close

Enter

Log in using OpenID

Baza Znanja - tekst završnog rada

embedDownload
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA
ZAVRŠNI RAD br. 978
BAZA ZNANJA
RAČUNALNA PODRŠKA UDALJENOM UČENJU
Matija Šaravanja
Zagreb, lipanj 2009.
Izvornik završnog zadatka
Sadržaj:
Uvod ................................................................................................................... 1
1.
Učinkovitost u prijenosu znanja .................................................................. 2
1.1
Učenje na daljinu ................................................................................. 3
1.1.1 Osnovne karakteristike programa za učenje na daljinu ................... 4
1.1.2 Prednosti.......................................................................................... 5
1.1.3 Nedostaci ......................................................................................... 7
2.
3.
4.
Baze znanja u svijetu ................................................................................. 8
2.1
OpenCourseWare ................................................................................ 8
2.2
NPTEL ............................................................................................... 10
2.3
Videolectures.net ............................................................................... 11
Stvaranje baze znanja na FER-u ............................................................ 12
3.1
Stanje ICT obrazovnog sustava u Hrvatskoj ...................................... 12
3.2
Model baze znanja............................................................................. 12
3.3
Plan izvedbe ...................................................................................... 14
Predavanja u sustavu za učenje na daljinu .............................................. 15
4.1
Postupak snimanja predavanja - screencasting ................................ 15
4.2
Adobe Captivate ................................................................................ 16
4.2.1 Sistemski preduvjeti za instalaciju softvera .................................... 17
4.2.2 Tipičan razvojni scenarij................................................................. 17
4.3
Način snimanja predavanja na FER-u ............................................... 18
4.3.1 Prije snimanja ................................................................................ 18
4.3.2 Za vrijeme snimanja ....................................................................... 22
4.4
Obrada snimljenih materijala ............................................................. 22
4.4.1 Korisničko sučelje .......................................................................... 22
4.4.2 UreĎivanje slajdova ....................................................................... 24
4.4.3 Grupiranje slajdova ........................................................................ 24
4.4.4 Imenovanje slajdova ...................................................................... 25
4.4.5 Uklanjanje prikaza miša ................................................................. 25
4.4.6 Obrada audio zapisa ...................................................................... 25
4.4.7 Kombiniranje više projekata ........................................................... 26
4.4.8 Promjena veličine slajdova ............................................................ 26
4.4.9 Izrada novog slajda ........................................................................ 27
4.4.10 Dodavanje skeniranih bilješki ....................................................... 28
4.4.11 Dodavanje tablice sadržaja .......................................................... 29
4.4.12 Ubrzavanje vremena učitavanja ................................................... 30
4.5
Objava snimljenih materijala .............................................................. 31
4.5.1 Kompresija audio zapisa ................................................................ 32
4.5.2 Preloading time .............................................................................. 32
4.6
Konačni izgled ................................................................................... 33
4.6.1 Datoteke ........................................................................................ 35
5.
6.
4.7
Poteškoće prilikom snimanja ............................................................. 35
4.8
Licenciranje – Creative Commons ..................................................... 36
Učionica – fakultetska baza znanja .......................................................... 38
5.1
Korisničko sučelje .............................................................................. 39
5.2
Sučelje za administratore .................................................................. 44
5.3
Interakcija korisnika – sustav JS-Kit .................................................. 49
Istraživanje o prednostima implementacije fakultetske baze znanje ........ 51
6.1
Analiza troškova snimanja predavanja na Fakultetu .......................... 52
7.
Zaključak .................................................................................................. 53
8.
Literatura: ................................................................................................. 54
Uvod
Sva dosadašnja civilizacijska dostignuća rezultat su razvoja tehnologije te
konstantnog učenja i usavršavanja ljudskog znanja kroz povijest [1]. Najnovijim
tehnologijama, odnosno ubrzanim razvojem računala krajem dvadesetog stoljeća i
stvaranjem Interneta – javno dostupne globalne paketne podatkovne mreže koja
zajedno povezuje računala i računalne mreže, postavljen je temelj za stvaranje
informacijskog društva. Samim time omogućeno je i osmišljavanje novih načina za
usavršavanje samog procesa učenja i usvajanja znanja, pogotovo na području
učenja na daljinu.
U prvom dijelu ovog završnog rada detaljno je opisan koncept učenja na daljinu,
njegove osnovne karakteristike, sudionici, prednosti i mane. U sklopu toga opisana je
i teorija o učinkovitosti u prijenosu znanja i pružen uvid u postojeće napredne sustave
za učenje na daljinu, MIT OpenCourseWare i NPTEL – programe koji već sada služe
obrazovanju milijuna ljudi diljem svijeta.
U nastavku je predstavljen model razvoja takvog univerzalnog sustava za
učenje na daljinu, odnosno jedinstvene fakultetske baze znanja s ciljem unaprjeĎenja
kvalitete studiranja na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.
Detaljno su opisani novi načini stvaranja fakultetskih materijala za učenje na
daljinu, snimanjem predavanja i stvaranjem screencastova - digitalnih datoteka koje
sadržavaju kombinaciju naracije predavača i računalnih video zapisa, namijenjenih
pregledavanju na računalu i učenju na daljinu [2]. Za distribuciju snimljenih sadržaja
preko Interneta, izraĎen je interaktivni portal koji korisnicima služi za pregledavanje
snimljenih materijala i meĎusobnu interakciju. Uz snimljene materijale portal predviĎa
i integriranje svih ostalih digitaliziranih materijala za učenje trenutno dostupnih na
Fakultetu u jedinstvenu cjelinu.
Na kraju su izneseni rezultati istraživanja o korisnosti implementacije takvog
sustava na Fakultetu i mogućem pozitivnom utjecaju na kvalitetu studija, izraĎena na
uzorku od 430 studenata. Napravljena je i analiza troškova nabavke potrebne
opreme za snimanje predavanja na Fakultetu u širem razmjeru.
1
1. Učinkovitost u prijenosu znanja
Sudionici u prijenosu znanja mogu se definirati kao učitelji – osobe koje
posjeduju znanje, i učenici – osobe koje trebaju to znanje usvojiti. No taj koncept
može se i proširiti. Potrebno je imati motivirane učitelje koji će biti voljni prenijeti svoje
znanje te, s druge strane, motivirane učenike koji to znanje žele naučiti. Odgovornost
učenja leži na učeniku, dok je uloga učitelja osmisliti načine kako učinkovito prenijeti
svoje znanje učenicima.
Za prijenos znanja potrebno je vrijeme, koje se može definirati kao ukupna
suma vremena koje su utrošili učitelj i učenici u prijenosu znanja, i energija, koja se
može definirati kao sveukupni resursi utrošeni na prijenos znanja.
Učinkovitost u prijenosu znanja sa ekonomskog stajališta može se onda
definirati kao - maksimiziranje prijenosa količine znanja, uz minimiziranje utroška
vremena i energije
Komponente prijenosa znanja su kvaliteta – koliko je znanje kvalitetno i dobro
prezentirano, i kvantiteta – količina studenata koji to znanje žele usvojiti.
Do kraja dvadesetog stoljeća, odnosno prije naglog razvoja računalne
tehnologije, glavni načini prenošenja znanja u obrazovnom sustavu bila su
predavanja – u kojima učitelj direktno troši svoje vrijeme kako bi prenio svoje znanje
učenicima i pisani materijali – u kojima učitelji zapisuju svoje znanje u obliku knjiga,
skripti i sličnih materijala.
Predavanja se mogu promatrati kao direktno prenošenje znanja od strane
učitelja prema jednom ili više učenika. Problem kod predavanja javlja se jer su dvije
komponente prenošenja znanja najčešće recipročne. Uz veći broj učenika prisutnih
na predavanju, jako je teško održati kvalitetu. U obrnutom slučaju ne može se
zadovoljiti kvantiteta. Istovremeno, nije učinkovito niti s ekonomskog stajališta jer
zahtijeva izgradnju prostora za predavanje i stalni transport svih sudionika
predavanja na tu lokaciju.
2
U idealnom slučaju, jedan bi učitelj podučavao samo jednog učenika. Može se
čak otići još i dalje i reći - kada bi učenik za vrijeme predavanja istovremeno imao na
raspolaganju više učitelja. No, isto tako nužno je uračunati i ključne faktore koji su
spomenuti ranije. Kvaliteta usvajanja znanja ovisi o motiviranosti, interesu i vremenu
koje
učenici i učitelji, koji u tom trenutku sudjeluju u predavanju, imaju na
raspolaganju.
Informacije iz pisanih materijala pak, mogu se mogu jednostavno umnožavati
te samim time dospjeti do većeg broja učenika i zadovoljiti komponentu kvantitete u
prijenosu znanja. Učenik se materijalima za učenje može posvetiti kad za njih ima
najviše vremena i interesa, te samim time i najviše motivacije. Uz to, učitelj u velikoj
mjeri oslobaĎa svoje vrijeme. No, ovdje se problem javlja u nemogućnosti interakcije
izmeĎu sudionika u prijenosu znanja zbog samog načina prenošenja informacija.
Samim time učenik nema mogućnost dobivanja trenutne pomoći i podrške prilikom
usvajanja znanja
Iz ovoga se može zaključiti kako bi idealan proces učenja uključivao individualni
pristup motiviranog učitelja, s kvalitetnim materijale za učenje, u trenutku kada je
učenik najmotiviraniji za učenje. Zamisao da svaki učenik ima na raspolaganju svog
učitelja u bilo koje doba dana, i to ne bilo kakvog učitelja, već najboljeg u tom polju
poduke zvuči kao utopija. Tim više kada bi na raspolaganju imao sve najbolje učitelje
iz željenih područja interesa. No korištenjem najnovijih tehnologija moguće je
približiti se takvoj viziji, koja će ujedno uspješno zadovoljavati i ekonomsko stajalište
učinkovitosti -
snimanjem predavanja i stvaranjem sustava za online učenje na
daljinu odnosno, interaktivne baze znanja.
1.1 Učenje na daljinu
Učenje na daljinu (distance learning, distance education) možemo definirati kao
obrazovanje ili obuku koja se nudi učenicima na različitom mjestu odnosno fizički
udaljenima od učitelja ili izvora informacija [3]. U praksi je učenje na daljinu puno
složenije od ove definicije jer uključuje korištenje novih tehnologija i novih
interaktivnih nastavnih metoda.
3
Učenje na daljinu nije novi koncept u obrazovanju, programi za takvo učenje
nastali su puno prije korištenja www i Interneta, odnosno čak puno prije korištenja
računala u obrazovanju. Mediji koji su se u počecima koristili bili su: tiskani
dokumenti, audio i video kazete, TV program, a kasnije uporabom neumreženih
računala i diskete i CD-ROM-ovi. Unatrag nekoliko godina razvojem računalnih
mreža, a posebno razvojem Interneta, ta tehnologija počinje prevladavati kod
udaljenog učenja. Tako se i termin učenje na daljinu u novije vrijeme zamjenjuje
terminom online učenje čime se naglašava da je riječ o posebnom obliku e-learninga
ili e-obrazovanja.
1.1.1
Osnovne karakteristike programa za učenje na daljinu
Programi ili tečajevi učenja na daljinu mogu biti prilagoĎeni različitim osobinama
učenika, prvenstveno različitoj dobi učenika. Tako se ovakvi programi organiziraju i
za osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast, za studente, ali i za odrasle polaznike koji
stječu nova znanja zbog profesionalnog usavršavanja ili vlastitih interesa. Tečajevi na
daljinu mogu pomoći svojim polaznicima da shvate važnost učenja i obrazovanja kroz
cijeli život, bilo zbog osobnih interesa ili zbog napredovanja u karijeri.
Glavne razlike izmeĎu programa za učenje na daljinu su u tehnologiji koja se
koristi, u strukturi programa ili tečaja, te po stupnju nadgledanja polaznika.
Neki programi učenja na daljinu nude visoko strukturirane tečajeve kod kojih su
polaznici upoznati s vremenskim rokovima do kojih moraju ispuniti svoje zadatke.
Osim toga, točno su odreĎeni standardi po kojima se ocjenjuje napredak svakog
pojedinog učenika. Ovakvi tečajevi obično se sastoje od više stupnjeva, pri čemu
postoji hijerarhija od najjednostavnijih do najsloženijih faza tečaja koje polaznici
moraju proći. Ovakve tečajeve nude obrazovne institucije ili poslovne kompanije, a
polaznici na kraju tečaja dobivaju diplomu ili potvrdu o pohaĎanju. Kod njih se zbog
toga mora osigurati visok stupanj praćenja polaznika i vrednovanja njihovog znanja.
Postoji i visok stupanj interakcije izmeĎu voditelja tečaja i polaznika. Voditelj tečaja
ocjenjuje napredak svakog pojedinog polaznika. Na kraju tečaj se organizira završni
ispit na osnovu kojeg polaznici dobivaju diplomu.
4
Kod tečajeva koje polaznici pohaĎaju s ciljem da ovladaju nekom vještinom ili
nauče neku novu temu (npr. učenje korištenja novog programskog paketa) ne
postoje unaprijed odreĎeni rokovi do kojih polaznici moraju savladati cijeli sadržaj
tečaja, već mogu na fleksibilniji način rješavati pojedine zadatke. Tu je i manji je
stupanj nadgledanja polaznika i vrednovanja njihovog znanja. Kod takvih tečajeva
polaznici uglavnom sami uče, svojim vlastitim tempom, u vrijeme koje njima najbolje
odgovara, i sami su odgovorni za količinu i kvalitetu usvajanja znanja.
1.1.2 Prednosti
Kao jedna od najvećih prednosti učenja na daljinu smatra se to što omogućuje
stalno učenje (lifelong learning) i profesionalno usavršavanje. No bez obzira da li je
riječ o programima na daljinu za odrasle polaznike ili za djecu obuhvaćenu redovitim
obrazovanjem, svima je zajedničko da učenici uče neovisno, vlastitim tempom, na
mjestu i u vremenu koje sami odaberu. Polaznicima je na raspolaganju veliki broj
predmeta koje nude različite institucije ili učitelji-pojedinci.
Tako se kao prednosti učenja na daljinu mogu izdvojiti:
Vlastiti tempo - polaznici tečajeva na daljinu mogu savladavati gradivo onom
brzinom kojom žele. Mogu prolaziti kroz materijal za učenje onoliko puta koliko žele.
Preko jednostavnijih lekcija mogu brže prolaziti, dok se na složenijim i zahtjevnijim
lekcijama mogu dulje zadržati i proći ih nekoliko puta.
Odabiranje mjesta učenja - u ovisnosti o mediju koji se koristi za
rasprostiranje materijala pri učenju na daljinu, polaznici tečajeva mogu učiti na
različitim mjestima koji im najbolje odgovaraju. Tako npr. polaznici mogu kod kuće ili
na poslu pristupiti informacijama na Internetu, slati ili primati E-mail poruke, raditi sa
poštanskim listama itd.
Dostupnost tema koje ne nude tečajevi/programi u tom području - mnoga
sveučilišta, poslovne kompanije ili pojedinačni učitelji nude obrazovne programe
unutar neke regije. Svaki od tih programa je specijaliziran za neko područje pa se
može dogoditi da učenici u nekoj regiji ne mogu pronaći programe koji su u skladu s
njihovim interesima. Stoga tečajevi na daljinu omogućuju učenicima da pronalaze i
5
pohaĎaju programe koji ih zanimaju, iako ih ne nude obrazovne ili poslovne institucije
u mjestu u kojem žive ili rade.
Sudjelovanje u najkvalitetnijim ili najprestižnijim programima - unutar
svake discipline postoje neke institucije koje nude visoko kvalitetne obrazovne
programe. MeĎutim, te institucije nisu dostupne svima onima koji su zainteresirani za
te programe. Učenje na daljinu omogućuje učenicima pohaĎanje tečajeva na
kvalitetnim institucijama ili onih koje drže poznati stručnjaci, bez potrebe za
promjenom mjesta boravka
Odabiranje svog načina učenja - Svatko ima svoj način učenja, neki učenici
više vole aktivno, dok drugi preferiraju pasivno učenje. Tečajevi na daljinu omogućuju
različite stupnjeve interakcije izmeĎu učitelja i učenika, te meĎusobno izmeĎu
učenika. Neki polaznici tečajeva na daljinu uče tako da čitaju materijale, vode bilješke
i samostalno izvršavaju zadatke koji se od njih traže. Neki učenici lakše uče ako
sudjeluju u diskusiji s ostalim učenicima, koristeći E-mail, telekonferencije ili
videokonferencije. Neki učenici prilikom učenja preferiraju multimedijske elemente,
kao što su grafika, animacija, zvuk. Za njih su najprikladniji online tečajevi.
Praktičan rad sa različitim tehnologijama - Za učenje na daljinu koriste se
različite tehnologije, kao što su računalo, CD player, videorekorder, itd. Stoga učenici
koji pohaĎaju tečajeve na daljinu, osim što stječu informacije o onome što uče,
usvajaju i dodatna znanja i vještine o korištenju tih tehnologija.
Samostalno učenje - Kod učenja na daljinu učenici, osim što dobivaju gotove
materijale za učenje, samostalno traže nove izvore informacija. Oni nastoje doći do
dodatnih informacija koje im omogućuju da bolje usvoje odreĎeni sadržaj ili da
uspješnije savladaju odreĎenu vještinu. Polaznici tečajeva na daljinu obično su vrlo
motivirani i žele što uspješnije riješiti postavljene zadatke.
Znanja i iskustva koja su stekli samostalnim istraživanjem učenici mogu
podijeliti sa svojim učiteljima, tako da i učitelji uče od svojih učenika. Tako se razvija
meĎusobna suradnja izmeĎu učenika i nastavnika te se gubi dominantna uloga
nastavnika.
6
1.1.3 Nedostaci
Polaznici tečajeva ili kolegija na daljinu najčešće kao najveći nedostatak
naglašavaju izostanak osobnog kontakta meĎu sudionicima. Kontakt u živo i s
nastavnikom i s ostalim polaznicima nije prisutan kod učenja na daljinu što može
predstavljati problem za neke korisnike koji nisu navikli na takve oblike rada. Zbog
takve izoliranosti pojedinaca potreban je visok stupanj aktivnosti i discipliniranosti
polaznika kako oni ne bi odustali od pohaĎanja kolegija ili tečaja.
Jedan od problema kod učenja na daljinu je upravo visok stupanj odustajanja
polaznika (eng. high dropout rate) što se nastoji riješiti uvoĎenjem podrške
polaznicima putem tutora ili mentora. Tutor je nastavnik ili asistent koji prati
napredovanje polaznika, potiče ga u radu te mu pomaže pri eventualnim problemima
s kojima se susreće.
Nedostaci kod učenja na daljinu vezani su i uz tehnologiju koja se koristi za
izvoĎenje tečajeva. Svi polaznici moraju na raspolaganju imati odgovarajuću
računalnu tehnologiju, na primjer računalo s najnovijom verzijom nekog web
preglednika, programe za izvoĎenje multimedijskih zapisa, priključak na Internet.
Tehnologija koja se koristi za neki tečaj može biti i vrlo zahtjevna (na primjer kod
videokonferencija) te tako i onemogućiti pohaĎanje tečaja polaznicima kojima ona
nije dostupna.
Problem za neke polaznike, pa i tutore može predstavljati i korištenje
tehnologije koju još ne poznaju. Vrlo često potrebno je uložiti dodatno vrijeme da bi
se, pored sadržaja koji se uče, savladala i tehnologija pomoću koje se oni nude
polaznicima. TakoĎer postoji problem pouzdanosti tehnologije jer može doći do
različitih zastoja i kvarova u radu sustava što može djelovati frustrirajuće i na
polaznike i na tutore te takoĎer utjecati na odustajanje polaznika od tečaja ili kolegija.
7
2. Baze znanja u svijetu
2.1 OpenCourseWare
Vijeće jednog od najpoznatijih tehnoloških fakulteta na svijetu, Massachusetts
Institute of Technology (MIT) 2000. godine, predložilo je inicijativu o objavljivanju
svojih edukacijskih materijala s preddiplomskih i diplomskih studija na Internetu pod
nazivom MIT OpenCourseWare (MIT OCW).
Njihova baza znanja u rujnu 2002.
godine brojala je materijale sa samo pedesetak kolegija. Danas su na njihovoj
stranici dostupni materijali sa preko 1900 kolegija, koji uključuju 1500 predavanja,
9000 zadataka i preko 900 ispita. Većina kolegija postupno uvodi multimedijalne
elemente, a trenutno su dostupna kompletna video predavanja s 31 kolegija [4].
Njihova vizija je poboljšanje globalnog nivoa obrazovanja kroz otvoreno i javno
dostupno širenje znanja čemu u prilog ide i činjenica da je materijale do sada
pregledalo preko 50 milijuna ljudi diljem svijeta.
Graf 2.1 pokazuje statistiku posjetitelja i otkriva da njih skoro 50% spada u
kategoriju samostalnih učenika (eng. Self-learner), odnosno osoba koje vlastitom
inicijativom žele nadopuniti i usavršiti svoje znanje. Trećina posjetitelja su studenti
Fakulteta, dok ostatak čini obrazovni kadar.
Posjetitelji materijale uspješno koriste za razne potrebe detaljnije opisane u
tablici 2.1.
17%
Obrazovni Kadar
Studenti
48%
Samostalni učenici
32%
Ostali
Graf 2.1 - Posjetitelji portala OCW
8
Posjetitelji
Motivi posjetitelja
% posjetitelja
Usavršavanje vlastitog znanja
31%
Učenje novih metoda predavanja
23%
Obrazovni Dodavanje OCW materijala u vlastite kolegije
kadar
Traženje referentnih materijala za studente
20%
Studenti
15%
Stvaranje nastavnih programa za njihove obrazovne
ustanove
8%
Usavršavanje vlastitog znanja
46%
Dopuna vlastitim materijalima za učenje
34%
Planiranje nastavka studija
16%
Istraživanje područja i učenje o sadržajima izvan
vlastite struke
40%
Revizija osnovnih koncepta u vlastitoj struci
18%
Samostalni
učenici Priprema i planiranje za buduće studije
18%
Ostajanje u toku sa razvojem u vlastitoj struci
17%
Dovršavanje projekata i zadataka u struci
4%
Tablica 2.1 - Motivi posjetitelja
MIT OpenCourseWare već sad ima veliki značaj za zajednicu, a posjetitelji
portala pozitivno gledaju na njegovo jačanje:

96% posjetitelja preporuča portal OCW

96% obrazovnog kadra slaže se da je portal pomogao u pripremi njihovih
kolegija
Profesori na MIT-u složni su i entuzijastični u pogledu prednosti koje ovaj
program pruža globalnoj zajednici. Velika većina njih - preko 90% - dobrovoljno je
pristala na slobodno objavljivanje njihovih materijala i sadržaja za učenje na portalu.
9
Video materijali naišli su na najveće odobravanje i popularnost u javnosti.
Nekim je profesorima odluka o snimanju predavanja donijela čak i svjetsku slavu.
Rad profesora fizike Waltera Lewina i profesora matematike Gilberta Stranga
promoviran je i u vodećim svjetskim medijima u SAD-u pa i šire, a samo njihova
predavanja pregledalo je preko milijun ljudi.
Na tragu MIT OCW-a osnovan je i OCW Consortium – suradnja preko dvije
stotine institucija za visoko obrazovanje diljem svijeta u stvaranju kvalitetnih
materijala za učenje iz svih područja. Njihova je vizija promicanje znanja i
obrazovanja kroz OpenCourseWare [5].
Ciljevi konzorcija:

proširenje
dosega
i
utjecaja
OpenCourseWarea
kroz
prilagodbu
edukacijskih materijala diljem svijeta

promoviranje razvoja novih OCW projekata

osiguranje održivosti OCW projekata kroz pronalaženje načina za
povećanje njihove učinkovitosti i smanjenje troškova
Za članstvo u konzorciju, institucije, pod svojim službenim imenom, moraju
objaviti materijale sa minimalno 10 kolegija koji odgovaraju standardima OCW-a ili
aktivno sudjelovati u promicanju OCW-a kroz primjerice prevoĎenje postojećih
materijala na druge jezike ili širenje dosega OCW-a.
2.2 NPTEL
Glavni cilj indijskog obrazovnog sustava na području tehničkih znanosti je
uvoĎenje reformi koji će transformirati Indiju u zemlju sa snažnom i sposobnom
visoko-obrazovanom radnom snagom. Tržišna potreba za kvalificiranim inženjerima u
Indiji u ovom je trenutku mnogo veća od brojke koju mogu zadovoljiti indijska
sveučilišta. Uz to, broj institucija sa potpuno kvalificiranim profesorskim kadrom
veoma je malen. Veći broj predavača relativno je neiskusan i nedovoljno kvalificiran
za držanje kvalitetnih predavanja. Zbog toga vodeće institucije naglašavaju važnost
širenja visoko-kvalitetnih materijala za učenje svim dostupnim medijima.
10
NPTEL je skraćenica za National Programme on Technology Enhanced
Learning, inicijativu osam vodećih indijskih tehnoloških instituta za stvaranje
kvalitetnih materijala za učenje iz područja inženjerstva i znanosti dostupnih preko
Interneta [6]. U prvoj fazi tog projekta snimljeno je 110 web kolegija u video formatu
iz područja inženjerstva, tehničkih, ali i društvenih znanosti. Svaki kolegij sadrži
materijale koji u pravilu pokrivaju preko 40 sati predavanja.
Druga faza projekta predviĎa stvaranje još četiri stotine kolegija s preko 16.000
sati video materijala za učenje. Kada bude završena, biti će to najveći repozitorij
materijala za učenje iz područja tehničkih znanosti na svijetu i koristit će svim
zainteresiranim subjektima za unaprjeĎenje svoga znanja.
Uz snimanje sadržaja projekt NPTEL naglašava i stvaranje okruženja za eučenje za sve pojedine kolegije na kojima će biti omogućena interakcija i diskusija
studenata i profesora iz cijeloga svijeta. Krajnji cilj je stvaranje digitalne knjižnice za
svaki pojedini predmet sa odgovorima na najčešće probleme s kojima se studenti
susreću.
2.3 Videolectures.net
Projekt Videolectures.net pokrenut je 2002. Godine na Institutu Jozef Stefan u
Sloveniji u sinergiji s globalnim trendovima i formalnim utjecajima Europske unije za
stvaranjem društva znanja [7]. Portal je usmjeren promoviranju znanosti, razmjeni
ideja i poticanju širenja znanja kroz pružanje slobodnog pristupa visokokvalitetnim
edukacijskim video-materijalima iz područja znanosti koje prezentiraju ugledni članovi
akademske zajednice. Sadržaj portala nije namijenjen samo znanstvenoj zajednici
već i široj javnosti. Sva predavanja, dokumenti stranice i linkovi na portalu sistematski
su povezani uzimajući u obzir komentare korisnika. U rad projekta uključen je niz
zemalja
iz Europe, te SAD-a, Australije,
Rusije
i Brazila.
Danas portal
Videolectures.net postaje važna referenca i repozitorij video-materijala za posjetitelje
iz cijelog svijeta.
11
3. Stvaranje baze znanja na FER-u
3.1 Stanje ICT obrazovnog sustava u Hrvatskoj
Kreatori hrvatske gospodarske politike istaknuli su ICT – Informacijsko
komunikacijsku tehnologiju, kao jedan od sektora naše budućnosti. Tu svijetlu
budućnost, koju proklamiraju, temelje na razvoju vrhunskih kadrova koje se smatra i
ključnim činiteljem privlačenja stranih ulaganja, usmjerenih ponajprije izvozu. Ipak,
stanje na obrazovnom terenu ne ulijeva nadu da će se postavljeni ciljevi moći
ostvariti. Hrvatska ICT industrija zaostaje za ostalim zemljama u regiji, unatoč
vrhunskim kadrovima kojima se hvalimo – jer nemamo uvjete za obrazovanje
dovoljno broja budućih inženjera [8].
Hrvatska ima jednog informatičara na tisuću stanovnika, Slovenija ih ima tri, a
EU pet. Svi fakulteti u Hrvatskoj na godinu proizvedu 600 do 700 diplomiranih
inženjera elektrotehnike, računarstva i informatike. FER tu sudjeluje s više od
polovine. Nakon stanovite stagnacije 2006. godine je na FER-u diplomiralo 430 ljudi.
Za konkurentnost ICT sektora sve to zajedno ipak nije dovoljno.
Kako bi povećali tu brojku na FER-u je odlučeno povećati upisnu kvotu na 750
studenata, iako je sadašnji objektivni kapacitet dostatan za njih 400 do 500. Uz
manjak resursa to neminovno dovodi do razvodnjavanja kvalitete studija.
Postavlja se pitanje kako učinkovito riješiti odnos izmeĎu kvalitete obrazovanja
ICT stručnjaka i potreba tržišta, odnosno broja studenata u obrazovnom sustavu? A
odgovor se sada nameće sam po sebi – stvaranjem baze znanja.
3.2 Model baze znanja
Baza znanja zamišljena je kao web portal koji povezuje znanje – prvenstveno
snimljena predavanja, ali i ostale akademske materijale, u sustav koji studentima
omogućava učinkovito učenje na daljinu. Sadržaji na portalu podijeljeni su u
kategorije koje predstavljaju semestre preddiplomskog studija na Fakultetu i podkategorije koje predstavljaju predmete u tim semestrima. Otvaranjem pojedinog
12
predmeta korisniku se izlistavaju svi dostupni sadržaji vezani za odabrani predmet –
odnosno linkovi na snimljena predavanja i materijale. Klikom na željeni sadržaj,
otvara se novi prozor u kojemu korisnici mogu pregledavati sadržaje. Kako bi se
osigurala mogućnost interakcije izmeĎu sudionika uključenih u sustav, u istom
prozoru nalazi se i forum za raspravu i postavljanje pitanja direktno vezanih uz
sadržaj. Kada korisnik postavi pitanje, autoru sadržaja – odnosno predavaču,
automatski se šalje E-mail notifikacija sa pitanjem. U raspravi mogu sudjelovati i svi
ostali korisnici. Odgovorima i daljnjom raspravom omogućuje se konstantna
nadogradnja znanja vezana uz pojedinu temu.
Uz sustav komentiranja, postoji i sustav ocjenjivanja sadržaja. Korisnici mogu
ocijeniti sadržaj ocjenom od 1-5 čime automatski daju povratnu informaciju autoru o
kvaliteti sadržaja. Istovremeno se stvara lista najboljih sadržaja na portalu. Cilj
ovakvog pristupa je konstantno unaprjeĎenje kvalitete sadržaja u bazi.
Sadržaji se ne nalaze direktno na portalu već se u bazu dodaju samo linkovi na
njih. Ti sadržaji, uz snimljena predavanja, mogu primjerice biti i PDF datoteke. Portal
omogućava definiranje uloga. Tako se za pojedini predmet mogu postaviti korisnici
ovlašteni za ureĎivanje liste sadržaja i dodavanje sadržaja – npr. profesori i asistenti
sa tog predmeta. Na portalu je implementirana i napredna tražilica. Autori koji
postavljaju linkove na svoja predavanja trebaju u opis obavezno staviti i tablicu
sadržaja predavanja. Time se korisnicima omogućuje učinkovito pretraživanje
sadržaja na portalu upisivanjem ključne riječi interesa.
Krajnji cilj ovog koncepta je postavljanje temelja za brzo stvaranje i iznimno
jednostavno širenje kvalitetne baze znanja. U bazu se mogu povezati svi ostali
fakulteti na zagrebačkom sveučilištu i sva sveučilišta u državi.
Uključenjem
akademske zajednice, u vrlo kratkom roku u bazi bi se mogla naći sva predavanja i
sadržaji potrebni za kvalitetno svladavanje gradiva i upijanje novih znanja iz bilo
kojeg područja interesa.
Interaktivna baza znanja nazvana je Učionica, te je za njezino postavljanje
predviĎena web domena ucionica.fer.hr ili integracija s već postojećim sustavima na
Fakultetu kao što su Ahyco ili Ferko.
13
3.3 Plan izvedbe
Kao prototip idejnog rješenja, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u
Zagrebu snimana su predavanja na kolegiju „Programske paradigme i jezici“ pod
vodstvom dr. sc. Ivice Botičkog. Uz to, snimane su i pojedine konzultacije i auditorne
vježbe na ostalim kolegijima, prvenstveno kako bi se demonstrirao način snimanja
matematičkih sadržaja. Snimljeni materijali ureĎeni su i ponuĎeni studentima na
korištenje i evaluaciju kako bi se dobile pozitivne smjernice za daljnje unaprjeĎenje
sustava.
Za razliku od klasičnog snimanja video-kamerom, snimanju se pristupilo
izradom screencastova - digitalnih datoteka koje sadržavaju kombinaciju naracije
predavača i računalnih video zapisa, namijenjenih pregledavanju na računalu i
učenju na daljinu. Snimanja su raĎena uz pomoć prijenosnog računala s instaliranim
softverskim paketom za izradu materijala za učenje na daljinu Adobe Captivate, i
bluetooth mikrofona.
Za izradu cjelokupnog sustava za učenje na daljinu zauzet je prostor na
privatnom internetskom serveru,
gdje je prema opisanom modelu izraĎen i
postavljen portal za e-učenje, odnosno prototip fakultetske baze znanja. Toj bazi
znanja mogu pristupiti svi studenti fakulteta i pregledavati željene sadržaje ili ih
spremiti na vlastito računalo.
Portal se nalazi na domeni: http://www.mathworkshome.com/matija/bazaznanja/
14
4. Predavanja u sustavu za učenje na daljinu
Za razliku od klasičnog snimanja videokamerom, razvoj modernih tehnologija
omogućio je razvoj novih i jednostavnijih načina snimanja sadržaja. Naime, većina
predavanja na Fakultetu danas se drži uz pomoć računala i prezentacija izraĎenih u
MS PowerPointu. Prilikom snimanja težište je stavljeno na sadržaj predavanja te je iz
tog razloga zapravo potrebno snimati samo informacije koje se prezentiraju sa
računala i naraciju predavača.
Za učinkovito snimanje predavanja i njihovo korištenje u sustavu za učenje na
daljinu provedena je analiza zahtjeva:
Zahtjevi sa stajališta korisnika:

kvaliteta

mogućnost pretraživanja sadržaja

jednostavnost pristupa

veličina
Zahtjevi sa stajališta predavača:

kvalitetno snimanje predavanja

neometano predavanje

jednostavnost implementacije
Zahtjevi sa stajališta montažera i izdavača snimljenih predavanja:

brzo i jednostavno ureĎivanje sadržaja

brza i kvalitetna distribucija sadržaja
4.1 Postupak snimanja predavanja - screencasting
Termin screencast nastao je 2004. godine te se vrlo brzo proširio i kao takav
postao prihvaćen u računalnom rječniku. Može se definirati kao video demonstracija
15
napravljena digitalnim snimanjem svih promjena koje se dogaĎaju na radnoj površini
računala korisnika, koja najčešće uključuje i audio zapis naracije korisnika.
Danas se screencasting – izrada screencastova, najviše koristi za izradu
softverskih demonstracija i stvaranje materijala za učenje. Nedavni razvoj tehnologije
i Flash formata omogućio je veliki napredak na tom polju. Uzimajući u obzir cijenu i
produkciju snimanja predavanja klasičnim načinima, Screencasting se nameće kao
odlično rješenje za stvaranje visoko-kvalitetnih sadržaja za učenje na daljinu uz
veoma nizak trošak.
U tablici 4.1 prikazana je usporedba snimanja tridesetominutnog predavanja
gdje se informacije prezentiraju uz korištenje računala, metodom screencastingom i
klasičnom kamerom.
Snimanje 30 min.
Screencasting
Klasično snimanje
Oprema
Prijenosno računalo i
bežični mikrofon
Kamerman i kompletna
oprema za snimanje
Vrijeme obrade
15 min.
100 min.
Veličina datoteka
15-20 Mb
100-150 Mb
Potrebno Iskustvo
Nepotrebno
Znatno
Tablica 4.1 - Usporedba načina snimanja
Iz tablice se jasno vide prednosti snimanja sadržaja metodom screencastinga
nad klasičnim snimanjem. Za screencasting prvenstveno nisu potrebne dodatne
osobe koje bi snimale sadržaj, niti skupocjena oprema za snimanje i kasnije
ureĎivanje sadržaja. Vrijeme obrade snimljenih sadržaja i pripreme za izdavanje
višestruko je kraće u usporedbi sa klasičnim načinima, a veličina snimljenih
materijala istovremeno je višestruko manja.
4.2 Adobe Captivate
Adobe Captivate (prijašnji RoboDemo) softversko je rješenje za izradu
materijala za učenje, interaktivnih simulacija i snimanje rada na računalu –
16
screencasting koje korisnicima pruža mogućnost brzog stvaranja kvalitetnih
screencast sadržaja bez prethodnog programerskog znanja.
Glavna prednost softverskog rješenja Adobe Captivate u odnosu na ostale
slične proizvode na tržištu je način njegova rada. Odlikuje se Adobe Flash Tweening
tehnologijom, koja omogućava snimanje sadržaja sa znatno manjom veličinom
krajnjih datoteka. Uz to, pruža velike mogućnosti ureĎivanja sadržaja i dodavanje
interaktivnih elemenata u snimljene sadržaje na veoma intuitivan način.
4.2.1 Sistemski preduvjeti za instalaciju softvera

operativni sustav MS Windows

procesor Intel® Pentium® 4, Intel Centrino®, Intel Xeon® ili Intel Core™
Duo (ili kompatibilan)

Microsoft® Windows® XP uz Service Pack 2 (preporučuje se Service Pack
3) ili Windows Vista® Home Premium, Business, Ultimate ili Enterprise uz
Service Pack 1 (certificiran za 32-bitna izdanja)

512 MB RAM-a (preporučuje se 1 GB)

1,5 GB raspoloživog prostora na tvrdom disku; tijekom instalacije potreban
je i dodatni slobodan prostor (instalacija nije moguća na flash ureĎajima za
pohranu)

DVD-ROM pogon

razlučivost zaslona 800 x 600 (preporučuje se 1024 x 768)
4.2.2 Tipičan razvojni scenarij
Izradi screencast sadržaja najčešće se pristupa na sljedeći način:
1. Otvoriti Captivate i pokrenuti snimanje
2. Započeti predavanje dok Captivate u pozadini snima rad
3. Nakon završetka predavanja zaustaviti snimanje
4. Urediti snimljeni sadržaj
5. Izdati snimljeni sadržaj i pripremiti ga za distribuciju
17
4.3 Način snimanja predavanja na FER-u
U sljedećim poglavljima detaljno je opisan način snimanja predavanja i
konzultacija na Fakultetu. Za predavanja koja se drže isključivo prezentiranjem
informacija preko računala softver automatski odraĎuje cijeli posao snimanja.
Funkcionalnost softvera Captivate takoĎer omogućuje i snimanje predmeta u kojima
predavači koriste ploču i kredu. Za vrijeme predavanja potrebno je konstantno
snimati samo ton predavača, a sadržaj s ploče pretvoriti u bilješke i skenirati u
digitalni oblik. Nakon toga bilješke je samo potrebno jednostavno uskladiti sa
naracijom predavača.
UreĎivanje i objava screencastova iznimno je jednostavna. PredviĎeno je da
snimljene sadržaje ureĎuju sami autori ili korisnici koji su usko povezani sa temom
pojedinih sadržaja.
Fleksibilnost načina snimanja omogućuje, i na svojevrstan način potiče, izradu
materijala isključivo prilagoĎenih učenju na daljinu, koji se mogu izraĎivati i bez
potrebe za prisutnošću studenata na predavanju. Samim time, takve materijale nije
niti nužno snimati u predavaonicama na Fakultetu. Metodom screencastinga, autori
sadržaje mogu snimiti i kod kuće, kada im to najviše odgovara. Ovakav pristup ima
svoje prednosti i mane. Autori mogu kvalitetnije pripremiti sadržaje i po potrebi
ponavljati snimanje odreĎenih dijelova, što na stvarnom predavanju nije moguće. S
druge strane, moguć je nedostatak motiviranosti predavača za podučavanje isključivo
pred zaslonom računala.
4.3.1 Prije snimanja
Prije početka snimanja korisnik treba spojiti opremu za snimanje zvuka,
odnosno žični ili bežični mikrofon, sa računalom na kojemu je instaliran Adobe
Captivate, Otvoriti Adobe Captivate softver i krenuti u stvaranje novog projekta (slika
7.1). Prije toga potrebno je još i promijeniti rezoluciju radne površine kako bi snimljeni
materijali bili prilagoĎeni kasnijem pregledavanju. Preporuča se korištenje rezolucije
800 x 600.
18
Slika 4.1 - Adobe Captivate
IzmeĎu ponuĎenih opcija korisnik treba izabrati Software Simulation, a u
novootvorenom prozoru izabrati opciju Record -> Screen Area -> Full Screen.
Adobe Captivate korisniku sada nudi tri mogućnosti snimanja:

automatsko snimanje (Automatic Recording)

stalno snimanje (Full-motion Recording)

manualno snimanje
Ukoliko se radi o snimanju rada u MS Powerpointu, korisnik treba izabrati
automatsko snimanje, i na audio postavkama izabrati željeni mikrofon. Nakon toga
korisno je podesiti i dodatne postavke prije snimanja (slika 4.2). Korisniku je, izmeĎu
ostalog, pružena i mogućnost skrivanja Captivate ikone iz taskbara.
19
Slika 4.2 - Dodatne postavke
Captivate nudi i više mogućnosti za odabir kvalitete snimanja audio zapisa
(slika 4.3). Za najbolju kvalitetu potrebno je izabrati, Bitrate - 128kbps, uz frekvenciju
- 44.100khz i brzinu kodiranja postavljenu na 1.
20
Slika 4.3 - Audio postavke
Kada je sve spremno korisniku preostaje pritisnuti crveni gumb u gornjem
lijevom dijelu ekrana i snimanje može početi (slika 4.4).
Slika 4.4 - Pokretanje snimanja
21
4.3.2 Za vrijeme snimanja
Nakon početka snimanja, predavač može uobičajeno krenuti sa predavanjem.
Softver automatski bilježi sve što se zbiva na zaslonu, na način da sve promjene
sprema u zasebne slajdove zajedno sa zvukom iz mikrofona. Zgodno je napomenuti
da za promjene slajdova u Powerpoint prezentaciji nije uputno koristiti strelice na
tipkovnici jer Captivate to bilježi kao tipkanje, a ne promjenu slajdova. Snimanje se
prekida pritiskom na tipku End ili klikom na ikonu u System Trayu. Nakon toga
predavač samo još treba izabrati lokaciju na računalu na koju želi spremiti snimljene
datoteke i dodijeliti im željeno ime. Captivate im automatski dodjeljuje ekstenziju .cp.
Tijekom imenovanja datoteka preporuča se korištenje generaliziranog predloška:
Predmet – Broj – tema, za lakše snalaženje meĎu brojnim snimljenim datotekama.
4.4 Obrada snimljenih materijala
4.4.1 Korisničko sučelje
Jednom snimljene materijale potrebno je urediti za objavljivanje. Rad u
Captivateu veoma je intuitivan i jednostavan. Nakon otvaranja snimljenog projekta
korisnika će dočekati sljedeći ekran (slika 4.5). Captivate je sve pokrete na ekranu
rasporedio u posebne slajdove što korisniku pruža veliku fleksibilnost pri ureĎivanju.
Ako je korisnik snimao predavanje prezentirano preko MS Powerpointa, slajdovi u
Captivateu nalikovat će slajdovima u PowerPointu. U gornjem desnom kutu korisnik
može vidjeti da se nalazi u Storyboard View načinu pregleda.
Korisnik sada može izabrati bilo koji slajd i po potrebi krenuti u ureĎivanje na
sljedeći način:

potrebno je izabrati prvi slajd (slika 4.6), nakon čega softver prelazi u
Edit view

u sredini ekrana nalazi se slajd koji editiramo, a na dnu ekrana, kao i u
većini programa za obradu multimedijalnih sadržaja – Timeline

pomicanjem po Timelineu moguće je na brzinu pregledati i preslušati
sadržaj trenutnog slajda
22

s lijeve strane nalazi se Filmstrip traka s koje je vrlo lako navigirati do
ostalih slajdova u projektu

s desne strane stoji Library u kojem se nalaze svi multimedijalni zapisi iz
projekta
Slika 4.5 – Storyboard view
23
Slika 4.6 - Edit view
4.4.2 UreĎivanje slajdova
Korisnik prvo treba pregledati koji su slajdovi nepotrebni u projektu. Pošto
Captivate sve promjene na radnoj površini računala bilježi u zasebne slajdove, lako
se može dogoditi da se u projektu nalaze slajdovi trajanja od svega nekoliko sekundi
koji nisu nužno potrebni. To se radi odabirom nepotrebnog slajda i jednostavnim
pritiskom na tipku – Delete. Po potrebi je, preko alatne trake, naravno moguće i
dodavati nove prazne slajdove, kopirati postojeće itd.
4.4.3 Grupiranje slajdova
Ako se u sklopu predavanja obraĎuju primjeri u nekom programskom alatu, vrlo
je vjerojatno da će Captivate taj rad snimiti u nekoliko desetaka slajdova. U tom
slučaju korisno je niz slajdova grupirati u cjeline. To se može učiniti na način da se u
traci Filmstrip odaberu slajdovi koje je potrebno grupirati, te nakon toga klikom
desnog gumba miša odabere opcija Group -> Create.
24
4.4.4 Imenovanje slajdova
Za imenovanje slajdova potrebno je u traci Filmstrip odabrati slajd kojem želimo
dodijeliti ime, pritiskom na desni gumb odabrati opciju Properties i u polje Label
upisati željeno ime. Najčešće je to naslov teme koja se obraĎuje na tom slajdu.
4.4.5 Uklanjanje prikaza miša
Ukoliko se radi o ureĎivanju predavanja iz MS PowerPointa, uputno je ukloniti
sve pokrete miša sa ekrana. To se čini na način da se u traci Filmstrip odaberu svi
željeni slajdovi kombinacijom, klikom na desni gumb miša, odabire opcija Mouse, te
pomakne kvačica sa opcije Show mouse.
4.4.6 Obrada audio zapisa
Korisnik može krenuti u obradu audio zapisa klikom na gornju traku izbornika
Audio-> Edit, nakon čega mu se nude opcije editiranja zapisa za cijeli projekt ili samo
pojedinačan slajd. Po potrebi može izabrati i opciju Record, ukoliko želi snimiti
dodatne materijale za projekt.
Klikom na Edit - > Slide otvara se Edit Audio Timing prozor (slika 4.7), gdje je
moguće editirati audio sadržaj. Ukoliko korisnik želi nešto izbaciti, ili kopirati
jednostavno će označiti željeni dio zapisa i pritisnuti odgovarajuću tipku u gornjem
lijevom izborniku ili prečac na tipkovnici. Najčešće je u cijelom projektu potrebno
ukloniti samo nepotrebne audio zapise sa početka i kraja predavanja.
Važno je napomenuti da se prilikom brisanja isječaka u audio zapisima, njihova
duljina logično smanjuje. Zato je pri povratku u Edit view u prozoru Timeline potrebno
smanjiti i dužinu trajanja odgovarajućih slajdova.
25
Slika 4.7 - UreĎivanje audio zapisa
4.4.7 Kombiniranje više projekata
Ako se
u postojeći projekt žele uvesti slajdovi ili objekti iz nekog drugog
snimljenog projekta, potrebno je izabrati opciju File -> Import -> Slides/Objects (slika
4.8).
4.4.8 Promjena veličine slajdova
Ukoliko su
slajdovi snimljeni
na većoj rezoluciji od preporučene 800x600,
moguće ih je skalirati odabirom Project - > Rescale. Ako se želi sačuvati omjer
slajdova potrebno je označiti kvačicu Maintain aspect ratio. No, ako je prezentacija
snimljena u, danas široko korištenom, Widescreen formatu, za očuvanje kvalitete
sadržaja prvo ga je potrebno smanjiti na željenu visinu. Nakon toga se trebaju
odrezati nepotrebne crne trake sa svake strane odabirom opcije Crop i njezinom
primjenom na sve slajdove.
26
Slika 4.8 - Kombiniranje slajdova
4.4.9 Izrada novog slajda
Zgodna primjena ove opcije je kada korisnik želi izraditi odjavni slajd koji će
stajati na kraju predavanja. Za dodavanje novog slajda u projekt potrebno je u traci
Filmstrip izabrati opciju New->Blank Slide. Sada na glavnom ekranu, desnim klikom
miša i odabirom opcije Insert korisnik može dodavati slike, animacije, audio zapise i
ostale objekte. TakoĎer može definirati njihovo trajanje nakon čega će se svaki od
njih automatski pojaviti u Timelineu (slika 7.9). Pomicanjem po Timelineu moguće je
točno definirati trenutak pojavljivanja odreĎenog objekta na slajdu.
27
Slika 4.9 - Izrada novog slajda
4.4.10 Dodavanje skeniranih bilješki
Nakon što je sadržaj s ploče prepisan u bilješke, moguće je kreirati slajdove na
sljedeći način:
1. Bilješke je potrebno skenirati i prebaciti u digitalni oblik na računalo
2. Širinu skenova potrebno je prilagoditi širini slajdova u projektu. Najčešće je to
800 piksela
3. U programu za editiranje slika tada ih je dalje potrebno razrezati tako da visina
pojedinačnog skena ne bude veća od 600 piksela.
4. Prilikom spremanja skenova korisno ih je odmah slijedno numerirati
5. Skenove je potrebno ubaciti u Captivate odabirom opcije Library – Import
6. U Filmstripu korisnik treba kreirati broj novih slajdova koji je jednak broju
skenova
28
7. Na svaki slajd nalijepiti odgovarajući sken. Korisnik treba klikom miša odvući
sken iz Librarya i staviti ga na slajd. Nakon toga potrebno je desnim klikom
miša izabrati opciju Merge Into Background (slika 4.10)
8. Nakon dodavanja skenova korisniku preostaje još samo sinkronizirati audio
zapis sa slajdovima
9. U izborniku otvoriti prozor Audio -> Edit ->Project
10. Preslušati audio zapis i na mjestima gdje predavač prelazi sa jednog slajda na
drugi stisnuti gumb Start Next Slide
Slika 4.10 - Dodavanje bilješki
4.4.11 Dodavanje tablice sadržaja
Jedna od najkorisnijih opcija za podizanje kvalitete snimljenih materijala je
dodavanje tablice sadržaja (eng. Table of Contents) (slika 4.11). Za nju je potrebno
odabrati opciju Project – Table of Contents nakon čega se otvara prozor Skin Editor.
U njemu je onda potrebno označiti kvačicu kraj opcije Show TOC.
29
Za ureĎivanje tablice sadržaja umjesto imena slajdova 1,2,3 potrebno je samo
upisati željene naslove. Pojedine slajdove moguće je i izostaviti iz tablice sadržaja na
način da se kraj njihovog imena makne kvačica za prikaz. TakoĎer je moguće i
napraviti hijerarhiju sadržaja sa strelicama koje se nalaze ispod tablice.
Nakon toga, odlaskom na Settings moguće je definirati i ostale korisne atribute.
Self-paced learning opcija pamti gdje je korisnik stao s pregledom predavanja te
sljedeći put otvara sadržaj na tom istom mjestu, dok Style pruža korisniku mogućnost
izbora izmeĎu fiksne - separate i tablice koja se otvara pritiskom na gumb - overlay.
Preporuča se korištenje Overlay stila radi uštede prostora. Pritiskom na gumb Info
korisniku se omogućava ureĎivanje informacija o nazivu i autoru predavanja, te
ostavlja mogućnost za unos njegove slike.
Uz sve to, korisniku su ponuĎene i razne opcije ureĎivanja izgleda i dizajna
samog Playera sadržaja. Njih je moguće i spremiti kako bi se sačuvao konzistentan
izgled na svim materijalima koje korisnik želi objaviti.
4.4.12 Ubrzavanje vremena učitavanja
Veličina izlazne datoteke objavljenih predavanja najviše ovisi o dužini audio
zapisa koji se u njoj nalazi. Da bi se izbjeglo dugotrajno učitavanje sadržaja, korisno
je audio zapis rascjepkati na manje dijelove. Naime, iako je sadržaj snimljenog
predavanja raspodijeljen na više slajdova, audio zapis u njemu se i dalje sastoji od
jedne velike .waw datoteke. To se može učiniti pomicanjem vremena početka
pojedinačnog audio zapisa na svakom slajdu za 0.1 s.
30
Slika 4.11 - Tablica sadržaja
4.5 Objava snimljenih materijala
Nakon završetka ureĎivanja, korisniku preostaje još posljednji korak – objava
snimljenih materijala. To se čini pritiskom na gumb Publish u gornjem dijelu zaslona
nakon čega se otvara prozor prikazan na slici 7.12.
Postoje mnoge opcije za izdavanje sadržaja, ali u većini slučajeva koristi se
Flash format .swf.
Ovdje korisnik još treba izabrati naslov predavanja pod Project Title, te mjesto
pohrane datoteka pod Folder. Na Output options potrebno je označiti kvačicu kraj
Export HTML što će omogućiti automatsku izradu HTML datoteke potrebne za prikaz
Flash sadržaja na Internetu.
31
Klikom na Preferences podešavaju se konačne postavke. Najvažnije opcije
ovdje su Audio settings i Start End time.
Slika 4.12 - Izdavanje sadržaja
4.5.1 Kompresija audio zapisa
Kako bi se uz neznatan gubitak kvalitete smanjila veličina izlaznih datoteka,
potrebno je u kategoriji Recording otvoriti Audio Settings i podesiti opcije kompresije
audio zapisa. Za optimalan odnos kvalitete i veličine zapisa potrebno je izabrati
opciju 64 kbps, uz frekvenciju 44100 HZ i brzinu kodiranja 5. (slika 7.13).
4.5.2 Preloading time
Preloading time odnosi se na količinu podataka koji se trebaju pohraniti na
računalo prije početka reprodukcije predavanja. Kako bi korisnici mogli što prije
početi sa pregledavanjem sadržaja korisno je u kategoriji Start and End postaviti
opciju da se sadržaj može početi pregledavati već nakon 10% učitanih podataka.
(slika 7.14).
32
Slika 4.13 - Kompresija audio zapisa
Slika 4.14 - Preloading time
4.6 Konačni izgled
Slika 7.15 pokazuje reprodukciju snimljenog predavanja u pregledniku Firefox.
Može se vidjeti da je otvorena tablica sadržaja klikom na gumb TOC. Ostale opcije za
pregledavanje sadržaja su redom s lijeva na desno:
33

vraćanje na početak predavanja

pokretanje i zaustavljanje predavanja

vraćanje na prijašnji slajd

odabir sljedećeg slajda

ubrzavanje reprodukcije

traka za prikaz vremenskog trajanja predavanja

onemogućavanje/omogućavanje zvuka

prikaz/skrivanje tablice sadržaja

zatvaranje predavanja

informacije o izdavaču
Slika 4.15 - Konačni izgled
34
4.6.1 Datoteke
U direktoriju koji je korisnik izabrao prilikom izdavanja sadržaja nalaze se tri
datoteke (slika 7.15).



swf datoteka – predavanje u Flash formatu
htm datoteka – potrebna za učitavanje sadržaja preko Interneta
JavaScript datoteka – skripta sa kodom koju poziva htm datoteka za
optimizirani prikaz swf sadržaja
Predavanje se pokreće klikom na htm datoteku.
Slika 4.16 - Datoteke
4.7 Poteškoće prilikom snimanja
Iako je snimanje predavanja na Fakultetu bilo veoma učinkovito, nije uvijek
prolazilo bez mana. Glavnina poteškoća tijekom snimanja odnosila se na bluetooth
slušalicu, odnosno pucanje veze izmeĎu računala i slušalice. Najveći problem u tome
je što korisnik za vrijeme snimanja ne može znati da li je došlo do tog problema, te
mora ponoviti cijelo snimanje predavanja. Zato se ubuduće preporuča korištenje
kvalitetnije bežične opreme za snimanje.
35
4.8 Licenciranje – Creative Commons
U današnjem okruženju, gdje su digitalne tehnologije za stvaranje i razmjenu
široko dostupne, težnja sve većeg broja stvaratelja obrazovnih sadržaja i
znanstvenika je da se korisnicima omogući slobodno korištenje, prerada i razmjena
njihova djela bez slučajnog ili namjernog kršenja autorskih prava. Uvjeti korištenja
izuzetno su važni jer sadrže informacije i jasne upute što krajnji korisnik smije ili ne
smijete činiti s objavljenim materijalom ili sadržajem.
Creative Commons (hrv. zajedničko kreativno dobro, skraćeno CC) američka je
neprofitna organizacija koja pruža sveobuhvatna rješenja za licenciranje autorskih
djela kao javno dostupnih i otvorenih sadržaja [10]. Creative Commons licencije
omogućuju autorima digitalnih obrazovnih sadržaja objavljivanje autorskih djela pod
željenim uvjetima uz zadržavanje autorskih prava koja im pripadaju. One za cilj imaju
proširenje prostora za razmjenu i stvaranje digitalnih materijala te njihovu dostupnost
u javnoj domeni. Autorima se takoĎer omogućava prelazak s „All Rights Reserved“
na „Some Rights Reserved“.
Imenovanje - Obvezno priznavanje i označavanje izvornog autora djela.
Nekomercijalno - Zabrana korištenja djela u komercijalne svrhe.
Bez prerada - Zabrana mijenjanja, preoblikovanja ili prerade djela.
Pod istim uvjetima – Distribuiranje je dozvoljeno samo pod licencijom koja je
identična licenciji originalnog djela
Prerada - Davatelj licencije dopušta preradu (remiksanje) djela
Umnožavanje - Davatelj licencije dopušta umnožavanje i distribuiranje djela u javnosti
Tablica 4.2 - Creative Commons licence
Kako bi licencije bile razumljive svim korisnicima u svijetu, bez obzira na jezik
kojim govore, svaki uvjet predstavljen je svojim simbolom. Opis simbola koji se
36
koriste u licencijama prikazan je tablicom 4.2. Kombiniranjem simbola, odnosno
dopuštenja, dobivaju se različiti tipovi licencija.
Projekt prevoĎenja Creative Commons licencija u hrvatski zakonodavni okvir i
na hrvatski jezik provodi Multimedijalni institut u Zagrebu. Važno je naglasiti da
Creative Commons nudi samo kreiranje licencije, ali ne i pravnu pomoć. U slučaju
kršenja uvjeta odabrane licencije Creative Commons nije nadležan za rješavanje
sporova.
37
5. Učionica – fakultetska baza znanja
Izradi Učionice - prototipu interaktivne fakultetske baze znanja za učenje na
daljinu pristupilo se prema ključnim konceptima i modelu opisanom u poglavlju 3.2.
Kao osnova za upravljanje web sadržajem izabran je sustav – PHP Link Directory. U
svojoj osnovnoj namjeni link direktorij služi za kategorizaciju, izlistavanje i
povezivanje raznih web stranica na Internetu. Taj sustav onda je prilagoĎen za
potrebe baze znanja. Kako bi se omogućila meĎusobna interakcija korisnika u sustav
je implementiran zaseban sustav za komentiranje i ocjenjivanje sadržaja JS-Kit.
Kao osnovni kriteriji koje mora zadovoljavati baza znanja sa strane korisnika
navedeni su: Kategorizacija i napredne mogućnosti pretraživanja sadržaja u bazi,
jednostavnost korištenja, mogućnost interakcije izmeĎu korisnika baze i mogućnost
dodavanja novih sadržaja od strane korisnika.
Kriteriji koje mora zadovoljavati baza znanja sa strane administratora su:
Postojanje web sučelja za administraciju i ureĎivanje sadržaja s vjernim pregledom
(WYSIWYG), napredne mogućnosti kategorizacije i dodavanja sadržaja u bazu,
ugraĎena tražilica, sustav prava pristupa zasnovan na ulogama za upravljanje
korisnicima, skalabilnost i sigurnost sustava.
PHP Link Directory, u velikoj mjeri zadovoljava sve navedene kriterije i odlikuje
se sljedećim osobinama:

za rad koristi iznimno popularnu platformu LAMP
(Linux/Apache/MySQL/PHP)

iznimno je jednostavan za instalaciju, prilagodbu i održavanje

posjeduje napredne administratorske mogućnosti

izgled direktorija moguće je prilagoditi uz osnovno poznavanje rada sa
HTML-om

moguće ga je jednostavno nadograĎivati novim „widgetima“
38
5.1 Korisničko sučelje
Sučelje za interaktivnu bazu znanja izraĎeno je prilagodbom osnovnog sučelja
PHP Link Directorya uz pomoć programskog rješenja za izradu web sadržaja - Adobe
Dreamweaver i prikazano je na slici 5.1 [11]. Portal je podijeljen je na statični dio –
linkove na stranice portala i dinamički dio – prikaz odabranih stranica.
Na naslovnoj stranici nalazi se kompletan ispis kategorija i pet najvažnijih
podkategorija za svaku kategoriju, odnosno predmet u pojedinom semestru.
Ovisno o daljnjem kretanju korisnika po portalu, sadržaj se prikazuje se u
središnjoj regiji stranice. Pregledom stranica dinamički se stvara i navigacijsko stablo
koje nam pokazuje gdje se točno nalazimo na portalu (slika 5.2).
Slika 5.1 - Interaktivna baza znanja
39
Slika 5.2 - Navigacijsko stablo
Na vrhu stranice nalazi se tražilica i linkovi na stranice za registraciju korisnika.
Ispod toga nalazi se osnovna traka za navigaciju sa linkovima:

Naslovnica – vraća korisnika na naslovnu stranicu

Dodaj sadržaj – omogućava korisniku dodavanje sadržaja u bazu znanja

Najnoviji sadržaji – prikazuje zadnje dodane sadržaje

Najpopularniji sadržaji – prikazuje sadržaje koji su pregledani najviše
puta

Aktualno – prikazuje sadržaje koji su nedavno pregledani

Napredna pretraga – omogućava korisnicima napredno pretraživanje
sadržaja u bazi
U bočnim regijama nalaze se:

navigacija na kategorije koje se nalaze u bazi

statistika koja prikazuje:
o broj predavanja u bazi
o broj članaka u bazi
o broj kategorija u bazi
o broj pod-kategorija u bazi

linkovi na:
o Naslovnicu FER-a
o Sustav Ahyco
o Sustav FERKO
o ISVU Studomat

navigacija na najnovije članke i novosti na portalu

anketa
U podnožju stranice postavljen je zid na kojem korisnici mogu ostavljati svoje
dojmove o portalu. Ispod zida nalazi se „tag cloud“ - regija u kojoj se dinamički
stvaraju poveznice na najtraženije pojmove na portalu (slika 5.3).
40
Slika 5.3 - Komentari i tag cloud
Odabirom pojedinog predmeta iz kategorije otvara se lista sadržaja koji se
nalaze u njoj. (slika 5.4). Za svaki sadržaj definirano je:

ime

link na sadržaj

link na detalje sadržaja

ocjena sadržaja

broj komentara

broj pregleda
Sadržaji se mogu sortirati po abecedi ili po broju pregleda.
41
Slika 5.4 - Lista sadržaja
Klik na link Pogledaj Detalje korisniku omogućava detaljan opis sadržaja gdje u
kojem se nalaze (slika 5.5):

ime

opis sadržaja

kategorija

vlasnik sadržaja

vrijeme dodavanja

broj pregleda
42
Slika 5.5 - Detalji sadržaja
Klikom na ime sadržaja, otvara se novi prozor i u slučaju snimljenih predavanja
pokreće reprodukcija (slika 5.6).
U sredini stranice nalazi se prostor u kojem korisnik pregledava sadržaj. Iznad
njega nalazi se link na naslovnu stranicu, dok je ispod sadržaja prostor za diskusiju i
komentare te mogućnost ocjenjivanja sadržaja.
43
Slika 5.6 - Pregled sadržaja
5.2 Sučelje za administratore
Pristupa mu se na način da se nakon web adrese na kojemu se nalaza baza
znanja dodaje /admin. Za pristup sučelju nužno je unijeti odgovorajuće korisničko ime
i zaporku. (slika 5.7). Nakon prijave na sustav, rad u administratorskom sučelju
veoma je jednostavan, a broj opcija i parametara koje može podešavati administrator
velik (slika 5.8).
44
Slika 5.7 - Sučelje administratora
Slika 5.8 - Lista opcija
Kategorije - administrator može pregledati i editirati postojeće kateregorije te
napraviti unos novih kategorija (slika 5.9). Prilikom unosa nove kategorije najvažnija
polja koja je potrebno definirati su:

Title – ime kategorije

Description – opis kategorije

Parent – odabir „roditelja“ za stvaranje hijerarhije kategorija. Početna
razina je Top
45
Slika 5.9 - Dodavanje kategorije
Linkovi - Administrator može pregledati i editirati postojeće linkove na sadržaje
te napraviti unos novih linkova (slika 8.14).Prilikom unosa novih linkova na sadržaje
najvažnija polja koja je potrebno definirati su:

Title – ime sadržaja

URL – link na sadržaj

Description – opis sadržaja

Owner name – Ime vlasnika sadržaja, obično predavač

Category – kategorija pod kojom će se sadržaj objaviti

Status – da li je link aktivan ili neaktivan

Meta Tags – ključne riječi koje olakšavaju pronalaženje sadržaja
46
Slika 5.10 - Dodavanje linkova
Obavijesti - administrator može pregledati i editirati postojeće članke i
obavijesti na portalu te objaviti nove članke (slika 5.11). Prilikom unosa novih
sadržaja najvažnija polja koja je potrebno definirati su:

Title – naslov

Descripton – kratak uvod u članak

Article – tekst članka

Owner name – autor

Category – kategorija pod kojom će se članak objaviti

Type of article – vrsta članka, normalan, sponzorirani

Status – aktivan ili neaktivan
47
Slika 5.11 - Dodavanje novosti
Postavke - administrator može postavljati opcije za način prikaza i sortiranja
kategorija i linkova na stranici (slika 5.12). Najvažnija opcije su:

Directory title – ime direktorija

Categories Column – broj kolona kategorija koja se prikazuju na
naslovnoj stranici

New windows – otvaranje sadržaja u novom prozoru

Default link sorting – način sortiranja linkova
48
Slika 5.12 – Postavke
5.3
Interakcija korisnika – sustav JS-Kit
Iako PHP Link Directory ima u sebi ugraĎenu mogućnost komentiranja
sadržaja, nedostaju mu neke ključne funkcije potrebne za interaktivnu bazu znanja.
Iz tog razloga implementiran je sustav JS-Kit (slika 5.13).
49
Slika 5.13 - JS-Kit komentari
Ključne prednosti i razlozi implementacije sustava JS-kit su:

jednostavna integracija u postojeće web okruženje

E-mail notifikacija o novim komentarima

mogućnost odgovaranja na komentare drugih korisnika

mogućnost identifikacije korisnika preko Facebook, Gmail, Yahoo i
Twitter računa

mogućnost dodavanja slika u komentare

mogućnost privatne komunikacije izmeĎu korisnika

mogućnost ocjenjivanja komentara drugih korisnika

mogućnost sortiranja komentara

mogućnost pretraživanja komentara

brza i jednostavna izrada anketa

jednostavna administracija komentara
50
6. Istraživanje o prednostima implementacije fakultetske
baze znanje
Prototip fakultetske baze znanje predstavljen je većem broju studenata
preddiplomskog studija na Fakultetu, kako bi se dobile pozitivne smjernice za daljnje
unaprjeĎenje sustava. Na uzorku od 430 studenata provedeno je istraživanje u kojem
su studenti morali dati svoje viĎenje o korisnosti ovakvog sustava za učenje na
daljinu i izraziti mišljenje o tome kako bi njegova službena implementacija utjecala na
kvalitetu njihovog studiranja. Rezultati ankete prikazani su grafom 6.1.
Interaktivna baza znanja poboljšala bi kvalitetu
studiranja na FER-u?
Ne
7%
Da
93%
Graf 6.1 - Rezultati istraživanja
Istraživanje je pokazalo da gotovo svi ispitanici, odnosno njih 94%, smatraju
kako bi implementacija ovakvog sustava rezultirala značajnijim podizanjem kvalitete
studiranja na FER-u. Studenti su izrazili veliku želju i potrebu za snimanjem svih
predavanja i vježbi, a kao glavne argumente toj tezi naveli su:

trenutni pristup svim sadržajima za učenje na jednom mjestu

mogućnost olakšanog ponavljanja i usvajanja gradiva i pripreme za ispite

mogućnost praćenja predavanja koja inače nisu u mogućnosti pohaĎati

mogućnost stalnog usavršavanja materijala za učenje na daljinu
51
Kao glavnu smjernicu budućeg razvoja studenti su naveli želju za kompletnim
video snimanjem sadržaja i kombiniranje video materijala sa screencastingom.
6.1 Analiza troškova snimanja predavanja na Fakultetu
Screencast sadržaji za potrebe ovog rada napravljeni su korištenjem probne
inačice softvera Adobe Captivate instaliranom na više računala. Za snimanje je bilo
potrebno kupiti bluetooth slušalicu koja omogućuje bežično snimanje naracije
predavača.
Tablica 6.1 prikazuje troškove uvoĎenja screencasting sustava za snimanje
predavanja, auditornih vježbi i ostalih sadržaja na FER-u u širem razmjeru.
Snimanje sadržaja
Količina
Prijenosno računalo
15
$0
Adobe Captivate
15
$249
Bežični mikrofon
15
$99
Ukupno
Cijena / komad
$5220
Tablica 6.1 - Troškovi
U tablici su navedene cijene za kupovinu petnaest licenci te cijena nabavke
istog broja kvalitetnih bežičnih mikrofona potrebnih za snimanje sadržaja. Plan
predviĎa nabavku licenci za softverski paket Adobe Captivate i odgovarajućih broja
kvalitetnijih bežičnih mikrofona za svaki od dvanaest zavoda na Fakultetu te još tri
dodatne licence i mikrofona koje se mogu koristiti po potrebi. Pretpostavlja se da
svaki zavod na Fakultetu posjeduje barem jedno prijenosno računalo koje se može
koristiti za snimanje i obradu sadržaja. Cijene su izražene u američkim dolarima.
Ukupna cijena nabavke opreme, preračunata u kune, iznosi manje od 30.000 kn.
52
7. Zaključak
Ovim radom detaljno je predstavljen koncept učinkovitog prijenosa znanja na
daljinu i prototip interaktivne baze znanja - sustava za računalno učenje na daljinu,
sa ciljem podizanja kvalitete obrazovanja studenata na Fakultetu elektrotehnike i
računarstva u Zagrebu. Dani su primjeri trenutno najpopularnijih baza znanja u
svijetu i na njihovom tragu osmišljeno je idejno rješenje. Na Fakultetu su metodom
Screencastinga snimana predavanja i konzultacije na pojedinim kolegijima koja su
kasnije integrirana u interaktivnu fakultetsku bazu znanja i predstavljena studentima.
Reakcije studenata iznimno su dobre i većina podržava ovakav način učenja.
Iz svega navedenog izvlači se zaključak da bi implementacija interaktivne baze
znanja istovremeno i dugoročno podigla kvalitetu studiranja na Fakultetu. Sam
princip učenja na daljinu automatski omogućuje i povećanje broja studenata koje bi
Fakultet mogao obrazovati.
Prateći primjere iz svijeta takoĎer se može zaključiti da bi kompletna
implementacija prvog takvog sustava u Hrvatskoj podigla popularnost i ugled
Fakulteta i profesora, koji se odluče uključiti u projekt i objaviti svoje materijale, u
zemlji i svijetu te omogućila
Fakultetu članstvo u svjetskim organizacijama koje
promoviraju e-učenje, odnosno učenje na daljinu.
Sam sustav je, kao što je prikazano ovim radom, već spreman za korištenje i
njegovo uvoĎenje ne predstavlja značajan trošak za Fakultet.
Projekt predviĎa i mogućnost učinkovitog proširenja na cijeli sustav visokog
obrazovanja Republike Hrvatske stvaranjem baza znanja na ostalim fakultetima i
sveučilištima i njihovim meĎusobnim povezivanjem u jednu cjelinu. Time bi se
svakom studentu u zemlji omogućilo kvalitetno usvajanje znanja na daljinu iz bilo
kojeg željenog područja interesa.
53
8. Literatura:
[1] Technology, http://en.wikipedia.org/wiki/Technology, 07. travnja 2009.
[2] Screencast, http://en.wikipedia.org/wiki/Screencast, 21. travnja 2009.
[3] Učenje na daljinu, http://ahyco.ffri.hr/portal/Glavna.aspx?IDKategorije=1, 08.
travnja 2009.
[4] MIT OpenCourseWare, http://ocw.mit.edu/OcwWeb/web/home/home/index.htm,
13. lipnja 2009.
[5] OpenCourseWare Consortium, http://www.ocwconsortium.org/about-us/aboutus.html, 13. lipnja 2009.
[6] National Programme on Technology Enchaned Learning (NPtel) Home,
http://nptel.iitm.ac.in/index.php, 12. lipnja 2009.
[7] About Videolectures.net, http://videolectures.net/site/about/, 14. lipnja 2009.
[8] Liderpres – FER nema uvjete za obrazovanje dovoljno kadra za ICT Industriju,
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=8812, 25. svibnja 2005.
[9] eLearning content authoring software, http://www.adobe.com/products/captivate/,
12. ožujka 2009.
[10] Creative Commons,
http://pil2.mscommunity.net/Portals/0/sadrzaj/intelektualno/u_obrazovanju/cc_lice
ncije.html, 15. lipnja 2009.
[11] About PHP Link Directory,
http://www.phplinkdirectory.com/articlescript/index.php, 02. svibnja 2009.
[12] About JS-Kit, http://js-kit.com/about/, 03. lipnja 2009.
54
Baza Znanja - Računalna podrška udaljenom učenju
Sažetak:
Implementacijom najnovijih tehnologija u obrazovni sustav moguće je usavršiti
usvajanje znanja i unaprijediti kvalitetu studiranja. U ovom radu predstavljeni su
koncepti učinkovitog prijenosa znanja na daljinu sa primjerima iz svijeta. Uspješno je
predstavljena
inovativna
metoda
snimanja
predavanja,
odnosno
izrade
screencastova - digitalnih datoteka koje sadržavaju kombinaciju naracije predavača i
video zapisa, namijenjenih pregledavanju na računalu i učenju na daljinu na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Stvoren je model fakultetske baze
znanje – interaktivnog portala za e-učenje na kojemu studenti mogu pregledavati
snimljene materijale, iz njih učiti tempom koji im najviše odgovara i intuitivno
pronalaziti odgovore na željena pitanja. Na uzorku od 430 studenata preddiplomskog
studija, napravljeno je istraživanje koje je pokazalo da bi potpuna implementacija
ovakvog sustava na fakultetskoj razini unaprijedila kvalitetu obrazovnog sustava.
Ključne riječi:
Učenje na daljinu, baza znanja, screencast, tehnologija, obrazovanje, fakultet
Knowledge base – Computer based distance learning
Abstract:
Introduction of new educational technologies is beneficial for the quality of
college education. This paper presents concepts of efficient distance learning with
examples of global use. An innovative method of lecture capture has been introduced
on the Faculty of Electrical Engineering and Computing in Zagreb. Students have
been presented with a prototype of an interactive knowledge base for e-learning
where they can search and watch screencasts of Faculty lectures. A study made on a
sample of 430 undergraduate students shows that the complete implementation of
such e-learning platform would significantly improve the quality of their education.
Keywords:
Distance Learning, knowledge base, screencasting, technology, education, faculty
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
2 711 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content