close

Enter

Log in using OpenID

- Prof. Metka Kraigher Hozo

embedDownload
1
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
4.
Leonardov IL CENACOLO
4.1. Uvod
4.2. Bliže odreĎenje Leonardove umjetnosti u kontekstu Cenacola
4.3. Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o secco slikanju
Leonardo: Cenacolo
4.1.
UVOD
ViĎao sam Leonarda kako rano ujutro dolazi na skele
pred slikom i ostaje do zalaska sunca
ne ostavljajući kist ( bez jela i pića)...
...zapisao1 je renesansni pisac Matteo Bandello…
←4/ 1. Leonardo: Il Cenacolo ; Posljednja večera, detalj
Ali, već 1556. godine, pola stoljeća nakon nastanka slike, Vasari je konstatirao da su na slici vidljive
samo mutne mrlje. Ipak, i u tom jadnom stanju, ova je slika plijenila svojom ritmičkom i sugestivnom
kompozicijom: ...
2
U prednjem planu se talasa friz apostola
kao melodija sa uverturama i sekvencama,
sa labavo nanizanim crescendima i decrescendima...
1
2
Carlo Bertelli: Restoration reveals THE LAST SUPPER ; navod: časopis National Geografic Society – Washington, D. C. 1995; str. 664-685.
Wolf: Rojstvo novega veka;Ljubljana 1969/ str. 62
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
Sve je usmjereno ka centralnoj točki slike, ka Kristu:
Renesansni pisac Matteo Bandello3 je zapisao i slijedeće:
...ako nije radio na samoj slici
onda je istraživao dodatna rješenja
i samokritično tražio najbolje rješenje...
...vidio sam ga takoĎer kako ga hvataju druga maštanja
te napušta nezavršenu sliku
i laća se gline da modelira svog stupidnog konja,
a zatim se opet vrača na skele
i uzima kist i dodaje nove poteze na jednu od figura...
4/ 2. Leonardo: Il Cenacolo ; Posljednja večera;
prije restauracije→
3
Carlo Bertelli: Restoration reveals THE LAST SUPPER ; navod: časopis National Geografic Society – Washington, D. C. 1995; str. 664-685.
2
3
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
4.1.1. NAJVAŽNIJI IZVORI
- Art dossier; Carlo Poedretti: Leonardo, Firenze, 1992
-
-
Carlo Bertelli: Restoration reveals THE LAST SUPPER; N. G.
Washington, D. C. 1995.
Cennini, Traktat o slikarstvu...
De Mayerne: Pictoria, sculptia et quae Subolternarum Artium ( 1620)
Descrizione della pittura Citta di Ascoli; 1790
Dragan Jeremić: Doba antiumjetnosti, Beograd, 1970
Enrico Annoscia&...: Opća povijest umjetnosti ,Zagreb, 2006
Eastlake, knjiga I
H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI
dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006
Jacques Maroger: The Secret formulas and Techniques oft he Masters
J.L.F. Merimée ( otac Prospera): De la Peinture à l'Huile ( 1830)
Leonardo da Vinci: Traktat o slikarstvu, Beograd 1955/1964.
Le Sieur Watin: L'Art de Faire et d'Employer le Vernis ou L'Art de
Vernisage ; 1772.
Marco Cianchi: Leonardo, GUNTI, Firenze/1996.
Mario Pomilio: RIZZOLI; Leonardo/ /Milano 1967.
Medić: Stari slikarski priručnici, Beograd 1999.
Metka Kraigher-Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo 2007.
P. et L. Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977.
Thomas Brachert: Historische Klarlacke und Möbelpolituren, Maltechnik
1978/3.
Thomas Brachert: Zinnober, Maltechnik 1980/3.
Vasari on Technique,
V.J.Bruno: Form and Colour in Greek Painting, London, 1977.
Wolf: Rojstvo novega veka;Ljubljana 1969.
4.1.2. IZVORI SLIKA
4/1. Ludwig Goldscheider: Leonardo; Paintings and Drawings, New York, 1969 / Plates 73.
4/2. Ludwig Goldscheider: Leonardo; Paintings and Drawings, New York, 1969 / Plates 88.
4/3. Art dossier; Carlo Poedretti: Leonardo, Firenze, 1992 / str. 15.
4/4. Art dossier; Carlo Poedretti: Leonardo, Firenze, 1992 / str. 15.
4/5. Brockhaus F.A. Das grosse Brockhaus, Oldenburg 1953/57; Atlas str.402.
4/6. www.leonardodavinci.net.
4/7. Marco Cianchi: Leonardo, Gunti, Firenze, 1996/str.43
4/8. Janson : ISTORIJA izdanje , Novi Sad 2006; str.50.
4/9. Carel J. Du Ry: LJUDSTVA STAREGA VZHODA, Ljubljana, 1970/str.87.
4/10. Enrico Annoscia&...: Opća povijest umjetnosti ,Zagreb, 2006/ str.72.
4/11. Enrico Annoscia&...: Opća povijest umjetnosti ,Zagreb, 2006/ str.72.
4/12. www.oceanbridge.com.
4/13. Marco Cianchi: Leonardo, GUNTI, Firenze/1996/ str. 21.
4/14. www.ducksters.com.
4/15. Marco Cianchi: Leonardo, GUNTI, Firenze/1996/ str. 21.
4/16. Leonardo, New York, 1969.
4/17. Ludwig Goldscheider: Leonardo; Paintings and Drawings, New York, 1969 / Plates 73.
4/18. www.florenceart.it.
4/19. www.florenceart.it.
4/20. Marco Cianchi: Leonardo, GUNTI, Firenze/1996/ str. 21.
4/21. www.pinteres.com.
4/22. milanostyle.com
4/23. RIZZOLI; Leonardo/ Mario Pomilio/Milano 1967/ str.98.
4/24. Art dossier; Carlo Poedretti: Leonardo, Firenze, 1992 / str. 15.
4/25. viewitaly.blogspot.com.
4/26. Javier Sierra: Tajna večera, Zagreb 2006, str. 143.
4/27. www.pinteres.com.
4/28. RIZZOLI; Leonardo/ Mario Pomilio/Milano 1967/ Tav.XLII
4/29. Marco Cianchi: Leonardo, GUNTI, Firenze/1996/ str. 21.
4/30. Marco Cianchi: Leonardo, GUNTI, Firenze/1996/ str. 21.
4
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
4.2.
Bliže odreĎenje Leonardove umjetnosti u kontekstu Il Cenacola
4.2.1. Leonardo i njegovo vrijeme
4.2.2. SECCO zidno slikanje od spilje Chauvet do Leonarda
4.2.3 . Zidno slikarstvo u renesansi
4.2.4. Leonardova Posljednja večera
4.2.1. Leonardo i njegovo vrijeme
To je vrijeme kada se likovna umjetnost konačno uzdigla iz ars mechanica u ars liberalis, o čemu
svjedoči i terminologija sa svojim ubuduće toliko često naglašavanim disegno u novom značenju riječi...
Vasari je zapisao da je u vrijeme Michelangela bilo umjetnika sa posebnim statusom, i onih, koji su još
uvijek imali status zanatlija:
tako za Botticcellija zapisuje da je melanholik
– cervello stravagante – razbludne do bolesne mašte... ali,
– suprotno njemu postoji niz renesansnih umjetnika sa posebnim statusom,
– kao što su Michelangelo, Jan van Eyck, Rubens...
4/ 3.
Leonardo: Il Cenacolo ; Posljednja večera , detalj centralne kompozicije
Leonarda da Vincija njegovo vrijeme cijeni, kao HUOMMO UNIVERSALE:
na dvor ga pozivaju prvenstveno zato jer božanstveno pjeva, prateći se na liri...
Tek kasnije poručuju i slike. Sve do kraja života Leonardo je ostao biće neutažene radoznalosti. Sa
Marcantoniem della Torre, izvanrednim filozofom, koji je tada predavao u Paviji, izučavao je anatomiju
ljudskog tijela. Proučavali su i Galenovo učenje, pitanja iz oblasti medicine...U tim vremenima i
medikamenti i slikarski materijali su se nalazili u apotekama i prijateljstvo između slikara i medicinara
bilo je općeprihvaćena činjenica…
Ipak, ono po čemu će ostati trajno zapisan u historiji likovnih umjetnosti jeste…
disegno ,
u užem i širem poimanju…
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
Leonardo da VINCI (*Vinci,1452 – 1519,Ambois, dvorac Clou); dijete Piera di Antonia i Caterine... madre naturale , di buon sangue ( kako je zapisao djed Antonio, kada je Lionardu bilo pet godina
Caterina je već bila supruga drugog...dok je prva supruga Piera, svega 16 godina starija od Leonarda, bila Albiera , a druga supruga Francesca mu je rodila i sina, Leonardovog polubrata);
dakle, svoje prave majke sjeća se Leonardo kao kroz san, ali je kasnije imao još dvije pomajke... što se kasnije povezuje sa Leonardovom psihom, kao i sa temom njegove nikada završene slike
Sant’Anna... Leonardovo djetinjstvo na selu uticalo je na njegovu ljubav do prirode; bio je i veliki ljubitelj i
vrstan poznavatelj konja. 1469. Leonardov otac i stric nalaze se već u Firenzi ( upisani u knjigama svilarskog
ceha); Piero je opunomoćenik samostana della Santissima Annunziata, a kasnije notar Signorie...1470. Leonardo
započinje naukovanje kod Verrocchia u Via dell’Angelo (Verrocchio je u to vrijeme za L. di Medicia restaurirao
antička djela).
Prema Vasariju Leonardo da Vinci dao je, nakon Giotta i Masaccia, onu treću maniru...
...koju naziva «moderna», onu snagu i odvažnost crteža, ali, sa druge strane,
suprotstavljajući tome, izrazio i svu suptilnost i senzibilnost,
4/ 4.
Leonardo: Crtež rodnog sela →
za sve one sitne detalje prirode, uz stalno harmoniziranje.
Svojim «božanskim osjećajem za mjeru» uspio je svojim figurama
udahnuti životnost, pokret i dah trenutka.
Zato Vasari4 Leonarda naziva OCEM CRTEŽA...
... Padre del disegno : on uspijeva, pravilnim shvaćanjem bitnog,
što su Grci nazivali intelektualnim sažimanjem - preciznošću - kao
« od nokta jednog lava“ – „dall'unghia un lione «
objediniti, kako spontanost , tako i prepoznatljivu autentičnost…
Leonardo je očito već mlad shvatio da mora crtati kao da slika i slikati kao da crta .
Dakle... 5del disegno come pittura e della pittura come disegno.
Zato i njegovi zreli, čak i završeni radovi, imaju dozu ne dovršenosti. Ipak, bilo bi netočno označiti sve njegove radove kao non finito, jer su iscrtani bez greške:
- crtež je za njega najpreciznija tehnika ekspresivnosti i predstavlja više od samog fizičkog i mentalnog definiranja lika;
- zato figure zadržavaju onu živost i vitalnost bez presedana; spontanost je ustvari rezultat brižljivog dugotrajnog istraživanja, izrade bezbroj skica, naučnih istraživanja pokreta, anatomskih
istraživanja i t. d… il modo di colorire secco «…Značaj crteža za likovnu umjetnost u cjelini briljantno je definirao Armenini6… Poznate su njegove studije rađene metodom koji sam naziva
«modo nuovo –disegno come luce: inteligentni umjetnici, kako slikari, kipari, arhitekti – svi oni obogaćuju svoja saznanja definiranjem samog crteža...
4
5
Carlo Poedretti: Leonardo, Art dossier; Firenze, 1992/ str. 8
Art dossier; Carlo Poedretti: Leonardo, Firenze, 1992/ str. 8
5
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
... 7zato je crtež svijetlo, osnova;crtež je oslonac umjetničkom činu; disegno je prethodnik konačnom stvaranju,
a ujedno nosi u sebi i konačnu viziju...
Leonardov crtež biti će, dakle, oslonac svim njegovim raznovrsnim umjetničkim i naučnim traganjima…
Naime, kao tipična primjer univerzalnog čovjeka renesanse, on je i slikar i kipar i naučnik, inženjer i
muzičar i, ne na kraju, improvizator...U druženju sa Macantoniem della Torre, profesorom anatomije
proučavao je anatomiju i Galenovo učenje iz oblasti medicine. Kasnije je dizajner geografskih mapa, a za
Borgiu radi u funkciji ratnog inženjera. Njegov Traktat o slikarstvu samo je jedna od njegovih brojnih
studija...8Leonardo slikarstvo smatrao naukom o spoljnom izgledu stvari...
Njegova zrela faza, kada nastaje i Cenacolo (1495/97) , poklapa se sa njegovim prelaskom u Milano kod
Ludovica il Mora. Vjerojatno je Ludovica il Mora upoznao prilikom posjete ovoga Lorenzu del’Mediciju
nakon ubojstva Giuliana 1478. Tada je Leonardo, sa Verrochiem u vrtovima Medici. Moro ga, u početku
cijeni, prije svega kao zabavljača i vrsnog vojnog inženjera. Iako je bio snažan protivnik rata koji je nazivao
pazzia bestialissima , bio je očaran ratnim strojevima koje je smišljao.
Milano je u to vrijeme živo trgovačko središte, izuzetno bogat grad koji je izvozio oružje, vunu i svilu. Od
Firence se razlikuje, kako po arhitekturi , tako i po kulturi. Moro ga u početku smatra
glazbenikom…Slikarstvom se Leonardo bavi u bottegi braće Predis…( tri sljedeće godine radi Bogorodicu na
stijenama, onu koja je danas u Louvreu). U to vrijeme se i intenzivno “samo poučava”( počinje stvarati svoju
biblioteku, koja 1505. broji 116 knjiga; kasnije je svoje znanje obogatio i dužim boravkom u biblioteci u
Dvorcu Visconti u Paviji, umjetničkom i intelektualnom središtu) . Ugled koji je postigao sa Bogorodicom na
stijenama konačno mu je otvorio vrata na samom dvoru ( portret Morove ljubavnice Cecilije Gallerani,
poznat kao Dama s hermelinom)…Sada postaje najdraži dvorski umjetnik. Dobiva prostor za bottegu i
stanovanje u palači Corte Vecchia…
To je vrijeme njegovog velikog uspona i slave…
4/ 5.
6
Art dossier; Carlo Poedretti: Leonardo, Firenze, 1992/ str. 10
Carlo Poedretti: Leonardo, Art dossier; Firenze, 1992/ str. 10
8
Dragan Jeremić: Doba antiumjetnosti, Beograd, 1970, str. 21.
7
Leonardovo vrijeme: Historijska karta→
6
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
7
To je vrijeme kada postaje čuven i kao umjetnik i kao naučnik.
Njegove znanstvene teorije i umjetničke inovacije, bile su bazirane na pažljivom promatranju i preciznom dokumentiranju. Njegove teorije sadržane su u mnogim bilježnicama, a većina ih je sačuvana u
rukopisima. Budući da se ne može lako dešifrirati, potrajalo je izvjesno vrijeme do objavljivanja, nakon njegove smrti. Tada je to dovelo do revolucije u znanosti ( meteorologija, hidraulika, strojarstvo,
aerodinamika, geologija, magnetizam mjeseca... Sa Marcantonijem della Torre, izvanrednim filozofom koji je tada radio u Paviji, izučavao je anatomiju ljudskog tijela; proučavali su Galenovo učenje...(
već 1085. godine Konstantin Afrikanac prevodi u Monte Cassinu arapska i grčka medicinska djela; prvi spomen seciranja ostavio je Gulielmo de Saliceta u djelu Chirurgia , Bologna, 1275).
Tada će započeti i svoju prvu verziju čuvene Madone u spilji; Vergine delle rocce.
To je i vrijeme njegovih ambicioznih projekata, između ostalog i na području skulpture, nešto kasnije i radova na slici Posljednja večera, te vrijeme osnivanja Accademie Vinciane. Realizira i sve
pripreme oko dvorskih vjenčanja: 1489. vjenčanje Gian Galeaza Sforze i Isabelle d'Aragon , kasnije i vjenčanje Ludovica il Mora i Beatrize, te Anne Sforza i Alfonza d'Este. Tih godina bavi se i
poslovima za Isabellu d'Este.
Accademia Vinciana je prva slikarska škola sa nazivom akademija . Leonardo je osniva u Milanu 1494. godine. U stvari, to je suvremena
majstorska radionica, koja pored edukativne funkcije sadrži već i elemente i atribute koje će ovaj termin sadržavati u budući vremenima:
okupljanje vrhunskih talenata ( umjetnika i naučnika) koji u diskusijama rješavaju probleme umjetnosti ( i nauke).
Sa matematičarom Luccom Paziollijem, koji dolazi u Milano 1496. napisao je traktat Divina proportione.
U tom periodu su njegovi učenici:
Ambrogio de Predis,
- Giovanni Antonio Boltraffio,
- Bernardino Luini , ( 1475 ? – 1532?); pripisuje mu se najveći stepen originalnosti; najvažnije djelo: freske u Monostero Maggiore i
oltarske slike u Breri...
- Giampietrino (Giovanni Pedrini),
- Marco d'Oggiono , Toskanac, njegov, tada mlad i stasit učenik…
- Cesare da Sesto,
- Salaiano (Salaianu se pripisuje jedan rad u ulju ; neka njegova djela je sam Leonardo dotjerivao; pretpostavlja se da je kao model za Sv.
Ivana koristio svog učenika Salaia... ) i
- Gian Giacopo Caprotti.
←4/ 6.
Leonardo: Sveti Ivan, baptist
Tada koncipira i glavni dio svog Traktata. U Traktatu komparira slikarstvo sa drugim umjetnostima i detaljno govori o likovnom prikazivanju
čovjeka, draperija, svjetla i odsjeva, o perspektivi i t.d.
U svojim brojnim teoretskim studijama bavi se različitim problemima. To je vrijeme, kada mnogi intelektualni autoriteti pišu svoje studije...
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
8
Tako je već Leon Batista Alberti proučavao geometrijske metode slikanja. Konstruirao je već i neku vrst optičke komore ... u kojoj su se
slike pokretale...
Otac Leon Batista Alberti ( 1404 – 1472) ; osim što je bio svećenik bio je i slikar, arhitekt, pjesnik, trgovac antikvitetima, filozof i izumitelj.
Ali također se istaknuo u umjetnosti šifriranja poruka…
Maestro je u to vrijeme u svojoj punoj intelektualnoj i fizičkoj snazi. U vrijeme slikanja Tajne večere ima između 43 i 46 godina. Izvori ga
opisuju kao stasitog i lijepog čovjeka…
… njegove pravilne crte lica otkrivale su čovjeka od načela.
Imao je krupne, snažne ruke sposobne iščupati zub iz korijena kad bi bilo potrebno…
ili svojim čarobnim crtežima oživiti zid…
Invazijom Louisa XII godine 1499. prekida se ovaj plodan period. U Milano ulaze gaskonjski strijelci ( ruše i model Leonardovog
spomenika : Francesco Sforza na konju).
Il Moro bježi u Insbruck, a Leonardo sa Melzijem u Vaprio, zatim, na putu za Veneciju ostaje i kod Isabelle d'Este u Mantovi. Iste godine je u
Firenci.
Sve do kraja života Leonardo je ostao biće neutažene radoznalosti. Sa Marcantoniem della Torre, izvanrednim filozofom, koji je u vrijeme
njegovog boravka u Milanu predavao u Paviji, izučavao je anatomiju ljudskog tijela. Proučavali su i Galenovo učenje, pitanja iz oblasti
medicine... Ostavio je pored evidentiranih – 5.000 strana crteža i spisa, bilježaka... Izučavao je obojenost sjena, napravio mračnu komoru,
otkrio pojavu kontrakcije zjenice, izučavao svjetlost i zvuk, oko i sočivo...
Njegov zadnji Autoportret nastao je prije zadnjeg boravka u Rimu.
Njegovu vidovitost Oto Bihalji Merin9 „čita“ u njegovim ...
...bezvremeno starim očima, očima koje su sve videle i u čijim tamnim dupljama
već svetlucaju senke usamljenog rastanka.
Nema umetnika toliko obavijenog legendom, tako tajanstvenog i tako bliskog stvarnosti
kao što je Leonardo da Vinci !
←4/ 7. LEONARDO DA VINCI: Autoportret
MJESTO: danas: Torino, Biblioteca Reale; 1512. DIMENZIJE: 333 x 213 mm; TEHNIKA: sanguina;
10. listopada 1517. Leonarda posjećuje u njegovom francuskom domu, u dvorcu Cloux, kardinal Louis d'Aragon, kojeg tajnik je opisujući taj
događaj…
Zapisano je također da je tada već imao problema sa pokretljivošću ruke.
9
Oto Bihalji-Merin: predgovor prijevodu Leonardovog Traktata ( Beograd, 1964).
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
Ipak, kako je zapisao bilježnik Antonio de Beatis…i dalje se služio prstima a rukopis mu je čitak i siguran.
Umro je u dvorcu Cloux, 2. maja 1519. godine. Zna se da je ...crteže i rukopise ostavio je vjernom prijatelju Francescu Melziju.
Za svog života Melzi je ljubomorno čuvao radove ali na žalost, u svojoj oporuci nije odredio nasljednika.
Kako njegov sin Orazio nije pokazivao ni najmanju sklonost prema umjetnosti i znanosti, neprocjenljiva se zbirka rasula,
a njezini su dijelovi nestali, bili ukradeni ili upravo zločinački uništeni.
4.2.2. SECCO zidno slikanje od spilje Chauvet do Leonarda
Nije na odmet podsjetiti na već razmotrene primjere secco slikanja.
U spilji CHAUVET su zatekli ostatke baklji, kameno oruđe, ognjišta i kosti, koje je , krečnjakom bogata voda koja je stoljećima kapala,
zacementirala na dnu...
Prema mišljenju stručnjaka Jeana Clotesa i profesora Whitea u podzemlju se nalaze kosti 40 grizlija. Tu su i ostaci medvjeđih i ljudskih
stopala...
Nova istraživanja u ovoj, nedavno otkrivenoj starijoj spilji, nazvanoj po istraživaču koji ju je otkrio Grotto Chauvet, ukazuju , da je u
tehnološkom smislu, već ovdje prisutna, pored urezanog crteža i arhaična secco tehnika.
Iako je činjenica, da je Mezopotamija kolijevka umjetnosti fresko slikarstva, i čuvena zidna slika u Máriju spada, uglavnom, u grupu
takozvanog SECCO zidnog slikanja. Ipak, crtež, pogotovo na centralnom, monumentalnom dijelu slike urezan je u svježu žbuku - al
fresco !
Dakle, iako je crtež urezivan u svježu žbuku, samo slikanje je izvedeno na suhom zidu, pomoću mješavine veziva – tempere.
Da li postoji bitan pomak u načinu gradnje zidnih slika tokom dugih tisućljeća ?
Sve do inovacija, vezanih za minojsku fresku nema bitnih pomaka…
Ali, čak i antičke zidne slike također pripadaju secco tehnikama:
dakle, hiljadu, i više godina nakon Marija , i Grci slikaju često ovom tehnikom. , što pokazuje i primjer nove chiaro scuro tehnike na
detalju friza na grobu Aleksandra IV:
4/ 8. Grotto Chauvet: Konji.
dokazano je da postoji primarno i sekundarno vezivo:
9
10
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
primarno vezivo: prema ispitivanjima u laboratorijima pretpostavlja se da su u pitanju veziva na bazi mlijeka ili kazeina , čega je bilo
kod tadašnjih nomadskih pastirskih plemena u izobilju; koriste se i krv ili
bjelanjak, kao i pljuvačka i kreč ( kalcijem bogata voda); obojene zemlje su istrvene lojem, moždinom i urinom...
sekundarno vezivo: kristalizirani površinski sloj...Sekundarno vezivo svakako je došlo vremenom iz krečnjačke stijene na kojoj je
slikano;
naime, kao prirodni zid u pećinama najčešće je poslužila stijena od kalcita ; ovaj krečnjak (CaCO3) tokom stoljeća, jednom dugotrajnom
migracijom, stvorio je na površini kristalizirani površinski sloj ...
4/ 9. Zidna slika u Máriju, detalj →
fragmenti slike, nastale oko 1800 prije n. e. danas su u Louvreu ; i ovdje ima tragova graviranog crteža i secco slikanja; veziva za
secco slikanje su sada ipak bolja: pigmenti i krečno mlijeko ili neka druga tempera koju profesor Mora, za razliku od krečne naziva
Peinture à sec, tehnika na koju nailazimo i u egipatskim grobnicama... Peinture à sec /njem. Seccomalerei /tal. A secco /- secco
slikanje je slikanje na suho uz dodatak veziva, drukčijeg od kreča, obično tradicionalnih emulzija na bazi tutkala, jaja, kazeina i drugih...
←4/ 10.
Vergina; detalj friza:
Utrka dvoprega, detalj
chiaro scuro tehnika na detalju friza na grobu Aleksandra IV iz 50. godine n. e. slikana je pod antičkim utjecajem ( Zeuxid); slikar se trudi da potencira pokret, kao i dubinu scene, pomoću vještog
crteža (i skraćenja), kao i vještom upotrebom sjena: nabori na odjeći vozača dvoprega, prikazani dugačkim smeđim potezima kista, povučenim po crvenkastoj tkanini, stvaraju dojam chiaro-scura...
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
←4/ 11.
11
Kopija prema Zeuxidu: Igračice kockom
Herkulaneum; danas: Napulj, Nacionalni arheološki muzej; II ili I stoljeće ←/; potpis Aleksandra Atenjanina ( poznato je da je u pitanju
kopija crteža Zeuxida); Naime, već…10
…Zeuxid koristi tehniku koja bi se prije mogla nazvati –
slikarska metoda pokrivne svjetlosti u kontrastu sa transparentnim sjenama
sa bezbroj refleksija
a sve u funkciji trodimenzionalnosti...
Nakon Zeuxida , tek će Leonardo ponovo afirmirati u renesansi, - chiaro-scuro.
Kada je Vasari u svom trećem dijelu Vite definirao značaj pojedinih umjetnika za razvoj talijanske umjetnosti, napisao je da se ovaj razvoj može
trasirati inicijativama preko Giotta, kojeg nadograđuje Masaccio, dok je Leonardo da Vinci dao onu treću maniru, koju naziva «moderna», onu
snagu i odvažnost crteža…
Leonardo je svojim «božanskim osjećajem za mjeru» uspio svojim figurama udahnuti životnost, pokret i dah trenutka...
Njemu će princip al secco slikanja, uzimajući u obzir njegov specifični kreativni procedé, neobuzdanu želju za sukcesivnim slikarskim
istraživanjem, predstavljati , u odnosu na uobičajeno renesansno al fresco slikarstvo P. della Francesca, Michelangela,…mnogo prihvatljiviju
metodu slikanja.
4.2.3. Zidno slikarstvo u renesansi
Razmatranjem metoda gradnje zidnih slika u vrijeme renesanse uočiti ćemo svu
raznolikost pristupa , kako u tehnološkom, tako i u kreativnom kontekstu.
Teoretičari, uglavnom, razlikuju četiri različita pristupa:
1. FRESCO I SECCO: Mantegna freske o Gonzagama radi klasično, poštujući sva pravila buon fresca ; ipak, prilikom „uzdizanja hladne prozračne svijetlosti” pribjegava i do slikanju:
određene detalje dotjeruje na suhoj zidnoj slici;
2. SECCO TEMPERA: Leonardo u Posljednjoj večeri daje svom likovnom tekstu specifičan likovni izraz slikanjem na suhom malteru - pomoću apostrofirane tonske gradacije, za koju koristi
senzibilne tonove boja, sastavljene od pigmenta i žumanjka ( tutkala ili gume ), uz stalno vračanje na crtež, podcrtan intenzivnim chiaro-scurom, te napokon nanošenja lazura pomoću uljenosmolastih boja; dakle, koristi uljanu temperu na malteru; slikano na nedovoljno suhom malteru, slikani sloj je kroz stoljeća nakupio različite naslage patine, dodatne boje, neadekvatne sanacije
i t. d… ; već Vasari 1556. godine konstatira da je na slici moguće vidjeti samo mutne mrlje. Ono što se vidjelo u kasnijim stoljećima, više je bio rezultat dodatnih preslikavanja, nego originalnih
Leonardovih poteza. 2007. godine osnovana je , na inicijativu Ministarstva kulture, specijalna komisija, koja bi trebala inicirati sva testiranja da bi se definitivno utvrdilo da li se ispod
Vasarijeve slike nešto još nalazi...
10
V.J.Bruno: Form and Colour in Greek Painting, London, 1977/str. 43
12
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
3.
4.
tek u naše vrijeme ova zidna slika je adekvatno restaurirana; tako joj je barem djelomično vraćena autentičnost;
SECCO ENKAUSTIKA: Leonardo u Bitci kod Anghiaria: dramatičnu igru svjetla i sjene Leonardo će postići pomoću odvažnog impasta voštano-smolastim bojama na zidu, koji je prije
toga čak zagrijavan; u pitanju je enkaustička zidna tehnika al secco ( → 5. Leonardova Bitka kod Anghiarija).
FRESCO: Michelangelova gradnja njegovog Posljednjeg suda - je sasvim drukčija: zasnovana je na virtuoznosti, spontanitetu i svježini buon fresco slikanja…
4/12.
4/13.
4/ 12.
Mantegna: Freske u Gonzagama, detalj ( al fresco i al secco )
4/13 .
Leonardo: Il Cenacolo ; Posljednja večera, detalj ( al secco, tempera forte )
4/ 14.
Michelangelo: Freske u Sixtini, detalj ( al fresco )
4/14.
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
4.2.4. Leonardova Posljednja večera; Il Cenacolo
Leonardo je očito već mlad shvatio da mora crtati kao da slika i slikati kao da crta –
del disegno come pittura edella pittura come disegno...
Crtež je za njega direktna tehnika ekspresivnosti i predstavlja više od samog fizičkog i mentalnog definiranja lika…
Zato figure, kako su zapazili mnogi...
…zadržavaju onu živost i vitalnost bez presedana.
Ponekad i groteskni likovi na njegovim studijama nastali su zahvaljujući njegovom „fotografskom“ pamćenju ( nakon
što je likove slijedio i promatrao po čitav dan…)
Tako je Leonardova spontanost , prisutna na svim njegovim djelima, kako u crtežima, kako i u štafelajnom i
zidnom slikarstvu, ustvari rezultat brižljivog dugotrajnog istraživanja, izrade bezbroj skica, a zatim slikanja u bezbroj
seansi...
Takav način sukcesivnog slikarskog istraživanja
nezamislivo je izvoditi u tehnici buon fresco !
Kako napominju mnogi njegovi kroničari...
…očigledno je da je Leonardo, zbog svog shvaćanja umjetnosti,
započeo mnoga djela, a da nijedno nije nikada završio…
4/ 15.
Leonardo: Il Cenacolo ; Posljednja večera →
U svojoj ogromnoj i nemirnoj mašti uvijek očekuje više nego što postiže. Nikada ne postiže ono savršenstvo koje zamišlja.
Tako ne završava ni Kristovu glavu na Cenacolu , iako je inače na ovoj slici sve bilo gotovo završeno. Mnogi su se zapitali … da li se nije usudio ?
Secco tehnika - u klasičnom smislu, tehnika kojom je Leonardo izvodio Cenacolo , nije ga zadovoljavala... Nije otvarala dovoljno mogućnosti sfumata, intenziteta game i transparentnosti lazura a
prije svega zato, što nije omogućavala korekture, kontinuirano građenje u fazama…
Iz starih knjiga i kronika vidi se da je prior dominikanskog samostana u kome je Leonardo radio svoju zidnu sliku bio nezadovoljan umjetnikom.
Žalio se knezu na neodlučnost i lenjost majstorovu.
Dali je u pitanju bila lenjost ?
Sliku započinje Leonardo 1495.godine i „završava“ 1497. godine:
13
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
←4/ 16.
14
Leonardo: Il Cenacolo ; Posljednja večera , detalj
Već 1556. godine, pola stoljeća nakon nastanka slike, Vasari je konstatirao da su na slici vidljive samo mutne mrlje…
Ipak, i u tom jadnom stanju, ova je slika plijenila svojom ritmičkom i sugestivnom kompozicijom…
Na «jadno stanje» čuvene Leonardove slike Cenacolo uticalo je, pored neadekvatne tehnike i niz dodatnih faktora:
- probijanjem vrata 1652. godine, došlo je do promjene klime ( inaće, sliku je 1547. godine dotjerivao Armenini;
smatrao je da je slika rađena u tehnici buon-fresco (?) ; ipak, več 1587 je zapisano da je slika pola uništena),
- kako navode mnogi kroničari ...pojavilo se i pola tuceta nadobudnih restauratora, najljućih naprijatelja slike,
- 1768. godine fratri su sliku prekrili zavjesom, što je povećalo vlagu ( zavjesu su pomjerali samo kada su
dolazili posjetioci; ovim micanjem zavjesa je i mehanički strugala po muralu) ; vlažnost je bila tolika da su se
vidjeli «potočići» koji su se slijevali niz sliku te su zato fratri inicirali i prvu ozbiljnu restauraciju: angažirali su
nekompetentnog slikara Michelangela Belottija ( kasnije, 1770. je tu restauraciju skalpelom skinuo Giusepe
Mazza; James Barry, irski slikar spominje u to vrijeme i proteste zbog ovog struganja);
- kako bi sliku zaštitili od sunčane svjetlosti zakovali su prozore u blizini 1796. su Napoleonovi vojnici koristili
ovu prostoriju kao oružarnicu i konjušnicu ( vojnici su bacali koplja na apostole i postavljali ljestve da se popnu
te škrabali...),
- konačno je 1943. pala u trpezariju bomba , ali, za čudo – zid je preživio; otac Angelo Caccin je tada
uzviknuo...da je bomba inteligentnija od ljudi te je zaobišla zid!
- kasnije je industrijalizacija Milana i industijsko zagađenje također uticalo na koroziju slike ( talasanje, strujanje
i vlažnost; plijesan se širila po postojećim oljuštenim slojevima; tako je otac Angelo Caccin rekao i sljedeće:
«Posljednja večera» je najimpozantnija umiruća stvar na svijetu!
- nakon II svjetskog rata izvedena je građevinska reparacija i uvedeno centralno grijanje radi ujednačavanja
ljetne i zimske temperature ( ali grijanje je radilo samo po danu pa su oscilacije bile još veće); na naličju je zid
ojačan metalnom armaturom kako bi ona zadržala eventualne vibracije...
- zbog svega navedenog vršene su ponovo neadekvatne restauracije,
- tek najnovija restauraciju , započeta u devedesetim godinama prošlog vijeka, sofisticirano je pristupila radu (
obimna ispitivanja, dokumentacija, izrada mape u smislu reljefnog prikaza slikanog sloja; evidentiran je i
presjek na 200 različitih mjesta; utvrđeni su i mnogi podaci o tehnici i primjeni materijala...
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
15
4.3.
Ključne stečevine, spoznaje, i saznanja o Leonardovoj zidnoj
tehnici
CENACOLO
4.3.1. uvodne napomene
4.3.2. princip gradnje
4.3.3. instrumentacija
4.3.1. uvodne napomene
Iz starih knjiga i kronika evidentne su mnoge dileme priora dominikanskog
samostana u kome je Leonardo radio Cenacolo... I u bilješkama notara spominju
se pitanja:
Zašto ne radi provjerenom buon fresco tehnikom ?
Zašto komplicira uljem i smolama ?
U tom periodu su njegovi učenici
- Ambrogio de Predis,
- Giovanni Antonio Boltraffio,
- Bernardino Luini, Giampietrino (Giovanni Pedrini),
- Marco d'Oggiono ( jedan od njegovih najdražih učenika, koji se ističe
svojim umijećem slikanja freski; nakon što je prisustvovao dovršetku
Posljednje večere u Santa Maria delle Grazie, bio je jedan od umjetnika
koji su je najviše kopirali…),
- Cesare da Sesto,
- Salaiano (Salaianu se pripisuje jedan rad u ulju ; neka njegova djela je
sam Leonardo dotjerivao) i
- Gian Giacopo Caprotti;
4/ 17. Leonardo: Cenacolo ; Posljednja večera , prije restauracije
Milano, refektorij samostana Santa Maria delle Grazie ; 460 x 880 cm (bez gornjih lukova)
16
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
( Kada je Louis XII osvojio Milano 1499. godine, htio je skinuti Cenacolo sa zida i prenijeti u Francusku.) : 1495/97 ( pismo
Ludovica il Mora iz 1497. godine potvrđuje da Leonardo te godine završava sliku ( Moro moli da pričekaju sa nekom drugom
obavezom).
Na samu koncepciju slike svakako su utjecala i dodatna promišljanja o samoj percepciji teme …
postoje naznake da čvor na stolnjaku ima posebno značenje…
11
Marija Magdalena bila je jedina koja je pomogla Isusu kad je
uskrsnuo,
i s pravom se misli da je bila vješta u razvezivanju čvorova...
...Kad vidiš jasno naslikan čvor na nekoj slici, znat ćeš da je to djelo
posvećeno mariji Magdaleni...
poučio je Maestro Luinija, svog učenika...
sam Maestro je svojim učenicima napominjao da je čvor i njegov način
potpisivanja djela; na romanskom jeziku Vinci potječe od latinske riječi
vincoli, što znači švor, karika.qq
4/ 18. Leonardo: Il Cenacolo ; detalj: zagonetni čvor (?)
danas je ova zidna slika brižljivo restaurirana;
restauracija je završena tek početkom ovog novog dvadeset i prvog stoljeća;
ali, na snimcima, snimljenim prije ove zadnje restauracije, evidentne su mnoge naslage od naknadnih izolacija,
preslikavanja, nečistoća i sličnih tragova višestoljetnog «života» ove zidne slike...
slika je počela propadati već za života majstora... ; kasnije, 1652. godine je donji dio bio gotovo nestao, pa su
fratri preko stopala Krista otvorili vrata...
11
Javier Sierra: Tajna večera, Zagreb 2006, str. 143.
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
←4/ 19. Leonardo: Il Cenacolo ; Posljednja večera, detalj
pojedini eksperti su utvrdili...
...da je Leonardo izdao samoga sebe koristeći krivu tehniku,
jer mu tehnika „buon-fresca” zbog brzine izvoĎenja nije odgovarala!
Leonardova secco manira ima mnogo tehnoloških nedostataka;
- vlažnost u sloju nanesenog gipsa, uticala je na loše prianjanje uljeno-emulzijske bijele imprimiture,
- loše vezana imprimitura uticala je i na loše prianjanje samog slikanog sloja,
- mnogi smatraju, da tehnika nije bila sasvim nepoznata, te da je i sam Leonardo bio dovoljno pažljiv,
da ne bi srljao u eksperimentu;
mnogi smatraju da se i...priroda «urekla» :
u vrijeme dok je Leonardo slikao bile su izuzetno oštre zime,
a znamo i da su snježne Alpe u blizini…
( poznato je, da su već u romanici i gotici na Sjeveru koristili, pored buon fresca tzv. krečno-kazeinsku
secco tehniku,
koja je bila bitno postojanija i otpornija na vlažnu klimu sjevernijih krajeva)
tako je gesso sottile sušio sporije nego što je uobičajeno i povukao sa sobom i slikani sloj...
4/ 20. Leonardo: Cenacolo ; Posljednja večera→
detalji, nakon završene zadnje restauracije
Kao što smo već naglasili, Leonardo u Posljednjoj večeri daje svom likovnom tekstu specifičan likovni
izraz slikanjem na suhom malteru - pomoću apostrofirane tonske gradacije, za koju koristi senzibilne tonove
boja, sastavljene od pigmenta i žumanjka, tutkala ili gume, uz stalno vračanje na crtež, podcrtan
intenzivnim chiaro-scurom,
te napokon nanošenjem lazura pomoću uljeno-smolastih boja...
17
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
koristeći tehniku, nazvanu……tempera forte…
4/ 21. Leonardo: Cenacolo ; Posljednja večera nakon završene zadnje restauracije
18
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
Refektorij samostana, u kojem je nastajalo ovo čuveno djelo, bio je za vrijeme maestrovog boravka i rada mračno i prohladno mjesto, prekriveno velikim komadima
kartona naslonjenima o zidove… svugdje je vladao nered: užad, opeke, pregrade, vjedra, te kako navode mnogi izvori…
12
…što je bilo najčudnije od svega, stol postavljen za objed, prekriven velikiom bijelim stolnjakom, ispunjavali su prostoriju…
…stol, kao jedini trag reda usred sveg tog kaosa…
Braća jedva smiju pristupiti ovoj prostoriji zbog izričite naredbe majstora Leonarda, koji je drži zatvorenu sve dok ne završi posao…
Mnogi smatraju da je Leonardo i sebe naslikao među apostolima…
4.3.2. princip gradnje
Marco d'Oggiono, jedan od Leonardovih mladih i stasitih učenika, čudio se
postupku gradnje ove zidne slike…
princip gradnje zasnivao se na sljedećim fazama gradnje:
4.3.2.1. pripremni radovi
4.3.2.2. nosilac
4.3.2.3. imprimitura
4.3.2.4. iscrtavanje i pod slikanje
4.3.2.5. slikanje
4.3.2.6. rezime
4.3.2.1. pripremni radovi
4/ 22. Leonardo (?):█ Studije za «Cenacolo» →
( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao ključni moment,
označeni su posebnom oznakom █ ) .
crtež crvenom kredom; Akademija, Venecija;
12
Javier Sierra: Tajna večera, Zagreb 2006, str. 95.
19
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
█ za zidnu dekoraciju u refektoriju samostana Santa Maria delle Grazie, Leonardo se počeo pripremati izradom skica, crteža i
kartona već 1494. godine;
u Breri , u Milanu se čuva disegno colorito - studija detalja glave Krista:
400 X 300 cm; disegno colorito u temperi; atribucija nije potvrđena;( istina, možda je u pitanju studija prema Leonardovom
originalu);
←4/ 23. Leonardo (?):█ disegno glave Krista za «Cenacolo» ;
pripremne radove možemo razmotriti i na sačuvanim pripremnim radovima za njegov drugi veliki, istina, još manje uspjeli projekt
Battaglia di Anghiari a Palazzo Vecchio:
Gallerie dell'accademia, Venezia; oko 1503-1504; primarno studija vitezova za bitku; sekundarno – studija proporcija ; crtež na
papiru; primarno: ležerni crtež; sekundarno: studija perom crvenkastim i crno-smeđim tušem, uz preciziranje detalja i studiju
proporcija, te zapis istim tušem i perom;
←4/ 24. Leonardo da Vinci : ■ Battaglia di Anghiari ; studija
( svi primjeri, koji su navedeni kao analogije izabranom ključnom primjeru, označeni su posebnom oznakom ■ .)
dugo vremena majstor je samo razmišljao, pravio skice i razrađivao određene detalje; poznato je da je eksperimentirao sa hranom
tražeći jelovnik za Cenacolo tvrdeći da je jelo koje se treba nalaziti na trpezi jednako važno kao i prikaz apostola…
u pismu fratra Vicenza Bandella Il Moru , napisanom u Velikom tjednu 1496. stoji:
Gospodine, prošlo je već više od dvanaest mjeseci otkako ste mi poslali majstora Leonarda da naslika naručeno djelo
i sve ovo vrijeme nije ostavio ni jedan jedini trag kistom na našem zidu.
A za to su vrijeme, gospodine, vinski podrumi priorije pretrpjeli goleme gubitke…
…majstor Leonardo ustraje na tome da se kušaju sva vina dok ne pronaĎe odgovarajuće…
…priprema i jela… ali nikada nije zadovoljan;
a poslije dva put na dan , sjeda s učenicima i slugama kako bi ih sva kušao…
20
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
4.3.2.2. nosilac
4/ 25. Leonardo:█ interijer refektorija →
█ zid refektorija nije podjednake debljine ( varira između 35
i 40 cm ; za svoju visinu ovaj zid je jako tanak, svakako i
osjetljiviji ne temperaturne razlike i vibracije; vlažnost
prostorija sa obadvije strane zida je također različita i djeluje
destruktivno); zid je porozan tako da kondenzacija može da
dođe na sliku; na klimu utječe i disanje turista; za bolju
klimatsku stabilnost predviđa se instaliranje kompletnog air
control sistema.
←4/ 26. Leonardo: █
tlocrt crkve
na zid je nanesen kompleksan malter dva sloja:
1. arriccio,
2. gips ( osjetljiv na vlagu; u pitanju je tutkalno-kredna
preparacija u kojoj je kao «kreda» korišten fini gips);
nova istraživanja:
█ na osnovu iscrpnih istraživanja povodom zadnje restauracije13 utvrđeno je i sljedeće:
- na osnovu sondiranja na 200 mjesta utvrđene su razlike u debljini krečnog maltera ispod gipsa, koje se kreću i do
10 mm;
13
Carlo Bertelli: Restoration reveals THE LAST SUPPER ; navod: časopis National Geografic Society – Washington, D.C.1995; str.664-685.
21
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
-
evidentni su i manji krateri i ubodi između mjesta gdje je imprimitura, slikani sloj i
malter ;
4.3.2.3. imprimitura
█ na svježe ožbukani sloj Leonardo je nanio imprimituru sa olovnom bijelom ( poznato je da
se u to vrijeme olovno bijela trvila uljem i razrjeđivala najčešće žumanjkom tako da je ipak bila
posnija od kasnijih uljenih imprimitura; i sam gips u malteru je vjerojatno povećao upijanje i
sušenje);
4/ 27. Leonardo: █ Cenacolo ; detalj, nakon završene zadnje restauracije→
nova istraživanja:
█ na osnovu iscrpnih istraživanja povodom zadnje restauracije14 potvrđeno je da:
- imprimitura sadrži olovno bijelu uz vezivo u kojem pored ulja ima i proteina;
- utvrđena je prisutnost orahovog ulja ( u malim količinama za lazure ili i kao
komponente u emulzijama sa jajetom ili tutkalom);
4.3.2.4. iscrtavanje i pod slikanje
█ na osnovu iscrpnih istraživanja povodom zadnje restauracije15 konkretno su utvrđene
mnoge naknadno nanesene supstance, nanesene prilikom neadekvatnih restauracija tokom
stoljeća:
- evidentna je i prisutnost gume i bjelanjka kao veziva, korištenog vjerojatno u početnoj
fazi iscrtavanja i prve tonske gradacije;
- jajna emulzija je potvrđena samo na nekim dijelovima slike;
14
15
Carlo Bertelli: Restoration reveals THE LAST SUPPER ; navod: časopis National Geografic Society – Washington, D.C.1995; str.664-685.
Carlo Bertelli: Restoration reveals THE LAST SUPPER ; navod: časopis National Geografic Society – Washington, D.C.1995; str.664-685.
22
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
-
23
analizom isječka (Sv. Simon) utvrđeno je da u sloju preparacije ima pored životinjskog tutkala i
orahovog ulja, vjerojatno pristiglog apsorpcijom iz pod-slikanja, a prema nekim naznakama ima čak i
ne sušećeg ulja...
4.3.2.5. slikanje
█ ovaj specifičan likovni izraz postizan je slikanjem na suhom malteru - pomoću apostrofirane tonske
gradacije, za koju koristi senzibilne tonove boja, sastavljene od pigmenta i vodenog ili emulzijskog
veziva, na bazi žumanjka, tutkala ili gume, uz stalno vračanje na crtež, podcrtan intenzivnim chiaroscurom, te napokon nanošenje lazura pomoću uljeno-smolastih boja...
danas stručnjaci ovu tehniku najčešće definiraju kao TEMPERA FORTE…
←4/ 28. Leonardo: Cenacolo ; Posljednja večera, detalj
sve je dotjerivano kistom od vrlo fine dlake…
Maestro je radio promišljeno, bez žurbe, zaštićen od vanjskog žamora ; tako je posljednje sate danjeg svjetla
običavao provoditi promatrajući do tada naslikano…
16
… zalazeće sunce pretvaralo je likove koji su sjedili za stolom prvo u crvenkaste sjene, a zatim u tamne,
zlokobne siluete.
Često bi dolazio u samostan Santa Maria samo da promatra svoje najdraže djelo…
…Tih gotovo pet puta devet metara slike
tvorili su najveće djelo kog se ikad latio…
mnogi su primijetili njegove anarhične navade…
17
…nikad ne znate dolazi li ili odlazi, ima li namjeru slikati u refektoriju
ili samo želi razmišljati pred svojim djelom i potražiti nove pukotine u žbuci ili nepravilnosti u crtama lica
svojih likova…
Provodi dane noseću svoje „taccuini“ bilježeći sve…
16
17
Javier Sierra: Tajna večera, Zagreb, 2006 / str.51.
Javier Sierra: Tajna večera, Zagreb, 2006 / str.63.
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
24
…neorganiziran i nepredvidljiv, posjeduje neutaživu znatiželju…
( TACCUINI : malene bilježnice)
█ nova istraživanja:
na osnovu iscrpnih istraživanja povodom zadnje restauracije18 utvrđeno je i sljedeće:
- očito koristi plavu i ljubičastu za pojedinačne efekte sjene; tako se može utvrditi da li je riječ o originalnom sloju;
- prilikom odstranjivanja naslaga ukazale su se briljantne boje Leonardove palete; tako je na primjer odjeća Mateja i Tadije, koja je
bila mutno smeđa sada obogaćena sa tri boje: «isplivale» su na površinu tamno crvena, roza i hladno bijela; utvrđena je i prisutnost
pozlate na ulje; do izražaja su došle čak i neke izmjene u izrazu ( otvorena usta, a prije zatvorena); sada su na mjestima gdje je
potpuno nestao Leonardov slikani sloj naneseni sivi i bež slojevi vodene boje, kao neutralni ton...
←4/ 29. Leonardo: █ Il Cenacolo ; detalj, stanje do 1986. godine
evidentna su sva preslikavanja, retuši i premazi;
mnogo manje su bili «zamrljani» detalji na stolu;
očito su «restauratori» prošlih vjekova više pažnje posvećivali samim figurama...
4.3.2.6. rezime
█ Sliku Posljednja večera možemo definirati kao:
- tehniku uljane tempere na malteru, često nazivanu TEMPERA FORTE;
- slikano je na nedovoljno suhom malteru;
- slikani sloj je kroz stoljeća nakupio različite naslage patine, dodatne boje, neadekvatne sanacije i t d…; dakle, kao što smo već
napomenuli u uvodnim napomenama, već Vasari 1556. godine konstatira da je na slici moguće vidjeti samo mutne mrlje. Ono što se
vidjelo u kasnijim stoljećima, više je bio rezultat dodatnih preslikavanja, nego originalnih Leonardovih poteza.
- tek u naše vrijeme ova zidna slika je adekvatno restaurirana; tako joj je barem djelomično vraćena autentičnost:
←4/ 30. Leonardo: █ Cenacolo ; detalj, nakon završene zadnje restauracije
18
Carlo Bertelli: Restoration reveals THE LAST SUPPER ; National Geografic Society – Washington, D.C.1995; str.664-685.
25
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
slika je tretirana tek nakon brižljive suvremene dijagnostike, a zatim i čišćena i restaurirana korištenjem najmodernijih optičkih sprava i tehničkih pomagala, strpljivim
radom milimetar po milimetar !
glavni restaurator, Dr.Pinini Brambilla Barcilon, odstranila je mutne tonalitete i ukazala na briljantnu paletu Leonarda;
potrebna je sedmica dana da se očisti površina jedne poštanske marke ( korištenjem mikroskopa i dentističkog aparata; prilikom intervencije mora promišljati kao
umjetnik i uraditi tzv. artističku kirurgiju) ;
struktura slikanog sloja bila je krta i iznurena;
veliku psihološku napetost stvarale su i uprte oči javnosti čitavog svijeta ;
«tuđe naslage» je nakon dugotrajnog analiziranja (istraživanja su trajala ukupno šest godina), kao i upornog testiranja raznih otapala, konačno skidala upijačem sve dok
ne zasiju Leonardove boje;
4.3.3. instrumentacija
svaki likovni materijal je, u likovnom smislu - instrument, koji ima specifičnu vizualnu zvučnost, ili, drugim riječima - određena likovna instrumentacija …
zajedno sa specifičnom organizacijom likovnih prvina - crte, boje i volumena , daje određenu originalnu zvučnost likovnog teksta, ili , kada je u pitanju konkretna materijalizacija ideje - daje smisao
poesisa materijalnosti…
Leonardo koristi slične materijale u svim svojim tehnikama; ipak postoje i neke specifičnosti:
4.3.3. 1. boje
4.3.3. 2. veziva
4.3.3.3. alatke i pribor
4.3.3. 1. boje
Leonardo je specifičnoj primjeni boja posvećivao veliku pažnju; mnoge pojedinosti o bojama – majstori renesanse su još uvijek učili od fratara koji su bili poznati kao dobri kemičari; poznato je da su se
pigmenti često nabavljali i kod apotekara, također «kemičara i poznavalaca materijala»;
isti pigment vezan uljenim ili smolastim vezivom daje sasvim različit ton od onog vezanog vodenim vezivom …; razlog često nije samo dubinska ( kod ulja) i površinska ( kod gume) refleksija svjetlosti
nego i niz drugih faktora…
ovo je evidentno i kod pigmenata za zidne tehnike; tako na primjer, industrija i danas proizvodi posebno « tutkalni oker pigment» i posebno «uljeni oker pigment»; sličan je primjer i sa zelenim
zemljama koje gube u ulju povezanost čestica te se zato za ulje u naše vrijeme koristi njezin ton zamiješan sa kromoksid zelenom; Leonardo je koristio VERDIGRIS…
pigmenti
mnoge pojedinosti o bojama – majstori renesanse su još uvijek učili od fratara koji su bili poznati kao dobri kemičari; poznato je da su se pigmenti često nabavljali i kod apotekara, također «kemičara i
poznavalaca materijala»; isti pigment vezan uljenim ili smolastim vezivom daje sasvim različit ton od onog vezanog vodenim vezivom;
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
26
u to vrijeme postoji i sve više „knjiga“ o bojama…
stari majstori su često morali «kalkulirati» i sa skupocjenošću pojedinih pigmenata; poznata je činjenica da se na primjer skupi ultramarin u renesansi često pod-slikao temperom i smalt plavom ili
azuritom, na crnoj preparaciji 19;
neki su pigmenti opet nepostojani na svjetlosti ili nekompatibilni sa drugim pigmentima; u uljenim tehnikama mogu se koristi svi oni pigmenti koji su:
- dovoljno postojani na svjetlo,
- koji nemaju nekog dodatka koji je topljiv u ulju ( zbog ovog razloga nije dobar asfalt i njegova velika primjena u 19. stoljeću brzo se osvetila tamnjenjem i prodiranjem kroz sve ostale tonove),
-koji ne osporavaju sušenje ( što je vezano za potrošak ulja i oksidaciju),
- koji nemaju prekrupne ili presitne čestice,
- koji su kompatibilni sa vezivom i međusobno.
poznati su i problemi starih majstora pogotovo sa malim izborom, kao i nepostojanošću i nekompatibilnošću ZELENIH PIGMENATA; tako još uvijek koristi i šafran za postizanje zelenih tonova…
neki pigmenti traže trenutačno lakiranje:
tako Leonardo u svom Traktatu 20 napominje ...da je verdigris nepostojan kao boja ako nije smjesta lakiran... o tome već govori Venecijanski manuskript krajem 14. st., a kasnije i Cennini...
konkretnije – Leonardo u Glavi 207. objašnjava da …
Već VENECIJANSKI MANUSKRIPT (druga polovina 14. stoljeća), pisan u venecijanskom dijalektu, ali sa vidljivim utjecajem njemačkog područja, pored medicinskih i alkemijskih napomena donosi već
i konkretne informacije o pripremanju boja:
...trvi pigmente na kamenu vodom, miješaj ih žumanjkom ili ako to hoćeš, lanenim uljem ( ugušćenim ),
štoviše; verdigris zahtijeva da se miješa ovim uljem da očuva svoju boju...
Leonardo naglašava u svom Traktatu nepostojanost ove boje i preporučuje, dakle, obavezno lakiranje i na taj način izoliranje i sprječavanje kemijskog aktiviranja sa drugim bojama, prema kojima je
osjetljiv). Već Cennini spominje trvenje i uljem: Siccome dei triare i colori ad olio... ; između ostalog preporučuje da se za trvenje koristi kamen od porfira...
…čak ako se stavi ulje, gubi lepotu ako se odmah ne lakira, i ne samo da nestaje,
već se skida sa daske koja je njom premazana ako se preĎe preko nje sunĎerom
nakvašeim običnom vodom i to naročito ako je vreme vlažno…
Ovo se dešava zato jer je ta zelena boja od bakra sastavljena iz mnogo soli…
šafran je Leonardo, prema Brachertu21, koristio i kod nekih žuto crvenih tonova:
…na žutom mantilu Madone sa djetetom…
proučavajući općenito slike renesansnih majstora danas smo uvjereni da se u ovom periodu paleta konačno stabilizirala:
koristi se više ili manje identična skala pigmenata, a izvjesne varijacije od majstora do majstora više su rezultat slikarskog afiniteta…
Tomas Brachert (Maltechnik) je izvršio analize ( londonska slika) pigmenata na Leonardovoj slici Madona u špilji:
19
Descrizione della pittura Citta di Ascoli; 1790, str. 73;
Leonardo da Vinci: Traktat o slikarstvu, Beograd 1955/1964, str. 124.
21
Brachert: Maltechnik 1967.
20
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
-
27
olovno bijela,
azurit, Chrysocolla Chrysocolla – prirodni mineralni pigmenti zelenkasto plave (malahit) ili plavkasto zelene (azurit) obojenosti , koji se razlikuju više po kristalnoj strukturi nego po sastavu:
- mikrostruktura sa vidljivim aglomeratima kod malahita
- kristalna monoklinskoprizmatska struktura kod azurita
jako rano se dobivaju i umjetnim putem, različitih nijansi ( bakarni acetat, oksid, klorid, arsenit...)
- lapis lasuli,
- žuti oker, siena; na žalost i nalazišta ove zemlje su danas iscrpljena te se umjesto sa Monte Amiata u Toscani kopaju slične vrste okera na Korzici i Sardiniji… Za uljene tehnike siena (
prirodna i pečena) je prikladna samo u izuzetno lazurnom nanošenju ( u suprotnom nije prikladna jer zahtijeva neobično veliku količinu ulja i zbog toga jako tamni…Istina, pečena siena bolje
prekriva i više univerzalna od prirodne siene…Tako se i prirodna i pečena umbra ne preporučuju za uljene tehnike ( osim u lazurnom nanošenju…). Zato su ove zemlje kod Leonarda i
drugih majstora renesanse korištene više u fazi iscrtavanja i pod-slikanja ( vezane sa gumom, tutkalom ili jajetom…).
- narančasti i crveni kuprit,
- cinober ( pogotovo za sjene); cinober je bio skup pigment; tako su , na primjer - zbog skupoće cinobera , često mjesta gdje će doći ova boja, pod-slikala nekim drugim crvenim pigmentom (
crvenim okerima, sinopiom, crvenim zemljama,…) a često se kombiniralo i sa auripigmentom, zmajevom krvi, minijumom, žutim pigmentima…tako Brachert navodi njegov sljedeći savjet:
22
…da dobiješ finu crvenu, uzmi cinober za tamne sjene, minijum i crveni oker za svjetlije,
a za najsvjetlije partije čisti minijum,zatim stavi fini lak kao lazuru…
- karmin ( kao lazura),
- minium,
- massikot ( pogotovo u inkarnatu kao na njegovoj slici La belle Ferronière – u inkarnatu…)
- verdigris, Chrysocolla iako se pretežno odnosi na zeleno plavi azurit...
- smeĎe organsko bojilo, žuti šafran ; šafran se još i u baroku koristi kao boja za imitaciju zlata, boja za minijature, za lazure preko azurno plave umiješana sa olovno bijelom i jajetom, sa
indigom ili azuritom za zelenu i kao lak lazura… Koristio se i u drugim kombinacijama ali je najčešće u slikarstvu korišten u kombinaciji sa jajetom i gumom; spominje se i kao jednostavna
vodena otopina ali i kao otopina u vinu, pivu i slično…
- biljno crna (ugljena)...
4.3.3. 2. veziva
kao vezivo koristi tutkalo, jajnu umjetnu emulziju, kao i kuhano ulje (, kako navodi Maroger23 …Leonarda je interesiralo dali može duljim kuhanjem ulja
sa olovnim oksidima na nižoj temperaturi24 dobiti kvalitetnije ulje…
22
Thomas Brachert: Zinnober, Maltechnik 1980/3.
Jacques Maroger: The Secret formulas and Techniques oft he Masters); djelo je zasnovano na osnovi vlastitih iskustava i provjeri starijih uputa, pogotovo autora kao što su:
De Mayerne: Pictoria, sculptia et quae Subolternarum Artium ( 1620)
Le Sieur Watin: L'Art de Faire et d'Employer le Vernis ou L'Art de Vernisage (1772)
- J.L.F. Merimée ( otac Prospera): De la Peinture à l'Huile ( 1830)
24
Tada još nije bilo termometra ali su prilikom kuhanja dodavali vodu i tako kontrolirali temperaturu ( ulje je moralo plivati na vodi; a kuhanje je trajalo i po 24 sata…);
23
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
28
tako je Leonardo dobio svjetliji medij…kojem je za slikanje na zidu dodao i manji dodatak voska...
Watin 25navodi da su u ono vrijeme , kao metalne soli koristili…litharge, olovno bijelu, prirodnu umbru, minium ili verdigris – u kombinaciji ili pojedinačno…
poznato je da je eksperimentirao sa korištenjem različitih veziva ; sam je destilirao različita eterična ulja, pripremao orahovo ulje, kombinirao razna otapala i balzame, pripremao lakove, kuhao firnise …
prema Marogeru …Leonarda je interesiralo dali može duljim kuhanjem ulja sa olovnim oksidima na nižoj temperaturi dobiti kvalitetnije ulje…
tako je Leonardo dobio svjetliji medija, za razliku od onog tamnog Antonellovog…
tada još nije bilo termometra ali su prilikom kuhanja dodavali vodu i tako kontrolirali temperaturu ( ulje je moralo plivati na vodi; a kuhanje je trajalo i po 24 sata…;
u mnogim zapisima o njegovom životu i radu spominje se anegdota vezana za njegov boravak u Rimu kod pape Lea X: prije izrade same slike koju je papa poručio kod slavnog maestra Leonarda je,
istina, crtao čitav niz crteža i skica za buduće djelo, ali je najviše vremena posvećivao eksperimentiranju i pripremi svih materijala koji će mu biti potrebni za izradu slike…
u tom zanosnom eksperimentiranju zaboravio je na vrijeme i njegov boravak u Rimu se odužio a da nije bilo nikakvih rezultata te je tako uslijedio poznati papin komentar:
26
…Avaj, ovaj čovjek neće ništa uraditi jer misli o kraju prije nego što je počeo da slika…
ali, vratimo se konkretnoj Leonardovoj primjeni veziva:
- u iscrtavanju preferira gumu , pogotovo Alou, kao vezivo
- u pod-slikanju koristi i temperu , žumanjak... Cenninijeva tempera ali ponekad i ponešto drukčije pripremana: javlja se već takozvana umjetna emulzija: žumanjak emulgiran sa
dodatnim lanenim uljem i razrijeđen sa vodom i vinskim octom ( pošto je žumanjak lužnat, dodatak manje količine octa služi za neutralizaciju i konzervans)…
- u gornjem slikanom sloju koristi ulje; poznato je da je Leonardo trvio pigmente orahovim uljem; ovo ulje se po svojim svojstvima nalazi između lanenog i makovog ulja; ORAHOVO
ULJE se pripremalo u atelieru. Prema Cenniniju:...scegli le noci belle, cavale del guscio, mettile a mollo nell'acqua limpida in vaso di vetro, sinche possi levarne la buccia: remettile quindi in
acqua pura, e congiala ogni volta che vedi intorbidarsi, per sei s anche otto volte. Dopo qualche tempo le noci, movendole, si disfanno e stempransi formando quasi una lattata. Mettile in
piatti all'aria aperta; e vederai l'olio galleggiare alla superficie… sam Leonardo spominje i bijeljenje ovog ulja na suncu .... rossodato al sole.
- kao dodatak mediju za lazure koristio je venecijanski terpentin; već godine 1475. zapisuje dvadeset trogodišnji Leonardo kao slikarski medij ( ovo je medij visokog viskoziteta i
svojstava tamnjenja ; mogao se nanositi samo tamponiranjem, ili razmazivanjem prstima za stvaranje tipičnog sfumata; Leonardo još uvije spominje i ispostavljanje suncu i prilikom lakiranja).
- kombinaciju ulja i venecijanskog terpentina:
1 dio ulja (lanenog ili orahovog)
2 dijela venecijanskog terpentina.
-
kao vezivo za lazure poznata je Leonardova kombinacija smolno uljenog mediuma na bazi:
-
-
1 dio venecijanskog terpentina,
2 djela petroleja, olio di sasso
uz orahovo koristi i zgusnuto ulje prisutno za trvenje transparentnog pigmenta – zgusnuto na suncu ( rossodato al sole); prema Amorettiju27Leonardo je probrane, fine i zdrave orahe
vadio iz ljuske i potapao u stakleni sud u čistu vodu, koja se mijenjala, što češće to bolje… sve dok je zamućena, šest ili sedam puta… zatim su se orasi, koji su se dotle miješali, odvajali od
25
26
Le Sieur Watin: L'Art de Faire et d'Employer le Vernis ou L'Art de Vernisage ; 1772.
Eastlake II, str. 100.
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
29
-
vode i drobili, tvoreći soluciju nalik mlijeku, koja se u pliticama izložila provjetravanju na svježem zraku: ulje će isplivati na površinu; orahovo ulje je izvanredno. Jedini nedostatak je visoka
cijena i vremenski ograničena prodaja ( jer brzo užegne). Komparirajući laneno, orahovo i makovo ulje Laurie je zaključio da je faza sušenja kod lanenog ulja brža samo u fazi oksidacije, dok je
polimerizacija slična kod sve tri vrste. Ipak, svi naglašavaju , da je orahovo ulje više osjetljivo na otapala. Zato se ne preporučuje za slikanje u slojevima jer u tom slučaju može pucati…
Leonardo nam je ostavio niz opservacija i napomena vezanih za orahovo ulje. Smatra da će tamnjenje i žućenje ovog ulja biti mnogo veće ako se pravovremeno ne odvoji ljuska u kojoj je boja;
zato i daje tako brižljivu uputu za njegovu pripremu…Mnogi stariji autori misle da ovo ulje suši toliko bolje koliko je starije. Tako MS De Mayerne naglašava…tant plus vielle, tant meilleur…
misleći na stajanje od nekoliko sedmica, eventualno mjeseci ( ako nisu ljetne vrućine).
u pastama je evidentna smanjena upotreba smole i gladak ali mat karakter boje;
-
eterična ulja: karanfilovo ulje : poznato je da je Leonardo za mat karakter boje koristio i karanfilovo ulje (Leonardo ga je destilirao sam, i postoji vjerojatnoća da je među prvima koji je
koristio ovo ulje da bi mu se boje brže sušile bez sjajnog filma; uz napomenu da je sušenje brže u komparaciji sa orahovim uljem); tehnika slikanja uljanim bojama razrijeđenim sa terpentinskim uljem bila je bliža Francuzima… Leonardo je češće koristio mineralno ulje…
-
mineralna ulja: olio di sasso, olio di petra; koristio je Leonardo kao komponentu medija, zajedno sa orahovim uljem, kao i komponentu laka, zajedno sa balzamom terpentina
-
za dodatno iscrtavanje i podslikavanje koristi GUMIJEVU EMULZIJU; danas se GUMIJEVA EMULZIJA priprema na slijedeći način( K. Wehlte, str. 607):
1.
smanjeni komadići gumiarabike stave se da bubre u hladnoj vodi, a zatim se nabubrena gumiarabika zagrijava u vodenoj kupelji na temperaturi od 60˚C;
2.
otopina se filtrira kroz gazu;
3.
otopini gumiarabike postepeno se dodaje 15 do 20 % lanenog firnisa uz stalno miješanje...
prema potrebi ova bijelo mutna emulzija može se razrijediti vodom. neki autori navode kao emulzoid i nekuhano makovo ili orahovo ulje sa sikativom.
-
u lazurama koristi različita veziva: tako u svom Traktatu ( glava 208) 28za…povećanje lepote zelene boje od bakra savjetuje korištenje zeleno-smeđe tinkture od biljne smole ALOE …ako
se zelenom bojom od bakra pomeša aloja kamilje boje ta će zelena boja postati vrlo lepa, a još bi lepša postala šafranom kad ne bi isparavala…Aloa može da se pomeša sa uljem, a i sa
zelenom bojom od bakra, kao i sa svakom drugom bojom koju želiš… ALOA (od Agave Americana; udomaćene i u Dubrovniku); pored gume sadrži i manji postotak smole ! …Dobra kvaliteta
aloe kamilje boje vidi se kad se ona rastvori u rakiji, jer se u toploj vodi bolje rastvara nego u hladnoj…; ako završiš neko delo običnom zelenom bojom, a zatim ga ovlaš preĎeš alojom
rastvorenom u vodi, tada će to delo dobiti divnu boju… VERDIGRIZ - zelenu boju od bakra Leonardo je često koristio u obliku istrvene boje sa balzamom; zato je moguće pretpostaviti da je
njegova opaska da…aloa može da se pomeša i sa uljem …u stvarnosti bila mješavina zelenog pigmenta ribanog u balzamu terpentina sa malo ulja uz dodatak aloe kao alkoholne otopine…
-
za lakiranje – koristi i klasični sandarakv lak ( od thuyae) – vernice liquida ; vjerojatno ga priprema sa orahovim uljem, onako kako je kasnije, u 16. stoljeću, zapisao majstor Jacopo de
Monte San Savino u Marciana MS:29
27
Eastlake, knjiga I str. 321 do 324.
Traktat o slikarstvu , glava 208 Beograd, 1964.
29
Thomas Brachert: Historische Klarlacke und Möbelpolituren, Maltechnik 1978/3, str. 122
28
Smisao poesisa materijalnosti
II Al secco
4. Leonardov CENACOLO
1
2
30
dio sandaraka ( dobro usitnjenog u prah
dijela svijetlog orahovog ulja ( sikativirano sa pečenim alaunom)Sikativi ( Sicco = sušiti) su metalni spojevi, koji se u ulju ili mješavini ulja i smole brzo i potpuno otapaju utičući svojom
30
prisutnošću na način i brzinu sušenja samog veziva… kao sikativ spominje se najranije OLOVNA GLEĐ… ; spominje je već kod Dioscoridesa, Pliniusa i Galena…
Vasari spominje pored olovno bijele i TERRA NERA DI CAMPANA… TERRA NERA DI CAMPANA , kako spominje Vasari u kontekstu…velikog otkrića bojenja uljem…svojstvo sikativa, kao
važno svojstvo… za ove boje:
… najpre, one moraju biti sastavljene od pigmenata koji poseduju kvalitet sikativa, kao olovna bela, sušila i
zemlje koje se koriste za zvona…terra di campana …
(crna boja napravljena od kore koja se stvara na kalupu za odlivanje zvona)
…sve to veoma pažljivo mešamo zajedno, kada je lepak suv, treba da bude premazano preko celog panela i izudarano dlanom,
tako da postane jednako razvučeno svuda, i to mnogi zovu „imprimitura“
sada se sve češće koristi i mastiksov lak ili strasburški terpentin – vernice chiara; Armenini spominje mastiks kao manje gust firnis ( promatrajući rane uljene slike uočljivo je da su mjesta premazana
svijetlim firnisom više ispucala; način pucanja određenog laka također predstavlja identifikaciju: pukotine kod sandarakovog laka idu u vidu zraka prema ćoškovima, dok kod mastiksovog firnisa idu
uzdužno ( zrakaste i uzdužne krakelure; primjetno najviše krakelura je na plavim i zelenim partijama; pucanje zavisi i od vrste nanošenja: kod punteggiara, gdje je korišteno manje veziva cvjetanje je
veće);
4.3.3.3. alatke i pribor
pored već poznatih, posebnu pažnju poklanja finom iscrtavanju...
tako su detalji iscrtani najfinijim kistovima, najčešće od dlaka vjeverice ili kune… 31;
grublji kistovi od svinjskih dlaka koriste se još uvijek više u zidnom slikarstvu, ali se i u štafelajskom slikarstvo počinju koristiti, pogotovo u fazi pod-slikanja …
Slikarski štap – podupirač ruke:
okrugli štap, dužine cca 1,25 m sa okruglim zadebljanjem na kraju…
koristi se za detaljiranje na svježem sloju boje: važniji postaje u vrijeme uljenog slikanja…
30
31
Metka Kraigher-Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 2007, str. 449-451).
M.Kraigher-Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 1990, 2007/ str ,75,76,78, 79, 102, 137...).
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
2
File Size
2 257 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content