close

Enter

Log in using OpenID

2 F2_zakoni geometrijske optike.pdf

embedDownload
Fizika 2
Optika
Geometrijska optika
2009/10
1
Geometrijska optika
-empirijska, aproksimativna (vrijedi uz
određene uvjete)
-svjetlost se proučava kao pravocrtna
pojava koja se širi brzinom
c0=3108 ms-1 u vakuumu
-svojstva svjetlosti objašnjena su
zakonima geometrijske optike
2
Zakoni geometrijske optike
1. Zakon pravocrtnog širenja svjetlosti:
U homogenom prozirnom sredstvu svjetlost se širi
pravocrtno. zastor
Ogib;
A

geometrijska sjena
svijetle i tamne pruge

B
fizikalna optika
Geometr. optika
Zakon pravocrtnog širenja svjetlosti vrijedi za velike prepreke; kod
malih prepreka javlja se ogib radi očitovanja valne prirode svjetlosti
(slika, zrake se šire u svim smjerovima). U blizini velikih masa (npr.
Sunce) zraka svjetlosti skreće-opća teorija relativnosti
Ray Tracing
Geometrijska optika je
trasiranje puta zrake
svjetlosti.
Analiza uloge sjene
pomoću trasiranja zraka
svjetlosti
4
St Joseph the Carpenter, Georges de La Tour, (1654)
Sjene
Veličina i oštrina sjena ovisi o veličini i udaljenosti
izvora svjetla i objekta čiju sjenu promatramo
5
Stvaranje sjene
Pratimo zrake svjetlosti od izvora do zaslona
– vidi se lokacija dubokih sjena (umbra) i polusjene (penumbra).
Izvor svjetlosti
Objekt
zaslon
Penumbra
UMBRA
Penumbra
Zakon pravocrtnog širenja svjetlosti vrijedi za velike prepreke; kod malih prepreka
javlja se ogib radi očitovanja valne prirode svjetlosti (slika, zrake se šire u svim
smjerovima). U blizini velikih masa (npr. Sunce) zraka svjetlosti skreće-opća teorija
6
relativnosti
Nedosljedne sjene
Perspektiva na
ovoj slici je
prilično
dobra, ali što
nije u redu sa
sjenama?
Rođenje Djevice
Fra Carnevale, 1467
7
Inconsistent Shadows
Sjena raste?
Sjena pada?
Bez sjene?
Duge sjene
s lijeva na desno
The Birth of the Virgin
Fra Carnevale, 1467
8
2. Zakon nezavisnosti širenja snopova zraka
svjetlosti:
Ako jedan snop zraka svjetlosti prolazi kroz drugi snop,
jedan na drugog ne utječu (ako izvori nisu koherentni).
I1
I2
Snopovi ne utječu jedan
na drugoga
Interferencija; svijetle i
tamne pruge (koherentni
izvori)
3. Zakon refleksije
• Zraka svjetlosti, ulazna zraka, putuje kroz medij
• Kada dolazi na granicu s drugim medijem, dio
upadne zraka se reflektira natrag u medij iz kojeg je
došla
• 3. Zakon refleksije
(odbijanja): kut
upada jednak je
kutu refleksije
• Normala je linija
okomita na površinu (na
mjestu gdje ulazna zraka
udari u površinu)
normala
Ulazna
Reflektirana
zraka
zraka
• Ulazna zraka čini kut od
θ1 s normalom
• Reflektirana zraka čini
kut od θ1‘ s normalom
11
• 3. Zakon refleksije
• Kut refleksije jednak je upadnom
kutu
θ1’= θ1
Ova relacija se zove zakon refleksije
• Ulazna zraka, reflektirana zraka i
normala se nalaze u istoj ravnini
12
3. Zakon refleksije
 = 


Zrcalna (specular) refleksija
Difuzna refleksija
Zrcalna
refleksija
• Zrcalna refleksija je
refleksija od glatke
površine
• Reflektirane zrake su
paralelne jedna s
drugom
14
Difuzna
refleksija
• Difuzna refleksija je
refleksija od hrapave
površine
• Reflektirana zrake širi se u
različitim smjerovima
• Površina se ponaša kao
glatka površina sve dok su
varijacije površine puno
manje od valne duljine
svjetlosti
15
zrcalna refleksija
difuzna refleksija
16
Jednosmjerno zrcalo
Konferencijska
soba (svjetlo)
Svjetla soba
STAKLO
Jednosmjerno zrcalo je samo čisto staklo prozora.
Tamna soba
Reflektirano svjetlo iz svijetle sobe
“sakriva” transmitirano svjetlo iz
zatamnjene soba za promatranje
Soba za
promatranje (tamno)
17
• 4. Zakon refrakcije (loma)
• Kada zraka svjetlosti putuje kroz transparentan medij (optičko
sredstvo) i dolazi na granicu s drugim transparentnim
medijem, dio energije se reflektira, a dio ulazi u drugi medij
• Zraka koji ulazi u drugi medij mijenja smjer kretanja; kažemo
da se lomi na granici između dva optička sredstva
Ulazna zraka, reflektirana zraka, lomljena zraka i normala
leže u istoj ravnini
18
Indeks loma
Snop svjetlosti u zraku ulazi u
(a) vodu (n = 1,33) ili (b) dijamant (n = 2,42)
pod kutom od 60 ° u odnosu na normalu
19
Lom svjetlosti
• Put svjetlosti iz jednog u
drugo optičko sredstvo je
reverzibilan
– Na primjer, zraka koja
putuje od A do B lomi se
prema okomici ( lom iz
rjeđeg u gušće sredstvo)
– Ako je zraka krenula iz
B, pratiti će putanju BA
do točke A pa se lomi od
okomice (lom iz gušćeg
u rjeđe sredstvo)
Ulazna
normala
Reflektirana
zraka
zraka
zrak
staklo
Lomljena
zraka
20
•
•
•
•
•
Zraka  je upadna zraka
Zraka  je reflektirana zraka
Zraka  je lomljena zraka (zrak/staklo)
Zraka  je interno reflektirana u staklu
Zraka  je lomljena zraka (staklo/zrak)
21
4. Zakon refrakcije (loma):
Lomljena zraka je u ravnini upadne
zrake, a omjer sinusa kuta upada i
loma je konstantan broj koji je
indeks loma.
(Snell-Descartes-ov zakon)
sin u n2

 nrel
sin l n1
n1 sin u = n2 sin l
Lom svjetlosti iz optički rjeđeg
u optički gušće sredstvo
Sredstvo1
n1< n2
c1 c2
u
l
Sredstvo2
C2
n2
Lom svjetlosti iz optički
gušćeg u optički rjeđe sredstvo
c2
l
u
c1 c2
22
Zakon loma
Willebrord Snel
van Royen
1580 – 1626
(Snell-Descartes-ov zakon)
sin  2 v2

sin 1 v1
– v1 je brzina svjetlosti u prvom
sredstvu, a v2 je brzina svjetlosti u
drugom
Fizikalni smisao
indeksa loma
23
Lom svjetlosti
• U vremenu Δt, zraka 1
kreće od A do B, a zraka
2 kreće od A'do C
Sredstvo 1,
brzina svjetlosti v1
• Iz trokuta AA'C i ACB,
mogu se naći svi omjeri
koji opisuju zakon loma
A' C v1t
sin 1 

AC
AC
AB v2 t
sin  2 

AC
AC
c
v
n
Sredstvo 2,
brzina svjetlosti v2
sin 1 v1

sin  2 v2
sin 1 n2

sin  2 n1
24
Snellov zakon - primjer
• Svjetlo se lomi u ploču od krunskog
stakla
– θ1 = 30.0o, θ2 = ?
– n1 = 1.00 & n2 = 1.52
– Iz tablice 35.1
θ2 = [sin-1(n1 / n2) sin θ1] = 19.2o
• zraka se lomi prema normali, kao
što je i očekivano
25
Indeks loma
• Brzina svjetlosti u bilo kojem materijalu je manja od brzine u
vakuumu
• Indeks loma, n (apsolutni indeks loma), medija definira se
kao
brzina svjetlosti u vakuumu c
naps 

brzina svjetlosti u mediju
c1
 naps  n  1 uvijek!!!
Relativni
indeks loma
nrel
c
n2 c2 c1


  nrel  1 ili nrel  1
c c2
n1
26
c1
Indeks loma
• za vakuum (i za zrak), n = 1
• za ostala sredstva apsolutni indeks loma ili
indeks loma n >1
Fizikalno značenje indeksa loma: omjer brzina
svjetlosti u dva optička sredstva (relativni indeks
loma); tj . bezdimenzionalni broj koji pokazuje
koliko puta je brzina svjetlosti u nekom optičkom
sredstvu manja od brzine u vakuumu (apsolutni
indeks loma)
27
Svjetlost u mediju
• Svjetlost ulazi sa lijeve strane
• Svjetlost može interagirati s
elektronom
• Pri tome elektron može
apsorbirati svjetlost, oscilirati
i ponovo emitirati elmag
zračenje
• Apsorpcija i zračenje
uzrokuju da se prosječna
brzina svjetlosti koja se kreće
kroz optički gušće sredstvo
smanjuje
28
Frekvencija između medija
• Kad svjetlost prelazi iz
jednog medija u drugi,
njezina frekvencija se
ne mijenja
– brzina vala i valna
duljina se mijenjaju
– valne fronte se ne
gomilaju, niti su stvorene
niti su uništene na
granici, frekvencija mora
ostati ista
29
Indeks loma
• Frekvencija ostaje ista kako val putuje iz jednog
medija u drugi
v = ƒλ
ƒ1 = ƒ2 ali v1  v2 pa je i λ1  λ2
• Omjer indeksa loma dva medija može se izraziti
kao omjer
c
1 v1 n1 n2
 

2 v2 c n1
n2
30
Još o indeksu loma
• Prethodna relacija može biti pojednostavljena za usporedbu
valne duljine i indeksa loma:
λ1n1 = λ2n2
• U zraku, n1 = 1 , pa se indeks loma materijala može se
definirati u pomoću valnih duljina
   u vakuumu 
n 

n   u sredstvu 
31
32
Neki indeksi loma
33
Totalna refleksija
• Totalna refleksija
se može dogoditi
kada svjetlo
pokušava prijeći
iz sredine s
visokim
indeksom loma u
sredinu s nižim
indeksom loma
Zrake e,f,g prikazuje totalnu refleksiju
34
granični kut loma
• Pri prolasku svjetlosti iz
optički gušćeg u optički
rjeđe sredstvo za posebni
upadni kut (granični kut) kut
loma će biti 90 °
• Za kut upada veći od
graničnog kuta, zraka se u
potpunosti reflektira
n2
sin  gr 
n1
 gr
za n1  n2
35
Lom svjetlosti iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo:
- zrake 1, 1´; lom, kut loma, l  u, kuta upada
- zrake 2, 2´; granični lom, l = 900, u=ugranični =ugr
– zrake 2, 2´; TOTALNA REFLEKSIJA, kut u  ugr
C2
n2
1´
l
c1 c2
n1 n2
1
u
2
ugr
l=900
u  ugr
2´
r
3´
3
36
Totalna refleksija
Kada se svjetlost lomi iz optički gušćeg u optički rjeđe
sredstvo,može se pojaviti totalna refleksija. Ona nastaje u slučaju
kada je kut upada veći od graničnog kuta; slika u prethodnom slide-u.
Zakon loma u slučaju graničnog loma glasi:
sin u gr
n2 sredstva
n2 sr

 sin u gr 
0
sin 90
n1sredstva
n1sr
za _ n2 sr
1
 nzrak  1  sin u gr 
nsr
pa je zadnji oblik jednadžbe ujedno i jednadžba
graničnog kuta, koji određuje pojavu totalne
refleksije.
37
Totalna refleksija
http://www.seafriends.org.nz/phgraph/f042305t.jpg
http://school.maths.uwa.edu.au/~adrian/scuba/log743.html
38
Primjena totalne refleksije: optička vlakna
39
Optička vlakna, totalna refleksija
•
Transparentna jezgra je okružena obloge
– Obloga ima niži n od jezgre
– To omogućava da se svjetlo u jezgri totalno reflektira
na granici
•
Kombinacija je obložena zaštitnom oblogom
40
Primjena totalne refleksije: prizme
u = 450  ugr= 41,80
450
450
450
450
450
 = 900
 = 1800
41
Optičke fatamorgane u atmosferi
donja fatamorgana
(inferior mirage)
- cesta, pustinja
z
n
T
gornja fatamorgana
(superior mirage)
- more (otok u moru), avion
z
n
T
dT
0
dz
dT
0
dz
Temperatura opada u smjeru osi z;
u tom smjeru se povećava indeks
loma zraka (lom iz optički gušćeg
u optički rjeđe sredstvo, lom od
okomice)
Temperatura raste u smjeru osi z;
u tom smjeru se smanjuje indeks loma
zraka (lom iz optički rjeđeg u optički
gušće sredstvo, lom prema okomici)
42
43
Pojava fatamorgane na autocesti dolazi zbog toga što se
indeks loma postupno mijenja zbog ugrijanog zraka.
Direktna
zraka
Promatra
č
Zraka A
usmjerena
blago prema dolje
44
45
Što uzrokuje fatamorganu
nebo
oko
1.09
1.09
1.08
1.08
1.07
1.07
Indeks loma
1.06
Vrući asfalt uzrokuje gradijent (promjenu) indeksa loma čija se vrijednost povećav
kao što se povećava udaljenost od ceste
46
47
48
49
50
Fermat-ov princip; svjetlost se širi putem
najkraćeg vremena
refleksija:
Fermat-ov princip: stvarni put što ga svjetlost prijeđe
između dviju točaka je takav da je za taj put potrebno
najmanje vrijeme. Ovaj princip naziva se principom
najmanjeg vremena.
Primjer: lom svjetlosti
S
b 2  (a  x) 2
SO OP
h2  x2
t



vi
vt
vi
vt
dt
x
 (a  x)


0
2
2
2
2
dx vi h  x
vt b  (a  x)
sin  i sin  t


vi
vt
ui
h
O
ni
nt
x
b
lt
P
a
52
Fermatov princip: Zakon refleksije
Fermatov princip: svjetlosna zraka putuje od točke A do točke B u mediju
duž puta za koji je potrebno najkraće vrijeme propagacije.
Zakon refleksije:
DOPAB  n
(x3, y3)
  x1    y2  y1 
2
2
  x3    y3  y2 
n
2
2
DOPAB - duljina optičkog puta
fiksiramo koordinate - x1 , y1 , x3 , y3
θr
dDOPAB
0
dy2
(0, y2)
θi
0 
y
n
1
2  y2  y1 
2
x
1
2  y3  y2  1
2
 x1    y2  y1 
 x3    y3  y2 
n  y2  y1 
n  y3  y2 

2
2
2
2
 x1    y2  y1 
 x3    y3  y2 
2
0  n sin i  n sin  r
(x1, y1)

n
 sin i  sin  r
2
2
2
Fermatov princip: Zakon loma
DOPAB  ni
(x1, y1)
A
 x2  x1    y1 
2
2
 x3  x2     y3 
 nt
2
2
fiksiramo koordinate - x1 , y1 , x3 , y3
y
i
x
(x2, 0)
ni
d  OPLAB 
0
dx2
nt

t
(x3, y3)
0
ni
1
2  x2  x1 
2

nt
1
2  x3  x2  1
2
 x2  x1    y1 
 x3  x2    y3 
ni  x2  x1 
nt  x3  x2 

2
2
2
2
 x2  x1    y1 
 x3  x2    y3 
2
2
2
2
0  ni sin i  nt sin t
 ni sin i  nt sin t
DOP- duljina optičkog puta
54
lom svjetlosti na planparalelnoj ploči
- paralelni pomak, d
u1
u2 l
1
d
l2
pokažimo
možemo pokazati
da je d jednak:


D  sin(u  l )
sin 2u
d
 D sin u 

2
2
cos l
2 n  sin u  

55
Izvod jednadžbe:
u1
A
u1
u2 l
1
C’
d
D
C
B
l
u2  u1  l1
2
D

ABC
 cos l1

D 
AB
  d  AB sin( u1  l1 ) & AB 

d
cos l 
ABC 
 sin( u1  l1 )

AB
D sin( u1  l1 )
d 
cos l
56
Za zadanu ploču izračunati su
paralelni pomaci iz jednadžbe:


sin 2u
d  D sin u 

2
2
2 n  sin u  

paralelni pomak, d (cm)
4
3
2
PP ploca,
indeks loma, n = 1,5
debljina ploce, D = 4 cm
jednadzba: d = f(u)
u(st) d (cm)
kalkulator
Origin
1
0
10
30
50
70
80
90
0
-10
0
10
20
30
40
50
60
0
0,236
0,775
1,536
2,660
3,335
4,000
70
80
90
100
0
kut upada, u ( )
57
Lom svjetlosti na prizmi

u1
u1- l 1


l 2- u2
l1 u2
l2
Iz geometrije loma svjetlosti može se pokazati da je kut
devijacije (skretanja) ulazne zrake svjetlosti jednak:
 = u1 + l 2 - 
58
u1- l1
  


l2- u2
γ’
u1
l1

u2
l2
α
β
  u1  l1   u2  l2 
    u1  l2  
  l1  u2

59
Određivanje indeksa loma pomoću
prizme

2 
2
  min
1   2    
2
2
min
sin 1  n sin  2
    min
sin
2



  n sin 

2
    min 
sin 

2


n
sin  2
60
  min   
sin 
2 

n
 
sin  
2
Kut devijacije prizme kuta  = 600 i indeksa loma n=1,5;
možemo opaziti da je kut minimuma devijacije jednak
61
0
0
min  37 za kut upada   48 .
INDEKS LOMA OVISAN O VALNOJ DULJINI: manja valna duljinaveći indeks loma. Na prizmi to opažamo kao disperziju polikromatske
svjetlosti; to znači da se manja valna duljina (boja, šara) lomi pod
većim kutom što uzrokuje razdvajanje boja: spektar
62
Disperzija
http://en.wikipedia.org/wiki/Dispersion_%28optics%
29
•
•
•
Za dani materijal, indeks loma ovisi o valnoj duljini svjetlosti koja prolazi
kroz materijal
Ova ovisnost n (indeksa loma) o λ zove se disperzija
Snellov zakon ukazuje da se svjetlo različitih valnih duljina lomi pod
različitim kutovima kada pada na materijal koji lomi svjetlost
63
Prizma-disperzija svjetlosti
  lj - cr
širina spektra
cr
lj
64
65
Vidljivi spektar i disperzija
Duga se stvora disperzijom u sitnim kapljicama vode.
Ove dvije zrake
vidi promatrač
(nije u realnoj
skali)
ljubičasta
66
Kako se tvori duga
Svaka pojedina kap kiše koja
pada na zemlju šalje sve
dugine boje prema
promatraču.
Vrh duge je crven, a dno je
ljubičasto.
67
68
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
10
File Size
2 607 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content