28/2011 13. srpnja 2011. Priopæenje s izvanrednoga plenarnog zasjedanja HBK Biskupi potièu vjernike i sve ljude dobre volje da èitaju i produbljuju poruke Svetoga Oca izreèene u Hrvatskoj kako bi one zaživjele i donijele ploda u našem narodu Vijeæe HBK za ekumenizam i dijalog u manastiru Lepavina U ozraèju gostoljubivosti i uzajamnog poštovanja razmijenjena su duhovna iskustva i aktualne teme iz monaškog i crkvenog života 50. obljetnica Hrvatske katolièke misije Köln Slavlje jubileja predvodio kardinal Josip Bozaniæ Oproštaj višegodišnjega voditelja misije fra Branka Brnasa Rama: Seminar o fenomenu nasilja Današnji fenomen nasilja prati zabrinjavajuæa lakoæa mirenja s nasiljem i izostanak osobne odgovornosti pred svojim vlastitom zlom, jer zlo tretirano kao bolest ne pokreæe èovjeka na osobni èin odgovornosti i obraæenja Subotica: Dužijanca malenih U slavlju je sudjelovalo oko pet stotina djece u narodnim nošnjama, a uz djecu iz Subotice i okolice sudjelovala su i djeca iz Svetozara Miletiæa kao i gosti iz Hrvatske, Ukrajine, Maðarske, Makedonije i BiH Domovinske vijesti 70. obljetnica služavki Maloga Isusa u Kaštel Kambelovcu Misa zadušnica za biskupa Æirila Kosa Obiteljsko savjetovalište - struèno savjetovanje i razmjena iskustava U Varaždinskim Toplicama zlatna misa Andrije Jageèiæa-Bolteka Misa uz 20. obljetnicu stradanja Æelija Poruka biskupa Štambuka na poèetku godišnjih odmora Nastavak Godine župne kateheze u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji Radost obiteljskog zajedništva Imenovanja i razrješenja u Požeškoj biskupiji Sveæenièko reðenje Šime Božiæa i Dine Rupèiæa u Ogulinu Franjevaèko slavlje na Visovcu Vlè. Slavko Jurèiæ proslavio 40. obljetnicu sveæeništva "100.000 kuna za 100 obitelji" Vlè. Borislav Romiæ proslavio 40. obljetnicu sveæeništva Crkva u Hrvata Blažena Marija Petkoviæ proslavljena na baèkim ravnicama Proslava bl. Marije Petkoviæ u Hamiltonu Inozemne vijesti Poruka Svete Stolice za Svjetski dan turizma Papi darovan Atlas Hierarchicus Ratificirani ugovori izmeðu Svete Stolice i Republike Azerbajdžana U padu zrakoplova u Kongu poginuo i katolièki biskup Camille Lembi Zaneli Turska: Zakazan poèetak suðenja ubojici biskupa Luigija Padovesea Kineska policija prisilno odvela èetiri biskupa Papina suæut obitelji Otta von Habsburga Prilog dokumenti Prava Božja "prispodoba" je sam Isus Domovinske vijesti ika Domovinske vijesti 70. obljetnica služavki Maloga Isusa u Kaštel Kambelovcu Kaštel Kambelovac, 3.7.2011. (IKA) - Sestre služavke Maloga Isusa splitske Provincije sv. Josipa proslavile su u nedjelju 3. srpnja 70. obljetnicu života i rada u Kaštel Kambelovcu. Na slavlju su se okupili è.M. Ana-Maria Kustura i njezina zamjenica s. Irena Olujeviæ, provincijalka s. Sandra Midenjak, redovnice koje su radile i danas rade u Kaštel Kambelovcu, sestre iz okolnih kuæa, gradonaèelnik Kaštela Joška Berket s predstavnicima društvenog i kulturnog života grada Kaštela te brojni vjernici. Slavlje je zapoèelo u župnoj crkvi Sv. Mihovila predstavljanjem knjige "Služavke Maloga Isusa 7 desetljeæa u Kaštel Kambelovcu 1941- 2011.", koju je priredila s. Mirta Mara Lišniæ, predstojnica samostana u Kaštel Kambelovcu, vjerouèiteljica i voditeljica crkvenog pjevanja u župi. Knjigu su predstavili dr. fra Špiro Marasoviæ, i mr. don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i pastoralni suradnik u župi Kaštel Kambelovac. Kroz program je vodio i prikladnim tekstovima popratio župnik don Božo (Bobo) Deliæ. U programu je skladnim pjevanjem nastupio mješoviti župni zbor "Karmel" i djeèji župni zbor "Karmeliæi" pod ravnanjem s. Mirte. Sve je pozdravila i svoju èestitku uputila vrhovna glavarica Družbe s. Maria-Ana Kustura. U predstavljanju knjige-monografije dr. Marasoviæ istaknuo je kako je život i služenje Isusu i bližnjima obilježilo i obilježava život i prisutnost redovnica u Kaštel Kambelovcu proteklih 70 godina i što ih nosi u svjetlu buduænost. Mr. Periš istaknuo je kako je sa služavkama Maloga Isusa neraskidivo vezan od godine 1980., kada je došao u sjemenište u Splitu s 14 godina. "Kroz deset godina priprave na sveæeništvo u sjemeništu i bogosloviji one su bile naše druge majke koje su nam kuhale, prale, peglale, èistile. One to èine i danas, tako da gotovo nema sveæenika u našoj nadbiskupiji koji nije doživio ljubav, žrtvu i samoprijegor naših dragih sestara", posvjedoèio je don Josip. Kao predstojnik Katehetskog ureda rekao je da su tolike sestre vrijedne vjerouèiteljice u školi i tolike odgojiteljice u vjeri u predškolskim ustanovama, te je istaknuo: "Doista mogu posvjedoèiti da se radi o jednom velikom nizu svetih žena i poniznih redovnica s kojima imam milost raditi i suraðivati. Zato u ovoj sveèanoj prigodi želim biti glas svih naših sveæenika i od srca zahvaliti sestrama služavkama Malog Isusa za sve što su èinile i èine u našoj Splitsko-makarskoj nadbiskupiji." Don Josip pojasnio je da veæ sam naslov knjige sugerira da je rijeè o spomen knjizi - monografiji koja želi biti pisano svjedoèanstvo protiv zaborava, ali isto tako koja podsjeæa na današnju široku djelatnost i neumorni evanðeoski angažman služavki Maloga Isusa u Kaštel Kambelovcu. Knjiga je, uz uvod i dodatak, podijeljena u devet manjih tematskih naslova. U njima se isprepliæu povijest i sadašnjost samostana služavki Maloga Isusa u Kaštel Kambelovcu, osobe i službe, foto-zapisi i kratki životopisi, aktivnosti i angažman redovnica, memoarski prilozi te pisana svjedoèanstva župljana i osobito djece. Knjiga zapoèinje kratkim povijesnim presjekom od dolaska sestara u Kambelovac, od 30. lipnja 1941., pa sve do danas. Prve èetiri redovnice: s. Amanda Vuèemilo, s. Mauricija Vrnoga, s. Beata Sirišèeviæ i s. Emerita Šalkoviæ došle su na poziv župnika don Kazimira Sinovèiæa i nastanjuju se u kuæi obitelji Marijana Ivanèiæa te osnivaju samostan sv. Alojzija 2 13. srpnja 2011. broj 28/2011 u Kaštel Kambelovcu, dozvolom vrhovne poglavarice s. Manete Luèiæ. U današnji samostan sv. Alojzija uselile su godine 1967. Kroz 70 godina u samostanu sv. Alojzija živjele su i djelovale 53 redovnice. "U prvom dijelu knjige èitatelj æe se uvjeriti kako je bio mukotrpan poèetak njihova života i djelovanja, kako su živjele u vrlo oskudnim uvjetima, preseljavale kao podstanarke od nemila do nedraga, po tuðim štalama i vlažnim potleušicama, nakon rata proganjane, a opet uvijek od dobrih župljana i po Božjoj providnosti zaštiæene", istaknuo je don Josip. Slijedi popis s fotografijama i kratkim životopisom svake od sestara koje su djelovale ili djeluju u Kaštel Kambelovcu. Tu su navedene orguljašice i katehistice, odgojiteljice u vrtiæu, krojaèice i kuharice. Iza svake slike i kratkog životopisa krije se ono nevidljivo - neumorni rad, apostolat, duhovnost, žrtva, služenje i pomaganje. Slijedi ono posebno po èemu su sestre u Kambelovcu poznate, a to je sviranje i animiranje liturgijskog pjevanja, katehizacija u župi i vjeronauk u školi, te vjerski odgoj u djeèjem vrtiæu. Ono po èemu je župa sv. Mihovila posebno poznata je župni mješoviti zbor "Karmel", koji je meðu najkvalitetnijim crkvenim zborovima na podruèju Splitsko-makarske nadbiskupije, koji veæ više desetljeæa vode redovitim probama, sviranjem i dirigiranjem upravo služavke Maloga Isusa. Prepoznatljiv je i rad s djeèjim zborom "Karmeliæi", te angažiranost i u redovitoj katehizaciji djece u župi, kao i u izvoðenju nastave vjeronauka u školi. Sestre su pouèavale i djevojke u šivanju i krojenju. Od samih poèetaka djelovanja sestara u Kaštel Kambelovcu specifièan je odgoj predškolske djece. Odmah po dolasku u Kambelovac, uz nemale napore i poteškoæe, redovnice otvaraju obdanište za tridesetak djece od treæe do šeste godine. To nije bio samo sustav èuvanja djece nego prigoda za odgoj i formaciju, uèenje lijepog ponašanja i priprema za školu. U toj neprekinutoj tradiciji èuvanja siromašne djece danas u Kaštel Kambelovcu pod vodstvom sestara djeluje registrirani katolièki vjerski vrtiæ "Mali Isus". Današnje odgojiteljice s. Martina Grmoja i s. Kristina Španjiæ imaju svu potrebnu pedagošku i teološko-katehetsku spremu za provoðenje predškolskog vjerskog odgoja. Njihov struèni pedagoški rad i vjerski odgoj, u intenzivnoj suradnji s roditeljima, osobito je vidljiv u prigodama blagdana sv. Nikole, na mjesnim maškarama, lutkarskim predstavama, zajednièkim izletima i u proslavi Majèina dana, posvjedoèio je don Josip. U sedmom poglavlju donesen je popis svih kambelovskih župnika, kapelana i pastoralnih suradnika kroz sedam desetljeæa. Tu je i popis sveæenika i redovnica rodom iz Kambelovca koji su svatko na svoj naèin bili u kontaktu sa služavkama Maloga Isusa. Doneseni su kraæi memoarski prilozi samih redovnica koje su nekada djelovale u tom samostanu i župi. Svaka je od njih utkala sebe i svoje sposobnosti u župu i mjesto, noseæi još i danas u srcu drage uspomene i lijepa iskustva sa svojim bivšim župljanima. Tu su i svjedoèanstva današnjih župljana, poèevši od razmišljanja današnjeg župnika don Bobe koji u sestrama vidi veliku pomoæ u osobnom životu i bogate moguænosti uzajamne suradnje u pastoralu. Na poseban se naèin èitatelja doimlju pisani i likovni izrièaji djece, puni neposrednosti i otvorenosti, topline i iskrene ljubavi prema èasnim sestrama. Nakon predstavljanja euharistijsko slavlje predvodio je generalni vikar Splitsko-makarski nadbiskupije mons. Ivan Æubeliæ u koncelebraciji s župnikom don Božom Deliæem i ika don Božom Renjiæem, župnikom Kaštel Gomilice, fra Špirom Marasoviæem, don Josipom Perišem, don Lukom Vrljièkom i fra Rokom Bedalovim. Prenio je pozdrave i èestitke splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišiæa. Slavlje je uvelièao župni mješoviti zbor "Karmel" pod ravnanjem s. Mirte. Mons. Æubeliæ u propovijedi je istaknuo važnost uloge sestara u doba kada su došle u Kaštel Kambelovac, kao i njihove uloge danas. Sestre su došle u Kaštel Kambelovac tiho, nenametljivo i s evanðeoskim žarom, ostale živjeti kršæanski prepoznatljivo, zraèeæi Kristovu ljubav, toplinu, milosrðe, predanost i blizinu. Poniznost i blagost tkale su i prožimale 70-godišnji život i rad tih redovnica, blagost i ljubav je jezik koji svi razumiju, koji i gluhi èuju, i slijepi prepoznaju, a osobito danas. Na kraju misnoga slavlja rijeèi zahvale i èestitke uputio je župnik Deliæ. Slavlje se nastavilo oko pripremljenog stola u Marina Kaštela u Kaštel Gomilici. Na kraju je rijeè zahvale uputila s. Mirta Lišniæ, a svi prisutni na spomen tog slavlja dobili su u platnenoj torbi prigodnu knjigu-monografiju s. Mirte, flašu kaštelanskog vina, s prigodnim privjeskom s likom medaljice Malog Isusa i tekstom Krunice u èast Malog Isusa. Fra Zvjezdan Liniæ gostovao u Hvaru Hvar, 3.7.2011. (IKA) - Na svetkovinu Presvetog Srca Isusova 1. srpnja u Hvaru je prvi put gostovao fra Zvjezdan Liniæ, koji je u hvarskoj katedrali u veèernjim satima pred okupljenim vjernicima predvodio molitvenu meditaciju, krunicu, misu i euharistijsko klanjanje. U tijeku misnog slavlja fra Zvjezdan Liniæ održao je propovijed u kojoj je zajedno s vjernicima razmatrao temelje kršæanske vjere, koja ima zajednièkih "toèaka" s drugim religijama, primjerice vjeru u Boga kao vrhunaravno biæe. Meðutim, propovjednik Liniæ želio je istaknuti po èemu se kršæanska vjera razlikuje od drugih te istaknuo "da se naša vjera temelji na objavi". Naime, objavom Bog je izravno èovjeku progovorio o sebi i tako smo spoznali da je Bog naš Otac, koji nas ljubi i koji nam je darovao Sina, koji ima srce za svakoga od nas. Spoznali smo nebeskog Oca kao Boga blizine, što nam niti jedna filozofska spoznaja ne bi mogla otkriti. Isus je, dok je kao èovjek bio meðu nama, uvijek bio blizu, ljudi su hrlili k njemu i on ih je sve primao s ljubavlju, èak i grešnike. Pozivao je k sebi sve koji su umorni i optereæeni i govorio im da æe ih utješiti. Što se pak dogodilo s Isusovom stvarnom blizinom nakon njegova uskrsnuæa i uzašašæa na nebo, je li se Isus odlazeæi k Ocu udaljio od èovjeka, zapitao je fra Zvjezdan i odgovorio: Ne samo da se Isus nije udaljio od èovjeka, veæ naprotiv još više mu se približio. Dok je kao èovjek živio s apostolima i bio im blizak, kao i ostalim ljudima koji su dolazili k njemu, Isus je bio ogranièen vremenom i prostorom. Uzašavši na nebo, Isus više nema tjelesnih ogranièenja, više nije ogranièen ni vremenom ni prostorom, odmaknuo se od naših tjelesnih osjetila, ali ne i od našeg srca, istaknuo je Liniæ. Postao je sveprisutan, što se osobito osjeæa u euharistiji kada se u potpunosti sjedinjuje s nama i mi s njime. Blagdan Presvetog Srca Isusova na poseban naèin svjedoèi o Isusovoj dubokoj i osjeæajnoj vezi s èovjekom, jer Bog je ljubav, zakljuèio je fra Zvjezdan Liniæ. Duhovni susreti nastavljeni su u subotu, a završeni u nedjelju sveèanom misom koju je u katedrali predvodio fra Zvjezdan Liniæ s kojim je koncelebrirao hvarski župnik don Mili Plenkoviæ. Domovinske vijesti Razmjena iskustava na 23. ljetnom susretu hrvatskih misionara Varaždin, 5.7.2011. (IKA) - Nakon što je misnim slavljem u ponedjeljak 4. srpnja u Varaždinu zapoèeo tradicionalni godišnji veæ 23. ljetni susret hrvatskih misionara, u utorak 5. srpnja nastavljen je cjelodnevnim radnim dijelom na kojem su šestorica misionara sveæenika te 13 redovnica misionarki predstavili svoj misijski rad. Na radnom dijelu, koji je održan u Duhovnom centru "Dom sv. Anðele" uršulinskog samostana, sudjelovali su i biskup domaæin Josip Mrzljak, predsjednik Vijeæa za misije pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk, ove godine imenovani nacionalni ravnatelji za Papinska misijska djela u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini vlè. Antun Toni Štefan i vlè. Ivan Štironja te dijecezanski povjerenici za misije u nad/biskupijama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao i djelatnici misijskih središnjica u Zagrebu i Sarajevu. Ukupno 45 sudionika najbrojnijeg susreta do sada pozdravio je na poèetku u ime domaæina vlè. Dominik Vukaloviæ, povjerenik za misije u Varaždinskoj biskupiji, koji je kazao kako æe nakon što æe tijekom dana misionari izlagati o svom radu, naveèer svi u grupama pohoditi šest župa Varaždinske biskupije gdje æe na misama propovijedati misionari, a misijski rad predstavit æe i misionarke. Novi nacionalni ravnatelj PMD u Hrvatskoj vlè. Štefan pozdravio je sve okupljene, te zahvalio biskupu Mrzljaku na ponovnom srdaènom domaæinstvu susreta misionara, koji je prvi put u mladoj Varaždinskoj biskupiji održan 2000. godine, a zahvalio je i biskupu Štambuku na zauzetosti kojom brine o Papinskom misijskom djelu u Hrvatskoj. Misionarima je zahvalio na djelovanju u izgradnji Božjeg kraljevstva u raznim krajevima svijeta, kazavši kako iz dalekih zemalja dolaze lijepe vijesti o njihovom misijskom djelovanju koje je na ponos Crkvi u Hrvatskoj. Misionare je nazvao zvijezdama posutima po zemlji iz male zemlje Hrvatske koji èine velika djela za Isusa. Ujedno je naglasio kako se na vjeri misionara nadahnjuje i naša vjera u Hrvatskoj te Crkvu jaèa u daljnjoj zauzetosti za misijsko djelo. Kao posebno svete dužnosti nazvao je službe misijskih voditelja i animatora u nad/biskupijama koji pridonose da se Radosna vijest proširi po svemu svijetu i nastavi veliko djelo izgradnje Isusove Crkve. Naglasio je da bez podrške hrvatskih biskupa i biskupa domaæina u misijskim zemljama, kao nasljednika apostola, svakako ne bi bilo moguæe graditi Crkvu i biti plodonosan u radu. Takoðer je kazao da bi misijsko djelovanje trebalo imati prvenstvo u crkvenom djelovanju te nikako ne bi smjelo biti manje važno od drugih podruèja djelovanja Crkve. Biskup Mrzljak zatim je ukratko predstavio Varaždinsku biskupiju koja se sastoji od 105 župa te je èetvrta biskupija u Hrvatskoj po broju stanovnika, a njezinih oko 150 sveæenika djeluje i u ustanovama i podruèjima izvan biskupije, pa tako i u katolièkim misijama u Europi i Kanadi. Novi nacionalni ravnatelj Štironja prenio je pozdrave biskupa iz Bosne i Hercegovine njihovu zajednièkom susretu na kojem æe podijeliti svoja iskustva, podsjetivši kako bez svjedoèanstva nema Crkve. Misionarima je kazao kako nisu samo Isusovi svjedoci, nego i svjedoci Crkve u Hrvata. Poruèio im je kako je ta Crkva ponosna i radosna zbog njih te æe i dalje ustrajno moliti za njih i pomagati ih s velikim osjeæajem za misije. U ime Hrvatske biskupske konferencije biskup Štambuk pozdravio je sve nazoène kazavši kako hrvatski biskupi vrlo rado i s velikim zanimanjem prate sve što se dogaða u misijama. Naglasio je kako je ovo s 45 sudionika najbrojniji susret do sada, a meðu kojima je èak 19-ero misionara koji 13. srpnja 2011. broj 28/2011 3 Domovinske vijesti zastupaju dosad najveæi broj zemalja. Ujedno su se prvi put susretu pridružili i predstavnici Papinskog misijskog djela u Bosni i Hercegovini, radi èega je biskup Štambuk izrazio osobitu radost dodavši da Vijeæe za misije rado brine o hrvatskim misionarima iz obje države. Sa susreta su rijeèi pozdrava i zahvalnosti upuæeni dosadašnjim nacionalnim ravnateljima vlè. dr. Milanu Špeharu i don Tomi Kneževiæu te svim hrvatskim misionarima koji su bili sprijeèeni sudjelovati na susretu kojem je pozdrave i dobre želje uputio i zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Na susretu je sudjelovao i dugogodišnji hrvatski misionar u Togu fra Bernardin Šulj, a sjetilo se u molitvi i svih pokojnih hrvatskih misionara. Tijekom dana hrvatski misionari izlagali su svoja iskustva i posebnosti u misijskom radu, približili su poteškoæe s kojima se susreæu, ali i radosti koje ih nadahnjuju da ustraju u djelovanju i poslanju. Sveèanost podjele svjedodžbi prvim maturantima Katolièke klasiène gimnazije u Požegi Požega, 5.7.2011. (IKA) - Da je ulaganje u izobrazbu i odgoj te još više u duhovnu izgradnju mladoga èovjeka na kršæanskim, humanistièkim vrijednostima naša hrvatska šansa u razvoju boljeg društva, posvjedoèio je i prvi naraštaj maturanata Katolièkih klasiènih gimnazija u Požegi i Virovitici. Za njih šezdesetak, prije èetiri godine zapoèeo je zahtjevan put klasiènog obrazovanja, odricanja, ali i brojnih nagrada i priznanja za steèena znanja tijekom školovanja. Na sveèanosti podjele maturalnih svjedodžbi, organiziranoj na 14. obljetnicu utemeljenja Požeške biskupije, 5. srpnja, u dvorani sv. Terezije Avilske u Požegi na to je podsjetio i ravnatelj požeške klasiène gimnazije vlè. Pavle Filipoviæ, zahvalivši požeškom biskupu Antunu Švorèeviæu na velikoj osjetljivosti i osobnom angažmanu u utemeljenju i izgradnji Odgojno-obrazovnog centra Požeške biskupije kojoj pripadaju i ove gimnazijske ustanove. U cjelovitom odgoju mladih veliku su ulogu imali i profesori koji su ih hrabrili i bili im osloncem ne samo u svladavanju zahtjevnoga školskoga gradiva, veæ i iskušenjima životne svakodnevice. Na tome im je uime svih maturanata zahvalio Marko Taborski, buduæi student teologije kojega je školovanje u ovoj ustanovi na poseban naèin duhovno opredijelilo i odredilo. Da se kroz èetverogodišnje djelovanje i rast Katolièkih klasiènih gimnazija zrcali prije svega duh evangelizacijskog nastojanja u služenju èovjeku, podsjetio je biskup Škvorèeviæ dodajuæi kako je poticanje izgradnje kulture uma i srca, kulture cjelovitosti èovjeka i njegova dostojanstva, kljuèno u sustavu izobrazbe i odgoja ovih ustanova. "Ono što sam i danas zamijetio kod ovih mladih ljudi jest silna želja do dosegnu onu razinu života, skrivenu u njihovim èežnjama i iskrenim propinjanjima za drugaèijim, punijim èovjekom. To smo im nastojali otkrivati u onoj ljubavi koju je Isus Krist ostvario za nas, a jednako je snažna i živa dva tisuæljeæa nakon njegove smrti na križu. Ugradili smo to sa svim suradnicima u školi ne samo u njihov odgojno obrazovni veæ i životni sustav kojemu je temelj Božji zahvat u Isusu Kristu. Takvim pristupom postaje to sastavnicom njihova unutarnjeg biæa kao dragocjenog jamstva buduænosti koja nadilazi površnost proizvodnog, potrošaèkog oko nas", kazao je biskup Škvorèeviæ, uruèivši maturantima završne svjedodžbe. Podsjetio je kako se taj za njih važan dan veže uz 14. obljetnicu utemeljenja Požeške biskupije. Poruèio im je da njeguju širinu duha kao dragocjenu životnu odrednicu i s Bogom izgraðuju meðusobne odnose i sredinu u kojoj žive. ika Misa zadušnica za biskupa Æirila Kosa Ðakovaèkom biskupu je njegovo biskupsko geslo "Ljubavlju, poniznošæu i jednostavnošæu života" bilo životni program Ðakovo, 6.7.2011. (IKA/TU) – O osmoj obljetnici smrti ðakovaèkog biskupa Æirila Kosa, u srijedu, 6. srpnja, u ðakovaèkoj prvostolnici Sv. Petra misu zadušnicu predvodio je ðakovaèko-osjeèki pomoæni biskup Ðuro Hraniæ, u koncelebraciji više sveæenika. Biskup Hraniæ podsjetio je u homiliji kako je biskup Æiril uistinu bio èovjek Crkve – služio je Crkvi, ne oèekujuæi da Crkva služi njemu. Kao njegovu veliku osobinu istaknuo je veliku sinovsku ljubav prema Crkvi predvoðenoj rimskim biskupom, jer je uvijek s ushiæenjem govorio o Papi i papinstvu te je tako i odgajao naraštaje sveæenika i vjernika. Takoðer, istaknuo je kako je pokojniku njegovo biskupsko geslo "Ljubavlju, poniznošæu i jednostavnošæu života" bilo životni program, rekavši: "Ljubavlju je vodio biskupijsku zajednicu kao uèitelj, pastir i posvetitelj, suoblièen Kristu, Velikom sveæeniku. Svoju ljubav posebno je oèitovao prema Bogoslovnom sjemeništu i redovnièkim zajednicama, napose Zajednici sestara sv. Križa te prema župnim zajednicama. S puno ljudske topline, srdaènosti i otvorenosti primao je sve ljude: bliske i daleke, vjerne i nevjerne, dobre i zle, siromašne i bogate, radosne i tužne". Propovjednik je posvjedoèio kako su pokojnom biskupu Kosu težnje, tjeskobe, problemi, brige i radosti sveæenika, redovnika, redovnica i vjernika laika koje je susretao postajali njegovi vlastiti. "U tom upijanju svega što je proživljavao, sve je više rastao u uvjerenju da je sluga, pozvan na služenje zajednici kojoj je stavljen na èelo. Svoje biskupstvo shvatio je na naèin da ga je Bog zapravo još bliže spustio k drugima te je služio poniznošæu i jednostavnošæu života", rekao je biskup Hraniæ, podsjetivši kako su radost i vedrina bile jedna od pokojnikovih karizmi koju je dijelio drugima jer je poznato kako je, gdje god se pojavio, unosio radost, vedrinu i raspoloženje. Prisjetivši se bivšeg režima, kada je biskupiji oduzeta štamparija te nije bilo dopušteno da se išta tiska, pod izlikom da nema papira, biskup Hraniæ rekao je kako je Ðakovaèka biskupija, na èelu s pokojnim biskupom Kosom, bila poznata po svojoj izdavaèkoj djelatnosti jer je biskup Kos, kao duhovnik Sjemeništa, do dugo u noæ prevodio teološku i duhovnu literaturu koju su bogoslovi umnažali. Zbog svog rada bio je proglašen državnim i narodnim neprijateljem te je osuðen na sedam godina robije. "Nije kukao da mu u zatvoru što nedostaje, govorio je da mu je bilo dobro jer je po prvi put nakon puno godina imao 8 sati za rad, 8 sati za odmor, molitvu i èitanje i 8 sati za spavanje. Nadbiskup Marin u arhivu èuva debeli štos toaletnog papira na kojemu je biskup Æiril u zatvoru bilježio svoja razmatranja i razmišljanja, jer nije mogao dobiti papir za pisanje", rekao je propovjednik. "Biskup Kos znao je mudro voditi našu biskupijsku zajednicu u ono teško komunistièko vrijeme, kada se susretao s ozbiljnim izazovima. I mi danas živimo u novim vremenima i izazovima, gdje više nema prave ljestvice vrijednosti i gdje mi biskupi trebamo puno biskupske mudrosti i odvažnosti za voðenje Crkve danas, pa se preporuèamo u vaše molitve", rekao je biskup. Predvoðeni biskupom Hraniæem i ostalim sveæenicima, okupljeni vjernici i redovnice spustili su se po završetku misnog slavlja u kriptu katedrale, gdje je uz prigodnu molitvu biskup blagoslovio grob pokojnog biskupa Æirila Kosa. . 4 13. srpnja 2011. broj 28/2011 Domovinske vijesti ika Posljednji ispraæaj vlè. Nikole Kraljeviæa Gunja, 6.7.2011. (IKA/TU) – Ispraæaj pokojnog sveæenika Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije Nikole Kraljeviæa, koji je 1. srpnja u 60. godini života preminuo u Novom Sadu, održan je u srijedu 6. srpnja u Gunji. Tijelo pokojnika bilo je izloženo u župnoj crkvi Svetog Jakova apostola. Uz odar molila je rodbina, vjernici iz Gunje i župa gdje je vlè. Kraljeviæ službovao, vjernici iz pokojnikova rodnog mjesta Blaževac u Bosni i Hercegovini, kao i njegovi prognani Hrtkovèani te vjernici iz brojnih drugih mjesta. Misu zadušnicu predvodio je srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ, a koncelebrirali su ðakovaèko-osjeèki pomoæni biskup Ðuro Hraniæ i 55 sveæenika koji djeluju u Ðakovaèkoosjeèkoj nadbiskupiji te Srijemskoj biskupiji. Tijekom mise liturgijsko pjevanje animirao je crkveni zbor župe Gunja. U homiliji mons. Gašparoviæ je rekao: "Premda je ovo oproštaj, danas je uskrsnuæe. Dan utješne nade, vedroga pogleda u Krista. Jer, otajstvo Krista, raspetoga i uskrsloga, obasjava svjetlošæu smrt sveæenika Nike, koji i sada propovijeda i obogaæuje nas. Rado je propovijedao Božju rijeè i rado dijelio sakramente, kako u zdravlju, tako i u bolesti. On sada zaista susreæe Krista, a mi molimo Gospodina da mu bude milostiv i da ga primi u svoj mir". Oproštajni govor održao je župljanin Ante Gutiæ, koji se vlè. Kraljeviæa prisjetio kao mladomisnika, koji je mladu misu slavio 24. rujna 1978. u staroj crkvi, rekavši: "Èesto smo imali prigodu slušati ono što si nauèio u školi Isusa Krista, a to si i nama prenosio. Tvoje propovijedi kod nas su rado slušane, o njima se raspravljalo te ih se u srcu nosilo kuæi. Prenosio si na nas svoj temperament pun bosanskog duha. Mnogo si pridonio da duhovni život u Gunji i danas cvjeta". Prognanik iz župe Hrtkovci, Stjepan Rolan, u oproštajnom govoru prisjetio se dolaska vlè. Kraljeviæa u Hrtkovce 1989. godine. "Bili ste dobar pastir stada svoga. Omiljeni sveæenik Hrtkovaca u narodu, naš ponos, pa smo se nadali da æemo duže biti zajedno. No, došla je 1992., kada smo morali otiæi sa svojih stoljetnih ognjišta. Bilo je bolno i teško. Mi smo morali u našu dragu Hrvatsku, a Vi ste ostali u Hrtkovcima, trpjeli uvrede, maltretiranje, batinanje. Bili ste žrtva terora, no ostali ste žrtvovati se za vjeru i dostojanstvo katolièkog naroda. Nas, Hrtkovèane iz Kule, Vaša smrt duboko je potresla te smo došli oprostiti se od vas", rekao je Rolan. Naèelnik Opæine Gunja Vladimir Crnov izrazio je suæut pokojnikovoj obitelji te istaknuo: "Vlè. Kraljeviæ bio je osoba prijateljstva, bliskosti, a volio je i nogomet o kojemu je rado prièao. Želio je znati o svemu što se dogaða u Gunji, a mi smo bili s njim kada mu je bilo najteže i željeli smo mu pomoæi na bilo koji naèin. Hvala mu za sve što je uèinio i što se brinuo za Gunju i Gunjance". Ukopne obrede na groblju Plitine u Gunji predvodio je preè. Marko Ðidara, dekan Drenovaèkog dekanata, a da je pokojnik bio omiljen u Gunji, potvrdila je i nazoènost Gunjanaca drugih konfesija. Nikola Kraljeviæ roðen je 2. srpnja 1951. u Blaževcu kod Gradaèca (BiH). Za sveæenika je zareðen 24. rujna 1978. u Gunji, a nakon reðenja èetiri godine vrši službu duhovnog pomoænika u Babinoj Gredi, Nijemcima, Velikoj Kopanici i Drenovcima. Bio je upravitelj župe Petlovac tijekom pet godina. Kao župnik djelovao je u Levanjskoj Varoši i Hrtkovcima do 2002. Zbog zdravstvenih poteškoæa tijekom šest godina pastoralno pomaže u Petrovaradinu 3, Beoèinu, Èereviæu te u Ðakovu i Breznici Ðakovaèkoj, kao dušobrižnik staraèkog doma. Ukopan je u obiteljskoj grobnici u kojoj su pokopani i njegovi roditelji Kata i Ivo. Dodjela svjedodžbi prvim maturantima Katolièke klasiène gimnazije u Virovitici Prvi maturanti Katolièke klasiène gimnazije opraštaju se od svoje škole upravo o 14. obljetnici utemeljenja Požeške biskupije te su oni njezin najljepši dar, istaknuo biskup Škvorèeviæ Virovitica, 6.7.2011. (IKA) - U školskoj dvorani Katolièke klasiène gimnazije u Virovitici 6. srpnja održana je sveèanost podjele svjedodžba prvom naraštaju maturanata te škole. Meðu uzvanicima bio i požeški biskup Antun Škvorèeviæ. Program je zapoèeo pjevanjem i sviranjem u izvedbi samih maturanata. Sve nazoène pozdravila je i program vodila Veronika Novoselac, uèenica treæeg razreda iste Gimnazije. Ravnatelj Ivica Šoh u svom nastupu pozdravio je biskupa i sve nazoène, osvrnuo se na èetverogodišnje djelovanje Gimnazije, njezine napore i uspjehe te je zahvalio Bogu, biskupu, profesorima, roditeljima i svima koji su na bilo koji naèin pomagali njezin rad. Uime maturanata pozdrav je svima uputila Klaudia Nreca, koja je na promišljen, duhovit i ujedno duhovan naèin podsjetila na poèetke Gimnazije i zahvalila ravnatelju, profesorima i roditeljima za njihovu potporu, posebno biskupu Škvorèeviæu što je utemeljio Gimnaziju te svojim zanimanjem, molitvom i blagoslovom prati njezin rad. U video-prikazu nazoèni su se mogli upoznati s èetiri godine školskog života sadašnjih maturanata. Biskup Škvorèeviæ je rekao da se prvi maturanti Katolièke klasiène gimnazije opraštaju od svoje škole upravo o 14. obljetnici utemeljenja Požeške biskupije i da su oni njezin najljepši dar. Spomenuo je kako Požeška biskupija posveæuje veliku pozornost mladima te da im nastoji služiti i po školama koje je osnovala, kako bi dobili što širu humanistièku naobrazbu u ovom dijelu Hrvatske te bili što snažnije ukljuèeni u evanðeoski vrijednosni sustav i dali svoj važan doprinos izgradnji našega društva. Kazao je da im je u školskom odgojno-obrazovnom procesu s puno ljubavi prenašano znanje, ali da je u njih ugraðeno još više plemenitosti i dobrote onih koji su svaki dan bili s njima i pomagali im da budu otvoreni Isusu Kristu i ispunjeni njegovim svjetlom, snagom i ljubavlju. Dodao je da su se svojim školovanjem u Katolièkoj klasiènoj gimnaziji ugradili i u veliku Isusovu obitelj, mjesnu požešku Crkvu te da ih ona neæe zaboraviti, nego ih molitvom pratiti na njihovu daljnjem životnom putu. Pozvao je maturante da ostanu povezani sa svojom Gimnazijom i Požeškom biskupijom. Èestitao im je maturalni uspjeh i zazvao na njih Božji blagoslov. Zatim je razrednik Hrvoje Drvenkar obznanio imena èetvero maturanata koji su tijekom sve èetiri godine imali odlièan uspjeh i kojima je biskup podijelio nagrade. Za naj-maturanta proglašena je Marijana Lanšæak, kojoj je biskup èestitao na maru i uspjehu te kazao da joj Požeška biskupija za nagradu odobrava studentsku stipendiju, kao što je to uèinila i za naj-maturanta požeške Katolièke klasiène gimnazije Mihaela Jakubeka. Biskup je potom uz pomoæ razrednika Drvenkara podijelio maturalne svjedodžbe. Sveèanost je završila glazbom u izvedbi samih maturanata i zajednièkim domjenkom. . . 13. srpnja 2011. broj 28/2011 5 Domovinske vijesti Hrvatski misionari hodoèastili po Varaždinskoj biskupiji Varaždin, 6.7.2011. (IKA) - Misnim slavljem u Ludbregu, koji ove godine slavi 600. obljetnicu posebnog štovanja Presvete Krvi i ponosi se znamenitim "ludbreškim euharistijskim èudom", u srijedu 6. srpnja zakljuèen je svojevrstan hodoèasnièki dan sudionika 23. susreta hrvatskih misionara kojem je od 4. do 7. srpnja domaæin bila Varaždinska biskupija. Hodoèasnièki put 19-ero misionarki i misionara te 25-orica dijecezanskih povjerenika za misije iz republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine zajedno s djelatnicima misijskih središnjica u Zagrebu i Sarajevu poèeli su pohodom u Lepoglavu. U tom je mjestu, poznatom po prvom hrvatskom sveuèilištu i pavlinskom samostanu, ujedno muèeništvo zapoèeo blaženi kardinal Alojzije Stepinac, koji je punih pet godina kao zagrebaèki nadbiskup bio zatoèen u tamošnjoj kaznionici, a nakon što su razgledali raskošnim freskama i oltarima ukrašenu župnu crkvu Bezgrešnog zaèeæa BDM posjetili su i jedan od najljepših dvoraca u ovom dijelu Europe, onaj u Trakošæanu. U drugoj polovici dana hodoèastili su u svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu, gdje su obišli zavjetnu kapelu te se poklonili pred pokaznicom s relikvijom euharistijskog slavlja u župnoj crkvi Presvetog Trojstva gdje su proslavili misu. Misno slavlje predvodio je hvarskobraèko-viški biskup Slobodan Štambuk, predsjednik Vijeæa za misije pri HBK, u zajedništvu s nacionalnim ravnateljem Papinskih misijskih djela u Bosni i Hercegovini don Ivanom Štironjom, povjerenikom za misije u Varaždinskoj biskupiji vlè. Dominikom Vukaloviæem te više od dvadeset misionara i dijecezanskih povjerenika za misije u nad/biskupijama Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Na misi se molilo za sve pokojne misionare, a molitve su upuæene i za ozdravljenje vlè. Antuna Štefana, nacionalnog ravnatelja PMD u Hrvatskoj, koji je u bolnici. Biskup Štambuk uvodno je kazao kako bi u Ludbregu osobito sveæenici i druge osobe duhovnog zvanja, ali i svi vjernici trebali produbiti vjeru u Presveti Oltarski Sakrament. U propovijedi je podsjetio da se ludbreško èudo zbilo na oltaru kao što se svakodnevno to veliko euharistijsko èudo dogaða na misama diljem svijeta, od najljepših bazilika razvijenog svijeta do jednako vrijednih skromnih crkvica i jednostavnih oltara u misijama siromašnih zemalja. Poruèio je kako se upravo s oltara od euharistijskog Isusa prima snaga za svakodnevne životne borbe, kao što su to veæ posvjedoèili mnogi prethodni naraštaji. Na kraju mise biskup Štambuk èestitao je župi Ludbreg i mjesnoj Crkvi veliki jubilej koji proslavlja ove godine, te svima zaželio da ih s ove zajednièke euharistije prati Božji blagoslov. Misionare je sa svetištem upoznao župni vikar vlè. Tihomir Kosec. U èetvrtak 7. srpnja jutarnjom misom u kapeli uršulinskog samostana, koji je bio domaæin susreta, zakljuèen je 23. godišnji susret misionara nakon èega su se oni uputili svojim rodnim župama, na zasluženi odmor, a zatim æe se vratiti u svoje misije. Nakon radnog dijela, kada su u utorak misionari u prostorima duhovnog centra Dom sv. Anðele varaždinskog uršulinskog samostana imali program s izlaganjima o svojem misijskom životu i radu, pohodili su šest župa Varaždinske biskupije u manjim skupinama. Misionari su posjetili župe Prelog, Sraèinec, sv. Nikole Varaždin, Remetinec, Ivanec i Kneginec, gdje su se susreli sa župljanima, slavili mise i promovirali misijsko djelovanje. Ujedno su posvjedoèili o napretku svojih mladih misijskih Crkava, kako bi kroz susret s vjernicima proširili misijsku animaciju i zauzetost u što više župa. 6 13. srpnja 2011. broj 28/2011 ika Obiteljsko savjetovalište - struèno savjetovanje i razmjena iskustava Caritas Zagrebaèke nadbiskupije i Caritas Biskupije Rottenburg-Stuttgart organizirali trodnevno struèno savjetovanje djelatnika u prostorijama Uprave CZN-a u Zagrebu Zagreb, 6.7.2011. (IKA) - Caritas Zagrebaèke nadbiskupije i Caritas Biskupije Rottenburg-Stuttgart organizirali su trodnevno struèno savjetovanje djelatnika ovih dvaju caritasa na temu "Obiteljsko savjetovalište". Savjetovanje je održano od 4. do 6. srpnja u prostorijama Uprave CZN-a u Zagrebu, a na njemu je sudjelovalo dvanaest djelatnika. Suradnike iz Njemaèke predvodio je Hendrik Rook, rukovoditelj Caritasa regije Ludwigsburg-Waiblingen-Enz, a izlaganja su održali: Ellen Eichhorn-Wenz, Claudia Kempinski, Andrea Schrade, Johannes Gramer i Martin Zahn, djelatnici obiteljskog savjetovališta koji rade s razlièitim ciljnim skupinama. Ispred zagrebaèkog Caritasa na savjetovanju su sudjelovali voditeljica Sektora karitativnog rada Jadranka Bosnar, voditeljica Obiteljskog savjetovališta Ana Štimac, djelatnica OS-a Nikolina Juriæ, v.d. voditeljice Kuæe za žrtve obiteljskog nasilja Ljiljana Karloviæ i voditeljica Kuæe Trešnjevka Daniela Bukviæ. Tijekom trodnevne razmjene iskustava i usporedbi obiteljske situacije i problema u Njemaèkoj i Hrvatskoj, sudionici su se upoznali s konceptima i metodama rada u obiteljskim savjetovalištima. "Ideja o ovoj izobrazbi rodila se u jesen prošle godine kad smo prilikom posjeta zagrebaèkom Caritasu upoznali njegovo nedavno otvoreno Obiteljsko savjetovalište. Doznavši malo više o njegovom radu, ustanovili smo da su problemi na koje nailazimo podjednaki te da su metode koje oni koriste u radu jako sliène našima. S druge strane pristup obiteljima kod nas je metodièki rascjepkan, a Obiteljsko savjetovalište zagrebaèkog Caritasa promatra obitelj kao cjelinu i tako pristupa rješavanju problema s kojima dolaze njezini èlanovi", objasnio je Rook koji je koncept ovog savjetovanja razradio sa svojim suradnicima. "Osim što je ovakva razmjena iskustava na korist svih sudionika, savjetovanje smo organizirali i zato jer smatramo da partnerstvo naših dvaju caritasa ne živi samo od sastanaka direktora i rukovoditelja nego i od susreta djelatnika koji rade s korisnicima", kazao je rukovoditelj Caritasa regije Ludwigsburg-Waiblingen-Enz. "Vrlo smo zadovoljni susretom s kolegama iz Njemaèke; obogaæeni smo njihovim iskustvom u radu s klijentima, razmijenili smo naèine i metode rada. Njima su se dopale neke naše ideje koje æe preuzeti i pokušati primijeniti u svom radu", izjavila je Štimac, voditeljica Obiteljskog savjetovališta CZN-a koje su gosti iz Njemaèke posjetili posljednji dan savjetovanja. . Domovinske vijesti ika U Varaždinskim Toplicama zlatna misa Andrije JageèiæaBolteka Zaèasni kanonik Zbornog kaptola èazmansko-varaždinskog proslavio jubilej okružen èlanovima župne zajednice Varaždinskih Toplica, u kojoj je gotovo tri desetljeæa bio župnikom, i zajednice vjernika tamošnje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju, u kojoj je veæ skoro desetljeæe dušobrižnikom Varaždinske Toplice, 7.7.2011. (IKA) - Zaèasni kanonik Zbornog kaptola èazmansko-varaždinskog preè. Andrija Jageèiæ-Boltek, proslavio je u èetvrtak 7. srpnja svoj zlatomisnièki jubilej okružen ponajviše èlanovima dvije crkvene zajednice – župne zajednice Varaždinskih Toplica, u kojoj je gotovo tri desetljeæa bio župnikom, i zajednice vjernika tamošnje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju, u kojoj je veæ skoro desetljeæe dušobrižnikom. Zlatomisnik je sveèanu euharistiju predvodio u prepunoj kongresnoj dvorani hotela "Minerva" i Specijalne bolnice u Varaždinskim Toplicama koja je jednako ispunjena za svih veæih blagdana koje bolesnici i pacijenti rado proslavljaju sa svojim dušobrižnikom kojeg svakodnevno susreæu po hodnicima i sobama bolnièkih zgrada kako duhovno krijepi mnogobrojne koji su u tjelesnoj patnji ili boli. Koncelebrirali su kolega jubilarac mons. Lovro Cindori, župnik iz Svibovca vlè. Juraj Kopjar, koji je u propovijedi nadahnuto oslikao životni put zlatomisnika, domaæi župnik Stjepan Mosteèak, desetak sveæenika Varaždinsko-toplièkog dekanata na èelu s dekanom preè. Stjepanom Makarom, te domaæi sinovi mons. Franjo Prstec i vlè. Nikola Bukovèan, kojeg je na duhovno zvanje nadahnulo predano sveæenièko služenje njegova dugogodišnjeg župnika. Uoèi mise župna mladež svom je nekadašnjem župniku i krstitelju uputila èestitku recitacijom "Ti si sveæenik dovijeka", a s prigodnim rijeèima i darovima èestitali su mu predstavnici vjernika. Èestitkama se pridružio i ravnatelj Damir Mihaliæ uime uprave bolnice koji je kazao kako je slavljenik još od prvih dana svog dolaska u Varaždinske Toplice 1972. godine uz redovitu župnièku službu bio i dušobrižnik u bolnici, te to nije prestao biti sve do današnjih dana. To æe uskoro biti ukupno 40 godina – èitav jedan puni radni staž, primijetio je ravnatelj, podsjetivši da se 1993. aktivno ukljuèio u rehabilitacijski tim koji se bavio zbrinjavanjem, lijeèenjem i skrbi za velik broj ranjenika i izbjeglica u Domovinskom ratu. Zatim je toplièka bolnica kao jedna od prvih u Hrvatskoj s Varaždinskom biskupijom sklopila ugovor o dušobrižništvu, te je ureðena i bolnièka kapela Bl. Alojzija Stepinca, kazao je ravnatelj, dodavši da æe se ujesen proslaviti i prvo desetljeæe kako je imenovan prvi dušobrižnik – danas svima dragi "dobri duh" bolnice – koji je uvijek na usluzi i uz cjelokupan bolnièki tim znaèajno pridonosi dobrobiti pacijenata, korisnika i djelatnika. U uvodu mise zlatomisnik je kazao da su se sabrali kako bi najuzvišenijom zahvalom Bogu zahvalio za 50 godina svog sveæeništva. Propovjednik Kopjar, koji je sa slavljenikom proveo najviše godina u dekanatu, osvrnuo se na plodonosan vjernièki i sveæenièki život preè. Jageèiæa koji je vršeæi kao dobar sveæenik i dragi prijatelj samozatajno i tiho svoju službu dotaknuo srca mnogih vjernika. Na kraju mise, tijekom koje su pjevanje uzvelièali župni zbor i KUD Toplice, zlatomisniku je èestitke uputio župnik Mosteèak, kazavši da mu èestita kao župnik iz "susjedne" župe. Slavljenik je na kraju rekao da se kroz proteklih pola stoljeæa èesto pitao zašto je Isus pozvao baš njega slabog i grešnog, te èuo odgovor: "Dosta ti je moja milost". Stoga je zahvalio Kristu na milosti kojom ga je pratio kroz život i rad, te svima koje je kroz život susretao, osobito onima kojima je na raspolaganju posljednjih godina – pacijentima bolnice. Nakon mise na druženju sa slavljenikom zlatomisniku je srdaène èestitke uputio varaždinski biskup Josip Mrzljak. Preè. Andrija Jageèiæ-Boltek roðen je 22. studenoga 1935. godine u Oroslavju u tadašnjoj župi Donja Stubica kao deseto dijete u obitelji Josipa i Barbare. Za sveæenika ga je zaredio zagrebaèki nadbiskup dr. Franjo Šeper na Petrovo 29. lipnja 1961. godine. Mladu misu proslavio je u rodnom Oroslavju, koje je 1941. postalo samostalnom župom. Bio je kapelan u Kutjevu, te upravitelj župe u Stražemanu od 1963. do 1972. godine kada je imenovan župnikom u Varaždinskim Toplicama, gdje je bio i dekanom, služeæi u teškim prilikama za Crkvu i hrvatski narod. Godine 1990. kardinal Franjo Kuhariæ imenovao ga je zaèasnim kanonikom Zbornog kaptola èazmansko-varaždinskog u zahvalnost za zauzetost u pastoralnom radu i vjeran sveæenièki život. Po razrješenju službe župnika, službu dušobrižnika u bolnici preuzeo je 31. listopada 2001. g. "Unatoè svih kušnji i teškoæa moj život je ispunjen radošæu, koja izvire iz svakodnevnog slavljenja sv. mise, molitve Èasoslova, molitve Ružarija Bl. Djevice Marije i ostalih duhovnih pobožnosti. Pastoralni rad s vjernicima traži od mene kao i od svakog sveæenika da se približim svojim vjernicima, u prvom redu u njihovim duhovnim potrebama, ali nastojim ih što bolje i dublje upoznati i u njihovim svakidašnjim životnim teškoæama, problemima i nevoljama. Nastojim svakom povjerenom vjerniku biti u prvom redu sveæenik, ali u isto vrijeme i iskreni prijatelj koji mu želi pomoæi", kazao je prigodom jubileja zlatomisnik. Vijeæe HBK za ekumenizam i dijalog u manastiru Lepavina U ozraèju gostoljubivosti i uzajamnog poštovanja razmijenjena su duhovna iskustva i aktualne teme iz monaškog i crkvenog života Križevci, 7.7.2011. (IKA) - Èlanovi Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog, predvoðeni predsjednikom Vijeæa sisaèkim biskupom Vladom Košiæem i tajnikom Vijeæa prof. dr. Jurom Zeèeviæem pohodili su manastir Lepavina u pratnji sisaèkog paroha protojereja stavrofora o. Petra Olujiæa. U poznatom manastirskom zdanju, podignutom u 16. stoljeæu, koje se nalazi izmeðu Križevaca i Koprivnice i u jurisdikcijskom je okviru Zagrebaèko-ljubljanske metropolije, živi i radi omanja zajednica monaha. Oni su, uz blagoslov metropolita zagrebaèkog Jovana Pavloviæa, predvoðeni nastojateljem manastira arhimandritom o. Gavrilom Vuèkoviæem, srdaèno primili goste, proveli ih kroz sakralne i ostale prostore manastirskih zdanja i predstavili im povijest manastira od osnutka do današnjih dana, osobito istaknuvši znaèaj ikone Presvete Bogorodice Lepavinske za pravoslavne vjernike u Hrvatskoj, a i šire. Nakon molitve u bogoslužnom prostoru s ikonom èlanovi Vijeæa pozvani su na bratsku okrjepu u prostore za goste gdje su se zadržali u razgovoru s o. Gavrilom i monasima. U ozraèju gostoljubivosti i uzajamnog poštovanja razmijenjena su duhovna iskustva i aktualne teme iz monaškog i crkvenog života. Vijeæe HBK za ekumenizam i dijalog je u kontekstu posjeta manastiru Lepavina i zajednièkog objeda razmatralo i odreðena aktualna pitanja, kao što su kriteriji za suradnju meðu Crkvama u Hrvatskoj i za javne zajednièke molitvene susrete u tijeku Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršæana. . 13. srpnja 2011. broj 28/2011 7 Domovinske vijesti Misa uz 20. obljetnicu stradanja Æelija Tordinci, 7.7.2011. (IKA) - U spomen na 20. obljetnicu prvoga spaljenog sela u agresiji na Hrvatsku, održano je 7. srpnja spomen slavlje i otkriveno spomen-obilježje dvojici poginulih hrvatskih branitelja u obrani Æelija Dragutinu Bedžuli i Damiru Pavièiæu. Misno slavlje u tordinaèkoj filijalnoj crkvi Presvetog Srca u Æelijama predvodio je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup i metropolit Marin Srakiæ. Koncelebrirali su preè. Stjepan Krekman, Ivan Varošèiæ, Petar Èorluka, Robert Jugoviæ i domaæi župnik Marko Bubalo. Na poèetku mise nadbiskup Srakiæ istaknuo je: "Danas kada se izgovori rijeè Æelije iz podsvijesti nam izlazi slika dima, plamena, uništenja, zlobe, mržnje za koju smo mislili da æe trajati dan-dva. Odužilo se to zlo koje je tinjalo i pomalo se dolazilo do rijeèi bilo u sluèaju našega branitelja Joviæa, bilo naših 12 redarstvenika u Borovu Selu, a onda doðoše Æelije i tada smo poruèili svijetu: što je to, gdje živimo, u kojem stoljeæu živimo? Brzo smo došli do zakljuèka koje je to stoljeæe". Nadbiskup je poruèio da se buduænost ne može izgraðivati ako se ne cijeni i razmišlja o prošlosti. Mi smo se ovdje sabrali ne u znaku mržnje i razmišljanja o osveti, veæ kao ljudi koji doista žele izgraditi i sebe i svoju obitelj, svoj kraj i domovinu na principima mira, suživota, koegzistencije. Dok sklapamo ruke za one koji su pali, molimo i za nas da možemo humano i kršæanski brati plodove onih žrtava što su ih oni dali, položili za ovu domovinu i za sve nas. "Èin našega dolaska ovamo u Æelije jest èin zahvalnosti, pijeteta i molitve za hrvatske branitelje", istaknuo je nadbiskupu homiliji, svjedoèeæi da kršæani na spomenike ne bi trebali pisati palima nego onima koji æe uskrsnuti koji æe za svoj èin ljubavi prema bližnjima od Boga dobiti plaæu, koji su prošli kroz teška iskušenja, kroz najteže iskušenje, a to je smrt, patnja". Nadbiskup Srakiæ rekao je da kršæani žele biti graditelji mira, ali mir se mora temeljiti na pravdi, istini i ljubav, dok mržnja razara èovjeka i društvo. Na misi se molilo i za poginule Æelijance u Domovinskom ratu: Maricu Merkaš i Dragutina Merkaš, (majka i sin), Milana Babiæa, Stjepana Gradeèaka i Ivana Mikaca te novinara Darija Heæimoviæa koji je prvi ušao u Æelije i snimio snimke koje su obišle Hrvatsku i svijet objavivši ih u Glasu Slavonije. Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor župe Muèeništva sv. Ivana Krstitelja iz Županje s voditeljicom i orguljašicom Anom Zlatuniæ. Prije blagoslova je sopranistica Marijana Matijeviæ iz Osijeka uz orguljsku pratnju Eve KiKirchmayer-Biliæ iz Zagreba otpjevala "Panis Angelicus" C. Franka. Nakon misnoga slavlja na putu Æelije-Tenja-Osijek otkriveno je spomen-obilježje. Otkrila su ga djeca dvojice poginulih hrvatskih branitelja: Iva Bedžula, Domagoj Bedžula i Nera Pavièiæ. Potom je nadbiskup Srakiæ predvodio molitvu. U izgradnji spomen-obilježja sudjelovao je velik broj darovatelja, meðu kojima su i Neven Kordiæ iz Osijeka koji je darovao zemljište, kamenu stijenu dijabaz, težine 20 tona, darovala je tvrtka Radlovac" iz Obrovca. Akademski kipar Marijan Sušac iz Osijeka osmislio je spomen-obilježje na kamenu, a sam kamen je ideja domaæega župnika Bubala. Tvrtka "Svod" iz Osijeka darovala je projekt za spomen-obilježje, zahvaljujuæi Jozi Striškoviæu. Novèano su pomogli: Vukovarsko-srijemska i Osjeèko baranjska županija, Grad Vinkovci i Opæina Jarmina. Sjeæanje na stradanje Æelija i spomen misu organizirali su Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata – Temeljnog ogranka Æelije te župa Presvetog Trojstva Tordinci. 8 13. srpnja 2011. broj 28/2011 ika Poruka biskupa Štambuka na poèetku godišnjih odmora Zaželjevši svima ugodan i blagoslovljen odmor u narednim ljetnim danima, biskup izrièe nadu da æe njegovi najbliži pastoralni suradnici iskoristiti odmor kao vrijeme smislenije i sabranije molitve, kako bi na jesen "mogli opet 'zaorati' i 'zasukati rukave' radeæi na njivi Gospodnjoj Hvar, 8.7.2011. (IKA) – Uz poèetak godišnjih odmora hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk uputio je poruku svojim sveæenicima, redovnicima i redovnicama, katehetama i vjerouèiteljima. Na poèetku poruke istièe kako je planiranje godišnjega odmora za neke najdraže planiranje: "Zasiæenima gradske vreve potreban je neki seoski ugoðaj; onima sa sela potrebno je doputovati u neku 'jaèu' sredinu; starijima da se oslobode svih onih zanovijetanja oko sebe, mlaðima da steknu nova poznanstva i svježije iskustvo galame, vike, krièave pjesme". Biskup upozorava kako planiranje uvijek treba podrazumijevati je li odmor zaslužen, je li "zaraðen" kako bi se èovjek povukao "malo u osamu" nakon tolikih zajednièkih radova, tolikih poslova s mnoštvom ljudi i radnicima. Takvima je, istièe biskup, potreban odmor, odmor srca, odmor duha, odmor tijela, odmor fizièki i psihièki. Takvima je potrebna nova sredina, novi ljudi, novi doživljaji, novi jelovnik, nove spoznaje. U nastavku poruke biskup se pita je li odmor potreban i tzv. duhovnim osobama i piše: "Je li i nama potrebno 'sjesti pod smokvu' ili 'popeti se na smokvu' da bismo 'vidjeli Isusa koji prolazi'? Je li potrebno malo više razmišljanja, opuštenoga razmišljanja o sebi, o drugima, o ljudima opæenito. Èesto nedovoljno razmišljamo. A bolje je ponekad i ne razmišljati nego razmišljati nedovoljno! Ljetni odmor u tome nas želi obogatiti, potaknuti, razvedriti, utkati u dobre misli". Zaželjevši svima ugodan i blagoslovljen odmor u narednim ljetnim danima, biskup izrièe nadu da æe njegovi najbliži pastoralni suradnici iskoristiti odmor kao vrijeme smislenije i sabranije molitve, kako "bi na jesen mogli opet 'zaorati' i 'zasukati rukave' radeæi na njivi Gospodnjoj". Nastavak Godine župne kateheze u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji Ðakovo, 8.7.2011. (IKA/TU) – Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ uputio je prezbiteriju, redovništvu, katehetama i svim ostalim vjernicima okružnicu o nastavku Godine župne kateheze u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji. "Protekle dvije pastoralne godine u našoj su Nadbiskupiji bile oznaèene Godinom župne kateheze. Ostvarenje ciljeva postavljenih u našoj okružnici br. 1156/2009., od 20. kolovoza 2009., nije teklo željenim intenzitetom. Pastoralnokatehetski rad usklaðivali smo i s nepredviðenim okolnostima: najprije s obilježavanjem Sveæenièke godine u sveopæoj Crkvi, a potom i s pripravom na dolazak Svetoga Oca te s Godinom obitelji u našoj domovinskoj Crkvi. Kako bismo u veæoj mjeri ostvarili ciljeve zadane u Izjavama i odlukama Druge biskupijske sinode i u navedenoj okružnici, smatramo potrebnim naše zajednièke pastoralne napore usmjeriti i kroz sljedeæu godinu prema župnoj katehezi, i to poglavito prema katehezi odraslih vjernika i roditelja u pripravi", stoji u okružnici. Stoga je donesena odluka o nastavku Godine župne kateheze u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji i sljedeæe pastoralne godine, tijekom koje æe se na osobit naèin poraditi na: snaženju pastorala braka i obitelji, s posebnim naglaskom na susretima roditelja prvoprièesnika i krizmanika i redovitosti župne kateheze djece osnovnoškolske dobi te krizmanika – i jednog i drugog u skladu sa sinodskim smjernicama. ika Kardinal Bozaniæ krstio osmo dijete obitelji Halužan Zagreb, 8.7.2011. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ predvodio je u petak 8. srpnja u retkovaèkoj župi sv. Pavla u Zagrebu sveèano euharistijsko slavlje u tijeku kojega je krstio dvomjeseènoga Filipa, osmo dijete u obitelji Tereze i Marija Halužana. Uz novokrštenika, u dvadeset godina braka koji su proslavili ove godine na svetkovinu sv. Petra i Pavla, supružnici Halužan imaju još šestoricu sinova i jednu kæerkicu: Josipa (17), Mateja (15), Ivana (14), Petra (12), Jakova (10), Mariju Magdalenu (7) i Benedikta (5). Kao što to redovito èine, tako su i na sveèanosti krštenja najmlaðega brata, petorica starije braæe ministrirala i posluživala kod oltara. Kardinal je u propovijedi govorio o sakramentu krštenja kao slavlju života te znaèenju vidljivih znakova njegova podjeljivanja: vode, svetoga ulja i svijeæe. Zahvalivši roditeljima na daru djeteta "èiji život zapoèinje ovdje na zemlji, ali je pozvan na život koji traje u vjeènosti", kardinal je istaknuo kako je sam život misterij Boga u kojemu se oèituje zajedništvo Boga koji daje i roditelja koji prihvaæaju život. Krštenje otvara vrata u život koji traje kod Boga, daje život vjeèni, krštenje je ulazak Isusa Krista u zajedništvo života s ovim djetetom, krštenje je prihvaæanje Isusa. Voda je znak života koja "nas pere da možemo doæi èisti k Bogu", sveto ulje je znak "Božjega pomazanja kojim Bog miluje ovo dijete i prima ga kao svoje dijete", a svijeæa oznaèuje "Krista koji je naše svjetlo te poziv da poput Krista svijetlimo u svijetu svjedoèanstvom dobrih dijela i èiste savjesti", rekao je kardinal. Na kraju euharistijskoga slavlja rijeèi zahvale uputio je župnik Dragutin Ceroveèki, istaknuvši kako je kardinalu spomenuo obitelj Halužan još kad se Filip nije ni rodio, a kardinal je odmah spremno prihvatio doæi na slavlje. "Obitelj Halužan je ne samo otvorena životu, nego i životu u vjeri te ljubavi prema Crkvi", istaknuo je župnik. Kardinal je zahvalio roditeljima na primjeru nesebiènosti i ljubavi te istaknuo kako je Filip roðen i kršten u godini kad nas je svojim pohodom obdario papa Benedikt XVI. Majci Terezi stoga je predao krunicu koju mu je darovao Sveti Otac, s pozivom da je èuva sve do dana Filipove prve prièesti i da mu je toga dana preda na dar. Ocu Mariju kardinal je predao Bibliju mladih te svima podijelio blagoslov. Suæut biskupa Škvorèeviæa u povodu smrti Otta von Habsburga Požega, 8.7.2011. (IKA) – U povodu smrti nadvojvode dr. Otta von Habsburga, požeški biskup dr. Antun Škvorèeviæ uputio je izraze suosjeæanja njegovu sinu Karlu von Habsburgu. "Njegova veleštovana Ekscelencija, Vaš dragi otac, dr. Otto von Habsburg prešao je s ovoga svijeta k Ocu. Bio sam povezan s njime te sam mogao iz bližega upoznati njegovu èasnu osobu, borbu za europske kršæanske vrijednosti, iskusiti njegov prijateljski odnos prema hrvatskom narodu i državi. Stoga me je njegova smrt ispunila žalošæu. U svjetlu Isusove pobjede nad smræu želim izraziti Bogu zahvalnost za dar bogatog života Njegove Ekscelencije te Vama i svoj rodbini posvjedoèiti svoje iskreno kršæansko suosjeæanje. Neka uskrsli Gospodin privede k punini njegov život i sva dobra djela koja je uèinio. Ostajem s dragim pokojnikom u trajnoj molitvenoj povezanosti", istaknuo je biskup Škvorèeviæ. . Domovinske vijesti Posljednji dan devetnice u svetištu blažene Marije Petkoviæ Blato, 8.7.2011. (IKA) - Posljednji dan devetnice, na uoènicu blagdana blažene Marije Petkoviæ, program je u petak 8. srpnja zapoèeo polaganjem vijenca na rodnu kuæu blaženice. Sveæenici i redovnice u procesiji koja je krenula iz kuæe Matice, a predvodili su je bratimi bratovština Svih svetih i Sv. Vincence pod zaštitom Srca Isusova, prošli su ispred župne crkve blatskim ulicama sve do svetišta. Procesija je prošla pored rodne kuæe bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæ, a vijenac su nosila djeca iz vrtiæa Marija Petkoviæ u narodnim nošnjama: Petar Šeparoviæ Buræina, Marin Protiæ i Iva Cetiniæ, koja ga je položila na spomen ploèu. Procesiju je pratilo pjevanje župnog zbora i sviranje Hrvatske glazbene udruge "Sv. Vincenca". Po dolasku u svetište predvoditelj slavlja don Josip Barišiæ, župnik iz Æilipa, izložio je blaženièine moæi, a bratimi i redovnice u dva kora ispjevali su Veèernju. U sveèanom koncelebriranom misnom slavlju sudjelovali uz don Josipa, don Frano Markiæ, župnik s Lopuda, don Stipe Miloš, župnik župe Pridvorje, i domaæi župnik don Nikola Berišiæ. Don Josip u propovijedi je istaknuo važnost vjere, poèevši od Abrahama i Jakova, koji su poslušali Božji glas i bili vjerni Bogu. I blažena Marija Petkoviæ je veæ u nježnoj dobi pouèena od svojih pobožnih roditelja èula glas Gospodinov i trèala mu u susret, na poklon, misu i tako rasla u vjeri. Taj rast u vjeri ju je doveo do siromaha, do osjetljivosti za djecu bez škole i vjeronauka u Babini, do pastoralnog angažmana u župi. Taj rast ju je doveo dotle da je èula glas Gospodina i odazvala se i osnovala Družbu kæeri milosrða. Mariju vjera vodi kroz cijeli život. I mi smo danas pozvani da slušamo Gospodinov glas, pomoæi onome tko je u potrebi, posjetiti bolesnika, poæi u Dom za starije i bolesne, poæi u neku bratovštinu, pjevaèki zbor, molitvenu skupinu, u sveæenièki i redovnièki poziv. "Poðimo, svi mi, poput blaženih, Marije i Majke Terezije, redovito i rado pred Presveti Sakrament. Molimo ove blaženice da nam kod dragog Boga izmole da možemo odoljeti svim strahovima, komotnostima, škrtosti, predrasudama i odazvati se njegovu glasu", pozvao je propovjednik. U tijeku euharistijskog slavlja pjevao je Mješoviti župski zbor Svih svetih pod vodstvom s.M. Danijele Škoro. Radost obiteljskog zajedništva Bila je tema ovogodišnjeg Sisaèkog oratorija Sisak, 9.7.2011. (IKA) – Radost obiteljskog zajedništva bila je tema ovogodišnjeg Sisaèkog oratorija, koji je održan od 22. lipnja do 8. srpnja u sisaèkoj župi Uzvišenja sv. Križa. Kroz tri tjedna druženja u glazbenoj, dramskoj, likovnoj i kreativnoj radionici mladi su spoznali i duhovnu dimenziju obitelji. Program je zapoèinjao popodne molitvom u katedrali Uzvišenja sv. Križa, nakon èega su mladi sa svojim animatorima druženje nastavili u radionicama. Izraðivanje krunica - narukvica, uvježbavanje pjesama i predstave te oslikavanje raznih predmeta bili su im zanimacija do odlaska na veèernju misu. Poslije mise su na središnjem sisaèkom trgu uvježbavali plesne koreografije. Završno druženje u subotu 9. srpnja zapoèelo je misnim slavljem koje je predvodio katedralni župnik mr. Antun Sente zajedno s kapelanom vlè. Matom Malekinušiæem i preè. Alojzijem Petranoviæem, na kojem su mladi predstavili glazbenu radionicu i sve ono što su ondje nauèili. Nakon misnog slavlja roditeljima i ostalim vjernicima predstavili su uvježbane plesove. Poslije plesa sudionici dramske radionice izveli su predstavu u župnom dvorištu. 13. srpnja 2011. broj 28/2011 9 Domovinske vijesti Imenovanja i razrješenja u Požeškoj biskupiji Požega, 9.7.2011. (IKA) - I ove godine poèetkom srpnja odreðeni broj sveæenika Požeške biskupije primio je dekrete požeškog biskupa dr. Antuna Škvorèeviæa o novom rasporedu pastoralnih službi. Mario Rašiæ razriješen je službe predstojnika Katehetskog ureda i imenovan voditeljem Pastoralnog centra Požeške biskupije. Žarko Turuk razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Leopolda Mandiæa i imenovan predstojnikom Katehetskog ureda Požeške biskupije. Mario Matijeviæ razriješen je službe župnog vikara u župi Presvetog Trojstva i župi sv. Antuna Padovanskog u Daruvaru i imenovan prefektom Kolegija Požeške biskupije u Požegi. Robert Mokri imenovan je ravnateljem Katolièke klasiène gimnazije s pravom javnosti u Požegi i rektorom crkve Sv. Lovre u Požegi. Saša Paveljak razriješen je službe ravnatelja Caritasa Požeške biskupije. Nikola Jušiæ imenovan je ravnateljem Caritasa Požeške biskupije. Pavle Filipoviæ, nakon isteka èetverogodišnjeg mandata službe ravnatelja Katolièke klasiène gimnazije u Požegi, imenovan je upraviteljem župe sv. Terezije Avilske u Suhopolju. Mato Rukavina razriješen je službe župnika u župi sv. Terezije Avilske u Suhopolju i imenovan župnikom župe sv. Mihaela Arkanðela u Staroj Gradiški. Josip Vraèariæ razriješen je službe upravitelja župe sv. Mihaela Arkanðela u Staroj Gradiški te imenovan za službu pastoralnog suradnika u župi sv. Luke Evanðelista u Novskoj. Ivan Bošnjak razriješen je službe župnika župe sv. Franje Asiškoga u Lipiku i župe sv. Jurja u Èagliæu te imenovan župnikom župe sv. Tome Apostola u Rajiæu. Jozo Zoriæ razriješen je službe upravitelja župe sv. Tome Apostola u Rajiæu i imenovan upraviteljem župe sv. Franje Asiškoga u Lipiku i župe sv. Jurja u Èagliæu. Mirko Roginiæ razriješen je službe župnika župe sv. Ilije Proroka u Brodskom Stupniku te umirovljen. Josip Bogoviæ razriješen je službe kancelara Požeške biskupije i rektora crkve Sv. Lovre u Požegi te imenovan župnikom župe sv. Ilije Proroka u Brodskom Stupniku. Mons. Ivan Štrbenac razriješen je službe župnika župe Našašæa sv. Križa u Orahovici te imenovan za službu pastoralnog suradnika u istoj župi. Željko Strnak razriješen je službe upravitelja župe sv. Katarine u Gaju i župe Presvetog Srca Isusova u Antunovcu te imenovan upraviteljem župe Našašæa sv. Križa u Orahovici. Danijel Engelman po završetku mandata u službi prefekta u Meðubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu imenovan je upraviteljem župe sv. Katarine u Gaju i Župe Presvetog Srca Isusova u Antunovcu. Milan Klobuèar razriješen je službe župnika župe sv. Barbare u Jakšiæu te imenovan župnikom župe sv. Alojzija Gonzage u Èaglinu, župnikom župe Uzašašæa Gospodnjega u Ruševu, župnikom župe Gospe Lurdske u Zdenkovcu. Josip Pendžiæ razriješen je službe upravitelja župe sv. Alojzija Gonzage u Èaglinu, župe Uzašašæa Gospodnjega u Ruševu i župe Gospe Lurdske u Zdenkovcu te imenovan župnikom župe sv. Barbare u Jakšiæu. Dragoslav Koziæ, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi sv. Leopolda Mandiæa u Požegi. Dražen Zrile, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi Presvetog Trojstva i sv. Antuna u Daruvaru. Ivan Mitroviæ razriješen je službe župnog suradnika u župi sv. Nikole i Uznesenja BDM u Jasenovcu te zbog zdravstvenih razloga smješten u Sveæenièki dom. Fra Darko Sudariæ razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Petra Apostola u Cerniku. Fra Igor Andrijeviæ razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Antuna Padovanskog u Našicama. Fra Goran Malenica razriješen je službe župnog vikara u župi Duha Svetoga u Požegi. Fra Vjekoslav Laziæ razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Roka u 10 13. srpnja 2011. broj 28/2011 ika Virovitici. Fra Robert Perišiæ razriješen je službe župnika u župi sv. Roka u Virovitici, bolnièkog dušobrižnika u Virovitièkoj bolnici i službe povjerenika dijecezanskog biskupa za sestre klarise u Požegi. Fra Anto Barišiæ razriješen je službe župnika u župi sv. Ivana Krstitelja u Špišiæ Bukovici. Fra Igor Barišiæ imenovan je na službu župnog vikara u župi Duha Svetoga u Požegi. Fra Krunoslav Kocijan imenovan je na službu župnog vikara u župi sv. Roka u Virovitici. Fra Marino Kuzminski imenovan je na službu župnog vikara u župi sv. Petra Apostola u Cerniku. Fra Josip Soldo imenovan je na službu župnog vikara u župi sv. Antuna Padovanskog u Našicama. Fra Marko Maloviæ imenovan je na službu župnika u župi sv. Roka u Virovitici. Fra Mijo Tikviæ imenovan je na službu župnika u župi sv. Ivana Krstitelja u Špišiæ Bukovici. Sveæenièko reðenje Šime Božiæa i Dine Rupèiæa u Ogulinu Ogulin, 9.7.2011. (IKA) - Gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ u tijeku sveèane mise 9. srpnja u crkvi Sv. križa u Ogulinu zaredio je za sveæenike ðakone Šimu Božiæa i Dinu Rupèiæa. Na slavlju se okupilo 40 sveæenika Gospiækosenjske biskupije i Rijeèke nadbiskupije kao i dvadesetak sjemeništaraca iz sjemeništa Zmajeviæ u Zadru te bogoslova s Teologije u Rijeci. Župna crkva bila je prepuna i župljana iz župa reðenika, sv. Jurja iz Korenice Šime Božiæa te Sv. Jurja Dine Rupèiæa. Sveèanu liturgiju uvelièali su veliki župni zbor župe sv. Križa pod vodstvom s. Pankracije i uz orguljsku pratnju prof. Slavka Barèiæa te zbor mladih Glas ljubavi pod vodstvom Karle Tripalo. Dino i Šimo na kraju su dugog puta koji je poèeo kada su osjetili Božji poziv da krenu prema sveæeništvu a što je bilo pripremano u njihovim obiteljima i župnoj zajednici. Danas osjeæamo zahvalnost prema svima koji su ih podržali na tom putovanju, na kojem nisu uvijek nalazili ugažene staze i ureðene putove. Èestitajmo im na ustrajnosti i uspješno preðenom putu. No, i to je korisno za našu Gospiæko-senjsku biskupiju, jer nas neprestano drži budnima u molitvi i prošnji, istaknuo je na poèetku mise biskup Bogoviæ. U homiliji je biskup zahvalio reðenicima što su povjerovali da im je život na èvrstom tlu ako se oslone na Isusa Krista. On je kamen temeljac na kojem njihova životna graðevina èvrsto stoji, on je stijena koja odolijeva svim olujama i svakom nevremenu, što su reðenici dobro procijenili i što trebaju naviještati i drugima. Danas se proklamiraju vrijednosti izvan Krista, sada su najveæe jedne a sutra æe biti druge. Žalosno je kada vidimo visoke dužnosnike na proslavi u jednoj šumi u kojoj nije bilo ništa od onoga što se spominje , kada vidimo da se okupljaju na mjestu zloèina , i kada u temelje stavljamo pijesak koji voda nosi ili eksploziv koji stalno prijeti. Takve se graðevine dižu po cijelom svijetu . Graditi izvan Krista znaèi graditi na pijesku a graditi na Kristu znaèi graditi na èvrstoj stijeni, istini. No, mi ipak živimo u svijetu koji nas zapljuskuje svojim duhom i valovima u kome æe uvijek biti vremena za osuðivanje nevinih i hvaljenje zloèinaca, kada æe se osuðivati branitelje a podržavati krivce za tisuæe nevinih života. Živimo u svijetu koji uživa u iznošenju ljudskih slabosti a zaboravlja na žrtve i patnje koje time prouzrokuje. Vi, koji ste se oslonili na Krista, ne smijete biti nijemi promatraèi kada kraj vas muèe nevinoga, nemate pravo pilatovski oprati ruke pred osudom pravednika. Poslani ste kao ovce meðu vukove, no nikada ne smijete prihvatiti vuèju æud i logiku, poruèio je biskup Bogoviæ. Uime reðenika biskupu i sudionicima slavlja zahvalio je Šimo Božiæ. Bilo je to prvo sveæenièko reðenje u Ogulinu nakon 10 godina. Domovinske vijesti ika Franjevaèko slavlje na Visovcu U sveèanom obredu u franjevaèki novicijat ušla su osmorica, a prve zavjete položila èetvorica novaka Visovac, 9.7.2011. (IKA) – U samostanskoj crkvi Majke od milosti na otoèiæu Visovcu na Krki u subotu 9. srpnja u novicijat su primljena osmorica, a prve zavjete položila su èetvorica novaka. Obrede i euharistijsko slavlje predvodio je dr. fra Željko Toliæ, provincijal splitske Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja, u koncelebraciji s 42 sveæenika. Uvodeæi u slavlje, domeštar novaka fra Eduard Sokol obratio se novacima kazavši kako je tim mladim ljudima, da bi ustrajali na putu kojim su danas krenuli i da bi mogli ispuniti obeæanja koja æe danas i javno dati, uz njihova nastojanja i Božju pomoæ, potreban biti i primjer redovnièkog života braæe. Nakon što je domeštar prozvao kandidate, slijedio je obred oblaèenja, a provincijal ih je potaknuo da "odjeæu kušnje odjenu s radošæu, te nauèe s ljubavlju i veselo na sebe uzeti jaram Gospodinov i tako savršeno nasljedovati Krista - po uzoru siromašnog i poniznog sv. Franje - ljubitelja križa". Obred oblaèenja završio je blagoslovom sv. Franje kojim je provincijal molio za novake da zagovorima blažene i bezgrešne Djevice Marije i serafskog oca nauèe iskreno i èisto ispovijedati, žarko moliti, dolièno živjeti, ponizno slušati, èuvati èistoæu srca i tijela, revnovati za sveto siromaštvo i èeznuti za vrhuncem svakog savršenstva. Tekst iz životopisa sv. oca Franje Tome Èelanskoga proèitao je Kristijan Radas, a meštar fra Jure blagoslovio je habite i pasce koje su novaci obukli uz pomoæ starije braæe. Habite su obukli: Ivan Ðuzel, Imotski, Ivan Grubišiæ, Trilj, Jerko Kolovrat, Imotski, Petar Komljenoviæ, Sindelfingen, Dejan Meðugorac, Knin, Ante Prološèiæ, Klis, Kristijan Radas, Vodice, i Milan Sladoja, Sinj. Na poèetku euharistijskog slavlja provincijal je napomenuo kako su tom mjestu upravo ovih dana, trojica braæe - visovaèki gvardijan fra Mate Gveriæ, meštar novaka fra Jure Šimunoviæ i definitor fra Ivan Nimac prije pedeset godina obukli habite. U homiliji provincijal je pouèio mladu braæu kako je "zavjetovanje na Franjino Pravilo pitanje savjesti, ispit savjesti za svakog franjevca-redovnika. To je pitanje za savjest svakog pojedinca. Ono što smo èuli o sv. Franji, o njegovu križu, nadahnuæu, molitvi, prianjanju uz Krista Gospodina – to je poticaj za svakoga redovnika. Na ulazu u godinu redovnièke kušnje, novacima je poruèio da "dok se budu uèili hodati u fratarskom habitu, uèe se hodati i u duhovnosti – crkvenoj i franjevaèkoj. Uèite se hodati u predaji Crkve, Reda i naše Provincije. Tu je pohranjeno neizmjerno blago koje nitko od nas nije dosegnuo ali stoji pred nama kao izazov i poticaj da se vratimo na taj zdravi izvor i da, crpeæi s tog izvora, krenemo u život." Novake je ohrabrio: "Ne bojte se! U životu ima mnogo nepredvidivih stvari. U životu ima mnogo kriza i iskušenja, ali onaj tko u naruèju Božjem stoji i tko je skriven u dlanove Božje, taj æe moæi iznaæi rješenje za krizu svake naravi. Neka baština Franjevaèkog reda i naše Provincije bude vaše nadahnuæe i vaš izvor s kojega æete crpsti snagu za život koji æe uvijek svijetliti". Na kraju je mladoj braæi zaželio da saèuvaju zlatni spomen na taj dan i ne zaborave mjesto gdje su se rodili i sve znaèajne ljude i dogaðaje iz svoga života, te ih potaknuo da budu hrabri u trenutku kušnje i kad im se križ uèini preteškim, a darovi, koje im je Bog dao, da rastu iz dana u dan jer æe osobito dobrotom, mirom, ljubavlju, solidarnošæu, požrtvovnošæu i iskrenošæu usreæiti srca ljudi, onih s kojima æe danas i sutra živjeti. Nakon propovijedi slijedio je obred zavjetovanja èetvorice novaka koji su na Visovcu proveli godinu dana kušnje. Potom su zavjetovanici - fra Ante Batinoviæ, Plina-Stablina, fra Frano Bosniæ, Blato, fra Jure Papiæ, Solin, i fra Dujo Jukiæ, Otok kod Sinja - položili prve zavjete i primili Pravilo reda. Slavlje na Visovcu pjesmom su uvelièali franjevaèki bogoslovi iz Splita pod ravnanjem fra Kristijana Šiliæa. Na kraju je i gvardijan fra Mate èestitao novacima i zavjetovanicima na zapoèetom putu kao i njihovim roditeljima i odgojiteljima, a potom je nastavljeno bratsko druženje rodbine, prijatelja i franjevaca uz okrepu i osvježenje koje je pripremio gvardijan. Blagdan bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæ proslavljen u Zagrebu Zagreb, 9.7.2011. (IKA) – Blagdan bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæ sveèano je proslavljen u subotu 9. svibnja u župnoj crkvi Sv. Petra u Zagrebu. Koncelebriranu misu predvodio je tajnik II. sinode Zagrebaèke nadbiskupije dr. Denis Bariæ. U duhu odlomka iz Evanðelja, o mladiæu koji se nije bio spreman odreæi svog bogatstva i tako neoptereæen od svakidašnjega slijediti Krista, propovjednik je podsjetio, kako smo mi zapravo sve najvažnije u životu dobili besplatno. I život, roditelje, braæu i sestre, prijatelje, vjeru, ljubav bližnjega, no postavlja se pitanje koliko mi to prihvaæamo kao dar. Pitanje "Uèitelju dobri, što mi je èiniti da baštinim život vjeèni" sigurno je postavila i bl. Marija Propetog Isusa, te odluèila i zauvijek se posvetila duhovnom i materijalnom dobru najpotrebnijih. Osnovala je Družbu kojoj je osnovni cilj širenje djela milosrða. Propovjednik je podsjetio kako kroz njezin život nisu nedostajale teškoæe i brige, no ona je neslomljivom odluènošæu išla naprijed, prikazujuæi svoje patnje, a svojim sestrama bila podrška rijeèju, primjerom i molitvom. Bl. Marija Petkoviæ govori svakome od nas, ne samo danas kad se spominjemo njezina blagdana, veæ svakodnevno. Ona posebno govori ženama u obitelji, društvu ili pak crkvenoj zajednici. Ona nas danas poziva na razmišljanje o ženi bila ona djevojka, supruga i majka, ili Bogu posveæena osoba, rekao je dr. Bariæ. Djevojke koje se nalaze na raskršæu života i gledaju na promjene u svijetu otvorenih oèiju, te se suoèavaju s mnogim problemima koje proizlaze iz školovanja, nezaposlenosti, pomanjkanja sigurnih toèaka, ohrabrio je da se po primjeru blaženice ne obeshrabre i ne odrièu svojih snova. Bl. Marija Propetoga krenula je puna entuzijazma u nepoznato, ali svjesna dara koje je Bog stavio u njezino srce, rekao je. Žene i majke pozvao je da budu svjesne zadaæe koja im je povjerena, a koja se èesto omalovažava, stavlja na kušnju. Istaknuo je kako je bl. Marija isticala uzoran kršæanski odgoj koji je dobila u svojoj obitelji. Obraæajuæi se redovnicama, posebno kæerima milosrða, propovjednik je istaknuo kako je posveæeni život odgovor na dar koji dolazi s neba, da se taj dar prihvati nepodijeljena srca. Dr. Bariæ na kraju je istaknuo da blaženica ne progovara samo ženama, nego i svima. Kršæanska braæo, molimo bl. Mariju da nam pomogle ne izgubiti kompas vjere u Krista, ne zaboraviti služiti onima oko sebe, vidjeti našega bližnjega u njegovim ne samo patnjama, nego i duhovnim potrebama, te da nam pomogne nositi osamljenost, malodušje, trpljenje, ili neki drugi križ. Jer, kako je rekla bl. Marija Petkoviæ - sve dolazi od Oca i sve se vraæa Ocu za njegovu slavu. Na kraju mise domaæi župnik Josip Golubiæ èestitao je èlanicama Družbe blagdan njihove utemeljiteljice, a sve pozvao na nasljedovanje te iznimne žene hrvatskog naroda. . 13. srpnja 2011. broj 28/2011 11 Domovinske vijesti Blagdan bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæ u njezinu svetištu u Blatu Sveèanu procesiju s moæima blaženice i euharistijsko slavlje predvodio biskup Mate Uziniæ Blato, 9.7.2011. (IKA) - Na blagdan blažene Marije Propetog Isusa Petkoviæ, 9. srpnja, u njezinu svetištu u Blatu sveèani program zapoèeo je u veèernjim satima, na Plokati ispred župne crkve Svih svetih izveden je "Blatski tanac" i viteška igra "Kumpanija". Zatim je iz svetišta krenula procesija s moæima blažene Marije Propetog Isusa Petkoviæ koje je nosio dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Procesiju su predvodili bratimi bratovština sv. Vincence pod zaštitom Srca Isusova i Svih svetih sa svojim procesionalnim raspelima i barjacima. U procesiji su sudjelovale i èlanice Franjevaèkoga svjetovnog reda, puhaèki orkestri Narodne glazbe i Hrvatske glazbene udruge "Sv. Vincenca", djeca iz vrtiæa "Marija Petkoviæ", djeèji župni zbor, pjevaèki zbor župe Svih svetih, kumpanjoli i tancarice u tradicionalnim blatskim nošnjama, dominikanke iz Korèule, sestre iz Družbe kæeri milosrða sa svojim gošæama iz drugih redovnièkih zajednica, ministranti i dijecezansko sveæenstvo te veliko mnoštvo. Po dolasku procesije na trg ispred župne crkve Svih svetih, zapoèelo je sveèano euharistijsko slavlje uz koncelebraciju velikog broja sveæenika. Za tu prigodu u Blato su stigle i sudjelovale u misnom slavlju i provincijalna predstojnica s.M. Nelija Pavloviæ i è.M. dominikanki kongregacije Anðela èuvara s. Dolores Matiæ. Biskup Uziniæ upitao se: "Na koji naèin mi možemo biti blaženi, biti sveti. U tome nam može pomoæi današnje evanðelje koje smo upravo slušali: Uèitelju dobri, što mi je èiniti da baštinim život vjeèni, pitao je netko Isusa, a Isus mu je nabrojio zapovijedi. On ih je sve vršio i zato ga Isus zavoli. Jer ga zavolje, odluèio mu je ponuditi više: Ostavi sve a onda doði i idi za mnom. Isusu se sviðaju mladiæi i djevojke i u ovoj biskupiji i zove ih, a oni imaju veliki imetak. Nemaju snage staviti sebe i svoj život Isusu na raspolaganje. Nemaju snage Njemu pripadati, dati mu sve. Mnogi kršæani misle da se može iz kršæanstva uzeti ono što im se sviða i raditi svoja pravila, ali ne može. Oni koji tako misle i žive kršæani su samo imenom a ne životom, upozorio je dubrovaèki biskup. Naša blažena Marija Propetog Isusa koja, kako nam je objasnio blaženi papa Ivan Pavao II. na misi njezine beatifikacije, svojem Gospodinu još od vremena kao djevojka u Blatu uputila je pitanje: Uèitelju dobri što mi je èiniti da život vjeèni baštinim, nakon èega je u njezinu srcu odjeknu jasan i razgovjetan odgovor: Doði i idi za mnom. I tu prestaje svaka sliènost izmeðu blažene Marije i ovog mladiæa iz Evanðelja. Ona se osvojena Božjom ljubavlju odluèila zauvijek posvetiti Bogu te ostvariti težnju da se posve preda duhovnom i materijalnom dobru najpotrebnijih. Ostavljajuæi sve zbog Isusa ništa nije izgubila, nego unatoè poteškoæama i patnji veæ na zemlji puno toga stekla i osnovala Družbu kæeri milosrða Treæeg samostanskog reda sv. Franje. Po njoj je i Blato postalo poznato, Dubrovaèka biskupija, naš narod postao poznat. Sada ostaje pitanje što je s nama? Vjerujem da na to pitanje u nutrini svatko može za sebe odgovoriti. Blažena Marija pokazuje da se isplati iæi za Isusom. Prvo jutarnje euharistijsko slavlje u svetištu predvodio je don Josip Barišiæ, župnik župe sv. Nikole u Èilipima, koji je bio više godina župnik u Blatu; a sljedeæe je predvodio don Marin Luèiæ, tajnik dubrovaèkog biskupa. U tijeku mise pjevao je zbor mladih "Stope". 12 13. srpnja 2011. broj 28/2011 ika Biskup Škvorèeviæ krstio peto dijete u obitelji Hajdinoviæ Novska, 9.7.2011. (IKA) - Požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je 9. srpnja, na spomendan bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæ, euharistijsko slavlje u župnoj crkvi Sv. Luke Evanðelista u Novskoj te krstio Mariju, peto dijete u obitelji Marija i Snježane Hajdinoviæ. Na slavlju su uz domaæeg župnika i dekana Milana Vidakoviæa sudjelovali rajiæki župnik Jozo Zoriæ, tajnik Goran Lukiæ, mladomisnici Dragoslav Koziæ i Dražen Zrile te sestre iz Družbe kæeri milosrða treæeg reda sv. Franje koje imaju svoj samostan i novicijat u Novskoj, a koje slave spomendan svoje blažene utemeljiteljice. U pozdravu biskup je istaknuo kako s vjernièkom zahvalnošæu stoje pred otajstvom Božjeg djelovanja, koje je ljubav bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæ uèinilo plodnom u služenju siromašnima a ljubav roditelja Hajdinoviæ uèinilo plodnom u petom djetetu koje su prihvatili. Biskup je èestitao redovnicama 45. obljetnicu prijelaza blažene Majke Marije od Propetog Isusa iz zemaljskog života u proslavu Božje vjeènosti a roditeljima male Marije što su svojim opredjeljenjem za peto dijete pridonijeli pobjedi života u Hrvatskoj. U homiliji biskup se osvrnuo na Isusovu rijeè u evanðelju o bogatašima koji æe teško uæi u kraljevstvo Božje te je protumaèio da su oni stavili materijalno u središte svoje pozornosti a ne osobu Boga i èovjeka. Kazao je kako se bl. Marija Propetoga posvema stavila u službu Boga i siromaha te ostvarila smisao i velièinu koja se može postiæi samo putem ljubavi. Istaknuo je kako je slièno obitelj Hajdinoviæ stavila Boga i èovjeka u središte svoje pozornosti te se iz ljubavi opredijelila za peto dijete, neprolaznu vrijednost kojoj je u Isusovoj ljubavi na križu dodijeljena moguænost vjeènog života. Potaknuo je vjernike da nasljeduju njihov primjer te svjedoèe u hrvatskom društvu evanðeosku ljestvicu vrednota po kojoj je èovjek nakon Boga najveæe dobro. Po završetku euharistijskog slavlja biskup se susreo s obitelji Hajdinoviæ, zadržao u razgovoru te uruèio darove za djecu. Vlè. Slavko Jurèiæ proslavio 40. obljetnicu sveæeništva Cerna, 10.7.2011. (IKA/TU) – Vlè. Slavko Jurèiæ proslavio je 40. obljetnicu misništva u nedjelju 10. srpnja u rodnoj župi sv. Mihaela arkanðela u Cerni. Vlè. Jurèiæ mladu misu slavio je 11. srpnja 1971. u Cerni, a mladomisnièko geslo bile su mu Kristove rijeèi: "Ja sam put, istina i život". Proslavu obljetnice organizirao je domaæi župnik Ilija Araèiæ. Uime župe sv. Mihaela arkanðela rijeèi dobrodošlice i dar slavljeniku uruèila je Blaženka Maslaæ, èlanica Župnog pastoralnog vijeæa. Uime opæine Cerna umjetnièku sliku uruèio je naèelnik Goran Begoviæ, a uime udruge graðana "Kordun" Cerna, predsjednik Ivan Stepiæ uruèio je slavljeniku dar, istaknuvši kako sveèar ima korijene s Korduna. U propovijedi je vlè. Jurèiæ ukratko opisao svoj životni put, koji nije bio nimalo lak. Uzdržavala ga je majka radeæi najteže fizièke poslove, a zatim je i sam radio u željezari kako bi mogao završiti studij. Rekao je da je sveæenik èovjek s imenom i prezimenom, Božji èovjek jer ga je Bog izabrao te samo Božjom milošæu sveæenik može ustrajati u službi. U molitvi vjernika sveèar se prisjetio svih svojih dobroèinitelja te pokojnih prijatelja i školskih kolega iz Cerne. Nakon misnog slavlja, vlè. Jurèiæ susreo se s brojnim Cerancima, koji su strpljivo èekali kako bi izmijenili koju rijeè s dragim gostom. ika Krštenje devetoga djeteta u požeškoj obitelji Mišiæ Biskup Škvorèeviæ pozvao na molitvu za prevladavanje negativnog odnosa prema životu Požega, 10.7.2011. (IKA) - U župnoj crkvi Sv. Leopolda Mandiæa u Požegi na nedjeljnom euharistijskom slavlju 10. srpnja biskup Antun Škvorèeviæ krstio je Matiju, deveto dijete u obitelji Nedjeljka i Mihaele Mišiæ. Pozdravljajuæi vjernike, biskup je kazao kako se došao s njima radovati životu, zahvaliti za dar još jednog roðenog èovjeka i èestitati obitelji Mišiæ za ljubav i žrtvu kojom služi životu. Istaknuo je da to èini s dubokim poštovanjem prema roditeljima koji s primili deveto dijete i zbog razloga što nam nedavni popis puèanstva svjedoèi da je život u Hrvatskoj na uzmaku. Pozvao je nazoène da mole kako bi bio kod nas prevladan negativan odnos prema životu. Biskup je u homiliji podsjetio kako se svakodnevno bavimo pitanjima koja nam podastiru javni mediji, od trenutaène vruæine, preko sudskih i zatvorskih sluèajeva, do gospodarskih i politièkih tema, u kojima svojom raspravom možemo postiæi malo ili ništa. Istaknuo je kako u evanðelju Isus predlaže da u svoju raspravu ukljuèimo pitanje èovjekova rasta, kao jednu od najvažnijih tema ljudskog postojanja i kako bi bila šteta posvetiti pozornost onome što je ogranièeno na male ljudske moguænosti a odreæi se Božjih. Dodao je da je Isus poznavalac ljudskog biæa te zna da èovjek može istinski rasti na razini svoga duha i osobnosti kad bude zahvaæen Božjom rijeèju. Biskup je protumaèio koliko je moæna rijeè nekoga tko ima politièku, sudsku ili gospodarsku moæ, koliko je moæna rijeè onoga koji ljubi a što može ostvariti Božja rijeè u èovjeku. Spomenuo je da obitelj Mišiæ nije dopustila da bude zavedena nekom kratkovidnom i sebiènom ljudskom rijeèju, nego ostala vjerna Božjem naumu o braku te unatoè svemu prihvatila biti velikodušna suradnica života i tako Hrvatskoj dala najbolji doprinos za njezinu buduænost. Pozvao je vjernike da mole za naše obitelji kako bi živjele velikodušnost ljubavi, da u njima Hrvatska postane velika po rastu koji u nama može ostvariti Božja rijeè. Nakon euharistijskog slavlja biskup je posvetio odreðeno vrijeme razgovoru s obitelji Mišiæ, zanimajuæi se za ono što njezini èlanovi èine u svakodnevnom životu i odgoju djece. Na kraju je uruèio uobièajenu pomoæ koju takvim obiteljima pruža Požeška biskupija. Djeèje ljetovanje u organizaciji Caritasa Baške Oštarije, 10.7.2011. (IKA) - U organizaciji Caritasa Gospiæko-senjske biskupije dvadesetak djece boravi u Pastoralnom centru u Baškim Oštarijama. To su djeca iz cijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine koja pod pokroviteljstvom Euro - Childrena iz Antwerpena u Belgiji ljetuju tjedan dana na Velebitu, u ljepoti prirode. Svake godine naša djeca putuju u Belgiju preko ljeta u tri turnusa, borave kod belgijskih obitelji, uèe jezik i upoznaju kulturu i obièaje te zemlje i naroda. Ona djeca koja iz bilo kojeg razloga ove godine nisu mogla putovati u Belgiju svoje druženje i ljetovanje imaju u Baškim Oštarijama. Prijepodne se organiziraju razne radionice i igre a poslije ruèka odlaze na kupanje u Karlobag. Cijeli program vode s.M. Mirna Matiæ sa svojim suradnicama dipl. ing. Višnjom Matoševiæ i prof. Kristinom Buriæ iz Zagreba. Domaæin susreta je vlè. Luka Blaževiæ, ravnatelj Caritasa biskupije Gospiæ, s djelatnikom Caritasa Jurom Brkljaèiæem. . Domovinske vijesti Biskup Jezerinac u Cerovniku Cerovnik, 10.7.2011. (IKA) - Vojni biskup Juraj Jezerinac predvodio je 10. srpnja niz dogaðaja kojima se obilježilo 20 godina obrane ogulinskog kraja od velikosrpske agresije. U Zagorju Ogulinskom, gdje je prije 20 godina osnovan bataljun Klek, predvodio je molitvu za poginule branitelje pred postrojenim pripadnicima bataljuna Klek Zbora narodne garde te specijalne i temeljne policije. Zatim je na prvoj crti bojišnice ogulinskog kraja na Pitomom javoru blagoslovio spomen kamenje bataljuna Klek i župe Cerovnik, koji æe biti prineseni na Udbini kod Crkve hrvatskih muèenika. Na kraju je predvodio misno slavlje u župnoj crkvi Uzašašæa Isusova u Cerovniku. Kakvo smo mi tlo, kamenito, pjeskovito ili plodno tlo, zapitao se biskup Jezerinac u propovijedi. Rijeè Božja traži našu suradnju. Osim onoga koji sije, bitno je i što se sije. Kakvo æe biti sjeme ovisi o zakonima, a tu je žalosno da se lošim zakonima usprotivila samo jedna žena. Sjeæajuæi se hrabrih muževa i sinova iz bataljuna Klek javlja se pitanje sijaèa mržnje na sve hrvatsko i katolièko. Ti ljudi nisu imali savjest jer je zlo prisutno u ljudima bez vjere, time i odgovornosti. Posljedica toga je 121 poginuo i oko 700 ranjenih branitelja. Svi oni zaslužuju ljudsku zahvalnost a u spomen na njih neka sudjeluju i škole. Za krajnju pomirbu na ovim prostorima potrebno je donijeti obostrani zakon o pomirbi, a sve drugo je varka, zakljuèio je biskup Jezerinac, pozivajuæi vjernike da se duhovno izgraðuju na temeljima Božjeg zakona. U koncelebraciji su bili mjesni župnik pop Antun Luketiæ, ogulinski župnik i dekan mons. mr. Tomislav Rogiæ i župnici susjednih župa. Uz mnoštvo vjernika na misi su se okupili i karlovaèki župan Ivan Vuèiæ, ogulinski gradonaèelnik Nikola Magdiæ sa suradnicima, naèelnik opæine Josipdol Zlatko Mihaljeviæ te brojni predstavnici bataljuna Klek, policije, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, laièkih društava, vatrogasnih, lovaèkih i sportskih udruga te Katedre èakavskog sabora Modruše. KBF Sveuèilišta u Splitu raspisao natjeèaj za upis poslijediplomskih sveuèilišnih doktorskih studija Split, 10.7.2011. (IKA) - Katolièki bogoslovni fakultet Sveuèilišta u Splitu raspisao je natjeèaj za upis druge generacije polaznika poslijediplomskih sveuèilišnih doktorskih studija: "Povijest teologije i kršæanskih institucija" i "Kršæanstvo i suvremena kultura". Natjeèaj je otvoren do 30. rujna 2011. Uvjeti za upis: završen diplomski studij teologije, katehetike, religijskih znanosti ili drugih humanistièkih studija na crkvenim uèilištima s najnižom ocjenom dobar (3); završen studij koji je u preddiplomskom i diplomskom ciklusu imao veæi broj predmeta iz teologije i filozofije, a koji nije dovoljan za teološki poslijediplomski studij, uz položen razlikovni dio; završen èetverogodišnji katehetski studij po studijskim programima KBF-a do ak. god. 2005./2006., uz položen razlikovni dio; sposobnost služenja latinskim jezikom i vladanje jednim od pet jezika (engleski, njemaèki, francuski, talijanski, španjolski). O moguænosti polaganja razlikovnog dijela vidjeti na: http://www.kbf-st.hr/dok/poslijediplomski/PDS-razlikovniispit-literatura.pdf. Akademski stupanj koji se stjeèe završetkom studija: Doktor znanosti (dr. sc.). Tijekom studija stjeèe se i stupanj licencijata u skladu s crkvenim propisima. Trajanje studija: 6 semestara. ECTS: 180. Cijena studija: 8000 kn po godini studija. Moguænost plaæanja u dvije rate. Pojedinosti o programima i uvjetima upisa na: www.kbf-st.hr. Sve dodatne informacije na tel. 021/ 308 300. Sva pitanja na e-mail: [email protected]. 13. srpnja 2011. broj 28/2011 13 Domovinske vijesti 14 ika "100.000 kuna za 100 obitelji" Hrvatski Caritas i Tisak media pokrenuli akciju za obitelji sa školskom djecom u potrebi Zagreb, 11.7.2011. (IKA) - Hrvatski Caritas i Tisak media pokrenuli su akciju prikupljanja novèane pomoæi za obitelji sa školskom djecom u potrebi „100.000 kuna za 100 obitelji". Iz svakoga kupljena paketa udžbenika Tisak media izdvojit æe dio sredstava za prikupljanje pomoæi od 100.000 kuna za 100 obitelji diljem Hrvatske. Cilj je akcije, koju je inicirao Tisak media centar prikupiti po 1000 kuna za obitelji sa školskim djetetom ili djecom, kako bi opremanje školar(a)ca za poèetak školske godine bilo lakše, priopæeno je iz Hrvatskog Caritasa. Prednost æe imati obitelji s više djece, obitelji kojima dijete/djeca kreæu u prvi razred osnovne škole, odnosno obitelji teškoga socijalnog statusa. Hrvatski Caritas i u ovoj æe akciji nastojati - kao i u drugim nacionalnim akcijama prikupljanja pomoæi, bilo u robi ili novcu - da kao korisnici budu zastupljene obitelji u potrebi iz svih hrvatskih biskupija. Obitelji koje æe biti obuhvaæene ovom akcijom odredit æe biskupijski caritasi. U Tisak media centrima veæ su zapoèele predbilježbe za kupnju udžbenika za školsku godinu 2011./2012., gdje se uz udžbenike i radne bilježnice na jednom mjestu može pronaæi cjelokupan izbor školskog pribora, pernica, torbi i ostale školske opreme. Kupnjom u Tisak media centrima kupci solidarno pomažu onim hrvatskim obiteljima koje se najteže suoèavaju s oskudicom i neimaštinom. Recite Papi hvala! Akcija Veritasa – Glasnika sv. Antuna Padovanskoga Zagreb, 12.7.2011. (IKA) - Veritas – Glasnik sv. Antuna Padovanskog u povodu pedesete obljetnice izlaženja, koja se obilježava u travnju 2012. godine, pokreæe prikupljanje svjedoèanstava sudionika susreta sa Svetim Ocem u Hrvatskoj 4. i 5. lipnja 2011. Svi oni koji su doživjeli nešto posebno, te zabilježili to u foto ili video obliku, svoja iskustva i pisana svjedoèanstva mogu podijeliti sa svim èitateljima Veritasa putem tiskanog izdanja svakoga mjeseca, kao i na Facebook profilu Glasnika. U akciji i nagradnoj igri može se sudjelovati poštom - pisane materijale slati na adresu: Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb, a najbolji dojmovi bit æe objavljeni u tiskanom izdanju Veritasa. Sudjelovati se može i uèlanjenjem u Facebook grupu "Glasnik sv. Antuna Padovanskog" i slati pisana svjedoèanstva i fotografije sa susreta s Papom. Motivi fotografija nisu usko ogranièeni, važno je samo da na njima bude poveznica na Papin pastoralni pohod Hrvatskoj ili da su snjimljeni u nekoj ranijoj prigodi na susretu s Benediktom XVI. Može se slati i video-materijale. Materijali koji pristignu na e-mail adresu [email protected] takoðer æe biti objavljeni na Facebooku. Sva svjedoèanstva i fotografije Veritas æe darovat Papi osobno sljedeæe godine, o 50. obljetnici izlaženja Veritasa i za njegov 85. roðendan, a najbolji æe prilozi biti nagraðeni. U Senju predstavljena knjiga don Anðelka Kaæunka Senj, 11.7.2011. (IKA) - U organizaciji Matice hrvatske ogranka Senj u dvorani Puèkog otvorenog uèilišta Milutin Cihlar Nehajev u Senju održano je 11. srpnja predstavljanje posljednje knjige don Anðelka Kaæunka "Raspuæa blogovske neozbiljnosti". Predstavljanje je moderirao predsjednik senjske matice Mislav Biloviæ, o knjizi je osim autora govorio katolièki novinar Zvonko Ranogajec a u glazbenom dijelu nastupila je klapa Senjkinje. Predstavljaè Zvonko Ranogajec na poèetku je pojasnio pojam i formu bloga kao novog oblika komunikacije preko weba u koji je don Anðelko uspješno "zagazio" kao jedan od rijetkih meðu sveæenstvom. On ustvari pokazuje kako se Crkva danas treba nositi u džungli njenih neprijatelja u inaèe veæinskoj katolièkoj Hrvatskoj. Kaæunko danas s brojnim èitateljima, meðu kojima ima katolika ali i njenih protivnika korespondira i blogom, èime uspješno promovira kršæanske vrijednosti. Èesto time i onima koji su protivnici Crkve zahvaljujuæi dominaciji lijevo-liberalnih medija, uspijeva pokazati meritum stvari i razotkriti brojne zavjere. Kaæunko je primjer i drugima u crkvenoj hijerarhiji kako treba koristiti medije za širenje evanðelja te stvaranja virtualnih župa. Svoje blogove Kaæunko je svrstao u knjizi u pet tema: Aktualnosti u društvenim deformacijama i politièkim manipulacijama, Crkva i vjera, Kultura života i kultura smrti, Mediji i moænici i Vrijednosti i odgoj. Don Anðelko je pojasnio svoju povijest pisanja bloga kao posljedicu namjerne medijske šutnje, nakon koje se odluèio pisati i iznositi svoje stavove preko novog medija. Posljednjih godina on piše za blog u Veèernjem listu a broj posjeta prelazi veæ pola milijuna. Na kraju su akteri predstavljanja odgovorili na nekoliko pitanja nazoènih gostiju a predsjednik Biloviæ Kaæunku je uruèio izdanja Senjske matice. Predstavljanju knjige nazoèili su i senjski župnik dr. Richard Pavliæ i ravnateljica Gradskog muzeja Senj Blaženka Ljuboviæ. U glazbenom dijelu nastupa klape Senjkinja Marijana Šimac premijerno je izvela skladbu maestra Frana Šojata uz tekst Mladena Prpiæa. Vlè. Borislav Romiæ proslavio 40. obljetnicu sveæeništva Lovas, 12.7.2011. (IKA/TU) - Vlè. Borislav Romiæ proslavio je u nedjelju 10. svibnja èetrdesetu obljetnicu sveæenstva, predvodeæi misno slavlje u župnoj crkvi u Lovasu. Uz slavljenika bio je trajni ðakon Ivan Tutiš, a okupili su se brojni vjernici. U uvodnom govoru, duboko ganut, slavljenik je s ponosom istaknuo kako je za njegove župnièke službe u raznim mjestima sedam mladiæa osjetilo sveæenièki poziv te je i zareðeno. Stoga je i tom prilikom sve vjernike pozvao da i dalje mole za sveæenièka zvanja, poruèivši im da u molitvi budu ustrajni jer "kad je Bog u pitanju ništa nije previše". Na kraju misnog slavlja vjernici su župniku Romiæu zahvalili prigodnim programom s porukom "Neka mu Gospodin bude nagrada", dok su ga èlanovi Župnog ekonomskog i Župnog pastoralnog vijeæa te djeèjeg pjevaèkog zbora "Kapljice ljubavi" darivali. Vlè. Romiæ roðen je u brojnoj hercegovaèkoj obitelji, a vrlo rano primio je Božji poziv i odluèio svoj život darovati Kristu i Crkvi. "Daj Gospodine da Te ljubim ljubeæi ljude i da Ti služim služeæi ljudima" sveæenièko je geslo koje je vlè. Romiæ izabrao za prezbitersko reðenje, a mladu misu slavio je 18. srpnja 1971. godine u Antinu. U svom dugom vijeku službovao je u mnogim mjestima te je sedam godina proveo u progonstvu okupljajuæi i bodreæi vjernike. Nakon liturgijskog slavlja Lovašèani su se svom župniku pridružili na prigodnom domjenku. 13. srpnja 2011. broj 28/2011 Crkva u Hrvata ika Crkva u Hrvata Seminar o fenomenu nasilja Rama, 8.7.2011. (IKA) - Franjevaèki institut za kulturu mira Split organizirali su od 4. do 8. srpnja u Kuæi mira u Rami seminar o fenomenu nasilja. Taj seminar je poèetak niza obrazovnih i znanstvenih skupova u sklopu Franjevaèke ljetne škole kulture mira. Program je zapoèeo u ponedjeljak 4. srpnja rijeèima dobrodošlice organizatora seminara ravnatelja Instituta fra Mije Džolana, koji je izrazio j nadu da æe multidisciplinarni pristup fenomenu nasilja ponuditi neke nove instrumente za razoblièavanje nasilja, ne iscrpljujuæi se u kritici, pogotovo ne u obrani "svete" tradicije, veæ se usredotoèujuæi na suvremene moæne manipulatore i suptilne promicatelje nasilja, koji raèunaju s pomakom problematike nasilja s etièko-moralnog na terapeutsko polje. Taj pomak je nasilje pogurao u podruèje bolesti i iskljuèio ga kao grijeh. Tako današnji fenomen nasilja prati zabrinjavajuæa lakoæa mirenja s nasiljem i izostanak osobne odgovornosti pred svojim vlastitom zlom, jer zlo tretirano kao bolest ne pokreæe èovjeka na osobni èin odgovornosti i obraæenja. Prvoga dana predavanja su održali sociolog prof. dr. Renato Matiæ na temu "Društveni aspekti nasilja" i teolog Ljubo Ladan o temi "Govor o nasilju u teološkim èasopisima". Dr. Matiæ pokušao je uskladiti individualna i prije steèena polazišta o nasilju s obuhvatnom, ali preciznom definicijom o nasilju kao obliku društvenog djelovanja i društvenog odnosa koji rezultiraju ogranièenjem, trpljenjem, patnjom ili smrtnom posljedicom. Drugoga dana, u utorak 5. srpnja, o psihološkopsihijatrijskom aspektu nasilja govorio je prof. dr. Vlado Jukiæ, a dr. Katica Nikoliæ o nasilju nad i meðu djecom i adolescentima. Program drugoga dana završio je primjerima iz prakse izgradnje mira u BiH koje je iznijela Edita Èolo. Treæi dan, u srijedu 6. srpnja, zapoèeo je izlaganjem prof. dr. fra Ante Vuèkoviæa na temu "Kršæanski odgovor nasilju". Na temelju biblijskih tekstova pokazao je nastanak i razvoj nenasilnih odgovora na nasilje i izvora kojima vjernici duboko utkani u život i strukture svijeta crpe snagu za drukèiji odgovor poslušni Kristovu pozivu da oponašaju Oca nebeskoga. Euharistija je tako najvažniji izvor kojim kršæani hrane svoj trud oko unošenja dobrote u svijet nasilja. U popodnevnom dijelu programa trojica predstavnika udruženja žrtava rata u BiH iznijela su svoja iskustva nasilja, patnje i pomirenja. Tema èetvrtoga dana seminara, u èetvrtak 7. srpnja, bila je "Uloga medija u generiranju kulture nasilja". Nakon jutarnje mise koju je predvodio fra Ante Vuèkoviæ, o temi je govorio mr. Ivica Šola. U prvom dijelu govorio je o nastanku vodeæih medija u RH kao proizvodu fizièkog, moralnog i zakonskog nasilja. Na konkretnim je primjerima pokazao da su oni temeljni kreatori javnoga mnijenja, koje se vodi publicitetom zla kao temeljnim kriterijem te propagandom nasilja kao najkurentnije tržišne robe. U drugom dijelu izlaganja govorio je o zakonskim i etièkim vidovima suzbijanja kulture nasilja u medijima. Na primjeru konkretnoga etièkog kodeksa jedne medijske kuæe pokazao je da su etièki kodeksi "smokvin list" koji treba zamagliti ideološki i tržišni fundamentalizam. Osvrnuo se i na spregu politike i medija zbog èega je i moguæe takvo ponašanje. To je sve zajedno dovelo do toga da je nasilje postalo normalno, o èemu je govorio u treæem dijelu predavanja. Mr. Šola je u radionicama koje su uslijedile u poslijepodnevnom programu ohrabrio sudionike seminara da prepoznaju svoju ulogu i odgovornost u sprjeèavanju nasilja jer geneza kulture nasilja nije moguæa bez njegove navezanosti na neke antropološke datosti. Tema posljednjega dana programa u petak 8. srpnja bila je obiteljsko nasilje o èemu su govorili dr. s. Rebeka Aniæ i dr. fra Šimun Bilokapiæ. Razlièita uvjerenja, usvojene postavke, tvrdnje ili uèenja o obiteljskom nasilju koja se ne temelje na provjerenim èinjenicama, ali pružaju prikladna, pojednostavljena objašnjenja, u literaturi se nazivaju mitovi o obiteljskom nasilju. Dr. Aniæ predstavila je ishode istraživanja najèešæih mitova o obiteljskom nasilju. Posebnu pozornost posvetila je pitanju ljubavi u nasilnom braènom odnosu i posljedicama koje za žrtvu može imati teološko opravdanje povezanosti ljubavi i nasilja. Za mnoge je ideja obitelji usko povezana s iskustvom ljubavi i vrednotama poštovanja, istinoljubivosti, nenasilja, solidarnosti, besplatnosti. Ona je sveta stvarnost, kuæna crkva, uèiteljica života, tvrðava moralnosti. Ona je zajednica ljudi koji se, više nego u bilo kojoj drugoj ustanovi, meðusobno vole i skrbe jedni za druge. Meðutim, istaknuo je dr. Bilokapiæ, istraživanja i analize suvremenih obitelji upuæuju na èinjenicu da je odnos ljubavi i obitelji vrlo kompleksan odnos te da u njemu postoji stanoviti obiteljski paradoks: veliki rizik od nasilja postoji upravo ondje gdje su ljudi snažno usmjereni jedni na druge i gdje se meðusobno vole. Upravo ta blizina i uzajamna oèekivanja mogu na zastrašujuæi naèin rezultirati ranjavanjem obitelji, ponižavanjem, ošteæivanjem i uništenjem njezinih èlanova. Obitelj može biti i jest okvir najrazlièitijih oblika nasilja, što pokazuje i svakidašnje iskustvo. Predavaè je htio osvijetliti taj okvir tame, tu mraènu stranu obiteljskog života obilježenog nasiljem. On radije upotrebljava izrièaj "kuæno nasilje" negoli "obiteljsko nasilje" kako bi obuhvatio sve oblike obiteljskoga života koji se svojim vrednotama i naèinom svoga strukturiranja udaljuju od tradicionalne obitelji utemeljene na heteroseksualnom braku. Razlog tomu je što mnoge statistike i javno mnijenje nekada ne vode dovoljno raèuna o promijenjenoj situaciji obiteljske ustanove, pripisujuæi tako klasiènoj obitelji kolièinu nasilja koja se nje izravno ne tièe. Nakon što je u bitnim crtama odredio fenomen kuænoga nasilja, predavaè je pristupio njegovoj klasifikaciji temeljenoj na odnosu poèinitelj – žrtva i kratkoj analizi njegovih pojedinaènih pojavnih oblika. Buduæi da kuæno nasilje snažno propituje, a nekada i optužuje Crkvu zbog njezina navještaja i djelovanja, u završnom dijelu izlaganja dr. Bilokapiæ skicirao je nekoliko moguæih usmjerenja za rješenje ili barem smanjenje toga obiteljskog zla. Prijedlozi se odnose na crkveni govor o braku i obitelji, iznalaženja prikladnoga etièkog modela za obiteljski život, uloge sakramenata u prevenciji kuænoga nasilja, uloge crkvenih institucija, djelatnika i organiziranih grupa u zaštiti od nasilja i pomoæi žrtvama/poèiniteljima. Crkva nije samo mjesto lijeèenja, podrške i osnaženja nego je voða i graditelj zajednice. Zato mora èuti, razumjeti i djelovati, zakljuèio je dr. Bilokapiæ. Predavanja su pratile tematske radionice, a na kraju dnevnoga programa slijedila je tematska veèer koja je svojevrsna evaluacija seminara. Sudionici seminara su u slobodnom vremenu razgledali lijepu Ramu, njezine prirodne ljepote i Ramsko jezero te muzej franjevaèkog samostana Rama-Šæit. 13. srpnja 2011. broj 28/2011 15 Crkva u Hrvata Blažena Marija Petkoviæ proslavljena na baèkim ravnicama Subotica, 9.7.2011. (IKA) - U subotièkoj župi sv. Roka slavljena je devetnica u èast bl. Marije Propetoga Isusa Petkoviæ. Svake veèeri nakon pobožnosti kržnoga puta, krunice i klanjanja misu uz meditaciju nadahnutu blaženièinim mislima predvodio je župnik mons. Andrija Anišiæ. Na svakoj misi u sklopu molitve vjernika èitale su i molitvene nakane i zahvale sudionika devetnice koje Bogu upuæuju po zagovoru bl. Marije Petkoviæ. Sudionici devetnice svaki dan su molili zajednièki i na neku odreðenu nakanu: za život, za trudnice koje su u riziènoj trudnoæi, za neplodne braène parove, za spas neroðenih, za one koji su u materijalnoj oskudici ili traže posao. Jedan dan je bio posveæen bolesnicima, starima i nemoænima. Toga dana je pedesetak bolesnih i nemoænih osoba primilo sakrament bolesnièkog pomazanja. Buduæi da je bl. Marija Petkoviæ posebno svojim sestrama preporuèivala molitve za duše u èistilištu, jedan dan je bio posveæen tim dušama. U èetvrtak je bilo klanjanje za duhovna zvanja u Družbi sestara kæeri milosrða od 8 do 24 sata. I misa je toga dana prikazana na tu nakanu. U petak je bio dan djelotvorne ljubavi, dan Caritasa. Sudionici su toga dana skupljali darove za braæu i sestre u potrebi, osobito za bolesnu i siromašnu djecu, koji su bl. Mariji Petkoviæ bili osobito na srcu. Sve te molitve i dani nadahnuti su životom i djelovanjem bl. Marije Petkoviæ i njezinih sestara i potkrijepljeni njezinim mislima iz bogate pisane baštine. Buduæi da je bl. Marija Petkoviæ dovela svoje kæeri milosrða u Suboticu gotovo odmah nakon osnutka Družbe, u djeèji dom "Kolevka" u kojem su se brinule za stotinu napuštene djece, bl. Mariju Petkoviæ u župi sv. Roka osobito štuju djeca i obitelji. Nedjelja je u devetnici uvijek posveæena djeci i obiteljima. Njoj u zagovor se utjeèu braèni parovi koji ne mogu imati djece a neki su po njezinu zagovoru veæ postali sretni roditelji. Utjeèu joj se u zagovor i trudnice s riziènom trudnoæom, kao i roditelji bolesne djece. Zato su nedjeljne mise u 9 i 17 sati bile prikazane za obitelji i djecu. Na kraju mise župnik je blagoslovio obitelji s djecom, a potom su djeca u kapelici Bl. Marije Petkoviæ iskazivala èast njezinim moæima. Na popodnevnoj misi župnik je, držeæi u naruèju malu Anu, isprièao potresno svjedoèenje obitelji Vukov, ali i cijele župne zajednice. Naime, dijete se rodilo s Downovim sindromom i s drugim, neizljeèivim manama, kako su rekli roditeljima te su ih upozorili da im ne mogu obeæati da æe preživjeti. Tada su se roditelji, župnik i cijela župna zajednica utekli u zagovor bl. Marije Petkoviæ i Ana je preživjela i postala je miljenica župne zajednice jer je nakon izlaska iz bolnice svake nedjelje s roditeljima bila na misi. Meðutim, tu kušnji nije bio kraj. Nakon dvije godine maloj Ani su utvrdili da boluje od težeg oblika leukemije. Zapoèela je lijeènièka ali i duhovna borba za njezin život. Ustrajne molitve po zagovoru bl. Marije Petkoviæ i ovog puta su uslišane. Nakon nekog vremena prekinuto je nužno lijeèenje citostaticima, buduæi da se njezino zdravlje toliko poboljšalo da su utvrdili da joj je koštana srž èista. Mala Ana je svu vrlo tešku terapiju podnosila vrlo hrabro i nije ni u jednom trenutku prestala zraèiti radošæu. Tako da su u klinièkom centru u Novom Sadu svi znali za nju a osobito za njezin "Hosana" i "Aleluja" koje èesto glasno pjevušila. Mala Ana je na kraju sa župnikom blagoslovila okupljenu djecu i obitelji. Svakom djetetu na kraju mise s. Bogdana je u ime sestara darovale slikovnicu "Božji smiješak" koja je posveæena bl. Mariji Petkoviæ, autorice s. M. Jasne Crnkoviæ uz ilustracije Cilike Duliæ Kasisbe. Na sam blagdan bl. Marije Petkoviæ, 9. srpnja, u kratkom programu prije sveèane mise djeca iz vrtiæa bl. Marije 16 13. srpnja 2011. broj 28/2011 ika Petkoviæ predvoðene odgojiteljicom Eminom Kujundžiæ poèastila su svoju zaštitnicu i pozdravila sudionike slavlja. S mnoštvom vjernika sveèanu euharistiju predvodio je mons. Anišiæ u koncelebraciji s Željkom Augustinovim i Josefom Vogrincem. Na poèetku mise župnik je istaknuo da blagdan bl. Marije Petkoviæ sveèano slave kæeri milosrða kao svoju Majku utemeljiteljicu, zatim djeca iz vrtiæa kao svoju zaštitnicu, ali i svi župljani župe sv. Roka, jer su je izabrali za svoju suzaštitnicu. Na misi su se okupili i subotièki dogradonaèelnik Pero Horvacki, Dujo Runje uime ustanove "Naša radost" koja je veliki podupiratelj i dobroèinitelj vrtiæa "Marija Petkoviæ", kao i brojni dobroèinitelji sestara i vrtiæa. U propovijedi župnik je podsjetio na sadržaj devetnice, istièuæi kako su mnogi veæ doživjeli mnoga uslišanja svojih molitava po zagovoru bl. Marije Petkoviæ, o èemu svjedoèe i brojne zahvale koje je proèitao na kraju mise u njezinoj kapelici. Iz bogate duhovne riznice župnik je ove godine govorio posebno o pouzdanju u Boga, služeæi se rijeèima govora bl. Marije Petkoviæ koji je održala na Kapitulu Družbe godine 1931. Pozvao je okupljene da poput blaženice èvrsto vjeruju sve ono što ispovijeda Katolièka Crkva u svom vjerovanju i potaknuo ih da se snažnom vjerom utjeèu u zagovor bl. Mariji Petkoviæ pa æe iskusiti ono što je ona svjedoèila svojim životom i pouèavajuæi sestre i druge: "O kako æe nam biti sladak život kad proniknemo u tu vjeru. Ako se osnažimo u vjeri da je Bog Otac, o kako æemo slatko pjevati rijeèi ljubavi i pouzdanja. On æe nam, kao i pticama, dati sve što nam treba". Na misi je pjevanje predvodio VIS "Ritam vjere" koji saèinjavaju mladi raznih župa iz Subotice i okolice. Poslije prigodnih zahvala i molitava pred kapelicom Bl. Marije Petkoviæ, s. Bogdana je pružala blaženièine moæi kojima su sudionici slavlje poljupcem iskazivali štovanje. Proslava bl. Marije Petkoviæ u Hamiltonu Proslavu je organizirao župni ogranak Kolumbovih vitezova. Misu je predvodio župnik Marijan Mihokoviæ, a nazoènima se pridružio novi biskup St. Catharinesa mons. Gerard Bergie Hamilton, 10.7.2011. (IKA) - Spomendan hrvatske blaženice Marije od Propetog Isusa Petkoviæ proslavljen je šesti puta u nedjelju 10. srpnja u Smithvillu nedaleko Niagare, u izletištu Hrvatske župe sv. Križa iz Hamiltona. Proslavu je organizirao ogranak "Mons. Stjepan Šprajc" Kolumbovih vitezova Hrvatske župe sv. Križa pod vodstvom glavnog viteza Mirka Sigetija i njegova zamjenika Stipe Æuriæa uz suradnju župne ženske udruge Hrvatska katolièka žena pod vodstvom bivše predsjednice Mary Rataiæ. Slavlje je poèelo sveèanom procesijom iz paviljona prema vanjskom oltaru Gospe od drveta križa. Odred poèasne garde Kolumbovih vitezova domaæeg župnog ogranka i njihovih gostiju pratili su sliku bl. Marije Petkoviæ koju je nosila Mary Rataiæ, èlanica Hrvatske katolièke žene. Misu je predvodio domaæi župnik Marijan Mihokoviæ, na misi su svirali Zlatni pajdaši, tamburaški glazbeni sastav u hrvatskim narodnim nošnjama, pod vodstvom maestra Michaela Šavora, a liturgijski je prostor uredila pastoralna suradnica Ana Juraj. Župnik je u propovijedi rekao kako je Božja providnost, koja ravna svim stvorenim, i prirodom, èovjeku dala posebnu misiju. Shvativši tu misiju, neki od ljudi zadivljujuæe slijede svoga Stvoritelja i Otkupitelja. Jedan je od tih primjera i bl. Marija. Tijekom mise proslavi se pridružio i novi biskup St. Catharinesa, donedavni hamiltonski pomoæni biskup Gerard Bergie. Na kraju mise zahvalio je na pozivu na proslavu i obeæao drugi puta je i predvoditi. Pohvalio je vjeru i živost hrvatske zajednice koju ika poznaje još iz Hamiltona kao župnik, dekan i pomoæni biskup, prije nego je prošle jeseni postao biskupom u St. Catharinesu, u biskupiji na èijem se podruèju nalaze Niagarini slapovi i župni park Hamiltonske župe. Potaknuo je na ovakva druženja po kojima se zajednica drži skupa. Poslije završnoga blagoslova svi su se okupili ispred paviljona gdje je biskup posadio dva spomen drvca. Prvo kao spomen na svoga prethodnika na biskupskoj stolici, prvog biskupa koji je posjetio taj park. Mons. Thomas Fulton, tadašnji novi biskup St. Catharinesa, u nedjelju 24. lipnja 1979. blagoslovio je park i u njemu tek sagraðeni paviljon. Drugo drvce posadio je kao spomen na svoj prvi posjet. Prvo spomen drvce posadio je 2006. godine amerièki biskup hrvatskih korijena Blaise Cupich. U parku je nastavljen piknik, a biskup je poslije objeda razgledao park, meðu ostalim i malu "farmu" domaæih životinja, mali "ZOO", koji oduševljeno obilaze djeca kad s roditeljima doðu na piknik – i zanimao se koje sve moguænosti park pruža. Završna proslava 50. obljetnice Hrvatske katolièke misije Köln Slavlje jubileja predvodio kardinal Josip Bozaniæ - Oproštaj višegodišnjega voditelja misije fra Branka Brnasa Köln, 10.7.2011. (IKA) – Završna proslava 50. obljetnice Hrvatske katolièke misije Köln održana je 9. i 10. srpnja, kada se ujedno oprostio višegodišnji voditelj misije fra Branko Brnas, èlan Franjevaèke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Sveèano misno slavlje u punoj Minoritenkirche u središtu Kölna, u kojoj se Hrvati iz te misije okupljaju na nedjeljno misno slavlje, u nedjelju 10. srpnja predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ u koncelebraciji s ravnateljem dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu fra Josipom Bebiæem, voditeljem misije Brnasom, vicepostulatorom kauze za proglašenje blaženim sluge Božjega oca Ante Antiæa u Zagrebu, a koji je posljednjih mjeseci pomagao u misiji fra Antom Babiæem, dušobrižnikom u misiji koji uskoro odlazi na mjesto dušobrižnika u Frankfurt na Majni fra Markom Domazetom Lošom, kardinalovim tajnikom vlè. Željkom Faltakom i fra Josipom Suèiæem iz Zagreba. Na slavlju u crkvi u kojoj su grobovi bl. Ivana Duns Scota i bl. Adolpha Kolpinga te reljef hrvatskoga blaženika Alojzija Stepinca okupilo se mnoštvo vjernika, meðu njima veæi broj djece, mladih i odraslih u hrvatskih narodnim nošnjama, a nazoèni su bili i veleposlanik RH iz Berlina dr. Miro Kovaè i generalni konzul Generalnog konzulata RH iz Düsseldorfa Vjekoslav Križanec. Nakon pozdrava voditelja misije, kardinal Bozaniæ èestitao je 50. obljetnicu misije. Èestitku u tom povodu uputio je i voditelju Brnasu, a s njim, kako je kazao, i svim misionarima sveæenicima franjevcima koji su djelovali u toj misiji. Danas slavimo pedeset godina našeg okupljanja na euharistiji na hrvatskom jeziku ovdje u Kölnu. Misija se okuplja na misi, ona se jaèa i raste po misi i po ostalim sakramentima, istaknuo je kardinal u propovijedi te je zahvalio i èestitao svima koji su se okupljali i okupljaju se na misi u toj misiji. "To je ono što danas želimo prihvatiti kao sveti zavjet za našu buduænost. Pedeset godina od 1960. na ovamo što se sve dogodilo u Europi, u hrvatskom narodu, u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini. Kakve su bile prilike onda? Što je to što je natjeralo tolike da potraže kruh i posao izvan svoje domovine? Koji su bili planovi tada, na poèetku? Što se je željelo? Kako smo se susretali s dogaðajima i izazovima? Što smo to mi predviðali, a što se je dogodilo. Crkva u Hrvata Sve te misli i njima sliène nekako se miješaju u našoj glavi i danas dok smo ovdje okupljeni u ovoj lijepoj crkvi u ovom drevnom gradu". Šezdesetih, sedamdesetih godina bilo je teško zamišljati pad komunistièkog totalitarizma. To je barem na politièkom planu prošlost. Ima još puno ostataka. Doèekali smo i stvaranje hrvatske države. Znano mi je što ste sve vi u tim teškim godinama rata ovdje èinili. Možemo reæi da su i oni u domovini i Hrvati u inozemstvu ugradili sebe na ovaj ili onaj naèin upravo u to novo što se tada gradilo, u svoju domovinu koju su sanjali i raznim pomoæima i inicijativama i interventima. Sve je to na neki naèin sada iza nas. Sve je to ugraðeno i u život ove hrvatske katolièke misije. Kao zagrebaèki nadbiskup i kardinal želim vam zahvaliti i odati vam priznanje za sve ono što ste vi ugradili u državu Hrvatsku i hrvatsku slobodu. Jesmo li prebrzo nešto zaboravili? Prihvaæamo li olako nešto što nije naše i što nam se nudi kao nova prilika za našu buduænost? Sve nam to dolazi na pamet, a s druge strane postavlja se pitanje, jesmo li postali i malodušni, nismo li poèeli u nešto i sumnjati? Nismo li pritisnutiji raznim prozivanjima izvana, raznim optužbama i pritužbama. Ne nalazimo li se koji put u situaciji da nas netko želi uvjeriti u nešto što duboko osjeæamo da to nije naše i da ne pripada našem biæu, upitao je kardinal, podsjetivši na nedavni pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, na taj, kako je kazao, svijetli dogaðaj, koji je ponovno zasjao na hrvatskom nebu. "Papa je došao da zajedno s nama moli i zajedno sluša Božju rijeè i da nas ohrabri i da nam ukaže na ono dobro što kao svoju baštinu nosi hrvatski narod i Katolièka Crkva u tom narodu". "Ako netko želi osjetiti kako kuca hrvatsko katolièko srce, mora doæi na misu i slavlje meðu iseljene Hrvate gdje u tuðem svijetu na svom hrvatskom jeziku još gorljivije svjedoèe svoju vjeru u Krista Raspetoga i Uskrsloga. Hrvatske katolièke misije i zajednice u inozemstvu spadaju u najveæe hrvatske dragocjenosti. Nije tajna da je rijeè Božja stoljeæima oblikovala cijeli naš narod u jednu veliku zajednicu, a u inozemnim misijama saèuvala je hrvatski jezik, hrvatsku baštinu i kulturu i izgraðivala posebno katolièku vjeru", kazao je na kraju misnog slavlja ravnatelj Bebiæ, potaknuvši okupljene neka i dalje to njeguju i razvijaju. Ujedno je zahvalio i njemaèkim crkvenim i državnim vlastima na gostoprimstvu. "Zahvalnost upuæujem i voditelju misije Brnasu koji se oprašta od ove zajednice, ali i pastoralnog djelovanja u Njemaèkoj. Fra Branko je djelovao u više hrvatskih zajednica u Njemaèkoj: u Münchenu, Mettmannu, Düsseldorfu i sada i Kölnu. Zahvalio je i o. Domazetu Loši, kao i svim redovnicama i pastoralnim suradnicama i suradnicima. Uime Franjevaèke provincije Presvetoga Otkupitelja, koje sveæenici skrbe u toj misiji, kao i u brojnim drugim misijama i zajednicama u Njemaèkoj i u svijetu, te uime provincijala dr. fra Željka Toliæa prigodnu rijeè uputio je vicepostulator Babiæ. "Osobito mi je drago što su veliku ulogu u ovoj misiji odigrali franjevci moje provincije. Duboko sam uvjeren da æe vodstvo naše provincije i dalje iskazivati tu ljubav i prema vama, vjernicima ove misije, i da vas neæe ostaviti bez duhovnih pastira. Kardinal Bozaniæ na kraju je zahvalio franjevcima provincije iz Splita koji su djelovali i djeluju u toj misiji, kao i drugim misijama i zajednicama u Njemaèkoj i u svijetu, a mladima je poruèio neka budu ponosni na zemlju u kojoj žive, ali i na onu iz koju potjeèu. Na kraju misnog slavlja pjevana je zahvalna pjesma "Te Deum" te himna "Lijepa naša". Misno slavlje uvelièala je klapa "Croatia" HKM München, koju je Brnas osnovao 12. rujna 1989., a danas je vodi Andrija Brkiæ, te misijski mješoviti zbor uz orguljsku pratnju Marka Boèeka. 13. srpnja 2011. broj 28/2011 17 Crkva u Hrvata U veèernjim satima kardinal Bozaniæ je s pratnjom posjetio samostan Steyler misionara u Sankt Augustinu kod Bonna, u kojem veæ 45 godina djeluju hrvatske milosrdnice na èelu sa s. Radoslavom Kevo. Veèer ranije, 9. srpnja, u dvorani župe sv. Mauricija, u kojoj su blizini i misijske prostorije, koje su u završnoj fazi obnove, za kardinala Bozaniæa i goste prireðena je sveèana veèera. Kardinal je blagoslovio misijske prostorije koje æe biti sveèano otvorene 30. kolovoza ove godine. Prostorije i kapelicu, u kojoj æe slaviti misu, blagoslovit æe i otvoriti kelnski pomoæni biskup Heiner Koch, koji je na èelu Meðunacionalnog katolièkog dušobrižništva u toj nadbiskupiji. U asistenciji æe biti i referent ðakon Hans Gerd Grevelding. HKM Köln okuplja oko 14.000 Hrvata katolika. Misija uz podruèje grada Kölna obuhvaæa još i podruèje Leverkusena i Bonna te podruèje grada Bergheima, koje je ranije pripadalo HKM Neuss. Pastoralno-duhovna skrb na podruèju misije povjerena je Franjevaèkoj provinciji Presevetoga Otkupitelja u Splitu. Prvi voditelj bio je fra Krsto Šušnjara, a misija je tada obuhvaæala cijelo podruèje Kölnske nadbiskupije, od koje on dobiva dozvolu dušobrižništva za Hrvate u jesen 1960. godine. Tako je bilo sve do 1970. godine, kad je u Düsseldorfu osnovana Hrvatska katolièka misija, veæ 1972. u Wuppertalu, a samo nakon dvije godine 1974. u Bonnu, zatim 1975. u Neussu, a potom 1977. u Mettmannu i 1988. u Wiehlu koja je 2002. dokinuta i dodijeljena dijelom Bonnu, a dijelom Leverkusenu. Nakon fra Krste Šušnjare (1960.1978.) misiju je vodio fra Božo Anèiæ (1978.-1981.), potom fra Ante Aniæ (1981.-1986.), zatim fra Josip Bebiæ (1986.1994.), fra Josip Luciæ (1994.-2006.,) a fra Branko Brnas od 1. rujna 2006. do danas. U misiji kao dušobrižnik djeluje fra Marko Domazet Lošo, a kao pastoralna suradnica s. Dubravka Žuro. Subotica: Dužijanca malenih U slavlju je sudjelovalo oko pet stotina djece u narodnim nošnjama, a uz djecu iz Subotice i okolice sudjelovala su i djeca iz Svetozara Miletiæa kao i gosti iz Hrvatske, Ukrajine, Maðarske, Makedonije i Bosne i Hercegovine Subotica, 10.7.2011. (IKA) – U sklopu 100. obljetnice Dužijance, sveèanom misom zahvalnicom u katedrali – bazilici Sv. Terezije u Subotici u nedjelju 10. srpnja proslavljena je "Dužijanca malenih". U tom slavlju sudjelovalo je oko pet stotina djece u narodnim nošnjama uz brojne druge vjernike koji su ispunili katedralu. Uz djecu iz Subotice i okolice sudjelovala su i djeca iz Svetozara Miletiæa kao i gosti iz Hrvatske, Ukrajine, Maðarske, Makedonije i Bosne i Hercegovine. Euharistijsko slavlje predvodio je mons. Andrija Anišiæ, župnik župe sv. Roka u kojoj je prije stotinu godina održana prva Dužijanca u crkvi. On je na poèetku pozdravio bandaša i bandašicu Dužijance malenih. To su bili ovogodišnji prvoprièesnici Luka Skenderoviæ i Katarina Piukoviæ kao i "starješine" Josipa Jaramazoviæa i Nikolu Mukiæa. Na misi su bili i dogradonaèelnik Subotice Pero Horvacki i konzul-savjetnik Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Anto Franjiæ. U misi su djeca èitala Božju rijeè, predmolila molitve vjernika i prinijela na oltar darove za misu kao i darove plodne baèke ravnice od same zemlje, preko zrnja i klasova do brašna, peciva i kruha koji je bio u središtu toga slavlja. Pjevanje na misi predvodili su mladi iz VIS-a "Proroci". Propovijed mons. Anišæa bila je neobièna jer je kroz razgovor s djecom protumaèio znaèaj obièaja Dužijance koji samo u crkvi živi veæ sto godina, a u obiteljima Hrvata 18 13. srpnja 2011. broj 28/2011 ika Bunjevaca prije toga slavio se stoljeæima. Na vrlo zoran naèin protumaèio je i poruku Božje rijeèi te 15. nedjelje kroz godinu. On je prošao katedralom pokazujuæi kako se nekad sijalo žito bacajuæi po prisutnima zrna pšenice na veliko oduševljenje djece. Svako dijete je uhvatilo i pokupilo barem jedno zrno. A onda ih, je pokazujuæi zlatne klasove pšenice, upitao što im se više sviða zrno ili klas. Svi su oduševljeno odgovorili: klas. Poruka je bila: "Tako se i mi moramo truditi da budemo plodno tlo na koje æe pasti sjeme Božje rijeèi i koje æe po našoj dobroti i poslušnosti Božjoj volji rasti i donijeti slatke plodove našega ljudskog dostojanstva i kršæanskoga življenja". Odrasle je pak pozvao da èuvaju djecu i primjerom svoga života oèituju što znaèi biti dobar èovjek i dobar kršæanin, te dodao: "Kao što je nekoæ mons. Blaško Rajiæ, obièaj obiteljske Dužijance uzdigao i zaštitio tako da ga je prenio u Crkvu te se on održao veæ punih sto godina, tako su organizatori Dužijance prije èetiri godine, voðeni Duhom Svetim, odluèili uvesti u okviru slavlja Dužijance i Dužijancu malenih, koja je najbolji zalog i jamstvo da æe se Dužijanca slaviti i u drugom stoljeæu njenog organiziranog postojanja kako u Crkvi tako i u narodu Hrvata Bunjevaca na plodnoj baèkoj ravnici". Na kraju propovijedi zahvalio je osobito djeci drugih naroda i drugih Crkava što su došli zajedno slaviti s Hrvatima Bunjevcima. Slavlje Dužijance malenih nastavljeno je sveèanom povorkom ulicama grada, a završilo je u velikoj vijeænici Gradske kuæe gdje je svaka od petnaest folklornih skupina nastupila pred upravom grada na èelu s gradonaèelnikom Sašom Vuèiniæem i u nazoènosti predstavnika Crkve, mons. Andrije Anišiæa. Program je završio sveèanim i radosnim èinom predaje blagoslovljenoga kruha koji su bandaš i bandašica ponijeli iz katedrale i predali gradonaèelniku. Program Dužijance malenih inaèe je zapoèeo u petak naveèer nastupom svih folklornih skupina na Gradskom trgu, nastavio se u subotu sudjelovanjem u manifestaciji "Natjecanje risara" na Ðurðinu na kojem je ove godine u nenatjecateljskom, revijalnom košenju sudjelovalo 110 "risarskih parova" meðu kojima je bilo i dvadeset i pet djeèjih parova. Dužijanca malenih završila je na Paliæu, na ljetnoj pozornici gdje su djeca još jednom svojim nastupom oduševila brojnu publiku, a Ljubica Kiselièki, pomoænica gradonaèelnika za razvoj kulturno-prosvjetne djelatnosti i racionalizaciju školske nastave u ime Organizacijskog odbora predstavnicima svih folklornih skupina uruèila je zahvalnice za sudjelovanje na Dužijanci malenih u okviru proslave 100. obljetnice Dužijance. Slavlje Dužijance nastavit æe se ovoga mjeseca euharistijskim zahvalnim slavljima Dužijance u Subotici okolnim naseljima. Zatim promocijom knjige "Obiteljska dužijanca", XXVI. Sazivom Prve kolonije naive u tehnici slame" u Tavankutu, a najznaèajniji dogaðaj osim euharistijskih slavlja u naseljima bit æe otkrivanje spomenika "Risaru" na glavnom Gradskom trgu u znak sjeæanja na proteklih stotinu godina Dužijance. Ove godine inaèe slavlje Dužijance kao obièaja Hrvata Bunjevaca dobilo je posebnu podršku pokrajinskih i republièkih vlasti kao jedina manifestacija u Srbiji koja se kontinuirano održavala cijeli jedan vijek, stoga se predsjednik Republike Srbije Boris Tadiæ primio pokroviteljstva ovogodišnje Dužijance, a Bojan Pajtiæ, predsjednik Izvršnog vijeæa Vojvodine je predsjednik poèasnog Organizacijskog odbora Dužijance 2011. Na slavlje stote obljetnice Dužijance, koje æe biti 14. kolovoza dolazi kardinal Josip Bozaniæ, a oèekuje se i dolazak predsjednika Hrvatske i Srbije Ive Josipoviæa i Borisa Tadiæa. ika Crkva u Hrvata Biskup Košiæ na Danima sv. Nikole Taveliæa u Tomislavgradu Tomislavgrad, 10.7.2011. (IKA) – U sklopu obilježavanja Dana sv. Nikole Taveliæa sveèanu misu u nedjelju 10. srpnja u Tomislavgradu predvodio je sisaèki biskup Vlado Košiæ. Sveèanost je zapoèela procesijom gradskim ulicama s kipom svetog Nikole Taveliæa, te se nastavila misnim slavljem koje je predvodio biskup Košiæ, nakon èega je uslijedilo narodno veselje i kulturno - zabavni program. U procesiji i misnom slavlju na kojem su sudjelovali èlanovi hajduèkih družina, i KUD-ova u narodnim nošnjama, te nekoliko tisuæa vjernika koncelebriralo je dvadesetak sveæenika meðu kojima su bili i provincijal Hercegovaèke franjevaèke provincije Uznesenja BDM fra Ivan Sesar te gvardijan franjevaèkog samostana Tomislavgrad fra Ante Pranjiæ. U homiliji biskup Košiæ je kazao kako su se okupili na zakljuèni dan proslave Dana svetog Nikole Taveliæa, koji se ovdje zajedno sa svetim Mihovilom slavi kao zaštitnik župe Tomislavgrad. Rijeè je o proslavi koja ujedinjuje i svetog Nikolu Taveliæa, ali i blagoslov i posvetu temelja i gradnje velebne bazilike u Tomislavgradu – jer je 8. srpnja 1924. godine mostarsko-duvanjski biskup fra Alojzije Mišiæ sveèano blagoslovio poèetak gradnje duvanjske bazilike, èija je izgradnja uprilièena u prigodi proslave 1000. obljetnice krunidbe prvoga hrvatskog kralja Tomislava na Duvanjskom polju. Uz biskupa Mišiæa biskup se spomenuo i fra Mije Èuiæa, pokretaèa i izvoditelja velièanstvene gradnje te spomen bazilike. Od 1995. uz proslavu sv. Nikole Taveliæa slavi se u Tomislavgradu i Prvi hrvatski sabor koji je 753. godine održan na Duvanjskom polju – gdje su narod, vladar i sveæenstvo, pokazali svoje jedinstvo i zajedništvo. „To su velike i važne poruke koje i nas danas obvezuju: svetost, slavna povijest i jedinstvo naroda, Crkve i vlasti", istaknuo je sisaèki biskup. „Nije li naš današnji svetac, dapaèe prvi hrvatski svetac i zaštitnik ne samo Tomislavgrada nego i èitavog hrvatskog naroda upravo predstavnik svega našeg naroda koji je oduvijek imao muèenièku povijest? Pa i mi sa sv. Nikolom izgaramo ali i bivamo muèeni i ubijani jer se i danas, nakon više od šesto godina od pogibije sv. Nikole za Krista gine i trpi progonstvo, dapaèe i muèeništvo u svim hrvatskim krajevima – i ovdje u slavnoj kolijevci hrvatske državnosti! Sjetimo se samo bl. Alojzija Stepinca, sjetimo se tolikih poginulih i stradalih u Domovinskom ratu! Ali rijeè je ne samo o politièkim progonima, o diskriminaciji i minorizaciji hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, koja je oduvijek bila i hrvatska zemlja, nego je rijeè i o trpljenjima i odolijevanjima progonima zbog vjere u našim obiteljima koje duh ovoga svijeta želi uništiti, o oèuvanju naših korijena, o našem odnosu prema istini, pravdi i ljubavi, o odnosu prema životu i našoj buduænosti, što se sve napada i stavlja danas na kušnju", istaknuo je biskup, pozvavši okupljene na molitvu: "Molimo zagovor svetaca, naših muèenika, napose sv. Nikole Taveliæa, da štujemo svoju povijest, istinu o njoj pronosimo i hrabro odolijevamo pokušajima koji ju žele iskriviti i mijenjati, te da osobito jaèamo naše obitelji i obiteljski život, da èuvamo jedinstvo naroda i Crkve, te širimo horizonte odgovornosti svakog pojedinca za zajednicu, da oni koji su na èelu naroda ne slušaju želje stranaca, veæ najprije slušaju, brane i zastupaju ono što je za dobro našega naroda, a svi mi branimo pa i po cijenu muèeništva istinu, pravdu i ljubav te tako izgraðujemo i crkveno i narodno jedinstvo". 13. srpnja 2011. broj 28/2011 19 Inozemne vijesti ika Inozemne vijesti Benedikt XVI. posjetio sjedište dnevnika Osservatore Romano Rim, 5.7.2011. (IKA) - Papa Benedikt XVI. posjetio je 5. srpnja sjedište poluslužbenoga vatikanskog dnevnika Osservatore Romano. Nakon pozdrava djelatnicima i glavnome uredniku prof. Gianmariji Vianu, Papa se osvrnuo na obilježavanje 150. obljetnice toga dnevnika. Zahvalio je svima koji ljudskom i kršæanskom ljubavlju zgotovljuju dnevnik. Svojim svagdanjim djelovanjem, nevidljivim i napornim, dajete život ovom posebnom sredstvu komunikacije koje je u službi Petrova nasljednika i daje poseban prinos širenju evanðelja i svjedoèenju istine. Zaista, šireæi Papino uèiteljstvo, izvješæujuæi o njegovoj djelatnosti i Rimske kurije, i bivajuæi odjek kršæanskog života u svijetu, Osservatore Romano pomaže vjernicima da se suèeljavaju sa svakodnevnim problemima u svjetlu Kristove rijeèi i crkvenoga uèiteljstva i u trajnoj pozornosti na znakove vremena. U tome smislu, dnevnik Svete Stolice dragocjen je izvor, dostojan sve boljeg poznavanja i vrjednovanja, primijetio je Sveti Otac. Nesumnjivo je da je meðu ciljevima nekog dnevnika i pisanje o društvenim problemima, stoga opisuje èinjenice, takoðer i negativne vidike, koji su ponajviše posljedica udaljavanja od kršæanskih i ljudskih vrijednosti. Ipak, unatoè poštivanju obveze informiranja, Osservatore Romano – gotovo unikat u svekolikom svjetskom tisku – èitateljima pruža brojne pozitivne i ohrabrujuæe vijesti kojih ima u našem svijetu, ali koje najèešæe ne nailaze na prikladan novinarski prostor, podsjetio je Papa. Dragi prijatelji, radosno djelujte u velikome areopagu moderne komunikacije, smatrajuæi bogatstvom dugu povijest ovoga dnevnika. Sjeæanje je na prošlost plodonosno ako je prigoda da se crpi iz èvrstih korijena i s nadom gleda u buduænost. Ne zaboravite da je potrebna za uspješnost povjerenog vam poslanja prikladna tehnièka i profesionalna izobrazba, ali je potrebno da trajno gajite duh molitve, služenja i vjernog prihvaæanja Kristova nauka i njegove Crkve. Neka vam pomogne i neka vas štiti Djevica Marija, Zvijezda nove evangelizacije. Ponovno zahvaljujem svima i od srca vam udjeljujem svoj blagoslov, šireæi ga rado na vaše obitelji i drage, rekao je Sveti Otac. Papa posjetio izložbu o bl. Ivanu Pavlu II. Vatikan, 6.7.2011. (IKA) - Papa Benedikt XVI., posjetio je 6. srpnja izložbu posveæenu Ivanu Pavlu II., postavljenu u Vatikanu u prigodi njegove beatifikacije. Sveti Otac, kojega je doèekao kardinal Giovanni Lajolo, predsjednik Uprave Države Grada Vatikana, pozorno je pogledao sve dijelove izložbe koja prikazuje život i papinstvo Karola Wojtyle. Meðu brojnim predmetima, izložene su i njegove skije, bicikl, jedno rudarsko radno odijelo, njegov crni sveæenièki habit, ljubièasto biskupsko, i crveno kardinalsko ruho. Sveti Otac, osim toga, mogao vidjeti i nekoliko rukopisa, kao i predmeta iz djetinjstva i mladenaštva koji dolaze iz Wadowica, rodnoga grada Ivana Pavla II. Izložbu su zajednièki pripremili Uprava Države Grada Vatikana i Poljsko veleposlanstvo pri Svetoj Stolici, a moguæe ju je pogledati do 24. srpnja. Ulaz je slobodan. . 20 13. srpnja 2011. broj 28/2011 Poruka Svete Stolice za Svjetski dan turizma Vatikan, 6.7.2011. (IKA) - Sveta Stolica istaknula je potrebu usvajanja niza pastoralnih pothvata radi poticanja dijaloga na turistièkim putovanjima i da kulturna baština posluži evangelizaciji. Preporuka je to Papinskog vijeæa za putnike i selioce u poruci za Svjetski dan turizma koja je 6. srpnja objavljena u Tiskovnome uredu Svete Stolice, a koju je potpisao proèelnik vijeæa nadbiskup Antonio Veglio i tajnik vijeæa biskup Joseph Kalathiparambil. U poruci za Svjetski dan turizma, koji se ove godine 27. rujna obilježava pod geslom "Turizam i približavanje kultura", Papinsko vijeæe potièe da se sve pastoralne inicijative za turizam ukljuèe u "širi program tumaèenja", tako da se zajedno s povijesno-kulturnom informacijom jasno iznosi izvorno i duboko vjersko znaèenje kulturnih spomenika. Sveta Stolica poziva da u tu svrhu imaju poslužiti "moderni i privlaèivi izvori, te ljudske i tehnološke moguænosti". Papinsko vijeæe potièe "osmišljavanje turistièkih posjeta najvažnijim mjestima kulturno-vjerske baštine u biskupijama" te da se velika važnost posveti kulturnoj i duhovnoj izobrazbi turistièkih vodièa, a može se i promisliti o osnivanju organizacije katolièkih vodièa. Osim toga, prikladno je "izraditi lokalne publikacije o kulturnoj baštini u obliku turistièkih informativnih listiæa, web-stranica i struènih èasopisa, s pedagoškom namjerom isticanja duha, nadahnuæa i poruke umjetnièkih djela i da se kroz struèno tumaèenje može bolje shvatiti umjetnièko djelo. Ne možemo se zadovoljiti da se turistièki posjet shvati kao uvod u evangelizaciju, nego ga imamo rabiti kao podlogu za jasan i izrièit navještaj Isusa Krista", istaknuto je u poruci. Svjetska organizacija za turizam ustanovila je obilježavanje Svjetskog dana turizma godine 1980., a Sveta Stolica je odmah prihvatila i poduprla inicijativu. Ovogodišnja tema "Turizam i približavanje kultura" kani istaknuti važnost putovanja u susretu izmeðu raznih svjetskih kultura, naroèito u ovim vremenima kada više od 200 milijuna osoba ide na meðunarodna putovanja, potaknute modernim sredstvima komunikacija i manjim troškovima – primijeæeno je u poruci Papinskog vijeæa, a prenosi Radio Vatikan. U dokumentu se takoðer istièe potreba ljudi da prihvate postojanje drugih kultura i njima se bogate, prihvaæajuæi ono što je u njima dobro, istinito i lijepo. Turizam omoguæuje da se to ostvari, stoga je vrlo važno umijeæe prihvata i putovanja. Dokument podsjeæa na važnost "umijeæa slušanja, susretljivosti prema drugima, želje da se otkrije poruka umjetnièkog djela, kulturnih priredbi, da im se pristupi s poštovanjem, bez predrasuda i iskljuèivosti, izbjegavajuæi površne ili djelomiène ocjene". Papinsko vijeæa smatra da turistièke djelatnosti valja organizirati imajuæi u vidiku posebnosti, zakone i obièaje država prihvata, stoga je uputno da turisti prije poèetka putovanja prikupe informacije o znamenitostima mjesta koja žele pohoditi. Jedan od ciljeva pastorala turizma zacijelo je odgojiti i pripremiti kršæane da susret kultura na putovanjima ne bude izgubljena prilika, nego da bude prigoda za osobni rast, za upoznavanje drugoga i samoga sebe, piše u dokumentu. Umjetnièka djela i povijesni spomenici imaju golemu moguænost evangeliziranja, jer su sastavnica ljepote, povlaštena i zadivljujuæeg puta prema Božjem otajstvu. Kao prvotni cilj pastorala turizma dokument istièe "osvjetljavanje znaèenja cjelokupnog kulturnoga bogatstva, nastalog u toplini vjere i na slavu Božju. Stoga je vrlo važno da se ika kulturno blago predstavi u cjelovitoj istinitosti, tumaèeæi ga kroz njegovu vjersku narav, ukljuèujuæi ga u njegov onodobni liturgijski kontekst", istaknuto je u dokumentu. Dokument takoðer potièe na trajno promišljanje o tome kako u svetim mjestima prihvatiti osobe da im prihvat tako pomogne spoznati i više ljubiti Gospodina. Kako olakšati susret izmeðu Boga i svake osobe koja posjeæuje sveto mjesto? Dokument stoga istièe važnost gostoljubivosti prema turistima. U zakljuèku poruke nadbiskup Veglio najavljuje održavanje VII. svjetskog kongresa za pastoral turizma od 23. do 27. travnja 2012. godine u Cancunu u Meksiku, u organizaciji Papinskoga vijeæa i Meksièke biskupske konferencije s prelaturom Cancun-Chetumal. Papi darovan Atlas Hierarchicus Vatikan, 6.7.2011. (IKA) - Papa Benedikt XVI. je 6. srpnja primio nadbiskupa Fernanda Filonija, proèelnika Kongregacije za evangelizaciju naroda, koji je Svetom Ocu predstavio šesto izdanje Atlasa Hierarchicusa. Rijeè je, kako prenosi Radio Vatikan, o djelu vrlo velike nakladnièke vrijednosti, koje kroz brižno pripremljene tabele u boji i iscrpne statistièke podatke prikazuje sadašnju prisutnost Crkve na razlièitim kontinentima, dajuæi opæu sliku o katolicima u svijetu. Posebno su istaknute nove partikularne Crkve koje su ustanovljene u posljednjih nekoliko godina, te popis crkvenih pokrajina. Ostvarivanje je ovoga novog izdanja, èija su prva èetiri primjerka darovana Papi, potaknula je i financirala Kongregacija za evangelizaciju naroda, tiskala ga je nakladnièka kuæa Papinskoga sveuèilišta Urbaniana, a predgovor pape Benedikta XVI. istièe njegovu važnost. Prethodno izdanje tiskano je godine 1992., stoga je Apostolska Stolica više puta potaknula na preinake i upotpunjivanje. U meðuvremenu je, naime, došlo do brojnih promjena, i na mjesnoj i na svjetskoj razini: nastale su nove zajednice, broj se krštenih poveæao, a poveæala se i crkvena jurisdikcija, meðu kojima ponajviše biskupije i nadbiskupije. Stoga je bio potreban novi Atlas, kojemu svrha nije samo pružiti iscrpnu statistiku o pojedinaènim zemljama, nego takoðer dati opæi, "aktualni" i "zemljopisni", pregled katolièkoga puèanstva. U atlasu se rabe talijanski, engleski, francuski i španjolski jezik. Novi atlas je na talijanskome, engleskom, francuskom i španjolskom jeziku, a pripreman je èetiri godine. Ratificirani ugovori izmeðu Svete Stolice i Republike Azerbajdžana Vatikan, 6.7.2011. (IKA) - Nadbiskup Dominique Mamberti, tajnik Svete Stolice za odnose s državama, i ministar vanjskih poslova Azerbajdžana Emar Mammadyarov razmijenili ratificirane Ugovore izmeðu Svete Stolice i Republike Azerbajdžana, kojima se ureðuje pravno stanje Katolièke Crkve u toj državi, izvijestio je Radio Vatikan. Nadbiskup Mamberti govorio je o "povijesnom ugovoru" za primjenu naèela vjerske slobode, zajamèene azerbajdžanskim ustavom. Ugovor Katolièkoj Crkvi u toj zemlji jamèi miran i siguran život, kako bi mogla bolje pridonositi opæem dobru u državi s muslimanskom veæinom. Ovo je važan dogaðaj jer je dokaz poštovanja jedne država s veæinskim muslimanskim stanovništvom prema manjinskoj kršæanskoj zajednici. Ugovor potvrðuje da kršæani i muslimani mogu zajedno živjeti i uzajamno se poštivati, istaknuo je nadbiskup u nazoènosti kardinala Tarcisija Bertonea, Papina državnoga tajnika. Inozemne vijesti Egipatski kršæani registrirani kao muslimani mogu promijeniti svoj status Kairo, 8.7.2011. (IKA) – Kršæani u Egiptu koji su sluèajno ili pod prisilom registrirani kao muslimani mogu promijeniti svoj status i registrirati se kao kršæani, bez napomene "nekadašnji musliman". Kako je 8. srpnja izvijestila rimska agencija "AsiaNews", odluku je donio egipatski Vrhovni sud. Do sada su, naime, vlasti mnoge - novoroðene i osobe koje su htjele unijeti promjene u svoje dokumente automatski bilježile kao "muslimane". Na pritužbe dužnosnici su èesto odbijali popraviti pogrešku ili su ukazivali na to da je u Egiptu prednost biti registriran kao musliman. Glasnogovornik egipatskih katolika Rafic Greiche nazvao je odluku suda "pozitivnim znakom" za promjene u zemlji. Ranije pokušaje Vrhovnog suda da promijeni diskriminirajuæe pravilo, nekadašnji je ministar unutarnjih poslova Habib Adli odbijao, rekao je Greiche. Papa zapoèeo odmor u Castel Gandolfu Castel Gandolfo, 8.7.2011. (IKA) – Odmah po dolasku u Castel Candolfo, 7. srpnja poslijepodne, papa Benedikt XVI. pojavio se na balkonu palaèe te pozdravio vjernike okupljene u dvorištu ljetnikovca. Meðu njima su bili i biskup Albana Marcello Semeraro te predsjednik Uprave Države Grada Vatikana kardinal Giovanni Lajolo, nadglednik Papinskih vila Saverio Petrillo, župnik lokalne župe Pietro Diletti i gradonaèelnik Castel Gandolfa Maurizio Colacchi. Hvala vam, dragi prijatelji, i želim vam ugodnu veèer. Stigao sam ovaj trenutak i zapoèinjem svoj odmor a ovdje nalazim sve: planine, jezero, more, crkvu s slijepim obnovljenim proèeljem i dobre ljude. Stoga sam sretan što sam ovdje. Nadamo se da æe nam Gospodin udijeliti dobar odmor. Svima vama od srca udjeljujem svoj apostolski blagoslov, kazao je Sveti Otac. Papa æe u ljetnikovcu udaljenom 25 km od Rima boraviti do rujna, s prekidom sredinom kolovoza kada æe sudjelovati na Svjetskom danu mladih u Madridu. U tijeku srpnja neæe biti opæih audijencija srijedom, koje æe se ponovno poèeti održavati 3. kolovoza. Nedjeljni Angelus s hodoèasnicima Sveti Otac redovno æe predvoditi iz Apostolske palaèe u Castel Gandolfu. Vatikanski tajni arhiv objavit æe dokumente o genocidu Aremenaca u Turskoj Vatikan, 9.7.2011. (IKA) - Vatikanski tajni arhiv objavit æe dokumente o genocidu Aremenaca u Turskoj 1915. godine, najavio je proèelnik te ustanove biskup Sergio Pagano, izvijestio je Radio Vatikan pojasnivši da se dokumenti ne objavljuju radi polemike nego se želi utvrditi povijesna istina o genocidu. Vladinom naredbom da se smakne 600 uglednih Armenaca, u Istanbulu je 24. travnja 1915. godine zapoèeo genocid. Turske vlasti govorile su o "pokolju". Bl. Ivan Pavao II. za posjeta Erevanu godine 2001. bio je precizniji. Nakon molitve pred žrtvenikom Sveti Otac rekao je da su "istrebljenja milijun i pol armenskih kršæana, što se opæenito smatra prvim genocidom XX. stoljeæa, i potonje smaknuæe tisuæa osoba pod totalitaristièkim režimom, još uvijek žive tragedije u pamæenju sadašnjih naraštaja". U ono je doba papa Benedikt XV. pisao sultanu moleæi njegovu blagost. U tijeku posjeta Istanbulu 2006. godine, papa je Benedikt XVI. zahvalio Bogu "radi kršæanske vjere i svjedoèanstva armenskog naroda, prenošenih iz naraštaja u naraštaj, èesto u tragiènim okolnostima poput proživljenih u prošlom stoljeæu". 13. srpnja 2011. broj 28/2011 21 Inozemne vijesti Gruzija: Novim zakonom pravni status omoguæen i nepravoslavnim Crkvama Tiflis, 9.7.2011. (IKA) – Zakonom o vjerskim zajednicama od sada æe se u Gruziji štititi prava i nepravoslavnih Crkvi, izvješæuje Kathpress. Unatoè prosvjedima iz Pravoslavne Crkve, gruzijski predsjednik Mikhail Saakashvili potpisao je Zakon o vjerskim zajednicama koji je time stupio na snagu. Status pravnog subjekta u Gruziji mogu sada, na svoj zahtjev, dobiti sve vjerske zajednice koje imaju povijesni odnos s Gruzijom ili imaju takav status i u drugim državama èlanicama Vijeæa Europe. Prema tome, zakonom æe biti priznate: Armenska apostolska Crkva - Katolièka Crkva istoènog obreda, Katolièka Crkva, Baptistièka Crkva kao i Islamska te Židovska zajednica. Prema mišljenju Patrijaršije Gruzijske Pravoslavne Crkve, kojoj pripada gotovo tri èetvrtine stanovništva, novi zakon se protivi "interesima Crkve i države". To æe donijeti negativne posljedice, za koje æe biti odgovorna vlast, navodi se u službenom priopæenju Patrijaršije. Znaèajan porast donacija katolièkoj organizaciji "Crkva u nevolji" Beè, 9.7.2011. (IKA) – Katolièka organizacija za pomoæ "Crkva u nevolji" (Kirche in Not) zabilježila je protekle godine znaèajno poveæanje donacija. Prema godišnjem izvješæu objavljenom u Beèu, ta je organizacija u 2010. godini od 600.000 podupiratelja iz 17 zemalja dobila oko 87 milijuna eura. To je oko 10 milijuna eura više nego u 2009. godini. Iz raspoloživog novca za pomoæ "Crkva u nevolji" uložila je oko 66 milijuna eura izravno u pastoralne projekte u 153 zemlje diljem svijeta. Od toga je najveæi dio, gotovo 26,9 posto, utrošen na više graðevinskih projekata u crkvama, samostanima i društvenim domovima. Na pomoæ sveæenicima i redovnicima utrošeno je 18,9 posto sredstava. U padu zrakoplova u Kongu poginuo i katolièki biskup Camille Lembi Zaneli Kinshasa, 10.7.2011. (IKA) – U zrakoplovnoj nesreæi u Kongu, u kojoj je 8. srpnja poginulo 74 osoba, smrtno je stradao i biskup Camille Lembi Zaneli iz biskupije Isangi. Prema podacima koje je 10. srpnja prenio "Radio Vatikan", u 46 godina starom Boeingu 727 zrakoplovne tvrtke "Hewa Bora Airways", bilo je 112 putnika i šest èlanova posade. Zrakoplov koji je poletio iz Kinshase u petak poslijepodne, srušio se prilikom pokušaja slijetanja u zraènu luku u Kisangani, u èemu ga je omelo jako nevrijeme. Zbog nesreæe kongoanska vlada proglasila je tri dana žalosti. Turska: Zakazan poèetak suðenja ubojici biskupa Luigija Padovesea Ankara, 10.7.2011. (IKA) – Suðenje optuženome za ubojstvo apostolskog vikara Anatolije biskupa Luigija Padovesea zapoèet æe 5. listopada, javio je Kathpress, prenoseæi odluku suda u Iskenderunu, gradu na jugu Turske. Za optuženog Murata Altuna državno tužiteljstvo zahtijeva doživotnu zatvorsku kaznu. Altun, koji je radio kao biskupov vozaè, osumnjièen je da ga je 3. lipnja 2010. u vrtu ispred njegove kuæe izbo nožem do smrti. Po uhiæenju ubojstvo je priznao. Tadašnji predsjednik Turske biskupske konferencije i biskup Iskenderuna Luigi Padovese, skrbio je za oko èetiri i pol tisuæe katolika, te je mnogo uèinio za katolièku manjinu u veæinski islamskoj Turskoj. 22 13. srpnja 2011. broj 28/2011 ika Malezija: 50.000 ljudi tražilo poštene izbore Kuala Lumpur, 10.7.2011. (IKA)- U Maleziji je više desetaka tisuæa ljudi preko vikenda izašlo na ulice tražeæi poštene izbore. Oko 1600 prosvjednika, nakon prosvjeda u glavnom gradu Kuala Lumpuru, u subotu je privedeno u policijske pritvore. U sukobima sa snagama sigurnosti, prema medijskim izvješæima, navodno je ozlijeðen i bivši zamjenik premijera Anwar Ibrahim. Taj poznati oporbeni politièar zbog suzavca je morao provesti noæ u bolnici. Organizatori "Bersih" pokreta govore o velikom uspjehu. Na prosvjedima je sudjelovalo više od 50.000 ljudi. "Mi smo ne samo izoštrili svijest javnosti za izborne reforme, nego i za zloupotrebu moæi vladajuæih", rekla je Ambiga Sreenivasan, aktivistica za ljudska prava i bivša predsjednica malezijske Odvjetnièke komore. Vlada premijera Najiba Razaka u jednoj od džamija u glavnom gradu pristaše Bersiha proglasila je "izdajnicima vjere, rase i zemlje". Vlastima bliski mediji ponovno su optužili kršæane, komuniste i strance da potajno vuku konce inicijative protivljenja vlasti. Katolièka Crkva ove jugoistoènoazijske zemlje prije skupa pozvala je sve na molitve da prosvjed protekne bez nasilja. Kineska policija prisilno odvela èetiri biskupa Rim, Peking, 11.7.2011. (IKA) - Èetiri katolièka biskupa južnokineske provincije Guangdong kineska policija ovih je dana prisilno odvela kako bi ih prisilila sudjelovati na biskupskom reðenju Huang Bingzhanga, koji nema odobrenje Svete Stolice, izvijestila je 10. srpnja, pozivajuæi se na lokalne izvore, rimska tiskovna agencija "AsiaNews". Reðenje bi se trebalo održati 14. srpnja u Shantou. U nedjelju 10. srpnja odvedeni su biskupi Jiangmena, Zhanjianga i Meizhoua, a prije nekoliko dana nestao je i biskup Guangzhoua. Njegovi vjernici, prenosi agencija, neprekidno mole da on i neki njegovi sveæenici ostanu vjerni naèelima Crkve u ovom teškom trenutku. Istodobno, biskupa u Shenyangu mons. Paul Pei Junmina, koji je predviðen kao glavni posvetitelj neodobrenoga biskupskog reðenja, u katedrali Shenyanga èuvaju njegovi sveæenici kako i njega policija ne bi odvela. Kineske vlasti i u prošlosti su èesto otimale katolièke biskupe odane Svetoj Stolici i prisiljavale ih na nezakonita reðenja. Sveta Stolica osudila je poèetkom srpnja nezakonito biskupsko reðenje biskupa u Leshanu 29. lipnja. Istaknuto je da se kod nezakonitog reðenja i reðenik i zareditelj po crkvenom zakonu automatski ekskomuniciraju, ali reðenja pod prijetnjama i prisilom su olakotne okolnosti. Papina suæut obitelji Otta von Habsburga Rim, 12.7.2011. (IKA) - Papa Benedikt XVI. osobno je izrazio suæut obitelji Otta von Habsburga, istièe se u priopæenju njegove obitelji, prenosi Radio Vatikan. Papa je protekle subote poslao brzojav starijem sinu Karlu, u kojem izražava svoju blizinu obitelji "u èasu žalosti zbog bolnoga gubitka". Papa je želio istaknuti baštinu koju pokojnik ostavlja Europi. U svojem dugom i zauzetom životu, nadvojvoda Otto bio je svjedok promjenjive europske stvarnosti, istaknuo je Sveti Otac. Uzdajuæi se u Boga i buduæi da je bio svjestan njezine važne baštine, bio je zauzet Europljanin i neumorno radio za slobodu, jedinstvo naroda i pravednost na ovome kontinentu. Neka ga Gospodin nagradi za njegova razna djela i podari mu puninu života u svome nebeskom kraljevstvu, poželio je Sveti Otac, uz apostolski blagoslov obitelji. Prilog dokumenti ika Prilog dokumenti Prava Božja "prispodoba" je sam Isus Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 10. srpnja 2011. Draga braæo i sestre! Zahvaljujem vam što ste došli na susret uz molitvu Angelusa u Castel Gandolfu, gdje sam stigao prije nekoliko dana. Koristim rado prigodu uputiti svoj srdaèan pozdrav takoðer svim stanovnicima ovoga dragog grada, te im ujedno uputiti želje za dobrim ljetom. U Evanðelju današnje nedjelje (Mt 13, 1-23), Isus se obraæa mnoštvu s poznatom prispodobom o sijaèu. To je stranica na neki naèin "autobiobgrafska", jer odražava samo Isusovo iskustvo, iskustvo koje je stekao u svojem propovijedanju: on se poistovjeæuje sa sijaèem, koji sije dobro sjeme Božje rijeèi i zapaža razlièite uèinke koje ono postiže, veæ prema vrsti prihvaæanja navještaja. Ima onih kojih Rijeè slušaju površno, ali je ne prihvaæaju; ima nadalje onih koji je trenutaèno prihvaæaju, ali nemaju ustrajnosti te gube sve; ima onih koji su zagušeni svjetovnim brigama i zavodljivostima svijeta; a ima i onih koji slušaju na receptivan naèin kao dobro tlo: tu rijeè donosi obilat plod. Ali, ovo evanðelje ustraje takoðer na "metodi" Isusova propovijedanja, to jest, upravo, korištenju prispodoba: "Zašto im zboriš u prispodobama?" pitaju uèenici (Mt 13, 10). Isus u svom odgovoru skreæe pozornost na razliku izmeðu njih i mnoštva: uèenicima, to jest onima koji su se opredijelili za njega, on može otvoreno govoriti o Božjem kraljevstvu, dok drugima mora naviještati u prispodobama, da potakne odluku, obraæenje srca; prispodobe, naime, po svojoj naravi iziskuju napor tumaèenja, interpeliraju razum ali jednako tako i slobodu. Sveti Ivan Zlatousti to ovako tumaèi: "Isus je izgovorio te rijeèi s namjerom da privuèe k sebi slušatelje i da u njima pobudi žar jamèeæi im da æe ih, ako mu se obrate, ozdraviti" (Komentar na Matejevo Evanðelje, 45, 1-2). Prava Božja "prispodoba" je, u konaènici, sam Isus, njegova osoba koja, u znaku èovještva, skriva i istodobno otkriva božanstvo. Na taj naèin Bog nas ne prisiljava vjerovati u Nj, veæ nas privlaèi k Sebi istinom i dobrotom svoga utjelovljenog Sina: ljubav, naime, uvijek poštuje slobodu. Dragi prijatelji, sutra æemo slaviti blagdan svetog Benedikta, opata i zaštitnika Europe. U svjetlu toga Evanðelja, u njemu vidimo uèitelja slušanja Božje rijeèi: to je duboko i ustrajno slušanje. Moramo se uvijek uèiti od velikog oca dubokom i ustrajnom slušanju. Moramo uvijek uèiti od velikog oca zapadnog monaštva davati Bogu mjesto koje mu pripada, prvo mjesto, prinoseæi mu, jutarnjom i veèernjom molitvom, svoje svakodnevne poslove. Neka nam Djevica Marija pomogne da, po njezinu uzoru, budemo "dobro tlo" gdje sjeme Rijeèi može donijeti mnogo ploda. Nakon Angelusa Draga braæo i sestre, danas se obilježava takozvana "Nedjelja mora", to jest Dan apostolata mora. Upuæujem posebnu misao kapelanima i dragovoljcima koji pastoralnu skrbe za ljude koji žive uz more, ribare i njihove obitelji. Jamèim svoju molitvu takoðer za ljude s mora koji se, nažalost, nalaze u zatoèeništvu zbog piratstva. Želim da se s njima postupa s poštovanjem i èovjekoljubljem. Molim takoðer za njihove obitelji, da budu snažne u vjeri i ne gube nadu da æe se uskoro pridružiti svojim najdražima. Priopæenje s izvanrednoga plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije Zagreb, 12. srpnja 2011. Izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, pod predsjedanjem mons. Marina Srakiæa, ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa i predsjednika HBK, održano je 12. srpnja u zgradi Hrvatske biskupske konferencije, Ksaverska cesta 12, u Zagrebu. Na zasjedanju je prisustvovao i apostolski nuncij u RH mons. Mario Roberto Cassari. Osvrt i analiza apostolskog pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj 4. i 5. lipnja bila je glavna tema zasjedanja. Papin pohod bio je veliki dogaðaj za našu Crkvu i narod koji je imao velikoga odjeka kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu istaknuo je u pozdravnom govoru mons. Srakiæ te je proèitao pismo zahvale što ga je Papa uputio predsjedniku HBK. U njemu Papa izražava duboku zahvalnost na srdaènom doèeku kao i na zauzetosti oko priprave posjeta uz pozorno i pobožno sudjelovanje velikoga mnoštva. Papa istièe da nosi u srcu jake dojmove koje su pobudili susreti s razlièitim slojevima hrvatskoga naroda podsjeæajuæi na susrete s mladima na Trgu bana Josipa Jelaèiæa, obiteljima na Hipodromu te na molitvu Veèernje s biskupima, sveæenicima, redovnicima, redovnicama, bogoslovima, sjemeništarcima, novacima i novakinjama u zagrebaèkoj prvostolnici. U svojem osvrtu na Papin pohod biskupi su posebno istaknuli velièanstveni skup na glavnom zagrebaèkom trgu s kojega je snažno odjeknuo govor tišine hrvatske katolièke mladeži koja je molitvom, pjesmom i šutnjom posvjedoèila svoju vjeru i oduševila mnoge. Biskupi su pohvalili bogat i sadržajan predprogram na hipodromu te naglasili važnost poruka koje je Papa uputio u svojoj propovijedi hrvatskim katolièkim obiteljima. Istaknut je i znaèaj susreta u Hrvatskom narodnom kazalištu gdje je na osobit naèin došla do izražaja Papina otvorenost za dijalog sa svim strukturama društva. Biskupi su zahvalili svima koji su na bilo koji naèin sudjelovali u organizaciji Papina pohoda kako u Crkvi tako i na državnoj razini. Mnogi su pojedinci i skupine uložili sebe, ne žaleæi truda i vremena, kako bi se Hrvatska na najbolji naèin pripremila za susret sa Svetim Ocem. Meðu mnogim zaslužnima istaknuta je iznimna požrtvovnost te ljudski i profesionalni doprinos policijskih službenika i medicinskog osoblja. Biskupi potièu vjernike i sve ljude dobre volje da èitaju i produbljuju poruke Svetoga Oca izreèene u Hrvatskoj kako bi one zaživjele i donijele ploda u našem narodu. U nastavku zasjedanja biskupi su informirani o dovršetku izgradnje Crkve hrvatskih muèenika na Udbini koja æe biti posveæena 10. rujna. Od iduæe godine Dan hrvatskih muèenika slavit æe se, kako je ranije odluèeno, u zadnju subotu u kolovozu. Biskupi su upoznati sa statusom kauze sluge Božjega sveæenika Miroslava Bulešiæa koga su komunisti ubili 24. kolovoza 1947. godine u župnoj kuæi u Lanišæu. 13. srpnja 2011. broj 28/2011 23 Prilog prikazi ika Prilog prikazi Dugopoljski žrtvoslov Autori knjige su Blanka Matkoviæ i dr. Josip Dukiæ Nedavno je objavljena i predstavljena knjiga "Dugopoljski žrtvoslov (1941.-1948.)". Autori knjige su diplomirana povjesnièarka Blanka Matkoviæ i dr. don Josip Dukiæ, profesor crkvene povijesti na Katolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Splitu. Knjiga je podijeljena na pet cjelina, a nastala je na temelju brojnih izvora koji se èuvaju ponajviše u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu i Državnom arhivu u Splitu. U radu je korištena i brojna literatura. Nakon uvodnih podataka o mjestu i opæini Dugopolje, slijedi u drugom dijelu sumarni prikaz ratnog stanja u Dugopolju, popraæen ratnom kronologijom. Središnji dio knjige obuhvaæa popis svih ratnih žrtava Dugopolja i njegova analiza. Na popisu se, uz stradale civile i pripadnike raznih postrojbi, nalaze i osobe koje su stradale od bolesti, gladi, pronaðenih mina i bombardiranja. Radi se o 445 stradalih. Za svaku osobu navedeno je prezime, ime, nadimak, datum roðenja, ime roditelja, narodnost, vjera, braèno stanje, zanimanje, je li civil ili vojnik, zatim okolnosti stradanja, datum i mjesto stradanja i na kraju mjesto ukopa. Nakon popisa po abecednom redoslijedu, popraæenog obilnim bilješkama, donesen je i popis po godini stradanja. Nakon popisâ slijedi njegova analiza, tj. podjela stradalih po kategorijama. Tako su najprije navedene osobe stradale pod nerazjašnjenim okolnostima, zatim stradale od bolesti, gladi, mina i drugih nedaæa, stradale od bombardiranja, stradale od talijanskih postrojbi, od èetnika i talijanskih postrojbi, od ustaških, domobranskih i njemaèkih postrojbi, stradale od njemaèkih postrojbi, te na kraju stradale od partizanskih postrojbi do 7. svibnja 1945., kada su partizanske postrojbe zauzele Zagreb, i stradale od partizanskih postrojbi nakon 7. svibnja 1945. godine. Od sveukupnog broja stradalih stanovnika Dugopolja, 13 su ubili pripadnici talijanskih postrojbi samostalno, a 34 u suradnji s èetnicima. Ustaše i domobrani samostalno su pobili 23 osobe, a 37 zajedno s pripadnicima njemaèkih postrojbi. Iskljuèivo od njemaèkih postrojbi stradalo je 57 stanovnika Dugopolja. Od bolesti je stradalo 9, od mina 10, od gladi 17, a od bombardiranja 19 osoba. Pod nerazjašnjenim okolnostima je stradalo 69 osoba. Najveæi broj Dugopoljaca stradao je u likvidacijama od partizanskih postrojbi, ukupno 131 osoba. Možda i najbestijalnije iživljavanje nad žrtvama poèinili su u zajednièkom pohodu Talijani i èetnici u listopadu 1942., kada su èetiri stanovnika bacili u vatru, gdje su skonèali u najveæim mukama, a na tijelo jednoga zaklanog Dugopoljca stavili su glavu svinje. Najveæi masovni pokolj izvršili su Nijemci, pripadnici 7. SS divizije Prinz Eugen, koji su 28. i 29. rujna 1943. strijeljali, zaklali i zapalili 40 ljudi, pretežito djece i staraca. Najviše Dugopoljaca partizani su ubili posljednje godine rata, èak njih 56, a likvidacija je bilo i nakon prestanka rata. Nakon popisa žrtava, u èetvrtom dijelu knjige opisana su dva dugopoljska spomen-obilježja iz 1971. i 2010. godine, kao i okolnosti oko podizanja drugoga, u što su se žustro ukljuèili bivši i sadašnji predsjednik Stipe Mesiæ i dr. Ivo Josipoviæ, usprotivivši se stavljanju na isti popis svih žrtava, obrazloživši to umanjivanjem zasluga dugopoljskim antifašistima. Knjiga završava sa 15 izabranih priloga. Važno je napomenuti, da je Dugopoljski žrtvoslov prva knjiga u nizu Samostalnog istraživaèkog projekta Hrvatska povijest 1941.-1948. (ika-sb/kj) 24 13. srpnja 2011. broj 28/2011 "Predanje Bogu. Tajna istinske slobode" Objavljena knjiga Victora Siona Nakladna kuæa Verbum objavila je knjigu Victora Siona "Predanje Bogu. Tajna istinske slobode" koja je predstavljena 7. srpnja na konferenciji za medije u Splitu. Knjigu su predstavili glavni urednik i direktor nakladne kuæe Verbum mr. Petar Balta i Miro Radalj. Nakon što je u knjizi Živjeti sadašnji trenutak èitateljima otkrio tajnu svakodnevne radosti, poznati duhovni pisac Victor Sion u novoj knjizi nudi daljnji poticaj i pomoæ na putu kršæanskoga i ljudskoga ostvarenja. Progovarajuæi o tome na koji naèin pomiriti vlastitu slobodu i vlastite težnje s onim što nam se dogaða, Sion na suvremen naèin obrazlaže i tumaèi ulogu božanske providnosti. Na tomu temelju, gradeæi i istodobno spajajuæi drevne duhovne uvide s novim psihološkim spoznajama, autor èitatelja upuæuje na to kako ostvariti istinsku slobodu i kako svaki trenutak živjeti u miru i radosti. Knjiga pripada nizu od èetiri knjige pod naslovom Za duhovni realizam. Rijeè je o želji autora da u èetiri opsegom nevelike knjige na pristupaèan i utemeljen naèin pruži prikaz temelja duhovnoga života, daleko od svih fundamentalizama i pojednostavljenosti kojima danas obiluju knjige sliène tematike. Victor Sion, karmeliæanski redovnik i autor brojnih knjiga duhovne tematike, desetljeæima je bio duhovni uèitelj novaka, a sav je njegov život bio obilježen životom i duhovnošæu sv. Terezije iz Lisieuxa. Nakon što je proèitala njegovu knjigu Duhovni realizam Terezije iz Lisieuxa, s. Genevieve (svetièina sestra) rekla je ocu Sionu: "Vi ste istinski uèenik moje male sestre." Kao izvrstan poznavatelj Terezijine poruke, naraštaje je karmeliæana uèio što u njezinoj školi znaèi živjeti sinovsko predanje Ocu. Umro je 1990. godine. U izdanju Verbuma do sada je objavljena njegova knjiga Živjeti sadašnji trenutak. (ika-jh/kj) Marco Ce: Tvoje lice, Gospodine, ja tražim Novo izdanje Kršæanske sadašnjosti Kršæanska sadašnjost objavila je knjigu nekadašnjega venecijanskoga patrijarha "Tvoje lice, Gospodine, ja tražim". Vodeæi se reèenicom sv. Augustina "Ništa se ne nauèi ako ne prijateljstvom", kardinal Marco Ce u osam svojih pouka o kršæanskoj molitvi iznio je osobni, vrlo dojmljiv i pouèan primjer kršæanskoga moljenja i, posebice, molitvenoga stava. Prikazivanje i pokazivanje molitve kao prijateljevanja s Bogom posebice je došlo do izražaja u posljednjoj pouci "Naraštaj naraštaju kazuje", u kojoj patrijarh èitateljima nudi vlastito svjedoèanstvo u osobnom i izravnom obliku. Potpuno svjestan da ne èini ništa drugo nego da iznova predlaže upravo Isusovu metodu: "Vas sam nazvao prijateljima jer vam priopæih sve što sam èuo od Oca svoga" (Iv 15,15), autor niže pouku za poukom iznoseæi pritom drevno iskustvo Crkve i osobne koliko i suvremene pristupe molitvi. Na taj naèin, korak po korak, s dubokom odgojnom mudrošæu, kardinal Ce uvodi èitatelje u iskustvo molitve, a da nikada ne gubi iz vida kristocentrièni i crkveni vidik. (ikamb/sd)
© Copyright 2024 Paperzz
