Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
KANTON SARAJEVO
Vlada
Bosnia and Herzegovina
Federation of Bosnia and Herzegovina
CANTON SARAJEVO
Government
Broj: 02-05-27191-2/13
Sarajevo, 09.10.2013. godine
Na osnovu čl. 22. i 24. stav 4. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo (”Službene novine
Kantona Sarajevo”, broj: 24/03 - Prečišćeni tekst), Vlada Kantona Sarajevo, na 38. sjednici
održanoj 09.10.2013. godine, donijela je sljedeći
Z A K LJ U Č A K
1. Utvrđuje se Prijedlog zakona o proglašenju Zaštićenog pejzaža „Trebević“.
2.
Predlaže se Skupštini Kantona Sarajevo da, u skladu sa Poslovnikom Skupštine
Kantona Sarajevo donese zakon iz tačke 1. ovog Zaključka.
PREMIJER
Suad Zeljković
Dostaviti:
1.
Predsjedavajuća Skupštine Kantona Sarajevo
2.
Skupština Kantona Sarajevo
3.
Premijer Kantona Sarajevo
4.
Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša
5.
Evidencija
6.
Arhiva
web: http://vlada.ks.gov.ba
e-mail: [email protected]
Tel: + 387 (0) 33 562-068, 562-070
Fax: + 387 (0) 33 562-211
Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO V L A D A ZAKON O PROGLAŠENJU ZAŠTIĆENOG PEJZAŽA „TREBEVIĆ“ Predlagač: Vlada Kantona Sarajevo Pripremilo: Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Sarajevo, septembar 2013.godine Na osnovu člana 13. tačka c. i 18. tačka b. Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo“, br.1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13) i člana 144. stav (2) Zakona o zaštiti prirode (“Službene novine Federacije BiH”, broj 66/13), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj ______ 2013.godine, donijela je PRIJEDLOG ZAKON O PROGLAŠENJU ZAŠTIĆENOG PEJZAŽA „TREBEVIĆ“ POGLAVLJE I‐ OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim Zakonom proglašava se Zaštićeni pejzaž „Trebević“ (u daljem tekstu: Zaštićeni pejzaž), utvrđuje kategorija i naziv razreda zaštićene prirodne vrijednosti, precizan opis granica prostornog obuhvata zaštićenog područja, naziv mjerila kartografskog prikaza i kartografski prikaz sa precizno opisanim granicama prostornog obuhvata. Član 2. (Kategorija i razred Zaštićenog područja) (1) Zaštićeno područje spada u kategoriju V a) – Zaštićeni pejzaž. (2) Naziv razreda Zaštićenog pejzaža je Kopneni pejzaž. Član 3. (Granice obuhvata Zaštićenog pejzaža) (1) Opis granica ukupnog obuhvata: Granica obuhvata Zaštićenog pejzaža „Trebević“ polazi od tačke br.1 koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta, a ima koordinate y=6535176, x=4855574, zatim produžava u pravcu sjevera, sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 142 i 1164 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1164, 142/1 i 2771, potom nastavlja na sjever idući međom parcele k.č. 142/1 ( obuhvata je ) i dolazi do tačke br.2 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 142/1 i 2065, a ima koordinate y=6535253, x=4855843. Granica obuhvata produžava na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcle k.č. 2065 i 2063/2 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2063/2, 2065 i 2064, zatim nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 2065, 2067 i 2120/1 (obuhvata ih ) i dolazi u tačku br.3 sa koordinatama y=6535346, x=4855919, a koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2120/1 i 2071, granica produžava na sjeveroistok, te jug idući preko parcela k.č. 2120/1, 783, 785, 784, 789, 801, 802, 800/3, 800/2, 800/1, 798, 783, 855, 724, 725, 752, 817/1, 817/8, 721, 856, 150 (koordinate prelomnih tačaka: br.4 y=6535447, x=4855955; br.5 y=6535528, x=4856006; br.6 y=6535730, x=4856044; br.7 y=6535822, x=4856041; br.8 y=6535822, x=4856036; br.9 y=6535850, x=4856043; br.10 y=6535851, x=4856051, br.11 y=6535868, x=4856044; br.12 y=6535885, x=4856031; br.13 y=6535898, x=4856032; br.14 y=6535931, x=4856003; br.15 y=6535951, x=4856983; br.16 y=6535981, x=4855970; br.17 y=6536013, x=4855920; br.18 y=6536047, x=4855825) i dolazi u tačku br.19 koja se nalazi na parceli k.č. 153, a ima koordinate y=6536072, x=4855731. Granica obuhvata Zaštićenog pejzaža produžava u pravcu juga idući preko parcela k.č. 153, 150 (koordinate prelomnih tačaka: br.20 y=6536101, x=4855713; br.21 y=6536111, x=4855686, br.22 y=6536128, x=4855684; br.23 y=6536134, x=4855663; br.24 y=6536143, x=4855665) i dolazi u tačku br.25 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 155 i 715, a ima koordinate y=6536152, x=4855671, granica potom nastavlja na istok idući međama parcela k.č. 155 i 8 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 482, 483 i 8, zatim produžava na sjever te jug idući preko parcele k.č. 8 (koordinate prelomnih tačaka: br.26 y=6537238, x=4856141; br.27 y=6537225, x=4856200; br.28 y=6537238, x=4856213; br.29 y=6537226, x=4856262; br.30 y=6537217, x=4856279; br.31 y=6537167, x=4856305) i izlazi na put k.č. 548 kojim produžava na jug i dolazi u tačku br.32 sa koordinatama y=6537745, x=4855750, a koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta. Granica obuhvata Zaštićenog pejzaža „Trebević“ nastavlja na jug, te sjeverozapad idući graničnom linijom između entiteta i dolazi do tačke br.1, odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo. Površina ukupnog obuhvata Zaštićenog pejzaža iznosi P = 400,2 ha. (2) Sve parcele iz stava (1) ovog člana se nalaze u K.O. Trebević, K.O. Dovlići, K.O. Sarajevo IX i K.O. Jarčedoli, Općina Stari Grad. Član 4. (Zaštićene zone) Unutar granica Zaštićenog pejzaža utvrđuju se tri zaštićene zone: a) prva zaštićena zona – nukleus, b) druga zaštićena zona – pufer, c) treća zaštićena zona – tranzicijska zona. Član 5. (Granice prve zaštićene zone ‐ Nukleus) (1) Prva zaštićena zona obuhvata površinu od P=55,4 ha, a sačinjavaju je tri zasebna lokaliteta. (2) Lokalitet I Granica nukleusa polazi od tačke br.1 koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta, a ima koordinate y=6535255, x=4855566, zatim produžava u pravcu juga, te istoka idući preko parcela k.č. 142/1, 148, 143, 144, 145, 146 (koordinate prelomnih tačaka: br.2 y=6535371, x=4855565; br.3 y=6535495, x=4855506; br.4 y=6535570, x=4855419; br.5 y=6535590, x=4855409; br.6 y=6535604, x=4855414; br.7 y=6535604, x=4855426; br.8 y=6535632, x=4855434; br.9 y=6535648, x=4855394; br.10 y=6535698, x=4855449; br.11 y=6535720, x=4855434; br.12 y=6535708, x=4855418; br.13 y=6535712, x=4855394; br.14 y=6535732, x=4855376; br.15 y=6535764, x=4855368; br.16 y=6535793, x=4855356; br.17 y=6535797, x= 4855345; br.18 y=6535854, x=4855331; br.19 y=6535874, x=4855324; br.20 y= 6535890, x=4855314; br.21 y=6535910, x=4855311, br.22 y=6535934, x=4855312; br.23 y=6535947, x=4855321; br.24 y=6535955, x=4855281, br.25 y=6535947, x=4855250; br.26 y=6535952, x=4855225; br.27 y=6535972, x=4855212, br.28 y=6536012, x=4855216; br.29 y=6536016, x=4855223; br.30 y=6536038, x=4855219, br.31 y=6536038, x=4855203; br.32 y=6536034, x=4855175; br.33 y=6536028, x=4855148; br.34 y=6536022, x=4855122; br.35 y=6536044, x=4855063; br.36 y=6536078, x=4855024; br.37 y=6536131, x=4854989; br.38 y=6536150, x=4854954; br.39 y=6536176, x=4854926; br.40 y=6536198, x=4854913; br.41 y=6536258, x=4854891; br.42 y=6536314, x=4854865; br.43 y=6536343, x=4854855; br.44 y=6536376, x=4854851; br.45 y=6536434, x=4854852; br.46 y=6536447, x=4854855; br.47 y=6536458, x=4854855; br.48 y=6536521, x=4854875; br.49 y=6536534, x=4854859; br.50 y=6536619, x=4854867; br.51 y=6536631, x=4854857; br.52 y=6536643, x=4854854; br.53 y=6536669, x=4854842) i dolazi do tačke br.54 koja se nalazi na parceli k.č.146, a ima koordinate y=6536700, x=4854837. Granica obuhvata produžava u pravcu zapada, te sjeverozapada idući preko parcela k.č. 146, 145, 142, 1157, 133/1, 1157, 142/1, 41, 39, 1164, 40, 38, 1164, 34, 32 (koordinate prelomnih tačaka: br.55 y=6536646, x=4854815; br.56 y=6536626, x=4854801; br.57 y=6536591, x=4854792; br.58 y=6536480, x=4854790; br.59 y=6536467, x=4854794; br.60 y=6536447, x=4854793; br.61 y=6536290, x=4854800, br.62 y=6536256, x=4854813; br.63 y=6536232, x=4854820; br.64 y=6536165, x=4854836; br.65 y=6536104, x=4854809; br.66 y=6536074, 4854799; br.67 y=6536058, x=4854799; br.68 y=6536042, x=4854796; br.69 y=6535976, x=4854812; br.70 y=6535900, x=4854829; br.71 y=6535861, x=4854837; br.72 y=6535820, x=4854851; br.73 y=6535788, x=4854874; br.74 y=6535805, x=4854919; br.75 y=6535791, x=4854978; br.76 y=6535837, x=4854970; br.77 y=6535809, x=4855039; br.78 y=6535727, x=4855119, br.79 y=6535695, x=4855132; br.80 y=6535668, x=4855148; br.81 y=6535647, x=4855166; br.82 y=6535596, x=4855195; br.83 y=6535553, x=4855211; br.84 y=6535519, x=4855214) i dolazi u tačku br. 85 koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta, a ima koordinate y=6535516, x=4855215. Granica nastavlja na sjeveroistok idući graničnom linijom između entiteta i dolazi do tačke br.1, odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo. Površina obuhvata lokaliteta I iznosi P=28,2 ha. (3) Lokalitet II Granica na lokalitetu Draguljac, polazi od tačke br.1 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 159 i 166, a ima koordinate k.č. y=6536718, x=4855239, zatim produžava na sjeveroistok, te istok idući preko parcela k.č. 159, 166, 156 (koordinate prelomnih tačaka: br.2 y=6536718, x=4855264; br.3 y=6536763, x=4855286; br.4 y=6536812, x=4855297; br.5 y=6536840, x=4855316; br.6 y=6536853, x=4855338; br.7 y=6536878, x=4855350; br.8 y=6536917, x=4855330; br.9 y=6536940, x=4855333; br.10 y=6536981, x=4855285; br.11 y=6536998, x=4855276; br.12 y=6537014, x=4855271; br.13 y=6537071, x=4855290; br.14 y=6537080, x=4855290; br.15 y=6537113, x=4855274; br.16 y=6537124, x=4855273; br.17 y=6537134, x=4855276; br.18 y=6537145, x=4855290; br.19 y=6537170, x=4855291; br.20 y=6537215, x=4855280; br.21 y=6537277, x=4855245; br.22 y=6537317, x=4855216) i dolazi do tačke br.23 sa koordinatama y=6537317, x=4855217, koja se nalazi na parceli k.č. 166. Granica obuhvata nastavlja na jugozapad, te sjever idući preko parcele k.č. 166 (koordinate prelomnih tačaka: br.24 y=6537277, x=4855206; br.25 y=6537238, x=4855218; br.26 y=6537198, x=4855223; br.27 y=6536907, x=4855115; br.28 y=6536783, x=4855053; br.29 y=6536711, x=4855130; br.30 y=6536721, x=4855182; br.31 y=6536718, x=4855212) i dolazi do tačke br.1 , odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo. Površina obuhvata lokaliteta II iznosi P=8,4 ha. (4) Lokalitet III Granica nukleusa polazi od tačke br.1 koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta, a ima koordinate y=6537643, x=4855180, potom produžava na zapad, te sjever idući preko parcela k.č. 8 i 155 (koordinate prelomnih tačaka: br.2 y=6537360, x=4855190; br.3 y=6537538, x=4855231; br.4 y=6537500, x=4855237; br.5 y=6537432, x=4855229; br.6 y=6537378, x=4855228; br.7 y=6537331, x=4855286; br.8 y=6537335, x=4855433; br.9 y=6537360, x=4855570; br.10 y=6537383, x=4855652; br.11 y=6537436, x=4855738; br.12 y=6537476, x=4855780; br.13 y=6537542, x=4855834) i dolazi do tačke br. 14 koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta, a ima koordinate y=6537578, x=4855890. Granica obuhvata nastavlja u pravcu juga idući graničnom linijom između entiteta i dolazi do tačke br.1, odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo. Površina obuhvata lokaliteta III iznosi P=18,8 ha. Član 6. (Granice druge zaštićene zone ‐ Pufer) Granica polazi od tačke br.1 koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta, a ima koordinate y=6535255, x=4855566, zatim produžava na sjever, istok, te sjeveroistok idući preko parcela k.č. 142/1, 2120/1, 808, 809, 829, 856, 830, 1161, 832, 839, 840, 155, 846, 843, 155, 8 (koordinate prelomnih tačaka: br.2 y=6535176, x=4855574; br.3 y=6535194, x=4855644; br.4 y=6535219, x=4855695; br.5 y=6535216, x=4855803; br.6 y=6535272, x=4855825; br.7 y=6535317, x=4855827; br.8 y=6535389, x=4855874; br.9 y=6535440, x=4855882; br.10 y=6535468, x=4855940; br.11 y=6535748, x=4855804; br.12 y=6535722, x=4855632; br.13 y=6535832, x=4855571; br.13 y=6535875, x=4855542; br.14 y=6535867, x=4855539; br.15 y=6535871, x=4855541; br.16 y=6535877, x=4855539; br.17 y=6535923, x=4855542; br.18 y=6535947, x=4855536; br. 19 y=6535965, x=4855522; br.20 y=6535990, x=4855519; br.21 y=6536056, x=4855562; br.22 y=6536052, x=4855606; br.23 y=6536070, x=4855697; br.24 y=6536092, x=4855693; br.25 y=6536154, x=4855579; br.26 y=6536239, x=4855502; br.27 y= 6536501, x=4855554; br.28 y=6536558, x=4855671; br.29 y=6536628, x=4855729; br.30 y=6536731, x=4855692; br.31 y=6536760, x=4855630; br.32 y=6536857, x=4855611; br.33 y=6537000, 4855629; br.34 y=6537373, x=4855945) i dolazi u tačku br.35 koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta, a ima koordinate y=6537527, 4855945. Granica druge zaštićene zone produžava na jug idući graničnom linijom između entiteta i dolazi u tačku br. 36 sa koordinatama y=6537578, x=4855890, potom produžava na jugozapad, te istok idući preko parcela k.č. 155 i 8 (koordinate prelomnih tačaka: br.37 y=6537542, x=4855834; br.38 y=6537476, x=4855780; br.39 y=6537436, x=4855738; br.40 y=6537383, x=4855652; br.41 y=6537360, x=4855570; br.42 y=6537335, x=4855433; br.43 y=6537331, x=4855286; br.44 y=6537378, x=4855228; br.45 y=6537432, x=4855229; br.46 y=6537500, x=4855237; br.47 y=6537538, x=4855231; br.48 y=6537360, x=4855190) i dolazi u tačku br.49 koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta, a ima koordinate y=6537643, x=4855180, potom produžava graničnom linijom između entiteta u pravcu jugozapada. te sjeverozapada i dolazi u tačku br.50 koja ima koordinate y=6535516, x=4855215, zatim nastavlja na jugoistok, te istok sijekući parcele k.č. 32, 34, 1164, 38, 40, 1164, 39, 41, 142/1, 1157, 133/1, 142, 145, 146, (koordinate prelomnih tačaka: br.51 br.52 y=6535519, x=4855214; br.53 y=6535553, x=4855211; br.54 y=6535596, x=4855195; br.55 y=6535647, x=4855166; br.56 y=6535668, x=4855148; br.57 y=6535695, x=4855132; br.58 y=6535727, x=4855119; br.59 y=6535809, x=4855039; br.60 y=6535837, x=4854970; br.61 y=6535791, x=4854978; br.61 y=6535805, x=4854919; br.62 y=6535788, x=4854874; br.63 y=6535820, x=4854851; br.64 y=6535861, x=4854837; br.65 y=6535900, x=4854829; br.66 y=6535976, x=4854812; br.67 y=6536042, x=4854796; br.68 y=6536058, x=4854799; br.69 y=6536074, 4854799; br.70 y=6536104, x=4854809; br.71 y=6536165, x=4854836; br.71 y=6536232, x=4854820; br.72 y=6536256, x=4854813; br.73 y=6536290, x=4854800; br.74 y=6536447, x=4854793; br.75 y=6536467, x=4854794; br.76 y=6536480, x=4854790; br.77 y=6536591, x=4854792; br.78 y=6536626, x=4854801; br.79 y=6536646, x=4854815) i dolazi do tačke br. 80 koja se nalazi na parceli k.č. 146, čije su koordinate y=6536700, x=4854837. Granica produžava na zapad, te sjeverozapad idući preko parcela k.č. 146, 145, 143, 148, 142/1 (koordinate prelomnih tačaka: br.81 y=6536669, x=4854842; br.82 y=6536643, x=4854854; br.83 y=6536631, x=4854857; br.84 y=6536619, x=4854867; br.85 y=6536534, x=4854859; br.86 y=6536521, x=4854875; br.87 y=6536458, x=4854855; br.88 y=6536447, x=4854855; br.89 y=6536434, x=4854852; br.90 y=6536376, x=4854851; br.91 y=6536343, x=4854855; br.92 y=6536314, x=4854865; br.93 y=6536258, x=4854891; br.94 y=6536198, x=4854913; br.95 y=6536176, x=4854926; br.96 y=6536150, x=4854954; br.97 y=6536131, x=4854989; br.98 y=6536078, x=4855024; br.99 y=6536044, x=4855063; br.100 y=6536022, x=4855122; br.101 y=6536028, x=4855148; br.102 y=6536034, x=4855175; br.103 y=6536038, x=4855203; br.104 y=6536038, x=4855219; br.105 y=6536016, x=4855223; br.106 y=6536012, x=4855216; br.107 y=6535972, x=4855212; br.108 y=6535952, x=4855225; br.109 y=6535947, x=4855250; br.110 y=6535955, x=4855281, br.111 y=6535947, x=4855321; br.112 y=6535934, x=4855312; br.113 y=6535910, x=4855311, br.114 y= 6535890, x=4855314; br.115 y=6535874, x=4855324; br.116 y=6535854, x=4855331; br.117 y=6535797, x= 4855345; br.118 y=6535793, x=4855356; br.118 y=6535764, x=4855368; br.119 y=6535732, x=4855376; br.120 y=6535712, x=4855394; br.121 y=6535708, x=4855418; br.122 y=6535720, x=4855434; br.123 y=6535698, x=4855449; br.124 y=6535648, x=4855394; br.125 y=6535632, x=4855434; br.126 y=6535604, x=4855426; br.127 y=6535604, x=4855414; br.128 y=6535590, x=4855409; br.129 y=6535570, x=4855419; br.130 y=6535495, x=4855506; br.131 y=6535371, x=4855565) i dolazi u tačku br. 1, odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo. Površina obuhvata druge zaštićene zone iznosi P=294,0 ha. Član 7. (Granice treće zaštićene zone – Tranzicijska zona) Granica polazi od tačke br.1 koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta, a ima koordinate y=6535176, x=4855574, zatim produžava u pravcu sjevera, sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 142 i 1164 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1164, 142/1 i 2771, potom nastavlja na sjever idući međom parcele k.č. 142/1 ( obuhvata je ) i dolazi do tačke br.2 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 142/1 i 2065, a ima koordinate y=6535253, x=4855843. Granica obuhvata produžava na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2065 i 2063/2 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2063/2, 2065 i 2064, zatim nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 2065, 2067 i 2120/1 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br.3 koja ima koordinate y=6535346, x=4855919, a nalazi se na međi između parcela k.č. 2120/1 i 2071. Granica produžava na sjeveroistok, te jug idući preko parcela k.č. 2120/1, 783, 785, 784, 789, 801, 802, 800/3, 800/2, 800/1, 798, 783, 855, 724, 725, 752, 817/1, 817/8, 721, 856, 150 (koordinate prelomnih tačaka: br.4 y=6535447, x=4855955; br.5 y=6535528, x=4856006; br.6 y=6535730, x=4856044; br.7 y=6535822, x=4856041; br.8 y=6535822, x=4856036; br.9 y=6535850, x=4856043; br.10 y=6535851, x=4856051, br.11 y=6535868, x=4856044; br.12 y=6535885, x=4856031; br.13 y=6535898, x=4856032; br.14 y=6535931, x=4856003; br.15 y=6535951, x=4856983; br.16 y=6535981, x=4855970; br.17 y=6536013, x=4855920; br.18 y=6536047, x=4855825) i dolazi u tačku br.19 koja se nalazi na parceli k.č. 153 čije su koordinate y=6536072, x=4855731. Granica obuhvata produžava u pravcu juga idući preko parcela k.č. 153, 150 (koordinate prelomnih tačaka: br.20 y=6536101, x=4855713; br.21 y=6536111, x=4855686, br.22 y=6536128, x=4855684; br.23 y=6536134, x=4855663; br.24 y=6536143, x=4855665) i dolazi u tačku br.25 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 155 i 715, koja ima koordinate y=6536152, x=4855671, granica potom nastavlja na istok idući međama parcela k.č. 155 i 8 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č.482, 483 i 8. Granica produžava na sjever te jug idući preko parcele k.č. 8 (koordinate prelomnih tačaka: br.26 y=6537238, x=4856141; br.27 y=6537225, x=4856200; br.28 y=6537238, x=4856213; br.29 y=6537226, x=4856262; br.30 y=6537217, x=4856279; br.31 y=6537167, x=4856305, br.32 y=6537197, x=4856346), i izlazi na put k.č. 548 kojim produžava na jug i dolazi u tačku br.33 sa koordinatama y=6537745, x=4855750, i izlazi na put k.č. 548 kojim produžava na jug i dolazi u tačku br.33 sa koordinatama y=6537527, x=4855945, a koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta. Granica nastavlja u pravcu jugozapada, zapada, te sjeverozapada idući preko parcela k.č. 8, 155, 843, 846, 155, 840, 839, 832, 1161, 830, 856, 829, 809, 808, 2120/1, 142/1 (koordinate prelomnih tačaka: br.34 y=6537373, x=4855945; br.35 y=6537000, 4855629; br.36 y=6536857, x=4855611; br.37 y=6536760, x=4855630; br.38 y=6536731, x=4855692; br.39 y=6536628, x=4855729; br.40 y=6536558, x=4855671; br.41 y= 6536501, x=4855554; br.42 y=6536239, x=4855502 br.43 y=6536154, x=4855579; br.44 y=6536092, x=4855693; br.45 y=6536070, x=4855697; br.46 y=6536052, x=4855606; br.47 y=6536056, x=4855562; br.48 y=6535990, x=4855519 br. 49 y=6535965, x=4855522; br.50 y=6535947, x=4855536; br.51 y=6535923, x=4855542 br.52 y=6535877, x=4855539 br.53 y=6535871, x=4855541; br.54 y=6535867, x=4855539 br.55 y=6535875, x=4855542; br.56 y=6535468, x=4855940; br.57 y=6535440, x=4855882; br.58 y=6535389, x=4855874; br.59 y=6535317, x=4855827; br.60 y=6535272, x=4855825; br.61 y=6535216, x=4855803; br.62 y=6535219, x=4855695; br.63 y=6535194, x=4855644; br.64 y=6535176, x=4855574) i dolazi u tačku br.1, odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo. Površina obuhvata treće zaštićene zone iznosi P=50,8 ha. Član 8. (Kartografski prikaz) Kartografski prikaz Zaštićenog pejzaža sa precizno opisanim granicama ukupnog prostornog obuhvata i unutrašnjim granicama zaštićenih zona u mjerilu 1:10000 sastavni je dio ovog Zakona. Član 9. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Kantona Sarajevo”. Broj : 01‐02‐ Predsjedavajuća ____ 2013. godine Skupštine Kantona Sarajevo Sarajevo Prof.dr. Mirjana Malić O B R A Z L O Ž E N J E PRAVNI OSNOV: Pravni osnov za donošenje ovog Zakona sadržan je u odredbama člana 13. tačka c. i 18. tačka b. Ustava Kantona Sarajevo («Službene novine Kantona Sarajevo», broj 1/96, 2/96‐Ispravka, 3/96‐
Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13) kojima je propisano da Kanton zajedno sa Federacijom, samostalno ili u koordinaciji sa federalnim vlastima, vrši nadležnosti iz domena «politike zaštite čovjekove okoline» i donosi «zakone i druge propise u okviru izvršavanja nadležnosti kantona» i člana 144. stav (2) Zakona o zaštiti prirode (“Službene novine Federacije BiH”, broj 66/13), kojim je propisano da «Zaštićene prirodne vrijednosti kategorije V a) proglašava zakonom kantonalna skupština“. RAZLOZI DONOŠENJA: Odredbom člana 135. Odluke o provođenju prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003‐
2023.godina („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 26/06) propisano je, između ostalog, da je područje dijela Trebevića, područje posebnih obilježja Kantona Sarajevo – zaštićeni pejzaž, za koji će se izraditi Prostorni plan područja posebnih obilježja. U skladu sa utvrđenom planskom namjenom prostora i propisanom obavezom Ministarstva u Federalnom zakonu o zaštiti prirode, pripremljen je Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža „Trebević“. Ovaj Zakon se donosi u svrhu stavljanja pod pravnu zaštitu područja koje se odlikuje izuzetnom geo‐morfološkom raznolikošću, hidrološkom raznolikošću, biološkom raznolikošću (floristička i faunistička) i kulturno‐historijskim vrijednostima. Takođe, donošenjem predloženog Zakona, osim pravne zaštite prirodnog naslijeđa, stvoriće se osnovi za uspostavu institucionalnog i cjelovitog upravljanja čitavim prostorom i kontinuirani nadzor i kontrola postupanja unutar zaštićenog područja, uređenje komunalne infrastrukture, uređenje javnih površina, te poboljšati mogućnosti razvoja turizma, sporta i rekreacije, obnove i rekonstrukcije objekata i dr. Donošenje Zakona planirano je Programom rada Skupštine Kantona Sarajevo za 2013.godinu. U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH, kao uslov za pripremu Zakona, prethodno je obezbijeđen Elaborat «Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Trebević» putem Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno‐historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, a koji je izradio Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu sa firmom „Zavita“ iz Ljubljane. Stručna revizija Elaborata je izvršena od strane Komisije koju su činili stručnjaci hidrogeološke, šumarske i biološke struke, dr.sc.Ferid Skopljak, prof.dr.Mirza Dautbašić, prof.dr.Senka Barudanović. Ovaj Elaborat je Zavod potom, kao ovlaštena upravna organizacija za predlaganje zaštite prirodnih područja, dostavio Ministarstvu u novembru 2012.godine na daljnji postupak. Ovo Ministarstvo je, u skladu sa sadržinom Elaborata, koja obuhvata opis granica zaštićenog
područja u skladu sa Prostornim planom Kantona, prijedlog zona za zaštitu i režima korištenja
u skladu sa registrovanim vrijednostima na terenu, te zahtjevima Zakona o zaštiti prirode F
BiH, izradilo Nacrt Zakona o proglašenju zaštićenog pejzaža „Trebević“. Skupština Kantona
je dana 21.05.2013.godine utvrdila Nacrt Zakona o proglašenju zaštićenog pejzaža
„Trebević“ i stavila ga na javnu raspravu u trajanju od 60 dana.
Nakon provedene javne rasprave pripremljen je Izvještaj, u kojem su sumirani rezultati i
izneseni stavovi predlagača o pojednim primjedbama, prijedlozima, sugestijama i
mišljenjima. Takođe, pripremljen je i Prijedlog Zakona, u koji su ugrađeni rezultati javne
rasprave, te su na Prijedlog Zakona pribavljena mišljenja Urada za zakonodavstvo,
Ministarstva pravde i uprave i Ministarstva finansija.
Prije dostavljanja Prijedloga Zakona u daljnju proceduru, dana 28.08.2013.godine objavljen
je novi federalni Zakon o zaštiti prirode („Službene novine Federacije BiH“ broj 66/13),
kojim je ranije važeći Zakon o zaštiti prirode stavljen van snage.
Novim Zakonom na drugačiji način je propisan sadržaj kantonalnog Zakona o zaštiti
prirodnih vrijednosti, promijenjena kategorija zaštićenog pejzaža, te propisan način
provođenja zaštite kroz izradu i donošenje podzakonskih akata.
Naime, kantonalnim zakonom se utvrđuje samo naziv i kategorija zaštićene prirodne vrijednosti, precizan opis granica prostornog obuhvata zaštićenog područja, naziv razreda kojem pripada zaštićena prirodna vrijednost, naziv mjerila kartografskog prikaza i kartografski prikaz s precizno opisanim granicama prostornog obuhvata, koji je sastavni dio Zakona o proglašenju. Iz navedenog razloga, odredbe koje su bile sadržane u Nacrtu Zakona, izuzev naprijed navedenih, nije trebalo unositi u Prijedlog Zakona, koji se dostavlja Skupštini Kantona na donošenje. Te odredbe biće ugrađene u podzakonske propise, i to: Pravilnik o unutarnjem redu, Plan upravljanja i Prostorni plan područja posebnih obilježja. Pravilnikom o unutrašnjem redu bliže se uređuju pitanja i propisuju mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti, te propisuju upravne mjere za nepoštivanje odredbi tog pravilnika i ovog Zakona. Ovaj pravilnik donosi Upravni odbor na prijedlog Uprave Javne ustanove, uz prethodno pribavljanje saglasnosti Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša. Upravljanje zaštićenim područjima provodi se na osnovu Plana upravljanja. Plan upravljanja zaštićenim područjem sadrži ciljeve i politiku, smjernice zaštite i izvođenje plana. Ovaj plan donosi Vlada Kantona Sarajevo. Organizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite prostora, uređuje se Prostornim planom područja posebnih obilježja. Ovaj plan donosi Skupština Kantona Sarajevo. Po novom federalnom Zakonu o zaštiti prirode, svaki zakon o proglašenju zasniva se na Stručnom obrazloženju, kojim se utvrđuju vrijednosti područja ili komponente prirode koja se predlaže za zaštitu, način upravljanja tom prirodnom vrijednošću, potvrdu predlagača akta o proglašenju, te osiguranim sredstvima za provođenje mjera zaštite. U tom smislu, i ovaj Prijedlog Zakona zasniva se na Stručnom obrazloženju, čiji sastavni dio je Elaborat o valorizaciji prirodnih vrijednosti, obezbijeđen putem Zavoda za zaštitu kulturno‐
historijskog i prirodnog naslijeđa, Odluka o utvrđivanju priejdloga zaštite područja Trebević i Prijedlog za stavljanje dobra pod pravnu zaštitu. Imajući u vidu, da je o Nacrtu Zakona o proglašenju Zaštićenog pejzaža „Trebević“, u kome su sadržane i odredbe prijedloga ovog Zakona, provedena javna rasprava, te da su te odredbe usklađene sa primjedbama, prijedlozima, sugestijama i mišljenjima pribavljenim u javnoj raspravi, zauzet je stav da nije potrebno ponovno voditi javnu raspravu o tim odredbama, odnosno iznova pripremati Nacrt Zakona i ponavljati već provedenu proceduru. U prilogu ovog Prijedloga Zakona dostavlja se Izvještaj o provedenoj javnoj raspravi, u kome je iznesen i stav predlagača o primjedbama, prijedlozima, sugestijama i mišljenjima, koje se odnose na odrebe sadržane u Prijedlogu Zakona. Ostale primjedbe, prijedloge sugestije i mišljenja biće ugrađena u podzakonske akte, čije donošenje, kao što je navedeno, slijedi iza stupanja na snagu ovog Zakona. KORISNIK I NAMJENA: U granicama Zaštićenog pejzaža državna šuma obuhvata površinu od 365,32 ha, i istom gazduje Kantonalno javno preduzeće „Sarajevo‐šume“, u svojstvu korisnika. U privatnom vlasništvu nalazi se šuma u površini od 9,97 ha, a ostale površine se vode kao livade, pašnjaci, njive, voćnjaci, oranice i dr. obuhvataju površinu od 24,91 ha. Navedeni prostor je trenutno nenaseljen. Donošenjem Zakona o proglašenju Zaštićenog pejzaža „Trebević“, korisnik ovog područja će biti Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja, koja će preuzeti upravljanje od Kantonalnog javnog preduzeća „Sarajevo‐šume“. Preuzimanjem područja na upravljanje od strane Kantonalne javne ustanove, osiguraće se kontinuirano prisustvo nadzornika prirode na terenu, osmatranje svih dešavanja u zaštićenom području, sprečavanje nelegalnih aktivnosti u saradnji sa Inspekcijom zaštite prirode i Ministarstvom unutrašnjih poslova. Do donošenja propisanih planskih dokumenata, Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja, će svoje nadležnosti vršiti u skladu sa ovim Zakonom, Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH, podzakonskim aktima donesenim na osnovu Zakona, te Odlukom o njenom osnivanju, koju je donijela Skupština Kantona. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH PRAVNIH RJEŠENJA: U članu 1. predloženog Zakona područje Trebevića proglašava se Zaštićenim pejzažem „Trebević“. Zaštićeni pejzaž je namijenjen za očuvanje raznolikosti pejzaža i staništa, srodnih vrsta i ekosistema, eliminiranju i sprečavanju korištenja zemljišta i aktivnosti koje nisu u skladu sa ciljevima zaštite, omogućavanju rekreacije i turizma, podsticanju naučnih i edukativnih aktivnosti, učešću javnosti u zaštiti područja trajnih prirodnih karakteristika od izuzetne važnosti, jedinstvenog i značajnog kvaliteta okoliša, otklanjanju i sprečavanju eksploatacije koja može dovesti do promjene i oštećenja prirode. U članu 2. utvrđena je kategorija i razred Zaštićenog pejzaža. U skladu sa odredbama Zakona o zaštiti prirode F BiH, Zaštićeni pejzaž spada u kategoriju V a) i u razred – Kopneni pejzaž. U članu 3. utvrđene su granice obuhvata Zaštićenog pejzaža. U članu 4. utvrđene su tri zaštićene zone, prema prirodnim vrijednostima koje se unutar njih nalaze. U članu 5, 6. i 7. dat je opis granica zaštićenih zona, sa površinama koje iste obuhvataju. U članu 8. utvrđen je kartografski prikaz Zaštićenog pejzaža u mjerilu 1:10000 kao sastavni dio Zakona. Prilog: - Karta zaštićenog pejzaža «Trebević» - Mišljenje Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo - Mišljenje Ureda za zakonodavstvo Vlade Kantona Sarajevo - Mišljenje Ministarstva finansija Kantona Sarajevo - Stručno obrazloženje za proglašenje Zaštićenog pejzaža «Trebević» - Izvještaj o provedenoj javnoj raspravi o Nacrtu Zakona o proglašenju Zaštićenog pejzaža „Trebević“ - Izvod iz Ustava Kantona Sarajevo - Izvod iz Zakona o zaštiti prirode F BiH PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com
PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com
PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com
KANTON SARAJEVO
Ministarstvo prostornog
uređenja i zaštite okoliša
STRUČNO OBRAZLOŽENJE ZA PROGLAŠENJE ZAŠTIĆENOG
PEJZAŽA „TREBEVIĆ”
Sarajevo, septembar 2013.godine
i
SADRŽAJ:
1
UVOD ................................................................................................................................................... 1
2
PROSTORNI OBUHVAT ......................................................................................................................... 1
3
VRIJEDNOSTI, SADRŽAJ I ZNAČAJ PROSTORA ....................................................................................... 2
3.1
NASELJENOST ................................................................................................................................. 2
3.2
FIZIČKO – GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE ....................................................................................... 3
3.2.1
Geološke i geomorfološke karakteristike ........................................................................... 3
3.2.2
Tektonske karakteristike ................................................................................................... 12
3.2.3
Hidrološke i hidrogeološke karakteristike ......................................................................... 13
3.2.4
Klimatološke karakteristike područja Trebevića ............................................................... 14
3.2.5
Pedogeografske karakteristike ......................................................................................... 24
3.3
BIOLOŠKE KARAKTERISTIKE PODRUČJA ........................................................................................ 26
3.3.1
Biogeografske karakteristike ............................................................................................ 26
3.3.2
Ekosistemi prostora Trebevića ......................................................................................... 29
3.4
KULTURNO HISTORIJSKO NASLIJEĐE ............................................................................................. 51
3.5
EKONOMSKE VRIJEDNOSTI ........................................................................................................... 55
3.5.1
Iskorištavanje raspoloživih vodnih resursa u svrhu vodosnabdijevanja ........................... 55
3.5.2
Turističke i rekreativne vrijednosti .................................................................................... 56
3.6
DRUGE VRIJEDNOSTI .................................................................................................................... 58
3.6.1
Istraživanje, edukacija, inspiracija .................................................................................... 58
3.6.2
Sociološke vrijednosti ....................................................................................................... 58
4
UTICAJ POSTOJEĆIH OBJEKATA I NAČINA KORIŠTENJA PROSTORA NA VRIJEDNOSTI PODRUČJA ........ 59
4.1
UTICAJ POSTOJEĆIH OBJEKATA ..................................................................................................... 59
4.2
UTICAJ SAOBRAĆAJNICA ............................................................................................................... 60
4.3
UTICAJ VODOVODA I KANALIZACIJE ............................................................................................. 61
4.4
MINIRANOST PODRUČJA .............................................................................................................. 62
5
POSTOJEĆE MJERE ZAŠTITE PODRUČJA .............................................................................................. 62
5.1
ZAŠTITA PRIRODE ......................................................................................................................... 62
5.2
VODOZAŠTITNE ZONE ................................................................................................................... 62
ii
5.3
ZAŠTITA ŠUMA ............................................................................................................................. 64
5.4
ZAŠTITA KULTURNO-HISTORIJSKIH VRIJEDNOSTI .......................................................................... 65
6
ZAKLJUČAK O OCJENI STANJA PODRUČJA ........................................................................................... 65
7
POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM AKTA O PROGLAŠENJU .............................................. 65
8
KATEGORIJA I ZONACIJA PODRUČJA TREBEVIĆA ................................................................................ 66
8.1
SAŽETAK VRIJEDNOSTI PROSTORA ............................................................................................... 66
8.2
PRIJEDLOG KATEGORIJE ZAŠTITE .................................................................................................. 67
9
CILJEVI ZAŠTITE .................................................................................................................................. 75
10
ZONACIJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA .................................................................................................... 76
10.1
Prijedlog zona i granice zaštićenog područja................................................................................. 76
10.2
I- Zona- nukleus, zona stroge zaštite ............................................................................................. 77
10.3
II- pufer, zona aktivnog upravljanja staništima ............................................................................ 79
10.4
III- tranzicijska zona ...................................................................................................................... 81
11
UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM ............................................................................................ 83
12
OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA .......................................................................................... 83
13
PRILOZI ............................................................................................................................................... 83
iii
POPIS SLIKA U TEKSTU:
Slika 1 Granice prostora za valorizaciju .................................................................................................................. 2
Slika 2 Geološka karta šireg okruženja lokaliteta Trebević ..................................................................................... 4
Slika 3 Procesi jaružanja u sedimentima donjeg Trijasa (T1) ................................................................................... 5
Slika 4 Krinoidna (A), Amonitna(B) i Brahiopodna (C), fauna- Srednji Trijas (T21) šire okoline Sarajeva ............... 6
Slika 5 Bruške šume (označena planinarska transverzala) ...................................................................................... 7
Slika 6 Tabačka ravan i Bruške šume ...................................................................................................................... 7
Slika 7 Bistrik kula ................................................................................................................................................... 8
Slika 8 Merdžanov klanac (k.1165) ......................................................................................................................... 8
Slika 9 Bijele stijene ................................................................................................................................................ 9
Slika 10 Sklad prirodnih i urbanih vrijednosti – pogled na Sarajevo ....................................................................... 9
Slika 11 t.t. Vidikovac (k. 1.164) i t.t. Draguljac (k. 1.164) .................................................................................... 10
Slika 12 Prostor Dobre vode (jedan od pojavnih oblika izvorišta) ........................................................................ 11
Slika 13 Sipar ispod Merdžanovog klanca ............................................................................................................. 12
Slika 14 Tektonska karta Trebevića i šire okoline Sarajeva ................................................................................... 13
Slika 15 Karta klime posmatranog područja Trebevića......................................................................................... 15
Slika 16 Karta izotermi posmatranog područja Trebevića .................................................................................... 16
Slika 17 Godišnji hod srednjih mjesečnih temperatura zraka za stanicu Trebević ............................................... 17
Slika 18 Karta izohijeta posmatranog područja Trebevića (l/m2) ......................................................................... 18
Slika 19 Godišnji hod mjesečnih suma padavina za stanicu Trebević ................................................................... 19
Slika 20 Promjena srednjeg godišnjeg broja dana sa snježnim pokrivačem 10 cm sa nadmorskom visinom na
padinama planina u Sarajevskoj kotlini ........................................................................................................ 20
Slika 21 Ruža vjetra za Bjelave (višegodišnji niz) .................................................................................................. 22
Slika 22 Pretpostavljena ruža vjetra za Trebević (višegodišnji niz) ....................................................................... 23
Slika 23 Litosol na Trebeviću ................................................................................................................................. 24
Slika 24 Pedološka karta područja Trebevića (22) ................................................................................................ 26
Slika 25 Karte rasprostranjenja realne šumske vegetacije područja Trebevića (22) ............................................ 27
Slika 26 Karta potencijalne šumske vegetacije područja Trebevića (22) .............................................................. 28
iv
Slika 27 Vegetacija Trebevića................................................................................................................................ 31
Slika 28 Kultivirana šuma crnog bora.................................................................................................................... 32
Slika 29 Vegetacija pukotina stijena sa dominantnim mahovinama, papratima i travama .................................. 32
Slika 30 Cetraria islandica (L.) Ach. – islandski lišaj na Trebeviću ......................................................................... 44
Slika 31 Fomitopsis pinicola (Sw. Fr.) P. Karst. ...................................................................................................... 45
Slika 32 Sastojine vrste Picea omorika (Pančić) Purk. na prostoru Tabačke ravni ................................................ 46
Slika 33 Pinus peuce Griseb. na prostoru Tabačke ravni....................................................................................... 47
Slika 34 Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758) – pjegavi daždevnjak ............................................................ 49
Slika 35 Različite forme vrste Vipera ammodytes Linnaeus, 1758 – poskok na području Trebevića.................... 49
Slika 36 Objekat Bistrik kula u periodu prije 1992. ............................................................................................... 52
Slika 37 Ostaci opservatorije Bistrik Kula .............................................................................................................. 53
Slika 38 Ostaci na lokalitetu Draguljac .................................................................................................................. 53
Slika 39 Položaj vatrene linije ............................................................................................................................... 54
Slika 40 Vodotoci na prostoru za valorizaciju ....................................................................................................... 55
Slika 41 Rezervoar izvorišta Mali studenac ........................................................................................................... 56
Slika 42 Manja kaptaža na planinarskoj trasi Ravne – Dobra voda....................................................................... 56
Slika 43 Oznaka za biciklističku stazu (Tabačka ravan) ......................................................................................... 57
Slika 44 Izvod iz prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. – 2023. – Sport i rekreacija (6) ................ 58
Slika 45 Dom HKD „Napredak“ sjeverno od Tabačke ravni .................................................................................. 59
Slika 46. Razrušeni objekat restorana „Vidikovac“ ............................................................................................... 60
Slika 47 Postojeća saobraćajnica Sarajevo – Jahorina (raskrsnica na Ravnama) .................................................. 61
Slika 48 Granice područja valorizacije sa granicama sliva izvorišta Sarajevska pivara ......................................... 63
Slika 49 Hidrogeološka karta šireg područja vrela Kovačići (Izvor: Zavod za inžinjersku geologiju i
hidrogeologiju) ....................................................................................................................................... 64
Slika 50 Predložene zone zaštite prostora Trebević ............................................................................................. 76
v
POPIS TABELA U TEKSTU:
Tabela 1 Pregled karakteristika najznačajnijih morfoloških vrijednosti ................................................................................... 12
Tabela 2 Koordinate stanica .................................................................................................................................................... 14
°
Tabela 3 Srednje mjesečne i srednje godišnje temperature zraka ( C) (1961.-1990.).............................................................. 15
°
Tabela 4 Apsolutne maksimalne temperature zraka ( C) (1957.-1985.) .................................................................................. 16
°
Tabela 5. Apsolutne minimalne temperature zraka ( C) (1957.-1985.) .................................................................................... 16
2
Tabela 6 Prosječne mjesečne i godišnje količine padavina (l/m ) (1961.-1990.) ..................................................................... 18
2
Tabela 7 Mjesečni broj dana sa padavinama većim ili jednakim 1 l/m (1961.-1990.) ............................................................ 18
Tabela 8 Srednja mjesečna i godišnja relativna vlažnost zraka (%) .......................................................................................... 19
Tabela 9 Srednji mjesečni broj dana sa maglom ...................................................................................................................... 19
Tabela 10 Srednji broj dana sa snježnim pokrivačem ≥10 cm.................................................................................................. 20
Tabela 11 Ruža vjetra za Bjelave (višegodišnji niz)................................................................................................................... 21
Tabela 12 Pretpostavljena ruža vjetra za Trebević (višegodišnji niz) ....................................................................................... 22
Tabela 13 Evidentirana staništa unutar prostora za valorizaciju uključeni u mrežu NATURA 2000 (4; 7) ............................... 29
Tabela 14 Evidentirane životinjske vrste unutar prostora za valorizaciju uključeni u mrežu NATURA 2000 (4; DL 5) ............. 29
Tabela 15 Definicija kategorija zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode FBiH („Službeni list FBiH“, br 33/03) ......................... 68
Tabela 16 Definicija kategorija zaštite prema IUCN i Zakonu o zaštiti prirode (Nacrt) ............................................................ 74
Tabela 17 Određivanje upravljačkih ciljeva područja sa ciljem kategorizacije, metoda IUCN ................................................. 75
vi
SKRAĆENICE
A – U – Austro –Ugarska monarhija
BiH – Bosna i Hercegovina
DL – Dopunska literatura
FBiH – Federacija Bosne i Hercegovine
FNRJ – Federativna Narodna Republika Jugoslavija
ha - hektar
HKD – Hrvatsko Kulturno Društvo
IUCN – International Union for Conservation of Nature
k. - kota
m.n.v. – metara nadmorske visine
MS – Mjerna stanica
MZ – Mjesna zajednica
PTT – Pošta, telegraf, telefon
SFRJ – Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
t.t. – Trigonometrijska tačka
vii
1 UVOD
Trebević je od davnina poznato i omiljeno izletište i čini sa gradom integralnu cjelinu. Zbog prirodnih
potencijala i pogodnosti za rekreaciju i izvođenje naučno-istraživačkih radova, Trebević od 1954. godine
ima određeni karakter pravne zaštite i to kao specifični prirodni rezervat. Prostornim planom Grada
Sarajeva za period 1986. do 2000., odnosno 2015. godine, za područje Trebevića u značajno širem
obuhvatu i to od 3586 ha, utvrđena je prethodna zaštita u kategoriji šuma-park. U tom smislu Trebević je
bio jedan od prostora prirodnog naslijeđa, koji je sa Jahorinom, Igmanom, Bjelašnicom, Skakavcem, Vrelom
Bosne itd. činio lanac zelenila, čija je funkcija bila uz ostalo, osiguravanje kvalitetnih uslova za život u Gradu
Sarajevu. Donošenjem Dejtonskog Ustava, u administrativnim granicama Kantona Sarajevo ostao je samo
dio Trebevića, i to uglavnom u obuhvatu koji se predlaže za zaštitu. Područje za valorizaciju prirodnih
vrijednosti prostora Trebevića, koje teritorijalno pripada Kantonu Sarajevo, nalazi se u jugoistočnom dijelu
grada Sarajeva u prostoru Općine Stari Grad. Prostor se nalazi uz graničnu liniju sa entitetom Republika
Srpska.
Prema Prostornom planu Republike Srpske do 2015.godine, ostali dio Trebevića je utvrđen kao Park šuma
– u namjeni rekreacioni, kulturni, naučni, obrazovni, pejzažni i drugi zaštićeni prirodni predjeli. Takođe, za
ovo područje je predviđeno da se uradi valorizacija prema savremenim kriterijima Međunarodne unije za
zaštitu prirode i da se utvrdi nova kategorija zaštite i donese prostorni plan područja posebnih obilježja.
Prema dostupnim informacijama, ove aktivnosti još nisu otpočele, ali će Ministarstvo prostornog uređenja i
zaštite okoliša pratiti pripremu novih dokumenata i nastojati da se postupanje prema Trebeviću kao cjelini
što više usklade, iako nije realno u dogledno vrijeme, a imajući u vidu ustavni i regulatorni okvir, očekivati
da se područje jedinstveno zaštiti i da se njime upravlja na zajedničkim osnovama.
2 PROSTORNI OBUHVAT
Prirodna cjelina Trebević i Jahorina su dijelovi istoimenih većih cjelina koje se prostiru na administrativnom
području Kantona Sarajevo u FBiH i grada Istočno Sarajevo u entitetu Republika Srpska. Ukupna površina
prostora za valorizaciju iznosi 400,2 ha. Južna granica područja je granica sa urbanim dijelom grada, a sa
ostalih strana je ograničeno entitetskim granicama. Granica područja za valorizaciju se proteže od naselja
Berkuša, odakle ide južno preko Bistrik kule, te jugoistočno preko Tabačke ravni i ispod Bijele stijene,
odakle skreće istočno do Dobre vode, koja je ujedno i najjužnija granična tačka prostora, zatim skreće
sjeveroistočno preko Bruške šume i sjeverno do Merdžanovog klanca, odakle se spušta sjeverno do granice
sa bivšim kolosijekom uzane pruge Sarajevo – Priboj, odakle nastavlja pravcem sjeverozapad do granice sa
urbanim dijelom grada, potom skreće južno do naselja Jarčedoli, odakle se prostire u jugozapadnom pravcu
južno od kote 839 m.n.v. i sjeverno od kote 960 m.n.v. do prostora Mala kapa, od koje se nastavlja u pravcu
sjevera pružajući se između prostora Čolina kapa i Mala kapa, te se okreće ka zapadu do naselja Berkuša
(Slika 1).
1
SLIKA 1 GRANICE PROSTORA ZA VALORIZACIJU
Područje Trebevića predviđeno za valorizaciju pripada vanprivrednom šumskom području „Bistričko“
gospodarska jedinica „Trebević“ (DL 6).
3 VRIJEDNOSTI, SADRŽAJ I ZNAČAJ PROSTORA
3.1 NASELJENOST
Prostor namijenjen za valorizaciju nije stalno naseljen. Graniči sa urbanim područjem grada Sarajeva sa
sjeverne strane, sa zapadne, južne i istočne strane prostora za valorizaciju ne izdvajaju se veće naseljene
cjeline. Kontaktno urbano područje na sjevernoj strani čine stara naselja Sarajeva: Jarčedoli, Hrid, Bistrik,
Berkuša, Mahmutovac i Džeka, na zapadnoj Knjeginjac, a na istočnoj Brus. Unutar područja za valorizaciju,
postoji nekoliko napuštenih štala na Tabačkoj ravni, te nekoliko napuštenih kuća uz rub zaštićnog područja.
Danas su na tom prostoru isključivo razvijeni ugostiteljsko – smještajni kapaciteti. Veća naseljenost javlja se
uz sjevernu i zapadnu granicu prostora za valorizaciju. Kako cjelokupni prostor za valorizaciju nije naseljen,
nije moguće govoriti o njegovim demografskim karakteristikama.
2
3.2 FIZIČKO – GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
Jedna od veoma impresivnih slika, bilježi se u prisutnosti planine Trebević, iznimno bogate atraktivnim
morfološkim oblicima (zadivljujuća surovost kanjona i ekstremno izraženi rasjedni odsjeci, dominantne
visinske kote partikularno izdvojenih uzvišenja s pogledom na pitoreskne doline) i očaravajućim vodnim
potencijalom (planinska vrela i površinski vodotoci), koji se pojavljuju i provlače kroz ovaj, čovjeku teško
dostupan prostor, oblikujući ga božanskom voljom i lako uočljivom težnjom ka dostizanju savršenstva.
Trebević se izdiže neposredno iznad Sarajeva, čija se najviša tačka nalazi na koti 1.629 m.n.v. Međutim,
uspinjanjem na bilo koju poziciju iznad razine 700 m.n.v., promatraču je omogućen istinski ugodan doživljaj
vizualnog užitka u svjedočenju savršene ambijentalne simbioze prirode i arhitekture grada. U prostoru
predviđenom za valorizaciju, zabilježene su sljedeće interesantne forme i destinacije vrijedne pažnje
slučajnog prolaznika ili putnika namjernika (Slika 1):








Bistrik kula,
Čolina kapa,
Draguljac,
Vidikovac,
Merdžanov klanac,
Bruške šume,
Tabačka ravan,
Dobra voda.
3.2.1 GEOLOŠKE I GEOMORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE
Planina Trebević je gotovo u potpunosti izgrađena od sedimentnih tvorevina Trijasa (T), gdje su zastupljeni
gotovo svi stratigrafski članovi ove periode (donji, srednji i gornji Trijas). U prostoru F BiH također su
zapažene pojave miocenskih sedimenata (M), čija je prisutnost posebno naglašena unutar urbanog
područja grada Sarajeva. Premda su Kvartarne tvorevine (Q), ukupno zastupljene na marginalnoj razini,
smatra se vrijednim naglasiti njihova važnost u građenju predmetnog prostora istraživanja, kako u
stratigrafskom, tako i morfološkom pogledu. Ova činjenica posebno se potencira, obzirom na specifičnost
česte pojave savremenih geomorfoloških procesa, koji se odvijaju unutar stratigrafski starijih sredina
(Trijas, Miocen), gdje ubrajamo procese kliženja, erozije, denudacije, akumulacije, kao i urvinske procese.
Generalno, Kvartarni sedimenti neposredno okružuju površinske vodotoke (al), ili su zastupljeni u prostoru
strmih padina (s) (Slika 2).
3
SLIKA 2 GEOLOŠKA KARTA ŠIREG OKRUŽENJA LOKALITETA TREBEVIĆ
Trijas (T)
Kako je prethodno naglašeno, Trijas predstavlja najzastupljeniji hronostratigrafski član od čijih sedimenata
je izgrađen Trebević. Ovo je period koji se izražava u vremenskom slijedu cca 30 miliona godina, a
predstavljen je u vidu tri epohe, koje se također (ovisno o istraženoj fauni, ili magmatsko – tektonskoj
aktivnosti), podijeljene na pripadajuća doba. U tom smislu, Trijas Trebevića podijeljen je na:
Donji Trijas (T1), u litološkom smislu zastupljen kvarc – liskunovitim pješčarima (poznati kao „sarajevski
pješčari“), koje generalno karakterizira crvenkasta boja. Na površini terena su relativno slabije
konzistencije, zbog čega izražavaju sklonost ka izmjeni morfologije (uslijed neposredne izloženosti
dinamičkoj aktivnosti vode). U tom smislu, prostore izgrađene od ovih sedimenata, karakteriziraju, čak vrlo
intenzivni procesi jaružanja (Slika 3).
4
SLIKA 3 PROCESI JARUŽANJA U SEDIMENTIMA DONJEG TRIJASA (T1)
Kao prepoznatljive prirodne vrijednosti Trebevića, ustanovljene unutar donje – trijaskih sedimenata,
zabilježeni su lokaliteti Bruške šume i Tabačka ravan, a obzirom na karakteristike vodonepropusnosti
njihovih litoloških članova, te blizak kontakt s moćnom vodonosnom krečnjačkom sredinom, osnovni su
uzrok pojavljivanja većeg broja prirodnih vrela (Dobra voda) (Slika 5, Slika 6).
Srednji Trijas (T2), predstavljen je kroz dva razdoblja (kata), u geološkoj terminologiji poznata kao Anizik i
Ladinik. Anizik (T21), litološki dominantno je zastupljen kalcijum karbonatnom komponentom (krečnjaci s
krinoidnom, brahiopodnom i amonitnom faunom), koja je morfološki eksponirana ekstremno izraženim
reljefnim oblicima (vrh Trebevića – k. 1.629 m.n.v, Merdžanov klanac, Bistrik kula, Čolina kapa, Mala kapa,
Bijele stijene) (Slika 7, Slika 8, Slika 9). U pogledu paleontologije, ovi sedimenti naglašavaju postojanje
fosilnog nalazišta brahiopodne faune, kojim je austrijski geolog Ernst Kittl (1904), dao naziv „Brahiopodni
krečnjaci Trebevića“. U tom smislu također se naglašava i prisutnost amonitne faune na lokalitetu
Draguljac.
5
A) Dadocrinus gracilis
B) Ceratites trinodosus
C) Rhynchonella decurtata
SLIKA 4 KRINOIDNA (A), AMONITNA(B) I BRAHIOPODNA (C), FAUNA- SREDNJI TRIJAS
(T21) ŠIRE OKOLINE SARAJEVA
U hidrogeološkom pogledu, ovo su veoma zavodnjeni sedimenti kavernozno – pukotinske poroznosti, što
im obezbijeđuje kvalitet bogatstva podzemnom vodom i shodno tome, pojavljivanja izdašnih vrela na
površini terena. S tim u vezi, može se kazati kako uz bogatstvo vegetacionog pokrivača i prisutnost
raznolike faune, vodnim pojavama oslikan reljef Trebevića ostavlja dojam impresivnog ambijenta, koji
divljinom strmih vertikala i pitomošću proplanaka, provocira težnju za dostizanje vrhunaca, ili djeluje
relaksirajuće na duh promatrača.
6
SLIKA 5 BRUŠKE ŠUME (OZNAČENA PLANINARSKA TRANSVERZALA)
SLIKA 6 TABAČKA RAVAN I BRUŠKE ŠUME
Kao egzaktne vrijednosti predmetne sedimentacione sredine, navode se primjeri egzistiranja brojnih vrela
na prostoru Dobra voda, te rezervoara u podnožju t.t. Perčin (1.190) i k. 1.111, kao i rezervoara u podnožju
t.t. Mala kapa (897), koji su izgrađeni tokom vladavine Austro – Ugarske. Navedeni objekti su korišteni za
napajanje vodom prve hidrocentrala za proizvodnju električne energije u BiH.
7
SLIKA 7 BISTRIK KULA
SLIKA 8 MERDŽANOV KLANAC (K.1165)
8
SLIKA 9 BIJELE STIJENE
SLIKA 10 SKLAD PRIRODNIH I URBANIH VRIJEDNOSTI – POGLED NA SARAJEVO
Ladinik (T22), u prostoru Trebevića pojavljuje se u znatno manjem obimu od prethodna dva
hronostratigrafska člana. Litološki je obilježen krečnjačkom komponentom, te pješčarima, glincima,
rožnacima i tufovima, što zapravo indicira vulkanogeno – sedimentnu formaciju, kao proizvod kasnijih faza
razvoja srednjeg Trijasa. Unutar prostora izgrađenog od ovih litoloških cjelina nisu zabilježene ekstremno
izražene reljefne forme, premda se i u ovom slučaju može govoriti o visokim hipsometrijskim vrijednostima
morfoloških oblika.
Značajniji toponimi ustanovljeni na ovoj litološkoj osnovi, predstavljeni su u kombinaciji sa anizičkim
sedimentima (Bistrik kula – k. 1.000 m.n.v), kao i sa dolomitsko-krečnjačkom sredinom srednjeg do gornjeg
9
Trijas – T2,3 (t.t. Vidikovac i t.t. Draguljac sa kotama 1.164 m.n.v.) (Slika 11). U hidrogeološkom pogledu,
ovo je slabo propusna sredina pukotinske poroznosti, unutar koje je moguće zapaziti izvorišne pojave
manje izdašnosti, gdje se izvori javljaju duž pukotinskih sistema ili rasjednih zona, odnosno na liniji kontakta
sa sedimentima bolje vodopropusnosti. Srednji do gornji Trijas (T2,3), gotovo da nije zastupljen na prostoru
Trebevića. Evidentirane su samo dvije do tri ekstremno marginalne pojave (male enklave), na potezu
Vidikovac – Draguljac i okruženju Merdžanova klanca. U litološkom smislu, predstavljen je dolomitima i
krečnjacima, koji obzirom na izuzetno skromnu zastupljenost, nemaju bitan značaj kako u morfološkom
oblikovanju planine, tako niti u smislu hidrogeoloških karakteristika (bezvodan teren).
SLIKA 11 T.T. VIDIKOVAC (K. 1.164) I T.T. DRAGULJAC (K. 1.164)
Međutim (prim. autora), činjenica ovako ograničenog pojavljivanja nekih vrijednosti, u brojnim kulturama
naroda našeg Planeta, dobiva obilježja specifičnog kurioziteta. Obzirom na znatnu rasprostranjenost ovih
sedimenata u području Bjelašnice i Igmana, egzistiranje srednjeg do gornjeg Trijasa na Trebeviću, moglo bi
se nazvati ključnim faktorom za reinterpretaciju njegovog razvoja i historije tektonsko – erozionih procesa
unutar predmetne sredine.
Miocen (M)
Najmarkantnije je zastupljen u podnožju Trebevića (šire i uže okruženje Sarajeva), gdje sa sjeverozapada i
jugozapada, lučno okružuje ovu planinu. U tom smislu, gotovo u potpunosti je zastupljen sedimentima
Koševske serije (1M3), koja se litološki ispoljava u vidu glina, lapora i pijeska sa nešto uglja.Odražava
elemente tangencijalne tektonike, koja je posljedica relativno mirnih uvjeta sedimentacije, koji su se
odvijali tokom ove epohe.
Kvartar (Q)
Kako je već prethodno naglašeno, Kvartar je na prostoru Trebevića oskudno zastupljen (prvenstveno u vidu
aluvijalnih sedimenata – al, duž površinskih tokova i sipara – s, na strmim grebenskim stranama). Litološke
članove ovih tvorevina, prvenstveno čine materijali osnovne sredine na kojoj su istaloženi (silikatna i
karbonatna komponenta, kao što je šljunak, pijesak, sitne glinovite čestice i drobinski materijali). U
hidrogeološkom smislu ovi sedimenti imaju svojstva dobre vodoprovodnosti, ali im se zbog oskudne
zastupljenosti ne mogu pripisati karakteristike akvifera. Najznačajniji primjer Kvartara na području
Trebevića, zamjetan je u vidu aluvijalnih sedimenata rijeke Miljacke.
10
SLIKA 12 PROSTOR DOBRE VODE (JEDAN OD POJAVNIH OBLIKA IZVORIŠTA)
Glavne fizičko – geografske karakteristike ogledaju se u raznolikosti geoloških podloga u prostoru i radom
tektonike formiranja ekstremnih staništa izuzetno lijepih za oko posmatrača. Tri značajna geološka objekta
koja plijene oko posmatrača su Bijela stijena, dio kanjona rijeke Miljacke (sektor uz staru željezničku prugu)
i Merdžanov klanac sa siparom. Bijela stijena, iako u području RS, je jasno vidljiva sa prostora Tabačke ravni
i predstavlja cjelinu koja je interesantna sa geološkog i biološkog aspekta, jer se na njoj gnijezde brojne
vrste ptica.
Sektor uz staru uskotračnu prugu čini samu granicu područja za valorizaciju. Čine ga nastavak siparišta sa
Merdžanovog klanca i brojne stijene sa razvijenom epilitičnom vegetacijom. Na prostoru postoji izgrađena
šetnica sa koje se pruža lijep pogled na kanjon rijeke Miljacke, ali i na stijene Merdžanovog klanca na
kojima se mogu zapaziti brojne vrste ptica kojima stijene služe kao gnjezdilište. Ovaj prostor karakterističan
je po razvijenoj fauni stjenica i pauka, te vrlo brojnoj fauni gmazova i ptica. Merdžanov klanac predstavlja
raritet i najvažniju prirodnu cjelinu područja. Spoj više različitih staništa na malom prostoru (sipar, stijene
sa vegetacijom, gole stijene) čine ovaj prostor unikatnim. Brojna staništa na Merdžanovom klancu su dom
za atraktivne stijenske vrste biljaka i služe kao prostor za gniježđenje brojnim vrstama ptica. Pored
navedenog, sa područja Merdžanovog klanca se pruža lijep pogled na grad Sarajevo i na kanjon rijeke
Miljacke, što čini ovo područje izuzetno atraktivnim za posmatrače. Spoj geološkog, biološkog, ali i
turističkog potencijala Merdžanovog klanca čini ovo područje najvažnijom prirodnom cjelinom područja za
valorizaciju.
11
SLIKA 13 SIPAR ISPOD MERDŽANOVOG KLANCA
TABELA 1 PREGLED KARAKTERISTIKA NAJZNAČAJNIJIH MORFOLOŠKIH VRIJEDNOSTI
Toponim
Starost
Geneza
Morfološki
oblik
Najviša
kota(m.n.v)
Podnožje
(m.n.v)
Dužina
(m)
Širina
(m)
Bistrik Kula
Anizik1
T2
uticaj endo/
egzog.faktora
planinski
vrh
1000
cca 800
cca 450
cca 450
Čolina Kapa
Anizik1
T2
uticaj endo/
egzog.faktora
planinski
vrh
966
cca 780
cca 350
cca 500
Draguljac
Trijas-T2,3
uticaj endo/
egzog.faktora
planinski
vrh
1164
cca 900
cca 450
cca 450
Tabač. Ravan
Trijas-T1
uticaj egzog.
faktora
visoravan
cca 1220
cca 1160
cca 900
cca 250
Merdž.Klanac
Anizik1
T2
uticaj endo/
egzog.faktora
klisura
1165
cca 620
cca 900
cca 600
3.2.2 TEKTONSKE KARAKTERISTIKE
Da bi se prostor Trebevića mogao posmatrati kao sklop stratigrafskih cjelina, bilo je potrebno vrijeme od
cca 180 miliona godina, međutim, za promatranje ovog fenomena u obliku kakvog ga danas poznajemo kao
strukturno – tektonsku i morfološku cjelinu, razmjerno je prošlo mnogo kraće vrijeme, koje se u
hronološkom smislu, može mjeriti unazad cca 30 miliona godina. Razlog tome je neotektonska aktivnost,
koja je konačan oblik ovom području definirala u završnoj fazi Oligocena. U to vrijeme, uslijed snažne
endogene aktivnosti, formirana je duboka depresija (Sarajevsko – Zenički Bazen, na čijoj margini je
formirano više strukturno - facijalnih jedinica. Kao produkt te aktivnosti formirana je strukturno – facijalna
jedinica Crepoljsko – Trebević – Treskavica – Prača, u sklopu koje se nalazi tektonska jedinica Trebević. S
tim u vezi, Trebević najvjerovatnije predstavlja “alohton”, dovučen sa sjeverozapada pod dejstvom
kompresionih sila iz pravca sjeveroistoka i jugozapada (Slika 14).
12
Na ovaj način, predmetni prostor predstavlja odraz snažno izražene disjunktivne tektonike koja je
prepoznatljiva po izrazito velikim navlačnim strukturama i dubokim rasjednim plohama, generalne
orijentacije sjeverozapad – jugoistok. Također, karakteristične su i pojave manjih rasjeda, pravca pružanja
sjeveroistok – jugozapad. S tim u vezi, za Trebević su zamjetne i pojave krupnih pukotina u stijenskom
materijalu (posebno krečnjačke komponente), unutar kog je tokom hemijske i dinamičke erozione
aktivnosti, voda izvršila značajno proširivanje ovog moćnog kalcijum karbonatnog sloja.
SLIKA 14 TEKTONSKA KARTA TREBEVIĆA I ŠIRE OKOLINE SARAJEVA
Kao posljedica navedene aktivnosti, u hidrogeološkom smislu, produciran je nov kvalitet (kavernoznost).
Kavernoznost unutar krečnjačke sredine, rezultira znatnom zavodnjenošću ovih sedimenata u podzemlju,
što je osnovni uzrok pojave vrela različitog nivoa izdašnosti, kao i površinskih vodotoka različitih potencijala
protoka u neposrednom okruženju planine Trebević (i na samoj planini). Najznačajniji vodotok ovog
područja sa sjevera i sjeveroistoka definira granicu Trebevića i predstavljen je u vidu rijeke Miljacke, koja
svojim tokom na ovom prostoru, prolazi kroz jedinstven kanjonski pejzaž. Tektonske karakteristike
područja očituju se u spletu vijenaca Čolina kapa, Vidikovac, Draguljac sa kojih se pruža lijep pogled na
Sarajevo. Izuzetna zavodnjenost područja, te rad rijeka, uslovili su nastanak kanjona Miljacke koji, sa
stijenama Merdžanovog klanca, predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu. Također, treba izdvojiti i uticaj
Bistričkog potoka koji je stvorio uvalu u kojoj se razvila šuma jele i smrče.
3.2.3 HIDROLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE
Prostor za valorizaciju odlikuje prisustvo većeg broja manjih vodotoka. Na južnim dijelovima područja
javljaju se brojna izvorišta koja čine mrežu potoka koji na prostoru Ravni čine Bistrički potok. Bistrički
potok, potom, gradi korito koje prolazi kroz netaknutu šumu jele i smrče, te uz brojne slapove daje
jedinstven, gotovo idiličan, draž pejzažu.
13
Glavna izvorišta na području su Dobra voda i Mali studenac. Mreža potoka sa izvorišta Dobra voda se slijeva
niz sjeverne padine Trebevića prolazeći kroz gustu šumu i ispreplićući se sa planinarskim putevima i
šetnicama stvarajući ugođaj zadovoljstva. Potok Mali studenac izvire na Tabačkoj ravni i slijeva se niz
padine Trebevića prema Bistričkom potoku koji pripada slivu rijeke Miljacke. Izvorište Mali studenac je
kaptirano i služi za vodosnabdijevanje planinarskog doma HKD „Napredak“. Na potezu od lokaliteta Ravne,
idući asfaltiranim putem prema Dobroj vodi, može se naći veliki broj manjih vodotoka koji, ili izviru na tom
potezu ili se slijevaju sa prostora Dobre vode. Mreža površinskih vodotoka je gusta i neravnomjerna sa
čestim neuređenim koritima, te je manji broj potoka, uslijed ratnih dejstava i rada mašinerije, skrenuta sa
svog originalnog toka i sada teče preko ili uz rub asfaltne komunikacije od Ravne prema Dobroj vodi.
3.2.4 KLIMATOLOŠKE KARAKTERISTIKE PODRUČJA TREBEVIĆA
Za analizu klimatoloških karakteristika posmatranog područja Trebevića korišteni su podaci sa dvije
susjedne meteorološke stanice, Vidikovac i Brus za višegodišnji niz 1057. - 1985. čije su koordinate date u
Tabela 2. Potrebno je napomenuti da je MS Brus je radila od 1957. do 1974. godine, a MS Vidikovac od
1975. do 1985., pa su, zbog sličnosti lokacija i nadmorskih visina, te klimatoloških karakteristika, podaci
korišteni integralno, pod oznakom „Trebević“ - 1957. – 1985. Jedino su srednja temperatura i padavine,
kao i neki drugi klimatološki parametri, aproksimirani na niz 1961. – 1990. godine (uz pomoć MS Sarajevo –
Bjelave) zbog poređenja sa ostalim meteorološkim stanicama. Pored svake tabele sa numeričkim podacima
navedeno je koji je niz korišten.
TABELA 2 KOORDINATE STANICA

Stanica (lokacija)

1
Trebević – Brus
43
51
18
2
3
Trebević – Vidikovac
43
50
18
29
Hs (m)
29
1139
1168
Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003. – 2023. planirana je zaštita područja olimpijske
planine Trebević u obuhvatu od 367 hektara. Južna granica područja je granica sa urbanim dijelom grada, a
sa ostalih strana je ograničeno entitetskim granicama. Proteže se od Čoline kape i Berkuše preko Bistrik
kule i Tabačke ravni, ispod Bijele stijene do Dobre vode na sjeveru i preko Bruške šume i Merdžanovog
klanca se spušta na jug do granice sa urbanim dijelom grada. Ovo područje, kao i cijela Sarajevska kotlina,
ima uticaj umjereno kontinentalne klime iz Panonske nizije, a također, zahvaljujući geografskoj orijentaciji
masiva i grebena Trebevića, ima povremeno i fenski efekat naročito izražen prilikom strujanja iz južnih
pravaca. Uslijed prosječne nadmorske visine od 800 do 1.300 metara, možemo reći da se većim dijelom
nalazi u pojasu umjereno kontinentalne klime pretplaninskog tipa, a samo u gornjim oblastima (Slika 15)
planinsku klimu. Opće karakteristike umjereno kontinentalne klime pretplaninskog tipa su: topla ljeta, sa
prosječnim julskim temperaturama od oko 16 °C i umjereno hladne zime sa prosječnim januarskim
temperaturama oko 2 °C ispod nule. Međutim, ovo područje, uslijed činjenice da su veoma blizu dva
područja sa sasvim drugačijim tipovima klime (umjereno kontinentalni na sjeveru i planinski na jugu), sa
klimatološke tačke gledišta, predstavlja dosta složeno područje. Uticaj ova dva susjedna klimatska područja
se ne odražava toliko na srednjim vrijednostima klimatoloških parametara, koliko dolazi do izražaja u
slučaju iznenadnih prodora toplih i hladnih zračnih masa. Tada, u kratkom vremenskom intervalu, dolazi do
brzih promjena temperature, vlažnosti zraka i ostalih klimatoloških parametara, uz to praćene jakim
vjetrovima. Ova pojava je, međutim, u slučaju Trebevića uveliko umanjena šumskim pokrivačem i može se
registrovati samo na čistinama bliže grebenu planine.
14
Legenda
SLIKA 15 KARTA KLIME POSMATRANOG PODRUČJA TREBEVIĆA
Temperature: Uopće, srednja godišnja temperatura opada sa povećanjem nadmorske visine za 0,6 °C na
svakih 100 m (idući uz padine brda), međutim, zbog uticaja na klimu, navedenih u uvodu, ovaj gradijent je
nešto manji u ovoj oblasti. Na osnovu toga, se može reći da se srednja godišnja temperatura kreće od oko 8
°C na 800 m (Mala Čolina kapa) nadmorske visine do 6 °C na 1.300 metara nadmorske visine (Slika 16), dok
je na području Vidikovca i Prvog šumara oko 7 °C (Tabela 3). Izoterme i izohijete se u principu povlače po
izohipsama na karti, ali u ovom slučaju je nešto odstupljeno od tog principa zbog kombinovanog fenskog
efekta s jedne i efekta temperaturne inverzije s druge strane, te ekspozicije terena – osojna strana (npr.
srednja godišnja temperatura na Butmiru je za 0,4 °C manja od one na Bjelavama, dok je suma padavina
2
veća za 10 l/m ). U svakom slučaju, dati rasponi obuhvataju godišnje prosjeke oblasti. Recimo i to da je
prosječna temperatura za oko 1 °C iznad one koja bi se očekivala usljed nadmorske visine. Maksimalna
temperatura u julu i augustu može ići i do 35 °C, a minimalna u januaru i do -22 °C (Tabela 4 i Tabela 5).
Maksimalne ljetne temperature su umanjene u odnosu na navedeno u većem dijelu područja zahvaljujući
šumskom pokrivaču, tako da ljeti imamo veoma ugodne temperature, što je veoma značajno sa stanovišta
sporta i rekreacije, te pogodno za boravak astmatičara i bolesnika sa kardiovaskularnim smetnjama.
TABELA 3 SREDNJE MJESEČNE I SREDNJE GODIŠNJE TEMPERATURE ZRAKA (°C) (1961.1990.)
Period:
1961.1990.
Trebević
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
SR.
G.
-2,3
-1,2
2,0
6,1
11,0
14,1
16,1
15,9
12,7
8,0
3,4
-1,1
7,0
15
TABELA 4 APSOLUTNE MAKSIMALNE TEMPERATURE ZRAKA (°C) (1957.-1985.)
Period:
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII IX
X
XI
XII
MAX. GOD.
1961.-1990.
Nišići
14,1 14,8 22,0 23,6 29,2 30,0 35,2 34,6 30,0 24,8 20,0 17,8 35,2
TABELA 5. APSOLUTNE MINIMALNE TEMPERATURE ZRAKA (°C) (1957.-1985.)
Period:
I
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
X
XI
-5,0
-1,8
3,0
-1
-4,0
-7,2
-16,4 -21,0 -22,0
1961.-1990.
Nišići
-22,0 -20,3 -17,2 -7,2
XII
MIN.
GOD.
V
Najhladniji mjesec u godini je januar sa srednjom temperaturom oko -2,5 °C , a najtopliji juli sa srednjom
temperaturom oko 16 °C. Sva tri zimska mjeseca imaju srednju temperaturu ispod nule, što je značajno sa
stanovišta zimskih sportova i rekreacije. Mraz je moguć u svako doba godine, osim u sedmom mjesecu.
SLIKA 16 KARTA IZOTERMI POSMATRANOG PODRUČJA TREBEVIĆA
16
Godišnji hod srednje temperature
oC
20,0
15,0
10,0
5,0
0,0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
-5,0
mjeseci
Vidikovac
Čolina kapa
Tabačka ravan
SLIKA 17 GODIŠNJI HOD SREDNJIH MJESEČNIH TEMPERATURA ZRAKA ZA STANICU
TREBEVIĆ
Padavine: Raspored padavina po mjesecima je dosta ravnomjeran, a najkišovitiji mjeseci su maj, juni i
novembar, što je tipičan kontinentalni raspored padavina. Godišnja suma padavina za posmatranu oblast
2
Trebevića je nešto iznad 1.000 l/m (Tabela 6), dok, idući prema višim oblastima, taj iznos prelazi 1.100
2
2
l/m . Broj dana sa padavinama većim od 1 l/m iznosi oko trećine ukupnog broja u mjesecu, ali on je nešto
manji ljeti i u jesen, a najveći je u maju.
17
SLIKA 18 KARTA IZOHIJETA POSMATRANOG PODRUČJA TREBEVIĆA (L/M2)
TABELA 6 PROSJEČNE MJESEČNE I GODIŠNJE KOLIČINE PADAVINA (L/M2) (1961.-1990.)
Period:
I
II
III
IV
VIII
IX
X
XI
XII
VI
VII
92
106,6
88,5 90,8 95,3 83,1 105,9 80,8 1028,3
1961.-1990.
Trebević
69,6 69,5
74,3 81,7
GOD.
SUM
V
TABELA 7 MJESEČNI BROJ DANA SA PADAVINAMA VEĆIM ILI JEDNAKIM 1 L/M2 (1961.1990.)
Period:
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
MIN.
GOD.
10
10
10
11
12
11
9
9
8
8
9
10
117
1961.-1990.
Trebević
U pogledu intenziteta padavina, ovo područje spada u pljuskovita područja, posebno u ljetnjem periodu,
kada postoje uslovi za konvektivnu oblačnost. U tim prilikama 1 do 2 puta godišnje dolazi do stvaranja
uslova za pojavu grada.
18
Trebević (1961-1990)
Prosječne sume padavina
l/m2
120,0
100,0
80,0
60,0
40,0
20,0
0,0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
mjeseci
SLIKA 19 GODIŠNJI HOD MJESEČNIH SUMA PADAVINA ZA STANICU TREBEVIĆ
Srednja relativna vlažnost zraka se kreće oko 82% (Tabela 8). Najmanja je u julu mjesecu (oko 78%), a
najveća u zimskim mjesecima (oko 86%). Ovo su normalne vrijednosti srednje relativne vlažnosti zraka za
navedeno klimatsko područje. Broj dana sa maglom je relativno mali za ovu nadmorsku visinu (Tabela 9).
TABELA 8 SREDNJA MJESEČNA I GODIŠNJA RELATIVNA VLAŽNOST ZRAKA (%)
Period:
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII SR. GOD.
87
86
82
79
78
80
78
80
83
84
85
87
82
1961.-1990.
TABELA 9 SREDNJI MJESEČNI BROJ DANA SA MAGLOM
Period:
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
SUMA
GOD.
6
5
4
3
2
2
2
2
4
6
6
7
48
1961.-1990.
Evidencija snijega nije kompletna, pa su neke vrijednosti aproksimirane uz pomoć studije Klimatološki
parametri za projekat „Olimpijsko Sarajevo“(11). S obzirom na značaj snijega kao pojave, ovaj parametar je
dat u vidu srednjeg broja dana sa snijegom većim od 10 cm, koji godišnje iznosi oko 80 dana. Snijega nikako
nema od juna do septembra, a u maju i oktobru je rijetka pojava (svakih četiri do pet godina). Procijenjena
maksimalna visina snježnog pokrivača je preko jednog metra.
19
TABELA 10 SREDNJI BROJ DANA SA SNJEŽNIM POKRIVAČEM ≥10 CM
Period:
I
II
III
IV
20
19
10
2
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI XII
GOD.
SUM
4
12 14
81
1961.-1990.
Trebević
Srednji godišnji broj dana sa snježnim pokrivačem 10 cm (niz 1961. – 1990.) ima izrazito veliki raspon
raspodjele u odnosu na nadmorsku visinu. Na Slika 20 je prikazana promjena ove veličine sa nadmorskom
visinom (11) Na 800 metara je broj dana sa snježnim pokrivačem 10 cm nešto veći od 50, dok je na 1.200
metara broj dana sa snježnim pokrivačem 10 cm nešto veći od 100. Prosječno, prvi dan sa snježnim
pokrivačem (od 1cm) na 800 m je 12. novembar, a na 1.200 m je 27. oktobar, dok je prosječno posljednji
dan sa snježnim pokrivačem na 800 m 15. april, a na 1.200 m je 28 april (niz 1961. – 1990.).
SLIKA 20 PROMJENA SREDNJEG GODIŠNJEG BROJA DANA SA SNJEŽNIM POKRIVAČEM
10 CM SA NADMORSKOM VISINOM NA PADINAMA PLANINA U SARAJEVSKOJ KOTLINI
Vjetar: S obzirom da evidencija vjetra na klimatološkim stanicama na Trebeviću nije vođena, data je ruža
vjetra za meteorološku stanicu Bjelave (Tabela 11, Slika 21). Ona u principu reprezentuje i ovu lokaciju, s
obzirom da i masiv Trebevića otprilike po pravcu slijedi dolinu Miljacke, samo što bi sjeverni pravci bili
izraženiji od južnih kada je u pitanju učestalost, a što se tiče srednje brzine ona bi bila za oko 40% veća, dok
bi oblik ruže bio sličan.
Na osnovu toga je pretpostavljena ruža vjetra za posmatranu oblast Trebevića data u
Tabela 12 i na Slika 22. Iz njih se vidi, iako oblik ruže dosta zavisi od orografskih uslova terena na
konkretnoj lokaciji, da su dominantni pravci istočni i zapadni, a da sa velikim procentom imamo i prisustvo
vjetra iz sjevernih pravaca, dok je manji broj pravaca iz južnog smjera diktiran prisustvom masiva Trebevića.
20
Srednja godišnja brzina bi bila oko 3 m/s (naravno, bila bi veća na gornjim rubovima oblasti). Jaki vjetrovi
pušu najčešće zimi i u proljeće, dok su u ostalo doba godine mogući, ali rjeđi. U uvodu je već naglašeno da
je brzina vjetra puno manja na dijelovima terena prekrivenom šumskim pokrivačem.
TABELA 11 RUŽA VJETRA ZA BJELAVE (VIŠEGODIŠNJI NIZ)
Pravac
C
N
NE
E
SE
S
SW
W
NW
SUMA
Čestina (%)
23,9
3,0
3,0
17,8
13,1
7,0
7,4
14,6
10,2
100,0
2,2
3,0
2,9
2,8
4,3
2,5
2,4
2,3
Brzina (m/s)
3,0
N
10,2
3,0
NW
14,6
NE
W
E
SW
SE
13,1
7,4
S
7,0
Čestine pojedinih pravaca vjetra
21
17,8
2,2
N
2,3
3,0
NW
2,4
NE
W
E
SW
2,9
SE
2,8
2,5
S
4,3
Srednje brzine pojedinih pravaca vjetra
SLIKA 21 RUŽA VJETRA ZA BJELAVE (VIŠEGODIŠNJI NIZ)
TABELA 12 PRETPOSTAVLJENA RUŽA VJETRA ZA TREBEVIĆ (VIŠEGODIŠNJI NIZ)
Pravac
vjetra
C
N
NE
E
SE
S
SW
W
NW
SUMA
Čestina (%)
23,9
7,0
13,1
17,8
3,0
3,0
7,4
14,6
10,2
100,0
4,8
4,4
4,3
4,2
4,3
3,9
3,8
3,7
Brzina (m/s)
22
SLIKA 22 PRETPOSTAVLJENA RUŽA VJETRA ZA TREBEVIĆ (VIŠEGODIŠNJI NIZ)
S obzirom na ograničene podatke sa samo jedne klimatološke stanice, neke vrijednosti klimatoloških
parametara su procijenjene na osnovu okolnih meteoroloških stanica i Olimpijske studije. Odstupanja, s
obzirom na prirodu terena šire regije, ne mogu biti velika. Ipak, ukoliko je moguće, trebalo bi u toku
ostvarenja projekta postaviti automatsku meteorološku stanicu sa osnovnim senzorima (temperatura,
vlažnost zraka, padavine i vjetar). To bi bilo korisno i kasnije u svrhe obavještavanja građana i turista koji
namjeravaju posjetiti ovo područje.
23
3.2.5 PEDOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
Područje Trebevića i njegove okoline predstavlja mozaik različitih tipova tala. Uglavnom, javljaju se tla koja
dominiraju na krečnjačkim i dolomitnim geološkim podlogama, ali se javljaju i tla nastala uticajem čovjeka.
Kako planina Trebević predstavlja cjelinu izloženu uticajem spleta abiotičkih faktora, među kojima se
naročito ističu vjetar i padavine, prostor Trebevića do kraja XIX stoljeća je bila golet sastavljena od livada sa
geološkom podlogom koja je na pojedinim mjestima izbijala na površinu. Dominantna tla bila su litosol i
kalkomelanosol. Sistematskim pošumljavanjem stvorili su se uslovi za nastanak slojevitijih tipova tala, zbog
toga što šuma, svojim korijenskim dijelom, štiti tlo od ispiranja vodom i od uticaja vjetra. Sezonskim
odumiranjem otpalog lišća i iglica sa četinara stvorio se humusni sloj koji se postepeno mineralizuje.
Nepobitno je da šumski ekosistemi imaju veliki značaj u nastanku tala ali i njihovom opstanku. Šumska
vegetacija Trebevića, također, sprječava nastanak klizišta koji bi eventualno predstavljali opasnost za
brojna naselja koja su se razvila na padinama ove planine.
AUTOMORFNA TLA
Nerazvijena tla (A) – C
Ova tla imaju vrlo mali humusni sloj koji je u fazi nastanka. Humusni sloj nije formirao organo – mineralni
kompleks sa mineralnim dijelom tla. Tlo primarno nastaje odumiranjem biljnih dijelova i dijelova mahovina
i lišajeva, te je stoga vrlo plitak i jasno izdiferenciran.
Litosol – mlada, nerazvijena tla koja se razvijaju na kompaktnim stijenama. Litosol se sastoji od rastrošnog
skeleta i ne prelazi dubinu od 20 cm. Ova tla su nepovoljna za poljoprivredu i teška za pošumljavanje.
Litosol se nalazi uz sjeverne padine Trebevića gdje je nagib jako visok i gdje stjenovita podloga često izbija
na površinu. Također, ovaj dio Trebevića karakteriše i pojava sipara koji nastaju radom biljaka koje
neprestano svojim korijenima lome i usitnjavaju geološku podlogu. Na ovom tlu javlja se vrlo oskudna
vegetacija sa malom količinom organske materije koji se vrlo lahko ispiraju radom vode (Slika 23).
SLIKA 23 LITOSOL NA TREBEVIĆU
Humusno – akumulativna tla A – C
Kalkomelanosol – To su tla dubine do 30 cm. koja leže na tvrđim krečnjacima a vrlo rijetko na drobljivim
stijenama. Tlo je bogato humusom. Javljaju se također na sjevernim padinama Trebevića na nešto
24
stabilnijim, ravnijim, područjima. Obično se javljaju u kombinaciji sa litosolom koji dominira kao mozaik
litosol – kalkomelanosol.
Kambična tla A – (B) – C
To su tla na kojima se intenzivno odvijaju pedogenetski procesi i na kojima vladaju povoljni hidrotermički
uslovi za pojačano hemijsko i biološko trošenje.
Kalkokambisol – To je smeđe tlo na krečnjacima i dolomitu. Tla imaju kiselu reakciju (pH > 5,5). Po teksturi
ova tla su glinuše i ilovaste glinuše. Nalaze se u planinskim područjima do 1700 m.n.v. Vrlo su propusna tla,
dobre prirodne drenaže, dobro aerisana i dobrih toplinskih svojstava. Ovaj tip tla se javlja ka južnijoj strani
Trebevića na većim nadmorskim visinama i najzastupljeniji je tip tla na Trebeviću.
Aluvijalno – iluvijalna tla A – E – B – C
Zajednička obilježja ove klase tala jeste izražen proces eluvijalno – iluvijalne migracije, kojem je svojstveno
ispiranje humusa, gline i dr. Uz uslove dobre klime oborinske vode pomažu dreniranje čestica iz gornjih
profila (eluvijacija) i nagomilavanje istih u nižim dijelovima (iluvijacija).
Luvisol – ili levisirano tlo nastaje od smeđih tala kao rezultat ispiranja čestica gline u uslovima
semihumidne do humidne klime. Kisela su tla (pH 5,0 – 6,5). Siromašna su fosforom. Ovaj tip tla dominira
na zapadnim padinama Trebevića do 800 m.n.v. gdje se razvila šumska listopadna vegetacija. Ovo tlo
karakteriše sloj humusa koji je jasno razdvojen od mineralnog dijela. Na Trebeviću se javlja u kompleksima
sa pseudoglejem.
Podzol – je tlo koje se javlja u planinskom području iznad 900 m nadmorske visine. Jako je kiselo tlo
siromašno fosforom, kalijumom i azotom i izrazito je vodonepropusno zbog svoje pjeskovite strukture.
Podzol je tlo hladne, humidne i perhumidne klime koji se obično javlja iznad 900 m.n.v. Dominantna
vegetacija na ovim tlima jesu crnogorične i mješovite šume. Podzol i bruni podzol se javljaju sporadično i to
na prijelazu sa nerazvijenih tala na kambična tla.
Bruni podzol – je tlo kod kojeg je izraženo trošenje mineralnog dijela i na kojem se stvara kiseli humus koji
ubrzava destrukciju. Eluvijacija je slaba pa se ne formira kontinuirani eluvijalni horizont. Vrlo je propusno
tlo, rahlo, dobro aerirano i vrlo malog vodnog kapaciteta.
HIDROMORFNA TLA
Pseudoglejna tla A – Eg – Bg – C
Pseudoglej – Zauzima brežuljkaste terene i veoma su pogodna za intenzivno korištenje. Posjeduju
vodonepropustan sloj pa tokom sezona većih padavina može doći do stagnacije vode na površini. Tlo je
kiselo (pH 5,0 – 5,5). Sadrži malo humusa i oskudijeva sa fosforom i azotom. Ova tla prevladaju oko
privremenih ili stalnih vodenih tokova koji svojim radom utiču na pojavu ovih tala. Vrlo brzo se natapa
vodom ali se vrlo brzo i suši.
Detaljniji raspored tipova tala kao i karta rasprostranjenja tala na području Trebevića dana je na Slika 24
(22).
25
SLIKA 24 PEDOLOLOŠKA KARTA PODRUČJA TREBEVIĆA (22)
3.3 BIOLOŠKE KARAKTERISTIKE PODRUČJA
3.3.1 BIOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
Prostor za valorizaciju odlikuje izuzetan prirodni položaj. Prema ekološkom raščlanjenu, prostor planine
Trebević pripada Eurosibirsko – boreoameričkoj regiji, iz koje se diferenciraju brojne provincije i sektori.
Prostor Trebevića odlikuje trajanje vegetacijskog perioda od 140 – 180 dana, sa potencijalnom
evapotranspiracijom (po Thornteweite-u) od 400 – 5000 m/m PET. Prosječne godišnje temperature zraka
kreću se od 12 – 21°C od toga su prosječne januarske temperature 1 – 2°C a julske 21 – 22°C. Prosječna
godišnja relativna vlažnost zraka iznosi 75%, a prosječna godišnja količina padavina oko 1.000 mm.
Analizirajući sve navedene parametre i uzimajući u obzir pojavu biljnih zajednica, može se zaključiti kako
prostor Trebevića pripada Preddinarskom biljnogeografskom području. Prema Stevanoviću (22), Trebević
pripada oblasti unutrašnjih Dinarida, Jugoistočnobosanskom području, Igmansko – Zelengorskom regionu
čiji položaj obuhvata planinsko – subalpinske predjele od obronaka Bjelašnice, Igmana i Trebevića na
sjeverozapadu do granice sa Republikom Crnom Gorom, na jugoistoku. Čitav prostor se nalazi na 500 –
2.386 metara nadmorske visine (m.n.v.) sa dominirajućim terenima od 1.000 – 1.600 m.n.v. Dominantnu
geološku podlogu čine planinski krečnjački masivi, čiji su najviši dijelovi u prošlosti bili zahvaćeni procesima
glacijacije i sa najzastupljenijim tipom zemljišta mozaikom kalkomelanosola i kalkokambisola na
krečnjacima, dok su manje zastupljena složenija zemljišta. Često se javlja stjenovitost površine i plitkoća
tala što često uzrokuje pojačanu ksenotermnost nekih staništa. Prostorom dominira kontinentalna i
planinska klima.
26
Realna šumska vegetacija – na ovom prostoru se javlja karakteristična vegetacija Dinarida u kojoj
prevladaju (Slika 25) (22):





Termofilne šume bukve (Seslerio – Fagetum, Ostryo – Fagetum, Aceri obtusati – Fagetum) – 17,
Šume medunca i crnog graba (Querco – Ostryetum carpinifoliae) ili šume crnog graba (Orno –
Ostryetum) – 61,
Šume jele i smrče (Abieti – Piceetum) – 243,
Šume bukve i jele sa smrčom (Piceo – Abieti - Fagetum) – 22,
Vegetacijski kompleksi šuma crnog graba (medunca i crnog graba; Querco – Ostryetum
carpinifoliae) sa fitocenozama stijena i sipara (Asplenietea rupestris (trichomanes), Thlaspietea
rotundifoli) – 61.17.
SLIKA 25 KARTE RASPROSTRANJENJA REALNE ŠUMSKE VEGETACIJE PODRUČJA
TREBEVIĆA (22)
27
SLIKA 26 KARTA POTENCIJALNE ŠUMSKE VEGETACIJE PODRUČJA TREBEVIĆA (22)
Od potencijalne šumske vegetacije na prostoru Trebevića se javljaju (Slika 26) (22):




Šume kitnjaka i običnog graba (Querco – Carpinetum) – 531,
Šume lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Querceto roboris incl. Genisto elatae – Quercetum
roboris) – 41,
Šume bukve i jele sa smrčom (Piceo – Abieti – Fagetum) – 22,
Vegetacijski kompleksi šuma crnog graba (medunca i crnog graba; Querco – Ostryetum
carpinifoliae) i šume crnog bora (Pinetum nigrae) – 61, termofilne šume bukve (Ostryo – Fagetum,
Aceri obtusati – Fagetum) sa fitocenozama stijena i sipara (Asplenietea rupestris (trichomanes),
Thlaspietea rotundifoli) – 61.34.17.
Trenutno stanje vegetacije na Trebeviću se bitno razlikuje od spomenutog. Od prostora Ravne ka lokalitetu
Dobra voda dominiraju mješovite šume smrče i jele (Abieti – Piceetum), sa dominantnom vrstom jela Abies
alba Mill. na prostoru oko lokaliteta Ravne, dok je dominantna vrsta na prostoru oko lokaliteta Dobre vode
smrča Picea abies (L.) H. Karst. Od lokaliteta Ravne prema lokalitetu Bistrik Kule i Merdžanov klanac
prevladaju šume crnog bora Pinus nigra J. F. Arnold, koje polagano sukcesijom prelazi u jelovo – bukove
šume (Abieti – Fagetum) (vlastita istraživanja). Analizom stanja vegetacije tokom terenskih obilazaka
13.04.2012., 20.04.2012., 21.04.2012., 07.05.2012., 08.05.2012., 09.05.2012., 10.05.2012., 04.06.2012.,
05.06.2012. i 06.06.2012. godine utvrđeni su ekosistemi i životinjske vrste prepoznate kao vrijedne od
strane mreže NATURA 2000 (7). Treba napomenuti da u BiH mreža NATURA 2000 još uvijek ne egzistira, jer
je stepen gotivosti mreže na nivou prijedloga, te su staništa prepoznata kao vrijedna od strane mreže
NATURA 2000, kao i karakteristične vrste koje se javljaju na istim preuzete iz odgovarajuće literature (7).
Takvi ekosistemi i životinjske vrste su navedeni u Tabela 13 i Tabela 14. Ipak, prema Članu 33. Zakona o
zaštiti prirode FBiH („Službeni list FBiH“, br. 33/03) kaže se: „Propisom Vlade FBiH pojedina područja mogu
biti određena za evropski program NATURA 2000 s ciljem uključivanja u međunarodnu ekološku mrežu
očuvanja prirodnih staništa i staništa vrsta.Područja koja mogu biti određena za program iz stava 1. ovog
člana su nacionalni parkovi, zaštićena prirodna područja, zaštićeni pejzaži ili spomenici prirode ako se u
njima nalaze "vrste prirodnih staništa od zajedničkog interesa" i/ili "vrste od zajedničkog interesa" po
međunarodnim kriterijima.“ Sagledavši sve navedeno, za budući prostor za valorizaciju bit će neophodno
prikazati staništa uključena u mrežu NATURA 2000 (7), kao i pojedine vrste uključene u mrežu u zemljama
Europske Unije (DL 5) (Tabela 13, Tabela 14).
28
TABELA 13 EVIDENTIRANA STANIŠTA UNUTAR PROSTORA ZA VALORIZACIJU UKLJUČENI
U MREŽU NATURA 2000 (4; 7)
NATURA KOD
STANIŠTE
6210
Suhi
i
travnjaci
8120
Krečnjački sipari od
brdskog do alpinskog
regiona.
Sjeveroistočni
dio
ispod Merdžanovog
klanca.
8210
Krečnjačke stijene
sa hazmofitskom
vegetacijom
Sjeveroistočni
dio
ispod Merdžanovog
klanca – oko sipara.
8240
Škrape i litice bez
vegetacije
Sjeveroistočni
dio
ispod Merdžanovog
klanca – oko sipara
(fragmenti).
91K0
4
9410
mezofilni
LOKACIJA
Jugozapadni
dio
područja – livade na
Tabačkoj ravni
Ilirske bukove šume
Sjeverne
Kosmatice
padine
Acidofilne šume smrče
brdskog do planinskog
pojasa
Južni dio područja
iznad Ravni prema
Dobrim vodama
KARAKTERISTIČNE VRSTE
Orchis morio (L.) R. M. Bateman,
Pridgeon & M. W. Chase, O. mascula (L.)
L., Campanula glomarata L.,
Asplenium trichomanes L., Asplenium
ruta – muraria L., Thlaspi rotundifolium
(L.) Greuter et Burdet, Rumex scutatus
L.
Campanula glomarata L., Asplenium
trichomanes L., Asplenium ruta –
muraria L., Ostrya carpinifolia Scop.,
Pinus nigra J. F. Arnold, Amelanchier
ovalis Medik., Sedum acre L., Sedum
sexangulare L., Sedum album L.,
Asplenium trichomanes L., Asplenium
ruta – muraria L., Sedum acre L., Sedum
sexangulare L., Sedum album L.,
Fagus sylvatica L., Abies alba Mill., Picea
abies (L.) H.Karst., Luzula luzuloides (de
Lamarck) Dandy & Wilmott.,
Picea abies (L.) H.Karst., Abies alba Mill.,
Fagus sylvatica L, Sorbus aucuparia L.,
Vaccinium myrtilus L.
TABELA 14 EVIDENTIRANE ŽIVOTINJSKE VRSTE UNUTAR PROSTORA ZA VALORIZACIJU
UKLJUČENI U MREŽU NATURA 2000 (4; DL 5)
NATURA KOD
1354
1352
A108
A091
A412
A238
A391
VRSTA
Ursus arctos Linnaeus, 1758
Canis lupus Linnaeus, 1758
Tetrao urogallus Linnaeus,
1758
Aquilla chrysaetos (Linnaeus,
1758)
Alectorix graeca (Meisner,
1804)
Dendrocopos medius
(Linnaeus, 1758)
Phalacrocorax carbo
(Linnaeus, 1758)
LOKACIJA
Kompletno područje. Povremeni prijelazi.
Kompletno područje. Povremeni prijelazi.
Zasadi bora i munike. Preko ljeta vjerovatno se javlja i u
smrčevim šumama sa borovnicom.
Povremeno ulazi u prostor u potrazi za hranom.
Povremeno ulazi u prostor u potrazi za hranom.
Jelovo – smrčeve šume
Povremeno ulazi u prostor u potrazi za hranom.
Postoje indicije da na prostoru Trebevića živi vrsta Dinaromys bogdanovi (Martino, 1922), odnosno, na
prostoru Trebevića je opisan takson Dinaromys coeruleus K. Martino, 1948. (9). Svakako, prisustvo iste na
području za valorizaciju treba utvrditi inventarizacijskim istraživanjima u budućnosti.
3.3.2 EKOSISTEMI PROSTORA TREBEVIĆA
Kako prostor Trebevića odlikuje visok raspon nadmorske visine (500 – 1.600 m.n.v.) i kako se na njegovim
padinama javljaju stalna ljudska naselja, na cjelokupnom prostoru javljaju se različite biljne zajednice koje
tvore različite biljne vrste (Slika 27). Idući od gradskih naselja prema južnim stranama Trebevića, javljaju se
29
ugažena staništa klase Plantaginetea maioris Tx. et Prsg. 50, reda Plantaginetalia maioris Tx. 50, koje su
izmiješane sa zajednicama korovne vegetacije klase Chenopodietea Br. – Bl., reda Chenopodietalia Br. – Bl.
31 em. 36, koja se javlja u nižim predjelima. Navedene klase se u nižim predjelima, uz granicu sa urbanim
područjem, miješa sa vegetacijom obradivih zemljišta klase Secalinetea Br. – Bl. 51, reda Secalinetalia Br. –
Bl. 31 (vlastita istraživanja). Od granice sa urbanom sredinom grada Sarajeva, poslije zajednica klase
Chenopodietea Br. – Bl., reda Chenopodietalia Br. – Bl. 31 em. 36 javlja se vegetacija bukovih šuma koja,
postepeno, idući ka jugu, prelazi u jelovo – smrčeve šume u rejonu Kosmatice. Jelovo – smrčeve šume su,
vjerovatno, vještački unesene i vremenom će se na ovom prostoru proširiti vegetacija bukovih šuma
(vlastita istraživanja). Sjeverne padine prostora za valorizaciju su planski pošumljene jelom i smrčom Abieti
– Piceetum koje su, nakon više od stoljeća, poprimile prirodan izgled. Ove šume postavljaju vrlo grube i
jasne granice sa vegetacijom umjereno vlažnih do kserofilnih livada u fazi sukcesije klase Festuco –
Brometea Br. – Bl. 36, reda Brometalia erecti (W. Koch 26), sa karakterističnim vrstama Orchis morio (L.) R.
M. Bateman, Pridgeon & M. W. Chase i Orchis mascula (L.) L. Na sjeveroistočnom dijelu, zbog
karakterističnih reljefnih formacija, javlja se vegetacija pukotina sijena klase Asplenietea trichomanis
(rupestris) (H. Meier) Br. – Bl. 34, reda Potentiletalia caulescentis Br. – Bl. 26 (Slika 29); (vlastita
istraživanja). Na pokojem mjestu iz stijena izbija vrsta Crataegus monogyna Jacq.– glog i Rubus fruticosus
agg. – kupina, Carpinus betulus L. – bijeli grab, Prunus spinosa L. – trnjina, Frangula rupestris Scop., Berberis
vulgaris L. – žutika i dr., ali nisu dovoljno gusto zastupljene kako bi tvorile posebne zajednice ili
spratovnosti. Uglavnom se javljaju kao pojedinačne individue izrasle iz većih nakupina humusa na
stjenovitoj podlozi koje voda nije uspjela erodirati (vlastita istraživanja).
Siromaštvo vrsta na stjenovitim staništima ogleda se u ekstremnosti istih. Biljke koje rastu na ovakvim
staništima uz sjeverne padine Trebevića moraju se prilagoditi nizu, ekstremnih uvjeta sredine koji vladaju
na ovim staništima. Prvenstveno uvjeti se odražavaju u nedovoljnoj zastupljenosti zemljišta kao jednog od
ključnih faktora za rast i razvoj biljaka. Drugi problem javlja se u geološkoj podlozi koja izbija na površinu, te
se biljke moraju naviknuti na nešto drugačiji hemizam sredine zbog uticaja krečnjačkih stijena. Treći
problem javlja se u nedostatku svijetlosti koje ima vrlo malo na raspolaganju u toku godine, jer kako je
prostor okrenut ka sjeveroistoku, on je vrlo malo ili nikako izložen svijetlosti, a kako svijetlost predstavlja
izuzetno važan faktor za rast i razvoj biljaka, u tome se može i naći glavni razlog siromašnog biodiverziteta
ovog prostora.
Na sjeveroistočnoj strani se nalazi vrlo karakteristično siparsko stanište klase Thlaspietea rotundifolii Br. –
Bl- 47, reda Arabidetalia flaviscentis Lkšić 68 koja se na pojedinim mjestima miješa sa vegetacijom pukotina
stijena . Na siparištima, također, vlada veliko siromaštvo biljnog svijeta ali su i vegetacije pukotina stijena,
kao i vegetacija sipara sa aspekta biodiverziteta izuzetno značajne jer na njima utočišta nalaze endemične i
ljekovite biljne vrste koje se bez kontrole sakupljaju i tako vrlo lako uništavaju. Ova staništa je neophodno
što prije zaštititi (vlastita istraživanja).
Grmolike i šumske zajednice se prostiru već od poteza stara željeznička pruga preko rejona Kosmatica do
rejona Vidikovac – Draguljac. Na donjim dijelovima padine Kosmatica razvila se šumska zajednica sa
dominantnom bukvom koja tvori ilirske bukove šume iz klase Querco – Fagetea Br. – Bl. et Vlieg. 37, reda
Fagetalia Pawl. Ovdje su zajednice bukve najbrojnije, ali se miješaju sa kitnjakom (Quercus robur L.),
smrčom (Picea abies (L.) H.Karst.), jelom (Abies alba Mill.), javorom (Acer pseudoplatanus L. i Acer
platanoides L.; vlastita istraživanja). Šumske zajednice prostora do raskrsnice na Ravnama pripadaju
mješovitoj, vještački uzgojenoj, šumi zajednice Abieti – Piceetum – Fagetum. Na prostoru između
tercijernih ekosistema i kultivirane šume nalazi se prostor šibljaka i grmolike vegetacije koja je na prostoru
diskontinuirano raspoređena a prevladava na pojedinim dijelovima sjeveroistočnog sektora i tvore
zajednice Salici capreae – Betuletum Stef. prov. u kojima dominira vrsta Betula pubescens Ehrh. sa
ponekom individuom vrste Salix caprea L (vlastita istraživanja).
Uz navedenu vegetaciju javlja se i grmolika vegetacija zajednice Seslerio angustifoliae – Ostryetum
carpinifoliae Lkšić 75 koje čine svojevrstan prijelaz iz livadskih u grmolike zajednice, dok se uz samu ivicu
šume nalaze zajednice Querco – Carpinetum betuli (Ht 38) em Bleč. 58 i zajednice Querco – Ostryetum
carpinifoliae Ht 38. Na prostoru oko Vidikovca postoje šume kultiviranog bijelog i crnog bora Pinus
sylvestris L. i Pinus nigra J.F.Arnold (Slika 28) koji čini mješovite zajednice sa jelom i smrčom Abieti –
Pinneetum – Piceion. Iznad Ravni prostorom dominiraju šume jele i smrče (Abieti – Piceetum) sa
dominantnom vrstom Abies alba Mill. u nižim i Picea abies (L.) H. Karst. u višim predjelima oko lokaliteta
30
Dobra voda. Unutar sastojina navedenih šuma, postoji zajednica Pančićeve omorike – Picea omorika
(Pančić) Purk. koja se ne pomlađuje i prijeti joj nestanak (vlastita istraživanja).
Uski prostori oko puteva i objekata pripadaju različitim biljnim zajednicama koje svoj značaj jedino
pokazuju na prostoru Ravni gdje dominira vrsta Carpinus betulus L. i Fagus sylvatica L. sa mješavinom nižeg
rastinja kojeg čine Rubus fruticosus agg., Viburnum lantana L. i dr. koja postepeno prelazi u crnogoričnu
šumu (vlastita istraživanja).
Grmolika vegetacija navedenih područja je samo jedna od faza sukcesije ka bjelogoričnim/crnogoričnim
šumama. Nekada su, vjerovatno, uski potezi oko puteva pripadali klasi ugaženih staništa Plantaginetea
majoris Tx et Prsg., koja je vremenom, zbog odsustva posjetilaca na području, prerasla u grmoliku
vegetaciju. Već je evidentno na samom terenu, da i grmolika vegetacija prelazi, mahom, u crnogoričnu
šumu, koja se već polagano razvija uz puteve i sprječava pogled sa asfaltirane šetnice Vidikovac –
Merdžanov klanac na grad Sarajevo. Radi estetskog i vizualnog doživljaja, grmoliku i četinarsku vegetaciju,
koja ometa najljepši pogled na Sarajevo, treba ukloniti i spriječiti njeno daljnje razvijanje (vlastita
istraživanja).
SLIKA 27 VEGETACIJA TREBEVIĆA
31
SLIKA 28 KULTIVIRANA ŠUMA CRNOG BORA
SLIKA 29 VEGETACIJA PUKOTINA STIJENA SA DOMINANTNIM MAHOVINAMA,
PAPRATIMA I TRAVAMA
Unutar cjelokupnog prostora za valorizaciju javljaju se različite biljne zajednice, koje tvore različite biljne
vrste. Na prostoru od 401 ha evidentirano je deset različitih ekosistema (vlastita istraživanja):
1.
ekosistem borovih šuma na stijenama,
Ekosisteme borovih šuma na stijenama karakteriše pojava drvenaste vegetacije crnog bora (Pinus nigra
Arnold) koja i dominira prostorom. Uz crni bor unutra ovih ekosistema može se naći i pokoja individua ariša
Larix decidua Mill., ali i drugih četinarskih vrsta koje polagano potiskuju bor sa ovih staništa. Ekosistemi
borovih šuma na stijenama pripadaju klasi Erico – Pinetea Ht. 59, redu Pinetalia nigrae, svezi Pinion nigrae.
Grmolika vegetacija je slabije razvijena kao i vegetacija zeljastih biljaka. Karakteristične evidentirane vrste
su:

Pinus nigra Arnold
32

Blecnum spicant (L.) Sm.

Larix decidua Mill.

Fraxinus ornus L.

Acer platanoides L.

Abies alba Mill.

Crataegus monogyna Jacq.

Rubus fruticosus agg.

Rubus idaeus L.

Potentila reptans L.

Dorycnium sp.

Vicia cracca L.

Campanula glomerata L.

Vicia sp.

Vaccinium myrtillus L.

Teucrium chamaedrys L.

Scabiosa leucophylla Borb.

Pinus sylvestris L.

Picea abies (L.) H.Karst.

Ceterach officinarum L.

Asplenium ruta - muraria L.

Carpinus betulus L.

Hedera helix L.

Hieracium trebevicianum K. Maly*

Veronica persica Poiret
* K. Maly spominje ovu vrstu u svojim istraživanjima. Vrsta nije evidentirana.
2.
ekosistem bukovih šuma,
Ekosistemi bukovih šuma se uglavnom sastoje od mlađih stabala bukve koja i pored dominacije dijeli
stanište sa mnogobrojnom termofilnom vegetacijom šibljaka i sa jelom sa kojom dominantno i gradi
zajednice na području Trebevića. Bukva domninantno gradi zajednice klase: Querco – Fagetea Br. – Bl. et
33
Vlieg. 37, reda Fagetalia Pawl. 28, sveze Fagion illyricum, asocijacije Abieti – Fagetum illyricum. Tokom
provedenih istraživanja unutar ekosistema bukovih šuma evidentirane su slijedeće vrste:

Abies alba Mill.

Acer platanoides L.

Acer pseudoplatanus L.

Anemone nemorosa L.

Betula pendula Roth.

Carpinus betulus L.

Crataegus monogyna Jacq.

Crocus vernus (L.) Hill

Cruciata laevipes Opiz

Dentaria sp.

Dorycnium sp.

Euphorbia cyparissias L.

Fagus sylvatica L.

Festuca sp.

Fragaria vesca L.

Genista triangularis Willd.

Luzula luzuloides (de lamarck) Dandy & Wilmott

Ostrya carpinifolia Scop.

Pteridium aquilinum (L.) Kuhn

Quercus robor L.

Rosa canina L.

Rubus idaeus L.

Scabiosa leucophylla Borb.

Sesleria autumnalis

Sorbus aucuparia L.

Stellaria holostea L.

Stellaria sp.

Vaccinium myrtillus L.

Veronica chamaedrys L.
34

Vicia sp.

Viola tricolor L.
3.
ekosistemi izdanačkih termofilnih šuma i šibljaka,
Ovi ekosistemi se uglavnom javljaju sporadično u manjim grupicama na Trebeviću i predstavljaju jednu od
faza sukcesije od mezofilnih livada ka šumskim ekosistemima. U ovim ekosistemima dominiraju bukva,
bjelograb, šipurak, borovnica i druge grmolike vrste. Ovi ekosistemi pripadaju klasi: Querco – Fagetea Br. –
Bl. et Vlieg. 37, redu Quercetalia pubescentis Br. – Bl. (31) 32 , svezi Orneto - Ostryon Tom. 40 i
asocijacijama: Seslerio angustifoliae – Ostryetum carpinifoliae Lkšić 75 koji je dominantniji prema kanjonu
rijeke Miljacke i manje izražena asocijacija Querco – Ostryetum carpinifoliae Ht 38.

Acer platanoides L.

Acer pseudoplatanus L.

Aesculus hyppocastaneum L.

Ajuga chamaepyitis (L.) Schreb.

Ajuga reptans L.

Anemone nemorosa L.

Anemone ranunculoides L.

Aphanes arvensis L.

Betula pendula Roth.

Carpinus betulus L.

Carpinus orientalis Mill.

Crataegus monogyna Jacq.

Euphorbia cyparissias L.

Fagus sylvatica L.

Festuca sp.

Fragaria vesca L.

Melampyrum nemorosa

Melampyrum sp.

Ostrya carpinifolia Scop.

Pimpinella saxifraga L.

Plantago major L.

Populus tremula L. Freynii K.Maly

Potentila reptans L.
35

Prunus spinosa L.

Prunus spinosa L.

Quercus robor L.

Rosa canina L.

Salvia glutinosa L.

Sedum acre L.

Sedum album L.

Sesleria autumnalis (Scop.) Fr. Shultz.

Silene vulgaris (Moench) Garcke

Sorbus aucuparia L.

Sorbus domestica L.

Teucrium chamaedrys L.

Vaccinium myrtillus L.

Veronica chamaedrys L.

Veronica persica Poiret

Viburnum lantana L.

Vicia cracca L.
4.
ekosistemi umjereno vlažnih do kserofilnih livada u fazi sukcesije,
Ovi ekosistemi su nekada na području Trebevića bili dominantni. Danas se uglavnom nalaze na prostorima
koji su služili za poljoprivredu a danas su napuštena. Karakterišu se pojavom orhideja. Pripadaju klasi:
Festuco – Brometea Br. – Bl. et Tx. 43, redu Brometalia erecti (W. Koch 26) Br. – Bl. 36, svezi Bromion erecti
Br. – Bl. 36, asocijaciji Bromo – Plantaginetum mediae (31) 49.

Campanula glomerata L.

Cichorium intybus L.

Lamium purpureum L.

Orchis morio (L.) R.M.Bateman, Pridgeon & M.W.Chase

Orchis mascula (L.) L.

Primula veris L.

Scabiosa leucophylla Borb.

Ajuga chamaepiytis (L.) Schreb.

Ajuga reptans L.
36

Amelanchier ovalis Medik.

Dorycnium sp.

Euphorbia cyparissias L.

Lithospermum sp.

Melampyrum nemorosum L.

Mycelis muralis (L.) Dumart.

Ostrya carpinifolia Scop.

Pimpinella saxifraga L.

Scabiosa leucophylla Borb.

Silene longifolia D. Dietr.

Taraxacum officinale F.H. Wigg

Teucrium chamaedrys L.

Thymus serpyllum L.

Trifolium repens L.

Viola tricolor L.

Veronica persica Poiret

Verbascum sp.

Quercus robor L.

Plantago major L.

Fragaria vesca L.

Festuca sp.

Vicia cracca L.

Vicia sp.
5.
ekosistemi stjenovitih podloga i siparišta sa pionirskom vegetacijom,
Ekosisteme stijenja i siparišta odlikuje pojava vegetacije prilagođene za život u ekstremnim uslovima
sredine gdje su hemizam geološke podloge kao i nedostatak tla osnovni ograničavajući faktor za rast i
razvoj biljaka. Ekosistemi stjenovitih podloga grade dva tipa biljnih zajednica i to zajednice na siparištima
klase: Thlaspietea rotundifoli Br. – Bl. 47, reda reda Arabidetalia flaviscentis Lkšić 68, i zajednicama u
pukotinama stijena koje su zastupljene klasom Asplenietea trichomanis (rupestris) (H. Meier) Br. – Bl. 34,
reda Potentiletalia caulescentis Br. – Bl. 26, sveze Potentilion caulescentis Br. – Bl. 26. Oba staništa su usko
povezana i vegetacije im se bitnije ne razlikuju zbog toga što su usko povezane. Evidentirana vegetacija
unutar obje zajednice se nalaze u nastavku:

Arctostaphylos uva-ursi (L.) Spreng.
37

Asarum europaeum L.

Asplenium ruta - muraria L.

Asplenium scolopendrium L.

Asplenium trichomanes L.

Caltha palustris L.

Carpinus betulus L.

Ceterach officinarum L.

Corydalis leiosperma Conrath

Crocus vernus (L.) Hill

Cruciata laevipes Opiz

Dentaria sp.

Dryopteris filix-mas (L.) Schott

Euphorbia cyparissias L.

Fagus sylvatica L.

Festuca sp.

Genista triangularis Willd.

Geranium sp.

Hedera helix L.

Helleborus odorus Waldst. & Kit.

Heracleum sibiricum L.

Juniperus communis L.

Lithospermum sp.

Luzula luzuloides (de lamarck) Dandy & Wilmott

Mycelis muralis (L.) Dumart.

Potentilla caulescens L.

Potentila reptans L.

Prunus spinosa L.

Rosa canina L.

Rubus fruticosus agg.

Sedum acre L.
38

Sedum album L.

Sedum montanum Perr. Et Song

Sedum sexangulare L.

Sesleria autumnalis (Scop.) F.W.Schultz.

Silene longifolia D. Dietr.

Silene petraea Waldst & Kitt.

Silene vulgaris (Moench) Garcke

Thymus serpyllum L.

Verbascum sp.

Veronica chamaedrys L.

Veronica persica Poiret

Viburnum lantana L.

Vicia cracca L.

Vicia sp.

Viola tricolor L.
6.
ekosistem šuma jele i smrče na dubokim tlima,
Šume jele i smrče na dubokim tlima odlikuju se razvijenom drvenastom vegetacijom u kojoj dominiraju
smrča i jela sa sporadičnim javljanjem drugih, uglavnom listopadnih vrsta drveća (bukva, hrast). Grmolika
vegetacija ovih šuma je vrlo slabo razvijena kao i vegetacija zeljastih biljaka. Pregled biljnih vrsta dat je u
tabeli skupa sa ekosistemima šuma jele i smrče na plitkim tlima zbog malih razlika u vegetaciji navedenih
ekosistema koja se ogleda samo u procentu zastupljenosti pojedinih vrsta. Ekosistemi šuma jele i smrče na
dubokim tlima grade zajednice klase: Vaccinio – Picetea Br. – Bl. 39, reda Vaccionio – Picetalia Br. – Bl. 39,
sveze Vaccinio – Piceion Br. – Bl. 38, asocijacije Abieti – Piceetum s tim da je razlika u tome što je brojnost
vrste Abies alba Mill. veća na plitkim tlima, dok je brojnost vrste Picea abies (L.) H.Karst. veća na dubokim
tlima.
7.
ekosistemi šuma jele i smrče na plitkim tlima,
Šume jele i smrče na dubokim tlima odlikuju se razvijenom drvenastom vegetacijom u kojoj dominiraju jela
sa smrčom.Na prostoru koje ovi ekosistemi zauzimaju izostaju druge vrste drveća izuzev, sporadično,
molike i na jednom mjestu Pančićeve omorike. Grmolika vegetacija i vegetacija zeljastih biljaka je slabije
razvijena. Ekosistemi šuma jele i smrče na plitkim tlima grade zajednice klase: Vaccinio – Picetea Br. – Bl.
39, reda Vaccionio – Picetalia Br. – Bl. 39, sveze Vaccinio . Piceion Br. – Bl. 38, asocijacije Abieti – Piceetum.

Abies alba Mill.*

Acer pseudoplatanus L.
39

Anemone nemorosa L.

Aphanes arvensis L.

Betula pendula Roth.

Caltha palustris L.

Crocus vernus (L.) Hill

Equisetum sylvaticum L.

Euphorbia cyparissias L.

Fagus sylvatica L.

Fragaria vesca L.

Hedera helix L.

Juniperus communis L.

Luzula luzuloides (de lamarck) Dandy & Wilmott

Mycelis muralis (L.) Dumart.

Nephrolepis sp.

Picea abies (L.) H.Karst.**

Picea omorika (Pančić) Purk.

Pinus peuce Griseb.

Populus tremula L. Freynii K.Maly – rijetka vrsta

Potentila caulescens L.

Rubus idaeus L.

Sorbus aucuparia L.

Stellaria holostea L.

Tussilago farfara L.

Vaccinium myrtillus L.

Vaccinium myrtillus L.

Veronica chamaedrys L.
* dominirajuća vrsta na plitkim tlima
** dominirajuća vrsta na dubokim tlima
8.
ekosistemi ugaženih i devastiranih staništa,
40
Ovi ekosistemi se odlikuju pojavom tipičnih gradskih korovskih vrsta koje na pojedinim mjestima,
procesima sukcesije, zamijenjuje grmolika vegetacija. Ekosistemi ugaženih i devastiranih staništa su
neravnomijerno raspoređeni u prostoru i polako sukcesijom prelaze u ekosisteme termofilnih šuma i
šibljaka osim u dijelovima gdje je aktivnost čovjeka još uvijek izražena. Ovi ekosistemi grade zajednice klase
Plantaginetea maioris Tx. et Prsg. 50, reda Plantaginetalia maioris Tx. 50, sveze Agropyro – Rumicion
Nordh. 40, asocijacije Trifolietum repentis Lkšić et all. 75.

Carpinus betulus L.

Cichorium intybus L.

Fragaria vesca L.

Hedera helix L.

Juniperus communis L.

Lamium purpureum L.

Luzula luzuloides (de lamarck) Dandy & Wilmott

Mycelis muralis (L.) Dumart.

Nephrolepis sp.

Ostrya carpinifolia Scop.

Picea abies (L.) H.Karst.*

Picea omorika (Pančić) Purk.

Pinus peuce Griseb.

Plantago major L.

Populus tremula L. Freynii K.Maly – rijetka vrsta

Potentila caulescens L.

Primula veris L.

Rubus idaeus L.

Sorbus aucuparia L.

Stellaria holostea L.

Taraxacum officinale F.H. Wigg.

Thymus serpyllum L.

Trifolium repens L.

Tussilago farfara L.

Tussilago farfara L.

Vaccinium myrtillus L.

Vaccinium myrtillus L.
41

Vaccinium myrtillus L.

Veronica chamaedrys L.
9.
ekosistemi zasada četinara (crni bor).
Ovi ekosistemi dominiraju na prostoru Vidikovca i odlikuju se dominantnošću crnog bora, dok se munika,
lariš pa i jela pojavljuju sporadično na pojednimim mjestima. Unutar ovih ekosistema se lagano razvija i
bukva. Grmolika vegetacija je razvijenija nego kod ekosistema jele i smrče dok je zeljasta vegetacija,
uglavnom, slabo razvijena. Ekosistemi zasada četinara u kojima dominira crni bor grade zajednice klase:
Erico – Pinetea Ht 59, reda Erico – Pinetalia (Oberd. 49) em. Ht 59, sveze Orno – Ericion Ht 56.

Quercus robor L.

Pinus nigra Arnold.

Juniperus communis L.

Acer platanoides L.

Crataegus monogyna Jacq.

Rubus fruticosus agg.

Genista triangularis Willd.

Potentila reptans L.

Anemone nemorosa L.

Pteridium aquilinum (L.) Kuhn

Stellaria holostea L.

Sedum album L.

Vicia cracca L.

Vicia sp.
10.
ekosistemi zasada četinara – jela, smrča.
Zasadi četinara sa dominantnom jelom i srčom se nalaze na sjevernim padinama prostora Trebevića i čine
je uglavnom mlađi nasadi jele i smrče. Iako se na pojedinim mjestima u ove ekosisteme polako naseljava i
bukva sa pratećom grmolikom vegetacijom područja ovih ekosistema su jasno izdvojena i lako uočljiva.
Ekosistemi zasada četinara u kojima dominiraju jela i smrča grade zajednice klase Vaccinio – Picetea Br. –
Bl. 39, reda Vaccionio – Picetalia Br. – Bl. 39, sveze Vaccinio – Piceion Br. – Bl. 38.

Abies alba Mill.

Acer pseudoplatanus L.

Anemone nemorosa L.

Betula pendula Roth.
42

Carpinus orientalis Mill.

Equisetum sylvaticum L.

Fagus sylvatica L.

Fragaria vesca L.

Hedera helix L.

Picea abies (L.) H.Karst.

Populus tremula L. Freynii K.Maly

Potentila caulescens L.

Prunus spinosa L.

Rubus idaeus L.

Tussilago farfara L.

Vaccinium myrtillus L.

Vaccinium myrtillus L.
Na prostoru je evidentirana i jedna manja sastojina endemita Pančićeve omorike, Picea omorika (Pančić)
Purk., te nekoliko individua tercijarnog relikta juga Balkana molika, Pinus peuce Griseb., koja je
neravnomjerno raspoređena u prostoru i ne gradi sastojine. Treba napomenuti da se pojam endemit i
tercijarni relikt odnosi isključivo na spomenute vrste koje obitavaju u svom prirodnom arealu a ne na
populacije unutrar predloženog prostora za valorizaciju. Termin endemit i tercijarni relikt se koristi
isključivo da bi se naglasio značaj populacija navedenih vrsta kojima prijeti nestanak sa prostora
predviđenog za valorizaciju (vlastita istraživanja).
Lišajevi
Kako veliki broj vrsta lišajeva isključivo raste na čistom i svježem zraku, da se zaključiti da prostor Trebevića
obiluje lišajskim vrstama i da u istom prostoru zrak nije zagađen. Gotovo kompletan prostor za valorizaciju
naseljavaju mnoge lišajske vrste, koje kao svoje stanište koriste stijene, živa i oborena stabla. Sjeverne
padne Trebevića od Dobre vode pa sve do Ravni se može naći vrsta Cetraria islandica (L.) Ach. – islandski
lišaj i to u prilično velikom broju (Slika 30). Prostor Trebevića naseljavaju i vrste iz rodova Lobaria (Schreb.)
Hoffm., Palmeria Ach., Usenea Adans. te druge vrste i rodovi, dok stijene i zidove naseljava vrsta Xanthoria
parietina (L.) Th. Fr. a drveće Candelaria concolor (Dicks.) (vlastita istraživanja).
Lišajske vrste su pretežno razvijene na stjenovitim predjelima gdje se razvila vegetacija pukotina stijena
klase Asplenietea rupestris (H. Meier) Br. – Bl. 34, na vegetaciji siparišta klase Thlaspietea rotundifoli Br. –
Bl. 47, te u mješovitim i crnogoričnim šumskim zajednicama (vlastita istraživanja). Iako je formirana
pregledna lista lišajeva područja Mediterana, u Bosni i Hercegovini je registrovano 300 vrsta lišajeva mada
se njihov broj procjenjuje na 1.000. Do sada nisu vršena sistematska istraživanja lišajskih vrsta na Trebeviću
pa stoga nedostaju precizniji podaci o brojnosti i rasporedu vrsta na području planine Trebević. Ipak
evidentno je da postoji veliki broj vrsta lišajeva na prostoru Trebevića, što ukazuje na visok kvalitet zraka
posebno u višim, šumovitim predjelima.
43
Vrlo je značajno da većina lišajskih vrsta naseljava ekosisteme od izuzetne vrijednosti, prepoznate od
NATURA 2000 (NATURA 2000 KOD 8210, 8240 i 9410).
SLIKA 30 CETRARIA ISLANDICA (L.) ACH. – ISLANDSKI LIŠAJ NA TREBEVIĆU
Mahovine
Zajednica mahovina je jako dobro razvijena gotovo u svim dijelovima prostora za valorizaciju. Najveću
brojnost mahovine ostvaruju na vlažnim, osjenjenim staništima kao što su neosunčane strane stijena, u
šumama, blizu ili u samim vodotocima itd. Posebno interesantna populacija mahovina razvila se na dijelu uz
sjeveroistočnu granicu područja uz stijene prema nekadašnjoj uskotračnoj pruzi Sarajevo – Priboj, gdje i
vladaju optimalni uslovi za njihovo pojavljivanje i rasprostranjenje (geološka podloga koja izbija na
površinu, minimalna osunčanost, velika vlažnost). Na takvim područjima razvila se epipetrična (epilitska)
vegetacija mahovina koja raste, miješano, sa raznim vrstama papratnjača iz roda Asplenium L. i koja tvori
vegetaciju pukotina stijena klase Asplenietea rupestris (trichomanes) (H. Meier) Br. – Bl. 34. Epilitska vrsta
koja dominantno gradi ova područja jeste Ctenidium distiguendum Glow (vlastita istraživanja). Također, u
šumskim predjelima postoji nekoliko vrsta mahovina koje pretežito rastu uz donje dijelove drveća ili
okupiraju stare panjeve. Veća rasprostranjenost mahovina i brojnije populacije se mogu naći uz izvorišta
vodotoka. Iako flora mahovina na prostoru Trebevića nije, nažalost, dovoljno istražena vrijedi napomenuti
njihov značaj u izgradnji prvih slojeva tla i očuvanju staništa za druge vrste biljaka. Također, najbrojnije
populacije su vezane za ekosisteme uključene u mrežu NATURA 2000 i to ekosisteme krečnjačkih sipara od
brdskog do alpijskog regiona (NATURA 2000 kod 8120), te ekosisteme krečnjačkih stijena sa hazmofitskom
vegetacijom (NATURA 2000 kod 8210).
Gljive
Prostor Trebevića odlikuje pojava velikog broja vrsta gljiva, kako otrovnih, tako i jestivih. Istraživanjem
obavljenim u periodu mart-jun 2012 evidentirano je 14 vrsta gljiva od kojih je jedna rijetka (Amanita
cesarea (Scop.) Pers.) i jedna ranjiva (Ramaria aurea (Schaeff.: Fr.) Ouél.) vrsta. Pojava karakterističnih i
razvijenih šumskih vegetacija koje zadržavaju veliku vlažnost i tokom sušnijih dijelova godine, prisustvo
stalnih površinskih vodotoka i ratna dejstva zaštitile su populacije gljiva na području Trebevića. Iako je svijet
gljiva dovoljno neistražen, već na prvi pogled pri ulasku u šumu može se zaključiti da je biodiverzitet gljiva
jako bogat (vlastita istraživanja).
Na prostor oko nekadašnje bob staze kao i oko cijele Čoline kape pa sve do Dobre vode mogu se naći
različite vrste gljiva, kako jestivih, tako i nejestivih pa čak i otrovnih. Gusta šuma na pojedinim predjelima,
stalna vlaga donesena brojnim vodotocima te obilje organske materije u procesu truljenja omogućilo je
razvoj čitavih populacija gljiva. Od značajnijih vrsta, na potezu Čolina kapa – Ravne – Dobra voda mogu se
naći vrste Boletus edulis Bull., 1782 i Fomitopsis pinicola (Sw. Fr.) P. Karst. koja se uglavnom nalazi na
oborenim stablima bjelogoričnih vrsta drveća (Slika 31) (vlastita istraživanja).
44
SLIKA 31 FOMITOPSIS PINICOLA (SW. FR.) P. KARST.
Flora
Prostor Trebevića je u vrijeme vladavine Austro – Ugarske monarhije predstavljao površinu bez drveća, sa
dominantnom livadskom i stjenovitom vegetacijom. Projektima vještačkog unosa dendroflore na prostor
Trebevića znatno je izmijenjena njegova autohtona flora. Proces zasađivanja šumskih sastojina (pretežno
četinarskih vrsta) nastavio se i tokom XX stoljeća, posebno nakon 1945. godine.
Današnji florni element kormofita unutar prostora za valorizaciju odlikuje se u dominantnosti četinarskih
vrsta, posebno dijelu od lokaliteta Vidikovac pa sve do lokacije Dobre vode. Izuzetno veliku brojnost
doživljava vrsta Picea abies (L.) H. Karst. i Abies alba Mill. koje tvore svoje šume sa dominantnom jelom na
sjevernim i smrčom na južnim padinama prostora. Unutar navedenih šuma, na prostoru Tabačke ravni,
evidentirane su sastojine endemične vrste Picea omorika (Pančić) Purk. Prilikom posjete lokaciji na kojima
su evidentirane, utvrđeno je da zajednica lagano nestaje zbog redovnih izvala, ali i zbog pritiska
prilagodljivijih vrsta četinara (Picea abies (L.) H. Karst., Abies alba Mill.), te je izbrojano cca 30 individua.
Iako je Picea omorika (Pančić) Purk. introdukovana vrsta, zbog njene rijetkosti i malog staništa koje pokriva
na teritoriji BiH, sastojina veoma značajna i ne bi se trebalo dozvoliti njen nestanak. Sastojine Pančićeve
omorike na Trebeviću predstavljaju potencijal sa gledišta estetike, biodiverziteta i nauke, jer bi prostor u
kome se nalazi u budućnosti trebao predstavljati svojevrstan laboratorij na otvorenom za
eksperimentiranje na ovoj vrsti. Sagledavši sve navedeno predlaže se da se sastojina vrste Picea omorika
(Pančić) Purk. na prostoru Tabačke ravni pomladi novim individuama kako bi se očuvalo stanište ove
ugrožene i endemične vrste (Slika 32) (vlastita istraživanja).
Na prostoru Tabačke ravni, uz sastojine Pančićeve omorike, evidentirana je jedna individua molike (Pinus
peuce Griseb.) koja je u pomlađenom stadiju, a vjerovatno je na područje dospjela iz obližnjeg alpinetuma u
kojem je uzgajana (Slika 33). Iako brojnost molike nije velika (nekoliko mlađih individua na cjelokupnom
području), predlaže se osnivanje jedne sastojine iste vrste (slično sastojini Pančićeve omorike) na manjem
prostoru, kako bi ista služila u naučne svrhe (vlastita istraživanja).
45
SLIKA 32 SASTOJINE VRSTE PICEA OMORIKA (PANČIĆ) PURK. NA PROSTORU TABAČKE
RAVNI
Iako je autohtona livadska flora Trebevića uglavnom nestala, zahvaljujući manjim „džepovima“ koji su ostali
netaknuti, prije svega, zahvaljujući prijeratnim stočarskim nastambama na Tabačkoj ravni, na tom malom
prostoru mogu se naći livadske vrste koje su i u doba Austro – Ugarske monarhije nastanjivale Trebević.
Posebno su atraktivne vrste Orchis morio (L.) R. M. Bateman, Pridgeon & M. W. Chase, Orchis mascula (L.)
L. i Viola tricolor L. koji se, mada rijetko, mogu pronaći na ovim livadama (vlastita istraživanja).
Flora livadskih ekosistema je jako ugrožena zbog konstantne sukcesije koja se dešava sve brže. Evidentno je
i prilikom posjeta lokalitetima na Tabačkoj ravni, da ovi ekosistemi ubrzano nestaju, pod pritiskom
dendroflore i grmolikog rastinja i polagano prelaze u šume jele i smrče. Negativan trend nestanka ovih
ekosistema, čija je vrijednost prepoznata od strane NATURA 2000, mora se spriječiti aktivnim upravljanjem
staništima, tj. vršiti redovno krčenje grmolike vegetacije ili ponovnim uvođenjem stočarstva u ove krajeve.
46
SLIKA 33 PINUS PEUCE GRISEB. NA PROSTORU TABAČKE RAVNI
Za razliku od livadskih ekosistema i vrsta koje nastanjuju iste, stijenski ekosistemi i ekosistemi sipara su
ostali netaknuti i na njima se nisu proširile dendroflorske vrste, zahvaljujući nepovoljnim abiotskim
uslovima sredine. Tokom istraživanja ukupno je evidentirano 99 biljnih vrsta od kojih jedna predstavlja
endem, a jedna tercijarni relikt. Pojedini autori, u svojim radovima spominju četiri rijetke, endemske i
zaštićene vrste: Acer hyrcanum Fisch. et Mey, Dianthus petraeus W. et Kit., Hieracium trebevicianum Maly i
Vicia sarajevoensis K. Maly., ali koje nisu evidentirane tokom istraživanja, najvjerovatnije zbog kašnjenja u
cvjetanju vegetacije i nepovoljnih vremenskih uslova koji su vladali cijelim tokom istraživanja. Od rijetkih i
ranjivih vrsta evidentirane su: Populus tremula L. Freynii i Scabiosa leucophylla Borb. Ipak, treba
napomenuti da je šumski biljni pokrivač introdukovan na područje postepeno već od vremena Austro –
Ugarske vladavine u Bosni i Hercegovini. Ipak, šume na prostoru Trebevića polako brišu tragove
antropogenog porijekla i pretvaraju se u prirodne (prirodno pomlađivanje) (vlastita istraživanja).
Kako prostor za valorizaciju prostora Trebevića najvećim dijelom pokrivaju introdukovane šume jele, smrče
i bora, prirodna vegetacija se razvila isključivo na staništima gdje šumska vegetacija nije bila vještačko
uspostavljena.
Fauna
Beskičmenjaci
Prostor za valorizaciju na području Trebevića obiluje beskičmenjačkim vrstama. Relevantni podaci o
brojnosti vrsta iz ove skupine živih bića ne postoje, niti je urađena inventarizacija njihovog staništa na
prostoru Trebevića. Evidentno je da je na Trebeviću izuzetno razvijena fauna leptirova (kako dnevnih tako i
noćnih) sa širokim aspektom vrsta koji se pojavljuju u svim dijelovima prostora za valorizaciju. Od
evidentiranih vrsta i rodova, kao brojne izdvajaju se: Pieris brassicae (Linnaeus, 1758) – kupusar, te vrste iz
roda Erebia Dalman, 1816, Mimas Hübner, 1819 i Acronicta Ochsenheimer, 1816. Razvijena je i populacija
47
Coleoptera Linnaeus, 1758 – tvrdokrilci, koji se također nalaze na cijelom prostoru za valorizaciju.
Posmatrajući sa aspekta stanišnih raznolikosti, postoji opravdana sumnja da se u kanjonskom dijelu
prostora za valorizaciju nalaze rijetke vrste insekta priviknutih za životu ekstremnim staništima. Posebno
raznovrsna jeste populacija stjenica (Hemiptera Linnaeus, 1758), te se na jako malom području može naći
više vrsta što je i evidentirano posjetama lokalitetima obavljenim u periodu mart – jul. Na žalost nije se bilo
u mogućnosti odrediti jasan taksonomski položaj pojedinih individua unutar navedenih redova zbog malog
vremenskog obima tokom istraživanja, te nedostatka adekvatnih ključeva za identifikaciju vrsta insekata.
Analizom registrovanih individua iz reda Coleoptera može se reći da su brojni predtavnici porodice
Cetoniinae Leach, 1815 sa brojnijom vrstom Cetonia aurata (Linnaeus, 1758) i porodica Scarabeidae
Latreille, 1802. Od populacija stjenica (Hemiptera Linnaeus, 1758) brojne su individue iz porodice
Reduviidae Latreille, 1807 sa rodom Rhinocoris Hahn, 1834 i vjerovatno brojnom vrstom Rhinocoris
iracundus (Poda 1761). Brojna je i populacija tzv. gazivodnih stjenica iz porodice Gerridae Leach, 1815 koje
su evidentirane na vodotocima Trebevića (Ravne), te na brojnim lokvama unutar prostora za valorizaciju
(vlastita istraživanja).
Na potezu Tabačka ravan – Dobra voda evidentirano je više stabala smrče napadnute od strane različitih
vrsta potkornjaka. Brzom procjenom trenutno ima više problema sa:


Pityogenes calcographus Linnaeus, 1761,
Ips typographus (Linnaeus, 1758),

Dok su druge vrste, koje napadaju jelu i bor manje izražene. Te vrste su:




Pityokteines curvidens (Germar, 1824); syn. Ips curvidens Germar, 1824,
Pityokteines spinidens (Reitter, 1894); syn. Ips spinidens Reiter, 1894,
Ips acuminatus (Gyllenhal, 1827),
Ips sexdentatus (Borner, 1776).
Pregledom lovnih klopki za potkornjake, postavljene na više lokaliteta unutar prostora za valorizaciju,
utvrđeno je prisustvo više vrsta, ali je najveća brojnost individua potkornjaka zabilježena na lokalitetu
Dobre vode, gdje je evidentirano i najveće stradanje smrče. Nakon izrade specijalističkih studija o
kvalitativnoj i kvantitativnoj zastupljenosti potkornjaka na prostoru Trebevića bit će potrebno izraditi plan
zaštite šuma područja Trebevića. Pored insekata, jako je raznovrsna populacija paukova, no, nažalost, zbog
teškoća u radu na terenu i nepostojanja adekvatnih uslova i materijala za ulov, te zbog nedostatka
adekvatnih ključeva za identifikaciju, nije se bilo u mogućnosti odrediti vrste. Treba napomenuti da je
najveći broj uočenih vrsta insekata i pauka vezan za ekosisteme čija je vrijednost prepoznata od strane
NATURA 2000 i to ekosisteme krečnjačkih sipara od brdskog do alpinskog regiona (NATURA 2000 kod
8120), te ekosisteme krečnjačkih stijena sa hazmofitskom vegetacijom (NATURA 2000 kod 8210).
Vodozemci
Fauna vodozemaca je veoma slabo istražena, mada prostor Trebevića pruža izuzetne mogućnosti za ovakva
istraživanja. Prisutnost velikog broja vodotoka i gusta šuma koja se pruža većim dijelom prostora za
valorizaciju i koja je sposobna zadržati vlagu i u najsušnijim periodima godine, pruža idealne uslove za
naseljavanje velikog broja vrsta vodozemaca.
Vrste vodozemaca se mogu detektovati uz manje vodotoke Mali studenac i Dobra voda, ali i uz
mnogobrojne druge vodotoke na potezu od Dobre vode prema lokalitetu Ravne i na potezu od Bijele
stijene prema lokalitetu Ravne. Posebno zanimljiv dio nalazi se na potezu Tabačka ravan – Dobra voda gdje
se nalazi veoma gusta šuma smrče i jele kroz koju se probija velik broj vodotoka. Ovo područje naseljava
vrsta Salamandra salamanadra (Linnaeus, 1758) – pjegavi daždevnjak (Slika 34). Ovaj daždevnjak vezan je
uz ekosisteme acidofilnih šuma smrče od brdskog do planinskog pojasa (NATURA kod 9410) ali se može
naći i u borovim šumama na lokaciji Draguljac (vlastita istraživanja).
48
SLIKA 34 SALAMANDRA SALAMANDRA (LINNAEUS, 1758) – PJEGAVI DAŽDEVNJAK
Gmizavci
Prostor Trebevića odlikuje pojava mnogih vrsta gmazova. Od guštera na području Trebevića su primijećeni:
zelembać Lacerta viridis (Laurenti, 1768) zaštićen Bernskom konvencijom (Apendix II) i zidni (stjenski)
gušter Lacerta muralis Laurenti, 1768 čija je populacija posebno razvijena na stjenovitim i siparskim
staništima. Od zmija brojna je populacija poskoka – Vipera ammodytes Linnaeus, 1758. također, zaštićena
Bernskom konvencijom (Apendix II) (3), koja je posebno razvijena u stjenovitim predjelima i na siparima
(Slika 35) dok je vrlo vjerovatno i prisustvo vrste šarka Vipera berus (Linnaeus, 1758) i to, pretežito, u višim
predjelima od poteza Ravne prema Dobroj vodi (vlastita istraživanja). Kompletni podaci o bioraznovrsnosti
populacija gmazova na području Trebevića nisu poznati, te se jasno ne mogu navesti vrste kornjača koje
eventualno žive na području planine Trebević. Najveći broj utvrđenih vrsta gmazova koji naseljavaju
područje obitava na ekosistemima krečnjačkih sipara od brdskog do alpijskog regiona (NATURA 2000 kod
8120) te ekosisteme krečnjačkih stijena sa hazmofitskom vegetacijom (NATURA 2000 kod 8210).Navedena
staništa predstavljaju idealne ekosisteme za razvoj populacija gmazova.
SLIKA 35 RAZLIČITE FORME VRSTE VIPERA AMMODYTES LINNAEUS, 1758 – POSKOK NA
PODRUČJU TREBEVIĆA
49
Ptice
Prostor Trebevića je izuzetno bogat ptičjim svijetom. Gusta, mješovita, šuma ali i različitost ekosistema koji
se mogu naći na Trebeviću pogoduju pticama koje se vole gnijezditi na različitim mjestima (livade,
kamenjari, stijene, crnogorične, bjelogorične, mješovite šume i dr.). Dostupnost vode i hrane čini ovaj
prostor idealnim za naseljavanje brojnih vrsta ptica. Na Trebeviću je, tokom obilazaka terena evidentirano
26 vrsta ptica, od kojih je značajno pet vrsta, koje se sljedeće nalaze na spisku NATURA 2000 (DL 5):





Aquila chrysaetos (Linnaeus, 1758) – suri orao (gnijezdi se na Trebeviću) (NATURA 2000 KOD A091)
Alectoris graeca (Meisner, 1804) – jarebica kamenjarka (NATURA 2000 KOD A412),
Dendrocopos medius (Linnaeus, 1758) – crvenoglavi djetlić (NATURA 2000 KOD A238),
Phalacrocorax carbo (Linnaeus, 1758) – kormoran (NATURA 2000 KOD A391),
Tetrao urogallus Linnaeus, 1758 – tetrijeb (NATURA 2000 KOD A108).
Tetrijeb, iako rijetka vrsta u prirodi, primijećen je relativno blizu ljudskih naselja i to na potezu Dobra voda
– Bruške šume.Pored navedenih vrsta na prostoru Trebevića se mogu naći i druge vrste koje su vezane za
urbane cjeline. Kako se urbani prostor širio na Trebeviću i u njegovu unutrašnjost sa njima su se širile i
ptičje vrste neposredno vezane za čovjeka i tipične urbane stanarice kao što je Pica pica (Linnaeus, 1758) –
svraka, Passer domesticus (Linnaeus, 1758), Corvus cornix Linnaeus, 1758 – siva vrana, Corvus corax
Linnaeus, 1758 – gavran koji se i gnijezdi na stjenovitim predjelima Trebevića, te brojne vrste „sitnijih“,
parkovskih vrsta ptica i zbog toga, Trebević predstavlja rijetku cjelinu gdje se tipično urbano naselje ptica
spaja sa divljim ptičjim naseljem. Također, na prostoru Trebevića, uz njegove sjeverne padine, prema rijeci
Miljacka, primijećena je vrsta Phalacrocorax carbo (Linnaeus, 1758) – kormoran, ali, vjerovatno je ta vrsta
bila u prolazu prema većim vodotocima (rijeke Bosna i Drina) (vlastita istraživanja). Vrijedi napomenuti da
su se do 1920- tih godine XX stoljeća na prostoru Trebevića gnijezdile tri, danas ugrožene ptičje vrste (10):



Aegipus monachus (Linnaeus, 1766) – crni lešinar (primijećen na Trebeviću 1920-te),
Gyps fulvus Hablizl, 1753 – bjeloglavi sup (do 20-tog stoljeća se gnijezdio na Trebeviću).
Gypaetus barbatus (Linnaeus, 1758) – orao Bradan (poslijednji put pruimjećen iznad Sarajeva u XIX
vijeku).
Poslije, ove vrste nisu primjećivane na području i smatraju se izumrlim. Zbog promjene staništa iz
prostranih planinskih livada (XIX stoljeće) u šumske ekosisteme teško je za očekivati uspješnu
reintrodukciju navedenih vrsta na prostor Trebevića. Te vrste naime traže otvoren prostor i stjenovita
područja. Velike površine, gdje se vrši stočarska proizvodnja idealne su im zbog prehranskih potreba a na
Trebeviču ta je u poslednjem vijeku skoro nestala, područje je preraslo šumom i za njihovu reintrodukciju
sada bi bile potrebne i velike promjene u krajobrazu i poljoprivrednim aktivnostima, što nije realno, da se
na kraći rok ostvari. Detaljniji prikaz evidentiranih vrsta ptica, kao i onih nađenih u literauturnim izvorima
dat je u prilogu. Ne postoji puno podataka o brojnosti ptičjih vrsta na Trebeviću, ali je taj broj zasigurno
velik, te Trebević predstavlja raj za ornitologe i druge zaljubljenike u ptice te će u budućnosti biti
neophodno sagraditi više stanica za posmatranje ptica kao i popularizovati ovaj vid rekreacije u prirodi.
Sisari
Prostor Trebevića naseljavaju različite vrste krupnijih i sitnijih vrsta sisara. Od sitnijih sisara prostor
naseljavaju domaći miš Mus musculus Linnaeus, 1758 – vezan pretežno uz ljudska naselja, šumska područja
naseljava vrsta Apodemus sylvaticus (Linnaeus, 1758), te vrsta Sciurus vulgaris Linnaeus, 1758 te puh Glis
glis (Linnaeus, 1766), Erinaceus concolor Martin, 1837, Glis glis (Linnaeus, 1766) – puh, a dosta je razvijena i
populacija zečeva Lepus europaeus Pallas, 1778. Od ostalih sisarskih vrsta prostor naseljavaju: Felis
silvestris Schreber, 1777, lisica Vulpes vulpes (Linnaeus, 1758), vuk Canis lupus Linnaeus, 1758 (NATURA
2000 KOD 1352), srna Capreolus capreolus (Linnaeus, 1758) a u prostor povremeno zalazi i medvjed Ursus
arctos bosniensis Bolkay, 1925 (NATURA 2000 KOD 1354), jazavac Meles meles (Linnaeus, 1758), te divlja
svinja Sus scrofa reiseri Bolkay, 1925. Od svih sisarskih vrsta, posebnu pažnju zavrjeđuje vrsta Dinaromys
50
coreulus K. Martino, 1948. kako je areal vrste i njena opšta rasprostranjenost na Trebeviću, za sada,
nepoznat, potrebno je izvršiti sistematska istraživanja ove vrste.
Prostor za valorizaciju prirodnih vrijednosti prostora Trebevića ne odlikuje se velikim bogatstvom sisarske
faune, no s obzirom na relativno mali prostor (401 ha) na njenu se može naći relativno velik broj vrsta, od
kojih se dvije nalaze na listi NATURA 2000, dok jedna potencijalno nastanjena vrsta (Dinaromys coreulus K.
Martino, 1948) predstavlja tercijernog relikta i endema. Kako do sada nisu vršena sistematska istraživanja
faune sitnih sisara na prostoru Trebevića iste bi trebalo poduzeti u što skorije vrijeme, jer je brojnost ove
populacije, koja je pretežno aktivna noću, zasigurno veći od spomenutog.
3.4 KULTURNO HISTORIJSKO NASLIJEĐE
Ne zna se tačno porijeklo imena planine Trebević, ali se pretpostavlja da je na području ove planine nekada
bio žrtvenik posvećen slavenskom panteonu bogova, pa je tako ostala i riječ “trebevište” (trijebiti znači
čistiti i uništavati)1, te se pretpostavlja da su nekada, na Trebeviću prinošene žrtve nekom od slavenskih
bogova – vjerovatno Perunu. Ipak, postoje indicije da se ritual prinošenja žrtve javio još u ilirsko doba kada
su žrtvovali životinje u brojnim vrtačama blizu vrha planine. Tokom starog vijeka padine ove planine su
naseljavali Iliri koji su osnovali i naselje na području današnjeg Debelog brda. Nakon antičkog perioda,
značaj Trebevića u srednjem vijeku opada, dok tokom perioda Osmanskog carstva raste zahvaljujući
pojačanoj urbanizaciji po njegovim sjevernim padinama. Tokom Austro – Ugarske vladavine značaj
Trebevića naglo raste, prije svega sa vojnog aspekta, jer se sa njegovih padina mogao vidjeti cijeli grad.
Zbog toga su, na pojedinim kotama, podignute utvrde Bistrik Kula i druge utvrde čiji se ostaci vide i dan
danas. Pored vojnog značaja, raste značaj Trebevića kao izletišta, te se tada njegove padine počinju
pošumljavati, a staze za pješake – planinare uređivati u svrhu rekreacionog turizma.
U periodu Kraljevine Jugoslavije značaj Trebevića kao izletišta raste sa osnivanjem prvih planinarskih
društava u Sarajevu, te se na njegovom području grade brojni planinarski domovi. Na području Trebevića je
egzistirao planinarski dom „Ravne“ sagrađen 1932. godine, a obnavljan 1945. i 1952. godine. Dom je
raspolagao sa 6 soba i 20 kreveta, vodovodnom mrežom, električnim osvjetljenjem kao i raznovrsnim
jelima (17).
Nakon II Svjetskog rata pristupilo se obnovi postojećih, ali i izgradnji novih turističkih kapaciteta na
Trebeviću. Zbog lakšeg pristupa izgrađena je žičara iz centra grada do prostora Vidikovac na kojem je
otvoren i restoran i kafe bar. Pristupilo se i izgradnji šetališnih staza ali i novih planinarskih domova i
odmarališta koji su srušeni u ratu 1992. – 1995. Trebević je bio ponosni domaćin za bobiste i sanjkaše iz
cijelog svijeta tokom XIV Zimskih olimpijskih igara koje su se održale u Sarajevu 1984. godine, te je i kao
sportski objekt ostao upisan u knjigama Međunarodnog olimpijskog komiteta.
U Prostornom planu KS, na području Trebevića pominju se tri historijsko – memorijalna spomenika i to
jedan lokalitet i dva obilježja, (Tabela 14). Jedan od njih je Astronomski opservatorij „Čolina kapa“, ostala
dva historijsko – memorijalna spomenika, Tvrđava „Gradac“ i Arheološki lokalitet Močila, ne nalaze se u
prostoru predviđenom za valorizaciju. Pored navedenih, prostornim planim je predloženo da se uvrsti i
evidentira lokalitet (kota) vatrene tačke iz perioda opsade grada kao pojedinačni historijsko – memorijalni
spomenik, a prema posebnom Programu valoriziranja događaja i mjesta iz prošlog rata (1992. – 1995.) (24).
Uvidom u stručnu literaturu i terenskim obilaskom evidentirano je postojanje još nekoliko objekata koji
imaju kulturno historijsku vrijednost, a to su:


1
Ostaci tvrđave Draguljac
Objekti aurstougarskog vodovoda Bistrica-Hrid
http://sarajevo.co.ba/planine/trebevic
51
Tvrađava Bistrik kula na kojoj je dograđen objekt opservatorije Čolina kapa: Tvrđava Bistrik kula je
sagrađena za vrijeme Austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini kao dio odbrambenog sistema grada
Sarajeva. Objekat je nakon prestanka vladavine Austrougarske napušten i nije bio u funkciji sve do 1967.
godine kada je objekat na korištenje dobilo Univerzitetsko astronomsko društvo. Prvi radovi na izgradnji
Astronomske opservatorije (koja se tada zvala „Čolina kapa“) obavljeni su od 1969. – 1972. godine. Izvršena
je rekonstrukcija stare Austro – Ugarske tvrđave i na njoj su podignute kupole promjera 3,6 i 4,6 m. U
manjoj je bio smješten dvostruki astrograf, a u većoj 30 centimetarski reflektor „Vaisala“. Pokraj objekta
tvrđave Bistrik kula je između 1975. i 1982. godine izgrađena nova četverospratna zgrada sa kupolom
prečnika 8 metara.
SLIKA 36 OBJEKAT BISTRIK KULA U PERIODU PRIJE 1992.
Astronomska opservatorija na Trebeviću je u ljeto 1992. godine u potpunosti uništena (Slika 37).
Opservatorija „Čolina kapa“ je potpuno devastirana i opljačkana. Ovu historijsku cjelinu je neophodno
obnoviti i vratiti njen autentičan izgled.
52
SLIKA 37 OSTACI OPSERVATORIJE BISTRIK KULA
Fort Draguljac: Na prostoru lokaliteta Draguljac postoje ostaci tvrđave „Fort Draguljac“ (15) (Slika 38). Fort
Draguljac je nastao tokom Austro-Ugraske okupacije Bosne i Hercegovine (1878-1918.). Pretpostavlja se da
je tvrđava imala namijenu za zaštitu pruge Sarajevo – Priboj, ali i da je skupa sa Bistrik kulom, tvrđavom na
Vracima i na Gradonju činila odbrambeni sistem grada Sarajeva. Ne zna se ni kada je tačno utvrda
porušena, ali iz sjećanja starih građana Sarajeva utvrda je sačuvala stari oblik sve do početka Drugog
svjetskog rata tokom kojeg je, vjerovatno, porušena. Danas se na mjestu nekadašnje utvrde vide samo
manji ostaci temelja. Nije se došlo do podatka da li su do sada vršena arheološka istraživanja na lokalitetu
nekadašnjeg Fort Draguljca.
SLIKA 38 OSTACI NA LOKALITETU DRAGULJAC
53
Objekti austrougarskog vodovoda Bistrica-Hrid : Kroz prostor predviđen za valorizaciju prolazi i stari
Austro – Ugarski vodovod. Ovaj vodovod je do 1999–te godine služio i kao cjevovod za dovod vode do prve
hidroelektrane u BiH izgrađene na Hridu, koja je Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na
osnovu člana V stav 4. aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1.
Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 1. do 4. decembra
2009. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine sa pratećim infrastrukturnim
sistemima. Prema odluci komisije, navedeni nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č.
1340, 1341, 1342, 1343 i 1344, k.o. Sarajevo IX (novi premjer), što odgovara k.č. 456, 457 i 676 , z.k. uložak
broj CVII/407, k.o. Sarajevo (stari premjer), opština Stari Grad, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i
Hercegovina. Navedene parcele se ne nalaze unutar granica prostora za valorizaciju, što znači da rasteretne
komore nisu zaštićene.
Lokalitet (kota) vatrene tačke iz perioda opsade grada: Područje Trebevića je u proteklom ratu 1992. –
1995. godine bio poprište mnogih bitaka značajnih za odbranu Sarajeva. Vatrena linija unutar granica
prostora za valorizaciju protezala se od Bistrik kule preko Čoline kape, zatim preko Vidikovca i dalje
padinama Kosmatice prema Merdžanovom klancu. Značaj vatrene linije unutar prostora za valorizaciju
ogleda se u tome što su na tom bojištu vođene veće bitke kao npr. :



Bitka za Vidikovac, 30.05.1993,
Bitka za Bistrik kulu,
Bitka na padinama Trebevića 29.05.1993.
Duž vaterene linije zemljište je bilo minirano i jako utvrđeno što se na pojedinim mjestima (Čolina kapa,
Merdžanov klanac) još mogu vidjeti ostaci postolja za visokokalibarska oružja, te ostaci rovova djelomično
zatrpanih nakon završetka rata.
SLIKA 39 POLOŽAJ VATRENE LINIJE
54
3.5 EKONOMSKE VRIJEDNOSTI
3.5.1 ISKORIŠTAVANJE RASPOLOŽIVIH VODNIH RESURSA U SVRHU VODOSNABDIJEVANJA
Na Trebeviću postoji stari Austro – Ugarski vodovod koji vodi od vrela Prače i Bistrice preko Brusa i Ravna
prema starom dijelu Sarajeva, a koji je služio i za pokretanje prve električne elektrane u BiH na Dudinom
Hridu u Sarajevu (18). Vodovod nije u funkciji. Uz postojeću Trasu vodovoda postoje i rezervoari. Na
prostoru planiranom za valorizaciju postoje brojni površinski vodotoci koji skupa čine Bistrički potok na
lokalitetu Ravne. (Slika 40).
SLIKA 40 VODOTOCI NA PROSTORU ZA VALORIZACIJU
Kompletan prostor za valorizaciju obiluje pojavom stalnih ili privremenih izvorišta. Većina izvorišta su
manjeg kapaciteta od kojih nastaju manji planinski potoci koji međusobnim stapanjem čine Bistrički potok.
U prostoru za valorizaciju se nalaze manje kaptaže na vodotoku Mali studenac na Tabačkoj ravni (Slika 41),
te kaptaže na lokalitetu Dobra voda. Manje kaptaže služe planinarima kao odmorišna mjesta i nalaze se na
planinarskim trasama od lokaliteta Ravne do lokaliteta Dobra voda (Slika 42).
55
SLIKA 41 REZERVOAR IZVORIŠTA MALI STUDENAC
SLIKA 42 MANJA KAPTAŽA NA PLANINARSKOJ TRASI RAVNE – DOBRA VODA
Iako su vodotoci većinom slabe izdašnosti, kaptiranjem više njih i dovođenjem cijevima do rezervoara
mogu se stvoriti uslov da se ovi izvori koriste za vodosnabdijevanje.
3.5.2 TURISTIČKE I REKREATIVNE VRIJEDNOSTI
Trebević je sastavljen od niza usporednih malih vijenaca. To su Volujak, Mala i Velika Čolina Kapa,
Draguljac, Vaganj i Udež. Nešto južniji vijenac je najviši a čine ga Zlatište, Palež, Studeno brdo i vrh
Trebevića (1.629 m. n. v.), dok je Čelina odvojena od ovog vijenca Puhovom ravni. Ovo su vijenci koji su
najčešće posjećeni od planinara jer gravitiraju gradu (6). Na Trebeviću postoje četiri velike pješačke staze,
od kojih dvije prolazi prostorom predviđenim za valorizaciju. Polazna tačka staze br. 1 je od Jarčedola
putem koji vodi između vrhova Mala Čolina kapa (897 m. n. v.) i Velika Čolina kapa (986 m. n. v.) do ciljnog
56
prostora bob staze. Staza dalje ide asfaltnim putem pored vodovodnog rezervoara do raskršća. Od raskršća
pravo putem ispod bob staze do Ravni (lijevo je put za Vidikovac). Sa prostora Ravne staza dalje ide do
vrela Dobra voda koji se ne nalazi u Području valorizacije (1). Staza br. 2 vodi od prostora Ravne penjući se
prema domu HKD „Napredak“ preko Tabačke ravni do asfaltiranog puta Ravne – Dobra voda.
Za rekreativne aktivnosti posebno su značajni šumski kompleksi, koji predstavljaju kategoriju
specijalizovanih prostora, planiranih za takmičarske sportove koji imaju gradski, regionalni i međunarodni
karakter (6). Od sportskih i drugih rekreativnih aktivnosti koji se mogu aktivno obavljati na Trebeviću su:



Planinarenje,
Paraglajding,
Brdski biciklizam i drugi vidovi rekreacije u prirodi.
Na Trebeviću postoji biciklistička staza za brdski biciklizam (mountain bike). Postoji nekoliko staza od Dobre
vode, preko Tabačke ravni do Knjeginjca, ali u većoj mjeri staze nisu uređene i trebale bi se osposobiti za
ovakvu vrstu rekreacije i u potpunosti odvojiti od pješačkih staza. Kao atraktivan potez za bicikliste izdvaja
se potez asfaltiranom cestom od Ravni ka Dobroj vodi i dalje prema vrhu Trebevića. Ipak, danas se u većoj
mjeri koristi cestovna komunikacija Sarajevo – Jahorina koja prolazi kroz prostor za valorizaciju, dok se
druge staze u većoj mjeri zaobilaze. (Slika 43). Na Trebeviću trenutno postoje dva aktivna objekta za odmor
i noćenje, a to su dom HKD „Napredak“ Sarajevo koji je lociran na Tabačkoj ravni i dom skijaškog kluba
„Širokača“ na Tabačkoj ravni. Od prijeratnih objekata za odmor izdvajali su se restoran Vidikovac, dom „Prvi
šumar“ na Ravnama i Vranicin dom u Merdžanovom klancu. Svi navedeni objekti su u ruševnom stanju i
potrebna im je kompletna obnova.
SLIKA 43 OZNAKA ZA BICIKLISTIČKU STAZU (TABAČKA RAVAN)
Razvoj turizma je uslovljen i razvojem saobraćajne infrastrukture koja nije na zavidnom nivou. Postojeća
asfaltirana cestovna komunikacija Sarajevo – Jahorina je u jako lošem stanju uslijed neodržavanja i pojave
klizišta i odrona te joj je potrebna rekonstrukcija, a putna komunikacija preko Velike i Male Čoline kape nije
pogodna za automobilski saobraćaj. Projekat revitalizacije Trebevićke žičare bi trebalo biti okončan 2013.
godine.
57
SLIKA 44 IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD 2003. – 2023.
– SPORT I REKREACIJA (6)
3.6 DRUGE VRIJEDNOSTI
3.6.1 ISTRAŽIVANJE , EDUKACIJA, INSPIRACIJA
Prostor Trebevića od davnina predstavlja inspiraciju pjesnicima, slikarima ali i samim građanima i
posjetiocima grada Sarajeva. Njegovo naglo uzdizanje iznad grada i razviće starih Sarajevskih mahala na
njegovim padinama predstavlja izvanredan sklad urbanog i prirodnog. Već od vladavine Austro – Ugarske,
prostor Trebevića se planski pošumljava i pretvara u odmaralište i izletnički prostor. Isti trend se nastavio
kroz doba Kraljevine Jugoslavije a u doba SFRJ organizuju se i prvi oblici terenske nastave, pogotovu, za
studente šumarstva, ali i drugih fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Kompletan prostor za valorizaciju
odlikuje velika raznolikost u biološkom, pedološkom i geološkom smislu ali i u drugim stručnim disciplinama
te pruža izvanrednu mogućnost za organizovanje ljetnih kampova za edukaciju najmlađih, ali i edukaciju iz
oblasti prirodnih nauka.
Sama blizina prostora gradu, ali i pitoma klima, te čist zrak omogućava gotovo savršene uslove za
provođenje nastave u prirodi i organizovanje ljetnih i zimskih kampova za edukaciju u kojima bi se vršilo
obrazovanje mladih o značaju prirode u društvu. Štampanjem propagandnih materijala adekvatnih za đački
uzrast doprinio bi popularizovanju odlazaka u prirodu i bavljenja različitim vidovima rekreacije u istoj.
Kompletan prostor za valorizaciju prožet je raznovrsnim tipovima staništa sa prevladavajućim staništima
četinarskih vrsta drveća, što skupa sa većom nadmorskom visinom, čini zrak na Trebeviću ugodnim za
posjetitelje te Trebević pruža i neiskorišten potencijal sa aspekta medicinskih nauka.
3.6.2 SOCIOLOŠKE VRIJEDNOSTI
Trebević je od davnina predstavljao glavno izletište građana Sarajeva. Blizina i pristupačnost (žičara)
omogućili su mu da izraste u veliko izletište. Povoljan geografski položaj, nadmorska visina, blaga klima i
prirodne ljepote, koje ovo područje posjeduje, usadile su se u srca zaljubljenika u prirodu, još u doba Autro
– Ugarske monarhije koja prepoznaje potencijal područja i počinje ga modifikovati u izletište. Trend razvoja
Trebevića nastavio se sve do drugog svjetskog rata kada naglo prestaje, a nastavlja se nakon 1945.god.,
58
posebno nakon izgradnje Trebevićke žičare. Vrhunac razvoja Trebević dostiže za vrijeme XIV Olimpijskih
igara u Sarajevu kada su ga posjetili brojni turisti, svjetske ličnosti i sportisti iz cijelog svijeta. Razvoj
Trebevića naglo je prestao 1992. godine, a poslije završetka sukoba ostao je poznat kao minirano područje
izuzetno opasno za posjetiti, što je razlog njihova kretanja prema manje atraktivnim i dalekim izletištima.
Završetkom deminiranja stvorili su se uslovi za ponovno otvaranje ove prelijepe planine građanima
Sarajeva. U zadnje vrijeme, sve je više posjetilaca na planini (većinom planinara), ali se nakon izgradnje
Trebevićke žičare očekuje više posjetilaca. Anketom provedenom od strane Ekonomskog instituta Sarajevo
za potrebe izrade studije izgradnje trebevićke žičare (6) među građanima Sarajeva, potvrđen je interes za
Trebević ,kao mjesto za odmor i izlete. Anketirani građani bi većinom ponovno išli na Trebević nakon
izgradnje žičare.
4 UTICAJ POSTOJEĆIH OBJEKATA I NAČINA KORIŠTENJA
PROSTORA NA VRIJEDNOSTI PODRUČJA
4.1 UTICAJ POSTOJEĆIH OBJEKATA
Sa sjeverne strane prostora za valorizaciju urbana cjelina grada Sarajeva vrši veći pritisak izgradnjom, te se
ubrzano približava granicama područja. Ekspanzija dalje gradnje, unutar područja bi narušila prirodnu
ravnotežu prostora. Na prostoru za valorizaciju prirodnih vrijednosti Trebević trenutno postoje dva objekta
i to dom HKD „Napredak“ i dom Skijaškog kluba „Širokača“ na Tabačkoj ravni (Franjina kuća). Ovi objekti ne
vrše značajniji uticaj na okolinu. Prilikom korištenja potrebno je voditi računa o propisnom praženjenju
septičkih jama, i pražnjenju sadržaja iz cisterne na mjesta ispusta u gradsku kanalizaciju. Veći negativan
uticaj se javlja tokom vikenda, kada je broj gostiju veći i kada se osjeti nedostatak infrastrukture za optad.
Prijeratni objekti restorana „Vidikovac“, te objekta Trebevićke žičare su devastirani i ne koriste se, te ne
vrše značajan negativan uticaj na prirodu. Nakon rata, sagrađen je i objekat na mjestu nekadašnjeg
Unioninvestovog doma na potezu prema Brusu, ali isti danas nije u funkciji i propada. Njihova
rekonstrukcija i eventualna dogradanja ne smiju prelaziti granice postojeće ceste koja okružuje prostor .
Istočnu granicu građevinske zone činio bi postojeći parking. Naime, od parkinga prema istoku nalazi se
područje sa vrijednim arheološkim nalazištem tvrđave Draguljac i paleontološkim nalazištem bahiopodne
faune, koji ne smiju biti ugroženi bilo kakvim radovima i oblicima korištenja.
SLIKA 45 DOM HKD „NAPREDAK“ SJEVERNO OD TABAČKE RAVNI
59
Izvan granica područja, na rubnom dijelu, koji administrativni pripada Republici Srpksoj postoi razrušeni
objekat PTT odmarališta „Dobra voda“ i doma „Vranica“ u južno od Merdžanovog klanca. Na Brusu se
planira i ovi objekti se ne koriste, te trenutno ne vrše značajan negativan uticaj na prirodu. Ovdje se planira
gradnja sportsko – rekreativnih kompleksa na prostoru Brus, no, adekvatnim rješenjima pri gradnji istih,
navedeni objekti ne bi trebali vršiti veći uticaj na prostor za valorizaciju.
SLIKA 46. RAZRUŠENI OBJEKAT RESTORANA „VIDIKOVAC“
Kako su kapaciteti područja visoki sa aspekta turizma, te kako postoje inicijative za gradnju unutar istog,
neophodno će biti spriječiti gradnju kapitalnih objekata unutar područja, a gradnju dozvoliti samo na
mjestima gdje objekti ili ostaci istih već postoje.
4.2 UTICAJ SAOBRAĆAJNICA
Od saobraćajnica veće važnosti ističe se cesta Sarajevo – Jahorina od koje se na lokalitetu Ravne odvaja dio
puta za vidikovac i bob stazu a drugi dio prema domu HKD „Napredak“ Sarajevo i jedan dio prema Dobroj
vodi. Saobraćajnice koje se odvajaju od glavne ceste spadaju u niži rang saobraćajnica koje su, uslijed
neodržavanja, na većem dijelu oštećene uslijed ratnih dejstava. Put prema domu HD „Napredak“ Sarajevo
je novoasfaltiran i u dobrom je stanju, dok je put prema Dobroj vodi u jako lošem stanju i potrebna mu je
sanacija. Putevi koji se račvaju od glavne cetse Sarajevo-Jahorina su napravljeni radi snabdijevanja objekata
restoran „Vidikovac“, dom HKD „Napredak“ i PTT dom „Dobra voda“ i nisu služile kao stalne saobraćajnice,
već kao šetnice i staze za bicikliste. Od restorana „Vidikovac“ istočno sve do izlaza na glavnu cestu pruža se
asfaltirana šetnica koja postoji još od Austro – Ugarske vladavine. Od šetnice se odvaja planinarska staza
Merdžanov klanac – Ravne koja prolazi kroz borovu šumu.
60
SLIKA 47 POSTOJEĆA SAOBRAĆAJNICA SARAJEVO – JAHORINA (RASKRSNICA NA
RAVNAMA)
U prostoru za valorizaciju postoji nekoliko većih i manjih asfaltiranih i neasfaltiranih parking mjesta. Na
lokalitetu Ravne postoje dva parkinga. Sa sjeverne strane ceste Sarajevo – Jahorina postoji veći parking,
dok sa južne strane egzistira manji parking koji je u lošijem stanju od većeg. Ispred restorana „Vidikovac“ i
nekadašnjeg pristaništa Trebevićke žičare postoji veći parking. Ispred doma HKD „Napredak“ Sarajevo
postoji parking mjesto za goste doma koje nije asfaltirano već posuto pijeskom. Ovaj parking se namjerava
asfaltirati. Ispred objekta nekadašnjeg Unioninvestovog doma postoji manje asfaltirano parking mjesto, ali
se isto ne koristi iz razloga što dom nije u funkciji. Pored brojnih objekata uz bob stazu postoje parking
mjesta koja su služila gostima i sportašima za vrijeme XIV Olimpijskih igara, a mjesto na cilju bob staze i
korisnicima astronomske opservatorije „Čolina kapa“. Ista su danas zapuštena i u jako lošem stanju uslijed
neredovnog održavanja. Asfaltirane ceste i parking mjesta u području za valorizaciju su u jako lošem stanju
i trebaju se pod hitno sanirati kako bi omogućili posjetiteljima dolazak unutar zaštićenog područja.
4.3 UTICAJ VODOVODA I KANALIZACIJE
Unutar prostora za valorizaciju ne postoji razgranata vodovodno – kanalizaciona mreža. Veći vodovod vodi
od Brusa preko lokaliteta Ravne do Hrida i služio je za napajanje doma „Prvi šumar“ na Ravnama, više
gradskih česmi i prve hidrocentrale na Dudinom Hridu. Ovaj vodovod postoji još od Austro – Ugarskog
vremena i na njegovom putu, unutar prostora za valorizaciju, napravljene su dvije rastresite komore koje su
u funkciji i dan danas. Manji vodovod postoji na lokalitetu Mali studenac i Tabačka ravan i služi isključivo za
vodoopskrbu doma HKD „Napredak“ Sarajevo. Drugih vodoopskrbnih objekata nema.
Kanalizacioni sistem na Trebeviću ne postoji. Ostali objekti, stalnog i privremenog stanovanja, nisu bili
priključeni na kanalizacionu mrežu, već su imali individualne septičke jame. Povećanjem smještajnih
kapaciteta u uslužnim objektima i povećanjem broja gostiju postoji mogućnost da se kanalizaciona mreža
proširi iz padinskih gradskih dijelova uz zaštićeni prostor u sami prostor.
61
4.4 MINIRANOST PODRUČJA
U obuhvatu „Zone zaštićenog područja Trebević“ nalaze se površine rizične od postojanja mina, koje su
obrađene kroz dva projekta za tehničko izviđanje BHMAC ID 9492 „Zaštićeno područje Trebević-iznad
pruge“, površine 120.646,27 m2, i BHMAC ID 9493 „Zaštićeno područje Trebević-točilo“, površine
120.261,96 m2. Ostatak površine iz navedenog obuhvata su deminirane površine (očišćene i tehnički
izviđene površine), površine bez utvrđenog rizika od mina i površine koje se nalaze izvan definisanih
površina sumnjivih od mina.
5 POSTOJEĆE MJERE ZAŠTITE PODRUČJA
5.1 ZAŠTITA PRIRODE
Prostor Trebevića posjeduje određeni stepen zaštite koji datira još od 1949. godine kada je proglašen kao
Turistički zaštićen predio. Prepoznajući njegove prirodne ljepote i iskoristivost prije svega u naučno –
obrazovne svrhe 1954. godine Trebević se proglašava zaštićenim područjem i registruje se kao šuma – park.
Značaj Trebevića je naglo rastao, pogotovu u periodu nakon 1959. godine kada je u rad puštena Trebevićka
žičara, kada se Trebević pokazao kao sjajan prostor za izletište građana Sarajeva, ali i kao dobar prostor za
edukaciju. Tokom i nakon XIV zimskih Olimpijskih igara Trebević je postao centar za sanjkaše jugoistočne
Europe te mu je značaj još više porastao. Tokom ratnih dejstava 1992. – 1995.god. turistički, sportski i drugi
infrastrukturni objekti na Trebeviću su porušeni ili znatno oštećeni. Pored toga, područje je bilo zasijano
minama, te je pristup planini bio nemoguć. Nakon izvršenja deminiranja pristup prostoru je bio omogućen,
ali su planinu posjećivale samo šumokradice, odlagaoci ilegalnog otpada i rijetki zaljubljenici u prirodu. HKD
„Napredak“ Sarajevo je organizovalo akciju pod nazivom „Vratimo Trebević Sarajlijama“ i izgradilo svoj dom
na prostoru ispod Tabačke ravni i nastoji, kroz marketing, i druge vrste promocije, približiti Trebević
građanima Sarajeva i povratiti ovo, nekada popularno,izletište.
Prostor za valorizaciju, sa svim svojim prirodnim bogatstvom koje posjeduje pruža gotovo idealne uslove za
razne istraživače (geologe, paleontologe, historičare, biologe, šumare i dr.), zaljubljenike u prirodu, te
izletnike. Kako blizina prostora uslovljava broj posjeta lokaciji bit će neophodno stvoriti efikasne mjere
zaštite prostora kojima će se navedena bogatstva prostora očuvati i za buduće generacije, zbog toga što se
u budućnosti očekuje više posjetilaca iz grada Sarajeva, posebno za vrijeme vikenda. Za opisane ekosisteme
moraju se pripisati određene mjere očuvanja (posebno za zonu stroge zaštite – nukleus). Bogatstvo šume
uslovljava niz koristi koje posjetioci ali i građani Sarajeva mogu imati od šumskih ekosistema na Trebeviću.
prije svega, to se ogleda u tome da šume stvaraju povoljan ambijent (klimatski) za posjetioce, kako zimi,
tako i u ljetnom periodu. Šume su poznate kao prirodni reciklator CO 2 kojeg u gradskim sredinama ima jako
mnogo, te i sa aspekta zdravlja i rekreacije navedeni ekosistemi predstavljaju neiscrpan resusrs i sa aspekta
zdravlja građana Sarajeva. Raznovrsnost ekosistema na relativno malom prostoru (401 ha) predstavlja
rijetko viđen fenomen a buduća specijalistička istraživanja (biološka, arheološka, paleontološka) će donijeti
jasnu sliku o tome koliko bogatstvo krije ovaj mali kutak prirode koji se prostire gotovo pa u samom centru
grada Sarajeva.
5.2 VODOZAŠTITNE ZONE
Na području predviđenom za valorizaciju ne postoje izvorišta koja su uključena u sistem vodosnabdijevanja.
U urbanoj zoni općine Stari Grad, nalazi se pogon za proizvodnju piva poduzeća „Sarajevska pivara“,
62
udaljen 2 – 4 km od Trebevića. Sarajevska pivara koristi vodu iz bunara koji se nalaze u krugu tvornice.
Prihranjivanje ove izdani vrši se sa šireg područja Trebevića (8). Prva vodozaštitna zona izvorišta iz kojeg se
napaja Sarajevska pivara se ne nalazi u području valorizacije, ali slivno područje izvorišta zahvata značajan
dio područja koji se valorizira (Slika 48). Pravilnikom o uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i
zaštitnih mjera za izvorišta voda koja se koriste ili se planiraju koristiti za piće („Službene novine F BiH“, br.
70/06) propisana je samo vodozaštitna zona koja obuhvata uže područje oko samih objekata vodozahvata.
Ovaj režim zaštite prihvaćen je u uslovima eksploatacije koja se odnosi na dotadašnje zahvatanje od 55 l/s.
Ukoliko bi se zahvatanje na izvorištu povećalo, u tom slučaju nije poznato da li bi prirodna zaštita izvorišnog
prostora bila dovoljna za očuvanje kvalitete vode, ili bi bilo potrebno uvesti II i III zaštitnu zonu na slivnom
području (8). Bistrički potok i Čolin potok, koji protiču prostorom predviđenim za valorizaciju su veoma
važni za ovo izvorište, kako zbog činjenice prihranjivanja sredine, tako i zbog njene potencijalne i veoma
realne mogućnosti kontaminacije (8).
SLIKA 48 GRANICE PODRUČJA VALORIZACIJE SA GRANICAMA SLIVA IZVORIŠTA
SARAJEVSKA PIVARA
Planinsko vrelo Kovačići stavljeno je pod zaštitu Odlukom o zaštiti planinskih izvorišta vode za piće
sarajevskog vodovodnog sistema i dijela otvorenog toka rijeke Mošćanice. Vrelo se ne nalazi unutar
prostora za valorizaciju Trebevića, ali njegova treća zaštitna zona iznosi 1017 ha, i ulazi u područje koje je
predmet valorizacije. Odlukom nisu specificirane granice ove zaštitne zone. Pored zakonom propisanih
zabrana na postojećim
objektima koji se nalaze u trećoj zaštitnoj zoni, u skladu sa Programom mjera, primjenjuju se sljedeće mjere
zaštite (član 13 Odluke):



objekti u naseljima u kojima je izgrađena kanalizacija moraju se na nju priključiti, a otpadne vode iz
kanalizacije prethodno prečistiti (biološki tretman) putem uređaja za prečišćavanje i tako
prečišćene upustiti u tlo van ponornih zona,
otpadne vode iz objekata u naselju ili pojedinačnih objekata van naselja koji nisu priključeni na
kanalizaciju moraju se prethodno prečistiti putem zasebnih ili grupnih uređaja za prečišćavanje
(putoksi, septičke jame i sl.) i tako prečišćene upustiti u tlo van ponornih zona,
otpadne vode iz gospodarskih objekata moraju se upuštati u tlo van ponornih zona i otvorenih
vodotoka,
63



eksploatacija šuma mora se vršiti prema donesenim šumsko-privrednim osnovama na način kojim
se ne ugrožava režim površinskih i podzemnih voda,
istresanje i deponovanje smeća i ostalih otpadaka mora se vršiti na uređenim lokalitetima sa kojih
ne može prodrijeti zagađenje u površinske i podzemne vode,
deponije smeća moraju se redovno održavati (spaljivanje otpadaka).
Slika 49 Hidrogeološka karta šireg područja vrela Kovačići (Izvor: Zavoda za inžinjersku geologiju i
hidrogeolohiju)
Pojedine mjere zaštite iz navedene Odluke nisu skladu sa važećim zakonima. Otpadne vode iz gospodarskih
objekata ne smiju se upuštati u tlo nikako, istresanje smeća moguće je samo u odgovarajućim posudama, a
deponovanje smeća i ostalih otpadaka nije dopušteno, postojanje deponija smeća nije moguće, kao ni
spaljivanje otpadaka.
5.3 ZAŠTITA ŠUMA
Gazdovanje šumama na prostoru predviđenom za valorizaciju odvija se u skladu sa planovima JKP
„Sarajevo – šume“ d.o.o. čiji se planovi donose u skladu sa Zakonom o šumama ("Službene novine Kantona
Sarajevo", br: 4/99) i Zakona o šumama ("Službene novine FBiH",br: 20/02, 29/03 i 37/04). U svrhu
pravilnog gazdovanja napravljena je šumskoprivredna osnova za šumsko područje „Bistričko“ kojem
pripada i gospodarska jedinica „Trebević“. Iako su šume u svim dijelovima prostora za valorizaciju u
dobrom stanju, te je prirodno pomlađivanje vrsta jako dobro (izuzev pojedinih vrsta), primijećeno je da se
na prostoru javlja pojačano prisustvo šumokradica koji, koristeći neposjećenost Trebevića ali i blizinu
entitetske granice, nelegalno izvlače šumu praveći nepravilnu i destruktivnu sječu, pogotovo u predjelu
Ravne – Dobra voda. Adekvatnim gospodarenjem i intenzivnijim prisustvom šumskih inspektora, ali i
policije na terenu, trebali bi se spriječiti ovi akti vandalizma koji negativno utiču na prirodu i sprječavaju
formiranje zdravih prirodnih šuma na području. Ilegalna sječa, vršena na neadekvatan način, predstavlja raj
za širenje štetočina kao npr., raznih vrsta potkornjaka koji mogu dobro naštetiti šumama na Trebeviću.
Problem potkornjaka je, djelomično iz navedenih razloga, evidentan baš na potezu Ravne – Dobra voda, ali
su feromonske klopke za iste postavljene na više lokaliteta i iste sprječavaju veće štete po šume na
Trebeviću. Najočuvanija šuma unutar područja jeste ona na potezu oko korita Bistričkog potoka i tu
64
očuvanost duguje dugoročnoj miniranosti terena. Na tom području se dešava nesmetana obnova šume, a
ilegalna sječa nije evidentirana. Nakon detaljnije analize kvantitativno-kvalitataivne brojnosti populacija
potkornjaka i analize trenutne štete koju čine na prostoru Trebevića, bit će potrebno uraditi detaljan plan
zaštite šuma na području Trebevića.
5.4 ZAŠTITA KULTURNO-HISTORIJSKIH VRIJEDNOSTI
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 1. do 4. decembra 2009. godine,
donijela je odluku da se industrijska graditeljska cjelina električne centrale na Hridu (Dudinom Hridu) u
Sarajevu proglasi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik sačinjavaju:



objekat električne centrale zajedno sa ugrađenom opremom (generatori, turbine, upravljačka i
kontrolna oprema) i originalnim alatima za njeno održavanje;
stambeni objekat i
prateći infrastrukturni sistemi.
Industrijska graditeljska cjelina električne centrale je situirana u padinskom dijelu Starog Grada, na lijevoj
obali Miljacke, u naselju Hrid. Zemljišna parcela na kojoj se nalazi industrijska graditeljska cjelina se nalazi
cca 180 m južno od gradske zaobilaznice, odnosno cca 350 m jugoistočno od zgrade željezničke stanice
Bistrik, a pješački i kolski prilaz objektu električne centrale je omogućen iz ulice Kamenica, koja tangira
jugozapadnu granicu parcele graditeljske cjeline Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata
k.č. 1340, 1341, 1342, 1343 i 1344, k.o. Sarajevo IX (novi premjer), što odgovara k.č. 456, 457 i 676 , z.k.
uložak broj CVII/407, k.o. Sarajevo (stari premjer), opština Stari Grad, Federacija Bosne i Hercegovine,
Bosna i Hercegovina. Ovom odlukom nisu obuhvaćeni rasteretne komore koje čine cjelinu sa objektom
električne centrale, a nalaze se u području valorizacije.
6 ZAKLJUČAK O OCJENI STANJA PODRUČJA
Područje koje je predmet valorizacije ima značajne prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Tradicionalno
je izletište građana Sarajeva, dokumentirano i u književnosti i muzici, stoga ima i posebnu sociološku
vrijednost. Prostor se ne koristi na tradiocionalan način zbog straha od miniranosti terena, sportski objekti
su devastirani. Bogatstvo šume uslovljava niz koristi koje posjetioci ali i građani Sarajeva mogu imati od
šumskih ekosistema na Trebeviću. prije svega, to se ogleda u tome da šume stvaraju povoljan ambijent
(klimatski) za posjetioce, kako zimi, tako i u ljetnom periodu. Za opisane ekosisteme moraju se pripisati
određene mjere očuvanja (posebno za zonu stroge zaštite – nukleus). Bit će neophodno stvoriti efikasne
mjere zaštite prostora kojima će se navedena bogatstva prostora očuvati i za buduće generacije, zbog toga
što se u budućnosti očekuje više posjetilaca iz grada Sarajeva, posebno za vrijeme vikenda.
7 POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM AKTA O
PROGLAŠENJU
Zaštićeni pejzaž je namijenjen za očuvanje raznolikosti pejzaža i staništa, srodnih vrsta i ekosistema, koji
treba rezultirati eliminiranjem i spriječavanjem korištenja zemljišta i aktivnosti koje nisu u skladu sa
ciljevima zaštite, omogućavanjem rekreacije i turizma, naučne i edukativne aktivnosti, učešćem javnosti u
zaštiti područja trajnih prirodnih karakteristika od izuzetne važnosti, jedinstvenog i značajnog kvaliteta
okoliša, otklanjanju i sprječavanju eksploatacije koja može dovesti do promjene i oštećenja prirode.
65
8 KATEGORIJA I ZONACIJA PODRUČJA TREBEVIĆA
8.1 SAŽETAK VRIJEDNOSTI PROSTORA
Osnovne vrijednosti prostora za valorizaciju čine:
Geo-morfološka raznolikost






Bistrik kula,
Draguljac,
Paleontološki nalaz brahiopdne faune na lokalitetu Draguljac
Merdžanov klanac,
Čolina kapa,
Tabačka ravan,
Hidrološka raznolikost




Vodotok Mali studenac,
Vodotok Bistrički potok,
Vodotoci sa Dobre vode,
Izvori na Kosmatici i prema naselju Jarčedoli.
Kulturno-historijske vrijednosti




Bistrik Kula
Fort Draguljac
Vatrena linija opsade grada
Rasteretne komore austrougarskog vodovoda Bistrica-Hrid
Visok stupanj florističke i faunističke raznolikosti






99 biljnih vrsta,
14 vrsta gljiva,
23 vrste ptica,
12 vrsta sisara,
1 vrsta vodozemaca,
4 vrste gmizavaca
Druge vrijednosti



Mogućnosti za za istraživanje, terensku nastavi i druge vrste edukacije,
Planinarske i biciklističke staze za rekreaciju i mogućnost obavljanja drugih oblika rekreacije,
Sociološke vrijednosti izražene kroz tradiciju izletovanja i sanjkanja.
Brojnost beskičmenjačkih vrsta je bio jako velik, ali u nedostatku literature, te vremena potrebnog za
detaljnija istraživanja, nije se bilo u mogućnosti interpretirati tačan broj vrsta. Na osnovu pregleda spiskova
zaštićenih vrsta i staništa, te na osnovu spiskova datih u mreži NATURA 2000 utvrđeno je da prostor za
valorizaciju nastanjuju jedan tercijerni relikt (Dinaromys coreulus K. Martino, 1949), dvije vrste zaštićene
Bernskom konvencijom (Lacerta viridis (Laurenti, 1768), Vipera ammodytes Linnaeus, 1758. (3) sedam vrsta
i sedam ekosistema u čija je vrijednost prepoznata od NATURA 2000 (7). Prostor, također naseljavaju i dvije
vrste koje su u svom prirodnom staništu poznate kao endem (Picea omorika (Pančić) Purk.) i tercijarni relikt
66
(Pinus peuce Griesb.) i koje su jako vrijedne sa aspekta biološke raznolikosti područja, ali i sa istraživačkog
aspekta koja će u budućnosti pružiti profesorima ali i studentima prisrodnih nauka Univerziteta u Sarajevu
zbog blizine lokacije. Sagledavši sve navedeno, zaključeno je da prostor za valorizaciju prirodnih vrijednosti
prostora Trebevića posjeduje sve kulturne, prirodne, estetske, naučne i historijske uslove da se proglasi
zaštićenim područjem. Bogatstvo prostora za valorizaciju (biljnog, životinjskog i dr.) je zasigurno veće od
spomenutog i bit će neophodno, u inicijalnoj mjeri, obaviti inventarizaciju ekosistema i vrsta kako bi se
opravdale tekuće aktivnosti zaštite, a istovremeno zadovoljili kriteriji za uspostavu zaštite prema IUCN.
8.2 PRIJEDLOG KATEGORIJE ZAŠTITE
U svrhu određivanja kategorije zaštite dat je pregled kategorija zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode
Federacije Bosne i Hercegovine („Službeni list FBiH“, br. 66/13) (Tabela 15), kategorija prema IUCN, te je
urađena analiza upravljačkih ciljeva prostora u skladu sa IUCN metodologijom.
67
TABELA 15 DEFINICIJA KATEGORIJA ZAŠTITE PREMA ZAKONU O ZAŠTITI PRIRODE FBIH („SLUŽBENE NOVINE FBIH“, BR 66/13)
Kategorija
Definicija
Cilj
Primarni cilj
Zaštita regionalnih, nacionalnih ili globalno istaknutih
ekosistema, vrsta (pojedinačnih ili grupisanih) i /ili posebnosti
geodiverziteta: ovi atributi će biti održani većinom ili potpuno
bez ljudskih aktivnosti, a bit će degradirane ili uništene čak i uz
vrlo slabe ljudske uticaje.
Kategorija Ia: Strogi
rezervat prirode
Kategorija Ia je strogo zaštićeno područje, izdvojeno za zaštitu
biodiverziteta i eventualno geološko/geomorfoloških pojava, u kome su
posjete, korištenje i uticaji strogo kontrolisani i ograničeni u cilju
osiguranja zaštite prirodnih vrijednosti. Takva zaštićena područja su
nezamjenjiva referentna područja za naučna istraživanja i monitoring.
Ostali ciljevi

očuvanje ekosistema, vrsta i geomorfoloških
posebnosti u stanju koje ne ometaju ljudske
aktivnosti, koliko je to moguće;

očuvanje primjera prirodnog okoliša za naučna
istraživanja, ekološki monitoring i edukaciju,
obuhvatajući dodirna područja preko kojih se mogu
izbjeći uticaji;

minimiziranje smetnji kroz brižljivo planiranje i
implementaciju istraživanja, kao i drugih dozvoljenih
aktivnosti;

očuvanje sadržanih kulturalnih i duhovnih vrijednosti
Primarni cilj
Kategorija Ib: Područje
divljine
Kategorija Ib je zaštićeno područje koje je u cjelini nepromijenjeno ili vrlo
malo promijenjeno, koje je zadržalo svoj prirodni karakter i uticaje, u
kojem se ne nalaze stalna ili značajna ljudska naselja, a kojim se upravlja u
cilju zaštite i očuvanja njegovih prirodnih uslova.
68
Dugoročna zaštita ekološkog integriteta prirodnih područja,
koja nisu ometana značajnim ljudskim aktivnostima, bez
savremene infrastrukture, u kojima su dominantne prirodne
sile i procesi, te sadašnje i buduće generacije imaju mogućnost
da ih dožive kao takve.
Kategorija
Definicija
Cilj
Ostali ciljevi

uvođenje javnog pristupa na nivou i po tipu koji će
održati kvalitete divljine područja za sadašnje i
buduće generacije;

omogućavanje lokalnim zajednicama da održe
tradicionalni način života vezan za divljinu, te običaje
života u malim naseljima, uz korištenje dostupnih
resursa na način kompatibilan sa ciljevima očuvanja;

zaštita relevantnih kulturalnih i duhovnih vrijednosti,
te drugih nematerijalnih dobara za lokalnu i širu
zajednicu, kao što su osamljivanje, poštivanje svetih
mjesta, poštovanje predaka itd;

omogućavanje minimalno invazivnih edukacijskih i
naučno-istraživačkih aktivnosti, kada one ne mogu biti
provedene izvan područja divljine.
Primarni cilj

Kategorija II: Nacionalni
park
Zaštićena područja Kategorije II su prostrana prirodna ili skoro prirodna
područja, izdvojena za zaštitu ekoloških procesa šireg ranga, te relevantnih
vrsta i ekosistema karakterističnih za područje, koji predstavljaju osnovu
za duhovne, naučne, edukacijske, rekreacijske i turističke potencijale,
kompatibilne sa zaštitom kulturnog i prirodnog nasljeđa.
69
Zaštita prirodnog diverzieta zajedno sa sadržanim
ekološkim strukturama i pratećim ekološkim
procesima uz promociju edukacije i rekreacije.
Ostali ciljevi:

Upravljanje područjem u cilju održivog očuvanja
prirodnog stanja koliko je to moguće, kao
reprezentativnim primjerom fiziografije regiona,
životnih zajednica, genetičkih resursa i netaknutih
prirodnih procesa.

Očuvanje životnih i ekoloških funkcija populacija i
prirodnih grupa vrsta, pri onoj gustini populacija koja
Kategorija
Definicija
Cilj
može očuvati intergitet i elastičnost ekosistema za
duži period.
Kategorija IIIa: Park
prirode
Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna
i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne, federalne ili kantonalne
važnosti s naglašenim pejzažnim, odgojno-obrazovnim, kulturnoistorijskim i turističkorekreacijskim vrijednostima.
U parku prirode dopuštene su privredne i druge djelatnosti i radnje kojima
se ne ugrožavaju njegove bitne odlike i uloga.
Način obavljanja privrednih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara u
parku prirode utvrđuje se uslovima zaštite prirode.
70

Poseban doprinos očuvanju široko rasprostranjenih
vrsta, regionalnih ekoloških procesa i migratornih
puteva vrsta.

Upravljanje posjetama u inspiracijske, edukacijske,
kulturalne i rekreacijske svrhe na nivou koji neće
prouzrokovati značajnu biološku ili ekološku
degradaciju prirodnih resursa.

Podrška potrebama lokalne zajednice, koja uključuje
održivo korištenje resursa, u onoj mjeri koja neće
uticati na primarni cilj upravljanja.

Doprinos lokalnoj ekonomiji kroz turizam u skladu sa
Zakonom i Planom upravljanja Nacionalnog parka.
Kategorija
Definicija
Cilj
Primarni cilj
Zaštita izraženih specifičnih prirodnih obilježja i njima
pridruženog biodiverziteta i staništa.
Kategorija IIIb:
Spomenik prirode i
prirodnih obilježja
Zaštićeno područje Kategorije IIIb je izdvojeno u cilju zaštite specifičnih
prirodnih obilježja, kao što su posebni oblici kopnenog reljefa, morski
grebeni, podmorske pećine, geološke forme kao pećine ili čak oblici života
kao što su prašume. Generalno, to su manja zaštićena područja, često sa
visokim turistickim potencijalom
Ostali ciljevi

Zaštita biodiverziteta u kopnenim i morskim
pejzažima, koji bi inače trpili značajne promjene.

Zaštita specifičnih prirodnih lokaliteta sa duhovnim
i/ili kulturnim vrijednostima, sa takođe prisutnim
vrijednostima biodiverziteta.

Očuvanje tradicionalnih duhovnih i kulturnih
vrijednosti na njihovim lokalitetima.
Primarni cilj
Zaštićeno područje IV kategorije je izdvojeno u cilju zaštite pojedinačnih
vrsta ili staništa, što je prioritet u upravljanju.
Kategorija IV: Područje
upravljanja
staništima/vrstama
Kategorija Va: Zaštićen
pejzaž
Mnoga zaštićena područja ove kategorije trebaju redovnu aktivnu
intervenciju u cilju ispunjenja ekoloških zahtjeva pojedinih vrsta ili za
održavanje staništa, ali to ne potpada pod uslove proglašavanja zaštićenog
područja.
Kategorija Va je zaštićeno područje je područje nastalo kroz interakciju
ljudi i prirode tokom vremena, a karakteriše se značajnim ekološkim,
biološkim, kulturnim i estetskim vrijednostima. Očuvanje interakcije ljudi i
prirode je od vitalnog značaja za zaštitu i održivost područja, sa
pridruženim prirodnim i drugim vrijednostima
71
Održavati, očuvati ili oporaviti populacije vrsta i staništa
Ostali ciljevi

Zaštita vegetacije ili drugih oblika biodiverziteta kroz
tradicionalni pristup u upravljanju.
 Zaštita fragmenata staništa kao komponenta
strategije očuvanja kopnenog ili morskog pejzaža.
 Razvoj javne svijesti o datim vrstama i staništima.
 Poboljšanje kontakta sa prirodom za urbano
stanovništvo.
Primarni cilj
Zaštita i održanje važnih kopnenih, morskih pejzaža i parkova
prirode sa vrijednostima koje su nastale interakcijom ljudi i
prirode kroz tradicionalnu praksu upravljanja.
Kategorija
Definicija
Cilj
Ostali ciljevi
Održanje uravnotežene interakcije prirode i ljudske kulture
kroz zaštitu kopnenog/morskog pejzaža i parka prirode
pridruženih tradicionalnih načina upravljanja, drušvenih,
kulturnih i duhovnih vrijednosti.
Generalni doprinos očuvanju biodiverziteta kroz upravljanje
vrstama u okviru kulturnog pejzaža i kroz poboljšanje
mogućnosti očuvanja u teško iskorištavanim pejzažima.
Poboljšane mogućnosti za uživanje, blagostanje i
socioekonomske aktivnosti kroz rekreaciju i turizam.
Korištenje prirodnih proizvoda i funkcija okoline.
Uspostava okruženja koje će podstaći uključivanje lokalne
zajednice u upravljanje vrijednim kopnenim, morskim
pejzažima parkovima prirode te prirodnim i kulturnim
vrijednostima unutar njih.
Podrška očuvanju agrobiodiverziteta i akvatičnog
biodiverziteta.
Kategorija Vb:
Regionalni park
Kategorija VI: Zaštićena
područja sa održivim
korištenjem
Regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivisano područje
kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne, federalne ili
kantonalne važnosti i pejsažnim vrijednostima karakterističnim za
područje na kojem se nalazi. U regionalnom parku dopuštene su privredne
i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne odlike i
uloga.
Zaštićeno područje kategorije VI će očuvati ekosisteme i
Primarni cilj
staništa zajedno sa pridruženim kulturnim vrijednostima i sistemom
tradicionalnog upravljanja prirodnim resursima. Generalno, to su široka
područja, sa većinom teritorija pod prirodnim uslovima, čiji su dijelovi pod
Zaštita prirodnih ekosistema i održiva upotreba prirodnih
resursa se dopunjuju uz obostranu korist.
72
Kategorija
Definicija
Cilj
prirodnih resursa
održivim upravljanjem. Održiva upotrebe prirodnih resursa neindustrijskog
tipa je jedan od glavnih ciljeva upravljanja.
Ostali ciljevi







73
Promocija održive upotrebe prirodnih resursa, koja
podrazumijeva ekološku, ekonomsku i socijalnu
dimenziju. Promocija socijalne i ekonomske dobiti za
lokalnu zajednicu, gdje je to relevantno.
Uspostava dugoročne sigurnosti za život lokalne
zajednice kroz održivu upotrebu biodiverziteta.
Integrisanje različitih kulturnih pristupa, vjerskih
sistema i svjetonazora unutar socio-ekonomskog
pristupa očuvanju prirode.
Doprinos razvoju i održanju uravnoteženih relacija
između ljudi i prirode.
Doprinos održivom razvoju na nacionalnom,
regionalnom i lokalnom nivou (posebno za lokalnu
zajednicu koja zavisi od korištenja resursa).
Podrška naučnim istraživanjima i monitoringu okoliša.
Napredak u prepoznavanju koristi od zaštićenih
područja, prije svega za lokalne zajednice, koje žive u
blizini, unapređenje rekreacijskih i lokalnih turističkih
aktivnosti.
TABELA 16 DEFINICIJA KATEGORIJA ZAŠTITE PREMA IUCN
IUCN
KATEGORIJA
NAZIV KATEGORIJE
DEFINICIJA
Ia
Strogi rezervat
prirode
Kategorija Ia obuhvaća strogo zaštićena područja izdvojena zbog zaštite
biološke raznolikosti, i/ili geoloških i geomorfoloških vrijednosti, gdje su
posjećivanje, korištenje prostora i drugi utjecaji na prostor strogo
kontrolirani i ograničeni. Ova područja mogu služiti kao nezamjenjiva
referentna područja za znanstvena istraživanja i monitoring.
Ib
Područje divljine
Kategorija Ib obuhvaća velika neizmijenjena ili vrlo malo izmijenjena
područja očuvane prirode, bez značajnijih i stalnih ljudskih naselja, koja
su zaštićena i kojima se upravlja na način da se u potpunosti očuva
njihovo izvorno stanje.
II
Nacionalni park
Kategorija II predstavlja velika prirodna ili gotovo prirodna područja
izdvojena sa svrhom zaštite cjelokupnih ekosustava, procesa koji se u
njima odvijaju i vrsta koje oni podupiru, na način da ona istovremeno
pružaju osnovu za okolišno i kulturalno prihvatljive duhovne,
znanstvene, edukacijske, rekreativne i posjetiteljske aktivnosti.
III
Prirodni spomenik
ili obilježje, park
prirode
Kategorija III zaštićenih područja štiti određenu prirodnu vrijednost, koja
može biti reljefni oblik, morska hrid ili špilja, geološka osobitost poput
speleološkog objekta ili živa pojava poput primjerice stabla visoke
starosti. Ova su područja površinom najčešće mala, no mogu imati velik
značaj za posjećivanje.
IV
Područje
upravljanja
staništem ili
vrstom
Kategorija IV zaštićenih područja namijenjena je zaštiti točno određene
vrste ili staništa, i upravljanje njime je usmjereno prema tom cilju.
Područja zaštićena u ovoj kategoriji često, iako ne nužno, zahtijevaju
provođenje redovitih aktivnih upravljačkih aktivnosti usmjerenih
očuvanju vrste ili održavanju staništa.
V
Zaštićeni kopneni/
morski pejzaž
Kategorija V zaštićenih područja obuhvaća ona područja gdje je
dugotrajna interakcija čovjeka i prirode proizvela osebujne ekološke,
biološke, kulturne i estetske vrijednosti, i gdje je održavanje tog odnosa
nužno da bi se ove vrijednosti sačuvale.
VI
Zaštićeno područje
s održivim
korištenjem
prirodnih resursa
Kategorija VI zaštićenih područja namijenjena je očuvanju ekosustava i
staništa, a usporedno s tim i pratećih kulturnih vrijednosti i
tradicionalnih načina upravljanja prirodnim resursima. Ta su područja
površinom uglavnom velika, njihov veći dio nalazi se u prirodnom stanju,
dok se dio koristi na održiv način. Ekstenzivno i ne-industrijalizirano
korištenje prirodnih resursa odvija se u skladu s prioritetom zaštite
prirode tog područja.
74
Sagledavši sve prethodno navedeno, područje Trebevića prema toj kategorizaciji ispunjava uvjete za kategoriju V
prema Zakonu o zaštiti prirode FBiH („Službeni list FBiH“, br. 66/13) – zaštićeni pejzaž, te prema IUCN kategoriji
zaštite u Va kategoriju – zaštićeni pejzaž (Tabela 15, 16).
9 CILJEVI ZAŠTITE
Zaštita područja u kategoriji „Zaštićeni pejzaž“ predlaže sa sljedećim ciljevima:





održavanje usklađenosti međusobnog djelovanja prirode i kulture putem zaštite pejzaža i tradicionalnog
korištenja zemljišta, građenja, te društvenih, rekreativnih i sportskih manifestacija; izvođenja ekonomskih
aktivnosti u skladu sa prirodom i očuvanjem kulturnog sistema zajednica;
održavanje raznolikosti pejzaža i staništa, srodnih vrsta i ekosistema;
eleminiranje i sprečavanje korištenja zemljišta i aktivnosti koje nisu u skladu sa ciljevima upravljanja,
omogućavanja rekreacije i turizma koje odgovara kategoriji područja;
podsticanje naučnih i edukativnih aktivnosti za dobrobit stanovnista za duži vremenski period;
Zaštita posebnih kulturnih znamenitosti
TABELA 17 ODREĐIVANJE UPRAVLJAČKIH CILJEVA PODRUČJA SA CILJEM KATEGORIZACIJE,
METODA IUCN
Ciljevi
razmatranog
šireg područja
Kategorije po IUCN-u
Upravljački cilj
Ia
Naučno istraživanje
1
Zaštita divljine
2
Zaštita vrsta i genetičke
1
raznolikosti
Održavanje zaštitnih
2
funkcija prirodnih resursa
Zaštita posebnih
/
prirodnih/kulturnih
znamenitosti
Turizam i rekreacija
/
Edukacija
/
Održivo korištenje
/
resursa iz prirodnih
ekosistema
Očuvanje kulturnih i
/
tradicionalnih vrijednosti
i običaja
Legenda:
1 - Primarni cilj
2 - Sekundarni cilj
3 - Potencijalno primjenljiv cilj
/ - Nije primjenljiv
Ib
3
1
2
II
2
2
1
III
2
3
1
IV
2
3
1
V
2
2
VI
3
2
1
2
/
2
1
1
-
1
2
1
1
/
2
1
3
1
3
1
2
3
1
2
3
1
2
/
3
2
2
1
2
2
3
3
1
1
2
2
/
/
/
/
1
2
1
Postavljeni ciljevi su u sladu sa ciljevima definiranim Zakonom o zaštiti prirode, kao i upravljačkom ciljevima
definiranim od strane IUCN za ovu kategoriju.
75
10 ZONACIJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA
10.1 PRIJEDLOG ZONA I GRANICE ZAŠTIĆENOG PODRUČJA
Sagledavši sve prirodne cjeline prostora Trebevića i nakon uvida u stanje na terenu tokom terenskih obilazaka
predlažemo, da se na području Trebevića formiraju sljedeće zone (Slika 50):



Zona I- Zona stroge zaštite, nukleus
Zona II- Zona aktivnog upravljanja staništima,
Zona III- Tranzicijska zona.
SLIKA 50 PREDLOŽENE ZONE ZAŠTITE PROSTORA TREBEVIĆ
Granica obuhvata Zaštićenog pejzaža „Trebević“ polazi od tačke br.1 koja se nalazi na graničnoj liniji između
entiteta, a ima koordinate y=6535176, x=4855574, zatim produžava u pravcu sjevera, sijekući u pravoj liniji parcele
k.č. 142 i 1164 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1164, 142/1 i 2771, potom nastavlja na sjever idući međom parcele
k.č. 142/1 ( obuhvata je ) i dolazi do tačke br.2 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 142/1 i 2065, a ima
koordinate y=6535253, x=4855843. Granica obuhvata produžava na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parecle k.č.
2065 i 2063/2 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2063/2, 2065 i 2064, zatim nastavlja u istom pravcu idući međama
parcela k.č. 2065, 2067 i 2120/1 (obuhvata ih ) i dolazi u tačku br.3 sa koordinatama y=6535346, x=4855919, a koja
se nalazi na međi između parcela k.č. 2120/1 i 2071, granica produžava na sjeveroistok, te jug idući preko parcela
k.č. 2120/1, 783, 785, 784, 789, 801, 802, 800/3, 800/2, 800/1, 798, 783, 855, 724, 725, 752, 817/1, 817/8, 721,
856, 150 (koordinate prelomnih tačaka: br.4 y=6535447, x=4855955; br.5 y=6535528, x=4856006; br.6 y=6535730,
x=4856044; br.7 y=6535822, x=4856041; br.8 y=6535822, x=4856036; br.9 y=6535850, x=4856043; br.10
y=6535851, x=4856051, br.11 y=6535868, x=4856044; br.12 y=6535885, x=4856031; br.13 y=6535898, x=4856032;
76
br.14 y=6535931, x=4856003; br.15 y=6535951, x=4856983; br.16 y=6535981, x=4855970; br.17 y=6536013,
x=4855920; br.18 y=6536047, x=4855825) i dolazi u tačku br.19 koja se nalazi na parceli k.č. 153, a ima koordinate
y=6536072, x=4855731. Granica obuhvata Zaštićenog pejzaža produžava u pravcu juga idući preko parcela k.č. 153,
150 (koordinate prelomnih tačaka: br.20 y=6536101, x=4855713; br.21 y=6536111, x=4855686, br.22 y=6536128,
x=4855684; br.23 y=6536134, x=4855663; br.24 y=6536143, x=4855665) i dolazi u tačku br.25 koja se nalazi na
međi između parcela k.č. 155 i 715, a ima koordinate y=6536152, x=4855671, granica potom nastavlja na istok idući
međama parcela k.č. 155 i 8 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 482, 483 i 8, zatim produžava na sjever
te jug idući preko parcele k.č. 8 (koordinate prelomnih tačaka: br.26 y=6537238, x=4856141; br.27 y=6537225,
x=4856200; br.28 y=6537238, x=4856213; br.29 y=6537226, x=4856262; br.30 y=6537217, x=4856279; br.31
y=6537167, x=4856305) i izlazi na put k.č. 548 kojim produžava na jug i dolazi u tačku br.32 sa koordinatama
y=6537745, x=4855750, a koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta. Granica obuhvata Zaštićenog pejzaža
„Trebević“ nastavlja na jug, te sjeverozapad idući graničnom linijom između entiteta i dolazi do tačke br.1, odnosno
do mjesta odakle je opis granice i počeo.
10.2 I- ZONA- NUKLEUS, ZONA STROGE ZAŠTITE
U zonu stroge zaštite uključuju se površine, gdje je poželjan razvoj ekosistema bez upletanja čovjeka. Sagledavši
trenutno stanje na terenu, sljedeća područja ispunjavaju neophodne uslove za uvrštavanje u prvu zonu i to:




Merdžanov klanac sa stjenovitim područjima i siparima na sjeveroistočnoj strani
Bistrik kula sa ostacima austro-ugarske tvrđave i operatorije,
Ekosistem šuma smrče, jele i bukve u sjeverozapadnom dijelu područja uz Bistrički potok, Bistrički potok i
Mali Studenac od hidroloških vrijednosti,
Područje Draguljca, sa arehološkim nalazištem tvrđave Draguljac i paleontološkim nalazima brahiopodne
faune na lokalitetu Draguljac.
Stjenovita područja i sipari imaju specifične karakteristike, koje uslovljavaju razvoj ekosistema sa visokim
biodiverzitetom. Zbog toga su to i staništa, koja se prema direktivama EU uključuju u mrežu Natura 2000. Šume
smrče, jele i bukve uz Bistrički potok predstavljaju dosta očuvane šume u području. Dugoročno prirodno
odumiranje i obnavljanje šume, kao i drugog biljnog pokrivača, skupa sa Bistričkim potokom i potokom Mali
studenac čini jedinstvenu ambijentalnu cjelinu, a pored navedenog, spominje se i vrsta Hieracium trebevicianum
Maly, za kojeg K. Maly tvrdi da živi u dijelu protoka Bistričkog potoka u pukotinama stijena (13).
U prvoj zaštićenoj zoni mjere zaštite obuhvataju konzervaciju specifičnih prirodnih i kulturno – historijskih obilježja i
odnose se na:
a) zabranu izgradnje, osim restauracije Bistrik kule i rekonstrukcije pratećeg objekta, uređivanje okoline tih
objekata, te uređivanja postojećih objekata (staza, vidikovca) za rekreaciju u skladu sa Planom upravljanja i
Prostornim planom područja posebnih obilježja;
b) zabranu sječe šume, osim sanitarne sječe;
c) zabranu saobraćaja za sva motorna vozila, izuzev vozila sa odobrenjem upravitelja zaštićenog područja;
d) strogu zabranu paljenja otvorene vatre;
e) zabranu iskorištavanja mineralnih sirovina;
f) zabranu iskorištavanja vodotoka Malog studenca i Bistričkog potoka;
77
g) zabranu lova, ribolova i sakupljanja u komercijalne svrhe šumskih proizvoda;
h) zabranu stočarstva i poljoprivrede;
i) zabranu izgradnje novih objekata i infrastrukture za snabdijevanje sa energijom, osim za snabdijevanje sa
energijom iz obnovljivih izvora (energija sunca i vjetra) za potrebe djelatnosti u području Zaštićenog pejzaža.
j)Zabranjeno je izvođenje bilo kakvih radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja i uništavanje arheološkog
sloja do provođenja arheoloških i paleontolških istraživanja na lokalitetu Draguljac.
Kulturno historijske vrijednosti Fort Draguljca i Bistrik kule, trebaju biti verificirane, odnosno treba pokrenuti
postupak proglašenja istih spomenicima od nacionalnog značaja.
Prva zaštićena zona obuhvata površinu od P=55,4 ha, a sačinjavaju je tri zasebna lokaliteta.
Lokalitet I
Granica nukleusa polazi od tačke br.1 koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta, a ima koordinate y=6535255,
x=4855566, zatim produžava u pravcu juga, te istoka idući preko parcela k.č. 142/1, 148, 143, 144, 145, 146
(koordinate prelomnih tačaka: br.2 y=6535371, x=4855565; br.3 y=6535495, x=4855506; br.4 y=6535570,
x=4855419; br.5 y=6535590, x=4855409; br.6 y=6535604, x=4855414; br.7 y=6535604, x=4855426; br.8
y=6535632, x=4855434; br.9 y=6535648, x=4855394; br.10 y=6535698, x=4855449; br.11 y=6535720, x=4855434;
br.12 y=6535708, x=4855418; br.13 y=6535712, x=4855394; br.14 y=6535732, x=4855376; br.15 y=6535764,
x=4855368; br.16 y=6535793, x=4855356; br.17 y=6535797, x= 4855345; br.18 y=6535854, x=4855331; br.19
y=6535874, x=4855324; br.20 y= 6535890, x=4855314; br.21 y=6535910, x=4855311, br.22 y=6535934, x=4855312;
br.23 y=6535947, x=4855321; br.24 y=6535955, x=4855281, br.25 y=6535947, x=4855250; br.26 y=6535952,
x=4855225; br.27 y=6535972, x=4855212, br.28 y=6536012, x=4855216; br.29 y=6536016, x=4855223; br.30
y=6536038, x=4855219, br.31 y=6536038, x=4855203; br.32 y=6536034, x=4855175; br.33 y=6536028, x=4855148;
br.34 y=6536022, x=4855122; br.35 y=6536044, x=4855063; br.36 y=6536078, x=4855024; br.37 y=6536131,
x=4854989; br.38 y=6536150, x=4854954; br.39 y=6536176, x=4854926; br.40 y=6536198, x=4854913; br.41
y=6536258, x=4854891; br.42 y=6536314, x=4854865; br.43 y=6536343, x=4854855; br.44 y=6536376, x=4854851;
br.45 y=6536434, x=4854852; br.46 y=6536447, x=4854855; br.47 y=6536458, x=4854855; br.48 y=6536521,
x=4854875; br.49 y=6536534, x=4854859; br.50 y=6536619, x=4854867; br.51 y=6536631, x=4854857; br.52
y=6536643, x=4854854; br.53 y=6536669, x=4854842) i dolazi do tačke br.54 koja se nalazi na parceli k.č.146, a ima
koordinate y=6536700, x=4854837. Granica obuhvata produžava u pravcu zapada, te sjeverozapada idući preko
parcela k.č. 146, 145, 142, 1157, 133/1, 1157, 142/1, 41, 39, 1164, 40, 38, 1164, 34, 32
(koordinate prelomnih
tačaka: br.55 y=6536646, x=4854815; br.56 y=6536626, x=4854801; br.57 y=6536591, x=4854792; br.58
y=6536480, x=4854790; br.59 y=6536467, x=4854794; br.60 y=6536447, x=4854793; br.61 y=6536290, x=4854800,
br.62 y=6536256, x=4854813; br.63 y=6536232, x=4854820; br.64 y=6536165, x=4854836; br.65 y=6536104,
x=4854809; br.66 y=6536074, 4854799; br.67 y=6536058, x=4854799; br.68 y=6536042, x=4854796; br.69
y=6535976, x=4854812; br.70 y=6535900, x=4854829; br.71 y=6535861, x=4854837; br.72 y=6535820, x=4854851;
br.73 y=6535788, x=4854874; br.74 y=6535805, x=4854919; br.75 y=6535791, x=4854978; br.76 y=6535837,
x=4854970; br.77 y=6535809, x=4855039; br.78 y=6535727, x=4855119, br.79 y=6535695, x=4855132; br.80
y=6535668, x=4855148; br.81 y=6535647, x=4855166; br.82 y=6535596, x=4855195; br.83 y=6535553, x=4855211;
br.84 y=6535519, x=4855214) i dolazi u tačku br. 85 koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta, a ima
koordinate y=6535516, x=4855215. Granica nastavlja na sjeveroistok idući graničnom linijom između entiteta i
dolazi do tačke br.1, odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo.
Površina obuhvata lokaliteta I iznosi P=28,2 ha.
Lokalitet II
Granica na lokalitetu Draguljac, polazi od tačke br.1 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 159 i 166, a ima
koordinate k.č. y=6536718, x=4855239, zatim produžava na sjeveroistok, te istok idući preko parcela k.č. 159, 166,
156 (koordinate prelomnih tačaka: br.2 y=6536718, x=4855264; br.3 y=6536763, x=4855286; br.4 y=6536812,
78
x=4855297; br.5 y=6536840, x=4855316; br.6 y=6536853, x=4855338; br.7 y=6536878, x=4855350; br.8
y=6536917, x=4855330; br.9 y=6536940, x=4855333; br.10 y=6536981, x=4855285; br.11 y=6536998, x=4855276;
br.12 y=6537014, x=4855271; br.13 y=6537071, x=4855290; br.14 y=6537080, x=4855290; br.15 y=6537113,
x=4855274; br.16 y=6537124, x=4855273; br.17 y=6537134, x=4855276; br.18 y=6537145, x=4855290; br.19
y=6537170, x=4855291; br.20 y=6537215, x=4855280; br.21 y=6537277, x=4855245; br.22 y=6537317, x=4855216)
i dolazi do tačke br.23 sa koordinatama y=6537317, x=4855217, koja se nalazi na parceli k.č. 166. Granica obuhvata
nastavlja na jugozapad, te sjever idući preko parcele k.č. 166 (koordinate prelomnih tačaka: br.24 y=6537277,
x=4855206; br.25 y=6537238, x=4855218; br.26 y=6537198, x=4855223; br.27 y=6536907, x=4855115; br.28
y=6536783, x=4855053; br.29 y=6536711, x=4855130; br.30 y=6536721, x=4855182; br.31 y=6536718, x=4855212)
i dolazi do tačke br.1 , odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo.
Površina obuhvata lokaliteta II iznosi P=8,4 ha.
Lokalitet III
Granica nukleusa polazi od tačke br.1 koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta, a ima koordinate y=6537643,
x=4855180, potom produžava na zapad, te sjever idući preko parcela k.č. 8 i 155 (koordinate prelomnih tačaka: br.2
y=6537360, x=4855190; br.3 y=6537538, x=4855231; br.4 y=6537500, x=4855237; br.5 y=6537432, x=4855229;
br.6 y=6537378, x=4855228; br.7 y=6537331, x=4855286; br.8 y=6537335, x=4855433; br.9 y=6537360,
x=4855570; br.10 y=6537383, x=4855652; br.11 y=6537436, x=4855738; br.12 y=6537476, x=4855780; br.13
y=6537542, x=4855834) i dolazi do tačke br. 14 koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta, a ima koordinate
y=6537578, x=4855890. Granica obuhvata nastavlja u pravcu juga idući graničnom linijom između entiteta i dolazi
do tačke br.1, odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo.
Površina obuhvata lokaliteta III iznosi P=18,8 ha.
10.3 II- PUFER, ZONA
AKTIVNOG UPRAVLJANJA STANIŠTIMA
U zonu aktivnog upravljanja staništima se uključuje većina predloženog prostora. Uključena su područja vrijedne
geo-morfološke raznolikosti: Čolina kapa i Tabačka ravan, zatim vodoci na lokaciji Dobre vode i dio Malog studenca
koji protiče ovom zonom, izvori na Kosmatici i prema naselju Jarčedoli. Od Kulturno-historijske vrijednosti uključeni
su vatrena linija opsade grada i rasteretne komore austrougarskog vodovoda Bistrica-Hrid. Od florističke i
faunističke raznolikosti predmet zaštite su livadski i šumsko ekosistemi sa posebnim ciljem zaštite orhideja (Orchis
morio (L.) R. M. Bateman, Pridgeon & M. W. Chase, Orchis mascula (L.) L.), poskok (Vipera ammodytes Linnaeus,
1758), zelenbać (Lacerta viridis (Laurenti, 1768), daždevnjak (Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758), jela (Abies
alba Mill.), smrča (Picea abies (L.) H.Karst.), bijeli bor (Pinus sylvestris L.) i crni bor (Pinus nigra J.F. Arnold),
Pančićeva omorika (Picea omorika (Panč.) Purk.) i molika (Pinus peuce Griseb.). Od identificiranih drugih vrijednosti
područja, u ovoj zonu uključeni su planinarske i biciklističke staze te ostale zone za rekreaciju.
Ova zona se definira na područjima gdje je tradicionalni način gospodarenja prostora uzrokovao veliki stepen
biodiverziteta. Kako je prostorni raspored zone jako velik i odlikuje ga pojava različitih ekosistema, nužno je, za
svaki pojedinačno propisati određene mjere kako se stanje istih u budućnosti ne bi pogoršalo.
U drugoj zaštićenoj zoni mjere zaštite obuhvataju:
a) zabranu sječe i oštećivanja Pančićeve omorike i molike;
b) zabranu kretanja u području oko sastojine Pančićeve omorike, osim po postojećim i označenim stazama
sastojine Pančinćeve omorike;
c)
zabranu unošenja alohtonih vrsta osim u botaničku baštu;
d) zabranu sječe šume, osim sanitarne i osim u zonama označenim kao građevinsko zemljište;
e) uređenje sistema za odvodnju otpadnih voda postojećih i budućih objekata unutar zone u skladu sa
propisima iz oblasti zaštite voda;
79
f)
zabranu lova životinjskih vrsta, osim u slučaju kada su određene vrste prenamnožene, kada uzrokuju veće
štete unutar prostora ili su prenosioci opasnih zaraznih bolesti u stadiju u kojem mogu uzrokovati štete,
kako čovjeku tako i drugim vrstama životinja, a sve u skladu sa važećim propisima iz oblasti lovstva;
g) vršenje adekvatnih uzgojno-lovnih mjera kao npr. izgradnju potrebnog broja hranilišta, solila, pojilišta itd.
u cilju održavanja populacije divljači unutar prostora;
h) zabranu izvođenja radova u koritima vodotoka, osim rekonstrukcije postojeće kaptaže Malog studenca
korištenjem prirodnog materijala;
i)
utvrđivanje biološkog minimuma za vodotoke ispod postojećih kaptaža i osiguravanje ispuštanja vode;
j)
zabranu korištenja vještačkih đubriva i pesticida;
k) rekonstrukciju postojećih i gradnju novih objekata koji su u funkciji očuvanja, promocije i zaštite područja,
u funkciji istraživanja područja, i objekata uslužne djelatnosti; objekti se moraju arhitektonski uklopiti u
pejzaž korištenjem prirodnih materijala i oblikovanjem fasada;
l)
formiranje i markiranje novih planinarskih i biciklističkih staza u skladu sa Planom upravljanja zaštićenim
područjem (u daljem tekstu: Plan upravljanja) i Prostornim planom područja posebnih obilježja (u daljem
tekstu:Prostorni plan);
m) zabranu kretanja motornih vozila izvan cesta, osim za gospodarenje šumama i poljoprivrednim površinama
u smislu Zakona o šumama Kantona Sarajevo;
n) zabranu vožnje brdskim biciklima, motociklima, biciklima s pomoćnim motorom i drugim vozilima, po
označenim planinarskim stazama namijenjenim za hodanje, trčanje i penjanje, izuzev, ukoliko je to vozilo
namijenjeno opskrbi planinarskog doma ili spašavanja unesrećenog, kao i u slučajevima kada vlasnik
zemljišta preko kojega prelazi planinarska staza koristi vozilo za vlastite potrebe;
o) zabranu svih oblika poljoprivrednih aktivnosti na prostoru livadskih površina i površina u fazi sukcesije na
Tabačkoj ravni, osim stočarstva;
p) krčenje grmolike vegetacije i niskog drveća na području Tabačke ravni, u skladu sa Planom upravljanja;
q) zabranu iskorištavanja mineralnih sirovina;
r)
zabranu paljenja otvorene vatre, osim na uređenim označenim mjestima i za potrebe poljoprivrednih
aktivnosti i šumarstva;
Granica druge zaštićene zone
Granica polazi od tačke br.1 koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta, a ima koordinate y=6535255,
x=4855566, zatim produžava na sjever, istok, te sjeveroistok idući preko parcela k.č. 142/1, 2120/1, 808, 809, 829,
856, 830, 1161, 832, 839, 840, 155, 846, 843, 155, 8 (koordinate prelomnih tačaka: br.2 y=6535176, x=4855574;
br.3 y=6535194, x=4855644; br.4 y=6535219, x=4855695; br.5 y=6535216, x=4855803; br.6 y=6535272,
x=4855825; br.7 y=6535317, x=4855827; br.8 y=6535389, x=4855874; br.9 y=6535440, x=4855882; br.10
y=6535468, x=4855940; br.11 y=6535748, x=4855804; br.12 y=6535722, x=4855632; br.13 y=6535832, x=4855571;
br.13 y=6535875, x=4855542; br.14 y=6535867, x=4855539; br.15 y=6535871, x=4855541; br.16 y=6535877,
x=4855539; br.17 y=6535923, x=4855542; br.18 y=6535947, x=4855536; br. 19 y=6535965, x=4855522; br.20
y=6535990, x=4855519; br.21 y=6536056, x=4855562; br.22 y=6536052, x=4855606; br.23 y=6536070, x=4855697;
br.24 y=6536092, x=4855693; br.25 y=6536154, x=4855579; br.26 y=6536239, x=4855502; br.27 y= 6536501,
x=4855554; br.28 y=6536558, x=4855671; br.29 y=6536628, x=4855729; br.30 y=6536731, x=4855692; br.31
y=6536760, x=4855630; br.32 y=6536857, x=4855611; br.33 y=6537000, 4855629; br.34 y=6537373, x=4855945) i
dolazi u tačku br.35 koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta, a ima koordinate y=6537527, 4855945.
Granica druge zaštićene zone produžava na jug idući graničnom linijom između entiteta i dolazi u tačku br. 36 sa
koordinatama
80
y=6537578, x=4855890, potom produžava na jugozapad, te istok idući preko parcela k.č. 155 i 8 (koordinate
prelomnih tačaka: br.37 y=6537542, x=4855834; br.38 y=6537476, x=4855780; br.39 y=6537436, x=4855738; br.40
y=6537383, x=4855652; br.41 y=6537360, x=4855570; br.42 y=6537335, x=4855433; br.43 y=6537331, x=4855286;
br.44 y=6537378, x=4855228; br.45 y=6537432, x=4855229; br.46 y=6537500, x=4855237; br.47 y=6537538,
x=4855231; br.48 y=6537360, x=4855190) i dolazi u tačku br.49 koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta, a
ima koordinate y=6537643, x=4855180, potom produžava graničnom linijom između entiteta u pravcu jugozapada.
te sjeverozapada i dolazi u tačku br.50 koja ima koordinate y=6535516, x=4855215, zatim nastavlja na jugoistok, te
istok sijekući parcele k.č. 32, 34, 1164, 38, 40, 1164, 39, 41, 142/1, 1157, 133/1, 142, 145, 146, (koordinate
prelomnih tačaka: br.51 br.52 y=6535519, x=4855214; br.53 y=6535553, x=4855211; br.54 y=6535596, x=4855195;
br.55 y=6535647, x=4855166; br.56 y=6535668, x=4855148; br.57 y=6535695, x=4855132; br.58 y=6535727,
x=4855119; br.59 y=6535809, x=4855039; br.60 y=6535837, x=4854970; br.61 y=6535791, x=4854978; br.61
y=6535805, x=4854919; br.62 y=6535788, x=4854874; br.63 y=6535820, x=4854851; br.64 y=6535861, x=4854837;
br.65 y=6535900, x=4854829; br.66 y=6535976, x=4854812; br.67 y=6536042, x=4854796; br.68 y=6536058,
x=4854799; br.69 y=6536074, 4854799; br.70 y=6536104, x=4854809; br.71 y=6536165, x=4854836; br.71
y=6536232, x=4854820; br.72 y=6536256, x=4854813; br.73 y=6536290, x=4854800; br.74 y=6536447, x=4854793;
br.75 y=6536467, x=4854794; br.76 y=6536480, x=4854790; br.77 y=6536591, x=4854792; br.78 y=6536626,
x=4854801; br.79 y=6536646, x=4854815) i dolazi do tačke br. 80 koja se nalazi na parceli k.č. 146, čije su
koordinate y=6536700, x=4854837. Granica produžava na zapad, te sjeverozapad idući preko parcela k.č. 146, 145,
143, 148, 142/1 (koordinate prelomnih tačaka: br.81 y=6536669, x=4854842; br.82 y=6536643, x=4854854; br.83
y=6536631, x=4854857; br.84 y=6536619, x=4854867; br.85 y=6536534, x=4854859; br.86 y=6536521, x=4854875;
br.87 y=6536458, x=4854855; br.88 y=6536447, x=4854855; br.89 y=6536434, x=4854852; br.90 y=6536376,
x=4854851; br.91 y=6536343, x=4854855; br.92 y=6536314, x=4854865; br.93 y=6536258, x=4854891; br.94
y=6536198, x=4854913; br.95 y=6536176, x=4854926; br.96 y=6536150, x=4854954; br.97 y=6536131, x=4854989;
br.98 y=6536078, x=4855024; br.99 y=6536044, x=4855063; br.100 y=6536022, x=4855122; br.101 y=6536028,
x=4855148; br.102 y=6536034, x=4855175; br.103 y=6536038, x=4855203; br.104 y=6536038, x=4855219; br.105
y=6536016, x=4855223; br.106 y=6536012, x=4855216; br.107 y=6535972, x=4855212; br.108 y=6535952,
x=4855225; br.109 y=6535947, x=4855250; br.110 y=6535955, x=4855281, br.111 y=6535947, x=4855321; br.112
y=6535934, x=4855312; br.113 y=6535910, x=4855311, br.114 y= 6535890, x=4855314; br.115 y=6535874,
x=4855324; br.116 y=6535854, x=4855331; br.117 y=6535797, x= 4855345; br.118 y=6535793, x=4855356; br.118
y=6535764, x=4855368; br.119 y=6535732, x=4855376; br.120 y=6535712, x=4855394; br.121 y=6535708,
x=4855418; br.122 y=6535720, x=4855434; br.123 y=6535698, x=4855449; br.124 y=6535648, x=4855394; br.125
y=6535632, x=4855434; br.126 y=6535604, x=4855426; br.127 y=6535604, x=4855414; br.128 y=6535590,
x=4855409; br.129 y=6535570, x=4855419; br.130 y=6535495, x=4855506; br.131 y=6535371, x=4855565) i dolazi
u tačku br. 1, odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo.
Površina obuhvata druge zaštićene zone iznosi P=294,0 ha.
10.4 III- TRANZICIJSKA ZONA
Treća, tranzicijska, zona predstavlja kontakt zonu zaštićenog područja sa zonom izgradnje grada.
U trećoj zaštićenoj zoni mjere zaštite obuhvataju:
a) zabranu sječe šume, osim ako to nije u skladu sa Planom upravljanja zaštićenim područjem i Prostornim
planom područja posebnih obilježja;
b) zabranu lova životinjskih vrsta, osim u slučaju kada su određene vrste prenamnožene, kada uzrokuju veće
štete unutar prostora ili su prenosioci opasnih zaraznih bolesti u stadiju u kojem mogu uzrokovati štete,
kako čovjeku tako i drugim vrstama životinja, a sve u skladu sa važećim propisima iz oblasti lovstva;
c)
vršenje adekvatnih uzgojno-lovnih mjera kao npr. izgradnju potrebnog broja hranilišta, solila, pojilišta itd.
u cilju održavanja populacije divljači unutar prostora;
d) zabranu izgradnje novih objekata;
81
e) zabranu saobraćaja motornim vozilima izvan cesta, osim za gazdovanje šumama i poljoprivrednim
površinama;
f)
zabranu korištenja vještačkih đubriva i pesticida;
g) rekonstrukciju postojećih objekata.
Granice treće zaštićene zone
Granica polazi od tačke br.1 koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta, a ima koordinate y=6535176,
x=4855574, zatim produžava u pravcu sjevera, sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 142 i 1164 i dolazi do tromeđe
parcela k.č. 1164, 142/1 i 2771, potom nastavlja na sjever idući međom parcele k.č. 142/1 ( obuhvata je ) i dolazi do
tačke br.2 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 142/1 i 2065, a ima koordinate y=6535253, x=4855843.
Granica obuhvata produžava na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2065 i 2063/2 i dolazi u tromeđu
parcela k.č. 2063/2, 2065 i 2064, zatim nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 2065, 2067 i 2120/1
(obuhvata ih) i dolazi u tačku br.3 koja ima koordinate y=6535346, x=4855919, a nalazi se na međi između parcela
k.č. 2120/1 i 2071. Granica produžava na sjeveroistok, te jug idući preko parcela k.č. 2120/1, 783, 785, 784, 789,
801, 802, 800/3, 800/2, 800/1, 798, 783, 855, 724, 725, 752, 817/1, 817/8, 721, 856, 150 (koordinate prelomnih
tačaka: br.4 y=6535447, x=4855955; br.5 y=6535528, x=4856006; br.6 y=6535730, x=4856044; br.7 y=6535822,
x=4856041; br.8 y=6535822, x=4856036; br.9 y=6535850, x=4856043; br.10 y=6535851, x=4856051, br.11
y=6535868, x=4856044; br.12 y=6535885, x=4856031; br.13 y=6535898, x=4856032; br.14 y=6535931, x=4856003;
br.15 y=6535951, x=4856983; br.16 y=6535981, x=4855970; br.17 y=6536013, x=4855920; br.18 y=6536047,
x=4855825) i dolazi u tačku br.19 koja se nalazi na parceli k.č. 153 čije su koordinate y=6536072, x=4855731.
Granica obuhvata produžava u pravcu juga idući preko parcela k.č. 153, 150 (koordinate prelomnih tačaka: br.20
y=6536101, x=4855713; br.21 y=6536111, x=4855686, br.22 y=6536128, x=4855684; br.23 y=6536134, x=4855663;
br.24 y=6536143, x=4855665) i dolazi u tačku br.25 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 155 i 715, koja ima
koordinate y=6536152, x=4855671, granica potom nastavlja na istok idući međama parcela k.č. 155 i 8 (obuhvata
ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č.482, 483 i 8. Granica produžava na sjever te jug idući preko parcele k.č. 8
(koordinate prelomnih tačaka: br.26 y=6537238, x=4856141; br.27 y=6537225, x=4856200; br.28 y=6537238,
x=4856213; br.29 y=6537226, x=4856262; br.30 y=6537217, x=4856279; br.31 y=6537167, x=4856305, br.32
y=6537197, x=4856346), i izlazi na put k.č. 548 kojim produžava na jug i dolazi u tačku br.33 sa koordinatama
y=6537745, x=4855750, i izlazi na put k.č. 548 kojim produžava na jug i dolazi u tačku br.33 sa koordinatama
y=6537527, x=4855945, a koja se nalazi na graničnoj liniji između entiteta. Granica nastavlja u pravcu jugozapada,
zapada, te sjeverozapada idući preko parcela k.č. 8, 155, 843, 846, 155, 840, 839, 832, 1161, 830, 856, 829, 809,
808, 2120/1, 142/1 (koordinate prelomnih tačaka: br.34 y=6537373, x=4855945; br.35 y=6537000, 4855629; br.36
y=6536857, x=4855611; br.37 y=6536760, x=4855630; br.38 y=6536731, x=4855692; br.39 y=6536628, x=4855729;
br.40 y=6536558, x=4855671; br.41 y= 6536501, x=4855554; br.42 y=6536239, x=4855502 br.43 y=6536154,
x=4855579; br.44 y=6536092, x=4855693; br.45 y=6536070, x=4855697; br.46 y=6536052, x=4855606; br.47
y=6536056, x=4855562; br.48 y=6535990, x=4855519 br. 49 y=6535965, x=4855522; br.50 y=6535947, x=4855536;
br.51 y=6535923, x=4855542 br.52 y=6535877, x=4855539 br.53 y=6535871, x=4855541; br.54 y=6535867,
x=4855539 br.55 y=6535875, x=4855542; br.56 y=6535468, x=4855940; br.57 y=6535440, x=4855882; br.58
y=6535389, x=4855874; br.59 y=6535317, x=4855827; br.60 y=6535272, x=4855825; br.61 y=6535216, x=4855803;
br.62 y=6535219, x=4855695; br.63 y=6535194, x=4855644; br.64 y=6535176, x=4855574) i dolazi u tačku br.1,
odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo.
Površina obuhvata treće zaštićene zone iznosi P=50,8 ha.
82
11 UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM
Upravljanje zaštićenim područjem vršit će Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja. Upravljanje
zaštićenim područjem provodit će se na osnovu Plana upravljanja i Prostornog plana područja posebnih obilježja.
Plan upravljanja, koji izrađuje stručna organizacija odabrana putem javnog poziva i donosi Vlada Kantona, je
razvojno-organizacijski i ekonomski dokument, koji sadrži smjernice za zaštitu, djelovanje i razvoj, te smjernice za
korištenje zaštićenog područja i dr. Do donošenja ovih planskih dokumenata, Kantonalna javna ustanova za
zaštićena prirodna područja, će svoje nadležnosti vršiti u skladu sa ovim Zakonom, Zakonom o zaštiti prirode
Federacije BiH, podzakonskim aktima donesenim na osnovu Zakona, te Odlukom o njenom osnivanju, koju je
donijela Skupština Kantona.
12 OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA
Sredstva za zaštitu osigurat će se iz Kantonalnog fonda i Federalnog fonda za zaštitu okoliša, Budžeta Kantona,
naknade za korištenje prostora, predpristupnih fondova Evropske unije i dr. Preliminarna procjena troškova radne
snage na godišnjem nivou iznosi 56.700,00 KM, a troškovi za prioritetne aktivnosti na uređenju prostora i
postavljanju planinskog mobilijara i nabavku neophodne opreme za rad, protivpožarne opreme i sl. procijenjeni su
na 26.550,00 KM. Naime, za vršenje neposrednog nadzora u zaštićenom području neophodno je samo uposliti u
Javnoj ustanovi za zaštićena prirodna područja dva nadzornika-čuvara prirode, kao i jednog fizičkog radnika, dok će
postojeći stručni kadar Ustanove proširiti svoja zaduženja i na ovo područje, te u tom smislu nema drugih troškova.
Također, je neophodno izvršiti sanaciju zaštićenog područja (uklanjanje deponija otpada, sanitarno pročišćavanje
šume, uređenje staza, markaciju staza i sl). Ove poslove Ustanova će izvršiti angažovanjem radnika putem javnih
radova u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Kantona, te sredstvima iz drugih fondova. Sredstva za rekonstrukciju
postojećih i izgradnju novih objekata osigurat će njihovi vlasnici, odnosno investitori.
13 PRILOZI
PRILOG 1 – ODLUKA O UTVRĐIVANJU PRIJEDLOGA ZAŠTITE PODRUČJA TREBEVIĆ
PRILOG 2 - PRIJEDLOG ZA STAVLJANJE DOBRA POD PRAVNU ZAŠTITU
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
KANTON SARAJEVO
Ministarstvo prostornog
uređenja i zaštite okoliša
Bosnia and Herzegovina
Federation of Bosnia and Herzegovina
CANTON SARAJEVO
Ministry of Physical Planning and
Environmental Protection
Sarajevo, 18.09.2013.godine
IZVJEŠTAJ O PROVEDENOJ JAVNOJ RASPRAVI O
NACRTU ZAKONA O PROGLAŠENJU ZAŠTIĆENOG PEJZAŽA „TREBEVIĆ“
Dana 21.05.2013. godine, Skupština Kantona Sarajevo utvrdila je Nacrt Zakona o proglašenju
zaštićenog pejzaža „Trebević“ i stavila ga na javnu raspravu u trajanju od 60 dana.
Nacrt Zakona upućen je Gradu Sarajevo i općinama Kantona Sarajevo, Ministarstvu privrede
Kantona, Upravi za šumarstvo Kantona, KJP „Sarajevo-šume“, KJKP „Vodovod i Kanalizacija“,
Kantonalnom zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Zavodu za planiranje
razvoja Kantona, Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, SERDA d.o.o. Sarajevo, Turističkoj
zajednici Kantona, KJU za zaštićena prirodna područja, Institutu za hidrotehniku Građevinskog
fakulteta u Sarajevu, Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, Fondu za zaštitu okoliša Federacije
BiH, Federalnom hidrometeorološkom zavodu.
Također, Nacrt Zakona je bio dostupan široj javnosti na način da je objavljen na web strani Kantona
Sarajevo, te je predstavljen putem sredstava javnog informisanja, kroz izjave, komentare i sl.
Svoje primjedbe, prijedloge, sugestije i mišljenja na Nacrt zakona u propisanom roku dostavili su:
1. GRAD SARAJEVO
2. OPĆINA STARI GRAD SARAJEVO
3. OPĆINA HADŽIĆI
4. KJKP „Vodovod i Kanalizacija“
5. UDRUŽENJE BRDSKIH BICIKLISTA
6. LOVAČKO UDRUŽENJE „SARAJEVO“
7. KJU za zaštićena prirodna područja
Nakon isteka roka za javnu raspravu, svoje mišljenje je dostavio Zavod za planiranje razvoja
Kantona Sarajevo.
web: http://mpz.ks.gov.ba
e-mail: [email protected]
Tel: + 387 (0) 33 562-086,Fax: + 387 (0) 33 562-177
Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1
PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com
U daljem dijelu teksta daju se primjedbe, prijedlozi, sugestije i mišljenja koja su dostavljena
Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.
Nakon isteka roka za javnu raspravu, donesen je Zakon o zaštiti prirode („Službene novine
Federacije BiH“ broj 66/13), koji je, u odnosu na raniji Zakon o zaštiti prirode Federacije BiH, na
drugačiji način propisao sadržaj Zakona o proglašenju područja zaštićenim.
Prijedlog Zakona o proglašenju Zaštićenog pejzaža „Trebević“
Zakonom o zaštiti prirode.
je sačinjen u skladu sa novim
S obzirom na to, da se većina primjedbi, prijedloga, sugestija i mišljenja, odnose na odredbe Nacrta
Zakona, koje nisu sadržane u novom Prijedlogu, predlagač je zauzeo stav da se izjasni samo o onim
primjedbama i prijedlozima koje se odnose na odredbe Prijedloga Zakona, koji se dostavlja skupštini
na usvajanje.
Ostale primjedbe, prijedlozi, sugestije i mišljenja, koje navodimo u predmetnom Izvještaju, radi
uvida u njihov obim i sadržinu, biće razmatrani prilikom izrade Prostornog plana područja posebnih
obilježja Trebević, Plana upravljanja i Pravilnika o unutrašnjem redu, kao podzakonskih akata,
kojima se detaljno uređuje upravljanje i zaštita ovog područja. Napominjemo, da je većina prispjelih
prijedloga prihvatljiva, te će se ugraditi u navedene akte.
GRAD SARAJEVO
Primjedba: 1. Granice obuhvata: Potrebno je granice obuhvata definisati u metrima, te pisati napr.
kao X=6 537 172; Y= 4 853 663, a ne kao što je navedeno u Nacrtu Zakona X = 653 71 72,750; Y =
485 36 63,748.
Stav predlagača: Primjedba se prihvata. Opis granica je usklađen od strane stručnih institucija.
Prijedlog: 2. Druga zaštitna zona: U ovoj zoni se nalazi prostor namijenjen stočarstvu u kojem se
pretežno na zapadnom dijelu nalazi par objekta. Za ove objekte trebalo bi decidnije odrediti njihov
status. U članu 18. pod j., može se sa sigurnošću odrediti status ovih objekata.
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
Prijedlog: 3. Treća zaštitna zona: Nejasan status postojećih objekata – član 19. (napr. objekti ispod
Čoline kape).
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
Prijedlog: 4. Kaznene odredbe: Treba povećati kaznene odredbe, obzirom da Nacrt Zakona
predviđa relativno male novčane kazne za fizička i pravna lica koja vrše izgradnju objekata (član 33.)
u prvoj zaštićenoj zoni. Smatramo da se sa ovim iznosom kazni ne može spriječiti nova gradnja.
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona. Sankcije su precizno definisane Federalnim
Zakonom o zaštiti prirode.
web: http://mpz.ks.gov.ba
e-mail: [email protected]
Tel: + 387 (0) 33 562-086,Fax: + 387 (0) 33 562-177
Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1
PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com
OPĆINA STARI GRAD SARAJEVO
Prijedlog: U mišljenju od 11.07. je navedeno da imaju saznanja da je Ekonomski institut u Sarajevu
sačinio „Elaborat o strateškom okviru ekonomskog razvoja i razvoja turizma šireg područja
„Trebevića“ po narudžbi Sarajevske regionalne agencije SERDA. Elaborat tretira područje Trebevića
kao jedinstvenu prirodnu cjelinu, koja se prostire na području dva entiteta, sa istim karakteristikama i
preduslovima za zaštitu i uređenje prostora. Stav je da područje Trebevića treba tretirati kao
jedinstveno područje, što znači da bi se u tom slučaju postupilo na način kako je propisano
odredbama člana 30. Zakona o zaštiti prirode („Sl. novine F BiH“ broj 33/03).
Stav predlagača: Prijedlog se ne prihvata.
Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023 godina, prostor Trebevića u naznačenim
granicama je definisan kao Zaštićeni pejzaž, te je za isti planirana izrada Prostornog plana područja
posebnog obilježja. Samim tim je utvrđeno opredjeljenje da je ovaj prostor od posebnog značaja za
Kanton Sarajevo i da će Kanton posebnim propisom u skladu sa nadležnostima iz Zakona o zaštiti
prirode F BiH regulisati njegovu zaštitu i upravljanje.
Tačno je, da je Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH predviđena mogućnost donošenja
jedinstvenog propisa za zaštitu područja, koje se nalazi na prostoru oba entiteta, od strane nadležnih
zakonodavnih entitetskih tijela, ali uz pretpostavku da je donesen Međuentitetski program zaštite
okoliša. Kako ovakav Program nije donesen, a niti postoje realni izgledi za njegovo donošenje,
prihvatanje prijedloga Općine Stari Grad bi značilo odlaganje zaštite područja unedogled. Za ovaj
prostor nisu usaglašeni ni prostorno-planski dokumenti u smislu namjene i korištenja, što takođe
isključuje mogućnost jedinstvenog regulisanja prostora.
Prijedlog: Ukoliko se ne prihvati prijedlog da se radi o jedinstvenom području koje zahvata oba
entiteta, primjedbe su slijedeće:
- Utvrditi veću mogućnost izgradnje objekata u I i II zoni koji bi sadržajima i izgledom
odgovarali ambijentu.
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
Prijedlog:
- Dodati mogućnost izgradnje objekata sportsko-rekreativnih sadržaja, obzirom da Trebević
pruža takve mogućnosti.
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
Prijedlog:
- Predvidjeti rekonstrukciju trebevićke žičare sa pratećim sadržajem, kao simbolom izletničkog
turizma Sarajeva, a i šire.
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
Prijedlog:
web: http://mpz.ks.gov.ba
e-mail: [email protected]
Tel: + 387 (0) 33 562-086,Fax: + 387 (0) 33 562-177
Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1
PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com
-
Odredbe koje tretiraju privremeno zauzimanje javnih površina (član 24 stav (3) u zaštićenom
području treba precizirati tako da su usklađene sa propisima koji regulišu ovu oblast
(Kantonalni i Općinski) i jasno naznačiti nadležnost Općine za izdavanje odobrenja.
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
Primjedba: Postavlja se pitanje kakvu snagu ima „saglasnost ustanove“ odnosno šta bi značilo
odbijanje saglasnosti. Takođe, je nejasno koji bi kriteriji bili za davanje saglasnosti Ustanove, da li se
naplaćuje ili ne.
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
Prijedlog: Ukoliko ostaje ovakva odredba, morala bi biti uvrštena u nadležnost Ustanove (član 27.).
Odredba koja reguliše nadležnost Ustanove je neprecizna.
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
Prijedlog:
Primjeri:
Stav (d) „daje mišljenje za organizaciju javnih priredbi za koje je potrebna suglasnost Ustanove“-nije
jasno da li daje mišljenje, i da li je ono obavezujuće, ili suglasnost. Posebno je nejasno kojim
propisom je regulisana obaveza pribavljanja saglasnosti/mišljenje Ustanove, kada su ti propisi već
doneseni, a Ustanova bi preuzela upravljanje zaštićenim područjem nakon donošenja Zakona.
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
Prijedlog:
Stav (h): Nejasno je u kom smislu „stručno pomaže i savjetuje vlasnike i korisnike zemljišta u
zaštićenom području“, te koji su preduslovi potrebni da se dobije takav vid pomoći (zahtjev, molba,
besplatno ili ne). Koji je smisao, odnosno svrha i cilj ovakve vrste „pomoći“?
Stav (k) formulacija „vodi posjetioce po zaštićenom pejzažu“ je veoma nespretna tako da navodi na
zaključak da će kretanje ovim područjem biti ograničeno ili pod strogim nadzorom.
Stav (p) nejasno je šta znači „brine o obnovljenim objektima kulturne baštine..“, da li obezbjeđenje u
smislu sigurnosti, da li ulaže sredstva u obnovu, kako će „brinuti“ o objektima koji su u vlasništvu
drugih subjekata (npr. lokalne zajednice). Da li to znači da sav teret obnove i održavanja snosi neko
drugi, a Ustanova samo „brine“?
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
Prijedlog:
Član 28. Tretira pitanje Razvojnih smjernica.
U dijelu koji govori o poticanju tradicionalnog stočarstva nije jasno na koji način, trebalo bi
precizirati da se ta aktivnost vodi u skladu sa Zakonom o stočarstvu, Zakonom o poljoprivredi,
Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
web: http://mpz.ks.gov.ba
e-mail: [email protected]
Tel: + 387 (0) 33 562-086,Fax: + 387 (0) 33 562-177
Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1
PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com
Prijedlog:
U istom članu predviđeno je postavljanje standardnih planinarskih i turističkih markacija i uređivanje
rekreacijske infrastrukture (tačka c) i d).
Nije adekvatno obrađena problematika razvoja biciklizma na zaštićenom području, obzirom da
postoje prirodni preduslovi za razvoj ovog sporta u rekreativne svrhe, što je i predviđeno zajedničkim
aktivnostima više općina, zajedno sa nadležnim turističkim zajednicama.
U tom smislu predlažu da u članu 17. Kao mjera zaštite tačka c) stoji:
„Zabranu saobraćaja za sva vozila na motorni pogon (ovo isključuje pojam bicikla) izuzev vozila sa
odobrenjem upravitelja zaštićenog područja“.
U članu 18.
Tačka i) „zabrana kretanja motornih vozila…“ ostali dio teksta kao u nacrtu.
Tačka m) „zabrana vožnje (briše se brdskim biciklima) motociklima, biciklima sa pomoćnim
motorom…“ ostali dio teksta kao u nacrtu.
U članu 19.
Tačka d) “zabrana saobraćaja motornim vozilima izvan cesta” osim za gazdovanje šumama i
poljoprivrednim površinama”.
Strogi režim zabrana, posebno saobraćaja, utvrđen u okviru zaštite područja biti kočnica za razvoj
turizma, imajući u vidu da je dosadašnja infrastruktura bila dostupna svim turistima i građanima
(parking kod “Prvog šumara”, start i cilj bob staze, Vidikovac i sl.).
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
Primjedba: Strogim režimom zabrana dovedena je u pitanje budućnost lovnog turizma i svih
aktivnosti koje su godinama preduzimala lovačka udruženja na zaštiti divljači i uzgoju mladih.
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
Primjedba: 3.Generalne primjedbe: Nacrt Zakona je u cjelosti minimizirao ulogu Općine Stari
Grad Sarajevo na čijem teritoriju se nalazi Trebević, u utvrđivanju i provođenju politike uređivanja
svog prostora i zaštite čovjekove okoline, kao i upravljanju prirodnim resursima Općine kao jedinice
lokalne samouprave.
Time bi bila znatno narušena nadležnost Općine u smislu Zakona o principima lokalne samouprave u
Federaciji BiH, član 8. (“Službene novine F BiH” broj 49/06 i 51/09), a time i osnove utvrđene
Poveljom o lokalnoj samoupravi.
Nadalje, pitanje finansiranja budućeg rada i aktivnosti Ustanove nije predhodila dublja ekonomska
analiza.
Vrlo je vjerovatno da će sav finansijski teret u konačnici pasti na Budžet Kantona, a da će se za sve
buduće intervencije i radove tražiti novčana potpora od Općine, što je neprihvatljivo.
Stav predlagača: Primjedbe se ne prihvataju. Ovim Zakonom se prirodne vrijednosti Trebevića
utvrđuju kao prirodne vrijednosti od značaja za Kanton Sarajevo. To znači da su evidentirane
prirodne vrijednosti od značaja za sve općine u Kantonu Sarajevo i njihove građane. Sve nadležnosti
koje Općina Stari Grad trenutno vrši na ovom prostoru nastaviće da vrši i nakon donošenja ovog
Zakona. Treba imati u vidu da trenutno ovim prostorom upravlja KJP „Sarajevo-šume“ u dijelu šuma
i šumskog zemljišta (više od 90% prostora), a da će sa ovim prostorom nastaviti da upravlja
Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja.
web: http://mpz.ks.gov.ba
e-mail: [email protected]
Tel: + 387 (0) 33 562-086,Fax: + 387 (0) 33 562-177
Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1
PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com
Politika uređivanja prostora, zaštita okoliša, kao i upravljanje prirodnim resursima na području
Trebevića, će se obavljati pored ovog Zakona, u skladu sa Planom upravljanja, Prostornim planom
područja posebnih obilježja, u čemu će Općina imati svoje učešće.
Kada je u pitanju nadležnost vezana za izgradnju objekata i korištenje javnih površina, primjenjivaće
se važeći zakoni iz oblasti prostornog uređenja i zauzimanja javnih površina, a kojima je decidno
propisana nadležnost općina.
S obzirom na to, da će zaštićenim prostorom upravljati Kantonalna javna ustanova, to će se njeno
finansiranje obezbijediti na isti način na koji se to vrši i za druge kantonalne javne ustanove.
Kantonalna javna ustanova već raspolaže stručnim kadrovima koji će preuzeti poslove upravljanja, a
Vlada Kantona je dala saglasnost na prijem dodatnih nadzornika (čuvara prirode), koji će vršiti
kontinuirano nadgledanje prostora. Finansiranje rekonstrukcije pojedinačnih objekata je briga
njihovih vlasnika, odnosno potencijalnih investitora. Također, finansiranje ekološke revitalizacije
prostora i izgradnje infrastrukture će se u najvećoj mjeri osigurati iz međunarodnih fondova, te
sredstava Fonda za zaštitu okoliša, a što je realizovano i na drugim zaštićenim područjima u
Kantonu.
Pri ovom treba imati u vidu da je opća korist prirodnih vrijednosti Trebevića finansijski nemjerljiva,
imajući u vidu pozitivan uticaj na kvalitet zraka, osiguranje pitke vode i dr.
OPĆINA HADŽIĆI
Mišljenje: Konstatuju da se predmetno područje ne nalazi na teritoriji Općine Hadžići, ali
podržavaju nastojanja da se predmetno područje, koje se odlikuje izuzetnim vrijednostima, stavi pod
pravnu zaštitu, upravljanje i nadzor.
KJKP „Vodovod i Kanalizacija“
Mišljenje: Mišljenjem od 10.07.2013. godine, su obavijestili da u potpunosti podržavaju donošenje
predmetnog Zakona, koji je značajan za održavanje zaštitnih funkcija prirodnih resursa, te da na isti
nemaju primjedbe.
UDRUŽENJE BRDSKIH BICIKLISTA
Konstatacije: Nacrt Zakona o proglašenju zaštićenog pejzaža „Trebević“ u članu 4, stav c) za ciljeve
definiše i razvoj turizma i rekreacije, što u potpunosti podržavaju. Međutim, u članovima 17.,18. i
19. zabranjuje se saobraćaj za sva vozila u zaštićenom području Trebević izuzev asfaltnih puteva, a
time i saobraćaj biciklima, obzirom da je prema Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na
putevima u BiH, bicikl je definisan kao vozilo koje ima najmanje dva točka i koje se pokreće
isključivo snagom vozača.
Prema brojnim iskustvima članova Udruženja brdskih biciklista, koji su vozili razne ekspedicije po
planinama, zaštićenim područjima i nacionalnim parkovima u Evropi (Alpe: Lago di Garda,
Dolomiti; Njemačka: Altmuhltal; Slovenija: Bled; Crna Gora: Durmitor, Žabljak, Lovćen;
web: http://mpz.ks.gov.ba
e-mail: [email protected]
Tel: + 387 (0) 33 562-086,Fax: + 387 (0) 33 562-177
Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1
PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com
Makedonija. Korab i td.), i u svim tim područjima, čak i onim koji imaju tretman nacionalnih
parkova, brdski biciklizam i kretanje planinskim stazama ne samo da nije zabranjen već je stimulisan
izgradnjom infrastrukture, pratećih objekata, putokaza, karata. Turizam, a posebno aktivni vid
odmora vožnjom bicikla, važna je grana privrede svih nabrojanih krajeva.
U kontekstu izgradnje Trebevićke žičare biciklisti će biti vrlo značajna korisnička skupina od čega će
Grad imati koristi kroz prodaju karata, ali samo u uslovima da im bude omogućena vožnja po
šumskim stazama. U dijelu Trebevića koji pripada Republici Srpskoj ovakva zabrana nije na snazi,
već je na osnovu objekata izgrađenih na Brusu jasno da je prepoznato da u razvoju potencijala za
brdski biciklizam vide šansu za ekonomski prosperitet, pa na Brusu možete iznajmiti brdske bicikle
za vožnju po planini.
Na kraju, općine Kantona Sarajevo i Republike Srpske koje gravitiraju planinama Igman, Trebević,
Bjelašnica i Jahorina potpisale su Memorandum o izgradnji i „Sarajevo Olimpic Bike Parka“ koji
ima za cilj izgradnju, markiranje i promociju biciklističkih staza za građane BiH i turiste iz
inostranstva.
Imajući u vidu sve navedeno, smatraju da neprihvatljivim zabranu vožnje brdskih bicikla kroz
zaštićeno područje i po planinskim stazama bilo koje namjene. Zabrana se može odnositi na kretanje
van propisano definisanih i uređenih staza i kretanje kroz šumsko područje.
Primjedbe i prijedlozi na pojedinačne članove Nacrta Zakona
Primjedba:
Iz dosadašnjeg iskustva zaključili su da za sportske rekreativne i turističke svrhe nije moguće
koristiti samo šumske puteve i šumsku infrastrukturu, već je potrebno osim postojeće šumske
infrastrukture napraviti posebne planinske staze koje bi služile isključivo u sportske, rekreativne i
turističke svrhe.
Obzirom da su u članu 28. definisane razvojne smjernice prema kojima će se u drugoj zoni zaštite, u
skladu sa Planom upravljanja U drugoj zoni zaštite, u skladu sa Planom upravljanja i Prostornim
planom područja posebnih obilježja, provoditi aktivnosti postavljanja standardnih planinarskih i
turističkih markacija, na svim planinskim stazama, ali i uređivanje rekreacijske infrastrukture,
smatraju da nije adekvatno obrađena problematica razvoja brdskog biciklizma na predmetnom
području.
Prijedlog izmjene:
Član 3.
(Značenje pojmova)
„planinska staza“ je uski pojas zemljišta, po pravilu na brdovitom, šumskom i planinskom prostoru,
namijenjena za hodanje, trčanje, penjanje ili brdski biciklizam, samo u posebnim slučajevima u cilju
osiguranja može biti uređena uz upotrebu prirodnog materijala.
Pri izgradnji staze ni u jednom aspektu ne smije se doći do uništavanja, krčenja ili bilo kakvog
narušavanja flore, faune i šumskog zemljišta.
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
Prijedlog izmjene člana 17.
(Mjere zaštite u prvoj zaštićenoj zoni)
web: http://mpz.ks.gov.ba
e-mail: [email protected]
Tel: + 387 (0) 33 562-086,Fax: + 387 (0) 33 562-177
Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1
PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com
U prvoj zaštićenoj zoni mjere zaštite obuhvataju konzervaciju specifičnih prirodnih i kulturnohistorijskih obilježja i odnose se na:
c) zabranu saobraćaja za sva vozila na motorni pogon (ovo isključuje pojam bicikla) izuzev vozila sa
odobrenjem upravitelja zaštićenog područja.
Prijedlog izmjene člana 18.
(Mjere zaštite u drugoj zaštićenoj zoni)
m) zabrana vožnje motociklima, biciklima s pomoćnim motorom i drugim vozilima, po planinskim
stazama namijenjenim za hodanje, trčanje i penjanje, izuzev, ukoliko je to vozilo namijenjeno
opskrbi planinarskog doma ili spašavanja unesrećenog, kao i u slučajevima kada vlasnik zemljišta
preko kojega prelazi planinska staza koristi vozilo za vlastite potrebe;
Prijedlog izmjene člana 19.
(Mjere zaštite u trećoj zaštićenoj zoni)
U trećoj zaštićenoj zoni mjere zaštite obuhvataju:
d) zabrana saobraćaja motornim vozilima izvan cesta osim za gazdovanje šumama i poljoprivrednim
površinama;
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
LOVAČKO UDRUŽENJE „SARAJEVO“
Mišljenje: U ekonomskoj krizi realizacijom ovih aktivnosti bi predstavljalo još jedno opterećenje na
Budžet Kantona Sarajevo. Postavlja se pitanje da li je rađena ekonomska analiza, odnosno troškovi
uređenja, upravljanja i td.
U sve aktivnosti treba biti uključena lokalna zajednica, odnosno Općina Stari Grad.
Zabranom saobraćaja bi se sprječavao razvoj turizma i korištenje postojeće infrastrukture koju su
prije svi koristili.
Znatno bi se smanjio razvoj lovnog turizma.
Osporava se gospodarenje lovištem i divljači. Lovačko udruženje „Sarajevo“ je osnovano 1894.
godine, što znači da baštini dugu tradiciju na uzgoju i zaštiti divljači. Udruženje je kroz ovaj period
ulagalo znatna materijalna sredstva u lovište.
Udruženje ima 450 redovnih članova, a smanjenjem lovišta, istim se onemogućuje gospodarenje sa
divljači, te se dovodi u pitanje dalje postojanje ovog najstarijeg udruženja u F BiH.
Uzimajući u obzir granice entiteta, te zaštićenog područja koje uopće ne prate prirodne granice,
Udruženje će biti u nepovoljnijem položaju jer će Lovačko društvo sa područja Istočnog Starog
grada RS-a, na Trebeviću nesmetano provoditi svoje aktivnosti.
Nejasni su razlozi zašto se oduzima pravo gospodarenja KJP „Sarajevo-šume“ i L.U. „Sarajevo“,
koji su ove poslove uspješno i na stručnim osnovama provodili, a posebno u periodu od 1996. Do
2013. godine.
Stav predlagača: Sadržan je u izjašnjenju na primjedbe Općine Stari Grad
Prijedlog: Posebno ističu da je Zakonom o šumama i Zakonom o lovstvu utvrđeno da ukoliko se
određene površine zemljišta izuzimaju iz područja predhodnih korisnika imaju pravo na naknadu (za
objekte, izgrađenu infrastrukturu, uložena finansijska sredstva u ovo područje)
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
web: http://mpz.ks.gov.ba
e-mail: [email protected]
Tel: + 387 (0) 33 562-086,Fax: + 387 (0) 33 562-177
Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1
PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com
KANTONALNA JAVNA USTANOVA ZA ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA
Mišljenje:
- Od strane Upravnog odbora se podržava donošenje Zakona o proglašenju Zaštićenog pejzaža
„Trebević“;
- Da se u članu 27. tačka p) Nacrta zakona uskladi odgovornost Javne ustanove sa njenom
nadležnošću, potrebno je jasnije regulisati obavezu „vodi brigu“;
- Da materijalna sredstva i broj uposlenih koji će vršiti neposredan nadzor i kontrolu mjera zaštite u
zaštićenom području budu usklađeni sa realnim potrebama;
- Da se prije preuzimanja prostora Trebevića od strane Javne ustanove, izvrši provjera površina koja
je minirana, te da se prostor koji nije očišćen od minsko-eksplozivnih sredstava vidno označi na
terenu.
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
ZAVOD ZA PLANIRANJE RAZVOJA KANTONA SARAJEVO
Mišljenje:
Načelne primjedbe:
- Nacrt Zakona nije pratio grafički prilog sa distribucijom zaštićenih zona, naročito je bitna
Prva zaštićena zona (nukleus).
Stav predlagača: Primjedba se prihvata.
-
U članu 5. stav 1. usaglasiti površinu obuhvata područja koje se štite Zakonom...
Stav predlagača: Primjedba se prihvata.
-
Ukupna površina obuhvata u Nacrtu Zakona iznosi 398 ha, što je je 3 ha manje u odnosu na
granicu obuhvata koji je opisan u Elaboratu valorizacije prirodnih vrijednosti područja
Trebević. Grafički dio Nacrta nismo dobili na uvid, te nismo u mogućnosti provjeriti zbog
čega je nastala ova razlika u površini ukupnog obuhvata.
Stav predlagača: Primjedba se prihvata.
-
Analizirajući pokrivenost provedbeno-planskom dokumentacijom na području koje graniči sa
obuhvatom Zaštićenog pejzaža „Trebević“, konstatovali smo da je dio prostora površine od
11,8 ha ostao nepokriven istom. Naš prijedlog je da se ta površina pripoji obuhvatu
Zaštićenog pejzaža „Trebević“ (vidjeti grafički prilog).
Stav predlagača: Primjedba se ne prihvata. Elaboratom o valorizaciji prirodnih vrijednosti ovog
područja, na prijedlog Zavoda za planiranje, obuhvaćen je za valorizaciju prostor od 401 ha.
Naime, povećanje površine koja se predlaže za zaštitu od 11,8 ha trebalo bi biti praćeno dodatnom
valorizacijom biološke i ekološke raznovrsnosti ovog prostora i utvrđivanje vrijednosti koje bi
trebalo štititi, a što zahtijeva dodatno vrijeme i finansijska sredstva. Prilikom donošenja Prostornog
plana područja posebnog obilježja može se razmotriti potreba za proširenjem obuhvata zaštite.
web: http://mpz.ks.gov.ba
e-mail: [email protected]
Tel: + 387 (0) 33 562-086,Fax: + 387 (0) 33 562-177
Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1
PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com
-
Nacrt Zakona ne sadrži odnos prema regionalnoj saobraćajnici Sarajevo-Jahorina (Pale).
-
Nacrt Zakona nema odredbe kojima se određuje odnos prema rekonstrukciji žičare, kao i
pitanjima nadležnosti vezanim za ovaj vid saobraćaja (kantonalni ili gradski nivo).
-
Nacrt Zakona, sa aspekta komunalne hidrotehnike, treba da sadrži, a na osnovu Pravilnika o
uslovima za određivanje zone sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode koji se
koriste ili planiraju koristiti za piće („Službene novine Federacije BiH“ 70/06), zone zaštite
za postojeća izvorišta i vodotoke na području Zaštićenog pejzaža „Trebević“ i da se svakako
ugradi i III zaštitna zona izvorišta Kovačići koja se nalazi u sklopu obuhvata zaštićenog
područja i potrebno je obezbijediti zakonski predviđenu zaštitu.
-
Nacrt Zakona treba da sadrži odredbu kojom bi se propisalo da će se sve intervencije u
prostoru moći odvijati isključivo na osnovu Prostornog plana područja posebnih obilježja
Zaštićeni pejzaž „Trebević“ i Plana upravljanja zaštićenim područjem.
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
Konkretni prijedlozi
- U članu 5. stav 2., i članu 11. stav 2. i članu 14. stav 2. riječi „entitetsku granicu“ zamijeniti
riječima „međuentitetsku liniju razgraničenja utvrđenu Dayton-skim mirovnim
sporazumom“.
Stav predlagača: Primjedba se prihvata i ugrađena je u tekst zakona.
-
U članu 17. tačka c) iza riječi „sva vozila“ dodati riječ „na motorni pogon“.
-
U članu 18. tačka l) iza riječi „kretanja“ dodati riječ „motornih“.
-
U članu 18. tačka m) brisati riječi „brdskim biciklima“, a iza riječi „vozilima“ dodati riječi
„na motorni pogon“.
-
U članu 19. tačka d) iza riječi „saobraćaja“ dodati riječ „motornim“.
-
U članu 11. stav 4. opisuje granicu, „Draguljac“ u okviru Prve zaštićene zone, a „Fort
Draguljac“ se spominje u članu 13. tačka c) podtačka 1) u Drugoj zaštićenoj zoni-puffer, što
treba eventualno usaglasiti, ako se radi o neusaglašenosti.
-
U poglavlju „IV Mjere zaštite“ iza člana 19. dodati novi član 20. koji bi glasio:
„U svim zaštićenim zonama, pored mjera utvrđenih u članovima 17., 18. i 19. dozvoljeno je
održavanje i rekonstrukcija ranije i sada postojećih građevina i infrastrukturnih sistema
(saobraćajnica, sportskih objekata i sl.), a u skladu sa Planom upravljanja zaštićenim
područjem i Prostornog plana područja posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž „Trebević“.
-
Članovi 20. do 36. postaju članovi 21. do 37.
Stav predlagača: Nije predmet predloženog Zakona.
web: http://mpz.ks.gov.ba
e-mail: [email protected]
Tel: + 387 (0) 33 562-086,Fax: + 387 (0) 33 562-177
Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1
PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com
PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com
PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com
PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com

JABLANICA Razvoj turističkog itinerera u prekograničnoj oblasti

linku - SPUS

„SJEĆANJE NA ADNANA I NADIRA“ Sarajevo, 21.03.2015.godine

KULTURNI TURIZAM Bosna i Hercegovina baštini bogato kulturno

Udruzivanje sredstava 2014 N.pdf - Ministarstvo za boračka pitanja

Nedžad Koldžo

O B A V J E Š T E NJ E

ZAJEDNO

Plenum Zahtjevi Kultura_protokol_final

SEMINAR „PRAVI ČOVJEK NA PRAVOM MJESTU”