ISTRAŽIVAČKO-RAZVOJNI CENTAR ZA GASNU TEHNIKU
RESEARCH AND DEVELOPMENT CENTER OF GAS TECHNOLOGY
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Kooperacioni partner:
Članica:
PRAVILNIK
o tehničkim normativima za projektovanje, građenje,
pogon i održavanje gasnih kotlovnica
prijedlog
- decembar 2009 -
Sadržaj
1.
2.
3.
4.
Područje primjene
Općenito
Pojmovi
Lociranje kotlovnice, dimenzije, građevinski, funkcionalni i
posebi zahtjevi zaštite od požara i eksplozije
•
•
5.
•
Gasna oprema
• Armature i elementi od priključka do gasne rampe
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
Lociranje kotlovnice
Dimenzije, građevinski, funkcionalni zahjevi
Posebne mjere zaštite od požara i eksplozije
Zaporni organ sa termičkim aktiviranjem
Podzemna uvodnica gasa u objekat
Glavni zaporni organ
Izolacioni komad
Filter
Regulator pritiska
Sigurnosno-prekidni ventil
Oprema za mjerenje potrošnje gasa
Korektor
Nadzirač pritiska gasa
Čelični kompenzator
Gasni savitljivi vodovi od nehrđajućeg čelika
Automatski ventili
Uređaji za podešavanje
Uređaji za nadziranje plamena
Ložišni automat
Upravljački uređaj
Gasni gorionici
Generator toplote
Uvod i razvod gasa
Dobava vazduha za sagorijevanje i ventilacija
• Prirodna ventilacija
• Prinudna ventilacija
Odvod odlaznih gasova
Detekcija gasa
Posebni zahtjevi za prateće instalacije
Dokumentacija i prvo puštanje u pogon
Korištenje
Provjere, pregledi, kontrole i ispitivanja kotlovnica
Nadzor
Prelazne i završne odredbe
Popis standarda
Popis citiranih propisa
Strani propisi
2
1. PODRUČJE PRIMJENE
Član 1.
Ovaj Pravilnik propisuje tehničke uslove za projektovanje, građenje, pogon i održavanje
gasnih kotlovnica koje koriste gasove prema radnom listu G 260, izuzimajući tečni naftni
gas, kao i za kotlovnice u kojima se pored gasovitog, koristi i tečno gorivo. Područje
primjene je od glavnog zapornog organa na priključnom vodu kotlovnice do izlaska
odlaznih gasova u slobodnu atmosferu.
Odredbe ovog pravilnika odnose se na:
1) kotlovnice koje se nalaze u sastavu objekta druge osnovne namjene u kojima
najveći dozvoljeni radni pritisak gasa iznosi 1 bar;
2) kotlovnice koje se nalaze u posebnim građevinskim objektima, u kojima najveći
dozvoljeni radni pritisak gasa iznosi 5 bar;
3) kotlovnice u kojima se koriste mješavine gasa i vazduha sa najvećim dozvoljenim
.radnim pritiskom 0,6 bar.
Pored odredbi iz ovog Pravilnika obavezna je i primjena odredbi TP G 600, kao i propisa
o građenju, zaštiti okoliša, zaštiti od požara i eksplozije i zaštiti na radu.
Za kotlovnice sa parnim, vrelovodnim ili vrelouljnim kotlovima moraju se takođe
poštovati propisi i standardi za ovu vrstu kotlova.
Član 2.
Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na gasna postrojenja kao što su:
1) generatori toplote u kojima, pored gasovitog goriva, istovremeno sagorijevaju i
druga goriva;
2) industrijska ložišta (npr. peći u industriji, kotlovi za spaljivanje smeća, industrijske
sušare i sl.);
3) postrojenja koja djelimično ili potpuno služe za proizvodnju električne energije;
4) postrojenja kod kojih jedinično opterećenje genertora toplote prelazi 30 MW;
5) instalacije za gasove u tečnoj fazi.
2. OPĆENITO
Član 3.
Gasne kotlovnice se moraju tako projektovati, graditi, koristiti i održavati da ne
ugrožavaju bezbjednost ljudi, životinja i materijalnih dobara.
Smatra se da gasne kotlovnice koje su projektovane, izgrađene i koje se koriste i
održavaju u skladu sa ovim Pravilnikom zadovoljavaju zahtjeve iz prvog stava ovog
člana.
Član 4.
Svi uređaji i elementi koji se ugrađuju, u dovod i razvod gasa, mjerenje i regulaciju i
gasne ložišne instalacije, uključivo armature, regulacione i sigurnosne uređaje moraju biti
u skladu sa zahtjevima iz ovog Pravilnika, BAS standardima koji su navedeni u ovom
Pravilniku i moraju imati certifikat nadležnog certifikacionog tijela kojim se dokazuje
usklađenost sa relevantnim BAS standardom iz tačke 16. ovog Pravilnika.
Za uređaje i opremu za koje ne postoje BAS standardi priznavaće se i uvjerenja
nadležnog certifikacionog tijela ili akreditovane laboratorije
kojim se dokazuje
usklađenost tog proizvoda sa relevantnim ISO ili EN standardom, a koji nije u suprotnosti
3
sa nekim od važećih BAS standarda. Gasni vodovi mogu se izrađivati samo od čeličnih
cijevi. Cijevi kroz koje se provodi gas, spojni elementi i zaptivna sredstva moraju biti u
skladu sa zahtjevima TP G 600 iz 2004 godine tačka 3.1 do 3.3., izuzimajući tačku
3.2.1.2.
Član 5.
Poslove na izgradnji i održavanju gasnih ložišnih instalacija gasnih kotlovnica mogu
obavljati samo registrovana preduzeća i zanatske radnje koje uz to imaju uvjerenje o
ospobljenosti za te poslove u skladu sa TP G 600, TP G 666 i TP G 676.
Poslove na izgradnji i održavanju gasnih ložišnih instalacija na vlastitim postrojenjima
mogu obavljati i korisnici gasnih kotlovnica ukoliko ispunjavaju uslove iz TP G 600, TP
G 666 i TP G 676, bez obaveze pribavljanja uvjerenja iz prethodnog stava.
Član 6.
Lica koja rukuju gasnim kotlovnicama moraju imati pismeni dokaz o osposobljenosti za
nadgledanje i rukovanje gasnim kotlovnicama najmanje iste kategorije po kriterijumu
priključnog pritiska gasa, ukupnog toplotnog opterećenja, vrste generatora toplote,
gorionika i nosioca toplote.
Dokaz iz prethodnog stava predstavlja Uvjerenje izdato od Ministarstva energetike,
rudarstva i industrije ili institucije koju ovo Ministarstvo ovlasti.
Za parne generatore toplote pritiska pare iznad 0,5 bar, vrelovodne generatore toplote
temperature polazne temperature iznad 110oC i vrelouljne kotlove, rukovaoc mora imati
položen poseban ispit za ovu vrste generatora toplote u skladu sa Pravilnikom o
stručnoj spremi i drugim uvjetima za vršenje poslova u radnim organizacijama koje imaju
elektonergetska, kotlovska i duga energetska postrojenja i sudove pod pritiskom (sl.list
SFRJ 47/64).
Član 7.
Kotlovnica koja je izgrađena i koja se koristi i održava u skladu sa ovim Pravilnikom se
smatra neugroženim prostorom prema EN 60079-10 .
3. POJMOVI
Član 8.
Pojmovi navedeni u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja:
1. Gasna kotlovnica je ograničeni i ograđeni prostor, samostojeća zgrada ili posebna
prostorija unutar zgrade druge namjene u kojoj se nalaze jedan ili više generatora toplote
loženih gasom ili gasom i tečnim gorivom ukupnog toplotnog opterećenja većeg od 70
kW, zajedno sa svom opremom, instalacijama, uređajima i stvarima koje se nalaze u toj
prostoriji, odnosno prostoru.
2. Prostorija kotlovnice je prostorija u kojoj su smješteni generatori toplote sa gasnim
gorionicima i druga pripadajuća oprema, a koja u pogledu lociranja, dimenzija,
komunikacija, ventilacije i mjera zaštite od požara i eksplozije mora zadovoljiti zahtjeve
ovog Tehničkog pravila.
U prostoriju kotlovnice ubraja se i eventualno postojeća posebna prostorija za rukovaoce.
3. Ložišna prostorija je prostorija u kojoj su smještena gasna ložišta, a ista može biti
prostorija kotlovnice ili dio prostorije kotlovnice.
4
4. Generator toplote je uređaj u kome gorivo trajno ili povremeno sagorijeva radi predaje
energije nosiocima toplote kao što su voda, vodena para ili ulje.
5. Pouzdani uređaj za regulaciju, upravljanje i nadziranje je uređaj čija je pouzdanost
dokazana certifikatom izdatim od strane nadležnog certifikacijskog tijela ili pozitivnim
izvještajem o pojedinačnom ispitivanju generatora toplote na kome je taj uređaj ugrađen,
a koji takođe izdaje naprijed navedeno certifikacijsko tijelo.
6. Pojedinačno ispitivanje je ispitivanje koje se sprovodi na jednom pojedinačnom
uređaju ili postrojenju kada je ispitivanje tipa nemoguće ili nesvrsishodno. Ispitivanje se
sprovodi na temelju TP G 622, a u skladu sa relevantnim tehničkim pravilima,
standardima ili privremenim ispitnim podlogama, a rezultat ispitivanja je izvještaj o
rezultatima ispitivanja i prijedlog o izdavanju certifikata ili mišljenje o sigurnosti za
upotrebu ukoliko je ispitivanje izvršeno prema privremenim ispitnim podlogama (VP radni
listovi);
7. Gasni vod je cjevovod gasa, uključivo i ugradbene elemente, od priključka kotlovnice
do prvog zapornog organa na gasnim ložišnim instalacijama pojedinih generatora toplote,
odnosno gorionika;
8. Priključak kotlovnice je izlazna izolaciona spojnica prijemne (mjerne) regulacione
stanice ili glavni zaporni organ na priključnom vodu gasne kotlovnice kad se prijemna
(mjerna) regulaciona stanica ne koristi;
9. Priključni vod je gasni vod od priključnog mjesta na distributivnoj mreži ili, ukoliko
postoji prijemna (mjerna) regulaciona stanica od izolacione spojnice prijemne (mjerne)
regulacione stanice do glavnog zapornog organa;
10. Glavni zaporni organ je ventil ili slavina na glavnom gasnom vodu kotlovnice,
namijenjen za brzo zatvaranje dovoda gasa u kotlovnicu.
10. Dovod gasa je glavni vod kojim se gas dovodi u kotlovnicu. Na njemu se izvan
kotlovnice nalazi glavni zaporni organ;
11. Razvod gasa je vod kojim se gas razvodi po prostoriji kotlovnice;
12. Cijevni ogranak je dio gasnog cjevovoda namijenjen za jedan gasni gorionik;
13. Gasna rampa je skup uređaja i cijevi na cjevovodnom ogranku od prvog zapornog
organa za jedan gorionik do priključne prirubnice na gasnom gorioniku;
14. Gasna ložišna instalacija je skup uređaja, cijevi, armatura, gorionika, ložišta,
upravljačkih, regulacionih i sgurnosnih uređaja, elemenata za odvod odlaznih gasova, od
prvog zapornog organa na gasnoj rampi do ispusta odlaznih gasova u atmosferu;
15. Nepropusni prolaz je prolaz cijevi ili kabla kroz zid, izveden zaptivno za vodu i gas;
16. Priključni pritisak gasa je pritisak na priključku kotlovnice ispred glavnog zapornog
organa;
5
17. Prijemna (mjerna) regulaciona stanica je skup uređaja koji isključivo služi za
regulisanje pritiska (i mjerenje utroška) gasa;
18. Toplotna snaga
vremena;
je količina toplotne energije predata nosiocu toplote u jedinici
19. Toplotno opterećenje je količina toplotne energije koja se gorivom dovodi do
gorionika, odnosno proizvod količine potrošenog gasa u jedinici vremena i donje toplotne
vrijednosti gasa;
20. Automatski gasni gorionici su gorionici koji su opremljeni samostalno djelujućim
uređajima za paljenje, nadziranje plamena, upravljanje i regulaciju. Paljenjem,
nadziranjem plamena, uključivanjem i isključivanjem upravlja se zavisno od vrijednosti
regulacione veličine, bez intervencije rukovaoca;
21. Poluatomatski gasni gorionici su gorionici koji su opremljeni samostalno djelujućim
uređajima za paljenje, nadziranje plamena i upravljanje, pomoću kojih se paljenje
(puštanje u pogon) izvodi ručno. Isključivanje iz pogona može se izvesti i ručno, a poslije
isključivanja plamenika nije moguće ponovno automatsko paljenje;
22. Regulatori su uređaji koji služe za održavanje podesive regulacione veličine (npr.
pritisak ili temperatura) prema unaprijed zadatoj vrijednosti;
23. Uređaji za upravljanje su uređaji kojima se uključuje ili isključuje gorionik prema
unaprijed zadatom programu na signal koji dolazi od regulatora, uređaja za nadziranje,
graničnih uređaja, prekidača ili drugih sličnih naprava;
24. Uređaji za nadziranje su uređaji koji nadziru dostizanje zadatih ili graničnih
vrijednosti određenog parametra i koji kod dostizanja ovih vrijednosti daju signal za
izvršenje određene akcije u sigurnosnom ili regulacionom krugu (prisustvo plamena,
otvoren ili zatvoren položaj zapornih ili regulacionih uređaja, rad ventilatora ili pumpe,
dostizanje donje ili gornje granice pritiska ili temperature gasa, vazduha, vode i pare);
25. Dišni vod je vod koji spaja dišni otvor nekog gasnog uređaja s atmosferom;
26. Ispusni vod je vod koji spaja ispusni otvor s atmosferom;
27. Odušni vod je vod koji spaja izlazni otvor sigurnosnog odušnog ventila s
atmosferom;
28. Vod za izduvavanje je vod koji služi da se dijelovi postrojenja rasterete pritiska,
ispiraju, inertizuju ili odzrače;
29. Vod propuštenog gasa je vod preko koga se odvodi propušteni gas između dva
automatska ventila;
30. Upravljački vod je vod preko koga gorivi gas pod pritiskom izvršava mehanički
određene upravljačke funkcije;
6
31. Relativna gustina je bezdimenzionalna veličina koja predstavlja odnos gustine gasa i
gustine vazduha pri normnim uslovima;
32. Gorivi gas je gas ili smješa gasova koja u određenom odnosu sa vazduhom ili
kiseonikom može da sagorijeva;
33. Odlazni gas je smješa gasova koja izlazi iz gasnog ložišta generatora toplote nakon
predaje korisne toplote;
34. Zaštitno dejstvo je dejstvo koje nastaje ako se sigurnosni elementi, odnosno
zaštitne sprave aktiviraju;
35. Regulaciono isključivanje je postupak pri kome se kod djelovanja neke upravljačke
funkcije odmah prekida dovod energije do automatskog ventila usljed čega se ovaj
odmah zatvara;
36. Sigurnosno isključivanje je postupak koji uslijedi kod aktiviranja nekog sigurnosnog
graničnika ili kod prepoznavanja greške u ložišnom automatu kojim se odmah prekida
dovod energije do automatskih ventila i uređaja za paljenje;
37. Zabravljivanje je način sigurnosnog isključivanja koji se karakteriše time da
ponovno puštanje gorionika u pogon nije moguće nikako drugačije osim ručnim
odbravljivanjem ložišnog automata;
38. Blokiranje je način sigurnosnog isključivanja koji se karakteriše time da je ponovno
puštanje gorionika u pogon moguće ručnim odbravljivanjem ložišnog automata ili
isključivanjem i ponovnim uključivanjem elekrične energije.
4. LOCIRANJE KOTLOVNICE, DIMENZIJE, GRAĐEVINSKI, FUNKCIONALNI I
POSEBNI ZAHTJEVI ZAŠTITE OD POŽARA I EKSPLOZIJE
Lociranje kotlovnice
Član 9.
Izbor lokacije
kotlovnice vrši se u pravilu u fazi izrade idejnog rješenja objekta
dogovorno između projektanata svih faza poštujući odredbe ovog Pravilnika, kao i uslove
u pogledu mogućnosti jednostavnog unošenja i iznošenja opreme kako u fazi gradnje
tako i u fazi eksploatacije i održavanja.
Član 10.
Kotlovnica sa periodičnim nadgledanjem, u smislu člana 104. ovog Pravilnika, ne mora
biti smještena u zatvorenom objektu ako je njena oprema na drugi način obezbjeđena od
oštećenja i ako je predviđena za ugradnju na slobodnom prostoru.
Postrojenje kotlovnice mora biti osigurano od zamrzavanja pri radu i pri mirovanju
postrojenja.
Pristup neovlaštenim osobama mora biti onemogućen tehničkim mjerama (ograde i
slično).
7
Član 11.
Prostorije gasnih kotlovnica se mogu graditi kao posebni objekti, u šta se ubrajaju i
jednom stranom prislonjeni objekti uz zgradu druge osnovne namjene, ili se mogu
smještati unutar zgrade druge osnovne namjene.
Ukoliko je kotlovnica smještena u prislonjeni objekat tada pregradni zid/zidovi moraju
zadovoljiti vatrotpornost od 30 minuta, a u visini od 3 metra iznad krova kotlovnice se ne
smiju nalaziti otvori u zgradi.
Član 12.
U zgradama druge osnovne namjene visine do 22 metra iznad kote terena do poda
zadnje etaže, kotlovnice se smiju proizvoljno smještati stim da su zadovoljeni zahtjevi iz
ovog Pravilnika.
Ove kotlovnice se smiju smještati i u podrum, ako spoljnji zid nije ukopan više od 2/3
visine, a gornja mu je trećina u slobodnom prostoru.
Za kotlovnice u zgradama visočijim od 22 metra iznad kote terena moraju se uvažiti
zahtjevi Pravilnika o zaštiti od požara visokih objekata 1
Član 13.
Kotlovnice se mogu graditi kao krovne kotlovnice, u šta se ubrajaju kotlovnice smještene
neosredno u prostoru ispod krova zgrade ili mogu biti izgrađene kao poseban zatvoreni
prostor na ravnom krovu zgrade.
Kod ovih krovnih kotlovnica se mora posebno voditi računa o nosivosti građevinske
konstrukcije, odvođenju vode, zaštiti od zamrzavanja, a dovod gasa mora biti u skladu sa
zahtjevima TP G 600.
Član 14.
Postavljanje malih kogeneracijskih postrojenja mora biti u skladu sa TP G 640, a
postavljanje gorivnih ćelija u skladu sa TP G 640-2.
Gasne toplotne pumpe se mogu postavljati u skladu sa uputama proizvođača.
Član 15.
Za smještaj parnih, vrelovodnih i vrelouljnih generatora toplote obavezno se pridržavati
propisa za ovu vrstu generatora toplote.
Dimenzije, građevinski i funkcionalni zahjevi
Član 16.
Gasni generatori toplote ukupnog toplotnog opterećenja iznad 70 kW smiju se postavljati
u prostorije samo ako te prostorije:
- se ne koriste za drugu namjenu izuzev za smještaj toplotnih pumpi,
kogeneracijskih uređaja, stabilnih gasnih motora koji koriste gasove prema G260
izuzimajući tečne naftne gasove;
Preporučuje se da se u fazi inoviranja Pravilnika o zaštiti od požara visokih objekata sačini elaborat o mogućim
uticajima gasnih instalacija na nastajanje požara i eskplozije, pospješivanje požara izazvanog drugim uzrocima, kao i
na operacije gašenja požara. Zaključci i preporuke ovog elaborate treba da budu uzeti u obzir pri izradi predmetnog
Pravilnika. Pri ovome je potrebno uzeti u obzir dostignuto stanje tehnike, tehničke propise u gasnoj struci koji na sve
gasne instalacije postavljaju uslov da moraju biti tako projektovane, građene, korištene i održavane da ne mogu
izazvati požar niti eksploziju niti pospješiti eventualni požar u objektu.
1
8
-
-
osim vrata nemaju nikakve druge otvore prema ostalim dijelovima zgrade;
imaju vrata koja se zatvaraju zaptivno i ako su ta vrata samozatvarajuća;
se provjetravaju u skladu sa zahtjevima ovog Pravilnika;
imaju izvan prostorije na lahko dostupnom mjestu električni prekidač (prekidač za
nuždu) čijim isključenjem se električna instalacija u kotlovnici dovodi u
beznaponsko stanje. Izuzetak su drugi uređaji koji u toj situaciji moraju biti u
funkciji;
nisu u neposrednoj vezi sa prostorijama u kojima se zadržavaju ljudi, izuzev
prostorija za rukovaoce;
u pogledu površine i visine zadovaljavaju minimalne preporučene vrijednosti iz
ovog Pravilnika.
Za viskoke objekte voditi računa o ograničenjima u pogledu neposredne veze kotlovnica
sa nužnim stubištima i izlazima
Član 17.
Prostorije kotlovnica moraju zadovoljiti i slijedeće zahtjeve:
- moraju imati najmanje jedan izlaz koji vodi direktno u slobodni prostor ili u hodnik
koji zadovoljava zahtjeve koji se postavljaju na nužne izlaze;
- vrata prostorije se moraju otvarati prema vani;
- zidovi, izuzimajući nenosive spoljne zidove, nosivi stubovi, podne i stropne ploče
moraju biti vatrootporni za vrijeme trajanja od najmanje 30 minuta;
- otvori u stropovima i zidovima, ukoliko nisu direktno prema vani, moraju biti
samozatvarjući i moraju imati vatrootpornost kao strop, odnosno zid;
- za zidove između prostorije u kojoj se nalaze ložišta i prostorije rukovaoca, ukoliko
prostorije rukovaoca zadovoljavaju iste uslove kao i prostorija u kojoj su smješteni
generatori toplote prethodna dva stava ne važe;
- vodovi za ventilaciju ložišne prostorije koji prolaze kroz druge prostorije
moraju imati vatrotpornost od najmanje 30 minuta. Ovo ne važi za vodove
koji prolaze kroz prostorije koje su sastavni dio kotlovnice ukoliko ove prostorije
zadovoljavaju iste uslove kao i ložišna prostorija.
Vodovi za ventilaciju kotlovnice ne smiju biti u vezi sa drugim ventilacionim
vodovima niti smiju služiti ventilaciji drugih prostorija.
- ukoliko vodovi za ventilaciju drugih prostorija prolaze kroz kotlovnicu, onda ovi
vodovi moraju:
- imati vatrotpornost od najmanje 30 minuta ili samozatvarajuće zaklopke
na ulazu i izlazu iz kotlovnice sa vatrootpornošću od najmanje 30 minuta
- ne smiju imati nikakve otvore prema prostorima kotlovnice.
Član 18.
Vrata i prozori na zidovima otpornim prema požaru moraju biti najmanje jednako otporni
prema požaru kao i zidovi na kojima se nalaze.
Za spoljna vrata mora da se predvidi mogućnost fiksiranja u otvorenom položaju. Ako se
vrata automatski zatvaraju, koristi se čelična opruga, a ne uljni zatvarač. To važi i za
vrata prema susjednim prostorijama.
Na izlazna vrata postavlja se jasno uočljivo i trajno upozorenje “IZLAZ”.
Na ulazna vrata, sa spoljne strane, postavlja se natpis “ KOTLOVNICA NEZAPOSLENIMA ULAZ ZABRANJEN”.
9
Član 19.
Prostorije kotlovnice moraju biti takvih dimenzija da se zadovolje zahtjevi montaže,
rukovanja i održavanja za sve dijelove postrojenja. Minimalne preporučene vrijednosti su
date u tabeli 1.
Komunikacioni prolazi i slobodan prostor za prilaz opremi ne smiju biti uži od 0,8 m.
Tabela 1
Karakteristična veličina
Minimalne vrijednosti
visine kotlovnice u metrima
Visina mora biti dovoljna da se radovi
Visina za kotlovnice sa periodičnim nadzorom vezani za korištenje i održavanje mogu
nesmetano i bezbjedno odvijati.
Visina za ostale kotlovnice
Pored gornjeg uslova moraju biti
zadovoljeni zahtjevi propisa o zaštiti na
radu (2,8 m)
- udaljenost kotla od bočnog zida
0,7
- udaljenost kotla sa vetnilatorskim gorionikom
0,5
od zadnjeg zida
- udaljenost kotla s atmosferskim gorionikom i
1,0
osiguračem strujanja od zadnjeg zida
Rastojanja između kotlova
0,7
Član 20.
Udaljenost čela kotla do prednjeg zida, odnosno instalacije na njemu mora biti tolika da
se servis i održavanje gorionika i kotla mogu besprijekorno obavljati, pri čemu u bilo kojoj
fazi rada mora ostati slobodan prolaz od 0,8 m.
Pod udaljenošću podrazumijeva se slobodan prostor između najisturenijih dijelova. Ako
se kotlovi postavljaju u parovima, mogu se postaviti neposredno jedan uz drugi bočnim
stranama na kojima nema armature i revizionih otvora i koje se pri remontu ne moraju
skidati.
Rastojanje leđne strane generatora toplote od zida mora biti dovoljno tako da i pored
elemenata odvodnih sistema ostaje prostor dovoljani za prilaz i radove na dijelovima
odlaznog sistema.
Data odstojanja predstavljaju pomoćne orjentacione vrijednosti, a tehničko rješenje
kotlovnice mora biti takvo da je omogućeno rukovanje, kontrola i opsluživanje svih
kontrolnih, sigurnosnih i regulacionih uređaja i svih elemenata kotla koji zahtijevaju
kontrolu od strane operatera ili servisera, jednostavno, bez suvišnog napora i bez
izlaganja opasnostima.
Član 21.
U kotlovnici mora da postoji najmanje jedan bezbjedan izlaz. Bezbjedan izlaz je i izlaz iz
prostorije kotlovnice u prostoriju na istom nivou, pod uslovom da iz te prostorije postoji
izlaz u slobodan prostor.
Ako je površina kotlovnice veća od 40 m2 ili ako je snaga kotlovnice veća od 300 kW, u
kotlovnici mora da postoji i drugi izlaz na pogodnom mjestu. Kao drugi izlaz može
poslužiti i dovoljno veliki i pristupačan vanjski prozor, minimalnih dimenzija 60 cm x 90
cm, do kog se može doći ugrađenim penjalicama. Taj prozor se mora otvarati prema
vani.
10
Posebne mjere zaštite od požara
Član 22.
Ukoliko propisima o zaštiti od požara nije drugačije propisano, neophodne su mjere
zaštite od požara i eksplozije utvrđene u članovima 23-30.
Član 23.
Na mjestima na kojima kanali za dovod vazduha prolaze kroz zidove otporne prema
požaru moraju biti postavljene automatske protivpožarne klapne. Protivpožarne klapne i
njihov okvir moraju biti otporni prema požaru najmanje kao i zid u koji se ugrađuju.
Protivpožarne klapne postavljene u sistem kanala za grijanje zraka moraju biti
konstruisane tako da se postigne automatsko zatvaranje ako je temperatura vazduha
koja prolazi za 20 oC veća od očekivane maksimalne temperature. Temepratura
zatvaranja klapni mora biti između 75 oC i 130 oC.
Član 24.
Cijevi i kanali za transport toplote postavljaju se i opremaju tako da ne mogu
prouzrokovati požar na materijalu koji se nalazi u blizini.
Sistem grijanja vazduha ili sistem cirkulacije vazduha izvodi se tako da ne može uticati na
širenje požara i dima nastalog od požara u prostoriji u kojoj je uskladišten zapaljivi
materijal ili u kojoj se rukuje tim materijalom. Prolazi cijevi u podovima i zidovima, pod
kojima se, pored ostalog, podrazumijevaju prolazi gasnih cijevi, cijevi centralnog grijanja,
cijevi za transport tečnih goriva, cijevi hladne i tople vode, kanalizacionih cijevi i
električnih i telefonskih kablova, moraju biti nepropusni za gas.
Član 25.
Prolazi kroz zidove i stropove moraju biti takvi da se cijevi mogu slobodno širiti i skupljati.
Prolazi gasnih cijevi kroz nepristupačne prostore dozvoljeni su samo ako su ti prostori
ventilisani.
Član 26.
Ventilacioni otovori postavljaju se tako da ne postoji opasnost od preskoka ili prodora
požara.
Otvori ili kanali za dovod zraka, kao i ventilacioni odvodni otvori ili kanali moraju biti
izrađeni od nazapaljivog materijala.
Član 27.
Ukoliko se gasna cijev uvodi u objekat podzemno, uvod se mora izvesti u skladu sa TP
G459-1, a neposredno ispred ulaska gasne i kanalizacione cijevi u objekat na površini od
0,25 m2 obezbijediti propusnost površine tla i propusnost cijelog prekrivnog sloja ispod
ove površine.
Član 28.
U kotlovnici ne smiju da se nalaze predmeti ili sredstva koji predstavljaju opasnost od
požara ili eksplozije, na primjer:
- boce ili posude u kojima je gas utečnjen pod pritiskom većim od atmosferskog;
- drvo, papir, boja i razrjeđivači.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, u kotlovnici se mogu nalaziti:
11
- boce ili posude sa nezapaljivim gasom,
- membranske, ekspanzione posude ako se pri temperaturi zraka u kotlovnici od 20 oC
pritisak u posudama ne može povećati više od 6 bara,
- posude pod pritiskom koje pripadaju hidroforskoj instalaciji;
- protivpožarna sredstva;
- boce zapaljivih gasova koji služe za potpalu goriva;
- boce zapaljivih gasova potrebne za zavarivanje i rezanje u kotlovnici u vrijeme
izvođenja tih radova i pogonski rezervoari tečnog goriva sadržaja u skladu sa
Pravilnikom o smještaju i držanju ulja za loženje.
Član 29.
Svaka kotlovnica mora biti snabdjevena opremom za gašenje požara, koju čine
hidrantska mreža i mobilna oprema prema propisima o zaštiti od požara.
Član 30.
Mobilna oprema za gašenje požara u kotlovnici minimalno sadrži:
1. za kotlovnice površine poda do 50 m2 - dva S –6 aparata i jedan CO2 –5 aparat;
2. za kotlovnice površine poda od 50 m2 do 400 m2 – dva S-9 aparata, jedan S-6
aparat) i jedan CO2 – 5 aparat.
Za kotlovnice površine poda preko 400 m2, mobilna oprema bira se na osnovu
proračuna.
Aparati se postavljaju na uočljivo i lako pristupačno mjesto uz zid i neposredno pored
vrata a najviše do 1,5 m iznad tla. Međusobna udaljenost aparata ne smije biti veća od
20 m. Ako se osim gasovitog goriva koristi i tečno gorivo, u kotlovnici se mora nalaziti i
sanduk sa prijeskom.
5. GASNA OPREMA
Član 31.
Armature i ostali elementi od priključka do gasne rampe
Sve armature i ostali elementi od uvoda gasa u kotlovnicu uključivo i uvod gasa, do
gasnog gorionika moraju imati povećanu termičku izdržljivost (650oC, 30 minuta) i moraju
biti dodatno označene oznakom “GT”, a ukoliko to kod nekog elementa nije ostvareno
tada neposredno ispred tog elementa mora biti ugrađen zaporni organ sa termičkim
aktiviranjem.
Ukoliko nije zadovoljen niti jedan od dva naprijed navedena uslova, tada se najmanje
ista vatrotpornost mora ostvariti primjenom posebnih građevinskih mjera.
• Zaporni organ sa termičkim aktiviranjem
mora biti u skladu sa BAS DIN 3586.
• Podzemna uvodnica gasa u objekat
mora biti u skladu sa TP VP 601.
• Glavni zaporni organ
mora biti ugrađen na cjevovodu, na sigurnom i uvijek pristupačnom mjestu izvan objekta,
njime se mora obezbjediti brzo ručno zatvaranje dovoda gasa u kotlovnicu.
Za ulazne pritiske iznad 100 mbar glavni zaporni organ mora biti u skladu sa BAS DIN
3537-1 ili za ulazne prtiske do 100 mbar sa BAS EN 331.
12
Za kotlovnice toplotne snage do 300 kW glavni zaporni organ može biti postavljen u
objektu, neposredno iza uvoda gasa u objekat na opšte pristupačnom mjestu.
Glavni zaporni organ mora biti jasno obilježen tako da mu se u svim okolnostima
može brzo i nesmetano pristupiti.
• Izolacioni komad
Neposredno ispred nadzemnog uvoda gasa u objekat, odnosno neposredno iza
podzemnog uvoda gasa u objekat potrebno je u gasnom vodu ugraditi izolacioni
komad za električno odvajanje unutrašnje gasne instalacije od vanjskog gasnog voda.
Izolacioni komad mora biti u skladu sa BAS DIN 3389.
• Filter
Za zaštitu osjetljivih dijelova regulacionih, upravljačkih i sigurnosnih uređaja obavezna je
ugradnja filtera ispred uređaja za regulaciju pritiska.
Filter mora biti u skladu sa BAS DIN 3386.
• Regulator pritiska
Ukoliko je priključni pritisak veći od radnog pritiska bilo kog elementa u gasnoj instalaciji
ili na gasnom gorioniku, obavezna je ugradnja regulatora pritiska koji po svojim tehničkim
karakteristikama mora odgovarati zahtjevima postrojenja.
Regulator pritiska mora biti u skladu sa BAS EN 88 ili BAS EN 334.
• Sigurnosno-prekidni ventil
Sigurnosno-prekidni ventil u kombinaciji sa sigurnosno-odušnim ventilom mora biti
ugrađen ispred regulatora pritiska, ako oprema iza regulatora pritiska nije predviđena za
maksimalni ulazni pritisak u regulator pritiska.
Ovaj sigurnosni sklop mora biti u skladu sa BAS EN 14382.
• Oprema za mjerenje potrošnje gasa
Oprema za mjerenje potrošnje gasa (mjerači pripadajući zaporni organi) prioritetno se
smješta u odgovarajuću prostoriju uz kotlovnicu, a ako to nije moguće, u mjerno
regulacionu stanicu ili u kotlovnicu. Ako se oprema za mjerenje potrošnje gasa postavlja
u kotlovnicu, ona mora biti neposredno iza elektroizolacione prirubnice.
Oprema mora biti zaštićena od mehaničkog oštećenja i toplotnog zračenja.
Mjerač potrošnje sa mijehom mora biti u skladu sa BAS EN 1359.
Turbinski mjerač potrošnje mora biti u skladu sa BAS EN 12261.
Rotacioni mjerač potrošnje mora biti u skladu sa BAS EN 12480.
Ukoliko su mjerači sa povećanom termičkom izdržljivošću, tada se moraju primijeniti
zaptivači koji su u skladu sa TP VP 401.
• Korektor
Ukoliko se vrši preračunavanje potrošnje gasa na druge mjerne uslove, korektor mora
mora biti u skladu sa BAS EN 12405.
• Nadzirač pritiska gasa
Koristi se za registriranje dopuštene minimalne ili maksimalne vrijednosti pritiska gasa u
određenoj tačci pri određenom režimu rada gorionika i davanje informacije upravljačkom
uređaju gorionika koji izvršava određeno zaštitno dejstvo.
Nadzirač pritiska gasa mora biti u skladu sa BAS EN 1854.
13
• Čelični kompenzatori
se ugrađuju u cjevovod tamo gdje postoji opasnost prenošenja vibracija ili gdje je
potrebno riješiti mala odstupanja u centričnosti opreme.
Kompenzator mora biti u skladu sa BAS DIN 30681.
• Gasni savitljivi vodovi od nehrđajućeg čelika
se mogu primijeniti za spajanje dijelova koji se povremno pomjeraju radi održavanja.
Gasni savitljivi vod mora biti u skladu sa BAS DIN 3384.
• Automatski sigurnosni ventil
je uređaj koji automatski otvara, zatvara ili mijenja poprečni presjek za protok gasa na
osnovu signala kojeg dobiva iz regulacionog ili sigurnosnog kruga.
Automatski sigurnosni ventil mora biti u skladu sa BAS EN 161.
• Uređaj za podešavanje
Konstrukcioni dio gorionika koji služi za podešavanje toplotne snage stvarnoj potrebi za
toplotom, a u okviru područja podešavanja koje je deklarisao proizvođač gorionika.
• Uređaj za nadziranje plamena
je uređaj pomoću kojeg se utvrđuje i signalizira prisutvo plamena.
On se može sastojati od osjetila plamena, pojačivača i releja za signaliziranje. Ovi dijelovi
sa izuzetkom osjetila plamena mogu biti smješteni u jednom kućištu koje se povezuje sa
upravljačkim uređajem gorionika.
Uređaj za nadziranje plamena mora biti u skladu sa BAS EN 125.
• Ložišni automat
se sastoji najmanje od upravljačkog uređaja i svih elemenata za nadziranje plamena.
Različite funkcionalne jedinice mogu biti smještene u zajedničkom ili odvojenim
kućištima.
Ložišni automat mora biti u skladu sa BAS EN 298.
• Upravljački uređaj
Upravljački uređaj reagira na naredbe regulacionih i sigurnosnih uređaja, daje naredbe
uključivanja i isključivanja, upravlja odvijanjem programa, nadzire rad gorionika, izaziva
regulaciono isključivanje i eventualno sigurnosno isključivanje ili zabravljavivanje.
Upravljački uređaj radi prema unaprijed utvrđenom programu i uvijek u sprezi sa
uređajem za nadziranje plamena.
Gasni gorionici
Član 32.
Gasni gorionici mogu biti izvedeni kao sastavni dio generatora toplote ili kao zasebni dio
gasne opreme.
Gasnim gorionicima moraju se postizati deklarisani parametri sagorijevanja u radu s
generatorom toplote na koga se ugrađuju ili čiji su sastavni dio.
Vrijednosti temperature, toplotnih opterećenja i preuzete toplote u karatkerističnim
dijelovima ložišnog prostora generatora toplote u radu sa odabranim gasnim gorionikom
14
ne smiju biti veće od vrijednosti datih u termičkom proračunu ili drugoj dokumentaciji
generatora toplote.
Na priključku odlaznih gasova generatora toplote, u radu sa odabranim gasnim
gorionikom, ne smije se javiti nadpritisak u toku pogona. To se ne odnosi u slučaju da je
sistem odlaznih gasova predviđen za rad pod stalnim nadpritiskom. Ventilatorski gasni
gorionici moraju odgovarati sigurnosno-tehničkim zahtjevima i u skladu sa standardom
BAS EN 676.
Član 33.
Ugradnja ventilatorskog gasnog gorionika na generator toplote ne smije izmijeniti oblik niti
dimenzije ložišnog prostora generatora toplote.
Član 34.
U slučaju da generator toplote i gorionik nisu isporučeni kao funkcionalna cjelina,
kompatibilnost ventilatorskog gasnog gorionika, generatora toplote i sve prateće opreme i
instalacija mora biti dokazana od strane krajnjeg izvođača radova, ukoliko to dokazivanje
nije izvršeno od strane proizvođača generatora toplote ili proizvođača gorionika.
Dokazivanje kompatibilnosti podrazumijeva dokazivanje deklarisanih parametara snage,
zadovoljenja propisanih uslova trajnog i sigurnog pogona, te zadovoljenje uslova
energetske efikasnosti i uslova zaštite okoline.
U tom slučaju obavezno se izrađuje funkcionalna šema sa prikazom svih sigurnosnih
elemenata i svih sigurnosnih krugova kao i dijagramom koji vremenski prikazuje sva
nadziranja, kontrole i zaštitna dejstva.
Dijagram mora da sadrži:
1. prikaz uslova i način provjere uslova za pokretanje startnog ciklusa, periode
nadziranja zadatih uslova u toku ciklusa rada gasne ložišne instalacije;
2. zaštitna dejstva ako u bilo kom momentu nisu ispunjeni zadati uslovi.
Član 35.
Za generatore toplote nazivnog toplotnog opterećenja do 120 kW dozvoljava se ugradnja
gasnog gorionika sa jednostepenom regulacijom (uključeno-isključeno).
Za generatore toplote nazivnog toplotnog opterećenja iznad 120 kW zahtjeva se na
gasnom dijelu najmanje dvostepena regulacija (maksimalno-minimalno-isključeno), od
1200 do 2400 kW – najmanje dvostepena klizna regulacija, a iznad 2400 kW –
kontinuirana regulacija. Minimalni stepen iskorištenja pri nazivnom i minimalnom
opterećenju mora biti jednak ili veći vrijednostima datim u EN 303-3.
Član 36.
Atmosferski gorionici se u pravilu isporučuju kao sastavni dio generatora toplote, a u
svakom slučaju moraju biti opremljeni:
- ručnom slavinom,
- filterom,
- regulatorom pritiska koji mora odgovarati standardu BAS EN 88,
- uređajima za mjerenje pritiska na karakterističnim mjestima odgovarajućeg mjernog
opsega i klase tačnosti 0,6,
- nadziračem maksimalnog pritiska gasa koji se može izostaviti ukoliko se paljenje vrši
preko pilot gorionika koji ostaje u pogonu zajedno sa glavnim gorionikom,
- uređajem za paljenje,
15
- uređajem za nadziranje plamena prema BASEN 125 ili ložišnim automatom prema BAS
EN 298 sa integrisanim uređajem za kontrolu plamena,
- automaskim zaštitnim ventilom.
Član 37.
Kod atmosferskih gorionika toplotnog opterećenja preko 70 kW, obavezno se ugrađuju u
seriju povezana dva automatska ventila klase A prema BAS EN 161 zajedno sa ložišnim
automatom prema BAS EN 298.
Generator toplote
Član 38.
Konstrukcija, izbor materijala i izrada generatora toplote moraju biti takvi da generator
toplote može izdržati sve uslove rada predviđene tehničkim zahtjevima, a da se ne
pokažu trajne deformacije ili nezaptivenost.
Generatori toplote moraju odgovarati BAS EN 303-1, a pored toga:
- kotlovi toplotne snage 70-300 kW moraju zadovoljiti zahtjeve BAS EN 656,
- kotlovi toplotne snage od 300 do 1000 kW zahtjeve BAS EN 303-7 i BAS EN 13 836,
- kondenzacijski kotlovi toplotne snage od 70 do 1000 KW zahtjeve BAS EN 15517,
- kotlovi sa ventilatorskim gorionikom snage do 1000 kW zahtjeve BAS EN 303-7.
Zadovoljenje ovih zahtjeva mora se provjeriti prilikom narudžbe ili najkasnije prilikom
isporuke kotla.
Član 39.
Ako u generatoru toplote mogu sagorijevati i druga goriva, on mora ispunjavati i zahtjeve
koji se postavljaju za svaku vrstu goriva posebno.
U tehničkoj dokumentaciji svakog generatora toplote moraju biti definisani sljedeći
parametri:
1. nazivna toplotna snaga u radu sa gasovitim gorivom;
2. minimalna toplotna snaga u radu sa gasovitim gorivom;
3. nazivna toplotna snaga u radu s alternativnim gorivom;
4. minimalna toplotna snaga u radu s alternativnim gorivom;
5. vrsta i kvalitet nosioca toplote
6. radni pritisak i temperatura nosioca toplote;
7. dozvoljeni maksimalni radni pritisak i temperatura nosioca toplote;
8. dozvoljeni koeficijent viška vazduha;
9. gubitak na strani odlaznih gasova;
10. minimalna i maksimalna temperatura odlaznih gasova;
11. dozvoljeni sadržaj CO2 u odlaznim gasovima;
12. dozvoljeni sadržaj O2 u odlaznim gasovima;
13. stepen korisnog dejstva;
Član 40.
Zavisno od vrste nosioca toplote i izrade ložišta generatora toplote, u sistem se ugrađuju
pouzdani uređaji za regulaciju, upravljanje, nadziranje i signaliziranje prema EN 303-1,3.
Član 41.
Sva sigurnosna isključivanja gorionika iz pogona moraju biti praćena jasno vidljivim i
raspoznatljivim informacijama za rukovaoca.
16
Rukovaoc je obavezan da postupi prema uputama koje su sadržane u uputsvu za rad
kotlovnice pri čemu može isključiti eventualno postojeći zvučni alarm.
Član 42.
Generatori toplote nazivnog toplotnog opterećenja do 300 kW, moraju na strani nosioca
toplote imati ugrađen najmanje pouzdan regulator i pouzdan graničnik temperature,
odnosno pritiska.
Generatori toplote nazivnog toplotnog opterećenja iznad 300 kW, moraju na strani
nosioca toplote imati ugrađen najmanje pouzdan regulator i pouzdan sigurnosni
graničnik temperature, odnosno pritiska.2
Vrelovodni kotlovi polazne temperature iznad 110 oC i radnog pritiska iznad 0,5 bar
moraju biti opremljeni i sigurnosnim graničnikom najnižeg dozvoljenog pritiska vode u
sistemu.
Član 43.
Regulatori temperature i pritiska moraju biti tako podešeni da ne može nastati situacija u
kojoj bi sigurnosni uređaji preuzeli regulacionu funkciju.
Regulatori i sigurnosni uređaji moraju biti dva međusobno neovisna uređaja.
Sigurnosno strujno kolo graničnika ili sigurnosnog graničnika, kao i eventualno njima
pridodata druga strujna kola koja vrše isklučivanja gorionika, ne smiju služiti kao radna
strujna kola.
Član 44.
Osiguranje od nedostatka tečnosti kao nosioca toplote u generatoru toplote vrši se
pomoću pouzdanog graničnika nivoa tečnosti.
Pad nivoa ispod dozvoljene granice mora rezultirati isključivanjem gorionika.
Ovo osiguranje je obavezno za:
- visokotlačne i niskotlačne parne kotlove
- vrelovodne i toplovodne kotlove kada je to propisano standardima za kotlove
- vrelouljne kotlove.
Član 45.
Pad protoka nosioca toplote ispod utvrđene granične vrijednosti mora rezultirati
isključivanjem gorionika.
Ovo osiguranje je obavezno za:
- vrelovodne i toplovodne kotlove sa prisilnom cirkulacijom
- vrelouljne kotlove.
Nadziranje protoka se ne zahtijeva ukoliko nadziranje temperature i nedostaka tečnosti
prema prethodnim tačkama obezbjeđuje da ni u kom slučaju temperatura stijenki
generatora toplote, kao i temperature tečnosti ni na kojem mjestu neće nadmašiti
dozvoljene temperature date od proizvođača generatora toplote.
Član 46.
Ugradnja pouzdanog graničnika pritiska gasova u ložištu se zahtijeva u slijedećim
slučajevima:
- kod prisilnog odvođenja odlaznih gasova,
- kod ugrađene regulacione klapne u sistemu odlaznih gasova,
2
Vidi DIN 4751
17
- kod vodocijevnih kotlova.
Porast pritiska u ložištu iznad utvrđene granične vrijednosti mora rezultirati isključivanjem
gorionika sa zabravljivanjem.
Član 47.
Ukoliko je u sistemu odlaznih gasova ugrađena zaklopka, potpuno otvoreni položaj iste
prije uključivanja i u toku rada gorionika se mora automatski kontrolisati. U slučaju da
zaklopka nije potpuno otvorena mora uslijediti automatsko isključivanje gorionika sa
zabravljivanjem.
Član 48.
Granične vrijednosti nabrojanih veličina ispod ili iznad kojih generator toplote može
bezbjedno izdržati sve predviđene uslove rada moraju biti utvrđene tehničkim uputstvima
ili drugom dokumentacijom generatora toplote.
Član 49.
Kod kondenzacijskih kotlova mora biti obezbijeđeno bezštetno odvođenje kondenzata pri
čemu se mora imati u vidu hemijski sastav kondenzata i vrsta cijevi kojima se kondenzat
odvodi.
Kondenzat kod generatora toplote toplotne snage do 200 kW se ne mora neutralisati pod
uslovima:
- da se kondenzat iz posude za sakupljanje kondenzata ispušta u kanalizaciju samo
istovremeno sa većom količinom otpadne vode ( vodokotlić i slično),
- da materijali kanalizacionih vodova nisu osjetljivi na kondenzat.
Kod generatora toplote toplotne snage iznad 200 kW, kondenzat se prije ispuštanja u
kanalizaciju mora neutralisati.
Član 50.
Atmosferski kotlovi snage od 70 do 300 kW moraju biti u skladu sa BAS EN 656.
Atmosferski kotlovi snage od 300 do 1000 kW moraju biti u skladu sa BAS EN 13836.
Kondenzacijski kotlovi snage od 70 do 1000 kW moraju biti u skladu sa BAS EN 13417.
Kotlovi sa ventilatorskim gorionikom snage do 1000 kW moraju biti u skladu sa BAS EN
303-7.
Član 51.
Za ostale vrste kotlova i gorionika obevezno je prije puštanja u redovan pogon tipsko
ispitivanje na mjestu postavljanja prema Tehničkom pravilu G 622.
6. UVOD I RAZVOD GASA
Član 52.
U zgradu u kojoj je smještena kotlovnica dozvoljen je uvod gasa pritiska do 5 bar. Ukoliko
je pritisak na uvodu gasa u zgradu veći od 1 bar, tada se neposredno iza ulaza u zgradu
mora ugraditi zaporni ventil i regulator pritiska sa sigurnosno-prekidnim i sigurnosnoodušnim ventilom koji će obezbijediti da pritisak u instalaciji u zgradi ne prekorači
18
vrijednost od 1 bar. Ugradnja navedene regulaciono-sigurnosne grupe mora biti u skladu
sa G 459-2.
Razvod gasnih vodova unutar kotlovnice mora biti takav da gasna instalacija ne bude
izložena riziku od mehaničkog oštećenja, toplotnog naprezanja ili hemijskih uticaja. Cijevi
se ne smiju postavljati ni djelimično ni potpuno u podove, stubove, grede, zidove i sl.
Cijevi za gas se ne smiju postavljati u skladišta ili kroz skladišta tečnih i čvrstih goriva,
odvodne kanale, kanalizacione otvore, vozna okna za lift, ventilacione kanale i sl.
Cijevi za gas se ne smiju postavljati na mjesta koja nisu ventilisana ili su nedovoljno
ventilisana, kao što su: cjevovodni tuneli, podrumi, prostori nedovoljno visoki za kretanje
ljudi, spuštene tavanice itd. Cijevi ne mogu sačinjavati sastavni dio bilo kakve
konstrukcije niti služiti kao njeno ojačanje.
Član 53.
Razvod gasnog cjevovoda mora biti izveden tako da se obezbijedi dovoljan razmak
između cijevi za gas i drugih vodova. Minimalni razmak oslonaca i maksimalna osna
udaljenost cjevovoda od zida određuju se prema tabeli 2.
Tabela 2
Prečnik cijevi
u mm
nazivni
spoljni
15
20
25
40
50
65
80
100
125
150
200
250
21,3
26,9
33,7
48,3
60,3
76,1
88,9
114,3
139,7
168,3
219,1
273,0
Debljina zida
u mm
Glatke
Cijevi sa
cijevi
navojem
2,6
3,25
2,6
3,25
2,6
3,25
2,6
3,25
2,9
3,65
2,9
3,2
3,6
4,0
4,5
5,9
6,3
Razmak
oslonaca, u
m
2,5
2,7
3,0
3,5
4,1
5,2
5,6
6,2
6,9
7,6
8,7
9,7
Osna
udaljenost
od zida, u
mm
40
50
80
90
110
120
130
150
160
180
210
250
Član 54.
Gasne cijevi se ne smiju postavljati na mjesta ispod cijevi koje sadrže agresivne fluide ili
ispod cijevi na kojima može doći do kondenzacije. Prolaz kroz zid izvodi se sa zaštitnom
cijevi. U kotlovnici, cjevovodi se vode slobodno uz zidove, ispod plafona, odnosno uz bok
kotla. Ispred gasne rampe mora se predvidjeti mjesto za ispuštanje kondenzata i drugih
nečistoća.
19
Član 55.
Spojevi na gasnim cjevovodima mogu biti zavareni, s prirubnicama ili navojni.
Spojevi sa prirubnicom dozvoljavaju se za postavljanje armatura na cjevovod i kad se
zahtijeva rastavljiv spoj.
Navojni spojevi se smiju izvoditi samo kod nadzemnih cjevovoda. U tabeli 3 dati su
najveći nazivni prečnici cijevi koje se mogu spajati pomoću navojnih spojeva zavisno od
radnog pritiska gasa.
Tabela 3
Dozvoljeni radni pritisak u Nazivni prečnik cijevi, u
bar
mm
1
50
5
40
Član 56.
Svi zavareni spojevi moraju biti izvedeni, u pogledu klasa kvaliteta, prema standardu
BAS EN 12732, a u pogledu osposobljenosti zavarivača prema EN 287-1.
Član 57.
Zavarivanje smiju obavljati samo atestirani zavarivači.
Autogeno zavarivanje nije dozvoljeno za cjevovode iznad DN 80.
Član 58.
Kod ispitivanja, korištenja i održavanja gasnih vodova primjenjuju se obavezno i sve
odredbe TP G 600.
Član 59.
Prije puštanja u rad i nakon radova na cjevovodu mora se izvršiti kontrola cjevovoda koja
obuhvata:
1. vizuelni pregled cjevovoda;
2. kontrolu zavarenih spojeva;
3. ispitivanje čvrstoće cjevovoda;
4. ispitivanje zaptivenosti cjevovoda.
Član 60.
Čvrstoća gasnog cjevovoda do 100 mbar ispituje se zrakom ili inertnim gasom. Ispitni
pritisak je veći od radnog pritiska za 1 bar. Ispituju se novopoloženi cjevovodi bez
armature i prije bojenja. Pošto se izjednači temperatura cjevovoda i okoline, ispitni
pritisak ne smije da opadne u vremenu od 30 min. Pri ovom ispitivanju, ispitna dionica ne
smije biti spojena sa instalacijom u kojoj se nalazi gas. Instalacija sa ugrađenom
armaturom se smije ispitivati ako je nazivni pritisak armature jednak ili veći od ispitnog
pritiska.
Član 61.
Zaptivenost gasnog cjevovoda pritiska do 100 mbar ispituje se zrakom ili inertnim gasom
poslije ugradnje armature. Ispitni pritisak mora biti veći za 50% od maksimalnog radnog
pritiska, ali najmanje 50 mbar. Pošto se izjednači temperatura cjevovoda i okoline, ispitni
pritisak ne smije da opadne u vremenu od 10 min.
20
Takvom ispitivanju, osim novih cjevovoda, podvrgavaju se i cjevovodi koji su bili van
upotrebe duže od šest mjeseci, kao i cjevovodi poslije rekonstrukcije.
Mjerni instrument mora biti takve preciznosti da se može očitati pad pritiska od 0,1 mbar.
Član 62.
Gasni cjevovodi radnog pritiska do 100 mbar mogu se ispitivati istovremeno na čvrstoću i
na zaptivenost.
Gasni cjevovodi radnog pritiska od 100 mbar do 1 bar podliježu kombinovanom
ispitivanju čvrstoće i zaptivenosti, a ispituju se zrakom ili inertnim gasom. Ispitni pritisak
je za 3 bar veći od radnog pritiska. Poslije čekanja od 3 h, radi izjednačenja temperature,
ispitivanje traje 2 h. U tom periodu očitava se pritisak svakih 10 min i bilježe vrijednosti
radi upisivanja u dokument o ispitivanju. Ispitivanje zadovoljava ako u tom periodu nema
vidljivog pada pritiska. Mjerenje se vrši manometrom klase 0,6, prečnika skale min. 150
mm, a mjernog područja 50% iznad ispitnog pritiska.
Za gasne cjevovode radnog pritiska od 1 bar do 5 bar, ispitivanje se sprovodi na isti način
kao za gasne cjevovode radnog pritiska do 1 bar, s tim što ispitni pritisak za 2 bar veći od
radnog pritiska gasa. Svi zavareni spojevi na ovim cjevovodima moraju biti snimljeni.
Za vrijeme ispitivanja termometrima se kontroliše izjednačenje temperature i eventualne
promjene temperature okoline.
Član 63.
O svim naprijed navedenim ispitivanjima, obavezno se sačinjava zapisnik u koji se
unose podaci o ispitivaču, vremenu ispitivanja, metodu ispitivanja, rezultatima ispitivanja i
opremi i instrumentima korištenim za ispitivanje.
Jedan primjerak zapisnika trajno čuva firma koja je vršila ispitivanje, a jedan primjerak
korisnik instalacije.
Član 64.
Nepropusnost gasne rampe ispituje se prema uputstvu proizvođača gorionika.
Član 65.
Završeci dišnog, ispusnog i odušnog voda, voda za izduvavanje i voda za odvod
propuštenog gasa moraju biti izvedeni u spoljnu atmosferu.
Ispusni otvori dišnog, ispusnog i odušnog voda, voda za izduvavanje i voda propuštenog
gasa moraju biti udaljeni od prozora i drugih otvora na zgradama najmanje 1 m.
Nazivni prečnici dišnog, ispusnog, odušnog voda i voda propuštenog gasa moraju biti
najmanje DN 20.
Ne dozvoljava se izvođenje ispusnog voda zajedno sa odušnim vodom, vodom za
izduvavanje i (ili ) vodom za odvod propuštenog gasa.
Na izlaznom otvoru vodova iz ovog člana mora se ugraditi zaštitna mrežica ili se mora
izvesti tako da je isključena mogućnost ulaska nečistoća ili predmeta koji bi omeli
normalnu funkciju instalacije.
7. DOBAVA VAZDUHA ZA SAGORIJEVANJE I VENTILACIJA
Član 66.
Prostor kotlovnice mora se provjetravati tako da se osigura potrebna količina vazduha za
sagorijevanje i održavanje standardnih radnih uslova. Provjetravanje mora biti
prvenstveno prirodno, a ako to nije moguće, moraju se obezbijediti tehnički uslovi za
21
prinudnu ventilaciju. Ventilacioni otvori moraju biti tako postavljeni da je osigurano
provjetravanje cijele prostorije.
Kotlovnice sa atmosferskim gorionicima moraju imati isključivo prirodnu ventilaciju.
Prirodna ventilacija
Član 67.
Prirodna ventilacija mora obezbijediti potrebnu količinu zraka za sagorijevanje i
ventilaciju, i to tako da pri pogonu svih ložišta, u prostoriji ne nastaje podprisak veći od
4Pa, a brzina strujanja na dovodnim otvorima, pri radu svih ložišta sa maksimalnom
snagom, ne prekoračuje vrijednost od 3 m/sek., a u uslovima kad ni jedno ložište ne radi
1m/s.
Prirodnom ventilacijom prostora kotlovnice mora se osigurati poprečno ispiranje prostora
kotlovnice, a dimenzije i položaj, dovodnih i odvodnih otvora moraju zadovoljavati
zahtjeve iz članova 69. do 72. ovog Pravilnika.
Dovodni i odvodni otvori se definišu u ovisnosti od toplotnog opterećenja, odnosno
potrebne količine zraka za izgaranje. 3
Član 68.
Minimalna efektivna površina dovodnog otvora za ventilaciju i vazduh za sagorijevanje
iznosi:
1. za kotlovnice ukupnog toplotne snage do 1200 kW
Ad = 5,8Q:
2. za kotlovnice ukupnog toplotne snage veće od 1200 kW
Ad = 200 Q0,5, gdje je:
Ad – minimalna efektivna površina dovodnog otvora, u cm2;
Q – ukupno toplotno opterećenje kotlovnice, u kW.
Član 69.
Minimalna efektivna površina odvodnog otvora iznosi:
Ao = 1/3 Ad gdje je
Ao = minimalna efektivna površina odvodnog otvora, u cm2,
Ad= minimalna efektivna površina dovodnog otvora iz člana 68. u cm2
Član 70.
Ako se zrak za sagorijevanje uzima direktno spolja a ne iz prostora kotlovnice dovodni i
odvodni otvori su jedanki i iznose:
1. za postrojenja ukupnog toplotne snage do 1200 kW
Ad = Ao = 2 Q
2. za postrojenja ukupnog toplotne snage veće od 1200 kW
Ad = Ao = 67 Q0,5
3
Ukoliko je prostorija kotlovnice nesrazmjerno velika u odnosu na toplotno opterećenje, proračun treba
sprovesti i na zadovoljenje uslova za petostruku satnu izmjenu zraka u prostoru, a takođe raspored
dovodnih i odvodnih otvora mora biti takav da je osigurano provjetravanje cijele prostorije.
22
Član 71.
Bez obzira na proračunatu vrijednost, efektivna površina dovodnog otvora ne smije biti
manja od 500 cm2, a odvodnog od 250 cm2.
Član 72.
Odvodni otvori moraju biti izvedeni tako da ne postoji nikakva mogućnost njihovog
zatvaranja.
Dovodni i odvodni otvori moraju biti izvedeni tako da je u svim okolnostima osigurana
njihova efektivna površina.
Ukoliko se dovodni otvori djelomično zatvaraju kada postrojenje ne radi, fiksni dio
efektivne površine dovodnog otvora koji se ne može zatvoriti mora biti najmenje jednak
efektivnoj površini odvodnog otvora.
Član 73.
Vazduh za ventilaciju mora ulaziti nisko u kotlovnicu, ali ne niže od 30 cm iznad poda i
ne više od 1/3 ukupne unutrašnje visine prostorije.
Ako vazduh ulazi preko ventilacionog dovodnog kanala, izlaz kanala izvodi se sa
skošenjem od 45o.
Ako se izvode pravougaoni otvori, odnos manje i veće strane može biti maksimalno 1:1,5.
Ako se iz konstrukcionih razloga izvode otvori sa odnosom strana većim od 1:1,5, do
odnosa 1:5, slobodni presjek mora se povećati najmanje za 10%, a do odnosa 1:10 –
najmanje za 25%. Kraća strana ne smije biti manja od 100 mm.
Odvodni otvori moraju biti na što većoj visini, direktno na suprotnom vanjskom zidu u
odnosu na dovodne otvore, ili priključeni na vertikalni odvodni kanal. Izuzetno za
kotlovnice sa atmosferskim gorionicima ukupnog toplotnog opterećenja do 1000 kW,
odvodni otvor može se postaviti na isti zid kao i dovodni otvor. U tom slučaju efektivna
površina odvodnog otvora mora biti jednaka efektivnoj površini dovodnog otvora.
Odnos stranica odvodnog kanala pravougaonog presjeka ne smije prelaziti vrijednost 2:1,
a kanala smještenog neposredno uz dimnjak – 2,5:1, s tim što kraća strana ne smije biti
manja od 100 mm. Na odvodni otvor vertikalnog odvodnog kanala ne postavljaju se
rešetke ili mrežice.
Član 74.
Najmanja visina na koju se postavlja odvodni otvor iznosi 2/3 ukupne unutrašnje visine
prostorije, računajući od poda do donje ivice odvodnog otvora.
Odvodni otvori se postavljaju što dalje od dovodnih otvora i što bliže stropu.
Ako se koriste rešetke, ukupni otpor rešetki u otvorima priključenih kanala ne smije biti
veći od otpora koji izazivaju sami otvori, što se dokazuje proračunom ili podacima
proizvođača.
Ventilacioni otvori na vanjskoj strani se moraju nalaziti najmanje 30 cm iznad nivoa tla
ako se postavljaju uz vertikalne zidove ili 30 cm iznad poda ventilacionog šahta, ako se
postavljaju u ventilacione šahtove.
Zidovi ventilacionog šahta moraju biti izdignuti iznad okolnog terena najmanje 30 cm.
Ventilacioni šaht mora biti izveden s odvodnjavanjem.
Otvori u rešetkama ventilacionih otvora ne smiju imati dimenzije manje od 10 mm.
Na ventilacione otvore koji se ne mogu zatvarati stavljaju se protivkišne rešetke čiji otpor
se mora uzeti u obzir kod dimenzioniranja rešetke.
23
Prinudna ventilacija
Član 75.
Prinudna ventilacija kotlovnica izvodi se ugradnjom odsisnog ventilatora, a dovod zraka je
prirodan – bez ventilatora. Potpritisak u kotlovnici ne smije preći vrijednost od 0,2 mbar. U
slučaju primjene prinudne ventilacije, mora postojati sistem za kontrolu ispravnog
funkcionisanja prinudne ventilacije koji kod poremećaja ispravnog funkcionisanja
automatski prekida dovod gasa u kotlovnicu.
Član 76.
Odsisni ventilator iz prethodnog člana dimenzioniše se u odnosu na ukupno toplotno
opterećenje postrojenja tako da količina odsisanog vazduha iz kotlovnice iznosi:
L = (0,7 – 0,9) Q – ako se vazduh za sagorijevanje uzima iz prostora kotlovnice;
L = Q – ako se vazduh za sagorijevanje uzima direktno spolja,
gdje je:
L = kapacitet odsisnog ventilatora, u m3/h,
Q = ukupno toplotno opterećenje kotlovnice u kW.
Član 77.
Pri neispravnom radu ili prekidu rada uređaja za prinudnu ventilaciju mora se obustaviti
dotok gasa u kotlovnicu.
Prisilna ventilacija se kontroliše automatskim, neprekidnim nadziranjem potrebnog
protoka ili potrebnog pritiska u relevantnom presjeku, odnosno relevantnoj tački
ventilacijskog kanala.
Neispravnim radom prinudne ventilacije smatra se odstupanje nadziranog parametra za
30% od zadate vrijednosti u trajanju dužem od 1 min. Prinudna ventilacija mora biti
kontrolisana i izvedena tako da nijedan električni uređaj u kotlovnici, osim opreme za
prinudnu ventilaciju, ne bude pod električnim naponom prije nego što odsisni ventilator
ispravno radi najmanje 5 min. Izuzetak su drugi uređaji koji u toj situaciji moraju biti u
funkciji i koji u tom slučaju moraju biti u odgovarajućoj proziveksplozijskoj izvedbi.
Član 78.
Sva električna oprema u prostoriji kotlovnice koja je odsisnim ventilacionim kanalom
povezana sa prostorijom u kojoj su smješteni generatori toplote, a koja je u funkciji ili
može biti u funkciji i kod prekida ili neispravnog rada prinudne ventilacije, mora biti
izvedena u skladu sa propisima o protiveksplozijskoj zaštiti električnih uređaja koji su
namijenjeni za upotrebu u prostorima ugroženim od eksplozivnih smješa, a prema
standardu BAS EN 60079-10.
8. ODVOD ODLAZNIH GASOVA
Član 79.
Cio sistem za odvod odlaznih gasova (produkata sagorijevanja), od priključka na
generator toplote do ispuštanja produkata sagorijevanja u atmosferu, mora biti u skladu
standardom BS EN 1443 i lokalnim propisima za dimnjake.
Za metalne cijevi za odvodne gasove treba takođe uvažavati BAS EN 1856 dio 1:
Sistemi odlaznih gasova-zahtjevi za metalne odvodne sisteme, konstrukcioni dijelovi i
BAS EN 1856 dio 2: Sistemi odlaznih gasova-zahtjevi za metalne odvodne sisteme,
unutrašnje cijevi i spojni elementi.
Ukoliko se u sistem odlaznih gasova ugrađuje mehanička klapna, ona mora biti u skladu
sa BAS DIN 3388-2.
24
Ukoliko se u sistem odlaznih gasova ugrađuje termička klapna, ona mora biti u skladu sa
BASDIN 3388-4.
9. DETEKCIJA GASA
Član 80.
Sistem za detekciju gasa obavezno se ugrađuje u kotlovnice kod kojih je samo jedna
strana okrenuta prema slobodnoj atmosferi.
Član 81.
Sistem detekcije mora biti podešen tako da se aktivira kod dostizanja 10 % donje
eksplozivne granice gasa koji se koristi i mora se kontrolisati i održavati u skladu sa
uputama proizvođača.
Član 82.
Detekcija gasa je u funkciji kontrole, sa zaštitnim dejstvom na nivou zvučnog i optičkog
alarma.
Detekcija gasa se ne smije koristiti u drugim oblicima zaštitnih dejstava, kao što je
blokada ili zabravljivanje.
Uputstvo za rukovanje kotlovnicom mora sadržavati upute operatoru za slučaj ovog
signala.
Uputstvo za rukovanje kotlovnicom mora takođe sadržavati upute o obeveznom
provjeravanju i servisiranju sistema detekcije.
10. POSEBNI ZAHTJEVI ZA PRATEĆE INSTALACIJE
Član 83.
Obavezno je ugrađivanje glavnog prekidača za nužno isključenje električne energije.
Glavni prekidač mora biti smješten van prostora kotlovnice.
Prekidač za nužno isključenje instalira se najmanje na jednom mjestu, van prostorije
kotlovnice, i to na izlazu iz kotlovnice i/ili u neposrednoj blizini evakuacionih puteva.
Prekidačem za nužno isključenje svi električni uređaji u prostoriji kotlovnice se moraju
dovesti u beznaponsko stanje. Izuzetak su uređaji koji i u toj situaciji obavezno moraju
biti u funkciji .
Član 84.
Obavezno je ugrađivanje utičnice napona 24 V za priključak prenosive ručne svjetiljke.
Član 85.
Električne instalacije moraju biti izrađene, korištene i održavane u skladu sa
odgovarajućim propisima, tehničkim normativima i standardima, a svi metalni dijelovi
moraju biti galvanski povezani i spojeni na instalaciju uzemljenja ili nulovanja u skladu sa
primijenjenim sistemom zaštite u objektu.
Član 86.
Gasne kotlovnice moraju imati nužno osvjetljenje. Nužno osvjetljenje mora biti izvedeno
u skladu sa propisima.
25
Član 87.
Vodovod i kanalizacija moraju se izvestu u sklopu čitave instalacije objekta, s tim što u
kotlovnici mora da se nalazi umivaonik sa slavinom i nastavkom za gumenu cijev
nazivnog otvora DN 20.
Član 88.
Kanalizacioni odvodi i odvodi za umivaonik i slično moraju biti izrađeni tako da ne može
doći do direktne veze između kotlovnice i glavne kanalizacije.
Smatra se da su uslovi zadovoljeni ako je odvodna cijev opremljena sifonom i ako je
priključena na ventilisanu cijev glavne kanalizacije ili na odvodni šaht koji se nalazi izvan
kotlovnice i koji se direktno ventilira.
Član 89.
Pravilnim lociranjem kotlovnice i po potrebi dodatnom ugradnjom zvučne izolacije mora
se spriječiti nastajanje i širenje buke i vibracija iznad dozvoljenih granica.
11. DOKUMENTACIJA I PRVO PUŠTANJE U POGON
Član 90.
U projektnoj dokumentaciji gasne kotlovnice posebno se definišu :
1. vrsta goriva;
2. vrsta nadzora;
3. maksimalno opterećenje;
4. radni pritisci gasa;
5. lokacija objekta;
6. trasa cjevovoda;
7. tehnički podaci o opremi;
8. dispozicija opreme;
9. sistem ventilacije;
10. sistem odvođenja odlaznih gasova (produkata sagorijevanja);
11. postupak u slučaju grešaka u toku pogona;
12. zaštita od požara i eksplozije;
13. zaštitna i radna dejstva;
14. zaštitna vremena sigurnosnih uređaja.
Član 91.
Tehnička dokumentacija gasne kotlovnice sastoji se od:
1. projektne dokumentacije;
2. energetska saglasnosti nadležnog distributera gasa;
3. građevinske dozvole;
4. projektne dokumentacije izvedenog stanja;
5. izvještaja o ispitivanju električnih instalacija;
6. zapisnika o ispitivanju na čvrstoću;
7. zapisnika o ispitivanju na zaptivenost;
8. izvještaja o vizuelnom pregledu;
9. zapisnika o funkcionalnom ispitivanju;
10. dokumenta o prvom puštanju u pogon;
11. uputstva za pogon i održavanje;
26
12. certifikata za gasnu opremu prema standardima koji su navedeni u ovom
Pravilniku,
13. upotrebne dozvole.
Član 92.
Za elektroradove moraju se pribaviti izvještaj o ispitivanju:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
otpora petlje strujnih krugova;
otpora uzemljenja;
otpora izolacije;
stepena mehaničke zaštite komandnog ormara;
podešavanja termičke zaštite;
eventualno ugrađenog sistema detekcije gasa u prostoru.
Član 93.
Uputstvo o rukovanju i održavanju gasne kotlovnice mora biti lahko čitljivo i mora se
postaviti na vidno mjesto u kotlovnici.
Sastavni dio uputstva iz stava 1. ovog člana čini uputstvo o rukovanju gasnom ložišnom
instalacijom koje mora izraditi i dostaviti korisniku izvođač radova na izgradnji ili
rekonstrukciji kotlovnice na jednom od jezika naroda u Bosni i Hercegovini.
Uputstvo o rukovanju gasnom ložišnom instalacijom mora da da sadrži:
1. šeme izvedenog stanja gasne ložišne instalacije i električne opreme;
2. funkcionalnu šemu sigurnosne zaštite gasne ložišne instalacije;
3. opis gasne ložišne instalacije i njenih sigurnosnih tehničkih uređaja sa podacima o
podešenim parametrima;
4. način rukovanja električnom instalacijom;
5. postupak prilikom puštanja u pogon;
6. postupak prilikom pojave smetnji;
7. postupak pri dužem prekidu rada postrojenja;
8. postupak kontrole sistema za sigurnost i zaštitu gasne ložišne instalacije;
9. postupak u slučaju opasnosti.
Postupci vršenja kontrole sistema za sigurnost i zaštitu gasne ložišne instalacije iz tačke
8. stava 3. ovog člana utvrđuju se u skladu sa tehničkim uputstvom proizvođača gasnog
gorionika i generatora toplote, a periodi vršenja kontrole moraju biti u skladu sa članom
105. ovog Pravilnika.
Član 94.
Kad je gasna instalacija završena, a prije nego što se gas pusti u instalaciju i prije
farbanja, pristupa se ispitivanju instalacije na čvrstoću i zaptivenost prema odredbama
članova 58 do 64. ovog Pravilnika, o čemu se sačinjavaju zapisnici.
Član 95.
Ako instalacija zadovoljava uslove u pogledu čvrstoće i zaptivenosti, pristupa se
vizuelnom pregledu kojim se provjerava da li su oprema i uređaji isporučeni i ugrađeni
prema odobrenoj projektnoj dokumentaciji, o čemu se sastavlja izvještaj.
27
Član 96.
Poslije vizuelnog pregleda, provjerava se pravilnost funkcionisanja gasne instalacije.
Posebno se provjerava ispravnost podešavanja i povezivanja sigurnosne i regulacione
opreme, poslije čega se pristupa izradi zapisnika o izvršenom funkcionalnom ispitivanju.
Član 97.
Poslije završenih pregleda, provjera i ispitivanja, sastavlja se dokument o prvom puštanju
u pogon gasne instalacije, koji sadrži: rezultate ispitivanja, zaključke o usaglašenosti s
ovim tehničkim pravilom, opis uređaja i opreme za isptivanje, imena, stručnu spremu, i
posebne dokaze o osposobljenosti za obavljanje ovih poslova, za lica koja su vršila
ispitivanja i datum ispitivanja.
12. KORIŠTENJE
Član 98.
Korisnik gasne kotlovnice mora imenovati odgovornu osobu ili osobe za rukovanje
gasnom kotlovnicom poštivajući zahtjeve iz člana 6. ovog Pravilnika. Izvođač radova je
obavezan da ovu osobu obuči za ispravno rukovanje gasnom kotlovnicom i da jedan
primjerak uputstva iz člana 93. ovog Pravilnika u prikladnom obliku i na prikladnom
mjestu postavi u kotlovnici.
Osoba koja rukuje gasnom instalacijom mora postupati u skladu sa uputstvom.
Član 99.
Manipulaciju glavnim zapornim organom za brzo zatvaranje dovoda gasa i rukovanje i
čuvanje sredstava za manipulaciju tim organom mogu obavljati samo za to određena i
obučena lica.
Član 100.
Rad gasne ložišne instalacije mora biti nadgledan.
Nadgledanje može biti stalno ili periodično.Periodično nadgledanje može biti dnevno ili
najmanje sedmično.
Rad gasne ložišne instalacije u fazi eksploatacije može nadgledati samo osoba sa
položenim ispitom iz člana 6. ovog Pravilnika i s provjerenom stručnom osposobljenošću
za rad na konkretnoj opremi i instalaciji.
Član 101.
Nadgledanje obuhvata:
- puštanje u pogon, kontrolu ispravnosti rada i zaustavljanja u skladu s uputstvom
za rukovanje,
- pri uključivanju gasne ložišne instalacije, nakon ispadanja koje može biti posljedica
radnje rukovaoca ili rezultat zabravljivanja, mora se prema funkcionalnoj shemi
nadgledati tačan tok programa od početka do uspostave normalnog radnog stanja,
- nakon zabravljivanja gorionik smije biti pokrenut tek nakon što je utvrđen uzrok
zabravljivanja i izvršena odgovarajuća intervencija,
- pregled gasne ložišne instalacije s odgovarajućim priborom radi osiguravanja
njenog pravilnog rada i tačnog funkcionisanja, posebno radi osiguranja gasne
28
-
nepropusnosti spojeva, cijevi i armatura, u skladu sa zahtjevima člana 107. ovog
Pravilnika,
kontrolu sistema za sigurnost i zaštitu gasne ložišne instalacije prema utvrđenoj
proceduri, koja se definiše u uputstvu za rukovanje,
pravovremeno izvještavanje nadređenog o svim uočenim nedostacima i
obavljenim preinakama na gasnoj ložišnoj instalaciji.
Član 102.
Osoba koja vrši nadgledanje mora voditi dnevnik loženja.
U dnevnik loženja se čitljivo i neizbrisivo upisuju sva zapažanja o uočenim nedostacima i
popravcima gasne ložišne instalacije tokom nadgledanja, uključivo i slijedeće podatke s
tačno naznačenim vremenom njihova uzimanja:
- opterećenja gasnog gorionika,
- pritisak gasa ispred i iza regulatora pritiska gasa na gasnoj rampi,
- temperatura odlaznih gasova na izlazu iz kotla (generatora toplote),
- temperatura i/ili pritisak nosioca toplote.
U dnevnik loženja se upisuju i rezultati postupaka provedenih prema odredbama ovog
člana ovog Pravilnika, kao i ostali podaci potrebni za praćenje i analizu rada postrojenja.
Član 103.
Stalno nadgledanje gasne ložišne instalacije je obavezno:
- u kotlovnicama s kotlovima na koje se odnose propisi za izradu i upotrebu parnih
kotlova, posuda po pritiskom, zagrijača pare i zagrijača vode;
- u kotlovnicama s vrelouljnim kotlovima;
- u kotlovnicama s poluautomatskim gasnim gorionicima.
Gasna ložišna instalacija se stalno nadgleda iz prostorije kotlovnice ili iz kontrolne
prostorije.
U kontrolnoj prostoriji moraju se nalaziti najmanje zvučni alarm i svjetlosna signalizacija,
koji se uključuju pri svakom zatvaranju gasne ložišne instalacije. Prije otklanjanja kvara
na gasnoj ložišnoj instalaciji zbog kojeg se gasni gorionik isključio, mora se isključiti
zvučni alarm. Ako se nadgleda više od jedne gasne ložišne instalacije, u kontrolnoj
prostoriji mora postojati svjetlosna signalizacija za svaku instalaciju posebno.
Član 104.
Periodično nadgledanje gasnih ložišnih instalacija dopušteno je u kotlovnicama u
kojima se nalaze automatski regulisane, upravljane i nadzirane gasne ložišne instalacije
koje nisu obuhvaćene obavezom stalne kontrole. Pod automatski regulisanom,
upravljanom i nadziranom ložišnom instalacijom smatraju se automatski gasni gorionici
koji su opremljeni samostalno djelujućim uređajima za paljenje, nadziranje plamena,
upravljanje i regulaciju.
Paljenjem, nadziranjem plamena, uključivanjem i isključivanjem upravlja se ovisno o
vrijednosti regulacijske veličine, bez intervencije rukovaoca. Pri tome se uređajima za
upravljanje uključuje ili isključuje gorionik prema unaprijed zadanom programu na signal
koji dolazi od regulatora, uređaja za nadziranje, graničnih uređaja, sklopki ili drugih
sličnih naprava. Uređaji za nadziranje služe za automatsku kontrolu određenog
pogonskog stanja ili uslova (prisustvo plamena, otvoren ili zatvoren položaj zapornih ili
regulacionih uređaja, rad ventilatora ili pumpe, dostizanje donje ili gornje granice pritiska
29
ili temperature gasa, vazduha, vode i pare). U kotlovnici moraju postojati uređaji za
registraciju vremena prisustva osobe koja vrši periodično nadgledanje.
Član 105.
Periodično nadgledanje može biti sedmično ili dnevno. Sedmično nadgledanje dopušteno
je za gasne ložišne instalacije u kojima:
- je omogućeno programirano ili daljinsko uključivanje-isključivanje na početku i na
kraju dnevnog pogona;
- pojedinačno opterećenje kotla nije veće od 1200 kW;
- ukupno toplotno opterećenje kotlovnice, nije veće od 2400 kW.
U ostalim kotlovnicama, koje udovoljavaju uslovima za periodično nadgledanje, zahtijeva
se najmanje dnevno nadgledanje. Pritom treba uzeti u obzir da se pod nadgledanjem ne
smatraju radnje i postupci pri uključivanju i isključivanju gasne ložišne instalacije.
13. PROVJERE, PREGLEDI, KONTROLE I ISPITIVANJA KOTLOVNICA
Član 107.
Obavezne su redovne provjere, pregledi, kontrole i ispitivanja gasne ložišne instalacije
radi održavanja pouzdanosti i sigurnosti rada.
Minimalni obim i maksimalni rokovi provjera, pregleda i kontrola, s ispitivanjem
funkcionalnosti zaštitinih krugova su opisani u tabeli broj 4.
Provjere obavlja osoba osposobljena za rukovanje određenim postrojenjem.
Preglede obavlja stručna osoba osposobljena za puštanje u pogon i održavanje
postrojenja određenog tipa u skladu sa TP G 676.
Kontrole i ispitivanja obavljaju zajedno osobe sa visokom stručnom spremom mašinske i
elektrotehničke struke, posebno stručno osposobljene za tu vrstu poslova-autorizirani
stručnjaci.
Kontrole i ispitivanja su obavezne za postrojenja jediničnog opterećenja većeg od 300
kW.
Kontrole i ispitivanja obuhvataju provjeru svih uslova utvrđenih funkcionalnom shemom
sigurnosne zaštite gasne ložišne instalacije.
Godišnji pregledi i ispitivanja gasne ložišne instalacije moraju se obaviti prije početka
sezone loženja.
Ako je predviđeno da se pregledi obave dva puta godišnje, jedan pregled obavezno se
obavlja na početku, a drugi tokom sezone loženja.
Pri poslovima provjere, pregleda i ispitivanja moraju se uvažavati upute date u
dokumentaciji proizvođača svake pojedinačne komponente.
Član 108.
O obavljanju periodičnih kontrola i ispitivanja stara se rukovodioc korisnika ili osoba koju
on pismeno odredi.
Osoba iz prethodnog stava čuva dokumentaciju o izvršenim kontrolama i ispitivanjima i
istu daje na uvid nadležnim nadzornim organima.
14. NADZOR
Član 109.
Poslovi nadzora će se obavljati u skladu sa članom 13. Pravilnika o preuzimanju i
primjeni tehničkih propisa za oblast projektiranja, građenja, puštanja u pogon,
30
eksploatacije i održavanja
Federacije BiH broj 83/2008)
postrojenje i instalacija prirodnog gasa (Službeni list
15. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 110.
Za projekte izgradnje ili rekonstrukcije gasne kotlovnice neophodno je pribaviti potvrdu o
usaglašenosti projektnih rješenja sa oderdbama ovog Pravilnika i drugih tehničkih pravila
gasne struke.
Potvrdu iz prethodnog stava mogu izdati pravni subjekti koji kao stalne zaposlenike na
tim poslovima ima autorizirane stručnjake u smislu TP G 648.
Član 111.
Na gasne kotlovnice izgrađene i stavljene u pogon prije stupanja na snagu ovog
Pravilnika primjenjuje se samo odredba člana 107. ovog Pravilnika. Preporučuje se
maksimalno moguće usklađivanje ovih gasnih kotlovnica i sa svim ostalim odredbama
ovog Pravilnika u najkraćem mogućem roku.
Član 112.
Kod datiranog upućivanja na druga tehnička pravila, kasnije izmjene i dopune tih pravila
ne važe, ali se korisnici tehničkih pravila upućuju da ispitaju mogućnost korištenja
najnovijih izdanja tih tehničkih pravila.
Član 113.
Odstupanja od ovog Pravilnika su dozvoljena samo ako se egzaktno dokaže da
alternativno rješenje obezbjeđuje najmanje istu sigurnost kao i rješenje iz ovog Pravilnika
i ako to rješenje pismeno odobri autorizirani stručnjak za stručno područje industrijska i
energetska primjena gasa Udruženja za gas Bosne i Hercegovine.
Član 114.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu nakon isteka šest mjeseci od dana objavljivanja u
«Službenom listu Fderacije BiH »
31
Tabela 4
Predmet provjere, pregleda, kontrole i
ispitivanja
1.
Gasni gorionik (glavni gorionik i gorionik
za potpaljivanje)
1.1. Ispravnost:
a) vatrostalnog materijala (plamena glave)
b) prozora za osmatranje
c) uređaja za stabilizaciju
d) otvora za ispuštanje gasa i vazduha
e) plamene glave gorionika (metalni dio)
2.
Sistem za potpaljivanje
2.1. Ispravnost;
a) elektroda i izolacije
b) kablova (spoljašnjih)
c) transformatora
d) priključaka
2.2. Funkcionalnost:
a) razmak elektroda
b) pozdanost paljenja bez ponavljanja
3.
Zaštita od nestanka plamena
3.1. Ispravnost:
a) uređaja za otkrivanje plamena
b) ožičenja i priključaka
3.2. Funkcionalnost
4.
4.1.
4.2.
4.3.
4.4.
4.5.
5.
5.1.
5.2.
6.
6.1.
6.2.
Sagorijevanje
Izgled plamena
Opterećenje (gorionik)
Stabilnost plamena
Sadržaj odlaznih gasova (CO2, CO, O2, NO )
Temperature odlaznih gasova na
maksimalnom i minimalnom opterećenju
Regulacija protoka vazduha i gasa
Stanje uređaja za pogon podesive klapne
vazduha i gasa
Zaprljanost
Ventilator vazduha za sagorijevanje
Za ispravno stanje dijelova:
a) remen i remenica
b) spojnice
c) ležajevi
Pričvršćivanje obrtnog kola ventilatora na
pogonsku osnovinu
32
Provjera
Pregled
Kontrola i
ispitivanje
godišnje
godišnje
godišnje
godišnje
godišnje
godišnje
godišnje
godišnje
godišnje
godišnje
godišnje
godišnje
dvogodišnje
dvogodišnje
dvogodišnje
dva puta
godišnje
godišnje
godišnje
godišnje
godišnje
godišnje
dvogodišnje
dvogodišnje
dvogodišnje
dvogodišnje
dvogodišnje
godišnje
dvogodišnje
godišnje
dvogodišnje
godišnje
godišnje
godišnje
Provjera
Pregled
Kontrola i
ispit.
dva puta
godišnje
godišnje
dvogodišnje
mjesečno
mjesečno
mjesečno
godišnje
godišnje
godišnje
dvogodišnje
dvogodišnje
mjesečno
godišnje
dvogodišnje
dva puta godišnje
godišnje
mjesečno godišnje
dvogodišnje
Predmet provjere, pregleda, kontrole i
Ispitivanja
7.
7.1.
7.2.
Gasni cjevovodi s opremom za mjerenje,
regulaciju i sigornosnu zaštitu
Zaptivenost
(Prije ispitivanja zaptivenosti gasnih
cjevovoda, mora se ispitati interna
zaptivenost prvog ručnog zapornog organa).
Funkcionalnost:
a) sistema za ventilaciju kotlovnice
b) sistema dišnih i ispusnih vodova
c) sistema odušnih vodova, voda za
izduvavanje i voda propuštenog gasa
7.3.
8.
8.1.
Stanje pričvršćivanja i oslanjanje cjevovoda
Ručni zaporni organ
Unutrašnja zaptivenost
8.2.
9.
9.1.
Nesmetan pristup za manipulaciju
Filteri
Zaprljanost
10.
10.1
10.2
10.3
10.4
11.
11.1
12.1
13.
13.1
13.2
Regulatori pritiska
Funkcionisanje i podešenost
Stanje radnih dijelova
Zaprljanost
Podešavanje
Sigurnosni zaporni uređaji
Funkcionalnost (rukovalac kontroliše na
osnovu uputstva proizvođača)
Unutrašnja zaptivenost
Oprema za automatsko isptivanje
zaptivenosti
Funkcionalnost
Sigurnosni prekidni ventili
Funkcionalnost
Unutrašnja zaptivenost
14.
14.1
14.2
15.
15.1
15.2
Sigurnosni odušni ventil
Funkcionalnost
Unutrašnja zaptivenost
Prekidač na pritisak (gasa i vazduha)
Funkcionalnost
Pravilno podešavanje
11.2
12.
dva puta
godišnje
33
mjesečno
dvogodišnje
godišnje
godišnje
godišnje
godišnje
godišnje
dvogodišnje
godišnje
dvogodišnje
godišnje
dvogodišnje
godišnje
dvogodišnje
godišnje
godišnje
dvogodišnje
dvogodišnje
godišnje
godišnje
dvogodišnje
godišnje
godišnje
dvogodišnje
dvogodišnje
Predmet provjere, pregleda, kontrole i
Ispitivanja
16.
16.1
16.2
16.3
16.4
17.
17.1
17.2
18.
19.
19.1
19.2
19.3
19.4
20
21.
21.1
21.2
22.
23.
24.
Sigurnosna vremena
Vrijeme predprovjetravanja
Granično vrijeme potpaljivanja mješavine
vazduha i gasa gorionika za potpaljivanje
Granično vrijeme potpaljivanja mješavine
vazduha i gasa glavnog plamenika
Ukupno vrijeme zatvaranja
Granični prekidači
Funkcionalnost
Podešenost
Čistoća površina koje oplakuju produkti
sagorijevanja (viša temperatura odlaznih
gasova od prethodno izmjerene temperature
pri istom opterećenju u istoj tačci je indikacija
onečišćenja)
Uređaji za upravljanje, regulaciju i
nadziranje (integralni dio generatora
toplote)
Nivo tečnosti
a) Funkcionalnost
b) Podešenost
Protok
a) Funkcionalnost
b) Podešenost
Temperatura
a) Funkcionalnost
b) Podešenost
Pritisak
a) Funkcionalnost
b) Podešenost
Uređaji za regulaciju promaje u ložištu
a) Tačke vješanja ili rotacije klapne
b) Sistem za upravljanje regulacionom
klapnom
c) Mehaničko osiguranje položaja fiksno
podešenih regulacionih dimovodnih klapni
Uređaji za nadziranje pritiska u ložištu
Funkcionalnost
Podešenost
Elektrokomandni panel s opremom koja
je u njega ugrađena
Signalne sijalice
Sistem za detekciju
34
Provjera
Pregled
Kontrola i
ispit.
godišnje
godišnje
dvogodišnje
godišnje
dvogodišnje
godišnje
dvogodišnje
godišnje
godišnje
godišnje
dvogodišnje
dvogodišnje
dvogodišnje
mjesečno
godišnje
dvogodišnje
mjesečno
mjesečno
godišnje
godišnje
dvogodišnje
dvogodišnje
mjesečno godišnje
dvogodišnje
dvogodišnje
mjesečno
godišnje
godišnje
dvogodišnje
dogodišnje
godišnje
godišnje
dvgodišnje
godišnje
dvgodišnje
godišnje
godišnje
godišnje
dvgodišnje
dvgodišnje
dvgodišnje
godišnje
sedmično godišnje
dvogodišnje
dvogodišnje
16. POPIS STANDARDA
BAS EN 303-1:2004
BAS EN 303-3/AC:2007
NS/BAS EN 303-7: 2008
BAS EN 656:2006
BAS EN 13836: 2008
BAS EN 15417:2007
PN/BAS EN 88-2: 2008
BAS EN 126:2004
BAS EN 161: 2008
BAS EN 297:2004
BAS EN 298:2004
BAS EN 334:2007
BAS EN 549:2004
BAS EN 676:2004
BAS EN 682:2004
BAS EN 751-1: 2008
BAS EN 751-2:2004
BAS EN 751-3:2004
BAS EN 1359:2003
B3AS EN 1643:2004
BA4S EN 1775:2004
BAS EN 12067-1 : 2008
BAS EN 12067-2: 2008
Kotlovi za grijanje - Dio 1: Kotlovi za grijanje sa gorionicima sa
ventilatorom - Terminologija, opći zahtjevi, ispitivanje i označavanje,
zajedno sa amandmonom A1 iz 2004 god
Kotlovi za grijanje – Dio 3: Kotlovi za gasovito gorivo za centralno
grijanje – Spajanje kotla i gorionika sa ventilatorom
Kotlovi za grijanje - Dio 7: Kotlovi za centralno grijanje na gasovita
goriva sa jednim ventilatorskim gorionikom s nazivnom toplotnom
snagom manjom ili jednakom 1000 kW
Kotlovi za grijanje na gasovita goriva – Kotlovi Tip B nazivnog
toplotnog opterećenja većeg od 70 kW ali jednakog ili manjeg od 300
kW, zajedno sa amandmanom A1 iz 2007 god.
Kotlovi za grijanje na gasovita goriva – Kotlovi za grijanje tipa B
nazivnog toplotnog opterećenja većeg od 300 kW, ali jednakog ili
manjeg od 1000 kW
Kotlovi za gasovito gorivo za centralno grijanje - Posebni zahtjevi za
kondenzacione kotlove sa nazivnim toplotnim opterećenjem većim
od 70 kW ali jednakim ili manjim od 1000 kW.
Regulatori pritiska i integrisani sigurnosni uređaji za gasne aparate –
Dio 2: Regulatori pritiska za ulazne pritiske iznad 500 mbar do i
uključujući 5 bar
Višefunkcionalni kontrolni uređaji za gasne aparate
Automatski zaporni ventili za gasne gorionike i gasne aparate
Kotlovi za grijanje na gasovita goriva – Kotlovi za grijanje tipa B11 i
B11BS sa atmosferskim gorionicima nazivnog toplotnog opterećenja
manjeg ili jednakog 70 kW
Ložišni automati za gasne gorionike i aparate sa i bez ventilatora
Aparati za regulaciju pritiska gasa za ulazne pritiske do 100 bar
Gumeni materijali za zaptivke i dijafragme koje se koriste kod gasnih
aparata i opreme
Automatski gorionici sa ventilatorom na gasovita goriva
Elastomerni zaptivači - Zahtjevi za materijal zaptivača u distributivnim
vodovima i konstruktivnim dijelovima
za gas i tečne
ugljovodike,zajedno sa amandmanom A1 iz 2006 god.
Sredstva za zaptivanje navojnih spojeva u kontaktu sa gasovima 1, 2
i 3 familije i toplom vodom Dio 1: Anaerobna sredstva za zaptivanje
Sredstva za zaptivanje metalnih navojnih spojeva u kontaktu sa
gasovima 1, 2 i 3 familije i vrelom vodom Dio 2: Neotvrdnjavajuća
sredstva za zaptivanje
Sredstva za zaptivanje metalnih navojnih spojeva u kontaktu sa
gasovima 1, 2 i 3 familije i vrelom vodom Dio 3: Nesinterovane PTFEtrake
Gasni mjerač – Gasni mjerač s mijehom, zajedno sa amandmanom
A1 iz 2007 god.
Sistemi provjere nepropusnosti automatski zatvarajućih ventila za
gasne gorionike i gasne aparate
Snabdijevanje gasom - Gasne instalacije u zgradama – Najveći
dopušteni radni pritisak < 5 bar - Funkcionalne preporuke
Pneumatska regulacija odnosa gas-zrak za gasne gorionike i gasne
aparate – Dio 1: Pneumatska izvedbe
Električna regulacija gas-zrak za gasne gorionike i gasne aparate –
Dio 2: Električna izvedbe
35
BAS EN 12261:2007
BAS EN 12405-1: 2007
Gasni mjerači -Turbinski gasni mjerač, zajedno sa amandmanom A1
iz 2007 god.
Gasni mjerač-pretvarač: Dio 1; Zapreminsko pretvaranje
BAS EN 12405-1/A1 :
2008
BAS EN 12480:2007
BAS EN 12480/A1:2007
Gasni mjerač- pretvarač: Dio 1; Zapreminsko pretvaranje -
BAS EN 13090:2006
Sredstva za naknadno zaptivanje navojnih spojeva u instalacijama
gasnih vodova u zgradama
Sigurnosni i kontrolni uređaji za gasne gorionike i gasne aparate –
Opći zahtjevi
Elastomeri za aparate za regulaciju pritisaka gasa i pripadajući
sigurnosni uređaji za ulazne pritiske do 100 bar
Pjenušavi rastvori za otkrivanje curenja na gasnim instalacijama
PN/BAS EN 13611 :
2008
BAS EN 13787: 2008
BAS EN 14291:2006
BAS EN 14382:2006
BAS ISO 6976:2004
BAS ISO 12213-1:2004
BAS ISO 12213-2:2004
BAS ISO 12213-3:2004
BAS ISO 13443:2004
BAS ISO 13686:2004
BAS ISO 23551-1:2007
BAS ISO 23551-2:2007
BAS ISO 23551-3:2007
BAS ISO 23551-4:2007
BAS DIN 3384:2006
BAS DIN 3386:2004
BAS DIN 3388-2:2004
BAS DIN 3388-4:2004
BAS DIN 3389:2004
BAS DIN 3536:2006
BAS DIN 30681:2006
BAS ISO 6976:2004
Gasni mjerač-Gasni mjerač s rotirajućim klipovima
Gasni mjerač-Gasni mjerač s rotirajućim klipovima
Sigurnosni uređaji za postrojenja i uređaje za regulaciju pritiska gasa
– sigurnosni zaporni uređaji za gas za pogonske pritiske do 100 bar
Prirodni gas - Proračun toplotne vrijednosti, gustine, relativne gustine
i Wobbe indeksa iz hemijskog sastava
Prirodni gas - Proračun faktora kompresibilnosti - Dio 1: Uvod i
smjernice
Prirodni gas - Proračun faktora kompresibilnosti - Dio 2: Proračun
baziran na analizi molarnog sastava
Prirodni gas - Proračun faktora kompresibilnosti - Dio 3: Proračun
baziran na fizikalnim osobinama
Prirodni gas - Standardna referentna stanja
Prirodni gas - Određivanje kvaliteta
Sigurnosni i kontrolni uređaji za gasne gorionike i gasne aparate Posebni zahtjevi - Dio 1: Automatski ventili.
Sigurnosni i kontrolni uređaji za gasne gorionike i gasne aparate Posebni zahtjevi - Dio 2: Regulatori pritiska.
Sigurnosni i kontrolni uređaji za gasne gorionike i gasne aparate Posebni zahtjevi - Dio 3: Kontrolisanje omjera gas/zrak, pneumatski
tip
Sigurnosni i kontrolni uređaji za gasne gorionike i gasne aparate Posebni zahtjevi - Dio 4: Sistemi provjere zatvaranja za automatske
zatvarajuće ventile.
Gasni savitljivi cijevni vodovi od nehrđajućeg čelika, sigurnosnotehnički zahtjevi, ispitivanje, označavanje
Filteri u unutrašnjim gasnim vodovima
Termički upravljane klapne odlaznih gasova koji su sastavni dio
gasnog ložišta - Zahtjevi za sigurnost i ispitivanje
Termički upravljane klapne odlaznih gasova koji su sastavni dio
gasnog ložišta - Zahtjevi, ispitivanja, označavanja
Izolacioni komadi spremni za ugradnju u vodove kužnog priključka
pri snabdijevanju
gasom i vodom; Zahtjevi i ispitivanja
Sredstva za podmazivanje za gasne armature u kućnim
instalacijama, u distributivnim i transportnim vodovima
Kompenzatori za gas – Kompenzatori sa mjehovima od nehrđajućeg
čelika – Sigurnosno – tehnički zahtjevi, ispitivanje, označavanje
Prirodni gas - Proračun toplotne vrijednosti, gustine, relativne gustine
36
BAS ISO 12213-1:2004
BAS ISO 12213-2:2004
BAS ISO 12213-3:2004
BAS ISO 13443:2004
BAS ISO 13686:2004
i Wobbe indeksa iz hemijskog sastava
Prirodni gas - Proračun faktora kompresibilnosti – Dio 1: Uvod i
smjernice
Prirodni gas - Proračun faktora kompresibilnosti - Dio 2: Proračun
baziran na analizi molarnog sastava
Prirodni gas - Proračun faktora kompresibilnosti – Dio 3: Proračun
baziran na fizikalnim osobinama
Prirodni gas - Standardna referentna stanja
Prirodni gas - Određivanje kvaliteta
17. POPIS CITIRANIH PROPISA:
•
Pravilnik o preuzimanju i primjeni tehničkih propisa za oblast projektovanja,
građenja, puštanja u pogon, eksploatacije i održavanja postrojenje i instalacija
prirodnog gasa (Službeni list Federacije BiH broj 83/2008)
•
Pravilnik o stručnoj spremi i drugim uvjetima za vršenje poslova u radnim
organizacijama koje imaju elektonergetska, kotlovska i duga energetska
postrojenja i sudove pod pritiskom (sl.list SFRJ 47/64).
•
Uredba o organizaciji i regulaciji sektora gasne privrede, Službene novine
Federacije BiH, 83/07
•
Pravilnik o preuzimanju i primjeni tehničkih propisa za oblast projektovanja,
građenja, puštanja u pogon, eksploatacije i održavanja postrojenja i instalacija
prirodnog gasa Službene novine Federacije BiH 83/08-12
•
Pravilnik o tehničkim propisima za izradu i upotrebu parnih i vrelovodnih kotlova,
parnih sudova, pregrijača pare i zagrijača vode Službeni list BiH 2/92-5,13/94189Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara „Sl.list
SFRJ br:7/84”
•
Pravilnik o smještaju i držanju ulja za loženje (Sl. SFRJ 45/67)
•
Pravilnik o opštim mjerama zaštite na radu za građevinske objekte namijenjene za
radne i pomoćne prostorije i radne prostore (Sl.list BiH 5/88)
•
Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara (Sl.list
SFRJ 7/84)
Tehnička pravila:
-
G 260
G 459-1
G 459-1-B
G 459-2
-
G 600
Osobine gasa
Kućni gasni priključci za radne pritiske do 4 bar
Kućni gasni priključci za radne pritiske do 4 bar
Sistemi regulacije pritiska gasa za gasne instalacije s
ulaznim pritiscima do 4 bar
Tehnička pravila za gasne instalacije, TPGI
37
-
G 622
G 648
G 666
-
G 676
-
VP 601
Tipsko ispitivanje gasnih aparata na mjestu postavljanja
G 600-Autorizirani stručnjaci
Smjernice za zaključivanje ugovora i suradnju između
distributera gasa i ugovornih izvođača
Kvalifikacioni kriteriji za privredne subjekte koji održavaju
gasne aparate
Kućne uvodnice gasa i vode
18. STRANI PROPISI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
VDI 2050
Beiblatt
1996-08
VDI 2050
/2 -1995
VDI 2050
/1 -1995
VDI 3810
1007-06
TRD 401
TRD 402
TRD 701
TRD 702
Heizzentralen-Gaesetze, Verordnungen,Technische Regeln
Heizzentralen,Freistehende Heizzentralen,Technische
Gründsätze für Planung und Ausführung
Heizzentralen, Heizzentralen in Gebäuden,Technische
Gründsätze für Planung und Ausführung
Betreiben von Heiztechnischen Anlagen
Dampfkesselverordnung
Austellung und Ausrüstung der Dmapferzeuger
Austellung und Ausrüstung de Heisswassererzeuger
Technische Regeln für Niederdruckdampferzeuger
Technische Regeln für Heisswassererzuger bis 110oC
Feuerungsverordnungen der Lönder (MusterFeuerungsverordnung-MfeuV-2005-06)
38

Dodatak

Upute našim korisnicima - Visoko Ekoenergija doo Visoko

2002. - 2014. Tehnička regulativa za gasni sektor - IGT-a

GASNE PEĆI EMINA

null

Plan edukacionog centra za 2013_2014. godinu - IGT-a

tijelo za certificiranje

laboratorija za ispitivanje namještaja i drveta AGENCIJA ZA

Ventilacija plinske kotlovnice Praksa i stvarne potrebe 12

Uretrotomija

null