Broj 42 - Stranica 162
SLUŽBENI GLASNIK BiH
314
PRAVILNIK
O ODRŽAVANJU GORNJEG STROJA PRUGA
I. OPûI DIO
ýlan 1.
(Uvodne odredbe)
(1) Ovaj Pravilnik propisuje odredbe o organizaciji i naþinu
vršenja nadzora i pregleda pruge, kao i tehniþke uvjete za
održavanje gornjeg stroja pruga normalnog kolosjeka
nominalne širine 1435 mm i radove koji se moraju
poduzimati za siguran i uredan željezniþki saobraüaj za
konvencionalne brzine - do 160 km/h.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika sadrže tehniþke uvjete,
tehniþke parametre i mjere za održavanje gornjeg stroja
pruge, kao i vremenske rokove i naþin provjere
ispravnosti pruge i njenih elemenata.
(3) Pruga je ispravna ako su njeni sastavni dijelovi ispravni i
ako se na pruzi obavlja saobraüaj brzinama i sa
osovinskim pritiskom propisanim ovim pravilnikom i
važeæim Redom vožnje.
4) Za uspostavu i održavanje javne željezniþke infrastrukture
ili privatne željezniþke infrastrukture povezane s javnom
željezniþkom infrastrukturom odgovoran je Upravitelj
željezniþke infrastrukture (UI).
Upravljanje javnom željezniþkom infrastrukturom može
obavljati javno preduzeæe ili kompanija koji ispunjava
uvjete propisane Zakonom o željeznicama BiH (Sl. gl.
BiH br. 52/05).
ýlan 2.
(Željezniþka infrastruktura)
(1) Željezniþka infrastruktura obuhvaüa donji i gornji stroj
pruge, objekte na pruzi, staniþne kolosjeke,
telekomunikacijska, signalno-sigurnosna, elektrovuþne,
elektro-energetska i ostala postrojenja i ureÿaje na pruzi,
opremu pruge, zgrade i ostale objekte na željezniþkim
službenim mjestima, koje služi tim zgradama, pružni
pojas i zraþni prostor iznad pruge u visini od 12 metara,
odnosno 14 metara kod dalekovoda napona preko 220 kV,
raþunajuüi iznad gornjeg ruba traþnice (GIS).
(2) Podvozje se sastoji iz zemljanog trupa i objekata i služi
kao podloga gornjem stroju.
(3) Gornji stroj se sastoji od kolosjeka, skretnica i ukrštaja i
služi kao neposredna podloga za kretanje šinskih vozila.
Elementi gornjeg sloja su: traþnice, kolosjeþni pribor,
pragovi i zastor.
ýlan 3.
(Podjela željezniþkih pruga)
(1) Podjelu i kategorizaciju pruga odreÿuje vlasnik
infrastrukture prema odredbama važeüih TSI, COTIF-u i
UIC-fisha. Uvažavajuüi trenutno stanje u željezniþkom
sektoru BiH, gdje su vlasnici infrastrukture entiteti i
Brþko Distrikt, podjela pruga i kategorizacija odreÿena je
postojeüom nacionalnom zakonskom legislativom.
(2) Prema broju kolosjeka, pruge se dijele na
jednokolosjeþne, dvokolosjeþne i višekolosjeþne.
(3) Prema vrsti vuþe pruge se dijele na elektrificirane i
neelektrificiranim Elektrificirane pruge na mreži ŽS BiH
koriste monofazni sustav elektrifikacije sa nazivnim
naponom 25 kV i frekvencijom 50 Hz.
(4) Prema vrsti željezniþkog prometa pruge se dijele na pruge
za putniþki promet, pruge za teretni promet i pruge za
mješoviti željezniþki saobraüaj. Kod manjih željeznica,
koje spada i željeznica u ŽS BiH, uglavnom, sve pruge se
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
koriste za sve vrste prometa, iz tradicionalnih, tehniþkih i
ekonomskih razloga.
(5) Na temelju karakteristika terena (reljef, geološki sklop,
hidrološke prilike) željezniþke pruge se dijele na
ravniþarske pruge i pruge u rijeþnim dolinama, pruge u
valovito-brežuljkastom terenu, brdska pruge, planinske
pruge, gradske i prigradske pruge i lokalne pruge u
velikim gradovima.
6) Prema obimu prometa i znaþaju za unutarnji i
meÿunarodni promet, pruge se kategoriziraju na:
a) magistralne pruge, od znaþaja za meÿunarodni i
nacionalni saobraüaj, obuhvaüene Evropskim
sporazumom
o
najvažnijim
meÿunarodnim
željezniþkim prugama,
b) regionalne pruge, od znaþaja za regionalni i lokalni
promet, i
c) lokalne pruge, od znaþaja za lokalni promet.
7) Sa stanovišta održavanja, pruge se kategoriziraju na pruge
I, II, i III reda. Magistralne i regionalne pruge su pruge, sa
stanovišta održavanja, predstavljaju pruge I reda u
daljnjem tekstu ovog Pravilnika, a lokalne pruge sa
stanovišta održavanja, predstavljaju pruge II i III reda u
daljnjem tekstu ovog Pravilnika.
ýlan 4.
(Tehniþke karakteristike pruga i kolosjeka)
Na temelju važeüih akata za sigurnost na podruþju ŽS BiH
odreÿeni su: najmanji promjeri krivina, maksimalni nagibi,
uvjeti za meÿusobno križanje pruga, križanje pruga s drugim
prometnicama, prikljuþivanje pruge i kolosjeka na pruge drugih
zemalja, kao i uvjeti za postavljanje i ugraÿivanje na
željezniþkom zemljištu plinovoda, vodovoda i drugih vrsta
cjevovoda, kao i svih vrsta elektriþnih, telefonskih, telegrafskih
i drugih linija i vodova, bilo da se oni križaju sa željezniþkom
prugom ili idu paralelno s njom, ili samo zadiru u prostor
pruge.
ýlan 5.
(Obezbjeÿenje tehniþkog jedinstva na pruzi)
Pri održavanju kolosjeka, postrojenja i ureÿaja na pruzi,
moraju se primjenjivati odredbe Instrukcije za sigurnost i
interoperabilnost željezniþkog sustava u BiH (Sl. gl. BiH br.
11/12) i važeüih podzakonskih akata koji su sastavni dio ove
Instrukcije.
ýlan 6.
(Dužina pruge i kolosjeka)
1) Dužina pruge, za potrebe održavanja pruge i eksploatacije
željeznice, prikazuje se kao graÿevinska, stvarna,
eksploataciona:
a) graÿevinska dužina pruge mjeri se po osi kolosjeka
od poþetne do završne taþke graÿenja. Kod stanica i
ostalih službenih mjesta na pruzi mjeri se po
glavnom prolaznom kolosijeku;
b) stvarna duljina pruge je duljina prijevoznog puta, a
mjeri se od sredine do sredine staniþne zgrade,
odnosno od sredine do sredine službenih mjesta;
c) eksploataciona ili prometna duljina pruge je stvarna
duljina pruge koja je u eksploataciji; Povremeno
ukinut ili uveden promet na nekoj pruzi utjeþe na
izraþunavanje prosjeþne eksploatacione dužine te
pruge; Prosjeþna eksploataciona dužina pruge
dobiva se redukcijom eksploatacione duljine
razmjerno broju dana u kojima je, tijekom jedne
godine, bila u prometu.
2) Kolosjek izmeÿu izlazne i ulazne skretnice susjednih
stanica ili drugih službenih mjesta, u graÿevinskom
smislu, je kolosjek na otvorenoj pruzi. Dužina kolosjeka u
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
kolodvorima i ostalim službenim mjestima prikazuje se
kao ukupna, stvarna i korisna:
a) ukupna (puna, graÿevinska) dužina staniþnoga
kolosjeka je odstojanje mjereno po osi kolosjeka od
poþetka ulazne skretnice do poþetka izlazne
skretnice, odnosno do kraja odvojnog kolosjeka (do
grudobrana slijepog kolosjeka), što znaþi da u
ukupnu dužinu kolosjeka ulaze i dužine skretnica;
b) stvarna duljina staniþnog kolosjeka je dužina
kolosjeka izmeÿu krajeva odvojnih skretnica,
odnosno od kraja odvojna skretnice do kraja
odvojnog slijepog kolosjeka;
c) korisna duljina je dio kolosjeka na koji se mogu
postaviti vozila, s tim da ne ometaju vožnju na
susjednom kolosjeku; Položaj poþetne i krajnje taþke
korisne duljine kolosijeka, ovisno je od toga da li je
postaja sa ili bez skretniþkog osiguranja, od vrste
skretniþkog osiguranja, je li kolosjek prolazni ili
slijepi - prema tome, kao poþetna ili krajnja taþka
korisne dužine staniþnih kolosjeka može biti: ulazni
i izlazni meÿik, ulazni meÿik i izlazni signal, kraj
ulazne izolirane šine i izlazni signal, kraj izolacije
skretnice i izlazni signal, ulazni meÿik (kraj ulazne
izolirane šine, kraj izolacije skretnica), grudobran i
izlazni meÿik (izlazni signal, poþetak izolirane šine,
poþetak izolacije skretnice).
(3) Meÿik se u službenim mjestima vidno obilježava stalnom
oznakom u skladu sa standardom BAS P.B8.031. Meÿici
se postavljaju na onom mjestu gdje je odstojanje
kolosjeka, koji su meÿusobno povezani istom skretnicom
ili ukrštaj, "najmanje dovoljno rastojanje" koje osigurava
da zaustavljeno vozilo na jednom od kolosjeka ne ometa
vožnju po prugom kolosjeku. Na prugama u ŽS BiH
meÿik se postavlja na mjestu gdje je razmak kolosjeka
3,50 m, mjereno okomito na simetralu skretniþkog kuta.
Kod prikljuþaka na otvorenoj pruzi ovo razmak iznosi
4,00 m.
ýlan 7.
(Pružne oznake)
(1) Obilježavanje stacionaže, tehniþkih elemenata i
parametara pruge, objekata i postrojenja za potrebe
održavanja pruge vrši se pružnim oznakama.
Pružne oznake su: kilometarske i hektometarske, za osu i
visinu kolosjeka, za zavoje, padokaze, za tunele i graniþne
znakove.
Oblik, mjere i ugraÿivanje svake od navedenih pružnih
oznaka regulirani su posebnim aktima donesenim od
strane UI.
Odstojanje pružnih oznaka od osi kolosjeka predstavljeno
je u tablici 1.
Tablica 1 - Odstojanje pružnih oznaka od osi najbližeg
kolosjeka
Vrsta pružne oznake
a. Odstojanje zareza kojim se obilježava osa kolosjeka
na pružnim oznakama
b. Odstojanje najbližeg dijela kilometarskog i
hektometarskog znaka,
oznake os i visinu kolosjeka, oznake za krivinu
c. Odstojanje najbližeg dijela padokaza kod kolosjeka u
pravoj, kao i u krivinama polumjera jednakog i veüeg od
250 m, kod normalnog kolosjeka bez nadvišenja.
(2)
(3)
(4)
(5)
Za pruge normalne širine
kolosjeka
(mm)
I i II
III
reda
reda
2.500
2.300
2.440
2.240
(6)
2.500
2.500
Broj 42 - Stranica 163
Iznimno, kod pruga u eksploataciji ŽS BiH, UI može
odobriti da naprijed navedena odstojanja budu i veüa, kao
i da najmanja odstojanja najbližeg dijela pružnih oznaka
od osi kolosjeka navedenih u tablici 1. pod b., Iznose
2.200 mm. Pri ovome UI odreÿuje i odstojanje zareza za
osu kolosjeka.
Visina stalnih oznaka navedenih u tablici 1. pod b., Iznad
gornjeg ruba bliže traþnice, iznosi maksimalno 50 mm.
Odstojanje padokaza mjereno od ose kolosjeka u zavojima
pruga normalne širine kolosjeka polumjera manjeg od 250
m, kao i za kolosjek sa nadvišenje, može se poveüati
prema tablicama 2. i 3.
Kilometarskim i hektometarskim oznakama oznaþava se
odstojanje od poþetka prema kraju pruge na svakih 1.000
metara, odnosno na svakih 100 metara, mjereno: kod
jednokolosjeþnih pruga po osi kolosjeka, a kod
dvokolosjeþnih pruga po osi planuma. Sve kilometarske i
hektometarske oznake s parnim brojevima postavljaju se s
desne, a hektometarske oznake s neparnim brojevima s
lijeve strane pruge. ŽS BiH može odobriti da se i
kilometarske oznake s neparnim brojevima mogu
ugraÿivati s lijeve strane pruge. Isto tako, ŽS BiH može
odobriti da se, zbog terenskih ili iz drugih razloga,
kilometarske i hektometarske oznake mogu postavljati
samo s jedne strane pruge. Površina na kojoj su brojevi
vertikalna je i uspravna na os kolosijeka i okrenuta je
prema smjeru prometa, u skladu sa standardom BAS Ž.
G1. 201.
Oznakama za osu i visinu kolosjeka oznaþava se položaj
osi i visina gornjeg ruba traþnice kolosijeka, i to: kod
kolosjeka u pravoj visina gornjih rubova obje šine, a kod
kolosjeka u zavoju visina gornjeg ruba unutarnje traþnice.
Da bi se broj pružnih oznaka smanjio gdje god je to
moguüe, oznaþavanje osi i visine kolosjeka vrši se: na
stupovima kontaktne mreže, na pogodnim dijelovima
stalnih objekata, na pružnim oznakama na kojima se mogu
oznaþiti više elemenata, i sl.
Oznaþavanje osi i visine kolosjeka kod elektrificiranih
pruga, kod pruga koje üe se elektrificirati i kod glavnih
pruga I reda, vrši se: na poþetku i na kraju svih objekata sa
svodom ili ploþom iznad kolosjeka na poþetku i kraju svih
prelaznih krivina, na prijelomima nivelete, a, zatim, i na
svakih 100 m pruge, ako se oznaþavanje vrši na oznakama
za stacionažu ili na objektima.
Kada se oznaþavanje vrši na stupovima kontaktne mreže,
onda ovo odstojanje ne mora biti 100 m, veü je to razmak
jednak razmaku stupova. Kod ostalih pruga, oznaþavanje
osi i visine kolosjeka vrši se: na poþetku i na kraju svih
objekata sa svodom ili ploþom iznad kolosjeka, na
poþetku i na kraju svih prijelaznih rampi za nadvišenje
vanjskih šina u krivinama (prijelazne krivine) i na
prijelomima nivelete, a na ostalim dijelovima pruge prema
potrebi i odluci UI.
U zavojima, oznake os i visinu kolosjeka se postavljaju s
unutrašnje strane; to se þini i s ostalim pružnim oznakama,
ako se njima obilježe i ovi elementi. Kada se za tu svrhu
koriste stupovi kontaktne mreže ili objekti, onda se
oznaþavanje osi i visine kolosjeka takoÿer vrši s unutarnje
strane zavoja.
Pružne oznake os i visinu kolosjeka postavljaju se
okomito i paralelno osi kolosjeka, u skladu sa standardom
BAS P.B8.001.
Oznakama za krivine oznaþava se poþetak prijelaznih
krivina (PPK) i kraj prijelaznih krivina (KPK). Kod
kružnih krivina bez prijelaznih krivina oznaþava se
poþetak krivine (PK) i kraj zavoja (KK). Površina na kojoj
Broj 42 - Stranica 164
(7)
(8)
(9)
(10)
(11)
(12)
(13)
SLUŽBENI GLASNIK BiH
je natpis paralelna je podužnoj osi kolosjeka, u skladu sa
standardom BAS Ž. G1 202.
Padokazima se obilježavaju prijelomi nivelete na pruzi i
oznaþavaju veliþine i dužine podužnih nagiba. Postavljaju
se s desne strane pruge, sa tablom upravno na uzdužnu
osu kolosjeka. Tabla, sa vrhom petougaonog bijelog polja
upravljenog gore, ugraÿuje se na poþetku uspona, a sa
vrhom upravljenog dolje na poþetku pada.
Padokazi sa pravokutnim bijelim poljem postavljaju se na
mjestima prijelaza sa uspona na horizontalu, odnosno s
pada na horizontalu, u skladu sa standardom BAS P. B8013.
Oznake za tunele kod jednokolosjeþnih pruga postavljaju
se na ulaznom portalu s desne strane, a na izlazu s lijeve
strane pruge Kod dvokolosjeþnih pruga ove oznake
postavljaju se samo na ulazima u smjeru vožnje. Na
oznakama se ispisuje naziv, broj i dužina tunela.
Graniþni znaci postavljaju se na mjestima gdje granice
zemljišta u eksproprijacioni pojasu (meÿe) mijenjaju svoj
pravac, kao i na dužim smjerovima meÿa željezniþkog
zemljišta, ali najmanje na svakih 100 m.
Kod stalnih objekata u donjem stroju željezniþke pruge
(most, tunel i sliþno), gdje se pružne oznake ne mogu
postaviti, ispisivanje i obilježavanje potrebnih elemenata
vrši se na prikladnim mjestima tih objekata, bilo izravno
na površini objekata ili na posebno ugraÿenoj tablici.
Na dvokolosjeþnim i paralelnim prugama, pružne oznake
se mogu postavljati i sa vanjske strane kolosjeka, a ne
izmeÿu kolosjeka.
Izmeÿu kolosjeka u kolodvorima i drugim službenim
mjestima na pruzi, oznake se ne postavljaju, veü, ako je to
potrebno, na pogodnim mjestima izvan svih kolosjeka, o
þemu odluþuje UI.
Izgled pružnih oznaka, dimenzije, materijal od kojeg se
izraÿuju i naþin ispisivanja odreÿuju se standardima i
uputstvom.
Izbor pružnih oznaka vrše UI, prema stvarnom stanju i
potrebama na pruzi.
(1)
(2)
(3)
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
ýlan 8.
(Slobodni profil)
Slobodni profil je ograniþeni prostor u popreþnom
presjeku okomitom na ravan koja dodiruje gornjeg ruba
lijeve i desne šine. Osa slobodnog profila stoji uspravno
na pravu koja dodiruje gornjeg ruba voznih traþnica i
prolazi kroz sredinu kolosjeka, tj. sredinu odstojanja
izmeÿu voznih traþnica. Mjere slobodnog profila moraju
se oþuvati pri održavanju pruge. U prostor slobodnog
profila ne smiju ulaziti dijelovi postrojenja, objekata,
oznaka, signala, naslage materijala i drugi predmeti. U
prostor slobodnog profila ulaze ureÿaji koji neposredno
djeluju na vozila, kao što su elementi kontaktne mreže,
retarderi u radnom položaju i sliþno.
Oblik i dimenzije slobodnog profila za sve pruge
normalnog kolosjeka za dizel-vuþu prikazani su na slici
1., a za elektriþnu i dizel-vuþu na slici 2. Dimenzije
slobodnih profila odnose se na kolosjek u pravoj i na
kolosjek u krivinama polumjera jednakog i veüeg od 250
m, bez nadvišenja.
U þlanu 11. do 14. ovoga Pravilnika, na temelju
slobodnog profila i profila vozila, odreÿene su mjere za
razmake kolosjeka i odstojanje stupova, tovarnih rampi,
perona, materijala i sl.
Promjene u dimenzijama slobodnog profila koje nastaju
pri održavanju pruga normalnog kolosjeka u zavojima sa
nadvišenje vanjske traþnice su sljedeüe (slika 1.):
a) za vanjske strane zavoja, zbog nadvišenja vanjske
traþnice, profil se ne proširuje niti se sužava, ali se
nadvisuje, a zbog zavoja, profil se proširuje prema
tablici 2.,
b) za unutarnje strane zavoja zbog nadvišenja vanjske
traþnice, profil se proširuje, a uz to se proširuje i
zbog zavoja (zbraja se proširenje zbog nadvišenja i
zbog zavoja), a zbog popreþnog nagiba ravni
kolosjeka usljed nadvišenja vanjske traþnice, profil
se spušta naniže.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 165
Broj 42 - Straanica 166
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 167
Broj 42 - Straanica 168
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 169
Broj 42 - Straanica 170
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 171
Broj 42 - Straanica 172
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 173
Broj 42 - Straanica 174
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 175
Broj 42 - Straanica 176
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 177
Broj 42 - Straanica 178
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 179
Broj 42 - Straanica 180
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 181
Broj 42 - Straanica 182
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 183
Broj 42 - Straanica 184
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 185
Broj 42 - Straanica 186
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 187
Broj 42 - Straanica 188
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 189
Broj 42 - Straanica 190
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 191
Broj 42 - Straanica 192
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 193
Broj 42 - Straanica 194
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 195
Broj 42 - Straanica 196
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 197
Broj 42 - Straanica 198
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 199
Broj 42 - Straanica 200
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 201
Broj 42 - Straanica 202
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 203
Broj 42 - Straanica 204
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 205
Broj 42 - Straanica 206
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 207
Broj 42 - Straanica 208
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 209
Broj 42 - Straanica 210
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 211
Broj 42 - Straanica 212
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 213
Broj 42 - Straanica 214
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 215
Broj 42 - Straanica 216
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 33. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Broj 42 - Stranica 217
Broj 42 - Straanica 218
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
IV. SKRETNICE I UKRŠTAJ
ýlan 40.
(Skretnice)
(1) U kolosjeke ŽS BiH i u kolosjeke po kojima prometuju
vozila ŽS BiH, ugraÿuju se:
a) nove skretnice standardnog tipa,
b) standardne i nestandardne postojeüe polovne ili
regenerirane skretnice, i
c) nove skretnice proizvedene na osnovu posebno
odobrenih projekata.
(2) Projektiranje, oblik, dimenzije, materijal, tvrdoüa i
zatezna þvrstoüa þeliþnog materijala, izrada, kvaliteta,
tolerancije, prijem i isporuka novih skretnica, kao i
podjela skretnica na grupe, vrste, tipove i sustave,
odreÿeni su tehniþkim standardima.
(3) Projekte za izradu novih skretnica odobravaju UI.
(4) Osnovni djelovi skretnice su mjenjalica, srednji dio i
srcišta:
a) poþetak skretnice je na spoju ispred mjenjalice;
b) središte skretnice je taþka u kojoj se sijeku osi
skretniþkih kolosjeka;
c) kraj skretnice je na spojevima iza srcišta skretnice.
(5) Nove standardne skretnice moraju se ugraÿivati:
a) na otvorenoj pruzi svih pruga (kod rasputnica, i sl.),
b) u odvojna kolosjeku ogranaka u staniþnom rejonu
svih pruga, i
c) u glavne prolazne kolosjeke i glavne staniþne
kolosjeke svih stanica i službenih mjesta glavnih
pruga normalnog kolosjeka I i II reda.
(6) Rabljeni ili regenerirane standardne i postojeüe
nestandardne skretnice ugraÿuju u:
a) skretnice standardnih tipova - u sve kolosjeke svih
pruga;
b) skretnice nestandardnih tipova - u sporedne
kolosjeke za gariranje, þišüenje, pranje i dezinfekciju
kola, kao i u ložioniþka (depo), radioniþke i
industrijske kolosjeke svih pruga, u sve sporedne
kolosjeke svih sporednih pruga.
(7) Prema tipu traþnice, skretnice se upotrebljavaju ovisno od
ranga pruge i znaþaja kolosjeka, kako slijedi:
a) istog ili jaþeg tipa no što je kolosjek u koji se
ugraÿuju,
b) tipa UIC 60 (60E1), UIC 54E (54E2) i tipa S 49
(49E1) - ugraÿuju se u sve kolosjeke glavnih pruga
normalnog kolosjeka I i II reda, s tim što se u
sporedne kolosjeke ranžiranih i luþkih postaja, kao i
u kolosjeke ložionice (depo), radioniþke,
industrijske, a u sporedne kolosjeke za gariranje,
þišüenje, pranje i dezinfekciju kola svih stanica
mogu ugraÿivati skretnice tipa 45;
c) tipa 45 - ugraÿuju se u sve kolosjeke sporednih
pruga normalnog kolosjeka, kao i u industrijske
kolosjeke svih pruga, i kod pruga normalnog
kolosjeka I i II reda u sporedne i pomoüne kolosjeke;
d) skretnice nestandardizovanih tipova mogu se
koristiti samo postojeüe, polovne ili regenerirane, a
ne nove, i to za ugraÿivanje u pomoüne i sporedne
kolosjeke odgovarajuüih tipova.
(8) U odnosu na veliþinu radijusa skretniþke krivine,
upotrebljavaju se sljedeüe skretnice:
a) polumjera 1.200 m, s najveüim dopuštenim
brzinama vozova u pravoj-V> 100 km/h, au
skretanju V = 100 k/h - ugraÿuju se na rasputnicama
glavnih pruga I reda;
b) polumjera 500 m, sa dopuštenim brzinama vožnje u
pravac veüim od 100 km/h, au skretanju V = 65
Broj 42 - Stranica 219
km/h - ugraÿuju se u glavne pruge I reda, a po
potrebi i u glavne pruge II reda, i to na
rasputnicama, u odvojna kolosjecima ogranaka u
staniþnom rejonu, a - izuzetno - i kao ulazne i
izlazne skretnice u stanicama na glavnim prolaznim
kolosjecima, a prema potrebi i na glavnim staniþnim
kolosjecima, ako brzina u zavojima treba biti V=65
km/h;
c) polumjera jednakog ili veüeg od 300 m, s najveüim
dopuštenim brzinama vozova u pravoj do 140 km/h,
au skretanju V = 50 km/h, ugraÿuju se na glavnom
prolaznom i u glavne staniþne kolosjeke glavnih
pruga I i II reda. Skretnice na glavnim staniþnim
kolosjecima tih pruga zamjenjivati postupno
skretnicama polumjera R = 300m;
d) polumjera jednakog ili veüeg od 200 m, s najveüim
dopuštenim brzinama vozova u pravoj V = 100 km/h
a u skretanju V = 40 km/h - ugraÿuju se u sporedne
staniþne kolosjeke, a po potrebi i u glavne staniþne
kolosjeke glavnih pruga normalnog kolosjeka I i II
reda, kao i u sve kolosjeke sporednih pruga
normalnog kolosjeka. Ako tehniþki parametri i
mjesne prilike ne dozvoljavaju moguünost prometa
vozova brzinom veüom od 100 km / h na dotiþnom
dijelu pruge, a prometne potrebe i ekonomski razlozi
ne zahtjevaju veüu brzinu u zavojima od V = 40
km/h, onda se ove skretnice mogu ugraÿivati i u
glavne prolazne kolosjeke glavnih pruga I i II reda,
umjesto skretnica navedenih u ovoj taþki pod c);
e) kod skretnica tipa 60-200-6 ° brzinu vozova u
pravac odreÿuje svaki UI na svojoj teritoriji;
f)
polumjera jednakog ili veüeg od 180 m, s najveüim
dopuštenim brzinama vozova u pravoj V = 80 km/h,
au skretanju V = 35 km/h - ugraÿuju se na mjestima
gdje je skuþen prostor, i to na sporednim staniþnim
kolosjecima svih pruga i na industrijskim
kolosjecima.
(9) Prema kutu skretanja, upotrebljavaju se sljedeüe skretnice:
a) tipa 49-300-6° i jaþih tipova - za matiþnjake sa
normalnim nagibima od 6°, kao ulazne skretnice na
glavnim prugama normalnog kolosjeka I i II reda, a
skretnice tipa 45-200-6° kao ulazne na stanicama
sporednih pruga normalnog kolosjeka;
b) sa manjim kutom skretanja (kao npr.: 1:12, 1:18,5 i
sl.) - ugraÿuju se u glavne pruge normalnog
kolosjeka I reda i to kao ulazne i izlazne skretnice u
stanicama ako trebate brzina u zavojima bude veüa,
kao i na rasputnicama i u odvojna kolosjecima
ogranaka;
c) sa veüim kutom skretanja sl.) - ugraÿuju se na
mjestima gdje je prostor skuþen, i to za sve vrste
kolosjeka na sporednim prugama i za sporedne
kolosjeke na glavnim prugama normalnog kolosjeka
I i II reda (7°), za ranžirne, garažne i industrijske
kolosjeke (7° 30\'), kolosjeke u lukama, ranžirnim i
teretnim stanicama, industrijskim kolosjecima,
triangl, depoima, za složene matiþnjake ranžirnih
stanica (1:4,8). Ove skretnice se primjenjuju ukoliko
se ista svrha ne može postiüi skretnicama koje imaju
normalni ili manji kut skretanja.
(10) Ukrsna skretnice ne smiju se upotrebljavati na glavnim
prolaznim kolosjecima pruga normalnog kolosjeka I i II
reda, au izuzetnim sluþajevima UI može odobriti njihovo
ugraÿivanje i u glavne prolazne kolosjeke.
(11) Dvostruke skretnice se ne smiju ugraÿivati u glavne
prolazne kolosjeke, au ostale kolosjeke mogu se
Broj 42 - Stranica 220
(12)
(13)
(14)
(15)
(16)
(17)
(18)
SLUŽBENI GLASNIK BiH
ugraÿivati iznimno, na temelju projekata za odreÿenu
lokaciju i uz suglasnost vlasnika infrastrukture. Kod
novogradnji ove skretnice se ne upotrebljavaju.
Krivinske skretnice ugraÿuju se temeljem projekta za
odreÿenu lokaciju, a primjenjuju se ukoliko se ne može
naüi rješenje s jednostrukim prostim skretnicama, ili ako
je to povoljnije od rekonstrukcije krivine u koju treba da
se ugradi ova skretnica. Krivinske skretnice dobivaju se
rekonstrukcijom (na temelju projekata) jednostranih
prostih i prostih luþnih skretnica (kod kojih luk odvojnog
kolosjeka prolazi kroz srce) u radionici. Zabranjeno je da
se unakrsna i dvostruke skretnice pretvaraju u krivinske.
Skretnice specijalne konstrukcije izraÿuju se po posebnom
projektu koji odobravaju UI, a ugraÿuju se na odreÿenom
mjestu po odobrenju vlasnika infrastrukture.
Ugraÿivanje skretnica vrši se:
a) na temelju konstrukcijskih elemenata skretnica
obilježenih na terenu,
b) pod rukovodstvom i nadzorom struþnih organa
održavanja pruge i uz suradnju signalno-sigurnosne
službe, ako se skretnica osigurava,
c) na stabilizirano i ocjedna zemljištu.
Na putnim prijelazima u razini, na mostovima i u
tunelima, izbjegava se ugraÿivanje skretnica.
Na nagibima veüim od 10‰ zabranjeno je ugraÿivanje
skretnica, izuzev na industrijskim kolosjecima i na
spuštalica ranžirnih stanica, gdje nagib može biti i veüi.
Ugraÿivanje skretnica vrši se po principima koji slijede:
a) Položaj šine u skretnici je okomit, što se postiže
ugraÿivanjem podložnih ploþica bez nagiba. Prelaz
sa dijela kolosjeka gdje su traþnice s nagibom na dio
kolosjeka i skretnicu gdje su traþnice ugraÿene
okomito vrši se prema odredbama þlana 27. ovog
Pravilnika.
b) kod jednostrukih prostih pointcast vanjska traþnica u
skretniþko luku je bez nadvišenja, a kod skretnica
ugraÿenih u zavoju (krivinskih skretnica) vanjska
šina može biti sa nadvišenje, ako je to odobrenim
projektom predviÿeno. Kada se u jednom od
skretniþkih kolosjeka daje nadvišenje, mjenjalica
mora imati konstantno nadvišenje, odnosno
konstantni nagib ako je u prijelaznoj krivini, s tim
što se za svaki šinski trak izraÿuje nacrt sa podužnim
i visinskim položajem šina, pod uvjetima da nagib
rampe za nadvišenje bude do 1:8 Vmax, ali ne
strmiji od 1:500 (iznimno 1:400).
c) proširenje kolosjeka kod skretnica odreÿuje se
projektom na temelju odgovarajuüih tehniþkih
standarda i odredbi ovog Pravilnika.
d) pragovi su od tvrdog drveta ili betonski, a ispod
mjenjalice oštrobridni i sa upravnim položajem na os
glavnog (matiþnog) kolosjeka Iznimno, prema
odredbama standarda, UI može odobriti i
ugraÿivanje pragova od mekog drva.
c) raspored pragova i njihov položaj u odnosu na ose
kolosjeka i meÿusobni razmak podužnih osa pragova
odreÿuje se projektom skretnice, ali razmak osa
pragova ne treba biti manji od 500 mm, niti veüi od
700 mm.
f)
zastor je od tucanika krupnoüe I i II po BAS Ž
G2.011, a zastorna prizma puna i þista.
Nove skretnice moraju imati mjere odreÿene projektom.
Ako projektom ili standardom nije drugaþije odreÿeno,
tolerancije za nove skretnice i njihove dijelove su:
a) za širinu kolosjeka ±1,5 mm;
b) za duljinu traþnica i jeziþaka ±1 mm;
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
c)
d)
za duljinu traþnica vodilica ±3 mm;
za duljinu kliznih jastuþiüa ± 5 mm, a za visinu ±0,5
mm;
e) za podložne ploþice ispod srca, traþnica vodilica i
jeziþaka: u dužini ± 5 mm, u širini ± 1 mm, u
debljini +1 mm i - 0,5 mm;
f)
za žljebove krilnih traþnica i traþnica vodilica - u
dubini i širini utora ±1 mm;
g) za otvor jeziþaka mjereno na mjestu gdje se zatvaraþ
priþvršüuje za jeziþak 1 mm i -2 mm;
h) za veliþinu i položaj rupa ±1mm;
i)
kod vrha srca ne dozvoljavaju se nikakva odstupanja
na mjestima koja dodiruju kotaþ;
j)
visina jeziþaka ne smije biti veüa od visine naležnih
traþnica;
k) jeziþci se obraÿenom dijelu moraju potpuno
priljubljivati uz naleznete traþnice i nalijegati na
klizne jastuþiüe;
l)
razmak izmeÿu otvorenog jeziþna i naleznete
traþnice na najužem mjestu mora omoguüiti
nesmetan prolaz vijenaca kotaþa vozila; ovo najuže
mjesto ne smije biti manje od 58 mm.
(19) Dozvoljene tolerancije kod skretnica u eksploataciji su
a) u širini kolosjeka +6 mm i -3 mm;
b) za širinu žljeba kod traþnica vodilica +4 mm i -1
mm;
c) odstojanje naleznete površine vodilice do srca ±2
mm;
d) ako se izmeÿu jeziþka i glavne (naleznete) traþnice,
na mjestu gdje je zatvaraþ, stavi žica ili predmet
debljine 5 mm, poluga u postavnici kod središnjeg
postavljanja i zatvaranja skretnica ne bi se smjela
zatvoriti - uklopiti, a kod ruþnog postavljanja i
zakljuþavanja skretnica, uteg se ne bi smio prebaciti
do kraja.
(20) Najveüe dopuštene brzine vozova preko ugraÿenih
skretnica su:
a) po osnovnim (matiþnom) kolosjeku kao i na
dotiþnom odsjeku pruge;
b) po odvojna kolosjeku (u skretanju), za skretniþke
krivine bez nadvišenja izraþunavaju se po obrascu:
za pruge normalnog kolosjeka
c)
d)
ܸ݉ܽ‫ ݔ‬ൌ ʹǡͻͳ െ ξܴ
preko skretnica sa nadvišenje, prema projektu;
kod ukrsnih skretnica:
s elastiþnim jeziþcima
s jeziþcima na zglob
za vožnju u pravoj
80 km /h
za vožnju u zavojima
35 km /h
za vožnju u pravoj
60 km /h
za vožnju u zavojima
35 km /h
(21) Najveüe dopuštene brzine vozova, propisane u taþkama 8.
i 20. ovog þlana, mogu biti smanjene ovisno od naþina i
vrste osiguranja skretnica i signaliranja položaja skretnica
za odreÿeni smjer vožnje, što je odreÿeno propisima
signalno-sigurnosne i prometne službe.
ýlan 41.
(Ukrštaj)
(1) Ukrštaj se izraÿuju na temelju projekata sukladno važeüim
tehniþkim standardima.
(2) Kolosjeþne traþnice ukrštaja su istog ili jaþeg tipa od
traþnica kolosijeka gdje se ukrštaj ugraÿuje. Položaj
kolosjeþnih traþnica u ukrštaju je okomit, što se postiže
ugraÿivanjem podložnih ploþica bez nagiba. Izuzetke
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
odobravaju vlasnik infrastrukture. Prelaz sa dijela
kolosjeka gdje su traþnice s nagibom na dio kolosjeka i
ukrštaj gdje su traþnice ugraÿene okomito, vrši se prema
odredbama þlana 27.
(3) Ugraÿivanje ukrštaja na otvorenoj pruzi i glavnim
prolaznim kolosjecima u stanicama izbjegava se, kao i
ugraÿivanje ukrštaja sa manjim kutom od 9° i veüim od
50°.
(4) Ukrštaj se ugraÿuju:
a) na temelju konstrukcijskih elemenata ukrštaja
obilježenih na terenu,
b) pod rukovodstvom i nadzorom struþnog tijela
održavanja pruge,
c) na stabilizirano i ocjedna zemljištu,
d) na drvenim pragovima, u zastoru od tucanika
krupnoüe II, u punoj i þistoj zastornoj prizmi,
e) sa naspramnim spojevima traþnica na krajevima
ukrštaja, koji se pod odreÿenim uvjetima mogu
zavariti.
5) Brzine vozova preko ukrštaja, prema mjesnim prilikama i
moguünosti kolosjeka odreÿuje UI.
V. ODRŽAVANJE I ZAMJENA ELEMENATA
GORNJEG STROJA
ýlan 42.
(Radovi na gornjem stroju)
(1) Prema znaþaju i obimu, radovi na gornjem stroju dijele se
na: tekuüe održavanje, srednje opravke i glavne opravke.
(2) Radovima tekuüeg održavanja otklanjaju se manji
nedostaci na gornjem stroju nastali u razdoblju izmeÿu
srednjih i glavnih opravki, a zadatak im je da uspore
dotrajavanje i habanje kolosjeþnog materijala i da u
granicama propisanih tolerancija oþuvaju širinu, visinu i
smjer kolosjeka
U radove tekuüeg održavanja gornjeg stroja spadaju:
a) odvodnjavanje zastorne prizme;
b) podmazivanje i pritezanje kolosjeþnog pribora i
provjera njegove ispravnosti;
c) zaštita šina od istrošenja;
d) njega ugraÿenih pragova (okivanje, þepovanje,
premazivanje);
e) podbijanje pragova;
f)
reguliranje kolosjeka i skretnica po širini, visini i
smjeru;
g) vraüanje pomjerenih traþnica;
h) odstranjivanje þeliþnog materijala iz spojeva traþnica
i sa GIS-a ("nokti");
i)
reguliranje dilatacija;
j)
uništavanje vegetacije;
k) þišüenje snijega i leda.
(3) Radovi srednjih opravki na gornjem stroju obavljaju se
periodiþno i sistematski, uz pojedinaþnu zamjenu i
dopunu kolosjeþnog materijala, i uz ureÿenje kolosjeka po
širini, visini i smjeru, tako da se svi elementi i kolosjek
kao cjelina dovedu u ispravno stanje.
U radove srednjih opravki gornjeg stroja spadaju:
a) pojedinaþna zamjena dotrajalih i neispravnih šina,
pragova, kolosjeþnog pribora, skretniþkih dijelova i
dijelova ukrštaja;
b) mjestimiþno rešetanje zastorne prizme;
c) dopuna nedostajuüeg kolosjeþnog pribora i zastora;
d) navarivanje i zavarivanje pojedinih traþnica u
kolosijeku i djelova ugraÿenih skretnica i ukrštaja;
e) obrada voznih površina ugraÿenih traþnica i djelova
ugraÿenih skretnica i ukrštaja;
f)
(4)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
(7)
Broj 42 - Stranica 221
kompletno ureÿenje kolosjeka po širini, visini i
smijeru.
Radovi glavnih opravki izvode se kada se dotrajalost
kolosjeþnog materijala i deformacije kolosjeka ne mogu
otkloniti radovima srednjih opravki.
a) kompletna zamjena cjelokupnog kolosjeþnog
materijala;
b) zamjena samo jednog ili oba šinska traka zajedno sa
spojnim priborom, a po potrebi i zajedno sa
priþvrsnim priborom;
c) zamjena svih pragova zajedno sa priþvrsnim
priborom uz kompletno rešetanje i dopunu zastorne
prizme;
d) rešetanje cjelokupne zastorne prizme uz dopunu
zastora sa djelimiþnom zamjenom i dopunom šina,
pragova i kolosjeþnog pribora.
Navedeni radovi izvršavaju se tako da se svi elementi i
kolosjek kao cjelina dovedu u ispravno stanje.
ýlan 43.
(Pripremni radovi)
Za uspješno i kvalitetno izvoÿenje radova na održavanju
gornjeg stroja (glavne ili srednje opravke pruge) obavezno
se moraju izvršiti prethodni i pripremni radovi, kao što su:
a) pregled i ispitivanje stanja pruge;
b) utvrÿivanje vrsta i opsega radova;
c) osiguranje sredstava;
d) izrada tehniþkog elaborata;
e) odreÿivanje nadzornog organa i izbor izvoÿaþa
radova;
f)
planiranje zatvora pruge;
g) izrada privremenih propisa za reguliranje sigurnosti
željezniþkog prometa na dotiþnom radilištu;
h) priprema radilišta;
i)
osiguravanje alata, materijala i ostalih sredstava;
j)
izvoÿenje radova na saniranju zemljanog trupa i
njegovom odvodnjavanje, i sl.
Pripremni radovi i naþin izvršenja radova na tekuüem
održavanju i na srednjim popravcima odreÿuju se na
osnovu: intenziteta (jakosti i gustoüi) prometa, tipa i stanja
gornjeg stroja, stanja podvozja, raspoloživih sredstava,
iskustva, kao i dokumentacije da primjenjeni naþin daje
kvalitetan i ekonomiþan rad i da ne ometa uredan i
bezbjedan saobraüaj.
Pripremni radovi i izvršenje radova glavnih opravki vrše
se na temelju tehniþko eksploatacionog elaborata.
Prije poþetka radova na glavnoj opravci pruge i njenih
pojedinih dijelova, UI izraÿuje privremene odredbe
kojima se, na temelju saobraüajno-tehniþkih i drugih
propisa, reguliraju postupci za zaštitu sigurnosti
željezniþkog prometa i zaštite osobne sigurnosti
zaposlenih radnika i odreÿuju konkretne nadležnosti i
zaduženja u vezi.
Prije poþetka radova na gornjem stroju, jarkovi i bankine
moraju se oþistiti, a ispravnost mjernog pribora koji se
upotrebljava pri izvoÿenju radova mora biti provjerena.
Prije poþetka radova na ureÿenju smjera ili nivelete
kolosjeka, obavezno se mora pregledati i pritegnuti
cjelokupni kolosjeþni pribor.
Ugraÿivanje skretnica, polaganje kolosjeka, pomjeranje
ugraÿenih pragova, vraüanje pomjerenih traþnica,
reguliranje smjera ili dizanje kolosjeka kada su veüa od 30
mm, reguliranje dilatacija, ureÿenje spojeva traþnica i
dilatacijskih sprava, kao i zavarivanje šina i skretnica u
duge trakove, obavlja se, tek, kada su potrebni elementi
obilježeni na terenu.
Broj 42 - Stranica 222
SLUŽBENI GLASNIK BiH
ýlan 44.
(Uvjeti za izvoÿenje radova na gornjem stroju)
(1) Izvoÿenje radova tekuüeg održavanja i radova srednjih
opravki mora se prilagoditi potrebama urednog odvijanja
željezniþkog saobraüaja. Ovi se radovi izvode bez
ograniþenja brzine vozova, smanjenja osovinskih pritisaka
i bez zatvora pruge. Iznimno, po odobrenju UI, radovi se
mogu izvoditi i uz ograniþenu brzinu vozova, i u zatvoru
pruge.
(2) Radovi glavnih opravki pruge izvršavaju se u zatvoru
pruge i sa ograniþenom brzinom vozova. Pojedini radovi
na glavnim popravcima pruge mogu se izvoditi bez
ograniþenja brzina i bez zatvora pruge, o þemu odluþuju
UI.
(3) Za pruge normalnog kolosjeka, najveüa duljina laganih
vožnji je:
a) na kolosjeku gdje se izvode radovi glavnih opravki,
ukupna dužina laganih vožnji je do 3.500 m, a od
toga do 2.000 m brzinom ne manjom od 20 km/h
ravnomjerne vožnje, i do 1.500 m brzinom ne
manjom od 50 km/h;
b) na kolosjeku gdje se pored izvoÿenja radova glavnih
opravki jednovremeno vrši i zavarivanje traþnica u
dugaþke trakove, ukupna dužina laganih vožnji
može biti do 5.000 m, a od toga do 2.000 m brzinom
ne manjom od 20 km/h, i do 3.000 m brzinom
c) na kolosjeku gdje se ugraÿuje zaštitni sloj (tampon),
dužina lagane vožnje brzinom ne manjom od 20
km/h može iznositi do 2.500 m.
(4) Lagane vožnje navedene u taþki c) ovoga þlana moraju se
ukinuti, a kolosjek osposobiti za najveüu dopuštenu brzinu
koja je propisana za dotiþni sektor pruge, prema
sljedeüem:
a) lagane vožnje brzinom od 20 do 50 k/h - 6 dana
poslije uvoÿenja;
b) lagane vožnje brzinom jednakom i veüom od 50
km/h na jednokolosjeþnim i dvokolosjeþnim
prugama na kojima prometuje 60 i više vozova u
tijeku 24 sata - 5 dana poslije uvoÿenja, a na ostalim
prugama - 10 dana poslije uvoÿenja;
c) ukoliko se traþnice ugraÿene u kolosjeku zavaruju
naknadno, brzine vozova odreÿuju se prema þlanu
45., stav 7. ovog Pravilnika.
(5) Radovi glavnih opravki koji se izvode s laganom vožnjom
i zatvorom pruge, ne obavljaju se jednovremeno na dva
susjedna meÿustaniþne odstojanja. Izuzetke od ovoga
odobrava UI, prema prometnim i mjesnim prilikama.
(6) Duljina zatvora pruge za svako radilište odreÿuje se
unaprijed, prilikom izrade nacrta novog reda vožnje, ili,
prema potrebi, od sluþaja do sluþaja
(7) Pravac napredovanja radova na gornjem stroju, kada se
radovi izvode izvan zatvora pruge i bez ograniþenja brzine
vozova, je:
a) uz uspon, kada se radovi izvode na nagibima,
b) u susret vozovima na dvokolosjeþnoj pruzi. Iznimno,
od ovoga se može odstupiti samo po odobrenju
rukovoditelja na radilištu na pruzi.
(8) Kada se, pri izvoÿenju radova na gornjem stroju, remeti
niveleta kolosjeka, ispred mjesta gdje poþinju radovi i iza
mjesta gdje završavaju, mora se izraditi pravocrtna rampa
s nagibom kolosjeka koji odgovara brzini vozova za
dotiþni dio pruge.
(9) Privremena prikljuþna šina za meÿusobno povezivanje
traþnica u kolosijeku može biti najmanje duljine 3,5 m.
(10) Prijelazne traþnice moraju se ugraditi prilikom:
a) ugraÿivanja i povezivanja razliþitih tipova traþnica,
b)
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
ugraÿivanja i spajanja šina istog tipa nejednake
ishabanosti,
c) ugraÿivanja i povezivanja novih skretnica i ukrštaja
sa kolosjekom, gdje traþnice nisu nove ili su
drukþijeg tipa od skretnica odnosno ukrštaja.
(11) Zabranjeno je stavljanje pružnih vozila, neizoliranih
razmjernik, alata i predmeta na kolosjeþnim traþnicama
izoliranih odsjeka i izoliranih spojeva traþnica bez
prethodnog odobrenja rukovatelja blokovnog ureÿaja,
odnosno otpravnika vozova.
(12) Ukoliko je dotrajao jeziþac ili naleznete traþnica kod
mjenjalice, ili vrh srca ili krilna traþnica na srcišta, moraju
se, kompletno, zamjeniti osiguraþ sa naležnom šinom,
odnosno vrh srca sa krilnim traþnicama. Ishabana srca i
krilne traþnice mogu se navarivati, odnosno regenerirati i
u kolosjeku.
(13) Na kosinama usjeka i zasjeka, u odvodnim i štitne
jarkovima, iznad i pored njih, zabranjeno je deponovanje i
smiještaj zemlje, otpadaka, žbuke, alata, i sl.
(14) Gdje god je to moguüe, treba težiti da se ruþni rad na
gornjem stroju zamjeni strojnim radom.
(15) Šine, djelovi skretnica i ukrštaja koji se ugraÿuju u
kolosjek,
zavaruju
se
eleklrootpornim
ili
aluminotermitskim postupkom. Navarivanje traþnica,
skretniþkih djelova i djelova ukrštaja vrši se autogeno ili
elektro-luþno.
(16) Struþna sposobnost varilaca koji izvode zavarivaþke
radove na gornjem stroju mora se provjeriti na dokazni
naþin, i to najmanje jedanput godišnje, o þemu im se
izdaju potvrde.
(17) Spreþavanje podužnog pomjeranja šina vrši se
ugraÿivanjem sprava protiv putovanja traþnica.
(18) Iskorištenje kolosjeþnog materijala mora biti ekonomiþno,
što se postiže stepenastim postupkom ugraÿivanja, sa
pruga višeg na pruge nižeg reda. Šine tijekom svog vjeka
trajanja treba da promijene mjesto ugraÿivanja 3-4 puta, a
drveni pragovi i kolosjeþni pribor najmanje dva puta.
ýlan 45.
(Zavarivanje šina i skretnica u dugaþke traþniþke trakove)
(1) Više zavarenih traþnica u dužini veüoj od 60 m je dugaþki
ili neprekidni šinski trak (DTŠ).
(2) Najmanja duljina šine koja se zavaruje mora biti veüa od
ukupne dužine 3 razmaka susjednih pragova na kojima üe
ležati u kolosjeku, a najmanja 2,00 m.
(3) U dugaþke trakove traþnica zavaruju se:
a) nove traþnice tipa 60E1 (UIC 60), 54E2 (UIC 54E),
49E1 (S 49) i 45,
b) polovne upotrebljive traþnice, ukoliko je to
tehniþko-ekonomski opravdano s obzirom na njihov
buduüi vijek trajanja u kolosjeku, o þemu odluþuje
UI.
(4) Bušenje rupa kod novih šina koje se zavaruju vrši se
prema stavu 3 þl.18. ovog Pravilnika. UI odluþuje, da li üe
traþnica biti isporuþena bez rupa, ili sa jednom, odnosno s
dvije rupe na krajevima.
(5) Spreþavanje boþnog pomjeranja kolosijeka vrši se
ugraÿivanjem kapa na þelu pragova s unutarnje strane
zavoja, pa zastorna prizma mora biti izvedena prema þl.
21. pvog pravilnika.
(6) Zabranjeno je ugraÿivanje dugaþkih trakova traþnica:
a) na nestabilnom donjem stroju;
b) na neslegnutim nasipima i na terenu gdje se mogu
oþekivati podužna, popreþna ili okomita pomjeranja
iz ma kojih razloga;
c) na provizornim objektima i objektima gdje je makar
i jedan noseüi dio provizoran;
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
SLUŽBENI GLASNIK BiH
d)
e)
u zastoru koji nije od tucanika;
ako je u kolosjek ugraÿeno manje od 50% priþvrsnih
ploþica;
f)
u krivinama polumjera manjeg od 500 m sa drvenim
pragovima i polumjera manjeg od 400 m sa
armiranobetonskim pragovima, ukoliko pragovi nisu
osigurani protiv boþnog pomicanja, u skladu sa
proraþunom stabilnosti kolosjeka;
g) kod dionica s dotrajalim kolosjeþnim materijalom.
(7) Na dijelovima pruge gdje su izvršeni radovi glavnih
opravki, gdje su traþnice priþvršüene za pragove
kompletnim priþvrsnim priborom, gdje su u potpunosti
izvršeni radovi na ureÿenju i stabilnosti kolosjeka i gdje
su spojevi šina povezani vezicama sa po dva vijka
(krajnjim na vezicama), može se dopustiti promet vozova
s najveüom dopuštenom brzinom propisanom za dotiþni
odjel pruge, ali to iz ekonomsko tehniþkih razloga može
trajati najviše dva mjeseca. O ovome odluþuje UI, imajuüi
u vidu: godišnje doba (temperatura zraka), veliþinu
prometa i druge okolnosti. Ako se poslije ovoga roka
traþnice ne zavare ili se spojevi šina ne povežu s potpunim
brojem vijaka, brzina vozova mora se ograniþiti najviše na
V = 50 km/h. Veliþinu brzine odreÿuje UI.
(8) Izvoÿenje radova, nadzor pri izvoÿenju i prijem radova na
zavarivanju traþnica i skretnica u duge trakove, i njihovo
ugraÿivanje, održavanje, pregled, mjerenja i evidencija,
vrši se po odredbama upute.
ýlan 46.
(Nadzor i prijem radova)
(1) UI odreÿuje struþno lice za vršenje nadzora, pregleda i
prijema radova tekuüeg održavanja i radova srednjih
popravaka pruga.
(2) Nadzor pri izvršenju radova glavnih opravki, kao i pregled
i prijem radova glavnih opravki vrši se po odredbama
Naputka.
ýlan 47.
(Postupak sa ugraÿenim i neugraÿeni kolosjeþnim materijalom)
(1) Prijem novog i regeneriranog kolosjeþnog materijala vrše
ovlašteni prijemni organi UI, na temelju odredaba
standarda i ugovora.
Naknadni pregled pošiljaka novog i regeneriranog
kolosjeþnog materijala vrši se i prilikom prijema na pruzi,
u stovarištima, radionicama, i sl., U cilju izdvajanja
neispravnog, ukoliko ga ima.
(2) Zabranjeno je bacanjem vršiti istovar, utovar i prijenos
traþnica, skretnica, skretniþkih dijelova, pragova i
kolosjeþnog pribora.
(3) Kolosjeþni materijal se, po prispjeüu, premazuje
antikorozivnim sredstvima. Od premazivanja se izuzimaju
polovne podložne ploþice, ako su zamašüene od uporabe u
kolosjeku pa im naknadno premazivanje nije potrebno.
Vrstu i sastav antikorozivnih sredstava za zaštitu
kolosjeþnog materijala od korozije odreÿuju UI.
Korodirani kolosjeþni materijal mora se oþistiti prije
zaštite od korozije. Vezice, podložne ploþice, priþvrsne i
natezne ploþice, tirfoni i kolosjeþni þavli, kao i sprave
protiv boþnog pomjeranja pragova zaštiüuju se od korozije
potapanjem u antikorozivna sredstva. Sve vrste vijaka
potapaju se u otpadno ulje. Tirfoni i kolosjeþni þavli mogu
se zaštititi od korozije metaliziranje. UI može odrediti da
se pojedine vrste kolosjeþnog materijala ne zaštiüuju od
korozije ukoliko se odmah ili u roku od 6 mjeseci po
prispjeüu, ugraÿuju u kolosjek.
(4)
(5)
(6)
(7)
(8)
(9)
(10)
(11)
(12)
(13)
(14)
Broj 42 - Stranica 223
Šine, skretnice i skretniþki dijelovi, ukrštaj i dijelovi
ukrštaja, ako treba da budu na slagalištu (u priþuvi) dulje
od 9 mjeseci, moraju se zaštititi od korozije.
Zabranjeno je zabadati u pragove ma kakav predmet ili
alat.
Šine koje se ugraÿuju u kolosjek smiju se sjeüi samo
pilom u hladnom stanju. Kod aluminotermitskog
zavarivanja traþnica, obrada i sjeþenje šina vrši se i
autogeno.
Bušenje rupa u šinama može se vršiti samo svrdlom i
strojem.
Prije ugraÿivanja u zavojima, traþnice se savijaju na
krajevima na najmanjoj duljini od 75 cm, i to kada se
ugraÿuju u krivinama polumjera jednakog i manjeg od
500 m.
Šine krive u vertikalnom ili horizontalnom smjeru moraju
se prije ugraÿivanja ispraviti. Izvitoperene traþnice se ne
smiju ugraÿivati. Krive i izvitoperene traþnice koje se
nalaze u kolosjeku moraju se ispraviti ili zamjeniti
ispravnim.
Visinska razlika traþnica ugraÿenih u kolosjek izravnava
se brušenjem samo do visine od 0,5 mm. Šine sa veüom
visinskom razlikom meÿusobno se zavaruju ili se
zamjenjuju odgovarajuüim traþnicama.
Da bi se umanjilo trošenje traþnica ugraÿenih u kolosjek,
kao i vjenaca bandaža traþnih vozila, vrši se podmazivanje
kolosjeþnih traþnica, u krivinama polumjera jednakog i
manjeg od 600 m i s prometom veüim od, prosjeþno
0,4500 bruto-tona dnevno.
Šine podmazuje specijalnim spravama ili ruþno. UI
odreÿuje da li üe se traþnice podmazivati spravom ili
ruþno. Na kojoj üe se dužini vršiti podmazivanje traþnica i
da li po dužini cijelog traþniþkog traka ili djelimiþno,
odluþuje UI, ovisno od polumjera krivine, jaþine prometa,
krutosti vozila, vrste i naþina vuþe. Vanjski trak prijelazne
krivine premazuje se po cijeloj dužini.
Za ruþno podmazivanje traþnica upotrebljava se
mješavina od 45% iskorištenog mineralnog ulja 0,40%
konzistentne (tovatna) masti i 15% grafita UI može
odrediti da se za podmazivanje traþnica uporabe i druga
isprobana sredstva i mješavine. Šine podmazuje samo po
donjoj polovici gornjeg boþnog zaobljenja glave traþnice i
unutrašnjoj (boþnoj) površini glave traþnice u vanjskom
traku krivine kolosjeka. Zabranjeno je podmazivati gornju
površinu glave traþnice.
Vezice ugraÿene u kolosjeku moraju ispunjavati sljedeüe
uvjete:
a) da su pritegnete potpunim brojem vijaka, i
b) da su im naleznete površine ispravne, da potpuno
naliježu na donju površinu glave traþnice i gornju
površinu nožice traþnice i da ne dodiruju vrat
traþnice.
Ugraÿeni vijci ne smiju biti labavi niti da imaju mrtav
hod. Vijci moraju zavijati rukom do polovice zavoja.
Periodiþno, vijci se jedan po jedan razvijaju, oþiste,
podmazuju i opet pritežu. Vremenski period i naþin
izvršenja ovoga rada odreÿuje rukovoditelj radne jedinice
za održavanje pruge. Trup pritegnutog vijka mora biti
izvan matice najmanje 2-3 navoja.
Ugraÿene i pritegnute jednostruke elastiþne podloške
moraju se sasvim priljubiti uz kolosjeþni pribor, a
ugraÿene dvostruke elastiþne podloške po zatezanju
moraju imati razmak izmeÿu opruga od 1 do 1,5 mm.
Podložne ploþice moraju cijelom svojom površinom
potpuno nalijegati na prag, izuzev odstupanja na
krajevima podložnih ploþica, gdje važe tolerancije prema
Broj 42 - Stranica 224
(15)
(16)
(17)
(18)
(19)
SLUŽBENI GLASNIK BiH
odredbama odgovarajuüih standarda. Iskrivljene ili
izvitoperene podložne ploþice ne ugraÿuju se, a ukoliko ih
ima u kolosjeku, moraju se zamijeniti ispravnim. Nijedan
dio podložne ploþice ne smije biti izvan praga. Ose
podložnih ploþica, kad god je to moguüe, treba da se
poklapaju sa podužnom osom praga. Na pragovima gdje
su veü bile podložne ploþice, rupe se moraju oþistiti, zaliti
impregnacionim sredstvom i zaþepiti drvenim klinovima.
Ležište za ploþicu na pragu poravnati zatesivanjem, a sve
to premazati zaštitnim sredstvom, pa tek onda ponovo
ugraditi podložne ploþice. Prije ugraÿivanja, podložne
ploþice se sa donje strane premazuju zaštitnim sredstvom,
ukoliko to nije uþinjeno ranije.
Priþvrsne ploþice moraju cijelim naležnim površinama da
naliježu na nožicu šine i na podložnu ploþicu. Iskrivljene
ili izvitoperene ploþice ne ugraÿuju se, a ukoliko ih ima u
kolosjeku moraju se zameniti ispravnim.
Svi drugi tipovi elastiþnih šinskih stezaljki ugraÿuju se
prema tehniþkim detaljima i uputstvima iz projekta
konstrukcije gornjeg stroja.
Naležne površine glava tirfona ili šinskih þavla moraju
sasvim da naležu na podložnu ploþicu, odnosno na nožicu
šine. Oštrice kolosjeþnog þavla, pri ukivanju u prag,
postavljaju se upravno na vozna drveta praga. Ukivanje
þavla vrši se upravno na gornju površinu praga, i to pošto
se prag podigne i pridržava uz nožicu traþnice. Ukivanje
tirfona zabranjeno je. Najmanje odstojanje vertikalne ose
ugraÿenih tirfona i þavla od vertikalne stranice praga je 45
mm za pragove normalnog kolosjeka.
Svi drugi tipovi kotvi ugraÿuju se prema tehniþkim
detaljima i uputstvima iz projekta konstrukcije gornjeg
stroja.
Nesimetriþni, izvitopereni, nepropisno dimenzionirani i
naprsli drveni ili gumeni umeci ne ugraÿuju se, a u koliko
ih ima u kolosjeku, moraju se zameniti ispravnim.
Traþnice moraju potpuno nalijegati na ugraÿene drvene ili
gumene umetke. Umeci takoÿe moraju potpuno nalijegati
na podložne ploþice,
Njega ugraÿenih drvenih pragova sastoji se iz: okivanja
prslih pragova, þišüenja i nalivanja rupa impregnacionim
sredstvima, zaþepljivanja rupa drvenim klinovima,
zatesivanja naležnih površina za ploþicu, þišüenja
površinske truleži, zaþepljivanja naprslina i premazivanja
zatesanih površina zaštitnim sredstvima. Tehnološke
procese i vremenski period za izvoÿenje ovih radova
odreÿuje rukovodilac radne jedinice za održavanje pruge.
Pojedinaþna izmjena pragova vrši se regeneriranim
pragovima, a dolazi u obzir samo kada se utvrdi da su
pojedini pragovi postali neispravni i ne mogu ostati u
kolosjeku do sljedeüe srednje opravke, odnosno glavne
opravke.
Neispravni pragovi su oni kod kojih se prilikom pregleda
utvrde neki od sledeüih nedostataka:
popreþni prelom,
oslabljenost praga u oblasti ležišta traþnica, usljed
mehaniþkog dejstva,
duboka lokalna trulež u oblasti tirfona ili þavla,
opšta trulež ili trulež u toj mjeri da se pri podbijanju
krajevi pragova primetno podižu,
pukotine po cjeloj visini, a u dužini veüoj od
polovine dužine praga, i
ošteüenje vatrom ili vanrednim dogaÿajima.
Prilikom odreÿivanja pragova za zamjenu, mora se voditi
raþuna o sljedeüem: o mjestu praga u šinskom polju, o
stanju susjednih pragova, o nagibu pruge i o ostalim
tehniþkim parametrima (veliþina polupreþnika, prelom
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
nivelete i sl.), o stanju zemljanog trupa, o blizini objekata
(most, tunel) i o visini nasipa. U prvom redu, mjenjaju se
pragovi na spojevima šina, a zatim na mjestima sa slabim
zemljanim trupom, u oštrim krivinama, veüim nagibima, u
blizini objekata i na visokim nasipima. Postupak za
pojedinaþnu zamenu pragova odreÿuje UI prema mjesnim
prilikama i potrebama svake pruge ili dionice na pruzi.
(20) Pri masovnoj izmeni pragova, rupe se buše mašinom. Kod
pragova od tvrdog drveta (hrastovo, bukovo i sl.), rupe za
tirfone buše se burgijom þiji je preþnik jednak preþniku
jezgra tirfona. Kod pragova od mekog drveta, preþnik
burgije je za 2 mm manji od preþnika jezgra tirfona.
Dubina rupe mora da bude ista ili veüa od dužine djela
tirfona koji ulazi u prag. Rupe za kolosjeþne þavle buše se
burgijom þiji je preþnik manji od preþnika kruga upisanog
u preseku þetvrtastog ili osmougaonog þavla, prema
sledeüem:
kod tvrdog drva
kod mekog drveta
- Za þetvrtaste þavle
minus 4 mm
minus 8 mm
- Za osmougaoni þavle
minus 3 mm
minus 5 mm.
Dubina rupe za osmougaoni þavle mora biti malo veüa od
dužine djela þavala koji ulazi u prag, a kod þavala s
kvadratnim ili pravokutnim presjekom, dubina rupe mora
biti dvije treüine od duljine dijela þavala koji ulazi u prag.
Kod pragova od mekog drveta nije potrebno bušenje rupa
ako se ukivaju þavli þije su strane (širina) manje od 15
mm.
Za tirfone kolosjeka tipa UIC 60E1, UIC 54E (54E2), S
49 (49E1), odnosno 45 rupe se moraju bušiti svrdlom
promjera kao što je naprijed navedeno, ali sa gornjim
djelom koji je veüeg promjera i koniþan. Rupe se buše u
prag okomito na njegovu gornju površinu. Piljevina
(strugotina), ukoliko je ostala u izbušenim rupama,
odstranjuje se.
Dimenzije rupa u pragovima dane su u tablici 29.
Tablica 29 - Dimenzije rupa u pragovima
Vrsta tirfona ili
þavala
BAS
Dimenzije rupe u mm
u pragovima od drveta
tvrdog
mekog
promjer
dubina
promjer
dubina
Tirfona
P.B1.121
16
150
14
150
Tirfona
P. B1.121
15
130
13
130
Tirfona
P. B1.121
13
110
11
111
Ekser osmoukutni
P. B1.131
15
140
13
140
Ekser þetverokutni
P. B1.130
12
135
8
135
Ekser þetverokutni
P. B1.130
8
70
0
0
Prije ugraÿivanja tirfona, u izbušene rupe pragova naliva
se zaštitno sredstvo, koje treba ispuniti ½ do ¾ dubine izbušene
rupe. Za ugraÿivanje þavala, zaštitno sredstvo se ne ulijeva u
rupe pragova, veü se dio þavala koji ulazi u prag dobro utopi u
zaštitnu masu. UI može naruþiti da se drveni impregnirani
pragovi isporuþe sa izbušenim rupama za tirfone te pragovima s
ugraÿenim podložnim ploþicama.
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
(1)
(2)
(3)
(1)
(2)
(3)
(4)
SLUŽBENI GLASNIK BiH
ýlan 48.
(Regeneracija kolosjeþnog materijala)
Kolosjeþni materijal koji se iz kolosjeka dobija zamjenom
kao i demontažom klasira se u tri osnovne grupe:
a) materijal koji se bez regeneracije može nanovo
ugraditi pri radovima na održavanju pruge,
b) materijal koji se regeneracijom može osposobiti za
ponovno ugraÿivanje. i
c) materijal koji se ne može regenerirati pa se
razvrstava kao staro željezo ili kao drvena trulež.
Tehniþke propise o regeneraciji kolosjeþnog materijala
donosi vlasnik infrastrukture.
Regeneracija skretnica i ukrštaja obavlja se u kolosjeku i u
radionici. U kolosjeku se obraÿuju i navarivanje
pohabanih voznih površina pojedinih skretniþkih dijelova.
U radionicama se pored navarivanja i obrade može vršiti i
zamjena pojedinih dotrajalih dijelova, kao i cjelih
skretniþkih sklopova, tako da se skretnica regenerira u
cjelini.
ýlan 49.
(Vanredni i ostali nepredviÿeni radovi)
Izvanredni radovi su nepredviÿeni i nastaju kao posljedica
više sile, udesa i nezgoda, ili su uzrokovani izvoÿenjem
radova u blizini pruge, pored pruge ili na pruzi. zvanredni
radovi se sastoje iz pripreme i uklanjanja posljedica
prouzroþenih višom silom, udesom, nezgodom ili
izvoÿenjem drugih radova.
U cilju oþuvanja sigurnosti i urednosti željezniþkog
prometa, sprjeþavanja i ograniþavanja posljedica koje
mogu nastati od više sile, zbog slabog stanja pojedinih
elemenata gornjeg stroja, ili zbog slabog stanja gornjeg
stroja u cjelini, vrši se: izvoÿenje radova saniranja i
osiguranja pruge; pojaþani obilazak ugroženih djelova
pruge; izuzetno, u neophodnim sluþajevima, ograniþava se
brzina vozova, smanjuje se optereüenje po osovini, ili
obustavlja saobraüaj. Koji üe se od navedenih naþina
primjeniti odluþuje UI.
þuvanje sigurnosti željezniþkog prometa na prugama i
dionicama ugroženim od više sile (poplave, bujice,
odroni, klizišta, zavijavanja, jak vjetar - bura, kretanje
leda itd.), Kao i zbog slabog stanja gornjeg stroja (lomovi
traþnica, prsle vezice, truli pragovi itd.) i opasnosti od
izboþenja, deformacije i raskinuüa kolosjeka, mora se
temeljiti na stalnoj pripravnosti, kako do iznenaÿenja i
neželjenih posljedica ne bi došlo. U tu svrhu, za svako
ugroženo mjesto i dionicu, izraÿuje se operativni plan, u
kome se, pored ostalog, obraÿuje: naþin i pravovremenost
posjedanja ugroženih mjesta i dionica; raspored i naþin
rada na spreþavanju i uklanjanju eventualnih poslijedica;
obezbjeÿenje telefonskih i drugih veza sa susjednim
stanicama i šefom radne jedinice za održavanje pruge;
organiziranje izvještajne službe; obezbjeÿenje signalnih
sredstava, alata i ostalih potreba; poimeniþno zaduženja, i
sl.
Privremeno osposobljavanje slomljenih, naprslih ili
ošteüenih traþnica za vožnju smanjenom brzinom vrši se:
a) specijalnom þeliþnom stegom, ili
b) ugraÿivanjem posebnog komada praga dužine 80
cm, ili
c) pomjeranjem susjednog praga.
Ugraÿivanje posebnog komada praga, ili pomjeranje
susjednog praga, vrši se ispod loma, naprsline ili
ošteüenog mjesta traþnice.
O prohodnosti kolosjeka na mjestu gdje se nalazi
slomljena, prsla ili ošteüena traþnica, io veliþini brzine
kojom vozovi mogu prometovati preko tog mjesta, odluku
(1)
(2)
(3)
(1)
(2)
(1)
(2)
Broj 42 - Stranica 225
donose: þuvar pruge ili pružni poslovoÿa sa mašinovoÿom
ili motorovoÿom zaustavljenog voza, šef padne jedinice
za održavanje pruge.
Ako je lom kod dugaþkog traka šine na mostu ili u tunelu,
saobraüaj se obustavlja dok se kvar ne otkloni, o þemu
odluku donosi šefradne jedinice, a do njegovog dolaska,
organ koji je prvi pronašao prslu šinu.
ýlan 50.
(Suradnja sa organima drugih službi)
Raskopavanje, pomjeranje ili uklanjanje kabela, vodova,
stupova i ostalih postrojenja i ureÿaja za jaku i slabu
struju, smije se vršiti samo u prisustvu i pod nadzorom
struþnog tijela nadležne službe.
Ugraÿivanje, prerada i dotjerivanje spojnih poluga,
šipastog zatvaraþa, ili uklopnik i postavnog ureÿaja kod
skretnica, vrše organi održavanja pruge u suradnji sa
struþnim tijelom službe za signalno-sigurnosna
postrojenja. Struþni organi službe za signalno-sigurnosna
postrojenja postavljaju i održavaju ureÿaje za
zakljuþavanje i osiguranje skretnica. Bušenje traþnica za
ovu svrhu vrše organi za održavanje pruge.
Ugraÿivanje postrojenja za zagrijavanje skretnica obavlja
se u suradnji sa tijelima održavanja pruge. Bušenje
traþnica i obradu skretniþkih djelova za tu svrhu vrše
organi za održavanje pruge.
Ugraÿivanje izolacijskih odsjeka i izolacijskih spojeva,
kao i njihova obnova i rekonstrukcija, vrši se u prisustvu i
u suradnji sa struþnim tijelom nadležne službe.
ýlan 51.
(Oprema, alat, strojevi i pružna vozila)
Za provjeru stanja gornjeg stroja i za izvoÿenje radova na
gornjem stroju upotrebljavaju se: mjerni pribor,
instrumenti, vozila i ureÿaji za kontrolu stanja kolosjeka,
alat, sprave i strojevi, oprema za zavarivanje, transportna
sredstva, pružna vozila, signalna sredstva i zvuþna
alarmna sredstva za zaštitu radnika. Izbor i nabavu ovih
sredstava vrše UI prema odredbama: tehniþkih propisa,
odgovarajuüih standarda.
Sredstva pobrojana u stavu 1. ovog þlana, kao i ostala
sredstva koja se upotrebljavaju u službi održavanja pruge,
oznaþavaju se i boje žuto, izuzev signalnih i drugih
sredstava kojima su boje odreÿene odgovarajuüim
propisima.
ýlan 52.
(Pregled gornjeg stroja)
Ispravnost gornjeg stroja željezniþkih pruga provjerava se
pregledom i snimanjem. Provjeravaju se: tehniþki
parametri pruge, ureÿenje kolosjeka i ugraÿeni kolosjeþni
materijal.
Provjera gornjeg stroja u cjelini, kao i pojedinih grupa
elemenata ili pojedinih elemenata, vrši se: mjernim
kolima i drugim mjernim šinski vozilima, mjerilima,
instrumentima, vožnjom na vuþnom vozilu i vizualno.
Pregled i provjeru ispravnosti gornjeg stroja vrše osobe
koje za tu svrhu imaju odgovarajuüu struþnu spremu.
Izvršno pružno osoblje mora raspolagati potrebnim
tehniþkim podacima za: prijelazne krivine, prijelazne
rampe za nadvišenje vanjske traþnice u zavoju, kružne
krivine, meÿuprave, prave ispred i iza skretnice, nagibe
pruge, prijelome nivelete, za veliþinu proširenja i
nadvišenja kolosjeka za svaku krivinu u svom rejonu, kao
i podacima za potrebnu temperaturu za dugaþke trakove
traþnica.
Broj 42 - Stranica 226
(3)
(4)
(5)
(6)
(7)
(8)
(9)
SLUŽBENI GLASNIK BiH
Godišnji plan rada mjernih kola i drugih šinskih vozila za
snimanje stanja kolosjeka i za provjeru stanja elemenata
na gornjem stroju izraÿuje struþna služba UI.
Mjerne vožnje za snimanje i ispitivanje stanja gornjeg
stroja obvezne su: na glavnim prugama normalnog
kolosjeka I reda, najmanje dva puta godišnje; na glavnim
prugama normalnog kolosjeka II reda, najmanje jednaput
godišnje; a na svim ostalim prugama, najmanje jednaput u
dvije godine. Ove odredbe važe do poþetka primjene EN
13.848, poslije þega cikluse kontrole odreÿuju ove EN
norme.
Povjerenstvo za tehniþki pregled i prijem izvršenih radova
glavnih opravki pruge može zahtjevati da se snimanje
gornjeg stroja izvrši mjernim kolima i drugim mjernim
šinski vozilima, ali ocjene rezultata mjerenja moraju biti
iz važeüeg Upute 339 ŽS BiH, odnosno EN 13848. Organ
službe graÿevinskih poslova i rukovoditelj (šef) radne
jedinice za održavanje pruga obavezno prisustvuju
snimanju svojih dionica mjernim kolima
Po završenom snimanju, rukovodilac grupe mjernih kola
predaje rukovoditelju radne jedinice za održavanje pruge
originale snimljenih podataka za rejon te radne jedinice.
Na temelju toga i osobnog uvida na terenu, rukovodilac
radne jedinice za održavanje pruge, poduzima
odgovarajuüe mjere, o þemu obavještava svoj UI. Izvještaj
i opüa zapažanja o stanju i promjenama na gornjem stroju
podnosi odgovorna osoba za gornji stroj u Sektoru za
graÿevinske poslove UI.
Provjeru nagiba i duljine prijelaznih rampi za nadvišenje,
dužine i zakrivljenosti prijelaznih krivina, dužine
meÿuprava i meÿukrivina, kao i prava ispred i iza
skretnica, nadvišenja vanjskih šina u krivinama, visinskog
odnosa traþnica u pravoj, proširenja kolosjeka u zavojima,
širine kolosjeka u pravoj, smjera kolosjeka, stabilnosti
kolosjeka, podužnih i visinskih razlika (ulegnuüa) u
kolosjeku, te vitopernosti, ukoliko se ovi podaci ne
provjeravaju mjernim kolima, ili ako se provjeravaju
mjernim kolima jedanput u dvije godine, vrše ruþnim
mjerilima, i to:
a) rukovoditelj (šef) radne jedinice za održavanje
pruga, jedanput godišnje, s tim da sukcesivno
izmjeri sve takve dijelove kolosjeka;
b) osoba zadužena za gornji stroj u službi graÿevinskih
poslova i rukovoditelj (šef) graÿevinske službe,
prema potrebi i na mjestima prema izboru.
Veliþinu dilatacionog razmaka na spojevima šina, stanje
dilatacionih sprava, dubinu i širinu žljebova (pored šina)
za prolaz toþkova šinskih vozila, stanje izolacionih
odsjeka i izolacionih spojeva šina i stanje sprava protiv
putovanja šina provjeravaju mjerilima, i to:
a) rukovoditelj (šef) radne jedinice za održavanje
pruga, najmanje dva puta godišnje, po moguünosti
tijekom travnja i listopada, a prema potrebi i tijekom
cijele godine;
b) osoba zadužena za gornji stroj u službi graÿevinskih
poslova i rukovoditelj (šef) graÿevinske službe,
svakog mjeseca, mjestimiþno i prema izboru.
Veliþinu trošenja traþnica, opüe stanje traþnica i
kolosjeþnog pribora, stanje zavarenih i navarenih mjesta
na traþnicama, podudarnost profila traþnica na spojevima,
ispravnost i položaj pragova, dimenzije i kvalitetu
zastorne prizme, provjeravaju mjerilima, i to:
a) rukovoditelj (šef) radne jedinice za održavanje
pruga, jednaput godišnje, sukcesivno u toku III.
kvartala;
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
b)
(10)
(11)
(12)
(13)
(14)
osoba zadužena za gornji stroj u službi
graÿevinskih poslova i rukovoditelj (šef)
graÿevinske službe, povremeno i prema izboru,
prikljuþujuüi se rukovoditeljima radnih jedinica
za održavanje pruga, kada oni vrše ovu
provjeru.
Pregled izoliranih odsjeka i izoliranih spojeva traþnica
obuhvaüa provjeru ispravnosti: pragova, zastora,
kolosjeþnog pribora (naroþito vezica), izolacijskih
umetaka, prespoj za povezivanje traþnica, dilatacijskih
razmaka na spojevima traþnica, širine kolosjeka,
nadvišenja vanjske traþnice ako je kolosjek u zavoju,
pritvrÿenost cjelokupnog kolosjeþnog materijala na
izoliranom odjelu ili spoju, kao i ispred i iza njih.
Kod sprava protiv "putovanja" šina, provjerava se
pravilnost položaja, stanje pritvrÿenosti i uþinkovitost
njihovog djelovanja.
Izvršno pružno osoblje mora raspolagati tehniþkim
podacima za skretnice ugraÿene u svom rejonu. mjesta
gdje su ugraÿene skretnice; broj skretnica; tip, polumjer,
kut i smjer skretanja; stacionažu poþetka skretnice i
meÿik; veliþinu nagiba pruge; propisane mjere za širinu
kolosjeka i tolerancije na toþno odreÿenim mjestima
skretnice; širine i dubine žljebova i dozvoljeni otvor na
vrhu nepriljubljenog jeziþna.
Provjera ispravnosti ugraÿenih skretnica i ukrštaja vrši se
pregledom, ispitivanjem i mjerenjem.
Vizualnim pregledom i provjerom þekiüem, utvrÿuje se
ispravnost svih þeliþnih dijelova skretnice, pribora i
pragova, a vizualno zastora, signalne svjetiljke i meÿik,
kao i þistoüa i podmazivanje skretnice. Mjerenjem i
ispitivanjem provjeravaju se: širina kolosjeka, visinski
odnos traþnica, smjer i niveleta kolosjeka u skretnici,
naspramnost i ulegnuüa sastava, funkcioniranje
mjenjalice, priljubljivanje i otvor jeziþaka, potrebna sila
za postavljanje jeziþaka, dimenzije utora, stabilnost
skretnice (pragova), nalijeganje jeziþaka na klizne
jastuþiüe, zavarena i navaren mjesta, eventualna putovanja
pojedinih dijelova skretnica, veliþina dilatacijskih
razmaka na spojevima traþnica, ispravnost sigurnosnih
ureÿaja, ishabanosti traþnica, srcišta i mjenjalice.
Pregled i mjerenje skretnica i ukrštaja vrši se mjerilima i
vizualno kao što je u tablici 30. odreÿeno.
Tablica 30 - Pregled i mjerenje skretnica i ukrštaja
Redni
broj
Pregled vrše
Skretnice na
otvorenoj
Sve ostale
Pruzi i na
Skretnice i
glavnim
ukrštaji
staniþnim
kolosjecima
a. m ʁ ɟ r i l i m a
1.
Rukovodilac (šef)
mjeseþno
RJ ZOP
2.
Osoba zadužena za
godnji stroj
(skretnice) u službi mjeseþno
graÿevinskih
poslova
3.
Rukovodilac (šef)
službe
sukcesivno u
prema potrebi
graÿevinskih
tijekom godine
poslova
tromjeseþno
polugodišnje
b. Vizualno uz upotrebu þekiüa
Primjedba
Prisutni: šef stanice
ili odoba koju on
ovlasti i osoba iz
radne jedinice
zadužena za SS
postrojenja
Prisutni: šef stanice
i rukovodilac radne
jedinice za SS
postrojenja
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
1.
2.
3.
Rukovodilac (šef)
nedjeljno
RJ ZOP
Osoba zadužena za
gornji stroj
(skretnice) u službi tromjeseþno
graÿevinskih
poslova
Rukovodilac (šef)
službe
sukcesivno
graÿevinskih
tijekom godine
poslova
SLUŽBENI GLASNIK BiH
nedjeljno
-
(3)
(4)
-
-
sukcesivno
tijekom godine
Mjerenje skretnica i ukrštaja ujedno vrijedi i kao vizualni
pregled.
Interval izmeÿu pregleda, mjerenja skretnica i ukrštaja
koje vrši rukovodilac radne jedinice i osoba zadužena za
gornji stroj (skretnice) u Sekcijama za održavanje pruge
ne treba biti manje od 10 dana.
Osoba zadužena za gornji stroj (skretnice) u Sekciji za
održavanje pruge pravi raspored mjeseþnog preglada
skretnica i ukrštaja kojima prisustvuje on i osoba iz radne
jadinice (šef radne jedinice)
Svi pregledi skretnica i ukrštaja u stanicama, ukrsnica,
prometnim i prometno-transportnim otpremništva unose
se u prometni dnevnik i upisuju naÿeni nedostaci s opisom
mjera koje treba poduzeti. Za skretnice i ukrštaj u
ložionica, radionicama i drugim službenim jedinicama
pregled se upisuje u posebnu knjigu koja je za to
odreÿena. Pored toga, mjerenja i recenzije skretnica i
ukrštaja, navedeni pod a. u tablici 31., upisuju se i u
knjigu mjerenja skretnica, koju svaki za sebe vode:
rukovoditelj radne jedinice, osoba zadužena za gornji stroj
(skretnice) u Sekciji za održavanje pruge.
U iznimnim sluþajevima, UI može odrediti i veüi broj
prikaza i mjerenja skretnica i ukrštaja nego što je naprijed
odreÿeno, ako to zahtjeva interes sigurnosti željezniþkog
prometa.
(15) Vožnjom na vuþnom vozilu provjerava se, i vizualno,
niveleta, smijer i stabilnost kolosjeka Provjeru vrše:
rukovoditelj pružneradne jedinice, osoba zadužena za
gornji stroj u Sekciji za održavanje pruge, šef graÿevinske
službe u Sekciji za održavanje pruge prema rasporedu
rukovoditelja Sekcije za održavanje pruge.
(16) Vizualni opüi pregled gornjeg stroja vrši se drezina ili
pješice i obuhvaüa opüe stanje: ugraÿenih traþnica,
kolosjeþnog pribora, pragova, zastora, dilatacija, žljebova
pored voznih traþnica, nivelete i smjera kolosjeka,
odvodnje kolosjeka i ispravnosti kolosjeka u cjelini. Za
izvršno pružno osoblje UI odreÿuje broj vizualnih
pregleda, prema: stanju gornjeg i donjeg stroja, dužini
dionice, veliþini prometa i mjesnim prilikama.
ýlan 53.
(Dozvoljena odstupanja od propisanih mjera)
(1) Dozvoljena odstupanja za dužine i nagib prijelaznih rampi
za nadvišenje vanjskih šina u krivinama, za duljine
prijelaznih krivina, meÿuprava i prava ispred i iza
skretnica propisana su þlanom 33,, 34,, 35. i 36. ovog
Pravilnika.
(2) Dozvoljena odstupanja za širinu kolosjeka, visinski odnos
traþnica u pravoj i nadvišenje vanjske traþnice u zavoju
propisana su þlanom 30., 31. i 32. Kada se ova mjerenja
vrše kolosjeþni razmjernik i libelom, provjera se obavezno
mora obaviti na spojevima traþnica i na sredini traþniþkog
polja, a kod dugaþkih trakova traþnica najmanje na svakih
20 m kolosjeka.
(5)
(6)
(7)
(8)
(9)
Broj 42 - Stranica 227
Dozvoljena odstupanja za smjer kolosjeka propisana su
þlanom 38.
Pri provjeri stabilnosti kolosjeka, od ukupno ispitane
koliþine pragova, smije biti najviše 10% pragova "igraþa",
s tim da razmak pojedinih igrajuüih pragova biti najmanje
5 m. Kod pruga i skretnica na kojima se promet obavlja
brzinom veüom od 80 km/h, pragova igraþa ne bi trebalo
biti na spojevima traþnica, na 10 m ispred i iza objekata i
kod skretnica.
Kada se stabilnost kolosjeka provjerava probnim štapom,
ugibomerom i sl., obavezno je da se provjera izvrši: kod
svih spojeva traþnica obuhvaüajuüi i po jedan prag s obje
strane spoja, ispred i iza svih objekata, na najmanjoj
duljini od 10 m, i kod skretnica i kod skretnica i ukrštaja.
Kod kolosjeka i pruga u eksploataciji, provjera stabilnosti
vrši se i kod svih pragova ugraÿenih tijekom zadnjih 6
mjeseci. Kod kolosjeka i pruga na kojima je izvršena
glavna opravka, pored navedenog, provjera se vrši još i
najmanje na po jednom šinskom polju na svakih 250 m.
Kod dugaþkih trakova traþnica, dužina traþniþkog polja za
ovu provjeru raþuna se prema normalnim duljinama
traþnica koje su zavarene u dugaþki šinski trak.
Dozvoljeni nagibi uleknuüa kod podužnih visinskih
razlika optereüenog kolosjeka moraju biti:
a) u granicama propisanim þl. 33. ovoga Pravilnika za
prijelazne rampe za nadvišenje, s odstupanjima kao
što je propisano u þl. 31. i 32. ovoga Pravilnika za
visinski odnos traþnica u pravoj i nadvišenje
vanjskih šina u krivinama;
b) na svakih 500 m kod pruga normalnog kolosjeka I
reda, na svakih 250 m kod pruga normalnog
kolosjeka II reda i na svakih 100 m kod svih ostalih
pruga može biti najviše po jedno jednostrano ili
obostrano ili naizmjeniþno (unakrsno) ulegnuüe.
Veliþina dilatacijskih razmaka na spojevima traþnica
provjerava se:
a) kod kolosjeka u pravoj, na horizontali i na nagibima
do 10‰ - na 50% od ukupnog broja spojeva
traþnica, i
b) kod kolosjeka u pravoj, na nagibima veüim od 10‰
i u svim zavojima - na svim spojevima traþnica.
Provjera se vrši posebno za svaki trak traþnice. Izmjereni
dilatacijski razmak na 10 uzastopnih spojeva traþnica
zbrajaju se i podjele sa 10. Dobiveni rezultat je prosjeþna
veliþina dilatacionog razmaka za tih 10 spojeva i treba biti
jednak ili da se razlikuje za plus ili minus 2 mm od
propisanog dilatacionog razmaka za dotiþnu dužinu
traþnice i za temperaturu traþnica koja je izmjerena za
vrijeme provjere.
Dilatacione sprave, u kolosjeku na pruzi i kod mostova,
moraju imati sve pragove ispravne, a spojni i priþvrsni
pribor u punom broju i propisno pritegnut.
Dubina i širina žljebova (pored šina) za prolaz toþkova
šinskih vozila propisana je u þl. 9. ovog Pravilnika.
Najveüa dozvoljena visinska i boþna ishabanosti
ugraÿenih traþnica propisana je u þl. 18. ovog Pravilnika.
Veliþina vertikalnog habanja mjeri se na mjestima kako je
to oznaþeno u tablicama 14. i 15. Vertikalno trošenje
traþnica mjeri se na tri mjesta na duljini traþnice: na
sredini i na oba kraja šine (izmeÿu drugog i treüeg praga
od kraja traþnice). Kod dugaþkih trakova traþnica,
zavarena mjesta uzimaju se kao krajevi traþnica. Srednja
veliþina vertikalnog habanja šine dobiva se iz aritmetiþke
sredine ove tri izmjerene vrijednosti, a najveüe vertikalno
habanje je ono koje se kao takvo i izmjeri na vodilici.
Broj 42 - Stranica 228
SLUŽBENI GLASNIK BiH
(10) Pregled i ispitivanje zavarenih i navarenih mjesta na
traþnicama i skretnicama vrši se prema odredbama upute,
odnosno prema propisima standarda. Najveüa odstupanja
za sve metode zavarivanja mjereno þeliþnim ravnalom
dužine 1,0 m mogu biti:
a) za vertikalno ulegnuüe traþnica na mjestu vara - do 1
mm,
B) za boþno odstupanje od podužnog pravca traþnica na
mjestu vara - do 1 mm.
Ostala odstupanja propisuju se naputkom odnosno
standardom.
(11) Naspramnost sastava traþnica provjerava se na mjestima
prema izboru. Dozvoljeno odstupanje za pruge normalne
širine kolosjeka u pravoj je 20 mm, au krivinama 20 mm
plus polovica vrijednosti od veliþine prve skraüenost
ugraÿenih traþnica.
(12) Ulegnuüe na spoju šina sa vezicama, kao i visinska i
boþna nejednakost voznih površina traþnica na spoju
jednog traþniþkog traka, provjeravaju se þeliþnim
ravnalom dužine 2,00 m, i to na spojevima prema izboru.
Dozvoljena odstupanja su: za ulegnuüa spoja 2 mm, za
visinsku nejednakost šina 0,5 mm i za boþnu nejednakost
šina 0,5 mm.
(13) Ugraÿeni kolosjeþni pribor mora ispunjavati uvjete
propisane u stavcima 12 do 18 þl. 47. ovog Pravilnika.
(14) Pravilan položaj pragova ugraÿenih u kolosjeku
provjerava se na mjestima prema izboru. Dozvoljena su
sljedeüa odstupanja:
a) za nepodudarnost dužinske sredine praga s osi
kolosjeka 0,35 mm;
b) u
kolosjeku
gdje
su
traþnice
zavarene
aluminotermitskim postupkom, odstojanje susjednih
pragova u rejonu vara traþnice smije iznositi najviše
50 cm, što se odnosi samo na po 2 susjedna razmaka
pragova s obje strane vara, s tim da rastojanja svih
ostalih pragova budu u granicama propisanim u þl.
23. ovog Pravilnika;
c) odstupanja u razmaku ostalih ugraÿenih pragova,
izuzev navedenih u prethodnom podstavu b, ovoga
stava, propisana su þlanom 23. ovog Pravilnika.
(15) Ispitivanje ispravnosti ugraÿenih drvenih pragova vrši se
sistematskim pregledom. U taþki 20. þl. 47. ovoga
Pravilnika propisani su opüi kriteriji za odreÿivanje
neispravnih pragova
(16) Kvaliteta zastornog materijala, kao i oblik i dimenzija
zastorne prizme, provjeravaju se pomoüu prijenosnog
profila, vizualnim pregledom ili mjerenjem popreþnog
presjeka zastorne prizme na mjestima prema izboru. U þl.
21. ovog Pravilnika i u standardu propisan je kvaliteta
zastornog materijala. Oblik i dimenzije zastorne prizme
propisani su u þl. 21. ovog Pravilnika.
(17) Ispravne skretnice moraju ispunjavati sljedeüe uvjete:
a) ma kog þeliþnog dijela. Skretnica mora biti
kompletna. Dozvoljene tolerancije propisane su u þl.
40. ovog Pravilnika,
b) pragovi moraju biti u punom broju, ispravni i dobro
podbijeni. Položaj i razmak pragova kod
standardiziranih skretnica moraju biti prema
projektu, a kod ostalih prema utvrÿenom rasporedu,
c) zastorna prizma mora biti u ispravnom stanju,
d) postavni ureÿaj mora biti ispravan i kompletan, a
osiguranje skretnice i upozorenja kojima se
signalizira položaj skretnice, odnosno putevi vožnje
moraju biti sukladna odredbama Pravilnika o
održavanju
signalno-sigurnosnih
postrojenja
Ponedjeljak, 3. 6. 2013.
(Pravilnik 400 ŽS BiH), kao i odredbama signalnog i
Prometnog pravilnika (Pravilnici 1. i 2. ŽS BiH),
e) dozvoljena odstupanja u širini kolosjeka na
skretnicama propisana su u þl. 40. Ovog Pravilnika,
f)
dozvoljeno odstupanje visinskog položaja jednog
traþniþkog traka u odnosu na drugi šinski trak istog
kolosjeka je ± 2 mm. Kod skretnica sa nadvišenje,
dozvoljeno odstupanje od propisanog nadvišenja
takoÿer je ± 2 mm,
g) za niveletu kolosjeka, kao i za smijer kolosjeka u
pravoj nisu dopuštena nikakva odstupanja.
Odstupanje od smjera odvojnog kolosjeka (u krivini)
dozvoljeno je ± 2 mm od propisanih strelica za
dotiþni polumjer krivine.
h) nenaspramnost sastava nije dozvoljena. Nijedan dio
skretnice ne smije promjeniti svoj položaj u
uzdužnom ili popreþnom smjeru. Nisu dopuštena
nikakva odstupanja za dilatacijske razmake na
spojevima traþnica, na poþetku skretnice, u samoj
skretnici i na krajevima skretnice. Ulegnuüa spojeva
traþnica na jednom šinskom traku dozvoljena su do
2 mm, mjereno þeliþnim ravnalom od 2 m. Za
visinsku i boþnu nejednakost voznih površina
traþnica na spoju i na zavarenim i navareni mjestima
na traþnicama dozvoljeno odstupanje je 0,2 mm,
i)
visinski odnos jeziþaka i naležnih traþnica, najmanji
razmak izmeÿu otvorenog jeziþna i naleznete
traþnice, priljubljivanje jeziþna uz naleznete
traþnice, nalijeganje jeziþaka na klizne jastuþiüe,
tolerancije za klizne jastuþiüe i podložne ploþice
jeziþaka odstupanja za otvor jeziþaka propisane su u
þl. 40. ovog Pravilnika.
j)
dopuštena odstupanja za dimenzije žlijeba propisana
su u þl. 9. i þl. 40. ovog Pravilnika,
k) skretnice moraju biti þiste i podmazane,
l)
veliþina dozvoljene ishabanosti traþnica u skretnici
ista je kao što je propisano za traþnice u kolosjeku u
þl. 18. ovog Pravilnika.
VI. ZAVRŠNE ODREDBE
ýlan 54.
(Stupanje na snagu)
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima
entiteta i Brþko Distrikta, a isti üe se primjenjivati, nakon što
ROŽ BiH od entiteta dobije pismenu potvrdu o prihvatanju i
primjeni odredbi ovog pravilnika u svrhu izmjene Priloga I
"Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost željezniþkog
sistema u BiH" ("Službeni glasnik BiH" br.11/12).
Broj 10-01-29-7-132-1/13
Direktor
23. aprila 2013. godine
Borka Trkulja, s. r.
Doboj
VISOKO SUDBENO I TUŽITELJSKO VIJEûE
BOSNE I HERCEGOVINE
583
Na temelju þlanka 17. toþka 1., þlanka 34. i þlanka 49.
Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeüu Bosne i
Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07 i
15/08) te þlanka 46. Poslovnika Visokog sudbenog i
tužiteljskog vijeüa Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik
BiH", br. 44/09, 28/10, 58/08 i 57/12), Vijeüe je, na sjednici
održanoj 16.5.2013. godine, donijelo

Glasnik Hrvatskog filatelističkog saveza br. 4/10

Briketiranje slame - summa cum laude doo

1 KRVAR U V O D Uz ostala područja Općine

Upravni odbor - AD "Vetprodukt" Prnjavor

Na peronu br 10.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

Broj 19 - Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine!!!!!!!!

Popis operacija Operativnog programa Promet 2007 - 2013

Na peronu br 17 za web.pdf

7 navika uspješnih ljudi, Steven Covey