Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području Federacije Bosne i Hercegovine ‐ Karakterizacijski izvještaj ‐ Sarajevo‐Mostar, studeni 2012. godine
KONTROLNI OBRAZAC DOKUMENTA Naručitelj: Naziv projek‐
ta: Naziv doku‐
menta: Agencija za vodno područje Jad‐
Konzultant: ranskog mora Mostar, Dr. Ante Starčevića bb (zgrada „Integre“, II kat), 88000 Mostar Izrada karakterizacijskih izvještaja Ugovor broj: za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području Federacije Bosne i Hercegovine Karakterizacijski izvještaj Institut za hidrotehniku Građevin‐
skog fakulteta u Sarajevu d.d. Sara‐
jevo, Stjepana Tomića 1, 71000 Sarajevo 22‐1/25‐8‐7‐20/11 od 11.04.2011. godine Aktualno izdanje dokumenta Oznaka izdanja: B Datum: 05.11.2012 Razlog izdavanja: Nacrt 2 za odobravanje Za Konzultanta Za Naručitelja Pripremio Pregledao Odobrio Odobrio Ime i prezime Admir Ćerić Admir Ćerić Tarik Kupusović Potpis Datum Opis Prethodna izdanja dokumenta Oznaka Datum izdanja Pripremio Pregledao Odobrio Razlog izdavanja A 02.08.2012 Admir Ćerić Admir Ćerić Tarik Kupusović Nacrt 1 za odobravanje Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj i SADRŽAJ SPISAK UČESNIKA U PROJEKTU ..................................................................................................... VII Učesnici ispred Naručitelja .................................................................................................. vii Učesnici ispred Konzultanta................................................................................................. vii I UVOD .................................................................................................................................... 1 1 UVOD .............................................................................................................................. 2 II OPIS ZNAČAJKI SLIVNOG PODRUČJA ...................................................................................... 3 2 OPĆE ZNAČAJKE ................................................................................................................. 4 3 PRIRODNE ZNAČAJKE ........................................................................................................... 5 3.1 Morfološke značajke ..................................................................................................... 5 3.2 Klimatološke značajke .................................................................................................. 6 3.3 Geološko‐hidrogeološke značajke ................................................................................ 7 3.4 Pedološke značajke..................................................................................................... 11 3.5 Biološke značajke kopnenih i vodenih ekosustava ..................................................... 13 4 SOCIO‐EKONOMSKA OBILJEŽJA ............................................................................................ 15 4.1 Administrativni ustroj ................................................................................................. 15 4.2 Stanovništvo i urbaniziranost ..................................................................................... 16 4.3 Gospodarski pokazatelji ............................................................................................. 18 5 ZNAČAJKE VODNIH TIJELA POVRŠINSKIH VODA......................................................................... 19 5.1 Uvod ........................................................................................................................... 19 5.2 Rijeke .......................................................................................................................... 20 5.2.1 Tipologija ........................................................................................................ 21 5.2.2 Vodna tijela .................................................................................................... 27 5.2.3 Sustav ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja .......................................... 27 5.2.4 Ocjena stanja vodnih tijela ............................................................................. 35 5.3 Jezera .......................................................................................................................... 44 5.3.1 Tipologija ........................................................................................................ 44 5.3.2 Vodna tijela .................................................................................................... 46 5.3.3 Sustav ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja .......................................... 46 5.3.4 Ocjena stanja vodnih tijela ............................................................................. 47 5.4 Preliminarno određivanje vještačkih i značajno izmijenjenih vodnih tijela ............... 49 5.4.1 Vještačka vodna tijela .................................................................................... 49 5.4.2 Značajno izmijenjena vodna tijela .................................................................. 49 6 ZNAČAJKE VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA .......................................................................... 51 6.1 Određivanje vodnih tijela podzemnih voda ............................................................... 52 6.1.1 Metodologija određivanja vodnih tijela podzemnih voda ............................. 52 6.1.2 Opis vodnih tijela podzemnih voda ................................................................ 52 6.1.3 Zaključak ........................................................................................................ 56 6.2 Analiza ranjivosti podzemnih voda ............................................................................. 57 6.2.1 O činilac (preklapanje slojeva) ....................................................................... 58 Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj ii 6.2.2 C činilac – koncentracija toka ......................................................................... 58 6.2.3 P činilac – padavine ........................................................................................ 58 6.2.4 Rezultati provedenog proračuna ranjivosti prostora po COP metodi ............ 59 6.3 Sustav ocjenjivanja količinskog i kemijskog stanja tijela podzemnih voda ................ 60 6.3.1 Sustav ocjenjivanja količinskog stanja ........................................................... 60 6.3.2 Sustav ocjenjivanja kemijskog stanja ............................................................. 61 6.4 Ocjena stanja vodnih tijela podzemnih voda ............................................................. 62 6.4.1 Količinsko stanje vodnih tijela ........................................................................ 62 6.4.2 Kemijsko stanje vodnih tijela .......................................................................... 62 6.4.3 Zaključak ........................................................................................................ 66 III ZAŠTIĆENA PODRUČJA ......................................................................................................... 67 7 PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA .......................................................................................... 68 7.1 Opće o postojećim i planiranim zaštićenim područjima u slivu rijeke Cetine i Krke ............................................................................................................................. 68 7.1.1 Postojeća zaštićena područja ......................................................................... 68 7.1.2 Planirana zaštićena područja – Razvitak mreže zaštićenih područja ............. 69 7.2 Područja namijenjena za zahvatanje vode za piće ..................................................... 70 7.3 Područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta .............................. 71 7.4 Površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji uključujući i područja određena za kupanje ................................................................................................................... 71 7.5 Područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate ................................. 71 7.6 Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta sukladno Direktivi o staništima 92/43/EEC i Direktivi o pticama 79/409/EEC.............................................................. 71 IV ZNAČAJNI PRITISCI I UTJECAJI LJUDSKIH AKTIVNOSTI ........................................................... 73 8 UVOD ............................................................................................................................ 74 9 IDENTIFIKACIJA I ANALIZA VODEĆIH SILA ................................................................................. 77 9.1 Stanovništvo ............................................................................................................... 77 9.2 Industrije i poslovni subjekti ....................................................................................... 79 9.3 Poljoprivreda .............................................................................................................. 79 9.4 Ostale gospodarske djelatnosti .................................................................................. 81 10 ANALIZA ZNAČAJNIH PRITISAKA I UTJECAJA NA POVRŠINSKA VODNA TIJELA .................................... 82 10.1 Analiza pritisaka na slivu Cetine i Krke u FBiH ............................................................ 82 10.1.1 Opterećenje onečišćujućim tvarima ............................................................... 82 10.1.2 Hidromorfološki pritisci .................................................................................. 87 10.1.3 Izmjene hidrološkog režima ........................................................................... 90 10.2 Procjena utjecaja na slivu Cetine i Krke u FBiH .......................................................... 93 10.2.1 Utjecaj ispuštenih onečišćujućih tvari na površinska vodna tijela ................. 93 10.2.2 Utjecaji hidromelioracija na močvarne ekosustave ....................................... 94 10.2.3 Utjecaj izmjena hidrološkog režima ............................................................... 94 10.3 Procjena prekograničnih pritisaka i utjecaja na sliv Cetine i Krke u RH ..................... 95 10.4 Procjena rizika nepostizanja dobrog stanja ................................................................ 97 11 ANALIZA ZNAČAJNIH PRITISAKA I UTJECAJA NA PODZEMNA VODNA TIJELA ................................... 102 11.1 Analiza pritisaka i utjecaja na slivu Cetine i Krke u FBiH .......................................... 102 11.1.1 Opterećenje onečišćujućim tvarima ............................................................. 102 11.1.2 Izmjene hidrološkog režima ......................................................................... 105 11.2 Procjena prekograničnih pritisaka i utjecaja na sliv Cetine i Krke u RH ................... 106 11.2.1 Opterećenje onečišćujućim tvarima ............................................................. 107 11.2.2 Izmjene hidrološkog režima ......................................................................... 108 Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj iii 11.3 Procjena rizika nepostizanja dobrog stanja .............................................................. 109 11.3.1 Rizik nepostizanja dobrog kemijskog stanja voda ........................................ 109 11.3.2 Rizik nepostizanja dobrog količinskog stanja voda ...................................... 110 11.3.3 Zaključak ...................................................................................................... 110 V MONITORING MREŽA ........................................................................................................ 112 12 MONITORING POVRŠINSKIH VODNIH TIJELA .......................................................................... 113 12.1 Uvod ......................................................................................................................... 113 12.2 Plan monitoringa ...................................................................................................... 114 12.2.1 Mreža nadzornog monitoringa .................................................................... 115 12.2.2 Mreža operativnog monitoringa .................................................................. 119 12.2.3 Monitoring referentnih uvjeta ...................................................................... 121 13 MONITORING PODZEMNIH VODNIH TIJELA ........................................................................... 122 13.1 Uvod ......................................................................................................................... 122 13.2 Plan monitoringa ...................................................................................................... 123 14 MONITORING ZAŠTIĆENIH PODRUČJA .................................................................................. 123 VI EKONOMSKA ANALIZA UPORABE VODA ............................................................................ 126 15 UVOD .......................................................................................................................... 127 16 PROCJENA EKONOMSKOG ZNAČAJA UPORABE VODE ............................................................... 128 16.1 Uvod ......................................................................................................................... 128 16.2 Opće o značajkama vodnih usluga ........................................................................... 129 16.2.1 Javna vodoopskrba ....................................................................................... 129 16.2.2 Javna odvodnja otpadnih voda .................................................................... 130 16.3 Kućanstva ................................................................................................................. 130 16.4 Poljoprivreda ............................................................................................................ 132 16.5 Industrija ................................................................................................................... 133 16.6 Proizvodnja električne energije ................................................................................ 134 16.7 Intenzivnost i učinkovitost uporabe vode ................................................................ 135 17 PROJICIRANJE TRENDOVA KLJUČNIH POKAZATELJA I POKRETAČA PRITISAKA .................................. 138 17.1 Prognoza trendova pokretača pritisaka ................................................................... 138 17.1.1 Stanovništvo ................................................................................................. 138 17.1.2 Industrije ...................................................................................................... 139 17.1.3 Poljoprivreda ................................................................................................ 141 17.1.4 Proizvodnja električne energije .................................................................... 142 17.2 Razvitak makroekonomskih i sektorskih politika ..................................................... 142 17.2.1 Politika upravljanja vodama i ulaganja ........................................................ 142 17.2.2 Opći gospodarski razvojni dokumenti .......................................................... 143 18 PROCJENA TRENUTAČNOG POVRATA TROŠKOVA VODNIH USLUGA ............................................. 144 18.1 Cijene usluga ............................................................................................................. 144 18.2 Troškovi zaštite okoliša i voda .................................................................................. 146 18.3 Procjena razmjere povrata troškova vodnih usluga ................................................. 147 VII INFORMIRANJE I KONZULTIRANJE JAVNOSTI ..................................................................... 149 19 UVOD .......................................................................................................................... 150 19.1 Zahtjevi domaćih i međunarodnih propisa, konvencija, ugovora i sporazuma glede uključivanja javnosti ....................................................................................... 151 19.2 Oblici sudjelovanja javnosti ...................................................................................... 151 20 PLAN AKTIVNOSTI ZA INFORMIRANJE I UKLJUČIVANJE JAVNOSTI ................................................ 152 Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj iv 20.1 Pregled zainteresiranih strana .................................................................................. 152 20.1.1 Opće o analizi sudionika ............................................................................... 152 20.1.2 Lista zainteresiranih strana u slivnom području ........................................... 153 20.2 Pregled aktivnosti za uključivanje javnosti ............................................................... 155 20.2.1 Korak 1: Okvir ............................................................................................... 156 20.2.2 Korak 2: Karakterizacija i analiza ................................................................. 156 20.2.3 Korak 3: Program mjera i okvir plana upravljanja vodama ......................... 157 20.2.4 Korak 4: Javno informiranje i konzultiranje javnosti o planu upravljanja vodama......................................................................................................... 158 20.2.5 Korak 5: Javno informiranje i konzultiranje javnosti o nacrtu plana upravljanja vodama ..................................................................................... 158 20.2.6 Korak 6: Objava konačnog dokumenta plana upravljanja vodama ............. 159 20.3 Zaključak ................................................................................................................... 159 DODATAK A: POPISI I LITERATURA ................................................................................................... 160 POPIS SKRAĆENICA I OZNAKA .................................................................................................... 161 POPIS TABLICA U TEKSTU .......................................................................................................... 162 POPIS SLIKA U TEKSTU ............................................................................................................. 164 LITERATURA .......................................................................................................................... 165 DODATAK B: GRAFIČKI PRILOZI ......................................................................................................... 171 DODATAK B.1: PREGLEDNA KARTA RIJEČNOG BAZENA, M 1:350.000 POVRŠINSKE VODE U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.2: DODATAK B.3: KARTA RELJEFA RIJEČNOG BAZENA, M 1:350.000 DODATAK B.4: KARTA IZOHIJETA PROSJEČNIH GODIŠNJIH PADAVINA NA RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.5: GEOLOŠKA KARTA RIJEČNOG BAZENA, M 1:350.000 DODATAK B.6: PEDOLOŠKA KARTA RIJEČNOG BAZENA, M 1:350.000 KARTA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA NA RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.7: DODATAK B.8: TIPOVI VODOTOKA I JEZERA NA RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.9: VODNA TIJELA POVRŠINSKIH VODA NA RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.10.1: EKOLOŠKO STANJE/POTENCIJAL VODNIH TIJELA POVRŠINSKIH VODA NA RIJEČNOM BA‐
ZENU, M 1:350.000 DODATAK B.10.2: KEMIJSKO STANJE VODNIH TIJELA POVRŠINSKIH VODA NA RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.10.3: UKUPNO STANJE/POTENCIJAL VODNIH TIJELA POVRŠINSKIH VODA NA RIJEČNOM BAZE‐
NU, M 1:350.000 DODATAK B.11: VODNA TIJELA PODZEMNIH VODA NA RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.12: STANJE VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA NA RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.13.1: PLANIRANE ZAŠTITNE ZONE IZVORIŠTA U RH NA RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.13.2: PODRUČJA SA NAJVEĆIM POTENCIJALOM BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI ZA PROGLAŠENJE ZAŠTITE PREMA NATURA 2000, M 1:350.000 DODATAK B.14.1: LOKACIJA POKRETAČA PRITISAKA – MREŽA NASELJA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.14.2: LOKACIJA POKRETAČA PRITISAKA – ZNAČAJNIJI GOSPODARSKI POGONI U RIJEČNOM BA‐
ZENU, M 1:350.000 DODATAK B.15.1: PRITISAK OD TN NA POVRŠINSKA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.15.2: PRITISAK OD TP NA POVRŠINSKA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj v DODATAK B.15.3: PRITISAK OD BPK5 NA POVRŠINSKA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.15.4: PRITISAK OD KPK NA POVRŠINSKA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.15.5: PRITISAK OD TSS NA POVRŠINSKA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.15.6 RIZIK NEDOSTIZANJA CILJEVA ODV ZA POVRŠINSKA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZE‐
NU, M 1:350.000 DODATAK B.16.1: PRITISAK OD TN NA PODZEMNA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.16.2: PRITISAK OD TP NA PODZEMNA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.16.3: PRITISAK OD BPK5 NA PODZEMNA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.16.4: PRITISAK OD KPK NA PODZEMNA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.16.5: PRITISAK OD TSS NA PODZEMNA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.16.6 RIZIK NEDOSTIZANJA CILJEVA ODV ZA PODZEMNA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK B.17: MONITORING MREŽA NA RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK C: OSTALI PRILOZI ............................................................................................................ 203 KARAKTERIZACIJSKI IZVJEŠTAJ 1 DODATAK C.1: KARAKTERIZACIJSKI IZVJEŠTAJ 2 DODATAK C.2: Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj vi SPISAK UČESNIKA U PROJEKTU UČESNICI ISPRED NARUČITELJA g. Damir Mrđen, dipl.ing.građ. g. Mirko Šarac, dipl.ing.građ. gđa. Sanja Marić, dipl.ing.građ. g. Emil Bakula, dipl.ing.građ. g. Petar Zorić, dipl.ing.građ. g. Marinko Antunović, dipl.ing.tehn. mr. Sanja Barbalić, dipl.ing.građ. Direktor Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar Voditelj Radne grupe Naručitelja za praćenje projekta Radna grupa Naručitelja za praćenje projekta Radna grupa Naručitelja za praćenje projekta Radna grupa Naručitelja za praćenje projekta Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar Hrvatske vode Zagreb UČESNICI ISPRED KONZULTANTA prof.dr. Tarik Kupusović, dipl.ing.građ. doc.dr. Admir Ćerić, dipl.ing.građ. prof.dr. Sadbera Trožić‐Borovac, dipl.biol. g. Vildan Mulagić, dipl.ing.građ. g. Nijaz Zerem, sam.tehn.sar. g. Damir Hadžiabdić, dipl.ecc. mr. Dalila Jabučar, dipl.ing.građ. mr. Ejub Trako, dipl.ing.polj. prof.dr. Dubravka Hafner, dipl.biol. mr. Vukašin Balta, dipl.ing.geol. g. Neven Miošić, dipl.ing.geol. g. Simone Milanolo, dipl.ing.tehn. gđa. Aleksandra Hasečić, dipl.žurn. g. Željko Majstorović, dipl.fiz. g. Admir Alađuz, dipl.biol. gđa. Selma Osmanagić‐Klico gđa. Erna Zildžović, dipl.ecc. doc.dr. Branko Vučijak, dipl.mat. g. Faruk Isović, dipl.ing.građ. g. Ninjel Lukovac, dipl.ing.kem. gđa. Janja Šaravanja gđa. Mesalina Imamović g. Emin Selimotić g. Muamer Hrvo Voditelj projekta Zamjenik voditelja projekta, Stručnjak za hidrotehniku Stručnjak za biologiju i ekologiju Stručnjak za hidrotehniku Stručnjak za hidrotehniku Ekonomista Stručnjak za hidrotehniku Stručnjak za korištenje zemljišta i zemljišnih resursa Stručnjak za biologiju i ekologiju Stručnjak za geologiju Stručnjak za geologiju Stručnjak za kakvoću vode Stručnjak za uključivanje javnosti Stručnjak za klimatologiju Stručnjak za biologiju i ekologiju Stručnjak za vodno i okolinsko pravo Ekonomista Stručnjak za GIS Stručnjak za hidrotehniku Stručnjak za kakvoću vode Viši laboratorijski tehničar Laboratorijski tehničar Samostalni tehnički saradnik Tehnički saradnik Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj vii I
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj UVOD 1 1
UVOD Upravljanje vodama na području Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) provodi se temeljem Zakona o vodama u FBiH (ZOV), koji je usvojen i stupio na snagu 2006. godine („Službene novi‐
ne FBiH“, broj 70/06; FBiH, 2006). Sukladno članku 224. primjena ZOV otpočela je nakon formi‐
ranja Agencija za vodna područja, odnosno od 01.01.2008. godine. Stupanjem na snagu ovog Zakona o vodama, uspostavljen je okvir za upravljanje vodama sukladno pravnim zahtjevima Europske unije, te principima prvenstveno postavljenim u Okvirnoj Direktivi o vodama (ODV), ali i drugim propisima EU. Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EC (EC, 2000) je ključni instrument Europske unije (EU) kojim se uspostavlja okvir za djelovanje na području politike voda na teritoriju EU. ODV sadrži niz zahtjeva uz stroga vremenska ograničenja, a sve u cilju postizanja općeg cilja – dobrog sta‐
nja voda do 2015. godine. Ona ujedno propisuje i novi koncept upravljanja vodama u smislu održivog i integriranog upravljanja vodama uz sudjelovanje svih relevantnih strana. Ključni zah‐
tjev ODV je upravljati riječnim bazenom kao „cjelinom“. Okvirna direktiva o vodama i Zakon o vodama u FBiH su predvidjeli da se upravljanje vodama vrši temeljem planova upravljanja koji se pripremaju za područje riječnog bazena (tj. vodnog područja), kao temeljne jedinice za upravljanje vodama. Prema ODV predviđeno je da se pla‐
novi upravljanja vodama u zemljama članicama EU izrade i stupe na snagu najkasnije 9 godina od dana stupanja na snagu ODV, tj. do kraja 2009. godine. ODV dalje predviđa da se u planskim ciklusima od šest godina vrši upravljanje vodama, a na kraju svakog planskog ciklusa priprema se i usvaja revidirani i dopunjeni plan upravljanja za svaki riječni bazen. Slična obveza upravlja‐
nja vodama u šestogodišnjim ciklusima postoji i prema Zakonu o vodama u FBiH, pri čemu su pomjereni vremenski rokovi izrade prvih planova upravljanja. Karakterizacija vodnih područja, koja se provodi sukladno članku 5. ODV, predstavlja prvi korak u provedbi ODV koji slijedi odmah nakon uspostave nadležnih vlasti za upravljanje riječnim sli‐
vom. Sukladno ODV glavni cilj karakterizacije riječnog sliva je dati procjenu rizika od nepostiza‐
nja ciljeva ODV‐a za vodna tijela. U okviru izrade plana upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora, izrađen je ovaj karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području Federacije Bosne i Hercegovine. Naručitelj izrade predmetnog projekta je Agencija za vodno područje Jadran‐
skog mora Mostar (u daljem tekstu: Naručitelj), a projekat je temeljem ugovora broj 22‐1/25‐8‐
7‐20/11, potpisanim dana 11.04.2011. godine, realizirao Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu d.d. (u daljem tekstu: Konzultant). Ovaj karakterizacijski izvještaj u sažetom obliku objedinjava rezultate projekta koji su mnogo detaljnije prikazani u ostalim isporučevinama, a prije svega Karakterizacijskom izvještaju 1 (do‐
datak C.1) i Karakterizacijskom izvještaju 2 (dodatak C.2). Ova dva izvještaja stoga predstavljaju dodatke ovom karakterizacijskom izvještaju, i u njima se može pronaći mnogo detaljniji prikaz korištenih metodologija, kao i dobivenih međurezultata i rezultata projekta. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 2 II
OPIS ZNAČAJKI SLIVNOG PODRUČJA Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 3 U ovom poglavlju prikazane su značajke dijelova riječnih slivova Cetine i Krke na području Fe‐
deracije Bosne i Hercegovine sukladno odredbama Okvirne direktive o vodama (EC, 2000) i Za‐
kona o vodama u FBiH (FBiH, 2006). 2
OPĆE ZNAČAJKE Cjelokupno slivno područje rijeka Cetine i Krke obuhvata dio kopnenog teritorija dvije države: Republike Hrvatske (RH) i Bosne i Hercegovine (BiH). Sliv je geografski lociran na području ju‐
gozapadne Hercegovine u BiH i prostora središnje Dalmacije u RH (slika 2.1), a nalazi se unutar Gauss‐Krügerovih koordinata: (6.354.300 m, 4.821.100 m) i (6.458.900 m, 4.909.200 m). Izvori obje rijeke se nalaze na području Republike Hrvatske i cijelim svojim to‐
kom se nalaze na teritoriju RH, ali se dio njihovog slivnog područja, koji je i pre‐
dmet ovog karakterizacijskog izvještaja, nalazi na teritoriju Bosne i Hercegovine, odnosno u entitetu Federacija BiH (do‐
daci B.1 i B.2). Kada se govori o dijelu sliva na području RH, rijeka Cetina je jedan od najznačaj‐
nijih vodotoka u centralnom krškom obalnom području ove države. Cetina izvire na jugozapadnim obroncima Di‐
nare, u sjeverozapadnom dijelu Cetin‐
skog polja, blizu sela Cetina po kojem je i dobila ime. Izvor je na oko 385 m.n.m. Dužina ove rijeke je oko 105 km, a ulije‐
va se u Jadransko more kod grada Omi‐
ša. Donji dio toka Cetine je zbog rela‐ Slika 2.1 Geografski položaj sliva Cetine i Krke tivno velikog pada u nadmorskoj visini iskorišten za izgradnju nekoliko značajnih hidroelektrana (HE Peruča, HE Orlovac, HE Đale, HE Zakučac i HE Kraljevac). Najveću količinu vode rijeka Cetina dobiva uzvodno od Trilja, a glavne pritoke i vrela sa desne strane su: Vrlika, Vojskava i Karakašica, a s lijeve Ćorići, Dragović, Da‐
bar, Majdan, Zasiok, Crno vrelo, Peruća, V. i M. Rumin, Malin, Kosinac, Ruda i Grab. Rijeka Krka izvire u Republici Hrvatskoj, istočno od Knina ispod vodopada u Topolju (Topoljski buk) na koti oko 222 m.n.m. i teče Kninskim i Kosovim poljem. Ukupna dužina Krke je oko 73 km od čega 49 km čini slatkovodni vodotok, na dionici od izvora do ušća u Prokljansko jezero kod Skradina, gdje ispod Skradinskog buka dolazi pod uspor mora (Fritz i Pavičić, 1982). Najve‐
će pritoke Krke su: Krčić, Radljevac, Butižnica, Kosovčica, Orašnica i Čikola. Znatan dio vode do‐
biva i od povremenih i stalnih vrela: Miljacka, vrela ispod Roškog slapa i Skradinskog buka. Od ovih pritoka samo Butižnica ima dio površinskog sliva u BiH i ona drenira površinske vode sa planinske oblasti Ujilice. Rijeka Krka je poznata po svom Nacionalnom parku „Krka“. Sliv Cetine i Krke u Republici Hrvatskoj obuhvata sljedeće županije: Splitsko‐dalmatinska župa‐
nija i Šibensko‐kninska županija (CRA/PPA, 2000). Površina sliva Cetine i Krke koja pripada RH Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 4 je 4.188 km² (HV, 2010; HV, 2010a), što predstavlja oko 7,4% kopnene površine ove države. Od toga je površina sliva rijeke Cetine u RH 1.531 km², a rijeke Krke 2.657 km². Na području FBiH sliv Cetine i Krke se nalazi u prostornom obuhvatu četiri kantona/županije: Kantona 10, Zapadnohercegovačke županije, Unsko‐sanskog kantona i Hercegovačko‐neret‐
vanskog kantona/županije (Napomena: Kanton 10 ponekada se naziva i Hercegbosanska župa‐
nija. Presudom Ustavnog suda FBiH utvrđeno je da naziv Hercegbosanska županija nije u skladu sa Ustavom FBiH, tako da je utvrđen zvanični naziv Kanton 10 (FBiH, 1998). Ustavni sud BiH je 2001. godine odbio apelaciju Skupštine ove županije protiv presude Ustavnog suda FBiH (BiH, 2001), čime je potvrđena presuda/odluka Ustavnog suda FBiH o neustavnosti naziva Hercegbo‐
sanska županija. S obzirom na odluku Ustavnog suda BiH, u izradi ovog izvještaja korišten je zvanični naziv ove županije, a to je Kanton 10). Općine koje se nalaze u obuhvatu sliva Krke i Cetine u FBiH su Bihać, Bosansko Grahovo, Glamoč, Livno, Kupres, Tomislavgrad i Posušje. Površina sliva Cetine i Krke koja pripada FBiH je 2.740,4 km², od kojih površina sliva rijeke Ceti‐
ne u FBiH iznosi 2.655,6 km², a rijeke Krke u FBiH 84,8 km². Slivno područje Cetine i Krke obuh‐
vaća oko 5,35% teritorije BiH, odnosno 10,50% teritorije FBiH. Granice riječnih bazena Cetine i Krke određene su Odlukom o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriji Federa‐
cije BiH („Službene novine FBiH“, br. 41/07; FBiH, 2007). 3
PRIRODNE ZNAČAJKE U ovom poglavlju prikazane su prirodne značajke slivnog područja Cetine i Krke za koje se prip‐
rema ovaj karakterizacijski izvještaj. Pregled najznačajnijih morfoloških, klimatoloških, geološ‐
ko‐hidrogeoloških, pedoloških, vegetacionih i bioloških obilježja prostora dat je u nastavku. 3.1
MORFOLOŠKE ZNAČAJKE Sliv Cetine i Krke pripada regiji Zapadne Bosne, odnosno području bosansko‐hercegovačkog vi‐
sokog krša. U regionalno‐geomorfološkom pogledu ovo područje je dio Dinarskog gorskog sus‐
tava i to morfostrukturne cjeline Vanjskih Dinarida. U literaturi se ova geomorfološka cjelina jugozapadne Bosne često naziva regija bila i polja zbog smjenjivanja paralelnih gorskih hrbata i greda te zavala polja koje su okružene zaravnima u kršu. Oblikovanje geomorfoloških značajki sliva Cetine i Krke prvenstveno su uvjetovali litološka građa i tektonski odnosi na ovom područ‐
ju. U hipsometrijskom pogledu, najniže visinske kategorije obuhvaćaju područje oko rijeke Butiž‐
nice s visinama oko 400 m.n.m., dok su najviše točke predstavljene planinskim vrhovima (Dina‐
ra – Troglav 1.913 m.n.m., Kamešnica – Konj 1.856 m.n.m., Cincar – Cincar 2.006 m.n.m., Vran – Mali Vran 1.951 m.n.m., Šator – Veliki Šator 1.875 m.n.m., Velika Golija – Veliki Vrh 1.890 m.n.m.). Hipsometrijski odnosi ukazuju da je prevladavajući pravac pružanja reljefnih struktura u smjeru sjeverozapad‐jugoistok, s tim da postoje manja odstupanja kao posljedica djelovanja tektonskih procesa (primjer planine Šator, Kamešnica, Tušnica i Vran). Vrlo se jasno uočavaju visinski kontrasti između zavala polja u kršu i planinskog okvira (dodatak B.3). S obzirom na prevladavajuća morfološka i morfostrukturna obilježja ovog područja, u geomor‐
fološkom smislu mogu se izdvojiti dvije velike cjeline: planinsko područje i zavale polja u kršu. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 5 Slivu Cetine i Krke na području Bosne i Hercegovine u potpunosti pripadaju Li‐
vanjsko (slika 3.1) i Duvanjsko polje te dio Kupreškog, Glamočkog i Grahovskog polja. Osim ovih velikih polja, na istraži‐
vanom terenu je i veći broj manjih polja kao što su Raško, Viničko i Šuičko polje. Polja su poredana u 3 hipsometrijske razine od kojih najvišu čini Kupreško, slijede Glamočko, Grahovsko i Duvanj‐
sko, a najnižu razinu čini Livanjsko polje. U morfološkom smislu, polja predstav‐
ljaju zavale, a dna su im ispunjena mla‐
đim naslagama u kojima su formirani vodeni tokovi. Na kontaktu nepropus‐ Slika 3.1 nih i vodopropusnih naslaga javljaju se izvori i vrela. Pogled na Livanjsko polje Planinskim dijelom sliva prevladavaju Dinara, Kamešnica, Šator, Staretina, Golija, Krug, Cincar, Stožer i Malovan, u graničnom jugoistočnom dijelu sliva Ljubuša, Vran i Lib, a između Livanj‐
skog polja, Buškog jezera i Duvanjskog polja Tušnica, Grabovička planina i Midena planina. Pla‐
nine se uglavnom pružaju dinarskim pravcem pružanja (sjeverozapad‐jugoistok), te se uz neka odstupanja može izdvojiti nekoliko nizova planina koji su odijeljeni zavalama polja u kršu. Sve planine obiluju krškim reljefnim oblicima među kojima se naročito izdvajaju ponikve, ali je zabilježen i značajan broj krških uvala. Podzemni krški reljefni oblici su relativno slabo istraženi, ali prema geološkoj građi može se pretpostaviti da ih je veliki broj na ovom području (velika debljina karbonatnih naslaga i značajna tektonska ispucalost). Od padinskih reljefnih oblika treba istaknuti prisutnost vododerina i jaruga te sipara, koluvijalnih zastora i proluvijalnih pla‐
vina koji se formiraju od materijala nastalog djelovanjem padinskih procesa. S obzirom na kar‐
bonatnu građu, u planinskom području ne postoje stalni vodeni tokovi već samo povremeni tokovi najčešće formirani u nešto slabije propusnim terenima i to u vrijeme snažnijih padalina što upućuje da su to uglavnom bujični tokovi. Na takav način su formirane relativno plitke doli‐
ne. 3.2
KLIMATOLOŠKE ZNAČAJKE Ova oblast ima utjecaj umjereno kontinentalne klime iz panonske nizije sa sjevera, mediteran‐
ske klime sa jugozapada, ali zahvaljujući prosječnoj nadmorskoj visini od 700 do 1.200 m.n.m. (polja), te visokim planinama okolo (i preko 2.000 m.n.m.) i unutar navedenog područja može se reći da se nalazi u pojasu planinske klime. Najveći utjecaj mediteranske klime ima Livanjsko polje, dok Kupreško polje ima najizrazitije odlike planinske klime. Opće karakteristike ovog tipa klime su oštre zime, sa minimalnim temperaturama koje se spuš‐
taju i niže od ‐30°C, dok su ljeta topla sa maksimalnim temperaturama iznad 35°C. Prosječne godišnje sume oborina se kreću od 1.100 do preko 2.000 l/m2. Srednja godišnja temperatura zraka kreće se između 5,8°C (Kupres) do 8,9°C (Livno) i 9°C (To‐
mislavgrad), te i preko 9°C kada je riječ o većem dijelu Livanjskog polja, dok idući prema vrho‐
vima planina opada i do 2°C. Apsolutne maksimalne temperature se kreću od 11‐18°C u siječ‐
nju, te od 32°C do 36°C u srpnju kada je riječ o krškim poljima, a opadaju sa nadmorskom visi‐
nom na planinama. Apsolutne minimalne temperature se kreću od ‐32°C do ‐26°C u siječnju, te od 0,6 do 3,5°C u srpnju. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 6 Raspored padavina po mjesecima je tipičan za mediteranski režim padavina. Prosječne sume padavina su najveće u jedanaestom i dvanaestom mjesecu, a najkišovitiji mjesec je lipanj. Go‐
dišnja suma padavina se kreće od 1.100 l/m2 do oko 2.000 l/m2 (u dijelu Livanjskog polja), te preko 2.000 l/m2 na visokim planinama (dodatak B.4). Broj dana sa padavinama većim od 1 l/m2 iznosi oko trećine ukupnog broja dana u mjesecu u hladnijem dijelu godine, a oko četvrti‐
ne mjeseca u toplijem dijelu godine. Maksimalne visine snježnog pokrivača su u siječnju i veljači, ali su dosta velike i ostalim mjese‐
cima od listopada do travnja. Snijeg je moguć i u svibnju i rujnu, dok u lipnju, srpnju i kolovozu nije evidentiran. U Prvom nacionalnom izvještaju o klimatskim promjenama (BiH, 2009) je konstatirano da pod‐
ručje Bosne i Hercegovine nije u većoj mjeri ugroženo klimatskim promjenama, ali da su neke posljedice ipak evidentne. U skladu sa ovim, za šire područje sliva rijeke Cetine i Krke se u svezi klimatskih promjena može reći slijedeće: ƒ Područje ovih slivova se nalazi u zoni porasta srednje godišnje temperature za oko 0,8°C u posljednjih stotinu godina. ƒ Što se tiče suma padavina one uglavnom ne pokazuju velike promjene, tj. stagniraju. Te promjene se kreću u intervalu od svega ±2% u ovom području. ƒ Povećana je promjenljivost vremena, koja se očituje u povećanim kolebanjima tempera‐
ture i padavina. Što se tiče temperature, ovo se očituje u pogledu povećane učestalosti ekstrema, prije svega apsolutnih maksimuma, osobito u razdoblju 2000‐2010. godine. U slučaju padavina ovo se očituje u povećanim intenzitetima padavina s jedne strane, te produženim sušnim razdobljima s druge strane. Prva činjenica ima za posljedicu poveća‐
ne rizike od poplava, a druga činjenica ima za posljedicu štete u poljoprivredi. ƒ Činjenice navedene u prve tri točke odražavaju se i na snježni pokrivač. Uočljivo je opa‐
danje broja dana sa snježnim pokrivačem. Stabilnost snježnog pokrivača je sve manja zbog toga što kolebanja temperature dovode do ubrzanog topljenja već formiranog pok‐
rivača. Ovo smanjuje ulogu snijega u akumulaciji vode na planinama u zimskom razdob‐
lju, a s druge strane kombinirano sa povećanim intenzitetima padavina, ubrzano toplje‐
nje snijega dodatno povećava rizik od poplava. 3.3
GEOLOŠKO‐HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE U ovoj točki prikazane su opće geološke značajke slivnog područja Cetine i Krke, koje su odre‐
đene temeljem Osnovne geološke karte (OGK) BiH 1:100.000, listovi: Knin, Glamoč, Bugojno, Livno, Sinj, Omiš i Imotski. Litostratigrafska obilježja područja Područje istraživanja predstavlja veoma složen prostor u geološkom smislu, sačinjen prven‐
stveno od sedimenata Mezozoika i Kenozoika (u manjem obujmu zastupljeni magmatiti i me‐
tamorfiti), sa također zastupljenim veoma složenim tektonskim odnosima koji u znatnom obujmu utječu na cjelokupne hidrogeološke odnose unutar predmetnog područja (dodatak B.5). Trijas (T). Unutar sliva Krke i Cetine u prostoru teritorija BiH kao najstarije tvorevine zastupljeni su sedimenti Trijasa (T). Na OGK BiH, donji Trijas (sajs i kampil) izdvojen je unutar listova Knin (potez Duler‐Strmica‐
Bosansko Grahovo), Bugojno i Livno (jugoistočni obod Kupreškog polja, kao i dvije manje en‐
klave na potezu Šuica‐Bogdašić‐Stržanj), te konačno Sinj (krajnji sjeveroistok lista Sinj, u prosto‐
ru Podglavice, sa zastupljenošću u vidu reliktne mase – približno središnje područje Glamočkog Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 7 polja). Litološki, ovaj stratigrafski član predstavljen je pješčarima, glincima i laporcima sa nešto krečnjaka u višim horizontima (kampil), a debljina njegovih naslaga procjenjuje se na 300‐500 metara. Srednji Trijas (T2) zastupljen je uglavnom na listovima Knin, Glamoč, Bugojno, Sinj i Livno i ima kontinuitet u razvitku preko donjeg Trijasa. Izdvojen je u neposrednom slivu i široj okolici sliva Krke (list Knin), oko Glamoča, prema Podgradini (list Glamoč), te na krajnjem jugoistoku Kupre‐
škog polja, prema vrhu Lupoglava – kota 1.438 m.n.m. (list Livno). Litološki, u najvećem obuj‐
mu zastupljenost im je izražena krečnjačkom i dolomitskom komponentom (anizik), te krečnja‐
cima, pješčarima, glincima i rožnacima (ladinik). U nižim dijelovima ladinika zamjetna je i prisu‐
tnost magmatskih izliva, kao i piroklastičnog materijala. Debljina srednjetrijaskih naslaga iznosi 500‐700 metara. Srednji do gornji Trijas (T2,3) i gornji Trijas (T3) predstavljeni su na listovima OGK Knin, Glamoč, Sinj i Livno. Zastupljenost im se izražava u vidu transgresivnog i konkordantnog odnosa prema srednjetrijaskim sedimentima. Gornji Trijas razvijen je u faciji dobro uslojenih dolomita svijetlosive boje i krečnjaka kristalaste, saharoidne strukture. Mjestimice su veoma silificirani i imaju izraženu laminarnu strukturu. U nižim horizontima gornjeg Trijasa, prema granici sa srednjim Trijasom, mogu se zapaziti ulošci klastita i piroklastičnog materijala, kao i pojava rožnaca u vidu sočivastih tijela i mugli, a mogu i nepravilno prožimati stijenski materijal unutar ovog stratigrafskog člana. Debljina gornjetrijas‐
kih naslaga iznosi cca 400 do 600 m, a u maksimalnom razvitku dostiže vrijednost i do 800 me‐
tara. Jura (J) je uglavnom zastupljena na cjelokupnom prostoru sliva Krke i Cetine, u normalnom su‐
perpozicijskom odnosu prema naslagama gornjeg Trijasa. Donja Jura (J1) izgrađena je od dolomita i krečnjaka, gdje dolomiti imaju prevladavajuću zastup‐
ljenost, tankoslojevitu teksturu i kristalastu, saharoidnu teksturu. Na nižim razinama, pored do‐
lomita situirani su dolomitični krečnjaci, a u središnjim dijelovima, javljaju se tankouslojeni plo‐
časti i laminirani pretežno sivi krečnjaci, sa mjestimičnim prisustvom rožnaca. Debljina lijaskih sedimentacionih tvorevina iznosi 400‐600 metara. Donja i srednja Jura (J1,2) i srednja Jura (J2) izdvaja se kao pratilac lijaskih sedimenata u prostoru cjelokupnog sliva Krke i Cetine. Izgrađena je od krečnjačke i dolomitske mase, gdje se sporadi‐
čno javljaju i ulošci krečnjačkih breča. Na prostoru lista Livno zapaža se i prisustvo oolitičnih i pizolitičnih krečnjaka i oolitičnih dolomita. Debljina ovog stratigrafskog horizonta iznosi 400‐
500 metara. Gornja Jura (J3) također se javlja kao neposredni pratilac starijih sedimenata u normalnom su‐
perpozicijskom odnosu na prostoru cjelokupnoga sliva Krke i Cetine. U nižim horizontima (oks‐
ford‐kimeridž), zamjetna je prisutnost dolomita i krečnjaka u izmjeni, dok se u višim razinama (kimeridž‐titon) pretežno javljaju uslojeni krečnjaci s klipeinama koji mogu sadržavati i manje partije dolomita. Debljina gornjejurskih naslaga iznosi 400‐500 metara. Kreda (K) je najzastupljeniji kronostratigrafski član predmetnog prostora, razvrstan u više sku‐
pina (zona), kako donjekrednih, tako i gornjekrednih neraščlanjenih litoloških cjelina. Ovi sedi‐
menti pretežno su pozicionirani u neposrednom okruženju Neogenog Basena (Livanjsko polje), s naglašenijim akcentom na njegovo južno područje. Litološki promatrano zamjetna je raznoli‐
kost po sastavu stijenskog materijala, ovisno o starosti i zastupljenosti kronostratigrafskih čla‐
nova. Donja Kreda (K1) je izgrađena od krečnjaka i dolomita, a prisutni su i tanki ulošci laporaca, pri čemu se zamjećuje odlika čestog naizmjeničnog smjenjivanja najzastupljenijih litoloških člano‐
va kako u vertikalnom, tako i u lateralnom smislu. Krečnjaci su uvijek dobro uslojeni, a debljina Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 8 ovih sedimenata iznosi cca 500‐700 m (u maksimalnom razvitku dostiže vrijednost i preko 1.000 metara). Gornja Kreda (K2) također se javlja u normalnom superpozicijskom odnosu sa starijim krednim naslagama. U litofacijalnom smislu, ovaj stratigrafski član karakterizira ujednačen litološki sas‐
tav, prvenstveno označen krečnjačkom komponentom. U nižim horizontima (cenoman‐turon), krečnjaci su predstavljeni hondrodontskom faunom, dok su u višim razinama (turon‐senon) ug‐
lavnom zastupljeni rudistni krečnjaci. Ukupna debljina gornjekrednih krečnjaka iznosi 600‐800 m, ali se može konstatirati kako u maksimalnom razvitku ovi sedimenti imaju debljinu do 1.200 metara. Paleogen (Pg) je izražen najznačajnijom zastupljenošću na području listova OGK Sinj, Livno i Imotski. Uglavnom se odlikuje raznolikošću litoloških cjelina. U nižim horizontima ponajviše su zastupljeni sedimenti u faciji krečnjaka. Sa višim razinama litologija se mijenja, tako da se u srednjem Eocenu zapažaju laporci i kalkareniti kao prevladavajuće litološke cjeline, a sa razvit‐
kom srednjeg do gornjeg Eocena javljaju se klastične stijene u flišnoj faciji, te na kontaktu sa Oligocenom prevladavaju breče, konglomerati, pješčari i laporci. Oligomiocen karakterizira lito‐
logija u faciji konglomerata, pješčara i laporaca, sa nešto krečnjaka. Debljina paleogenih sedi‐
menata unutar istraživanog prostora iznosi cca 250‐450 metara. Neogen (N) se javlja kao pratilac Paleogena u normalnom superpozicijskom odnosu, a preds‐
tavljen je najmarkantnijim geološkim formacijama u prostoru Livanjskog, Duvanjskog i Glamoč‐
kog polja. Unutar Miocena na najnižim razinama stuba se javljaju konglomerati, pješčari i gline sa ugljem, da bi idući na više došlo do izmjene u litologiji, gdje se prevladavajuće pojavljuju la‐
porci. Laporci unutar miocena (od drugog paketa – 2M) čine litološku osnovicu, gdje se uz njih sa svakim novim paketom pojavljuje novi litološki član. Tako se na ovoj razini uz laporce depo‐
niraju i krečnjaci, a sa višim horizontima dolazi do gubitka krečnjačke mase koja se zamijenila pješčarima, te konačno u najvišim dijelovima stuba bilježi se prisutnost laporaca, konglomera‐
ta, pješčara i tufova. Mio‐Pliocen je u litološkom smislu predstavljen bijelim laporima, dok se li‐
tologija Pliocena izražava u faciji laporaca, pijeskova i glina sa ugljem. Debljina neogenih sedi‐
menata u ukupnoj zastupljenosti iznosi preko 2.000 metara. Kvartar (Q) je zastupljen na cjelokupnom prostoru sliva Krke i Cetine, čime se dokazuje njegovo veliko rasprostranjenje. Zastupljen je u dolinskim prostorima površinskih vodotoka, na strmo nagnutim padinama (pretežno kninskog pa i glamočkog područja), kao i na širokom prostoru zastupljenom mirnije izraženom sedimentacijom (Livanjsko polje, Glamočko polje, Sinjsko po‐
lje, prostor oko Cetine prema jezeru Peruča, Kupreško polje, Buško Blato i dr.). Aluvijalne naslage (al) prevladavajuće su formirane od šljunkovito‐pjeskovitog materijala i pje‐
skovitih glina, a zastupljene su u koritima površinskih vodotoka Cetine i Krke, kao i njihovih pri‐
toka. Deluvij (d) predstavlja nanosni materijal koji pokriva nagnuta područja prema zaravnima neo‐
gene starosti (najčešće na kontaktu Pliocena sa starijim sedimentima Mezozoika). Najznačajni‐
ja zastupljenost se zapaža u obodnim dijelovima Livanjskog polja, a izgrađen je od plavinskih materijala, kao proizvod djelovanja manjih povremenih tokova i površinskog spiranja terigenog materijala iz kore raspadanja osnovnih stijena na padinama. Eolski pijesak (p) zastupljen je u značajnom obujmu na sjeverozapadnom području Livanjskog polja, a karakteriziraju ga tipski akumulacioni oblici – dine i barhani, koji ovisno o snazi vjetra dobivaju i odgovarajući oblik (uzdužne i poprečne dine, te polumjesečasti barhani). Izvorske naslage (i) predstavljaju pojave bigra, koje zauzimaju relativno mali prostor u slivnom području (približno 2 km2) i koji se može pratiti gotovo isključivo na listu OGK Knin (lokalitet Golubić). Ove pojave obično se vežu za prisustvo termalnih izvora, a manifestiraju se kao izlu‐
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 9 čevine u vidu štita preko osnovne mase u bazi iz koje izvire termalna voda. Mjestimice se mogu javiti zone dosta čvrstog bigra, homogene i jedre građe. Barski i jezerski sedimenti (b/j) najzastupljeniji su u području Livanjskog i Glamočkog polja. Iz‐
građeni su prvenstveno od pjeskovitih i muljevitih glina, prekrivenih humusnom komponentom na površini, a također i obrasli barskom vegetacijom. Crvenica (ts) je prisutna na području lista OGK Knin, gdje se javlja znatna zastupljenost većih, neselektivno razbacanih površina u faciji korita površinskih vodotoka, koje karakterizira litološ‐
ka zastupljenost crvenicom, ilovinom, šljunkom, pijeskom i humusom. Sipari (s) su zastupljeni na strmim padinama, a imaju obilježje rastresitog pokrova koji prekriva matični supstrat. Izgrađeni su od rastresitih, slabozaobljenih fragmenata trijaskih, jurskih i kre‐
dnih krečnjaka i dolomita, izmiješanih pretežno sa sitnozrnom komponentom crvenice. Glacijalni sedimenti, predstavljeni kao morene (gl), fluvio‐glacijalni materijali (fgl) i limnoglaci‐
jalni sedimenti (lgl), zastupljeni su u prostoru Kupreškog polja, Ravanjskog polja i Buškog Blata, a postoje indikacije razvitka i na krajnjem jugoistočnom obodu Glamočkog polja. Litološki pro‐
matrano, najizraženija zastupljenost je u vidu limnoglacijalnih materijala koji zapravo predstav‐
ljaju u jezerima redeponirane glacijalne šljunkovite i šljunkovito‐pjeskovite sedimente. Tektonske značajke Generalno promatrano, u širem području sliva Cetine i Krke zastupljen je veoma složen tekton‐
ski sklop, što sa hidrogeološkog aspekta ima veliki značaj. S obzirom da su u građi terena veo‐
ma zastupljene čvrste, kompaktne stijene, izvodi se konstatacija kako strukturni sklop karakte‐
riziraju pretežno rupturne deformacije sa značajkom blokovske tektonike, dok su plikativne de‐
formacije znatno zastupljenije unutar područja pokrivenog Neogenom. Veliki rasjedi, koji se manifestiraju kao granične zone između pojedinih strukturnih blokova, uglavnom imaju obiljež‐
ja dinaridskog pružanja, dok su rasjedne zone, odnosno rasjedi nižeg reda, različite prostorne orijentacije. Na temelju različitosti u litofacijalnom razvitku unutar slivnog područja izdvojene su slijedeće pripadajuće tektonske jedinice (kao i njihovi dijelovi): (i) Tektonska jedinica Poštak‐Plavno‐
Pađenje, (ii) Tektonska jedinica Ilica, (iii) Tektonska jedinica Vijenac, (iv) Tektonska jedinica Po‐
dinarje, (v) Tektonska jedinica Dinara‐Kamišnica, (vi) Tektonska jedinica Staretina, (vii) Tekton‐
ska jedinica Kipovača‐Vagan‐Čemernica, (viii) Tektonska jedinica Podovi‐Gerzovo, (ix) Slovinj‐
sko‐cincarska tektonska jedinica, (x) Kupreško‐ljubuška tektonska jedinica, (xi) Tušničko‐
vranska tektonska jedinica, (xii) Stožerska tektonska jedinica, (xiii) Tektonska jedinica Biokovo‐
Zagora (krajnji sjeveroistok tektonskog bloka Imotski), (xiv) Tektonska jedinica Zavelim, i (xv) Tektonska jedinica Kongora‐Cincar (pojava u vidu dvije enklave‐tektonske krpe). Hidrogeološke značajke Hidrogeološka karakterizacija slivnog područja izvršena je prema vodopropusnosti stijena, prema kojoj se stijene dijele na slijedeće skupine: ƒ Dobro vodopropusne stijene sastavljene od razlomljenih i okršenih krečnjaka, kao i se‐
dimenata međuzrnske poroznosti. Vodonosnike velike vodopropusnosti čine Mezozojski sedimenti (T21, J2, J31,2, K 11‐3, K 21, K22, K22+3) i Eocen (E1,2), koji su zastupljeni karbonatnim naslagama kavernozno‐
pukotinske poroznosti (krečnjaci, krečnjačke breče i konglomerati, te krečnjaci s lećama i proslojcima dolomita). U razmatranom području ipak se naglašava važnost gornjekred‐
nih stijena. S tim u vezi, mora se iznijeti konstatacija kako je cjelokupna gornja Kreda (K2) moćan hidrogeološki kolektor, izrazitih krških obilježja, zamršenih podzemnih tokova i akumulacija, s relativno brzom cirkulacijom vode u podzemlju. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 10 Kvartar (Q) je zastupljen stijenskim materijalima međuzrnske poroznosti, od kojih aluvi‐
jalne naslage, sipari i limničko‐glacijalni materijali imaju obilježja veoma vodopropusnih sedimenata. ƒ Umjereno propusne stijene. Srednji Trijas (ladinik‐T22), srednji do gornji Trijas (T2,3) i gornji Trijas (T3), te mlađe nasla‐
ge gornje Jure (J32,3), imaju preovlađujuća svojstva hidrogeološke izolator sredine. Među‐
tim, u uvjetima intenzivno zastupljene razlomne tektonike, moguće je u izvjesnom obujmu uočiti tok podzemne vode po pukotinskim pravcima i pravcima većih razloma, nastalih uslijed snažne endogene aktivnosti. Donjekredne naslage (K1) imaju bolje kolektorske značajke samo u području viših horizo‐
nata, što je uvjetovano snažnom rasjednom tektonikom. Okršenost im je u principu ve‐
zana za mlađe karbonatne naslage. Promjenjive su poroznosti, počevši od slabe pukotin‐
ske do kavernozne, a imaju značajnu ulogu u formiranju pravca i intenziteta okršenosti mlađih krednih sedimenata. Ipak, u nižim razinama ovog kronostratigrafskog člana prev‐
ladavaju masivni i bankoviti dolomiti, koji u ukupnom sklopu terena u hidrogeološkom smislu formiraju masiv sa težnjom ka funkciji hidrogeološkog izolatora. Kao prirodan nastavak u normalnom superpozicijskom odnosu pojavljuju se i donje do srednjekredni (K1,2) dolomiti, dolomitični krečnjaci, krečnjaci i breče, koji također poka‐
zuju osrednju vodopropusnost, te se u tom smislu mogu javljati i kao stijenski materijali sa obilježjem izolator sredine. Promina naslage (E,Ol) pretežno karakterizira izgrađenost od konglomerata, zatim pros‐
lojaka laporovitih krečnjaka i lapora. Ovo je srednje razvijen hidrogeološki kolektor puko‐
tinske poroznosti. Tek lokalno moguće je zapaziti izraženiju poroznost, pa čak i obilježja kavernoznosti, koji se vežu za zone intenzivnih tektonskih oštećenja. Kvartar (Q) je unutar sliva zastupljen crvenicom (ts), fluvioglacijalnim (fgl) i glacijalnim materijalom, te deluvijalnim (d) i izvorskim (i) sedimentima. Ove sedimente karakterizira umjerena vodopropusnost i premda imaju ograničeno rasprostranjenje unutar slivnog područja mogu se pokazati kao zanimljiva sredina u smislu hidrogeoloških istraživanja. ƒ Slabopropusne do nepropusne stijene. Zastupljene su u terenima donjeg Trijasa (sajs i kampil), srednjeg Trijasa (ladinik), Paleo‐
genih sedimenata (Paleocen‐Eocen i Eocen – E2,3), Neogena (Miocen – M i Pliocen – Pl) te Kvartara (barski sedimenti – b). Kolektorska obilježja veoma su im slabo izražena, te je duž kontakta sa vodonosnicima zamjetna pojava većeg broja izvora promjenjive izdaš‐
nosti. Slabe su pukotinske poroznosti, sa funkcijom hidrogeološkog izolatora. U prosto‐
rima njihove prisutnosti imaju obilježje bočnih, pa i krovinskih hidrogeoloških barijera (osobito kada su u pitanju kontakti sa sedimentima gornje Krede). 3.4
PEDOLOŠKE ZNAČAJKE Tla u slivnom području rijeke Cetine i Krke su heterogena i čine pravi pedološki mozaik (doda‐
tak B.6). Mogu se svrstati u više skupina od kojih su najviše zastupljena automorfna‐
terestrična, a manje hidromorfna tla. Od 274.096,7 ha površine sliva ovih rijeka na hidromor‐
fna tla otpada oko 27.830 ha ili nešto preko 10%. U automorfna tla spadaju: Litosol, Kalkomelanosol, Rendzina, Ranker, Regosol, Koluvijum, Kal‐
kokambisol, Distrični i Eutrični kambisol, a u hidromorfna tla: Fluvisol, Humoglej, Histosol i Eug‐
lej. U nastavku su prikazane značajke najzastupljenijih tipova tla na riječnom bazenu Cetine i Krke. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 11 Klasa automorfnih tala Kalkomelanosoli (Krečnjačko‐dolomitne crnice). Ovaj tip tla spada u klasu humusno‐
akumulativnih tala A‐R i A‐C građe profila. Stvara se na čvrstim krečnjacima i dolomitima i na reljefima koji pogoduju eroziji. Ovaj tip tla se samostalno javlja na površini od 41.025,3 ha od‐
nosno 14,97%. Često se javlja u kombinaciji sa kalkokambisolom na površini od 57.427,4 ha tj. 20,96%. Kombinacija Kalkomelanosola, Kalkokambisola i Regosola se javlja na površini od 73.580,9 ha tj. 26,85% ukupne površine sliva ovih rijeka. Kalkomelanosol i Regosol su prisutni na 3.202,5 ha tj. 1,17% površine. Rendzine. To je tip humusno‐akumulativnih tala. Razvijaju se na rastresitim karbonatnim sup‐
stratima (na lesu; lesolikim sedimentima; na fluvio‐glacijalnim nanosima, na mekim vapnenci‐
ma koji imaju dosta silikatne komponente, na jezerskim sedimentima i sl.). Rendzina ima moli‐
čni horizont, koji se formira na rastresitom karbonatnom supstratu (C). Obično se može izdvoji‐
ti i prelazni AC horizont, pa je građa profila: Amo‐AmoC‐C. Na području sliva rijeka Cetine i Krke javlja se kao samostalan tip tla u površini od oko 10.391,6 ha ili 3,79% površine. U kombinaciji sa Eutričnim kambisolom i Regosolom se javlja na 19.478,6 ha ili 10,79% ukupne površine sliva. Kalkokambisoli (Smeđe tlo na krečnjacima i dolomitima). Ovo tlo spada u klasu kambičnih ta‐
la s moličnim Amo ili ohričnim Aoh humusnim horizontom, koji leži neposredno na kambičnom (B) horizontu koji je karakteristične smeđe boje. (B) horizont je nešto težeg teksturnog sastava, izraženije strukture i znatno manje humoznosti od površinskog horizonta. Morfološka građa profila je A‐(B)rz‐R. Dubina soluma varira, ali su to pretežno plitka do srednje duboka tla. Kalko‐
kambisol se samostalno javlja na površini od oko 5.491,4 ha tj. 2% površine. Kao što je naprijed rečeno, vrlo često se javlja u kombinaciji sa Kalkomelanosolom odnosno Regosolom, u površini od 131.008,3 ha ili 47,81% površine. Regosoli. Regosoli su nerazvijena ili slabo razvijena tla na rastresitim supstratima, koja u pravi‐
lu nisu skeletna. Nastaju erozijom ranije stvorenih tala i inicijalnim procesima pedogeneze, koja nije još uzrokovala tvorbu humusnog A horizonta zbog mladosti, erozije ili utjecaja čovjeka. U slivnom području rijeke Cetine i Krke ovaj tip tla zastupljen je u zapadnom dijelu, oko Livanj‐
skog polja. Ukupna površina ovih tala iznosi oko 6.706,4 ha ili 2,45%. Eutrični kambisoli (Eutrična smeđa tla). Eutrična smeđa tla se formiraju na vrlo različitim kar‐
bonatnim ili bazama bogatim stijenama. Eutrična smeđa tla su tla s moličnim Amo ili ohričnim Aoh humusnim horizontom, koji leži neposredno iznad kambičnog horizonta (B)v. Prema dubi‐
ni soluma ovo su uglavnom srednje duboka i duboka tla, mada ima i plitkih, naročito na kom‐
paktnim matičnim supstratima. Rendzine i Eutrični kambisoli zastupljeni su u području Livanj‐
skog i Glamočkog polja. Rendzine su samostalno zastupljene u površini od oko 10.392 ili 3,79%. Eutrični kambisoli su prisutni na površini od 5.657,6 ha tj. 2,06%. Oba tipa su zajedno prisutna na 19.169,6 ha tj. 7%. Javljaju se i u kombinaciji sa Regosolom ali su svega zastupljeni na 309,1 ha ili 0,11% ukupne površine sliva. Litosoli (Kamenjari). Kamenjari su mlada tla i evoluciono predstavljaju početne, inicijalne stadi‐
je razvitka tala. U području slivova rijeka Cetine i Krke uglavnom su to krečnjačko‐dolomitni kamenjari i zahvataju površinu od oko 4.454,8 ha ili 1,63% površine, ali se razvijaju i na drugim uglavnom humusno‐akumulativnim tlima (Litosoli + Kalkomelanosol + Regosoli, zatim Litosoli + Ranker + Distrični kambisoli) u površini od 7.512,9 ha ili 2,74% površine slivova. Osim litosola na malim površinama su zastupljeni još i Rankeri na površini od 1.619,3 ha ili 0,59% površine i u kombinaciji sa Eutričnim i Distričnim kambisolima u površini od 2.432,9 ha ili 0,88% površine slivova. Od slabo razvijenih automorfnih tala na maloj površini se javljaju još i Koluvijumi u površini od svega oko 42,9 ha ili 0,02% površine, te Distrični kambisoli (spadaju u klasu kambičnih – smeđih tala) u površini od oko 500 ha ili 0,2% površine. Iz klase eluvijalno‐iluvijalnih tala sporadično Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 12 ima Luvisola u kombinaciji sa Eutričnim kambisolima u površini od svega oko 508,5 ha ili 0,195% površine. Klasa nerazvijenih hidromorfnih tala Aluvijalna tla (Fluvisol). Ova tla su formirana u dolinama rijeka i jačih potoka, a predstavljaju recentne riječne nanose u slojevima. Kako su to mlađa tla, formira se plići ili dublji (A), i Ap ho‐
rizont. Ovaj tip tla je prisutan na području Duvanjskog polja u površini od 7.972,1 ha odnosno 2,91% površine i u kombinaciji sa Eutričnim kambisolom i Euglejem u površini od 703,1 ha ili 0,26%. Histosol (Niski treset). Iz odjela hidromorfnih tala najzastupljeniji je ovaj tip tala. Njega karak‐
terizira akumulacija preko 30%, slabo razgrađene organske tvari u anaerobnim uvjetima u deb‐
ljini većoj od 30 cm. Na istraživanom području najzastupljeniji je u zapadnom dijelu Livanjskog polja i u središnjem dijelu oko mjesta Grborez u površini od 7.114,1 ha ili 2,60%. Klasa glejnih tala Euglej (Močvarno‐glejno tlo). Ovo tlo spada u klasu glejnih tala. Karakteristično za ova tla je duže ili kraće prekomjerno vlaženje dopunskom poplavnom vodom cijelom dubinom profila, što omogućava vrlo intenzivne procese hidrogenizacije, i njeno konstantno prisustvo unutar dubine od 1 m tako da morfološka građa profila tla izgleda A‐Gso‐Gr. Na području slivova rijeke Cetine i Krke determinirani su Močvarno‐glejno tlo, Epiglej (zaglejavanje površinskim, pretežno poplavnim vodama koje stagniraju u profilu tla do dubine od 1 m) i Amfiglej (hidrogenizacija uvjetovana poplavnom i podzemnom vodom, pa je prisutan i epiglejni i hipoglejni karakter pro‐
fila tla sa međuhorizontom koji je slabije oglejen). Ovaj tip tla je najviše zastupljen u područji‐
ma Livanjskog, Glamočkog, Kupreškog i Duvanjskog polja u površini od 10.599,5 ha ili 3,87% površine, te sporadično u kombinaciji sa Distričnim i Eutričnim kambisolom i Fluvisolom u pov‐
ršini od 967,9 ha ili 0,36% površine slivova. 3.5
BIOLOŠKE ZNAČAJKE KOPNENIH I VODENIH EKOSUSTAVA Florističko‐vegetacijska obilježja sliva Glamočko‐kupreški region je dio sliva Cetine koji se nalazi u području unutrašnjih Dinarida (Ste‐
fanović i ostali, 1983), a karakterizira ga razvitak krških polja koja su razdvojena planinskim vi‐
jencima, sa najvišim kotama od 1.900 m.n.m. Potencijalna šumska vegetacija ovog prostora obilježena je klimaregionalnom fitocenozom bu‐
kve i jele sa smrčom (Piceo‐Abieti‐Fagetum) (Lakušić i ostali, 1978), unutar kojih depresije predstavljaju intrazonalne šume mrazišne smrče (Piceetum montanum inversum – velike povr‐
šine Kupreško‐riličkog polja). Iznad Glamočkog polja na jugozapadu razvijene su šume bukve i jele bez smrče. Termofilniji dijelovi oko Glamočkog polja naseljavaju zajednice bukve i javora gluhača ili hrasta kitnjaka i crnog graba. Najniži dijelovi Glamočkog polja (alohtona zemljišta) pripadaju zajednici lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Qurcetum roboris), a zamočvare‐
na zemljišta šumi crne johe (Alnetum glutinosae). Preostali dio sliva Cetine i Krke smješten je u mediteranskoj zoni dinarida, preciznije submediteranskoj zoni, odnosno manjim dijelom u me‐
diteranskom montanom području listopadne vegetacije sveze crnog i bijelog graba (Ostryo‐
Carpinion). U Livanjskom polju razvijene su zajednice reda Alno‐Quercetalia i Alnetalia kao i zajednice re‐
dova Populetalia (topole), Molinetalia, Phragmitetalia što daje posebno fitogeografsko obiljež‐
je ovom području. Mediteranska (Submediteranska) dinarska oblast zauzima prostor sliva rije‐
ke Krke, a na višim dijelovima je karakterizirana zajednicom medunca (cera) i crnog graba (Querco‐Ostryetum carpinifoliae). U kanjonima rijeka zastupljene su reliktne fitocenoze crnog Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 13 bora (Pinetum nigrae submediterranaeum), a na specifičnim staništima se nalaze zajednice ja‐
vora i lipa (Aceri – Tilietum mixtum), medvjeđe lijeske i oraha (Juglando‐Coryletum). Submediteransko‐montano područje zahvata prostor iznad Livanjskog polja, a orografski pri‐
pada brdsko‐planinskom pojasu. Najveće prostranstvo zauzimaju šume hrastova i crnog graba (Querco‐Ostryetum carpinifoliae, Seslerio‐Ostryetum). U vidu manjih enklava rasprostranjene su termofilne šume bukve (Seslerio‐Fagetum, Aceri obtusati‐Fagetum), kao i mezofilne šume bukve (Fagetum montanum illyricum). Najzastupljenija klimazonalna zajednica je zajednica medunca i bijelog graba (Querco pubescentis – Carpinetum orientalis), te šume crnog graba sa jesenjom šašikom (Seslerio‐Ostryetum carpinifoliae). Krška polja koja su periodično plavljena pod utjecajem podzemne vode predstavljaju staništa šuma lužnjaka (Carpino betuli – Qurcetum roboris, Periploco graecae – Quercetum roboris). Najmočvarniji dijelovi predstavljaju staništa crne johe (Alnetum glutinosae) ili pripadaju različitim močvarnim fitocenozama iz reda Phrag‐
mitetalia. Prostor riječnih tokova Milača, Šuice i Plovuće okruženi su sa obradivim površinama. Dio šum‐
ske vegetacije oko Milača pripada u višim dijelovima subalpinskoj zajednici Fagetum subalpi‐
num sa fitocenozama stijena i sipara. U ovoj zoni smješteno je Kukavičko jezero. Dolinu rijeke Šuice u manjim fragmentima predstavljaju šumske zajednice montane bukve Fagetum monta‐
num i šume bijelog bora i smrče (Piceo‐Pinetum). Potencijalnu vegetaciju oko Buškog jezera predstavljaju šume lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli‐Quercetum roboris). Najveći dio ovog područja je izmijenjen i predstavljen tercijarnom vegetacijom (obradivim površinama). Vodena vegetacija Gornje dijelove vodotoka na slivnom području naseljavaju mahovine iz zajednice Cinclidotetum fontinaloides Gams 1927, koje su samo djelomično pod vodom (izvor Bistrice, Struge i Žablja‐
ka), i asocijacije Fontinalis antipyreticae W. Koch 1836 koja je stalno pod vodom, sa karakteris‐
tičnom vrstom Fontinalis antipyretica Hedw. koja dopire do većih dubina i stvara čiste sastoji‐
ne. Na istraživanom području nisu konstatirane velike dubine, te se ova vrsta javlja izmiješana sa višim biljkama sveze Ranunculion fluitantis Neuchäus. Na područjima kao što su rijeka Milač, Plovuća, Ždralovački kanal i sl. razvijena je vegetacija re‐
da Magnocaricion ‐ močvarna staništa sa šaševima i higrofilne dolinske livade (PMF, 2010). Na lokalitetu Šuica Kovači prevladava vrsta Juncus acutus L. koja se ističe najvećom pokrovnosti, a razvijena je i flotantna (plutajuća) vegetacija sa vrstom lokvanja (Nuphar lutea (L.) Sm.) i sočivi‐
ce (Lemna minor L.). Generalno se može ukazati da vodotoke krških polja naseljavaju akvatične biljke koje su otpor‐
ne na razdoblja nedostatka vode, a za rijeke čija su korita stalno ispunjena vodom (Sturba, Žab‐
ljak, Šuica i Bistrica) karakteristično je i da dođe do isušivanja. Treba istaknuti veliku pokrov‐
nost vegetacije, ukoliko nije pod antropogenim utjecajem, a osobito vrsta sa razgranatim iz‐
dancima i fino rasperanim listovima. Faunistička obilježja područja Slivno područje rijeka Cetine i Krke karakteriziraju različite biljne zajednice koje pružaju utočiš‐
te mnogim vrstama životinja. Cjelokupni prostor karakteriziraju raznovrsne i brojne vrste živo‐
tinja, a što je vrlo značajno, prostor se odlikuje visokim stupnjem endemičnosti zbog specifičnih abiotičkih uvjeta koji vladaju na datom području. Fauna beskičmenjaka je nedovoljno istražena, ali se pretpostavlja da je izuzetno raznovrsna. Od beskičmenjaka prevladavaju brojne vrste in‐
sekata i pauka kojima biljne zajednice i klimatska obilježja područja pružaju optimalne uvjete za rast i razvitak. Izdvajaju se dvije vrste riječnih rakova i to (Drešković i ostali, 2011): Austropo‐
tamobius pallipes Lereboullet – bjelonogi rak, 1858 i Austropotamobius torrentium Shreiber, 1803 – potočni rak. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 14 Fauna riba je predstavljena velikim brojem endemičnih vrsta: Aulopyge hügelii (Heckel, 1842) – oštrulj, Chondrostoma phoxinus (Heckel, 1843) – podbila, Squalius microlepis (Heckel, 1843) – makal, Phoxinellus alepidotus (Heckel, 1843) – pijurica. Fauna vodozemaca je također vrlo raznovrsna ali i nedovoljno istražena. Zbog odsustva većih prirodnih jezera odsustvuju pojedine forme čiji je životni vijek većinom vezan za vode. Poznati‐
je vrste su: Bombina variegata Linnaeus, 1758 – mukač, Salamandra atra Laurenti, 1768 – daž‐
devnjak i Proteus anguinus (Laurenti, 1768) – čovječja ribica. Fauna gmazova je izuzetno brojna i raznovrsna zbog specifičnih abiotičkih činilaca koji vladaju na analiziranom prostoru. Poznatije vrste gmazova su: Testudo hermanni Gmalin, 1789 – obič‐
na čančara, Lacerta viridis Laurenti, 1768 – zelembać, Anguis fragilis Linnaeus, 1758 – sljepić, Pseudopus apodus Pallas, 1775 – blavor, Vipera ursini Bonaparte, 1835 – ursinijeva ljutica, Natrix natrix Linnaus, 1758 – bjelouška, Zamenis longissimus (Laurenti, 1768) – smuk, Vipera berus bosniensis Boettger, 1889 – bosanska šarka i Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758) – pos‐
kok. Sisari predstavljaju najbolje istraženu grupu životinja na datom prostoru, prije svega zahvalju‐
jući brojnim lovačkim udruženjima koji vode evidencije o brojnosti lovne divljači na prostoru sliva Cetine i Krke. Skupinu sisara predstavljaju (Kotrošan i ostali, 2005; Sofradžija i Muzafero‐
vić, 2007) vrste iz rodova: Erinaceus Linnaeus, 1758, Sorex Linnaeus, 1758, Microtus Schrank, 1798 i Apodemus Kaup, 1829, dok skupinu krupnijih sisara predstavlja širok spektar raznovrsne lovne divljači. Najmanje istražena skupina sisara jesu slijepi miševi. Pretpostavlja se da prostor sliva Cetine i Krke naseljavaju brojne i raznovrsne vrste slijepih miševa. Poznatiji rodovi koji naseljavaju pod‐
ručje su: Rhynolophus Lacépède 1799, Barbastella Gray, 1821 i Myotis. Kaup, 1829. Ptičji svijet sliva Cetine i Krke je izuzetno bogat vrstama. Veliki broj vrsta zimu provodi na pros‐
toru Buškog jezera i Livanjskog polja, čiji su dijelovi uvršteni na RAMSAR listu 2008. godine. Po‐
znatije vrste ptica koje naseljavaju ovo područje pripadaju rodovima: Aquila Brisson, 1760, Bo‐
taurus Stephens, 1819, Ardea Linnaeus, 1758, Aythya F. Boie, 1822, Anas Linnaeus, 1758, Fuli‐
ca Linnaeus, 1758, Platalea Linnaeus, 1758, Grus Brisson, 1760, Pelecanus Linnaeus, 1758. Dugoročna će istraživanja dati jasniju sliku u pogledu kvantitativnog i kvalitativnog sastava ži‐
votinjskih populacija, te je za očekivati kako će broj opisanih, osobito endemičnih vrsta, rasti. 4
SOCIO‐EKONOMSKA OBILJEŽJA U ovom poglavlju su prezentirana osnovna socio‐ekonomska obilježja slivnog područja: admi‐
nistrativno uređenje, osnovni podaci o stanovništvu i urbaniziranosti prostora, te stanju gos‐
podarskog razvitka. 4.1
ADMINISTRATIVNI USTROJ Kako je prethodno navedeno, riječni bazen Cetine i Krke u FBiH nalazi se na području četiri kan‐
tona/županije: Kantona 10, Zapadnohercegovačke županije, Unsko‐sanskog kantona i Herce‐
govačko‐neretvanskog kantona/županije, odnosno slijedećih općina: Bihać, Bosansko Grahovo, Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 15 Glamoč, Kupres, Livno, Posušje i Tomislavgrad. Udio pojedinih općina u površini sliva prikazan je u tablici 4.1. Tablica 4.1 Udio općina u površini sliva Općina Površina općine (km²) Udio u površini sliva (km²) (%) Bihać 923,6 20,2 0,74 Bosansko Grahovo 776,5 529,6 19,33 Glamoč 1.041,9 189,4 6,91 Kupres 576,7 146,5 5,34 Livno 990,1 990,1 36,13 Posušje 443,1 25,9 0,95 Tomislavgrad 973,0 838,6 30,60 6.085,5 2.740,4 100,0 Ukupno Najveći dio sliva Krke i Cetine nalazi se na području Kantona 10 i to na njenim općinama Bosan‐
sko Grahovo, Glamoč, Kupres, Livno i Tomislavgrad, čime ovih pet općina zauzima 98,3% povr‐
šine sliva (tablica 4.1). Za općinu Bihać u Unsko‐sanskom kantonu i općinu Posušje u Zapadno‐
hercegovačkoj županiji radi se o relativno maloj, praktično zanemarivoj, površini teritorije koja se nalazi na ovim slivovima. Iz toga razloga su za prikaz socio‐ekonomskih obilježja slivnog pod‐
ručja Cetine i Krke korišteni podaci koji se odnose na Kanton 10. Kanton 10 se prostire na području jugozapadne Bosne i sjeverozapadne Hercegovine duž gra‐
nice sa republikom Hrvatskom. Svojim položajem ovo područje može se smatrati Jadranskim zaleđem. Zauzima površinu od 4.935 km² ili 18,89% površine FBiH i 9,65% površine Bosne i Hercegovine. Svojom površinom predstavlja najveću županiju u FBiH. Na području županije na‐
lazi se 6 općina, od kojih je najveća općina Glamoč sa oko 1.042 km² (tablica 4.1) koja zauzima oko 21% županije, a slijede Livno sa 990 km², te Tomislavgrad sa 973 km². Površina svih općina sliva je znatno veća u odnosu na prosjek veličine općina u FBiH koji je 330,5 km². Županijski centar je grad Livno. 4.2
STANOVNIŠTVO I URBANIZIRANOST Zadnji zvanični popis stanovništva u Bosni i Hercegovini izvršen je 1991. godine, kada je na po‐
dručju Kantona 10 živjelo 118.257 stanovnika u 30.048 domaćinstava (FZS, 1999), pri čemu je prosječno domaćinstvo imalo 3,9 članova. U kasnijim godinama vršena je procjena broja sta‐
novnika koja može poslužiti za osnovne analize o stanovništvu. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku FBiH u 2009. godini na području ove županije živjelo je 80.800 stanovnika (FZS, 2010). Upoređujući podatke o broju stanovnika iz 1991. i 2009. godine (tablica 4.2 i slika 4.1) može se zaključiti da je došlo do negativnog kretanja u ukupnom broju stanovnika. Sve općine slivnog područja Cetine i Krke bilježe pad stanovništva u odnosu na 1991. godinu. Općina Bosansko Grahovo u razdoblju od 1991. do 2009. godine imala je najveće smanjenje stanovništva i to za ‐74,7%, nadalje slijede općina Glamoč ‐62,6%, općina Kupres ‐64,3%, opći‐
na Drvar ‐34,1%, dok općine Livno (‐21,2%) i Tomislavgrad (‐9,2%) imaju najmanje smanjenje stanovništva na području Kantona 10. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 16 Tablica 4.2 Broj stanovnika i gustoća naseljenosti na području Kantona 10 Općina Broj stanovnika Gustoća naseljenosti (stan./km²) 1991. god. 2009. god. 1991. god. 2009. god. Bosansko Grahovo 8.311 2.102 10,66 2,69 Drvar 17.126 11.286 29,05 19,14 Glamoč 12.593 4.710 12,18 4,56 Kupres 9.618 3.437 16,88 6,03 Livno 40.600 32.013 40,85 32,21 Tomislavgrad 30.009 27.252 31,02 28,17 Ukupno 118.257 80.800 23,96 16,37 45.000
40.600
40.000
35.000
Broj stanovnika
32.013
30.009
27.252
30.000
1991
25.000
2009
17.126
20.000
15.000
11.286
8.311
10.000
5.000
12.593
9.618
4.710
2.102
3.437
i sl
av
gr
ad
Liv
no
es
Ku
pr
Dr
Gr
ah
ov
o
va
r
0
To
m
B.
Gustoća naseljenosti na području ove županije je mala. U Bosni i Hercegovini je prema popisu iz 1991. godine prosje‐
čna gustoća naseljenosti bila 85,5 sta‐
novnika/km², dok je u ovom području iznosila 23,96 stanovnika/km² (tablica 4.2). Procjena broja stanovnika iz 2009. godine pokazuje dramatičan pad gusto‐
će naseljenosti koji na području Kanto‐
na 10 iznosi oko 16 stan./km², dok je na razini FBiH 89 stan./km². Općine
Slika 4.1 Broj stanovnika 1991. i 2009. godine na Na temelju prezentiranih podataka mo‐
području Kantona 10 že se zaključiti da se razvitak stanovniš‐
tva kreće u negativnom smjeru. Znača‐
jan prekid uobičajenog tipa razvitka stanovništva desio se u razdoblju 1991‐1995. godine zbog ratnih zbivanja. Migracije, posebice mlađeg i radno sposobnog stanovništva, nastavile su se i nakon rata. Poslijeratne migracije vršene su zbog siromaštva, loših uvjeta života, slabih moguć‐
nosti zapošljavanja i niskog životnog standarda. 300
250
200
150
B.Grahovo
Drvar
Kupres
Livno
Umrli
Živorođeni
Umrli
Živorođeni
Umrli
Umrli
Glamoč
Živorođeni
Živorođeni
2007
Umrli
2006
0
Živorođeni
2005
50
Umrli
100
Živorođeni
Broj stanovnika
Na negativan trend razvitka stanovniš‐
tva ukazuju podaci o migracijama sta‐
novništva u Kantonu 10. Za primjer se mogu uzeti podaci iz 2010. godine (FZS, 2010b), gdje broj doseljenih stanovnika županije iznosi 302 a odseljenih 410, što daje negativni saldo migracija od ‐108 stanovnika. Najveći broj stanovnika je odselio u inozemstvo. 2008
2009
Tomislavgrad
Općine
Podaci o prirodnom kretanju stanovniš‐
Slika 4.2 tva u općinama Kantona 10 u razdoblju 2005‐2009. godina (slika 4.2) pokazuju da svake godine broj umrlih premašuje broj živorođenih. Prirodno kretanje stanovništva na pod‐
ručju Kantona 10 Iz dobivenih podataka može se zaključiti da većinu stanovništva čine starije osobe, a da je broj mladih mali i u stalnom opadanju, što dovodi do negativnog prirodnog prirasta odnosno sma‐
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 17 njenja broja stanovnika. Ovakva struktura stanovništva odražava se i na gospodarstvo i razvitak ovog područja, jer je očigledno da nedostaju mladi, inventivni i obrazovani ljudi. Na području Kantona 10 se prema popisu iz 1991. godine nalazilo 282 naselja, pri čemu je pros‐
ječna veličina naselja 419 stanovnika (FZS, 2010). Prema procjenama iz 2009. godine, na pros‐
toru županije nalazilo se 269 naselja, pri čemu je prosječna veličina naselja 300 stanovnika. Najveći broj naselja imaju općine koje su i naviše naseljene, a to su općine Livno i Tomislavgrad koje imaju po 59 naselja. Poredeći podatke o broju naselja i veličini naselja iz 1991. i 2009. go‐
dine, može se zaključiti da je na smanjenje prosječne veličine naselja utjecalo značajno sma‐
njenje broja stanovnika u navedenom razdoblju. Najveće naselje po broju stanovnika na području županije je Livno sa 10.080 stanovnika, nada‐
lje slijede Tomislavgrad 5.012, Glamoč 4.256, Kupres 2.715, te Bosansko Grahovo 2.096 sta‐
novnika. Ova naselja se ističu populacijskom veličinom i funkcijama, i ujedno predstavljaju sje‐
dišta općina. Cijelo područje karakteristično je po raspršenom stanovanju, sa malom gustoćom naseljenosti, razdijeljenom na širokom području sa velikim brojem malih seoskih naselja koja pokrivaju najveći dio prostora Kantona 10. U prosjeku se na 1.000 km² nalazi 55 naselja, što je ispod prosjeka FBiH koji iznosi 128 naselja na 1.000 km². 4.3
GOSPODARSKI POKAZATELJI Općine u slivu Cetine i Krke su i prije ratnih dešavanja bile poznate kao slabo razvijene općine, sa velikim gospodarskim migracijama stanovništva prema zapadnim zemljama. Gospodarski ra‐
zvitak se zasnivao na malim i srednjim poduzećima. Analizom uposlenosti po općinama (tablica 4.3) može se vidjeti da je najveća uposlenost u Liv‐
nu, koje je ujedno i centar Kantona 10 (FZS, 2010). Po broju uposlenih slijede općine Tomislav‐
grad, Drvar, Kupres, Glamoč i na kraju Bosansko Grahovo. Ako promatramo broj uposlenih u 2009. godini u odnosu na broj stanovnika slika se značajno mijenja. U odnosu na broj stanovni‐
ka najveća uposlenost je u Kupresu i čini 21% ukupnog broja stanovnika, a zatim slijede Bosan‐
sko Grahovo sa 17,6%, Glamoč sa 13,9%, Livno sa 12,8%, Drvar sa 10,3% i Tomislavgrad sa 10,0%. Procenat uposlenih u svim općinama je veoma mali. Značajno je istaknuti da općine Livno i Tomislavgrad iako imaju priličan broj stanovnika, cca 30.000, imaju mali procent upos‐
lenosti. Uzrok tome je što dobar dio stanovništva ovih općina privremeno radi u inozemstvu, ali su po mjestu boravka prijavljeni na teritoriji ovih općina. Broj uposlenih u općinama od 2006. do 2009. godine je prilično ujednačen i nema trend značajnijeg rasta (tablica 4.3), što govori o stagnaciji gospodarskog razvitka na ovom području. Tablica 4.3 Prosječni broj uposlenih i prosječne neto plaće na području Kantona 10 Prosječan broj uposlenih Općine Prosječna neto plaća (KM) 2006 2007 2008 2009 2006 2007 2008 2009 371 304 358 370 739,88 681,3 804,93 903,1 1.129 1.121 1.228 1.164 448,11 500,4 548,17 596,58 Glamoč 508 539 631 656 588,35 595,23 664,63 731,93 Kupres 1.033 748 721 723 557,28 593,65 673,63 770,17 Livno 4.414 3.914 4.008 4.108 573,88 626,76 718,67 813,91 Tomislavgrad 2.947 2.587 2.730 2.732 562,89 593,9 653,55 712,73 Ukupno/prosjek 10.402 9.213 9.676 9.753 578,40 598,54 677,26 754,74 Bosansko Grahovo Drvar Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 18 Nešto bolja situacija je sa plaćama. Kao što se vidi iz tablice 4.3, plaće su u razdoblju od 2006‐
2009. godine uglavnom rasle. Poredeći sa prosječnom neto plaćom u Federaciji BiH (792,08 KM za 2009. godinu), plaće u ovim općinama su ispod prosječnih neto plaća Federacije BiH. Strukturu gospodarstva Kantona 10 čine prerađivačka industrija, poljoprivreda, prehrambena industrija, trgovina, proizvodnja građevnog materijala, rezane građe, energetskih kabela, te iz‐
rada tekstilne konfekcije. U ukupnoj strukturi gospodarstva prevladavaju mala i srednja podu‐
zeća koja su vrlo značajna u ukupnom gospodarstvu i upošljavanju. Međutim, postoji nepovolj‐
na struktura u pogledu zastupljenosti pojedinih djelatnosti, jer je jako izraženo učešće trgovine i ugostiteljstva. Što se tiče vlasničke strukture, oko 80% je u privatnom sektoru. Jedan od bitnih gospodarskih pokazatelja je i vanjska trgovina. Analizirajući podatke o uvozu i izvozu na području Kantona 10 (tablica 4.4) može se zaključiti da je uočljiv pad izvoza ali i uvoza (FZS, 2010a). Također treba naglasiti da je najveći udio u vanjskoj trgovini ove županije (preko 90%) ostvaren u prerađivačkoj industriji. Oko 70% izvoza vrši se prema zemljama regije, i to Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, dok se oko 60% uvoza vrši iz Poljske, Njemačke, Italije, Hrvatske i Sr‐
bije. Prema dostupnim podacima o uvozno‐izvoznim vrijednostima u Kantonu 10 u 2009. godi‐
ni, izvoz po glavi stanovnika je 1.401 KM, dok je uvoz po glavi stanovnika 2.149 KM. Može se primijetiti da same uvozno‐izvozne vrijednosti županije prate trend FBiH (tablica 4.4), gdje uvo‐
zne vrijednosti nadmašuju izvozne, s tim da županija ima bolju pokrivenost uvoza izvozom u odnosu na prosjek FBiH, što predstavlja jedan od pozitivnih gospodarskih pokazatelja. Tablica 4.4 Općine Kanton 10 FBiH Osnovni podaci o vanjskoj trgovini Saldo trgovinskog bilansa (1.000 KM) Pokrivenost uvo‐
za izvozom (%) Izvoz (1.000 KM) Uvoz (1.000 KM) 2008 2009 2008 2009 2008 2009 2008 2009 132.341 113.243 211.503 173.663 ‐79.162 ‐60.420 62,6 65,21 4.568.939 3.686.752 11.355.390 8.201.929 ‐6.786.451 ‐4.515.177 40,26 44,95 5
ZNAČAJKE VODNIH TIJELA POVRŠINSKIH VODA Određivanje značajki površinskih vodnih tijela u okviru ovoga projekta izvršeno je temeljem odredbi članka 5. i dodatka II 1.1 ODV, prema kojima je svaka država članica EU obvezna pro‐
vesti ovu analizu za dio riječnog bazena koji se nalazi na njenoj teritoriji. Ova obveza utvrđena je i člankom 25. Zakona o vodama FBiH (FBiH, 2006). U ovoj točki izvještaja prikazana je meto‐
dologija provođenja analiza i rezultati analiza značajki površinskih vodnih tijela. 5.1
UVOD Sukladno dodatku II ODV, sve površinske vode na riječnom bazenu potrebno je izdijeliti na vo‐
dna tijela, na kojima se provodi proces karakterizacije, odnosno određivanja njihovih značajki. Vodno tijelo površinskih voda (TPoV) označava cjelovit i značajan dio (element) površinske vo‐
de, na kojem se moraju primijeniti ciljevi zaštite okoliša iz ODV i ZOV. Osnovni cilj identificira‐
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 19 nja vodnih tijela je da se omogući jasno definiranje stanja površinskih voda i to stanje uporedi sa postavljenim ciljevima zaštite okoliša. U cilju provođenja karakterizacije, površinske vode se klasificiraju u slijedeće četiri kategorije (EC, 2000): ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
rijeke, jezera, prijelazne vode, priobalne vode. Na riječnim slivovima Cetine i Krke na području FBiH nema prijelaznih i priobalnih voda, već se mogu registrirati samo dvije kategorije površinskih voda: rijeke i jezera. Sukladno tome, u nas‐
tavku su prikazane značajke za navedene dvije kategorije površinskih voda. Određivanje značajki površinskih voda na riječnim slivovima Cetine i Krke na području FBiH izvršeno je u slijedeća četiri koraka: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Određivanje tipova površinskih voda na slivnom području, Određivanje vodnih tijela, Uspostavljanje sustava ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda, Ocjena stanja vodnih tijela. Ovakav pristup preporuča Vodič br. 2 Zajedničke strategije implementacije ODV (Identifikacija vodnih tijela; EC, 2003a), pa je on i korišten za karakterizaciju površinskih vodnih tijela u nedos‐
tatku detaljnijih domaćih propisa i smjernica. Potrebno je napomenuti da za određivanje tipova površinskih voda i vodnih tijela u ovom ka‐
rakterizacijskom izvještaju nisu razmatrane sve rijeke i jezera na riječnom bazenu Cetine i Krke na području FBiH, jer se na ovom području nalazi i jedan broj veoma malih rijeka (vodotoka) i jezera koji prema ODV ne moraju biti obuhvaćeni tipizacijom. Sukladno ODV, za ove male vo‐
dotoke nije potrebno određivati tipove i vodna tijela te izvještavati, a sve u cilju smanjenja ad‐
ministrativnog opterećenja u smislu upravljanja vodama na riječnom bazenu. Okvirnom direk‐
tivom o vodama nije izričito određeno koja je granica veličine vodotoka i jezera koja se ne mo‐
raju tipizirati. Međutim, uobičajeno se usvaja da se tipiziraju samo vodotoci slivnog područja većeg od 10 km2, dok se u kategoriji jezera za tipizaciju u obzir uzimaju samo jezera veličine vodnoga lica većeg od 0,5 km2. Navedeni kriteriji korišteni su i u ovome karakterizacijskom izvještaju. Kako se sukladno Okvirnoj direktivi o vodama ciljevi ODV odnose na sve površinske vode, u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja su primijenjene preporuke iz Vodiča br. 2 Za‐
jedničke strategije implementacije ODV (EC, 2003a) da se veoma mali vodotoci priključe najbli‐
žem (tj. nizvodnom) površinskom vodnom tijelu ukoliko je to moguće. Ukoliko to nije moguće, vrši se ocjena da li je vodotok značajan i da li ga treba odrediti kao vodno tijelo na temelju zna‐
čaja tog vodotoka za postizanje ciljeva ODV. Temeljem ovoga principa, u slivu Cetine i Krke je nekoliko veoma malih vodotoka koji su ponornice i nisu povezani sa identificiranim površin‐
skim vodnim tijelima “zanemareno”, odnosno nisu određeni kao vodna tijela niti su priključeni nekom vodnom tijelu. Veoma mali vodotoci koji su priključeni susjednim vodnim tijelima su u bazi podataka pratećeg GIS‐a i kao takvi su pridruženi tim vodnim tijelima. Međutim, za potre‐
be grafičkog prikazivanja (radi jasnoće prikaza rezultata) i statističke obrade rezultata ovi vodo‐
toci nisu uzeti u obzir, već su rezultati prikazani samo na vodotocima većim od 10 km2 i jezeri‐
ma većim od 0,5 km2. 5.2
RIJEKE Određivanje značajki rijeka izvršeno je u slijedeća četiri koraka: Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 20 ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
5.2.1
Određivanje tipova rijeka na slivnom području, Određivanje vodnih tijela, Uspostavljanje sustava ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja rijeka, Ocjena stanja vodnih tijela. Tipologija Za određivanje tipova rijeka usvojen je sustav klasifikacije „B“ prema ODV, po kojem se koriste zahtijevani abiotički parametri tipologije prema sustavu „A“ i odabrani dopunski abiotički i bio‐
tički parametri. Prema dodatku II.1.2 ODV obvezni abiotički parametri za tipizaciju rijeka, koji su korišteni i u okviru ovoga karakterizacijskog izvještaja, su: ƒ veličina slivnog područja, ƒ nadmorska visina, i ƒ geološka podloga. Kao dopunski (abiotički) parametar odabrana je krupnoća supstrata u koritu vodotoka. Ovaj parametar je korišten kao dopunski parametar tipizacije rijeka u nekoliko sličnih projekata u BiH (na primjer SAFEGE, 2007; AVPS, 2008), a predviđen je kao dodatni parametar i nacrtom podzakonskog akta o karakterizaciji površinskih i podzemnih vodnih tijela, utvrđivanju referen‐
tnih uvjeta za specifične tipove voda i klasifikaciji statusa voda (PM i ostali, 2011), koji je prip‐
remljen u okviru projekta „Podrška vodnoj politici BiH“. S obzirom na geološke značajke ovoga prostora, koji je izgrađen pretežno od krečnjačkih stije‐
na, na ovom prostoru se nalazi veliki broj povremenih vodotoka u kojima se javljaju značajno drugačiji ekološki uvjeti nego u stalnim vodotocima sličnih ostalih značajki. Stoga je u ovom ka‐
rakterizacijskom izvještaju usvojeno da je jedan od čimbenika koji određuje tip vodotoka i po‐
javnost odnosno stalnost tog vodotoka. Osim navedenih parametara, za tipizaciju vodotoka je korišten i kriterij položaja vodotoka u odnosu na ekoregije i podekoregije (subekoregije). 5.2.1.1
Određivanje karakterističnih parametara za tipizaciju rijeka Ekoregije Prema karti ekoregija, koja je data u dodatku XI ODV (slika 5.1 lijevo), slivno područje se nalazi unutar ekoregije 5 (Dinarski Zapadni Balkan). Unutar svake ekoregije može se izvršiti podjela područja na subregije, temeljem čega se vrši definiranje biološki relevantnih tipova površinskih voda. S obzirom da subekoregije (podekoregije) na području Bosne i Hercegovine još uvijek ni‐
su zvanično određene, za potrebe izrade ovog karakterizacijskog izvještaja subekoregije su od‐
ređene temeljem nacrta Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvr‐
đivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011), kao i karte ekološko‐vegetacijskih reona SR Bosne i Hercegovine iz 1980. godine (Beus i ostali, 1980). Pre‐
ma ovim izvorima, slivno područje Cetine i Krke u FBiH se nalazi unutar dvije subekoregije: Kontinentalni Dinaridi i Submediteranski Dinaridi (slika 5.1 desno). Veličina slivnog područja Veličina slivnog područja je povezana sa količinom otjecanja odnosno protoka u vodotoku, pa je stoga u Okvirnoj direktivi o vodama odabrana kao abiotički parametar koji određuje tip vo‐
dotoka. S obzirom na klasifikaciju vodotoka prema ODV (dodatak II.1.2.1), u ovom karakteriza‐
cijskom izvještaju je usvojena klasifikacija vodotoka prema veličini sliva u četiri klase, i to: (i) potok (vrlo mali vodotok) – P1: 10‐100 km2, (ii) mala rijeka (mali vodotok) – P2: 100‐1.000 km2, Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 21 (iii) velika rijeka (veliki vodotok) – P3: 1.000‐10.000 km2 i (iv) veoma velika rijeka (veoma veliki vodotok) – P4: > 10.000 km2. Slika 5.1 Karta ekoregija za područje Bosne i Hercegovine (lijevo) i karta subekoregija za šire područje sliva Cetine i Krke u FBiH (desno) Kako je prethodno navedeno, u okviru ovoga karakterizacijskog izvještaja nisu tipizirani vodotoci veličine sliva manje od 10 km2. Za ostale (veće) vodotoke određene su slivne površine, a rezultati su prikazani na slici 5.2. Ukupna dužina tipiziranih vodotoka sa slivnim područ‐
jem većim od 10 km2 iznosi 309,8 km. Na slivnom području nema vrlo velikih vodotoka, a samo jedan vodotok (tj. di‐
onica jednog vodotoka) nalazi se u klasi velikih vodotoka. Svi ostali vodotoci su u klasi potoka i malih rijeka (slika 5.2). Nadmorska visina Nadmorska visina višeznačno utječe na različite abiotičke i biotičke procese u vodotocima te stoga predstavlja važan Slika 5.2 Vodotoci na slivu Cetine i Krke prema ve‐
ličini sliva čimbenik pri određivanju tipova vodo‐
toka. Između ostaloga, nadmorska visi‐
na je u neposrednoj svezi sa temperaturama zraka i vode, režimom padavina, hidrauličkim uv‐
jetima toka vode, uvjetima otapanja kisika i sl. što su sve značajni činioci koji određuju ekološ‐
ke uvjete u nekom vodotoku. U ovom karakterizacijskom izvještaju usvojen je sustav klasifikacije vodotoka prema nadmor‐
skoj visini u četiri klase: (i) ravničarski vodotok i jezero – V1: < 200 m.n.m., (ii) ravničarsko‐
brdski vodotok i jezero – V2: 200‐500 m.n.m., (iii) brdsko‐planinski vodotok i jezero – V3: 500‐
800 m.n.m., i (iv) planinski vodotok i jezero – V4: > 800 m.n.m. Temeljem ovih kriterija određena su područja na slivu Cetine i Krke koja se nalaze unutar datih visinskih opsega, a rezultati su prikazani na slici 5.3. Na slivnom području nema ravničarskih i Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 22 ravničarsko brdskih područja i vodotoka, pa se javljaju samo klase brdsko‐planinskih i planin‐
skih vodotoka. Geološka podloga Okvirnom direktivom o vodama predvi‐
đeno je da se tipovi vodotoka određuju i u ovisnosti od geološke podloge preko koje protječu, jer geološka podloga u velikoj mjeri određuje kemizam voda (tvrdoća, pH, sadržaj pojedinih minera‐
la, te različitih neorganskih i organskih tvari) i time ekološke uvjete za akvatič‐
ne vrste. Sukladno ODV tipizacija vodo‐
toka vrši se preko tri obvezna tipa geo‐
loške podloge: karbonatne (K), silikatne (S) i organske (O). U grupu karbonatnih stijena spadaju krečnjačke i dolomitne stijene kao i stijene sa dominantnim ud‐
jelom karbonata u kemijskom sastavu, pod silikatnim podlogama se smatraju geološki supstrati izgrađeni od mag‐ Slika 5.3 Područja na slivu Cetine i Krke unutar kla‐
matskih ili drugih nekarbonatnih stije‐
sa prema nadmorskoj visini na, dok su organske podloge one kod kojih su površinske naslage izgrađene uglavnom od treseta (Furse i ostali, 2006). U ovom karakterizacijskom izvještaju je također us‐
vojena navedena klasifikacija. Za potrebe određivanja tipa geološke podloge prema prethodno navedenoj metodologiji izrađena je geološka karta područja (dodatak B.5), za čiju pripre‐
mu je korištena Osnovna geološka karta BiH razmjere 1:100.000. Temeljem ove geološke karte pripremljena je modifici‐
rana geološka karta prema tri usvojena tipa geološke podloge, koja je prikazana na slici 5.4. Na slivnom području zastup‐
ljena su sva tri tipa geoloških podloga, ali prema prostornom rasprostranjenju dominira karbonatna geološka podloga. Supstrat u koritu vodotoka Veličina čestica supstrata u koritu vodo‐
toka je dopunski abiotički parametar koji opisuje uvjete u koritu vodotoka Slika 5.4 Područja na slivu Cetine i Krke prema geo‐
koji utječu na sastav i rasprostranjenost loškoj podlozi flore i faune dna, kao ključne pokazate‐
lje ekološkog statusa vode. Usvojena je klasifikacija supstrata u koritu vodotoka koja sadrži slijedeće tri kategorije (tablica 5.1): (i) fini supstrat (F), (ii) srednje krupni supstrat (S), i (iii) krupni supstrat (K). Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 23 Tablica 5.1 Klasifikacija vodotoka prema veličini supstrata u koritu vodotoka Klasa Opis tipa supstrata Oznaka Sitne čestice (glina, mulj, vrlo sitni pijesak)
1 Pijesak (sitni, srednje krupni, krupni) Veličina čestica supstrata (mm)
Klasifikacija supstrata F S K < 0,125 2 0,125 – 2 x Šljunak 3 2 – 64 x Valutice 4 64 – 256 x Krupno kamenje (blokovi) 5 > 256 Legenda: Fini supstrat (F), Srednje krupni supstrat (S), Krupni supstrat (K) Klasifikacija vodotoka prema veličini supstrata izvršena je na temelju rezulta‐
ta terenske prospekcije korita vodotoka i ekspertske (stručne) procjene Konzul‐
tanta. Rezultati koji su prikazani na slici 5.5 pokazuju da je u koritu vodotoka većih od 10 km2 najzastupljeniji fini i srednje krupni supstrat, dok krupnog supstrata uglavnom ima samo na neko‐
liko dionica vodotoka na većim nad‐
morskim visinama (na primjer u slivu Krke). Stalnost (pojavnost) vodotoka Na slivnom području se zbog osobenos‐
ti geološke podloge javljaju dva tipa vo‐
dotoka prema stalnosti (pojavnosti) tih vodnih tokova, i to: (i) stalni vodotoci Slika 5.5 (S), kod kojih se tečenje u koritu odvija tijekom cijele godine, i (ii) povremeni vodotoci (P), kod kojih se tečenje u ko‐
ritu odvija povremeno. Klasifikacija vodotoka na slivu Cetine i Krke prema veličini supstrata u koritu vo‐
dotoka Klasificiranje vodotoka na stalne i povremene izvršeno je temeljem podataka prikazanih na to‐
pografskim kartama mjerila 1:25.000. Rezultati navedene klasifikacije vodotoka (slika 5.6) po‐
kazuju da se na slivnom području nalazi nekoliko značajnijih stalnih vodotoka (Bistrica, Žabljak, Sturba, Milač, Šuica, Korana), dok je jedan dio vodotoka veličine sliva preko 10 km2 povreme‐
nog karaktera. 5.2.1.2
Pregled rezultata tipizacije rijeka na slivnom području Temeljem utvrđenih klasa vodotoka prema odabranim parametrima za tipologiju, izvršeno je preliminarno određivanje tipova rijeka na dijelu riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH. S obzirom na broj usvojenih parametara za tipizaciju i broj mogućih klasa unutar svakog para‐
metra (2 subekoregije, 4 klase prema nadmorskoj visini, 5 klasa prema veličini slivnog područ‐
ja, 3 klase prema geološkoj podlozi, 3 klase prema veličini supstrata u koritu vodotoka, 2 klase prema stalnosti‐pojavnosti vodotoka), na slivnom području je teorijski moguće da se pojavi čak 720 tipova vodotoka. Ukoliko bi se dosljedno primijenila navedena metodologija, na istražnom području bi se moglo izdvojiti 16 tipova rijeka. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 24 Razmatranjem bioloških, morfoloških i kemijskih značajki voda u izdvojenim ti‐
povima, utvrđeno je da navedena tipi‐
zacija rijeka ne odgovara uvjetima na terenu. Naime, zaključeno je da je iz‐
dvojeno znatno više tipova rijeka prema navedenim parametrima tipizacije nego što se može uočiti na temelju bioloških i drugih značajki vodotoka. Stoga je za određivanje osnovnih tipova vodotoka na slivnom području korištena lista ti‐
pova rijeka predložena nacrtom Pravil‐
nika o karakterizaciji površinskih i pod‐
zemnih voda, načinu utvrđivanja speci‐
fičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011), a koja se sastoji od 22 osnovna tipa vodotoka. Na temelju provedene analize, na slivu Slika 5.6 Cetine i Krke identificirano je 8 tipova vodotoka koji su opisani u tablici 5.2. Tablica 5.2 Klasifikacija vodotoka na slivu Cetine i Krke prema stalnosti vodotoka Tipovi vodotoka identificiranih na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH Parametri za određivanje tipa vodotoka Ekoreg./ Subek. Tip vodotoka Veličina Nadm. Geol. Supstrat Stalnost sliva visina podloga
u koritu (pojavn.)
(km2) (m.n.m.) 5/KD 10‐100 > 800 K S S 5/KD 10‐100 > 800 K; O F; S S 5/SD 10‐100 > 500 K S; K S 5/SD 10‐100 200‐500 K S; K S 5/SD 100‐
1.000 > 800 K F; S S 5/SD < 1.000 > 500 K F; S S 5/SD < 1.000 > 500 K; S F; S P 5/SD 100‐
500‐800 10.000 – – S Kod Opis i naziv Mali planinski vodotoci s krupnim BiH_R9 i srednje krupnim supstratom dna na karbonatnoj podlozi Vodotoci krških polja na organskoj BiH_R15 i karbonatnoj podlozi Mali planinski vodotoci s krupnim BiH_R16 i srednje krupnim supstratom dna na karbonatnoj podlozi Mali i srednje veliki nizinski i brd‐
ski vodotoci s krupnim i srednje BiH_R17 krupnim supstratom dna na kar‐
bonatnoj podlozi Vodotoci planinskih krških polja BiH_R20 na karbonatnoj podlozi Vodotoci nizinskih i brdskih krških BiH_R21 polja na karbonatnoj podlozi Povremeni vodotoci na karbonat‐
BiH_R22 noj i silikatnoj podlozi BiH_R23 Vještački vodotoci Od 8 određenih tipova vodotoka, dva tipa su identificirana u subekoregiji Kontinentalnih Dina‐
rida, dok je na području Submediteranskih Dinarida identificirano 6 tipova vodotoka. Na slivu Cetine identificirano je sedam tipova, a na slivu Krke dva. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 25 S obzirom da u prethodno navedenom Pravilniku nije predviđeno uvođenje tipa „Vještački vo‐
dotoci“, u ovom karakterizacijskom izvještaju je usvojen tip vodotoka BiH_R23 koji se odnosi na vještačke vodotoke izgrađene u okviru hidroenergetskog sustava Orlovac. S obzirom na de‐
finiciju vještačkih vodnih tijela iz članka 2(8) ODV i članka 4. ZOV, kao vještačka vodna tijela (VVT, AWB) površinskih voda na slivu Cetine i Krke identificirani su vještački kanali izvedeni u okviru izgradnje sustava HE Orlovac, koji povezuju vodotok Plovuća sa akumulacijama Lipa i Buško jezero. Pregled vodnih tijela koja su zbog značajnih hidromorfoloških izmjena preliminarno identifici‐
rana kao značajno izmijenjena vodna tijela dat je u točki 5.4 ovog izvještaja. Zastupljenost pojedinih tipova vodotoka na riječnom bazenu Cetine i Krke prikazana je u tablici 5.3. Od ukupne dužine vodotoka sa slivom većim od 10 km2, koja iznosi 309,8 km, 137,5 km či‐
ne povremeni vodotoci na karbonatnoj i silikatnoj podlozi (BiH_R22) koji su najzastupljeniji na riječnom bazenu (44,4%). Pored toga, nešto značajnija zastupljenost je vodotoka planinskih krških polja na karbonatnoj podlozi (tip BiH_R20, zastupljenost 15,7%), vodotoka nizinskih i brdskih krških polja na karbonatnoj podlozi – BiH_R21 (15,1%), te vodotoka krških polja na or‐
ganskoj i karbonatnoj podlozi u Kontinentalnim Dinaridima – BiH_R15 (10,6%). Ostali tipovi su slabo zastupljeni na slivnom području. Tablica 5.3 Zastupljenost tipova vodotoka na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH Tip vodotoka Zastupljenost tipova Kod Dužina vodo‐
toka (km) Procentualni udio (%) Mali planinski vodotoci s krupnim i srednje krupnim sup‐
stratom dna na karbonatnoj podlozi BiH_R9 9,7 3,1 Vodotoci krških polja na organskoj i karbonatnoj podlozi BiH_R15 32,8 10,6 Mali planinski vodotoci s krupnim i srednje krupnim sup‐
stratom dna na karbonatnoj podlozi BiH_R16 6,8 2,2 Mali i srednje veliki nizinski i brdski vodotoci s krupnim i srednje krupnim supstratom dna na karbonatnoj podlozi BiH_R17 5,2 1,7 Vodotoci planinskih krških polja na karbonatnoj podlozi BiH_R20 48,6 15,7 Vodotoci nizinskih i brdskih krških polja na karbonatnoj podlozi BiH_R21 46,8 15,1 Povremeni vodotoci na karbonatnoj i silikatnoj podlozi BiH_R22 137,5 44,4 Vještački vodotoci BiH_R23 22,4 7,2 – 309,8 100,00 Ukupno netipizirani vodotoci (sliv < 10 km ) – 1.434,6 – Ukupno vodotoci u riječnom bazenu – 1.744,4 – Opis i naziv Ukupno tipizirani vodotoci 2
Na slici 5.7 prikazana je zastupljenost vodotoka po pojedinim parametrima tipizacije. Prema veličini sliva najzastupljeniji je tip vrlo malih vodotoka (klasa P1 na slici 5.7), kojih ima 187,01 km ili 60,38%. Prema nadmorskoj visini gotovo svi vodotoci nalaze se u klasi brdsko planinskih (500‐800 m.n.m.) i planinskih vodotoka (> 800 m.n.m.), uz slično procentualno učešće obje kla‐
se (oko 51,04% i 47,27% respektivno). Najvećim dijelom tipovi vodotoka na slivnom području javljaju se na terenima izgrađenim od pretežno karbonatne podloge (264,83 km ili 85,48%). Prema sastavu supstrata u koritu vodotoka, prevladavaju vodotoci sa finim supstratom (78,53%), što je opća značajka vodotoka krških polja. Među tipiziranim vodotocima na ovom Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 26 području, prema pojavnosti vodotoka prevladavaju tokovi stalnog karaktera (67,94%) dok je povremenog karaktera 32,06% vodotoka (99,3 km). 5.2.2
Vodna tijela Vodno tijelo površinskih voda označava izolovan i odvojeno promatran dio pov‐
ršinske vode kao što je jezero, potok, ri‐
jeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kana‐
la, prijelazne vode ili pojas obalne mor‐
ske vode (EC, 2000; FBiH, 2006). Cilj od‐
ređivanja vodnih tijela na nekom riječ‐
nom bazenu je utvrđivanje jedinstvenih pod‐jedinica (dijelova) riječnog bazena na kojima se može pratiti postizanje Slika 5.7 ekoloških ciljeva postavljenih Okvirnom direktivom o vodama. Zastupljenost tipova i podtipova vodoto‐
ka na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH Na slivnom području Cetine i Krke u FBiH izdvojeno je 29 vodnih tijela rijeka sa slivom većim od 10 km2 (tablica 5.4 i dodatak B.9). Kako je prethodno rečeno, ukupna dužina tipiziranih rijeka sa slivom većim od 10 km2 iznosi 309,8 km, tako da je prosječna dužina vodnog tijela 10,68 km (tablica 5.4). Najduže vodno tije‐
lo je Šuica uzvodno od ušća Drine (BA_CE_SU_1), sa ukupnom dužinom 38,37 km, dok je naj‐
kraće vodno tijelo Mandak/akumulacija Mandak (BA_CE_MA_2) dužine 1,34 km. Veličina sliv‐
nog područja vodnih tijela rijeka kreće se od 3,49 do 312,79 km2, a prosječna veličina je 86,50 km2 (tablica 5.4). Sva identificirana vodna tijela rijeka imaju prekogranični karakter, jer su neposredno ili posre‐
dno (putem podzemnih vodnih tokova) povezana sa vodotocima u Republici Hrvatskoj. 5.2.3
Sustav ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja U ovoj točki je opisan usvojeni sustav ocjenjivanja za vodna tijela u slivu Cetine i Krke po poje‐
dinim grupama pokazatelja (biološki, hidromorfološki, fizikalno‐kemijski i kemijski elementi koji prate biološke elemente i kemijski pokazatelji – prioritetne i druge onečišćujuće tvari). Sustav klasifikacije je određen samo za one tipove vodotoka koji su identificirani u riječnom bazenu Cetine i Krke. 5.2.3.1
Biološki pokazatelji Prema odredbama ODV u cilju definiranja tipova vodnih tijela i njihove kategorizacije neopho‐
dna je analiza biotičke komponente koja za tekućice obuhvata kvalitativno‐kvantitativnu anali‐
zu sastava fitobentosa, makrofita, makrozoobentosa i ihtiopopulacija. Za stajaćice se uključuje pokazatelj plankton, koji se u tekućicama uvrštava u slučajevima velikih rijeka. S obzirom da domaći propisi o sustavu ocjenjivanja biološkog stanja vodnih tijela nisu donese‐
ni, u ovom karakterizacijskom izvještaju je određivanje biološkog statusa izvršeno na temelju odredbi datih u nacrtu Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđi‐
vanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011). Navedeni nacrt Pravilnika je za ocjenu biološkog stanja utvrdio vrijednosti indeksa saprobnosti određenog te‐
meljem analize makrozoobentosa, dok ostali elementi biološke kakvoće nisu definirani za iden‐
tificirane tipove rijeka. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 27 Tablica 5.4 Pregled vodnih tijela rijeka Vodno tijelo površinskih voda u kategoriji rijeka (TPoV) R. br. Naziv Šifra Tip vodoto‐
ka Sliv Podsliv Dužina VT Proc. uče‐
(km) šće (%) Sliv (km2) Neposred.
Ukupni 1 Bistrica BA_CE_BI BiH_R21 Cetina Bistrica 6,0 1,94 70,01 70,01 2 Sturba BA_CE_BI_ST BiH_R21 Cetina Bistrica 16,8 5,42 120,53 120,53 3 Žabljak BA_CE_BI_ZA BiH_R21 Cetina Bistrica 7,6 2,45 15,69 15,69 4 Kanal Drinovac BA_CE_DRI BiH_R21 Cetina 3,5 1,13 20,45 311,55 5 Jaz BA_CE_JAZ BiH_R22 Cetina 16,7 5,39 141,16 141,16 6 Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa BA_CE_JLBL BiH_R23 Cetina 16,0 5,16 108,48 419,98 7 Kriva jaruga BA_CE_KJ BiH_R15 Cetina 4,8 1,55 84,87 84,87 8 Korana uzvodno od Bosanskog Grahova BA_CE_KO_1 BiH_R21 Cetina 4,7 1,52 16,89 16,89 9 Korana nizvodno od Bosanskog Grahova BA_CE_KO_2 BiH_R22 Cetina 10,5 3,39 149,27 166,16 10 Mandak uzvodno od akumulacije Mandak BA_CE_MA_1 BiH_R21 Cetina 3,1 1,00 27,35 27,35 11 Mandak/akumulacija Mandak BA_CE_MA_2 BiH_R21 Cetina 1,3 0,42 3,49 30,84 12 Mandak nizvodno od brane Mandak BA_CE_MA_3 BiH_R21 Cetina 3,7 1,19 4,11 34,95 13 Milač uzvodno do ušća Ribnjaka BA_CE_MI_1 BiH_R9 Cetina Milač 9,7 3,13 26,92 26,92 14 Milač nizvodno od ušća Ribnjaka BA_CE_MI_2 BiH_R15 Cetina Milač 18,6 6,00 92,23 119,15 15 Ostrožac BA_CE_OS BiH_R22 Cetina 10,4 3,32 26 26 16 Plovuća BA_CE_PL BiH_R22 Cetina 12,9 4,16 113,16 113,16 17 Ričina/Buško Blato BA_CE_RI BiH_R22 Cetina 12,4 4,00 312,79 1018,99 18 Reverzibilni kanal Buško Blato ‐ Lipa BA_CE_RKBBL BiH_R23 Cetina 6,4 2,07 38,9 1057,89 19 Šuica uzvodno od ušća Drine BA_CE_SU_1 BiH_R20 Cetina Šuica 38,4 12,40 249,11 509,42 20 Šuica nizvodno od ušća Drine BA_CE_SU_2 BiH_R20 Cetina Šuica 10,3 3,32 64,97 671,25 Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 28 Vodno tijelo površinskih voda u kategoriji rijeka (TPoV) R. br. Naziv Šifra Tip vodoto‐
ka Sliv Podsliv Dužina VT Proc. uče‐
(km) šće (%) Sliv (km2) Neposred.
Ukupni 21 Drina BA_CE_SU_DR BiH_R22 Cetina Šuica 23,5 7,59 96,86 96,86 22 Jaža BA_CE_TO_JA BiH_R22 Cetina 12,8 4,13 61,27 61,27 23 Tovarnica‐Jaruga BA_CE_TOJAR BiH_R22 Cetina 19,2 6,20 201,4 369,73 BA_CE_TOJAR_JAR BiH_R22 Cetina 10,6 3,42 107,06 107,06 25 Vrba BA_CE_VR BiH_R15 Cetina 9,4 3,03 57,95 57,95 26 Ždralovački kanal BA_CE_ZK BiH_R22 Cetina 8,5 2,74 235,29 235,29 27 Butižnica BA_KR_BU BiH_R17 Krka Butižnica 3,3 1,07 33,56 122,64 28 Dulerski potok BA_KR_BU_DP BiH_R16 Krka Butižnica 6,8 2,19 14,02 14,02 29 Mračaj BA_KR_BU_MR BiH_R17 Krka Butižnica 2,0 0,65 14,73 14,73 24 Jaruga lijeva pritoka Tovarnice‐Jaruge Ukupno 309,80 100,00 2.508,52 ‐ Prosjek 10,68 ‐ 86,50 ‐ Minimalno 1,34 ‐ 3,49 ‐ Maksimalno
38,37 ‐ 312,79 ‐ Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 29 U tablici 5.5 prikazane su usvojene vrijednosti za ocjenu biološkog stanja za tipove rijeka koje su izdvojene na slivnom području Cetine i Krke. Tablica 5.5 Biotički tip Usvojene vrijednosti bioloških elemenata kakvoće za ocjenu stanja vodnih tijela rijeka Ocjena stanja/ poten‐
cijala referentno visoko dobro BiH_R9 umjereno slabo loše referentno visoko dobro BiH_R15 umjereno slabo loše referentno visoko dobro BiH_R16 umjereno slabo loše referentno visoko dobro BiH_R17 umjereno slabo loše referentno visoko dobro BiH_R20 umjereno slabo loše referentno visoko dobro BiH_R21 umjereno slabo loše Biološki elementi kakvoće Fitobentos i makrofite OEK* 0,65‐1,00
0,48‐0,64
0,38‐0,47
0,32‐0,37
< 0,31 0,79‐1,00 0,65‐0,78
0,55‐0,64
0,48‐0,54
< 0,47 0,65‐1,00
0,48‐0,64
0,38‐0,47
0,32‐0,37
< 0,31 0,72‐1,00
0,55‐0,71
0,45‐0,54
0,38‐0,44
< 0,37 1,40 0,79‐1,00
0,65‐0,78
0,55‐0,64
0,48‐0,54
< 0,47 0,80‐1,00
0,66‐0,79
0,57‐0,65
0,49‐0,56
< 0,48 Indeks saprob‐
nosti Trofički indeks Indeks riječnih makrofita
Makrozoobentos Indeks saprob‐
nosti 0,93 0,93‐1,45 1,46‐1,97 1,98‐2,49 2,50‐3,01 > 3,02 1,40 1,40‐1,80 1,81‐2,20 2,21‐2,60 2,61‐3,00 > 3,01 0,93 0,93‐1,45 1,46‐1,97 1,98‐2,49 2,50‐3,00 > 3,01 1,10 1,10‐1,55 1,56‐2,03 2,04‐2,51 2,52‐2,99 > 3,00 1,40 1,40‐1,80 1,81‐2,20 2,21‐2,60 2,61‐3,00 > 3,01 1,50 1,50‐1,90 1,91‐2,30 2,31‐2,70 2,71‐3,15 > 3,16 Opća degra‐
dacija Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj Ribe Indeks riba 30 Biotički tip Ocjena stanja/ poten‐
cijala Biološki elementi kakvoće Fitobentos i makrofite OEK* Indeks saprob‐
nosti Ribe Indeks riječnih makrofita
Indeks saprob‐
nosti 1,50 1,50‐1,90 1,91‐2,30 2,31‐2,70 2,71‐3,10 > 3,11 1,90 Opća degra‐
dacija 1,90‐2,70 2,71‐3,10 3,11‐3,50 > 3,50 Trofički indeks referentno visoko 0,80‐1,00
dobro 0,66‐0,79
BiH_R22 umjereno 0,57‐0,65
slabo 0,49‐0,56
loše < 0,48 MEP** dobro ili 0,70‐1,00
visoko BiH_R23 umjereno 0,61‐0,69
slabo 0,54‐0,60
loše < 0,53 * OEK – Omjer ekološke kakvoće ** MEP – Maksimalni ekološki potencijal Makrozoobentos Indeks riba Za značajno izmijenjena vodna tijela rijeka koja su usljed hidromorfoloških promjena promije‐
nila kategoriju vode (promjena rijeke u vještačko jezero), određen je ekološki potencijal prema graničnim vrijednostima za pojedine klase ekološkog stanja/potencijala koje odgovaraju najsli‐
čnijem tipu jezera. Ovo je slučaj sa značajno izmijenjenim tijelom Ričina/Buško Blato, za koje je ocjena izvršena prema vrijednostima određenim za tip jezera BiH_J4 (tablica 5.15). 5.2.3.2
Hidromorfološki pokazatelji U nedostatku domaće metodologije i propisa za ocjenjivanje hidromorfoloških promjena na vodotocima, u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja razvijena je metodologija ocjenjivanja koja se najvećim dijelom temelji na pristupu koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj, a koji je dat u Uredbi o standardu kakvoće voda (RH, 2010). Pored toga, korištena su iskustva i rezultati hidromorfoloških analiza provedenih na drugim sličnim projektima u BiH (na primjer IHGF, 2010; IHGF, 2010a; IHGF, 2010b; IHGF, 2010c; IHGF, 2010d). Ocjena hidromorfološkog stanja vodotoka izvršena je temeljem slijedećih pokazatelja: ƒ Hidrološki režim: − Količina i dinamika vodnoga toka, − Veza s podzemnim vodama, ƒ Kontinuitet rijeke: − Longitudinalni kontinuitet rijeke, − Lateralni kontinuitet rijeke, ƒ Morfološki uvjeti: − Varijacije širine i dubine rijeke, − Struktura i sediment dna rijeke, − Struktura obalnog pojasa. Stanje vodnoga tijela na temelju navedenih hidromorfoloških pokazatelja ocijenjeno je za sva‐
ku pojedinu dionicu vodotoka, te za svaki hidromorfološki pokazatelj prema veličini odstupanja od referentnih uvjeta. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 31 Veličina morfološke promjene vodnog tijela za pojedini morfološki pokazatelj jednaka je sred‐
njoj vrijednosti promjena svih dionica toga vodnog tijela, pri čemu je težinski činilac dužina di‐
onice: , (5.1) gdje je: ui l Si odstupanje od referentnih uvjeta (%), dužina dionice vodotoka (m), veličina morfološke promjene za morfološki pokazatelj i (%). Vrijednost ui predstavlja odstupanje od referentnih hidromorfoloških uvjeta, koje se kreće u rasponu od 0% za građevine bez negativnog utjecaja, do 100% za građevine koje potpuno mi‐
jenjaju funkcioniranje ekosustava na određenoj dionici vodnoga toka. Određivanje odstupanja od referentnih uvjeta ui na pojedinim dionicama vodotoka izvršeno je u ovisnosti od vrste gra‐
đevine odnosno zahvata u vodotoku uz korištenje vrijednosti datih u tablici 5.6. Tablica 5.6 Odstupanje hidromorfoloških pokazatelja od referentnih uvjeta ui (%) u ovisnosti od vrste građevine odnosno zahvata u vodotoku Količina i dinamika vodnoga toka Veza s podzemnim vodama Longitudinalni kontinuitet rijeke Lateralni kontinuitet rijeke Varijacije širine i dubine rijeke Struktura i sediment dna Struktura obalnog pojasa Hidromorfološki pokazatelj Nasip (udaljenost od vodotoka < 15 m)* 40 10 20 80 30 30 80 Nasip (udaljenost od vodotoka > 15 m)* 30 10 10 40 30 20 70 Obaloutvrda, obloga za zaštitu od erozije* 20 10 10 100 30 10 10 Umjetno korito vodotoka, kanal 100 100 100 100 100 100 100 Kanal za melioracijsku odvodnju*** 100 100 100 100 100 100 100 Brana 100 100 100 40 100 100 100 Akumulacija** 100 100 100 50 100 100 100 Ustava 100 10 80 10 10 40 10 Retencija 100 50 65 40 75 50 75 Crpna stanica za obranu od poplava 100 30 80 10 10 50 10 Vodne stepenice/kaskade, slapišta 20 40 10 10 30 30 10 Brzotok 70 70 10 30 10 10 10 Betonski propust 80 30 10 40 10 10 10 Sifon 100 100 80 10 50 10 10 Zahvatanje vode (izmjena hidrološkog režima) 100 100 100 80 60 60 10 Građevina/zahvat Ostale antropogene morfološke promjene* 50 50 50 50 50 50 50 * Ukoliko se građevina/zahvat nalazi samo na jednoj obali, vrijednost se množi koeficijentom 0,50 ** Ukoliko posjeduje funkcionalne građevine za migraciju riba, vrijednost pokazatelja Longitudinalni kontinuitet rijeke se množi koeficijentom 0,33 *** Ukoliko je kanal iskopani tamo gdje ga nikad nije bilo, vrijednost se množi koeficijentom 0 Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 32 Za ocjenu hidromorfološkog stanja vodnoga tijela mjerodavna morfološka promjena vodnoga tijela je jednaka maksimalnoj morfološkoj promjeni za pojedine pokazatelje morfološkog sta‐
nja, tj.: . (5.2) Ocjena hidromorfološkog stanja vodotoka izvršena je u ovisnosti od izračunate vrijednosti mor‐
fološke promjene S iz izraza (5.2) prema vrijednostima datim u tablici 5.7. Tablica 5.7 Ocjena hidromorfološkog stanja vodotoka Ocjena hidromorfološkog stanja Vrijednost maksimalne hidromorfološke promjene S (%) Visoko stanje Dobro stanje Umjereno stanje Slabo stanje Loše stanje < 0,5 0,5 – 20 20 – 40 40 – 60 > 60 5.2.3.3
Fizikalno‐kemijski i kemijski elementi koji prate biološke elemente U nedostatku nacionalnih propisa, za ocjenu fizikalno‐kemijskih i kemijskih pokazatelja koji pra‐
te biološke pokazatelje u ovom karakterizacijskom izvještaju su usvojene vrijednosti prema na‐
crtu Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifičnih re‐
ferentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011), a prikazane su u tablici 5.8. 5.2.3.4
Prioritetne i druge onečišćujuće tvari Na razini Evropske unije kakvoća površinskih voda u pogledu kemijskog statusa je regulirana Direktivom o prioritetnim tvarima 2008/105/EC (EC, 2008) koja je jedna od kćerki direktiva Ok‐
virne direktive o vodama. Za razliku od uvjeta za određivanje klasa vode koji se odnose na biološke, hidromorfološke i standardne fizičko‐kemijske pokazatelje (vidi točke 5.2.3.1, 5.2.3.2 i 5.2.3.3), Direktiva o priori‐
tetnim tvarima ne zahtijeva razvrstavanje površinskih voda na različite tipove u cilju utvrđiva‐
nja klasa vode za svaki tip zasebno. Prema ovoj direktivi su u cilju definiranja statusa (stanja) voda definirane granične vrijednosti koncentracija prioritetnih tvari samo za dvije kategorije površinskih voda: kopnene površinske vode i ostale površinske vode. Osim toga, status povr‐
šinskih vodnih tijela se prema koncentraciji prioritetnih tvari dijeli samo na dvije klase, a ne na 5 pet klasa kao kod ostalih pokazatelja stanja voda, ovisno da li zadovoljava granične vrijednos‐
ti standarda kakvoće okoliša (EQS) ili ne. Prema Direktivi 2008/105/EC prioritetne tvari mogu imati različit negativni utjecaj na ekosus‐
tav ovisno o vremenu izloženosti (akutni i kronični učinci). Standardi kakvoće okoliša se prema tome izražavaju preko maksimalne dozvoljene koncentracije (MDK) u jednom uzorku i prosječ‐
ne godišnje koncentracije (PGK) prioritetnih tvari. Oba kriterija moraju biti zadovoljena kako bi se postiglo dobro kemijsko stanje voda. U ovom karakterizacijskom izvještaju primijenjena je metodologija i granične vrijednosti EQS prema Direktivi o prioritetnim tvarima, budući da se i nacrt Pravilnika o karakterizaciji površin‐
skih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011) temelji na ovim polazištima. Od 33 prioritetne tvari koje se nalaze na listi prema Direktivi 2008/105/EC, u ovom karakterizacijskom izvještaju je analizirano njih 13 (tablica 5.9). Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 33 Tablica 5.8 Usvojene granične vrijednosti fizikalno‐kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente kakvoće za ocjenu stanja vodnih tijela rijeka Vodljivost* Kloridi Ocjena sta‐
(μS/cm) (mg/l) Biotički tip nja/potencijala sr. vrijed. sr. vrijed. BiH_R9 BiH_R15 BiH_R16 BiH_R17 BiH_R20 BiH_R21 BiH_R22 BiH_R23 pH Otopljeni kisik (mg/l)
BPK5 (mg/l) KPK‐Cr (mg/l) Amonij Nitrati Ukupni azot Ortofosfati Uk. fosfor (mg NH4‐N/l) (mg NO3‐N/l) (mg N/l) (mg PO4‐P/l) (mg P/l) min./max. sr. vrijed. sr. vrijed. sr. vrijed. sr. vrijed. sr. vrijed. sr. vrijed. sr. vrijed. sr. vrijed. Visoko Dobro Umjereno Visoko Dobro Umjereno Visoko Dobro Umjereno Visoko Dobro Umjereno Visoko Dobro Umjereno Visoko Dobro Umjereno Visoko Dobro Umjereno Dobro ili visoko <550 550‐700 >700 <450 450‐600 >600 <450 450‐550 >550 <450 450‐600 >600 <450 450‐600 >600 <450 450‐600 >600 <450 450‐550 >550 <600 <15 15‐25 >25 <15 15‐25 >25 <15 15‐25 >25 <15 15‐25 >25 <15 15‐25 >25 <15 15‐25 >25 <15 15‐25 >25 <25 7,4‐8,6 7,0‐9,0 <7,0 ili >9,0
7,4‐8,6 7,0‐9,0 <7,0 ili >9,0
7,4‐8,6 7,0‐9,0 <7,0 ili >9,0
7,4‐8,6 7,0‐9,0 <7,0 ili >9,0
7,4‐8,6 7,0‐9,0 <7,0 ili >9,0
7,4‐8,6 7,0‐9,0 <7,0 ili >9,0
7,4‐8,6 7,0‐9,0 <7,0 ili >9,0
7,0‐9,0 >9 8‐9 <8 >8 7‐8 <7 >9 8‐9 <8 >8 7‐8 <7 >8 7‐8 <7 >8 7‐8 <7 >8 7‐8 <7 >7 <1,2 1,2‐2,2 >2,2 <2 2‐3 >3 <1,2 1,2‐2,2 >2,2 <2 2‐3 >3 <2 2‐3 >3 <2 2‐3 >3 <2 2‐3 >3 <3 <8 8‐13 >13 <10 10‐20 >20 <8 8‐13 >13 <8 8‐13 >13 <10 10‐15 >15 <10 10‐15 >15 <10 10‐15 >15 <15 <0,1 0,1‐0,2 >0,2 <0,1 0,1‐0,2 >0,2 <0,05 0,05‐0,1 >0,1 <0,1 0,1‐0,2 >0,2 <0,1 0,1‐0,2 >0,2 <0,1 0,1‐0,2 >0,2 <0,1 0,1‐0,2 >0,2 <0,2 <0,4 0,4‐0,8 >0,8 <0,5 0,5‐1,0 >1,0 <0,4 0,4‐0,8 >0,8 <0,5 0,5‐1,5 >1,5 <0,5 0,5‐1,0 >1,0 <0,5 0,5‐1,0 >1,0 <0,5 0,5‐1,0 >1,0 <1,0 <0,5 0,5‐1,0 >1,0 <1 1‐2 >2 <0,5 0,5‐1,0 >1,0 <0,8 0,8‐1,5 >1,5 <1 1‐2 >2 <1 1‐2 >2 <1 1‐2 >2 <2 <0,03 0,03‐0,1 >0,1 <0,05 0,05‐0,1 >0,1 <0,03 0,03‐0,1 >0,1 <0,05 0,05‐0,1 >0,1 <0,05 0,05‐0,1 >0,1 <0,05 0,05‐0,1 >0,1 <0,05 0,05‐0,1 >0,1 <0,1 0,08 0,08‐0,13 >0,13 <0,09 0,09‐0,15 >0,15 <0,08 0,08‐0,13 >0,13 <0,09 0,09‐0,15 >0,15 <0,09 009‐0,15 >0,15 <0,09 0,09‐0,15 >0,15 <0,09 0,09‐0,15 >0,15 <0,15 Umjereno >600 >25 <7,0 ili >9,0
<7 >3 >15 >0,2 >1,0 >2 >0,1 >0,15 Legenda: *nije relevantan pokazatelj za vodotoke subregije Submediteranski Dinaridi s prirodno visokom koncentracijom sulfata Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 34 U slivnom području su prisutne samo rijeke i jezera, pa su stoga popis prioritetnih tvari i odgo‐
varajuće granične vrijednosti EQS ograničeni na kategoriju kopnenih površinskih voda (tablica 5.9). Tablica 5.9 Granične vrijednosti EQS za prioritetne tvari ispitivane u karakterizacijskom izvještaju Standard kakvoće okoliša (EQS) Naziv tvari PGK (µg/l) MDK (µg/l) 0,1 0,4 ≤ 0,08 (Klasa 1) ≤ 0,45 (Klasa 1) Klasa 2: > 40 & < 50 mg CaCO3/l 0,08 (Klasa 2) 0,45 (Klasa 2) Klasa 3: > 50 & < 100 mg CaCO3/l 0,09 (Klasa 3) 0,6 (Klasa 3) Klasa 4: > 100 & < 200 mg CaCO3/l 0,15 (Klasa 4) 0,9 (Klasa 4) Klasa 5: ≥ 200 mg CaCO3/l 0,25 (Klasa 5) 1,5 (Klasa 5) Karbon‐tetraklorid 12 Ne primjenjuje se Di(2‐etilheksil)‐ftalat (DEHP) 1,3 Ne primjenjuje se Endosulfan 0,005 0,01 Fluoranten 0,1 1 Heksakloro‐benzen 0,01 0,05 Heksakloro‐cikloheksan (Lindan) 0,02 0,04 Olovo i njegova jedinjenja 7,2 Ne primjenjuje se Živa i njena jedinjenja 0,05 0,07 Naftalen 2,4 Ne primjenjuje se Nikl i njegova jedinjenja 20 Ne primjenjuje se 0,05 0,1 Σ = 0,03 Ne primjenjuje se Antracen Kadmij i njegova jedinjenja ovisno o klasi tvrdoće vode: Klasa 1: ≤ 40 mg CaCO3/l Poliaromatični ugljikovodici (PAH): Benzo(a)piren Benzo(b)floro‐anten Benzo(k)floro‐anten Benzo(g,h,i)‐perilen Σ = 0,002 Ne primjenjuje se Indeno(1,2,3‐cd)‐piren PGK – prosječna godišnja koncentracija, MDK – maksimalna dozvoljena koncentracija 5.2.4
Ocjena stanja vodnih tijela U ovoj točki je ocijenjeno ekološko i kemijsko stanje vodnih tijela površinskih voda. 5.2.4.1
Ekološko stanje Ova točka prikazuje ekološko stanje vodnih tijela rijeka ocijenjeno temeljem bioloških, te fizi‐
kalno‐kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente, kao i hidromorfoloških po‐
kazatelja. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 35 Biološki pokazatelji i fizikalno‐kemijski i kemijski elementi koji prate biološke elemente Ocjena stanja vodnih tijela rijeka izvršena je temeljem raspoloživih podataka o ispitivanjima na slijedećim vodnim tijelima površinskih voda (TPoV) u kategoriji rijeka: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
TPoV Sturba (BA_CE_BI_ST), TPoV Žabljak (BA_CE_BI_ZA), TPoV Kanal Drinovac (BA_CE_DRI), TPoV Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa (BA_CE_JLBL), TPoV Korana uzvodno od Bosanskog Grahova (BA_CE_KO_1), TPoV Korana nizvodno od Bosanskog Grahova (BA_CE_KO_2), TPoV Mandak/akumulacija Mandak (BA_CE_MA_2), TPoV Milač uzvodno do ušća Ribnjaka (BA_CE_MI_1), TPoV Milač nizvodno od ušća Ribnjaka (BA_CE_MI_2), TPoV Plovuća (BA_CE_BI_PL), TPoV Ričina/Buško Blato (BA_CE_RI), TPoV Šuica uzvodno od ušća Drine (BA_CE_SU_1), TPoV Šuica nizvodno od ušća Drine (BA_CE_SU_2), TPoV Vrba (BA_CE_VR), TPoV Ždralovački kanal (BA_CE_ZK). Ocjena biološkog stanja je prikazana u tablici 5.10. Od 14 ocijenjenih vodnih tijela, 4 TPoV (ili 28,57%) su u visokom statusu prema biološkim pokazateljima (slika 5.8 lijevo), a još 6 (42,86%) u dobrom. Tri TPoV (21,43%) imaju umjeren status, a jedno slab (7,14). Slika 5.8 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području temeljem bioloških pokazatelja (lijevo) i fizikalno‐kemijskih pokazatelja (desno) Ocjena stanja prema pratećim fizikalno‐kemijskim pokazateljima izvršena je za 15 vodnih tijela. Prema ovim pokazateljima (tablica 5.10 i slika 5.8 desno), 5 TPoV (33,33%) je u visokom i 8 (53,33%) u dobrom statusu, dok su dva vodna tijela (13,33%) umjerenog statusa. Hidromorfološki pokazatelji Za potrebe utvrđivanja hidromorfoloških izmjena na površinskim vodnim tijelima rijeka izvršen je detaljan obilazak prethodno identificiranih vodnih tijela. U cilju utvrđivanja hidromorfoloških pokazatelja evidentirani su različiti tipovi objekata i pojava koje utječu na izmjenu hidromorfo‐
loških obilježja vodotoka. Evidentirano je preko 250 lokacija na kojima se nalaze objekti čiji je utjecaj dalje kvantificiran temeljem metodologije izložene u točki 5.2.3.2. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 36 Tablica 5.10 Ocjena ekološkog stanja/potencijala vodnih tijela rijeka na slivnom području Vodno tijelo površinskih voda (TPoV) R. br. Naziv Šifra Ekološko stanje/potencijal TPoV Prateći Hidro‐
Biološki fiz‐kem. morfo‐
param. param. logija Ukupno
1 Bistrica BA_CE_BI – – 2 Sturba BA_CE_BI_ST Visoko Visoko Dobro Dobro 3 Žabljak BA_CE_BI_ZA Visoko Visoko Dobro Dobro 4 Kanal Drinovac BA_CE_DRI Umjer. Dobro Loše Loše 5 Jaz BA_CE_JAZ – – Dobro Dobro* 6 Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa BA_CE_JLBL – Dobro – Dobro* BA_CE_KJ – – 8 Korana uzvodno od Bos. Grahova BA_CE_KO_1 Visoko Dobro Visoko Dobro 9 Korana nizvodno od Bos. Grahova BA_CE_KO_2 Slabo Visoko Dobro Slabo 10 Mandak uzvodno od akum. Mandak BA_CE_MA_1 – – 11 Mandak/akumulacija Mandak BA_CE_MA_2 Umjereno Loše Loše* 12 Mandak nizvodno od brane Mandak BA_CE_MA_3 – – Loše Loše* 13 Milač uzvodno do ušća Ribnjaka BA_CE_MI_1 Dobro Dobro Visoko Dobro 14 Milač nizvodno od ušća Ribnjaka BA_CE_MI_2 Dobro Visoko Dobro Dobro 15 Ostrožac BA_CE_OS – – Dobro Dobro* 16 Plovuća BA_CE_PL Dobro Dobro Loše Loše 17 Ričina/Buško Blato BA_CE_RI Loše Loše 7 Kriva jaruga Umjereno Dobro Umjer.*
Visoko Dobro* Visoko Dobro* 18 Reverzibilni kanal Buško Blato ‐ Lipa BA_CE_RKBBL – – – – 19 Šuica uzvodno od ušća Drine BA_CE_SU_1 Visoko Dobro Dobro Dobro 20 Šuica nizvodno od ušća Drine BA_CE_SU_2 Dobro Dobro Dobro Dobro 21 Drina BA_CE_SU_DR – – Dobro Dobro* 22 Jaža BA_CE_TO_JA – – Visoko Dobro* 23 Tovarnica‐Jaruga BA_CE_TOJAR – – Visoko Dobro* – – Dobro Dobro* 24 Jaruga lijeva pritoka Tovarnice‐Jaruge BA_CE_TOJAR_JAR 25 Vrba BA_CE_VR Dobro Visoko Visoko Dobro 26 Ždralovački kanal BA_CE_ZK Dobro Dobro Loše Loše 27 Butižnica BA_KR_BU – – Dobro Dobro* BA_KR_BU_DP – – Dobro Dobro* 29 Mračaj BA_KR_BU_MR – – Dobro *) Ocjena ekološkog stanja načinjena temeljem samo hidromorfoloških pokazatelja Dobro* 28 Dulerski potok Rezultati proračuna po pojedinačnim pokazateljima za svako vodno tijelo prikazani su u tablici 5.11. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 37 Tablica 5.11 Ocjena hidromorfološkog stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području Vodno tijelo površinskih voda (TPoV) R. br. Naziv Hidromorfološki pokazatelji ‐ Si (%) Šifra Količina i Varijacija Veza sa Logitud. Lateralni Struktura Struktura dinamika širine i podz. kontin. kontin. sedim. obalnog vodnog dubine vodama rijeke rijeke dna pojasa toka rijeke Ocjena stanja Max. 1 Bistrica BA_CE_BI 3,24 1,33 2,50 2,00 1,43 1,87 0,88 3,24 Dobro 2 Sturba BA_CE_BI_ST 2,97 2,36 2,57 5,42 3,04 2,45 2,36 5,42 Dobro 3 Žabljak BA_CE_BI_ZA 3,65 3,71 2,92 7,14 4,38 3,44 2,92 7,14 Dobro 4 Kanal Drinovac BA_CE_DRI 31,42 11,42 11,42 41,42 31,42 21,42 71,42 71,42 Loše 5 Jaz BA_CE_JAZ 0,64 0,34 0,24 0,77 0,33 0,24 0,24 0,77 Dobro 6 Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa BA_CE_JLBL – – – – – – – – – BA_CE_KJ 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Visoko 8 Korana uzvodno od Bosanskog Grahova BA_CE_KO_1 0,38 0,38 0,38 0,38 0,38 0,38 0,38 0,38 Visoko 9 Korana nizvodno od Bosanskog Grahova BA_CE_KO_2 0,69 0,69 0,69 0,69 0,69 0,69 0,69 0,69 Dobro 10 Mandak uzvodno od akumulacije Mandak BA_CE_MA_1 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Visoko 11 Mandak/akumulacija Mandak BA_CE_MA_2 100,00 100,00 100,00 50,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Loše 12 Mandak nizvodno od brane Mandak BA_CE_MA_3 100,00 100,00 100,00 80,00 60,00 60,00 10,00 100,00 Loše 13 Milač uzvodno do ušća Ribnjaka BA_CE_MI_1 0,26 0,26 0,26 0,26 0,26 0,26 0,26 0,26 Visoko 14 Milač nizvodno od ušća Ribnjaka BA_CE_MI_2 1,96 1,96 1,96 1,16 1,96 1,96 1,96 1,96 Dobro 15 Ostrožac BA_CE_OS 1,13 1,33 1,04 1,04 1,23 1,23 1,04 1,33 Dobro 16 Plovuća BA_CE_PL 100,00 100,00 100,00 80,00 60,00 60,00 10,00 100,00 Loše 17 Ričina/Buško Blato BA_CE_RI 100,00 100,00 100,00 50,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Loše 18 Reverzibilni kanal Buško Blato ‐ Lipa BA_CE_RKBBL – – – – – – – – – 19 Šuica uzvodno od ušća Drine BA_CE_SU_1 1,78 1,23 1,40 2,71 1,53 1,33 1,00 2,71 Dobro 20 Šuica nizvodno od ušća Drine BA_CE_SU_2 1,46 1,02 1,36 1,02 1,02 1,17 1,02 1,46 Dobro 7 Kriva jaruga Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 38 Vodno tijelo površinskih voda (TPoV) R. br. Naziv Hidromorfološki pokazatelji ‐ Si (%) Šifra Količina i Varijacija Veza sa Logitud. Lateralni Struktura Struktura dinamika širine i podz. kontin. kontin. sedim. obalnog vodnog dubine vodama rijeke rijeke dna pojasa toka rijeke Ocjena stanja Max. 21 Drina BA_CE_SU_DR 1,34 1,32 1,19 2,15 1,49 1,28 1,19 2,15 Dobro 22 Jaža BA_CE_TO_JA 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Visoko 23 Tovarnica‐Jaruga BA_CE_TOJAR 0,21 0,21 0,21 0,21 0,21 0,21 0,21 0,21 Visoko BA_CE_TOJAR_JAR 0,66 0,66 0,66 0,66 0,66 0,66 0,66 0,66 Dobro 25 Vrba BA_CE_VR 0,16 0,16 0,16 0,16 0,16 0,16 0,16 0,16 Visoko 26 Ždralovački kanal BA_CE_ZK 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Loše 27 Butižnica BA_KR_BU 2,60 2,60 2,60 2,60 2,60 2,60 2,60 2,60 Dobro 28 Dulerski potok BA_KR_BU_DP 1,12 1,21 1,08 1,08 1,17 1,17 1,08 1,21 Dobro 29 Mračaj BA_KR_BU_MR 2,71 5,05 1,55 1,55 3,88 3,88 1,55 5,05 Dobro 24 Jaruga lijeva pritoka Tovarnice‐Jaruge Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 39 Za većinu vodnih tijela, točnije njih 14 (ili 48,28%), utvrđeno je dobro hidro‐
morfološko stanje (slika 5.9). Visoko stanje je identificirano kod 7 vodnih ti‐
jela (24,14%). Ovakvo stanje hidromor‐
foloških pokazatelja rezultat je relativno male urbanizacije na prostoru sliva Ce‐
tine i Krke u FBiH. Za ukupno šest vodnih tijela (20,69%) utvrđeno je nezadovoljavajuće hidro‐
morfološko stanje (loše). U svim sluča‐
jevima to je posljedica antropogenih ut‐
jecaja i izgradnje različitih objekata na Slika 5.9 površinskim vodama: Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na sliv‐
nom području temeljem hidromorfoloških pokazatelja ƒ TPoV Mandak/Akumulacija Man‐
dak (BA_CE_MA_2): izgradnja brane i akumulacije; ƒ TPoV Mandak nizvodno od brane Mandak (BA_CE_MA_3): izvođenje regulacije i izmjena hidrološkog režima; ƒ TPoV Kanal Drinovac (BA_CE_DRI): izvođenje regulacije rijeke Plovuće sa nasipima; ƒ TPoV Plovuća (BA_CE_PL): izvođenje regulacijskih građevina, zahvatanje voda, te preu‐
smjeravanje vodotoka, odnosno izmjena hidrološkog režima; ƒ TPOV Ždralovački kanal (BA_CE_ZK): regulacija i produbljivanje korita vodotoka u cilju odvodnje površinskih i podzemnih voda; ƒ TPoV Ričina/Buško blato (BA_CE_RI): izgradnja akumulacije Buško Blato na vodotoku Ri‐
čina. Tijela površinskih voda Reverzibilni kanal Buško Blato‐Lipa (BA_CE_RKBBL) i Jagme‐Lusnić‐Brda‐
Lipa (BA_CE_JLBL) su bila predmet terenskih istraživanja i prikupljanja podataka ali nisu bili predmet ocjene stanja prema hidromorfološkim pokazateljima s obzirom da se radi o vještač‐
kim vodnim tijelima. Zaključak Ukupno ekološko stanje (status) vodnih tijela, koje je određeno temeljem bioloških, fizikalno‐
kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente, te hidromorfoloških pokazatelja, prikazano je u tablici 5.10. Potrebno je napomenuti da je ukupna ocjena ekološkog stanja data na temelju raspoloživih podataka za sva vodna tijela osim TPoV Reverzibilni kanal Buško Blato ‐ Lipa. Za jedan broj vodnih tijela na raspolaganju su bili samo podaci o hidromorfološkom sta‐
nju, dok ispitivanja bioloških i pratećih fizikalno‐kemijskih pokazatelja nisu ranije vršena tako da nije bilo raspoloživih podataka. Ukupna ocjena stanja izvršena je i za ova vodna tijela, ali se naglašava da se zaključak temelji na hidromorfološkim pokazateljima i ekspertnim procjenama. Za ova vodna tijela usvojeno je da ukupna ocjena ekološkog stanja može biti najviše dobra, jer se zbog nedostatka podataka o biološkim i pratećim fizikalno‐kemijskim pokazateljima ne može pretpostavljati da ova vodna tijela imaju visok status. Ovako određeno stanje ovih vodnih tijela treba verificirati nakon provedenog monitoringa bioloških i pratećih fizikalno‐kemijskih poka‐
zatelja. Također je potrebno napomenuti da je za TPoV Bistrica ekspertskom procjenom ocijenjeno da je stanje ovog TPoV umjereno, bez obzira na nedostatak relevantnih bioloških i pratećih fizikal‐
no‐kemijskih pokazatelja. Naime, u ovo vodno tijelo se ispuštaju sve otpadne vode Livna, što vjerojatno ima značajan utjecaj na nizvodnom dijelu TPoV. Na ovaj zaključak ukazuje i stanje Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 40 nizvodnog TPoV Kanal Drinovac, koje ima umjereno ekološko stanje prema biološkim pokaza‐
teljima, bez obzira što se uzvodno ulijeva vodotok Žabljak koji zbog svoje kakvoće vode poprav‐
lja stanje ovog TPoV. Na temelju podataka prikazanih u tabli‐
ci 5.10, ni jedno vodno tijelo nema vi‐
sok ekološki status, dok 20 vodnih tijela (68,97%) ima dobar (slika 5.10). Umje‐
reno i slabo stanje je utvrđeno na po jednom vodnom tijelu (po 3,45%), a lo‐
še na 6 vodnih tijela (20,69%). Jedno vještačko vodno tijelo nije ocijenjeno zbog nedostatka podataka. 5.2.4.2
Kemijsko stanje Ispitivanja provedena u okviru izrade karakterizacijskog izvještaja Slika 5.10 Ocjena ekološkog stanja vodnih tijela rije‐
ka na slivnom području U okviru izrade ovog karakterizacijskog izvještaja izvršeno je ispitivanje prioritetnih i drugih onečišćujućih tvari na tri profila na slijede‐
ćim vodnim tijelima: ƒ TPoV Milač uzvodno do ušća Ribnjaka (BA_CE_MI_1) – izvor Milača, ƒ TPoV Šuica uzvodno od ušća Jaza (BA_CE_SU_1) – vrelo Šuice, ƒ TPoV Sturba (BA_CE_BI_ST) – vrelo Sturbe. Uzorkovanje je izvršeno 18.07.2011. godine. Na temelju 13 analiziranih prioritetnih tvari može se zaključiti da tri ispitana vodna tijela imaju dobro kemijsko stanje. Prethodna ispitivanja Osim prethodno navedene analize kemijskog stanja voda, izvršena je također procjena kemij‐
skog statusa vodnih tijela rijeka na temelju prethodnih istraživanja, tj. historijskih podataka u posjedu Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar. Ocjena stanja je načinjena za sli‐
jedeća vodna tijela: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
TPoV Bistrica (BA_CE_BI) – izvor Bistrice, TPoV Kanal Drinovac (BA_CE_DRI) – Bistrica nizvodno od Livna, TPoV Vrba (BA_CE_VR ) – izvor Vrbe, i TPoV Ostrožac (BA_CE_OS) – izvor Ostrožac. Rezultati analiza pokazuju dobar kemijski status za sve profile tijekom svih godina, pri čemu po‐
jedine prioritetne tvari često nisu detektirane ili su u koncentracijama koje su znatno ispod graničnih vrijednosti. Međutim, uočena su tri slučaja povećanja koncentracije kadmija koja jas‐
no odskaču od ostalih vrijednosti. Ove koncentracije nikad nisu prešle MDK, a ukupni godišnji prosjek koncentracija je niži od PDK tako da su ispunjeni uvjeti za dobar kemijski status vodnih tijela.
5.2.4.3
Zaključak Na temelju prethodno provedenih analiza bioloških pokazatelja, fizikalno‐kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente, hidromorfoloških pokazatelja i prioritetnih i drugih Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 41 onečišćujućih tvari određeno je stanje vodnih tijela rijeka na slivnom području Cetine i Krke (tablica 5.12). Tablica 5.12 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području R. br. Vodno tijelo površinskih voda (TPoV) Naziv Šifra 1 Bistrica BA_CE_BI 2 Sturba BA_CE_BI_ST 3 Žabljak 4 Kanal Drinovac 5 Jaz 6 Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa 7 Kriva jaruga 8 Korana uzvodno od Bos. Grahova 9 Korana nizvodno od Bos. Grahova 10 Mandak uzvodno od akum. Mandak 11 Mandak/akumulacija Mandak Stanje/potencijal TPoV Ekolo‐
ško Kemij‐
sko Kandidat Ukupno za ZIVT Umjer.* Dobro Umjer.# Dobro Dobro – Dobro – #
BA_CE_BI_ZA Dobro – Dobro – BA_CE_DRI Loše Dobro Loše Da BA_CE_JAZ BA_CE_JLBL BA_CE_KJ BA_CE_KO_1 BA_CE_KO_2 BA_CE_MA_1 BA_CE_MA_2 Dobro*
Dobro*
Dobro*
Dobro Slabo Dobro*
Loše* #
– #
– #
– #
– – #
Slabo – – #
– – – – – – Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro #
Da #
Loše 12 Mandak nizvodno od brane Mandak BA_CE_MA_3 Loše* – Loše Da 13 Milač uzvodno do ušća Ribnjaka BA_CE_MI_1 Dobro Dobro Dobro – #
– #
– 14 Milač nizvodno od ušća Ribnjaka 15 Ostrožac BA_CE_MI_2 BA_CE_OS Dobro Dobro*
– Dobro Dobro Dobro #
16 Plovuća BA_CE_PL Loše – Loše Da 17 Ričina/Buško Blato BA_CE_RI Loše Dobro Loše Da 18 Reverzibilni kanal Buško Blato ‐ Lipa BA_CE_RKBBL – – – – 19 Šuica uzvodno od ušća Drine BA_CE_SU_1 Dobro Dobro Dobro – #
– #
20 Šuica nizvodno od ušća Drine BA_CE_SU_2 Dobro – Dobro 21 Drina BA_CE_SU_DR Dobro*
– Dobro – 22 Jaža BA_CE_TO_JA Dobro*
– Dobro* – 23 Tovarnica‐Jaruga BA_CE_TOJAR Dobro*
– Dobro* – 24 Jaruga lijeva pritoka Tovarnice‐Jaruge BA_CE_TOJAR_JAR Dobro*
25 Vrba 26 Ždralovački kanal 27 Butižnica 28 Dulerski potok BA_CE_VR BA_CE_ZK BA_KR_BU BA_KR_BU_DP Dobro Loše Dobro*
Dobro*
– #
Dobro – Dobro Dobro – #
– Loše – #
– #
– – Dobro Dobro Da #
29 Mračaj BA_KR_BU_MR Dobro*
– Dobro – *) Ocjena ekološkog stanja načinjena temeljem samo hidromorfoloških pokazatelja #
) Ocjena stanja načinjena temeljem određenog broja a ne svih pokazatelja (biološki, prateći fizikal‐
no‐kemijski, hidromorfološki, prioritetne tvari) Napominje se da je ukupna ocjena stanja data na temelju raspoloživih podataka o biološkim, pratećim fizikalno‐kemijskim i hidromorfološkim pokazateljima i prioritetnim tvarima. Iz ovog razloga je samo za 6 vodnih tijela ocjena stanja načinjena temeljem svih navedenih pokazate‐
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 42 lja, dok je za 22 vodna tijela ocjena data na temelju raspoloživih podataka (jednog ili dva poka‐
zatelja). S obzirom da se u ovom slučaju zaključak temelji na nedovoljnim podacima, potrebno je stanje ovih vodnih tijela verificirati nakon provedenog monitoringa i prikupljanja nedostaju‐
ćih podataka. Za TPoV Reverzibilni kanal Buško Blato ‐ Lipa nije izvršena ocjena zbog nedostat‐
ka podataka. Od 29 vodnih tijela rijeka, 20 vodnih ti‐
jela (68,97%) je u dobrom stanju (slika 5.11 i tablica 5.13), što znači da su na ovim vodnim tijelima zadovoljeni ciljevi ODV. Osam vodnih tijela (27,59%) ne zadovoljavaju ciljeve ODV, jer je stanje ocijenjeno umjerenim (1 TPoV), slabim (1 TPoV) ili lošim (6 TPoV). Za jedno vo‐
dno tijelo (3,45%) se nije raspolagalo biološkim i fizikalno‐kemijskim pokaza‐
teljima, a ocjena hidromorfološkog sta‐
nja nije vršena jer se radi o vještačkom Slika 5.11 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na sliv‐
TPoV. Stoga za ovo vodno tijelo nije ni nom području data ocjena njegovog stanja. Promatrano prema dužini vodnih tijela, u dobrom stanju je 244,6 km (78,95%) vodotoka (tablica 5.13). Nezadovoljavajuće stanje (um‐
jereno, slabo i loše) je na 58,8 km vodotoka (18,98%). Preostalih 6,4 km (2,07%) vodotoka nije ocijenjeno. Tablica 5.13 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području Broj TPoV Status/stanje Dužina TPoV (#) (%) (km) (%) Visoko 0 0,00 0,0 0,00 Dobro 20 68,97 244,6 78,95 Umjereno 1 3,45 6,0 1,94 Slabo 1 3,45 10,5 3,39 Loše 6 20,69 42,3 13,65 Nije ocijenjeno 1 3,45 6,4 2,07 Ukupno 29 100,00 309,8 100,00 Od osam vodnih tijela za koja je utvrđeno umjereno, slabo ili loše stanje, njih šest su označeni kao kandidati za značajno izmijenjena vodna tijela. U točki 5.4 ovog izvještaja prikazani su re‐
zultati preliminarnog određivanja značajno izmijenjenih vodnih tijela na riječnom bazenu Ceti‐
ne i Krke. Za ostala dva VT iz ove grupe (BA_CE_BI i BA_CE_KO_2), nezadovoljavajuće stanje je posljedica ispuštanja otpadnih voda iz gradova Livno i Bosansko Grahovo. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 43 Najznačajniji pokazatelj za ocjenu uku‐
pnog stanja vodnih tijela je hidromorfo‐
logija. Na ukupno 23 vodna tijela (79,31%) je hidromorfološka ocjena od‐
redila ukupnu ocjenu stanja vodnog ti‐
jela (slika 5.12). Biološki pokazatelji su bili ključni na 5 VT (17,24%), a prateći fizikalno‐kemijski i kemijski pokazatelji na 4 VT (13,79%). Napominje se da su za ocjenu stanja na pojedinim vodnim tijelima ključna bila dva pokazatelja, a prioritetne tvari nisu odredile status ni Slika 5.12 Ključni pokazatelji za ukupnu ocjenu sta‐
na jednom vodnom tijelu. Odlučujuća nja vodnih tijela rijeka uloga hidromorfoloških pokazatelja na ocjenu stanja se javlja poglavito zbog činjenice da je hidromorfologija vodotoka detaljno istražena na svim vodnim tijelima, dok su zbog ograničenog broj ispitivanja biološki i prateći fizikalno‐kemijski i kemijski pokazatelji od‐
ređeni samo na 15 vodnih tijela. 5.3
JEZERA Određivanje značajki jezera izvršeno je sprovođenjem istih koraka kao i kod tipizacije rijeka, tj.: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Određivanje tipova jezera na slivnom području, Određivanje vodnih tijela, Uspostavljanje sustava ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja jezera, Ocjena stanja vodnih tijela. U narednim točkama je opisana metodologija i rezultati tipizacije jezera. 5.3.1
Tipologija 5.3.1.1
Uvod Za određivanje tipova jezera na slivnom području Cetine i Krke korišten je sustav klasifikacije „A“ prema ODV, sukladno kojemu je obvezno razmatranje slijedećih parametara: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Površina vodnoga lica jezera, Nadmorska visina, Prosječna dubina jezera, i Geološka podloga. Također je za tipizaciju jezera korišten i kriterij položaja jezera u odnosu na ekoregije i podeko‐
regije prema ODV. U narednim točkama je prikazana metodologija i rezultati određivanja vrijednosti prethodno navedenih parametara tipizacije, te rezultati tipizacije na slivnom području Cetine i Krke. Ekoregije Za određivanje pripadnosti jezera ekoregijama i subekoregijama, korištene su karte prezenti‐
rane na slici 5.1, prema kojima se slivno područje nalazi unutar ekoregije 5 (Dinarski Zapadni Balkan) i dvije subekoregije: Kontinentalni Dinaridi i Submediteranski Dinaridi. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 44 Površina vodnoga lica jezera Okvirnom direktivom o vodama predviđeno je da se za klasifikaciju jezera prema veličini koristi podatak o površini vodnoga lica jezera. U ovom karakterizacijskom izvještaju korišteni su krite‐
riji iz ODV, prema kojima se utvrđuju četiri klase jezera: (i) malo jezero – P1: 0,5‐1 km2, (ii) sre‐
dnje veliko jezero – P2: 1‐10 km2, veliko jezero – P3: 10‐100 km2 i (iv) vrlo veliko jezero – P4: > 100 km2. Napominje se da prema ODV nije obvezno tipizirati vrlo mala jezera, površine vodnoga lica manje od 0,5 km2. U ovom karakterizacijskom izvještaju su na slivnom području Cetine i Krke identificirana dva vještačka jezera površine veće od 0,5 km2: Buško Blato i Lipa. Osim ova dva jezera, tipizacijom i ocjenjivanjem je obuhvaćeno i vještačko jezero Mandak, s obzirom na nje‐
gov značaj za vodoopskrbu potrošača. Potrebno je napomenuti da je prema definicijama vještačkih i značajno izmijenjenih vodnih ti‐
jela prema ODV (članak 2) i ZOV (članak 4) jezero Lipa vještačko vodno tijelo. Sa druge strane, Buško Blato i Mandak su značajno izmijenjena vodna tijela nastala pregrađivanjem vodotoka Ričina i Mandak, tako da se ova vodna tijela zapravo nalaze u kategoriji rijeka. Bez obzira na tu činjenicu, u nastavku je izvršena tipizacija i za Buško Blato i Mandak jer je za ova vodna tijela potrebno u cilju ocjene stanja definirati ekološki potencijal temeljem referentnih uvjeta speci‐
fičnih za dati tip i to za ona vodna tijela površinskih voda koja najviše sliče predmetnom zna‐
čajno izmijenjenom vodnom tijelu. S obzirom na navedeno, Buško Blato sa površinom od oko 56 km2 se može klasificirati u grupu velikih jezera, dok su jezera Lipa (0,65 km2) i Mandak (0,35 km2) u klasi malih jezera. Nadmorska visina Za klasifikaciju jezera prema nadmorskoj visini korištena je identična metodologija kao i za tipi‐
zaciju vodotoka. Klasifikacija je izvršena prema kriterijima navedenim za rijeke, a područja koja se nalaze unutar pojedinih klasa nadmorskih visina su prikazana na slici 5.3. Prosječna dubina jezera Klasifikacija jezera prema dubini u ovom karakterizacijskom izvještaju izvršena je sukladno od‐
redbama dodatka II.1.2.2 ODV, po kojima se klasifikacija vrši u slijedeće tri klase: plitko jezero – D1: < 3 m, (ii) srednje duboko jezero – D2: 3‐15 m, i (iii) duboko jezero – D3: > 15 m. Za određivanje prosječne dubine akumulacije Buško Blato i vještačkog jezera Lipa korišteni su postojeći podaci preuzeti iz Okvirne vodoprivredne osnove Bosne i Hercegovine (Barbalić i os‐
tali, 1994). Buško Blato je akumulacija prosječne dubine oko 14 m, tako da je u klasi srednje dubokih jezera, Lipa je prosječne dubine 1,5 m, pa je u klasi plitkih jezera, dok je Mandak sa prosječnom dubinom od 5,1 m također srednje duboko jezero. Geološka podloga Za klasifikaciju jezera prema geološkoj podlozi korišteni su podaci i kriteriji koji su navedeni u okviru tipizacije vodotoka. Klase geološke podloge na slivnom području su prikazane na slici 5.4. 5.3.1.2
Pregled rezultata tipizacije jezera na slivnom području S obzirom na usvojeni sustav tipizacije jezera, broj identificiranih značajnih jezera, te definicije vještačkih i značajno izmijenjenih vodnih tijela, na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH izdvo‐
jen je samo jedan tip površinskih voda u kategoriji jezera: Plitko malo brdsko‐planinsko jezero na karbonatnoj podlozi (tablica 5.14) koji se odnosi na vještačko jezero Lipa. Osim Lipe, tipizaci‐
ja je izvršena i za akumulacije Buško Blato i Mandak, kako bi se za ova značajno izmijenjena vo‐
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 45 dna tijela mogli odrediti referentni uvjeti i klase vode upoređenjem sa vodnim tijelom koje naj‐
više sliči predmetnom značajno izmijenjenom vodnom tijelu. Tablica 5.14 Tipovi jezera identificiranih na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH Parametri za određivanje tipa jezera Tip jezera Ekoregija/ Površina Nadm. Prosj. Geol. subekoregija jezera visina dubina podloga
**) Opis i naziv 5/SD P1 V3 D1 K BiH_J3 Plitko malo brdsko‐planinsko jezero na karbonatnoj podlozi 5/SD P3 V3 D2 K BiH_J4 Srednje duboko veliko brdsko‐planin‐
sko jezero na karbonatnoj podlozi* Srednje duboko malo planinsko jezero na karbonatnoj podlozi** Tipizacija izvršena u cilju identificiranja referentnih uvjeta i klasa vode za značajno izmijenjeno vodno tijelo Ričina/Buško Blato Tipizacija izvršena u cilju identificiranja referentnih uvjeta i klasa vode za značajno izmijenjeno vodno tijelo Mandak/akumulacija Mandak 5/SD *) Kod P1 V4 D2 K BiH_J5 5.3.2
Vodna tijela S obzirom na rezultate tipizacije jezera koji su opisani u prethodnoj točki, na riječnom bazenu Cetine i Krke određeno je samo jedno vodno tijelo u kategoriji jezera, vještačko jezero Lipa. Ve‐
ličina njegovog neposrednog sliva je 3,2 km2. 5.3.3
Sustav ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja Za ocjenjivanje ekološkog stanja jezera usvojen je sustav koji se temelji na slijedećim pokazate‐
ljima: biološki i fizikalno‐kemijski i kemijski elementi koji prate biološke elemente. S obzirom da se na riječnom bazenu nalazi samo jedno vještačko jezero (Lipa), nije vršena ocjena hidromor‐
fološkog stanja ovog vještačkog vodnog tijela. Za određivanje kemijskog stanja primijenjeni su kemijski pokazatelji – prioritetne i druge oneči‐
šćujuće tvari. U nastavku ove točke prikazan je sustav ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja jezera za dva tipa koja su identificirana na riječnom bazenu. 5.3.3.1
Biološki pokazatelji i fizikalno‐kemijski i kemijski elementi koji prate biološke elemente U nedostatku važećih nacionalnih propisa, za ocjenu stanja jezera temeljem bioloških pokaza‐
telja i fizikalno‐kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente su korišteni slije‐
deći podaci: ƒ Za identificirani tip plitkog jezera BiH_J3 korišteni su rezultati projekta određivanja eko‐
loškog statusa plitkih jezera (ECOFRAME) za implementaciju Okvirne direktive o vodama (Moss i ostali, 2003). U ovom istraživanju su navedene granične vrijednosti za klase eko‐
loškog potencijala za veći broj različitih tipova jezera na području cjelokupne Europske unije. Za ovaj karakterizacijski izvještaj preuzete su vrijednosti za tip sličan tipu jezera BiH_J3. ƒ Za tip jezera BiH_J4 korištene su vrijednosti iz nacrta Pravilnika o karakterizaciji površin‐
skih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 46 stanja voda (PM i ostali, 2011). U nedostatku preciznijih podataka kao najsličniji je uzet tip Plitkog ravničarskog karbonatnog jezera. ƒ Za tip BiH_J5 su također korišteni rezultati projekta određivanja ekološkog statusa plitkih jezera – ECOFRAME (Moss i ostali, 2003), a preuzete su vrijednosti za tip sličan tipu jeze‐
ra BiH_J5. Ove vrijednosti su modificirane zbog veće razlike u vodnom stubu jezera tije‐
kom godine, jer se radi o protočnoj vještačkoj akumulaciji čiji se vodeni stup tijekom go‐
dine značajno mijenja. Ocjena stanja u ovom karakterizacijskom izvještaju izvršena je prema tri najznačajnija pokaza‐
telja ekološkog stanja: sadržaj ukupnog fosfora, sadržaj klorofila a i prozirnost vode. Usvojene granične vrijednosti za pojedine klase ekološkog potencijala koje odgovaraju identificiranim ti‐
povima jezera prikazane su u tablici 5.15. Tablica 5.15 Usvojene granične vrijednosti fizikalno‐kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente kakvoće za ocjenu ekološkog stanja/potencijala vodnih tijela jezera Klase ekološkog potencijala Ukupni fosfor (µg P/l)
Klorofil a (µg/l) Prozirnost (m) Dobar i visok potencijal < 40 < 8 > 3,0 Umjeren potencijal 41‐65 8‐25 2,9‐2,0 Slab potencijal 61‐100 25‐75 1,9‐1,0 Loš potencijal > 100 > 75 < 1,0 Dobar i visok potencijal < 35 < 5 > 3,0 Umjeren potencijal 36‐65 5‐25 2,9‐1,8 Slab potencijal 65‐100 25‐75 1,8‐0,5 Loš potencijal > 100 > 75 < 0,5 Dobar i visok potencijal < 30 < 10 > 4,0 Umjeren potencijal 31‐50 11‐20 2,0‐4,0 Slab potencijal 51‐100 21‐30 1,0‐2,0 Loš potencijal > 100 > 30 < 0,9 Tip BiH_J3 Tip BiH_J4 Tip BiH_J5 5.3.3.2
Prioritetne i druge onečišćujuće tvari Prema Direktivi o prioritetnim tvarima 2008/105/EC jezera su grupirana zajedno sa rijekama i umjetnim i značajno izmijenjenim vodnim tijelima u jedinstvenu kategoriju površinskih voda: kopnene površinske vode. Stoga se za jezera primjenjuje ista metodologija za određivanje ke‐
mijskog stanja kao i za rijeke (vidi točku 5.2.3.4). 5.3.4
Ocjena stanja vodnih tijela Ova točka prikazuje stanje vodnih tijela jezera ocijenjeno temeljem bioloških, fizikalno‐
kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente, te hidromorfoloških i kemijskih pokazatelja. Prikazani su rezultati za jedino izdvojeno vodno tijelo jezera, vještačko jezero Lipa. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 47 5.3.4.1
Biološki pokazatelji i fizikalno‐kemijski i kemijski elementi koji prate biološke elemente Vrijednost pH 8,20 ukazuje da je voda slabo bazična, koncentracija rastopljenog kisika je visoka (12,15 mg/l) kao i vrijednost BPK5 (4,54 mg/l). Registrirano je i prisustvo nutrijenata (nitrata i fosfata). U sastavu makrozoobentosa konstatirano je prisustvo hidre, puževa, vodene babure Asellus aquaticus, preimaginalnih stadija reda Ephemeroptera Centroptilum spp., Ephemerella notata i dvokrilnih insekata familije Chironomidae. Prema vrijednostima koncentracije klorofila a (prosječna) od 2,60 µg/l i fosfata (0,055 mg/l), vještačko jezero Lipa ima umjeren ekološki potencijal. 5.3.4.2
Prioritetne i druge onečišćujuće tvari Ocjena stanja izvršena je temeljem rezultata ispitivanja jezera Lipa provedenih tijekom izrade ovog karakterizacijskog izvještaja i na temelju podataka prethodnih ispitivanja. U okviru izrade karakterizacijskog izvještaja, uzorkovanje jezera Lipa je izvršeno 19.07.2011. godine. Na temelju 13 analiziranih prioritetnih tvari može se zaključiti da ispitano vodno tijelo Lipa ima dobro kemijsko stanje. Međutim, važno je naglasiti činjenicu da je u vodi utvrđeno prisustvo Di(2‐etilheksil)‐ftalata (DEHP), koje ukazuje na antropogeno zagađenje. Premda je koncentracija ove tvari 6 puta ma‐
nja nego granična vrijednost PGK, potrebno je narednim istraživanjima potvrditi ovaj rezultat i utvrditi buduće trendove za ovaj spoj. DEHP se široko koristi za proizvodnju PVC proizvoda, kao što su podovi, izolacije, električne žice, folije, za medicinske uređaje, sintetičku kožu i igračke. U proizvodima koji nisu od PVC‐a, DEHP se koristi kao sredstvo protiv pjene u proizvodnji papi‐
ra, emulgator za kozmetiku, u parfemima i pesticidima, kao dodatak u proizvodnji različitih sin‐
tetičkih materijala, ljepila, lakova i boja, tiskarske boje za papir i plastiku, tiskarske boje za teks‐
til, gume i keramike za elektroničke svrhe. U PVC proizvodima, DEHP može biti više zastupljeniji od PVC‐a. Radi se o tvari koja je teratogena, utječe na reprodukciju, nalazi se na EU listi kao tvar koja utječe na rad žlijezda, a također je postojana i dugo se zadržava u okolišu. Prethodna ocjena kemijskog stanja dopunjena je temeljem rezultata historijskih analiza jezera Lipa koje su u posjedu Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar. Dostupni podaci se odnose na ograničeni broj prioritetnih supstanci (Cd, Pb, Hg i Ni), ali pružaju informaciju za nekoliko serija uzorkovanja tijekom 2011. godine. Navedeni rezultati potvrđuju dobro kemijsko stanje jezera Lipa. 5.3.4.3
Zaključak Premda je prema kemijskim pokazateljima stanje vještačkog jezera Lipa dobro, zbog umjere‐
nog ekološkog potencijala se ukupno stanje/potencijal ovog TPoV ocjenjuje kao umjereno (tab‐
lica 5.16). Tablica 5.16 Ocjena stanja/potencijala vodnih tijela jezera na slivnom području R. br. 1 Vodno tijelo površinskih voda Vještačko jezero Lipa Stanje/potencijal TPoV Ekološko Kemijsko Ukupno Umjereno Dobro Umjereno Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 48 5.4
PRELIMINARNO ODREĐIVANJE VJEŠTAČKIH I ZNAČAJNO IZMIJENJENIH VODNIH TIJELA Člankom 5. i u dodatku II ODV predviđeno je da se preliminarno određivanje vještačkih i zna‐
čajno izmijenjenih vodnih tijela vrši u okviru izrade karakterizacijskog izvještaja za svaki riječni bazen. Na temelju određenih značajki površinskih vodnih tijela na riječnom bazenu Cetine i Kr‐
ke u okviru ovoga izvještaja izvršeno je preliminarno određivanje vještačkih i značajno izmije‐
njenih vodnih tijela. 5.4.1
Vještačka vodna tijela Kao vještačka vodna tijela identificirana su slijedeća površinska vodna tijela na slivu Cetine i Kr‐
ke: ƒ Dva vještačka vodna tijela tekućica koja su izvedena u okviru hidroenergetskog sustava Orlovac, kojima se vode iz vodotoka Plovuća usmjeravaju prema akumulacijama Lipa i Buško jezero. Ova vodna tijela nalaze se u kategoriji vodotoka („Vještački vodotoci“), a njihova lokacija prikazana je u dodatku B.8. ƒ Vještačka akumulacija Lipa, koja je također izvedena u okviru sustava HE Orlovac. Ovo vodno tijelo nalazi se u kategoriji jezera, a lokacija mu je također prikazana u dodatku B.8. Navedena vodna tijela predstavljaju vještačka tijela jer su izvedena na lokalitetima na kojima prethodno nisu bile prisutne površinske vode. Izgrađena su u okviru prve faze hidroenergets‐
kog sustava Orlovac koji je pušten u pogon 1975. godine. Objekte ovog sustava čine akumulaci‐
ja Buško jezero, kompenzacijski bazen Lipa, hidroelektrana Orlovac, dovodni tunel od bazena Lipa do HE Orlovac, reverzibilni kanal Lipa‐Buško jezero i sustav kanala za prihvat voda iz Li‐
vanjskog polja (Goić i ostali, 2001; IHGF, 2011). Radi se o veoma značajnom energetskom ob‐
jektu za Republiku Hrvatsku, instalirane snage 237 MW, koji u posljednjih 30‐tak godina obez‐
bjeđuje godišnju proizvodnju električne energije od oko 200‐500 GWh (Goić i ostali, 2001). Dva izdvojena vještačka vodna tijela tekućica u slivu Cetine i Krke su: ƒ Glavni kanali za prihvat voda iz Livanjskog polja (Vještački kanali Jagme‐Lusnić‐Brda‐
Lipa), koji vode od Plovuće i kanala Drinovac do akumulacije Lipa (slika 5.13 lijevo). Uku‐
pna dužina ovog vodnog tijela je 16,0 km. ƒ Reverzibilni kanal Buško Blato‐Lipa (slika 5.13 desno), čija dužina je 6,4 km. Ovaj kanal
omogućava prebacivanje vode u oba smjera, gravitacijski ili crpnom stanicom Buško Blato u slučaju veće razlike kota. Akumulacija Lipa (slika 5.14) je zapremine 1,6x106 m3 te površine vodnoga lica 0,65 km2. Usljed režima rada HE Orlovac, razina vode u jezeru oscilira između kota 699,5‐703,4 m.n.m. što dje‐
lomice utječe na stanje ekosustava. 5.4.2
Značajno izmijenjena vodna tijela Značajno izmijenjena vodna tijela (ZIVT) mogu biti određena tamo gdje nije postignuto dobro ekološko stanje zbog značajnih hidromorfoloških izmjena vodnog tijela (EC, 2003b). Sukladno dodatku II.1.1 ODV, u okviru karakterizacijskog izvještaja se mora izvršiti barem preliminarno određivanje značajno izmijenjenih vodnih tijela u cilju izrade prvog plana upravljanja, a svakih šest godina se vrši ponovna ocjena i revidiranje značajno izmijenjenih vodnih tijela (članak 4.3 ODV). Određivanje značajno izmijenjenih vodnih tijela vrši se temeljem odredbi članka 4.3 ODV, koje su ugrađene i detaljnije razrađene u dodatku 1.4.2 nacrta Pravilnika o karakterizaciji površin‐
skih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011). Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 49 Slika 5.13 Vještačka vodna tijela tekućica u slivu Cetine i Krke Uzimajući u obzir odredbe navedenih propisa gdje je to bilo mogućno i opravdano, na slivu Ce‐
tine i Krke preliminarno su određena slijedeća značajno izmijenjena tijela površinskih voda: ƒ ZIVT Kanal Drinovac. Analizom hidromorfoloških uvjeta (tablica 5.11) utvrđeno je da je ovo vod‐
no tijelo u lošem statusu zbog iz‐
vedene regulacije vodotoka niz‐
vodno od ušća Žabljaka u Bistri‐
cu. Kako se hidromorfološko sta‐
nje zbog navedenog razloga ne može popraviti, ovo vodno tijelo je proglašeno značajno izmijenje‐
nim. ƒ ZIVT Mandak/akumulacija Man‐
dak. Izgradnjom brane Mandak na uzvodnom dijelu vodotoka Mandak formirana je istoimena Slika 5.14 Vještačko jezero Lipa akumulacija, usljed čega je došlo do promjene kategorije površin‐
ske vode na toj dionici. Iz tog razloga se ovo vodno tijelo proglašava značajno izmijenje‐
nim. ƒ ZIVT Mandak nizvodno od akumulacije Mandak. U okviru izgradnje akumulacije Mandak i Buško Blato izvršena je regulacija vodotoka Mandak na ovoj dionici. Izgradnjom ovih objekata odnosno reguliranjem vodotoka Mandak promijenjeni su prirodni hidromorfo‐
loški i hidrološki uvjeti, te zbog toga ovo vodno tijelo predstavlja značajno izmijenjeno vodno tijelo. ƒ ZIVT Plovuća. U sklopu izgradnje kanala za odvodnju vode prema akumulaciji Lipa izvrše‐
na je djelomična regulacija ovog vodotoka kao i izmjena hidrološkog režima tečenja. Re‐
guliranje vodotoka i izgradnja drugih objekata rezultirala je da su vode koje su prije tekle prema Čajićkim ponorima preusmjerene prema akumulaciji Lipa. Ovaj izmijenjeni hidro‐
loški režim i značajno smanjenje protoka određuju vodotok Plovuća kao značajno izmije‐
njeno vodno tijelo. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 50 ƒ ZIVT Ričina/Buško Blato. Izgradnjom nasipa (brana) na rijeci Ričini izvedena je vještačka akumulacija Buško Blato, koja se koristi za potrebe proizvodnje električne energije u ok‐
viru hidroenergetskog sustava Orlovac. Ovim zahvatom rijeka Ričina je promijenila kate‐
goriju u vještačko jezero, te zbog toga predstavlja značajno izmijenjeno vodno tijelo. ƒ ZIVT Ždralovački kanal. Korito prirodnog povremenog vodotoka Ždralovac u Livanjskom polju je produbljeno za oko 3,0 metara u cilju odvodnje površinskih i podzemnih voda iz prostora Veliki Ždralovac na kojem se vrši eksploatacija treseta. Proširivanjem i produb‐
ljivanjem korita Ždralovačkog kanala snižena je razina podzemnih voda u području Veli‐
kog Ždralovca, čime je neposredno ugroženo stanje o vodi ovisnih kopnenih ekosustava. Također je zbog povećanog otjecanja vode ovim kanalom došlo do izmjena hidrološkog režima u području Velikog Ždralovca. Ukupna dužina značajno izmijenjenih vodnih tijela je 42,3 km, što čini 13,65% od ukupno tipizi‐
ranih vodotoka (tablica 5.17). Najduže ZIVT je Plovuća u dužini 12,9 km, što predstavlja 30,50% svih značajno izmijenjenih vodnih tijela. Najkraće ZIVT je Mandak/akumulacija Mandak sa du‐
žinom 1,3 km (3,07% svih ZIVT). Tablica 5.17 Osnovni podaci o značajno izmijenjenim vodnim tijelima rijeka ZIVT Dužina (km) Procent. učešće (%) Prema ZIVT Prema ti‐
piz. vodot.
Kriterij za određivanje značajno izmije‐
njenog vodnog tijela Plovuća 12,9 30,50 4,16 Regulacija vodotoka i izmjena prirodnog hidrološkog režima tečenja Kanal Drinovac 3,5 8,27 1,13 Regulacija vodotoka Mandak/akum. Mandak 1,3 3,07 0,42 Promjena kategorije površinske vode Mandak nizvodno od bra‐
ne Mandak 3,7 8,75 1,19 Regulacija vodotoka Ričina/Buško Blato 12,4 29,31 4,00 Promjena kategorije površinske vode Ždralovački kanal 8,5 20,09 2,74 Utjecaj na stanje o vodi ovisnih kopnenih ekosustava, izmjena hidrološkog režima Ukupno ZIVT 42,3 100,00 13,65 – – 100,00 – Ukupno tipizirani vodotoci 309,8 6
ZNAČAJKE VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA Za vodna tijela podzemnih voda vrši se analiza njihovih značajki temeljem odredbi članka 5. i dodatka II Okvirne direktive o vodama. Provođenje analize značajki podzemnih vodnih tijela vr‐
ši se kako bi se odredio njihov status odnosno stanje, na temelju kojega se može utvrditi da li su dostignuti ciljevi zaštite okoliša iz Zakona o vodama FBiH i Okvirne direktive o vodama. Status vodnog tijela podzemne vode određuje se njegovim kvantitativnim i kemijskim stanjem, u ovisnosti od toga koje je lošije (FBiH, 2006). ODV i ZOV su postavili cilj da sva vodna tijela podzemnih voda imaju dobro stanje. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 51 Određivanje značajki podzemnih voda u okviru ovoga karakterizacijskog izvještaja izvršeno je u slijedeća četiri koraka: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
6.1
Određivanje vodnih tijela podzemnih voda (TPV), Analiza ranjivosti podzemnih voda, Određivanje sustava ocjenjivanja količinskog i kemijskog stanja tijela podzemnih voda, Ocjena stanja vodnih tijela podzemnih voda. ODREĐIVANJE VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA Člankom 25. ZOV (FBiH, 2006) propisano je obvezno određivanje vodnih tijela podzemnih voda na riječnom bazenu, kako bi se moglo pratiti provođenje ciljeva zaštite okoliša koji se odnose na podzemne vode. U ovoj točki je prikazana metodologija određivanja tijela podzemnih voda i rezultati identificiranja vodnih tijela, koji predstavljaju sažetak znatno detaljnijih rezultata od‐
ređivanja tijela podzemnih voda prikazanih u dodatku C.1 ovog karakterizacijskog izvještaja. 6.1.1
Metodologija određivanja vodnih tijela podzemnih voda U nedostatku odgovarajućih domaćih propisa i smjernica za određivanje tijela podzemnih vo‐
da, u okviru izrade ovog karakterizacijskog izvještaja korištene su smjernice date u ODV (EC, 2000) i Vodiču br. 2 Zajedničke strategije implementacije ODV (EC, 2003a). Značajno je napo‐
menuti da za razliku od površinskih voda Vodič br. 2 daje veoma malo smjernica za način na ko‐
ji se određuju tijela podzemnih voda, što je u svezi sa činjenicom da je granice vodnih tijela znatno teže odrediti kod podzemnih nego kod površinskih voda (EC, 2003a). Izdvajanje tijela podzemnih voda u slivu Krke i Cetine provedeno je korištenjem Osnovne geo‐
loške karte SFRJ 100.000 sa Tumačima, Hidrogeološke karte 1:500.000 sa Tumačima, Hidrogeo‐
loške karte 1:200.000 sa Tumačem, Topografskih karata 1:50.000 i 1:25.000, zatim korištenjem izvještaja Hrvatskog geološkog instituta Zagreb ‐ Određivanje cjelina podzemnih voda na Jad‐
ranskom slivu prema kriterijima Okvirne direktive o vodama EU (Brkić i ostali, 2006) i izvještaja Tijela podzemnih voda sliva rijeke Neretve (Zavod za vodoprivredu Sarajevo), kao i brojnih dru‐
gih objavljenih i neobjavljenih radova (elaborata, izvještaja, projekata i sl.). Jedna od osnovnih podloga korištena za delineaciju i karakterizaciju tijela podzemnih voda je Osnovna geološka karta SFRJ 1:100.000 sa Tumačima (listovi Livno, Glamoč, Sinj, Knin i Imotski). Hidrogeološka karta BiH 1:200.000 i 1:500.000 i tumač urađena je 1977. godine, a Hidrogeološka karta SFRJ 1:500.000 i tumač 1980. godine. Za vodna tijela podzemnih voda za koja je utvrđeno da su prekograničnog karaktera, pri deli‐
neaciji se vodilo računa da se njihove granice na teritoriji BiH nastavljaju na granice istih tijela na teritoriji Republike Hrvatske, kao i da imaju iste nazive koji se koriste u RH. 6.1.2
Opis vodnih tijela podzemnih voda Temeljem razmatranja hidrogeoloških uvjeta na slivnom području Cetine i Krke, određeno je da hidrogeološkom slivu Cetine na teritoriji FBiH pripada 5 vodnih tijela podzemnih voda (TPV Kablić‐Nuglašica, TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj, TPV Kupreško polje, TPV Vrelo Ričine i TPV Lijeva obala rijeke Cetine), dok slivu Krke pripada jedno tijelo podzemnih voda (TPV Gornji tok rijeke Krke). Potrebno je napomenuti da teren u granicama površinskog sliva Cetine sjeveroistočno od Duvanjskog polja i istočno od kanjona Šuice pripada slivu Vrela Rame, dok šire područje vi‐
soravni Svinjača (zapadno od Blidinjeg jezera) pripada slivu Crnog vrela na desnoj strani rijeke Neretve. Na ovim područjima utvrđena su tri tijela podzemnih voda koja pripadaju hidrogeolo‐
škom slivu rijeke Neretve (TPV Ljubuša, TPV Čvrsnica i TPV Posušje‐Imotski). Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 52 U nastavku je dat kratki prikaz određenih vodnih tijela. Detaljnije informacije prezentirane su u dodatku C.1 ovog karakterizacijskog izvještaja, a grafički prikaz određenih vodnih tijela pod‐
zemnih voda dat je u dodatku B.11. 6.1.2.1
Tijela podzemnih voda rijeke Cetine Kako je prethodno rečeno, u slivu Cetine je izdvojeno 5 tijela podzemnih voda. Oni koji su pre‐
kogranični sa RH su usaglašeni sa delineacijom TPV u slivu Cetine na teritoriji RH izvršenoj u 2006. godini (Brkić i ostali, 2006). Delineacijom TPV u slivu Cetine dobiveno je da površina hid‐
rogeološkog sliva Cetine iznosi 2.192 km2. Slivu Cetine pripadaju slijedeća vodna tijela: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
TPV Kupreško polje, TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj, TPV Kablić‐Nuglašica, TPV Lijeva obala rijeke Cetine, TPV Vrelo Ričine. Cetini pripada i neproduktivni teren Duvanjskog polja, gdje je ekspertnom procjenom progno‐
zirano da nema cirkulacije podzemnih voda ispod neogena (osim na južnom dijelu polja), a u podini neogena u Livanjskom polju cirkuliraju podzemne vode kroz mezozojsku kršku sredinu sa sjeveroistoku polja ka vrelima s lijeve strane Cetine u RH, te teren ispod neogena Livanjskog polja pripada TPV Lijeva obala rijeke Cetine. TPV Kupreško polje Opis topografije. TPV obuhvata jugozapadne padine planine Stožer (1.578 m.n.m.) i obod Kup‐
reškog polja (1.158‐1.212 m.n.m.) od Kupresa do Rilića. Površina ovog TPV je 54,3 km2. Prihranjivanje. Prihranjivanje se odvija na račun atmosferskih padavina koje padnu po padi‐
nama Stožera i od površinskih vodotoka. Istjecanje i zahvati. Istjecanje se vrši najčešće preko brojnih manjih izvora, koji ističu na padi‐
nama Stožera. Milač nastaje iz više stalnih izvora iz donje i srednjetrijaskih naslaga, a njegovo izvorišno područje nalazi se jugoistočno od mjesta Kupres. Izvori u donjetrijaskim klastičnim naslagama se nalaze istočno i jugoistočno od Kupresa u istoimenom polju. Od njih nastaju po‐
toci Ribnjak, Otinovački potok i druge pritoke Milača. To su uglavnom stalni izvori manjih kapa‐
citeta. Izdašnost najvećih se kreće od 1 do 4 l/s (Đerković, 1964). Veći dio oborinskih voda dre‐
nira se nizom dolinica i otječe površinski. TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj Opis topografije. Ovo vodno tijelo je smješteno u planinskom masivu Cincara (2.005 m.n.m.), Krug planine (1.303 m.n.m.) i Kovač planine (1.323 m.n.m.) između Glamočkog, Kupreškog, Du‐
vanjskog i Livanjskog polja. Južni dio Kupreškog polja sa prosječnom nadmorskom visinom 1.126‐1.170 m.n.m. pripada ovom TPV. Površina ovog TPV je 413,5 km2. Prihranjivanje. Prihranjivanje se odvija velikim dijelom na račun atmosferskih padavina koje se infiltriraju u krški planinski masiv Cincara, Krug planine i Kovač planine, kao i iz područja ras‐
prostranjenja vodopropusnih naslaga južnog dijela Kupreškog polja, gdje površinske vode poni‐
ru. Istjecanje i zahvati. Istjecanje voda se odvija preko krških izvora od kojih su najveći Veliki i Mali Stržanj (vrela Šuice), vrelo Volarice, Duman (vrelo Bistrice), Žabljak i Sturba. Izdašnost tih kar‐
stnih vrela se značajno mijenja, prema ograničenom broju osmatranja, u sljedećim granicama: Sturba – 0,8 do 9,50 m3/s, Žabljak – 0,254 do 4,96 m3/s, Duman – 0,345 do 24,13 m3/s; srednja Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 53 izdašnost vrela Sturbe iznosi 5,48 m3/s, a Dumana i Žabljaka zajedno 7,54 m3/s (Komatina, 1975). TPV Kablić‐Nuglašica Opis topografije. Ovo vodno tijelo obuhvata planinski masiv od Šatora preko Staretine i Velike Golije do Krug planine, koji se izdiže sjeveroistočno od Livanjskog polja. Površina ovog TPV je 348,8 km2. Prihranjivanje. Prihranjivanje se vrši na račun atmosferskih padavina, koje padnu neposredno na ispucale i okršene stijene ili površinski i pripovršinski oteknu sa slabovodopropusnih dolomi‐
ta do okršenih zona gdje se infiltriraju i cirkuliraju do vodnog tijela. Prihranjivanje ovog vodnog tijela se odvija i na račun površinskih voda koje se prikupljaju u južnom dijelu Glamočkog polja, gdje se gube na ponorima i cirkuliraju ka Livanjskom polju, što je dokazano bojenjem ponora Dragnić. Istjecanje i zahvati. Uz sjeverni rub Livanjskog polja značajne su estavele Rimac (Kablić), Vrbica (2), Bastasi (2) i Nuglašica te niz povremenih kratkotrajnih vrela koja su uvjetovana manjim slivnim područjem, jer razvodnica između Cetine i Plive ide trupinom Staretine i Šatora blizu Li‐
vanjskog polja. Komatina (1975) kao značajne povremene izvore navodi Peć u selu Suhači. TPV Lijeva obala rijeke Cetine Opis topografije. U morfološkom pogledu ističe se krško planinsko područje Dinare i najveće polje u Dinaridima – Livanjsko polje. Jugoistočno od Livanjskog polja formirano je Buško jezero, gdje je nekada bilo Buško Blato (povremeno jezero). Buško Blato (jezero) je prirodni nastavak Livanjskog polja. Površina TPV Lijeva obala rijeke Cetine na teritoriji BiH je 1.071,7 km2. Prihranjivanje. Prihranjivanje se vrši na račun atmosferskih padavina koje padnu neposredno na krečnjake, infiltriraju se i cirkuliraju do vodnog tijela, što je slučaj na području Dinare i Mi‐
dene planine ili padnu na vodonepropusne stijene i površinski otječu do stijena u koje se mogu infiltrirati ili do ponora (što je slučaj u Livanjskom i Duvanjskom polju), gdje poniru i cirkuliraju privilegiranim pravcima cirkulacije podzemnih voda. Prihranjivanje se obavlja vjerovatno i iz Buškog jezera. Ovo vodno tijelo se prihranjuje i od površinskih voda rijeke Šuice koja ponire na ponoru Kovači na jugozapadnom dijelu Duvanjskog polja, odakle vode koncentriranim pod‐
zemnim tokovima cirkuliraju ka dvije hipsometrijske razine – Buškom jezeru i prema Cetini. Istjecanje i zahvati. Vode jugozapadnog oboda Livanjskog polja i Buškog Blata izlijevaju se na nizu stalnih i povremenih vrela od izvorišta Cetine do Graba u RH. U području Tušnice nema ja‐
čih stalnih vrela. Uz tok Mandaka ima nekoliko jačih povremenih vrela na kontaktu rudistnih vapnenaca i neogenih lapora. Izvori se javljaju u kišnom razdoblju i pojave su nagle nakon kiša, a zatim ubrzo presuše. U području Golinjeva i Prisoja u Promina naslagama (E,Ol) javlja se više izvora niske izdašnosti. Južno od Sturbe iz neogena se javljaju izvori čiji su primarni akviferi kredni vapnenci u njihovoj podini. Prema rezultatima mjerenja RPV brojnih bušotina, razina voda u vapnencima je visoka, što se može objasniti položajem vapnenaca na vodonepropusnim trijaskim naslagama. TPV Vrelo Ričine Opis topografije. U morfološkom pogledu područje rasprostranjenja TPV Vrelo Ričine je tipično krško područje koje pripada jugozapadnom obodu Duvanjskog polja odnosno planinskim masi‐
vima Grabovice i Midene. Površina ovog TPV je 156,5 km2. Prihranjivanje. Prihranjivanje se uglavnom vrši na račun padavina koje neposredno padnu na krško područje, kao i od površinskih vodotoka koji poniru na jugozapadnom i južnom rubu Du‐
vanjskog polja. Manji potoci s južnih padina Tušnice poniru kod Žbanice, a potok Ostrožac što teče iz Vučipolja ponire nešto sjevernije od ponora Šuice – Kovači (Papeš, 1985). Po sjeverois‐
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 54 točnom rubu Duvanjskog polja nema ponora i izvora, dok je jugozapadni rub sličan Livanjskom polju i tu su formirani ponori koji odvode vodu prema nižoj stepenici – Buškom Blatu (Papeš i ostali, 1964). Istjecanje i zahvati. Na obodu Buškog Blata javljaju se povremeni i stalni izvori. Od povremenih su najznačajniji: Vrelo Ričine, Agino vrelo, Mukišnica, Babino vrelo i Kržulj. Ta vrela dreniraju vodu sa Grabovice i Midena‐planine. Vrelo Ričina se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Buškog Blata. Protoka Ričine odlikuje se vrlo velikim oscilacijama, od presušivanja ljeti do preko 60 m3/s prosječne mjesečne protoke u jesen (Magdalenić, 1971). Prosječna 30‐godišnja protoka Ričine iznosi oko 9 m3/s (Magdalenić, 1971; Slišković i ostali, 1983). Oscilacije njegove izdašnos‐
ti su ovisne o režimu uviranja voda na ponoru Kovači u Duvanjskom polju. Neproduktivni teren u slivu Cetine – Duvanjsko polje Neproduktivni teren Duvanjskog polja izgrađuju neogeni i paleogeni sedimenti od Mokronoga na sjeveru polja do Medinog sela i Kongore na istoku i jugoistoku, Mesihovine na jugu, Cebara i Kovača na jugozapadu i Stipanjića na sjeverozapadu. Ovi sedimenti na površini terena se pros‐
tiru na oko 130,0 km2. Duvanjsko polje predstavlja u cjelini vodonepropusni i neproduktivni kompozit neogenih sedi‐
menata maksimalne debljine u centru polja od 1.000 m (Papeš, 1985), te je ono argumentirano i opravdano izdvojeno kao neproduktivni teren. 6.1.2.2
Tijela podzemnih voda rijeke Krke U Slivu rijeke Krke na teritoriji FBiH izdvojeno je samo jedno tijelo podzemnih voda, koje preds‐
tavlja prekogranično tijelo i zajedno s tijelom podzemnih voda Gornji tok rijeke Krke u RH, predstavlja jedinstveno tijelo podzemnih voda. Iz tog razloga je i u ovom izvještaju ovo vodno tijelo nazvano TPV Gornji tok rijeke Krke. TPV Gornji tok rijeke Krke Opis topografije. TPV Gornji tok rijeke Krke u granicama FBiH obuhvata površinski sliv rijeke Krke kome pripada planinski masiv Ujilice (sa Velikim Vrhom 1.654 m.n.m. i Golim Batom 1.523 m.n.m.), kao i dio površinskog sliva Cetine od Bosanskog Grahova, preko Pašić polja do Grkova‐
ca (sjeverozapadno od Livanjskog polja). Površina ovog vodnog tijela u BiH je 335,5 km2. Prihranjivanje. Prihranjivanje se vrši od padavina i na račun ponirućih voda (za sada dokazano iz Pašić polja). Vode iz okolnih planina oko Pašić polja (Jadovnika, Oblja i dr.) i manjih krških po‐
lja (Marinkovci) se prikupljaju i poniru u Pašić polju i otječu prema izvorima Krke i Krčića. Istjecanje i zahvati. Obodom doline Butižnice u blizini sela D. Tiškovac javlja se više krških izvo‐
ra minimalne izdašnosti oko 20‐40 l/s, temperature oko 9°C (Komatina, 1975). Zahvatanje se vrši crpljenjem bušotina u Pašić polju za potrebe vodosnabdijevanja. Produktivnost tih bušoti‐
na je bila Qmin=35 l/s vode (Slišković, 1986), a koliko se vode sada crpi iz tih bušotina nije poz‐
nato. Najveće količine vode iz ovog vodnog tijela ističu na izvorima Krka i Krčić u RH. Protok Kr‐
čića dostiže 15 m3/s u maksimumu, a ljeti rijeka skoro redovno potpuno presuši (Komatina, 1975). Na izvoru Krčića voda se ne spušta ispod razine terena više od 20 m (Brkić i ostali, 2006). Minimalna izmjerena izdašnost izvora Krke je 1.540 l/s i s ostalim nezahvaćenim izvorima iznosi 1.800 l/s (Brkić i ostali, 2006). 6.1.2.3
Tijela podzemnih voda rijeke Neretve S obzirom na geološko‐hidrogeološke značajke, na riječnom bazenu Cetine i Krke izdvojena su tri tijela podzemnih voda koja su pridružena susjednim riječnim bazenima, tj. slivu Neretve: ƒ TPV Ljubuša, Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 55 ƒ TPV Čvrsnica, ƒ TPV Posušje‐Imotski. TPV Ljubuša Ovo vodno tijelo pripada slivu rijeke Neretve, a neposredni sliv je rijeka Rama. Samo krajnji za‐
padni dio površinskog sliva Cetine, površine 176,7 km2, pripada ovom vodnom tijelu. U geo‐
morfološkom pogledu područje sjeveroistočno od Duvanjskog polja pripada planinskom masi‐
vu Vranice i Ljubuše, odnosno TPV Ljubuša pripadaju zapadne i sjeverozapadne padine Vranice (2.020 m.n.m.), te jugozapadne, zapadne i sjeverozapadne padine Ljubuše sa vrhovima. TPV Čvrsnica Ovo vodno tijelo pripada slivu vrela desne strane rijeke Neretve, a u granicama površinskog sli‐
va Cetine obuhvata šire područje visoravni Svinjača (zapadno od Blidinjeg jezera). Površina di‐
jela TPV Čvrsnica u granicama površinskog sliva Cetine na području FBiH iznosi oko 36,0 km2. TPV Posušje‐Imotski Površina TPV Posušje‐Imotski u granicama površinskog sliva Cetine na teritoriji FBiH iznosi oko 17,2 km2. Dio Roškog polja gravitira prema vrelima u Sinjskom polju, a veći dio prema Opačcu ‐ Imotski i vrulji Dubci. Ponori u Roškom pojavljuju se na sjevernom i krajnjem zapadnom dijelu polja. U prominskim konglomeratima na južnom obodu polja javljaju se izvori. 6.1.3
Zaključak Na slivnom području Cetine i Krke identificirano je 9 vodnih tijela podzemnih voda, te jedno neproduktivno tijelo na području Duvanjskog polja. Od navedenih tijela podzemnih voda, dva tijela su prekograničnog karaktera (TPV Gornji tok rijeke Krke i TPV Lijeva obala rijeke Cetine), jer se dijelovi ovih vodnih tijela nalaze na teritoriji Republike Hrvatske. Površina ova dva vodna tijela iznosi 1.407,2 km2 (tablica 6.1), što predstavlja 51,35% površine riječnog bazena Cetine i Krke na području FBiH (slika 6.1). Tri vodna tijela (TPV Ljubuša, TPV Čvrs‐
nica i TPV Posušje‐Imotski), premda se nalaze na području orografskog sliva Cetine i Krke u FBiH, nisu u hidrogeolo‐
škoj vezi sa slivovima rijeka Cetine i Kr‐
ke. Ova TPV predstavljaju dijelove vod‐
nih tijela koja se nalaze na slivnom pod‐
ručju Neretve, i koja se prazne na vre‐
lima ovoga sliva. Ukupna površina na‐
vedena tri TVP je 230,0 km2, što čini Slika 6.1 Udio pojedinih tijela podzemnih voda u 8,39% površine riječnog bazena Cetine i ukupnom slivnom području Krke u FBiH (slika 6.1). To znači da je dio riječnog bazena Cetine i Krke u FBiH koji se nalazi u hidrogeološkom slivu ovih vodotoka 2.510,3 km2 ili 91,61%. Najveće vodno tijelo je TPV Lijeva obala rijeke Cetine sa slivnom površinom 1.071,7 km2, što či‐
ni 39,11% riječnog bazena. Napominje se da je ovo prekogranično vodno tijelo, koje ima znat‐
no veću površinu. Naime, dio ovog vodnog tijela koji je izdvojen u RH ima površinu 587,55 km2 (Brkić i ostali, 2006), tako da je ukupna površina cjelovitog vodnog tijela 1.659,3 km2. Najmanje izdvojeno vodno tijelo je TPV Posušje‐Imotski sa površinom 17,2 km2 (0,63% sliva). Napominje se da je ovo vodno tijelo zapravo dio većeg vodnog tijela, koje pripada hidrogeološ‐
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 56 kom slivu Neretve. Najmanje cjelovito vodno tijelo je TPV Kupreško polje sa površinom 54,3 km2, što čini 1,98% ukupnog riječnog bazena Cetine i Krke u FBiH. Tablica 6.1 Pregled vodnih tijela podzemnih voda na slivu Cetine i Krke Površina sliva (km2) Udio u ukupnom slivu (%) Prekogranično TPV Hidrogeološki sliv rijeke Krke 335,47 12,24 TPV Gornji tok rijeke Krke 335,47 12,24 RH 2.174,86 79,36 TPV Kupreško polje 54,29 1,98 – TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj 413,45 15,09 – TPV Kablić‐Nuglašica 348,81 12,73 – 1.071,71 39,11 RH TPV Vrelo Ričine 156,55 5,71 – Neproduktivni teren Duvanjskog polja 130,05 4,75 – Hidrogeološki sliv rijeke Neretve 230,01 8,39 TPV Ljubuša 176,74 6,45 – TPV Čvrsnica 36,04 1,32 – TPV Posušje‐Imotski 17,23 0,63 – 2.740,34 100,00 Naziv Hidrogeološki sliv rijeke Cetine TPV Lijeva obala rijeke Cetine Ukupno
6.2
ANALIZA RANJIVOSTI PODZEMNIH VODA U okviru ovoga projekta izvršena je ocjena ranjivosti tj. mapiranje ranjivosti podzemnih voda na istražnom području, uz korištenje tzv. COP metode. COP metoda koristi se kao standardna metoda kartiranja ranjivosti podzemnih voda u krškim vodonosnicima (Vías i ostali, 2002). Me‐
toda je metodološki i osmišljena da se fleksibilno može aplicirati u različitim regijama Europe, sukladno dostupnim podacima te raspoloživim vremenskim i financijskim resursima. Visok pos‐
totak okršenosti slivnog područja Cetine i Krke ide u korist primjene ove metode, koja je i nas‐
tala za mapiranje ranjivosti podzemnih voda na prostorima na kojima je razvijen krš. Ova me‐
toda je već primijenjena za ocjenu ranjivosti na većem broju projekata u Bosni i Hercegovini (IHGF, 2007; IHGF i IPSA, 2008; IHGF i ostali, 2010). COP je skraćenica izvedena od inicijala činilaca ranjivosti korištenih u ovoj metodi. Metoda ko‐
risti tri temeljna činioca, koji i čine njen naziv: O (eng. overlaying layers) – preklapanje slojeva koji su pokrivači vodonosnika, C (eng. flow concentration) – činilac koncentracije toka pod‐
zemnih voda i P (eng. precipitation) – padavine. Proračun je načinjen prema Vías i ostalima (2002), a metodologija je prikazana u dodatku C.1 (točka 7.3). Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 57 6.2.1
O činilac (preklapanje slojeva) Putem činioca O u obzir se uzima zašti‐
tna funkcija zone iznad vodonosnika i značajke slojeva zemljišta. Korištenjem GIS alata za provođenje proračuna ge‐
nerirana je tzv. O mapa, koja je prikaza‐
na na slici 6.2. Kao osnovni ulaz korište‐
na je digitalna hidrogeološka karta pri‐
kazana u dodatku B.5, kao i pedološka podloga prikazana u dodatku B.6. Prikaz redukcije zaštitne funkcije O na slici 6.2 pokazuje da prema dostupnim podaci‐
ma nema zona sa veoma velikom re‐
dukcijom zaštitne funkcije na ovom po‐
dručju. 6.2.2
C činilac – koncentracija toka Činilac C predstavlja prvenstveno ko‐ Slika 6.2 Prikaz zaštitne funkcije po činiocu O za ocjenu ranjivosti vodonosnika rektor vrijednosti činioca O i on je mje‐
ra stupnja koncentracije podzemnog toka vode ka krškim kanalima koji su neposredno povezani izdanskom zonom. Putem određi‐
vanja vrijednosti činioca C vrednuje se različita sposobnost slojeva da obave zaštitnu funkciju, te očuva vodonosnik od prodiranja i transporta zagađujućih tvari. Za analizu geografskih značajki na pre‐
dmetnom području korišten je digitalni model terena sa osnovnom površin‐
skom jedinicom veličine 20x20 metara. Na temelju rezultata iz projekta CORINE Land Cover 2000, tj. vektorskih podata‐
ka o načinu korištenja zemljišta na sliv‐
nom području, koje je utvrđeno u okvi‐
ru ovog projekta (dodatak B.7), izvršena je analiza i dobiveni su podaci potrebni za proračun činioca C. Rezultat prora‐
čuna činioca C na slici 6.3 jasno pokazu‐
je ranjivost vodonosnika na unos zaga‐
đenja putem ponora i ponorskih zona, kao i vodotoka koji poniru u njima, te preko područja izrazite okršenosti. 6.2.3
P činilac – padavine Slika 6.3 Prikaz zaštitne funkcije po činiocu C za ocjenu ranjivosti vodonosnika Činilac P predstavlja ukupnu količinu, učestalost, trajanje padavina, kao i in‐
tenzitet vanjskih činilaca koji se smatraju najutjecajnijim za količinu i razinu infiltracije. S obzi‐
rom da su putem proračuna činilaca O i C u ovom modelu obuhvaćene značajke tla, putem pro‐
računa činioca P obuhvaćena je dostupnost vode kojom se onečišćujuća tvar transportira. Čini‐
lac P modificira zaštitne funkcije određenog vodonosnika u ovisnosti od količine i intenziteta padavina. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 58 Dobiveni rezultati nakon izvršene rekla‐
sifikacije prikazani su na slici 6.4, koja je ustvari P mapa. P mapa na području sliva Cetine i Krke u FBiH (slika 6.4) ima samo dva područja i to: područja male i vrlo male redukcije zaštitne funkcije. Ovo je rezultat dosta ujednačenog odnosa između količine padavina i intenziteta padavina u smislu broja dana sa padavinama. U tom smis‐
lu se jedino izdvaja područje Kupresa koje ima nešto veći broj dana sa pada‐
vinama u odnosu na ostatak riječnog bazena Cetine i Krke u FBiH. 6.2.4
Rezultati provedenog proračuna ranji‐
vosti prostora po COP metodi Integracija rezultata dobivenih pri izra‐
čunu činilaca O, C i P vrši se prema sli‐
jedećoj jednadžbi: Slika 6.4 Prikaz zaštitne funkcije po činiocu P za ocjenu ranjivosti vodonosnika Dobiveni rezultati su uz pomoć GIS alata obrađeni i prezentirani u vidu mape ranjivosti za sliv‐
no područje Cetine i Krke (slika 6.5). Bitno je napomenuti da je proračun proveden za svaku prostornu jedinicu veličine 20x20 metara zasebno po svim ulaznim parametrima. Radi lakšeg razumijevanja rezultata izvršena je reklasifikacija prema tablici 6.2. Može se reći da mapa ranjivosti sliva Cetine i Krke u FBiH (slika 6.5) pokazuje da se radi o općenito vrlo osjetljivom području, odnosno pojedina područja na slivu Cetine i Krke u FBiH su prirodno veoma ranjiva na unos zagađujućih tva‐
ri. Tako područja sa veoma velikom ra‐
njivošću prekrivaju 25,84% ukupnog prostora, a veliku ranjivost ima 20,27% sliva Cetine i Krke u FBiH (tablica 6.3). Prostori sa umjerenom ranjivošću prek‐
rivaju površinu od 158,8 km2, što iznosi 5,79% ukupnog sliva Cetine i Krke u FBiH. Ostatak prostor karakterizira mala (44,79% sliva) i vrlo mala (3,30%) ranji‐
vost prostora. Općenito se može reći da je ranjivost Slika 6.5 Mapa ranjivosti – COP indeks na slivnom prostora u dijelu sliva koji pripada Krki području Cetine i Krke manja nego u dijelu sliva koji pripada Cetini (tablica 6.3). Posmatrajući sliv Kr‐
ke, klase koje prostor opisuju kao ranjiv (veoma velika, velika i umjerena ranjivost) čine 37,32% od ukupne površine, dok na slivu Cetine u FBiH površina istih klasa ranjivosti iznosi 52,37%. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 59 Tablica 6.2 Reklasifikacija dobivenih rezultata za prikaz na karti ranjivost prostora COP indeks Klasa ranjivosti 0 – 0,5 Veoma velika 0,5 – 1 Velika 1 – 2 Umjerena 2 – 4 Mala 4 – 15 Vrlo mala Prostor sliva rijeke Cetine u FBiH ima izraženiju ranjivost zbog većeg broja ponorskih zona, što je u ovoj analizi i adekvatno vrjednovano u smislu da ovakve zone omogućavaju lakši unos za‐
gađujućih materija u podzemlje. Tablica 6.3 Ranjivost Rezultati proračuna ranjivosti za sliv Cetine i Krke u FBiH Cetina 2
Krka 2
Ukupno 2
km % km % km % Veoma velika 694,2 26,14 14,0 16,54 708,2 25,84 Velika 539,6 20,32 15,8 18,65 555,4 20,27 Umjerena 157,0 5,91 1,8 2,13 158,8 5,79 1.207,1 45,45 20,4 24,05 1.227,4 44,79 57,8 2,18 32,7 38,62 90,5 3,30 2.655,6 100,00 84,8 100,00 2.740,4 100,00 Mala Vrlo mala Ukupno 6.3
SUSTAV OCJENJIVANJA KOLIČINSKOG I KEMIJSKOG STANJA TIJELA PODZEMNIH VODA Sukladno dodatku V.2 Okvirne direktive o vodama, ocjena stanja tijela podzemnih voda vrši se temeljem slijedećih pokazatelja: ƒ Količinskog (kvantitativnog) stanja vodnog tijela, ƒ Kemijskog (kvalitativnog) stanja vodnog tijela. 6.3.1
Sustav ocjenjivanja količinskog stanja Članak 4. Zakona o vodama u FBiH (FBiH, 2006) i članak 2. ODV utvrđuju da količinsko (kvanti‐
tativno) stanje podzemnih voda označava stupanj u kojem na tijelo podzemnih voda utječe ne‐
posredno i posredno crpljenje. Prema dodatku V.2.1 ODV pokazatelj za određivanje količinskog statusa podzemnih voda je režim razine podzemnih voda. Sukladno nacrtu Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011), količinski status je dobar ako: ƒ dugoročni trend prosječnog crpljenja podzemnih voda ne prelazi iskoristive rezerve pod‐
zemnih voda, ƒ promjene uzrokovane antropogenim djelovanjem u razini podzemnih voda ne ugrožava‐
ju postizanje ciljeva ODV, Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 60 ƒ ne postoji značajna degradacija ekosustava koji zavisi od podzemne vode ili pojava zaga‐
đenja uzrokovanog promjenom smjera toka podzemne vode. Zbog geološko‐hidrogeoloških značajki slivnog područja Cetine i Krke, razine podzemnih voda su dosta nisko u odnosu na površinu terena, pa se ne vrši osmatranje razina podzemnih voda ni u jednom podzemnom vodnom tijelu. Otuda se ocjena količinskog stanja podzemnih voda ne može dati temeljem analize režima razine podzemnih voda. Iz navedenog razloga je u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja ocjena količinskog stanja podzemnih voda izvršena temeljem raspoloživih podataka o količinama crpljenja u slivnom po‐
dručju. Pri tome, razmatrani su samo značajniji vodozahvati na kojima se vrši zahvatanje ili crp‐
ljenje podzemne vode kojim se može utjecati na razinu podzemnih voda. Ove količine zahvata‐
nja upoređene su sa minimalnom izdašnošću vrela koja ističu iz promatranog tijela podzemnih voda, te je na temelju toga načinjena ekspertska procjena količinskog stanja za svako TPV koje pripada slivnom području Cetine i Krke. Tijela podzemnih voda koja se manjim dijelom nalaze na riječnom bazenu Cetine i Krke, ali koja se prazne u susjednim slivovima (u riječnom bazenu Neretve) nisu razmatrana. 6.3.2
Sustav ocjenjivanja kemijskog stanja Zaštita podzemnih vodonosnika u EU zakonodavstvu je regulirana Direktivom 2006/118/EC o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i propadanja (EC, 2006), pod općim odredbama članka 17. Okvirne direktive o vodama. U ovom karakterizacijskom izvještaju su korišteni pokazatelji i granične vrijednosti dati u nave‐
denom nacrtu Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011). Pored toga, uključeni su i nitrati koji su ograničeni EU zakonodavstvom na 50 mg/l, a čija granična vrijednost nije na‐
vedena u nacrtu Pravilnika. Analizirana su samo dva pesticida (Lindan i Endosulfan), tako da in‐
formacije o ukupnoj koncentraciji pesticida nisu dostupne. S obzirom na navedeno, dobar kemijski status je postignut ako kakvoća podzemnih voda ne pređe granične vrijednosti date u tablici 6.4. U suprotnome, smatra se da nije postignuto dob‐
ro kemijsko stanje podzemnih voda. Tablica 6.4 Granične vrijednosti pokazatelja za ocjenu kemijskog stanja podzemnih vodnih tijela Tvar MDK Olovo (µg/l) 7 Kadmij (µg/l) 0,5 Živa (µg/l) 0,2 Arsen (µg/l) 10 Amonij (mg/l) 0,5 Kloridi (mg/l) 250 Cijanidi (mg/l) 0,05 Sulfat (mg/l) 240 Nitrati (mg/l) 50 Pesticidi, pojedinačni metaboliti (µg/l) 0,1 Ukupni tri‐ i tetrahloroeten (µg/l) 10 Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 61 6.4
OCJENA STANJA VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA U ovom poglavlju prezentirana je ocjena stanja podzemnih vodnih tijela provedena temeljem analize količinskog i kemijskog stanja podzemnih voda prema metodologiji opisanoj u točki 6.3. 6.4.1
Količinsko stanje vodnih tijela Količinsko stanje podzemnih vodnih tijela određeno je za svako TPV, a rezultati su prikazani u tablici 6.5. Napominje se da je ocjena količinskog stanja data za sva vodna tijela temeljem raspoloživih podataka o zahvatanju voda i izdašnostima izvorišta. Kako su u većini slučajeva raspoloživi po‐
daci dosta oskudni, to se i zaključci o količinskom stanju vodnih tijela trebaju uzeti sa određe‐
nom rezervom. Ovako određeno količinsko stanje podzemnih vodnih tijela treba verificirati na‐
kon provedenog monitoringa i eventualnih dopunskih istraživanja. TPV Kupreško polje. Bez obzira na nedostatak podataka, može se zaključiti da se na kaptažnim objektima izvorišta Točak i Šadinac zahvataju samo prelivne vode izvorišta, što znači da se zah‐
vatanjem ne utječe na razine i režim podzemnih voda. Na izvorištu Hajdarevac se zahvatanje vrši crpljenjem iz bunara, koje bi moglo utjecati na razine i režim podzemnih voda ukoliko bi količine crpljenja bile kontinualno velike. Međutim, s obzirom na malu količinu zahvatanja iz ovog TPV od oko 11,5 l/s, može se na temelju ekspertske procjene zaključiti da ovog utjecaja nema jer nisu uočena smanjenja razine podzemne vode. Iz tog razloga se za ovo TPV količinsko stanje ocjenjuje dobrim. TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj. S obzirom da je količina eksploatacije daleko ispod minimalne iz‐
dašnosti vrela u ovom TPV (samo oko 5%), zaključeno je da zahvatanje voda nema utjecaja na razine niti rezerve podzemnih voda. Količinsko stanje ovog TPV je ocijenjeno kao dobro. TPV Kablić‐Nuglašica. U ovom vodnom tijelu vrši se crpljenje podzemnih voda na izvorištu Vr‐
ba, koje bi moglo utjecati na razine i režim podzemnih voda. Međutim, kako je količina zahva‐
tanja iz ovog TPV mala (oko 4,5 l/s), ekspertskom procjenom je zaključeno da ovog utjecaja nema jer nisu uočena smanjenja razine podzemne vode. Stoga je zaključeno da je količinsko stanje u ovom TPV dobro. TPV Lijeva obala rijeke Cetine. Kako je količina zahvaćenih voda iz TPV Lijeva obala rijeke Ceti‐
ne daleko manja od minimalne izdašnosti vrela koje ističu iz TPV, ocijenjeno je da se ovo tijelo podzemnih voda nalazi u dobrom stanju. TPV Vrelo Ričine. Zahvatanje voda na području TPV Vrelo Ričine je veoma malo, tako da nisu primijećeni utjecaji na režim i razinu podzemnih voda. Stoga se količinsko stanje na ovom TPV može ocijeniti dobrim. TPV Gornji tok rijeke Krke. S obzirom na veoma malu količinu zahvatanja (oko 4 l/s) u odnosu na raspoložive rezerve vode u ovom TPV (oko 1.800 l/s), a uzimajući u obzir i da nema naznaka o utjecaju crpljenja na razine podzemnih voda, može se zaključiti da je količinsko stanje ovog TPV dobro. 6.4.2
Kemijsko stanje vodnih tijela Ocjena stanja podzemnih vodnih tijela provedeno je temeljem rezultata ispitivanja provedenih tijekom izrade ovog karakterizacijskog izvještaja, kao i historijskih podataka u posjedu Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 62 Tablica 6.5 Ocjena količinskog stanja vodnih tijela podzemne vode Zahvatanje vode Značajnija izvoriš‐
ta/vodozahvati TPV Prosj. kol. zahv. vode (l/s)* Qmin (l/s) Qsr (l/s) Qmax (l/s) – – – – – – – – – – – – – – – – Točak Kaptaža Kupres 3 Kaptaža Kupres 0,5 Kaptaža Kupres 3 Bunar Kupres 16 Duman Kaptaža Livno 90 90,0 343 3.500 25.000 Sturba – – – – 900 4.800 10.000 – – – – 250 2.450 5.200 – – – – 0 – – Mali Stržanj – – – – 0 – – Volarica – – – – 320 – – Ostrožac Bunar Tomislavgrad 87 17 206 – Mukišnica Bunar Tomislavgrad 100 – – – Cetina (RH) – – – – 650 – – Rumin Veliki (RH) – – – – 90 – 10.600 Rumin Mali (RH) – – – – 0 – 19.200 Kosinac (RH) – – – – 100 – – Velika Ruda (RH) – – – – 950 – 49.800 Mala Ruda (RH) – – – – 0 – 22.900 Grab (RH) – – – – 1.000 – – Šadinac Hajdarevac TPV Sturba‐Žabljak‐ Žabljak Stržanj Veliki Stržanj Instalirani kapacitet (l/s) Milač TPV Kupreško polje Kraljevac TPV Lijeva obala rijeke Cetine Način zahva‐ Općina vodoo‐
ta pskrbe Izdašnost 11,5 52,0** Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj Ukupno Qmin TPV (l/s) Ocjena stanja TPV – Dobro*** 1.813 Dobro 2.807 Dobro 63 Zahvatanje vode TPV Značajnija izvoriš‐
ta/vodozahvati Vrba TPV Kablić‐
Nuglašica TPV Vrelo Ričine Način zahva‐ Općina vodoo‐
ta pskrbe Izdašnost Instalirani kapacitet (l/s) Prosj. kol. zahv. vode (l/s)* Qmin (l/s) Qsr (l/s) Qmax (l/s) Bunar Glamoč 27 15,0 20 270 – Estavela Rimac (Kablić) – – – – 0 – – Estavela Vrbica – – – – 0 – – Estavela Bastasi – – – – 0 – – Estavela Nuglašica – – – – 0 – – Bunar Tomislavgrad 6,5 – 6 – – – – – – 0 9.000 60.000 Bunar B. Grahovo 25 – – Brkića vrelo Kaptaža B. Grahovo – – – Pečenci Kaptaža B. Grahovo – – – Kaptaža B. Grahovo – – – – – – – 20‐40 – – – – – – 1.540 – – Brišnik Vrelo Ričine Pašića polje/Zvijezda TPV Gornji tok rijeke Bijelo vrelo Krke Vrela u području D. Tiškovca Krka (RH) – 4,0 Ukupno Qmin TPV (l/s) Ocjena stanja TPV 20 Dobro*** 6 Dobro > 1.625 (≈ 1.800) Dobro Krčić (RH) – – – – 0 – – *) Podaci iz 2010. godine dobiveni od Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar **) Navedene prosječne količine zahvaćene vode predstavljaju ukupno zahvaćene količine za potrebe vodoopskrbe Općine na svim izvorištima, uključivo i izvorišta izvan TPV ***) Ocjena količinskog stanja načinjena temeljem oskudnih raspoloživih podataka o zahvatanju voda i izdašnostima izvorišta Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 64 Ispitivanja provedena u okviru izrade karakterizacijskog izvještaja Kakvoća podzemnih voda je ispitana na temelju analiza voda sa vrela koja prazne promatrana tijela podzemnih voda, odnosno iz vodotoka neposredno nizvodno od vrela. Ispitivanje je pro‐
vedeno na slijedećim vodnim tijelima podzemnih voda odnosno vrelima: TPV Gornji tok rijeke Krke (vrelo Korane), TPV Kupreško polje (Milač), TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj (Sturba i Šuica) i TPV Kablić‐Nuglašica (Vrba), a rezultati su prikazani u tablici 6.6. Tablica 6.6 Rezultati analiza izvorske vode za određivanje kemijskog statusa podzemnih vo‐
dnih tijela Tvar MDK TPV Gornji TPV Kup‐ TPV Sturba‐Žabljak‐ TPV Kablić‐
tok r. Krke reško polje
Stržanj Nuglašica
Korana Milač Sturba Šuica Vrba Olovo (µg/l) 7 / 0,38 0,21 1,03 / Kadmij (µg/l) 0,5 / < 0,01 0,01 0,01 / Živa (µg/l) 0,2 / < 0,01 < 0,01 < 0,01 / Amonij (mg/l) 0,5 0,13 0,15 < 0,01 0,21 0,23 Kloridi (mg/l) 250 10,8 9,0 7,4 5,2 15,4 Sulfat (mg/l) 240 177 561 49 41 73 Nitrati (mg/l) 50 8,1 2,2 3,7 2,8 3,9 Lindan (µg/l) 0,1 / < 0,001 < 0,001 < 0,001 / Endosulfan (µg/l) 0,1 / < 0,001 < 0,001 < 0,001 / Pesticidi, uključujući metabolite Kemijsko stanje Dobro Dobro* Dobro Dobro Dobro *) Koncentracija sulfata je veća od granične vrijednosti, ali je povećanje razine koncentracije poslje‐
dica geološke građe terena Koncentracije 7 ispitivanih neorganskih tvari su ispod graničnih vrijednosti (MDK) za dobro ke‐
mijsko stanje, sa jedinim izuzetkom koncentracije sulfata u izvoru Milača. Međutim, u ovom slučaju treba primijetiti specifičnu geološku građu terena u slivnom području vrela, gdje su na manjem prostoru izdvojeni brečasti krečnjaci i gips. Prisustvo gipsa u slivnom području objaš‐
njava prirodno visoku koncentraciju sulfata koji nisu posljedica ljudskog utjecaja na kakvoću vode. Unutar grupe organskih umjetnih onečišćivača ispitane su samo dvije vrste pesticida. Obje vrs‐
te imaju manju koncentraciju nego analitičke granice detekcije, a koncentracije su manje od granične vrijednosti za ukupne pesticide. S obzirom na navedeno, ocijenjeno je da ispitana podzemna vodna tijela imaju dobro kemijsko stanje. Prethodna ispitivanja Na temelju historijskih podataka u posjedu Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mos‐
tar izvršeno je verificiranje prethodno opisanih rezultata analize kemijskog stanja podzemnih vodnih tijela. Na raspolaganju su bili podaci koji se odnose na slijedeća tijela podzemnih voda: TPV Kupreško polje, TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj, TPV Lijeva obala rijeke Cetine, TPV Kablić‐
Nuglašica i TPV Vrelo Ričine. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 65 Rezultati analiza ukazuju (sa nekim izuzecima opisanim u nastavku teksta) na dobar kemijski status za sva mjerna mjesta i tijekom svih godina, pri čemu pojedini elementi ili tvari često nisu detektirani ili su u koncentracijama koje su znatno ispod graničnih vrijednosti. Međutim, uoče‐
na su dva povećanja koncentracije sulfata (izvorište Hajdarevac 20.09.2010. godine sa 377 mg/l i izvorište Vrba 17.09.2008. godine sa 311 mg/l) koja jasno odskaču od ostalih vrijednosti. Ove koncentracije prelaze MDK. Sulfati, kako je već spomenuto za izvor Milača, mogu biti prirodnog podrijetla ako je gips prisutan na slivnom području. Budući da samo po jedan uzorak prelazi graničnu vrijednost i da sulfati nisu antropogenog podrijetla, utvrđen je dobar kemijski status ovih vodnih tijela. Što se tiče vještačkih tvari čije se podrijetlo može dovesti u vezu sa antropogenim utjecajem, napominje se da organoklorni pesticidi nisu nikada pronađeni, dok je u jednom uzorku (izvor Mukišnica 22.09.2010. godine) zabilježeno u tragu prisustvo tetrakloroetilena ali skoro stotinu puta niže od granične vrijednosti. 6.4.3
Zaključak Na temelju prethodno provedenih analiza količinskih i kemijskih pokazatelja određeno je sta‐
nje podzemnih vodnih tijela na slivnom području Cetine i Krke (tablica 6.7). Prema rezultatima provedenih ocjena količinskog i kemijskog stanja, sva vodna tijela podzemnih voda se nalaze u dobrom stanju. Tablica 6.7 R. br. Ocjena stanja podzemnih vodnih tijela na slivnom području Stanje TPV Vodno tijelo podzemnih voda (TPV) Količinsko Kemijsko Ukupno 1 TPV Kupreško polje Dobro Dobro Dobro 2 TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj Dobro Dobro Dobro 3 TPV Kablić‐Nuglašica Dobro Dobro Dobro 4 TPV Lijeva obala rijeke Cetine Dobro Dobro Dobro 5 TPV Vrelo Ričine Dobro Dobro Dobro 6 TPV Gornji tok rijeke Krke Dobro Dobro Dobro Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 66 III ZAŠTIĆENA PODRUČJA Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 67 7
PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA Sukladno članku 6. i dodatku IV Okvirne direktive o vodama i članku 65. Zakona o vodama (FBiH, 2006) na riječnom bazenu za koji se priprema plan upravljanja potrebno je identificirati zaštićena područja koja su utvrđena u cilju postizanja posebne zaštite površinskih i podzem‐
nih voda, staništa biljnih i životinjskih vrsta ili akvatičnih vrsta područja i vodna tijela. Zašti‐
ćena područja koja su obuhvaćena Okvirnom direktivom o vodama i Zakonom o vodama su: ƒ područja namijenjena za zahvatanje vode za piće; ƒ područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta; ƒ površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji uključujući i područja određena za kupa‐
nje; ƒ područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate; ƒ područja namijenjena zaštiti staništa biljnih i životinjskih vrsta ili akvatičnih vrsta u koji‐
ma je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan uvjet za njihov opstanak i reprodukci‐
ju. U nastavku ovog poglavlja je dat pregled zaštićenih područja na riječnom bazenu Cetine i Krke. 7.1
OPĆE O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA U SLIVU RIJEKE CETINE I KRKE 7.1.1
Postojeća zaštićena područja Prostornim planom BiH za period 1981‐2000. godina bila je predviđena zaštita 8.062 km2 ili 15,03% teritorije države kroz integralni pristup (BiH, 1988). Do 1990. godine, sukladno Zakonu o zaštiti prirode („Službeni list SRBiH“, broj 4/65; BiH, 1965) i Zakonu o zaštiti i korištenju kul‐
turno‐historijskog i prirodnog nasljeđa („Službeni list SRBiH“, br. 20/85 i 12/87; BiH, 1985) sve‐
ga 0,55% teritorije Bosne i Hercegovine bilo je zaštićeno (253 područja – 28.127 ha). Zbog aktualne administrativno‐političke organizacije države nije moguće jedinstveno na držav‐
noj razini sprovesti koncepcijske smjernice Prostornog plana SRBiH 1981‐2000. Posljedica ova‐
kve situacije je stvaranje donekle različitog entitetskog koncepta organizacije zaštite prirode i u njenoj strukturalnoj i administrativno‐zakonskoj razini. Na području Federacije Bosne i Hercegovine je u postratnom razdoblju započeo proces uspos‐
tave zaštićenih područja praktično na svim razinama vlasti. Poseban značaj u ovim aktivnosti‐
ma imale su brojne nevladine organizacije koje su vrlo često i bile pokretač inicijativa i nosilac posla oko valorizacije i uspostave zaštićenih područja prema suvremenoj europskoj metodolo‐
giji. Poseban metodološko‐konceptualni značaj u ovim aktivnostima imale su smjernice koje je IUCN propisala za sve razine aktivnosti: od valorizacije prirodnih vrijednosti, preko javnog za‐
govaranja i zakonske procedure za proglašavanje zaštićenih područja do izrade i usvajanja Pla‐
nova upravljanja zaštićenim područjima. Pored navedenih smjernica važno je istaći da kantonalna/županijska ministarstva koja su nad‐
ležna za djelatnosti zaštite prirode i druge javne institucije svoju strategiju zaštite prirode u ve‐
likoj mjeri temelje na ranijim planskim i drugim strateškim dokumentima iz ove oblasti, a oso‐
bito na Prostornom planu Bosne i Hercegovine iz 1981. godine. Na ovaj način su stvorene os‐
nove za uspostavljanje i upravljanje zaštićenim područjima i pojedinačnim objektima prirodno‐
graditeljskog naslijeđa. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 68 Na području Hercegovačko‐neretvanskog i manjim dijelom Kantona 10 uspostavljeno je zašti‐
ćeno područje Park prirode Blidinje. Ovo zaštićeno područje se nalazi na prostoru općina Mos‐
tar, Posušje, Tomislavgrad, Prozor‐Rama i Jablanica i jednim svojim dijelom zahvata područje sliva rijeke Cetine. Ukupna površina PP Blidinje je oko 456,9 km2, odnosno zauzima površinu od 45.684 ha (podatak je samo orijentacioni i dobiven je digitalizacijom granica parka koje su na karti također dosta generalizirane). Režim zaštite nije uspostavljen na području ovog Parka prirode, niti postoji plan upravljanja ovim područjem. 7.1.2
Planirana zaštićena područja – Razvitak mreže zaštićenih područja 7.1.2.1
Opće o budućim zaštićenim područjima Fragmentiranje i uništavanje staništa, zajedno sa prekomjernom eksploatacijom prirodnih re‐
sursa, su u poslijeratnom razdoblju doveli do značajnog porasta degradacije okoliša. Zbog toga je naglašena potreba za uspostavom novih i ponovnom valorizacijom postojećih zaštićenih po‐
dručja u zemlji. Osim tri postojeća nacionalna parka u BiH (Sutjeska, Kozara i Una), bilo bi potrebno efikasno zaštititi i sljedeća područja kao ključne zone u mreži zaštićenih područja: (1) olimpijske planine Igman i Bjelašnica, (2) planine endemskog centra u Hercegovini – Prenj, Čvrsnica i Čabulja, (3) Planinu Vranica, (4) planinski kompleks Konjuh‐Zvijezda‐Tajan, (5) Livanjsko polje, kao najveće krško polje na svijetu, (6) planinu Šator, te (8) planinu Grmeč. Ostala područja koja su predlo‐
žena u entitetskim prostornim planovima će poslužiti kao otoci i koridori u mreži zaštićenih po‐
dručja Bosne i Hercegovine (IPSA i ostali, 2009). Prema Prostornoj osnovi Prostornog plana FBiH za period 2008. do 2028. godine (IPSA i ostali, 2009), u slivu rijeke Cetine nalaze se sljedeća planirana zaštićena područja: NP Čabulja‐Čvrsnica površine 12.791,7 ha, ZP Kupreško polje površine 13.170,1 ha, te ZP Livanjsko polje površine 29.474,4 ha. Ovom sustavu će u skoroj budućnosti biti priključena i područja NATURA 2000 koja se budu na‐
lazila izvan postojećih zaštićenih područja (vidi točku 7.6 ovog izvještaja). 7.1.2.2
Ramsarska područja Ramsarska konvencija je konvencija o močvarama koja je nastala kao plod borbe za zaštitu mo‐
čvara 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je Međunarodnim danom zaštite močvara. Prema ovoj konvenciji, u močvarna područja pripa‐
daju: močvare, bare, rijeke, jezera, pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, ka‐
nali, mangrove, koraljni grebeni, ribnjaci i uzgajališta rakova, a mogu sadržavati obalne zone koje graniče s močvarnim područjima, te vodene mase morske vode dublje od 6 m za vrijeme oseke koje leže unutar močvarnih područja. Ugrožavanje močvarnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinača‐
vanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta. U Bosni i Hercegovini su upisana 3 ramsarska područja; međutim, BiH je jedna od rijetkih ze‐
malja koja nema popis močvarnih područja. Ramsarska područja u BiH su: Hutovo Blato koje je proglašeno Ramsarskim područjem 1972. godine (Ramsarsko područje broj 1105), močvara Bardača – veljača 2007. godine (Ramsarsko područje broj 1658), te Livanjsko polje – travanj 2008. godine (Ramsarsko područje broj 1786). Ramsarsko područje Livanjsko polje se nalazi u slivu rijeke Cetine, točnije u njegovom središ‐
njem dijelu. Zauzima površinu od oko 29.474,4 ha i u potpunosti se nalazi na području sliva ri‐
jeke Cetine. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 69 7.2
PODRUČJA NAMIJENJENA ZA ZAHVATANJE VODE ZA PIĆE Na području riječnog bazena Cetine i Krke nalazi se veći broj izvorišta koja se koriste za vodoo‐
pskrbu potrošača od kojih su najznačajnija (tablica 6.5): ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
općina Kupres: Točak, Šadinac, Hajdarevac, općina Livno: Duman, općina Tomislavgrad: Ostrožac, Mukišnica, Brišnik, općina Glamoč: Vrba, općina Bosansko Grahovo: Pašića polje/Zvijezda, Brkića vrelo, Vrba, Pečenci, Bijelo vrelo. Za svako od izvorišta potrebno je utvrditi zaštitne zone temeljem odredbi članka 66. stavak 2. ZOV, kao i Pravilnika o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvo‐
rišta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piće („Službene novine FBiH“, broj 51/02; FBiH, 2002). Zakonom o vodama je predviđeno da se temeljem odredbi navedenog Pravilnika i provedenih istražnih radova donosi odluka o provođenju zaštite izvorišta, koja sadrži naročito: granice zona sanitarne zaštite, sanitarne i druge uvjete u pojedinim zonama i druge mjere zaš‐
tite, zabrane i ograničenja, izvore i način financiranja za provođenje zaštitnih mjera, nazive or‐
gana i pravne osobe koje će provoditi odluku, te kazne za povredu odredaba te odluke. Prema raspoloživim podacima, ni za jedno od izvorišta nije donesena odluka o zaštiti sukladno nave‐
denim propisima, tako da nisu utvrđena zaštićena područja namijenjena za zahvatanje vode za piće. Potrebno je napomenuti da se na području Livanjskog polja nalazi slivno područje nekoliko iz‐
vorišta koja se koriste za vodoopskrbu u Republici Hrvatskoj, i to Vukovića vrela, zatim vrela Ši‐
lovka, Kosinac i Mala Ruda, te vrela Opačac, kao i drugih više udaljenih izvorišta bliže obali Jad‐
ranskog mora. Naime, prethodnim hidrogeološkim vodoistražnim radovima utvrđene su veze pojedinih ponora na Livanjskom polju sa navedenim vrelima u RH, pa su sukladno tome za iz‐
vore koji se koriste u javnoj vodoopskrbi u Republici Hrvatskoj urađeni i odgovarajući projekti zaštite. Na temelju navedenih projekata zaštite se donosi odluka o zaštiti izvorišta, odnosno utvrđuje područje pojedinih zaštićenih zona i režim zabrana i korištenja prostora u tim zonama. Zbog prekograničnog karaktera slivnih područja izvorišta za vodoopskrbu u Republici Hrvatskoj, zaštitne zone ovih izvorišta nisu zvanično uspostavljene na teritoriju Bosne i Hercegovine. Kako je prethodno rečeno, zakonski osnov za zaštitu izvorišta u Federaciji BiH jeste članak 66. stavak 2. Zakona o vodama (FBiH, 2006), kao i Pravilnik o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaš‐
tite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piće (FBiH, 2002). U Republici Hrvatskoj je zaštita izvorišta utvrđena člankom 90. Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 153/09; RH, 2009), te Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zašti‐
te izvorišta („Narodne novine“, broj 66/11; RH, 2011). Kada su u pitanju izvorišta pitke vode lo‐
cirana na prekograničnom dijelu između BiH i RH, pitanje definiranja zaštitnih zona nije riješe‐
no pomenutim Pravilnicima. Njihovo rješavanje se temelji na Sporazumu između Vlade Repub‐
like Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine o uređenju vodnogospodarskih odnosa, koji je potpi‐
san 11. srpnja 1996. godine, a stupio na snagu 31. siječnja 1997. godine („Službeni glasnik BiH“, broj 06/96 i „Narodne novine“, broj 12/96). Ovaj međudržavni Sporazum regulirao je opća pi‐
tanja upravljanja vodnim resursima za prekogranične tokove između dvije države. Sporazu‐
mom je načelno određeno da postoje dva povjerenstva čiji je zadatak uska suradnja na rješa‐
vanju spornih vodnogospodarskih problema, u koje spada i zaštita izvorišta čiji slivovi prelaze međudržavnu granicu. U tom cilju, formirana je međudržavna Radna grupa čiji je zadatak da napravi prijedlog Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta u graničnom području BiH i Hrvatske. Prema raspoloživim informacijama, spomenuti pravilnik je u završnoj fazi prip‐
reme, međutim, njegovo korištenje može početi kada ga usvoje nadležna tijela obje države. Iz tog razloga, zaštitne zone izvorišta koja se koriste u Republici Hrvatskoj nisu utvrđene na teri‐
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 70 toriju BiH. U ovom karakterizacijskom izvještaju su stoga zaštitne zone prezentirane u prostor‐
nom obuhvatu prema projektu zaštite (dodatak B.13.1), pri čemu se pretpostavlja da će u istoj ili sličnoj formi biti i zvanično usvojene. 7.3
PODRUČJA NAMIJENJENA ZAŠTITI EKONOMSKI VAŽNIH AKVATIČNIH VRSTA Područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta utvrđuju se temeljem odredbi čl. 65. i 71. Zakona o vodama u FBiH (FBiH, 2006). Člankom 71. stavak 2. ZOV‐a predviđeno je donošenje podzakonskog akta o načinu utvrđivanja ovih zaštićenih područja i mjerama zaštite u tim područjima, ali ovaj propis još uvijek nije donesen. Iz navedenih razloga, na riječnom ba‐
zenu Cetine i Krke još uvijek nije utvrđeno niti jedno područje namijenjeno zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta. 7.4
POVRŠINSKA VODNA TIJELA NAMIJENJENA REKREACIJI UKLJUČUJUĆI I PODRUČJA ODREĐENA ZA KUPANJE Utvrđivanje područja namijenjenih rekreaciji uključujući i područja određena za kupanje vrši se temeljem odredbi čl. 65. i 72. Zakona o vodama (FBiH, 2006). Kriteriji za određivanje ovih pod‐
ručja propisuju se podzakonskim aktom sukladno članku 72. stavak 6. ZOV‐a; međutim, nave‐
deni podzakonski akt još uvijek nije donesen. S obzirom na navedeno, na slivnom području Ce‐
tine i Krke nije proglašeno niti jedno područje namijenjeno rekreaciji. 7.5
PODRUČJA PODLOŽNA EUTROFIKACIJI I PODRUČJA OSJETLJIVA NA NITRATE Područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate utvrđuju se sukladno čl. 65. i 73. Zakona o vodama (FBiH, 2006), odnosno temeljem odredbi Direktive o nitratima (EC, 1991). Premda je još 2009. godine usvojen Pravilnik o utvrđivanju područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate („Službene novine FBiH“, br. 71/09; FBiH, 2009), nije se pristupilo određi‐
vanju područja podložnih eutrofikaciji i područja osjetljivih na nitrate. Stoga na riječnom baze‐
nu Cetine i Krke nema uspostavljenih i registriranih zaštićenih područja iz ove kategorije. 7.6
PODRUČJA NAMIJENJENA ZAŠTITI STANIŠTA ILI VRSTA SUKLADNO DIREKTIVI O STANIŠTIMA 92/43/EEC I DIREKTIVI O PTICAMA 79/409/EEC Ekološka mreža Natura 2000 je biološka veza ekološki značajnih područja (prirodnih, približno prirodnih i zaštićenih prirodnih područja) i njihovih tampon zona, koje su osigurane ekološkim koridorima. Tampon područja su prostori čija je funkcija da zaštite središnje zone i koridore od štetnih spoljnih utjecaja po biološku raznovrsnost, kao što su zagađenja zraka i vode, isušivanje tla, požari i sl. Koridori su od izuzetnog značaja, jer isti treba da obezbijede međusobnu pove‐
zanost središnjih područja, te da omoguće populacijama vrsta adekvatne uvjete za rasprostra‐
njivanje, migratorna kretanja, genetsku razmjenu. Kao rezultat ljudskih aktivnosti, staništa su postala sve fragmentiranija dovodeći uporedno do smanjenja broja vrsta, njihovog rasprostiranja, ali i vrijednosti dobara i usluga koje nam ta ista prirodna dobra pružaju. U cilju zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti i očuvanja ekosusta‐
va, koncept ekološke mreže Natura 2000 pruža mogućnost za pomirenje ova dva suprotstav‐
ljena zahtjeva usklađujući potrebe zaštite biološke raznolikosti sa uporabom prirodnih resursa. Na području EU je u cilju zaštite najozbiljnije ugroženih staništa i vrsta širom Europe 1992. go‐
dine usvojena Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (skraćeno Direktiva o staništima 92/43/EEC; EC, 1992) koja dopunjuje Direktivu o pticama 79/409/EEC usvojenu Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 71 1979. godine (EC, 1979). U središtu obje ove direktive je stvaranje mreže lokaliteta pod nazi‐
vom NATURA 2000. Mreža EMERALD predstavlja zapravo produžetak mreže NATURA 2000 na zemlje koje nisu članice EU. U 2007. godini je WWF MedPO otpočeo ambiciozan projekat za podršku implementaciji eu‐
ropske ekološke mreže Natura 2000 u BiH, koji je trajao do lipnja 2011. godine. Uz podršku Mi‐
nistarstva vanjskih poslova Norveške, cilj WWF MedPO projekta „Europsko srce života“ bio je da poboljša sustav zaštite prirode u Bosni i Hercegovini korištenjem standarda EU, točnije mre‐
že Natura 2000. U okviru ovog projekta izvršeno je kartiranje podataka o svim staništima i vrstama iz dodataka I i II Direktive o staništima EU, a koja su prisutna u BiH, na temelju podataka iz literature, te dje‐
lomične terenske verifikacije u okviru terenskih istraživanja. Ocjena biološke raznolikosti istraživanih staništa (staništa iz dodatka I Direktive o staništima) i vrsta (vrste iz dodatka II) u Bosni i Hercegovini se temeljila na velikom broju literaturnih i te‐
renskih podataka o prostornoj raspodjeli biljnih i životinjskih vrsta. U rezultate kartiranja tako‐
đer su inkorporirane i sve relevantne informacije koje se odnose na abiotičku komponentu od‐
nosno na fizičkogeografsku raznolikost prostora Bosne i Hercegovine, a posebice geološke, ge‐
omorfološke, klimatske, hidrološke i pedološke značajke istraživanog terena. Osim analize dos‐
tupnih literaturnih podataka veliki broj informacija ostvaren je i originalnim terenskim istraži‐
vanjima koja su članovi ekspertnog tima provodili u razdoblju 2007‐2011. godina. Na temelju navedenih (literaturnih i originalnih) prikupljenih podataka izvršeno je kartiranje svih tipova staništa i vrsta koji su na Referentnoj listi za staništa (staništa iz dodatka I) i vrste (vrste iz dodatka II) u Bosni i Hercegovini. Svi obrađeni podaci su poslužili za izradu odgovaraju‐
će digitalne baze podataka – Biodiversity Information System (BIS), koji se temelji na ArcGIS platformi. Cilj kartiranja je predstavljanje cjelovitog uvida u sve vrste i staništa iz dodataka I i II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore, a koje su prisutne u Bosni i Hercegovi‐
ni, te su od interesa za cijelu Europsku uniju i za njih je potrebno izdvojiti važna područja za očuvanje u okviru ekološke mreže NATURA 2000. Evidentno je da u području obuhvata sliva rijeke Cetine i Krke postoji vrlo veliki broj iskartiranih staništa i biljnih i životinjskih vrsta iz dodataka I i II Direktive o staništima, te ova činjenica uka‐
zuje na veliku mogućnost proglašenja Natura 2000 područja u ovom obuhvatu. U dodatku B.13.2 prikazan je dio područja staništa i vrsta koja su identificirana sukladno Direktivama 92/43/EEC i 79/409/EEC, a koja imaju najveći potencijal biološke raznolikosti na riječnom ba‐
zenu Cetine i Krke. Potrebno je napomenuti da navedena iskartirana staništa nisu proglašena područjima Natura 2000, ali se u budućnosti tijekom procesa približavanja BiH Europskoj uniji može očekivati i proglašenje ovih i eventualno drugih područja. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 72 IV ZNAČAJNI PRITISCI I UTJECAJI LJUDSKIH AKTIVNOSTI Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 73 U ovom poglavlju prikazana je analiza pritisaka i utjecaja ljudskih aktivnosti na stanje površin‐
skih i podzemnih vodnih tijela u riječnom bazenu. Ova analiza obvezna je sukladno članku 5. ODV i članku 25. ZOV‐a. 8
UVOD Osnovni cilj analize pritisaka i utjecaja je utvrđivanje koje ljudske aktivnosti mogu predstavljati opasnost za dostizanje okolinskih ciljeva postavljenih Okvirnom direktivom o vodama. Analiza pritisaka prema ODV po svom ustrojstvu je oslonjena na tzv. DPSIR model (eng. Driving force, Pressure, State, Impact, Response) koji se široko koristi za procjenu i upravljanje okolišnim problemima. Ovaj model je pogodan jer omogućava da se na relativno jednostavan način us‐
postavi ovisnost između ljudskih aktivnosti (ili pokretača pritisaka kako se često nazivaju – eng. driving force), pritisaka (eng. pressure) i utjecaja (eng. impact) tih ljudskih aktivnosti na stanje okoliša (eng. state), na temelju čega se donose odluke o akcijama (eng. response) koje su pot‐
rebne za upravljanje pritiscima. Prema dodatku II.1 ODV za površinska vodna tijela potrebno prikazati informacije o tipu i veli‐
čini slijedećih značajnih antropogenih pritisaka: ƒ točkastih izvora onečišćenja, ƒ rasutih izvora onečišćenja, ƒ zahvaćanja voda za vodoopskrbu stanovništva, industrija, poljoprivrednih i drugih koris‐
nika, te ƒ morfoloških izmjena vodnih tijela. Za podzemna vodna tijela je sukladno dodatku II.2 potrebno identificirati slijedeće pritiske: ƒ točkasti izvori onečišćenja, ƒ rasuti izvori onečišćenja, ƒ zahvaćanje ili vještačko prihranjivanje. S obzirom na prethodno navedeno, svi pritisci koji su analizirani u okviru ovog karakterizacij‐
skog izvještaja podijeljeni su u tri skupine: ƒ opterećenje onečišćujućim tvarima, ƒ hidromorfološki pritisci, ƒ izmjene hidrološkog režima. Osim navedenih, mogu se javiti i biološki pritisci (biološko opterećenje), koji predstavljaju pri‐
tiske na žive organizme u vodnim i o vodi ovisnim ekosustavima. Ovo su obično pritisci koji nas‐
taju izlovom ribe, uzgojem riba ili školjkaša, ili unosom stranih vrsta. Ovi pritisci, međutim, nisu analizirani u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja, jer nisu registrirani pokretači pritisaka koji ih mogu prouzročiti. Opterećenje onečišćujućim tvarima nastaje kao posljedica ispuštanja otpadnih voda i emitira‐
nja različitih vrsta onečišćujućih tvari sa površina na kojima se odvijaju različite ljudske djelat‐
nosti. Kao posljedica djelovanja, može nastati pogoršanje ekološkog ili kemijskog stanja povr‐
šinskih voda, odnosno kemijskog stanja podzemnih voda. Pokretači pritisaka ispuštaju različite onečišćujuće tvari koje vrše pritisak na površinska i podzemna vodna tijela. S obzirom na raspo‐
ložive podatke, kao mjerodavni pokazatelji pritisaka su u ovom karakterizacijskom izvještaju Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 74 odabrani ukupni dušik (TN), ukupni fosfor (TP), biokemijska potrošnja kisika (BPK5), kemijska potrošnja kisika (KPK) i suspendirane tvari (TSS). Navedeni pokazatelji nalaze se na listi najzna‐
čajnijih zagaditelja datoj u dodatku VIII Okvirne direktive o vodama. Ostali pokazatelji onečiš‐
ćenja, dati u dodatku VIII ODV, uključivo i prioritetne tvari, nisu razmatrani u ovoj analizi priti‐
saka, uglavnom zbog toga što nisu registrirani na slivnom području Cetine i Krke u značajnim koncentracijama, kao i zbog nedostatka podataka. Na temelju raspoloživih podataka razdvoje‐
no je onečišćenje koje se ispušta u površinska vodna tijela od onečišćenja koje dospijeva u podzemna vodna tijela. Međutim, uzeta je u obzir i činjenica da onečišćenje ispušteno u povr‐
šinska vodna tijela na slivnom području Cetine i Krke u konačnici dospijeva u podzemna vodna tijela jer sve površinske vode poniru u slivnom području. Iz tog razloga je onečišćenje koje se ispušta izravno u površinska vodna tijela također pridruženo i odgovarajućim podzemnim vod‐
nim tijelima. Hidromorfološki pritisci na površinska vodna tijela prikazani su na temelju ocjene stanja vodnih tijela površinskih voda, koja je provedena u okviru poglavlja 5. U okviru ove analize, određeno je hidromorfološko stanje površinskih vodnih tijela na temelju podataka prikupljenih terenskim istraživanjima. Za sva vodna tijela hidromorfološki pritisak određen je kao postotak odstupanja od referentnih (prirodnih) hidromorfoloških uvjeta, te je na temelju usvojenih kriterija izvršena ocjena hidromorfološkog stanja vodotoka. Izmjene hidrološkog režima mogu nastati kao posljedica zahvaćanja voda za različite namjene, te kao rezultat različitih hidromorfoloških pritisaka (uređenje voda i zaštita od poplava, hidroe‐
nergetsko korištenje, hidromelioracijsko odvođenje). Korištenjem raspoloživih podataka o koli‐
činama zahvaćanja voda za različite namjene, kao i podataka o zahvatima na uređenju korita vodotoka, prikupljenih iz dostupne dokumentacije, definiran je karakter izmjene hidrološkog režima, odnosno proizvedeni pritisak. U ovom karakterizacijskom izvještaju analiza pritisaka i utjecaja je izvršena u tri koraka. U pr‐
vom koraku su identificirani i proanalizirani pokretači pritisaka, koji su prikazani u poglavlju 9. Nakon toga je izvršena analiza pritisaka koji nastaju na slivnom području Cetine i Krke, na te‐
melju čega je izvršena procjena utjecaja ljudskih aktivnosti na vodna tijela. Analiza pritisaka i procjena utjecaja za površinska vodna tijela prikazana je u poglavlju 10, a za podzemna vodna tijela u poglavlju 11. U karakterizacijskom izvještaju su prikazani samo rezultati analize pritisaka i utjecaja, dok je metodologija analize detaljno opisana u dodatku C.2 (točka 2.2). Jedan od ciljeva analize pritisaka i utjecaja je procjena rizika nepostizanja ciljeva upravljanja vodama utvrđenih Okvirnom direktivom o vodama i Zakonom o vodama u FBiH. Člankom 22. ZOV utvrđeno je da su ciljevi upravljanja vodama „postizanje dobrog stanja, odnosno dobrog ekološkog potencijala površinskih i podzemnih voda, odnosno vodnih i uz vodu vezanih ekosus‐
tava, umanjenje šteta prouzrokovanih raznim štetnim djelovanjem voda, osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kvalitete za razne namjene i podsticanje održiva korištenja voda, uzimajući u obzir dugoročnu zaštitu raspoloživih izvorišta i njihove kvalitete“. Temeljni cilj ODV je postizanje dobrog stanja voda do 2015. godine, odnosno do kraja prvog ciklusa upravljanja vodama. S obzirom na vremenski pomak implementacije ODV u FBiH, gdje je planirano objav‐
ljivanje prvog plana upravljanja 2015. godine i završetak prvog ciklusa upravljanja 2021. godi‐
ne, može se zaključiti da je temeljni cilj upravljanja vodama u BiH i FBiH postizanje dobrog sta‐
nja voda do 2021. godine. Stoga je za potrebe analize rizika nepostizanja ciljeva upravljanja vo‐
dama u ovom karakterizacijskom izvještaju izvršena procjena rasta pritisaka do 2021. godine na temelju kojih je izvršena procjena rizika. Metodologija analize rizika detaljno je opisana u dodatku C.2 (točka 2.3). Ova analiza se u veli‐
koj mjeri oslanja na ocjenu stanja površinskih voda koja je prikazana u poglavlju 5, kao i na ana‐
lizu pritisaka i uticaja koja je prethodno provedena u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja. Navedene analize se na slivu Cetine i Krke temelje na postojećim podacima koji su dosta ogra‐
ničenog obujma, tako da su neizbježive određene nesigurnosti u procjenama pritisaka i utjeca‐
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 75 ja. Zbog navedenih neizvjesnosti, ocjena da li je vodno tijelo u riziku ili ne može sadržavati od‐
ređenu grešku, što je osobito izraženo kod karakterizacijskih izvještaja koji se pripremaju za pr‐
vi plan upravljanja, mnogo više nego kod analiza u narednim ciklusima upravljanja (EC, 2003b). S obzirom na navedena ograničenja, za ocjenu rizika u ovom karakterizacijskom izvještaju je korišten sustav procjene koji se sastoji od četiri kategorije. Osim dvije uobičajene kategorije –
vodno tijelo je pod rizikom i vodno tijelo nije pod rizikom, uvedene su i dvije dodatne kategori‐
je: vodno tijelo je vjerojatno pod rizikom i vodno tijelo vjerojatno nije pod rizikom. Ove dvije posljednje kategorije uzimaju u obzir nepouzdanost raspoloživih podataka odnosno nedostup‐
nost podataka o ekološkom i kemijskom stanju vodnih tijela, koji utječu na donošenje zaključa‐
ka o riziku nepostizanja dobrog stanja voda 2021. godine. Navedeni nedostatak podataka uvje‐
tovao je da se u ovom karakterizacijskom izvještaju ocjena rizika u velikoj mjeri temelji na eks‐
pertnoj procjeni. Osnovni kriteriji koji su korišteni za klasificiranje vodnih tijela u navedene četiri kategorije pre‐
ma riziku nepostizanja dobrog stanja su prikazani u tablici 8.1. Prema ovoj metodologiji, ocjena rizika vrši se temeljem procijenjenog stanja vodnog tijela (tj. utjecaja) i pritisaka na kraju prvog ciklusa upravljanja. Tablica 8.1 Kriteriji za klasificiranje vodnih tijela površinskih voda prema riziku nepostizanja dobrog stanja Usvojena kategorija rizika Kategorija rizika po ODV Opis TPoV pod rizikom nepostiza‐
nja dobrog stanja TPoV pod rizikom neposti‐
zanja okolišnih ciljeva TPoV vjerojatno pod rizikom nepostizanja dobrog stanja TPoV nije pod rizikom postizanja okolišnih cilje‐
va TPoV vjerojatno nije pod rizi‐
kom nepostizanja dobrog stanja TPoV nije pod rizikom nepos‐
tizanja dobrog stanja Ustanovljeni utjecaj Ustanovljeni pritisak Značajan Značajan Značajan Nije značajan Vjerojatno značajan Značajan Vjerojatno značajan Nije značajan Vjerojatno nije značajan Značajan Vjerojatno nije značajan Nije značajan Nije značajan Značajan Nije značajan Nije značajan Oznaka I IA IIA II Kod analize utjecaja, zbog nedostatka podataka nije bilo moguće primijeniti jedinstvenu meto‐
dologiju na svim vodnim tijelima, već je korištena metodologija koja se temelji na slijedećim postupcima: ƒ Analiza utjecaja temeljena na podacima o sadašnjem stanju voda: Za vodna tijela za koja je u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja ustanovljeno da je stanje nezadovoljavajuće (lošije od dobrog), ocijenjeno je da postoji rizik nepostizanja dobrog stanja do kraja pr‐
vog ciklusa upravljanja, tj. do 2021. godine. ƒ Analiza utjecaja temeljena na procjeni trendova kakvoće vode: Za vodna tijela za koja su postojali podaci o ispitivanjima kakvoće vode izvršena je procjena trendova i produljenje nizova podataka do 2021. godine. Za analizirane pokazatelje je izvršena usporedba oče‐
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 76 kivanih vrijednosti sa graničnim vrijednostima za dati tip, na temelju čega je zaključeno da li je vodno tijelo pod značajnim utjecajem ili ne. ƒ Analiza utjecaja temeljena na rezultatima analize pritisaka: Za sva vodna tijela su izvrše‐
ne procjene stanja voda 2021. godine na temelju raspoloživih podataka o pritiscima. Prema ovoj metodologiji, za svako vodno tijelo je određeno ukupno opterećenje onečiš‐
ćujućim tvarima na cjelokupnom slivnom području vodnog tijela od svih pokretača pri‐
tiska. Na temelju srednjih višegodišnjih protoka na svakom od vodnih tijela određena je prosječna koncentracija onečišćujuće tvari, koja je upoređena sa graničnim vrijednosti‐
ma za dati tip. Utjecaji su klasificirani u četiri kategorije, u ovisnosti od raspoloživih podataka i primijenjene metodologije: ƒ utjecaji su značajni: utjecaj određen temeljem procjena da sadašnje stanje vodnog tijela nije dobro i /ili se analizom trendova kakvoće vode „bez sumnje“ zaključilo da će stanje vodnog tijela na kraju prvog ciklusa upravljanja biti lošije od dobrog; ƒ utjecaji su vjerojatno značajni: analizom trendova kakvoće vode i/ili rezultata analize pri‐
tisaka se došlo do zaključka da stanje vodnog tijela najvjerojatnije neće biti najmanje dobro; ƒ utjecaji vjerojatno nisu značajni: analizom trendova kakvoće vode i/ili rezultata analize pritisaka se došlo do zaključka da će stanje vodnog tijela vjerojatno biti najmanje dobro; ƒ utjecaji nisu značajni: analizom trendova kakvoće vode i/ili rezultata analize pritisaka se došlo do zaključka da će stanje vodnog tijela „bez sumnje“ biti najmanje dobro. 9
IDENTIFIKACIJA I ANALIZA VODEĆIH SILA U ovom poglavlju je dat pregled najznačajnijih izvora pritisaka (pokretača pritisaka) na slivnom području Cetine i Krke. 9.1
STANOVNIŠTVO Utjecaj stanovništva na vode ovisi o organizaciji prostora i prostornoj raspodjeli stanovništva. Stanovništvo slivnog područja je raspoređeno u 172 naselja (tablica 9.1), sa prosječnom veliči‐
nom naselja od 472 stanovnika (FZS, 2012). Čak 98% naselja spada u skupinu do 2.000 stanov‐
nika i u ovakvim naseljima živi 79% stanovnika. Urbanih središta je malo i u njima živi preosta‐
lih 21% stanovništva. Najveći grad je Livno sa 10.080 stanovnika, Tomislavgrad sa 5.012 i Bo‐
sansko Grahovo sa 2.096 stanovnika. Položaj naselja je odmah uz državne ceste koje se koriste kao lokalne ceste, dok su veća naselja smještena uz veća polja, npr. Tomislavgrad, Livno, Kupres, Glamoč (slika 9.1). Manja, seoska naselja su udaljenija i smještena na brdskim i planinskim predjelima. Premda je slivno područje Cetine i Krke u FBiH skoro dvostruko veće od slivnog područja u RH, ono ima manji broj stanovnika te veći broj manjih naselja. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 77 Tablica 9.1 Broj i veličina naselja 1991. godine na slivnom području Cetine i Krke Veličina naselja Ukupno Bosansko (slivno Grahovo područje) Drvar Glamoč Kupres Livno Tomislav‐
grad > 10.000 1 – – – – 1 – 5.000‐10.000 1 – – – – – 1 2.000‐5.000 1 1 – – – – – 1.000‐2.000 8 – – – – 3 5 500‐1.000 34 – – – – 22 12 do 500 127 25 1 13 14 33 41 Ukupno 172 26 1 13 14 59 59 Potrebe za vodom obezbjeđuju se pre‐
ko javnih poduzeća registriranih za vo‐
doopskrbu. U tablici 9.2 dat je spisak poduzeća koji imaju vodne dozvole za korištenje vode za javnu vodoopskrbu (AVP JM, 2012). Vodoopskrbom putem javnih poduzeća opskrbljuju se pretež‐
no središta općina i veća naselja. Ispuštanje otpadnih voda u općinskim središtima vrši se preko kanalizacijskih sustava u najbliže vodotoke ili u septič‐
ke jame. Ispuštanje je izravno, bez prethodnog pročišćavanja. Livno posje‐
duje sustav odvodnje, pri čemu je pri‐
jemnik otpadnih voda rijeka Bistrica. Tomislavgrad nema izgrađenu kanaliza‐
cijsku mrežu pa se otpadna voda ispuš‐
ta izravno u vodotok Tabašnicu ili u im‐ Slika 9.1 Mreža naselja u slivu Cetine i Krke provizirane taložnice što dovodi do onečišćenja površinskih i podzemnih voda. U slučajevima ostalih općinskih središta radi se o kanalizacijskim mrežama mješovitog tipa koje nisu obnovljene ili proširene, te su u lošem sta‐
nju. U ruralnim predjelima sa manjim naseljima problem otpadnih voda rješava se putem sep‐
tičkih jama ili izravnim ispustima u tlo. Ove jame su najčešće tehnički loše izvedene i neredovi‐
to se prazne. Tablica 9.2 Izdane vodne dozvole za korištenje vode za javnu vodoopskrbu (Kanton 10) Objekat za koji je izdana vodna dozvola Javna vodoopskrba „Vrba“ i „Suvalj“, Glamoč Javna vodoopskrba „Duman“, Livno Javna vodoopskrba „Brišnik“, Tomislavgrad Javna vodoopskrba „Josip Jović“, Tomislavgrad Poduzeće Godina iz‐
davanja JP Komunalac Glamoč d.o.o. Glamoč 2009 JP Komunalno d.o.o. Livno 2009 Javno komunalno poduzeće d.o.o. To‐
mislavgrad 2009 Vodogradnja d.o.o. Tomislavgrad 2008 Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 78 Odlaganje otpada također predstavlja problem koji dovodi do onečišćenja voda na slivu. Na predmetnom području ne postoji učinkovit sustav upravljanja čvrstim otpadom (regionalna sa‐
nitarna deponija), tako da se za odlaganje otpada različitog podrijetla koriste privremene op‐
ćinske deponije. Neke od tih deponija su: Table (općina Livno), Pakline (općina Tomislavgrad), Korita (Bosansko Grahovo), Vušić polje (općina Drvar), Suvo polje (općina Glamoč). Na navede‐
nim deponijama ne vrši se recikliranje, odvajanje ili evidencija otpada. Površine koje se koriste za odlaganje otpada su neuređene, neograđene, što dovodi od širenja otpada, zapaljenja, te raznošenja putem vjetra i uslijed djelovanja vode. U mjestima gdje nema organiziranog sakup‐
ljanja i prevoza otpada za odlaganje se koriste manje lokalne deponije. Ove deponije nisu evi‐
dentirane (divlje deponije) i često se nalaze uz prometnice i periferne dijelove naselja. 9.2
INDUSTRIJE I POSLOVNI SUBJEKTI Industrije predstavljaju jedan od najznačajnijih izvora pritisaka na okoliš. Vode u industriji se koriste u tehnološke svrhe, kao sredstvo za hlađenje i kao sanitarne vode. Najveća poduzeća su ujedno i najveći onečišćivači, koji su smješteni u općinama Tomislavgrad i Livno, najrazvijenijim dijelovima ovog područja. Kontrola ispuštanja otpadnih voda industrije je olakšana činjenicom da se ove vode ispuštaju preko jednog ili više točno utvrđenih ispusta. Za‐
konska je obveza pročišćavati sve otpadne vode kako iz naselja tako i iz industrija. Industrijski pogoni koji proizvode tehnološke otpadne vode moraju imati ugrađene uređaje za predtret‐
man otpadnih voda kako bi svoju otpadnu vodu doveli na zadovoljavajuću razinu kakvoće i mogli je ispustiti u kanalizacijsku mrežu ili površinske vodotoke. Manji pogoni kao što su ben‐
zinske crpke, servisi za opravku vozila, klaonice itd. također moraju imati odgovarajući predtre‐
tman svojih otpadnih voda u vidu separatora masti i ulja, taložnika i sl. Za ispuštanje tehnološ‐
kih otpadnih voda u vodotoke poduzeća moraju pribaviti vodnu dozvolu i plaćati vodnu nakna‐
du u skladu sa utvrđenim teretom onečišćenja izraženog preko ekvivalentnog broja stanovnika (EBS). U tablici 9.3 dat je spisak poduzeća sa područja sliva Cetine i Krke koji imaju vodnu dozvolu za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda (AVP JM, 2011). 9.3
POLJOPRIVREDA S obzirom na geografsku lokaciju i pejzažne značajke ovog područja, zemljište se koristi za ra‐
tarsku i stočarsku proizvodnju. Također, značajan dio površine je pod šumama. Poljoprivreda na ovom području ima sve uvjete za intenzivan razvitak zahvaljujući krškim poljima (Duvanjsko, Livanjsko, Kupreško, Glamočko i Grahovsko polje). Iskoristivost oranica je veoma mala, od oko 47.000 ha oranica na području Kantona 10 iskoriš‐
teno je 9.653 ha, ili svega 20,5% raspoloživih oranica (FZS, 2010a). U tablici 9.4 dat je prikaz is‐
korištenosti oranica na općinama sliva za 2009. godinu. Podaci o količinama uporabljenog vješ‐
tačkog gnojiva i sredstava za zaštitu bilja nisu dostupni. U tablici 9.5 prikazani su podaci o ostvarenim prinosima najznačajnijih usjeva i voća na razini Kantona 10 (FZS, 2010). Povrće se najvećim dijelom uzgaja u privatnom sektoru, sa mješovitom proizvodnjom na oranicama i vrtovima. Najznačajnija grana stočarstva Kantona 10 je ovčarstvo sa 42.130 grla, a pored ovčarstva zna‐
čajno je zastupljeno i govedarstvo sa 13.711 grla, te svinjogojstvo sa 4.548 grla. Podaci o broju grla odnose se na brojno stanje na kraju 2009. godine (FZS, 2010). Na ovom području duga je tradicija uzgoja ovaca i proizvodnje mesa, mlijeka, vune, a također i prerade u sir, kiselo mlije‐
ko, janjeće meso, itd. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 79 Tablica 9.3 Izdane vodne dozvole za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda (Kanton 10) Poduzeće Godina izdavanja
Zovko Oil d.o.o. Žepče 2011 PAPIC d.o.o. Tomislavgrad 2011 Nestro Petrol a.d. Banja Luka 2011 Farma Tomislavgrad d.o.o. Tomislavgrad 2011 Benzinska crpka Kablici, Livno Zbarišce&BM d.o.o. Livno 2010 Benzinska crpka Grahovo, Bosansko Grahovo Zbarišce&BM d.o.o. Livno 2010 Benzinska crpka Bila, Livno Zbarišce&BM d.o.o. Livno 2010 Separacija Pržine d.o.o. Bosansko Grahovo 2010 Pudić‐Benz d.o.o. Tomislavgrad 2010 Ivan Vidović, Livno 2010 Separacija kamenog agregata, Mandino Selo, Tomislavgrad Promet Šarac d.o.o. Tomislavgrad 2010 Separacija kamenog agregata, Lipa, Tomislav‐
grad Separacija Gabrić d.o.o. Tomislavgrad 2010 Finalna obrada kamena, Stipanići, Tomislav‐
grad Klesarstvo Marić d.o.o. Tomislavgrad 2010 Kapis TKT d.o.o. Tomislavgrad 2010 Benzinska crpka Korita, Tomislavgrad Papić d.o.o. Tomislavgrad 2010 Benzinska crpka Tomislavgrad Papić d.o.o. Tomislavgrad 2010 Čečura Mato, Livno 2010 Budić AB d.o.o. Tomislavgrad 2010 Vran‐Dukić d.o.o. Tomislavgrad 2010 Sučić Želimir, Livno 2010 Proizvodnja sokova i bezalkoholnih pića, Livno Bivis d.o.o. Livno 2010 Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, Livno
Mljekara Livno d.o.o. Livno 2009 Mladen Mihaljević, Livno 2009 Eko‐Flora d.o.o. Kupres 2009 Separacija Pržine d.o.o. Bosansko Grahovo 2009 Punionica plina, Tomislavgrad Papić d.o.o. Tomislavgrad 2009 Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, To‐
mislavgrad Mljekara Suša d.o.o. Livno 2009 Puđa & Perković d.o.o. Livno 2009 Farma Tomislavgrad d.o.o. Tomislavgrad 2008 Herga Nedeljko, Livno 2008 Kapis d.o.o. 2008 Objekat za koji je izdana vodna dozvola Benzinska crpka Mokronoge, Tomislavgrad Autopraonica, Tomislavgrad Benzinska crpka Šuica, Tomislavgrad Proizvodnja mesa i mlijeka, Tomislavgrad Proizvodnja betona Žabljak, Livno Benzinska crpka Tomislavgrad Autopraonica, Livno Tvornica kablova, Tomislavgrad Autopraonica, Livno Benzinska crpka Tomislavgrad Separacija kamenog agregata i proizvodnja betona, Tomislavgrad Autopraonica, Livno Objekat za obradu drveta, Livno Prerada mlijeka i mliječnih proizvoda, Kupres Proizvodnja betona, Livno Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, Livno
Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, Tomislavgrad Autopraonica, Livno Tvornica kabela, Tomislavgrad Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 80 Tablica 9.4 Površine oranica (ha) po načinu korištenja u općinama Kantona 10 Zasijana površina Općina Industr. Povrtno bilje bilje Ugari Neobrađ. oranice i bašte Ukupno zasijano Žito Bos. Grahovo 95 53 – 38 4 – – 3.052 Drvar 190 75 – 95 20 – – 2.359 Glamoč 1.265 918 – 280 67 – – 5.779 Kupres 308 265 – 31 12 – – 8.897 Livno 5.333 2.920 – 305 2.108 5 2.500 4.111 Tomislavgrad 2.462 1.528 – 204 730 20 – 11.306 953 2.941 25 2.500 35.504 Ukupno 9.653 5.759 – Napomena: Podaci iz 2009. godine (FZS, 2010a) Krmno bilje Ostalo u oranica‐
ma Na projektnom području postoji više mljekara koje otkup sirovina vrše od farmi i sitnih proiz‐
vođača. Iako područje Kantona 10 ima značajne površine kvalitetnih pašnjaka i livada sa razno‐
likom vegetacijom, te je s tim pogodno za razvoj stočarstva, iskorištenost stočarskih površina je na niskoj razini. Tablica 9.5 Ostvareni prinosi usjeva i voća u 2009. godini na području Kantona 10 Usjevi Krumpir Požnjevena Prinos (tona)
površina (ha)
Voće Broj rodnih stabala Prinos (tona)
662 13.336 Šljive 73.910 1.426 Travno‐djetelinska smjesa 2.126 7.156 Jabuke 16.600 188 Ječam 3.337 7.198 Orasi 15.795 145 Pšenica 1.373 4.882 Kruške 7.432 89 Kukuruz za krmu 103 2.270 Višnje 1.400 20,7 Kupus i kelj 78 1.731 Trešnje 1.690 21 9.4
OSTALE GOSPODARSKE DJELATNOSTI Od ostalih značajnih gospodarskih djelatnosti bitno je spomenuti sustave za proizvodnju elek‐
trične energije. Sadašnje stanje u proizvodnji električne energije prikazano je u točki 16.6 ovog karakterizacijskog izvještaja, dok su planovi izgradnje i razvoja energetskog sektora prikazani u točki 17.1.4. Turizam kao grana gospodarstva bilježi stalni rast na globalnoj razini, a tako i na projektnom području gdje je prepoznat kao značajan sektor gospodarstva. Iako ovaj sektor nije dovoljno is‐
korišten, što je obilježje i ostalih područja u BiH, on predstavlja značajnu perspektivu u ukup‐
nom razvoju. Prema podacima FZS‐a u 2009. godini, Kanton 10 je posjetilo 2.165 inozemnih i 2.054 domaćih turista (FZS, 2010). Područje posjeduje više turističkih zona za razvoj zimskog, planinskog, seoskog, kulturno‐povijesnog i sportsko‐rekreativnog turizma. Ulaganja u sektor turizma se počinju intenzivirati, o čemu govori podatak o povećanju turističkih kapaciteta. Tako se u 2009. godini izgradnjom novih hotela, motela i turističkih naselja broj ležajeva povećao i iznosi 616, dok je prethodne 2008. godine taj broj iznosio 248 ležajeva (FZS, 2010). Potrebno je Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 81 spomenuti da kvalitet samog smještaja i njegove standardizacije na razini svjetskih kriterija i trendova ipak zaostaje. 10
ANALIZA ZNAČAJNIH PRITISAKA I UTJECAJA NA POVRŠINSKA VODNA TIJELA U ovom poglavlju je prikazana analiza pritisaka na slivu Cetine i Krke u FBiH (točka 10.1), na temelju koje je data procjena mogućih utjecaja ljudskih aktivnosti na vode i o vodi ovisne eko‐
sustave na području FBiH (točka 10.2). Također je data procjena prekograničnih pritisaka i ut‐
jecaja na sliv Cetine i Krke u RH (točka 10.3). Na temelju provedenih analiza, procijenjen je rizik nepostizanja dobrog stanja voda na kraju prvog ciklusa upravljanja (točka 10.4). 10.1
ANALIZA PRITISAKA NA SLIVU CETINE I KRKE U FBIH Pritisci na površinska vodna tijela su u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja podijeljeni u tri skupine: ƒ opterećenje onečišćujućim tvarima, ƒ hidromorfološki pritisci, ƒ izmjene hidrološkog režima. 10.1.1
Opterećenje onečišćujućim tvarima Opterećenje onečišćujućim tvarima nastaje od ispuštanja otpadnih voda stanovništva, od indu‐
strija i poslovnih subjekata, te poljoprivrednih djelatnosti. U ovoj točki prikazani su najznačajni‐
ji rezultati analize opterećenja, a detaljniji prikaz rezultata dat je u dodatku 2 (točka 4.1.1). 10.1.1.1 Stanovništvo Ispuštanje onečišćujućih tvari od stanovništva u površinska vodna tijela dešava se na dva nači‐
na: točkastim ispuštanjem iz javnih kanalizacijskih sustava i rasutim ispustima u naseljima koja se nalaze pored vodotoka, a koja nemaju sustave odvodnje već se otpadne vode ispuštaju u septičke jame odnosno u tlo, a zatim posredno dospijevaju u površinske vode. Točkasti ispusti putem kanalizacijskih sustava Izračunato opterećenje onečišćujućim tvarima koje se ispuštaju putem kanalizacijskih sustava prikazano je u tablici 10.1. Ispuštanje otpadnih voda i onečišćujućih tvari putem kanalizacijskih sustava utvrđeno je na tri vodna tijela: BA_CE_BI, BA_CE_KO_1 i BA_CE_SU_2. Sva tri vodna ti‐
jela u svom izravnom slivu imaju općinska središta (Livno, Tomislavgrad i Bosansko Grahovo) koja imaju djelomično izgrađenu kanalizacijsku mrežu. Lokacije ispuštanja otpadnih voda su u relativnoj blizini ovih općinskih središta, a na istim mjestima se vrši i ispuštanje otpadnih voda od pražnjenja (održavanja) septičkih jama. Broj kućanstava za koje se godišnje izvrši barem je‐
dno pražnjenje septičkih jama nije bilo mogućno utvrditi jer se ne vodi precizna evidencija sa tom svrhom. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 82 Tablica 10.1 Opterećenje površinskih vodnih tijela onečišćujućim tvarima Površinsko vod‐
no tijelo Stanovništvo priključeno na kanali‐ Stanovništvo koje ispušta otpadne zaciju vode u septičke jame i tlo TN TP BPK5 KPK TSS TN TP BPK5 KPK TSS Industrije i poslovni subjekti TN TP BPK5 KPK TSS Poljoprivreda – stočarstvo TN TP BPK5 KPK Poljoprivreda – ratarstvo TN TP BA_CE_BI 50,37 8,40 251,85 461,73 230,86
6,14 0,86 30,30 55,56 22,22 4,070 1,250 77,347 151,86 34,348
3,0 0,5 28,5 98,7 BA_CE_BI_ST 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2,32 0,33 11,43 20,96 0,097 0,060 7,449 10,804 2,176 4,2 0,7 41,9 144,8 2,289 0,078 BA_CE_BI_ZA 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 5,48 0,77 27,05 49,60 19,84 0,082 0,015 0,480 14,331 1,969 2,2 0,4 21,4 74,0 0,325 0,011 BA_CE_DRI 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,061 0,008 3,632 6,450 0,817 0,6 0,1 6,1 21,0 0,440 0,015 BA_CE_JAZ 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2,53 0,36 12,48 22,89 9,15 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2,2 0,4 24,8 85,9 2,186 0,075 BA_CE_JLBL 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,25 0,18 6,16 11,29 4,52 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 3,2 0,5 31,2 107,8 1,787 0,061 BA_CE_KJ 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,3 0,0 3,7 12,6 1,188 0,041 BA_CE_KO_1 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,95 0,13 4,70 8,61 3,44 0,018 0,001 0,51 0,774 0,225 0,8 0,1 8,2 28,2 0,222 0,008 BA_CE_KO_2 2,63 0,44 13,14 24,09 12,05 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,0 0,2 9,7 33,7 1,728 0,059 BA_CE_LIP 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,0 0,0 0,0 0,0 0,033 0,001 BA_CE_MA_1 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,0 0,0 0,0 0,0 0,313 0,011 BA_CE_MA_2 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,0 0,0 0,0 0,0 0,055 0,002 BA_CE_MA_3 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2,05 0,29 10,12 18,55 7,42 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,6 0,1 6,0 20,8 0,075 0,003 BA_CE_MI_1 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,39 0,20 6,88 12,62 5,05 0,157 0,048 7,5 14,182 2,361 1,2 0,2 11,9 41,2 0,442 0,015 BA_CE_MI_2 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,562 0,094 2,808 5,147 2,573 0,4 0,1 4,9 16,9 1,453 0,050 BA_CE_OS 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,63 0,09 3,09 5,66 2,26 0,158 0,011 0,242 0,875 0,916 0,1 0,0 0,8 2,6 0,444 0,015 BA_CE_PL 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,2 0,2 12,2 42,0 1,655 0,057 BA_CE_RI 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 7,36 1,03 36,32 66,58 26,63 0,32 0,19 17,86 28,28 3,47 4,7 0,8 48,0 166,8 2,682 0,092 BA_CE_RKBBL 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,65 0,23 8,15 0,00 0,00 0,00 0,00 1,7 0,3 17,0 58,7 BA_CE_SU_1 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 3,67 0,51 18,10 33,18 13,27 0,036 0,002 1,028 1,488 0,450 4,4 0,7 43,7 152,2 3,749 0,129 BA_CE_SU_2 11,83 1,97 59,13 108,41 54,20 15,22 2,14 75,08 137,64 55,06 0,309 0,016 10,581 15,304 3,939 4,1 0,7 41,8 145,1 1,432 0,049 BA_CE_SU_DR 0,00 0,00 0,00 0,79 27,94 51,22 20,49 1,5 0,3 16,1 55,8 0,00 0,00 5,66 14,94 8,38 5,97 0,00 Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,528 0,052 0,427 0,015 1,755 0,060 83 Površinsko vod‐
no tijelo Stanovništvo priključeno na kanali‐ Stanovništvo koje ispušta otpadne zaciju vode u septičke jame i tlo Industrije i poslovni subjekti Poljoprivreda – stočarstvo Poljoprivreda – ratarstvo TN TP BPK5 KPK TSS TN TP BPK5 KPK TSS TN TP BPK5 KPK TSS TN TP BPK5 KPK TN TP BA_CE_TOJAR 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,0 0,2 10,3 35,7 2,749 0,094 BA_CE_TOJAR_JAR
0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,08 0,15 5,34 9,79 3,91 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2,2 0,4 22,0 76,0 1,696 0,058 BA_CE_TO_JA 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,24 0,03 1,20 2,20 0,88 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,3 0,1 3,4 11,9 0,551 0,019 BA_CE_VR 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 3,3 0,5 29,9 103,9 0,465 0,016 BA_CE_ZK 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,25 0,04 1,23 2,26 0,90 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,4 0,2 13,8 47,7 2,531 0,087 BA_KR_BU 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,17 0,02 0,82 1,51 0,60 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,1 0,0 1,2 4,2 0,182 0,006 BA_KR_BU_DP 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,02 0,00 0,08 0,15 0,06 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,0 0,0 0,0 0,0 0,095 0,003 BA_KR_BU_MR 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,02 0,03 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,1 0,0 0,9 3,2 0,114 0,004 Ukupno: 64,82 10,80 324,12 594,22 297,11 58,06 8,15 286,48 525,22 210,09
5,87 1,69 129,44 249,47 53,24 45,8 7,8 459,3 1.591,4 34,591 1,186 Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 84 Najveći onečišćivač je kanalizacijski sustav grada Livna, kojim se prikupljaju, odvode i ispuštaju otpadne vode za oko 11.500 stanovnika. Kanalizacijskim sustavom grada Tomislavgrad otpadne vode ispušta oko 2.700 stanovnika, dok se sustavom odvodnje u Bosanskom Grahovu prikup‐
ljaju otpadne vode od oko 600 stanovnika ovoga grada. Prije rata 1992‐95. godine ovaj poslje‐
dnji sustav je uključivao i postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda, ali je ono trenutačno u cijelosti razoreno i van funkcije. Ovdje je važno napomenuti da dio kanalizacijskog sustava Kup‐
resa obuhvaća prostor unutar granice sliva rijeke Cetine u FBiH. Međutim, otpadne vode sa tog i preostalog dijela sustava ispuštaju se nizvodno od Kupresa i to u slivno područje rijeke Save, te stoga ove otpadne vode nisu bile predmet ovog izračuna. Rasuti ispusti – septičke jame i izravno ispuštanje u tlo Pritisak od onečišćenja iz septičkih jama odnosno od izravnog ispuštanja otpadnih voda u tlo za dio naselja koja se nalaze uz vodotoke prikazan je u tablici 10.1. Iz tablice 10.1 se uočava da neka površinska vodna tijela uopće ne primaju teret onečišćenja od stanovništva koje ispušta otpadne vode u septičke jame i tlo, jer na tim vodnim tijelima nema naselja u blizini vodotoka. Površinska vodna tijela Šuica nizvodno od Drine (BA_CE_SU_2) i Bistrica (BA_CE_BI) imaju naj‐
veće terete onečišćenja, što je rezultat većeg broja stanovnika u naseljima koja nemaju sustave za prikupljanje i odvođenje otpadnih voda. Značajan pritisak je također utvrđen i na površin‐
skom vodnom tijelu Ričina/Buško Blato. 10.1.1.2 Industrije i poslovni subjekti Procjena tereta onečišćenja tj. pritisaka od industrija i drugih proizvodnih pogona i komercijal‐
nih onečišćivača na slivnom području Cetine i Krke prikazana je u tablici 10.1. Iz ove analize se uočava da vodno tijelo Bistrica (BA_CE_BI) ima najveći unos tereta onečišćenja. Naime, proma‐
trano za cjelokupno područje sliva Cetine i Krke, na ovo vodno tijelo otpada od 60‐80% tereta onečišćenja ovisno o kojem je pokazatelju riječ. Na vodnom tijelu Bistrica najveće sudjelovanje glede unosa onečišćenja ima Mljekara Livno d.o.o., ali pored nje je tu još 7 onečišćivača koji ta‐
kođer doprinose da ovo vodno tijelo bude najopterećenije vodno tijelo od ispuštanja tehnološ‐
kih otpadnih voda. Vodno tijelo Milač nizvodno od ušća Ribnjaka (BA_CE_MI_2) također je re‐
lativno opterećeno ispuštanjem tehnoloških otpadnih voda od Športsko‐rekreacijskog centra Čajuša d.o.o. i farme Gojevine. Pored ova dva vodna tijela, i vodno tijelo Šuica nizvodno od uš‐
ća Drine (Ba_CE_SU_2) također prima nešto značajni teret od otpadnih voda iz 6 industrijskih pogona koji se nalaze u njegovom slivu. Ovi industrijski onečišćivači su pretežno smješteni u neposrednoj blizini Tomislavgrada. Vodeći tip poslovnih objekata po broju zastupljenosti na razmatranom području sliva Cetine i Krke su benzinske crpke koje su registrirane na devet lokacija, tako da čine 27 % od ukupnog broja analiziranih subjekata. Tu je potom registrirano pet industrija za preradu mlijeka i mliječ‐
nih proizvoda, koje čine 15 % od svih poslovnih subjekata na slivu. 10.1.1.3 Poljoprivreda Stočarstvo Prosječni broj uvjetnih grla po hektaru poljoprivrednih površina na slivu je 0,11 UG/ha, što ukazuje na vrlo slabu intenzivnost stočarske proizvodnje na slivnom području Cetine i Krke (HPK, 2009). Tek na tri sliva vodnih tijela ovaj pokazatelj je veći od 0,50 UG/ha, ali i ove vrijed‐
nosti ukazuju na nisku do srednju intenzivnost. Rezultati izračuna opterećenja onečišćujućim tvarima od stočarstva pokazuju da su najveća op‐
terećenja na vodnim tijelima: Ričina/Buško Blato, Šuica uzvodno od ušća Drine, Šuica nizvodno od ušća Drine, Sturba i Vrba (tablica 10.1). Radi se o vodnim tijelima koja zahvaćaju veću povr‐
šinu krških polja sa plodnim ravnicama, što čini dobru osnovu za bavljenje stočarstvom. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 85 Nekoliko površinskih vodnih tijela uopće ne prima opterećenje onečišćujućim tvarima od sto‐
čarstva, kao što su Mandak uzvodno od akumulacije Mandak, Mandak/akumulacija Mandak, Lipa i Dulerski potok. Ovo je rezultat činjenice da se na tim vodnim tijelima ne nalaze naselja, kao ni razvijene stočarske aktivnosti. Općenito se može reći da većina produkcije onečišćujućih tvari od stočarstva potječe od gove‐
da i muznih krava, jer čak 74% uvjetnih grla čine ove dvije kategorije životinja. Ratarstvo Rezultati izračuna onečišćenja kojeg površinska vodna tijela prime kao posljedicu ratarske po‐
ljoprivredne proizvodnje, odnosno primjene vještačkih gnojiva (tablica 10.1), pokazuju da naj‐
veći teret onečišćenja primaju vodna tijela sa velikim poljoprivrednim površinama na pripada‐
jućim slivovima (Šuica uzvodno od ušća Drine, Ričina/Buško blato, Tovarnica‐Jaruga i Ždralo‐
vački kanal). Ova vodna tijela su dijelovi krških polja sa velikim površinama obradivog zemljišta. Ovaj dio izračuna treba uzeti sa značajnom rezervom jer je proveden na temelju dosta oskud‐
nih podataka o količinama gnojiva koje se koriste na slivnom području i veličini obrađenih pov‐
ršina. 10.1.1.4 Zaključak Usporedni pregled pritisaka iz različitih izvora od ispuštanja onečišćujućih tvari u površinska vodna tijela sliva Cetine i Krke u FBiH prikazan je u tablici 10.2 i u dodacima B.15.1 do B.15.5 ovog karakterizacijskog izvještaja. Tablica 10.2 Ukupno opterećenje površinskih vodnih tijela onečišćujućim tvarima TN Izvor onečiš‐
ćenja (t/god) (%) TP BPK5 KPK TSS (t/god)
(%) (t/god)
(%) (t/god) (%) (t/god)
(%) Kanalizacija 64,82 30,99 10,80 36,49 324,12 27,02 594,22 20,07 297,11 53,01 Septičke jame 58,06 27,76 8,15 27,52 286,48 23,89 525,22 17,74 210,09 37,49 Stočarstvo 45,80 21,90 7,78 26,27 459,32 38,30 1.591,41 53,76 0,00 0,00 Ratarstvo 34,59 16,54 1,19 4,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Industrije 5,87 2,81 1,69 5,72 129,44 10,79 249,47 8,43 53,24 9,50 Ukupno 209,15 100,00 29,61 100,00 1.199,37 100,00 2.960,32 100,00 560,44 100,00
Prema dobivenim rezultatima, najznačajniji izvor pritisaka jesu kućanstva koja otpadne vode ispuštaju putem kanalizacijskih sustava. Od pet analiziranih pokazatelja, ispuštanje iz kanaliza‐
cijskih sustava je najznačajniji izvor pritisaka prema tri pokazatelja (TN, TP, TSS), dok i kod pre‐
ostala dva (BPK5 i KPK) također ima značajno učešće. Kada se promatraju pokazatelji BPK5 i KPK, najznačajniji izvor pritisaka su stočarske aktivnosti na slivu. Potrebno je napomenuti da značajan postotak onečišćenja u površinske vodotoke dolazi od kućanstava koja otpadne vode zbrinjavaju putem septičkih jama odnosno ispuštanjem izravno u tlo (27,76% za TN i 37,49% za TSS). Bitno je napomenuti da onečišćenje iz industrijskih i poslovnih subjekata ima relativno malo učešće u ukupnom unosu onečišćujućih tvari. Ovo učešće kreće se od 2,81% za TN do maksi‐
malno 10,79% kolika je njegova vrijednost za BPK5. Navedene vrijednosti ukazuju na relativno slabo razvijenu industriju, s obzirom da kod zabilježenih industrija i poslovnih subjekata nije registrirano značajno pročišćavanje otpadnih voda prije njihovog ispuštanja. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 86 Ratarske aktivnosti također imaju dosta mali utjecaj na ukupne pritiske na slivu, izuzev kod TN (16,54% ukupnog pritiska). Potrebno je uočiti da je stupanj obrađenosti poljoprivrednog zem‐
ljišta u slivu veoma nizak, tako da pri mogućem povećanju ratarskih aktivnosti u budućnosti može doći do povećanja pritisaka iz ovog izvora. 10.1.2
Hidromorfološki pritisci Najznačajniji hidromorfološki pritisci na slivnom području Cetine i Krke nastali su kao rezultat ljudskih aktivnosti sa ciljem: ƒ uređenja voda i zaštite od štetnog djelovanja voda, ƒ hidroenergetskog korištenja voda, i ƒ hidromelioracijskog odvođenja voda. 10.1.2.1 Uređenje voda i zaštita od štetnog djelovanja voda Sukladno članku 80. Zakona o vodama (FBiH, 2006), pod uređenjem voda smatra se održavanje vodotoka i vodnog dobra, kao i drugi radovi kojima se omogućava kontrolirani i neškodljivi pro‐
tok vode, dok se zaštita od štetnog djelovanja voda odnosi na obranu od poplava i leda na vo‐
dotocima i zaštitu od erozije i bujica (članak 85. ZOV‐a). Na slivnom području Cetine i Krke izvedeno je nekoliko sustava za uređenje voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda. Najveći broj su manji sustavi koji su namijenjeni za uređenje voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda u naseljima. Tako je rijeka Bistrica regulirana kroz grad Liv‐
no, vodotok Mandak nizvodno od akumulacije Mandak, vodotok Plovuća na dionici gdje je iz‐
građen kanal Drinovac, dok su regulacijske građevine za zaštitu od poplava (nasipi) izgrađene na rijeci Bistrici nizvodno od Livna, rijekama Sturbi i Žabljaku. Zaštiti od poplava i bujica također služi i akumulacija Mandak, koja je izvedena izgradnjom brane na ovom vodotoku. U tablici 10.3 prikazani su osnovni podaci o značajnijim izgrađenim objektima sustava za ure‐
đenje voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda na slivnom području. Tablica 10.3 Značajniji izgrađeni objekti sustava za uređenje voda i zaštitu od štetnog djelo‐
vanja voda Vodno tijelo Kod Regulacija vodotoka (km)
Obrambeni nasipi (km) Akumulacije (106 m3) BA_CE_BI 1,4 1,2 – Sturba BA_CE_BI_ST – 2,0 – Žabljak BA_CE_BI_ZA – 1,4 – BA_CE_DRI 3,5 – – Mandak/akumulacija Mandak BA_CE_MA_2 – – 3,5 Mandak nizvodno od brane Mandak
BA_CE_MA_3 1,1 – – Naziv Bistrica uzvodno od ušća Žabljaka Kanal Drinovac Jedan dio ovih objekata su dijelovi višenamjenskih sustava, kao što je sustav HE Orlovac, čija temeljna namjena je proizvodnja električne energije, ali kojim je također postignuta zaštita od poplava u jugoistočnom dijelu Livanjskog polja. Kao višenamjenski objekti u okviru sustava HE Orlovac izdvajaju se akumulacija Mandak, regulacija vodotoka Mandak nizvodno od akumulaci‐
je, te kanal Drinovac. Građevine za uređenje voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda registrirane su na šest vodnih tijela površinskih voda (BA_CE_BI, BA_CE_BI_ST, BA_CE_BI_ZA, BA_CE_DRI, BA_CE_MA_2 i Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 87 BA_CE_MA_3). Od toga su na tri TPoV utvrđeni veoma mali pritisci, tako da je hidromorfološko stanje tih vodnih tijela visoko ili dobro. Na tri vodna tijela površinskih voda je zbog izvedenih regulacijskih građevina hidromorfološki pritisak toliko veliki da su TPoV u lošem stanju, pa su stoga ova vodna tijela proglašena značajno izmijenjenim. Radi se o TPoV Kanal Drinovac (BA_CE_DRI), Mandak/akumulacija Mandak (BA_CE_MA_2), te Mandak nizvodno od brane Mandak (BA_CE_MA_3). 10.1.2.2 Hidroenergetsko korištenje voda Jedno od najznačajnijih korištenja vode na slivnom području Cetine i Krke je hidroenergetsko korištenje u okviru sustava HE Orlovac. U okviru ovoga sustava, koji je pušten u pogon 1975. godine, izgrađeni su slijedeći značajniji objekti (HEP, 1995): (i) akumulacija Buško Blato, koja je nastala izvođenjem nasutih brana Kazaginac i Podgradina, (ii) akumulacija Mandak, (iii) kom‐
penzacijski bazen Lipa, (iv) sustav kanala i ustava za odvođenje površinskih voda iz jugoistoč‐
nog dijela Livanjskog polja, (v) reverzibilni kanal Buško Blato‐Lipa, (vi) crpna postaja Buško Bla‐
to, (vii) dovodni tunel HE Orlovac sa pratećim objektima, (viii) strojarnica HE Orlovac. Osnovni podaci o akumulacijama prikazani su u tablici 10.4. Tablica 10.4 Osnovni podaci o akumulacijama sustava HE Orlovac Akumulacija Buško Blato Mandak Lipa Vodotok Volumen (106 m3) Površina (km2) Max. kota us‐
pora (m.n.m.) Ričina 785 56 716,40 Mandak 3,5 0,42 775,50 – 1,38 0,65 704,00 Upravitelj Crpna stanica Buš‐
ko Blato d.o.o. Tomislavgrad Navedeni objekti najvećim dijelom se nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine (FBiH), odnosno Livanjskog polja, dok se dio dovodnog tunela i strojarnica HE Orlovac nalaze na teritoriju Repu‐
blike Hrvatske. Najznačajnija namjena hidroenergetskog sustava Orlovac je proizvodnja električne energije za potrebe Hrvatske elektroprivrede d.d. odnosno Republike Hrvatske. Instalirani kapacitet ovog energetskog postrojenja je 237 MW, a proizvodnja električne energije se vrši na tri vertikalna agregata sa turbinama tipa Francis. Instalirana protoka ovog postrojenja je 3x23,3 m3/s odnos‐
no 70 m3/s. Godišnja proizvodnja električne energije u posljednjih 30‐tak godina iznosi oko 200‐500 GWh (Goić i ostali, 2001). Sustav radi na način da se vode iz jugoistočnog dijela Livanjskog polja prikupljaju mrežom kana‐
la i dopremaju do kompenzacijskog bazena Lipa, odakle se dovodnim tunelom upućuju na stro‐
jarnicu HE Orlovac. Pri dotjecanjima vode iz Livanjskog polja većim od 70 m3/s višak vode se re‐
verzibilnim kanalom Buško Blato‐Lipa doprema do akumulacije Buško Blato. Crpna postaja Bu‐
ško Blato se u ovisnosti od razine vode u akumulaciji i reverzibilnom kanalu koristi za punjenje i pražnjenje akumulacije. Radom ovog sustava na teritoriju BiH u cijelosti upravlja Hrvatska elektroprivreda d.d. putem poduzeća Crpna stanica Buško Blato d.o.o. koje je registrirano u Tomislavgradu. Pored korištenja za proizvodnju električne energije, bilo je planirano da se sustav HE Orlovac koristi i za obranu od poplava jer značajno utječe na promjenu vodnog režima u jugoistočnom dijelu Livanjskog polja, potom za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta u sušnim razdoblji‐
ma, a djelomice i za vodoopskrbu stanovništva. Danas ovaj sustav služi za zaštitu od štetnog djelovanja voda i vodoopskrbu iz akumulacije Mandak, dok se pretežno ne koristi za navodnja‐
vanje. Prije izgradnje ovog sustava, na ovom području su bile česte poplave u zimskom razdob‐
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 88 lju velikih voda koje su se javljale na nekoliko lokacija, prije svih na području Buškog Blata, te na Čajićkoj pretponorskoj retenciji u središnjem dijelu Livanjskog polja. Pojava poplava poslje‐
dica je vrlo složenog režima otjecanja u krškom sustavu Livanjskog polja, i ograničenog kapaci‐
teta ponora kojim se vode dreniraju prema slivu rijeke Cetine u Republici Hrvatskoj. Izgrad‐
njom sustava HE Orlovac se velike vode odvode u akumulaciju Buško Blato, čime je problem plavljenja ovoga prostora riješen. Bilo je planirano da se u drugoj fazi izgradnje sustava HE Orlovac izvedu objekti za korištenje voda sjeverozapadnog dijela Livanjskog polja na području Ždralovca i Čaprazlija, ali ovaj dio planiranog sustava nije izveden. 10.1.2.3 Hidromelioracijsko odvođenje voda Hidromelioracijsko odvođenje voda vrši se na nekoliko područja unutar sliva Cetine i Krke kako bi se omogućilo brže i pogodnije otjecanje površinskih ili podzemnih voda, te osigurali povoljni‐
ji uvjeti za poljoprivredno korištenje zemljišta i obavljanje gospodarskih i drugih djelatnosti. Najznačajniji lokaliteti su: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Veliki Ždralovac u Livanjskom polju, Mali Ždralovac u Livanjskom polju, Jagme u Livanjskom polju, te Glibine u Duvanjskom polju. Na lokalitetu Veliki Ždralovac u Livanjskom polju odvođenje voda vrši se Ždralovačkim kanalom u cilju smanjenja razine podzemnih voda na tom prostoru kako bi se moglo vršiti vađenje tre‐
seta. Eksploatiranje treseta vrši poduzeće FINVEST Ždralovac d.o.o. Bosansko Grahovo, a ovo poduzeće je 10.05.2007. godine potpisalo 30‐godišnji koncesijski ugovor sa Kantonom 10 (URI FBiH, 2011). Prema koncesijskom ugovoru, korisniku je dodijeljena eksploatacijska površina od oko 800 ha, a vađenje treseta trenutačno se vrši na prostoru veličine oko 150 ha, na kojem je izgrađen sustav površinskih kanala u cilju snižavanja razine podzemne vode i isušivanja treseta. Prema raspoloživim informacijama, za ovu gospodarsku aktivnost nije pribavljena vodna doz‐
vola sukladno članku 109. ZOV‐a i članku 3. Pravilnika o sadržaju, obliku, uvjetima, načinu izda‐
vanja i čuvanja vodnih akata (FBiH, 2008a), kao ni okolinska dozvola prema članku 68. Zakona o zaštiti okoliša (FBiH, 2003) i članku 4. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (FBiH, 2004). Južno od područja eksploatacije treseta nalazi se područje tresetišta Mali Ždralovac, na kojem je prije rata 1992‐95. godine izgrađen hidromelioracijski sustav za odvodnju površinskih i pod‐
zemnih voda sa ciljem prenamjene korištenja prirodnog tresetišta za poljoprivredu. Ovo hid‐
romelioracijsko područje obuhvaća prostor od oko 1.200 ha, i na njemu je izgrađen sustav pov‐
ršinskih kanala sa ustavama. Danas se ovaj sustav ne koristi, ali je područje pretežno isušeno, a zastupljeno je vlažnim livadama na kojim treseta gotovo da nema. Ovo područje se plavi tije‐
kom vlažnog razdoblja godine, kada dođe do formiranja pretponorske retencije Kazanci (IHGF, 2011). Na području Jagme, u jugoistočnom dijelu Livanjskog polja, također je izgrađen hidromeliora‐
cijski sustav za osiguranje uvjeta za poljoprivredno korištenje zemljišta. Odvodnja područja od oko 1.600 ha vrši se sustavom površinskih kanala, kojima se prikupljene vode ispuštaju u kana‐
le hidroenergetskog sustava Orlovac. U središnjem dijelu Duvanjskog polja, na lokalitetu Glibine kod naselja Kolo i Ćavarov Stan, iz‐
veden je hidromelioracijski sustav na površini od oko 800 ha. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 89 10.1.3
Izmjene hidrološkog režima Na analiziranom prostoru pritisci na hidrološki režim nastaju najčešće zbog slijedećih zahvata: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
zahvaćanje voda za vodoopskrbu, zahvaćanje voda za navodnjavanje, zahvaćanje voda u cilju energetskog korištenja, zahvati na uređenju režima toka (reguliranje rijeka), intenzivna odvodnja za potrebe eksploatacije mineralnih sirovina. U tablici 10.5 dat je pregled količinskog stanja TPoV, pregled pritisaka koji imaju utjecaj na pri‐
rodno stanje, odnosno aktivnosti koje uzrokuju pojavu pritiska na hidrološki režim, kao i preg‐
led pojava koje su uzrokovane pritiscima na vodna tijela. U tablici je dat pregled pritisaka za ona vodna tijela za se raspolagalo odgovarajućim podacima. Međutim, da bi se u cijelosti oni potvrdili neophodna je uspostava stalnog monitoringa. TPoV Bistrica. Sa ovog vodnog tijela jedan dio voda se zahvata za vodoopskrbu grada Livna pit‐
kom vodom. Utjecaj količine zahvaćanja na prosječni protok Bistrice u srednjim vodama iznosi 2,6%, a u malim 26,2%. Utjecaji na kapacitet ogledaju se pretežno u gornjem toku Bistrice, me‐
đutim, nakon ulijevanja gradskih otpadnih voda, nastali utjecaji na kapacitet praktično se poni‐
štavaju. TPoV Kanal Drinovac. Na ovom vodnom tijelu nema izravnog zahvaćanja voda. Utjecaj na hid‐
rološki režim uzrokovan je izvedenom regulacijom vodotoka u svrhu kanaliziranja voda, koje su se tijekom vlažne sezone u ranijim razdobljima izlijevale na području Jagme. Nakon izvedene regulacije, vode sa tog prostora se odvode prema vodotoku Plovuća, odnosno prema kanalu Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa, za potrebe energetskog korištenja na HE Orlovac u RH. TPoV Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa. Ovim kanalom, pored već spomenutih voda koje dotječu iz Ka‐
nala Drinovac, u najvećem dijelu su zahvaćene i vode Plovuće, odnosno melioracionog sustava Jagme. Nakon zahvaćanja, vode se odvode do retencije Lipa, također za potrebu energetskog korištenja na HE Orlovac. TPoV Mandak/akumulacija Mandak. Akumulacija Mandak formirana je na bujičnom vodotoku Mandak, a zapremine je 3,5 hm3 pri maksimalnoj koti uspora. Osnovna namjena joj je regulira‐
nje bujica i obrana od poplava. Na akumulaciji postoji zahvat za mjesni vodovod, ali se zahvaća‐
ju male količine koje ne mogu utjecati na cjelokupni hidrološki režim akumulacije. TPoV Mandak nizvodno od brane Mandak. Na ovom vodnom tijelu su zbog uzvodno formira‐
ne akumulacije u cijelosti izmijenjene prirodne hidrološke značajke. Velike vode su veoma zna‐
čajno smanjene zbog akumuliranja valova velikih voda, a male su pod režimom upravljanja akumulacijom. Naime, u sadašnjim okolnostima novouspostavljeni režim najviše ovisi o načinu upravljanja akumulacijom Mandak. Vode ovog vodnog tijela ulijevaju se u akumulaciju Buško Blato bez energetskog korištenja. TPoV Ostrožac. Vode sa ovog TPoV koriste se za vodoopskrbu lokalnog stanovništva. Zahvaćaju se sve prelivne vode, a kako je vodozahvat bunarskog tipa, prosječna količina zahvaćanja sa iz‐
vorišta Ostrožac iznosi 22,9 l/s, dok je minimalno površinsko otjecanje procijenjeno na svega 17 l/s. TPoV Plovuća. Do izgradnje sustava HE Orlovac, ovim vodnim tijelom je preko Čajićkih ponora odvođen najveći dio voda koje su dotjecale na područje Jagme. Izgradnjom HE Orlovac, iz ovog vodnog tijela se preko kanala Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa vrši zahvaćanje prosječno preko 99% ra‐
spoloživih voda za potrebe energetskog korištenja. Zahvaćanje voda iz Plovuće za navedenu namjenu uvelike je smanjilo valove velikih voda koji su se u prošlosti prelijevali prema središ‐
njem dijelu polja ka rejonu Čaprazlije, i na tom prostoru prouzročili dugotrajne poplave.
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 90 Tablica 10.5 Pritisci na vodna tijela površinskih voda od izmjene hidrološkog režima R. br. Vodna tijela površinskih voda TPoV Naziv 1 Bistrica 2 Sturba 3 Žabljak Kod Karakteristični protoci TPoV (m3/s) Prosječna Postotak zahvatanja (%) Namjena zahvata‐
u odnosu na količina zah‐
nja/aktivnost u zoni vaćanja iz Srednji vi‐
Srednje Minimalne TPoV Min. protok TPoV (m3/s) šeg. protok
vode vode Manifestacija pritiska na TPoV BE‐CE‐BI BE‐CE‐BI‐ST BA‐CE‐BI‐ST 3,500 4,800 2,440 0,343 0,900 0,250 0,090 – – 2,6 – – 26,2 – – Vodoopskrba – – 4 Kanal Drinovac BA‐CE‐DRI 10,740 1,493 – – – Regulacija toka 5 Jaz BA‐CE‐JAZ – – – – – – 6 Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa BA‐CE‐JLBL 11,750 1,493 – – – Regulacija toka BA‐CE‐KJ 1,040 0,000 – – – – Gubitak vode u gornjem toku – – Preusmjeravanje voda za pot‐
rebu HE Orlovac – Preusmjeravanje voda za pot‐
rebe HE Orlovac – BA‐CE‐KO‐1 – – – – – – – BA‐CE‐KO‐2 – – – – – – – BA‐CE‐MA‐1 – – – – – – – BA‐CE‐MA‐2 – – – – – Akumuliranje voda BA‐CE‐MA‐3 – – – – – – – BA‐CE‐MI‐1 0,955 0,195 – – – – Nema registriranih pritisaka BA‐CE‐MI‐2 0,833 0,063 – – – – Nema registriranih pritisaka 7 Kriva Jaruga Korana uzvodno od Bosan‐
8 skog Grahova Korana nizvodno od Bosan‐
9 skog Grahova Mandak uzvodno od aku‐
10 mulacije Mandak Mandak/ akumulacija 11 Mandak Mandak nizvodno od aku‐
12 mulacije Mandak Milač uzvodno od ušća 13 Ribnjaka Milač nizvodno od ušća 14 Ribnjaka Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj Izmjena režima otjecanja u nizvodnom dijelu 91 Vodna tijela površinskih voda TPoV R. br. Naziv Kod Karakteristični protoci TPoV (m3/s) Prosječna Postotak zahvatanja (%) Namjena zahvata‐
u odnosu na količina zah‐
nja/aktivnost u zoni vaćanja iz Srednji vi‐
Srednje Minimalne TPoV Min. protok TPoV (m3/s) šeg. protok
vode vode Presušivanje korita nizvodno od vodozahvata Gubitak voda do presušivanja 15 Ostrožac BA‐CE‐OS 0,206 0,017 0,040 19,4 100 16 Plovuća BA‐CE‐PL 11,780 1,493 11,75 99,7 100 17 Ričina/Buško Blato BA‐CE‐RI 10,200 0,000 – – – – – – – – Energetika 2,290 0,124 – – – – – 5,490 0,000 – – – – – 2,560 – 5,470 0,000 – 0,000 – – 2,95 – – 53,9 – – – – – – – Energetsko korištenje Smanjenje valova velikih voda 0,517 0,000 0,517 100 – Energetsko korištenje Smanjenje valova velikih voda 18 19 20 21 22 23 24 Reverzibilni kanal B. Blato‐ BA‐CE‐RKBBL Lipa Šuica uzvodno od ušća Dri‐
BA‐CE‐SU‐1 ne Šuica nizvodno od ušća BA‐CE‐SU‐2 Drine Drina BA‐CE‐SU‐DR Jaža BA‐CE‐TO‐JA Tovarnica‐Jaruga BA‐CE‐TOJAR Jaruga lijeva pritoka Tovar‐
BA‐CE‐TOJAR‐JAR
nice 25 Vrba BA‐CE‐VR 0,270 0,020 0,02 7,4 100 26 Ždralovački kanal BA‐CE‐ZK 1,880 0,000 – – – BA‐KR‐BU BA‐KR‐BU‐DP BA‐KR‐BU‐MR – – – – – – – – – – – – – – – 27 Butižnica 28 Dulerski potok 29 Mračaj Vodoopskrba Manifestacija pritiska na TPoV Energetika Akumuliranje voda za Skraćivanje toka energetiku Vodoopskrba Vještački režim upravljanja Presušivanje toka nizvodno od vrela u malim vodama Eksploatacija treseta uz Pojave dužih sušnih razdoblja intenzivnu odvodnju – – – – – – Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 92 TPoV Ričina/Buško Blato. Ričina je vodotok koji je povremenog karaktera i koji se u razdoblju kada je aktivan nakon vrlo kratkog toka izravno ulijeva u akumulaciju Buško Blato. Formiranje akumulacije Buško Blato proizvelo je značajno skraćivanje povremenog toka, što je u cijelosti promijenilo i prirodni hidrološki režim. TPoV Reverzibilni kanal Buško Blato‐Lipa. Protok voda kroz ovo vodno tijelo u cijelosti je pod vještačkim režimom upravljanja i isključivo ovisi o režimu rada HE Orlovac. TPoV Tovarnica‐Jaruga. Nakon izgradnje sustava HE Orlovac i kanala Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa učestalost prelijevanja valova velikih voda iz područja Jagmi prema rejonu Čaprazlije značajno je smanjena. U tom smislu na ovom vodnom tijelu došlo je do smanjenja maksimalnih i sred‐
njih protoka. TPoV Jaruga lijeva pritoka Tovarnice‐Jaruge. Za ovo vodno tijelo važi ista konstatacija kao i za Tovarnicu‐Jarugu. Izmjena režima maksimalnih i srednjih protoka nastupila je kao posljedica odvođenja voda sa prostora Jagme za sustav HE Orlovac, odnosno energetskog korištenja vo‐
da. TPoV Vrba. Zahvaćanje voda sa izvora ovog vodnog tijela za vodoopskrbu stanovništva dovelo je do njegovog presušivanja u donjem dijelu toka. Međutim, utjecaj tog vodozahvata na sred‐
nje vode nije značajan i kreće se u prosjeku nešto iznad 7%. TPoV Ždralovački kanal. Ždralovački kanal predstavlja otoku iz tresetišta i močvare Ždralovac. U prirodnom stanju registrirano je njegovo presušivanje u sušnim godinama, u trajanju od 3‐4 mjeseca. Zbog zahvata u dijelu močvare (Mali Ždralovac) u kojem je izvršena melioracija i zna‐
čajno produbljeno korito Ševarove Jaruge (tj. Ždralovačkog kanala), došlo je do promjene u re‐
žimu trajanja sušnih razdoblja i značajne izmjene režima površinskih voda u samoj močvari. Po‐
red toga, zbog intenzivne eksploatacije treseta na prostoru Velikog Ždralovca, pojačana je od‐
vodnja izgrađenom mrežom sekundarnih kanala, koji sakupljaju vodu i dovode do Ždralovačkog kanala. U ovom kanalu se zbog tih aktivnosti značajno mijenjaju kvantitativne značajke, koje dovode do promjena u trajanju sušnih razdoblja. 10.2
PROCJENA UTJECAJA NA SLIVU CETINE I KRKE U FBIH U ovoj točki data je procjena utjecaja ljudskih aktivnosti na površinska vodna tijela i o vodi ovi‐
sne ekosustave. 10.2.1
Utjecaj ispuštenih onečišćujućih tvari na površinska vodna tijela Slivno područje Cetine i Krke ima dobre prirodne preduvjete za poljoprivredu, a reguliranjem vodotoka i izgradnjom kanala za odvodnjavanje stvorili su se uvjeti za intenzivniji razvitak po‐
ljoprivredne proizvodnje pa samim tim i povećanje količine onečišćujućih tvari koje dospijevaju u površinska vodna tijela. Poljoprivreda vrši pojačan pritisak na površinska vodna tijela na ne‐
koliko načina: ƒ Ispiranjem umjetnih i prirodnih gnojiva sa poljoprivrednih parcela padavinama u povr‐
šinska vodna tijela može se prouzročiti njihova eutrofikacija prekomjernim razmnožava‐
njem algi, koje svojim toksinima i pojačanim utroškom kisika mogu izazvati pomor jed‐
nog dijela vodenih vrsta biljaka i životinja. ƒ Ispiranjem pesticida sa poljoprivrednih površina u površinska vodna tijela mnogi toksični spojevi i metali se talože na dnu vodnih tijela, odakle se izravno uključuju u lance ishra‐
ne. Teški metali i njihovi toksični spojevi mogu također prouzročiti pomor vodenih biljnih i životinjskih organizama, ali i kopnenih organizama koji se hrane akvatičnim vrstama. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 93 ƒ Erozijom tla, izazvanom pojačanim procesima dubokog i plitkog oranja i transportom če‐
stica tla u površinska vodna tijela čime se pojačava njihova zamućenost. Ispiranjem čes‐
tica tla ugrožava se stabilnost mikroflore i mikrofaune tla, te se tako prirodni procesi obogaćivanja tla mikro i makroelementima usporavaju ili u cijelosti prekidaju. Sa druge strane, povećana zamućenost površinskih voda izaziva prekid prodora svijetlosti u dublje dijelove vodnih tijela, te tako sprječava procese fotosinteze i pojačava odumiranje bilja‐
ka u površinskim vodnim tijelima. Otpadne vode od stanovništva koje živi u općinskim središtima prikupljaju se u javne kanaliza‐
cijske sustave, ali se te otpadne vode bez ikakvog pročišćavanja ispuštaju u površinska vodna tijela. S obzirom da su ove otpadne vode bogate hranivima (dušik i fosfor) i organskim tvarima, može doći do pogoršanja ekološkog stanja površinskih vodnih tijela, što je na nekoliko vodnih tijela uz veće gradove i registrirano u slivu Cetine i Krke. Usljed značajnijeg ispuštanja otpadnih voda moguća je i pojava eutrofikacije, osobito u vodnim tijelima u kojima su procesi samopro‐
čišćavanja ograničeni ili usporeni. To je slučaj sa TPoV Ričina/Buško Blato, gdje je već prisutan određeni stupanj trofije ovog vodnog tijela. 10.2.2
Utjecaji hidromelioracija na močvarne ekosustave Kao posljedica gospodarskih aktivnosti vađenja treseta na području Velikog Ždralovca, javljaju se različiti utjecaji na ekosustav i biološku raznolikost. Uslijed isušivanja treseta, prostorni obu‐
jam močvare se značajno smanjio, tako da nedirnuto močvarno područje danas postoji samo na sjevernom dijelu Velikog Ždralovca. Na dijelu koji je pod utjecajem hidromelioracijskih ra‐
dova došlo je do promjena u stanju treseta, koje se očituju u slijeganju i zbijanju treseta, pove‐
ćanoj zapreminskoj gustini, te raspadanju i mineralizaciji dreniranog površinskog sloja. Uslijed izmijenjenih hidroloških uvjeta, povremeno se u ljetnim mjesecima javlja samozapaljenje trese‐
ta zbog njegova isušivanja. Zbog navedenih ljudskih aktivnosti javlja se sukcesija močvarnih biljnih zajednica na ovom pod‐
ručju. Močvarna staništa odlikuje veliko bogatstvo biljnih zajednica koje slijedi još veće bogat‐
stvo životinjskih zajednica, posebice zajednice insekata, riba i drugih skupina životinja, čiji je či‐
tav život ili jedan dio života vezan za močvarna staništa. Isušivanjem močvarnih staništa dolazi do nepovratnog gubitka vode, zbog čega se javlja zamjena močvarnih biljnih zajednica sa li‐
vadskim biljnim zajednicama. Gubitkom močvarnih biljnih zajednica dolazi do nepovratnog gu‐
bitka faune akvatičnih i semiakvatičnih životinjskih vrsta. Močvarno stanište Ždralovac je nastalo u specifičnim klimatskim uvjetima na specifičnoj geolo‐
škoj podlozi, te njegova sukcesija, izazvana vađenjem treseta i isušivanjem, dovodi do nepovra‐
tnog gubitka brojnih močvarnih biljnih i životinjskih zajednica i zamjene istih terestričnom bilj‐
nom zajednicom termofilnih livada klase Thero – Brachypodietea Br. – Bl. 47 i terestričnim živo‐
tinjskim populacijama. Prostor Ždralovca, zbog karakterističnog režima voda koji vlada u krškim predjelima, odlikuje i pojava higrofilnih močvarnih livada, koje nestaju dreniranjem vode sa ovih područja a sukcesijom prelaze u termofilne livade klase Thero – Brachypodietea Br. – Bl. 47. Veliki gubitak koji nastaje isušivanjem tresetišta Ždralovac posebno osjećaju ptice močvarice koje sele sa ovog lokaliteta, a brojne ptice na jadranskom migratornom putu zaobilaze ovu lo‐
kaciju koju već od davnina koriste kao odmaralište. 10.2.3
Utjecaj izmjena hidrološkog režima U svrhu sprječavanja godišnjih poplava na području Livanjskog polja, unaprjeđenja poljoprivre‐
dne proizvodnje, te iskorištavanja hidroenergetskog potencijala na ovom području, izgrađen je niz ustava i kanala, izvršeno je zatvaranje rijeka u korita, te je izgrađeno nekoliko hidroakumu‐
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 94 lacija na prostoru Livanjskog polja. Ovi zahvati su izvedeni na dominirajućim vodotocima u Li‐
vanjskom polju: Bistrici, Žabljaku, Sturbi i Mandaku. Ovim zahvatima izmijenjeni su navedeni vodotoci i godišnji režim voda u njima, prvenstveno izgradnjom brojnih odvodnih kanala prema jezeru Lipa i Buškom Blatu. Kako se velike količine vode, posebice u proljetnim i jesenjim mjesecima u godini, odvode iz ovih vodotoka to je značajno utjecalo na floru i faunu u samim prirodnim vodotocima te u nji‐
hovoj bližoj i daljoj okolini. Tako rijeka Plovuća zbog navedenih promjena tijekom godine pos‐
tupno presušuje u njenom koritu, zbog čega nestaju autohtone akvatične vrste flore i faune. Sa druge strane, izgradnjom odvodnih kanala i konstantnog održavanja određene količine vode u njima, te iste akvatične vrste flore i faune navedenih rijeka su dobile priliku za proširenje u no‐
vonastale, vještačke, vodotoke. Veći utjecaj izmijene režima vodotoka u Livanjskom polju izvršen je na kopnene ekosustave. Zbog sprječavanja stalnih, godišnjih, poplava kopneni ekosustavi stalnih ili privremenih močva‐
ra klase Phragmitetea Tx et prsg. 42, reda Phragmitetalia W Koch 26, sveze Magnicaricion W Koch 26, na prostoru Livanjskog polja su postupno pretvoreni u termofilne livade klase Thero – brachypodietea Br. – Bl. 47 sa dominirajućim redom Scorzonero – Chrysopogonetalia H‐ić et Ht (56) 58 u okviru kojeg se izdvajaju brojne sveze (Lakušić i ostali, 1978). Pored navedenih utjeca‐
ja, izazvanih promjenom režima voda na prostoru Livanjskog polja, povremena pojava visokih podzemnih voda, pojava bujičarskih voda u proljetnim i jesenjim mjesecima, te zadržavanje vode na površini i u zemljištu u vrijeme većih padavina prouzročilo je pojavu vegetacije higro‐
filnih livada klase Molinio – Juncetea Br. – Bl. 47 sa dominirajućim redom Molinetalia W Koch 26 i dominirajućom vrstom Moelinia caerula (L.) Moench. – beskoljenka. Izgradnja kanala za odvodnju poplavnih voda izaziva postupan nestanak biljnih zajednica higrofilnih livada i nasta‐
nak mezofilnih biljnih zajednica klase Arhenatheretea Br. – Bl. 47 sa dominirajućim redom Tri‐
folio – Hordeetalia H‐ić 60. Ugrožavanjem i mijenjanjem biljnih zajednica postupno se mijenja i sastav životinjskih popula‐
cija. Najveće promjene svakako osjećaju akvatične i semiakvatične vrste životinja. Izgradnja us‐
tava sprječava širenje akvatičnih vrsta, dok su semiakvatične vrste manje ugrožene. Kako se veće promjene osjete u dijelu Livanjskog polja koji je bliže jezerskim ekosustavima i ljudskim naseobinama, one ne izazivaju veći utjecaj na prirodu. Izuzetak od ovog čini režim vo‐
da rijeke Plovuće, koja zbog izgradnje sustava ustava u svom donjem dijelu toka s vremena na vrijeme presušuje, te se tako izravno ugrožavaju biljne i životinjske populacije u samom koritu i oko korita rijeke. 10.3
PROCJENA PREKOGRANIČNIH PRITISAKA I UTJECAJA NA SLIV CETINE I KRKE U RH Na području Bosne i Hercegovine nalazi se značajan dio površine sliva rijeke Cetine (oko 63,43% odnosno 2.655 km2), dok je udio sliva rijeke Krke u BiH u ukupnoj površini slivnog pod‐
ručja ove rijeke značajno manji (oko 3,1%, odnosno 84 km2). Navedeni podaci ukazuju da ljuds‐
ke aktivnosti na području BiH mogu imati određenog utjecaja na stanje vodnih resursa u Repu‐
blici Hrvatskoj. Na temelju prethodno provedene analize opterećenja površinskih vodnih tijela sliva Cetine i Krke na području FBiH onečišćujućim tvarima, izvršena je procjena prekograničnih pritisaka us‐
ljed emisija onečišćujućih tvari. Procjena se odnosi na onečišćenje koje iz površinskih vodnih ti‐
jela u FBiH dospijeva izravno u površinska vodna tijela u Republici Hrvatskoj. Potrebno je istaći da površinska vodna tijela u slivu rijeke Cetine nemaju izravnu prirodnu povezanost sa površin‐
skim vodnim tijelima u RH. Jedina veza koja postoji je zapravo putem dovodnog tunela hidroe‐
nergetskog sustava HE Orlovac, kojim je akumulacija Lipa povezana putem strojare HE Orlovac sa rijekom Cetinom. Iz navedenog razloga je u ovom karakterizacijskom izvještaju procjena Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 95 prekograničnih pritisaka na površinska vodna tijela u slivu rijeke Cetine izvršena na temelju ukupnog tereta onečišćenja koji dospijeva u akumulaciju Lipa, pri čemu je pretpostavljeno da ovo onečišćenje u cijelosti dospijeva u rijeku Cetinu u RH. U slivu rijeke Krke na području FBiH postoji nekoliko manjih vodotoka koji su u izravnoj svezi sa površinskim vodnim tijelima u Re‐
publici Hrvatskoj (Butižnica, Mračaj, Dulerski potok), tako da su prekogranični pritisci na povr‐
šinska vodna tijela u RH određeni za te vodotoke. Za ostale vodotoke u slivu Cetine i Krke, koji nisu u izravnoj svezi sa površinskim vodnim tijelima u RH, u ovom karakterizacijskom izvještaju je usvojeno da se ovi pritisci odražavaju na stanje podzemnih vodnih tijela. Količine onečišćujućih tvari koje se ispuštaju u površinska vodna tijela rijeke Cetine na području FBiH a koje potencijalno mogu da dospiju i u površinska vodna tijela rijeke Cetine u RH prikaza‐
ne su u tablici 10.6. Ovdje prikazane vrijednosti predstavljaju zbirne količine onečišćujućih tvari koje nastaju i dospijevaju u površinska vodna tijela na području FBiH. Ovako izračunate vrijed‐
nosti ne odražavaju postojanje realnih i vrlo značajnih procesa samopročišćavanja koji se odvi‐
jaju u vodotocima. Ovi procesi u značajnoj mjeri umanjuju ukupnu količinu onečišćenja koje na koncu dospije u rijeku Cetinu u RH. Tablica 10.6 Ukupno opterećenje onečišćujućim tvarima površinskih vodnih tijela u slivovima Cetine i Krke u RH Pritisak (t/god.) Onečišćujuće tvari Kanalizacija
Sept. jame Ratarstvo Stočarstvo Industrija Ukupno TN 62,20 55,35 24,72 38,82 5,64 186,73 TP 10,37 7,77 0,85 6,57 1,60 27,15 BPK5 310,98 273,10 0,00 389,75 116,27 1.090,10 KPK 570,13 500,68 0,00 1.350,87 227,05 2.648,73 TSS 285,07 200,27 0,00 0,00 49,22 534,56 TN 0,00 0,19 0,39 0,17 0,00 0,75 TP 0,00 0,03 0,01 0,03 0,00 0,07 BPK5 0,00 0,92 0,00 2,17 0,00 3,09 KPK 0,00 1,69 0,00 7,45 0,00 9,13 TSS 0,00 0,67 0,00 0,00 0,00 0,67 Sliv rijeke Cetine Sliv rijeke Krke Najveći pritisak na površinska vodna ti‐
jela rijeke Cetine u Republici Hrvatskoj potječe od stanovništva koje ispušta otpadne vode putem kanalizacijskih is‐
pusta (općinska središta Livno i Tomis‐
lavgrad) i septičkih jama (tablica 10.6 i slika 10.1). U ukupnom teretu onečiš‐
ćenja još značajno učestvuje stočarstvo (osobito kada je u pitanju BPK5 i KPK), dok ratarstvo ima nešto značajniji udio samo kada su u pitanju TN i TP. Indus‐
trije ni po jednoj od onečišćujućih tvari Slika 10.1 Ukupan pritisak na površinska vodna tije‐
la u slivu rijeke Cetine u RH nisu značajan onečišćivač. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 96 Vidljivo je da je pritisak na površinska vodna tijela u slivu rijeke Krke u RH zna‐
čajno manji nego pritisak na rijeku Ceti‐
nu u RH (tablica 10.6 i slika 10.2). Rezul‐
tat je to značajno manjeg slivnog pod‐
ručja, ali i činjenice da ova vodna tijela pretežno imaju gotovo zanemariv broj stanovnika. Ostale aktivnosti na ovom području (stočarstvo i ratarstvo) su dos‐
ta malog intenziteta. 10.4
PROCJENA RIZIKA NEPOSTIZANJA DOBROG Slika 10.2 Ukupan pritisak na površinska vodna tije‐
la u slivu rijeke Krke u RH STANJA Procjena rizika nepostizanja dobrog stanja voda načinjena je prema metodologiji opisanoj u dodatku C.2 (točka 2.3), koja se temelji na (i) podacima o sadašnjem stanju voda, (ii) procjeni trendova kakvoće vode, i (iii) rezultatima analize pritisaka. Podaci o sadašnjem stanju voda pri‐
kazani su u točki 5.2.4, dok su procjene stanja površinskih voda na temelju analize trendova i rezultata analize pritisaka prikazane u dodatku C.2 (točke 4.4.1 i 4.4.2). Rezultati procjene rizika nepostizanja dobrog stanja površinskih voda 2021. godine prikazani su u tablici 10.7. TPoV Bistrica (BA_CE_BI). Ocjena stanja koja je načinjena u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja pokazala je da je ovo TPoV u umjerenom ekološkom stanju. Ova ocjena načinjena je temeljem nedostatnih podataka, te podataka o stanju nizvodnog TPoV Kanal Drinovac. Procje‐
ne koncentracija ukupnog fosfora i BPK5 načinjene na temelju analize pritisaka ukazuju na to da je ovo vodno tijelo u umjerenom stanju. S obzirom da su ukupni pritisci ocijenjeni kao značajni, ovo TPoV nalazi se pod rizikom nedostizanja dobrog ekološkog stanja 2021. godine. TPoV Sturba (BA_CE_BI_ST). Prema svim ispitivanim pokazateljima, ovaj vodotok je tijekom razdoblja od 1999‐2008. godine neprekidno u dobrom stanju. Koncentracije dušičnih jedinjenja su u granicama detekcije. Neznatna povećanja koncentracija ukupnog fosfora i BPK5 zabilježe‐
na su 2006. godine, s tim da na temelju malog broja dostupnih podataka za BPK5 nije moguće sa sigurnošću tvrditi da će dostići vrijednosti iznad propisanih do 2021. godine. Trend vrijed‐
nosti KPK, kao i dušičnih i fosfornih jedinjenja je procijenjeno u opadanju. Ni prema procjena‐
ma na temelju analiza pritisaka ovo TPoV neće doseći granične vrijednosti dobrog stanja do 2021. godine. Ukupni pritisci nisu značajni, tako da je ocijenjeno da ovo vodno tijelo nije u rizi‐
ku. TPoV Žabljak (BA_CE_BI_ZA). Rezultati analiza za ovaj vodotok dostupni su samo za ukupni fo‐
sfor i dušična jedinjenja u razdoblju od 1999‐2009. godine. Koncentracije nitrita i nitrata uglav‐
nom su bile u granicama detekcije. Ukupni dušik i amonijak bilježe trend blagog rasta, ali bez rizika prekoračenja graničnih vrijednosti. Premda su u razdoblju od 2000‐2003. godine u tri slu‐
čaja zabilježene povećane koncentracije ukupnog fosfora, trend ukupnog fosfora je u primjet‐
nom opadanju. Procjene stanja na temelju analize pritisaka pokazuju da ne treba očekivati pre‐
lazak graničnih vrijednosti za nutrijente, te je moguće utvrditi da ovo vodno tijelo nije u riziku. TPoV Kanal Drinovac (BA_CE_DRI). Na ovom profilu zabilježeno je primjetno povećanje BPK5 koje je tijekom razdoblja od 11 godina redovitog monitoringa neprestano bilo iznad ili veoma blizu tip specifičnih graničnih vrijednosti dobrog stanja. Uočljiv je i čest ponavljajući trend dos‐
tizanja visokih vrijednosti tijekom ovoga razdoblja. Najviše vrijednosti zabilježene su 1999. i 2010. godine, te je s obzirom na dostupnost većeg broja rezultata analiza očekivan rastući trend do 2021. godine. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 97 Tablica 10.7 Procjena rizika nepostizanja dobrog stanja u vodnim tijelima površinskih voda TPoV BA_CE_BI Utjecaj Pritisak Rizik nepostizanja dobrog stanja Vrsta značajnog pritiska Vjerojatno značajan Značajan TPoV pod rizikom Nutrijenti, or‐
ganske tvari BA_CE_BI_ST Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – BA_CE_BI_ZA Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – TPoV pod rizikom Nutrijenti, or‐
ganske tvari BA_CE_DRI Značajan Značajan BA_CE_JAZ Vjerojatno Nije značajan TPoV vjerojatno nije pod rizikom nije značajan – BA_CE_JLBL Nije značajan TPoV vjerojatno nije pod rizikom – BA_CE_KJ Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – BA_CE_KO_1 Vjerojatno Nije značajan TPoV vjerojatno nije pod rizikom nije značajan Značajan – BA_CE_KO_2 Značajan Nije značajan TPoV pod rizikom Nutrijenti, or‐
ganske tvari BA_CE_LIP Značajan Značajan TPoV pod rizikom Nutrijenti TPoV nije pod rizikom – BA_CE_MA_1 Nije značajan Nije značajan BA_CE_MA_2 Značajan Nije značajan TPoV pod rizikom Nutrijenti BA_CE_MA_3 Vjerojatno nije značajan Značajan TPoV vjerojatno pod rizikom – BA_CE_MI_1 Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – BA_CE_MI_2 Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – BA_CE_OS Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – BA_CE_PL Vjerojatno nije značajan Značajan TPoV vjerojatno pod rizikom – BA_CE_RI Značajan Značajan TPoV pod rizikom Nutrijenti BA_CE_RKBBL Vjerojatno nije značajan Značajan TPoV vjerojatno pod rizikom Nutrijenti BA_CE_SU_1 Vjerojatno nije značajan Značajan TPoV vjerojatno pod rizikom Nutrijenti, or‐
ganske tvari BA_CE_SU_2 Vjerojatno nije značajan Značajan TPoV vjerojatno pod rizikom Nutrijenti, or‐
ganske tvari BA_CE_SU_DR Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – BA_CE_TOJAR Vjerojatno Nije značajan TPoV vjerojatno nije pod rizikom nije značajan – BA_CE_TOJAR_JAR Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – BA_CE_TO_JA Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – BA_CE_VR Vjerojatno značajan Nije značajan TPoV vjerojatno pod rizikom – BA_CE_ZK Vjerojatno nije značajan Značajan TPoV vjerojatno pod rizikom – BA_KR_BU Vjerojatno nije značajan BA_KR_BU_DP Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – BA_KR_BU_MR Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – Vjerojatno TPoV vjerojatno nije pod rizikom nije značajan – Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 98 Koncentracije ukupnog dušika i dušičnih jedinjenja su u granicama propisanih vrijednosti sa tendencijom blagog opadanja. Tijekom 2010. godine bilježena su i prekoračenja koncentracija ukupnog fosfora, međutim nije bilo dovoljno podataka da se sa dovoljnom sigurnošću može govoriti o trendu konstantnog rasta. Ocjena stanja temeljem analize pritisaka pokazala je vrije‐
dnosti za ukupni fosfor i BPK5 blizu graničnih, iako ih ne prelaze ni po jednom pokazatelju. S obzirom na raspoložive podatke, može se zaključiti da postoji značajan utjecaj na ovo vodno ti‐
jelo, tako da se može smatrati da je ovo TPoV pod rizikom. TPoV Jaz (BA_CE_JAZ). Za ovo tijelo površinskih voda ne postoje podaci o mjerenjima kakvoće vode, pa je procjena rizika načinjena na osnovu podataka temeljenih na rezultatima analize pri‐
tisaka. Na ovom vodnom tijelu prema ovoj procjeni očekuje se manje prekoračenje graničnih vrijednosti samo za BPK5, ali s obzirom da ostali pokazatelji ne dostižu granične vrijednosti dob‐
rog stanja utjecaj vjerojatno nije značajan. Kako utvrđeni pritisci nisu značajni, TPoV vjerojatno nije u riziku. TPoV Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa (BA_CE_JLBL). Ne postoje podaci o mjerenjima kakvoće vode, ali se na temelju analize pritisaka može smatrati da utjecaj na ovo vodno tijelo nije značajan, jer su vrijednosti BPK5 jedine koje su blizu graničnih, ali ih ne prelaze. Ukupni pritisci su značajni, na temelju čega je zaključeno da TPoV vjerojatno nije pod rizikom. TPoV Kriva jaruga (BA_CE_KJ). Prema procjenama urađenim na temelju rezultata analize priti‐
saka, vrijednosti svih pokazatelja imaju dosta niske vrijednosti. Kako ni utvrđeni pritisci nisu značajni, ovo TPoV nije u riziku nedostizanja dobrog stanja. TPoV Korana uzvodno od Bosanskog Grahova (BA_CE_KO_1). Na temelju raspoloživih poda‐
taka o kakvoći vode utvrđeno je da ovo vodno tijelo ima visoko ekološko stanje. Procjene nači‐
njene na temelju rezultata analize pritisaka ukazuju na moguće povećanje koncentracija KPK, BPK5, suspendiranih tvari, te ukupnog dušika i fosfora. Međutim, ekspertnom procjenom je oci‐
jenjeno da vjerojatno neće biti značajnijih utjecaja koji će dovesti do pogoršanja stanja i dosti‐
zanja umjerenog statusa. Kako nije utvrđen značajniji pritisak, može se zaključiti da ovo vodno tijelo vjerojatno nije pod rizikom nedostizanja dobrog ekološkog statusa. TPoV Korana nizvodno od Bosanskog Grahova (BA_CE_KO_2). Prethodna ispitivanja kakvoće vode pokazala su da se prema fizikalno‐kemijskim i kemijskim pokazateljima vodno tijelo nalazi u visokom statusu, ali je prema biološkim pokazateljima (saprobnom indeksu) TPoV u slabom stanju. Bez obzira što je ocijenjeno da pritisci na TPoV nisu značajni, zbog utvrđenog lošeg sta‐
nja može se zaključiti da je navedeno vodno tijelo u riziku. TPoV Lipa (BA_CE_LIP). Raspoložive fizikalno‐kemijske analize vode pokazale su povećane kon‐
centracije ukupnog fosfora koje u pojedinim razdobljima bilježe vrijednosti dosta iznad tip gra‐
ničnih vrijednosti. Premda nije bilo dovoljno dostupnih analiza da bi se moglo tvrditi da se radi o učestalom trendu jer su u većem broju analiza tijekom razdoblja od 2008‐2011. godine vrije‐
dnosti bile oko 0,1 mg/l, ekološko stanje ovog TPoV je ocijenjeno kao umjereno. Krivulja trenda pokazuje opadanje koncentracija ukupnog fosfora. Koncentracije klorofila a neprestano su bile ispod graničnih vrijednosti uz trend daljeg smanjenja. Procjene na temelju analize pritisaka po‐
kazale su blagi prelazak ukupnog fosfora van okvira za visok ekološki potencijal. S obzirom da su i utjecaji i ukupni pritisci ocijenjeni kao značajni, ovo TPoV nalazi se pod rizikom nedostiza‐
nja dobrog ekološkog stanja 2021. godine. TPoV Mandak uzvodno od akumulacije Mandak (BA_CE_MA_1). Nema podataka o ispitivanju kakvoće vode. Temeljem analize pritisaka procijenjeno je da će koncentracije svih pokazatelja zadržati veoma niske vrijednosti do 2021. godine, tako da ovo vodno tijelo nije u riziku. TPoV Mandak/akumulacija Mandak (BA_CE_MA_2). Na temelju raspoloživih podataka o kak‐
voći vode, u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja je utvrđeno da se TPoV nalazi u umjere‐
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 99 nom stanju, prije svega zbog sadržaja fosfora. S obzirom da je utvrđen značajan utjecaj, ovo TPoV je u riziku dostizanja ekoloških ciljeva. TPoV Mandak nizvodno od brane Mandak (BA_CE_MA_3). Prema analizi pritisaka procijenje‐
no je da može dolaziti do manjih odstupanja u režimu kisika, i to KPK i BPK5. Za nutrijente se ne očekuje prelazak graničnih vrijednosti za dobro stanje, tako da utjecaji usljed opterećenja one‐
čišćujućim tvarima na ovo TPoV vjerojatno nisu značajni. Međutim, na ovom vodnom tijelu su značajni hidromorfološki pritisci usljed izmjena hidrološkog režima nastalih izgradnjom i radom brane i akumulacije Mandak. S obzirom na navedeno, smatra se da je navedeno TPoV vjerojat‐
no u riziku. TPoV Milač uzvodno do ušća Ribnjaka (BA_CE_MI_1). Prema raspoloživim podacima o kakvoći vode, ocijenjeno je da je stanje ovog TPoV dobro. Procijenjene pokazatelja na temelju analize pritisaka ukazuju da bi koncentracije trebale ostati dosta niske za ovaj vodotok, tako da se ne očekuju značajni utjecaji. Na temelju procijenjenih utjecaja i pritisaka koji nisu značajni, mogu‐
će je zaključiti da ovo TPoV nije u riziku za razmatrano razdoblje do 2021. godine. TPoV Milač nizvodno do ušća Ribnjaka (BA_CE_MI_2). U okviru ovog karakterizacijskog izvješ‐
taja je stanje TPoV ocijenjeno kao dobro, jer nisu registrirane značajnije koncentracije onečiš‐
ćujućih tvari. Za ovo vodno tijelo prema procjenama na osnovu analize pritisaka očekivane koncentracije su dosta ispod graničnih vrijednosti za dobro stanje, pa se može zaključiti da TPoV nije u riziku. TPoV Ostrožac (BA_CE_OS). Svi pokazatelji relevantni za ocjenu ekološkog stanja na temelju procjene analize pritisaka nalaze se unutar graničnih vrijednosti za dobro stanje, te se stoga prema ovoj procjeni može smatrati da ovo vodno tijelo nije u riziku. TPoV Plovuća (BA_CE_PL). Ispitivanja kakvoće vode pokazala su da TPoV Plovuća ima dobar ekološki potencijal. Prema procjeni temeljenoj na analizi pritisaka očekuju se veoma niske vri‐
jednosti nutrijenata kao i režima kisika (BPK5, KPK), tako da je zaključeno da ustanovljeni utje‐
caji vjerojatno nisu značajni. Na TPoV nisu utvrđeni značajniji pritisci usljed ispuštanja onečiš‐
ćujućih tvari, ali su značajni hidromorfološki pritisci koji nastaju usljed zahvaćanja voda iz ovog vodnog tijela za potrebe HES Orlovac. S obzirom na navedeno, vodno tijelo se vjerojatno nalazi pod rizikom nedostizanja ekoloških ciljeva. TPoV Ričina/Buško Blato (BA_CE_RI). Na temelju raspoloživih podataka je u okviru ovog karak‐
terizacijskog izvještaja ocijenjeno da je vodno tijelo u umjerenom statusu. Temeljem dostupnih mjerenja iz 1999. godine i najnovijih analiza uočljiv je značajniji pad trenda za koncentracije ukupnog fosfora koji je samo krajem 2010. godine bilježio vrijednosti iznad propisanih. Primje‐
tno je bitnije poboljšanje u odnosu na trend iz 1999. godine. Koncentracije klorofila a pokazuju trend stalnog opadanja, a u ljetnim mjesecima nisu prelazile granične vrijednosti. Prozirnost ni‐
je bilježila veći pad tijekom 2010. godine, ali zbog relativno malog broja dostupnih podataka ne može se sa sigurnošću govoriti o trendu smanjenja. S obzirom da su utvrđeni značajni pritisci na vodno tijelo, zaključeno je da je TPoV u riziku postizanja ekoloških ciljeva. TPoV Reverzibilni kanal Buško Blato – Lipa (BA_CE_RKBBL). Za ovo tijelo površinskih voda ne postoje podaci o mjerenjima kakvoće vode. Procjene režima kisika i nutrijenata na temelju ana‐
lize pritisaka pokazuju da utjecaj na TPoV vjerojatno nije značajan, što je teško utvrditi jer je hidrološki režim u cijelosti pod kontrolom upravitelja hidroenergetskog sustava Orlovac. Kako je utvrđen značajan ukupni pritisak, ocijenjeno je da je TPoV vjerojatno pod rizikom. TPoV Šuica uzvodno od ušća Drine (BA_CE_SU_1). Raspoloživi podaci o kakvoći vode doveli su do zaključka da je vodno tijelo dobrog ekološkog statusa. Na TPoV se temeljem rezultata anali‐
ze pritisaka očekuje manje prekoračenje graničnih koncentracija BPK5 za dobro stanje. Ovo je jedini pokazatelj za koji su očekivane povišene vrijednosti, tako da je zaključeno da TPoV vjero‐
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 100 jatno neće biti pod značajnim utjecajem 2021. godine. S obzirom da su utvrđeni značajni pritis‐
ci, zaključeno je da je TPoV vjerojatno pod rizikom dostizanja dobrog stanja. TPoV Šuica nizvodno od ušća Drine (BA_CE_SU_2). Za ovaj vodotok nije bio dovoljan broj dos‐
tupnih podataka da bi se mogla dati preciznija procjena rizika na temelju analize trendova. De‐
taljniji podaci bili su raspoloživi samo za ukupni dušik, amonijak i nitrate. Izuzetno male vrijed‐
nosti za navedene pokazatelje tijekom posljednjih jedanaest godina, uglavnom u granicama detekcije, pokazuju da je sadašnje stanje TPoV dobro i da vjerojatno nema mogućnosti značaj‐
nijeg pogoršanja stanja ovog vodnog tijela. Dosta visoka količina otopljenog kisika i niske vrije‐
dnosti za suspendirane tvari zabilježene su 1999. godine, ali to su i jedini dostupni podaci kada se radi o ovim pokazateljima. Analiza pritisaka također je pokazala da se ne očekuju prekora‐
čenja graničnih vrijednosti za nutrijente i režim kisika, tako da je zaključeno da vjerojatno neće biti značajnog utjecaja na kraju prvog ciklusa upravljanja. Međutim, procijenjeno je da su pri‐
tisci na TPoV značajni, zaključeno da je ovo vodno tijelo vjerojatno pod rizikom. TPoV Drina (BA_CE_SU_DR). Ne postoje podaci o kakvoći vode za ovo vodno tijelo. Temeljem procjena analize pritisaka ocijenjeno je da će ovo TPoV imati niske koncentracije svih analizira‐
nih pokazatelja za ocjenu ekološkog statusa, te je ocijenjeno da vodno tijelo nije u riziku. TPoV Tovarnica‐Jaruga (BA_CE_TOJAR). Na ovom vodnom tijelu bi se prema analizi pritisaka mogao očekivati nešto viši sadržaj KPK i BPK5, te dušika i fosfora. S obzirom da se vjerojatno ne dostižu granične vrijednosti dobrog stanja voda, taj utjecaj vjerojatno nije značajan. Kako nisu utvrđeni značajni pritisci, navedeno TPoV vjerojatno nije pod rizikom. TPoV Jaruga lijeva pritoka Tovarnice‐Jaruge (BA_CE_TOJAR_JAR). Na temelju analize pritisa‐
ka, na ovome TPoV procijenjene su dosta niske koncentracije nutrijenata, kao i KPK i BPK5. Sto‐
ga se na osnovu ovih vrijednosti može smatrati da ovo vodno tijelo nije u riziku. TPoV Jaža (BA_CE_TO_JA). Prema koncentracijama pokazatelja kakvoće vode procijenjenih na temelju analize pritisaka, ne očekuju se značajni utjecaji na ovo vodno tijelo, te je zaključeno da TPoV nije u riziku. TPoV Vrba (BA_CE_VR). Ocjena stanja koja je načinjena temeljem raspoloživih podataka o kak‐
voći vode ukazala je da TPoV ima dobro ekološko stanje. Prema rezultatima analize pritisaka, režim kisika za ovo vodno tijelo, tj. koncentracije KPK i BPK5, nešto su iznad graničnih vrijednos‐
ti dobrog stanja. Premda sadržaj nutrijenata ne dostiže granične vrijednosti dobrog stanja, ekspertskom procjenom je zaključeno da će utjecaj 2021. godine vjerojatno biti značajan. S ob‐
zirom da nisu utvrđeni značajniji pritisci zaključeno je da je vodno tijelo vjerojatno u riziku. TPoV Ždralovački kanal (BA_CE_ZK). Temeljem raspoloživih podataka, u okviru ovog karakteri‐
zacijskog izvještaja je stanje ovog vodnog tijela ocijenjeno kao dobro. Kako su prema rezultati‐
ma analize pritisaka procijenjene niske koncentracije nutrijenata, kao i režima kisika, eksper‐
tnom procjenom je zaključeno da je utjecaj na TPoV vjerojatno nije značajan. Analiza pritisaka je pokazala da opterećenje onečišćujućim tvarima nije značajno, ali je pritisak usljed hidromor‐
foloških promjena i izmjena hidrološkog režima veoma značajan, zbog čega je ovo TPoV i prog‐
lašeno kandidatom za značajno izmijenjeno vodno tijelo. Iz navedenih razloga je zaključeno da je ovo TPoV vjerojatno pod rizikom nedostizanja dobrog stanja. TPoV Butižnica (BA_KR_BU). Ovo je jedino vodno tijelo čiji uzvodni dio sliva se nalazi na terito‐
riji Republike Hrvatske, pa se nije raspolagalo sa dovoljnim podacima da bi se izvršila procjena ukupnih utjecaja i pritisaka na cijelo TPoV. Podaci o pritiscima koji nastaju u dijelu sliva na teri‐
toriji FBiH ukazuju da vodno tijelo nije pod značajnim utjecajem, a i pritisci nisu značajni. S ob‐
zirom da dio sliva Butižnice u RH obuhvaća prilično slabo nastanjena područja, sa kojih se ne očekuju značajniji pritisci, vjerojatno ni ukupni utjecaji i pritisci na TPoV nisu značajni. Iz tog ra‐
zloga je zaključeno da ovo TPoV vjerojatno nije u riziku. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 101 TPoV Dulerski potok (BA_KR_BU_DP). Za ovo vodno tijelo procijenjene su izuzetno niske vrije‐
dnosti za sve analizirane pokazatelje, te se može ustanoviti da TPoV nije u riziku. TPoV Mračaj (BA_KR_BU_MR). Na te‐
melju analize pritisaka procijenjene su veoma niske koncentracije nutrijenata, te KPK i BPK5, pa se može smatrati da ovo vodno tijelo nije u riziku. Rezultati analize rizika pokazuju da od 30 vodnih tijela površinskih voda na sli‐
vu Cetine i Krke, 6 TPoV (ili 20,0%) je Slika 10.3 Ocjena rizika vodnih tijela rijeka na sliv‐
nom području pod rizikom dostizanja dobrog stanja 2021. godine (slika 10.3), a još 7 TPoV (23,3%) je vjerojatno pod rizikom. Od preostalih 17 vodnih tijela, 12 TPoV nije pod rizikom (40,0%), a 5 vjerojatno nije pod rizikom (16,7%). 11
ANALIZA ZNAČAJNIH PRITISAKA I UTJECAJA NA PODZEMNA VODNA TIJELA 11.1
ANALIZA PRITISAKA I UTJECAJA NA SLIVU CETINE I KRKE U FBIH U nastavku je dat pregled pritisaka koji su u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja podijeljeni u dvije skupine: ƒ opterećenje onečišćujućim tvarima, ƒ izmjene hidrološkog režima. 11.1.1
Opterećenje onečišćujućim tvarima Opterećenje onečišćujućim tvarima nastaje od ispuštanja otpadnih voda stanovništva, od po‐
ljoprivrednih djelatnosti, te deponija. U ovoj točki prikazani su najznačajniji rezultati analize opterećenja, a detaljniji prikaz rezultata dat je u dodatku 2 (točka 5.1.1). 11.1.1.1 Stanovništvo Na slivnom području nema točkastih ispusta otpadnih voda u podzemna vodna tijela, dok svi pritisci od stanovništva nastaju zbog ispuštanja otpadnih voda putem septičkih jama i izravnim ispustima u tlo. Jedan dio onečišćenja iz septičkih jama je obuhvaćen izračunom za površinska vodna tijela, što se odnosi na ispuštanja iz naselja koja se nalaze pored vodotoka. Za ispuštanja iz septičkih jama iz preostalih naselja na slivnom području izračunati su pritisci koji su prikazani u tablici 11.1. Prema ovim izračunima, podzemno vodno tijelo Lijeva obala rijeke Cetine je pod najvećim pri‐
tiskom. Ovo vodno tijelo svojom površinom obuhvaća gotovo 40% ukupnog sliva Cetine i Krke u FBiH, te se na tom području nalazi veliki broj naselja koja su ruralnog tipa bez razvijene ko‐
munalne infrastrukture. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 102 Tablica 11.1 Opterećenje podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima Stanovništvo Podzemno vodno tijelo Poljoprivreda – stočarstvo Poljoprivreda – ratarstvo Deponije TN TP BPK5 KPK TSS TN TP BPK5 KPK TN TP TN TP BPK5 KPK TSS Nepr. teren Duvanjskog p. 17,72 2,49 87,41 160,26 64,10 9,02 5,11 94,53 328,24 4,76 0,16 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Čvrsnica 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,68 0,02 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Gornji tok rijeke Krke 1,34 0,19 6,60 12,11 4,84 3,45 2,15 35,34 122,17 5,28 0,18 1,55 0,01 3,29 7,74 1,45 Posušje‐Imotski 0,39 0,05 1,91 3,49 1,40 0,00 0,00 0,00 0,00 0,07 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Kablić‐Nuglašica 0,62 0,09 3,04 5,57 2,23 5,07 2,01 46,32 161,18 5,18 0,18 6,64 0,03 14,11 33,19 6,22 Kupreško polje 0,54 0,08 2,66 4,88 1,95 2,41 1,83 25,89 89,56 1,42 0,05 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Lijeva obala rijeke Cetine 58,81 8,25 290,20 532,03 212,81 36,87 22,24 363,59 1.257,87
21,63 0,74 88,50 0,44 188,07 442,52 82,97 Sturba‐Žabljak‐Stržanj 11,00 1,54 54,28 99,52 39,81 4,98 3,00 50,61 175,37 10,44 0,36 11,51 0,06 24,45 57,53 10,79 Ljubuša 0,12 0,02 0,57 1,05 0,42 1,94 1,43 21,57 74,72 4,23 0,14 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Vrelo Ričine 6,64 0,93 32,75 60,04 24,02 7,37 3,66 75,11 261,13 2,87 0,10 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Ukupno 97,16 13,64 479,43 878,95 351,58 71,10 41,43 712,97 2.470,25
56,56 1,94 108,20 0,54 229,92 540,98 101,43 Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 103 TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj i TPV Vrelo Ričine također primaju nešto veći pritisak od stanovniš‐
tva koje otpadne vode zbrinjava putem septičkih jama ili izravnim ispuštanjem u tlo. Ostala TPV nemaju značajna opterećenja onečišćujućim tvarima, jer im se u slivu ne nalazi veliki broj sta‐
novnika ili se o radi o stanovništvu čije otpadne vode odlaze u površinska vodna tijela. 11.1.1.2 Poljoprivreda Stočarstvo Rezultati izračuna pritisaka od stočarstva na podzemna vodna tijela (tablica 11.1) pokazuju sli‐
čan obrazac pritisaka kao i kod stanovništva. Tako je najveći pritisak registriran na TPV Lijeva obala rijeke Cetine, a značajniji pritisci su određeni na TPV Vrelo Ričine, TPV Kablić‐Nuglašica i TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj. Ovo je rezultat činjenice da se stočarstvom najčešće bavi lokalno stanovništvo na individualnim poljoprivrednim gazdinstvima, te da na ovom području nema ve‐
likih stočnih farmi, odnosno organiziranog uzgoja većih razmjera. Ratarstvo Izračun tereta onečišćenja od ratarskih aktivnosti odnosno od uporabe vještačkih gnojiva za poljoprivrednu proizvodnju (tablica 11.1) pokazuje da je najveći pritisak od ratarstva na TPV Li‐
jeva obala rijeke Cetine i Sturba‐Žabljak‐Stržanj. Ova dva tijela podzemnih voda obuhvaćaju u cijelosti Livanjsko polje i značajne dijelove Duvanjskog polja. S obzirom na činjenicu da ova po‐
lja gotovo u potpunosti predstavljaju poljoprivredne površine i da je većina trenutačno obradi‐
vog zemljišta upravo u ovim poljima, to je i pritisak na ova dva tijela podzemnih voda veći nego u svim ostalim TPV zajedno. 11.1.1.3 Deponije Na temelju obilaska terena te prikupljanja podataka na području sliva Cetine i Krke u FBiH evi‐
dentirane su četiri značajnije deponije, tj. odlagališta otpada. Metodologija izračuna pritisaka od deponija objašnjena je u dodatku C.2 (točka 2.2), dok su rezultati prikazani u tablici 11.1. Od četiri deponije, tri su registrirane na slivnom području rijeke Cetine, a jedna na slivu rijeke Krke. Na deponijama se pretežno vrši odlaganje otpada iz kućanstava. Deponije nemaju uređe‐
ne sustave prikupljanja procjednih voda, te samim tim nemaju niti koncentrirano istjecanje procjednih voda. 11.1.1.4 Zaključak Zbirni rezultati analize opterećenja podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima prikazani su u tablici 11.2, dok je u dodacima B.16.1 do B.16.5 prikazan ukupni pritisak iz svih izvora onečiš‐
ćenja po pojedinim vodnim tijelima. Tablica 11.2 Ukupno opterećenje podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima TN Izvor onečiš‐
ćenja (t/god) (%) TP BPK5 KPK TSS (t/god)
(%) (t/god)
(%) (t/god) (%) (t/god)
(%) 878,95 22,59 351,58 77,61 Septičke jame 97,16 29,18 13,64 23,70 479,43 33,71 Stočarstvo 71,10 21,35 41,43 71,99 712,97 50,13 2.470,25 63,50 0,00 0,00 Ratarstvo 56,56 16,98 1,94 3,37 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Deponije 108,20 32,49 0,54 0,94 229,92 16,17 540,98 13,91 101,43 22,39 Ukupno 333,02 100,00 57,55 100,00 1.422,31 100,00 3.890,18 100,00 453,02 100,00 Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 104 Prema prikazanim rezultatima, najznačajniji izvor onečišćenja su otpadne vode koje se ispušta‐
ju iz kućanstava putem septičkih jama. Ovaj izvor je najznačajniji onečišćivač kada se promatra pokazatelj TSS (77,61%), a po svim ostalim analiziranim pokazateljima je drugi po značaju. Stočarstvo predstavlja u cjelini drugi po značaju uzrok opterećenja onečišćujućim tvarima, s obzirom da sa količinom od 712,97 t/god. ispuštenog BPK5 čini 50,1% od ukupnog ispuštanja na slivnom području Cetine i Krke, dok je prema KPK udio ovog izvora čak 63,5% ukupnog ispušta‐
nja na slivu. Ratarstvo u ukupnom odnosima ne predstavlja trenutačno značajnog onečišćivača, s obzirom na male količine TN i TP koje se emitiraju. Deponije su, međutim, najznačajniji onečišćivač kada je u pitanju TN, gdje sa 108,20 t/god. učestvuju čak sa 32,49%, dok i prema ostalim pokazate‐
ljima imaju dosta značajno učešće (16,2 i 22,4%). 11.1.2
Izmjene hidrološkog režima Izmijenjeni hidrološki režim na tijelima površinskih voda, uzrokovan različitim vrstama zahvata u smislu korištenja ili reguliranja režima voda, može imati utjecaj i na tijela podzemnih voda. U tom smislu, u nastavku se prikazuje okvirna procjena pritisaka na vodna tijela podzemnih voda na području FBiH. Zahvaćanje voda za vodoopskrbu Zahvaćanje voda za vodoopskrbu iz tijela površinskih voda može utjecati na hidrološki režim površinskih voda, u smislu smanjenja kapaciteta tog vodnog tijela. Međutim, stanje na analizi‐
ranom području sliva Cetine i Krke je takvo da zahvat za vodoopskrbu ne znači i trajni gubitak zahvaćane količine za predmetno vodno tijelo, s obzirom da se ta količina ponovno nakon kori‐
štenja vrati u TPoV. U tom smislu, takva izmjena režima nema bitnog utjecaja na ukupnu bilan‐
cu TPoV, već samo na pojedine dionice, a samim tim nema ni značajnijeg utjecaja na tijela pod‐
zemnih voda (TPV) u koja se površinske vode ulijevaju na području FBiH. Pored toga, značajno je napomenuti da količine voda koje se trenutačno zahvaćaju za vodoo‐
pskrbu na području pojedinih općina na slivu Cetine iznose: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Bosansko Grahovo Glamoč Kupres Livno Tomislavgrad Q = 2,0 l/s, Q = 5,6 l/s, Q = 2,1 l/s, Q = 34,4 l/s, Q = 22,7 l/s. Prikazane količine u odnosu na ukupan raspoloživi potencijal voda mogu se smatrati zanemari‐
vim. Naravno, ovdje treba imati u vidu da su gore navedene prosječne količine zahvaćanja, a da se u sušnim razdobljima javljaju određeni problemi sa dobavljanjem potrebnih količina vode za vodoopskrbu. Razlozi su neravnomjerna raspoređenost voda na krškim terenima, kojih u bilan‐
ci ima dovoljno ali sa vrlo različitom prostornom i vremenskom raspodjelom. Zahvaćanje voda za navodnjavanje Zahvati za navodnjavanje/odvodnjavanje (melioracioni sustavi) imaju utjecaj na hidrološki re‐
žim površinskih voda; međutim, u bilanci jedino navodnjavanje može imati značajnije posljedi‐
ce na hidrološki režim a samim tim i na TPV. Međutim, na analiziranom području nema organi‐
ziranih sustava za navodnjavanje. Odvodnjavanje ima utjecaj na lokalnu preraspodjelu voda, ali ne utječe na ukupnu bilancu, te samim tim općenito promatrano ne utječe značajnije ni na podzemna vodna tijela koja su u kontaktu sa TPoV na kojima je izvršena melioracija. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 105 Zahvaćanje voda u cilju energetskog korištenja Zahvaćanje za energetsko korištenje od značaja je na lokalitetu Jagme u središnjem dijelu Li‐
vanjskog polja. Izgradnjom kanala Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa, vode iz tog dijela polja odvedene su za potrebe energetskog korištenja na HE Orlovac u Republici Hrvatskoj. Ovim zahvaćanjem bi‐
lanca voda na TPoV Plovuća potpuno je izmijenjena, odnosno kapacitet smanjen za preko 99%. Smanjene su velike vode na Tovarnici‐Jarugi odnosno ponorskoj zoni Čaprazlije, preko koje se u prošlosti vršilo odvođenje velikih voda iz područja Jagmi. Tako izazvana promjena hidrološkog režima manifestira se i smanjenjem prosječnih godišnjih protoka na Tovarnici‐Jarugi za 2,95 m3/s. Oba spomenuta TPoV imaju kontakt sa TPV Lijeva obala Cetine. Da melioracija u Livanjskom polju nema značajniji utjecaj na TPV, a energetsko korištenje voda ima veoma veliki, može se kao primjer navesti melioracija u području Jagme. Ovdje je izvršena najobimnija melioracija u analiziranom slivu, gdje se sustavom kanala vode prikupljaju i odvode u ranijem razdoblju prema Čajićkim ponorima, a u novije vrijeme prema retenciji Lipa koja je u sustavu HE Orlovac. Sve prikupljene vode melioracionim sustavom do izgradnje HE Orlovac od‐
lazile su u TPV Lijeva obala rijeke Cetine, gdje su otjecale i prije izvršene melioracije. Melioraci‐
ja je nešto ubrzala proces prikupljanja i odvođenja voda prema ponorima na rubu polja. Nakon izgradnje sustava HE Orlovac prikupljene vode su hidrotehničkim tunelom usmjerene prema strojari HE Orlovac, i samim tim su praktično te količine izdvojene iz TPV Lijeva obala rijeke Ce‐
tine, te je na taj način u značajnoj mjeri izazvan utjecaj na kapacitet ovog TPV. Na taj način su zahvatima za potrebu energetskog korištenja proizvedeni značajni pritisci na hidrološki režim ovog TPV. Zahvati na uređenju režima toka (reguliranje rijeka) Zahvati na reguliranju vodotokova, odnosno reguliranju pojave bujica i smanjenju poplava na tijelima površinskih voda (formiranjem retencija), izazivaju određene pritiske i na TPV. Pritisci su najočitiji tamo gdje je u vrijeme povodnja dolazilo do zagušenja otjecanja na ponorskim zo‐
nama koje su mjesta kontakta TPoV sa TPV. Kada je u pitanju ukupna godišnja bilanca voda ko‐
je doteku do TPV, utjecaja praktično nema. Međutim, utjecaji na promjene u hidrološkom re‐
žimu TPV‐a se javljaju zbog izmjene režima unutar godišnje raspodjele dotoka uzrokovanog po‐
stojanjem retencije. Odvodnja za potrebe eksploatacije mineralnih sirovina Pojačana odvodnja koja se vrši na području Livanjskog polja za potrebe vađenja treseta u Veli‐
kom Ždralovcu nema značajnijih utjecaja na režim TPV, s obzirom da se radi o istovjetnim efek‐
tima opisanim kada je u pitanju melioracija voda sa područja Jagmi. Zaključak Na temelju svega iznesenog, može se konstatirati da sadašnji obim korištenja vodnih resursa u slivu Cetine i Krke na području FBiH ima zanemarive utjecaje na tijela podzemnih voda, osim u slučaju korištenja voda za energetske potrebe gdje su utjecaji veoma očiti. 11.2
PROCJENA PREKOGRANIČNIH PRITISAKA I UTJECAJA NA SLIV CETINE I KRKE U RH Pritisci i utjecaji koji se javljaju u Republici Hrvatskoj kao posljedica ljudskih aktivnosti u slivu Cetine i Krke na području FBiH mogu se podijeliti u dvije skupine: ƒ opterećenje onečišćujućim tvarima, ƒ izmjene hidrološkog režima. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 106 11.2.1
Opterećenje onečišćujućim tvarima Na temelju sprovedene analize opterećenja površinskih i podzemnih vodnih tijela sliva Cetine i Krke u FBiH onečišćujućim tvarima, izvršena je i procjena prekograničnih pritisaka na podzem‐
na vodna tijela u Republici Hrvatskoj. Prekogranični pritisci na tijela podzemnih voda se prenose iz BiH u RH preko TPV Lijeva obala rijeke Cetine i TPV Gornji tok rijeke Krke. Procjena prekograničnog utjecaja izvršena je teme‐
ljem ukupnih pritisaka koji nastaju na području BiH, a koji uključuju: ƒ pritiske koji nastaju na području dva navedena TPV, ƒ pritiske od „uzvodnih“ podzemnih vodnih tijela, tj. tijela podzemnih voda koji su u hidro‐
geološkoj vezi sa dva navedena TPV, te ƒ pritiske od površinskih vodnih tijela koji poniru unutar dva navedena TPV. Opisana analiza pritisaka uključuje sve pritiske koji nastaju na izravnom ili uzvodnom slivu dva navedena TPV. Pri tom izračunu nisu obuhvaćeni procesi samopročišćavanja u površinskim i podzemnim vodama, koji se zacijelo događaju u značajnoj mjeri. Međutim, zbog nedostatka odgovarajućih podataka, ovi procesi samopročišćavanja nisu obuhvaćeni ovim karakterizacij‐
skim izvještajem. Potrebno je napomenuti da ovim proračunom nisu obuhvaćeni TPV Čvrsnica, TPV Ljubuša, TPV Posušje‐Imotski i Neproduktivni teren Duvanjskog polja. Naime, onečišćujuće tvari koje se is‐
puštaju u ova podzemna vodna tijela ne dospijevaju u slivove rijeka Cetine i Krke u Republici Hrvatskoj, već odlaze u druge slivove na području BiH (TPV Čvrsnica, TPV Ljubuša, TPV Posušje‐
Imotski). Rezultati izračuna prekograničnih pritisaka prikazani su u tablici 11.3. Tablica 11.3 Ukupno opterećenje onečišćujućim tvarima podzemnih vodnih tijela u slivovima Cetine i Krke u RH Teret onečišćenja (t/god.) Vrsta pritiska TN TP Izravni pritisak 205,82 31,68 841,86 2.232,42 295,78 Pritisak od uzvodnih podzemnih vodnih tijela 76,68 13,92 329,23 Ukupno od podzemnih vodnih tijela 282,49 45,59 Pritisak od površinskih vodnih tijela 14,15 1,36 Ukupno od površinskih i podzemnih VT 296,64 46,95 TPV Lijeva obala rijeke Cetine BPK5 KPK TSS TPV Gornji tok rijeke Krke 947,98 85,02 1.171,09 3.180,40 380,80 57,28 185,48 5,70 1.228,37 3.365,88 386,50 Izravni pritisak 11,61 2,53 45,23 142,02 6,29 Pritisak od uzvodnih podzemnih vodnih tijela 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Ukupno od podzemnih vodnih tijela: 11,61 2,53 45,23 142,02 6,29 Pritisak od površinskih vodnih tijela 7,45 0,99 43,22 108,74 17,85 Ukupno od površinskih i podzemnih VT 19,06 3,52 88,45 250,76 24,14 Može se uočiti da najznačajniji pritisak na TPV Lijeva obala rijeke Cetine potječe od uzgoja sto‐
ke na slivu, potom stanovništva koje nije priključeno na kanalizacijske sustave, kao i industrij‐
skih ispusta (slika 11.1). Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 107 Pritisci na TPV Gornji tok rijeke Krke u RH su mnogostruko manji nego na TPV Lijeva obala rijeke Cetine (slike 11.1 i 11.2), što je posljedica značajno manjeg broja stanovnika na slivu Krke u BiH i slabijih industrijskih i drugih ljudskih ak‐
tivnosti. 11.2.2
Izmjene hidrološkog režima Utjecaj izmjena hidrološkog režima u FBiH na tijela podzemnih voda u RH Slika 11.1 Ukupan pritisak na TPV Lijeva obala rijeke Cetine u RH treba isključivo promatrati kroz utjecaje koji su izazvani vještačkim zahvatima na tijelima površinskih voda na prostoru Livanjskog polja. Naime, u okviru točke 10.1.3 procijenjeni su pritisci na hidrološki režim TPoV na cjelokupnom slivnom području Cetine i Krke u FBiH. Utjecaj tih pritisaka na podzemna vod‐
na tijela (TPV) u RH je različit. Tako se za TPoV koja su locirana na Ku‐
preškom, Duvanjskom, Glamočkom i Pašića polju (Bosansko Grahovo), a s obzirom na determinirane hidrološke pritiske na tim područjima, može reći da utjecaja na TPV u RH praktično i ne‐
ma. Međutim, izmijenjeni hidrološki režim na području Livanjskog polja, uzrokovan korištenjem voda u energetske svrhe, izaziva značajne promjene u režimu TPV Slika 11.2 Ukupan pritisak na TPV Gornji tok rijeke Lijeva obala rijeke Cetine. Te utjecaje u Krke u RH ovom trenutku nije moguće odrediti, ali ih je bez sumnje moguće identificirati. Količine voda koje su u ranijem razdoblju prosječno otjecale preko pojedinih ponora, kao što su Čajićki ponori i ponor Čaprazlije, značajnije su smanjene. Zahvaćene količine za energetsko ko‐
rištenje više ne utječu na prihranjivanje TPV u RH preko ovih ponora, s obzirom da se te količi‐
ne iz Livanjskog polja odvode putem hidrotehničkog tunela do strojare u RH. To bez sumnje ima utjecaja na smanjenje maksimalnih i srednjih protoka na vrelima koja su izlaz iz tog TPV. Ukoliko se promatra utjecaj zahvaćenih voda u Livanjskom polju na minimalnu izdašnost vrela u RH, onda se tu uočavaju određene razlike za pojedina vrela. Naime, minimalni protoci vrela na području RH koja su u svezi sa Čajićkom ponorskom zonom mogu u izvjesnoj mjeri biti pod utjecajem zahvaćanja voda u sustavu HE Orlovac. To se prije svega odnosi na značajnija vrela Šilovka, Kosinac i Mala Ruda, koja se koriste i za vodoopskrbu potrošača u RH. U sadašnjim uvjetima se tijekom suša događa da kroz Čajićku ponorsku zonu otječu veoma male količine, te se procjenjuje da se stvoreni gubitak na ulazu u podzemni sus‐
tav odražava i na izlazne minimalne protoke. Slični utjecaji se mogu očekivati i na vrelima u RH koja su povezana sa ponorskom zonom Čap‐
razlije u kojoj ponire Tovarnica‐Jaruga, jer su i na ovom vodotoku zbog zahvatanja valova veli‐
kih voda za energetsko korištenje smanjene velike i srednje vode. Određeni utjecaji izmjene Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 108 hidrološkog režima na ponoru Čaprazlije prije svega se mogu očekivati na Vukovića vrelu u RH, koje se također koristi za vodoopskrbu. Međutim, ovdje treba istaći da na Tovarnici‐Jarugi nije došlo do promjene minimalnih protoka, s obzirom da u malim vodama ovo TPoV presušuje, te stoga ne treba očekivati ni poseban utje‐
caj na vrela u RH. Jasno je da bi za potvrdu prethodnih procjena trebalo sprovesti odgovarajuća ciljana istraživa‐
nja, jer za donošenje preciznijih zaključaka o pritiscima i utjecajima na površinske i podzemne vode u RH u ovom trenutku ne postoje raspoloživi podaci. 11.3
PROCJENA RIZIKA NEPOSTIZANJA DOBROG STANJA Procjena rizika nepostizanja dobrog stanja voda u slivu Cetine i Krke načinjena je za kemijsko i količinsko stanje voda na kraju prvog ciklusa upravljanja 2021. godine. 11.3.1
Rizik nepostizanja dobrog kemijskog stanja voda Procjena rizika nepostizanja dobrog kemijskog stanja voda provedena je uglavnom prema me‐
todologiji opisanoj u dodatku C.2 (točka 5.3.1). S obzirom na nedostatak podataka, korištena je metodologija koja se temelji na rezultatima analize pritisaka. Prema ovoj metodologiji, odre‐
đeno je ukupno opterećenje onečišćujućim tvarima (tona godišnje) na slivnim područjima pod‐
zemnih vodnih tijela za analizirane pokazatelje TN, TP, BPK5, KPK i TSS na kraju prvog ciklusa upravljanja 2021. godine. Na temelju ovih procjena, procijenjeno je i stanje voda za navedeno razdoblje, a rezultati su prikazani u tablici 11.4. Tablica 11.4 Procijenjeno opterećenje onečišćujućim tvarima i stanje podzemnih vodnih tijela na kraju prvog ciklusa upravljanja Pokazatelji za 2021. godinu TPoV TN TP BPK5 KPK TSS Opterećenje onečišćujućim tvarima (t/god.) TPV Gornji tok rijeke Krke 28,31 6,75 99,66 313,13 9,57 TPV Kablić‐Nuglašica 30,46 5,07 122,06 403,07 8,79 TPV Kupreško polje 9,24 4,33 61,41 207,51 2,22 TPV Lijeva obala rijeke Cetine 458,96 87,46 2010,54 5987,90 422,08 TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj 69,99 13,58 262,87 779,14 57,22 TPV Vrelo Ričine 29,93 9,44 203,06 650,61 24,70 TPV Gornji tok rijeke Krke 0,148 0,035 0,520 1,633 0,050 TPV Kablić‐Nuglašica 0,161 0,027 0,645 2,131 0,046 TPV Kupreško polje 0,338 0,159 2,250 7,603 0,081 TPV Lijeva obala rijeke Cetine 0,409 0,078 1,791 5,333 0,376 TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj 0,277 0,054 1,042 3,088 0,227 TPV Vrelo Ričine 0,313 0,099 2,125 6,808 0,258 Stanje voda (mg/l) Prema ovim procjenama, ukupni dušik i fosfor, kao i pokazatelji prisutnosti organskih tvari (KPK i BPK5), imaju veoma niske vrijednosti u svim vodnim tijelima i ne izlaze iz okvira vrijednosti za Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 109 dobro kemijsko stanje. Ovi zaključci su u suglasnosti sa ocjenom kemijskog stanja podzemnih vodnih tijela, koja je provedena u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja. Na temelju raspolo‐
živih podataka utvrđeno je da su sve ispitivane prioritetne tvari, kao i jedinjenja dušika, dosta ispod graničnih vrijednosti za dobro kemijsko stanje, odnosno ispod granica detekcije za poje‐
dine pokazatelje. Kako povećanje opterećenja podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima nije značajno do kraja prvog ciklusa upravljanja, to se ne očekuje pogoršanje kemijskog stanja, a posebno ne dostizanje lošeg kemijskog stanja. Od ovog općeg zaključka izdvojeno je TPV Vrelo Ričine, koje putem ponora Kovači prima zaga‐
đenje iz sliva rijeke Šuice, uključivo i zagađenje koje potječe od stanovništva i gospodarskih su‐
bjekata Tomislavgrada. S obzirom na kratko vrijeme putovanja podzemne vode od ponora Ko‐
vači do vrela Ričine, ne može se sa sigurnošću zaključiti da neće doći do pogoršanja kemijskog stanja do kraja prvog ciklusa upravljanja. Na temelju prethodno navedenog, zaključeno je da TPV Vrelo Ričine vjerojatno nije pod rizi‐
kom nedostizanja dobrog kemijskog stanja do 2021. godine, dok je za ostala tijela podzemnih voda moguće ustanoviti da nisu pod rizikom. 11.3.2
Rizik nepostizanja dobrog količinskog stanja voda Analiza količinskog stanja vodnih tijela podzemnih voda, koja je prikazana u točki 6.4, pokazala je da su sva vodna tijela u dobrom količinskom stanju. Zahvaćene količine podzemnih voda, ko‐
je se uglavnom koriste za vodoopskrbu, su male u odnosu na ukupne izdašnosti odnosnih vod‐
nih tijela. Raspoloživi podaci pokazuju da nisu primijećeni utjecaji zahvaćanja voda na režim i razinu podzemnih voda. Prognoza trendova pokretača pritisaka i povećanje potrošnje vode do 2021. godine analizirano je u okviru ekonomske analize, odnosno točke 17.1. Očekuje se povećanje potrošnje vode na slivnom području Cetine i Krke, prije svega za potrebe vodoopskrbe stanovništva i industrija. Na temelju raspoloživih podataka, ekspertnom procjenom je ocjenjeno da to povećanje ne može utjecati na pogoršanje količinskog stanja podzemnih vodnih tijela. Stoga se zaključuje da podzemna vodna tijela nisu pod rizikom nedostizanja dobrog količinskog stanja do kraja prvog ciklusa upravljanja. 11.3.3
Zaključak Rezultati procjene rizika nepostizanja dobrog stanja podzemnih voda 2021. godine prikazani su u tablici 11.5. Prema raspoloživim podacima, niti jedno vodno tijelo podzemnih voda, izuzev TPV Vrelo Ričine, nije pod rizikom nedostizanja dobrog stanja do kraja prvog ciklusa upravlja‐
nja. Zbog ocjene kemijskog stanja, za TPV Vrelo Ričine je zaključeno da vjerojatno nije pod rizi‐
kom. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 110 Tablica 11.5 Procjena rizika nepostizanja dobrog stanja podzemnih vodnih tijela na slivnom području R. Vodno tijelo podzemnih voda br. (TPV) Rizik nepostizanja dobrog stanja Kemijsko Količinsko Ukupno 1 TPV Kupreško polje TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom
2 TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom
3 TPV Kablić‐Nuglašica TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom
4 TPV Lijeva obala rijeke Cetine TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom
5 TPV Vrelo Ričine 6 TPV Gornji tok rijeke Krke TPV vjerojatno nije TPV vjerojatno nije TPV nije pod rizikom pod rizikom pod rizikom TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 111 V
MONITORING MREŽA Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 112 Sukladno članku 8(1) Okvirne direktive o vodama potrebno je uspostaviti monitoring sustav za ocjenu stanja površinskih i podzemnih voda unutar riječnog bazena. U ovoj točki izvještaja dat je pregled postojećeg monitoringa u slivnom području Cetine i Krke, te plan monitoringa povr‐
šinskih i podzemnih vodnih tijela i zaštićenih područja u riječnom bazenu. Zakon o vodama u FBiH (članak 25. „Planovi upravljanja vodama“) predviđa uspostavu monito‐
ringa: (i) površinskih voda (ekološko i kemijsko), (ii) podzemnih voda (kemijsko i kvantitativno), i (iii) zaštićenih područja. Prema Zakonu o vodama (članak 156.) Agencija za vode na području za koje je nadležna obavlja i zadatke na organiziranju hidrološkog monitoringa i monitoringa kakvoće voda, monitoringa ekološkog stanja površinskih voda, te monitoringa podzemnih voda, i sukladno tome priprema izvještaj o stanju voda i predlaže potrebne mjere. U članku 43. Stav 1. točka 6. Zakona o vodama stoji da Vlada Federacije na prijedlog Federal‐
nog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi propis o monitoringu i sadržaju programa monitoringa voda. Ovaj propis još uvijek nije donesen. Zato je prijedlog monitoringa u ovom karakterizacijskom izvještaju temeljen na: (i) analizi postojećeg monitoringa na vod‐
nom području Jadranskog mora, (ii) rezultatima analize značajnih pritisaka (vidjeti prethodno poglavlje), (iii) iskustvima zemalja članica EU, (iv) iskustvima Republike Hrvatske, posebice po pitanju uspostave monitoringa za dijelove bazena Cetine i Krke na teritoriji Republike Hrvatske i (v) radnim materijalima projekta „Podrška vodnoj politici u BiH“. Plan monitoringa prikazan u ovom karakterizacijskom izvještaju pripremljen je na temelju ras‐
položivih informacija o postojećem monitoringu, te smjernica datih u Zakonu o vodama (FBiH, 2006) i njegovim podzakonskim aktima, Okvirnoj direktivi o vodama (EC, 2000) i Vodiču br. 7 Zajedničke strategije implementacije ODV (EC, 2003c). Potrebno je napomenuti da monitoring preporučen u ovom izvještaju vjerojatno neće dati od‐
govore na sva pitanja koja mogu nastati na operativnoj razini. Provođenje plana monitoringa i analiza dobivenih rezultata će zacijelo koristiti za dalje unaprjeđenje uspostavljene temeljne mreže i daljeg razvoja monitoringa. 12
MONITORING POVRŠINSKIH VODNIH TIJELA 12.1
UVOD Programom monitoringa za površinske vode potrebno je obuhvatiti pokazatelje ekološkog i kemijskog stanja prirodnih vodnih tijela, i ekološkog potencijala i kemijskog stanja za jako izmi‐
jenjena vodna tijela i umjetna vodna tijela. Procjena ekološkog stanja temelji se na biološkim elementima kakvoće, uključivo i hidromorfološke i fizikalno‐kemijske pokazatelje kao prateće elemente biološke kakvoće. Dobro ekološko stanje se pretežno temelji na sastavu i brojnosti vrsta i to je definirano za svaku kategoriju vode i svaki element biološke kakvoće. Monitoring mreža površinskih voda treba biti projektirana kako bi se omogućio koherentan i sveobuhvatan pregled ekološkog i kemijskog stanja u svakom riječnom slivu. Monitoring prog‐
ram se temelji na rezultatima provedene analize pritisaka i utjecaja (članak 5. i dodatak II ODV). ODV i ZOV predviđaju tri različite vrste monitoring programa za površinske vode: Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 113 ƒ nadzorni monitoring, ƒ operativni monitoring i ƒ istraživački monitoring. Nadzorni monitoring se uspostavlja kako bi se moglo procijeniti stanje površinskih voda unutar sliva ili podsliva na vodnom području. Nadzorni monitoring površinskih voda se provodi u cilju dobivanja informacija u svezi sa: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
dopunjavanjem i ovjeravanjem procedura i procjena utjecaja sukladno Aneksu II ODV, učinkovitom izradom budućih programa monitoringa, procjenama dugoročnih promjena prirodnih uvjeta, procjenama dugoročnih promjena kao posljedica rasprostranjenih antropogenih aktiv‐
nosti. Operativni monitoring se uspostavlja kako bi se ciljano pratilo ekološko i kemijsko stanje onih vodnih tijela koja su identificirana kao vodna tijela pod rizikom dostizanja okolišnih ciljeva (kao rezultat analize pritisaka i utjecaja ili procjena na temelju rezultata nadzornog monitoringa). Pored ovih vodnih tijela, operativni monitoring se uspostavlja za ona vodna tijela u koja se is‐
puštaju prioritetne tvari. Ciljevi operativnog monitoringa su: ƒ ustanoviti status onih vodnih tijela koja su identificirana kao rizična u smislu nemoguć‐
nosti ispunjenja zadatih okolišnih ciljeva, ƒ procijeniti svaku promjenu statusa kao rezultat programa mjera. Istraživački monitoring treba provoditi za ona vodna tijela za koja razlog nepostizanja dobrog stanja nije poznat ili u slučajevima kada treba ocijeniti utjecaj incidentnog onečišćenja. Monitoring referentnih uvjeta prema ODV nije predviđen kao posebna vrsta monitoringa, ali se uobičajeno prikazuje kao sastavni dio nadzornog monitoringa. U ovom karakterizacijskom izvještaju je monitoring referentnih uvjeta prikazan kao odvojena potkategorija nadzornog monitoringa zbog različitih pokazatelja koji su obuhvaćeni ovim monitoringom i različite učes‐
talosti njihovih ispitivanja. Zemlje članice EU su izvijestile o 57.000 postaja za monitoring površinskih voda, od čega je oko 26.000 postaja u funkciji nadzornog monitoringa i preko 41.000 za potrebe operativnog moni‐
toringa (EC, 2009; EC, 2009a). Najgušću mrežu postaja na 1.000 km2 imaju Ujedinjeno Kraljev‐
stvo i Irska (52 i 44 respektivno), a najmanje imaju nordijske zemlje kao što je Finska (manje od 1 postaje) i Švedska (5 postaja). Ovako velika razlika je sa jedne strane zbog različitih prirodnih obilježja, gustoće naseljenosti, korištenja voda, kao i veličine pritisaka, ali i zbog različitih kon‐
cepcija programa monitoringa. Na riječnom bazenu Cetine i Krke je cjelokupni dosadašnji monitoring vršen u slivu Cetine, dok ne postoje podaci o ispitivanjima vodnih tijela u slivu rijeke Krke. Na temelju prezentiranih po‐
dataka, postojećim monitoringom obuhvaćeno je 15 postaja na 14 određenih vodnih tijela rije‐
ka i jezera. Ispitivanjima su obuhvaćeni biološki, fizikalno‐kemijski i mikrobiološki pokazatelji, te prioritetne tvari. 12.2
PLAN MONITORINGA Na temelju prethodnih analiza pritisaka i rizika, izvršen je odabir lokacija za nadzorni i opera‐
tivni monitoring površinskih vodnih tijela. U okviru ovog karakterizacijskog izvještaja nije pred‐
viđena uspostava istraživačkog monitoringa. Odabir lokacija za nadzorni monitoring se temelji na slijedećim kriterijima: ƒ veličina protoka značajna u usporedbi sa cijelim vodnim područjem, Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 114 ƒ slivno područje veće od 2.500 km2, ƒ volumen značajan u usporedbi sa cijelim vodnim područjem, uključujući i velika prirodna i vještačka jezera, ƒ mjesto prijelaza vodnog tijela u drugu državu i/ili značajan prekogranični pronos onečiš‐
ćenja, ƒ doprinos konceptualnom razumijevanju međusobnog djelovanja podzemnih i površin‐
skih voda i ƒ minimiziranje nepouzdanosti pri procjeni stanja i rizika. Uvažavajući kriterije na temelju kojih se uspostavlja operativni monitoring, odnosno za potrebe ciljanog praćenja ekološkog i kemijskog stanja, a na temelju analize pritisaka i rizika nepostiza‐
nja ciljeva ODV, koja je provedena u okviru ovog projekta, predložene su lokacije monitoring postaja za operativni monitoring. Osim ove dvije vrste monitoringa koje su obvezne prema ODV, ovim karakterizacijskim izvješta‐
jem predviđena je uspostava jednog broja monitoring točaka za praćenje referentnih uvjeta. Iako se nekada ova vrsta monitoringa zapravo prikazuje kao dio nadzornog monitoringa, moni‐
toring referentnih uvjeta je ovdje prikazan kao odvojen monitoring zbog različitih pokazatelja i učestalosti monitoringa u odnosu na nadzorni monitoring. 12.2.1
Mreža nadzornog monitoringa Za potrebe nadzornog monitoringa na slivnom području Cetine i Krke je predviđeno pet točaka, čije lokacije su prikazane u tablici 12.1 i u dodatku B.17. Točke nadzornog monitoringa su pos‐
tavljene tako da mogu reprezentativno prikazati stanje voda na slivnom području Cetine i Krke. U slivu Krke je postavljena jedna točka nadzornog monitoringa na najznačajnijem vodotoku, ri‐
jeci Korani. Monitoring točka nalazi se uzvodno od ponora Korane, i njome se prati stanje na slivnom području kao i prekogranični pritisci na Republiku Hrvatsku. U slivu Cetine nalaze se četiri monitoring postaje. Na dvije točke (TPoV Tovarnica‐Jaruga i TPoV Lipa) se osmatra stanje voda u slivnom području Cetine i prekogranični pritisci na Republiku Hrvatsku. Naime, točkom nadzornog monitoringa na ponoru Čaprazlije (TPoV Tovarnica‐
Jaruga) obuhvaćene su vode središnjeg dijela Livanjskog polja, dok se u akumulaciji Lipa (TPoV Lipa) prikupljaju sve površinske vode jugoistočnog dijela Livanjskog polja, kao i vode rijeke Šui‐
ce podzemnim vezama preko ponora Kovači. Preostale dvije postaje nadzornog monitoringa nalaze se na vrelu Bistrice (Duman) i vrelu Ričine (Vrilo). Napominje se da se jedan dio točaka monitoringa površinskih vodnih tijela iz tablice 12.1 tako‐
đer koristi za monitoring podzemnih vodnih tijela, jer se radi o točkama na kojima se javlja međudjelovanje površinskih i podzemnih voda na slivnom području Cetine i Krke. Nadzornim monitoringom potrebno je pratiti sve pokazatelje kakvoće: biološke, prateće fizi‐
kalno‐kemijske, kemijske i hidromorfološke pokazatelje i prioritetne tvari (tablica 12.2). Deta‐
ljan opis navedenih pokazatelja, kao i metoda njihove analize, dat je u dodatku C.2 (točka 7.3.2). Učestalost monitoringa je određena sukladno preporukama datim u dodatku V.1.3.4 ODV, kao i nacrtu Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifič‐
nih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011). Kod nadzornog monitoringa su uzete u obzir i preporuke Priručnika za biološki monitoring rijeka i jezera/akumulacija u Bos‐
ni i Hercegovini (VVMZ i ostali, 2009). Učestalost nadzornog monitoringa prikazana je u tablici 12.2. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 115 Tablica 12.1 Planirana mreža nadzornog i operativnog monitoringa površinskih vodnih tijela na slivu Cetine i Krke Naziv TPoV Nadzorni monitoring Kategorija Status pos‐
TPoV taje Lokacija Opis x koordinata y koordinata Tip moni‐
toringa Pokazatelji i učestalost Napomena Bistrica (BA_CE_BI) Rijeka Postojeća Vrelo Duman 6.420.664 4.854.634 Nadzorni Korana nizvodno od Bos. Grahova (BA_CE_KO_2) Rijeka Nova Ponorska zona u Pašića polju 6.374.566 4.892.134 Nadzorni Ričina/Buško Blato (BA_CE_RI) Rijeka Nova Vrelo Ričine (Vrilo) 6.429.860 4.838.209 Tovarnica‐Jaruga (BA_CE_TOJAR) Rijeka Nova VS Čaprazlije 6.397.563 4.862.010 Nadzorni Lipa (BA_CE_LI) Jezero Postojeća Jezero 6.413.433 4.846.681 Nadzorni Bistrica (BA_CE_BI) Rijeka Nova Prije ušća Žab‐
ljaka 6.416.593 4.855.485 Operativni Mandak/akumulacija Mandak (BA_CE_MA_2) Jezero Postojeća Jezero 6.421.714 4.843.655 Operativni Vodoopskrba Ričina/Buško Blato (BA_CE_RI) Jezero Postojeća Jezero 6.421.492 4.836.352 Operativni Šuica nizvodno od ušća Drine (BA_CE_SU_2) Rijeka Postojeća Prije ulaska u Kovačev ponor
6.435.613 4.836.737 Prema tablici 12.3 Operativni Vrba (BA_CE_VR) Rijeka Nova Prije ulaska u ponor 6.415.248 4.867.780 Operativni Ždralovački kanal (BA_CE_ZK) Rijeka Nova Prije ulaska u ponor Kazanci
6.389.502 4.873.671 Operativni Monitoring referentnih uvjeta Rijeka Nova Vrelo 6.445.134 4.868.985 Operativni monitoring Milač uzvodno od ušća Ribnjaka (BA‐
CE‐MI‐1), tip BiH_R9 Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj Zajednička postaja za TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj b, k, p, h prema tablici Zajednička postaja za TPV Vrelo 12.2 Nadzorni Ričine Monitor. Prema tablici ref. uvjeta 12.4 116 Naziv TPoV Kategorija Status pos‐
TPoV taje Lokacija Opis x koordinata y koordinata Tip moni‐
toringa Pokazatelji i učestalost Napomena Milač nizvodno od ušća Ribnjaka (BA‐
CE‐MI‐2), tip BiH_R15 Rijeka Nova Vodotok 6.441.490 4.868.859 Monitor. ref. uvjeta Dulerski potok (BA‐KR‐BU‐DP), tip BiH_R16 Rijeka Nova Vodotok 6.359.941 4.899.022 Monitor. ref. uvjeta Mračaj (BA‐KR‐BU‐MR), tip BiH_R17 Rijeka Nova Vodotok 6.363.572 4.893.311 Monitor. Prema tablici ref. uvjeta 12.4 Šuica uzvodno od ušća Drine (BA‐CE‐
SU‐1), tip 20 Rijeka Nova Vrelo 6.436.093 4.859.694 Monitor. ref. uvjeta Zajednička postaja za TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj Sturba (BA_CE_BI_ST), tip BiH_R21 Rijeka Postojeća Vrelo 6.421.751 4.848.225 Monitor. ref. uvjeta Zajednička postaja za TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj Pokazatelji: b – biološki pokazatelji, k – opći fizikalno‐kemijski pokazatelji, p – prioritetne tvari, h – hidromorfologija Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 117 Tablica 12.2 Pokazatelji koje je potrebno obuhvatiti nadzornim monitoringom površinskih vo‐
dnih tijela i učestalost monitoringa na slivu Cetine i Krke Pokazatelj Nadzorni monitoring Rijeke Biološki elementi kakvoće voda Fitobentos (Dijatomeje): kvalitativno‐kvantitativni sastav, diverzitet takso‐
3 god. na, gustina biota (broj ili biomasa), populacija osjetljivih taksona, TDI indeks Makrofite: sastav vrsta, brojnost, trofički indeksi (MTR, IBMR, TIM ili MIR) 3 god. Fitoplankton: brojnost, biomasa, klorofil a – Makrozoobentos: kvalitativno‐kvantitativni sastav, broj taksona u okviru izabranih taksonomskih skupina, procentualno učešće EPT taksona, indeks saprobnosti po Pantle‐Bucku, indeks trofičnosti RETI/PETI, udio izabranih 3 god. funkcionalnih skupina u ishrani – FFG, prošireni biotički indeks – EBI, de‐
terminacija osjetljivih taksona. Ribe: kvalitativno‐kvantitativni sastav, totalna dužina i težina jedinki, starost 3 god. jedinki, EFI indeks Fizikalno‐kemijski elementi kakvoće voda Providnost: providnost (m) – Temperaturni uvjeti: temperatura vode (°C) 3 mjes. Otopljeni kisik (mg/l), zasićenje kisikom (%) 3 mjes. Oksidacijski poka‐
zatelji: KPK (mg/l), BPK5 (mg O2/l) 3 mjes. Kloridi (mg/l), elektroprovodnost na 25°C (μS/cm) 3 mjes. Salinitet: Sulfati (mg/l) 3 mjes. Kiselost: pH vrijednost 3 mjes. Nutrijenti: amonijačni dušik (mg N/l), nitratni dušik (mg N/l), ukupni dušik 3 mjes. (mg N/l), orto‐fosfat (mg P/l), ukupni fosfor (mg P/l) Specifične tvari značajne za ocjenu ekološkog statusa: teški metali (As, Cu, 3 mjes. Cr, Zn) Hidromorfološki elementi kakvoće voda Količina i dinamika vodnog toka Kont.* Veza sa podzemnim vodama Kont.* Hidrološki režim Promjenjivost razine vode – Vrijeme zadržavanja vode – Neprekidnost riječnog toka 6 god. Varijacije dubine i širine riječnog korita 6 god. Varijacije dubine jezera – Morfološki uvjeti Struktura i sediment dna 6 god. Struktura obalnih zona 6 god. Prioritetne tvari Prioritetne tvari prema Dodatku 1 Uredbe o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sustave javne kanalizacije („Službene novine FBiH“, br. 4/12), a poglavito slijedeće prioritetne tvari: teški metali (Pb, Hg, 1 mjes.** Cd, Ni), policiklični aromatski ugljikovodici – PAH (benzo(a)piren, ben‐
zo(b)fluor‐anten, benzo(k)fluor‐anten, benzo(g,h,i)perilen, indeno(1,2,3‐
cd)‐piren), ukupna mineralna ulja, ukupni poliklorirani bifenili – PCB, ukupni organofosforni i karbamatni pesticidi, ukupni organoklorni pesticidi * Kont. – Neprekidno (kontinualno) ** Monitoring se vrši prema navedenoj učestalosti u jednoj godini ciklusa upravljanja Jezera 3 god. 3 god. 3 god. 3 god. 3 god. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. – 3 mjes. – 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. – 1 mjes. 1 mjes. 1 mjes. – – 6 god. 6 god. 6 god. 1 mjes.** Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 118 12.2.2
Mreža operativnog monitoringa Operativni monitoring je predviđen na točkama gdje se može očekivati značajan pritisak na vo‐
dno tijelo, koji utječe na loše stanje vodnog tijela ili na rizik neostvarivanja ciljeva ODV. Rezul‐
tati analize rizika, koji su prikazani u točki 10.4 ovog karakterizacijskog izvještaja, ukazuju da je trinaest vodnih tijela površinskih voda u riziku ili vjerojatno u riziku nedostizanja dobrog stanja na kraju prvog ciklusa upravljanja. Promatrajući izvore pritisaka i hidrološku povezanost vodnih tijela, izdvaja se osam grupa TPoV koja su pod rizikom: ƒ TPoV Bistrica, TPoV Kanal Drinovac, TPoV Plovuća: Navedena tri vodna tijela su povezana tokom vode od TPoV Bistrica, koje je najuzvodnije, do TPoV Plovuća, koje se nalazi najni‐
zvodnije. Najznačajnija opterećenja onečišćujućim tvarima nastaju na TPoV Bistrica, jer oko 70‐85% ukupnih onečišćujućih tvari dolazi iz ovog vodnog tijela, odnosno usljed is‐
puštanja otpadnih voda grada Livna. S obzirom na ovo, navedena vodna tijela mogu se grupirati, pri čemu je planirano da točka operativnog monitoringa bude postavljena na TPoV Bistrica, nizvodno od ispuštanja gradskih otpadnih voda Livna; ƒ TPoV Korana nizvodno od Bosanskog Grahova: Ovo je izdvojeno vodno tijelo pod rizi‐
kom, ali je na njemu predviđena točka nadzornog monitoringa. Iz tog razloga TPoV nije obuhvaćeno operativnim monitoringom; ƒ TPoV Mandak/akumulacija Mandak, TPoV Mandak nizvodno od brane Mandak: Za ova dva TPoV predviđena je uspostava jedne točke operativnog monitoringa; ƒ TPoV Ričina/Buško Blato, TPoV Reverzibilni kanal Buško Blato – Lipa: Navedena vodna ti‐
jela su povezana tokom vode, pa stoga može smatrati da predstavljaju jednu cjelinu. Oko 95% ukupnog opterećenja ova dva TPoV potječe od pritisaka na TPoV Ričina/Buško Bla‐
to, a teret onečišćenja se transportira Reverzibilnim kanalom Buško Blato – Lipa do TPoV Lipa. Iz navedenog razloga je monitoring točka postavljena u TPoV Ričina/Buško Blato; ƒ TPoV Lipa: Direktni pritisci na ovo vodno tijelo nisu značajni, jer je njegov direktni sliv veoma mali. Ukupno opterećenje ovog vodnog tijela nastaje kao posljedica pritisaka koji nastaju na TPoV Bistrica i TPoV Ričina/Buško Blato. S obzirom na ovu činjenicu, a i iz raz‐
loga što je na TPoV Lipa postavljena točka nadzornog monitoringa, nije predviđen opera‐
tivni monitoring ovog vodnog tijela; ƒ TPoV Šuica uzvodno od ušća Drine, TPoV Šuica nizvodno od ušća Drine: Oba vodna tijela su vjerojatno pod rizikom. Najznačajniji pritisci javljaju se na nizvodno vodno tijelo BA_CE_SU_2, a najvećim dijelom potječu od ispuštanja otpadnih voda putem kanalizacij‐
skog sustava Tomislavgrada i putem septičkih jama iz naselja u slivu. Planom monitorin‐
ga je predviđeno da se točka operativnog monitoringa uspostavi na nizvodnom vodnom tijelu, tako da se mogu pratiti svi utjecaji na ova dva TPoV; ƒ TPoV Vrba: Ovo je izdvojeno vodno tijelo za koje je ekspertnom procjenom zaključeno da je vjerojatno pod rizikom, te je na ovom TPoV predviđena točka operativnog monito‐
ringa; ƒ TPoV Ždralovački kanal: I za ovo TPoV je ekspertnom procjenom zaključeno da je vjeroja‐
tno pod rizikom nedostizanja dobrog stanja, te je predviđena jedna točka operativnog monitoringa. Ovim planom monitoringa ukupno je predviđeno šest točaka operativnog monitoringa, tako da je monitoringom u slivu Cetine i Krke obuhvaćeno 46,2% vodnih tijela pod rizikom odnosno ko‐
ja su vjerojatno pod rizikom. Ovakva pokrivenost vodnih tijela pod rizikom točkama operativ‐
nog monitoringa je iznad postotka u zemljama Europske unije, gdje najveći broj zemalja ima oko ili ispod 40% vodnih tijela pod rizikom obuhvaćenih sa točkama operativnog monitoringa (EC, 2009a). Program operativnog monitoringa za predložene točke prikazan je u tablici 12.1, a detaljniji opis je dat u dodatku C.2 (točka 7.3.3). Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 119 Tablica 12.3 Pokazatelji koje je potrebno obuhvatiti operativnim monitoringom površinskih vodnih tijela i učestalost monitoringa na slivu Cetine i Krke Operativni monitoring Pokazatelj BA_CE_BI BA_CE_MA_2
BA_CE_RI BA_CE_SU_2
BA_CE_VR BA_CE_ZK Fitobentos (Dijatomeje): kvalitativno‐kvantitativni sastav, diverzitet taksona, gusti‐
na biota (broj ili biomasa), populacija osjetljivih taksona, TDI indeks 1 god. – – 1 god. 1 god. 1 god. Makrofite: sastav vrsta, brojnost, trofički indeksi (MTR, IBMR, TIM ili MIR) 1 god. – – 1 god. 1 god. 1 god. Makrozoobentos: kvalitativno‐kvantitativni sastav, broj taksona u okviru izabranih taksonomskih skupina, indeks saprobnosti po Pantle‐Bucku, indeks trofičnosti RE‐
TI/PETI, prošireni biotički indeks – EBI 1 god. – – 1 god. 1 god. 1 god. Fitoplankton: brojnost, biomasa, klorofil a – 6 mjes. 6 mjes. – – – Fizikalno‐kemijski elementi kakvoće voda Providnost: providnost (m) – 3 mjes. 3 mjes. – – – 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. Otopljeni kisik (mg/l), zasićenje kisikom (%) 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. KPK (mg/l), BPK5 (mg O2/l) 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. Salinitet: Elektroprovodnost na 25°C (μS/cm) 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. Kiselost: pH vrijednost 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. Nutrijenti: amonijačni dušik (mg N/l), nitratni dušik (mg N/l), ukupni dušik (mg N/l), orto‐fosfat (mg P/l), ukupni fosfor (mg P/l) 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. Specifične tvari značajne za ocjenu ekološkog statusa: teški metali (As, Cu, Cr, Zn) 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 1 god. – 1 god. 1 god. – – – – – 1 god. 1 god. – Biološki elementi kakvoće voda Temperaturni uvjeti: temperatura vode (°C) Oksidacijski pokazatelji: Prioritetne tvari Mineralna ulja Prioritetne tvari: Ukupni organofosforni i karbamatni pesticidi, ukupni organoklorni pesticidi Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 120 12.2.3
Monitoring referentnih uvjeta Monitoring referentnih uvjeta planirano je da se provodi na šest točaka u slivu Cetine i Krke na kojima su utvrđeni referentni uvjeti za pojedine tipove površinskih voda (tablica 12.1). Refe‐
rentni uvjeti su utvrđeni samo na vodotocima koji pripadaju tipovima BiH_R9, BiH_R15, BiH_R16, BiH_R17, BiH_R20 i BiH_R21. Ovim monitoringom nisu obuhvaćena jezera, jer ni na jednom tipu jezera u slivu Cetine i Krke nisu utvrđeni referentni uvjeti. Monitoringom referentnih uvjeta obuhvaćeni su biološki i prateći fizikalno‐kemijski pokazatelji, kao i prioritetne tvari. Pregled pokazatelja koje je potrebno pratiti i učestalosti uzorkovanja i analiza date su u tablici 12.4. Tablica 12.4 Pokazatelji koje je potrebno obuhvatiti monitoringom referentnih uvjeta površin‐
skih vodnih tijela i učestalost monitoringa na slivu Cetine i Krke Pokazatelj Učestalost Biološki elementi kakvoće voda Fitobentos (Dijatomeje): kvalitativno‐kvantitativni sastav, diverzitet taksona, gustina biota (broj ili biomasa), populacija osjetljivih taksona, TDI indeks 3 god. Makrofite: sastav vrsta, brojnost, trofički indeksi (MTR, IBMR, TIM ili MIR) 3 god. Makrozoobentos: kvalitativno‐kvantitativni sastav, broj taksona u okviru izabranih tak‐
sonomskih skupina, procentualno učešće EPT taksona, indeks saprobnosti po Pantle‐
Bucku, indeks trofičnosti RETI/PETI, udio izabranih funkcionalnih skupina u ishrani – FFG, prošireni biotički indeks – EBI, determinacija osjetljivih taksona. 3 god. Fizikalno‐kemijski elementi kakvoće voda Temperaturni uvjeti: temperatura vode (°C) Oksidacijski pokazatelji: Salinitet: 6 mjes. Otopljeni kisik (mg/l), zasićenje kisikom (%) 6 mjes. KPK (mg/l), BPK5 (mg O2/l) 6 mjes. Kloridi (mg/l), elektroprovodnost na 25°C (μS/cm) 6 mjes. Sulfati (mg/l) 6 mjes. Kiselost: pH vrijednost 6 mjes. Nutrijenti: amonijačni dušik (mg N/l), nitratni dušik (mg N/l), ukupni dušik (mg N/l), orto‐fosfat (mg P/l), ukupni fosfor (mg P/l) 6 mjes. Specifične tvari značajne za ocjenu ekološkog statusa: teški metali (As, Cu, Cr, Zn) 6 mjes. Prioritetne tvari Prioritetne tvari: teški metali (Pb, Hg, Cd, Ni), policiklični aromatski ugljikovodici – PAH (benzo(a)piren, benzo(b)fluor‐anten, benzo(k)fluor‐anten, benzo(g,h,i)perilen, inde‐
no(1,2,3‐cd)‐piren), ukupna mineralna ulja, ukupni poliklorirani bifenili – PCB, ukupni organofosforni i karbamatni pesticidi, ukupni organoklorni pesticidi 3 god. Učestalost ispitivanja bioloških pokazatelja i prioritetnih tvari je jednom u tri godine, a odabra‐
nih osnovnih fizikalno‐kemijskih pokazatelja dva puta godišnje. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 121 13
MONITORING PODZEMNIH VODNIH TIJELA 13.1
UVOD Monitoring program podzemnih vodnih tijela obuhvaća kvantitativni i kemijski status. Okolišni ciljevi za podzemna vodna tijela, postavljeni u Okvirnoj direktivi o vodama (članak 4.), podra‐
zumijevaju dostizanje dobrog kvantitativnog stanja i dobrog kemijskog stanja. Ocjena kvantitativnog stanja se vrši temeljem rezultata mjerenja razine podzemnih voda. Mo‐
nitoring razine podzemne vode treba biti osmišljen tako da osigura pouzdanu procjenu kvanti‐
tativnog stanja. Gustina monitoring mreže i učestalost mjerenja treba omogućiti dovoljan broj podataka za procjenu utjecaja zahvaćenih količina kao i smjer tečenja i protok. Ocjena kemijskog stanja se temelji na mjerenju sadržaja onečišćivača. Dobro kemijsko stanje se definira kao ono kod kojeg koncentracija onečišćivača ne prelazi standard kakvoće i ne ukazuje na utjecaj bilo kojih štetnih tvari. Kemijsko stanje podzemne vode ne smije utjecati na pogor‐
šanje površinskih voda vezanih za dato tijelo podzemne vode, niti ugroziti kopnene ekosustave ovisne o tom podzemnom vodnom tijelu. Mreža monitoringa kemijskog stanja bi trebala osigu‐
rati sveobuhvatan pregled kemijskog stanja podzemnih voda i opažanje mogućeg dugoročnog negativnog trenda uslijed onečišćenja uzrokovanog antropogenim aktivnostima. Za podzemna vodna tijela koja su identificirana kao tijela pod rizikom dostizanja okolišnih cilje‐
va potrebno je pratiti i one pokazatelje koji su bitni za zaštitu tog vodnog tijela. Prema ODV, za podzemna vodna tijela primjenjuju se dvije vrste monitoringa: nadzorni i opera‐
tivni. ODV preporuča da se nadzorni monitoring kemijskog stanja provodi tijekom svakog šes‐
togodišnjeg planskog ciklusa. Rezultati nadzornog monitoringa trebaju poslužiti za uspostavu programa operativnog monitoringa kako bi se pratilo kemijsko stanje svih vodnih tijela pod‐
zemnih voda koja su pod rizikom dostizanja okolišnih ciljeva i kako bi se pratio mogući trend pogoršanja uslijed onečišćenja uzrokovanog antropogenim aktivnostima. Monitoring se provo‐
di u razdoblju između dva ciklusa nadzornog monitoringa, a učestalost mora biti takva da može pratiti stanje onečišćenja. Najmanja učestalost je jednom godišnje. Na riječnom bazenu Cetine i Krke postojeći monitoring podzemnih voda je veoma ograničenog obujma. Ne vrši se praćenje razina podzemne vode, a na pojedinim točkama se prate podaci o zahvaćenim količinama za potrebe vodoopskrbe stanovništva i izdašnosti izvorišta. Prema ras‐
položivim podacima, kvalitativno stanje podzemnih voda prati se na devet monitoring točaka, od čega se samo jedna nalazi u slivu rijeke Krke. Na ovim točkama se pretežno prate opći fizi‐
kalno‐kemijski pokazatelji i mikrobiološki pokazatelji, dok se prioritetne tvari povremeno anali‐
ziraju na pojedinim lokalitetima. Realno je očekivati da razvoj mreže monitoringa ne bude završen tijekom trajanja prvog plana upravljanja, odnosno da postupak uspostave mreže monitoringa podzemnih voda bude itera‐
cijski proces. Ipak, može se očekivati da nakon provedenih aktivnosti monitoringa sukladno pri‐
jedlogu iz ovog karakterizacijskog izvještaja prikupljeni podaci budu takve kakvoće da osiguraju dalje unaprjeđenje monitoring mreže, kako bi broj točaka, pokazatelji i učestalost bili optimizi‐
rani za naredne cikluse izrade planova upravljanja. Na temelju ovih rezultata treba predvidjeti i lokacije pijezometarskih bušotina, koje bi se potom uključile u redoviti sustav monitoringa podzemnih vodnih tijela. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 122 13.2
PLAN MONITORINGA Slivu rijeke Krke pripada jedno vodno tijelo, koje je ocijenjeno sa gledišta količinskog i kemij‐
skog stanja kao dobro. Dokazane su veze podzemnih voda sa područja Bosanskog Grahova sa povremenim vodotokom Krčić u Republici Hrvatskoj i izvorom Krke. Izvori Krka i Krčić su točke na kojima je uspostavljen nadzorni monitoring u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja prekog‐
raničnih utjecaja. Slivu rijeke Cetine pripada pet vodnih tijela podzemnih voda i sva su sa gledišta količinskog i kemijskog stanja ocijenjena kao dobra. S obzirom na činjenicu da su slivovi Cetine i Krke prekogranični i da su dokazane veze podzem‐
nih vodnih tijela (ponori u BiH) i vrela i izvora u Republici Hrvatskoj, predviđena je uspostava nadzornog monitoringa na svim monitoring točkama prikazanim u tablici 13.1. Tablica 13.1 Planirana monitoring mreža podzemnih vodnih tijela na slivu Cetine i Krke TPV Sturba‐
Žabljak‐
Stržanj Vrelo Ri‐
čine Tip monito‐
ringa Pokazatelji i učestalost Status postaje Lokacija Postojeća Vrelo Šuice x: 6.436.093 y: 4.859.694 Nadzorni Zajednička postaja Prema tab‐ Protok – za mon. ref. uvjeta lici 12.4 kontinualno na BA‐CE‐SU‐1 Postojeća Vrelo Duman x: 6.420.664 y: 4.854.634 Nadzorni Zajednička postaja Prema tab‐ Protok – za nadz. monito‐
lici 12.2 kontinualno ring na BA_CE_BI Postojeća Vrelo Sturbe x: 6.421.751 y: 4.848.225 Nadzorni Zajednička postaja Prema tab‐ Protok – za mon. ref. uvjeta lici 12.4 kontinualno na BA_CE_BI_ST Nova Vrelo Ričine (Vrilo)
x: 6.429.860 y: 4.838.209 Nadzorni Zajednička postaja Prema tab‐ Protok – za nadz. monito‐
lici 12.2 kontinualno ring na BA_CE_RI Kvalitativni
Napomena Količinski Od navedene četiri monitoring točke, dvije su zajedničke točke za nadzorni monitoring povr‐
šinskih voda, a dvije zajedničke za monitoring referentnih uvjeta površinskih voda. Za ove toč‐
ke, kvalitativni monitoring obuhvaća praćenje bioloških, fizikalno‐kemijskih, kemijskih i hidro‐
morfoloških pokazatelja navedenih u tablicama 12.2 i 12.4. Učestalosti njihovog praćenja su također navedene u ovim tablicama. Monitoring količinskog stanja obuhvaća praćenje hidrološkog režima, tj. protoka, na sve četiri predviđene postaje. Osmatranje protoka vrši se kontinualno. 14
MONITORING ZAŠTIĆENIH PODRUČJA Na riječnom bazenu Cetine i Krke trenutno nema proglašenih zaštićenih područja koja se utvr‐
đuju sukladno članku 6. i dodatku IV ODV i članku 65. ZOV, tako da nije uspostavljen ni monito‐
ring zaštićenih područja. U nastavku su date najznačajnije napomene u svezi monitoringa poje‐
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 123 dinih vrsta zaštićenih područja, a detaljniji pregled obveza u pogledu monitoringa zaštićenih područja prikazan je u dodatku C.2 (poglavlje 9). Područja namijenjena za zahvaćanje vode za piće. Ni jedan sustav vodoopskrbe na slivu Cetine i Krke nema urađen projekat zaštite izvorišta, odnosno odgovarajućom odlukom nisu utvrđene zone sanitarne zaštite i program mjera zaštite. Na izvorištima koja se koriste za vodoopskrbu redovito se vrši samo monitoring sukladno Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (BiH, 2010). Na području Livanjskog polja nalazi se i slivno područje nekoliko izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu u Republici Hrvatskoj. Za ova izvorišta su urađeni projektni zaštite, ali zone zaštite koje se protežu na teritoriji BiH nisu zvanično nikada uspostavljene. Do izrade elaborata o zaštiti izvorišta vode za piće na slivu Cetine i Krke i donošenja odluka o zaštiti potrebno je nastaviti sa analizama zahvaćene vode za potrebe vodoopskrbe u skladu sa zahtjevima Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (BiH, 2010). Učestalost uzorkova‐
nja potrebno je uskladiti sa brojem stanovnika koji se opskrbljuje, prema vrijednostima prika‐
zanim u tablici 14.1. Tablica 14.1 Potrebna učestalost uzorkovanja vode za piće Broj stanovnika koji se opskrbljuje Minimalna učestalost godišnje < 10.000 4 uzorka 10.000 – 30.000 8 uzoraka > 30.000 12 uzoraka Područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta. Na slivu Cetine i Krke nema proglašenih područja koja su namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta. Površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji uključujući i područja određena za kupanje. Na slivnom području Cetine i Krke nema proglašenih područja namijenjenih rekreaciji niti pod‐
ručja određenih za kupanje u smislu kako to propisuje Direktiva o kakvoći vode za kupanje. Područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate. U riječnom bazenu Cetine i Kr‐
ke nema uspostavljenih i registriranih zaštićenih područja prema Direktivi o tretmanu gradskih otpadnih voda. Trenutačno se ne provodi monitoring područja podložnih eutrofikaciji. Također na ovom području nema uspostavljenih i registriranih područja osjetljivih na nitrate prema Di‐
rektivi o nitratima, Zakonu o vodama i Pravilniku o utvrđivanju područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate (FBiH, 2009). Potrebno je napomenuti da je Odlukom o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“, br. 81/10; RH, 2010a) najveći dio jadranskog vodnog područja u Republici Hrvatskoj određen kao osjetljivo područje. Ovom odlukom sva područja određena kao eutrofna, područja namije‐
njena zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju i zaštićena područja prirode čine osjetljivo područ‐
je. S obzirom da su i dijelovi slivova Cetine i Krke u RH također osjetljiva područja, dijelovi ovih riječnih slivova na području FBiH nalaze se u slivu osjetljivog područja, o čemu je potrebno vo‐
diti računa kod budućeg određivanja područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate na teritoriju FBiH. Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta sukladno direktivi o staništima i direktivi o pti‐
cama. Na slivnom području Cetine i Krke nije uspostavljeno ni jedno zaštićeno područje iz mre‐
že Natura 2000, ali se u budućnosti može očekivati uspostavljanje ovih područja. Posebno se to odnosi na golemi prostor Livanjskog polja koje trenutno nije ni pod jednim postojećim reži‐
mom zaštite, ali se može očekivati njegovo uvrštavanje u određeni stepen zaštite prema IUCN (Međunarodni savez za očuvanje prirode, eng. International Union for Conservation of Nature) Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 124 ili barem jednog njegovog dijela (Ždralovac) unutar proglašenog Ramsarskog područja. Napo‐
minje se da je Ramsarskom konvencijom ostavljena mogućnost državama potpisnicama da sa‐
mostalno određuju režime zaštite unutar prepoznatih Ramsar mjesta, ali je svaka država popi‐
snica obavezna da „promiče očuvanje močvara i ptica uspostavom rezervata prirode unutar is‐
tih, bilo da su one uključene na Ramsar listu ili ne“ (članak 4 Konvencije). Ramsarska područja mogu biti dio mreže Natura 2000. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 125 VI EKONOMSKA ANALIZA UPORABE VODA Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 126 U ovom poglavlju karakterizacijskog izvještaja prikazan je dio koji se odnosi na ekonomsku ana‐
lizu uporabe vode, koju je potrebno provesti sukladno članku 5. ODV i članku 25. ZOV. 15
UVOD Ekonomska analiza uporabe vode provedena je koristeći se smjernicama datim u ODV kao i u Vodiču br. 1 Zajedničke strategije implementacije ODV (EC, 2003). Vodič se odnosi na proved‐
bu ekonomskih elemenata među kojima je i poduzimanje ekonomske analize uporabe vode. Članak 5. i dodatak III ODV propisuju ekonomsku analizu uporabe vode pokazujući temeljna ekonomska obilježja i značaj voda, te na taj način i kapacitet različitih ekonomskih sektora. ODV uključuje ekonomsko gledište u upravljanju vodama, te koristi ekonomske analize i eko‐
nomske pokazatelje kao potporu za donošenje odluka o politikama u sektoru voda. Ekonomsku analizu važno je integrirati sa ostalim disciplinama i analizama kako bi se osigurao zajednički opis i karakterizacija slivnog područja, što treba da čini osnovu za identifikaciju prog‐
rama mjera i razvitka plana upravljanja. U Vodiču br. 1 prikazani su ključni koraci koji se trebaju razmatrati prilikom provođenja eko‐
nomske analize koja će poslužiti kao pomoć pri donošenju odluka za razvitak plana upravljanja riječnim bazenom. Predloženi koraci su (EC, 2003): ƒ Korak 1 – Karakteriziranje slivnog područja glede ekonomije uporabe voda, trendova u vodoopskrbi i potražnji, te trenutačne razine povrata troškova vodnih usluga, ƒ Korak 2 – Identificiranje vodnih tijela ili skupine vodnih tijela koji ne postižu okolišni cilj Direktive (tj. identifikacija nedostataka ili rizika neuspjeha u postizanju ciljeva), ƒ Korak 3 – Podrška razvitku programa mjera za integriranje u planove upravljanja slivnim područjem kroz analizu troškovne efikasnosti i opravdanje sa ekonomskog gledišta mo‐
guće (vremenske, ciljne) derogacije ciljeva ODV. Ekonomsku analizu potrebno je provesti u tri navedena koraka kako bi bila u skladu sa ODV. Ovi koraci čine mapu puta koja se treba pratiti pri izvršavanju ekonomske analize, s tim da ODV nalaže da svaka država treba pronaći vlastiti put zasnovan na lokalnim okolnostima. Koraci 2 i 3 se realiziraju u fazi izrade plana upravljanja, kada se postavljaju i ekonomski ocje‐
njuju ciljevi upravljanja vodama i programi mjera za postizanje ovih ciljeva. Stoga je u ovom ka‐
rakterizacijskom izvještaju obrađena ekonomska analiza koja se odnosi na korak 1, koji se reali‐
zira u fazi karakterizacije riječnog bazena. Korak 1 podrazumijeva karakteriziranje riječnog sliva glede ekonomskog značaja uporabe vode, projiciranja budućih trendova uporabe, te procjene povrata troškova vodnogospodarskih usluga. Cilj ekonomske analize uporabe vode je procijeniti koliko je korištenje vode važno za ekonom‐
ski i socio‐ekonomski razvitak slivnog područja, čime bi se mogla izvršiti procjena značajnih ko‐
risnika. Ekonomskom analizom identificiraju se konflikti između socio‐ekonomskog razvitka i njegovog negativnog utjecaja na vodni okoliš, te se prepoznaju ključna pitanja koja se odnose na upravljanje vodama slivnog područja. Prema Vodiču br. 1 Zajedničke strategije implementacije ODV (EC, 2003) korak 1 zahtijeva vi‐
soku razinu koordinacije sa drugim ekspertima i učesnicima kako bi se izgradilo zajedničko zna‐
čenje i prikaz riječnog sliva. Vodič br. 1 sadrži metodologiju izvođenja ekonomske analize koja Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 127 je primijenjena i u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja. Za postupak provedbe koraka 1 predviđeni su sljedeći pod‐koraci: ƒ Pod‐korak 1.1: Procjena ekonomskog značaja uporabe vode, ƒ Pod‐korak 1.2: Projiciranje trendova ključnih pokazatelja i pokretača, ƒ Pod‐korak 1.3: Procjena trenutačnog povrata troškova vodnih usluga. Krajnji rezultat koraka 1 treba da bude identifikacija ključnih pokazatelja ekonomskog značaja uporabe voda, utvrđivanje osnovnog scenarija i trendova razvitka, te utvrđivanje trenutačnog razmjera povrata troškova. U skladu sa člankom 29. Zakona o vodama (FBiH, 2006) posebna dužnost nadležne agencije za vode u upravljanju vodama je priprema ekonomske analize korištenja voda. U zakonu FBiH ne postoji više detalja o načinu provedbe ekonomske analize i elementima koje treba sadržavati. Prema članku 43. stavak 1. ZOV‐a, Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalnog ministarstva donosi propise, između ostalih, i o postupku provedbe ekonomske analize korištenja voda. Rok za donošenje ovog propisa je definiran člankom 219. stav 1. ZOV‐a i iznosi dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona o vodama, ali ovaj propis do danas nije donesen. 16
PROCJENA EKONOMSKOG ZNAČAJA UPORABE VODE 16.1
UVOD Prije provođenja ekonomske analize uporabe vode potrebno je objasniti pojam „uporaba vo‐
de“. Prema članku 2. točka 39. ODV „uporaba voda“ znači vodne usluge zajedno sa ostalim dje‐
latnostima utvrđenim člankom 5. i dodatkom II, koje imaju znatan utjecaj na stanje voda. Za‐
kon o vodama (FBiH, 2006) je člankom 44. definirao pojam uporabe voda, koji obuhvaća: ƒ zahvaćanje, crpljenje i uporabu površinskih i podzemnih voda za različite namjene (opskrbu vodom za piće, sanitarne i tehnološke potrebe, navodnjavanje i dr.), ƒ uporabu vodnih snaga za proizvodnju električne energije i druge pogonske namjene, ƒ uporabu voda za uzgoj ribe, ƒ uporabu voda za plovidbu, ƒ uporabu voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene. Osnovni cilj procjene ekonomskog značaja uporabe vode jeste ocijeniti značaj vode za gospo‐
darstvo i socio‐ekonomski razvitak slivnog područja. Prema tome, potrebno je provesti analizu općih socio‐ekonomskih značajki područja, te analizu značajki koje se tiču uporabe vode. U ovom karakterizacijskom izvještaju su analizirani značajni identificirani korisnici vodnih usluga, a to su poljoprivreda, industrija i kućanstva, koji svojim aktivnostima prouzroče značajan utje‐
caj na vodna tijela, te samim tim utječu i na postizanje dobrog statusa voda, što je obuhvaćeno definicijom uporabe voda. U nastavku se detaljnije razmatraju ekonomski i društveni učinci uporabe vode. Predstavljeno je postojeće stanje javne vodoopskrbe i odvodnje po općinama projektnog područja sa infor‐
macijama o tipu i načinu opskrbe, te količini zahvaćene vode. Potom je izvršena analiza značaj‐
nih identificiranih korisnika, pri čemu su korišteni pokazatelji razvijenosti kao što su broj sta‐
Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 128 novnika, broj kućanstava, uposlenost, neto plaće, registrirani poslovni subjekti, industrijska proizvodnja, vanjska trgovina itd. 16.2
OPĆE O ZNAČAJKAMA VODNIH USLUGA Vodne usluge ne troše vodu niti stvaraju onečišćenja, već su posrednici između vode u prirod‐
nom okolišu i korisnika ili onečišćivača. Pod „vodnim uslugama“, prema ODV članak 2. točka 38. podrazumijevaju se sve službe koje kućanstvima, javnim ustanovama ili gospodarstvu pru‐
žaju usluge: (i) zahvaćanja, akumuliranja, skladištenja, pročišćavanja i distribucije površinske ili podzemne vode; i (ii) prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda koje se zatim ispuštaju u povr‐
šinske vode. Prema tome, vodne usluge obuhvaćaju vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda. 16.2.1
Javna vodoopskrba Na projektnom području zastupljeni su općinski vodoopskrbni sustavi, od kojih su najveći u op‐
ćinama Livno i Tomislavgrad, a postojeći su vodoopskrbni sustavi i u gradovima Glamoč, Kupres i Bosansko Grahovo. Podaci o najznačajnijim izvorištima iz kojih se vrši vodoopskrba dijela sta‐
novništva ovog područja prikazani su u tablici 6.5 u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja. Većina sustava za vodoopskrbu su dosta zastarjeli, te neredovito obnavljani i održavani, što prouzroči značajne gubitke u mreži. Također jedan od problema jeste niska razina naplate us‐
luga, koja isporučitelja stavlja u još teži položaj. Osnovni podaci o zahvatu i isporuci vode ko‐
munalnih poduzeća na riječnom bazenu Cetine i Krke dati su u tablici 16.1. Podaci su prikuplje‐
ni na temelju anketiranja komunalnih poduzeća koje je izvršeno od strane Konzultanta tijekom izrade ovog karakterizacijskog izvještaja. Tablica 16.1 Bilanca zahvata, isporuke i gubitaka komunalnih poduzeća na području sliva Ce‐
tine i Krke na temelju podataka iz komunalnih poduzeća Poduzeće JP „Komunalac Gla‐
moč“ d.o.o. JP „Komunalno“ d.o.o. Livno JKP „Tomislavgrad“ d.o.o. JKP „Kupres“ d.o.o. JKP „Grahovo“ d.o.o. Godina Zahvaćena vo‐
da (m³) Fakturirana voda (m³) Nefakturirana voda (m³) Neobračunata voda (%) 2008 2009 2010 2008 2009 2010 2008 2009 2010 2008 2009 2010 2008 2009 2010 261.848 262.118 262. 979 902.772 943.044 1.190.000 2.400.000 2.484.000 2.520.000 288.000 294.000 300.000 20.400 20.520 20.750 91.734 91.531 80.597 644.844 673.608 707.595 684.000 696.000 720.000 174.500 178.000 180.000 20.280 20.400 20.640 170.114 170.587 182.382 257.928 269.436 482.405 1.716.000 1.788.000 1.800.000 113.500 116.000 120.000 120 120 110 65 65 69 28,5 28,5 40,5 71,5 71,9 71,4 39,4 39,4 40 0,6 0,6 0,5 Premda poduzeća imaju obvezu točnog mjerenja i izvještavanja o zahvaćenim količinama vode sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije i dostavljanja podataka o količinama zahvaćene vode (FBiH, 2008), potrebno je napomenuti da su prikupljeni podaci dosta dvojbeni, Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 129 jer su dobivene vrijednosti specifičnog utroška po stanovniku na dan veoma male za sve anali‐
zirane vodoopskrbne sustave, dok je postotak neobračunate vode u pojedinim sustavima ne‐
realističan. Navedeno ukazuje na netočnost mjerenja zahvaćenih količina na izvorištima i ispo‐
ručenih količina vode u svom vodoopskrbnim sustavima. Stoga je Konzultant u nastavku prika‐
zao kratki komentar dobivenih podataka, dok je u okviru ekonomske analize uporabe voda izvršio procjene zahvaćenih količina i neobračunate vode na temelju realnih pretpostavki. Prema podacima iz tablice 16.1, u promatranom razdoblju od ukupno zahvaćene vode isporu‐
čeno je u prosjeku oko 40%. Od ukupnih isporučenih voda najveći dio se isporučuje prema ku‐
ćanstvima, oko 72%, dok se ostatak isporučuje za industrije, javnu potrošnju, te druge oblike utroška. Što se tiče poljoprivrednih proizvođača, prikupljanjem podataka iz komunalnih podu‐
zeća nije zabilježeno da komunalna poduzeća vrše njihovu opskrbu. U tablici 16.1 su predstavljeni i podaci o neobračunatoj vodi komunalnih poduzeća, pri čemu se pod neobračunatom vodom smatra razlika između zahvaćene i fakturirane isporučene vode. Ukupni gubici su kao i podaci koji se tiču zahvaćene i isporučene vode dobiveni od komunalnih poduzeća, tako da ne moraju neophodno predstavljati realnu sliku, zbog toga što se ne vrše precizna mjerenja zahvaćenih i isporučenih količina vode. Značaj javne vodoopskrbe ogleda se u tome što predstavlja značajnog opskrbljivača za kućan‐
stva odnosno stanovništvo projektnog područja, pošto se u prosjeku oko 57% stanovništva opskrbljuje iz javnih vodovoda. Drugi dio stanovništva, koji naseljava manja ruralna mjesta, opskrbljuje se samostalno iz lokalnih izvorišta, čatrnja, itd. Sa povećavanjem stupnja pokrive‐
nosti i stupnja priključenosti stanovništva na sustave više će rasti značaj javne vodoopskrbe. O ekonomskim značajkama uporabe vode u kućanstvima više je rečeno u točki 16.3. 16.2.2
Javna odvodnja otpadnih voda Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda vrši se putem nekoliko kanalizacijskih sustava koji su za‐
stupljeni samo u općinskim središtima. Ostala naselja slivnog područja ispuštaju otpadne vode u najbliže vodotoke ili septičke jame. U najvećem broju slučajeva ispuštanje se vrši bez pretho‐
dnog pročišćavanja. Kanalizacijski sustavi koji se nalaze u urbanim naseljima obuhvaćaju oko 27% stanovništva projektnog područja. Zajedničko za sve općine projektnog područja je da kanalizacijska mreža obuhvaća samo grads‐
ko područje općine. Većina ovih kanalizacijskih sustava su stari 30 i više godina, tijekom vre‐
mena nisu rekonstruirani tako da stvaraju probleme osobito u slučaju obilnih padavina kada dolazi do izlijevanja kanalizacijskog otpada. Pročišćavanje otpadnih voda se ne vrši, što dovodi do onečišćenja površinskih i podzemnih voda. Ipak, proizvodnja otpadnih voda je manja, iz raz‐
loga što je vrlo mali broj prijeratnih industrija u radu. Podaci koji se odnose na količinu ispuštenih otpadnih voda su nedostupni iz razloga što komu‐
nalna poduzeća nemaju podatke ili ne vode evidenciju o količini ispuštene otpadne vode, dok se postupak pročišćavanja otpadne vode ne vrši. 16.3
KUĆANSTVA Jedan od značajnih izvora opterećenja na vode predstavljaju kućanstva. Ukupna uporaba vode u kućanstvima ovisi o broju kućanstava priključenih na sustav, veličini kućanstava, tipu naselja kojem kućanstvo pripada, itd. U tablici 16.2 dati su podaci o broju ku‐
ćanstava i njihovoj veličini prema popisu iz 1991. godine (FZS, 1999) i procjenama iz 2008. go‐
dine (UZRS, 2010). Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 130 Tablica 16.2 Broj i veličina kućanstava po općinama slivnog područja Popis iz 1991. godine Općina Procjena za 2008. godinu Broj kućanstava
Prosječna veličina Broj kućanstava Prosječna veličina Livno 9.562 4,25 9.091 3,30 Tomislavgrad 6.385 4,70 6.324 3,40 Bosansko Grahovo 2.382 3,49 750 2,50 Kupres 2.383 4,04 978 3,20 Glamoč 3.744 3,36 1.135 2,90 Procjena broja kućanstava za 2008. godinu pokazuje pad u broju kućanstava i to za oko 33% u odnosu na 1991. godinu. Najznačajniji pad u broju kućanstava je u općinama Bosansko Graho‐
vo, Glamoč i Kupres. Najmanja prosječna veličina kućanstva po procjeni iz 2008. godine je u općini Bosansko Grahovo, dok je najveća u općini Tomislavgrad. Kao pokazatelji značaja uporabe vode u kućanstvima, odnosno pritisaka koje stvaraju na vodna tijela, predstavljeni su podaci koji se tiču priključenosti na sustav javne vodoopskrbe i odvod‐
nje, kao i količina isporučene vode kućanstvima (tablica 16.3). Podaci predstavljeni u tablici dobiveni su anketiranjem komunalnih poduzeća od strane Konzultanta u okviru izrade ovog ka‐
rakterizacijskog izvještaja. Tablica 16.3 Uporaba vodnih usluga kućanstava u slivu Cetine i Krke Broj stanovnika sa priključ‐
kom Broj kućanstava sa priključ‐
kom Vodoopskrba Odvodnja Vodoopskrba Odvodnja Isporučena voda kućanstvima (m³/god) Livno 17.500 11.500 5.255 3.453 517.304 Tomislavgrad 14.585 1660 4550 519 504.000 Bosansko Grahovo 1.236 600 433 200 15.180 Kupres 3.325 2.400 831 600 120.000 Glamoč 3.207 2.700 850 399 69.012 Komunalno poduzeće 35.000
Broj stanovnika 2009.
godine
30.000
25.000
20.000
Broj stanovnika
priključenih na sustav
vodoopskrbe
15.000
10.000
Broj stanovnika
priključenih na sustav
odvodnje
5.000
B.
G
ra
ho
vo
Ku
pr
e
s 0
Liv
no
To
m
i sl
av
gr
ad
Broj stanovnika
Iz podataka prikazanih u tablici 16.3 može se zaključiti da je najveći broj sta‐
novnika koji koriste vodne usluge u op‐
ćini Livno. Za izračunavanje stupnja pri‐
ključenosti stanovništva korišteni su podaci o procjeni broja stanovnika za 2009. godinu (FZS, 2010). Slika 16.1 daje usporedne podatke bro‐
ja stanovnika po općinama slivnog pod‐
Općine
ručja Cetine i Krke iz 2009. godine i broj stanovnika koji koriste vodne usluge Slika 16.1 Uporaba vodnih usluga u odnosu na broj stanovnika iz 2009. godine (FZS, 2010). Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 131 16.4
POLJOPRIVREDA Poljoprivreda, kao najznačajnija ruralna aktivnost, predstavlja značajnu granu gospodarstva Kantona 10, tako da je samim tim identificirana kao gospodarska aktivnost koja je značajan ko‐
risnik voda na slivnom području. Za analizu značaja i razvijenosti poljoprivrede na području Kantona 10 ne postoje podaci o uče‐
šću poljoprivrede u ostvarenju bruto domaćeg proizvoda, niti opći podaci o kretanju bruto do‐
maćeg proizvoda Kantona 10. Kao pokazatelji razvijenosti stoga su korišteni dostupni podaci koji se odnose na broj uposlenih, neto plaće, broj registriranih poslovnih subjekata, te podaci o ostvarenoj vanjskoj trgovini u sektoru poljoprivrede. U 2010. godini od ukupnog broja uposle‐
nih njih 11% radu u poljoprivredi. U tablici 16.4 dati su podaci o broju uposlenih i neto plaći u sektoru poljoprivrede (FZS, 2011). Tablica 16.4 Prosječan broj uposlenih i prosječne neto plaće u poljoprivredi na području Kan‐
tona 10 Opis 2007. godina 2008. godina 2009. godina 2010. godina 678 961 1.016 1.045 717,96 808,63 889,91 905,72 Broj uposlenih Neto plaće (KM) Promatrajući podatke o broju uposlenih i neto plaći u razdoblju od 2007. do 2010. godine prim‐
jetno je da se ovaj sektor postupno razvija i poprima veći značaj. Tako se broj uposlenih iz 2006. godine gotovo udvostručio u 2010. godini, a plaća porasla za oko 30%. Iznos neto plaće u poljoprivredi u 2010. godini veći je u odnosu na prosječnu plaću Kantona 10 iste godine za 16,26%. Iz podataka o vanjskoj trgovini (tablica 16.5) može se primijetiti da poljoprivreda ne ostvaruje značajne izvozne vrijednosti, već čini tek 3,5% ukupnog ostvarenog izvoza Kantona 10 (FZS, 2011). Može se zaključiti da je na međunarodnoj razini poljoprivreda Kantona 10 nekonkuren‐
tna. Razlog ovakvoj situaciji može biti usitnjena proizvodnja, raspoređena u privatnom sektoru koji je razdijeljen na više manjih posjeda gdje su vlasnici više koncentrirani na proizvodnju za vlastite potrebe. Nepostojanje intenzivne proizvodnje, nerazvijena tržišna infrastruktura, neu‐
činkoviti distribucijski kanali, nepostojanje industrijskih kapaciteta za preradu, su još neki od razloga nedovoljne razvijenosti i plasmana na međunarodna tržišta. Tablica 16.5 Ostvarena vanjska trgovina u poljoprivredi na području Kantona 10 Opis Kanton 10 Poljoprivreda, lov i šumarstvo Izvoz (1.000 KM) Uvoz (1.000 KM) 2009 2010 2009 2010 113.243 123.951 173.663 191.148 4.088 4.302 5.019 3.285 Na području Kantona 10 navodnjavanje se ne provodi u mjeri koliko su stvarne mogućnosti, potrebe i značaj. Organizirano navodnjavanje ne postoji, iako se zna da navodnjavanje čak i bez uporabe gnojiva značajno uvećava biljne prinose, tako da se pretežno svodi na pojedinačno navodnjavanje korištenjem vode iz sustava gradske vodoopskrbe. Na području FBiH se ne ras‐
polaže sa službenim podacima o navodnjavanim površinama, niti o kulturama koje se navod‐
njavaju. Postoje neslužbene informacije koje govore da se na području FBiH navodnjava 1.612,5 ha, što je 0,2% obradive površine. Od ovog broja, 362,5 ha površine navodnjava se na Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 132 vodnom području rijeke Save, a 1.250 ha na vodnom području Jadranskog mora (ZZVS‐ZZVM, 2012). 16.5
INDUSTRIJA Industrija je također identificirana kao značajan korisnik vodnih usluga. Opskrbom iz javnih vo‐
dovoda ili zahvaćanjem iz prirodnih ležišta, kao i ispuštanjem otpadnih voda industrija, stvaraju se značajna opterećenja na vodne resurse. Prema podacima o uposlenosti u 2010. godini, od ukupnog broja uposlenih Kantona 10 njih 14% (FZS, 2011) radi u prerađivačkoj industriji (tablica 16.6). Prema podacima o broju uposle‐
nih i neto plaći u razdoblju od 2007. do 2010. godine, može se primijetiti da se broj uposlenih smanjio za oko 17,4%, a plaća povećala za 15,7%. Plaća koju su radnici prerađivačke industrije primali u 2010. godini je za 39% manja u odnosu na prosječnu neto plaću Kantona 10 u istoj godini. Tablica 16.6 Prosječni broj uposlenih i neto plaće u prerađivačkoj industriji Kantona 10 Opis 2007. godina 2008. godina 2009. godina 2010. godina Broj uposlenih 1.651 1.801 1.602 1.364 Neto plaće (KM) 412,39 454,21 470,66 477,12 Kretanje industrijske proizvodnje na području Kantona 10 (tablica 16.7) određeno je međusob‐
nim djelovanjem unutarnjih i vanjskih čimbenika. Promjene tražnje na domaćem tržištu su ma‐
nje značajne i najviše se odražavaju kroz sektor energetike, rudarstva i manji dio prerađivačke industrije, dok dešavanja na izvoznim tržištima imaju primarnu ulogu i određuju kretanje indu‐
strijske proizvodnje na području Kantona 10. Tablica 16.7 Indeks industrijske proizvodnje na području Kantona 10 Sektor 2007/2006 2008/2007 2009/2008 2010/2009 Prerađivačka industrija 112,1 112,8 91,9 96,0 Vađenje rude i kamena 107,4 101,3 83,1 84,4 Energija 103,9 91,8 81,0 78,7 Industrija ukupno 111,9 112,2 91,3 95,2 Ovoj tvrdnji svjedoči podatak o ostvarenoj vanjskoj trgovini (tablica 16.8), gdje je preko 95% vanjske trgovine ostvareno u prerađivačkoj industriji (FZS, 2011). Prema podacima iz tablice 16.8 može se primijetiti da je pad industrijske proizvodnje zabilježen u 2009. godini, čiji uzroč‐
nik je pad tražnje inozemnih partnera prouzročen globalnom gospodarskom krizom. Već u 2010. godini dolazi do stabilizacije, kada se bilježi blagi rast industrijske proizvodnje. Iz tablice 16.8 može se zaključiti da prerađivačka industrija Kantona 10 prati trend izvoza BiH, gdje prerađivačka industrija čini preko 90% ukupnog izvoza BiH (ASBiH, 2011). Prerađivačka in‐
dustrija Kantona 10 je izvozno orijentirana i u velikoj mjeri ovisi o stanju na inozemnim tržišti‐
ma. To se osobito primijetilo tijekom 2009. godine kada je uslijed ekonomske krize pad gospo‐
darske aktivnosti na izvoznim tržištima rezultirao padom proizvodnje prerađivačke industrije BiH, a tako i na području Kantona 10. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 133 Tablica 16.8 Ostvarena vanjska trgovina u prerađivačkoj industriji Kantona 10 Opis Izvoz (1.000 KM) Uvoz (1.000 KM) 2009 2010 2009 2010 Kanton 10 113.243 123.951 173.663 191.148 Prerađivačka industrija 107.837 118.437 168.240 187.606 Uporaba vodnih usluga u industrijskim pogonima predstavljena je u tablici 16.9. Podaci prezen‐
tirani u tablici prikupljeni su anketiranjem komunalnih poduzeća od strane Konzultanta u okvi‐
ru izrade ovog karakterizacijskog izvještaja. Tablica 16.9 Uporaba vodnih usluga u industrijama sliva Cetine i Krke Općina Broj priključenih industrijskih pogona Isporučena voda (m³/god.) Vodoopskrba Odvodnja Livno 11 4 190.291 Tomislavgrad 5 – 216.000 Bosansko Grahovo 1 1 5.460 Kupres 5 2 60.000 Glamoč 5 4 11.580 16.6
PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U skupinu značajnih korisnika vode koji su analizirani u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja spadaju pogoni za proizvodnju električne energije. Na projektnom području ne postoje hi‐
droenergetski kapaciteti za proizvodnju električne energije; međutim, postoji hidroenergetski potencijal koji se koristi u susjednoj RH. Značajan dio hidroe‐
nergetskog sustava Orlovac nalazi se na području općina Livno i Tomislavgrad. Osnovno rješenje ovog sustava jeste dovođenje površinskih voda iz jugoisto‐
čnog dijela Livanjskog polja do akumu‐
lacije Lipa, iz koje se dovodnim tunelom dopremaju do HE Orlovac u RH gdje se vrši proizvodnja električne energije (sli‐
ka 16.2; HKMV, 2001). Dio sustava koji se nalazi na teritoriji BiH se odnosi na akumulaciju Buško Blato, reverzibilni kanal Buško Blato‐ Slika 16.2 Shematski prikaz sustava HE Orlovac Lipa i dio dovodnog tunela prema HE Orlovac. Bazen Lipa i akumulacija Buško Blato su povezani reverzibilnim kanalom koji omogu‐
ćava prebacivanje vode u oba smjera, gravitacijski ili crpnom postajom Buško Blato u slučaju Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 134 veće razlike kota. Voda se u HE Orlovac dozira iz kompenzacijskog bazena Lipa, te se dalje isko‐
rištava u nizvodnim elektranama hidroenergetskog sustava rijeke Cetine. Projektirana snaga HE Orlovac u RH je 237 MW. U tablici 16.10 su dati podaci o proizvodnji električne energije i uporabi vode iz slivnog područ‐
ja Cetine i Krke za proizvodnju električne energije u HE Orlovac. Navedeni podaci ukazuju da se u posljednjih 11 godina za proizvodnju od 150,2 do 571,74 GWh električne energije godišnje trošilo 156,5 do 595,6 milijuna m3 vode. Tablica 16.10 Proizvodnja električne energije i uporaba vode u sustavu HE Orlovac Godina Proizvodnja el. energije (GWh/god.) Iskorišteno vode (106 m³) 2001 438,8 457,08 2002 150,2 156,46 2003 269,7 280,94 2004 429,5 447,40 2005 434,7 452,81 2006 382,1 398,03 2007 197,3 205,52 2008 209,8 218,60 2009 436,0 454,17 2010 571,7 595,56 2011 417,8 435,26 Značaj ovog sustava ogleda se u tome što HE Orlovac, odnosno Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP), plaća naknadu za korištenje vode iz sliva Cetine i Krke općinama Livno i Tomislavgrad, na temelju ugovora kojim je HEP‐u ustupljeno pravo na korištenje jezera. Naknada prema izmje‐
nama i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog ko‐
rištenjem hidroakumulacijskih objekata iz 2009. godine („Službene novine Federacije BiH“, br. 59/09; FBiH, 2009a) iznosi 0,01 KM po proizvedenom kWh. Prihodi se raspoređuju razmjerno količini prikupljene vode s područja dviju općina, odnosno u omjeru od 41,295% u korist općine Livno i 58,705% u korist općine Tomislavgrad. Pored ove naknade, HEP prema Pravilniku o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za ob‐
računavanje i plaćanje i kontrolu izmirivanja obaveza na temelju opće vodne naknade i poseb‐
ne vodne naknade („Službene novine FBiH“, br. 92/07, 46/09 i 79/11; FBiH, 2007a) i Odluci o visini posebnih vodnih naknada („Službene novine FBiH“, br. 46/07; FBiH, 2007b) plaća poseb‐
nu vodnu naknadu za korištenje vode za proizvodnju električne energije koja iznosi 0,001 po kWh proizvedene energije. Termoelektrane na projektnom području ne postoje. 16.7
INTENZIVNOST I UČINKOVITOST UPORABE VODE U ovom odjeljku prikazana je analiza ekonomske koristi od uporabe vode, kojom se nastojalo ustanoviti koje gospodarske učinke ostvaruje uporaba vode u pojedinim sektorima odnosno namjenama. Za ovu analizu korišteni su dostupni statistički podaci, podaci prikupljeni od strane Konzultanta, kao i podaci o procjeni BDP‐a koja je izvršena od strane Federalnog zavoda za programiranje razvoja. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 135 Kako bi prikazali učinkovitost korištenja vode predstavljeni su podaci o količini utrošene vode po jedinici proizvedenog output‐a po jednom stanovniku, odnosno po jednom uposlenom. U tablici 16.11 su predstavljeni pokazatelji intenzivnosti uporabe vode za razdoblje od minule tri godine. Tablica 16.11 Pokazatelji učinkovitosti uporabe vode na slivu Cetine i Krke Pokazatelji učinkovitosti 2008 2009 2010 3
89,3 90,1 82,4 BDP* po m³ isporučene vode (KM/m ) 214,2 217,5 207,0 Zahvaćena voda po stanovniku (m³/god.) 55,4 57,6 62,1 Zahvaćena voda po uposlenom (m³/god.) 458,5 466,1 506,2 Isporučena voda po stanovniku (m³/god.) 23,1 23,9 24,7 Isporučena voda po uposlenom (m³/god.) *Procjena BDP (FZPR, 2011) 191,2 193,2 201,6 BDP* po m³ zahvaćene vode (KM/m ) 3
U razdoblju od 2008. do 2010. godine vrijednost BDP‐a po m³ zahvaćene vode kretala se od 82 do 90 KM (tablica 16.11), što je dosta niže u odnosu na Republiku Hrvatsku, gdje je ta vrijed‐
nost iznosila 134 KM/m³ (EIZ, 2011). Jednovremeno je vrijednost BDP‐a po m³ isporučene vode na slivu Cetine i Krke iznosila od 207 do 217,5 KM (u RH 217 KM BDP‐a po m³ isporučene vo‐
de). Značajan je i podatak da količina isporučene vode po stanovniku iznosi oko 24 m³ (u RH 72 m³ po stanovniku), a isporučene vode po uposleniku prosječno oko 195 m3. Kada je u pitanju učinkovitost/produktivnost uporabe vode po gospodarskim sektorima, u smi‐
slu ostvarene ekonomske koristi, analizirani su najznačajniji korisnici vode na temelju dostup‐
nih podataka. Za pokazatelje učinkovitosti, na osnovu dostupnih podataka, odabrani su poka‐
zatelji predstavljeni u narednim tablicama. Struktura BDP‐a po sektorima za sliv Cetine i Krke nije dostupna, ali je za potrebe ove analize preuzeta sa razine FBiH. Podaci predstavljeni u na‐
rednim tablicama odnose se na 2010. godinu. Kada je u pitanju uporaba vode u poljoprivredi, osnovna uporaba odnosi se na navodnjavanje poljoprivredne površine u cilju uvećavanja prinosa i izbjegavanja šteta od suše. Kao što je pret‐
hodno navedeno, organizirano navodnjavanje ne postoji, tako da i ne postoje zvanični podaci o uporabi vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina u slivu Cetine i Krke. U tablici 16.12 predstavljena je, kroz osnovne pokazatelje, analiza učinkovitosti uporabe vode za navodnjava‐
nje. Rezultat analize su pokazatelji koji dovode u svezu utrošenu količinu vode sa ekonomskim po‐
dacima razvijenosti, što u konačnici ukazuje na produktivnost utrošene vode. Na temelju ovih podataka (tablica 16.12), može se zaključiti da jedan prostorni metar vode utrošene za navod‐
njavanje poljoprivredne površine sliva Cetine i Krke ostvaruje 0,4 KM BDP, te promatrajući u odnosu na izvoz, 0,09 KM izvoza. Kao treći pokazatelj razvijenosti uzeta je uposlenost, gdje se po svakom prostornom metru vode utrošene za navodnjavanje poljoprivredne površine zapoš‐
ljava 0,0000222 radnika. Prerađivačka industrija, poredeći ostale sektore, ostvaruje najbolju produktivnost uporabe vo‐
de (tablica 16.13). Jedan prostorni metar vode utrošene u prerađivačkoj industriji ostvari 92 KM BDP, te promatrajući u odnosu na izvoz, 245 KM izvoza. Kao što se može primijetiti, izvozne vrijednosti su veće od BDP‐a, a razlog tome je što vrijednost BDP‐a ne čini ukupnu proizvodnju, tj. u vrijednost BDP‐a ne ulazi međufazna potrošnja. Po svakom prostornom metru vode utro‐
šene u prerađivačkoj industriji uposleno je 0,0028 radnika. Razlog zbog kojeg prerađivačka in‐
dustrija ostvaruje ovako visoke vrijednosti je taj što prerađivačka industrija i jeste najrazvijeniji Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 136 i najučinkovitiji sektor projektnog područja. Pored toga, proračun je izvršen na temelju dostu‐
pnih podataka o potrošnji vode, tako da je prilikom procjena uzeta u obzir samo količina vode koju komunalna poduzeća isporučuju industriji. Nisu uzeti i mogući dodatni zahvati/izvori koje koriste industrijski subjekti za snabdijevanje, jer nisu bili raspoloživi odgovarajući podaci. Tablica 16.12 Pokazatelji učinkovitosti uporabe vode u sektoru poljoprivrede Red. br. Pokazatelj Vrijednost 1. BDP* (KM) 18.047.064 2. Izvoz (KM) 4.302.000 3. Broj uposlenih 1.045 4. Potrebe za vodom (m³/ha/god.) 4.500 5. Prinos poljoprivrednih proizvoda (t/god.) 55.507 6. Zasijane poljoprivredne površine (ha) 10.110 7. Prosječni prinos (t/ha/god.) (5/6) 5,5 8. Potrebe za vodom (m³/t/god.) (4/7) 820 9. BDP po toni prinosa (BDP/t) (1/5) 325 3
10. BDP/m³ (KM/m ) (9/8) 0,4 11. Broj uposlenih/ha (3/6) 0,1 12. Broj uposlenih/m³ (11/4) 13. Izvoz/ha (KM/ha) (2/6) 0,0000222 426 3
14. Izvoz/m³ (KM/m ) (13/4) * Procjena 0,09 Tablica 16.13 Pokazatelji učinkovitosti uporabe vode u sektoru prerađivačke industrije Red. br. Vrijednost 1. BDP* (KM) 44.303.773 2. Izvoz (KM) 118.437.000 3. Broj uposlenih 4. Isporučena voda (m³/god.) 5. * Pokazatelj 1.364 3
BDP/m³ (KM/m ) (1/4) 3
6. Izvoz/m³ (KM/m ) (2/4) 7. Broj uposlenih/m³ (3/4) Procjena 483.336 92 245 0,00282 Uporaba vode kao hidropotencijala prikazana je u prethodnom odjeljku 16.6. Značajna eko‐
nomska korist od ovog vida uporabe ostvaruje se preko hidroenergetskog sustava Orlovac u Republici Hrvatskoj, dok se ekonomska korist uporabe vode za FBiH odražava preko naknada koje se naplaćuju za iskorištenu vodu. Na temelju ovog pokazatelja, može se zaključiti da jedan prostorni metar vode iskorišten u hidroenergetskom sustavu Orlovac ostvaruje 0,011 KM. U tablici 16.14 predstavljena je procjena ekonomske učinkovitosti korištenja vode ukoliko bi se realizirali projekti HE Vrilo i HE Kablić, uz pretpostavku da se proizvedena električna energija isporučuje krajnjem kupcu na domaćem tržištu po prosječnoj cijeni i time ulazi u vrijednost Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 137 bruto proizvodnje. Prosječna cijena je utvrđena na osnovu važećih tarifa JP „Elektroprivreda HZHB“ d.d. Mostar. Izvršena je procjena utroška vode za očekivanu proizvodnju, kao i procjena broja uposlenih u ove dvije hidroelektrane. Dostupni podaci i izvršene procjene ukazuju da je‐
dan prostorni metar vode iskorišten za proizvodnju električne energije u HE Vrilo i HE Kablić može ostvariti 0,07 KM bruto proizvodnje (BP), te da na jedan prostorni metar otpada 0,0000000254 uposlenih, što je najmanje u odnosu na ostale sektore. Tablica 16.14 Pokazatelji učinkovitosti uporabe vode u sektoru proizvodnje električne energije Red. br. Vrijednost 1. BP* (KM) (2*4) 31.350.000 2. Očekivana proizvodnja (kWh/god.) 165.000.000 3. Utrošena voda (m³/god.) 473.000.000 4. Prosječna cijena (KM/kWh) 5. Broj uposlenih 6. 3
7. * Pokazatelj BP/m³ (KM/m ) (1/3) Broj uposlenih/m³ (5/3) Procjena 0,19 12 0,07 0,0000000254 Treba napomenuti da je analiza koja je prikazana u ovom odjeljku ograničena raspoloživim stvarnim/realnim podacima, tako da predstavlja procjenu produktivnosti i korisnosti uporabe vode po najznačajnijim gospodarskim sektorima na slivnom području Cetine i Krke. 17
PROJICIRANJE TRENDOVA KLJUČNIH POKAZATELJA I POKRETAČA PRITISAKA U ovom poglavlju izvršeno je projiciranje trendova ključnih pokazatelja i pokretača pritisaka, na temelju razvitka tzv. osnovnog (eng. baseline) scenarija. Najznačajniji cilj izrade osnovnog sce‐
narija je istražiti dinamiku razvitka riječnog sliva, te procijeniti buduće trendove kod ključnih gospodarskih pokretača. Stoga je ovaj odjeljak usmjeren na procjenu trendova ključnih socio‐
ekonomskih čimbenika koji utječu na pritiske koji se odnose na: demografski i opći gospodarski razvitak, razvitak sektorske politike, razvitak vodne politike i ulaganja, te razvitak potreba za vodom. Projiciranjem trendova treba da se izvrši prognoza činilaca koji utječu na uporabu vo‐
da, raspoloživost vodnih resursa, količinu i kakvoću vode. 17.1
PROGNOZA TRENDOVA POKRETAČA PRITISAKA 17.1.1
Stanovništvo Prikupljanjem podataka i terenskim istraživanjima utvrđeno je da su najveći korisnici vodnih usluga u projektnom području kućanstva. Prema prikupljenim podacima iz komunalnih podu‐
zeća sliva Cetine i Krke, od ukupne isporučene vode u prosjeku se 72% isporučuje kućanstvima, što ukazuje na značaj stanovništva kao korisnika vodnih usluga. Promjene u potražnji vode od Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 138 strane kućanstava ovise o kretanju broja stanovnika. Prognoza broja stanovnika predstavlja veoma važan polazni element u procesu procjene razvitka cjelokupnog područja. Za prognozu trenda razvitka stanovništva, koja je prikazana u tablici 17.1, korištene su vrijed‐
nosti stupnja razvitka stanovništva u općinama koje je predvidio nacrt Prostornog plana Kanto‐
na 10 (UZSR, 2010) za razdoblje 2008‐2025. godina, dok su podaci o broju stanovnika preuzeti od Federalnog zavoda za statistiku. U nacrtu Prostornog plana prognoza broja stanovnika izra‐
đena je u više varijanti na temelju stupnja razvitka za razdoblje 2009‐2027. godina, a u ovom karakterizacijskom izvještaju usvojena je tzv. „realistična“ varijanta, koja predviđa zaustavljanje sadašnjeg negativnog stupnja prirasta stanovništva, gdje se stupanj stabilizira i polako počinje rasti, tako da u 2015. godini sve općine Kantona 10 bilježe rast broja stanovnika (tablica 17.1). Tablica 17.1 Prognoza broja stanovnika na slivnom području Cetine i Krke u razdoblju 2009‐
2027. godina – realistična varijanta Općina Stupanj porasta (‰) Broj stanovnika 2009‐15 2015‐21 2021‐27 2009 2015 2021 2027 Bosansko Grahovo 22,1 20,4 4,0 2.102 2.396 2.705 2.770 Glamoč 11,8 12,8 9,9 4.710 5.053 5.454 5.786 Kupres 10,7 10,7 2,1 3.437 3.663 3.906 3.954 Livno 2,0 2,8 4,4 32.013 32.395 32.938 33.810 Tomislavgrad 1,9 2,7 4,3 27.252 27.571 28.025 28.760 Ukupno 3,7 4,5 4,6 69.514 71.078 73.028 75.080 Količina vode (m³)
Prognoza potrebnih količina vode za 6.000.000
javnu vodoopskrbu stanovništva tije‐
5.000.000
TOMISLAVGRAD
kom narednog razdoblja prikazana je u 4.000.000
LIVNO
tablici 17.2. Navedeni pokazatelji dije‐
KUPRES
3.000.000
lom se temelje na podacima prikuplje‐
GLAMOČ
BOSANSKO GRAHOVO
nim od komunalnih poduzeća tijekom 2.000.000
izrade ovog karakterizacijskog izvješta‐
1.000.000
ja. Međutim, kako je uočeno da podaci 0
iz komunalnih poduzeća ne odražavaju 2009
2015
2021
2027
Godina
realno potrošnju vode stanovništva, za potrebe ovih prognoza izvršene su Slika 17.1 Ukupne potrebe za vodom za vodoopskr‐
bu stanovništva za plansko razdoblje procjene polaznih vrijednosti za izračun, 2009‐2027. godine poglavito vrijednosti specifične potroš‐
nje vode po stanovniku na dan i stupnja neobračunate vode. Na temelju dobivenih rezultata uočava se povećanje potrošnje vode u svim općinama tijekom analiziranog razdoblja 2009‐2027. godina (slika 17.1). Planirano povećanje je dijelom rezultat povećanja broja stanovnika u općinama tijekom vremena, ali prije svega projiciranog poveća‐
nja stupnja priključenosti stanovništva na javne vodoopskrbne sustave. 17.1.2
Industrije Kao što je i prikazano u prethodnim poglavljima, industrijska proizvodnja predstavlja sektor koji igra značajnu ulogu u procesu razvitka ovog područja. Ovo se prvenstveno odnosi na prerađi‐
vačku industriju, koja ostvaruje najznačajnije izvozne vrijednosti, te je stoga i najrazvijeniji sek‐
tor. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 139 Tablica 17.2 Prognoza potrebnih količina vode za vodoopskrbu stanovništva slivu Cetine i Krke za plansko razdoblje 2009‐2027. godina Općina Bosansko Grahovo Glamoč Kupres Livno Tomislavgrad Stupanj Broj stanov‐
Specifična priklju‐
Neobra‐
Planski broj nika priklju‐
potrošnja čenosti sta‐ čunata voda Godina stanovnika čenih na vode qsp novn. na (%) vodovod (l/stan./dan)
vodovod (%)
Potrošnja vode sa gu‐
bicima (m3/dan) Potrebna koli‐
Dnevna ne‐
Maksimalna čina vode za Potrebna koli‐
ravno‐
dnevna koli‐
isporuku kori‐ čina zahvata mjernost čina vode snicima vode (m3/god.) potrošnje Kd (m3/dan) (m3/god.) (‐) 2009 2.102 1.236 59 61 140 279 63.160 101.687 1,90 529 2015 2.396 1.550 65 53 137 325 77.609 118.796 1,90 618 2021 2.718 1.934 71 46 134 380 94.906 138.725 1,90 722 2027 2.797 2.189 78 40 132 404 105.282 147.573 1,90 768 2009 4.710 3.207 68 54 150 741 175.583 270.398 1,85 1.371 2015 5.053 3.681 73 49 147 804 197.525 293.522 1,85 1.488 2021 5.520 4.303 78 44 144 891 226.267 325.236 1,85 1.648 2027 5.928 4.945 83 39 141 973 254.800 355.105 1,85 1.800 2009 3.437 3.325 97 63 140 759 169.908 276.949 1,80 1.366 2015 3.663 3.561 97 54 138 754 179.255 275.247 1,80 1.357 2021 3.916 3.826 98 46 136 756 189.706 276.055 1,80 1.361 2027 3.974 3.902 98 39 134 724 190.576 264.309 1,80 1.303 2009 32.013 17.500 55 55 170 4.611 1.085.875 1.683.106 1,60 7.378 2015 32.395 20.365 63 50 167 5.072 1.238.384 1.851.384 1,60 8.116 2021 33.113 23.939 72 45 163 5.650 1.426.592 2.062.139 1,60 9.040 2027 34.169 28.408 83 40 160 6.368 1.659.042 2.324.235 1,60 10.188 2009 27.252 14.585 54 60 160 3.734 851.764 1.362.822 1,65 6.161 2015 27.571 16.526 60 54 157 3.991 945.840 1.456.593 1,65 6.585 2021 28.172 18.913 67 49 154 4.319 1.060.784 1.576.324 1,65 7.126 2027 29.062 21.852 75 44 151 4.730 1.201.099 1.726.459 1,65 7.805 Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 140 Najznačajniji industrijski pogoni koji postoje na projektnom području su u privatnom vlasniš‐
tvu, te ne posjeduju dugoročne planove razvitka. Iz ovog razloga, prognoza razvitka prerađi‐
vačke industrije je temeljena na porastu BDP‐a u prerađivačkoj industriji na razini FBiH. U tabli‐
ci 17.3 predstavljena je prognoza razvitka BDP‐a u sektoru prerađivačke industrije FBiH. Tablica 17.3 Indeks porasta BDP‐a u sektoru prerađivačke industrije FBiH 2010/2009 2015/2010 2020/2015 100,2 135,4 151,3 Prognoza predstavljena u tablici 17.3 prikazana je unutar scenarija procjene osnovnih makroe‐
konomskih pokazatelja i raspodjele BDP‐a, koji je predstavljen u Strategiji razvoja FBiH (FZPR i EIT, 2010). Uzimajući u obzir prethodno navedene činjenice, može se zaključiti da će se rast koji je predviđen na razini FBiH u cijelosti ili najvećim dijelom preslikati na prerađivačku industriju Kantona 10, odnosno prerađivačke industrije sliva Cetine i Krke. U nedostatku preciznijih pokazatelja, u ovom karakterizacijskom izvještaju je porast utroška vode industrijskih i poslovnih korisnika procijenjen na temelju stupnja razvitka BDP‐a. Podaci o potrebama za vodom industrijskih i drugih poslovnih subjekata prikazani su u tablici 17.4. Tablica 17.4 Prognoza potreba za vodom industrijskih i poslovnih korisnika (m³/god.) Općina 2010 2015 2020 Bosansko Grahovo 5.460 7.393 11.185 Glamoč 11.580 15.679 23.723 Kupres 60.000 81.240 122.916 Livno 190.291 257.654 389.831 Tomislavgrad 216.000 292.464 442.498 17.1.3
Poljoprivreda Plan razvitka poljoprivrede za Kanton 10 nije izrađen, tako da je razvitak poljoprivrede preds‐
tavljen kroz strategije razvitka urađene na razini Federacije BiH. Pravci razvitka sektora poljop‐
rivrede predstavljeni su u Srednjoročnoj strategiji razvitka poljoprivrednog sektora u FBiH (FMPVŠ, 2006). Pravci razvitka poljoprivrede na projektnom području trebaju biti usmjereni na razvitak prog‐
rama navodnjavanja i okrupnjavanja poljoprivrednih površina. Procjenjuje se da je bruto pot‐
reba za vodom na cijelom vodnom području Jadranskog mora od 4.000 do 5.000 m³/ha godiš‐
nje (ZZVS‐ZZVM, 2012). Program navodnjavanja poljoprivrednih površina u razdoblju 2011‐
2021. godine predstavljen je u projektu „Osnove uređenja zemljišta – program navodnjavanja i program okrupnjavanja poljoprivrednih posjeda u FBiH“ (APTFM, 2011). Zbog nepostojanja točnijih podataka o razvitku poljoprivrede na području sliva Cetine i Krke, u ovom karakterizacijskom izvještaju je prikazana projekcija rasta BDP‐a u poljoprivrednom sek‐
toru za razdoblje 2010‐2020. godina koja je predstavljena u Strategiji razvoja Federacije BiH (FZPR i EIT, 2010). U tablici 17.5 su prikazani indeksi porasta BDP‐a u poljoprivrednom sektoru FBiH u razdoblju do 2020. godine. U ovom izvještaju je usvojeno da će se rast koji je predviđen Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 141 na razini FBiH pratiti rast sektora poljoprivrede u Kantonu 10, odnosno sektora poljoprivrede na slivu Cetine i Krke. Tablica 17.5 Indeks porasta BDP‐a u sektoru poljoprivrede FBiH 2010/2009 2015/2010 2020/2015 103,0 137,9 147,0 17.1.4
Proizvodnja električne energije Kada je u pitanju proizvodnja električne energije, u Studiji energetskog sektora u BiH (EIHP i os‐
tali, 2007) predstavljen je plan izgradnje novih elektrana, te izgradnje i popravke vodova i tran‐
sformatorskih postaja distribucijske mreže u ulagačkom ciklusu od 2007. do 2020. godine. Plan ulaganja prema scenariju S2 u okviru programa razvitka Elektroprivrede HZHB na području sliva Cetine i Krke uključuje ulaganja u izgradnju novih hidroelektrana HE Vrilo, HE Kablić i nove termoelektrane TE Kongora. U planu razvitka Elektroprivrede HZHB predstavljena je dinamika izgradnje i dinamika ulaganja, te bi prema tom planu godina završetka radova odnosno godina ulaska u pogon bila 2012. godina za HE Vrilo, 2013. godina za HE Kablić i TE Kongora. Ukupna snaga planiranih hidroelektrana iznosi 110 MW, a TE Kongora 275 MW (EIHP i ostali, 2007). HE Kablić bi koristila vodu iz manjih akumulacija na uzvodnim tokovima Glamočkog polja, gdje bi se vodotocima i kanalima voda odvodila do retencije Pučina i dalje tunelima i tlačnim cjevovo‐
dima do HE Kablić. HE Vrilo bi koristila vodu iz akumulacijskih bazena u Kupreškom polju, na ri‐
jeci Šuici i Šuičkom polju i privremene zimske retencije u Duvanjskom polju. Pored nabrojanih hidroelektrana također je planirana izgradnja dvije male hidroelektrane, MHE Stržanj i MHE Mokronoge (UZSR, 2010). 17.2
RAZVITAK MAKROEKONOMSKIH I SEKTORSKIH POLITIKA 6.000
Vrijednost (KM)
Globalna gospodarska kriza iz 2009. go‐
5.000
dine je imala snažan utjecaj na slablje‐
4.000
nje gospodarstva BiH, kao i svih njenih 3.000
administrativnih jedinica. Kriza je prou‐
2.000
zročila smanjenje gospodarske aktiv‐
1.000
nosti, smanjen dotok kapitala, krediti‐
0
2005
2006
2007
2008
2009
ranje gospodarstva, te smanjenu potra‐
Godina
žnju za proizvodima koje izvozi BiH. Bruto domaći proizvod FBiH u 2010. Slika 17.2 Razina BDP‐a po stanovniku u FBiH godini iznosio je 5.484 KM po stanovni‐
ku (FZS, 2010a). Razina BDP‐a po sta‐
novniku u FBiH u razdoblju 2005‐2010. godine predstavljena je na slici 17.2. 2010
U narednim točkama je dat pregled pojedinih sektorskih politika. 17.2.1
Politika upravljanja vodama i ulaganja Politika upravljanja vodama u BiH institucionalno i operativno se provodi na razini entiteta, prema entitetskim zakonima o vodama. Sukladno entitetskim zakonima o vodama, postoji po‐
jedinačna obveza entiteta da donose i elaboriraju vlastite Strategije upravljanja vodama, što je i prvi korak izrade i pripreme plana upravljanja slivom. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 142 Dom naroda Parlamenta FBiH je na sjednici održanoj 20.12.2011. godine usvojio prijedlog Stra‐
tegije upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine 2010.‐2022. godina (ZZVS‐ZZVM, 2012), kojim se određuje politika upravljanja vodama, odnosno pravci zaštite voda, zaštite od štetnoga djelovanja voda i održivog korištenja voda. Projekt „Vodoopskrba i sanitacija u Federaciji BiH“ koji se financira kreditnim sredstvima Eu‐
ropske investicijske banke (EIB), trenutačno je najznačajniji investicijski projekt za komunalnu infrastrukturu. Početno je planirano da o projektu sudjeluje 15 općina s teritorija FBiH, ali su ti‐
jekom realiziranja uključene i druge općine. Ukupna vrijednost Projekta je 121,3 milijuna EUR, od čega su 60 milijuna EUR ili 49% kreditna sredstva, a ostatak od 51% sredstava se osigurava iz vlastitih sredstva općina, iz IPA sredstva i sredstava drugih donatora (FMPVŠ, 2012). Općina Tomislavgrad je studenog 2011. godine potpisala ugovor o kreditnom aranžmanu za navedeni projekt, a iznos kredita iznosi 4 milijuna EUR. U tablici 17.6 dat je pregled planiranog realiziranja projekta po općinama na slivnom području Cetine i Krke. Tablica 17.6 Projekt „Vodoopskrba i sanitacija u FBiH“ – pregled po općinama sliva Cetine i Krke Općina Oblast primje‐
ne Odgovor FMF Donesena/pla‐
Općinski zah‐
o max. mogu‐ nirana odluka tjev za kredi‐
ćem zaduženju Općinskog vije‐
tom (EUR) (EUR) ća (EUR) EIB kredit ‐ potpisan ugo‐
vor (EUR) Tomislavgrad Vodoopskrba, kanalizacija 4.000.000 4.000.000 4.000.000 4.000.000 – 18.11.2011 Livno Vodoopskrba 5.000.000 255.646 255.646 0,00 Glamoč Vodoopskrba, kanalizacija 768.000 768.000 700.000 0,00 Kupres Vodoopskrba, dokumentacija za kanalizaciju 1.636.134 1.227.101 1.227.101 0,00 Vodoopskrba 511.292 409.034 409.034 0,00 Grahovo 17.2.2
Opći gospodarski razvojni dokumenti Strategija razvitka BiH (DEP, 2010) za svrhu ima da identificira ciljeve i prioritete u ostvarenju gospodarskih ciljeva, te predloži mjere i aktivnosti za njihovo ostvarenje za razdoblje 2010‐
2014. godina. Dokument je usmjeren na intenziviranje gospodarskog razvitka, zaustavljanje negativnih trendova sa usmjerenjem na privatizaciju i restrukturiranje poduzeća, povećanje ulaganja, a posebice izravnih inozemnih ulaganja, povećanje izvoza uz povećanje konkuren‐
tnosti gospodarstva, povećanje uposlenosti, rasterećenje gospodarstva, smanjenje postotka si‐
ve ekonomije, povećanje životnog standarda, smanjenje siromaštva i jačanje unutarnje druš‐
tvene stabilnosti. Strategija razvoja FBiH 2010‐2020. (FZPR i EIT, 2010). Vlada Federacije BiH je na sjednici odr‐
žanoj u rujnu 2009. godine usvojila projektni zadatak za izradu i donošenje Strategije razvoja FBiH za razdoblje 2010‐2020. godine. Strategija razvoja treba biti usuglašena sa zadacima i di‐
namikom koja će proizići iz Strategije razvitka BiH. Važeće strategije razvitka općina. Na ovom području postoje dvije općinske strategije razvitka: Strateški plan općine Glamoč za razdoblje 2010‐2015. godine (Općina Glamoč, 2010) i Strategi‐
ja razvitka općine Livno za razdoblje 2008‐2015. godine (Općina Livno, 2008). Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 143 Studija razvitka poslovnih zona u HBŽ 2010. godina (REDAH, 2010). Studija je definirala ulogu Kantona 10, lokalne vlasti, državnih poduzeća i privatnih tvrtki u procesu definiranja poslovnih zona i drugih instrumenata podrške poduzetništvu, a također je izvršena identifikacija proble‐
ma koji se postavljaju za osnivače poslovnih zona. Prostorni plan za područje Hercegbosanske županije za period 2005‐2025. godina (UZRS, 2010). Ugovorom potpisanim u svibnju 2008. godine nosilac pripreme plana je Vlada Kantona 10, a nosilac izrade je Urbanistički zavod RS a.d. Banja Luka. Plan je u fazi izrade, s tim da je na‐
crtna verzija završena. Vremensko razdoblje na koji se Plan odnosi je 2005‐2025. godina. Razvojni planovi gospodarskih sektora: industrije, poljoprivrede, energetike, turizma, okoliša i prometa. 18
PROCJENA TRENUTAČNOG POVRATA TROŠKOVA VODNIH USLUGA Prema članku 9. ODV u okviru izrade planova upravljanja vodama i karakterizacijskih izvještaja potrebno je izvršiti procjenu povrata troškova usluga u sektoru voda. Ova procjena obuhvaća procjenu troškova prihoda od vodnih usluga, procjenu okolišnih i resursnih troškova, procjenu cijena/tarifa vodnih usluga, te procjenu povrata troškova vodnih usluga. Za potrebe ove analize prikupljeni su podaci od komunalnih poduzeća koja pružaju vodne usluge na projektnom pod‐
ručju. Člankom 9. ODV (EC, 2000) utvrđeno je da su zemlje članice EU dužne da uzmu u obzir načelo „povrata troškova“ pri pružanju usluga uporabe i raspodjele vode krajnjim korisnicima, svakako uključujući okolišne i troškove resursa, te osobito vodeći računa o načelu „onečišćivač plaća“. Navedeno načelo se zajedno sa načelom „korisnik plaća“ smatra ekonomskim načelima održi‐
vog razvitka i upravljanja vodama. U ovom poglavlju je najprije prezentirana i analizirana sadašnja razina cijena po kojima komu‐
nalna poduzeća isporučuju vodne usluge, potom su definirani troškovi zaštite okoliša i voda, i u zadnjoj točki je izvršena procjena povrata troškova vodnih usluga koja je dostignuta mjerama važeće politike. Cilj je ocijeniti koliko su se komunalna poduzeća kao davaoci vodnih usluga približili punom povratu troškova. 18.1
CIJENE USLUGA Cijena vodnih usluga predstavlja ekonomski instrument koji ima za cilj pokrivanje svih troškova nastalih pružanjem vodnih usluga. Određivanje cijene na temelju troškova nastalih pružanjem vodnih usluga predstavlja utvrđivanje takve cijene kojom će komunalno poduzeće ostvariti pri‐
hode kojima će moći pokriti troškove svakodnevnog rada i održavanja sustava, kao i dio ulaga‐
nja. Cijena vodnih usluga predstavlja također i mjeru očuvanja vode kao prirodnog resursa, jer se korisnici putem cijene usmjeravaju ka štednji vode. Niske cijene mogu dovesti do toga da se stvori pogrešna slika da je voda neiscrpan prirodni resurs. Pregled cijena vodnih usluga komunalnih poduzeća na slivnom području Cetine i Krke za raz‐
doblje od posljednje tri godine prikazan je u tablici 18.1. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 144 Tablica 18.1 Pregled cijena vodnih usluga (KM/m3) komunalnih poduzeća u slivu Cetine i Krke Stanovništvo Poduzeće JP „Komunalac Gla‐
moč“ d.o.o. Glamoč JP „Komunalno“ d.o.o. Livno JKP „Tomislavgrad“ d.o.o. JKP „Kupres“ d.o.o. JKP „Grahovo“ d.o.o. Godina Komercijalna uporaba Vodoopskrba Odvođenje otpadnih voda Vodoopskrba Odvođenje otpadnih voda 0,85 0,85 0,85 0,77 0,77 0,89 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 0,25 0,25 0,25 0,27 0,27 0,31 0,30 0,30 0,30 0,50 0,50 0,50 0,20 0,20 0,20 1,25 1,25 1,25 1,23 1,23 1,39 1,50 1,50 1,50 0,98 0,98 0,98 1,60 1,60 1,60 0,49 0,49 0,49 0,49 0,49 0,56 0,53 0,53 0,53 0,49 0,49 0,49 0,48 0,48 0,48 2008 2009 2010 2008 2009 2010 2008 2009 2010 2008 2009 2010 2008 2009 2010 Komunalno poduzeće kao davalac vodnih usluga ostvaruju prodaju i time svoj prihod, te se iz njega financira održavanje ali i razvitak postojeće infrastrukture. Međutim, sadašnja situacija je takva da je cijena vode iskorištena kao instrument socijalne politike i svjesno se drži na razini koja je daleko od ekonomske cijene koja omogućava pokrivanje svih ekonomskih i ostalih op‐
ravdanih troškova poslovanja poduzeća. Postojeći cjenovni sustav nije u funkciji podsticanja na racionalniju uporabu vode, proizvodi veoma tešku situaciju kod poduzeća i još ukoliko se tomu pridoda niska razina naplate potraži‐
vanja, za rezultat se dobije poslovanje sa gubicima koji se već uobičajeno pokrivaju iz sredstava općinskih/Kantonalnog budžeta. U tablici 18.2 predstavljena je struktura cijene vodnih usluga na primjeru cijene JP „Komunal‐
no“ d.o.o. Livno iz 2009. godine. Tablica 18.2 Struktura cijene vodnih usluga za stanovništvo – JP „Komunalno“ d.o.o. Livno u 2009. godini R. br. Struktura cijene vodnih usluga za stanovništvo (kućanstva) Cijena (KM/m³) Razina ubiranja 1. Proizvodnja i distribucija vode 0,77 Komunalno poduzeće 2. Odvođenje otpadnih voda 0,27 Komunalno poduzeće 3. Ukupno (1+2) 1,04 Komunalno poduzeće 4. PDV 17% 0,176 BiH 5. PVN za korištenje voda 0,01 Javni prihod 6. PVN za zaštitu voda 0,04 Javni prihod 7. Ukupna cijena vode za kućanstva 1,266 ‐ Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 145 Posebnu vodnu naknadu (PVN) obračunava i plaća komunalno poduzeće koje je operator sus‐
tava za vodoopskrbu na temelju ukupne količine zahvaćene vode. U računima koje komunalna poduzeća ispostavljaju krajnjim korisnicima za isporučenu vodu posebno je iskazan obračun posebne vodne naknade za korištenje voda. Isti slučaj je i kod obračuna i plaćanja posebne vo‐
dne naknade za zaštitu voda. Prema članku 177. ZOV‐a (FBiH, 2006), koji se tiče raspodjele vodnih naknada, opća i posebna vodna naknada raspoređuju se na sljedeći način: 40% nadležnoj agenciji za vode, 45% u korist budžeta županije i 15% u korist Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH. Članak 178. ZOV‐a de‐
finirao je u koje svrhe se koriste prihodi od vodnih naknada. 18.2
TROŠKOVI ZAŠTITE OKOLIŠA I VODA Troškovi okoliša su vanjski troškovi koje određene aktivnosti uzrokuju u okolišu. Primjenom ekonomskih instrumenata može se podržati ili nametnuti da se u troškove proizvodnje uključe troškovi onečišćenja okoliša koje nastaje kao posljedica aktivnosti povezanih sa proizvodnjom. Od osobitog je značaja da se ti troškovi prenesu na one subjekte koji ovu štetu stvaraju. Oneči‐
šćivač treba na neki način da nadomjesti štetu koju pričinjava društvu i okolišu. To je u praksi sprovedeno plaćanjem naknade za zaštitu voda, koju administracija koja je naknadu prikupila treba utrošiti za uklanjanje onečišćenja. Podaci o iznosima PVN za zaštitu voda i korištenje voda po komunalnim poduzećima prikazani su u tablici 18.3, dok tablica 18.4 prikazuje iznose opće i posebne vodne naknade na području Kantona 10. Podaci iz tablica su prikupljeni od Agencije za vodno područje Jadranskog mora (AVPJM, 2012) i predstavljaju iznose zaduženja/uplata na temelju vodnih naknada za 2010. go‐
dinu. Tablica 18.3 Pregled PVN korištenje voda i PVN za zaštitu voda po komunalnim poduzećima sliva Cetine i Krke za 2010. godini (u KM) Komunalno poduzeće PVN za korištenje voda PVN za zaštitu voda Livno 10.004,80 28.281,40 Tomislavgrad 7.232,54 22.430,64 Glamoč 2.629,79 3.676,86 Kupres* 0,00 0,00 202,92 743,40 Bosansko Grahovo Ukupno 20.070,05 * ne dostavlja propisana izvješća AVPJM 55.132,30 Evidenciju o iznosima vodnih naknada i uplatama AVPJM vodi na osnovu dostavljenih propisa‐
nih obrazaca i izvještaja o uplatama na račun kantonalnog trezora. U tablici 18.4 su navedene sve vrste vodnih naknada, od kojih PVN za korištenje vode i PVN za zaštitu vode predstavljaju ekonomske instrumente koji odražavaju troškove zaštite i korištenja vode. Sredstva prikupljena na temelju vodnih naknada raspoređuju se, kako je to već prije navedeno, sukladno članu 177. ZOV. Najveći udio u ukupnom iznosu vodnih naknada, oko 49%, pripada PVN za korištenje vode za proizvodnju električne energije koja se odnosi na korištenje vode u HES Orlovac. PVN za zaš‐
titu voda za transportna sredstva koja za pogon koriste naftu i naftne derivate u ukupnom iz‐
nosu vodnih naknada učestvuje sa 26%, te opća vodna naknada sa 17%, dok ostale naknade či‐
ne 8% ukupnog iznosa (zaduženja) vodnih naknada. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 146 Tablica 18.4 Pregled vodnih naknada na području Kantona 10 za 2010. godinu (u KM) R. br. Vrsta naknade Uplata 1. PVN za zaštitu voda za transportna sredstva koja za pogon koriste naftu i naftne derivate 306.297,63 306.294,63 2. PVN za zaštitu voda 67.094,30 27.380,17 2.1 PVN za zaštitu voda – ispuštanje komunalnih otpadnih voda 55.132,30 20.247,00 2.2 PVN za zaštitu voda – ispuštanje otpadnih voda ostali, uzgoj ribe, uporaba vještačkih đubriva i kemikalija za zaštitu bilja 11.962,00 7.133,17 2.2.1 PVN za zaštitu voda – uzgoj ribe, uporaba vještačkih đubriva i kemikalija za zaštitu bilja – – 2.2.2 PVN za zaštitu voda – stupanj zagađenja utvrđen mjerenjem 9.384,00 – 2.2.3 PVN za zaštitu voda – stupanj zagađenja utvrđen pomoću koeficijenta zagađenja 2.578,00 – PVN za korištenje površinskih i podzemnih voda za javnu vo‐
doopskrbu 20.070,05 7.960,92 3.1 PVN za korištenje vode za javnu vodoopskrbu – komunalna poduzeća 20.070,05 7.118,85 – 842,07 PVN za korištenje površinskih i podzemnih voda za flaširanje vode i mineralne vode, za uzgoj ribe u ribnjacima, za navod‐
njavanje i druge namjene – 40,00 5. PVN za korištenje površinskih i podzemnih voda za industrij‐
ske procese, uključujući i termoelektrane 49,68 49,68 6. PVN za korištenje vode za proizvodnju električne energije 570.596,00 570.596,00 7. PVN za vađenje materijala iz vodotoka – – 8. PVN za zaštitu od poplava – 1.053,93 9. Opća vodna naknada 199.580,79 199.580,79 10. Prihod od zakupa javnog dobra na površinskim vodama I ka‐
tegorije – – 11. Prihod od zakupa javnog dobra na površinskim vodama II kategorije – – 1.163.688,45 1.112.959,12 3. 3.2 PVN za korištenje vode za javnu vodoopskrbu – ostali 4. Zaduženje Ukupno 18.3
PROCJENA RAZMJERE POVRATA TROŠKOVA VODNIH USLUGA Sukladno članku 5. i 9. i dodatku III ODV, ekonomska analiza se izričito odnosi na informacije koje su potrebne za odabir ekonomski mjera koje su prihvatljive kako bi se postigli ciljevi zašti‐
te vodnog okoliša, kao i za odluku o provedbi načela povrata troškova. Svrha procjene stupnja povrata troškova vodnih usluga jeste da se utvrdi na kojoj je razini tre‐
nutačni stupanj povrata troškova, ta da se na temelju toga identificira koji i kakav utjecaj ima sadašnja politika cijena vode na efikasno korištenje vode. Za izračunavanje stupnja povrata troškova korištena je sljedeća jednadžba: Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 147 . (18.1) Analiza povrata troškova se odnosi na razinu komunalnih vodnih usluga: javnu vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda. U izračunu razine povrata troškova vodnih usluga na slivnom područ‐
ju Cetine i Krke korišteni su podaci o ukupnim prihodima i troškovima od vodnih usluga kao i prihodima od potpora. U tablici 18.5 predstavljeni su podaci stupnja povrata troškova komu‐
nalnih poduzeća na slivnom području. Potrebno je napomenuti da je procjena stupnja povrata troškova provedena na temelju raspoloživih podataka i procjena komunalnih poduzeća. Tablica 18.5 Stupanj povrata troškova vodnih usluga komunalnih poduzeća na slivnom pod‐
ručju Cetine i Krke (%) Poduzeće 2008 2009 2010 – 64,78 63,83 86,34 86,36 104,77 – – – JKP „Kupres“ d.o.o. 74,11 73,00 71,57 JKP „Grahovo“ d.o.o. 74,83 67,70 79,40 JP „Komunalac Glamoč“ d.o.o. Glamoč JP „Komunalno“ d.o.o. Livno JKP „Tomislavgrad“ d.o.o. Povrat troškova je jedna od najznačajnijih zapreka za postizanje održivog korištenja vodnih re‐
sursa, a sukladno tome i održivog sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda. Podaci iz ta‐
blice 18.5 ukazuju da komunalna poduzeća svojim redovitim poslovanjem ne ostvaruju puni povrat troškova od vodnih usluga. Podaci za JKP „Tomislavgrad“ za navedene periode nisu bili dostupni, tako da procjena povrata troškova ovog komunalnog poduzeća nije izvršena. Komu‐
nalno poduzeće općine Livno za 2010. godinu ostvaruje povrat troškova vodnih usluga koji premašuje troškove za 4,77%. Jedan od uzroka ovog rasta može se pripisati povećanju cijena vodnih usluga u 2010. godini, što se može vidjeti iz tablice 18.1. Kada je u pitanju nizak stupanj, odnosno neostvarivanje potpunog povrata troškova vodnih usluga komunalnih poduzeća, neki od uzročnika ovakvog stanja su povezani sa nizom problema kao što su: miješanje politike u rukovođenje komunalnim poduzećem koja se ne vodi ekonomskim načelima, socijalne a ne ekonomske cijene vodnih usluga, niska razina naplate, gubici vodoopskrbne mreže, nepostoja‐
nje studija o analizi spremnosti plaćanja na temelju kojih bi se utvrdile optimalne cijene i cje‐
novni blokovi što bi rezultiralo cijenom koja ostvaruje punu nadoknadu troškova. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 148 VII INFORMIRANJE I KONZULTIRANJE JAVNOSTI Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 149 Sudjelovanje javnosti je sredstvo za poboljšanje donošenja odluka jer pomaže definirati načela, okvir, ishod i vrijednost postupka donošenja odluka. Najznačajniji cilj sudjelovanja javnosti je osiguravanje da su odluke ispravno temeljene na saznanjima, iskustvima i naučnim dokazima, da su na njih utjecali stavovi i iskustva onih koji su njima pogođeni, te da su rješenja primjenji‐
va i prihvatljiva javnosti. Sudjelovanje javnosti igra ključnu ulogu i u Okvirnoj direktivi o voda‐
ma, pa je u ovom poglavlju prikazan plan informiranja i konzultiranja javnosti u svezi izrade ka‐
rakterizacijskog izvještaja i plana upravljanja vodama. 19
UVOD ODV donosi pravni osnov za sudjelovanje javnosti u procesu upravljanja vodama. U preambuli 14. ističe se činjenica da će informacije, konzultacije i sudjelovanje javnosti doprinijeti ukup‐
nom uspjehu Direktive, a preambula 46. naglašava važnost informiranja javnosti kako bi se osi‐
guralo, odnosno olakšalo, njihovo sudjelovanje u postupku planiranja. U članku 14. („Informiranje i konzultiranje javnosti“) ukazuje se da je potrebno poticati aktivno uključivanje svih zainteresiranih strana, posebice za izradu, pregled i ažuriranje planova uprav‐
ljanja vodama. Naglašava se da je potrebno objaviti i učiniti dostupnim za komentare javnosti, uključujući i korisnike: ƒ raspored i program rada za izradu plana, uključujući i izvještaj o mjerama za konzultacije koje treba poduzeti, najmanje tri godine prije početka razdoblja na koje se plan odnosi; ƒ privremeni pregled značajnih pitanja o upravljanju vodama identificiranih u riječnom sli‐
vu, najmanje dvije godine prije početka razdoblja na koje se plan odnosi; ƒ nacrt plana upravljanja vodama, najmanje godinu dana prije početka razdoblja na koje se plan odnosi. Na zahtjev, potrebno je osigurati pristup podlogama i informacijama korištenim za izradu nacr‐
ta plana upravljanja vodama. Također, potrebno je odrediti najmanje šest mjeseci za pismene primjedbe o dokumentima kako bi se omogućilo aktivno sudjelovanje i konzultacije. Osim toga, prema dodatku VII ODV plan upravljanja vodama treba sadržavati i podatak gdje se i kako mogu dobiti dodatne informacije, te rezimirati poduzete mjere za informiranje i konzul‐
tiranje javnosti, njihove rezultate i promjene u planu koje su nastale kao posljedica. Kako bi se dale posebne upute o provođenju članka 14. ODV, pripremljene su i smjernice za sudjelovanje javnosti u odnosu na ODV (Vodič br. 8 Zajedničke strategije implementacije ODV (EC, 2003d). Taj ključni dokument, objavljen 2003. godine, ima za cilj pomoći nadležnim tijeli‐
ma u državama članicama i zemljama koje pristupaju provođenju članka 14. ODV o sudjelova‐
nju javnosti. Ovaj dokument također može pomoći ključnim sudionicima, kao i široj javnosti, da se informira o postupku sudjelovanja javnosti, potičući ih da se upuste u planiranje upravljanja vodama, objašnjavajući što mogu očekivati i koje su njihove mogućnosti. Smjernice obuhvaćaju opća načela i alate sudjelovanja javnosti i daju brojne primjere sudjelovanja javnosti u projek‐
tima upravljanja vodama. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 150 19.1
ZAHTJEVI DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH PROPISA, KONVENCIJA, UGOVORA I SPORAZUMA GLEDE UKLJUČI‐
VANJA JAVNOSTI Zakon o vodama u Federaciji BiH (FBiH, 2006) regulira obveze i odgovornosti u odnosu na sud‐
jelovanje javnosti i slobodni pristup informacijama. Već u poglavlju I „Osnovne odredbe“ nave‐
deno je da je svrha ovog Zakona „osiguranje upravljanja vodama s ciljem ... osiguranja učešća javnosti u donošenju odluka koje se odnose na vode“. Nadalje, u poglavlju II „Osnova načela i definicije“ članak 3. „Opća načela“ navodi da se upravljanje vodama zasniva na načelima: „uče‐
šća javnosti kod donošenja planova upravljanja vodama“. To je u cijelosti sukladno zahtjevima Okvirne direktive o vodama, gdje je aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih strana u pripremi planova upravljanja bitan korak u postupku planiranja. Članak 38. ZOV‐a „Konzultiranje javnosti“ propisuje metode i rokove koje nadležna Agencija za vode mora ispuniti u postupku pripreme plana upravljanja vodama. Pismenim putem se o po‐
četku pripreme plana upravljanja vodama obavještavaju Savjetodavno vijeće za vode i lokalna zajednica, a putem sredstava javnog informiranja pravne i fizičke osobe sa teritorije vodnog područja, i to najmanje tri godine prije početka razdoblja na koje se plan odnosi. Pisano obav‐
ještenje Agencije mora sadržavati poziv na suradnju, okvirni sadržaj plana i rokove za pripremu i usvajanje plana. Prethodno spomenute pravne i fizičke osobe u roku od godinu dana od obav‐
ještenja dostavljaju agenciji za vodno područje pisane prijedloge i mišljenja o svim pitanjima koja se odnose na plan upravljanja vodama. Isti članak ZOV‐a Agenciju obvezuje da najmanje dvije godine prije početka razdoblja na koji se plan odnosi predstavi pravnim i fizičkim osoba‐
ma periodični izvještaj o tijeku priprema plana, koji posebice sadrži opis značajnijih pitanja up‐
ravljanja vodama. Nacrt plana se javno objavljuje najmanje godinu dana prije početka razdob‐
lja na koji se plan odnosi, a pisane primjedbe se mogu dostaviti u roku od šest mjeseci od ob‐
javljivanja. Oblast sudjelovanja javnosti u FBiH je dodatno regulirana i Zakonom o slobodi pristupa infor‐
macijama u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, br. 32/01; FBiH, 2001), ko‐
jim se uređuje pristup informacijama u posjedu javnih organa. Dodatno, u članku 38. ZOV‐a navodi se da se konzultiranje javnosti u međunarodnim riječnim bazenima može dodatno regulirati međunarodnim sporazumima koje zaključi Bosna i Hercego‐
vina. 19.2
OBLICI SUDJELOVANJA JAVNOSTI Ključna odredba ODV o sudjelovanju javnosti je članak 14. koji propisuje tri oblika sudjelovanja: ƒ aktivnu uključenost u sve aspekte provođenja Direktive, posebice – ali ne isključivo – u postupak planiranja; ƒ konzultacije u tri koraka postupka planiranja; ƒ pristup pozadinskim informacijama. Aktivnu uključenost potrebno je podsticati, te osigurati konzultacije i pristup informacijama. Aktivna uključenost nije isto što i konzultacije. Konzultacije znače kako javnost može reagirati na planove i prijedloge pripremljene od strane ovlaštenih tijela. Aktivno uključivanje pak znači kako zainteresirane strane aktivno učestvuju u postupku planiranja raspravljanjem o pitanjima, te pridonošenjem njihovu rješavanju. To međutim ne znači da oni postaju odgovorni za uprav‐
ljanje vodama. Kako bi se izbjeglo razočarenje uključenih sudionika, izuzetno je važno da se od‐
redi oblik sudjelovanja javnosti koji će se primijeniti, te koje su uloge onih koji su u njega uklju‐
čeni. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 151 20
PLAN AKTIVNOSTI ZA INFORMIRANJE I UKLJUČIVANJE JAVNOSTI Osnova sudjelovanja javnosti je dvosmjerna komunikacija između nadležnih tijela, učesnika i svih zainteresiranih strana. Prijenos informacija između različitih koraka u postupku planiranja upravljanja vodama je neophodan korištenjem različitih alata koji omogućavaju komunikaciju i interakciju, kao što su javni sastanci, razgovori, radionice, web stranice, itd. Za pripremu proce‐
sa sudjelovanja javnosti neophodna je analiza zainteresiranih strana. 20.1
PREGLED ZAINTERESIRANIH STRANA Pojam javnost koristi se kada su u pitanju konzultacije i pristup informacijama i definira se u članku 2(d) Direktive SEIA 2001/42/EC (EC, 2001), kao „jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba, te u skladu sa državnim zakonodavstvom ili praksom, njihova udruženja, organizacije ili skupine“. Pojam javnosti u ODV nije definiran, ali se u preambulama 14. i 46. koriste izrazi „javnost, uk‐
ljučujući korisnike“ i „šira javnost“ bez razlike u značenju. U odnosu na sudjelovanje javnosti u planovima upravljanja vodama koristi se pojam zainteresi‐
rana strana. Zainteresirana strana ili sudionik se može definirati kao bilo koja osoba, skupina ili organizacija koja ima interes ili koja igra određenu „ulogu“ bilo zato što će biti pogođena done‐
senim odlukama ili što bi mogla utjecati na postupak donošenja. Također se uključuju i preds‐
tavnici javnosti koji nisu svjesni da će biti pogođeni (u praksi najčešće građani i pojedinci, te manje nevladine organizacije i poduzeća). Iz praktičnih razloga nije moguće u cjelokupan pos‐
tupak aktivno uključiti sve potencijalno zainteresirane, pa je zbog toga potrebno pažljivo izvršiti odabir putem provedene analize. 20.1.1
Opće o analizi sudionika Osnovna aktivnost za početak procesa sudjelovanja javnosti jeste provesti analizu sudionika. Ova analiza bi trebala otkriti najznačajnije ciljne skupine npr. državne institucije, lokalne vlasti, nevladine organizacije, političke organizacije, istraživačke institute, industrije, poljoprivredne proizvođače, kućanstva ili poduzeća. U drugom koraku, treba biti odabran odgovarajući alat za sudjelovanje za svaku skupinu sudio‐
nika. Tijekom analize sudionika potrebno je definirati stupanj uključenosti svakog od sudionika, koji može biti: ƒ Suradnja/zajedničko djelovanje (eng. co‐operating/co‐working): sudionik koji će sudjelo‐
vati i aktivno doprinijeti procesu (aktivno sudjelovanje); ƒ Zajedničko razmišljanje(eng. co‐thinking): sudionik od kojeg se želi doprinos s obzirom na sadržaj, npr. izvor podataka (konzultacije); ƒ Obaviještenost (eng. co‐knowing): sudionik koji ne igra aktivnu ulogu u procesu, ali bi trebao biti informiran o njegovom tijeku (pružanje informacija). Detaljnije se može definirati i vrsta sudionika: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Donositelji odluka: sudionici koji odlučuju o planu; Korisnici: sudionici koji će se koristiti planom ili ih se izravno tiče; Izvršitelji: sudionici koji će provoditi i primijeniti plan; Stručnjaci: sudionici koji pružaju informacije ili stručna mišljenja. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 152 Poželjno je na početku usmjeriti se na organizirane sudionike (udruge) jer je javnost u cjelini prevelika za početak. 20.1.2
Lista zainteresiranih strana u slivnom području Bitne sudionike za područje sliva Cetine i Krke može se podijeliti u četiri najznačajnije skupine: ƒ Profesionalci – organizacije iz javnog i privatnog sektora, nevladine organizacije, industri‐
je, naučne institucije, poslovni sektor i sl. ƒ Državna tijela – vladini odjeli i agencije u BiH/Federaciji BiH, ali i susjednoj Republici Hr‐
vatskoj, općine, lokalne vlasti i sl. ƒ Lokalne skupine – sa djelovanjem na županijskoj/lokalnoj razini, npr. udruge poljoprivre‐
dnika, ribolovaca i sl. ƒ Pojedinačni građani – koji zastupaju sami sebe npr. vlasnici zemljišta, lokalni stanovnici i sl. U tablici 20.1 dat je, sukladno gore navedenoj podjeli, pregled najznačajnijih sudionika na pod‐
ručju, te predložena vrsta njihovog sudjelovanja u procesu. Bitno je napomenuti da svi nave‐
deni sudionici, uključujući stanovnike područja, moraju obvezno biti redovito informirani o po‐
stupku izrade plana, dok su konzultirani/aktivno uključeni sudionici podložni promjeni tijekom postupka, sukladno njihovom doprinosu koji je potreban u pojedinom koraku. Tablica 20.1 Pregled najznačajnijih sudionika u slivu Cetine i Krke Institucija/Organizacija Detaljnije o Instituciji/organizaciji i odgovornoj osobi za kontakt Profesionalci – konzultacije sa predstavnicima ove skupine su neophodne, kako kao izvor informaci‐
ja, tako i u svrhu pribavljanja mišljenja, primjedbi i sugestija, te se suradnjom sa njima prelazi u viši stupanj ‐ aktivno sudjelovanje JP Komunalac Glamoč d.o.o. Glamoč JP Komunalno d.o.o. Livno Javno komunalno poduzeće d.o.o. Tomislavgrad Poduzeća koji imaju vodne dozvole za korištenje vode za javnu vo‐
doopskrbu (lista Agencije za vodno područje Jadranskog mora) – Direktor/suradnici Vodogradnja d.o.o. Tomislavgrad
Poduzeća na području sliva Ceti‐
ne i Krke koja imaju vodnu doz‐
volu za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda Poduzeća sa liste Agencije za vodno područje Jadranskog mora – Direktor/suradnici Crpna postaja Buško Blato Sektor energetike – Direktor/suradnici Uloga i zadaci Savjetodavnoga vijeća utvrđeni su člankom 165. Za‐
Savjetodavno vijeće vodnog pod‐
kona o vodama („Službene novine Federacije BiH”, br. 70/06) – čla‐
ručja Jadranskog mora novi Centar za građansku suradnju Livno NVO – Predsjednik Centar mladih Livno NVO – Predsjednik Udruga za zaštitu prirode, okoliša i promicanja kulture življenja NVO – Predsjednik „Lipa“ Livno UG „Grboreski Biser“ Livno NVO – Predsjednik Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 153 Institucija/Organizacija Planinarsko ekološka udruga „Borova glava“ Livno Detaljnije o Instituciji/organizaciji i odgovornoj osobi za kontakt NVO – Predsjednik Udruga „Naša baština“ Tomislav‐
NVO – Predsjednik grad PD „Orlova Stina“ Tomislavgrad NVO – Predsjednik UG „Grahovo“ Bosansko Graho‐
vo NVO – Predsjednik Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu (REDAH) Agencija nevladinog, neprofitnog i neovisnog karaktera osnovana od strane subjekata gospodarskog razvitka u svrhu promicanja, koordi‐
niranja, planiranja, te provedbe razvojnih aktivnosti u regiji Gospodarska komora Kantona 10 Članica Komorske mreže FBiH (zastupanje interesa gospodarstveni‐
Livno ka HBŽ) – Predsjednik/dopredsjednici Obrtnička komora Kantona 10 Tomislavgrad Zastupanje interesa obrtnika HBŽ – Predsjednik/dopredsjednici Turistička zajednica Kantona 10 Sektor turizma/Podružnice Livno, Tomislavgrad, Kupres Državna tijela – skupina koju je zbog njene uloge donositelja odluka ili izvršioca obvezno kontinuira‐
no informirati i konsultirati Ministarstvo vanjske trgovine i Na državnoj razini odgovorno za provođenje projekata iz oblasti ekonomskih odnosa BiH (ICPDR, zaštite okoliša, uključujući i vode UNECE, itd.) Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Uprava vodne politike i međunarodnih projekata – Direktor Republike Hrvatske Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Uprava gospodarenja vodama Republike Hrvatske Federalno ministarstvo poljopriv‐
rede, vodoprivrede i šumarstva Odsjek za vodoprivredu – Pomoćnik ministra Sarajevo Federalno ministarstvo okoliša i turizma Sarajevo Nadležnost u sektoru – Ministar/pomoćnici Vodno gospodarski odjel za vodno područje dalmatinskih slivova sa sjedištem u Splitu Hrvatske vode Krka‐Šibensko primorje, Šibenik Cetina, Sinj Povjerenstvo/Komisija za vodno Tijelo na temelju bilateralnog sporazuma o vodnogospodarskoj su‐
gospodarstvo RH i BiH radnji RH i BiH (1996.) Federalni hidrometeorološki za‐
vod Sarajevo Sektor hidrologije Ministarstvo poljoprivrede, vo‐
doprivrede i šumarstva Kantona Nadležnost u sektoru – Ministar 10 Uprava za inspekcijske poslove Kantona 10 Inspektorat za poljoprivredu, vodoprivredu, šumarstvo, lovstvo i ekologiju – Direktor Ministarstvo graditeljstva, obno‐
ve, prostornog uređenja i zaštite Nadležnost u sektoru – Ministar okoliša Kantona 10 Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 154 Institucija/Organizacija Detaljnije o Instituciji/organizaciji i odgovornoj osobi za kontakt Uprava za geodetske i imovinsko‐
Nadležnost u sektoru – Direktor pravne poslove Kantona 10 Ministarstvo gospodarstva Kan‐
tona 10 Nadležnost u sektoru – Ministar Općina Livno Općina Tomislavgrad Općina Kupres Općina Glamoč Organizacija lokalne samouprave i uprave – Načelnik/pomoćnici za relevantne sektore Općina Bosansko Grahovo Općina Drvar Lokalne skupine – konzultacije sa predstavnicima ove skupine su neophodne, kako kao izvor infor‐
macija, tako i u svrhu pribavljanja mišljenja, primjedbi i sugestija, te se suradnjom sa njima prelazi u viši stupanj ‐ aktivno sudjelovanje Udruge poljoprivrednih proizvo‐
đača Kantona 10 Zastupanje interesa poljoprivrednih proizvođača Kantona 10 – Pred‐
sjednik Udruga sportskih ribolovaca Liv‐
no Udruga broji oko 300 članova, gospodari temeljem koncesije rije‐
kama i jezerima livanjskog kraja, radi na poribljavanju i čuvanju eko sustava i čistoće rijeka – Predsjednik Pojedinačni građani – skupinu je potrebno redovito informirati posredstvom medija i sredstava jav‐
nog oglašavanja, te pozivati na javne događaje kako bi bili u prilici izraziti svoje mišljenje Služba za odnose s javnošću Vla‐
de Kantona 10 Nadležnost za odnose s javnošću u Kantonu 10 – Rukovodilac službe
Novinska agencija FENA Sarajevo Dnevni avaz Sarajevo Oslobođenje Sarajevo Večernji list Mostar Dnevni list Mostar Predstavnici elektronskih i prin‐ PBS BHTV 1 Sarajevo tanih medija – regionalni i lokalni Federalna televizija FTV Sarajevo mediji Federalni radio Sarajevo Radio Televizija Livno Radio „Studio N“ Livno Radio Tomislavgrad Web portal Livno Online 20.2
PREGLED AKTIVNOSTI ZA UKLJUČIVANJE JAVNOSTI Kao metoda za osiguravanje sudjelovanja javnosti služe odgovori na 5 pitanja, i to: ƒ Što? Pružanjem mogućnosti osobama za sudjelovanje stvara se mogućnost za njihov ut‐
jecaj na postupak planiranja i njegov ishod. Osnova za bilo kakav oblik sudjelovanja je pružanje informacija javnosti, ali prvi stupanj pravog sudjelovanja su konzultacije. Razli‐
kuju se dvije vrste konzultacija: pismene i usmene. Pismene su minimalni zahtjev, kako Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 155 ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ODV, tako i ZOV‐a, dok su usmene aktivnije i omogućavaju sudionicima razgovor i ras‐
pravu sa nadležnim tijelima. Tko? Odgovor na ovo pitanje nastaje kao rezultat prethodno definirane liste sudionika i izravno je vezan za odgovor na sljedeće pitanje. Zašto? Odgovor na ovo pitanje odnosi se na vrstu sudjelovanja koju želimo da ostvare odabrani sudionici, tj. da li je u pitanju njihov aktivni doprinos, konzultacije ili informira‐
nost. Kada? Na početku postupka izrade plana potrebno je definirati rokove, koji su vezani za dinamiku izrade plana i zakonske obveze, a zatim odrediti i stupnjeve procesa sudjelova‐
nja javnosti usklađene sa odgovorima na „zašto“ „što“ „tko“ i „kako“ pitanja. Ovdje je bi‐
tno napomenuti da je sudionike potrebno uključiti što ranije, prije nego se donesu odlu‐
ke, kako bi se osigurala optimalna korist od njihovog sudjelovanja. Potrebno je poštivati i „koncept proporcionalnosti“ sudionika, te proces kreirati „od slučaja do slučaja“. Kako? Odgovor se odnosi na definiranje različitih informativnih alata koji će se koristiti za komunikaciju i interakciju, te kako bi se osigurao prenos informacija. U članku 25. stavak 2. točka 9. Zakona o vodama (FBiH, 2006) navodi se da plan upravljanja vo‐
dama obvezno sadrži „izvještaj koji obuhvaća opis aktivnosti i rezultate sudjelovanja javnosti u postupku izrade plana“. U nastavku će, praćenjem koraka u postupku planiranja koji su u skladu sa ODV i Zakonom o vodama biti navedene aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se poticala aktivna uključe‐
nost zainteresiranih strana do donošenja Plana upravljanja vodama, zahtijevana člankom 14. stavak 1. ODV, te člankom 38. ZOV‐a. 20.2.1
Korak 1: Okvir Ovaj korak odnosi se na određivanje riječnog sliva i bazena od strane nadležnih tijela, te tran‐
spoziciju ODV u državno zakonodavstvo. Zašto, što i tko? Aktivna uključenost u ovom koraku, iako nije značajna, pomaže podizanju svijesti, a poželjno je traženje doprinosa (input‐a) od što šireg kruga sudionika. Kako? Sudjelovanje javnosti osigurava se pružanjem informacija i konzultacijama u skladu sa postoje‐
ćim zakonodavstvom. 20.2.2
Korak 2: Karakterizacija i analiza Zašto, što i tko? Aktivno sudjelovanje je korisno jer: (i) podiže svijest o procesu karakterizacije i analize, (ii) pri‐
kuplja podatke, informacije i gledišta širokog spektra sudionika, i (iii) definira probleme, gdje je to moguće rješava ih, te upravlja očekivanjima. Budući da Korak 2 vodi izradi Plana upravljanja, aktivna uključenost u ovoj fazi pruža veću mogućnost za uspješnu uključenost tijekom same pripreme Plana. Kako? Moguće aktivnosti za aktivnu uključenost su: Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 156 ƒ Početak procesa gdje se organiziraju sastanci/radionice sa ključnim sudionicima o cilje‐
vima, postupku izrade, njihovoj ulozi, preduvjetima za njihovu uključenost, dostupnosti i relevantnosti postojećih podataka, te određuje plan komunikacije. ƒ Prikupljanje saznanja i stavova putem organizacije radionica/okruglih stolova, obavljanja radnih i konzultativnih sastanaka i obilazaka terena. ƒ Pružanje informacija o procesu relevantnim sudionicima korištenjem različitih informa‐
tivnih alata (Web stranice putem kojih će relevantni materijali biti dostupni na uvid jav‐
nosti, javna predstavljanja izvještaja, distribucije brošura sa sažetkom izvještaja i sl.). 20.2.3
Korak 3: Program mjera i okvir plana upravljanja vodama Zašto, što i tko? Ovaj korak je prvenstveno usmjeren na planiranje mogućih mjera koje će se koristiti za posti‐
zanje ciljeva za različita vodna tijela i određivanju izvodljivih i djelotvornih opcija. Aktivno sud‐
jelovanje će pomoći određivanju stavova sudionika o mogućim opcijama i njihovoj provjeri, što može pomoći pri izboru konačnih mjera. Vremenski raspored za organizaciju konzultacija pot‐
rebno je ugraditi u postupak izrade plana, uz vršenje monitoringa i procjene konzultacija, za šta je potrebno odrediti koordinatora za konzultacije ispred tijela odgovornog za pripremu plana. U ovom koraku uključuju se najznačajniji sudionici koji će pružiti doprinos usvajanju programa mjera (npr. vladina tijela, poduzeća za vodoopskrbu i odvodnju itd.), zatim oni koji posjeduju tehnička znanja (istraživačke institucije, NVO, itd.), te oni koji plaćaju usluge (korisnici). Kako? Aktivno sudjelovanje može biti osigurano na državnoj/entitetskoj razini putem vladinih tijela, korisničkih udruženja, nacionalnih NVO‐a i tehničkih i naučnih eksperata, te na razini riječnog bazena i lokalnoj razini putem predstavnika regionalne i lokalne vlasti, kao i sudionika sa inte‐
resima u specifičnom vodnom području, riječnom bazenu ili vodnom tijelu. Na svakoj razini su‐
djelovanje će se postići uporabom sljedećih metoda: ƒ bilateralni sastanci sa ciljem prikupljanja podataka i stavova; ƒ upravljačke skupine koje donose smjernice i odluke i sastavljene su od predstavnika vlas‐
ti; ƒ savjetodavne grupe koje raspravljaju o sadržaju i sastavljene su od eksperata i predstav‐
nika NVO‐a. Dodatno, preporuča se organizacija konzultativnih sastanaka sa građanima i interesnim skupi‐
nama kako bi im se pružila mogućnost da podjele svoje viđenje problema i generiraju ideje. Zakonom se propisuje i obavještavanje javnosti o početku procesa putem sredstava javnog in‐
formiranja, što se realizira putem plaćenih oglasa kojim se poziva na suradnju. Od početka do kraja procesa javnost mora biti jasno upoznata sa tim tko je nadležan za pružanje informacija, gdje se može izvršiti uvid u dokumentaciju i kome se, kada i kako podnose primjedbe i mišlje‐
nja. Tijekom cijeloga Koraka kao i narednih sve do donošenja Plana upravljanja, poželjno je kontak‐
tirati sa medijima putem davanja intervjua za radio i TV emisije i tisak, te plakatirati najvažnije informacije na frekventnim mjestima u području. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 157 20.2.4
Korak 4: Javno informiranje i konzultiranje javnosti o planu upravljanja vodama Zašto, što i tko? Korak se odnosi na razdoblje od dvije godine prije početka razdoblja na koje se plan odnosi. U okviru procesa obvezno je predstavljanje periodičnog izvještaja o tijeku pripreme plana ključ‐
nim sudionicima. Cilj je prodiskutirati sva značajnija pitanja, te prikupiti u pisanoj formi prim‐
jedbe i mišljenja. Zadržavaju se u ranijim koracima uspostavljena tijela za konzultacije, ali po potrebi nastavljaju i organizirati sastanci sa građanima i neformalnim skupinama. Kako? U ovoj fazi kao i narednoj osobitu pažnju treba posvetiti širokoj dostupnosti dokumenata koji su predmet konzultacija, uz maksimalnu uporabu elektronskih sredstava. Dokumenti bi trebali biti što jednostavniji i sažetiji (uključujući sažetak od dvije stranice o najznačajnijim pitanjima o kojima se traži mišljenje), a potrebno je pripremiti i sažetke za širu javnost. 20.2.5
Korak 5: Javno informiranje i konzultiranje javnosti o nacrtu plana upravljanja vodama Zašto, što i tko? Korak se odnosi na razdoblje od godinu dana prije početka razdoblja na koji se plan odnosi, a započinje javnim objavljivanjem nacrta Plana. Sva ranije uspostavljena tijela za konzultacije se zadržavaju i za njih se organiziraju predstavljanja nacrta kako bi se prikupile primjedbe i mišlje‐
nja na nacrt. Budući da je u okviru ovog koraka zakonska obveza ostavljanje roka od šest mje‐
seci nakon objavljivanja nacrta za pisane primjedbe, potrebno je dodatno osigurati upoznava‐
nje javnosti sa njegovim sadržajem. Korak se završava pripremom izvještaja o aktivnostima i rezultatima sudjelovanja javnosti koji postaje sastavni dio Plana. Kako? Sudjelovanje javnosti se postiže, kao i u prethodnom koraku, pripremom i distribucijom, kako cjelovitog dokumenta ključnim sudionicima, tako i njegovog sažetka za širu javnost, maksimal‐
nom uporabom elektronskih sredstava (Web stranica, mailing lista). U ovom koraku je od izu‐
zetne važnosti učiniti dostupnim javnosti informaciju o tome gdje se može upoznati sa doku‐
mentom, ko može pružiti informacije (uključujući i one za predstavnike medija), te gdje se, na koji način i u kojem roku podnose primjedbe i mišljenja. Ovome može pomoći, pored objave plaćenog oglasa u dnevnom tisku i plakatiranje informacije na frekventnim mjestima u području kako bi se ostvarilo maksimalno moguće privlačenje paž‐
nje svih zainteresiranih skupina i pojedinaca. Potrebno je nastaviti i već uspostavljenu suradnju i kontakt sa medijima, te ih obavijestiti i po‐
zivati na javna predstavljanja. Nastavlja se vršenje monitoringa i procjene konzultacija, kao i angažman koordinatora za konzultacije ispred tijela odgovornog za pripremu plana. Sve pristigle primjedbe treba pažljivo i nepristrano analizirati, obrazložiti razloge za konačno donesene odluke, te ih ugraditi u izvještaj koji sadrži usvojene, odnosno odbijene primjedbe na nacrt plana. Izvještaj se priprema u roku od tri mjeseca po prijemu primjedbi i sastavni je dio plana. Izvještajem se osigurava transparentnost jer se sudionicima procesa pruža povratna in‐
formacija o tome šta se dogodilo sa njihovim komentarima. Izvještajem bi se trebao opisati ci‐
jeli proces sudjelovanja, od načina na koji je sudionicima i javnosti omogućen pristup informa‐
cijama, do učinka koji je proces sudjelovanja imao na Plan upravljanja vodama. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 158 Izvještaj se može pripremiti u obliku tablice koja će sadržavati mjere koje su poduzete i koriš‐
tene tehnike, odgovore koji su primljeni i iz kojih sektora, te posljedice tih odgovora na Plan upravljanja vodama. Također je preporučljivo izvještaju dodati pokazatelje kakvoće, i to: ƒ „Činjenice i brojke“ kojima se opisuje plan za sudjelovanje javnosti (ciljevi i metode, tko je kontaktiran i zašto, kakav je bio odziv, koliko reakcija, itd.); ƒ Mjerenje „zadovoljstva strana“ (kako učesnici ocjenjuju dobivene informacije, moguć‐
nost reagiranja i aktivnosti koje proizlaze iz njihovog sudjelovanja); ƒ Komentari po sektoru (kako je reagirao pojedini sektor/analiza sudionika). 20.2.6
Korak 6: Objava konačnog dokumenta plana upravljanja vodama Zašto, što i tko? Ukoliko je proces sudjelovanja javnosti tekao pravilno i organizirano tijekom prethodnih koraka i u ovaj fazi će biti uspješno proveden korištenjem svih ranije uspostavljenih mehanizama. Na‐
kon provedene zakonske procedure za donošenje plana on se objavljuje u elektronskom obli‐
ku. O donošenju plana potrebno je obavijestiti širu javnost uporabom već primijenjenih meto‐
da (elektronska sredstva, plakatiranje, plaćeni oglasi, mediji – putem organizacije tiskovnih konferencija). Poželjno je i predstavljanje završnog dokumenta za ključne sudionike na nekoli‐
ko lokacija u području na koje se plan odnosi. Kako? Donošenjem plana započinje razdoblje njegovog provođenja koje također mora biti praćeno sudjelovanjem javnosti, uz korištenje po potrebi svih ranije primijenjenih metoda. Doneseni plan u cjelovitoj verziji, izvršni sažetak, te letak od oko 4‐5 stranica treba učiniti dostupnim jav‐
nosti na Web stranici sa mogućnošću njihovog preuzimanja. Budući da se, u skladu sa zakonskom obvezom, planovi upravljanja revidiraju i dopunjavaju svakih šest godina, preporuča se formiranje odbora za praćenje provođenja Plana. Ovaj odbor bi izdavao godišnji izvještaj koji bi uključio izvršni sažetak, te informativni letak, koji opisuju na‐
predovanje provođenja Plana. 20.3
ZAKLJUČAK Preambula Okvirne direktive o vodama sadrži vrlo jasnu tvrdnju: aktivno sudjelovanje javnosti je najvjerojatnije ključ uspjeha u postizanju ciljeva povezanih sa željenom kakvoćom vode što potvrđuju i iskustva drugih europskih država tijekom posljednjih godina. U Vodiču br. 8 Zajed‐
ničke strategije implementacije ODV (EC, 2003d), koji je poslužio kao osnova za izradu ovog ka‐
rakterizacijskog izvještaja, naglašava se međutim da je riječ o dinamičnom procesu koji je pot‐
rebno pažljivo planirati, počevši od analize sudionika. Proces se zasniva na „pokušajima i pro‐
mašajima“, te izazovu specifičnom za svaki pojedini riječni sliv koji će se, posveti li mu se do‐
voljno vremena, u budućnosti dugoročno isplatiti. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 159 DODATAK A: POPISI I LITERATURA Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 160 POPIS SKRAĆENICA I OZNAKA a.d. AVPJM BDP BiH BIS BP BPK5 d.d. d.o.o. EBS EIB EQS EU EUR FBiH FMF FMPVŠ FZS GIS HBŽ HE HEP HES IPA IUCN JKP JP KM KPK m.n.m. MDK MHE NVO ODV OGK PCB PDV PGK PP Akcionarsko društvo Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar Bruto domaći proizvod Bosna i Hercegovina Informacijski sustav biološke raznovrsnosti (eng. Biodiversity Information System) Bruto proizvodnja Biokemijska potrošnja kisika nakon pet dana Dioničko društvo Društvo ograničene odgovornosti Ekvivalentni broj stanovnika Europska investicijska banka Standardi kakvoće okoliša (eng. Environmental Quality Standards) Europska unija Euro Federacija Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo financija Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Federalni zavod za statistiku Geografski informacijski sustav Hercegbosanska županija (Kanton 10) Hidroelektrana Hrvatska elektroprivreda d.d. Hidroenergetski sustav Pred‐pristupni fondovi EU (eng. Instrument for Pre‐Accession Assistance) Međunarodni savez za očuvanje prirode (eng. International Union for Conser‐
vation of Nature) Javno komunalno poduzeće Javno poduzeće Konvertibilna marka Kemijska potrošnja kisika Metara nad morem (oznaka za nadmorsku visinu) Maksimalna dozvoljena koncentracija (eng. Maximum Allowable Concentration – MAC) Mala hidroelektrana Nevladina organizacija (eng. Non‐Governmental Organization – NGO) Okvirna direktiva o vodama (eng. Water Framework Directive 2000/60/EC) Osnovna geološka karta Poliklorirani bifenil Porez na dodanu vrijednost Prosječna godišnja koncentracija (eng. Annual Average Value – AA) Park prirode Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 161 PVN RH RPV RS TE TPoV TPV VT VVT, AWB WWF MedPO ZIVT, HMWB ZOV Posebna vodna naknada Republika Hrvatska Razina podzemne vode Republika Srpska Termoelektrana Vodno tijelo površinskih voda Vodno tijelo podzemnih voda Vodno tijelo Vještačko vodno tijelo (eng. Artificial Water Body – AWB) Mediteranski program organizacije WWF (eng. World Wide Fond Mediterrane‐
an Programme) Značajno izmijenjeno vodno tijelo (eng. Heavily Modified Water Body – HMWB) Zakon o vodama FBiH („Službene novine FBiH“, broj 70/06) POPIS TABLICA U TEKSTU Tablica 4.1 Tablica 4.2 Tablica 4.3 Tablica 4.4 Tablica 5.1 Tablica 5.2 Tablica 5.3 Tablica 5.4 Tablica 5.5 Tablica 5.6 Tablica 5.7 Tablica 5.8 Tablica 5.9 Tablica 5.10 Tablica 5.11 Tablica 5.12 Tablica 5.13 Tablica 5.14 Tablica 5.15 Udio općina u površini sliva ............................................................................... 16 Broj stanovnika i gustoća naseljenosti na području Kantona 10 ...................... 17 Prosječni broj uposlenih i prosječne neto plaće na području Kantona 10 ........ 18 Osnovni podaci o vanjskoj trgovini ................................................................... 19 Klasifikacija vodotoka prema veličini supstrata u koritu vodotoka .................. 24 Tipovi vodotoka identificiranih na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH ........ 25 Zastupljenost tipova vodotoka na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH ........ 26 Pregled vodnih tijela rijeka ................................................................................ 28 Usvojene vrijednosti bioloških elemenata kakvoće za ocjenu stanja vodnih tijela rijeka ......................................................................................................... 30 Odstupanje hidromorfoloških pokazatelja od referentnih uvjeta ui (%) u ovisnosti od vrste građevine odnosno zahvata u vodotoku ............................. 32 Ocjena hidromorfološkog stanja vodotoka ....................................................... 33 Usvojene granične vrijednosti fizikalno‐kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente kakvoće za ocjenu stanja vodnih tijela rijeka ..... 34 Granične vrijednosti EQS za prioritetne tvari ispitivane u karakterizacijskom izvještaju ............................................................................. 35 Ocjena ekološkog stanja/potencijala vodnih tijela rijeka na slivnom području ............................................................................................................ 37 Ocjena hidromorfološkog stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području ...... 38 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području .................................... 42 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području .................................... 43 Tipovi jezera identificiranih na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH .............. 46 Usvojene granične vrijednosti fizikalno‐kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente kakvoće za ocjenu ekološkog stanja/potencijala vodnih tijela jezera .............................................................. 47 Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 162 Tablica 5.16 Tablica 5.17 Tablica 6.1 Tablica 6.2 Tablica 6.3 Tablica 6.4 Tablica 6.5 Tablica 6.6 Tablica 6.7 Tablica 8.1 Tablica 9.1 Tablica 9.2 Tablica 9.3 Tablica 9.4 Tablica 9.5 Tablica 10.1 Tablica 10.2 Tablica 10.3 Tablica 10.4 Tablica 10.5 Tablica 10.6 Tablica 10.7 Tablica 11.1 Tablica 11.2 Tablica 11.3 Tablica 11.4 Tablica 11.5 Tablica 12.1 Tablica 12.2 Tablica 12.3 Tablica 12.4 Tablica 13.1 Tablica 14.1 Ocjena stanja/potencijala vodnih tijela jezera na slivnom području ................ 48 Osnovni podaci o značajno izmijenjenim vodnim tijelima rijeka ...................... 51 Pregled vodnih tijela podzemnih voda na slivu Cetine i Krke ........................... 57 Reklasifikacija dobivenih rezultata za prikaz na karti ranjivost prostora .......... 60 Rezultati proračuna ranjivosti za sliv Cetine i Krke u FBiH ................................ 60 Granične vrijednosti pokazatelja za ocjenu kemijskog stanja podzemnih vodnih tijela ....................................................................................................... 61 Ocjena količinskog stanja vodnih tijela podzemne vode .................................. 63 Rezultati analiza izvorske vode za određivanje kemijskog statusa podzemnih vodnih tijela .................................................................................... 65 Ocjena stanja podzemnih vodnih tijela na slivnom području ........................... 66 Kriteriji za klasificiranje vodnih tijela površinskih voda prema riziku nepostizanja dobrog stanja ............................................................................... 76 Broj i veličina naselja 1991. godine na slivnom području Cetine i Krke ............ 78 Izdane vodne dozvole za korištenje vode za javnu vodoopskrbu (Kanton 10) ..................................................................................................................... 78 Izdane vodne dozvole za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda (Kanton 10) ..................................................................................................................... 80 Površine oranica (ha) po načinu korištenja u općinama Kantona 10 ................ 81 Ostvareni prinosi usjeva i voća u 2009. godini na području Kantona 10 .......... 81 Opterećenje površinskih vodnih tijela onečišćujućim tvarima ......................... 83 Ukupno opterećenje površinskih vodnih tijela onečišćujućim tvarima ............ 86 Značajniji izgrađeni objekti sustava za uređenje voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda ................................................................................................. 87 Osnovni podaci o akumulacijama sustava HE Orlovac ...................................... 88 Pritisci na vodna tijela površinskih voda od izmjene hidrološkog režima ......... 91 Ukupno opterećenje onečišćujućim tvarima površinskih vodnih tijela u slivovima Cetine i Krke u RH .............................................................................. 96 Procjena rizika nepostizanja dobrog stanja u vodnim tijelima površinskih voda ................................................................................................................... 98 Opterećenje podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima ....................... 103 Ukupno opterećenje podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima .......... 104 Ukupno opterećenje onečišćujućim tvarima podzemnih vodnih tijela u slivovima Cetine i Krke u RH ............................................................................ 107 Procijenjeno opterećenje onečišćujućim tvarima i stanje podzemnih vodnih tijela na kraju prvog ciklusa upravljanja .............................................. 109 Procjena rizika nepostizanja dobrog stanja podzemnih vodnih tijela na slivnom području ............................................................................................. 111 Planirana mreža nadzornog i operativnog monitoringa površinskih vodnih tijela na slivu Cetine i Krke .............................................................................. 116 Pokazatelji koje je potrebno obuhvatiti nadzornim monitoringom površinskih vodnih tijela i učestalost monitoringa na slivu Cetine i Krke ....... 118 Pokazatelji koje je potrebno obuhvatiti operativnim monitoringom površinskih vodnih tijela i učestalost monitoringa na slivu Cetine i Krke ....... 120 Pokazatelji koje je potrebno obuhvatiti monitoringom referentnih uvjeta površinskih vodnih tijela i učestalost monitoringa na slivu Cetine i Krke ....... 121 Planirana monitoring mreža podzemnih vodnih tijela na slivu Cetine i Krke . 123 Potrebna učestalost uzorkovanja vode za piće ............................................... 124 Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 163 Tablica 16.1 Tablica 16.2 Tablica 16.3 Tablica 16.4 Tablica 16.5 Tablica 16.6 Tablica 16.7 Tablica 16.8 Tablica 16.9 Tablica 16.10 Tablica 16.11 Tablica 16.12 Tablica 16.13 Tablica 16.14 Tablica 17.1 Tablica 17.2 Tablica 17.3 Tablica 17.4 Tablica 17.5 Tablica 17.6 Tablica 18.1 Tablica 18.2 Tablica 18.3 Tablica 18.4 Tablica 18.5 Tablica 20.1 Bilanca zahvata, isporuke i gubitaka komunalnih poduzeća na području sliva Cetine i Krke na temelju podataka iz komunalnih poduzeća .................. 129 Broj i veličina kućanstava po općinama slivnog područja ............................... 131 Uporaba vodnih usluga kućanstava u slivu Cetine i Krke ................................ 131 Prosječan broj uposlenih i prosječne neto plaće u poljoprivredi na području Kantona 10 ....................................................................................... 132 Ostvarena vanjska trgovina u poljoprivredi na području Kantona 10 ............. 132 Prosječni broj uposlenih i neto plaće u prerađivačkoj industriji Kantona 10.. 133 Indeks industrijske proizvodnje na području Kantona 10 ............................... 133 Ostvarena vanjska trgovina u prerađivačkoj industriji Kantona 10 ................ 134 Uporaba vodnih usluga u industrijama sliva Cetine i Krke .............................. 134 Proizvodnja električne energije i uporaba vode u sustavu HE Orlovac ........... 135 Pokazatelji učinkovitosti uporabe vode na slivu Cetine i Krke ........................ 136 Pokazatelji učinkovitosti uporabe vode u sektoru poljoprivrede ................... 137 Pokazatelji učinkovitosti uporabe vode u sektoru prerađivačke industrije .... 137 Pokazatelji učinkovitosti uporabe vode u sektoru proizvodnje električne energije ............................................................................................................ 138 Prognoza broja stanovnika na slivnom području Cetine i Krke u razdoblju 2009‐2027. godina – realistična varijanta ....................................................... 139 Prognoza potrebnih količina vode za vodoopskrbu stanovništva slivu Cetine i Krke za plansko razdoblje 2009‐2027. godina ................................... 140 Indeks porasta BDP‐a u sektoru prerađivačke industrije FBiH ........................ 141 Prognoza potreba za vodom industrijskih i poslovnih korisnika (m³/god.) .... 141 Indeks porasta BDP‐a u sektoru poljoprivrede FBiH ....................................... 142 Projekt „Vodoopskrba i sanitacija u FBiH“ – pregled po općinama sliva Cetine i Krke .................................................................................................... 143 Pregled cijena vodnih usluga (KM/m3) komunalnih poduzeća u slivu Cetine i Krke ................................................................................................................ 145 Struktura cijene vodnih usluga za stanovništvo – JP „Komunalno“ d.o.o. Livno u 2009. godini ........................................................................................ 145 Pregled PVN korištenje voda i PVN za zaštitu voda po komunalnim poduzećima sliva Cetine i Krke za 2010. godini (u KM) ................................... 146 Pregled vodnih naknada na području Kantona 10 za 2010. godinu (u KM) .... 147 Stupanj povrata troškova vodnih usluga komunalnih poduzeća na slivnom području Cetine i Krke (%) ............................................................................... 148 Pregled najznačajnijih sudionika u slivu Cetine i Krke ..................................... 153 POPIS SLIKA U TEKSTU Slika 2.1 Slika 3.1 Slika 4.1 Slika 4.2 Geografski položaj sliva Cetine i Krke .................................................................. 4 Pogled na Livanjsko polje .................................................................................... 6 Broj stanovnika 1991. i 2009. godine na području Kantona 10 ........................ 17 Prirodno kretanje stanovništva na području Kantona 10 ................................. 17 Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 164 Slika 5.1 Slika 5.2 Slika 5.3 Slika 5.4 Slika 5.5 Slika 5.6 Slika 5.7 Slika 5.8 Slika 5.9 Slika 5.10 Slika 5.11 Slika 5.12 Slika 5.13 Slika 5.14 Slika 6.1 Slika 6.2 Slika 6.3 Slika 6.4 Slika 6.5 Slika 9.1 Slika 10.1 Slika 10.2 Slika 10.3 Slika 11.1 Slika 11.2 Slika 16.1 Slika 16.2 Slika 17.1 Slika 17.2 Karta ekoregija za područje Bosne i Hercegovine (lijevo) i karta subekoregija za šire područje sliva Cetine i Krke u FBiH (desno) ...................... 22 Vodotoci na slivu Cetine i Krke prema veličini sliva .......................................... 22 Područja na slivu Cetine i Krke unutar klasa prema nadmorskoj visini ............. 23 Područja na slivu Cetine i Krke prema geološkoj podlozi .................................. 23 Klasifikacija vodotoka na slivu Cetine i Krke prema veličini supstrata u koritu vodotoka ................................................................................................. 24 Klasifikacija vodotoka na slivu Cetine i Krke prema stalnosti vodotoka ........... 25 Zastupljenost tipova i podtipova vodotoka na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH ........................................................................................................ 27 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području temeljem bioloških pokazatelja (lijevo) i fizikalno‐kemijskih pokazatelja (desno) ........................... 36 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području temeljem hidromorfoloških pokazatelja ........................................................................... 40 Ocjena ekološkog stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području ................... 41 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području .................................... 43 Ključni pokazatelji za ukupnu ocjenu stanja vodnih tijela rijeka ....................... 44 Vještačka vodna tijela tekućica u slivu Cetine i Krke ......................................... 50 Vještačko jezero Lipa ......................................................................................... 50 Udio pojedinih tijela podzemnih voda u ukupnom slivnom području .............. 56 Prikaz zaštitne funkcije po činiocu O za ocjenu ranjivosti vodonosnika ........... 58 Prikaz zaštitne funkcije po činiocu C za ocjenu ranjivosti vodonosnika ............ 58 Prikaz zaštitne funkcije po činiocu P za ocjenu ranjivosti vodonosnika ............ 59 Mapa ranjivosti – COP indeks na slivnom području Cetine i Krke .................... 59 Mreža naselja u slivu Cetine i Krke .................................................................... 78 Ukupan pritisak na površinska vodna tijela u slivu rijeke Cetine u RH ............. 96 Ukupan pritisak na površinska vodna tijela u slivu rijeke Krke u RH ................. 97 Ocjena rizika vodnih tijela rijeka na slivnom području ................................... 102 Ukupan pritisak na TPV Lijeva obala rijeke Cetine u RH ................................. 108 Ukupan pritisak na TPV Gornji tok rijeke Krke u RH ........................................ 108 Uporaba vodnih usluga u odnosu na broj stanovnika iz 2009. godine ........... 131 Shematski prikaz sustava HE Orlovac .............................................................. 134 Ukupne potrebe za vodom za vodoopskrbu stanovništva za plansko razdoblje 2009‐2027. godine .......................................................................... 139 Razina BDP‐a po stanovniku u FBiH ................................................................ 142 LITERATURA APTFM (2011). Osnove uređenja zemljišta – program navodnjavanja i program okrupnjavanja posjeda u Federaciji BiH. Agronomski i prehrambeno‐tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru. ASBiH (2011). Vanjska trgovina 2010, tematski bilten 06. Agencija za statistiku BiH. AVPJM (2012). Podaci prikupljeni tijekom izrade karakterizacijskog izvještaja. Agencija za vod‐
no područje Jadranskog mora Mostar. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 165 AVPS (2008). Karakterizacijski izvještaj za sliv rijeke Save na teritoriji Federacije BiH, Nastavak aktivnosti (Draft 0.9). Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo. Barbalić Z. i ostali (1994). Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Hercegovine. Javno vodopriv‐
redno preduzeće „Vodoprivreda Bosne i Hercegovine“ Sarajevo i Zavod za vodoprivredu Sarajevo. Beus V., Burlica Č., Dizdarević H., Stefanović V., Vukorep I. (1980). Karta ekološko‐vegetacijskih reona SR Bosne i Hercegovine. Šumarski fakultet u Sarajevu. BiH (1965). Zakon o zaštiti prirode. „Službeni list SRBiH“, broj 4/65. BiH (1985). Zakon o zaštiti i korištenju kulturno‐historijskog i prirodnog nasljeđa. „Službeni list SRBiH“, br. 20/85 i 12/87. BiH (1988). Prostorni plan SRBiH 1981‐2000. godine ‐ Izmijenjeni i dopunjeni plan. „Službeni list SRBiH“, broj 27/88. BiH (1996). Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine o uređe‐
nju vodnogospodarskih odnosa. „Službeni glasnik BiH“, broj 06/96. BiH (2001). Odluka ‐ Ustavni sud Bosne i Hercegovine. „Službeni glasnik BiH“, br. 41/01. BiH (2009). Prvi nacionalni izvještaj BiH u skladu sa Okvirnom konvencijom UN o klimatskim promjenama. Banja Luka. BiH (2010). Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. „Službeni glasnik BiH“, br. 40/10. Brkić Ž. i ostali (2006). Određivanje cjelina podzemnih voda na Jadranskom slivu prema kriteri‐
jima Okvirne direktive o vodama EU. Hrvatski geološki institut, Zagreb. CRA/PPA (2000). Riječni sliv i pripadajuće obalno područje rijeke Cetine, Ekološki i socio‐
ekonomski profil. Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija, Split. DEP (2010). Strategija razvitka Bosne i Hercegovine, Radni materijal. Direkcija za ekonomsko planiranje. Drešković N. i ostali (2011). Natura 2000 u Bosni i Hercegovini. UG Centar za okolišno održivi razvoj Sarajevo. Đerković B. (1964). Geološke karakteristike Kupreškog polja i mogućnost gradnje akumulacije. Geološki glasnik 10, str. 121‐137, Sarajevo. EC (1979). Council Directive 79/409/EEC of 2 April 1979 on the conservation of wild birds. OJ L 103, p. 1. EC (1991). Council Directive 91/676/EEC of 12 December 1991 concerning the protection of waters against pollution caused by nitrates from agricultural sources. OJ L 375, p. 1. EC (1992). Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora. OJ L 206, p. 7. EC (2000). Directive of the European Parliament and of the Council 2000/60/EC establishing a framework for Community action in the field of water policy. OJ L 327. EC (2001). Directive 2001/42/EC of the European Parliament and of the Council of 27 June 2001 on the assessment of the effects of certain plans and programmes on the envi‐
ronment. OJ L 197/30. EC (2003). Common implementation strategy for the water framework directive (2000/60/EC): Guidance Document No. 1, Economics and the environment, The implementation chal‐
lenge of the Water Framework Directive. Office for Official Publications of the European Communities, Luxembourg. EC (2003a). Common implementation strategy for the water framework directive (2000/60/EC): Guidance Document No. 2, Identification of Water Bodies. Office for Offi‐
cial Publications of the European Communities, Luxembourg. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 166 EC (2003b). Common implementation strategy for the water framework directive (2000/60/EC): Guidance Document No. 3, Analysis of pressures and impacts. Office for Official Publications of the European Communities, Luxembourg. EC (2003c). Common implementation strategy for the water framework directive (2000/60/EC): Guidance Document No. 7, Monitoring under the Water Framework Di‐
rective. Office for Official Publications of the European Communities, Luxembourg. EC (2003d). Common implementation strategy for the water framework directive (2000/60/EC): Guidance Document No. 8, Public Participation in relation to the Water Framework Directive. Office for Official Publications of the European Communities, Lux‐
embourg. EC (2006). European Parliament and Council Directive 2006/118/EC of 12 December 2006 con‐
cerning protection of groundwater against pollution and deterioration. OJ L 372/19. EC (2008). Directive 2008/105/EC of the European Parliament and of the Council of 16 December 2008 on environmental quality standards in the field of water policy, amending and subsequently repealing Council Directives 82/176/EEC, 83/513/EEC, 84/156/EEC, 84/491/EEC, 86/280/EEC and amending Directive 2000/60/EC of the Euro‐
pean Parliament and of the Council. OJ L 348. EC (2009). Report from the Commission to the European Parliament and the Council in accord‐
ance with article 18.3 of the Water Framework Directive 2000/60/EC on programmes for monitoring of water status. Commission of the European Communities. EC (2009a). Commission staff working document accompanying the Report from the Commis‐
sion to the European Parliament and the Council in accordance with article 18.3 of the Water Framework Directive 2000/60/EC on programmes for monitoring of water status. Commission of the European Communities. EIHP, Soluziona, EIB, RIT (2007). Studija energetskog sektora u BiH. Energetski institut Hrvoje Požar, Hrvatska; Soluziona, Spain; Ekonomski institut Banja Luka; Rudarski institut Tuzla. EIZ (2011). Istraživanje ekonomskih aspekata plana upravljanja vodnim područjem. Ekonomski institut Zagreb. FBiH (1998). Presuda ‐ Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. „Službene novine FBiH“, br. 24/98. FBiH (2001). Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine. „Služ‐
bene novine FBiH“, br. 32/01. FBiH (2002). Pravilnik o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvo‐
rišta voda koja se koriste ili planiraju da koriste za piće. „Službene novine FBiH“, br. 51/02. FBiH (2003). Zakon o zaštiti okoliša. „Službene novine FBiH“ br. 33/03 i 38/09. FBiH (2004). Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu. „Službene novine FBiH“, br. 19/04. FBiH (2006). Zakon o vodama. „Službene novine FBiH“, br. 70/06. FBiH (2007). Odluka o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriji Federacije BiH. „Službene novine FBiH“, br. 41/07. FBiH (2007a). Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaća‐
nje i kontroli izmirivanja opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada. „Službene no‐
vine FBiH“, br. 92/07, 46/09 i 79/11. FBiH (2007b). Odluka o visini posebnih vodnih naknada („Službene novine FBiH“, br. 46/07); FBiH (2008). Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije i dostavljanja podataka o količi‐
nama zahvaćene vode. „Službene novine FBiH“, br. 83/08. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 167 FBiH (2008a). Pravilnik o sadržaju, obliku, uvjetima, načinu izdavanja i čuvanja vodnih akata. „Službene novine FBiH“, br. 06/08, 57/09 i 72/09. FBiH (2009). Pravilnik o utvrđivanju područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate. „Službene novine FBiH“, br. 71/09. FBiH (2009a). Izmjene i dopune Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata. „Službene novine Federacije BiH“, br. 59/09. FBiH (2012). Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sustave javne kanalizacije. „Službene novine Federacije BiH“, br. 4/12. FMPVŠ (2006). Srednjoročna strategija razvitka poljoprivrednog sektora u FBiH (2006‐2010). Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Sarajevo. FMPVŠ (2012). Podaci o projektu „Vodoopskrba i sanitacija u Federaciji BiH“ preuzeti sa web stranice FMPVŠ: http://www.fmpvs.gov.ba/. Fritz F., Pavičić A. (1982). Hidrogeološki viseći dijelovi rijeka Krke i Zrmanje. Zbornik referata VII jugoslovenskog simpozijuma o HG i IG, Knjiga 1 – Hidrogeologija, Novi Sad 22‐26.06. 1982., Komitet za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Beograd. Furse M. T., Hering D., Brabec K., Buffagni A., Sandin L., Verdonschot P. F. M. (2006). The eco‐
logical status of European rivers: Evaluation and intercalibration of assessment methods. Springer, Dordrecht, The Netherlands. FZPR (2011). Socio‐ekonomski pokazatelji po općinama Federacije BiH u 2008, 2009, 2010. go‐
dini. Federalni zavod za programiranje razvoja, Sarajevo. FZPR, EIT (2010). Strategija razvoja Federacije BiH 2010‐2020., Radna verzija. Federalni zavod za programiranje razvoja Sarajevo, Ekonomski institut d.d. Tuzla. FZS (1999). Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstva 1991. godi‐
ne. Federalni zavod za statistiku, Sarajevo. FZS (2010). Kanton 10 u brojkama. Federalni zavod za statistiku, Sarajevo. FZS (2010a). Statistički godišnjak/ljetopis FBiH 2010. Federalni zavod za statistiku, Sarajevo. FZS (2010b). Saopćenje „Saldo migracija stanovništva FBiH unutar FBiH, prema RS, BD i ino‐
zemstvu, po kantonima i općinama 01.01.2010‐30.06.2010.“. Federalni zavod za statisti‐
ku, Sarajevo. FZS (2011). Kanton 10 u brojkama. Federalni zavod za statistiku, Sarajevo. FZS (2012). Izvještaj o popisu stanovništva BiH za 1991. godinu po općinama, podaci preuzeti sa web stranice FZS: http://www.fzs.ba/popis.htm. Goić R., Lovrić M., Šimundić N., Petričec M. (2001). Planiranje rada hidroenergetskog sustava Orlovac. V savjetovanje HK Cigre, Cavtat, 04‐08.10.2001. godine. HEP (1995). Pravilnik o korištenju voda HE Orlovac. Hrvatska elektroprivreda d.d., Direkcija za proizvodnju, Proizvodno područje HE Split, Pogon HE Orlovac Sinj. HKMV (2001). Planiranje rada energetskog sustava Orlovac, peto savjetovanje. Hrvatski komi‐
tet međunarodnog vijeća za velike električne sisteme, Zagreb. HPK (2009). Priručnik za tumačenje izvješća za poljoprivredna gospodarstva. Hrvatska poljop‐
rivredna komora, Zagreb. HV (2010). Plan upravljanja vodnim područjima – Nacrt. Hrvatske vode, Zagreb. HV (2010a). Plan upravljanja vodnim područjima – Nacrt: Dodatak II. Analiza značajki jadran‐
skog vodnog područja. Hrvatske vode, Zagreb. IHGF (2007). Studija ranjivosti prostora Federacije Bosne i Hercegovine. Institut za hidrotehni‐
ku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 168 IHGF (2010). Analiza pritisaka i uticaja, procjena rizika, Knjiga 1 – Podsliv Vrbas. Institut za hid‐
rotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. IHGF (2010a). Analiza pritisaka i uticaja, procjena rizika, Knjiga 2 – podslivovi: Una i Sana, Kora‐
na i Glina. Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. IHGF (2010b). Analiza pritisaka i uticaja, procjena rizika, Knjiga 3 – podsliv Bosna. Institut za hi‐
drotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. IHGF (2010c). Analiza pritisaka i uticaja, procjena rizika, Knjiga 4 – podsliv Drina. Institut za hid‐
rotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. IHGF (2010d). Analiza pritisaka i uticaja, procjena rizika, Knjiga 5 – neposredni sliv Save. Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. IHGF (2011). Integriranje smjernica za zaštitu kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore; Upravljanje vodnim resursima, eksploatacija treseta i rehabilitacija tresetišta; Izvještaji II, III, IV, V, VI i VII. Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. IHGF, CETEOR, Impro (2010). Studija ranjivosti prostora Grada Mostara. Institut za hidrotehni‐
ku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, CETEOR Sarajevo, Impro‐Impex Mostar. IHGF, IPSA (2008). Studija ranjivosti prostora Općine Bihać. Institut za hidrotehniku Građevin‐
skog fakulteta u Sarajevu; IPSA Institut, Sarajevo. IPSA, UZBiH, ECO‐PLAN (2009). Prostorni plan FBiH za period 2008.‐2028. godine: Prostorna osnova, Sintezni tekst. IPSA Institut Sarajevo, Urbanistički zavod BiH Sarajevo, ECO‐PLAN Mostar. Komatina M. (1975). Hidrogeološke odlike slivova centralnodinaridskog karsta. Rasprave zavo‐
da za geološka i geofizička istraživanja, Rasprava XVI, Vol. XVI, Beograd. Kotrošan D., Bjedov V., Kryštufek B. (2005). Stanje istraženosti faune sisara Bosne i Hercegovi‐
ne. Radovi šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, br. 1, 29‐55. Lakušić R., Pavlović D., Abadžić S., Grgić P. (1978). Prodromus biljnih zajednica Bosne i Herce‐
govine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, 30:1‐87. Magdalenić, A. (1971). Hidrogeologija sliva Cetine. Krš Jugoslavije JAZU, knj. 7/4, Zagreb. Moss B. i ostali (2003). The determination of ecological status in shallow lakes – a tested sys‐
tem (ECOFRAME) for implementation of the European Water Framework Directive. Aquatic Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems, No. 13, pp. 507‐549. Općina Glamoč (2010). Strateški plan opštine Glamoč 2010‐2015. godina. Općina Glamoč. Općina Livno (2008). Strategija razvoja općine Livno 2008‐2015. godina. Općina Livno, tim za iz‐
radu strategije razvoja općine Livno. Papeš J. (1985). Tektonska građa Bosne i Hercegovine. FSD Geoinženjering, Sarajevo. Papeš J., Luković P., Slišković T., Raić V. (1964). Geološki odnosi šire okolice Livna, Duvna i Gla‐
moča u jugozapadnoj Bosni. Geološki glasnik br. 9, Sarajevo. PM i ostali (2011). Radni materijal za izradu „Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzem‐
nih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda“. Project Management Group, Ireland; Rambol A/S, Denmark; AHT Group AG, Germany; Ecologic Institute, Germany. PMF (2010). Biološki monitoring površinskih voda slivova rijeka Neretva i Cetina u FBiH. Prirod‐
no‐matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. REDAH (2010). Studija razvoja poslovnih zona u Hercegbosanskoj županiji. Asocijacija za eko‐
nomski razvoj REDAH, Mostar. RH (1996). Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine o uređenju vodnogospodarskih odnosa. „Narodne novine“, broj 12/96. RH (2009). Zakon o vodama. „Narodne novine“, broj 153/09, Zagreb. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 169 RH (2010). Uredba o standardu kakvoće voda. „Narodne novine“, broj 89/10, Zagreb. RH (2010a). Odluka o određivanju osjetljivih područja. „Narodne novine“, br. 81/10. RH (2011). Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta. „Narodne novi‐
ne“, broj 66/11, Zagreb. SAFEGE (2007). Karakterizacijski izvještaj za sliv rijeke Vrbas. SAFEGE Consulting Engineers; Javno preduzeće za „Vodno područje slivova rijeke Save“, Sarajevo; Republička direkcija za vode, Bijeljina. Slišković I. (1986). Mogućnosti vodosnabdijevanja iz neogenih bazena u Visokom kršu. XI kon‐
gres geologa Jugoslavije, Tara, 5, str. 109‐129, Beograd. Slišković I., Tahirović F., Petrina M. (1983). Elaborat o hidrogeološkoj rejonizaciji i bilansu pod‐
zemnih voda u pukotinskim i karstno‐pukotinskim stijenskim masama BiH‐e. Geoinženje‐
ring, Sarajevo. Sofradžija A., Muzaferović Š. (2007). Biodiverzitet sisara Bosne i Hercegovine ‐ katalog. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo. Stefanović V., Beus V., Burlica Č., Dizdarević H., Vukorep I. (1983). Ekološko‐vegetacijska rejoni‐
zacija Bosne i Hercegovine. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Posebno izdanje: br. 17. Sarajevo. URI FBiH (2011). Izvještaj revizije učinka Upravljanje koncesijama u Federaciji Bosne i Hercego‐
vine. Ured za reviziju institucija u FBiH, Sarajevo. UZRS (2010). Prostorni plan za područje Hercegbosanske županije za period 2005‐2025. godi‐
na, Prostorna osnova, Nacrt. Urbanistički zavod Republike Srpske, Banja Luka. Vías J. M., Andreo B., Perles M. J., Carrasco F., Vadillo I., Jiménez P. (2002). Preliminary pro‐
posal of a method for contamination vulnerability mapping in carbonate aquifers. In: Carrasco F., Durán J. J., Andreo B., editors. Second Nerja Cave Geol Symp Karst and Envi‐
ronment, 20‐23 October 2002, Nerja, España, pp. 75‐83. VVMZ i ostali (2009). Manual for biological monitoring of rivers and lakes/reservoirs in B&H. VVMZ spol. s r.o. Slovakia; Environmental Institute, s.r.o. Slovakia; Regional Environmen‐
tal Center, Hungary; Institut za vode Bijeljina; Institute za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Srbija. ZZVS‐ZZVM (2012). Strategija upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine 2010.‐2022. Zavod za vodoprivredu Sarajevo, Zavod za vodoprivredu Mostar. Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 170 DODATAK B: GRAFIČKI PRILOZI Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Karakterizacijski izvještaj 171 

„ŠTA ČLANOVI NADZORNIH ODBORA I UPRAVA TREBAJU ZNATI

TROŠKOVI SAOBRAĆAJNIH NEZGODA U FBIH Problem

Voda – nemilosrdno rasipanje izvora života

ovdje. - Resursni centar civilnog društva

- UNIREV doo

Upitnik za analizu obrazovanosti javnosti iz oblasti porodičnog zakona

Demistifikacija odgođenih poreskih obaveza i sredstava

JRM 2014 - Federalna uprava policije

žfbh-info 33.indd - Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine!!!!!!!!

Porezne i poslovne novosti