1 Grad Zagreb Koordinacija za izradu Informacijskog

Grad Zagreb
Koordinacija za izradu Informacijskog sustava
prostornog uređenja Grada Zagreba
IZVJEŠĆE
o izvršenju Plana razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada
Zagreba za 2013. godinu
OSNOVNA NAMJENA POVRŠINA
100%
80%
60%
40%
20%
0%
1. Donji
Grad
2. Gornji
Grad
3. Trnje
4.
5.
6. Novi
Maksimir Peščenica ‐ Zagreb ‐
Žitnjak
istok
9.
10.
11. Gornja 12. Donja
13.
14.
15.
16. Sesvete
17.
7. Novi
8.
Brezovica
Zagreb ‐ Trešnjevka Trešnjevka Črnomerec Dubrava Dubrava Stenjevec Podsused ‐ Podsljeme
zapad
‐ sjever
‐ jug
Vrapče
U Zagrebu, veljača 2014.
1
IZVJEŠĆE o izvršenju Plana razvoja Informacijskog sustava prostornog
uređenja Grada Zagreba za 2013. godinu
Sadržaj
1.
Pravni okvir, članovi i rad Koordinacije .......................................................... 3
1.1.
Pravni okvir ................................................................................................ 3
1.2.
Članovi Koordinacije .................................................................................. 4
1.3.
Rad Koordinacije ........................................................................................ 5
2.
Plan razvoja ISPU-a za 2013. ............................................................................ 6
3.
Izrada višenamjenskih podataka o prostoru ................................................... 8
3.1.
3D model Grada Zagreba........................................................................... 8
3.2.
Prostorne baze podataka zagrebačke regije ............................................ 10
3.3.
Georeferencirani podaci popisa stanovništva iz 2011. ............................. 10
3.4.
Planirana namjena prostora Grada Zagreba ............................................ 11
3.5.
Usklađivanje postojećih višenamjenskih baza podataka s međunarodnim
standardima .......................................................................................................... 12
4.
5.
Prostorna analitika .......................................................................................... 13
4.1.
Analiza namjene površina i urbanih gustoća ............................................ 13
4.2.
Digitalizacija postojećeg stanja namjene površina 1986. ......................... 19
Infrastruktura prostornih podataka................................................................ 21
5.1.
Razvoj ZG Geoportala............................................................................. 21
5.2.
Registar izvora ZIPP-a za potrebe Nacionalne infrastrukture prostornih
podataka ............................................................................................................... 22
6.
Organizacijsko koordinacijski poslovi .......................................................... 23
7.
Zaključak .......................................................................................................... 28
2
1. Pravni okvir, članovi i rad Koordinacije
Prvi dio izvješća obuhvaća pravni okvir za vođenje Informacijskog sustava prostornog
uređenja, akte o osnivanju i imenovanju Koordinacije za izradu ISPU-a Grada
Zagreba te slijed aktivnosti Koordinacije u 2013. godini.
1.1. Pravni okvir
Vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja obveza je jedinica lokalne
samouprave propisana Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/2007):
Članak 41.
(1) Za potrebe trajnog praćenja stanja u području prostornog uređenja i izrade
izvješća o stanju u prostoru, Država, Grad Zagreb i jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave vode informacijski sustav prostornog uređenja (u daljnjem
tekstu: informacijski sustav).
(2) Informacijski sustav se uspostavlja sa svrhom cjelovitog upravljanja zaštitom
prostora te izrade i praćenja provedbe Strategije prostornog razvoja i Programa
prostornog uređenja i drugih dokumenata prostornog uređenja.
(3) Informacijski sustav temelji se na međusobno usklađenim i povezanim registrima
geodetskih, evidencijskih i drugih podataka, usklađenih sa statističkim podacima.
Članak 42.
(1) Informacijski sustav sadrži registre podataka o prostoru i druge registre podataka i
informacija u vezi s prostornim uređenjem određenim u skladu s ovim Zakonom.
...
Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, na 296. sjednici, 23. travnja 2009., donijelo je
Zaključak o osnivanju Koordinacije za izradu Informacijskog sustava prostornog
uređenja Grada Zagreba (SGGZ 12/2009):
1. Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba osniva Koordinaciju za izradu
Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba (u daljnjem tekstu:
Koordinacija).
2. Koordinacija ima predsjednika i 8 članova koji će se imenovati posebnim aktom.
3. Predsjednik Koordinacije imenovat će se iz Gradskog ureda za strategijsko
planiranje i razvoj Grada.
4. Po jedan član Koordinacije imenovat će se iz:
- Ureda gradonačelnika,
- Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada,
3
- Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada,
graditeljstvo, komunalne poslove i promet,
- Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove,
- Zavoda za prostorno uređenja Grada Zagreba,
- Zagrebačkog holdinga d.o.o.,
- APIS-IT d.o.o. i
- reda uglednih stručnjaka iz područja upravljanja prostornim podacima izvan gradske
uprave Grada Zagreba.
5. Djelokrug Koordinacije je:
- usklađivanje potreba vlasnika i korisnika prostornih podataka vezanih za prostorno
uređenje Grada;
- utvrđivanje strateških smjernica razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja
Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Informacijski sustav);
- predlaganje Plana razvoja Informacijskog sustava;
- izrada izvješća o izvršenju Plana razvoja Informacijskog sustava;
- nadzor nad kvalitetom obavljenih radova na uspostavi komponenti Informacijskog
sustava.
6. Koordinacija je u svom radu dužna postupati sukladno propisima, pravilima struke i
u interesu Grada Zagreba.
7. Stručne, tehničke i administrativne poslove za Koordinaciju obavljat će Gradski
ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.
1.2. Članovi Koordinacije
Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba (21. svibnja 2009.), a zatim i gradonačelnik
Grada Zagreba (24. rujna 2009.), imenovali su članove Koordinacije za izradu
Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba (SGGZ 14 i 23/2009):
Predsjednica:
Jadranka Veselić Bruvo, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i
razvoj Grada;
Članovi:
mr.sc. Mladen Pezer, posebni savjetnik u Uredu gradonačelnika;
mr.sc. Darko Šiško, načelnik odjela u Gradskom uredu za strategijsko planiranje i
razvoj Grada;
Aleksandra Đurašević-Gostović, stručna savjetnica u Gradskom uredu za
prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet;
4
Boris Gregurić, šef odsjeka u Zavodu za prostorno uređenje Grada Zagreba;
Blanka Lozo, načelnica odjela u Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove;
Branko Tokić, pomoćnik direktora službe u Zagrebačkom holdingu d.o.o.;
Sanja Batić, direktorica sektora u APIS-IT d.o.o.;
dr.sc. Vlado Cetl, docent na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
1.3. Rad Koordinacije
Rad Koordinacije odvija se putem sastanaka koje saziva predsjednica. Tijekom 2013.
održana su tri sastanka.:

19. siječnja 2013. (rad na Izvješću za 2012. i Planu razvoja za 2013.);

27. ožujka 2013. (Izvješće za 2012., Plan razvoja za 2013., priprema radionice
u Ispri, Italija);

24. listopada 2013. (izrada registra izvora prostornih podataka Grada Zagreba,
pitanja reorganizacije Koordinacije).
Osim redovnih sastanaka, u suorganizaciji Koordinacije su održana sljedeća
događanja:
 18. travnja 2013. radionica u Zajedničkom istraživačkom centru Europske
komisije u Ispri, Italija;
 9. svibnja 2013. radionica o primjeni 3D modela u upravljanju gradom;
 7. studenog 2013. sastanak s predstavnicima Grada Splita na razvoju
infrastrukture prostornih podataka;
 18. prosinca 2013. predstavljanje publikacije „Analiza postojećeg stanja
namjene površina i urbanih gustoća 2011.“.
O navedenom, kao i drugim aktivnostima članova Koordinacije, bit će više riječi u
sljedećim poglavljima izvješća.
5
2. Plan razvoja ISPU-a za 2013.
Provedba uspostave Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba
odvija se putem godišnjih planova. Koordinacija je izradila prijedlog Plana, a
gradonačelnik Grada Zagreba, dana 30. travnja 2013.., donio Plan razvoja
Informacijskog sustava prostornog uređenja za 2013. godinu:
Na temelju članka 56. stavka 1. točke 9. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99,
19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09, 10/10 i 4/13), gradonačelnik Grada
Zagreba, 30. travnja 2013., donosi
PLAN
razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba za 2013.
Članak 1.
Plan razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba za 2013. sadrži planirane
aktivnosti u svrhu nastavka realizacije upravljanja prostornim podacima za potrebe trajnog praćenja stanja u
prostoru, planiranja i zaštite prostora.
Članak 2.
Plan za 2013. sadrži sljedeće stavke:
1. Izrada i ažuriranje višenamjenskih podataka o prostoru:
- 3D model Grada Zagreba (trodimenzionalni model zgrada i terena);
- prostorne baze podataka zagrebačke regije za potrebe regionalnog planiranja;
- georeferencirani podaci popisa stanovništva (pribavljanje i obrada konačnih i cjelovitih podataka
popisa stanovništva 2011., izrada GIS baze podataka);
- planirana namjena prostora Grada Zagreba (ažuriranje podataka o namjeni površina u skladu s
izmjenama i dopunama dokumenata prostornog uređenja gradske razine, izrada GIS baze
podataka);
- rad na usklađivanju postojećih višenamjenskih baza podataka s međunarodnim standardima.
2. Prostorna analitika:
- izrada analize postojećeg stanja namjene površina i urbanih gustoća Grada Zagreba, gradskih četvrti
i drugih prostornih jedinica te usporedba sa stanjem u ranijim vremenskim razdobljima.
3. Infrastruktura prostornih podataka:
- provedba Pravilnika o izradi, sadržaju i načinu vođenja Zagrebačke infrastrukture prostornih
podataka;
- nastavak razvoja ZG Geoportala (uređivanje sadržaja, unos novih podataka, usklađivanje s
normama i standardima, priprema novih alata).
4. Organizacijski i koordinacijski poslovi:
- promoviranje koncepta ZIPP-a u gradskim upravnim tijelima, trgovačkim društvima i ustanovama;
- povezivanje sa srodnim institucijama na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
6
Članak 3.
Za provedbu Plana razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba nadležan je
Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.
Članak 4.
Nadzor nad kvalitetom radova te izvješće o izvršenju Plana razvoja Informacijskog sustava prostornog
uređenja Grada Zagreba izradit će Koordinacija za izradu Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada
Zagreba.
Članak 5.
Ovaj će plan biti objavljen u Službenom glasniku Grada Zagreba.
KLASA: 350-07/13-01/152
URBROJ: 251-03-02-13-2
Zagreb, 30. travnja 2013.
Gradonačelnik
Grada Zagreba
Milan Bandić, dipl. politolog, v.r.
7
3. Izrada višenamjenskih podataka o prostoru
Višenamjenski podaci o prostoru podrazumijevaju prostorne podatke koji su od
interesa za većinu subjekata čiji je djelokrug vezan za prostor Grada. Podaci se
izrađuju sukladno Planu, Zakonu o prostornom uređenju i gradnji te posebnim
potrebama Grada.
3.1. 3D model Grada Zagreba
Temeljem studije o primjeni 3D modela u upravljanju gradom provedena je anketa o
procjeni potreba gradskih upravnih tijela, trgovačkih društava i ustanova u primjeni
3D modela.
U anketi su sudjelovali stručnjaci iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj
Grada, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, Gradskog ureda za
prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet –
Sektora za prostorno uređenje i graditeljstvo i Sektora za postupak izrade i
donošenja dokumenata prostornog uređenja, Gradskog ureda za poljoprivredu i
šumarstvo, Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada, Ureda za
upravljanje u hitnim situacijama, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i
prirode, Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, Zavoda za
prostorno uređenje Grada Zagreba, Zagrebačkog holdinga i APIS IT-a.
Anketa je obuhvatila pet pitanja vezanih za primjenu 3D modela – vrste projekata u
kojima se može primjenjivati 3D model, potrebna razina detaljnosti modela,
prioritetna područja za izradu modela, potrebna ažurnost podataka te potreba za
računalnom aplikacijom. Ovdje donosimo sažetak rezultata ankete:
Procjena potreba za 3D podacima
Inventarizacija spomenika kulture, izdavanje dozvola,
komunalni poslovi, izgradnja grada, postupak izrade
prostornih planova, planiranje prometnica, katastar vodova,
katastar zgrada, označavanje ulica i trgova, upravljanje u
hitnim situacijama, klizišta, vatrogastvo, hitna pomoć, solarni
katastar, karta buke, šumarstvo, arhitektonsko-urbanistički
natječaji, vizure, analize stanja za potrebe strategijskog
planiranja,
upravljanje
nekretninama,
unaprjeđenje
gospodarske
iskoristivosti
zemljišta,
upravljanje
komunalnom
infrastrukturom,
procjena
strategijskog
interesa, vizualizacija lokacija za gradske EU projekte,
izrada polazišta za detaljnije prostorne planove itd.
Potrebna razina detaljnosti 3D
modela
Pretežito LoD 2 (model reljefa, poliedri zgrada i krovova), za
neke specifične djelatnosti i područja LoD 3.
Prioritetna područja za izradu 3D
modela
Urbano područje Zagreba i Sesveta te zone gradskih
projekata.
Zadovoljavajuća ažurnost 3D
podataka
Jedna godina.
Potreba za računalnom aplikacijom
za pregled podataka
Da
8
Rezultati ankete pokazuju veliku potencijalnu primjenjivost podataka 3D modela u
upravljanju gradom, detektiran je LoD 2 (slika 1) kao odgovarajući stupanj detaljnosti
modela za većinu primjena, prioritetno za izradu je urbano područje Zagreba i
Sesveta te zone gradskih projekata, većinom je zadovoljavajuća jednogodišnja
ažurnost, a korisnici imaju potrebu za primjenom zajedničke web aplikacije za
pregled i korištenje 3D podataka.
Slika 1. Primjer 3D modela grada detaljnosti LoD 2
Temeljem ranije izrađene studije te rezultata ankete, tijekom 2013. izrađena je
dokumentacija za javnu nabavu 3D modela. Nabava je uključena u projekt izrade
prostornih podloga i rješenja koji obuhvaća:
 Prikupljanje topografskih podataka;
 Izrada digitalnog ortofota;
 Ažuriranje GIS baze topografskih podataka;
 Izrada 3D modela grada;
 Izrada i implementacija rješenja za pregled i korištenje 3D modela grada;
 Konzultantske usluge.
Postupak javne nabave je privremeno obustavljen te se njegov nastavak očekuje
tijekom 2014. godine.
9
3.2. Prostorne baze podataka zagrebačke regije
Regionalni pristup upravljanju sve je aktualniji i snažno uključuje prostornu
komponentu, kako u analitičkom, tako i planerskom smislu. Zaključeno je da
prostorna baza podataka zagrebačke regije treba uključivati osnovne podatke o
prostoru i stanovništvu u sitnijem mjerilu nego prostorne baze gradske razine. Od
postojećih podataka moguće je koristiti podatke iz projekta kartografske osnove
Razvojne strategije Grada Zagreba (slika 2), dok je potrebno istražiti mogućnost
korištenja drugih postojećih izvora ili izraditi nove podatke.
Slika 2. Kartografska osnova RSGZ
3.3. Georeferencirani podaci popisa stanovništva iz 2011.
U 2012. je planirano izrada georeferenciranih podataka Popisa stanovništva,
kućanstava i stanova 2011., sukladno konačnim rezultatima za sve teme i najmanje
prostorne jedinice, popisne krugove.
10
Državni zavod za statistiku, kao nadležno tijelo, nije u navedenom razdoblju obradio
potrebne podatke popisa, te nije bilo moguće realizirati Plan. Podaci su postali
dostupni tek početkom 2014., te se očekuje realizacija tijekom ove 2014.
3.4. Planirana namjena prostora Grada Zagreba
Godine 2013. donesene su izmjene i dopune odluka o donošenju generalnih
urbanističkih planova Zagreba i Sesveta (SGGZ 7/13), koje su uključivale i
djelomične izmjene zona namjene površina. Ta činjenica je uzrokovala neažurnost
sadržaja GIS baze planirane namjene prostora Grada Zagreba, te je bilo potrebno
unijeti promjene (slika 3). Također, odlučeno je da se izrade i dopune atributa u bazi,
u cilju kvalitetnije analize namjene površina u odnosu na postojeće stanje i ranije
prostorne planove. Osim podataka zona namjene površina, u bazu su uključeni i
podaci o detaljnijim planovima prostornog uređenja na području Grada Zagreba (slika
4).
Izvorna GIS baza izrađena je tijekom 2010. godine za cjelokupno administrativno
područje Grada Zagreba. GIS baza je sastavljena od topološki obrađenih i
atributiziranih zona namjene površina definiranih generalnim urbanističkim planovima
Zagreba i Sesveta te kartama građevinskih područja naselja Prostornog plana Grada
Zagreba. Obrađeni podaci su korišteni u brojne analitičke svrhe, prvenstveno za
potrebe strategijskog planiranja, ali i prostorno planiranje, poljoprivredu i šumarstvo,
upravljanje zemljištem, komunalne poslove, znanstvena istraživanja i studentske
radove.
Slika 3. Stambena, mješovita i javna namjena
11
Slika 4. UPU/DPU prema godini donošenja
3.5. Usklađivanje postojećih višenamjenskih baza podataka s međunarodnim
standardima
Tijekom 2013. ostvareni su kontakti s Europskom komisijom, nacionalnom
kontaktnom točkom NIPP-a i Sveučilištem u Zagrebu po pitanju usklađenja s
europskim standardima.
Dogovorene su aktivnosti na pilot projektima koji će se provoditi tijekom 2014.
12
4. Prostorna analitika
U području prostorne analitike izrađen je kapitalni projekt analize namjene površina i
urbanih gustoća gradskih četvrti Grada Zagreba, te je digitalizirana karta korištenja
zemljišta iz 1986. kao osnova za provedbu analize prostorno-temporalnih promjena.
4.1. Analiza namjene površina i urbanih gustoća
Uzimajući u obzir planerske potrebe, iskustva iz ranijeg razdoblja te inozemna
iskustva i trendove, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada je krajem
2009. godine započeo pripreme za opsežan projekt kartiranja i analize stvarnog
korištenja prostora Grada Zagreba. Cilj projekta je uvid u stvarno stanje prostora
Grada Zagreba za potrebe planiranja, upravljanje i zaštite, a poticaj za provedbu
projekta je dala izrada Razvojne strategije Grada Zagreba, kao i obveze proizašle iz
planiranih razvojnih mjera. Nakon uvodne analize izrađena je klasifikacija namjene
površina te je definirana metodologija izrade. Interdisciplinarni radni tim je formiran
od djelatnika Odjela za prostorne informacije i istraživanja, uz sudjelovanje šireg
broja stručnjaka iz drugih odjela i ureda. Kartiranje postojećeg stanja namjene
površina je bazirano na stanju iz 2011. godine, a obuhvaćena je cjelokupna
administrativna površina Grada Zagreb.
Temeljem prikupljenih i obrađenih podataka je tijekom prve polovine 2013. izrađena
prva od planirane serije analiza prostora. Riječ je o analizi namjene površina za
cjelokupno administrativno područje Grada Zagreba i za područja 17 gradskih četvrti.
Takav pristup je u skladu s Razvojnom strategijom Grada Zagreba 2011-2013.,
mjerom c4.p1-m1 Cjelovito planiranje prostornog razvoja, u okviru koje je planirana
izrada kataloga urbanih gustoća postojećih prostornih jedinica. Pri tome su kao
prostorne jedinice izabrane gradske četvrti, kao temeljne jedinice mjesne
samouprave koje predstavljaju gradske, gospodarske i društvene cjeline, a koje su
povezane zajedničkim interesima građana. Nastavno, planirane su analize urbanih
gustoća, odnos postojeće i planirane namjene i dr.
Cilj usporedne analize podataka o postojećoj namjeni površina, odnosno stvarnom
korištenju zemljišta, je prepoznavanje i kvantifikacija sličnosti i razlika u prostornim
karakteristikama gradskih četvrti. Radi zornijeg prikaza, izrađeni su grafikoni s
usporedbom udjela svih namjena u ukupnoj površini gradskih četvrti (slika 5), kao i
grafikoni s usporedbom udjela pojedinih namjena (slike od 6 do 12). Usporedna
analiza namjene površina po gradskim četvrtima može biti alat za uočavanje
prostornog identiteta, ali i nejednakosti u prostornom razvoju gradskih cjelina Grada
Zagreba.
13
OSNOVNA NAMJENA POVRŠINA
100%
Vode i vodna dobra
Transformacija
Šume
80%
Stambena i mješovita namjena
Sport i rekreacija
Promet
60%
Posebna namjena
Poljoprivreda, zaštitno
zelenilo, neuređeno, ostalo
40%
Komunalna infrastruktura
Javne zelene površine
Javna i društvena namjena
20%
Groblje
Gospodarska namjena
Eksploatacija
0%
1. Donji
Grad
2. Gornji
Grad
3. Trnje
4.
5.
6. Novi
Maksimir Peščenica ‐ Zagreb ‐
Žitnjak
istok
7. Novi
8.
9.
10.
11. Gornja 12. Donja
13.
14.
15.
16. Sesvete
17.
Zagreb ‐ Trešnjevka Trešnjevka Črnomerec Dubrava Dubrava Stenjevec Podsused ‐ Podsljeme
Brezovica
zapad
‐ sjever
‐ jug
Vrapče
Slika 5. Namjena površina po gradskim četvrtima – skupni prikaz
8. Trešnjevka - sjever
53,5
1. Donji Grad
43,9
2. Gornji Grad
36,5
12. Donja Dubrava
34,4
3. Trnje
34,1
4. Maksimir
33,9
gradska četvrt
9. Trešnjevka - jug
29,6
13. Stenjevec
24,8
10. Črnomerec
24,0
14. Podsused - Vrapče
19,4
11. Gornja Dubrava
19,2
6. Novi Zagreb - istok
18,6
5. Peščenica - Žitnjak
16,5
7. Novi Zagreb - zapad
14,7
16. Sesvete
9,2
15. Podsljeme
7,6
17. Brezovica
5,2
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
udio (%)
Slika 6. Stambena i mješovita namjena
14
13. Stenjevec
18,3
5. Peščenica - Žitnjak
16,9
3. Trnje
12,7
12. Donja Dubrava
12,6
8. Trešnjevka - sjever
11,1
6. Novi Zagreb - istok
5,7
gradska četvrt
7. Novi Zagreb - zapad
4,8
1. Donji Grad
4,6
4. Maksimir
3,8
14. Podsused - Vrapče
3,5
16. Sesvete
1,6
9. Trešnjevka - jug
1,4
10. Črnomerec
1,2
11. Gornja Dubrava
0,8
2. Gornji Grad
0,8
17. Brezovica
0,3
15. Podsljeme
0,1
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
18,0
20,0
udio (%)
Slika 7. Gospodarska namjena
1. Donji Grad
10,0
2. Gornji Grad
8,9
3. Trnje
7,9
4. Maksimir
5,8
8. Trešnjevka - sjever
5,4
9. Trešnjevka - jug
4,0
gradska četvrt
6. Novi Zagreb - istok
3,1
5. Peščenica - Žitnjak
2,6
13. Stenjevec
2,3
11. Gornja Dubrava
1,6
10. Črnomerec
1,5
12. Donja Dubrava
1,1
14. Podsused - Vrapče
1,0
7. Novi Zagreb - zapad
0,8
16. Sesvete
0,3
15. Podsljeme
0,2
17. Brezovica
0,2
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
udio (%)
Slika 8. Javna i društvene namjena
15
9. Trešnjevka - jug
15,1
8. Trešnjevka - sjever
4,4
15. Podsljeme
3,9
14. Podsused - Vrapče
3,6
3. Trnje
3,4
7. Novi Zagreb - zapad
3,1
gradska četvrt
4. Maksimir
2,9
10. Črnomerec
1,4
1. Donji Grad
1,2
11. Gornja Dubrava
1,0
2. Gornji Grad
0,9
13. Stenjevec
0,9
6. Novi Zagreb - istok
0,5
5. Peščenica - Žitnjak
0,5
16. Sesvete
0,4
17. Brezovica
0,2
12. Donja Dubrava
0,1
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
16,0
udio (%)
Slika 9. Sport i rekreacija
12,8
4. Maksimir
9,3
2. Gornji Grad
7,6
1. Donji Grad
5,9
6. Novi Zagreb - istok
4,7
9. Trešnjevka - jug
3,8
3. Trnje
3,2
gradska četvrt
8. Trešnjevka - sjever
1,9
13. Stenjevec
1,5
10. Črnomerec
0,9
11. Gornja Dubrava
0,6
5. Peščenica - Žitnjak
0,5
14. Podsused - Vrapče
0,3
12. Donja Dubrava
0,2
7. Novi Zagreb - zapad
15. Podsljeme
0,1
16. Sesvete
0,1
17. Brezovica
0,0
0
2
4
6
8
10
12
14
udio (%)
Slika 10. Javne zelene površine
16
73,3
15. Podsljeme
51,5
10. Črnomerec
46,5
17. Brezovica
44,9
14. Podsused - Vrapče
36,3
16. Sesvete
31,8
11. Gornja Dubrava
20,2
gradska četvrt
2. Gornji Grad
13,1
4. Maksimir
13. Stenjevec
8,5
12. Donja Dubrava
8,2
5,3
7. Novi Zagreb - zapad
4,7
5. Peščenica - Žitnjak
1,7
9. Trešnjevka - jug
6. Novi Zagreb - istok
0,0
8. Trešnjevka - sjever
0,0
3. Trnje
0,0
1. Donji Grad
0,0
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
udio (%)
Slika 11. Šume
50,0
16. Sesvete
48,6
7. Novi Zagreb - zapad
46,4
17. Brezovica
40,7
11. Gornja Dubrava
36,8
12. Donja Dubrava
36,3
gradska četvrt
6. Novi Zagreb - istok
32,1
5. Peščenica - Žitnjak
25,3
13. Stenjevec
20,3
14. Podsused - Vrapče
18,7
4. Maksimir
14,5
10. Črnomerec
9. Trešnjevka - jug
13,5
15. Podsljeme
13,3
8,3
2. Gornji Grad
7,0
3. Trnje
3,6
8. Trešnjevka - sjever
1. Donji Grad
0,3
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
udio (%)
Slika 12. Poljoprivredne površine, zaštitno zelenilo, neuređeni teren, ostalo
17
Urbane gustoće su naročito važan podatak za potrebe svih razina planiranja i
upravljanja gradom. U okviru projekta su analizirane dvije kategorije gustoća, koje su
za potrebe projekta imenovane kao gustoća stanovništva i gustoća stanovanja (slika
13).
Gustoća stanovništva je odnos broja stanovnika i ukupne površine prostorne jedinice.
U analizi su korišteni podaci Popisa stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. te
službeni podaci o površini administrativnog područja Grada Zagreba i gradskih
četvrti. Takve gustoće se često koriste u okviru različitih statističkih i drugih
istraživanja, no mogu stvoriti pogrešan dojam o stvarnom stanju u nekom području.
To naročito dolazi do izražaja u prostorno heterogenim jedinicama, jer je stanovništvo
u pravilu koncentrirano na određenom manjem području.
U cilju kvalitetnije analize stanovanja, izrađene su za sve gradske četvrti i gustoće
stanovanja koje predstavljaju odnos broja stanovnika i površine koja se koristi za
stanovanje (bruto stambena površina). Ta površina uključuje sve stambene i
popratne funkcije (stambena i mješovita namjena, javne zelene površine susjedstva,
osnovne škole, vrtići, vjerska namjena, tržnice i trgovi).
Slika 13. Gustoća stanovništva i stanovanja po gradskim četvrtima
18
4.2. Digitalizacija postojećeg stanja namjene površina 1986.
Sveobuhvatan rad na kartiranju, obradi podataka i analizi namjene površina na
području Grada Zagreba uključuju i usporedbu postojećeg stanja korištenja prostora
u različitim vremenskim razdobljima. Takvim pristupom je moguće pratiti širenje
grada u prethodno neizgrađena područja, transformacije prostornih struktura grada te
stupanj provedbe planiranih zahvata u prostoru. Preduvjet za provedu analiza
promjene namjene površina kroz vrijeme je digitalizacija dostupnih povijesnih
podataka.
Prije aktualnog kartiranja postojećeg stanja iz 2011., posljednji sveobuhvatan projekt
tog tipa je izrađen 1986. godine, kao pripremna radnja na izradi Generalnog
urbanističkog plana Zagreba donesenog 1986. godine. Sveobuhvatnost i
metodološka sličnost, kao i četvrtstoljetna vremenska distanca, utjecali su na izbor
tog projekta kao osnove za analizu.
Postojeće stanje namjene površina iz 1986. godine izrađeno je u mjerilu 1:10.000, na
15 kartografskih listova s topografskom kartom izvornog mjerila 1:20.000 u podlozi.
Skeniranje je izrađeno u rezoluciji od 300 dpi-a, a georeferenciranje je dalo položajnu
točnost u skladu s mjerilom izvornika. Temeljem skeniranih i georeferenciranih
izvornika je provedena vektorizacija sadržaja postojećeg stanja namjene površina, te
topološka obrada vektorskih podataka. Konačni korak je bilo modeliranje i izrada GIS
baze podataka, što omogućuje kasniju izradu prostornih preklopa i analiza (slika 14).
Prostorni obuhvat je jednak području Generalnog urbanističkog plana iz 1986.
godine, te je za to područje izračunat iskaz površina:
 mješovita namjena 21,0 %;
 radne zone 5,6 %;
 javna namjena 2,1 %;
 sport i rekreacija 1,8 %;
 parkovi i park šume 0,5 %;
 specijalna namjena 1,6 %;
 promet i infrastruktura 7,4 %;
 šume, vode, neuređeno 60,0 %;
Daljnje analize će se provesti kombiniranjem podataka s drugim GIS bazama
podataka, ponajprije sa stanjem namjene površina iz 2011., te s planiranim zonama
namjene površina.
19
Slika 14. Postojeće stanje namjene površina 1986.
20
5. Infrastruktura prostornih podataka
Tijekom 2013. godine nastavljene su aktivnosti na uspostavljanju lokalne
infrastrukture prostornih podataka za područje Grada Zagreba – ZIPP. Najznačajniji
rezultati su daljnji razvoj ZG Geoportala te izrada registra izvora ZIPP-a za potrebe
Nacionalne infrastrukture prostornih podataka.
5.1. Razvoj ZG Geoportala
Geoportal Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka (ZG Geoportal) je središnje
mjesto za pronalaženje, pregled i preuzimanje prostornih podataka gradskih ureda,
zavoda i službi Grada Zagreba. U cilju poboljšanja usluge za potrebe građana,
gospodarstva i znanosti, ZG Geoportal se kontinuirano dopunjava novim podacima i
uslugama. Tijekom 2013. godine uvršteni su novi slojevi prostornih podataka te je
pripremljena nova verzija s novim alatima i dijelom za ovlaštene korisnike.
Nova verzija obuhvaća glavni preglednik i pet tematskih karata s ukupno 16 skupina
javno dostupnih prostornih podataka. Tijekom 2013. pripremljeni su sljedeći novi
slojevi (prema skupinama):
 Digitalni katastarski plan (katastarske općine, čestice, zgrade, dodatni slojevi);
 Dimnjačarska područja;

Topografska osnova (vodovi, objekti, promet, vode, vegetacija i vrste
zemljišta);

Korištenje zemljišta (postojeće stanje 2011, planirana namjena 2013);

Stanovništvo, kućanstva i stanovi 2011 (gradske četvrti - Popis 2011.);

Osnovna karta 2012;

Upravljanje prostorom (granice dopuštenog držanja domaćih životinja).
21
Slika 15. ZG Geoportal – glavni preglednik
5.2. Registar izvora ZIPP-a za potrebe Nacionalne infrastrukture prostornih
podataka
Za potrebe razvoja Nacionalne infrastrukture prostornih podataka RH, izrađen je
registar izvora prostornih podataka Grada Zagreba. Registar je izrađen u suradnji s
kontaktnom točkom NIPP-a, te je u konačnici dio podataka uvršten u registra izvora
NIPP-a.
22
6. Organizacijsko koordinacijski poslovi
Organizacijsko koordinacijski poslovi tijekom 2013. obuhvaćali su suradnju s
institucijama iz područja prostornih podataka u RH i inozemstvu te promotivne
aktivnosti vezane za ZIPP.
ZIPP i INSPIRE radionica u Ispri
U organizaciji Koordinacije za izradu informacijskog sustava prostornog uređenja
Grada Zagreba i predstavnika Zajedničkog istraživačkog cetra Europske komisije
(Joint research centre – JRC) dana 18. travnja 2013. u Ispri, Italija, održana je
radionica pod nazivom „INSPIRE and Local Spatial Data Infrastructure“. Na radionici
su predstavljena dostignuća JRC-a i Europske komisije, te Grada Zagreba u području
razvoja infrastrukture prostornih podataka. Na radionici su sudjelovali svi članovi
Koordinacije te predstavnici JRC-a. Održane su sljedeće prezentacije:

Introduction - Alessandro Annoni, DE & RD Unit Head, JRC

Introduction to the JRC and to the Institute for Environment and
Sustainability/Digital Earth & Reference Data Unit - Vlado Cetl, JRC

City of Zagreb – administration, management and planning - Jadranka Veselić
Bruvo

INSPIRE & Data Specifications overview - Vanda Nunes de Lima, JRC

City of Zagreb Spatial Data Infrastructure (ZSDI) and relation to the NSDI Darko Šiško

How SMEs are Inspired? - Piergiorgio Cipriano, JRC

INSPIRE Metadata, Network Services and Geoportal - Jean Dusart, JRC

Zagreb Spatial Data Infrastructure (ZSDI) Network Services - Sanja Batić

GIS in Zagreb Holding - Branko Tokić
Predavanja su popraćena zanimljivim i korisnim diskusijama te je dogovoreno
intenziviranje suradnje između JRC-a i Grada Zagreba u sljedećem razdoblju.
Dana 19. travnja 2013. su članovi Koordinacije u prostoru Urban Centra u Milanu
održali sastanak s g. Brunom Montijem, voditeljem GIS-a Grada Milana. Gospodin
Monti je predstavio razvoj GIS-a u gradskoj upravi Grada Milana, te odnos s
regionalnom i nacionalnom razinom u upravljanju podacima o prostoru. Također,
gđa. Silvia Segala iz Urban Centra je predstavila aktualne strateške razvojne projekte
u Milanu.
23
Slika 16. Članovi Koordinacije u JRC-u, Ispra, Varese, Italija
Konferencija INSPIRE 2013, Firenca
Konferencija „INSPIRE 2013“ održana je od 23. do 27. lipnja 2013. u Firenci, Italija.
INSPIRE (INfrastructure for SPatial InfoRmation in Europe) je EU direktiva i projekt
čiji je cilj urediti područje upravljanja podacima o prostoru na području Europske
unije, u skladu s načelima infrastrukture prostornih podataka. Jednom godišnje se
održavaju INSPIRE konferencije na kojima se prezentiraju propisi i projekti, održavaju
radionice i okrugli stolovi te razmjenjuju iskustva od temama kao što su norme i
standardi, mrežni servisi, pravila za zajedničko korištenje podataka, distribucija
podataka, studije slučaja i dr.
Uz pokroviteljstvo Europske komisije, član Koordinacije Darko Šiško je na radionici
pod nazivom „Enlargement and Integration Action Workshop“ održao predavanje s
temom „ZG Geoportal for smart city management“.
Dani infrastrukture prostornih podataka 2013
Dana 26. i 27. rujna 2013. u Šibeniku je održana međunarodna konferencija pod
nazivom „Dani infrastrukture prostornih podataka 2013“, odnosno „SDI Days 2013“.
Organizatori konferencije su bili Državna geodetska uprava RH, Zajednički
istraživački centar Europske komisije i Hrvatska komora ovlaštenih inženjera
geodezije, a glavni pokrovitelji Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja
Republike Hrvatske i Vijeće NIPP-a Vlade Republike Hrvatske.
Konferencija je nastavak četverogodišnje tradicije sličnih konferencija u Hrvatskoj, a
uključila je dva skupa:
24

INSPIRE i integrirano upravljanje vodama i zemljištem (u organizaciji
Europske komisije) i

5. NIPP i INSPIRE dan.
Kroz dva dana je prezentirano 30-ak predavanja iz područja infrastrukture prostornih
podataka i GIS-a u Hrvatskoj, Europskoj uniji i jugoistočnoj Europi. Sudjelovalo je 110
sudionika iz Hrvatske, Italije, Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije i Bugarske koji
su prezentirali organizacijske okvire, informatička rješenje i praktične primjene u
upravljanju prostornim podacima.
Član Koordinacije Darko Šiško je održao predavanje pod naslovom „Zagreb, Sava,
Spatial data“, u kojem je predstavio povijesni odnos Zagreba i Save, razvojne
projekte na Savi te ulogu prostornih informacija u planiranju prostora oko rijeke.
Slika 17. Sudionici dana infrastrukture prostornih podataka 2013
Posjet delegacije Grada Splita
Dana 7. studenog 2013. u prostoru ZgForuma održan je sastanak članova
Koordinacije i delegacije Grada Splita. Na inicijativu predstavnika gradske uprave
Splita, tema sastanka je bila razmjena iskustava u razvoju lokalne infrastrukture
prostornih podataka u Zagrebu i Splitu. Pri tome su predstavljena iskustva u razvoju
projekta ZIPP - Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka te druge povezane
aktivnosti iz područja prostornog uređenja, geodezije i informatike.
Iskustva Grada Splita predstavili su Katarina Puljić, Voditeljica Odsjeka za prostorno
planiranje i zaštitu okoliša, Petra Višić, Viša savjetnica za poslove informatike i
razvoja i Tihomir Duvnjak, Voditelj Odsjeka za geodeziju. Grad Zagreb su
predstavljali Darko Šiško iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada,
Aleksandra Đurašević Gostović iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju
Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Blanka Lozo iz Gradskog ureda za
25
katastar i geodetske poslove, Sanja Batić iz APIS IT-a te Branko Tokić i Željka Čivčija
iz Zagrebačkog holdinga.
Slika 18. Sastanak s delegacijom Grada Splita
Predstavljanje Analize postojećeg stanja namjene površina i urbanih gustoća
2011.
U srijedu, 18. prosinca 2013., u ZgForumu je predstavljena publikacija „Analiza
postojećeg stanja namjene površina i urbanih gustoća 2011.“ Predstavljanju
publikacije su nazočili gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, dogradonačelnica
Sandra Švaljek, potpredsjednica Gradske skupštine Jelena Pavičić Vukičević,
pročelnici gradskih upravnih tijela i drugi uvaženi gosti. Publikaciju su predstavili
pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Jadranka Veselić
Bruvo i voditelj Odjela za prostorne informacije i istraživanja Darko Šiško, a prisutne
je pozdravio gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić. Kao gost gradonačelnika
Bandića događanju je prisustvovao i gradonačelnik Tuzle, Jasmin Imamović.
Publikacija „Analiza postojećeg stanja namjene površina i urbanih gustoća 2011.“ je
rezultat opsežnog projekta kartiranja stvarnog korištenja zemljišta Grada Zagreba i
analiza prikupljenih podataka u kombinaciji s podacima Popisa stanovništva,
kućanstava i stanova iz 2011. Publikacija se sastoji od uvoda, klasifikacije i modela
podataka namjene površina, metodologije izrade, analize namjene površina i urbanih
gustoća Grada Zagreba i gradskih četvrti, usporedne analize namjene površina
gradskih četvrti, usporedne analize urbanih gustoća gradskih četvrti te zaključka.
26
Slika 19. Gradonačelnik na predstavljanju publikacije
27
7. Zaključak
Tijekom 2013. nastavljene su aktivnosti na uspostavi i razvoju Informacijskog sustava
prostornog uređenja Grada Zagreba i Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka.
U skladu s djelokrugom Koordinacije za izradu Informacijskog sustava prostornog
uređenja Grada Zagreba izrađeno je Izvješće o izvršenju Plana razvoja za 2012.
godinu i Plan razvoja za 2013.
Temeljem Plana razvoja za 2013. provedene su sljedeće aktivnosti:

izrađena je dokumentacija za izradu 3D modela grada;

ažurirana je baza podataka planirane namjene prostora Grada Zagreba;

izrađena je analiza namjene površina i urbanih gustoća gradskih četvrti Grada
Zagreba;

digitalizirana je karta postojećeg stanja namjene površina iz 1986. godine;

izrađena je nova, poboljšana verzija ZG Geoportala;

izrađen je registra izvora prostornih podataka za potrebe NIPP-a;

intenzivirana je suradnja u RH i inozemstvu.
Dio planiranih aktivnosti nije proveden, dijelom zbog nepostojanja ulaznih podataka
(georeferenciranje podataka Popisa 2011), a dijelom zbog poteškoća u postupcima
javne nabave (3D model). Neke aktivnosti je potrebno intenzivirati u 2014. (regionalni
podaci, standardizacija). Tijekom 2014. se planira i reorganizacija rada Koordinacije
za ISPU uslijed novih potreba gradske uprave i promjena u zakonodavstvu.
Na osnovu navedenih činjenica ocjenjujem izvršenje Plana razvoja za 2013.
uspješnim, te upućujem ovo Izvješće Gradonačelniku na prihvaćanje.
Predsjednica Koordinacije:
Jadranka Veselić Bruvo, dipl.ing.arh.
28

Download Report