mjere Aktivnosti Ciljna skupina/skupine Potencijalni prijavitelj(i) Potpora organizacijama civilnog društva u provedbi inicijativa za razvoj zajednice/lakše zapošljavanje. Razumijevanje uloge koju imaju organizacije civilnog društva u pružanju usluga treba biti prisutno u široj javnosti. 
Promocija civilnog društva i aktivnosti koje su od značaja za zajednicu 
Uključiti civilno društvo u kreiranje lokalnih politika i donošenju odluka 
Povećati spremnost javnih tijela na zaključivanje ugovora sa udrugama 
Predstavljanje pozitivnih primjera uspješnih inicijativa organizacija civilnih društva u razvoju zajednice Promicati važnost „aktivnog građanstva“ 

Udruge 
Jedinice lokalne samouprave 
Županija 
Djeca i mladi 
Žene 
Udruge 
Jedinice lokalne samouprave 
Županija Izvori financiranja (procjena) Okvirni financijski plan Nacionalna/lokalna razina EU 2011. – 2013. 255.000 € Praćenje i evaluacija 45.000 € 0 € Pokazatelji 
Output (praćenje) 






Utjecaj (evaluacija) 
300.000 € 
Podaci/izvori informacija Broj predstavnika udruga u povjerenstvima i drugim savjetodavnim i sličnim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave Broj izrađenih promotivnih materijala Broj partnerskih ugovora Broj predstavljenih pozitivnih primjera Podijeljeni promocijski materijali, broj TV izjava Veći broj potpisanih ugovora Veći broj predstavnika udruga u postupcima donošenja odluka Veći broj izrađenih dokumenata javne politike u kojima je sudjelovao civilni sektor Veći broj udruga koji se bave društveno korisnim aktivnostima Veći broj zaposlenih u udrugama 70 Ukupno Pokazatelji i podaci/ izvori informacija Razina intervencije Rezultat (praćenje) Ostalo 


TV, novine, radio Projektna izvješća Zapisnici i izvješća DNŽ i JLS‐a 

Udruge Lokalna zajednica 


Udruge iz svoje evidencije Lokalna zajednica TV snimak, radio zapis, članci na portalima Registar Udruga Evidencija FINA‐a 

VI. Provedba; financijski okvir Apsorpcijska moć Zadarske županije je u ovom trenutku niska i bit će potrebno povećati je radi efektivnog i učinkovitog korištenja raspoloživih sredstava. Izgradnja kapaciteta partnera i ostalih dionika od vitalne je važnosti, te joj je potrebno dati odgovarajuću pažnju. Uzevši u obzir nedostatak financijskih sredstava u Zadarskoj županiji, kao i slab financijski položaj jedinica lokalne samouprave u Zadarskoj županiji, strategija financiranja povezana je s pristupom pretpristupnim fondovima europske unije (uključujući i druge izvore). Cilj je korištenje dostupnih fondova Europske unije za maksimaliziranje učinaka dostupnih fondova Vlade RH i drugih multilateralnih i bilateralnih fondova. Zadarska županija će primjereno osigurati potrebni iznos u novcu ili materijalno. Dugoročni cilj je razviti poreznu i resursnu osnovu županije koja će uvelike smanjiti oslanjanje na subvencije s nacionalne razine i pomoć donatora. U nastavku ovog poglavlja prikazane su financijske projekcije po prioritetima SRLJP za plansko razdoblje. Pregled financijskog plana prikazan je u tablici dolje. Tablica 24: Financijski plan za provedbu SRLJP (u EUR) IZNOS Prioritet 1 1.150.000 Prioritet 2 450.000 Prioritet 3 1.200.000 Prioritet 4 600.000 UKUPNO 3.400.000 Izvori financiranja za provedbu SRLJP prikazani su u slijedećoj tabeli. Tablica 25: Izvori financiranja Prioritet 1 Prioritet 2 Prioritet 3 Prioritet 4 Državni proračun Županijski i lokalni proračun ++ + + + + + + + IPA ESF, ERDF i programi zajednice Ostali donatori +++ +++ +++ +++ ++ ++ ++ ++ + + + ++ Vlastiti doprinos nositelja projekta ++ + + + Financijski doprinosi: +++ = veliki, ++ = srednji, + = mali VII. Provedba; institucionalni okvir
Vodeća načela na kojima se osniva institucionalni okvir postavljen za provedbu Strategije razvoja ljudskih potencijala imaju temelje u participativnom pristupu koji je i poslužio kao nadahnuće za osnivanje Partnerskog vijeća za tržište rada (PVTR) i razvoj ljudskih potencijala (RLJP) Zadarske županije: ‐ progresivna integracija sa postojećim institucionalnim mehanizmima s ciljem postizanja integriranog planiranja i koordinacije i izbjegavanja dupliciranja; ‐ regionalna i lokalna vlast, razvojne agencije, poslodavci, zajednica i civilno društvo zastupljeni su u PVTR i RLJP Zadarske županije i trebaju igrati ulogu bitnih pokretača pozitivnih kretanja na lokalnom tržištu rada. Članovi PVTR i RLJP Zadarske županije svjesni su da je kvaliteta suradnje između članova u duhu iznalaženja rješenja putem konsenzusa važan preduvjet uspješnosti. Uspostava PVTR i RLJP Zadarske županije pokušava integrirati što više skupina čije se djelovanje odražava na tržištu rada. Međutim, kako bi mogli neometano provesti Strategiju razvoja ljudskih potencijala u Zadarskoj županiji, neophodno je regulirati odnose partnera i definirati glavne uloge koje će svako od dogovorenih tijela imati prilikom provedbe. Kako bi provedba Strategije razvoja ljudskih potencijala Zadarske županije tekla nesmetano, neophodno je urediti odnose partnera i definirati ključne uloge koje će svaka od dogovorenih tijela imati u provedbi. Stoga su članovi PVTR i RLJP Zadarske županije unaprijed uredili svoje odnose i odredili zadatke u provedbi. Na osnovi potpisanog Sporazuma o partnerstvu i Pravilnika slijedeća tijela imati će ulogu u provedbi: 71 TIJELO ULOGA U PROVEDBI Vodeći je partner. Predstavnik te institucije ujedno je i predsjedavatelj PVTR i RLJP Zadarske županije i predsjedavatelj Upravnog odbora zadužen je za sazivanje sjednica. Ova institucija biti će Zadarska županija zadužena za pripremu projekata koji će se aplicirati za financiranje u ime PVTR i RLJP Zadarske županije Operativno je tijelo. Ovo tijelo ima 7 članova i slijedeće zadatke u provedbi: ‐ pregled, praćenje i ocjena napretka županijske strategije RLJP‐a, u skladu s utvrđenim ciljevima Strategije i Akcijskim planom ‐ praćenje napretka PVTR‐ovog radnog programa, sukladno izvješćima koja izdaje Tehničko tajništvo PVTR‐a ‐ osnivanje radnih skupina u skladu s aktivnostima Akcijskog plana; imenovanje članova radnih Upravni odbor skupina; odobrenje njihovog radnog plana ‐ rasprava i priprema izvješća o napretku i uspjehu PVTR‐a za Glavnu sjednicu ocjenjivanje utjecaja PVTR‐a na razvoj lokalnog tržišta rada ‐ predstavljanje PVTR‐a na nacionalnoj razini, suradnja s nacionalnim koordinacijskim tijelom po njegovom mogućem osnivanju. Krovno je tijelo. Svi članovi PVTR i RLJP Zadarske županije sačinjavaju Skupštinu koja donosi Strategiju RLJP‐a Zadarske županije. Trenutno sačinjava 24 članova, odnosno institucija. U provedbi Skupština Strategije RLJP‐a ovo tijelo će usvajati izvješća o napretku koje predlaže Upravni odbor, te usvajati aktivnosti priopćavanja i objavljivanja informacija. Upravni odbor osniva Tematske radne skupine (TRS). Upravni odbor svojom odlukom utvrđuje sastav, djelokrug i ovlast svake TRS. One razmatraju otvorena pitanja, daju mišljenje i prijedloge o značajnim pitanjima iz njihovog djelokruga Upravnom odboru. U Zadarskoj županiji se planira Tematske radne osnovati četri TRS‐e sukladno strateškim prioritetima: skupine 1) TRS za realizaciju mjera i projektnih ideja u okviru Prioriteta 1 2) TRS za realizaciju mjera i projektnih ideja u okviru Prioriteta 2 3) TRS za realizaciju mjera i projektnih ideja u okviru Prioriteta 3 4) TRS za realizaciju mjera i projektnih ideja u okviru Prioriteta 4 Tajništvo PVTR‐a obavlja redovite administrativno‐tehničke poslove koje omogućuju funkcioniranje PVTR‐a, a čine ga 3 člana predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područne službe Zadar, Regionalne razvojne agencije Zadarske županije i Zadarske županije. Tehničko tajništvo PVTR‐a Tehničko tajništvo organizira sjednice, dostavlja pozive, dnevni red i radne materijale prije sjednica pozvanim sudionicima, te priprema i dostavlja zapisnik nakon svake sjednice. Tajništvo PVTR‐a bira Upravni odbor, a za svoj rad odgovara Skupštini PVTR i RLJP Zadarske županije. Institucionalni okvir za provedbu SRLJP djelovati će u tri područja: ‐područje politike: izravno sudjelovanje predstavnika političkih donositelja odluka u predsjedavajućim tijelima PVTR‐a ojačati će savjetodavnu ulogu PVTR‐a. Usvojeni Pravilnik PVTR‐a dodjeljuje predsjedavajućem i njenim zamjenicima odgovornost za cjelokupnu koordinaciju i praćenje SRLJP‐a. Također, odnosi sa Županijskim partnerskim vijećem i Županijskim GSV‐om ostvareni putem predstavnika PVTR‐a koji sjede i u ŽGSV‐u i obrnuto čime će se ojačati utjecaj PVTR‐a na bitne problematike zapošljavanja i tržišta rada; ‐operativno područje: uloga Tehničkog tajništva PVTR‐a od izuzetne je važnosti kako bi se olakšalo svakodnevno funkcioniranje aktivnosti PVTR‐a. Također i uloga Regionalne razvojne agencije Zadarske županije, koja je akter u Tehničkom tajništvu i član Upravnog odbora ima veliku važnost jer bi profesionalci i iskusni operativci koji rade u toj organizaciji trebali biti katalizator i podrška na operativnoj razini pri pripremi projektnih aplikacija, širenja informacija o mogućnostima financiranja, održavanju baze podataka, itd. ‐područje velikog broja dionika: najveći broj interesnih skupina predviđeni su u Tematskim radnim skupinama PVTR‐a, u rasponu od predstavnika ciljanih zajednica ili korisnika s jedne strane, te pružatelja usluga s druge strane. Uloge dionika razlikovati će se u raznim trenucima provedbe. Također, broj partnerstava i razina dogovora oko sudjelovanja će se vjerojatno mijenjati i razvijati. Identificiran je i veliki broj drugih vanjskih dionika koji će imati svoju ulogu u provedbi projekata i aktivnosti kako bi se uravnotežili prostorni i sektorski zahtjevi. Institucionalni ustroj PVTR‐a bi trebao raditi unutar postojećih struktura osiguravajući strateško jačanje kapaciteta tamo gdje je to neophodno, te podupirati i utjecati na izvlačenje maksimalnog potencijala lokalne vlasti i njenih partnera. Mnogo pažnje posvetilo se mobilizaciji dionika zbog središnje uloge koju će isti igrati u provedbi Strategije RLJP. 72 Međutim, otvaranje više vertikalnih i horizontalnih veza kojima se kanaliziraju informacije i izvori prema jasno definiranim i artikuliranim potrebama i mogućnostima stvoriti će dodanu vrijednost. Članovi PVTR‐a svjesni su, dakako, da će se izgradnja kapaciteta kao proces unapređivanja vještina, poboljšavanja procedura i organizacijskog jačanja, događati u slijedećem životnom ciklusu PVTR‐a putem dobivanja sredstava (ljudskih, financijskih, mrežnih, znanstvenih, sustavnih i kulturnih), te integrirajući ih na način koji će voditi do promjene ponašanja pojedinaca te u konačnici do učinkovitijeg djelovanja partnerskih institucija i organizacija. VIII. Izvještavanje i praćenje
Praćenje (monitoring) je sustavno prikupljanje podataka s ciljem predstavljanja projekta i/ili napretka projekta upravljačkoj strukturi, donatorima i drugim dionicima. Operativno praćenje odnosi se na informacije prikupljene na razini pojedinačnog projekta tijekom njegove provedbe. Programsko praćenje (slično kao i strateško praćenje)odnosi se na sabiranje izvještaja o praćenju tijekom razdoblja koje je obično povezano s duljinom razdoblja koje pokriva cijela strategija. Izvještavanje se odnosi na povremene informacije o podacima prikupljenima putem procesa praćenja i predstavljene bitnim zainteresiranim akterima/donatorima i dionicima. Još nema formalno usvojenog operativnog praćenja za Lokalna partnerstva za zapošljavanje (LPZ) u hrvatskim zakonskim propisima: LPZ nema neku posebnu formaliziranu funkciju u praćenju procesa provedbe, te još nije definirana ni obveza izvještavanja. Međutim, članovi LPZ‐a svjesni su potrebe uspostavljanja sustava praćenja, jer u protivnom slučaju redovni tijek informacija najvjerojatnije ne bi funkcionirao, a eventualne posljedice proizašle iz rezultata praćenja ostale bi nejasnima i nerazumljivima za sve osobe u određenim poljima djelovanja. Ciljevi uspostavljanja sustava praćenja su kako slijedi: 
Omogućavanje trajne analize Strategije razvoja ljudskih potencijala i funkcioniranje karakteristika regionalnog i lokalnog tržišta rada 
Omogućavanje procesa jačanja, učenja i preusmjeravanja budućih djelovanja svih članova LPZ‐
a kako bi se postigla, korištenjem sporijeg i pragmatičnog pristupa, zajednička kontrola svih partnera LPZ‐a provedbe Strategije razvoja ljudskih potencijala. Definiranje procesa praćenja i ocjenjivanja postignutih rezultata zahtijeva uspostavu “početne smjernice – vrijednosti” odabranih pokazatelja na početku programa i/ili projekta. Ista služi za praćenje izvedbe prema rezultatima, te koji se ciljevi namjeravaju postići unutar specifičnog vremenskog okvira. Definiranje procesa praćenja i ocjenjivanja postignutih rezultata otežano je time što Strategija razvoja ljudskih potencijala LPZ‐a nije pravi program, tj. nema vlastitu proračunsku podršku te stoga ni operativnog praćenja pod izravnim okriljem LPZ‐a. Iz rečenog razloga organiziranje dobro definiranog sustava praćenja moglo biti nešto teže u ovoj fazi zbog manjeg stupnja kompetencija LPZ‐a jer su iste prenesene na tijela koja donose odluke u provedbi relevantnih programa (kao što su IPA i ESF). LPZ je započeo sa identificiranjem osnovne smjernice i uspješnih ciljeva putem kojih se može mjeriti uspješnost, no daljnji rad i rasprava svakako će biti neophodni, osobito sa Razvojnom agencijom Zadarske županije i županijskim Upravnim odjelom za gospodarstvo kako bi se odredila dostupnost prikladnih podataka. Preciznije mjere uspješnosti odrediti će se putem Tematskih radnih skupina u slijedećem razdoblju, a sustav praćenja LPZ‐a će se ažurirati i praćenjem sadržaja, metodologija i alata koje će osigurati relevantne državne uprave. Praćenje će se odvijati na tri razine: 
Pregled napretka specifičnih djelovanja identificiranih u Akcijskom planu, 
Procjena utjecaja ovih djelovanja na ciljeve na koja se ista odnose, 
Rad s partnerima na reviziji stanja lokalne situacije zapošljavanja u cjelini, te doprinose li djelovanja i ciljevi razvoju tržišta rada u regiji. Podaci će se uzimati na dobrovoljnoj osnovi od partnera LPZ‐a i drugih prijavitelja putem Tehničkog tajništva. 73 U ranijem dijelu ovog dokumenta definirani su pokazatelji za svaku od mjera dok se u donjoj tablici nalaze ciljani utjecaji na razini prioriteta. Iz razloga koji su gore navedeni a vezani za problematiku procesa praćenja i ocjenjivanja postignutih rezultata, pokazatelji su pojednostavljeni kako bi omogućili jednostavno praćenje, a unapređivati će se u daljnjim fazama provedbe. Cilj ovakvog pristupa je da svim lokalnim dionicima približimo pristup mjerenja kroz jednostavne pokazatelje koje je lako prikupiti. Dolje navedene ciljne vrijednosti smatramo minimumom koji želimo postići u provedbi Strategije razvoja ljudskih potencijala ZŽ. Tabela 29: Primjer kako pratiti pokazatelje na razini prioriteta PRIORITET Pokazatelji Početna vrijednost Cilj Izvor informacije Godišnji broj otvorenih radnih mjesta 2773 Povećanje za 10% Podaci HZZ‐a 2. JAČANJE OBRAZOVNIH INSTITUCIJA Broj novih obrazovnih programa 0 1 www.mzos.hr 3. JAČANJE SOCIJALNE UKLJUČENOSTI OSOBA U NEPOVOLJNOM POLOŽAJU Godišnji prosjek broja korisnika novčane naknade HZZ‐a 1864 Smanjanje za 5% Podaci HZZ‐a 4. JAČANJE CIVILNOG DRUŠTVA Udio aktivnih udruga 33% 40% DNŽ 1. JAČANJE ZAPOŠLJIVOSTI Konačno, ocjenjivanje (evaluacija) je sustavna i objektivna procjena tekućeg ili završenog projekta i/ili programa koja se odnosi na izradu samog projekta, njegovu provedbu i rezultate. Ocjenjivanje je ključni element za izgradnju kapaciteta. LPZ će po financijskim mogućnostima zatražiti vanjsku evaluaciju provedbe Strategije razvoja ljudskih potencijala ZŽ. 74 IX. Prilog: Popis članova tijela Partnerskog vijeća za tržište rada
i razvoj ljudskih potencijala Zadarske županije TIJELO NAZIV INSTITUCIJE/ČLANA ČLANOVI PARTNERSKOG VIJEĆA 1. Zadarska županija 2. Hrvatski zavod za zapošljavanje ‐ Područna služba Zadar 3. Grad Zadar 4. Sveučilište u Zadru 5. Bakmaz d.o.o. 6. Vrana d.o.o. 7. Tankerska plovidba d.d. 8. Turisthotel d.d. 9. Hrvatska gospodarska komora Zadar 10. Udruženje obrtnika Zadar 11. Zadra, Razvojna agencija Zadarske županije 12. Obiteljski centar Zadarske županije 13. Grad Benkovac 14. Algebra 15. Medicinska škola „Ante Kuzmanića“ 16. Strukovna škola „Vice Vlatkovića“ 17. Matica hrvatskih sindikata javnih službi 18. Porat – udruga apstinenata za pomoć pri resocijalizaciji liječenih ovisnika 19. Udruga mladih otoka Rave – U.M.O.R. 20. Udruga osoba oštećenog sluha 21. Udruga slijepih Zadarske županije 22. Udruga Prospero 23. Grad Biograd n/m 24. Udruga EKO ‐ Zadar 25. Svjetlo – Udruge za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Zadar 26. Dom za odrasle osobe Zemunik 27. Glazbena škola Blagoje Bersa Zadar 28. Pučko otvoreno učilište Zadar 29. Hotelijersko‐turistička i ugostiteljska škola Zadar UPRAVNI ODBOR 1. Stipe Zrilić – Zadarska županija 2. Željko Marić ‐ Hrvatski zavod za zapošljavanje ‐ Područna služba Zadar 3. Dario Ivakov ‐ Upravni odjel za gospodarstvo Zadarske županije 4. Ivan Šimunić ‐ Upravni odjel za društvene djelatnosti Zadarske županije 5. Lea Grdović ‐ Hrvatska gospodarska komora Zadar 6. Ivo Marin ‐ Hrvatska obrtnička komora – Obrtnička komora Zadarske županije 7. Tihomir Tomčić ‐ Strukovna škola „Vice Vlatkovića“ 8. Darko Frleta ‐ Sveučilište u Zadru 19. Marija Bobić Vlajnić ‐ Udruga mladih otoka Rave – U.M.O.R. 10. Sanja Peričić ‐ Zadra, Razvojna agencija Zadarske županije 11. Davorka Krnčević ‐ Dom za odrasle osobe Zemunik TEHNIČKO TAJNIŠTVO 1. Dubravko Bacalja ‐ Hrvatski zavod za zapošljavanje ‐ Područna služba Zadar 2. Matilda Dragić ‐ ‐ Zadra, Razvojna agencija Zadarske županije 3. Nikolina Miočić – Zadarska županija RADNA GRUPA ZA IZRADU STRATEGIJE RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA 1. Dubravko Bacalja ‐ Hrvatski zavod za zapošljavanje ‐ Područna služba Zadar 2. Višnja Perin ‐ Hrvatski zavod za zapošljavanje ‐ Područna služba Zadar 3. Franka Krajnović ‐ Zadarska županija 4. Lea Grdović ‐ Hrvatska gospodarska komora Zadar 75 Europsku uniju čini 27 država članica koje su odlučile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedno su, tijekom razdoblja proširenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije i održivog razvoja zadržavajući pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i individualne slobode. Europska unija posvećena je dijeljenju svojih postignuća i vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica. Ovaj projekt financira Europska unija.
Projekt provodi Gesellschaft für
Versicherungswissenschaft und -gestaltung e.V. (GVG)

administrativni ustroj hrvatske kroz povijest

Otocni fotografi 4 izlozba2010_katalog.pdf

Dekodiranje ljubavi

Lokalna Hrvatska

Lokalna Hrvatska

POPIS AKREDITIRANIH REGIONALNIH KOORDINATORA

Izvještaj 18. Jesenskog poslovnog sastanka HMZG Biograd n/M

Dear SARMa partners,