SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA ZAVRŠNI RAD br. 978 BAZA ZNANJA RAČUNALNA PODRŠKA UDALJENOM UČENJU Matija Šaravanja Zagreb, lipanj 2009. Izvornik završnog zadatka Sadržaj: Uvod ................................................................................................................... 1 1. Učinkovitost u prijenosu znanja .................................................................. 2 1.1 Učenje na daljinu ................................................................................. 3 1.1.1 Osnovne karakteristike programa za učenje na daljinu ................... 4 1.1.2 Prednosti.......................................................................................... 5 1.1.3 Nedostaci ......................................................................................... 7 2. 3. 4. Baze znanja u svijetu ................................................................................. 8 2.1 OpenCourseWare ................................................................................ 8 2.2 NPTEL ............................................................................................... 10 2.3 Videolectures.net ............................................................................... 11 Stvaranje baze znanja na FER-u ............................................................ 12 3.1 Stanje ICT obrazovnog sustava u Hrvatskoj ...................................... 12 3.2 Model baze znanja............................................................................. 12 3.3 Plan izvedbe ...................................................................................... 14 Predavanja u sustavu za učenje na daljinu .............................................. 15 4.1 Postupak snimanja predavanja - screencasting ................................ 15 4.2 Adobe Captivate ................................................................................ 16 4.2.1 Sistemski preduvjeti za instalaciju softvera .................................... 17 4.2.2 Tipičan razvojni scenarij................................................................. 17 4.3 Način snimanja predavanja na FER-u ............................................... 18 4.3.1 Prije snimanja ................................................................................ 18 4.3.2 Za vrijeme snimanja ....................................................................... 22 4.4 Obrada snimljenih materijala ............................................................. 22 4.4.1 Korisničko sučelje .......................................................................... 22 4.4.2 UreĎivanje slajdova ....................................................................... 24 4.4.3 Grupiranje slajdova ........................................................................ 24 4.4.4 Imenovanje slajdova ...................................................................... 25 4.4.5 Uklanjanje prikaza miša ................................................................. 25 4.4.6 Obrada audio zapisa ...................................................................... 25 4.4.7 Kombiniranje više projekata ........................................................... 26 4.4.8 Promjena veličine slajdova ............................................................ 26 4.4.9 Izrada novog slajda ........................................................................ 27 4.4.10 Dodavanje skeniranih bilješki ....................................................... 28 4.4.11 Dodavanje tablice sadržaja .......................................................... 29 4.4.12 Ubrzavanje vremena učitavanja ................................................... 30 4.5 Objava snimljenih materijala .............................................................. 31 4.5.1 Kompresija audio zapisa ................................................................ 32 4.5.2 Preloading time .............................................................................. 32 4.6 Konačni izgled ................................................................................... 33 4.6.1 Datoteke ........................................................................................ 35 5. 6. 4.7 Poteškoće prilikom snimanja ............................................................. 35 4.8 Licenciranje – Creative Commons ..................................................... 36 Učionica – fakultetska baza znanja .......................................................... 38 5.1 Korisničko sučelje .............................................................................. 39 5.2 Sučelje za administratore .................................................................. 44 5.3 Interakcija korisnika – sustav JS-Kit .................................................. 49 Istraživanje o prednostima implementacije fakultetske baze znanje ........ 51 6.1 Analiza troškova snimanja predavanja na Fakultetu .......................... 52 7. Zaključak .................................................................................................. 53 8. Literatura: ................................................................................................. 54 Uvod Sva dosadašnja civilizacijska dostignuća rezultat su razvoja tehnologije te konstantnog učenja i usavršavanja ljudskog znanja kroz povijest [1]. Najnovijim tehnologijama, odnosno ubrzanim razvojem računala krajem dvadesetog stoljeća i stvaranjem Interneta – javno dostupne globalne paketne podatkovne mreže koja zajedno povezuje računala i računalne mreže, postavljen je temelj za stvaranje informacijskog društva. Samim time omogućeno je i osmišljavanje novih načina za usavršavanje samog procesa učenja i usvajanja znanja, pogotovo na području učenja na daljinu. U prvom dijelu ovog završnog rada detaljno je opisan koncept učenja na daljinu, njegove osnovne karakteristike, sudionici, prednosti i mane. U sklopu toga opisana je i teorija o učinkovitosti u prijenosu znanja i pružen uvid u postojeće napredne sustave za učenje na daljinu, MIT OpenCourseWare i NPTEL – programe koji već sada služe obrazovanju milijuna ljudi diljem svijeta. U nastavku je predstavljen model razvoja takvog univerzalnog sustava za učenje na daljinu, odnosno jedinstvene fakultetske baze znanja s ciljem unaprjeĎenja kvalitete studiranja na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Detaljno su opisani novi načini stvaranja fakultetskih materijala za učenje na daljinu, snimanjem predavanja i stvaranjem screencastova - digitalnih datoteka koje sadržavaju kombinaciju naracije predavača i računalnih video zapisa, namijenjenih pregledavanju na računalu i učenju na daljinu [2]. Za distribuciju snimljenih sadržaja preko Interneta, izraĎen je interaktivni portal koji korisnicima služi za pregledavanje snimljenih materijala i meĎusobnu interakciju. Uz snimljene materijale portal predviĎa i integriranje svih ostalih digitaliziranih materijala za učenje trenutno dostupnih na Fakultetu u jedinstvenu cjelinu. Na kraju su izneseni rezultati istraživanja o korisnosti implementacije takvog sustava na Fakultetu i mogućem pozitivnom utjecaju na kvalitetu studija, izraĎena na uzorku od 430 studenata. Napravljena je i analiza troškova nabavke potrebne opreme za snimanje predavanja na Fakultetu u širem razmjeru. 1 1. Učinkovitost u prijenosu znanja Sudionici u prijenosu znanja mogu se definirati kao učitelji – osobe koje posjeduju znanje, i učenici – osobe koje trebaju to znanje usvojiti. No taj koncept može se i proširiti. Potrebno je imati motivirane učitelje koji će biti voljni prenijeti svoje znanje te, s druge strane, motivirane učenike koji to znanje žele naučiti. Odgovornost učenja leži na učeniku, dok je uloga učitelja osmisliti načine kako učinkovito prenijeti svoje znanje učenicima. Za prijenos znanja potrebno je vrijeme, koje se može definirati kao ukupna suma vremena koje su utrošili učitelj i učenici u prijenosu znanja, i energija, koja se može definirati kao sveukupni resursi utrošeni na prijenos znanja. Učinkovitost u prijenosu znanja sa ekonomskog stajališta može se onda definirati kao - maksimiziranje prijenosa količine znanja, uz minimiziranje utroška vremena i energije Komponente prijenosa znanja su kvaliteta – koliko je znanje kvalitetno i dobro prezentirano, i kvantiteta – količina studenata koji to znanje žele usvojiti. Do kraja dvadesetog stoljeća, odnosno prije naglog razvoja računalne tehnologije, glavni načini prenošenja znanja u obrazovnom sustavu bila su predavanja – u kojima učitelj direktno troši svoje vrijeme kako bi prenio svoje znanje učenicima i pisani materijali – u kojima učitelji zapisuju svoje znanje u obliku knjiga, skripti i sličnih materijala. Predavanja se mogu promatrati kao direktno prenošenje znanja od strane učitelja prema jednom ili više učenika. Problem kod predavanja javlja se jer su dvije komponente prenošenja znanja najčešće recipročne. Uz veći broj učenika prisutnih na predavanju, jako je teško održati kvalitetu. U obrnutom slučaju ne može se zadovoljiti kvantiteta. Istovremeno, nije učinkovito niti s ekonomskog stajališta jer zahtijeva izgradnju prostora za predavanje i stalni transport svih sudionika predavanja na tu lokaciju. 2 U idealnom slučaju, jedan bi učitelj podučavao samo jednog učenika. Može se čak otići još i dalje i reći - kada bi učenik za vrijeme predavanja istovremeno imao na raspolaganju više učitelja. No, isto tako nužno je uračunati i ključne faktore koji su spomenuti ranije. Kvaliteta usvajanja znanja ovisi o motiviranosti, interesu i vremenu koje učenici i učitelji, koji u tom trenutku sudjeluju u predavanju, imaju na raspolaganju. Informacije iz pisanih materijala pak, mogu se mogu jednostavno umnožavati te samim time dospjeti do većeg broja učenika i zadovoljiti komponentu kvantitete u prijenosu znanja. Učenik se materijalima za učenje može posvetiti kad za njih ima najviše vremena i interesa, te samim time i najviše motivacije. Uz to, učitelj u velikoj mjeri oslobaĎa svoje vrijeme. No, ovdje se problem javlja u nemogućnosti interakcije izmeĎu sudionika u prijenosu znanja zbog samog načina prenošenja informacija. Samim time učenik nema mogućnost dobivanja trenutne pomoći i podrške prilikom usvajanja znanja Iz ovoga se može zaključiti kako bi idealan proces učenja uključivao individualni pristup motiviranog učitelja, s kvalitetnim materijale za učenje, u trenutku kada je učenik najmotiviraniji za učenje. Zamisao da svaki učenik ima na raspolaganju svog učitelja u bilo koje doba dana, i to ne bilo kakvog učitelja, već najboljeg u tom polju poduke zvuči kao utopija. Tim više kada bi na raspolaganju imao sve najbolje učitelje iz željenih područja interesa. No korištenjem najnovijih tehnologija moguće je približiti se takvoj viziji, koja će ujedno uspješno zadovoljavati i ekonomsko stajalište učinkovitosti - snimanjem predavanja i stvaranjem sustava za online učenje na daljinu odnosno, interaktivne baze znanja. 1.1 Učenje na daljinu Učenje na daljinu (distance learning, distance education) možemo definirati kao obrazovanje ili obuku koja se nudi učenicima na različitom mjestu odnosno fizički udaljenima od učitelja ili izvora informacija [3]. U praksi je učenje na daljinu puno složenije od ove definicije jer uključuje korištenje novih tehnologija i novih interaktivnih nastavnih metoda. 3 Učenje na daljinu nije novi koncept u obrazovanju, programi za takvo učenje nastali su puno prije korištenja www i Interneta, odnosno čak puno prije korištenja računala u obrazovanju. Mediji koji su se u počecima koristili bili su: tiskani dokumenti, audio i video kazete, TV program, a kasnije uporabom neumreženih računala i diskete i CD-ROM-ovi. Unatrag nekoliko godina razvojem računalnih mreža, a posebno razvojem Interneta, ta tehnologija počinje prevladavati kod udaljenog učenja. Tako se i termin učenje na daljinu u novije vrijeme zamjenjuje terminom online učenje čime se naglašava da je riječ o posebnom obliku e-learninga ili e-obrazovanja. 1.1.1 Osnovne karakteristike programa za učenje na daljinu Programi ili tečajevi učenja na daljinu mogu biti prilagoĎeni različitim osobinama učenika, prvenstveno različitoj dobi učenika. Tako se ovakvi programi organiziraju i za osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast, za studente, ali i za odrasle polaznike koji stječu nova znanja zbog profesionalnog usavršavanja ili vlastitih interesa. Tečajevi na daljinu mogu pomoći svojim polaznicima da shvate važnost učenja i obrazovanja kroz cijeli život, bilo zbog osobnih interesa ili zbog napredovanja u karijeri. Glavne razlike izmeĎu programa za učenje na daljinu su u tehnologiji koja se koristi, u strukturi programa ili tečaja, te po stupnju nadgledanja polaznika. Neki programi učenja na daljinu nude visoko strukturirane tečajeve kod kojih su polaznici upoznati s vremenskim rokovima do kojih moraju ispuniti svoje zadatke. Osim toga, točno su odreĎeni standardi po kojima se ocjenjuje napredak svakog pojedinog učenika. Ovakvi tečajevi obično se sastoje od više stupnjeva, pri čemu postoji hijerarhija od najjednostavnijih do najsloženijih faza tečaja koje polaznici moraju proći. Ovakve tečajeve nude obrazovne institucije ili poslovne kompanije, a polaznici na kraju tečaja dobivaju diplomu ili potvrdu o pohaĎanju. Kod njih se zbog toga mora osigurati visok stupanj praćenja polaznika i vrednovanja njihovog znanja. Postoji i visok stupanj interakcije izmeĎu voditelja tečaja i polaznika. Voditelj tečaja ocjenjuje napredak svakog pojedinog polaznika. Na kraju tečaj se organizira završni ispit na osnovu kojeg polaznici dobivaju diplomu. 4 Kod tečajeva koje polaznici pohaĎaju s ciljem da ovladaju nekom vještinom ili nauče neku novu temu (npr. učenje korištenja novog programskog paketa) ne postoje unaprijed odreĎeni rokovi do kojih polaznici moraju savladati cijeli sadržaj tečaja, već mogu na fleksibilniji način rješavati pojedine zadatke. Tu je i manji je stupanj nadgledanja polaznika i vrednovanja njihovog znanja. Kod takvih tečajeva polaznici uglavnom sami uče, svojim vlastitim tempom, u vrijeme koje njima najbolje odgovara, i sami su odgovorni za količinu i kvalitetu usvajanja znanja. 1.1.2 Prednosti Kao jedna od najvećih prednosti učenja na daljinu smatra se to što omogućuje stalno učenje (lifelong learning) i profesionalno usavršavanje. No bez obzira da li je riječ o programima na daljinu za odrasle polaznike ili za djecu obuhvaćenu redovitim obrazovanjem, svima je zajedničko da učenici uče neovisno, vlastitim tempom, na mjestu i u vremenu koje sami odaberu. Polaznicima je na raspolaganju veliki broj predmeta koje nude različite institucije ili učitelji-pojedinci. Tako se kao prednosti učenja na daljinu mogu izdvojiti: Vlastiti tempo - polaznici tečajeva na daljinu mogu savladavati gradivo onom brzinom kojom žele. Mogu prolaziti kroz materijal za učenje onoliko puta koliko žele. Preko jednostavnijih lekcija mogu brže prolaziti, dok se na složenijim i zahtjevnijim lekcijama mogu dulje zadržati i proći ih nekoliko puta. Odabiranje mjesta učenja - u ovisnosti o mediju koji se koristi za rasprostiranje materijala pri učenju na daljinu, polaznici tečajeva mogu učiti na različitim mjestima koji im najbolje odgovaraju. Tako npr. polaznici mogu kod kuće ili na poslu pristupiti informacijama na Internetu, slati ili primati E-mail poruke, raditi sa poštanskim listama itd. Dostupnost tema koje ne nude tečajevi/programi u tom području - mnoga sveučilišta, poslovne kompanije ili pojedinačni učitelji nude obrazovne programe unutar neke regije. Svaki od tih programa je specijaliziran za neko područje pa se može dogoditi da učenici u nekoj regiji ne mogu pronaći programe koji su u skladu s njihovim interesima. Stoga tečajevi na daljinu omogućuju učenicima da pronalaze i 5 pohaĎaju programe koji ih zanimaju, iako ih ne nude obrazovne ili poslovne institucije u mjestu u kojem žive ili rade. Sudjelovanje u najkvalitetnijim ili najprestižnijim programima - unutar svake discipline postoje neke institucije koje nude visoko kvalitetne obrazovne programe. MeĎutim, te institucije nisu dostupne svima onima koji su zainteresirani za te programe. Učenje na daljinu omogućuje učenicima pohaĎanje tečajeva na kvalitetnim institucijama ili onih koje drže poznati stručnjaci, bez potrebe za promjenom mjesta boravka Odabiranje svog načina učenja - Svatko ima svoj način učenja, neki učenici više vole aktivno, dok drugi preferiraju pasivno učenje. Tečajevi na daljinu omogućuju različite stupnjeve interakcije izmeĎu učitelja i učenika, te meĎusobno izmeĎu učenika. Neki polaznici tečajeva na daljinu uče tako da čitaju materijale, vode bilješke i samostalno izvršavaju zadatke koji se od njih traže. Neki učenici lakše uče ako sudjeluju u diskusiji s ostalim učenicima, koristeći E-mail, telekonferencije ili videokonferencije. Neki učenici prilikom učenja preferiraju multimedijske elemente, kao što su grafika, animacija, zvuk. Za njih su najprikladniji online tečajevi. Praktičan rad sa različitim tehnologijama - Za učenje na daljinu koriste se različite tehnologije, kao što su računalo, CD player, videorekorder, itd. Stoga učenici koji pohaĎaju tečajeve na daljinu, osim što stječu informacije o onome što uče, usvajaju i dodatna znanja i vještine o korištenju tih tehnologija. Samostalno učenje - Kod učenja na daljinu učenici, osim što dobivaju gotove materijale za učenje, samostalno traže nove izvore informacija. Oni nastoje doći do dodatnih informacija koje im omogućuju da bolje usvoje odreĎeni sadržaj ili da uspješnije savladaju odreĎenu vještinu. Polaznici tečajeva na daljinu obično su vrlo motivirani i žele što uspješnije riješiti postavljene zadatke. Znanja i iskustva koja su stekli samostalnim istraživanjem učenici mogu podijeliti sa svojim učiteljima, tako da i učitelji uče od svojih učenika. Tako se razvija meĎusobna suradnja izmeĎu učenika i nastavnika te se gubi dominantna uloga nastavnika. 6 1.1.3 Nedostaci Polaznici tečajeva ili kolegija na daljinu najčešće kao najveći nedostatak naglašavaju izostanak osobnog kontakta meĎu sudionicima. Kontakt u živo i s nastavnikom i s ostalim polaznicima nije prisutan kod učenja na daljinu što može predstavljati problem za neke korisnike koji nisu navikli na takve oblike rada. Zbog takve izoliranosti pojedinaca potreban je visok stupanj aktivnosti i discipliniranosti polaznika kako oni ne bi odustali od pohaĎanja kolegija ili tečaja. Jedan od problema kod učenja na daljinu je upravo visok stupanj odustajanja polaznika (eng. high dropout rate) što se nastoji riješiti uvoĎenjem podrške polaznicima putem tutora ili mentora. Tutor je nastavnik ili asistent koji prati napredovanje polaznika, potiče ga u radu te mu pomaže pri eventualnim problemima s kojima se susreće. Nedostaci kod učenja na daljinu vezani su i uz tehnologiju koja se koristi za izvoĎenje tečajeva. Svi polaznici moraju na raspolaganju imati odgovarajuću računalnu tehnologiju, na primjer računalo s najnovijom verzijom nekog web preglednika, programe za izvoĎenje multimedijskih zapisa, priključak na Internet. Tehnologija koja se koristi za neki tečaj može biti i vrlo zahtjevna (na primjer kod videokonferencija) te tako i onemogućiti pohaĎanje tečaja polaznicima kojima ona nije dostupna. Problem za neke polaznike, pa i tutore može predstavljati i korištenje tehnologije koju još ne poznaju. Vrlo često potrebno je uložiti dodatno vrijeme da bi se, pored sadržaja koji se uče, savladala i tehnologija pomoću koje se oni nude polaznicima. TakoĎer postoji problem pouzdanosti tehnologije jer može doći do različitih zastoja i kvarova u radu sustava što može djelovati frustrirajuće i na polaznike i na tutore te takoĎer utjecati na odustajanje polaznika od tečaja ili kolegija. 7 2. Baze znanja u svijetu 2.1 OpenCourseWare Vijeće jednog od najpoznatijih tehnoloških fakulteta na svijetu, Massachusetts Institute of Technology (MIT) 2000. godine, predložilo je inicijativu o objavljivanju svojih edukacijskih materijala s preddiplomskih i diplomskih studija na Internetu pod nazivom MIT OpenCourseWare (MIT OCW). Njihova baza znanja u rujnu 2002. godine brojala je materijale sa samo pedesetak kolegija. Danas su na njihovoj stranici dostupni materijali sa preko 1900 kolegija, koji uključuju 1500 predavanja, 9000 zadataka i preko 900 ispita. Većina kolegija postupno uvodi multimedijalne elemente, a trenutno su dostupna kompletna video predavanja s 31 kolegija [4]. Njihova vizija je poboljšanje globalnog nivoa obrazovanja kroz otvoreno i javno dostupno širenje znanja čemu u prilog ide i činjenica da je materijale do sada pregledalo preko 50 milijuna ljudi diljem svijeta. Graf 2.1 pokazuje statistiku posjetitelja i otkriva da njih skoro 50% spada u kategoriju samostalnih učenika (eng. Self-learner), odnosno osoba koje vlastitom inicijativom žele nadopuniti i usavršiti svoje znanje. Trećina posjetitelja su studenti Fakulteta, dok ostatak čini obrazovni kadar. Posjetitelji materijale uspješno koriste za razne potrebe detaljnije opisane u tablici 2.1. 17% Obrazovni Kadar Studenti 48% Samostalni učenici 32% Ostali Graf 2.1 - Posjetitelji portala OCW 8 Posjetitelji Motivi posjetitelja % posjetitelja Usavršavanje vlastitog znanja 31% Učenje novih metoda predavanja 23% Obrazovni Dodavanje OCW materijala u vlastite kolegije kadar Traženje referentnih materijala za studente 20% Studenti 15% Stvaranje nastavnih programa za njihove obrazovne ustanove 8% Usavršavanje vlastitog znanja 46% Dopuna vlastitim materijalima za učenje 34% Planiranje nastavka studija 16% Istraživanje područja i učenje o sadržajima izvan vlastite struke 40% Revizija osnovnih koncepta u vlastitoj struci 18% Samostalni učenici Priprema i planiranje za buduće studije 18% Ostajanje u toku sa razvojem u vlastitoj struci 17% Dovršavanje projekata i zadataka u struci 4% Tablica 2.1 - Motivi posjetitelja MIT OpenCourseWare već sad ima veliki značaj za zajednicu, a posjetitelji portala pozitivno gledaju na njegovo jačanje: 96% posjetitelja preporuča portal OCW 96% obrazovnog kadra slaže se da je portal pomogao u pripremi njihovih kolegija Profesori na MIT-u složni su i entuzijastični u pogledu prednosti koje ovaj program pruža globalnoj zajednici. Velika većina njih - preko 90% - dobrovoljno je pristala na slobodno objavljivanje njihovih materijala i sadržaja za učenje na portalu. 9 Video materijali naišli su na najveće odobravanje i popularnost u javnosti. Nekim je profesorima odluka o snimanju predavanja donijela čak i svjetsku slavu. Rad profesora fizike Waltera Lewina i profesora matematike Gilberta Stranga promoviran je i u vodećim svjetskim medijima u SAD-u pa i šire, a samo njihova predavanja pregledalo je preko milijun ljudi. Na tragu MIT OCW-a osnovan je i OCW Consortium – suradnja preko dvije stotine institucija za visoko obrazovanje diljem svijeta u stvaranju kvalitetnih materijala za učenje iz svih područja. Njihova je vizija promicanje znanja i obrazovanja kroz OpenCourseWare [5]. Ciljevi konzorcija: proširenje dosega i utjecaja OpenCourseWarea kroz prilagodbu edukacijskih materijala diljem svijeta promoviranje razvoja novih OCW projekata osiguranje održivosti OCW projekata kroz pronalaženje načina za povećanje njihove učinkovitosti i smanjenje troškova Za članstvo u konzorciju, institucije, pod svojim službenim imenom, moraju objaviti materijale sa minimalno 10 kolegija koji odgovaraju standardima OCW-a ili aktivno sudjelovati u promicanju OCW-a kroz primjerice prevoĎenje postojećih materijala na druge jezike ili širenje dosega OCW-a. 2.2 NPTEL Glavni cilj indijskog obrazovnog sustava na području tehničkih znanosti je uvoĎenje reformi koji će transformirati Indiju u zemlju sa snažnom i sposobnom visoko-obrazovanom radnom snagom. Tržišna potreba za kvalificiranim inženjerima u Indiji u ovom je trenutku mnogo veća od brojke koju mogu zadovoljiti indijska sveučilišta. Uz to, broj institucija sa potpuno kvalificiranim profesorskim kadrom veoma je malen. Veći broj predavača relativno je neiskusan i nedovoljno kvalificiran za držanje kvalitetnih predavanja. Zbog toga vodeće institucije naglašavaju važnost širenja visoko-kvalitetnih materijala za učenje svim dostupnim medijima. 10 NPTEL je skraćenica za National Programme on Technology Enhanced Learning, inicijativu osam vodećih indijskih tehnoloških instituta za stvaranje kvalitetnih materijala za učenje iz područja inženjerstva i znanosti dostupnih preko Interneta [6]. U prvoj fazi tog projekta snimljeno je 110 web kolegija u video formatu iz područja inženjerstva, tehničkih, ali i društvenih znanosti. Svaki kolegij sadrži materijale koji u pravilu pokrivaju preko 40 sati predavanja. Druga faza projekta predviĎa stvaranje još četiri stotine kolegija s preko 16.000 sati video materijala za učenje. Kada bude završena, biti će to najveći repozitorij materijala za učenje iz područja tehničkih znanosti na svijetu i koristit će svim zainteresiranim subjektima za unaprjeĎenje svoga znanja. Uz snimanje sadržaja projekt NPTEL naglašava i stvaranje okruženja za eučenje za sve pojedine kolegije na kojima će biti omogućena interakcija i diskusija studenata i profesora iz cijeloga svijeta. Krajnji cilj je stvaranje digitalne knjižnice za svaki pojedini predmet sa odgovorima na najčešće probleme s kojima se studenti susreću. 2.3 Videolectures.net Projekt Videolectures.net pokrenut je 2002. Godine na Institutu Jozef Stefan u Sloveniji u sinergiji s globalnim trendovima i formalnim utjecajima Europske unije za stvaranjem društva znanja [7]. Portal je usmjeren promoviranju znanosti, razmjeni ideja i poticanju širenja znanja kroz pružanje slobodnog pristupa visokokvalitetnim edukacijskim video-materijalima iz područja znanosti koje prezentiraju ugledni članovi akademske zajednice. Sadržaj portala nije namijenjen samo znanstvenoj zajednici već i široj javnosti. Sva predavanja, dokumenti stranice i linkovi na portalu sistematski su povezani uzimajući u obzir komentare korisnika. U rad projekta uključen je niz zemalja iz Europe, te SAD-a, Australije, Rusije i Brazila. Danas portal Videolectures.net postaje važna referenca i repozitorij video-materijala za posjetitelje iz cijelog svijeta. 11 3. Stvaranje baze znanja na FER-u 3.1 Stanje ICT obrazovnog sustava u Hrvatskoj Kreatori hrvatske gospodarske politike istaknuli su ICT – Informacijsko komunikacijsku tehnologiju, kao jedan od sektora naše budućnosti. Tu svijetlu budućnost, koju proklamiraju, temelje na razvoju vrhunskih kadrova koje se smatra i ključnim činiteljem privlačenja stranih ulaganja, usmjerenih ponajprije izvozu. Ipak, stanje na obrazovnom terenu ne ulijeva nadu da će se postavljeni ciljevi moći ostvariti. Hrvatska ICT industrija zaostaje za ostalim zemljama u regiji, unatoč vrhunskim kadrovima kojima se hvalimo – jer nemamo uvjete za obrazovanje dovoljno broja budućih inženjera [8]. Hrvatska ima jednog informatičara na tisuću stanovnika, Slovenija ih ima tri, a EU pet. Svi fakulteti u Hrvatskoj na godinu proizvedu 600 do 700 diplomiranih inženjera elektrotehnike, računarstva i informatike. FER tu sudjeluje s više od polovine. Nakon stanovite stagnacije 2006. godine je na FER-u diplomiralo 430 ljudi. Za konkurentnost ICT sektora sve to zajedno ipak nije dovoljno. Kako bi povećali tu brojku na FER-u je odlučeno povećati upisnu kvotu na 750 studenata, iako je sadašnji objektivni kapacitet dostatan za njih 400 do 500. Uz manjak resursa to neminovno dovodi do razvodnjavanja kvalitete studija. Postavlja se pitanje kako učinkovito riješiti odnos izmeĎu kvalitete obrazovanja ICT stručnjaka i potreba tržišta, odnosno broja studenata u obrazovnom sustavu? A odgovor se sada nameće sam po sebi – stvaranjem baze znanja. 3.2 Model baze znanja Baza znanja zamišljena je kao web portal koji povezuje znanje – prvenstveno snimljena predavanja, ali i ostale akademske materijale, u sustav koji studentima omogućava učinkovito učenje na daljinu. Sadržaji na portalu podijeljeni su u kategorije koje predstavljaju semestre preddiplomskog studija na Fakultetu i podkategorije koje predstavljaju predmete u tim semestrima. Otvaranjem pojedinog 12 predmeta korisniku se izlistavaju svi dostupni sadržaji vezani za odabrani predmet – odnosno linkovi na snimljena predavanja i materijale. Klikom na željeni sadržaj, otvara se novi prozor u kojemu korisnici mogu pregledavati sadržaje. Kako bi se osigurala mogućnost interakcije izmeĎu sudionika uključenih u sustav, u istom prozoru nalazi se i forum za raspravu i postavljanje pitanja direktno vezanih uz sadržaj. Kada korisnik postavi pitanje, autoru sadržaja – odnosno predavaču, automatski se šalje E-mail notifikacija sa pitanjem. U raspravi mogu sudjelovati i svi ostali korisnici. Odgovorima i daljnjom raspravom omogućuje se konstantna nadogradnja znanja vezana uz pojedinu temu. Uz sustav komentiranja, postoji i sustav ocjenjivanja sadržaja. Korisnici mogu ocijeniti sadržaj ocjenom od 1-5 čime automatski daju povratnu informaciju autoru o kvaliteti sadržaja. Istovremeno se stvara lista najboljih sadržaja na portalu. Cilj ovakvog pristupa je konstantno unaprjeĎenje kvalitete sadržaja u bazi. Sadržaji se ne nalaze direktno na portalu već se u bazu dodaju samo linkovi na njih. Ti sadržaji, uz snimljena predavanja, mogu primjerice biti i PDF datoteke. Portal omogućava definiranje uloga. Tako se za pojedini predmet mogu postaviti korisnici ovlašteni za ureĎivanje liste sadržaja i dodavanje sadržaja – npr. profesori i asistenti sa tog predmeta. Na portalu je implementirana i napredna tražilica. Autori koji postavljaju linkove na svoja predavanja trebaju u opis obavezno staviti i tablicu sadržaja predavanja. Time se korisnicima omogućuje učinkovito pretraživanje sadržaja na portalu upisivanjem ključne riječi interesa. Krajnji cilj ovog koncepta je postavljanje temelja za brzo stvaranje i iznimno jednostavno širenje kvalitetne baze znanja. U bazu se mogu povezati svi ostali fakulteti na zagrebačkom sveučilištu i sva sveučilišta u državi. Uključenjem akademske zajednice, u vrlo kratkom roku u bazi bi se mogla naći sva predavanja i sadržaji potrebni za kvalitetno svladavanje gradiva i upijanje novih znanja iz bilo kojeg područja interesa. Interaktivna baza znanja nazvana je Učionica, te je za njezino postavljanje predviĎena web domena ucionica.fer.hr ili integracija s već postojećim sustavima na Fakultetu kao što su Ahyco ili Ferko. 13 3.3 Plan izvedbe Kao prototip idejnog rješenja, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu snimana su predavanja na kolegiju „Programske paradigme i jezici“ pod vodstvom dr. sc. Ivice Botičkog. Uz to, snimane su i pojedine konzultacije i auditorne vježbe na ostalim kolegijima, prvenstveno kako bi se demonstrirao način snimanja matematičkih sadržaja. Snimljeni materijali ureĎeni su i ponuĎeni studentima na korištenje i evaluaciju kako bi se dobile pozitivne smjernice za daljnje unaprjeĎenje sustava. Za razliku od klasičnog snimanja video-kamerom, snimanju se pristupilo izradom screencastova - digitalnih datoteka koje sadržavaju kombinaciju naracije predavača i računalnih video zapisa, namijenjenih pregledavanju na računalu i učenju na daljinu. Snimanja su raĎena uz pomoć prijenosnog računala s instaliranim softverskim paketom za izradu materijala za učenje na daljinu Adobe Captivate, i bluetooth mikrofona. Za izradu cjelokupnog sustava za učenje na daljinu zauzet je prostor na privatnom internetskom serveru, gdje je prema opisanom modelu izraĎen i postavljen portal za e-učenje, odnosno prototip fakultetske baze znanja. Toj bazi znanja mogu pristupiti svi studenti fakulteta i pregledavati željene sadržaje ili ih spremiti na vlastito računalo. Portal se nalazi na domeni: http://www.mathworkshome.com/matija/bazaznanja/ 14 4. Predavanja u sustavu za učenje na daljinu Za razliku od klasičnog snimanja videokamerom, razvoj modernih tehnologija omogućio je razvoj novih i jednostavnijih načina snimanja sadržaja. Naime, većina predavanja na Fakultetu danas se drži uz pomoć računala i prezentacija izraĎenih u MS PowerPointu. Prilikom snimanja težište je stavljeno na sadržaj predavanja te je iz tog razloga zapravo potrebno snimati samo informacije koje se prezentiraju sa računala i naraciju predavača. Za učinkovito snimanje predavanja i njihovo korištenje u sustavu za učenje na daljinu provedena je analiza zahtjeva: Zahtjevi sa stajališta korisnika: kvaliteta mogućnost pretraživanja sadržaja jednostavnost pristupa veličina Zahtjevi sa stajališta predavača: kvalitetno snimanje predavanja neometano predavanje jednostavnost implementacije Zahtjevi sa stajališta montažera i izdavača snimljenih predavanja: brzo i jednostavno ureĎivanje sadržaja brza i kvalitetna distribucija sadržaja 4.1 Postupak snimanja predavanja - screencasting Termin screencast nastao je 2004. godine te se vrlo brzo proširio i kao takav postao prihvaćen u računalnom rječniku. Može se definirati kao video demonstracija 15 napravljena digitalnim snimanjem svih promjena koje se dogaĎaju na radnoj površini računala korisnika, koja najčešće uključuje i audio zapis naracije korisnika. Danas se screencasting – izrada screencastova, najviše koristi za izradu softverskih demonstracija i stvaranje materijala za učenje. Nedavni razvoj tehnologije i Flash formata omogućio je veliki napredak na tom polju. Uzimajući u obzir cijenu i produkciju snimanja predavanja klasičnim načinima, Screencasting se nameće kao odlično rješenje za stvaranje visoko-kvalitetnih sadržaja za učenje na daljinu uz veoma nizak trošak. U tablici 4.1 prikazana je usporedba snimanja tridesetominutnog predavanja gdje se informacije prezentiraju uz korištenje računala, metodom screencastingom i klasičnom kamerom. Snimanje 30 min. Screencasting Klasično snimanje Oprema Prijenosno računalo i bežični mikrofon Kamerman i kompletna oprema za snimanje Vrijeme obrade 15 min. 100 min. Veličina datoteka 15-20 Mb 100-150 Mb Potrebno Iskustvo Nepotrebno Znatno Tablica 4.1 - Usporedba načina snimanja Iz tablice se jasno vide prednosti snimanja sadržaja metodom screencastinga nad klasičnim snimanjem. Za screencasting prvenstveno nisu potrebne dodatne osobe koje bi snimale sadržaj, niti skupocjena oprema za snimanje i kasnije ureĎivanje sadržaja. Vrijeme obrade snimljenih sadržaja i pripreme za izdavanje višestruko je kraće u usporedbi sa klasičnim načinima, a veličina snimljenih materijala istovremeno je višestruko manja. 4.2 Adobe Captivate Adobe Captivate (prijašnji RoboDemo) softversko je rješenje za izradu materijala za učenje, interaktivnih simulacija i snimanje rada na računalu – 16 screencasting koje korisnicima pruža mogućnost brzog stvaranja kvalitetnih screencast sadržaja bez prethodnog programerskog znanja. Glavna prednost softverskog rješenja Adobe Captivate u odnosu na ostale slične proizvode na tržištu je način njegova rada. Odlikuje se Adobe Flash Tweening tehnologijom, koja omogućava snimanje sadržaja sa znatno manjom veličinom krajnjih datoteka. Uz to, pruža velike mogućnosti ureĎivanja sadržaja i dodavanje interaktivnih elemenata u snimljene sadržaje na veoma intuitivan način. 4.2.1 Sistemski preduvjeti za instalaciju softvera operativni sustav MS Windows procesor Intel® Pentium® 4, Intel Centrino®, Intel Xeon® ili Intel Core™ Duo (ili kompatibilan) Microsoft® Windows® XP uz Service Pack 2 (preporučuje se Service Pack 3) ili Windows Vista® Home Premium, Business, Ultimate ili Enterprise uz Service Pack 1 (certificiran za 32-bitna izdanja) 512 MB RAM-a (preporučuje se 1 GB) 1,5 GB raspoloživog prostora na tvrdom disku; tijekom instalacije potreban je i dodatni slobodan prostor (instalacija nije moguća na flash ureĎajima za pohranu) DVD-ROM pogon razlučivost zaslona 800 x 600 (preporučuje se 1024 x 768) 4.2.2 Tipičan razvojni scenarij Izradi screencast sadržaja najčešće se pristupa na sljedeći način: 1. Otvoriti Captivate i pokrenuti snimanje 2. Započeti predavanje dok Captivate u pozadini snima rad 3. Nakon završetka predavanja zaustaviti snimanje 4. Urediti snimljeni sadržaj 5. Izdati snimljeni sadržaj i pripremiti ga za distribuciju 17 4.3 Način snimanja predavanja na FER-u U sljedećim poglavljima detaljno je opisan način snimanja predavanja i konzultacija na Fakultetu. Za predavanja koja se drže isključivo prezentiranjem informacija preko računala softver automatski odraĎuje cijeli posao snimanja. Funkcionalnost softvera Captivate takoĎer omogućuje i snimanje predmeta u kojima predavači koriste ploču i kredu. Za vrijeme predavanja potrebno je konstantno snimati samo ton predavača, a sadržaj s ploče pretvoriti u bilješke i skenirati u digitalni oblik. Nakon toga bilješke je samo potrebno jednostavno uskladiti sa naracijom predavača. UreĎivanje i objava screencastova iznimno je jednostavna. PredviĎeno je da snimljene sadržaje ureĎuju sami autori ili korisnici koji su usko povezani sa temom pojedinih sadržaja. Fleksibilnost načina snimanja omogućuje, i na svojevrstan način potiče, izradu materijala isključivo prilagoĎenih učenju na daljinu, koji se mogu izraĎivati i bez potrebe za prisutnošću studenata na predavanju. Samim time, takve materijale nije niti nužno snimati u predavaonicama na Fakultetu. Metodom screencastinga, autori sadržaje mogu snimiti i kod kuće, kada im to najviše odgovara. Ovakav pristup ima svoje prednosti i mane. Autori mogu kvalitetnije pripremiti sadržaje i po potrebi ponavljati snimanje odreĎenih dijelova, što na stvarnom predavanju nije moguće. S druge strane, moguć je nedostatak motiviranosti predavača za podučavanje isključivo pred zaslonom računala. 4.3.1 Prije snimanja Prije početka snimanja korisnik treba spojiti opremu za snimanje zvuka, odnosno žični ili bežični mikrofon, sa računalom na kojemu je instaliran Adobe Captivate, Otvoriti Adobe Captivate softver i krenuti u stvaranje novog projekta (slika 7.1). Prije toga potrebno je još i promijeniti rezoluciju radne površine kako bi snimljeni materijali bili prilagoĎeni kasnijem pregledavanju. Preporuča se korištenje rezolucije 800 x 600. 18 Slika 4.1 - Adobe Captivate IzmeĎu ponuĎenih opcija korisnik treba izabrati Software Simulation, a u novootvorenom prozoru izabrati opciju Record -> Screen Area -> Full Screen. Adobe Captivate korisniku sada nudi tri mogućnosti snimanja: automatsko snimanje (Automatic Recording) stalno snimanje (Full-motion Recording) manualno snimanje Ukoliko se radi o snimanju rada u MS Powerpointu, korisnik treba izabrati automatsko snimanje, i na audio postavkama izabrati željeni mikrofon. Nakon toga korisno je podesiti i dodatne postavke prije snimanja (slika 4.2). Korisniku je, izmeĎu ostalog, pružena i mogućnost skrivanja Captivate ikone iz taskbara. 19 Slika 4.2 - Dodatne postavke Captivate nudi i više mogućnosti za odabir kvalitete snimanja audio zapisa (slika 4.3). Za najbolju kvalitetu potrebno je izabrati, Bitrate - 128kbps, uz frekvenciju - 44.100khz i brzinu kodiranja postavljenu na 1. 20 Slika 4.3 - Audio postavke Kada je sve spremno korisniku preostaje pritisnuti crveni gumb u gornjem lijevom dijelu ekrana i snimanje može početi (slika 4.4). Slika 4.4 - Pokretanje snimanja 21 4.3.2 Za vrijeme snimanja Nakon početka snimanja, predavač može uobičajeno krenuti sa predavanjem. Softver automatski bilježi sve što se zbiva na zaslonu, na način da sve promjene sprema u zasebne slajdove zajedno sa zvukom iz mikrofona. Zgodno je napomenuti da za promjene slajdova u Powerpoint prezentaciji nije uputno koristiti strelice na tipkovnici jer Captivate to bilježi kao tipkanje, a ne promjenu slajdova. Snimanje se prekida pritiskom na tipku End ili klikom na ikonu u System Trayu. Nakon toga predavač samo još treba izabrati lokaciju na računalu na koju želi spremiti snimljene datoteke i dodijeliti im željeno ime. Captivate im automatski dodjeljuje ekstenziju .cp. Tijekom imenovanja datoteka preporuča se korištenje generaliziranog predloška: Predmet – Broj – tema, za lakše snalaženje meĎu brojnim snimljenim datotekama. 4.4 Obrada snimljenih materijala 4.4.1 Korisničko sučelje Jednom snimljene materijale potrebno je urediti za objavljivanje. Rad u Captivateu veoma je intuitivan i jednostavan. Nakon otvaranja snimljenog projekta korisnika će dočekati sljedeći ekran (slika 4.5). Captivate je sve pokrete na ekranu rasporedio u posebne slajdove što korisniku pruža veliku fleksibilnost pri ureĎivanju. Ako je korisnik snimao predavanje prezentirano preko MS Powerpointa, slajdovi u Captivateu nalikovat će slajdovima u PowerPointu. U gornjem desnom kutu korisnik može vidjeti da se nalazi u Storyboard View načinu pregleda. Korisnik sada može izabrati bilo koji slajd i po potrebi krenuti u ureĎivanje na sljedeći način: potrebno je izabrati prvi slajd (slika 4.6), nakon čega softver prelazi u Edit view u sredini ekrana nalazi se slajd koji editiramo, a na dnu ekrana, kao i u većini programa za obradu multimedijalnih sadržaja – Timeline pomicanjem po Timelineu moguće je na brzinu pregledati i preslušati sadržaj trenutnog slajda 22 s lijeve strane nalazi se Filmstrip traka s koje je vrlo lako navigirati do ostalih slajdova u projektu s desne strane stoji Library u kojem se nalaze svi multimedijalni zapisi iz projekta Slika 4.5 – Storyboard view 23 Slika 4.6 - Edit view 4.4.2 UreĎivanje slajdova Korisnik prvo treba pregledati koji su slajdovi nepotrebni u projektu. Pošto Captivate sve promjene na radnoj površini računala bilježi u zasebne slajdove, lako se može dogoditi da se u projektu nalaze slajdovi trajanja od svega nekoliko sekundi koji nisu nužno potrebni. To se radi odabirom nepotrebnog slajda i jednostavnim pritiskom na tipku – Delete. Po potrebi je, preko alatne trake, naravno moguće i dodavati nove prazne slajdove, kopirati postojeće itd. 4.4.3 Grupiranje slajdova Ako se u sklopu predavanja obraĎuju primjeri u nekom programskom alatu, vrlo je vjerojatno da će Captivate taj rad snimiti u nekoliko desetaka slajdova. U tom slučaju korisno je niz slajdova grupirati u cjeline. To se može učiniti na način da se u traci Filmstrip odaberu slajdovi koje je potrebno grupirati, te nakon toga klikom desnog gumba miša odabere opcija Group -> Create. 24 4.4.4 Imenovanje slajdova Za imenovanje slajdova potrebno je u traci Filmstrip odabrati slajd kojem želimo dodijeliti ime, pritiskom na desni gumb odabrati opciju Properties i u polje Label upisati željeno ime. Najčešće je to naslov teme koja se obraĎuje na tom slajdu. 4.4.5 Uklanjanje prikaza miša Ukoliko se radi o ureĎivanju predavanja iz MS PowerPointa, uputno je ukloniti sve pokrete miša sa ekrana. To se čini na način da se u traci Filmstrip odaberu svi željeni slajdovi kombinacijom, klikom na desni gumb miša, odabire opcija Mouse, te pomakne kvačica sa opcije Show mouse. 4.4.6 Obrada audio zapisa Korisnik može krenuti u obradu audio zapisa klikom na gornju traku izbornika Audio-> Edit, nakon čega mu se nude opcije editiranja zapisa za cijeli projekt ili samo pojedinačan slajd. Po potrebi može izabrati i opciju Record, ukoliko želi snimiti dodatne materijale za projekt. Klikom na Edit - > Slide otvara se Edit Audio Timing prozor (slika 4.7), gdje je moguće editirati audio sadržaj. Ukoliko korisnik želi nešto izbaciti, ili kopirati jednostavno će označiti željeni dio zapisa i pritisnuti odgovarajuću tipku u gornjem lijevom izborniku ili prečac na tipkovnici. Najčešće je u cijelom projektu potrebno ukloniti samo nepotrebne audio zapise sa početka i kraja predavanja. Važno je napomenuti da se prilikom brisanja isječaka u audio zapisima, njihova duljina logično smanjuje. Zato je pri povratku u Edit view u prozoru Timeline potrebno smanjiti i dužinu trajanja odgovarajućih slajdova. 25 Slika 4.7 - UreĎivanje audio zapisa 4.4.7 Kombiniranje više projekata Ako se u postojeći projekt žele uvesti slajdovi ili objekti iz nekog drugog snimljenog projekta, potrebno je izabrati opciju File -> Import -> Slides/Objects (slika 4.8). 4.4.8 Promjena veličine slajdova Ukoliko su slajdovi snimljeni na većoj rezoluciji od preporučene 800x600, moguće ih je skalirati odabirom Project - > Rescale. Ako se želi sačuvati omjer slajdova potrebno je označiti kvačicu Maintain aspect ratio. No, ako je prezentacija snimljena u, danas široko korištenom, Widescreen formatu, za očuvanje kvalitete sadržaja prvo ga je potrebno smanjiti na željenu visinu. Nakon toga se trebaju odrezati nepotrebne crne trake sa svake strane odabirom opcije Crop i njezinom primjenom na sve slajdove. 26 Slika 4.8 - Kombiniranje slajdova 4.4.9 Izrada novog slajda Zgodna primjena ove opcije je kada korisnik želi izraditi odjavni slajd koji će stajati na kraju predavanja. Za dodavanje novog slajda u projekt potrebno je u traci Filmstrip izabrati opciju New->Blank Slide. Sada na glavnom ekranu, desnim klikom miša i odabirom opcije Insert korisnik može dodavati slike, animacije, audio zapise i ostale objekte. TakoĎer može definirati njihovo trajanje nakon čega će se svaki od njih automatski pojaviti u Timelineu (slika 7.9). Pomicanjem po Timelineu moguće je točno definirati trenutak pojavljivanja odreĎenog objekta na slajdu. 27 Slika 4.9 - Izrada novog slajda 4.4.10 Dodavanje skeniranih bilješki Nakon što je sadržaj s ploče prepisan u bilješke, moguće je kreirati slajdove na sljedeći način: 1. Bilješke je potrebno skenirati i prebaciti u digitalni oblik na računalo 2. Širinu skenova potrebno je prilagoditi širini slajdova u projektu. Najčešće je to 800 piksela 3. U programu za editiranje slika tada ih je dalje potrebno razrezati tako da visina pojedinačnog skena ne bude veća od 600 piksela. 4. Prilikom spremanja skenova korisno ih je odmah slijedno numerirati 5. Skenove je potrebno ubaciti u Captivate odabirom opcije Library – Import 6. U Filmstripu korisnik treba kreirati broj novih slajdova koji je jednak broju skenova 28 7. Na svaki slajd nalijepiti odgovarajući sken. Korisnik treba klikom miša odvući sken iz Librarya i staviti ga na slajd. Nakon toga potrebno je desnim klikom miša izabrati opciju Merge Into Background (slika 4.10) 8. Nakon dodavanja skenova korisniku preostaje još samo sinkronizirati audio zapis sa slajdovima 9. U izborniku otvoriti prozor Audio -> Edit ->Project 10. Preslušati audio zapis i na mjestima gdje predavač prelazi sa jednog slajda na drugi stisnuti gumb Start Next Slide Slika 4.10 - Dodavanje bilješki 4.4.11 Dodavanje tablice sadržaja Jedna od najkorisnijih opcija za podizanje kvalitete snimljenih materijala je dodavanje tablice sadržaja (eng. Table of Contents) (slika 4.11). Za nju je potrebno odabrati opciju Project – Table of Contents nakon čega se otvara prozor Skin Editor. U njemu je onda potrebno označiti kvačicu kraj opcije Show TOC. 29 Za ureĎivanje tablice sadržaja umjesto imena slajdova 1,2,3 potrebno je samo upisati željene naslove. Pojedine slajdove moguće je i izostaviti iz tablice sadržaja na način da se kraj njihovog imena makne kvačica za prikaz. TakoĎer je moguće i napraviti hijerarhiju sadržaja sa strelicama koje se nalaze ispod tablice. Nakon toga, odlaskom na Settings moguće je definirati i ostale korisne atribute. Self-paced learning opcija pamti gdje je korisnik stao s pregledom predavanja te sljedeći put otvara sadržaj na tom istom mjestu, dok Style pruža korisniku mogućnost izbora izmeĎu fiksne - separate i tablice koja se otvara pritiskom na gumb - overlay. Preporuča se korištenje Overlay stila radi uštede prostora. Pritiskom na gumb Info korisniku se omogućava ureĎivanje informacija o nazivu i autoru predavanja, te ostavlja mogućnost za unos njegove slike. Uz sve to, korisniku su ponuĎene i razne opcije ureĎivanja izgleda i dizajna samog Playera sadržaja. Njih je moguće i spremiti kako bi se sačuvao konzistentan izgled na svim materijalima koje korisnik želi objaviti. 4.4.12 Ubrzavanje vremena učitavanja Veličina izlazne datoteke objavljenih predavanja najviše ovisi o dužini audio zapisa koji se u njoj nalazi. Da bi se izbjeglo dugotrajno učitavanje sadržaja, korisno je audio zapis rascjepkati na manje dijelove. Naime, iako je sadržaj snimljenog predavanja raspodijeljen na više slajdova, audio zapis u njemu se i dalje sastoji od jedne velike .waw datoteke. To se može učiniti pomicanjem vremena početka pojedinačnog audio zapisa na svakom slajdu za 0.1 s. 30 Slika 4.11 - Tablica sadržaja 4.5 Objava snimljenih materijala Nakon završetka ureĎivanja, korisniku preostaje još posljednji korak – objava snimljenih materijala. To se čini pritiskom na gumb Publish u gornjem dijelu zaslona nakon čega se otvara prozor prikazan na slici 7.12. Postoje mnoge opcije za izdavanje sadržaja, ali u većini slučajeva koristi se Flash format .swf. Ovdje korisnik još treba izabrati naslov predavanja pod Project Title, te mjesto pohrane datoteka pod Folder. Na Output options potrebno je označiti kvačicu kraj Export HTML što će omogućiti automatsku izradu HTML datoteke potrebne za prikaz Flash sadržaja na Internetu. 31 Klikom na Preferences podešavaju se konačne postavke. Najvažnije opcije ovdje su Audio settings i Start End time. Slika 4.12 - Izdavanje sadržaja 4.5.1 Kompresija audio zapisa Kako bi se uz neznatan gubitak kvalitete smanjila veličina izlaznih datoteka, potrebno je u kategoriji Recording otvoriti Audio Settings i podesiti opcije kompresije audio zapisa. Za optimalan odnos kvalitete i veličine zapisa potrebno je izabrati opciju 64 kbps, uz frekvenciju 44100 HZ i brzinu kodiranja 5. (slika 7.13). 4.5.2 Preloading time Preloading time odnosi se na količinu podataka koji se trebaju pohraniti na računalo prije početka reprodukcije predavanja. Kako bi korisnici mogli što prije početi sa pregledavanjem sadržaja korisno je u kategoriji Start and End postaviti opciju da se sadržaj može početi pregledavati već nakon 10% učitanih podataka. (slika 7.14). 32 Slika 4.13 - Kompresija audio zapisa Slika 4.14 - Preloading time 4.6 Konačni izgled Slika 7.15 pokazuje reprodukciju snimljenog predavanja u pregledniku Firefox. Može se vidjeti da je otvorena tablica sadržaja klikom na gumb TOC. Ostale opcije za pregledavanje sadržaja su redom s lijeva na desno: 33 vraćanje na početak predavanja pokretanje i zaustavljanje predavanja vraćanje na prijašnji slajd odabir sljedećeg slajda ubrzavanje reprodukcije traka za prikaz vremenskog trajanja predavanja onemogućavanje/omogućavanje zvuka prikaz/skrivanje tablice sadržaja zatvaranje predavanja informacije o izdavaču Slika 4.15 - Konačni izgled 34 4.6.1 Datoteke U direktoriju koji je korisnik izabrao prilikom izdavanja sadržaja nalaze se tri datoteke (slika 7.15). swf datoteka – predavanje u Flash formatu htm datoteka – potrebna za učitavanje sadržaja preko Interneta JavaScript datoteka – skripta sa kodom koju poziva htm datoteka za optimizirani prikaz swf sadržaja Predavanje se pokreće klikom na htm datoteku. Slika 4.16 - Datoteke 4.7 Poteškoće prilikom snimanja Iako je snimanje predavanja na Fakultetu bilo veoma učinkovito, nije uvijek prolazilo bez mana. Glavnina poteškoća tijekom snimanja odnosila se na bluetooth slušalicu, odnosno pucanje veze izmeĎu računala i slušalice. Najveći problem u tome je što korisnik za vrijeme snimanja ne može znati da li je došlo do tog problema, te mora ponoviti cijelo snimanje predavanja. Zato se ubuduće preporuča korištenje kvalitetnije bežične opreme za snimanje. 35 4.8 Licenciranje – Creative Commons U današnjem okruženju, gdje su digitalne tehnologije za stvaranje i razmjenu široko dostupne, težnja sve većeg broja stvaratelja obrazovnih sadržaja i znanstvenika je da se korisnicima omogući slobodno korištenje, prerada i razmjena njihova djela bez slučajnog ili namjernog kršenja autorskih prava. Uvjeti korištenja izuzetno su važni jer sadrže informacije i jasne upute što krajnji korisnik smije ili ne smijete činiti s objavljenim materijalom ili sadržajem. Creative Commons (hrv. zajedničko kreativno dobro, skraćeno CC) američka je neprofitna organizacija koja pruža sveobuhvatna rješenja za licenciranje autorskih djela kao javno dostupnih i otvorenih sadržaja [10]. Creative Commons licencije omogućuju autorima digitalnih obrazovnih sadržaja objavljivanje autorskih djela pod željenim uvjetima uz zadržavanje autorskih prava koja im pripadaju. One za cilj imaju proširenje prostora za razmjenu i stvaranje digitalnih materijala te njihovu dostupnost u javnoj domeni. Autorima se takoĎer omogućava prelazak s „All Rights Reserved“ na „Some Rights Reserved“. Imenovanje - Obvezno priznavanje i označavanje izvornog autora djela. Nekomercijalno - Zabrana korištenja djela u komercijalne svrhe. Bez prerada - Zabrana mijenjanja, preoblikovanja ili prerade djela. Pod istim uvjetima – Distribuiranje je dozvoljeno samo pod licencijom koja je identična licenciji originalnog djela Prerada - Davatelj licencije dopušta preradu (remiksanje) djela Umnožavanje - Davatelj licencije dopušta umnožavanje i distribuiranje djela u javnosti Tablica 4.2 - Creative Commons licence Kako bi licencije bile razumljive svim korisnicima u svijetu, bez obzira na jezik kojim govore, svaki uvjet predstavljen je svojim simbolom. Opis simbola koji se 36 koriste u licencijama prikazan je tablicom 4.2. Kombiniranjem simbola, odnosno dopuštenja, dobivaju se različiti tipovi licencija. Projekt prevoĎenja Creative Commons licencija u hrvatski zakonodavni okvir i na hrvatski jezik provodi Multimedijalni institut u Zagrebu. Važno je naglasiti da Creative Commons nudi samo kreiranje licencije, ali ne i pravnu pomoć. U slučaju kršenja uvjeta odabrane licencije Creative Commons nije nadležan za rješavanje sporova. 37 5. Učionica – fakultetska baza znanja Izradi Učionice - prototipu interaktivne fakultetske baze znanja za učenje na daljinu pristupilo se prema ključnim konceptima i modelu opisanom u poglavlju 3.2. Kao osnova za upravljanje web sadržajem izabran je sustav – PHP Link Directory. U svojoj osnovnoj namjeni link direktorij služi za kategorizaciju, izlistavanje i povezivanje raznih web stranica na Internetu. Taj sustav onda je prilagoĎen za potrebe baze znanja. Kako bi se omogućila meĎusobna interakcija korisnika u sustav je implementiran zaseban sustav za komentiranje i ocjenjivanje sadržaja JS-Kit. Kao osnovni kriteriji koje mora zadovoljavati baza znanja sa strane korisnika navedeni su: Kategorizacija i napredne mogućnosti pretraživanja sadržaja u bazi, jednostavnost korištenja, mogućnost interakcije izmeĎu korisnika baze i mogućnost dodavanja novih sadržaja od strane korisnika. Kriteriji koje mora zadovoljavati baza znanja sa strane administratora su: Postojanje web sučelja za administraciju i ureĎivanje sadržaja s vjernim pregledom (WYSIWYG), napredne mogućnosti kategorizacije i dodavanja sadržaja u bazu, ugraĎena tražilica, sustav prava pristupa zasnovan na ulogama za upravljanje korisnicima, skalabilnost i sigurnost sustava. PHP Link Directory, u velikoj mjeri zadovoljava sve navedene kriterije i odlikuje se sljedećim osobinama: za rad koristi iznimno popularnu platformu LAMP (Linux/Apache/MySQL/PHP) iznimno je jednostavan za instalaciju, prilagodbu i održavanje posjeduje napredne administratorske mogućnosti izgled direktorija moguće je prilagoditi uz osnovno poznavanje rada sa HTML-om moguće ga je jednostavno nadograĎivati novim „widgetima“ 38 5.1 Korisničko sučelje Sučelje za interaktivnu bazu znanja izraĎeno je prilagodbom osnovnog sučelja PHP Link Directorya uz pomoć programskog rješenja za izradu web sadržaja - Adobe Dreamweaver i prikazano je na slici 5.1 [11]. Portal je podijeljen je na statični dio – linkove na stranice portala i dinamički dio – prikaz odabranih stranica. Na naslovnoj stranici nalazi se kompletan ispis kategorija i pet najvažnijih podkategorija za svaku kategoriju, odnosno predmet u pojedinom semestru. Ovisno o daljnjem kretanju korisnika po portalu, sadržaj se prikazuje se u središnjoj regiji stranice. Pregledom stranica dinamički se stvara i navigacijsko stablo koje nam pokazuje gdje se točno nalazimo na portalu (slika 5.2). Slika 5.1 - Interaktivna baza znanja 39 Slika 5.2 - Navigacijsko stablo Na vrhu stranice nalazi se tražilica i linkovi na stranice za registraciju korisnika. Ispod toga nalazi se osnovna traka za navigaciju sa linkovima: Naslovnica – vraća korisnika na naslovnu stranicu Dodaj sadržaj – omogućava korisniku dodavanje sadržaja u bazu znanja Najnoviji sadržaji – prikazuje zadnje dodane sadržaje Najpopularniji sadržaji – prikazuje sadržaje koji su pregledani najviše puta Aktualno – prikazuje sadržaje koji su nedavno pregledani Napredna pretraga – omogućava korisnicima napredno pretraživanje sadržaja u bazi U bočnim regijama nalaze se: navigacija na kategorije koje se nalaze u bazi statistika koja prikazuje: o broj predavanja u bazi o broj članaka u bazi o broj kategorija u bazi o broj pod-kategorija u bazi linkovi na: o Naslovnicu FER-a o Sustav Ahyco o Sustav FERKO o ISVU Studomat navigacija na najnovije članke i novosti na portalu anketa U podnožju stranice postavljen je zid na kojem korisnici mogu ostavljati svoje dojmove o portalu. Ispod zida nalazi se „tag cloud“ - regija u kojoj se dinamički stvaraju poveznice na najtraženije pojmove na portalu (slika 5.3). 40 Slika 5.3 - Komentari i tag cloud Odabirom pojedinog predmeta iz kategorije otvara se lista sadržaja koji se nalaze u njoj. (slika 5.4). Za svaki sadržaj definirano je: ime link na sadržaj link na detalje sadržaja ocjena sadržaja broj komentara broj pregleda Sadržaji se mogu sortirati po abecedi ili po broju pregleda. 41 Slika 5.4 - Lista sadržaja Klik na link Pogledaj Detalje korisniku omogućava detaljan opis sadržaja gdje u kojem se nalaze (slika 5.5): ime opis sadržaja kategorija vlasnik sadržaja vrijeme dodavanja broj pregleda 42 Slika 5.5 - Detalji sadržaja Klikom na ime sadržaja, otvara se novi prozor i u slučaju snimljenih predavanja pokreće reprodukcija (slika 5.6). U sredini stranice nalazi se prostor u kojem korisnik pregledava sadržaj. Iznad njega nalazi se link na naslovnu stranicu, dok je ispod sadržaja prostor za diskusiju i komentare te mogućnost ocjenjivanja sadržaja. 43 Slika 5.6 - Pregled sadržaja 5.2 Sučelje za administratore Pristupa mu se na način da se nakon web adrese na kojemu se nalaza baza znanja dodaje /admin. Za pristup sučelju nužno je unijeti odgovorajuće korisničko ime i zaporku. (slika 5.7). Nakon prijave na sustav, rad u administratorskom sučelju veoma je jednostavan, a broj opcija i parametara koje može podešavati administrator velik (slika 5.8). 44 Slika 5.7 - Sučelje administratora Slika 5.8 - Lista opcija Kategorije - administrator može pregledati i editirati postojeće kateregorije te napraviti unos novih kategorija (slika 5.9). Prilikom unosa nove kategorije najvažnija polja koja je potrebno definirati su: Title – ime kategorije Description – opis kategorije Parent – odabir „roditelja“ za stvaranje hijerarhije kategorija. Početna razina je Top 45 Slika 5.9 - Dodavanje kategorije Linkovi - Administrator može pregledati i editirati postojeće linkove na sadržaje te napraviti unos novih linkova (slika 8.14).Prilikom unosa novih linkova na sadržaje najvažnija polja koja je potrebno definirati su: Title – ime sadržaja URL – link na sadržaj Description – opis sadržaja Owner name – Ime vlasnika sadržaja, obično predavač Category – kategorija pod kojom će se sadržaj objaviti Status – da li je link aktivan ili neaktivan Meta Tags – ključne riječi koje olakšavaju pronalaženje sadržaja 46 Slika 5.10 - Dodavanje linkova Obavijesti - administrator može pregledati i editirati postojeće članke i obavijesti na portalu te objaviti nove članke (slika 5.11). Prilikom unosa novih sadržaja najvažnija polja koja je potrebno definirati su: Title – naslov Descripton – kratak uvod u članak Article – tekst članka Owner name – autor Category – kategorija pod kojom će se članak objaviti Type of article – vrsta članka, normalan, sponzorirani Status – aktivan ili neaktivan 47 Slika 5.11 - Dodavanje novosti Postavke - administrator može postavljati opcije za način prikaza i sortiranja kategorija i linkova na stranici (slika 5.12). Najvažnija opcije su: Directory title – ime direktorija Categories Column – broj kolona kategorija koja se prikazuju na naslovnoj stranici New windows – otvaranje sadržaja u novom prozoru Default link sorting – način sortiranja linkova 48 Slika 5.12 – Postavke 5.3 Interakcija korisnika – sustav JS-Kit Iako PHP Link Directory ima u sebi ugraĎenu mogućnost komentiranja sadržaja, nedostaju mu neke ključne funkcije potrebne za interaktivnu bazu znanja. Iz tog razloga implementiran je sustav JS-Kit (slika 5.13). 49 Slika 5.13 - JS-Kit komentari Ključne prednosti i razlozi implementacije sustava JS-kit su: jednostavna integracija u postojeće web okruženje E-mail notifikacija o novim komentarima mogućnost odgovaranja na komentare drugih korisnika mogućnost identifikacije korisnika preko Facebook, Gmail, Yahoo i Twitter računa mogućnost dodavanja slika u komentare mogućnost privatne komunikacije izmeĎu korisnika mogućnost ocjenjivanja komentara drugih korisnika mogućnost sortiranja komentara mogućnost pretraživanja komentara brza i jednostavna izrada anketa jednostavna administracija komentara 50 6. Istraživanje o prednostima implementacije fakultetske baze znanje Prototip fakultetske baze znanje predstavljen je većem broju studenata preddiplomskog studija na Fakultetu, kako bi se dobile pozitivne smjernice za daljnje unaprjeĎenje sustava. Na uzorku od 430 studenata provedeno je istraživanje u kojem su studenti morali dati svoje viĎenje o korisnosti ovakvog sustava za učenje na daljinu i izraziti mišljenje o tome kako bi njegova službena implementacija utjecala na kvalitetu njihovog studiranja. Rezultati ankete prikazani su grafom 6.1. Interaktivna baza znanja poboljšala bi kvalitetu studiranja na FER-u? Ne 7% Da 93% Graf 6.1 - Rezultati istraživanja Istraživanje je pokazalo da gotovo svi ispitanici, odnosno njih 94%, smatraju kako bi implementacija ovakvog sustava rezultirala značajnijim podizanjem kvalitete studiranja na FER-u. Studenti su izrazili veliku želju i potrebu za snimanjem svih predavanja i vježbi, a kao glavne argumente toj tezi naveli su: trenutni pristup svim sadržajima za učenje na jednom mjestu mogućnost olakšanog ponavljanja i usvajanja gradiva i pripreme za ispite mogućnost praćenja predavanja koja inače nisu u mogućnosti pohaĎati mogućnost stalnog usavršavanja materijala za učenje na daljinu 51 Kao glavnu smjernicu budućeg razvoja studenti su naveli želju za kompletnim video snimanjem sadržaja i kombiniranje video materijala sa screencastingom. 6.1 Analiza troškova snimanja predavanja na Fakultetu Screencast sadržaji za potrebe ovog rada napravljeni su korištenjem probne inačice softvera Adobe Captivate instaliranom na više računala. Za snimanje je bilo potrebno kupiti bluetooth slušalicu koja omogućuje bežično snimanje naracije predavača. Tablica 6.1 prikazuje troškove uvoĎenja screencasting sustava za snimanje predavanja, auditornih vježbi i ostalih sadržaja na FER-u u širem razmjeru. Snimanje sadržaja Količina Prijenosno računalo 15 $0 Adobe Captivate 15 $249 Bežični mikrofon 15 $99 Ukupno Cijena / komad $5220 Tablica 6.1 - Troškovi U tablici su navedene cijene za kupovinu petnaest licenci te cijena nabavke istog broja kvalitetnih bežičnih mikrofona potrebnih za snimanje sadržaja. Plan predviĎa nabavku licenci za softverski paket Adobe Captivate i odgovarajućih broja kvalitetnijih bežičnih mikrofona za svaki od dvanaest zavoda na Fakultetu te još tri dodatne licence i mikrofona koje se mogu koristiti po potrebi. Pretpostavlja se da svaki zavod na Fakultetu posjeduje barem jedno prijenosno računalo koje se može koristiti za snimanje i obradu sadržaja. Cijene su izražene u američkim dolarima. Ukupna cijena nabavke opreme, preračunata u kune, iznosi manje od 30.000 kn. 52 7. Zaključak Ovim radom detaljno je predstavljen koncept učinkovitog prijenosa znanja na daljinu i prototip interaktivne baze znanja - sustava za računalno učenje na daljinu, sa ciljem podizanja kvalitete obrazovanja studenata na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Dani su primjeri trenutno najpopularnijih baza znanja u svijetu i na njihovom tragu osmišljeno je idejno rješenje. Na Fakultetu su metodom Screencastinga snimana predavanja i konzultacije na pojedinim kolegijima koja su kasnije integrirana u interaktivnu fakultetsku bazu znanja i predstavljena studentima. Reakcije studenata iznimno su dobre i većina podržava ovakav način učenja. Iz svega navedenog izvlači se zaključak da bi implementacija interaktivne baze znanja istovremeno i dugoročno podigla kvalitetu studiranja na Fakultetu. Sam princip učenja na daljinu automatski omogućuje i povećanje broja studenata koje bi Fakultet mogao obrazovati. Prateći primjere iz svijeta takoĎer se može zaključiti da bi kompletna implementacija prvog takvog sustava u Hrvatskoj podigla popularnost i ugled Fakulteta i profesora, koji se odluče uključiti u projekt i objaviti svoje materijale, u zemlji i svijetu te omogućila Fakultetu članstvo u svjetskim organizacijama koje promoviraju e-učenje, odnosno učenje na daljinu. Sam sustav je, kao što je prikazano ovim radom, već spreman za korištenje i njegovo uvoĎenje ne predstavlja značajan trošak za Fakultet. Projekt predviĎa i mogućnost učinkovitog proširenja na cijeli sustav visokog obrazovanja Republike Hrvatske stvaranjem baza znanja na ostalim fakultetima i sveučilištima i njihovim meĎusobnim povezivanjem u jednu cjelinu. Time bi se svakom studentu u zemlji omogućilo kvalitetno usvajanje znanja na daljinu iz bilo kojeg željenog područja interesa. 53 8. Literatura: [1] Technology, http://en.wikipedia.org/wiki/Technology, 07. travnja 2009. [2] Screencast, http://en.wikipedia.org/wiki/Screencast, 21. travnja 2009. [3] Učenje na daljinu, http://ahyco.ffri.hr/portal/Glavna.aspx?IDKategorije=1, 08. travnja 2009. [4] MIT OpenCourseWare, http://ocw.mit.edu/OcwWeb/web/home/home/index.htm, 13. lipnja 2009. [5] OpenCourseWare Consortium, http://www.ocwconsortium.org/about-us/aboutus.html, 13. lipnja 2009. [6] National Programme on Technology Enchaned Learning (NPtel) Home, http://nptel.iitm.ac.in/index.php, 12. lipnja 2009. [7] About Videolectures.net, http://videolectures.net/site/about/, 14. lipnja 2009. [8] Liderpres – FER nema uvjete za obrazovanje dovoljno kadra za ICT Industriju, http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=8812, 25. svibnja 2005. [9] eLearning content authoring software, http://www.adobe.com/products/captivate/, 12. ožujka 2009. [10] Creative Commons, http://pil2.mscommunity.net/Portals/0/sadrzaj/intelektualno/u_obrazovanju/cc_lice ncije.html, 15. lipnja 2009. [11] About PHP Link Directory, http://www.phplinkdirectory.com/articlescript/index.php, 02. svibnja 2009. [12] About JS-Kit, http://js-kit.com/about/, 03. lipnja 2009. 54 Baza Znanja - Računalna podrška udaljenom učenju Sažetak: Implementacijom najnovijih tehnologija u obrazovni sustav moguće je usavršiti usvajanje znanja i unaprijediti kvalitetu studiranja. U ovom radu predstavljeni su koncepti učinkovitog prijenosa znanja na daljinu sa primjerima iz svijeta. Uspješno je predstavljena inovativna metoda snimanja predavanja, odnosno izrade screencastova - digitalnih datoteka koje sadržavaju kombinaciju naracije predavača i video zapisa, namijenjenih pregledavanju na računalu i učenju na daljinu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Stvoren je model fakultetske baze znanje – interaktivnog portala za e-učenje na kojemu studenti mogu pregledavati snimljene materijale, iz njih učiti tempom koji im najviše odgovara i intuitivno pronalaziti odgovore na željena pitanja. Na uzorku od 430 studenata preddiplomskog studija, napravljeno je istraživanje koje je pokazalo da bi potpuna implementacija ovakvog sustava na fakultetskoj razini unaprijedila kvalitetu obrazovnog sustava. Ključne riječi: Učenje na daljinu, baza znanja, screencast, tehnologija, obrazovanje, fakultet Knowledge base – Computer based distance learning Abstract: Introduction of new educational technologies is beneficial for the quality of college education. This paper presents concepts of efficient distance learning with examples of global use. An innovative method of lecture capture has been introduced on the Faculty of Electrical Engineering and Computing in Zagreb. Students have been presented with a prototype of an interactive knowledge base for e-learning where they can search and watch screencasts of Faculty lectures. A study made on a sample of 430 undergraduate students shows that the complete implementation of such e-learning platform would significantly improve the quality of their education. Keywords: Distance Learning, knowledge base, screencasting, technology, education, faculty
© Copyright 2024 Paperzz
