ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
GRAD VELIKA GORICA
DJEČJI VRTIĆ ŽIREK
VELIKA GORICA
Ul. kralja Stjepana Tomaševića 17c
KLASA: 601-02/2013-01/115
UR.BROJ: 238/31-133-2013-01
Velika Gorica, 23. kolovoza 2013.godine
IZVJEŠĆE
O GODIŠNJOJ REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA RADA
DJEČJEG VRTIĆA ŽIREK
ZA 2012./ 2013. GODINU
Velika Gorica, 23. kolovoza 2013. godine
3
SADRŽAJ IZVJEŠĆA
I USTROJSTVO RADA
II MATERIJALNI UVJETI RADA
III RAD NA NJEZI I SKRBI ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE
IV ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
V OBRAZOVANJE I STRUČNO USAVRŠAVANJE
VI SURADNJA S RODITELJIMA
VII SURADNJA S DRUŠTVENOM SREDINOM
VIII POSEBAN PROGRAM ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
4
I
USTROJSTVO RADA
Dječji vrtić Žirek je predškolska ustanova koja ostvaruje svoje programe u:
• namjenski građenim objektima u Tomaševićevoj 17c i Koprivničkoj 2, te
• adaptiranim objektima u Svačićevoj 12, Zagrebačkoj 124 i Dobrilinoj 8
U redoviti program Vrtića je u rujnu 2013. godine bilo upisano 578 djece raspoređenih u 23
odgojne skupine, te 19 djece raspoređenih u 3 odgojne skupine u posebnom programu za
djecu s teškoćama u razvoju. Ukupno je upisano 597 djece.
Programe rada Vrtića za gore navedeni broj djece obavlja 106,5 zaposlenika u stalnom
radnom odnosu, a po potrebi, tijekom godine i zaposlenici na određeno vrijeme.
U Vrtiću su se ostvarivali slijedeći programi:
1.
Redoviti program – cjeloviti razvojni program odgoja i naobrazbe djece
2.
Poseban program za djecu s teškoćama u razvoju
3.
Program predškole
Redoviti program Vrtića dopunio se programima po izboru djece i roditelja:
-
odgojno-zdravstvenim programima: izleti, klizanje, plivanje
-
kraćim programima: jezične, plesne i športske igraonice
1.1. Redoviti program odgoja i obrazovanja
Objekti Dječjeg vrtića Žirek u Tomaševićevoj 17c i Koprivničkoj 2 namjenski su
građeni i ispunjavaju sve prostorne uvjete kao i druge uvjete za obavljanje djelatnosti
predškolskog odgoja, a objekt u Zagrebačkoj 124 je poslovni prostor koji je adaptiran za
smještaj djece predškolske dobi. Objekt u Dobrilinoj 8 također je adaptirani prostor u dva
stana stambene zgrade.
5
Tablica 1.
R.
JASLICE
br.
OBJEKTI
1.
Centralni vrtić
Skupine
Tomaševićeva 17c
2.
Skupine
Djeca
Skupine
Djeca
101
8
213
12
313
2
47
5
138
7
186
0
0
2
37
2
37
Dobrilina 8
0
0
2
42
2
42
UKUPNO
6
148
17
430
23
578
Područni vrtić
Područni vrtić
Zagrebačka 124
4.
Djeca
UKUPNO
4
Koprivnička 2
3.
VRTIĆ
Područni vrtić
Prisutnost dolazeće djece kroz godinu bila je od minimalno 57% do maksimalno 81% od
upisane djece.
Prosječno je u tijeku pedagoške godine u vrtiću bilo upisano 585 djece.
1.2. Poseban program za djecu sa teškoćama u razvoju
Poseban program za djecu s teškoćama u razvoju organiziran je i realiziran u objektu
u Svačićevoj 12 koji je adaptirani poslovni prostor. Program je pohađalo 19 djece
raspoređenih u 3 odgojne skupine, u dobi od 3 do 7 godina.
O radu posebnog programa izrađuje se posebno izvješće koje je sastavni dio ovog
Izvješća.
1.3. Program predškole
Program predškole organiziran je u našem Vrtiću ( centralni objekt) od listopada
2012. g. do polovice lipnja 2013.g. u ukupnom trajanju od 250 sati. Organiziran je u
poslijepodnevnim satima utorkom i četvrtkom. Program predškole pohađalo je 13 djece.
Zbog malog broja djece voditeljici programa omogućen je individualan pristup svakom
pojedinom djetetu. Tijekom godine provodili su se sklopovi aktivnosti za ostvarenje planiranih
razvojnih zadaća: Prvi dani u maloj školi, Ja i moji prijatelji, Mala matematika, Početno čitanje
i pisanje, Moja domovina i dr.
6
1.4. Kraći programi
Interes djece i roditelja za dodatnim programima koji se ostvaruju u ustanovi
zadovoljili smo organizacijom slijedećih kraćih programa, u suradnji s vanjskim suradnicima:
• Engleska igraonica,
• Ritmika,
• Sportska igraonica
Kraće programe pohađalo je protekle godine ukupno 62 djece.
Broj djece uključene u kraće programe mogao bi biti i veći s obzirom na interes roditelja i
djece. Razlog slabog obuhvata je u nedostatku prostora za odvijanje tih programa, osobito
sportskih, obzirom da su svi prostori vrtića, uključujući i dvije dvorane, prenamijenjeni za
redovni boravak djece.
1.5. Posebne mjere u provođenju programa
1.5.1. Usklađivanje rada Vrtića s potrebama zaposlenih roditelja
Na temelju praćenja dolaska i odlaska djece, početak rada, kao i trajanje dežurstava
trajno se prilagođavaju na svim objektima potrebama roditelja.
1.5.2. Kapaciteti Vrtića i potrebe građana Velike Gorice
Prekapacitiranost odgojnih skupina i objekata i prenamjena dvorana u sobe dnevnog
boravka za odgojne skupine narušava standard sve upisane djece, prije svega uvjete za
zdrav tjelesni i psihološki razvoj, kretanje pa i sigurnost djece.
Adaptirani objekti, kao odgovor na potrebu za dodatnim prihvatom djece u vrtić, ne
predstavljaju kvalitetno i trajno rješenje te ne mogu riješiti problem smještaja djece.
1.6. Ljetna organizacija rada
Ljetna organizacija organizirana je u srpnju i kolovozu u dva objekta: Tomaševićevoj
17c i Koprivničkoj 2, po planiranom rasporedu skupina djece i planu godišnjih odmora
zaposlenih. Do 12.07. djeca borave na spomenuta dva objekta i objektu u Svačićevoj (djeca
s TUR), a od 15.07. sva djeca su smještena na područni objekt u Koprivničkoj 2 zbog
popravaka i adaptacije objekta u Tomaševićevoj 17c.
Odgojno obrazovni rad u ljetnom periodu realiziran je po planu za ljetni period.
O radu u ljetnom periodu izrađuje se posebno izvješće koje je sastavni dio ovog Izvješća.
7
II
MATERIJALNI UVJETI RADA
Prema iskazanim potrebama i Planu nabave tijekom radne godine unapređivali smo
uvjete boravka djece u ustanovi kao i radne uvjete zaposlenika:
•
kontinuirano smo nadopunjavali didaktičku opremu i potrošni materijal za rad s
djecom
•
redovito smo poboljšavali uvjete za boravak i sigurnost djece na vanjskim prostorima
Vrtića: popravljali oštećenja na ogradama i vratima igrališta
•
izvršena je dopuna namještaja u sobama dnevnog boravka ( i PVC ležaljke, ormari
za odgojitelje, razni kutići, police)
•
nabavljeno je računalo s pripadajućom opremom za printanje za tajništvo
•
izvršeno je potpuno uređenje jedne sobe dnevnog boravka / izmjena poda, uređenje
zidova, opremanje novim namještajem/
•
adaptiran je prostor za kraći program u prizemlju centralnog objekta
•
dovršeno je opločenje vanjske terase i stubišta na centralnom objektu
•
završeni su građevinski radovi na dogradnji polivalentnog prostora na terasi
centralnog objekta
•
obnovljen je sanitarni prostor na katu centralnog objekta, čime je dovršena kompletna
sanacija sanitarnih prostora za djecu i zaposlenike u centralnom objektu
•
izvršena je zamjena vodovodne mreže u garderobnom prostoru prizemlja centralnog
objekta
•
izvršena je izmjena podnih obloga u hodnicima i cjelovita adaptacija stubišta
centralnog objekta
•
izvršeno je ličenje soba dnevnog boravka radi sanacije štete od prokišnjavanja u
prizemlju centralnog objekta
•
izvršena je izmjena ulaznih vrata na područnom objektu u Dobrilinoj
•
izvršena je djelomična zamjena stolova i stolica u sobama dnevnog boravka
•
nabava velikih klima uređaja: tri za sobe dnevnog boravka i jedan manji klima uređaj
za pomoćnu kuhinju u područnom objektu u Koprivničkoj te je time završena
klimatizacija svih prostora u vrtiću
•
obnovljeno je i dopunjeno suđe u centralnoj kuhinji
•
nabavili smo najpotrebnije nove naslove stručne literature za odgojno-obrazovne
radnike.
8
Odgojitelji ulažu velike napore da oplemene prostore boravka djece. U tome imaju
podršku i roditelja koji svojim donacijama doprinose kvaliteti boravka djece u Vrtiću i
realizaciji naših programa.
PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐIVANJE RADA:
9
-
adaptacija centralne kuhinje
-
adaptacija pomoćne kuhinje u Koprivničkoj
-
uređenje prostora za logopedsko-defektološki kabinet u Koprivničkoj
-
izgradnja novog objekta za djecu s posebnim potrebama u Svačićevoj
-
zatvaranje terase na područnom objektu u Koprivničkoj
-
dopuna opreme dječjih igrališta na svim objektima
-
stalna nadopuna didaktike i igračaka, kao i stručne literature
III
RAD NA NJEZI I BRIZI ZA TJELESNI RAST I
ZDRAVLJE DJECE
Centralni objekt u ul. Stjepana Tomaševića 17 c
Objekt u ul. Koprivnička 2
Objekt u ul. Zagrebačka 124
Objekt u ul. Dobrilina 8
Objekt u ul. Svačićeva 12
Broj odgojnih skupina :
Prosječno upisane djece:
jaslice
6
vrtića
17
posebni program – djeca s TUR
3
585
Bitne zadaće:
Sve zadaće i mjere koncipirane su u skladu s Programom zaštite djece, higijene i pravilne
prehrane djece u dječjim vrtićima i to:
1. Sustavno praćenje rasta i razvoja djece
2. Prehrana djece prema važećim standardima i propisima
3. Prilagodba prehrane djece kod djece sa zdravstvenim teškoćama
4. Provedba preventivnih mjera u cilju smanjenja pobola i ozljeda djece
5. Provođenje protuepidemijskih mjera
6. Zdravstveni odgoj djece, radnika i roditelja
UTVRĐIVANJE, PRAĆENJE I UNAPREĐIVANJE ZDRAVLJA DJECE U VRTIĆU
1. Utvrđivanje zdravstvenog statusa djeteta prije polaska u predškolsku ustanovu
ostvareno je na temelju:
-
informativnog razgovora
s roditeljem novoupisanog djeteta
u cilju dobivanja
podataka o psihofizičkom razvoju, zdravstvenom statusu, navikama i potrebama djeteta
do polaska u vrtić
-
10
zdravstvenog lista djeteta izdanog od strane nadležnog pedijatra
2. Zdravstveni nadzor djece tijekom boravka u Vrtiću provodio se kroz:
-
sistematski zdravstveni nadzor -
kao rutinski nadzor od strane odgojitelja i
zdravstvenog voditelja putem svakodnevnih uvida u odgojnim skupinama i razmjenom
informacija i saznanja sa odgojiteljima, roditeljima i prema potrebi liječnicima pedijatrima;
-
praćenje zdravstvenog stanja djece na temelju liječničkih potvrda i informacija
odgojitelja i roditelja;
-
utvrđivanje zdravstvenog stanja i izostanka djece radi bolovanja u svim odgojnim
skupinama radi prevencije grupiranja zaraznih bolesti;
-
pregled pri pojavi infektivne bolesti od strane higijensko epidemiološkog odjela pri
DZ Velika Gorica. Suradnja sa HE odjelom temeljila se na konzultacijama i razmjeni
informacija i poduzimanju protuepidemijskih mjera.
Praćenje zdravstvenog stanja djece temeljem liječničkih potvrda
Ukupno prosječno upisane djece:
585
Tablica 2
Mjesec: 2012/13.
09.
10.
11.
12.
01.
02.
03.
04.
05.
06.
mj.
mj.
mj.
mj.
mj.
mj.
mj.
mj.
mj.
mj.
Br. dana bolovanja:
323
775
858
543
706
740
716
321
33
Br. djece na bolovanju:
52
99
112
57
70
100
88
50
4
Prosječno dana bol. po djetetu
6
8
7
9
10
7
8
6
8
A00 - B
1
5
10
3
1
3
4
4
2
B00 - B99
16
36
37
30
20
24
20
18
H00 - H59
3
3
10
1
2
4
4
1
H60 - H95
8
13
8
5
13
13
17
3
J00 - J99
27
54
57
27
43
69
58
31
10
K00 - K93
1
4
1
2
1
L00 - L99
2
1
2
1
1
4
4
2
3
Br. izostanaka po razlozima:
N00 - N99
R00 - R99
7
11
6
S00 - T98
2
2
1
D10
11
1
2
3
3
1
3
4
1
8
6
6
2
1
1
Ukupno bolesti prema dijagnozama:
A00 - B
Zarazne - bakterijske bolesti
33
B00 - B99
Virusne bolesti
201
H00 - H59
Upala oka
30
H60 - H95
Upala uha
80
J00 - J99
Bolesti dišnog sustava
K00 - K93
Bolesti probavnog sustava
12
L00 - L99
Bolesti kože
11
N00 - N99
Bolesti urinarnog sustava
18
R00 - R99
Simptomi i nalazi neklasificirani
49
S00 - T98
Ozljede
376
5
D10
1
Tablica 2 – komentar
Analizom pobola temeljenom na liječničkim ispričnicama, koju je pedijatar obavezan
izdati nakon odsustvovanja djeteta radi bolesti, utvrđeni su slijedeći pokazatelji: najčešći
uzroci bolovanja djece su bolesti sa dijagnozom J00 – J99 /akutne infekcije gornjeg dišnog
sustava/ 376 bolovanja ili 46% u odnosu na ukupno zabilježene dijagnoze, te dijagnozom
B00-B99 /virusne bolesti/
201 bolovanja ili 24.5% u odnosu na ukupno zabilježene
dijagnoze, što je za oko 2% manje nego u prethodnom izvještajnom razdoblju.
U 10. i 11. mjesecu 2012. godine zabilježen je najveći broj dana bolovanja djece što
je i statistička konstanta zabilježena kroz redovite godišnje analize. Najveći broj dijagnoza u
navedenom periodu odnosi se na bolesti dišnog sustava te virusne bolesti.
Razlozi ovakvog kretanja pobola
očekivani su početkom pedagoške godine kod
većeg broja novoprimljene djece do treće godine života radi nezrelog imunološkog statusa,
imuniteta oslabljenog stresom zbog odvajanja iz porodične sredine, te veće izloženosti
kapljičnim infekcijama u kolektivu. Tijekom veljače i ožujku 2013. očekivani je veći pobol
sukladno općoj epidemiološkoj situaciji.
Tijekom pedagoške godine zabilježena je i sporadična pojavnost bolesti uzrokovane
streptokokom. U cilju prevencije, odgojitelji i roditelji upoznati su sa streptokoknom bolesti i
mjerama prevencije usmeno i putem pisane informacije na informativnom panou. Od dječjih
zaraznih bolesti zabilježeno je 39 oboljelih od vodenih kozica, 13 oboljelih od šarlaha, 1
virusni meningoencefalitis, 8 mononukleoza, 2 pneumokokne bolesti, 1 moraxela a
zabilježeno je i 5 slučajeva salmoneloze.
12
Suradnja sa HE odjelom DZ Velika Gorica odvijala se redovito tjedno a u svrhu
informiranja o kretanju infektivnih bolesti na području Grada, te savjetovanja u specifičnim
situacijama i može se ocijeniti kao zadovoljavajuća mada je ista u pravilu inicirana od
strane Vrtića.
Zaključak:
Analizom pobola i procjenom epidemiološke situacije može se zaključiti da je
zdravstveno stanje djece bilo bez osobitosti i u skladu sa očekivanim pobolom djece u
kolektivu
U odnosu na podatke u prethodnom izvještajnom razdoblju ukupan pobol djece manji
je za oko 2%.
Napomena:
Izostanak djeteta radi bolovanja nije uvijek pravdan liječničkom ispričnicom, a i neke
ispričnice nisu cjelovito ispunjene /nema datuma, dijagnoze, imena djeteta/. Iz navedenih
razloga ni dobiveni statistički pokazatelji nisu u cijelosti relevantni.
Izostanak djece u odnosu na ukupni broj upisane djece
Ukupno prosječno upisane djece :
585
Tablica 3
Period
Broj upisane
Prisuto
Izostanak
Izostanak
Izostanak
09.2012.
djece
djece
djece
radi
iz drugih
ukupno
bolesti
razloga
Br.-%
Br.
Br.- %
Br. - %
06.2013.
Rujan
589
447 – 76%
142
52 – 37%
90 – 63%
Listopad
583
462 – 79%
121
99 – 82%
22 – 18%
Studeni
590
405 – 69%
185
112 – 60%
73 – 40%
Prosinac
585
335 – 57%
250
57 – 23%
193 – 77%
Siječanj
581
325 – 56%
256
70 – 27%
186 – 73%
Veljača
586
370 – 63%
216
100 – 46%
116 – 54%
Ožujak
586
404 – 69%
182
88 – 48%
94 – 52%
Travanj
589
447 – 76%
142
50 – 35%
92 – 65%
Svibanj
584
474 – 81%
110
4 – 4%
106 – 96%
Lipanj
581
326 – 56%
255
Prosječno
585
399 – 68%
186 – 32%
70 – 39%
108 – 61%
13
Tablica 3 – komentar
U razdoblju rujan 2012. do lipanj 2013. u vrtiću je prosječno prisutno 399 djece ili
68% od ukupno upisane djece.
U odnosu na upisanu djecu prosječno je u praćenom periodu bilo odsutno 186 djece
ili 32% i to: radi bolesti prosječno je izostajalo 39 % djece, radi drugih razloga prosječno je
izostalo 61 % djece.
Izostanak duži od mjesec dana zabilježen je kod 72 djece, od toga je radi bolesti duže
od mjesec dana izostalo 15 djece a iz drugih razloga 57 djece. Među drugim razlozima
navode se: nezaposlenost roditelja, porodiljski dopust, umirovljenje, „hladno vrijeme“, otkaz,
boravak kod bake, bolovanje roditelja.
Najveći izostanak radi bolesti bio je u studenom 2012. godine i veljači 2013. godine,
dok je najmanje bolovanja zabilježeno u travnju i svibnju 2013. godine.
Zaključak:
Razlozi ovakvog kretanja pobola
očekivani su početkom pedagoške godine kod
većeg broja novoprimljene djece do treće godine života radi nezrelog imunološkog statusa,
imuniteta oslabljenog stresom zbog odvajanja iz porodične sredine, te veće izloženosti
kapljičnim infekcijama u kolektivu.
Najmanji broj bolovanja zabilježen je krajem kalendarske godine /prosinac i siječanj/
što se može dobrim dijelom pripisati jačanju kolektivnog imuniteta djece.
Ukupni izostanak iz drugih razloga 20% je veći od izostanka radi bolesti i bilo bi
interesantno istražiti razloge za isti.
Pokazatelji o udjelu izostanka radi bolovanja djece po mjesecima statistički se uz
manje varijacije javljaju svake pedagoške godine, što stoga i usmjerava na pojačane mjere
prevencije u kritičnim razdobljima.
Cilj nam je da se svim raspoloživim mjerama prevencije a posebno sistematskom
zdravstvenom edukacijom radnika, djece i roditelja smanjuje udio bolovanja u ukupnom
izostanku djece.
U odnosu na prošlo izvještajno razdoblje ukupni izostanak djece manji je za 3%, udio
izostanka radi bolovanja manji je za 6% ali je broj izostanaka iz drugih razloga veći za 11%.
3. Provođenje mjera primarne prevencije
Prevencije deformiteta lokomotornog aparata i unapređivanja tjelesnog zdravlja
podrazumijeva da se sukladno programu odgojno obrazovnih aktivnosti, u vrtiću
14
svakodnevno provodi jutarnja tjelovježba i tjelesni odgoj u svim odgojnim skupinama.
Svakodnevna planirana aktivnost tjelesnog vježbanja od neprocjenjivog je značaja za
unapređivanje zdravlja, stvaranja navike bavljenja tjelesnim vježbanjem, usmjeravanje ka
sportu općenito i smanjivanje tendencije mladih ka pasivnom i sjedilačkom životnom stilu.
Uočeno je da unatoč redovitom poticanju odgojitelja /radni dogovori, stručne teme na
OV/
jutarnja tjelovježba i tjelesni odgoj s djecom provode se redovito samo u nekim
odgojnim skupinama, u nekima povremeno a u nekim odgojnim skupinama ne provodi se
nikako. Gotovo svi odgojitelji i nadalje u svojim izvješćima ističu nedostatak polivalentne
dvorane, opreme i rekvizita za tjelesni odgoj. Ograda na terasi za djecu jasličke dobi te
sanacija terasa na katu u Tomaševićevoj, u mnogome je unaprijedilo uvjete za tjelovježbu i
boravak na zraku.
U cilju unapređivanja uvjeta za boravak na otvorenom značajna se pažnja posvećuje
uređenju i opremanju igrališta, no da bi igrališta u potpunosti ispunila svoju funkciju nužna
su još znatna ulaganja u obogaćivanje igrališta spravama, zaštitnim podlogama,
hortikulturnim zahvatima te izmjenom dotrajale ograde.
Preporuča se i nadalje u danim okolnostima i kad to vremenski uvjeti dopuštaju da se
za potrebe jutarnje tjelovježbe koriste terase i garderobni prostor na objektu Tomaševićeva i
Koprivnička, dok na podružnicama Dobrilina, Zagrebačka i Svačićeva u vrijeme kad boravak
na otvorenom nije moguć, uvjeti za tjelovježbu ograničeni su na skučeni prostor u sobama
dnevnog boravka no i tu mogućnost treba redovno koristiti.
Svim roditeljima i odgojiteljima ponuđeni su i edukativni letci :
o
Kretanje i psihofizički razvoj
o
Dobro je znati o zdravlju dječjih stopala
o
Vježbe za jačanje stopala
Tijekom pedagoške godine u suradnji s vanjskim suradnicima realizirani su
zdravstveno rekreativni programi:
-
Škola tenisa
-
Škola plivanja
-
Škola klizanja
-
Ritmika
-
Folklor
-
Nogomet
-
Mažoretkinje
-
Jednodnevni izlet u prirodu – Divlje vode
-
Seosko gospodarstvo – REPRO EKO
15
Zaključak:
Program prevencija deformiteta lokomotornog aparata i unapređenje tjelesnog
zdravlja kroz zdravstveni i tjelesni odgoj još uvijek nema dovoljnu zastupljenost u odgojno
obrazovnom radu. Jutarnja tjelovježba i tjelesni odgoj provodio se sukladno osiguranim
uvjetima ali ne u svim odgojnim skupinama. Pri planiranju odgojno obrazovnog rada važno je
imati na umu da je zdravstveni i tjelesni odgoj presudan čimbenik zdravog psihofizičkog
razvoja. Važno je također da se planski i kontinuirano radi na unapređivanju uvjeta za
realizaciju programa zdravstvenog i tjelesnog odgoja.
Prevencija respiratornih oboljenja provodila se kroz redovit boravak
djece na
otvorenom, provjetravanje prostora, higijenske mjere u tijeku spavanja, osobnu higijenu i
higijenu prostora i opreme.
U cilju što učinkovitije prevencije respiratornih bolesti radi intenziviranja suradnje svih
sudionika, u svim odgojnim skupinama s novoprimljenom djecom, održani su roditeljski
sastanci te stručni aktivi za sve odgojitelje na temu:
o
Prevencija infektivnih bolesti djece u kolektivu
o
ZDRAVO DIJETE U VRTIĆU - letak sa jasnim je uputama i porukama u mnogome
pridonio boljem snalaženju roditelja i odgojitelja.
Prevencije epidemija zaraznih i parazitarnih bolesti vršila se redovito praćenjem
stanja pobola djece u odgojnim skupinama te u suradnji s HE odjelom pri DZ poduzimanjem
potrebnih i zakonom propisanih protuepidemijskih mjera.
Preventivne mjere primjenjivane su pri pojavi streptokokne bolesti, gripe i druge
infektivne bolesti i to:
•
uvid u kretanje infektivnih bolesti na području Grada,
•
uvid u stanje pobola u odgojnim skupinama prema informacijama odgojitelja, roditelja
i uvidom u potvrde liječnika,
•
izolacija bolesnog djeteta upućivanjem kući /u vrtiću nema zakonom propisanog
prostora za izolaciju/,
•
edukacija djece, odgojitelja i roditelja o simptomima bolesti i mjerama prevencije –
primjerene zdravstveno edukativne priče za djecu o zaštiti zdravlja osobnom
higijenom, pravilnom prehranom i brigom o okolišu, usmene upute za odgojitelje,
napisi za roditelje istaknuti na informativnim panoima i web stranici vrtića na temu:
16
o
Kako prepoznati streptokoknu bolest,
o
Infektivna mononukleoza
•
o
Gripa i djeca
o
Povraćanje i proljev u dječjoj dobi
o
Ušljivosti – postupci i mjere
o
Konjuktivitis
upute pomoćno tehničkim radnicima – radni dogovor
Zaključak:
U izvještajnom periodu epidemiološka situacija u vrtiću bila je zadovoljavajuća i nije
bilo pojave većeg broja infektivnih bolesti.
Prevencija karijesa u vrtiću podrazumijeva pravilnu prehranu, zdravstveni odgoj
djece i roditelja te održavanje higijene zubi kod djece.
U svim odgojnim skupinama vrtića uvedena obaveza zubne higijene poslije ručka.
Zdravstveni odgoj za djecu realiziran je kroz primjerene edukativne sadržaje:
o
Važnosti prehrane na zdravlje zubi
o
Pravilno pranje zuba i higijena četkice za zube,
o
O dobroj i lošoj četkici,
o
Čemu služe jezik i zubi,
o
Prezentacija priče o Gricu i Grecu,
Zdravstveni odgoj za roditelje obuhvaćao je:
4 roditeljska sastanaka / uvođenje pranja zubi u skupini/ na temu:
o
Prevencija karijesa kod djece
Za sve roditelje/ na poleđini letka s jelovnikom/ i na web. stranici vrtića:
o
ODRASTIMO SA ZDRAVIM ZUBIMA - edukativni letak za roditelje
o
Zaštita zdravlja zubi počinje prije rođenja
o
Mliječni zubi
o
Nešto više o zubnom karijesu
o
Kako spriječiti karijes
U okviru dječje stomatološke zaštite nema organizirane stomatološke preventivne
zaštite, tim stomatologa 2006. godine osnovao je Udrugu pod nazivom "ZUBIĆ". Ciljevi i
djelatnost udruge su između ostalog zdravstveno preventivni odgoja te promocija oralnog
zdravlja djece u predškolskim ustanovama. U
tu svrhu
i ove
godine stomatologinja
dr.Kolarek je jednom mjesečno održavala zdravstveno odgojni prikaz djeci starijih odgojnih
17
skupina u podružnicama Koprivnička, Dobrilina i Zagrebačka. U podružnici Tomaševićeva i
ove je godine bez obrazloženja je izostao angažman stomatologa /dr.Pilček/.
Zaključak:
Kroz kontinuirane zdravstveno odgojne aktivnosti djeca su dobro usvojila znanja o
svrsi zubne higijene, važnosti prehrane za zdravlje zubi, a osim praktičnog podučavanja o
pravilnom četkanju zuba vršena je redovito i zaštita sa Aminfluorid gelom. Vjerujemo da će
ovakav pristup već u ranoj životnoj dobi u mnogome doprinijeti prevenciji karijesa.
Prevencija pothranjenosti i pretilosti tretira se individualno i u suradnji sa
djetetom, odgojiteljima i roditeljima.
U cilju unapređivanja zdravlja i poticanja pravilnih prehrambenih navika kod djece u
novim odgojnim skupinama održani su roditeljski sastanci. Na informativnom panou kod
ulaznog prostoru u vrtić roditelji redovito mogu pronaći letak za tjedni jelovnik te kratke crtice
s aktualnostima i preporukama o prehrani i zaštiti zdravlja.
Radi procjene prehrambenog statusa kod djece u tijekom mjeseca siječnja do travnja
2013. godine izvršeno je antropometrijsko mjerenje. O rezultatima i potrebnim mjerama
informirani su odgojitelji te roditelji kroz uvid u antropometrijski list.
S roditeljima djece kod koje je utvrđena prekomjerna tjelesna težinom ostvareni su
individualni kontakti.
Analiza antropometrijskih pokazatelja
Antropometrijsko mjerenje izvršeno je u 19 odgojnih skupina kod 414 /70%/ djece.
Nisu mjerena djeca mlađeg jasličkog uzrasta, te djeca koja u vrijeme mjerenja nisu bila u
vrtiću.
Zabilježena vrijednost ITM:
-
Normalna vrijednost
247 djece
60 %
-
Granična vrijednost
123 djece
30 %
-
Preuhranjeni
31 djece
7 %
-
Pretili
12 djece
3 %
-
Pothranjeni
0 djece
Preuhranjenost ili tjelesna težina od +2 SD do +3 SD zabilježena je kod 15 djevojčica
i 7 dječaka.
Pretilost ili tjelesna težina iznad +3 SD zabilježena je kod 3 djevojčice i 9 dječaka.
18
S odgojiteljima i posebno s roditeljima djece kod koje je utvrđena prekomjerna
tjelesna težina, ostvareni su individualni kontakti u cilju utvrđivanja djetetovih prehrambenih
navika kod kuće i u vrtiću, te radi dogovora o načinu prehrane i tjelesnih aktivnosti.
Zaključak:
Antropometrijska mjerenja vrlo su korisne i neophodna metode za ocjenjivanje stanja
uhranjenosti. Njihove vrijednosti u uskoj su povezanosti s načinom prehrane kako u vrijeme
rasta tako i u kasnijoj dobi. Sve promjene u načinu prehrane najčešće se i najbrže
odražavaju na antropometrijskim vrijednostima.
Da bi ustanovili da li težina i visina odgovara dobi djeteta,
služili smo
se
međunarodno priznatim vrijednostima težine i visine određene prema dobi i spolu izražene u
percentilima, što je i propisana obaveza kod obrade podataka. Visina i težina poželjno
uhranjene djece obično se kreće između 25 i 75-tog percentila, a djeca čije su vrijednosti
visine i/ili težine ispod 5-og i iznad 95-og percentila potrebno je dodatno pratiti i savjetovati
se s nadležnim liječnikom.
Zabilježene vrijednosti ITM ukazuju da je u padu broj djece sa ITM iznad standardne
vrijednosti /2011/12.- 92 djece, 2012/13. – 31 dijete/. Zabilježen je i manji broj pretile djece
/2011/12.- 27 djece, 2012/13. – 12 djece/. Ovaj podatak je svakako ohrabrujući i zasigurno je
rezultat aktivnosti na prevenciji pretilosti kod djece.
U razgovoru s roditeljima djece s prekomjernom tjelesnom težinom saznajemo da
većina te djece ponavlja ručak kod kuće, konzumira i večeru kao i međuobrok na bazi škroba
i ugljikohidrata. Roditelji u pravilu nisu svjesni da previše pa i nepravilno hrane djecu a da se
ona pritom i premalo kreću, stoga je i nadalje prioritet podizati svjesnost o pravilnoj prehrani
i mjerama prevencije pretilosti.
4. Planiranje i provođenje prehrane u vrtiću
Prehrana djece u vrtiću provodi se prema propisanim normativima. Energetska i
zdravstvena ispravnost redovito se četiri puta godišnje kontrolira od strane ZZJZ Zagreb.
Ovakav nadzor je od iznimne važnosti jer na stručno dokaziv način utvrđuje ispravnost
obroka koje pripremamo za djecu. Sva analitička izvješća uzorkovane hrane kao i brisova
ukazuju na potpunu ispravnost te potvrđuju da se preporučene smjernice kod nas primjenjuju
u praksi.
19
Cilj nam je u prehranu djece kontinuirano unositi suvremene standarde u odnosu na
sastav i vrstu namirnica, način pripreme i kombiniranje namirnica. U svjetlu sve veće
učestalosti pretilosti i kroničnih bolesti ove su preporuke od iznimne važnosti.
Kako smatramo da
prehrambene navike ponajprije treba mijenjati u obitelji te
postupno zatim i u vrtiću, nastojali smo to postići kroz odgojne utjecaje na dijete u odgojnoj
skupini, na roditelje kroz edukativne napise na informativnom panou, teme o zdravoj prehrani
na roditeljskim sastancima u novim odgojnim skupinama, brošure, prijedloge jelovnika koji su
roditelji mogli ponijeti kući i sl.
U odgojnim skupinama redovito se na primjeren način provodio zdravstveno
edukativni utjecaj na djecu i roditelje putem roditeljskih sastanaka i informacija na
informativnom panou i individualnih kontakata kroz teme
za djecu :
o
Zašto moramo jesti
o
Koja hrana je dobra za zdravlje
o
Od čega i kad se raste
o
Zašto je voće zdravije od slatkiša
o
Zašto je voda najzdravije piće
o
Zašto se mjerimo i važemo
o
Zašto treba paziti na tjelesnu težinu
za roditelje:
1. DOBRA PREHRANA – INVESTICIJA ZA BUDUĆNOST – edukativni letak za
sve roditelje
2. Letak - tjedni jelovnik sa zdravstveno edukativnim
temama /50 tema/ na
poleđini letka, kao na pr:
20
o
Roditeljski stilovi i njihov utjecaj na prehrambene navike kod djece
o
Sol prikrivena u hrani
o
Mjerenje težine i visine radi procjene prehrambenog stanja i rasta
o
Zašto se debljamo
o
Nekoliko važnih koraka u prevenciji pretilosti kod djece
o
Kako smanjiti tjelesnu težinu kod djece
o
Prehrana malog i predškolskog djeteta
o
Vrste i količine hrane u pojedinačnom obroku predškolskog djeteta
o
Primjena kronobiologije u prevenciji terapiji i pretilosti
o
Zdravi prehrambeni model
o
Pravilno kombiniranje namirnica
o
Dobre kombinacije hrane
o
O donošenju hrane u vrtić
o
DOBRO JE ZNATI – na temu: Malo drugačiji prilozi, Nešto više o jajima, Nešto
više o mlijeku, Žitarice i povrće koje zanemarujemo i sl.
o
Recepti iz vrtićke kuharice – novi recepti za krem juhe, variva, priloge, salate,
namaze, kolače i sl.
Roditelji pa i zaposlenici letak su ocijenili
korisnim, zanimljivim i vrlo pozitivnim
doprinosom unapređivanju prehrane.
Adekvatno serviranje stola i ugodna atmosfera u vrijeme obroka, poticanje na
uživanje u hrani i razvijanje pravilnog stava o raznovrsnoj prehrani sigurni su preduvjet za
ostvarivanje prehrambenih ciljeva. U kontekstu istog postignut je određeni napredak nadasve
zahvaljujući odgojiteljima i zdravstvenom voditelju, koji potiču djecu na kušanje nove hrane,
provode aktivnosti i projekte da bi djeci približili važnost pravilne prehrane. Ni ove godine
nismo ostvarili sve uvjete za primjereno serviranje stola, pa tome trebamo težiti u narednom
razdoblju.
Rukovodeći se saznanjima o valjanom združivanju namirnica, suho voće umjesto
slatkiša i grickalica, voće kao zasebni obrok između doručka i ručka vrlo je dobro prihvaćeno
a i pozitivno ocijenjeno od strane odgojitelja i roditelja.
U izvješćima odgojitelji pozitivnim ocjenjuju dvostruki doručak što djeci omogućuje
izbor, pa je dvostruki doručak postao pravilo. Jednako tako pozitivnim se ocjenjuje način
serviranja ručka gdje se djeca sama poslužuju i odlučuju o količini hrane na svom tanjuru pa
obrok tako dobiva novu dimenziju važnosti za dijete i bude zanimljiva
i radi bolje
konzumacije korisna aktivnost. Djeci je također dana mogućnost da svojim prijedlozima
učestvuju u planiranju jelovnika.
Uvijek ima djece koja odbijaju neku vrstu hrane, pa su u svom izvješću odgojitelji
zabilježili oko 60 takve djece. Najčešće se bilježi da odbijaju neka variva, neke namaze /sir s
hamburgerom/, neke vrste jogurta i sl.
Prilagođenu prehranu iz zdravstvenih razloga imalo je 28 djece, što je za 50% više
nego prošle pedagoške godine. Iz podataka o novoprimljenoj djeci vidljivo je da će broj djece
sa posebnim potrebama u prehrani i dalje biti u porastu. Takav podatak ukazuje na globalni
problem koji svakako zahtjeva ozbiljniji pristup.
U suradnji sa kuhinjom, odgojiteljima i roditeljima za djecu s posebnim potrebama
prehrana je osigurana bez teškoća.
21
U svibnju je svim roditeljima ponuđena mogućnost da se o prehrani u vrtiću očituju u
anonimnoj anketi. Od prosječno prisutnih 399 djece u svibnju, na Anketu je odgovorilo 191
roditelj ili 48%.
Analiza Ankete o prehrani djece u vrtiću pokazala je slijedeće:
Apetit kod svoje djece roditelj ocjenjuje kao :
dobar :
123
64 %
3
2%
promjenjiv:
47
25 %
izbirljiv:
15
8%
2
1%
ne:
169
88 %
da:
23
12 %
loš:
nešto drugo:
Razlike u odnosu na prehranu kod kuće:
Među različitosti u prehrani kod kuće navodi se: jede se manje voća, manje je raznovrsno,
više lešo, ne jede se meso, ne jedu se variva, jede se više jela od tijesta, kuha se po želji, ne
jedu se salame, pohano, pire, hrenovke, namazi, salata, jede se više čokolade i bombona,
više paniranog mesa i juha, obavezna je žitna kaša za doručak.
Zadovoljstvo roditelja prehranom u vrtiću :
vrlo zadovoljan:
79
41 %
zadovoljan:
101
53 %
djelomično zadovoljan:
10
5 %
nezadovoljan:
-
jako nezadovoljan:
1
Posebno su zadovoljni / 89 navoda / - najviše navoda odnosi se na:
- raznovrsna i uravnotežena prehrane i veliki izbor namirnica
- puno variva i raznih domaćih krem juha kojih nema kod kuće
- dvije vrste sezonskog voće u međuobroku svaki dan
- dobri recepti i savjeti na jelovniku - letku
- mjere koje ne dozvoljavaju nošenje nezdrave hrane u vrtić
- usvajanje zdravih prehrambenih navika
- zdravi deserti
22
Nezadovoljni su /25 navoda/ - uglavnom pojedinačni navodi:
- nema alternative kad je na jelovniku hrana koju dijete ne voli
- „preslaba“ užina za dijete koje ostaje u dežurstvu
- Čokolino i pahuljice su nezdravi, voćni jogurti su puni aditiva i šećera, pašteta od
konzervirane tune nije zdrava
- često jogurt za užinu
- izbaciti nareske i hrenovke iz jelovnika
Što vaše dijete kaže o prehrani u vrtiću :
nema odgovora:
18
sve mu je dobro :
138
ništa mu nije dobro :
1
voli samo neka jela:
31
Voli jesti – što /odgovorilo 25 roditelja
Ne voli jesti – što /odgovorilo 62 roditelja
Prijedlozi, primjedbe i zapažanja roditelja /odgovorilo 55 roditelja
Zaključak:
Analizom podataka iz Ankete o prehrani može se zaključiti da su i djeca i roditelji u
pravilu zadovoljni pa i vrlo zadovoljni prehranom u vrtiću, te da se ona kod većine ispitanika
ne razlikuje od prehrane kod kuće ili da je prehrana u vrtiću čak raznovrsnija i
uravnoteženija. Roditelji također predlažu radionice o zdravoj prehrani kako bi se izbjegle
pogreške u prehrani kod kuće. Pozitivno se ocjenjuju i letak s jelovnikom koji im uvelike
pomaže u planiranju prehrane kod kuće.
Podaci iz ankete za roditelje vrlo su dobra metoda za procjenjivanje uspješnosti na
određenom području. Kako nam je primarni interes zadovoljiti sve prehrambene potrebe
djece poštujući suvremene prehrambene standarde i normative, jednako nam je i važno da
ta prehrana za djecu bude okusom i izgledom primamljiva i da svako dijete konzumira za
njega predviđen obrok. Suradnja s roditeljima pri tom je od iznimne važnosti kako bi postigli
da prehrana kod kuće i u vrtiću bode što sličnija i da na oba mjesta zadovoljava postavljene
zahtjeve i standarde. Iz podataka dobivenih u Anketi svakako ćemo planirati aktivnosti koje
će nas voditi tom cilju.
23
5. Kultura življenja i zadovoljavanje osnovnih potreba djece
Odgojno obrazovni rad u odgojnim skupinama temeljen je na razvojnim osobinama i
prepoznavanju individualnih potreba djece pa se i iste
u pravilu
zadovoljavaju unutar
dogovorenog ritma njege, prehrane, kretanja i odmora. Praksa je da dnevni ritam bude
maksimalno fleksibilan i koliko je moguće što više prilagođen individualnim potrebama djece.
Vrijeme obroka određeno je u odnosu na dob i prilagođava se potrebama djece
prema procjeni odgojitelja. Zadovoljavanje potreba djece za dnevnim odmorom u jaslicama i
vrtiću provodilo se u pravilu sukladno individualnim potrebama, a u vrtiću se organizirao
aktivan odmor za djecu u predškolskim skupinama.
Sve o snu i važnosti sna za pravilan psihofizički razvoj roditelji i odgojitelji su također
mogli nešto više doznati kroz napise na letku:
o
Važno je spavati
o
Utjecaj sna na tjelesne funkcije
Boravak i kretanje djece na otvorenom od iznimne je važnosti za pravilan psiho-fizički
razvoj. Svakodnevni izlazak na igralište prakticira se u svim odgojnim skupinama osim za
kišna vremena.
Treba svakako naglasiti da su tijekom godine na sva tri naša igrališta znatno
unaprijeđeni uvjeti za boravak na zraku.
Posebna pažnja posvećuje se edukaciji djece, roditelja i odgojitelja o zaštiti dječje
kože od sunčevog zračenja, sigurnom boravku u prirodi /izleti/ kao i uklanjanje predrasuda o
boravku na otvorenom zimi, pa su osim edukativnih razgovora s djecom, odgojitelji i roditelji
mogli na informativnim panoima, letcima i web stranici vrtića dobiti informacije na temu:
24
o
Boravak na otvorenom zimi
o
Kretanje i psihofizički razvoj
o
Zdrava stopala
o
Vježbe za jačanje stopala
o
Odjeća i obuća primjerena za boravak u vrtiću
o
Boravak na otvorenom ljeti
o
Zaštita od sunca
o
O suncu iz drugog kuta
o
Trebaju li djeca sunčane naočale
o
Zaštita od šumskog krpelja
o
Sigurnosti u vodi – kad je i zašto važno naučiti plivati i dr.
6. Sanitarno-higijenski nadzor i unapređivanje sanitarno-higijenskih uvjeta
Sanitarno – higijenski nadzor vršen je dnevno od strane zdravstvenog voditelja,
ravnatelja i ZZJZ kroz mikrobiološku analizu brisova u kuhinjama - četiri puta godišnje.
DDD provodila se po potrebi od strane poduzeća FUČKALA d.o.o. Zagreb.
Poseban problem jest prisutnost glodavaca / štakori / na vanjskom i u unutarnjem prostoru
objekta Svačićeva. Uvidom u stanje objekta, kanalizacijsku mrežu te pripadajućih šahtova u i
oko objekta Svačićeva, zaključeno je da je ovaj problem moguće trajno riješiti jedino
uklanjanjem dotrajalog objekta i cjelovitom sanacijom kanalizacijske mreže.
U okviru HE zaštite svi su radnici vrtića su sukladno zakonu pristupili sanitarnom
preglede u svrhu produženja važnosti zdravstvenog lista.
Sanitarno - higijenski uvjeti
Treba naglasiti da se tijekom godine posebna pažnja pridavala unapređivanju
sanitarno - higijenskih uvjeta na svim objektima sa ciljem ujednačavanja
standarda za
boravak djeci.
U centralnom objektu u Tomaševićevoj 17c tijekom pedagoške godine izvršeno je niz
zahvata u cilju poboljšanja uvjeta za boravak djece:
- izvršena je potpuna adaptacija jednog preostalog sanitarnog čvora za djecu,
- dovršeno je zatvaranje terasa na katu objekta čime je osiguran prostor za polivalentnu
namjenu,
- izvršena je zamjena dotrajale podne obloge u hodniku
i na stubištu /garderobnom
prostoru/ centralnog objekta
- dovršena je klimatizacija soba dnevnog,
- tekstilni tepisi u sobama dnevnog boravka zamijenjeni su adekvatnim PVC tepisima,
- u većini odgojnih skupina izvršena je zamjena dotrajalog namještaja i druge opreme čime
se značajno doprinijelo zadovoljavanju standarda u opremanju kao i sanitarno higijenskih
uvjeta za boravak djeci,
- uz čitav niz strogih sanitarno higijenske mjera u održavanju prostora i opreme te pripremi
hrane ove smo godine u centralnom objektu uključili i primjenu mjera HACCP sustava. Kako
sanitarno higijenski uvjeti te opremljenost u centralnoj kuhinji još uvijek nisu posve
zadovoljavajući, adaptacija centralne kuhinje biti će prioritet u slijedećoj pedagoškoj godini.
U podružnici u Svačićevoj 12 za smještaj djece s teškoćama u razvoju nenamjenska
je montažna zgrada u vrlo lošem stanju, sa nezadovoljavajućim kuhinjskim i sanitarnim
čvorom, lošom stolarijom i kanalizacijskim sustavom, a krov je pokriven azbestnim pločama.
25
Stručnim je uvidom procijenjeno da bi svako ulaganje u adaptaciju postojećeg objekta bilo
neisplativo i u konačnici ne bi rezultiralo zadovoljavanjem propisanih uvjeta. Temeljem svega
navedenog Poslodavac je prihvatio rješenje da se pristupi izradi i prikupljanju potrebne
dokumentacije za izgradnju novog objekta na istoj lokaciji. Nije izvjesno kada će doći do
realizacije, no sigurno je da uvjeti u objektu već sad predstavljaju ugrozu za djecu korisnike.
U podružnici Dobrilina 8, u adaptiranom nenamjenskom prostoru za 2 odgojne
skupine izvršena je zamjena ulaznih vrata te je uređen garderobni prostor za djecu. Izvršena
je i djelomična izmjena dotrajalog namještaja. Uz sva dosadašnja ulaganja i zahvate na
adaptaciji, može se ocijeniti da su u ovom prostoru stvoreni primjereni uvjeti za boravak
djeci.
U podružnici Zagrebačka 124, u adaptiranom nenamjenskom prostoru za 2 odgojne
skupine ove godine su vršeni manji zahvati radi unapređivanja uvjeta.
Uvjeti za boravak djeci ocjenjuju se kao zadovoljavajući.
U podružnica Koprivnička 2 nisu planirana veća ulaganja u ovoj pedagoškoj godini. U
sobama dnevnog boravka izvršena je djelomična zamjena dotrajalog namještaja što u veliko
olakšava higijensko održavanje radi zadovoljavanja sanitarno higijenskih zahtjeva.
Sanitarno higijenskim uvjetima na podružnici Koprivnička ne udovoljava kuhinja za prihvat i
serviranje hrane. Sanacija zahtjeva reorganizaciju prostora, uređenje garderobnog prostora
za osoblje kuhinje, te skladišnog prostora.
U sobama dnevnog boravka potrebna je izmjena laminatnog poda prikladnijom podnom
oblogom.
Dovršena je klimatizacija u sobama dnevnog boravka za djecu.
Zaključak:
Zahvaljujući dobrom uvidu i
pravilnoj procjeni prioriteta u kratko
vrijeme te uz
racionalno korištenje sredstava znatno je unaprijeđen standard boravka djece podjednako u
svim objektima vrtića.
7. Zdravstveni odgoj
Očuvanje i unapređivanje zdravlja najvažniji je segment djelovanja u radu s djecom
predškolske dobi. To podrazumijeva adekvatnu preventivnu zaštitu u svim područjima života
djeteta kao
i u odnosu na sve njihove potrebe. To također podrazumijeva i adekvatnu
samozaštitu djeteta. Preduvjet za ostvarenje tog cilja jeste raspolaganje s potrebnim
znanjima i vještinama. Stoga je zdravstveni odgoj svih sudionika u odgojno obrazovnom
procesu, uključujući tu roditelje ali i samo dijete, od iznimne važnosti.
26
Kao što je vidljivo iz Izvještaja u III poglavlju, zdravstveni odgoj za djecu, radnike i
roditelje predstavlja važan čimbenik u prevenciji i unapređivanju zdravlja i sveprisutan je u
svim područjima djelovanja.
Na web stranici Dječjeg vrtića svi zainteresirani mogu se u rubrici - KUTIĆ ZA
RODITELJE - upoznati sa svim sadržajima vezano za očuvanje i unapređivanje dječjeg
zdravlja.
8. Vanjski suradnici
U cilju uspješnijeg ostvarivanja zadataka njege, brige za tjelesni rast i zdravlje djece
ostvarivana je kontinuirana suradnja sa:
Dom zdravlja Velika Gorica – Pedijatrija
Higijensko epidemiološka ambulanta – Dr. Pajan
Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar
Sanitarna inspekcija – dr. Dvorneković
Deratizacija, dezinsekcija, dezinfekcija - FUČKALA d.o.o.
Stomatolog: dr. Kolarek
PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐIVANJE RADA:
- učestvovanje u izradi i praćenje realizacije programa tjelesnih aktivnosti za
djecu
- kultura jedenja - projekt u starijim i predškolskim grupama
- ekološko zbrinjavanje otpada
- unapređivanje uvjeta za primjenu HACCP sustava
- čišćenje i dezinfekcija na ekološki način
- praćenje i vrednovanje rada spremačica
- renoviranje centralne kuhinje – Tomaševićeva 17c
- sanacija kuhinje za prihvat i distribuciju hrane - Koprivnička 2
- uređenje zelenih površina i dopuna opreme za dječje igralište - Tomaševićeva,
Koprivnička
- izgradnja novog objekta za djecu s teškoćama u razvoju - Svačićeva
27
IV
ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
4.1. Unapređivanje programa odgoja i obrazovanja predškolske djece
Odgojno-obrazovni rad u našem Vrtiću usklađen je s Programskim usmjerenjem
odgoja i obrazovanja predškolske djece i humanističko-razvojnom koncepcijom
izvanobiteljskog odgoja i obrazovanja predškolske djece.
Postavili smo slijedeće zadaće na unapređivanju odgojno-obrazovnog rada:
a. Prepoznavanje i zadovoljavanje primarnih dječjih potreba
b. Podržavanje i stimulacija općeg razvoja djeteta
c. Integracija djece s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama u redovni
sustav
d. Primjena situacijskog pristupa u odgojno-obrazovnom radu
e. Partnerstvo vrtića, doma i škole u pripremi djeteta za polazak u školu
f.
Zdravstvena zaštita
4.2. Prepoznavanje i zadovoljenje potreba
4.2.1. Polazak djeteta u jaslice/vrtić
Dolaskom u predškolsku ustanovu dijete dolazi u socijalno okruženje koje se bitno
razlikuje od njemu poznatog i sigurnog obiteljskog – novi prostor, nepoznat odgojitelj i drugi
djelatnici vrtića, promijenjeni ritam dnevnog života, drugačiji način u zadovoljenju njegovih
potreba i želja. Vrtić je djetetov prvi korak u svijet i početak dugog puta osamostaljivanja. Na
samom početku čekaju ga dvije vrlo zahtjevne životne zadaće: separacija (odvajanje od
majke i sigurnog obiteljskog okruženja) i adaptacija (prilagodba na novu, nepoznatu okolinu).
Već niz godina primjenjujemo sustav mjera za prihvat nove djece u ustanovu. Te pripreme
traju od lipnja do listopada.
28
Tablica 4 Mjere u procesu prilagodbe djece na vrtić – od lipnja do listopada
Zajedničke pripreme
– na razini ustanove, lipanj
Pripreme za rad u odgojnoj skupini, lipanj
- intervju s roditeljima svakog primljenog djeteta
- odgojitelji upoznaju djecu i dokumentaciju o djeci
- promotivni materijal o Vrtiću i početku polaska
koju preuzimaju, (npr. iz jaslica)
- obrada intervjua ,informiranje na Stručnom timu
- neki odgojitelji se pripremaju za prijem djeteta s
- raspoređivanje odgojitelja na rad u ljetnom
teškoćama; relevantni podaci, stručna literatura
periodu s djecom koju će preuzeti naredne godine
- pri prelasku djece iz jaslica u vrtić upoznavanje
roditelja i djece s odgojiteljima koji će preuzeti
skupinu
Uspostavljanje suradnje i upoznavanje sredine i sudionika:
dijete-odgojitelj-roditelj
- kolovoz
- informiranje odgojitelja: upoznavanje s podatcima iz inicijalnog intervjua, uz konzultacije sa stručnim
suradnicima
- plenarni roditeljski sastanak za roditelje novoupisane djece
- grupni roditeljski sastanci u novim odgojnim skupinama krajem kolovoza: upoznavanje, informiranje
roditelja o procesu prilagodbe, upoznavanje očekivanja roditelja, dogovor o rasporedu dolaska u
igraonicu, dogovor o rasporedu postupnog dolaska djece u grupu, upute o sudjelovanju roditelja tijekom
boravka u grupi, uz odgovarajući letak
- igraonice na svakom objektu za svu novoupisanu djecu i roditelje, kroz dva dana krajem kolovoza
- evaluacija prve etape: bilježenje prvih dojmova roditelja nakon boravka u igraonicama, procjena
očekivanja
Početak godine – rad s djecom i roditeljima
– od rujna do listopada ili po potrebi
Prostor
- odgojitelji su oformili centre za igru
Organizacija
- tijekom prijepodneva radila su sva tri odgojitelja
- produžen je zajednički rad, tzv. “preklapanje” odgojitelja
- prema dogovoru s roditeljima provodio se postupni dolazak djece
- skraćeni boravak djece u prvim tjednima polaska
- omogućen boravak roditelja u odgojnim grupama,napose u mlađim jasličkim
Planiranje
- praćeno je ponašanje djece u razdoblju prilagodbe ( dnevna zapažanja) i
procijenjen tijek prilagodbe
- naglašeno su se nudili sadržaji i igre koje potiču osjećaj sigurnosti i prihvaćenosti
Roditelji
- održani su komunikacijski roditeljski sastanci početkom 9.mjeseca sa svrhom
procjene razdoblja prilagodbe
- informiranje roditelja je bilo pojačano, kutići sadržajno bogatiji i podržavajući
29
Roditelji su dobro informirani, svrhovitije i osmišljenije koriste vrijeme svog boravka u
grupi, smanjen je separacijski strah kod djece, odgojitelji su bolje pripremljeni na teško i
stresno razdoblje prilagodbe. Njihove prve povratne informacije nakon boravka u
igraonicama odražavale su bezrezervni optimizam, što je svakako bila dobra osnova za
kvalitetno iskorišten boravak roditelja u odgojnoj skupini u prvim danima polaska djeteta u
vrtić. Tijekom razdoblja prilagodbe stavovi roditelja dobivaju realniji, ali u osnovi optimističan
karakter, s punim razumijevanjem teškoća djeteta, s dobrim uvidom u tijek prilagodbe i s
povjerenjem u ustanovu i našu suradnju.
U godišnjim valorizacijama odgojno-obrazovnog rada istaknute su dominantne
zadaće u vrijeme prilagodbe:
-
prepoznavanje i identifikacija potreba djece,
-
osamostaljivanje djece u osnovnoj brizi za sebe,
-
stvaranje osjećaja sigurnosti i zaštite,
-
njegovanje pozitivne slike o sebi,
-
razvoj socioemocionalne osjetljivosti,
-
razvoj osnovnih oblika kretanja, usavršavanje motorike,
-
sposobnost percepcije vanjskog svijeta,
-
izražavanje stvaralačkih sposobnosti i dr.
Odgojitelji ističu da je razdoblje prilagodbe djece trajalo kraće, znatno su ublaženi
uobičajeni znakovi separacijskog straha, a roditelji su pomogli uspostavljanju odnosa
povjerenja djeteta u odgojitelja. Za odgojitelje je uvijek dragocjena pomoć roditelja u odgojnoj
skupini, prije svega za brže upoznavanje njihove djece. Sudjelovanje roditelja u obavljanju
dnevnih rutina doprinijelo je pravovremenom zadovoljavanju dječjih potreba i stvaranju
ugodnog ozračja u skupini, što je pri prvom susretu djeteta s novom sredinom posebno
važno. Nadalje, u zajedničkoj brizi za djecu stvara se ozračje razumijevanja među
odgojiteljima i roditeljima, što svakako doprinosi uspostavljanju partnerske suradnje:
učinkovitom dogovaranju, planiranju i donošenju zajedničkih odluka - za dobrobit djeteta.
PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐIVANJE RADA:
- više komunikacijskih roditeljskih sastanaka/radionica početkom godine, s ciljem
razvijanja partnerske suradnje roditelja i Vrtića.
-organizirati prostor i vrijeme za grupu podrške u jutarnjim terminima za roditelje djece
u adaptaciji, koju vodi stručni suradnik psiholog
4.2.2. Zadovoljenje potrebe za snom i odmorom
30
U jasličkim skupinama, kod male djece omogućuje se odmor tj. spavanje prema
potrebama djece u drugoj i trećoj godini – uvijek na temelju zapažanja odgojitelja o djeci: npr.
jutarnje spavanje za djecu koja rano dolaze, spavanje prije ručka za djecu koja pokazuju
potrebu za snom i odmorom i – za većinu djece koja rano dolaze, spavanje prije ručka za
djecu koja pokazuju potrebu za snom i odmorom i – za većinu djece spavanje poslije ručka.
Dnevni odmor djece u mlađim vrtićkim skupinama organizira se prema potrebama djece u
skupini i to je u pravilu spavanje s određenom fleksibilnošću za djecu koja imaju manje
potrebe za spavanjem; kraće spavanje, ranije dizanje i tek za poneko dijete – tihe aktivnosti
djeteta za vrijeme spavanja ostale djece.
Djeca koja nemaju potrebu za snom i dnevnim odmorom bave se mirnim
aktivnostima: čitanje priča, slušanje priča, likovne aktivnosti, igre tišine, igre početnog čitanja
i pisanja, rad na radnim listićima, čitanje slikovnica u mirnom kutiću ili na ležaljci, društvene
igre i dr. Vidljivo je da veliki broj djece još uvijek spava što ukazuje na potrebu za odmorom.
Djeca u petoj godini života imaju mogućnost dnevni odmor provesti u svojim
skupinama igrajući se s odgojiteljem i sudjelujući u mirnim aktivnostima. Djeca u šestoj i
sedmoj godini života nemaju organiziran dnevni odmor već aktivnosti u skupinama traju čitav
dan. Gotovo svaka grupa ima mirni kutić koji omogućava djeci odmor i osamu tijekom dana.
PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐIVANJE RADA:
- i dalje poštivati uvjete za organizacijom individualnog pristupa dnevnom odmoru djece
- organizacijom homogenijih odgojnih skupina za narednu godinu riješit ćemo dvojbe,
barem u predškolskim skupinama u kojima su djeca koja imaju potrebu za spavanjem.
4.2.3. Zadovoljenje potreba za kretanjem
Nepostojanje dvorana u objektima vrtića ne ostavlja mogućnost provođenja tjelesnih
aktivnosti, osim snalaženja odgojitelja u sobama dnevnog boravka, na terasama, hodnicima
ili dvorištu vrtića što je uvjetovano vremenom. Postoji potreba za nabavom opreme i
sredstava za tjelesno vježbanje.
Boravak na zraku je dobro planiran od strane odgojitelja, ali se djeci daje mogućnost
izbora da osim planiranih aktivnosti zadovolje vlastite potrebe za osamom ili istraživanjem
prostora.
31
PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐIVANJE RADA:
- planiranje polivalentnih prostora u centralnom vrtiću i područnom objektu u Koprivničkoj 2 ,
te opremanje istih adekvatnom opremom za tjelesne aktivnosti
- mogućnost utjecanja na poboljšanje kvalitete rada uslijed prisustvovanja trećeg odgojitelja u
skupini, koji može s manjom skupinom djece raditi tjelesne aktivnosti u otvorenom prostoru
hodnika
4.3. Podržavanje i stimulacija općeg razvoja djeteta
4.3.1. Oblikovanje stimulativne sredine za razvoj djeteta
Načelo organiziranja prostora za igru djece po centrima aktivnosti se primjenjuje u
svim odgojnim skupinama. U vrtićkim skupinama, osobito onim starijima prostor je osmišljen i
jasno strukturiran, centri su bogato opremljeni materijalima, a izbor sadržaja za igru je
raznovrstan i djeca vidljivo koriste te mogućnosti. Uz takvu organizaciju prostora olakšana je
individualizacija, okruženje je stimulativno za učenje, primjerenije potrebama i interesima
djece, poticajno za kreativno ponašanje, donekle je olakšan rad s velikim brojem djece i
lakše se primjenjuje rad po projektima.
PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐIVANJE RADA:
3.2.
Potrebe
djeteta
– ishodište
curriculuma
- timski
oblikovati
i održavati
zajedničke
prostore za igru u objektima
Projektiutjecanja
u odgojnim
dominantnih
potreba djece
određene
dobi:
- mogućnost
na skupinama
poboljšanjeproizlaze
kvalitete iz
rada
uslijed prisustvovanja
trećeg
odgojitelja
u umlađima
dominiraju
teme
u vezi formiranja pozitivne slike djeteta o sebi i u vezi
skupini (rad
u manjim
skupinama)
4.3.2. Potrebe djeteta – ishodište curriculuma
Projekti u starijim i predškolskim skupinama svojim bogatstvom tema i sadržaja,
raznovrsnim aktivnostima i kreativnim produktima dječje igre osobito pobuđuju veliki interes
djece i roditelja. Bavljenje temama koje zaokupljaju interes djece potiču djecu na djelatno
učenje i kreativno izražavanje. Projekte prožima rad na formiranju pozitivne slike djeteta o
sebi, osvještavanje djece o ljudskim pravima te odgoj djece za zdravi život i zaštitu okoliša.
U svim projektima imali smo podršku roditelja.
Na Danima dječjih vrtića Velike Gorice koji su se održali u travnju 2013. g., naš Vrtić
se predstavio sa dva predavanja:
1. Čitajmo djeci – voditeljice: Željka Barać, odgojitelj-mentor i Đurđica Poljak, odgojitelj
32
2. Svijet glazbe u vrtiću – voditeljice: Petra Žuvela, logopedinja, Željka Barać, odgojiteljmentor, Đurđica Poljak, odgojitelj i Marija Brabenec, odgojitelj
i slijedećim projektima:
1. Svijet glazbe u vrtiću
3. Brojalica
4. Od mlijeka do čokolade
5. Dvorci
6. Mali istraživači
7. Od kutije do igračke i izložbom likovnih radova djece
Navodimo slijedeće projekte (iz područja prava, ekologije, glazbe…) koji su realizirani
tijekom pedagoške godine:
Naslovi nekih većih projekata
U jasličkim skupinama:
Maslačak, Puž, Moje tijelo, Kukci ,Domaće životinje, Boje, Mravi, Čitaj mi, Od kutije do igračke
U mlađim vrtićkim skupinama:
Svijet glazbe u vrtiću, Božić, Dan Planeta Zemlje ,Voće, Sveti Nikola, Maškare, Valentinovo, More,
Leptir, Ribe, Životinje, Čitajmo djeci, Moji osjećaji, Sreća, Ljutnja, Proljeće, Advent, Voda, To sam ja,
Bubamara
U srednjim vrtićkim skupinama:
Jesen je tu, Vrtiću za rođendan, Mjesec knjige, Advent u vrtiću, Briga o životinjama, Maštaonicafašnik, Uskrs, Jurjevo, Dan Planeta Zemlje, Očev dan, Majčin dan, Međunarodni dan obitelji,
Bonton u vrtiću, Sunce, Emocije, Isti, a različiti, Moje tijelo, Brojalica, Svemir, Biljni i životinjski svijet,
Životinje u bari, Od mlijeka do čokolade, Čuvanje naše baštine
U starijim vrtićkim skupinama:
More, Sve od kartona, Voda je život, Kukci, To sam ja, Dimnjačar, Svemir
U predškolskim skupinama:
Naše tijelo, Madagaskar, Krojenje i šivanje, Čizmica za Svetog Nikolu, Modeli, Namještaj, Promet,
Moji glazbeni instrumenti, Dvorci, Moja obitelj, Biljni i životinjski svijet livade, Šuma i šumske životnije
33
Posjete i susreti
Gradska knjižnica Velika Gorica, Muzej Turopolja, osnovne škole u Velikoj Gorici (susret s učenicima i
učiteljicom OŠ Eugen Kumičić), Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica,
Knjižara, tržnica, trgovina Mercator, pekarnica, pošta, policijska postaja u Velikoj Gorici, policajac,
frizer, stomatolog, postolar , urar,
Zračna luka Zagreb , vatrogasna stanica u Velikoj Gorici, ljekarna u Velikoj Gorici, teniski klub u Velikoj
Gorici
Grad Djeda Mraza u Zagrebu,
Posjet roditelja iz skupine koji se bavi ronjenjem ,
Glazbenica Umjetničke škole (glazbena škola) F. Lučića u Velikoj Gorici,
Pjesnik iz Velike Gorice,
Svećenik na blagoslovu kruha i blagoslovu djece i Vrtića,
Sudjelovanje u akcijama Grada: Dječji tjedan, Europski tjedan mobilnosti, Grad Gorica prijatelj djece,
Dani dječjih vrtića Velike Gorice, sudjelovanje na Turopoljskom fašniku.
Obilježavanje značajnih datuma i tradicionalnih blagdana
Dječji tjedan, Europski tjedan mobilnosti, „Velika Gorica – grad prijatelj djece“, Dan Vrtića, Dani
zahvalnosti za plodove zemlje, Mjesec knjige, Adventski blagdani, Božić, Pokladna slavlja,
Valentinovo, Dan očeva – Sveti Josip, Svjetski dan voda, Dan kazališta, Uskrs, Dan planeta Zemlje,
Sv. Juraj, Praznik rada, Majčin dan, Dan muzeja, Dan športa, Dan državnosti i dr.
Zajedničke proslave u Vrtiću
Jesenska svečanost, Dani kruha, Sv. Nikola, Božić, Nova Godina, Poklade, Uskrs, Dan Vrtića
Predstave za djecu
Kaputić malog ježa – odgojitelji za djecu
Jesenska svečanost – odgojitelji za djecu
Izgubljena bodlja – odgojitelji djeci
Dočekajmo Svetog Nikolu – odgojitelji djeci
Male poklade – odgojitelji za djecu
Tri jabuke s bakina ormara – djeca za prijatelje
Izgubljeno mače – djeca za prijatelje
Nezadovoljna bubamara– odgojitelji za djecu
Put oko svijeta – Splitsko kazalište Produkcija Z
Čarobni vremeplov – Josip Alajbeg, mađioničar
Čarobni cvijet – Josip Alajbeg, mađioničar
Baltazar – POU u Velikoj Gorici, Scena Gorica
Ulični skitači – POU u Velikoj Gorici, Scena Gorica
I opet Miffy – kazalište Trešnja
Završne priredbe – djeca i odgojitelji za roditelje
Turopoljski fašnik – Turistička zajednica u Velikoj Gorici
34
Kraći programi
Ritmika
(“O la, la”)
Engleska igraonica
(Sveučilište u Velikoj Gorici)
Sportski vrtić
32 djece
2 grupe
tijekom godine
30 djece
3 grupe
tijekom godine
8 djece / u 11.mj. 2012. zbog malog odaziva
djece prestao se realizirati/
Zdravstveni programi
Izleti: Eko park Divlje vode i Grgosova špilja
Etno selo Kumrovec
- organizator: Dječji turistički centar Zagreb
- sudjelovanje starijih i predškolskih skupina iz svih objekata
Klizanje : Ključić Brdo
- organizator: Grad Velika Gorica
- sudjelovanje starijih i predškolskih skupina iz svih objekata
Plivanje: ŠRC Mladost Zagreb,
- organizator : udruga Sport Educa iz Zagreba
- sudjelovalo 45 djece
4.4. Aktivnosti s djecom u godini pred polazak djeteta u školu
Kao i svake godine u odgojnim skupinama u kojima su se nalazili budući školarci
postavili smo centre početnog čitanja i pisanja te intenzivnije radili na pripremi djece za školu
i to: na predvježbama za čitanje i pisanje, prepoznavanju brojki i slova, razvrstavanju,
grupiranju, prepričavanju, namjernom usmjeravanju pažnje, frontalnom zadavanju zadataka,
poticanju frontalnog slušanja uputa namijenjenih cijeloj skupini, stjecanju navika rada za
stolom na pisanom materijalu u trajanju najmanje 15 minuta. Nastojali smo omogućiti djetetu
pravo na osamu u kutićima osame ili u kutićima maštaonice, gdje dijete izražava svoju
kreativnost.
U projektima "Ususret školi" i "Priprema za polazak u školu" nastojali smo njegovati
kod djeteta sljedeće osobine:
-
samopouzdanje: osjećaj djeteta da ima kontrolu i da vlada nad svojim tijelom,
ponašanjem i svijetom; i da je velika vjerojatnost uspjeha u onom čega se prihvati,
odnosno da će mu odrasli pomoći,
-
znatiželja; svrhovitost; samokontrola
-
povezanost s drugima na temelju međusobnog razumijevanja
-
sposobnost komunikacije – želja i sposobnost za verbalnu razmjenu misli, osjećaja i
pojmova o drugima, osjećaj povjerenja u druge i užitak u interakciji s drugima, djecom
i odraslima,
35
-
spremnost na suradnju
Uspješno smo realizirali:
-
suradnju s osnovnim školama u Velikoj Gorici / organizirani
posjeti djece OŠ u
Velikoj Gorici, posjeti osnovnoškolaca i učiteljice našem Vrtiću
-
stručni aktiv za odgojitelje koji rade s djecom u godini pred polazak u OŠ
/ psiholog i logoped/
- radni sastanci sa stručnim suradnicama iz OŠ u Velikoj Gorici
- konzultacije i savjetovanja s roditeljima tijekom godine /psiholog i logoped/
PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐIVANJE RADA:
- planirati suradnju s osnovnim školama u Velikoj Gorici koja će se realizirati tijekom
godine
4.5. Rad s djecom s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama
Prioritetne zadaće rada s djecom s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama
realizirane su tijekom godine uglavnom uspješno, zahvaljujući angažmanu odgojitelja i
stručnog tima u suradnji s roditeljima i stručnjacima iz drugih ustanova.
Jedna od važnih zadaća bilo je pravovremeno otkrivanje i evidentiranje djece s
teškoćama u razvoju i posebnim potrebama. Već pri upisu djeteta u vrtić članovi stručnog
tima na inicijalnom razgovoru s roditeljima prikupljaju podatke o razvojnim osobitostima i
potrebama djeteta te bilježe zapažanja o novoupisanoj djeci. Informacije i zapažanja o
novoupisanoj djeci prenose se odgojiteljima u cilju adekvatne pripreme, odnosno
osiguravanja uvjeta za prijem djece. Pod uvjetima za uspješnu integraciju djeteta s
teškoćama podrazumijevamo organizacijske i materijalne uvjete (skupina koju će dijete
pohađati, broj djece u skupini, potreba trećeg odgojitelja, prilagodba prostora, opreme i
didaktike, informiranje i edukacija odgojitelja i dr., ovisno o potrebama djeteta). Stoga je djeci
koja su pri upisu u vrtić već prošla dijagnostički proces moguće ranije osigurati optimalne
uvjete za integraciju, dok se kod značajnog broja djece poteškoće otkrivaju u vrtiću, što
otežava pravovremeno stvaranje adekvatnih organizacijskih uvjeta (nemogućnost
smanjivanja broja djece u skupini i uvođenja trećeg odgojitelja).
Stručni tim u suradnji s odgojiteljima u čije skupine su upisana djeca s teškoćama u
razvoju i posebnim potrebama tijekom cijele godine sustavno provode praćenje razvoja
djeteta. Razmjenom informacija o razvojnim postignućima i potrebama djeteta između
stručnog tima i odgojitelja te davanjem smjernica za rad nastojalo se osigurati
36
individualizirani pristup svakom djetetu. Sva djeca s uočenim teškoćama u razvoju i
posebnim potrebama uključena su u sustav praćenja od strane stručnog tima i po potrebi
obuhvaćena dodatnom procjenom te terapijsko-rehabilitacijskim radom (defektologa,
logopeda, psihologa) u Vrtiću. Terapijsko-rehabilitacijski rad s djecom provodio se u odgojnoj
skupini i individualno, u skladu s individualnim programom za pojedino dijete.
Za svako dijete s TUR stručni suradnici vode dokumentaciju koja sadrži:
anamnestičke podatke prikupljene od roditelja i odgojitelja, rezultate procjene i nalaze o
djetetu (vrtićke i vanjskih ustanova), nalaze praćenja i opservacije u vrtiću, zabilješke
intervencija i rada s djecom, roditeljima i odgojiteljima te radove djece.
Ostvarena je suradnja sa specijaliziranim ustanovama u svrhu uključivanja djece u
rehabilitacijske ili dodatne programe, odnosno poduzimanja zajedničkih aktivnosti u interesu
djeteta (npr. praćenje razvoja korištenjem video snimki, savjetovanje odgojitelja od strane
stručnjaka koji rade s djetetom u drugim ustanovama). Pojedina djeca upućivana su po
potrebi na dijagnostiku i terapijski rad u ustanove izvan Vrtića: Specijalna bolnica za zaštitu
djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Goljak, Poliklinika za rehabilitaciju govora i
slušanja SUVAG, Centar za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Centar za
obrazovanje gluhih i nagluhih Slava Raškaj, Klinika za dječje bolesti Zagreb-Klaićeva,
Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Centar za socijalnu skrb.
U cilju što uspješnije integracije djece s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama
ključna je bila kvalitetna suradnja s roditeljima. Putem individualnih konzultacija,
savjetodavnog rada te pisanih edukativnih materijala roditeljima se pružala podrška,
informacije o razvoju djeteta te informacije o pravima iz zdravstvenog i socijalnog sustava.
Roditelje se poticalo na aktivno uključivanje u proces odgoja, obrazovanja i rehabilitacije
djeteta.
Odgojiteljima je putem individualnih konzultacija, stručnih aktiva i pisanih materijala
od strane stručnog tima pružana podrška u razumijevanju i zadovoljavanju potreba djece s
teškoćama. Važnost se pridavala kontinuiranom obogaćivanju materijalno-organizacijskih
uvjeta koji omogućuju razvoj potencijala svakog djeteta.
U većini skupina u kojima je integrirano dijete s teškoćama u razvoju osiguran je
dodatni djelatnik (treći odgojitelj). Potrebno je naglasiti važnost daljnjeg kontinuiranog
stručnog usavršavanja odgojitelja za rad s djecom s različitim teškoćama u razvoju (radionice
unutar vrtića, upućivanje na stručnu literaturu, davanje smjernica za rad, seminari u drugim
ustanovama).
Ipak ne možemo biti u potpunosti zadovoljni jer velik broj djece u odgojnim skupinama
umanjuje učinak zalaganja stručnjaka. Također, potrebno je kontinuirano nastaviti s radom
37
na unapređivanju materijalnih i organizacijskih uvjeta za zadovoljavanje specifičnih potreba
djece s teškoćama:
- intenzivnije praćenje i procjena razvoja sve djece, a osobito djece s razvojnim
rizicima u cilju pravovremenog otkrivanja teškoća u razvoju,
- veći obuhvat djece individualnim terapijsko-rehabilitacijskim radom u vrtiću,
- ciljano obogaćivanje materijalnog konteksta prilagođeno teškoćama i potrebama
djeteta (nabavka opreme i didaktike),
- stvaranje uvjeta za poticanje motoričkog razvoja djece u svim objektima vrtića i svim
dobnim skupinama,
- omogućavanje boravka djeteta u vrtiću u okviru programa različitog trajanja u skladu
s potrebama djeteta i roditelja.
U skladu s inkluzivnim pristupom organizirale su se edukativne posjete, zajednički
izleti i druženja djece s teškoćama u razvoju i djece bez teškoća, u suradnji s posebnim
programom za djecu s teškoćama u razvoju i Centrom za odgoj i obrazovanje Velika Gorica.
Tijekom godine provodio se program djelomične integracije za jedno dijete iz posebnog
programa za djecu s TUR – uključivanje u vršnjačku skupinu redovitog programa 1 x tjedno
uz podršku. Poteškoće su pritom bile organizacijske (nemogućnost reguliranja ugovorom,
nemogućnost uvođenja trećeg odgojitelja na jedan dan u tjednu). Planira se i nadalje raditi
na stvaranju uvjeta koji će omogućiti djelomičnu integraciju.
U skladu sa suvremenim spoznajama edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti nastoji se
djelovati na razini prevencije teškoća u razvoju stvaranjem optimalnih uvjeta za razvoj. Rana
intervencija ključna je zadaća u prevenciji i intervenciji u radu s djecom s teškoćama u
razvoju. Prepoznaje se potreba za unapređenjem rane intervencije te je stručna suradnica
logopedinja P.Žuvela tijekom ove godine stekla zvanje specijalistice rane intervencije u
edukacijskoj rehabilitaciji. Cjeloživotno obrazovanje i stručno usavršavanje stručnjaka nužno
je u odgojno-obrazovnom i rehabilitacijskom radu.
Uključivanje u vrtić je pravo i potreba svakog djeteta s teškoćama u razvoju.
Unatoč poteškoćama u radu (velik broj djece u skupini, nedostatak materijalnih,
organizacijskih i kadrovskih uvjeta za obuhvat sve djece s teškoćama), integracija djece s
teškoćama u razvoju od višestruke je koristi, stoga je potrebno nastaviti raditi na podizanju
kvalitete uključivanja djece s teškoćama u razvoju u redovan odgojno-obrazovni program
Vrtića.
38
PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐIVANJE RADA:
- uspostaviti kvalitetnu suradnju s roditeljima djece s teškoćama u razvoju i posebnim
potrebama pri upisu u Vrtić (informirati roditelje o pravima djeteta s teškoćama u razvoju i
posebnim potrebama, prilaganje medicinske dokumentacije pri upisu, upućivanje na
pravodobnu dijagnostiku)
- prilikom upisa djeteta s teškoćama u razvoju osobitu pažnju potrebno je posvetiti
pravovremenom oblikovanju materijalnog i organizacijskog konteksta te pripremi odgojitelja
(informirati odgojitelja koji će raditi s djetetom u skupini o teškoćama i potrebama djeteta,
učiniti potrebne intervencije prije polaska djeteta u vrtić)
- nastaviti educirati odgojitelje za što kompetentnije prepoznavanje djece s teškoćama u
razvoju i posebnim potrebama kroz radionice, pisane materijale, konkretne upute, seminare
u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i specijaliziranih ustanova (osobito osigurati
ciljane edukacije za odgojitelje koji u skupini imaju integrirano dijete s TUR)
- smanjivanje ukupnog broja djece u odgojnim skupinama u koje su upisana djeca s
teškoćama u razvoju i posebnim potrebama radi postizanja optimalnih uvjeta za razvoj
svakog djeteta
- opremanje kabineta logopeda i defektologa s ciljem obuhvata većeg broja djece
individualnim radom unutar vrtića te podizanja kvalitete (re)habilitacijskog rada
- osigurati adekvatan prostor za neposredan rad stručnih suradnika u svim objektima vrtića
- uvođenje dodatnog djelatnika („trećeg odgojitelja“) u skupinama u kojima su upisana djeca
s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama pokazalo se kao korisno i pozitivno iskustvo
te predlažemo daljnji nastavak organizacije rada u tom smjeru
- omogućiti boravak djeteta s teškoćama u okviru programa različitog trajanja, u skladu s
individualnim potrebama (mogućnost djelomične integracije, poludnevnog boravka ili prema
potrebama djeteta)
39
Tablica 5 Prikaz broja djece u redovnom programu prema vrsti teškoća u razvoju i posebnih
potreba
VRSTA POSEBNE POTREBE/
JASLICE
VRTIĆ
0
2
0
6
21
0
Teškoće zbog kulturne deprivacije
0
2
Višestruke teškoće
0
4
Teškoće komunikacije
2
2
Govorno-jezične teškoće
7
107
Zdravstvene teškoće (kronične bolesti,
14
30
Potencijalna darovitost
0
3
Prolazne posebne potrebe
1
5
ZBROJ
45
161
TEŠKOĆE U RAZVOJU
Motoričko oštećenje
Poremećaji u ponašanju (poremećaji
pažnje, hiperaktivnosti, problemi
ponašanja..)
Čimbenici neurorizika i Dystoni sy do 3.
godine
alergije, neurološke smetnje..)
UKUPNO JASLICE I VRTIĆ
40
206
Tablica 6: Djeca s teškoćama u razvoju koja zahtijevaju defektološki tretman ili praćenje razvoja u redovnom programu
VRSTA TEŠKOĆE
1. DOWN SY
JASLICE
VRTIĆ
UKUPAN
NALAZ I
DRUGA MED.
BROJ
MIŠLJENJE
DOKUMENT.
BEZ PRILOŽENE
MED.
DOKUMENT.
TRETMAN
DEF. U DV
PRAĆENJE
DEF. U DV
-
VANJSKI
TRETMAN
0
1
1
1
-
-
1
1
21
0
21
0
4
17
3
1
4
5
1
3
1
2
3
3
2
5
7
0
5
2
4
3
3
0
9
9
0
6
3
4
5
3
0
2
2
0
0
0
0
2
0
0
1
1
1
-
-
1
-
1
1
5
6
1
2
3
1
5
1
25
27
52
4
20
26
16
36
15
2.ČIMBENICI
NEURORIZIKA I DYSTONI
18
3
SY
3.MOTORIČKA
OŠTEĆENJA
4.TEŠKOĆE
KOMUNIKACIJE
5.POREMEĆAJI U
PONAŠANJU
6.TEŠKOĆE ZBOG
KULTURNE DEPRIVACIJE
7. VIŠESTRUKE TEŠKOĆE
8. ZDRAVSTVENE
TEŠKOĆE
UKUPNO
Tablica 7: Grafički prikaz vrsta jezično- govornih poremećaja kod djece u redovnom programu
42
Tablica 8. Prikaz broja djece u redovnom programu prema vrstama posebnih potreba i
teškoća u razvoju u praćenju/tretmanu psihologa
Jaslice
Vrtić
Ukupan
broj
Nalaz i mišljenje
(Kategorizacija)
Druga log.,
psih. i med.
dokumentacija
Praćenje
psihologa
u DV
Tretman
psihologa
u DV
0
1
1
1
0
1
0
0
1
1
1
0
0
1
0
1
1
0
1
1
0
2
16
18
1
7
14
4
0
7
7
0
5
3
4
Kognitivne teškoće
2
2
4
0
2
4
0
Teškoće zbog
kulturne/socijalne
deprivacije
0
6
6
0
3
3
3
Prolazne posebne
potrebe
5
2
7
0
1
3
4
Potencijalna
darovitost
0
3
3
0
0
1
2
UKUPNO
9
39
48
3
19
29
18
Vrsta teškoće
Down sindrom
Motoričke teškoće
Zdravstvene
teškoće (kronične
bolesti, alergije...)
Teškoće
psihosocijalnog
razvoja (emoc.
zrelost, socijalne
vještine, spremnost
za školu)
Poremećaji u
ponašanju
(poremećaji pažnje,
hiperaktivnost,
problemi u
ponašanju)
41
4.6. Rad u ljetnom razdoblju
Rad u ljetnom razdoblju planiran je kao poseban Program rada ljeti. U postojećim uvjetima
u prvi plan dolaze zadaće na zadovoljavanju potreba djeteta, i to redoslijedom po kojem one
temeljne uvjetuju one složenije – dakle s posebnom pažnjom na primarnim potrebama, zatim
temeljne psihološke potrebe, prije svega sigurnost i pripadanje – da bi se mogle zadovoljiti
potrebe za samopoštovanjem i samoostvarenjem koje su krajnji cilj našeg odgojnog djelovanja
Bitne zadaće u ljetnom razdoblju:
1. Boravak djeteta u ustanovi da je osmišljen kroz:
- kretanje
- osvještavanje o čuvanju zdravlja i samozaštiti, osobito u vanjskom prostoru
- stalni kontakt s prirodnim elementima; zrak, sunce, voda, biljke
- samostalnost u brizi za sebe
2.
Pobuditi osjećaj sigurnosti
- uspostaviti odnos povjerenja u odgojitelja, grupu i ustanovu
- sudjelovanje u izboru aktivnosti i oblikovanju prostora
3.
Podržavati zabavu i vedro raspoloženje
- podržavati razvoj komunikacijskih vještina
- poticati stvaralaštvo u raznim oblicima izražavanja
- podržavati znatiželju, obogaćivanje iskustva i spoznaje
Broj prisutne djece počeo je padati u lipnju, najviše zbog postupnog ispisa djece koja
odlaze u školu. Opadanje je imalo uobičajen tijek. Prisustvo djece je bilo: od oko 30% krajem
lipnja, 20% u srpnju, do 10% prisutne djece u kolovozu, s malim povećanjem broja prisutne
djece krajem kolovoza. Shodno tome ljetna organizacija rada započela je krajem lipnja na svim
objektima, da bi se od 15.srpnja organizirao rad na područnom objektu u Koprivničkoj 2 u
sedam odgojnih skupina: tri jasličke i četiri vrtićke.
Broj odgojnih skupina smo primjereno prilagodili broju prisutne djece i uvjetima. I u tim spojenim
grupama je bilo u pravilu manje djece nego inače tijekom godine. Nastojali smo osigurati da
djeca budu s odgojiteljima koje poznaju, da se spajaju skupine djece koja se i inače igraju i
druže zajedno, da djeca koriste prostore koje poznaju. Broj prisutnih odgojitelja je bio dostatan,
pa je bilo moguće zadovoljiti zahtjevne organizacijske i pedagoške uvjete u specifičnim ljetnim
uvjetima.
42
Planiralo se na način uobičajen za cijelu godinu, pretežno društveno zabavne igre, igre
na slobodnom prostoru, igre vodom. Boravak na zasjenjenim terasama i u hladu dvorišta
provodio se u jutarnjim satima, najkasnije do 11 sati.
Tijekom prijepodneva djeca su redovito dobivala voćni međuobrok. Na raspolaganju im je bilo i
dovoljno vode za piće. Djeca su dobro prihvaćala boravak u Vrtiću, odnosi u spojenim grupama,
unatoč velikim promjenama su bili dobri, djeca su rado komunicirala, upoznavala se i družila.
V
OBRAZOVANJE I STRUČNO USAVRŠAVANJE
U Godišnjem planu za 2012/13. godinu postavljene su slijedeće zadaće u
planiranju stručnog usavršavanja:
1. Priprema odgojitelja pripravnika za stručni ispit prema Programu stažiranja
2. Unapređivanje znanja i vještina za prepoznavanje razvojnih potreba djece
3. Upoznavanje načela odgoja za ljudska prava i osposobljavanje za njihovu primjenu
u radu s djecom
4. Razvijanje i jačanje komunikacijskih vještina potrebnih za rad s djecom i odraslima
5.1. Sudionici i područja posebnih oblika stručnog usavršavanja
Rad sa studentima predškolskog odgoja Učiteljske akademije Sveučilišta u
Zagrebu, redovni i izvanredni studij, uz praćenje mentora provodio se
kroz cijelu
pedagošku godinu.
Tijekom pedagoške godine Povjerenstvo je pratilo uvođenje osam odgojiteljica pripravnica
u samostalan odgojno-obrazovni rad.
Tri odgojiteljice su uspješno položile stručni ispit tijekom ove pedagoške godine, pet
odgojiteljica se priprema za polaganje stručnog ispita u idućoj pedagoškoj godini.
Iskusne odgojiteljice DV Žirek i dalje objavljuju svoja iskustva iz odgojne prakse u
stručnim časopisima (Dijete, vrtić, obitelj, Zrno, Moj vrtić).
43
5.1.1. Usavršavanje u ustanovi
Stručni sastanci u ustanovi
1.
Prvi susret; ljetne aktivnosti za doček nove djece – stručni suradnici, ravnatelj
2.
Priprema ljetnih igraonica – stručni suradnici
3.
Priprema za prve komunikacijske radionice s roditeljima u kolovozu
– stručni suradnici i zdravstveni voditelj
4.
Priprema boravka roditelja na igraonicama u grupi u razdoblju prilagodbe
– stručni suradnici
5.
Prilagodba djece – stručni suradnici
6.
Planiranje aktivnosti za akciju Grada : " Grad Gorica - prijatelj djece " stručni suradnici
7.
Osvrt na razdoblje prilagodbe – stručni suradnici
8.
Program i organizacija stažiranja – stručni suradnici
9.
Vođenje mapa, dokumentiranje rada pripravnika – odgojitelji- pripravnici i mentori
10. Program uvođenja odgojitelja pripravnika u samostalan rad - pedagog
11. Planiranje aktivnosti za Dane dječjih vrtića Velike Gorice – stručni suradnici i odgojitelji
12. Lutkarska predstava -Od ideje do izvedbe– lutkarsko kazalište Kvak iz Zagreba
13. Kako nezadovoljene potrebe djeteta mogu biti rizični čimbenici za pojavu
nasilja i zlostavljanja– udruženje Djeca prva
14. Glazbena radionica, 2 ciklusa – Mobilna glazbena škola Zvučni planet , prof. H. Budak
15. Spremnost za školu – psiholog i logoped
16. Načini nošenja odgojitelja s neugodnim emocijama djece – edukativno-iskustvene radionice za
odgojitelje- psiholog
17. Senzorna integracija - defektolog
18. Ogledne aktivnosti stažista – mentori i Povjerenstvo
19. Razvijanje komunikacijskih i socijalizacijskih vještina kod djece usporenog razvoja putem glazbestručno predavanje na OV, predavači: Budak, Krajnović i Sladić
20. Ekološko zbrinjavanje otpada – stručno predavanje na OV
21. Zdrava prehrana – zdravstvena voditeljica
22. Zdravstveni odgoj – zdravstveni voditelj, tijekom pedagoške godine
23. Radni dogovori – svi odgojitelji
24. Sjednice OZV – svi odgojitelji i stručni suradnici
25. Sjednice Stručnog tima – tijekom pedagoške godine
5.1.2. Usavršavanja u organizaciji agencije, vanjskih suradnika i ustanova
Edukacije, savjetovanja, stručni skupovi stručni sastanci
1.
Briga o sebi – osobni profesionalni razvoj djelatnika u odgojno-obrazovnom sustavu, Familylab i
Centar za djecu, mlade i obitelj u Velikoj Gorici
2.
Rani problemi u ponašanju djece predškolske dobi – poticanje pozitivnih ponašanja, Centar za
djecu, mlade i obitelj u Velikoj Gorici
3.
Obitelj, roditeljstvo i dječji socioemocionalni razvoj, Centar za djecu, mlade i obitelj u Velikoj Gorici
4.
Emocionalna inteligencija: jesmo li sretniji i kompetentniji otkad znamo za nju – Centar za djecu,
mlade i obitelj u Velikoj Gorici
44
5.
Karijes u modernom društvu – posljedica neodgovornosti ili neznanja – Centar za djecu, mlade i
obitelj
6.
Psihoedukativne iskustvene radionice – Gradska knjižnica Velika Gorica
7.
Tribina: Nemoj ti, ja ću – POU u Velikoj Gorici
8.
Ovladavanje stranim jezikom u vrtićkoj dobi– Školska knjiga
9.
Rano učenje engleskog jezika u dječjim vrtićima – Udruga odgojitelja dječjih vrtića
10. Dječje folklorno stvaralaštvo i njegova scenska primjena – Ethno
11. Dječje igre s pjevanjem i božićni prikazi – Ethno
12. Narodni plesovi primjereni dječjem uzrastu - Ethno
13. Pisanje projekata za EU fondove - Agencija
14. Program uvođenja u samostalan rad i polaganje stručnog ispita odgojitelja pripravnika – AZOO
15. Planiranje, ostvarivanje, praćenje i vrednovanje ostvarivanja kvalitetnog jasličkog kurikuluma u
odgojno-obrazovnoj praksi – AZOO
16. Priprema umjetničkog (likovnog) konteksta u dječjem vrtiću za kvalitetno ostvarivanje odgojnoobrazovnog procesa – AZOO
17. Priprema umjetničkog (glazbenog) konteksta u dječjem vrtiću za kvalitetno ostvarivanje odgojnoobrazovnog procesa – AZOO
18. Planiranje, ostvarivanje i praćenje tjelesnog razvoja, zdravstvene zaštite i odgoja djece predškolske
dobi - AZOO
19. Priprema umjetničkog ( dramskog i scenskog) konteksta u dječjem vrtiću za kvalitetno ostvarivanje
odgojno-obrazovnog procesa – AZOO
20. Suvremeni načini profesionalnog razvoja odgojitelja – AZOO
21. Novi pristup praćenja i unapređivanja odgojno-obrazovne prakse – kolegijalno opažanje odgojnoobrazovnog procesa - AZOO
22. Promicanje vrijednosti i načela Vijeća Europe u odgoju i obrazovanju – AZOO
23. Razvijanje projekata iz područja nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i
demokratsko građanstvo - AZOO
24. Odgojitelj i razvoj govora – partnerstvo od malih nogu
- Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Odsjek za fonetiku
25. Predškolski odgoj djece s poremećajima iz autističnog spektra – Hrvatska udruga za ranu
intervenciju u djetinjstvu
26. Uloga odgojitelja u razvoju i odgoju djece rane dobi – OMEP
27. Igra u ranom djetinjstvu – međunarodna stručno znanstvena konferencija – AZOO i OMEP
28. Regionalni informativni dan o centraliziranim aktivnostima Programa za cjeloživotno učenje –
Agencija za mobilnost i programe EU
29. Poticanje na razvoj predčitalačkih vještina – Savjetovalište za djecu s teškoćama i osobe s
invaliditetom Velika Gorica (predavač: Ljiljana Banek, prof. logoped)
30. Rani problemi u ponašanju djece predškolske dobi-poticanje pozitivnih ponašajna- Centar za djecu,
mlade i obitelj V. Gorica
31. Sekcija pedagoga – redovni sastanci
32. Sekcija psihologa – redovni sastanci + redovni sastanci radne grupe "rana intervencija"
33. Sekcija logopeda – redovni sastanci
34. Sekcija defektologa – redovni sastanci
35. Udruga zdravstvenih voditelja – redovni sastanci
45
36. Udruga ravnatelja – redovni sastanci
37. Stručni tečaj "Razvojna procjena djece 0-6 godina", ERF-psiholog i logoped
38. Obilježavanje Europskog dana logopedije – logopedi
39. Predavanje Selektivni mutizam kod djece i mladeži
40. Neurofiziološki mehanizmi razvojnog smucanja-logoped
41. Javna obrana specijalističkog rada pod naslovom „Najčešća pitanja odgojitelja logopedu u dječjem
vrtiću“, (pristupnica Petra Žuvela,logoped),ERF
42. Okrugli stol-Prevencija u zajednici, suradnja i dijalog
Odgojitelji se žale što zbog ograničenja broja sudionika na stručnim skupovima od
strane organizatora, ne mogu sudjelovati na mnogim edukacijama koje ih zanimaju.
Također predlažu redovitu primjenu aktivnog, radioničkog rada na stručnim sastancima u
ustanovi. Izražavaju spremnost za primjenu te metode i u radu s roditeljima: predlažu
grupne tematske radionice stručnih suradnika i grupnih odgojitelja, prema temama koje
zanimaju roditelje njihove skupine.
PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐIVANJE RADA:
- redovite timske konzultacije o problemima iz odgojne prakse; odgojitelji i stručni
suradnici
- timsko planiranje odgojno obrazovnog rada
- radionički obraditi aktualne teme iz odgojne prakse
- na početku godine timski operacionalizirati plan stručnog usavršavanja, prema
specifičnostima po podružnicama
- organizirati redovnu prezentaciju iskustava iz prakse među odgojiteljima na aktivima
i radnim dogovorima
46
VI
SURADNJA S RODITELJIMA
Kako bi unaprijedili odgojno-obrazovni rad i omogućili uvjete za pravilan rast i
razvoj djeteta s roditeljima smo nastojali izgraditi partnerske odnose i roditelje aktivno
uključiti u život i rad skupine.
Suradnja odgojitelja i roditelja bila je svakodnevna, a najviše se odvijala tijekom
jutarnjeg dolaska i popodnevnog odlaska.
U ovoj pedagoškoj godini suradnja je realizirana kroz slijedeće oblike i sadržaje:
- inicijalni intervjui s roditeljima novoupisane djece koje su provodili stručni
suradnici
- roditeljski sastanci (plenarni roditeljski sastanak, priprema djeteta za polazak u
školu, upoznavanje roditelja s aktivnostima i kvalitetom života djece u vrtiću, upoznavanje
roditelja s osobitostima razvoja djece pojedine dobi, te njihovim potrebama i interesima).
Održano je dva do pet roditeljskih sastanaka u svakoj odgojnoj skupini.
- svakodnevna suradnja s roditeljima vezano uz izmjenu informacija o djetetu
- planirani individualni razgovori odgojitelja s roditeljima (napredovanje djeteta,
ponašanje u određenim situacijama)
- roditeljski kutići: plan događanja za aktualni tjedan, novosti, zamjene, zahvale za
suradnju i pomoć, pozivi na suradnju, izvještaji , dječji komentari i sl.
- zajedničke aktivnosti roditelja, djece i odgojitelja (druženja i proslave, predstave
djece za roditelje, igrokazi djece za roditelje, izleti i kazališne predstave)
- aktivno sudjelovanje roditelja u provođenju projekata u skupinama
- izlaganje produkata dječje igre i stvaranja: radovi su sve više obogaćeni
informacijama o procesu u kojem su nastali, daju bogatu sliku ukupnog stvaranja, osobina
i postignuća djece. Često su to posteri s temom kraćih projekata ili tematskih cjelina
- "knjiga o nama" - zbirka izreka, radova i događanja koja se pripremala za
predškolske skupine na kraju godine
- sudjelovanje roditelja u uređenju i obogaćivanju materijalne sredine vrtića
- savjetodavni rad stručnih suradnika s roditeljima (izbor programa za dijete,
teškoće prilagodbe, odnos prema djetetu i rad s djetetom s teškoćama u razvoju i
posebnim potrebama, spremnost djeteta za polazak u školu).
- predavanja stručnih suradnika (psiholog i logoped): Spremnost za školu
- pisani materijali koje su pripremili stručni suradnici: letci, upute, informatoriuključivanje u jaslice, polazak u školu, zdrava prehrana, zdravo dijete…
- informiranje roditelja o tekućim zbivanjima putem internetskih stranica vrtića,
razmjena informacija putem elektronske pošte.
47
PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐIVANJE RADA:
- anketni upitnici za roditelje kako bi se dobile povratne informacije o kvaliteti života djece u
vrtiću, komunikaciji roditelja i djelatnika vrtića, te sudjelovanju roditelja u životu i radu vrtića
- komunikacijski roditeljski sastanci odgojitelja s roditeljima
- tematske radionice za roditelje koje bi provodili stručni suradnici vrtića ili vanjski suradnici
VII
SURADNJA S DRUŠTVENOM SREDINOM
Bitna zadaća u suradnji s društvenom sredinom bila je obogatiti oblike i kvalitetu
komunikacije na relaciji Vrtić i društvena zajednica. Temeljni ciljevi te suradnje su:
-
otvorenost Vrtića prema zajednici i građanima našeg grada,
-
upoznavanja zajednice s djelatnosti i radom u
Dječjem vrtiću Žirek,
-
upoznati djecu sa drugim okruženjem i ustanovama te ljudima
koji u njima rade
Zbližavanju Vrtića s lokalnom zajednicom doprinijele su zajedničke akcije i suradnja
s ustanovama i organizacijama koje djeluju u našem gradu. Posebno nam je značajna
suradnja i međusobni posjeti naše djece i djece štićenika Centra za odgoj i obrazovanje
Velika Gorica.
7.1.
Stručna suradnja
Tijekom godine kontinuirano se surađivalo s Gradom Velika Gorica:
- gradonačelnik i dogradonačelnik,
- pročelnik za društvene djelatnosti i Upravni odjel za društvene djelatnosti (suradnja u vezi
tekućih pitanja vezanih uz djelatnost predškolskog odgoja, kadrovskih, pravnih, zakonskih i
financijskih potreba za ispravno djelovanje i poslovanje Vrtića te rješavanje potreba
investicijskog održavanja, opremanja i preustrojstva Vrtića).
48
Značajna je suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje s ciljem stručnog
usavršavanja odgojitelja i stručnih suradnika, praćenja i stručnog vođenja ustanove i
zakonitosti u djelatnosti.
Pojačana je suradnja Vrtića sa osnovnim školama putem stručnih sastanaka
učitelja, odgojitelja i stručnih suradnika škola i Vrtića, susreta učitelja i roditelja djece u
predškolskim skupinama te susreta djece s učiteljicama u cilju bolje pripreme djece i
roditelja za početak polaska u školu i izmjene informacija između nositelja odgojnoobrazovnog rada u ova dva sustava.
Također se održavala kontinuirana suradnja s Centrom za socijalnu skrb Velika
Gorica vezano uz socijalno ugroženu djecu, djecu pod nadzorom Centra, djecu čiji su
roditelji u postupku rastave te djecu koja traže ili produžuju nalaz i mišljenje
Prvostupanjskog tijela vještačenja.
Vrtić je također surađivao s ustanovama za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama
u razvoju i posebnim potrebama, radi međusobne razmjene iskustava i podrške.
Suradnja s drugim ustanovama i udrugama koje se bave odgojem, obrazovanjem i
rehabilitacijom djece ostvarena je i sudjelovanjem djelatnika vrtića na predavanjima u
svrhu podizanja stručnih kompetencija.
Vrtić je surađivao i sa zdravstvenim ustanovama na unapređivanju zdravlja i
kvalitete života u ustanovi.
Kao i prethodnih godina redovito se ostvarivala suradnja s dječjim vrtićima na
području Grada Velike Gorice. Ove pedagoške godine po prvi puta su organizirani i
održani Dani dječjih vrtića Velika Gorice gdje su stručni djelatnici Vrtića prezentirali
dostignuća odgojno-obrazovne prakse.
49
VIII
POSEBAN PROGRAM ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U
RAZVOJU
8.1.
Ustrojstvo rada
Poseban program za djecu s teškoćama u razvoju realizira se u područnom objektu
u ulici Kralja Petra Svačića 12. Ostvaruje se kao 10-satni, a organiziran je u 3 odgojne
skupine s ukupno 19 djece, u dobi od 3 do 7 godina.
Raspored djece prema dobi:
•
3 - 4 god : 1 dijete
•
4 - 5 god : 3 djece
•
5 - 6 god : 3 djece
•
6 - 7 god : 5 djece
•
7 - 8 god : 7 djece
Raspored djece prema vrsti teškoća:
Djeca s težim teškoćama- 19 djece:
- višestruke teškoće (motorička oštećenja uz značajno snižene intelektualne
sposobnosti i izostanak govorne komunikacije / otežana glasovno-govorna komunikacija):
2 djece
- višestruke teškoće (motorička oštećenja uz snižene intelektualne sposobnosti i
otežanu glasovno-govornu komunikaciju): 2 djece
- višestruke teškoće (sniženo intelektualno funkcioniranje, otežana glasovnogovorna komunikacija uz poremećaj pažnje i hiperaktivnost): 3 djece
- višestruke teškoće (sniženo intelektualno funkcioniranje uz otežanu glasovnogovornu komunikaciju i pridružene zdravstvene smetnje): 3 djece
- višestruke teškoće (otežana glasovno-govorna komunikacija uz motoričke
teškoće): 1 dijete
- višestruke teškoće (otežana glasovno-govorna komunikacija, poremećaj pažnje i
hiperaktivnost): 1 dijete
- višestruke teškoće (sniženo intelektualno funkcioniranje, otežana glasovnogovorna komunikacija): 3 djece
- višestruke teškoće (teškoće socijalne komunikacije i otežana glasovno-govorna
komunikacija): 1 dijete
- višestruke teškoće (teškoće socijalne komunikacije, otežana glasovno-govorna
50
komunikacija i sniženo intelektualno funkcioniranje): 3 djece
Program za djecu s teškoćama razvojno - habilitacijskog je karaktera. Da bi se
zadovoljile sve potrebe djece i osigurali optimalni uvjeti za njihov razvoj potreban je
multidisciplinarni pristup u radu.
U neposrednom radu s djecom radili su stručnjaci:
•
defektolozi – rehabilitatori u skupini
•
defektolog-rehabilitator u individualnom radu
•
logoped
•
odgojitelji
•
vanjski suradnik fizioterapeut ; uz pomoć
•
pomoćnih djelatnica za njegu, skrb i pratnju djece
U realizaciji programa sudjelovali su i stručni suradnici, s ciljem timskog praćenja razvoja
djece:
•
stručni suradnik psiholog
•
stručni suradnik pedagog
•
stručni suradnik defektolog-rehabilitator
•
stručni suradnik logoped
•
zdravstveni voditelj
8.2.
Materijalni uvjeti
Prostor za boravak i rad primjereno je uređen i opremljen u skladu s potrebama
djece i programima koji se provode.
Tijekom godine djelomično je obnovljena didaktika i stručna literatura. Potrebno je
nastaviti kontinuirano i pravovremeno nabavljanje potrošnog materijala i obnavljati
didaktička sredstva te opremu i materijale za razvoj senzorne integracije. Kabinet za
individualni rad defektologa i logopeda potrebno je opremiti namještajem, računalom,
specijaliziranom opremom i didaktikom za terapeutski rad s djecom.
Zbog specifičnih potreba djece potrebno je osigurati veći prostor.
Individualnim rehabilitacijskim i logopedskim tretmanom u prostorima ovog
područnog vrtića obuhvaćena su i pojedina djeca s teškoćama u razvoju integrirana u
redovan program našega vrtića.
51
8.3.
Zdravstvena zaštita i prehrana
U cilju adekvatne zdravstvene zaštite kontinuirano je praćeno zdravstvenog stanje
svakog pojedinog djeteta. Provođene su posebne mjere protiv infektivnih bolesti –
pravilna dezinfekcija predmeta s kojima su djeca u svakodnevnom kontaktu, redovito
održavanje čistoće i prozračivanje prostora, svakodnevni boravak djece na zraku gotovo u
svim vremenskim uvjetima te izolacijom akutno oboljele djece.
Djeci koja su pod svakodnevnom terapijom osigurana je redovita primjena lijekova.
U ovoj pedagoškoj godini evidentirano je 1 dijete s dijagnozom epilepsije i 2 djece sa
sumnjom na epilepsiju. Kod djece kod kojih su uočena zdravstvena odstupanja ili
pogoršanje zdravstvenog stanja poduzimane su određene mjere u suradnji sa roditeljima.
Praćenjem kretanja oboljenja nema posebnih odstupanja od ostale djece iz
redovitih skupina, niti po dijagnozi, niti po dužini trajanja bolovanja.
Prehrana
djece
maksimalno
je
prilagođena
svakom
djetetu
ovisno
o
specifičnostima zdravstvenog stanja i teškoće. U cilju procjene prehrambenog statusa kod
djece izvršeno je antropometrijsko mjerenje, kojim je obuhvaćeno 15 djece sa slijedećim
rezultatom ITM:
-
uredan
6 djece
-
graničan 6 djece
-
pretilost 3 djece
O rezultatima i potrebnim mjerama informirani su odgojitelji te roditelji kroz uvid u
antropometrijski list. S roditeljima djece kod koje je utvrđena prekomjerna tjelesna težina
ostvareni su individualni kontakti i dogovorene potrebne promjene prehrambenih navika.
ITM iznad 3 SD dobrim dijelom je u uzročno posljedičnoj vezi s prisutnom razvojnom
teškoćom.
Objekt u Svačićevoj 12 nenamjenska je montažna zgrada u vrlo lošem stanju, sa
nezadovoljavajućim kuhinjskim i sanitarnim čvorom, lošom stolarijom i kanalizacijskim
sustavom, a krov je pokriven azbestnim pločama. Stručnim je uvidom procijenjeno da bi
svako ulaganje u adaptaciju postojećeg objekta bilo neisplativo i u konačnici ne bi
rezultiralo zadovoljavanjem propisanih uvjeta. Temeljem navedenog Poslodavac je
prihvatio rješenje da se pristupi izradi i prikupljanju potrebne dokumentacije za izgradnju
novog objekta na istoj lokaciji. Nije izvjesno kada će doći do realizacije, no sigurno je da
uvjeti u objektu već sad predstavljaju ugrozu za djecu korisnike. Unatoč opisanom stanju
objekta, zahvaljujući trudu tehničkog osoblja kao i stručnih radnika, zdravstveno-higijenski
52
uvjeti mogu se ocijeniti zadovoljavajućima, a sve zdravstveno-higijenske mjere provodile
su se kontinuirano i u skladu s propisanim mjerama.
8.4.
Odgojno – obrazovni rad
Osnovni cilj posebnog programa za djecu s teškoćama u razvoju je osposobiti
djecu za što kvalitetnije funkcioniranje i sudjelovanje u svakodnevnom životu obitelji i
društvene zajednice. U skladu s tim provodili su se individualni, individualizirani i grupni
programi rada kojima se poticao razvoj samostalnosti u aktivnostima brige o sebi, razvoj
spoznajnih funkcija, fine i grube motorike, komunikacijskih vještina te socijalno emocionalnog razvoja.
Neposredan rad s djecom odvijao se u tri skupine. Program rada svake skupine,
kao i sastav stručnih djelatnika koji ga provode, prilagođen je specifičnim potrebama
uključene djece.
U prvoj skupini bilo je upisano 7 djece i to s višestrukim teškoćama u razvoju
(motorička oštećenja uz dodatne teškoće, značajno snižene intelektualne sposobnosti,
izostanak glasovno govorne komunikacije, pervazivni razvojni poremećaj, Down Sy). S
obzirom na vrstu teškoća osnova za rad bio je program bazično – perceptivne motoričke
stimulacije. Program je realiziran od defektologa - rehabilitatora L. Šustić.
U drugu skupinu bilo je uključeno 6 djece s težim teškoćama (djeca s usporenim
razvojem govora i poremećajem pažnje i hiperaktivnosti, djeca s motoričkim oštećenjem
uz značajno sniženo intelektualno funkcioniranje i usporeni razvoj govora te djeca sa
sniženim intelektualnim funkcioniranjem i otežanom glasovno-govornom komunikacijom).
Program su realizirale defektolog-rehabilitator D. Horvat i odgojiteljica V. Stojanović. U
grupnom radu korišten je individualizirani pristup.
U treću skupinu bilo je uključeno 6 djece s težim teškoćama (poremećaj pažnje i
hiperaktivnosti uz dodatne teškoće; Down sindrom; sniženo intelektualno funkcioniranje uz
dodatne teškoće, teškoće socijalne komunikacije i usporen razvoj govora). Program su
realizirale defektolog-rehabilitator M. Zoretić i odgojiteljica T. Pavličić.
Prijepodnevni rehabilitacijski rad organiziran je u tri skupine, a poslijepodnevni
neposredni rad s djecom realizira se u dvije skupine.
Za svako dijete vodila se dokumentacija u vidu dosjea djeteta. Osnova za rad s
djecom je individualni plan i program za svako dijete kojeg prema uočenom stupnju
razvoja sposobnosti izrađuju defektolozi-rehabilitatori i logoped. Taj plan se valorizira
tromjesečno putem listi praćenja razvoja sposobnosti. Specifične aktivnosti u skupini u
skladu su s temama koje prate godišnji ciklus događanja, a izmjenjivale su se tjedno ili
53
dvotjedno. Sva upisana djeca uključena su u individualni logopedski i defektološki tretman
koji su provodile logopedinja J. Landeka i defektologinja I. Miloš. O njihovom radu sastavlja
se posebno izvješće.
U suradnji sa ERF-om u realizaciji odgojeno-obrazovnog rada sudjelovala je i
studentica edukacijske-rehabilitacije u sklopu redovne prakse.
Tijekom godine obilježeni su praznici i blagdani:
•
Dani kruha: prigodnim aktivnostima, posjet centralnom objektu, blagoslov kruha
•
Božić: sijanje pšenice, izrada ukrasa za jelku, ukrašavanje jelke, izrada čestitki,
posjet Božićnom gradu
•
Dani karnevala: izrada maski, igre maskiranja, bal pod maskama
•
Uskrs: upoznavanje narodnih običaja, bojanje i ukrašavanje pisanica, izrada
čestitki, odlazak na predstavu
•
Dani dječjih vrtića Grada Velike Gorice: izrada likovnih radova za izložbu
U organizaciji vrtića tijekom godine su realizirani izleti, igraonice, predstave, druženja,
završne svečanosti:
•
Predstava „I opet Miffy“, kazalište Trešnja
•
Odlazak u Božićni grad, Avenue Mall, Zagreb
•
Mađioničarska predstava „Jozo Bozo“
•
Predstava „Kaputić malog ježa“
•
Predstava „Ulični skitači“, Scena Gorica u Domu kulture Galženica
•
Posjet osnovnoj školi „Eugen Kumičić" u Velikoj Gorici
•
Posjet Centru za odgoj i obrazovanje Velika Gorica – izložba radova korisnika
Centra pod nazivom „Možemo sami“
•
Izlet u Bio park „Divlje vode“, Samobor
•
Škola klizanja na izletištu Ključić brdo
•
Završna svečanost povodom obilježavanja Dana Centra za odgoj i obrazovanje
Velika Gorica u Pučkom otvorenom učilištu
•
Završna svečanost u našem objektu i radionica za djecu i roditelje na temu
„Seosko dvorište“
U skladu s inkluzivnim pristupom nastojalo se što češće omogućiti zajednička
druženja s djecom iz redovitog programa (posjete, izleti, predstave, klizanje i dr.). S jednim
djetetom provodio se program djelomične integracije: boravak u skupini redovitog
programa 1 x tjedno uz podršku.
54
8.5. Usavršavanje djelatnika
Djelatnici su se redovito stručno usavršavali kroz različite oblike usavršavanja u
okviru dječjeg vrtića i izvan njega te praćenjem stručne literature i periodike.
U okviru vrtića djelatnici posebnog programa sudjelovali su u radionicama:
•
Glazbene radionice
•
Neugodne emocije kod djece
U okviru posebnog programa kroz stručne aktive realizirane su teme:
•
Prikaz razdoblja prilagodbe i rezultata opservacije za novoprimljenu djecu
•
Oblikovanje materijalnog konteksta u radu s djecom predškolske dobi
Stručna usavršavanja izvan vrtića :
•
Sudjelovanje na sastancima i predavanjima Sekcije predškolskih logopeda i Sekcije
logopeda u djelatnosti socijalne skrbi
•
Sudjelovanje na sastancima Sekcije predškolskih defektologa-rehabilitatora
•
Druga hrvatska konferencija DIR/FLOORTIME
•
Predavanje „Obitelj, roditeljstvo i dječji socioemocionalni razvoj“
•
Predavanje „Program za cjeloživotno učenje“
•
Osobni i profesionalni razvoj djelatnika u odgojno-obrazovnom sustavu
•
Rani problemi u ponašanju djece predškolske dobi
•
Emocionalna inteligencija
•
ADHD
•
Selektivni mutizam
•
Autoagresivno ponašanje kod djece i mladeži
•
Uloga defektologa u integraciji djece s TUR
•
Masgutova Neuro-Sensory-Motor Reflex Integration
•
Senzorna integracija prema Ayres u pedagogiji – u tijeku jednogodišnje stručno
osposobljavanje za primjenu terapije senzorne integracija (dva defektologa u
edukaciji)
•
Sudjelovanje u obilježavanju Europskog dana logopedije- Posebne jezične teškoće
•
Obilježavanje 20 godina djelovanja Hrvatske udruge za disleksiju
•
Neurofiziološki mehanizmi razvojnog mucanja
•
Stručni tečaj „ Razvojna procjena djece dobi 0-6 godina“ (logoped,psiholog)
55
•
Javna obrana specijalističkog rada pod naslovom „Najčešća pitanja odgojitelja
logopedu u dječjem vrtiću“
8.5.
Suradnja s roditeljima
Uvažavajući činjenicu da je dijete dio obitelji i da je roditeljski doprinos u poticanju
djetetova razvoja osobito važan kontinuirano se surađivalo s roditeljima kroz sljedeće
oblike:
•
Inicijalni intervju roditelja pri upisu u vrtić
•
Informativni roditeljski sastanci po odgojnim skupinama s ciljem upoznavanja
roditelja s organizacijom rada, oblicima međusobne suradnje i pružanja važnih
informacija o radu vrtića
•
Individualni razgovori s roditeljima, s ciljem upoznavanja roditelja s rezultatima
opservacije i dijagnostike, djetetovim razvojnim sposobnostima, programom rada
za dijete, napretkom djeteta i savjetovanja o postupanju s djetetom kod kuće
•
Kutići za roditelje: tjedno izvješćivanje o aktivnostima i događanjima u odgojnoj
skupini i postignućima djece
•
Boravak roditelja u odgojnoj skupini
•
Zajednička druženja djece, roditelja i djelatnika
•
Izrada pisanih materijala, naputaka, letaka za roditelje
•
Info-kutić: informacije o terapijskim mogućnostima, savjeti i preporuke
•
Ankete za roditelje
8.6.
Suradnja s vanjskim ustanovama
S ciljem podizanja stručne kompetencije defektologa i logopeda, promicanja
stručne teorije i prakse, ali i što kvalitetnijeg zadovoljavanja prava i potreba djece s
teškoćama u razvoju defektolozi i logoped su kontinuirano surađivali s brojnim vanjskim
institucijama:
•
Edukacijsko- rehabilitacijski Fakultet i Centar za rehabilitaciju ERF –a
•
Centar za socijalnu skrb Velika Gorica
•
Agencija za odgoj i obrazovanje
•
Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG
•
Centar za odgoj i obrazovanje „Goljak“
56
•
Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži Velika Gorica
•
Udruge za djecu i mlade s posebnim potrebama u Velikoj Gorici i Zagrebu
•
Savez defektologa Hrvatske i Hrvatsko logopedsko društvo
•
Centar za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“
•
Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica
•
Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba
•
Dječji vrtić „Velika Gorica“
•
Dječji vrtić Ciciban
•
Dječji vrtić Lojtrica
•
Udruga „Sunčica-Velika Gorica“
57
Na temelju članka 15 Statuta Dječjeg vrtića Žirek Velika Gorica, na prijedlog
ravnateljice Dječjeg vrtića Žirek Velika Gorica, Upravno vijeće donosi Izvješće o
ostvarivanju godišnjeg plana i programa rada Dječjeg vrtića Žirek Velika Gorica za
pedagošku 2012./2013.godinu.
Upravno vijeće Dječjeg vrtića Žirek Velika Gorica, na __sjednici koja je održana
___________ 2013.godine
PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA:
_______________________________
/Franjo Kovačić/
R A V N A T E L J I C A:
___________________
/Sandra Crnić/
58

„POGLED U BUDUĆNOST: DRUŠTVENI MEDIJI – BUDUĆNOST

„Zajednice - prijatelji djece“

Ideje za paketiće:

Privremena lista za financiranje_prioritetno područje 1.2.1

CILJ NAM JE: TAJNA MOĆI JE U TRAŽENJU

Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju u redovne

Pismo HPD-a ministru - Hrvatsko pedijatrijsko društvo

Pregled

oglas upisi 201213 - Dječji vrtić Grigor Vitez

Zbrinjavanje djece u Salzburgu