Ostvarenja
Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa
Republike Hrvatske
(prosinac 2003. – srpanj 2009.)
prof. dr. sc. Dragan Primorac
Zagreb, listopad 2013.
Impresum
Ostvarenja
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Republike Hrvatske (MZOŠ)*
(prosinac 2003. − srpanj 2009.)
prof. dr. sc. Dragan Primorac
*
prosincu 2003. godine, po prvi put u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo znanosti i tehnologije te
U
Ministarstvo prosvjete i sporta objedinjeni su u zajedničko Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ).
Sadržaj
// 4
Uvodna riječ
// 8
I. Ostvarenja u sustavu obrazovanja, znanosti i športa u Republici Hrvatskoj
u razdoblju od prosinca 2003. do srpnja 2009.
9 Sažet prikaz najvažnijih ostvarenja
17 Detaljan prikaz najvažnijih ostvarenja s obrazloženjem
// 46
II. Međunarodni pokazatelji o sustavu obrazovanja i znanosti Republike Hrvatske
vezanih za razdoblje prosinac 2003. srpanj 2009.
// 50
Zaključno
// 56
Zakonska regulativa nastala u razdoblju od prosinca 2003. do srpnja 2009.
// 62
Literatura korištena u izradi dokumenta
Uvodna
riječ
Nakon određenoga vremenskog odmaka, a
na poticaj suradnika iz cijele vertikale sustava
obrazovanja, znanosti i športa, osjetio sam
potrebu ponovno se osvrnuti na postignuća koja
sam zajedno sa svojim najbližim suradnicima i
dionicima sustava ostvario u razdoblju (prosinac
2003. — srpanj 2009.) u kojemu sam obnašao
dužnost ministra znanosti, obrazovanja i športa
Republike Hrvatske.
Danas mi se čini kako i nekadašnji najveći kritičari
moga rada smatraju da su promjene koje smo
pokrenuli učvrstile temelje na kojima se i danas
izgrađuje Hrvatsku kao društvo znanja. Drago mi
je što radi interesa obrazovanja i znanosti nismo
činili kompromise — bez obzira što je to bio daleko
zahtjevniji put — no zbog toga je danas hrvatski
obrazovni sustav, prema odjecima u međunarodnoj
zajednici, usporediv s onim najboljima. No svjestan
sam činjenice da se radi o razvojnom i trajnom
procesu te da je budućnost hrvatskoga obrazovnog
sustava uvjetovana brigom odgovornih, posebice
Vlade Republike Hrvatske i resornoga ministarstva.
Opće je poznato da su čak i uz ozbiljna ulaganja
potrebne godine i godine napornoga i predanoga
rada svih dionika u cijeloj vertikali obrazovanja
i znanosti kako bi poboljšanje sustava postalo
4
ministar prof. dr. sc. Dragan Primorac sa suradnicima, 2007.
5
vidljivo. S druge strane, štete koje se sustavu obrazovanja i znanosti mogu nanijeti stavljanjem tog resora
po strani, nesagledive su, dugoročne i teško popravljive.
U šest godina moga mandata ostvarili smo značajne pomake u cijeloj obrazovnoj vertikali te u sustavu
znanosti i sustavu športa. Najvidljiviji pomaci uključuju rekordno povećanje proračuna sa 7 na 13 milijardi,
izgradnju ili dogradnju 350 školskih objekata kako bi se konačno dokinula treća smjena u hrvatskim
osnovnim školama, izgradnju gotovo 350 000m2 prostora na hrvatskim sveučilištima koja danas predstavljaju
okosnicu razvoja buduće Hrvatske, uvođenje mogućnosti učenja dvaju stranih jezika svim učenicima
osnovnih škola, informatizaciju obrazovnih institucija u cijeloj vertikali, uvođenje, po prvi put, vanjskoga
vrjednovanja obrazovanja te državne mature, najzahtjevnijega reformskog zahvata u povijesti hrvatskoga
školstva. Posebice su značajni bili rezultati naših mjera kojima je omogućen sustavan povratak stotinjak
uglednih hrvatskih znanstvenika iz inozemstva u Hrvatsku i povećan broj studenata za oko 40.000, kao i
onih mjera kojima je omogućena izgradnja brojne športske infrastrukture koja se pokazala ključnom za
promjene odnosa prema športu a slijedom koje je broj učenika koji se bave školskim športom u odnosu
na 2003. godinu udvostručen.
Ostvaren je velik napredak u provedbi Bolonjskoga procesa, broj visokoobrazovanih osoba je svakodnevno
u porastu, a osnivanjem novih veleučilišta mladima je omogućeno da ne iseljavaju iz svojih krajeva u
potrazi za visokim obrazovanjem jer je obrazovanje došlo k njima. Uspješni smo bili i vezano uz povećanje
apsorpcijskoga kapaciteta EU programa, a znanstvena suradnja je uspostavljena s vodećim državama
svijeta uključujući SAD, Japan, Indiju, Izrael i sl. Otvorenost smo širili i prema brojnim partnerima, posebice
socijalnim, potvrđujući kako dijalog i razgovor nošeni dobrim namjerama predstavljaju preduvjet stvaranju
i ostvarenju dobrih strategija.
Prema izvješću Europske komisije, postigli smo to da je Hrvatska po udjelu visokoobrazovanih u rangu s
Austrijom, Mađarskom i Poljskom, a ispred Češke, Italije, Malte, Portugala, Rumunjske i Slovačke. Točnije,
prema procjeni udjela visokoobrazovanih, u dobi od 25. do 64. godine, temeljenoj na podacima Državnoga
zavoda za statistiku, broj je visokoobrazovanih u ovoj populaciju za 2008. iznosio 18,5%. Uz intenzivan
nastavak ulaganja u sustav obrazovanja (opisan kroz razdoblje prosinac 2003. — srpanj 2009.), Hrvatska
bi za tri-četiri godine mogla dostići razinu od više od 20% visokoobrazovanih.
S druge strane, nemjerljivo je koliko neodgovorna politika može napraviti štete za budućnost Hrvatske. To
se upravo dogodilo zaustavljanjem razvojnoga projekta produljenja trajanja obveznoga školovanja, jednog
od najznačajnijih projekata za budućnost Hrvatske kojim se — kroz poticajne mjere kao što su besplatni
udžbenici (koji se nasljeđuju iz generacije u generaciju), besplatan prijevoz i smještaj u učeničke domove,
a koje čine dio Nacionalnoga programa mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja
usvojenog u Hrvatskome saboru 21. lipnja 2007. godine — nastojao smanjiti broj učenika s nezavršenom
srednjom školom te omogućiti većemu broju njih daljnje školovanje kao i poboljšati njihove izglede za
6
zapošljavanje. U svega dvije godine provođenja rezultati su bili fascinantni, a projektu je bio cilj da tijekom
narednih 10 godina oko 80.000 učenika (ili oko 8.024 učenika godišnje) ne ostane bez srednjoškolske
svjedodžbe (Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar″ temeljem podataka prikupljenih od Državnoga zavoda
za statistiku, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje). Na
žalost nakon moje ostavke taj je projekt bez ikakvoga obrazloženja zaustavljen odlukom iz 2009. godine
o ukidanju besplatnoga prijevoza učenika i prelaska na subvencionirani prijevoz te potpunim ukidanjem
besplatnih udžbenika.
Gledajući danas sva ostvarenja, moram još jednom iskazati svoju zahvalnost svojim najbližim suradnicima,
svim djelatnicima Ministarstva znanosti obrazovanja i športa i svim dionicima sustava na iznimno
korektnoj i kontinuiranoj suradnji. U obavljanju ministarske dužnosti nastojao sam dati svoj maksimum,
svakom izazovu i problemu pristupati s najvećom predanošću, a sve kako bismo ostvarili zadane ciljeve
za dobrobit svih o kojima skrbi sustav znanosti, obrazovanja i športa — od djece predškolske dobi, naših
učenika i studenata, odgojitelja, učitelja, nastavnika, ravnatelja, stručnih suradnika, sveučilišnih profesora,
znanstvenika, športaša, roditelja i socijalnih partnera. Upravo stoga, posebnu su mi radost u ovome poslu
činili susreti s djecom i mladima, učenicima i studentima, koji su istinski potencijal ove zemlje. Iznimno
zadovoljstvo mi je bilo upoznati brojne izuzetne pojedince, od roditelja koji se brinu za dobrobit svoje djece
do uglednih svjetskih znanstvenika i državnika.
Također, htio bih istaknuti da sam kod preuzimanja, po prvi put, objedinjenoga Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa, sve svoje suradnike pozvao na bezrezervnu predanost cilju koje smo zacrtali —
preobraziti sustav odgoja i obrazovanja, znanosti i tehnologije te sustav športa u moderan, konkurentan i
kreativan sustav koji će biti pokretač nacionalnoga napretka u cjelini. Iskreno im zahvaljujem na suradnji
i podršci koju su mi u ostvarenju tih ciljeva pružali.
Toliko je dobrog učinjeno, a pred nama su novi, veliki izazovi a sve na dobrobit naše djece i mladih koji
su nacionalna dragocjenost i za čiju je budućnost i budućnost odgojno-obrazovnoga i znanstvenoga
sustava i sustava športa nužna hrabra vizija i odlučno djelovanje. Vlade i ministri mogu se mijenjati, ali san
o kvalitetnom odgojno-obrazovnom i znanstvenom sustavu treba trajati. Taj je san iznad svake politike.
S tim u svezi, želim svima nama u danima i godinama koje dolaze mudrost i vjeru u zajedništvo te ustrajnost
na putu izgradnje drage nam Hrvatske, koja je u međuvremenu postala članicom EU, u društvo temeljeno
na svim onim vrjednotama koje su nam pomogle da s vlastitom prepoznatljivošću svih ovih godina na
ovim prostorima i opstanemo.
Zagreb, listopad 2013.
prof. dr. sc. Dragan Primorac
7
Ostvarenja u sustavu
obrazovanja,
znanosti i športa
u Republici Hrvatskoj
u razdoblju od prosinca 2003. do srpnja 2009.
Sažet prikaz
najvažnijih ostvarenja
// rekordno povećanje proračuna sa sedam milijardi kn (2003.) –
koliko su iznosili proračuni dvaju ministarstava: Ministarstva
prosvjete i sporta i Ministarstva znanosti i tehnologije prije
objedinjavanja – na oko 13 milijardi kn (2009.) U ukupan iznos
uključene su i tri milijarde kn kreditnih izdvajanja namijenjenih
izgradnji hrvatskih sveučilišta. // nakon niza javnih i stručnih rasprava, usvojena su dva strateška
dokumenta „Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. –
2010.″ te „Znanstvena i tehnologijska politika RH 2006. – 2010″.
Za ta dva projekta Svjetska banka osigurala zajam od 68 milijuna
eura (obrazovanje) i 31 milijun eura (znanost).
Rekordno
povećanje
proračuna sa
sedam milijardi kn
(2003.) na oko 13
milijardi kn (2009.)
// u sustavu obrazovanja i znanosti osnovano je sedam novih
ustanova, a dvije su preustrojene. Ustrojeno je, također, 13
specijaliziranih stručnih tijela.
// nakon višegodišnjeg nezapošljavanja kadra nužnog za razvoj cijele
vertikale obrazovanja te sustava znanosti i športa, od prosinca
2003. do srpnja 2009. godine, a nakon detaljne analize i uvida u
potrebe sustava, ukupno je zaposleno 9.686 osoba, što je stvorilo
preduvjete za primjenu strateških promjena u cijeloj vertikali sustava
obrazovanja, znanosti, i športa. Između ostalog, navedenim se
zapošljavanjem omogućilo uvođenje dvaju obveznih stranih jezika u
osnovne škole, izvođenje nastave informatike kao i informatizacija
svih osnovnih i srednjih škola (1.300 matičnih i područnih škola),
priprema za uvođenje obveznog srednjoškolskog obrazovanja do
prve kvalifikacije, zapošljavanje znatnog broja stručnih suradnika
(školskih pedagoga i psihologa, socijalnih radnika i defektologa)
u osnovne i srednje škole sukladno pedagoškim standardima,
otvaranje radnih mjesta u nizu novoizgrađenih škola, uvođenje i
provođenje Bolonjskoga procesa, restrukturiranje sustava znanosti
9
SAŽET PRIKAZ NAJVAŽNIJIH OSTVARENJA
i sustavno zapošljavanje znanstvenih novaka i znanstvenikapovratnika na hrvatska sveučilišta i znanstvene institute, i sl. Od
ukupnog broja zaposlenih, posebno valja naglasiti zapošljavanje
2.448 znanstvenih novaka koji predstavljaju 10% najuspješnijih
/ najboljih diplomanata na hrvatskim sveučilištima (prema
tadašnjim statistikama njih 50% je prije nego što su zaposleni
kao znanstveni novaci imalo namjeru napustiti Hrvatsku i nastaviti
život u inozemstvu).
Prema procjeni
Državnoga zavoda
za statistiku
iz 2009., broj
visokoobrazovanih u
Republici Hrvatskoj
u dobi od 25. do 64.
godine porastao je
na 18,5%
// uz potporu MZOŠ-a, ukupno 1.526 znanstvenih novaka steklo je
titulu doktora znanosti.
// prema procjeni Državnoga zavoda za statistiku iz 2009. godine,
broj visokoobrazovanih u Republici Hrvatskoj u dobi od 25. do 64.
godine porastao je na 18,5%. O kakvom je ostvarenju riječ, dovoljno
se podsjetiti da je prema popisu stanovništva iz 2001. godine
u RH je bilo 7% visoko obrazovanih sa završenim sveučilišnim
studijem + 3% sa završenom tada tzv. višom školom).
// bitno je povećan broj upisanih u predškolske programe te obuhvat
djece predškolom u godini prije polaska u osnovnu školu.
// dogradnjom ili izgradnjom oko 350 školskih objekata u cijeloj
Republici Hrvatskoj, nakon 65 godina, gotovo je omogućeno
ukidanje treće smjene u hrvatskim osnovnim školama, a dio škola
je započeo po prvi put u Republici Hrvatskoj s održavanjem nastave
u jednoj smjeni koja uključuje i cjelodnevni boravak učenika.
// uspješno je uvedeno obvezno učenje dvaju stranih jezika u svim
osnovnim školama u Republici Hrvatskoj.
// uveden je Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) u čijoj
je izradi sudjelovalo oko 800 stručnjaka iz osnovnih i srednjih
škola, sveučilišta i HAZU-a temeljem kojeg je izrađen trenutačno
važeći Nastavni plan i program za osnovnu školu.
// u cijelosti je pripremljen Nacionalni okvirni kurikulum, dokument,
koji će pod nazivom Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski
odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje
(NOK) biti donesen 20. srpnja 2011. godine i to nakon 205 javnih
rasprava i 1 200 javnih očitovanja.
// po prvi put u Republici Hrvatskoj doneseni su državni pedagoški
standardi za predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko
obrazovanje.
// donesen je Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi.
10
// Započet je projekt „Mreža škola bez arhitektonskih barijera″.
// donesen je Nacionalni program mjera za uvođenje obveznoga
srednjoškolskog obrazovanja do prve kvalifikacije u sklopu kojeg
je osiguran besplatan smještaj u učeničkim domovima (za djecu
koja u mjestima prebivališta nemaju srednju školu), besplatan
prijevoz te besplatni udžbenici za učenike srednjih škola (koji su
se trebali nasljeđivati iz generacije u generaciju).
// stvoreni su nužni uvjeti za promjenu Ustava RH kako bi se i zakonski
uvela i obavezna srednja škola do prve kvalifikacije čime bi se
obavezna škola produžila s osam na 10 godina.
// donesen je Zakon o strukovnom obrazovanju.
// donesena je Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja
2008. – 2013.
// reformiran je sustav strukovnog obrazovanja (nakon provedene
analize tržišta rada, smanjen je broj strukovnih sektora s 33 na
14, a broj strukovnih programa s 330 na 199).
// pokrenut je i realiziran projekt besplatnih udžbenika za sve učenike
osnovnih škola (projekt je trajao dvije školske godine, do ostavke
prof. dr. sc. Primorca).
// po prvi put u Republici Hrvatskoj uvedeno je vanjsko vrjednovanje
obrazovanja – nacionalni ispiti. Nacionalnim se ispitima prikupljaju
podaci o uspješnosti učenika koji pružaju empirijsku podlogu
promišljenoj razvojnoj politici u obrazovanju i daljnjem unapređivanju
sustava. Rezultati nacionalnih ispita pružaju valjane smjernice za
kvalitetne intervencije i izmjene programa.
// uvedena je državna matura, najzahtjevniji reformski zahvat u
povijesti hrvatskoga školstva. Uvođenje državne mature kao oblika
vanjskoga vrjednovanja obrazovanja trajni je sustav vanjskoga
praćenja ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja. Cilj državne
mature je mjerljivost i usporedivost znanja, vještina, sposobnosti,
stavova i vrijednosti koje je učenik stekao tijekom školovanja.
Državna matura, kao oblik vanjskoga vrjednovanja, predstavlja ispit
jednak za sve učenike, provodi se u isto vrijeme i na isti način sa
svim učenicima, a omogućuje dobivanje usporedivih pokazatelja
znanja učenikâ na nacionalnoj razini.
Reformiran sustav
strukovnog
obrazovanja sukladno
čemu je smanjen broj
strukovnih sektora
s 33 na 14, a broj
strukovnih programa
s 330 na 199
// osnovano je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika (14.
travnja 2005.) čije su članove demokratskim putem predlagale
sve znanstvene ustanove u Republici Hrvatskoj koje se relevantno
bave jezikoslovljem. Za predsjednika Vijeća, izabran je prof.dr. sc.
11
SAŽET PRIKAZ NAJVAŽNIJIH OSTVARENJA
Radoslav Katičić, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Norveške
akademije znanosti, Academiae Europae i Akademije dei Lincei u
Rimu. Nakon višegodišnjih stručnih i javnih rasprava, a sukladno
zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, prof.
dr. sc. Dragan Primorac je preporučio za uporabu Hrvatski školski
pravopis u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj.
// u spomen na Luku Ritza – mladića čija je budućnost u lipnju 2008.
godine nasilno oduzeta – kao i u spomen na sve ostale djevojke i
mladiće žrtve nasilja, krajem rujna 2008. godine, ministar znanosti,
obrazovanja i športa prof. dr. sc. Dragan Primorac donio je odluku
o uspostavljanju Godišnje nagrade „Luka Ritz″ za promicanje
tolerancije i škole bez nasilja.
// sukladno odluci hrvatskoga Rektorskog zbora i odluci ministara
obrazovanja europskih država, u visokoškolski sustav Republike
Hrvatske uveden je Bolonjski proces, a s njim u skladu usklađeno
je ili promijenjeno oko 1.460 studijskih programa.
// napravljena je sustavna informatizacija škola u Republici Hrvatskoj
te su sve matične osnovne škole i sve srednje škole u RH opremljene
barem jednom računalnom prostorijom s pristupom internetu. Isto
tako, 650 školskih knjižnica, 700 područnih osnovnih škola, sve
zbornice u srednjim školama, i svi učenički domovi za srednjoškolce
opremljeni su računalnom opremom i pristupom internetu. Svaki
od 600.000 učenika i 60.000 učitelja i nastavnika dobio je vlastitu
e-mail adresu.
// svi znanstveni instituti, ustanove visokoga obrazovanja i studentski
domovi priključuju se na CARNet-ovu mrežu pristupne brzine 10
gigabita, a preko CARNet-a hrvatskoj je znanstvenoj i akademskoj
zajednici omogućen pristup paneuropskoj istraživačkoj mreži
GÉANT.
Izgrađeno je
ili započeto s
izgradnjom više
od 350.000 m2 prostora na
hrvatskim
sveučilištima
// osiguran je „online″ upis na hrvatska visoka učilišta.
// izgrađeno je ili započeto s izgradnjom više od 350.000 m2 prostora
na hrvatskim sveučilištima.
// osigurano više od 1.000 subvencioniranih stambenih kredita
za djelatnike u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja po
iznimno povoljnim uvjetima, uključujući kamatnu stopu od 4.4%
– 4.9% (od ukupnog iznosa Ministarstvo subvencionira kamatnu
stopu od oko 3,23%, dok ostalih 1,67%, plaća korisnik kredita).
12
Sukladno odluci hrvatskoga
Rektorskog zbora i odluci
ministara obrazovanja
europskih država, u
visokoškolski sustav RH
uveden je Bolonjski proces
13
SAŽET PRIKAZ NAJVAŽNIJIH OSTVARENJA
U sklopu projekta
„Priljev mozgova″
osigurana su sredstva
i uvjeti za povratak iz
inozemstva u Republiku
Hrvatsku stotinjak
doktora znanosti koji
danas tu žive i rade
// sukladno odluci svih dotadašnjih Vlada (o potrebi za decentralizacijom
Hrvatske) te odlukom Nacionalnoga vijeća za visoko obrazovanje,
Ministarstvo je stvorilo preduvjete za otvaranje šest veleučilišta
(Vukovar, Knin, Slavonski Brod, Čakovec, Šibenik, Gospić), visoke
škole u Virovitici i Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Uz to, sukladno
postojećem Zakonu, u Hrvatskoj su otvorena i dva prva privatna
sveučilišta te Katoličko sveučilište u Zagrebu. Time je prema
mišljenju Nacionalnoga vijeća za visoko obrazovanje, uspostavljena
mreža visokih učilišta u Republici Hrvatskoj i uglavnom zaključena
potreba osnivanja drugih javnih i privatnih visokih učilišta.
// otvorene su dvije sveučilišne knjižnice – Sveučilišna knjižnica u
Splitu i Sveučilišna knjižnica u Zagrebu (Filozofski fakultet).
// nakon nekoliko desetljeća, izgrađena su i porinuta dva istraživačka
broda za istraživanje Jadranskoga mora koji su izgrađeni za potrebe
Instituta za oceanografiju i ribarstvo te Sveučilišta u Dubrovniku.
// donesen je Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO). Izrada i razvoj
HKO-a zasniva se na hrvatskome nasljeđu, postojećemu
sustavu obrazovanja u Republici Hrvatskoj, uputama Europskoga
kvalifikacijskog okvira te iskustvima drugih europskih zemalja u
izgradnji njihovih kvalifikacijskih okvira. U srpnju 2007. godine
Vlada Republike Hrvatske usvojila je Polazne osnove HKO-a, te
u rujnu 2007. godine imenovala Povjerenstvo za izradu HKO-a u
koji su uključeni svi socijalni partneri i dionici sustava. U ožujku
2008. godine Povjerenstvo je usvojilo Plan aktivnosti za izradu i
primjenu HKO-a do 2012. godine.
// u sklopu projekta „Priljev mozgova″ osigurana su sredstva i uvjeti
za povratak iz inozemstva u Republiku Hrvatsku stotinjak doktora
znanosti koji danas tu žive i rade.
// po prvi put nakon 1987. godine, izgrađen je smještaj za 1.200
studenata u studentskim domovima.
// povećan je ukupan broj studenata za oko 40.000.
// donesena je Strategija obrazovanja odraslih.
// donesen je Zakon o obrazovanju odraslih i sustavno započet
projekt obrazovanja odraslih.
// osnovana je Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom
standardu (Zaklada godišnje osigurava 1.000 stipendija u iznosu
od 1.000 kn mjesečno za stipendiranje najuspješnijih učenika
te studenata za deficitarna zanimanja). Time se, po prvi put u
Hrvatskoj, počelo provoditi plansko upisivanje studenata za potrebe
hrvatskoga gospodarstva i za deficitarna zanimanja.
14
// tijekom cijelog razdoblja od prosinca 2003. do srpnja 2009.
Ministarstvo je imalo iznimno konstruktivnu i uspješnu suradnju
sa socijalnim partnerima koji su i sami svojim aktivnostima i
prijedlozima bitno pridonijeli uspješnom poboljšanju sustava
obrazovanja i znanosti Republike Hrvatske. Dana 25. studenoga
2006. godine potpisan je Sporazum o plaćama s trima većinskim
sindikatima u obrazovanju i znanosti. U proračunu za 2007. godinu
osigurana su sredstva za povećanje plaća zaposlenih u sustavu
obrazovanja i znanosti u iznosu od 642 milijuna kuna.
// osnovan je i započeo s radom Hrvatski institut za tehnologije.
// za poticanje inovacija, preko BICRO-a je ugovoreno ukupno 178
projekata, u iznosu od 217.016.247 kn, a o značaju ovoga projekta
i potpunoj koncepcijskoj promjeni u financiranju hrvatske znanosti
najbolje govori podatak da je gotovo isti iznos istodobno uložen
od strane privatnoga sektora.
// osnovan je Fond „Jedinstvo uz pomoć znanja″ (Unity Through
Knowledge Fund). Glavni je cilj Fonda bio objedinjavanje hrvatskoga
znanstvenoga i stručnog potencijala u domovini i inozemstvu u
izgradnji „društva znanja″. U tom je razdoblju u rad Fonda ukupno
uloženo oko 57 milijuna kuna.
// potpisan je pristup Republike Hrvatske 7. okvirnom programu,
glavnom instrumentu Europske unije za financiranje znanosti i
istraživanja (13. lipnja 2007.)
Za poticanje
inovacija, preko
BICRO-a je
ugovoreno ukupno
178 projekata
u iznosu od
217.016.247 kn
// pokrenuta je i potpisana znanstvena suradnja s najrazvijenijim
državama svijeta (sa SAD-om, Izraelom, Japanom, Indijom, i sl.).
// izmjenom Zakona o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko
školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske financiranje
znanstvenih projekata u potpunosti se odvaja od institucionalnoga
financiranja. Time su, po prvi put u Republici Hrvatskoj, stvoreni
zakonski uvjeti za potpuno o politici neovisno financiranje sustava
znanosti. Financiranje se projekata usmjerava na neovisnu i stručnu
Zakladu kao što je slučaj u zemljama s razvijenom znanošću, poput
Švicarske, Austrije, Njemačke, Irske, Nizozemske… Time znanost
postaje potpuno i trajno neovisna o politici, a prostor za korupciju
se ukida (oni koji odlučuju o financiranju projekata neće se moći
javljati). Međunarodnim recenzijama osigurava se da znanstveni
projekti uistinu budu financirani na temelju izvrsnosti i njihova
je uspješna provedba temeljena na individualnoj odgovornosti
znanstvenika.
15
SAŽET PRIKAZ NAJVAŽNIJIH OSTVARENJA
Izgrađeno je 211
školskih športskih
dvorana čime su
stvoreni nužni
preduvjeti da se u cijeloj
Hrvatskoj djeca i mladi
mogu baviti športom
tijekom cijele godine
// u postupak vrjednovanja znanstvenih projekata po prvi put u
Hrvatskoj se sustavno uključuju i strani recenzenti te od ukupnoga
broja recenzenata (2.458) njih 30% dolazi iz inozemstva što bitno
podiže kvalitetu postupaka vrjednovanja znanstvenih projekata
u Hrvatskoj.
// donesen je Zakon o športu koji osigurava stvaranje uvjeta
za sveobuhvatan razvoj športa od školskoga, rekreacijskoga
pa sve do vrhunskoga športa, a prvi je put omogućeno
zakonsko spašavanje hrvatskoga športa od stečaja, modelom
preoblikovanja (do tog trenutka funkcioniranje i financiranje
velikoga broja klubova u RH bilo je u suprotnosti s postojećim
Zakonom o trgovačkim društvima – velik broj klubova bio je
dužan pokrenuti stečajni postupak, ali na to evidentno kršenje
Zakona oglušile su se sve dotadašnje hrvatske vlade).
// osnovan je Hrvatski školski športski savez, prva institucija
u modernoj hrvatskoj državi koja se počela sustavno baviti
uključivanjem što većeg broja učenika osnovnih i srednjih škola
u bavljenje barem jednim športom.
// pokrenuta je Univerzalna športska škola koja je namijenjena
djeci od šeste do desete godine života, tj. učenicima od prvoga
do četvrtoga razreda osnovne škole. Cilj programa Univerzalne
športske škole uključivanje je što većega broja najmlađih učenika
u športske aktivnosti, odnosno stvaranje navike svakodnevnoga
tjelesnog vježbanja. Djeca pod stručnim nadzorom kineziologa,
igrajući se na zanimljiv i za njihovu dob pedagoški i kineziološki
primjeren način, uče osnovne oblike kretanja, kao i osnovne
elemente brojnih športova. Program Univerzalne športske škole
provodi se dva puta tjedno po 45 minuta tijekom cijele školske
godine.
// izrađena je Strategija razvoja školskoga športa u Republici
Hrvatskoj 2009. – 2014.
// u Republici Hrvatskoj izgrađeno 211 školskih športskih dvorana
(do kraja 2010. godine), a za usporedbu u razdoblju od 1991.
do 2004. sagrađeno je ukupno 57 školskih športskih dvorana.
Time su stvoreni preduvjeti da se u cijeloj Hrvatskoj djeca i mladi
mogu baviti športom tijekom cijele godine.
// sve prethodno navedeno rezultiralo je time da je ukupan broj
djece i mladih koji se bave športom povećan sa 100.000 na
230.000.
16
Detaljan prikaz
najvažnijih ostvarenja
s obrazloženjem
Proračun
U razdoblju od 2004. do 2009. godine ostvareno je rekordno
povećanje proračuna u sustavu obrazovanja i znanosti, te je tako
proračun MZOŠ-a sa sedam milijardi kn (koliko je naslijeđeno 2003.
godine) povećan na oko 13 milijardi kn u 2009. godini (u ukupan
iznos su uključene i tri milijarde kn kreditnih izdvajanja namijenjenih
izgradnji hrvatskih sveučilišta). Zaposleno 2.448
znanstvenih novaka od
kojih je 1.526 steklo
titulu doktora znanosti
Kontinuitet zapošljavanja znanstvenih novaka
Tijekom cijelog mandata sustavno je osiguravano zapošljavanje
znanstvenih novaka (ukupno ih je uključeno u sustav 2.448), a
od 2004. do 2011. godine 1.526 znanstvenih novaka uspješno je
steklo titulu doktora znanosti. Znatno su se povećala i financijska
sredstva u državnome proračunu namijenjena financiranju programa
znanstvenih novaka te su tako u razdoblju od 2004. do 2010. godine
ulaganja u sustav povećana za 60,7%.
Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja
2005. – 2010.
Planom razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010., koji je
Vlada Republike Hrvatske usvojila 9. lipnja 2005. godine, započete
su strukturne promjene na svim razinama odgojno-obrazovnoga
sustava. Osnovne smjernice Plana su omogućivanje cjeloživotnoga
učenja i obrazovanja svima te podizanje kvalitete odgoja i obrazovanja
na svim razinama.
17
D E TA L JA N P R I K A Z N A J VA Ž N I J I H O S T VA R E N JA S O B R A Z LOŽ E N J E M
Povećanje upisa djece u predškolske programe
Zahvaljujući intenzivnim mjerama koje je provodilo Ministarstvo
u suradnji s lokalnim vlastima, povećan je broj djece upisane u
predškolske programe s 43% u 2005. na 60% u 2011. te obuhvat
djece predškolom s 96% u 2005. na 98% u 2011.
Ukidanje trosmjenske nastave koja u Hrvatskoj postoji
od 1945. godine, izgradnja školskih objekata, i sl.
Izgrađeno i dograđeno
oko 350 školskih
objekata čime su
po prvi put nakon
1945. godine stvoreni
preduvjeti da se u
cijeloj Hrvatskoj ukine
trosmjenska nastava
Izgrađeno/dograđeno je oko 350 školskih objekata. Time je broj škola
koje rade u trima smjenama smanjen sa 6,21% u 2005. na 2,09%
u 2011. godini. S druge strane, broj škola koje rade u jednoj smjeni
povećan je s 25,45% u 2005. na 41,12% u 2011. godini. Istodobno,
u velikom broju gradova uvedena je jednosmjenska nastava s
cjelodnevnim boravkom.
Informatizacija institucija
u sustavu obrazovanja i znanosti
Usporedno sa svim navedenim promjenama započelo se sa
sustavnom izgradnjom informatičkoga sustava koji se danas
pokazuje temeljnom infrastrukturom društva znanja. Sve matične
osnovne škole i sve srednje škole opremljene su barem jednom
računalnom prostorijom s pristupom internetu. Uz to, 650 srednjih
škola, 700 područnih osnovnih škola, sve zbornice u srednjim školama,
i svi učenički domovi za srednjoškolce opremljeni su računalnom
opremom i pristupom internetu. Oko 600 tisuća učenika kao i oko
60 tisuća zaposlenih u obrazovnom sustavu dobili su pojedinačne
e-mail adrese. Od školske godine 2006./2007., 304 srednje škole
sustavno su opremane pametnim pločama. Uvedeni su, također,
interaktivni obrazovni sadržaji za srednje škole iz matematike,
fizike, biologije i kemije. Projektom e-otoci, 21 škola na otoku
umrežena je u sustav videokonferencija. U posljednje četiri godine
20 tisuća zaposlenika u sustavu obrazovanja prošlo je European
Computer Driving License (ECDL) usavršavanje. Uspješno je razvijena
i implementirana e-Matica – jedinstvena baza podataka osnovnih
i srednjoškolskih ustanova, učenika, programa i drugih aktivnosti
koja je u trenutku pokretanja sadržavala oko 100 milijuna podataka.
Svi znanstveni instituti, ustanove visokoga obrazovanja i studentski
18
Povećan je broj
djece upisane
u predškolske
programe s 43%
na 60% te obuhvat
djece predškolom s
96% na 98%
19
DETAL JAN PRI KAZ N AJVAŽN I JI H O S T VAREN JA S OB R A Z LOŽ E N J E M
domovi priključeni su na CARNet-ovu mrežu pristupne brzine 10
gigabita. Preko CARNet-a hrvatska znanstvena i akademska zajednica
ima pristup paneuropskoj istraživačkoj mreži GÉANT.
Nove ustanove i stručna tijela
Svekolika znanstvena,
stručna i javna
promišljanja dovela
su 2005. godine do
stvaranja Hrvatskoga
nacionalnoga
obrazovnog
standarda (HNOS)
Od razdoblju od prosinca 2003. do srpnja 2009. godine u sustavu
obrazovanja i znanosti osnovano je sedam novih ustanova (Agencija
za znanost i visoko obrazovanje, Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja, Hrvatski zavod za norme, Hrvatska
akreditacijska agencija, Agencija za strukovno obrazovanje, Centar
za krš i Agencija za obrazovanje odraslih), a dvije su preustrojene
(Hrvatski institut za tehnologiju – HIT d.o.o. i Agencija za odgoj i
obrazovanje). Ustrojeno je također 13 specijaliziranih stručnih tijela
(Tehnologijsko vijeće, Nacionalna skupina za praćenje Bolonjskoga
procesa, Nacionalno vijeće za informacijsko društvo, Nacionalno
vijeće za visoko obrazovanje, Nacionalno vijeće za znanost, Vijeće
Hrvatskoga inovacijskog sustava, Vijeće za normu hrvatskoga
standardnog jezika, Nacionalno vijeće učenika Republike Hrvatske,
Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja,
Vijeće učitelja za primjenu Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog
standarda, Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, Vijeće
za nacionalni kurikulum, Vijeće za pedagoški standard). Povjeravanje
razvoja, praćenja i vrjednovanja sustava obrazovanja i znanosti
neovisnim i specijaliziranim ustanovama i tijelima provedeno je
radi profesionalizacije upravljanja sustavom i jasne raspodjele
mjerodavnosti između Ministarstva, kao državnoga tijela, ponajprije
zadužena za strategiju razvoja sustava te neovisnih ustanova, čija
je zadaća stručna i administrativna potpora provedbi usvojenih
obrazovnih i znanstvenih politika te analitička ili znanstvenoistraživačka
djelatnost potrebna za daljnji razvoj politike i strategije.
Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS)
Svekolika znanstvena, stručna i javna promišljanja dovela su 2005.
do stvaranja Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda
(HNOS). U izradi je HNOS-a sudjelovalo nekoliko stotina nastavnika,
znanstvenika, sveučilišnih profesora i akademika. S ciljem razvijanja
„škole po mjeri učenika″ izrađen je Hrvatski nacionalni obrazovni
standard (HNOS) kao osnova za promjene u programiranju i načinu
20
rada u osnovnom školstvu. HNOS je isto tako prethodio provedbi
tzv. „Kurikularne reforme″ koja je započeta tijekom 2007. godine.
HNOS je uveo rasterećenje uklanjanjem suvišnih obrazovnih
sadržaja, uveo suvremen način poučavanja temeljen na istraživačkoj
nastavi, samostalnom i skupnom radu te primjenjivom znanju i
vještinama. HNOS je pošao od postavke da je učitelj ključ svakog
uspjeha u obrazovanju, a učenik u središtu obrazovnog procesa.
HNOS je za ciljeve imao: rasterećenje učenika smanjivanjem
udjela enciklopedijskih sadržaja usmjerenih prema zapamćivanju i
reproduciranju, nastavu temeljenu na procesu poučavanja umjesto
isključivo na predavanju i izlaganju, poučavanje usmjereno prema
učeniku uvažavajući učenikove sposobnosti i naravne sklonosti,
uvođenje učenika u istraživački usmjerenu nastavu, stjecanje trajnih
i uporabljivih znanja, stjecanje sposobnosti i umijeća, razvijanje
sposobnosti za rješavanje problema i donošenje odluka, razvijanje
poduzetničkoga duha, osposobljavanje za cjeloživotno učenje, jačanje
odgojne uloge škole, jačanje suradnje škole i lokalne zajednice,
stjecanje socijalnih i moralnih navika i sposobnosti. Provođenjem
HNOS-a uvedeni su različiti oblici i metode poučavanja. Postojeći
Nastavni plan i program za osnovnu školu rađen je na temelju HNOS-a.
Zdravstveni odgoj u hrvatskim školama
Svjesno važnosti zdravstvenoga i spolnoga odgoja u razvoju mladoga
čovjeka te uvažavajući inicijative i promišljanje učenika, studenata,
roditelja, odgojitelja, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja,
sveučilišnih profesora, znanstvenika, istraživača, akademika, civilnoga
društva te osluškujući glas javnosti, Ministarstvo je nakon širih
stručnih i znanstvenih rasprava 2007. godine donijelo odluku o
eksperimentalnom provođenju te vanjskome vrjednovanju programa
dviju udruga – udruge Forum za slobodu odgoja i udruge GROZD
(Glas roditelja za djecu). Sukladno zakonskim odredbama, projekt
vrjednovanja eksperimentalnih programa zdravstvenoga odgoja i
obrazovanja provodio je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje
obrazovanja, a u vrjednovanju je sudjelovao i Institut društvenih
znanosti „Ivo Pilar″, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Medicinski
fakultet – Škola narodnoga zdravlja „Andrija Štampar″. Programi
zdravstvenoga odgoja i obrazovanja eksperimentalno su se provodili
u drugom polugodištu školske godine 2007./2008. i to u 5. razredu
u osam odabranih osnovnih škola i 1. razredu u šest odabranih
21
D E TA L JA N P R I K A Z N A J VA Ž N I J I H O S T VA R E N JA S O B R A Z LOŽ E N J E M
srednjih trogodišnjih i četverogodišnjih škola. Iznimno je važno
naglasiti da su u programima sudjelovali samo oni učenici čiji su
roditelji, odnosno skrbnici dali sporazumni pristanak na sudjelovanje.
Vanjskim vrjednovanjem provedbe programa osigurana je jedina
valjana, pouzdana i objektivna ocjena eksperimentalnih programa
zdravstvenoga odgoja i obrazovanja.
U sustavu obrazovanja
i znanosti osnovano je
sedam novih ustanova,
a dvije su preustrojene
te 13 specijaliziranih
stručnih tijela čija
je zadaća stručna
i administrativna
potpora provedbi
usvojenih obrazovnih i
znanstvenih politika
Rezultati vanjskoga vrjednovanja, javno prezentirani u Institutu
„Ivo Pilar″ 18. prosinca 2008. godine, pokazali su da ne postoje
značajnije razlike u znanju učenika (u temama koje su programi
obrađivali) koji su pohađali nastavu eksperimentalnih programa i
onih učenika koji nisu, te da u skladu s tim ne postoje opravdani
razlozi za uvođenje predloženih programa zdravstvenoga odgoja
u osnovne i srednje škole. Među ostalim, utvrđeno da se teme
predložene u sklopu eksperimentalnih programa obrađuju u
redovitoj nastavi unutar redovnih i izbornih predmeta. S obzirom
da eksperimentalno provođenje predloženih programa udruga nije
rezultiralo karakteristično većim pomacima u znanju učenika, a po
opsegu sadržaja postojeći nastavni planovi i programi ne zaostaju
za onim što nude programi drugih država, Ministarstvo i institucije
u sustavu do daljnjega su ostali pri primjeni propisanoga nastavnog
plana i programa. U prilog navedenom ide i Odluka Europskoga suda
od 30. ožujka 2009. godine. Naime, Međunarodni centar za pravnu
zaštitu ljudskih prava (INTERIGHTS) uputio je u listopadu 2007. godine
Vijeću Europe u Strasbourgu Kolektivnu pritužbu protiv Republike
Hrvatske. U pripremi te pritužbe INTERIGHTS je radio u suradnji
s Centrom za reproduktivna prava iz New Yorka te s Centrom za
edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) iz Zagreba. Kolektivna
pritužba, među ostalim, govori i o sustavnom neuspjehu hrvatske
države da osigura sveobuhvatnu ili čak adekvatnu edukaciju o
spolnosti i reproduktivnom zdravlju ogromnoj većini djece i mladih
u školama, kao i to da izvannastavni programi o seksualnom i
reproduktivnom zdravlju koje su nevladine organizacije pružale
značajnom broju učenika sadrže znanstveno netočne, pristrane i
diskriminirajuće informacije.
Republika Hrvatska je odbacila sve optužbe te je Odboru neovisnih
stručnjaka predložila da nakon razmatranja pritužbe istu u
cijelosti proglasi nedopustivom. To je i učinjeno sukladno Odluci o
utemeljenosti optužbe, od 30. ožujka 2009. godine. Naime, Europski
odbor za socijalna prava odbacio je većinu optužbi, nazvavši ih
nepreciznima, nedostatnima, neadekvatnima i nerazvijenima svrstavši
22
ih u domenu hipotetskoga i bez statističkih dokaza. Temeljem Odluke
o utemeljenosti, na sastanku je Odbora ministarskih zastupnika Vijeća
Europe, 22. listopada 2009. godine usvojena završna Rezolucija
vezana uz spomenutu kolektivnu pritužbu.
Sve navedeno nedvosmisleno ukazuje na činjenicu da mjere koje se
kroz postojeće nastavne planove i programe na području spolnoga i
reproduktivnoga zdravlja u hrvatskim osnovnim i srednjim školama
provode te rezultati u znanju učenika koji se shodno tome postižu,
mogu drugim zemljama poslužiti kao primjer dobre prakse u
smislu provedbe kvalitetnoga odgoja i obrazovanja o spolnome i
reproduktivnome zdravlju.
Kurikularna reforma obrazovanja
Tijekom mandata 2003. – 2009. po prvi put u Hrvatskoj započeta
je izrada Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i
opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Godine 2007. izrađena je
Strategija za izradbu Nacionalnoga kurikuluma za predškolski odgoj,
opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, što je, uz mnogobrojne
druge aktivnosti, stvorilo važne pretpostavke za osmišljavanje
i provođenje dubljih zahvata u odgojno-obrazovnomu sustavu
na nacionalnoj razini, uključujući izradu Nacionalnoga okvirnoga
kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i
srednjoškolsko obrazovanje (NOK) koji je donesen 20. srpnja 2011.
godine.
Po prvi put u
Republici Hrvatskoj
započeta je izrada
Nacionalnoga
okvirnog kurikuluma
za predškolski odgoj
i opće obvezno i
srednjoškolsko
obrazovanje
Temeljno obilježje NOK-a je prelazak na kompetencijski sustav i
učenička postignuća, odnosno rezultate učenja. NOK je dokument
na kojemu se temelje odgoj i obrazovanje na predškolskoj,
osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini. On donosi vrijednosti
i ciljeve odgoja i obrazovanja, kompetencije koje djeca i učenici
trebaju steći na razini predškolskoga odgoja, osnovnoga i srednjega
obrazovanja, temeljna i strukovna obrazovna područja, standarde
nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti (odgojitelja i učitelja te
nastavnika općih i strukovnih predmeta). NOK je temelj za izradu
svih kurikulumskih dokumenata, kao i osnova za izradu školskoga
kurikuluma.
Iz Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma, među ostalim, proizlaze
dokumenti: okviri za kompetencije kao temelj za izradu planova i
programa međupredmetnih tema, te za izradu priručnika za učitelje i
23
D E TA L JA N P R I K A Z N A J VA Ž N I J I H O S T VA R E N JA S O B R A Z LOŽ E N J E M
Donesen strateški
dokument Plan razvoja
sustava odgoja i
obrazovanja 2005.
― 2010. kojim su
započete strukturne
promjene na svim
razinama odgojnoobrazovnoga sustava
24
nastavnike. Međupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje,
sigurnost i zaštita okoliša, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Građanski
odgoj i obrazovanje te Uporaba informacijske i komunikacijske
tehnologije.
Nacionalni okvirni kurikulum svima nam pokazuje očekivani tijek
odrastanja, odgoja i obrazovanja naše djece, učenika i mladih na
putu ka znanju, kompetentnosti, uspjehu i konkurentnosti. Ta će
očekivanja biti ispunjena odgovornom, savjesnom i dosljednom
primjenom ovoga dokumenta od strane obrazovne politike.
Donošenje državnih pedagoških standarda za
predškolsku, osnovnoškolsku i srednjoškolsku
razinu
Još početkom 2004. godine Ministarstvo je započelo niz projekata
vezanih za poboljšanje pedagoških standarda u odgojno-obrazovnim
ustanovama s ciljem da djeca i učenici na svim razinama odgojnoobrazovnoga sustava u svim dijelovima Republike Hrvatske imaju
jednake odgojno-obrazovne uvjete. Sukladno navedenom, 16. svibnja
2008. godine doneseni su državni pedagoški standardi – Državni
pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe, Državni
pedagoški standardi osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja
te Državni pedagoški standardi srednjoškolskoga sustava odgoja i
obrazovanja – kojima su postavljeni čvrsti temelji za daljnji razvoj
sustava te odgojno-obrazovni rad. Takvim dugoročnim potezima
trasiran je pravac razvoja odgojno-obrazovnoga sustava u RH i bez
obzira na političke promjene trebao bi ostati stabilan.
Doneseni su državni
pedagoški standardi
predškolskoga,
osnovnoškolskoga i
srednjoškolskog sustava
odgoja i obrazovanja
kojima su postavljeni
čvrsti temelji za daljnji
razvoj sustava te
odgojno-obrazovni rad
Osiguravanjem jednakih uvjeta provedbom odredaba državnih
pedagoških standarda, kojima se uređuju minimalni infrastrukturni,
financijski, materijalni i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj
djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednačeni razvoj sustava, osigurat
će se jednaka kvaliteta obrazovanja za svu djecu i sve učenike u
svim odgojno-obrazovnim ustanovama Republike Hrvatske, uz
načelo racionalnosti i jednake dostupnosti odgojno-obrazovnih
programa i ustanova. Standardima se, također, uređuju i jedinstveni
uvjeti za kvalitetan odgojno-obrazovni rad i uspješno ostvarivanje
ciljeva i zadataka u odgojnim i obrazovnim ustanovama. Posebno
su uređena pitanja djece s posebnim obrazovnim potrebama te je
regulirana nastava za bolesnu djecu u zdravstvenim ustanovama
25
D E TA L JA N P R I K A Z N A J VA Ž N I J I H O S T VA R E N JA S O B R A Z LOŽ E N J E M
i nastavi u kući. Ostvarivanje se mjerila državnoga pedagoškog
standarda sustavno prati u skladu s koeficijentima izvodljivosti.
Sukladno zaključcima
Vijeća za normu
hrvatskoga standardnog
jezika, ministar
prof. dr. sc. Dragan
Primorac 2005. dao
preporuku za upotrebu
Hrvatskoga školskog
pravopisa u osnovnim i
srednjim školama
Hrvatski školski pravopis
Odlukom od 14. travnja 2005. godine, ministar prof. dr. sc. Dragan
Primorac osniva Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika.
Zadaće Vijeća su voditi sustavnu stručnu skrb o hrvatskom
standardnom jeziku, raspravljati o aktualnim nedoumicama i
otvorenim pitanjima hrvatskoga standardnog jezika, upozoravati
na primjere nepoštivanja ustavne odredbe o hrvatskom kao
službenom jeziku u Republici Hrvatskoj, promicati kulturu hrvatskoga
standardnog jezika u pisanoj i govornoj komunikaciji, voditi skrb o
mjestu i ulozi hrvatskoga standardnog jezika s obzirom na proces
integracije Republike Hrvatske u Europsku uniju, donijeti rješenja
u svezi s daljnjom normizacijom hrvatskoga standardnog jezika te
pratiti jezičnu problematiku i utvrditi načela u pravopisnoj normi.
Za predsjednika Vijeća imenovan je akademik Radoslav Katičić iz
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a za njegova zamjenika
akademik Mislav Ježić također iz Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti. Ostali članovi Vijeća su: prof. dr. sc. Ivo Pranjković,
Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu, prof. dr. sc. Dunja PavličevićFranić, Učiteljska akademija, Zagreb, dr. sc. Mirko Peti, Matica
hrvatska, Zagreb, prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić, Filozofski fakultet
Sveučilišta u Osijeku, dr. sc. Dunja Brozović Rončević, Institut za
hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, prof. dr. sc. Marija Turk, Filozofski
fakultet Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Branka Tafra, Hrvatski studiji
Sveučilišta u Zagrebu, prof. Tomislav Ladan, Leksikografski zavod
Miroslav Krleža, Zagreb, prof. dr. sc. Mile Mamić, Odjel za kroatistiku
i slavistiku Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Ivan Zoričić, Filozofski
fakultet u Puli, Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Joško Božanić, Odjel
za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu. Nakon smrti prof.
Tomislava Ladana za člana Vijeća je imenovan prof. dr. sc. Marko
Samardžija.
Sukladno zaključcima Vijeća, ministar prof. dr. sc. Dragan Primorac
16. veljače 2005. godine daje preporuku (KLASA:602-09/05-01/0007,
URBROJ:533-12-05-02) kojom se odobrava upotreba Hrvatskoga
školskog pravopisa u osnovnim i srednjim školama Republike
Hrvatske, te time prema riječima akademika Radoslava Katičića
26
tijekom predstavljanja Hrvatskoga školskog pravopisa u Zagrebu
(15. svibnja 2005.) postaje „prvi ministar u povijesti Hrvatske koji
je preporučio hrvatski pravopis″.
Projekt uvođenja obvezne i besplatne
srednje škole do prve kvalifikacije
Produljenje trajanja obveznoga školovanja jedan je od najznačajnijih
projekata za RH kojim se – kroz poticajne mjere kao što su besplatni
udžbenici (koji se nasljeđuju iz generacije u generaciju), besplatan
prijevoz i smještaj u učeničke domove, a koje čine dio Nacionalnoga
programa mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja
usvojenoga u Hrvatskome saboru 21. lipnja 2007. godine – nastoji
smanjiti broj učenika s nezavršenom srednjom školom te omogućiti
većemu broju njih daljnje školovanje kao i poboljšati njihove izglede
za zapošljavanje. Projekt je pripreman kako bi se osiguralo da
tijekom narednih 10 godina oko 80.000 učenika (ili oko 8.024 učenika
godišnje) ne ostane bez srednjoškolske diplome (Institut društvenih
znanosti „Ivo Pilar″ temeljem podataka prikupljenih od Državnoga
zavoda za statistiku, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
te Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje). Taj je projekt zaustavljen,
bez ikakvog obrazloženja 2009. godine, nakon ostavke prof. dr.
sc. Primorca, odlukom o ukidanju besplatnoga prijevoza učenika
i prelazak na subvencionirani prijevoz te potpunim ukidanjem
besplatnih udžbenika.
Godine 2007.
pokrenut projekt
uvođenja obvezne
srednje škole do
prve kvalifikacije
kako 80.000
učenika ne bi ostalo
bez srednjoškolske
svjedodžbe
Projekt uvođenja besplatnih udžbenika
Projekt uvođenja besplatnih udžbenika započeo je od školske
godine 2007./2008. To je, ujedno, bila i jedna od poticajnih mjera
u sklopu Nacionalnoga programa mjera za uvođenje obveznoga
srednjoškolskog obrazovanja kojom se svim učenicima u Republici
Hrvatskoj pruža Ustavom zajamčeno jednako pravo na obrazovanje,
a roditeljima olakšava školovanje njihove djece. Vrijednost je ovoga
projekta u tome što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
osim besplatnih udžbenika za sve učenike osnovnih škola, sukcesivno
osiguralo i besplatne udžbenike, besplatan prijevoz te smještaj u
učeničke domove za učenike prvih, odnosno drugih razreda srednjih
škola u Republici Hrvatskoj, sukladno Nacionalnome programu
mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja. Taj je
27
D E TA L JA N P R I K A Z N A J VA Ž N I J I H O S T VA R E N JA S O B R A Z LOŽ E N J E M
projekt ukinut 2009. godine odlukom Vlade RH o ukidanju besplatnih
udžbenika za sve učenike osnovnih i srednjih škola.
Uvođenje vanjskoga vrjednovanja obrazovanja
Po prvi je put u
Republici Hrvatskoj
pokrenut objektivan
i potpuno neovisan
sustav vanjskoga
vrjednovanja
obrazovanja
U razdoblju 2003. – 2009. po prvi je put u RH pokrenut objektivan
i potpuno neovisan sustav vanjskoga vrjednovanja obrazovanja. U
relativno kratkom vremenskom razdoblju, doneseni su zakonski i
podzakonski akti, provedene su stotine javnih rasprava na hrvatskim
sveučilištima i stručnim studijima, educirani su brojni stručnjaci te
djelatnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, osnovan je
Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje obrazovanja, Agencija
za znanost i visoko obrazovanje te Nacionalni informacijski sustav
prijava na visoka učilišta (NISpVU) što je stvorilo nužne preduvjete
za provođenje državne mature.
Vanjsko vrjednovanje obrazovanja uspostavljeno je nacionalnim
ispitima, čime se osigurava ujednačavanje obrazovnih postignuća
učenika u cijeloj RH. Od 2006. godine nacionalni ispiti provode se
u srednjim školama, a od 2007. godine i u osnovnim školama.
Nacionalni ispiti su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o
srednjem školstvu (NN, 81/05) uvedeni kao trajan sustav vanjskoga
vrjednovanja rada i postignuća te unaprjeđivanja i osiguravanja
kvalitete. Ispite provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje
obrazovanja (NCVVO) u suradnji sa srednjim školama i drugim
ustanovama koje izvode programe srednjoškolskoga obrazovanja
odraslih. Nacionalni ispiti imaju cilj osigurati ujednačavanje
obrazovnih postignuća učenika, a radi trajnoga unaprjeđenja
kvalitete odgojno-obrazovnoga rada. Srednje škole obvezne su
koristiti rezultate nacionalnih ispita i druge pokazatelje uspješnosti
odgojno-obrazovnoga rada za analizu i samovrjednovanje.
NCVVO je proveo eksperimentalno vanjsko vrjednovanje obrazovnih
postignuća učenika 4. i 8. razreda osnovne škole u školskoj godini
2006./2007. Uz stručnu i znanstvenu potporu Instituta društvenih
znanosti „Ivo Pilar″ te uz potporu Ministarstva, Centar je školske godine
2007./2008. proveo još opsežniji projekt vanjskoga vrjednovanja
obrazovnih postignuća učenika 4. i 8. razreda osnovne škole.
28
Projekt državne mature
O projektu državne mature (najzahtjevnijem projektu u sustavu
obrazovanja na ovim prostorima) i njegovu utjecaju na naše društvo
već je jako puno rečeno. Nedvojbeno je da je državna matura
najpravedniji sustav vrjednovanja učeničkih postignuća jer se ispiti pod
jednakim uvjetima i kriterijima provode za sve učenike u isto vrijeme
i omogućuju dobivanje usporedivih rezultata učenika na nacionalnoj
razini (sustav vanjskog vrjednovanja obrazovanja). Sva visoka učilišta
u Hrvatskoj prihvatila su državnu maturu kao kriterij transparentnoga
upisa na institucije visokoga obrazovanja. Danas je jasno svima da,
osim značajnoga utjecaja na srednje obrazovanje, državna matura
predstavlja i značajan prinos kvaliteti visokoga obrazovanja. Osim toga,
državna matura predstavlja zasigurno najznačajniju antikorupcijsku
mjeru provedenu u hrvatskome obrazovnom sustavu ikada, a upisi
na visoka učilišta isključivo ovise o uspjehu učenika tijekom njegova
srednjoškolskoga obrazovanja i rezultatima postignutima na ispitima
državne mature bez obzira dolazio on iz Vukovara, Knina, Istre ili
iz središta Zagreba. Kao osnova za provođenje državne mature
izgrađen je jedan od najzahtjevnijih informatičkih programa koji
direktno povezuje sustav srednjih škola u RH – e-Matica koja sadrži
blizu 100 milijuna raznih podataka. Uvedena državna
matura, najzahtjevniji
reformski zahvat u
povijesti hrvatskoga
školstva
Razvoj strukovnoga obrazovanja
Strukovnim obrazovanjem obuhvaćeno je oko 70% srednjoškolskih
učenika koji stječu potrebno znanje i vještine za uspješno uključivanje
na suvremeno i sve zahtjevnije tržište rada, visoko obrazovanje i
procese cjeloživotnoga učenja. Nakon provedene analize tržišta
rada, smanjen je broj strukovnih sektora s 33 na 14, a broj strukovnih
programa s 330 na 199.
U svibnju 2008. godine donesena je Strategija razvoja sustava
strukovnog obrazovanja 2008. – 2013. Sukladno strateškim ciljevima
i načelima, u veljači 2009. godine donesen je Zakon o strukovnom
obrazovanju kojim se uređuje djelatnost strukovnoga obrazovanja,
stjecanje temeljnih i strukovnih kompetencija, dobivanje kvalifikacija
potrebnih tržištu rada i daljnjem obrazovanju koje su usklađene
sa standardima EU-a, donošenje nacionalnoga, strukovnoga te
školskog kurikuluma, te uspostavlja sustav kreditnih bodova, kao i
trajni sustav osiguranja kvalitete, osigurava vertikalna i horizontalna
29
D E TA L JA N P R I K A Z N A J VA Ž N I J I H O S T VA R E N JA S O B R A Z LOŽ E N J E M
prohodnost te definira i ulogu sektorskih vijeća kao mehanizama
trajnog usklađivanja strukovnoga obrazovanja s potrebama tržišta
rada i visokog obrazovanja.
Donesena Strategija
razvoja sustava
strukovnog obrazovanja
2008. – 2013., kao i
Zakon o strukovnom
obrazovanju
U sklopu Mreže srednjih škola i programa obrazovanja donesena
je mreža srednjih škola i programa koja će udovoljiti zahtjevima
dostupnosti i racionalnoga ustroja upisnoga područja za pojedine
sektore u odnosu na postojeće gospodarske kapacitete i planove
gospodarskoga razvoja pojedinoga područja, uz zadovoljenje
pedagoških mjerila i propisanih standarda u odnosu na veličinu škola,
rasprostranjenost i dostupnost obrazovnih programa, demografske
uvjete, potrebe društva i prostorno-tehničke, kadrovske i ostale
didaktičke uvjete, osigurati zaštitu nacionalnih i lokalnih interesa
te zadovoljenje svih preduvjeta za uspješnu provedbu programa
obrazovanja.
Razvoju sustava pridonosi i provedba projekata tehničke pomoći te
darovnica u sklopu IPA Operativni program, uz čiju pomoć se provodi
sedam projekata (ugovora o uslugama) u sektorskoj nadležnosti
Ministarstva. Ukupna vrijednost potpisanih ugovora je oko 9.5
milijuna eura. U sklopu programa darovnica potpisano je 45 ugovora
o dodjeli nepovratnih sredstava s ustanovama u sustavu obrazovanja
(područja razvoja strukovnoga obrazovanja, obrazovanja odraslih
i potpore uključivanju učenika s teškoćama u sustav obrazovanja i
tržište rada). Projekti su u završnoj fazi provedbe. Ukupna vrijednost
projekata u sklopu programa darovnica iznosi oko 10 milijuna eura.
U sklopu IPA projekta pod nazivom ‘Jačanje institucionalnog okvira
za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma’,
suradnjom Agencije i međunarodnih i domaćih stručnjaka, razvijena je
metodologija za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija
i kurikuluma.
Također, razvijeni su alati za planiranje kvalifikacija – profili sektora,
odnosno sveobuhvatne analitičke podloge koje prvi put na jednome
mjestu, povezujući makroekonomske pokazatelje te podatke iz
provedene ankete o potrebnim kompetencijama kod poslodavaca
daju osnovu za planiranje razvoja obrazovnog sustava i donošenja
obrazovnih politika. U sklopu ovoga projekta također je razvijeno
26 kurikuluma u 13 sektora i pripremljen akcijski plan opsežne
modernizacije strukovnih kvalifikacija/kurikuluma.
Nadalje, u provedbi je i projekt „Razvoj sustava osiguranja kvalitete
30
u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju″ (ugovor o pružanju
usluga u vrijednosti od 1.639.750 EUR-a) s ciljem promicanja razvoja
i modernizacije sustava strukovnoga obrazovanja i osposobljavanja
u Hrvatskoj. Glavna svrha projekta je poduprijeti razvoj jedinstvenoga
i sustavnoga pristupa razvoju osiguranja kvalitete u strukovnom
obrazovanju, s naglaskom na provedbu ovog koncepta u praksi,
te potaknuti razmjenu informacija o osiguranju kvalitete između
pružatelja strukovnoga obrazovanja i opće javnosti u sklopu projekta
koji je financiran IPA 2007. – 2009. programom ‘Razvoj osiguranja
kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju’, a izrađuje se
dokument koji bi trebao poslužiti kao nacrt Strategije za osiguranje
kvalitete u strukovnom obrazovanju. Nadalje, u provedbi je i projekt
„Implementacija novih kurikuluma″ (ugovor o pružanju usluga
u vrijednosti od 1.065.500 EUR-a i ugovor o dodjeli nepovratnih
sredstava u vrijednosti od 4.300.000 EUR-a) kojim će se poboljšati
sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Republici
Hrvatskoj kako bi se povećala njegova relevantnost u odnosu na tržište
rada. Svrha projekta je poticanje uvođenja novih, visokokvalitetnih
kurikuluma te uvođenje sustavnoga pristupa razvoju inovativne
kulture u strukovnim školama – u skladu s potrebama tržišta
rada na lokalnoj i/ili regionalnoj razini. Projektom će se razviti i
stručni kapaciteti ASOO-a i strukovnih škola za uspješnu pripremu
i provedbu ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava u sklopu IPA IV
RLJP te budućih projekata koji će se financirati u sklopu Europskoga
socijalnog fonda (ESF).
Obrazovanje odraslih
Strategija obrazovanja odraslih usvojena je 2004. godine, a 2007.
godine donesen je Zakon o obrazovanju odraslih. Nedugo nakon
toga, 2008. godine donesena su četiri pravilnika koji uređuju
djelatnost obrazovanja odraslih u RH: Pravilnik o javnim
ispravama u obrazovanju odraslih, Pravilnik
o standardima i normativima te načinu i
postupku utvrđivanja uvjeta u ustanovama
za obrazovanje odraslih, Pravilnik o sadržaju,
obliku te načinu vođenja i čuvanja andragoške
dokumentacije i Pravilnik o evidencijama u obrazovanju
odraslih, čime su u potpunosti stvoreni uvjeti za uključivanje
obrazovanja odraslih u jedinstven obrazovni sustav RH.
31
D E TA L JA N P R I K A Z N A J VA Ž N I J I H O S T VA R E N JA S O B R A Z LOŽ E N J E M
U navedenom razdoblju Ministarstvo, također, provodi i projekt Vlade
RH „Za Hrvatsku pismenosti: Put do poželjne budućnosti – Desetljeće
pismenosti u Hrvatskoj 2003. – 2012.″ čija je svrha starijima od 15
godina omogućiti završavanje osnovnoga obrazovanja, povećati
razinu pismenosti i nastavak obrazovanja / osposobljavanja za
jednostavnija zanimanja. U svezi s navedenim, u sklopu je navedenog
projekta osnovno obrazovanje nastavilo oko 6.000 polaznika, a iz
državnoga je proračuna od 2003. godine utrošeno oko 23 milijuna
kuna. Pripremom i provedbom projekata iz IPA programa jačaju se
kapaciteti ustanova sustava, nastavnika, osuvremenjuje se programska
ponuda te opremljenost za njihovo provođenje. U 2010. godini 20
projekata ustanova za obrazovanje odraslih osiguralo je 3,4 milijuna
eura nepovratnih sredstava u sklopu sheme dodjele nepovratnih
sredstva pod nazivom ‘Regionalna mreža lokalnih obrazovnih
ustanova’. Sredstva su dodijeljena s ciljem unaprjeđenja ključnih
i drugih kompetencija sudionika obrazovanja odraslih koji će im
omogućiti aktivnije sudjelovanje na tržištu rada te s ciljem modernizacije
postojećih i razvoja novih kratkih programa obrazovanja odraslih. Slične
aktivnosti u području obrazovanja odraslih planiraju se i u sljedećem
programskom razdoblju u sklopu sheme dodjele nepovratnih sredstava
‘Jačanje kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih’.
Donesena Strategija
obrazovanja odraslih
te Zakon o obrazovanju
odraslih, kao i četiri
pravilnika koji uređuju
djelatnost obrazovanja
odraslih
Nagrada Luka Ritz
U spomen na Luku Ritza – mladića čija je budućnost u lipnju 2008.
godine nasilno oduzeta – kao i u spomen na sve ostale djevojke i
mladiće žrtve nasilja, krajem rujna 2008. godine, ministar znanosti,
obrazovanja i športa prof. dr. sc. Dragan Primorac donio je odluku
o uspostavljanju Godišnje nagrade „Luka Ritz″ za promicanje
tolerancije i škole bez nasilja. Nagrada se dodjeljuje kao poticaj za
promicanje tolerancije i škola bez nasilja, a sastoji se od skulpture,
posebnoga priznanja u obliku povelje i jednogodišnje stipendije u
iznosu od 1.000,00 kn mjesečno. Godišnje se dodjeljuje jedna nagrada
učeniku/ci osnovne, te jedna nagrada učeniku/ci srednje škole.
Cilj je nagrade potaknuti mlade da se aktivnije uključe u izgradnju
boljega, pravednijega i humanijega društva – društva temeljena na
solidarnosti, međusobnom razumijevanju, uvažavanju, prihvaćanju
i povjerenju. Nagrada „Luka Ritz″ postala je znakom onih koji se
bore za vrijednosti mira, tolerancije, nenasilja i svega onoga za što
se zalažemo promišljajući budućnost našeg društva.
32
Ministarstvo provodi
projekt Vlade RH „Za
Hrvatsku pismenosti:
Put do poželjne
budućnosti — Desetljeće
pismenosti u Hrvatskoj
2003. ― 2012.″
33
D E TA L JA N P R I K A Z N A J VA Ž N I J I H O S T VA R E N JA S O B R A Z LOŽ E N J E M
Bolonjski proces
EU je zaključila da je razdijeljenost europskoga prostora visokoga
obrazovanja u Europi zastarjela i štetna te je pokrenula proces
stvaranja Europskoga prostora visokoga obrazovanja. Bolonjski je
proces u mnogim aspektima bio revolucionaran po pitanju suradnje
u Europskomu prostoru visokoga obrazovanja. Zahvaljujući uvođenju
Bolonjskoga procesa, u Republici Hrvatskoj omogućeno je povećanje
izdvajanja za sustav visokoga obrazovanja, kao i izgradnja nužne
infrastrukture.
Godine 2005.
svi su studijski
programi na
visokoškolskim
ustanovama u
RH usklađeni
sa zahtjevima
Bolonjskoga
procesa
Hrvatska je Bolonjskome procesu pristupila 2001. godine te je sve
do danas njegov aktivan sudionik, a svi studenti koji u Republici
Hrvatskoj završavaju bolonjske studije dobivaju ECTS bodove te imaju
pravo na dopunsku ispravu o studijima. Hrvatska aktivno provodi
implementaciju i ostalih aktivnosti vezanih uz Bolonjski proces, a
sustav osiguranja kvalitete, koji je u Hrvatsku uveden 2009. godine,
pružio je sveučilištima visoku razinu autonomije.
Tijekom provođenja procesa, uspješno su preustrojeni studijski
programi prema Bolonjskome modelu. Krajem lipnja 2005. godine
preustrojeno je 828 sveučilišnih i stručnih studijskih programa.
Od akademske god. 2005./2006. do danas vrjednovano je 1.460
studijskih programa. Donošenjem Uredbe o izmjenama uredbe o
klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi (srpanj 2008. godine) i
Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
samoupravi (svibanj 2010. godine) uvjeti zapošljavanja u državnoj
službi te lokalnoj i područnoj samoupravi usklađeni su s novim
europskim kvalifikacijama, čime je omogućeno zapošljavanje
prvostupnika u državnoj službi.
Uvođenje cijelovitoga financiranja
visokog obrazovanja – „lump sum model″
U siječnju 2006. godine započela je prva faza novoga sustava
cjelovitog financiranja visokog obrazovanja – lump sum kojim se
uvodi jedinstveno vođenje financijske politike sveučilišta. Razvija
ga i provodi senat te na taj način ovaj sustav predstavlja financijski
aspekt integracije sveučilišta. U prvoj su fazi provedbe s razine
Ministarstva na sveučilišta prenesena financijska sredstva za plaće,
troškove poslovanja, državne stipendije i studentski programi te
dio sredstava za poboljšanje studentskoga standarda. Provedba
34
lump sum modela u praksi još uvijek nije zaživjela na adekvatan
način, te se financijska sredstva za visoko obrazovanje temelje na
historijskim iznosima i isključivo na input indikatorima. Ne postoji
sustav prilagodbe iznosa financiranja na temelju rezultata rada ili
postignuća visokih učilišta (output financiranje).
U travnju 2009. godine na snagu je stupio Zakon o osiguravanju
kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju kojim su definirani svi
postupci osiguravanja kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju
te status i uloga Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO)
kao potpuno neovisnog tijela za vanjsko osiguravanje kvalitete.
Također, Zakon daje autonomiju javnim sveučilištima da autonomno
uspostavljaju nove studijske programe na temelju internih sustava
osiguravanja kvalitete.
Kao rezultat svih aktivnosti koje je MZOŠ poduzeo od 2004. godine, u
listopadu 2011. godine Agencija je postala punopravni član ENQA-e
(European Association for Quality Assurance in Higher Education) te
je od 25. studenoga 2011. godine uvrštena u EQAR (European Quality
Assurance Register for Higher Education), europski registar agencija
za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju. I Republika Hrvatska
je u studenom 2011. godine pristupila EQAR-u kao država članica.
Uprava za visoko obrazovanje u suradnji s Agencijom za znanost
i visoko obrazovanje pripremila je EU projekt iz IPA sredstava za
razvoj Nacionalnoga informacijskog sustava visokoga obrazovanja
i znanosti. Projekt bi se trebao početi provoditi krajem 2013. i trajati
do kraja 2014. godine.
Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih
kvalifikacija donesen je krajem 2009., a svrha mu je kvalitetna
mobilnost građana u Europskoj uniji.
Izgradnja hrvatskih sveučilišta i otvaranje
novih visokoškolskih obrazovnih institucija
U razdoblju od 2004. do 2009. godine izgrađeno je ili započeto s
izgradnjom više od 350.000 m2 prostora na hrvatskim sveučilištima.
Istodobno je otvoreno šest novih veleučilišta (Knin, Vukovar, Gospić,
Čakovec, Šibenik i Slavonski Brod), visoka škola u Virovitici, Sveučilište
Jurja Dobrile u Puli, dva privatna sveučilišta te Katoličko sveučilište u
Zagrebu. Uz sve to, iznimnim je naporom osigurano da najznačajnije
mjesto u gradu Zagrebu za izgradnju modernoga sveučilišnog
35
D E TA L JA N P R I K A Z N A J VA Ž N I J I H O S T VA R E N JA S O B R A Z LOŽ E N J E M
kampusa – kompleks bivše vojarne na Borongaju (površine 1 km
x 1 km) – pripadne Sveučilištu u Zagrebu. Ulaganje u izgradnju
infrastrukture svih hrvatskih sveučilišta imalo je golem utjecaj na
zaustavljanje iseljavanja mladih ljudi iz Primorja, Istre, Dalmacije i
Slavonije, a istodobno novi su sveučilišni kampusi, posebice u Rijeci,
Osijeku i Splitu, postali i okosnice gospodarskoga razvoja cijelih regija.
Tako je, primjerice, na Sveučilištu u Splitu 2003. godine studiralo
oko 8.000 studenata, a danas ih studira oko 26.000. Takva politika
razvoja omogućuje profiliranje sveučilišta, veleučilišta i visokih škola
u skladu s regionalnim potrebama i posebitostima. Ulaganja u sva
hrvatska sveučilišta te osnivanje novih veleučilišta u županijskim
centrima pridonijet će gospodarskomu razvoju ovih područja te
zadržavanju mladih ljudi u lokalnim sredinama.
Od 2009. godine provodi se nacionalni Tempus projekt „Prema
pravednom i transparentom pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj
– ACCESS″, koji zajednički provode Ministarstvo znanosti, obrazovanja
i športa i Institut za razvoj obrazovanja u suradnji s drugim dionicima
visokoga obrazovanja u Hrvatskoj i inozemnim partnerima a s ciljem
povećanja dimenzija pravičnosti i transparentnosti financiranja
visokoga obrazovanja i sustava potpore studentima u Hrvatskoj.
Povećanje broja diplomiranih studenata
na hrvatskim sveučilištima
Državni zavod za statistiku priopćio je da je samo tijekom 2009. na
visokim učilištima u Republici Hrvatskoj diplomiralo gotovo 18 posto
studenata više nego 2008. godine. Povećanje broja studenata na
hrvatskim visokim učilištima tijekom razmatranih šest godina (2003.
– 2009.) za oko 40.000, povećanje ulaganja u visoko obrazovanje u
istome razdoblju za 63,2% (1,07 milijarda kuna) uz dodatne tri
milijarde kuna za izgradnju hrvatskih sveučilišta, stvorilo je uvjete
za povećanje broja visokoobrazovanih osoba u Hrvatskoj.
Prva izgradnja novih studentskih domova
i paviljona od Univerzijade
Posebno je značajna izgradnja studentskih domova u RH s ukupno
5.000 ležajeva. Tako su po prvi put od Univerzijade (1987.) u Zagrebu
izgrađena dva nova paviljona studentskoga doma Stjepana Radića
s ukupno 452 ležaja, a u iznosu od 50 milijuna kuna. U Splitu se, koji
36
je desetljećima vapio za novim ležajevima, započelo s izgradnjom
novoga studentskog doma koji ima 17. 000 četvornih metara te
615 ležajeva. Studentski dom je otvoren 28. svibnja 2013. godine.
Novi Zakon o studentskom zboru
i drugim studentskim organizacijama
U srpnju 2007. godine donesen je novi Zakon o studentskom
zboru i drugim studentskim organizacijama kojim se osigurava
veća autonomija i odgovornost studentskih predstavnika, te uvodi
institucija studentskoga pravobranitelja na sva visoka učilišta.
Povećanje broja visokoobrazovanih
osoba u Republici Hrvatskoj
Prema izvješću Europske komisije, Hrvatska je po udjelu
visokoobrazovanih u rangu s Austrijom, Mađarskom i Poljskom, a
ispred Češke, Italije, Malte, Portugala, Rumunjske i Slovačke. Točnije,
prema procjeni udjela visokoobrazovanih, u dobi od 25. do 64. godine,
temeljenoj na podacima Državnoga zavoda za statistiku iz 2009.
godine, broj je visokoobrazovanih u ovoj populaciju za 2008. iznosio
18,5%. Uz intenzivni nastavak ulaganja u sustav obrazovanja, (opisan
kroz razdoblje 2004. – 2009.) Hrvatska je za tri-četiri godine mogla
dostići razinu od više od 20% visokoobrazovanih.
U razdoblju do prosinca
2003. do srpnja 2009.
na hrvatskim je visokim
učilištima povećan broj
studenata za 38.000
Nacionalna zaklada za potporu
učeničkom i studentskom standardu
Hrvatski je sabor 12. listopada 2007. godine donio Zakon o nacionalnoj
zakladi za potporu učeničkom i studentskom standardu kojom je
utemeljena Zaklada čiji je osnivač RH, a prava i dužnosti osnivača
obavlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zaklada je
osnovana sa svrhom pružanja potpore i podizanja razine učeničkoga i
studentskoga standarda, što posebice podrazumijeva isplatu državnih
stipendija, nagrade nadarenim učenicima i studentima, financiranje
posebnih programima koji pridonose podizanju razine životnoga i
kulturnoga standarda učenika osnovnih i srednjih škola te studenata.
Posebna pozornost prilikom dodjela stipendija Zaklada posvećuje
deficitarnim zanimanjima. Zaklada je akademske godine 2009./2010
raspisala prvi put javni natječaj za dodjelu 1.000 studentskih stipendija
37
D E TA L JA N P R I K A Z N A J VA Ž N I J I H O S T VA R E N JA S O B R A Z LOŽ E N J E M
Osnovana Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom
standardu sa svrhom pružanja potpore i podizanja razine učeničkoga
i studentskoga standarda. Posebna pozornost prilikom dodjela
stipendija Zaklada posvećuje deficitarnim zanimanjima
38
u mjesečnom iznosu od 1.000,00 kuna. Naglasak pri dodjeli stipendija
bio je na deficitarnim zanimanjima, a uz tu kategoriju dodijeljene
su i stipendije za osobito uspješne studente, studente slabijega
imovinskog statusa, za studente s invaliditetom, studente koji su bili
smješteni u domovima socijalne skrbi ili udomiteljskim obiteljima
te za studente aktivne sportaše. U akademskoj godini 2010./2011.
Zaklada je dodijelila drugomu naraštaju svojih stipendista novih 800
studentskih stipendija u iznosu od 1.000 kuna, također s posebnim
naglaskom prema studijskim programima koji su usmjereni na
zanimanja koja se vode kao deficitarna u RH, a ne temelju evidencije
Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.
Poticanje inovacija i razvoja tehnologije
Poticanje inovacija i razvoja tehnologije obavlja se u sklopu Poslovnoinovacijskoga centra Hrvatske – BICRO te Hrvatskoga instituta za
tehnologiju (HIT).
U sklopu BICRO-a kreirani su programi RAZUM, TEHCRO, IRCRO,
KONCRO i PoC koji znanje hrvatskih stručnjaka prenose u gospodarstvo
te jačaju spremnost na promjene, kako bi inovacija bila efikasna. Od
2010. godine BICRO provodi i provedbu programa EUREKA.
U analiziranom razdoblju, ugovoreno je ukupno 178 projekata, u
iznosu od 217.016.247 kn (8 projekata iz programa RAZUM kasnije
je prešlo u HBOR). Stimulativnim mjerama za ulaganje u znanost,
inovacije i nove tehnologije po prvi put u Republici Hrvatskoj privatni
sektor je uložio gotovo isti iznos sredstava kao država.
U sklopu BICRO-a
kreirani su programi
RAZUM, TEHCRO,
IRCRO, KONCRO i PoC
koji znanje hrvatskih
stručnjaka prenose
u gospodarstvo te
jačaju spremnost na
promjene, kako bi
inovacija bila efikasna
Hrvatski institut za tehnologiju – HIT
Na prijedlog MZOŠ-a, Vlada Republike Hrvatske osnovala je 3. ožujka
2006. godine Hrvatski institut za tehnologiju – HIT d.o.o. radi pružanja
potpore i usmjeravanja razvojno-tehnologijskih istraživanja. HIT prati
i predviđa svjetska tehnologijska kretanja; savjetuje i pruža potporu
u pitanjima intelektualnoga vlasništva i transfera tehnologija; pruža
potporu i promiče sudjelovanje u europskim projektima istraživanja
i razvoja te, na međunarodnoj razini, promiče hrvatsku tehnologijsku
proizvodnju i istraživačko-razvojni potencijal, te od 2007. godine
provodi program poticanja tehnologijskih istraživačko-razvojnih
projekata (TEST) – nacionalni instrument poticanja tehnologijskih
39
D E TA L JA N P R I K A Z N A J VA Ž N I J I H O S T VA R E N JA S O B R A Z LOŽ E N J E M
istraživačko-razvojnih projekata koji dolaze iz hrvatske akademske
i znanstvene zajednice.
TEST se provodi radi dodjeljivanja financijske potpore odabranim
tehnologijskim istraživačko-razvojnima projektima, koji su po
svojim karakteristikama usmjereni na istraživanje, razvoj i usvajanje
naprednih tehnologija, odnosno stvaranje intelektualnoga vlasništva
koje može poslužiti kao osnova za razvoj novih proizvoda i usluga.
Od 2007. do kraja 2011. godine prijavljeno je 128 projekata, od kojih
je 31 odabran za financiranje u ukupnom iznosu od 50.07 milijuna
kuna. Rezultat aktivnosti Odjela za transfer tehnologije i zaštite
intelektualnoga vlasništva na svim odabranim tehnologijskim
projektima osam je patentnih prijava, četiri zaštićena dizajna te
četiri zaštićena žiga.
Po prvi put u Republici
Hrvatskoj financiranje
se znanstvenih
projekata usmjerava
na neovisnu i stručnu
Zakladu kao što je to
slučaj u zemljama s
razvijenom znanošću
Vrjednovanje znanstvenih projekata i programa
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnoj zakladi za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (NN,
45/09) po prvi se put u Republici Hrvatskoj financiranje znanstvenih
projekata u potpunosti odvaja od institucionalnoga financiranja.
Financiranje se projekata usmjerava na neovisnu i stručnu Zakladu kao
što je to slučaj u zemljama s razvijenom znanošću, poput Švicarske,
Austrije, Njemačke, Irske, Nizozemske i sl. Time znanost postaje
potpuno i trajno neovisna o politici, a prostor za korupciju se ukida
(između ostaloga oni koji odlučuju o financiranju projekata neće
moći participirati u prijavi projekata). Međunarodnim se recenzijama
osigurava da znanstveni projekti uistinu budu financirani na temelju
izvrsnosti i njihova je uspješna provedba temeljena na individualnoj
odgovornosti znanstvenika. Ulaganja u znanstvenoistraživačku
djelatnost u 2009. godini iznose 956 milijuna kuna, što je porast
od preko 240 milijuna kuna ili 34% u odnosu na 2004. godinu.
Započeto je i vrjednovanje projekata prema novim kriterijima a u
postupku vrjednovanja sudjelovalo je 2.458 recenzenata od kojih
30% stranih što je čak 123% više recenzenata u odnosu na ciklus
iz 2002. godine, kada je sudjelovalo oko 1.100 recenzenata. Nakon
provedenoga postupka vrjednovanja prihvaćeno je 1.968 projekata,
a odbijena su 764 projekta što daje ukupnu prolaznost od 72% (što
je bitan iskorak no još uvijek nezadovoljavajuće). Usporedbe radi,
2002. godine prolaznost znanstvenih projekata bila je 87,5%. Tim
postotkom prolaznosti projekata i podizanjem kriterija vrjednovanja,
40
približavamo se standardima zemalja Europske unije, što će se u
potpunosti ispuniti kroz razvoj financiranja projekata u Zakladi.
Projekt povratka hrvatskih znanstvenika iz inozemstva
„Priljev mozgova″ i Fond „Jedinstvo uz pomoć znanja″
Stimulativnim mjerama (subvencionirana stambena kamata, stvaranje
kadrovskih i tehničkih preduvjeta) u Hrvatskoj je po prvi put u pravom
smislu zaživio projekt „Priljev mozgova″ te se u razdoblju od 2004.
do 2009. godine u Republiku Hrvatsku iz inozemstva vratilo stotinjak
hrvatskih znanstvenika (doktora znanosti). Istodobno je pokrenut i
Fond „Jedinstvo uz pomoć znanja″ (UKF) kojim je od 2007. godine
do danas – sredstvima u iznosu 57 milijuna kuna – financiran 91
projekt (suradnja domaćih i inozemnih znanstvenika), te je dan
aktivan poticaj bližoj suradnji gospodarstva i znanosti.
Pokrenut je Fond
„Jedinstvo uz pomoć
znanja″ (UKF)
kojim je financiran
91 projekt te dan
aktivan poticaj
bližoj suradnji
gospodarstva i
znanosti
Od uloženih 57 milijuna kuna u rad Fonda Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa – kao nositelj projekta – osiguralo je oko 37
milijuna, odnosno 65 posto ukupne vrijednosti potrebne za provedbu
91 projekta, dok su preostala sredstva osigurale međunarodne
znanstvenoistraživačke institucije (8,4 milijuna kuna), privatni
sektor (5,2 milijuna kuna), te hrvatske javno znanstvenoistraživačke
institucije (6,1 milijuna kuna).
Uspješnom realizacijom projekata koje je financirao Fond „Jedinstvo
uz pomoć znanja″, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je
aktivno radilo na razvoju kompetencija i znanja potrebnih za što
kompetitivnije natjecanje u međunarodnoj zajednici, što dokazuju
privučena sredstva iz Sedmoga okvirnog programa za istraživanje
i tehnološki razvoj. Istraživači financirani u sklopu Fonda ostvarili
su veliku uspješnost među prijavama na natječaje FP7 programa
za istraživanje i tehnološki razvoj – na razini od čak 27 posto.
Više od polovice ukupnog iznosa ulaganja usmjereno je u projekte
orijentirane prema industriji (od marikulture do industrijske robotike)
koji, implementirajući nove znanstvene i tehnologijske spoznaje,
ulažu u unaprjeđenje poslovanja, povećanje konkurentnosti.
Godine 2009. Fond je izabran kao primjer najbolje prakse na temu
„Razvoja ljudskoga kapitala i upravljanja migracijama u svrhu
ostvarivanja konkurentnosti europskih regija″ od strane Europskoga
regionalnoga gospodarskog foruma (European Regional Economic
Forum, EREF), organizacije čiji je djelovanje usmjereno podizanju
41
D E TA L JA N P R I K A Z N A J VA Ž N I J I H O S T VA R E N JA S O B R A Z LOŽ E N J E M
svijesti o strateškom značenju primjene Lisabonske agende. Iste
je godine i Međunarodna organizacija rada (International Labour
Organizatin, ILO) izabrala Fond „Jedinstvo uz pomoć znanja″ kao
primjer dobre prakse na temu „Promicanja povezanosti između
migracija i razvoja″. Što se tiče pokazatelja provedbe kojima je
Svjetska banka pratila rad Fonda, a bili su definirani Planom o
provedbi projekta, svi pokazatelji su zadovoljeni ili premašeni, a rad
Fonda kao projektne komponente u sklopu Projekta tehnologijskoga
razvoja ocijenjen je od strane Svjetske banke u 2010. godini najvišom
ocjenom highly satisfactory.
Potpisan povijesni
pristup Republike
Hrvatske 7. okvirnom
programu – glavnom
instrumentu Europske
unije za financiranje
znanosti i istraživanja
Ukupno 312 znanstvenih publikacija proizišlo je iz završenih projekata
srednje veličine (njih 39) što je pokazatelj velike produktivnosti, a
znanstvenu izvrsnost projekata Fonda potvrđuju i objave znanstvenih
radova u najprestižnijim svjetskim znanstvenim časopisima kao
što su Nature, Science, Nature Reviews Genetics, Proceedings of
the National Academy of Sciences (SAD), The American Journal of
Psychiatry and Chemical Reviews.
Ulazak u 7. okvirni program EU i razvoj znanstvene
suradnje s najrazvijenijim državama svijeta
Dana 13. lipnja 2007. godine potpisan je povijesni pristup Republike
Hrvatske 7. okvirnom programu, glavnom instrumentu Europske
unije za financiranje znanosti i istraživanja.
Nadalje, MZOŠ je omogućilo sustavnu znanstvenu suradnju s
najrazvijenijim državama svijeta poput, primjerice, Indije, SAD-a,
Izraela i Japana. Godine 2007. Hrvatska su i Indija potpisale
Deklaraciju kojom potvrđuju zajednički interes u daljnjoj suradnji
i utvrđuju osnivanje zajedničkoga fonda za razvoj znanstvenih i
tehnologijskih projekata. Isto tako, Hrvatska je 2007. godine potpisala
sporazum s Izraelom o zajedničkom istraživačkom fondu. Znanstvena
suradnja Japana i Hrvatske dodatno je osnažena potpisivanjem
memoranduma o suradnji u području obrazovanja, športa, znanosti
i tehnologije. Hrvatska također ima sjajnu suradnju s američkom
saveznom agencijom – National Institutes of Health – kroz pet
bilateralnih projekata hrvatskih i američkih znanstvenika (tri su u
tijeku). Pismo namjere između Ministarstva znanosti, obrazovanja
i športa RH i National Institutes of Health potpisano je u rujnu 2008.
godine, a nedugo nakon toga je potpisan i Memorandum o suradnji
42
između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH, Ministarstva
zdravstva i socijalne skrbi RH i američkoga Nacionalnog instituta
za rak (National Cancer Institute – NCI) kojim se otvara mogućnost
suradnje u području zdravstva, biomedicinskih znanosti s osobitim
naglaskom na istraživanje raka.
Posebno je važna inicijativa prof. dr. sc. Primorca (2007.) i Shimona
Peresa, predsjednika države Izraela (tada potpredsjednika Vlade
države Izrael), za osnivanje zajedničkoga Fonda u koji su po
$500.000 participirali ministarstva znanosti i obrazovanja Izraela i
Republike Hrvatske. Ovaj specifični Fond bio je namijenjen isključivo
znanstvenicima Izraela i Republike Hrvatske, a svi dobiveni rezultati/
patenti smatrali su se zajedničkim dobrom. Izrael, kao vodeća država
svijeta prema izdvajanju u R&D ovakav je oblik suradnje imala samo
s SAD-om i Njemačkom.
Potpora razvojnim projektima u BiH
Ministarstvo je u razdoblju od prosinca 2003. do srpnja 2009. godine
sufinanciralo obrazovne i znanstvene programe i projekte Hrvata
u BiH s ciljem zauzimanja za položaj i zaštitu interesa pripadnika
hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. S tim u svezi, posebno
je značajna Odluka o programu financiranja kapitalnih ulaganja u
kampus Sveučilišta u Mostaru Vlade Republike Hrvatske od 17.
svibnja 2006. godine sukladno kojoj je Ministarstvo financiralo
Donesen Zakon o
športu koji osigurava
stvaranje uvjeta za
sveobuhvatan razvoj
športa od školskoga,
rekreacijskoga pa sve
do vrhunskoga športa
izgradnju kampusa Sveučilišta u Mostaru. Potvrda kontinuirane
skrbi o Sveučilištu u Mostaru ogleda se i u činjenici što Ministarstvo
pokriva troškove poslijediplomskih studija na hrvatskim sveučilištima
budućim nastavnicima Sveučilišta u Mostaru.
Razvoj sustava športa
U lipnju 2006. godine donesen je novi Zakon o športu kojim je
utvrđena dugoročna politika razvoja športa i stavljen naglasak na
poticanje športa djece, mladeži i studenata te daje prednost djeci
u korištenju školskih dvorana i zabranjuje uklanjanje ili prenamjena
već postojeće javne športske građevine ili površine. Zakon je
donio usklađenje našega športskog sustava i važećih propisa u
športu s onim EU. Njime je predviđena izrada Nacionalnoga programa
športa, strateškoga dokumenta kojim se utvrđuje dugoročna
43
D E TA L JA N P R I K A Z N A J VA Ž N I J I H O S T VA R E N JA S O B R A Z LOŽ E N J E M
politika razvoja športa koji osigurava stvaranje uvjeta za razvoj
športa od školskoga, rekreacijskoga pa sve do vrhunskoga športa.
Zakonom je osnovan Hrvatski paraolimpijski odbor te riješen ustroj
informacijskoga sustava u športu, definirani su stručni poslovi u
športu i propisani uvjeti za njihovo obavljanje, predviđena je mreža
izgradnje športskih objekata u RH, zabrana uklanjanja ili prenamjene
športskih objekata i sl. Zakon je donio i preoblikovanje, koje je u
natjecanje uvelo i športska dioničarska društva, kao trgovačka
društva koja po uzoru na zemlje EU ocrtava posebnosti športa,
omogućava transparentno poslovanje klubova, uvodi jasnu vlasničku
strukturu i sl. Sve dotadašnje vlasti zatvarale su oči pred nezakonitim
poslovanjem klubova jer im je vlast bila draža od provođenja Zakona.
Nisu željeli riskirati izborni rezultat slanjem klubova u stečaj, a to
su prema tadašnjem zakonu bili dužni učiniti.
Osnovan Hrvatski
školski športski savez
(HŠŠS) kao krovno
tijelo školskoga športa
u koji su se udružili
županijski školski
športski savezi i Školski
športski savez Grada
Zagreba
U prosincu 2006. godine sukladno Zakonu osnovan je Hrvatski
školski športski savez (HŠŠS) kao krovno tijelo školskoga športa
u koji su se udružili županijski školski športski savezi i Školski
športski savez Grada Zagreba. O važnosti osnivanja Hrvatskoga
školskoga športskog saveza ne treba puno niti govoriti jer je
samo u pet godina broj djece koja se bave nekom vrstom športa
povećan sa 100.000 na više od 230.000. Jedan od projekata HŠŠS
je Univerzalna športska škola kojim se nastoji obuhvatiti djecu prvih
četiriju razreda osnovnih škola u RH te ih uključiti u organiziranu
tjelesnu aktivnost. U ovaj projekt uključeno je više od 280 odjeljenja
u koja je uključeno više od 6.000 djece.
Godine 2009. izrađena je Strategija razvoja školskoga športa u
Republici Hrvatskoj 2009. – 2014., kojom su određeni strateški
ciljevi razvoja školskoga športa za razdoblje od 2009. do 2014.
godine i koja čini prvi sveobuhvatan dokument koji prikazuje stanje
u školskome športu u Republici Hrvatskoj te nudi osnovne ciljeve i
zadaće kojima će se omogućiti dostizanje očekivane razine kvalitete
školskoga športa. Sustav školskoga športa u Republici Hrvatskoj u
ovom trenutku okuplja oko 80.000 učenika u osnovnim i oko 40.000
učenika u srednjim školama te time čini najmasovniji športski sustav
u zemlji. Uz to, u sustavu športskoga treninga i natjecanja izvan
škole uključeno je 80.000 učenika osnovnih škola te 30.000 učenika
srednjih škola, što znači da je danas 230.000 učenika osnovnih i
srednjih škola uključeno u neki oblik športskih aktivnosti.
44
Za javne potrebe u športu na državnoj razini u razdoblju od 2004.
– 2011. godine utrošena su sredstva u iznosu od 1.28 milijardi
kuna. Sustavnim financiranjem javnih potreba u športu (Hrvatski
olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski školski
športski savez, Hrvatski športski savez gluhih i Hrvatski sveučilišni
športski savez) stvoreni su uvjeti za unaprjeđenje sustava športa i
poboljšanje uvjeta za bavljenje športom i športskim djelatnostima.
Godine 2004. u sustavno bavljenje športom na sveučilištima
bilo je uključeno više od 500 studenata. Financiranjem športa na
sveučilištima i veleučilištima za 2010. godinu na Sveučilišnome
športskom prvenstvu RH sudjelovalo je više od 15.000 studenata
na tri razine natjecanja: 13 tisuća sudionika na razini sveučilišta/
veleučilišta, 1.500 sudionika na poluzavršnim natjecanjima
(regionalno) i 700 sudionika na završnom natjecanju.
Donesena Strategija
razvoja školskoga športa
u Republici Hrvatskoj
2009. ― 2014. kojom
su određeni strateški
ciljevi razvoja školskoga
športa za razdoblje od
2009. do 2014.
U razdoblju od 2004. godine do srpnja 2009. godine
izgrađeno je 179 školskih športskih dvorana što
potvrđuje jasnu strategiju razvoja školskoga
športa te skrbi o djeci i mladima u športu.
45
D E TA L JA N P R I K A Z N A J VA Ž N I J I H O S T VA R E N JA S O B R A Z LOŽ E N J E M
Međunarodni
pokazatelji o sustavu
obrazovanja i znanosti
Republike Hrvatske
u razdoblju od prosinca 2003. do srpnja 2009.
PISA projekt
Posebno zanimljivi su rezultati PISA testiranja iz 2006. godine (PISA
procjenjuje stupanj usvojenosti znanja i vještina petnaestogodišnjaka,
a također mjeri i opće ili kroskurikularne kompetencije učenika, kao
što su strategije učenja, stavovi i uvjerenja učenika te pripremljenost
za cjeloživotno učenje). Tako su, primjerice, rezultati hrvatskih
učenika iz prirodoslovne pismenosti bolji od učenika iz 31 zemlje
sudionice ovoga istraživanja od kojih je 12 zemalja članica OECD-a,
a njih 10 članice su EU (u rang listi hrvatski učenici su na 26. mjestu,
američki učenici na 29. mjestu).
PIRLS 2011
Međunarodno istraživanje razvoja čitalačke pismenosti – PIRLS
(Progress in International Reading Literacy Study) osmišljeno
je s ciljem poboljšanja poučavanja čitanja i stjecanja čitalačkih
sposobnosti diljem svijeta. Istraživanje je potvrđeno od opće
skupštine IEA (International Association for the Evaluation of
Educational Achievement – Međunarodnog udruženja za vrjednovanje
obrazovnih postignuća) kao osnovna sastavnica IEA ciklusa temeljnih
istraživanja, koji također uključuje i međunarodno istraživanje
TIMSS (Međunarodno istraživanje trendova u znanju matematike i
prirodoslovlja – TIMSS – Trends in International Mathematics and
Science Study). U ciklusu istraživanja PIRLS 2011. sudjelovalo je
300.000 učenika u dobi od 9 do 11 godina iz 48 zemalja. Među njima
je bilo i 4.825 učenika četvrtih razreda, iz 152 hrvatske osnovne škole.
Učenici iz Republike Hrvatske postigli su izniman rezultat plasiravši
se na 8. mjesto u svijetu (ispred učenika iz Irske, Engleske, Kanade,
Nizozemske, Češke, Švedske, Italije, Njemačke itd.).
Sukladno PISA
testiranju iz 2006.
godine rezultati su
hrvatskih učenika
iz prirodoslovne
pismenosti bolji od
rezultata učenika iz
31 zemlje sudionice
istraživanja od kojih
je 12 zemalja članica
OECD-a, a njih 10
članice su EU
Istraživanja američkog Newsweek-a
Prema istraživanju iz 2010. godine, kojeg su proveli ugledni svjetski
znanstvenici među kojima i nobelovci, a koje je objavio američki
tjednik Newsweek, Hrvatska se prema kvaliteti obrazovanoga
sustava našla na 22-om mjestu u svijetu, ispred SAD-a, Italije, Grčke,
Norveške, Portugala, Španjolske, Izraela, i brojnih drugih država. U
ovom djelu Europe, Hrvatska je daleko najbolja i jedino se Austrija
može s njom uspoređivati. O vrijednosti tog rezultata svjedoči još
47
M E Đ U N A R O D N I P O K A Z AT E L J I
jedan pokazatelj: od 20 vodećih država svijeta iz skupine G-20,
koje čine 85% ukupnoga svjetskog bruto nacionalnoga proizvoda,
80% svjetske trgovine i dvije trećine svjetske populacije, Hrvatska
je prema kvaliteti obrazovanja bolja od njih 12. Metodološki, ono
što je posebno značajno je da su se prilikom rangiranja država
glede vrjednovanja obrazovnih sustava, među ostalim, uspoređivali
i rezultati PISA testiranja, u kojem Hrvatska službeno sudjeluje
tek od 2006. godine. PISA procjenjuje stupanj usvojenosti znanja i
vještina petnaestogodišnjaka, a mjeri također i opće kompetencije
učenika, kao što su strategije učenja, stavovi i uvjerenja učenika te
pripremljenost za cjeloživotno učenje. Završetak pregovora s EU
Sukladno
međunarodnom
istraživanju razvoja
čitalačke pismenosti
(PIRLS) iz 2011. godine
u kojem su sudjelovali
učenici u dobi od 9
do 11 godina iz 48
zemalja, učenici iz
Republike Hrvatske
zauzeli su visoko 8.
mjesto
Intenzivne promjene sustava obrazovanja i znanosti RH dovele su
do toga da su pregovori o pristupanju Europskoj uniji za poglavlje
25. (Znanost i istraživanje) zatvoreni 12. lipnja 2006. godine, a
pregovori za poglavlje 26. (Obrazovanje i kultura) zatvoreni 11.
prosinca 2006. godine jer su već tijekom analitičkoga pregleda
iznimno pozitivno ocjenjeni strateški smjerovi i ciljevi poboljšanja
hrvatskoga sustava znanosti i obrazovanja. Dakle, pregovori s EU
iz područja obrazovanja i znanosti zaključeni su najmanje dvije
godine prije pregovora bilo kojeg drugoga resora Vlade RH.
48
Prema istraživanju
kojeg su proveli ugledni
svjetski znanstvenici a
koje je objavio američki
tjednik Newsweek,
Hrvatska se prema
kvaliteti obrazovanoga
sustava našla na 22-om
mjestu u svijetu
49
M E Đ U N A R O D N I P O K A Z AT E L J I
Zaključno
1.Obrazovanje
Djeca i mladi nacionalna su dragocjenost.
Za njihovu budućnost i budućnost odgojnoobrazovnoga sustava nužna je hrabra vizija
i odlučno djelovanje. Javna posvećenost ideji
ujednačenoga i kvalitetnoga odgojno-obrazovnog
sustava za svu djecu i mlade treba biti svim vladama,
bez obzira na stranačka opredjeljenja nit vodilja.
Vlade i ministri mogu se mijenjati, ali san o „dobroj
školi″, o kvalitetnom odgojno-obrazovnom sustavu
treba trajati. Taj je san iznad svake politike. Odgoj i
obrazovanje javna su djelatnost, a svim promjenama
i izmjenama sustava obrazovanja moraju prethoditi
javne i stručne rasprave u koje moraju biti uključeni
svi vezani uz taj sustav, posebice socijalni partneri.
Transparentan sustav obrazovanja u demokratskim
državama gradi se pristupom jasnog definiranja
svima što dijete, odnosno učenik određene
dobi treba znati, koje vještine treba razviti, za
što treba biti osposobljen i koje stavove treba
razviti u određenoj dobi. Znanje, kompetencije,
uspjeh i konkurentnost trebaju biti strateške
smjernice Republike Hrvatske, koje se ne mogu
ostvariti bez kvalitetnoga sustava obrazovanja. U
međunarodnim usporedbama svjetskih odgojnoobrazovanih sustava četiri su područja koja se
s tim u svezi uzimaju u obzir.
50
// P
rvo, u kvalitetnim odgojno-obrazovnim
sustavima svi mladi, i većina odraslih,
idu u školu. I ne samo tako što je
započnu (u što ranijoj fazi svoga
odrastanja), već ju i uspješno završe.
// D
rugo, kvalitetno obrazovanje služi
svima neovisno o njihovom mjestu
stanovanja, društveno-ekonomskom
statusu ili osobnim mogućnostima.
Što znači da trebamo težiti pravičnome
i ujednačenome odgojno-obrazovnom
sustavu koji će svakom korisniku
omogućiti optimalno razvijanje
njegovih potencijala. Upravo se taj
model decentralizacije obrazovanja
u RH posebno razvio u razdoblju
od prosinca 2003. do srpnja 2009.
godine.
// T
reće, u kvalitetnim odgojnoobrazovnim sustavima važno je
objektivno vrjednovanje sustava
obrazovanja kako bi se vidjelo
kako i koliko pojedinci uče i
napreduju. Valjano vrjednovanje
obrazovanja temelj je razvoja
kvalitetnoga obrazovanja.
51
ZAKLJUČNO
Ministar prof. dr. sc. Dragan Primorac sa suradnicima, 2008.
52
// Č
etvrto, kvalitetni odgojno-obrazovni sustavi su
učinkoviti. To znači da se i financijski i ljudski
resursi mudro i racionalno koriste.
Pored navedenog, iznimno je važno u logičnu
cjelinu povezati cijelu vertikalu obrazovanja od
predškolskoga odgoja sve do doktorskih studija,
a upravo je taj golemi iskorak hrvatski obrazovni
sustav po prvi put napravio u razdoblju od prosinca
2003. do srpnja 2009. godine.
2.Znanost
Brz napredak znanosti i tehnologije u uvjetima
globalizacije čine stjecanje znanja i njegovu
produktivnu primjenu temeljnim izazovom
konkurentnoga gospodarstva i društva. Razvoj
znanstvenoga i tehnologijskoga sustava
omogućuje izgradnju društva okrenutoga znanju
i inovacijama, s konačnim ciljem povećanja
konkurentnosti i produktivnosti te ostvarenja
stabilnoga gospodarskog rasta.
3.Šport
Tjelesno vježbanje i šport sastavni su dio odgojnoobrazovanoga sustava. Za zdrav rast pojedinca
i njegov razvoj potrebno je od najranije dobi
promicati bavljenje športom kod djece, mladih
i studenata. Jednako tako, od najranije je dobi
potrebno provoditi programe stvaranja uvjeta
za ravnomjerno zastupljeno bavljenje športom
u sklopu odgojno-obrazovnoga sustava radi
osobnoga razvoja i zdravlja te prevencije i zaštite
pojedinca i zajednice kao i postignuća vrhunskih
rezultata na međunarodnim natjecanjima.
Bez obzira na različite stavove oko dinamike
i potrebe provođenja promjena u sustavu
obrazovanja, znanosti i športa, činjenica je da se po
53
ZAKLJUČNO
prvi put u Republici Hrvatskoj pristupilo vertikalnoj
i sustavnoj povezanosti svih razina obrazovanja
(od predškolskoga odgoja do doktorskih studija).
Nadalje, kao nikada prije, radilo se na sustavnom
razvijanju svijesti u hrvatskom društvu o važnosti
obrazovanja te stvaranja „društva temeljena na
znanju″. Razdoblje od prosinca 2003. do srpnja
2009. godine obilježeno je do sada najvećim
ulaganjem u sustav obrazovanja, znanosti i športa,
kao i velikom izgradnjom potrebne infrastrukture
te zapošljavanjem stručnih osoba. Ovo je razdoblje
upamćeno i po iznimno velikom uključivanju
stručnjaka, (njih oko 800-učitelja i nastavnika,
znanstvenika, sveučilišnih nastavnika, akademika,
itd.) u izradu niza strategija, zakona, dokumenta
te provođenje reformskih promjena.
Na gore spomenute međunarodno postavljene
kriterije Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
za mandata prof. dr. sc. Dragana Primorca, do
trenutka njegove ostavke**, odgovorilo je nizom
navedenih i drugih projekata, mjera i aktivnosti u
sustavu obrazovanja i znanosti koje svjedoče o
težnji da se hrvatski obrazovni i znanstveni sustav
učiniti prepoznatljivim, konkurentnim i usporedivim
s najboljim obrazovnim sustavima u EU i svijetu.
S tim ciljem je uspostavljena trajna suradnje
s američkim NIH-om, izraelskim, japanskim i
indijskim ministarstvima znanosti i obrazovanja,
a posebno je značajan, uspješno realiziran projekt
„From the Brain Drain to the Brain Gain″ koji je bio
ključan za povratak stotinjak doktora znanosti
s vodećih svjetskih znanstvenih institucija u
Republiku Hrvatsku. Razdoblje od prosinca 2003.
do srpnja 2009. obilježeno je još jednim bitnim
iskorakom iznimno važnim za sustav obrazovanja
Republike Hrvatske. Naime, odlukom ministra,
u rad MZOŠ-a kao i u rad svih relevantnih tijela
vezanih uz Ministarstvo uključeni su stručnjaci
svih političkih opredijeljenosti, a mnogi od njih su
54
imali ključnu ulogu u pregovorima s EU, donošenju
niza zakona, pravilnika, dokumenata, čime je
sustav obrazovanja i znanosti pozicioniran kao
„nadstranački″ ili kao sustav od posebnoga značaja
za Republiku Hrvatsku.
Ministarstvo je u spomenutom razdoblju odgovorilo
i nizom projekata, mjera i aktivnosti u sustavu
športa kako bi osiguralo kvalitetu sustava športa
i poboljšalo uvjete za bavljenje športom kroz
zadovoljavanje javnih potreba u športu, potporu
školskome i studentskome športu te potaknulo
izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje putem
športa. Posebno je značajno uvođenje „modela
preoblikovanja″ koji je nakon desetljeća toleriranja
netransparentnoga poslovanja, po prvi put
omogućio legalno poslovanje športskih klubova.
Neosporno je da su do uvođenja preoblikovanja
neki športski klubovi radili u suprotnošću sa svim
tada postojećim zakonima.
U ovom sažetom dokumentu
prikazana su najvažnija ostvarenja
Ministarstva znanosti, obrazovanja
i športa Republike Hrvatske u
razdoblju prosinac 2003. – srpanj
2009. Kao što je prof. dr. sc.
Primorac u više navrata istaknuo,
navedena su ostvarenja rezultat
golemih napora uloženih od strane
djelatnika Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa, djelatnika
svih institucija nadležnih za
obrazovanje, znanost i šport,
HAZU-a, Rektorskoga zbora,
odgojitelja, učitelja, nastavnika,
profesora, stručnih suradnika,
roditelja, učenika, studenata,
socijalnih partnera, ravnatelja,
znanstvenika, dekana, i svih
onih koji su se svojim radom i
odricanjem zalagali za Hrvatsku,
državu znanja i izvrsnosti. Nakon
prijedloga Vlade za ukidanjem
Nacionalnoga programa
mjera za uvođenje obveznog
srednjoškolskog obrazovanja do
prve kvalifikacije, te ukidanjem
projekta besplatnih udžbenika
kao i za smanjenjem proračuna za
sustav obrazovanja i znanosti, 1.
srpnja 2009. godine prof. dr. sc.
Dragan Primorac daje neopozivu
ostavku na mjesto ministra.
Neposredno nakon toga daje i
neopozivu ostavku na mjesto
saborskoga zastupnika za XI.
izbornu jedinicu na koje je izabran
tijekom parlamentarnih izbora
2007. godine (nositelj liste) i odriče
se svih materijalnih i ostalih prava
koja su mu zakonom pripadala.
Prema istraživanjima američkoga
International Republican Institute,
građani Republike Hrvatske su tada
prof. dr. sc. Primorca ocijenili kao
najuspješnijega ministra u
Vladi Republike Hrvatske
s potporom od 31%.
**
55
ZAKLJUČNO
Zakonska
regulativa
nastala u razdoblju
od prosinca 2003.
do srpnja 2009.
Zakonska i pravna regulativa nastala u razdoblju od prosinca
2003. do srpnja 2009. godine koja je bila nužna za provođenje
potrebnih promjena u sustavu obrazovanja, znanosti i športa u
Republici Hrvatskoj:
1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i
visokom obrazovanju (NN, 105/04, 174/04)
2. Zakon o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja
(NN, 151/04)
3. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu (NN,
76/05)
4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (NN,
81/05)
5. Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (NN, 36/06, 141/06)
6. Zakon o športu (NN, 71/06)
7. Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje (NN, 85/06)
8. Zakon o osnivanju Sveučilišta u Puli (NN, 111/06)
9. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih
obrazovnih kvalifikacija (NN, 138/06)
10. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na
športskim natjecanjima (NN, 71/06)
11. Zakon o obrazovanju odraslih (NN, 17/07)
12. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i
visokom obrazovanju (NN, 46/07)
13. Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama
(NN, 71/07)
14. Zakon o akademskim stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN,
107/07)
15. Zakon o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije (NN, 107/07)
16. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i
naobrazbi (NN, 107/07)
17. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. (NN 87/08).
18. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti
i umjetnosti (NN, 65/09)
19. Zakon o strukovnom obrazovanju (NN, 30/09)
20. Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN,
45/09)
21. Zakon o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski
razvoj RH (NN, 45/09)
22. Uredba o osnivanju Visoke učiteljske škole u Petrinji (NN, 76/05)
57
ZAKONSKA
R E G U L AT I VA
23. Uredba o osnivanju Visoke učiteljske škole u Čakovcu (NN, 76/05
24. Uredba o osnivanju visoke škole za turizam u Šibeniku (NN, 76/05)
25. Uredba o osnivanju Veleučilišta u Slavonskom Brodu (NN, 57/07)
26. Uredba o osnivanju Veleučilišta u Rijeci (NN, 51/05, 57/07)
27. Uredba o osnivanju Veleučilišta u Požegi (NN, 51/05, 57/07)
28. Uredba o osnivanju Veleučilišta u Karlovcu, (NN, 51/05, 57/07)
29. Uredba o osnivanju Veleučilišta „Lavoslav Ružička″ u Vukovaru (NN,
92/05, 57/07)
30. Uredba o osnivanju Tehničkog Veleučilišta u Zagrebu (NN, 51/05,
57/07)
31. Uredba o osnivanju Međimurskog veleučilišta u Čakovcu (NN, 116/07)
32. Uredba o osnivanje Društvenog Veleučilišta u Zagrebu (NN, 51/05,
57/07)
33. Uredba o osnivanju Veleučilišta „Marko Marulić″ u Kninu (NN, 57/07)
34. Uredba o osnivanju Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima (NN,
57/07)
35. Uredba o osnivanju Visoke zdravstvene škole Zagreb (NN, 39/05,
57/07)
36. Odluka o osnivanju Veleučilišta u Šibeniku (NN, 76/06, 57/07)
37. Odluka o osnivanju Veleučilišta „Nikola Tesla″ u Gospiću (NN, 75/06,
57/07)
38. Uredba o osnivanju Agencije za znanost i visoko obrazovanje (NN,
101/04, 8/07)
39. Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (NN,
63/08)
40. Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i
obrazovanja (NN, 63/08)
41. Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i
obrazovanja (NN, 63/08)
42. Pravilnik o Upisniku znanstvenih organizacija i Upisniku visokih učilišta
(NN, 72/04, 80/04)
43. Pravilnik o vježbaonicama i pokusnim programima u dječjim vrtićima
te o dječjim vrtićima kao stručno-razvojnim centrima (NN, 49/04)
44. Pravilnik o upisniku znanstvenika (NN, 72/04, 101/04)
45. Pravilnik o patentu (NN, 72/04)
46. Pravilnik o industrijskom dizajnu (NN, 72/04)
47. Pravilnik o stručnim mjerilima i postupku izdavanja odobrenja za
obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava i o naknadama
za rad Vijeća stručnjaka (NN, 72/04)
58
48. Pravilnik o oznakama zemljopisnoga podrijetla i oznakama izvornosti
proizvoda i usluga (NN, 72/04)
49. Pravilnik o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda (NN, 72/04)
50. Pravilnik o mjerilima i kriterijima za osnivanje visokih učilišta (NN,
9/05)
51. Pravilnik o mjerilima i kriterijima za vrednovanje kvalitete i učinkovitosti
visokih učilišta i studijskih programa (NN, 9/05)
52. Pravilnik o sadržaju studentske isprave (NN, 9/05)
53. Pravilnik o vođenju evidencija o studentima visokih učilišta (NN, 9/05)
54. Pravilnik o sadržaju diploma i dopunskih isprava o studiju (NN, 9/05,
47/07)
55. Pravilnik o izmjenama Pravilnika o načinu i uvjetima napredovanja u
struci i promicanju u položajna zvanja odgojitelja i stručnih suradnika
u dječjim vrtićima (NN, 20/05)
56. Pravilnik o vrednovanju znanstvenih organizacija (NN, 39/05)
57. Pravilnik o visini naknade i oslobođenjima od plaćanja naknade za
troškove postupka priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija
i razdoblja studija (NN, 60/05)
58. Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama
(NN, 76/05)
59. Pravilnik o ustroju i načinu rada područnih vijeća i matičnih odbora
(NN, 76/05, 113/05, 118/05)
60. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu
ostvarivanja eksperimentalnih programa u osnovnim školama (NN,
125/05)
61. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu
ostvarivanja eksperimentalnih programa u osnovnim školama
(NN125/05)
62. Pravilnik o izmjenama Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika
u osnovnom i srednjem školstvu (NN, 20/05)
63. Pravilnik izmjenama i dopunama pravilnika o postupku podjele državnih
nagrada za znanost (NN, 41/05, 45/05)
64. Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu školu 2005./2006.
65. Nastavni plan i program za osnovnu školu (NN, 102/06)
66. Nastavni plan i program za osnovne glazbene i plesne škole (NN,
102/06)
67. Izmjena programa zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane
djece u dječjim vrtićima (NN, 55/06)
68. Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN, 84/05, 100/06,
138/06)
69. Pravilnik o visini naknade za rad Vijeća stručnjaka (NN, 24/06)
59
ZAKONSKA
R E G U L AT I VA
70. Pravilnik o stručnim ispitima za ovlaštene zastupnike u područjima
prava industrijskog vlasništva (NN, 24/06)
71. Pravilnik o sadržaju prijave za ograničenu uporabu genetski modificiranih
organizama u 2., 3. i 4. razini opasnosti (NN, 84/06)
72. Pravilnik o sadržaju, opsegu i metodologiji izrade procjene rizika za
ograničenu uporabu genetski modificiranih organizama (NN, 84/06)
73. Pravilnik o sadržaju prijave zatvorenog sustava (NN, 84/06)
74. Pravilnik o mjerama sigurnosti i standardima objekata za ograničenu
uporabu genetski modificiranih organizama u zatvorenom sustavu
(NN, 84/06)
75. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za ostvarivanje prava na stipendiju i
prava na naknadu dijela troškova školarine poslijediplomskih studija
na visokim učilištima (NN, 123/06)
76. Pravilnik o načinu osnivanja, zadaćama, djelokrugu i načinu rada
školskih športskih saveza (NN, 136/06)
77. Pravilnik o Registru športskih djelatnosti (NN, 112/06)
78. Pravilnik o načinu i rokovima podnošenja akata Povjerenstvu za
profesionalne športske klubove (NN, 11/07)
79. Pravilnik o djelokrugu i načinu rada Povjerenstva za profesionalne
športske klubove (NN, 11/07)
80. Pravilnik o Registru profesionalnih športskih klubova (NN, 11/07)
81. Pravilnik o Državnoj nagradi za šport „Franjo Bučar″ (NN, 30/07)
82. Pravilnik o kalendaru rada osnovnih škola za školsku godinu 2007./2008.
(NN, 39/07)
83. Pravilnik o početku i završetku nastave i trajanju odmora učenika
srednjih škola u školskoj godini 2007./2008. (NN, 39/07)
84. Udžbenički standard (NN, 7/07)
85. Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (NN,
116/07)
86. Pravilnik o uvjetima i postupku za izdavanje dopusnice za obavljanje
znanstvene djelatnosti (NN, 97/07)
87. Pravilnik o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja
uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih (NN 129/08, 52/10)
88. Pravilnik o sadržaju, obliku te načinu vođenja i čuvanja andragoške
dokumentacije (NN 129/08)
89. Pravilnik o javnim ispravama u obrazovanju odraslih (NN 129/08)
90. Pravilnik o evidencijama u srednjim školama, učeničkim domovima i
drugim srednjoškolskim ustanovama (NN, 16/08, 29/08)
91. Pravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih (NN 129/08)
92. Pravilnik o polaganju državne mature (NN, 97/08).
60
61
ZAKONSKA
R E G U L AT I VA
Literatura
korištena u izradi
dokumenta
1. Zakon o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NN,
151/04)
2. Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva. Zagreb
– Vukovar, 15. – 19. studenoga 2004. (Zbornik)
3. A strategy for adult learning. Ministry of Science, Educationa nd Sports,
Republic of Croatia. Zagreb, November, 2004.
4. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010. Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Zagreb, 2005.
5. Vodič kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS). Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Zagreb, 2005.
6. Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu školu 2005./2006.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Zagreb,
2005.
7. Predstavljen Hrvatski školski pravopis. Zagreb 12.svibnja 2005. http://
www.draganprimorac.com/wp-content/uploads/2010/06/Prvi_ministar_koji_je_preporucio_Hrvatski_skolski_pravopis.pdf
8. Nastavni plan i program za osnovnu školu. Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Zagreb, 2006.
9. Hrvatski nacionalni obrazovni standard: Moja nova škola. Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Zagreb, 2006.
10.OECD thematic review of tertiary education. Country background report
for Croatia. Zagreb, Ministry of science, education and sports of the
Republic of Croatia, 2006.
11.Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. – 2010.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb, listopad 2006.
12.Pavelić K, Primorac D, Vuk-Pavlović S. Integrating new countries into the
European Research Area: Croatian reflections on joining the European
Union. EMBO reports 2006; 7(5): 1-5.
13.Petrovečki M, Paar V, Primorac D. Can Croatia Join Europe as Competitive
Knowledge-based Society by 2010? Croat Med J. 2006; 47:809-24.
14.Zakon o športu, (NN, 71/06).
15.Primorac D. A leading light. Public Service Review: European Union
2007; 14: 153-156.
16.Pregled postignuća Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, 2004.
– 2007. Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja
i športa. Zagreb, listopad 2007.
17.Nacionalni program mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog
obrazovanja. Sabor Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Zagreb,
listopad 2007.
18.Eksperimentalno vanjsko vrjednovanje obrazovnih postignuća u osnovnim školama Republike Hrvatske. Institut društvenih znanosti „Ivo
Pilar″. Zagreb, 2007.
63
ZAKONSKA
R E G U L AT I VA
19.Strategija za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predškolski
odgoj, opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Republike Hrvatske, Vijeće za nacionalni
kurikulum. Zagreb, 2007.
20.Strategija obrazovanja odraslih. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
športa Republike Hrvatske. Zagreb, travanj 2007.
21.Primorac D. Back into the fold. EMBO Reports 2008;9 (7): 596-599.
22.Primorac D. The quest for knowledge. Public Service Review: European
Union 2008; 15: 393 – 394.
23.Marshall E. Croatia: Aiming High. The Science Magazine News Blog,
July 19, 2008. http://blogs.sciencemag.org/newsblog/2008/07/croatia-aiming.html. Pristupljeno 14.rujna 2013.
24.Državni pedagoški standardi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
športa Republike Hrvatske. Zagreb, 2008.
25.Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. (NN 87/08)
26.Ususret državnoj maturi. Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa.Zagreb, 2008.
27.Pravilnik o polaganju državne mature (NN, 97/08)
28.Primorac D. Innovating Education in Croatia. Science 2009; 324:1650
29.Državna matura. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb,
2009.
30.Zakon o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski
razvoj RH (NN, 45/09)
31.Rana Foroohar. The World’s best. How we ranked the Word.
Newsweek Magazine, August 16, 2010. http://www.thedailybeast.
com/newsweek/2010/08/15/interactive-infographic-of-the-worlds-best-countries.html. Pristupljeno 16.rujna 2013.
32.Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te
opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Zagreb 2011.
33.Ulaganje u visoko obrazovanje poraslo za više od 80%. Priopćenje
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske od
22.rujna 2011. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11358. Pristupljeno 16.rujna .2013.
34.Katičić R. Hrvatski jezik. Zagreb, Školska knjiga, 2013.
64
Ostvarenja
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (prosinac 2003. – srpanj 2009.)
prof. dr. sc. Dragan Primorac
U ovom sažetom dokumentu prikazana su najvažnija ostvarenja
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske u razdoblju
(prosinac 2003. – srpanj 2009.) u kojem je dužnost ministra znanosti,
obrazovanja i športa obnašao prof. dr. sc. Dragan Primorac. Navedena
su ostvarenja rezultat golemih napora uloženih od strane djelatnika
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, djelatnika svih institucija
nadležnih za obrazovanje, znanost i šport, HAZU-a, Rektorskoga zbora,
odgojitelja, učitelja, nastavnika, profesora, stručnih suradnika, roditelja,
učenika, studenata, socijalnih partnera, ravnatelja, znanstvenika, dekana,
i svih onih koji su se svojim radom i odricanjem zalagali za Hrvatsku,
državu znanja i izvrsnosti.
www.draganprimorac.com

pismo podrške

OGLAS ZA POSAO Organizacija: Udruženje BOSPO Tuzla Pozicija

Plinarski forum, izlaganje.pdf

Press release 15. travnja 2014 - Građanski odgoj i obrazovanje

pdf , Hrvatski, Str. 599

Validity of the offer

Građansko obrazovanje u osnovnim školama, prof

ponuda-dimnjacari

tablica-upis2011 SSGS preklop preklop 4-1-2-3 OpenOffice