Preuzmi

CROATIAN LAW
CLIENT ALERT
2012 January
Accession Treaty between Croatia and the
European Union
The Accession Treaty between the Republic of Croatia and the European Union was signed in
December of 2011. Following a favorable outcome of the referendum and completion of the
ratification process, the Accession Treaty should become effective on 1 July 2013 and Croatia will
become the 28th EU member state.
The Accession Treaty provides for numerous exemptions from the general provisions of European
law and it serves not only as an important source of both Croatian and EU law, but also as a
practical guide for doing business in Croatia.
This Client Alert outlines some of the most important provisions of the Accession Treaty.
Taxation: New limit for the exemption from the VAT system
As of the date of accession, companies and other payers of VAT whose annual turnover is not higher
than EUR 35,000 may be exempted from the value added tax system. Under current Croatian
legislation the limit is set at approximately EUR 11,000. This change is expected to relieve a large
number of small entrepreneurs and craftsmen from the obligation of registering into the VAT system.
This is particularly beneficial for businesses with a large proportion of labor in their overall costs,
since their input expenses are low very little of their VAT disbursements could be returned through
tax prepayment. Small entrepreneurs and craftsmen will be more competitive on the market but
the state budget may be negatively affected in the approximate amount of EUR 35 million.
Croatia may continue to exempt from VAT payments the transfer of construction land (land that is
designated by spatial plan as eligible for construction and land that is already used for building);
however, only until the end of 2014, as well as the international transport of passengers for as long
as the same exemption is applied in any of the Member States.
Since zero-rate VAT is not an acceptable EU policy, Croatia will abrogate it by the date of accession.
Intellectual Property Law: Transition for medical products
As of the date of accession, a Community trademark registered or applied for before the date
of accession will be extended to the territory of Croatia as well, in order to have equal effect
throughout the Community. In particular, this is important for holders of national trademarks in
Croatia, who wish to ensure the same level of protection throughout the EU and who think that their
trademark might be infringed in some of the Member States. As of Croatia’s accession to the Union,
these parties will be entitled to apply for recognition of seniority of their national trademarks over
possibly infringing European trademarks.
Any medical and plant protection product protected by a valid basic patent and for which the
first authorization for market placement has been obtained after 1 January 2003 may be granted
a Supplementary Protection Certificate in Croatia, provided that the application for a certificate is
lodged within six months from the date of accession.
ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE
CLIENT ALERT
croatian Law
The holder of a patent or Supplementary Protection Certificate for a medicinal product filed in a
Member State at the time when such protection could not be obtained in Croatia for that product
may prevent the import from Croatia and marketing of that product in Member States where such
product enjoys protection.
Certain medical products registered in Croatia prior to the date of accession, and whose
documentation is non-compliant with EU regulations, may be produced and marketed on the
Croatian market until mid-2017.
Upon accession to the EU, the terms regarding unregistered Community design will become
applicable in Croatia. Pursuant to such a regime, protection against copying is acquired without
registration for a duration of three years by simply making the design available to the public, which
is suitable for industries that produce a large number of short-lived designs.
Environment: Opportunities for investment and public private partnership
Croatia is obliged to gradually decrease the amount of biodegradable municipal waste going
to landfills to 35% of the amount produced in 1997, by 2020. Croatia must also ensure gradual
significant reduction of waste landfilled in existing landfills which are non-compliant to EU
regulations.
The EU requirements will cause the need for new or rebuilding of existing water supply systems,
collecting systems for treatment of urban waste water, waste management systems and industrial
pollution prevention systems, which is a good opportunity for investment and public private
partnership.
Croatia must also follow the regulations on integrated pollution prevention and control regarding
compounds which are specifically listed as hazardous to the environment, which impose additional
environmental compliance requirements. However, certain companies have been granted a grace
period by which they have to harmonize their business operations with environmental standards,
thus allowing for gradual harmonization and a more acceptable financial impact.
Financial Funds Available to Croatia: EUR 687.5 million available in 2013
Procurement, grant awards and payments for pre-accession financial assistance, for funds
committed before accession, will be managed by Croatian implementing agencies as of the
date of accession. The ex ante control by the Commission over procurement and grant awards
will be waived by a Commission decision, after the Commission has satisfied itself of the effective
functioning of the management and control system regarding Pre-Accession Assistance (IPA) funds.
The amount of EUR 449.4 million in commitment appropriations will be reserved for Croatia under
the Structural and Cohesion Fund in 2013. This fund is the financial mechanism for financing largescale infrastructural projects in the field of traffic and environmental protection.
A cash-flow facility will be granted to Croatia to improve cash-flow in the national budget, in the
amount of EUR 75 million in 2013 and EUR 28.6 million in 2014.
Croatia will be granted EUR 29 million in 2013 for developing and strengthening its administrative
and judicial capacity to implement and enforce EU law.
For the implementation of the Schengen acquis and external border control, Croatia will be granted
EUR 40 million in 2013 and EUR 80 million in 2014.
Through other miscellaneous EU initiatives and programs, Croatia will be granted an additional EUR
95 million in 2013.
Since Croatia will be obliged to pay approximately EUR 268 million into the EU budget in 2013, this
makes it one of the countries that will receive more from the EU budget than it is obliged to pay in,
ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE
CLIENT ALERT
croatian Law
which is consistent with the EU policy of decreasing differences in economic development among its
Member States.
Shipyards: Decreasing of capacity and push for privatization
Croatia needs to restructure the following shipbuilding companies: 3. Maj, Brodotrogir, Brodosplit,
BSO and Kraljevica, through their privatization on the basis of a competitive tendering process. The
individual privatization contracts must be submitted to the Croatian Competition Agency and the
European Commission for acceptance and must be signed prior to Croatia’s accession. The overall
production capacity of these companies must be reduced by 21% (to 372,376 CGT) compared to
the levels as at 1 June 2011. Each company must reduce its production capacity no later than
twelve months after the signing of the individual privatization contract. The total annual production
will be limited to 323,600 CGT annually for a ten year period, starting from 1 January 2011. These
companies will not be allowed to receive any new rescue or restructuring aid until at least ten years
have elapsed from the date of signature of the privatization contract.
The Commission will closely monitor the implementation of the restructuring plans and compliance
with the conditions regarding the level of state aid, capacity reductions, production limitation
and the measures taken to ensure a return to long term viability. Upon Croatia’s accession, the
Commission will order Croatia to recover all rescue or restructuring aid granted since 1 March 2006
to a particular company, with interest, if (i) the privatization contract for such company has not yet
been signed or does not fully incorporate the conditions set out in the restructuring plan accepted
by the Commission and Croatian Competition Agency, (ii) the company has not provided a real,
state aid free contribution from its own resources which represents at least 40% of the restructuring
costs, (iii) the reduction of production capacity has not been implemented within twelve months
from the signing of the privatization contract, or (iv) if the production limitation has been exceeded
in any calendar year between 2011 and 2020.
Free Movement of Persons and Free Provision of Services: Restrictions in Member States as well as
in Croatia
The Accession Treaty stipulates certain exemptions for Croatian citizens and companies from the
usual regime among Member States as regards their citizens and companies.
The present Member States will apply measures limiting access to their labor markets by Croatian
nationals until the end of a two year period following the date of accession, and may continue to
apply such measures until the end of a five year period following the date of accession. In case of
serious disturbances of its labor market or threat thereof, a Member State may, at the end of the five
year period, extend the application of these measures even further, i.e., until the end of a seven
year period following the date of accession. Any present Member State may introduce greater
freedom of movement than that existing at the date of accession (including full labor market
access), and from the third year following the date of accession, decide to give up these measures
at any time. It is important to note that whenever such measures are applied by the present
Member States, Croatia may maintain equivalent measures in force with regards to the nationals of
the Member State(s) in question.
Germany and Austria are allowed to limit Croatian companies in their freedom to provide services
involving temporary movement of workers whose right to work in Germany and Austria is subject
to national measures. Service sectors which may be covered by this derogation in Germany are
construction and related branches, industrial cleaning and activities of interior decorators. In
Austria, the following sectors may be subject to this derogation: manufacture of metal structures
and parts of structures, construction and related branches, cutting, shaping and finishing of stone,
security activities, industrial cleaning, horticultural services, home nursing and social work. It
is important to note that, to the extent that Germany and Austria impose the abovementioned
measures, Croatia may also take equivalent measures.
ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE
CLIENT ALERT
croatian Law
With regards to measures limiting free movement of persons and measures limiting the free
provision of services, the application of such measures may not result in conditions which are more
restrictive than those prevailing on the date of signature of the Accession Treaty. Notwithstanding
the application of such measures, the present Member States will give preference to Croatian
workers over workers who are nationals of third countries as regards access to their labor market.
Croatian migrant workers and their families legally resident and working in another Member State
or migrant workers from other Member States and their families legally resident and working in
Croatia may not be treated in a more restrictive way than those from third countries.
Formal qualifications in the area of midwifery will not be recognized in Member States for nurses
and midwives if they obtained their qualifications in Croatia before 1 July 2013.
Free Movement of Capital: Agricultural land still banned from sale to non-Croatians
Croatia may, in the duration of 7 years from the date of accession, maintain the restrictions on
the acquisition of agricultural land by nationals and companies of another Member State or EEA
state. However, Croatia may decide to shorten or terminate that period by the end of the third
year following the date of accession. Furthermore, if there would be sufficient evidence that, upon
expiry of the transitional period, there would be serious disturbances or threat thereof to Croatia’s
agricultural land market, the Commission may decide upon an extension of the transitional period
for an additional three years. Such extension may be limited to particular geographical areas.
However, self-employed farmers who are EU nationals and who wish to establish themselves and
reside in Croatia will not be subject to restrictions, i.e., they will have the same rights as Croatian
nationals.
All other categories of property are subject to the usual regime on free movement of capital,
including forest land (which has recently become very much soughtafter).
Neum Corridor: Transportation rules for shipping goods south
A special Neum corridor will be established in order to facilitate the functioning of the EU customs
system. For products originating in Member States and for products from third countries which are in
free circulation in Member States, the requirement for an exit and entry summary declaration may
be waived when such products are leaving the territory of Croatia to cross into the territory of Bosnia
and Herzegovina at the Neum corridor and upon re-enter the territory of Croatia, provided that the
shipment is worth not more than EUR 10,000.
Consignments of products coming from the territory of Croatia and transiting through the Neum
corridor may also be exempted from veterinary checks before re-entering the territory of Croatia.
Such consignments must be transported in closed and sealed vehicles which have not spent an
unusual amount of time passing through the Neum corridor.
The establishment of the Neum corridor also means that the Croatian plan for building the Pelješac
Bridge to ‘connect’ two parts of Croatia is unlikely to happen.
Agriculture: Overview
As of the signing of the Accession Treaty, Croatian producers of food products that are branded and
sold under geographical indications will have two regimes available under which their products
will be eligible for protection. Besides the national system, protection will also be possible under
the EU’s system of protected geographical indications and protected designations of origin. The
following spirit drinks are listed as protected in the Accession Treaty: Hrvatska loza, Hrvatska stara
šljivovica, Slavonska šljivovica, Hrvatski pelinkovac, Zadarski maraschino and Hrvatska travarica.
Following the success of these traditional Croatian brands already protected at the national level,
they will be protected at the EU level as well. Another confirmation of the tendency of protecting
ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE
CLIENT ALERT
croatian Law
the geographical origin of products is the protection of the Samoborski bermet, an aromatized drink
produced from wine. The areas planted with vines in the sub-regions of Moslavina, Prigorje-Bilogora,
Plešivica, Pokuplje, Zagorje-Međimurje, Hrvatsko Podunavlje, Slavonija, Hrvatska Istra, Hrvatsko
primorje, Dalmatinska zagora, Sjeverna Dalmacija and Srednja i Južna Dalmacija have been
registered, which is the basis for vine branding.
Croatia will create a special national de-mining reserve which will be used for payment
entitlements to farmers with de-mined land returned to use for agricultural activities. The maximum
amount allocated to the de-mining reserve will be EUR 9.6 million over the ten years following the
accession.
Since there are surpluses on both the EU and Croatian market, national quotas will be imposed in
Croatia for the production of milk, milk products and sugar.
An annual import quota of 40,000 tons of raw cane sugar for refining will be reserved for Croatia for
a period of up to three marketing years following its accession at an import duty of EUR 98 per ton.
The marketing of jams designated under the names “domaća marmelada” and “ekstra domaća
marmelada” will be permitted on the Croatian market until clearance of the stocks existing at
the date of accession. The export of such products to Member States will not be allowed due to
the EU law regulating jams. Following the accession, the marketing and sale of newly produced
marmalades will still be possible, but only if they are produced from citrus fruit. If they are produced
from non-citrus fruit, marketing and sales will be possible only under the names “džem” and “ekstra
džem”, Additionally, Croatia will get the opportunity to market a traditional Croatian product under
the name “pekmez”, which is unknown in the EU market. Wine with the denomination “Mlado vino
portugizac” will be allowed to be placed on the market in Croatia or exported to third countries, but
only until clearance of the stocks existing at the date of accession.
Laying hens in lay at the date of accession may be kept in cages which are not in conformity with
the EU minimum standards for no more than 12 months following the accession. Eggs from those
cages may only be placed on the national market of Croatia and the markets of non-EU countries,
and must be clearly identified with a special mark.
Fisheries: Privileges for Slovenes
The Agreement between Slovenia and Croatia regarding fishing in the coastal waters along the
west Istrian coast up to 12 nautical miles from the baselines has been confirmed and will apply from
the full implementation of the arbitration award resulting from the Arbitration Agreement between
Slovenia and Croatia. Both Slovenia and Croatia will be allowed 100 tons and 25 fishing vessels
(including 5 fishing vessels with trawl nets) each.
Commercial vessels registered and operating only in the Western Istria region will be allowed to use
bottom trawls until mid-2014, while a limited number of non-commercial vessels will be allowed to
use a maximum 200 meters of gillnets throughout the Croatian coast until the end of 2014.
Transport Policy: Preference for Croatian ships
Until the end of 2014 cruise services carried out between Croatian ports by ships smaller than 650
tons will be reserved for Croatian ships. During that transitional period, the European Commission
may, upon a substantiated request by a Member State, decide that Croatian ships may not carry
out cruise services between ports of that Member State if the operation of these services seriously
disturbs or threatens to seriously disturb its transport market. Additionally, Croatia may leave in
force public service contracts until the end of 2016, thus allowing only Croatian companies to
perform public maritime transportation.
For a period of two years from the date of Croatia’s accession, Croatian businesses performing road
haulage will be excluded from cabotage in other Member States. Present Member States may
extend such exclusion for an additional period of up to two years. Any of the Member States may
ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE
CLIENT ALERT
croatian Law
at any time decide to end such exclusion, but, for a period of four years from the date of Croatia’s
accession, it is allowed to return the exclusion into force in case of serious disturbance of a national
market due to or aggravated by cabotage. Only carriers established in Member States which
ceased to apply the exclusion of Croatian carriers may perform cabotage in Croatia. Any of these
measures may not lead to more restrictive access for Croatian carriers to cabotage in any Member
State than that prevailing at the time of the signature of the Accession Treaty.
uGoVor o prisTupAnJu hrVATsKe europsKoJ uniJi
Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji potpisan je u prosincu 2011. godine.
Po povoljnom ishodu referenduma i pravovremenom dovršetku procesa ratifikacije, Ugovor o
pristupanju stupit će na snagu 1. srpnja 2013. godine, čime će Hrvatska postati 28. država članica
Europske unije.
Ugovor o pristupanju predviđa brojne iznimke od općih odredaba europskog prava, te ne služi samo
kao važan izvor hrvatskog i europskog prava, već je također i vodič za poslovanje u Hrvatskoj.
Ovaj članak daje pregled nekih od najvažnijih odredaba Ugovora o pristupanju.
Porezi: Nova granica za izuzeće iz sustava PDV-a
Od dana pristupanja, trgovačka društva i ostali obveznici plaćanja PDV-a čiji godišnji promet nije
veći od 35.000 eura mogu biti izuzeti iz sustava poreza na dodanu vrijednost. Prema postojećem
hrvatskom zakonodavstvu, ta je granica 85.000 kuna. Očekuje se da će ta promjena osloboditi
velik broj malih poduzetnika i obrtnika od obveze ulaska u sustav PDV-a. To je naročito korisno za
djelatnosti s velikim udjelom rada u sveukupnim troškovima, budući da su njihovi ulazni troškovi
niski pa je vrlo malo od iznosa PDV-a moguće vratiti kroz pretporez. Mali će poduzetnici i obrtnici biti
konkurentniji na tržištu, no to će imati nepovoljan utjecaj na državni proračun u iznosu od oko 35
milijuna eura.
Hrvatska će moći nastaviti izuzimati od plaćanja PDV-a prijenos građevinskog zemljišta do kraja
2014. godine, te međunarodni prijevoz putnika sve dok će se isti izuzetak primjenjivati u bilo kojoj od
država članica EU.
Budući da nulta stopa PDV-a nije prihvatljiva u EU, Hrvatska će je ukinuti do dana pristupanja.
Pravo intelektualnog vlasništva: Prijelazni režim za lijekove
Od dana pristupanja, važenje žiga Europske unije koji je registriran ili za koji je podnesena prijava
prije dana pristupanja proširuje se na područje Hrvatske, kako bi imao jednak učinak u cijeloj
Europskoj uniji. Ovo je važno za nositelje hrvatskog žiga koji žele ostvariti istovjetnu razinu zaštite
u cijeloj Europskoj uniji i onima koji sumnjaju da bi se njihovo pravo na žig moglo kršiti u nekoj od
država članica EU. Od dana pristupa Hrvatske Uniji, te će osobe biti ovlaštene zatražiti priznanje da
je njihov žig stariji od žiga kojim se u Europskoj uniji potencijalno krše njihova prava.
Bilo koji lijek, kao i sredstvo za zaštitu bilja, koji je zaštićen valjanim temeljnim patentom i za
koji je prvo odobrenje za stavljanje u promet izdano nakon 1. siječnja 2003. godine, može dobiti
svjedodžbu o dodatnoj zaštiti u Hrvatskoj, pod uvjetom da je zahtjev za izdavanje svjedodžbe
podnesen u roku od šest mjeseci od dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.
ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE
CLIENT ALERT
croatian Law
Imatelj patenta ili svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za lijek za koji je prijava podnesena u nekoj od
država članica EU u vrijeme kad se takva zaštita za taj lijek nije mogla steći u Hrvatskoj može
spriječiti uvoz iz Hrvatske i stavljanje u promet tog proizvoda u državama članicama EU u kojima je
taj lijek zaštićen.
Određeni lijekovi koji su registrirani u Hrvatskoj prije dana pristupanja, a čija dokumentacija nije
sukladna europskim propisima, mogu se proizvoditi i stavljati na hrvatsko tržište samo do sredine
2017. godine.
Po pristupanju Europskoj uniji, u Hrvatskoj će postati primjenjive odredbe o neregistriranom dizajnu
Europske unije. U skladu s tim režimom, zaštita od kopiranja u trajanju od 3 godine se stječe bez
registracije, jednostavno izlaganjem proizvoda javnosti, što je prikladno za djelatnosti koje proizvode
velik broj proizvoda kratkog vijeka trajanja.
Zaštita okoliša: Prilike za investicije i javno-privatno partnerstvo
Hrvatska je obvezna do 2020. godine postupno smanjiti količinu biorazgradivog komunalnog
otpada koji je odlaže na odlagališta na 35% količine proizvedene 1997. godine. Hrvatska također
mora osigurati postupno znatno smanjivanje količine otpada koji se odlaže na odlagališta koja nisu
u skladu s europskim propisima.
Zahtjevi Europske unije nalažu izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih sustava vodoopskrbe,
pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, gospodarenja otpadom i sustava sprječavanja
industrijskog onečišćenja, što je dobra prilika za investiranje i javno-privatno partnerstvo.
Hrvatska također mora primijeniti propise o cjelovitom sprječavanju i nadzoru onečišćenja glede
tvari koje su izričito navedene kao opasne po okoliš, što nameće dodatne zahtjeve za ostvarivanje
sukladnosti s propisima o zaštiti okoliša. Međutim, određenim je poduzećima odgođen rok do
kojeg moraju uskladiti svoje poslovanje s pojedinim standardima zaštite okoliša, što im dozvoljava
postupnije usklađivanje i prihvatljivije financijsko opterećenje.
Financijska sredstva koja su na raspolaganju Hrvatskoj: 687,5 milijuna eura na raspolaganju u
2013. godini
Od dana pristupanja, hrvatske provedbene agencije će upravljati nabavom, dodjelom
bespovratnih sredstava i plaćanjima u okviru pretpristupne financijske pomoći, za sredstva
izdvojena prije pristupanja. Ukinut će se prethodna kontrola nabave i dodjele bespovratnih
sredstava od strane Komisije, nakon što se Komisija uvjeri u djelotvorno funkcioniranje sustava
upravljanja i nadzora sredstava Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).
U okviru strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, u 2013. godini je za Hrvatsku rezerviran iznos od
449,4 milijuna eura odobrenih sredstava za preuzete obveze. Ti fondovi služe financiranju velikih
infrastrukturnih projekata na području prometa i zaštite okoliša.
Hrvatskoj će biti dodijeljena pomoć za poboljšanje novčanog toka u državnom proračunu, i to u
iznosu od 75 milijuna eura u 2013. i 28,6 milijuna eura u 2014. godini.
Radi razvijanja i jačanja administrativnih i pravosudnih sposobnosti za provedbu i primjenu prava
Unije, Hrvatska će u 2013. godini dobiti 29 milijuna eura.
Za provedbu schengenske pravne stečevine i nadzora vanjskih granica, Hrvatskoj će biti dodijeljeno
40 milijuna eura u 2013. i 80 milijuna eura u 2014. godini.
Kroz ostale razne europske inicijative i programe, Hrvatska će u 2013. godini dobiti dodatnih 95
milijuna eura.
ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE
CLIENT ALERT
croatian Law
Budući da će Hrvatska u 2013. godini biti obvezna uplatiti približno 268 milijuna eura u europski
proračun, to je čini jednom od država koje će iz europskog proračuna više dobivati nego što će
uplaćivati, što je u skladu s politikom umanjivanja razlika u gospodarskom razvoju među državama
članicama EU.
Brodogradilišta: smanjivanje kapaciteta i nužna privatizacija
Hrvatska mora restrukturirati sljedeća brodogradilišta: 3. Maj, Brodotrogir, Brodosplit, BSO i
Kraljevicu, putem njihove privatizacije na temelju javnog natječaja. Svaki se pojedini ugovor
o privatizaciji mora podnijeti na odobrenje Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja i Europskoj
komisiji te ga se mora potpisati prije pristupanja Hrvatske EU. Sveukupni proizvodni kapacitet tih
brodogradilišta mora se smanjiti za 21% (na razinu od 372.376 CGT) u usporedbi s razinom koja je
postojala 1. srpnja 2011. godine. Svako brodogradilište mora smanjiti svoj proizvodni kapacitet u
roku od 12 mjeseci od dana potpisivanja ugovora o privatizaciji. Sveukupna godišnja proizvodnja
će biti ograničena na 323.600 CGT godišnje za razdoblje od 10 godina, a koje počinje 1. siječnja
2011. Ta brodogradilišta neće smjeti primati nikakve nove potpore za sanaciju ili restrukturiranje u
razdoblju od najmanje deset godina od dana potpisivanja ugovora o privatizaciji.
Komisija će pozorno pratiti provedbu planova restrukturiranja i ispunjavanje uvjeta u pogledu
razine državnih potpora, smanjivanja kapaciteta, ograničenja proizvodnje i mjera poduzetih radi
osiguranja dugoročne održivosti. Po pristupu Hrvatske, Europska će komisija naložiti Hrvatskoj
da osigura povrat svih potpora za sanaciju ili restrukturiranje koje su određenom brodogradilištu
dane od 1. ožujka 2006. godine, s kamatama, ako (i) ugovor o privatizaciji tog brodogradilišta
još nije potpisan ili u njega nisu u cijelosti uvršteni uvjeti utvrđeni u planu restrukturiranja koji su
prihvatile Komisija i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, (ii) brodogradilište nije dalo doprinos
iz vlastitih sredstava koji je stvaran, bez državnih potpora i koji predstavlja najmanje 40% troškova
restrukturiranja, (iii) smanjenje proizvodnog kapaciteta nije provedeno u roku od 12 mjeseci od
potpisivanja ugovora o privatizaciji, ili (iv) ako je ograničenje proizvodnje prekoračeno u bilo kojoj
kalendarskoj godini između 2011. i 2020. godine.
Sloboda kretanja osoba i sloboda pružanja usluga: Ograničenja u državama članicama EU i u
Hrvatskoj
Ugovor o pristupanju predviđa za hrvatske državljane i poduzetnike određene iznimke od
uobičajenog režima koji se primjenjuje među državama članicama EU u pogledu njihovih
državljana i poduzetnika.
Sadašnje države članice EU će primijeniti mjere kojima će hrvatskim državljanima ograničiti pristup
svojim tržištima rada u razdoblju od dvije godine od dana pristupa, a takve mjere mogu nastaviti
primjenjivati do isteka roka od pet godina od dana pristupa. U slučaju ozbiljnih poremećaja
vlastitog tržišta rada ili u slučaju prijetnje od takvog poremećaja, države članice EU mogu na kraju
petogodišnjeg razdoblja dodatno produžiti razdoblje primjene tih mjera, tj. do isteka roka od sedam
godina od dana pristupanja. Svaka država članica EU može uvesti veću slobodu kretanja osoba
od one koja će postojati na dan pristupanja (uključujući i potpuni pristup tržištu rada), a od treće
godine od dana pristupanja može u bilo kojem trenutku u potpunosti odustati od primjene mjera
ograničenja slobode kretanja. Važno je za napomenuti da, sve dok sadašnje države članice EU
primjenjuju mjere ograničenja slobode kretanja osoba, Hrvatska može držati na snazi istovrsne
mjere u odnosu na državljane te odnosno tih država članica.
Njemačkoj i Austriji dopušteno je ograničiti hrvatske poduzetnike u slobodi pružanja usluga koje
uključuju privremeno kretanje radnika čije je pravo na rad u Njemačkoj i Austriji ograničeno
nacionalnim mjerama ograničenja slobode kretanja osoba. Uslužni sektori koji se mogu
obuhvatiti tim ograničenjem su u Njemačkoj građevinarstvo i povezane grane, industrijsko
čišćenje i djelatnosti unutrašnjeg uređenja. U Austriji, sljedeće je sektore moguće obuhvatiti ovim
ograničenjem: proizvodnja metalnih konstrukcija i dijelova konstrukcija, građevinarstvo i povezane
grane, rezanje, oblikovanje i završna obrada kamena, zaštitarske djelatnosti, industrijsko čišćenje,
hortikulturne usluge, njega u kući i socijalni rad. Bitno je naglasiti da, u mjeri u kojoj Njemačka ili
Austrija primjene navedena ograničenja, Hrvatska može poduzeti istovrsne mjere.
ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE
CLIENT ALERT
croatian Law
U pogledu mjera kojima se ograničava sloboda kretanja osoba ili sloboda pružanja usluga,
primjena tih mjera ne smije biti restriktivnija od uvjeta koji su bili na snazi na dan potpisivanja
Ugovora o pristupanju. Bez obzira na primjenu takvih mjera, sadašnje države članice EU će davati
prednost pri zapošljavanju hrvatskim radnicima pred radnicima koji su državljani trećih država.
Hrvatski radnici migranti i njihove obitelji koji zakonito borave i rade u državi članici EU ili radnici
migranti i njihove obitelji iz država članica EU koji zakonito borave i rade u Hrvatskoj ne smiju biti
pod nepovoljnijim tretmanom od radnika i njihovih obitelji iz trećih država.
Formalne kvalifikacije iz područja primaljstva se medicinskim sestrama i primaljama neće
priznavati u državama članicama EU ako su kvalifikaciju stekle u Hrvatskoj prije 1. srpnja 2013.
godine.
Sloboda kretanja kapitala: Poljoprivredno zemljište i dalje nije dopušteno prodavati stranim
državljanima
Hrvatska može, u razdoblju od 7 godina od dana pristupanja, održati na snazi zabranu stjecanja
poljoprivrednog zemljišta prema državljanima i pravnim osobama iz država članica Europskog
gospodarskog prostora. Međutim, Hrvatska može odlučiti da će taj rok skratiti ili zabranu ukinuti na
isteku treće godine od dana pristupanja. Nadalje, ako bi postojali dovoljni pokazatelji da bi, nakon
isteka prijelaznog razdoblja, nastali ozbiljni poremećaji hrvatskog tržišta poljoprivrednog zemljišta ili
opasnost od takvih poremećaja, Komisija može produžiti trajanje prijelaznog razdoblja za dodatne tri
godine. Takvo se produženje može ograničiti na određena zemljopisna područja.
Međutim, ograničenja se neće primjenjivati na samozaposlene poljoprivrednike koji su državljani
države članice EU i koji se žele poslovno nastaniti i boraviti u Hrvatskoj, tj. oni će imati ista prava
kao i hrvatski državljani.
Na ostale se kategorije imovine primjenjuje uobičajen režim slobode kretanja kapitala, uključujući i
šume (koje su u posljednje vrijeme postale vrlo tražene).
Neumski koridor: Pravila o prijevozu robe na krajnji jug
Uspostavit će se takozvani neumski koridor kako bi se olakšalo funkcioniranje europskog carinskog
sustava. Za proizvode čije je porijeklo u državama članicama EU i za proizvode iz trećih država
koji su u slobodnom optjecaju u državama članicama EU neće se morati tražiti skraćena izlazna i
ulazna deklaracija kada takvi proizvodi napuštaju teritorij Hrvatske kako bi prošli kroz teritorij Bosne
i Hercegovine na neumskom koridoru i ponovno ušli na teritorij Hrvatske, pod uvjetom da vrijednost
pošiljke nije veća od 10.000 eura.
Pošiljke proizvoda koji dolaze s teritorija Hrvatske i prolaze kroz neumski koridor će se također moći
izuzeti od veterinarskih pregleda prije ponovnog ulaska na teritorij Hrvatske. Takve će se pošiljke
morati prevoziti u zatvorenim i zapečaćenim vozilima koja su u razumno kratkom roku prošla kroz
neumski koridor.
Uspostavljanje neumskog koridora također znači da se hrvatski plan gradnje pelješkog mosta, kako
bi se “spojilo” dva dijela Hrvatske, vjerojatno neće ostvariti.
Poljoprivreda: Pregled
Od dana potpisivanja Ugovora o pristupanju, hrvatski proizvođači hrane koja je zaštićena i prodaje
se s oznakama zemljopisnog podrijetla imaju na raspolaganju dva režima pod kojima je moguće
ostvariti zaštitu njihovih proizvoda. Pored nacionalnog sustava, zaštita će također biti moguća i u
europskom sustavu zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda. Sljedeća
su alkoholna pića zaštićena Ugovorom o pristupanju: Hrvatska loza, Hrvatska stara šljivovica,
Slavonska šljivovica, Hrvatski pelinkovac, Zadarski maraschino i Hrvatska travarica. Nakon
uspješne zaštite tih tradicionalnih hrvatskih robnih marki na nacionalnoj razini, zaštita će biti
ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE
CLIENT ALERT
croatian Law
provedena i na razini Europske unije. Dodatna potvrda tendencije zaštite zemljopisnog podrijetla
proizvoda je zaštita Samoborskog bermeta, aromatiziranog pića koje se proizvodi od vina.
Registrirana su vinogradarska područja u sljedećim podregijama: Moslavina, Prigorje-Bilogora,
Plešivica, Pokuplje, Zagorje-Međimurje, Hrvatsko Podunavlje, Slavonija, Hrvatska Istra, Hrvatsko
primorje, Dalmatinska zagora, Sjeverna Dalmacija te Srednja i Južna Dalmacija, što je temelj za
stvaranje vinskih robnih marki.
Hrvatska će stvoriti posebnu državnu rezervu za razminiranje, koja će vršiti isplate
poljoprivrednicima koji su razminiranu zemlju vratili u poljoprivrednu upotrebu. Najveći iznos koji će
se može dodijeliti u rezervu za razminiranje iznosi 9,6 milijuna eura za razdoblje od deset godina od
dana pristupa Europskoj uniji.
Budući da postoje viškovi kako na europskom, tako i na hrvatskom tržištu, Hrvatskoj je nametnuta
kvota za proizvodnju mlijeka, mliječnih proizvoda i šećera.
Hrvatskoj će biti nametnuta i godišnja uvozna kvota od 40.000 tona sirovog šećera od šećerne trske
u trajanju do tri godine od dana pristupa, uz uvoznu carinu od 98 eura po toni.
Prodaja proizvoda pod imenom “domaća marmelada” i “ekstra domaća marmelada” će na
hrvatskom tržištu biti dopuštena samo do potrošnje zaliha koje će postojati na dan pristupa. Izvoz tih
proizvoda u države članice EU neće biti dopušten zbog europskih propisa koji reguliraju tu kategoriju
proizvoda. Od dana pristupa, stavljanje na tržište novoproizvedene marmelade će biti moguće,
ali samo ako je proizvedena od citrusnog voća. Ako je proizvedena od necitrusnog voća, na tržištu
će se moći naći pod nazivima “džem” i “ekstra džem”. Nadalje, Hrvatska će imati priliku staviti na
zajedničko tržište tradicionalni hrvatski proizvod pod nazivom “pekmez”, koji je zasada nepoznat
europskom tržištu. Vino pod nazivom “mlado vino portugizac” će se moći prodavati na hrvatskom
tržištu i izvoziti u treće države, ali samo do isteka zaliha koje će postojati na dan pristupa.
Kokoši nesilice koje će biti korištene na dan pristupanja moći će se zadržati u kavezima koji nisu u
skladu s europskim zahtjevima, ali najduže 12 mjeseci od dana pristupa. Jaja iz takvih kaveza će se
smjeti stavljati samo na hrvatsko tržište i na tržišta država izvan EU, te će morati biti jasno obilježena
posebnom oznakom.
Ribarstvo: Privilegije za slovenske ribare
Potvrđen je sporazum između Slovenije i Hrvatske glede ribolova u obalnim vodama zapadne Istre
do 12 nautičkih milja od polaznih crta, te će se primjenjivati od potpune implementacije arbitražne
odluke u vezi sa sporazumom o arbitraži sklopljenog između dviju država. Svaka od država, i
Slovenija i Hrvatska, će smjeti izvršiti izlov u količini od 100 tona, te imati flotu od 25 ribarskih
brodova (od toga 5 opremljenih kočama).
Profesionalni ribarski brodovi koji su registrirani i djeluju samo na području zapadne Istre će smjeti
koristiti koče do sredine 2014. godine, dok će ograničen broj negospodarskih plovila smjeti koristiti
jednostruke mreže stajaćice ukupne duljine do najviše 200 metara na cijelom području hrvatske
obale do kraja 2014. godine.
Prometna politika: Pogodnosti za hrvatske brodove
Do kraja 2014. godine usluge prijevoza u kružnim putovanja između hrvatskih luka brodovima
manjima od 650 tona smjet će vršiti samo hrvatski brodovi. Tijekom tog prijelaznog razdoblja,
Europska komisija može, po obrazloženom zahtjevu od države članice EU, odlučiti da hrvatski
brodovi ne smiju vršiti usluge prijevoza u kružnim putovanjima između luka te države članice
ako vršenje tih usluga ozbiljno remeti ili postoji opasnost da će ozbiljno poremetiti unutarnje tržište
prijevoza u toj državi članici. Pored toga, Hrvatska može ostaviti na snazi ugovore o koncesiji
za obavljanje javnog prijevoza u linijskom pomorskom prometu do kraja 2016. godine, što će
omogućiti da samo hrvatski prijevoznici obavljaju takvu vrstu prijevoza.
ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE
CLIENT ALERT
croatian Law
Tijekom razdoblja od dvije godine od dana pristupa Hrvatske
Europskoj uniji, hrvatskim poduzetnicima koji obavljaju cestovni
prijevoz robe neće biti dopušteno vršiti kabotažu u drugim državama
članicama. Sadašnje države članice mogu produljiti trajanje
takve zabrane za dodatni rok od dvije godine. Svaka od država
članica može u svako doba odlučiti da će prestati primjenjivati
tu zabranu, ali, u razdoblju od četiri godine od dana pristupanja
Hrvatske, dopušteno je zabranu vratiti na snagu u slučaju ozbiljnih
poremećaja na nacionalnom tržištu koji su uzrokovani ili otežani
kabotažom. Kabotažu će u Hrvatskoj smjeti vršiti samo prijevoznici
iz onih država članica koje su prestale primjenjivati zabranu prema
hrvatskim prijevoznicima. Niti jedna od tih zabrana ne smije dovesti
do toga da hrvatski prijevoznici imaju veća ograničenja u vršenju
kabotaže u bilo kojoj od država članica od onih koja su bila na snazi
na dan potpisa Ugovora o pristupanju.
This memorandum has been prepared solely
for the purpose of general information and is
not a substitute for legal advice.
Therefore, WOLF THEISS accepts no
responsibility if – in reliance on the
information contained in this memorandum –
you act, or fail to act, in any particular way.
If you would like to know more about the
topics covered in this memorandum or our
services in general, please get in touch with
your usual WOLF THEISS contact or with:
Wolf Theiss - Zagreb Branch
Ivana Lučića 2A
Eurotower, 19th Floor
HR-10000 Zagreb, Croatia
Silvije Cvjetko
[email protected]
Luka Čolić
[email protected]
Dora Gaži Kovačević
[email protected]
Vedrana Iveković
[email protected]
Saša Jovičić
[email protected]
Anela Kedić
[email protected]
Nikola Mirković
[email protected]
Danijel Pribanić
[email protected]
Aleksandra Raach
[email protected]
Tel.: +385 1 4925 400
Fax: +385 1 4925 450
www.wolftheiss.com
ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE