close

Enter

Log in using OpenID

4. lipnja 2014. Održano izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske

embedDownload
22/2014
4. lipnja 2014.
Održano izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske
biskupske konferencije
Hrvatski biskupi odluèili darovati za pomoæ stradalima
u poplavama 12 milijuna kuna - Biskupi zahvaljuju
svima koji su se ukljuèili u akciju pomoæi stradalima te
i dalje pozivaju i potièu vjernike kao i sve ljude dobre
volje da sudjeluju u prikupljanju pomoæi
Proslavljena svetkovina Majke Božje Kamenitih
vrata
Sveèano euharistijsko slavlje predvodio je prefekt
Kongregacije za katolièki odgoj kardinal Zenon
Grocholewski - U povodu Dana grada nagrada za
životno djelo dodijeljena je dr. fra Bonaventuri Dudi
Proslavljen Dan Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta
Kardinal Bozaniæ blagoslovio je bogato opremljeni
laboratorij za psihologijska istraživanja - Sveuèilište je
predivan prostor u kojem se èuva otvorenost, kojemu je
strano sužavanje spoznaja, zatvaranje u ideologije,
bježanje od pitanja što ih donosi život, rekao je
kardinal – Poseban gost bio je kardinal Grocholewski
koji je održao predavanje o katolièkim sveuèilištima u
svijetu navodeæi kako moraju stremiti visokome
standardu, osobito u dvama temeljnim aspektima:
akademskoj razini i katolièkom identitetu
Domovinske vijesti
Zagreb: Dodjela diploma ðakonima o postignutoj sveæenièkoj spremi
Svetkovina Gospe od Zeèeva
729. obljetnica posvete katedrale Sv. Stošije
40. obljetnica Hrvatskoga mariološkog instituta
U poplavama stradalo 539 obitelji s podruèja Požeške biskupije
Trostruko slavlje u vinkovaèkoj župi sv. Euzebija i Poliona
Ðakonsko reðenje Krešimira Šafa
"Molitveni doruèak" Sisaèke biskupije
Rijeèka nadbiskupija dobila tri nova sveæenika
Prvo hodoèašæe katolièkih vrtiæa Splitsko-makarske nadbiskupije
Zlatni jubilej župe Duha Svetoga u Slavonskom Brodu
Euharistijsko sjeæanje na sve žrtve Križnoga puta u Maceljskoj šumi
Susret sveæenika Varaždinske biskupije
Duhovna obnova za beskuænike
Kardinal Bozaniæ primio hrvatsku nogometnu reprezentaciju
Crkva u Hrvata
Hrvatske katolièke misije pomažu poplavljene
Doktorirao Mario Tomljanoviæ
Hodoèašæe Hrvata iz Zapadne Europe u Lurd
Inozemne vijesti
Porastao broj katolièkih sveæenika u svijetu
Njemaèki katolièki dan: Zauzimanje za društvo
Trgovina ljudima zloèin je protiv cijeloga èovjeèanstva
Papa Franjo s 500 osnovnoškolske djece iz Napulja i Rima
Prilog dokumenti
Hodoèašæe u Svetu zemlju
Gospodin je s nama!
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Zagreb: Dodjela diploma ðakonima o postignutoj
sveæenièkoj spremi
Zagreb, 26.5.2014. (IKA) - Sveèanošæu dodjele diploma o
postignutoj sveæenièkoj spremi ðakonima, u ponedjeljak 26.
svibnja 2014. godine u Nadbiskupijskom pastoralnom
institutu u Zagrebu, završena je još jedna Ðakonska
pastoralna godina, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke
nadbiskupije.
Diplome je, u nazoènosti varaždinskog biskupa Josipa
Mrzljaka, pomoænog biskupa zagrebaèkog Ivana Šaška,
provincijala, rodbine i prijatelja, ðakonima uruèio zagrebaèki
nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Diplome su primila
dvadeset i tri ðakona, od kojih petorica Zagrebaèke
nadbiskupije, èetvorica iz Varaždinske biskupije, po jedan iz
Sisaèke biskupije i Zadarske nadbiskupije te dvanaestorica
redovnièkih kandidata.
Na poèetku sveèanosti prisutne je pozdravio voditelj
Ðakonske pastoralne godine i ravnatelj Nadbiskupijskog
pastoralnog instituta preè. Tomislav Markiæ koji je
predstavio rezultate i tijek odvijanja ovogodišnje ðakonske
pastoralne godine. Istaknuo je da se godina sastoji od tri
dijela:
odgojno-duhovnog,
studijsko-obrazovnog
i
ðakonskog pastoralnog praktikuma koji obuhvaæa dvadeset i
osam tjedana rada na župi za vrijeme kojeg ðakoni vode
dnevnik rada.
U ime Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu
gdje se odvija odgojno-duhovni dio ðakonske pastoralne
godine, prisutne je pozdravio rektor Bogoslovije mr.
Anðelko Košæak koji je zahvalio svima ukljuèenima u
odvijanje programa. Naglasio je važnost odluke nad/biskupa
da ðakonska pastoralna godina zapoèinje neposredno nakon
ðakonskog reðenja, jer tako ðakoni dobivaju puno više
dragocjenog iskustva, a s druge su strane od velike pomoæi
župnicima mentorima na župama u koje budu poslani.
U ime predavaèa, prisutne je pozdravio i zahvalio Ivan
Gadže, menadžer u koncernu Agrokor koji je istaknuo da biti
sveæenik ima mnogo zajednièkog s biti menadžer, jer i u
jednom i u drugom zvanju kljuè uspjeha ili neuspjeha leži u
radu s ljudima. U tom smislu zaželio je ðakonima da u svom
radu ne zaborave jednu od temeljnih postulata kršæanstva ustrajnost, i ne gubljenje nade.
Na kraju prvog dijela sveèanosti, prisutne je pozdravio preè.
Vjekoslav Meštriæ, župnik-mentor iz župe Uznesenja BDM
u Stenjevcu koji je istaknuo da mu je ovo prvo iskustvo kao
mentora-župnika i da je i sam mnogo nauèio. Zakljuèio je da
je izrazito dobro to što u sklopu svoje formacije, ðakoni više
vremena provode na župama gdje neposrednije upoznaju
realnost sveæenièkog života.
U drugom dijelu sveèanosti uslijedilo je uruèenje diploma i
nagrada ðakonima koje je uruèio zagrebaèki Nadbiskup. U
ime ðakona prisutne je pozdravio i zahvalio na zajedništvu i
spoznajama koje su kroz svoju formaciju primili, fra
Vladimir Vidoviæ, ðakon Hrvatske provincije sv. Jeronima
franjevaca konventualaca.
Na samom kraju prisutnima su se obratili varaždinski biskup
Josip Mrzljak i zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ. Biskup Mrzljak je podsjetio na to da je ove godine
svetim proglašen papa Ivan XXIII., a da æe na jesen
blaženim biti proglašen papa Pavao VI. Dvojica papa koji su
vodili rad II. Vatikanskog koncila koji je unio novo svjetlo u
život Crkve. Pozvao je ðakone da se ne boje iæi naprijed, da
se ne osvræu i da ne zaborave da u tom hodu nisu sami, nego
da ih trajno prati sam Isus Krist.
2
4. lipnja 2014. broj 22/2014
U svom obraæanju , zagrebaèki je Nadbiskup rekao
ðakonima da se Crkva raduje na daru njihova poziva i odziva
u Božji vinograd. Ðakonima je poruèio da sve što èine
moraju èiniti u Isusovo ime, ostajuæi s Njime u trajnoj
molitvenoj povezanosti moleæi za darove Duha Svetoga te
da budu budni, zahtjevni prema sebi, a prema ljudima puni
Božjeg milosrða svjedoèeæi Njegovu blizinu. Takoðer,
kardinal je zahvalio voditelju Ðakonske pastoralne godine
preè. Tomislavu Markiæu na njegovu predanu radu kroz
devet godina otkako je na toj dužnosti poželjevši mu obilje
Božjeg blagoslova na novoj dužnosti ravnatelja hrvatske
inozemne pastve.
Svetkovina Gospe od Zeèeva
Nadbiskup Puljiæ pohvalio osjeæaj hrvatskog naroda, rekavši
kako je u tragediji pogoðenosti stanovništva poplavama,
narod priroðenom intuicijom, poput brižne majke, reagirao
u pomoæi potrebnima
Nin, 26.5.2014. (IKA) - Zavjetna svetkovina Gospe od
Zeèeva sveèano je proslavljena u ponedjeljak 26. svibnja u
župi sv. Anselma u Ninu, središnjem marijanskom svetištu
Zadarske nadbiskupije koje toga blagdana pohodi tisuæe
vjernika iz cijele nadbiskupije. Središnje koncelebrirano
misno slavlje u župnoj crkvi u zajedništvu s tridesetak
sveæenika, potom i procesiju s èudotvornim Gospinim kipom
kroz mjesto, predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ.
Tragom naviještenog evanðelja, u propovijedi je govorio o
Mariji kao zagovornici u Kani. „Marija pripada Kani u kojoj
bi svadba bez nje loše završila. Iskoristimo moæ njenog
milosnog zagovora", potaknuo je mons. Puljiæ, istaknuvši:
Marija je u Kani pokazala smionu vjeru koja je išla ispred
vjere uèenika i zagovornièki rodila njihovu vjeru. „Marija je
pokazala i brižljivu ljubav za siromašne mladence kako bi ih
izbavila iz neprilike. To je i nama uzor kako pomagati u
tuðim nevoljama, kako primijetiti tuðe potrebe i zauzimati se
za druge. 'Vina nemaju' može u prenesenom smislu znaèiti
vjere nemaju, mudrosti nemaju, ljubavi nemaju. Isprosimo
od Gospe ono èega nema u obiteljima", istaknuo je
nadbiskup, podsjetivši na Marijinu rijeè slugama, 'Što god
vam rekne, uèinite'. „Ona i nama poruèuje, slušajte Isusa; što
vam god rekne, to uèinite. Marija nam želi pomoæi, ali tako
da slušamo njenog Sina. Kad u kuæi ponestane vina, kruha i
strpljenja, obrati se Mariji za pomoæ. Kad je zdravlje
ugroženo, poði lijeèniku da propiše terapiju. Ali ne zaboravi
i lijeènika duše i obrati se molitvom Isusu, jer on je kadar
obdariti te novom snagom i svježinom. Obrati se majci
Mariji i zamoli da se vrati u tvoj život i prati te na
zemaljskom putu", potaknuo je nadbiskup. Apostol Ivan
opisuje Mariju kao moænu zagovornicu kod prvog Isusovog
èuda. Kad je opazila kako nestaje vina, proživljavala je
nepriliku mladenaca. Da ih izbavi od sramote, odluèila je
zamoliti Isusa da im pribavi vina. „Ne novcem kojeg Isus
nema, nego èudom u što Marija vjeruje, jer zna tko je Isus.
Veliko je znaèenje tog Marijinog zagovora. U njemu treba
išèitavati dublje znaèenje i pozadinu njegova smisla i trajne
poruke", poruèio je mons. Puljiæ, istaknuvši da je na svadbi
Marija bila pri ruci gdje je trebalo. Za nestanak vina nije
rekla kuænom domaæinu, svatu ili roditeljima. „Ona odlazi
Sinu koji je uzvanik kao i ostali i nema veze s organizacijom
svadbe. Zašto mu se onda obraæa? Priroðenom ženskom
intuicijom Marija je kroz dugi niz godina osjeæala kako je
Isus nešto posebno i da u njemu ima nešto božansko. I bila je
ika
sigurna da on tu zaista može pomoæi. Stoga je poruèila
slugama: 'Što god vam rekne, uèinite'. I doista, Isus ustaje i
nareðuje slugama neka napune posude vodom. Kad su
raznijeli vino po stolovima, èula se pohvala kako je vino
odlièno", rekao je nadbiskup, pohvalivši pritom osjeæaj i
hrvatskog naroda, kako je u tragediji pogoðenosti
stanovništva poplavama, narod priroðenom intuicijom, poput
brižne majke, reagirao u pomoæi potrebnima. Takva
solidarnost je Božja prisutnost u ljudima koji nisu imuni na
nevolju bližnjega, meðusobno pomaganje u narodu treba
èuvati i time se ponositi, rekao je mons. Puljiæ. Istaknuo je
da je svako dobro djelo slava Gospodnja, kao što su na
pojavu vina oèi svih bile uprte u Uèitelja iz Nazareta koji je
oèitovao svoju slavu te su njegovi uèenici povjerovali u
njega. „Marijina molba je uslišana, a svatovi su spašeni od
sramote. Dvije su zagonetne rijeèi koje je Isus uputio svojoj
Majci: 'Ženo, što ja imam s tobom' i 'Još nije došao moj èas'.
'Moj èas' upuæuje na pashalno otajstvo kad Marija postaje
Ženom spasenja u èasu otkupljenja. Na Golgoti se ispunjava
što se u Kani navješæuje: Marija Žena postaje milosnom
majkom i stjeèe za svu djecu pravo zagovora i spasenja:
nova Eva, novoga života. Ona je svojom vjerom u Kani
isprosila vjeru uèenika, a svojom supatnjom pod križem
isprosila je život milosti. U pashalnom otajstvu Marija je
postala milosnom majkom i stekla moæ zagovora", rekao je
nadbiskup, dodavši da je Isus više puta usporedio svoje
kraljevstvo sa svadbenom gozbom na koju poziva sve
narode. „Marija pripada toj svadbi. Ona æe postati Majkom
uèenika, kao što je bila Majkom Zaruènika. Ona u Kani
zauzima mjesto koje joj pripada u Crkvi: biti zagovornica
kako bi uèenici uzvjerovali u njenog Sina. Ono što je Marija
poèela u Kani, nastavlja i sada u nebu gdje moli i zagovara",
zakljuèio je mons. Puljiæ.
Izabrani novi gvardijani i odgojitelji u Hrvatskoj
provinciji svetoga Jeronima franjevaca konventualaca
Zagreb, 27.5.2014. (IKA) - Na drugom dijelu redovitog
Provincijskog kapitula Hrvatske provincije svetoga Jeronima
franjevaca konventualaca, u utorak 27. svibnja, izabrani su
novi gvardijani u samostanima Provincije zatim odgojitelji i
potom predsjednici dviju Provincijskih komisija.
Za gvardijana samostana sv. Frane u Cresu izabran je fra
Zdravko Tuba, za gvardijana samostana sv. Ivana Krstitelja
u Puli izabran je fra Ðuro Hontiæ, za gvardijana samostana
sv. Frane u Puli izabran je fra Ðuro Vuradin, za gvardijana
samostana sv. Frane u Šibeniku izabran je fra Ivan Bradariæ,
za gvardijana samostana sv. Frane u Splitu izabran je fra
Žarko Relota, za gvardijana samostana sv. Jere u Visu
izabran je fra Damjan Glavaš, za gvardijana samostana
Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovaèkom Novom Selu
izabran je fra Ivan Poleto, za gvardijana samostana sv.
Antuna Padovanskog u Vinkovcima izabran je fra Martin
Dretviæ, za gvardijana samostana sv. Antuna Padovanskoga
u Sisku izabran je fra Roko Bedalov, za gvardijana
samostana sv. Antuna Padovanskoga u Novom Marofu
izabran je fra Vitomir Glavaš, za gvardijana samostana
Uznesenja Blažene Djevice Marije u Molvama izabran je fra
Filip Musa i za gvardijana samostana Svetoga Duha u
Zagrebu izabran je fra Tomislav Glavnik.
Za magistra bogoslova u narednom èetverogodištu izabran je
fra Nikola Šantek, za magistra postulanata izabran je fra
Tomislav Cvetko i za magistra sjemeništaraca izabran je fra
Josip Petonjiæ.
Za predsjednika Komisije za ekonomiju i gradnju u
narednom èetverogodištu izabran je fra Tomislav Glavnik, a
za glavnog urednika Veritasa izabran je fra Josip Blaževiæ.
Domovinske vijesti
Ðakovo: Održana sjednica Vijeæa franjevaèkih zajednica
u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini
Ðakovo, 27.5.2014. (IKA) U samostanu Družbe milosrdnih
sestara svetog Križa u Ðakovu održana je 27. svibnja 2014.
sjednica Vijeæa franjevaèkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini. Sjednicu je otvorio i njome predsjedao fra
Miljenko Šteko, predsjednik VFZ-a i provincijal
Hercegovaèke franjevaèke provincije. Sudjelovali su
provincijali i provincijalke franjevaèkih zajednica na
podruèju HR i BiH.
Otvarajuæi sjednicu fra Miljenko je zahvalio s. Amaliji
Kupèeriæ za gostoprimstvo te èestitao i izrazio dobodošlicu
novoizabranim provincijalima i provincijalkama. Na sjednici
je podneseno izviješæe i predstavljene upute za rad s
elektroniènom verzijom Franjevaèkih izvora. Potom je
proèitano izviješæe povjerenstva za "Zlatnu harfu" i
prihvaæene teme "Zlatne harfe" za 2014./2015. Izviješæe o
sastanku Predsjedništva VFZ-a i Upravnog odbora
Franjevaèkog instituta za kulturu mira podnijeli su
predsjednik VFZ-a fra Miljenko Šteko i ravnatelj Instituta
fra Mijo Džolan. Uz navedena izviješæa na sjednici se
raspravljalo i o još nekim temama koje se odnose na rad
Vijeæa franjevaèkih zajednica. Na kraju je zakljuèeno da
Vijeæe franjevaèkih zajednica donira 50 tisuæa kuna za
stradale od poplava.
Èlanove Vijeæa franjevaèkih zajednica posjetio je mons.
Ðuro Hraniæ, nadbiskup ðakovaèko-osjeèki, koji je izrazio
radost i èast da se sjednica VFZ-a održava u Ðakovu.
Naglasio je prisutnost franjevaèke karizme u Crkvi u
Hrvatskoj i kako ga raduje zajednièka suradnja u
nadbiskupiji, a u Ðakovu osobito preko sestara sv. Križa.
Ukratko je predstavio broj župa koje su povjerene
redovnicima i rekao da je polje rada otvoreno za nove
redovnike i redovnice u nadbiskupiji. Nadbiskup je upoznao
èlanove VFZ-a sa stanjem poplavljenih podruèja i zahvalio
svima na pomoæi koju pružaju njihovi èlanovi.
729. obljetnica posvete katedrale Sv. Stošije
Zadar, 27.5.2014. (IKA) - Misnim slavljem u utorak 27.
svibnja koje je u katedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio don
Dario Tièiæ, tajnik zadarskog nadbiskupa, proslavljena je
729. obljetnica posvete zadarske prvostolnice, najveæe crkve
u Dalmaciji koja je trobrodna romanièka graðevina s
prepoznatljivom rozetom na svom proèelju. Katedralu je 27.
svibnja 1285. g. posvetio nadbiskup Lovro Periandar.
"Èestitamo katedrali njen 729. roðendan! To je èasne i svete
uspomene starica, koja pod svojim svodovima, u svojoj
velièini i ljepoti, grli svaku našu crkvu. Sve župne crkve u
njoj gledaju glavu i majku. Misom se ne sjeæamo samo
dogaðaja prije sedam stoljeæa, nego želimo živjeti svijest i
vjeru u Krista koji nas sabire na podruèju Crkve zadarske,
sabrane oko biskupa, na poseban naèin u stolnoj crkvi, jer u
njoj stoluje nadbiskup. Katedrala je crkva zadarske Crkve,
da budemo jedno, da u nama poraste svijest da je Gospodin
naša glava. Ona na vremeniti naèin govori o minuloj
povijesti, da posvijestimo da je tu vjera postala djelom",
rekao je don Dario, istaknuvši da je zadarska katedrala
spomenik svoga vremena koji pamti puno lijepoga i ružnoga,
doèeke careva i kraljeva. Tu su se posveæivali biskupi,
doèekivali novi nadbiskupi, zareðivali sveæenici, radovali,
oplakivali pokojni. I sv. Ivan Pavao II. je svojim pogledom
pred njenim vratima 2003. g. ušao u katedralu i udijelio
blagoslov. "Katedrala je simbol grada! Grad je bio katedrala,
i katedrala je postala grad. Grad u znaèenju novi Jeruzalem.
Kad su se posveæivale nove crkve, stavljalo se èetiri ili
dvanaest križeva u spomen na dvanaest apostola i dvanaest
4. lipnja 2014. broj 22/2014
3
Domovinske vijesti
vrata nebeskog Jeruzalema. No, katedralu na osobit naèin
posveæuje zajedništvo u vjeri. Svaka crkva na poseban naèin
ižarava zajedništvo s Bogom. Tu se sabiremo na slušanje
Božje rijeèi, lomljenje Kruha života, da bismo smogli snage
i ostvarili kršæanski život", rekao je don Dario, podsjetivši na
susret zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka i puka u
jednoj prigodi. Kad ih je mons. Oblak pitao kada je crkva
najljepša, oni su rekli za Božiæ, Uskrs, blagdane. A on je
rekao: 'Crkva je najljepša kada si ti u njoj'. Kad smo u njoj
sabrani oko rijeèi i kruha Gospodina, pa kako skromna ili
velièanstvena crkva bila. "Zadarska katedrala je dio hrvatske
povijesti, bila je rušena i razarana, raketirana i u
Domovinskom ratu, kada su pogoðene njene orgulje. Ostala
je živa, jer su živi ljudi koji je ispunjaju svojom hvalom,
molitvom i zahvalom Gospodinu", rekao je don Dario.
Razmatrajuæi misao 'Bog u kuæi', propovjednik je podsjetio
da su se prvi kršæani okupljali u svojim domovima. Slavili su
euharistiju na dan smrti pojedinog muèenika na mjestu gdje
je pokopan. Redovita euharistijska slavlja, misu, slavili su u
kuæama bogatijih kršæana, koji su imali veæe kuæe. "U
Rimskom pravu, ono što je bilo privatno, kuæa kao
vlasništvo èlana rimskog društva, bila je svetinja. Tako su
kršæani bili zaštiæeni u tim domovima. To su zvali domus
ecclesiae – kuæna crkva. Kad je kršæanstvo dobilo slobodu
djelovanja, izašli su iz tih domova i ušli u svjetovne prostore,
bazilike. To su bili veliki nadsvoðeni prostori gdje se moglo
okupiti više ljudi. Tako su se stari Zadrani, i prije nego su
Hrvati došli na Jadran, u jednoj od rimskih trgovina na
Forumu poèeli sabirati oko imena Gospodnjega. Svoju prvu
bogomolju, katedralu, jer su se okupljali oko biskupa,
nazvali su imenom sv. Petra. Sadašnja katedrala Sv. Stošije
treæa je na istom mjestu, izgraðena u tri navrata: u 4, 9. i 12.
st.", rekao je don Dario, istaknuvši da katedrala osobito
odražava otajstvo Kristova utjelovljenja. Krist je postao
èovjekom, dobio je ljudsko tijelo. "Crkva je njegovo
mistièno tijelo, a to smo svi mi. Graðevina ima svoj smisao i
snagu po tome što se sabiremo u njoj. Neka Gospodin nama
u ovom vremenu i prostoru, koji živimo život Crkve
zadarske po zagovoru svetih zaštitnika, sv. Stošije,
naslovnice katedrale, bude na pomoæ, da se jednom
radujemo u Oèevoj kuæi na nebu", zakljuèio je don Dario
Tièiæ. Prema naputku Biskupskog ceremonijala, katedralna
crkva je središte liturgijskog života jedne biskupije, te na
prikladne naèine u vjernike treba utiskivati ljubav i
poštovanje prema katedrali. Tome doprinosi i godišnja
proslava njenog posveæenja te hodoèašæa vjernika u
katedralnu crkvu.
Biskup Uziniæ slavio misu s neokatekumenima
Dubrovnik, 28.5.2014. (IKA) - U srijedu, 28. svibnja u crkvi
sv. Ignacija u Dubrovniku dubrovaèki biskup predvodio je
euharistiju koja je ujedno bila i oproštaj neokatekumenskih
zajednica u Dubrovniku od Danijele Baèiæ, njihove èlanice,
koja se odluèila na odlazak u samostan Klanjateljica
Presvetog sakramenta u Napulj. Na misi su koncelebrirali
don Marin Luèiæ, don Aleksandar Kovaèeviæ i don David
Pahor. Biskup je u propovijedi ohrabrio Danijelu u predanju
njezinog života Kristu te pozvao i ostale vjernike da u svom
životu otkrivaju Gospodinov poziv. Danijela pripada drugoj
zajednici Neokatekumenskog puta pri katedrali. Na slavlju je
bilo stotinjak èlanova svih neokatekumenskih zajednica župa
Sv. Andrije i Gradske župe.Sudionicima slavlja pridružio se
i katedralni župnik don Stanko Lasiæ. Nakon slavlja bio je
zajednièki agape, a èlanovi Neokatekumenskog puta u
Dubrovniku predstavili su biskupu svoje zajednice i opisali
njihovo djelovanje sada u biskupiji.
4
4. lipnja 2014. broj 22/2014
ika
Godišnje putovanje djelatnika Caritasa Varaždinske
biskupije
Varaždin, 28.5.2014.
(IKA) - Godišnje hodoèasnièko
putovanje djelatnika, volontera i suradnika Caritasa
Varaždinske biskupije prireðeno je u srijedu 28. svibnja u
slovensko marijansko svetište u Olimju.
Hodoèasnike je vodio predsjednik Biskupijskog Caritasa
mons. Ivan Godina, a svi su zajedno proslavili misu u župnoj
crkvi Marijina Uznesenja, jednoj od najljepših ne samo
slovenskih, nego i europskih baroknih crkava. Misno slavlje
predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak, u zajedništvu
s generalnim vikarom mons. Godinom, te sveæenicima
hodoèasnicima vlè. dr. Mariom Kopjarom, vlè. Tihomirom
Kosecom i vlè. Markom Štefancem. Biskup Mrzljak
potaknuo je okupljene da se u molitvi uz lik Marije na nebo
uznesene spomenu i svoje mjesne Crkve te majke sviju
crkava u svojoj biskupiji, barokne katedrale Uznesenja
Marijina u Varaždinu, koja je toga dana slavila obljetnicu
svoje posvete. U propovijedi je biskup Mrzljak napomenuo
da su se sabrali uoèi svetkovine Spasova – Uzašašæa
Gospodnjeg kako bi se duhovno obnovili i osnažili za
svakodnevni život u vjeri, osobito u vjeri u Kristovo i
vlastito uskrsnuæe te život vjeèni. U molitvi hodoèasnici su
se spomenuli i preminulog oca ravnatelja Biskupijskog
Caritasa mr. Ante Šole, koji je isti dan pokopan u Peterancu.
Mons. Godina zahvalio je svim hodoèasnicima na svemu
dobrome što èine tijekom godine prema potrebitima te ih
potaknuo da u tome ne posustaju nego da ih Božja ljubav i
dobrota potièu na još zauzetije èinjenje dobra.
Hodoèasnici su razgledali župnu i samostansku crkvu te se
upoznali s njezinom poviješæu i vrijednošæu. O povijesti
crkve i pripadajuæeg samostana, kojima posljednjih 20-tak
godina upravljaju franjevci konventualci, govorio je fra Jože
Strojin, koji je kao vrijednu osobitost crkve istaknuo crne
drvene oltare ukrašene zlatnim detaljima koji oduševljavaju
mnogobrojne hodoèasnike iz cijelog svijeta. Razgledana je i
jedna od najstarijih saèuvanih ljekarni u svijetu, koja je u
cijelosti oslikana fresko-slikama. Ljekarnu su ustanovili
pavlini koji su crkvom i samostanom upravljali 120 godina.
Naime, pavlinima iz Lepoglave u 17. stoljeæu na upravljanje
je predan dvorac podignut još u 11. stoljeæu, a u njemu su
djelovali sve do ukinuæa pavlinskih samostana 1786. godine.
Pavlini su zaslužni i za izgradnju crkve u današnjem obliku
te njezinih osam velièanstvenih oltara èija je crna boja
povezana s 'Crnom Gospom' iz Èenstohove, pavlinskog
sjedišta, dok je impozantno svetište freskama oslikao
lepoglavski pavlin Ivan Ranger. Današnju ljekarnu vode
franjevci konventualci, te nudi bogatu riznicu domaæih
lijekova. S duhovnom djelatnošæu u Olimju hodoèasnike je
upoznao i župnik i gvardijan fra Ernest Benko, jedan od
èetvorice èuvara duhovne tradicije toga kraja koji danas broji
tek 550 duša.
Nakon što su upoznali znamenitosti Olimja, kraja odavna
poznatog po ljepoti i tišini u koje mnogi hodoèasnici dolaze
potražiti zdravlje za dušu i tijelo, hodoèasnici su naveèer
sudjelovali na predstavljanju knjige o povijesti pavlinskog
samostana u Lepoglavi. Na godišnjem hodoèasnièkom
putovanju sudjelovali su djelatnici i volonteri ureda i više
odjela Biskupijskog Caritasa te voditelji nekoliko župnih
Caritasa.
.
ika
Apostolska pobudnica "Radost evanðelja" predstavljena
na regionalnim susretima franjevaca treæoredaca
Zadar, 28.5.2014. (IKA) - U Samostanu sv. Mihovila u
Zadru održan je 28. svibnja 2014. proljetni susret franjevaca
treæoredaca iz Zadarsko-splitske regije. U prvom dijelu
susreta je fra Zvonimir Brusaè, provincijski koordinator za
trajnu formaciju, održao izlaganje "Naše poslanje i
djelovanje u svijetlu apostolske pobudnice pape Franje
'Radost evanðelja'". Nakon izlaganja tema je produbljena i u
razgovoru. U drugome dijelu predstavljen je dokument
"Naše poslanje i djelovanje. Sadašnje stanje i perspektive",
usvojen na provincijskom kapitulu prošle godine. Na kraju
se govorilo o aktualnim temama iz života braæe u regiji.
Slièni su susreti održani za Zagrebaèku regiju u Kloštru
Podravskom 19. svibnja, a za Kvarnersku regiju u samostanu
sv. Franje u Krku 26. svibnja.
Županja: Koordinacija pomoæi poplavljenim podruèjima
"Mi æemo preko naših institucija, župa i sveæenika biti uz te
ljude dok se život u potpunosti ne normalizira. Prepustit
æemo onima koji su spremni pomoæi da uèine krupne stvari
koje nas kao Crkvu nadilaze, ali možemo pomoæi u puno
sitnica svakodnevnoga života i to æemo èiniti", istaknuo je
nadbiskup Hraniæ i zahvalio svima koji iskazuju solidarnost
Županja, 28.5.2014. (IKA/TU) - Koordinacijski sastanak s
ciljem informiranja o prikupljanju i raspodjeli pomoæi te
planiranju sveukupne obnove poplavljenih krajeva na
podruèju Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije održan je u
srijedu, 28. svibnja u prostorima župe Muèeništva sv. Ivana
Krstitelja u Županji. Na sastanku su sudjelovali ðakovaèkoosjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, ravnatelj Hrvatskog Caritasa
mons. Fabijan Svalina, ravnatelj Caritasa Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije vlè. Ivica Rebiæ, ravnatelji svih
dekanatskih Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije te
župnici s poplavljenih podruèja: preè. Marko Mikiæ, dekan
Drenovaèkog dekanata i župnik u Posavskim Podgajcima i
Rajevu Selu, vlè. Zoran Aladiæ, župnik u Raèinovcima, i vlè.
Josip Semialjac, župnik u Gunji.
Tijekom radnog sastanka analiziran je dosadašnji angažman
mreže Caritasa. Vlè. Rebiæ izvijestio je da je od 19. svibnja u
skladištima Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije
prikupljeno 82 tone odjeæe, 64 tone hrane, 30 kubika pitke
vode, 20 tona higijenskih potrepština, velika kolièina
lijekova, posteljine, madraca, namještaja, djeèjih kolica i
sijena. Na raèun Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije
uplaæeno je 553.995,55 HKR.
Dekanatski povjerenici pojasnili su tijek prikupljanja
donacija te stanje na skladištima te su upuæeni na intenzivnu
koordinaciju s Nadbiskupijskim Caritasom i voðenje raèuna
o rokovima pristiglih namirnica. Na temelju uputa
Nadbiskupijskog
Caritasa
podržano
je
planirano
usmjeravanje donacija uz dogovor sa župnicima u
poplavljenim podruèjima, kao i usmjeravanje pomoæi u
Vrhbosansku nadbiskupiju i Republiku Srbiju. Naglasak je
stavljen na promišljanje kako pomoæi stanovništvu s
poplavljenih podruèja pri njihovu povratku i osigurati im svu
potrebnu infrastrukturu kako bi mogli nesmetano obnavljati
svoje domove.
Stanje u župama nakon poplave
Slušajuæi nastojanja Caritasa i brojnih volontera dekan
Drenovaèkog dekanata, u kojemu se nalazi pet poplavljenih
župa, župnik Rajeva Sela i Posavskih Podgajaca, preè.
Marko Mikiæ zahvalio je na svemu prikupljenome, te je u
šali rekao: "Uime mnogih mi smo prikupili svu savsku vodu,
Domovinske vijesti
stoga je situacija teška". Istaknuo je kako je sada nemoguæe
primiti donacije u ugrožene župe, da podjela treba biti
sustavna, a napose kada se ljudi budu vraæali. Župnik Mikiæ
u utorak (27. svibnja) prvi puta je uspio uæi u župnu crkvu, u
kojoj je voda dosegla 110 cm. Svojim župljanima potom je
rekao „bit æe dobro ako na Božiæ budemo slavili misu u
rajevaèkoj crkvi" jer je šteta maksimalna - od podnog
grijanja do paramenta. Izvijestio je da se u Posavskim
Podgajcima popisuju kuæe i podruèja koja su poplavljena, a
isto æe se po povratku uèiniti i u Rajevu Selu.
Župnik u Raèinovcima, vlè. Aladiæ takoðer je dan ranije prvi
puta ušao u raèinovaèku crkvu koja je takoðer bila
poplavljena. Razina vode u crkvi bila je 40 cm, te je dosegla
do podnožja oltara. Župnik je u nevjerici prenio da je
zatekao sve isprevrtano, klupe pomaknute skoro metar
naprijed i nabijene na oltar, stolice su bile na klupama,
ispovjedaonica se napuhala, vlaga je u zidovima crkve, a
boja se s pokrajnjih oltara poèela ljuštiti. Ploèe na podu su se
podigle, namještaj u sakristiji je uništen, te æe biti puno
crkvenog inventara koji æe se morati uništiti. U selu su se
izlile septièke jame te vlada miris koji se ne može opisati,
prenosi vlè. Aladiæ, napominjuæi da se u crkvi vrši
dezinfekcija, pa se ništa nije smjelo iznijeti, a problem pravi
i èinjenica da je crkva spomenik kulture, pa i ono što bi se
možda moglo odmah uèiniti, nije moguæe dok se ne
konzultira s Ministarstvom kulture i restauratorskim uredom.
Župnik u Gunji, vlè. Semialjac naglasio je kako nastoji
pružiti neposrednu pomoæ ljudima koji su evakuirani.
Suradnja s Caritasom je dobra, ljudima ništa ne nedostaje, a
on je redovito u kontaktu s Nadbiskupijskim Caritasom i
skladištima kao i centrima za prihvat ljudi. I on je naglasio
da se za sada nikakve donacije ne mogu primati u Gunju jer
ljudi još ne mogu u svoje kuæe te da æe najveæa pomoæ biti
potrebna pri njihovu povratku. Naglašena je nužnost
registracije evakuiranih u Crveni križ kako bi bili
evidentirani i zbog pomoæi u donacijama, i zbog beneficija
pri povratku u svoje domove.
Zakljuèci koordinacije
Zakljuèke koordinacije medijskim djelatnicima predstavili
su nadbiskup Hraniæ, mons. Svalina i vlè. Rebiæ, a preè.
Mikiæ govorio je o stanju u poplavljenim župama.
Nadbiskup je ponovio rijeèi koje su župnici poplavljenih
župa uputili svojim župljanima: "Budite sigurni, ako vas svi
zaborave, Crkva vas neæe zaboraviti". "Mi æemo preko naših
institucija, župa i sveæenika biti uz te ljude dok se život u
potpunosti ne normalizira. Prepustit æemo onima koji su
spremni pomoæi da uèine krupne stvari koje nas kao Crkvu
nadilaze, ali možemo pomoæi u puno sitnica svakodnevnoga
života i to æemo èiniti", naglasio je i zahvalio na pomoæi
svima koji iskazuju svoju solidarnost. Nadbiskup je rekao
kako se nastoji osmisliti gdje æe stanovništvo poplavljenih
podruèja po povratku, a u tijeku obnove kuæa, spavati, jesti,
boraviti, te æe se nastojati odgovoriti na te potrebe.
Obavijestio je i kako se javljaju brojni volonteri s razlièitih
strana, voljni doæi i pomoæi ljudima kada budu radili u
svojim kuæama. Župnici poplavljenih podruèja od prvoga
dana su sa svojim vjernicima, predvode mise u župama gdje
su smješteni evakuirani stanovnici, pohode ih i daju im
potporu, a to æe èiniti i pri povratku u mjesto, istaknuo je. Na
raspolaganju su i crkvena savjetovališta koja nude
psihološku pomoæ te æe i oni iziæi na teren i organizirati
susrete za ljude koji su pogoðeni nepogodama. "Pratit æemo
ljude u svaku župnu zajednicu, ako treba i u svaku ulicu, i
ondje organizirati adekvatnu pomoæ za njih", naglasio je
nadbiskup.
"Pitamo se kako osigurati sredstva da se ljudima pomogne u
obnovi te smatramo da je važna koordinacija s državnim
4. lipnja 2014. broj 22/2014
5
Domovinske vijesti
institucijama. Promišljamo koje æemo podruèje moæi
preuzeti, prihvatiti i odraditi. Ne možemo sve, ali jedan dio
možemo i to æemo uèiniti", poruèio je mons. Svalina.
Hrvatski Caritas je do sada prikupio oko 3 milijuna kuna, a
novac æe nakon povratka mještana i usklaðivanja s
nadležnim tijelima RH biti rasporeðen po radovima koji æe
se poduzimati, a u što æe se HC ukljuèiti. "Vidjet æemo što
æe država uèiniti, najavljena je obnova kuæa, a mi æemo se u
dogovoru s njima ukljuèiti. Hoæe li to biti nabava namještaja,
bijele tehnike ili nešto drugo vidjet æemo kada za to doðe
vrijeme", potvrdio je i vlè. Rebiæ, naglašavajuæi da su
prioritet Caritasa socijalno ugrožene obitelji. Donacije se i
dalje prikupljaju, a skladišta su otvorena za pomoæ
namijenjenu poplavljenim podruèjima Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije, ali i BiH te Republike Srbije.
40. obljetnica Hrvatskoga mariološkog instituta
Veliki kancelar KBF-a kardinal Bozaniæ istaknuo je kako je
jedna od znaèajki hrvatskog katolištva marijanska pobožnost
Zagreb, 28.5.2014.
(IKA) - Jubilarna 40. obljetnica
Hrvatskoga mariološkog instituta Katolièkoga bogoslovnog
fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu proslavljena je u srijedu 28.
svibnja. Proslava je zapoèela euharistijskim slavljem koje je
u crkvi Sv. Martina predvodio predstojnik HMI-a sisaèki
biskup Vlado Košiæ u koncelebraciji s dekanom KBF-a prof.
dr. sc. Tonèijem Matuliæem, te sveæenicima èlanovima HMIa. Misa zahvalnica ujedno je bila prigoda sjetiti se i svih
preminulih èlanova HMI-a, a posebice dugogodišnjeg
predsjednika, nedavno preminulog prof. dr. sc. Adalberta
Rebiæa. Nakon mise u prostoru KBF-a održan je akademski
èin. Predstojnik HMI biskup Košiæ je uvodno podsjetio na
poèetke HMI-a. Naime, fra Karlo Buliæ je 1950. godine u
Rimu osnovao Papinsku meðunarodnu marijansku
akademiju (PAMI) koja je organizirala niz meðunarodnih
marioloških kongresa, pa je tako 1971. Kongres održan u
Zagrebu i Mariji Bistrici. Tako je meðu hrvatskim teolozima
koji su sudjelovali na tom kongresu, nastala zamisao da se
na hrvatskome jeziènom podruèju osnuje Mariološko
društvo ili slièno tijelo, kakvo veæ postoji i djeluje unutar
drugih naroda s katolièkom tradicijom. To je kao inicijativa
predloženo KBF-u u Zagrebu, kao tada jedinoj i najvišoj
katolièkoj znanstveno-teološkoj ustanovi, što je Fakultetsko
vijeæe prihvatilo 6. prosinca 1971. Na inicijativnom
sastanku, 15. prosinca 1971. dogovoreni su opæi obrisi
Hrvatskoga mariološkog instituta, te je izraðen nacrt
Pravilnika, koji je prihvaæen na osnivaèkom saboru 9. ožujka
1974. što se smatra "roðendanom" HMI-a. Pravilnik je
prihvatilo Fakultetsko vijeæe KBF-a 20. svibnja iste godine,
pa se taj datum smatra poèetkom ovoga Instituta, istaknuo je
biskup Košiæ. Odmah po osnutku, HMI ukljuèio se svojom
jeziènom sekcijom u rad meðunarodnih mariološkomarijanskih kongresa u Rimu (1975.), Zaragozi (1979.), na
Malti (1983.), u Kevelaeru (1987.), Huelvi (1992.),
Èenstohovi (1996.), Rimu (2000, 2004.) i Lurdu (2008.). Na
tim kongresima HMI promovira Hrvatsku, kao i hrvatsku
mariologiju te marijansku pobožnost u katolièkom svijetu.
Institut je organizirao nacionalne znanstvene mariološke
simpozije u Splitu (1976.), Mariji Bistrici (1981.), Zagrebu i
Mariji Bistrici (1984.), Zagrebu (1988.), na Trsatu (1990.), u
Mariji Bistrici (1998.), Splitu (2002.), Ðakovu i
Aljmašu (2005.), Dubrovniku (2007.), Oštarijama (2010.) i
Sinju (2013.). Biskup Košiæ istaknuo je kako na tim
simpozijima HMI okuplja struènjake s razlièitih podruèja
znanosti teologije, književnosti, povijesti, likovne
umjetnosti, glazbe, etnologije i dr, te se obraðuju razna
marijanska pitanja s hrvatskog podneblja.
6
4. lipnja 2014. broj 22/2014
ika
Prouke iznesene na tim znanstvenim skupovima objavljene
su u zasebnim zbornicima, a one s meðunarodnih kongresa u
nizu zbornika kongresnih radova tiskala je k tome i na
jednome od stranih jezika Papinska meðunarodna marijanska
akademija, èime je omoguæila i stranim struènjacima uvid u
hrvatsku marijansku baštinu. HMI neprekinuto je od osnutka
pa do danas organizirao i izvodio znanstveno-istraživaèki i
visokostruèni rad o mariološkim temama iz podruèja
teoloških disciplina, rekao je biskup Košiæ. Veliki kancelar
KBF-a zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ
istaknuo je kako je jedna od znaèajki hrvatskog katolištva
marijanska pobožnost. U tom kontekstu je podsjetio kako je
papa Ivan Pavao II. 7. listopada 1998. rekao da kad se jedan
narod susretne s mukom i križevima, tada se na osobit naèin
utjeèe BDM, tražeæi od nje znak nade i utjehe. Prema
Papinim rijeèima, tako je to bilo u Hrvatskoj i u njegovoj
domovini Poljskoj, osobito u trenucima kad su se ovi narodi
susretali s posebnim povijesnim iskušenjima. Èestitajuæi 40.
obljetnicu postojanja HMI, kardinal Bozaniæ spomenuo se
mnogih koji su uložili svoje napore i ljubav. „Neka HMI
bude s jedne strane istraživaèki institut koji æe prouèavati
našu hrvatsku katolièku baštinu, a s druge strane neka bude
promotor èega smo i danas svjedoci. Dovoljno je promatrati
ono što se dogaða u našim marijanskim svetištima, i tu
osjetiti što to znaèi za Katolièku Crkvu i za èitav hrvatski
narod", rekao je kardinal Bozaniæ. Fra Gabriel Hrvatin
Jurišiæ iznio je povijesni pregled djelovanja HMI-a. Fra
Petar Lubina predstavio je objavljene zbornike radova s
meðunarodnih
mariološko-marijanskih
kongresa
i
nacionalnih simpozija. Zamjenik predstojnika HMI-a prof.
dr. sc. Ivan Karliæ predstavio je predstojeæe aktivnosti
Instituta. U tom kontekstu je istaknuo kako je jedna od prvih
zadaæa ukljuèivanje što veæega broja profesora kako KBF-a,
tako i drugih uèilišta u rad HMI-a. S tim u vezi planira se
više raditi na promicanju HMI-a. U planu je i organiziranje i
izvoðenje programa usavršavanja za pastoralne djelatnike
marijanskih svetišta, kao i savjetodavnoga rada za pastoralne
djelatnike u župama i svetištima, te davanje struènih
mišljenja i ekspertiza koje spadaju u podruèje kojim se bavi
HMI. Nastavit æe se s promicanjem ekumenske mariologije
te meðuvjerskog dijaloga. HMI u proljeæe 2015. planira
organizirati studijski dan u Ilaèi, u povodu 150. obljetnice
ukazanja na vodici. Takoðer se sljedeæe godine planira
nacionalni mariološko-marijanski simpozij u Sisku. Dekan
dr. Matuliæ istaknuo je kako godina osnivanja HMI, 1974.
spada u najplodnije grananje KBF-a. Zadivljuje èinjenica da
su u nešto manje od 25 godina na KBF-u utemeljena i
zapoèela djelovati èetiri znanstveno-istraživaèka instituta,
meðu kojima je po vitalnosti i djelatnosti koja se naroèito
ogleda u izdavaštvu upravo HMI, rekao je dr. Matuliæ. U
glazbenom dijelu sudjelovao je zbor Instituta za crkvenu
glazbu Albe Vidakoviæ, pod vodstvom prof. dr. sc. Katarine
Koprek.
U poplavama stradalo 539 obitelji s podruèja Požeške
biskupije
Požega, 28.5.2014. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi
na poziv biskupa Antuna Škvorèeviæa održan je 28. svibnja
sastanak na kojem su, uz ravnatelja Caritasa Požeške
biskupije Gorana Lukiæa, sudjelovali Antun Æorkoviæ iz
Pleternice te Jozo Zoriæ iz Lipika, župnici najteže pogoðenih
župa u nedavnoj poplavi. Biskup je istaknuo kako je nakon
prve pružene pomoæi nastradalim obiteljima u hrani
potrebno utvrditi njihovo trenutaèno stanje i naèin na koji æe
im se dalje organizirano pomagati u okviru caritasovih
moguænosti. Rekao je da je to važno i zbog toga što
ika
nastradali na pleternièkom i lipièkom podruèju nisu prisutni
u medijima te je opasnost da ubrzo budu zaboravljeni u
svojoj nevolji. Istaknuo je kako su ovakva stradanja ljudi
prigode u kojem po djelovanju župnih Caritasa treba
posvjedoèiti kršæansku dobrotu na organiziran naèin u
suradnji s Biskupijskim Caritasom kao i sa svima drugima
koji su spremni pomoæi. Pripomenuo je da se nitko ne bi
smio osloboditi te obveze, smatrajuæi da to treba netko drugi
èiniti. Ravnatelj Biskupijskog Caritasa Lukiæ prikazao je
konaèni broj nastradalih u nedavnim poplavama na podruèju
Požeške biskupije. Rekao je da je nastradalo 539 obitelji. Od
toga u pleternièkom Gradcu i Ivandvoru nastradale su 264
obitelji, u 142 kuæe ušla je voda a ostalima su bila
poplavljena dvorišta, uništene poljoprivredne površine i
sredstva. U Lipiku voda je ušla u 58 kuæa a još u 34
domaæinstava stradala su poljoprivredna dobra, vrtovi i
dvorišne zgrade. U Kuzmici je u 18 kuæa prodrla voda, u još
15 obitelji uništila okuænice. U Jakšiæu je u 13 kuæa ušla
voda, a u 11 domaæinstava stradala su dvorišta. U
Mihaljevcima stradala je jedna kuæa u koju je prodrla voda,
dok su u još pet obitelji uništena poljoprivredna dobra i
okuænice. U Bokšiæ Lugu i Beljevini vodena bujica zahvatila
je 120 domaæinstava, uništila vrtove i poljoprivredna
zemljišta. Voda se povukla iz svih kuæa, okuænica i
poljoprivrednih površina te je ostavila za sobom teške
posljedice. Ravnatelj Caritasa izvijestio je da je u navedena
podruèja dostavljena prva pomoæ u hrani, odjeæi,
dezinfekcijskim sredstvima, higijenskim potrepštinama te
pitkoj vodi. Caritas je preko svojih volontera u suradnji sa
župnim Caritasima u pleternièki Gradac i Ivandvor uputio
350 paketa hrane i higijenskih potrepština, 50 paketa odjeæe i
obuæe, 200 litara dezinfekcijskih sredstava, 1000 kilograma
Zveèevo èokolada i 300 smrznutih piliæa. U Lipik je upuæena
pomoæ od 250 paketa hrane i higijenskih potrepština, 150
litara dezinfekcijskih sredstava te 1000 kilograma Zveèevo
èokolada. U Bokšiæ Lug i Beljevinu dostavljeno je 200
paketa hrane, higijenskih potrepština, odjeæe i obuæe te 120
paketa raznog sjemenja i sadnica za vrt. Pomoæ u 50 paketa
hrane i higijenskih potrepština upuæena je i evakuiranim
mještanima opæine Bebrina koji su neko vrijeme bili
smješteni u Brodskom Stupniku zbog bojazni od pucanja
savskog nasipa. Požeška biskupija poslala je pomoæ u novcu
od
50.000,00
kuna
Caritasu
Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije te jednako toliko Caritasu Vrhbosanske
nadbiskupije. Župnici navedenih župa izvijestili su zatim o
tome što poduzimaju sa svojim volonterima na poplavljenim
podruèjima. Prema ranijem dogovoru posjetili su sve
nastradale obitelji, izradili popis njihovih potreba te
redoslijed pomaganja meðu kojima prioritet imaju samci i
starije osobe, obitelji s brojnom djecom i oni koji nemaju
nikoga u radnom odnosu. Zakljuèeno je da se i nadalje prate
potrebe tih obitelji u prehrani i kuænim potrepštinama, da se
razvidi moguænost nabave još odreðenog broja aparata za
isušivanje zidova jer je sadašnji premalen. Odluèeno je da
caritasovi volonteri u skladu sa spomenutim prioritetima
popišu toènu kvadraturu potrebnih keramièkih ploèica i
laminata kako bi se pomoglo u ureðenju podova a potom æe
se razvidjeti moguænost nabave kuæanskih aparata za najteže
nastradale obitelji. Biskup Škvorèeviæ je na kraju zahvalio
ravnatelju Biskupijskog Caritasa za velike napore koje ulaže
s volonterima u prikupljanju i podjeli pomoæi te župnicima
za sve ono što oni èine sa svojim volonterima da bi ublažili
nevolje nastradalih ljudi. Obavijesti o djelovanju Caritasa
Požeške biskupije u pomaganju nastradalim od poplave,
donacijama i upuæenoj pomoæi mogu se naæi na mrežnoj
stranici Požeške biskupije www. pozeska-biskupija.hr.
Domovinske vijesti
Predstavljena Deželiæeva zbirka marijanske poezije
"Kraljica Hrvata"
Dr. Velimir Deželiæ Stariji autor je stihova poznatih
marijanskih pjesama "Kraljice svete krunice" i "Majci
Božjoj na Trškom Vrhu" koja se pjeva pod naslovom
"Ljiljane bijeli"
Zagreb, 28.5.2014. (IKA) – U povodu svetkovine Majke
Božje od Kamenitih vrata, predstavljen je u srijedu 28.
svibnja u Viteškoj dvorani Kule na Kamenitim vratima,
pretisak zbirke pjesama "Kraljica Hrvata", zapaženoga
hrvatskog kulturnog djelatnika i pjesnika dr. Velimira
Deželiæa Starijeg, a prigodom 150. obljetnice njegovog
roðenja.
Deželiæeva knjiga marijanske poezije objavljena je prvi put
1939. godine u nakladi Hrvatskoga književnog društva Sv.
Jeronima te je u istoj nakladi objavljen i pretisak, kojeg su
predstavili predsjednik HKD Sv. Jeronima dr. Stjepan
Razum, urednik izdanja dr. Alojz Jembrih te autorica
pogovora dr. Hrvojka Mihanoviæ Salopek.
Okupljenima se obratio i izaslanik zagrebaèkoga nadbiskupa
kardinala Josipa Bozaniæa mons. Nedjeljko Pintariæ, koji je
prenio èestitku kardinala Bozaniæa te podsjetio na rijeèi iz
njegove nove knjige "Ivan Pavao II. Papa hrvatske nade", u
kojima kardinal navodi rijeèi pape Ivana Pavla II., izreèene
30. travnja 1979. godine u bazilici Sv. Petra u Rimu tijekom
nacionalnog hodoèašæa u Branimirovoj godini, a koje su
izvrsna su poveznica s višestoljetnim vrjednotama
hrvatskoga naroda i naslova Deželiæeve knjige.
Papa Ivan Pavao II. tada je istaknuo osobitost hrvatskoga
naroda da iskazuje ljubav, odanost i pobožnost Hrvata prema
Mariji, Majci Božjoj, Majci Crkve, koju tako rado naziva
'Kraljica Hrvata' i sinovski štuje u brojnim svetištima, rekao
je mons. Pintariæ, nastavivši da je taj vjernièki osjeæaj prema
Majci Božjoj itekako osjetio i opisao dr. Velimir Deželiæ, jer
u bilo kojem hrvatskom kraju bio, osjetio je kako diše
hrvatski vjernik u Marijinim svetištima i što moli na tim
svetim mjestima za svoj sveti rod". Podsjetivši na rijeèi
Ivana Pavla II. da se u Europi prepoznaje "Marijanska
geografija", mons. Pintariæ je kazao da se u Deželiæevoj
zbirci pjesama prepoznaje "hrvatska marijanska geografija",
koja je trajni poticaj na pobožnost i hodoèašæa Majci Božjoj,
kako to Deželiæ pjeva u pjesmi „Majka Božja od Kamenitih
vrata": "Na ognjištu našem hrvatski da plamen. I spram tebe
ljubav ne utrne. Amen".
Zahvalivši uime kardinal Bozaniæa svima koji su sudjelovali
u pripremanju ponovnoga tiska „tog svjedoèanstva prošlih
vremena", mons. Pintariæ je zaželio da i današnje generacije
ostave tako lijepi trag osobne vjere i pobožnosti prema Majci
Božjoj buduæim generacijama - "nama na blagoslov i
spasenje, a Blaženoj Djevici Mariji na hvalu i slavu".
Na završetku predstavljanja nazoènima se obratio i veliki
meštar Družbe "Braæa hrvatskog zmaja" dr. Nevio Šetiæ,
istaknuvši ljepotu okupljanja na takvim kulturnim
dogaðajima koji oplemenjuju meðuljudske odnose.
Predstavljanje je moderirao Josip degl'Iveglio, koji je ujedno
i ravnao Komornim ansamblom Mješovitog pjevaèkog zbora
"Emil Cosseto". Uz klavirsku pratnju Javora Valjka izvedena
je "K suncu prosi" te dvije Deželiæeve uglazbljene pjesme:
"Himna katolika Hrvata" i "Kraljice svete krunice". Posebno
je istaknuto da je Deželiæ autor teksta pjesme "Kraljice svete
krunice", za koju se misli da je puèka popijevka, jer rado
pjevana na svim razinama okupljanja vjernika. Zanimljivo je
spomenuti da je Deželiæeva pjesma "Majci Božjoj na
Trškom Vrhu" poznata marijanska pjesma koja se pjeva pod
naslovom "Ljiljane bijeli".
Zbirka od 23 pjesme podijeljena je u dva dijela, na naèin da
je u prvom dijelu 18 pjesama posveæenih poznatim
4. lipnja 2014. broj 22/2014
7
Domovinske vijesti
8
ika
marijanskim prošteništa od Marije Bistrice do Olova u
Bosni; a u drugom Deželiæ posveæuje svoje pjesme Majci
Božjoj Lurdskoj i Majci Božjoj opæenito. "U svim se tim
pjesmama razabire povijesni, rodoljubni, epsko-lirski
tradicionalni marijansko pobožni poetski diskurs",
primjeæuje dr. Jembrih u prigodnom tekstu na poèetku
knjige.
Dr. Mihanoviæ Salopek, pišuæi o percepciji Deželiæevog
književnog stvaralaštva, potaknutog i njegovom osobnom
duhovnom krizom koja ga je povela prema isticanju
rodoljubnog i etièkog cilja književnosti, u pogovoru istièe da
"kroz stilistièku maniru romantièarske baladesknosti i
elegiènosti Deželiæ unutar pjesme èesto izražava i svoje
emocije koje variraju od ekstatiènog zanosnog stapanja s
oduševljenim trenutcima narodnih vjerskih sveèanosti, do
samotne, intimne sabranosti iz koje izvire autorov lirski
molitveni solilokvij".
U knjizi je objavljen i tekst iz prvoga izdanja autora Petra
Grgeca "Najnovije lirika dra Velimira Deželiæa Starijega" te
je nadodana bilješka o autoru zbirke pjesama. Ilustracije za
knjigu napravili su 1939. godine Vladimir Kirin i Kamilo
Ružièka.
tako može proèitati oko 350 njegovih tekstova. Dio tekstova,
njih stotinjak objavljen je u knjizi „Uzvodno" (1988.), dok
nova knjiga „Prorokov zov" sadrži nešto manje priloga koji
kao ogledalo vremena vjerno odražava prekretnicu u novijoj
hrvatskoj povijesti. Vrijeme je to kada Domovinski rat i sve
ono što je uslijedilo nakon njega, ostavlja duboke tragove
sve do dana današnjega. Knjiga je uporni podsjetnik,
svojevrsni spomenik svega što sada pripada prošlosti, ali bez
èega ne bi bilo ni ove naše sadašnjosti, rekao je Maraèiæ.
Predstavljanju knjige nazoèili su generalni definitor Reda
franjevaca konventualaca za Srednju Europu fra Miljenko
Hontiæ, provincijalni ministar Hrvatske provincije sv.
Jeronima franjevaca konventualaca dr. fra Josip Blaževiæ i
èlanovi Redovitoga kapitula, provincijalni ministar
Slovenske provincije sv. Josipa franjevaca konventualaca fra
Milan Kos i èlanovi te provincije, rektor Hrvatskoga
katolièkog sveuèilišta prof. dr. sc. Željko Tanjiæ, dekan
Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Tonèi Matuliæ, te èlanovi Komisije HBK Iustitia
et pax.
Knjigu su objavili Hrvatska provincija sv. Jeronima
franjevaca konventualaca i samostan Sv. Frane iz Splita.
Predstavljena knjiga "Prorokov zov"
Knjiga donosi odabir tekstova dr. fra Špire Marasoviæa
objavljenih u Veritasu od 1988. do 1996. godine
Zagreb, 28.5.2014. (IKA) – U povodu prve obljetnice smrti
dr. fra Špire Marasoviæa (8. 11. 1944. – 20. 5. 2013.) u
srijedu 28. svibnja u dvorana sv. Franje samostana
franjevaca konventualaca na Svetom Duhu u Zagrebu
predstavljena je knjiga "Prorokov zov". Knjiga donosi odabir
tekstova dr. Marasoviæa objavljenih u Veritasu – Glasniku
sv. Antuna Padovanskoga od 1988. do 1996. godine.
Govoreæi o dr. Marasoviæu, predsjednik Komisije HBK
Iustitia et pax sisaèki biskup Vlado Košiæ istaknuo je kako
su posljednjih deset godina suraðivali u toj Komisiji, rekavši
da je fra Špiro za njega dobar èovjek, iskreni kršæanin,
skroman franjevac, angažirani teolog, i proroèka pojava u
našem hrvatskom suvremenom društvu. Ostavio je dubok
trag u dušama naših hrvatskih ljudi, i to kako pisanjem
kolumni za Veritas, tako i mnogim nadahnutim govorima,
propovijedima, predavanjima, znanstvenim èlancima i
knjigama. Biskup je istaknuo kako je fra Špiro vrsni teolog,
ali ne teoretski, kabinetski, daleko od života, veæ praktièni,
te istinska proroèka pojava u našoj Crkvi i društvu.
Želio je zahvaæati u društvenu zbilju, još u vrijeme
komunistièkog sustava, pa sve do naših dana u demokratskoj
i samostalnoj Hrvatskoj. Njega je zanimalo kako Evanðelje
može utjecati na život u našoj svakodnevici, kako se
kršæanska misao može primijeniti i implementirati u
konkretnom životu. Zato je želio utjecati na promjene, na
promjene èovjeka i njegova mentaliteta kao i na promjene
društva, ustvrdio je biskup Košiæ te izrazio uvjerenje kako æe
djelo fra Špire sve više nadahnjivati i poticati sve kojima je
na srcu dobro našega hrvatskoga društva.
Proèelnik Katedre za socijalni nauk Crkve KBF-a prof. dr.
sc. Stjepan Baloban u osvrtu na knjigu istaknuo je kako je
rijeè o kolumnama koje su se èitale, komentirale,
preprièavale. Osvrnuo se i na djelovanje fra Špire kao èlana
Upravnom vijeæu Centra za promicanje socijalnog nauka
Crkve HBK u kojem je bio èlan petnaest godina. Bilo mu je
stalo da su aktivnosti Centra prepoznate i u Crkvi i u
društvu, rekao je dr. Baloban.
Prireðivaè knjige fra Ljudevit Maraèiæ rekao je kako je fra
Špiro nešto više od 25 godina objavljivao priloge u Veritasu,
te je po njemu taj mjeseènik bio prepoznatljiv. U Veritasu se
U Lepoglavi predstavljena knjiga o povijesti pavlinskog
samostana
U lepoglavskom samostanu je veæ 1503. godine, kao odjek
korvinovske renesanse, osnovana prva javna gimnazija u
kontinentalnoj Hrvatskoj, a nakon 1683. godine lepoglavske
visoke škole za teologiju i filozofiju stjeèu status Sveuèilišta
Lepoglava, 28.5.2014. (IKA) - Posebno sveèana kulturna
veèer održana je u srijedu 28. svibnja u Lepoglavi, kolijevci
hrvatske duhovnosti, kulture i školstva, kada je predstavljena
knjiga zagrebaèkog kanonika mons. dr. Kamila Doèkala
"Povijest pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije u
Lepoglavi". Knjigu su objavili Varaždinska biskupija i župa
Bezgrešnog zaèeæa BDM u Lepoglavi uz nakladnika Glas
Koncila. Na predstavljanju djela, koje opsežno prikazuje
povijest, djelovanje i znaèaj znamenitog lepoglavskog
samostana, govorili su varaždinski biskup Josip Mrzljak i
urednici knjige lepoglavski župnik mons. Andrija Kišièek, te
profesori dr. sc. Sanja Cvetniæ i dr. sc. Danko Šourek s
Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u
Zagrebu. Nazoèili su brojni posjetitelji, meðu kojima su bili i
pavlini o. Krištof Rodak i o. Tomislav Lokmer iz
Kamenskog, te franjevci konventualci iz nekadašnjeg
pavlinskog samostana u slovenskom Olimju fra Ernest
Benko i fra Jože Strojin.
Biskup Mrzljak istaknuo je kako ovaj velik skup unutar
zidina samostanskog kompleksa svjedoèi o tome što su
stoljeæa pavlinskog djelovanja u Lepoglavi znaèila za ovaj
kraj i mnogo šire, te cjelokupnu hrvatsku povijest.
Lepoglavski gradonaèelnik Marijan Škvariæ istaknuo je kako
ovo djelo otkriva bogatu riznicu pavlinske baštine u
Lepoglavi, malom gradiæu podno Ivanšèice u kojem su se
dogaðale velike stvari hrvatske i europske duhovnosti,
pismenosti, kulture i obrazovanja.
Kamilo Doèkal (1879.-1963.), roðenjem je bio Èeh, a djelom
i zaslugama Hrvat, kojeg je nadbiskup Alojzije Stepinac
imenovao prvim ravnateljem Dijecezanskog muzeja
Zagrebaèke nadbiskupije te je sve do smrti gotovo èetvrt
stoljeæa obavljao tu službu. U svom je znanstvenom
istraživanju objavio niz knjiga i èlanaka, a meðu
neobjavljenim rukopisima opsegom je najveæa cjelina 'Graða
za povijest pavlinskih samostana u Hrvatskoj', u sklopu koje
dva obimna sveska obraðuju povijest lepoglavskog
samostana. Doèkal je u tome djelu uspješno obuhvatio širok
4. lipnja 2014. broj 22/2014
ika
spektar vjerske, kulturne, znanstvene, umjetnièke i društvene
djelatnosti kojom je Red sv. Pavla prvog Pustinjaka tijekom
više od pet stoljeæa rada i života u Hrvatskoj (1244.-1786.)
oplemenio našu povijest. Doèkal je tome poslu prionuo
stoljeæe i pol nakon nestanka 'bijelih fratara' s hrvatske
povijesne pozornice detaljno analizirajuæi i tumaèeæi
iznimno obilnu arhivsku graðu te je s nevjerojatnom
predanošæu obradio povijest gotovo svih pavlinskih
samostana na hrvatskom tlu. Time je ovaj crkveni
povjesnièar u naslijeðe ostavio svoj 'magnus opus' te æe
njegovo djelo zasigurno biti daljnjim istraživanjima izvor i
uzor, smatra urednik Šourek koji je napomenuo da je
izdavanje ove knjige svakako dug prema Lepoglavi, njezinoj
prošlosti i iznimnoj ulozi u hrvatskoj kulturi, ali i još uvijek
živoj pavlinskoj baštini i njezinim èuvarima. No, knjiga je i
dug njezinu autoru, neumornom povjesnièaru Doèkalu, koji
je rukopis dovršio još davne 1953. godine.
Povijest lepoglavskoga samostana od vremena njegova
osnutka 1400. godine, do ukinuæa (1786.) i pretvaranja u
kaznionicu (1854.), Kamilo Doèkal obradio je u ukupno 125
poglavlja podijeljena u dva osnovna dijela. Prvi dio govori o
djelovanju samostana, a drugi o vezi pavlinskoga samostana
sa svijetom. Lepoglavski samostan osnovao je 1400. godine
velikaš Herman II. Celjski i predao ga, s okolnim posjedima,
'bijelim fratrima'. Samostan je nesmetano napredovao do
kobnoga osmanskoga napada i paleža potkraj XV. stoljeæa.
Ulogu obnovitelja i – kako ga pavlinski izvori nazivaju –
novoga osnivaèa, preuzima hrvatski ban Ivaniš, sin hrvatskougarskoga kralja Matijaša Korvina, koji je pokopan u
svetištu crkve èime je potaknuo niz velikaša i plemiæa da
tijekom narednih stoljeæa posljednje poèivalište potraže
upravo u toj crkvi. U 16. stoljeæu u suzbijanju osmanske
prijetnje aktivno sudjeluju i lepoglavski pavlini, ali
istodobno samostan prerasta u središte uèenosti koje svojim
znaèajem prerasta okvire 'Ostatka ostataka nekoæ slavnoga
kraljevstva Hrvatskoga'. Znaèajnu pozornost Kamilo Doèkal
poklanja i graditeljskoj i likovnoj baštini lepoglavskih
pavlina. Èak 11 poglavlja prvoga dijela knjige posveæeno je
obnovi staroga i izgradnji novoga (današnjega) samostana
(1650.-1675.), obnovi i dogradnjama lepoglavske crkve
(1663.-1711.), te kapelama u Purgi, na Gorici i Veternici. U
drugom dijelu svoje knjige Kamilo Doèkal ponovno se, u
svojevrsnom tužnom epilogu vraæa sudbini ovih objekata,
koje je 1786. godine zatekla odluka cara Josipa II. o
ukidanju svih pavlinskih samostana u Hrvatskoj i Ugarskoj.
U cijeloj knjizi navodi se više od tisuæu povijesnih osoba
koje su izravno ili neizravno bile povezane s lepoglavskim
pavlinskim samostanom.
Urednica knjige dr. Cvetniæ istaknula je kako su u objavi
rukopisa, odnosno tipkopisa ovog dosad "zakopanog blaga"
mons. Doèkala, crkvenog povjesnièara, kulturnog djelatnika
i glazbenika, presudnu ulogu odigrali biskup Josip Mrzljak i
lepoglavski župnik. Podsjetila je kako je u lepoglavskom
samostanu veæ 1503. godine, kao odjek korvinovske
renesanse, osnovana prva javna gimnazija u kontinentalnoj
Hrvatskoj, a nakon 1683. godine lepoglavske visoke škole za
teologiju i filozofiju stjeèu status Sveuèilišta. Od 1576.
godine stolovali su u njemu generali reda, a od 1701. godine
i provincijali osamostaljene Hrvatske pavlinske provincije.
Lepoglavska crkva je ujedno bila mjesto gdje su na trajni
poèinak odlazili èlanovi najuglednijih hrvatskih plemiækih i
vladarskih obitelji. Sām Doèkal s puno romantiènoga
oduševljenja, ali i realistiènih zapažanja opisuje lepoglavski
krajolik kao najosobniji pišèev doživljaj kraja. Poznavajuæi
dobro lepoglavsku povijest, on je shvatio da samostan i
crkvu valja gledati kao znamenitu i vrlo važnu cjelinu u
prostoru, ali u širokom prostoru ne samo ovoga kraja, gdje se
Domovinske vijesti
crkva i samostan istièu pogledom, nego i na znatno veæoj
panorami. O samostanu je ukratko napisao: "Najugledniji
pavlinski samostan u cijeloj hrvatskoj pokrajini, a jedan od
najuglednijih samostana u cijelom pavlinskom redu bio je
samostan Blažene Djevice Marije u Lepoglavi. Tu je bila
matica pavlinskog pomlatka. Tu su bili visoki uèeni zavodi.
To je èesto puta bilo sijelo pavlinskog generala. Tu su
boravili i djelovali najuèeniji pavlinski redovnici. Tu je bila
najbogatija knjižnica i riznica. Ovomu samostanu posvetiše i
pavlinski pisci najviše pomnje, pa æe zato i povijest ovoga
pavlinskog samostana biti daleko podrobnija i opširnija od
povijesti drugih pavlinskih samostana". Takav utjecajan
samostan svoje tragove ostavio je i u Varaždinu – a ako se
pridruži književni, leksikografski i glazbeni utjecaj – i u
hrvatskoj kulturi i umjetnosti opæenito. Brojèana situacija
lepoglavskoga samostana 1770. godine izgledala je npr.
ovako: 54 redovnika, i to 24 sveæenika, 11 bogoslova, 7
filozofa i 12 braæe.
Župnik Kišièek, koji je najzaslužniji za objavu ovog
monumentalnog djela, zahvalio je svima koji su pridonijeli
izdavanju knjige i sudjelovali u predstavljanju. Zahvalio je
svima koji pomažu obnovu lepoglavskog kompleksa te je
izrazio nadu da æe se obnova nastaviti kako bi u ovim
prostorima što prije zaživio Duhovni centar Varaždinske
biskupije koji æe biti otvoren hodoèasnicima iz svih krajeva
svijeta. U prigodnom programu proèitana je Šenoina
'Fratarska oporuka' koja govori o teškim trenucima kada je
stigla obavijest o ukinuæu pavlinskog reda, a nastupio je i
ženski sastav 'Kaliope', dok je program vodila prof. Olja
Gregur. Sveèanost je održana u organizaciji Varaždinske
biskupije, te župe i Grada Lepoglava.
Trostruko slavlje u vinkovaèkoj župi sv. Euzebija i
Poliona
Vinkovci, 29.5.2014. (IKA) - Sveèanim misnim slavljem u
èetvrtak 29. svibnja u središnjoj vinkovaèkoj župi sv.
Euzebija i Poliona proslavljeni su blagdan Uzašašæa
Gospodinova ili Spasovo te zaštitnici župe koji su takoðer
zaštitnici Policijske kapelanije Policijske uprave vukovarskosrijemske. Tom prigodom misu je predvodio vojni biskup
Juraj Jezerinac u koncelebraciji jedanaestorice sveæenika
meðu kojima je bio i policijski kapelan Policijske kapelanije
Policijske uprave vukovarsko-srijemske o. Željko Rakošec
koji je prije misnoga slavlja uputio pozdravnu rijeè. Na
poèetku misnoga slavlja biskup Jezerinac je istaknuo kako se
hrvatski redarstvenik i hrvatski branitelj pokazao velikim u
trenutku agresije na Hrvatsku, ali pokazao se velikim i ovih
dana pružajuæi pomoæ žiteljima poplavljenih podruèja.
Govoreæi o životu dvojice kršæanskih muèenika av. Euzebiju
i av. Polionu, biskup Jezerinac u propovijedi je rekao kako
su obojica postavila temelje buduæe Europe. Sv. Euzebije bio
je prvi poznati biskup u biskupskom gradu Panonije
Srijemske, Cibalama, današnjim Vinkovcima. Sv. Euzebije
bio je najstariji panonsko-srijemski muèenik za vrijeme
Aurelijanova progonstva. Muèen je i preminuo 27. travnja
oko 258. godine. Sv. Polion je obavljao službu èitaèa u
Cibalama. Živio je u doba cara Dioklecijana koji je bio
veliki neprijatelj kršæanstva. Kako Polion nije prihvatio
pogansku vjeru što je od njega tražio sudac Prob, spaljen je
na lomaèi 27. travnja 304. godine, istoga dana i mjeseca kao
i Euzebije s tim da je Euzebije bio muèen 46 godina ranije.
„Sveci su mijenjali svijet. Oni su nam i danas potrebni.
Svijet mogu mijenjati samo ljudi duboke vjere. To nam
potvrðuje povijesno iskustvo", rekao je biskup Jezerinac.
„Ako želimo unaprijediti svijet, postiæi konaèno i vjeèno
spasenje što je i cilj našega života ovdje na zemlji, onda se
4. lipnja 2014. broj 22/2014
9
Domovinske vijesti
treba uhvatiti u koštac sa životom i zajedno s Bogom raditi
na sebi. Isus Krist nam je ostavio oružje kojim možemo
mijenjati sebe i svijet u kojem živimo. To je Rijeè Božja,
sakramenti, molitva. To je svakodnevni rad na sebi koji neæe
ostati bez ploda. Svakako u tom smislu meðu vojnoredarstvenim snagama ima nezamjenjivu ulogu vojni
odnosno policijski kapelan. Zato ga i Crkva šalje da bude na
duhovnu pomoæ ljudima. Vojno-redarstvene snage u svijetu
prepoznale su sveæenièku prisutnost u vojsci odnosno
policiji kao veoma važnu u duhovnoj izgradnji vojnika
odnosno policajaca. Sveci su primjer koliko se èovjek može
visoko uzdiæi. Treba se jednostavno odluèiti", rekao je
biskup Jezerinac. Za primjer je naveo sv. Augustina koji
prije obraæenja piše kako mu je bilo teško uèiniti taj prvotni
korak dok konaèno nije odluèio rekavši: „Ako su drugi
mogli, možeš i ti Augustine", da bi na kraju postao veliki
svetac i crkveni nauèitelj. Kao primjer biskup Jezerinac je
istaknuo i blaženika dr. Ivana Merza koji je za vrijeme
vojnièkoga života donio odluku da æe zapoèeti ozbiljnije
raditi na sebi. I uspio je ne samo izgraditi sebe nego je
priveo Isusu tisuæe mladih ljudi. Govoreæi o tome koju
poruku odašilju sv. Euzebije i Polion, biskup Jezerinac je
istaknuo kako i jedan i drugi govore o snazi osobne vjere.
"Crkva nam daje svece da nam budu uzori, da prema njima
oblikujemo svoj život", zakljuèio je u propovijedi biskup
Jezerinac.
Ðakonsko reðenje Krešimira Šafa
Slavonski Brod, 29.5.2014. (IKA) - Ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Ðuro Hraniæ za ðakona je zaredio domaæeg sina
Krešimira Šafa tijekom veèernjeg misnog slavlja na Spasovo
u èetvrtak, 29. svibnja u župi Duha Svetoga u Slavonskom
Brodu. Reðenje se odvijalo u toj župi, a ne kako je
uobièajeno u ðakovaèkoj prvostolnici, jer ta župa ove godine
slavi svoj zlatni jubilej.
Reðeniku Šafu nadbiskup je poruèio: "Tvoje ðakonsko
reðenje je reðenje za ljubav. Da Isusovom dobrotom i srcem
gledaš stvarnost života, promatraš i susreæeš svakoga
èovjeka, kako bi svatko u tebi osjetio miris Boga, njegova
èovjekoljublja, njegove skrbi za svakog èovjeka. Zato te
danas pozivamo da velikodušno i hrabro staviš svoj život u
službu Gospodinu". Pojasnio je i što konkretno mora èiniti
ðakon kako bi pokazao da se želi staviti u službu ljubavi:
moliti za zajednicu, živjeti u beženstvu slobodan za Boga i
za ljude, te zajedno s biskupima i cijelim prezbiterijem
staviti se na službu s poštovanjem i poslušnošæu onamo gdje
Crkva vidi da je to najpotrebnije. "Samo u zajednici vjere
moglo je dozrjeti ovoliko sveæenièkih zvanja te u župi imate
11 živuæih sveæenika i petoricu koja se za to pripremaju",
ustvrdio je nadbiskup èestitajuæi župnoj zajednici zlatni
jubilej.
Uz domaæeg župnika Stjepana Belobrajdiæa koncelebrirali su
svi odgojitelji Bogoslovnog sjemeništa te sveæenici
Slavonskobrodskog i Sibinjskog dekanata. Na misi su
sudjelovala i sedmorica ovogodišnjih ðakova te cijela
bogoslovna zajednica, a pjevao je župni zbor.
Ðakon Šaf roðen je 1988. godine u Slavonskom Brodu gdje
je odrastao u župi Duha Svetoga u Malom Parizu, u kojoj se
rodilo i njegovo duhovno zvanje. Premda je želio biti
vjerouèitelj, nakon dugih promišljanja odluèio je ipak biti
sveæenik, a za svoje ðakonsko geslo odabrao je odlomak iz
Poslanice Galaæanima "Ljubavlju služite jedni drugima".
Ðakonski praktikum, koji traje godinu dana obavljat æe u
župi u Ivankovu, a na Petrovo iduæe godine bit æe reðen za
sveæenika.
10
4. lipnja 2014. broj 22/2014
ika
Predstavljena knjiga "Slobodna nedjelja: kultura u
nestajanju?"
Zagreb, 29.5.2014. (IKA) – U okviru proslave Dana
Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta u èetvrtak, 29. svibnja u
prostoru HKS-a u Zagrebu predstavljena je knjiga "Slobodna
nedjelja: kultura u nestajanju?". Suizdavaèi knjige su Centar
za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, Kršæanska
sadašnjost, Franjevaèki institut za kulturu mira i Hrvatsko
katolièko sveuèilište.
U pozdravnoj rijeèi rektor HKS-a Željko Tanjiæ istaknuo je
kako je ovo povijesni dan, jer je ovo prva knjiga koja nosi
logo HKS-a. Rijeè je o knjizi koja volumenom nije velika,
ali temom koju obraðuje jest, jer govori o podruèju
socijalnog nauka Crkve, tj. o angažiranju Crkve oko bitnog
pitanja, a to je važno i za sveuèilište: djelovanje u društvu,
rekao je rektor.
Proèelnik Katedre socijalnog nauka Crkve na KBF-u u
Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Baloban uvodno je upoznao
kako se sama tematika obraðivala, te knjiga nastajala. U tom
je kontekstu podsjetio kako su knjigu "Kultura nedjelje i
dostojanstvo radnika" objavili Centar za promicanje
socijalnog nauka Crkve i Kršæanske sadašnjosti 2005, a nova
knjiga "Slobodna nedjelja – kultura u nestajanju" ima èetiri
suizdavaèa.
Osvnuvši se na znakovitost naslova knjige, dr. Baloban je
primijetio kako se tu postavlja pitanje "nestaje li uistinu u
Hrvatskoj kultura nedjelje". Ovdje se ne misli na vjersku
kulturu, nego na kulturu odmora, obiteljskog druženja,
prijateljskih susreta. Je li u biæu hrvatskoga naroda uistinu
središnje mjesto ono što se sve buènije želi nazivati
potrošaèka kultura, odnosno potrošaèki trend nekulture koji
je samo loši i štetni nadomjestak za onu stvarnu kulturu od
koje se živi, koja omoguæuje povezivanje i zajedništvo,
otvara prostore prijateljstva. O tome i o drugim važnim
pitanjima govore ove dvije knjige, koje su svojevrsno
ogledalo društva i vremena u kojem živimo, ustvrdio je prof.
Baloban. Na pitanje "nestaje li u Hrvatskoj uistinu kultura
nedjelje" dao je odgovor "to se uistinu dogaða". Meðutim,
primijetio je "za nas, posebice za Crkvu u Hrvatskoj je još
važnije pitanje 'nestaje li u Hrvatskoj snage i istinske želje za
javnim angažmanom oko slobodne nedjelje i drugih važnih
pitanja u obrani èovjekova dostojanstva u hrvatskom
društvu, na koje možemo zajedno sa svim ljudima dobre
volje reagirati'".
Zamjenik proèelnika za sociologiju na HKS-u dr. sc. Roko
Mišetiæ predstavio je osvrt na knjigu koji je napravio
zamjenik proèelnika Odsjeka za sociologiju Filozofskog
fakulteta u Zagrebu dr. sc. Krunoslav Nikodem.
U završnom dijelu predstavljaè daje osvrt na samu knjigu
koja je nastala na temelju rezultata empirijskog istraživanja
provedenog 2012. pomoæu fokus grupa u Zagrebu, Osijeku,
Rijeci i Splitu i sadrži osam radova na ukupno 179 stranica.
Tu je i analiza suodnosa kvalitete života i neradne nedjelje
(Jeronim Dorotiæ), potom pojašnjenje socijalnog znaèenja
nedjelje, važnosti obitelji i obiteljske dobrote (Lana Batiniæ),
analiza rada nedjeljom kao oznake puta u potrošaèko
društvo, potrošaèku kulturu što izmeðu ostaloga
karakterizira kult individualnosti unutar kojeg se
dostojanstvo ljudske osobe i solidarnosti s drugima ostavlja
u podruèje privatnosti kao nešto što je manje važno (Ivana
Brstilo). Knjiga obraðuje i pitanje rada nedjeljom u
Europskoj uniji, prvenstveno u smislu analize i prikaza
aktualnih zakona u EU (Jeronim Dorotiæ). Jedan rad
analizira slobodu od rada nedjeljom kao pitanje radnog i
socijalnog prava (Valentina Kaniæ), a drugi pak dokument
"Nedjelja radi èovjeka" (Irena Sever). Posljednji rad
analizira odnos prema nedjelji kroz povijest, odnosno od
ika
izraelskog Šabata do današnjih dana (Damir Mravunac).
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever
osvrnuo se na hrvatsku praksu o (ne)radu nedjeljom.
Na predstavljanju su govorili i predsjednik Udruge malih i
srednjih poslodavaca Petar Lovriæ te ravnatelj Franjevaèkog
instituta za kulturu mira i jedan od suurednika fra Mijo
Džolan koji je rekao da je „potrebno uvijek iznova
postavljati pitanje rada nedjeljom, ne toliko zbog akademske
znatiželje, nego zbog èiste ljudske i kršæanske zauzetosti za
one ljude koji su skriveni, a oni su prava pravcata žrtva
našeg navodnog blagostanja".
Uime autorica i autora nazoènima se obratila Ivana Brstilo,
te zahvalila pojedincima i partnerima koju su pomogli u
realizaciji projekta. Sve je pozvala na širenje ideje slobodne
nedjelje.
"Molitveni doruèak" Sisaèke biskupije
Na prvom ovakvom doruèku organiziranom u Hrvatskoj
okupilo se pedesetak osoba iz vjerskog, kulturnog i
politièkog života - Gost je bio Bernd Posselt, èlan njemaèkog
CSU i Kluba EPP-a u Europskom Parlamentu
Sisak, 29.5.2014. (IKA) – "Molitveni doruèak" Sisaèke
biskupije u organizaciji Ureda za promicanje socijalnog
nauka Crkve održan je u èetvrtak 29. svibnja u Dvorani
Benedikta XVI. sisaèkog Velikog Kaptola.
Na prvom ovakvom doruèku organiziranom u Hrvatskoj
okupilo se pedesetak osoba vjerskog, kulturnog i politièkog
života župa, županija, gradova i opæina s podruèja koje
obuhvaæa Biskupija.
Na poèetku okupljene je pozdravila voditeljica Ureda za
promicanje socijalnog nauka Crkve Sisaèke biskupije gða
Marijana Petir istièuæi kako je cilj ovog doruèka otvaranje
dijaloga izmeðu politièara razlièitih politièkih opredjeljenja,
izmeðu politièara i vjernika te politièara i Crkve, a kako bi se
pomoglo u nadilaženju podjela u hrvatskom društvu, te kako
bi se zajedno molilo za mir i uspjeh Hrvatske. "U trenucima
molitve se trebamo sjetiti, bez obzira koliko nam važno
djeluju naše titule i funkcije i koliko god mislili da imamo
moæi, da nismo savršeni i da ponekad i u dobroj namjeri
èinimo pogreške. Zato je važno da u raspravama o
najvažnijim pitanjima svoje argumente iznosimo na naèin
koji æe uvažiti ljudsko dostojanstvo osobe s kojom se ne
slažemo te da bez obzira na sve razlike pokušamo naæi
suglasje oko tema važnih za hrvatski narod", rekla je Petir.
Nakon proèitane Rijeèi Božje doruèak je molitvom otvorio
biskup Košiæ. Pozdravljajuæi okupljene biskup je istaknuo
kako smatra, kao što je to doneseno i u dokumentima
Drugog Vatikanskog sabora, kako je politika èasno zvanje.
"To zvanje svakako trebaju vršiti i kršæani, te je na taj naèin
oplemeniti, ali ne bi bilo dobro politizirati kršæanstvo, veæ bi
bilo dobro pokršæaniti politiku", poruèio je biskup Košiæ.
Glavni govornik Molitvenog doruèka bio je Bernd Posselt,
èlan njemaèkog CSU i Kluba EPP-a u Europskom
Parlamentu. Posselt je i osvjedoèeni prijatelj Hrvatske, a u
svom politièkom radu zastupa opæeljudske vrijednosti.
U svom govoru obraæajuæi se okupljenima progovorio je o
tome kako je biti vjernik u javnom i politièkom životu, i
kako kršæani bez obzira na pripadnost razlièitim politièkim
strankama mogu suraðivati i usuglasiti se oko onog što ih
spaja, a to je Isus Krist, svom prijateljstvu prema hrvatskom
narodu, dvadeset godišnjoj borbi za ulazak Hrvatske u EU
kao i brojnim drugim pitanjima.
Posselt se osvrnuo i na vrijednosti i korijene, posebno one
kršæanske, koji se u današnjoj Europi èesto žele izbrisati i
zanemariti. Tako je istaknuo kako korijeni današnje Europe
sežu sve do Milanskog edikta. "On je zapravo stvorio više od
Domovinske vijesti
slobode religije u Rimskom carstvu, tj. pomiješao je i
povezao tri kljuèna elementa za europsku kulturu, a to su
kršæanstvo, rimsko pravo i grèka filozofija. Ta tri elementa
veæ su 1700 godina baza Europe. U sijeènju smo slavili 1200
godina od smrti cara Karla Velikoga. On je pak spojio 3
glavna naroda Europe tj. tri velike grupe naroda. To su
Romani, zatim Germani i Slaveni. I drugi narodi su važni za
Europu, poput Maðara, ali glavna baza ipak je formula dva
puta po tri: kršæansko, rimsko pravo, grèka filozofija i ove tri
obitelji naroda. Ljudi govore da je Karlo Veliki bio važan za
Romane i Germane, jednako je bio važan i za Slavene. Èak i
hrvatska rijeè kralj dolazi od rijeèi Karlo. Vidite, ideja o
vladaru koji ujedinjuje narode na temelju zakona, na bazi
moderiranja, a ne centraliziranja vlasti i tlaèenja roðena u to
vrijeme, te su ga svi narodi gledali kao oca Europe. Kada je
Karlo umro u 9. stoljeæu jedan je pisac napisao 'umro je otac
Europe'. Zašto govorim o tome. Zato što to pokazuje da su
Europa i njezini korijeni mnogo stariji nego nacionalne
države i mnogo stariji nego Europska unija. Narodi kao i
regije su važne, ali ako izaðete iz Europe vidjet æete da mi
Europljani imamo mnogo toga više zajednièkog nego što nas
razdvaja. Europa može biti jaka i pozitivni èuvar mira samo
ako zadržimo te davne korijene", rekao je Posselt, te se u
nastavku osvrnuo na stanje u Europskom parlamentu i borbi
za oèuvanje tradicije i kršæanskih vrijednosti.
"Mi u EU parlamentu, imamo dva krila koja se bore jedno
protiv drugoga. Jedno krilo poštuje stare korijene Europe.
Bivši Njemaèki kancelar i poèasni graðanin Unije Helmut
Kohl rekao je gdje god bili u Europi, i na bilo kojem mjestu,
uvijek osjeæate da ste u Europi i imate nešto zajednièko
usprkos svim razlikama, ali bez kršæanstva taj osjeæaj ne bi
živio. Odrezati Europu od njezinih kršæanskih korijena
znaèilo bi ubiti Europu i sve njezine narode. S druge strane
imamo ljude koji govore kako je EU nešto sasvim novo. Oni
nijeèu povijest, bore se protiv kršæanstva i njihova ideja je da
Europa treba prekinuti sve veze i tradicije s kršæanstvom i
poèeti s nove toèke. Znate da je sveti papa Ivan Pavao II.
govorio u Europskom parlamentu, a bilo je planirano da to
uèini i papa Benedikt XVI. Meðutim taj poziv papi da govori
u Parlamentu bio je iznimno jako napadnut od strane ljevice
i posebno liberala. Problem nije bio što je on vjerski voða,
nego je njihov argument bio nešto sasvim drugo. Oni su
govorili da æe on biti prijetnja i da æe uništiti šanse Europe
da poène svoju novu povijest. To je borba koju mi vodimo
na Europskoj razini. Nikad veæe borbe protiv èlanstva neke
zemlje u Uniju nije bilo nego što se vodila protiv èlanstva
Hrvatske. Razlog je tome što su neki ljudi vidjeli Hrvatsku
kao "katolièku super silu". Mi znamo da je stvarnost malo
drugaèija, ali Hrvatska je snažna kršæanska i europska
zemlja dubokih korijena i kao takva iznimno je važna za
cijelu Europu i za borbu za kršæanske korijene", zakljuèio je
Posselt.
Doruèak je zakljuèen dijalogom sudionika te brojnim
pitanjima Posseltu.
Deseta obljetnica Frankopanske garde Ogulin
Ogulin, 30.5.2014.
(IKA) - Povijesna postrojba
Frankopanske garde Ogulin proslavila je u petak 30. svibnja
desetu obljetnicu osnutka. Ta udruga se istaknula i u
humanitarnom radu i nazoènosti na brojnim hodoèašæima.
Sveèanu misu u župnoj crkvi Sv. Križa na kojoj su bili
pripadnici Frankopanske garde Ogulin kao i predstavnici
grada Ogulina predvodio je uime odsutnog župnika Roberta
Zuboviæa župni vikar Dino Rupèiæ. Na kraju mise vlè.
Rupèiæ blagoslovio je nazoène pripadnike Frankopanske
garde, a tijekom mise i zastavu postrojbe.
4. lipnja 2014. broj 22/2014
11
Domovinske vijesti
Proslavljen Dan Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta
Poseban gost bio je proèelnik Kongregacije za katolièki
odgoj kardinal Zenon Grocholewski – Kardinal Bozaniæ
blagoslovio laboratorij za psihologijska istraživanja
Zagreb, 30.5.2014. (IKA) – U sklopu Dana Hrvatskoga
katolièkog sveuèilišta održan je akademski èin u petak, 30.
svibnja u prostoru HKS-a u Zagrebu. Tom je prigodom
veliki kancelar HKS-a zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ blagoslovio moderni i bogato opremljeni laboratorij
za psihologijska istraživanja, a kako je istaknuto na
sveèanosti, trenutaèno je to najbolje opremljen laboratorij u
zemlji.
U pozdravnom govoru kardinal Bozaniæ uputio je na
apostolsku pobudnicu Evangelii gaudium u kojoj papa
Franjo na dva mjesta spominje sveuèilište. U tom duhu
kardinal Bozaniæ je rekao: "Raduje me kada vidim da ovo
naše Sveuèilište raste u vrijednostima i u zalaganju na koje
nas poziva Krist svojom Radosnom viješæu i na koje nas
neumorno potièe Papa. Raduje me vaša ukljuèenost u raznim
inicijativama Crkve, ali i maštovitost glede ukljuèivanja u
život hrvatskoga društva. Èuvajte u svome sveuèilišnom
životu duh zajedništva i suradnje, duh otvorenosti i
zahvalnosti, da biste bili znak novosti i pogled nade, tako
potrebne našem društvu, našoj Hrvatskoj, našoj Europi i
svijetu. Sveuèilište je predivan prostor u kojem se èuva
otvorenost, kojemu je strano sužavanje spoznaja, zatvaranje
u ideologije, bježanje od pitanja što ih donosi život".
Prema kardinalovim rijeèima, poteškoæe u životu sveuèilištâ
nastaju upravo onda kada se njihovo djelovanje pokušava
podvrgnuti onim ciljevima koji ne rastu iz duhovnih
vrijednosti. "Svaki takav pokušaj završava u nastojanju
ogranièavanja slobode i istine. Ako se pak to dogaða, tada je
u društvu moguæe širenje nepoštenja, sukoba, manipulacije i
ideologije. Sveuèilište – osobito polazeæi iz kršæanskoga
nadahnuæa – radosno živi svaku novu spoznaju i otvaranje
obzorja znanja, ali jednako tako živi od poniznosti
prepoznavanja vlastitih granica i od ljepote života koji se
živi kao dar za drugog èovjeka. Ne može se govoriti o rastu i
napretku društva, ako se želi drugoga poniziti, obescijeniti ili
vladati nad slobodom savjesti. Vjerujem da više nitko nema
dvojbe o èinjenici da su naši današnji problemi na svim
podruèjima povezani s dubljom krizom koju se može
nazivati raznim imenima, od krize duha do krize morala. Put
povratka za hrvatsko društvo je ponovno otkrivanje
duhovnih vrijednosti, pri èemu sveuèilišta moraju imati
nosivu ulogu, jer obuhvaæaju razna ljudska iskustva,
pristupe, metode, vjeroispovijesti, znanosti i umjetnosti",
istaknuo je kardinal, rekavši da Hrvatsko katolièko
sveuèilište u tome ima svoju odgovornost, pokazujuæi
proroèku snagu koja se ne boji biti kritièka, ali nikada bez
otvaranja pogleda nade.
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski
nadbiskup Želimir Puljiæ rekao je, da premda HKS navršava
tek deset godina od osnivanja, te èetiri funkcioniranja, ono
kao centralna crkvena institucija ima dugu povijest. Ono je
ucijepljeno na mrežu crkvenih uèilišta koja su nicala diljem
Europe od 11. do 17. stoljeæa. Taj dugi povijesni hod
prepoznaje se i u poslanju ovoga Sveuèilišta koje je utkano u
program, a opisuje se kao trajno traganje za istinom kroz
istraživanje, èuvanje, prenošenje znanja za dobrobit društva
s osobitom pozornošæu na odgoj cjelovite osobe u katolièkoj
tradiciji i duhovnosti, istaknuo je nadbiskup Puljiæ.
Osvrnuvši se na rad HKS-a, rektor Željko Tanjiæ uvodno je
rekao da hrvatsko zakonodavstvo u ovom trenutku smješta
HKS meðu privatna sveuèilišta, premda Crkva ima posebno
mjesto u hrvatskom društvu i dijelom se financira sredstvima
državnoga proraèuna.
12
4. lipnja 2014. broj 22/2014
ika
Govoreæi pak o HKS-u danas, rektor dr. Tanjiæ izvijestio je
kako ono ima 310 upisanih studenata, 67 zaposlenika, od
toga u suradnièkom, nastavnom i znanstveno-nastavnom
zvanju 45. Istaknuo je kako je u tijeku postupak za dobivanje
dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, pokrenut je
Program za stjecanje nastavnièkih kompetencija te osnovan
Centar za istraživanje totalitarnih sustava, a pripremljen je i
projekt za ureðenje i opremanje studija za nastavu
komunikologije.
HKS je postao dio velike obitelji sveuèilišta koji u Erasmus
projektu razmjenjuju studente i profesore, a ustrojeno je
mnoštvo tijela, ojaèana sveuèilišna knjižnica, osnovan
Studentski zbor, te se redovito podupire rad studentskih
grupa od pastorala, fotografije, karitativne i volonterske
djelatnosti. Prema rijeèima rektora, najveæu radost u ovoj
akademskoj godini predstavlja prva generacija diplomiranih
prvostupnika Odjela za povijest.
Rektor Sveuèilišta Jurja Dobrile u Puli i predsjednik
Rektorskog zbora visokih uèilišta Republike Hrvatske dr. sc.
Alfio Barbier istaknuo je kako se postojeæi studiji povijesti,
psihologije i sociologije na HKS-u uspješno šire prema
diplomskim studijima i odlikuju se izvrsnošæu znanstvenog i
nastavnog rada prožeti duhovnim vrijednostima. Izaslanik
predsjednika HAZU akademik Tomislav Raukar rekao je
kako je zadaæa najmlaðeg hrvatskog sveuèilišta odgoj
znanstvenika, promicanje znanstvenih vrijednosti, ali i
katolièkog identiteta utemeljenih na evanðeoskim porukama
istine i ljubavi. To je osobito važno danas, kada je u
suvremenom svijetu, pa i u Hrvatskoj poremeæen sustav
vrijednosti od osnovice koju èini obitelj, pa nadalje, rekao je
akademik Raukar.
Pomoænica ministra znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc.
Ružica Beljo Luèiæ istaknula je kako katolièka sveuèilišta
zauzimaju znaèajno mjesto u sveuèilišnom obrazovanju u
Europi i svijetu odgajajuæi generacije intelektualaca i
struènjaka u razlièitim podruèjima znanosti i umjetnosti.
"Uvjerena sam da æe zalaganjem nastavnika, posebno
predvoðenih vrlo angažiranim rektorom prof. Tanjiæem,
HKS ispuniti svoju misiju i obrazovati i odgajati mlade ljude
koji æe kroz svijet hodati uspravno, neoptereæeno, koji æe biti
cjelovite osobe, svjesne svog nasljeða i kulture, koji æe znati
biti graðani Hrvatske i Europe spremni na interkulturalni
dijalog i suživot", rekla je dr. Beljo Luèiæ te izrazila nadu u
nastavak dobre suradnje izmeðu HKS-a i resornog
ministarstva.
Savjetnica predsjednika RH za znanost, visoko obrazovanje i
vjerske zajednice dr. sc. Ankica Marinoviæ istaknula je kako
se HKS svojim razvojem i rezultatima u ovih nekoliko
godina pokazuje prepoznatljivim akterom hrvatskog
akademskog života.
U prigodi Dana HKS-a Lectio magistralis s temom
"Katolièka sveuèilišta u današnjem svijetu" održao je
posebni gost sveèanosti proèelnik Kongregacije za katolièki
odgoj kardinal Zenon Grocholewski. Iznio je pregled
dokumenata, zakonodavstva, raširenost i specifiènosti
katolièkih sveuèilišta, navodeæi kako moraju stremiti
visokome standardu, osobito u dvama temeljnim aspektima:
akademskoj razini i katolièkom identitetu.
Na sveèanosti je pjevao zbor studenata HKS-a pod
ravnanjem dr. Krunoslava Novaka.
Akademskom èinu nazoèili su apostolski nuncij u RH
nadbiskup Alessandro D'Errico, hrvatski (nad)biskupi,
rektori drugih hrvatskih sveuèilišta, kao i sveuèilišta u
Mostaru, dekani fakulteta te predstavnici politièkoga i
kulturnog života države i grada.
ika
Predavanje kardinala Grocholewskog o katolièkim
sveuèilištima
Zagreb, 30.5.2014. (IKA) – Na proslavi Dana Hrvatskoga
katolièkog sveuèilišta u petak, 30. svibnja proèelnik
Kongregacije za katolièki odgoj kardinal Zenon
Grocholewski održao je Lectio magistratis s temom
"Katolièka sveuèilišta u današnjem svijetu", istaknuvši kako
je i sam poticao Crkvu u Hrvatskoj na otvaranje ovoga
sveuèilišta. Podsjetio je kako je za vrijeme komunizma u
zemljama srednjoistoène Europe postojalo samo jedno
katolièko sveuèilište, ono u Lublinu u Poljskoj. Nakon pada
komunizma u okviru mnogih državnih sveuèilišta u
postkomunistièkim zemljama uspostavljeni su teološki
fakulteti dok je osnovano devet novih katolièkih sveuèilišta
u Maðarskoj, Ukrajini, Slovaèkoj, Albaniji te u Hrvatskoj, a
u drugim postkomunistièkim državama priprema se
osnivanje takvih visokoškolskih institucija.
Govoreæi o katolièkim sveuèilištima u svijetu, istaknuo je
kako ih ima više od 1500, te da izvršavaju svoje poslanje u
svim moguæim društvenim, politièkim, ekonomskim,
zakonodavnim, kulturnim, financijskim, vjerskim i drugim
uvjetima. Postoje i razvijaju svoje poslanje, imaju ugled i
pridonose razvoju svojih država, èak i ako su katolici u
njima malobrojni. Najveæi broj katolièkih sveuèilišta
uspostavljen je u proteklom stoljeæu, osobito nakon Drugoga
vatikanskog koncila. U tom kontekstu kardinal
Grocholewski je iznio i zanimljiv podatak: samo za
pontifikata Ivana Pavla II. osnovano je najmanje 250 novih
sveuèilišta.
Govoreæi pak o specifiènostima katolièkih sveuèilišta,
pojasnio je kako tu nije rijeè o karakteristikama u odnosu na
druge visokoškolske ustanove, veæ više na sveobuhvatnije
ostvarenje ideje koju Crkva ima o sveuèilištu kao takvom.
Sveobuhvatnije utoliko što je obogaæeno svjetlom objave,
svjetlom vjere. U duhu apostolske konstitucije „Ex corde
Ecclesiae" podsjetio je na èetiri bitne osobine koje mora
imati katolièko sveuèilište: kršæansko nadahnuæe ne samo od
strane pojedinaca, nego i sveuèilišne zajednice kao takve;
neprekidno razmatranje, u svjetlu katolièke vjere, rastuæega
blaga ljudske spoznaje, kojemu pokušava ponuditi svoj
doprinos vlastitim istraživanjima; vjernost kršæanskoj poruci
kako je izlaže Crkva; institucionalnu zauzetost u službi
Božjega naroda i ljudske obitelji na njihovu putu prema
transcendentnomu cilju koji životu daje znaèenje. U vidu
samog istraživanja, specificira se kako na katolièkom
sveuèilištu ono nužno obuhvaæa: nastojanje oko integriranja
spoznaje; dijalog izmeðu vjere i razuma; etièku skrb;
teološku perspektivu.
Predavaè se osvrnuo i na odnos katolièkih sveuèilišta i
civilnoga društva, te je rekao: "Mnoge meðunarodne
konvencije kao i nacionalni ustavi istièu pravo roditelja na
odgoj vlastite djece prema svojoj savjesti. To logièno
pretpostavlja da izabravši neku odreðenu konfesionalnu
školu roditelji ne smiju biti diskriminirani ni s financijskog
motrišta. Inaèe nije zajamèena u cijelosti moguænost izbora.
Oèito, to se ne može ogranièiti na školu, veæ koncept
slobode obrazovanja zahtijeva da odreðena religijska
skupina (budisti, muslimani, katolici itd.) ima takoðer pravo
na akademskoj razini razvijati znanost s odreðenog vlastitog
motrišta, dajuæi tako studentima moguænost izbora, bez
osobitih novèanih optereæenja".
Kardinal je u predavanju istaknuo da katolièka sveuèilišta,
kako bi mogla dostojno razvijati svoje poslanje u Crkvi i
svijetu, trebaju sve uèiniti da bi pripadala najboljima u
pogledu vrsnoæe formacije novog naraštaja. Moraju stremiti
visokom standardu, osobito u dvama temeljnim aspektima:
akademskoj razini i katolièkom identitetu.
Domovinske vijesti
Misa u povodu Dana Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta
Zagreb, 30.5.2014. (IKA) – Na poèetku proslave Dana
Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta u petak 30. svibnja
euharistijsko slavlje u sveuèilišnoj kapeli predvodio je
zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško u koncelebraciji s
rektorom HKS-a dr. Željkom Tanjiæem, dr. Krunoslavom
Novakom
i
karmeliæaninom
Draženom
Marijom
Vargaševiæem. "Svaki naš vjernièki dan zapoèinje zahvalom
i molitvom Gospodinu. Svako svoje djelo stavljamo u
njegove ruke i prinosimo ga njemu na slavu. Današnji pak
dan povezuje puno dana i puno zahvala, puno nakana i puno
ljudi u jednu životnu cjelinu proživljenoga i oèekivanoga,
iskustava i osjeæaja", rekao je u uvodu biskup, dodavši:
"Naša molitva danas s posebnom osjetljivošæu želi povezati
s Božjim milosrðem i blizinom sve koji trpe, naroèito
pogoðene poplavama. Danas se spominjemo i hrvatskih
branitelja iz grada Zagreba – njihov je dan, preporuèujuæi
Bogu živih pokojne i poginule te njihove obitelji, s velikim
nakanama za dobro naše Domovine koja vapi za nesebiènim
ljudima, nošenima nadahnuæima Duha Svetoga; i to na pragu
proslave Majke Božje od Kamenitih vrata".
Motoristi iz Švicarske dopremili pomoæ u Brezovicu
Zagreb, 30.5.2014. (IKA) - Skupina motorista iz hrvatskog
motoristièkog kluba Sokol u Luzernu dopremila je 30.
svibnja u Kuæu bl. Alozija u Brezovici veliku donaciju
raznovrsnih potrepština za Caritasove korisnike - djecu i
odrasle osobe s tjelesnim i mentalnim ošteæenjem.
"Naš moto-klub svake godine organizira neku humanitarnu
akciju, uglavnom za djecu ili obitelji koje imaju ili bolesnu
ili djecu s invaliditetom. Zbog strahovitih poplava ove
godine smo se izvanredno zauzeli i za pomoæ žrtvama
poplava. To èinimo u suradnji s Hrvatskom humanitarnom
udrugom Švicarske, èiji sam èlan. Do sada smo
poplavljenima poslali 48 tona pomoæi, a akcija još traje",
objasnio je predsjednik MK Sokolovi Niko Radat. Hrvatski
motoklub Sokolovi Luzern akciju za prikupljanje materijalne
pomoæi korisnicima Kuæe bl. Alojzija Stepinca pokrenuo je
u dogovoru s Caritasom Zagrebaèke nadbiskupije prije
nekoliko tjedana, a u isto vrijeme prikupljao je i novèana
sredstva za potrebe Centra za odgoj i obrazovanje "Goljak" u
Zagrebu. Kuæa za zbrinjavanje djece i odraslih osoba s
tjelesnim i mentalnim ošteæenjem "Bl. Alojzije Stepinac" u
Brezovici na adresi Brezovièka cesta 98 trenutaèno ima na
trajnom smještaju 75 korisnika, a na dnevnom smještaju 21
korisnika.
Održana jubilarna Zlatna harfa
Zagreb, 31.5.2014. (IKA) - Jubilarna 30. Zlatna harfa na
temu "Moliti s Marijom" održana je 31. svibnja u župi sv.
Barbare u zagrebaèkom Vrapèu. Na smotri je nastupilo 17
djeèjih zborova sa 600 sudionika u dvorištu Pastoralnog
centra vrapèanske župe. Za tu je sveèanost tiskana prigodna
knjižica o povijesti Zlatne harfe o kojoj piše fra Miæo Pinjuh,
organizator prve Zlatne harfe. Knjižica ujedno sadrži kratki
životopis svih 17 zborova kao i notni zapis novih pjesama
skladanih za tu Harfu i te zborove. Za ovo prigodu otvorena
je izložba „Žena vrsna" ljubavlju tka život i vjeènost koja
sadrži 40 skulptura od komušine rad s. Samule Premužiæ,
kao i mnoštvo tkanina vezenih i tkani upravu u Vrapèu te
starih i po nekoliko stotina godina. Nakon službenog dijela
animatori iz zajednice MuStBe vrapèanske župe pripremili
su za goste bogat program ispunjen plesovima i glazbom. S.
Lucijana Bobaš koordinatorica Zlatne harfe Zagrebaèke
nadbiskupije svim je sudionicima predala zahvalnice.
4. lipnja 2014. broj 22/2014
13
Domovinske vijesti
Kardinal Grocholewski hodoèastio u Mariju Bistricu
Marija Bistrica, 31.5.2014. (IKA) - Proèelnik Kongregacije
za katolièki odgoj kardinal Zenon Grocholewski, hodoèastio
je, na blagdan Pohoda Blažene Djevice Marije, 31. svibnja u
nacionalno svetište Majke Božje Bistrièke u Mariji Bistrici,
u pratnji osobnog tajnika mons. Pjotra Majora te moderatora
Nadbiskupskog duhovnog stola mons. Nedjeljka Pintariæa i
nadbiskupskog tajnika mr. Milana Danèua.
Gosta iz Vatikana u bistrièkom svetištu doèekao je rektor
Svetišta i bistrièki župnik mons. Zlatko Koren, zaželjevši mu
dobrodošlicu u svetište koje je 1998. godine pohodio papa
Ivan Pavao II. i tom prigodom blaženim proglasio kardinala
Alojzija Stepinca.
Obraæajuæi se vjernicima u bistrièkoj župnoj crkvi, kardinal
Grocholewski rekao je da su marijanska svetišta u cijelome
svijetu srca dotiènih krajeva i crkvenosti mjesnih biskupija.
Podsjetio je nadalje na Drugi vatikanski koncil i dogmatsku
konstituciju o Crkvi „Lumen Gentium" u kojoj je posebno
istaknuto znaèenje Blažene Djevice Marije Bogorodice u
otajstvu Krista i Crkve, navevši da je papa Pavao VI. na
završetku Koncila, Blaženu Djevicu Mariju proglasio
Majkom Crkve.
Neka Majka Božja bude u vašim mislima i vašim srcima jer
æe vas sigurnim putem dovesti do svoga Sina Isusa Krista,
rekao je kardinal Grocholewski, zaželjevši svim
hodoèasnicima plodonosan i blagoslovljen boravak u
bistrièkom svetištu.
Uz hodoèasnièku bistrièku popijevku „Majko Božja
Bistrièka" koju su zdušno pjevali svi hodoèasnici, kardinal
Grocholewski je obišao oltar s kipom Majke Božje Bistrièke
te se zadržao u molitvi.
Biskup Štambuk pohodio župu Gospe Karmelske u Bolu
na Braèu
Bol, 31.5.2014. (IKA) – Hvarski biskup Slobodan Štambuk
u pratnji župnika župe Gospe Karmelske u Bolu na Braèu o.
Damira Šokiæa i o. Ive Plenkoviæa susreo se u petak 30.
svibnja s mladima te župe Braèkoga dekanata koja je
povjerena na upravljanje dominikancima iz samostana Sv.
Marije Milosne. Pozdravljajuæi okupljene mlade u crkvi
Gospe od Karmela, biskup Štambuk potaknuo ih je na
razmišljanje o važnosti lijepoga ljudskoga vladanja,
ustvrdivši pritom da se bez ljudske podloge ne može biti ni
dobar kršæanin. Podsjetio je mlade da žive u èudnomu
vremenu u kojemu je osobito potrebno isticati važnost prave
ljudske ljubavi. "Dragi mladi, živite ljudske vrijednosti. Ne
zaboravite da je ispravna ljubav ona izmeðu muškarca i
žene, jer to je prirodni zakon. Vrlo teško je to pitanje našega
vremena. Tim pitanjem ustvari dolazimo do oèinstva i
majèinstva, a što su za nas kršæane sveti pojmovi", poruèio
je mladima mons. Štambuk, pozvavši ih da u životu
pokazuju razumijevanje prema svima. Na kraju susreta
biskup Štambuk u molitvi je zazvao pomoæ Majke Marije da
èuva i prati mlade u njihovu životu.
Na blagdan Pohoðenja BDM, u subotu 31. svibnja, biskup
Štambuk slavio je sveèanu misu u župi Gospe Karmelske u
Bolu na Braèu.
Obraæajuæi se mladima, potaknuo ih je da u mjestu u kojemu
žive i u susretima koje ostvaruju budu "èimbenici ljudske
radosti". "U odabiru naèina života i ljudskih vrijednosti,
budite èimbenici dobra; stvarajte dobro ljudsko i kršæansko
ozraèje", poruèio je hvarski biskup, pozvavši vjernike na
ljubav prema Mariji kroz predanje i molitvu. Na kraju
misnoga slavlja mjesni župnik zahvalio je biskupu Štambuku
na brizi koju iskazuje prema župnoj zajednici, a mladi su,
zatim, uruèili biskupu prigodni dan.
14
4. lipnja 2014. broj 22/2014
ika
Dodijeljene nagrade u povodu Dana grada Zagreba
Nagrada za životno djelo dodijeljena je dr. fra Bonaventuri
Dudi
Zagreb, 31.5.2014. (IKA) – U povodu Dana grada Zagreba,
na sveèanoj sjednici Gradske skupštine u subotu, 31. svibnja
dodijeljene su nagrade Grada Zagreba, a uruèili su ih
zagrebaèki gradonaèelnik Milan Bandiæ i predsjednik
Skupštine grada Zagreba Darinko Kosor.
Nagrada za životno djelo dodijeljena je èlanu Hrvatske
franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda istaknutom
hrvatskom teologu, biblièaru, profesoru emeritusu
Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu i
dopisnom èlanu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr.
fra Bonaventuri Dudi. Njemu je to drugo ovogodišnje
priznanje grada Zagreba. Naime, u sijeènju je o 90.
roðendanu (14. sijeènja 1924.) dobio medalju grada Zagreba
za posebne zasluge i postignuæa za hrvatsku duhovnost i
kulturu.
Nagradu za izvanredne znanstvene rezultate u biološkim
znanostima dobio je znanstveni suradnik na Institutu Ruðer
Boškoviæ i docent na Hrvatskom katolièkom sveuèilištu dr.
Tomislav Domazet-Lošo (1974.).
Nagrada "Zagrepèanka godine" dodijeljena je docentici na
Fizièkom odsjeku Prirodoslovno-matematièkog fakulteta
Sveuèilišta u Zagrebu Vernesi Smolèiæ.
Nagrade grada Zagreba dobili su i novinar i komentator Ivan
Blažièko, redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu
elektrotehnike i raèunarstva Sveuèilišta u Zagrebu prof. dr.
sc. Mario Cifrek, redoviti profesor u trajnom zvanju na
Filozofskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu prof. dr. sc.
Ante Èoviæ, književna prevoditeljica Giga Graèan, pjesnik,
književni kritièar, urednik i antologièar Ervin Jahiæ, glumica
Gradskoga satirièkog kazališta Kerempuh Elizabeta Kukiæ,
sportski dužnosnik, izv. prof. interne medicine Medicinskog
fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, izv. prof. hematologije
Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Boris Labar, prvakinja Opere Hrvatskoga
narodnog kazališta u Zagrebu Blaženka Miliæ, specijalist
pulmolog, predstojnik Klinike za pluæne bolesti Jordanovac
Klinièkoga bolnièkog centra Zagreb prof. dr. sc. Miroslav
Samaržija i Ante Kosteliæ, te posthumno Aleksander Laslo.
Nagrade su dobili i Dva arhitekta d.o.o., Klinièka bolnica
"Sveti Duh", Konèar - Energetski transformatori d.o.o. i
Otvorena televizija Zagreb d.d.
Misa i blagoslov spomen-ploèe za vlè. Ivana Lazièkog
Petrinja, 31.5.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
predvodio je u subotu 31. svibnja u župnoj crkvi Sv. Lovre u
Petrinji misu za vlè. Ivana Lazièkog, roðenog u Vinagori,
kapelana u Petrinji od 1937. do 1942. godine i vojnog
dušobrižnika u Zagrebu, kojeg su komunisti ubili 1945.
godine. Tom prigodom biskup je blagoslovio na župnoj kuæi
novopostavljenu spomen-ploèu za ovog sveæenikamuèenika. U koncelebraciji bili su domaæi župnik i dekan
preè. Josip Samaržija, župnik petrinjske župe Preobraženja
Gospodnjeg Josip Karas i sveæenici Petrinjskog dekanata.
U homiliji obraæajuæi se okupljenim vjernicima, te 60
krizmanika petrinjske župe Preobraženja Gospodnjeg,
kojima je biskup kasnije podijelio sakrament potvrde, biskup
je podsjetio na životni put vlè. Lazièkog te govorio o
znaèenju muèeništva. "Muèenici su bili dio naše povijesti,
ali i još uvijek su dio života kršæana u sadašnjosti. Zašto?
Zato što smo mi kršæani pozvani svjedoèiti istinu i
pravednost, a mnogima se to ne sviða. I vlè. Lazièki nije
ništa bio drugo kriv nego samo to što je bio katolièki
sveæenik. Baš je to smetalo novu komunistièku vlast te su
ika
mnogi muèenici poput njega za Krista svjedoèili i svojom
krvlju. Nadamo se da neæe biti potrebno nikome od nas da na
taj naèin svjedoèimo za Isusa, ali po ovom svetom
sakramentu koji æete vi sada dragi mladi primiti, vi æete
postati sposobni svjedoèiti za Krista", poruèio je biskup.
Govoreæi o svetkovini Duhova tj. silaska Duha Svetoga na
apostole u Jeruzalemu, biskup je rekao kako æe se taj silazak
ovaj dan dogoditi i krizmanicima. "Daje vam se silazak
Duha Svetoga u vaša srca, u vaše duše. On želi opeèatiti vaš
život, želi da vi budete Kristovi. Vas se pomazuje da vas
Duh Sveti ispuni da budete Kristovi svjedoci. Svjedok je u
grèkom 'martyr' što znaèi muèenik, a svjedoèiti je uvijek
teško, uvijek treba plivati protiv struje, uvijek se treba
izboriti za svoj stav pred svijetom, pred drugim ljudima i
zato vam se daje snaga Duha Svetoga kako biste mogli
svjedoèiti za Krista", zakljuèio je biskup.
Rijeèka nadbiskupija dobila tri nova sveæenika
Od Marije sveæenici trebaju uèiti pastirsku ljubav i skrb za
povjereni narod jer Božji narod osjeæa tu njezinu majèinsku
brigu i zbog toga joj se s velikim povjerenjem utjeèu u
svojim potrebama i nevoljama
Rijeka, 31.5.2014. (IKA) - Rijeèka nadbiskupija je u subotu,
31. svibnja dobila tri nova sveæenika: Peru Marijanoviæa,
Ðuliana Trdiæa i Marijana Žderiæa. Njih je u katedrali Sv.
Vida na sveèanom euharistijskom slavlju zaredio rijeèki
nadbiskup Ivan Devèiæ. "Danas slavimo blagdan Pohoda
Blažene Djevice Marije, dan na koji je 1988. blagoslovljena
i otvorena za uporabu nova zgrada našeg Sjemeništa. Jedan
od reðenika posebno je želio primiti sveti sveæenièki red na
jedan od Marijinih blagdana i rado sam izašao u susret
njegovoj molbi, jer doista je prikladno postati sveæenik Isusa
Krista na blagdan Njegove i naše Majke", rekao je
nadbiskup. Reðenicima je poruèio da dopuste Mariji da im
bude izvorom i uzorom pamæenja, uèiteljicom èuvanja i
razmišljanja èudesnih Božjih djela koja su objavljena u Isusu
Kristu. "Dopustite da Marija bude uèiteljica molitve,
sabranosti, meditacije, uranjanja u divna Božja otajstva kako
biste i drugima otkrivali njihovu ljepotu i dubinu", rekao je
nadbiskup. Jedna od glavnih sveæenièkih službi je
naviještanje Radosne vijesti i u tome Marija može biti uzor.
Ona nije puno propovijedala rijeèima, ali onim što je rekla
Crkva se ne prestaje nadahnjivati i to naviještati. Snaga
njezinih rijeèi oèituje se u èinjenici da ih je živjela. Bogu se
potpuno stavila na raspolaganje i više je propovijedala
životom nego rijeèima èime je svaka njezina rijeè bila
snažna i uvjerljiva, poruèio je.
Dodao je da od Marije sveæenici moraju uèiti i pastirsku
ljubav i skrb za povjereni narod jer Božji narod osjeæa tu
njezinu majèinsku brigu i zbog toga joj se s velikim
povjerenjem utjeèu u svojim potrebama i nevoljama. U
nastavku ukazao na još jednu važnu sveæenièku službu prikazanje Kristove žrtve koja je takoðer povezana s
Marijom. Zakljuèujuæi propovijed podsjetio je kako su
mnogi sveæenici svoj sveæenièki život povjeravali Mariji, a
kasnije i biskupstvo i papinstvo poput sv. Ivana Pavla II. koji
je za geslo uzeo rijeèi "Totus tuus", "Sav sam tvoj, o
Marijo!" "Bez obzira koje sveæenièko geslo ste izabrali,
trudite se uvijek biti Marijini, njoj posve pripadati i po
njezinu Sinu i našem velikom Sveæeniku Isusu Kristu",
poruèio je nadbiskup Devèiæ i trojici novih sveæenika
èestitao te ih vjernicima preporuèio u molitve.
.
Domovinske vijesti
Misa uz 23. obljetnicu osnutka "Gromova"
Sisak, 31.5.2014. (IKA) - U Sisku je 31. svibnja Udruga
ratnih veterana 2. gardijske brigade "Gromovi" obilježila 23.
obljetnicu utemeljenja brigade, koja je tijekom
Domovinskog rata uspješno sudjelovala u brojnim
obrambenim i oslobodilaèkim akcijama Hrvatske vojske.
Obilježavanje je zapoèelo polaganjem vijenaca i paljenje
svijeæa kod središnjeg križa na Gradskom groblju
"Viktorovac" u Sisku. Misu za poginule, nestale i umrle
branitelje predvodio je povjerenik za pastoral branitelja
Sisaèke biskupije fra Tomislav Božièek u katedrali
Uzvišenja svetoga Križa. Fra Tomislav je u homiliji istaknuo
da se ne smije zaboraviti žrtva 203 poginula i 5 nestalih
"Gromova", 1200 ranjenih te 9200 branitelja, pripadnika 2.
gardijske brigade "Gromova". "Ljubav prema Domovini,
ljubav prema ugroženim životima svojih bližnjih, ljubav
prema našim svetinjama bila je vaša pokretaèka snaga. S
osjeæajima zahvalnosti i ponosa spominjemo se svakog
hrvatskog branitelja i svakog nedužnog civila, koji su našu
slobodu platili svojim životima. I za njih molimo", rekao je
fra Tomislav. Na misi su bili pripadnici 2. gardijske brigade
"Gromovi", branitelji, veterani "Gromova", vojne i policijske
postrojbe iz Domovinskoga rata, roditelj, udovice i djeca
poginulih, predstavnici razlièitih braniteljskih udruga
proizašlih iz Domovinskog rata, predstavnici Županije,
predstavnici grada Siska i lokalnih vlasti.
Poslije mise bila je sveèana akademija u Domu kulture gdje
su "Gromovima" obljetnicu èestitali izaslanik predsjednika
Republike, general bojnik Drago Matanoviæ, koji je i sam
bio zapovjednik brigade, zatim izaslanica ministra branitelja
Nevenka Beniæ, izaslanik Sisaèko-moslavaèke županije
Željko Kardaš, sisaèka gradonaèelnica Kristina Ikiæ Banièek
i drugi gosti.
Prvo hodoèašæe katolièkih vrtiæa Splitsko-makarske
nadbiskupije
Solin, 31.5.2014. (IKA) - Prvo hodoèašæe djeèjih vrtiæa
Splitsko-makarske nadbiskupije u prasvetište Gospe od
Otoka u Solinu održano je u subotu 31. svibnja. Osam vrtiæa,
djecu, njihove roditelje i odgojitelje ispred crkve doèekao je
župnik i upravitelj svetišta don Vinko Sanader koji im je
ukratko preprièao povijest svetišta. Misu zahvalnicu za
proteklu odgojnu godinu predvodio je dr. don Edvard Punda.
U homiliji govorio je o Marijinom posjetu Elizabeti.
Istaknuo je kako je Marija pohitala svojoj roðakinji da s
njom podijeli radost, jer nitko ne može sam biti radostan veæ
tu radost, kao i poteškoæe, potrebno je dijeliti u susretu s
drugima. "Dragi roditelji, danas možete vidjeti da niste sami
u odgoju vaše djece, da i drugi roditelji imaju iste brige, ali i
da je za vas tu i Crkva koja je majka i koja nas neprestano
upuæuje na bitno, na vjeru u životu svakog èovjeka", rekao je
dr. Punda i dodao kako je i Sveta Obitelj zapravo
hodoèasnièka obitelj te kako je "takvo 'gibanje' potrebno i
nama danas, no ne lutanje bez cilja veæ put u kojem Bog
hodi s nama". Osvræuæi se na radost malog Ivana Krstitelja
dok je još bio u majèinoj utrobi, propovjednik je istaknuo
kako je sveti pisac naglasak htio staviti upravo na radost.
"Mi nerijetko kao da djeci ne damo da se raduju. Najèešæe
od nas odraslih èuju da 'nemoj to' i 'ne smiješ to'. Ja vas
danas pozivam da ohrabrujete svoju djecu, da im budete
potpora, da se svaki dan imaju èemu radovati i da ih, malo
po malo, odgajate u vjeri. Odgoj u vjeri zapravo znaèi da
djeca steknu iskustvo da je Bog velik, da je uvijek uz njih i
da ih voli, jer ih on zaista voli, htio je da budu zaèeti i
zavolio ih je i prije vas", zakljuèio je don Edvard.
4. lipnja 2014. broj 22/2014
15
Domovinske vijesti
Gospa od milosrða proslavljena na Žnjanu
Split, 31.5.2014. (IKA) - Splitska župa Gospe od milosrða
na Žnjanu proslavila je svoju župnu svetkovinu, u subotu 31.
svibnja. Središnje sveèano euharistijsko slavlje u župnoj
crkvi Sv. Lovre, predvodio je generalni vikar Splitskomakarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidoviæ u
koncelebraciji sa èetvoricom sveæenika na èelu sa župnikom
don Rankom Vidoviæem.
"Djevica Marija kojoj je Bog iskazao najveæe milosrðe,
danas nama postaje uèiteljica i majka milosrða. Ona je
najpotpunije iskusila Božje milosrðe, ljubav i dobrotu, te iz
toga iskustva pomaže drugima. Iz svoje životne situacije,
spašava naše životne situacije", rekao je generalni vikar u
homiliji. Dodao je kako "Majka uèi da je milosrðe uvijek
dvostruki blagoslov, i za onog koji ga daje i za onoga koji
prima". "Milosrðe nije nièim uvjetovano veæ je preslik
neèijeg srca i utisak dobrote neèije duše. Ono je uvijek
nezasluženo i treba mijenjati èovjeka i svijet na bolje.
Milosrðe je dar od Boga, a trebalo bi biti i dar od èovjeka",
rekao je. "Vjerujem da ne postoji èovjek koji nije osjetio
ljekovitost Božjeg milosrða. Svatko od nas se našao u
životnim situacijama u kojima smo zavapili pomoæ i milost u
Gospodina, a na svaki naš zaziv on odgovara, i njegov
milosni odgovor je dar", rekao je propovjednik. Istaknuo je
da "Božje milosrðe zaboravlja na sebe i to do smrti na križu.
Ono èeka na nas i ne pamti naše izdaje. Uz njegovo milosrðe
smanjuje se naš strah, naše povjerenje raste do sigurnosti i
naša èežnja do ispunjenja. Njegovo milosrðe je naša ulaznica
u nebo. Blažena Djevica Marija to je živjela i to milosrðe
dijelila. Zato je slavimo kao Gospu od milosrða". Istaknuo je
da je Marija ušla u trajnu životnu avanturu s Božjim
milosrðem. Prihvatila je donijeti svijetu Sina i time je
donijela smrt smrti. "Po Kristovu uskrsnuæu i našem krštenju
i mi smo ušli u tu istu avanturu. I u nas je posijano sjeme
milosrða", zakljuèio je mons. Vidoviæ i pozvao vjernike da
to sjeme zalijevaju sakramentima i svojim svetim životom,
da bi ono donijelo bogat plod i „bilo na korist nama i
drugima". Nakon mise uprilièen je sveèani blagoslov djece.
Župa se za proslavu pripremala trodnevicom od 28. do 30.
svibnja koju je predvodio don Mladen Parlov.
Zlatni jubilej župe Duha Svetoga u Slavonskom Brodu
Slavonski Brod, 31.5.2014. (IKA) - Župa Duha Svetoga u
Malom Parizu u Slavonskom Brodu proslavila je u subotu,
31. svibnja zlatni jubilej - 50 godina svoga djelovanja. Kao
najstariji sveæenik rodom iz te župe sveèano euharistijsko
slavlje predvodio je dr. Pero Araèiæ, kanonik i dekan
Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Ðakovu. Uz domaæeg
župnika mons. Stjepana Belobrajdiæa koncelebriralo je
tridesetak sveæenika meðu kojima domaæi sinovi kao i oni
koji su u toj župi bili na ðakonskoj službi ili službi župnog
vikara. Na slavlju su bili i predstavnici Srpske pravoslavne i
Evangelièke Crkve te predstavnici gradskih vlasti. Uz
župljane koji su ispunili crkveno dvorište, jer je misa
slavljena na vanjskom oltaru, sudjelovale su brojne
karmeliæanke i ostale redovnice iz brodskih župa. Pjevao je
župni zbor, a svirao Tamburaški orkestar predvoðen prof.
Goranom Jagarincem.
Na poèetku slavlja župnik mons. Belobrajdiæ poruèio je da je
slavlje "zahvala svima onima koji su živjeli svoj kršæanski
poziv u ovoj župnoj zajednici te primjer i svjedoèanstvo
onima koji dolaze i ostaju nakon nas da uvijek ostanu u
Kristu vjerni i ustrajni u svim izazovima svoga života".
Osvræuæi se na proteklih pola stoljeæa djelovanja župe, dr.
Araèiæ istaknuo je kako je zlatni jubilej zahtjevna,
dobrotvorna i oprosna godina "u kojoj smo pozvani
16
4. lipnja 2014. broj 22/2014
ika
premišljati i promišljati o brizi za sve bližnje, o opraštanju, o
pravednosti i o reviziji svoga osobnog, obiteljskog i
društvenog života". "Jubilej je i zahvalna godina", rekao je i
zahvalio Gospodinu za sve sveæenike koji su u župi bili na
službi kao i one koje je župa iznjedrila, a ima ih jedanaest
živuæih, od kojih su dvojica grkokatolici i petorica koja se
pripremaju za sveæenike. Iznio je i neke statistièke podatke,
da je u župi kroz pola stoljeæa bilo oko 5000 krštenika, 3500
krizmanika i 2000 vjenèanih. Posebno je zahvalio za župnike
koji su gradili i strukturirali župu duhovno i materijalno;
prvog župnika Rafaela Brniæa, potom Marka Majstoroviæa
koji je djelujuæi 38 godina ostavio u župi i u gradu velikog
traga te župnika Belobrajdiæa koji u župi djeluje jedanaestu
godinu, za njihove suradnike, èetrnaest župnih vikara i
sedam ðakona te brojne karmeliæanke. Znakoviti su bili i
prinosni darovi: matice krštenih, krizmanih, vjenèanih i
umrlih, fotografija vrtiæa koju su vodile karmeliæanke,
fotografija prof. Slave Sutariæ, koja je župi darovala
zemljište na kojem je izgraðen Marijin dom i drugo, a
donosili su ih vjernici odjeveni u narodne nošnje.
Župu je 1. lipnja 1964. godine na preporuku mons. Vida
Mihaljeka, slavonskobrodskog dekana i župnika župe Gospe
Brze Pomoæi, utemeljio biskup Stjepan Bauerlein.
Djelovanje župne zajednice prepoznao je i Grad Slavonski
Brod te joj je ove godine o zlatnom jubileju dodijelio i javno
priznaje Grb grada Broda. Èestitke za zlatni jubilej župi su
uputili Sveta Stolica te ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro
Hraniæ i nadbiskup u miru Marin Srakiæ.
Nadbiskup Hraniæ dao potporu Marijinim obrocima u
Osijeku
Osijek, 31.5.2014. (IKA) - Volontere udruge "Marijini
obroci" u Osijeku posjetio je 31. svibnja ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Ðuro Hraniæ tijekom humanitarne akcije u
Kapucinskoj ulici gdje subotom prikupljaju priloge za
provedbu projekta prehrane siromašne djece u afrièkim
školama. Zaslužili su i nadbiskupove èestitke i potporu koju
je uruèio voditeljici osjeèkih volontera Blaženki Sesar jer su
Marijini obroci u Osijeku tijekom osamnaest mjeseci
postojanja omoguæili financiranje jedne od osam kuhinja
"Marijini obroci Hrvatska" u Liberiji, nazvavši ju "Gospa
Osjeèka" i u njoj ima svakodnevni topli obrok 270 uèenika.
"Došao sam poduprijeti ove volontere zato što su ustrajno,
nekoliko godina, aktivni u Marijinim obrocima i traže,
oèekuju i mole sitnu novèanu pomoæ od vjernika i sugraðana
u Osijeku kako bi pomogli školovanju djece u afrièkim
zemljama. Marijini obroci puno znaèe jer se prilozima
prehranjuju u školama u Africi i drugdje koliko se može, a to
su hvalevrijedne aktivnosti. Pogoðeni smo poplavama, no
nismo u tako teškoj situaciji kao žitelji u afrièkim
zemljama", rekao je nadbiskup Hraniæ. Marijinim obrocima
volontiranjem i donacijama pomogli su OŠ Vladimira
Beciæa, Ugostiteljsko-turistièka škola, OŠ Dobriše Cesariæa,
Tehnološka škola, Trgovaèka škola „Davor Milas", zatim
akcije na fakultetima, u Djeèjem kazalištu Branka
Mihaljeviæa, Portanovi. Za ostvareno i donacije (jedna kuna
za jedan obrok), kaže volonterka Ivanka Hodak, Marijini
obroci iz Osijeka i Karlovca pohvaljeni su u zagrebaèkom
sjedištu Marijini obroci Hrvatska. Naime, za jednogodišnji
rad kuhinje treba 60.000 kuna, a Osjeèani su skupili više od
100.000 kuna donacija. Tijekom akcije pjevao je Franjevaèki
zbor mladih franjevaèke crkve Sv. Križa u Osijeku uz
gitarsku pratnju Danijela Janca i klavijaturista Dalibora
Andrašeka.
ika
Smotra franjevaèkih zborova u Vukovaru
Vukovar, 31.5.2014. (IKA) - U franjevaèkoj crkvi Sv.
apostola Filipa i Jakova u Vukovaru održana je 31. svibnja
deveta smotra franjevaèkih zborova Hrvatske franjevaèke
provincije sv. Æirila i Metoda. Sve sudionike smotre, uime
domaæina, pozdravio je vukovarski gvardijan fra Gordan
Propadalo. Nastupilo je 25 zborova od Trsata u Rijeci do
Subotice u Vojvodini. Smotru su otvorili domaæini, Zbor sv.
Cecilije iz župe Vukovar 1, potom su nastupili Mješoviti
pjevaèki zbor župe Presvetog Trojstva iz Karlovca, Zbor Sv.
Obitelji iz Osijeka, Sv. Cecilija iz Iloka, Ženski zbor župe
sv. Nikole biskupa iz Èakovca, Zbor Blaženstva župe Kozari
Bok, Mješoviti zbor crkve Sv. Franje na Kaptolu u Zagrebu,
Zbor sv. Antuna Padovanskog iz Èakovca, zborovi iz
Našica, Koprivnice, Klanjca, Ðurmanca, zbor svetišta Majke
Božje Trsatske, zbor franjevaèke crkve u Zemunu, zborovi iz
Varaždina i Virovitice, zbor župe Duha Svetoga u Požegi,
mješoviti zbor Tomislav Cernik, Mješoviti zbor župe sv.
Nikole biskupa iz Èakovca, zborovi iz Subotice, Krapine,
Ðurðenovca, Donje Motièine, iz susjednog Baèa u
Vojvodini, i meðu posljednjima "Klapa Manja braæa", zbor
franjevaèkih bogoslova iz Zagreba.
Svaki je zbor otpjevao po jednu pjesmu na zadanu temu o
Mariji, a potom je bilo euharistijsko slavlje za vrijeme kojeg
su pjevali svi zborovi zajedno pod umjetnièkim ravnanjem
povjerenika Vijeæa za kulturnu djelatnost ove franjevaèke
provincije fra Antuna Jasenoviæa. Euharistijsko slavlje
predvodio je izaslanik provincijalnog ministra fra Ilije
Vrdoljaka, fra Drago Bedenièiæ, a koncelebriralo je
dvadesetak franjevaca pristiglih iz svih dijelova ove
prostorno velike franjevaèke provincije. Najduži pljesak
dobio je zbor župe sv. Josipa iz Ðurðenovca za izvedbu
pjesme "O, sveta Marijo!" u kojoj se izmeðu ostalog kaže:
"Gospa si od Aljmaša, Gospa Drave, Dunava. S tobom i sa
suzama, moli se Slavonija!". Pjesma je izvedena prvi put na
festivalu u Opatiji, 22. listopada 2013. godine. Dirigirala je
Emilija Turièar, uz orguljašku pratnju Antuna Smiljaniæa.
Zadarski pjevaèi održali glagoljaški koncert u Veneciji
Venecija, 31.5.2014.
(IKA) - Folklorna skupina
„Dalmatika", koja se sastoji od KUD-a Sv. Šime iz Rtine
(Ražanac) i KUD-a Sv. Jeronima iz Vlašiæa (Pag) pod
vodstvom etnologa i voditelja mr. Livija Marijana nastupila
je u subotu, 31. svibnja na glazbenom festivalu u Veneciji
(Venice Music Festival) gdje su izveli polusatni program
izabranih glagoljaških napjeva iz zadarskog kraja, te
Dalmacije i Istre. Najprije je održan kraæi koncert u
venecijanskoj baroknoj crkvi Santa Maria della Pieta na Rivi
degli Schiavoni, a zatim duži u Auditoriumu „Vivaldi".
Odjeveni u tradicijske nošnje, naši su pjevaèi izveli
najrazlièitije napjeve starijeg i novijeg tipa glagoljaškog
pjevanja iz razlièitih mjesta i krajeva uz Jadransku obalu:
Gospine litanije (Kolan), Zdravo zvizdo mora (Pag),
Gospodi, pomiluj (Sestrunj), Vjerovanje (Posedarje),
Gospine litanije (Kali), Isuse, ufanje naše (Veli Iž), Priveliku
radost (Murter), Smiluj se meni, Bože (Jezera), Gospodine,
pomiluj (Lanišæe, Istra) i Da ispravitsja molitva moja iz
hrvatske grkokatolièke baštine.Namjera ovakvog odabira
bila je predstaviti svo bogatstvo, starinu i razlièitost
preživjelih glagoljaških napjeva kao i staroslavenske
æirilometodske baštine èime je hrvatska kultura jedinstvena u
svijetu, a osobito podruèje uz more. Posebno je zadarski kraj
bogat razlièitim napjevima koji se ne razlikuju samo
starinom, nego i stilom pjevanja s obzirom na razlièitost
otoèko-jadranske, priobalne i dinarsko-kotarske kutlure.
Naši su pjevaèi svojim živopisnim nošnjama te dobro
Domovinske vijesti
izvedenim programom u koncertnim prostorima kao i
slobodnim pjevanjem puèkih pjesama i igranjem kola na
otvorenom na Trgu Sv. Marka i na drugim mjestima u
prepunoj Veneciji izazvali pravu senzaciju meðu brojnim
turistima u Veneciji. Pjevalo se na prepunom trgu, na
mostovima i uz gondole, uz brojna fotografiranja i
oduševljeno pljeskanje. Ovo je ujedno bila prilika za
promidžbu Hrvatske u jednom od najposjeæenijih i
najpoznatijih gradova na svijetu.
Proslavljena svetkovina Majke Božje od Kamenitih vrata
Zagreb, 31.5.2014.
(IKA) – Sveèanim euharistijskim
slavljem u zagrebaèkoj prvostolnici, te procesijom sa slikom
Majke Božje od Kamenitih vrata proslavljena je u subotu,
31. svibnja svetkovine zaštitnice grada Zagreba.
Euharistijsko slavlje predvodio je prefekt Kongregacije za
katolièki odgoj kardinal Zenon Grocholewski u
koncelebraciji sa zagrebaèkim nadbiskupom kardinalom
Josipom Bozaniæem, apostolskim nuncijem u Republici
Hrvatskoj
nadbiskupom
Alessandrom
D'Erricom,
predsjednikom BK Bosne i Hercegovine banjoluèkim
biskupom Franjom Komaricom; biskupima Zagrebaèke
crkvene pokrajine varaždinskim biskupom Josipom
Mrzljakom, sisaèkim biskupom Vladom Košiæem,
križevaèkim vladikom Nikolom Kekiæem, bjelovarskokriževaèkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, kao i
zagrebaèkim pomoænim biskupima Valentinom Pozaiæem,
Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, generalnim tajnikom
HBK mons. Encom Rodinisom, te sedamdesetak sveæenika
Zagrebaèke nadbiskupije. Na misi je sudjelovalo mnoštvo
vjernika, meðu kojima su se isticali oni u narodnim
nošnjama, èlanovi udruga i pokreta Zagrebaèke
nadbiskupije, te mnoštvo redovnica i njihovih kandidatica.
Meðu vjernicima bili su i zagrebaèki gradonaèelnik Milan
Bandiæ i predsjednik Skupštine grada Zagreba Darinko
Kosor sa suradnicima. Prije poèetka mise u pozdravnom
govoru kardinal Bozaniæ je posebnu rijeè dobrodošlice
izrekao kardinalu Grocholewskom, istaknuvši kako je on u
obavljanju svoje službe više puta bio u Hrvatskoj. "Ovaj je
posjet još jedan znak njegove povezanosti s hrvatskim
narodom i Crkvom u Hrvatskoj. S ponosom istièem da smo
u njemu imali snažan oslonac u postupku osnivanja i
realizacije Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta. Zahvalni smo
mu što svojim savjetima i sugestijama prati rad naših
visokoškolskih crkvenih ustanova i katolièkih škola", rekao
je kardinal. Istaknuo je da je kardinal Grocholewski sin
poljskoga nama prijateljskog naroda, s kojim nas veže
zajednièka ljubav prema svetom Ivanu Pavlu II. "Ove se
godine spominjemo 20. obljetnice prvog Papina pohoda
Hrvatskoj, pod biskupskim geslom kardinala Alojzija
Stepinca 'In te, Domine, speravi'. Neka vjera i nada, koju je
tada u nam probudio sveti Papa, zablista i u našem vremenu,
a zajedno sa svetim Ivanom Pavlom II. molimo za skoru
kanonizaciju blaženog Alojzija Stepinca", potaknuo je
kardinal. U znak zahvalnosti i kao trajni spomen na ovo
slavlje kardinal Bozaniæ je kardinalu Grocholewskom
darovao lik Majke Božje od Kamenitih vrata. Vjernike je
pozvao na zajedništvo u molitvi s onom braæom i sestrama,
kojima su nedavne teške poplave u našoj Domovini i u
susjednim zemljama prouzroèile gubitke i nesigurnost, te
istaknuo kako æe milostinja s ovoga slavlja biti usmjerena za
potrebne u poplavljenim podruèjima. Na poèetku homilije
kardinal Grocholewski izrazio je radost što je u Zagrebu o
svetkovini njegove zaštitnice, rekavši: "Radostan sam, jer
ista snažna pobožnost ujedinjuje vaš narod i moju rodnu
zemlju, Poljsku". Osvrnuvši se na misno evanðelje,
4. lipnja 2014. broj 22/2014
17
Domovinske vijesti
vjernicima je posebno skrenuo pozornost na rijeèi "Blažena
ti što povjerova da æe se ispuniti što ti je reèeno od
Gospodina. Blažena ti što povjerova". Istaknuo je kako je sv.
Ivan Pavao II. od navedenih Elizabetinih rijeèi napravio
središnju misao svoje enciklike o Mariji "Redemptoris
Mater". "Taj je papa, sada svetac, izrazio veliko divljenje
Marijinom vjerom, primjeæujuæi da se toj njezinoj vjeri treba
diviti ne samo u Navještenju, kada je Marija anðelu
Gospodnjemu odgovorila 'Evo službenice Gospodnje, neka
mi bude po tvojoj rijeèi', nego se treba diviti Mariji u
cijelome njezinu životu", rekao je kardinal Grocholewski, te
dodao "uistinu, cijeli je njezin život bilo 'hodoèašæe vjere', te
je – zahvaljujuæi toj vjeri – ona 'postala stvarno prisutnom i u
otajstvu Krista'. I dodajmo: zahvaljujuæi toj vjeri postala je
prisutnom i u otajstvu Crkve i u životu svakoga od nas".
Podsjetio je i na znakovitost tijekom beatifikacije Ivana
Pavla II, kada je u homiliji papa Benedikt XVI. Elizabetine
rijeèi "Blažena ti što povjerova" povezao s Ivanom Pavlom
II, te rekao: "Blaženi si ljubljeni papa Ivana Pavle II, što si
povjerovao!" U tom kontekstu je istaknuo kako je vjera bila
glavno vrelo pouzdanja u Gospodina toga velikog pape,
njegova življenja pred božanskim otajstvima, kao i njegova
htijenja i njegove zauzetosti za ozdravljanje i za
obogaæivanje suvremenoga svijeta tim otajstvima. Stoga je
propovjednik vjernicima posvijestio, kako je "vjera temeljna
stvarnost u životu svakoga od nas. O njoj, naime, ovisi sav
dinamizam našega kršæanskog života i naš hod prema
svetosti". Nadalje, je kardinal Grocholewski ustvrdio kako je
vjera poput noæi posute zvijezdama. "U vjeri vidimo
nejasnije, nepreciznije, ali vidimo dalje, ispunjenije; vidimo
svoj maleni život u perspektivi vjeènosti, cjelovitosti svoga
postojanja. Imajuæi pred oèima tu veliku perspektivu koju
nam naznaèuje vjera u nama se mijenja ljestvica vrijednosti,
stupnjevanje vrijednosti: puno stvari na koje su ljudi
navezani (npr. bogatstvo, moæ, ugled) u svjetlu vjeènosti
gubi svoju vrijednost; druge pak, naizgled malene stvari (kao
što su oproštenje, molitva, žrtva, djelo ljubavi, poniznosti)
poprimaju veliku važnost, jer æe one odrediti naš život u
vjeènoj perspektivi. Imajuæi pred oèima tu veliku
perspektivu vjeènosti postajemo slobodnijima, jer se ne
dopuštamo uvjetovati sitnicama zemaljskoga života",
pojasnio je propovjednik. Istièuæi potrebu uèiniti da vjera
sazrije, upozorio je, kako se èini "da se mi kršæani èesto
ponašamo poput pogana koji izvana podupiru vjeru; koji se
oèituju u prilog vjere; koji ju èak i brane, ali nemaju
hrabrosti skoèiti u rijeèi vjere; nemaju hrabrosti promišljati i
djelovati u skladu s kategorijama vjere". Stoga je istaknuo
kako „istinska pustolovina vjere zapoèinje baš tada, kada se
bacimo u rijeku vjere, kada poèinjemo misliti i djelovati
sukladno logici vjere". A takva je bila Marijina pustolovina
vjere i svih svetih, kao i kljuè njihove plodnosti u životu
Crkve, ustvrdio je kardinal Grocholewski. "Da, vjera može u
nama rasti ili opadati. Svatko je odgovoran za rast ili za
slavljenje svoje vjere. Vjera je krhka biljka. Da bi bila živa i
da bi rasla u nama, potrebno ju je brižno njegovati:
molitvom, sakramentima, Božjom rijeèju, uèenjem, ali
možda ponajprije životom u skladu sa zahtjevima vjere",
poruèio je kardinal Grocholewski, te vjernike ohrabrio "ne
štedite snage za trajan rast u vjeri; budite hrabri za
razmišljanje, za prosuðivanje i za korjenito djelovanje,
sukladno logici vjere. Tada vaš život i vaš apostolat u
današnjemu svijetu, na koji smo svi pozvani, neæe moæi
ostati bez ploda". Molimo Zaštitnicu vašega grada, nju „koja
povjerova" da nam pomogne rasti u vjeri. I ti, Ivane Pavle II.
koji si bio pozvan uèvrstiti vjeru braæe na zemlji, „nastavi s
neba podupirati vjeru Božjega naroda", rijeèi su kojima je
kardinal Grocholewski zakljuèio homiliju. Nakon poprièesne
18
4. lipnja 2014. broj 22/2014
ika
molitve kardinal Grocholewski je podsjetio kako je papa
Pavao VI. proglasio Mariju majkom Crkve, te podsjetio kako
se Crkvi ništa ne dogaða bez njezine majke. "Crkva je
velika, raspršena na svim kontinentima i u svim narodima,
ali Crkva se ostvaruje u pojedinim župama, u našim
zajednicama, i u našim obiteljima, kao što je rekao Drugi
vatikanski koncil da su obitelji kuæne Crkve. Smatrajte
Mariju majkom vaših župa, vaših zajednica, obitelji. Neka
Marija bude majka vaših srdaca, i vaših misli i vaših želja,
jer jedina želja te majke je privesti nas veæemu dobru, voditi
nas Kristu koji je put, istina i život, Kristu koji je jedini
spasitelj svijeta. Neka nas u ovoj procesiji koja slijedi vodi ta
misao", rekao je kardinal Grocholewski.
Uslijedila je procesija od katedrale, Bakaèevom, preko Trga
bana Josipa Jelaèiæa, Radiæevom do Kamenitih vrata gdje je
kardinal Bozaniæ izmolio posvetnu molitvu Majci Božjoj od
Kamenitih vrata u kojoj je u njenu zaštitu preporuèio grad
Zagreb, Zagrebaèku nadbiskupiju, te Domovinu. Na kraju je
kardinal Grocholewski vjernicima udijelio sveèani blagoslov.
Euharistijsko sjeæanje na sve žrtve Križnoga puta u
Maceljskoj šumi
Ðurmanec, 1.6.2014. (IKA) - U nedjelju 1. lipnja okupili su
se kod Crkve Muke Isusove hodoèasnici iz Sjeverne
Hrvatske na velikom euharistijskom sjeæanju na sve žrtve
križnog puta u Maceljskoj šumi koje je predvodio biskup
Mijo Gorski. Bilo je oko dvije tisuæe vjernika iz dvadesetak
župa i velikog broja raznih udruga.
Misno slavlje zapoèelo je procesijom oko crkve.
Koncelebriralo je tridesetak sveæenika iz raznih župa širom
Hrvatskog Zagorja. Takoðer bio je prisutan i fra Miljenko
Stojiæ, sa širokog Brijega, vicepostulator postupka
muèeništva Fra Leo Petroviæ i 65 subraæe, èija su tri èlana
ubijena u Maclju u Lepoj Bukvi i pokopana u grobnici.
Okupilo se i dosta mladeži iz ovog dijela Hrvatskog Zagorja,
koji uèe povijest u živo, sudjelujuæi u misnom slavlju.
U propovijedi zagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski
istaknuo je kako nije lako razumjeti istinu tog doba i mržnju
kojom je ubijen toliki broj nedužnih. Takoðer, dodao je, nije
lako razumjeti ni èinjenicu da se i danas šuti o tome, kada su
žrtve odavno umrle, a i njihovi ubojice. Istaknuo je da tko
god u interesu ideologije krije istinu o zloèinima i sam
postaje zloèinac. Biskup Gorski poruèio je i kako su vjernici
dužni izgraðivati društvo koje æe nadiæi sve ono što ga
razdvaja, pozivajuæi se na rijeèi zagrebaèkog nadbiskupa
kardinala Franje Kuhariæa iz 1991. godine, izreèene na tom
istom mjestu. Vjernici ne smiju odlaziti s ovog tragiènog
mjesta s ljutnjom i mržnjom, veæ spremni oprostiti i pružiti
ruku pomirenja onima koji su to spremni prihvatiti, poruèio
je mons. Mijo Gorski, pomoæni biskup zagrebaèki.
Sjeæanje na žrtve Križnoga puta zapoèelo je s molitvom
križnog puta koju je za maceljske žrtve napisao fra
Bonaventura Duda. Molitvu je naizmjence predvodilo
nekoliko sveæenika, a na grobnici u kojoj je pokopano 1163
žrtava, od kojih je bio i 21 sveæenik, franjevac i bogoslov,
molitvu je zakljuèio novi provincijal Franjevaèke provincije
Æirila i Matoda fra Ilija Vrdoljak.
Poslije molitve cvijeæe na grobnicu je položilo izaslanstvo
Udruge Macelj 1945. sa novim predsjednikom Dr.
Stjepanom Baèiæem i èlanovima. Takoðer svijeæu je zapalilo
izaslanstvo Grada Karlovca predvoðeno gradonaèelnikom
prof. Damirom Jeliæem. Misnom slavlju nazoèili su naèelnik
opæine Ðurmanec Damir Beloševiæ te gradonaèelnik Grada
Krapine Zoran Greguroviæ.
Poslije mise nazoènima se obratio i dr. Stjepan Baèiæ, novi
predsjednik Udruge Macelj.
ika
Biskup Štambuk pohodio župu sv. Jeronima u Puèišæima
na Braèu
Puèišæa, 1.6.2014. (IKA) – Na sedmu vazmenu nedjelju, 1.
lipnja, hvarski biskup Slobodan Štambuk pohodio je župu
sv. Jeronima u Puèišæima na Braèu gdje je u koncelebraciji
sa župnikom Brusja i Veloga Grablja na Hvaru Jurom
Martiniæem slavio sveèanu misu u crkvi Sv. Jeronima. Na
misi je pjevao zbor Sv. Jeronima pod ravnanjem
vjerouèiteljice s. Danijele Mihiæ i Djeèji zbor kojim je
ravnala prof. Nikolina Drpiæ. Na poèetku euharistijskoga
slavlja uime župne zajednice biskupa Štambuka pozdravio je
i èestitao mu 25. obljetnicu biskupstva umirovljeni èasnik
HV Josip Radiæ. "Kao biskup aktivno ste djelovali na
podruèju naše župe, naše biskupije, ali i cijele Crkve u
našemu narodu. Posebno kao èlan Hrvatske biskupske
konferencije brinuli ste se za pomorce i Rome. Kroz teške
dane Domovinskoga rata davali ste ohrabrenje i podršku
hrvatskim vojnicima. U našoj biskupiji poticali ste sveæenike
na djelotvorniji pastoralni i duhovni rad. Obnovili ste mnoge
crkve, župne kuæe i zvonike", rekao je, uz ostalo, župljanin
Radiæ, pozvavši biskupa da i nadalje bude ohrabrenje
mladima i braènim zajednicama.
U homiliji biskup Štambuk vjernike je potaknuo na
razmišljanje o vrijednostima evanðelja i življenja u vjeri
kroz svetopisamski navještaj apostola Petra o poslanju
kršæana u svijetu. Biskup je ustvrdio kako je potrebno uoèiti
vrijednosti koje nam nameæe evanðelje, ali i vrijednosti koje
nameæe suvremeni svijet. "Primjeæujemo da mladi žive u
virtualnome svijetu, u svijetu u kojemu nedostaju živi
susreti. Kao da Duh Božji koji želi uæi u živote mladih tu
nema što raditi. Sve postaje virtualno, i kao da se gubi
smisao za prirodnost", primijetio je mons. Štambuk,
pozvavši, pritom, mlade na otkrivanje vrijednosti koje
proizlaze iz srca, a ne iz tehnike. "Osjetite potrebu za
pravednošæu i plemenitošæu. Ako uðete u politièki život,
budite širitelji istine, pravednosti i poštenja. Neka vas svi
prepoznaju po vjeri u Boga. Neka crkva u kojoj se okupljate
bude vaše sveuèilište koje æe vas nauèiti što znaèi biti dobar
èovjek i kršæanin", poruèio je mladima hvarski biskup. U
završnoj rijeèi biskup Štambuk posebno je izrazio zahvalnost
redovnicama Družbe Služavke maloga Isusa koje djeluju u
župi, te za njihovu brigu i zauzetost za staraèki dom. Pred
kraj liturgijskoga slavlja mladi su biskupu Štambuku
darovali biskupski grb izraðen od kamena u klesarskoj
radionici puèiškoga kamenoklesara Rade Drpiæa.
Održano tradicionalno 47. vozoèašæe
Najstarije hrvatsko molitveno-blagoslovno okupljanje
vozaèa i motornih vozila na Trškom Vrhu u organizaciji
Glasa Koncila
Krapina, 1.6.2014. (IKA) - Prva lipanjska nedjelja privukla
je brojne vozaèe i njihove obitelji u svetište Majke Božje
Jeruzalemske na Trški Vrh ponad Krapine, gdje je održano
tradicionalno 47. vozoèašæe, najstarije hrvatsko molitvenoblagoslovno okupljanje vozaèa i motornih vozila koje su još
davne 1968. g. pokrenuli urednici Glasa Koncila.
Euharistijsko je slavlje predvodio povjerenik Zagrebaèke
nadbiskupije za pastoral osoba s posebnim potrebama,
duhovnik zagrebaèkoga Caritasa i predsjednik humanitarne
udruge "Job" Dragutin Gorièanec, u suslavlju s v.d.
ravnateljem i glavnim urednikom Glasa Koncila mons.
Ivanom Mikleniæem, te domaæinom krapinskim dekanom i
župnikom Tomicom Šestakom, izvijestio je portal Glasa
Koncila.
"Važno je na put iæi zajedno s dobrim Bogom", poruèio je
Gorièanec pojasnivši da kada "sve stavimo u Božje ruke,
Domovinske vijesti
tada imamo sigurnost da æe sve dobro završiti, bez obzira na
kušnje koje nas mogu zadesiti" na putu. Potaknuo je vjernike
vozaèe da ne budu ljutiti u prometu, veæ da imaju
razumijevanja prema onima koji nisu toliko vješti vozaèi,
kao i da mole za one koji drsko voze. Posebice ih je pozvao
da otvore svoje srce prema onima koje na putovanju zadesi
nevolja, jer - kako je rekao - "dobri nam je Bog dao tehnièka
pomagala i da više dobra uèinimo".
Na kraju misnoga slavlja rijeèi zahvale izrekli su mons.
Mikleniæ i župnik Šestak. Glavni je urednik Glasa Koncila
podsjetio kako GK veæ niz desetljeæa zajedno s krapinskim
župnicima, èuvarima svetišta Majke Božje Jeruzalemske,
organizira to tradicionalno vozoèašæe, te je pozvao sve
okupljene vjernike da se u svojim molitvama prisjete i onih
koji su stradali u prometu. Održana je zatim igra tombole za
koju je nagrade osigurao Glas Koncila, a uz vrijedne knjige,
koje je mons. Mikleniæ ukratko i predstavio, prve su dvije
nagrade bile godišnja pretplata na Glas Koncila, te na Mali
koncil - Mak.
Nakon euharistijskoga slavlja blagoslovljeni su svi okupljeni
vozaèi i putnici, kao i njihovi "metalni ljubimci" kojih je ove
godine na Trškome Vrhu bilo èetiristotinjak. Prije misnoga
slavlja pobožnost križnoga puta predmolio je krapinski trajni
ðakon Slavko Milakoviæ, dok su mnogi vozaèi pristupili i
sakramentu pomirenja, a ispovijedali su franjevci iz
krapinskoga samostana o. Rikard Patafta i o. Jakov Ripiæ.
Susret ministranata Zadarske nadbiskupije
Vrana, 1.6.2014. (IKA) - Susret ministranata Zadarske
nadbiskupije u subotu 31. svibnja u svetištu Sv. Nediljice u
Vrani okupio je 221 ministranta iz dvadeset župa
nadbiskupije. U pratnji 31 odgojitelja, meðu kojima su bili
sveæenici, vjerouèitelji i župni suradnici, u Vrani su se
okupili ministranti iz zadarskih župa Smiljevac, Plovanija,
Belafuža, Bili Brig i katedralne župe sv. Stošije, potom župe
Biograd, Jasenice, Polaèa, Benkovac, Radovin, Perušiæ,
Posedarje, Obrovac, Pridraga, Privlaka, Korlat, Vir i Vrana.
Misno slavlje u župnoj crkvi predvodio je župnik Obrovca
don Krešo Æirak. „Služite Isusu, a pomažete sveæenicima u
slavlju najveæeg otajstva vjere. Budite ustrajni uz sveæenike i
u zajedništvu s njima. Rastite u prijateljstvu s Isusom, da
možete sazrijevati i biti jaki, pokazati se vrijednima u kuæi i
na ulici. Vaša vjera raste u vama služenjem pokraj oltara",
poruèio je don Krešo ministrantima koji su sudjelovali i u
svibanjskoj pobožnosti. O ministrantskim danima i razvoju
svog duhovnog zvanja svjedoèili su župnik Perušiæa don
Jerko Vuleta i sjemeništarac Marko Grèeviæ. Nakon mise, u
masliniku kod crkve Sv. Nediljice, održan je kviz znanja o
svecima èiji se kipovi nalaze u tom parku. Šesnaest
sjemeništaraca iz 'Zmajeviæa' održalo je deset skupina
ministranata kateheze o životu Blažene Djevice Marije, sv.
Josipu, sv. Ivanu Krstitelju, sv. Nediljice, bl. Alojziju
Stepincu, sv. Antunu Padovanskom, sv. Leopoldu Mandiæu,
bl. Ivanu Merzu i sv. Nikolu Taveliæu. Svaka skupina
izvukla je pitanja o jednome od tih svetaca te je u svakoj
grupi proglašen pobjednik. Održani su i nogometni turnir,
boæanje, stolni tenis i potezanje konopa, u èemu su
sudjelovali i sveæenici i sjemeništarci. Pobjednicima u
igrama i kvizu nagrade je uruèio zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ, koji je ohrabrio sjemeništarce u njihovoj službi u
župama gdje djeluju. U Godini obitelji, dogaðaj su
organizirali nadbiskupijsko Povjerenstvo za duhovna zvanja
i ministrante s predstojnikom don Stanislavom Wielinskim,
duhovnikom zadarskog sjemeništa te Nadbiskupsko
sjemenište 'Zmajeviæ' s rektorom don Èedomilom Šuprahom
i prefektom don Rolandom Jeliæem.
4. lipnja 2014. broj 22/2014
19
Domovinske vijesti
Dubrovèani pobjednici 11. završnice KMNL Crkve u
Hrvata
Pazin, 1.6.2014. (IKA) - U finalnoj utakmici 11. završnice
katolièkih malonogometnih liga Crkve u Hrvata ekipa župe
Sv. Petra – Boninovo iz Dubrovaèke biskupije osvojila je
prvo mjesto nadvladavši drugoplasiranu ekipu iz rijeèke
župe Marije Pomoænice. Treæe mjesto osvojila je ekipa Sv.
Josipa – Plovanija iz Zadarske nadbiskupije
Treæi, finalni dan Završnice katolièkih malonogometnih liga
Crkve u Hrvata održan je u Pazinu. Jutarnje misno slavlje u
pazinskoj župnoj crkvi Sv. Nikole, u koncelebraciji sa
sveæenicima koji su došli sa svojim nogometnim ekipama,
predvodio je poreèki i pulski biskup ordinarij Dražen
Kutleša. U prigodnoj homiliji biskup je naglasio razliku
izmeðu profesionalnog i amaterskog sportaša, te istaknuo
kako kršæanin treba živjeti svoju vjeru ne amaterski
povremeno, nego poput sportaša profesionalca, treba
svakodnevno ulagati kontinuirane napore u poboljšanje
svojih sposobnosti i biti spreman na odricanje i ulaganje
velikih napora u cilju vlastite izgradnje, a da bi to postigao
treba živjeti i igrati prema pravilima igre, odnosno
kršæanskog života. Biskup je nadalje naglasio da jednako
kao i u sportu i u školovanju je potrebno mnogo
samoodricanja, ulaganja velikih napora kako bi se postiglo
znaèajne rezultate, te istaknuo kako je važno sagledati život
u cjelini, uz svijest da je sport tek jedan njegov dio. Ne treba
iæi na pobjedu po svaku cijenu, rekao je biskup, te podsjetio
da i kada se pobjeðuje treba znati ostati razborit i ponizan te
ne poniziti suparnika, a gubitnik pak u porazu treba znati
ostati velik; u dobru se ne uzvisuj, a u zlu se ne ponizi,
napomenuo je biskup Kutleša. Upravo poput sportskog
natjecateljskog duha tako èovjek i u vjeri treba težiti ka
osvajanju cilja, Kraljevstva Nebeskoga, a uspješan i mudar
sportaš je onaj koji zna doæi do svoga cilja poštujuæi pravila,
zakljuèio je biskup. Kako dostiæi Kraljevstvo Božje govori
upravo vjera po svojim pravilima. Slijediti ta pravila najkraæi
je i najjednostavniji put do Kraljevstva Božjeg, zakljuèio je
biskup. Nakon mise uslijedile su polufinalne utakmice u
kojima su snage odmjerile ekipe koje su prethodnog dana
pobijedile u èetvrtfinalnim utakmicama u Puli i Pazinu. U
prvoj polufinalnoj utakmici ekipa župe Marije Pomoænice Banderovo iz Rijeèke nadbiskupije bila je bolja od ekipe Sv.
Josipa – Plovanija iz Zadarske nadbiskupije. U drugoj
polufinalnoj utakmici ekipa župe Sv. Petra iz Dubrovnika
nadvladala je ekipu župe Sv. Ilije – Stolac iz Trebinjskomrkanske biskupije. Uslijedila je revijalna utakmica izmeðu
voditelja dijecezanskih katolièkih malonogometnih liga i
medijski poznatih liènosti Istre.Voditelji su osvojili pobjedu
rezultatom 6:2. U finalnoj utakmici ekipa župe Sv. Petra –
Boninovo iz Dubrovaèke biskupije rezultatom 2:1
nadvladala je drugoplasiranu ekipu iz rijeèke župe Marije
Pomoænice. Treæe mjesto osvojila je ekipa Sv. Josipa –
Plovanija iz Zadarske nadbiskupije nadvladavši ekipu župe
Sv. Ilije – Stolac iz Trebinjsko-mrkanske biskupije.
Nagradu Fairplay osvojila je ekipa iz župe Bl. Alojzija
Stepinca iz Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Najboljim
igraèem proglašen je Mateo Vodopiæ iz pobjednièke
dubrovaèke ekipe Sv. Petra, a iz iste ekipe je i najbolji
golman prvenstva Alen Turuk, dok je najboljim strijelcem
proglašen Ivan Jasprica iz rijeèke ekipe Marije Pomoænice.
Ove su godine prvi put nastupili i predstavnici KMNL
Bjelovarsko-križevaèke biskupije, a oni æe sljedeæe godine
biti domaæini završnice, najavila je nakon podjele medalja i
pehara, Ivana Èogelja, voditeljica Ureda za mlade HBK.
20
4. lipnja 2014. broj 22/2014
ika
Susret sveæenika Varaždinske biskupije
O temi "Sveæenik kao èinovnik? O sveæenièkoj službi danas"
izlagao je dr. sc. Ivica Raguž
Varaždin, 2.6.2014. (IKA) - Redoviti mjeseèni susret
sveæenika Varaždinske biskupije održan je u ponedjeljak 2.
lipnja u dvorani biskupijskog Pastoralnog centra u
Varaždinu. Susret je okupio stotinjak sveæenika koje je
pozdravio voditelj susreta generalni vikar mons. Ivan
Godina.
O temi "Sveæenik kao èinovnik? O sveæenièkoj službi danas"
izlagao je profesor fundamentalne teologije i novi dekan na
KBF-u u Ðakovu dr. sc. Ivica Raguž.
U izlaganju je želio pojasniti kako sveæenik ipak jest
èinovnik, ali uz osobito teološko tumaèenje sveæenika kao
službenika Kristovog. Da bi se razumjelo sveæeništvo treba
shvatiti Božji naèin djelovanja koji izdvaja, odabire, poziva i
razdvaja ljude u ovome svijetu da bi ih stavio u razlièite
službe sveæenièkog i redovnièkog života radi zajedništva
ljudi, rekao je predavaè, dodavši da se redovnièki i
sveæenièki stalež meðusobno trebaju prožimati jer su oni
blagoslov za Crkvu.
Iznio je promišljanja o otkrivanju i važnosti èinovnièkoga,
funkcionalnoga i službenièkoga sveæeništva u svijetu u
kojemu se ne želi ili se odbija objektivna prisutnost Crkve, u
svijetu u kojemu svi žele biti osobnosti, pa nerijetko postaju
osobenjaci. Istaknuo je da je u takvom svijetu i Crkvi
potrebno iznova otkriti Kristovu dimenziju objektivnog
sveæeništva i nastojati je onda živjeti u životu. Sveæenici su
drugaèiji jer svjedoèe Onog koji nije od ovoga svijeta.
Sveæenici pritom ne smiju postati odbojni jer æe inaèe
promašiti ulogu koju im je Krist dao. Samo u takvom
shvaæanju sveæenièke službe krije se vjerodostojnost i snaga
koja može Krista donijeti u ovaj svijet, poruèio je prof.
Raguž.
Mons. Godina na susretu je najavio da æe se na poticaj pape
Franje i po želji biskupa Josipa Mrzljaka i u župama,
odnosno dekanatima Varaždinske biskupije, slaviti Svjetski
dan sveæenièkog posveæenja koji Crkva slavi na svetkovinu
Presvetog Srca Isusova, ove godine 27. lipnja.
Najavljeno je i sveæenièko reðenje u subotu 28. lipnja, te
ovogodišnje hrvatsko-slovensko hodoèašæe u subotu 6. rujna
uoèi Svete nedjelje u svetište Predragocjene Krvi Kristove u
Ludbregu.
Duhovna obnova za beskuænike
Bio je to i zasluženi odmor poslije desetak dana tijekom
kojih su svi zdravi beskuænici utrošili 700 radnih sati
pomažuæi u Caritasovom skladištu u pripremi humanitarne
pomoæi za poplavljene
Samobor, 2.6.2014. (IKA) - U Kalju na Žumberku održana
je 2. lipnja jednodnevna duhovna obnova za korisnike
Caritasove Kuæe za beskuænike u Rakitju.
Duhovna obnova zapoèela je veæ u autobusu na putu do
Kuæe za odmor Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije. Caritasov
duhovnik Dragutin Gorièanec tijekom vožnje predvodio je
molitvu krunice i pjevanje te svako razmatranje tumaèio
primjerima iz života.
Poslije kratkog duhovnog nagovora kojega je vlè. Gorièanec
održao u župnoj crkvi Sv. Mihaela arkanðela, beskuænici su
imali priliku za pojedinaèni razgovor sa sveæenikom te
ispovijed, što su mnogi od njih i iskoristili. Ostali sudionici
duhovne obnove kroz to vrijeme su se povukli u osamu kako
bi se molitvom i razmišljanjem bolje pripremili na primanje
sakramenata.
U propovijedi za vrijeme mise vlè. Gorièanec izmeðu
ostaloga potaknuo je beskuænike da se u svojem siromaštvu
ika
potpuno predaju Bogu poput sv. Franje Asiškoga te ih je sve
preporuèio zagovoru zaštitnici odbaèenih bl. Margareti iz
Castella.
Ovu duhovnu obnovu struèno vodstvo Kuæe za beskuænike
organiziralo je kako bi Caritasovim korisnicima pružilo što
cjelovitiju skrb. Ovaj dan bio je ujedno zasluženi odmor
poslije napornih desetak dana tijekom kojih su svi zdravi
beskuænici utrošili 700 radnih sati pomažuæi u Caritasovom
skladištu u pripremi humanitarne pomoæi za poplavljene.
Kuæa za beskuænike u Rakitju otvorena je 2003. godine a na
smještaj može primiti èetrdeset osoba. Trenutaèno ima na
smještaju dvadeset i tri korisnika.
Kardinal Bozaniæ primio hrvatsku nogometnu
reprezentaciju
"Želim vam obilje Božjeg blagoslova i da budete nositelji i
pronositelji onoga lijepoga što Hrvatska može ponuditi
svijetu", rekao je kardinal Bozaniæ nogometašima
Zagreb, 2.6.2014. (IKA) - Uoèi putovanja na Svjetsko
prvenstvo u Brazilu, hrvatsku nogometnu reprezentaciju sa
stožerom i pratnjom primio je u ponedjeljak 2. lipnja u
Nadbiskupskom dvoru zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ. Predvoðeni izbornikom Nikom Kovaèem i
predsjednikom Hrvatskoga nogometnoga saveza (HNS)
Davorom Šukerom reprezentativci su u "žutom salonu"
izrazili želju dobiti Božji blagoslov prije poèetka natjecanja
u skupini A s Brazilom, Kamerunom i Meksikom.
"Vjerujem da æe naša reprezentacija i u Brazilu svojim
ponašanjem, trudom i karakterom biti najbolji veleposlanik
naše prekrasne domovine Hrvatske. Ali i da æemo sve
emocije takvog natjecanja podnijeti kako i prilièi, skromno i
dostojanstveno u pobjedi, ali bez srdžbe i mržnje u porazu",
kazao je izbornik Kovaè a prenosi mrežna stranica Glasa
Koncila.
Kardinal Bozaniæ èestitao je igraèima i stožeru, ustvrdivši
kako su pobjednici samim odlaskom u Brazil. Napomenuo je
kako su nogometaši istinski predstavnici Hrvatske koji æe
mnoge svojim nastupima približavati domovini.
"Vi ste graditelji zajedništva u hrvatskom narodu i u
hrvatskoj domovini. Naše društvo je nažalost dosta iznutra i
podijeljeno. Najbolji graditelji zajedništva ste upravo vi, koji
okupljate tolike oko zajedništva ideala i zajednièkog cilja,
dobra i uspjeha za Hrvatsku. Zato vam odajem priznanje i
radujem se s vama", istaknuo je zagrebaèki nadbiskup.
"Kad budete stavili ruke na srce i zapjevali Lijepu Našu,
onda sa svim srcem poðite u bitku, u borbu, u osvajanje, i
znajte da tog momenta æe tolika srca u Hrvatskoj kucati
samo za jednu stvar, za vas i za domovinu Hrvatsku. Bit
æemo s vama. Bit æemo vam blizu. Želim vam obilje Božjeg
blagoslova i da budete nositelji i pronositelji onoga lijepoga
što Hrvatska može ponuditi svijetu", dodao je kardinal
Bozaniæ te svim igraèima poklonio krunicu, spomen na
posljednji pohod Pape Hrvatskoj. Nogometaši su uzvratili
darivajuæi dres s brojem 10 i kardinalovim prezimenom, te
povijesni prikaz hrvatskih kraljeva i kraljica.
"Tko želi dobro hrvatskom društvu treba željeti dobro i
hrvatskom nogometu. Ove krunice nas podsjeæaju na Papin
pohod a mogli bi poslije zajedno iæi papi Franji na
hodoèašæe u Rim. Kao pobjednici", zakljuèio je kardinal
Bozaniæ. "I da igramo Argentina-Hrvatska", nasmijao je
nazoène predsjednik HNS-a Šuker, prethodno pozvavši
zagrebaèkog nadbiskupa, ako proðu dalje u natjecanju, da im
se pridruži u Brazilu.
Reprezentacija Hrvatske prvu utakmicu s domaæinom
odigrat æe 12. lipnja u Sao Paolu.
Domovinske vijesti
Sveæenièki meðudekanatski sastanak u Otoècu
Predavanje o temi "Pastoralna komunikacija" održao je don
Anðelko Kaæunko
Otoèac, 2.6.2014. (IKA) - U pastoralnom centru župe
Presvetoga Trojstva u Otoècu održan je 2. lipnja
meðudekanatski sastanak sveæenika triju dekanata –
Gospiækog, Otoèkog i Senjskog. Nakon pozdrava domaæina
otoèkog župnika i dekana mons. Tomislava Šporèiæa,
biskupijskog generalnog vikara, susret je zapoèeo molitvom
Treæega èasa, nakon èega je mons. Mile Èanèar, župnik i
dekan gospiæki, održao razmatranje o naviještaju Božje
rijeèi, jednoj od triju stožernih zadaæa sveæenièke službe.
Zatim je kancelar vlè. Marinko Milièeviæ proèitao zapisnik s
prošlogodišnjega meðudekanatskog sastanka u Gospiæu.
Potom je don Anðelko Kaæunko, župnik Kompolja, Brloga i
Vratnika,
održao
izlaganje
o
temi
"Pastoralna
komunikacija", u kojem je istaknuo znaèenje i važnost tzv.
neverbalne komunikacije u pastoralnoj službi sveæenika koji
je „ex professo" i komunikator i poruka. Povezujuæi na
prikladan naèin glavnu poruku svojega izlaganja s
prethodnim razmatranjem, don Anðelko je – navodeæi i neke
misli iz poruke pape Franje za Svjetski dan sredstava
društvenih priopæivanja, u kojoj je Isusovu prispodobu o
Dobrom
Samarijancu
nazvao
„prispodobom
o
komunikatoru" – naglasio kolika je odgovornost današnjeg
sveæenika, koji „mora sebi posvijestiti èinjenicu da se, ne
samo kad je rijeè o medijima, nego i u svakodnevnoj
komunikaciji, i sam može naæi i u ulozi 'pretuèenog èovjeka'
i u ulozi 'razbojnika'." Predavaè je naveo tri važna preduvjeta
za pastoralnu praksu, koji se, kako je rekao, „nažalost ne
predaju kao poseban kolegij na našim teološkim uèilištima, a
to su 'leadership' (vodstvo), 'management' (upravljanje) i
'komunikologija' (pastoralna komunikacija). Potom je
poseban naglasak stavio na dva vida sveæenièke odnosno
župnièke komunikacije. To je najprije tzv. svakodnevna
komunikacija s ljudima – u uredu, na ulici, u kafiæu, na
igralištu odnosno na svakom mjestu gdje se kao pastoralac
nalazi i ukupnom se svojom pojavom "predstavlja" kao
jedinstven „govor" i odreðena „poruka". Drugi vid je
liturgijska komunikacija, nazvana takoðer „elegantia altaris",
koja se ostvaruje u obredima, a ukljuèuje jednako oltar,
ambon, sedes, ispovjedaonicu, groblje, liturgijsko ruho, èine,
geste itd. U tome kontekstu don Anðelko je posvijestio
važnost pastoralne medijske komunikacije, za koju
tradicionalno sveæenici nisu osposobljavani, ali je ona danas
ne samo neizbježna nego nadasve nužna kao
evangelizatorska zadaæa. Potom je naveo neke osnovne
elemente iz podruèja tzv. èitanja "govora tijela", pri èemu je
veliko zanimanje izazvao èuveni komunikološki "model 55 –
38 – 7", koji zapravo govori da se utjecaj svakog govornika
svodi na tri èimbenika: kako izgleda, kako zvuèi i što govori,
a navedene brojke istièu postotak znaèenja tih triju
èimbenika. Naglasivši na kraju da navedeni "model" ne
smije sveæenike obeshrabriti, jer oni su ipak posrednici
Božje rijeèi, koja sama po sebi ima „specifiènu težinu"
(premda loš govornik i nju može slušatelju uèiniti
odbojnom!), don Kaæunko je kolegama poželio uspješnu
"pastoralnu komunikaciju" na slavu Božju i na vlastitu
radost te izlaganje zakljuèio reèenicom velikog mislioca i
obraæenika G. K. Chestertona: „Postoji put od oèiju do srca
koji ne prolazi kroz intelekt!"
U raspravi koja je slijedila istaknuta je potreba da se o
sliènim temama više i èešæe govori na sveæenièkim
susretima, a reèeno je kako bi i naše biskupije, kao što èine
mnoge ustanove, trebale uprilièiti struène teèajeve ili
radionice za komunikacijsko usavršavanje bogoslova i
mlaðih sveæenika.
4. lipnja 2014. broj 22/2014
21
Domovinske vijesti
Slijedio je završni dio radnoga dijela, koji je animirao mons.
Šporèiæ. Sveæenici su se najprije kratko osvrnuli na SHKM u
Dubrovniku, biskupijski Dan obitelji na Udbini, završeni
Teèaj vjere u Otoècu te nedavnu sjednicu biskupijskoga
Prezbiterskog vijeæa. Slijedio je osvrt na važne buduæe
dogaðaje - biskupijski susret ministranata 17. lipnja u
Otoècu, posvetu Gospiæke katedrale 22. srpnja na Dan grada
Gospiæa, te proslavu 50. godišnjice sveæeništva i 15.
godišnjice biskupstva ordinarija dr. Mile Bogoviæa 6. srpnja
u Slunju. Na kraju sastanka ravnatelj biskupijskoga Caritasa
vlè. Luka Blaževiæ izvijestio je o dosad poduzetim oblicima
pomoæi župama u poplavljenim podruèjima te pozvao
sveæenike na nastavak pomaganja i poticanja svojih vjernika
u tome duhu. Susret je, u vrlo srdaènom i "komunikativnom"
ozraèju, završio bratskim objedom kojim je kolege sveæenike
poèastio domaæin mons. Šporèiæ.
Održano izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske
biskupske konferencije
Zagreb, 2.6.2014.
(IKA) - Pomoæ stradalima na
poplavljenim podruèjima bila je tema izvanrednog plenarnog
zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije koje je pod
predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa
Želimira Puljiæa održano 2. lipnja u sjedištu HBK u Zagrebu.
O razmjerima stradanja izvijestili su biskupi onih biskupija
èiji su vjernici i župe zahvaæeni katastrofalnim poplavama.
Biskupi s pogoðenih podruèja zahvalili su na kolegijalnosti,
brizi i solidarnosti koju su pojedine biskupijske zajednice
pokazale prema najteže stradalima na podruèju njihovih
biskupija.
Istaknuta je zauzetost župnika poplavljenih župa koji su se
snažno angažirali u pomaganju svojim župljanima i drugim
sumještanima kao i velikodušni angažman mnogih
sveæenika, redovnika i redovnica, vjerouèitelja i vjernika
laika diljem Hrvatske i iseljeništva u molitvi i prikupljanju
pomoæi.
Hrvatski biskupi odluèili su darovati za pomoæ stradalima u
poplavama 12 milijuna kuna.
Na zasjedanju je istaknuto da je do sada Katolièka Crkva u
Republici Hrvatskoj za pomoæ ugroženim podruèjima
izdvojila više od 6,5 milijuna kuna od èega je dio usmjeren
Caritasima u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Osim toga Hrvatski Caritas je 17. svibnja ove godine
pokrenuo akciju prikupljanja pomoæi u kojoj je do sada
prikupljeno više od 3,2 milijuna kuna. Akcije prikupljanja
novèane pomoæi na svojim podruèjima provode biskupijski i
župni Caritasi. Tim je putem na poplavljena podruèja
upuæena i pomoæ od nekoliko stotina tona razlièite robe.
Buduæi da je sada važno ne samo hitno intervenirati, nego i
strateški planirati i promišljati kako najbolje pomoæi onima
koji su najpotrebniji, Hrvatski Caritas uputio je poziv
nadležnim državnim institucijama za osnivanje tijela za
bolju koordinaciju aktivnosti u pružanju pomoæi.
Hrvatski biskupi zahvaljuju svima koji su se ukljuèili u
akciju pomoæi stradalima te i dalje pozivaju i potièu vjernike
kao i sve ljude dobre volje da sudjeluju u prikupljanju
pomoæi: pozivom na donacijski telefon 060 90 10; uplatom
na žiro-raèun Hrvatskog Caritasa: IBAN HR05 2340 0091
1000 8034 0, poziv na broj 175 te prilozima u svojim
župama.
Pojedinosti o aktivnostima koje poduzima Katolièka Crkva
za pomoæ stradalima od poplava mogu se pratiti na mrežnoj
stranici www.caritas.hr, navodi se u priopæenju upuæenom 3.
lipnja iz Tajništva Hrvatske biskupske konferencije.
22
4. lipnja 2014. broj 22/2014
ika
Sastanak biskupa Škvorèeviæa s caritasovim volonterima
Svi su se složili da se nastradalim obiteljima daruju
keramièke ploèice i laminat, a da one same vode brigu o
njihovu postavljanju u svojim kuæama
Pleternica, 3.6.2014.
(IKA) - Požeški biskup Antun
Škvorèeviæ zajedno s ravnateljem Caritasa Požeške biskupije
Goranom Lukiæem održao je 3. lipnja u župnom domu u
Pleternici sastanak s tridesetak caritasovih volontera te župe
na èelu sa župnikom Antunom Æorkoviæem i župnim
vikarom Ivanom Certiæem. Biskup je u uvodnoj rijeèi
podsjetio volontere na važnost da župni Caritas u suradnji s
Biskupijskim Caritasom uèini ono što je u njegovim
moguænostima za nastradale obitelji u nedavnoj poplavi koja
je zahvatila Gradac i Ivandvor u njihovoj župi. Spomenuo im
je da Caritas nije u moguænosti rješavati cjelovito nastalo
socijalno stanje za što su zadužene mjerodavne društvene
ustanove, ali da on svjedoèi vjernièku blizinu i suosjeæajnost
ljudima u nevolji, oèituje Isusov odnos prema nastradalima
te u okviru svojih moguænosti materijalno pomaže
najugroženijima. Podsjetio je kako je na nedavnom susretu
sa župnicima iz Pleternice i Lipika, mjesta najteže
pogoðenima u nedavnoj poplavi na podruèju Požeške
biskupije, dogovoren daljnji organiziran postupak
biskupijskog Caritasa u pomaganju tim ljudima. Istaknuo je
potrebu izraditi popis prioriteta pomaganja koji polazi od
socijalno najugroženijih skupina, meðu kojima su starije
osobe, samci i bolesni, obitelji s brojnom djecom te obitelji u
kojima nitko nije zaposlen. Dodao je da je dogovoren i
redoslijed po kojem æe se djelovati: najprije pomaganje u
isušivanju vlažnih zidova i podova, zatim popis kvadrature
keramièkih ploèica i laminata potrebnog za ureðenje podova,
a potom dolazi na red nabava kuæanskih aparata i namještaja.
Biskup je zahvalio volonterima što su svojom brojnošæu i
zauzetošæu veæ posvjedoèili ljudsku blizinu i solidarnost s
nastradalima.
Volonteri su izvijestili biskupa da su posjetili sve
poplavljene obitelji u svojoj župi, izradili popis prioriteta
pomaganja, izraèunali koliko je kvadrata keramièkih ploèica
i laminata potrebno da bi se osposobilo za stanovanje
socijalno najugroženijih skupina te su predstavili trenutaène
potrebe u hrani i higijenskim potrepštinama. Ravnatelj
Caritasa Lukiæ rekao je da æe uz isušivaèe zidova koje je
priskrbio grad Pleternica Caritas 4. lipnja dati na
raspolaganje dvadesetak svojih aparata te je zamolio da se s
Gradom dogovori isti naèin naplaæivanja potrošene
elektriène energije za sve koji se koriste spomenutim
aparatima. Dodao je da æe iduæih dana svakoj poplavljenoj
obitelji biti dostavljeno po 15 litara boje za ureðenje kuænih
zidova. Ujedno je istaknuo da Caritas Požeške biskupije ima
na raspolaganju dovoljno hrane i higijenskih potrepština, a
da æe pribaviti ona sredstva koja manjkaju, meðu kojima je i
prašak za pranje rublja. Najavio je da æe do završetka
isušivanja zidova kuæa biti nabavljena potrebna kolièina
podnih ploèica od 1250 kvadrata i laminata 1620 kvadrata.
Svi su se složili oko toga da se nastradalim obiteljima daruju
keramièke ploèice i laminat, a da one same vode brigu o
njihovu postavljanju u svojim kuæama. Župnik Æorkoviæ
izrazio je zahvalnost biskupu i Biskupijskom Caritasu na
svemu do sada uèinjenom kao i na onom što još poduzimaju
za poplavljene u njegovoj župi. Biskup Škvorèeviæ najavio
je moguænost da dobrotom Šibenske biskupije i njezina
biskupa Ante Ivasa 30-ero djece iz poplavljenih obitelji u
pleternièkoj župi provede besplatno tjedan dana u Šibeniku
poèetkom srpnja, što su svi nazoèni s radošæu i zahvalnošæu
prihvatili.
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Dobojski župnik Iljkiæ o teškoj situaciji u poplavljenom
Doboju
Banja Luka, 27.5.2014.
(IKA/TABB) - U povodu
katastrofalne poplave koja je proteklih dana pogodila grad
Doboj, emisija „Glas Banje Luke" na Radio Mariji BiH
uživo je realizirala 27. svibnja specijalno izdanje iz Doboja.
Gost je bio dobojski župnik vlè. Pero Iljkiæ.
Buduæi da u veæem dijelu Doboja još uvijek nema interneta,
emisija je realizirana u privremenim prostorijama Radio
Doboja èije je sjedište i samo u potpunosti nastradalo u
poplavama.
Župnik Iljkiæ govorio je o velikim razmjerima poplave koja
je potopila gotovo u potpunosti taj grad od 35 tisuæa
stanovnika. Vodena bujica je u roku od nekoliko sati, tog
kobnog 15. svibnja, potopila cijeli grad a razina vode bila je
4 m, u nekim nižim dijelovima grada i do 6 m. Sve obiteljske
kuæe i stambene zgrade bile su poplavljene skoro do drugog
kata. Voda je poèela ulaziti i u župnu crkvu koja se nalazi u
podnožju jednog uzvišenja, ali je samo poplavila pod i tu se
zaustavila. Buduæi da je župna kuæa ostala èitava, župnik
Iljkiæ navodi da ju je odmah otvorio za potrebe graðana koji
su se okupljali na tom mjestu, buduæi da je tu bio jedan od
èetiri puntka odakle su rafteri u gumenim èamcima polazili u
evakuaciju stanovništva.
Govoreæi o žrtvama poplava u Doboju, Iljkiæ je istaknuo da
je još rano govoriti o njima, ali se pribojava da je broj žrtava
puno veæi od službenog broja koji se navodi u medijima.
Kao župnik proteklih je dana imao nekoliko sprovoda za
žrtve poplava, a najpotresniji je bio sprovod majke i starijeg
sina koji su se ugušili u svojoj kuæi u prigradskom naselju
Usora.
Nakon što se voda povukla, navodi dalje župnik Iljkiæ,
prizori s dobojskih ulica bili su apokaliptièni – ulice prepune
blata i mulja, tone smeæa, neupotrebljivog namještaja,
neugodan smrad koji se širio cijelim gradom. Odvoženje
smeæa s ulica prvih je dana išlo jako sporo, ali se zadnjih
dana situacija ipak malo poboljšala.
Èim se voda povukla, župnik Iljkiæ je oko sebe okupio ekipu
u sklopu župnog Caritasa, koja veæ dva tjedna svakodnevno
neumorno radi uz nadljudske napore, kako bi se barem malo
ublažile patnje ugroženog stanovništva. Pomoæ je poèela
pristizati sa svih strana, pa je trebalo napraviti dobru
organizaciju podjele pomoæi. U tome mu je najviše pomogla
susjedna opæina Usora (u Federaciji BiH) koja je odmah
poslala deminerski tim s vozilima iz Federalne uprave
civilne zaštite, a iz Usore je došao i najveæi broj mladih
volontera, njih 20-ak, koji svakodnevno rade na podjeli
pomoæi i obilasku ugroženih graðana po njihovim
domovima.
Za potrebe skladištenja pristigle humanitarne pomoæi,
župnik je otvorio vrata župne crkve, dok je župnu kuæu
ponudio za potrebe poplavljenog dobojskog Doma zdravlja.
Deset dana je u župnoj kuæi bila smještena ambulanta
obiteljske medicine, i 30-ak lijeènika i medicinskih sestara,
svakodnevno je pružalo pomoæ stotinama graðana u potrebi.
Župnik Iljkiæ nadalje navodi da se svakodnevno pred župnim
Caritasom podijeli 600-700 paketa humanitarne pomoæi
svim ljudima bez obzira na vjeru i naciju, i da je u 10 dana
pomoæ podijeljena za oko 10 tisuæa ljudi. Pozvao je i druge
humanitarne organizacije da transparentno dijele pomoæ jer
Caritas nije u stanju sam nahraniti grad od 40 000 ljudi.
Na pitanje urednika emisije vlè. Davora Kleèine, zašto
veæina medija u RS prešuæuje pomoæ koja Doboju stiže u
ljudstvu iz susjednih opæina u Federaciji, kao i veliku ulogu
Katolièke Crkve i Caritasa u pružanju pomoæi ugroženom
stanovništvu Doboja, župnik Iljkiæ istièe da je obièan mali
èovjek svjestan svega što se dogaða, te da su kršæani dužni
pomagati ljudima u nevolji, bez ikakve vlastite promocije, ne
oèekujuæi nikakve pohvale sa strane, jer Bog je taj koji sve
vidi.
Na kraju emisije župnik Iljkiæ je istaknuo da je sadašnja
situacija u Doboju jako teška jer još uvijek nema pitke vode,
ulice se sporo èiste, a nijedna trgovina u gradu ne radi.
Zahvalio svima koji velikodušno pomažu ugroženim
ljudima, ali je uputio i apel da se ljudi ne umore u
pomaganju, jer æe potrebe ljudi i dalje biti velike, buduæi da
æe trebati još nekoliko mjeseci da se stanje u poplavljenom
Doboju normalizira. Trenutaèno ljudi najviše trebaju hranu,
vodu, djeèju hranu i pelene, higijenske i sanitarne
potrepštine.
Hrvatske katolièke misije pomažu poplavljene
Zagreb, 30.5.2014. (IKA) - Vjernici okupljeni u hrvatske
katolièke zajednice i hrvatske udruge u Stuttgartu
zahvaljujuæi voditelju misije fra Zvonku Toliæu prikupili su
èetiri šlepera hrane, vode, higijenskih potrepština, odjeæe i
madraca. Polovica njihove donacije bit æe dostavljena
ustanovi "Kruh sv. Ante" u Sarajevu za poplavljene u
Orašju, Prudu, Grebnici i Bosanskom Šamcu, dok je druga
polovica namijenjena Caritasu Biskupije Banja Luka za
poplavljene na njihovu podruèju. Vjernici Hrvatske
katolièke župe u Münchenu na èelu sa župnikom fra
Borisom Èariæem poslali su dva šlepera s 24 tone pomoæi hrane, sredstava za higijenu i èišæenje, potrepština za djecu,
alata i odjeæe. Njihova pomoæ narednih æe dana preko
nadbiskupijskih Caritasa i drugih crkvenih ustanova biti
proslijeðena poplavljenima u Slavoniji i Bosanskoj Posavini.
Posjet apostolskog nuncija Antonija Srijemskoj biskupiji
Petrovaradin, 30.5.2014. (IKA) - U privremenoj rezidenciji
u Petrovaradinu srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ zajedno s
kancelarom biskupije preè. Markom Loš, primio u
cjelodnevni posjet apostolskog nuncija u Beogradu mons.
Orlanda Antoninija, u pratnji tajnika nuncijature preè.
Januszom Blachowiakom.
Po dolasku u Petrovaradin gosti su se pomolili u crkvi Sv.
Jurja i upoznali se s poviješæu crkve i župe. Biskup
Gašparoviæ je prikazao povijest crkve Svetog Jurja pri
rezidenciji biskupa u Petrovaradinu. Ujedno je ukazao na
teško materijalno stanje sveæenika i ostalih vjernika u
Srijemu posebno s obzirom na situaciju u biskupiji vezano
za poplave u Jameni i Moroviæu. Takoðer je iznio dosadašnji
rad i veoma dobru vezu i suradnju s nuncijaturom u
Beogradu. Gosti su obišli i Petrovaradinsku tvrðavu.
Nuncij mons. Antonini iznio je smjernice za buduænost
mjesne Crkve u Srijemu i prijedloge i ciljeve daljnje
suradnje na pastoralnom planu, posebno s obzirom na
duhovne i materijalne potrebe Srijemske biskupije. Na koncu
je biskup Gašparoviæ pozvao nuncija da ponovno pastoralno
pohodi Srijemsku biskupije i kao predstavnik pape Franje
euharistijskim slavljem i razgovorom sa sveæenicima,
redovnicima, redovnicama i vjernicima laicima potvrdi
blisku povezanost mjesne Crkve sa Svetom Stolicom.
4. lipnja 2014. broj 22/2014
23
Crkva u Hrvata
Doktorirao Mario Tomljanoviæ
Rim, 30.5.2014. (IKA) - Sveæenik Rijeèke nadbiskupije
Mario Tomljanoviæ obranio je 30. svibnja na Institutu za
duhovnost Papinskog sveuèilišta Gregoriana u Rimu
doktorsku disertaciju iz teologije. Doktorsku tezu na temu
"Od krize sveæenièkog identiteta prema obnovljenoj
duhovnosti dijecezanskih sveæenika – u svijetlu Uèiteljstva
Crkve od pobudnice 'Pastores dabo vobis' do 2012." radio je
pod vodstvom profesora Jaimea Emilia Gonzaleza Magane,
DI.
U radu Tomljanoviæ se bavi pitanjem odnosa krize identiteta
i duhovnosti dijecezanskih sveæenika. Doktorska disertacija
podijeljena je u èetiri dijela. U prvom dijelu Tomljanoviæ
istražuje razloge krize identiteta sveæenika, u drugome dijelu
analizira misao pape Ivana Pavla II. polazeæi od apostolske
pobudnice "Pastores dabo vobis" do njegove smrti 2005.
godine. Na to se nadovezuje treæi dio u kojem se analizira
misao pape Benedikta XVI. u dokumentima izdanim do
2012. godine. U završnom dijelu vlè. Mario iznosi rezultate
ankete provedene meðu sveæenicima koji su u službi u
Rijeèkoj nadbiskupiji na temelju kojih predlaže smjernice za
obnovljenu duhovnost dijecezanskih sveæenika.
U ispitnome povjerenstvu na obrani doktorata bili su
profesori s Instituta: o. Anton Witwer DI (predsjednik), o.
Jaime Emilio Gonzaleza Magana DI (moderator) i don
Fabrizio Pieri.
Hodoèašæe Hrvata iz Zapadne Europe u Lurd
Lurd, 1.6.2014. (IKA) - Više tisuæa Hrvata katolika iz
Zapadne Europe, od kojih ponajviše iz Njemaèke i
Švicarske, hodoèastio je o svetkovini Uzašašæa, od srijede
28. svibnja do nedjelje 1. lipnja, u najveæe na svijetu
marijansko svetište Lurd. Sveèano misno slavlje na
svetkovinu Uzašašæa u Bazilici sv. Krunice, u èetvrtak 29.
svibnja, predvodio je voditelj Hrvatske katolièke misije
(HKM) Srednji Baden u Njemaèkoj don Ivo Nediæ, èlan
Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca sa
sjedištem u Zagrebu, u suslavlju s voditeljem HKM
Mannheim vlè. Robertom Ružiæem i voditeljem HKM
Ludwigshafen a. Rh. fra Ljubom Sesarom te s više od
dvadeset sveæenika i uz asistenciju stalnog ðakona u HKŽ
München Matom Kutlešom. Vjernike u prepunoj bazilici na
poèetku je pozdravio organizator hodoèašæa voditelj HKM
Frankfurt fra Željko Æurkoviæ. O. Nediæ je u propovijedi
istaknuo da u vremenu u kojem živimo od kršæana se traži
vjerodostojnost. Svijet današnjice traži svjedoke, ljude koji
svojim životom svjedoèe Isusa Krista. I mi smo pozvani da
budemo Isusovi svjedoci, a to nije lako. Došli smo u Marijno
svetište ispitati svoju savjest, jesmo li ljudi na mjestu. To
trebamo uèiniti danas na svetkovinu Uzašašæa s mišlju da je
Gospodin uzašao, ali nas nije ostavio. Trajno je s nama u
svojoj Crkvi. Neka Marijin lik bude odgovor na našem putu,
kazao je o. Nediæ.
Tijekom hodoèašæa vjernici su sudjelovali u pobožnosti
Križnoga puta na brdu Kalvarije uz svetište, molitvi i
blagoslovu s Presvetim, ispovijedi, osobnim pobožnostima i
osobnim zavjetima, a mogli su posjetiti i Bernardièinu kuæu i
zatvor. Nezaobilazno je, unatoè kišnom vremenu,
sudjelovanje i u procesiji sa svijeæama tijekom koje se
molilo i pjevalo na hrvatskom jeziku, a i Hrvati su nosili
Gospin kip. Uèinjena je za uspomenu i zajednièka
fotografija svih vjernika. Pjevanje je uz orguljsku pratnju
animirala pastoralna suradnica u HKM Mannheim
Magdalena Ferenèina, a veliki broj vjernika dao je svoj
doprinos pjesmom, èitanjem na misnim slavljima i molitvom
vjernika.
24
4. lipnja 2014. broj 22/2014
ika
O. Sreæko Rimac novi provincijal hrvatskih karmeliæana
Tomislavgrad, 4.6.2014. (IKA) - Dosadašnji generalni
tajnik Bugarske biskupske konferencije karmeliæanin Sreæko
Rimac izabran je 4. lipnja za provincijala na izbornom
kapitulu Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa što se
održava u Karmelu sv. Ilije na Buškom jezeru od 2. do 6.
lipnja.
O. Sreæko Rimac (48) roðen je u Rovišæu kraj Bjelovara.
Nakon završenog studija elektrotehnike na Sveuèilištu u
Zagrebu, pristupio je karmeliæanima i redovnièke zavjete
položio 1993. Za sveæenika je zareðen 1998. Magistrirao je
na Papinskom teološkom fakultetu Terezijanum u Rimu iz
teološke antropologije. Posljednjih dvanaest godina proveo
je u Sofiji (Bugarska) gdje je pružao duhovnu asistenciju
tamošnjoj zajednici sestara karmeliæanki, obnašao službu
generalnog tajnika Bugarske biskupske konferencije,
utemeljio trogodišnji teološko-pastoralni studij, otvorio prvu
specijaliziranu knjižaru kršæanske literature u Bugarskoj,
razvio bogatu prevodilaèku i izdavaèku djelatnost karmelske
duhovne literature u suradnji s tamošnjim Svjetovnim redom
kojega je aktivirao.
Hrvatska karmelska provincija ima šezdesetak redovnika
rasporeðenih u šest zajednica u Hrvatskoj, Bosni i
Hercegovini, Baèkoj i Bugarskoj, a posebna joj je karizma
njegovanje autentiènog duhovnog života u molitvenom
prijateljstvu s Bogom po primjeru i nauku crkvenih
nauèitelja sv. Terezija Avilske, sv. Ivana od Križa i sv. Male
Terezije, te drugih brojnih svetih karmeliæana i
karmeliæanki.
U popodnevnom dijelu rada predviðen je izbor novog
provincijalnog savjeta i priora pojedinih zajednica.
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Porastao broj katolièkih sveæenika u svijetu
Vatikan, 28.5.2014. (IKA) - Broj katolièkih sveæenika
diljem svijeta i dalje je blagom porastu. Na svim
kontinentima 2012. godine bilo je ukupno 414.313
sveæenika. U odnosu na 2011. broj se poveæao za oko 900, a
porastao je za oko dva posto u odnosu na 2005. godinu.
Meðutim, rast je ipak usporen. Od 2005. do 2012. zabilježen
je porast od 5.000 sveæenika. Podaci su to iz najnovijega
statistièkog godišnjaka Katolièke Crkve, kako ih prenosi
"Osservatore Romano" od 28. svibnja.
Europa, naprotiv, bilježi znaèajan pad. Od 2005. do 2012.
broj sveæenika smanjio se ovdje za šest posto, dok je broj
kandidata za sveæeništvo pao za 13,2 posto. U spomenutom
vremenskom razdoblju broj sveæenika najviše se poveæao u
Africi, za 24 posto, te u Aziji, za 20 posto. Snažan porast
bilježi se kod broja trajnih ðakona Katolièke Crkve. Od
2005. do 2012. godine poveæao se za 26 posto, odnosno s
33.400 na 42.000. Ðakonski red ponovno je oživio Drugi
vatikanski sabor (1962.-1965.), a od 1968. i u
Rimokatolièkoj Crkvi mogu se za trajne ðakone rediti i
oženjeni muškarci. Stalni ðakoni mogu krstiti, voditi
sprovode i vjenèanja te propovijedati, ali ne mogu služiti
misu ili ispovijedati. Broj katolika u svijetu, prema istom
izvješæu, ostao je gotovo nepromijenjen - 1,229 milijardi u
2012. godini.
Njemaèki katolièki dan: Zauzimanje za društvo
Regensburg, 29.5.2014. (IKA) - Drugog dana njemaèkoga
Katolièkog dana, koji se od 28. svibnja do 1. lipnja održava
u Regensburgu, crkveni i politièki èelnici pozvali su na veæu
zauzetost za društvo. Njemaèki predsjednik Joachim Gauck
u èetvrtak je izrazio zabrinutost zbog "rasprostranjene
ravnodušnosti". Mnogi ljudi misle da se demokracija,
sloboda i sreæa "same dogode" i bez vlastitog doprinosa,
rekao je šef države. Slièno su govorili i brojni biskupi
tijekom Katolièkog dana. Na misi na Spasovo domaæi
regensburški biskup Rudolf Voderholzer ohrabrio je vjernike
na zauzetost za društvo. Vjernici ne bi trebali držati previše
crkvenih sastanaka, nego posjeæivati bolesne, zlostavljane i
izbjegle. Kompetentni kršæani traže se i u školama,
medijima, demokratskim strankama i u industriji, rekao je
biskup na misnom slavlju na stadionu. Unatoè kiši i hladnoæi
na euharistiji je sudjelovalo oko 17.000 osoba. I bamberški
nadbiskup Ludwig Schick zatražio je više odgovornosti
katolièkih laika u dušobrižništvu, u njihovu zvanju i u
društvenom angažmanu. Aktivni vjernici trebaju iæi onima
koji još ili koji više ne pripadaju Crkvi, rekao je u razgovoru
u povodu Katolièkog dana. Münchenski kardinal Reinhard
Marx branio je koncept èvrstoga crkvenog financijskog
planiranja. To bi, za razliku od postupanja države, trebalo
osigurati da se ne živi na teret buduæih generacija.
Predsjednik Njemaèke BK istaknuo je da èak ni kod reforme
vatikanske Kurije nije planirana podjela Papine imovine,
nego da ona treba služiti trima svrhama: naviještanju,
pomoæi siromašnima i osiguranju osoblja. Kardinal Karl
Lehmann pozvao je na zajednièki stav Katolièke i
Evangelièke Crkva u etièkim pitanjima. Rekao je kako sa
zabrinutošæu gleda na njihovo razilaženje u bioetièkim
stavovima. To se prije svega odnosi na stav glede
istraživanja embrionalnih matiènih stanica i na
samoubojstva. To su kljuèna pitanja, rekao je bivši
predsjednik Njemaèke BK.
Palestinsko-izraelski molitveni susret održat æe se na
svetkovinu Duhova
Vatikan, 30.5.2014. (IKA) – Izraelski predsjednik Šimon
Peres i palestinski predsjednik Mahmud Abbas susrest æe se
s papom Franjom na molitvi za mir u Vatikanu 8. lipnja.
Susret æe se održati u popodnevnim satima na svetkovinu
Duhova, objavio predstojnik Tiskovnoga ureda Svete Stolice
o. Frederico Lombardi a prenosi Kathpress.
Trgovina ljudima zloèin je protiv cijeloga èovjeèanstva
Papina poruka Meðunarodnoj organizaciji rada
Vatikan, 30.5.2014. (IKA) - Trgovina ljudima zloèin je
protiv cijeloga èovjeèanstva, i došao je trenutak da
ujedinimo snage kako bismo oslobodili žrtve takve trgovine
– istaknuo je papa Franjo u poruci koju je poslao
Meðunarodnoj organizaciji rada, okupljenoj od 28. svibnja u
Ženevi na svojemu 103. zasjedanju. Papa u poruci potièe
vlade da usredotoèe svoje politike na doseljenike i na mlade,
koji su prve žrtve svjetske gospodarske krize, izvještava
Radio Vatikan.
Trgovina ljudima za papu Franju je kao rana na srcu, kao što
su i prisilan rad, i svoðenje na ropstvo. Sve su to – prema
Papinim rijeèima – karike u lancu zlorabljenja koji se raða
tamo gdje cvjeta „globalizacija ravnodušja", a koji valja što
prije prekinuti. Neprihvatljivo je da je u našem svijetu rad tih
ljudi svedenih na ropstvo postao novac u optjecaju. To se ne
smije nastaviti! – istaknuo je Sveti Otac te dodao – Trgovina
ljudima zloèin je protiv cijeloga èovjeèanstva. Došao je
trenutak da sjedinimo snage i zajedno radimo kako bismo
oslobodili žrtve te trgovine, i iskorijenili zloèin koji pogaða
sve nas, od pojedinaènih obitelji do cijele svjetske zajednice.
Drugi osjetljivi problem jest kriza zapošljavanja. U
kršæanskom viðenju – podsjetio je papa Franjo – ljudski je
rad dio stvaranja, koji nastavlja kreativni Božji rad; stoga ga
valja smatrati darom i dužnošæu. Iz toga proizlazi da rad nije
samo neka roba, nego posjeduje vlastito dostojanstvo i
vrijednost. Zbog toga sada, kada nezaposlenost dramatièno
širi granice siromaštva, – primijetio je Sveti Otac – oni koji
se bave politikom rada, kao što je Meðunarodna organizacija
rada, trebaju prije svega posvetiti pozornost nezaposlenoj
mladeži, kako bi im veæa ponuda moguænosti za rad vratila
svijest o vlastitoj vrijednosti.
Papa, osim toga, od Meðunarodne organizacije rada traži
usklaðene napore kako bi potaknula vlade da olakšaju
preseljenje selilaca za dobro sviju, kako bi se prekinula
trgovina ljudima i opasni uvjeti njihova putovanja. Tu u igru
ulazi – kako je napisao Sveti Otac – utvrðivanje ciljeva
održivoga razvoja, koji bi trebali biti planirani nesebièno i
hrabro, kako bi doista uspjeli utjecati na uzroke siromaštva i
gladi u svijetu, postigli bitne rezultate u zaštiti okoliša, svim
ljudima zajamèili dostojan posao, te pružili odgovarajuæu
zaštitu obitelji, koja je bitan èimbenik svakog ljudskog i
društvenog održivog razvoja – istaknuo je na kraju Sveti
Otac.
Papa Franjo s 500 osnovnoškolske djece iz Napulja i
Rima
Vatikan, 31.5.2014. (IKA) - Za 500 osnovnoškolaca iz
Napulja i Rima koji su se, u predvorju dvorane Pavla VI. u
Vatikanu, susreli s papom Franjom današnji dan, 31. svibnja,
bio je nezaboravan. Susret je organiziralo Papinsko vijeæe za
4. lipnja 2014. broj 22/2014
25
Inozemne vijesti
kulturu, u okviru „Djeèjega predvorja narodâ", kojemu je
svrha, kako je objasnila Patrizia Martinez, odgovorna za tu
inicijativu, da se djeca iz cijeloga svijeta meðusobno
upoznaju, razmijene dojmove o umjetnièkim i sakralnim
mjestima i spomenicima koji okružuju našu svakodnevicu, a
èesto ih ne poznajemo. Mališani su u Vatikan stigli
posebnim vlakom Talijanske državne željeznice, izvijestio je
Radio Vatikan.
Sveti Otac odmah se osjetio kao kod kuæe, meðu brojnim
radosnim i buènim mališanima, koji su ga možda podsjetili
na godine kada je, kao mladi isusovac, pouèavao književnost
u jednoj gimnaziji. Ovogodišnji pothvat, nazvan 'Kopaèi
svjetlosti', ukljuèuje djecu iz šest osnovnih škola iz Napulja,
te iz dvije rimske škole, koja bi, zbog razlièitih problema,
mogla napustiti školu. Ovom su prigodom, nakon
prijeðenoga uvodnog didaktièko-kulturnog puta, posjetili
Prisciline katakombe u Rimu, te katakombe svetoga Gennara
u Napulju.
Papa Franjo razgovarao je s djecom, polazeæi od dara koji su
mu donijeli, od biljke posaðene u posudi sa zemljom iz
katakombâ. Ustvrðujuæi zajedno s mališanima da se
katakombe ne nalaze na nekoj plaži, na svjetlu dana, nego
pod zemljom, u mraku, Sveti Otac rekao je da su mu tu
zemlju iz mraka donijeli kako bi postala svjetlost, jer
svjetlost je važnija od mraka, jer nam ona pruža radost i
nadu.
Biljka koja raste na toj zemlji predstavlja plodove za bolji
svijet, a to ne omoguæuje mržnja, nego ljubav, rekao je
potom papa Franjo te objasnio mališanima kako je apostol
Ivan, koji je bio Isusov prijatelj, kada je htio objasniti tko je
Bog, rekao: 'Bog je ljubav'. Bog je ljubav, ponovio je Papa, a
mi idemo prema svjetlu kako bismo pronašli Božju ljubav.
Ali, Božja je ljubav i u nama, pa i u mraènim trenucima. Ona
je uvijek tamo skrivena, nikada nas ne napušta, rekao je Papa
te potaknuo sve da se pouzdaju u Božju ljubav.
Potrebno je novo misionarstvo ojaèano u jedinstvu
Papa s èlanovima katolièke karizmatske obnove
Vatikan, 1.6.2014. (IKA) - Potrebno je novo misionarstvo
ojaèano u jedinstvu – potaknuo je Sveti Otac 1. lipnja na
Olimpijskom stadionu u Rimu, susrevši se s velikim
mnoštvom iz svijeta Katolièke karizmatske obnove, koju je
nazvao "strujom milosti u Crkvi i za Crkvu". Susret je
održan u prigodi 37. nacionalnog skupa Obnove u Duhu
Svetomu. Papa je, pred više od 52.000 ljudi iz 55 zemalja,
govorio i o obitelji koju se napada, te o važnoj ulozi starijih
osoba; a sveæenike je potaknuo da budu blizu Isusu i
ljudima, izvijestio je Radio Vatikan.
Sveti Otac je snažno pozvao na jedinstvo Obnove, na
nepretjerivanje u organiziranju stvari – pustite Boga da
djeluje, kazao je, te da ne budu nadzornici Milosti, odnosno
carine Duha Svetoga. To je vaš put: evangelizacija, duhovni
ekumenizam, skrb za siromašne i potrebite, te prihvat svih
koji su na rubu društva. A sve to na temelju klanjanja!
Temelj je obnove klanjanje Bogu! – istaknuo je Sveti Otac.
Tražite jedinstvo u Obnovi, jer ono dolazi od Duha Svetoga,
i raða se od jedinstva Trojstva – napomenuo je Papa te
upitao – Od koga dolazi podjela? Od demona! Bježite od
unutarnjih sukoba, neka ih ne bude meðu vama! – potaknuo
je Papa. Iziðite na ulice kako biste evangelizirali,
navješæujuæi Evanðelje; sjetite se da je Crkva roðena „na
izlazu", onoga Duhovskog jutra – istaknuo je Sveti Otac te
potaknuo sve nazoène da se približe siromašnima i na
njihovu tijelu dotaknu ranjeno Isusovo tijelo. Dopustite da
vas vodi Duh Sveti, i to onom svojom slobodom; nemojte,
molim vas, zatvarati Duha Svetoga!
26
4. lipnja 2014. broj 22/2014
ika
Papa je potom, autoironièno, napomenuo kako je
karizmatike nekada, prije nego što je, u Argentini, postao
njihov duhovni asistent, nazivao „školom sambe". Meðutim,
poslije ih je bolje upoznao; stoga je istaknuo da je
Karizmatska obnova velika snaga u službi navještaja
Evanðelja, u radosti Duha Svetoga. Primili ste Duha Svetoga
koji vam je dao da otkrijete Božju ljubav prema svoj djeci,
kao i ljubav prema Rijeèi – rekao je papa Franjo te više puta
upitao nazoène nose li još uvijek sa sobom, primjerak
Biblije, Novoga zavjeta. Ako ne, vratite se toj prvoj ljubavi;
nosite uvijek u džepu, u torbi, Rijeè Božju.
Prije govora Papa je razgovarao s predstavnicima sveæenika,
mladeži, obiteljî, i bolesnih, te upitao zašto nema
predstavnika baka i djedova, koji su – kako je rekao –
jamstvo naše vjere, a koje vodi Duh Sveti. Starije osobe, oni
su naša mudrost, oni su mudrost Crkve; starije osobe koje
èesto odbacujemo – istaknuo je Papa.
Razgovarajuæi s jednom suprugom i majkom, Papa je
istaknuo važnost obitelji, u kojoj Isus raste, raste u ljubavi
supružnika, raste u životu djece. Obitelji su male kuæne
Crkve – rekao je Papa te zazvao na obitelj Gospodinov
blagoslov, moleæi da ju uèini snažnom u ovoj krizi u kojoj ju
ðavao želi uništiti.
Sveæenike je pozvao na blizinu s Isusom i s ljudima, Božjim
narodom, a razgovarajuæi s jednim mladiæem, istaknuo je put
mladosti koja vjeruje u velike stvari, nasuprot životu koji se
èuva „u željeznoj blagajni". Na taj naèin ta mladost postaje
stara, u najgorem smislu rijeèi – primijetio je Papa te dodao:
Ne služi više nièemu. Mladost, naprotiv, valja riskirati, i to
dobro, u nadi. Valja ju izložiti za velike stvari. Mladost valja
dati, kako bi drugi upoznali Gospodina. Ne èuvajte svoju
mladost za sebe! – istaknuo je papa Franjo.
Nakon svjedoèanstva jedne slijepe djevojke, Papa je
istaknuo kako je trpljenje svjedoèanstvo i blizina Isusa.
Braæa i sestre koji trpe, koji su bolesni, invalidi, pomazani su
trpljenjem Isusa Krista, nasljeduju Isusa u teškom trenutku
njegova križa, njegova života. To pomazanje trpljenja, oni
nose za cijelu Crkvu – napomenuo je papa Franjo.
Vrlo je dirljiv bio trenutak molitve, kada je Papa govorio o
„svetom pijanstvu", koje daje da se govore jezici ljubavi,
nasuprot samoljublju moæi. A onda je uslijedio poziv na
jedinstvo, te veliki pljesak nakon Papina poziva na susret
2017. godine. Tražite jedinstvo u Obnovi, jedinstvo koje
dolazi od Trojstva! I èekam sve vas, karizmatike iz cijeloga
svijeta, kako bismo zajedno proslavili vaš veliki jubilej, na
Duhove 2017. godine, na Trgu svetoga Petra! – rekao je na
kraju Sveti Otac.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Hodoèašæe u Svetu zemlju
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 28. svibnja
2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Proteklih sam dana, kao što znate, boravio na hodoèašæu u
Svetoj zemlji. Bio je to veliki dar za Crkvu i zahvaljujem
Bogu za nj. On me vodio u toj blagoslovljenoj zemlji, u
kojoj se Isus uprisutnio u povijesti i gdje su se dogodili
temeljni dogaðaji za židovstvo, kršæanstvo i islam. Želim
ponovo uputiti izraze svoje iskrene zahvalnosti Njegovu
Blaženstvu patrijarhu Fouadu Twalu, biskupima razlièitih
obredâ, sveæenicima, franjevcima iz Kustodije Svete zemlje.
Sjajni su ti franjevci! Prelijepo je ono što rade, ono što èine!
Zahvaljujem takoðer jordanskim, izraelskim i palestinskim
vlastima koji su me primili s tolikom ljubaznošæu, rekao bih
èak s prijateljstvom, kao i svima onima koji su suraðivali na
ostvarivanju toga pohoda.
1. Glavna svrha toga hodoèašæa bilo je obilježavanje
sjeæanja na 50. obljetnicu povijesnog susreta izmeðu pape
Pavla VI. i patrijarha Atenagore. Bilo je to prvi put da je
jedan Petrov nasljednik posjetio Svetu zemlju: Pavao VI. je
tako, tijekom Drugog vatikanskog koncila, inaugurirao
putovanja papâ izvan Italije u današnjem dobu. Ta proroèka
gesta rimskog biskupa i carigradskog patrijarha predstavljala
je prekretnicu na bolnom ali obeæavajuæem putu jedinstva
svih kršæana, na kojem su od tada uèinjeni važni koraci. Zato
je moj susret s Njegovom Svetošæu Bartolomejem,
ljubljenim bratom u Kristu, predstavljao vrhunac toga
pohoda. Zajedno smo molili kod Isusova groba a s nama su
bili i grko-pravoslavni jeruzalemski patrijarh Theophilos III.
i armenski apostolski patrijarh Nourhan, kao i nadbiskupi i
biskupi nekoliko Crkava i zajednica, predstavnici graðanskih
vlasti i mnogi vjernici. Na tome mjestu gdje je odjeknuo
uskrsni navještaj osjetili smo svu gorèinu i bol podjela koje
još uvijek postoje meðu Kristovim uèenicima. I to doista
zadaje veliku bol, bol srcu. Još uvijek smo podijeljeni; na
tome mjestu gdje je odjeknuo sâm navještaj uskrsnuæa, gdje
nam Isus daje život, mi smo još uvijek podijeljeni. Ali prije
svega, u tome slavlju u snažnom znaku uzajamnog bratstva,
poštivanja i ljubavi, snažno smo osjetili glas Dobroga Pastira
Uskrsloga koji želi od svih svojih ovaca naèiniti jedno stado;
osjetili smo želju da ozdravimo rane koje su još uvijek
otvorene i ustrajno nastavimo kroèiti putem prema punom
jedinstvu. Još jednom, kao što su uèinili prijašnje pape,
molim oproštenje za ono što je uèinjeno s naše strane na
jaèanju te podjele, i molim Duha Svetoga da nam pomogne
ponovno ozdraviti rane koje smo nanijeli drugoj braæi. Svi
smo braæa u Kristu i s patrijarhom Bartolomejem smo
prijatelji, braæa, i pokazali zajednièku volju da kroèimo
zajedno, da èinimo ono što danas možemo uèiniti: moliti
zajedno, raditi zajedno za Božje stado, tražiti mir, èuvati
stvoreni svijet, toliko toga što nam je zajednièko. I kao braæa
moramo iæi naprijed.
2. Drugi je cilj ovoga putovanja bilo ohrabriti ljude tih
krajeva da krenu putom mira, koji je istodobno Božji dar i
èovjekova zadaæa. Uèinio sam to i u Jordanu i u Palestini i u
Izraelu. I to sam uvijek èinio kao hodoèasnik, u ime Boga i u
ime èovjeka, noseæi u srcu veliku ljubav prema sinovima te
zemlje koji veæ predugo žive u suživotu s ratom i imaju
pravo konaèno upoznati dane mira!
Zbog toga sam pozvao kršæanske vjernike da se otvorena i
pouèljiva srca dopuste "pomazati" Duhom Svetim, kako bi
bili sve sposobniji za geste poniznosti, bratstva i pomirenja.
Duh Sveti omoguæuje zauzeti te stavove u svakodnevnom
životu, s ljudima razlièitih kultura i religija, i tako postati
"zanatlije" mira. Mir se gradi vješto i znalaèki. Ne postoje
industrije mira, ne. Mir se gradi svakoga dana, znalaèki i
srca otvorena da doðe dar Duha Svetoga. Zbog toga sam
pozvao vjernike da se dopuste "pomazati".
U Jordanu sam zahvalio vlastima i narodu za njihovo
zauzimanje u prihvaæanju brojnih izbjeglica iz ratnih
podruèja, humanitarni je to rad koji zaslužuje i traži stalnu
potporu meðunarodne zajednice. Bio sam pogoðen
velikodušnošæu jordanskog naroda u primanju izbjeglica,
mnogih kojih bježe od rata na tome podruèju. Blagoslovio
Gospodin taj gostoljubivi narod, neka ga blagoslovi veoma!
A mi moramo moliti da Gospodin blagoslovi to
gostoprimstvo i tražiti od svih meðunarodnih institucija da
pomogne tome narodu u tome radu na prihvaæanju kojeg
èini. Tijekom hodoèašæa i u drugim sam mjestima potaknuo
tamošnje vlasti da nastave ulagati napore kako bi se ublažile
napetosti na podruèju Bliskog istoka, posebno u izmuèenoj
Siriji, te da nastave tražiti pravedno rješenje izraelskopalestinskog sukoba. Zato sam pozvao izraelskog i
palestinskog predsjednika, ljude mira i mirotvorce, da doðu
u Vatikan moliti zajedno sa mnom za mir. A od vas tražim
da nas ne ostavite same: i vi molite, molite žarko da nam
Gospodin dadne mir, da dadne mir u toj blagoslovljenoj
zemlji! Raèunam na vaše molitve. Molite u meðuvremenu,
molite žarko da doðe mir.
3. Ovo hodoèašæe u Svetu zemlju bilo je takoðer prilika da
utvrdim u vjeri kršæanske zajednice koje silno pate, i izrazim
zahvalnost èitave Crkve za prisutnost kršæana na tome
podruèju i na èitavom Bliskom istoku. Ta su naša braæa
hrabri svjedoci nade i ljubavi, "sol i svjetlo" u toj Zemlji.
Svojim životom vjere i molitve te hvalevrijednim odgojnim i
karitativnim djelovanjem oni rade u prilog pomirenju i
opraštanju, pridonoseæi opæem dobru društva.
Ovim hodoèašæem, koje je bilo prava Gospodinova milost,
htio sam donijeti rijeè nade, ali mi je ona i uzvraæena! Primio
sam je od braæe i sestara koji se nadaju "protiv svake nade"
(Rim 4, 18), koji prolaze kroz mnoge patnje, poput onih koji
je pretrpio onaj koji je zbog sukoba bio prisiljen pobjeæi iz
svoje zemlje; poput onih koje podnose oni koji su, u raznim
krajevima svijeta, diskriminirani i prezreni zbog njihove
vjere u Krista. Nastavimo im biti blizu! Molimo za njih i za
mir u Svetoj zemlji i na èitavom Bliskom istoku. Neka
molitva èitave Crkve podupre takoðer hod prema punom
jedinstvu meðu kršæanina, da svijet uzvjeruje u Božju ljubav
koja je u Isusu Kristu došla prebivati meðu nama.
I pozivam vas sada da molimo zajedno, da se zajedno
pomolimo Gospi, Kraljici mira, Kraljici jedinstva meðu
kršæanima, Mami svih kršæana: neka nam ona dadne mir,
èitavom svijetu, i neka nas ona prati na tome putu jedinstva.
Gospodin je s nama!
Papin nagovor uz molitvu Kraljice neba u nedjelju 1. lipnja
2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Danas se, u Italiji i nekim drugim zemljama, slavi Isusovo
uzašašæe na nebo, koje se zbilo èetrdeset dana nakon
uskrsnuæa. Djela apostolska prenose tu epizodu, konaèni
oproštaj Gospodina Isusa od njegovih uèenika i ovoga
svijeta (usp. Dj 1, 2.9). Matejevo Evanðelje, pak, donosi
Isusov nalog uèenicima: poziv da idu, da poðu naviještati
4. lipnja 2014. broj 22/2014
27
Prilog dokumenti
njegovu poruku spasenja svim narodima (usp. Mt 28, 16-20).
"Iæi", ili bolje "krenuti" postaje kljuèna rijeè današnje
svetkovine: Isus odlazi Ocu i zapovijeda uèenicima da poðu
prema svijetu.
Isus odlazi, uzlazi na nebo, to jest vraæa se Ocu koji ga je
poslao u svijet. Izvršio što mu je bilo èiniti i sada se vraæa
Ocu. Ali se ne radi o jednom odvajanju, jer on ostaje
zauvijek s nama, u jednom novom obliku. Svojim uzlaskom,
uskrsli Gospodin privlaèi pogled apostolâ – i naš pogled –
prema nebeskim visinama da nam pokaže da je cilj našega
puta Otac. Sâm on je rekao da æe otiæi pripraviti nam mjesto
u Nebu. No, Isus ostaje prisutan i djelatan u dogaðajima
ljudske povijesti svojom moæi i darovima, svojim Duhom;
on je uz svakog od nas: i ako ga ne vidimo oèima, on je tu!
Prati nas, vodi, uzima nas za ruku i ponovno nas diže kada
padnemo. Uskrsli Isus je blizu kršæanima koji su progonjeni
i diskriminirani; blizu je svakom muškarcu i ženi koji pate.
Blizu je svima nama, i danas je ovdje s nama na trgu;
Gospodin je s nama! Vjerujete li to? Recimo dakle zajedno:
Gospodin je s nama!
Kada se vraæa u nebo Isus nosi Ocu jedan dar. Koji je to dar?
Njegove rane. Njegovo je tijelo prelijepo, bez modrica, bez
rana od bièevanja, ali on i dalje na svom tijelu nosi rane.
Kada se vraæa Ocu pokazuje mu rane i kaže: "Gledaj Oèe, to
je cijena oproštenja kojeg ti daješ". Kada Otac gleda Isusove
rane oprašta nam uvijek, ne zato što smo mi dobri, veæ zato
što je Isus platio za nas. Gledajuæi Isusove rane, Otac postaje
milosrdniji. To je veliko Isusovo djelo danas u Nebu:
pokazuje Ocu cijenu oproštenja – svoje rane. Lijepa je ta
gesta koja nas potièe ne plašiti se tražiti oproštenje; Otac
uvijek oprašta, jer gleda Isusove rane, gleda naš grijeh i
oprašta ga.
Ali Isus je prisutan takoðer po Crkvi, koju je on poslao
produžiti njegovo poslanje. Posljednja Isusova rijeè
uèenicima je zapovijed "poðite": "Poðite dakle i uèinite
mojim uèenicima sve narode" (Mt 28,19). To je precizna
zadaæa! Kršæanska zajednica je zajednica "koja izlazi", "koja
polazi". I više od toga: Crkva je roðena "u izlaženju". A vi
æete mi reæi: a klauzurne zajednice? Da, i one, jer trajno
"izlaze" molitvom, srca otvorena svijetu, Božjim obzorima.
A starije osobe, bolesni? To vrijedi i za njih, oni to èine
molitvom i sjedinjavanjem s Isusovim ranama.
Svojim uèenicima Isus kaže: "ja sam s vama u sve dane – do
svršetka svijeta" (r. 20). Sami, bez Isusa, ne možemo uèiniti
ništa! U apostolskom radu nisu dovoljne naše snage, naši
resursi, naše strukture, premda su i one nužne. Bez
Gospodinove prisutnosti i snage njegova Duha naš rad, ma
koliko dobro organiziran, pokazuje se nedjelotvornim. I tako
idemo govoriti ljudima o tome tko je Isus.
A zajedno s Isusom prati nas i Marija, naša Majka. Ona je
veæ u Oèevu domu, ona je Kraljica neba i tako je zazivamo u
ovom vremenu; ali kako je Isus s nama, hodi s nama, ona je
Majka naše nade.
Nakon molitve Kraljice neba
S tugom u srcu molim za žrtve napetostî koje i dalje traju u
nekim krajevima Ukrajine, kao i u Srednjoafrièkoj
Republici. Ponavljam svoj ožalošæeni apel svim sukobljenim
stranama, da se nadiðu nerazumijevanja i strpljivo traži
dijalog i pomirenje. Neka nam Marija, Kraljica mira, svima
pomogne svojim majèinskim zagovorom.
Danas se slavi Svjetski dan sredstava društvene
komunikacije, koja ima za temu komunikaciju u službi
kulture susreta. Sredstva društvene komunikacije mogu
osnažiti osjeæaj jedinstva ljudske obitelji, solidarnost i
zalaganje za dostojniji život za sve. Molimo da
komunikacija, u svim svojim oblicima, bude doista u službi
susreta meðu ljudima, zajednicama, narodima; susret
28
4. lipnja 2014. broj 22/2014
ika
utemeljen na poštivanju i uzajamnom slušanju.
Juèer je u Collevalenzi blaženom proglašena Maria
Esperanza de Jésus, roðena u Španjolskoj kao María Josefa
Alhama Valera, koja je u Italiji utemeljila družbu služavki i
sinova milosrdne ljubavi. Neka njezino svjedoèanstvo
pomogne Crkvi naviještati posvuda, konkretnim i
svakodnevnim djelima, beskrajno milosrðe nebeskog Oca
prema svakoj osobi.
Pozdravljam sve vas, vjernike grada Rima i hodoèasnike:
obitelji, župne skupine, udruge, škole. Posebno pozdravljam
vjernike iz Lyona i Pariza, kao i one iz Teksasa i Aulendorfa
u Njemaèkoj, te skupinu Talijana koji žive u Ulmu i NeuUlmu. Pozdravljam mlade i djecu koji su primili ili se
pripremaju za primanje sakramenta potvrde te ih potièem da
budu radosni Isusovi svjedoci. Pozdravljam èlanove zborova
iz Palazzolo sull'Oglia i Longija. Poseban pozdrav brojnim
talijanskim kampistima, koji su vrlo aktivni u solidarnosti, te
biciklistima koji pokreæu inicijativu „Jedan kilometar za
Siriju".
Svima želim ugodnu nedjelju. Dobar tek i doviðenja, i
molite za mene!
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
7
File Size
384 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content