REPUBLIKA HRVATSKA
KARLOVAČKA ŽUPANIJA
GRAD SLUNJ
GRADSKO VIJEĆE
KLASA: 350-01/12-01/22
URBROJ: 2133/04-01/01-12-3
Slunj, 4. 12. 2012.
Na temelju članka 47. ''Zakona o prostornom uređenju i gradnji'' (''Narodne novine'',
broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i članka 25. stavka 1. alineje 7. ''Statuta Grada Slunja''
(''Glanik Karlovačke Županije'', broj 20/09), Gradsko vijeće Grada Slunja na 35 sjednici
održanoj dana 4. 12. 2012.g., donosi
IZVJEŠĆE
o stanju u prostoru Grada Slunja 2012.-2016.
Članak 1.
Izvješće o stanju u prostoru Grada Slunja 2012. – 2016. godine sadrži sljedeće:
UVOD ........................................................................................................................................ 3
I.
ANALIZA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA................................. 5
I.
1. Opći činitelji razvojnih kretanja u prostoru ......................................................... 5
I.
1. 1. Demografska obilježja ........................................................................... 5
I.
1. 2. Lokalna socijalno gospodarska struktura ............................................. 25
I.
1. 3. Struktura korištenja površina i zemljišta u Gradu................................ 32
I.
1. 4. Sustav središnjih naselja prema veličini i funkciji na lokalnoj razini .. 41
I.
1. 5. Struktura površina postojećih naselja i površina za razvoj naselja (GP) .
............................................................................................................ 46
I.
1. 6. Životni standard - stanovanje ............................................................... 53
I.
1. 7. Opremljenost društvenom infrastrukturom (mreže i organiziranost) .. 59
I.
1. 8. Gospodarske djelatnosti s osnova ekološki održive namjene prostora
izvan naselja ................................................................................................. 69
I.
1. 9. Struktura izdvojenih površina za razvoj izvan naselja (IGPin) ........... 90
I.
1. 10. Degradirana područja ......................................................................... 98
I.
2. Opremljenost javnom i komunalnom infrastrukturom lokalne razine ............ 101
I.
2. 1. Opremljenost javnom infrastrukturom lokalne razine (cestovni,
željeznički, riječni, zračni, cjevovodni promet, telekomunikacijska
infrastruktura, opskrba energijom, pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda)
.......................................................................................................... 101
I.
2. 2. Komunalna infrastruktura i uređenje građevinskog zemljišta ........... 117
I.
3. Zaštita i korištenje posebno vrijednih prostora ............................................... 119
I.
3. 1. Zaštita prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti ........... 119
1
II.
III.
IV.
V.
I.
3. 2. Zaštita prirodnog, kulturnog i urbanog krajobraza ............................ 125
I.
3. 3. Zaštita i očuvanje kulturne baštine .................................................... 126
I.
4. Područja od posebnoga državnog interesa i obilježja ..................................... 129
I.
4. 1. Područja s posebnim razvojnim problemima (područja posebne
državne skrbi i potpomognuta područja) ................................................... 130
I.
4. 2. Područja za potrebe obrane ................................................................ 134
I.
4. 3. Područja potencijalnih prirodnih i drugih nesreća ............................. 135
I.
5. Zaštita okoliša u prostornom uređenju ............................................................ 145
I.
5. 1. Osjetljivost prostornog razvoja grada u odnosu na zaštitu okoliša .... 145
I.
5. 2. Područja i lokacije onečišćenja okoliša ............................................. 148
I.
5. 3. Sanirani dijelovi okoliša .................................................................... 153
I.
5. 4. Gospodarenje otpadom ...................................................................... 156
I.
5. 5. Dokumenti zaštite okoliša .................................................................. 159
ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA I
DRUGIH RAZVOJNIH DOKUMENATA I PROGRAMA ........................................ 160
II. 1. Dosljednost razvojnih dokumenata i programa Grada s prostornim planom
uređenja Grada .................................................................................................... 160
II. 2. Provedba dokumenata prostornog uređenja lokalne razine ............................. 161
II. 2. 1. Pokrivenost prostornim planovima .................................................... 162
II. 2. 2. Provedba prostornih planova ............................................................. 175
II. 2. 3. Praćenje stanja u prostoru .................................................................. 182
OCJENA STANJA I PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐENJE PROSTORNOG RAZVOJA
SA PLANOM AKTIVNOSTI ...................................................................................... 185
III. 1. Ocjena stanja prostornog razvoja .................................................................... 185
III. 1. 1. Mogućnosti i ograničenja daljnjeg prostornog razvoja grada u funkciji
regionalnih razvojnih potreba .................................................................... 185
III. 1. 2. Međunarodna i prekogranična suradnja u području prostornog uređenja
.......................................................................................................... 188
III. 2. Plan aktivnosti za unaprjeđenje prostornog razvoja ........................................ 189
III. 2. 1. Prijedlog i razlozi izrade, odnosno izmjena i dopuna dokumenata
prostornog uređenja na lokalnoj razini ...................................................... 189
III. 2. 2. Prijedlog izrade drugih razvojnih dokumenata i programa (studije
istraživanja, razvojne koncepcije) s osnovnim polazištima ....................... 192
III. 2. 3. Prioritetne aktivnosti u provođenju dokumenata prostornog uređenja
(sanacija degradiranih područja, sprječavanje negativnih procesa i
ostvarivanje uvjeta za daljnji prostorni razvoj) .......................................... 192
III. 2. 4. Aktivnosti za unaprjeđenje sustava prostornog uređenja................... 193
III. 3. Pregled prostornih pokazatelja o stanju u prostoru prema tematskim cjelinama
............................................................................................................................. 194
POPIS GRAFOVA, KARTOGRAFSKIH I TABLIČNIH PRILOGA ........................ 195
IV. 1. Grafovi............................................................................................................. 195
IV. 2. Kartogrami....................................................................................................... 197
IV. 3. Tablice ............................................................................................................. 199
IZVORI I BIBLIOGRAFIJA ........................................................................................ 205
2
UVOD
U ovom Izvješću o stanju u prostoru Grada Slunja 2012.-2016.g. (dalje: Izvješće)
upotrebljavaju se slijedeće kratice:
- NN - Narodne novine Republike Hrvatske
- GKŽ - Glasnik Karlovačke županije
- Zakon - Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i
50/12)
- PPPPO - Prostorni plan područja posebnih obilježja
- PPKŽ - Prostorni plan Karlovačke županije (GKŽ 26/01, 33/01 i 36/08)
- PPUG - Prostorni plan uređenja Grada Slunja (GKŽ 23/06 i 9/12)
- UPU - Urbanistički plan uređenja
- UPU grada Slunja - Urbanistički plan uređenja grada Slunja (GKŽ 20/01, 9/12)
- DPU - Detaljni plan uređenja
- IiD - izmjena i dopuna
- Grad - Grad Slunj tj. teritorijalno-upravna jedinica kao posebna jedinica lokalne
samouprave
- Slunj - naselje Slunj, gradsko središte
- GP - građevinsko područje
- GPn - građevinsko područje naselja
- IGPin - izdvojeno građevinsko područje izvan naselja
Osnova i ciljevi izrade Izvješća
Potreba izrade Izvješća utvrđena je Člankom 47. Zakona te sadrži analizu stanja i
trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru,
analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata te ocjenu stanja i
prijedloge za unapređenje prostornog razvoja s planom aktivnosti i prijedlogom prostornih
pokazatelja za naredno razdoblje. Izradom i donošenjem ovog Izvješća kao obveznog
dokumenta praćenja stanja u prostoru stvaraju se preduvjeti za daljnju izradu svih dokumenata
prostornog uređenja, eventualno potrebnih IiD istih, kao i procjenu potrebe izrade drugih
strateških i razvojnih odluka i dokumenata na nivou Grada.
Zakonodavno – institucionalni okvir
Izvješće je izrađeno u skladu sa Zakonom te ostalom važećom zakonskom regulativom.
Izrada Izvješća započela je, te je ono i dovršeno u skladu sa ''Pravilnikom o sadržaju i
obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru'' (NN 114/10, 141/10).
Neposredno pred usvajanje Izvješća donesen je novi ''Pravilnik o sadržaju i obveznim
prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru'' (NN 117/12), koji prethodni Pravilnik
stavlja van snage. Nakon izvršene analize ustanovljeno je da osim što Izvješće sadrži sve
elemente propisane „Pravilnikom o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o
stanju u prostoru'' (NN 117/12), istim je obrađena i znatno opširnija tematika jer je ''Pravilnik
o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru'' (NN 114/10,
141/10) kompleksniji.
Izvješće je izrađeno na temelju dostupnih podataka prikupljenih od nadležnih državnih
tijela, tijela jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave i pravnih osoba s javnim
ovlastima te dostupnih izvora i dokumentacije koja je detaljno navedena (popisana) u
Poglavlju V. ovog Izvješća. Dio korištenih podataka je neažuriran, jer ažurirani podaci još
nisu izrađeni.
3
Jedinica lokalne samouprave u okviru prostornog uređenja županije
Grad se nalazi u sastavu Karlovačke županije i treća je prostorno velika jedinica lokalne
samouprave. Zauzima površinu od 392,67 km2, što čini 10,84% sveukupne površine
Karlovačke županije. Na zapadu graniči s općinama Plaški, Josipdol, Tounj i Barilović, na
sjeveru s općinom Krnjak, na istoku s općinama Vojnić i Cetingrad, a na jugu s općinom
Rakovica.
Osnovna prostorna obilježja jedinice lokalne samouprave
Grad je izdvojena političko – teritorijalna i geografska cjelina jugoistočnog dijela
Karlovačke županije, a kao jedinica lokalne samouprave ustrojena je 1993. godine,
dijeljenjem ranije općine Slunj na 3 nove teritorijalne cjeline: Grad Slunj, Općine Cetingrad i
Rakovica.
Kroz povijest, zbog svog geografskog položaja, Grad je predstavljao važno vojno –
političko središte. Danas se Grad nalazi na značajnom prometnom položaju. Kroz centralno
naselje prolazi državna cesta D1 (Zagreb – Split) koja predstavlja važan prometni pravac koji
povezuje kontinentalni s južnim dijelom Hrvatske (alternativni pravac autocesti Zagreb –
Split). Također, prometna povezanost RH sa zapadnim dijelom Bosne i Hercegovine odvija se
cestom Slunj – Cetingrad – V. Kladuša i Slunj – Rakovica – Bihać.
Prostor Grada ima najviše obilježja klasičnog dinarskog karaktera. Reljef je izrazitih
kraških karakteristika s velikim brojem većih vrtača, a izgrađuju ga vapnenci na dolomitima.
Na području Grada nalaze se tri veće rijeke: Slunjčica, Korana i Mrežnica koje imaju
karakteristike kraških rijeka. Zbog kraških svojstava na istom području nalazi se i veliki broj
manjih rječica, izvora i potoka.
Područje Grada obilježava umjerena kontinentalna klima s blagim ljetima i umjereno
hladnim zimama, te povoljnim rasporedom oborina.
4
I. ANALIZA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG
RAZVOJA
I.
1.
Opći činitelji razvojnih kretanja u prostoru
Analiza razvojnih kretanja u prostoru iskazuje se kroz ove osnovne činitelje i podatke:
demografska struktura, socijalno gospodarska struktura, korištenje površina GPn i IGPin na
području Grada, analizom sustava središnjih naselja, kao i kroz osnovne pokazatelje životnog
standarda - stanovanja, opremljenosti društvenom infrastrukturom, kao i očuvanost odnosno
degradiranost prostora.
I.
1.
1.
Demografska obilježja
Demografski pokazatelji na područja Grada temelje se na Popisu stanovništva iz 2001.g.
Predmetni podaci razlikuju se od podataka analiziranih Demografskom studijom „Geografska
i demografska obilježja, središnje uslužne funkcije i sustav središnjih naselja“ koju su izradili
Tonko Radica, mr. geograf. znanosti iz Zagreba i tvrtka ADF d.o.o. iz Karlovca u kolovozu
2002.g., a koja je izrađena kao posebna stručna podloga za donošenje PPUG-a. Prilikom
izrade predmetne Studije uzeti su podaci iz Popisa stanovništva 1991. godine i prvi rezultati
Popisa stanovništva 2001.godine koji se razlikuju od konačnog rezultata, te su oni u ovom
Izvješću korigirani. Nisu korišteni podaci iz Popisa stanovništva iz 2011.g., jer su još uvijek u
obradi, ali tek će oni pružiti stvarno (aktualnu) demografsku sliku područja Grada, te
omogućiti provjeru projekcija PPUG-a.
RAZMJEŠTAJ I STRUKTURA STANOVNIŠTVA
Stanovništvo
Godine 2001. na području Grada u 67 naselja živjelo je 6.096 stanovnika, pa je
prosječna gustoća naseljenosti iznosila samo 15,53 stanovnika/km². Ovaj gradski teritorij
demografski se može podijeliti u tri dijela i to:
- južni dio pretežno naseljen hrvatskim stanovništvom, gdje je u 39 naselja na površini
od oko 140 km2 (35% površine Grada Slunja) živjelo 5.483 stanovnika (89,94%
stanovnika Grada Slunja), pa je prosječna gustoća naseljenosti iznosila oko 39,16
stanovnika/km2;
- sjeverni dio pretežno naseljen srpskim stanovništvom, gdje je u 28 naselja (od toga
su 2 bez stanovnika) na površini od oko 172,50 km2 (43% površine Grada Slunja)
živjelo samo 613 stanovnika (10,06% stanovništva Grada Slunja), pa je prosječna
gustoća naseljenosti iznosila svega 3,55 stanovnika/km2;
- jugozapadno područje Slunjskih brda, koje ima posebnu namjenu (PN), gdje su na
površini od oko 85 km2 (22% površine Grada Slunja) ranije bila dva naselja, ali pred
nekoliko desetaka godina stanovništvo je iseljeno, pa su sada bez stanovnika.
Zbog svojeg središnjeg značenja i brojnih proizvodnih i uslužnih funkcija najnaseljenije
je područje gradskog naselja Slunj, gdje je 2001. godine na 5,31 km2 živjelo 1.776
stanovnika, prosječne gustoće naseljenosti 334,5 stanovnika/km2. Gustoća naseljenosti se
smanjuje što se više udaljava od grada Slunja, pa tako postoje naselja koja imaju manje od 1
stanovnika na km2.
Ovakvoj niskoj gustoći naseljenosti doprinijelo je dugotrajno iseljavanje stanovnika iz
ovog relativno siromašnog i nerazvijenog kraja, ali je ono još više potencirano prisilnim
zbjegom hrvatskog stanovništva tijekom Domovinskog rata i ciljana politika između dva rata,
nakon kojeg se bitno smanjio broj stanovnika na području Grada. Ta slaba naseljenost u ovom
5
prostoru posebno zabrinjava, jer se radi o pograničnom području, najvažnijem hrvatskom
strateškom prostoru, pa se u procesu revitalizacije njemu mora posvetiti posebna pozornost.
Prema 1. rezultatima Popisa stanovništva iz 2011.g. broj stanovnika Grada se smanjio
na 5.019, što znači da nije zaustavljen trend iseljavanja stanovnika Grada.
Do II. svjetskog rata broj stanovnika na današnjem teritoriju Grada kretao se je između
18.000 i 21.000 stanovnika da bi dostigao svoj najveći broj stanovnika prema popisu iz 1931.
godine, kada je na području Grada živjelo čak 21.250 stanovnika, a prosječna gustoća
naseljenosti je iznosila 54,15 stanovnika/km2. Nakon II.svjetskog rata područje današnjeg
Grada intenzivno smanjuje broj svojeg stanovništva. To je smanjenje broja stanovnika bilo
različitog intenziteta. Dio toga su posljedice stradanja u II. svjetskom ratu i prisilnih
iseljavanja, a dio je rezultat stalnog iseljavanja stanovništva iz ovog kraja prvenstveno iz
gospodarskih razloga, zbog slabijih vlastitih prirodnih izvora i njihove veće udaljenosti u
odnosu na veća gradska i gospodarska središta. Grad Slunj je slabije privlačio stanovnike iz
susjednih brdskih područja. Već 1948. godine Grad ima za više od 4.000 manji broj
stanovnika nego je imao 1931. godine, te on iznosi 15.798 stanovnika, a nakon toga, broj
stanovnika opada sve brže, kada se otvaraju mogućnosti zapošljavanja u drugim krajevima i u
inozemstvu, pa 1991. godine dostiže samo 10.096 stanovnika (prosječna gustoća naseljenosti
25 st/km2).
Nakon velikih i burnih promjena 90-tih godina prošlog stoljeća (sticanje nezavisnosti
Republike Hrvatske, pobuna lokalnog srpskog stanovništva i jugoslavensko - srpska agresija
na Hrvatsku, Domovinski rat, oslobađanje hrvatskih teritorija nakon ratne operacije “Oluja”,
posljedice ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovini, gospodarsko tranzicijsko razdoblje i drugo)
prema prvim rezultatima posljednjeg službenog popisu iz 2011. godine Grad dostiže svoj
uopće najmanji broj od svega 5.019 stanovnika. To je dva puta manje nego je bilo 1991.
godine, odnosno gotovo 4 puta manje stanovnika nego ih je bilo 70 ili 90 godina ranije.
6
Kartogram I.1.1.-1.1.1. Broj stanovnika
7
Tablica I.1.1.-1.1.1. Broj stanovnika
naselje
Arapovac
Bandino selo
Blagaj
Bukovac Perjasički
Crno Vrelo
Cvijanović brdo
Cvitović
Čamerovac
Donja Glina
Donja Visočka
Donje Primišlje
Donje Taborište
Donji Cerovac
Donji Furjan
Donji Kremen
Donji Lađevac
Donji Nikšić
Donji Poloj
Donji Popovac
Dubrave
Glinsko Vrelo
Gornja Glina
Gornja Visočka
Gornje Primišlje
Gornje Taborište
Gornji Cerovac
Gornji Furjan
Gornji Kremen
Gornji Lađevac
Gornji Nikšić
Gornji Popovac
Grobnik
Jame
Klanac Perjasički
Kosa
Kosijer selo
Kutanja
Kuzma Perjasička
Lađevačko Selište
Lapovac
Lumbardenik
Mali Vuković
Marindolsko brdo
Miljevac
Mjesto Primišlje
broj stanovnika
11
7
38
10
10
0
362
78
39
12
36
202
131
117
45
85
243
17
26
45
59
295
10
18
231
112
132
91
76
65
181
28
57
13
14
3
1
23
67
41
145
125
65
13
9
8
Novo selo
Pavlovac
Podmelnica
Polje
Rabinja
Rastoke
Salopek Luke
Sastavak
Slunj
Slunjčica
Snos
Sparednjak
Stojmerić
Šlivnjak
Točak
Tržić Primišljanski
Veljun
Veljunska Glina
Veljunski Ponorac
Videkić selo
Zapoljak
Zečev Varoš
ukupno (Grad)
85
33
238
48
0
65
21
23
1776
9
8
6
12
45
60
25
114
20
11
75
12
22
6.096
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
Graf I.1.1.-1.1.2. Indeks kretanja broja stanovnika
INDEKS
(% )
120
109,4
100
83,85
80
80
55,57
60
40
28,87
32,99
26,39
20
0
1857.-2001. 1857.-1931. 1931.-2001. 1931.-1948. 1948.-2001. 1981.-1991. 1991.-2001.
RAZDOBLJE
9
Graf I.1.1.-1.1.3. Prirodni prirast stanovništva
Starosno-spolna struktura
Brojčani odnos muškog i ženskog stanovništva karakterizira fiziološki okvir
demografske mase, a potencijalnu vitalnost i biodinamiku stanovništva ukazuje dobna
struktura stanovništva.
Koeficijent starosti stanovništva Grada je 30,56%, a iskazuje se udjelom stanovnika
starijih od 60 godina u ukupnom broju stanovnika. Koeficijent starosti ženskog stanovništva
je 35,70%, a koeficijent starosti muškog stanovništva je 25,38%. Razlog tome je veći udio
ženskog stanovništva i u ukupnom broju stanovnika i u starijim dobnim skupinama. Indeks
starenja na području Grada je 151,59%, a iskazuje se udjelom stanovnika starijih od 60 godina
u broju stanovnika mlađih od 20 godina te pokazuje uznapredovao proces starenja
stanovništva na području Grada. Indeks starenja ženskog stanovništva je 185,57%, a indeks
starenja muškog stanovništva 120,31%. Razlog tome je spolna struktura stanovništva na
području Grada koju karakterizira rađanje većeg broja muške nego ženske djece, pa mlađu
dobnu skupinu (0-14 godina) karakterizira veći broj muškaraca; veći broj muškaraca i u zreloj
dobnoj skupini (15-64 godine) te prevladavanje ženskog stanovništva u staroj dobnoj skupini
(65 i više godina). To je vidljivo i iz dobne strukture po spolu. I kod ženskog i kod muškog
stanovništva najveći udio ima zrelo stanovništvo (57,41% za žene i 66,38% za muškarce), ali
kod žena staro stanovništvo ima veći udio od mladog stanovništva (26,52% naspram 14,40%),
dok kod muškaraca mlado stanovništvo ima skoro podjednaki udio kao i staro stanovništvo
(15,59% naspram 17,14%). Dobnu strukturu stanovništva Grada karakterizira najviše zrelog
stanovništva (61,88%), zatim starog stanovništva (21,85%) te mladog stanovništva (14,99%).
10
Tablica I.1.1.-1.1.4. Koeficijent starosti stanovništva + Tablica I.1.1.-1.1.5. Indeks
starenja
Broj stanovnika
Dobna skupina
Broj muškaraca (M) Broj žena (Ž)
(M+Ž)
0-4
178
173
351
5-9
150
122
272
10-14
145
146
291
15-19
167
148
315
A) < 20
640
589
1.229
20-24
167
172
339
25-29
190
163
353
30-34
208
190
398
35-39
258
197
455
40-44
268
162
430
45-49
197
138
335
50-54
154
150
304
55-59
155
157
312
B) 20-60
1.597
1.329
2.926
60-64
250
281
531
65-69
247
307
554
70-74
182
254
436
75-79
53
147
200
80-84
20
67
87
85-89
14
29
43
90-94
2
7
9
95 i više
2
1
3
C) > 60
770
1.093
1.863
Nepoznato
27
51
78
D) Ukupno
3.034
3.062
6.096
Koeficijent starosti
stanovništva
25,38
35,70
30,56
(C/Dx100=%)
Indeks starenja
120,31
185,57
151,59
(C/Ax100=%)
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
11
Kartogram I.1.1.-1.1.4. Koeficijent starosti stanovništva
12
Kartogram I.1.1.-1.1.5. Indeks starenja
13
Tablica I.1.1.-1.1.6. Broj i udio stanovnika prema dobnim skupinama i prema spolu (014, 15-64, 65+)
Broj
Udio (%) u
Udio (%) u Broj
Udio (%) u
Dobna
Broj žena
muškaraca ukupnom
ukupnom
stanovnika ukupnom
skupina
(Ž)
(M)
broju M
broju Ž
(M+Ž)
broju M+Ž
0-14
473
15,59
441
14,40
914
14,99
15-64
2.014
66,38
1.758
57,41
3.772
61,88
65+
520
17,14
812
26,52
1.332
21,85
Nepoznato
27
0,89
51
1,67
78
1,28
Ukupno
3.034
100,00
3.062
100,00
6.096
100,00
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
Graf I.1.1.-1.1.6. Broj i udio stanovnika prema dobnim skupinama i prema spolu (0-14,
15-64, 65+)
Broj muškaraca (M)
Broj žena (Ž)
BROJ
STANOVNIKA
2500
2.014
2000
1.758
1500
1000
500
812
473
520
441
27
51
0
0-14
15-64
Tablica I.1.1.-1.1.7. Spolna raspodjela
Spol stanovnika
Broj stanovnika
Muškarci (M)
Žene (Ž)
Ukupno (M+Ž)
65+
DOBNA
SKUPINA
Nepoznato
Udio (%) u ukupnom broju stanovnika
3.034
49,77
3.062
50,23
6.096
100,00
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
14
Graf I.1.1.-1.1.7. Spolna raspodjela
Tablica I.1.1.-1.1.8. Odnos broja muškaraca na 1.000 žena prema dobnim skupinama
(0-9, 10-19, 20-29, 30-39, 40-49, 50-59, 60-69, 70-79, 80+)
Dobna skupina
Broj muškaraca (M)
Broj žena (Ž)
Broj M/1.000Ž
0-9
328
295
1,11
10-19
312
294
1,06
20-29
357
335
1,07
30-39
466
387
1,20
40-49
465
300
1,55
50-59
309
307
1,01
60-69
497
588
0,85
70-79
235
401
0,59
80+
38
104
0,37
nepoznato
27
51
0,53
Ukupno
3034
3.062
0,99
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
Obrazovna struktura
Obrazovna struktura stanovništva starijeg od 15 godina pokazuje bitan napredak u
međupopisnom razdoblju od 1991.g. do 2001.g. Utvrđeno je manje osoba bez školske spreme
(sa 17,42% na 10,30%), smanjen je udio nepismenih stanovnika (sa 13,71% na 9,88%) i
povećan je udio stanovnika sa završenom srednjom školom (sa 22,82% na 30,15%). Međutim
skoro dvostruko se je smanjio udio stanovnika sa višim i visokim obrazovanjem te
postignutim znanstvenim zvanjima (sa 4,16% na 2,29%).
Stanovništvo staro 15 i više godina čini 85,01% stanovništva Grada. Među njim najviše
je stanovništva sa završenim nekim oblikom osnovnoškolskog obrazovanja (2.426 osoba tj.
39,80%), a zatim stanovništva sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem (1.838 osoba tj.
30,15%). Stanovništva sa završenim nekim oblikom višeg i visokog obrazovanja ima 254
osoba tj. 2,29%, dok stanovništva bez obrazovanja ima 628 tj. 10,30%. Među stanovništvom
starim 15 i više godina podjednako je i žena (2.621 tj. 43,00%) i muškaraca (2.561 tj.
42,00%). Međutim žene prevladavaju među stanovništvom bez obrazovanja (494 osoba tj.
8,10%), dok muškarci prevladavaju među stanovništvom sa završenim srednjoškolskim
obrazovanjem (1.090 osoba tj. 17,88%). Studenti čine 1,77% stanovništva Grada, a među
njim prevladavaju žene (61 osoba tj. 1,00%).
15
Tablica I.1.1.-1.1.9. Udio stanovništva s osnovnim, srednjim, te višim i visokim
obrazovanjem u ukupnom broju stanovnika prema spolu*
Broj
Udio
Broj žena Udio
Udio
Vrsta obrazovanja
muškaraca
Broj M+Ž
(%)**
(Ž)
(%)**
(%)**
(M)
Bez obrazovanja
134
2,00
494
8,10
628
10,30
1-3 razreda osnovne škole
185
3,03
272
4,46
457
7,50
4-7 razreda osnovne škole
438
7,19
414
6,79
852
13,98
Osnovna škola
575
9,43
542
8,89
1.117
18,32
Srednja škola
1.090
17,88
748
12,27
1.838
30,15
Viša škola, VI. stupanj
58
0,95
68
1,12
126
2,07
fakulteta i stručni studij
Fakultet, umjetnička
akademija i sveučilišni
68
1,12
59
0,97
127
0,20
studij
Magisterij
1
0,02
0
0
1
0,02
Doktorat
0
0
0
0
0
0
Nepoznato
12
0,20
24
0,39
36
0,59
Ukupno
2.561
42,01
2.621
43,00
5.182
85,01
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
*Iskazani su podaci za stanovništvo staro 15 i više godina
**Udio u ukupnom broju stanovnika Grada (6.096) tj. svim dobnim skupinama
Graf I.1.1.-1.1.9. Udio stanovništva s osnovnim, srednjim, te višim i visokim
obrazovanjem u ukupnom broju stanovnika prema spolu*
BROJ
STANOVNIKA
1090
Broj muškaraca (M)
Broj žena (Ž)
1200
24
12
Nepoznato
0
Doktorat
0
Fakultet, umjetnička akademija i sveučilišni studij
Viša škola, VI. stupanj fakulteta i stručni studij
Srednja škola
Osnovna škola
4-7 razreda osnovne škole
1-3 razreda osnovne škole
Bez obrazovanja
0
Magisterij
0
1
68
59
68
575
438
272
58
200
134
400
185
600
414
494
800
542
748
1000
VRSTA
OBRAZOVANJA
16
*Iskazani su podaci za stanovništvo staro 15 i više godina u ukupnom broju stanovnika Grada (6.096) tj.
svim dobnim skupinama
Tablica I.1.1.-1.1.10. Udio studenata u starosnoj kategoriji (19-24 godine) u ukupnom
broju stanovnika
Udio (%) u ukupnom broju
Spol studenata
Broj studenata*
stanovnika Grada (6.096)
Muškarci
47
0,77
Žene
61
1,00
Ukupno
108
1,77
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
*Podaci o broju studenata u starosnoj kategoriji (19-24godine) nisu dostupni, pa su prikazani podaci o
ukupnom broju studenata tj. svih dobnih skupina
Graf I.1.1.-1.1.10. Udio studenata u starosnoj kategoriji (19-24 godine) u ukupnom
broju stanovnika*
*Podaci o broju studenata u starosnoj kategoriji (19-24godine) nisu dostupni, pa su prikazani podaci o
ukupnom broju studenata tj. svih dobnih skupina
Migracijska obilježja
Migracija, odnosno mobilnost stanovništva je jedan od pokazatelja kvalitete i
valorizacije prostora, a uz prirodni priraštaj osnovna odrednica opće populacijske dinamike.
Doseljeno stanovništvo čini 35,78% stanovništva Grada što ukazuje na veliku mobilnost
stanovništva. Među njim najviše je stanovništva doseljenog iz 2. naselja na području Grada
(1.226 osoba tj. 20,11%), a zatim stanovništva doseljenog iz 2. grada ili općine (549 osoba tj.
9,01%), stanovništva doseljenog iz 2. županije (264 osoba tj. 4,33%) i stanovništva
doseljenog iz inozemstva (142 osoba tj. 2,33%). Među stanovništvom doseljenim iz
inozemstva najviše je osoba doseljenih s područja bivše Jugoslavije: iz Bosne i Hercegovine
(69 tj. 48,59%), iz Slovenije (29 tj. 20,42%), iz Makedonije (17 tj. 11,97%), iz SRJ (16 tj.
11,27%) i dr. Među doseljenim stanovništvom više je žena (1.514 osoba tj. 24,83%) nego
muškaraca (667 tj. 11,00%) i to u svim prethodno navedenim skupinama doseljenog
stanovništva. Stanovnici koji od rođenja stanuju u istom naselju čine 63,21% stanovnika
Grada, a među njime je više muškaraca (2.342 osoba tj. 38,42%) nego žena (1.511 tj.
24,79%).
17
Graf I.1.1.-1.1.11. Udio doseljenih i iseljenih osoba prema spolu u ukupnom broju
stanovništva*
Broj muškaraca (M)
Broj žena (Ž)
BROJ
OSOBA
861
1000
900
800
700
600
365
400
398
500
86
100
56
95
151
200
169
300
0
iz drugog naselja iz drugog grada ili
na području Grada općine
iz druge županije
iz inozemstva
OSOBE
DOSELJENE
*Podaci o iseljenim osobama nisu dostupni, pa su prikazani samo podaci o doseljenim osobama u
ukupnom broju stanovnika Grada (6.096)
Tablica I.1.1.-1.1.11. Udio doseljenih i iseljenih osoba prema spolu u ukupnom broju
stanovništva*
Broj
Osobe
Broj žena
muškaraca Udio (%)**
Udio (%)** Broj M+Ž Udio (%)**
doseljene
(Ž)
(M)
iz 2. naselja
na području
365
6,04
861
14,12
1.226
20,11
Grada
iz 2. grada
151
2,48
398
6,53
549
9,01
ili općine
iz 2.
95
1,56
169
2,77
264
4,33
županije
iz
56
0,92
86
1,41
142
2,33
inozemstva
Ukupno
667
11,00
1.514
24,83
2.181
35,78
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
*Podaci o iseljenim osobama nisu dostupni, pa su prikazani samo podaci o doseljenim osobama
**Udio u ukupnom broju stanovnika Grada (6.096)
18
Tablica I.1.1.-1.1.12. Udio stanovnika koji od
ukupnom broju stanovnika
Broj stanovnika koji od
Spol stanovnika
rođenja stanuju u istom
naselju
Muškarci
Žene
Ukupno
rođenja stanuju u istom naselju u
Udio (%) u ukupnom broju
stanovnika Grada (6.096)
2.342
1.511
3.853
38,42
24,79
63,21
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
Aktivnost stanovništva
Prema Popisu stanovništva iz 1991.g. na području Grada bio je znatno veći broj i udio
aktivnog (5.076 ili 55,24%) nego uzdržavanog (2.960 ili 32,21%) stanovništva, dok je bio
umjeren broj i udio osoba s osobnim prihodima (1.153 ili 12,55 %). Prema Popisu
stanovništva iz 2001.g. na području Grada znatno je smanjen, ali ipak zadržan veći broj i udio
aktivnog stanovništva (2.439 ili 40,01%) u odnosu na uzdržavano stanovništvo (1.705 ili
27,97%) te je znatno povećan broj i udio osoba s osobnim prihodima (1.952 ili 32,02%).
Društveno-gospodarske promjene dovele su do smanjenja broja aktivnog stanovništva (za
2.637 osoba tj. 15,23%), smanjenja broja uzdržavanog stanovništva (za 1.255 osoba tj.
4,24%) te porasta broja stanovnika s osobnim prihodima (za 799 osoba tj. 19,47% prvenstveno zbog porasta broja umirovljenika, branitelja, invalida, stipendista i dr.). Tako je
po 1. puta stanovništvo s osobnim prihodima brojnije od uzdržavanog stanovništva. U
aktivnom stanovništvu prevladavaju muškarci s 1.467 osoba tj. 60,15%, u uzdržavanom
stanovništvu prevladavaju žene s 1.026 osoba tj. 60,18%, a u stanovništvu s osobnim
prihodima prevladavaju također žene s 1.064 osoba tj. 54,51%.
Najviše aktivnog stanovništva koje obavlja zanimanje (srednjoškolskog obrazovanja)
ima u dobnoj skupini 35-39 godine (286 osoba tj. 17,08%), a najmanje u dobnoj skupini 75 i
više godina (4 osobe tj. 0,24%). Među aktivnim stanovništvom koje obavlja zanimanje
(srednjoškolskog obrazovanja) ima više muškaraca (1.091 osobe tj. 65,17%) nego žena (583
osobe tj. 34,83%). Aktivno stanovništvo koje obavlja zanimanje (srednjoškolskog
obrazovanja) čini 27,46% stanovnika Grada.
19
Graf I.1.1.-1.1.13. Udio aktivnog stanovništva u ukupnom broju stanovnika prema spolu
BROJ
OSOBA
Broj muškaraca (M)
Broj žena (Ž)
2.090
57%
2500
2000
389
51%
376
49%
583
35%
500
1.091
65%
1000
1.567
43%
1500
0
Obavlja zanimanje
Ostalo
Nije aktivno
20
Tablica I.1.1.-1.1.13. Udio aktivnog stanovništva u ukupnom broju stanovnika prema
spolu
Broj
Aktivno
Broj žena
muškaraca Udio (%)*
Udio (%)* Broj M+Ž Udio (%)*
stanovništvo
(Ž)
(M)
Obavlja zanimanje
1.091
17,90
583
9,56
1.674
27,46
Ostalo
376
6,17
389
6,38
765
12,55
Ukupno
1.467
24,07
972
15,94
2.439
40,01
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
*Udio u ukupnom broju stanovnika Grada (6.096)
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
M+Ž
M
Ž
M+Ž
M
Ž
M+Ž
M
Ž
M+Ž
M
Ž
M+Ž
M
Ž
M+Ž
M
Ž
M+Ž
19
8
11
146
75
71
181
116
65
211
142
69
254
159
95
219
140
79
158
1
1
2
2
9
9
2
1
1
9
5
4
8
5
3
7
2
2
1
1
1
1
2
2
7
7
9
8
1
6
2
1
1
3
3
4
2
2
11
8
3
11
11
8
-
3
2
1
1
1
2
2
1
1
1
-
1
1
4
3
1
2
2
1
1
2
Ukupno
Ostali zaposleni
Pomažući član obitelji na poljoprivrednom
gospodarstvu
Pomažući član obitelji u poduzeću, obrtu i sl.
nekog od članova kućanstva
Rade samo po ugovoru o djelu, autorskom
ugovoru ili dobivaju naknadu u gotovini
Individualni poljoprivrednici, zapošljavaju
radnike
Samozaposleni, zapošljavaju radnike
Individualni poljoprivrednici, ne zapošljavaju
radnike
Samozaposleni, ne zapošljavaju radnike
Zaposlenici u bilo kojem sektoru vlasništva
Spol
Dob
Tablica I.1.1.-1.1.14. Broj i udio stanovnika starih 15 i više godina prema aktivnosti
prema spolu i dobi, stručnom obrazovanju (u skupinama: više i visoko, srednje, osnovno i
manje obrazovanje)*
1
1
1
1
1
1
2
27
13
14
151
77
74
195
129
66
223
150
73
286
182
104
250
167
83
184
21
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
≥75
Nepoz
nato
Ukupn
o
M
Ž
M+Ž
M
Ž
M+Ž
M
Ž
M+Ž
M
Ž
M+Ž
M
Ž
M+Ž
M
Ž
M+Ž
M
Ž
M+Ž
M
Ž
M+Ž
M
Ž
101
57
126
81
45
63
51
12
21
17
4
2
2
28
13
15
1.428
905
523
3
4
1
1
1
1
40
25
15
4
2
16
12
4
10
8
2
20
18
2
14
13
1
13
11
2
3
2
1
104
89
15
7
1
6
5
1
2
2
2
2
49
41
8
-
1
1
1
8
6
2
1
1
1
1
3
2
1
2
1
1
1
1
6
3
3
3
1
2
3
3
1
1
1
1
26
12
14
1
119
1
65
1
153
100
1
53
5
82
5
68
14
2
51
1
41
1
10
2
19
2
16
3
1
20
14
1
6
4
2
2
29
13
16
16 1.674
11 1.091
5
583
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
*Prikazani su podaci za aktivno stanovništvo koje obavlja zanimanje i za srednje obrazovanje, jer podaci
za ostale skupine nisu dostupni
RAZMJEŠTAJ I STRUKTURA DOMAĆINSTAVA
Na području Grada nalazi se 2.277 kućanstava/domaćinstava, a od toga ih je najviše
smješteno u centralnom naselju Slunj (665 tj. 29,21%), a najmanje u naselju Kutanja (1 tj.
0,04%), dok su naselja Cvijanović brdo i Rabinja bez stanovništva, pa time i bez
kućanstava/domaćinstava. U međupopisnom razdoblju od 1991.g do 2001.g. broj
kućanstava/domaćinstava je smanjen sa 3.272 na 2.277 tj. 30,41%. Smanjenje broja
kućanstava/domaćinstava vidljivo je i iz indeksa rasta/pada broja domaćinstava koji iznosi
0,70. U svim naseljima vidljiv je negativan indeks pada broja domaćinstava. Smanjenje broja
kućanstava/domaćinstava je u skladu sa smanjenjem broja stanovnika u međupopisnom
razdoblju od 1991.g do 2001.g. s 10.096 na 6.096 tj. 39,62%. Pošto je smanjenje broja
stanovnika nešto veće od smanjenja broja kućanstava/domaćinstava smanjen je i prosječan
broj članova kućanstva s 3,09 na 2,68 tj. 13,27%. Prosječan broj članova kućanstva kreće se
od 1,00 u naselju Kutanja do 3,67 u naselju Pavlovac.
Prosječan broj članova domaćinstva iskazuje se kao omjer broja stanovnika i broja
stalno naseljenih stanova te je u 2001.g. iznosio 2,68.
22
Tablica I.1.1.-1.1.15. Broj domaćinstava + Tablica I.1.1.-1.1.16. Indeks rasta broja
domaćinstava; godišnja stopa rasta*
Indeks rasta Prosječan
Broj
Broj
Broj
(pada) broja broj članova
Naselje
stanovnika kućanstava domaćinstava
domaćinstava kućanstva
(A)
2001.g. (B) 1991.g. (C)
(B/C)
(A/B)
38
16
37
0,43
2,38
BLAGAJ
PAVLOVAC
33
9
3,67
BUKOVAC
10
7
13
0,54
1,43
PERJASIČKI
10
9
53
0,17
1,11
CRNO VRELO
BANDINO SELO
7
3
2,33
CVIJANOVIĆ
0
0
112
0
0
BRDO
KOSIJER SELO
3
2
1,50
KUTANJA
1
1
1,00
RABINJA
0
0
0
SNOS
8
4
2,00
STOJMERIĆ
12
7
1,71
362
121
267
0,45
2,99
CVITOVIĆ
DONJA GLINA
39
17
2,29
GORNJE
231
76
TABORIŠTE
3,04
GLINSKO VRELO
59
25
2,36
MARINDOLSKO
65
24
BRDO
2,71
12
8
14
0,57
1,50
DONJA VISOČKA
DONJE
36
22
71
0,31
1,64
PRIMIŠLJE
117
42
155
0,27
2,79
DONJI FURJAN
GORNJI FURJAN
132
45
2,93
KOSA
14
7
2,00
SASTAVAK
23
9
2,56
ZAPOLJAK
12
4
3,00
85
35
131
0,27
2,43
DONJI LAĐEVAC
JAME
57
21
2,71
VIDEKIĆ SELO
75
25
3,00
243
73
245
0,30
3,33
DONJI NIKŠIĆ
DONJI CEROVAC
131
37
3,54
DONJE
202
66
TABORIŠTE
3,06
GORNJI CEROVAC
112
36
3,11
GORNJI NIKŠIĆ
65
24
2,71
17
7
14
0,50
2,43
DONJI POLOJ
GORNJA
10
8
15
0,53
1,25
VISOČKA
GORNJE
18
8
146
0,06
2,25
PRIMIŠLJE
23
MJESTO
PRIMIŠLJE
ZEČEV VAROŠ
GORNJI KREMEN
DONJI KREMEN
GORNJA GLINA
MALI VUKOVIĆ
MILJEVAC
GORNJI
LAĐEVAC
ARAPOVAC
ČAMEROVAC
DUBRAVE
LAĐEVAČKO
SELIŠTE
POLJE
SALOPEK LUKE
GORNJI
POPOVAC
DONJI POPOVAC
LUMBARDENIK
KLANAC
PERJASIČKI
KUZMA
PERJASIČKA
PODMELNICA
NOVO SELO
SLUNJČICA
SLUNJ
RASTOKE
ŠLIVNJAK
GROBNIK
VELJUNSKA
GLINA
TOČAK
TRŽIĆ
PRIMIŠLJANSKI
VELJUN
LAPOVAC
ZAGORJE
SPAREDNJAK
VELJUNSKI
PONORAC
Ukupno (Grad)
9
5
-
-
22
91
45
295
125
13
8
35
17
99
42
8
246
-
0,14
-
76
28
171
0,16
11
78
45
8
38
16
-
-
67
21
-
-
48
21
18
10
-
-
181
65
129
26
145
9
49
-
13
4
14
0,29
23
10
15
0,67
238
85
9
1776
65
45
28
72
27
6
665
26
22
12
352
710
95
-
0,21
0,94
0,23
-
20
10
-
60
32
45
0,71
25
15
33
0,46
114
41
0
6
69
23
0
3
163
26
-
0,42
-
11
7
-
6.096
2.277
3.272
0,50
-
-
0,70
1,80
2,75
2,60
2,65
2,98
2,98
1,63
2,71
1,38
2,05
2,81
3,19
2,67
2,10
2,79
2,89
2,96
3,25
2,30
3,31
3,15
1,50
2,67
2,50
2,05
2,33
2,00
1,88
1,67
1,65
1,78
2,00
1,57
2,68
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g. i
Demografska studija ''Geografska i demografska obilježja, razvitak središnjih uslužnih funkcija i sustav
središnjih naselja područja Grada Slunja'' (izradili Tonko Radica, mr. geograf. znanosti iz Zagreba i ADF
d.o.o. iz Karlovca u 2002.g.)
*Na području Grada 1991.g. nalazilo se je 25 samostalnih naselja (označena „bold“ slovima)
24
Graf I.1.1.-1.1.15. Broj domaćinstava
3500
3.264
3000
2500
Broj
domaćinstava
1991.g.
2000
2.244
Broj
kućanstava
2001.g.
1500
1000
500
0
Grad Slunj
Tablica I.1.1.-1.1.17. Prosječni broj članova domaćinstva
Broj članova domaćinstava/ Broj stalno naseljenih stanova Prosječni broj članova
stanovnika Grada (A)
na području Grada (B)
domaćinstva (A/B)
6.096
2.679
2,28
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO
Na području Grada završen je proces deagrarizacije i urbanizacije, pa poljoprivredno
stanovništvo čini samo 3,10% stanovništva Grada. Među poljoprivrednim stanovništvom više
je muškaraca (132 tj. 69,84%) nego žena (57 tj. 30,16%) te je više aktivnog (154 tj. 81,48%)
nego uzdržavanog (35 tj. 18,52%) stanovništva.
Tablica I.1.1.-1.1.18. Broj i udio poljoprivrednog stanovništva u ukupnom broju
stanovnika
Broj
Poljoprivredno
Broj žena
muškaraca Udio (%)*
Udio (%)* Broj M+Ž Udio (%)*
stanovništvo
(Ž)
(M)
Aktivno
122
2,00
32
0,53
154
2,53
Uzdržavano
10
0,16
25
0,41
35
0,57
Ukupno
132
2,16
57
0,94
189
3,10
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
*Udio u ukupnom broju stanovnika Grada (6.096)
I.
1.
2.
Lokalna socijalno gospodarska struktura
Ekonomski rast i dohodak stanovništva
Postupak ocjenjivanja indeksa razvijenosti i stupnja razvijenosti provodi se temeljem
''Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske'' (NN 153/09) i ''Uredbe o indeksu
razvijenosti'' (NN 63/10). Indeks razvijenosti izračunava se na temelju pet pokazatelja (stope
nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinice lokalne odnosno
područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općeg kretanja stanovništva i stope
obrazovanosti) koji u različitim omjerima utječu na njegovu vrijednost. Stupanj razvijenosti
25
izračunava se na temelji indeksa razvijenosti svake 3 godine. Na županijskoj razini, jedinice
područne (regionalne) samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti prema prosjeku
RH u: I. skupinu <75% prosjeka RH, II. skupinu od 75% do 100% prosjeka RH, III. skupinu
od 100% do 125% prosjeka RH i IV. skupinu >125% prosjeka RH. Na lokalnoj razini,
jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti prosjeka RH u: I.
skupinu <50% prosjeka RH, II. skupinu od 50% do 75% prosjeka RH, III. skupinu od 75% do
100% prosjeka RH, IV. skupinu od 100% do 125% prosjeka RH i V. veća >125% prosjeka
RH. ''Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema
stupnju razvijenosti'' (NN 89/10) iz srpnja 2010.g. Karlovačka županija je uvrštena u I.
skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave, a Grad je uvršten u II. skupinu jedinica
lokalne samouprave. Indeks razvijenosti Karlovačke županije iznosi 52,52%, a indeks
razvijenosti Grada iznosi 70,77% (29,23% ispod prosjeka Republike Hrvatske).
Tablica I.1.2.-1.2.1.a Indeks razvijenosti + Tablica I.1.2.-1.2.2.a Stupanj razvijenosti
Udio
Prosječni
obrazova
Prosječni
Prosječna
izvorni
Kretanje nog
dohodak
stopa
prihodi
stanovniš stanovniš Indeks
per
nezaposle
per
tva
tva u
razvijeno Skupina
capita
nosti
capita
(1991.- stanovniš sti
(2006.(2006.(2006.2001.)
tvu 162008.)
2008.)
2008.)
65 godina
(2001.)
Vrijednosti
osnovnih
22.337
1.778
26,3%
62,5
51,7%
pokazatelja (Grad)
Vrijednosti
osnovnih
26.280
3.295
13,8%
93,9
67,3%
pokazatelja
(prosjek RH)
Vrijednosti
standardiziranih
pokazatelja u
79,3%
51,7%
77,6%
62,9%
69,9% 70,77%
II.
odnosu na
nacionalni prosjek
Izvor podataka: ''Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na lokalnoj
razini'' (izradilo Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva u srpnju 2010.g.)
Tržište rada
Od 6.096 stanovnika na području Grada radno sposobno ih je 5.182 tj. 85,01%. Od
3.062 žene na području Grada radno sposobno ih je 2.621 tj. 85,60%, a od 3.034 muškaraca
na području Grada radno sposobno ih je 2.561 tj. 84,41%. Od 6.096 stanovnika na području
Grada aktivno ih je 2.439 tj. 40,01%. Od 3.062 žene na području Grada aktivno ih je 972 tj.
31,74%, a od 3.034 muškaraca na području Grada aktivno ih je 1.467 tj. 48,35%. Od 6.096
stanovnika na području Grada neaktivno ih je 2.743 tj. 45,00%. Od 3.062 žene na području
Grada neaktivno ih je 1.649 tj. 53,85%, a od 3.034 muškaraca na području Grada neaktivno ih
je 1.094 tj. 36,06%. Od 5.182 radno sposobna stanovnika na području Grada neaktivno ih je
2.743 tj. 52,93%, a aktivno ih je 2.439 tj. 47,07%. Od 2.621 radno sposobne žene na području
Grada neaktivno ih je 1.649 tj. 62,92%, a aktivno ih je 972 tj. 37,09%. Od 2.561 radno
sposobnog muškaraca na području Grada neaktivno ih je 1.094 tj. 42,72%, a aktivno ih je
26
1.467 tj. 57,28%. Stopa aktivnosti (udio aktivnog stanovništva u radno sposobnom
stanovništvu) je 47,07. Stopa aktivnosti žena je 37,09, a stopa aktivnosti muškaraca je 57,28.
Od 2.439 aktivnih stanovnika na području Grada nezaposleno ih je 557 tj. 22,84%, a
zaposleno ih je 1.674 tj. 68,64%. Od 972 aktivne žene na području Grada nezaposleno ih je
305 tj. 31,38%, a zaposleno ih je 583 tj. 59,98%. Od 1.467 aktivnih muškaraca na području
Grada nezaposleno ih je 252 tj. 17,18%, a zaposleno ih je 1.091 tj. 74,37%. Stopa
zaposlenosti (udio zaposlenog stanovništva u radno sposobnom stanovništvu) je 32,30. Stopa
zaposlenosti žena je 22,24, a stopa zaposlenosti muškaraca je 42,60. Stopa nezaposlenosti
(udio nezaposlenog stanovništva u radno sposobnom stanovništvu) je 10,75. Stopa
nezaposlenosti žena je 11,64, a stopa nezaposlenosti muškaraca je 9,84. Iz svega navedenog
vidljiv je nepovoljan stav žena, jer iako prevladavaju u radno sposobnom stanovništvu, u
aktivnom i zaposlenom stanovništvu prevladavaju muškarci.
Na području Grada po zapošljavanju prevladava javna uprava i obrana; obvezno
socijalno osiguranje s 315 tj. 18,82% zaposlenika, a slijedi rad u inozemstvu s 217 tj. 12,96%
zaposlenika, građevinarstvo s 175 tj. 10,45% zaposlenika, poljoprivreda, lov i šumarstvo s
173 tj. 10,34% zaposlenika i trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla
te predmeta za opću upotrebu s 169 tj. 10,10% zaposlenika. Najmanje je zaposlenika u
rudarstvu i vađenju (1 tj. 0,06%). U ribarstvu, privatnim kućanstvima sa zaposlenim osobljem
i izvanteritorijalnim organizacijama i tijelima nema zaposlenih osoba.
Tablica I.1.2.-1.2.1.b Broj i udio zaposlenih od ukupno aktivnih stanovnika prema spolu
Broj zaposlenih
Broj aktivnih
Spol stanovnika
Udio (%) A u B
stanovnika (A)
stanovnika (B)
Muškarci
1.091
1.467
74,37
Žene
583
972
59,98
Ukupno
1.674
2.439
68,63
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
Graf I.1.2.-1.2.1.b Broj i udio zaposlenih od ukupno aktivnih stanovnika prema spolu
1600
1.467
Broj zaposlenih stanovnika
Broj aktivnih stanovnika
1400
1200
1.091
972
1000
800
583
600
400
200
0
Muškarci
Žene
27
Tablica I.1.2.-1.2.2.b Udio zaposlenih prema djelatnostima
Djelatnost
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
Ribarstvo
Rudarstvo i vađenje
Prerađivačka industrija
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom
Građevinarstvo
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih
vozila i motocikla te predmeta za opću upotrebu
Hoteli i restorani
Prijevoz, skladištenje i veze
Financijsko posredovanje
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i
poslovne usluge
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno
osiguranje
Obrazovanje
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne
djelatnosti
Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem
Izvanteritorijalne organizacije i tijela
Na radu u inozemstvu
Nepoznata djelatnost
Ukupno
Broj zaposlenih
Udio (%) u
ukupnom broju
zaposlenih (1.674)
173
10,34
1
0,06
103
6,15
35
2,09
175
10,45
169
10,10
136
112
15
8,12
6,69
0,90
36
2,15
315
18,82
67
55
4,00
3,29
30
1,79
217
35
1.674
12,96
2,09
100,00
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
28
Graf I.1.2.-1.2.2.b Udio zaposlenih prema djelatnostima
29
Graf I.1.2.-1.2.3.b Broj i udio nezaposlenih od ukupno aktivnog stanovništva prema
spolu
Broj nezaposlenog stanovništva
1600
Broj aktivnog stanovništva
1.467
1400
1200
972
1000
800
600
400
305
252
200
0
Muškarci
Žene
Tablica I.1.2.-1.2.3.b Broj i udio nezaposlenih od ukupno aktivnog stanovništva prema
spolu
Spol stanovništva
Muškarci
Žene
Ukupno
Broj nezaposlenog
stanovništva (A)*
Broj aktivnog
stanovništva (B)
252
305
557
Udio (%) A u B
1.467
972
2.439
17,18
31,38
22,84
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g. i Hrvatski
zavod za zapošljavanje (http://www.hzz.hr/default.aspx?id=7574)
*Podatak od 31.05.2012.g.
Tablica I.1.2.-1.2.4.b Broj i udio neaktivnog stanovništva prema spolu
Udio (%) u ukupnom broju
Stanovništvo
Broj neaktivnog stanovništva
stanovnika Grada (6.096)
Muškarci
1.094
17,95
Žene
1.649
27,05
Ukupno
2.743
45,00
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
30
Graf I.1.2.-1.2.4.b Broj i udio neaktivnog stanovništva prema spolu
Broj neaktivnog stanovništva
Broj stanovnika
3500
3.062
3.034
3000
2500
2000
1.649
1500
1.094
1000
500
0
Muškarci
Žene
Tablica I.1.2.-1.2.5.b Stopa aktivnosti prema spolu
Broj radno sposobnog
Broj aktivnog
stanovništva
Spol stanovništva
Stopa aktivnosti*
stanovništva
(stanovništvo staro 15
i više godina)
Muškarci
1.467
2.561
57,28
Žene
972
2.621
37,09
Ukupno
2.439
5.182
47,07
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
* Udio (%) aktivnog stanovništva u radno sposobnom stanovništvu
Tablica I.1.2.-1.2.6.b Stopa zaposlenosti prema spolu
Broj radno sposobnog
Broj zaposlenog
stanovništva
Spol stanovništva
Stopa zaposlenosti*
stanovništva
(stanovništvo staro 15
i više godina)
Muškarci
1.091
2.561
42,60
Žene
583
2.621
22,24
Ukupno
1.674
5.182
32,30
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
* Udio (%) zaposlenog stanovništva u radno sposobnom stanovništvu
31
Tablica I.1.2.-1.2.7.b Stopa nezaposlenosti prema spolu
Broj radno sposobnog
Broj nezaposlenog
stanovništva
Stopa
Spol stanovništva
stanovništva*
(stanovništvo staro 15 nezaposlenosti**
i više godina)
Muškarci
252
2.561
9,84
Žene
305
2.621
11,64
Ukupno
557
5.182
10,75
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g. i Hrvatski
zavod za zapošljavanje (http://www.hzz.hr/default.aspx?id=7574)
*Podatak od 31.05.2012.g.
**Udio (%) nezaposlenog stanovništva u radno sposobnom stanovništvu
Radne migracije
Dnevna radna migracija podrazumijeva dnevno kretanje radne snage od mjesta stalnog
boravka do radnog mjesta i obrnuto te kao prostorni pokazatelj ukazuje na privlačenje
zaposlenih prema centrima gospodarskih aktivnosti na području Grada i izvan Grada.
Na području Grada nalazi se 551 komutant (dnevnih migrant) koji čini 22,59% aktivnog
stanovništva i 32,92% zaposlenog stanovništva na području Grada. Među njima je znatno veći
udio muškaraca (379 tj. 68,78%) nego žena (172 tj. 31,22%). Među komutantima je najviše
onih koji putuju u 2. naselje na području Grada (360 tj. 65,34%), a zatim onih koji putuju u 2.
grad ili općinu u Karlovačkoj županiji (121 tj. 21,96%) i onih koji putuju u 2. županiju (68 tj.
12,34%). Niti jedan komutant ne putuje svakodnevno u inozemstvo, a za 2 komutanta nije
poznato mjesto rada.
Tablica I.1.2.-1.2.1.c Broj i udio komutanata - dnevnih migranata u ukupnom broju
aktivnog stanovništva
Broj komutanata Broj aktivnog
Spol stanovništva
Udio (%) A u B
dnevnih migranata (A) stanovništva (B)
Muškarci
379
1.467
25,84
Žene
172
972
17,70
Ukupno
551
2.439
22,59
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
Tablica I.1.2.-1.2.2.c Broj i udio komutanata - dnevnih migranata u ukupnom broju
zaposlenih
Broj komutanata Broj zaposlenog
Spol stanovništva
Udio (%) A u B
dnevnih migranata (A) stanovništva (B)
Muškarci
379
1.091
34,74
Žene
172
583
29,50
Ukupno
551
1.674
32,92
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
I.
1.
3.
Struktura korištenja površina i zemljišta u Gradu
Razmještaj i tipologija naselja
Među 67 naselja na području Grada prevladavaju zaseoci tj. naselja s manje od 200
stanovnika (58 naselja tj. 86,57%) i ruralna naselja (6 naselja tj. 8,96%) u kojima živi 4.320
stanovnika tj. 70,87% stanovnika Grada. Na području Grada nalazi se samo jedno gradsko
naselje (naselje Slunj) u kojem živi 1.776 stanovnika tj. 29,13% stanovnika Grada te 2 naselja
32
bez stanovnika (Cvijanović brdo i Rabinja).
Tablica I.1.3.-2.1.1. Broj i udio broja stanovnika prema tipu naselja (gradovi, gradska
naselja, ruralna naselja i zaseoci do 200 stanovnika) + Tablica I.1.3.-2.1.2. Udio broja
stanovnika u pojedinom tipu naselja u ukupnom broju stanovnika + Tablica I.1.3.-2.1.3. Broj
naselja bez stanovnika
Udio (%) u ukupnom broju
Tip naselja/Naselje
Broj stanovnika
stanovnika Grada (6.096)
Gradsko naselje
1.776
29,13
Slunj
1.776
29,13
Ruralna naselja:
1.571
25,77
Cvitović
362
5,94
Donje Taborište
202
3,31
Donji Nikšić
243
3,99
Gornja Glina
295
4,84
Gornje Taborište
231
3,79
Podmelnica
238
3,90
Zaseoci:
2.749
45,10
Arapovac
11
0,18
Bandino selo
7
0,12
Blagaj
38
0,62
Bukovac Perjasički
10
0,16
Crno Vrelo
10
0,16
Čamerovac
78
1,28
Donja Glina
39
0,64
Donja Visočka
12
0,20
Donje Primišlje
36
0,59
Donji Cerovac
131
2,15
Donji Furjan
117
1,92
Donji Kremen
45
0,74
Donji Lađevac
85
1,39
Donji Poloj
17
0,28
Donji Popovac
26
0,43
Dubrave
45
0,74
Glinsko Vrelo
59
0,97
Gornja Visočka
10
0,16
Gornje Primišlje
18
0,30
Gornji Cerovac
112
1,84
Gornji Furjan
132
2,17
Gornji Kremen
91
1,49
Gornji Lađevac
76
1,25
Gornji Nikšić
65
1,07
Gornji Popovac
181
2,97
Grobnik
28
0,46
Jame
57
0,94
Klanac Perjasički
13
0,21
Kosa
14
0,23
Kosijer selo
3
0,05
Kutanja
1
0,02
33
Kuzma Perjasička
Lađevačko Selište
Lapovac
Lumbardenik
Mali Vuković
Marindolsko brdo
Miljevac
Mjesto Primišlje
Novo selo
Pavlovac
Polje
Rastoke
Salopek Luke
Sastavak
Slunjčica
Snos
Sparednjak
Stojmerić
Šlivnjak
Točak
Tržić Primišljanski
Veljun
Veljunska Glina
Veljunski Ponorac
Videkić selo
Zapoljak
Zečev Varoš
Bez stanovnika:
Cvijanović brdo
Rabinja
Ukupno (Grad)
23
67
41
145
125
65
13
9
85
33
48
65
21
23
9
8
6
12
45
60
25
114
20
11
75
12
22
6.096
0,38
1,10
0,67
2,38
2,05
1,07
0,21
0,15
1,39
0,54
0,79
1,07
0,34
0,38
0,15
0,13
0,10
0,20
0,74
0,98
0,41
1,87
0,33
0,18
1,23
0,20
0,36
100,00
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
Graf I.1.3.-2.1.1. Broj i udio broja stanovnika prema tipu naselja (gradovi, gradska
naselja, ruralna naselja i zaseoci do 200 stanovnika)
34
Kartogram I.1.3.-2.1.1. Broj i udio broja stanovnika prema tipu naselja (gradovi,
gradska naselja, ruralna naselja i zaseoci do 200 stanovnika)
Gradska i ruralna naselja
Na području Grada (površine 392,67 km²) nalazi se 67 naselja, pa je gustoća naselja na
području Grada 170,63 naselja/1.000 km². Naselje Slunj je središte Grada u kojem živi 1.776
stanovnika tj. 29,13% stanovnika Grada, dok u preostalih 66 naselja živi 4.320 stanovnika tj.
70,87% stanovnika Grada. Iako je opća gustoća naseljenosti Grada 15,52 stanovnika/km²,
najveću gustoću naseljenosti ima naselje Rastoke (541,67 stanovnika/km²), koje je u
planiranom sustavu središnjih naselja povezano sa naseljem Slunj (prema Demografskoj
studiji ''Geografska i demografska obilježja, središnje uslužne funkcije i sustav središnjih
35
naselja'' (izradili Tonko Radica, mr. geograf. znanosti iz Zagreba i tvrtka ADF d.o.o. iz
Karlovca u kolovozu 2002.g.)) i naselje Slunj (334,46 stanovnika/km²) tj. središte Grada i
jedino urbano područje, a najmanju gustoću naseljenosti ima naselje Mjesto Primišlje (0,14
stanovnika/km²) i naselje Slunjčica (0,19 stanovnika/km²). Samo naselja Cvitović, Donje
Taborište, Gornja Glina, Gornje Taborište, Gornji Cerovac, Gornji Lađevac, Marindolsko
Brdo, Novo Selo i Podmelnica imaju gustoću naseljenosti veću od 50 stanovnika/km².
Gustoća naseljenosti GPn iznosi 4,06 stanovnika/ha, a gustoća naseljenosti izgrađenog dijela
GPn iznosi 4,15 stanovnika/ha.
Prema „Planu ukupnog razvoja Grada Slunja“ (izradio Hrvatski farmer d.d.., 2007.g.),
na području Grada koristi se 2.067 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega najveću površinu
(1.073 ha, tj. 51,91%) otpada na oranice i vrtove, slijede livade i pašnjaci s površinom od 905
ha tj. 43,78%, voćnjaci s površinom od 77 ha, tj. 3,73%, te ostale obradive površine s
površinom od 12 ha tj. 0,58%. 10,5% oraničnih površina na području Grada se ne obrađuje. U
66 naselja tj. svim naseljima na području Grada osim naselja Slunj živi 4.320 stanovnika.
Njihov udio u površini obradivog zemljišta (oranice i vrtovi, livade i pašnjaci i voćnjaci)
iznosi 209,00 stanovnika/km².
Tablica I.1.3.-2.1.4. Gustoća naselja
Broj naselja
Površina Grada (km²)
Gustoća naselja *
67
392,67
170,63
Izvor podataka: PPUG.
*Broj naselja/1.000 km²
Tablica I.1.3.-2.1.7. Udio stanovnika u naseljima - sjedištima gradova u ukupnom broju
stanovnika
Broj stanovnika naselja Slunj (A)
Broj stanovnika Grada (B) Udio (%) A u B
1.776
6.096
29,13
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
36
Tablica I.1.3.-2.1.14. Gustoća naseljenosti (opća) + Tablica I.1.3.-2.1.15. Gustoća
naseljenosti gradova (JLS) + Tablica I.1.3.-2.1.16. Gustoća naseljenosti naselja sjedišta
gradova + Tablica I.1.3.-2.1.17. Najveća gustoća naseljenosti gradskog naselja + Tablica
I.1.3.-2.1.20. Gustoća naseljenosti urbanih područja - aglomeracija
Gustoća naseljenosti
Naselje
Broj stanovnika
Površina (km²)
(stanovnika/km²)
Arapovac
11
0,79
13,92
Bandino selo
7
0,96
7,29
Blagaj
38
12,27
3,10
Bukovac Perjasički
10
2,41
4,15
Crno Vrelo
10
5,85
1,71
Cvijanović brdo
0
5,20
0
Cvitović
362
2,32
156,03
Čamerovac
78
5,74
13,59
Donja Glina
39
10,94
3,57
Donja Visočka
12
2,43
4,94
Donje Primišlje
36
20,98
1,72
Donje Taborište
202
2,02
100,00
Donji Cerovac
131
2,77
47,29
Donji Furjan
117
5,98
19,57
Donji Kremen
45
2,32
19,40
Donji Lađevac
85
2,68
31,72
Donji Nikšić
243
6,39
38,03
Donji Poloj
17
3,10
5,48
Donji Popovac
26
0,71
36,62
Dubrave
45
3,51
12,82
Glinsko Vrelo
59
2,29
25,76
Gornja Glina
295
5,76
51,22
Gornja Visočka
10
3,00
3,33
Gornje Primišlje
18
22,45
0,80
Gornje Taborište
231
2,39
96,65
Gornji Cerovac
112
1,50
74,67
Gornji Furjan
132
4,55
29,01
Gornji Kremen
91
1,93
47,15
Gornji Lađevac
76
0,82
92,68
Gornji Nikšić
65
2,51
25,90
Gornji Popovac
181
5,34
33,90
Grobnik
28
2,22
12,61
Jame
57
2,79
20,43
Klanac Perjasički
13
5,97
2,18
Kosa
14
1,53
9,15
Kosijer selo
3
2,27
1,32
Kutanja
1
1,64
0,61
Kuzma Perjasička
23
2,58
8,92
Lađevačko Selište
67
6,00
11,17
Lapovac
41
6,62
6,19
Lumbardenik
145
2,95
49,15
Mali Vuković
125
2,70
46,30
37
Marindolsko brdo
Miljevac
Mjesto Primišlje
Novo selo
Pavlovac
Podmelnica
Polje
Rabinja
Rastoke
Salopek Luke
Sastavak
Slunj
Slunjčica
Snos
Sparednjak
Stojmerić
Šlivnjak
Točak
Tržić Primišljanski
Veljun
Veljunska Glina
Veljunski Ponorac
Videkić selo
Zapoljak
Zečev Varoš
Ukupno (Grad)
65
13
9
85
33
238
48
0
65
21
23
1776
9
8
6
12
45
60
25
114
20
11
75
12
22
6.096
1,10
1,73
62,78
1,67
6,71
4,66
2,54
4,28
0,12
2,63
2,81
5,31
46,69
4,50
0,99
5,76
3,69
4,60
11,41
9,48
5,54
2,20
4,22
3,09
5,02
392,67
59,09
7,51
0,14
50,90
4,92
51,07
18,90
0
541,67
7,99
8,19
334,46
0,19
1,78
6,06
2,08
12,20
13,04
2,19
12,03
3,61
5,00
17,77
3,88
4,38
15,52
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g. i PPUG
Tablica I.1.3.-2.1.18. Gustoća naseljenosti GPn + Tablica I.1.3.-2.1.19. Gustoća
naseljenosti izgrađenog dijela GPn
Gustoća
Gustoća
Površina
naseljenosti
Broj stanovnika Površina GPn
naseljenosti GPn izgrađenog dijela izgrađenog dijela
Grada
(ha)
(stanovnika/ha) GPn (ha)
GPn
(stanovnika/ha)
6.096
1.501,34
4,06
1.468,67
4,15
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g. i PPUG
38
Kartogram I.1.3.-2.1.14. Gustoća naseljenosti (opća)
39
Kartogram I.1.3.-2.1.22. Broj stanovnika naselja izvan naselja sjedišta gradova u
odnosu na površine obradivog zemljišta (oranice, voćnjaci, vinogradi i livade)
40
Tablica I.1.3.-2.1.22. Broj stanovnika naselja izvan naselja sjedišta gradova u odnosu
na površine obradivog zemljišta (oranice, voćnjaci, vinogradi i livade)
Broj stanovnika* u odnosu
Površina obradivog
Vrsta obradivog zemljišta
na površinu obradivog
zemljišta (km²)
zemljišta (stanovnika/km²)
oranice i vrtovi
10,73
402,61
livade i pašnjaci
9,05
477,35
voćnjaci
0,77
5.610,39
ostalo
0,12
36.000,00
Ukupno
20,67
209,00
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g. i „Plan
ukupnog razvoja Grada Slunja“ (Svezak I i Svezak II) (izradio Hrvatski farmer d.d. 2007.g.)
*U 66 naselja tj. svim naseljima na području Grada osim naselja Slunj živi 4.320 stanovnika
I.
1. 4.
razini
Sustav središnjih naselja prema veličini i funkciji na lokalnoj
Na području Grada smješteno je 67 naselja. Među njima se površinom od 62,78 km²
ističe naselje Mjesto Primišlje koje zauzima 15,99% površine Grada te je jedino naselje veće
od 50 km². Većina naselja na području Grada (38 naselja tj. 56,71%) ima površinu 1-5 km², te
ona zauzimaju 104,09 km² tj. 26,50% površine Grada. Slijede ih naselja površine 5-10 km².
Tih 16 naselja (među njima se nalazi i naselje Slunj) tj. 23,88% zauzimaju površinu od 96,67
km² tj. 24,62% površine Grada. 6 naselja tj. 8,96% su površine manje od 1 km² te zauzimaju
površinu od 4,39 km² tj. 1,11% površine Grada. Brojem su najmanje zastupljena naselja
površine 10-20 km² i 20-50 km² (u svakoj kategoriji po 3 naselja tj. 4,48%). Naselja površine
10-20 km² zauzimaju površinu od 34,62 km2 tj. 8,83% površine Grada, a naselja površine 2050 km² zauzimaju površinu od 90,12 km2 tj. 22,95% površine Grada.
Demografskom studijom ''Geografska i demografska obilježja, središnje uslužne
funkcije i sustav središnjih naselja'' (izradili Tonko Radica, mr. geograf. znanosti iz Zagreba i
tvrtka ADF d.o.o. iz Karlovca u kolovozu 2002.g.) koja je izrađena kao posebna stručna
podloga za donošenje PPUG-a utvrđen je planirani sustav središnjih naselja (ona naselja koja
razvijaju središnje funkcije i pružaju drugima usluge). Naselje Slunj je kao središte Grada (te
bivše općine) svojom snagom onemogućilo jači razvoj drugih središnjih naselja u svojoj
blizini. Razvitak središnjih naselja i njihova hijerarhijska diferencijacija nisu statički već
izrazito dinamički proces podložan stalnim promjenama i pod utjecajem društvenog,
gospodarskog, političkog, demografskog, prometnog i prostornog razvitka. Na temelju
uspostavljene nove političko-teritorijalne podjele u Republici Hrvatskoj, demografskih
obilježja u prostoru zemlje, gospodarske razvijenosti i mogućnosti, uspostavljenih
gravitacijskih odnosa u prostoru te analize razvijenosti i razmještaja brojnih uslužnih
djelatnosti svrstanih u 14 svojstvenih temeljnih skupina središnjih uslužnih funkcija dolazi se
do prijedloga planiranog sustava središnjih naselja i uspostavljanja sljedećih hijerarhijskih
odnosa između pojedinih stupnjeva (kategorija) središnjih naselja do 2015.g.:
- Središte Grada: Slunj (zajedno sa naseljem Rastoke);
- Lokalno uslužno središte: Veljun;
- Pomoćno središnje naselje: Podmelnica, Donji Nikšić, Cvitović, Donji Lađevac;
- Naselje s pojedinačnim središnjim funkcijama: Gornji Popovac, Blagaj, Gornje
Taborište, Gornji Kremen, Gornji Lađevac, Donji Furjan, Mjesto Primišlje, Točak.
41
Tablica I.1.4.-2.2.1. Broj i udio naselja prema veličini
Broj/Udio (%) od
Naselje
Površina (km²)
ukupnog broja
1 (1,49%)
50-100 km²
1
Mjesto Primišlje
3 (4,48%)
20-50 km²
1
Donje Primišlje
2
Gornje Primišlje
3
Slunjčica
3 (4,48%)
10-20 km²
1
Blagaj
2
Donja Glina
3
Tržić Primišljanski
16 (23,88%)
5-10 km²
1
Crno Vrelo
2
Cvijanović brdo
3
Čamerovac
4
Donji Furjan
5
Donji Nikšić
6
Gornja Glina
7
Gornji Popovac
8
Klanac Perjasički
9
Lađevačko Selište
10
Lapovac
11
Pavlovac
12
Slunj
13
Stojmerić
14
Veljun
15
Veljunska Glina
16
Zečev Varoš
38 (56,71%)
1-5 km²
1
Bukovac Perjasički
2
Cvitović
3
Donja Visočka
4
Donje Taborište
5
Donji Cerovac
6
Donji Kremen
7
Donji Lađevac
8
Donji Poloj
9
Dubrave
10
Glinsko Vrelo
11
Gornja Visočka
12
Gornje Taborište
13
Gornji Cerovac
14
Gornji Furjan
15
Gornji Kremen
16
Gornji Nikšić
17
Grobnik
Udio (%) od površine
Grada
62,78
15,99
62,78
15,99
90,12
22,95
20,98
5,34
22,45
5,72
46,69
11,89
34,62
8,83
12,27
3,13
10,94
2,79
11,41
2,91
96,67
24,62
5,85
1,49
5,20
1,32
5,74
1,46
5,98
1,52
6,39
1,63
5,76
1,47
5,34
1,36
5,97
1,52
6,00
1,53
6,62
1,69
6,71
1,71
5,31
1,35
5,76
1,47
9,48
2,41
5,54
1,41
5,02
1,28
104,09
26,50
2,41
0,61
2,32
0,59
2,43
0,62
2,02
0,51
2,77
0,71
2,32
0,59
2,68
0,68
3,10
0,79
3,51
0,89
2,29
0,58
3,00
0,76
2,39
0,61
1,50
0,38
4,55
1,16
1,93
0,49
2,51
0,64
2,22
0,57
42
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
6 (8,96%)
1
2
3
4
5
6
67
Jame
Kosa
Kosijer selo
Kutanja
Kuzma Perjasička
Lumbardenik
Mali Vuković
Marindolsko brdo
Miljevac
Novo selo
Podmelnica
Polje
Rabinja
Salopek Luke
Sastavak
Snos
Šlivnjak
Točak
Veljunski Ponorac
Videkić selo
Zapoljak
<1 km²
Arapovac
Bandino selo
Donji Popovac
Gornji Lađevac
Rastoke
Sparednjak
Ukupno (Grad)
2,79
1,53
2,27
1,64
2,58
2,95
2,70
1,10
1,73
1,67
4,66
2,54
4,28
2,63
2,81
4,50
3,69
4,60
2,20
4,22
3,09
4,39
0,79
0,96
0,71
0,82
0,12
0,99
392,67
0,71
0,39
0,58
0,42
0,66
0,75
0,69
0,28
0,44
0,43
1,19
0,65
1,09
0,67
0,72
1,15
0,94
1,17
0,56
1,08
0,79
1,11
0,20
0,24
0,18
0,21
0,03
0,25
100,00
Izvor podataka: PPUG
43
Kartogram I.1.4.-2.2.1. Broj i udio naselja prema veličini
44
Kartogram I.1.4.-2.2.2. Broj i udio naselja prema funkciji
45
Tablica I.1.4.-2.2.2. Broj i udio naselja prema funkciji
Naselje prema funkciji
Središte Grada
Lokalno uslužno središte
Pomoćno središnje naselje
Naselje s pojedinačnim središnjim funkcijama
Ostala naselja bez središnjih funkcija
Ukupno (Grad)
Broj naselja
Udio (%) u ukupnom
broju naselja
1 (+1)
2,99
1
1,49
4
5,97
8
11,94
52
77,61
67
100,00
Izvor podataka: Demografska studija ''Geografska i demografska obilježja, razvitak središnjih
uslužnih funkcija i sustav središnjih naselja područja Grada Slunja'' (izradili Tonko Radica, mr.
geograf. znanosti iz Zagreba i ADF d.o.o. iz Karlovca u 2002.g.)
I.
1. 5. Struktura površina postojećih naselja i površina za razvoj
naselja (GP)
GPn s površinom od 1.501,34 ha zauzimaju 3,82% površine Grada i 83,04% površine
GP. Najveći udio GPn ima naselje Slunj (172,46 ha tj. 11,49%) te je ono jedino naselje s više
od 100 ha GPn. U većini naselja (40 tj. 59,70%) smješteno je 10-50 ha GPn te ona s
površinom od 921,42 ha zauzimaju 61,37% GPn na području Grada. Slijedi ih 21 naselje tj.
31,34% s manje od 10 ha GP koja s površinom od 118,90 ha zauzimaju 7,92% GPn na
području Grada i 5 naselja tj. 7,46% s 10-50 ha koja s površinom od 288,57 ha zauzimaju
19,22% GPn na području Grada.
Od 1.501,34 ha GPn na području Grada čak je 1.468,67 ha tj. 97,82% izgrađeni dio.
Izgrađeni dio GPn smješten je u svim naseljima na području Grada, dok je neizgrađeni dio
GPn smješten u samo 2 tj. 2,99% naselja na području Grada. Neizgrađeni dio GPn s
površinom od 32,67 ha zauzima samo 2,18% GPn na području Grada, a od toga je 30,33 ha tj.
92,84% smješteno u naselju Slunj, a 2,34 ha tj. 7,16% smješteno u naselju Slunjčica.
Na svakog od 6.096 stanovnika Grada dolazi oko 0,25 ha GPn, a od toga 0,24 ha tj.
97,82% izgrađenog dijela GPn i 0,01 ha tj. 2,18% neizgrađenog dijela GPn.
U naseljima Slunj, Rastoke, Podmelnica, Donje Taborište i Gornje Taborište smješteno
je 337,02 ha GPn tj. 22,45% GPn na području Grada, a od toga je 172,02 ha tj. 51,04%
smješteno unutar obuhvata UPU-a grada Slunja. Najveću površinu i udio u GPn unutar
obuhvata UPU-a grada Slunja ima stambena namjena (S) (113,88 ha tj. 66,20%), a zatim
mješovita namjena (M) s 22,8 ha tj. 13,25%,.
46
Tablica I.1.5.-2.3.1. Površina GPn (prema tipu naselja)
Naselje
Površina GPn (ha)
Udio (%) u ukupnoj površini GPn
>100 ha
172,46
11,49
Slunj
172,46
11,49
50-100 ha
288,57
19,22
Cvitović
50,55
3,37
Donje Taborište
65,62
4,37
Donji Nikšić
58,08
3,87
Gornja Glina
55,13
3,67
Gornje Taborište
59,19
3,94
10-50 ha
921,42
61,37
Blagaj
35,70
2,38
Crno Vrelo
10,00
0,67
Čamerovac
33,09
2,20
Donja Glina
29,01
1,93
Donje Primišlje
17,76
1,18
Donji Cerovac
40,95
2,73
Donji Furjan
33,85
2,25
Donji Kremen
27,98
1,86
Donji Lađevac
19,29
1,29
Dubrave
14,08
0,94
Glinsko Vrelo
12,29
0,82
Gornji Cerovac
19,31
1,29
Gornji Furjan
28,97
1,93
Gornji Kremen
10,47
0,70
Gornji Lađevac
11,05
0,74
Gornji Nikšić
35,97
2,40
Gornji Popovac
43,72
2,91
Jame
16,96
1,13
Kosa
17,07
1,14
Lađevačko Selište
20,40
1,36
Lapovac
24,24
1,61
Lumbardenik
33,19
2,21
Mali Vuković
30,30
2,02
Marindolsko brdo
15,71
1,05
Mjesto Primišlje
36,66
2,44
Novo Selo
13,98
0,93
Pavlovac
12,89
0,86
Podmelnica
34,94
2,33
Polje
16,37
1,09
Salopek Luke
10,75
0,72
Sastavak
20,71
1,38
Slunjčica
13,30
0,89
Stojmerić
23,28
1,55
Šlivnjak
12,23
0,81
Točak
24,85
1,66
Veljun
47,93
3,19
47
Veljunska Glina
Videkić selo
Zapoljak
Zečev Varoš
0-10 ha
Arapovac
Bandino selo
Bukovac Perjasički
Cvijanović brdo
Donja Visočka
Donji Poloj
Donji Popovac
Gornja Visočka
Gornje Primišlje
Grobnik
Klanac Perjasički
Kosijer selo
Kutanja
Kuzma Perjasička
Miljevac
Rabinja
Rastoke
Snos
Sparednjak
Tržić Primišljanski
Veljunski Ponorac
Ukupno
10,38
20,77
18,37
22,65
118,90
8,87
3,12
4,35
8,43
4,04
4,42
6,86
4,57
3,34
9,38
5,70
4,88
4,07
4,89
9,62
1,85
4,81
8,17
4,82
7,30
5,41
1.501.34
0,69
1,38
1,22
1,51
7,92
0,59
0,21
0,29
0,56
0,27
0,29
0,46
0,30
0,22
0,62
0,38
0,33
0,27
0,33
0,64
0,12
0,32
0,54
0,32
0,49
0,36
100,00
Izvor podataka: PPUG
48
Kartogram I.1.5.-2.3.1. Površina GPn (prema tipu naselja)
49
Graf I.1.5.-2.3.1. Površina GPn (prema tipu naselja)
50
Arapovac
Bandino selo
Blagaj
Bukovac
Perjasički
Crno Vrelo
Cvijanović brdo
Cvitović
Čamerovac
Donja Glina
Donja Visočka
Donje Primišlje
Donje Taborište
Donji Cerovac
Donji Furjan
Donji Kremen
Donji Lađevac
Donji Nikšić
Donji Poloj
Donji Popovac
Dubrave
Glinsko Vrelo
Gornja Glina
Gornja Visočka
Gornje Primišlje
Gornje Taborište
Gornji Cerovac
Gornji Furjan
Gornji Kremen
Gornji Lađevac
Gornji Nikšić
Gornji Popovac
Grobnik
Udio (%) površine neizgrađenog
dijela GPN u površini GPn
Površina neizgrađenog dijela
GPn po stanovniku
(ha/stanovniku)
Površina neizgrađenog
(planiranog) dijela GPn (ha)
Udio (%) površine izgrađenog
dijela GPN u površini GPn
Površina izgrađenog dijela GPn
po stanovniku (ha/stanovniku)
Površina izgrađenog dijela GPn
(ha)
Površina GPn (ha)
Broj stanovnika
Naselje
Tablica I.1.5.-2.3.2. Površina i udio izgrađenog i planiranog dijela GPn + Tablica
I.1.5.-2.3.3. Planirana površina GPn po stanovniku + Tablica I.1.5.-2.3.4. Izgrađena
površina GPn po stanovniku
11
7
38
8,87
3,12
35,70
8,87
3,12
35,70
0,81
0,45
0,94
100,00
100,00
100,00
-
-
-
10
4,35
4,35
0,44
100,00
-
-
-
10
0
362
78
39
12
36
202
131
117
45
85
243
17
26
45
59
295
10
18
231
112
132
91
76
65
181
28
10,00
8,43
50,55
33,09
29,01
4,04
17,76
65,62
40,95
33,85
27,98
19,29
58,08
4,42
6,86
14,08
12,29
55,13
4,57
3,34
59,19
19,31
28,97
10,47
11,05
35,97
43,72
9,38
10,00
8,43
50,55
33,09
29,01
4,04
17,76
65,62
40,95
33,85
27,98
19,29
58,08
4,42
6,86
14,08
12,29
55,13
4,57
3,34
59,19
19,31
28,97
10,47
11,05
35,97
43,72
9,38
1,00
0,14
0,09
0,74
0,34
0,49
0,32
0,31
0,29
0,62
0,23
0,24
0,26
0,26
0,31
0,21
0,19
0,46
0,19
0,26
0,17
0,22
0,12
0,15
0,55
0,24
0,34
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
-
-
51
Jame
Klanac Perjasički
Kosa
Kosijer selo
Kutanja
Kuzma Perjasička
Lađevačko Selište
Lapovac
Lumbardenik
Mali Vuković
Marindolsko brdo
Miljevac
Mjesto Primišlje
Novo selo
Pavlovac
Podmelnica
Polje
Rabinja
Rastoke
Salopek Luke
Sastavak
Slunj
Slunjčica
Snos
Sparednjak
Stojmerić
Šlivnjak
Točak
Tržić
Primišljanski
Veljun
Veljunska Glina
Veljunski Ponorac
Videkić selo
Zapoljak
Zečev Varoš
Ukupno (Grad)
57
13
14
3
1
23
67
41
145
125
65
13
9
85
33
238
48
0
65
21
23
1776
9
8
6
12
45
60
25
16,96 16,96
5,70
5,70
17,07 17,07
4,88
4,88
4,07
4,07
4,89
4,89
20,40 20,40
24,24 24,24
33,19 33,19
30,30 30,30
15,71 15,71
9,62
9,62
36,66 36,66
13,98 13,98
12,89 12,89
34,94 34,94
16,37 16,37
1,85
1,85
4,81
4,81
10,75 10,75
20,71 20,71
172,46 142,13
13,30 10,96
8,17
8,17
4,82
4,82
23,28 23,28
12,23 12,23
24,85 24,85
7,30
0,30
0,44
1,22
1,63
4,07
0,21
0,30
0,59
0,23
0,24
0,24
0,74
4,07
0,16
0,39
0,15
0,34
0,07
0,51
0,90
0,08
1,22
1,02
0,80
1,94
0,27
0,41
7,30
0,29
114
47,93 47,93
20
10,38 10,38
11
5,41
5,41
75
20,77 20,77
12
18,37 18,37
22
22,65 22,65
6.096 1.501,34 1.468,67
0,42
0,52
0,49
0,28
1,53
1,03
0,24
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
82,41
82,41
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
30,33
2,34
-
0,02
0,26
-
17,59
17,59
-
-
-
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
97,82
32,67
0,01
2,18
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g. i PPUG
52
Tablica I.1.5.-2.3.5. Udio površine u odnosu na površinu GPn prema namjeni*
Namjena površina
Površina (ha)
Udio (%) u površini GPn
Stambena (S)
113,88
66,20
Mješovita (M)
22,80
13,25
Javna i društvena (D)
8,36
4,86
Gospodarska - poslovna (K)
1,41
0,82
Gospodarska - turistička (T)
0,55
0,32
Sportsko-rekreacijska (R)
4,25
2,47
Javne zelene površine (Z1)
0,60
0,35
Površine infrastrukturnih sustava (IS)
1,80
1,05
Ostalo (mj.ulice)
18,37
10,68
Ukupno
172,02
100,00
Izvor podataka: UPU grada Slunja
*Iskazani su podaci za GPn u obuhvatu UPU-a grada Slunja
I.
1.
6.
Životni standard - stanovanje
Kako je potreba za zaklonom jedna od osnovnih ljudskih potreba, tako je kvaliteta i
dostupnost odgovarajućih stambenih sadržaja jedan od preduvjeta za gospodarski, socijalni i
demografski razvoj prostora. Samo se sa kvalitativno i kvantitativno odgovarajućim, te
naravno i u financijskom smislu povoljnim uvjetima stanovanja, može postići optimalan
razvoj, odnosno osigurati zadržavanje ili useljavanje aktivnog mladog i stručnog stanovništva.
Na području Grada je 2001.g. zabilježeno 2.893 stanova ukupne površine od 178.230
m² i prosječnom stambenom površinom od 29,24 m²/stanovniku. Od toga je 2.024 tj. 69,96%
nastanjenih stanova za stalno stanovanje ukupne površine 127.877 m² tj. 71,75% i sa
prosječnom stambenom površinom od 20,98 m²/stanovniku, te 208 tj. 7,19% stanova za
odmor ukupne površine 10.443 m² tj. 5,86% i sa prosječnom stambenom površinom 1,71
m²/stanovniku. Na području Grada su brojem i površinom najzastupljeniji nastanjeni stanovi
za stalno stanovanje, a najmanje su zastupljeni stanovi koji se koriste povremeno u vrijeme
sezonskih radova u poljoprivredi (2 stana tj. 0,07% ukupne površine 36 m² tj. 0,02%).
Među nastanjenim stanovima za stalno stanovanje najzastupljeniji su 2-sobni stanovi
(922 stana tj. 45,55%), a slijede ih 3-sobni (447 stanova tj. 22,08%), 1-sobni (387 stanova tj.
19,12%) i 4-sobni stanovi (202 stana tj. 9,98%), dok je udio stanova s 5 i više soba samo
3,26%. Na svakog stanovnika dolazi 0,78 soba.
Na svakog stanovnika dolazi 0,47 stanova i 0,33 nastanjenih stanova za stalno
stanovanje. Na svaki stan dolazi 2,11 stanovnika i 0,79 kućanstva, a na svaki nastanjeni stan
za stalno stanovanje dolazi 3,01 stanovnika i 1,13 kućanstva. Prosječna gustoća izgrađenosti
stanova na području Grada je 7,37 stana/km², a prosječna gustoća izgrađenosti nastanjenih
stanova za stalno stanovanje je 5,15 stana/km². Prosječna površina stana na području Grada je
61,61 m², a prosječna površina nastanjenog stana za stalno stanovanje je nešto veća od tog
prosjeka (63,18 m²) dok je prosječna površina stana za odmor manja od tog prosjeka (50,21
m²).
Tablica I.1.6.-2.4.3. Broj kućanstava na 1.000 nastanjenih stanova
Broj kućanstava na 1.000
Broj kućanstava
Broj nastanjenih stanova
nastanjenih stanova
2.277
2.024
1.125,00
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
53
439,47
2,78
0,44
167.451
27,47
6,82
2.024
332,02
3,01
0,33
127.877
20,98
5,15
481
78,90
12,67
0,08
29.891
4,90
1,22
174
28,54
35,03
0,02
9.683
1,59
0,44
210
34,45
29,03
0,02
10.479
1,72
0,53
208
34,12
29,31
0,02
10.443
1,71
0,53
2
0,33 3048,00
0,00
36
0,006
0,01
4
0,66 1524,00
0,00
300
0,05
0,01
0,47
178.230
29,24
7,37
2.893
474,57
2,11
Gustoća izgrađenosti
stanova na području
Grada (stanova/km²)**
Prostorni razmještaj
stanova
(stanova/stanovniku)*
Prosječna stambena
površina (m²/stanovnika)*
Prosječan broj stanovnika
prema broju stanova
(stanovnika/stanu)*
2.679
Površina stanova (m²)
Broj stanova na 1.000
stanovnika*
Stanovi za stalno
stanovanje:
Nastanjeni
Privremeno
nenastanjeni
Napušteni
Stanovi koji se koriste
povremeno:
Stanovi za odmor
U vrijeme sezonskih
radova u poljoprivredi
Stanovi u kojima se
samo obavljala
djelatnost
Ukupno
Broj stanova
Vrsta stana po načinu
korištenja
Tablica I.1.6.-2.4.1. Broj stanova (sve vrste) na 1.000 stanovnika + Tablica I.1.6.-2.4.2.
Broj nastanjenih stanova na 1.000 stanovnika + Tablica I.1.6.-2.4.5. Prosječan broj
stanovnika prema broju stanova + Tablica I.1.6.-2.4.6. Prostorni razmještaj stanova
(manjak/višak stanova) + Tablica I.1.6.-2.4.7. Prosječna stambena površina + Tablica I.1.6.2.4.8. Gustoća izgrađenih stanova na području Grada + Tablica I.1.6.-2.4.9. Broj stanova za
odmor + Tablica I.1.6.-2.4.10. Prosječna površina stanova za odmor
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
*2001.g. na području Grada živjelo je 6.096 stanovnika
**Površina Grada je 392,67 km²
Tablica I.1.6.-2.4.4. Prosječan broj soba na 1.000 stanovnika
Vrsta stana po broju Broj nastanjenih
Prosječan broj soba na
Broj soba
soba
stanova
1.000 stanovnika*
1-sobni
387
387
63,48
2-sobni
922
1.844
302,49
3-sobni
447
1.341
219,98
4-sobni
202
808
132,55
5-sobni
44
220
36,09
6-sobni
19
114
18,70
7-sobni
2
14
2,30
8 i više soba
1
8
1,31
Ukupno
2.024
4.736
776,90
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
*2001.g. na području Grada živjelo je 6.096 stanovnika.
54
Graf I.1.6.-2.4.1. Broj stanova (sve vrste) na 1.000 stanovnika
Graf I.1.6.-2.4.2. Broj stanova za stalno stanovanje na 1.000 stanovnika
55
Kartogram I.1.6.-2.4.3. Broj kućanstava
56
Graf I.1.6.-2.4.4. Prosječan broj soba na 1.000 stanovnika
350
302,49
300
250
219,98
200
150
132,55
100
63,48
50
36,09
18,7
2,3
1,31
7-sobni
8 i više
soba
0
1-sobni
2-sobni
3-sobni
4-sobni
5-sobni
6-sobni
VRSTA STANA
PO BROJU
SOBA
Graf I.1.6.-2.4.5. Prosječan broj stanovnika prema broju stanova
57
Graf I.1.6.-2.4.7. Prosječna stambena površina
Graf I.1.6.-2.4.8. Gustoća izgrađenih stanova na području Grada
58
Graf I.1.6.-2.4.9. Broj stanova (sve vrste)
BROJ
STANOVA
2500
2.024
2000
1500
1000
481
500
208
174
14
4
U vrijeme
sezonskih
radova u
poljoprivredi
Stanovi u
kojima se
samo
obavljala
djelatnost
0
Nastanjeni
I.
Privremeno
nenastanjeni
1. 7. Opremljenost
organiziranost)
Napušteni
Stanovi za
odmor
društvenom
infrastrukturom
(mreže
i
Obrazovanje
Na području Grada postoji obrazovni sustav, od predškolskog do srednješkolskog.
Djelatnost predškolskog odgoja i naobrazbe obavlja Dječji vrtić ''Slunj'', čiji je osnivač i
vlasnik Grad. Dječji vrtić ''Slunj'' organizira redovni 11-satni program njege, odgoja,
obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi (do 6
godina starosti) u jutarnjem terminu od 6:00-17:00 sati (po potrebi se može mijenjati na
zahtjev roditelja), te kraće programe: poludnevni 6-satni program, program predškole i
program ranog učenja stranog jezika (engleska igraonica). Uz pomoć 17 zaposlenih Dječji
vrtić Slunj zbrinjava 96 djece razvrstanih u 5 dobnih skupina sukladno pedagoškom standardu
na 1 lokaciji u naselju Slunj, Ulica kralja Zvonimira 9.
Djelatnost osnovnoškolskog odgoja i naobrazbe obavlja osnovna škola (OŠ) Slunj,
smještena u gradskom naselju Slunj. Prema podacima za školsku godinu 2011./2012., u OŠ
Slunj bilo je upisano 407 učenika, pa je prosječan broj učenika na 1.000 stanovnika iznosio
66,76. Prosječan broj učenika u razrednom odjeljenju bio je 21,42 učenika, što je malo više od
optimalnog broja (20) utvrđenog ''Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog
sustava odgoja i obrazovanja'' (NN 63/08 i 90/10). U osnovnom obrazovanju prisutan je trend
smanjenja broja učenika, pa školska godina 2011./2012. bilježi 36 učenika manje u odnosu na
školsku godinu 2010./2011. OŠ Slunj čini 3,45% od 29 OŠ na području Karlovačke županije,
s 4,44% od 9.165 učenika u školskoj godini 2011./2012. na području Karlovačke županije.
Djelatnost srednjoškolskog odgoja i naobrazbe obavlja srednja škola (SŠ) Slunj,
smještena u gradskom naselju Slunj. U SŠ Slunj učenici mogu upisati 6 različitih usmjerenja,
a njihova popularnost najbolje se vidi iz Tablice I.1.7.-2.5.2.a. Prema podacima za školsku
godinu 2011./2012., u SŠ Slunj bio je upisan 301 učenik, pa je prosječan broj učenika na
1.000 stanovnika iznosio 49,38. Prosječan broj učenika u razrednom odjeljenju bio je 21,50
59
učenika što je malo manje od optimalnog broja (24) utvrđenog ''Državnim pedagoškim
standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja'' (NN 63/08 i 90/10). Sa školskom
godinom 2011./2012. je u srednjem obrazovanju prekinut trend smanjenja broja učenika
prisutan još od 2008.g., pa školska godina 2011./2012. bilježi 26 učenika više u odnosu na
školsku godinu 2010./2011. SŠ Slunj čini 6,67% od 15 SŠ na području Karlovačke županije, s
6,29% od 4.783 učenika u školskoj godini 2011./2012. na području Karlovačke županije.
Tablica I.1.7.-2.5.1.a Broj upisanih učenika u OŠ i SŠ na 1.000 stanovnika + Tablica
I.1.7.-2.5.2.a Broj i udio obrazovnih ustanova prema vrsti
Broj/
Broj učenika
Prosječan broj
Udio
Broj učenika
u školskoj
Broj razrednih učenika po
(%) od Škola
na 1.000
godini
odjela
razrednom
ukupnog
stanovnika*
2011./2012.
odjelu
broja
1/50% Osnovna škola Slunj
407
66,76
19
21,42
1/50% Srednja škola Slunj
301
49,38
14
21,50
22
Ukupno
708
116,14
33
21,45
Izvor podataka: Izvješće o upisima u osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove Karlovačke županije
Školska godina 2011/12. (izradio Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu, šport i
informiranje Karlovačke županije 13.09.2011.g., Klasa: 600-01/11-01/15, Ur.broj: 2133/1-02/01-11-01)
*2001.g. na području Grada živjelo je 6.096 stanovnika.
Graf I.1.7.-2.5.1.a. Broj upisanih učenika u OŠ i SŠ na 1.000 stanovnika
60
Graf I.1.7.-2.5.2.a Broj i udio obrazovnih ustanova prema vrsti
BROJ
USTANOVA
1,2
1
1
1
1
Predškolski odgoj i
naobrazba
Osnovnoškolski odgoj i
naobrazba
Srednjoškolski odgoj i
naobrazba
0,8
0,6
0,4
0,2
0
Tablica I.1.7.-2.5.3.a Broj učenika upisanih u 1.
2011./2012.
Broj učenika
upisanih u 1. Broj
razred u
slobodnih
Škola/usmjerenje
školskoj
(neupisanih)
godini
mjesta
2011./2012.
Srednja škola Slunj
99
Opća gimnazija
28
Tehničar za računalstvo
29
Ekonomist
25
Automehaničar - JMO
5
Tokar - JMO
6
Strojobravar - JMO
6
razred SŠ u školskoj godini
Prosječan broj
Broj razrednih učenika po
odjela
razrednom
odjelu
3
3
-
4,00
1,00
1,00
1,00
0,30
0,35
0,35
24,75
28,00
29,00
25,00
16,67
17,14
17,14
Izvor podataka: Izvješće o upisima u osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove Karlovačke županije
Školska godina 2011/12. (izradio Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu, šport i
informiranje Karlovačke županije 13.09.2011.g., Klasa: 600-01/11-01/15, Ur.broj: 2133/1-02/01-11-01)
Kultura, umjetnost i sport
Grad je osnivač dviju ustanova u kulturi na području Grada: Knjižnice i čitaonice Slunj
i Pučkog otvorenog učilišta Slunj.
Prva narodna čitaonica u Slunju otvorena je 1886. godine. Rad čitaonice nije dugo
trajao i Slunj tek poslije II. Svjetskog rata (1952. godine) ponovo otvara knjižnicu koja s
teškoćama održava kontinuitet (tijekom Domovinskog rata ne radi, a započinje ponovno sa
radom 1995.godine) Danas djeluje na adresi Trg dr. Franje Tuđmana 9 u naselju Slunj.
Knjižnica je smještena u prostoru od 122 m2 što je tri puta manje nego što bi trebala imati po
„Standardima za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/99). Fond za korisnike je u
61
slobodnom pristupu, ali jako skučen. Nema mjesta za čitaonicu dnevnog tiska i Studijski
odjel. Godine 2000. uređen je Dječji odjel. Prostor je opremljen modernim i funkcionalnim
namještajem i računalima za korisnike s priključkom na Internet.
Prije Domovinskog rata u Slunju je djelovalo Narodno sveučilište, a obavljalo je
kulturno – prosvjetne djelatnosti (kinofikacija, knjižnica i čitaonica, videoteka, prikazivanje
kazališnih predstava, organizacija koncerata, priredbi i akademija, organizacija i provođenje
obrazovanja odraslih i djece i sl.), informativne djelatnosti (izdavanje mjesečnika „Slunjski
tokovi“) i spredne ugostiteljske djelatnosti zatvorenog tipa. 1995.g. Grad Slunj ponovno
stavlja u funkciju rad Narodnog sveučilišta u Slunju kao pravnog slijednika radne organizacije
Narodnog sveučilišta u Slunju. Danas, pod nazivom Pučko otvoreno učilište Slunj, ova
ustanova djeluje u prostoru koji sadrži jednu uredsku prostoriju, uređen galerijski prostor, u
sklopu kojeg se nalazi prijemna soba i učionica, te uređeni sanitarni čvor, zatim prostor za
ugostiteljsku djelatnost koji nije u funkciji te kino dvoranu sa 250 sjedećih mjesta, koja je
2010. g. renovirana i uređena za razna događanja.
Na području Grada djeluje 5 kulturnih udruga civilnog društva, što je 14,71% od 34
udruge civilnog društva na području Grada. Time su kulturne udruge civilnog društva
najbrojnije udruge civilnog društva na području Grada nakon sportskih udruga civilnog
društva.
Karlovačka županija osnovala je 2000.g. Zajednicu amaterskih kulturno umjetničkih
djelatnosti (ZAKUD) sa sjedištem u gradu Karlovcu, s ciljem udruživanja amaterskih udruga
koje djeluju na području kulture, te ona danas okuplja 67 udruga koje djeluju na područjima
vokalne glazbe (zborovi i pjevačke grupe), instrumentalne glazbe (puhački orkestri,
tamburaški orkestri i mali sastavi), folklora (izvorna kulturno umjetnička društva i folklorni
ansambli) te plesne, likovne i dramske umjetnosti.
Kulturne udruge koje djeluju na području Grada su: “Udruga folklornih susreta
Korduna“, KUD „Korana“ Slunj, KUD „Lađevčani“ Lađevac, KUD „Sveti Duh“ Blagaj i
Pavlovac, i KUD „Graničar“ Cvitović.
Savez športova Karlovačke županije, sa sjedištem u gradu Karlovcu, djeluje kao krovna
organizacija koja okuplja sve sportske zajednice, saveze, klubove i udruge na području
Karlovačke županije, pa tako i na području Grada. Savez djeluje 12 godina uzastopno, te je
prvi županijski sportski savez koji je osnovan u Republici Hrvatskoj. Na području Karlovačke
županije djeluje 13 strukovnih saveza (Nogometni savez Karlovačke županije, Rukometni
savez Karlovačke županije, Kuglački savez Karlovačke županije, Taekwondo savez
Karlovačke županije, Streljački savez Karlovačke županije, Košarkaški savez Karlovačke
županije, Motociklistički savez Karlovačke županije, Športsko ribolovni savez Karlovačke
županije, Savez borilačkih športova Karlovačke županije, Gimnastički savez Karlovačke
županije, Planinarski savez Karlovačke županije, Odbojkaški savez Karlovačke županije i
Ronilački savez Karlovačke županije).
Na području Grada djeluje Zajednica športskih udruga Grada Slunja, te 14 sportskih
klubova i udruga tj. sportskih udruga civilnog društva što je 41,18% od 34 udruge civilnog
društva na području Grada. Time su sportske udruge civilnog društva najbrojnije udruge
civilnog društva na području Grada. Sportske udruge civilnog društva na području Grada su:
Moto klub „Poskok“, Športsko ribolovno društvo „Slunjčica“, Lovačko društvo „Trčka“
Cvitović, Ženski rukometni klub „Drenak“, Nogometni klub „Slunj“, Budokai klub „Eugen
Kvaternik“, Kuglaški klub „Korana“, Kinološka udruga „Slunj“, Dizački klub „Slunj“,
Stolnoteniski klub „Slunj“, Športski kickboxing klub „Sokol“, Kick boxing klub „Tigar“,
Malonogometni klub „Drenak“, Kajak i kanu klub „Rastočki mlinari“.
U Gradu se nalazi jedna sportska dvorana, u sklopu srednje škole Slunj. Sportska
dvorana višestruko se koristi kako za provođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture
učenika srednje škole Slunj, tako i za sportske udruge civilnog društva, te odvijanje kulturnih
62
manifestacija i drugi društvenih događanja. Osim sportske dvorane, u naselju Slunj nalazi se
još nogometno igralište Zubac i staro gradsko igralište te kupalište uz rijeku Koranu (gradsko
kupalište Slunj).
Graf I.1.7.-2.5.1.b Broj i udio ustanova za kulturu, umjetnost i sport
63
Kartogram I.1.7.-2.5.1.b Broj i udio ustanova za kulturu, umjetnost i sport
64
Tablica I.1.7.-2.5.1.b Broj i udio ustanova za kulturu, umjetnost i sport
Vrsta ustanove za kulturu, umjetnost i sport
Broj
Udio (%)
Ustanove za kulturu i umjetnost:
6
28,57
Gradska knjižnica i čitaonica
1
4,76
Kulturne udruge civilnog društva
5
23,81
Ustanove za sport:
15
71,43
Zajednica športskih udruga Grada Slunja
1
4,76
Sportske udruge civilnog društva
14
66,67
Ukupno
21
100,00
Izvor podataka: Grad (http://www.slunj.hr) i „Regionalni operativni plan (ROP) Karlovačke županije
2005.-2012.“ (izrađen 2005.g. i usvojen na 3. sjednici Županijske skupštine od 19.07.2005.g.)
Zdravstvena zaštita
Zdravstvena zaštita obuhvaća sustav društvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i
aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprečavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti,
pravodobno liječenje te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju; a odvija se na primarnoj,
sekundarnoj i tercijarnoj razini te na razini zdravstvenih zavoda.
Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini na području Grada obavlja odnosno ima
registrirane slijedeće zdravstvene djelatnosti: opće/obiteljske medicine, dentalne zdravstvene
zaštite, zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece, preventivno odgojnih mjera za
zaštitu školske djece i studenata, gerontološko – javnozdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite
žena, higijensko – epidemiološke zdravstvene zaštite, medicine rada, zdravstvene zaštite
mentalnog zdravlja, patronažne zdravstvene zaštite, njege u kući bolesnika, hitne medicinske
pomoći, sanitetskog prijevoza, palijativne skrbi, ljekarništva, laboratorijske dijagnostike,
radiološke dijagnostike, fizikalne terapije. Primarna zdravstvena zaštita na području Grada
provodi se u Domu zdravlja Slunj. Na području Grada nalazi se Karlovačka ljekarna –
Ljekarna Slunj. U Domu zdravlja Slunj zaposleno je 4 liječnika opće medicine, 1 specijalista
ginekolog, 1 inženjer medicinske radiologije, 1 dipl. inženjer medicinske biokemije, te 2
liječnika dentalne medicine. Dom zdravlja Slunj pruža usluge hitne medicinske pomoći kroz
jedan tim dežurstva, jedan tim pripravnosti i dva tima sanitetskog prijevoza.
Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaća specijalističko-konzilijarnu i
bolničku djelatnost. Na području Grada obavlja se specijalističko – konzilijarna zdravstvena
zaštita – radiologija s mamografijom i ultrazvučnom dijagnostikom. Specijalističkokonzilijarna djelatnost u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini obuhvaća
složenije mjere i postupke u pogledu dijagnosticiranja bolesti i ozljeda. Sekundarna
zdravstvena zaštita na području Grada provodi se u Domu zdravlja Slunj (16 sati tjedno).
Bolnička djelatnost ne postoji u Gradu, već se obavlja u Općoj bolnici Karlovac.
Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini uz djelatnosti na sekundarnoj razini
obuhvaća još i pružanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalističkokonzilijarnih i bolničkih djelatnosti, znanstveni rad te izvođenje nastave na temelju ugovora
za potrebe nastavnih ustanova zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj
razini obuhvaća djelatnost klinika, kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara. Tercijarna
zdravstvena zaštita se ne provodi na području Grada, a niti na području Karlovačke županije.
Zdravstveni zavodi obavljaju dio zdravstvene djelatnosti koja se obavlja na sve tri
naprijed navedene razine, a obuhvaća javnozdravstvenu djelatnost, djelatnost transfuzijske
medicine, djelatnost medicine rada, djelatnost mentalnog zdravlja, djelatnost toksikologije i
djelatnost hitne medicine. Ove razine zdravstvene zaštite nema na području Grada, već ju za
područje Grada provodi Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije u gradu Karlovcu,
koji ima ustrojene Službu za epidemiologiju, Službu za mikrobiologiju i parazitologiju,
Službu za školsku medicinu, Službu za zdravstvenu ekologiju, Službu za prevenciju ovisnosti
65
i Službu za gospodarstvo.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), Područni ured Karlovac ima svoju
ispostavu u naselju Slunj.
Graf I.1.7.-2.5.2.c Broj i udio zdravstvenih ustanova prema vrsti
Tablica I.1.7.-2.5.2.c Broj i udio zdravstvenih ustanova prema vrsti
Vrsta zdravstvene ustanove
Broj
Dom zdravlja Slunj
1
Privatna ordinacija
8
Laboratorij
1
Ljekarna
1
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,
1
Područni ured Karlovac, Ispostava Slunj
Ukupno
12
Udio (%)
8,33
66,67
8,33
8,33
8,33
100,00
Izvor podataka: Grad (http://www.slunj.hr), Dom zdravlja Slunj
(http://www.domzdravlja-slunj.hr/index.php?option=com_content&view=frontpage), „Slika zdravlja
Karlovačke županije“ (izradilo Županijsko povjerenstvo za zdravlje Karlovačke županije u veljači
2009.g.), „Katalog informacija za osobe treće životne dobi Karlovačke županije“ (izradio Upravni odjel
za zdravstvo i socijalnu skrb Karlovačke županije 2011.g.)
Socijalna skrb
Centri za socijalnu skrb osnovani su kao ustanove socijalne skrbi od strane Republike
Hrvatske. Vode brigu i skrb o svim stanovnicima koji žive na području Grada sukladno
posebnim propisima te obavljaju poslove koji su im dani u nadležnost od strane nadležnog
Ministarstva socijalne politike i mladih. Sredstva za njihovo financiranje osiguravaju se u
Državnom proračunu i u proračunu jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem
području djeluju. Centar za socijalnu skrb Slunj pokriva i brine o 11.465 stanovnika na
području Grada te Općina Cetingrad i Rakovica.
Na području Grada ne djeluje niti jedna druga institucionalna ustanova socijalne skrbi,
iako su svi smještajni kapaciteti na području Karlovačke županije popunjeni, te je izražena
povećana potreba za smještaj starijih i nemoćnih osoba i psihički bolesnih odraslih osoba.
Na području Karlovačke županije briga i skrb o starijim i nemoćnim osobama razvija se
i kroz vaninstitucionalne oblike socijalne skrbi poput dnevnog boravka, pomoći u kući,
66
dostave toplog obroka, pranja rublja i dr. Programe vaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi
organizira i/ili financira nadležno Ministarstvo, Karlovačka županija, Grad i njihove
institucije te socijalne udruge civilnog društva. Na području Grada, 2012.g. u program pomoći
u kući starijim osobama pri gradskom Društvu Crvenog križa Slunj, uključeno je 142
korisnika, od čega 78 na području Grada, a 64 na području Općine Rakovica tj 1,28%
stanovnika Grada, ali taj broj je i veći, jer se povremeno pružaju usluge i osobama koje nisu u
stalnom tretmanu, već prema stanju osobe, vremenskim i dr. prilikama. Na području Grada
djeluje 6 udruga koje u svojoj djelatnosti provode aktivnosti za postignuće socijalnih ciljeva:
UHDDR Slunj, HVIDR-a Slunj, Udruga umirovljenika Slunj, Rakovica i Cetingrad, Udruga
invalida rada Grada Slunja, Udruga hrvatskih domobrana Slunj, UHBDR Grada Slunja, što
čini 17,65% udruga civilnog društva na području Grada.
Tablica I.1.7.-2.5.1.d Broj korisnika na 1.000 stanovnika + Tablica I.1.7.-2.5.2.d Broj i
udio socijalnih ustanova prema vrsti
Broj
Broj
korisnika
Ustanova socijalne skrbi
Broj
Udio (%)
korisnika na 1.000
stanovnika*
Institucionalni oblici socijalne skrbi:
1
12,50
Centar za socijalnu skrb Slunj
1
12,50
Vaninstitucionalni oblici socijalne skrbi:
78
12,80
7
87,50
Pomoć u kući starijim osobama pri
78
12,80
1
12,50
Gradskom društvu Crvenog križa Slunj
Udruge civilnog društva sa socijalnim
6
75,00
ciljevima
Ukupno
78
12,80
8
100,00
Izvor podataka: Grad (http://www.slunj.hr), „Slika zdravlja Karlovačke županije“ (izradilo Županijsko
povjerenstvo za zdravlje Karlovačke županije u veljači 2009.g.), „Katalog informacija za osobe treće
životne dobi Karlovačke županije“ (izradio Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Karlovačke
županije 2011.g.)
*2001.g. na području Grada živjelo je 6.096 stanovnika.
67
Kartogram I.1.7.-2.5.1.d Broj korisnika na 1.000 stanovnika
Pravosuđe, Struktura pravosudnih tijela
Na području Grada nalaze se 2 suda, Općinski sud u Karlovcu - Zemljišno knjižni odjel
u Slunju i Prekršajni sud u Karlovcu -Stalna služba u Slunju. Županijski sud u Karlovcu,
Trgovački sud u Karlovcu, Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu, Općinsko državno
odvjetništvo u Karlovcu nadležni su za područje Grada Slunja.
Općinski sud u Karlovcu – Zemljišno knjižni odjel u Slunju djeluje kao izdvojeni odjel
s izvanparničnom pisarnicom, kaznenom pisarnicom, ostavinskom pisarnicom, ovršnom
pisarnicom, parničnom pisarnicom i ZK pisarnicom, sa zaposlenim 1 sudskim savjetnikom.
Za sve ostalo nadležan je Općinski sud u Karlovcu.
68
Prekršajni sud u Slunju djeluje kao izdvojeni odjel Prekršajnog suda u Karlovcu - Stalna
služba u Slunju. U sklopu Prekršajnoog suda u Karlovcu – Stalne službe u Slunju zaposlen je
1 sudac.
Na području Grada nema javno bilježničkih ureda. Na području Grada djeluje 1
odvjetnički ured.
Graf I.1.7.-2.5.1.e Broj i udio sudova i odvjetništava
BROJ
PRAVOSUDNIH TIJELA
1,2
1
1
1
1
Općinski sud u Karlovcu - ZK
odjel u Slunju
Prekršajni sud Karlovac Stalna služba u Slunju
Odvjetnički uredi
0,8
0,6
0,4
0,2
0
Tablica I.1.7.-2.5.1.e Broj i udio sudova i odvjetništava
Vrsta pravosudnog tijela
Broj
Općinski sud u Karlovcu – ZK odjel u Slunju
Prekršajni sud Karlovac – Stalna služba u Slunju
Sudovi ukupno
Odvjetnički uredi
Odvjetništvo ukupno
Ukupno
Udio (%)
1
1
2
1
1
3
33,33
33,33
66,67
33,33
33,33
100
Izvor podataka: Sudačka mreža (http://www.sudacka-mreža/sudovi.hr
I.
1. 8. Gospodarske djelatnosti s osnova ekološki održive namjene
prostora izvan naselja
Poljoprivreda i šumarstvo
Zemljište na području Grada je prema prostorno planskim kategorijama podijeljeno na
poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene (P), šume isključivo osnovne namjene (Š) te
ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) koje ukupno zauzimaju površinu od
26.805,39 ha tj. 68,27% površine Grada. Od toga je najzastupljenije P s površinom od
15.061,34 ha tj. 38,36% površine Grada, a slijede ga Š s površinom od 9.465,70 ha tj.
24,11%površine Grada i PŠ s površinom od 2.278,35 tj. 5,80% površine Grada.
Na području Grada prisutne su sve 3 kategorije poljoprivrednog zemljišta. Među njima
su najzastupljenija ostala obradiva tla (P3) s površinom od 14.938,43 ha tj. 99,18%, a slijede
osobito vrijedna obradiva tla (P1) sa površinom od 93,75 ha tj. 0,62% i vrijedna obradiva tla
(P2) s površinom od 29,17 ha tj. 0,20%.
Na području Grada prisutne su sve 3 kategorije šumskog zemljišta. Među njima je
najzastupljenija gospodarska šuma (Š1) s površinom od 8.887,52 ha tj. 93,89%, a slijede ju
zaštitna šuma (Š2) s površinom od 562,05 ha tj. 5,94% i šuma posebne namjene (Š3) sa
površinom od 16,13 ha tj. 0,17%.
69
Na području Grada nema poplavnog područja, te stoga ni poljoprivrednog zemljišta u
poplavnim područjima.
Tablica I.1.8.-3.1.1. Površine poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama +
Tablica I.1.8.-3.1.2. Udio poljoprivrednog zemljišta po kategorijama + Tablica I.1.8.-3.1.4.
Površine šuma i šumskog zemljišta + Tablica I.1.8.-3.1.5. Udio površine po šumama po
namjeni (gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom)
Udio (%) od
Udio (%) od Udio (%) od
površine
Površina
površine P površine Š
Kategorija/vrsta zemljišta
Grada
(ha)
(15.061,34 (9.465,70
(39.267,00
ha)
ha)
ha)
Osobito vrijedno obradivo tlo
P1
93,75
0,24
0,62
Vrijedno obradivo tlo
P2
29,17
0,07
0,20
Ostala obradiva tla
P3 14.938,43
38,04
99,18
Poljoprivredno tlo isključivo
P
15.061,34
38,36
100,00
osnovne namjene
Ostalo poljoprivredno tlo, šume i
PŠ
2.278,35
5,80
šumsko zemljište
Gospodarska šuma
Š1
8.887,52
22,63
93,89
Zaštitna šuma
Š2
562,05
1,43
5,94
Šuma posebne namjene
Š3
16,13
0,04
0,17
Šuma isključivo osnovne namjene Š
9.465,70
24,11
100,00
Ukupno
26.805,39
68,27
Izvor podataka: PPUG
70
Kartogram I.1.8.-3.1.1. Površine poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama
71
Graf I.1.8.-3.1.2. Udio poljoprivrednog zemljišta po kategorijama
72
Kartogram I.1.8.-3.1.4. Površine šuma i šumskog zemljišta
73
Graf I.1.8.-3.1.5. Udio površine po šumama po namjeni (gospodarske, zaštitne i šume s
posebnom namjenom)
Istraživanje i vađenje mineralnih sirovina
Na području Grada djeluju 3 eksploatacijska polja mineralnih sirovina ukupne površine
8,11 ha tj. 0,02% površine Grada. Člankom 4.1.2.3. PPKŽ-a i Člankom 10. Stavkom (3)
PPUG-a su građevine eksploatacije mineralnih sirovina utvrđene kao građevine od važnosti
za Državu.
Za eksploataciju mineralne sirovine tehničkog građevnog kamena – dolomita
Dragojević u naselju Lapovac, izdano je Hrvatskim šumama d.o.o., Uprava šuma Podružnica
Karlovac, Rješenje Ureda za gospodarstvo Karlovačke županije (Klasa:UP/I-310-01/0401/0001, UR.BR: 2133-02-02/7-04-06, od 26.03.2004.godine), te je utvrđena granica površine
1,84 ha. Odobrenje za eksploataciju dobiveno je na rok od 10 godina.
Za eksploataciju mineralne sirovine tehničkog građevnog kamena – dolomita Kuzma u
naselju Kuzma Perjasička, izdano je Hrvatskim šumama d.o.o., Uprava šuma Podružnica
Karlovac, Rješenje Ureda za gospodarstvo Karlovačke županije (Klasa:UP/I-310-01/0401/0003, UR.BR: 2133-03-02/7-04-06, od 25.03.2004.godine) i Zaključak Ureda za
gospodarstvo Karlovačke županije (Klasa:UP/I-310-01/07-01/7, UR.BR: 2133-03-02/7-07-02,
od 26.03.2007.godine), te je utvrđena granica površine 2,68 ha. Odobrenje za eksploataciju
dobiveno je na rok od 10 godina.
Za eksploataciju mineralne sirovine tehničkog građevnog kamena Mali Vuković u
naselju Mali Vuković, izdano je Slavku Kovačeviću, Mali Vuković bb, Rješenje Ureda za
gospodarstvo Karlovačke županije (Klasa:UP/I-310-34/98-01/06, UR.BR: 2133-01-14-98-6,
od 08.06.1998.godine), te je utvrđena granica površine 3,59 ha. Odobrenje za eksploataciju
dobiveno je na rok od 15 godina. Nakon toga tj. 23.06.1998 g. je Karlovačka županija,
Županijsko poglavarstvo donijelo Odluku o dodjeli koncesije za eksploataciju mineralne
sirovine (Klasa: 022-01/98-01/147, Ur.broj: 2133/1-02-98-13) koncesionaru Slavku
Kovačeviću, Mali Vuković bb, na predmetnom eksploatacijskom polju na rok od 15 godina.
Za eksploataciju mineralne sirovine - dolomita Cvitović u naselju Cvitović izdano je
Rješenje Ureda za gospodarstvo Karlovačke županije (Klasa:UP/I-310-01/06-01/0006,
UR.BR: 2133-03-02/7-06-01, od 24.02.2006.godine) kojim se oduzima odobrenje za
eksploatacijsko polje i stavlja van snage Rješenje kojim je predmetno polje odobreno.
74
Eksploatacijsko polje je brisano iz Katastra eksploatacijskih polja. Na predmetnom polju nisu
nikada vršeni radovi radi eksploatacije mineralne sirovine, te nema vidljivih tragova rudarskih
radova, već je ono bilo rezervirano za buduće vrijeme.
IiD PPUG-a, a na temelju kartografskog prikaza 3.2.PPKŽ-a, utvrđeni su na području
Grada mogući istražni prostori mineralne sirovine u naseljima Cvitović/Marindolsko brdo i
Slunjčica. Međutim, prema podacima nadležnih službi (Ureda državne uprave u Karlovačkoj
županiji, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Državnog inspektorata) nema
zaprimljenih zahtjeva rudarskih gospodarskih subjekta za odobrenje istražih prostora i
eksploatacijskih polja.
Prema podacima nadležnih službi (Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji,
Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Državnog inspektorata) iz 2009.g. na
području Grada nema nelegalnih eksploatacijskih polja.
Na području Grada nema saniranih eksploatacijskih polja.
Nema podataka o izdanim Ugovorima o rudarskim koncesijama, koje je potrebno
ishoditi prije početka eksploatacije.
Tablica I.1.8.-3.3.1. Broj i površina polja po vrstama mineralnih sirovina
Broj Eksploatacijska polja po vrstama mineralnih sirovina
Površina (ha)
Eksploatacijska polja tehničkog građevnog kamena
Eksploatacijsko polje tehničkog građevnog kamena –
IGPin 1
1,84
dolomita Dragojević
E31
Eksploatacijsko polje tehničkog građevnog kamena –
IGPin –
2
2,68
dolomita Kuzma
E32
Eksploatacijsko polje tehničkog građevnog kamena Mali
IGPin –
3
3,59
Vuković
E33
Ukupno eksploatacijska polja tehničkog građevnog kamena
8,11
Izvor podataka: PPUG., Dopis Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji, Služba za gospodarstvo,
Karlovac od 11.07.2012.g. (Klasa: 310-01/12-01/52, Ur. broj: 2133-03-04/3-12-2)
Tablica I.1.8.-3.3.4. Broj koncesija izdanih za eksploataciju mineralnih sirovina
Broj Koncesija
Ugovor (Klasa: 022-01/98-01/147, Ur.broj: 2133/1-02-98-13 od 23.06.1998.g.) o
1 dodjeli koncesije za eksploataciju mineralne sirovine na eksploatacijskom polju ''Mali
Vuković'' Slavku Kovačeviću, Mali Vuković bb na rok od 15 godina
Izvor podataka: Dopis Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji, Služba za gospodarstvo i imovinsko
pravne poslove, Odjel za gospodarstvo, Karlovac od 08.08.2012.g. (Klasa: 310-01/12-01/58, Ur. broj:
2133-03-02/7-12-2)
Proizvodnja
Na području Grada nalaze se površine za industrijsku i zanatsku proizvodnju.
IiD PPUG-a, na području Grada planirana su 3 IGPin gospodarske – proizvodne
namjene (površine 34,53 ha, tj. 0,09% površine Grada), postojeća i djelomično izgrađena
Industrijska zona Gornje Taborište u naseljima Gornje i Donje Taborište i dvije planirane,
neizgrađene zone – Zona male privrede u naselju Slunj i pilana u naselju Lapovac. IGPin
proizvodne namjene detaljno su opisana u Poglavlju I.1.9. ovog Izvješća.
IiD PPUG-a, na području Grada planirana su 4 IGPin gospodarske – poslovne namjene
(površine 52,72 ha, tj 0,13% površine Grada), postojeća i djelomično izgrađena zona u naselju
Lapovac i tri planirane, neizgrađene zone u naseljima Gornje Taborište i Slunj (uz planiranu
obilaznicu grada Slunja). IGPin poslovne namjene detaljno su opisana u Poglavlju I.1.9. ovog
Izvješća.
Grad posebnu pažnju posvećuje razvoju poduzetništva na svom području, a očekuju se
75
ulaganja i investiranja poduzetnika čime bi se potaknulo zapošljavanje i cjelokupni razvoj
gospodarstva Grada. Također, kako se Grad nalazi na području od posebne državne skrbi, za
sadašnje i buduće poduzetnike postoje određene porezne olakšice i pogodnosti. Grad svoj
gospodarski razvoj vidi kroz daljnji razvoj turizma, poljoprivrede, obrtništva i ekološki čiste
industrije, budući da upravo za te djelatnosti ima određene predispozicije i prirodne resurse.
U industrijskoj zoni Gornje Taborište moguće je obavljati razne proizvodne djelatnosti
koje zadovoljavaju ekološke standarde, kao i razne servisne i zanatske djelatnosti. Prema
dosadašnjim financijskim mogućnostima Grad je uložio određena sredstva u komunalno
opremanje iste. Zona je komunalno opremljena strujom, vodom, kanalizacijom i telefonom.
Na području Grada registrirano je 57 pravnih objekata (podatak: FINA, Statistički
izvještaji poduzetnika (TSI-POD) za razdoblje I.-IX. 2010.g.), od kojih se 9 bavi
prerađivačkom industrijom, 6 djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, 6
građevinarstvom, dok se preostalih 36 poduzeća (63,16%) bavi uslužnim djelatnostima.
Neki od značajnijih poslovnih subjekata su:
- MPS-67 d.o.o.Slunj, drvna proizvodnja i trgovina;
- VJ-EKO d.o.o., proizvodnja strojeva;
- Slunjd.d., građevinsko zanatsko poduzeće;
- Građevinski obrt Špelić;
- Komunalac d.o.o.;
- Kordun d.d.;
- Autopromet d.d.
Na području Grada postoje značajni resursi u vidu poljoprivrednog zemljišta
(15.061,34 ha tj. 38,36% površine Grada). Ti resursi nisu dovoljno iskorišteni, te se najveći
dio poljoprivrednog zemljišta ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju, a iz godine u godinu
povećavaju se površine neobrađenog i zapuštenog poljoprivrednog zemljišta. U poljoprivredi,
lovu i šumarstvu zaposleno je 173 zaposlenika (10,34% svih zaposlenika na području Grada).
U vlastitoj poljoprivrednoj proizvodnji zaposlene su 103 osobe, te njima pomažući članovi
obitelji 26 osoba. Ukupno u poljoprivredi zaposleno je 129 osoba.
Prema „Planu ukupnog razvoja Grada Slunja“ (izradio Hrvatski farmer d.d.., 2007.g.),
na području Grada koristi se 2.067 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega najveću površinu
(1.073 ha, tj. 51,91%) otpada na oranice i vrtove, slijede livade i pašnjaci s površinom od 905
ha tj. 43,78%, voćnjaci s površinom od 77 ha, tj. 3,73%, te ostale obradive površine s
površinom od 12 ha tj. 0,58%. 10,5% oraničnih površina na području Grada se ne obrađuje.
Područje Grada je tradicionalno stočarski kraj, te se najveći broj poljoprivrednih
gospodarstava bavi stočarskom proizvodnjom, od koje je najzastupljenija proizvodnja mlijeka
(iako se već godinama bilježi stalni pad kako broja stoke, tako i broja obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava koja se bave tom proizvodnjom). U biljnoj proizvodnji, koja je
u najvećoj mjeri osnova stočarske proizvodnje, najčešća je proizvodnja žitarica (61,93%) i
krmnog bilja (16,03%) za potrebe ishrane stoke na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu, a
proizvodnja tržišnih viškova ovih kultura je zanemariva. Slijede ugari (10,46%), krumpir
(6,74%) i povrće (4,84%).
Na cijelom području 29 obitelji drži pčele.
76
Tablica I.1.8.-3.4.2. Proizvodne površine prema vrsti namjene
Proizvodne površina prema vrsti namjene
Površina (ha)
Udio (%)
IGPin proizvodne namjene
I
34,53
0,23
IGPin poslovne namjene
K
52,72
0,35
Poljoprivredne površine
P
15.061,34
99,42
Ukupno
15.148,59
100,00
Izvor podataka: PPUG
Graf I.1.8.-3.4.2. Proizvodne površina prema vrsti namjene
Energetski i vodnogospodarski sustav
Prema dostupnim podacima na području Grada nema postrojenja za proizvodnju
električne energije, ali je PPUG-om planirana gradnja MHE Furjan, VE/VP Kurjevac i
VE/VP Cvijanović (3 lokacije), te je omogućena gradnja mini hiodroelektrana (MHE) i na
drugim lokacijama (izuzev na vodotoku rijeke Mrežnice predviđene za zaštitu u rangu parka
prirode / regionalnog parka) tj. na mjestima starih mlinica na način da se ne mijenja zatečeni
vodni režim i da se ne podiže kruna postojećeg slapa.
Na području Grada koriste se dva zahvata za javnu vodoopskrbu, zahvat vode iz
vodotoka rijeke Slunjčice u naselju Slunj, cca 4 km nizvodno od izvorišta i zahvat vode izvora
Velika i Mala Vrebuša u naselju Veljun. Preostalih 4 izvorišta na području Grada lokalnog su
karaktera za koja nije nadležno komunalno poduzeće Komunalac Slunj d.o.o. Za izvorište
Slunjčica u naselju Slunj, Odlukom o zaštiti crpilišta Slunjčica (GKŽ 17/00) utvrđene su
zone sanitarne zaštite. Zbog nove zakonske regulative (npr. ''Zakon o vodama'' (NN 153/09 i
130/11), ''Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta'' (NN 60/11) i
dr.) predmetnu Odluku treba novelirati ili zamijeniti novom.
Zahvat vode na otvorenom vodotoku rijeke Slunjčice nalazi se na udaljenosti cca 1 km
uzvodno od grada Slunja, na mjestu gdje rijeka ima miran tok, srednji vodostaj na koti od
231,70 m.n.m. i izdašnost pri sušnom vremenu oko 1,0 m2/s. Kapacitet vodozahvata iznosi 34
l/s. Kapacitet vodozahvata Velika i Mala Vrebuša iznosi 1,0 – 3,0 l/s.
Na području Grada 79,56 ha tj. 0,20% površine Grada uvršteno je u I. zonu sanitarne
zaštite, 456,74 ha tj. 1,16% površine Grada uvršteno je u II. zonu sanitarne zaštite i 6.171,40
ha tj. 15,72% površine Grada uvršteno je u III. zonu sanitarne zaštite. Mjere zaštite u zonama
77
sanitarne zaštite utvrđene su ''Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite
izvorišta'' (NN 60/11). Na temelju „Studije razvitka vodoopskrbe na području Karlovačke
županije“ (koju je za Hrvatske vode d.o.o. u studenom 2007.g. izradila tvrtka KA projekt
d.o.o. iz Karlovca) planirana je rezervacija prostora za vodozaštitu izvoriša rijeke Slunjčice
(povećanje III zone za 1.627,49 ha).
Na području Grada nema slatkovodnih ribnjaka. Prema PPUG-u na području Grada
planiran je slatkovodni ribnjak u naselju Donji Furjan, površine 0,58 ha. Na temelju Stručne
podloge za zahvat u prostoru jezero Furjašnica (izradio ured ovlaštenog arhitekta Mladen
Lecić d.i.a. iz Zagreba) u planiranom akumulacijskom jezeru Furjašnica planirano je
ribogojilište (slatkovodni ribnjak).
Na području Grada nema mineralnih i geotermalnih izvora.
Na temelju podataka Hrvatskih voda, Vodnogospodarska ispostava za mali sliv „Kupa“,
Karlovac, na području Grada uređene su slijedeće dionice vodotoka:
- rijeka Korana – lijeva i desna obala na gradskom kupalištu u Slunju, dužine 260 m
(od ukupne dužine od 5.200 m koliko se nalazi na području Grada)
- potok Furjašnica – radovi redovnog održavanja korita od ušća u rijeku Koranu
uzvodno, dužine 3.400 km (od ukupne dužine od 4.300 km)
- potok Grabašnica – cijelo korito (od ušća u potok Furjašnicu), u ukupnoj dužini
2.600 km.
Osim navedenih vodotoka na kojima su izvedeni radovi održavanja (uređeni) na području
Grada nalaze se još slijedeći vodotoci:
- rijeka Slunjčica, u ukupnoj dužini 7 km;
- rijeka Mrežnica, dužine 22 km (protječe područjem grada od izvorišta koje se nalazi
u IGP in – PN vojno vježbalište „Eugen Kvaternik“);
- rijeka Glina, dužine 15,5 km (protječe područjem grada od izvorišta);
- potok Rabinja, u ukupnoj dužini 4,7 km;
- potok Krakar, u ukupnoj dužini 2,2 km.
Sustav melioracijske odvodnje – hidromelioracija prisutan je na južnom području
Grada, te zauzima 453,86 ha tj. 1,16% površine Grada. Sustavi melioracijske odvodnje služe
odvodnjavanju suvišnih voda na poljoprivrednom i drugom zemljištu te se planiraju, grade i
održavaju primjereno načinu korištenja i obavljanju gospodarskih djelatnosti na
poljoprivrednom i drugom zemljištu.
Broj
1
2
3
3
Tablica I.1.8.-3.5.1. Broj i kapacitet postrojenja za proizvodnju električne energije*
Postrojenja za proizvodnju električne energije
MHE Furjan
VE/VP Kurjevac
VE/VP Cvijanović (3)
Ukupno
Izvor podataka: PPUG
*Postrojenja su planirana, a ne postojeća; pa njihov kapacitet nije poznat
Tablica I.1.8.-3.5.2. Broj vodocrpilišta prema zahvatu (podzemne i površinske vode) i
kapacitetu
Broj Izvorište
Kapacitet (l/s)
1 Slunjčica
34,0
2 Velika i Mala Vrebuša
1,0 - 3,0
3 Draga*
4 Kremešnica*
2,2 – 3,2
5 Stubalj*
78
6 Pećina*
7 Ukupno
37,2 - 40,2
Izvor podataka: PPUG i „Studija razvitka vodoopskrbe na području Karlovačke županije“ (izradio KA
projekt d.o.o. iz Karlovca u studenom 2007.g.)
*Lokalna izvorišta za koja nije nadležno komunalno poduzeće Komunalac Slunj d.o.o.
Tablica I.1.8.-3.5.3. Broj odluka o sanitarnoj zaštiti prema slivu
Broj Odluka o sanitarnoj zaštiti
1 Odluka o zaštiti crpilišta Slunjčica'' (GKŽ 17/00)
Izvor podataka: Grad (http://www.slunj.hr) i „Studija razvitka vodoopskrbe na području Karlovačke
županije“ (izradio KA projekt d.o.o. iz Karlovca u studenom 2007.g.)
Tablica I.1.8.-3.5.4. Površine zaštitnih zona crpilišta
Izvorište
I. zona zaštite (ha)
II. zona zaštite (ha)
III. zona zaštite (ha)
Slunjčica
79,56
456,74
6.171,40
Ukupno
79,56
456,74
6.171,40
Izvor podataka: PPUG
Broj
1
2
2
Tablica I.1.8.-3.5.5. Broj slatkovodnih ribnjaka prema vrsti*
Slatkovodni ribnjaci
Donji Furjan
Donji Furjan (u sklopu akumulacijskog jezera Furjašnica)
Ukupno
Izvor podataka: PPUG
*Slatkovodni ribnjaci su planirani, a ne postojeći, tako da vrsta uzgoja nije poznata
Broj
1
1
1
2
2
3
Tablica I.1.8.-3.5.7. Udio uređenosti vodotoka prema vrsti vodnih građevina
Vodotok
Dužina (m)
rijeka Korana
ukupno rijeka
potok Furjašnica
potok Grabašnica
ukupno potok
ukupno vodotoci
260
260
3.400
2.600
6.000
6.260
Izvor podataka: Dopis Hrvatskih voda, Vodnogospodarska ispostava za mali sliv „Kupa“, Karlovac od
11.07.2012.g. (Klasa: 325-01/12-01/0000521, Ur.broj: 374-3111-01-12-3)
Tablica I.1.8.-3.5.8. Površina sustavne melioracijske odvodnje
Sustavna melioracijska odvodnja
Površina (ha)
Hidromelioracija
453,86
Izvor podataka: PPUG
79
Kartogram I.1.8.-3.5.1. Broj i kapacitet postrojenja za proizvodnju električne energije*
*Postrojenja su planirana, a ne postojeća; pa njihov kapacitet nije poznat
80
Kartogram I.1.8.-3.5.4. Površine zaštitnih zona crpilišta
81
Graf I.1.8.-3.5.7. Udio uređenosti vodotoka prema vrsti vodnih građevina
260,00 m
2.600,00 m
3.400,00 m
rijeka Korana
potok Furjašnica
potok Grabašnica
82
Kartogram I.1.8.-3.5.8. Površina sustavne melioracijske odvodnje
Trgovina, obrt i skladišta
Na području Grada, PPUG-om su utvrđene tri industrijske zone (I) ukupne površine
34,53 ha tj 0,09% površine Grada i četiri poslovne zone (K) ukupne površine 52,72 ha, tj.
0,13% površine Grada. U industrijskim zonama smještaju se sadržaji s proizvodnim
namjenama kao što su nezagađujuća i tiha proizvodnja, skladišta, servisi, veće zanatske
radionice i dr. U poslovnim zonama smještaju se sadržaji s poslovnim namjenama – pretežito
trgovački, pretežito uslužni, komunalno servisni, manjim proizvodnim djelatnostima –
obrtništvo i skladišta.
83
Predmetne industrijske zone su PPUG-om utvrđene kao IGPin - I na sljedeći način:
- IGPin – I11, I21 ''Industrijska zona Gornje Taborište'' u naselju Gornje Taborište /
Donje Taborište, površine 22,08 ha (u južnom dijelu, površine 12,72 ha, moguće je
smjestiti sadržaje poslovne namjene K);
- IGPin – I22 ''Zona male privrede'' u naselju Slunj, površine 10,00 ha;
- IGPin – I23 pilana u naselju Lapovac, površine 2,45 ha;
Predmetne poduzetničke zone su PPUG-om utvrđene kao IGPin - K na sljedeći način:
- IGPin – K11 ''Lapovac'' u naselju Lapovac, površine 4,90 ha;
- IGPin – K12 ''Gornje Taborište'' u naselju Gornje Taborište, površine 2,03 ha;
- IGPin – K13 ''Slunj 1'' u naselju Slunj, površine 15,99 ha;
- IGPin – K14 ''Slunj 2'' u naselju Slunj, površine 29,80 ha.
Broj
1
2
3
3
1
2
3
4
4
7
Tablica I.1.8.-3.6.1.Broj i površina prema vrsti radnih i poduzetničkih zona*
Udio (%) u površini
Industrijska i poslovna zona
Površina (ha)
Grada (392,67 km²)
Industrijska zona
Industrijska zona Gornje Taborište
22,08
0,06
Zona male privrede
10,00
0,03
Pilana Lapovac
2,45
0,01
Industrijska zona ukupno
34,53
0,10
Poslovna zona
Poslovna zona Lapovac
4,90
0,01
Poslovna zona Gornje Taborište
2,03
0,01
Poslovna zona Slunj 1
15,99
0,04
Poslovna zona Slunj 2
29,80
0,08
Poslovna zona ukupno
52,72
0,14
Ukupno
87,25
0,24
Izvor podataka: PPUG
*Prema PPUG-u postoje industrijske i poslovne zone
Turizam, sport i rekreacija
Turistički promet od 2009.g do 2011.g. bilježi povećanje broja turista (2009.g. bilo je
7.896 dolazaka i 10.151 noćenje, 2010.g. bilo je 9.135 dolazaka i 12.620 noćenja, a 2011.g.
bilo je 11.454 dolazaka i 17.561 noćenje). Od 2009.g. do 2011.g. i domaći i strani gosti
bilježe kontinuirani rast dolazaka i noćenja. Tako je 2009.g. bio 6.891 dolazak i 8.810 noćenja
stranih turista, te 1.005 dolazaka i 1.341 noćenje domaćih turista. 2010.g. bilo je 7.900
dolazaka i 10.496 noćenja stranih turista, te 1.235 dolazaka i 2.124 noćenja domaćih turista.
2011. bilo je 9.798 dolazaka i 12.897 noćenja stranih turista, te 1.656 dolazaka i 4.664
noćenja domaćih turista. Međutim, strani gosti su se na području Grada 2009.g. zadržavali
1,28 dana, 2010.g. 1,33 dana, a 2011.g. 1,32 dana, dok su se domaći gosti na području Grada
2009.g. zadržavali 1,33 dana, 2010.g. 1,72 dana, te 2011.g. 2,82 dana.
U ruralnom prostoru Grada, turizam kao realna ili potencijalna djelatnost dolazi odmah
iza poljoprivrede. Budući da ruralni turizam podjednako obuhvaća aktivnosti dnevnih
posjetitelja (izletnika) i turista to su za razvoj ruralnog turizma podjednako važni smještajni
objekti kao i objekti u kojima se nudi samo jelo i piće.
Za sada je u Gradu bavljenje turizmom djelatno samo u vrijeme turističke sezone, a
vezano je uglavnom na tranzitni turizam, odnosno smještaj turista koji su na proputovanju do
svojih krajnjih odredišta. Slunj se može usmjeriti na različite vrste turizma: seoski, sportsko
rekreativni, sportsko lovni, sportsko ribolovni, kulturni.
Smještajni kapaciteti na području Grada su mali (346 postelja tj. 56,76 postelja/1.000
84
stanovnika odnosno 0,88 postelja/km²), te su u cijelosti koncentrirani u nekoliko naselja
(Slunj, Rastoke, Donje Taborište, Gornje Taborište, Donji Cerovac, Gornji Cerovac, Cvitović
i Miljevac) tj. u centralnom gradskom naselju i uz državnu cestu D1 (Zagreb - Karlovac Gračac). Na području Grada postoje 2 hotela, ali izvan funkcije, Park s oko 60 ležaja i
Slunjčica većeg kapaciteta, dok turističkih naselja nema. Od komplementarnih smještajnih
kapaciteta koji se pojavljuju na području Grada najbrojniji je privatni smještaj s 234 postelje
tj. 67,63% komplementarnih smještajnih kapaciteta, te restorani sa sobama s 112 postelja tj.
32,37% komplementarnih smještajnih kapaciteta. Privatni smještaj na području Grada pruža
45 iznajmljivča, od toga se 29 iznajmljivača (64,44%) nalazi u naselju Slunj, 8 (17,78%) u
naselju Rastoke, po 2 (4,44%) u naseljima Donje Taborište i Gornje Taborište, te po 1
(2,22%) u naseljima Donji Cerovac, Gornji Cerovac, Cvitović i Miljevac. Od 234 postelje u
privatnom smještaju, 153 postelje tj. 65,39% nalaze se u naselju Slunj, 34 postelje (14,53%) u
naselju Rastoke, 14 postelja (5,98%) u naselju Donje Taborište, po 9 postelja (3,85%) u
naseljima Gornje Taborište i Cvitović, 6 postelja (2,56%) u naselju Gornji Cervac, 5 postelja
(2,14%) u naselju Miljevac, te 4 postelja (1,71%) u naselju Donji Cerovac. Od ukupno 86
soba i 8 apartmana u privatnom smještaju, kod 45 iznajmljivača na području Grada, 59 soba
(68,61%) i 5 apartmana (62,50%) nalazi se u naselju Slunj, 11 soba (12,79%) i 1 apartman
(12,50%) nalazi se u naselju Rastoke, 4 sobe (4,65%) i 1 apartman (12,50%) nalazi se u
naselju Donje Taborište, 4 sobe (4,65%) nalaze se u naselju Gornje Taborište, po 3 sobe
(3,49%) nalaze se u naseljima Gornji Cerovac i Cvitović, 2 sobe (2,33%) nalaze se u naselju
Donji Cerovac, te 1 apartman (12,50%) nalazi se u naselju Slunj. Od ukupno 86 soba i 8
apartmana u privatnom smještaju, 2 apartmana (25,00%) su sa 5 ležajeva, 8 soba (9,30%) i 3
apartmana (37,50%) su sa 4 ležaja, 21 soba (24,42%) i 1 apartman (12,50%) je sa 3 ležaja, 54
sobe (62,79%) i 1 apartman (12,50%) je sa 2 ležaja, te 4 sobe (4,65%) su sa 1 ležajem.
Na području Grada nalaze se 4 komplementarna smještajna kapaciteta, restoran sa
sobama i to: TC Mirjana Rastoke u naselju Donji Nikšić, Restoran Pino u naselju Gornji
Nikšić, Restoran Grand u naselju Lapovac i Slovin Unique Rastoke u naselju Rastoke. Od
112 postelja u komplementarnom smještajnom kapacitetu, restoran sa sobama, 84 postelje
(75%) nalaze se u TC Mirjana Rastoke, 12 postelja (10,71%) u restoranu Pino, 9 postelja
(8,04%) u restoranu Grand, te 7 postelja (6,25%) u Slovin Unique Rastoke. Od ukupno 42
sobe u komplementarnom smještajnom kapacitetu, restoran sa sobama, 30 soba (71,43%)
nalazi se u TC Mirjana Rastoke, 5 soba (11,91%) u restoranu Pino, 4 sobe (9,52%) u
restoranu Grand, te 3 sobe (7,14%) u Slovin Unique Rastoke.
Osim smještajnih kapaciteta na području Grada nalazi se 208 stanova za odmor ukupne
površine 10.443 m², koji čine 7,19% svih stanova na području Grada tj. 5,86% površine svih
stanova na području Grada (podatak: Hrvatski zavod za statistiku, Popis stanovništva
2001.g.). Prema podacima Porezne uprave, Ispostave Slunj i Odsjeka za gospodarstvo Grada
u 2012.g. evidentirano je 44 objekata koja se koriste kao kuće za odmor sa ukupnom
površinom 2.500 m2.
Može se pretpostaviti da su potencijali za stvaranje turističkih proizvoda Slunja:
- Rastoke – kulturno – povijesna cjelina, vodeničarsko naselje. Predstavlja simbiozu
prirodne baštine i ljepote s vrhunskim kulturnim dobrom specifične ruralne
arhitekture. Rastoke su vizitacijska turistička atrakcija te ih treba uređivati za
posjećivanje gostiju u trajanju od 1 do 5 sati boravka. Turistički motivi posjetitelja su
utvrđeni kao dokoličarska edukacija uz konzumaciju jela i pića.
- rijeke, njihova vrela i kanjoni – rijeke Mrežnica i Slunjčica sa svojim vrelima i
kanjonima, kao i rijeka Korana, predstavljaju turističke atrakcije nacionalne
vrijednosti te privlače brojne izletnike zbog uvjeta za odmor i oporavak, sportsku
rekreaciju i dokoličarsku edukaciju. Osobito su privlačni uvjeti koje pružaju ove
rijeke za sportski ribolov, veslanje, kupanje, kenjoning, fotosafari i sl.
85
- Grad Slunj – Slunj ima zanimljivu povijest i spomenike kulture, ali nadasve slikovit
položaj. Imao je i tranzicijsku odmorišnu funkciju. Regionalnog je turističkog
značenja. Potpuno je ostao neiskorišten stari hotel u Slunju s kojeg se pruža
prekrasan vidik na kanjon Slunjčice i ostale spomenike kulture. U Slunju valja
osigurati smještaj za noćenje turista, koji će se u destinaciji zadržavati dulje vrijeme,
a razlog njihova dolaska su Rastoke, rijeke sa svojim kanjonima i okolni ruralni
prostor.
- naseljeni ruralni prostor – oko polovica područja Grada Slunja može se smatrati
naseljenim ruralnim prostorom, koji je podoban za razvoj ruralnog turizma, osobito
turističkih seljačkih domaćinstava. Riječ je o turističkoj atrakciji od regionalne
važnosti, ravnomjernih izletničko – boravišnih značajki.
Veći dio potencijalnih turističkih atrakcija je samo djelomično ili je turistički potpuno
nedostupan. Na terenu još prevladava usko ugostiteljski pristup razvoju turizma, te je nužno
da nadležne institucije poduzmu odgovarajuće aktivnosti i utvrde poticajne mjere.
Tablica I.1.8.-3.7.1. Broj turista prema površini
Godina
2009
2010
2011
Broj turista
strani
dolasci/noćenja
6.891/8.810
7.900/10.469
9.798/12.897
Broj
turista/površina
Grada (392,67
km²)
7.896/10.151
45,96
9.135/12.620
55,40
11.454/17.561
73,89
Broj turista
Broj turista
domaći
ukupno
dolasci/noćenja dolasci/noćenja
1.005/1.341
1.235/2.124
1.656/4.664
Izvor podataka: Turistička zajednica Grada Slunja
Tablica I.1.8.-3.7.2. Broj postelja na 1.000 stanovnika + Tablica I.1.8.-3.7.3. Broj
postelja na 1 km² + Tablica I.1.8.-3.7.12. Komplementarni smještajni kapacitet prema broju
postelja/stanova
Broj
Broj postelja/1
Vrsta smještajnih kapaciteta
Broj postelja
postelja/1.000
km²**
stanovnika*
Restoran sa sobama
112
18,37
0,29
Privatni smještaj
234
38,39
0,53
Komplementarni smještajni kapaciteti
346
56,76
0,88
Izvor podataka: Turistička zajednica Grada Slunja
*2001.g. na području Grada živjelo je 6.096 stanovnika.
**Površina Grada je 392,67 km²
86
Tablica I.1.8.-3.7.5. Udio površine izgrađenih T u ukupno planiranim IGPin
ugostiteljsko-turističke namjene (Ut IGPin) + Tablica I.1.8.-3.7.6. Udio izgrađenih površina
ugostiteljsko-turističke namjene IGPin u ukupno planiranim površinama ugostiteljskoturističke namjene
Udio (%)
Udio (%)
izgrađenog
Površina
izgrađenog
dijela u
IGPin ugostiteljsko-turističke izgrađenog
Površina Ut
dijela u
ukupnoj
namjene (Ut IGPin)
dijela Ut IGPin IGPin (ha)
površini
površini Ut
(ha)
pojedinog Ut
IGPin (118,52
IGPin
ha)
Donje Primišlje 1
T1
1,19
T2
Donje Primišlje 2
2,19
9,74
22,48
1,85
T31
Veljunska Glina /
T3
2,09
Rabinja
Bandino selo / Kosijer
T4-1
1,85
selo
Veljunska Glina
T4-2
0,98
Blagaj
T21
38,86
Donje Taborište / Gornji
T22
36,20
Nikšić
Donje Primišlje 3
T23
1,19
3,29
36,17
1,00
T24
Slunj
0,32
3,86
8,29
0,27
T32
Gornja Visočka /
T25
7,45
Bukovac Perjasički 1
T33
Gornja Visočka /
T26
6,83
Bukovac Perjasički 2
Gornja Visočka
T27
3,25
Točak
T34
0,08
1,17
6,84
0,07
Gornji Popovac
T4
1,76
Ukupno
3,78
118,52
3,19
3,19
Izvor podataka: PPUG
87
Tablica I.1.8.-3.7.7. Planirane površine Ut IGPin prema ukupnom broju planiranih
postelja
Planirani
IGPin ugostiteljsko-turističke Površina Ut
(maksimalni Ha/broj
Broj
namjene (Ut IGPin)
IGPin (ha)
mogući) broj postelja
postelja/ha
postelja
Donje Primišlje 1
T1
1,19
40
0,03
33,61
T2
Donje Primišlje 2
9,74
266
0,04
27,31
T31
Veljunska Glina /
T3
2,09
24
0,09
11,48
Rabinja
Bandino selo / Kosijer
T4-1
1,85
24
0,08
12,79
selo
Veljunska Glina
T4-2
0,98
24
0,04
24,49
Blagaj
T21
38,86
Donje Taborište / Gornji
T22
36,20
Nikšić
Donje Primišlje 3
T23
3,29
52
0,06
15,81
T24
Slunj
3,86
T32
Gornja Visočka /
T25
7,45
372
0,02
49,93
Bukovac Perjasički 1
T33
Gornja Visočka /
T26
6,83
102
0,07
6,15
Bukovac Perjasički 2
Gornja Visočka
T27
3,25
20
0,16
6,15
Točak
T34
1,17
Gornji Popovac
T4
1,76
30
0,06
17,05
Ukupno
118,52
954
0,12
8,05
Izvor podataka: PPUG
Tablica I.1.8.-3.7.9. Naselja prema ukupnom broju postelja
Broj postelja u naselju
Vrsta ugostiteljskog
Ukupan broj postelja u
Naselje
prema vrsti
objekta
naselju
ugostiteljskog objekta
Cvitović
Privatni smještaj
9
9
Donje Taborište
Privatni smještaj
14
14
Donji Cerovac
Privatni smještaj
4
4
Donji Nikšić
Restoran sa sobama
84
84
Gornje Taborište
Privatni smještaj
9
9
Gornji Cerovac
Privatni smještaj
6
6
Gornji Nikšić
Restoran sa sobama
12
12
Lapovac
Restoran sa sobama
9
9
Miljevac
Privatni smještaj
5
5
Restoran sa sobama
7
Rastoke
41
Privatni smještaj
34
Slunj
Privatni smještaj
153
153
Ukupno
346
346
Izvor podataka: Turistička zajednica Grada Slunja
88
Tablica I.1.8.-3.7.10.a Područja naselja prema broju stanova za odmor
Područje
Broj stanova za odmor
Površina stanova za odmor (m²)
Grad
208
10.443
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku ((http://www.dzs.hr), Popis stanovništva 2001.g.
Tablica I.1.8.-3.7.10.b Područja naselja prema broju kuća za odmor
Područje
Broj kuća za odmor
Površina kuća za odmor (m²)
Grad
44
2.500
Izvor podataka: Porezna uprava, Ispostava Slunj i Odsjek za gospodarstvo Grada za 2012.g.
Graf I.1.8.-3.7.9. Naselja prema ukupnom broju postelja
89
Kartogram
postelja/stanova
I.
I.1.8.-3.7.12.
Komplementarni
smještajni
kapacitet
prema
broju
1. 9. Struktura izdvojenih površina za razvoj izvan naselja
(IGPin)
Osim područja za razvoj naselja za prostorni razvoj Grada veliku ulogu imaju površine
za razvoj izvan naselja odnosno IGPin. Dok je u GPn stanovanje osnovna funkcija (namjena),
a proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske i dr. namjene tek
prateće funkcije, u IPGin stanovanje je zabranjeno (vidjeti Članak 2. Stavak (1) Točka 1.1.
Zakona), a proizvodne, poslovne ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske i dr. namjene
90
su osnovne funkcije. Stoga su IGPin važna za pokretanje gospodarskog razvoja te podizanje
kvalitete življenja na području Grada.
IGPin s površinom od 10.628,74 ha zauzimaju 27,07% površine Grada i 87,63%
površine GP. Među IGPin najzastupljenija je ona posebne namjene (PN) koja zauzima čak
10.292,69 ha tj. 26,21% površine Grada i 96,84% IGPin. Po zastupljenosti ih slijede IGPin
ugostiteljsko-turističke namjene (T), sportsko-rekreacijske (R), poslovne (K) i proizvodne (I)
namjene, groblja (G), površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (E) i površine za
uzgajališta (H). IGPin su smještena u 43 od 67 naselja na području Grada (64,18%), a
najzastupljenija su u naseljima Mjesto Primišlje (5.563,58 ha tj. 52,34%), Slunjčica (3.852,22
ha tj. 36,24%) i Gornje Primišlje (750,56 ha tj. 7,06%).
Najzastupljenije je IGPin posebne namjene (PN), područje vojnog poligona „Eugen
Kvaternik“, s površinom od 10.292,69 ha (96,84% IGPin). Područje vojnog poligona
obuhvaća dio prostora Grada (dio prostora naselja Mjesto Primišlje, Slunjčica, Gornje
Primišlje, te malim dijelom naselja Zečev Varoš, Slunj i Podmelnica), te općina Rakovica,
Saborsko, Plaški i Tounj. Od 1965.g taj se prostor koristi za obuku vojske, te provođenje
vojnih vježbi. Sa sjeverne strane vojnog poligona nalazi se ZZG – zona zabrane gradnje,
površine 107,35 ha u naseljima Gornje Primišlje, Zečev Varoš i Slunjčica, u kojoj nije
dozvoljena gradnja bez suglasnosti MORH-a. Zona vojnog poligona je građevina od važnosti
za Državu.
Slijede IGPin ugostiteljsko-turističke namjene (T), površine 118,52 ha (1,12% IGPin).
Međutim, od toga je čak 114,74 ha (96,81%) neizgrađeni dio. Od 14 IGPin ugostiteljskoturističke namjene samo je u 4 zone (T2/T31, T23, T24/T32, T34) utvrđen izgrađeni dio,
površine 3,78 ha (3,19%). Sve ostale zone su potpuno neizgrađene, što govori o tome da je
proces razvoja turizma tek započeo. Od 14 IGPin ugostiteljsko-turističke namjene T na
području Grada samo je 1 zona (turističko naselje s kampom_T24/T32) smještena unutar
obuhvata UPU-a grada Slunja. 3 zone (turistička zona_T1, turistička zona s kampom_T2/T31,
turističko naselje_T23) su smještene uz rijeku Mrežnicu, 3 zone (turistička zona_T3, turistička
zona_T4-1, turistička zona_T4-2) su smještene uz rijeku Glinu, te 6 zona (turističko
naselje_T21, turističko naselje_T22, turističko naselje s kampom_T25/T33, turističko
naselje_T26, turističko naselje_T27, robinzonski turizam_T4) uz rijeku Koranu, što govori da
će se razvoj turizma usmjeriti na prirodne ljepote na području Grada. Jedna ugostiteljsko –
turistička zona (kamp odmorište_T34) u naselju Točak smještena je uz državnu cestu D1. Za
sve zone osim zone unutar UPU-a grada Slunja (turističko naselje s kampom_T24/T32)
propisana je obaveza izrade i donošenja UPU-a. Za zonu turističko naselje s
kampom_T24/T32 obavezna je provedba arhitektonsko – urbanističkog natječaja.
IGPin sportsko–rekreacijske namjene (R) s površinom od 92,29 ha zauzimaju 0,87%
IGPin, a od toga je čak 90,02 ha (97,54%) neizgrađeni dio. Razlog tome je što su sve zone
utvrđene IiD PPUG-om iz 2012.godine. Samo je jedna zona (kupalište_R52, površine 4,77 ha,
tj. 5,17% IGPin sportsko–rekreacijske namjene R) i to ne cijela, smještena unutar obuhvata
UPU-a grada Slunja. Jedna zona (kupalište_R51, površine 1,32 ha, tj. 1,43% IGPin sportsko–
rekreacijske namjene R) smještena je uz rijeku Mrežnicu, uz ugostiteljsko-turističke zone. Uz
rijeku Koranu u naseljima Donja Visočka, Gornja Visočka i Bukovac Perjasički, također uz
ugostiteljsko-turističke zone planiran je autodrom i motocros_R6, površine 75,7 ha tj. 82,02%
IGPin sportsko–rekreacijske namjene R. U naselju Zečev Varoš, uz rijeku Koranu planiran je
centar za adrenalinske sportove_R7, površine 10,5 ha, tj. 11,38% IGPin sportsko–rekreacijske
namjene R. Za sve zone osim zone kupališta u naselju Slunj propisana je obaveza izrade i
donošenja UPU-a.
IGPin poslovne namjene (K) s površinom od 52,72 ha zauzimaju 0,50% IGPin, od čega
je čak 51,63 ha, tj. 97,93% neizgrađeni dio. Razlog tome je što su tek PPUG-om iz
2006.godine, odnosno IiD PPUG-a iz 2012.godine definirane dvije poslovne zone (K13 i
91
K14), potpuno neizgrađene, uz planiranu obilaznicu grada Slunja. Poslovna zona Slunj 1_K13
površine je 15,99 ha, a poslovna zona Slunj 2 – K14 površine je 29,80 ha. U naselju Gornje
Taborište i naselju Lapovac nalaze se manje poslovne zone_K12, površine 2,03 ha, odnosno
K11, površine 4,90 ha. Za sve zone propisana je obaveza izrade i donošenja UPU-a.
IGPin proizvodne namjene (I) s površinom od 34,53 ha zauzimaju 0,32% IGPin, a od
toga je 15,40, tj 44,60% neizgrađeni dio. Dvije zone (Industrijska zona Gornje Taborište_I11,
I21 i Zona male privrede_I22) nalaze se unutar obuhvata UPU-a grada Slunja. Industrijska
zona Gornje Taborište smještena je u naseljima Donje Taborište i Gornje Taborište, površine
22,08 ha (63,94% IGPin proizvodne namjene I). Zona male privrede nalazi se u naselju Slunj,
površine 10,0 ha (28,96% IGPin proizvodne namjene I). U južnom dijelu Industrijske zone
Gornje Taborište, površine 12,72 ha moguće je smjestiti osim sadržaja proizvodne namjene
(I11) i sadržaje poslovne namjene (K). U naselju Lapovac, uz državnu cestu D1 smještena je
pilana, površine 2,45 ha (7,10% IGPin proizvodne namjene I), koja je u potpunosti izgrađena.
3 IGPin – površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (E) na području Grada s
površinom od 8,11 ha zauzimaju 0,08% IGPin, a od toga je sve izgrađeni dio. IGPin – E3
namijenjena su eksploataciji tehničkog građevnog kamena. IGPin - E31 ''Dragojević'' (na
zahtjev Hrvatskih šuma d.o.o. Uprave šuma Podružnica Karlovac iz Karlovca) smješteno je u
naselju Lapovac, na površini od 1,84 ha (22,69% IGPin – E3), IGPin - E32 ''Kuzma
Perjasička'' (na zahtjev Hrvatskih šuma d.o.o. Uprave šuma Podružnica Karlovac iz Karlovca)
smješteno je u naselju Kuzma Perjasička, na površini od 2,68 ha (33,05% IGPin – E3), a
IGPin – E33 „Mali Vuković“ (na zahtjev Slavka Kovačevića iz Slunja) smješteno je u naselju
Mali Vuković, na površini od 3,59 ha (44,27% IGPin – E3).
IGPin – površina za uzgajališta (H) nalazi se u naselju Donji Furjan uz akumulacijsko
jezero Furjašnica, površine od 0,51 ha. U jezeru Furjašnica moguće je također predvidjeti
površine za uzgajališta.
Iako zauzimaju malu površinu (29,37 ha tj. 0,28% IGPin) IGPin – groblja (G) su
najbrojnija IGPin. Ukupno 39 IGPin - G smješteno je u 27 od 67 naselja tj. 40,30% naselja na
području Grada. Najveće je groblje „Cvitović“_G7, površine 5,00 ha (17,02% IGPin - G). Od
39 IGPin - G, u obuhvatu UPU-a grada Slunja smještena su 2, ukupne površine 4,64 ha tj.
15,80% IGPin - G. Razlog tome je što se u obuhvatu UPU-a grada Slunja nalazi glavno
gradsko groblje IGPin – G25 ''Slunj 1'' koje svojom površinom od 4,11 ha zauzima 13,99%
IGPin - G. Za 2 od 39 IGPin – G (5,13%), Slunj 1_G25 i Donji Lađevac_G10 je IiD UPU-a
grada Slunja i IiD PPUG-a iz 2012.g. utvrđeno proširenje veće od 20% njihove površine, te je
stoga za predmetne IGPin - G utvrđena obveza izrade DPU-ova.
92
Tablica I.1.9.-2.6.1. Ukupne površine IGPin + Tablica I.1.9.-2.6.2. Udio površine
IGPin u ukupnoj površini GP + Tablica I.1.9.-2.6.3. Udio površina prema namjeni u IGPin
Udio (%) Udio (%) Udio (%)
od površine od površine od površine
Površina
Vrsta IGPin
Grada
GP
IGPin
(ha)
(39.267,00 (12.130,08 (10.628,74
ha)
ha)
ha)
Gospodarska namjena - proizvodna
I
34,53
0,09
0,28
0,32
Gospodarska namjena - poslovna
K
52,72
0,13
0,43
0,50
Gospodarska namjena - ugostiteljskoT
118,52
0,30
0,98
1,12
turistička
Gospodarska namjena - površine za
E
8,11
0,02
0,07
0,08
iskorištavanje mineralnih sirovina
Gospodarska namjena – površine za
H
0,51
0,00
0,00
0,00
uzgajališta
Sportsko-rekreacijska namjena
R
92,29
0,24
0,76
0,87
Groblja
G
29,37
0,07
0,24
0,28
Posebna namjena
N 10.292,69
26,21
84,85
96,84
Ukupno
10.628,74
27,07
87,63
100,00
Izvor podataka: PPUG
Graf I.1.9.-2.6.2. Udio površine IGPin u ukupnoj površini GP
93
Graf I.1.9.-2.6.3. Udio površina prema namjeni u IGPin
Tablica I.1.9.-2.6.3.a. Udio površina prema namjeni u IGPin - Proizvodna namjena
Udio (%) od
IGPin proizvodne namjene
Površina (ha)
površine IGPin
(10.628,74 ha)
I11
Industrijska zona Gornje Taborište
22,08
I21
0,21
Zona male privrede
I22
10,00
0,09
pilana
I23
2,45
0,02
Ukupno
34,53
0,32
Izvor podataka: PPUG
Tablica I.1.9.-2.6.3.b. Udio površina prema namjeni u IGPin - Poslovna namjena
Udio (%) od
IGPin poslovne namjene
Površina (ha)
površine IGPin
(10.628,74 ha)
Lapovac
K11
4,90
0,05
Gornje Taborište
K12
2,03
0,02
Slunj 1
K13
15,99
0,15
Slunj 2
K14
29,80
0,28
Ukupno
52,72
0,50
Izvor podataka: PPUG
94
Tablica I.1.9.-2.6.3.c. Udio površina prema namjeni u IGPin - Ugostiteljsko-turistička
namjena
Udio (%) od
IGPin ugostiteljsko-turističke namjene
Površina (ha)
površine IGPin
(10.628,74 ha)
Donje Primišlje 1
T1
1,19
0,01
T2
Donje Primišlje 2
9,74
T31
0,09
Veljunska Glina / Rabinja
T3
2,09
0,02
Bandino selo / Kosijer selo
T4-1
1,85
0,02
Veljunska Glina
T4-2
0,98
0,01
Blagaj
T21
38,86
0,37
Donje Taborište / Gornji Nikšić
T22
36,20
0,34
Donje Primišlje 3
T23
3,29
0,03
T24
Slunj
3,86
T32
0,04
T25
Gornja Visočka / Bukovac Perjasički 1
7,45
T33
0,07
Gornja Visočka / Bukovac Perjasički 2
T26
6,83
0,06
Gornja Visočka
T27
3,25
0,03
Točak
T34
1,17
0,01
Gornji Popovac
T4
1,76
0,02
Ukupno
118,52
1,12
Izvor podataka: PPUG
Tablica I.1.9.-2.6.3.d. Udio površina prema namjeni u IGPin - Površine za
iskorištavanje mineralnih sirovina
Udio (%) od
IGPin površine za iskorištavanje mineralnih sirovina
Površina (ha)
površine IGPin
(10.628,74 ha)
Tehnički građevni kamen – dolomit Dragojević
E31
1,84
0,02
Tehnički građevni kamen – dolomit Kuzma
E32
2,68
0,03
Tehnički građevni kamen Mali Vuković
E33
3,59
0,03
Ukupno
8,11
0,08
Izvor podataka: PPUG
Tablica I.1.9.-2.6.3.e. Udio površina prema namjeni u IGPin - Površine za uzgajališta
Udio (%) od
IGPin površine za iskorištavanje mineralnih sirovina
Površina (ha)
površine IGPin
(10.628,74 ha)
Donji Furjan
H
0,51
0,00
Ukupno
0,51
0,00
Izvor podataka: PPUG
95
Tablica I.1.9.-2.6.3.f. Udio površina prema namjeni u IGPin - Sport i rekreacija
Udio (%) od
IGPin sportsko-rekreacijske namjene
Površina (ha)
površine IGPin
(10.628,74 ha)
Kupalište Donje Primišlje
R51
1,32
0,01
Kupalište Slunj
R52
4,77
0,04
Autodrom i motocros G.Visočka / D. Visočka /
R6
75,70
Bukovac Perjasički
0,71
Centar za adrenalimske sportove Zečev Varoš /
R8
10,50
Slunjčica
0,10
Ukupno
92,29
0,86
Izvor podataka: PPUG
96
Tablica I.1.9.-2.6.3.g. Udio površina prema namjeni u IGPin - Groblja
Bandino selo
Blagaj
Blagaj
Blagaj
Crno Vrelo
Cvijanović brdo
Cvitović
Donje Primišlje
Donji Kremen
Donji Lađevac
Donji Lađevac
Gornje Primišlje
Gornje Primišlje – staro groblje
Gornje Primišlje – staro groblje
Gornje Primišlje – staro groblje
Gornji Furjan – staro groblje
Gornji Nikšić
Klanac Perjasički
Kosa
Kuzma Perjasička
Lapovac
Lapovac
Mjesto Primišlje
Mjesto Primišlje
Slunj 1
Slunj 2
Slunjčica
Slunjčica – staro groblje
Snos
Sparednjak
Stojmerić – staro groblje
Šljivnjak
Točak
Točak – staro groblje
Tržić Primišljanski
Tržić Primišljanski
Veljun
Veljunski Ponorac
Zečev Varoš
Ukupno
Udio (%) od
površine IGPin
(10.628,74 ha)
0,34
0,00
0,26
0,00
0,30
0,00
0,23
0,00
0,18
0,00
0,94
0,01
5,00
0,05
0,63
0,01
0,58
0,01
1,76
0,02
0,70
0,01
0,30
0,00
0,07
0,00
0,13
0,00
0,25
0,00
0,35
0,00
0,77
0,01
0,84
0,01
1,48
0,01
0,38
0,01
0,21
0,00
0,28
0,00
0,55
0,01
0,49
0,01
4,11
0,04
0,53
0,01
0,37
0,00
0,17
0,00
0,85
0,01
0,45
0,00
0,48
0,01
0,17
0,00
1,10
0,01
0,12
0,00
0,26
0,00
0,36
0,00
2,73
0,03
0,49
0,01
0,16
0,00
29,37
0,28
Površina (ha)
IGPin groblja
G1
G2
G3
G4
G5
G6
G7
G8
G9
G10
G11
G12
G13
G14
G15
G16
G17
G18
G19
G20
G21
G22
G23
G24
G25
G26
G27
G28
G29
G30
G31
G32
G33
G34
G35
G36
G37
G38
G39
Izvor podataka: PPUG
97
Tablica I.1.9.-2.6.3.h. Udio površina prema namjeni u IGPin - Posebna namjena
Udio (%) od
IGPin posebne namjene
Površina (ha)
površine IGPin
(10.628,74 ha)
Vojno vježbalište „Eugen Kvaternik“
PN
10.292,69
96,84
Ukupno
10.292,69
96,84
Izvor podataka: PPUG
I.
1.
10. Degradirana područja
Na području Grada nalazi se 1 urbana cjelina (kulturno-povijesna urbanistička cjelina
Slunj (Z-3173, tj. UC 01), površine 250,35 ha) i 1 ruralna cjelina (kulturno – povijesna cjelina
Rastoke (Z-3922, tj. RC 03), površine 89,94 ha) koja su zaštićena nepokretna kulturna dobra,
utvrđena i zaštićena ''Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara'' (NN 69/99, 151/03,
157/03, 87/09, 88/10, 61/11 i 25/12) te upisana na Listu zaštićenih kulturnih dobara.
Dijelovi urbane i ruralne cjeline koji su izgubili povijesne/izvorne namjene su
degradirani te im je potrebna obnova. Stoga su za degradirane dijelove izrađeni dokumenti
prostornog uređenja, DPU Centar I, DPU Centar II, te DPU Rastoke, odnosno propisana je
obveza izrade arhitektonsko – urbanističkog natječaja za područje Francuskog magazina.
Inače, urbana cjelina Slunj i ruralna cjelina Rastoke nalaze se unutar obuhvata UPU-a grada
Slunja čije je prostorno plansko rješenje temeljeno na konzervatorskoj podlozi.
Kako bi se osiguralo pokretanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti u devastiranom
Francuskom magazinu, IiD UPU-a grada Slunja, formirana je, za šire područje Francuskog
magazina, zona ugostiteljsko – turističke namjene (T24/T32), te je propisana obveza
provođenja arhitektonsko - urbanističkog natječaja. Unutar zone uz ugostiteljsko – turističke
sadržaje kao osnovne sadržaje (hotel s restoranom, smještajne jedinice), planirani su i
pomoćni prateći sadržaji sportsko - rekreacijske, javne i društvene, trgovačko – uslužne i
komunalno - servisne namjene, te zelene površine.
Onečišćenje tj. odlagališta otpada u sanaciji, divlja odlagališta otpada, te područja
ugrožena ili potencijalno ugrožena bukom detaljno su opisana u Poglavljima I.5.2., I.5.3. i
I.5.4. ovog Izvješća.
Na temelju posljednjih podataka Hrvatskog centra za razminiranje, Sisak na području
Grada postoji jedno minski sumnjivo područje u naselju Pavlovac, površine 6,40 ha. Površine
minski sumnjivih područja na području Grada kontinuirano se smanjuju zbog akcija
razminiranja koje provodi i/ili koordinira Hrvatski centar za razminiranje.
Odvodnja otpadnih voda na području Grada rješena je samo u središnjem dijelu naselja
Slunj (mješovita kanalizacija), dijelu industrijske zone Gornje Taborište (mješovita
kanalizacija) i naselju Rastoke (fekalna kanalizacija). Kanalizacijske vode (mješovite i
fekalne) ispuštaju se u recipijent Koranu, na području „Jarebova luka“ bez ikakvog
pročišćavanja. Kako bi unos onečišćenja u rijeku Koranu bio maksimalno reduciran,
pogotovo jer je rijeka Korana područje Nacionalne ekološke mreže (NEM) (HR 2000595
Korana) i evidentirana je tj. predložena za zaštitu prirode (značajni krajobraz Korana),
planirana je gradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) na lokaciji ''Luka'', oko
500 m nizvodno od Rastoka. Veliku opasnost za eko sustav na cijelom području Grada
predstavljaju oborinske vode koje direktno dospijevaju do rijeka Korane, Slunjčice, Mrežnice
i Gline ili poniru u podzemlje.
Za nezakonito izgrađene građevine protivne namjeni potrebno je ishoditi rješenja o
izvedenom stanju u skladu sa ''Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama''
(NN 86/12).
Sanirana degradirana područja su detaljno opisana u Poglavlju I.5.3. ovog Izvješća.
98
Tablica I.1.10.-2.7.1. Površina degradiranih urbanih i ruralnih cjelina u odnosu na
vrstu degradacije + Tablica I.1.10.-2.7.2. Površina i udio degradiranih urbanih i ruralnih
površina u odnosu na površinu GPn
Degradirane urbane cjeline
Površina (ha) Udio (%)*
Kulturno-povijesna urbanistička cjelina Slunj
250,35
16,68
(Z-3173 tj. UC 01)
Kulturno-povijesna ruralna cjelina Rastoke
89,94
5,99
(Z-3922 tj. RC 03)
Izvor podataka: PPUG, „Izmjena i dopuna Konzervatorske podloge PPUG-a“ (izradili Tatjana Horvatić,
dipl.pov.umjet., Sonja Jakšić, dipl. ing. arh., Krešimir Raguž, dipl.arheolog, svi iz Karlovca 2009.g.) i dr.
i Ministarstvo kulture (http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212)
*Površina GPn na području Grada je 1.501,34 ha
Tablica I.1.10.-2.7.1.2. Površina degradiranih urbanih cjelina u odnosu na vrstu
degradacije - Onečišćenje
Onečišćenje
Površina (ha)
Odlagalište otpada ''Pavlovac''
4,37
Divlje odlagalište otpada u naselju Glinsko Vrelo
Područja ugrožena bukom (D1)
903,44
Ukupno
907,81
Izvor podataka: PPUG, Zelena čistka (http://www.zelena-cistka.org/info/kartiranje-odlagalista)
Tablica I.1.10.-2.7.1.3. Površina degradiranih urbanih cjelina u odnosu na vrstu
degradacije - Neodgovarajuće namjene i korištenja
Neodgovarajuća namjene i korištenja
Površina (ha)
Odlagalište otpada ''Pavlovac''
4,37
Minski sumnjiva područja
6,40
Građevina Francuskog magazina
Nezakonito izgrađene građevine protivne namjeni
Ukupno
10,77
Izvor podataka: PPUG, Dopis Hrvatskog centra za razminiranje, Sisak od 13.07.2012.g. (Klasa: 21304/12-06/209, Ur.broj: 530-117-04/2-12-02)
Tablica I.1.10.-2.7.3. Površina i udio sanacije degradiranih područja
Sanirana degradirana područja
Površina (ha) Udio (%)
Odlagalište otpada ''Pavlovac'' (sanacija u tijeku)
4,37
25,48
Sanirano neuređeno odlagalište otpada „Gornji Lađevac“
0,02
0,11
Sanirano neuređeno odlagalište otpada „Kremen“
0,43
2,51
Sanirana minski sumnjiva područja (razminirana područja)
12,33
71,90
Ukupno
17,15
100,00
Izvor podataka: PPUG, Dopis Hrvatskog centra za razminiranje, Sisak od 13.07.2012.g. (Klasa: 21304/12-06/209, Ur.broj: 530-117-04/2-12-02) i Dopis tvrtke „Komunalac“ d.o.o., Društvo za komunalne
djelatnosti, Slunj od 05.07.2012.g. (Ur.broj: 959-1/2012)
99
Kartogram I.1.10.-2.7.1. Degradirana područja
100
I.
2. Opremljenost javnom i komunalnom infrastrukturom
lokalne razine
I.
2. 1. Opremljenost javnom infrastrukturom lokalne razine
(cestovni,
željeznički,
riječni,
zračni,
cjevovodni
promet,
telekomunikacijska infrastruktura, opskrba energijom, pitkom vodom
i odvodnja otpadnih voda)
PROMETNA INFRASTRUKTURA
Cestovni promet
Prema podacima iz ''Odluke o razvrstavanju javnih cesta'' (NN 44/12) područjem Grada
prolazi 18 javnih (razvrstanih) cesta; od toga 1 državna cesta (D), 5 županijskih cesta (Ž) i 12
lokalnih cesta (L). Ukupna duljina javnih (razvrstanih) cesta na području Grada je 139,74 km.
Među javnim (razvrstanim) cestama su duljinom od 59,77 km tj. 42,77% najzastupljenije
lokalne ceste, a slijede ih županijske ceste s duljinom od 49,70 km tj. 35,57%, te državne
ceste s duljinom od 30,27 km tj. 21,66%. Sve postojeće javne (razvrstane) ceste treba
odražavati. Osim održavanja planirano je uređenje kritične dionice državne ceste D1, ukupne
duljine 21,48 km, te gradnja novih javnih (razvrstanih) cesta: cca 44 km državnih cesta i 2,5
km lokalnih cesta. Planira se gradnja sljedećih državnih cesta:
- brza cesta (obilaznica grada Slunja): Karlovac – Slunj - Plitvice
- brza cesta Popovača (A3) – Sisak – Glina – Josipdol (A1) - Prema strategiji
prostornog uređenja R. Hrvatske.
Člankom 4.1.1.1. PPKŽ-a i Člankom 10. Stavkom (3) IiD PPUG-a su postojeće (D1) i
planirane državne ceste (obilaznica grada Slunja - brza cesta Karlovac - Slunj - Plitvice i brza
cesta Popovača – Sisak – Glina - Josipdol) utvrđene kao građevine od važnosti za Državu.
Osim javnih (razvrstanih) cesta, područjem Grada prolazi čitav niz nerazvrstanih cesta
te je planirana gradnja novih nerazvrstanih cesta.
Na području Grada postoje 2 veća mosta na državnoj cesti D1 u naselju Slunj / Rastoke
(most na Korani, dužine 70 m i most na Slunjčici, dužine 100 m). Pokraj njih se nalaze i 3
manja stara mosta uglavnom za pješake (most na Korani, most na Slunjčici (u naselju
Rastoke, Moćanov most). Osim njih na području Grada postoji još most na rijeci Mrežnici
(Ž3256), most na rijeci Korani u naselju Salopek Luke (L34154), most na rijeci Korani u
naselju Veljun (L34138) i most na rijeci Furjašnici (pritoka Korane). Na temelju Stručne
podloge za zahvat u prostoru most Lumbardenik preko rijeke Slunjčice (izradila tvrtka IVMAR PROJEKT d.o.o. iz Zagreba), IiD UPU-a grada Slunja planiran je novi most
Lumbardenik preko rijeke Slunjčice u naselju Slunj.
101
Tablica I.2.1.-4.1.1. Duljina cesta prema skupinama razvrstanih cesta + Tablica I.2.1.4.1.2. Udio pojedinih vrsta cesta + Tablica I.2.1.-4.1.3. Cestovna gustoća (duljina
cesta/površina teritorija u Gradu)
Udio (%) Cestovna
Udio (%)
Duljina
od D + Ž + gustoća
Razvrstane (javne) ceste
od D ili Ž
(km¹)
L (139,74 (km¹/392,67
ili L
km)
km²)
G.P. Macelj (gr. R. Slovenije) Krapina - Zagreb - Karlovac D1
30,27
100,00
21,66
0,0770
Gračac - Knin - Brnaze - Split
(D8)
Državne ceste ukupno
D
30,27
100,00
21,66
0,0770
D23 – Kamenica Skradnička –
Ž3256
18,11
36,44
12,96
0,0461
Gornje Primišlje – Slunj (D1)
Obrovci (L34142) – Taborište
Ž3257
5,21
10,48
3,73
0,0132
(Ž3258) – Slunj (D1)
Slunj (D1) – Batnoga –
Cetingrad – Pašin Potok –
Ž3258
7,42
14,93
5,31
0,0188
gr.BiH
Slunj (D1) – D.Furjan –
Ž3266
15,35
30,89
10,98
0,0390
Bogovolja – Cetingrad (Ž3258)
D.Furjan (Ž3266) – Kordunski
Ž3267
3,61
7,26
2,58
0,0091
Ljeskovac – Ž3269
Županijske ceste ukupno
Ž
49,70
100,00
35,57
0,1265
Perjasica (Ž3185) – Primišlje
L34111
11,23
18,79
8,04
0,0285
(Ž3256)
Zagorje (D1) – Vođević - Veljun
L34120
1,73
2,89
1,24
0,0044
(D1)
Veljun (L34120) – Cvijanović
L34122
14,46
24,19
10,35
0,0368
Brdo – Cvitović (Ž3257)
Poloj (L34111) – Veljun (D1)
L34138
3,94
6,59
2,83
0,0100
Donji Nikšić (D1) – Donje
L34140
4,30
7,19
3,08
0,0109
Taborište (Ž3258)
Obrovci (Ž3257) – G.Glina –
L34142
4,47
7,48
3,20
0,0113
Kremen (Ž3258)
Vojni poligon – Slunj (Ž3256) L34151
1,86
3,11
1,33
0,0047
L34151 – Podmelnica – D1
L34152
1,93
3,23
1,38
0,0049
Slunj (Ž3266) – Lumbardenik; L34153
3,75
6,27
2,68
0,0095
Donji Lađevac (Ž3266) –
L34154
5,31
8,88
3,80
0,0135
Kruškovača (Ž3266)
D1 – Čuić Brdo – Donji Furjan
L34155
6,79
11,36
4,86
0,0172
(Ž3266)
Lokalne ceste ukupno
L
59,77
100,00
42,77
0,1522
Razvrstane (javne) ceste ukupno
139,74
100,00
0,3557
Izvor podataka: PPUG i ''Odluka o razvrstavanju javnih cesta'' (NN 44/12)
102
Kartogram I.2.1.- 4.1.1. Cestovni promet
ELEKTRONIČKA
KOMUNIKACIJSKA
INFRASTRUKTURA
(TELEKOMUNIKACIJSKA)
Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) kao nacionalna
regulatorna agencija u skladu sa ''Zakonom o elektroničkim komunikacijama'' (NN 73/08 i
90/11) objavljuje podatke s tržišta elektroničkih komunikacija na tromjesečnoj i godišnjoj
bazi, ali na razini Države tj. nema podatke o broju telefonskih linija (ISDN/ADSL i ostalih),
internetskih priključaka po stanovniku odnosno domaćinstvu, broju mobilnih telefonskih
103
pretplatnika, broju baznih stanica i dr. samo za područje Grada. Stoga su podaci o postojećem
i planiranom sustavu elektroničkih komunikacija preuzeti iz PPUG-a, a ostali podaci su
iskazani kroz nacionalni prosjek.
Postojeći sustav elektroničkih komunikacija na području Grada čini elektronička
komunikacijska infrastruktura u nepokretnoj mreži: magistralni, korisnički i spojni vodovi i
kanali, te 3 jedinice poštanske mreže u naseljima Slunj, Mjesto Primišlje i Veljun, 5 mjesnih
telefonskih centrala u naseljima Slunj, Donji Furjan, Donji Kremen, Donji Nikšić i Donji
Lađevac i elektronička komunikacijska infrastruktura u pokretnoj mreži (7 osnovnih postaja
tj. baznih radijskih stanica) u naseljima Veljun, Blagaj, Pavlovac, Gornji Cerovac, Slunj,
Točak i Slunjčica (na području Vojnog poligona). Također, na području Grada postoji 1 radio
odašiljačko središte u naselju Gornji Cerovac, te je planirana izgradnja 2 TV pretvarača u
naseljima Slunjčica i Mjesto Primišlje. Planirano je povećanje kapaciteta sustava
elektroničkih komunikacija tako da se osigura dovoljan broj telefonskih i drugih
komunikacijskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih
veza što uključuje rekonstrukciju postojećih i gradnju novih građevina, te implementaciju
naprednih elektroničkih komunikacijskih usluga. PPKŽ-om i dokumentima prostornog
uređenja užeg područja onemogućena je postava osnovnih postaja (baznih stanica) na:
- poljoprivrednim površinama označenim kao P1 i P2;
- području unutar prostora predloženog za zaštitu u rangu parka prirode do donošenja
prostornog plana područja posebne namjene;
- prostoru ostalih zaštićenih dijelova prirode ili predloženih za zaštitu, do donošenja
mjera zaštite;
- vodozaštitnim područjima vodocrpilišta I. i II. zona;
- arheološkim područjima i lokalitetima te u povijesnim graditeljskim cjelinama;
- unutar građevinskog područja naselja s manje od 1.000 stanovnika.
Gustoća priključaka koji se koriste u svrhu pružanja javno dostupne telefonske usluge u
javnim nepokretnim komunikacijskim mrežama je 41,04%, a gustoća xDSL priključaka je
krajem 2011.g. bila 17,58%. Na nacionalnoj razini je broj korisnika telefonskih usluga u
pokretnoj mreži 5.115.140, a gustoća korisnika telefonskih usluga u pokretnoj mreži
119,22%; što znači da je na području Grada oko 7.268 korisnika telefonskih usluga u
pokretnoj mreži. Broj korisnika uskopojasnog interneta je 72.546. Broj korisnika
širokopojasnog interneta u Republici Hrvatskoj je 1.145.97, a broj korisnika širokopojasnog
interneta u Karlovačkoj županiji je 20.833. Gustoća širokopojasnog interneta je 26,7%, što
znači da je na području Grada oko 1.628 korisnika širokopojasnog interneta. Gustoća
rezidencijalnih priključaka širokopojasnog interneta iznosi 47,4%, što znači da na području
Grada oko 1.080 kućanstava ima internetski priključak.
104
Kartogram I.2.1.-4.2.1. Telekomunikacijska infrastruktura*
*Prema kartografskom prikazu IiD PPUG-a 2.1. Infrastrukturni sustavi_Promet, pošta i telekomunikacije
u mjerilu 1:25.000
105
OPSKRBA ENERGIJOM I PLINOM
Opskrba električnom energijom
Mreže napona 110 kV i više su u nadležnosti Hrvatske elektroprivrede - Operator
prijenosnog sustava d.o.o. (HEP-OPS d.o.o.), a mreže napona 35 kV i niže su u nadležnosti
Hrvatske elektroprivrede - Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS d.o.o.), Elektra
Karlovac. Postojeći elektroopskrbni sustav na području Grada čine:
- prijenosni uređaji tj. elektroopskrbni vodovi:
- 35 (110) kV vod Slunj – Vojnić – Glina, sa zaštitnim koridorom ukupne širine 40
m, duljine 11,72 km;
- 35 kV vod sa zaštitnim koridorom ukupne širine 20 m, duljine 9,83 km;
- 10 (20) kV vodovi ukupne duljine 140,18 km;
- 0,4 kV vodovi ukupne duljine 284,22 km;
- transformatorska i rasklopna postrojenja:
- 1 trafostanica 35/110 kV,
- 72 trafostanice 10/0,4 kV.
Većina vodova 35 (110) kV i 35 kV mreže je nadzemna (21,31 km, tj. 98,89% naspram
0,24 km, tj. 1,11% podzemnih vodova). Većina vodova 10(20) kV mreže je nadzemna
(134,20 km, tj. 95,73% naspram 5,98 km, tj. 4,27% podzemnih vodova). Unutar obuhvata
UPU-a grada Slunja. djelomično je izvedena kabelska mreža. PPUG-om je definirano da se
mreža izvan naselja i u manjim naseljima (do 500 stanovnika) izvodi kao nadzemna, a u
većim naseljima obavezno kabelska. Daljnje širenje 10(20) kV mreže odvijati će se sukladno
potrebama konzuma i mogućnostima HEP-a da osigura potrebna sredstva za poboljšanje
kvalitete mreže.
Planira se daljnji razvoj elektroopskrbnog sustava na području Grada kroz gradnju
novih građevina kao što su npr.:
- 35(110) kV vod Slunj - Plitvice, duljine 9,32 km;
- DV 10(20) kV i stupna TS 10(20)/0,4 kV Zečja Varoš II;
- stupna TS 10(20)/0,4 kV s SN priključkom Lumbardenik II;
- DV 10(20) kV i stupna TS 10(20)/0,4 kV Čamerovac Polje;
- spojni DV 10(20) kv Lapovac II – Veljun;
- TS (9 lokacija) i trase kabela unutar obuhvata UPU-a grada Slunja;
- MHE Furjan (rijeka Furjašnica) snage do 5 MWh;
- VE/VP Kurjevac i VE/VP Cvijanović (3 lokacije).
Ukupna duljina planiranih DV 10(20) kV iznosi 4,77 km.
Osobito veliko povećanje konzuma očekuje se kroz aktivaciju planiranih poslovnih i
ugostiteljsko – turističkih zona. Osim u mrežu, u sljedećem 10 godišnjem razdoblju planira se
ulaganje i u informatizaciju elektroopskrbnog sustava (npr. uvođenje GIS baze podataka) te
obnovljive izvore energije.
Prema podacima HEP – ODS d.o.o., Elektra Karlovac u 2011.g na području Grada,
prosječna godišnja potrošnja električne energije iznosila je 81.763,53 kWh, odnosno po
stanovniku 1.583,19 kWh i po zaposleniku 44.096,48 kWh, odnosno po kućanstvu 7.946,02
kWh (tj. 9,72%) i u gospodarstvu 73.817,51kWh (90,28%), što je najviša pojedinačna i
ukupna potrošnja u proteklom trogodišnjem razdoblju. Podaci HEP-a temeljeni su na Prvim
rezultatima popisa stanovništva 2011.g, prema kojem je na području Grada živjelo 5.019
stanovnika.
Na području Grada nema proizvodnje električne energije.
106
Tablica I.2.1.-4.3.1. Duljina elektroopskrbnih vodova prema vrsti + Tablica I.2.1.-4.3.2.
Udio pojedinih vrsta elektroopskrbnih vodova
Udio (%) u ukupnoj duljini
Vrsta elektroopskrbnih vodova Duljina elektroopskrbnih
elektroopskrbnih vodova
(kV)
vodova (km)
(460,02 km)
35(110)kV_postojeći_nadzemni
11,72
2,55
35(110)kV_planirani_nadzemni
9,32
2,03
35(110)kV ukupno
21,04
4,57
35 kV postojeći_nadzemni
9,59
2,08
35 kV postojeći_podzemni
0,24
0,05
35 kV ukupno
9,83
2,14
10 kV postojeći_nadzemni
134,20
29,17
10 kV postojeći_podzemni
5,98
1,30
10 kV planirani_nadzemni
3,98
0,87
10 kV planirani_podzemni
0,79
0,17
10 kV ukupno
144,93
31,51
0,4 kV ukupno
284,22
61,78
Ukupno
460,02
100,00
Izvor podataka: PPUG i Dopis HEP – ODS-a d.o.o., Elektra Karlovac od 05.07.2012.g. (broj i znak: 4/174204/12-DJ)
Tablica I.2.1.-4.3.3. Prosječna potrošnja električne energije po stanovniku + Tablica
I.2.1.-4.3.4. Prosječna potrošnja električne energije po zaposleniku
Potrošnja u
Potrošnja
Potrošnja u
Potrošnja
Ukupna
Godina
kućanstvima (kWh) po
gospodarstvu (kWh)po
potrošnja
(kWh)
stanovniku* (kWh)
zaposleniku** (kWh)
2009.
7.023,84
1.399,45
65.773,04
39.290,95
72.796,88
2010.
7.397,82
1.473,96
72.517,10
43.319,65
79.914,92
2011.
7.946,02
1.583,19
73.817.51
44.096,48
81.763,53
Ukupno
22.367,68
4.456,60
212.107,65
126.707,08
234.475,33
Izvor podataka: Dopis HEP – ODS-a d.o.o., Elektra Karlovac od 05.07.2012.g. (broj i znak: 4/174204/12-DJ)
*podaci su temeljeni na Prvim rezultatima popisa stanovništva 2011.g, prema kojem je na području Grada
živjelo 5.019 stanovnika.
**2001.g. na području Grada živjelo je 1.674 zaposlenih stanovnika
107
Kartogram I.2.1.-4.3.1. Opskrba električnom energijom
Opskrba plinom
Na području Grada nema postojećeg sustava plinoopskrbe, već samo planiran sustav
plinoopskrbe. U redukcijskoj stanici (RS Slunj) transportirat će se plin visokotlačnim (VT)
čeličnim plinovodom maksimalnog radnog tlaka 12 bara predtlaka iz mjerno redukcijske
stanice (MRS Slunj) locirane u općini Rakovica. U redukcijskoj stanici Slunj vrijednost tlaka
od 12 bar predtlaka treba sniziti na vrijednost od 4 bar predtlaka. Iz RS Slunj opskrbljivat će
se potrošači prirodnog plina srednjetlačnom (ST) plinskom mrežom maksimalnog radnog
tlaka 4 bar predtlaka. Trasa visokotlačnog plinovoda locirana je uz koridor planirane
obilaznice grada Slunja, a trase srednjetlačnog plinovoda prate postojeće i planirane
108
prometnice (državne, županijske, lokalne ceste, glavne mjesne ulice, sabirne ulice i ostale
ulice) unutar obuhvata UPU-a grada Slunja.
Tablica I.2.1.-4.3.5. Duljina planiranog plinovoda
Duljina plinovoda_planirani (km)
18,84
Izvor podataka: PPUG i UPU grada Slunja
Kartogram I.2.1.-4.3.5. Duljina plinovoda
109
Kartogram I.2.1.-4.3.5.a Duljina plinovoda u obuhvatu UPU-a grada Slunja
110
Toplinska energija
Na području Grada u naselju Slunj planira se izgradnja postrojenja za proizvodnju
toplinske energije, s pripadajućom distribucijskom mrežom, gdje će se kao gorivo koristiti
šumska biomasa ili drugi prihvatljivi izvor energije. Lokacija postrojenja planirana je u zoni
gospodarske proizvodne namjene – Zoni male privrede.
Tablica I.2.1.-4.3.10. Duljina planiranog toplovoda
Duljina toplovoda_planirani (km)
2,60
Izvor podataka: PPUG i UPU grada Slunja
OPSKRBA PITKOM VODOM I ODVODNJA OTPADNIH VODA
Opskrba pitkom i tehnološkom vodom
Vodoopskrba područja Grada koncentrirana je oko gradskog središta Slunja, gdje se i
nalazi najveći broj stanovnika. Središnji i južni dio područja Grada, te područje uz državnu
cestu D1, zadovoljavajuće je opskrbljeno vodom iz vodovodnog sustava Slunj (izvorište
Slunjčica), uz nekolicinu lokalnih sustava koje na istoku čine vodoopskrbni sustavi Gornji
Kremen i vodoopskrbni sustav Gornja Glina (izvorišta Draga, Kremešnica, Stubalj i Pećina),
dok je sjeverni dio područja Grada opskrbljen vodom iz vodovodnog sustava Veljun (izvorište
Velika i Mala Vrebuša). Na vodovodne sustave priključeno je 32 naselja od ukupno 67
naselja (47,76%). Vodovodni sustav Slunj (izvorište Slunjčica) opskrbljuje 26 naselja (Donja
Glina, Glinsko Vrelo, Donji Nikšić, Donji Cerovac, Gornji Cerovac, Marindolsko brdo,
Gornji Nikšić, Cvitović, Gornje Taborište, Mali Vuković, Donje Taborište, Rastoke, Slunj,
Podmelnica, Donji Popovac, Arapovac, Lađevačko Selište, Lumbardenik, Gornji Lađevac,
Novo Selo, Gornji Popovac, Čamerovac, Donji Lađevac, Donji Furjan, Gornji Furjan i
Sastavak) od ukupno 67 naselja na području Grada, tj. 38,81%. Vodovodni sustav Veljun
(izvorište Mala i Velika Vrebuša) opskrbljuje 3 naselja (Točak, Veljun i Lapovac) od ukupno
67 naselja na području Grada, tj. 4,48%. Za vodoopskrbi sustav Slunj i vodoopskrbni sustav
Veljun nadležna je tvrtka Komunalac d.o.o. Slunj. Prema podacima tvrtke Komunalac d.o.o.
Slunj, a koji su temeljeni na Prvim rezultatima popisa stanovništva 2011.g. prema kojem je na
području Grada živjelo 5.019 stanovnika, na vodoopskrbnu mrežu Slunj i Veljun priključeno
je 4.275 stanovnika, odnosno 85,18% stanovništva Grada. Udio priključaka na javnu
vodoopskrbnu mrežu iznosi 79%. Lokalni vodovodni sustav Gornji i Donji Kremen (izvorišta
Draga, Kremešnica, Stubalj i Pećina) opskrbljuje 3 naselja (Gornja Glina, Donji Kremen i
Gornji Kremen) od ukupno 67 naselja na području Grada, tj. 4,48%. Prema Studiji razvitka
vodoopskrbe na području Karlovačke županije (izradio KA projekt d.o.o. iz Karlovca u
studenom 2007.g.), procjenjuje se da vodovodni sustav Gornji Kremen vodom opskrbljuje
oko 50 domaćinstva, dok vodovodni sustav Gornja Glina vodom opskrbljuje oko 100
domaćinstva. Široko zapadno i sjeverozapadno područje Grada iznimno je rijetko naseljeno,
te nema sustava javne vodoopskrbe i obuhvaća 35 naselja od ukupno 67, tj. 52,24%, odnosno
naselja Gornje Primišlje, Gornja Visočka, Sparednjak, Donja Visočka, Veljunski Ponorac,
Bukovac Perjasički, Šlivnjak, Donji Poloj, Kuzma Perjasička, Grobnik, Klanac Perjasički,
Veljunska Glina, Bandino Selo, Blagaj, Tržić Primišljanski, Donje Primišlje, Rabinja,
Stojmerić, Crno Vrelo, Pavlovac, Cvijanović brdo, Mjesto Primišlje, Snos, Kutanja, Zečev
Varoš, Miljevac, Videkić Selo (lokalni vodovod), Salopek Luke, Dubrave, Jame, Polje, Kosa,
Zapoljak, Slunjčica i Kosijer Selo, te se oni snabdjevaju vodom iz vlastitih izvora (bunari i
sl.), ali nije poznat broj takvih priključaka. Isto tako na južnom dijelu nalazi se i vojni poligon
"Eugen Kvaternik" pod nadležnošću MORH-a. Opskrbljenost vodom stanovništva na
području Karlovačke županije iznosi 86,46%.
111
Mjesečna potrošna pitke vode po stanovniku može se procijeniti na 3,27 m³. Prema
podacima tvrtke Komunalac d.o.o. Slunj u potrošnji vode, domaćinstva sudjeluju sa 67,9%, a
industrija, energetika i javne institucije s 32,1%. Opskrba pitkom/tehnološkom vodom prema
izvoru iznosi 247.000 m3 godišnje.
Postojeći sustav vodoopskrbe na području Grada čini:
- 175 km (magistralnih i ostalih) vodoopskrbnih cjevovoda
- 1 površinski zahvat: Slunjčica u naselju Slunjčica (34 l/s), podzemni zahvat: Velika i
Mala Vrebuša (1 – 3 l/s) u naselju Veljun i 4 lokalna: Kremešnica (2,2 – 3,2 l/s) u
naselju Gornji Kremen, te Draga, Stubalj i Pećina u naselju Gornja Glina
- 2 crpne stanice: Paunovac (0,6 l/s) u naselju Veljun, Slunjčica (34,0 l/s) u naselju
Slunj; 3 precrpne stanice: Cvitović (4,0 l/s) u naselju Gornje Taborište, Lađevac (1,7
– 2,17 l/s) u naselju Gornji Popovac, Novo Selo (2,0 l/s) u naselju Novo Selo; 1
crpna stanica lokalnog karaktera za koju nije nadležna tvrtka Komunalac d.o.o.
Slunj: Kremešnica (2,2 – 3,2 l/s)
- 5 vodosprema: Veljun (100 m3) u naselju Veljun, Melnica (800 m3) u naselju
Podmelnica, Novo selo (60 m3) u naselju Novo selo, Lađevac (200 m³) u naselju
Gornji Lađevac, Čardak (90 m3) u naselju Donja Glina; 4 vodospreme lokalnog
karaktera za koje nije nadležna tvrtka Komunalac d.o.o. Slunj: jedna (50 m3) na
području naselja Donji Kremen, tri (20 m3, 40 m3, 30 m3) na području naselja Gornja
Glina
- 2 uređaja za kloriranje vode: Slunjčica u naselju Slunj i Velika i Mala Vrebuša u
naselju Veljun
Planira se opskrbiti vodom što veći broj potrošača; povezati sve lokalne vodovodne
sustave u jedinstvenu cjelinu; rekonstruirati vodoopskrbnu mrežu na gradskom području, te
formirati prstenaste veze sa ciljem poboljšanja stabilnosti vodoopskrbe i smanjenja gubitaka
(koji iznose oko 70%); rekonstruirati periferne vodoopskrbne cjevovode, te cjevovode za
tranzit vode na desnu obalu rijeke Korane i Slunjčice s ciljem osiguranja protupožarnih
pritisaka (smanjenja hidrauličkih gradijenata). Prema podacima tvrtke Komunalac d.o.o. Slunj
u planu je gradnja novih vodoopskrbnih cjevovoda duljine cca 35 km. Međutim, dugoročno je
IiD PPUGS-a, na području Grada planirana izgradnja novih vodoopskrbnih cjevovoda ukupne
duljine cca 135 km. Glavni cilj gradnje novih građevina vodoopskrbnog sustava je osigurati
sustav javne vodoopskrbe u naseljima u kojima on danas ne postoji (zapadno i
sjeverozapadno područje Grada). Regionalne značajke vodoopskrbnog sustava Grada temelje
se na kapacitetima budućeg regionalnog cjevovoda „Lička Jasenica – Plitvička jezera –
Slunj“. Za potrebe zaštite od požara treba graditi hidrantsku mrežu u sklopu rekonstrukcije i
gradnje vodoopskrbnog sustava.
Tablica I.2.1.-4.4.1. Duljina javne vodoopskrbne mreže
Duljina vodoopskrbnih
Udio (%) u ukupnoj duljini
Pružatelj usluge vodoopskrbe
cjevovoda (km)
vodoopskrbnih cjevovoda
Postojeće_175,00
83,33
Komunalac d.o.o. Slunj
Planirano_35,00
16,67
Ukupno
210,00
100,00
Izvor podataka: Komunalac d.o.o. Slunj i Dopis tvrtke „Komunalac“ d.o.o., Društvo za komunalne
djelatnosti, Slunj od 05.07.2012.g. (Ur.broj: 960-1/2012)
112
Tablica I.2.1.-4.4.2. Broj i udio priključaka na javnu vodoopskrbnu mrežu + Tablica
I.2.1.-4.4.4. Broj stanovnika priključenih na javnu vodovodnu mrežu + Tablica I.2.1.-4.4.6.
Potrošnja pitke vode po stanovniku
Udio (%)
Udio (%)
Broj stanovnika
Mjesečna
priključaka na
stanovnika
Pružatelj usluge
priključenih na
potrošnja pitke
javnu
priključenih na
vodoopskrbe
javnu vodovodnu
vode po
vodoopskrbnu
javnu vodovodnu
mrežu
stanovniku (m³)
mrežu
mrežu*
Komunalac d.o.o.
79,00
4.275
85,18
3,27
Slunj
Izvor podataka: Komunalac d.o.o. Slunj i Dopis tvrtke „Komunalac“ d.o.o., Društvo za komunalne
djelatnosti, Slunj od 05.07.2012.g. (Ur.broj: 960-1/2012)
*podaci su temeljeni na prvim rezultatima Popisa stanovništva 2011.g, prema kojem je na području Grada
živjelo 5.019 stanovnika.
Tablica I.2.1.-4.4.3. Broj i udio priključaka na vlastiti izvor
Lokalni vodovodni sustav
Broj domaćinstva
Gornji Kremen
Gornja Glina
50
100
Izvor podataka: „Studija razvitka vodoopskrbe na području Karlovačke županije“ (izradio KA projekt
d.o.o. iz Karlovca u studenom 2007.g.)
Tablica I.2.1.-4.4.5. Udio javne vodoopskrbe (kućanstva i javne ustanove) u odnosu na
regionalno vodoopskrbno područje*
Broj stanovnika
Udio (%) stanovnika
Područje
Broj stanovnika**
priključenih na javnu priključenih na javnu
vodovodnu mrežu
vodovodnu mrežu
Grad
5.019
4.275
85,18
Karlovačka županija
142.313
123.048
86,46
*Podaci o javnim ustanovama nisu dostupni
Izvor podataka: Komunalac d.o.o. Slunj
**podaci za Grad temeljeni su na prvim rezultatima Popisa stanovništva 2011.g, prema kojem je na
području Grada živjelo 5.019 stanovnika, dok su podaci za Županiju temeljeni na Popisu stanovništva
2001.
Tablica I.2.1.-4.4.7. Udio potrošnje vode prema djelatnostima (industrija, energetika,
poljoprivreda, domaćinstava i javne institucije
Potrošači vode
Udio (%) u potrošnji vode
Industrija, energetika, javne institucije
32,1
Domaćinstva
67,9
Izvor podataka: Komunalac d.o.o. Slunj i i Dopis tvrtke „Komunalac“ d.o.o., Društvo za komunalne
djelatnosti, Slunj od 05.07.2012.g. (Ur.broj: 960-1/2012)
113
Tablica I.2.1.-4.4.8. Opskrba pitkom/tehnološkom vodom prema izvoru
Pružatelj usluge vodoopskrbe
Izvorište
Opskrbljena naselja
Donja Glina
Glinsko Vrelo
Donji Nikšić
Donji Cerovac
Gornji Cerovac
Marindolsko brdo
Gornji Nikšić
Cvitović
Gornje Taborište
Mali Vuković
Donje Taborište
Rastoke
Slunj
Komunalac d.o.o. Slunj
Slunjčica
Podmelnica
Donji Popovac
Arapovac
Lađevačko Selište
Lumbardenik
Gornji Lađevac
Novo selo
Gornji Popovac
Čamerovac
Donji Lađevac
Donji Furjan
Gornji Furjan
Sastavak
Točak
Komunalac d.o.o. Slunj.
Velika i Mala Vrebuša
Veljun
Lapovac
Kremešnica
Gornja Glina
Draga
Lokalni sustav
Donji Kremen
Stubalj
Gornji Kremen
Pećina
Izvor podataka: Komunalac d.o.o. Slunj i „Studija razvitka vodoopskrbe na području Karlovačke
županije“ (izradio KA projekt d.o.o. iz Karlovca u studenom 2007.g.)
114
Graf I.2.1.-4.4.8. Opskrba pitkom/tehnološkom vodom prema izvoru
Odvodnja otpadnih voda
Pružatelj usluge odvodnje otpadnih voda je gradska tvrtka Komunalac d.o.o. Slunj. Na
području Grada, naselje Slunj ima djelomično izgrađen sustav odvodnje, odnosno izgrađen
mješoviti kanalizacijski sustav (u njega se upuštaju sve otpadne vode: oborinske, sanitarne i
tehnološke) za središnji dio naselja, te dio mješovite kanalizacijske mreže s pripadajućim
retencionim bazenom u industrijskoj zoni Gornje Taborište. U naselju Rastoke izvedena je
fekalna kanalizacija ukupne dužine oko 1.045 m. Kanalizacijske vode ispuštaju se u recipijent
Koranu, na području „Jarebova luka“. Ispust je trenutno bez ikakvog pročišćavanja, no
predviđena je izvedba rasteretno-retencijskog objekta i uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda (UPOV) na desnoj obali Korane na lokaciji ''Luka'', oko 500 m nizvodno od Rastoka,
čime bi unos onečišćenja u Koranu bio maksimalno reduciran. Uz uređaj treba izgraditi
prihvatnu stanicu za sadržaj sabirnih jama. Također je predviđena dogradnja postojećeg
kanalizacijskog sustava kojim će se formirati jedinstvena funkcionalna cjelina, te proširenje
na dio naselja Cvitović, Podmelnica, Lumbardenik i Novo selo. Na području Rastoka
predviđen je razdjelni sustav odvodnje, a trenutno je izvedena samo fekalna kanalizacija dok
oborinske vode direktno dospijevaju do rijeke Korane i Slunjčice ili poniru u podzemlje.
Postojeći javni sustav odvodnje otpadnih voda unutar obuhvata UPU-a grada Slunja
čine dovodni kanali (dužine 9,35 km), 2 crpne stanice i 2 rasteretno retencijska objekta, te
ispust. Planirani javni sustav odvodnje otpadnih voda unutar obuhvata UPU-a grada Slunja
čine dovodni kanali (kolektor i ostali) (dužine 17,60 km) i uređaj za pročišćavanje otpadnih
voda (UPOV) planiranog kapaciteta cca 4.000 ES.
Na ostalom području Grada odvodnja otpadnih voda planira se gradnjom separatnih
sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odnosno sakupljanjem i odvodnjom u
vodonepropusne sabirne jame ili u vodonepropusne, trokomorne septičke jame, trulišnice s
djelomičnim biološkim pročišćavanjem ili sustavom s uređajima za pročišćavanje otpadnih
voda. Septičke jame, sabirne jame i biološke uređaje treba redovito prazniti odnosno
održavati.
Na javnu odvodnju otpadnih voda priključeno je 552 stanovnika, odnosno 11,00%
stanovnika Grada. Podaci Komunalca d.o.o. Slunj temeljeni su na prvim rezultatima Popisa
stanovništva 2011.g, prema kojem je na području Grada živjelo 5.019 stanovnika.
115
Tablica I.2.1.-4.4.9. Broj i udio stanovnika priključenih na uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda
Broj stanovnika priključenih na uređaj za
Udio (%) stanovnika priključenih na uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda
pročišćavanje otpadnih voda*
552
11,00
Izvor podataka: Komunalac d.o.o. Slunj
*podaci su temeljeni na Prvim rezultatima popisa stanovništva 2011.g, prema kojem je na području Grada
živjelo 5.019 stanovnika.
Graf I.2.1.-4.4.9. Broj i udio stanovnika priključenih na uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda
Tablica I.2.1.-4.4.11. Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda - veličina, kapacitet*
Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda
Kapacitet (ES)
1 UPOV Slunj
4.000
Izvor podataka: PPUG i UPU grada Slunja
*na području Grada nema postojećeg UPOV-a, podatak je za planirani UPOV
Tablica I.2.1.-4.4.12. Ispuštanje (ne)pročišćenih otpadnih voda prema recipijentu
Ispuštanje (ne)pročišćenih otpadnih voda prema recipijentu (m³)
rijeka Korana
55.963
Izvor podataka: Dopis tvrtke „Komunalac“ d.o.o., Društvo za komunalne djelatnosti, Slunj od
05.07.2012.g. (Ur.broj: 960-1/2012)
116
Graf I.2.1.-4.4.12. Ispuštanje (ne)pročišćenih otpadnih voda prema recipijentu
I.
2.
2.
Komunalna infrastruktura i uređenje građevinskog zemljišta
Grad kontinuirano radi na poboljšanju sustava komunalne infrastrukture i to u
tehničkom smislu i u smislu usklađenja sa rastućim potrebama životnog standarda stanovnika,
kao što i vrši sustavnu politiku uređenja građevinskog zemljišta. Stoga je, u skladu sa
''Zakonom o komunalnom gospodarstvu'' (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01,
26/03 - pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 - Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09 i 49/11), u dva
4-godišnja razdoblju (od posljednja 2 Izvješća o stanju u prostoru na području Grada (GKŽ
24/04 i 27/08) donio sljedeće programe izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture:
- Odluka o priključenju građevine na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom
vodom (GKŽ 25/05)
- Odluka o priključenju na javni odvodni sustav na području Grada Slunja (GKŽ
25/05)
- Program razvoja poduzetničkih zona na području Grada Slunja za razdoblje od 2004.
– 2007.godine (GKŽ 28/04)
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa održavanja komunalne
infrastrukture u 2009.godini (GKŽ 13/10)
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja
komunalne infrastrukture u 2009.godini (GKŽ 16/10)
- Odluka o priključenju na komunalne vodne građevine (GKŽ 13/11)
- Izvješće o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture na području
Grada Slunja u 2010.godini (GKŽ 13/11)
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja
komunalne infrastrukture u 2010.godini (GKŽ 13/11)
- Odluka o izmjeni Odluke o priključenju na komunalne vodne građevine (GKŽ 38/11)
- Izvješće o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture na području
Grada Slunja u 2011.godini (GKŽ 16/12)
- Izvješće o izvršenju Plana gradnje komunalnih vodnih građevina u 2011.godini
(GKŽ 16/12)
- Izvješće o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u
2011.godini (GKŽ 16/12)
- Program održavanja komunalne infrastrukture u 2012.godini (GKŽ 2/12)
- Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2012.godini (GKŽ
2/12)
- Plan gradnje komunalnih vodnih građevina u 2012.godini (GKŽ 2/12)
117
- Odluka o izmjeni Odluke o priključenju na komunalne vodne građevine (GKŽ 2/12)
- Odluka o izmjeni i dopuni Programa gradnje objekata i uređaja komunalne
infrastrukture na području Grada Slunja u 2012.godini (GKŽ 25/12)
- Odluka o izmjeni i dopuni Plana gradnje komunalnih vodnih građevina u
2012.godini (GKŽ 25/12)
- Odluka o izmjeni i dopuni Programa održavanja komunalne infrastrukture u
2012.godini na području Grada Slunja (GKŽ 25/12).
PPUG-om je određena sljedeća minimalna komunalna opremljenost građevnih čestica u
građevinskim područjima naselja izvan obuhvata UPU-a grada Slunja:
- pristup s prometne površine.
Za gradnju građevina unutar obuhvata UPU-a grada Slunja, građevna čestica mora imati
minimalnu komunalnu opremljenost:
- riješene imovinsko – pravne odnose
- priključak na prometnu površinu (javne namjene ili u vlasništvu vlasnika građevnih
čestica)
- priključak na elektroenergetski sustav
- priključak na sustav vodoopskrbe
- priključak na sustav odvodnje otpadnih voda ili drugi odgovarajući način odvodnje
- propisani broj parkirališnih mjesta.
118
I.
3.
Zaštita i korištenje posebno vrijednih prostora
I.
3.
1.
Zaštita prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti
Zaštita prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti provodi se u skladu s
važećom zakonskom regulativom (npr. ''Zakon o zaštiti prirode'' (NN 70/05, 139/08 i 57/11),
''Uredba o proglašenju ekološke mreže'' (NN 109/07), ''Pravilnik o vrstama stanišnih tipova,
karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih
tipova'' (NN 7/06 i 119/09), ''Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo
zaštićenim'' (NN 99/09) i dr.) te mjerama zaštite utvrđenima IiD PPUG-a u skladu sa
stručnom podlogom ''Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i
područjima Ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopuna
Prostornog plana uređenja Grada Slunja'' koju je u ožujku 2009.g. izradio Državni zavod za
zaštitu prirode.
Na području Grada nalazi se 5 zaštićenih područja prirode (park prirode / regionalni
park Mrežnica, značajni krajobraz Slunjčica, značajni krajobraz Korana, značajni krajobraz
Glina, posebni rezervat – zoološki Matešića pećina) od kojih je samo 1 (značajni krajobraz
Slunjčica) tj. 20% zaštićeno ''Zakonom o zaštiti prirode'' (NN 70/05, 139/08 i 57/11) dok su
sva ostala evidentirana tj. tek predložena za zaštitu ''Zakonom o zaštiti prirode'' (NN 70/05,
139/08 i 57/11), a do tada se štite mjerama zaštite utvrđenima PPUG-om. Zaštićena područja
prirode zauzimaju površinu od 5.987,30 ha tj. 15,25% površine Grada. Međutim ovaj podatak
nije potpun, jer za neka zaštićena područja prirode (posebni rezervat – zoološki Matešića
pećina) nije utvrđen obuhvat zaštite tj. površina, a neka se zaštićena područja prirode
(značajni krajobraz Slunjčica i značajni krajobraz Korana) međusobno preklapaju. Na
području Grada nalaze se 3 značajna krajobraza, ukupne površine 2.896,83 ha, tj. 48,38%
površine zaštićenih područja prirode, 1 park prirode / regionalni park površine 3.090,47 ha, tj.
51,62% površine zaštićenih područja prirode i 1 posebni rezervat – zoološki, za koji nije
određena površina. Na temelju PPKŽ-a i PPUG-a, za područje parka prirode / regionalnog
parka Mrežnica i značajnog krajobraza Slunjčica propisana je obaveza izrade i donošenja
PPPPO-a.
Na području Grada nalazi se 8 područja nacionalne ekološke mreže (NEM) ukupne
površine 1.406,01 ha tj. 3,58% površine Grada. Međutim ovaj podatak nije potpun, jer za
pojedina područja NEM-a (Matešića pećina, Špilja kod Tržića) nije utvrđen obuhvat zaštite tj.
površina, a neka područja NEM-a se međusobno preklapaju (Mrežnica – Tounjčica,
Ogulinsko – plašćansko područje). Isto tako površine i obuhvati pojedinih područja NEM-a
koja se nalaze unutar IGPin PN – vojni poligon „Eugen Kvaternik“ nisu prikazani.
Na području Grada nalazi se 6 važnih područja za divlje svojte i stanišne tipove (HR
2000085 Matešića pećina, HR 2000151 Špilja kod Tržića, HR 2000592 Ogulinsko –
plašćansko područje, HR 2000593 Mrežnica – Tounjčica, HR 2000595 Korana, HR 2000596
Slunjčica), ukupne površine 1.406,01 ha tj. 100% površine područja NEM-a. Dijelovi 2
područja NEM-a (HR 2000592 Ogulinsko – plašćansko područje, HR 2000593 Mrežnica –
Tounjčica) koji se nalaze unutar IGPin PN – vojni poligon „Eugen Kvaternik“ nisu prikazani.
2 međunarodno važna područja za ptice (HR 5000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika
i HR 1000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika) nalaze se unutar IGPin PN – vojni
poligon „Eugen Kvaternik“, te njihova površina i obuhvat nisu prikazani. Sva područja NEMa su zaštićena ''Zakonom o zaštiti prirode'' (NN 70/05, 139/08 i 57/11) i ''Uredbom o
proglašenju ekološke mreže'' (NN 109/07) s ciljem održavanja ili uspostavljanja povoljnog
stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti.
Na temelju podataka Državnog zavoda za zaštitiu prirode (www.natura2000.hr iz srpnja
119
2012.g.), na području Grada nalazi se 6 potencijalnih područja ekološke mreže Natura 2000
(HR 2001336 Područje oko Matešića pećine, HR 2000592 Ogulinsko – plašćansko područje,
HR 2000593 Mrežnica – Tounjčica, HR 2000596 Slunjčica, HR 2001401 Pećina – pritok
Slunjčice, HR 5000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika) ukupne površine 419,85 ha tj.
1,07% površine Grada. Međutim ovaj podatak nije potpun, jer se pojedine površine
potencijalnih područja ekološke mreže Natura 2000 (značajni krajobraz Slunjčica i značajni
krajobraz Korana) međusobno preklapaju, a za neka područja nije utvrđen obuhvat zaštite tj.
površina (područje oko Matešića pećine, Pećina – pritok Slunjčice). Cilj ekološke mreže
Natura 2000 je očuvanje biološke raznolikosti. Područja ekološke mreže Natura 2000
nazivaju se potencijalnima, jer još uvijek nisu proglašena i zaštićena zakonskom regulativom,
ali je predmetna zakonska regulativa već u pripremi. Kada Republika Hrvatska postane
članicom Europske unije Nacionalna ekološka mreža Natura 2000 postat će dijelom europske
ekološke mreže Natura 2000 koja broji oko 26.000 područja s površinom od oko 85.000.000
ha te je najveća mreža područja očuvanja prirode u svijetu.
Ukupna površina svih zaštićenih područja (zaštićena područja prirode, NEM i ekološka
mreža Natura 2000) na području Grada je 12.821,96 ha ili 2,10 ha/stanovniku. Među
zaštićenim područjima površinom prevladavaju zaštićena područja prirode s 5.987,30 ha ili
0,98 ha/stanovniku tj. 46,70%, a slijede ekološka mreža Natura 2000 s 5.428,65 ha ili 0,89
ha/stanovniku tj. 42,34% i NEM s 1.406,01 ha ili 0,23 ha/stanovniku tj. 10,96%.
Tablica I.3.1.-5.2.1. Broj i površina zaštićenih područja prirode
Broj Oznaka Zaštićena područja prirode
1
1
3
1
2
3
1
1
5
PP/RP
PP/RP
ZK
ZK1
ZK2
ZK3
PR-Z
PR-Z
Park prirode / Regionalni park
Mrežnica
Značajni krajobraz:
Slunjčica*
Korana
Glina
Posebni rezervat - zoološki
Matešića pećina
Ukupno
Udio (%) od
Udio (%) od
površine
površine
Površina (ha)
zaštićenih
Grada
područja
(39.267 ha)
(5.987,30 ha)
3.090,47
7,87
51,62
3.090,47
7,87
51,62
2.896,83
7,38
48,38
147,88
0,38
2,47
2.190,30
5,58
36,58
558,65
1,42
9,33
5.987,30
15,25
100,00
Izvor podataka: PPUG
*Područje zaštićeno ''Zakonom o zaštiti prirode'' (NN 70/05, 139/08 i 57/11), dok su sva ostala
evidentirana tj. predložena za zaštitu
120
Tablica I.3.1.-5.2.2. Broj i površina ekološki značajnih područja (Nacionalna ekološka
mreža)
Udio (%) od Udio (%) od
površine
površine
Područja nacionalne ekološke
Površina
Broj Oznaka
Grada
NEM-a
mreže (NEM)
(ha)
(39.267,00 (1.406,01
ha)
ha)
Međunarodno važno područje za
1 HR 1000000
ptice
Gorski kotar, Primorje i sjeverna
1 HR 1000019
Lika*
Međunarodno važno područje za
1 HR 5000000
ptice
Gorski kotar, Primorje i sjeverna
1 HR 5000019
Lika*
Važno područje za divlje svojte i
6 HR 2000000
1.406,01
3,58
100,00
stanišne tipove
1 HR 2000085 Matešića pećina
2 HR 2000151 Špilja kod Tržića
Ogulinsko – plašćansko
3 HR 2000592
85,61
0,22
6,09
područje**
4 HR 2000593 Mrežnica- Tounjčica**
85,61
0,22
6,09
5 HR 2000595 Korana
986,15
2,51
70,14
6 HR 2000596 Slunjčica
248,63
0,63
17,68
8
Ukupno
1.406,01
3,58
100,00
Izvor podataka: PPUG
*Nije prikazana površina jer se područje nalazi unutar IGPin PN – vojni poligon „Eugem Kvaternik“
**Dio površine nalazi se unutar IGPin PN – vojni poligon „Eugem Kvaternik“, pa taj dio nije prikazan
Broj
1
2
3
4
5
6
6
Tablica I.3.1.-5.2.3. Broj i površina posebno zaštićenih područja (Natura 2000)
Udio (%) od
Udio (%) od
površine
površine
Površina
NATURA
Oznaka
Potencijalna područja Natura 2000
Grada
(ha)
2000
(39.267,00
(5.428,65
ha)
ha)
Gorski kotar, Primorje i sjeverna
HR 5000019
Lika*
HR 2001336 Područje oko Matešića pećine
HR 2000592 Ogulinsko – plašćansko područje**
85,61
0,22
20,39
HR 2000593 Mrežnica- Tounjčica**
85,61
0,22
20,39
HR 2000596 Slunjčica
248,63
0,63
59,22
HR 2001401 Pećina – pritok Slunjčice
Ukupno
419,85
1,07
100,00
Izvor podataka: PPUG i Državni zavod za zaštitu prirode
(http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000-129.html
*Nije prikazana površina jer se područje nalazi unutar IGPin PN – vojni poligon „Eugem Kvaternik“
**Dio površine nalazi se unutar IGPin PN – vojni poligon „Eugem Kvaternik“, pa taj dio nije prikazan
121
Tablica I.3.1.-5.2.4. Površina zaštićenih područja po stanovniku
Vrsta zaštićenih područja
Površina (ha)
Površina po stanovniku * (ha)
Zaštićena područja prirode
5.987,30
0,98
Nacionalna ekološka mreža (NEM)
1.406,01
0,23
Ekološka mreža Natura 2000
419,85
0,07
Ukupno
7.813,16
1,28
Izvor podataka: PPUG i Državni zavod za zaštitu prirode
(http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000-129.html
*2001.g. na području Grada živjelo je 6.096 stanovnika
Graf I.3.1.-5.2.4. Površina zaštićenih područja po stanovniku
122
Kartogram I.3.1.-5.2.1. Broj i površina zaštićenih područja*
*Dio površine nalazi se unutar IGPin PN – vojni poligon „Eugem Kvaternik“, pa taj dio nije prikazan
123
Kartogram I.3.1.-5.2.2. Broj i površina ekološki značajnih područja (Nacionalna
ekološka mreža)*
*Dio površine nalazi se unutar IGPin PN – vojni poligon „Eugem Kvaternik“, pa taj dio nije prikazan
124
Kartogram I.3.1.-5.2.3. Broj i površina posebno zaštićenih područja (Natura 2000)*
*Dio površine nalazi se unutar IGPin PN – vojni poligon „Eugem Kvaternik“, pa taj dio nije prikazan
I.
3.
2.
Zaštita prirodnog, kulturnog i urbanog krajobraza
Na području Grada nalaze se sljedeća rijetka i ugrožena staništa koja su zaštićena
''Zakonom o zaštiti prirode'' (NN 70/05, 139/08 i 57/11), ''Pravilnikom o vrstama stanišnih
tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima'' (NN 7/06 i 119/09) i EU
''Direktivom o staništima'' te mjerama zaštite utvrđenima IiD PPUG-a u skladu sa stručnom
podlogom ''Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima
Ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopuna Prostornog plana
125
uređenja Grada Slunja'' koju je u ožujku 2009.g. izradio Državni zavod za zaštitu prirode:
- A.2.7. - Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica;
- C.2.3. - Mezofilne livade Srednje Europe;
- C.3.3. - Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima;
- C.3.4. - Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače;
- E.3.1. - Mješovite hrastovo – grabove i čiste grabove šume;
- E.3.2. - Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične breze;
- E.3.5. - Primorske, termofilne šume i šikare medunca;
- E.4.5. - Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume;
- E.5.2. - Dinarsko bukovo – jelove šume.
Na području Grada nalaze se sljedeći osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobrazi koji
su zaštićeni mjerama zaštite IiD PPUG-a:
- rijeka Mrežnica – dio obalnog pojasa vodotoka;
- rijeka Korana – dio obalnog pojasa vodotoka;
- rijeka Glina – dio obalnog pojasa vodotoka;
- rijeka Slunjčica – dio obalnog pojasa vodotoka;
Zaštita prirodnog, kulturnog i urbanog krajobraza treba omogućiti održivi razvoj Grada
i daljnje dizanje standarda života.
I.
3.
3.
Zaštita i očuvanje kulturne baštine
Na području Grada nalazi se 170 nepokretnih kulturnih dobara, od kojih su 15 tj. 8,82%
zaštićena nepokretna kulturna dobra utvrđena i zaštićena ''Zakonom o zaštiti i očuvanju
kulturnih dobara'' (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11 i 25/12), 2 tj. 1,18%
preventivno zaštićena kulturna dobra utvrđena i zaštićena ''Zakonom o zaštiti i očuvanju
kulturnih dobara'' (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11 i 25/12) i 153 tj. 90,00%
evidentirana nepokretna kulturna dobra utvrđena i zaštićena IiD PPUG-a i ''Izmjenom i
dopunom Konzervatorske podloge PPUG Slunja'' iz 2009.godine, te ažurirana podacima iz
Registra kulturnih dobara iz srpnja 2012.g.
Na području Grada nema zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara upisanih na Listu
kulturnih dobara nacionalnog značenja.
Na području Grada nalazi se 15 zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara upisanih na
Listu zaštićenih kulturnih dobara, a od toga ih je 8 tj. 53,33% smješteno u naselju Slunj, dok
je preostalih 7 tj. 46,67% smješteno u naseljima Blagaj (2), Cvitović (1), Gornji Kremen (1),
Rastoke (1), Sastavak (1) i na području vojnog poligona „Eugen Kvaternik“ (1). Među
zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrima prevladavaju memorijalna obilježja / građevine MO (6 tj. 40,0%), a prate ih obrambene građevine - OG (4 tj. 26,67%), arheološki lokaliteti AL (2 tj. 13,33%), sakralne građevine – SG (1 tj. 6,67%), urbane cjeline - UC (1 tj. 6,67%) i
ruralne cjeline - RC (1 tj. 6,67%)
Na području Grada nalaze se 2 zaštićena nepokretna kulturna dobra upisana na Listu
preventivno zaštićenih kulturnih dobara, jedno tj. 50,00% u naselju Kuzma Perjasička i jedno
tj. 50,00% u naselju Lumbardenik. Među preventivno zaštićenim nepokretnim kulturnim
dobrima nalazi se gospodarska građevina - GG (1 tj. 50,00%) i etnološka građevina
(tradicijska okućnica) - EG (1 tj. 50,00%).
Od 153 evidentirana nepokretna kulturna dobra na području Grada, 13 tj. 8,50% ih je
smješteno u naselju Veljun, 9 tj. 5,88% ih je smješteno u naselju Blagaj, 7 tj. 4,58% ih je
smješteno u naseljima Donje Primišlje, 6 tj. 3,92% ih je smješteno u naseljima Cvitović,
Kuzma Perjasička, Slunjčica, Točak, vojni poligon, 5 tj. 3,27% ih je smješteno u naseljima
Slunj, Čamerovac, Šlivnjak, 4 tj. 2,61% ih je smješteno u naseljima Cvijanović Brdo, Donja
Visočka, Gornja Visočka, Gornji Lađevac, Gornji Nikšić, Grobnik, Mjesto Primišlje, 3 tj.
1,96% ih je smješteno u naseljima Donji Furjan, Gornje Taborište, Gornji Furjan, Gornji
126
Popovac, Salopek Luke, Sparednjak, 2 tj. 1,31% ih je smješteno u naseljima Arapovac,
Bukovac Perjasički, Donje Taborište, Donji Nikšić, Donji Poloj, Gornji Furjan, Lađevačko
Selište, Stojmerić, Veljunski Ponorac, Zečev Varoš i po 1 tj. 0,65% ih je smješteno u
naseljima Bandino Selo, Donja Glina, Donji Kremen, Donji Lađevac, Donji Popovac, Gornja
Glina, Gornje Primišlje, Lapovac, Lumbardenik, Pavlovac, Podmelnica, Polje, Sastavak,
Veljunska Glina, Videkić selo.
Među evidentiranim nepokretnim kulturnim dobrima prevladavaju etnološke građevine
- EG (46 tj. 30,07%), a prate ih arheološki lokaliteti - AL (34 tj. 22,22%), gospodarske
građevine - GG (29 tj. 18,95%), memorijalna obilježja - MO (16 tj. 10,46%), sakralne
građevine - SG (13 tj. 8,50%), civilne građevine (12 tj. 7,84%), te ruralne cjeline - RC (3 tj.
1,96%).
Za 17, tj. 10,00% građevina, građevinskih sklopova i arheoloških lokaliteta utvrđeno je
da imaju spomenička svojstva te je za iste predviđeno provesti postupak utvrđivanja svojstva
kulturnog dobra radi njihove trajne pravne zaštite, odnosno donošenja rješenja o utvrđivanju
svojstva kulturnog dobra i upisa u Registar kulturnih dobara RH, Listu zaštićenih kulturnih
dobara. Prijedlog s dokumentacijom priprema nadležni konzervatorski odjel (Konzervatorski
odjel u Karlovcu), a daljnji postupak provodi Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne
baštine.
Za 36, tj. 21,18% građevina, građevinskih sklopova, ruralnih cjelina i arheoloških
lokaliteta utvrđena su spomenička svojstva zbog kojih je predviđeno donošenje rješenja o
preventivnoj zaštiti i upis u Registar kulturnih dobara RH, Listu preventivno zaštićenih
kulturnih dobara. Postupak provodi i rješenje donosi nadležni konzervatorski odjel
(Konzervatorski odjel u Karlovcu).
Za 100, tj. 58,82% građevina, građevinskih sklopova, ruralnih cjelina i arheoloških
lokaliteta utvrđen je lokalni značaj, a označene su kao evidentirana kulturna dobra. Obzirom
da su to kulturna dobra bez izraženih stilskih obilježja i povijesne slojevitosti koja pripadaju
uobičajenom načinu gradnje i oblikovanju na određenom prostoru i vremenu, te su brojčano
jako zastupljena, kao prijedlog mjera zaštite određen je njihov status kroz evidenciju. Prema
odredbi članka 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03,
87/09, 88/10, 61/11, 25/12), predstavničko tijelo Grada svojom odlukom može odrediti dobro
koje proglašava zaštićenim (evidentirana kulturna dobra), a način njegove zaštite utvrdit će uz
prethodnu suglasnost nadležnog tijela (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne
baštine – Konzervatorski odjel u Karlovcu), te osigurati uvjete i sredstva potrebna za
provedbu odluke. Odluku je donositelj dužan dostaviti Ministarstvu kulture. IiD PPUG-a, ona
su postala kulturna dobra lokalnog značaja u smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih
dobara, te ostvaruju mogućnost upisa u Evidenciju kulturnih dobara od lokalnog značaja.
127
Tablica I.3.3.-5.5.1.2. Broj i udio zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara - (Lista)
zaštićena kulturna dobra
Oznaka/Udio
Vrsta
Naselje
Broj od ukupnog
Kulturno dobro
kulturnog
(Lokacija)
broja (%)
dobra
Arheološki
1
(AL 03)** Stari grad Blagaj i paljevinski grob
Blagaj
lokalitet
Z-277
Obrambena
1
Ruševine starog grada Blagaja
Blagaj
(OG 01)
građevina
Memorijalna Cvitović
3
(MO 04)* Zgrada župnog dvora
građevina
(Bogovići)
Z-279
Obrambena
Gornji
4
Ruševine starog grada Kremena
(OG 02)
građevina
Kremen
Z-3922
Ruralna
5
Kulturno – povijesna cjelina
Rastoke
(RC 03)
cjelina
Z-3555
Obrambena
6
Ruševine utvrde Furjan (Sokolac)
Sastavak
(OG 03)
građevina
Slunj (Trg
Arheološki
7
(AL 20)** Slunj, slunjski trg, trgovište
Zrinskih i
lokalitet
Frankopana)
Z-3173
Urbanistička
8
Kulturno – povijesna cjelina
Slunj
(UC 01)
cjelina
Z-275
Obrambena
9
Ruševine starog grada Slunja
Slunj
(OG 04)
građevina
Z-3413
Sakralna
10
Župna crkva Sv. Trojstva
Slunj
(SG 10)
građevina
Zgrada pokrajinske konferencije SKOJ- Memorijalna Slunj (zgrada
11
(MO 13)*
a
građevina
Srednje škole)
Memorijalna Slunj (zgrada
12
(MO 14)* Zgrada GŠH
građevina
Poglavarstva)
Slunj (Trg
Memorijalna
13
(MO 15)* Zgrada sjedišta komande
Zrinskih i
građevina
Frankopana 8)
Slunj (Trg
Memorijalna
14
(MO 16)* Zgrada sjedišta komande
Franje
građevina
Tuđmana 2)
Memorijalna Zbijeg (vojni
15
(MO 22)* Kuća GŠH (NOB)
građevina
poligon)
15
8,82%
Ukupno
Izvor podataka: PPUG, „Izmjena i dopuna Konzervatorske podloge PPUG-a“ (izradili Tatjana Horvatić,
dipl.pov.umjet., Sonja Jakšić, dipl. ing. arh., Krešimir Raguž, dipl.arheolog, svi iz Karlovca 2009.g.) i dr.,
Ministarstvo kulture (http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212)
*U tijeku je izrada kriterija i kategorizacije za memorijalna obilježja iz II. svjetskog rata, pa za ista nije
provedena revizija registracije tj. nije dostupna oznaka Z
**Arheološki lokalitet nije zaštićen pojedinačno, već u sklopu 2. (slijedećeg navedenog) nepokretnog
kulturnog dobra, pa za njega nije dostupna oznaka Z
128
Tablica I.3.3.-5.5.1.3. Broj i udio zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara - (Lista)
preventivno zaštićena kulturna dobra
Oznaka/Udio
Vrsta
Naselje
Broj od ukupnog
Kulturno dobro
kulturnog
(Lokacija)
broja (%)
dobra
Kuzma
P-3873
Etnološka
Perjasička
1
Kompleks tradicijskih okućnica
(EG 30)
građevina
(Kuzma
Perjasička 30)
Lumbardenik
P-3589
Gospodarska
2
Mlin na rijeci Slunjčici
(Lumbardenik
(GG 18)
građevina
112)
2
1,18%
Ukupno
Izvor podataka: PPUG, „Izmjena i dopuna Konzervatorske podloge PPUG-a“ (izradili Tatjana Horvatić,
dipl.pov.umjet., Sonja Jakšić, dipl. ing. arh., Krešimir Raguž, dipl.arheolog, svi iz Karlovca 2009.g.) i dr.,
Ministarstvo kulture (http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212)
129
I.
4.
Područja od posebnoga državnog interesa i obilježja
I.
4. 1. Područja s posebnim razvojnim problemima (područja
posebne državne skrbi i potpomognuta područja)
Područja posebne državne skrbi utvrđena su ''Zakonom o izmjenama i dopunama
zakona o područjima posebne državne skrbi'' (NN 86/08 i 57/11). Cijelo područje Grada
(392,67 km2) spada u prvu skupinu područja posebne državne skrbi. Prvoj skupini pripadaju
tijekom Domovinskog rata okupirana područja gradova i općina koja se nalaze neposredno uz
državnu granicu, a gradsko/općinsko središte nije od državne granice udaljeno više od 15
kilometara zračne linije i nema više od 5 000 stanovnika prema popisu pučanstva iz 1991.
godine, kao i sva preostala tada okupirana područja gradova, općina i naselja hrvatskog
Podunavlja. Područja posebne državne skrbi utvrđena su radi postizanja što ravnomjernijeg
razvitka, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, završetka programa obnove,
povratka prijeratnog stanovništva i trajnog stambenog zbrinjavanja.
Kroz postupak ocjenjivanja indeksa razvijenosti i stupnja razvijenosti koji je provelo
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva u srpnju 2010.g.
temeljem ''Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske'' (NN 153/09) i ''Uredbe o
indeksu razvijenosti'' (NN 63/10), cijelo područje Grada sa 67 naselja utvrđeno je kao
potpomognuto područje tj. područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa
razvijenosti kriterija ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za
nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati. Posebno poticanje razvoja
potpomognutih područja temelji se na uzajamnoj solidarnosti svih građana Republike
Hrvatske, a osobito se usmjerava na dodatno poticanje razvoja područja koja znatno zaostaju
za nacionalnim prosjekom. Mjere posebnog poticanja razvoja potpomognutih područja
uređuju se posebnim propisom koji još nije donesen.
130
Tablica I.4.1.-6.1.1. Broj stanovnika i naselja u područjima posebne državne skrbi +
Tablica I.4.1.-6.1.4. Broj stanovnika i naselja u potpomognutim područjima
naselje
broj stanovnika
Arapovac
11
Bandino selo
7
Blagaj
38
Bukovac Perjasički
10
Crno Vrelo
10
Cvijanović brdo
0
Cvitović
362
Čamerovac
78
Donja Glina
39
Donja Visočka
12
Donje Primišlje
36
Donje Taborište
202
Donji Cerovac
131
Donji Furjan
117
Donji Kremen
45
Donji Lađevac
85
Donji Nikšić
243
Donji Poloj
17
Donji Popovac
26
Dubrave
45
Glinsko Vrelo
59
Gornja Glina
295
Gornja Visočka
10
Gornje Primišlje
18
Gornje Taborište
231
Gornji Cerovac
112
Gornji Furjan
132
Gornji Kremen
91
Gornji Lađevac
76
Gornji Nikšić
65
Gornji Popovac
181
Grobnik
28
Jame
57
Klanac Perjasički
13
Kosa
14
Kosijer selo
3
Kutanja
1
Kuzma Perjasička
23
Lađevačko Selište
67
Lapovac
41
Lumbardenik
145
Mali Vuković
125
Marindolsko brdo
65
Miljevac
13
Mjesto Primišlje
9
131
Novo selo
Pavlovac
Podmelnica
Polje
Rabinja
Rastoke
Salopek Luke
Sastavak
Slunj
Slunjčica
Snos
Sparednjak
Stojmerić
Šlivnjak
Točak
Tržić Primišljanski
Veljun
Veljunska Glina
Veljunski Ponorac
Videkić selo
Zapoljak
Zečev Varoš
ukupno 67 naselja
85
33
238
48
0
65
21
23
1776
9
8
6
12
45
60
25
114
20
11
75
12
22
6.096
Izvor podataka: PPUG, ''Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na
lokalnoj razini'' (izradilo Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva u srpnju
2010.g.) i ''Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju
razvijenosti'' (NN 89/10)
132
Kartogram I.4.1.-6.1.1. Broj stanovnika i naselja u područjima posebne državne skrbi +
Kartogram I.4.1.-6.1.4. Broj stanovnika i naselja u potpomognutim područjima
133
I.
4.
2.
Područja za potrebe obrane
Područje za potrebe obrane na području Grada je IGPin posebne namjene (PN) - vojno
vježbalište „Eugen Kvaternik“, koje obuhvaća dio prostora Grada, te općina Rakovica,
Saborsko, Plaški i Tounj. Najvećim dijelom se proteže kroz područje Grada. Od 1965. godine
taj se prostor (oko 24.000 ha) koristi za obuku vojske te provođenje vojnih vježbi. Strategijom
i programom prostornog uređenja države nije predviđena prenamjena prostora Poligona,
kojom su određeni općeniti ciljevi i smjernice zaštite i razvoja prostora. Studijom utjecaja na
okoliš (listopad 2003.g.) stvaraju se pretpostavke za očuvanje krajobraznih vrijednosti
prostora uz konstantni monitoring i kontroliranu brigu o okolišu u kojem se odvijaju
aktivnosti vojnih vježbi. Studijom se predlaže izrada PPPPO-a na tom području, koji bi bio
interni dokument samog Poligona.
Područje vojnog poligona, s površinom od 10.292,69 ha (26,21% površine Grada),
obuhvaća dio prostora naselja Mjesto Primišlje, Slunjčica, Gornje Primišlje, te malim dijelom
naselja Zečev Varoš, Slunj i Podmelnica. Područje vojnog poligona je IiD PPUG-a utvrđeno
kao građevina od važnosti za Državu.
Području za potrebe obrane je u skladu s ''Pravilnikom o zaštitnim i sigurnosnim
zonama vojnih objekata'' (NN 175/03) utvrđena sa sjeverne strane zona zabranjene gradnje
(ZZG), površine 107,35 ha u naseljima Gornje Primišlje, Zečev Varoš i Slunjčica.
Tablica I.4.2.-6.3.1. Površina područja i lokaliteta za potrebe obrane izvan naselja
Udio (%)
Zaštitne i
od površine
Područja za potrebe obrane (IGPin Površina
Naselje
sigurnosne
IGPin - PN
PN)
(ha)
zone
(10.292,69
ha)
Mjesto
Primišlje,
Slunjčica,
Gornje
vojno vježbalište „Eugen
PN Primišlje,
ZZG
10.292,69
100,00
Kvaternik“
Zečev
Varoš,
Slunj,
Podmelnica
Ukupno
10.292,69
100,00
Izvor podataka: PPUG
134
Kartogram I.4.2.-6.3.1. Površina područja i lokaliteta za potrebe obrane izvan naselja
I.
4.
3.
Područja potencijalnih prirodnih i drugih nesreća
Potencijalne prirodne i druge nesreće obrađene u ovom poglavlju su: poplava, erozija,
klizišta i odroni, požar, potres i nesreća u gospodarstvu. Osim navedenih na području Grada
postoji opasnost i od drugih prirodnih nesreća koje bi mogle nanijeti veliku štetu: snježne
oborine, poledica, tuča. Zaštita od potencijalnih prirodnih i drugih nesreća provodi se
temeljem ''Plana zaštite od požara Grada Slunja'' (GKŽ 37/06), ''Procjene ugroženosti od
požara i tehnološke eksplozije'' (GKŽ 37/06) (izradio Protection d.o.o. iz Umaga, 2006.g.),
„Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara, te okoliša od katastrofa i
135
velikih nesreća za Grad Slunj“ (GKŽ 30/12) te posebnih propisa. U tijeku je izrada Nacrta
Plana zaštite i spašavanja, te ažuriranje Plana zaštite od požara i Procjene ugroženosti od
požara i tehnoloških eksplozija.
Ugroženost od poplava
Prema ''Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od
katastrofa i velikih nesreća za područje Grada“ (GKŽ 30/12) veći vodotoci na području Grada
su rijeka Korana, Mrežnica i Slunjčica koje imaju karakteristike kraških rijeka, odnosno sa
malo vode na površini, ali mnogo u podzemlju. Tekućice su u pravilu kratke ponornice tako
da se na području Grada nalazi i velik broj manjih izvora, potoka i rječica, te stoga na
području Grada nisu do sada zabilježene pojave poplave, a jedino mogući su eventualno manji
kratkotrajni izljevi vodotoka iz korita rijeke Korane u naselju Veljun kod mosta na lokalnoj
prometnici Veljun – Poloj. U zadnjih 10 godina nije došlo do prekida prometa, a štete su
neznatne jer zemljište nije obradivo. Iz svega navedenog zaključak je da na području Grada
nema opasnosti od poplava.
PPUG-om je planirana izgradnja nasipa (obaloutvrda) na lijevoj obali rijeke Korane u
naselju Donji Furjan, dužine cca 4,9 km i izgradnja brane na sjevernoj strani planiranog
akumulacijskog jezera Furjašnica na rijeci Furjašnica.
Ugroženost od erozije
Erozivna područja s površinom od 30,57 km² zauzimaju 7,89% površine Grada (392,67
km²). U obuhvatu erozivnih područja su najzastupljenije poljoprivredne i šumske površine
(P3, Š1 i PŠ) s površinom od 30,12 km² tj. 98,50% poljoprivredno tlo isključivo osnovne
namjene (P3) s površinom od 14,24 km² tj. 46,58%, šume isključivo osnovne namjene (Š1) s
površinom od 10,18 km² tj. 33,30%; i ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ)
s površinom od 5,69 km² tj. 18,62%. Slijede ih GPn s površinom od 0,41 km² tj. 1,36% i
IGPin s površinom od 0,04 km² tj. 0,14%. Erozivna područja obuhvaćaju manji ili veći dio
naselja Veljun, Lapovac, Sparednjak, Veljunski Ponorac, Šlivnjak, Grobnik, Veljunska Glina,
Rabinja, Stojmerić, Cvijanović brdo, Snos, Gornja Glina, Donja Glina, Gornji Kremen, Gornji
Popovac, Lađevačko Selište, Arapovac, Gornji Lađevac, Donji Lađevac, Čamerovac,
Dubrave, Salopek selo, Novo selo, Lumbardenik, Jame, Slunjčica, Videkić selo, Gornji
Furjan, Donji Furjan, Sastavk, Kosa, Zapoljak tj. 47,76% naselja na području Grada (od
ukupno 67 naselja).
Pošto se neizgrađeni dio GP trenutno ne koristi za planiranu namjenu (IGPin – G, IGPin
– T), na tom području ljudi i građevine nisu ugroženi od erozije. Izgrađeni dio GP (GPn,
IGPin – G) s površinom od 0,44 km² zauzima 1,44% erozivnih područja i to: GPn s
površinom od 0,41 km² tj. 1,34% erozivnih područja i IGPin - G s površinom od 0,03 km² tj.
0,10% erozivnih područja.
136
Tablica I.4.3.-6.4.5. Površina područja ugroženog erozijom prema intenzitetu* +
Tablica I.4.3.-6.4.6. Stvarno korištenje erozivnih područja
Udio (%) od
Površina
Udio (%) od Površina
Udio (%) od Ukupna
površine
Namjena
izgrađenog ukupne
neizgrađenog ukupne
površina
erozivnih
površina
dijela (km²) površine
dijela (km²) površine
(km²)
područja
(30,57 km²)
GPn
0,41
100,00
0,41
1,36
IGPin - T
0,02
100,00
0,02
0,05
IGPin - G
0,03
91,93
0,01
8,07
0,03
0,09
P3
14,24
46,58
Š1
10,18
33,30
PŠ
5,69
18,62
Ukupno
0,44
1,44
0,03
0,10
30,57
100,00
Izvor podataka: PPUG
*PPUG ne razlikuje erozivna područja prema intenzitetu
137
Kartogram I.4.3.-6.4.5. Površina područja ugroženog erozijom
Ugroženost od klizišta i odrona
Prema ''Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od
katastrofa i velikih nesreća za područje Grada Slunja'' (GKŽ 30/12) klizišta na području
Grada nema. Obzirom da navedena elementarna nepogoda nije zabilježena na ovom području,
temeljem dosadašnjih iskustava i pokazatelja procjenjuje se da mogući odroni i klizišta na
području Grada uz glavnu cestu D1 na određenim mjestima ne bi znatnije ugrozili naseljena
mjesta ni prometnice.
138
Ugroženost od požara
Zaštita od požara na području Grada provodi se u skladu s ''Planom zaštite od požara“
(GKŽ 37/06), „Procjenom ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija'' (GKŽ 37/06) i
posebnim propisima.
Prema „Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija“ (GKŽ 37/06), Grad
nema objekata koji su razvrstani u I i II kategoriju ugroženosti od požara i eksplozija.
Stari dio naselja Slunj (lijeva strana rijeke Slunjčice i desna strana rijeke Korane)
građen je od materijala koji su gorivi, raznolike vatrootpornosti. Veći dio objekata (visine do
P+4) je stare gradnje s drvenim međukatnim i tavanskim konstrukcijama, te velikim brojem
prozora s drvenom i plastičnom stolarijom. Zgrade su međusobno spojenih drvenih krovnih
konstrukcija. Opasnost od širenja požara među objektima je povećana. Požarnih zapreka u
smislu sprečavanja širenja požara nema. Velika gustoća izgrađenosti pretpostavlja mogućnost
brzog širenja požara.
Ostali dijelovi naselja Slunj i ostala naselja na području Grada su manje gustoće
izgrađenosti u odnosu na stari dio naselja Slunj. Veći dio objekata je stare gradnje, dok je
manji dio adaptiranih i novoizgrađenih. Objekti su visine do P+2. Stambeni objekti su niske
požarne ugroženosti u odnosu na količine zapaljivih tvari. Ne postoji problem sigurne i brze
evakuacije osoba iz ugroženih prostora. Mogućnost prijenosa požara s objekata na susjedne
objekte je mala. Požarnih zapreka unutar naselja u smislu sprečavanja širenja požara nema.
Posebnu opasnost zbog starosti objekata i načina gradnje predstavljaju dimovodni kanali.
Prema „Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija“ (GKŽ 37/06) za područje
Grada nema potrebe predviđati požarne sektore (naselja nisu urbanog karaktera).
Privredna djelatnost koncentrirana je u objektima male privrede. Za sve privredne
objekte djelomično su sprovedene osnovne mjere zaštite od požara (građevinske mjere zaštite
od požara, mjere zaštite na električnim instalacijama i uređajima, mjere zaštite na
gromobranskim instalacijama, mjere skladištenja zapaljivih tekućina i mjere održavanja
sredstava i opreme za dojavu i gašenje požara). Prema „Procjeni ugroženosti od požara i
tehnoloških eksplozija“ opasnost od prijenosa požara sa privrednih na ostale objekte je mala
ili nepostojeća.
U objektima ugostiteljskog sadržaja provode se osnovne mjere zaštite od požara.
Građevinsko stanje ugostiteljskih objekata je uglavnom zadovoljavajuće.
Postoji opasnost od prenošenja požara sa šumskih površina te s poljoprivrednih površina
u razdoblju proljetnih i ljetnih poljskih radova. Poljoprivredne i šumske površine (P1, P2, P3,
Š1, Š2, Š3 i PŠ) zauzimaju površinu od 268,05 km² tj. 68,27% površine Grada (392,67 km²).
Veliki dio poljoprivrednih površina je zapušten što je uglavnom posljedica ratnih zbivanja.
Kako livade nisu bile košene obrasle su niskim grmljem, posebice livade locirane neposredno
uz šume. Na području Grada najzastupljenija je bjelogorična šuma pretežno bukve, graba te
ostale tvrdolisne i mekolisne bjelogorice. Protupožarni prosjeci izgrađeni su u sveukupnoj
dužini od 5,5 km. Šume u vlasništvu Države na području Grada, s rizikom od požara
zauzimaju 45,40 km2, tj. 11,56% površine Grada. O vegetacijskom pokrovu na otvorenom
prostoru, zastupljenosti vrsta drveća i grmlja, uzgojnom obliku i starosti sastojine, ovisi
nastanak različitih vrsta gorivog materijala na koji posredno ili neposredno utječu svi ostali
čimbenici. Na temelju toga šume se svrstavaju u različite stupnjeve ugroženosti od požara (I,
II, III i IV). Među šumama s rizikom od požara na području Grada zastupljeni su svi stupnjevi
ugroženosti od požara, a najzastupljenije su šume II stupnja ugroženosti od požara (velika
požarna ugroženost) sa 16,19 km² tj. 35,66%. Slijede šume III stupnja ugroženosti od požara
(srednja požarna ugroženost) sa 16,04 km² tj. 35,33%, šume IV stupnja ugroženosti od požara
(mala požarna ugroženost) sa 13,16 km² tj. 28,99%, te šume I stupnja ugroženosti od požara
(veoma velika požarna ugroženost) sa 0,009 km² tj. 0,02%.
Na osnovu prikaza postojećeg stanja, obrade podataka i prijedloga organizacijskih i
139
tehničkih mjera, u „Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija“ izvedeni su
slijedeći zaključci: područja Grada nisu posebno visoke požarne ugroženosti, dosegnuti nivo
protupožarne zaštite na području Grada ne zadovoljava u potpunosti aktualne potrebe za
rješavanjem ukupne problematike zaštite od požara, provedba mjera zaštite od požara je
nedostatna, infrastruktura ne osigurava u potpunosti potrebne uvjete vatrozaštite, teritorij
Grada je jedno požarno područje sa dvije požarne zone iz čijeg se centra može intervenirati u
roku od 15 minuta od vremena dojave požara.
Tablica I.4.3.-6.4.10. Površina šuma s rizikom od požara
Površina šuma s rizikom od Udio (%) od ukupne površine
Stupanj ugroženosti od požara
požara (km²)*
šuma s rizikom od požara
I
0,01
0,02
II
16,19
35,66
III
16,04
35,33
IV
13,16
28,99
Ukupno
45,40
100,00
Izvor podataka: „Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija “ (GKŽ 37/06)
*samo šume u vlasništvu Države
Graf I.4.3.-6.4.10. Površina šuma s rizikom od požara*
*samo šume u vlasništvu Države
Ugroženost od potresa
Područje Grada nalazi se u području VIo MCS intenziteta potresa. Na području Grada u
posljednjih 100 godina nije bilo potresa koji bi izazvali teža oštećenja. Procjenjuje se da
ukoliko bi i došlo do njihove pojave, najviše bi bilo ugroženo područje naselja Slunja,
maksimalnog intenziteta 6ºMCS. Budući da bi ovakav intenzitet potresa prouzročio samo
umjerena oštećenja (otpadanje dijelova dimnjaka i krovnog crijepa, sitne pukotine u žbuci) ne
bi bilo potrebe (osim u pojedinačnim slučajevima) za angažmanom redovnih snaga zaštite i
spašavanja.
Na području Grada najzastupljenije su (oko 65 – 70%) zgrade od opeke, građevine od
krupnih blokova, građevine s drvenom konstrukcijom, građevine od tesanog prirodnog
140
kamena. Slijede sa oko 20 – 25% zgrade s armirano – betonskim i čeličnim skeletom, krupno
panelne zgrade, dobro građene drvene zgrade i sa oko 10% zgrada od neobrađenog kamena,
seoske građevine, kuće od nepečene opeke, kuće od nabijene gline.
Tablica I.4.3.-6.4.11. Površina područja s rizikom od potresa prema intenzitetu +
Tablica I.4.3.-6.4.12. Procjena broja i udio stanovnika u područjima s rizikom od potresa
Broj stanovnika u
Površina područja Udio (%) od
Udio (%) od
Intenzitet potresa
području s
s rizikom od
površine Grada
stanovnika Grada
(º MCS ljestvice)
rizikom od
potresa (km²)
(392,67 km²)
(6.096)
potresa
VI
392,67
100,00
6.096
100,00
Ukupno
392,67
100,00
6.096
100,00
Izvor podataka: PPUG
141
Kartogram I.4.3.-6.4.11. Površina područja s rizikom od potresa prema intenzitetu
142
Ugroženost od nesreća u gospodarstvu
Prema „Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara, te okoliša od
katastrofa i velikih nesreća za Grad Slunj“ (GKŽ 30/12), na području Grada postoje 2
gospodarska objekta kod kojih se nalazi 114,85 t raznih vrsta opasnih tvari. Popis opasnih
tvari i granične količine kada se tvari smatraju opasnim određene su u „Uredbi o sprječavanju
velikih nesreća koje uključuju opasne tvari'' (NN 114/08). Nesreće koje se u tim
gospodarskim objektima mogu dogoditi zbog raznih razloga, mogu imati katastrofalne
posljedice s određenim brojem mrtvih i ranjenih ljudi te uništavanjem materijalnih dobara i
zagađivanjem okoliša. Nesrećom na benzinskoj postaji INA-e u gradskom naselju Slunj koja
se nalazi uz D1 na naseljenom području, ugroženo bi bilo stanovništvo uz samu benzinsku
postaju, odnosno kućanstva od cca 200 stanovnika, tj. 3,28% stanovnika Grada, uključujući u
to i osobe koje bi se u tom trenutku zatekle na benzinskoj postaji. Ukoliko bi došlo do nesreće
na plinskoj i benzinskoj postaji (samo za internu upotrebu) u naselju Gornje Taborište, bilo bi
ugroženo cca 150 stanovnika, tj. 2,46% stanovnika Grada. Kod nesreće u kojoj bi došlo do
izlijevanja goriva najviše bi stradalo tlo, pa bi ugroženost prijetila i zagađenju vode što bi
imalo negativne posljedice na opskrbu pitkom vodom kućanstava, stanovništva i domaćih
životinja zbog blizine rijeke Slunjčice iz koje se crpi voda za javni sustav vodoopskrbe. Od
drugih gospodarskih objekata koji bi mogli imati negativnog utjecaja ističe se kamenolom
Broćanac koji nije posebno obrađen „Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i
kulturnih dobara, te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Slunj“ (GKŽ 30/12) iz
razloga što se nalazi na području susjedne općine Rakovica. Međutim, obzirom se navedeni
kamenolom nalazi u neposrednoj blizini izvora i početnog toka rijeke Slunjčice (koja
predstavlja glavni izvor vode za javni vodoopskrbni sustav Grada) postoji prijetnja da
aktivnosti eksploatacije pijeska ili druge djelatnosti na lokaciji kamenoloma mogu negativno
utjecati na tok vode, izdašnost izvora i sl.
Broj
1
2
2
Tablica I.4.3.-6.4.13. Broj postrojenja koje u obavljanju djelatnosti koriste opasne tvari
Masa
Zona
Vrsta
Postrojenje (Tvrtka)
Vrsta opasne tvari
opasne tvari ugroženosti
opasnosti
(t)
(m)
Eurosuper 95 class
20,0
Eurosuper 95 bs
20,0
izlijevanje
Benzinska postaja INA, Eurodisel class
20,0
goriva,
200
Slunj, Plitvička 82, D1 Eurodisel bs
20,0
požar,
UNP – karez – boca
85 boca x
eksplozija
10/1
0,85cm3
Plinska i benzinska
izlijevanje
postaja Autopromet
Autoplin
4,85
goriva,
Slunj, Gornje Taborište
100
Eurodisel class
30,0
požar,
(samo za internu
eksplozija
upotrebu)
Ukupno
114,85
Izvor podataka: „Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara, te okoliša od
katastrofa i velikih nesreća za Grad Slunj“ (GKŽ 30/12)
143
Tablica I.4.3.-6.4.14. Procjena broja i udio stanovnika ugroženih u slučaju velike
nesreće
Udio (%) od
Broj ugroženih
Postrojenje (tvrtka)
stanovnika Grada
stanovnika
(6.096)
Benzinska postaja INA, Slunj, Plitvička 82, D1
200
3,28
Plinska i benzinska postaja Autopromet Slunj, Gornje
150
2,46
Taborište (samo za internu upotrebu)
Ukupno
350
5,74
Izvor podataka: „Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara, te okoliša od
katastrofa i velikih nesreća za Grad Slunj“ (GKŽ 30/12)
144
I.
5.
Zaštita okoliša u prostornom uređenju
Radi cjelovitog rješavanja pitanja zaštite okoliša potrebno je razviti suradnju sa
susjednim jedinicama lokalne samouprave, te suradnju na međudržavnoj razini.
Na području Grada, ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili
uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti,
iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša.
Potrebno je poticati one oblike gospodarenja u primarnim djelatnostima koji smanjuju
onečišćenje.
Na nivou lokalne zajednice, programima gospodarenja i uređenja, edukacijom i
ekološkim osvještavanjem stanovništva te raznim drugim, kako poticajnim tako i
restriktivnim mjerama poticati separaciju otpada na mjestu nastanka u cilju smanjenja
onečišćenja okoliša te pametnijim gospodarenjem resursima.
I.
5. 1.
okoliša
Osjetljivost prostornog razvoja grada u odnosu na zaštitu
''Zakonom o zaštiti okoliša'' (NN 110/07) okoliš je definiran kao prirodno okruženje
organizama i njihovih zajednica uključivo i čovjeka, koje omogućuje njihovo postojanje i
njihov daljnji razvoj: zrak, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i
kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i
ukupnosti uzajamnog djelovanja; a zaštita okoliša kao skup odgovarajućih aktivnosti i mjera
kojima je cilj sprječavanje opasnosti za okoliš, sprječavanje nastanka šteta i/ili onečišćivanja
okoliša, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije
nastanka štete. Da bi se utvrdilo stanje okoliša, kao i provedba mjera provodi se praćenje
stanja okoliša (monitoring) kakvoće okoliša, odnosno promjena stanja okoliša i njegovih
sastavnica. Monitoring uključuje praćenje:
- kakvoće zraka (imisije), vode, tla, biljnog i životinjskog svijeta te iskorištavanja
mineralnih sirovina,
- onečišćenja okoliša (emisije u okoliš) i utjecaj onečišćenja na zdravlje ljudi,
- utjecaja važnih gospodarskih sektora na sastavnice okoliša, nadzor prirodnih pojava
(npr. meteorološke i hidrološke) i drugih pojava koje utječu na kakvoću okoliša
- stanja očuvanosti prirode.
Praćenje stanja okoliša provodi se na državnoj i lokalnoj razini sukladno planskim
dokumentima, odnosno provedenim procjenama utjecaja na okoliš te provedbenim propisima
o kontroli i prijavi emisija u okoliš te utvrđivanju objedinjenih uvjeta zaštite okoliša operatera
i inspekcijskim rješenjima. Za praćenje stanja okoliša na državnoj razini odgovorna su
nadležna ministarstva, a na lokalnoj razini županije i veliki gradovi, osim ako posebnim
programima i planovima nije određeno drugačije. Za ostala praćenja odgovorni su nositelji
zahvata, odnosno operateri obveznici kontrole emisija u okoliš.
Praćenje stanja okoliša (monitoring) za Grad prati:
- kakvoću pitke vode na izvorištima i u sustavu javne vodoopskrbe (Komunalac d.o.o.
Slunj i Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije);
- količine komunalnog otpada koje se prikupljaju i odlažu na odlagalište Pavlovac
(Komunalac d.o.o. Slunj);
- hidrometeorološke parametre (Državni hidrometeorološki zavod).
Zrak
Zaštita zraka provodi se temeljem ''Zakona o zaštiti zraka'' (NN 130/11) te
podzakonskim propisima. ''Uredbom o određivanju područja i naseljenih područja prema
145
kategorijama kakvoće zraka'' (NN 68/08) i ''Planom zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u
Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine'' (NN 61/08) cijelo područje
Grada pripada HR3 području s I. kategorijom zraka, gdje su koncentracije onečišćujućih tvari
(osim prizemnog ozona) ispod donje granice procjenjivanja, na osnovi raspoloživih mjerenja
u državnoj i lokalnim mrežama za praćenje kakvoće zraka. ''Uredbom o utvrđivanju lokacija
postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka'' (NN 4/02) i ''Planom zaštite i
poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008 do 2011. godine'' (NN
61/08) određene su lokacije za 22 mjerne postaje državne mreže za trajno praćenje kakvoće
zraka, ali niti jedna nije na području Grada, stoga se na području Grada ne provodi ispitivanje
kakvoće zraka i ispitivanje koncentracije peludi alergogoenih biljaka.
Temeljna mjera za postizanje zaštite zraka jest smanjenje emisije onečišćujućih tvari u
zrak.
Potencijalnim zagađivačima zraka smatraju se uređaji za pročišćavanje otpadnih voda,
odlagalište otpada, stočne farme, promet državnom cestom D1 Karlovac – Slunj – Plitvice za
koju je potrebno uspostaviti monitoring onečišćenja zraka na području Grada.
Voda
Zaštita voda provodi se temeljem ''Zakona o vodama'' (NN 153/09 i 130/11) te
podzakonskim propisima.
Površinske vode na području Grada pripadaju Vodnom području rijeke Dunav,
podslivu rijeke Save te su time u cijelosti osjetljivo područje.
Kakvoću površinskih voda na području Grada prate Hrvatske vode, Vodnogospodarski
odjel za srednju i donju Savu, Zagreb na sljedećim mjernim postajama:
- postaja br. 16333 Korana Veljun - kakvoća vode rijeke Korane;
- postaja br. 16334 Korana Slunj - kakvoća vode rijeke Korane;
- postaja br. 16336 Slunjčica Slunj - Rastoke - kakvoća vode rijeke Slunjčice;
- postaja br. 16339 Slunjčica prije vodozahvata - kakvoća vode rijeke Slunjčice
- postaja br. 16335 Korana Bogovlja (na granici s općinom Cetingrad) - kakvoća vode
rijeke Korane;
- postaja br. 16453 Mrežnica Juzbašići - kakvoća vode rijeke Mrežnice.
Prema Državnom planu za zaštitu voda, rijeka Korana je planirane II. kategorije, osim
na postaji Bogovlja (I. kategorija). Rijeka Mrežnica je planirane II. kategorije. Za rijeku
Slunjčicu nije propisana planirana kategorija.
Analitička ispitivanja i praćenje zdravstvene ispravnosti vode za piće na izvorištima i u
sustavu javne vodoopskrbe na području Grada provodi „Komunalac“ d.o.o. Slunj na temelju
Ugovora sa Zavodom za javno zdravstvo Karlovačke županije. Voda se ispituje tako da se na
mjesečnoj razini vrši uzorkovanje na 6 punktova na vodoopskrbnom sustavu Grada, odnosno
na godišnjoj razini 72 uzorka. Uzorci se uzimaju prema Planu uzorkovanja, s time da je crpna
stanica Slunj svaki puta obuhvaćena uzorkovanjem, a mreža na način da su obuhvaćeni svi
krakovi tijekom uzorkovanja.
Zaštita površinskih voda sastoji se u raznim mjerama kojima treba smanjiti pogoršanje
kvalitete vode u vodotocima i planiranoj akumulaciji. To znači da se u vodotoke ne smiju
ispuštati nepročišćene otpadne vode iz domaćinstava, a pogotovo iz gospodarskih i
proizvodnih objekata. Isto tako u vodotoke se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih
gnojiva, kao i druge štetne tvari.
Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u
javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po
odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.
Od iznimne važnosti za područje Grada je dovršetak sustava za odvodnju otpadnih
voda, osobito uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) na lokaciji ''Luka'', oko 500 m
146
nizvodno od Rastoka, čime bi unos onečišćenja u Koranu bio maksimalno reduciran.
Zaštita vodonosnika, kao najvažnijeg prirodnog resursa, zahtijeva primjenu slijedećih
mjera:
- osmišljavanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način primjeren zaštiti
vodonosnika i tla (ograničena i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava), uz
obvezno unapređenje stočarske i peradarske proizvodnje rješavanjem zbrinjavanja
otpada i otpadnih voda na farmama;
- sustavno rješavanje problema zbrinjavanja otpada i odvodnje otpadnih voda
prioritetno za naselja i infrastrukturu koja se nalazi u vodonosniku.
Tlo
Republika Hrvatska nema krovni zakon o zaštiti tla, već se zaštita tla provodi
temeljem ''Zakona o zaštiti okoliša'' (NN 110/07), ''Zakona o zaštiti prirode'' (NN 70/05,
139/08 i 57/11), ''Zakona o poljoprivrednom zemljištu'' (NN 152/08, 25/09, 153/09, 21/10,
39/11 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11), ''Zakona o šumama'' (NN 140/05,
82/06, 129/08, 80/10 i 124/10) i dr.
Na području Grada se ne provodi sustavna kontrola kakvoće tla, niti je izrađena studija
kojom se vrednuje, štiti i planira optimalno gospodarenje tlima (Agroekološka osnova).
Prema dostupnim podacima može se pretpostaviti da su glavni mogući uzroci onečišćenja tla
na području Grada: odlagalište otpada „Pavlovac“, neuređena odlagališta otpada, promet i
havarije s opasnim tvarima koje se prevoze (državnom cestom D1), neodgovarajuće korištenje
sredstava za zaštitu bilja i prihranu u poljoprivredi te spaljivanje biljaka, otpadne vode iz
naselja, postrojenja i objekata koji nisu spojeni na sustave odvodnje, požari, bespravna
izgradnja, industrija i eksploatacija mineralnih sirovina.
Zaštita tla od onečišćenja štetnim tvarima treba se provoditi prioritetno u funkciji
zaštite poljoprivrednog i šumskog zemljišta, radi proizvodnje hrane, zaštite zdravlja ljudi te
radi održanja prirodne ravnoteže i biološke, odnosno, krajobrazne raznolikosti.
Mjere koje se poduzimaju pri korištenju tla trebaju biti primjerene danom staništu, uz
smanjenje uporabe površina, izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i uz
smanjenje unošenja tvari.
U svrhu zaštite od erozije i štetnog zbijanja tla potrebno je primjenjivati odgovarajuće
poljoprivredne i šumarske postupke specifične za pojedina područja (“Pravila dobre
poljoprivredne i šumarske prakse”).
Površine koje se više ne koriste (kao npr. rudne jalovine, klizišta, odlagališta otpada)
poželjno je rekultivirati (ponovno obrađivati).
Vrijedna obradiva tla koja nisu obrađena potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni
ili ih u svrhu zaštite vodnih eko sustava zadržati kao livade.
Ograničeno je korištenje gnojovke, dok se mineralna gnojiva, sredstva za popravak tla
i sredstva za zaštitu bilja moraju primjenjivati u skladu s dozvolom za stavljanje u promet i
drugim važećim propisima koja se na njih odnose. Primjena agrokemikalija mora se temeljiti
na načelima integralne biljne proizvodnje, osobinama staništa i potrebama uzgajanih kultura.
Buka
Zaštita od buke provodi se temeljem ''Zakona o zaštiti od buke'' (NN 30/09) te
podzakonskim propisima. Slunj, kao grad s manje od 100.000 stanovnika, nije obavezan
izraditi stratešku kartu buke i akcijski plan, međutim IiD PPUG-a utvrđeno je područje
ugroženo bukom uz postojeću infrastrukturnu građevinu:
- državnu cestu D1 (G. P. Macelj (gr. R. Slovenije) - Krapina - Zagreb - Karlovac Gračac - Knin - Brnaze - Split (D8)).
Inače, područja Grada potencijalno ugrožena bukom moguća su uz sljedeće planirane
147
infrastrukturne građevine:
- brza cesta Karlovac - Slunj - Plitvice
- brza cesta Popovača (A3) – Sisak – Glina – Josipdol (A1).
Za područje Grada donesena je Odluka o lokacijama i uvjetima dopuštenih
prekoračenja razine buke (GKŽ 25/09).
I.
5.
2.
Područja i lokacije onečišćenja okoliša
Kakvoću površinskih voda na području Grada prate Hrvatske vode, Vodnogospodarski
odjel za srednju i donju Savu, Zagreb na sljedećim mjernim postajama:
- postaja br. 16333 Korana Veljun - kakvoća vode rijeke Korane;
- postaja br. 16334 Korana Slunj - kakvoća vode rijeke Korane;
- postaja br. 16336 Slunjčica Slunj - Rastoke - kakvoća vode rijeke Slunjčice;
- postaja br. 16339 Slunjčica prije vodozahvata - kakvoća vode rijeke Slunjčice
- postaja br. 16335 Korana Bogovlja (na granici s općinom Cetingrad) - kakvoća vode
rijeke Korane;
- postaja br. 16453 Mrežnica Juzbašići - kakvoća vode rijeke Mrežnice.
Ocjena kakvoće površinskih voda je za 2010.g. izvršena u skladu s tada važećim
zakonskim propisima (npr. ''Državni plan za zaštitu voda'' (NN 8/99), ''Uredba o klasifikaciji
voda'' (NN 77/98 i 137/08), ''Uredba o opasnim tvarima u vodama'' (NN 137/08) i dr.). Prema
Državnom planu za zaštitu voda, rijeka Korana je planirane II. kategorije, osim na postaji
Bogovlja (I. kategorija). Rijeka Mrežnica je planirane II. kategorije. Za rijeku Slunjčicu nije
propisana planirana kategorija. Temeljem dostavljenih podataka Hrvatskih voda,
Vodnogospodarski odjel za srednju i donju Savu, Zagreb za 2010.g. možemo zaključiti da je
na svim postajama, s izuzetkom na mjernoj postaji br. 16335 Korana Bogovlja, utvrđena
planirana kategorija. Na mjernoj postaji br.16335 Korana Bogovlja zabilježene su
prekomjerne količine za sljedeće pokazatelje: fizikalno kemijski (električna vodljivost), režim
kisika (KPK-Mn, BPK5), hranjive tvari (nitriti, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor) i biloški
pokazatelji (P-B indeks saprobnosti, P-B indeks saprobnosti – makrozoobentos, P-B indeks
saprobnosti – perifiton).
O izvanrednim i iznenadnim onečišćenjima u četverogodišnjem razdoblju nije bilo
dojava osim što su bila dva onečišćenja, manjeg značaja. Dana 25.08.2009.g. u rijeci Slunjčici
uočena je manja količina odbačenih dijelova ribe iz ugostiteljskog objekta u Rastokama i dana
02.07.2011. g. dojavljeno je o pojavi mutne pjene na površini rijeke Korane u blizini kupališta
u Slunju, što je procijenjeno kao povremena prirodna pojava uslijed puno oborina.
Vodotoci Korana i Slunjčica na području Grada ugroženi su cestovnim prometom koji
je mogući izvor većeg onečišćenja ako dođe do prometne nezgode ili prevrtanja vozila koja
transportiraju opasni sadržaj. Također, nedaleko od Slunja nalazi se farma muznih krava
Sadilovac, koja prema podacima Hrvatskih voda posluje bez vodopravne dozvole.
Analitička ispitivanja i praćenje zdravstvene ispravnosti vode za piće na izvorištima i u
sustavu javne vodoopskrbe na području Grada provodi „Komunalac“ d.o.o. Slunj na temelju
Ugovora sa Zavodom za javno zdravstvo Karlovačke županije. Voda se ispituje tako da se na
mjesečnoj razini vrši uzorkovanje na 6 punktova na vodoopskrbnom sustavu Grada, odnosno
na godišnjoj razini 72 uzorka. Uzorci se uzimaju prema Planu uzorkovanja, s time da je crpna
stanica Slunj svaki puta obuhvaćena uzorkovanjem, a mreža na način da su obuhvaćeni svi
krakovi tijekom uzorkovanja. U tijeku 2009.g. analizirano je ukupno 72 uzoraka pitke vode.
Od ispitanih uzoraka 10 uzoraka je bilo zdravstveno neispravno. Neispravnost je uočena na
pojedinim objektima gdje je manja potrošnja vode, a do neispravnih uzoraka je došlo zbog
nepropisnog uzorkovanja i neispravnog uzorka zbog otklanjanja kvara u kojem nije propisno
izvršeno sanitarno ispiranje mreže. Tijekom 2010.g. analizirano je ukupno 72 uzorka pitke
vode. Od ispitanih uzoraka 6 uzoraka je bilo zdravstveno neispravno, a od toga 3 uzorka
148
odnose se na mjesto uzorkovanja VP, što je upućivalo na neispravnost interne instalacije.
Tijekom 2011.g. analizirano je ukupno 72 uzorka pitke vode. Od ispitanih uzoraka 3 uzoraka
je bilo zdravstveno neispravno, nakon čega su pokrenute popravne radnje, te otklonjeni
uzroci. Na temelju prethodnih podataka vidljivo je da se je broj neispravnih uzoraka znatno
smanjio.
Uzorci sirove vode na vodozahvatu crpne stanice Slunj povremeno pokazuju
zdravstvenu neispravnost u odnosu na mikrobiološke parametre, te je istražen uzrok
nesukladnosti i utvrđena pojava vanjskog zagađenja sirove vode koja se događa nakon
ispuštanja otpadnih voda s lokacije ugostiteljskog objekta lociranog iznad vodozahvata, te je
izvor zagađenja i potok koji se ulijeva u Slunjčicu iznad vodozahvata. Izvor onečišćenja je
djelomično otklonjen, tako da je potok koji je detektiran kao izvor zagađenja skrenut u lijevu
obalu rijeke Slunjčice na način da više ne uzrokuje zagađenje na samom vodozahvatu.
Na području Grada ne provodi se ispitivanje kakvoće zraka.
Prema „Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija“ (GKŽ 37/06) za
prethodno 10-godišnje razdoblje na području Grada evidentirano je prosječno godišnje; 12–13
požara na objektima (sjenici, dimnjaci); 45–46 požara otvorenih prostora (proljetni radovi u
polju, trava, nisko raslinje; 2-3 požara u prometu (osobna, putnička i teretna vozila; 2-3 ostala
požara (drva, kontejneri, stabla). Na temelju podataka DVD Slunj (nadležan za područje
Grada), u 2010.g., 2011.g. i prvih 6 mjeseci 2012.g. opožarena površina iznosi 14.793,77 ha
tj. 37,67% površine Grada Tako je 2010.g. bilo ukupno 55 intervencija, te je u 17 intervencija
opožareno 1.108,87 ha tj. 2,82% površine Grada, 2011.g. bilo je ukupno 85 intervencija, te je
u 38 intervencija opožareno 7.350,34 ha tj. 18,72% površine Grada, a u prvih 6 mjeseci
2012.g. bilo je ukupno 94 intervencije, te je u 66 intervencija opožareno 6.334,56 ha tj.
16,13% površine Grada.
Broj divljih odlagališta otpada posljednjih se godina smanjuje. Na području Grada
postoji 1 lokacija divljeg odlagališta otpada u naselju Glinsko Vrelo (lokalitet Crno Osovje –
Veliki Lisac), uz županijsku cestu Ž3257 Obrovci (L34142) – Taborište (Ž3258) – Slunj
(D1). Navedeno divlje odlagalište na području Grada utvrđeno je i kartirano u sklopu akcije
''Zelena čistka'' (koja je 1. puta provedena u Hrvatskoj 21.04.2012.g. u sklopu akcije ''World
Cleanup 2012'' i globalnog pokreta ''Let's do it'' u koji su uključene 82 zemlje). Predmetno
divlje odlagalište je 50 m3.
Slunj, kao grad s manje od 100.000 stanovnika, nije obavezan izraditi stratešku kartu
buke i akcijski plan. Međutim IiD PPUG-a utvrđena su područja ugrožena bukom uz
postojeću infrastrukturnu građevinu. Ukupna površina tog područja je 903,44 ha tj. 2,30%
površine Grada. Inače, IiD PPUG-a planirane su infrastrukturne građevine: brza cesta
Karlovac - Slunj – Plitvice, brza cesta Popovača (A3) – Sisak – Glina – Josipdol (A1) koja su
potencijalna područja ugrožena bukom.
149
Kartogram I.5.2.-7.2.1. Ugroženi vodotoci i jezera
150
Tablica I.5.2.-7.2.1. Ugroženi vodotoci i jezera
Ugroženi vodotoci i jezera
Godina
Korana Bogovlja (na granici s općinom
Cetingrad) do grada Slunja
2010.
Izvor podataka: Dopis Hrvatskih voda, Vodnogospodarski odjel za srednju i donju Savu, Zagreb od
06.07.2012.g. (Klasa: 350-02/12-01/0000370, Ur.broj: 374-21-4-12-2)
Tablica I.5.2.-7.2.3.a Opožarene površine*
Prema mjestu razvoja
Prema mjestu izbijanja
Požari objekata
Sjenici, dimnjaci
Proljetni radovi u polju, trava, nisko
Požari otvorenih prostora
raslinje
Požari u prometu
Osobna, putnička i teretna vozila
Ostali požari
Drva, kontejneri, stabla
Broj
12-13
45-46
2-3
2-3
Izvor podataka: „Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija (GKŽ 37/06)
*požari u posljednjih 10 godina
Tablica I.5.2.-7.2.3.b Opožarene površine
Opožarene površine* po godinama
Površina (ha)
2010.
2011.
2012. (prvih 6 mjeseeci)
Ukupno
1.108,87
7.350,34
6.334,56
14.793,77
Izvor podataka: Dopis DVD-a Slunj od 11.07.2012.g. (Ur. broj: 130/12)
Tablica I.5.2.-7.2.4. Lokacije divljih odlagališta
Lokacije divljih odlagališta
Crno Osovje – Veliki Lisac, naselje Glinsko Vrelo uz Ž3257
Ukupno
Broj
1
Izvor podataka: Zelena čistka (http://www.zelena-cistka.org/info/kartiranje-odlagalista)
151
Kartogram I.5.2.-7.2.4. Lokacije divljih odlagališta*
* Prikazane su samo lokacije divljih odlagališta otpada utvrđene i kartirane u sklopu akcije ''Zelena
čistka'' (preuzeto s web stranice http://www.letsdoitworld.org/wastemap)
Tablica I.5.2.-7.2.5. Područja ugrožena bukom
Područja ugrožena bukom (uz postojeću infrastrukturneugrađevinu)
Površina (ha)
Državna cesta D1
903,44
Područja potencijalno ugrožena bukom (uz planirane infrastrukturne građevine)
Brza cesta Karlovac - Slunj - Plitvice
Brza cesta Popovača (A3) – Sisak – Glina – Josipdol (A1)
Ukupno
Izvor podataka: PPUG
152
Kartogram I.5.2.-7.2.5. Područja ugrožena bukom
I.
5.
3.
Sanirani dijelovi okoliša
Na temelju podataka tvrtke „Komunalac“ d.o.o. Slunj, na području Grada nalaze se dva
sanirana neuređena (divlja) odlagališta otpada: sanirano neuređeno odlagalište otpada „Gornji
Lađevac“, površine 0,02 ha (0,42%) i sanirano neuređeno odlagalište otpada „Gornji
Kremen“, površine 0,43 ha (90,66%).
Za odlagalište otpada „Pavlovac“ planirana je sanacija odlagališta otpada uz nastavak
odlaganja do konačnog zatvaranja, odnosno godinu dana nakon izgradnje i puštanja u pogon
Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije „Babina Gora“, u skladu sa projektnom
153
dokumentacijom koja se izrađuje prema važećim zakonskim propisima i pravilima struke. Za
potrebe sanacije odlagališta otpada ''Pavlovac'' izrađena je ''Studija ciljanog sadržaja o
utjecaju na okoliš sanacije i nastavka rada predmetnog odlagališta otpada Pavlovac, grad
Slunj'' (izradili IPZ Uniprojekt MCF d.o.o. iz Zagreba i IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. iz
Zagreba, 2006.g.) te je nakon tog izrađena stručna podloga (izradio IPZ Uniprojekt TERRA
d.o.o. iz Zagreba, 2007.g) i ishođena lokacijska dozvola za zahvat u prostoru: sanacija
odlagališta otpada Pavlovac i uređenje zapadnog dijela uz nastavak odlaganja komunalnog
otpada do konačnog zatvaranja odlagališta otpada Pavlovac, površine 3,6 ha. Ukupna
površina planirane sanacije prema IiD PPUG-a iznosi 4,37 ha. Nakon sanacije prostor
odlagališta otpada Pavlovac biti će korišten kao lokacija za prikupljanje i pretovar
komunalnog i neopasnog otpada, te opasnog otpada (uključivo i uređenje prostora za
reciklažno dvorište), površine 4,69 ha, tj 0,01% površine Grada.
Na temelju podataka Hrvatskog centra za razminiranje, Sisak od 1997.g. sanirano je
(razminirano) 12,33 ha minski sumnjivih područja na području Grada. Površine minski
sumnjivih područja kontinuirano se smanjuju zbog akcija razminiranja koje provodi i/ili
koordinira Hrvatski centar za razminiranje.
154
Kartogram I.5.3.-7.3.1. Sanirani dijelovi okoliša
155
Tablica I.5.3.-7.3.1. Broj i površina lokacija saniranih dijelova okoliša (''Hot spots'')
Površina
Sanirani dijelovi okoliša
(ha)
Sanirano neuređeno odlagalište otpada „Gornji Lađevac“
0,02
Sanirano neuređeno odlagalište otpada „Gornji Kremen“
0,43
Sanirana minski sumnjiva područja (razminirana područja)
12,33
Ukupno
12,78
Izvor podataka: Dopis tvrtke „Komunalac“ d.o.o., Društvo za komunalne djelatnosti, Slunj od
05.07.2012.g. (Ur.broj: 959-1/2012) i Dopis Hrvatskog centra za razminiranje, Sisak od 13.07.2012.g.
(Klasa: 213-04/12-06/209, Ur.broj: 530-117-04/2-12-02)
Tablica I.5.3.-7.3.1. Broj lokacija u sanaciji
Broj Lokacija u sanaciji
1 Odlagalište otpada ''Pavlovac'' u naselju Pavlovac
1 Ukupno
Površina (ha)
4,37
4,37
Izvor podataka: PPUG
I.
5.
4.
Gospodarenje otpadom
Sustav gospodarenja otpadom na prostoru Grada biti će utvrđen i detaljno razrađen
''Planom gospodarenja otpadom Grada Slunja“, koji je potrebno izraditi u skladu sa važećom
zakonskom regulativom ''Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske'' (NN
130/05), ''Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. - 2015.
godine'' (NN 85/07, 126/10 i 31/11) i ''Planom gospodarenja otpadom Karlovačke županije''
(GKŽ 4/08).
Prema podacima tvrtke Komunalac d.o.o. Slunj, organiziranim odvozom otpada na
području Grada obuhvaćeno je 501 kućanstvo, tj. 24,26% kućanstva (podaci su bazirani na
prvim rezultatima Popisa stanovništva 2011.g. gdje je na području Grada bilo 5.019
stanovnika i 2.065 kućanstva).
Za potrebe obrade i trajnog odlaganja ostalog dijela komunalnog i neopasnog
proizvodnog otpada, gospodarenja posebnim kategorijama i vrstama otpada te privremenog
skladištenja opasnog otpada (izdvojenog iz komunalnog otpada), prikupljenog s prostora
Karlovačke županije planira se gradnja Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije
''Babina Gora'' na području Grada Karlovca za koje je do sada izrađeno idejno rješenje.
Za potrebe prikupljanja, privremenog skladištenja, pripreme i pretovara komunalnog i
neopasnog proizvodnog otpada te privremenog skladištenja opasnog otpada (izdvojenog iz
komunalnog otpada), posebnih kategorija i vrsta otpada prikupljenog s prostora Grada i
okolnog gravitacijskog prostora u Karlovačkoj županiji planira se gradnja pretovarne
(transfer) stanice i reciklažnog dvorišta ''Pavlovac'' u naselju Pavlovac tj. na lokaciji
postojećeg odlagališta otpada ''Pavlovac'' površine 4,69 ha, čija je sanacija započela izradom
''Studije ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš sanacije i nastavka rada predmetnog odlagališta
otpada Pavlovac, Grad Slunj'' (izradili IPZ Uniprojekt MCF d.o.o. iz Zagreba i IPZ Uniprojekt
TERRA d.o.o. iz Zagreba, 2006.g.). Međutim konačna sanacija i zatvaranje postojećeg
odlagališta otpada ''Pavlovac'' bit će izvršena tek godinu dana nakon gradnje i puštanja u
pogon Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije ''Babina Gora''.
Na lokaciji Pavlovac uz transfer stanicu planirana je i gradnja reciklažnih dvorišta za
razvrstavanje i/ili odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim i građevinskim
otpadom. Gradnja reciklažnih dvorišta za komunalni i građevinski otpad moguća je i u
građevinskim područjima naselja u skladu s Planom gospodarenja otpadom Grada Slunja.
156
Tablica I.5.4.-7.4.1. Broj i površina (službena odlagališta)
Odlagališta
Broj odlagališta
Površina odlagališta (ha)
Postojeće - odlagalište otpada ''Pavlovac''
1
4,69
Planirano - Regionalni centar za gospodarenje
1
25,00
otpadom Karlovačke županije ''Babina Gora''*
Izvor podataka: PPUG i PPKŽ
*nalazi se na području Grada Karlovca
Tablica I.5.4.-7.4.2. Udio domaćinstava obuhvaćenih organiziranim zbrinjavanjem
otpada
Broj domaćinstava obuhvaćenih
Udio (%) u ukupnom broju
Grad Slunj
organiziranim zbrinjavanjem
domaćinstava na području Grada*
otpada
Ukupno
501
24,26
Izvor podataka: Dopis tvrtke „Komunalac“ d.o.o., Društvo za komunalne djelatnosti, Slunj od
05.07.2012.g. (Ur.broj: 959-1/2012)
*podaci su temeljeni na prvim rezultatima Popisa stanovništva 2011.g, prema kojem je na području Grada
bilo 5.019 stanovnika i 2.065 kućanstva
Tablica I.5.4.-7.4.3. Lokacije za odlaganje opasnog otpada*
Lokacije za odlaganje opasnog otpada
Transfer stanica ''Pavlovac''
Ukupno
Broj
1
1
Izvor podataka: PPUG
*Samo privremeno skladištenje opasnog otpada izdvojenog iz komunalnog otpada.
Tablica I.5.4.-7.4.4. Broj i površina saniranih neuređenih odlagališta otpada
Površina
Sanirana neuređena odlagališta
Broj odlagališta
odlagališta (ha)
Sanirano neuređeno odlagalište otpada „Gornji
1
0,02
Lađevac“
Sanirano neuređeno odlagalište otpada „Gornji
2
0,43
Kremen“
Ukupno
2
0,45
Izvor podataka: Dopis tvrtke „Komunalac“ d.o.o., Društvo za komunalne djelatnosti, Slunj od
05.07.2012.g. (Ur.broj: 959-1/2012)
157
Kartogram I.5.4.-7.4.1. Gospodarenje otpadom
158
I.
5.
5.
Dokumenti zaštite okoliša
Na području Grada na snazi su sljedeći dokumenti zaštite okoliša utvrđeni Stavkom (1)
Člankom 73. ''Zakona o zaštiti okoliša'' (NN 110/07):
- državne razine:
- Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09)
- Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske (u izradi)
- regionalne razine:
- Program zaštite okoliša Karlovačke županije (GKŽ 08/00)
- Izvješće o stanju okoliša Karlovačke županije (GKŽ 42/04).
Dokumenti lokalne razine:
- Program zaštite okoliša (još nije u izradi)
- Izvješće o stanju okoliša (još nije u izradi).
Do izrade Plana zaštite okoliša Republike Hrvatske na snazi je Nacionalni plan
djelovanja za okoliš (NN 46/02) koji je izrađen po sada nevažećim propisima.
159
II. ANALIZA
PROVOĐENJA
DOKUMENATA
PROSTORNOG
UREĐENJA
I
DRUGIH
RAZVOJNIH DOKUMENATA I PROGRAMA
II. 1. Dosljednost razvojnih dokumenata i programa Grada s
prostornim planom uređenja Grada
U skladu s Člankom 108. Zakona Poglavarstvo Karlovačke županije je na 40. sjednici
od 11.11.2008.g. donijelo ''Odluku o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za ocjenu
arhitektonske uspješnosti idejnog projekta'' (GGK 39/08). U Povjerenstvo za ocjenu
arhitektonske uspješnosti idejnog projekta su imenovani:
- Dr.Eduard Kušen, predsjednik Povjerenstva
- Marina Šojat, dipl.ing.arh., zamjenica predsjednika
- Juraj Juričić, dipl.ing.arh.
- Mario Kečkeš, dipl.ing.arh.
- Marinko Maradin, dipl.ing.arh.
Povjerenstvo će u postupku izdavanja lokacijske dozvole za smještajne i prateće
građevine ugostiteljsko turističke namjene u prostornim cjelinama većim od 5 ha ocijeniti
idejni projekt, osim u slučaju kada je idejni projekt izrađen na temelju prethodno provedenog
natječaja, te o istome dati mišljenje nadležnom upravnom odjelu. Za područje Grada to je
Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije, Odsjek
za prostorno uređenje i građenje, Ispostava Slunj. Na području Grada nije pokrenut niti jedan
postupak izdavanja lokacijske dozvole za smještajne i prateće građevine ugostiteljsko
turističke namjene u prostornim cjelinama većim od 5 ha.
U cilju osiguranja kontinuiranog, kvalitetnog, cjelovitog i svrhovitog prostornog
planiranja, posebice u cilju osiguranja svrhovitosti prostorno planskih dokumenata, Gradsko
vijeće je na svojoj 3. sjednici održanoj dana 28.07.2009.g. donijelo Odluku o osnivanju i
imenovanju Povjerenstva za prostorno uređenje. Povjerenstvo za prostorno uređenje ima
slijedeća ovlaštenja i obveze:
- da prati prostorno uređenje na području Grada, posebice donošenje i provedbu
prostorno planske dokumentacije;
- raspravlja o prijedlozima za izmjene postojećih ili donošenje novih planova;
- aktivno sudjeluje u izradi prostorno planskih dokumenata (od definiranja koncepcije
plana, utvrđivanja nacrta prijedloga Plana, do rasprave i ocjene svih primjedbi
dobivenih tijekom trajanja javne rasprave i utvrđivanja konačnog prijedloga Plana);
- predlaže poduzimanje određenih radnji s ciljem poboljšanja stanja u području
prostornog uređenja Grada;
- razmatra Izvješće o stanju u prostoru;
- raspravlja o ostalim aktima i dokumentima koji su vezani uz prostorno uređenje.
Za članove Povjerenstva za prostorno uređenje imenovani su:
- Željko Požega – predsjednik;
- Nikola Štefanac – član;
- Zdravko Pavlešić – član;
- Janko Jurčević – član;
- Mirko Magdić – član;
- Ivan Magdić – član;
- Franjo Žgela – član;
- Mile Turkalj – član;
160
- Višnja Magdić – član.
Grad godišnje donosi sljedeće programe vezane za uređenje i gospodarenje prostorom:
- Program javnih potreba u kulturi
- Program javnih potreba u športu
- Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture
- Program održavanja komunalne infrastrukture
- Program gradnje komunalnih vodnih građevina
- Program poticanja poljoprivredne proizvodnje
- Socijalni program.
Osim prethodno navedenih programa na području Grada primjenjuju se niz dugoročnih
programa, strategija i dokumenata regionalne razine:
- Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011. - 2013. (siječanj 2011.g.)
- Regionalni operativni plan (ROP) Karlovačke županije 2005.-2012. (izrađen 2005.g.
i usvojen na 3. sjednici Županijske skupštine od 19.07.2005.g.)
- Turistički masterplan za Karlovačku i Ličko-senjsku županiju (veljača 2008.g.)
- Strategija održivog korištenja energije Karlovačke županije (izradila Regionalna
energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske iz Zagreba u srpnju 2009.g.)
- Strategija razvoja ljudskih potencijala Karlovačke županije 2006.-2012. (rujan
2006.g.)
- Stručna podloga zaštite prirode za reviziju Prostornog plana Karlovačke županije
(izradio Državni zavod za zaštitu prirode iz Zagreba 2007.g., sastavni dio PPKŽ-a)
- Plan gospodarenja otpadom Karlovačke županije (GKŽ 14/08)
- Plan intervencija u zaštiti okoliša Karlovačke županije (izrađen u lipnju 2006.g.)
- Studija razvitka vodoopskrbe na području Karlovačke županije (izradio KA projekt
d.o.o. iz Karlovca u studenom 2007.g.)
- Slika zdravlja Karlovačke županije (izradilo Županijsko povjerenstvo za zdravlje
Karlovačke županije u veljači 2009.g.)
- Katalog informacija za osobe treće životne dobi Karlovačke županije (izradio
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Karlovačke županije 2011.g.) i dr.
te niz dugoročnih programa, strategija i dokumenata lokalne razine:
- Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara, te okoliša od
katastrofa i velikih nesreća za Grad Slunj (GKŽ 30/12)
- Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija (GKŽ 37/06)
- Plan zaštite od požara (GKŽ 37/06)
- Plan upravljanja Značajnim krajobazom Slunjčica (izrađen Nacrt)
- Plan ukupnog razvoja Grada Slunja iz 2007.g. (Svezak I i Svezak II)
- Demografska studija ''Geografska i demografska obilježja, razvitak središnjih
uslužnih funkcija i sustav središnjih naselja područja Grada Slunja'' (izradili Tonko
Radica, mr. geograf. znanosti iz Zagreba i ADF d.o.o. iz Karlovca u 2002.g.)
- ''Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima
Ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopuna
Prostornog plana uređenja Grada Slunja'' (izradio Državni zavod za zaštitu prirode iz
Zagreba u ožujku 2009.g.)
- ''Izmjena i dopuna Konzervatorske podloge PPUG-a'' (izradili Tatjana Horvatić,
dipl.pov.umjet., Sonja Jakšić, dipl. ing. arh., Krešimir Raguž, dipl.arheolog, svi iz
Karlovca 2009.g.) i dr.
II. 2. Provedba dokumenata prostornog uređenja lokalne
razine
Na području Grada na snazi su sljedeći strateški dokumenti prostornog uređenja:
161
- ''Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske'' (27.06.1997.g.
Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske),
- ''Program prostornog uređenja Republike Hrvatske'' (NN 50/99),
- PPKŽ,
- PPUG.
II. 2.
1.
donio
Pokrivenost prostornim planovima
Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO)
Na području Grada na snazi nije niti jedan PPPPO i trenutno nije u izradi niti jedan
PPPPO.
Na temelju IiD PPKŽ-a i IiD PPUG-a, PPPPO donijet će se za:
- park prirode / regionalni park Mrežnica;
- zaštićeni krajolik Slunjčica.
Ukupna površina planiranih PPPPO-a iznosi 3.240,15 ha, tj. planirani PPPPO-i
zauzimaju 8,25% površine Grada. Površina obuhvata PPPPO-a park prirode / regionalni park
Mrežnica iznosi 3.090,59 ha (95,38% ukupne površine PPPPO-a), a površina PPPPO-a
zaštićeni krajolik Slunjčica iznosi 149,56 ha (4,62% ukupne površine PPPPO-a).
Na temelju Studije utjecaja na okoliš (listopad 2003.g.), za IGPin posebne namjene
(PN) - vojno vježbalište „Eugen Kvaternik“, predlaže se izrada PPPPO-a na tom području,
koji bi bio interni dokument samog Poligona.
Tablica II.2.1.-13. Broj i površina obuhvata PPPPO-a planirane izrade
Namjena prostora Površina
Broj Oznaka Naziv
u obuhvatu
obuhvata (ha)
Obveza izrade utvrđena PPKŽ-om i PPUG-om:
1 PPPPO park prirode / regionalni park Mrežnica
PP/RP
3.090,59
2 PPPPO zaštićeni krajolik Slunjčica
ZK
149,56
2 Ukupno utvrđeno na području Grada
3.240,15
Izvor podataka: PPUG i PPKŽ
Prostorni plan uređenja Grada Slunja (PPUG)
Gradsko vijeće Grada Slunja je na 11. sjednici od 10.07.2006.g. donijelo PPUG (GKŽ
23/06). Zbog donošenja Zakona, IiD PPKŽ-a (GKŽ 36/08), Izvješća o stanju u prostoru (GKŽ
27/08) i brojnih zahtjeva za IiD PPUG-a, Grad je pristupio izradi sveobuhvatnih IiD PPUG-a.
Gradsko vijeće je na 35. sjednici od 12.11.2008.g. donijelo ''Odluku o izradi IiD PPUG-a''
(GKŽ 40/08). Nakon te Odluke izrađen je Projektni zadatak za izradu IiD PPUG-a.
Projektnim zadatkom detaljno je proanalizirana problematika prostora unutar granica
obuhvata i razlozi IiD PPUG-a, te su definirani ciljevi i programska polazišta IiD PPUG-a.
Stoga je Gradsko vijeće je na 41. sjednici od 30.03.2009.g. donijelo ''Odluku o izmjeni i
dopuni Odluke o izradi IiD PPUG-a“ (GKŽ 10/09). Gradsko vijeće na 28. sjednici od
22.03.2012.g. donijelo ''Odluku o donošenju IiD PPUG-a'' (GKŽ 9/12). Trenutno nije u izradi
niti jedna izmjena i/ili dopuna PPUG-a; međutim PPUG je izrađen s projekcijom do 2015.g.,
te se u narednom razdoblju mogu očekivati pripreme za izradu novog PPUG-a.
Tablica II.2.1.-14. Broj donesenih PPUG-a
Broj Naziv
1 Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Slunja
Objava (GKŽ)
23/06
Izvor podataka: PPUG
162
Tablica II.2.1.-15. Broj donesenih (I, II, ...) izmjena/dopuna PPUG-a
Broj Naziv
Objava (GGK)
Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada
1
9/12
Slunja
Izvor podataka: PPUG
Kartogram II.2.1.-14. Broj donesenih PPUG-a
Urbanistički planovi uređenja (UPU-ovi)
Na području Grada na snazi je samo jedan UPU, Urbanistički plan uređenja grada
Slunja (UPU 1). Gradsko vijeće Grada Slunja donijelo je UPU grada Slunja (GKŽ 20/01).
163
Zbog donošenja Zakona, IiD PPKŽ-a (GKŽ 36/08), Izvješća o stanju u prostoru (GKŽ 27/08)
i brojnih zahtjeva za IiD UPU-a grada Slunja, Grad je pristupio izradi sveobuhvatnih IiD
UPU-a grada Slunja. Zbog međusobne povezanosti i preklapanja problematike i traženih
zahtjeva istodobno su se radile IiD PPUG-a i IiD UPU-a grada Slunja. Gradsko vijeće je na
35. sjednici od 12.11.2008.g. donijelo ''Odluku o izradi IiD UPU-a grada Slunja'' (GKŽ
40/08). Nakon te Odluke izrađen je Projektni zadatak za izradu IiD UPU-a grada Slunja.
Projektnim zadatkom detaljno je proanalizirana problematika prostora unutar granica
obuhvata i razlozi IiD UPU-a grada Slunja, te su definirani ciljevi i programska polazišta IiD
UPU-a grada Slunja. Stoga je Gradsko vijeće je na 41. sjednici od 30.03.2009.g. donijelo
''Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o izradi IiD UPU-a grada Slunja“ (GKŽ 10/09). Gradsko
vijeće je na 28. sjednici od 22.03.2012.g. donijelo ''Odluku o donošenju IiD UPU-a grada
Slunja'' (GKŽ 9/12). Trenutno nije u izradi niti jedna izmjena i/ili dopuna UPU-a grada
Slunja.
UPU grada Slunja (UPU 1) obuhvaća:
- dijelove građevinskog područja naselja Slunj, Rastoke, Podmelnica, Donje i Gornje
Taborište;
- IGPin:
● gospodarske – proizvodne namjene (Industrijska zona Gornje Taborište (I11/K,
I21), Zona male privrede (I22);
● gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene (turističko naselje Slunj (T24/T32);
● sportsko rekreacijske namjene (kupalište u naselju Slunj (R52) – južni dio);
● groblja (Slunj I (G25), Slunj II (G26)).
Osim navedenih GP UPU grada Slunja obuhvaća i šume isključivo osnovne namjene –
gospodarske šume (Š1), zaštitne šume (Š2) i šume posebne namjene (Š3), te ostalo
poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ).
IiD UPU-a grada Slunja korigirana je granica istog temeljem prihvaćanja primjedbi
korisnika prostora (premiještanje IGPin gospodarske - proizvodne namjene - Zona male
privrede (I22) i povećanje površine stambene namjene (S1)).
Na području Grada potrebno je izraditi ukupno 21 UPU, čija je obaveza izrade utvrđena
PPUG-om, odnosno IiD PPUG-a, od kojih niti jedan nije u izradi i to:
- 1 UPU (4,76% od ukupnog broja planiranih UPU-ova) za građevinsko područje
naselja:
● UPU 2 – dio građevinskog područja naselja Slunj, površine 17,14 ha;
- 13 UPU-ova (61,91% od ukupnog broja planiranih UPU-ova) za izdvojena
građevinska područja izvan naselja – gospodarske ugostiteljsko turističke namjene
(T):
● UPU 3 – turističko naselje Blagaj (T21), površine 38,86 ha;
● UPU 4 – turističko naselje Donje Taborište – Gornji Nikšić (T22), površine 36,20
ha;
● UPU 9 – turističko naselje Donje Primišlje 2 (T2 / T31), površine 9,74 ha;
● UPU 10 – turističko naselje Donje Primišlje 1 (T1), površine 1,19 ha;
● UPU 11 – turističko naselje Donje Primišlje 3 (T23), površine 3,29 ha;
● UPU 12 – turističko naselje Veljunska Glina / Rabinja (T3), površine 2,09 ha;
● UPU 13 - turističko naselje Bandino selo / Kosjer selo (T4-1), površine 1,85 ha;
● UPU 14 – turističko naselje Veljunska Glina (T4-2), površine 0,98 ha;
● UPU 17 – robinzonski turizam Gornji Popovac (T4), površine 1,76 ha;
● UPU 19 – turističko naselje Gornja Visočka / Bukovac Perjasički 1 (T2 5 / T33),
površine 7,45 ha;
● UPU 20 – turističko naselje Gornja Visočka / Bukovac Perjasički 2 (T2 6),
površine 6,83 ha;
164
UPU 21 – turističko naselje Gornja Visočka (T27), površine 3,25 ha,
UPU 22 – kamp odmorište Točak (T34), površine 1,17 ha;
- 4 UPU-a (19,05% od ukupnog broja planiranih UPU-ova) za izdvojena građevinska
područja izvan naselja – gospodarske poslovne namjene (K):
● UPU 5 – poslovna zona uz obilaznicu Slunj 1 (K13), površine 15,99 ha;
● UPU 6 – poslovna zona uz obilaznicu Slunj 2 (K14), površine 29,80 ha;
● UPU 7 – poslovna zona Lapovac (K11), površine 4,90 ha;
● UPU 8 – poslovna zona Gornje Taborište (K12), površine 2,03 ha;
- 3 UPU-a (14,29% od ukupnog broja planiranih UPU-ova) za izdvojena građevinska
područja izvan naselja – sportsko rekreacijske namjene (R):
● UPU 15 – kupalište Donje Primišlje (R51), površine 1,32 ha;
● UPU 16 – centar za adrenalinske sportove Zečev Varoš / Slunjčica (R7), površine
10,5 ha;
● UPU 18 – autodrom i motocros Gornja Visočka, Donja Visočka i Bukovac
Perjasički (R6), površine 75,70 ha.
Predmetni UPU-ovi zauzimaju površinu od 272,04 ha. Najveću površinu i udio u
ukupnoj površini UPU-ova zauzimaju UPU-ovi za IGPin gospodarske ugostiteljsko turističke
namjene (T) (114,66 ha tj. 42,15%). Slijede UPU-ovi za IGPin sportsko rekreacijske namjene
(R) (87,52 ha tj. 32,17%), IGPin gospodarske poslovne namjene (K) (52,72 ha tj. 19,38%) i
UPU za GPn (17,14 ha, tj. 6,30%). Na taj način je obveza izrade UPU-a planirana na 2,24%
ukupne površine svih GP utvrđenih IiD PPUG-a na području Grada (12.130,08 ha).
Obveza izrade tako velikog broja UPU-ova proizašla je iz:
- Članka 75. Stavak (2) Zakona koji je u vrijeme izrade IiD PPUG-a glasio:
''Urbanistički plan uređenja donosi se obvezno za neizgrađene dijelove građevinskog
područja naselja i neizgrađena izdvojena građevinska područja izvan naselja te za
dijelove tih područja planiranih za urbanu obnovu.''
- Članka 60. Stavka (2) Zakona koji glasi: ''Prostorni planovi lokalne razine moraju
biti usklađeni s dokumentom prostornog uređenja državne, odnosno prostornim
planom područne (regionalne) razine. Na području na kojem je prostorni plan u
suprotnosti s državnim, primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne,
odnosno prostorni plan područne (regionalne) razine.''
- Članka 5.4.6. PPKŽ-a čiji zadnji stavak glasi: ''Nositelji provedbe Programa
poticanja razvoja poduzetničkih zona su Županija, općine i gradovi, koji putem
svojih predstavničkih tijela donose odluke o formiranju novih ili nastavku aktivnosti
u već formiranim zonama. Uređenje u tablici navedenih zona kako i zona navedenih
u točki 4.2.4. ovih Odredbi treba provoditi putem detaljnije planske dokumentacije
(UPU, DPU).''
- Članka 7.14. PPKŽ-a koji glasi: ''Za neizgrađene dijelove GP u središnjim naseljima,
površine 2 ha i više potrebno je izraditi UPU u mj. 1:2.000 ili DPU. Do donošenja
plana nisu mogući zahvati na navedenom prostoru''
- Članka 13.1.2. PPKŽ-a koji glasi: ''Urbanistički plan uređenja (UPU) ili Detaljni plan
uređenja (DPU) izrađuje se za:
- gradove Ozalj i Slunj;
- naselja - sjedišta općina;
- naselja i dijelove naselja koji su registrirani kao povijesne urbanističke cjeline;
- neizgrađene dijelove GP iz članka 7. odredbe 7.14.;
- izdvojene zone turističke namjene iz članka 5. odredbe 5.6.5;
- izdvojene poduzetničke i druge gospodarske zone (UPU / DPU), a sukladno
točki 5.4.6. u članku 5. ovih Odredbi.
Granicu područja za koje se izrađuje UPU treba odrediti u kartografskom prikazu
●
●
165
PPUO/G-a, odnosno GUP-a.''
Iako Članci PPKŽ-a omogućavaju izradu UPU-a ili DPU-a zbog Stavka (2) Članka 75.
Zakona bilo je moguće utvrditi samo izradu UPU-a.
IiD PPUG-a omogućila je da se dokumentima prostornog uređenja užih područja može
odrediti viši prostorni standard od onog određenog IiD PPUG-a.
Tablica II.2.1.-21. Broj i površina obuhvata donesenih UPU-a
Broj Naziv
Objava (GKŽ) Površina obuhvata (ha)
Odluka o usvajanju Urbanističkog plana
1
20/01
334,03
uređenja grada Slunja
Izvor podataka: UPU grada Slunja
Tablica II.2.1.-22. Broj donesenih (I, II, ...) izmjena/dopuna UPU-a
Broj Naziv
Objava (GGK) Površina obuhvata (ha)
Odluka o donošenju Izmjena i dopuna
1
9/12
335,70
Urbanističkog plana uređenja grada Slunja
Izvor podataka: UPU grada Slunja
Tablica II.2.1.-25. Broj i površina obuhvata UPU-a planirane izrade
Namjena prostora Površina
Broj Oznaka Naziv
u obuhvatu
obuhvata (ha)
Obveza izrade utvrđena PPUG-om:
UPU za GPn
dio GPn_
1 UPU 2 dio naselja Slunj
17,14
dio N 54 -121
1 UPU za GPn ukupno
17,14
UPU za IGPin T
1 UPU 3 turističko naselje Blagaj
IGPin_T21
38,86
turističko naselje Donje Taborište – Gornji
2 UPU 4
IGPin_T22
36,20
Nikšić
3 UPU 9 turističko naselje Donje Primišlje 2
IGPin_T2 / T31
9,74
4 UPU 10 turističko naselje Donje Primišlje 1
IGPin_T1
1,19
5 UPU 11 turističko naselje Donje Primišlje 3
IGPin_T23
3,29
turističko naselje Veljunska Glina /
6 UPU 12
IGPin_T3
2,09
Rabinja
turističko naselje Bandino selo / Kosjer
7 UPU 13
IGPin_T4-1
1,85
selo
8 UPU 14 turističko naselje Veljunska Glina
IGPin_T4-2
0,98
9 UPU 17 robinzonski turizam Gornji Popovac
IGPin_T4
1,76
turističko naselje Gornja Visočka /
10 UPU 19
IGPin_T25 / T33
7,45
Bukovac Perjasički 1
turističko naselje Gornja Visočka /
11 UPU 20
IGPin_T26
6,83
Bukovac Perjasički 2
12 UPU 21 turističko naselje Gornja Visočka
IGPin_T27
3,25
13 UPU 22 kamp odmorište Točak
IGPin_T34
1,17
13 UPU za IGPin T ukupno
114,66
UPU za IGPin K
1 UPU 5 poslovna zona uz obilaznicu Slunj 1
IGPin_K13
15,99
2 UPU 6 poslovna zona uz obilaznicu Slunj 2
IGPin_K14
29,80
166
3 UPU 7 poslovna zona Lapovac
4 UPU 8 poslovna zona Gornje Taborište
4 UPU za IGPin K ukupno
UPU za IGPin R
1 UPU 15 kupalište Donje Primišlje
centar za adrenalinske sportove Zečev
2 UPU 16
Varoš / Slunjčica
autodrom i motocros Gornja Visočka,
3 UPU 18
Donja Visočka i Bukovac Perjasički
3 UPU za IGPin R ukupno
21 Ukupno utvrđeno PPUG-om na području Grada
IGPin_K11
IGPin_K12
4,90
2,03
52,72
IGPin_R51
1,32
IGPin_R7
10,50
IGPin_R6
75,70
87,52
272,04
Izvor podataka: PPUG
167
Kartogram II.2.1.-21. Broj i površina obuhvata donesenih UPU-a + Kartogram II.2.1.22. Broj i površina obuhvata donesenih (I,II, …) izmjena/dopuna UPU-a
168
Kartogram II.2.1.-25. Broj i površina obuhvata UPU-a planirane izrade
Detaljni planovi uređenja (DPU-ovi)
Na području Grada na snazi je 4 DPU-a, od čega su svi unutar obuhvata UPU-a grada
Slunja (obveza izrade utvrđena UPU-om grada Slunja) i to:
- Detaljni plan uređenja Centar I (GKŽ 40/04), obuhvaća dio GPn (dioN54-81);
- Detaljni plan uređenja Centar II (GKŽ 09/03), obuhvaća dio GPn (dioN54-81) ;
- Detaljni plan uređenja Centar III (GKŽ 13/08), obuhvaća dio GPn (dioN54-81);
- Detaljni plan uređenja Rastoke (GKŽ 25/07), obuhvaća dio GPn (N51-2, dioN51-3 i
N54-3).
169
Svi DPU-ovi su doneseni prije donošenja IiD UPU-a grada Slunja iz 2012.g. DPU
„Centar I“ obuhvaća dio centra grada Slunja uz lijevu stranu Ulice braće Radić (okvirno od
Trga Zrinskih i Frankopana do starog gradskog igrališta). Površina obuhvata je 6,09 ha. DPU
„Centar II“ obuhvaća dio centra grada Slunja uz desnu stranu Ulice braće Radić (okvirno od
zgrade „apoteke“ do nove poslovne zgrade). Površina obuhvata je 0,90 ha. DPU „Centra III“
obuhvaća prostor koji je omeđen Trgom dr.Franje Tuđmana, Ulicom 14. Domobranske
pukovnije, Ulicom kralja Zvonimira (produžetak ulice), Ulicom Jure Belkovića i Plitvičkom
ulicom. Površina obuhvata je 4,67 ha. DPU „Rastoke“ obuhvaća područje naselja Rastoke,
površine obuhvata 8,85 ha. Nakon donošenja, za predmetne DPU-ove nisu rađene IiD, te
trenutno nije u izradi niti jedna IiD predmetnih DPU-ova.
Na području Grada potrebno je izraditi ukupno 2 DPU-a; od čega je DPU 1 – groblje
Donji Lađevac (G10) van obuhvata UPU-a grada Slunj (obveza izrade utvrđena IiD PPUG-a),
a DPU 2 – groblje Slunj 1 (G25) u obuhvatu UPU-a grada Slunja (obveza izrade utvrđena IiD
UPU-a grada Slunja). Predmetni DPU-ovi trenutno nisu u izradi. Predmetni DPU-ovi
zauzimaju površinu od 5,87 ha; od toga površina DPU 1 - groblje Donji Lađevac (G10) iznosi
1,76 ha odnosno 29,98%, a površina DPU 2 – groblje Slunj 1 (G25) iznosi 4,11 ha odnosno
70,02%. Na taj način je obveza izrade DPU-a planirana na samo 0,05% ukupne površine svih
GP utvrđenih IiD PPUG-a na području Grada (12.130,08 ha). Obveza izrade predmetnih
DPU-ova proizašla je iz Članka 16. Stavak (1) ''Pravilnika o grobljima'' (NN 99/02) tj. niti
jedan DPU se neće izrađivati za potrebe urbane komasacije.
Tablica II.2.1.-26. Broj i površina obuhvata donesenih DPU-a
Broj Naziv
Objava (GKŽ)
1 Centar I
40/04
2 Centar II
09/03
3 Centar III
13/08
4 Rastoke
25/07
Ukupno utvrđeno UPU-om grada Slunja na
4
području Grada
Površina obuhvata (ha)
6,09
0,90
4,67
8,85
20,51
Izvor podataka: UPU grada Slunja
Tablica II.2.1.-30. Broj i površina obuhvata DPU-a planirane izrade
Namjena prostora Površina
Broj Oznaka Naziv
u obuhvatu
obuhvata (ha)
Obveza izrade utvrđena PPUG-om:
1 DPU 1 groblje Donji Lađevac
IGPin_G10
1,76
1 Ukupno utvrđeno PPUG-om
1,76
Obveza izrade utvrđena UPU-om grada Slunja:
1 DPU 2 groblje Slunj 1
IGPin_G25
4,11
1 Ukupno utvrđeno UPU-om grada Slunja
4,11
2 Ukupno utvrđeno na području Grada
5,87
Izvor podataka: PPUG i UPU grada Slunja
170
Kartogram II.2.1.-26. Broj i površina obuhvata donesenih DPU-a + Kartogram II.2.1.30. Broj i površina obuhvata DPU-a planirane izrade
Provedbeni planovi (UPU-ovi, DPU-ovi)
Na području Grada utvrđeno je ukupno 28 provedbenih planova; od toga je 5 (17,86%)
na snazi i 23 (82,14%) planiranih. Od 5 provedbenih planova na snazi, 3 (60%) ih je doneseno
u posljednjih 8 godina (tijekom dva 4-godišnja razdoblja), ukupne površine 19,61 ha, tj.
5,51% ukupne površine provedbenih planova na snazi. U obuhvatu provedbenih planova na
snazi (UPU grada Slunja, DPU Centar I, DPU Centar II, DPU Centar III i DPU Rastoke)
nalazi se 356,21 ha tj. 56,17% ukupne površine u obuhvatu provedbenih planova. U stvarnosti
ta je površina manja jer se svi DPU-ovi na snazi (DPU Centar I, DPU Centar II, DPU Centar
171
III i DPU Rastoke) nalaze unutar obuvata UPU-a grada Slunja, te ona iznosi 335,70 ha, tj.
52,94% ukupne površine u obuhvatu provedbenih planova. Od 23 planirana provedbena plana
niti jedan nije u izradi. Iz ovih podataka moglo bi se zaključiti da je dinamika izrade
provedbenih planova spora, međutim treba uzeti u obzir da je obveza izrade većine planiranih
provedbenih planova utvrđena tek nedavno tj. u ožujku 2012.g. donošenjem ''Odluke o
donošenju IiD PPUG-a'' i ''Odluke o donošenju IiD UPU-a grada Slunja“. Stoga trebamo
zaključiti da će se izrađivati po logičnim prioritetima demografskog i gospodarskog razvoja.
Od 28 provedbenih planova većina tj. 22 (78,57%) obuhvaća IGPin, 5 (17,86%)
obuhvaća GPn, a 1 (3,57%) obuhvaća GPn i IGPin. Provedbeni plan koji obuhvaća GPn i
IGPin (UPU grada Slunja) je najzastupljeniji po površini koju obuhvaćaju (335,70 ha tj.
52,94%). Slijede ih provedbeni planovi koji obuhvaćaju IGPin (260,77 ha tj. 41,12%) i
provedbeni planovi koji obuhvaćaju GPn (37,65 ha tj. 5,94%). Od 5 provedbenih planova na
snazi većina tj. 4 (80%) obuhvaća GPn, a 1 (20%) obuhvaća GPn i IGPin. Od 5 provedbenih
planova na snazi po površini je najzastupljeniji provedbeni plan koji obuhvaća GPn i IGPin
(UPU grada Slunja) (335,70 ha tj. 94,24%). Slijede provedbeni planovi koji obuhvaćaju GPn
(20,51 ha tj. 5,76%). Stoga možemo zaključiti da i po osnovnoj namjeni provedbeni planovi
prate logične prioritete demografskog i gospodarskog razvoja.
Tablica II.2.1.-32. Broj donesenih provedbenih planova za naselja i prostorne cjeline
tijekom dva 4-godišnja razdoblja
Objava
Površina
Broj
Vrsta
Naziv
(GKŽ)
obuhvata (ha)
1
DPU
Centar I
40/04
6,09
2
DPU
Centar III
13/08
4,67
3
DPU
Rastoke
25/07
8,85
Ukupno na području Grada
19,61
Izvor podataka: UPU grada Slunja
Graf II.2.1.-32. Broj donesenih provedbenih planova za naselja i prostorne cjeline
tijekom dva 4-godišnja razdoblja
172
Tablica II.2.1.-33. Broj i udio provedbenih planova prema osnovnoj namjeni
Oznaka/
Udio u
Udio od
Namjena
Površina
Naziv i objava za važeće provedbene
ukupnoj
Broj ukupnog
prostora u
obuhvata
planove
površini
broja
obuhvatu
(ha)
(%)
(%)
UPU-ovi na području Grada za GPn:
dio GPn_
1 UPU 2 dio naselja Slunj
17,14
2,70
dio N 54 -121
1
3,57 Ukupno UPU-ovi na području Grada za GPn
17,14
2,70
DPU-ovi na području Grada za GPn:
dio GPn_
1
Centar I (40/04)
6,09*
0,96
dioN54-81
dio GPn_
2
Centar II (09/03)
0,90*
0,14
dioN54-81
dio GPn_
3
Centar III (13/08)
4,67*
0,74
dioN54-81
dio GPn_
4
Rastoke (25/07)
N51-2, dioN518,85*
1,40
3, N54-3
4
14,29 Ukupno DPU-ovi na području Grada za GPn
20,51
3,23
5
17,86 Ukupno provedbeni planovi na području Grada za GPn
37,65
5,94
UPU-ovi na području Grada za GPn + IGPin:
dio GPn_
dioN12-11,
dioN25-21, N461, dioN48-11,
N48-12, N48-13,
N48-14, N48-15,
N51-11 N51-12,
N51-2, N51-3,
1 UPU 1 UPU grada Slunja (20/01, 9/12)
N54-1, N54-21,
335,70
52,94
N54-3, N54-4,
N54-5, N54-6,
N54-7, dioN5481, N549, N54-10, N5411, dioN54-121,
N54-13, N5415, N54-16,
1
3,57 Ukupno UPU-ovi na području Grada za GPn + IGPin
335,70
52,94
Ukupno provedbeni planovi na području Grada za GPn
1
3,57
335,70
52,94
+ IGPin
UPU-ovi na području Grada za IGPin:
1 UPU 3 turističko naselje Blagaj
IGPin_T21
38,86
6,13
turističko naselje Donje Taborište –
2 UPU 4
IGPin_T22
36,20
5,71
Gornji Nikšić
3 UPU 5 poslovna zona uz obilaznicu Slunj 1
IGPin_K13
15,99
2,52
173
4
5
6
7
8
9
poslovna zona uz obilaznicu Slunj 2
IGPin_K14
poslovna zona Lapovac
IGPin_K11
poslovna zona Gornje Taborište
IGPin_K12
turističko naselje Donje Primišlje 2
IGPin_T2 / T31
turističko naselje Donje Primišlje 1
IGPin_T1
turističko naselje Donje Primišlje 3
IGPin_T23
turističko naselje Veljunska Glina /
10 UPU 12
IGPin_T3
Rabinja
turističko naselje Bandino selo / Kosjer
11 UPU 13
IGPin_T4-1
selo
12 UPU 14 turističko naselje Veljunska Glina
IGPin_T4-2
13 UPU 15 kupalište Donje Primišlje
IGPin_R51
centar za adrenalinske sportove Zečev
14 UPU 16
IGPin_R7
Varoš / Slunjčica
15 UPU 17 robinzonski turizam Gornji Popovac
IGPin_T4
autodrom i motocros Gornja Visočka,
16 UPU 18
IGPin_R6
Donja Visočka i Bukovac Perjasički
turističko naselje Gornja Visočka /
17 UPU 19
IGPin_T25 / T33
Bukovac Perjasički 1
turističko naselje Gornja Visočka /
18 UPU 20
IGPin_T26
Bukovac Perjasički 2
19 UPU 21 turističko naselje Gornja Visočka
IGPin_T27
20 UPU 22 kamp odmorište Točak
IGPin_T34
20 71,43 Ukupno UPU-ovi na području Grada za IGPin
DPU-ovi na području Grada za IGPin:
1 DPU 1 groblje Donji Lađevac
IGPin_G10
1 DPU 2 groblje Slunj 1
IGPin_G25
2
7,14 Ukupno DPU-ovi na području Grada za IGPin
22 78,57 Ukupno provedbeni planovi na području Grada za IGPin
28
UPU 6
UPU 7
UPU 8
UPU 9
UPU 10
UPU 11
100,00 Ukupno provedbeni planovi na području Grada
29,80
4,90
2,03
9,74
1,19
3,29
4,70
0,77
0,32
1,54
0,19
0,52
2,09
0,33
1,85
0,29
0,98
1,32
0,15
0,21
10,50
1,66
1,76
0,28
75,70
11,94
7,45
1,17
6,83
1,08
3,25
1,17
254,90
0,51
0,18
40,20
1,76
4,11
5,87
260,77
634,12
(614,51*)
0,28
0,65
0,93
41,12
100,00
Izvor podataka: PPUG i UPU grada Slunja
*DPU Centar I, DPU Centar II, DPU Centar III i DPU Rastoke nalaze se unutar obuhvata UPU-a grada
Slunja, tako da je stvarna površina manja i iznosi 614,51 ha
174
Graf II.2.1.-33. Broj i udio provedbenih planova prema osnovnoj namjeni - provedbeni
planovi na području Grada (ukupno)
II. 2.
2.
Provedba prostornih planova
Neposredna provedba prostornih planova
Lokacijske dozvole su do 01.10.2007.g. izdavane temeljem ''Zakona o gradnji'' (NN
175/03 i 100/04), a danas se izdaju temeljem Zakona. Lokacijska dozvola se izdaje za sve
građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m², zgrade za
obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća
od 600 m² te građevine, radove i druge zahvate u prostoru određene ''Pravilnikom o
jednostavnim građevinama i radovima'' (NN 21/09, 57/10, 126/10, 48/11 i 81/12).
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdaje lokacijske dozvole za zahvate u
prostoru određene ''Uredbom o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili
građevinsku dozvolu'' (NN 116/07 i 56/11) te za zahvate u prostoru koji su planirani na
području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba, ako Zakonom nije propisano
drukčije. Za sve ostale zahvate u prostoru lokacije dozvole izdaje Upravni odjel za prostorno
uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije, Odsjek za prostorno uređenje i
građenje, Ispostava Slunj. U postupku ishođenja lokacijske dozvole po potrebi sudjeluje
Povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta čiji rad je detaljno opisan u
Poglavlju II.1. ovog Izvješća.
Prema podacima Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša
Karlovačke županije, Odsjek za prostorno uređenje i građenje, Ispostava Slunj u posljednje 4
godine i u prvih 6 mjeseci 2012.g najviše je izdanih lokacijskih dozvola za gradnju
komunalne infrastrukture – prometa (6 tj. 31,58%). Slijede lokacijske dozvole za gradnju
građevina stambene namjene (3 tj. 15,79%), te po 2 (tj. 10,53%) lokacijske dozvole za
gradnju građevina mješovite namjene, gospodarske – poslovne namjene i sportsko
rekreacijske namjene. Po 1 (tj. 5,26%) lokacijska dozvola izdana je za gradnju građevina
175
gospodarske – poslovne namjene, gospodarske – površine za iskorištavanje mineralnih
sirovina, odlagalište otpada i komunalnu infrastrukturu – odvodnju.
Prema podacima Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša
Karlovačke županije, Odsjek za prostorno uređenje i građenje, Ispostava Slunj u posljednje 4
godine i u prvih 6 mjeseci 2012.g. izdano je 19 lokacijskih dozvola, a od toga najviše 2009.g.
(7 tj. 36,84%) i najmanje 2011.g. (1 tj. 5,26%). U prvih 6 mjeseci 2012.g. izdane su 3
lokacijske dozvole. Broj izdanih lokacijskih dozvola bilježi pad od 2009.g. što je djelomično
očekivano (jer se za dio zahvata u prostoru više ne izdaje lokacijska dozvola već rješenje o
uvjetima građenja) dok je djelomično posljedica ekonomske krize i smanjenja broja
investicija u graditeljstvu. Podaci o broju lokacijskih dozvola koje je Ministarstvo
graditeljstva i prostornog uređenja izdalo na području Grada nisu dostupni.
Građevinske dozvole su do 01.10.2007.g. izdavane temeljem ''Zakona o gradnji'' (NN
175/03 i 100/04), a danas se izdaju temeljem Zakona. Građevinske dozvole se izdaju za
zahvate u prostoru određene ''Uredbom o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili
građevinsku dozvolu'' (NN 116/07 i 56/11) te za zahvate u prostoru koji su planirani na
području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba, ako Zakonom nije propisano
drukčije. Građevinske dozvole izdaje Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.
Prema podacima Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša
Karlovačke županije, Odsjek za prostorno uređenje i građenje, Ispostava Slunj u godini 2008.,
2009. i 2010., za postupke koji su započeli temeljem ''Zakona o gradnji'' (NN 175/03 i
100/04), izdano je 9 građevinskih dozvola, a od toga najviše 2008.g. (5 tj. 55,56%), zatim
2009.g. (3 tj. 33,33%) i najmanje 2010.g. (1 tj. 11,11%). Podaci o broju građevinskih dozvola
koje je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdalo na području Grada nisu
dostupni.
Izdavanje rješenja o uvjetima građenja započelo je 01.10.2007.g. tj. stupanjem na snagu
Zakona. Rješenje o uvjetima građenja izdaje se za građenje zgrade čija građevinska (bruto)
površina nije veća od 400 m² i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija
građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m². Rješenja o uvjetima građenja izdaje
Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije, Odsjek
za prostorno uređenje i građenje, Ispostava Slunj. U posljednje 3 godine i u prvih 6 mjeseci
2012.g . izdano je 30 rješenja o uvjetima građenja, a od toga najviše 2011.g. (10 tj. 33,33%),
zatim 2009.g. (9 tj. 30,00%) i 2010.g. (7 tj. 23,33%). U prvih 6 mjeseci 2012.g. izdano je 4 (tj.
13,33%) rješenja o uvjetima građenja.
Izdavanje potvrde glavnog projekta započelo je 01.10.2007.g. tj. stupanjem na snagu
Zakona. Potvrda glavnog projekta izdaje se za građenje građevina za koje se ne izdaje
građevinska dozvola, niti rješenje o uvjetima građenja. Potvrde o uvjetima građenja izdaje
Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije, Odsjek
za prostorno uređenje i građenje, Ispostava Slunj. U posljednje 4 godine i u prvih 6 mjeseci
2012.g. izdano je 13 potvrda glavnog projekta, a od toga najviše 2008.g. (5 tj. 38,46%) i
najmanje 2009.g. (1 tj. 7,69%). U prvih 6 mjeseci 2012.g. izdane su 2 (tj. 15,38%) potvrde
glavnog projekta.
Izdavanje rješenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja započelo je stupanjem
na snagu Zakona (01.10.2007.g.). Rješenje o izvedenom stanju izdavalo se za zgradu čija
građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² i zgradu za obavljanje isključivo
poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m² izgrađenu
bez rješenja o uvjetima građenja. Potvrda izvedenog stanja izdavala se za građevinu za koju se
prema Zakonu izdaje potvrda glavnog projekta i koja je izgrađena bez te potvrde. Rješenja o
izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja izdavao je Upravni odjel za prostorno uređenje,
građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije, Odsjek za prostorno uređenje i građenje,
176
Ispostava Slunj. Rješenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja izdavale su se
temeljem Članaka 240. - 248. Zakona sve do stupanja na snagu ''Zakon o izmjenama Zakona
o prostornom uređenju i gradnji'' (NN 90/11) i ''Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim
zgradama'' (NN 90/11) u srpnju 2011.g. Od tada su se rješenja o izvedenom stanju donosila
temeljem ''Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama'' (NN 90/11), a potvrde
izvedenog stanja se više nisu izdavale. Rješenja o izvedenom stanju donosio je Upravni odjel
za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije, Odsjek za prostorno
uređenje i građenje, Ispostava Slunj. Donošenjem rješenja o izvedenom stanju ozakonjivala se
je nezakonito izgrađena zgrada tj. nova zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade
izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, evidentirana na
digitalnoj ortofoto karti (DOF5) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na
temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21.06.2011.g., ako su do toga
dana izvedeni:
- svi građevinski i drugi radovi te ako se koristi ili se može koristiti ili
- svi grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji, zidovi, odnosno stupovi s
gredama i stropovi) sa ili bez krovišta i ako su u pogledu namjene, veličine i
smještaja na čestici izgrađeni u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja
na snagu ''Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama'' (NN 90/11).
Donošenjem ''Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama'' (NN 86/12) u
srpnju 2012.g. stavljen je van snage ''Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama''
(NN 90/11), pa se od tada rješenja o izvedenom stanju donose temeljem ''Zakona o postupanju
s nezakonito izgrađenim zgradama'' (NN 86/12). Donošenjem rješenja o izvedenom stanju
ozakonjuje se nezakonito izgrađena zgrada tj.:
- zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se
odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u
mjerilu
1:5000
Državne
geodetske
uprave
izrađenoj
na
temelju
aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011.
(DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi
(temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom
konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže i
- zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se
odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi
konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama
i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja
nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto
karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja
do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj
službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i
katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.
Rješenja o izvedenom stanju donosi Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i
zaštitu okoliša Karlovačke županije, Odsjek za prostorno uređenje i građenje, Ispostava Slunj.
U posljednje 4 godine i u prvih 6 mjeseci 2012.g., izdano je 7 rješenja o izvedenom
stanju, a od toga najviše 2009.g. (3 tj. 42,86%) i najmanje 2010.g. i 2011.g. (za svaku godinu
po 1 tj. 14,29%), dok 2008.g. nije izdano niti jedno rješenje o izvedenom stanju. U prvih 6
mjeseci 2012.g. izdana su 2 rješenja o izvedenom stanju. U posljednje 4 godine izdane su 3
potvrde izvedenog stanja, i to po 1 (tj. 33,33%) potvrda o izvedenom stanju u 2008.g., 2010.g.
i 2011.g.
Prema podacima Uprave za inspekcijske poslove, Sektora građevinske inspekcije,
Područne jedinice u Karlovcu, Odjela Karlovačke županije na području Grada je izdano 20
inspekcijskih rješenja u slučajevima građenja zgrada bez, odnosno protivno aktu kojim se
177
odobrava građenje i to u naseljima Slunj, Cvitović i Donji Lađevac. U najvećem broju
predmetnih inspekcijskih rješenja investitori su fizičke osobe (18 tj. 90,0%), dok su 2
investitora (10,0%) poslovni subjekti. Najveći broj predmetnih inspekcijskih rješenja utvrđen
je u naselju Slunj (14 tj. 70,0%), a slijede ga naselje Cvitović (5 tj. 25,0%) i naselje Donji
Lađevac (1 tj. 5,0%).
Tablica II.2.2.-3. Broj izdanih lokacijskih dozvola prema namjeni zahvata*
Broj
Namjena zahvata
Datum izdavanja
Stambena
1
Višestambena zgrada u Slunju
2009
Višestambena građevina u Slunju, k.č.
2
2009
464,465,466,467,k.o. Slunj
Pomoćna građevina u Slunju, k.č. 275/5
3
2011
k.o. Slunj
Ukupno stambena 3
Mješovita
Stambeno poslovna zgrada
1
2009
(rekonstrukcija)
Stambeno poslovna građevina, Centar II,
2
2009
grad Slunj
Ukupno mješovita 2
Gospodarska - proizvodna
Građenje proizvodno –poslovne
1
građevine u Taborištu, k.č. 2043/1 k.o.
2012
Slunj1
Ukupno gospodarska – proizvodna 1
Gospodarska - poslovna
Poslovni objekt – rekonstrukcija i
1
2008
prenamjena
Rekonstrukcija robne kuće „Buk“ Slunj,
2
2012
k.č. 15 k.o. Slunj1
Ukupno gospodarska – poslovna 2
Gospodarska – površine za iskorištavanje mineralnih sirovina
Eksploatacijsko polje tehničkog
1
građevnog kamena “Dragojević”, grad
2012
Slunj
Ukupno gospodarska – površine za iskorištavanje mineralnih
sirovina 1
Sportsko rekreacijska
Sportsko-rekreacijski centar ”Rastoke“,
1
2008
grad Slunj
Izgradnja grupe građevina za potrebe
2
2010
športa i rekreacije u Zečev Varošu
Ukupno sportsko rekreacijska 1
Odlagalište otpada
1
Odlagalište otpada „Pavlovac“ – sanacija
2008
Odlagalište otpada 1
Komunalna infrastruktura - promet
178
1
2
3
4
5
6
1
Gradnja prilaznog puta u Slunju, V.
Karasa bb
Pristupna cesta uređaju za pročišćavanje
otpadnih voda u gradu Slunju
Pristupna prometnica na adresi
Ladihovićeva 5, Slunj, k.č. 1102/3 i d.
1102/5 k.o. Cvitović
Izgradnja nastavka ulice knezova
blagajskih u Slunju
Izgradnja prometnice u ul. Ivana Trnskog
Izgradnja prometnice u ulici Jure
Belkovića
Ukupno komunalna infrastruktura – promet 6
Komunalna infrastruktura - odvodnja
Izgradnja uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda
Ukupno komunalna infrastruktura – odvodnja 1
Ukupno 19
2009
2009
2010
2010
2010
2010
2009
Izvor podataka: Dopis Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke
županije, Odsjek za prostorno uređenje i građenje, Ispostava Slunj od 27.06.2012.g. (Klasa: 008-01/1201/7, Ur.broj: 2133/1-07-02/30-12-2)
*podaci Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja nisu dostupni
Tablica II.2.2.-4. Broj rješenja o građenju*
Broj
Namjena zahvata
Datum izdavanja
Građevinska dozvola
Poslovna građevina-pilana (dogradnja i
1
2008
rekonstrukcija)
2
Obiteljska kuća
2008
3
Stambeni objekt
2008
Rekonstrukcija radionice za obradu
4
2008
kamena
5
Obiteljska kuća
2008
Obiteljska kuća ( rekonstrukcija i
6
2009
nadogradnja)
7
Stambeno-gospodarska građevina
2009
8
Obiteljska kuća
2009
9
Obiteljska kuća
2010
Ukupno građevinska dozvola 9
Rješenje o uvjetima građenja
Stambeni objekt u Cvitoviću bb, na k.č.
1
2009
495/1 i 495/3 k.o. Cvitović
Rekonstrukcija stambene u stambeno2
poslovnu zgradu u Cvitoviću, k.č. 560/1
2009
k.o. Cvitović
Stambeni objekt u Slunju, Gojka Šuška
3
2009
bb, k.č. 388/14(s.i.)
Građenje stambene građevine u Slunju,
4
2009
K. Blagajskih , k.č. 331/12 i dr. k.o. Slunj
5
Stambena građevina
2009
179
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
Građenje stambene građevine u Slunju,
k.č. 685 (n.i.) 240/14 (s.i.)
Stambena građevina u Slunju, Gojka
Šuška , k.č. 400/1 k.o. Slunj
Stambena građevina u D. Furjanu, k.č.
173/3 k.o. Furjan
Građenje obiteljske kuće u Furjanu, k.č.
445 k.o. Furjan
Stambena građevina u Slunju, k.č. 305,
303/2 i d. 303/1 k.o. Slunj
Rekonstrukcija –dogradnja nadstrešnice u
Slunju, A. Šenoe 33
Gospodarske građevine (spremište
poljoprivrednog alata) , Lumbardenik 95,
k.č. 361/6 i d. 361/5 k.o. Popovac
Prenamjena djela stamb.pr u ugostiteljski
prost.-konobu, k.č. 225/1 k.o. Slunj
Stambeni objekat u Slunju, I. G.
Kovačića , k.č. 225/2 k.o. Slunj
Pomoćni gospodarski objekt u Slunju,
k.č. 740 k.o. Slunj
Rekonstrukcija i prenamjena mlinice u
apartman, k.č. 80/K k.o. Slunj
Rekonstrukcija-dogradnja postojeće st.
Građevine u Slunju, k.č. 386/5 (s.i..) k.o.
Slunj
Poslovna građevina u Slunj,
Ladihovićeva 5, k.č. 1102/3,5 k.o.
Cvitović
Stambena i gosp. Građevina u
Podmelnici, k.č. 1123 k.o. Slunj
Stambena građevina u Cvitoviću, k..č.
606/3 k.o. Cvitović
Stambena i pomoćna građevina u
Lumbardeniku, k.č. 370/2 k.o. Popovac
Stambena građevina u D. Cerovcu, k.č.
748/10k.o. Nikšić
Gospodarska građevina u Zečev Varošu,
k.č. 1490 k.o. Gornje Primišlje
Stambena zgrada u D. Taborištu, k.č.
1139/4 k.o. Cvitović
Stambena građevina (kuća) u Slunju, A.
Šenoe bb, k.č. 687/1 k.o. Slunj
Stambena građevina u Slunju, Gojka
Šuška bb, k.č. 1855 k.o. Slunj1
Gradnja stambenog objekta u Cvitoviću,
k.č. d. 449/3 i d. 450/5 k.o. Cvitović
2009
2009
2009
2009
2010
2010
2010
2010
2010
2010
2010
2011
2011
2011
2011
2011
2011
2011
2011
2011
2011
2011
180
28
29
30
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
Građenje stambenog objekta u
Lumbardeniku, k.č. 48/1K i 481/3 k.o.
Popovac
Pomoćna i gospodarska građevina u D.
Taborištu, k.č. 1155 k.o. Slunj1
Stambena zgrada Jurčević u Slunju, 14.
Domobr. Puk 49, k.č. 469 k.o. Slunj1
Ukupno rješenje o uvjetima građenja 30
Potvrda glavnog projekta
Kanalizacijski kolektor
Vodospremnik Lađevac
Stambeni objekt u D. Cerovcu
Centralni park – uređenje
Kanalizacijski kolektor – rekonstrukcija
TS 10(20)/0,4 kV Rastoke
Višestambena zgrada u Slunju („Zgrada
2“)
Višestambena zgrada u Slunj („Zgrada
1“)
Mostić u Rastokama – sanacija
Obiteljska kuća u Slunj
Ulica I poljski put
Ulica II poljski put
Mrežnička ulica
Ukupno potvrda glavnog projekta 13
Ukupno 52
2011
2011
2011
2008
2008
2008
2008
2008
2009
2010
2010
2010
2011
2011
2012
2012
Izvor podataka: Dopis Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke
županije, Odsjek za prostorno uređenje i građenje, Ispostava Slunj od 27.06.2012.g. (Klasa: 008-01/1201/7, Ur.broj: 2133/1-07-02/30-12-2)
*Iskazani su podaci o izdanim rješenjima o uvjetima građenja, te ostalim aktima kojima se odobrava
građenje (potvrda glavnog projekta i građevinska dozvola)
Tablica II.2.2.-5. Broj rješenja o izvedenom stanju*
Broj
Namjena zahvata
Datum izdavanja
Rješenje o izvedenom stanju
Obiteljska kuća u D. Nikšiću 26, k.č.
1
2009
559/2 k.o. Nikšić
2
Pomoćna i gospodarska građevina
2009
Pomoćna građevina (drvarna) u Slunju,
3
2009
Prilaz narti 1, k.č. 302/112 k.o. Slunj
Obiteljska kuća u Podmelnici 21, k.č.
4
2010
208/6 k.o. Slunj
Stambeni objekt u Slunju, 14.
5
domobranske pukovnije 41, k.č. 441 k.o.
2011
Slunj 1
Stambena i gospodarske građevine u G.
6
Tabotištu, Ladihovićeva 6, k.č. 2096 i
2012
2097 k.o. Slunj
181
Rekonstrukcija i dogradnja stambenoposlovne građevine u Slunju, k.č. 1882
k.o. Slunj 1
Ukupno rješenje o izvedenom stanju 7
Potvrda glavnog projekta
SN kabel za TS Rastoke
Dječji vrtić Slunj
Stambeno-poslovna građevina u Slunj
Ukupno potvrda glavnog projekta 3
Ukupno 10
7
1
2
3
2012
2008
2010
2011
Izvor podataka: Dopis Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke
županije, Odsjek za prostorno uređenje i građenje, Ispostava Slunj od 27.06.2012.g. (Klasa: 008-01/1201/7, Ur.broj: 2133/1-07-02/30-12-2)
*Iskazani su podaci o izdanim rješenjima o izvedenom stanju i potvrdama glavnog projekta
Tablica II.2.2.-3. Broj izdanih lokacijskih dozvola + Tablica II.2.2.-4. Broj rješenja o
građenju + Tablica II.2.2.-5. Broj rješenja o izvedenom stanju*
Rješenje o
Potvrda
Rješenje o Potvrda
Godina Lokacijska Građevinska
uvjetima
glavnog
izvedenom izvedenog Ukupno
izdavanja dozvola
dozvola
građenja
projekta
stanju
stanja
2008.
3
5
0
5
0
1
14
2009.
7
3
9
1
3
0
23
2010.
5
1
7
3
1
1
18
2011.
1
0
10
2
1
1
15
prvih 6
3
0
4
2
2
0
mj.2012.
11
Ukupno
19
9
30
13
7
3
81
Izvor podataka: Dopis Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke
županije, Odsjek za prostorno uređenje i građenje, Ispostava Slunj od 27.06.2012.g. (Klasa: 008-01/1201/7, Ur.broj: 2133/1-07-02/30-12-2)
*podaci Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja nisu dostupni
II. 2.
3.
Praćenje stanja u prostoru
Izvješća o stanju u prostoru
Ovo je za područje Grada 5. Izvješće o stanju u prostoru. ''Zakonom o prostornom
uređenju'' (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02) propisano je donošenje Izvješća o stanju u
prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za dvogodišnje razdoblje, dok je
''Zakonom o IiD Zakona o prostornom uređenju'' (NN 100/04) taj period povećan na
četverogodišnje razdoblje. Zakonom je zadržano četverogodišnje razdoblje, ali je ukinuta
potreba izrade Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. Za područje Grada odneseno
je sveukupno 3 Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru.
U Izvješću o stanju u prostoru grada Slunja (GKŽ 27/08) definirana je potreba za
izradom IiD PPUG-a i UPU-a grada Slunja, što je i učinjeno, te je Gradsko vijeće na 28.
sjednici od 22.03.2012.g. donijelo ''Odluku o donošenju IiD PPUG-a'' (GKŽ 9/12) i ''Odluku o
donošenju IiD UPU-a grada Slunja'' (GKŽ 9/12).
U svrhu daljnjeg poboljšanja uvjeta života i kvalitete življenja sustavno se izgrađuje i
unapređuje komunalna infrastruktura. Planirani radovi i financijska sredstva za izgradnju
objekata i uređaja komunalne infrastrukture definirani su posebnim programom gradnje koje
donosi Gradsko vijeće svake kalendarske godine za cjelokupno područje Grada. Sustavno se
radi na proširenju vodoopskrbne mreže, elektroopskrbne mreže, odvodnje otpadnih voda, te
182
rješavanju problematike odlaganja komunalnog otpada na odlagalištu Pavlovac. Sukladno
prostorno planskoj dokumentaciji i financijskim mogućnostima provode se i aktivnosti na
uređenju i modernizaciji gradskih ulica.
Praćenje stanja u prostoru vrši se i na razini regionalne samouprave, pa je za područje
Karlovačke županije do danas doneseno 5 Izvješća o stanju u prostoru i 5 Programa mjera za
unapređenje stanja u prostoru.
Tablica II.2.3.-1. Broj donesenih Izvješća o stanju u prostoru prema propisanim
razdobljima
Broj Naziv
Objava (GKŽ)
1 Izvješće o stanju u prostoru Grada Slunja
7/98
2 Izvješće o stanju u prostoru Grada Slunja
38/01
3 Izvješće o stanju u prostoru Grada Slunja
24/04
4 Izvješće o stanju u prostoru Grada Slunja
27/08
Izvor podataka: Grad (http://www.slunj.hr)
Tablica II.2.3.-1.a. Broj donesenih Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru
prema propisanim razdobljima
Broj Naziv
Objava (GGK)
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru
7/98
1 IiD Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru
14/99
IiD Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru
2/01
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru
38/01
2
IiD Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru
38/02
3 Program mjera za unapređenje stanja u prostoru
24/04
Izvor podataka: Grad (http://www.slunj.hr)
Tablica II.2.3.-1.b. Broj donesenih Izvješća o stanju u prostoru Karlovačke županije
prema propisanim razdobljima
Broj Naziv
Objava (GKŽ)
1 Izvješće o stanju u prostoru
6/95
2 Izvješće o stanju u prostoru Karlovačke županije
19/98
3 Izvješće o stanju u prostoru Karlovačke županije
23/99
Izvješće o stanju u prostoru Karlovačke županije
38/03
4 Analiza Izvješće o stanju u prostoru Karlovačke županije sa
45/04
odgovarajućom dopunom
5 Izvješće o stanju u prostoru Karlovačke županije
35/06
Izvor podataka: Karlovačka županija (http://www.kazup.hr)
183
Tablica II.2.3.-1.c. Broj donesenih Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru
Karlovačke županije prema propisanim razdobljima
Broj Naziv
Objava (GKŽ)
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije Karlovačke
6/95
1 Odluka o IiD Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru
14/98
Karlovačke županije
2 Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije
19/98
3 Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije
23/99
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Karlovačke županije
38/03
4 Zaključak o dopuni Program mjera za unapređenje stanja u prostoru
45/04
Karlovačke županije
5 Program mjera unapređenja stanja u prostoru Karlovačke županije
35/06
Izvor podataka: Karlovačka županija (http://www.kazup.hr)
Tablica/Graf II.2.3. - Broj donesenih Izvješća o stanju u prostoru / Programa mjera za
unapređenje stanja u prostoru*
Programi mjera za
Programi mjera za Izvješća o stanju u
Izvješća o stanju u
unapređenje stanja u
Godina
unapređenje stanja u prostoru Karlovačke
prostoru
prostoru Karlovačke
prostoru
županije
županije
1994.
1995.


1996.
1997.
1998.




1999.



2000.
2001.


2002

2003.


2004.




2005.
2006.


2007.


2008.



2009.


2010.


2011.


2012.


Izvor podataka: Grad (http://www.slunj.hr) i Karlovačka županija (http://www.kazup.hr)
doneseno Izvješće o stanju u prostoru / Program mjera za unapređenje stanja u prostoru
 IiD Izvješća o stanju u prostoru / Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru
*
Plavom bojom su označena razdoblja za koja je donesen pojedini Program mjera za unapređenje
stanja u prostoru i Izvješće o stanju u prostoru
184
III. OCJENA
STANJA
I
PRIJEDLOZI
ZA
UNAPREĐENJE PROSTORNOG RAZVOJA SA
PLANOM AKTIVNOSTI
III. 1.
Ocjena stanja prostornog razvoja
III. 1. 1. Mogućnosti i ograničenja daljnjeg prostornog razvoja grada
u funkciji regionalnih razvojnih potreba
Za potrebe ovog Izvješća analizirani su strateški ciljevi utvrđeni ''Županijskom
razvojnom strategijom Karlovačke županije 2011. - 2013.'' (siječanj 2011.g.) koji su
postavljeni s vizijom Županije razvijene poduzetničke klime i gospodarstva, kvalitetnih
ljudskih resursa, održivog razvoja i kvalitetnog življenja te su usklađeni s ciljevima ''Strategije
regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013.'' (izradilo Ministarstvo regionalnog
razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u svibnju 2010.g.). ''Županijskom razvojnom
strategijom Karlovačke županije 2011. - 2013.'' postavljena su 4 strateška cilja koji su
podijeljeni u prioritete, a oni u mjere.
Strateški cilj 1 je oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja
Županije, a njegovi prioriteti i mjere su:
- Razvoj ruralnog prostora:
- Programi poticanja razvoja ruralnog prostora i prostornog planiranja
- Izjednačavanje kvalitete života ruralnih područja u odnosu na urbana područja i
zaustavljanje procesa depopulacije
- Valorizacija i unapređenje autohtonih poljoprivrednih i turističkih proizvoda i
usluga
- Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava i poslovnih
subjekata na ruralnom području
- Primjena LEADER pristupa
- Civilno društvo, kultura i sport:
- Jačanje kapaciteta civilnog društva i povezivanje javnog i civilnog sektora
- Valorizacija i upravljanje materijalnom i nematerijalnom baštinom
- Unapređenje kulturnih i sportsko-rekreacijskih programa i infrastrukture
- Jačanje kapaciteta za upravljanje regionalnim razvojem:
- Osposobljavanje kadrova za upravljanje regionalnim razvojem
- Unapređenje županijske, međužupanijske, međuregionalne i međunarodne
suradnje
- Razvoj prometne povezanosti:
- Prometno povezivanje središta Županije s periferijom
- Razdvajanje tranzitnog i lokalnog prometa
- Poboljšanje dostupnosti sustava javnog prijevoza
- Razvoj novih prometnih pravaca
- Razvoj ruralnog turizma:
- Usmjeravanje, informiranje i educiranje poljoprivrednika
- Diverzifikacija gospodarskih djelatnosti i izvora dohotka na ruralnom prostoru
- Poticanje i revitalizacija tradicijskih obrta
- Razvoj turističke infrastrukture na ruralnom prostoru
- Poticanje malog obiteljskog poduzetništva u turizmu
Strateški cilj 2 je konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i
185
infrastrukture, a njegovi prioriteti i mjere su:
- Jačanje konkurentnosti gospodarstva:
- Ulaganje u nove tehnologije i istraživanje i razvoj
- Poticanje proizvodnje i usluga visoke dodane vrijednosti usmjerenih izvozu
- Unaprjeđenje inovacijske djelatnosti i komercijalizacija
- Promocija Županije i gospodarstva
- Unapređenje regionalne i međunarodne suradnje poduzetnika i poduzetničkih
potpornih institucija
- Poticajno okruženje za ulaganje i razvoj poduzetništva
- Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva
- Razvoj tradicijskih obrta
- Privlačenje domaćih i stranih ulagača
- Unapređenje poduzetničke infrastrukture i potpornih institucija
- Unapređenje održive poljoprivredne proizvodnje
- Razvoj poljoprivrede i slatkovodnog ribarstva
- Razvoj održivog šumarstva i kvalitetno upravljanje šumskim zemljištem
- Poticanje razvoja ekološke poljoprivrede
- Unapređenje prerade u poljoprivrednoj proizvodnji
- Unapređenje turističke ponude:
- Razvoj selektivnih oblika turizma
- Poboljšanje postojećih i osmišljavanje novih turističkih proizvoda
- Komuniciranje imidža i prodor na emitivna tržišta
- Prodaja turističkih usluga
- Unapređenje destinacijskog menadžmenta i informacijskog sustava
- Razvoj infrastrukture
- Razvoj prometnica na glavnim županijskim prometnim pravcima
- Razvoj komunalne infrastrukture
- Razvoj energetske infrastrukture
- Razvoj poslovne infrastrukture
- Razvoj turističke infrastrukture
Strateški cilj 3 je jačanje ljudskih resursa i strateško planiranje razvoja, a njegovi
prioriteti i mjere su:
- Unapređenje kvalitete odgojnoobrazovnog sustava:
- Izgradnja i opremanje objekata predškolskog odgoja i povećanje dostupnosti
programa predškolskog odgoja
- Izgradnja i opremanje objekata u školstvu i poboljšanje osnovnoškolskih i
srednjoškolskih programa obrazovanja
- Poboljšanje sustava stipendiranja
- Razvoj visokoškolskog obrazovanja
- Usklađivanje obrazovnih programa s potrebama gospodarstva i razvoj cjeloživotnog
učenja:
- Suradnja znanstveno-istraživačkog, javnog i privatnog sektora
- Poticanje cjeloživotnog učenja i usavršavanja u struci
- Razvoj obrazovnih programa u skladu s potrebama gospodarstva
- Izgradnja i opremanje objekata i institucija za programe cjeloživotnog
obrazovanja i usavršavanja u struci
- Unapređenje zdravlja i preventivne zdravstvene zaštite:
- Unapređenje zdravstvene zaštite
- Razvoj programa prevencije i ranog otkrivanja bolesti
- Unapređenje programa palijativne i hospicijske skrbi
186
- Razvoj dodatnih zdravstvenih usluga
- Unapređenje socijalne sigurnosti:
- Poboljšanje kvalitete života socijalno osjetljivih skupina
- Unapređenje zaštite žrtava nasilja u obitelji
- Razvoj prevencije i zaštite od ovisnosti
- Programi potpore braniteljima i oboljelima od PTSP-a
- Jačanje kapaciteta javne uprave za strateško i prostorno planiranje:
- Jačanje kapaciteta za strateško planiranje razvoja
- Prostorno planiranje u funkciji održivog razvoja
- Jačanje izvršnih kapaciteta i financijskog potencijala JLS-a
Strateški cilj 4 je održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima i kulturnom
baštinom, a njegovi prioriteti i mjere su:
- Jačanje kapaciteta za upravljanje zaštitom okoliša, prirodnim i kulturnim resursima:
- Podizanje svijesti i razvijanje kapaciteta za upravljanje zaštitom okoliša i
prirodnim resursima i kulturnom baštinom
- Uspostava županijskog informacijskog sustava zaštite okoliša
- Zaštita okoliša kod izvanrednih zagađenja
- Razvoj sustava gospodarenja otpadom:
- Razvoj sustava odvojenog prikupljanja otpada i reciklažnih dvorišta
- Sanacije službenih i ilegalnih odlagališta otpada i uspostava županijskog sustava
gospodarenja otpadom s pripadajućim građevinama
- Poboljšanje gospodarenja otpadnim vodama
- Zaštita prirodnih vrijednosti te očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti:
- Jačanje kapaciteta za očuvanje i upravljanje prirodnim vrijednostima
- Provođenje mjera zaštite staništa važnih za očuvanje biološke raznolikosti i
krajobraza
- Unapređenje korištenja obnovljivih izvora energije i energetska efikasnost:
- Informiranje, sustavno planiranje i upravljanje korištenjem obnovljivih izvora
energije
- Iskorištavanje hidroenergije, biomase i bioplina
- Iskorištavanje solarne energije i energije vjetra
- Iskorištavanje ostalih obnovljivih izvora energije
- Energetska učinkovitost u zgradarstvu
Navedeni ciljevi i mjere se provode na lokalnoj razini donošenjem i provođenjem
brojnih strategija, programa i planova kao što su:
- Socijalni program;
- Program poticanja poljoprivredne proizvodnje;
- Program javnih potreba u kulturi;
- Program javnih potreba u športu;
- Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture;
- Program održavanja komunalne infrastrukture;
- Program gradnje komunalnih vodnih građevina.
Za provođenje navedenih ciljeva najznačajniji je Plan ukupnog razvoja Grada Slunja iz
2007.g. (Svezak I i Svezak II) (izrađivač Hrvatski farmer d.d.), koji obuhvaća Grad Slunj, te
općine Cetingrad, Plaški, Rakovica, Saborsko i Tounj. Izrada takvog Plana bila je uvjetovana
i usmjerena određenim napucima koji su sadržani u Regionalnom operativnom programu
(ROP) Karlovačke županije i Nacionalnoj strategiji regionalnog razvoja. U spomenutom
Planu obrađen je ruralni razvoj i iskustva iz razvijenih zemalja u ruralnom razvoju, te određen
smjer gospodarskog razvoja Grada i susjednih općina.
„Plan ukupnog razvoja Grada Slunja iz 2007.godine'' kao glavni oblik razvoja u socio –
187
ekonomskom smislu prepoznao je ruralni razvoj koji uključuje zajedničke projekte
poljoprivrede, privatnog poduzetništva i turizma s kontinuiranom edukativnom
nadogradnjom, te je utvrđeno nekoliko programskih ciljeva koji su usklađeni s regionalnim
strateškim ciljevima razvoja:
- razvoj proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda;
- sudjelovanje gospodarstva pojedinih jedinica lokalne samouprave (elektroničkom
obradom, prezentacijom i promidžbom) u ukupnom gospodarstvu Županije;
- održivost razvoja (mogućnost razvoja djelatnosti koje održivo koriste prirodne
izvore);
- državnim županijskim mjerama poticati poslodavce na zapošljavanje školovanih,
mladih;
- koristiti mjere koje potiču informatizaciju, uključivanje svih gospodarskih subjekata
u informatičke mreže;
- sudjelovanje predstavnika lokalne samouprave u seminarima, predavanjima,
studijskim putovanjima;
- obrazovanje što šireg kruga građana.
U „Planu ukupnog razvoja Grada Slunja iz 2007.godine'' obrađen je razvoj
gospodarstva, te predložene što potpunije recepture izvođenja sadašnjih i budućih djelatnosti,
koje će omogućiti višu profitnost i uspješnu tržišnu utakmicu na domaćem i inozemnim
tržištima.
Za provođenje navedenih strateških ciljeva značajan je i Plan upravljanja Značajnim
krajobazom Slunjčica (izrađen Nacrt) koji će identificirati probleme i odrediti prioritetne
ciljeve za njihovo rješavanje kroz upravljačke procese. Kroz njega će se definirati
svakodnevne aktivnosti Javne ustanove usmjerene ka postizanju ciljeva.
Isto tako za provođenje ciljeva od velike je važnosti donijeti ''Plan gospodarenja
otpadom Grada Slunja“, što je detaljno opisano u Poglavljima I.5.4. Gospodarenje otpadom i
I.5.1. Osjetljivost prostornog razvoja Grada u odnosu na zaštitu okoliša ovog Izvješća.
Uz mjere koje se provode na lokalnoj razini, od kojih su najznačajnije prethodno
navedene, postoji niz mjera koje su previše kompleksne za provođenje na lokalnoj razini te se
stoga provode na regionalnoj razini.
III. 1. 2. Međunarodna
prostornog uređenja
i
prekogranična
suradnja
u
području
Grad ima uspostavljene prijateljske veze sa sljedećim gradovima i općinama:
- Castel San Giovanni iz Italije, od 1977.g.
- Općina Grude iz BiH, od 1996.g.
- Općina Krašić, od 1997.g.
Razvoj prijateljskih veza sa navedenim gradovima i općinama ne realizira se u području
prostornog uređenja, nego kroz neke druge oblike suradnje.
Na području Grada ne primjenjuju se europski programi sufinanciranja u području
prostornog uređenja.
188
III. 2.
Plan aktivnosti za unaprjeđenje prostornog razvoja
III. 2. 1. Prijedlog i razlozi izrade, odnosno izmjena i dopuna
dokumenata prostornog uređenja na lokalnoj razini
U narednom četverogodišnjem razdoblju potrebno je izraditi novi Prostorni plan
uređenja Grada Slunja zbog sljedećih razloga:
- PPUG je izrađen s projekcijom do 2015.g., a IiD PPUG-a iz 2012.g. je bila
sveobuhvatna (npr. usklađenje s Zakonom, usklađenje s važećom zakonskom i
podzakonskom regulativom, usklađenje s PPKŽ-om i dr.) te nove sveobuhvatne IiD
PPUG-a nisu moguće u projekcijskom razdoblju;
- rezultata popisa stanovništva iz 2011.g.;
- nove zakonske i podzakonske regulative (npr. nakon ulaska Republike Hrvatske u
Europsku uniju) te njihovih IiD, a osobito Pravilnika iz Članka 58. Stavka (6)
Zakona o mjerilima kartografskih prikaza, standardu elaborata prostornih planova i
obveznih priloga (kojeg je temeljem Članka 340. Stavka (3) Zakona Ministar bio
dužan donijeti do 01.10.2009.g., ali još uvijek nije donesen);
- IiD sustava zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine;
- novih razvojnih studija infrastrukturnih sustava te njihovih IiD;
- usklađenja s II. IiD PPKŽ-a koje su u tijeku (započele 15.12.2010.g. donošenjem
''Odluke o izradi II. izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije'' (GKŽ
47a/10) na 13. sjednici Županijske skupštine, ali u dosadašnjem tijeku izrade nije
izrađen ni Nacrt prijedloga II. IiD PPKŽ-a).
U narednom četverogodišnjem razdoblju moguće je izraditi jednu ili više IiD PPUG-a u
detalju u skladu s Člankom 78. Stavkom (5) Zakona tj. u jedinstvenom postupku s izradom
provedbenog dokumenta prostornog uređenja (UPU, DPU) te njihovih IiD pri čemu se donosi
zajednička odluka o izradi IiD PPUG-a i izradi novog ili IiD UPU-a ili DPU-a. Isto tako, u
narednom četverogodišnjem razdoblju moguće je izraditi jednu ili više ciljanih IiD PPUG-a
ukoliko se zahtjevi fizičkih i pravnih osoba za izmjenom PPUG-a pokažu opravdanim.
U narednom četverogodišnjem razdoblju potrebno je izraditi sljedeće PPPPO-ove:
- PPPPO park prirode / regionalni park Mrežnica;
- PPPPO zaštićeni krajolik Slunjčica,
čija je obaveza izrade i donošenja utvrđena PPUG-om i PPKŽ-om.
U narednom četverogodišnjem razdoblju potrebno je izraditi sljedeće UPU-ove:
- UPU 2 – dio građevinskog područja naselja Slunj,
- UPU 3 – turističko naselje Blagaj (T21),
- UPU 4 – turističko naselje Donje Taborište – Gornji Nikšić (T22),
- UPU 5 – poslovna zona uz obilaznicu Slunj 1 (K13),
- UPU 6 – poslovna zona uz obilaznicu Slunj 2 (K14),
- UPU 7 – poslovna zona Lapovac (K11),
- UPU 8 – poslovna zona Gornje Taborište (K12),
- UPU 9 – turističko naselje Donje Primišlje 2 (T2 / T31),
- UPU 10 – turističko naselje Donje Primišlje 1 (T1),
- UPU 11 – turističko naselje Donje Primišlje 3 (T23),
- UPU 12 – turističko naselje Veljunska Glina / Rabinja (T3),
- UPU 13 - turističko naselje Bandino selo / Kosjer selo (T4-1),
- UPU 14 – turističko naselje Veljunska Glina (T4-2),
- UPU 15 – kupalište Donje Primišlje (R51),
- UPU 16 – centar za adrenalinske sportove Zečev Varoš / Slunjčica (R7),
189
- UPU 17 – robinzonski turizam Gornji Popovac (T4),
- UPU 18 – autodrom i motocros Gornja Visočka, Donja Visočka i Bukovac Perjasički
(R6),
- UPU 19 – turističko naselje Gornja Visočka / Bukovac Perjasički 1 (T25 / T33),
- UPU 20 – turističko naselje Gornja Visočka / Bukovac Perjasički 2 (T26),
- UPU 21 – turističko naselje Gornja Visočka (T27),
- UPU 22 – kamp odmorište Točak (T34),
čija je obaveza izrade i donošenja utvrđena PPUG-om.
U narednom četverogodišnjem razdoblju potrebno je izraditi sljedeće DPU-ove:
- DPU 1 - groblje Donji Lađevac (G10), čija je obaveza izrade i donošenja utvrđena
PPUG-om;
- DPU 2 – groblje Slunj 1 (G25), čija je obaveza izrade i donošenja utvrđena UPU-om
grada Slunja.
U narednom četverogodišnjem razdoblju potrebno je izraditi IiD sljedećih provedbenih
dokumenta prostornog uređenja (UPU-a, DPU-a):
- 1. UPU-a grada Slunja
● UPU je izrađen na neadekvatnoj podlozi (skenirani HOK u mj.1:5000), a
reambulacija k.o. Slunj i dijela k.o. Cvitović je u završnoj fazi, pa je IiD nužna
zbog prilagodbe novom katastarskom planu, te izbjegavanja problema u
provođenju (npr. imovinsko-pravnih);
- 2. DPU-a Centar I
● reambulacija k.o. Slunj je u završnoj fazi, te će katastarski plan na kojem je
izrađen DPU Centar I postati nevažeći, pa je IiD nužna zbog prilagodbe novom
katastarskom planu, te izbjegavanja problema u provođenju (npr. imovinskopravnih);
● tijekom izrade IiD PPUG-a i IiD UPU-a grada Slunja pristigli su zahtjevi koji
nisu u domeni planova šireg područja (PPUG, UPU), te je IiD nužna zbog
određenih korekcija DPU-a Centar I;
- 3. DPU-a Centar II
● reambulacija k.o. Slunj je u završnoj fazi, te će katastarski plan na kojem je
izrađen DPU Centar II postati nevažeći, pa je IiD nužna zbog prilagodbe novom
katastarskom planu, te izbjegavanja problema u provođenju (npr. imovinskopravnih);
- 4. DPU-a Centar III
● reambulacija k.o. Slunj je u završnoj fazi, te će katastarski plan na kojem je
izrađen DPU Centar III postati nevažeći, pa je IiD nužna zbog prilagodbe
novom katastarskom planu, te izbjegavanja problema u provođenju (npr.
imovinsko-pravnih);
● tijekom izrade IiD PPUG-a i IiD UPU-a grada Slunja pristigli su zahtjevi koji
nisu u domeni planova šireg područja (PPUG, UPU), te je IiD nužna zbog
određenih korekcija DPU-a Centar III.
- 5. DPU-a Rastoke
● reambulacija k.o. Slunj je u završnoj fazi, te će katastarski plan na kojem je
izrađen DPU Rastoke postati nevažeći, pa je IiD nužna zbog prilagodbe novom
katastarskom planu, te izbjegavanja problema u provođenju (npr. imovinskopravnih).
● tijekom izrade IiD PPUG-a i IiD UPU-a grada Slunja pristigli su zahtjevi koji
nisu u domeni planova šireg područja (PPUG, UPU), te je IiD nužna zbog
određenih korekcija DPU-a Rastoke.
190
Redoslijed izrade dokumenata prostornog uređenja
U narednom četverogodišnjem razdoblju na primarnoj listi prioriteta je izrada i
donošenje sljedećih dokumenata prostornog uređenja:
- novog Prostornog plana uređenja Grada Slunja, jer je on jedini strateški dokumenti
prostornog uređenja lokalne razine tj. u nadležnosti Grada;
- IiD DPU-a Centar I i IiD DPU-a Centar III zbog pristiglih zahtjeva za izmjenama i
dopunama DPU-ova
- UPU-ova za IGPin ugostiteljsko turističke namjene (T) i IGPin sportsko rekreacijske
namjene (R) i to osobito:
● UPU 4 – turističko naselje Donje Taborište – Gornji Nikšić (T22),
● UPU 9 – turističko naselje Donje Primišlje 2 (T2 / T31),
● UPU 10 – turističko naselje Donje Primišlje 1 (T1),
● UPU 11 – turističko naselje Donje Primišlje 3 (T23),
● UPU 12 – turističko naselje Veljunska Glina / Rabinja (T3),
● UPU 13 - turističko naselje Bandino selo / Kosjer selo (T4-1),
● UPU 14 – turističko naselje Veljunska Glina (T4-2),
● UPU 15 – kupalište Donje Primišlje (R51),
● UPU 16 – centar za adrenalinske sportove Zečev Varoš / Slunjčica (R7),
● UPU 17 – robinzonski turizam Gornji Popovac (T4),
● UPU 18 – autodrom i motocros Gornja Visočka, Donja Visočka i Bukovac
Perjasički (R6),
● UPU 19 – turističko naselje Gornja Visočka / Bukovac Perjasički 1 (T25 / T33),
● UPU 20 – turističko naselje Gornja Visočka / Bukovac Perjasički 2 (T26),
● UPU 21 – turističko naselje Gornja Visočka (T27),
● UPU 22 – kamp odmorište Točak (T34),
● UPU 3 – turističko naselje Blagaj (T21).
jer je prioritetni cilj Grada razvoj turizma, a razvoju pojedinih ugostiteljsko turističkih i
sportsko rekreacijskih destinacija prethoditi će izrada pojedinog provedbenog dokumenta
(UPU-a).
U narednom četverogodišnjem razdoblju na sekundarnoj listi prioriteta je izrada i
donošenje sljedećih dokumenata prostornog uređenja:
- UPU-ova za IGPin gospodarske poslovne namjene (K) i to osobito:
● UPU 5 – poslovna zona uz obilaznicu Slunj 1 (K13),
● UPU 6 – poslovna zona uz obilaznicu Slunj 2 (K14),
● UPU 7 – poslovna zona Lapovac (K11),
● UPU 8 – poslovna zona Gornje Taborište (K12),
jer je cilj Grada i Karlovačke Županije poticanje razvoja poduzetničkih zona, a razvoju
pojedinih poslovnih zona prethodit će izrada pojedinog provedbenog dokumenta (UPU-a).
Redoslijed izrade ostalih novih dokumenata prostornog uređenja (UPU 2 – dio
građevinskog područja naselja Slunj, DPU 1 - groblje Donji Lađevac (G10), DPU 2 – groblje
Slunj 1 (G25)), te njihovih IiD treba utvrditi u skladu s mogućnostima (npr. financiranja,
komunalnog opremanja i sl.).
Redoslijed izrade IiD ostalih dokumenata prostornog uređenja (UPU grada Slunja, DPU
Centar II i DPU Rastoke) treba utvrditi u skladu s nužnosti prilagodbe novom katastarskom
planu i izbjegavanja problema u provođenju, te možebitnim zahtjevima fizičkih i pravnih
osoba za izmjenama i dopunama, te opravdanosti istih.
U skladu s Člankom 81. Zakona prijedlog za izradu dokumenata prostornog uređenja
lokalne razine te njihovih IiD (sa ili bez načina financiranja iz drugih izvora temeljem Članka
59. Stavka (2) Zakona) može dati svatko, a o obrazloženim i dokumentiranim prijedlozima
odlučuje Gradsko vijeće na prijedlog Gradonačelnika najmanje jedanput u godini dana. Pri
191
tome treba uzeti u obzir sljedeće odredbe Zakona:
- Članak 60. Stavak (4) koji glasi: ''Dokumentom prostornog uređenja užega područja
mogu se propisati stroži kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu
zahvata u prostoru, odnosno viši prostorni standardi od onih propisanih dokumentom
prostornog uređenja širega područja, te se ne moraju planirati sve namjene prostora
određene dokumentom prostornog uređenja širega područja kao mogućnost.''
- Članak 78. Stavak (3) koji glasi: ''Odlukom o izradi provedbenog dokumenta
prostornog uređenja može se odrediti uži ili širi obuhvat tog dokumenta od obuhvata
određenog dokumentom prostornog uređenja šireg područja te se može odrediti
obuhvat provedbenog dokumenta prostornog uređenja i za područje za koje obuhvat
nije određen dokumentom prostornog uređenja.'',
jer omogućavaju preispitivanje planskih elemenata utvrđenih dokumentima prostornog
uređenja šireg područja (PPUG-a).
III. 2. 2. Prijedlog izrade drugih razvojnih dokumenata i programa
(studije istraživanja, razvojne koncepcije) s osnovnim polazištima
PPUG je izrađen s projekcijom do 2015.g. te stoga treba intenzivno raditi na pripremi
podataka za izradu novog Prostornog plana uređenja Grada Slunja. U skladu s Člankom 234.
IiD PPUG-a, ovim Izvješćem se utvrđuje potreba izrade posebnih stručnih podloga za izradu
novog Prostornog plana uređenja Grada Slunja:
- demografska posebna stručna podloga - treba biti bazirana na rezultatima Popisa
stanovništva iz 2011.g.
- krajobrazna posebna stručna podloga - treba utvrditi područja Natura 2000 (koje će
do tada biti proglašena) i sve promjene stupnja zaštite: zaštićenih područja prirode,
područja Nacionalne ekološke mreže, zaštićenih i ugroženih vrsta, rijetkih i
ugroženih staništa i dr. te propisati mjere zaštite
- IiD konzervatorske posebne stručne podloge - treba evidentirati sve promjene stupnja
zaštite pojedinih zaštićenih, preventivno zaštićenih i evidentiranih nepokretnih
kulturnih dobara u odnosu na stupanj njihove zaštite utvrđen PPUG-om te propisati
mjere zaštite za predmetna nepokretna kulturna dobra.
IiD UPU-a grada Slunja propisana je obveza provedbe arhitektonsko – urbanističkog
natječaja za šire područje Francuskog magazina, odnosno ugostiteljsko – turističku zonu T24
/ T32.
Osim posebnih stručnih podloga utvrđenih ovim Izvješćem, Odlukom o izradi novog
Prostornog plana uređenja Grada Slunja, odnosno Odlukom o izradi UPU-a i DPU-a ili IiD
UPU-a, DPU-a moguće je utvrditi obvezu izrade i drugih posebnih stručnih podloga.
III. 2. 3. Prioritetne aktivnosti u provođenju dokumenata prostornog
uređenja (sanacija degradiranih područja, sprječavanje negativnih
procesa i ostvarivanje uvjeta za daljnji prostorni razvoj)
IiD UPU-a grada Slunja propisana je obveza provedbe arhitektonsko – urbanističkog
natječaja za šire područje Francuskog magazina, odnosno ugostiteljsko – turističku zonu T24
/ T32. Međutim, natječaj nije potrebno provesti ako se za zahvat u prostoru na području
Francuskog magazina postupa u skladu sa izdanom lokacijskom dozvolom za to područje.
Provedbom arhitektonsko – urbanističkog natječaja osigurava se visoko kvalitetno rješenje za
predmetni zahvat u prostoru čime se stvaraju uvjeti za razvoj Grada.
Visoka kvaliteta zahvata u prostoru za smještajne i prateće građevine ugostiteljsko
turističke namjene u prostornim cjelinama većim od 5 ha, osigurana je i radom Povjerenstva
za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta koji je detaljno opisan u Poglavlju II.1.
ovog Izvješća.
192
Kako bi se ostvarili uvjeti za daljnji prostorni razvoj potrebno je ostvariti minimalnu
komunalnu opremljenost građevnih čestica na području Grada i to onih koje su izvan
obuhvata UPU-a grada Slunja, a to je:
- pristup s prometne površine.
Minimalna komunalna opremljenost građevnih čestica koje su unutar obuhvata UPU-a
grada Slunja je:
- riješeni imovinsko – pravni odnosi
- priključak na prometnu površinu (javne namjene ili u vlasništvu vlasnika građevnih
čestica)
- priključak na elektroenergetski sustav
- priključak na sustav vodoopskrbe
- priključak na sustav odvodnje otpadnih voda ili drugi odgovarajući način odvodnje
- propisani broj parkirališnih mjesta.
Potrebno je graditi infrastrukturne građevina planirane važećim dokumentima
prostornog uređenja (PPUG, UPU, DPU) što je detaljno opisano u Poglavlju I.2.1. ovog
Izvješća i sljedećim dokumentima:
- ''Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011. - 2013.'' (siječanj 2011.g.)
- ''Studija razvitka vodoopskrbe na području Karlovačke županije'' (izradio KA projekt
d.o.o. iz Karlovca u studenom 2007.g.)
- programi izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture.
Također je bitno održavati postojeće infrastrukturne građevine te ih rekonstruirati s
ciljem:
- smanjenja gubitaka (npr. u vodoopskrbnim cjevovodima)
- sprječavanja zagađenja okoliša (npr. cjevovoda za odvodnju otpadnih voda)
- povećanja kapaciteta (npr. trafostanica).
Za uspješnu provedbu dokumenata prostornog uređenja bitna je i izrada dokumenata
uvjetovanih važećim zakonskim propisima kao što su:
- Procjena utjecaja zahvata na okoliš i Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na
okoliš u skladu sa ''Zakona o zaštiti okoliša'' (NN 110/07) i ''Uredbe o procjeni
utjecaja zahvata na okoliš'' (NN 64/08 i 67/09)
- Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša u skladu sa ''Zakonom o zaštiti okoliša'' (NN
110/07) i ''Uredbom o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša'' (NN
114/08)
- Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu u skladu sa "Zakonom o zaštiti prirode"
(NN 70/05 i 139/08) i ''Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata
za ekološku mrežu'' (NN 118/09) i dr.
III. 2.
4.
Aktivnosti za unaprjeđenje sustava prostornog uređenja
Za unaprjeđenje sustava prostornog uređenja potrebno je:
- provesti arhitektonsko – urbanistički natječaj za šire područje Francuskog magazina,
odnosno ugostiteljsko – turističku zonu T24 / T32 iz Poglavlja III.2.3. ovog Izvješća;
- izraditi posebne stručne podloge potrebne za izradu dokumenata prostornog uređenja
koje su detaljno opisane u Poglavlju III.2.2. ovog Izvješća;
- pribaviti katastarske planove reambuliranih k.o. Slunj i dijelom k.o. Cvitović u
digitalnom obliku kao podloge za izradu dokumenata prostornog uređenja te njihovih
IiD;
- pribaviti digitalne ortofoto karte (DOF) izrađene na temelju aerofotogrametrijskog
snimanja od 21.06.2011.g.;
- konstantno ažurirati web stranicu Grada (www.slunj.hr);
- pribaviti ili izraditi dokumente uvjetovanje važećim zakonskim propisima (npr.
193
Program zaštite okoliša temeljem Članka 47. Stavka (1) ''Zakona o zaštiti okoliša''
(NN 110/07));
- educirati građane i ostale sudionike u procesu izrade dokumenata prostornog
uređenja.
III. 3. Pregled prostornih pokazatelja o stanju u prostoru prema
tematskim cjelinama
Obavezni prostorni pokazatelji o stanju u prostoru (postojeći i planirani) obrađeni su
prema tematskim cjelinama u Poglavlju I. Analiza stanja i trendova prostornog razvoja ovog
Izvješća, a popis tematskih priloga dodatno je prikazan u Poglavlju IV. Popis grafova,
kartografskih i tabličnih priloga ovog Izvješća.
194
IV. POPIS
GRAFOVA,
TABLIČNIH PRILOGA
IV. 1.
KARTOGRAFSKIH
I
Grafovi
I.
ANALIZA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA
I.1. Opći činitelji razvojnih kretanja u prostoru
I.1.1. Demografska obilježja
1.
Graf I.1.1.-1.1.2. Indeks kretanja broja stanovnika
2.
Graf I.1.1.-1.1.3. Prirodni prirast stanovništva
3.
Graf I.1.1.-1.1.6. Broj i udio stanovnika prema dobnim skupinama i prema spolu
(0-14, 15-64, 65+)
4.
Graf I.1.1.-1.1.7. Spolna raspodjela
5.
Graf I.1.1.-1.1.9. Udio stanovništva s osnovnim, srednjim, te višim i visokim
obrazovanjem u ukupnom broju stanovnika prema spolu
6.
Graf I.1.1.-1.1.10. Udio studenata u starosnoj kategoriji (19-24 godine) u
ukupnom broju stanovnika
7.
Graf I.1.1.-1.1.11. Udio doseljenih i iseljenih osoba prema spolu u ukupnom broju
stanovništva
8.
Graf I.1.1.-1.1.13. Udio aktivnog stanovništva u ukupnom broju stanovnika prema
spolu
9.
Graf I.1.1.-1.1.15. Broj domaćinstava
I.1.2. Lokalna socijalno gospodarska struktura
10. Graf I.1.2.-1.2.1.b Broj i udio zaposlenih od ukupno aktivnih stanovnika prema
spolu
11. Graf I.1.2.-1.2.2.b Udio zaposlenih prema djelatnostima
12. Graf I.1.2.-1.2.3.b Broj i udio nezaposlenih od ukupno aktivnog stanovništva
prema spolu
13. Graf I.1.2.-1.2.4.b Broj i udio neaktivnog stanovništva prema spolu
I.1.3. Struktura korištenja površina i zemljišta u Gradu
14. Graf I.1.3.-2.1.1. Broj i udio broja stanovnika prema tipu naselja (gradovi,
gradska naselja, ruralna naselja i zaseoci do 200 stanovnika)
I.1.5. Struktura površina postojećih naselja i površina za razvoj naselja (GP)
15. Graf I.1.5.-2.3.1. Površina GPn (prema tipu naselja)
I.1.6. Životni standard - stanovanje
16. Graf I.1.6.-2.4.1. Broj stanova (sve vrste) na 1.000 stanovnika
17. Graf I.1.6.-2.4.2. Broj stanova za stalno stanovanje na 1.000 stanovnika
18. Graf I.1.6.-2.4.4. Prosječan broj soba na 1.000 stanovnika
19. Graf I.1.6.-2.4.5. Prosječan broj stanovnika prema broju stanova
20. Graf I.1.6.-2.4.7. Prosječna stambena površina
21. Graf I.1.6.-2.4.8. Gustoća izgrađenih stanova na području Grada
22. Graf I.1.6.-2.4.9. Broj stanova (sve vrste)
I.1.7. Opremljenost društvenom infrastrukturom (mreže i organiziranost)
23. Graf I.1.7.-2.5.1.a Broj upisanih učenika u OŠ i SŠ na 1.000 stanovnika
24. Graf I.1.7.-2.5.2.a Broj i udio obrazovnih ustanova prema vrsti
25. Graf I.1.7.-2.5.1.b Broj i udio ustanova za kulturu, umjetnost i sport
26. Graf I.1.7.-2.5.2.c Broj i udio zdravstvenih ustanova prema vrsti
27. Graf I.1.7.-2.5.1.e Broj i udio sudova i odvjetništava
I.1.8. Gospodarske djelatnosti s osnova ekološki održive namjene prostora izvan naselja
195
Graf I.1.8.-3.1.2. Udio poljoprivrednog zemljišta po kategorijama
Graf I.1.8.-3.1.5. Udio površine po šumama po namjeni (gospodarske, zaštitne i
šume s posebnom namjenom)
30. Graf I.1.8.-3.4.2. Proizvodne površina prema vrsti namjene
31. Graf I.1.8.-3.5.7. Udio uređenosti vodotoka prema vrsti vodnih građevina
32. Graf I.1.8.-3.7.9. Naselja prema ukupnom broju postelja
I.1.9. Struktura izdvojenih površina za razvoj izvan naselja (IGPin)
33. Graf I.1.9.-2.6.2. Udio površine IGPin u ukupnoj površini GP
34. Graf I.1.9.-2.6.3. Udio površina prema namjeni u IGPin
I.2. Opremljenost javnom i komunalnom infrastrukturom lokalne razine
I.2.1. Opremljenost javnom infrastrukturom lokalne razine (cestovni, željeznički, riječni,
zračni, cjevovodni promet, telekomunikacijska infrastruktura, opskrba energijom,
pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda)
35. Graf I.2.1.-4.4.8. Opskrba pitkom/tehnološkom vodom prema izvoru
36. Graf I.2.1.-4.4.9. Broj i udio stanovnika priključenih na uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda
37. Graf I.2.1.-4.4.12. Ispuštanje (ne)pročišćenih otpadnih voda prema recipijentu
I.3. Zaštita i korištenje posebno vrijednih prostora
I.3.1. Zaštita prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti
38. Graf I.3.1.-5.2.4. Površina zaštićenih područja po stanovniku
I.4. Područja od posebnoga državnog interesa i obilježja
I.4.3. Područja potencijalnih prirodnih i drugih nesreća
39. Graf I.4.3.-6.4.10. Površina šuma s rizikom od požara
II. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA I
DRUGIH RAZVOJNIH DOKUMENATA I PROGRAMA
II.2. Provedba dokumenata prostornog uređenja lokalne razine
II.2.1.Pokrivenost prostornim planovima
40. Graf II.2.1.-32. Broj donesenih provedbenih planova za naselja i prostorne cjeline
tijekom dva 4-godišnja razdoblja
41. Graf II.2.1.-33. Broj i udio provedbenih planova prema osnovnoj namjeni provedbeni planovi na području Grada (ukupno)
II.2.3.Praćenje stanja u prostoru
42. Tablica/Graf II.2.3. - Broj donesenih Izvješća o stanju u prostoru / Programa
mjera za unapređenje stanja u prostoru
28.
29.
196
IV. 2.
Kartogrami
I.
ANALIZA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA
I.1. Opći činitelji razvojnih kretanja u prostoru
I.1.1. Demografska obilježja
1.
Kartogram I.1.1.-1.1.1. Broj stanovnika
2.
Kartogram I.1.1.-1.1.4. Koeficijent starosti stanovništva
3.
Kartogram I.1.1.-1.1.5. Indeks starenja
I.1.3. Struktura korištenja površina i zemljišta u Gradu
4.
Kartogram I.1.3.-2.1.1. Broj i udio broja stanovnika prema tipu naselja (gradovi,
gradska naselja, ruralna naselja i zaseoci do 200 stanovnika)
5.
Kartogram I.1.3.-2.1.14. Gustoća naseljenosti (opća)
6.
Kartogram I.1.3.-2.1.22. Broj stanovnika naselja izvan naselja sjedišta gradova u
odnosu na površine obradivog zemljišta (oranice, voćnjaci, vinogradi i livade)
I.1.4. Sustav središnjih naselja prema veličini i funkciji na lokalnoj razini
7.
Kartogram I.1.4.-2.2.1. Broj i udio naselja prema veličini
8.
Kartogram I.1.4.-2.2.2. Broj i udio naselja prema funkciji
I.1.5. Struktura površina postojećih naselja i površina za razvoj naselja (GP)
9.
Kartogram I.1.5.-2.3.1. Površina GPn (prema tipu naselja)
I.1.6. Životni standard - stanovanje
10. Kartogram I.1.6.-2.4.3. Broj kućanstava
I.1.7. Opremljenost društvenom infrastrukturom (mreže i organiziranost)
11. Kartogram I.1.7.-2.5.1.b Broj i udio ustanova za kulturu, umjetnost i sport
12. Kartogram I.1.7.-2.5.1.d Broj korisnika na 1.000 stanovnika
I.1.8. Gospodarske djelatnosti s osnova ekološki održive namjene prostora izvan naselja
13. Kartogram I.1.8.-3.1.1. Površine poljoprivrednog i ostalog zemljišta po
kategorijama
14. Kartogram I.1.8.-3.1.4. Površine šuma i šumskog zemljišta
15. Kartogram I.1.8.-3.5.1. Broj i kapacitet postrojenja za proizvodnju električne
energije
16. Kartogram I.1.8.-3.5.4. Površine zaštitnih zona crpilišta
17. Kartogram I.1.8.-3.5.8. Površina sustavne melioracijske odvodnje
18. Kartogram I.1.8.-3.7.12. Komplementarni smještajni kapacitet prema broju
postelja/stanova
I.1.10.Degradirana područja
19. Kartogram I.1.10.-2.7.1. Degradirana područja
I.2. Opremljenost javnom i komunalnom infrastrukturom lokalne razine
I.2.1. Opremljenost javnom infrastrukturom lokalne razine (cestovni, željeznički, riječni,
zračni, cjevovodni promet, telekomunikacijska infrastruktura, opskrba energijom,
pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda)
20. Kartogram I.2.1.- 4.1.1. Cestovni promet
21. Kartogram I.2.1.-4.2.1. Telekomunikacijska infrastruktura
22. Kartogram I.2.1.-4.3.1. Opskrba električnom energijom
23. Kartogram I.2.1.-4.3.5. Duljina plinovoda
24. Kartogram I.2.1.-4.3.5.a Duljina plinovoda u obuhvatu UPU-a grada Slunja
I.3. Zaštita i korištenje posebno vrijednih prostora
I.3.1. Zaštita prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti
25. Kartogram I.3.1.-5.2.1. Broj i površina zaštićenih područja
26. Kartogram I.3.1.-5.2.2. Broj i površina ekološki značajnih područja (Nacionalna
ekološka mreža)
197
Kartogram I.3.1.-5.2.3. Broj i površina posebno zaštićenih područja (Natura
2000)
I.4. Područja od posebnoga državnog interesa i obilježja
I.4.1. Područja s posebnim razvojnim problemima (područja posebne državne skrbi i
potpomognuta područja)
28. Kartogram I.4.1.-6.1.1. Broj stanovnika i naselja u područjima posebne državne
skrbi + Kartogram I.4.1.-6.1.4. Broj stanovnika i naselja u potpomognutim
područjima
I.4.2. Područja za potrebe obrane
29. Kartogram I.4.2.-6.3.1. Površina područja i lokaliteta za potrebe obrane izvan
naselja
I.4.3. Područja potencijalnih prirodnih i drugih nesreća
30. Kartogram I.4.3.-6.4.5. Površina područja ugroženog erozijom
31. Kartogram I.4.3.-6.4.11. Površina područja s rizikom od potresa prema
intenzitetu
I.5. Zaštita okoliša u prostornom uređenju
I.5.2. Područja i lokacije onečišćenja okoliša
32. Kartogram I.5.2.-7.2.1. Ugroženi vodotoci i jezera
33. Kartogram I.5.2.-7.2.4. Lokacije divljih odlagališta
34. Kartogram I.5.2.-7.2.5. Područja ugrožena bukom
I.5.3. Sanirani dijelovi okoliša
35. Kartogram I.5.3.-7.3.1. Sanirani dijelovi okoliša
I.5.4. Gospodarenje otpadom
36. Kartogram I.5.4.-7.4.1. Gospodarenje otpadom
II. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA I
DRUGIH RAZVOJNIH DOKUMENATA I PROGRAMA
II.2. Provedba dokumenata prostornog uređenja lokalne razine
II.2.1.Pokrivenost prostornim planovima
37. Kartogram II.2.1.-14. Broj donesenih PPUG-a
38. Kartogram II.2.1.-21. Broj i površina obuhvata donesenih UPU-a
Kartogram II.2.1.-22. Broj i površina obuhvata donesenih (I,II, …)
izmjena/dopuna UPU-a
39. Kartogram II.2.1.-25. Broj i površina obuhvata UPU-a planirane izrade
40. Kartogram II.2.1.-26. Broj i površina obuhvata donesenih DPU-a
Kartogram II.2.1.-30. Broj i površina obuhvata DPU-a planirane izrade
27.
198
IV. 3.
Tablice
I.
ANALIZA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA
I.1. Opći činitelji razvojnih kretanja u prostoru
I.1.1. Demografska obilježja
1.
Tablica I.1.1.-1.1.1. Broj stanovnika
2.
Tablica I.1.1.-1.1.4. Koeficijent starosti stanovništva + Tablica I.1.1.-1.1.5.
Indeks starenja
3.
Tablica I.1.1.-1.1.6. Broj i udio stanovnika prema dobnim skupinama i prema
spolu (0-14, 15-64, 65+)
4.
Tablica I.1.1.-1.1.7. Spolna raspodjela
5.
Tablica I.1.1.-1.1.8. Odnos broja muškaraca na 1.000 žena prema dobnim
skupinama (0-9, 10-19, 20-29, 30-39, 40-49, 50-59, 60-69, 70-79, 80+)
6.
Tablica I.1.1.-1.1.9. Udio stanovništva s osnovnim, srednjim, te višim i visokim
obrazovanjem u ukupnom broju stanovnika prema spolu
7.
Tablica I.1.1.-1.1.10. Udio studenata u starosnoj kategoriji (19-24 godine) u
ukupnom broju stanovnika
8.
Tablica I.1.1.-1.1.11. Udio doseljenih i iseljenih osoba prema spolu u ukupnom
broju stanovništva
9.
Tablica I.1.1.-1.1.12. Udio stanovnika koji od rođenja stanuju u istom naselju u
ukupnom broju stanovnika
10. Tablica I.1.1.-1.1.13. Udio aktivnog stanovništva u ukupnom broju stanovnika
prema spolu
11. Tablica I.1.1.-1.1.14. Broj i udio stanovnika starih 15 i više godina prema
aktivnosti prema spolu i dobi, stručnom obrazovanju (u skupinama: više i visoko,
srednje, osnovno i manje obrazovanje)
12. Tablica I.1.1.-1.1.15. Broj domaćinstava + Tablica I.1.1.-1.1.16. Indeks rasta
broja domaćinstava; godišnja stopa rasta
13. Tablica I.1.1.-1.1.17. Prosječni broj članova domaćinstva
14. Tablica I.1.1.-1.1.18. Broj i udio poljoprivrednog stanovništva u ukupnom broju
stanovnika
I.1.2. Lokalna socijalno gospodarska struktura
15. Tablica I.1.2.-1.2.1.a Indeks razvijenosti + Tablica I.1.2.-1.2.2.a Stupanj
razvijenosti
16. Tablica I.1.2.-1.2.1.b Broj i udio zaposlenih od ukupno aktivnih stanovnika prema
spolu
17. Tablica I.1.2.-1.2.2.b Udio zaposlenih prema djelatnostima
18. Tablica I.1.2.-1.2.3.b Broj i udio nezaposlenih od ukupno aktivnog stanovništva
prema spolu
19. Tablica I.1.2.-1.2.4.b Broj i udio neaktivnog stanovništva prema spolu
20. Tablica I.1.2.-1.2.5.b Stopa aktivnosti prema spolu
21. Tablica I.1.2.-1.2.6.b Stopa zaposlenosti prema spolu
22. Tablica I.1.2.-1.2.7.b Stopa nezaposlenosti prema spolu
23. Tablica I.1.2.-1.2.1.c Broj i udio komutanata - dnevnih migranata u ukupnom
broju aktivnog stanovništva
24. Tablica I.1.2.-1.2.2.c Broj i udio komutanata - dnevnih migranata u ukupnom
broju zaposlenih
I.1.3. Struktura korištenja površina i zemljišta u Gradu
25. Tablica I.1.3.-2.1.1. Broj i udio broja stanovnika prema tipu naselja (gradovi,
199
gradska naselja, ruralna naselja i zaseoci do 200 stanovnika) + Tablica I.1.3.2.1.2. Udio broja stanovnika u pojedinom tipu naselja u ukupnom broju
stanovnika + Tablica I.1.3.-2.1.3. Broj naselja bez stanovnika
26. Tablica I.1.3.-2.1.4. Gustoća naselja
27. Tablica I.1.3.-2.1.7. Udio stanovnika u naseljima - sjedištima gradova u ukupnom
broju stanovnika
28. Tablica I.1.3.-2.1.14. Gustoća naseljenosti (opća) + Tablica I.1.3.-2.1.15.
Gustoća naseljenosti gradova (JLS) + Tablica I.1.3.-2.1.16. Gustoća naseljenosti
naselja sjedišta gradova + Tablica I.1.3.-2.1.17. Najveća gustoća naseljenosti
gradskog naselja + Tablica I.1.3.-2.1.20. Gustoća naseljenosti urbanih područja aglomeracija
29. Tablica I.1.3.-2.1.18. Gustoća naseljenosti GPn + Tablica I.1.3.-2.1.19. Gustoća
naseljenosti izgrađenog dijela GPn
30. Tablica I.1.3.-2.1.22. Broj stanovnika naselja izvan naselja sjedišta gradova u
odnosu na površine obradivog zemljišta (oranice, voćnjaci, vinogradi i livade)
I.1.4. Sustav središnjih naselja prema veličini i funkciji na lokalnoj razini
31. Tablica I.1.4.-2.2.1. Broj i udio naselja prema veličini
32. Tablica I.1.4.-2.2.2. Broj i udio naselja prema funkciji
I.1.5. Struktura površina postojećih naselja i površina za razvoj naselja (GP)
33. Tablica I.1.5.-2.3.1. Površina GPn (prema tipu naselja)
34. Tablica I.1.5.-2.3.2. Površina i udio izgrađenog i planiranog dijela GPn +
Tablica I.1.5.-2.3.3. Planirana površina GPn po stanovniku + Tablica I.1.5.2.3.4. Izgrađena površina GPn po stanovniku
35. Tablica I.1.5.-2.3.5. Udio površine u odnosu na površinu GPn prema namjeni
I.1.6. Životni standard - stanovanje
36. Tablica I.1.6.-2.4.3. Broj kućanstava na 1.000 nastanjenih stanova
37. Tablica I.1.6.-2.4.1. Broj stanova (sve vrste) na 1.000 stanovnika + Tablica I.1.6.2.4.2. Broj nastanjenih stanova na 1.000 stanovnika + Tablica I.1.6.-2.4.5.
Prosječan broj stanovnika prema broju stanova + Tablica I.1.6.-2.4.6. Prostorni
razmještaj stanova (manjak/višak stanova) + Tablica I.1.6.-2.4.7. Prosječna
stambena površina + Tablica I.1.6.-2.4.8. Gustoća izgrađenih stanova na
području Grada + Tablica I.1.6.-2.4.9. Broj stanova za odmor + Tablica I.1.6.2.4.10. Prosječna površina stanova za odmor
38. Tablica I.1.6.-2.4.4. Prosječan broj soba na 1.000 stanovnika
I.1.7. Opremljenost društvenom infrastrukturom (mreže i organiziranost)
39. Tablica I.1.7.-2.5.1.a Broj upisanih učenika u OŠ i SŠ na 1.000 stanovnika
Tablica + I.1.7.-2.5.2.a Broj i udio obrazovnih ustanova prema vrsti
40. Tablica I.1.7.-2.5.3.a Broj učenika upisanih u 1. razred SŠ u školskoj godini
2011./2012.
41. Tablica I.1.7.-2.5.1.b Broj i udio ustanova za kulturu, umjetnost i sport
42. Tablica I.1.7.-2.5.2.c Broj i udio zdravstvenih ustanova prema vrsti
43. Tablica I.1.7.-2.5.1.d Broj korisnika na 1.000 stanovnika + Tablica I.1.7.-2.5.2.d
Broj i udio socijalnih ustanova prema vrsti
44. Tablica I.1.7.-2.5.1.e Broj i udio sudova i odvjetništava
I.1.8. Gospodarske djelatnosti s osnova ekološki održive namjene prostora izvan naselja
45. Tablica I.1.8.-3.1.1. Površine poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama
+ Tablica I.1.8.-3.1.2. Udio poljoprivrednog zemljišta po kategorijama + Tablica
I.1.8.-3.1.4. Površine šuma i šumskog zemljišta + Tablica I.1.8.-3.1.5. Udio
površine po šumama po namjeni (gospodarske, zaštitne i šume s posebnom
namjenom)
200
Tablica I.1.8.-3.3.1. Broj i površina polja po vrstama mineralnih sirovina
Tablica I.1.8.-3.3.4. Broj koncesija izdanih za eksploataciju mineralnih sirovina
Tablica I.1.8.-3.4.2. Proizvodne površine prema vrsti namjene
Tablica I.1.8.-3.5.1. Broj i kapacitet postrojenja za proizvodnju električne
energije
50. Tablica I.1.8.-3.5.2. Broj vodocrpilišta prema zahvatu (podzemne i površinske
vode) i kapacitetu
51. Tablica I.1.8.-3.5.3. Broj odluka o sanitarnoj zaštiti prema slivu
52. Tablica I.1.8.-3.5.4. Površine zaštitnih zona crpilišta
53. Tablica I.1.8.-3.5.5. Broj slatkovodnih ribnjaka prema vrsti
54. Tablica I.1.8.-3.5.7. Udio uređenosti vodotoka prema vrsti vodnih građevina
55. Tablica I.1.8.-3.5.8. Površina sustavne melioracijske odvodnje
56. Tablica I.1.8.-3.6.1. Broj i površina prema vrsti radnih i poduzetničkih zona
57. Tablica I.1.8.-3.7.1. Broj turista prema površini
58. Tablica I.1.8.-3.7.2. Broj postelja na 1.000 stanovnika + Tablica I.1.8.-3.7.3. Broj
postelja na 1 km² + Tablica I.1.8.-3.7.12. Komplementarni smještajni kapacitet
prema broju postelja/stanova
59. Tablica I.1.8.-3.7.5. Udio površine izgrađenih T u ukupno planiranim IGPin
ugostiteljsko-turističke namjene (Ut IGPin) + Tablica I.1.8.-3.7.6. Udio
izgrađenih površina ugostiteljsko-turističke namjene IGPin u ukupno planiranim
površinama ugostiteljsko-turističke namjene
60. Tablica I.1.8.-3.7.7. Planirane površine Ut IGPin prema ukupnom broju
planiranih postelja
61. Tablica I.1.8.-3.7.9. Naselja prema ukupnom broju postelja
62. Tablica I.1.8.-3.7.10.a Područja naselja prema broju stanova za odmor
63. Tablica I.1.8.-3.7.10.b Područja naselja prema broju kuća za odmor
I.1.9. Struktura izdvojenih površina za razvoj izvan naselja (IGPin)
64. Tablica I.1.9.-2.6.1. Ukupne površine IGPin + Tablica I.1.9.-2.6.2. Udio površine
IGPin u ukupnoj površini GP + Tablica I.1.9.-2.6.3. Udio površina prema
namjeni u IGPin
65. Tablica I.1.9.-2.6.3.a. Udio površina prema namjeni u IGPin - Proizvodna
namjena
66. Tablica I.1.9.-2.6.3.b. Udio površina prema namjeni u IGPin - Poslovna namjena
67. Tablica I.1.9.-2.6.3.c. Udio površina prema namjeni u IGPin - Ugostiteljskoturistička namjena
68. Tablica I.1.9.-2.6.3.d. Udio površina prema namjeni u IGPin - Površine za
iskorištavanje mineralnih sirovina
69. Tablica I.1.9.-2.6.3.e. Udio površina prema namjeni u IGPin - Površine za
uzgajališta
70. Tablica I.1.9.-2.6.3.f. Udio površina prema namjeni u IGPin - Sport i rekreacija
71. Tablica I.1.9.-2.6.3.g. Udio površina prema namjeni u IGPin - Groblja
72. Tablica I.1.9.-2.6.3.h. Udio površina prema namjeni u IGPin - Posebna namjena
I.1.10.Degradirana područja
73. Tablica I.1.10.-2.7.1. Površina degradiranih urbanih cjelina u odnosu na vrstu
degradacije + Tablica I.1.10.-2.7.2. Površina i udio degradiranih urbanih
površina u odnosu na površinu GPn
74. Tablica I.1.10.-2.7.1.2. Površina degradiranih urbanih cjelina u odnosu na vrstu
degradacije - Onečišćenje
75. Tablica I.1.10.-2.7.1.3. Površina degradiranih urbanih cjelina u odnosu na vrstu
degradacije - Neodgovarajuće namjene i korištenja
46.
47.
48.
49.
201
76. Tablica I.1.10.-2.7.3. Površina i udio sanacije degradiranih područja
I.2. Opremljenost javnom i komunalnom infrastrukturom lokalne razine
I.2.1. Opremljenost javnom infrastrukturom lokalne razine (cestovni, željeznički, riječni,
zračni, cjevovodni promet, telekomunikacijska infrastruktura, opskrba energijom,
pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda)
77. Tablica I.2.1.-4.1.1. Duljina cesta prema skupinama razvrstanih cesta + Tablica
I.2.1.-4.1.2. Udio pojedinih vrsta cesta + Tablica I.2.1.-4.1.3. Cestovna gustoća
(duljina cesta/površina teritorija u Gradu)
78. Tablica I.2.1.-4.3.1. Duljina elektroopskrbnih vodova prema vrsti + Tablica
I.2.1.-4.3.2. Udio pojedinih vrsta elektroopskrbnih vodova
79. Tablica I.2.1.-4.3.3. Prosječna potrošnja električne energije po stanovniku +
Tablica I.2.1.-4.3.4. Prosječna potrošnja električne energije po zaposleniku
80. Tablica I.2.1.-4.3.5. Duljina planiranog plinovoda
81. Tablica I.2.1.-4.3.10. Duljina planiranog topovoda
82. Tablica I.2.1.-4.4.1. Duljina javne vodoopskrbne mreže
83. Tablica I.2.1.-4.4.2. Broj i udio priključaka na javnu vodoopskrbnu mrežu +
Tablica I.2.1.-4.4.4. Broj stanovnika priključenih na javnu vodovodnu mrežu +
Tablica I.2.1.-4.4.6. Potrošnja pitke vode po stanovniku
84. Tablica I.2.1.-4.4.3. Broj i udio priključaka na vlastiti izvor
85. Tablica I.2.1.-4.4.5. Udio javne vodoopskrbe (kućanstva i javne ustanove) u
odnosu na regionalno vodoopskrbno područje
86. Tablica I.2.1.-4.4.7. Udio potrošnje vode prema djelatnostima (industrija,
energetika, poljoprivreda, domaćinstava i javne institucije)*
87. Tablica I.2.1.-4.4.8. Opskrba pitkom/tehnološkom vodom prema izvoru
88. Tablica I.2.1.-4.4.9. Broj i udio stanovnika priključenih na uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda
89. Tablica I.2.1.-4.4.11. Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda (planirani) veličina, kapacitet
90. Tablica I.2.1.-4.4.12. Ispuštanje (ne)pročišćenih otpadnih voda prema recipijentu
I.3. Zaštita i korištenje posebno vrijednih prostora
I.3.1. Zaštita prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti
91. Tablica I.3.1.-5.2.1. Broj i površina zaštićenih područja prirode
92. Tablica I.3.1.-5.2.2. Broj i površina ekološki značajnih područja (Nacionalna
ekološka mreža)
93. Tablica I.3.1.-5.2.3. Broj i površina posebno zaštićenih područja (Natura 2000)
94. Tablica I.3.1.-5.2.4. Površina zaštićenih područja po stanovniku
I.3.3. Zaštita i očuvanje kulturne baštine
95. Tablica I.3.3.-5.5.1.2. Broj i udio zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara (Lista) zaštićena kulturna dobra
96. Tablica I.3.3.-5.5.1.3. Broj i udio zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara (Lista) preventivno zaštićena kulturna dobra
I.4. Područja od posebnoga državnog interesa i obilježja
I.4.1. Područja s posebnim razvojnim problemima (područja posebne državne skrbi i
potpomognuta područja)
97. Tablica I.4.1.-6.1.1. Broj stanovnika i naselja u područjima posebne državne skrbi
Tablica I.4.1.-6.1.4. Broj stanovnika i naselja u potpomognutim područjima
I.4.2. Područja za potrebe obrane
98. Tablica I.4.2.-6.3.1. Površina područja i lokaliteta za potrebe obrane izvan
naselja
I.4.3. Područja potencijalnih prirodnih i drugih nesreća
202
Tablica I.4.3.-6.4.5.Površina područja ugroženog erozijom prema intenzitetu +
Tablica I.4.3.-6.4.6. Stvarno korištenje erozivnih područja
100. Tablica I.4.3.-6.4.10. Površina šuma s rizikom od požara
101. Tablica I.4.3.-6.4.11. Površina područja s rizikom od potresa prema intenzitetu +
Tablica I.4.3.-6.4.12. Procjena broja i udio stanovnika u područjima s rizikom od
potresa
102. Tablica I.4.3.-6.4.13. Broj postrojenja koje u obavljanju djelatnosti koriste opasne
tvari
103. Tablica I.4.3.-6.4.14. Procjena broja i udio stanovnika ugroženih u slučaju velike
nesreće
I.5. Zaštita okoliša u prostornom uređenju
I.5.2. Područja i lokacije onečišćenja okoliša
104. Tablica I.5.2.-7.2.1. Ugroženi vodotoci i jezera
105. Tablica I.5.2.-7.2.3.a Opožarene površine
106. Tablica I.5.2.-7.2.3.b Opožarene površine
107. Tablica I.5.2.-7.2.4. Lokacije divljih odlagališta
108. Tablica I.5.2.-7.2.5. Područja ugrožena bukom
I.5.3. Sanirani dijelovi okoliša
109. Tablica I.5.3.-7.3.1. Broj i površina lokacija saniranih dijelova okoliša (''Hot
spots'')
110. Tablica I.5.3.-7.3.1. Broj lokacija u sanaciji
I.5.4. Gospodarenje otpadom
111. Tablica I.5.4.-7.4.1. Broj i površina (službena odlagališta)
112. Tablica I.5.4.-7.4.2. Udio domaćinstava obuhvaćenih organiziranim
zbrinjavanjem otpada
113. Tablica I.5.4.-7.4.3. Lokacije za odlaganje opasnog otpada
114. Tablica I.5.4.-7.4.4. Broj i površina saniranih neuređenih odlagališta otpada
II. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA I
DRUGIH RAZVOJNIH DOKUMENATA I PROGRAMA
II.2. Provedba dokumenata prostornog uređenja lokalne razine
II.2.1.Pokrivenost prostornim planovima
115. Tablica II.2.1.-13. Broj i površina obuhvata PPPPO-a planirane izrade
116. Tablica II.2.1.-14. Broj donesenih PPUG-a
117. Tablica II.2.1.-15. Broj donesenih (I, II, ...) izmjena/dopuna PPUG-a
118. Tablica II.2.1.-21. Broj i površina obuhvata donesenih UPU-a
119. Tablica II.2.1.-22. Broj donesenih (I, II, …) izmjena/dopuna UPU-a
120. Tablica II.2.1.-25. Broj i površina obuhvata UPU-a planirane izrade
121. Tablica II.2.1.-26. Broj i površina obuhvata donesenih DPU-a
122. Tablica II.2.1.-30. Broj i površina obuhvata DPU-a planirane izrade
123. Tablica II.2.1.-32. Broj donesenih provedbenih planova za naselja i prostorne
cjeline tijekom dva 4-godišnja razdoblja
124. Tablica II.2.1.-33. Broj i udio provedbenih planova prema osnovnoj namjeni
II.2.2.Provedba prostornih planova
125. Tablica II.2.2.-3. Broj izdanih lokacijskih dozvola prema namjeni zahvata
126. Tablica II.2.2.-4. Broj rješenja o građenju
127. Tablica II.2.2.-5. Broj rješenja o izvedenom stanju
128. Tablica II.2.2.-3. Broj izdanih lokacijskih dozvola + Tablica II.2.2.-4. Broj
rješenja o građenju + Tablica II.2.2.-5. Broj rješenja o izvedenom stanju
II.2.3.Praćenje stanja u prostoru
129. Tablica II.2.3.-1. Broj donesenih Izvješća o stanju u prostoru prema propisanim
99.
203
razdobljima
130. Tablica II.2.3.-1.a. Broj donesenih Programa mjera za unapređenje stanja u
prostoru prema propisanim razdobljima
131. Tablica II.2.3.-1.b. Broj donesenih Izvješća o stanju u prostoru Karlovačke
županije prema propisanim razdobljima
132. Tablica II.2.3.-1.c. Broj donesenih Programa mjera za unapređenje stanja u
prostoru Karlovačke županije prema propisanim razdobljima
133. Tablica/Graf II.2.3. - Broj donesenih Izvješća o stanju u prostoru / Programa
mjera za unapređenje stanja u prostoru
204
V. IZVORI I BIBLIOGRAFIJA
Pri izradi ovog Izvješća korišteni su sljedeći izvori i bibliografija:
- Grad
(http://www.slunj.hr)
- Karlovačka županija
(http://www.kazup.hr)
- Ministarstvo kulture
(http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212)
- Državni zavod za statistiku
(http://www.dzs.hr)
- Zelena čistka
(http://www.zelena-cistka.org/info/kartiranje-odlagalista)
- Državni zavod za zaštitu prirode
(http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000-129.html)
- Dom zdravlja Slunj
(http://www.domzdravlja-slunj.hr/index.php?option=com_content&view=frontpage)
- Sudačka mreža
(http://www.sudacka-mreža/sudovi.hr)
- Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije
(http://www.mrrfeu.hr)
- Zajednica amaterskih kulturno-umjetničkih djelatnosti Karlovačke županije ZAKUD
(http://muza.com.hr/zakud)
- Hrvatski zavod za zapošljavanje
(http://www.hzz.hr/default.aspx?id=7574)
- Turistička zajednica Grada Slunja
- Porezna uprava, Ispostava Slunj
- PPUG (GKŽ 23/06 i 9/12)
- UPU grada Slunja (GKŽ 20/01, 9/12)
- PPKŽ (GKŽ 26/01, 33/01, 36/08)
- „Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara, te okoliša od
katastrofa i velikih nesreća za Grad Slunj“ (GKŽ 30/12)
- „Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija“ (GKŽ 37/06)
- „Plan zaštite od požara Grada Slunja“ (GKŽ 37/06)
- „Plan upravljanja Značajnim krajobazom Slunjčica“ (izrađen Nacrt)
- „Plan ukupnog razvoja Grada Slunja“ (Svezak I i Svezak II) (izradio Hrvatski farmer
d.d. 2007.g.)
- „Mapa razvoja Grada Slunja (ožujak 2007.g.)
- Demografska studija ''Geografska i demografska obilježja, razvitak središnjih
uslužnih funkcija i sustav središnjih naselja područja Grada Slunja'' (izradili Tonko
Radica, mr. geograf. znanosti iz Zagreba i ADF d.o.o. iz Karlovca u 2002.g.)
- „Izmjena i dopuna Konzervatorske podloge PPUG-a“ (izradili Tatjana Horvatić,
dipl.pov.umjet., Sonja Jakšić, dipl. ing. arh., Krešimir Raguž, dipl.arheolog, svi iz
Karlovca 2009.g.) i dr.
- „Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011. - 2013.“ (siječanj 2011.g.)
- „Regionalni operativni plan (ROP) Karlovačke županije 2005.-2012.“ (izrađen
2005.g. i usvojen na 3. sjednici Županijske skupštine od 19.07.2005.g.)
- „Strategija razvoja ljudskih potencijala Karlovačke županije 2006.-2012.“ (rujan
205
2006.g.)
- „Studija razvitka vodoopskrbe na području Karlovačke županije“ (izradio KA projekt
d.o.o. iz Karlovca u studenom 2007.g.)
- „Slika zdravlja Karlovačke županije“ (izradilo Županijsko povjerenstvo za zdravlje
Karlovačke županije u veljači 2009.g.)
- „Katalog informacija za osobe treće životne dobi Karlovačke županije“ (izradio
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Karlovačke županije 2011.g.)
- Izvješće o upisima u osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove Karlovačke županije
Školska godina 2011/12. (izradio Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehničku
kulturu, šport i informiranje Karlovačke županije 13.09.2011.g., Klasa: 600-01/1101/15, Ur.broj: 2133/1-02/01-11-01)
- ''Odluka o razvrstavanju javnih cesta'' (NN 44/12)
- ''Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema
stupnju razvijenosti'' (NN 89/10)
- ''Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na
lokalnoj razini'' (izradilo Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga
gospodarstva u srpnju 2010.g.)
- Dopis tvrtke „Komunalac“ d.o.o., Društvo za komunalne djelatnosti, Slunj od
16.07.2012.g. (Ur.broj: 1120/2012)
- Dopis Hrvatskog centra za razminiranje, Sisak od 13.07.2012.g. (Klasa: 213-04/1206/209, Ur.broj: 530-117-04/2-12-02)
- Dopis Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji, Služba za gospodarstvo,
Karlovac od 11.07.2012.g. (Klasa: 310-01/12-01/52, Ur. broj: 2133-03-04/3-12-2)
- Dopis DVD-a Slunj od 11.07.2012.g. (Ur. broj: 130/12)
- Dopis Hrvatskih voda, Vodnogospodarska ispostava za mali sliv „Kupa“, Karlovac
od 11.07.2012.g. (Klasa: 325-01/12-01/0000521, Ur.broj: 374-3111-01-12-3)
- Dopis Hrvatskih voda, Vodnogospodarski odjel za srednju i donju Savu, Zagreb od
06.07.2012.g. (Klasa: 350-02/12-01/0000370, Ur.broj: 374-21-4-12-2)
- Dopis HEP – ODS-a d.o.o., Elektra Karlovac od 05.07.2012.g. (broj i znak: 4/174204/12-DJ)
- Dopis tvrtke „Komunalac“ d.o.o., Društvo za komunalne djelatnosti, Slunj od
05.07.2012.g. (Ur.broj: 959-1/2012)
- Dopis tvrtke „Komunalac“ d.o.o., Društvo za komunalne djelatnosti, Slunj od
05.07.2012.g. (Ur.broj: 960-1/2012)
- Dopis Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije, Karlovac od 02.07.2012.g.
(broj: 01-1253/2-12)
- Dopis Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke
županije, Odsjek za prostorno uređenje i građenje, Ispostava Slunj od 27.06.2012.g.
(Klasa: 008-01/12-01/7, Ur.broj: 2133/1-07-02/30-12-2)
- Dopis Hrvatskih šuma d.o.o., Šumarija Slunj od 26.06.2012.g. (Broj: KA-SLU-12150/02)
- Dopis Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji, Služba za gospodarstvo i
imovinsko pravne poslove, Odjel za gospodarstvo, Karlovac od 08.08.2012.g.
(Klasa: 310-01/12-01/58, Ur. broj: 2133-03-02/7-12-2)
- Dopis Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprava za inspekcijske
poslove, Sektor građevinske inspekcije, Područna jedinica u Karlovcu, Odjel
Karlovačke županije, Karlovac od 02.08.2012.g. (Klasa: 362-02/12-01/377, Ur. broj:
531-07-1-8-3/VBT-12-4
206
Članak 2.
Ovo Izvješće o stanju stupa na snagu osmog dana od dana objave u ''Glasniku
Karlovačke županije'' a isto će biti dostavljeno Ministarstvu graditeljstva i prostornog
uređenja i Zavodu za prostorno planiranje u roku 15 dana od dana objave.
PREDSJEDNIK
GRADSKOG VIJEĆA
Davor Požega
207

Odluka ravnatelja o određivanju službenika za informiranje

Nacrt prijedloga Odluke o usvajanju Socijalnog

Zadatke riješi prema uputama. Svaki dio zadatka bodovan je prema

Na temelju čl.250, ZTD-a, jedini član Uprave

Na temelju čl.250, ZTD-a, jedini član Uprave

MILJEVCI OD 1710. DO 1900. GODINE

Dražen Cukina: Prvi rezultati popisa stanovništva 2011. godine

obrazloženje rebalansa

Neparametrijska statistika i testovi