close

Enter

Log in using OpenID

46% - Dubrovačko-neretvanska županija

embedDownload
Dubrovačko-neretvanska županija
Strategija razvoja turizma
Dubrovnik, 31.07.2012.
0
Sadržaj
1. Uvod
2. Dijagnoza
3. Stavovi radne skupine
4. Primjer najbolje prakse
5. Strateški okvir i model rasta
6. Projekti
7. Upravljački model
1
UVOD
2
Zadatak
Definirati strateški okvir za konkurentski razvoj
Konceptualizirati i tržišno profilirati prostor DNŽ
Definirati proizvode, investicijske projekte i programe konkurentnosti
Definirati upravljački model za DNŽ
NAPOMENA: Prema zakonu o regionalnom razvoju riječ je o tipu dokumenta
koji temeljem nezavisne ekspertize i participativnog procesa izvođenja
projekta stvara osnove za usuglašavanje svih ključnih interesnih subjekata u
razvoju turizma Županije.
3
Procedure
Do sada obavljene aktivnosti obuhvaćaju sljedeće:
Obilazak terena i intervjui s ključnim subjektima (javni sektor)
Intervjui s glavnim subjektima privatnog sektora
‘Desk’ istraživanje – opća situacija DNŽ
Procedure
Obrada statističkih podataka (TZ i DZS), uz dodatna ‘desk’
istraživanja – turističke performanse industrije
Internet istraživanje za interesne subjekte (posebno javnog,
posebno privatnog sektora) u županiji – stavovi o konkurentnosti
elemenata turističke ponude
Prezentacija rezultata situacijske i tržišne analize te interna
radionica s Radnom skupinom (srpanj 2011.)
Web anketa radne skupine o ključnim pitanjima pozicioniranja i
modela rasta (kolovoz i rujan 2011.)
Broj intervjua / radionica
Broj lokalnih sudionika
Broj konzultant-dana na terenu
Prijeđeni km na području Županije
30
120
80
3.000
4
DIJAGNOZA
5
Makro situacija – 2010./2011.
Struktura i performanse smještaja
Udio u
smještaju
Noćenja
Udio u
noćenjima
Zauzetost
Jed. pot.
po noćenju
u€
Ukupan
prihod
(mil. €)
Hoteli
35,0%
2.670.848
56,1%
32,3%
130
347
Kampovi
10,0%
266.896
5,6%
11,6%
45
12
Privatni
smještaj
48,0%
1.477.108
31,0%
13,1%
56
83
7,0%
342.387
7,2%
23,6%
n.d.
n.d.
100,0%
4.757.239
100,0%
20,4%
90
450 - 500
Ostalo
UKUPNO
Ukupan prihod sektora (hoteli i restorani) od 200 mil. €, gubitak od 40 mil. €
Procijenjeni ukupni prihod od turizma u županiji od 450 do 500 mil. €
5.245 direktno zaposlenih u turizmu (23,8% od ukupno zaposlenih)
12.000 do 14.000 ukupno zaposlenih u turizmu (45 do 55% od ukupno zaposlenih)
6
Mikro situacija
KPI hotelijerstva DNŽ u usporedbi s ostalim regijama i prosjekom Hrvatske
Južna
Dalmacija
(DNŽ)
Istra
Kvarner
Godišnji TRevPAR (Euro)
45,1%
102,22
46,09
23.627
41,6%
64,62
26,86
15.055
43,7%
55,82
24,40
14.293
38,7%
68,82
26,65
15.266
GOP % od poslovnog prihoda
34,6%
25,2%
27,8%
Prosječan broj zaposlenih po sobi
0,28
11.819
36,8%
0,22
8.514
26,1%
9,3%
22,7%
65,1%
2,9%
4,1
Prosječna godišnja zauzetost soba
Prosječna ostvarena cijena sobe (Euro)
Dnevni RevPAR (Euro)
Prosječna mjes. bruto plaća po zaposlenom (u Kn)
Trošak rada (% od poslovnog prihoda)
Poslovni gosti
Individualni odmorišni gosti
Alotmani i grupe
Ostali gosti
Razdoblje od posljednjeg obnavljanja (godine)
Dalmacija bez Unutrašnjost
DNŽ
bez Zagreba
Zagreb
Hrvatska
(prosjek)
47,6%
71,19
33,86
26.923
56,8%
102,57
58,26
38.897
42,4%
70,72
29,99
17.018
36,5%
27,0%
22,5%
29,3%
0,32
7.606
34,2%
0,36
7.296
30,2%
0,68
6.537
35,2%
0,45
9.399
33,2%
0,29
8.438
31,4%
1,3%
22,3%
75,1%
1,3%
2,3%
26,0%
71,0%
0,7%
5,6%
14,6%
78,3%
1,5%
24,3%
31,4%
42,4%
1,9%
58,9%
10,7%
16,2%
14,3%
4,6%
21,8%
71,9%
1,6%
7,8
8,2
5,3
7,0
7,0
7,0
Izvor: Istraživanje
poslovanja
hotelijerstva
Hrvatske, Horwath
HTL Zagreb,
siječanj 2011.
* Prikazani su izračunati prosjeci prognoze rezultata 2010. dobivene od hotelijera krajem 2010.
U nove objekte investirano 700 do 800 mil. € u posljednjih 10 godina
Novoizgrađeni/obnovljeni objekti uglavnom na razini 4 ili 5*
Hoteli imaju ostvarenu cijenu iznad, a zauzetost u okviru hrvatskog
prosjeka
Sadašnje performanse ne osiguravaju povrat na investiciju
7
Konkurentske snage (lokalni stavovi)
Stvoreni resursi
Podupirući
faktori
Upravljanje
destinacijom
Stanje tržišta
Smještaj
Zračna luka
Sigurnost
destinacije
Međunarodna
prepoznatost
destinacije
Turistički
vodiči i
informacije
Dobrodošlica i
uslužnost
Vrijednost za
novac
Imidž
destinacije
Turistički
programi
Komunikacija i
povjerenje
Stručnost i
sposobnost
Struktura
gostiju
8
Konkurentske slabosti (lokalni stavovi)
Stvoreni resursi
Faktori
podrške
Upravljanje
destinacijom
Stanje tržišta
Aktivnosti
zasnovane na
prirodi
Cestovna
povezanost
Suradnja s
državom (tur.
politika)
Potrošnja
gostiju
Noćni život
Pomorska
povezanost
Vizija
destinacije
Sklad ponude i
tržišnih
trendova
Vansezonske
aktivnosti i
događaji
Kanalizacijska
mreža
Turistički /
hotelski
treninzi
Broj gostiju
9
Turistički lanac vrijednosti
Institucije podrške: Ministarstvo turizma, Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo kulture, banke i sl.
Dobavljači hrane, tekstila, drva i sl.
I
N
D
I
R
E
K
T
N
I
Unapređenje
prodaje DNŽ
Namještaj i oprema
Lučka
uprava
Promotivne
aktivnosti
Ministarstvo
prometa
Održavanje
Komunikacija,
press i mediji
Vizni režim
Marketing i
prodaja
Promet
Smještaj
Matična
zemlja
Trgovine (u
smještaju)
Industrija hrane i
ruralna područja
Putnička
agencija
Call
centri
Avio
kompanije
Tour operateri i
veletrgovci
Proizvođači
Signalizacija
Tehnološke
trgovine/uvozi
Industrijske
tvornice
Menadžment
Dobavljači
hrane i pića
Hrana i piće
Dobavljači
rukotvorina
Održavanje
Rukotvorine
Turistički resursi i
atrakcije u
destinaciji
Hoteli
Barovi i
restorani
Trgovine
Autobusi
Apartmani
Noćni
klubovi
Zanatlije
Taxi službe
Gostinjske
kuće
Fast food
Trgovine
hranom
Hosteli
Prirodni resursi:
more, jezera,
rijeke, planine,
šume, flora i
fauna, itd.
Kiosci
Ostali oblici
transporta
Brošure
Suveniri
Benzinske
Izleti, ekskurzije i
ture
Usluge podrške
Programi
Info centri
Organizacija
Trgovine
mješovitom
Samostalni
turistički vodiči
Praonice
Kulturni resursi
arheologija,
etnika, muzeji,
atrakcije,
glazba, ples,
legende,
festivali, itd.
Radionice za
rukotvorine
Iz matične zemlje do
destinacije
Loše
Osrednje
Dobro
Vele- i malotrgovci
Restauracija
Rent a car
Pomorski
prijevoz
Knjige, CDovi,
DVDovi
Skladištenje i distribucija
Tranzitna
destinacija
Internet
Trgovine
Građevinarstvo i nekretnine
Minstarstvo turizma
Organizacija i
booking putovanja
D
I
R
E
K
T
N
I
Carina
Umjetnici
(slikari,
glazbenici, i sl.)
Vodiči transfera
i pratnja
Turistički paketi
Wellness i
SPA
Sigurnost i
usluge
banaka
Internet
caffe-i
U destinaciji
Otpad
Građevinsk
i materijal
Energija
Voda
Edukacija
Infrastrukturalna podrška
Komunikacije
Javna sigurnost
i zdravstvo
10
Ključni nalazi
• Paradoks tržišnog profiliranja regije (županije) u uvjetima dominacije
biznisa grada i brenda “Dubrovnik” (pitanje odgovornosti za razvoj)
• Fragmentirano upravljanje i neusuglašenost interesnih skupina
(osobito između privatnog i javnog sektora)
• Inkompatibilnost turističkih i razvojnih modela različitih klastera
• Ograničen lanac vrijednosti (proizvodi i usluge) za komercijalizaciju
van glavne sezone
• Još uvijek nizak ROI u hotelskoj industriji
• Građevinarstvo, promet nekretninama, prijevoz i trgovina visoko
ovisni o turizmu koji je nedovoljno produktivan
• Neaktivirana imovina na atraktivnim lokacijama u čekanju
• Poseban problem sukob proizvoda u glavnoj sezoni u gradu
Dubrovniku i sustav upravljanja posjetiocima
11
STAVOVI RADNE SKUPINE
12
Osnovni elementi strategije
-"Dubrovnik Rivijera" je upscale lifestyle
destinacija sa 8-9 mjeseci punog poslovanja
(model Cannes – Provansa)
-Brand "Dubrovnik Rivijera" podupire
63%
ISPITANIKA
83%
ISPITANIKA
-Suglasnost s klasterskom podjelom
80%
ISPITANIKA
13
Klasterska pozicioniranja / tržišni rang
Klaster
Budget
Konavle
Midscale
Upscale
43%
57%
Dubrovnik
Neretva
Pelješac
Korčula
Lastovo
Mljet
77%
39%
Luxury
23%
46%
77%
23%
46%
46%
54%
23%
70%
23%
14
Klasterski proizvodi
Klaster
Proizvod #1
Proizvod #2
Proizvod #3
Rural/gastro 93%
Sunce i more 57%
Golf 43%
Događaji 77%
MICE 69%
Sunce i more 46%
Neretva
Rural/gastro 92%
Sport/rekreacija 85%
Specijalni interesi 80%
Pelješac
Rural/gastro 100%
Sunce i more 77%
Specijalni interesi,
sport, nautika 31%
Korčula
Sunce i more 85%
Nautika 85%
Zdravlje i wellness te
rural/gastro 39%
Lastovo
Nautika 92%
Sunce i more 77%
Rural/gastro 62%
Sunce i more 77%
Specijalni interesi 69%
Rural/gastro 62% te
Nautika 53%
Konavle
Dubrovnik
Mljet
Rural/gastro, nautika i golf kao proizvodi od kojih se najviše očekuje.
15
Smještajni kapaciteti na kojima se temelji ponuda klastera:
Klaster
Smještaj #1
Smještaj #2
Smještaj #3
Agroturizmi 77%
Tradicionalne ruralne
kuće 77%
Mali obiteljski hoteli
77%
Hoteli 100%
Mali obiteljski hoteli
85%
Turistički resorti te
marine po 39%
Neretva
Agroturizmi 92%
Mali obiteljski hoteli
85%
Tradicionalne ruralne
kuće 54%
Pelješac
Hoteli 62%
Mali obitelljski hoteli
46%
Agroturizmi 46%
Korčula
Hoteli 100%
Mali obiteljski hoteli
62%
Privatni smještaj 39%
Lastovo
Mali obiteljski hoteli
69%
Privatni smještaj 62%
Hoteli 46%
Mljet
Mali obiteljski hoteli
69%
Hoteli 54%
Privatni smještaj 46%
Konavle
Dubrovnik
Mali obiteljski hoteli kao odraz promjene iskustvene strukture destinacije
16
PRIMJER NAJBOLJE PRAKSE
17
Azurna obala – Faktografija
152.000 kreveta +
160.000 vikendica
11 milijuna
dolazaka, 64
milijuna noćenja
550 registriranih
seoskih
domaćinstava
600.000 dolazaka
u zaleđu
50.000 zaposlenih
u turizmu (18%)
36 marina sa
18.271 vezom, 6
luka za cruising
995.000 cruise
gostiju
Sezonci 17,5%
1 kvartal=20%, 2. kvartal=27%, 3.kvartal=
35%, 4.kvartal=18%
zauzetost smještaja po mjesecima
Godišnji
prosjek
Hoteli
Apartmani
Ukupni prihod od turizma = 4,5 milijardi EUR
18
Azurna obala – Turistička infrastruktura
8 konferencijskih i
konvencijskih centara
15 ski centara sa 250 staza
20 golf terena
130 muzeja
10 zabavnih / tematskih parkova
14 talasoterapijska centra i 1
termalni spa
100 parkova i vrtova otvorenih
javnosti
17 casina
30 izložbeno-sajamskih
prostora
145 hotela sa 470 dvorana
ukupni kapacitet oko 10.000
delegata
2 aerodroma – Nica (10 milijuna putnika)
i Cannes (75.000 putnika)
200 plaža s koncesijom
257 putničkih agencija
(DMC-a)
Prosječna dnevna potrošnja
domaći gost – 54€
kratki odmor (do 3 dana) - 168€
komercijalni smještaj – 105€
poslovni gost – 123€
strani gost – 73€
dugi odmor (4+ dana ) – 60€
ne komercijalni smještaj – 44€
izletnik – 60€
19
Ključni faktori uspjeha
Jasna vizija
razvoja turizma
Stanovništvo
(rezidenti) kao
promotor
destinacije
Organizacija i
upravljanje
turizmom
Fokus na tržišne
niše
Fokusirani razvoj
proizvoda –
poluge rasta
Dostupnost
20
STRATEŠKI OKVIR I MODEL RASTA
21
Strateški okvir
•S kakvom
percepcijom
na tržištu
• Što hoćemo
VIZIJA, CILJEVI I
SMJERNICE
TRŽIŠNI KONCEPT
I POZICIONIRANJE
MODEL
PROIZVODI I
SEGMENTI
RASTA
•Koliko i
kakvog rasta
•S čime i s
kime
22
Strateški koncept
Osigurati profil destinacije sa „smislom” i održivosti na dugi rok
Ukloniti trenutne konflikte i stvoriti „sinergije”
23
Vizija
Dostići standard upscale globalne turističke destinacije u
razdoblju od 10 godina
Optimizirati korištenje postojećih kapaciteta i resursa i ubrzano
nadograditi nedostajuće elemenata lanca vrijednosti
Istinski ustrajati na modelu održivog razvoja i podržati nove
investicijske projekte samo ako su dodatak kvaliteti i imidžu
globalne upscale turističke destinacije
24
Izjava o viziji
„Dubrovnik rivijera” je globalno prepoznata upscale
turistička destinacija, i jedna od vodećih na Mediteranu
(svijetu).
Svoje jedinstveno prirodno i kulturno naslijeđe
strukturira i interpretira kao nezaboravno turističko
iskustvo usmjereno gostima koji cijene autentične
vrijednosti i kvalitetu doživljaja u izvornom jadranskomediteranskom okruženju.
25
Izjava o viziji
Grad Dubrovnik je centar i landmark regije koji živi cijelu
godinu
na temelju aktivnosti povezanih s kulturom,
događanjima i kongresima.
Arhipelag otoka i otočića je utočište za ladanje iskusnih i
zahtjevnih
poklonika
uživanja
u
moru
i
nautici,
a
unutrašnjost otoka njeguje i interpretira osobitu agrikulturu
i gastronomiju.
Na prostorima obale, ali i unutrašnjosti, koji dosad nisu bili
predmet
Dubrovnik
turističkog
ili
Rivijera
razvija
opće
gospodarskog
nove,
inovativne
razvoja,
i
visoko
kvalitetne resorte koji maksimalno respektiraju krajolik i
socio-kulturni supstrat ovog jedinstvenog prostora.
26
Strateški ciljevi
.
Porast turističkog volumena (noćenja) od 60 do 70%
Porast zauzetosti kapaciteta od 50%
.
Dodatni rast kapaciteta od 10.000-15.000 kreveta
Porast jedinične potrošnje gostiju od 50%
Rast volumena biznisa proizvoda MICE, Rural&gastro i Nautika po
osnovi novih investicija (3 do 5 puta)
Rast proizvoda Događaja, Touringa i Kratkih odmora uz
profesionalnu podršku destinacijskog menadžmenta i marketinga
27
Strateške smjernice > investicije
SMJEŠTAJ
Obnova postojećih
kapaciteta
TURISTIČKA
INFRASTRUKTURA
Marine
3-6 GODINA
ATRAKCIJE
Visitor management
sustav Dubrovnika
5 GODINA
Home port
Green field
3-5 GODINA
5-10 GODINA
Golfovi
Mali hoteli
3-6 GODINA
1-10 GODINA
Kongresni centar
Interpretacijski
centri:
1. Izložbeni centar DB
2. Konavoska čipka
3. Centar „Kamenica”
4. Marko Polo
5. Centar „Mandarina”
OPĆA INFRASTRUKTURA
Luka Ploče
3-5 GODINA
Koridor V c
5-8 GODINA
Neretva
8-10 GODINA
Odvodnja
5-7 GODINA
Pelješki most
4-6 GODINA
3-6 GODINA
28
Tržišno pozicioniranje
Dubrovnik Rivijera (i otoci)
POZICIONIRANJE
Veličanstvena rivijera
VRIJEDNOSTI
Prepoznatljivost
Kreativnost
DIFERENCIJACIJA
Kultura i
naslijeđe
IMIDŽ
Autentična i
elegantna
29
Klasteri DNŽ
30
Tržišno pozicioniranje klastera
Konavle - “LADANJE”
Ruralni životni stil visoke kvalitete
Upscale (9 mjeseci)
Dubrovnik - “LE CHIC”
Životni stil i provod
Upscale (10 mjeseci)
Pelješac - “CARSTVO VINA”
Gastronomija i enologija
Midscale (8 mjeseci)
Neretva - “JADRANSKI VRT”
Agrikultura i blagostanje
Midscale (8 mjeseci)
Korčula - “OTOK ZA ŽIVOT”
Jadranski kontrasti
Upper midscale (8 mjeseci)
Mljet - “OTOK PARK”
Raznolikost prirodnih fenomena
Midscale (7 mjeseci)
DUBROVNIK
RIVIJERA
Lastovo - “SKROVIŠTE”
Dolce far niente
Midscale (7 mjeseci)
31
Turistički proizvodi DNŽ
Sunce i more
Nautika
Ruralni
Specijalni interesi
Događaji
Touring
MICE
Kratkli odmori
Rezidencijalni
32
Proizvodi prema klasteru i potencijalu
SUNCE I
MORE
NAUTIKA
RURALNI
SPECIJALNI
INTERESI
DOGAĐAJI
TOURING
REZIDENCIJALNI
MICE
KRATKI
ODMORI
KONAVLE
DUBROVNIK
NERETVA
PELJEŠAC
KORČULA
LASTOVO
MLJET
33
Model rasta - proizvodi
2010.
Proizvod
Sunce i more
Noćenja
2020.
Udio
Noćenja
Udio
∆
Porast
3,600,000
74%
4,370,000
56%
770,000
21%
MICE
320,000
7%
820,000
11%
500,000
156%
Nautika
150,000
3%
665,000
9%
515,000
343%
Rural & gastro
70,000
1%
395,000
5%
325,000
464%
Touring / kultura
200,000
4%
300,000
4%
100,000
50%
85,000
2%
330,000
4%
245,000
288%
200,000
3%
200,000
715,000
9%
485,000
Događaji
Cruising
OSTALO
230,000
UKUPNO
4,885,000
5%
7,795,000
211%
60%
34
Model rasta - smještaj
2010.
kreveti
2020.
udio
kreveti
udio
∆
novi kapaciteti
prema PP
22,471
35%
33,700
46%
11,229
40,000
6,761
11%
6,985
10%
224
5,500
28,735
45%
22,375
31%
-6,360
NAUTIKA
2,095
3%
5,500
8%
3,405
OSTALO
3,665
6%
4,500
6%
835
UKUPNO
63,727
HOTELI
KAMPOVI
PRIVATNI SMJEŠTAJ
73,060
9,333
7,000 vezova
45,500
Ukupni rast generiran prije svega rastom hotelskih i nautičkih kapaciteta
80% rasta hotelskih kapaciteta kroz veće brownfield i greenfield projekte, a 20% kroz male obiteljske hotele
(uglavnom kroz prelazak iz privatnog smještaja)
35
Model rasta - zauzetost
2010.
noćenja
HOTELI
2020.
udio
zauzetost
noćenja
udio
zauzetost
2,670,848
56%
33%
4,957,650
63%
40%
266,896
6%
11%
438,300
6%
17%
1,477,108
31%
14%
1,532,650
20%
19%
OSTALO
342,395
7%
16%
896,400
11%
25%
UKUPNO
4,757,247
100%
20%
7,825,000
100%
29%
KAMPOVI
PRIVATNI
SMJEŠTAJ
36
PROJEKTI
37
Projektna osnova modela rasta
Golf u Konavlima
Aktivacija imovine u Župi i Dubrovniku
Mega resort u klasteru Dubrovnik
Golf Resort Dubrovnik
Luka nautičkog turizma na Korčuli
8
7,8
Kamp u klasteru Neretva
Luka nautičkog turizma na Mljetu
7
Luka nautičkog turizma na Lastovu
90
Hotel na Korčuli
5,9
80
70
Luka nautičkog turizma na Pelješcu
6
Resort u Konavlima
5
60
Resort projekt na Pelješcu
4,9
50
Resort na Mljetu
Luka nautičkog turizma na Neretvi
4
Resort na Lastovu
3
100
Zauzetost kapaciteta
Ostvarena noćenja
u milijunima
Kongresni centar
29
23
20
40
30
20
10
2
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
Prognoza prosječne godišnje stope zauzetosti kapaciteta u %
38
Ključni investicijski projekti (1)
#
Projekt
Opis
Stavljanje u pogon neaktivirane imovine (hotela, resorta)
Aktivacija imovine
u
Platu, Mlinima, Srebrenom, Kuparima i gradu
1
u Župi i Dubrovniku
Dubrovniku)
Kapacitet
Klaster
Investicija
Prioritet
4.500 do
5.500
kreveta
Dubrovnik
300 do 400
milijuna €
1
Kongresno-izložbeni centar
25-30.000
m2
Dubrovnik
40 do 50
milijuna €
1
2
Kongresni centar
3
Marina Mljet
Neizostavna tranzitna luka na jedrenjima duž jadranske
obale i južnim Jadranom. Nautička "vrata" NP Mljet
150 vezova
Mljet
9 do 11
milijuna €
1
4
Marina Lastovo
Islandhopping marina s uslugama stacionara i tranzita
150 vezova
Lastovo
4,5 do 6,5
milijuna €
1
5
Golf Dubrovnik
Golf projekt 18 rupa s novim smještajnim kompleksom
80 do 100
milijuna €
1
6
Resort Konavle
Turistički ruralni resort s autohtonom ponudom
smještaja, hrane i pića s pogledima na Jadransko more
800-1000
kreveta
Konavle
90 do 100
milijuna €
1
7
Resort Mljet
ECO turističko naselje srednje do visoke katerogije, uz
mogućnost obrazovnih programa i ekološko orjentiranih
aktivnosti
400-430
kreveta
Mljet
20 do 25
milijuna €
1
8
Resort Lastovo
Turističko naselje visoke katerogije s istaknutom
poveznicom s otokom (eko/etno) i obrazovanjem
400-500
kreveta
Lastovo
30 do 40
milijuna €
1
2 igrališta
Dubrovnik
1200 kreveta
Fotografija: photostock,
FreeDigitalPhotos.net
39
Ključni investicijski projekti (2)
#
Projekt
Opis
Kapacitet
9
Golf Konavle
Golf igralište s 18 rupa
10
Mega Resort
Dubrovnik
(Primorje)
Turistički resort najviše kategorije s ekskluzivnim
sadržajima, prilagođeno najvišim tržišnim zahtjevima.
11
Marina Korčula
Nautička marina na ulazu u južno jadranski akvatorij.
Tranzitna luka na jedrenjima duž jadranske obale.
250 vezova
12
Kamp Neretva
Avanturistički ECO kamp za bavljenje sportom i
upoznavanje prorodnih bogatstava klastera
13
Hotel Korčula
Hotel s dominantnim proizvodom vezanim uz Sunce i
more
14
Marina Pelješac
15
16
Klaster
1 igralište
Konavle
Investicija Prioritet
2-3 milijuna
2
€
150-200
milijuna €
2
Korčula
11-13
milijuna €
2
150 parcela
Neretva
0,7-1
milijun €
2
600-800
kreveta
Korčula
30-40
milijuna €
2
Nautička marina na poluotoku Pelješcu. Marina pogodna
100 vezova
za istraživanje poluotoka, gastronomije i vina.
Pelješac
5,5-7,5
milijuna €
2
Resort Pelješac
Plažni resort projekt koji pruža maksimalnu uslugu
dominantno obiteljima s djecom svih uzrasta.
700-900
kreveta
Pelješac
40-50
milijuna €
2
Marina Opuzen
Nautička marina na rijeci Neretvi. Marina pogodna za
istraživanje toka Neretve.
60-80 vezova
50 suhi vez
Neretva
4-6 milijuna
€
2
3500 kreveta Dubrovnik
Fotografija: photostock,
FreeDigitalPhotos.net
40
Ključni projekti konkurentnosti
Opći projekti konkurentnosti
(Županija)
Projekti upravljanja
Projekti infrastrukture
Projekti poboljšanja javnih
usluga
Projekti edukacije
Klasterski projekti konkurentnosti
Atrakcije / Turistička
infrastruktura
Usluge
Smještaj
41
Projekti konkurentnosti (razina Županije i klastera)
Projekti upravljanja
Projekti infrastrukture
Atrakcije / Turistička infrastruktura
DMO Županije
Sustav kvalitete
Dostupnost (kopnom)
Dostupnost (morem)
Sustav olakšica i poticaja za razvoj i
investicije u turizmu
Dostupnost (zrakom)
Projekt kvalitete privatnog
smještaja
Projekti vodoopskrbe
Projekt standardizacije i sustava
kvalitete u ruralnom turizmu
Javni (turistički) prijevoz
Sustav kvalitete
Eko oznake kvalitete
Podizanje kvalitete kanalizacijskog
sustava
Projekt specijalizacije gastronomske ponude
Pješačke i biciklističke staze
Izgradnja plinovodne mreže
Sustav Turističkih Info Centara
Sustav turističkog informiranja
Tretman otpadnih voda
Projekt plaža
Šetnice uz more
Sustav označavanja
Diversifikacija i specijalizacija
smještajnih kapaciteta
Pristupne i lokalne ceste
Kušaonice vina i maslinovog ulja
Sustav vidikovaca
Eko park
Centar za sportove na vodi
Ture otoka
Vinske ceste
Ronilački centar
Projekt uređenja javnih prostora
Uređenje urbanih centara
turističkih klastera DNŽ
Edukacija i trening zaposlenih u
turizmu
Zaštita povijesno-kulturnih
građevina i konzervacija
Projekt edukacije lokalnog
stanovništva o turizmu
Nagrade i priznanja
Regulacija gradnje u turističkim
područjima
Edukacijski centar za eko
proizvodnju
Gradski / općinski planovi koji se
odnose na okoliš, estetiku,
kulturno i prirodno nasljeđe itd.
Edukacijski programi
….
Prirodno nasljeđe i zaštita okoliša
…
Dubrovnik (sistem upravljanja posjetiteljima)
Interpretacijski centri:
Projekti edukacije
Projekti poboljšanja javnih usluga
Konavoska čipka (Klaster Konavle)
Kamenice (klaster Pelješac)
Marko Polo (klaster Korčula – nadogradnja / poboljšanje)
Mandarine Neretve (klaster Neretva)…
Usluge
Projekti marina (relevantni
klasteri)
10 restorana lokalne kuhinje
5 restorana sa franšizom
….
Smještaj
Diverzifikacija smještajnih
kapaciteta
Boutique hoteli (grad
Korčula)
Ruralni hoteli
Agroturizmi
Ruralne kuće za odmor
Rualni B&B
Ruralni resort
42
UPRAVLJAČKI MODEL
43
Zašto sustav DMO?
44
DMO – jedina poluga za rast konkurentnosti!
Razvoj destinacije je proces koji zahtjeva vrijeme
kome je potrebna profesionalna podrška
Početni kapital za upravljanje projektom i razvoj organizacije
mora biti dostupan
Jaka politika turizma je esencijalna
Postojanje političke volje za razvoj destinacije
Praksa upućuje na regiju kao prostor izgradnje konkurentnosti
Regije će biti ključ za identifikaciju potencijala i suradnju sa
europskim fondovima;
Primjeri Toskane, Katalonije, Provence-Alpes-Côte d'Azur –
izvrsnost u upravljanju turizmom i dobri rezultati - nužnost
kreiranja modela upravljanja turizmom na razini regije
45
Konceptualni model DMO
DMO model (klaster / regija…)
Planiranje
razvoja
destinacije
Upravljanje
destinacijom
•
Evaluacija
turističkog
potencijala destinacija i
monitoring procesa
•
Zaštita i turistifikacija
jedinstvenih
resursa
destinacije
•
Model
suradnje
i
konzultacija sa svim
subjektima u destinaciji
•
Osiguranje kvalitetnih i
pozitivnih
doživljaja
gosta
•
Fokus na identifikaciju i
promociju investicijskih i
infrastrukturnih
projekata
•
•
Planiranje
potrebnih
ljudskih
resursa,
generiranje
lokalne
zaposlenosti
i
osiguravanje
adekvatnosti
radne
snage
•
Dugoročne
turističke
strategije kao osigurač
održivog rasta
Koordinacija sa lokalnim
destinacijskim
upravama i lokalnom
industrijom
Destinacijski
marketing
•
Kontinuirano
istraživanje tržišta
•
Identifikacija i ciljanje
korektnih i pravih tržišta
•
Podizanje
razine
svjesnosti
i
objašnjavanja koristi na
ciljnim
tržištima
i
tržišnim segmentima
•
Podizanje
‘yielda’
poslovnih pokazatelja
i
46
Koristi uspostavljanja modela
Konkurentnost
destinacije
Povećana atraktivnost
koja se očituje u
intenziviranju
broja
posjetitelja i povećanju
‘yield’-a
Konkurentske
prednosti u odnosu na
druge destinacije
Strukturirani
kontinuirani
investicija
i
priljev
Zadovoljstvo tržišta
Isporuka
obećanja
danog u brandu
Povećani
broj
ponovnih posjetitelja
Povećana reputacija i
pozitivan
imidž
destinacije
Ekonomska,
društvena i
prirodna (ekološka)
održivost
Povećani direktni i
indirektni
doprinos
turizma destinacijskoj
ekonomiji
Podrška
lokalne
/
regionalne zajednice
razvoju turizma
Kontrola
utjecaja
ekologiju
prirodnih
i monitoring
turizma na
i održivost
sustava;
Dugoročna
sposobnost industrije
za održivim rastom
Efikasna
partnerstva
Kontinuirani proces
unaprjeđenja
Izbjegavanje
dupliciranje resursa i
truda
Rano
prepoznavanje
nadolazećih trendova
Fokus na cjelokupni
lanac
turističke
vrijednosti od dolaska
do odlaska
Podizanje atraktivnosti
turizma u lokalnim
destinacijama
Razvijanje inovacija i
novih tehnologija u
turizmu
Permanentno
osvježavanje
destinacijskog branda
Minimaliziranje
konflikta
između
turističkog i ostalih
sektora
47
Prijedlog strukture
DMO DNŽ
UPRAVNI ODBOR (refleks lanca vrijednosti)
Predstavnici administrativnih jedinica (općine, gradovi)
Ključne institucije javnog sektora (komunalna, prometna poduzeća i sl.)
Predstavnici ključnih tvrtki privatnog sektora (hotelijeri, tur. infrastruktura, itd.)
IZVRŠNI ODBOR
3 člana (koja bira Upravni odbor)
3 člana (rotirajuće funkcije)
RAZINA TURISTIČKE
DESTINACIJE
DNŽ
DIREKTOR DMO-a
Strategija ,
planovi,
investicije…
Razvoj
turističkih
proizvoda i
konkurentnosti
destinacije
Zakoni,
financije i
ljudski resursi
Marketing
Akcijski planovi, budžet, upravljanje projektima…
RAZINA
GRADOVA,
OPĆINA,
MJESTA
TZ
destinacije
TZ
destinacije
TZ
destinacije
TZ
destinacije
TZ
destinacije
TZ
destinacije
TZ
destinacije
TZ
destinacije
TZ
destinacije
TZ
destinacije
48
Hvala na pažnji!
49
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
3 876 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content