SISTEMATIKA I FILOGENIJA VIŠIH BILJAKA

Vladimir Ranđelović
SISTEMATIKA I FILOGENIJA
VIŠIH BILJAKA
Predavanja za studente Odseka za biologiju sa ekologijom
Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Nišu
Razdeo skrivenosemenica - MAGNOLIOPHYTA
Klasa dikotiledonih biljaka - Magnoliopsida
Podklasa Rosidae
V. Ranđelović: Sistematika i filogenija viših biljaka
Magnoliophyta
Klasifikacija
Razred, klasa (Classis)
Magnoliopsida
M
li
id
dikotiledone
Liliopsida
monokotiledone
k il d
Podrazred, podklasa (Subclassis)
Magnoliidae
Hamamelidae
C
Caryophyllidae
h llid
Dillenidae
Rosidae
Asteridae
Alismatidae
Arecidae
C
Commelinidae
li id
Zingiberidae
Liliidae
Rosidae
Klasifikacija
Podklasa Rosidae obuhvata 18 redova, 114 porodica i oko 58000 vrsta. Po broju
familija najveća podklasa, a po broju vrsta približne veličine kao i podklasa Asteridae.
Skoro 70% vrsta pripada redovima:
14000
9000
7600
Fabales
Euphorbiales
6600
Rosales
5400
Myrtales
Sapindales
Rosidae
Klasifikacija
red Santalales
red Rafflesiales
red
d Cornales
C
l
red Euphorbiales
red Celastrales
red Rhizophorales
red Rhamnales
red Myrtales
red
d Haloragales
H l
l
red Linales
red Podostemales
red Polygalales
red Proteales
red Geraniales
red Fabales
red Linales
red Rosales
red Sapindales
Rosidae
Red Rosales
Brunelliaceae
Connaraceae
Eucryphiaceae
Cunoniaceae
Davidsoniaceae
Dialypetalanthaceae
Pittosporaceae
Byblidaceae
Hydrangaceae
Columelliaceae
Grossulariaceae
Greyiaceae
Bruniaceae
Anisophylleaceae
Alseuosmiaceae
Crassulaceae
Cephalotaceae
Saxifragaceae
Rosaceae
Neurodaceae
Crossosomataceae
Chrysobalanaceae
Surianaceae
Rhabdodendraceae
Rosidae
Opšte karakteristike
Cvet: pretežno dvopolni, ciklični i horipetalni, sa
različito građenom cvetnom ložom, u skladu sa tim i
plod je varijabilan. Cvetovi su hipogini do epigini.
Andreceum: prašnici sekundarno
poliandrični sa centripetalnim smerom
razvoja. Polen binukleatni (ređe
trinukleatni), tipično trikolporatni.
Gineceum: apokarpan sa većim brojem
karpela, nekad redukovan na jednu
karpelu (Fabales) ili sinkarpan.
Pl d vrlo
Plod:
l raznovrsnih
ih oblika,
blik kkoštunica,
št i
mahuna, bob, oraščići i zbirni plodovi.
Srodstveni odnosi: Rosidae se izvode iz
podrazreda Magnolidae,
p
g
, te sa
podrazredom Dillenidae čine centralni
deo dikotila. Red Rosales je, čini se,
najprimitivniji, tako da se svi ostali redovi
podrazreda
d
d iizvode
d iiz njega.
j
Rosidae
Red Rosales, fam. Grossulariaceae
U Srbiji jedini rod je Ribes – ribizla:
Ribes uva-crispa
Ribes alpinum
p
Ribes petraeum
Ribes multiflorum
Gineceum podcvetan
Plod bobica
Rosidae
Red Rosales, fam. Grossulariaceae
Plod ribizle se koristi u
ishrani...
svež ili...
...na različite načine prerađen.
Rosidae
Red Rosales, fam. Grossulariaceae
Ribes uva-crispa
Narodni naziv: ogrozd
Stanište: svetle šume
N l išt retka,
Nalazište:
tk iima je
j na Zvezdi,
Z
di
Zlatiboru, ispod Rtnja, na Stolu,
Staroj planini, Vlasini
plod,, koren i list
Koristi se: p
Upotreba: bobice za jelo, koren kao
diuretik, a list kao adstringens
Rosidae
Red Rosales, fam. Grossulariaceae
Ribes petraeum
Ribes alpinum
Rosidae
Red Rosales, fam. Crassulaceae
Zeljaste biljke, sukulentne građe (listovi), apokarpan
gineceum od više oplodnih listića
U Srbiji su zastupljena 4 roda:
Cotyledon
Sempervivum
Jovibarba
Sedum
Cvetna formula cveta kod Crassulaceae:
Sedum *Ca5Co5A5+5G5
Rosidae
Red Rosales, fam. Crassulaceae
Sedum acre L.
Narodni naziv: žednjak, jarič
Stanište: po stenovitim i krševitim
mestima
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: svež nadzemni deo biljke
u cvetu (Sedi acris herba recens)
Berba: u vreme cvetanja
Sastojci: alkaloid sedanin,
flavonoidi tanini
flavonoidi,
tanini, organske kiseline
kiseline,
smole
Upotreba: narodni lek protiv osipa
Rosidae
Red Rosales, fam. Crassulaceae
Sedum album
Sedum hispanicum
Rosidae
Red Rosales, fam. Crassulaceae
Sempervivum tectorum L.
Narodni naziv: čuvarkuća, zečji
kupus
p
Stanište: po stenovitim i
krečnjačkim mestima
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: svež list (Sempervivi
folium recens) ili sok (S. succus)
Berba: list se bere svež, a sok ce
cedi iz cele sveže biljke
j
Sastojci: organske kiseline, tanini,
smole, sluzi
Upotreba: narodni lek protiv upala
Rosidae
Red Rosales, fam. Crassulaceae
Sempervivum erithraeum
Rosidae
Red Rosales, fam. Crassulaceae
Sempervivum cilliosum
Sempervivum kindingeri
Rosidae
Red Rosales, fam. Saxifragaceae
Zeljaste većinom višegodišnje biljke, sa naizmeničnim ili
ređe naspramnim listovima.
Cvetovi hermafroditni, p
plod čaura.
Rasprostranjenjenost: arktoalpska područja
U našoj
š j zemlji
lji zastupljeni
t lj i su rodovi:
d i Saxifraga
S if
i
Chrysosplenium
Cvetna formula cveta kod Saxifragaceae:
*Ca5Co5A5+5G(2)
Rosidae
Red Rosales, fam. Saxifragaceae
Chrysosplenium alternifolium
Saxifraga pedemontana
Saxifraga exarata
Saxifraga paniculata
Rosidae
Red Rosales, fam. Rosaceae
Familija Rosaceae, ruže
Familija obuhvata oko 120 rodova sa približno 3300 vrsta. Žbunovi, šiblje ili zeljaste
višegodišnje,
iš diš j ređe
đ jednogodišnje
j d
diš j biljke.
biljk
Plod orašica, ahenija, suva koštanica, zbirna orašica i zbirna koštunica.
Rasprostranjenje: Kosmopolitska, skoncentrisana u severnom umerenom području
Rosidae
Red Rosales, fam. Rosaceae
Fam. Rosaceae, obuhvata 4 podfamilije:
Podfam. Spiroideae, Podfam. Rosideae, Podfam. Maloideae, Podfam. Prunoideae
Rosidae
Fam. Rosaceae, subfam. Spiroideae
Cvetna formula cveta kod Spiroideae:
*Ca5Co5A∞G3-8
Plod: mnogosemeni mešak
Spiraea media Fr. Schmidt
Spiraea chamaedryfolia L.
Rosoideae
Ros
oideae
Cvetna formula cveta kod Rosa:
Plod: Monokarpna nepucajuća orašica
Rosa canina L.
Narodni naziv: divlja ruža
Stanište: u svetlim lišćarskim i
četinarskim šumama na
proplancima, livadama i pašnjacima
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: Cynosbati fructus ili
Rosa caninae fructus)
Berba: krajem leta ili početkom
jeseni nedozreo, tvrd, sjajnocrven
plod (šipurak)
Sastojci: vitamin C, obično oko
0,5%, pektini, tanini, šećeri, voćne
kiseline
Upotreba: antiskorbutik, tonik,
holagog.
holagog
*Ca5Co5A∞G∞
Rosoideae
Ros
oideae
Plod: Zbirna koštunica
R b caesius
Rubus
i L.
L
Narodni naziv: kupina
Stanište:po brdima i planinskim
predelima
Nalazište: po pobrđu Kopaonika,
golije i Homolja
Koristi se: list (Rubi fruticosi folium)
i plod
l d
Berba: u junu i julu samo nežni
savrhova grančića listovi
j galotanini,
g
, organske
g
Sastojci:
kiseline, flavonoidi
Upotreba:adstringens i antidijaroik
Rosoideae
Ros
oideae
Rubus candicans Weihe.
Rubus idaeus L.
Rosoideae
Filipendula ulmaria (L.) Maxim.
(Spiraea ulmaria L.)
Narodni naziv: medunika
Stanište: nalazi se po vlažnim
staništima, livadama, pored ivice
mezofilnih
fil ih šuma,
š
po mezofilnim
fil i
šumama
Nalazište: rasprostranjena
Koristi
o st se:
se vrhovi
o g
grančica
a č ca u cvetu
c etu
(Ulmariae summitas), list (U. Folium)
Berba: grančice se odsecaju kad je
polovina cvetova otvorena i brzo
suši
ši u tankom
t k
sloju
l j u hladu
hl d da
d
sačuva prirodnu boju
Sastojci: etarsko ulje, tanini,
g
salicilni fenolski i flavonski glikozidi
Upotreba: blag dijaforetik, diuretik,
adstringens i tonik
Rosoideae
Filipendula hexapetala Gilib.
(Spiraea filipendula L.)
Narodni naziv: suručica
Stanište: na suvim i prilično vlažnim
travnim livadama
livadama, a ređe u suvim
šumama
Nalazište: rasprostranjena
Rosoideae
Ros
oideae
Agrimonia eupatoria L.
Narodni
N
d i naziv:
i petrovac,
t
ožujak
ž j k
Stanište: raste pored puteva, na
kamenitim površinama, na sušnim
livadama,
ada a, u kserofilnim
se o
šu
šumama
a a
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: nadzemni zeljasti deo biljke
u cvetu (Agrimoniae herba)
B b bere
Berba:
b
se za vreme cvetanja
t j biljke,
biljk
u junu i julu
Sastojci: tanini, gorke materije, etarsko
j , flavonoidski derivari i dr.
ulje,
Upotreba: halolog, blag adstringens i
amarum i dr.
Rosoideae
Ros
oideae
Alchemilla vulgaris L. agg.
Narodni naziv: virak, rosanica
Stanište: na vlažnim i svežim livadama i
pašnjacima, pored potoka
Nalazište: planine u užoj Srbiji i na Kosovu
Kosovu,
Kopaonik, Stara planina, Žljeb, Prokletije i dr.
Koristi se: nadzemni zeljasti deo biljke u cvetu
(Alchemillae herba) i list (A. folium)
Berba: od maja do avgusta po lepom i suvom
vremenu
Sastojci: taninske i gorke materije, elagna
kiselina, malo etarskog ulja, saponini
Upotreba: adstrigens i blag spazmolitik, protiv
dijareje, za ispiranje usta.
Rosoideae
Ros
oideae
Plod: orašica
Geum urbanum L.
(Geum officinale Moench., G.
caryophyllata Gilib.)
Narodni naziv: zečja stopa, blaženak, srčenik
Stanište: po šumama hrasta lužnjaka i jasena,
kitnjaka i graba, javora i jasena, bukve i jele.
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: rizom s korenjem (Gei urbani
rhizoma )
Berba: rizom sa korenjem se vadi u jesen ili u
rano proleće, pre nego što biljka počne da se
razvija.
Sastojci: tanini, flavonoidi, malo etarskog ulja
mirisa na karanfilić, jer sadrži eutenol
Upotreba: protiv proliva, srdobolje, protiv
upale desni i usta...
Rosoideae
Ros
oideae
Plod: Monokarpna nepucajuća
orašica
Potentilla anserina L.
(Fragaria anserina Cr.)
Narodni naziv: steža, gusjak
Stanište: pored obala na vlažnim
travnim mestima
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: nadzemni deo biljke u
cvetu (Anserinae herba)
Berba: odseca se nadzemni deo
biljke i suši u tankom sloju u hladu
Sastojci: tanini, flavonoidi, organske
kiseline i dr.
U
Upotreba:adstringens,
b d i
spazmolitik,
li ik
holagog.
Rosoideae
Ros
oideae
Potentilla erecta (L.) Rauschel
Narodni naziv: srčenjak,
j
trava od
srdobolje
Stanište: raste na vlažnim
pašnjacima, vrištinama, livadama,
šumama
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: rizom (Tormentillae
rhizoma)
Berba: kopa se za vreme leta
Sastojci: 15-30% katehinskog
tanina, slobodna elagna kiselina,
skrob smole
skrob,
smole..
Upotreba: kod akutnog i hroničnog
gastroenteritisa, enterokolitisa i
dizenterije.
Rosoideae
Ros
oideae
Plod: Zbirna orašica
Fragaria vesca L.
(F. Silvestris Duch., F. vulgaris
Ehrh.).)
Narodni naziv: jagoda, šumska
jagoda, amica
St išt pored
Stanište:
d puteva
t
u šumi,
š i po
progalam i livadama u pojasu
hrastova u brdske bukve.
Nalazište: rasprostranjena
p
j
Koristi se: list (Fragaria folium)
Berba: list se bere posle branja
plodova, dok je još mlad, neoštećen
i ima
i
lepu
l
zelenu
l
boju
b j
Sastojci: malo etarskog ulja, tanini,
flavonoidi, leukoanticijani i dr.
Upotreba:
p
blag
g adstringens,
g
, protiv
p
proliva i srdobolje
Maloideae
Cvetna formula cveta kod Maloideae:
*Ca
Ca5Co5A∞G(5)
Sorbus aria (L.) Crantz.
(Crategus aria L., Mespilus aria Scop., Pyrus
aria
i Ehrh.)
Eh h )
Narodni naziv: mukinja
Stanište: raste u regionu bukovo-jelovih šuma
na stenovitim toplijim
p j terenima,, sa krečnjačkom
j
podlogom
Nalazište: u Srbiji na većim planinskim
masivima
Koristi se
se: plod
Berba:
Sastojci:
Upotreba:
p
za jelo,
j , protiv
p
proliva
p
srdobolje
j i
odliva krvi
Maloideae
Cydonia
y
oblonga
g Mill.
Narodni naziv: dunja
Stanište: gaji se, a samoniklo raste u
dolinama reka
Nalazište: na toplijim staništima nižih
brda
Koristi se: plod (Cydoniae fructus),
seme ((C. semen),
), list (C.
( folium))
Berba: bere se zreo plod u jesen, a list
bse bere za vreme i posle cvetanja
biljke
Sastojci: u plodu ima šećera,
šećera organskih
kiselina, protopektina, tanina, vitamina
C, seme sadrži u ljusci i do 20% sluzi, u
listu ima tanina, bojenih
j
materija
j
Upotreba: adstringens (plod i list),
mucilaginozum (seme)
Maloideae
Sorbus aucuparia L.
(Crategus aria L., Mespilus aucuparia
All, Pyrus aucuparia Gaertn., Aucuparia
sylvestris Medik.)
Narodni naziv: jarebika, smrdljikovina
Stanište: raste u regionu bukovobukovo
jelovih šuma, na još većim nadmorskim
visinama do pojasa bora krivulja
Nalazište: u Srbiji na većim planinskim
masivima
i i
Koristi se: plod
Berba:
Sastojci:
Upotreba: kao lek protiv skorbuta,
protiv šuljeva
Maloideae
Sorb s domestica L.
Sorbus
L
(Pyrus domestica Smidth., Cornus
domestica Spach.
Narodni
a od naziv:
a
oskoruša
os o uša
Stanište: topla staništa, u klimatogenoj
šumskoj zajednici hrasta cera i
sladuna, zatim u šumama grabića.
N l išt od
Nalazište:
d Fruške
F šk gore do
d Prokletija,
P kl tij
od Drine do Timoka.
Koristi se: plod
Berba:
Sastojci:
Upotreba: za jelo
Maloideae
Sorbus torminalis (L.) Krantz
(Crategus torminalisL., Pyrus
torminalis Ehrh.)
Narodni naziv: brekinja
Stanište: vrsta polusenke, mezofilna,
raste pojedinačno ili u manjim grupama
u ravničarskim i brdskim šumama, na
krečnjaku i na silikatu.
Nalazište: u Srbiji na odgovarajućim
staništima
Koristi se: plod
Berba:
Sastojci:
Upotreba: za jelo, protiv proliva
srdobolje i odliva krvi
Prunoideae
Cvetna formula cveta kod Maloideae:
*Ca
Ca5Co5A∞G1
Plod: Monokarpna koštunica
Prunus amygdalus Stokes
(P. communis Fritsch., Amygdalus communis
L.)
Narodni naziv: badem, bajam, menduo
Stanište: suva topla i kamenita staništa
N l išt u primorju,
Nalazište:
i
j u Srbiji
S biji na najtoplijim
jt liji
staništima
Koristi se: seme slatkog i gorkog badema
(Amygdalae dulcis semen i A. amarae semen)
Berba: seme se prikuplja iz zrelih plodova
Sastojci:i do 60% masnog ulja, belancevine,
enzimi. U gorkom bademu ima cijanogenog
glikozida
lik id amigdalina
i d li
Upotreba:seme u farmaciji za izradu emulzija,
dermatoloških preparata i td.
Prunoideae
Prunus armeniaca L
L.
(Armeniaca vulgaris L.)
Narodni naziv: kajsija, šeftelija
Stanište: na rastresitom dubokom
zemljištu
Nalazište: poreklom iz istočnog
Turkestana i severne Kine. Gaji se u
t liji područjima
toplijim
d čji
Srbije
S bij
Koristi se: plod
Berba: seme i plod se skupljaju
Sastojci:
j bioaktivne materije,
j ,
karoten
Upotreba: plod za jelo u svežem
stanju, oljušteno seme u vidu
emulzije protiv kašlja
kašlja, štucanja
štucanja,
zapaljenja gornjih disajnih puteva.
Prunoideae
Prunus avium L
L.
(Cerasus avium (L.) Moench, C. nigra
Mill.)
Narodni naziv: trešnja
Stanište: na rastresitom dubokom
zemljištu
Nalazište: poreklom iz istočnog
Turkestana i severne Kine.
Kine Gaji se u
toplijim područjima Srbije
Koristi se: plod (Fructus Cerasorum
nigrorum), koske od ploda (Nuclei
Cerasorum nigrorum)
Berba: seme i plod se skupljaju kad sazru
Sastojci:
Upotreba: plod za jelo u svežem stanju
stanju, u
medicini protiv kašlja, grčeva, bolova.
Prunoideae
Prunus cerasus L.
(Cerasus vulgaris Mill.)
Narodni naziv: višnja
Stanište: na bogatom rastresitom
baznom zemljištu, na sunčanim
suvljim stranama
Nalazište: poreklom iz jugozapadne
Azije, gaji se u Srbiji
Koristi se: plod
Berba: plod se bere kad sazre
Sastojci:
Upotreba: plod za jelo u svežem
stanju, u narodu za lečenje groznice,
kao diuretik, pomaže kod
izbacivanja kamena iz bubrega i
mokraćne kiseline
Prunoideae
Prunus domestica L.
(P. insititia L., P. oeconomica Burkh.)
Narodni naziv: šljiva
Stanište: površinski plodno
zemljište zahteva zbog plitkog
korena
Nalazište: Gaji se u celoj Evropi sem
krajnjih severoistočnih delova,
naročito u Srbiji.
Koristi se: plod
Berba: plod se skuplja kad sazri
Sastojci:
U t b plod
Upotreba:
l d za jelo
j l u svežem
ž
stanju, za čišćenje organizma, za
rakiju...
Prunoideae
Prunus laurocerasus L.
Narodni naziv: zeleniče
Stanište: na mestima sa plodnim
zemljištem sa malim kolebanjem
temperature
N l išt u Srbiji
Nalazište:
S biji samonikla
ikl u
jugoistočnom delu na Ostrozubu, gaji
se u parkovima i vrtovima
Koristi se: svež list (Laurocerasi
folium recens)
Berba: list je otrovan i ne smeju ga
brati deca
S t j i 1,5%
Sastojci:
1 5% cijanogenih
ij
ih glikozida
lik id
prulaurazina i prunazina
Upotreba: destilacijom se od svežeg
lišća dobija aromatična voda (Aqua
Laurocerasi), koja se koristi protiv
astme, velikog i običnog kašlja,
gastralgije i kao sedativ i
antispazmodik.
ti
dik
Prunoideae
Prunus spinosa L.
Narodni naziv: trn, trnjina
Stanište: obodi šuma, žive ograde,
krčevine
Nalazište: rasprostranjena
K i ti se: cvett (Pruni
Koristi
(P
i spinosae
i
flos)
fl )
i plod (P. s. fructus)
Berba: cvet se bere pre nego što
potpuno sazri, plod se bere u jesen
Sastojci: u cvetu ima flavonoida,
malo cijanogenih glikozida,
mineralnih soli i dr. U plodu ima
t i
tanina,
antocijana,
t ij
pektina,
kti
šećera,
š ć
organskih kiselina i dr.
Upotreba: cvet je blag diuretik i
laksans, a trnjine su antidijaroik.
Rosidae
Red Fabales
Fabales,, fam. Fabaceae
Veličina: oko 440 rodova sa približno 12 000 vrsta
vrsta.
Cvet: 3 osnovna modela karakteristična za 3 podporodice
Faboideae – izrazito zigomorfni, Mimosoideae – radijalno simetrični,
Ceasalpinioideae
Ceasa
p o deae – p
prelaz
e a između
eđu radijalne
ad ja e ssimetrije
e je Mimosoideae
oso deae i
zigomorfne simetrije Faboideae
Plod: većinom mahuna
Cvetna formula:
Faboideae: ⁭ K(5)C5A(9)+1G1
⁭ K(5)C5A(10)G1
Cvetna formula Mimosoideae
Mimosa: *K4C4A4G1
Rosidae
Red Fabales
Fabales,, fam. Fabaceae
Cvetna formula Mimosoideae
Accacia: *K(4)C4A∞G1
Cvetna formula:
Ceasalpinioideae: ⁭ K5C5A5+5G1
Fabaceae
Anthyllis vulneraria L. (Vulneraria
heterophylla Moench)
Narodni naziv: belodun
Stanište: na livadama, osulinama,
stenama
N l išt rasprostranjena
Nalazište:
t
j
Koristi se: cvet (Anthyllidis flos) i
nadzemni deo biljke u cvetu (A. herba)
Berba: u doba cvetanja i brzo suši u
hladu, na promajnom mestu
Sastojci: tanini, saponini, flavonoidi
Upotreba: dermatik, diuretik, depurativ
Fabaceae
Colutea arborescens L.
L (Colutea
vesicaria Segnier)
Narodni naziv: pucalica, žuti bagren
Stanište: svetle hrastove šume i šibljaci,
uglavnom na krečnjačkoj podlozi
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: list (Coluteae folium)
B b pre ili za vreme cvetanja
Berba:
t j i suši
ši u
tankom sloju u hladovini na promajnom
mestu
Sastojci: flavonoidi, smole, malo etarskog
ulja
Upotreba: laksans, narodni lek
Fabaceae
Coronilla varia L. (Astragalus
glaucoides Gmel)
Narodni naziv: ajčica
Stanište: suve, umereno vlažne livade,
svetle listopadne i četinarske šume,
ruderalno pored puteva, nasipa
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se:
Berba:
Sastojci: heterozidi koronilin i koronizid
Upotreba: otrovna, deluje na srce slično
digitalisu
Fabaceae
Coronilla scorpioides (L.)
(L ) Koch
(Ornithopus scorpioides L.,
Ornithopodium s. (L.) Scop)
Narodni naziv: ljubidraga
Stanište: sunčana i topla otvorena
staništa
Nalazište: rasprostranjena u
jugoistočnoj Srbiji
Koristi se:
Berba:
Sastojci: heterozidi koronilin i
koronizid
Upotreba: otrovna
Fabaceae
Cytisus scoparius (L.) Link
(Spartium scoparium L.,
L Genista
scoparia (L.) Lam)
Narodni naziv: žuti zečji trn
Stanište: na peščanoj i silikatnoj
podlozi na pustarama u spratu žbunja u
hrastovim, brezovim, retko u bukovim i
smrečevim šumama. Retka je na
h
humusnoj
j podlozi
dl i i bogatoj
b
t j krečem
k č
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: vrhovi grančica u cvetu
(Sarothamni
(Sa
ot a
scopa
scoparii herba
e ba ili Spa
Spartii
t
scoparii herba)
Berba: neodrvenjeni vrhovi grančica u
cvetu i brzo suše u hladu na promaji
S t j i alkaloidi,
Sastojci:
lk l idi najvažniji
j ž iji je
j
spartein, zatim tanini, flavonoidi, malo
etarskog ulja
p
sirovina za industrijsku
j
Upotreba:
ekstrakciju alkaloida sparteina
Fabaceae
Galega officinalis L.
Narodni naziv: ždraljevina, ždraljika,
piskavica
Stanište: na vlažnim livadama, obalama
reka, pored potoka, ređe u mezofilnim
šumama
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu
(Galegae herba)
Berba: za vreme cvetanja i suši u tankom
sloju u hladu na promaji
Sastojci: alkaloidi galegin, flavonoidi,
malo
l tanina,
t i
saponina,
i
gorke
k supstance
t
Upotreba: u narodnoj medicini
antidijabetik
Fabaceae
Genista tinctoria L. (Spartium
( p
tinctorium (L.) Roth)
Narodni naziv: žutilica, žutilovka,
žutilova trava
St išt na kserometrmnim
Stanište:
k
t
i livadama,
li d
u pustarama na peskovitoj podlozi, u
hrastovim i borovim šumama, ređe u u
bukovim i smrčevim
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: vršni delovi biljke u cvetu
(Genistae tinctoriae herba), ređe samo
cvett (G.
(G tt. flos)
fl )
Berba: vršne grančice u cvetu preko
leta
Sastojci: alkaloidi, flavonoidi, malo
etarskog ulja
Upotreba: narodni lek
Fabaceae
Glycyrrhiza glabra L. (Liquiritia
officinalis Moench)
Narodni
a od naziv:
a
s
sladić,
ad ć, slatki
s at koren
oe
Stanište: u stepama, vlažnim šikarama, u
Sredozemnoj oblasti. Najbolje uspeva na
pesku i glini
N l išt rasprostranjena
Nalazište:
t
j
u Vojvodini
V j di i
Koristi se: koren i podzemne vreže
(Glycyrrhizae radix)
Berba: korenje
j i vreže od višegodišnjih
g
j
biljaka vade se u jesen
Sastojci: triterpenski saponini od kojih je
najvažniji glicirizin, razni steroli, flavonoidi
U t b ekspektorans,
Upotreba:
k
kt
antiflogistik
tifl i tik i
spazmolitik; sladak korigens ukusa lekova,
životnih namirnica i sredstava za uživanje
Fabaceae
Laburnum anagyroides Medic. (L.
laburnum Voss-Vilm,
Voss-Vilm L.
L vulgare Gris)
Narodni naziv: zanovet, žuta bagrena
Stanište: u svetlim listopadnim šumama, ređe u
bukovim i četinarskim
Nalazište: Šumadija-Kosmaj; istočna SrbijaĐerdapska klisura
Koristi se:
Berba:
Sastojci: alkaloid citizin
Upotreba: otrovna
Fabaceae
Medicago sativa L.
Narodni naziv: lucerka
Stanište: gaji se na veštačkim livadama, a
rasprostranjena je pored puteva
puteva, železničkih
nasipa, po baštama, oko kuća
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se:
Berba:
Sastojci: vitamini ( vitamin C do 450 mg%,
karotena do 80 mg%)
Upotreba: glavna industrijska sirovina za
ekstrakciju hlorofila, protiv skorbuta,
reumatizma i uopšte za jačanje
Fabaceae
Medicago falcata L.
L
Narodni naziv: žuta lucerka
Stanište: na suvim livadama, na
utrinama, kamenjarima, pored puteva,
pretežno na krečnjaku
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se:
Berba:
Sastojci:
Upotreba:
Fabaceae
Medicago lupulina L.
Narodni naziv: dunjica
Stanište: na livadama pored puteva, na
utrinama, naročito na bogatom
zemljištu
ljiš
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se:
Berba:
Sastojci:
Upotreba:
Fabaceae
Melilotus officinalis (L.) Pallas
Narodni naziv: ždraljika žuta, kokotac
St išt pored
Stanište:
d puteva
t
i njiva,
ji
u
vinogradima i zapuštenim mestima, na
zemljištima bogatim krečom
Nalazište:
a a šte rasprostranjena
asp ost a je a
Koristi se: zeljasti nadzemni deo biljke u
cvetu (Meliloti herba)
Berba: gornje polovine stabljika u cvetu
S t j i kumarin
Sastojci:
k
i (0,4-0,9%),
(0 4 0 9%)
dihidrokumarin (melilotin), melilotozid,
kumarna i melilotna kiselina, tanini,
flavonoidi
Upotreba: narodni lek (u mastima i
melemima, za obloge protiv raznih otoka
Fabaceae
Melilotus alba Medicus (M. vulgaris
Willd)
Narodni naziv: kokotac beli
beli, ždraljika
Stanište: na rečnim i železničkim
nasipima, pored puteva i njiva,
šibljacima, po zidinama
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se:
Berba:
Sastojci:
Upotreba: narodni lek
Fabaceae
Melilotus altissima Thuill (M.
macrorrhiza Pers)
Narodni naziv: ždraljika žuta
Stanište: na vlažnim livadama i plavnim
šumarcima i ruderalnim staništima
Nalazište: rasprostranjena
Upotreba: narodni lek
Fabaceae
Ononis spinosa L.
Narodni naziv: gladiš, zečji trn
Stanište: na suvim ili vlažnim livadama,
naročito na krečnjačkoj podlozi,
podlozi pored
puteva
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: koren (Ononidis radix)
Berba: u jesen ili u rano proleće od
starijih biljaka
Sastojci: izoflavonski glikozidi
(ononin) triterpeni
(ononin),
triterpeni, steroli
steroli, malo
etarskog ulja
Upotreba: blag diuretik
Fabaceae
Trigonella foenum-graecum L.
L
(Foenugraecum officinale Pasqu)
Narodni naziv: piskavica, grčko seme, svinda
Stanište: na zapuštenim njivama, oranicama
Nalazište: gajena, mestimično podivljala
Koristi se: seme (Foenugraeci semen)
Berba: čim polodovi počnu da menjaju boju
biljka se pokosi
pokosi, ostavi da se suši i plodovi
sazre, pa se omlati i seme u tankom sloju
razastre u hladu na promaji dok se ne osuši
Sastojci: 20-45% sluzi, oko 27% proteina, 610% masnog ulja, steroidni saponini, gorki
sastojci, steroli, flavonoidi, etarsko ulje,
trigonelin
Upotreba: emolijens
emolijens, mucilaginozum
Rosidae
Red Apiales
Apiales,, fam. Apiaceae
Veličina: Približno 2850 vrsta, u oko 420 rodova (=Umbelliferae Juss)
List: Višestruko perasto deljeni listovi.
Cvast: Karakteristična cvast je štit ili složeni štit.
Plod: Šizokarpijum građen od 2 merikarpa
Cvetna formula:
Apiaceae: * K5C5A5G(2)
Apiaceae
Angelica archangelica L.
Narodni naziv: anđelika, anđelski koren
Stanište: zabareni tereni
Nalazište: retka
Koristi se: rizom sa korenjem
(Angelicae radix) i zreo plod(A.
plod(A fructus)
Berba: bere se kasno u jesen
Sastojci: etarsko ulje, tanini, smole,
kumarin,flavoni...
Upotreba: stomahik, karminativ,
spazmolitik
Apiaceae
Angelica silvestris L.
Narodni naziv: divlja angelika, šivaz
Stanište: svetle i vlažne šume
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: koren(Angelicae silvestis
radix) i zreo plod(A
plod(A. s.
s frukctus)
Berba: bere se kasno u jesen ili rano u
proleće
Sastojci: etarsko ulje, smola, tanini
Upotreba: stomahik, karminativ,
spazmolitik
Apiaceae
Aegopodium podagraria L.
Narodni naziv: sedmolist, bazjan
Stanište: vlazna mesta u žbunju, livade,
voćnaci
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: zeljasti vršni nadzemni deo
biljke u cvetu (Podagrariae herba)
Berba: bere se od maja pa dok biljka
cveta
Sastojci: etarskog ulja
Upotreba: narodni lek za smirivanje
bola u zglobovima
Apiaceae
Athamanta oreosolinum L.
(Peucedanum oreosolinum L.)
Narodni naziv: siljevina, devesilje
Stanište: svetle šume, šikare
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: zeljasti vršni nadzemni deo
biljke i koren
Berba:
j etarskog
g ulja,
j peucedanin
Sastojci:
Upotreba: karminativ, diuretik,
ekspektorans, sudorifik
Apiaceae
Carum carvi L.
(Bunium carvi L.)
Narodni naziv: kim, kumin
Stanište: livade
livade, pašnjaci
pašnjaci, pored puteva
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: plod (Carvi fruktus) i etarsko
ulje(Aetheroleum
j (
Carvi))
Berba: štitovi sa zrelim plodovima se
beru rano izjutra i kasno posle podne
Sastojci: etarsko ulje, masno ulje,
belančevine ugljeno hidrati,
belančevine,
hidrati flavonoidi
Upotreba: karminativ, digestiv,
galaktagog, spazmolitik i korigens
Apiaceae
Conium maculatum L.
Narodni naziv: kukuta
Stanište: pored puteva, na rudinama, u
blizini naselja
N l išt rasprostranjena
Nalazište:
t
j
Koristi se: plod (Conii fructus) i lišće i
vršni delovi biljke pre cvetanja(C.
folium ili C. herba)
Berba: štitovi sa zrelim plodovima
Sastojci: otrovni piperidinski alkaloidi
koniin i konicein
U t b retko
Upotreba:
tk se k
koristi,narkotički
i ti
k tički
otrov
Apiaceae
Coriandrum sativum L.
Narodni naziv: korijandar, paprić
Stanište: na poljima među kulturnim
biljkama gaji se
biljkama,
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: zreo plod (Coriandri fructus)
i etarsko ulje iz plodova(Aetheroleum
Coriandri)
Berba: žanje se pre izlaska sunca
Sastojci: etarska ulja
Upotreba: karminativ
karminativ, stomahik
stomahik,
spazmolitik, začin i korigens
Apiaceae
Daucus carota L.
Narodni naziv: mrkva, studak,
šargarepa, žuta repa
Stanište: suve i vlažne livade, nasipi,
obale,
b l međe,
đ polja,
lj svetle
tl šume
š
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: svež koren (Dauci radix
recens) i zreo plod (D. fructus)
Berba: u jesen
Sastojci: karotin, vitamini, šećeri,
etarska ulja
U t b digestiv,
Upotreba:
di
ti anthelmintik,
th l i tik
antidijabetik
Apiaceae
Eryngium campestre L.
Narodni naziv: kotrljan, vetrovalj
Stanište: suve livade, proređene šume,
pored puteva
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: koren (Eryngii radix)
Berba: u jesen ili rano proleće
Sastojci:
j saponini,
p
, tanini,, etarsko ulje
j
Upotreba: diuretik, narodni lek
Apiaceae
Foeniculum officinale All.
(Foeniculum vulgare Mill.)
Narodni naziv: morač, komorač, divlja
mirođija
Stanište: zapuštena mesta, žitna polja
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: plod (Foeniculi fructus) i
etarsko ulje (Foeniculi aetheroleum)
Berba: rano ujutru dok ima rose
Sastojci: etarsko ulje, masno ulje,
belančevine, organske kiseline,
flavonoidi
Upotreba: ekspektorans, karminativ,
aromatik, spazmolitik, korigens
Apiaceae
Ligusticum levisticum L.
(Levisticum officinale Koch)
Narodni naziv: selen, ljupčac
Stanište: gaji se po baštama
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: koren (Levistici radix) i plod
(L. fructus)
Berba: bere se u jjesen ili rano proleće
p
Sastojci: etarska ulja, kumarin, tanini,
organske kiseline
Upotreba: diuretik, stomahik,
karminativ ekspektorans
karminativ,
ekspektorans,aromatik
aromatik i
začin
Apiaceae
Pastinaca graveolens L.
(Anethum graveolens L.)
Narodni naziv: mirođija, kopar
Stanište: gaji se u kulturama
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: zreo plod (Anathi fructus) i
vršni nadzemni deo biljke u cvetu
(A. herba)
B b b
Berba:
bere se krajem
k j
leta
l t i početkom
č tk
jeseni
Sastojci: etarska ulja, masno ulje,
belančevine
Upotreba: stomahik, karminativ,
laktogog, sedativ, diuretik
Apiaceae
Pastinaca sativa L.
Narodni naziv: pasrnjak, paškanat
Stanište: vlažne livade, međe, pored
puteva, u kamenjarima
Nalazište: rasprostranjena
K i ti se: plod
Koristi
l d (Pastinacae
(P ti
fructus)
f
t )
Berba:
Sastojci: etarska ulja, masno ulje,
furokumarin,
u o u a , flavonoidi
a o od
Upotreba: snižava povišen krvni
pritisak, kao začin, diuretik
Apiaceae
Petroselinum crispum(Mill.) Nym.
(Apium crispum Mill.)
Narodni naziv: peršun
Stanište: gaji se u baštama, raste na
poljima kamenitim mestima,
poljima,
mestima starim
zidinama
Nalazište: rasprostranjena
Koristi se: koren (Petroselini radix),
plod (P. fruktus) i etarsko ulje (P.
aetheroleum)
Berba: u jesen ili rano proleće
Sastojci: etarska ulja,
ulja flavonoidi,
flavonoidi
polieni, furanokumarini
Upotreba: diuretik, spazmolitik
Apiaceae
Pimpinella anisum L
L.
(Anisum officinale Moench)
Narodni naziv: anis,, anason
Stanište: gaji se u baštama
Nalazište: rasprostranjena, kultivisana
Koristi se: plod (Anisi vulgaris fructus)
i etarsko
t k ulje
lj (Anisi
(A i i aetheroleum)
th
l
)
Berba: bere se plod
Sastojci: etarska ulja, masno ulje,
belančevine,, kumarin
Upotreba: ekspektorans, karminativ,
spazmolitik
Apiaceae
Sanicula europaea L.
Narodni naziv: milogled, miliče
Stanište: zemljište bogato humusom
Nalazište: rasprostranjena, kultivisana
Koristi se: koren (Saniculae radix) i
nadzemni deo biljke u cvetu (S. herba)
Berba: u jesen ili rano u proleće
Sastojci: saponini, gorka jedinjenja,
t i i
tanini
Upotreba: narodni lek
Rosidae
Red Rafflesiales
Rafflesia arnoldii
Parazitska biljka; cvetnica sa
najvećim cvetovima

Download Report