Vruća tema energetike U energetski sektor je od 2009. do danas trebalo biti uloženo četiri milijarde eura, ali to nije učinjeno Ministar Linić najavio Privatizacijom CO-a i HPB-a te nizom mjera Vlada će napraviti prostor za razvoj privatnog sektora Ocjena CROMA-e Nijedna mjera Vlade nije bila dovoljno snažna, nastavljaju se svi loši trendovi iz prošlih godina tema tjedna Str. 4-5 aktualno Str. 7 aktualno Str. 11 3 7 3 2 3 7 3 3 2008 2009 2010 2011 privredni vjesnik Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 18./26. lipnja 2012. Godina LIX / Broj 3732/3733 www.privredni.hr uskoro e-ovrhe / hrvati žele na rusko tržište / hrwwwatska / gospodarstvo regije / svijet financija Poslovanje javnih poduzeća u minusu 339 milijuna kuna U prvom tromjesečju pozitivno je poslovalo 12 od 21 javnog poduzeća, ali preostalih devet stvorilo je gubitak koji debelo nadmašuje sve pozitivne rezultate >> 14-15 BAN G POSE ILO PR info rk o si EEN ono etw to d pe N Š uro eE pris r e t En Intervju: Philippe Bresson Preživljavaju samo oni koji rastu >> 13 >> 16 Nakon pet godina teškoća, sretni smo što konačno počinjemo raditi u Zagrebu, kaže predsjednik Uprave Bricostorea Elektroda Zagreb otvara sve više tržišta, a zapošljavaju, kako kažu, sve koji imaju srednju spremu i volju da nauče raditi VRATIMOSESAVI! SavskisajamuŽupanji Savskašetnica,20.lipnja od9do17sati • predstavljanje tradicijskih obrta, zanata i rukotvorina savskoga kraja • Dječje čobanske igre • kušanje tradicijskih žetvenih jela • bogat kulturno-umjetnički program uz nastup mjesnih kulturno-umjetničkih društava • besplatne porcije ribljega paprikaša i pečene ribe kuhara iz Županje i Davora • nastup povijesne postrojbe Serežani i vožnja zaprežnim kolima Konjogojske udruge Stari graničar UVOD www.privredni.hr Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. Za Vas tražimo odgovore > > [email protected] Angela Merkel, njemačka kancelarka: Ne može Njemačka sve sama Njemačka je jaka, Njemačka je pokretač ekonomskog rasta i glavni stup stabilnosti u eurozoni, ali snaga Njemačke nije neograničena. Eurozona mora naći put iz krize uz jako političko jedinstvo i veći financijski nadzor. Europska središnja banka mora odigrati veću ulogu u kontroli banaka. Prije godinu dana Europska bankarska agencija provela je stres-test na svim europskim bankama, u što su nacionalna regulatorna tijela bila uključena u velikoj mjeri. Sada vidimo rezultate. Španjolske banke su u potpuno drugačijoj situaciji za razliku od rezultata testova. Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade: Jedni su radili, drugi su učili Sjever Hrvatske među najneobrazovanijim je krajevima zemlje. Naime, prije 150 godina ovaj je kraj imao visoku stopu industrijske razvijenosti, odnosno bio je napredan i to je mladima omogućavalo da se relativno brzo zaposle. U drugim krajevima Hrvatske, koji su bili mnogo zaostaliji i nerazvijeni, mladi nisu imali što raditi, pa su išli u školu. I tako je ono što je ovaj kraj nekada činilo naprednijim danas razlog njegovog zaostajanja. Barbara Cerinski, EOS Matrix: Za dug mjesečno po 850 kuna Prosječni dužnik danas je 41-godišnji muškarac, Zagrepčanin, srednje stručne spreme i zaposlen. Dužan je na tekućem računu, po kreditnim karticama, za kredite i za telekomunikacijske usluge. Spreman je dugovanja platiti obročno i za to mjesečno izdvojiti 850 kuna. Prije godinu dana prosječni dužnik bio je ženskog spola. Osim što se u godinu dana promijenio spol prosječnog dužnika, za 15,6 posto porasli su njegovi dugovi na tekućem računu, dugovi po kreditnim karticama smanjili su se za 2,6 posto, a po kreditu za jedan posto, ali su se dugovi za telefonske račune povećali 12 posto. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet? 3 pvinfo G(H)OST KOMENTATOR: SVEN MÜLLER, ČLAN UPRAVE STIPIĆ GRUPE Rušiti mitove o gradnji zelenih objekata Stambene i nestambene zgrade u Hrvatskoj troše oko 42 posto ukupne potrošnje energije uz stalan rast. Zelena gradnja se po cijeni neznatno razlikuje od klasične, ali njena vrijednost leži u dugoročnoj isplativosti N ajavljene Vladine mjere poticaja ohrabrile su privatne investitore te se pokazuju znakovi oporavka tržišta, premda uz drukčije uvjete poslovanja koji zahtijevaju prilagodbu ulagača visokim korisničkim zahtjevima, a posljedično i banaka koje odobravaju financiranje. Ovdje ima prostora za zelenu gradnju, no najveća su joj prepreka nedostatak know-howa i mitovi o složenosti i visokim cijenama gradnje zelenih objekata. Zgrade su odavno prepoznate kao najveći potencijal za smanjenje ukupne potrošnje energije. Naime, sektor stambenih i nestambenih zgrada u Hrvatskoj troši oko 42 posto ukupne energije i taj postotak konstantno raste, što otvara probleme kao što su nedostatak energije, nesigurnost u opskrbi te stalan rast cijena energije i energenata. Svjetski trendovi pokazuju da je održiva gradnja nadišla isključivo ekološke faktore. Ona korisnicima danas nudi smanjenje troškova funkcioniranja objekta, smanjenje rizika od budućih troškova i nesigurnosti opskrbe energijom, povećanje povrata na investiciju, veću tržišnu ci- Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: [email protected] Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler jenu objekta, 40 posto manju potrošnju vode, do 70 posto manje otpada... Pritom je presudno certificiranje koje postavlja smjernice za daljnji razvoj održive gradnje. Energetskim certificiranjem zgrada dobivaju se transparentni podaci o potrošnji energije. K tomu, energetska učinkovitost prepoznaje se kao znak kvalitete, potiču se ulaganja u nove tehnologije i korištenje alternativnih sustava za opskrbu energijom u zgradama, razvija se tržište novih niskoenergetskih zgrada, U Hrvatskoj i regiji do sada nije izgrađen ni jedan objekt održive gradnje, što je poražavajuće modernizira sektor postojećih zgrada, te se pridonosi ukupnom smanjenju potrošnje energije i zaštiti okoliša. Regulativa Europske unije je po ovom pitanju stroga te postoji niz zakonskih obveza i propisa, a tu ističem Akcijski plan o energetskoj učinkovitosti donesen 2006. godine. Njegov je cilj do 2020. godine za 20 posto smanjiti potrošnju energije. Hrvatska približavanjem EU-u usklađuje svoje zakonodavstvo s europskim te je u zadnje dvije godine učinjeno mnogo na postavljanju temelja za smisleni razvoj. Gledajući globalno, kao tri najznačajnija certifikata istaknuo bih američki LEED, engleski BREEAM i njemački DGNB, a treba reći i da te zemlje prednjače po broju certificiranih objekata. U Hrvatskoj i regiji do sada nije izgrađen ni jedan objekt održive gradnje. Ova poražavajuća statistika može se objasniti na sljedeći način: projektanti i izvo- Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: [email protected] Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: [email protected] PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru đači kažu kako bi mogli graditi održive građevine, ali ih developeri ne traže. Zatim developeri kažu kako bi tražili održive građevine, ali ih investitori neće platiti. Potom investitori kažu da bi ulagali u održive građevine, ali za njima nema potražnje. Na koncu vlasnici ili krajnji korisnici kažu da bi htjeli održive građevine, ali ih je premalo. Dakle, motivacija postoji, ali nedostaje prava inicijativa. Hrvatski zeleni građevinari okupljeni su u Savjetu za zelenu gradnju koji je nedavno pokrenuo program usavršavanja Green building professional kako bi domaće tvrtke dobile stručan kadar sposoban voditi projekte održive gradnje. Zelena gradnja se po cijeni neznatno razlikuje od klasične, ali njena vrijednost leži u dugoročnoj isplativosti. Uzevši u obzir trenutačno stanje na tržištu, možemo očekivati zaokret investitora i banaka u tom smjeru. Ne treba zanemariti ni ulogu struke u implementaciji energetske učinkovitosti u zgradarstvu jer upravo projektanti moraju postati svjesni svoje odgovornosti za ono što rade, kao i za ono što je moglo biti učinjeno. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: [email protected] Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. 4 TEMA TJEDNA Privredni vjesnik Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. ( 4 mlrd € ( oko 15 mlrd € već trebalo biti uloženo (a nije) Hrvatska treba uložiti do 2020. u energetski sektor Četvrta energetska arena Dječja igra s o projektima Oko projekata Ombla i Plomin već dulje vrijeme lome koplja politika, struka i javnost. Ministar gospodarstva tvrdi: proje Boris Odorčić [email protected] H rvatska do 2020. godine u energetski sektor treba uložiti oko 15 milijardi eura. Među ulaganjima svakako se ističu ona u obnovljive izvore energije, ali i u javne projekte kao što su izgradnja hidroelektrane Ombla i trećeg bloka velike termoelektrane Plomin na ugljen. Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, kaže kako je osnivanjem Agencije za investicije i konkurentnost te stupanjem na snagu novog pravnog okvira ispunjen dosad najznačajniji preduvjet za slobodno energetsko tržište, jačanje konkurentnosti, sigurnost opskrbe i zaštitu okoliša u energetskom sektoru. “Uz ostvarenje tih ciljeva, korak smo bliže gospodarskom oporavku i rastu iza kojeg neizostavno stoji jedan od ključnih čimbenika - pristup energentima”, istaknuo je Čačić na Četvrtoj energetskoj areni, regionalnoj konferenciji Jugoistočne Europe o energetici, koju je organizirala Infoarena Grupa i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). U energetski sektor je od 2009. godine do danas trebalo biti uloženo četiri milijarde eura, ali to nije učinjeno. “Pred nama je zadatak da dignemo te investicije za tri puta već od sljedeće godine. Da se već sljedeće godine ovdje realizira energetskih projekata na razini milijardu i pol eura. Da ide taj Plomin, da ide ta Ombla i da se prestanemo igrati dječjeg vrtića. Da ljudi u ovoj zemlji imaju konkurentan HE Ombla podloga je za izgradnju golf igrališta na Srđu, kaže Vjeran Piršić proizvod i posao da mogu zaraditi, a da naravno maksimalno zaštitimo zemlju”, istaknuo je Čačić. Interdisciplinarna istraživanja Međutim, upravo oko projekata Ombla i Plomin, čija je ukupna vrijednost nešto veća od 900 milijuna eura, već dulje vrijeme lome koplja politika, struka i javnost. Ministar gospodarstva napominje kako ti projekti idu dalje, bez obzira na to što su ih neke studije negativno ocijenile. S druge strane, Ivo Lučić, karstolog (karstologija - znanost o kršu) iz inicijative Srđ je naš, kaže kako su studije utjecaja na okoliš sastavni dijelovi takvih projekata bez kojih se oni ne mogu završiti i valja im pristupiti ozbiljno. Dodao je kako postoji više od 100 godina stara teza prema kojoj je Ombla jedna od najvećih podzemnih rijeka u svijetu. Gradnja hidroelektrane podigla bi njenu razinu te bi došlo do prelijevanja te rijeke koja opskrbljuje Dubrovnik pitkom vodom u druge podzemne kanale. Također, postoji mogućnost pojavljivanja klizišta čime bi se narušila stabilnost naselja Mokošica. “Stoga valja provesti složena međudisciplinarna istraživanja bez kojih ne možemo znati kakve će posljedice imati izgradnja hidroelektrane”, smatra Lučić dodavši kako Dubrovačkoneretvanska županija već ima dvije hidroelektrane koje proizvode i više nego što je potrebno električne energije za tamošnje stanovništvo. Predsjednik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić zgrožen je izjavama prvog potpredsjednika Vlade o gradnji HE Ombla. “Ovaj projekt, kažu mi prijatelji kojima vjerujem, podloga je za izgradnju golf igrališta na Srđu”, ističe Piršić potkrijepivši to činjenicom kako je kapacitet te hidroelektrane 68 megavata što će biti udjel od svega 1,3 do 1,6 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije u Hrvatskoj. Riječka rafinerija svijetli primjer Na konferenciji je, među ostalim, predstavlje- na analiza konzultantske kuće A.T. Kearney u kojoj stoji kako dvije trećine rafinerija u regiji Jugoistočne Europe mora promijeniti način poslovanja ili se suočiti s visokim rizikom od zatvaranja. Postrojenja u regiji uglavnom loše upravljaju lancem nabave te njihovi završni proizvodi nemaju visoku dodanu vrijednost. Od 17 rafinerija u 10 zemalja regije nijedna nije zadovoljila najviše svjetske standarde, dok su samo četiri svrstane u kategoriju rafinerija manjeg rizika. A među manje rizičnim postrojenjima našla se i Rafinerija nafte Rijeka. “Riječka rafinerija nalazi se u grupi manje rizičnih rafinerija ponajprije zbog prometne povezanosti, odnosno pristupa moru i blizini kontinentalnih naftovoda, širine proizvodnog asortimana, koji obuhvaća proizvode od tekućeg ukapljenog plina i goriva za zrakoplove do brodskih goriva te integriranosti s vlastitom maloprodajnom mrežom. Riječ je o jednom od rijetkih svijetlih primjera u čitavoj Jugoistočnoj Europi, a i kod nje, naravno, postoji mogućnost unaprjeđenja poslovanja kako bi dosegnula razinu najbo- ljih svjetskih rafinerija”, objasnio je mlađi partner u A.T. Kearneyju Tomislav Čorak. Također, ova konzultantska kuća predstavila je šest osnovnih trendova koji utječu na poslovanje rafinerija diljem svijeta. To su selidba potrošnje naftnih derivata sa zapada na istok prema zemljama u razvoju te višak proizvodnje benzinskih derivata i manjak dizel goriva do 2015. godine. Zatim, prekapacitiranost rafinerija u zemljama Zapadne Europe uzrokovana s dodatnih 7,5 milijuna barela na dan proizvodnje do 2015. godine, sma- 5 www.privredni.hr Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. ( više od 900 mil € koštali bi ukupno projekti Plomin i Ombla zbiljnim PV dobitnik nagrade Regionalni biznis partner 2012 Privredni vjesnik - najbolji partner poduzetnicima u široj regiji Kriteriji za dodjelu nagrada su poslovna izvrsnost, etičnost i odgovornost. Tvrtke su same predlagale i ocjenjivale svoje poslovne partnere Ljiljana Lukić [email protected] P kti idu dalje, unatoč negativnim procjenama stručnjaka rivata s druge strane. Na Bliskom istoku takvih rafinerija je tek sedam posto”, kazao je Čorak. Dok iz A.T. Kearneya navode globalne trendove konsolidacije i usmjeravanja prema azijskom tržištu te specijalizacije u određenom području poslovanja, istovremeno upozoravaju da u regiji vrijede nešto drukčija pravila. “Za razliku od globalnih naftnih kompanija, kod kojih je vidljiv trend fokusiranja na određeni segment u kojem posluju najbolje, bilo da je riječ o eksploataciji, preradi ili prodaji nafte, u Hrvatskoj i regiji i dalje uspješno posluju vertikalno integrirane rafinerije, a očekujemo da će tako biti i u budućnosti. Kako njenje marži što će otežati privlačenje novih investitora, pad kvalitete nafte i sve stroža regulativa oko razine sumpora zbog koje će biti potrebne dodatne investicije u rafinerijske kapacitete. “Danas najbolje rafinerije na svijetu mogu obrađivati različite tipove nafte, proizvodi im imaju visoku dodanu vrijednost, a nerijetko su izravno integrirani s petrokemijskim postrojenjima. Za razliku od onih u našoj regiji, tek 16 posto rafinerija u Zapadnoj Europi povezano je na istraživanje i proizvodnju s jedne strane, te prodaju i distribuciju naftnih de- Hrvatska je na početku razvoja tržišta, zajedno s drugim zemljama Jugoistočne Europe bi bile konkurentne, rafinerije u Hrvatskoj i regiji moraju maksimalno iskoristiti upravo mogućnosti vertikalne integracije, osigurati visoku zaposlenost svojih kapaciteta i sigurnu dobavu nafte”, kazao je. Daljnja liberalizacija Osim što će najavljene velike javne i privatne inve- sticije u sektoru energetike biti jedan od ključnih elemenata gospodarskog razvoja i rasta, njima bi se trebala smanjiti ovisnost o uvozu energije. Međutim, Rodoljub Lalić, član Uprave HEP-a, napominje kako se radi o procesu koji će trajati desetak godina. Zlatko Bazianec, direktor iz konzultantske kuće A.T. Kearney, naglašava kako se Hrvatska nalazi na početku razvoja tržišta, zajedno s drugim zemljama Jugoistočne Europe. Na taj način ide u daljnju liberalizaciju unutar koje će morati pažljivo balansirati pritisak rasta cijena električne energije na razinu onih u Europskoj uniji te osigurati povoljne cijene za gospodarstvo u fazi oporavka od krize. Najavljena ulaganja smatra dobrim znakom ulaska u novi investicijski ciklus koji je nužan za Hrvatsku. Osim kretanja na tržištu nafte, plina i struje, tijekom dvodnevne konferencije predstavljene su investicije, rizici, izazovi te mogućnosti proizvodnje i korištenja obnovljivih izvora energije. Osim projekata u Hrvatskoj, dobar primjer na tom području dolazi iz Srbije, gdje se priprema gradnja najveće solarne elektrane (parka) na svijetu, instalirane snage 1000 megavata. Projekt je vrijedan oko dvije milijarde eura. rivredni vjesnik dobitnik je nagrade Regionalni biznis partner 2012. koju tradicionalno dodjeljuje srpska kompanija Mass Media International već gotovo dva desetljeća. Primajući 14. lipnja u Beogradu ovo prestižno regionalno priznanje u svojoj djelatnosti, glavni urednik Privrednog vjesnika Darko Buković predstavio je svoju kuću ovako: “Te davne Biznis osoba 2012. u regiji Jugoistočne Europe je Emil Tedeschi, predsjednik Atlantic Grupe 1953. godine Tito je postao predsjednik Jugoslavije po prvi put, Ernest Hemingway dobio je Nobelovu nagradu za književnost, Audrey Hepburn Oscara za film Praznik u Rimu, umro je Staljin, rođena je Cockta, Labello se počeo puniti u plastične tubice, izašao je prvi broj Playboya i rođen je Privredni vjesnik”. Privredni je nagrađen u kategoriji Media biznis partner zajedno sa švicarskom tvrtkom Ringier Axel Springer koja na srpskom tržištu izdaje dnevni list Blic, tjednikom Novi magazin i medijskim kućama Radiotelevizija Srbije i Radiotelevizija Vojvodine. Nagrada Regionalni biznis partner 2012. dodijeljena je u još šest kategorija, a Biznis osoba 2012. u regiji Jugoistočne Europe je Emil Tedeschi, predsjednik Atlantic Grupe. Priznanje za izvrsnost Ukupno je uručeno 46 nagrada kompanijama i pojedincima, a svečanoj dodjeli nagrada nazočio je i ministar kulture i informiranja Srbije Predrag Marković. Nagradu Biznis partner je u proteklih 18 godina dobilo oko 1000 tvrtki iz regije, neke od njih i više puta, kao primjerice Atlantic Grupa. Nagrada ima regionalni karakter i namijenjena je svim tvrtkama iz zemalja u regiji - Slovenije, Mađarske, Rumunjske, Moldavije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Makedonije, Bugarske, Grčke, Cipra i Srbije - bez obzira na djelatnost, veličinu i oblik vlasništva, rekao je generalni direktor Mass Media Internationala Milivoje Radovanović. On je podsjetio da su u startu kriteriji za nagrađivanje bili poslovna izvrsnost, etičnost i odgovornost, a tvrtke su same predlagale i ocjenjivale svoje poslovne partnere. Princip je ostao isti, ali su zahtjevi postajali sve složeniji i ozbiljniji. “Laureatima ove, 2012. godine odajemo još jedno priznanje. Za izuzetnost! Svojim primjerima pokazali su da se kriza može pretvoriti u šansu”, istaknuo je Radovanović. Dodao je kako je slogan manifestacije Regionalni biznis partner 2012. - U biznisu, kao i u životu, najvažniji je partner, naglašavajući kako su pritom dvije ključne riječi - regija i partner. 6 AKTUALNO *humano poslovanje Privredni vjesnik Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. ( 40% pale investicije u Hrvatskoj zbog krize ( u drugoj polovini 2013. trebali bi biti vidljivi efekti reformi Između čekića i nakovnja Donirajte Telefončiću UNICEF je u travnju osnovao Telefončić, savjetovalište za rani razvoj djece. Medicinske i patronažne sestre, psiholozi, logopedi i drugi stručnjaci svakog dana od 7 do 22 sata na broju 01/4850 555 pružaju odgovore roditeljima na pitanja o zdravlju, odgoju, prehrani i razvoju djece. UNICEF poziva donatore da novčanim prilozima podrže rad Telefončića. Donacije se mogu uplatiti na račun 236000-150192524, kod Zagrebačke banke, s pozivom na broj odobrenja 1243-010-434486. Donirati se može i putem stranice www.unicef.hr. *vijesti Mali dioničari LRH-a protiv promjene zakona Hrvatska udruga dioničara i Udruga malih dioničara Liburnia Riviera Hotela pozvali su Vladu i Sabor da povuku iz procedure prijedlog dopuna Zakona o preuzimanju dioničkih društava. Prema tim dopunama, Grad Opatija više ne bi morao dati ponudu za preuzimanje dionica Liburnije. Udruge ocjenjuju da prijedlog nije u skladu s načelima pravne države i europskim propisima, da narušava temeljne institucije tržišta kapitala i nanosi veliku štetu hrvatskom gospodarstvu. AmCham: ocjena javnoj upravi -3 Strane tvrtke koje posluju u zemljama Srednje i Istočne Europe rad javne uprave u Hrvatskoj ocijenile su ocjenom -3, što je lošija ocjena nego u Rumunjskoj i Bugarskoj. Pokazalo je to istraživanje američke gospodarske komore AmCham. Što se tiče planiranih ulaganja i otvaranja radnih mjesta, menadžeri anketiranih stranih tvrtki nisu pesimistični, ali je prema istom istraživanju Hrvatska još uvijek rangirana iza zemalja poput Češke i Slovačke. Grčić: Amputacije omogućavaju nastavak života Do ulaska na jedinstveno tržište EU-a sljedeće godine, Hrvatska mora postati funkcionirajuće tržišno gospodarstvo, te osigurati da njene tvrtke na tom tržištu budu konkurentne Goran Šikić [email protected] K oje su i kakve strane kompanije dobrodošle u Hrvatskoj? Idealno bi bilo da puno proizvode, zapošljavaju mnogo ljudi, da su im svi dobavljači u Hrvatskoj, da ne onečišćuju okoliš... No, znamo, u praksi stvari ipak stoje drugačije. Ipak, kako se bez investicija gospodarstvo ne može pomaknuti s mrtve točke, Vladi je stalo razbiti sliku o Hrvatskoj kao zemlji u kojoj strane investicije nisu dobrodošle. Takvu sliku stvorili su strani investitori, suočeni s brojnim birokratskim preprekama, što zahtijeva mnoge reforme. No, s druge strane, za investicije je potreban što stabilniji i predvidljiviji regulatorni okvir, kakav investitorima omogućava dugoročno planiranje. “Namjera Vlade je da pomogne investicijskim projektima koji imaju ozbiljne namjere”, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić, govoreći prošlog tjedna na skupu Globalno & Lokalno. No, Grčić je potom pri- znao da, nakon prvih ideja potencijalnih investitora koje je saslušao, sve rjeđe pristaje na ulazak u razgovore o potencijalnim projektima jer se razočarao neozbiljnim pristupom nekih investitora. Reforme uvjet svega Do ulaska na jedinstveno tržište EU-a sljedeće godine Hrvatska mora postati funkcionirajuće tržišno gospodarstvo te osigurati da njene tvrtke na tom tržištu budu konkurentne. Zbog nedovoljnog ulaganja u tehnološki razvoj mnoge domaće tvrtke nisu baš u zavidnom položaju. Treba mijenjati strukturu javne potrošnje iz tekuće u investicijsku, a to je, kaže Grčić, ova vlada i počela raditi Reforme su uvjet svega, ne samo fiskalna konsolidacija, naglasio je Grčić izjavivši da ova vlada ne misli javnim investicijama preokrenuti stanje u državi, već takve investicije imaju funkciju svojevrsnog “automatskog stabilizatora”. Treba mijenjati strukturu javne potrošnje iz tekuće u investicijsku, a to je, kako je rekao Grčić, ova vlada i počela raditi. “No, tražili smo dobru mjeru između štednje i održavanja gospodarske aktivnosti i zato smo štednju razvukli na dvije godine”, istaknuo je Grčić koji očekuje da će se stopa pada vjerojatno nastaviti i u drugom tromjesečju, što se poklapa s očekivanjima za područje Srednje Europe. Potpredsjednik Vlade najavio je da se u sljedećih nekoliko tjedana kreće s urgentnim reformama s ciljem stabilizacije zdravstvenog i socijalnog sustava. Zbog krize su investicije u Hrvatskoj pale 40 posto, na što Vlada želi odgovoriti novim zakonom o poticanju ulaganja, a do kraja iduće godine Hrvatska mora imati i nacionalni program reformi, na što je obavezana i propisima Europske unije. Grčić je priznao da javna poduzeća kasne s programima restrukturiranja, te napomenuo da se radi na rezanju parafiskalnih nameta i jačanju financijske discipline. Pred Poreznom upravom neće biti povlaštenih, istaknuo je Grčić. Također, potrebno je regulirati pitanje pravne sigurnosti jer se moraju štititi prava svih vjerovnika. Nije u redu da se svi problemi tvrtki ostavljaju stečajnom postupku, dok se imovina seli u drugu tvrtku, napomenuo je Grčić. “Treba osigurati prava vjerovnika, a među njima su i radnici. Radi se naprosto o zaštiti svih sudionika na tržištu u ovoj zemlji”, istaknuo je Grčić. Dosta priče, potrebna je akcija Privatni sektor u ovom trenutku je “veliko čistilište”, a Grčić smatra da je bolje da se to riješi sada nego za godinu dana jer u trenutku ulaska u EU moramo biti jači i bolji. Zakon o financijskom poslovanju, koji je u pripremi, otvorit će mogućnost svima koji imaju tržišnu šansu da se restrukturiraju. “Amputacije nekad omogućavaju nastavak života”, ilustrirao je Grčić koji je rekao kako rade na tome da efekti reformi budu vidljivi u drugoj polovini 2013. godine. Šef Delegacije EU-a u Republici Hrvatskoj Paul Vandoren u svom je obraćanju istaknuo: “Raj neće osvanuti 1. srp- nja 2013. – život će se nastaviti”. Prema njegovom mišljenju, jedinstveno tržište je velika prilika za hrvatske poduzetnike, ali se hrvatske tvrtke trebaju bolje pripremiti za ulazak i treba se koncentrirati na razvoj konkurentske prednosti, posebno stoga što će daljnjom liberalizacijom tržišta i ukidanjem carina Hrvatska biti izložena stranim proizvođačima. Što se tiče gospodarskog učinka ulaska u EU na različite sektore, Vandoren je spomenuo da takvih analiza nema od 2007., ali kako se nadaju da će biti pozitivan. Kako se o proračunu Unije za razdoblje 2014.-2020. još raspravlja, nisu još poznate ni konkretne svote koje će biti raspoložive. Bez obzira na sve, Hrvatskoj su, naglasio je Vandoren, potrebne reforme koje uključuju reduciranje javnog duga, reformu administracije, održivi zdravstveni i socijalni sustav, učinkovitije pravosuđe, poboljšanje konkurentnosti, bolju ulagačku klimu... “Problemi su poznati otprije. Dosta smo pričali, sada je potrebna akcija”, naglasio je Vandoren. 7 www.privredni.hr Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. ( 60 dana ( 120 dana rok za dogovor dužnika s vjerovnicima rok za rješenje, u protivnom - stečaj Ministar financija najavio privatizaciju CO-a i HPB-a Privatni ulagači ne smiju zaostati za državom Prema Linićevim riječima, naglasak aktivnosti Vlade u ovoj godini bit će na poticanju državnih investicija i rješavanju problema nelikvidnosti P rivatizacijom Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke te nizom mjera za poboljšanje poslovne klime Vlada će napraviti prostor za razvoj privatnog sektora, rekao je ministar financija Slavko Linić na prošlotjednom susretu s članovima AmChama, Američke gospodarske komore. Prema Linićevim riječima, naglasak aktivnosti Vlade u ovoj godini bit će na poticanju državnih investicija i rješavanju problema nelikvidnosti. Vlada očekuje da će svoj doprinos dati i privatni ulagači. Iduća bi godina trebala donijeti vjetar u leđa privatnog sektora s novim rasterećenjem troš- Reformom lokalne uprave trebale bi se smanjiti ulagačke prepreke. Neke ovlasti općina i gradova prenijet će se na županije kako bi se brže donosile odluke o inve- Ima dobro organiziranih općina i gradova koji samo čekaju strane investitore, istaknuo je ministar kova rada, preko dodatnog smanjivanja zdravstvenih doprinosa za dva postotna boda. Istodobno će biti uveden novi porez na imovinu koji bi trebao zamijeniti komunalni doprinos, relikt socijalističkog sustava. Parafiskalni nameti su već znatno smanjeni, a postupno će nestati i šumski doprinos. sticijskim projektima. No Linić je upozorio ulagače da ne gube vrijeme u općinama gdje su njihovi projekti već dugo na čekanju. “Potražite nova mjesta za ulaganje. U Hrvatskoj ima dobro organiziranih općina i gradova koji samo čekaju strane investitore”, istaknuo je ministar. Ublažavanje nelikvidnosti Privatni kapital moći će računati i na povoljne kredite jer je suradnjom Vlade, Hrvatske narodne banke i poslovnih banaka na raspolaganju osam milijardi kuna svježeg novca za kvalitetne projekte. Cijena kredita usporediva je s kreditima na europskom tržištu. Nelikvidnost bi trebala biti ublažena do kraja godine i novim zakonom o financijskom poslovanju. Po njemu će dužnici imati 60 dana da sami pokušaju postići dogovor s vjerovnicima. Ako nema dogovora, uskočit će država i u upravnom postupku posredovati u nagodbi. Rješenje, koje može uključivati preuzimanje imovine poduzeća i njihovih vlasnika, mora se postići u 120 dana. Sudovi će je samo potvrđivati, a tvrtke koje ni na koji način ne mogu platiti svoj dug, odmah će se slati u stečaj. “Svi moraju plaćati redovito svoje račune. Nelojalnu konkurenciju nećemo dopuštati”, rekao je Linić. Poručio je i sindikatima da ozbiljno shvate namjere Vlade u pregovorima o kolektivnim ugovorima jer ni država više neće trošiti više nego što ima. (I.V.) Okrugli stol o naplatama potraživanja Uskoro probni start e-ovrha Dugovanja dulja od mjesec dana automatski će se detektirati i naplaćivati, bez obzira o kakvoj vrsti duga prema Poreznoj upravi je riječ P očetkom srpnja trebao bi zaživjeti probni sustav eovrhe, a od rujna bi ga trebale imati sve ispostave Porezne uprave. Njome će se dugovanja dulja od mjesec dana automatski detektirati i naplaćivati, bez obzira o kakvoj vrsti duga prema Poreznoj upravi je riječ, i to prema principu “jednako prema svima”. Rekla je to, među ostalim, načelnica Odjela za ovrhu u Središnjem uredu Porezne uprave Mini- starstva financija Dinka Salmić na okruglom stolu o naplatama potraživanja i uvođenju reda u sustav plaćanja, koji je prošli tjedan organizirao magazin Banka s ciljem upoznavanja s novim propisima, ali i praksom banaka u naplati potraživanja. Sudionici okruglog stola složili su se da se trenutačno osjeća velika presija oko naplate potraživanja, a predsjednik Uprave Badela 1862 Srđan Oreb podsjetio je i kako je Vla- da stvorila pretpostavke da se kroz kredite HBORa nelikvidnost smanji. Banke i “utjerivači dugova” Predstavnici Zagrebačke banke Nenad Mećava i Raiffeisen banke Dubravko Ante Mlikotić istaknuli su kako banke imaju individualni pristup kod naplate potraživanja. Kroz sustave ranih upozorenja na promjenu financijskog stanja klijenta, banke mogu vidjeti koji će se klijent naći u problemu i sukladno tomu mogu djelovati proaktivno, tj. kli- jentima na vrijeme ponuditi jednu od opcija za rješavanje problema. Ban- ke su naplatu potraživanja povjerile agencijama za “utjerivanje dugova”. Direktorica jedne takve agencije, EOS Matrixa, Barbara Cetinski kazala je kako zadnjih godina imaju puno posla jer je Hrvatska u europskom vrhu po problemu s neplaćanjima. Prva je ipak Grčka (37 posto), potom Rumunjska i Španjolska, dok se za našu zemlju procjenjuje da oko 24 posto građana i poslovnih subjekata ima problema s plaćanjima. (J.F.) 8 AKTUALNO *vijesti Opet manje dozvola za građenje Privredni vjesnik Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. Hrvatske u EU treba biti most između Europe i regije. “ Ulazak Potrebno je jačanje dijaloga s vlastitom vladom, ali i od vlada regije očekuje se kontinuirani dijalog. ” Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore 19. susret predsjednika gospodarskih komora zemalja bivše Jugoslavije Broj izdanih odobrenja za građenje u travnju ove godine bilježi nastavak snažnog dvoznamenkastog pada peti mjesec za redom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izdano je 700 odobrenja za građenje što predstavlja pad od 14,3 posto godišnje odnosno 4,8 posto na mjesečnoj razini. Negativni trend rezultat je izostanka novih građevinskih investicija, osobito u stambenom sektoru. S Patrijom na treća tržišta Tvrtka Đuro Đaković iz Slavonskog Broda potpisala je s finskom Patrijom sporazum o zajedničkom nastupu na trećim tržištima. Dogovoreno je da će Đuro Đaković biti glavni ugovaratelj poslova, a pripast će mu i značajan dio proizvodnje vozila. Zemlje koje će biti kupci odredit će se kasnije, tijekom provođenja sporazuma. Đuro Đaković je dosad Hrvatskoj vojsci isporučio 70 borbenih oklopnih vozila izrađenih prema Patrijinoj licenciji. Prodano 6500 ENC uređaja Prema podacima Hrvatskih autocesta, od 1. lipnja prodano je 6500 ENC uređaja za naplatu cestarine. Uređaji se prodaju po akcijskoj cijeni od jedne kune, a za uplaćenih 500 kuna dobiva se bonus od 50 kuna. Prodaja uređaja privukla je veliku pažnju jer se cijena cestarine za korisnike ENC-a nije promijenila, za razliku od cijene za pojedinačne korisnike autocesta. Akcija traje do 30. lipnja, a svi korisnici ENC uređaja svoj iznos na pretplatnom računu mogu iskoristiti bez vremenskog ograničenja. Sinergijom do izlaska iz krize Predsjednici regionalnih komora razgovarali su o budućoj suradnji, utjecaju ulaska Hrvatske u EU na ekonomske odnose u regiji, te novim mogućnostima koje njen ulazak donosi zemljama regije Krešimir Sočković [email protected] T radicionalni susret prvih ljudi gospodarskih komora regije, koji se organizira od 2001. godine, održan je prošlog tjedna u Zagrebu. Unapređenje regionalne suradnje u okviru ulaska Hrvatske u Europsku uniju bila je tema ovog 19. susreta predsjednika gospodarskih komora zemalja bivše Jugoslavije. Na sastanku su se definirali pravci buduće suradnje, govorilo se o utjecaju hrvatskog članstva u Europskoj uniji na postojeće ekonomske odnose zemalja potpisnica Sporazuma o Cefti, kao i mogućnostima koje se regiji otvaraju ulaskom Hrvatske u EU. Tema susreta od vitalnog je značaja za sve zemlje regije, smatra predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. “Posljednjih desetak godina primjenom zone slobodne trgovine i Sporazuma o Cefti ostvareni su vrlo dobri poslovni rezultati te je robna razmjena utrostručena. Sadašnja je globalna kriza pogodila sve zemlje na isti način, uz neke posebnosti. Ulaskom Hrvatske u EU nastat će problem u prometu robe na tehničkoj razini u regiji. Problema bi moglo biti osobito u robnoj razmjeni Hrvatske i BiH te upravo rad komora treba pomoći da ne nastanu i veće štete. Ulazak Hrvatske u EU treba biti most između Euro- pe i regije te ga treba iskoristiti za unapređivanje suradnje. Potrebno je jačanje dijaloga s vlastitom vladom, ali i od vlada regije očekuje se kontinuirani dijalog”, istaknuo je Vidošević. Na skupu se govorilo i o odnosu javne potrošnje prema gospodarstvu te je istaknut problem vrlo nepovoljnih demografskih trendova. Potreba izmjena sporazuma Uz predsjednika HGK-a na skupu su bili predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Bruno Bojić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH Avdo Rapa, predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu, predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, predsjednik Stopanske komore Makedonije Branko Azeski, predsjednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin, predsjednik Privredne komore Ulaskom Hrvatske u EU sljedeće godine očekuju se poremećaji u robnoj razmjeni Vojvodine Ratko Filipović te Andrej Friedl, savjetnik predsjednika Gospodarske zbornice Slovenije. Na susretu je sudjelovao i Neven Mimica, potpredsjednik hrvatske vlade. Zadovoljan sam suradnjom komora Hrvatske i Srbije, kao i odnosima dviju zemalja, istaknuo je predsjednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin. “Potrebno je sagledati i više oblike gospodarske suradnje za zajednički izlazak na treća tržišta. Ulaskom Hrvatske u EU otvara se pitanje potrebe izmjena u sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om, od čega bi koristi imale sve zemlje regije, a da pri tome nitko ne bi smio biti povlašten, niti gubitnik. Regionalnim povezivanjem svi ćemo lakše izaći iz krize”, smatra Bugarin. Hrvatska obećala pomoć Suradnja i zajednički nastup na trećim tržištima ključne su, smatra predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Bruno Bojić. “Hrvatska je obećala pružati pomoć zemlja- ma regije u približavanju europskim integracijama, a o tim inicijativama razgovarat ćemo i na sljedećem, jubilarnom 20. susretu predsjednika gospodarskih komora zemalja bivše Jugoslavije u Sarajevu”, dodao je Bojić. Robna razmjena Hrvatske i Crne Gore sve se više razvija te je lani dosegnula 140 milijuna eura i viša je za 40 do 45 posto, ističe predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković. “Ulaskom Hrvatske u EU sljedeće godine očekuju se poremećaji u robnoj razmjeni, i to kod primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om u sadašnjem obliku. Bit će potrebno tražiti korekcije kako bi se zadržala dosadašnja razina trgovine s Hrvatskom”, ocijenio je Mijušković. S MARKOVA TRGA www.privredni.hr Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. ( sa 1,4 mlrd kn raspolaže HRT godišnje od TV pristojbe Sjednica hrvatske vlade Premijer na čelu željezničkog projekta Povjerenstvo za željeznice raspravljat će o restrukturiranju željezničkog sustava i unapređenju prometa na lokalnim prugama. Nadzirat će i formiranje nove tvrtke koja će razvijati i proizvoditi željeznička vozila Igor Vukić [email protected] P ovjerenstvo za željeznice, na čelu s premijerom Zoranom Milanovićem, pokrenut će veliki projekt obnove željezničkog sustava, najavila je Vlada na prošlotjednoj sjednici. Povjerenstvo za željeznice osnovano je po uzoru na Povjerenstvo za autocestu koje je svojedobno pod Poseban zadatak bit će modernizacija postojeće pruge Zagreb-Rijeka, za koji se planira korištenje novca iz eurofondova vodstvom premijera Ivice Račana nadziralo gradnju brzih cestovnih prometnica. U Povjerenstvu će uz premijera biti ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, kao zamjenik predsjednika. Članovi su još prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, potpredsjednik Vlade Branko Grčić, ministar financija Slavko Linić, ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak, ministar pravosuđa Orsat Miljenić i ministar okoliša Mihael Zmajlović. Povjerenstvo će raspravljati o restrukturiranju željezničkog sustava i unapređenju prometa na lokalnim prugama. Nadzirat će formiranje nove tvrtke koja će razvijati i proizvoditi željeznič- ka vozila. Ta će se tvrtka osnovati izdvajanjem takvih proizvodnih jedinica iz postojećih poduzeća. Poseban zadatak bit će modernizacija postojeće pruge Zagreb-Rijeka, za koji se planira korištenje novca iz eurofondova. Osim toga pokrenut će se i gradnja nove trase pruge Zagreb-Rijeka, što uključuje i izgradnju mosta i luke na otoku Krku. “Ovo je velik projekt, važan za cijelu Hrvatsku, a ne samo za ovu vladu. Stoga smo i napravili izuzetak pa ću osobno predsjedati Povjerenstvom”, rekao je premijer Milanović. Dodao je da time preuzima odgovornost i rizik za neuspjeh, ali se ne boji jer snažno vjeruje u uspjeh novog željezničkog projekta. Stupanje na snagu novog Ovršnog zakona i Zakona o javnim ovršiteljima Vlada je odgodila do 15. listopada. Problem je to što su ti zakoni doneseni prošle godine, a njihov je sadržaj utvrđen s predstavnicima Europske unije u vrijeme pregovora o punopravnom članstvu. Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i ministar pravosuđa Orsat Miljenić započeli su s predstavnicima Europske komisije nove razgovore o sadržaju tih zakona. Poboljšati naplatu zaostalih potraživanja Ministrica Pusić kaže da u europskim krugovima postoji mišljenje da se do ratifikacije pristupnog ugovora ne mogu bitno mijenjati sadržaji ispregovaranih zakona. Europski predstavnici pritom traže da se poboljša dosadašnja hrvatska praksa naplate zaostalih potraživanja. Ministar Miljenić pripremio je jednu verziju zakona koja bi trebala ubrzati te postupke, ali bez uvođenja javnih ovršitelja. Zakon je napisan prema stavu premijera Milanovića koji smatra da bi postupak naplate potraživanja trebalo poboljšati efikasnijim djelovanjem pravosudnog sustava i postojećih sudskih ovršitelja, bez angažiranja, kako je rekao, “paradržavnih organa”. Konačna odluka bit će donesena nakon završetka konzultacija s predstavnicima EU‑a, ali “bit će to naša odluka”, naglasio je premijer. No vjerojatno će se uvažiti prijedlog EU-a da se novi zakon o Hrvatskoj radioteleviziji donese natpolovičnom većinom svih zastupnika, iako to hrvatski propisi ne zahtijevaju. Prema prijedlogu, glavnog ravnatelja birao bi Sabor, a ne Programsko vijeće kao dosad. Ministrica kulture Andrea Zlatar rekla je kako stručnjaci iz EU-a smatraju da bi natpolovičnom podrškom Sabor glavnom ravnatelju i ostalom vodstvu HRT-a dao snažniji legitimitet. Zakon se donosi zbog krize u upravljanju HRT-om, slabog nadzora nad troškovima i nedovoljnog ostvarivanja javnih programskih zadataka. HRT godišnje raspolaže sa 1,4 milijarde prihoda od TV pristojbe. Vlada je ujedno negativno ocijenila i izvještaj Programskog vijeća HRT-a za prošlu godinu, koji je upućen Saboru na raspravu. 9 Pripreme za EU Komisija uskoro o izmjenama SSP-a Europska unija je svjesna da će ulazak Hrvatske u punopravno članstvo otežati položaj hrvatske prehrambene industrije na tržištima Cefte. Stoga će Europska komisija uskoro zatražiti mandat od država članica za pregovore s ostalim članicama Cefte, u ime Hrvatske, o izmjenama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, najavio je šef delegacije Europske komisije u Zagrebu Paul Vandoren na otvorenju konferencije EUforija. Bez obzira na probleme s Ceftom, Vandoren vjeruje da će ulazak u EU Hrvatskoj, kao i svim drugim zemljama, donijeti mnogo više koristi nego štete, a posebno će biti koristan za povećanje konkurentnosti. Vandoren je pozvao Vladu da pokrene javnu raspravu o prioritetnim područjima financiranja iz strukturnih fondova EU-a, koji su ključna poluga rasta investicija u Hrvatskoj u idućih nekoliko godina, jer se iz njih potencijalno može povući milijardu eura. Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova počelo je izradu strateških planova za razdoblje od 2014. do 2020. godine, rekao je zamjenik ministra Jakša Puljiz. Pozvao je poduzetnike, sindikate i lokalnu upravu da se uključe u izradu planova jer će ih nakon prihvaćanja u Bruxellesu biti vrlo teško mijenjati. Ministarstvo će uskoro, dodao je Puljiz, izaći i s popisom konkretnih projekata. (D.Ž.) OSNOVANO AGROMETEOROLOŠKO DRUŠTVO Udružili se da upozore na klimatske promjene Stručnjaci i znanstvenici iz područja agrometeorologije osnovali su Hrvatsko agrometeorološko društvo kako bi promovirali struku, radili na izobrazbi korisnika, unaprijedili znanost te upoznali širu javnost s utjecajem klimatskih promjena na poljodjelstvo, šumarstvo, stočarstvo i ribarstvo. “Donositeljima političkih odluka znanstveni rezultati agrometeorologije pomogli bi u planiranju razvoja gospodarskih grana, a neposrednim korisnicima u proizvodnji hrane, zaštiti zraka, tla, voda, šuma i mora, kao i općenito u očuvanju prirode i okoli- ša”, kazala je na osnivačkoj skupštini idejna začetnica dr. sc. Višnja Vučetić, koja je izabrana za predsjednicu društva. Upozorila je kako je prošla godina bila ekstremno suha i topla, a zadnja ekstremno kišna godina bila je 1937., dok je zadnji put ekstremno hladno bilo 1940. Prateći mjerenja, vidljivo je da su sve češći toplinski valovi praćeni ekstremnim temperaturama, a to će znatno utjecati na različite poljoprivredne kulture kojima će se skratiti razdoblje vegetacije i smanjiti prinosi. Ustanove osnivači Hrvatskog agrometeorološkog društva su Državni hidrometeorološki zavod, Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Agronomski fakultet, Šumarski fakultet, Duhanski institut i Visoko gospodarsko učilište u Križevcima. (A.Š.) AKTUALNO 11 www.privredni.hr Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. Drugi kongres menadžera i poduzetnika Vrata obveznih pričuva otvoriti i privatnom sektoru Menadžeri i poduzetnici voljni su pričekati završetak trećeg kvartala kada je Vlada obećala zaokret, a ako do njega ne dođe, tražit će odgovornost, koju je sam najavio i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić Drago Živković [email protected] N ijedna mjera Vlade nije bila dovoljno snažna da napravi odlučan zaokret u bilo kojem području pa su nastavljeni svi loši trendovi koje smo naslijedili iz prošlih godina, zaključili su menadžeri i poduzetnici okupljeni u udruzi CROMA na svom Drugom kongresu. Ipak, voljni su pričekati završetak trećeg kvartala kada je Vlada obećala zaokret, a ako do njega ne dođe, najavljuje predsjednik CROMA-e Vladimir Ferdelji, tražit će odgovornost, koju je, uostalom, sam najavio i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. Uspoređujući sadašnje stanje s Masterplanom koji je CROMA predstavila na Prvom kongresu prije godinu dana, Ferdelji je utvrdio da su podaci porazni, a najavljeni rokovi za provedbu mjera Vlade stalno se po- miču, što dokazuje, smatra on, da ni sami ministri ne vjeruju u svoje najave. Predsjednik Vijeća članica Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Miloloža ocijenio je tragičnim kada projekti stoje u ladi- Domaćoj trgovini treba konkurentna domaća sirovina, zato je ulaganje u poljoprivredu važno cama, a kukamo da nema investicija. Poslodavce ne zanima politika, oni su za uvođenje reda i za plaćanje svih obveza i doprinosa, rekao je Miloloža. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec vjeruje da će Vlada ipak odraditi posao koji je obećala i početi provoditi svoje programe. Najvećim problemom ocijenio je nelikvidnost, a najvećom kočnicom obvezu obrtnika da za obrt jamče svom svojom imovinom. U škarama Nelikvidnost muči i industriju, koja očekuje da se za početak država i poduzetnici izjednače u izvršavanju obveza, rekao je Siniša Županić, direktor udruženja CRO Industrija. Od države očekuje veće poticaje za industriju jer su oni lani iznosili samo 160 milijuna kuna, naspram 1,8 milijardi za poljoprivredu. Županić podržava Čačića u aktualnom sporu oko energetskih investicija iako ne osporava važnost zaštite okoliša. Tvrdi, međutim, kako to ne znači da u tom području moramo biti veći katolici od pape i imati oštrije propise čak i od EUa. Oštro je protiv Zakona o minimalnoj plaći, a volio bi vidjeti i uvođenje privremene nezaposlenosti bez otkaza, gdje bi država financirala radnike dok su privremeno na zavodu za zapošljavanje. Vlada se zasad dobro snalazi u škarama između visokih proračunskih rashoda i sve nižih prihoda, ali nužno je što prije generirati rast, smatra izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić. U travnju je čak i maloprodaja zabilježila pad, što Ljerka Puljić smatra posljedicom rasta PDV-a i broja nezaposlenih, ali i najava niza restriktivnih mjera, zbog kojih su potrošači na oprezu. Konkurentna sirovina Od države ona očekuje da uključi i privatni sektor u aktualni program javnih investicija, što bi uključivalo i financiranje akvizicija u regiji uz pomoć novca koji je HNB oslobodio iz obvezne pričuve. Agrokor je, kaže Ljerka Puljić, od 2006. godine u poljoprivredu uložio dvije milijarde kuna, te je izgradio 30 farmi na kojima proizvodi 380.000 svinja i 20.000 junadi godišnje. Investirali bi još više, ali veliki im je problem nesređenost poljoprivrednog zemljišta. Domaćoj trgovini treba konkurentna domaća sirovina, zato je ulaganje u poljoprivredu važno, poručila je Ljerka Puljić. Pritom ističe da ne misli samo na Agrokor, već i na, kako kaže, oko 4000 ozbiljnih poljoprivrednih proizvođača koji već sada posluju na razini konkurencije u EU-u, ali im nedostaje povoljnih kredita. Izvor tih kredita mogle bi biti i domaće male banke, ali za to im je potrebno smanjiti stopu obvezne pričuve, upozorava prokuristica Karlovačke banke Marija Šola. EU je nedavno najavio da će povećati stopu adekvatnosti kapitala za velike banke na devet posto, a za male na sedam posto. A u Hrvatskoj je ta stopa čak 12 posto, i to jednako za sve banke. I u tome smo veći katolici od pape. Više od 150 hrvatskih tvrtki na seminaru o poslovanju s Rusijom Tko se snalazi u Hrvatskoj, može i u Rusiji Politički odnosi Hrvatske i Rusije su odlični, kulturni i humanitarni izvrsni, a ekonomski imaju veliki potencijal, koji tek treba iskoristiti. Tako je aktualni gospodarski trenutak u odnosima Hrvatske i Rusije opisao ruski veleposlanik Robert Markarjan na prošlotjednom seminaru Hrvatske gospodarske komore pod nazivom Kako poslovati s Rusijom. Veliki interes za seminar pokazuje da bi se taj potencijal u narednom razdoblju mogao snažnije iskoristiti. Okupilo se više od 150 predstavnika hrvatskih poduzeća za koje je pripremljen vrlo sadržajan i konkretan program savjeta za poslovanje na ruskom tržištu. Veleposlanik Markarjan upozorio je na promjene koje će donijeti hrvatsko članstvo u EU-u. Ruski turisti u protekle četiri godine mogli su doći u Hrvatsku na odmor bez viza. Broj dolazaka zbog toga se povećao na gotovo 200.000 godišnje. No ulaskom u Uniju pooštrit će se vizni režim, što bi moglo utjecati na smanjenje broja ruskih turista. S druge strane, Rusija ulazi u Svjetsku trgovinsku organizaciju, osnovana je carinska unija Rusije, Kazahstana i Bjelorusije, a to će biti poticaj za širenje poslova. Markarjan je otvoreno rekao da strani ulagači u Rusiji mogu naići na prepreke zbog nedovoljno razvijene poslovne klime, složene birokracije i elemenata korupcije. Dobrodošli u Moskvu Hrvatski poslovni ljudi tome bi se mogli lakše prilagoditi jer i za ovdaš- nju poslovnu situaciju vrijede iste ocjene, rekao je Markarjan. Svi koji žele izvoziti na rusko i ostala tržišta brojne korisne informacije mogu dobiti u Komori, istaknula je Lidija Švaljek, direktorica Centra za poslovne informacije HGK-a. Moguće je dobiti aktualne podatke o promjenama u carinskom režimu koji se mijenja ulaskom Hrvatske u EU, podatke o poslovnim kontaktima, sve do pouzdanih bonitetnih izvješća o ruskim partnerima. Potpred- sjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta podsjetila je da HGK ima i predstavništvo u Moskvi, koje vodi Zrinka Štefanek, gdje su na raspolaganju aktualne informacije o uvjetima poslovanja i stanju u pojedinim tržišnim sektorima. Ekonomske odnose Rusije i Hrvatske HGK potiče i preko Poslovnog vijeća za suradnju Hrvatske i Rusije. Članovi Vijeća su tvrtke koje već izvoze u Rusiju. Sljedeća sjednica Vijeća održat će se u kolovozu. O konkretnim modelima izvoza i savladava- nju ruskih administrativnih procedura govorili su Ivan Martić iz certifikacijske kuće SGS Adriatica, a pregled ruskih carinskih propisa izložili su Evgenija Danilina i Andrej Kirienkov, predstavnici moskovskih tvrtki Targo i Customs Rus, specijaliziranih za carinsko zastupanje i konzalting. (I.V.) 12 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. ( sa 16% sudjeluje turizam u hrvatskom BDP-u ( 2 godine traje predsjednički mandat u ECTAA-i Hrvat predvodi ECTAA-u Boris Žgomba na čelu udruženja koje okuplja 77.000 putničkih agencija Jačanje uloge i važnosti putničkih agencija u Europi te prilagođavanje legislative bit će jedno od prioritetnih područja mog rada u sljedeće dvije godine, rekao je novi predsjednik ECTAA-e Sanja Plješa [email protected] N a izbornoj skupštini Europskog udruženja nacionalnih udruga putničkih agencija i touroperatora (ECTAA), održanoj nedavno u Krakowu, prvi put u povijesti predstavnik Hrvatske preuzeo je dvogodišnje predsjedanje nekom od asocijacija unutar EU-a, i to više od godinu dana prije stupanja Hrvatske u punopravno članstvo u EU-u. Riječ je o Borisu Žgombi, predsjedniku Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA). Kroz članstvo ECTAA-e, čije je sjedište u Bruxellesu, obuhvaćeno je 77.000 putničkih agencija diljem Europe. Žgomba je na čelnoj poziciji te udruge zamijenio dosadašnju predsjednicu Irenu Gueorguievu iz Bugarske. Za Privredni vjesnik Žgomba je rekao kako će mu na toj funkciji među najvažnijim zadacima biti jačanje uloge putničkih agencija u Europi te prilagođavanje legislative čime bi se olakšalo poslovanje tim agencijama. Europskom parlamentu u dijelu protokolarnih, ali i u dijelu stvarnih kontakata. Isto tako, predsjednik predstavlja europsku udrugu agencija u odnosu na ostale svjetske udru- naravno i UHPA-i”, istaknuo je Žgomba. ge, primjerice američke ili dalekoistočne asocijacije putničkih agencija. Uloga predsjednika je značajna zato što on kreira, a može i utjecati na razne procese. Donosi korist europskoj asocijaciji, a kroz to Žgomba je rekao kako su one u postupku prilagodbe ulasku u EU, koji će trajati još bar dvije godine. “Naše predsjedanje ECTAA-om znači da možemo kvalitetnije i lakše dolaziti do raznih informacija, legisla- Olakšati tranziciju Govoreći o tome što će to konkretno značiti za hrvatske putničke agencije, Od Vlade očekujem rješenje pravnih i institucionalnih okvira koje će potaknuti nove investicije, kaže Žgomba Osim toga, u europskom gospodarstvu na pravi način treba biti prezentirana važnost putničkih agencija. “Uz predsjednika, ECTAA ima četiri potpredsjednika i to je uži tim ljudi. Predsjednik predstavlja europsku asocijaciju agencija prema nacionalnim udrugama, Europskoj komisiji i tive i svih parametara koji su nam potrebni za lakše prilagođavanje EU-u. Tako ćemo olakšati tranziciju i hrvatskim putničkim agencijama. S druge pak strane, golemi kanal od 77.000 putničkih agencija koje su članice ECTAA-e koristit će se i u promociji Hrvatske kao destinacije i putničkih agencija kao njenih članica”, istaknuo je. Iako u hrvatskom BDPu turizam sudjeluje sa 16 posto, Žgomba kaže kako još ne postoje instrumenti kojima bismo izmjerili neizravan utjecaj turizma na ukupno gospodarstvo. Turizam svakako nisu samo usluge, nego i infrastruktura, javna uprava i mnogo drugih djelatnosti čiji djelatnici često nisu svjesni da žive i ovise o turizmu i obrnuto, napominje on. Zamrle investicije S obzirom na tešku gospodarsku situaciju u svijetu i Hrvatskoj, turističke investicije u našoj zemlji gotovo su zamrle. “Pravna regulativa i nesigurnost u vezi sa zakonodavstvom djelomično su pridonijele tome. Od Vlade očekujem rješenje pravnih i institucionalnih okvira koje će potaknuti nove investicije. Znam da se to ne može učiniti preko noći, ali moramo biti svjesni da nemamo mnogo vremena. Ako to ne napravimo u ovoj godini, izgubit ćemo možda i najvažniji vlak u ovih nekoliko godina. Mislim da bi to bilo preopasno za Hrvatsku. Prema tome, vjerujem da će se investicije u turizam pokrenuti kada se kvalitetno razriješi zakonodavstvo i regulativa”, istaknuo je Žgomba. Pritom je, kako je naglasio, jedan od velikih problema Zakon o radu. Taj se zakon, smatra, mora liberalizirati i kvalitetno promijeniti i to je nešto što Vlada mora učiniti. Sjednica Gospodarskog vijeća HGK-a Zagreb Stižu bolji dani, ali bez velikog rasta U Hrvatskoj će do kraja godine doći do nešto povoljnije ekonomske situacije, ali bez znatnog utjecaja na stopu rasta, ocijenila je Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta, na prošlotjednoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-a Zagreb. Hrvatska nema dovoljno konkurentno gospodarstvo i premalo je izvoznih poduzeća da bi se kriza svladala u kraćem roku, kao što je to učinjeno u Poljskoj, Češkoj ili Slovačkoj. S niskim stopama gospodarskog rasta suočavaju se i razvijenije zemlje Europske unije, dodala je ona. Na ukupnu gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj snažno je negativno utjecala investicijska potrošnja, dok su osobna potrošnja i međunarodna razmjena dale određen pozitivan doprinos uku- pnim kretanjima. Stvaranje uvjeta za nove investicije stoga mora biti jedan od prioriteta vlasti na svim razinama. U Zagrebu su zabilježeni slični trendovi kao i u ostatku zemlje, a to su pad broja zaposlenih i rast uvoza. U zagrebačkoj privredi uočava se i novi tržišni element: rast broja turističkih noćenja, što otvara i nove poslovne mogućnosti, ocijenila je Sandra Švaljek. Gost Gospodarskog vijeća bio je i Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta. On je istaknuo da će Vlada nastaviti uvoditi red u plaćanju, kako bi se suzbila nelojalna konkurencija i vratio ugled poduzetništvu. Podsjetio je kako je nakon zabrane isplate plaća bez doprinosa oko 13.000 poslodavaca pronašlo novac za doprinose, što znači da su to mogli napraviti i ranije. Neki rezultati stabilizacije tržišta već se vide i u statistici. Prvi put se bilježi više novih obrta nego što ih je zbog krize stavilo ključ u bravu. Broj zaposlenih u obrtu sada iznosi 182.036, što je 0,3 posto više nego krajem veljače. Uz projekte kao što su Poduzetnički impuls, uz jeftinije kredite za poduzetnike i mjere za poticanje ulaganja, slika tržišta na kraju godine morala bi biti povoljnija, rekao je Maras. (I.V.) INTERVJU 13 www.privredni.hr Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. ( 187 mil kn investicija u zagrebačku trgovinu ( 100 novih radnih mjesta u novootvorenoj trgovini PHILIPPE BRESSON, PREDSJEDNIK UPRAVE BRICOSTOREa Dosanjani petogodišnji zagrebački san Jak gospodarski potencijal Hrvatske i Zagreba, koji pogoduje razvoju poslovanja tvrtki, te skori ulazak u Europsku uniju pridonijet će daljnjem napretku, a tu vidimo brojne mogućnosti za našu tvrtku Boris Odorčić [email protected] B ricostore, francuski lanac trgovina specijaliziranih za uređenje vrta i doma, otvorio je nedavno prodajni centar u Zagrebu. To je, uz trgovine u Kaštel Sućurcu i Puli, treći prodajni centar tog trgovačkog lanca u Hrvatskoj. Ukupna investicija u zagrebačku trgovinu iznosi 187 milijuna kuna, a donosi i oko 100 novih radnih mjesta. Tako će zajedno s trgovinama u Splitu i Puli te Upravom Bricostore u Hrvatskoj zapošljavati ukupno 300 djelatnika. Philippe Bresson, predsjednik Uprave ovog trgovačkog lanca, ističe kako je prvi Bricostore prodajni centar u Srednjoj Europi otvoren 1998. godine. Otada se neprestano istražuju prilike u brojnim zemljama Srednje Europe, kao i okolnih regija. Kada ste odlučili ulagati u Hrvatsku i zašto? - Smatramo da hrvatsko tržište ima velik potencijal i dugo smo vremena istraživali prilike za ulaganje dok 2004. godine nismo otvorili prvi centar u Kaštel Sućurcu kraj Splita, nakon kojeg je 2007. godine uslijedilo otvorenje i u Puli. Zemljište u Zagrebu kupili smo 2007. godine i sretni smo što 2012. napokon počinjemo s radom i u glavnom gradu Hrvatske. Administracija vam je, kao i drugima, zadala mnogo glavobolje, zar ne? - Osim administrativnih poteškoća, suočili smo se Hrvatsko tržište i segment ‘uradi sam’ posljednjih se godina brzo razvija čak i s kriminalnim radnjama odmah nakon kupnje zemljišta u Zagrebu, u obliku malverzacija s našim zemljištem. No, mi smo kao tvrtka s tradicijom dugom 160 godina bili odlučni u namjeri da riješimo sve poteškoće i u tome smo uspjeli, uvelike zahvaljujući pomoći vlasti i poslovnih partnera koji su vjerovali u naš projekt. S tri trgovine u Hrvatskoj, uključujući novootvore- nu u Zagrebu, sigurni smo kako nas očekuju dobri rezultati i veselimo se daljnjem razvoju našeg poslovanja u Hrvatskoj. proizvodi ili je isključivo riječ o uvoznim? - Naravno da se na policama naših centara mogu pronaći i hrvatski proizvodi. Jedan je od naših ključnih ciljeva izgraditi dugoročne i kvalitetne odnose s hrvatskim dobavljačima na hrvatskom tržištu, ali im pružiti i mogućnost širenja i poslovanja na drugim tržištima na kojima smo prisutni. Na primjer, tvrtka Ferotehna prati Bricostore i razvoj našeg poslovanja u trima državama, a nadamo se da ćemo takvu suradnju razviti i s drugim domaćim dobavljačima kojima u rastu i napretku može pomoći naša mreža u Srednjoj Europi. Jeste li se za projekte u Hrvatsku bankovno zadužili ili je riječ o vlastitu kapitalu? - Projekt u Zagrebu financirali smo kreditom Splitske banke, naše partnerske banke u Hrvatskoj. Vrlo smo oprezni u upravljanju tvrtkom, a djelatnicima dajemo velike odgovornosti i vjerujemo da će voditi tvrtku profitabilno i u najboljem interesu za naše kupce. Smatrate li da je hrvatsko tržište proizvoda za izgradnju, obnovu i uređenje doma i vrta razvijeno? - Hrvatsko tržište i segment ‘uradi sam’ u posljednjih se nekoliko godina brzo razvijaju. Nažalost, kriza je utjecala na kupce smanjujući kupovnu moć i potrošnju. No, dok neki na krizu gledaju kao na problem, mi je promatramo kao priliku. Kako bismo se prilagodili novonastalom gospodarskom okružju, razvili smo asortiman proizvoda iz triju ra- Potrebno više fleksibilnosti za dobivanje dozvola Što Hrvatska treba učiniti kako bi olakšala ali i privukla strane investicije? - S obzirom na naše investitorsko iskustvo, smatramo da je u Hrvatskoj potrebno puno više fleksibilnosti u ishođenju dozvola. Naglasio bih i činjenicu da je Hrvatska mnogo skuplja od drugih zemalja u regiji, osobito Mađarske i Rumunjske gdje također poslujemo, zbog brojnih naknada koje zasigurno ne olakšavaju stranim ulagačima poslovanje na ovom tržištu. zličitih cjenovnih razreda. Naša je namjera takvom strategijom zajamčiti kupcima uistinu atraktivne cijene ovisno o njihovim potrebama te u vrijeme krize zadržati povjerenje kupaca i privući nove. Gdje vidite potencijal rasta u tom segmentu? - Već je dugi niz godina vidljivo neprestano povećanje interesa za uređenje i obnovu doma te dekorativne artikle za dom i vrt. Trgovačke centre iz segmenta ‘uradi sam’ ne posjećuju više samo muškarci, već su i žene sve više i više uključene u uređenje doma, s obzirom na to da često upravo one biraju artikle i donose odluku o ko- načnom izgledu doma i vrta. Zbog toga nam je izuzetno važno da ponudu trgovina prezentiramo iz oba kuta: onog tehničkog s naglaskom na građevinskim materijalima i alatima, ali i onog dekorativnog, s artiklima za uređenje unutrašnjih i vanjskih prostora. Kakav imate odnos s konkurencijom? - Smatramo da je za kupce u Hrvatskoj, pa tako i u Zagrebu, dolazak novog prodajnog centra zaista dobra vijest jer će on pojačati konkurentnost što će rezultirati boljim uvjetima i prilikama za njih. Na policama vaših trgovina nalaze se i hrvatski Planirate li nova ulaganja i zapošljavanja? - Jak gospodarski potencijal Hrvatske i Zagreba koji pogoduje razvoju poslovanja tvrtki, te skori ulazak u Europsku uniju pridonijet će daljnjem napretku, a tu vidimo brojne mogućnosti za našu tvrtku. Izgradnja novih i obnova postojećih kuća i stanova pruža mnoštvo prilika za razvoj segmenta ‘uradi sam’, a razvoj turizma još je jedan čimbenik zbog kojeg razmatramo širenje poslovanja u Hrvatskoj. Trenutačno smo u Rumunjskoj, primjerice, na drugom mjestu prodajnih lanaca u segmentu ‘uradi sam’, a želja nam je, korak po korak, povećati udio na hrvatskom tržištu. 14 PV ANALIZA Privredni vjesnik Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. ( gubitak od 282,8 mil kn imao HEP u tri mjeseca 2012. ( dobit od 443 mil kn ostvario HEP u prva tri mjeseca 2011. Poslovanje javnih poduzeća Javna poduzeća u prva od 339 milijuna kuna Prema podacima Ministarstva financija, od 21 javnog poduzeća pozitivno je poslovalo njih 12, dok je gubitak dosegnuo 673 milijuna kuna. Najveći je zabilježila Hrvatska elektroprivreda Masa plaća u javnim poduzećima povećana je u tri mjeseca za 60 milijuna kuna, ili za tri posto ći kredit od 400 milijuna kuna kako bi osigurao likvidnost i mogao podmirivati potraživanja svojih dobavljača. Od 1. svibnja Vlada je odobrila povećanje cijene struje od prosječno 20 posto i prema riječima Radimira Čačića, prvog potpredsjednika Vlade, to bi trebalo do kraja godine HEP-u osigurati pozitivan rezultat. HEP je ove godine i prije povećanja cijene uspio povećati prihode za dvadesetak milijuna kuna. Prihod je u prva tri mjeseca ove godine dosegnuo 3,46 milijardi kuna. No za stabilnije dugoročno poslovanje HEP-u je potreban novi investicijski ciklus, rekao je Čačić. zabilježena dobit iznosila je 332,7 milijuna kuna, dok je gubitak dosegnuo 673 milijuna kuna. Najveći gubitak zabilježila je Hrvatska elektroprivreda, čak 282,8 milijuna kuna. U prva tri mjeseca prošle godine HEP je imao čistu dobit od 443 milijuna kuna. Ovogodišnji rezultat objašnjava se dugotrajnom sušom u protekloj godini, koja je smanjila proizvodnju jeftinije struje iz hidroelektrana. Istodobno su nekoliko puta rasle cijene goriva za termoelektrane. Uz cijenu struje iz uvoza, došlo se do rasta materijalnih troškova od gotovo 900 milijuna kuna. HEP je zbog svega toga morao nedavno podi- Najveći prihod: Hrvatske vode Na drugoj strani, najveći višak prihoda, 175,5 milijuna kuna, ostvarile su Hrvatske vode. Prihodi su im smanjeni za desetak milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu i iznosili su 334,5 milijuna kuna. Smanjeni su i rashodi, sa 172,2 milijuna na 137,7 milijuna kuna. Najviše se uštedjelo na materijalnim troškovima koji su smanjeni sa 90,2 milijuna na 35,05 milijuna kuna. Dobit od 28,4 milijuna kuna ostvarile su i Hrvatske šume. Iako su im prihodi smanjeni za tridesetak milijuna kuna, na 501,2 milijuna kuna, u sličnom omjeru smanjeni su i rashodi. Dobit Hrvatskih šuma je Igor Vukić [email protected] U prva tri mjeseca ove godine hrvatska javna poduzeća ostvarila su minus u poslovanju od 339,04 milijuna kuna. Prema podacima Ministarstva financija, od 21 javnog poduzeća pozitivno je poslovalo njih 12, dok je devet poduzeća ostvarilo gubitak. Ukupna Poslovanje javnih poduzeća (u milijunima kuna) Pozitivan rezultat Hrvatske vode HRT Hrvatske šume Croatia osiguranje Fina Plinacro Janaf Hrvatska lutrija Odašiljači i veze Narodne novine Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Ukupno Negativan rezultat 175,5 35,5 28,4 21,1 16,6 16,2 15,3 11,5 7,3 5,2 0 0 332,7 Hrvatska elektroprivreda Autocesta Ri-Zg Hrvatske željeznice Croatia Airlines Jadrolinija Hrvatska pošta Vjesnik d.d. ACI Plovput Ukupno 282,8 121,9 96,9 91,5 49,4 14,5 9,2 4,04 1,9 671,8 Izvor: Ministarstvo financija 15 www.privredni.hr Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. ( višak od 175,5 mil kn ( dobit od 28,4 mil kn u prvom tromjesečju 2012. ostvarile Hrvatske vode ostvarile su i Hrvatske šume tri mjeseca u minusu devet poduzeća ostvarilo gubitak. Ukupna zabilježena dobit iznosila je 332,7 milijuna kuna, dok je stotak veći od 20 posto, to je signal da poduzeća nisu efikasna i ekonomisti poput Željka Lovrinčevića Vladi predlažu snažnije rezove u obuzdavanju plaća i broja zaposlenih. I ministar regionalnog razvoja Branko Grčić nedavno je na Liderovoj konferenciji Globalno & Lokalno upozorio da javna poduzeća debelo kasne s restrukturiranjem pa je najavio da će Vlada uskoro predstaviti i novi plan za restrukturiranje javnih tvrtki. Jedna od varijanti rješavanja problema bit će i privatizacija. Uz prodaju državnog udjela u Hrvatskoj poštanskoj banci, ovog tjedna će, prema najavi ministra financija Slavka Linića, krenuti i najavljeni proces privatizacije Croatia osiguranja. tako ostala na sličnoj razini kao i 2011., kada je iznosila 30,8 milijuna kuna. Kod Hrvatskih šuma uočljiv je rast troškova osoblja, za 20 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Takvih slučajeva ima i u drugim javnim poduzećima i ta “boljka” Vladu jako smeta. Masa plaća u javnim poduzećima povećana je u tri mjeseca za 60 milijuna kuna, ili za tri posto. Ukupan iznos isplaćen za plaće iznosi 2,06 milijardi kuna, što je 27 posto ukupnih troškova. Kad je po- Kandidati za privatizaciju Ta je tvrtka u prva tri mjeseca ostvarila prihod od 641 milijun kuna, 10 milijuna više nego prošle godine. Dobit nakon oporezivanja iznosila je 21 milijun kuna. U Vladi smatraju da je osiguranje tržišna djelatnost, s jakim konkurentskim odnosima, pa bi privatni ulagači mogli bolje upravljati tvrtkom koja je proteklih godina polako gubila tržišni udjel. Novac od privatizacije dobro će doći za druge proračunske potrebe. Ideje o privatizaciji ili spajanju s drugim tvrtka- ma u branši postoje i za nacionalnog avioprijevoznika Croatia Airlines, čiji je gubitak u prva tri mjeseca iznosio 91,5 milijuna kuna. Povećani prihod u ovoj godini od desetak milijuna kuna pratio je i sličan rast rashoda. Prihod je bio 264 milijuna kuna, a rashodi 354 milijuna kuna. Ostvareni gubitak jednak je kao u prva tri mjeseca prošle godine. U ostatku javnih tvrtki u prometnom sektoru podjednak omjer prihoda i rashoda prijavile su Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste, dok Autocesta Rijeka-Zagreb ima gubitak od 121,5 milijuna kuna. U Vladi smatraju da bi se i u poslovanju autocesta mogle pronaći uštede kroz privatizaciju dijela djelatnosti poput naplate cestarina, održavanja i drugih pratećih funkcija. Poduzeće Plovput ima gubitak od 1,9 milijuna na tromjesečni prihod od 14,1 milijun kuna, dok Jadrolinijin gubitak iznosi 49,4 milijuna na ukupni prihod od 133 milijuna kuna. Gubitak je manji za desetak milijuna kuna nego u istom razdoblju prošle godine. Transporteri plina i nafte završili su prvo tromjesečje s dobiti. Plinacro je zabilježio 16,2 milijuna kuna, a Janaf 15,3 milijuna kuna. Plinacro je imao prihod od 127 milijuna kuna, za milijun kuna više nego u isto vrijeme 2011. Dobit mu je smanjena za 20 milijuna kuna, zbog nešto većih ovogodišnjih troškova. I Janaf je zabilježio nešto veći prihod i rashod. Ipak rashodi su zadržani pod kontrolom pa je dobit od 15,3 milijuna samo dva milijuna manja nego u prvom tromjesečju 2011. Fina i Lutrija u plusu Sa 186 milijuna kuna prihoda i 16,6 milijuna kuna dobiti može se ove godine pohvaliti Financijska agencija. Smanjivanjem ukupnih rashoda znatno je nadmašena lanjska dobit koja je iznosila dva milijuna kuna. Plus od 11,5 milijuna kuna ima i Hrvatska lutrija, s prihodom od 127 milijuna kuna. Prihod je za 10 milijuna veći nego u prvom tromjesečju prošle godine. Plus od 35,5 milijuna kuna zabilježila je u prvom kvartalu i Hrvatska radiotelevizija Pozitivno su poslovali i Odašiljači i veze (dobit od 7,3 milijuna kuna) te Narodne novine (5,2 milijuna kuna). Budući da je prestao izlaziti dnevni list Vjesnik, njegov bivši izdavač Narodne novine mogao bi na kraju godine imati još bolju bilancu. Ime Vjesnik zadržalo se još kao ime tiskare (Vjesnik d.d.) u državnom vlasništvu, koja je u prva Željeznice čekaju investicije Holding Hrvatske željeznice zabilježio je u prva tri mjeseca minus od 96 milijuna kuna. Tu su i prihodi smanjeni na 643 milijuna kuna, te rashodi povećani na 740 milijuna kuna. Lani je u tri mjeseca gubitak bio 22 milijuna kuna. Ministar financija Slavko Linić izrazito je nezadovoljan stanjem u željezničkom sustavu i sporom odvijanju investicijskog programa. Smatra da bi investicije na europskim koridorima, uz korištenje novca fondova i razvojnih banaka, dale značajan poticaj logističkom razvoju Hrvatske. Linić ukazuje na znatna sredstva koja se ulažu u obnovu i proširenje morskih luka i upozorava da to ne prati odgovarajući tempo ulaganja u željeznički sustav. Njegova je ocjena da bi snažnije ulaganje u željeznicu moglo povući i ostale dijelove prometnog sustava te proizvođače vlakova i vagona kakvi su Končar, Gredelj, Đuro Đaković i njihovi manji kooperanti i dobavljači. tri mjeseca imala gubitak od 9,2 milijuna kuna, slično kao i prošle godine. Gubitak je zabilježila i Hrvatska pošta, od 14,5 milijuna kuna. I kod nje su prihodi na razini iz prošle godine, ali je rezultat pokvario rast poslovnih rashoda. ACI, operater marina, iz male dobiti u prošloj godini skliznuo je u minus od četiri milijuna kuna. Troškovi osoblja zadržani su pod kontrolom, ali je minus izazvalo povećanje materijalnih troškova. I HTV zaradio I na kraju, plus od 35,5 milijuna kuna zabilježila je u prvom kvartalu i Hrvatska radiotelevizija. Ukupan prihod bio je 339 milijuna kuna, a rashod 304 milijuna kuna. Poslovni rashodi pritom su smanjeni za desetak milijuna kuna, a materijalni troškovi manji su za 34 milijuna kuna. No troškovi osoblja narasli su za dva milijuna kuna. Već pri izradi plana za ovu godinu čelništvo tvrtke najavilo je poveći gubitak na kraju ove godine zbog smanjenja prihoda od oglašavanja i povećanja troškova koje donose prijenosi Europskog nogometnog prvenstva i posebice Olimpijskih igara u Londonu. Ocjenjujući da se restrukturiranje HRT-a ne odvija dovoljno brzo, Vlada je izradila novi zakon koji bi trebao glavnom direktoru i upravi dati snažnije ovlasti za nadzor troškova i konsolidaciju tvrtke. Javna poduzeća u ovoj godini imaju važno mjesto u planu Vlade za gospodarski oporavak. Od uprava su naručeni planovi restrukturiranja i investicija kojima bi trebalo premostiti sušno ulagačko razdoblje, dok tempo ne uhvati i privatni sektor. 16 PRIČA S RAZLOGOM Privredni vjesnik Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. ( 3500 t ( 90% godišnja proizvodnja Elektrode sirovina za elektrode se uvozi Elektroda Zagreb Preživjet će samo oni koji rastu - a to znači izvoz U ovoj godini Elektroda ne osjeća pad potrošnje hrvatske brodogradnje jer su ga zamijenili izvozom, ali to nikako ne znači da ih ona ne zanima, budući da imaju kapacitete kojima mogu opskrbiti brodogradnju kakva je nekoć bila Drago Živković [email protected] H rvatsku industriju metala najprije je pokosila dvoglava neman pretvorbe i privatizacije, a potom se na nju obrušio uragan globalne konkurencije. Oni rijetki koji su sve to preživjeli toliko su prekaljeni da skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju uopće ne doživljavaju kao opasnost za svoju tržišnu poziciju. Štoviše, može im biti samo bolje. Tako na ulazak u EU gledaju u Elektrodi Zagreb, vodećem regionalnom proizvođaču dodatnih materijala za zavarivanje. Osnovana 1948. godine, Elektroda je do prije šest godina poslovala na uglu Vukovarske i Heinzelove u Zagrebu. Novi proizvodni pogon izgradili su na ulazu u Zaprešić, i tamo sada zapošljavaju oko 80 ljudi, od čega petinu čine inženjeri. Za razliku od većine tvrtki u metalnoj industriji, ne muči ih previše manjak obučenih radnika. Školstvo ionako ne poznaje zanimanja “preser elektrode’’ ili “premotavač žice’’, pa Elektroda, kaže direktor Hrvoje Leinert, zapošljava sve one koji imaju srednju stručnu spremu i volju da nauče raditi. Obuka traje od tri do šest mjeseci. U tri smjene Najveći kupac elektroda je brodogradnja. Do prije desetak godina Elektroda je i do 50 posto svoje proizvodnje prodavala domaćim brodogradilištima. Tada su, prisjeća se savjetnik direktora Ante Krolo, zaključili da su previše izloženi rizicima domaće brodogradnje i okrenuli se izvozu i proširenju spektra proizvoda. Tako su njihovi kupci danas, uz domaća i strana brodogradilišta, rudnici, elektrane, autoindustrija, graditeljstvo i procesna industrija. U ovoj godini zato ne osjećaju pad potrošnje hrvatske brodogradnje, jer su ga zamijenili izvozom, ali to nikako ne znači, ističe Leinert, da ih ona ne zanima, s obzirom na to da imaju proizvodne kapacitete kojima Tajna je u oblogama Najveća prednost na tržištu elektroda nije u tehnologiji proizvodnje, jer ona je uglavnom svugdje ista, nego u formulama obloge. Elektrode se sastoje od šipke i obloge, a u svakoj oblozi je između 10 i 20 različitih tipova praškastih materijala. Svaki proizvođač ima svoju formulu i recepturu, nešto kao svoju Vegetu. Mehaničke osobine i kemijski sastav su uglavnom isti, a zavarivači biraju ono što im je lakše i preciznije za rad. Ključ je i u konstantnoj kvaliteti: prednost Elektrode je u tome što kvaliteta njihovih proizvoda ne oscilira, a to je zavarivačima iznimno važno. mogu opskrbiti brodogradnju kakva je nekoć bila. Instalirani kapacitet proizvodnje u Elektrodi je 5000 tona, a proizvodnja je trenutačno na razini od oko 3500 tona, što je maksimum za postojeći broj zaposlenih. Dio proizvodnje, punu žicu za zavarivanje, rade u tri smjene, nekad i subotom, dok se elektrode proizvode u Dugoročni plan je do 2020. udvostručiti proizvodnju, što uključuje i novo zapošljavanje jednoj smjeni, mada bi se također mogle izrađivati u tri smjene. Prodane količine nisu pale u odnosu na godine prije krize, štoviše lani su imali porast između pet i sedam posto, ovisno o segmentu. Objašnjenje je u izvozu i otvaranju novih tržišta. Novo zapošljavanje Dugoročni plan je do 2020. udvostručiti proizvodnju, što uključuje i novo zapošljavanje, te postati snažan regionalni igrač. Trenutačno pokrivaju sva tržišta bivše Jugoslavije, izvoze u Rumunjsku, Njemačku, Italiju, Mađarsku i Češku, a u pregovorima su za izvoz u Bugarsku, Poljsku i Slovačku. Globalna i regionalna konkurencija vrlo je jaka, svaka zemlja ima svoju proizvodnju elektroda. Neke članice EU-a još uvijek imaju carine na uvoz elektroda iz Hrvatske, a svi europski proizvođači već su prisutni na hrvatskom tržištu. Unatoč tome, asortiman Elektrode čini gotovo 100 posto elektroda u domaćoj brodogradnji. A to nije zbog favoriziranja domaće proizvodnje već samo zbog kvalitete, ističu Leinert i Krolo. S obzirom na to da dugo rade za brodogradilišta, Elektroda ima sve certifikate stranih registara brodova te certifikat ISO 9001. Stoga u izvozu nisu izgubili nijedan posao zadnjih godina. Pribavljaju i certifikate za Bliski istok jer su počeli izvoziti i u Saudijsku Arabiju. Puno investiraju u vlastiti razvoj i istraživanje, pa svake godine ulože i do 100.000 eura vlastitog novca u opremu. Bazična elektroda Jednom godišnje izlaze s novim proizvodom, a plan je u narednih godinu dana izaći sa spektrom od pet do šest novih podtipova proizvoda. Prošle godine su na tržište izbacili novu bazičnu elektrodu jer su neki njihovi kupci tražili elektrodu koja se može više savijati, za zavarivanje u uskim i skučenim prostorima. Iako se sa svojim inovacijama javljaju na natječaj Ministarstva gospodarstva, sredstva koja dobivaju su Ante Krolo i Hrvoje Leinert simbolična zato što je čest uvjet patentiranje, a elektrodu je teško patentirati jer postoji u velikom broju varijacija. Što se tiče nabave sirovina, 90 posto sirovina se uvozi, sve osim vapnenca, budući da Hrvatska nema ni rudnika ni čeličana. Iako to naoko zvuči loše, Krolo mi- sli da je zapravo odlično jer je jedan od rijetkih primjera hrvatske industrije koja uvozi sirovine, a izvozi gotove proizvode s dodanom vrijednosti. Elektroda će zato i dalje investirati jer su uvjereni da imaju šansu preživjeti samo ako rastu. A to znači izvoz. enterprise europe info Broj 65,18./26. lipnja 2012. EU natječaji Eko pjeskarenje Projekt Green blast koji vodi pulsko Uljanik-Brodogradilište još je u fazi pregovora s Bruxel lesom, a riječ je o inovativnoj primjeni otpadnog stakla u pjeskarenju, odnosno pripremi površina za bojenje. Vito Radolović, samostalni projektant u Brodogradilištu, kaže da se zasad koristi metalni medij koji se odlaže kao otpad, dok bi se stakleni otpad mogao ponovno iskoristiti kao sirovina za proizvodnju opeke. Projekt je vrijedan oko dva milijuna eura, a odluka o tome hoće li biti prihvaćen trebala bi biti donesena u idućih mjesec-dva. Do sada je Uljanik-Brodogradilište sudjelovalo u programima FP6 i FP7 s tri projekta. Novac za dobre projekte Hrvatskim poduzećima otvoren je natječaj CIP Eko-inovacije a uskoro se otvara i natječaj Istraživanje u korist malih i srednjih poduzeća iz europskog programa za istraživanje i tehnološki razvoj FP7 slovanje i pametna javna nabava. Eko inovacije financiraju se zato što u Uniji u segmentu eko industrije ima gotovo 3,5 milijuna radnih mjesta. Mali i srednji poduzetnici još se uvijek mogu prijaviti na natječaj EU-a CIP Eko-inovacije koji je otvoren 8. svibnja i traje do 6. rujna, a ima ukupan fond od 35 milijuna eura. Financira se polovina ukupne vrijednosti projekata. Prosječna srednja vrijednost dosadašnjih financiranih projekata je 1,4 milijuna eura. Natječaj za eko inovacije jedini je na koji se poduzetnici mogu izravno javiti, u tom programu Hrvatska sudjeluje od 2008. godine, a za ovu je godinu platila članarinu od 1,7 milijuna eura, zbog čega je nužno povući što više sredstava iz europskih fondova, kaže Snježana Ivić Pavlovski iz Ministarstva poduzetništva i obrta, nacionalna koordinatorica CIP EIP programa. “Eko inovacija jest proizvod, usluga ili proizvodni proces koji ima pozitivan utjecaj na okoliš i koji optimizira proizvodni proces. To ne mora biti nešto novo, neviđeno, dovoljno je unaprijediti proizvodni proces, primjerice, smanjiti potrošnju vode u proizvodnji”, kaže Snježana Ivić Pavlovski. Novcem ovog natječaja ne financira se faza istraživanja i razvoja nego gotov proizvod koji ima tržišni potencijal. Prioriteti za financiranje su recikliranje, proizvodnja hrane i pića, građevinarstvo, voda, zeleno po- Hrvatskim znanstvenicima i poduzećima na raspolaganju je i Sedmi okvirni program (FP7), odnosno europski program za istraživanje i tehnološki razvoj koji u razdoblju od 2007. do 2013. ima na raspolaganju više od 50 milijardi eura. Natječaj Istraživanje u korist malih i srednjih poduzeća može omogućiti malim i srednjim tvrtkama da od istraživačkih institucija dobiju gotova istraživanja plaćena europskim novcem, a da poduzetnici kasnije postanu vlasnici rezultata tih istraživanja i na temelju toga kreiraju nove proizvode i usluge, ističe Goran Zeković s Hrvatskog instituta za tehnologiju. Natječaj će biti objavljen polovinom srpnja, a trajat će do polovine studenog. Sedmi okvirni program u cjelini je puno širi i odnosi se na velik broj natječaja iz različitih područja znanosti i tehnologije, kao i neke potprograme poput razvoja ljudskih potencijala i znanstvenika. enterprise europe EntrepreneurSHEp Kako do vlastite tvrtke Na trodnevnoj radionici buduće poduzetnice učile su kako pokrenuti posao, a o svojim iskustvima govorile su im ambasadorice ženskog poduzetništva Hrvatska gospodarska komora organizirala je u suradnji s projektnim partnerima trodnevnu radionicu za potencijalne poduzetnice početkom lipnja u Zagrebu. Radionica je imala za cilj dovesti zainteresirane žene (nezaposlene, studentice...) na razinu pokretanja vlastite tvrtke. Svakodnevno su obrađena dva modula, pa su pokrivene teme Od poslovne ideje do profita; Sve je marketing, marketing je sve; Poslovno planiranje – od kuda krenuti; Organizirajte svoj posao; Poduzetnik u elektroničkom poslovanju te Mogući pravni oblici organiziranja poduzetništva i poslovne odgovornosti. Predavanja su održali predavači partnerskih institucija projekta - Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba te Tere Tehnopolis iz Osijeka. Najveću pažnju sudionica zadobile su gostujuće ambasadorice ženskog poduzetništva koje su teme potkrijepile svojim primjerima dobre prakse. Tako je Sanja Opačak govorila o svom putu do uspjeha, te je poručila sudionicama da moraju biti “lude” za svojim poslovnim pothvatom kako bi uspjele, te biti spremne dosta dugo raditi bez plaće kako bi ostvarile svoj cilj. Ivana Nikolić je u svom predavanju i vježbama prenijela dio svog bogatog iskustva i dala niz savjeta iz svog ekspertnog područja - marketinga i od- nosa s javnošću. Ambasadorice Martina Klepić Novalija i Vlasta Sršek Cerkvenik interaktivnim su vježbama sudionicama ilustrirale važnost poslovnog planiranja, dok je na temu o pravnim oblicima organizacije poduzetništva o svojim iskustvima govorila Diana Antičić, ovlaštena porezna savjetnica. Radionica se održala u sklopu projekta EntrepreneurSHEp Croatia - Europska mreža žena ambasadorica poduzetništva koju provodi HGK sa svojim projektnim partnerima Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, Terom Tehnopolis iz Osijeka i Tehnološkim parkom Varaždin. Nakon radionice u Osijeku, ovo je druga u nizu od pet radionica koje će se održati ove godine u pet hrvatskih gradova. Sljedeća radionica trebala bi se održati u Varaždinu od 27. do 29. lipnja u konferencijskoj dvorani Tehnološkog parka u Varaždinu, a preostale dvije u Rijeci i Splitu ove jeseni. Procjena inovacijskog kapaciteta tvrtke prema IMP3rove metodologiji Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO poziva zainteresirane na radionicu Procjena inovacijskog kapaciteta tvrtke prema IMP3rove metodologiji koja će se održati u Zagrebu 28. lipnja u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore na Rooseveltovom trgu. Na radionici će se predstaviti usluge savjetovanja za razvoj inovativnih potencijala prema IMP3rove metodologiji (IMProve Innovation Mana- gement Performance of SMEs with Sustainable IMPact). IMP3rove je inicijativa Europske komisije za bolju potporu upravljanju inovacijama. U Hrvatskoj je Europska poduzetnička mreža posrednik za provedbu, a u suradnji s drugim certificiranim IMP3rove savjetnicima pruža potporu poduzetnicima da procijene svoj inovacijski potencijal i unaprijede konkurentnost vlastitog poduzeća. Na radionici će biti predstavljena mogućnost dobivanja vaučera za procjenu inovacijskog po- tencijala uz pomoć certificiranih savjetnika koji će zainteresiranim tvrtkama pomoći pripremiti potrebne informacije te s njima ispuniti upitnik za procjenu. Prijave na radionicu zaprimaju se isključivo online. Prijavnica se nalazi na stranici na koju se može doći linkom sa stranica www.bicro.hr. Krajnji rok za prijavu je 27. lipnja. Sudjelovanje na radionici je besplatno. www.een.hr 18./26. lipnja 2012. 2 3 Greenvest 2012: Invest in Green Croatia Projekti vrijedni 355 milijuna eura Krajem listopada u Zagrebu će se održati prvi međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam investicija u zelenom gospodarstvu Od 25. do 27. listopada u hotelu Regent Esplanade u Zagrebu održat će se prvi međunarodni poslovni događaj pod nazivom Greenvest 2012: Invest in Green Croatia. Riječ je o međunarodnim gospodarsko-investicijskim danima i sajmu razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu. Na njemu će Savez za energetiku Zagreba okupiti predstavnike međunarodnih i domaćih državnih i gradskih institucija, veleposlanstava, međunarodne i domaće gospodarstvenike te investitore. Proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i međunarodni gospodarski tren dovi hrvatskom gospodarstvu donose izazove, ali i mogućnosti za razvoj. Ob novljivi izvori energije, energetska učin kovitost, inteligentni sustavi i proce si, informatičke tehnologije, tehnologije Zeleni razvoj je i temelj novih gospodarskih kretanja Europske unije i drugih razvijenih zemalja svijeta reciklaže i proizvodi od recikliranih ma terijala, zelena gradnja, zeleni turizam, eko inovacije, eko poljoprivreda, zele ne uslužne djelatnosti... samo su neki od sektora s visokim razvojnim potencija lom, posebice u svjetlu prostora i resur sa koje Hrvatska ima. Zeleni razvoj je i temelj novih gospodarskih kretanja Eu ropske unije i drugih razvijenih zemalja svijeta. Sve više tvrtki svoje poslovanje preusmjerava ili ustrojava prema zele nim djelatnostima kako bi postale održi ve te povećale svoju konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu. Ta kav pristup istraživanjima, razvoju i pro izvodnji postaje sve traženiji i među kraj njim potrošačima. Greenvest 2012 je prvi susret ove vrste u Hrvatskoj namijenjen pružanju pune podrške razvoju zelenog gospodarstva. U planu su susreti državnih dužnosnika i predstavnika međunarodnih institucija s gospodarstvenicima, predstavljanja ra zvojnih i proizvodnih projekata i progra ma te zelenog portfelja međunarodnih i domaćih pravnih osoba, kao i velepo slanstava, banaka, agencija, investitora i područja investicijskih interesa za Repu bliku Hrvatsku. Cilj tog događaja je ra spraviti otvorena pitanja razvoja zele nog gospodarstva u Republici Hrvatskoj, detektirati izazove i definirati perspekti vu razvoja privatnih projekata i proje kata javno-privatnog partnerstva, kao i raspraviti mogućnosti otvaranja novih proizvodnih kapaciteta i radnih mjesta u području zelenog gospodarstva. Na susretu će se raspravljati i o perspekti vi domaćih i stranih investicija, a u dijelu u kojem će se međunarodnim investito rima predstavljati projekti domaćih i me đunarodnih kompanija, veleposlanstava, banaka, agencija... pružit će se sveobu Greenvest 2012 je prvi susret ove vrste u Hrvatskoj namijenjen pružanju pune podrške razvoju zelenog gospodarstva hvatne informacije o zelenim uslugama, proizvodima, visokim tehnologijama, in dustrijskoj proizvodnji. Bit će predstav ljene mogućnosti i vrste ulaganja te opći uvjeti investiranja, a do sada je prijavlje no približno 355 milijuna eura vrijednih projekata. Ovo događanje je i podrška razvoju obrtništva, malog i srednjeg po duzetništva, otvaranju novih radnih mje sta i povećanju konkurentnosti tog sek tora na jedinstvenom europskom tržištu, a strogo definirani uvjeti sudjelovanja (predstavljanja, izlaganja...) ovaj bi doga đaj trebali svrstati na popis vodećih gos podarskih događaja godine. Podršku projektu dali su predsjednik Ivo Josipović, Koordinacija za gospodarstvo hrvatske vlade, Ministarstvo gospodar stva, Ministarstvo poduzetništva i obr ta, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, gradonačelnik Zagreba, Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Grada Zagreba, Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža Hrvatske te niz drugih institucija. enterprise europe Strategija oživljavanja tržišta rada Formula je došk Strategija rasta zaposlenosti u EU-u planira prepoloviti broj nezaposlenih na manje od 12 milijuna. Do povećanja zaposlenosti onih starijih od Lada Stipić-Niseteo Ovog trenutka Hrvatskoj europski ciljevi zaposlenosti izgledaju kao znanstvena fantastika: prema Strategiji rasta Europske unije postotak zaposlenog stanovništva morao bi dio 2020. godine sa sadašnjeg prosjeka od 69 posto narasti do 75 posto što znači, između ostaloga, prepolovljenje broja nezaposlenih sa 23 milijuna (ili 9,5 posto radne snage) na manje od 12 milijuna (pet posto radne snage). Da je Hrvatska u EU-u bila bi rekorder – ili, bolje, fenjeraš – po radnom angažmanu koji se vrti oko 50 posto. To baš i nije garancija za održiv izlazak iz krize. Među europskim ciljevima zapošljavanja do kraja desetljeća je i najmanje 40 posto radnika u dobi od 30 do 34 godine s tercijarnim obrazovanjem. Ovo su podaci kojima barataju europske institucije, države članice i, naravno, Eurochambres, kontinentalna udruga gospodarskih komora. Eurochambres govori o tome da milijuni Europljana bezuspješno traže posao na tržištu rada na kome manjka najmanje dva milijuna radnika. U gotovo svim državama poslodavci se žale da im nedostaje stručne radne snage te da raste jaz između stvarnih potreba gospodarstva i vrste/razine educiranosti. Na tržište kroz učenje “Uništavajuću kombinaciju” proizvodnje za biroe za zapošljavanje čini standardna nespremnost radnika u Europi na seljenje u potrazi za poslom. Prva je na udaru nezaposlenost mladih. Dosegla je razmjere katastrofe u ekonomski najpogođenijim zemljama: u Španjolskoj i Grčkoj svaki je drugi mladi čovjek bez (legalno registriranog) posla, u EU-u prosječno svaki peti. Europska statistika govori o 7,5 milijuna mladih ljudi izvan sustava – zapošljavanja, školovanja ili uvježbavanja, realnoj opasnosti da se cijela jedna generacija marginalizira, zapostavi i zaboravi. I ne iskoristi njezin nesumnjiv potencijal. U takvim okolnostima razumljivo je da se pažnja konačno posvećuje doškolovanju, primanju novih znanja i vještina, pripremama za nove potrebe. U prosječnoj godini koja ne mora biti krizna oko dva i pol milijuna ljudi u EU-u prolazi različite vrste doškolovanja i usavršavanja samo u organizaciji gospodarskih komora. Koje su, uzgred budi rečeno, drugi po veličini organizator doškolovanja, odmah nakon javnog sektora školstva. Gospodarske komore po pravilu prate milijun pripravnika svake godine, također dodatak zapošljavanju. Sudjelujući u europskoj raspravi o strategiji zapošljavanja do 2020. godine, Euro chambres je preporučio internacionalizaciju doškolovanja i uvježbavanja radnika, ukidanje nacionalnih barijera, izjednačavanje procedura, poticanje mobilnosti i učenika praktikanata i njihovih nastavnika. Školovanje uz rad bi trebalo biti predstavljeno kao atraktivna opcija, usklađena s tercijar- nom edukacijom. Gospodarske komore Europe nadalje smatraju da već sada treba više koristiti strategije za razdoblje nakon 2014. godine (ili novog proračuna EU-a) složene u programu Erasmus za sve, skrojenom za doškolovanje i stjecanje novih vještina i znanja. Ova je inicijativa uvrštena među ideje u diskusiji o svrsi i razmjerima novog budžeta EU-a. Dogovoreno će i te kako utjecati na mnoge (radne) sudbine u Hrvatskoj. Škole stvaraju poduzetnike Sustav školovanja morao bi dograđivati poduzetnički duh mladih, čime bi se stvaralo više tvrtki, glavnih nositelja zaposlenosti u EU-u. Budući da će već oko 2015. godine 90 posto poslova podrazumijevati makar osnovno znanje kompjutorskih tehnologija, predlaže se pojačano uvježbavanje za tzv. ICT vještine. Svi bi se oni uključili na tržište rada koje, prema Eurostatovoj analizi temeljenoj na podacima iz siječnja ove godine, doživljava poskupljenje cijene rada za dva posto! Analiza primanja po radniku, Direktiva o energetskoj efikasnosti Dogovor je Dogovor jepao pao- -valja valj EU parlament i Vijeće uskladili su stavove oko energetske efikasnosti kojima će se ograničiti potrošnja, poticati ulaganja u taj sekt Lada Stipić – Niseteo Nakon pregovaranja na koja su potrošeni mjeseci dogovor o energetskoj efikasnosti konačno je dobio blagoslov kroz usklađene stavove Europskog parlamenta i Vijeća EU-a. Velik iskorak: “Prvi put imamo obvezujuće mjere energetske efikasnosti”, komentirao je povjerenik za energiju Europske komisije. Günther Oettinger svjestan je da je najjeftinija energija ona koja se ne troši. Mjerama će se ograničiti računi za potrošenu energiju, poticati ulaganja, pridonijeti porastu broja radnih mjesta, učiniti efikasnijima sve potrošače energije. Djeluje zdravorazumski. No, do političkog dogovora koji je zavrijedio sve razloge da ga se proglasi povijesnim potrošeni su tjedni intenzivnog pregovaranja. Za sve velike dogovore pregovarački su maratoni uobičajeni. Istina, finalizacija energije nije pojela 20 sati koliko je trajalo zaključno usklađivanje sporazuma o ribarstvu. Europski parlament i Vijeće EU-a postigli su kompromis, potom ga je potvrdio COREPER, da bi se o dokumentu ponovno, makar formalno, očitovali Parlament i Vijeće. Minimum vrijedi i za Hrvatsku Dogovor je bitan za Hrvatsku koja će, jednako kao i ostale članice EU-a, u svoje zakone i praksu sada morati unijeti najmanje minimum - donji prag ispod kojega se ne ide jer je kažnjivo - svih mjera složenih za ostvarenje cilja ušteda kroz petinu manju potrošnju, sve do kraja desetljeća. Usvajanjem Direktive o energetskoj efikasnosti počinje odbrojavanje do ciljanog datuma 2020. godine. Kada je neki zakon obvezujući, u realnom svijetu mijene se gledaju kroz računicu da bi se bez ove direktive www.een.hr 18./26. lipnja 2012. 4 5 kolovanje d 30 godina treba doći kroz dodatno obrazovanje unatoč različitim metodologijama, ukazuje na goleme razlike od zemlje do zemlje. Najviše su plaće u Danskoj, Luksemburgu i Irskoj, najniže u novim članicama, u Bugarskoj 10 puta niže nego u Belgiji, u Hrvatskoj su kao u Češkoj, u Švedskoj su za godinu dana porasle za 500 eura. U Hrvatskoj s njezinim prosjekom od skoro 12.000 eura godišnje zarađuju nešto više nego u Slovačkoj ili Mađarskoj, ali trećinu manje od Slovenije. U kategoriji najmanje plaćenih radnika, onih koji za puno radno vrijeme zarade ispod dvije trećine nacionalnog prosjeka, vodi Litva ispred Latvije i Bugarske, najmanje su razlike u Danskoj, Belgiji i Finskoj. U Estoniji je najveći raspon plaća muškaraca i žena za isti posao, preko četvrtine, slijede je Češka, Austrija i Njemačka. Hrvatski je minimalac nešto iznad češkog, mađarskog ili slovačkog, blizak je poljskom i nijansu niži od portugalskoga. Donja granica garantirane plaće za puno radno vrijeme u vodećem je Luksemburgu četiri puta viša od hrvatske. ajaštedjeti štedjeti tor poslovanja i poboljšati potrošnju energije mjere štednje energije svele do 10 posto, ne više. Sa zakonskom obvezom to će se podići na 17 posto. Direktiva će se odraziti na gotovo sva područja življenja – na promet i stanogradnju, na industriju i domaćinstva, na rad tvrtki za opskrbu energijom, na transparentnost njihovog poslovanja, a koja pretpostavlja pravo svakog potrošača da zna doslovno sve o svojoj potrošnji, o cijenama i o pozadini računa. Uštede energije stvaraju prostor za nove ekonomske aktivnosti i to je naročito značajno za malo i srednje poduzetništvo na čiju se kreativnost i iznalaženje niša na tržištu ozbiljno računa. To bi značilo da će jedan jedini teško iskovan zakon donijeti oko 400.000 novih radnih mjesta. Mjere štednje ne padaju iz vedra neba, negdje su već dio svakodnevice – u belgijskoj federalnoj jedinici Flandriji, u Danskoj gdje su stil života, u Italiji, zemlji s najsuvremenijim mjerilima potrošnje struje, u Francu- skoj gdje je država sama sebi nametnula štedljivost, upravo ih je prihvatila Poljska. Uštede se kreću između 2,3 i 5,6 posto – još uvijek manje nego u nekim energetski ambicioznijim državama SAD-a. Racionalno poticanje ekonomije Claude Turmes, eurozastupnik Zelenih iz Luksemburga, inače prvi glas parlamentaraca u pregovorima s Vijećem, uvjeren je da će politička odluka kojom je Direktiva o energetskoj efikasnosti puštena u optjecaj i život “potaknuti europsku ekonomiju, pripomoći dosegnuti sigurnost opskrbe i, naravno, ciljeve vezane uz klimu; nova Direktiva postavila je obvezujuće mjere energetske efikasnosti koje zamjetno pridonose premošćivanju jaza između sadašnje situacije i ambicija štednje energije. Da, Direktiva sadrži priličan broj ključnih mjera koje će iznjedriti konkretne uštede energije”. Direktiva o energetskoj efikasnosti obvezuje svaku članicu na plansko postavljanje vlastitih ciljeva uštede i njihovo podastiranje ostalim državama članicama svake tri godine počevši od 2014. Europska komisija će do ljeta 2014. godine procjenjivati napredak. Direktiva obvezuje na obnovu najmanje tri posto uredskih prostorija središnjih organa vlasti u smislu energetske efikasnosti, i to svake godine. Banski dvori ili zgrada Sabora prolazit će proceduru energetske modernizacije. Hrvatska je već dosta učinila na ovom planu tako da ulazak Direktive u pravni sustav i pogotovo praksu neće predstavljati šok nego samo poticaj. Štedjeti trebaju i distributeri Naročito je zanimljiv dio Direktive koji na štednju obvezuje distributere energije rit mom od 1,5 posto godišnje. Ukoliko se ponuđene mjere primijene u svom punom rasponu, snizit će potrošnju energije za 6,4 posto - ekvivalent današnje potrošnje primarne energije u Poljskoj plus Portugal. Državama je ostavljena matematika i prebijanje potrošnje, moguće je povećati uštede na jednoj strani gdje su one lakše ostvariv cilj nauštrb druge. Sve velike tvrtke morat će prolaziti provjeru energetske efikasnosti, i to tri godine od dana kada na snagu stupa Direktiva. Kvalificira- ni eksperti obavljat će ove provjere svake četiri godine. Malim i srednjim tvrtkama sljeduju posebni poticaji na ime energetske efikasnosti. Države članice obvezane su do kraja 2015. godine Europsku komisiju obavijestiti o efikasnosti organizacije kvartovskog grijanja i hlađenja. Interesantno je da su baš europarlamen- Direktiva obvezuje svaku članicu na plansko postavljanje vlastitih ciljeva uštede tarci tijekom rasprave o Direktivi inicirali izradu analiza s procjenom troškova i koristi od ušteda, ali u koju bi se uračunavale lokalne ili regionalne karakteristike klime, ekonomije, ekologije i – financijskih mogućnosti. Iz svega su izuzete “posebne instalacije”, nuklearke. Prema rasporedu, finalno izjašnjavanje o Direktivi o energetskoj efikasnosti, odnosno njeno potvrđivanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, očekuje se u rujnu, nakon čega je Direktiva dio zajedničke pravne stečevine. Tržište usluga vezanih uz energetsku efikasnost danas generira šest milijardi eura – prema 30 milijardi u SAD-u. Njegov se potencijal procjenjuje na 25 milijardi. enterprise europe EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu Oprema za parkove Public Enterprise Parks and Greenery, Skopje, Makedonija, traži opremu za parkove i dječja igrališta. Natječaj je otvoren do 2. srpnja, a prijave na makedonskom ili engleskom jeziku se predaju na Public Enterprice Parks and Greenery Skopje For the attention of: Biljana Markozanova 1020 Skopje, FRY Macedonia, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Usluge prijenosa podataka Møre- og Romsdal Fylkeskommune, Molde, Norveška, traži uslugu prijenosa podataka. Natječaj je otvoren do 9. srpnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Møre- og Romsdal Fylkeskommune, Julsundveien For the attention of: Arnt Ove Hol, 6412 Molde, Norway, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Građevinski radovi Direction de l’aménagement, de l’environnement et des constructions, janskom jeziku se predaju na Circumvesuviana SRL, corso Garibaldi 387, For the attention of: avv. Carlo Vollono, 80142 Napoli, Italy, c.vollono@vesuviana. it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Service des bâtiments, Friburg, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 4. srpnja, a prijave na njemačkom ili francuskom jeziku se predaju na Direction de l’aménagement, de l’environnement et des constructions,Service des bâtiments, Grand-Rue 32, For the attention of: M. Raphaël Piller, 1700 Fribourg, Switzerland, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na http:// www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=735049. Čišćenje korova Circumvesuviana SRL, Napulj, Italija, traži uslugu čišćenja korova. Natječaj je otvoren do 23. srpnja, a prijave na tali- Građevinski radovi Atelier Fournier_Maccagnan, architectes HES/HTL/FAS, Bex, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 18. srpnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na: Atelier Fournier_Maccagnan, architectes HES/HTL/FAS, rue du Cropt 30, 1880 Bex, Switzerland, fournier.maccagnan@ bluewin.ch. Više podataka o nadmetanju na www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=738111. Usluge čišćenja PKP S.A. Oddział Dworce Kolejowe w Warszawie, Varšava, Poljska, traži usluge čišćenja i održavanja. Natječaj je otvoren do 19. srpnja, a prijave na poljskom jeziku predaju se na PKP S.A. Oddział Dworce Kolejowe w Warszawie, ul. Sienna 73, Contact point(s): PKP S.A. Oddział Dworce Kolejowe - Rejon Dworców Kolejowych w Warszawie, ul. Żelazna 28/30, 00-832 Warszawa, For the attention of: Danuta Sawicz, 00-833 Warszawa, Poland, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na www.dworcekolejowe.pl. Održavanje liftova Metro de Madrid, Sociedad Anónima, Madrid, Španjolska, traži popravke i održavanje liftova. Natječaj je otvoren do 25. srpnja, a prijave na španjolskom jeziku se predaju na Metro de Madrid, So- ciedad Anónima Cavanilles, 58 For the attention of: Gerencia de Contratación, 28007 Madrid, Spain, ger.contratacion@ mail.metromadrid.es. Više podataka o nadmetanju na www.metromadrid.es/ es/acceso_proveedores/licitaciones/licitaciones/index_en_curso.html. POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na [email protected] uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Tehnološka oprema (20120424036) Tvrtka iz sjeverozapadne Poljske, specijalizirana za proizvodnju i montažu tehnološke opreme za petrokemijsku, energetsku, kemijsku i prehrambenu industriju. Tvrtka proizvodi posude, spremnike, cjevovode, čelične konstrukcije i industrijske instalacije izrađene od nehrđajućeg i ugljičnog čelika. Tvrtka nudi podugovarateljske usluge potencijalnim poslovnim partnerima. Medicinski i ortopedski proizvodi (20120426038) Litvanska tvrtka, specijalizirana za prodaju medicinskih i ortopedskih proizvoda poput invalidskih kolica, štaka, hodalica, klupa za tuševe i drugih, traži trgovačke posrednike (agente, predstavnike, distributere). Logistička rješenja i skladištenje (20120416025) Britanska tvrtka, koja pruža logistička i rješenja za skladištenje, nudi svoje usluge kao podizvođač tvrtkama koje traže skladište i bazu za isporuku proizvoda u Velikoj Britaniji. Tvrtka također traži partnere za zajedničko ulaganje. Namještaj, vrata i prozori (20120405017) Rumunjski proizvođač namještaja nudi široku paletu drvenih stepenica, vrata i prozora, također veoma širok spektar standardnog i prilagođenog drvenog namještaja za poslovne i stambene prostore. Tvrtka traži trgovačke usluge te želi surađivati s distributerima namještaja, a također je zainteresirana za recipročnu proizvodnju i nudi podugovaranje. na međunarodnom tržištu, nudi svoje usluge kao podizvođač europskim tvrtkama zainteresiranim za pronalazak stranih tržišta i povećanje međunarodne prodaje. Biljni proizvodi (20120411027) Češki proizvođač biljnih proizvoda (biljne kapsule, kupke, začini, čajevi...) traži partnere koji mogu opskrbiti tvrtku prikladnim pakiranjima za hranu, kozmetičke ili farmaceutske proizvode. Tekstilna roba, vjenčanice (20120416012) Njemački trgovac na malo tekstilnom robom, posebice vjenčanicama, traži proizvođače vjenčanica s kojima bi surađivao u vidu podugovaranja i outsourcinga. Dijelovi za motorna vozila (20120404047) Ruska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju dijelova i drugog pribora za motorna vozila te prodaju dijelova za motorna vozila i pribora, nudi i traži distributerske usluge. Podrška poslovanju (20120416009) Britanska tvrtka, specijalizirana za pružanje marketinške i prodajne podrške tvrtkama koje žele proširiti svoje poslovanje Dijetetski dodaci prehrani (20120406024) Talijanska tvrtka koja proizvodi dijetetske dodatke prehrani i dijetetsku inovativnu hranu, formuliranu za zdravlje kardiovaskularnog sustava, kožu, kosu i menopauzu, traži partnere za trgovinu ili zajedničko ulaganje. Poželjno je da potencijalni poslovni partner već ima iskustva u radu sa sličnim proizvodima koji su već uvedeni na tržište (da to budu distributeri ili agenti). www.een.hr 18./26. lipnja 2012. 6 7 RAPEX izvješće RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/ consumers/ dyna/rapex/rapex_ archives_ en.cfm. Naušnice i lančić, brend Nia, proizvodi broj 72500 i 72503. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer sadrži prevelik udio kadmija pa stoga nije u skladu s REACH regulativom. (slika 1) Ručnici u dekoraciji, brend Sweet love, modeli 11834, 11792 i 11833. Proizvod predstavlja rizik za kupca od gušenja jer je pakiran kao hrana. Proizvod nije u skladu s direktivom 87/357/EEC. (slika 2) Dječja jakna, brend Napoleone, model G-33. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer ima konop s čvorom na kraju. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 14682. (slika 3) 1 2 Vatromet Panther Power battery 49 shots, brend AFAC (Aalborg Fyrværkerifabrik ApS), broj modela SIK-0053211280. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer je kontaktni baterijski upaljač lako dostupan. Proizvod nije u skladu sa standardom 14035-5. (slika 4) Laserski pokazivač Logitech, model R800, barkod 5099206018099. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer je laser u njemu klase 3R i može izazvati oštećenje oka. Proizvod nije u skladu s europskim standardom EN 60825. (slika 5) 4 5 3 LED lampa, Power LED JDR E14, brend Swedlux, model SL18 0913. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer nema dovoljnu izolaciju. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 60968 niti direktivom o proizvodima niskog napona. (slika 6) rektivom 76/668/EEC zabranjene sastojke. (slika 7) Boja za kosu Silk Therapy USA, batch broj SKU#CST030. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer sadrži kozmetičkom di- Upaljač u obliku pištolja, brend Huan Qiu, model 204150. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer je previše sličan 6 7 8 igrački i djeca se mogu na njega opeći. Proizvod nije u skladu s odlukom Europske komisije 502 iz 2006. godine kojom se zabranjuje prodaja upaljača koji oponašaju igračke ili druge predmete. (slika 8) Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite za ove ponude pošaljite na [email protected] Pretvaranje inovativnog internetskog rješenja za usmeno prevođenje u individualne profesionalne uređaje za usmeno prevođenje (Referentni broj: 12 BE 0315 3OK0) • Belgijska tvrtka (MSP) u potrazi je za partnerima s kojima će surađivati na povezivanju inovativnog internetskog rješenja za usmeno prevođenje koje se temelji na zaštićenom online sustavu za konferencijsko prevođenje s klasičnim uređajima za usmeno prevođenje, a s ciljem predstavljanja kompletnog rješenja na referentnom tržištu. Traže se partneri koji posjeduju potrebne vještine i znanja o elektroničkim komponentama uređaja koji se koriste pri usmenom prevođenju te o integraciji uređaja u veće setove. Razvoj nove aplikacije za arhiviranje elektroničkih dokumenata, uredsko poslovanje i usluge pohrane doku- menata (Referentni broj: 12 CZ 0746 3NUE) • Mala češka tvrtka usmjerena na automatizaciju poslovanja u poslovnim zgradama traži tvrtke iz IT sektora ili partnere s bazom klijenata iz državnih organizacija i upravnih jedinica zainteresirane za arhiviranje elektroničkih datoteka. Tvrtka je u potrazi za partnerima za zajednički daljnji razvoj sustava koji su voljni prijaviti se kao partneri na projektu koji će potraživati sredstva iz posebnog izraelsko-češkog programa. Daljnji zajednički razvoj zelenog električnog skutera baziranog na biokompozitnom materijalu (Referentni broj: 12 FR 38m7 3OMF) • Francuska tvrtka razvila je novi koncept za inovativni električni skuter s novim biokompozitom čija su baza obnovljiva sredstva (platno). Tvrtka je trenutno u potrazi za tehničkom suradnjom na razvoju i proizvodnji prototipa, što je prvi korak u procesu komercijalizacije. Maceracija i elektromagnetsko razlaganje strukture stanice silaže trave (Referentni broj: 12 IE 51S6 3OO3) • Irska tvrtka (MSP) traži uređaj za maceraciju i elektromagnetsko razlaganje strukture stanice silaže trave. Tehnologija bi trebala moći rasjeći silažu trave sa 500 na 5 mm dužine. Novi materijali za brtvljenje staklenki i metalnih poklopaca (Referentni broj: 12 GB 403U 3OBT) • Multinacionalna tvrtka sa sjedištem na jugoistoku Engleske u potrazi je za novim materijalima koji se mogu koristiti kao sredstva za brtvljenje metalnih poklopaca i staklenki, a koji bi zamijenili materijale bazirane na PVC-u koji se trenutno koriste. Materijal mora biti kompatibilan za korištenje u opremi koja se koristi u postupku i mora biti pogodan za dolazak u dodir s hranom. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s partnerima iz industrije ili akademije koji imaju iskustva sa stvaranjem novih materijala. Cilj suradnje je razvoj održivog alternativnog sredstva za brtvljenje. Održivo ljepilo za industriju namještaja i građevinarstvo (Referentni broj: 12 DK 202G 3NWN) • Danski klaster za životni stil, unutarnje uređenje i odjeću traži projektnog partnera za projekt razvoja održivog ljepila za namještaj od bambusa ili modificiranog drva. Ljepilo bi trebalo biti održivo i netoksično te se ne smije stvrdnjavati kao PU ljepilo. Ljepilo bi trebalo biti prilagođeno standardima i zahtjevima koncepcije održivog razvoja craddle to craddle. Tehnologija za pohranu toplinske, rashladne i/ili električne energije (Referentni broj: 12 LU 70DB 3O4P) • Tvrtka iz Luksemburga u potrazi je za novim inovativnim tehnologijama u polju pohrane toplinske, rashladne i/ili električne energije u građevinskom sektoru. U sklopu projekta izgradnje građevine dostupna je eksperimentalna zona na kojoj se mogu implementirati nove tehnologije koje omogućuju pohranu toplinske, rashladne i/ili električne energije proizvedene pomoću obnovljivih izvora. Tvrtka traži partnera koji može ispostaviti rješenje ključ u ruke. Ušteda energije u industriji drvnih ploča, PS-CIP-IEE-2012 (Referentni broj: 12 ES 24E1 3OOW) • Ovom projektnom prijedlogu Španjolskog tehnologijskog/istraživačkog centra cilj je smanjiti energetske troškove u industriji drvnih ploča uvođenjem sustava energetske učinkovitosti i ušteda te promicati korištenje obnovljivih izvora energije u toj industriji. Traže se industrije drvnih ploča zainteresirane za manju potrošnju električne energije ili povećanje korištenja obnovljivih izvora energije. enterprise europe 18./26. lipnja 2012. 8 Contact-Contract MSV 2012 Europska poduzetnička mreža poziva na poslovne razgovore pod nazivom Contact-Contract MSV 2012 koji će se održati 11. i 12. rujna u Brnu, u Češkoj. Web stranica događanja je http://connect.b2b-match.com/msv/p_index. php. Web stranica sajma MSV je http://www.bvv. cz/en/msv/msv-2012/facts-figures/. Popis izlagača od prošle godine sa sajma MSV 2011 nalazi se na http://www.bvv.cz/en/msv/msv-2011/ my-catalogue-of-companies/. Na ovim poslovnim susretima želi se pomoći malim i srednjim poduzećima u otvaranju novih tržišta i ostvarivanju održivih partnerskih veza putem kvalitetnih poslovnih kontakata, pažljivo pripremljenih unaprijed. ”Ovo je već osma godina otkako organiziramo poslovne susrete, a treća otkako ih organiziramo u okviru Međunarodnog sajma strojarstva u Brnu. Zanimanje za ovakva događanja postupno raste pa je tako broj sudionika prošle godine premašio 1800”, rekao je izvršni direktor Regionalne gospodarske komore iz Brna Petr Bajer. U dva dana poslovnih razgovora u Brnu 2011. godine održano je više od 800 bilateralnih sastanaka 122 tvrtke, iz 14 različitih zemalja, uključujući Irak i Tursku. Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 27. lipnja - radionica Procjena inovacijskog kapaciteta tvrtke prema IMP3rove metodologiji, Zagreb 11. rujna - Poslovni susreti ContactContract MSV 2012, Brno, Češka 25-27. listopada - Greenvest Croatia, Međunarodni gospodarskoinvesticijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu, Zagreb Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković PREDSTAVLJAMO 17 www.privredni.hr Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. ( 75 ha nasada ( 2003. g ukupno ima Vrt ukuhan prvi pekmez od smokve Vrt, Bjelovar OPG Babac Damjanić, Poljica Smokva, dunja, maruška, a sve šinjorine Prvi rod voća već u prvoj godini Proizvode prvoklasne jabuke, uskoro i šljive i breskve, a od ratarskih kultura žitarice, soju i uljanu repicu. Veliku pozornost posvećuju metodi integrirane proizvodnje Zahvaljujući sredstvima dobivenima na natječaju IPARD programa u završnoj su fazi izgradnje i opremanja pogona za preradu voća i povrća T U emelji tvrtke Vrt iz Bjelovara postavljeni su još šezdesetih godina prošlog stoljeća osnivanjem Opće poljoprivredne zadruge Bjelovar. Danas je Vrt jedna od vodećih tvrtki u proizvodnji sadnog materijala i jabuka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a u ratarskoj proizvodnji među vodećima je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Njihov intenzivan nasad jabuka podignut na 40 hektara, s oko 3300 stabala po hektaru i prosječnim urodom od 15 kilograma po stablu, najveći je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U partnerskim odnosima podignut je i nasad od 35 hektara u Ivankovu kod Vinkovaca. Od ukupno 75 hektara nasada samo 10 nije pokriveno zaštitnom mrežom od tuče. “Proizvodimo više od 90 posto prve klase jabuka jer se samo kvalitetom i količinom može osigurati stabilno mjesto na tržištu. Strateška odrednica nam je kvaliteta kroz robnu marku ‘Bjelovarsko voće’. Ostatak uroda, do 10 posto druge klase, prerađuje se u sok i rakiju. Svoje proizvode plasiramo na domaće tržište preko jednog većeg domaćeg otkupljivača”, govori direktor tvrtke Josip Belošević naglašavajući kako će podići još 40 hektara jabuke, 30 hektara šljive i breskve što bi bila pretpostavka za izgradnju hladnjače sa sortirnicom kapaciteta 3000 tona. Veliku Tvrtka Vrt ima sedam poljoprivrednih ljekarni u kojima nude i sva zaštitna sredstva te repromaterijal pozornost posvećuju metodi integrirane proizvodnje počevši od pripreme tla pa do primjene zaštitnih sredstava u skladu s načelima integrirane zaštite. Rasadnici i voćnjak umreženi su sustavom navodnjavanja “kap po kap” koji ima i mogućnost prihrane voćaka. “Stotinjak tisuća sadnica tijekom uzgoja u vlastitom rasadniku prati stručni tim tvrtke. Ra- zličitim načinima cijepljenja cilj nam je postići razgranatu sadnicu sa što više prijevremenih izboja. Takva sadnica prvi rod u voćnjaku daje već u prvoj godini, a željeni urod u četvrtoj godini”, objašnjava Belošević. Besplatan savjet U Vrtu se radi prema europskim standardima o intenzivnoj proizvodnji, od pripreme zemljišta i plodosmjene do odvodnje. Usmjereni su na sjemensku proizvodnju u kojoj surađuju s poznatim hrvatskim i svjetskim tvrtkama. Okosnicu čine žitarice, soja i uljana repica za prodaju, ali imaju i vlastitu reprodukciju čime smanjuju cijenu repromaterijala i troškove proizvodnje. U svom sastavu trgovina ima sedam poljoprivrednih ljekarni u kojima uz vlastite proizvode nude i sva zaštitna sredstva te repromaterijal za poljoprivrednu proizvodnju. “U svim trgovinama rade iskusni inženjeri poljoprivrede pa naši kupci mogu dobiti besplatan stručni savjet”, zaključuje Belošević. (G.G.) ljeto 2003. godine Sandra Babac proizvela je prvi pekmez od smokava koje su rasle oko njene obiteljske kuće u Poljici kod Zadra. Prvih stotinjak teglica svog pekmeza spravljenog po tradicionalnoj recepturi poklonila je prijateljima čije su je povratne reakcije ohrabrile, a ubrzo su se javili i prvi kupci. Tri godine kasnije rodio se brend “Šinjorina Smokva”, ukusan i slastan, kvalitetan ekološki pekmez od svježih smokava sa smanjenim udjelom šećera. Posebnost ovog pekmeza je to što se kuha od svježih i zrelih, a ne od suhih smokava kao neki slični proizvodi. Uz podršku obitelji i prijatelja, Sandra Babac i njen suprug Alan Damjanić odlučili su zasaditi još petstotinjak stabala smokava na otprilike tri hektara, no na žalost im je hladna zima koja je za nama smrznula dobar dio mladih stabala. U međuvremenu su odlučili proširiti proizvodnju pa su prerađivali plodove dunje s nekoliko sta- bala iz vlastitog vrta, a onda su posadili još 160 stabala dunja na palmete (uzgoj na žici u tri razine) i tako se rodila “Šinjorina Dunja”. Za pekmez od dunja su 2008. godine na Fe- Prioritet im je orijentirati se na izvoz, a njihovi ekološki pekmezi dostupni su u Švedskoj stivalu pekmeza, džema i marmelade u Dubrovniku osvojili zlato, što je dodatno potvrdilo kvalitetu Šinjorine Dunje. Proširenje tržišta Prošle su godine imali pokusna kuhanja maraške, a trenutačno imaju otprilike 25 mladih stabala tog voća karakterističnog za zadarsku okolicu. Reakcije kupaca bile su dobre, pa se neće stati na tome već su u potrazi za kooperantom od kojeg bi marašku otkupljivali. U planu je i suradnja s Obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom Ma- rice Jakoliš iz Stankovaca u preradi ekološke rajčice. Zahvaljujući sredstvima dobivenima na natječaju IPARD programa, u završnoj su fazi izgradnje i opremanja pogona za preradu voća i povrća. “Godina 2012. nam je svojevrsna nulta godina u kojoj bismo trebali pokrenuti proizvodnju u novom prostoru, te poraditi na prodaji i plasmanu proizvoda, odnosno, proširenju tržišta. Ekološki pekmez od svježih smokava Šinjorina Smokva naš je bazični proizvod, a uz nju bismo htjeli izbrendirati i Šinjorinu Marušku i Šinjorinu Dunju”, kaže Sandra Babac. Proizvodi Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva BabacDamjanić trenutačno se mogu kupiti u probranim suvenirnicama i delikatesnim trgovinama kao što su u Ekoteka Agra, Kamenita vrata, Natura Eko Etno, Bakina kuća i Deliiicije u Zagrebu. Prioritet im je orijentirati se na izvoz, njihovi ekološki pekmezi dostupni su u Švedskoj, a u tijeku su pregovori s austrijskim distributerima. (A.Š.) 18 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Privredni vjesnik Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. ( 9,7% pad izvoza ( 2,3 mlrd KM u četiri mjeseca 2012. (uz 0,8% veći uvoz) trgovinski deficit u isto vrijeme (rast 14,8%) BiH: dramatično zaostajanje ekonomije u odnosu na regiju ’Končarevac’ oduševio putnike Po svemu sudeći, Željeznice FBiH isplatit će dug zagrebačkom Končaru od 5,3 milijuna eura za prototip niskopodnog elektromotornog vlaka isporučenog još prije tri godine. Sredinom proteklog tjedna organizirana je prva promotivna vožnja ‘Končarevca’, a putnici, predstavnici vlade FBiH i novinari bili su oduševljeni udobnošću vlaka koji je, kako su ocijenili, posljednja riječ tehnike. Putovanje od Sarajeva do Mostara trajalo je dva sata, a iz Željeznica FBiH su najavili da će Končarevac ovog ljeta prometovati na liniji Sarajevo-Ploče, čim za to dobiju suglasnost Hrvatskih željeznica. Vlada FBiH našla je rješenje za isplatu duga Željeznica FBiH Končaru za kupnju elektromotornog vlaka i remont električnih lokomotiva putem bankarskih kredita. Kad će dug biti izmiren, nije priopćeno. Dijaspora najveći inozemni investitor Bosanskohercegovačka dijaspora je najveći inozemni investitor u BiH, godišnje putem raznih osnova unese u domovinu oko šest milijardi konvertibilnih maraka ili tri milijarde eura, izjavio je Zaim Pašić, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH. Centralna banka BiH je potvrdila da je u zemlju putem raznih doznaka i ulaganja iz dijaspore ušlo oko tri milijarde KM. “Poznavajući mentalitet našeg svijeta i činjenicu da i nema preveliko povjerenje u poslovne banke, novac stiže i drugim kanalima, najčešće u gotovini, te mogu reći da je naša procjena od šest milijardi KM realna. Ovakvim ulaganjima dijaspora značajno utječe na ublažavanje recesije i očuvanje standarda i socijalnog mira u zemlji”, rekao je Pašić. Bosna na korak do recesije U traganju za novim tržištima koja bi zamijenila hrvatsko nakon njenog ulaska u EU, u Vanjskotrgovinskoj komori Federacije spominju Albaniju, a napose Tursku. U protekla četiri mršava izvozna mjeseca rastao je samo izvoz u Tursku - i to za 69,5 posto Zdravko Latal [email protected] U Bosni i Hercegovini se već mjesecima priča kako će ulazak Hrvatske u EU biti katastrofalan za gospodarstvo BiH, da će godišnji izvoz u Hrvatsku opasti za najmanje 200 milijuna konvertibilnih maraka i da će mljekare imati izvoz manji za bar 40 milijuna litara mlijeka. Hrvatska i BiH su značajni vanjskotrgovinski partneri i sve promjene na lošije mogle bi privrednike dviju zemalja uvesti u ozbiljne probleme. Gospodarstvenici u BiH kod vlasti vape za pomoći i traže da se po svaku cijenu zadrže isti uvjeti trgovanja (čitajte: izvoza) koji su vrijedili do sada, a da se u suprotnom nipošto ne popusti zahtjevima Hrvatske da u trgovanju sačuva status koji je imala u Cefti. Po tvrdnjama koje stižu iz komorskog sustava, Hrvatska je već na granicama s BiH pooštrila mjere uvoza, posebno prehrambenih proizvoda. Vanjskotrgovinska komora BiH uputila je nedavno upozorenje vlastima o drastičnom zaostajanju privrede u odnosu na regiju. Tijekom četiri mjeseca registriran je pad izvoza za 9,7 posto u odnosu na isti lanjski period, dok je uvoz ostao na lanjskoj razini, odnosno povećan je za 0,8 posto. Trgovinski deficit je iznosio 2,3 milijarde KM i bio je veći za 14,8 posto. Pokrive- nost uvoza izvozom iznosila je 51,2 posto, a krajem travnja prošle godine 54,61 posto. Gledano po mjesecima, uvoz je imao konstantno blagi rast, a izvoz pad. Industrijska proizvodnja u ovom razdoblju zabilježila je pad od 5,7 posto. Nikad naplaćen ruski dug Priče o dodatnim problemima s kojima će se BiH ekonomija suočiti već za mjesec dana, a posebno na početku naredne godine, nisu bez osnove, međutim one se koriste i kao kišobran za brojne druge propuste, prespavane godine Izvoznici i komore tvrde da je Hrvatska na granicama pooštrila mjere uvoza i zakašnjele pripreme da se osigura potreban broj opremljenih carinskih prijelaza, a ne samo dva, da inspekcijske službe dobiju pravo izdavati EU certifikate i, konačno, da se pronađu zamjenska tržišta. U Sarajevu nije nepoznato da su i hrvatski gospodarstvenici zabrinuti za konkurentnost svojih proizvoda na tržištima Cefte kad zemlja uđe u EU i da nemali broj njih razmišlja o mogućnosti preseljenja dijela proizvodnje u Srbiju i BiH jer će im novi trgovinski režim povećati troškove izvoza. U BiH i Srbiji su jeftinije radna snaga i energija, i manji je PDV. Navodno je Vindija pred kupnjom jedne tvrtke u Srbiji, a Kraš bi u svojoj tvornici u Prijedoru mogao povećati proizvodnju. U komorama upozoravaju na veliki deficit koji BiH ima s Hrvatskom u prva četiri mjeseca - riječ je o deficitu od 317,3 milijuna KM zbog pada izvoza za 13,6 posto. No, još veći pad izvoza, od 32,5 posto, zabilježen je sa Srbijom, a najveći deficit u četiri mjeseca BiH ima s Rusijom - čak 464,4 milijuna KM. Pokrivenost uvoza izvozom s Hrvatskom kreće se oko 50 posto, a s Rusijom oko jedan posto. U Rusiju je izvezeno robe za 4,8 milijuna KM, a uvezeno za 469,2 milijuna KM. Prije rata BiH je s Rusijom imala pozi- tivnu trgovinsku bilancu i ni do danas nije naplaćen predratni ruski dug od oko 120 milijuna dolara, ne klirinških, nego konvertibilnih. Otkako su naftnu industriju srpskog entiteta kupili Rusi, zbog uvoza sirove nafte za potrebe Rafinerije u Bosanskom Brodu, pored uvoza plina, taj deficit iz godine u godinu je sve veći i sve više zabrinjava. Dobri rezultati s Turskom U traganju za novim tržištima u zamjenu za hrvatsko, u Vanjskotrgovinskoj komori spominju Albaniju, ali napose Tursku koja je i na zadnjem Sarajevo Business Forumu iskazala interes za ambiciozna ulaganja, ali je Sarajevu jasno dala na znanje da prijateljstvo nema nikakve veze s biznisom. Ipak, u protekla četiri mršava izvozna mjeseca bosanskohercegovački izvoz u Tursku je povećan za 69,5 posto. Nakon Sarajevo Business Foruma, Bosna Bank International je u suradnji s Kraljevinom Saudijske Arabije učinio najozbiljniji korak u traženju novih tržišta za prehrambenu industriju BiH. Organiziran je, kako se tvrdi, uspješan poslovni susret vlasnika Al Othaim Holdinga, velikog nabavljača hrane i distributivnog maloprodajnog lanca i vlasnika pet najvećih trgovačkih centara, s predstavnicima 11 BiH kompanija iz sektora proizvodnje hrane i eksploatacije prirodnih voda. Kupci iz Saudijske Arabije izrazili su zadovoljstvo kvalitetom BiH proizvoda od kojih mnogi imaju halal certifikat. 19 www.privredni.hr Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. ( 4,17% prinos ( 2,93 mlrd € kapitala Telekoma Slovenije dug DARS-a potkraj 2011. PROBLEMATIČNA DRŽAVNA POSLOVNOST Slovenije U zamci letećih kadrovskih izmjena Svaka nova vlast u Sloveniji uporno ispravlja “kadrovske promašaje” prethodnika – na žalost, bez vidljivog učinka na poslovne rezultate državnih poduzeća Franjo Kiseljak [email protected] P olitički raspolućena Slovenija prošli je tjedan preko svojih predstavnika u parlamentu razmijenila uobičajene šamare na pitanju čija je koalicija – dojučerašnja Janšina ili prije toga Pahorova – bila nemilosrdnija u trijebljenju nepoćudnih dužnosnika po svim linijama državne kadrovske križaljke. Pahorovi su doista mijenjali Janšine pulene iz prethodnog mandata. Janša je, pak, ove godine došao u priliku vratiti milo za drago. Prošli tjedan priznao je u Državnom zboru da njegova vlada provodi nužna kadrovska osvježenja, ali ni približno tako sveobuhvatna kao što je to učinila koalicija pod vodstvom Boruta Pahora. “Mi smo dosad obavili 312 imenovanja. Kada je to isto radila vlada Boruta Pahora, u istovjetnom razdoblju svog početnog mandata, provela je čak 732 imenovanja”, rekao je Janša zastupnicima, braneći se od objeda da mijenja sve i svakoga tko je na bilo kakav način surađivao s prethodnom vlašću. Promjena u Sloveniji ima mnogo, čak i pre- Usporedbe srodnih tvrtki iz Slovenije i bližeg susjedstva (u postotcima) prinos kapitala dividendni udjel poreza prinos na dobit u kapitala prihodima OSIGURAVATELJI Zavarovalnica Triglav 10,11 2,69 Croatia osiguranje 5,46 0,05 1,06 1,50 Vienna Insurance 8,78 3,04 1,44 Luka Rijeka - 4,43 0,00 8,04 Luka Koper 0,11 0,00 1,05 13,94 7,53 4,61 PRISTANIŠTA Hamburger Hafen TELEKOMI Telekom Slovenije 4,17 4,14 1,82 Hrvatski telekom 16,55 16,45 5,50 0,07 NAFTA Petrol 12,53 4,19 OMV 10,63 3,55 1,47 INA 12,55 0,00 1,86 HSE 8,05 0,00 2,63 Verbund 8,16 4,42 4,62 DARS (Slo) 1,01 0,00 1,99 Asfinag (Aust) 17,24 3,92 7,71 ELEKTRANE UPRAVLJAČI AUTOCESTAMA više za zdrav razum kojemu je teško dokučiti kako su prethodnici mogli toliko puta pogriješiti u odabiru i kako to da makar zabunom nisu postavili na dužnost nekoga tko bi kasnije bio prihvatljiv i za protivničku stranu? Nepobitno je da svaka garnitura po dolasku na vlast grozničavo mijenja zatečene upravljačke ekipe, ne samo u institucijama, nego i u tvrtkama važnim za cijelo gospodarstvo. Važan je vlasnik Ima li Slovenija koristi od prakse letećih kadrovskih izmjena nalik onima u hokeju? Analitičari slovenskog poslovnog dnevnika Finance potrudili su se dati svojim čitateljima približan odgovor na to neuralgično pitanje. Usporede li se ključna infrastrukturna poduzeća u državnom vlasništvu sa sličnim tvrtkama u razvijenoj Europi i u južnom balkanskom susjedstvu, nalaz je poprilično nezgodan za pobornike letećih kadrovskih izmjena. Uspješnost velikih slovenskih društava pod državnom šapom, na žalost, nije ni približna europskoj. Mnogo je bliža balkanskoj uspješnosti. Poneka slovenska tvrtka stoji čak i lošije nego njena balkanska inačica. Hrvatski telekom, primjerice, ima višestruko veći prinos kapitala (16,55 posto) nego Telekom Slovenije (4,17 posto). Finance objašnjavaju razliku ti- Dužnička bomba u bilancama DARS-a Uspješnost velikih slovenskih društava pod državnom šapom, na žalost, nije ni približna europskoj pom vlasništva: HT je u stranom vlasništvu koje je zainteresirano za što veću dobit i što izdašnije dividende. Telekom Slovenije u državnom vlasništvu postiže dividendni prinos kapitala od samo 4,14 posto, dok vlasnicima HT-a uspijeva ostvariti taj cilj na razini 16,45 posto. Nije svejedno u čijem je vlasništvu tvrtka. Usporedbe iz priložene tablice bile bi vjerodostojnije da se temelje na višegodišnjem nizu Poslovanje DARS-a, društva koje upravlja autocestama u Sloveniji, ni približno nije tako uspješno kao poslovanje Asfinaga u susjednoj Austriji. Upravljač autocestama lani je uplatio u državni proračun Austrije dividendi u visini od četiri posto kapitala. Svaki ubrani euro od cestarine Austrijancima donosi 23 centa dobiti – DARS-u manje od osam centi! Nikome u Sloveniji nije jasno kako će DARS sljedećih godina podmirivati nagomilane financijske obveze. Ukupni dug DARS-a potkraj 2011. godine iznosio je 2,93 milijarde eura. DARS mora otplatiti 186 milijuna eura duga u ovoj, 226 milijuna u 2013. i čak 447 milijuna eura u 2014. godini. Današnje cestarine neće biti dovoljne za otplatu takvog duga, a refinanciranje teško da je izvedivo zbog nezavidne bonitetne ocjene. podataka. Jednogodišnji podaci, naime, podložni su većim oscilacijama i izvanrednim događajima. Za ilustraciju, Luka Rijeka iskazala je dobit iz poslovanja prošle godine. U stvarnosti Luka je iz tekućeg poslovanja imala 2,7 milijuna eura gubitka. Dobit je nastala jednokratnom prodajom imovi- ne. Uz svu nesavršenost prikazanih podataka lako je uočiti da slovenske infrastrukturne tvrtke po uspješnosti poslovanja znatno zaostaju za sličnim tvrtkama iz razvijene Europe. Usprkos revnosti kojom svaka nova vlast na početku mandata propuhuje zatečenu kadrovsku postavu! 20 pv promo Privredni vjesnik Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. ( 227 stanova bit će u Centru Bundek ( 23.392 m 2 imat će poslovni dio Centra Uskoro novi kvadrati vrhunskih poslovno-stambenih prostora Centar Bundek pred završetkom Još je svega mjesec i pol dana preostalo do završetka trenutno jednog od najvećih gradilišta u Hrvatskoj na kojem će biti izgrađeno ukupno 87.000 četvornih metara suvremenog poslovno-stambenog prostora C entar Bundek novi je poslovnostambeni kompleks smješten dvadesetak metara od istoimenog parka Bundek. Riječ je o moderno koncipiranom Centar je zamišljen kao mali grad koji na jednome mjestu nudi stambene, poslovne, trgovačke i ugostiteljske sadržaje kompleksu koji se sastoji od osam zgrada različitih namjena i katnosti ispod kojih su smještene tri podzemne parkirališne etaže, koje se protežu ispod cijelog kompleksa te osiguravaju 827 parkirno- garažnih mjesta za korisnike centra. Centar Bundek zamišljen je kao mali grad koji na jednome mjestu nudi stambene, poslovne te trgovačke i ugostiteljske sadržaje. Stanovi od 1900 do 2600 eura po četvornom metru Centar Bundek će na tržište staviti ukupno 227 modernih stanova površine od 39 do 135 četvornih metara po cijeni od 1900 do 2600 eura po četvornom metru, što je s obzirom na atraktivnost lokacije koja nudi pogled prema jezeru Bundek te Aveniji Većeslava Holjevca, vrlo prihvatljiva cijena. Radovi u svim segmentima projekta napreduju prema planu, a da je riječ o atraktivnim pro- storima pokazuje podatak da je do sada više od 60 posto stanova pronašlo svoje nove vlasnike. Drugim riječima, u ovome trenutku je prodano već 136 stanova. Prema očekivanjima, najveći interes kupci su do sada, unatoč krizi, iskazali za najskuplje stanove koji su zbog pogleda na jezero Bundek odavno rasprodani. Planirano je da će useljenje početi već u rujnu ove godine. “Interes kupaca stanova i poslovnih prostora je kontinuiran i ne opada unatoč otežanim gospodarskim uvjetima iz čega možemo zaključiti da smo ovim projektom pogodili potrebe tržišta stambenih i poslovnih prostora. Zanimljivo je da kupci stanova u Centru Bundek većinom dolaze iz No- vog Zagreba gdje su svoje stare stanove praktički po istoj ili čak nižoj cijeni zamijenili za nove stanove u moderno koncipiranom kompleksu. Povratna informacija govori nam da su kupci vrlo zadovoljni visokom razinom i kvalitetom opreme u stanovima, dok tvrtke koje se interesiraju za poslovne prostore na prvo mjesto redovito ističu ugodnu radnu okolinu”, izjavio je Sven Müller, član Uprave u Stipić Grupi, tvrtki koja je uz IGH, KFK tehniku i Konstruktor, vlasnik Centra Bundek. Spomenuti stambeni dijelovi Centra Bundek smješteni su uz mirniju sjevernu, istočnu i južnu stranu kompleksa kako bi oko 800 stanara, koliko će ih do jeseni biti u Centru Bundek mogli uživati u visokoj kvaliteti života bez ikakvog utjecaja buke. Novi poslovni centar Poslovni dio Centra Bundek smješten je uz zapadnu stranu prema Aveniji Većeslava Holjevca i nudi pogled prema Zagrebačkom velesajmu, ali i parku Bundek. Prostirat će se na 23.392 četvorna metra na osam katova i nudit će urede za više od 800 zaposlenika u raznim tvrtkama koje će se smjestiti u centru Bundek. Nešto više od 2620 četvornih metara u prizemlju kompleksa predviđeno je isključivo za trgovačke i uslužne namjene, a unutar kompleksa naći će se i dječji vrtić. Prostor između velikog stambeno-poslovnog bloka i poslovne zgrade na dva kata u kojoj će se nalaziti isključivo trgovački i uredski sadržaji mjesto je gdje će se nalaziti buduća šetnica u sklopu Centra Bundek, koja će zbog bogate ponude sadržaja u prizemlju te niza manjih poslovnih prostora za trgovačke, uslužne i ugostiteljske djelatnosti postati poslovnim srcem cijelog kompleksa. Prema svemu sudeći Centar Bundek će zbog svoje blizine istoimenoj rekreacijskoj zoni, prometne povezanosti, infrastrukture, parkirališnih kapaciteta te prije svega povoljnom cijenom, privući mlade ljude i obitelji, ali i tvrtke koje će svoje poslovanje željeti preseliti na novu vrhunsku lokaciju. HRWWWATSKA 21 ( za 350 kanala TvProfil omogućuje pregled TV rasporeda TvProfil I TV raspored može biti društvena mreža Korisnik stvara vlastiti profil odabirom omiljenih kanala kroz kategorizaciju prema državi i kabelskom ili IPTV pružatelju Boris Odorčić [email protected] T vProfil je regionalna društvena mreža koja svojim korisnicima pruža pregled televizijskog rasporeda za više od 350 kanala i satelitskih programa iz zemlje, regije i svijeta. Uz 700.000 do čak milijun posjetitelja samog internet portala, TvProfil ima i više od 25.000 registriranih korisnika, a njenim je tvorcima cilj od te mreže stvoriti izvozni proizvod. “U Europi postoje slične internet stranice za prikaz TV rasporeda, ali nema nijedne koja nudi cjelokupnu televizijsku ponudu te doživljaj i funkcionalnosti društvene mreže onako kako to čini TvProfil”, kaže Vladimir Kovačević, voditelj tehnike i razvoja ove društvene mreže. Sve je, prisjeća se, počelo zbog njegove ljubavi prema serijama znanstvene fantastike i želje da pravodobno dozna kada se koja emitira. “Kako sam slobodno vrijeme provodio na internetu, bilo mi je nužno da ta informacija bude dostupna i tamo. Upravo zbog toga sam na Fakultetu elektrotehnike i računarstva još 2003. napisao seminarski rad na temu Obrada TV programa s interneta. Rezultat tog rada je bio razvoj web sučelja koje služi za prikaz TV programa preko internet preglednika”, objašnjava autor. U marketing i razvoj portala, kaže, nije utrošena ni kuna, a jedini trošak je onaj za održavanje poslužitelja, što nikad ne prelazi četveroznamenkasti iznos mjesečno. Projekt za Europu, a onda i za svijet Za korisnike koji ne žele propustiti omiljenu seriju, razvijena je usluga pod nazivom Alarm sustav. Ona korisnike putem SMS-a ili e-mail poruke podsjeća na to kada će početi željena serija. “Kako su apetiti rasli, za korisnike smo razvili i alarm sustav koji ih obavještava svaki put kada se u kinu ili na TV-u pojavi film s njihovim omiljenim glumcem ili film omiljenog redatelja”, kaže Kovačević. Korisnici portala, k tome, mogu sami napraviti svoju naslovnicu. “Odabirom najdražih kanala kroz kategorizaciju prema državi i kabelskom ili IPTV pružatelju usluge korisnik može složiti vlastiti raspored i stvoriti TV profil. Zahvaljujući takvom rasporedu, on na jednom mjestu može vidjeti što je trenutačno na rasporedu na svim njegovim kanalima”, ističe. Također, korisnik jednostavno može na temelju svojih aktivnosti na stranici napraviti listu omiljenih filmova, serija ili emisija. Tako stvara jedinstvene preporuke TV sadržaja koje ostali korisnici mogu pratiti i komentirati, a svaki korisnik može pratiti i druge korisnike, pregledavati njihove aktivnosti, preporuke i komentare filmova, serija ili emisija. Projekt je započeo u studentskom domu zbog ljubavi prema serijama znanstvene fantastike “TvProfil stoga sigurno može biti lijepa izvozna priča, ali je, naravno, prehrabro uspoređivati se s uspjehom koji je ostvario Facebook. Bez obzira na to, dugoročni cilj TvProfila je biti upravo to, izvozni internet projekt koje će prvo osvojiti Europu, a nakon toga, nadamo se, i cijeli svijet”, zaključuje Kovačević. 22 PST! KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić Andrej Nikolaidis ODLAGANJE. PAREZIJA Algoritam Ova je amalgamirana i eksplozivna prozna smjesa i nježan pokušaj namirenja dugova prema baki koja je pripovjedača odgojila, naknadno održan posmrtni govor za nju, unatoč njegovu htijenju da odbaci “svaku sentimentalnost, prije svega nostalgiju i melankoliju, koje čovjeka neumitno vuku natrag u sigurnost malograđanskog, u humus iz kojega niče gadost protiv koje galamim.” Ali čovjek je - na početku manje, a na koncu više - korumpirano biće. Ipak, biće sposobno za pareziju i bijeg u istinu. Erin Morgenstern Noćni cirkus Fraktura Cirkus stiže bez najave. Zovu ga Le Cirque des Rêves i radi isključivo noću. No iza kulisa odvija se žestoko nadmetanje – dvoboj mladih mađioničara Celije i Marca, za koji su ih od djetinjstva pripremali njihovi prevrtljivi učitelji. Njih dvoje ne zna detalje te igre u kojoj preživljava samo pobjednik, a cirkus je tek pozornica za tu izvanrednu bitku mašte i volje. No Celia i Marco, sebi samima usprkos, naglavce se survaju u ljubav. No igra se mora odigrati, a sudbine svih koji u njoj sudjeluju vise o niti... Colum McCann Neka se veliki svijet vrti Profil U ovom romanu, za koji je dobio najuglednije svjetske nagrade, McCann će učiniti da obično postane neobično, da tuga pronađe utjehu, a životi se i sudbine ljudi isprepletu u fascinantnu portretu New Yorka i njegovih stanovnika. U vremenu nevinosti, u sablasnu odrazu današnjice – životi McCannovih junaka sudarit će se i zauvijek se preobraziti. Povezujući ih, autor to čini najkrhkijim i najčvršćim sponama – nadom, ljubavlju i ljepotom. John Henry Newman Kalista Verbum Radnja romana odvija se sredinom 3. stoljeća u sjevernoafričkoj rimskoj provinciji, u gradu Siki, gdje su kršćani trpjeli velike progone. Neizvjesna sudbina kršćanske zajednice te ljubav lijepe grčke poganke Kaliste i kršćanskoga mladića Agelija isplele su pripovijest o važnosti osobnoga svjedočenja i dramatičnosti životnih izbora. Newman kroz svoje likove progovara o sumnjama i preispitivanjima o životu, Bogu i ljudima, istodobno naglašavajući snagu obraćenja koje čovjeka mijenja iz temelja i koje osmišljava njegov život. Deepak Chopra: Vodstvo s dušom Dvostruka duga U ovoj knjizi Deepak Chopra vas poziva da postanete vođa s vizijom koju možete ostvariti, a smjernice koje daje mogu se primijeniti na svaki poslovni model. No ista načela vrijede i za svaku zajednicu ljudi i svako životno područje, od obitelji i doma do škole, mjesta štovanja ili susjedstva. Chopra predstavlja sedam ključnih značajki vodstva: promatranje i slušanje, emocionalno povezivanje, svjesnost, djelovanje, osobnu moć, odgovornost i sinkronicitet. Privredni vjesnik Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Prehrambeni proizvodi Haute Saute, Kairo, Egipat. Tvrtka nudi smrznuto povrće, povrće u octu, džemove, sokove (mango, guava, jabuka...), pastu od rajčice, brašno, maslinovo ulje, halvu i tahini, mliječne proizvode, proizvode od mesa... Kontakt: Ehsan Saleh, [email protected], +20 2 24502656, +20 100011356. Računovodstvene usluge Mari, Varaždin, www.mari. hr. Tvrtka nudi kompletan paket usluga s područja računovodstva, poslovno savjetovanje, podršku potrebnu za uspješno i nesmetano vođenje poduzetničke djelatnosti te najam poslovnog prostora za novoregistrirane poslovne subjekte. Kontakt: Nikola Božić, [email protected], + 385 42 314400. venire, poklone i ručne radove. Tvrtka želi započeti poslovnu suradnju s hrvatskim tvrtkama. Kontakt: Mohamed Nassar, [email protected], +20 45 2233016, +20 18 1778119. Aluminijski proizvodi Jayco Enterprise, Rajkot, Indija, www. itrademarket.com/jaycoenterprise. Tvrtka je proizvođač i izvoznik anodiziranih aluminijskih kofera, kazeta, raznih kutija i povezanih proizvoda. Tvrtka traži uvoznike i distributere za svoje proizvode. Kontakt: Sagar Kansara, [email protected], +91 99043 78550. Vijci i matice Pooja Forge, Faridabad, Indija, www.poojaforgeltd.com. Tvrtka nudi svornjake, vijke, matice i hladno oblikovane dijelove. Kontakt: Manish Aggarwal, gcdas@ poojaforgeltd.com, +91 129 4046809. Izložbene police Zastupanje MIO Group - Gokhan Ercan, Istanbul, Turska, www.kimyamio.com. Tvrtka je proizvođač polusintetičkih tekućina za obradu metala te ulja i sredstava za podmazivanje. Tvrtka traži zastupnike i distributere u Hrvatskoj. Kontakt: info@ groupmio.com, +90 542 2638876. Zastupanje u inozemstvu T.D.I., Veliko Trojstvo, www.tdi.hr. Tvrtka traži zastupnike u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Poljskoj. Proizvode metalnu galanteriju, proizvode od žice, stalke za cvijeće, balkonske košarice. Posjeduju velike kapacitete uslužnog elektrostatskog plastificiranja metala. Kontakt: Davor Tejić, info@tdi. TMS Stand, Bursa, Turska, www.tmsstand.com. Tvrtka je proizvođač proizvoda od žice. Nude izložbene police, stalke, stalaže (za hranu, novine, piće, kozmetiku)... Kontakt: Sedat Kunlar, [email protected], +90 533 4816757. Keramičarske usluge Orion, Karlovac. Tvrtka nudi prodaju i postavu keramičkih pločica, kamina, krušnih i kaljevih peći te nabavu materijala za isto. Kontakt: Zoran Brkić, [email protected], +385 47 423231, +385 98 1705811. Poslovna suradnja Nassar Company, Kafr Al Dawar, Al Behira, Egipat, www.nassartrade.com. Tvrtka s marketinškim iskustvom na području Egipta, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka nudi usluge trgovinskog zastupnika za ta područja. Tvrtka uvozi medicinsku opremu, stomatološke proizvode i računala, a izvozi razne egipatske su- Zastupanje Kis Produkt, Laktaši, Bosna i Hercegovina, www.kisprodukt.com. Tvrtka traži zastupnika ili distributera školskog, medicinskog, uredskog i ugostiteljskog namještaja za tržište Hrvatske. Kontakt: Draško Kremenović, info@kisprodukt. com, +387 51 585876, +387 65597037. IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Šatori za očevide Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja šatore za očevide. Rok dostave ponuda je 5. srpnja. Tekstil Ručni električni alati Ministarstvo unutarnjih poslova Kantona Sarajevo nabavlja streljivo. Rok dostave ponuda je 11. srpnja. Regija Usluge održavanja vozila Službena odjeća i obuća KBC Zagreb nabavlja tekstil za bolničku uporabu. Rok dostave ponuda je 3. srpnja. RAD Sarajevo nabavlja usluge održavanja vozila. Rok dostave ponuda je 12. srpnja. Sportska odjeća Računalna oprema Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja sportsku odjeću. Rok dostave ponuda je 24. srpnja. Streljivo Zagrebački holding nabavlja ručne električne alate. Rok dostave ponuda je 23. srpnja. Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine nabavlja računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 3. srpnja. Pošta Crne Gore nabavlja službenu odjeću i obuću. Rok dostave ponuda je 19. srpnja. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 [email protected] www.briefing-nadmetanja.hr 23 www.privredni.hr Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. Pogled u svijet STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE Potop svjetske Hotel, voćnjak i rohbau konjunkture? osmerokatnica du o uplati dužan predočiti sucu prije početka dražbe. Hotel u Karlovcu, u naselju Rakovac, prodaje se za 15,7 milijuna kuna. Uz hotel se prodaje i neplodno zemljište. Ukupna površina koja se prodaje iznosi 11.974 četvorna metra. Dražba će se održati 21. lipnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Karlovcu u sobi 129. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 20. lipnja u 9 sati. Jamčevina iznosi 10 posto, a treba je uplatiti na račun Suda 23900011300000592, poziv na broj 02-Ovr-1701/11-2. Kuća i voćnjak u Osijeku prodaju se za 6,3 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnine iznosi 1121 četvorni metar. Kuća se nalazi u Ulici Pavla Pejačevića 15, a voćnjak u Ulici Božidara Adžije 15. Ročište za ovaj predmet održat će se 29. lipnja u 9 sati, na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, u sobi broj 2. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 630.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općinskog suda u Osijeku br. 239000011300000419, s naznakom “jamčevina u predmetu br. 2 Ovr-1651/08’’, model 05, poziv na broj 1401651-08. Kupac je potvr- Osmerokatnica s garažom od 24 parkirna mjesta, u niskoj rohbau izvedbi prodaje se u Orašcu, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Procijenjena je na pet milijuna kuna. Za prodaju je nadležan Trgovački sud u Zagrebu, a dražba će se održati 29. lipnja u 13.15 sati. Dodatne informacije mogu se dobiti u razgovoru sa stečajnim upraviteljem, na telefon 091/2111 181. Jamčevina iznosi 610.000 kuna, a treba je uplatiti na račun stečajnog dužnika najkasnije do 28. lipnja 2012. Trosobni stan u Zagrebu od 76 četvornih metara i tavanski prostor od 24 četvorna metra. Zajedno su procijenjeni na 1,3 milijuna kuna. Stan se nalazi u Đelekovečkoj ulici, a prodavat će se na dražbi 3. srpnja u 10 sati, na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi 320/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 100.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB-a na broj 2390001-1300003265, pozivom na broj 05-1162262-08, a kupac je potvr- dr. Uroš Dujšin du o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Dvije kuće, oranica i tvorničko dvorište prodaju se u Vukovaru za osam milijuna kuna. Ukupna površina nekretnina iznosi 7853 četvorna metra, a nalaze se na adresi Priljevo, Ulica 8. srpnja 1944. Sve zajedno ne može se prodati ispod šest milijuna kuna. Dražba će se održati 3. srpnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi 94/II. Jamčevina iznosi 10 posto. Poslovna zgrada, skladište i pripadajuće zemljište u Dugom Selu, prodaju se za 10,9 milijuna kuna. Prostiru se na 12.400 četvornih metara u Industrijskoj ulici broj 1. Dražba će se održati 4. srpnja u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, u Petrinjskoj 8, u sobi 90/II. Jamčevina iznosi pet posto. Bivše radničko odmaralište pod nazivom Hostel Krk, u Krku, Ulica Dinka Vitezića 2, prodaje se za 3,1 milijun kuna. Površina mu je 677 četvornih metara. Odmaralište ima dvorište i terasu, te još jedno ograđeno dvorište koje je služilo kao parking za goste. Dražba će se održati 9. srpnja u 10 sati u Slavonskom Brodu, u Stalnoj službi Trgovačkog suda, u sobi 77/II. Jamčevina iznosi pet posto. Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) N ešto je veoma loše u svjetskoj privredi, upozorava Economist. To nešto je kombinacija posrćućeg rasta i rastućeg rizika financijske katastrofe. Širom svijeta konjunktura posustaje. Recesije u periferiji eurozone se produbljuju. Tri uzastopna mjeseca slabih pokazatelja o zaposlenosti ukazuju na to da bi američka privreda mogla biti u nevolji. I najveće zemlje u usponu su, izgleda, pred zidom. Indija je u kaosu. Čak se i kinesko usporavanje rasta povećava. Globalni oporavak koji je tako brzo počeo posrtati nakon prethodne recesije ukazuje na širenje stagnacije japanskog tipa. No to još izgleda kao povoljan ishod u usporedbi s opasnošću posrtanja eura. Europska unija, najveće privredno područje svijeta, mogla bi se sunovratiti u spiralu propadanja banaka, moratorija i depresije – financijske nevolje koja bi mogla nadmašiti gužvu izazvanu bankrotom banke Lehman Brothers 2008. godine. Svađe umjesto suradnje Mogućnost grčkog izlaska iz eura nakon izbora 17. lipnja, pogoršavanje bankarskog sektora u Španjolskoj i nagla dezintegracija prekograničnih tokova kapitala u Europi su još povećale tu opasnost. K tome će ovoga puta sve ovo biti teže spriječiti. U 2008. su središnji bankari i političari surađivali kako bi spriječili depresiju. Danas se, međutim, političari svađaju. Čak i kad bi tehnokrati u središnjim bankama mogli i trebali učiniti više, sada imaju manje streljiva na raspolaganju. Nitko ne želi ostvarenje tih katastrofalnih scenarija. Sada je red na eu- ropskim političarima da se definitivno i čvrsto pozabave eurom. Ako i nađu neko vjerodostojno rješenje, to još uvijek ne jamči nesmetan tok poslovanja svjetske privrede: no izostanak rješenja jamči ekonomsku tragediju. U iznenađujućoj mjeri, sudbina svjetske privrede ovisi o njemačkoj kancelarki, gospođi Merkel. Tome je tako iz više razloga. Kao prvo, vrlina iz prošlosti većim dijelom određivala protumjere, najveći dio krivnje pada na Berlin. u sadašnjem trenutku ne znači mnogo. Degradacija nekih njemačkih banaka prošlog tjedna bila je koban znak za to. Osim toga, nedvojbene pogreške Grčke, Irske, Portugala, Italije, Španjolske i drugih dužničkih zemalja dopunjene su u posljednje tri godine greškama u europskim zemljama vjerovnicima. Vladajući naglasak na štedljivosti; lute bankarskom unijom s transeuropskim osiguranjem banaka, njihovim nadzorom i zajedničkim sredstvima za rekapitalizaciju i spašavanje, te omogućavanje perifernim gospodarstvima da postupno smanje teret zaduženosti. To je refren koji stiže iz Washingtona, Pekinga, Londona i većine prijestolnica zemalja eurozone. Razlog zbog kojeg on ne djeluje leži u tome što Angela Merkel nikada nije objasnila Nijemcima da su suočeni s odvratnim izborom između spašavanja ostalih članica koje to ne zaslužuju i strahovite mogućnosti da izgube euro. No gospođa Merkel ima i jednu hrabriju strategiju. Ona vjeruje da će, kao prvo, njeni zahtjevi za štedljivošću, a potom i odbijanje da spašava druge članice biti način da nametne provedbu reformi te da će, u slučaju nesreće, Njemačka moći brzo djelovati da spasi situaciju. Europska unija mogla bi se sunovratiti u spiralu propadanja banaka, moratorija i depresije slijed nedorađenih planova spasa; odbijanje da se odredi jasan put fiskalne i bankarske integracije potrebne za preživljavanje zajedničke valute - sve su to razlozi zbog kojih je euro tako blizu katastrofi. A kako je Njemačka naj- Strategija gospođe Merkel Izvan Njemačke je stvoren konsenzus o tome što bi Angela Merkel morala uraditi kako bi sačuvala jedinstvenu valutu. Tu spada premještanje naglaska sa štedljivosti na gospodarski rast, potom dopuna jedinstvene va- 24 POSLOVNA IZVJEŠĆA IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU (BILANCA) na dan 31. prosinca 2011. godine Oznaka pozicije Opis pozicije A NEMATERIJALNA IMOVINA u 000 kuna MATERIJALNA IMOVINA Opis pozicije I ZARAĐENE PREMIJE (prihodovane ) II PRIHODI OD ULAGANJA 1.215.012 III PRIHODI OD PROVIZIJA I NAKNADA 27.068 24.235 IV OST. OSIGURATELJNO-TEHNIČKI PRIHOD, NETO OD REOS. 36.314 15.940 V OSTALI PRIHODI 31.12.2011. 11.455 7.116 1.252.688 C ULAGANJA 5.244.751 5.330.950 1. Ulaganja u zemljišta i građ. objekte koji ne služe za prov. djelatnosti 677.015 814.143 2. Ulaganja u pod., pridruž. društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima 436.931 431.373 3. Ostala financijska ulaganja D ULAGANJA ZA RAČ. I RIZIK POL. ŽIVOT. OS. E UDIO REOSIGURANJA U TEHNIČKIM PRIČUVAMA F ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA IMOVINA G IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI (RAČUN DOBITI I GUBITKA) za razdoblje od 01.01.2011. do 31.12.2011. u 000 kuna Oznaka pozicije 31.12.2010. AKTIVA B Privredni vjesnik Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. 31.12.2010. 31.12.2011. 2.467.296 2.329.708 334.454 430.740 41.942 28.868 UKUPNI PRIHODI 2.907.074 2.829.491 VI IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE, NETO 1.484.115 1.446.861 1. Likvidirane štete 1.504.028 1.510.534 4.130.805 4.085.434 2. Promjena pričuva za štete -19.913 -63.673 22.375 16.321 VII PROMJENA OSTALIH TEH. PRIČUVA, NETO OD REOSIG. 135.045 54.221 306.083 411.934 1. Promjena matematičke pričuve osiguranja 134.688 45.551 10.188 5.165 2. Promjena ostalih tehničkih pričuva,neto od reosiguranja 357 8.670 POTRAŽIVANJA 830.818 721.424 1 Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja 650.756 588.322 VIII PROMJENA POSEBNE PRIČUVE ZA OSIG. IZ SUPINE ŽIVOTNIH OSIG. KOD KOJIH UGOVARATELJ OSIG. PREUZIMA INVESTICIJSKI RIZIK, NETO OD REOS. -1.918 -4.701 2 Potraživanja iz poslova suosiguranja i reosiguranja 3 Ostala potraživanja IX POSLOVNI RASHODI ( izdaci za obavljanje djelatnosti), NETO 960.002 951.825 H 198.835 204.158 1 73.922 71.602 2 I 0 16.129 180.062 116.973 OSTALA IMOVINA 38.817 38.804 X TROŠKOVI ULAGANJA Novac u banci i blagajni 19.041 25.953 XI OSTALI TEHNIČKI TROŠKOVI, NETO OD REOSIGURANJA 12.851 XII OSTALI TROŠKOVI, UKLJUČUJUĆI VRIJEDNOSNA USKLAĐ. Ostalo 19.776 PLAĆ. TROŠK. BUDUĆEG RAZDOBLJA I NED. NAPL. PRIHODA UKUPNO AKTIVA: J IZVANBILANČNI ZAPISI KAPITAL I PRIČUVE - VLASTITI KAPITAL 826 2.850.303 2.724.792 43.315 53.027 XIII DOBIT OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA PRIJE POREZA 56.771 104.699 7.760.490 7.799.753 XIV POREZ NA DOBIT 13.167 26.033 646.552 670.302 XV DOBIT OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA POSLIJE POREZA 43.604 78.666 XI OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT 75.122 -62.152 XII UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT 118.726 16.514 PASIVA A UKUPNI RASHODI 302 1.653.193 1.641.086 1 Upisani kapital 442.887 442.887 Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica 2 Revalorizacijske rezerve 530.698 460.092 3 Rezerve 443.931 456.467 IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA (INDIREKTNA METODA) za razdoblje od 01.01.2011. do 31.12.2011. 4. Prenesena (zadržana ) dobit 192.073 202.974 5. Dobit tekuće godine 43.604 78.666 B TEHNIČKE PRIČUVE 5.624.090 5.706.238 1 Prijenosne premije , bruto iznos 971.450 949.770 OPIS POZICIJE u 000 kuna IZNOS 2010. 2011. I NOVČANI TIJEK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI 266.968 226.394 1. Novčani tijek prije promjene posl. imovine i obveza 162.315 -163.003 Dobit/gubitak prije poreza 56.771 104.700 2 Matematička pričuva osiguranja, bruto iznos 1.770.878 1.816.582 1.1. 3 Pričuva šteta , bruto iznos 2.867.005 2.916.459 1.2. Usklađenja: 105.544 -267.703 2. Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza 145.401 415.430 3. Plaćeni porez na dobit -40.748 -26.033 II NOVČANI TIJEK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI -269.339 -160.856 III NOVČANI TIJEK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI -988 -32.598 -3.359 32.940 624 -32.953 -13 4 Ostale osigurateljno - tehničke pričuve, bruto iznos 14.757 23.427 C POSEBNA PRIČ. ZA OSIG. IZ SKUPINE ŽIVOTNIH OSIG. KOD KOJIH UGOVARATELJ OSIGURANJA PREUZIMA INVEST. RIZIK 22.375 16.321 D OSTALE PRIČUVE 80.546 82.494 E ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA 125.399 128.205 F FINANCIJSKE OBVEZE G OSTALE OBVEZE H ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠK. I PRIHOD BUD. RAZDOBLJA UKUPNO PASIVA: I IZVANBILANČNI ZAPISI Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica ČISTI NOVČANI TIJEK IV UČINCI PROMJENE TEČAJEVA STRANIH VALUTA NA NOVAC I NOVČANE EKVIVALENTE 34.602 V NETO POVEĆANJE/SMANJENJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA -2.735 7.760.490 7.799.753 1. Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 41.552 38.817 646.552 670.302 2. Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 38.817 38.804 150 105 201.014 190.702 53.723 Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica 25 www.privredni.hr Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA za razdoblje od 01.01.2011. do 31.12.2011. u 000 kuna Raspodjeljivo vlasnicima matice Opis stavke Uplaćeni kapital Rezerve (zakonPremije na emiti- Revalorizacijske (redovne i povlaske, statutarne, rane dionice rezerve štene dionice) ostale) 1 I. Stanje 1. siječnja prethodne godine 1. Promjena računovodstvenih politika 2. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja II. Stanje 1. siječnja prethodne godine (prepravljeno) III. Sveobuhvatna dobit ili gubitak prethodne godine 1. Dobit ili gubitak razdoblja 2. 2 3 4 5 6 442.887 462.272 423.895 136.703 442.887 462.272 423.895 69.690 1.535.447 1.535.447 43.604 118.726 118.726 43.604 43.604 43.604 75.122 75.122 -12.151 -12.151 -12.151 85.934 85.934 85.934 Povećanje/smanjenje upisanog kapitala 2. Ostale uplate vlasnika 3. Isplata udjela u dobiti/dividenda 4. Ostale raspodjele vlasnicima V. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja u prethodnoj godini 442.887 VI. Stanje 1. siječnja tekuće godine 442.887 1. Promjena računovodstvenih politika 2. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja VII. Stanje 1. siječnja tekuće godine (prepravljeno) 442.887 529.915 VIII. Sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine 1. Dobit ili gubitak prethodnog razdoblja 2. 2.4. Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti) Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju Realizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju Ostale nevlasničke promjene kapitala IX. Transakcije s vlasnicima (tekuće razdoblje) 1. Povećanje/smanjenje temeljnog kapitala 2. Ostale uplate vlasnika 3. Isplata udjela u dobiti/dividenda 4. Ostale transakcije s vlasnicima X. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja u tekućoj godini 2.3. 68.426 6.696 -5.357 5.357 1.339 1.339 1.339 20.036 48.674 -69.690 -980 -980 -980 -980 -980 20.036 48.674 -68.710 530.698 443.931 192.073 43.604 1.653.193 1.653.193 530.698 443.931 192.073 43.604 1.653.193 1.653.193 43 43 443.931 192.899 43.604 1.653.236 1.653.236 7.671 78.666 16.514 16.514 78.666 78.666 78.666 -783 826 -69.823 -69.823 7.671 -62.152 -62.152 -6.118 6.780 662 662 -45.640 -45.640 -18.065 -18.065 -45.640 -18.065 891 442.887 10 6.696 1. 2.2. 9 136.703 68.426 Transakcije s vlasnicima (prethodno razdoblje) 2.1. 8 Ukupno kapital i rezerve 1.535.447 2.4. 2.3. Raspodjeljivo nekontrolira-jućem interesu 1.535.447 IV. 2.2. 7 Ukupno kapital i rezerve 69.690 Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak prethodne godine Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti) Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju Realizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju Ostale nevlasničke promjene kapitala 2.1. Zadržana dobit Dobit/gubitak teili preneseni gukuće godine bitak 460.092 891 891 -43.604 -28.664 -28.664 -28.664 -28.664 -28.664 1.641.086 1.641.086 12.536 2.404 12.536 2.404 -14.940 456.467 202.974 78.666 Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica MIŠLJENJE NEOVISNOG OVLAŠTENOG AKTUARA O STANJU TEHNIČKIH PRIČUVA OSIGURANJA ZA Croatia osiguranje d.d. NA DAN 31.12.2011. Temeljem podataka dobivenih od Croatia osiguranja d.d. i za koje odgovara Uprava Croatia osiguranja d.d. utvrdio sam da je na dan 31.12.2011. godine Croatia osiguranje dd. formiralo sljedeće pričuve: 1. Pričuve za prijenosne premije 2. Pričuve šteta 3. Pričuve za kolebanje šteta 4. Matematičku pričuvu 5.Posebnu pričuvu životnih osiguranja kod kojih osiguranik preuzima na sebe investicijski rizik 6. Ostale osigurateljno tehničke pričuve Temeljem Pravilnika o detaljnom obliku i najmanjeg opsegu te sadržaju revizorskog pregleda i revizorskog izvješća s obzirom na specifičnosti poslova osiguranja i reosiguranja (NN 119/09), te članka 154. stavak 2. a u svezi članka 151. stavak 2. Zakona o osiguranju (NN 151/05, 87/08, 82/09) kao nezavisni ovlašteni aktuar dajem sljedeće mišljenje o stanju tehničkih pričuva Croatia osiguranja d.d. Smatram da su tehničke pričuve Croatia osiguranja d.d. na dan 31.12.2011. obračunate korektno, u skladu s Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja (NN 97/09, 135/09 i 150/09), načelima struke osiguranja i aktuarske struke, te potvrđujem pozitivna Mišljenja o obračunu tehničkih pričuva imenovanog ovlaštenog aktuara Croatia osiguranja d.d. Zagreb, travanj 2012. godine Emir Ždralović, dipl. ing. mat. Ovlašteni aktuar IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA Dioničarima društva Croatia osiguranje d.d., Zagreb 1. Obavili smo reviziju priloženih godišnjih financijskih izvještaja društva Croatia osiguranje d.d., Miramarska 22, Zagreb (dalje u tekstu “Društvo”) za godinu koja je završila 31. prosinca 2011., koji se sastoje od Bilance/Izvještaja o financijskom položaju na 31. prosinca 2011., Računa dobiti i gubitka/Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, Izvještaja o promjenama kapitala i Izvještaja o novčanom tijeku za tada završenu godinu, kao i pripadajućih Bilješki uz financijske izvještaje u kojima je iznijet sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjenja. Odgovornost Uprave Društva 2. Uprava Društva je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju priloženih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i za one interne kontrole koje Uprava Društva odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed prijevare ili pogreške. Odgovornost revizora 3. Naša odgovornost je izraziti mišljenje o priloženim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike i reviziju planiramo i obavimo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikazivanja. Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj prosudbi, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih iskaza u financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole, koje su važne Društvu za sastavljanje i fer prezentiranje financijskih izvještaja, kako bi obavio revizijske postupke prikladne postojećim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o uspješnosti internih kontrola. Revizija također obuhvaća procjenu prikladnosti primijenjenih računovodstvenih politika i razboritost računovodstvenih procjena Društva, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja. BDO Croatia d.o.o. Trg J.F. Kennedy 6b 10 000 Zagreb Vjerujemo da revizijski dokazi koje smo prikupili jesu dostatni i prikladni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja. Mišljenje 4. Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji, u svim materijalno značajnim aspekima, istinito i fer prikazuju financijski položaj Društva CROATIA osiguranja d.d., Zagreb na 31. prosinca 2011., te rezultate poslovanja i novčane tokove Društva za 2011. godinu sukladno Zakonu o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Poseban naglasak 5. Zbog gospodarske krize koja će utjecati na financijski položaj većine gospodarskih subjekata i očekivanog pada prinosa od ulaganja, Društvo dodatnu pozornost treba usmjeriti na poboljšanje strukture ulaganja sredstva, pojačano upravljanje kreditnim rizicima i dodatne instrumente u cilju osiguranja naplate potraživanja i ulaganja. Ostali pravni i regulatorni zahtjevi 6. Uprava Društva odgovorna je za sastavljanje godišnjih financijskih izvje- štaja Društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. godine u propisanom obliku temeljem Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava za osiguranje odnosno društava za reosiguranje (NN 132/10) kojeg je na temelju Zakona o osiguranju i Zakona o računovodstvu donijela Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, te odgovara za informacije o usklađenju sa godišnjim financijskim izvještajima Društva u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. U Zagrebu, 2. travnja 2012. godine BDO Croatia d.o.o. Trg J.F. Kennedy 6b 10 000 Zagreb Ines Rožić, ovlašteni revizor Jeni Krstičević, predsjednica uprave 26 POSLOVNA IZVJEŠĆA Privredni vjesnik Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. GRUPA KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU (BILANCA) na dan 31. prosinca 2011. godine KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI (RAČUN DOBITI I GUBITKA) ZA RAZDOBLJE 01.01. - 31.12.2011. u 000 kuna Oznaka pozicije Opis pozicije 31.12.2010. 31.12.2011. AKTIVA u 000 kuna Oznaka pozicije I II III A NEMATERIJALNA IMOVINA 68.608 63.369 B MATERIJALNA IMOVINA 1.556.568 1.489.167 C ULAGANJA 5.929.691 6.053.542 1. Ulaganja u zemljišta i građ. objekte koji ne služe za prov. djelatnosti 816.718 969.414 2. Ulaganja u pod.,pridruž. društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima 19.140 17.608 V VI 1. 2. 3. Ostala financijska ulaganja 5.093.833 5.066.520 VII D ULAGANJA ZA RAČ. I RIZIK POL. ŽIVOT. OS. 22.375 16.321 1. E UDIO REOSIGURANJA U TEHNIČKIM PRIČUVAMA 170.589 236.272 F ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA IMOVINA 11.455 6.040 G POTRAŽIVANJA 1.092.179 1.011.446 1. Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja 731.209 681.546 2. Potraživanja iz poslova suosiguranja i reosiguranja 29.146 61.235 IX 3. Ostala potraživanja 331.824 268.665 X H OSTALA IMOVINA 85.214 94.657 1. Novac u banci i blagajni 65.437 81.803 2. Ostalo 19.777 12.854 I PLAĆ. TROŠK. BUDUĆEG RAZDOBLJA I NED. NAPL. PRIHODA 67.397 81.297 9.004.076 9.052.111 704.570 734.133 1.935.295 1.959.054 442.887 442.887 UKUPNO AKTIVA: J IZVANBILANČNI ZAPISI PASIVA A KAPITAL I REZERVE 1. Upisani kapital 2. Revalorizacijske rezerve 560.772 496.994 3. Rezerve 443.931 456.467 4. Prenesena (zadržana ) dobit 402.755 455.659 5. Dobit tekuće godine 84.950 107.047 B MANJINSKI INTERES 68.598 75.446 C TEHNIČKE PRIČUVE 6.233.096 6.307.419 1. Prijenosne premije, bruto iznos 1.177.184 1.118.778 2. Matematička pričuva osiguranja, bruto iznos 1.877.152 1.945.988 3. Pričuva šteta, bruto iznos 3.117.026 3.170.413 4. Pričuve za povrate premija ovisne i neovisne o rezult. (bonusi i popusti), bruto iznos 5.977 5.813 5. Druge tehničke pričuve osiguranja, bruto iznos 55.757 66.427 D POSEBNA PRIČ. ZA OSIG. IZ SKUPINE ŽIVOTNIH OSIG. KOD KOJIH UGOVARATELJ OSIGURANJA PREUZIMA INVEST. RIZIK 22.375 16.321 E OSTALE PRIČUVE F ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA G FINANCIJSKE OBVEZE 161.207 88.500 H OSTALE OBVEZE 303.470 338.444 I ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠK. I PRIHOD BUD. RAZDOBLJA 62.732 41.556 9.004.076 9.052.111 704.570 734.133 UKUPNO PASIVA: J IZVANBILANČNI ZAPISI Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica 87.864 90.471 129.439 134.900 IV 2. VIII XI XII XIII XIV XV XVI 1. 2. XVII XVIII XIX XX 1. 2. Opis pozicije ZARAĐENE PREMIJE (prihodovane ) PRIHODI OD ULAGANJA PRIHODI OD PROVIZIJA I NAKNADA OST. OSIGURATELJNO-TEHNIČKI PRIHOD, NETO OD REOS. OSTALI PRIHODI IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE, NETO Likvidirane štete Promjena pričuva za štete PROMJENA MATEM. PRIČ. I OSTALIH TEHNIČKIH PRIČ, NETO OD REOS. Promjena matematičke pričuve osiguranja Promjena ostalih tehničkih pričuva,neto od reosiguranja PROMJENA POSEBNE PRIČ. ZA OSIG. IZ SKUP. ŽIVOTNIH OSIG. KOD KOJIH UGOVARATELJ OSIG. PREUZIMA INVESTICIJSKI RIZIK, NETO OD REOS. IZDACI ZA POVRATE PREMIJA (BONUSI I POPUSTI), NETO POSLOVNI RASHODI ( izdaci za obavljanje djelatnosti), NETO TROŠKOVI ULAGANJA OSTALI TEHNIČKI TROŠKOVI, NETO OD REOSIGURANJA OSTALI TROŠKOVI, UKLJUČUJUĆI VRIJEDNOSNA USKLAĐ. DOBIT OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA PRIJE POREZA POREZ NA DOBIT DOBIT OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA POSLIJE POREZA PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE PRIPISANO NEKONTROLIRAJUĆIM INTERESIMA UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE PRIPISANO NEKONTROLIRAJUĆIM INTERESIMA 31.12.2010. 31.12.2011. 2.966.615 348.992 45.993 2.841.651 443.909 44.729 40.375 20.933 246.578 1.779.635 1.809.405 -29.770 215.122 1.727.464 1.800.002 -72.538 150.354 75.667 136.507 64.997 13.847 10.670 -1.918 -4.701 -3.614 466 1.136.358 1.149.301 176.042 204.987 82.484 84.859 210.162 170.024 119.050 30.751 158.277 48.585 88.299 109.692 84.950 3.349 3.648.553 3.529.503 80.693 168.992 164.844 4.148 107.047 2.645 3.566.344 3.408.067 -63.779 45.914 36.965 8.949 Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA (INDIREKTNA METODA) za razdoblje od 01.01.2011. do 31.12.2011. OPIS POZICIJE I 1. 1.1. 1.2. 2. 3. II III IV V 1. 2. NOVČANI TIJEK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI Novčani tijek prije promjene posl. imovine i obveza Dobit/gubitak prije poreza Usklađenja: Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza Plaćeni porez na dobit NOVČANI TIJEK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI NOVČANI TIJEK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI ČISTI NOVČANI TIJEK UČINCI PROMJENE TEČAJEVA STRANIH VALUTA NA NOVAC I NOVČANE EKVIVALENTE NETO POVEĆANJE/SMANJENJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica u 000 kuna IZNOS 2010. 273.729 284.065 119.050 165.015 44.001 -54.337 -178.277 -99.539 -4.087 2011. 319.180 -71.995 158.277 -230.272 437.035 -45.860 -241.865 -34.840 42.475 812 -33.031 -3.275 9.444 88.487 85.212 85.212 94.656 27 www.privredni.hr Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA za razdoblje 01.01.-31.12.2011. u 000 kuna Raspodjeljivo vlasnicima matice Opis stavke Uplaćeni kapital Rezerve (zakonPremije na emiti- Revalorizacijske (redovne i povlaske, statutarne, rane dionice rezerve štene dionice) ostale) 1 2 3 Zadržana dobit Dobit/gubitak teili preneseni gukuće godine bitak 4 5 6 492.570 423.895 274.246 442.887 7 Ukupno kapital i rezerve Raspodjeljivo nekontrolira-jućem interesu Ukupno kapital i rezerve 9 10 8 I. Stanje 1. siječnja prethodne godine 1. Promjena računovodstvenih politika 2. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja II. Stanje 1. siječnja prethodne godine(prepravljeno) III. Sveobuhvatna dobit ili gubitak prethodne godine 1. Dobit ili gubitak razdoblja 2. Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak prethodne godine 75.728 2.1. Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti) -3.245 2.2. Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju -7.747 -7.747 2.3. Realizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju 85.934 85.934 2.4. Ostale nevlasničke promjene kapitala IV. Transakcije s vlasnicima (prethodno razdoblje) 1. Povećanje/smanjenje upisanog kapitala 2. Ostale uplate vlasnika 3. Isplata udjela u dobiti/dividenda 4. Ostale raspodjele vlasnicima 20.036 129.569 V. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja u prethodnoj godini 442.887 560.772 443.931 402.755 84.950 1.935.294 68.598 2.003.892 VI. Stanje 1. siječnja tekuće godine 442.887 560.772 443.931 402.755 84.950 1.935.294 68.598 2.003.892 1. Promjena računovodstvenih politika 2. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja VII. Stanje 1. siječnja tekuće godine (prepravljeno) VIII. Sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine 1. Dobit ili gubitak prethodnog razdoblja 2. Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine -63.852 2.1. Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti) 2.321 2.2. Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju 2.3. Realizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju 2.4. Ostale nevlasničke promjene kapitala IX. Transakcije s vlasnicima (tekuće razdoblje) 1. Povećanje/smanjenje temeljnog kapitala 2. Ostale uplate vlasnika 3. Isplata udjela u dobiti/dividenda 4. Ostale transakcije s vlasnicima X. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja u tekućoj godini -7.526 442.887 485.044 423.895 75.728 785 74 560.846 62.855 907 1.746 2.653 -6.134 -13.660 836 -12.825 443.931 1.848.957 269.019 152.504 1.773.349 65.437 1.838.786 4.167 84.950 164.845 4.148 168.992 84.950 84.950 3.349 88.299 4.167 79.895 799 80.693 5.357 2.112 129.569 2.112 246 -7.501 85.934 -405 553 148 -152.504 -2.899 -987 -3.886 -2.899 -2.899 -987 -3.886 -149.605 -40 34 34 402.715 84.950 1.935.328 68.598 9.194 107.047 52.389 8.949 61.338 107.047 107.047 2.645 109.692 9.194 -54.658 6.304 -48.354 6.835 9.156 8.145 17.301 -48.173 -48.173 -1.495 -49.668 -18.065 -18.065 -63.852 65 442.887 152.504 -1.190 20.036 442.887 1.786.102 907 496.994 2.359 2.003.926 -18.065 2.424 -346 2.078 12.536 43.750 -84.950 -28.664 -2.101 -30.765 -28.664 -28.664 -2.101 -30.765 12.536 43.750 -56.286 456.467 455.659 107.047 1.959.053 75.446 2.034.499 Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORA BDO Croatia d.o.o. Trg J.F. Kennedy 6b, 10 000 Zagreb Dioničarima društva Croatia osiguranje d.d., Zagreb 1. Obavili smo reviziju priloženih godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja društva Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Miramarska 22 (“Društvo”) za godinu koja je završila 31. prosinca 2011., koji se sastoje od konsolidirane Bilance/konsolidiranog Izvještaja o financijskom položaju na 31. prosinca 2011., konsolidiranog Računa dobiti i gubitka/konsolidiranog Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, konsolidiranog Izvještaja o promjenama kapitala i konsolidiranog Izvještaja o novčanom tijeku za tada završenu godinu, kao i pripadajućih Bilješki uz konsolidirane financijske izvještaje u kojima je iznijet sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjenja. Odgovornost Uprave Društva 2. Uprava Društva je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju priloženih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i za one interne kontrole za koje Uprava Društva odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed prijevare ili pogreške. Odgovornost revizora 3. Naša odgovornost je izraziti mišljenje o priloženim konsolidiranim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike i reviziju planiramo i obavimo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li konsolidirani financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikazivanja. Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u konoslidiranim financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj prosudbi, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih iskaza u konsolidiranim financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole, koje su važne Društvu za sastavljanje i fer prezentiranje konsolidiranih financijskih izvještaja, kako bi obavio revizijske postupke prikladne postojećim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o uspješnosti internih kontrola. Revizija također obuhvaća procjenu prikladnosti primijenjenih računovodstvenih politika i razboritost računovodstvenih procjena Uprave Društva, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza konsolidiranih financijskih izvještaja. Vjerujemo da revizijski dokazi koje smo prikupili jesu dostatni i prikladni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja. Mišljenje 4. Prema našem mišljenju, priloženi konsolidirani financijski izvještaji, u svim materijalno značajnim aspekima, istinito i fer prikazuju konsolidirani financijski položaj Društva CROATIA osiguranja d.d. na 31. prosinca 2011., te konsolidirane rezultate poslovanja i konsolidirane novčane tijekove Društva za 2011. godinu sukladno Zakonu o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Poseban naglasak 5. Zbog gospodarske krize koja će utjecati na financijski položaj većine gospodarskih subjekata i očekivanog pada prinosa od ulaganja, Matica dodatnu pozornost treba usmjeriti na poboljšanje strukture ulaganja sredstva, pojačano upravljanje kreditnim rizicima i dodatne instrumente u cilju osiguranja naplate potraživanja i ulaganja. Ostali zakonski i regulatorni zahtjevi 6. Uprava Društva odgovorna je za sastavljanje godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja Društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. u propisanom obliku temeljem Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje (NN 132/10) kojeg je na temelju Zakona o osiguranju i Zakona o računovodstvu donijela Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, te odgovara za informacije o usklađenju sa godišnjim financijskim izvještajima Društva u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. U Zagrebu, 6. travnja 2012. godine BDO Croatia d.o.o. Trg J.F. Kennedy 6b 10 000 Zagreb Ines Rožić, ovlašteni revizor Jeni Krstičević, predsjednica uprave 28 SVIJET FINANCIJA ( 0,8% rast plaća u prerađivačkoj industriji 2011. Privredni vjesnik Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. ( za 1,5% porast plaća u trgovini Financijska agencija Lanjska prosječna neto plaća 4729 kuna U prerađivačkoj industriji plaće niže za 2,7 posto, trgovini 8,7, a u građevinarstvu 14,1 posto P rošle je godine ukupno 851.386 zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske, obveznika poreza na dobit, bez banaka, osiguravateljskih društava i ostalih financijskih institucija, obračunalo prosječnu mjesečnu neto plaću od 4729 kuna. To je nominalno 0,9 posto više nego u 2010. godini, no uslijed rasta cijena od 2,3 posto to je realno smanjenje od 1,4 posto, pokazuju podaci Financijske agencije. Analiza prosječnih mjesečnih neto plaća po područjima djelatnosti jednako je tako zanimljiva, a višegodišnji rezultati pokazuju da tri djelatnosti (prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo) koje zapošljavaju više od 50 posto ukupno zaposlenih za svoj rad dobivaju prosječne mjesečne Zaposleni u rudarstvu i vađenju imali su lani neto plaće veće od prosjeka za 55,5 posto neto plaće manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske. Najviše zaposlenih bilo je kod poduzetnika u prerađivačkoj industriji, njih 231.936 ili 27,2 posto ukupno zaposlenih kod hrvatskih poduzetnika. Na drugom mjestu po broju zaposlenih su trgovci sa 188.056 (22,1 po- sto) zaposlenih, a na trećem građevinari sa 86.685 (10,2 posto) zaposlenih. Uz gubitak veća plaća Te tri djelatnosti zapošljavale su 59,5 posto ukupno zaposlenih u protekloj godini. U odnosu na 2010. rast plaća zabilježile su prerađivačka industrija (0,8 posto) i trgovina (1,5 posto), dok je u građevinarstvu prosječna neto plaća smanjena za 1,1 posto. Unatoč rastu, zaposlenici u tim sektorima imali su niže prosječne mjesečne neto plaće od prosjeka svih poduzetnika, kao i prijašnjih godina, i to u prerađivačkoj industriji za 2,7 posto, trgovini 8,7 i građevinarstvu 14,1 posto. Tradicionalno, najveće plaće ostvaruju zaposleni u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije te u djelatnosti informacija i komunikacija, financijskim djelatnosti- ma, poslovanju s nekretninama, a lani su im se pridružili i zaposleni u rudarstvu i vađenju koji su obračunali najviše prosječne mjesečne neto plaće. Tako su u 2011. godini zaposleni u rudarstvu i vađenju imali neto plaće veće od prosjeka za 55,5 posto, zaposleni u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije za 43,1 posto, a u djelatnosti informacija i komunikacija 47,9 posto. Zanimljivo je da su zaposleni u djelatnosti poslovanja s nekretninama prošle godine ostvarili neto gubitak, ali su obračunali neto plaće 28,8 posto više od prosjeka svih zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske. Žele protresti tržište KARTIČNO PLAĆANJE STABILNO JE OD 2010. Brokeri za tvrtke srednje veličine Većina korisnika posjeduje do tri kartice Njemačko-austrijska grupacija Koban Südvers Group, koja zapošljava oko 420 brokera u osiguranju, počela je poslovati u Hrvatskoj. Koban Südvers je specijaliziran za posredovanje u osiguranju industrijskih i komercijalnih subjekata, a u Njemačkoj ponajviše rade s kooperantima automobilske industrije. Damir Čužić, direktor podružnice u Zagrebu, ističe da su njihovi klijenti uglavnom tvrtke srednje veličine koje žele potpunu uslugu u osiguranju u svim fazama poslovanja, uz eliminiranje dvojbenih situacija nastanka štete bez adekvatnog pokrića. Zagrebačka podružnica trebala bi biti i regionalni zastupnik Koban Südversa za sve zemlje bivše Jugoslavije. Njemački dio grupacije, tvrtka Südvers, osnovan je 1948. godine, danas zapošljava 320 radnika i ostvaruje 240 milijuna eura premije. Austrijski dio, tvrtka Koban, ima oko 100 zaposlenih i premiju od 50 milijuna eura godišnje. Südvers je i je- dan od osnivača najvećeg svjetskog udruženja neovisnih brokera Worldwide Broker Network koji okuplja 82 brokerske kuće sa 16.000 zaposlenih u 86 zemalja svijeta, s ukupnom premijom od 28 milijardi dolara. U Hrvatskoj trenutačno, kako je rekao Čužić, djeluje oko 30 brokera u osiguranju, a Koban Südvers svoju tržišnu nišu vidi prije svega u kvalitetnom upravljanju štetama gdje žele, kako kažu, protresti hrvatsko tržište. U njihovoj je ponudi mnoštvo različitih osiguranja, uključujući i osiguranja od profesionalne odgovornosti i odgovornosti članova uprava i nadzornih odbora. (D.Ž.) Građani su, kada je riječ o financijama, promijenili svoje ponašanje u odnosu na 2011. godinu, predstavila je rezultate online istraživanja MasterIndex Aleksandra Babić, menadžerica za odnose s javnošću i marketing za Hrvatsku i Sloveniju kompanije MasterCard Europe koja je istraživanje provela u Hrvatskoj u travnju ove godine. Prosječan broj posjedovanih kartica mijenja se ovisno o osobnim prihodima, dobi i obrazovanosti, a većina korisnika kartica posjeduje do tri kartice. Građani još uvijek preferiraju gotovinu kao način plaćanja malih iznosa, no udio kartičnog plaćanja stabilan je od 2010., pa korisnici kartica njima u prosjeku plaćaju pet do šest puta u 10 kupnji. Kartice se koriste redovito, osobito za kupnju odjeće, namirnica te goriva koji su na vrhu liste, dok je broj onih koji kartice koriste tijekom putovanja smanjen. “Uporaba kartica uvelike ovisi o sociodemografskim prilikama. Tradicionalno, kreditne i kartice s odgodom plaćanja najčešće koriste građani s višim ili visokim prihodima. Korisnici se za uporabu kartica odlučuju radi brojnih pogodnosti koje im nude, poput posebnih popusta ili korištenja specijalnih usluga, a najatraktivnije pogodnosti su programi lojalnosti”, pojasnila je Aleksandra Babić te dodala kako je kupnja putem interneta uvelike porasla zadnjih godina, a prilikom takve kupnje čak 58 posto ispitanih koristi karticu. MasterIndex je istraživanje o stavovima i ponašanju potrošača koje je provedeno na 1007 korisnika bankarskih usluga u dobi od 18 do 55 godina, a u Hrvatskoj je prvi puta provedeno u rujnu 2009. godine u suradnji s agencijom Gfk za istraživanje tržišta. Cilj istraživanja je analiza navika korištenja kartica u različitim situacijama i stavova prema karticama u Hrvatskoj. (A.Š.) 29 www.privredni.hr Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. ( 2,7 mlrd € iznos zajmova koje je EIB odobrio Hrvatskoj od 2001. do 2011. JASPERS u Hrvatskoj Dobrom pripremom do milijardu eura Povećanje apsorpcije sredstava iz europskih fondova bio je jedan od najvećih izazova svih zemalja uoči ulaska u EU stvo EU-a”, napominje Rop. A kako će Hrvatska godišnje moće privući do milijardu eura iz europskog proračuna, važno je dobro pripremiti projekte. Jer u protivnom, apsorpcija može biti 70 ili 50 posto, pa tako Hrvatska može ostati bez stotina milijuna eura bespovratnih financijskih sredstava. Boris Odorčić [email protected] I nicijativa JASPERS (Joint Assistance to Support Project in European Regions), točnije partnerstvo koje su radi pružanja tehničke pomoći uspostavile Europska komisija, Europska investicijska banka (EIB), Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) te KfW Bankengruppe, od 2011. je dostupna i u Hrvatskoj. Anton Rop, potpredsjednik EIB-a, kaže kako je glavni cilj JASPERS-a povećanje broja i kvalitete projekata koji se financiraju iz europskih strukturnih fondova, kao i učinkovitosti takvih ulaganja. “JASPERS pruža tehničku stručnu pomoć za 13 zemalja - 12 članica Europske unije te Hrvatsku”, ističe on dodavši kako se radi o besplatnoj grant pomoći za ulaganja u nekoliko područja. Tako je tehničku podršku ponajprije moguće dobiti za okolišne projekte te pro- metnu infrastrukturu. Također, nastavlja Rop, za projekte obnovljivih izvora energije te energetske učinkovitosti. “Povećanje apsorpcije sredstava iz europskih fondova bio je jedan od najvećih izazova svih zemalja uoči ulaska u punopravno član- Turizam i zdravstvo Ukupna vrijednost investicija u projekte koji su podržani u sklopu ove inicijative od 2006. do 2011. godine dosegnula je gotovo 64 milijarde eura. U Hrvatskoj je pak Europska investicijska banka tijekom 2011. godine sklopila ugovore o financiranju u iznosu od 305 mili- juna eura. Od financiranih projekata u 2011. ističe se zajam u iznosu od 25 milijuna eura radi potpore ra- Tehničku podršku ponajprije je moguće dobiti za okolišne projekte i prometnu infrastrukturu zvoju infrastrukture u hrvatskom priobalju. Zatim, zajmom u istom iznosu financiraju se razni projekti razvoja infrastrukture na području prometa, obnove gradskih područja, energetike, zdravstva te obrazovanja i zaštite okoliša u 13 županija u unutrašnjosti Hrvatske. Kako bi malim i srednjim poduzetnicima olakšao pristup dugoročnom financiranju, EIB tijesno surađuje s hrvatskim financijskim institucijama. Posredstvom tih banaka i leasing tvrtki EIB sufinancira manje projekte, većinom na području proizvodnih i uslužnih djelatnosti, uključujući turizam, energetiku i energetsku učinkovitost, zaštitu okoliša, kao i infrastrukturu u sektorima zdravstva, obrazovanja, obnove gradskih područja i socijalne stanogradnje. Inače, ukupna vrijednost zajmova koje je EIB odobrio Hrvatskoj od 2001. do 2011. godine dosegnula je približno 2,7 milijardi eura. Hrvatska narodna banka HBOR Banke ne žele smanjiti kamate Za razvoj gospodarstva 500 milijuna kuna U skladu s najavom, guverner Hrvatske narodne banke donio je odluku temeljem koje će se u obračunu minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka uključivati i 50 posto iznosa kredita odobrenih gospodarskim subjektima iz sredstava banaka u sklopu Programa razvoja gospodarstva, navodi se u priopćenju središnje banke objavljenom na njenim internetskim stranicama. Time je uz već donesenu odluku o smanjivanju stope obvezne pričuve sa 15 na 13,5 posto te isključivanju sredstava primljenih od multilateralnih razvojnih banaka iz osnovice za obračun - zaokružen paket Na prvoj aukciji za Program razvoja gospodarstva Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) poslovnim bankama ponudila je 500 milijuna kuna. Od toga, HBOR je 100 milijuna kuna ponudio za kredite u kunama te 400 milijuna kuna za kredite s valutnom klauzulom. Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, ističe kako je na javno nadmetanje pristiglo 12 ponuda od 10 banaka u ukupnom iznosu od 757,75 milijuna kuna. Budući da je interes bio znatno veći od ponuđenog iznosa kredita HBORa, prihvaćeno je devet ponuda poslovnih banaka. Tako su prihvaćene ponu- mjera monetarne politike s ciljem poticanja povoljnijeg kreditiranja gospodarstva. Ovim odlukama bankovnom sektoru oslobađa se kunska i devizna likvidnost u ukupnom iznosu od oko 6,4 milijarde kuna. Istodobno, poslovne banke su s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj zaključile ugovor o sindiciranom kreditu u iznosu od 3,4 milijarde kuna. Tako će banke i HBOR, u skladu s donesenim Programom razvoja gospodarstva, zajednički, u omjeru 50:50, odobravati kredite gospodarstvu u iznosu od ukupno 6,8 mi- lijardi kuna, što je daleko ispod prvotno predviđenih 12 milijardi. Takav odnos između visine likvidnosti koju je HNB oslobodio za ovu svrhu i predviđenog iznosa kredita krajnjim korisnicima ukazuje na izrazito nisku spremnost banaka da korištenjem svoje visoke likvidnosti iz drugih izvora povećaju ponudu kredita gospodarstvu po nižim kamatnim stopama. Pritom treba napomenuti da su mjere središnje banke poslovnim bankama značajno smanjile ukupne troškove njihovih izvora sredstava, zaključuje se u priopćenju. de Erste&Steiermärkische banka za iznos kvote od 150 milijuna kuna uz ponderiranu kamatnu stopu za krajnjeg korisnika od 3,96 posto. Zatim, ponuda Hrvatske poštanske banke za iznos kvote od 26,75 milijuna kuna uz kamatnu stopu od 3,75 posto, Hypo Alpe-Adria banke za kvotu od 30 milijuna kuna uz kamatu od 4,01 posto te Jadranske banke u iznosu od 35 milijuna kuna uz kamatu od 3,16 posto. K tomu, prihvaćene su ponude Privredne banke Zagreb za kvotu od 38,25 milijuna kuna uz ponderiranu kamatnu stopu od 4,15 posto, Raiffeisenbank Austrije za kvotu od 60 milijuna kuna uz kamatu od 4,21 posto, Societe Generale-Splitske banke za kvotu od 25 milijuna kuna uz kamatu od 3,86 posto te dvije ponude Zagrebačke banke od kojih je jedna 35 milijuna kuna uz kamatu od 3,55 posto, a druga u iznosu od 100 milijuna kuna uz kamatu od 3,46 posto. Slavko Linić, ministar financija, kaže kako je želja da u sljedećim nadmetanjima poslovne banke još snize kamate unatoč tomu što su ponuđene stope u aukciji bile daleko niže od onih koje nude u uobičajenom kreditnom poslovanju. (B.O.) 30 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. Tržište novca Zagreb Najveći interes za kratkoročnim zapisima Kretanje na Tržištu novca Zagreb Jelena Drinković P rošli tjedan, u srijedu, završilo je jedno razdoblje održavanja obvezne pričuve i započelo novo, međutim na novčanom tržištu ništa se značajnije nije dogodilo, odnosi ponude i potražnje gotovo su ostali isti. U prijašnjim razdobljima početak održavanja obvezne pričuve donio je povećanu potražnju za kunama uz rast kamatne stope, međutim u zadnje vrijeme zbog izuzetno dobre likvidnosti sustava i nemogućnosti plasmana kod većeg dijela depozitnih institucija dominira obilje kuna. u mil. kn Ponuda Potražnja ti i 50 posto iznosa kredita odobrenih gospodarskim subjektima iz sredstava banaka u sklopu Programa razvoja gospodarstva. Odnos između visine likvidnosti koju je oslobodio HNB i predviđenog iznosa kredita krajnjim korisnicima, kako stoji u priopćenju, ukazuje na izrazito nisku spremnost banaka da korištenjem svoje visoke likvidnosti iz drugih izvora povećaju ponudu kredita po nižim kamatnim stopama. Na pragu smo turističke sezone kada je potreba za gotovim novcem veća, ali zbog izuzetno dobre likvidnosti najvjerojatnije većih uzbuđenja neće biti. Iako smo sredinom lipnja očekivali malo živosti na novčanom tržištu, to se za sada nije dogodilo. Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet 11.6.’12. - 15.6.’12. 4.6.’12. - 8.6.’12. u% 4 500 400 3 300 2 200 1 100 0 11.6.2012. 12.6.2012. 13.6.2012. Već od prvog dana novog razdoblja održavanja obvezne pričuve višak kuna krajem dana usmjeren je u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Prosječna tjedna kamatna stopa za ovo razdoblje iznosila je 0,72 po- 14.6.2012. 0 15.6.2012. sto, a prosječna prekonoćna 0,42 posto. Ministarstvo financija u utorak je održalo aukciju trezorskih zapisa. Ukupni ostvareni iznos emisije bio je 1,5 milijardi kuna. Za kunske zapise na najkraći rok pokazan je najveći interes. Ovo- ponedjeljak utorak ga puta prinos na rok od 91 dan nije se mijenjao i iznosi kao i na prošloj aukciji, 2,25 posto. Za trezorske zapise u eurima pokazan je daleko manji interes od planirane aukcije, odnosno od planiranih 40 milijuna eura upisano je tek 14,6 milijuna srijeda četvrtak petak eura. Sljedeća aukcija trezorskih zapisa najavljena je za 19. lipnja. Iz Hrvatske narodne banke u srijedu je priopćeno da je guverner donio odluku temeljem koje će se u obračunu minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka uključiva- Hrvatsko devizno tržište Mirovinski fondovi Kuna blago ojačala prema dolaru Mirex oslabio Osim blagog jačanja kune prema dolaru, prošlog tjedna na tečajnici Hrvatske narodne banke nije valuta EUR Srednji tečaj za devize AUD australski dolar 6,000658 CAD kanadski dolar 5,849944 JPY japanski jen (100) 7,592744 CHF švicarski franak 6,283977 GBP britanska funta 9,29592 USD američki dolar 5,977842 EUR euro 7,546428 primjena od 16. lipnja 2012. 11.6. Izvor: HNB šest kuna. Švicarski franak već je dulje na stabilnoj razini od 6,28 kuna. Euro je u odnosu prema bilo znatnijih promjena. Dolar je u prvom dijelu tjedna malo ojačao, da bi se na kraju spustio ispod 7.57 12.6. 13.6. 14.6. USD kuni također na postojanoj visini, od četiri do pet lipa iznad granice od 7,50 kuna. 6.06 CHF 6.30 5520 FTSE 100 5500 12700 Dow Jones 12640 7.54 6.00 6.27 162 7.53 5.98 6.26 161 7.52 5.96 6.25 15.6. 11.6. 12.6. 13.6. 14.6. 15.6. mjenskih obveznica i povećanje kapitala za posuđivanje zemljama u problemima. Porasle su i dionice britanskih banaka nakon što je središnja 2870 2838 5440 12460 2806 5420 12400 3100 CAC40 3070 2790 11.6. 12.6. 13.6. 14.6. 6250 15.6. DAX 6222 11.6. 6194 8570 6166 8530 2980 6138 8490 2950 6110 13.6. 14.6. 15.6. 13.6. 14.6. 15.6. NIKKEI 225 8610 3010 12.6. 12.6. 8650 3040 11.6. NASDAQ 2854 2822 15.6. 8450 11.6. 12.6. 13.6. 14.6. 15.6. 162 6.28 12520 14.6. 163 6.02 12580 13.6. 163 7.55 5460 12.6. 164 6.29 5480 11.6. MIREX - tjedni 164 6.04 11.6. 12.6. 13.6. 14.6. 15.6. Traže se novi izvori novca Objavljen je nacrt programa koji bi čelnici Europske unije trebali usvojiti na summitu što će se održati 28. i 29. lipnja. Među mjerama su uvođenje na- MIREX - mjesečni 7.56 Međunarodno tržište kapitala Cijene dionica na svjetskim burzama blago su porasle prošli tjedan u očekivanju realizacije planova za stabilizaciju europskog gospodarstva. Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je tjedna skliznula na 162.4987 bodova. Tjedan je započeo s nešto većom vrijednošću, od 162.7407 bodova. 11.6. 12.6. 13.6. 14.6. 15.6. banka najavila da će osigurati dovoljno novca za financijske institucije koje se nađu u problemima. Dok financijski sektor traži nove izvore novca, industrijska proizvodnja u eurozoni u travnju je bila 2,3 posto manja nego u travnju prošle godine. Na mjesečnoj razini drugi mjesec za redom industrija bilježi pad, i to za 0,8 posto, predvođena padom proizvodnje u Njemačkoj. I podaci iz SAD-a upućuju na blago usporavanje gospodarstva. Zbog sporijeg tempa industrije pale su i cijene nafte, na 96,94 dolara za barel. 161 14.5. 24.5. 4.6. 14.6. 11.6. 12.6. 13.6. 14.6. VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 14.6.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mir. fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 167,8738 165,3107 151,4855 160,0353 162,4987 177,0079 199,5196 118,9728 137,7466 143,8624 152,3462 100,0028 106,5661 189,2722 184,6574 198,4714 143,7135 125,0314 104,2384 165,0564 108,8376 120,0950 171,5195 151,7714 125,5907 106,4004 141,3047 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova. 31 www.privredni.hr Broj 3732/3733, 18./26. lipnja 2012. BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 260,728 milijuna kuna Oba indeksa u padu Marko Repecki www.hrportfolio.hr Proteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio 30,8 milijuna kuna. Indeks Crobex pao je za 1,01 posto te Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra d.d. Dalekovod d.d. INA-industrija nafte d.d. Petrokemija d.d. Adris grupa d.d. (povl.) AD Plastik d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Belje d.d. Viro tvornica šećera d.d. je njegova posljednja vrijednost bila 1.619,35 bodova. Crobex10 tjedan je završio na 879,42 boda što predstavlja pad od 1,39 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija, kojom je tjedna promjena +1,30% -10,26% -3,60% +1,39% -0,25% -1,56% -0,01% +10,39% -3,27% +2,11% zadnja cijena 194,35 5,42 107,97 3.650,00 242,00 207,60 112,99 75,75 71,10 459,50 promet 8.087.554,83 2.026.631,89 1.710.154,93 1.382.313,33 1.307.204,20 1.226.880,30 1.105.699,54 1.084.189,49 944.419,74 805.216,84 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 30.771.336,45 kn ostvareno 8,087 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 194,35 kuna što je porast od 1,30 posto. Najveći dobitnik među najtrgovanijima je dionica Đuro Đaković Holdinga koja je trgovanje završila na 75,75 kuna što je porast od 10,39 posto, a njome je trgovano u vrijednosti od 1,084 milijuna kuna. Najveći pad imala je dionica Ingre koja je pala za 10,26 10 dionica s najvećim rastom cijene tjedna promjena HG Spot d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Validus d.d. Puljanka d.d. Uljanik d.d. ZIF Slavonski d.d. Arenaturist d.d. Franck d.d. Hoteli Maestral d.d. Đuro Đaković Holding d.d. +46,25% +39,30% +35,37% +25,00% +19,98% +18,68% +12,43% +11,11% +11,00% +10,39% zadnja cijena 5,85 397,00 5,55 50,00 60,00 19,00 95,00 499,99 99,90 75,75 promet 1.562,50 2.194,00 7.364,05 5.050,00 7.561,62 4.859,00 145.291,74 7.259,65 3.980,34 1.084.189,49 INVESTICIJSKI FONDOVI US Algorithm kojem je vrijednost pala za 2,21 posto, a slijedi ga VB Crobex10 s padom od 1,77 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je AC GBEM kojem je vrijednost udjela porasla za 1,40 posto, a slijedi ga KD Balanced s porastom od 0,59 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova imao je fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced koji je pao za 1,24 posto, a iza njega je Agram Trust s padom od 1,16 posto. Najuspješniji obveznički fond je ZB bond kojem je vrijednost udjela porasla za 0,56 posto, a slijedi ga Capital One s porastom od 0,52 posto. Simbolične padove u ovoj grupi imali su Erste Bond (0,08 posto) i Raiffeisen Bonds (0,07 posto). Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Erste Money kojem je vrijednost udjela porasla za 0,16 posto. OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond) od 6. do 14. lipnja 2012. godine Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] € 92,7227 -0,62 kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € € 11,6216 28,2301 8,0866 104,9200 100,7400 127,2900 61,7463 10,7901 119,7976 43,9200 63,3813 76,1546 67,0200 89,1008 85,9800 19,7327 39,8375 29,1116 20,7357 61,9912 45,0517 55,9536 65,2552 89,6461 11,7648 23,1000 5,8844 33,5223 85,4296 41,6018 469,7628 68,3273 74,2400 116,6287 89,5831 9,2775 94,0092 79,0191 82,8361 9,0039 89,0000 84,7785 95,9200 101,0427 0,55 -1,46 0,72 0,79 1,94 0,25 0,38 0,80 -0,61 -0,50 -0,58 -0,92 -0,81 0,10 -0,32 -0,45 0,62 1,03 -0,34 -0,54 0,92 0,28 3,83 -0,28 1,78 -0,52 1,68 -0,11 1,06 -0,65 -0,94 0,43 -0,78 -2,21 4,11 1,30 -0,20 0,72 -1,77 -0,02 -0,38 -1,14 -0,18 -0,52 Valuta POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART Naziv(fond) Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] € € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn € 103,5100 126,6200 93,0960 9,9180 124,8200 129,9918 111,2952 79,9456 89,6418 7,4850 74,5160 4,6204 59,8906 9,1269 114,7645 103,1000 0,39 -0,02 -0,33 0,38 -0,41 -0,54 0,18 -0,27 0,44 0,59 -1,24 -0,03 -1,16 1,40 -0,29 -0,88 € € € € € kn € € 170,7400 11,6769 177,9400 134,5664 132,2000 171,7202 129,8324 112,9255 0,56 0,00 -0,07 0,12 -0,08 0,52 0,51 0,22 kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn 137,4117 169,4784 144,6652 131,1489 151,2400 144,3900 144,1228 142,5604 127,0308 137,3170 127,4608 120,9157 11,2165 113,3201 84,4503 110,4500 103,1671 102,1600 101,8963 1239,3224 0,07 0,06 0,07 0,08 0,08 0,16 0,05 0,15 0,02 0,05 0,07 0,07 0,11 0,06 -0,36 0,08 0,06 0,07 0,07 0,07 Valuta MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity zadnja vrijednost 1.619,3500 879,4200 95,5428 109,3035 posto te je trgovanje završila na 5,43 kune. Njome je trgovano u vrijednosti od 2,026 milijuna kuna. Osam tjedna promjena -1,01% -1,39% +0,18% +0,29% od 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a četiri ih je zabilježilo porast cijene. 10 dionica s najvećim padom cijene tjedna promjena Tekstilpromet d.d. Pounje trikotaža d.d. Elektrometal d.d. Hoteli Podgora d.d. Koka d.d. Dioki d.d. Maistra d.d. Pismorad d.d. Ingra d.d. Tankerska plovidba d.d. -20,00% -18,56% -16,66% -16,25% -15,83% -13,97% -12,66% -11,41% -10,26% -9,91% zadnja cijena 280,00 1,36 100,01 20,10 101,01 21,50 40,00 310,05 5,42 600,00 promet 7.280,00 1.740,80 13.903,64 2.355,00 707,07 175.990,46 50.893,11 1.240,20 2.026.631,89 28.765,00 *vijesti Dobitnički fondovi u većini Pedeset od ukupno 89 fondova protekloga tjedna ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Kod dioničkih fondova pozitivne rezultate imali su NFD Aureus New Europe (+4,11 posto) i HPB Titan (+3,83 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova imao je NFD Aureus index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash Inflacija porasla na 3,9 posto U svibnju su potrošačke cijene u Hrvatskoj bile veće za 3,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Riječ je o najvećoj stopi inflacije u protekle tri godine. Rastu cijena najviše su pridonijele cijene električne energije i plina koje su porasle za 19,8 odnosno za 22 posto. Ukupan rast cijena potaknulo je i povećanje PDVa uvedeno u ožujku. Dokapitalizacija Centar banke Dioničari Centar banke odlučili su povećati temeljni kapital banke na 200,6 milijuna kuna. Fond Alternative Private Equity pri tome je uložio 97 milijuna kuna, a Heruc Grupa, dosadašnji većinski dioničar, 34,25 milijuna kuna. Fond će time postati vlasnik 51,57 posto redovnih dionica, a Herucu ostaje 35,82 posto. Povećane su i rezerve banke za 69 milijuna kuna, kao temelj za širenje investicija u suradnji s malim i srednjim tvrtkama. Izvoz Segestice 40 milijuna kuna Sisačka tvrtka Segestica otišla je u stečaj prije dvije godine zbog prezaduženosti, a početkom 2011. kupio ju je Badel za 24,2 milijuna kuna. U Segesticu je otad investirano oko 30 milijuna kuna, a zaposleno je 45 radnika. Bren- dovi poput octa Kisko ponovno se proizvode pa je ostvaren i izvoz od 40 milijuna kuna. Pad bruto premije Hrvatski osiguravatelji u prvih su pet mjeseci ove godine zaračunali 31 milijun kuna manju bruto premiju nego u isto vrijeme prošle godine. Prema najnovijim podacima koje je objavio Hrvatski ured za osiguranje, ukupno zaračunata bruto premija svih osiguravatelja iznosila je 4,1 milijardu kuna. Na ukupan rezultat najviše je utjecao pad u neživotnim osiguranjima od 56,8 milijuna, dok je bruto zaračunata premija životnih osiguranja porasla 25,6 milijuna kuna, odnosno za 2,7 posto. U blokadi 72.400 tvrtki Krajem travnja bilo je blokirano 72.400 poduzeća, koja su dugovala 43,47 milijardi kuna. Prema podacima Fine u blokadi je bilo i 211.000 građana, 1300 manje nego u ožujku. Ukupan dug građana iznosi 13,6 milijardi kuna ili 64.500 kuna po građaninu. Dospjeli dug građana u mjesec dana povećao se za 540 milijuna kuna. PPA PODUZETNIČKI POTICAJ by Audi Audi je oduvijek bio vjeran prijatelj poslovnim ljudima i poduzetnicima. Želimo nastaviti podržavati vas na isti način u svim etapama vašeg puta. Zato smo za ograničenu količinu određenih modela Audi vozila dostupnih odmah osmislili posebne poduzetničke poticaje u iznosu donedavno važećeg odbitka pretporeza. Posjetite najbližeg ovlaštenog Audi trgovca i doznajte više. OSIJEK: AutoZubak, Martina Divalta 326, tel.: 031/ 562 310; SLAVONSKI BROD: AutoZubak, Gospodarska 4, tel.: 035/ 405 350; SPLIT: Autokuća Kovačić, Kralja Držislava 51, tel.: 021/ 326 810; VARAŽDIN: AutoZubak, Vilka Novaka 50b, tel.: 042/ 330 198; ZADAR: Auto Hrvatska Automobili, F. Lisice 85, tel.: 023/ 344 814; ZAGREB: AutoZubak, Ljudevita Posavskog 7a, Sesvete, tel.: 01/ 2030 200; Porsche Zagreb Jankomir, Velimira Škorpika 23, tel.: 01/ 5501 900 Kombinirana potrošnja goriva 4,9 - 8,2 l/100 km; kombinirana vrijednost specifične emisije CO2 129 - 190 g/km.
© Copyright 2024 Paperzz
