Nositelj izrade:
OPĆINA KLINČA SELA
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA
ZONE GOSPODARSKO-PROIZVODNE I/ILI POSLOVNE
NAMJENE GORNJA ZDENČINA (UPU 11)
PRIJEDLOG PLANA
Zagreb, lipanj 2014. godine
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA
ZONE GOSPODARSKO-PROIZVODNE I/ILI POSLOVNE NAMJENE
GORNJA ZDENČINA (UPU 11)
PRIJEDLOG PLANA
Nositelj izrade:
OPĆINA KLINČA SELA
Načelnik Općine Klinča Sela:
Miljenko VUČKOVIĆ, dipl.ing.
Izvršitelj:
CPA
CENTAR ZA PROSTORNO UREĐENJE I ARHITEKTURU d.o.o. Zagreb
Direktor CPA d.o.o.:
Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh.
Odgovorni voditelj izrade Plana:
Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh.
Stručni tim CPA d.o.o.:
Neda KAMINSKI - KIRŠ, dipl.ing.arh.
mr.sc. Zrinka TADIĆ, dipl.ing.arh.
Dora DOLEČKI GLASINOVIĆ, dipl.ing.arh.
Petra IGRC, dipl.ing.arh.
Ankica TOMIĆ, dipl.ing.građ.
Suradnja u izradi Plana:
Josip ŠTEFIČIĆ, dipl.iur.
Barbara VAJDIĆ, dipl.oecc.
Nataša HORVAT, dipl.ing.biolog.
Zagreb, lipanj 2014.
OPĆINA KLINČA SELA
Naziv prostornog plana:
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA
ZONE GOSPODARSKO-PROIZVODNE I/ILI POSLOVNE NAMJENE
GORNJA ZDENČINA (UPU 11)
Faza izrade prostornog plana:
PRIJEDLOG PLANA
Odluka Općinskog vijeća Općine Klinča Sela o izradi
Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili
poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
(“Službeni glasnik” Općine Klinča Sela” broj 3/14)
Odluka Općinskog vijeća Općine Klinča Sela o donošenju
Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili
poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
(“Službeni glasnik” Općine Klinča Sela” broj __/__)
Javna rasprava objavljena __.__.2014. godine
Javni uvid održan od __.__. do __.__.2014. godine
Pečat Jedinstvenog upravnog odjela Općine Klinča Sela:
Odgovorna osoba za
provođenje javne rasprave:
M.P.
…………………………………………
Miljenko Vučković, dipl.ing.
Pravna osoba koj je izradila plan:
Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o.
Zagreb, Odranska 2
Pečat pravne osobe koja je izradila Plan:
Odgovorna osoba:
M.P.
Pečat odgovornog voditelja izrade plana:
………………………………………....…
Tomislav Dolečki, dipl.ing.arh.
Odgovorni voditelj izrade Nacrta prijedloga
Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili
poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11):
M.P.
Stručni tim CPA d.o.o. u izradi plana:
1. Tomislav Dolečki, dipl.ing.arh.
2. Neda Kaminski - Kirš, dipl.ing.arh.
3. mr.sc. Zrinka Tadić, dipl.ing.arh.
…………………………………....………
Tomislav Dolečki, dipl.ing.arh.
ovlašteni arhitekt
Suradnja u izradi Plana:
1. Josip Štefičić, dipl.iur.
4. Dora Dolečki Glasinović, dipl.ing.arh.
2. Barbara Vajdić, dipl.oecc.
5. Petra Igrc, dipl.ing.arh.
3. Nataša Horvat, dipl.ing.biolog.
6. Ankica Tomić, dipl.ing.građ.
Pečat Općinskog vijeća Općine Klinča Sela:
Predsjednik
Općinskog vijeća Općine Klinča Sela:
M.P.
…………………………………………
Stjepan Juranko
Istovjetnost prostornog plana s izvornikom ovjerava:
Pečat nadležnog tijela:
M.P.
…………………………………………
( ime, prezime, potpis )
Nositelj izrade:
OPĆINA KLINČA SELA
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA
ZONE GOSPODARSKO-PROIZVODNE I/ILI POSLOVNE
NAMJENE GORNJA ZDENČINA (UPU 11)
OPĆI PRILOZI
Izvadak iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu za tvrtku CPA - Centar za prostorno uređenje i arhitekturu
d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja
Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske za
obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja (klasa: UP/I-350-02/06-07/46 urbroj: 531-06-06-2
od 27. studenog 2006. godine)
Rješenje o imenovanju odgovornog voditelja izrade Nacrta prijedloga Urbanističkog plana uređenja zone
gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
Rješenje Hrvatske komore arhitekata i inžinjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za
Tomislava Dolečkog, dipl.ing.arh. (klasa UP/I-350-07/91-01/110 urbr: 314-01-99-1 od 19.07.1999.
godine)
Izjava odgovornog voditelja izrade Nacrta prijedloga Urbanističkog plana uređenja zone gospodarskoproizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11) sa člankom 83. Zakona o prostornom
uređenju (NN 153/13)
Zagreb, 20.5.2014.
RJEŠENJE O IMENOVANJU
ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE
Temeljem članka 82. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13) za
odgovornog voditelja izrade
NACRTA PRIJEDLOGA
ZONE GOSPODARSKO-PROIZVODNE I/ILI POSLOVNE NAMJENE
GORNJA ZDENČINA (UPU 11)
imenuje se:
Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh.
ovlašteni arhitekt
Imenovani zadovoljava uvjete iz članka 82. stavak 2. navedenog Zakona.
Direktor CPA d.o.o.:
Tomislav Dolečki, dipl.ing.arh.
Zagreb, 20.5.2014.
Temeljem članka 83. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13) daje se
IZJAVA ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE
NACRTA PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
ZONE GOSPODARSKO-PROIZVODNE I/ILI POSLOVNE NAMJENE
GORNJA ZDENČINA (UPU 11)
kojom se potvrđuje da je:
-
svaki dio Nacrta prijedloga Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili
poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11) izrađen u skladu sa člankom 83. Zakona o
prostornom uređenju (NN 153/13), kao i da su propisane dijelove, odnosno sadržaj tog dokumeta
izradili stručnjaci odgovarajućih struka;
-
svaki dio Nacrta prijedloga Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili
poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11) izrađen u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju
(NN 153/13) i propisima donesenim na temelju navedenog Zakona.
Odgovorni voditelj izrade Nacrta prijedloga
Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili
poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11):
Tomislav Dolečki, dipl.ing.arh.
ovlašteni arhitekt
Nositelj izrade:
OPĆINA KLINČA SELA
URBANISTIČKI PLANA UREĐENJA
ZONE GOSPODARSKO-PROIZVODNE I/ILI POSLOVNE NAMJENE
GORNJA ZDENČINA (UPU 11)
SADRŽAJ ELABORATA
UVOD
TEKSTUALNI DIO PLANA - ODREDBE ZA PROVOĐENJE
GRAFIČKI DIO PLANA U MJERILU 1 : 2.000
OBVEZNI PRILOZI:

Obrazloženje plana

Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

Popis sektorskih dokumenata i propisa koji su poštivani u izradi Plana

Zahtjevi i mišljenja javnopravnih tijela temeljem poziva za dostavu zahtjeva i dostave Odluke o izradi
Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina
(UPU 11), sukladno članku 90. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13)

Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

Sažetak za javnost
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
UVOD
UVOD
Odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja
Zdenčina (UPU 11) donijelo je 15. svibnja 2014. godine na svojoj 3. sjednici Općinsko vijeće Općine Klinča
Sela, a Odluka o izradi objavljena je u “Službenom glasniku” Općine Klinča Sela broj 3/14 od 16.5. svibnja
2014. godine. Postupak izrade i donošenja Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili
poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11) provodi se u skladu s odrednicama Zakona o prostornom
uređenju (NN 153/13) i pratećim podzakonskim aktima. Sve poslove koordinacije izrade i donošenja
Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
provodi Jedinstveni upravni odjel Općine Klinča Sela.
Temeljni dokument prostornog uređenja na području Općine Klinča Sela je PPUO Klinča Sela ("Glasnik"
Zagrebačke županije broj 08/00, 06/01, 21/03, 14/05, 02/10 i "Službeni glasnik" Općine Klinča Sela 09/11 i
03/13), koji utvrđuje programske i prostorne postavke za razvoj Općine Klinča Sela.
Stručni izrađivač Plana je tvrtka CPA – Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, pravna
osoba registrirana za obavljanje djelatnosti prostornog uređenja koja zadovoljava uvjete iz Pravilnika o
uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja (NN 118/09).
Prostorni obuhvat Plana određen je PPUO-om Klinča Sela na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja i
zaštite prostora, 3.B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite u mjerilu 1:25.000 i obuhvaća
izdvojeno građevinsko područje izvan naselja – neizgrađeno.
Površina obuhvata Plana iznosi oko 31,0 hektara.
Izradu Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina
(UPU 11) financira tvrtka SIPA GRUNT j.d.o.o.
Odlukom o izradi Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja
Zdenčina (UPU 11) navedeni su ciljevi izrade Plana:
-
-
izradom UPU-a 11 omogućava se izgradnja sadržaja gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene
(I, K) prema trenutno iskazanim potrebama i sukladno ciljevima gospodarskog razvoja Općine Klinča
Sela, i to:
izgradnja logističkog centra površine oko 10 ha za poznatog investitora;
izgradnja drugih gospodarskih sadržaja (proizvodnih i poslovnih) na preostalom dijelu zone.
UPU-om je potrebno odrediti smještaj djelatnosti u prostoru, osnovnu prometnu mrežu te osigurati
prostorne preduvjete za komunalno opremanje gospodarske zone, kao i utvrditi mjere zaštite i
očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti, kao i mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
izrađuju se u skladu sa:
Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13);
Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i
standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04-ispravak i 163/04);
Prostornim planom uređenja Općine Klinča Sela (GZŽ 08/00, 06/01, 21/03, 14/05 i 02/10 i SGOKS
09/11 i 03/11);
te ostalim važećim zakonskim propisima i podzakonskim aktima.
Jedinstveni upravni odjel Općine Klinča Sela u ime nositelja izrade dostavio je primjerak Odluke o izradi
Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
javnopravnim tijelima određenim posebnim propisima s pozivom za dostavu zahtjeva za izradu Plana iz
područja svog djelokruga (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti; klasa: 350-02/14-01/02, urbroj:
238/13-03-14-xx od 20. svibnja 2014. godine):
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
UVOD
-
Ministarstvo unutarnjih poslova, PU Zagrebačka, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne
zaštite, Inspektorat unutarnjih poslova, Petrinjska 30, 10000 Zagreb;
Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Zagreb, Odjel za zaštitu
i spašavanje, Ksaverska cesta 109, 10000 Zagreb;
Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, Ulica grada Vukovara 72/V, 10000
Zagreb;
Zagrebačka županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Pododsjek za
prostorno uređenje i gradnju u Jasterbarskom, Vladka Mačeka 2, 10450 Jastrebarsko;
HAKOM-Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, R. F. Mihanovića 9, 10000 Zagreb;
Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije, Remetinečka cesta 3, 10000 Zagreb;
Hž-Infrastruktura d.o.o., Razvoj i investicijsko planiranje, Mihanovićeva 12, 10000 Zagreb;
Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za srednju i donju Savu, Služba korištenja voda, Ulica grada
Vukovara 220, 10000 Zagreb;
HEP-ODS d.o.o., DP Elektra Karlovac, Služba razvoja i investicija, V. Mačeka 44, 47000 Karlovac;
PLINACRO d.o.o., Savska cesta 88A, 10000 Zagreb;
Komunalno Klinča Sela d.o.o. M. Gupca 1, Klinča Sela, 10452 Donja Zdenčina.
U propisanom roku svoje zahtjeve za izradu Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili
poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11) Nositelju izrade dostavili su:
HAKOM-Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije
(klasa: 350-05/14-01/144, urbroj: 376-10/KĆ-14-2 (HP) od 23.5.2014.)
Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Zagreb, Odjel za zaštitu
i spašavanje (klasa: 350-02/14-01/14, urbroj: 543-21-01-14-2 od 27.5.2014.)
Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
(klasa: 350-02/14-02/12, urbroj: 238/1-126-14-2 od 29.5.2014.)
HŽ-Infrastruktura d.o.o., Razvoj i investicijsko planiranje (broj: 3551/14, 1.3.1. GI od 4.6.2014.)
PLINACRO d.o.o. (klasa: PL-14/2173, urbroj: K/MB-14-2 od 5.6.2014.)
Ministarstvo unutarnjih poslova, PU Zagrebačka, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne
zaštite, Inspektorat unutarnjih poslova (broj: 511-19-25/1-6354/1-2014 od 4.6.2014.)
HEP-ODS d.o.o., DP Elektra Karlovac, Služba razvoja i investicija
(broj 4/17-4205/14 DT od 6.6.2014.)
Komunalno Klinča Sela d.o.o. - podaci dostavljeni e-mailom
Sukladno članku 90., stavak (2) smatra se da javnopravna tijela koja nisu dostavila zahtjeve nemaju
zahtjeva te se u obzir uzimaju uvjeti koji su od utjecaja na prostorni plan prema odgovarajućem posebnom
propisu i/ili dokumentu.
Po usuglašavanju svih elemenata koncepcije urbanističkog rješenja te pribavljanju i analizi zahtjeva,
podataka i dokumentacije dobivenih od javnopravnih tijela , stručni tim CPA je izradio i Jedinstvenom
upravnom odjelu Općine Klinča Sela predao elaborat Nacrt prijedloga Urbanističkog plana uređenja zone
gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11).
Na temelju Nacrta Prijedloga Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne
namjene Gornja Zdenčina (UPU 11) načelnik Općine Klinča Sela je utvrdio Prijedlog Urbanističkog plana
uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11) - Prijedlog plana
za javnu raspravu i zadužio Jedinstveni upravni odjel Općine Klinča Sela da objavi i provede javnu raspravu o
Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja
Zdenčina (UPU 11). Člankom 98. Zakona o prostornom uređenju propisan je javni uvid u trajanju od 30
dana.
Javni uvid u Prijedlog Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene
Gornja Zdenčina (UPU 11) proveden je u razdoblju od _______________ do _____________ 2014. godine,
a _______________ 2014. godine održano javno izlaganje prijedloga Urbanističkog plana uređenja zone
gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11).
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
Po provođenju procedure predviđene Zakonom o prostornom uređenju, a na prijedlog općinskog načelnika,
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
Urbanistički
plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
UVOD
usvojilo je Općinsko vijeće Općine Klinča Sela.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
Nositelj izrade:
OPĆINA KLINČA SELA
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA
ZONE GOSPODARSKO-PROIZVODNE I/ILI POSLOVNE NAMJENE
GORNJA ZDENČINA (UPU 11)
TEKSTUALNI DIO PLANA - ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Na temelju članka 109. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” broj 153/07) i članka 35.
Statuta Općine Klinča Sela (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 15/09 i „Službeni glasnik“ Općine Klinča Sela
broj 02/13 i 06/13), Općinsko vijeće Općine Klinča Sela na svojoj __. sjednici, održanoj __. ________ 2014.
godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja
Zdenčina (UPU 11).
(2) Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU
11), u daljnjem tekstu: Plan, izradio je CPA – Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o., Zagreb,
Odranska 2, u koordinaciji s nositeljem izrade Općinom Klinča Sela.
(3) Plan se donosi za područje obuhvata određeno Prostornim planom Općine Klinča Sela, a koje je
označeno na kartografskim prikazima Plana.
Članak 2.
(1) Sastavni dio ove Odluke je Elaborat pod nazivom "Urbanistički plan uređenja zone gospodarskoproizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)”, koji se sastoji od knjige sa sljedećim
sadržajem:
I.
TEKSTUALNI DIO PLANA
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.
Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
1.1. Korištenje i namjena površina
2.
Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti (uvjeti i način gradnje unutar zone gospodarskoproizvodne i/ili poslovne namjene)
2.1. Opće odredbe
2.2. Građevna čestica
2.3. Priključak građevne čestice i građevina na prometnu, elektroničku komunikacijsku i komunalnu
infrastrukturnu mrežu
2.4. Uređenje građevne čestice
2.5. Parkirališta na građevnoj čestici
2.6. Izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
2.7. Regulacijska i građevinska linija
2.8. Udaljenost građevina od bočne međe
2.9. Visina i etažnost građevina
2.10. Oblikovanje građevina
3.
Komunalni objekti i uređaji u općoj uporabi
4.
Uvjeti uređenja odnosno gradnje i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske infrastrukture i
komunalne infrastrukturne mreže s pripadajućim objektima i površinama
4.1. Uvjeti gradnje cestovne prometne mreže
4.1.1. Kolne prometnice
4.1.2. Parkirališta i garaže
4.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine
4.1.4. Benzinske postaje
4.1.5. Kretanje osoba smanjene pokretljivosti
4.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture
4.2.1. Elektroničke komunikacije u nepokretnoj mreži
4.2.2. Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) i povezana oprema
4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
4.3.1. Vodnogospodarski sustav
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 1
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
5.
6.
7.
8.
II.
III.
4.3.2. Elektroenergetski sustav
4.3.3. Plinoopskrba
Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina
Postupanje s otpadom
Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
7.1. Zaštita tla
7.2. Zaštita zraka
7.3. Zaštita voda
7.4. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti
7.5. Zaštita od štetnog djelovanja voda
7.6. Zaštita od buke
7.7. Zaštita od štetnog utjecaja kemikalija
7.8. Posebna zaštita (zaštita od prirodnih drugih nesreća)
7.8.1. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
7.8.2. Zaštita od požara
7.8.3. Zaštita od potresa
7.8.4. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikh nesreća izazvanih nesrećama s
opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i u prometu
7.8.5. Zaštita sklanjanjem ljudi
Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
KARTOGRAFSKI DIO PLANA
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
2.A. Cestovni promet
2.B. Elektroničke komunikacije i energetski sustav
2.C. Vodnogospodarski sustav
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE
mj. 1 : 2.000
mj. 1 : 2.000
mj. 1 : 2.000
mj. 1 : 2.000
mj. 1 : 2.000
mj. 1 : 2.000
OBVEZNI PRILOZI
UVOD
1.
POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti prostora obuhvata u prostoru Općine Klinča Sela
1 1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Prostorni obuhvat Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne
i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
1.1.1.2. Stanje u prostoru
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.4.1. Zaštita prirodne baštine
1.1.4.2. Zaštita kulturne baštine
1.1.5. Obveze planova šireg područja
1.1.5.1. Prostorni plan uređenje Općine Klinča Sela (GZŽ 08/00, 06/01, 21/03, 14/05,
02/10 i SGOKS 09/11 i 03/13)
1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske
podatke te prostorne pokazatelje
1.1.6.1. Demografski pokazatelji
1.1.6.2. Gospodarski pokazatelji
1.1.6.3. Prostorni pokazatelji
2.
CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti područja obuhvata
2.2. Ciljevi prostornog uređenja prostora područja obuhvata Plana
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora (u odnosu na postojeći i planirani broj
stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti
krajobraza, prirodnih, kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina)
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 2
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
2.2.2. Unapređenje uređenja prostora i komunalne infrastrukture
2.2.3. Zaštita okoliša
3.
PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.2.1. Gospodarska namjena-proizvodna i/ili poslovna ( I,K )
3.2.2. Zaštitne zelene površine (Z)
3.2.3. Površine infrastrukturnih sustava (IS)
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenjapovršina
3.3.1. Prostorni pokazatelji za namjenu prostora
3.4. Prometna i ulična mreža
3.4.1. Cestovni promet
3.4.1.1. Promet u mirovanju
3.4.2. Pješačke površine
3.4.3. Benzinske postaje
3.4.4. Uvjeti za nesmetano kretanje osoba smanjene pokretljivosti
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1. Elektroničke komunikacije
3.5.1.1. Elektroničke komunikacije u nepokretnoj mreži
3.5.1.2. Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) i povezana oprema
3.5.2. Opskrba energijom
3.5.2.1. Plinska mreža
3.5.2.2. Elektroenergetska mreža
3.5.2.3. Javna rasvjeta
3.5.2.4. Obnovljivi izvori energije
3.5.3. Vodnogospodarski sustav
3.5.3.1. Vodoopskrba
3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda
3.5.3.3. Odvodnja oborinskih voda
3.5.3.4. Uređenje i korištenje voda
3.5.4. Postupanje s otpadom
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.1.1. Oblik i veličina građevne čestice
3.6.1.2. Veličina i površina građevine, izgrađenost građevne čestice
3.6.1.3. Način gradnje i smještaj građevine na građevinskoj čestici
3.6.1.4. Visina i oblikovanje građevina
3.6.1.5. Ograde i uređenje građevinske čestice
3.6.1.6. Prometno i komunalno opremanje građevinske čestice
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i
ambijentalnih cjelina
3.6.1.1. Zaštita prirode
3.6.1.2. Mjere zaštite graditeljske baštine
3.6.3. Posebne mjere zaštite zaštite (zaštita od prirodnih i drugih nesreća)
3.6.3.1 Sklanjanje ljudi
3.6.3.2. Zaštita od rušenja
3.6.3.3. Zaštita od požara
3.6.3.4. Zaštita od potresa
3.6.3.5. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama s opasnim
tvarima u stacionarnim objektima i drugih nesrećama u gospodarstvu
i u prometu
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
3.7.1. Zaštita tla
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke
3.7.5. Zaštita od kemikalija
3.7.6. Zaštita od štenog djelovanja voda
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 3
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
-
Izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Klinča Sela (GZŽ 08/00, 06/01, 21/03, 14/05 i 02/10 i
SGOKS 09/11 i 03/13);
Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja;
Popis propisa koji su poštivani u izradi Plana;
Zahtjevi i mišljenja iz članka 90. Zakona o prostornom uređenju;
Izvješće o javnoj raspravi;
Evidencija postupka izrade i donošenja Plana;
Sažetak za javnost.
(2) Elaborat iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Općinskog vijeća Općine Klinča Sela i potpisom
predsjednika Općinskog vijeća Općine Klinča Sela sastavni je dio ove Odluke.
II.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.
UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH
NAMJENA
Članak 3.
(1) Načela određivanja korištenja i namjene površina su:
a)
načelo održivog razvoja;
c)
načelo poticanja razvoja pojedinih prostornih cjelina;
d)
načelo racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora;
e)
načelo optimalnog usklađenja interesa različitih korisnika prostora;
f)
načela urbanističke, prostorno-planerske i krajobrazno-planerske struke.
(2) Uređivanje prostora unutar obuhvata Plana (izgradnja građevina, uređivanje zemljišta i obavljanje
drugih radova na površini zemlje te iznad ili ispod površine zemlje) provodit će se u skladu s ovim Planom,
odnosno u skladu s postavkama koje iz njega proizlaze.
1.1.
KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
Članak 4.
(1) Planom se određuju uvjeti za svrhovito korištenje i slijedeće namjene površina:
gospodarska namjena (proizvodna i/ili poslovna – I/K);
površina infrastrukturnih sustava (prometnice - IS);
zaštitne zelene površine (Z).
(2) Prostorni pokazatelji za korištenje i namjenu površina unutar Plana vidljivi su u narednoj tabeli:
Prostorni pokazatelja za namjenu površina
GOSPODARSKA NAMJENA
- proizvodna i/ili poslovna (I/K)
ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z)
POVRŠINA INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
- prometnice (IS1)
- trafostanice (IS2)
UKUPNO
Površina
(ha)
% od obuhvata
Plana
28,03 ha
90,4 %
1,97 ha
6,3 %
0,99 ha
0,01 ha
31,00 ha
3,2 %
0,01 %
100,00
(3) Utvrđeno korištenje i namjene površina unutar obuhvata Plana vidljivo je na kartografskom prikazu 1.
Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2.000.
2.
UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI (UVJETI I NAČIN
GRADNJE UNUTAR ZONE GOSPODARSKO-PROIZVODNE I/ILI POSLOVNE NAMJENE)
2.1.
OPĆE ODREDBE
Članak 5.
(1) Unutar namjene I/K (gospodarska namjena, proizvodna i/ili poslovna) moguća je gradnja slijedećih
gospodarskih građevina:
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 4
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
pretežito proizvodne namjene (industrijske i zanatske namjene te namijenjene skladištenju);
pretežito poslovne namjene (uslužne namjene, trgovačke i pretežito komunalno- servisne namjene);
pretežito skladišne namijene.
(2) Pod gospodarskom namjenom – proizvodnom (I) podrazumijevaju se djelatnosti kojima je osnovni cilj
proizvodnja gotovih ili polugotovih proizvoda. Na zemljištu predviđenom za izgradnju građevina gospodarske
namjene – proizvodne (I) moguć je smještaj većih i tehnološki složenijih proizvodnih građevina i opreme
onih industrija koje imaju veća prometna opterećenja, kod kojih se veći dio proizvodnog procesa odvija na
otvorenom prostoru i koje se po vrsti i oblikovanju građevina ne mogu uklopiti u oblikovanje okolnih
područja.
(3) Pod gospodarskom namjenom – poslovnom podrazumijevaju se različiti uredski prostori, veće trgovine te
djelatnosti od važnosti za obavljanje svakodnevnih funkcija i održavanja naselja i cjelokupne općine.
(4) Unutar namjena iz stavaka (1) ovog članka moguća je gradnja građevina prometne, elektroničke
komunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže u skladu sa uvjetima iz ovih odredbi, kao i postava
nadstrešnica i pokretnih naprava komunalnih objekata i uređaja u općoj uporabi i drugih konstrukcija
privremenih obilježja.
(5) Na građevinskim česticama i u građevinama gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene nije
dopušteno graditi stambene građevine.
(6) U gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene može se urediti reciklažno dvorište za obradu i
privremeno skladištenje neopasnog korisnog otpada (metal, staklo, papir, drvo, plastika i dr.).
Članak 6.
(1) Uvjeti i način gradnje utvrđeni su na način:
da je prostor racionalno iskorišten;
da su prilikom planiranja prostora usklađeni interesi svih korisnika te osiguran dovoljan prostor za
razvoj planiranih namjena, bez negativnog utjecaja na okoliš;
da su prometno, komunalno i energetski primjereni ovom prostoru.
2.2.
GRAĐEVNA ČESTICA
Članak 7.
(1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se graditi osnovne građevine; pomoćne i sporedne građevine uz
osnovnu građevinu te građevine i uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina i građevne čestice,
kao i postavljati komunalni objekti i uređaji u općoj uporabi. Sve građevine čine jednu funkcionalnu cjelinu,
odnosno poslovni kompleks, odnosno složenu građevinu (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki
povezanih građevina).
(2) Površina građevnih čestica ne može biti manja od 2.000 m2.
(3) Širina građevne čestice na građevnoj liniji ne može biti manja od 20,00 m.
2.3.
PRIKLJUČAK GRAĐEVNE ČESTICE I GRAĐEVINA NA
KOMUNIKACIJSKU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURNU MREŽU
PROMETNU,
ELEKTRONIČKU
Članak 8.
(1) Građevna čestica treba imati priključak (prilaz) na prometnu površinu minimalne širine 6,00.
(2) Građevna čestica se priključuje se na prometnu površinu sukladno posebnim uvjetima javnopravnog
tijela nadležnog za cestu na koju se čestica priključuje.
(3) Građevna čestica se priključuju na elektroničku komunikacijsku i komunalnu infrastrukturnu mrežu
(ukoliko ista postoji i ako za to postoje tehnički uvjeti), sukladno posebnim uvjetima javnopravnog tijela
nadležnog za pojedinu komunalnu mrežu te općinskin ili drugima važećim zakonskim propisom i
pravilnikom.
2.4.
UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE
Članak 9.
(1) Uređenje građevne čestice (razmještaj građevina) treba izvršiti u skladu s procesom koji se planira na
njoj i uvjetima priključenja građevne čestice i građevina na prometnu, elektroničku komunikacijsku i
komunalnu infrastrukturnu mrežu.
(2) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled
okoline, te da se ne promijeni odticanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina.
(3) Najmanje 20% površine građevne čestice je potrebno urediti kao prirodni teren (zelenilo).
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 5
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
(4) Uređenje građevnih čestica treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta biljaka u skladu s lokalnim
uvjetima, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza.
(5) Ograda se postavlja na lijevu među, sa unutrašnje strane, promatrano od prometne površine prema
samoj čestici. Kod uglovnih građevnih čestica ograda se postavlja i na desnoj međi (prema drugoj prometnoj
ili nekoj javnoj površini).
2.5.
PARKIRALIŠTA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 10.
(1) Na svakoj građevnoj čestici potrebno je zadovoljiti minimalni broj parkirališnih mjesta (bilo na otvorenom
i/ili u garaži) prema sljedećem normativu:
Namjena prostora u građevini
proizvodnja, skladišta i slično
trgovina
poslovni sadržaji (uredi i slično)
ugostiteljstvo (restorani i sl.)
broj PGM
6
25
20
30
(2) Potrebni broj PM određuje se u odnosu na 1.000 m2 GBP (ne uračunavaju se površine garaža).
(3) Ukoliko se broj PM ne može odrediti prema normativu iz ovog članka, tada se primjenjuju sljedeći
normativi:
hoteli, moteli, pansioni i slično
- 1 PGM na 3 – 6 osoba na svakih 50 kreveta; 1 PGM za autobus;
ugostiteljstvo
- 1 PGM na 4 -12 sjedala.
(4) U obuhvatu Plana se ne planira izgradnja javnih parkirališta i garaža. Sve površine potrebne za parkiranje
osobnih i teretnih vozila moraju se izvoditi na građevnoj čestiti pripadajuće građevine.
(5) U slučaju zahtijeva dostave, obvezno treba osigurati prostor za zaustavljanje i/ili parkiranje dostavnoga
vozila na samoj građevnoj čestici.
2.6.
IZGRAĐENOST I ISKORIŠTENOST GRAĐEVNE ČESTICE
Članak 11.
(1) Izgrađenost građevne čestice se iskazuje postotkom izgrađenosti, koji može iznositi najviše 50%.
(2) Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) jednak je odnosu građevinske bruto površine svih
izgradnji na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis)
može iznositi najviše 1,50. U obračun koeficijenta iskorištenosti ne uračunavaju se podzemne etaže.
2.7.
REGULACIJSKA I GRAĐEVINSKA LINIJA
Članak 12.
(1) Regulacijska linija je granica građevne čestice prema prometnoj površini.
(2) Udaljenost građevinske linije od regulacijske linije za poslovne građevine (K) iznosi najmanje 8,0 m.
(3) Udaljenost građevinske linije od regulacijske linije za proizvodne građevine (I) iznosi najmanje 20,0 m.
2.8.
UDALJENOST GRAĐEVINA OD BOČNE MEĐE
Članak 13.
(1) Građevine se mogu graditi samo odmaknuto od međa, tj. samo kao samostojeće građevine.
(2) Najmanja udaljenost građevine od međe susjedne čestice mora iznositi najmanje polovicu zabatne visine
građevine, mjereno do krovnog vijenca (H/2), ali ne manje od 6,0 m.
(3) Ograda može biti metalna (rešetkasta ili žičana), a dopuštena je najveća visina od 180 cm ako su
providne, odnosno 130 cm ako su neprovidne (odredba se ne odnosi na živice).
(4) Pri uređenju otvorenog parkirališta obvezna je sadnja drveća u rasteru parkirališnih mjesta u omjeru 1
stablo/3-4 parkirališna mjesta.
2.9.
VISINA I ETAŽNOST GRAĐEVINA
Članak 14.
(1) Visina krovnog vijenca građevina smije iznositi najviše 24,00 m.
(2) Visina krovnog sljemena građevina smije iznositi najviše 25,00 m.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 6
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
(3) Ukoliko to tehnološki proces zahtijeva, iznimno neki dijelovi građevine mogu biti i viši od najviše
dozvoljenih vrijednosti.
(4) Etažnost građevina se uvjetuje kroz najveći broj nadzemnih etaža, tako da građevina može imati najviše
tri nadzemne etaže, uz mogućnost gradnje podruma, pri čemu broj podrumskih etaža nije ograničen.
2.10.
OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 15.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti primjereno uobičajenom oblikovnom izričaju poslovnih i
proizvodnih građevina.
(2) Krov građevine mora biti ravni, kosi (jednostrešni ili višestrešni, nagiba do 450) ili bačvasti, pokriven
pokrovnim materijalom u skladu s namjenom i funkcijom građevine,.
(3) Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora, gradnja krovnih kućica i krovnih nadozidanih prozora.
3.
KOMUNALNI OBJEKTI I UREĐAJI U OPĆOJ UPORABI
Članak 16.
(1) Unutar svih namjena moguća je postava komunalnih objekata i uređaja u općoj uporabi te druge
konstrukcije privremenih obilježja (reklamni panoi, oglasne ploče, reklamni stupovi i sl.). Za postavu ovih
građevina izdaju se dozvole u skladu s propisimai Odlukom o komunalnom redu, te drugim odgovarajućim
aktima.
(2) Komunalni objekti i uređaji u općoj uporabi su javna rasvjeta, reklamni panoi, javna telefonska
govornica, spremnici za otpad i sl. objekti i uređaji, koji se mogu postavljati pojedinačno ili u grupama.
(3) Svaki komunalni objekt i uređaj u općoj uporabi kao i grupa moraju biti smješteni tako da je na
primjeren način omogućena opskrba, da ni u kojem pogledu ne umanjuju preglednost prometnica, ne
ometaju promet pješaka i vozila, ne otežavaju održavanje i korištenje postojećih pješačkih, prometnih i
komunalnih građevina.
4.
UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE
KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak 17.
(1) Ovim Planom utvrđene su trase, koridori i građevine prometnih, telekomunikacijskih i komunalnih
sustava sa pripadajućim građevinama i površinama. Elementi prometne i infrastrukturne mreže utvrđeni
Planom smatraju se okvirnim, dok će se njihova mikrolokacija odrediti u postupku izdavanja akata kojima se
dozvoljava gradnja.
(2) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednom
provedbom Plana sukladno odredbama iz ove Odluke, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih
ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.
(3) Mjesto i način priključivanja cjelokupne zone na prometnu mrežu utvrđeno je u grafičkom dijelu Plana.
Prometnice koje se neposredno spajaju, odnosno priključuju na kategoriziranu cestu moraju udovoljavati
uvjetima propisanim Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu.
(4) Mjesto i način priključivanja građevina na komunalnu i drugu infrastrukturu odredit će nadležno tijelo ili
trgovačko društvo uz primjenu odgovarajućih propisa, kao i uobičajenih pravila graditeljske struke, u
postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja.
Članak 18.
(1) Mjesto i način opremanja zemljišta prometnom infrastrukturnom mrežom prikazani su u grafičkom dijelu
Plana, koji utvrđuje uvjete gradnje prometnih površina i opisani u tekstualnom dijelu Plana koji obrađuje
prometni sustav.
(2) U grafičkom dijelu Plana utvrđena su idejna rješenja prometnica na način da zadovolje uvjete osnovnog
pravca pružanja, odnosno horizontalnog toka trase uz provjeru mogućeg i realno primjenjivog visinskog toka
trase, te karakterističnog poprečnog presjeka za traženu prometnicu.
(3) Pored prometnica prikazanih u grafičkom dijelu Plana, graditi se mogu i druge (ostale - OU) prometnice
koje nisu prikazane u grafičkom dijelu Plana. Druge (ostale) prometnice, koje nisu prikazane u grafičkom
dijelu Plana, mogu se planirati ukoliko je prvo susjedno raskrižje s prometnicom na koju se ulica priključuje
udaljeno najmanje 30 m od tog priključka.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 7
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
(4) Konačno rješenje pojedine prometnice definirat će se idejnim rješenjem odnosno projektom u postupku
izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja.
(5) Do izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja za prometne površine, građevne čestice drugih
namjena mogu se osnivati do crte koja označava planirani koridor rezervacije prostora za gradnju prometne
površine. Po izdavanju akata kojima se dozvoljava gradnja za prometne površine, te na temelju njih i
ažuriranog stanja katastarske izmjere, građevne čestice drugih namjena mogu se osnivati do granica
građevne (katastarske) čestice prometne površine.
Članak 19.
(1) Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (npr. trafostanice i slično) mogu imati najmanju
površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine, te po potrebi kolni pristup ili pravo služnosti do prometne
površine. Ukoliko se građevine infrastrukturnih sustava postavljaju na javnu površinu ili na građevnu česticu
neke druge građevine, ne mora se formirati posebna građevna čestica.
Članak 20.
(1) Sve prometne površine u obuhvatu Plana, na koje postoji pristup s građevnih čestica ili su uvjet za
formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje
komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektroenergetska, plinska i mreža elektroničkih
komunikacija).
(2) Izgradnja komunalne infrastrukture u pravilu je predviđena kao podzemna instalacija u koridoru
prometne površine.
(3) Kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim
instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima i to u posebnim
instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.
(4) Mjesto i način priključenja građevina na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu omogućeno je
duž regulacijskog pravca građevne čestice i obavlja se na način pripisan od nadležne komunalne
organizacije, odnosno distributera.
4.1.
UVJETI GRADNJE CESTOVNE PROMETNE MREŽE
4.1.1.
Kolne prometnice
Članak 21.
(1) Ovim planom određene su površine i pojasevi (koridori) infrastrukturnih sustava za cestovni promet po
najvišim standardima zaštite okoliša. Vođenje infrastrukture treba planirati racionalno, prema posebnim
propisima i pravilima struke te ovim Odredbama.
(2) Na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.A. Cestovni promet,
određeni su pojasevi za prometnice i cestovna križanja.
(3) Unutar zaštitnog pojasa razvrstane ceste za građenje građevina i instalacija na razvrstanoj cesti ili unutar
njenog zaštitnog pojasa prethodno se mora zatražiti uvjete od nadležne pravne osobe s javnim ovlastima.
Zaštitni pojas razvrstanih cesta (županijskih i lokalnih) određen je u Zakonu o javnim cestama, a mjeri se od
vanjskog ruba zemljišnog pojasa odnosno regulacijske crte javne ceste tako da je u pravilu širok sa svake
strane:
za županijske ceste 15,0 m;
za lokalne ceste 10,0 m.
Članak 22.
(1) Osnovna prometna mreža unutar obuhvata Plana sastoji se od:
županijske ceste Ž3106 / izvan obuhvata Plana (glavna ulica – GU);
sekundarne prometnice koja povezuju zonu sa županijskom cestom (sabirna ulica - SU);
ostalih prometnica u zoni (ostale ulice – OU).
(2) Minimalna širina koridora razvrstanih prometnica iznosi:
sabirna ulica (SU) - širina koridora 12,5 m (kolnik š=2x3,25 m, obostrani pločnik š=2x1,5 m i
obostrani zeleni pojas š=2x1,5 m);
ostale ulice (OU) - širina koridora 9,0 m (kolnik š=2x3,0 m i obostrani pločnik š=2x1,5 m).
(3) Ostale ceste (OU) koje nisu ucrtane u Planu mogu se graditi i kao slijepe, i to:
sa L-okretištem dužine 100,00 m;
sa s T-okretištem dužine 120,00 m;
sa Y- okretištem dužine 150,00 m;
sa kružnim okretišta dužine 200,00 m.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 8
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
(4) Točan položaj ostalih cesta (OU) nije utvrđen jer svi budući korisnici ovog prostora nisu poznati, kao i
njihove potrebe za prostorom. Planom su određena samo načela i koncept vođenja i smještaja koji su
usmjeravajućeg značaja, a njihov točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim
zahtjevima te potrebama svakog budućeg korisnika.
(5) Način gradnje javnih cesta propisan je Zakonom o prostornom uređenju, Zakonom o javnim cestama,
Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa
stajališta sigurnosti prometa i preuzetoj Normi za projektiranje čvorova u istoj razini U.C4.050.te ostalom
relevantnom zakonskom i podzakonskom regulativom.
(6) Priključke i prilaze na razvrstanu cestu treba projektirati sukladno Zakonu o javnim cestama i Pravilniku o
uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu.
Članak 23.
(1) Planom su predviđeni su različiti načelni poprečni presjeci i širine koridora prometnica (glavnih, sabirnih i
ostalih ulica) u obuhvatu Plana, prikazani i utvrđeni poprečnim profilima na kartografskom prikazu 2.
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.A. Cestovni promet. Konačni poprečni profil pojedine
prometnice definirat će se u postupku izdavanja dozvole za gradnju, pri čemu njegova ukupna dimenzija ne
može biti manja od dimenzije naznačene ovim Planom.
(2) Konačni poprečni profil pojedine prometnice mora se smjestiti unutar rezerviranog koridora. Iznimno su
moguća minimalna odstupanja zbog tehničkog rješenja, konfiguracije terena, imovinsko-pravnih odnosa ili
tehnološkog napretka i racionalnijeg rješenja.
(3) Najmanji poprečni nagibi prometnica moraju biti 2,5% u pravcu do maksimalno 5,0% u krivini. Poprečni
nagibi prometnica su jednostrešni, a vitoperenje kolnika odvija se oko osi prometnice. Preporučuje se nagib
pješačkog hodnika prema kolniku 2%, radi odvodnje oborinskih voda u oborinsku kanalizaciju.
Članak 24.
(1) Građevnu česticu prometne površine čine elementi osovine, križanja i poprečni profili s pripadajućim
kolnikom, nasipima, usjecima, pješačkim površinama i ostalim elementima prometnica, unutar utvrđenog
koridora.
(2) Nivelete prometnica su postavljene tako da prate priključak na županijsku cestu, konfiguraciju terena te
da zadovoljavaju propisane vozno-dinamičke elemente.
(3) Odvodnja oborinskih voda je uvjetovana poprečnim i uzdužnim profilom prometnice.
(4) Prometnice treba projektirati za računsku brzinu V=50 km/h.
(5) Horizontalne elemente osovina treba definirati čistim kružnim krivinama, prijelaznicama tipa "klotoide", te
međupravcima. Kolničku konstrukciju sabirnih i ostalih prometnica potrebno je dimenzionirati na osovinsko
opterećenje za 40-tonska vozila.
Članak 25.
(1) Građevna čestica mora imati neposredni priključak na prometnu površinu koja je određena grafičkim
dijelom Plana.
(2) Kolni priključak-prilaz građevnoj čestici namijenjenoj gradnji građevine moguć je s bilo kojeg mjesta
prilazne prometne površine uz koju se nalazi ili s parkirališne površine.
(3) Kolni priključak-prilaz građevnoj čestici mora biti prostorno potpuno definiran:
elementima postojeće izgrađene prilazne prometne površine;
elementima novoplanirane prilazne prometne površine, u skladu s grafičkim prikazima odnosno
odredbama Plana.
(4) Kolni priključak-prilaz mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa, u skladu s važećim
propisima.
(5) Prometnice treba projektirati i izgraditi na način da udovolje svojoj namjeni, važećim propisima i
standardima te zahtjevima sigurnosti prometa.
(6) Sve prometne površine moraju imati izgrađen sustav za odvodnju površinskih voda sa svih površina
unutar svojeg pojasa te javnu rasvjetu.
Članak 26.
(1) U situativnom i visinskom smislu sve ceste se moraju u što je moguće većoj mjeri prilagođavati
konfiguraciji terena.
(2) Za potrebe kretanja osoba s invaliditetom odnosno osoba smanjene pokretljivosti, treba na mjestima
prijelaza kolnika izvesti rampe upuštanjem rubnjaka. Rubnjaci u kontaktnom dijelu s kolnikom trebaju biti
izvedeni u istoj razini odnosno od njega izdignuti do najviše 3 cm. Nagibi kao i površinska obrada skošenih
dijelova nogostupa trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 9
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
(3) Visina rubnjaka na svim mjestima gdje nogostupe odvajaju od kolnika iznosi 15 cm, na parkiralištima 12
cm te na vatrogasnim pristupima 8 cm.
(4) Sve prometne i parkirališne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera u skladu s
Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti tako da
na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva
Članak 27.
(1) Kada se za građenje objekata i instalacija unutar zaštitnog pojasa županijske ceste izdaje akt kojim se
provode dokumenti prostornog uređenja sukladno posebnom propisu, prethodno se moraju zatražiti uvjeti
Županijske uprave za ceste.
(2) Zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je širok sa svake strane 15 m.
(3) Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje u zaštitnom pojasu županijske ceste bez
suglasnosti Županijske uprave za ceste, ako bi ti radovi ili radnje mogli nanijeti štetu cesti, ugrožavati ili
ometati promet na njoj te povećati troškove održavanja. U suglasnosti se određuju uvjeti za obavljanje tih
radova ili radnji.
(4) Investitor koji namjerava izgraditi građevinu u zaštitnom pojasu županijske ceste ili izvan njenog
zaštitnog pojasa nema pravo zahtijevati izgradnju zaštite od utjecaja ceste i prometa sukladno posebnim
propisima.
Članak 28.
(1) Kod izvedbe komunalne infrastrukture mora se pridržavati slijedećih pravila:
kanalizacija se mora izvoditi ispod kolnika ili s drugim instalacijama ispod nogostupa ili rubno unutar
zelenog pojasa ceste;
međusobne horizontalne i visinske udaljenosti te dubina ukapanja odredit će se prema uvjetima
komunalnih tvrtki i posebnim propisima.
4.1.2.
Parkirališta i garaže
Članak 29.
(1) Sve potrebe za parkiranjem potrebno je zadovoljiti na pripadajućim parcelama, sukladno planiranoj
namjeni građevina. Dimenzioniranje potrebnog broja parkirališnih (PM) ili mogućih garažnih mjesta (GM) za
pojedinu namjenu utvrđuje se putem priložene tablice. Pod parkirališnim mjestom smatra se i parkiranje
unutar podzemnih etaža, na način da su parkirališna mjesta otvorena. Pod garažnim mjestom smatra se
parkiranje vozila u zasebnom prostoru za samo jedno vozilo koje se može zatvoriti i na taj način osigurati.
(2) Potrebni broj PM određuje se u odnosu na 1.000 m2 GBP (ne uračunavaju se površine garaža) prema
sljedećim kriterijima:
Namjena prostora u građevini
proizvodnja, skladišta i slično
trgovina
poslovni sadržaji (uredi i slično)
ugostiteljstvo (restorani i sl.)
broj PGM
6
25
20
30
(3) Ukoliko se broj PM ne može odrediti prema ovom normativu, tada se primjenjuju sljedeći normativi:
hoteli, moteli, pansioni i slično - 1 PGM na 3 – 6 osoba na svakih 50 kreveta; 1 PGM za autobus;
ugostiteljstvo
- 1 PGM na 4 -12 sjedala.
Članak 30.
(1) U obuhvatu Plana se ne planira izgradnja javnih parkirališta i garaža. Sve površine potrebne za parkiranje
osobnih i teretnih vozila moraju se izvoditi na građevnoj čestiti pripadajuće građevine.
4.1.3.
Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak 31.
(1) Unutar obuhvata Plana nije planirana izgradnja trgova i drugih većih pješačkih površina, osim pješačkih
staza uz kolnike, širine 1,5 m.
(2) Pješačke staze uz kolnik prometnica moraju biti uzdignute iznad kolnika minimalno 15 cm i od njega
odvojene rubnjacima, a odvodnja se rješava poprečnim padom od 1,5-2,0%. U raskrižju i na drugim
mjestima gdje je predviđen prijelaz pješaka, biciklista i hendikepiranih osoba preko kolnika potrebno je
ugraditi upuštene rubnjake ili izvoditi rampe.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 10
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
(3) Pješačke staze je moguće izvesti asfaltiranjem ili popločavanjem betonskim pločama.
(4) Sve pješačke staze treba izvesti tako da se zapriječi mogućnost stvaranja arhitektonskih i urbanističkih
barijera. Visinske razlike treba u pravilu savladavati rampom ili stepenicama malog nagiba, u skladu s
odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti.
4.1.4.
Benzinske postaje
Članak 32.
(1) Nove benzinske postaje mogu se graditi u koridorima razvrstanih cesta prema posebnim uvjetima
pravnih osoba koje gospodare tim prometnicama.
(2) Uvjeti za izgradnju benzinskih postaja utvrdit će se temeljem projektne dokumentacije te uz dobivene
suglasnosti i mišljenja nadležnih javnopravnih tijela, kojim će naročito biti određeno:
položaj, oblik i veličina građevne čestice;
način smještanja pojedinih sadržaja na građevnoj čestici,;
rješenje i lokacija pojedinih sadržaja s potencijalnim utjecajem na okoliš (agregati i spremnici goriva,
praonica, servis i slično);
prometno rješenje s priključkom na cestu;
mogućnost opremanja građevne čestice komunalnom infrastrukturom (opskrba vodom, način
sabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje otpada);
način ograđivanja građevne čestice;
ozelenjavanje i sadnja zaštitnog zelenila;
potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu okoliša.
(3) Odvodnja oborinskih voda sa svih prometnih i neuređenih površina benzinske postaje mora biti izvedena
preko propisanog mastolova i pročistača i tek tada ispuštena u sustav javne odvodnje.
4.1.5.
Kretanje osoba smanjene pokretljivosti
Članak 33.
(1) Sve prometne i komunikacijske površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera
tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva, bez obzira na dob i vrstu
poteškoća u kretanju.
(2) U projektiranju građevina i prometnica primjenjivati će se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu
smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko-arhitektonskih barijera.
(3) U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe
s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci. Nagibi kao i površinska obrada skošenih
dijelova nogostupa trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.
4.2.
UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE
4.2.1.
Elektroničke komunikacije u nepokretnoj mreži
Članak 34.
(1) Rješenje elektroničke komunikacijske mreže unutar zone obuhvata Plana je shematskog karaktera, a
može se mijenjati prema uvjetima operatera ili institucija koje upravljaju EK-mrežom što će se odrediti
idejnim ili glavnim projektom za izgradnju pojedinog dijela mreže.
(2) Trase za gradnju, rekonstrukciju i opremanje EK mreže treba odabirati prema grafičkom prikazu, osim u
slučaju usklađenja s ostalim infrastrukturnim mrežama.
(3) Trase podzemne EK mreže potrebno je predvidjeti u javnim površinama, tako da budu usklađene s
drugim objektima i instalacijama planirane infrastrukture.
(4) Dubina ukopavanja elemenata telekomunikacijske mreže na uređenim površinama predviđenim za
promet vozila treba iznositi najmanje 0,7 m od gornjeg ruba cijevi, a na ostalim površinama 0,5 m.
(5) Točan položaj i kapacitet mreže nisu utvrđeni jer budući korisnici ovog prostora nisu poznati te su
određena samo načela i koncept vođenja koji su usmjeravajućeg značaja, a njezin kapacitet i točan položaj
će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima te potrebama svakog budućeg korisnika.
Svaki dio mreže (bio on naznačen na kartama kartografskog dijela Plana ili ne) može se sukladno potrebama
i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 11
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 35.
(1) Sukladno Uputama za projektiranje pristupnih telekomunikacijskih mreža te Uputama za projektiranje i
građenje DTK (distribucijske telekomunikacijske kanalizacije) planirana je izgradnja podzemne elektroničke
komunikacijske infrastrukture, odnosno izgradnja DTK u koju se uvlače vodovi elektroničkih komunikacija
(kabeli), koja će se smjestiti u pločnike ili zelene površine uz prometnice.,
(2) Nova trasa DTK se sastoji od distribucijskih kanalizacijskih cijevi i tipskih montažnih zdenaca te
predstavlja mrežu podzemnih cijevi za razvod i zaštitu vodova elektroničkih komunikacija (kabela). Montažni
DTK zdenci služe za prolaz, nastavljanje i razvod kabela elektroničkih komunikacija te održavanje i
servisiranje.
(3) Za distribucijske kanalizacijske cijevi planirane su dvije PVC cijevi φ 110 mm i jedna PEHD cijevi φ 40
mm. Za DTK zdence planirani su 2 (dva) tipa montažnih zdenaca: D1 i D2. Zdenci D1 i D2 planirani su za
nastavljanje i za razvod TK kabela. Polaganje PVC i PEHD cijevi planirano je u rov dubine 0,60 m i širine
0,40 m. Budući da su cijevi savitljive i imaju mali koeficijent trenja, distribucijske kanalizacijske cijevi između
zdenaca ne moraju se polagati pravocrtno.
(4) Tipski montažni zdenci sastoje se od: donjeg elementa, uvodnih ploča, te gornjeg elementa i poklopca.
(5) Projektirana DTK za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, osim za EK kabele, planirana je i za
kabele drugih namjena (kabelska televizije i sl.).
(6) Planirana elektronička komunikacijska infrastruktura prikazana je na kartografskom prikazu 2. Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.B. Elektroničke komunikacije i energetski sustav.
Članak 36.
(1) Sve građevine predviđene ovim Planom, osim komunalnih, priključuju se na nepokretnu EK mrežu te
opremaju telekomunikacijskom instalacijom kapaciteta i izvedbe prilagođene njihovoj veličini i namjeni u
skladu s posebnim i općim propisima iz ovog područja. Za svaku građevnu česticu izgradit će se priključni EK
ormari, koji će se smjestiti na granici građevne čestice i bit će okrenuti prema prometnici. Priključni ormarić
mora biti spojen na temeljni uzemljivač objekta.
(2) Svi radovi moraju se odvijati u skladu sa zakonima i važećim tehničkim propisima i uvjetima iz oblasti
elektroničkih komunikacija.
(3) Planom se određuje da unutar građevina kućne komunikacijske instalacije treba projektirati u skladu s
važećim Pravilnikom o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih
zgrada (HAKOM, prosinac 2009.).
4.2.2.
Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) i povezana oprema
Članak 37.
(1) Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) i povezana oprema prema načinu postavljanja dijeli
se na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski
prihvat) i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskim
stupovima.
Članak 38.
(1) Područje obuhvata Plana nalazi se unutar zona planiranih prostornim planom šireg područja za izgradnju
elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na samostojećim antenskim stupovima, te je
slijedom navedenog izgradnja samostojećih antenskih stupova u obuhvatu Plana dozvoljena. U obuhvatu
Plana može se postaviti najviše jedan samostojeći antenski stup.
(2) Antenski stup u sustavu javne telekomunikacije u pokretnoj mreži mora biti tipski (rješenjem Ministarstva
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva), kako bi mogao prihvatiti više operatora. Udaljenost
antenskog stupa unutar ili u neposrednoj blizini koridora drugih infrastrukturnih sustava (prometni,
energetski, komunalni) propisuje se posebnim uvjetima javnopravnih tijela nadležnih za navedene koridore.
(3) Građevna čestica na kojoj se predviđa postavljanje antenskog stupa treba imati pristup na javnu
prometnu površinu, a prostor oko stupa i objekta za smještaj opreme treba biti očišćen i pošljunčan u širini
3,0 m ako je osiguran vatrogasni pristup, odnosno širine 5,0 m kada nije osiguran vatrogasni pristup.
Potrebno je osigurati podlogu te odvodnju oborinskih voda radi sprječavanja odnošenja šljunka na susjedno
zemljišta.
Članak 39.
(1) Planom je dozvoljeno i postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na
antenskim prihvatima (pomoću fasadnih ili krovnih nosača na planiranim građevinama), u skladu s posebnim
uvjetima tijela i/ili osoba određenim posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom ishođenja
akta kojim se dozvoljava gradnja, čija visina iznosi najviše 5,0 m u odnosu na najvišu točku građevine na
koju se postavlja.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 12
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
(2) Razmještaj u prostoru biti će određen u skladu s potrebama koncesionara, ali obvezno u skladu s
odredbama važećih propisa o zaštiti zdravlja. Sve radove na projektiranju i izvođenju elektroničke
komunikacijske infrastrukture i povezane opreme treba izvoditi prema važećim zakonskim propisima i
pravilnicima.
4.3.
UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
Članak 40.
(1) Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su u kartografskom prikazima broj 2.
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.B. Elektroničke komunikacije i energetski sustav i
2.C. Vodnogospodarski sustav.
(2) Planom je predviđena izgradnja uređaja i postrojenja komunalne infrastrukturne mreže (vodoopskrba,
odvodnja, elektroopskrba, plinoopskrba i javna rasvjeta).
(3) Položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže iz stavka 1. ovog članka načelan je i konačno
će se odrediti u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja, prema važećim propisima i stvarnim
mogućnostima na terenu.
(4) Kod izgradnje novih građevina za javnu vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i plinoopskrbu, kao i
DTK instalacija, trase, koridori i površine određeni ovim Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim
rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da onemoguće
izvedbu cjelovitog rješenja predviđenog ovim Planom.
(5) Komunalnu infrastrukturnu mrežu potrebno je, u pravilu, graditi podzemno u koridorima prometnica i u
skladu s posebnim uvjetima građenja nadležnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima ili trgovačkih
društava.
4.3.1.
Vodoopskrbni sustav
Vodoopskrba
Članak 41.
(1) Vodoopskrbna mreža (cjevovodi sa pripadajućim uređajima i građevinama) prikazana je na
kartografskom listu 2.C. Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:2.000.
(2) Unutar obuhvata Plana nema izgrađene vodoopskrbne mreže. Vodoopskrbni cjevovod za potrebe
obuhvata Plana položen jeu koridoru županijske ceste i to je su glavni pravac dovoda vode zonu, pri čemu
će promjer cjevovoda biti dimenzioniran hidrauličkim proračunima u kasnijoj fazi projektiranja mreža.
(3) Vodoopskrbni cjevovodi u zoni će se zoni razvoditi koridorima projektiranih prometnica.
Članak 42.
(1) Način gradnje vodoopskrbnog sustava (vodovoda sa svim pripadajućim građevinama) određen je
posebnim propisima, pravilnicima i normama te posebnim uvjetima Hrvatskih voda i/ili vlasnika.
(2) Točan položaj i kapacitet vodoopskrbne mreže nisu utvrđeni jer budući korisnici ovog prostora nisu
poznati. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja vodoopskrbne mreže koji su
usmjeravajućeg značaja, a njezin kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i
sigurnosnim zahtjevima te potrebama svakog budućeg korisnika.
(3) Nova vodoopskrbna mreža planira se voditi prstenasto oko pojedinih urbanističkih cjelina koje su
definirane planiranim sadržajima. Na mjestima križanja prometnica izvesti će se čvorovi na mreži sa
zasunima (armirano-betonske zasunske komore). Na vodovodnoj mreži predviđaju se nadzemni hidranti
Ø100 mm, s najvećom udaljenosti pojedinih hidranata od 80 m. Nova vodovodna mreža u cijelosti se
predviđa od PEHD cijevi Ø160 mm za tlak od 10 bara, koja zadovoljava protupožarne i sanitarne potrebe
(Qpož=10,0 l/s, Qsan≈20,0 l/s).
Članak 43.
(1) Priključenje građevina na cjevovode mjesnih mreža provodi se preko vodomjernih okana smještenih
ispred građevina. Mjesto priključenja na ulični cjevovod predviđa ugradnju odgovarajućeg priključnog ventila
s ugradbenom garniturom i cestovnom škrinjicom.
(2) Kod određivanja položaja priključka treba voditi računa da priključak od mjesne vodovodne mreže do
vodomjernog okna zgrade bude što kraći, te da vodomjerno okno bude na građevnoj parceli ispred zgrade.
(3) U vodomjernom oknu ispred građevine potrebno je odvojiti instalacije sanitarnih i protupožarnih vodova i
za svaki od njih predvidjeti odvojene vodomjere.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 13
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 44.
(1) Kod priključenja građevina potrebno je voditi računa o položaju građevine u odnosu na vodovodnu
instalaciju, te položaju i korištenju ostalih instalacija i infrastrukturnih građevina. U tu svrhu određuju se
sljedeće osnovne odrednice uvjeta građenja:
najbliža točka čvrste građevine u odnosu na vodovodne instalacije i građevine ne smije biti manja od
2,0 m horizontalne udaljenosti;
kod usporednog vođenja i križanja s kanalizacijskim instalacijama treba voditi računa da kota tjemena
kanalizacijskih cijevi bude niža od kote dna vodovodnih cijevi;
horizontalni razmak kod usporednog vođenja smije biti najmanje 1,0 m između najbližih točaka dviju
instalacija;
križanja vodovodne i kanalizacijske instalacije treba izvoditi pod kutom 600-900 uz vertikalni razmak
najbližih točaka 0,5 m i izvedbe čvrste zaštitne pregrade (barijere) između njih;
kod usporednog vođenja električnih, telefonskih i plinskih podzemnih instalacija s vodovodnom
instalacijom, međusobni razmak mora biti najmanje 1,0 m od najbližih točaka instalacije;
kod križanja kablovske i plinske instalacije sa cjevovodima, kut križanja mora biti 600–900 uz vertikalni
razmak najmanje 0,5 m;
kablove i plinske cijevi na mjestu križanja s vodovodnim instalacijama treba staviti u odgovarajuće
zaštitne obložne cijevi 2,0 m prije i 2,0 m poslije križanja;
stupovi nadzemnih instalacija i okna moraju biti na horizontalnoj udaljenosti od vodovodnih instalacija
najmanje 2,0 m;
na prijelazima ispod ceste i ulazima presvučenim asfaltnim zastorom, betonom i sl. vodovodnu cijev
treba ugraditi u odgovarajuću obložnu zaštitnu cijev;
kod prolaza vodovodnih cijevi ispod odvodnih jaraka i vodotoka obvezno ju treba zaštititi
odgovarajućom zaštitnom obložnom cijevi;
u projektima infrastrukture obvezno je potanko riješiti svako mjesto kolizije s vodovodnom
instalacijom;
svako mjesto kolizije građevine u gradnji i vodovodne instalacije treba geodetski snimiti i snimak
predati službi za vođenje katastra cjevovoda nadležne tvrtke;
prilikom izvođenja radova osobito treba voditi računa o higijensko-tehničkoj zaštiti vodovodne
instalacije i vode za piće;
planirani cjevovod treba voditi po prometnici, a iznimno i samo djelomično po površini predviđenoj za
nasade.
Odvodnja otpadnih voda
Članak 45.
(1) Mreža odvodnje otpadnih voda (cjevovodi odvodnje otpadnih voda sa svim pripadajućim uređajima i
građevinama) prikazana je na kartografskom listu 2.C. Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:1000.
(2) Za potrebe rješavanja odvodnje zone korišteno je “Idejno rješenje sustava javne odvodnje područja
Općine Klinča Sela” (HIDRO CONSULT d.o.o., Rijeka, 2012.), koje je u cijelosti ugrađeno u ovaj Plan. Ovim
je idejnim rješenjem planirano prikupljanje, odvodnja i pročišćavanja sanitarno-potrošnih otpadnih voda s
uklapanjem postojećeg mješovitog sustava u zajednički sustav. Na području općine predviđen je razdjelni
sustav odvodnje otpadnih voda (sanitarno-tehnološke otpadne vode će odvoditi odvojeno od oborinskih
otpadnih voda), sa pročišćavanjem prije ispusta u recipijent - vodotok Brebernica (izvan obuhvata Plana).
Članak 46.
(1) Sanitarne otpadne vode će se odvoditi podzemnim zatvorenim i nepropusnim odvodnim kanalima do
pročistača, pročistiti preko pročistača i ispustiti u površinski recipijent.
(2) Prikazani položaj i kapacitet mreže odvodnje otpadnih voda je načelan, budući da korisnici ove zone nisu
u potpunosti poznati. Stoga su određena samo načela i koncept vođenja i smještaja mreže odvodnje
otpadnih voda koji su usmjeravajućeg značaja, a njezin kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno
prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima te potrebama svakog budućeg korisnika.
(3) Za odvodnju tehnoloških otpadnih voda gospodarske zone u razdjelni sustav javne od odvodnje otpadnih
voda potrebno je predvidjeti njihovu predobradu u odgovarajućim objektima, odnosno uređajima, s tim da
kakvoća otpadnih voda mora biti u skladu s odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija
otpadnih voda za ispuštanje u sustav javne odvodnje. Ispuštanje otpadnih voda u sustav javne odvodnje
otpadnih voda potrebno je predvidjeti putem kontrolnog mjernog okna.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 14
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 47.
(1) Kanalizacijski sustav obuhvata Plana predviđa se priključiti na planirani glavni kolektor Ø250 mm položen
u koridoru županijske ceste, kojim će se sanitarna otpadna voda transportirati do uređaja za pročišćavanje
otpadne vode (izvan obuhvata Plana).
(2) Nova kanalizacijska mreža mora biti od vodonepropusnih cijevi kao PVC – cijevi za uličnu kanalizacijsku
mrežu. Revizijska okna mogu biti betonska ili tipska polietilenska revizijska okna. Sve kanale i kolektore
treba još hidraulički provjeriti prilikom izrade detaljnije projektne dokumentacije te izvedbe kanala u
pojedinim ulicama. Mjerodavna količina oborina za dimenzioniranje kanalske mreže usvojena je od 150
l/sek/ha, što odgovara kiši trajanja 25 minuta i s trogodišnjim povratnim razdobljem.
Članak 48.
(1) Za izgradnju odvodnog sustava potrebno je pridržavati se sljedećih uvjeta:
interna kanalizacija priključuju se na javnu kanalizaciju preko kanalizacijskog priključka, a to je
posljednje revizijsko okno (koje se ujedno smatra kontrolnim oknom) i kanalizacijski cjevovod prije
utoka u javnu kanalizaciju koji mora biti profila određenog projektom-proračunom;
kontrolno okno mora biti smješteno na mjestu dostupnom za nesmetanu kontrolu inspekcijskih službi,
izdavatelja ovih uvjeta, ili uvjeta osobe zadužene za upravljanje kanalizacijom. Na kontrolnom oknu
mora biti propisani kanalizacijski poklopac, okno mora biti unutarnjih svijetlih dimenzija od najmanje
1,00x0,80m i s lijevano željeznim penjalicama 4 kom/m';
priključak na sustav javne kanalizacije izvodi se na samom RO javne kanalizacije;
cijeli kanalizacijski sustav mora se izvesti vodonepropusno i sukladno pravilima struke.
(2) Koridori, odnosno trase kojima će prolaziti cjevovodi i građevine sustava javne odvodnje moraju biti
slobodni, te mora biti osiguran stalni nesmetan pristup za kontrolu, održavanje i radove na istom.
(3) Horizontalni razmak između kanalizacije i ostalih instalacija mora biti najmanje 1,00 m.
(4) Vertikalni razmak između kanalizacije i ostalih instalacija mora biti najmanje 0,50 m,
(5) Kd križanja ostalih instalacija s kanalizacijom iste se moraju izvesti sa zaštitom (u zaštitnim cijevima) i to
3,0 m lijevo i 3,0 m desno od križanja.
Članak 49.
(1) Vlasnik kanalizacijskog priključka izvodi isti u vlastitoj režiji, ali putem ovlaštenog izvoditelja. Ako je
potrebno izgraditi više od jednog priključka za potrebe jednog investitora ili građevine tj. jedinice, isto treba
biti odobreno već u provedbenom aktu s obrazloženjem i uvjetima takvoga rješenja.
(2) Korisniku sustava javne odvodnje najstrože se zabranjuje odlagati u kanalizaciju tvari i predmete koji su
posebnim propisima označeni kao opasni ili mogu na bilo koji način to postati, kao i uzrokovati oštećenje,
začepljenje ili smanjenu funkciju tj. protok kanalizacije.
(3) Za predmetni priključak (ili segment javnog kanalizacijskog sustava) investitor je u obvezi izraditi
propisani katastar vodova, kao i za cijelo područje koje je pod njegovom ingerencijom, te isti predati
upravitelju kanalizacijom i to najkasnije do tehničkog pregleda.
Članak 50.
(1) Oborinske otpadne vode će se odvoditi direktno u otvorene kanale. Oborinske s manipulativnih površina,
parkirališta sličnih površina, zagađene mastima, uljima i benzinima se prije ispuštanja u otvorene kanale ili
djelomično zacjevljene cestovne jarke, melioracijske kanale ili lokalne prijemnike, odnosno u sustav javne
odvodnje oborinskih voda, moraju najprije pročistiti preko odgovarajućih građevina (separatora ulja s
taložnicom).
(2) Uvjetno čiste oborinske vode s pješačkih, prometnih i dr. površina mogu se upustiti putem slivnika s
pjeskolovom u sustav interne odvodnje oborinskih voda i nastavno u otvorene ili djelomično zacjevljene
cestovne jarke, melioracijske kanale ili lokalne prijemnike, a s krovnih površina izravno u iste ili po površini
vlastitog terena u okviru građevinske čestice na način da ne ugroze interese drugih pravnih i/ili fizičkih
osoba, odnosno u sustav javne odvodnje oborinskih voda po njegovoj izgradnji.
(3) U razdjelni sustav interne odvodnje oborinskih voda ne smiju upuštati otpadne vode, a u razdjelni sustav
interne odvodnje otpadnih voda oborinske vode. Nije dozvoljena gradnja upojnih zdenaca za prihvat
oborinskih i/ili otpadnih voda.
Članak 51.
(1) Ispuštanje oborinskih voda u kanale ili prijemnike koji su u nadležnosti Hrvatskih voda treba uskladiti sa
Službom zaštite od štetnog djelovanja voda Vodnogospodarskog odjela za gornju Savu te utvrditi prihvatni
kapacitet prijemnika s obzirom na postojeće te planirane količine oborinskih voda.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 15
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
(2) Potrebno je predvidjeti predobradu potencijalno onečišćenih oborinskih voda, prije upuštanja u
prijemnik, kako bi kakvoća istih bila u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda
za ispuštanje u površinske vode. Pri definiranju prijemnika, potrebno je vrednovati rezultate praćenja
kakvoće potencijalnih prijemnika i posljedice na vodni režim, s obzirom na postojeće te planirane količine
istih oborinskih voda.
Članak 52.
(1) Kod izrade projektne dokumentacije potrebno je definirati način ispuštanja oborinskih voda u dogovoru s
vlasnikom/korisnikom katastarske čestice s tim da rješenje odvodnje oborinskih voda ne smije ugrožavati
interese drugih pravnih i/ili fizičkih osoba.
(2) Na osnovu planiranih opterećenja potrebno je dokazati da oborinske vode koje se iz gravitirajućeg
prostora ispuštaju u otvorene ili djelomično zacjevljene cestovne jarke, melioracijske kanale i lokalne
prijemnike neće štetno djelovati na vodni okoliš, odnosno da neće narušiti dobro stanje vode u prijemniku.
Članak 53.
(1) Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje sanitarno-tehnoloških otpadnih voda, odvodnju je nužno riješiti
na način da se otpadne vode prikupljaju u višedijelnim nepropusnim sabirnim jamama na građevnim
česticama (za kapacitet do 10 ES), ili pročiste preko tipskog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (za
kapacitet preko 10 ES) na razini svakog pojedinačnog korisnika unutar ovog dijela naselja i tek onda ispuste
u otvorene kanale. Nakon što se sustav odvodnje otpadnih voda izgradi obavezan je priključak svih
građevina na njega.
Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak 54.
(1) U obuhvatu Plana nema otvorenih vodotoka i kanala.
4.3.2.
Elektroenergetski sustav
Elektroopskrba
Članak 55.
(1) Uz jugozapadni rub gospodarske zone te rubom prometnog koridora županijske ceste planiran je prema
PPUO Klinča Sela zračni dalekovod 2x110 kV. Širina zaštitnog koridora iznosi 40 m (20 m + 20 m), a
izgradnja u koridoru ovog dalekovoda će se vršiti sukladno posebnim uvjetima HEP-a.
Članak 56.
(1) Elektroenergetska mreža (električni vodovi sa svim pripadajućim uređajima i građevinama) prikazana je
na kartografskom listu 2.B. Elektroničke komunikacije i energetski sustav, u mjerilu 1:2.000.
(2) Unutar obuhvata Plana izveden je zračni vod 10(20) kV u smjeru jugoistok – sjeverozapad, kao priključak
TS Perković na elektroenergetsku mrežu.
(3) Planom se predviđa se širenje i modernizacija postojeće mreže, na način da se (u I. etapi) predviđa
napajanje gospodarske zone nove kabelske trafostanice 20/0.4 kV snage 630 (1000) kVA, koje će se
napajati petljom podzemnih kabela priključenih na postojeći 2x10(20) kV kabel položen jugoistočno od
županijske ceste (izvan obuhvata Plana).
(4) Elektroenergetska mreža se može graditi unutar površina svih namjena, u cestovnom zemljištu
razvrstane ceste ili izvan njega, osnivanjem prava služnost. Točan položaj i kapacitet elektroenergetske
mreža mreže nije utvrđen, jer nisu u potpunosti poznati budući korisnici. Određena su načela i koncept
vođenja i smještaja mreže koji su usmjeravajućeg značaja, a njezin kapacitet i točan položaj će se odrediti
naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima te potrebama svakog budućeg korisnika.
(5) Vodove treba voditi u odgovarajućoj podzemnoj kabelskoj kanalizaciji ili, prema potrebi, samonosivim
kabelskim snopovima na stupovima.
Članak 57.
(1) Svaki investitor (pravna ili fizička osoba, budući kupac električne energije) u postupku ishođenja
provedbenih akata mora zatražiti od “Elektre” Karlovac prethodnu elektroenergetsku suglasnost, sukladno
Zakonu o energiji, Općim uvjetima za opskrbu električnom energijom i Pravilniku o naknadi za priključenje
na elektroenergetsku mrežu i za povećanje priključne snage. Osnovni podatak u zahtjevu za izdavanje
prethodne elektroenergetske suglasnosti, pored ostalih, je potrebna priključna snaga u kW. Kupci će biti
priključivani na niskom ili srednjem naponu, zavisno o tome koliko kW priključne snage će tražiti.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 16
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
(2) Objekti (kupci el. energije) koji će biti priključeni na niskom naponu, biti će spojeni na transformatorske
stanice u vlasništvu “Elektre” Karlovac. Objekti (kupci el. energije), koji će imati mjerenje na srednjem
naponu, biti će priključeni na srednjenaponsku mrežu te će izgraditi vlastitu transformatorsku stanicu na
svojoj parceli, u skladu s uvjetima iz prethodne elektroenergetske suglasnosti.
Članak 58.
(1) Ostavlja se mogućnost odabira najpovoljnijeg i najprihvatljivijeg načina opskrbe svakog pojedinog
potrošača električnom energijom. Tako se omogućava, ako će postojati potrebe svakog pojedinog potrošača
za visokim naponom, vođenje visokonaponskog voda do svakog pojedinog potrošača (trafostanice u
građevini ili na građevnoj čestici potrošača kojoj je omogućen pristup djelatnicima HEP-a).
(2) Omogućava se, ako će postojati potrebe svakog pojedinog potrošača za niskim naponom, vođenje
visokonaponskog voda do (n) broja trafostanica (trafostanice na zasebnoj građevnoj čestici kojoj je
omogućen pristup s javne površine u širini od 3,00 m) a dalje iz trafostanica vođenje niskonaponskog voda
do svakog pojedinog potrošača. Nadalje, moguća je i varijanta opskrbe potrošača kombinacijom spomenutih
načina opskrbe.
(3) Na karti je prikazana samo načelna oznaka pozicije jedne trafostanice (što ne znači da ih može biti i
više). Položaj i oblik građevinskih čestica trafostanica nisu točno utvrđeni iz razloga što se ne znaju moguće
potrebe budućih korisnika ovog prostora za električnom energijom.
Članak 59.
(1) Potreban prostor na vlastitoj parceli za transformatorske stanice u vlasništvu kupaca (mjerenje na
srednjem naponu) treba biti 7x7 m, plus pristupni put sa javne prometne površine za kamion i dizalicu.
Transformatorskoj stanici radnici “Elektre” Karlovac moraju imati danonoćni pristup tijekom cijele godine.
(2) Potrebna veličina parcele za transformatorske stanice u vlasništvu “Elektre” Karlovac treba biti minimalno
5x7 m ili 7x7 m zavisno o tome da li se radi o trafostanici s dva ili jednim transformatorom, plus pristupni put
sa javne prometne površine, za kamion i dizalicu. Navedena parcela i pristupni put moraju postupkom
parcelacije i kupoprodajnog ugovora s vlasnikom, postati vlasništvo “Elektre” Karlovac, te biti izvan svih
ograda kako bi radnici “Elektre” Karlovac imali danonoćni pristup tijekom cijele godine.
(3) Tehnička specifikacija novih trafostanica (TS):
tip: kao kabelska KTS 10(20)/0.4 kV 1x1.000 kVA ili DTS 10(20)/0,4 kV 2x1.000 kVA;
smještaj: slobodnostojeća;
konstrukcija: od gotovih betonskih elemenata, kosi krov, prema tipskim projektima HEP-a.
Članak 60.
(1) Trafostanice će se priključivati na kabelsku 20 kV mrežu na način ulaz/izlaz, a pojedine građevine će biti
napojene podzemnim vodovima 0,4 kV s planirane trafostanice..
(2) Planirana trafostanica je predviđena kao slobodnostojeća tipska građevina na zasebnoj parceli, sa
srednjenaponskim blokom koji se sastoji iz dva (do četiri) vodna i jednim (do dva) trafo polja. Niskonaponski
razvod sastojati će se iz NN trafo polja (do dva) s pripadajućim razvodnim poljem sastavljenim od petnaest
NN izvoda.
(3) S obzirom da trenutno ne postoje naznake koje će se sve djelatnosti odvijati unutar gospodarske zone
(proizvodne, uslužne ili skladišne), Planom nije mogao biti izvršen proračun vršnog opterećenja i raspored
planiranih trafostanica u gospodarskoj zoni.
(4) Planom se propisuje da se ostale trafostanice u gospodarskoj zoni (ako za njih bude potrebe) trebaju
graditi na parcelama najmanje veličine 7 x 7 m (približno 49 m2) ili u sklopu objekata, na lokacijama koje će
se konačno odrediti u postupku ishođenja provedbenog akta, a sukladno energetskim potrebama i etapnosti
realizacije.
Članak 61.
(1) SN i NN mreža će biti položena u zemlju, odnosno u kabelsku kanalizaciju, koja treba zadovoljiti slijedeće
uvjete:
svijetli otvor kabelskog zdenca (šahta) na dijelu gdje se kabelska kanalizacija lomi pod kutem većim
od 300 mora iznositi 200x200x200 cm, a na ravnim dionicama 200x180x180 cm (dubina 200 cm);
razmak između zdenaca mora biti između 50 i 70 m na ravnim dijelovima kabelske kanalizacije;
u kabelsku kanalizaciju se ugrađuju cijevi Ø200 mm za kabelske vodove srednjeg napona, Ø160 mm
za kabelske vodove niskog napona i Ø5O mm za optičke kabele;
cijelom duljinom kabelske kanalizacije treba u “mršavi” beton položiti, pored cijevi, bakreno uže
presjeka 70 mm2, koje treba prolaziti kroz svijetli otvor kabelskih zdenaca.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 17
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 62.
(1) Zaštitne pojaseve, kao i način te uvjete gradnje unutar zaštitnih pojaseva određuje pravna osoba s
javnim ovlastima nadležna za mrežu i/ili njezin vlasnik.
(2) Prije početka gradnje mreže potrebno je od pravne osobe s javnim ovlastima nadležne za i/ili vlasnika
zatražiti posebne uvjete gradnje ili suglasnost za gradnju.
Javna rasvjeta
Članak 63.
(1) Za rasvjetu prometnica svjetiljke će se postaviti na pocinčanim čeličnim stupovima visine 8 m.
(2) Stupove treba ugraditi na betonski temelj s temeljnim vijcima, na nogostupu 1,5 m od ivice kolnika, ili na
javnoj površini uz ogradni zid građevine. Stupove treba opremiti: priključnim ormarićima, vijcima za
uzemljenje s vanjske strane i vijcima za izjednačavanje potencijala s unutarnje strane priključnog mjesta.
(3) Priključak javne rasvjete prometnica treba predvidjeti iz posebnog ormarića izrađenog od izolacijskog
materijala klase 2, u kojeg treba instalirati opremu za mjerenje, zaštitu i automatski rad 4 grane javne
rasvjete.
(4) Kabele 1 kV, tip PP00-Y ili N1VVK 4x16(10) mm2 potrebno je položiti u sloj pijeska u kanalu dubine 0,8
m, a kod prolaza ispod prometnica na dubini 1,20 m uvlačenjem u cijev PCME Ø 110 zaštićene betonom.
(5) Za uzemljenje svih stupova primijeniti će se vod P 30x4 mm, kojeg treba položiti u sloj čiste zemlje na
dubini 50 cm ispod tla.
Članak 64.
(1) Kod projektiranja i izgradnje vanjske pojedinačne i javne rasvjete potrebno je poštivati propisane norme
o svjetlosnom onečišćenju te se propisuju slijedeći uvjeti sa ciljem smanjenja svjetlosnog onečišćenja te
uštede energije i odnose se na svijetlotehničke uvjete.
(2) Osnovni uvjeti rasvjete su:
isijavanje svjetiljke iznad horizonta (90°) mora biti 0 cd po 1000 lumena, a u svjetiljke treba instalirati
žarulje s velikim faktorom iskoristivosti;
u svjetiljkama rasvjete prometnica potrebno je primijeniti žarulje NaVT 250 W, 150 W, 100 W i 70 W;
kod rasvjete ceste za motorni promet prosječna osvijetljenost ne smije prijeći minimalnu razinu
određenu normama (pozvati se na normu koja dopušta minimalnu razinu jednolikosti rasvijetljenosti
prema kategoriji ceste);
mreža javne rasvjete prometnica (za žarulje snage veće od 150 W) može biti opremljena s
odgovarajućim regulatorom za smanjenje svjetlosnog toka do 30%; smanjenjem svjetlosnog toka ne
smiju se umanjiti minimalni sigurnosni uvjeti;
u proračunu osvijetljenosti potrebno je uvrstiti stvarni postojeći tip cestovne površine (R1, R2, R3....);
potrebno je primjenjivati svjetiljke s optimalnim svjetlosnim karakteristikama prema mjestu i svrsi
ugradnje, koja omogućava najmanje moguće instalirane snage, na način da smanjuje troškove
održavanja (kvarovi, zamjena žarulja, čišćenje optike, trošak električne energije, i sl.) s kojima će se
vlasnik susresti tijekom vijeka trajanja svjetiljke;
potrebno je odabrati stupove i svjetiljke koji omogućuju najveću moguću udaljenost između izvora
svjetlosti, a faktor iskoristivosti treba u pravilu biti veći od 0,5.
Obnovljivi izvori energije
Članak 65.
(1) Planom predviđa korištenje obnovljivih energetskih izvora (sunce) kroz postavu fotonaponskih panela na
krovove građevina, odnosno postavu sunčevih kolektora za zagrijavanje vode i sl.
4.3.3.
Plinoopskrba
Članak 66.
(1) Plinoopskrbna mreža (cjevovodi plina sa svim pripadajućim uređajima i građevinama) prikazana je na
kartografskom listu 2.B. Elektroničke komunikcije i energetski sustav u mjerilu 1:2.000.
(2) Unutar obuhvata Plana nema izvedene plinoopskrbne mreže te se stoga planira širenje mreže za potrebe
zone s priključkom naplanirani plinovod u koridoru županijske ceste, uz rub obuhvata Plana.
(3) Plinoopskrbnu mrežu treba provesti po prstenastom (kružnom) principu iz dva smjera kako bi se u
svakom trenutku omogućila neprekinuta opskrba gospodarskog područja. Treba predvidjeti mogućnost
etapne plinofikacije kako bi se osigurala odgovarajuća opskrbljenost plinske mreže u svim fazama
oživotvorenja projekta.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 18
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 67.
(1) Za potrebe opskrbe prirodnim plinom potrošača u obuhvatu Plana predviđeno je izvođenje srednjetlačne
(ST) plinske mreže. Srednjetlačni (ST) plinovodi bit će izvedeni iz polietilenskih cijevi visoke gustoće prema ISO
4437, SDR11, serije S5 za maksimalni radni tlak do 4 bar pretlaka. Plinoopskrbna mreža može se graditi unutar
površina svih namjena, u cestovnom zemljištu ili izvan njega, osnivanjem prava služnost.
(2) Točan položaj i kapacitet plinoopskrbne mreže nisu utvrđeni, budući da korisnici ove zone nisu u
potpunosti poznati. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja mreže koji su usmjeravajućeg
značaja, a njezin kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima
te potrebama svakog budućeg korisnika.
Članak 68.
(1) Planom se propisuju uvjeti gradnje plinoopskrbne mreže:
horizontalni i vertikalni razmaci između plinske cijevi i ostalih građevina komunalne infrastrukture
(instalacija) bit će u skladu sa važećom zakonskom regulativom;
smještaj trase planiranih plinovoda utvrđuje se u pojasu pješačkih staza i kolnika, sukladno propisima
DIN 1998;
cijevi plinovoda potrebno je polagati s nadslojem min 1,2 m u prometnici i pješačkim stazama,
odnosno 0,8 m u zelenoj površini, a u slučaju manjeg nadsloja potrebno je izvesti zaštitu cijevi;
prijelazi plinovoda ispod ceste, vodotoka ili željezničke pruge izvode se obavezno u zaštitnim cijevima;
projektiranje i izgradnja distributivne plinske mreže mora biti izvršeno sukladno važećoj zakonskoj
regulativi.
(2) Profili cjevovoda kao i kućni priključci za pojedine potrošače će biti definirani u postupku izdavanja akta
kojima se dozvoljava gradnja, kao i točan položaj plinske mreže (situacijski i visinski) te spoj na srednjetlačni
plinovod preko glavnog zapornog ventila (kada će se znati točan položaj srednjetlačnog plinovoda i tlak u
cjevovodu na mjestu spajanja na navedeni cjevovod).
(3) Udaljenosti (svijetli razmak) STP i priključaka od postojećih i projektiranih instalacija i građevina trebaju
biti sljedeće:
0,5 m - po vertikali kod križanja s ostalim instalacijama;
1,0 m - po horizontali pri usporednom polaganju instalacija;
1,5 m - stupovi (HPT, električna rasvjeta) računajući od osi stupa preko 6,0 m visine;
1,0 m - kanalska okna (HPT, kanalizacija, vodovod);
1,5 m - debla visokog raslinja;
0,5 m - rub grmolikoga raslinja;
5,0 m - transformatorske stanice, potencijalna mjesta istjecanja tekućih ugljikovodika, otapala i ostalih
agresivnih tekućina;
2,0 m - zgrade i ostale građevine.
Članak 69.
(1) Središnjim dijelom zone položen je magistralni plinovod za međunarodni trensport Zagreb – Karlovac
(MVTP), DN 700/75 bara, uz kojeg se s južne strane planira gradnja još jednog plinovoda istih karateristika.
(2) Unutar zaštitnog pojasa postojećeg i planiranog magistralnog plinovoda, širine ukupno 60 m (30 m sa
svake strane od osi plinovoda) moguće je uređenje i građenje samo uz posebne uvjete vlasnika cjevovoda i
(Plinacro d.o.o.) i sukladno posebnim propisima.
5.
MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
Članak 70.
(1) Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže cijelo područje Plana nalazi se u obuhvatu ekološke mreže
(HR1000001#, Pokupski bazen) Međunarodno važno područje za ptice, s ciljem očuvanja divljih svojti.
(2) Uredbom su propisane smjernice za mjere zaštite za ovo područje ekološke mreže, koje je potrebno
provoditi na ovom području ekološke mreže kako bi se postigao ili održao povoljan statusa zaštite vrsta i
stanišnih tipova (ciljeva očuvanja).
(3) Smjernice za mjere zaštite ne primjenjuju se na građevinsko područje koje je utvrđeno Prostornim
planom uređenja OpćineKlinča Sela.
(4) Za ovo područje ekološke mreže nije moguće provoditi smjernice i mjere zaštite ekološke mreže, s
obzirom da se radi o kultiviranom poljoprivrednom zemljištu koje će provođenjem dokumenata prostornog
uređenja biti postepeno prevođeno u građevinsko zemljište.
(5) U obuhvatu Plana nema kulturno-povijesnih vrijednosti.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 19
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
6.
POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 71.
(1) Način gospodarenja otpadom određen je Zakonom o otpadu.
(2) Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje nastanka i smanjivanje količina otpada, bez
uporabe postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te mjere za sprječavanje štetnog djelovanja
otpada na ljudsko zdravlje i okoliš.
(3) Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor (smještaj spremnika kratkotrajno odlaganje otpada),
koji treba biti lako pristupačan s ceste, a opet zaklonjeno od izravnoga pogleda s ceste. Taj prostor treba biti
dostatne veličine za postavu dovoljnog broja spremnika za odvojeno prikupljanje korisnog otpada.
(4) Odlaganje otpada moguće je i izvan građevnih čestica, u spremnike postavljene na javnim površinama.
(5) Obrada i privremeno skladištenje neopasnog korisnog otpada – reciklažno dvorište (metal, staklo, papir,
drvo, plastika i sl.) se može urediti i graditi, sukladno potrebama, na svim površinama gospodarskoproizvodne i/ili poslovne namjene.
7.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 72.
(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su posebnim zakonom i propisima donesenim
na temelju njega i obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno
prvotnom, ili pak neznatno promijenjenom stanju te unapređenje stanja u okolišu.
(2) Na cijelom području Plana ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom,
neposredno ili posredno nepovoljno utjecale na okoliš izvan dopuštenih granica.
(3) Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaća zaštitu tla, zraka, vode, prirode (prirodnih
vrijednosti); zaštitu od štetnog djelovanja voda ; zaštitu od buke i posebnu zaštitu (zaštita od prirodnih i
drugih nesreća).
(4) Ciljevi i mjere zaštite okoliša određeni su Programom mjera zaštite okoliša Zagrebačke županije.
7.1.
ZAŠTITA TLA
Članak 73.
(1) Onečišćenje odnosno oštećenje tla smatra se štetnim utjecajem na okoliš, a utvrđivanje prihvatljivih
graničnih vrijednosti kakvoće tla provodi se na temelju posebnih propisa.
(2) Osnovni ciljevi i mjere zaštite tla se u najvećoj mjeri poklapaju sa suvremenim pristupom planiranja
prostora te su kao takve već ugrađene u Plan.
(3) Ciljevi i mjere zaštite tla određeni su i Programom mjera zaštite okoliša Zagrebačke županije.
7.2.
ZAŠTITA ZRAKA
Članak 74.
(1) Zakonom o zaštiti zraka se određuju mjere, način organiziranja, provođenja i nadzora zaštite i
poboljšanja kakvoće zraka, kao dijela okoliša od općeg dobra, koji ima osobitu zaštitu RH.
(2) Zaštita zraka obuhvaća mjere zaštite zraka, poboljšanje kakvoće zraka u svrhu izbjegavanja ili
smanjivanja štetnih posljedica po ljudsko zdravlje, kakvoću življenja i okoliš u cjelini, očuvanje kakvoće zraka
te sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja koja utječu na oštećivanje ozonskog sloja i promjenu klime.
(3) Ciljevi i mjere zaštite zraka određeni su Programom mjera zaštite okoliša Zagrebačke županije te
Programom zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj Županiji.
(4) Na području Općine, pa tako i obuhvata Plana je potrebno uspostaviti mrežu mjerenja kakvoće
zraka.
(5) Emisije sumpornog dioksida i dušičnih oksida treba smanjiti u skladu s preuzetim međunarodnim
obvezama.
7.3.
ZAŠTITA VODA
Članak 75.
(1) Ciljevi i mjere zaštite voda određeni su Državnim planom za zaštitu voda i Programom mjera zaštite
okoliša Zagrebačke županije.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 20
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
7.4.
ZAŠTITA PRIRODIH I KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
Članak 76.
(1) Zaštita prirode (prirodnih vrijednosti) odnosi se na očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu
prirodnih vrijednosti. Zaštita prirode obuhvaća praćenje stanja prirode, uspostavu sustava zaštite
prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga očuvanja, osiguranje održivog korištenja prirodnih dobara.
(2) U obuhvatu Plana nema kulturno-povijesnih vrijednosti koje bi se ovim odredbama trebale štititi.
7.5.
ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA
Članak 77.
(1) Na području obuhvata Plana nije evidentiran otvoreni vodotok.
7.6.
ZAŠTITA OD BUKE
Članak 78.
(1) Zakonom o zaštiti od buke određuju se mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja
štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu, uključujući smetanje bukom, osobito u vezi s
utvrđivanjem izloženosti buci.
(2) Zaštita od buke provodi se radi zaštite od buke štetne po zdravlje ljudi a koja predstavlja svaki zvuk koji
prekoračuje najviše dopuštene razine utvrđene posebnim propisima s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka
u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Zaštita od buke obuhvaća mjere zaštite od buke radi sprječavanja,
smanjivanja i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi.
7.7.
ZAŠTITA OD ŠTETNOG UTJECAJA KEMIKALIJA
Članak 79.
(1) Radi zaštite života i zdravlja ljudi te zaštite okoliša od štetnog djelovanja opasnih kemikalija propisuje se
obveza prijavljivanja novih tvari, razvrstavanje, pakiranje i označavanje kemikalija opasnih za zdravlje ljudi i
okoliš, razmjena odataka o kemikalijama, način procjenjivanja mogućega rizika za ljude i okoliš, zabrane i
ograničenja stavljanja u promet i korištenja te uvjeti za proizvodnju, promet i korištenje opasnih
kemikalija.
(2) Zaštita od štetnog utjecaja kemikalija, njihovih spojeva i pripravaka obuhvaća mjere i postupke kojima se
od njihovoga štetnog djelovanja štiti zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš.
7.8.
POSEBNA ZAŠTITA (ZAŠTITA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA)
Članak 80.
(1) Zakonom o zaštiti i spašavanju uređuje se sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih
dobara u katastrofama i većim nesrećama; način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja u aktivnostima
zaštite i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama; prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje
sudionika zaštite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i
spašavanja u katastrofama i većim nesrećama, način uzbunjivanja i obavješćivanja, provođenje mobilizacije
za potrebe zaštite i spašavanja.
(2) Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća određene su Procjenom ugroženosti stanovništva,
materijalnih i kulturnih dobara Općine Klinča Sela i ugrađene su u Plan.
7.8.1.
Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
Članak 81.
(1) Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti određena je Zakonom o zaštiti od elementarnih
nepogoda i Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i uređivanju prostora te posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tog zakona i
pravilnika.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 21
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
7.8.2.
Zaštita od požara
Članak 82.
(1) Zakonom o zaštiti od požara i Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora određene su mjere za otklanjanje uzroka požara, za
sprečavanje nastajanja i širenja požara, za otkrivanje i gašenje požara, za utvrđivanje uzroka požara kao i
za pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica prouzrokovanih požarom.
(2) Sve građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne
pristupe kojim se omogućava spašavanje osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom
prostoru.
(3) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se planirati i izvesti vanjska hidrantska
mreža za gašenje požara, a prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.
(4) Prometnice treba projektirati i izvoditi u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.
(5) Prilikom prometa, skladištenja ili držanja zapaljivih tekućina i/ili plinova glede sigurnosnih
udaljenosti primijeniti Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima, Pravilnik o zapaljivim tekućinama i Pravilnik
o ukapljenom plinu.
(6) EE postrojenja treba izgrađivati u skladu s Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara
elektroenergetskih postrojenja i uređaja.
(7) Trase plinskih instalacija i zaštitni pojasevi trebaju zadovoljavati njemačke smjernice (DVGW 531).
(8) Građevine se projektiraju i grade u skladu s važećim hrvatskim propisima (o ovisnosti o vrsti
građevine). U nedostatku odgovarajućih hrvatskih propisa primjenjuju se prihvaćena pravila tehničke
prakse drugih zemalja.
7.8.3.
Zaštita od potresa
Članak 83.
(1) Područje obuhvata Plana, se prema seizmičkim kartama, nalazi se u zoni VIII. seizmičnosti (po MCS
ljestvici) iz čega proizlazi potreba nužnog preventivnog djelovanja u zaštiti od potresa.
(2) Projektiranje i građenje građevina na području obuhvata Plana mora se provesti tako da građevine budu
otporne na potres i sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u
seizmičkim područjima.
(3) Za važnije građevine će se morati obaviti i detaljna seizmička, geomehanička i geofizička ispitivanja
konkretnih lokacija s ciljem određivanja projektnih seizmičkih parametara (maksimalna ubrzanja gibanja tla
za potresa i pridruženi reprezentativni akcelerogrami). Važne građevine jesu sve gospodarske građevine,
visoki tornjevi, stupovi i dimnjaci te građevine u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj ljudi.
(4) Međusobni razmak građevina mora se prilagoditi zoni urušavanja zgrada sukladno Pravilniku o mjerama
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora.
(5) Zona urušavanja zgrade ne smije zahvaćati ceste. Zona urušavanja oko zgrade iznosi pola njene visine
(H/2). Ako između dvije zgrade prolazi cesta, njihova međusobna udaljenost mora iznositi najmanje Dmin =
H1/2 + H2/2 + 5 m gdje je:
Dmin - najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu njihove najmanje udaljenosti;
H1- visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj;
H2 - visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj.
Ako su zgrade iz ovoga stavka, odnosno druge zgrade (zgrada), okrenute zabatima (zabatom)
računaju se visine (visina) do krovnog sljemena.
(6) Ceste i ostale prometnice treba posebnim mjerama zaštititi od rušenja zgrada i ostalog zaprečivanja radi
što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.
7.8.4.
Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikh nesreća izazvanih nesrećama s opasnim
tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i u prometu
Članak 84.
(1) Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari određeno je Zakonom o zaštiti okoliša, Uredbom
o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari te posebnim zakonima i propisima donesenim na
temelju tih zakona.
(2) Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari se uređuje popis vrsta opasnih tvari
koje su prisutne u postrojenjima, a koje mogu uzrokovati veliku nesreću, ili u postrojenjima mogu nastati
prilikom velike nesreće; način utvrđivanja količina opasnih tvari i dopuštene količine, te kriteriji prema kojima
se te tvari klasificiraju kao opasne.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 22
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
(3) Unutar obuhvata Plana nema izgrađenih građevina niti postrojenja čije količine opasnih tvari bi mogle
uzrokovati velike nesreće prema odredbama Seveso II Direktive.
(4) Građevine u kojima će se pojavljivati opasne tvari moguće je graditi ako na području obuhvata Plana
nema postojećih građevina, te samo uz postojeće građevine isključivo proizvodne namjene.
(5) Od nesreća u prometu, opasnost postoji uz autocestu Zagreb - Rijeka, i to uglavnom za okoliš.
(6) Pripadnici DVD-a i komunalno poduzeće “Komunalno Klinča Sela” d.o.o. provoditi će poslove čišćenja
prometnica, sanacije terena i eventualnih ruševina, te evakuacije ovisno o potrebi.
7.8.5.
Zaštita sklanjanjem ljudi
Članak 85.
(1) Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođavanjem
pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi sukladno Pravilniku
o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za
zaštitu koji daje kriterij za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i
drugi objekti za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti gradova i naseljenih mjesta, otpornost skloništa
ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti, kao i Pravilniku o mjerama zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora.
(2) U slučaju potrebe koristit će se skloništa dopunske namjene (podrumi i što niže etaže zgrada gdje je
potrebno izvršiti brtvljenje prostora za sklanjanje).
(3) Površine za evakuaciju su postojeće zelene površine koje predstavljaju značajne evakuacijske površine i
Općina ih mora sačuvati.
8.
REKONSTRUKCIJA
NAMJENI
GRAĐEVINA
ČIJA
JE
NAMJENA
PROTIVNA
PLANIRANOJ
Članak 86.
(1) Na području obuhvata Plana nema građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni.
III.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 87.
(1) Ovaj Plan je izrađen u šest istovjetnih primjerka (izvornika), ovjerenih Pečatom Općinskog vijeća
Općine Klinča Sela i potpisom Predsjednika Općinskog vijeća Općine Klinča Sela.
(2) Pojedini izvornici, zajedno sa tekstom Odluke, će se pohranit na sljedećim adresama:
Jedinstveni upravni odjel Općine Klinča Sela u Klinča Selima, Karlovačka 28E – dva primjerka,
Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke Županije – Pododsjek
za prostorno uređenje i gradnju Jastrebarsko, Vladka Mačeka 2 – dva primjerka,
Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva u Zagrebu, Trg Republike Austrije 20 - jedan
primjerak,
Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke Županije u Zagrebu, Ulica grada
Vukovara 72 – jedan primjerak.
(3) Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku” Općine Klinča Sela.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 23
Nositelj izrade:
OPĆINA KLINČA SELA
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA
ZONE GOSPODARSKO-PROIZVODNE I/ILI POSLOVNE
NAMJENE GORNJA ZDENČINA (UPU 11)
GRAFIČKI DIO PLANA
1.
KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
mj. 1 : 2.000
2.
PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
2.A. Cestovni promet
2.B. Elektroničke komunikacije i energetski sustav
2.C. Vodnogospodarski sustav
mj. 1 : 2.000
mj. 1 : 2.000
mj. 1 : 2.000
3.
UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA
mj. 1 : 2.000
4.
NAČIN I UVJETI GRADNJE
mj. 1 : 2.000
Nositelj izrade:
OPĆINA KLINČA SELA
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA
ZONE GOSPODARSKO-PROIZVODNE I/ILI POSLOVNE
NAMJENE GORNJA ZDENČINA (UPU 11)
OBVEZNI PRILOG PLANA - OBRAZLOŽENJE
1.
2.
POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti prostora obuhvata u prostoru Općine Klinča Sela
1 1.1.
Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.2. Prostorni obuhvat Urbanističkog plana uređenja zone
gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene
Gornja Zdenčina (UPU 11)
1.1.1.2. Stanje u prostoru
1.1.2.
Prostorno razvojne značajke
1.1.3.
Infrastrukturna opremljenost
1.1.4.
Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne
vrijednosti i posebnosti
1.1.4.1. Zaštita prirodne baštine
1.1.4.2. Zaštita kulturne baštine
1.1.5.
Obveze planova šireg područja
1.1.5.1. Prostorni plan uređenje Općine Klinča Sela (GZŽ 08/00, 06/01,
21/03, 14/05, 02/10 i SGOKS 09/11 i 03/13)
1.1.6.
Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i
gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1.1.6.1. Demografski pokazatelji
1.1.6.2. Gospodarski pokazatelji
1.1.6.3. Prostorni pokazatelji
CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja
2.1.1.
Demografski razvoj
2.1.2.
Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.3.
Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4.
Očuvanje prostornih posebnosti područja obuhvata
2.2. Ciljevi prostornog uređenja prostora područja obuhvata Plana
2.2.1.
Racionalno korištenje i zaštita prostora (u odnosu na postojeći i
planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene
strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih, kulturno
povijesnih i ambijentalnih cjelina)
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
1
1
1
1
2
2
3
5
5
5
5
5
8
8
8
8
11
11
11
11
11
12
12
12
2.2.2.
2.2.3.
3.
Unapređenje uređenja prostora i komunalne infrastrukture
Zaštita okoliša
13
13
PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
15
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
15
3.2. Osnovna namjena prostora
16
3.2.1.
Gospodarska namjena-proizvodna i/ili poslovna ( I,K )
17
3.2.2.
Zaštitne zelene površine (Z)
19
3.2.3.
Površine infrastrukturnih sustava (IS)
19
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenjapovršina
19
3.3.1.
Prostorni pokazatelji za namjenu prostora
19
3.4. Prometna i ulična mreža
20
3.4.1.
Cestovni promet
20
3.4.1.1. Promet u mirovanju
21
3.4.2.
Pješačke površine
22
3.4.3.
Benzinske postaje
22
3.4.4.
Uvjeti za nesmetano kretanje osoba smanjene pokretljivosti
22
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
22
3.5.1.
Elektroničke komunikacije
22
3.5.1.1. Elektroničke komunikacije u nepokretnoj mreži
22
3.5.1.2. Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) i povezana oprema 23
3.5.2.
Opskrba energijom
24
3.5.2.1. Plinska mreža
24
3.5.2.2. Elektroenergetska mreža
25
3.5.2.3. Javna rasvjeta
26
3.5.2.4. Obnovljivi izvori energije
27
3.5.3.
Vodnogospodarski sustav
27
3.5.3.1. Vodoopskrba
27
3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda
28
3.5.3.3. Odvodnja oborinskih voda
29
3.5.3.4. Uređenje i korištenje voda
30
3.5.4.
Postupanje s otpadom
30
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
31
3.6.1.
Uvjeti i način gradnje
31
3.6.1.1. Oblik i veličina građevne čestice
31
3.6.1.2. Veličina i površina građevine, izgrađenost građevne čestice
31
3.6.1.3. Način gradnje i smještaj građevine na građevinskoj čestici
32
3.6.1.4. Visina i oblikovanje građevina
32
3.6.1.5. Ograde i uređenje građevinske čestice
32
3.6.1.6. Prometno i komunalno opremanje građevinske čestice
33
3.6.2.
Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i
ambijentalnih cjelina
33
3.6.1.1. Zaštita prirode
33
3.6.1.2. Mjere zaštite graditeljske baštine
33
34
3.6.3.
Posebne mjere zaštite zaštite (zaštita od prirodnih i drugih nesreća)
3.6.3.1 Sklanjanje ljudi
34
3.6.3.2. Zaštita od rušenja
34
3.6.3.3. Zaštita od požara
35
3.6.3.4. Zaštita od potresa
35
3.6.3.5. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih
nesrećama s opasnim tvarima u stacionarnim objektima i
drugih nesrećama u gospodarstvu i u prometu
36
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
36
3.7.1. Zaštita tla
37
3.7.2. Zaštita zraka
37
3.7.3. Zaštita voda
37
3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke
38
3.7.5. Zaštita od kemikalija
38
3.7.6. Zaštita od štetnog djelovanja voda
38
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
1.
POLAZIŠTA
1.1.
Položaj, značaj i posebnosti područja obuhvata Plana u prostoru Općine
Klinča Sela
1.1.1.
OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU
1.1.1.1.
Prostorni obuhvat Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne
namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
PPUO-om Klinča Sela ("Glasnik" Zagrebačke županije broj 08/00, 06/01, 21/03, 14/05, 02/10 i "Službeni
glasnik" Općine Klinča Sela 09/11 i 03/13) planirana je zona gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene
Gornja Zdenčina (UPU 11). Prostorni obuhvat Plana određen je PPUO-om Klinča Sela na kartografskom
prikazu broj 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3.B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
u mjerilu 1:25.000 i obuhvaća izdvojeno građevinsko područje izvan naselja – neizgrađeno.
Granicu zone sa sjeverozapadne strane čini rub katastarskih čestica uz auto-cestu, sa istočne strane je
granica rub katastarskih čestica prema građevinskom području naselja Gornja Zdenčina (zaselak Perkovići),
dok granicu sa jugoistočne strane čini koridor županijske ceste Ž3106. Površina planirane gospodarske zone
iznosi cca 31,0 hektara.
Lokacija zone se nalazi s južne strane autoceste Zagreb – Rijeka i uz županijsku cestu Ž3106 Klinča Sela
(D1) – Kupinec – Pisarovina (D36), koja će biti ujedno i glavna prilazna prometnica planiranoj gospodarskoj
zoni. Planirana se zona nalazi unutar statističke granice naselja Gornja Zdenčina i pripada katastarskoj
općini Zdenčina. Posebnosti prostora su njegov povoljan prometni i geopolitički položaj, gospodarsko i
strateško okruženje te povoljni demografski pokazatelji zadnjih godina, a što su sve preduvjeti za postizanje
veće kvalitete života na lokalnoj razini.
Položaj UPU-a 11 u prostoru Općine Klinča Sela
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 1
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
1.1.1.2.
Stanje u prostoru
Područje obuhvata UPU-11 neizgrađeno je i neuređeno izdvojeno građevinsko područje. Uz sjevernu
granicu prolazi autocesta Zagreb - Rijeka, a uz jugozapadnu granicu županijska cesta Ž3106. Teren je u
padu od sjevera (kota cca 130 m n.m.) prema jugu (kota cca 126 m n.m.), tako da je zbog malog nagiba
povoljan za planiranu namjenu. Postojeća vegetacija nema hortikulturne ili pejzažne vrijednosti koje bi
trebalo respektirati Planom. Parcele u području obuhvata su u privatnom vlasništvu. Sastav tla definiran je
kao debeli nanosi srednje zbijenog pijeska, šljunka ili srednje krute gline debljine. Podzemne vode
pojavljuju se na dubinama od -4,00 m do -5,30 m. Nema prirodnih ograničenja u vidu šuma ili vodotoka.
Prema seizmološkoj karti potresa u RH - za povratne periode od 500 godina, područje izgradnje se nalazi u
VII seizmičkoj zoni. Područje zone se trenutno koristi kao poljoprivredno zemljište – livade i oranice.
Središnjim dijelom zone položen je magistralni plinovod za međunarodni transport Zagreb – Karlovac
(MVTP), DN 700/75 bara, uz kojeg se s južne strane planira gradnja još jednog plinovoda istih karateristika.
Unutar zaštitnog pojasa postojećeg i planiranog magistralnog plinovoda, širine ukupno 60 m (30 m sa svake
strane od osi plinovoda) moguće je uređenje i građenje samo uz posebne uvjete vlasnika cjevovoda i
(Plinacro d.o.o.) i sukladno posebnim propisima. Uz jugozapadnu granicu zone je prema PPUO Klinča Sela
planiran zračni dalekovod ZD 2x110 Kv Zdenčina –Jamnica, čiji zaštitni pojas iznosi 40 m (20 + 20 m).
Izvadak iz PPUO Klinča Sela sa obuhvatom zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene
Gornja Zdenčina (UPU 11) na katastarskom planu
1.1.2.
PROSTORNO RAZVOJNE ZNAČAJKE
Na predmetnom području, a prema važećem PPUO Klinča Sela, moguća je gradnja objekata gospodarskoposlovne namjene. Površina je označena kao izdvojeno građevinsko područje, dakle kao izdvojena površina
(izvan naselja) za izdvojenu namjenu. Izdvojeno građevinsko područje za gospodarsko-proizvodnu i/ili
poslovnu namjenu Gornja Zdenčina planirano je prema PPUO Klinča Sela za gospodarsko-poslovne
namjene koje se ne mogu nalaziti u okviru građevinskih područja naselja (GPN) i/ili je poželjno njihovo
grupiranje u izdvojenom građevinskom području izvan naselja. Prostor je pogodan za razvoj proizvodnih i
uslužih djelatnosti s obzirom na njegovu dobru prometnu povezanost unutar Općine i Županije, ali i sa
širim državnim prostorom, cestovnim i drugim infrastrukturnim mrežama. Izradom UPU-a 11 Općina Klinča
Sela će omogućiti privođenje namjeni neizgrađenog i neuređenog izdvojenog građevinskog područja
gospodarske namjene.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 2
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
1.1.3.
INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST
Područje zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina u komunalnom je smislu
potpuno neopremljeno. Preko središnjeg dijela zone, prema zaselcima Perković i Grdakovići, položen je
zračni vod 10(20 kV), na kojeg je priključena trafostanica 10(20) kV. Prema PPUO Klinča Sela, za potrebe
zone je planirana nova trafostanica 10(20)/0,4 kV u istočnom dijelu zone i 10(20) kV kabel položen uz
istočnu granicu obuhvata Plana.
PPUO Klinča Sela – 2. Infrastrukturni sustavi, 2.A. Promet
PPUO Klinča Sela – 2. Infrastrukturni sustavi, 2.C. Energetski sustav
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 3
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
U koridoru županijske ceste položen je vodoopskrbni cjevovod promjera 300 mm, na koji će biti moguće
priključiti potrošače u zoni. Prema PPUO Klinča Sela u koridoru županijske ceste planiran je cjevovod
mješovitog sustava odvodnje promjera 250 mm, te isti takav cjevovod u koridoru lokalne ceste L31148 za
za zaselke Perković i Grdakovići (izvan obuhvata Plana).
PPUO Klinča Sela – 2. Infrastrukturni sustavi, 2.D. Vodnogospodarski sustav
PPUO Klinča Sela – 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora,
3.A. Uvjeti korištenja, 3.A.1. Prirodna i graditeljska baština
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 4
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
Unutar zone nema građevina i uređaja u sustavu pošte te TK mreže. Jedinica poštanske mreže nalazi se u
centru naselja Klinča Sela, kao i mjesna telefonska centrala. Najveći dio postojeće telekomunikacijske
mreže nalazi se uz županijsku cestu Ž3106 (magistralni vod).
1.1.4.
ZAŠTIĆENE PRIRODNE, KULTURNO - POVIJESNE CJELINE I AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI I
POSEBNOSTI
1.1.4.1.
Zaštita prirodne baštine
Na području zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina ne nalazi se niti jedna
prirodna vrijednost zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode. Područje obuhvata zadire u kopneno
područje Nacionalne ekološke mreže RH – međunarodno važno područje za ptice E1-HR100000#- Pokupski
bazen.
1.1.4.2.
Zaštita kulturne baštine
Na području obuhvata zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina nema
zaštićenih kulturnih dobara te Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu za
predmetni prostor ne propisuje posebne uvjete niti konzervatorske smjernice.
1.1.5.
OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA
1.1.5.1.
Prostorni plan uređenje Općine Klinča Sela ("Glasnik" Zagrebačke županije broj 08/00, 06/01,
21/03, 14/05, 02/10 i "Službeni glasnik" Općine Klinča Sela 09/11 i 03/13)
Prostorni plan uređenja Općine Klinča Sela obuhvaća cjelokupni prostor jedinice lokalne samouprave.
Planom su utvrđene programske i prostorne postavke za Urbanistički plan uređenja zone gospodarskoproizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11) kao dokumenta prostornog uređenja užeg
područja.
Prostorni plan uređenja Općine Klinča Sela utvrđuje temeljnu organizaciju prostora, korištenje i namjenu
površina, zaštitu prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i
smjernice za uređenje i zaštitu prostora i okoliša te druge elemente od važnosti za područje Općine Klinča
Sela. U skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju, UPU 11 kao dokument prostornog uređenja
užega područja mora biti usklađen sa PPUO-om Klinča Sela kao dokumentom prostornog uređenja širega
područja.
Zona gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina nalazi se u izdvojenom građevinskom
području, te za nju vrijede sljedeći uvjeti propisani Odredbama za provođenje PPUO Klinča Sela:
3.2.
Uvjeti gradnje u izdvojenom građevinskom području gospodarske namjene – poslovne (K) i
proizvodne (I)
Članak 68.
(1) Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti u obuhvatu Plana predviđen je u sklopu sljedećih područja:
gospodarska namjena – poslovna (K); gospodarska namjena – proizvodna (I); gospodarska namjena / ugostiteljsko –
turistička / hotel (T1) prema uvjetima propisanim ovim Planom.
Članak 69.
(1) Pod gospodarskom namjenom – poslovnom podrazumijevaju se različiti uredski prostori, veće trgovine te djelatnosti
od važnosti za obavljanje svakodnevnih funkcija i održavanja naselja i cjelokupne općine.
(2) Na građevinskim česticama i u građevinama gospodarske namjene – poslovne nije dopušteno graditi nove stambene
građevine. Postojeće stambene građevine mogu se zadržati uz nastojanje da se postupno prenamjene u mješovitu
namjenu – pretežito poslovnu.
(3) Unutar izdvojenog građevinskog područja gospodarske namjena – poslovne (K) i gospodarske namjene proizvodne (I) može se urediti reciklažno dvorište za obradu i privremeno skladištenje neopasnog korisnog otpada
(metal, staklo, papir, drvo, plastika i dr.).
Članak 70.
(1) Na građevine poslovne namjene primjenjuju se sljedeći uvjeti o načinu gradnje:
najveća izgrađenost čestice iznosi 50%, a najmanja pejzažno oblikovana površina mora biti 20%;
građevinska linija treba biti najmanje 8,0 m udaljena od regulacijske linije;
najveći broj nadzemnih etaža građevine iznosi tri nadzemne etaže, uz mogućnost izgradnje podruma,
visina građevina (v) iznosi najviše 12,0 m;
ukupna visina građevina (V) iznosi najviše 15,0 m;
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 5
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
-
iznimno, visina građevina (v) i ukupna visina građevina (V) može biti i veća, ako to zahtijeva organizacija
tehničkog i/ili tehnološkog procesa (smještaj dijelova proizvodne opreme) unutar građevine;
iznimno, urbanističkim planovima uređenja se za zone proizvodne i/ili poslovne namjene visina građevine (v)
može propisati i do 24,0 m, a ukupna visina (V) i do 25,0 m;
dopuštaju se kosi krovovi s malim nagibom;
krov može biti ravan, bačvast ili kosi nagiba ne većeg od 45°;
najmanja udaljenost građevine od ruba susjednih čestica iznosi najmanje H/2, ali ne manje od 6,0 m;
dozvoljena je izgradnja ograde visine do 180 cm, metalne ili djelomice zidane ili kombinirane uz sadnju živice s
unutrašnje strane ograde;
pri uređenju otvorenog parkirališta obvezna je sadnja drveća u rasteru parkirališnih mjesta u omjeru 1 stablo/3–4
parkirališna mjesta.
Članak 71.
(1) Unutar područja gospodarske namjene – proizvodne (I) planiraju se djelatnosti kojima je osnovni cilj proizvodnja
gotovih ili polugotovih proizvoda.
(2) Na zemljištu predviđenom za izgradnju građevina gospodarske namjene – proizvodne (I) moguć je smještaj većih i
tehnološki složenijih proizvodnih građevina i opreme onih industrija koje imaju veća prometna opterećenja, kod kojih se
veći dio proizvodnog procesa odvija na otvorenom prostoru i koje se po vrsti i oblikovanju građevina ne mogu uklopiti u
oblikovanje okolnih područja.
Članak 72.
(1) U području gospodarske namjene – proizvodne (I) treba zadovoljiti sljedeće opće uvjete za građenje novih
građevina, kao i rekonstrukciju postojećih:
prije priključivanja građevina na infrastrukturne sustave treba ishoditi suglasnost na potrebne kapacitete od
nadležnih pravnih osoba s javnim ovlastima na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije;
utovar, istovar ili pretovar teretnih vozila može se obavljati samo na građevinskoj čestici;
na čestici se mora osigurati i parkiralište za osobna vozila zaposlenika i poslovnih stranaka;
ograda može biti metalna (rešetkasta ili žičana), a dopuštena je najveća visina od 180 cm ako su providne,
odnosno 130 cm ako su neprovidne (odredba se ne odnosi na živice);
ukoliko to neki tehnološki proces zahtijeva, iznimno neki dijelovi građevine mogu biti viši od propisanog (dimnjak,
filtar, kran i sl.).
(3) Detaljni uvjeti i način gradnje u područjima gospodarske proizvodne namjene su sljedeći:
najveća izgrađenost 50% površine čestice; najmanja pejzažno oblikovana površina mora biti 20% površine
građevinske čestice;
obvezna građevinska linija na udaljenosti 20,0 m od regulacijske linije; iznimno je moguće manje u slučajevima
postojeće gradnje, ali ne manje od 10,0 m;
najmanja udaljenost građevine od međe susjedne čestice mora iznositi najmanje polovicu zabatne visine
građevine (mjereno do krovnog vijenca), ali ne manje od 6,0 m;
visina građevine (v) iznosi najviše 14,0 m;
iznimno, urbanističkim planovima uređenja zona proizvodne i/ili poslovne namjene visina građevina (v) može se
propisati i do 24,0 m, a ukupna visina građevina (V) i do 25,0 m;
dopuštaju se ravni i kosi krovovi.
Članak 83.
(2) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM) potrebno je predvidjeti na građevnoj čestici
građevine ili na javnoj čestici u neposrednoj blizini, uz obavezu njenog definiranje korištenja s Općinom Klinča Sela ili
vlasnikom čestice.
(4) Za građevine drugih namjena broj PGM određuje se u odnosu na 1.000 m2 GBP (ne uračunavaju se površine garaža)
prema sljedećim kriterijima:
Namjena prostora u građevini
Prosječni
broj PGM
proizvodnja, skladišta i slično
trgovina
poslovni sadržaji (uredi i slično)
ugostiteljstvo (restorani i sl.)
6
25
20
30
Broj PGM prema
lokalnim uvjetima
(min - max)
2 - 10
20 - 30
10 - 30
20 - 40
(6) Parkirališta građena uz kolnik mogu biti uzdužna ili okomita na rubnjak kolnika. Kod ulica sa jednosmjernim
prometom moguća je izvedba i parkirališta pod kutom od 45° ili 60°. Kada se izvodi parkiranje pod kutom tad se
“slobodni” trokut između parkirnog mjesta i ruba nogostupa obavezno mora ozeleniti.
(7) Uređenjem parkiranja, ili stajališta za dostavna vozila za opskrbu trgovačko - ugostiteljskih sadržaja, u pojasu
prometnice ne smije se nikako ometati pristup građevinskim česticama uz tu prometnicu.
(8) Na svim javnim parkiralištima najmanje 5% od ukupnog broja parkirališta mora biti uređeno za parkiranje vozila
invalidnih osoba, a na parkiralištima s manje od 20 PM najmanje 1 PM mora biti uređeno za parkiranje vozila invalidnih
osoba.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 6
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
PPUO Klinča Sela - Korištenje i namjena površina
Obuhvat UPU-a 11 na ortofotu
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 7
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
1.1.6.
OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I
GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE
Važnost Općine Klinča Sela u Zagrebačkoj županiji promatra se na razini manjeg razvojnog središta, koje se
nalazi u blizini Zagreba na važnom državnom i županijskom prometnom pravcu (Zagreb – Split / Rijeka).
Uspoređujući podatke iz posljednja dva popisa stanovništva primjetan je porast broja stanovnika. Povoljni
demografski pokazatelji naselja Klinča Sela, položaj u blizini Zagreba te dobra prometna povezanost
(cestovna i željeznička), osiguravaju Općini sve preduvjete za razvoj naselja i gospodarski napredak.
Gospodarske djelatnosti Općine vezane su najvećim dijelom uz naselja Klinča Sela, Gornja Zdenčina i Donja
Zdenčina gdje se zauzetost prostora za radne zone odvija po planskim postavkama važeće prostornoplanske dokumentacije, isključivo za proizvodnu i/ili poslovnu namjenu. Radnu zonu je potrebno osmisliti,
komunalno opremiti i stvoriti ostale preduvjete za buduće korištenje.
1.1.6.1.
Demografski pokazatelji
Na području obuhvata Plana ne postoji i ne planira se izgradnja stambenih građevina, te stoga Plan ne
može odrediti u smislu racionalnog korištenja i zaštite prostora u odnosu na planirani broj stanovnika.
1.1.6.2.
Gospodarski pokazatelji
Prostor obuhvata danas je neizgrađen, tako da nema postojećih građevina gospodarske namjene. Na
području obuhvata Plana planira se izgradnja građevina gospodarske-poslovne namjene. Sadržaji koji će biti
zastupljeni u sklopu zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina biti će definirani u
skladu s odrednicama Prostornog plana uređenja Općine Klinča Sela.
PPUO Klinča Sela - obuhvat UPU-a zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene
Gornja Zdenčina (UPU 11)
1.1.6.3.
Prostorni pokazatelji
NAMJENA PROSTORA
Od ukupne površine namijenjene za razvoj, neizgrađeni dio građevinskog obuhvaća čitavi prostor zone, u
kojem nema izgrađenih građevina. Na području obuhvata UPU-a 11 planira se prvenstveno izgradnja
poslovnih građevina sa pratećom prometnom i infrastrukturnom mrežom.
PRIRODNI UVJETI
Reljef, osobine tla i klime pogoduju izgradnji planiranih sadržaja gospodarske namjene.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 8
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
IMOVINSKO - PRAVNI ODNOSI
Urbanistički plan uređenja razgraničava u prostoru površine društvenog i privatnog interesa, pa time
predstavlja podlogu za razrješenje vlasničkih odnosa u prostoru uz osiguranje mogućnosti etapne i postupne
realizacije uređenja prostora. Sve katastarske čestice u obuhvatu Plana su u trenutku izrade Plana bile u
privatnom vlasništvu.
PROMETNI I INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
Prostor obuhvata ima mogućnost dobrog prometnog povezivanja na širi prometni sustav, kao i mogućnost
kvalitetnog infrastrukturnog opremanja te predstavlja jedan od značajnih razvojnih potencijala.
ZAŠTITA VRIJEDNOSTI PROSTORA I OKOLIŠA
Slijedom povoljnih prostornih uvjeta može se očekivati da će prostor obuhvata u skoroj budućnosti doživjeti
značajnu prostornu transformaciju te će se od poljoprivrednog zemljišta prenamijeniti u komunalno
opremljenu gospodarsku i poslovnu zonu sa pratećim sadržajima.
Pogled na zonu sa visine 1.000 m
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 9
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
Topografsko-katastarska podloga obuhvata UPU-a zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 1
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
2.
CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1.
Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja
Osnovne programske smjernice i konceptualne postavke za izradu UPU-a zone gospodarsko-proizvodne i/ili
poslovne namjene Gornja Zdenčina postavljene su od strane Općine Klinča Sela i već su ugrađene u PPUO
Klinča Sela. Ciljevi prostornog razvitka Općine Klinča Sela koji se naročito odnose na područje obuhvata
Plana prvenstveno se odnose na detaljnije određenje prostornog razvoja područja obuhvata s osnovom
prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina. Plan također određuje
osnovu namjene površina, razmještaj djelatnosti u prostoru, osnovu prometne, komunalne i druge
infrastrukture, mjere za zaštitu okoliša, uređenje zelenih površina te uvjete izgradnje, uređenja i korištenja
površina i građevina.
Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja mogu se iskazati u sljedećem:
ravnomjerno i usklađeno razvijanje prostora;
racionalno korištenje i namjena prostora;
osiguranje prostora za gospodarski razvoj koji će omogućiti održivost gospodarskih ciljeva, ali i
sačuvati prepoznatljive vrijednosti prostora naselja;
osiguranje dobre prometne povezanosti s prometnicama višega reda, te razvoj racionalne i
urbanistički prepoznatljive prometne mreže koja će ovom prostoru dati novu sliku.
2.1.1.
DEMOGRAFSKI RAZVOJ
U skladu s odredbama PPUO Klinča Sela, u gospodarsko-poslovnoj namjeni se ne može planirati stambena
izgradnja. Jedan od ciljeva je, održivim razvojem i stvaranjem povoljnijih uvjeta za rad, privući mlađe
stanovništvo na područje Općine Klinča Sela.
2.1.2.
ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE
Na području obuhvata UPU-a zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina planirani
su različiti sadržaji gospodarske (poslovne) namjene, što je direktno uvjetovalo planirani prostorni raspored
građevinskih čestica. Prostornim uređenjem stvoren je preduvjet za razvitak djelatnosti u kojima se najbolje
mogu iskoristiti pogodnosti prostora, koje što racionalnije koriste prostor, koje nisu energetski zahtjevne,
koje nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša te koje su usmjerene na poticanje poduzetništva. Odabir
prostorne strukture slijedi prostornu i funkcionalnu logiku, datosti terena i prirodnih uvjeta, te ograničenja.
Planom je predviđeno područje za gospodarsku namjenu, proizvodnu i/ili poslovnu. Prostor radnog područja
je potrebno svrsishodno i oblikovno urediti kako ne bi svojim sadržajem i izgradnjom smanjio vrijednosti
života u okolnim naseljima.
2.1.3.
PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
Prometna i komunalna opremljenost temeljni je uvjet njegova razvoja. Njime treba osigurati pristupačnost i
povezanost naselja s postojećom i planiranom prometnom i komunalnom infrastrukturom te osigurati
izravan prilaz teških vozila. Urbanističkim planom uređenja trebaju se odrediti površine za smještaj
infrastrukturnih građevina, te pojasevi (koridori) vodova u odnosu na druge sadržaje u prostoru. Ciljevi
razvoja komunalne infrastrukture u radnom području trebaju biti modernizacija i viša kvaliteta usluge kao i
racionalizacija potrošnje svih vrsta energije poticanjem kvalitetnijeg građenja, modernizacijom
gospodarstva i korištenjem suvremenih uređaja za zagrijavanje te snabdijevanje komunalnom uslugom
gospodarskih građevina.
CESTOVNI PROMET
Razvoj prometne infrastrukture temelji se na:
izgradnji priključka na županijsku cestu Ž3106;
izgradnji internog prometnog sustava zone, koji će omogućiti pristup do pojedinih parcela.
Za komunalne sustave planira se izgradnja nove komunalne infrastrukture za potrebe obuhvata UPU-a zone
gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina.
JAVNE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE
PPUO-om Klinča Sela osigurana je neometanost postojećeg koridora javnih elektroničkih komunikacija uz
županijsku cestu Ž3106.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 11
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
ENERGETSKI SUSTAV
Cilj PPUO Klinča Sela je omogućiti korištenje plina kao energenta, te je u tom smislu planirana izgradnja
plinoopskrbne mreže za opskrbu postojećih i budućih potrošača.
Od alternativnih izvora energije PPUO-om Klinča Sela je planirano stimuliranje korištenja solarne energije.
VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
Prema PPUO Klinča Sela planiran je priključak zone na postojeći javni sustav vodoopskrbe. Također, istim je
planom predviđena i izgradnja mješovitog kanalizacijskog sustava općine, na koji će biti obvezni priključiti
se svi potrošači vode iz javnog vodoopskrbnog sustava po njegovoj izgradnji.
U obuhvatu Plana nema otvorenih vodotoka.
2.1.4.
OČUVANJE PROSTORNIH POSEBNOSTI PODRUČJA OBUHVATA
Osnovna usmjerenja prostornog razvitka područja obuhvata UPU-a zone gospodarsko-proizvodne i/ili
poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11) su:
uređivanje zone sagledavanjem mogućnosti i načina za izgradnju novih sadržaja;
izgradnja prometne i komunalne infrastrukture za potrebe planiranih sadržaja;
zadovoljenje uvjeta zaštite okoliša, kao jednog od temeljnih preduvjeta održivog razvoja.
Zona je dio veće površine ujednačenih ambijentalnih vrijednosti i danas je neizgrađeno. Uzimajući u obzir
položaj planirane zone, blizina važnih prometnica i izloženost vizurama, značajni su kriteriji i uvjeti
gradnje i oblikovanja planiranih građevina i površina te općenito razina uređenja cijelog radnog područja.
2.2.
Ciljevi prostornog uređenja područja obuhvata Plana
Ciljevi prostornog razvitka koji se naročito odnose na područje obuhvata Plana utvrđeni su kroz programska
polazišta Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene
Gornja Zdenčina (UPU 11) i prvenstveno se odnose na detaljnije određenje prostornog razvoja područja
obuhvata, te potrebu prostornog uređenja i komunalnog opremanja neizgrađenog i neuređenog izdvojenog
građevinskog područja.
Odlukom o izradi Urbanističkog plana uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja
Zdenčina (UPU 11) navedeni su ciljevi izrade Plana:
izradom UPU-a 11 omogućava se izgradnja sadržaja gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene
(I, K) prema trenutno iskazanim potrebama i sukladno ciljevima gospodarskog razvoja Općine Klinča
Sela, i to:
izgradnja logističkog centra površine oko 10 ha za poznatog investitora;
izgradnja drugih gospodarskih sadržaja (proizvodnih i poslovnih) na preostalom dijelu zone.
UPU-om je potrebno odrediti smještaj djelatnosti u prostoru, osnovnu prometnu mrežu te osigurati
prostorne preduvjete za komunalno opremanje gospodarske zone, kao i utvrditi mjere zaštite i
očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti, kao i mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.
2.2.1.
RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA (u odnosu na postojeći i planirani broj
stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti
krajobraza, prirodnih, kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina)
Osnovni cilj prostornog uređenja je racionalno korištenje i učinkovita zaštita prostora, koji će se postići
prvenstveno usuglašavanjem građevinskih djelatnosti s prihvatnim mogućnostima prostora, te je važno
uspostaviti takve odnose razvoja u prostoru da se omogući njegov ujednačen i održiv razvoj. Područje
obuhvata nema zaštićenih vrijednosti i posebnosti krajobraza, te prirodne ili kulturno - povijesne cjeline koje
bi trebalo naročito štititi racionalnim korištenjem prostora.
Jedna od temeljnih zadaća uređenja prostora je zaštita prostora kao potrošne kategorije. Taj se cilj može
ostvariti unutrašnjom konsolidacijom i integracijom prostora (demografskom revitalizacijom, gospodarskim
oživljavanjem, prometnom povezanošću, funkcionalnom organizacionom prostora i sl.), očuvanjem i
povećanjem vrijednosti kvalitete prostora te uključivanjem u državne i europske prometne sustave
kvalitetnim rješenjem prometa na mikrolokaciji. S gledišta korištenja prostora težište treba biti na očuvanju
fizičke cjelovitosti područja, prvenstveno racionalnim korištenjem prostora za gradnju.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 12
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
Održiv razvoj područja obuhvata podrazumijeva:
racionalno gospodarenje prostorom;
funkcionalno zoniranje u svrhu formiranja prostornih cjelina;
zoniranje prostora unutar gradivih površina ovisno o planiranoj namjeni;
prometno, komunalno i infrastrukturno opremanje područja obuhvata u cilju osiguranja preduvjeta za
ostvarivanje potrebnog urbanog standarda;
učinkovita zaštita okoliša (zraka, voda, tla i zaštita od buke).
2.2.2.
UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
Izgradnja kvalitetne komunalne infrastrukture preduvjet je za izgradnju planiranih građevina. U tom smislu
jedan od prioriteta je svakako izgradnja internog prometnog sustava kako bi se omogućilo aktiviranje
područja obuhvata te omogućilo priključenje građevnih čestica, odnosno građevina na prometnu površinu.
Paralelno s izgradnjom prometnog sustava potrebno je graditi objekte i uređaje komunalne infrastrukture,
što obuhvaća: vodoopskrbni sustav, sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda, energetski sustav, javnu
rasvjetu, te sustav elektroničkih komunikacija.
2.2.3.
ZAŠTITA OKOLIŠA
Prigodom planiranja, projektiranja i odabira sadržaja i tehnologija u zoni gospodarsko-proizvodne i/ili
poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11) obvezno treba osigurati propisane mjere zaštite okoliša
(zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se
isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno,
ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima
zaštite okoliša.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 13
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 14
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
3.
PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1.
Program gradnje i uređenja prostora
Osnovni programski zahtjevi za izradu Plana temelje se na potrebi gradnje građevina gospodarskeproizvodne i poslovne namjene (I, K) s pratećim sadržajima.
UPU-om zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina se, u skladu s PPUO Klinča
Sela (koji kao dokument prostornog uređenja šireg područja utvrđuje osnovne programske i prostorne
postavke Plana), detaljnije određuje prostorni razvoj područja obuhvata s osnovom prostornih i
funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina.
Temeljni programski zahtjevi za izradu UPU-a zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja
Zdenčina zasnivaju se na realizaciji sadržaja i tehnologija koje ne onečišćuju okoliš, odnosno kod kojih se
mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša te je Planom potrebno omogućiti:
postizanje optimalne veličine pojedinih planiranih parcela radi mogućnosti racionalnog formiranja
građevnih čestica;
rješenje prometne pristupačnosti zone povezivanjem na županijsku cestu;
formiranje pregledne i efikasne interne prometne mreže;
kvalitetno opremanje komunalnom infrastrukturom.
Obuhvat UPU-a 11 na katastarskom planu
Programsko određenje sadržaja za područje obuhvata mora zadovoljiti niz specifičnih zahtjeva, tako da Plan
mora biti u dovoljnoj mjeri fleksibilan da omogući etapnu gradnju planiranih građevina. S druge strane, svi
planirani zahvati i sadržaji moraju biti izrađeni u skladu sa značajem i potrebama zaštite prostora. Uzimajući
u obzir analizu programskih postavki utvrđenih Odlukom o izradi, kao i temeljne ciljeve i polazišta PPUO
Klinča Sela, UPU-om 11 detaljnije su određeni:
namjena površina područja obuhvata;
razmještaj djelatnosti u prostoru;
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 15
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
-
osnova prometne, komunalne i druge infrastrukture;
uvjeti uređenja i korištenja površina i građevina.
Kao ograničenje u korištenju zone treba navesti da sukladno posebnim propisima nije dozvoljen direktni
pristup građevinskim parcelama sa županijske ceste (ne odnosi se na građevine u funkciji cestovnog
prometa kao što su benzinske stanice).
Pogled na zonu sa nadvožnjaka iznad autoceste Zagreb - Rijeka
3.2.
Osnovna namjena prostora
Namjena površina određena je u kartografskom prikazu 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:12.000.
Organizacija prostora, osnovna namjena i načini korištenja površina određeni su sukladno posebnostima
prostora i pogodnosti terena za građenje. Planom su funkcionalne cjeline (zone, odnosno skupovi
građevnih čestica) definirane u skladu s razinom razrade koja je propisana Pravilnikom o sadržaju, mjerilima
kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN
106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).
U prvoj se etapi uz županijsku cestu, na površini od oko 94.000 m2, planira izgradnja logističkog centra
(skladištenje i distribucija hrane i robe široke potrošnje), a kasnije i drugih gospodarskih sadržaja.
Planom se unutar granica obuhvata planiraju sljedeće namjene:
gospodarska namjena – proizvodna i/ili poslovna
zaštitne zelene površine
površine infrastrukturnih sustava
kolne prometnice i pješačke površine
trafostanice
-
planska oznaka I,K (crvena)
planska oznaka Z (zelena)
planska oznaka IS1 (bijela)
planska oznaka IS2 (bijela)
Površine gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne namjene (I/K) namijenjene su za:
gradnju gospodarskih građevina pretežito proizvodne namjene, pretežito poslovne namjene i
pretežito namijenjene skladištenju;
gradnju građevina prometne, komunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže;
gradnju komunalnih građevina i uređaja u općoj uporabi.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 16
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
Pod gospodarskom namjenom – proizvodnom (I) podrazumijevaju se djelatnosti kojima je osnovni cilj
proizvodnja gotovih ili polugotovih proizvoda. Na zemljištu predviđenom za izgradnju građevina
gospodarske namjene – proizvodne (I) moguć je smještaj većih i tehnološki složenijih proizvodnih građevina
i opreme onih industrija koje imaju veća prometna opterećenja, kod kojih se veći dio proizvodnog procesa
odvija na otvorenom prostoru i koje se po vrsti i oblikovanju građevina ne mogu uklopiti u oblikovanje
okolnih područja.
Pod gospodarskom namjenom – poslovnom podrazumijevaju se različiti uredski prostori, veće trgovine te
djelatnosti od važnosti za obavljanje svakodnevnih funkcija i održavanja naselja i cjelokupne općine.
Površine infrastrukturnih sustava – kolnih i pješačkih prometnica namijenjene su za:
gradnju prometne, komunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže;
gradnju komunalnih građevina i uređaja u općoj uporabi.
3.2.1.
GOSPODARSKA NAMJENA – PROIZVODNA I/ILI POSLOVNA ( I, K )
U obuhvatu plana, u skladu s PPUO Klinča Sela, planirano je građevinsko područje izvan naselja
gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene (oznaka I, K). U zoni gospodarsko-proizvodne i/ili
poslovne namjene Gornja Zdenčina moguće je graditi:
manje pogone prerade i proizvodnje;
uredske prostore i prostorije za uslužne djelatnosti (uključivo i ugostiteljske-restoran, caffe i/ili sl. kao
prateći sadržaj), skladišta, obrtništvo, servise, komunalne površine, i druge usluge koje nemaju
izražen nepovoljan utjecaj na okoliš.
Uz to se mogu uređivati zaštitne zelene površine, pješačke i kolne komunikacije, parkirališta i slično.
Planirana je etapna izgradnja građevina i infrastrukture u zoni, i to na način da se u prvoj etapi izgradi
logistički centar uz županijsku cestu, na površini od oko 94.000 m2, dok bi se u drugoj ili naredim etapama
gradili gospodarsko-poslovni i/ili poslovni sadržaji na preostalo dijelu zone, površine oko 20 ha.
Na jednoj građevnoj čestici mogu se graditi osnovne građevine te pomoćne građevine uz osnovnu, kao i
građevine koje služe za redovitu uporabu prije spomenutih građevina te postavljati komunalni objekti i
uređaji u općoj uporabi. Sve građevine čine jednu funkcionalnu cjelinu, odnosno poslovni kompleks,
odnosno složenu građevinu (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina).
Oblik i veličina građevne čestice
utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem čestice ili spajanjem više
čestica, tako da omogući smještaj građevina i propisane udaljenosti građevina do ruba građevne
čestice;
najmanja i najveća površina građevne čestice iznosi 2.000 m2;
širina građevne čestice na građevnoj liniji ne može biti manja od 20,00 m;
oblik građevne čestice poželjno je da bude pravilan, ali ne nužno.
Veličina i površina građevine, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
najveća izgrađenost iznosi 50% površine čestice;
najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,50;
najmanja pejzažno oblikovana površina mora biti 20% površine građevinske čestice.
Način gradnje i smještaj građevine na građevinskoj čestici
dozvoljena je izgradnja slijedećih tipova građevina:
gospodarske (proizvodne i poslovne) građevine – samostojeće
pomoćne građevine – samostojeće ili dvojne
slučaju gradnje dvojnih građevina bočni zidovi koji su izgrađeni na međama moraju biti izvedeni kao
vatrootporni, bez ikakvih otvora, bez vijenca krova i istaka, a sljeme krova mora biti približno okomito
na susjednu među na kojoj se gradi;
najveća izgrađenost iznosi 50% površine čestice;
najmanja udaljenost građevine od međe susjedne čestice mora iznositi najmanje polovicu zabatne
visine građevine (mjereno do krovnog vijenca), ali ne manje od 6,0 m;
građevinska linija građevina poslovne namjene treba biti najmanje 8,0 m udaljena od regulacijske
linije;
građevinska linija građevina proizvodne namjene treba biti najmanje 20,0 m udaljena od regulacijske
linije.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 17
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
Visina i oblikovanje građevina
najveći broj nadzemnih etaža građevine iznosi tri nadzemne etaže, uz mogućnost izgradnje podruma;
najveća visina građevina (v) iznosi najviše 24,0 m, odnosno ukupna visina građevina (V) iznosi
najviše 25,0 m;
iznimno, visina građevina (v) i ukupna visina građevina (V) može biti i veća, ako to zahtijeva
organizacija tehničkog i/ili tehnološkog procesa (smještaj dijelova proizvodne opreme) unutar
građevine. Dopuštaju se kosi krovovi s malim nagibom, ali krov može biti i ravan, bačvast ili kosi,
nagiba ne većeg od 45°;
na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje i slično;
na krovove i pročelja građevina moguće je predvidjeti postavu sunčanih kolektora i reklamnih panoa
kojima se ističe funkcija građevine te uređaja za ventilaciju i klimatizaciju pod uvjetom da se
njihovom postavom ne narušava izgled građevine;
sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, a kod svih
elemenata sklopa (osnovne i ostale građevine) treba primijeniti ista ili usklađena načela oblikovanja,
boje i materijale završne obrade.
Ograde i uređenje građevinske čestice
dozvoljena je izgradnja ograde visine do 180 cm, metalne ili djelomice zidane ili kombinirane uz
sadnju živice s unutrašnje strane ograde;
ogradu se postavlja na lijevu među, s unutrašnje strane, gledano od javne površine (ceste) prema
građevnoj čestici, a kod uglovnih građevnih čestica i na desnu među, s unutrašnje strane, gledano od
druge javne površine (ceste) prema građevnoj čestici;
parkiranje je potrebno riješiti na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji neke građevine tako
da se zadovolji potreban broj parkirališnih mjesta (bilo na otvorenom i/ili u garaži) prema
normativima iz ovog Plana;
pri uređenju otvorenog parkirališta obvezna je sadnja drveća u rasteru parkirališnih mjesta u omjeru
1 stablo/3–4 parkirališna mjesta;
prilikom ozelenjavanja treba koristiti autohtone vrste drveća i grmlja te vrste za koje postoji tradicija
sadnje u ovom podneblju. Teren oko građevine, potporni zidovi i terase i slično, trebaju se izvesti
tako da se ne promjeni prirodno otjecanje voda na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina.
uređenje građevne čestice treba uskladiti s pripadajućim tehnološkim procesom koji se njoj planira i
uvjetima priključenja na infrastrukturne sustave;
teren oko građevine, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled
okoline, te da se ne promijeni odticanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina.
Prometno i komunalno opremanje građevinske čestice
građevna čestica mora biti priključena na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu;
elektroopskrbu, vodoopskrbu i kanalizaciju;
priključivanje građevnih čestica na komunalne građevine i javni put izvodi se u pravilu na
odgovarajućim mjestima duž regulacijske linije, na način pripisan od nadležne komunalne organizacije
odnosno distributera
iznimno, priključivanje na komunalne građevine moguće je po potrebi izvesti i na odgovarajućim
mjestima duž dvorišnih međa;
građevna čestica i građevine na njoj trebaju imati priključak (prilaz) na javnu prometnu površinu
(javnu cestu) minimalne širine 6,0 m;
kolni priključak na prometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje
prometa a kotu priključka građevne čestice na prometnu površinu je potrebno prilagoditi niveleti
prilazne prometne površine;
na svakoj građevnoj čestici potrebno je osigurati potreban broj parkirališno - garažnih mjesta u
skladu s normativima koji su utvrđeni za određenu namjenu;
na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada, koje treba biti
lako pristupačno s prometne površine i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice (mjesto za
odlaganje otpada može biti predviđeno i u sklopu zgrade).
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 18
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
3.2.2.
ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE ( Z )
Zaštitne zelene površine (planska oznaka Z) uključuju zelene poteze na kojima iz objektivnih razloga
(zaštitni koridor visokotlačnog plinovoda) u kojem je ograničena mogućnost gradnje). Takva se zpovršina
zađtitnog zelenila planira u istočnom dijelu loze i obuhvađa izduženi pojas zemljišta u kojem se nalazi veći
dio zasštitnog koridora visokotlačnog plinovoda. Zbog tehničkih ograničenja izgradnja građevina
visokogradnje u ovom koridoru je vrlo ograničena (i skupa) te je stoga planom predloženo formiranje pojasa
zaštitnog zelenila. U sklopu ove zaštitne zelene površine, prema posebnim uvjetima Plinacra d.o.o., mogu se
graditi i uređivati:
kolni pristupi pojedinim građevnim česticama;
uređivati pješački putevi, staze, odmorišta i slično.
3.2.3.
POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA ( IS )
Planom namjene površina predviđene su površine za razvoj infrastrukturnih sustava:
prometne površine
- IS1.
Planom namjene površina predviđene su površine za razvoj infrastrukturnih sustava (načelne lokacije):
trafostanice
- IS2.
3.3.
Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina
3.3.1.
PROSTORNI POKAZATELJI ZA NAMJENU PROSTORA
planska
oznaka
Namjena prostora
GOSPODARSKA NAMJENA
- proizvodna i/ili poslovna namjena
ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE
POVRŠINE NFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
- prometne površine
- trafostanice
planirana površina
(ha)
ha
%
I,K
28,03 ha
90,41 %
Z
1,97 ha
6,35 %
IS1
IS2
0,99 ha
0,01 ha
3,19 %
0,01 %
31,00 ha
100,00%
SVEUKUPNO
Pogled na zonu sa Ž3601
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 19
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
3.4.
Prometna i ulična mreža
3.4.1.
CESTOVNI PROMET
Unutar gospodarske zone nema postojećeg cestovnog prometa, osim nekoliko poljskih putova. Zona
gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina biti će priključena je na županijsku cestu
Ž3601 te putem nove prometnice koja se planira u zoni (SU). Postojeće i planirane prometnice su prikazane
na kartografskom prikazu 2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. Cestovni promet, u mj. 1:2.000.
Način gradnje javnih cesta propisan je Zakonom o prostornom uređenju, Zakonom o javnim cestama,
Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa
stajališta sigurnosti prometa i preuzetoj Normi za projektiranje čvorova u istoj razini U.C4.050.te ostalom
relevantnom zakonskom i podzakonskom regulativom. Priključke i prilaze na razvrstanu cestu treba
projektirati sukladno Zakonu o javnim cestama i Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka
i prilaza na javnu cestu.
Za izgradnju unutar zaštitnog pojasa razvrstane ceste za građenje građevina i instalacija prethodno se mora
zatražiti uvjete od javnopravnog tijela s javnim ovlastima (Županijske uprave za ceste).
Osnovna prometna mreža zone sastoji se od:
županijske ceste Ž3106 / izvan obuhvata Plana (glavna ulica – GU);
sekundarne prometnice koja povezuju zonu sa županijskom cestom (sabirna ulica - SU);
ostalih prometnica u zoni (ostale ulice – OU), koje u Planu nisu ucrtane.
Županijska cesta Ž3601
Županijska cesta Ž3601 se nalazi izvan obuhvata Plana, ali je Planom predloženo načelno rješenje njenog
koridora. Prema Zakonu o javnim cestama, zaštitni koridor županijske ceste ima širinu 30 m (15 m sa svake
strane, mjereno od vanjskog ruba zemljišnog pojasa odnosno regulacijske crte javne ceste. Planom se
predlaže širina kolnika 7,0 m te sa sjeverne strane zeleni pojas širine 2,5 m i pješačka staza širine 1,5 m. U
zelenom je pojasu planirano uređenje bankine, otvorenog kanala za odvodnju oborinske vode, kao i
polaganje komunalne infrastrukture (za potrebe zone, ali i šire).
Na spoju Ž3601 i postojećeg poljskog puta planirano je povećenje radijusa krivine županijske ceste i
izgradnja kružnog toka unutarnjeg promjera 26 m, s obzirom da se preko kružnog toka planira spoj
planirane sabirne prometnice zone (SU) sa županijskom cestom.
Pogled na zonu sa Ž3601
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 20
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
Sabirna ulica (SU)
Za pristup zoni planirana je sabirna ulica (SU), koja se priključuje na županijsku cestu prekoplaniranog
kružnog toka. Trasa dijelom ide postojećim poljskim putem prema sjeveroistoku, a zatim skreće u zonu,
prolazi rubom zaštitnoh koridora postojećeg visokotlačnog plinovoda i izlazi na lokalnu cestu L31148 za
zaselke Perković i Grdatovići (izvan obuhvata Plana).
Širina koridora sabirne ulice (SU) iznosi 12,5 m (kolnik š=2x3,25 m, obostrani pločnik š=2x1,5 m i obostrani
zeleni pojas š=2x1,5 m.
Ostale ulice (OU)
Točan položaj ostalih ulica (OU) nije utvrđen jer svi budući korisnici ovog prostora nisu poznati, kao i
njihove potrebe za prostorom. Planom su određena samo načela i koncept vođenja i smještaja koji su
usmjeravajućeg značaja, a njihov točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim
zahtjevima te potrebama svakog budućeg korisnika. Druge (ostale) prometnice, koje nisu prikazane u
grafičkom dijelu Plana, mogu se planirati ukoliko je prvo susjedno raskrižje s prometnicom na koju se ulica
priključuje udaljeno najmanje 30 m od tog priključka.
Minimalna širina koridora ostalih ulica (OU) iznosi 9,0 m (kolnik š=2x3,0 m i obostrani pločnik š=2x1,5 m).
Ostale ceste (OU) koje nisu ucrtane u Planu mogu se graditi i kao slijepe. Slijepa cesta bez okretišta može
biti najveće dužine do 60,00 m, s L-okretištem 100,00 m, s T-okretištem 120,00 m, s Y-okretištem 150,00
m, a s kružnim okretištem 200,00 m.
Građevna čestica mora imati neposredni priključak na prometnu površinu. Kolni priključak-prilaz građevnoj
čestici namijenjenoj gradnji građevine moguć je s bilo kojeg mjesta prilazne prometne površine uz koju se
nalazi ili s parkirališne površine. Kolni priključak-prilaz građevnoj čestici mora biti prostorno potpuno
definiran:
elementima postojeće izgrađene prilazne prometne površine;
elementima novoplanirane prilazne prometne površine, u skladu s grafičkim prikazima odnosno
odredbama Plana.
Kolni priključak-prilaz mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa, u skladu s važećim
propisima. Sve prometne površine moraju imati izgrađen sustav za odvodnju površinskih voda sa svih
površina unutar svojeg pojasa te javnu rasvjetu.
Za potrebe kretanja osoba s invaliditetom odnosno osoba smanjene pokretljivosti, treba na mjestima
prijelaza kolnika izvesti rampe upuštanjem rubnjaka. Rubnjaci u kontaktnom dijelu s kolnikom trebaju biti
izvedeni u istoj razini odnosno od njega izdignuti do najviše 3 cm. Nagibi kao i površinska obrada skošenih
dijelova nogostupa trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima. Visina rubnjaka
na svim mjestima gdje nogostupe odvajaju od kolnika iznosi 15 cm, na parkiralištima 12 cm te na
vatrogasnim pristupima 8 cm.
3.4.1.1.
Promet u mirovanju
Sve potrebe za parkiranjem potrebno je zadovoljiti na pripadajućim parcelama, sukladno planiranoj namjeni
građevina. Dimenzioniranje potrebnog broja parkirališnih (PM) ili mogućih garažnih mjesta (GM) za pojedinu
namjenu utvrđuje se putem priložene tablice. Pod parkirališnim mjestom smatra se i parkiranje unutar
podzemnih etaža, na način da su parkirališna mjesta otvorena. Pod garažnim mjestom smatra se parkiranje
vozila u zasebnom prostoru za samo jedno vozilo koje se može zatvoriti i na taj način osigurati.
Potrebni broj PM određuje se u odnosu na 1.000 m2 GBP (ne uračunavaju se površine garaža) prema
sljedećim kriterijima:
Namjena prostora u građevini
proizvodnja, skladišta i slično
trgovina
poslovni sadržaji (uredi i slično)
ugostiteljstvo (restorani i sl.)
broj PGM
6
25
20
30
Ukoliko se broj PM ne može odrediti prema ovom normativu, tada se primjenjuju sljedeći normativi:
hoteli, moteli, pansioni i slično - 1 PGM na 3 – 6 osoba na svakih 50 kreveta; 1 PGM za autobus;
ugostiteljstvo
- 1 PGM na 4 -12 sjedala.
U obuhvatu Plana se ne planira izgradnja javnih parkirališta i garaža. Sve površine potrebne za parkiranje
osobnih i teretnih vozila moraju se izvoditi na građevnoj čestiti pripadajuće građevine.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 21
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
3.4.2.
PJEŠAČKE POVRŠINE
Unutar obuhvata Plana nije planirana izgradnja trgova i drugih većih pješačkih površina, osim pješačkih
staza uz kolnike, širine 1,5 m. Širina pješačkih staza uz planiranu sabirnu ulicu (SU) i ostale ulice (OU) treba
iznositi najmanje 1,50 m, a ako će se graditi samo s jedne strane kolnika, najmanja širina iznosi 2,0 m.
Pješačke staze uz kolnik prometnica moraju biti uzdignute iznad kolnika minimalno 15 cm i od njega
odvojene rubnjacima, a odvodnja se rješava poprečnim padom od 1,5-2,0%. U raskrižju i na drugim
mjestima gdje je predviđen prijelaz pješaka, biciklista
3.4.3.
BENZINSKE POSTAJE
Nove benzinske postaje mogu se graditi u koridorima razvrstanih cesta prema posebnim uvjetima pravnih
osoba koje gospodare tim prometnicama. Uvjeti za izgradnju benzinskih postaja utvrdit će se temeljem
projektne dokumentacije te uz dobivene suglasnosti i mišljenja nadležnih javnopravnih tijela, kojim će
naročito biti određeno:
položaj, oblik i veličina građevne čestice;
način smještanja pojedinih sadržaja na građevnoj čestici,;
rješenje i lokacija pojedinih sadržaja s potencijalnim utjecajem na okoliš (agregati i spremnici goriva,
praonica, servis i slično);
prometno rješenje s priključkom na cestu;
mogućnost opremanja građevne čestice komunalnom infrastrukturom (opskrba vodom, način
sabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje otpada);
način ograđivanja građevne čestice;
ozelenjavanje i sadnja zaštitnog zelenila;
potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu okoliša.
Odvodnja oborinskih voda sa svih prometnih i neuređenih površina benzinske postaje mora biti izvedena
preko propisanog mastolova i pročistača i tek tada ispuštena u sustav javne odvodnje.
3.4.4.
UVJETI ZA NESMETANO KRETANJE OSOBA SMANJENE POKRETLJIVOSTI
Sve prometne i komunikacijske površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako
da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. U raskrižjima i na drugim mjestima
gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake i osobe smanjene pokretljivosti moraju se ugraditi
skošeni rubnjaci.
Od ukupnog broja PM za vozila invalida mora biti osigurano najmanje 5%, odnosno najmanje jedno
parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.
3.5.
Komunalna infrastrukturna mreža
Planom je predviđena izgradnja uređaja i postrojenja komunalne infrastrukturne mreže (vodoopskrba,
odvodnja, elektroopskrba, plinoopskrba i javna rasvjeta). Položaj vodova i uređaja komunalne
infrastrukturne mreže načelan je i konačno će se odrediti u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava
gradnja, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu. Kod izgradnje novih građevina za
javnu vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i plinoopskrbu, kao i DTK instalacija, trase, koridori i površine
određeni ovim Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim
odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitog rješenja
predviđenog ovim Planom. Komunalnu infrastrukturnu mrežu potrebno je, u pravilu, graditi podzemno u
koridorima prometnica i u skladu s posebnim uvjetima građenja nadležnih tijela, pravnih osoba s javnim
ovlastima ili trgovačkih društava.
3.5.1.
ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE
3.5.1.1.
Elektroničke komunikacije u nepokretnoj mreži
Rješenje mreže elektroničkih komunikacija prikazano je na kartografskom prikazu 2.B. Elektroničke
komunikacije i energetski sustav u mjerilu 1:2.000. Kako unutar zone nema izgrađene elektroničke
komunikacijske mreže, ista se predviđa širenjem i modernizacijom postojeće mreže koja postoji uz
županijsku cestu Ž3106.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 22
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
Mreža se može se graditi unutar površina svih namjena, u cestovnom zemljištu prometnice ili izvan njega,
osnivanjem prava služnost. Vodovi se vode u podzemnoj DTK infrastrukturi širine 1,0 m ili prema potrebi
samonosivim kabelskim snopovima na stupovima. Privodi DTK planiraju se za sve građevinske čestice na
području radnog područja. Kapacitete i trasu DTK, veličinu zdenaca DTK, i broj cijevi odredit će sukladno
koncentraciji građevina. Glavnu trasu DTK usmjerit će se na komutaciju UPS-a Klinča Sela.
Nova trasa DTK se sastoji od distribucijskih kanalizacijskih cijevi i tipskih montažnih zdenaca te predstavlja
mrežu podzemnih cijevi za razvod i zaštitu vodova elektroničkih komunikacija (kabela). Montažni DTK zdenci
služe za prolaz, nastavljanje i razvod kabela elektroničkih komunikacija te održavanje i servisiranje. Za
distribucijske kanalizacijske cijevi planirane su dvije PVC cijevi φ 110 mm i jedna PEHD cijevi φ 40 mm. Za
DTK zdence planirani su 2 (dva) tipa montažnih zdenaca: D1 i D2. Zdenci D1 i D2 planirani su za
nastavljanje i za razvod TK kabela. Polaganje PVC i PEHD cijevi planirano je u rov dubine 0,60 m i širine
0,40 m. Budući da su cijevi savitljive i imaju mali koeficijent trenja, distribucijske kanalizacijske cijevi između
zdenaca ne moraju se polagati pravocrtno. Tipski montažni zdenci sastoje se od: donjeg elementa, uvodnih
ploča, te gornjeg elementa i poklopca. Projektirana DTK za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, osim
za EK kabele, planirana je i za kabele drugih namjena (kabelska televizije i sl.).
Točan položaj i kapacitet mreže nisu utvrđeni, jer budući korisnici ovog prostora nisu u cjelosti poznati.
Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja TK mreže koji su usmjeravajućeg značaja, a njezin
kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima te potrebama
svakog budućeg korisnika. Svaki dio mreže (bio on naznačen na kartama kartografskog dijela Plana ili ne)
može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti.
Odredbama za provođenje se omogućuje:
priključak planiranih građevina na elektroničku komunikacijsku mrežu;
korištenje površina i koridora svih prometnica za izgradnju kabelske kanalizacije i elektroničke
komunikacijske mreže;
izgradnja kabelske kanalizacije za sve građevine, a sve prema važećem zakonu o elektroničkim
komunikacijama i odgovarajućim pravilnicima;
postavljanje vanjskih svjetlovodnih razdjelnih ormara (na stupu ili postolju) za smještaj pasivne
opreme (svjetlovodna pristupna mreža topologije P2MP).
Planom se određuje da unutar građevina kućne komunikacijske instalacije treba projektirati u skladu s
važećim Pravilnikom o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih
zgrada (HAKOM, prosinac 2009.).
3.5.1.2.
Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) i povezana oprema
Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) i povezana oprema prema načinu postavljanja dijeli se na
elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski
prihvat) i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskim
stupovima. Kako u skladu s važećim zakonskim propisima građevine mreže pokretnih komunikacija ulaze u
građevine od važnosti za državu, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja propisalo je da se dozvole
za osnovne postaje mobilne telefonije izdaju na temelju Prostornog plana Zagrebačke županije kao
prostornog plana šireg područja. Zbog potrebe izgradnje infrastrukture pokretnih telekomunikacijskih
mreža, grade se građevine telekomunikacijske infrastrukture uz poštivanje uvjeta građenja, posebnih
propisa i normi za takve vrste građevina. Zone elektroničke komunikacijske infrastrukture (u radijusima 500,
750, 1.000 i 1.500 m) utvrđene su prostornim planom županije. U razvoju javnih sustava pokretnih
komunikacija planira se dalje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga.
Područje obuhvata Plana nalazi se unutar zone planirane u PPUO Klinča Sela za izgradnju elektroničke
komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na samostojećim antenskim stupovima, te je slijedom
navedenog izgradnja samostojećih antenskih stupova u obuhvatu Plana dozvoljena. U obuhvatu Plana može
se postaviti najviše jedan samostojeći antenski stup.
Antenski stup u sustavu javne telekomunikacije u pokretnoj mreži mora biti tipski (rješenjem Ministarstva
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva), kako bi mogao prihvatiti više operatora. Udaljenost
antenskog stupa unutar ili u neposrednoj blizini koridora drugih infrastrukturnih sustava (prometni,
energetski, komunalni) propisuje se posebnim uvjetima javnopravnih tijela nadležnih za navedene koridore.
rađevna čestica na kojoj se predviđa postavljanje antenskog stupa treba imati pristup na javnu prometnu
površinu, a prostor oko stupa i objekta za smještaj opreme treba biti očišćen i pošljunčan u širini 3,0 m ako
je osiguran vatrogasni pristup, odnosno širine 5,0 m kada nije osiguran vatrogasni pristup. Potrebno je
osigurati podlogu te odvodnju oborinskih voda radi sprječavanja odnošenja šljunka na susjedno zemljišta.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 23
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
Planom je dozvoljeno i postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na
antenskim prihvatima na putem fasadnih ili krovnih nosača na planiranim građevinama, u skladu s
posebnim uvjetima javnopravnih tijela određenim posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete
prilikom ishođenja lokacijske dozvole, a čija visina iznosi najviše 5,0 m. Razmještaj u prostoru biti će
određen u skladu s potrebama koncesionara, ali obvezno u skladu s odredbama važećih propisa o zaštiti
zdravlja. Sve radove na projektiranju i izvođenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane
opreme treba izvoditi prema važećim zakonskim propisima i pravilnicima.
3.5.2.
OPSKRBA ENERGIJOM
3.5.2.1.
Plinska mreža
Plinoopskrbna mreža (cjevovodi plina sa svim pripadajućim uređajima i građevinama) prikazana je na
kartografskom prikazu 2.B. Elektroničke komunikacije i energetski sustav u mjerilu 1:2.000. Kako unutar
zone područja nema postojeće plinoopskrbne mreže, predviđa se njena gradnja priključenjem na planirani
plinovod u koridoru županijske ceste Ž3601. Plinoopskrbnu mrežu treba provesti po prstenastom (kružnom)
principu iz dva smjera kako bi se u svakom trenutku omogućila neprekinuta opskrba gospodarskog
područja. Treba predvidjeti mogućnost etapne plinofikacije kako bi se osigurala odgovarajuća opskrbljenost
plinske mreže u svim fazama oživotvorenja projekta.
Visokotlačni plinovo(VT)
Središnjim dijelom zone položen je magistralni plinovod za međunarodni transport Zagreb – Karlovac
(MVTP), DN 700/75 bara, uz kojeg se s južne strane planira gradnja još jednog plinovoda istih karateristika.
(2) Unutar zaštitnog pojasa postojećeg i planiranog magistralnog plinovoda, širine ukupno 60 m (30 m sa
svake strane od osi plinovoda) moguće je uređenje i građenje samo uz posebne uvjete vlasnika cjevovoda i
(Plinacro d.o.o.) i sukladno posebnim propisima.
Srednjetlačni plinovod (ST)
Za potrebe opskrbe prirodnim plinom potrošača u obuhvatu Plana predviđeno je izvođenje srednjetlačne
(ST) plinske mreže. Srednjetlačni (ST) plinovodi bit će izvedeni iz polietilenskih cijevi visoke gustoće prema ISO
4437, SDR11, serije S5 za maksimalni radni tlak do 4 bar pretlaka. Plinoopskrbna mreža može se graditi
unutar površina svih namjena, u cestovnom zemljištu ili izvan njega, osnivanjem prava služnost.
Točan kapacitet mreže nije utvrđen jer budući korisnici ovog prostora nisu u potpunosti poznati. Kapacitet i
točan položaj mreže će se odrediti naknadno prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima te potrebama
svakog budućeg korisnika. Razvod plinovoda rješavati će se zasebnim projektom, a realizacija provoditi
neposrednom provedbom PPUO Klinča Sela i u skladu s važećim propisima.
Planom se propisuju uvjeti gradnje plinoopskrbne mreže:
horizontalni i vertikalni razmaci između plinske cijevi i ostalih građevina komunalne infrastrukture
(instalacija) bit će u skladu sa važećom zakonskom regulativom;
smještaj trase planiranih plinovoda utvrđuje se u pojasu pješačkih staza i kolnika, sukladno propisima
DIN 1998;
cijevi plinovoda potrebno je polagati s nadslojem min 1,2 m u prometnici i pješačkim stazama,
odnosno 0,8 m u zelenoj površini, a u slučaju manjeg nadsloja potrebno je izvesti zaštitu cijevi;
prijelazi plinovoda ispod ceste, vodotoka ili željezničke pruge izvode se obavezno u zaštitnim cijevima;
projektiranje i izgradnja distributivne plinske mreže mora biti izvršeno sukladno važećoj zakonskoj
regulativi.
Profili cjevovoda kao i kućni priključci za pojedine potrošače će biti definirani u postupku izdavanja akta
kojima se dozvoljava gradnja, kao i točan položaj plinske mreže (situacijski i visinski) te spoj na
srednjetlačni plinovod preko glavnog zapornog ventila (kada će se znati točan položaj srednjetlačnog
plinovoda i tlak u cjevovodu na mjestu spajanja na navedeni cjevovod).
Do izgradnje plinoopskrbne mreže gospodarski subjekti mogu koristiti ukapljeni plin pomoću plinskog
spremnika, koji se treba smjestiti na vlastitoj čestici, ako to smještaj spremnika i propisi dozvoljavaju.
Spremnici, zavisno od situacije, na čestici trebaju biti smješteni na prozračnom, ali što manje vizualno
uočljivom mjestu sukladno zakonu, uredbama, pravilnicima i protupožarnim uvjetima.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 24
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
3.5.2.2.
Elektroenergetska mreža
Elektroenergetska (EE) mreža (vodovi električne energije sa svim pripadajućim uređajima i građevinama) je
prikazana na kartografskom prikazu 2.B. Elektroničke komunikacije i energetski sustavi, u mjerilu 1:2.000.
Postojeća EE mreže u obuhvatu Plana (10 kV zračni vod prema TS u zaselku Perković) će se radi izgradnje
logističkog centra dislocirati u novi koridor, uz postojeću lokalnu cestu L31148. EE mrežu treba planirati u
obuhvatu Plana na prstenastom (kružnom) principu, po mogućnosti iz dva smjera, kako bi se u svakom
trenutku omogućila neprekinuta opskrba zone električnom energijom.
Uz jugozapadni rub gospodarske zone te rubom prometnog koridora županijske ceste planiran je prema
PPUO Klinča Sela zračni dalekovod 2x110 kV. Širina zaštitnog koridora iznosi 40 m (20 m + 20 m), a
izgradnja u koridoru ovog dalekovoda će se vršiti sukladno posebnim uvjetima HEP-a.
Elektroenergetska (EE) mreža se može graditi unutar površina svih namjena, u cestovnom zemljištu javne
ceste ili izvan njega osnivanjem prava služnost. Vodove mreže treba voditi u odgovarajućoj
podzemnoj kabelskoj kanalizaciji ili prema potrebi samonosivim kabelskim snopovima na stupovima. Ovisno
o potrebama korisnika, Planom se ostavlja se mogućnost najpovoljnijeg i najprihvatljivijeg načina opskrbe
svakog pojedinog potrošača električnom energijom kao i planiranje potrebnog broja trafostanica. Za prvu
etapu (izgradnju logističkog centra) potrebno je osigurati električnu energiju snage 500 – 550 kW. S
obzirom da prva etapa pokriva oko trećinu planirane zone, za pretpostaviti je da će u konačnosti, ovisno o
namjenama koje će se vremenom doći u zonu, trebati izgraditi još najmanje 2 – 4 trafostanice 20/0,4 kV,
kako bi se zadovoljile sve elektroenergetske potrebe u zoni.
Za prvu je etapu dakle potrebno izgraditi novu transformatorsku stanicu TS 20/0,4 kV, snage 630 (1000)
kVA, kao samostojeću građevinu na parceli površine 7 x 7 m (50 m2), koja je načelno locirana na zemljištu
investitota prve etape, uz Ž3601, na dijelu kčbr. 159/19. Međutim, u provedbi Plana i u dogovoru s
investitorom, ova se trafostanica može planirati i na dugoj lokaciji. Trafostanica treba imati mogućnost
ugradnje i drugog transformatora.
Točan položaj i kapacitet ostalog dijela mreže nisu utvrđeni, jer budući korisnici ovog prostora nisu u
potpunosti poznati. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja mreže koji su usmjeravajućeg
značaja, a njezin kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno, prema tehničkim i sigurnosnim
zahtjevima te potrebama svakog budućeg korisnika. Svaki dio elektroenergetske mreže (bio on naznačen na
kartama kartografskog dijela Plana ili ne) može se sukladno potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi,
izmjestiti ili ukinuti.
Dakle, kada se u zoni pojavi potreba za većom angažiranom snagom, pristupiti će proširenju TS iz prve
etape (dogradnjom drugog transformatora) ili izgradnjom novih trafostanica prema sljedećim uvjetima:
pojava novih većih potrošača je sporadična i nepredvidiva, kako po iznosu tražene snage, tako i po
lokaciji, te UPU-om zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina nije moguće
određivanje točne mikrolokacije za nove trafostanice TS 20/0,4 kV;
mikrolokacija elektroenergetskih objekata ove naponske razine izravno je uvjetovana rješavanjem
imovinsko-pravnih odnosa, te je vrlo čest slučaj da se trafostanica ne može izgraditi na predviđenoj
(tehničko-ekonomski optimalnoj) lokaciji;
gdje god je to moguće, nove TS 20/0,4 kV potrebno je graditi kao samostojeće građevine te
izbjegavati njihov smještaj u sastavu većih proizvodno-poslovnih građevina što znatno poskupljuje i
komplicira izgradnju;
trase priključnih dalekovoda 20 kV izravno su zavisne o lokaciji trafostanice, pa je iste moguće
odrediti tek nakon određivanja mikrolokacije trafostanice, pa je stoga tekstualno određeno da se
priključni 20 kV dalekovodi, gdje god je to moguće, vode po javnim površinama, osim na mjestima
gdje je to fizički neizvedivo i u neposrednoj blizini konkretnog potrošača;
parcele potrebne za izgradnju novih kabelskih transformatorskih stanica trebaju biti veličine 7x7m;
pristupni put trafostanicama treba predvidjeti na način da je u svako doba dana omogućen prilaz
kamionskom vozilu s ugrađenom dizalicom za dopremu energetskog transformatora i pripadajuće
opreme.
Ukoliko se na području zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina pojavi novi
potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osiguravat će se
unutar njegove parcele (kao samostojeće građevine ili u sklopu pojedinih poslovnih građevina za potrebe
koje se grade). Uređenje prostora za građevine i vodove elektroenergetskog sustava izvodit će se etapno, a
na temelju posebnih programa i projekata nadležnog javnog poduzeća odnosno društva koje obavlja
poslove elektroopskrbe.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 25
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
Svaki investitor (pravna ili fizička osoba, budući kupac električne energije) u postupku ishođenja
provedbenih akata mora zatražiti od “Elektre” Karlovac prethodnu elektroenergetsku suglasnost, sukladno
Zakonu o energiji, Općim uvjetima za opskrbu električnom energijom i Pravilniku o naknadi za priključenje
na elektroenergetsku mrežu i za povećanje priključne snage. Osnovni podatak u zahtjevu za izdavanje
prethodne elektroenergetske suglasnosti, pored ostalih, je potrebna priključna snaga u kW. Kupci će biti
priključivani na niskom ili srednjem naponu, zavisno o tome koliko kW priključne snage će tražiti. Objekti
(kupci el. energije) koji će biti priključeni na niskom naponu, biti će spojeni na transformatorske stanice u
vlasništvu “Elektre” Karlovac. Objekti (kupci el. energije), koji će imati mjerenje na srednjem naponu, biti će
priključeni na srednjenaponsku mrežu te će izgraditi vlastitu transformatorsku stanicu na svojoj parceli, u
skladu s uvjetima iz prethodne elektroenergetske suglasnosti
Ostavlja se mogućnost odabira najpovoljnijeg i najprihvatljivijeg načina opskrbe svakog pojedinog
potrošača električnom energijom. Tako se omogućava, ako će postojati potrebe svakog pojedinog potrošača
za visokim naponom, vođenje visokonaponskog voda do svakog pojedinog potrošača (trafostanice u
građevini ili na građevnoj čestici potrošača kojoj je omogućen pristup djelatnicima HEP-a). Omogućava se,
ako će postojati potrebe svakog pojedinog potrošača za niskim naponom, vođenje visokonaponskog voda
do (n) broja trafostanica (trafostanice na zasebnoj građevnoj čestici kojoj je omogućen pristup s javne
površine u širini od 3,00 m) a dalje iz trafostanica vođenje niskonaponskog voda do svakog pojedinog
potrošača. Nadalje, moguća je i varijanta opskrbe potrošača kombinacijom spomenutih načina opskrbe. Na
karti je prikazana samo načelna oznaka pozicije jedne trafostanice (što ne znači da ih može biti i više).
Položaj i oblik građevinskih čestica trafostanica nisu točno utvrđeni iz razloga što se ne znaju moguće
potrebe budućih korisnika ovog prostora za električnom energijom.
Trafostanice
Potreban prostor na vlastitoj parceli za transformatorske stanice u vlasništvu kupaca (mjerenje na srednjem
naponu) treba biti 7x7 m, plus pristupni put sa javne prometne površine za kamion i dizalicu.
Transformatorskoj stanici radnici “Elektre” Karlovac moraju imati danonoćni pristup tijekom cijele godine.
Potrebna veličina parcele za transformatorske stanice u vlasništvu “Elektre” Karlovac treba biti minimalno
5x7 m ili 7x7 m zavisno o tome da li se radi o trafostanici s dva ili jednim transformatorom, plus pristupni
put sa javne prometne površine, za kamion i dizalicu. Navedena parcela i pristupni put moraju postupkom
parcelacije i kupoprodajnog ugovora s vlasnikom, postati vlasništvo “Elektre” Karlovac, te biti izvan svih
ograda kako bi radnici “Elektre” Karlovac imali danonoćni pristup tijekom cijele godine. Tehnička
specifikacija novih trafostanica (TS):
tip: kao kabelska KTS 10(20)/0.4 kV 1x1.000 kVA ili DTS 10(20)/0,4 kV 2x1.000 kVA;
smještaj: slobodnostojeća;
konstrukcija: od gotovih betonskih elemenata, kosi krov, prema tipskim projektima HEP-a.
Trafostanice će se priključivati na kabelsku 20 kV mrežu na način ulaz/izlaz, a pojedine građevine će biti
napojene podzemnim vodovima 0,4 kV s planirane trafostanice.
Planirana trafostanica je predviđena kao slobodnostojeća tipska građevina na zasebnoj parceli, sa
srednjenaponskim blokom koji se sastoji iz dva (do četiri) vodna i jednim (do dva) trafo polja.
Niskonaponski razvod sastojati će se iz NN trafo polja (do dva) s pripadajućim razvodnim poljem
sastavljenim od petnaest NN izvoda. S obzirom da trenutno ne postoje naznake koje će se sve djelatnosti
odvijati unutar gospodarske zone (proizvodne, uslužne ili skladišne), Planom nije mogao biti izvršen
proračun vršnog opterećenja i raspored planiranih trafostanica u gospodarskoj zoni.
SN i NN mreža
Za vođenje srednjenaponske i niskonaponske mreže propisuju se sljedeći uvjeti:
svijetli otvor kabelskog zdenca (šahta) na dijelu gdje se kabelska kanalizacija lomi pod kutem većim
od 300 mora iznositi 200x200x200 cm, a na ravnim dionicama 200x180x180 cm (dubina 200 cm);
razmak između zdenaca mora biti između 50 i 70 m na ravnim dijelovima kabelske kanalizacije;
u kabelsku kanalizaciju se ugrađuju cijevi Ø200 mm za kabelske vodove srednjeg napona, Ø160 mm
za kabelske vodove niskog napona i Ø5O mm za optičke kabele;
cijelom duljinom kabelske kanalizacije treba u “mršavi” beton položiti, pored cijevi, bakreno uže
presjeka 70 mm2, koje treba prolaziti kroz svijetli otvor kabelskih zdenaca.
3.5.2.3.
Javna rasvjeta
U svim planiranim prometnicama osigurani su koridori za mrežu javne rasvjete. Planirano je da javna
rasvjeta prometnih površina bude usklađena sa klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih
funkcija, tj. da ima klasu javne rasvjete D (za ostale ulice i pješačke površine).
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 26
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
Za rasvjetu prometnica svjetiljke će se postaviti na pocinčanim čeličnim stupovima visine 8 m. Stupove
treba ugraditi na betonski temelj s temeljnim vijcima, na nogostupu 1,5 m od ivice kolnika, ili na javnoj
površini uz ogradni zid građevine. Stupove treba opremiti: priključnim ormarićima, vijcima za uzemljenje s
vanjske strane i vijcima za izjednačavanje potencijala s unutarnje strane priključnog mjesta.
Priključak javne rasvjete prometnica treba predvidjeti iz posebnog ormarića izrađenog od izolacijskog
materijala klase 2, u kojeg treba instalirati opremu za mjerenje, zaštitu i automatski rad 4 grane javne
rasvjete. Kabele 1 kV, tip PP00-Y ili N1VVK 4x16(10) mm2 potrebno je položiti u sloj pijeska u kanalu dubine
0,8 m, a kod prolaza ispod prometnica na dubini 1,20 m uvlačenjem u cijev PCME Ø 110 zaštićene
betonom. Za uzemljenje svih stupova primijeniti će se vod P 30x4 mm, kojeg treba položiti u sloj čiste
zemlje na dubini 50 cm ispod tla.
Kod projektiranja i izgradnje vanjske pojedinačne i javne rasvjete potrebno je poštivati propisane norme o
svjetlosnom onečišćenju te se propisuju slijedeći uvjeti sa ciljem smanjenja svjetlosnog onečišćenja te
uštede energije i odnose se na svijetlotehničke uvjete.
3.5.2.4.
Obnovljivi izvori energije
U obuhvatu Plana omogućava se korištenje obnovljivih alternativnih izvora energije, i to energije sunca za
niskotemperaturno korištenje sunčeve energije (npr. za pripremu tople vode u ljetnim mjesecima i slično).
U obuhvatu Plana dozvoljena je postava sunčanih pretvornika (solarnih panela) na krovove građevina ili na
zasebne konstrukcije.
3.5.3.
VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
3.5.3.1.
Vodoopskrba
Vodoopskrbna mreža (cjevovodi vode sa svim pripadajućim uređajima i građevinama) je prikazana na
kartografskom prikazu 2.C. Vodnogospodarski sustavi, u mjerilu 1:2.000. Kako unutar zone nema izgrađene
vodoopskrbne mreže, predviđa se širenje i modernizacija postojeće vodoopskrbne mreže (cjevovod Ø160
mm) koja se nalazi u koridoru županijske ceste Ž3601.
Vodoopskrbni cjevovodi u zoni će se zoni razvoditi koridorima projektiranih prometnica. Vodoopskrbnu
mrežu treba planirati u zoni po mogućnosti po prstenastom (kružnom) principu iz više smjerova, kako bi se
u svakom trenutku omogućila neprekinuta opskrba. U tom smislu se planira izgradnja novog cjevovoda
Ø160 mm u koridoru planirane sabirne prometnice SU, čime bi se spojio cjevovod u koridoru županijske
ceste sa cjevovodom u koridoru lokalne ceste L31148 za zaselke Perković i Grdatovići.
Vodoopskrbna mreža može se graditi unutar površina svih namjena, u cestovnom zemljištu javne ceste ili
izvan njega osnivanjem prava služnost. Točan položaj i kapacitet vodoopskrbne mreže nisu utvrđeni, budući
svi korisnici ovog prostora nisu u potpunosti poznati. Određena su načela i koncept vođenja i smještaja
vodoopskrbne mreže koji su usmjeravajućeg značaja, a njezin kapacitet i točan položaj će se odrediti
naknadno, prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima te potrebama svakog budućih korisnika. Svaki dio
vodoopskrbne mreže (bio on naznačen na kartama kartografskog dijela Plana ili ne) može se sukladno
potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti.
Vodoopskrbni cjevovodi su planirani na način da se za svaku parcelu osigura neposredni priključak na javni
vodoopskrbni sustav. Profili vodoopskrbnih cjevovoda definirati će se projektnom dokumentacijom, ovisno o
potrebnoj potrošnji za svaku pojedinu parcelu. Na mjestima križanja prometnica izvesti će se čvorovi na
mreži sa zasunima (armirano-betonske zasunske komore). Nova vodovodna mreža u cijelosti se predviđa od
PEHD cijevi Ø160 mm za tlak od 10 bara, koja zadovoljava protupožarne i sanitarne potrebe (Qpož=10,0 l/s,
Qsan≈20,0 l/s).
Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara utvrđene su minimalne količine vode za gašenje požara,
ovisno o površini objekta koji se štiti. Raspored nadzemnih hidranata odrediti će se izvedbenom tehničkom
dokumentacijom, a na temelju važećih propisa za protupožarnu zaštitu. Na vodovodnoj mreži predviđaju se
nadzemni hidranti Ø100 mm, s najvećom udaljenosti pojedinih hidranata od 80 m.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 27
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
3.5.3.2.
Odvodnja otpadnih voda
Mreža odvodnje otpadnih voda (cjevovodi odvodnje otpadnih voda sa svim pripadajućim uređajima i
građevinama) prikazana je na kartografskom prikazu 2.C. Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:2.000. Kako
unutar zone nema izgrađenog sustava javne odvodnje otpadnih voda, predviđa se izgradnja javnog sustava
odvodnje otpadnih voda na način da se izvede razdjelni sustav odvodnja otpadnih voda gdje će se
sanitarno-tehnološke otpadne vode odvoditi odvojeno od oborinskih otpadnih voda.
Za potrebe rješavanja odvodnje zone korišteno je “Idejno rješenje sustava javne odvodnje područja Općine
Klinča Sela” (HIDRO CONSULT d.o.o., Rijeka, 2012.), koje je u cijelosti ugrađeno u ovaj Plan. Ovim je
idejnim rješenjem planirano prikupljanje, odvodnja i pročišćavanja sanitarno-potrošnih otpadnih voda s
uklapanjem postojećeg mješovitog sustava u zajednički sustav. Na području općine predviđen je razdjelni
sustav odvodnje otpadnih voda (sanitarno-tehnološke otpadne vode će odvoditi odvojeno od oborinskih
otpadnih voda), sa pročišćavanjem prije ispusta u recipijent - vodotok Brebernica (izvan obuhvata Plana).
Mreža odvodnje sanitarno-tehnoloških otpadnih voda iz zone će se spojiti planirani razdjelni sustav odvodnje
Općine Klinča Sela (planirani kolektori odvodnje Ø250 mm u koridoru županijske ceste i lokalne ceste
L31148 za zaselak Perković – izvan obuhvata Plana), a oborinske otpadne vode voditi otvorenim kanalima
za odvodnju oborinske vode. Odvodnja sanitarno-tehnoloških otpadnih voda će se vršiti gravitacijskim
cjevovodima (pošto je teren zone u padu od sjevera prema jugu). U tom smislu se planira izgradnja
cjevovoda razdjelnog sustava odvodnje promjera Ø200 i Ø250 mm u koridoru planirane sabirne prometnice
SU. Nova kanalizacijska mreža mora biti od vodonepropusnih cijevi kao PVC – cijevi za uličnu kanalizacijsku
mrežu. Revizijska okna mogu biti betonska ili tipska polietilenska revizijska okna. Sve kanale i kolektore
treba još hidraulički provjeriti prilikom izrade detaljnije projektne dokumentacije te izvedbe kanala u
pojedinim ulicama. Mjerodavna količina oborina za dimenzioniranje kanalske mreže usvojena je od 150
l/sek/ha, što odgovara kiši trajanja 25 minuta i s trogodišnjim povratnim razdobljem.
Predtretman sanitarno-tehnoloških otpadnih voda koje ne zadovoljavaju granične vrijednosti opasnih i
drugih tvari koje će se upuštati u sustav javne odvodnje otpadnih voda vršiti će se na razini svakog
pojedinačnog korisnika unutar zone. Oborinske otpadne vode zagađene mastima, uljima i benzinima se prije
ispuštanja u sustav javne odvodnje otpadnih voda moraju najprije pročistiti preko separatora ulja, masti i
benzina.
Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje sanitarno-tehnoloških otpadnih voda, odvodnju je nužno riješiti na
način da se otpadne vode prikupljaju u višedijelnim nepropusnim sabirnim jamama na građevnim česticama
ili pročiste preko tipskih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (uređaja za pročišćavanje na razini svakog
pojedinačnog korisnika unutar zone) i ispuste u otvorene kanale. Kod prikupljanja sanitarno-tehnoloških
otpadnih voda u višedijelnim nepropusnim sabirnim jamama na građevnim česticama, nakon što se sustav
odvodnje otpadnih voda izgradi obavezan je priključak na njega.
Mreža odvodnje otpadnih voda može se graditi unutar površina svih namjena, u cestovnom zemljištu javne
ceste ili izvan njega osnivanjem prava služnost. Prilikom rješavanja odvodnje oborinske otpadne vode s
javnih površina slivnike i reviziona okna te PVC drenažne cijevi treba projektirati izvan područja prolaza ST
plinovoda, TK i elektrovodova te njihovih priključaka na građevinu.
Točan položaj i kapacitet mreže odvodnje otpadnih voda nisu utvrđeni, jer budući korisnici ovog prostora
nisu u potpunosti poznati. Određena su samo načela i koncept vođenja i smještaja mreže odvodnje
otpadnih voda koji su usmjeravajućeg značaja, a njezin kapacitet i točan položaj će se odrediti naknadno
prema tehničkim i sigurnosnim zahtjevima te potrebama svakog budućeg korisnika. Svaki dio mreže
odvodnje otpadnih voda (bio on naznačen na kartama kartografskog dijela Plana ili ne) može se sukladno
potrebama i mogućnostima graditi, ne graditi, izmjestiti ili ukinuti.
Odvodnja sanitarnih voda
Idejnim projektima odvodnje biti će određeni profili i nivelete cjevovoda javne odvodnje, kote usporne vode
te način priključenja na postojeće cjevovode. Preporučljivo je da odvodne cijevi budu okruglog presjeka i
izrađene od poliestera armiranog staklenim vlaknima. Spajati ih treba naglavcima s integriranom brtvom od
elastomera čime će biti osigurana vodonepropusnost, trajnost te brza montaža i ugradnja. Prije izrade
tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina u obuhvatu Plana, ovisno o namjeni građevine,
investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete sukladno posebnom zakonu o vodama. Prije priključenja
pojedinačnih korisnika u mrežu javne kanalizacije, potrebno je tehnološke otpadne vode, internim
tretmanom, svesti na nivo zagađenja ostalih komunalnih voda.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 28
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
Cijevi odvodnog sustava treba odabrati tako da izdrže opterećenje i da zadovoljavaju uvjete nepropusnosti.
Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku
odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži. Dubina postavljanja cijevi kanalizacijske mreže
mora po niveleti biti ispod instalacije vodovoda. Reviziona okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu
vozne trake. Sabirna okna priključaka treba postavljati unutar čestice neposredno uz rub regulacijske linije
prometnice.
Svi kanali za odvodnju otpadnih voda grade se kao zatvoreni. Na kanalima treba predvidjeti revizijska okna i
okna za prekid pada na svim mjestima gdje je to potrebno. Sve kanalizacijske vodove treba izvesti od
vodonepropusnih cijevi. U javnu kanalizaciju ne smiju se ispuštati otpadne tvari, kojima se narušava
projektirani hidraulički režim toka vode u cjevovodima, stabilnost objekata, rad strojeva na kanalizacijskim
crpkama, tehnički nadzor i održavanje ili povećanju troškova u pogonu.
Korisnici javnog kanalizacijskog sustava su dužni otpadne vode koje se ispuštaju u javnu kanalizaciju svesti
na kvalitetu vode utvrđenih prema važećim propisima, vodoprivrednim uvjetima i aktima komunalnog
poduzeća, tj. do određenog standarda sanitarno-potrošnih voda, a koje neće ugroziti pravilan rad
tehnološkog postupka uređaja za pročišćavanje.
Priključak novih građevina na sustav odvodnje otpadnih voda u pravilu se izvodi spojem na šaht mreže
standardiziranim cijevima odgovarajuceg kvaliteta, profila i s minimalnim propisanim padom, a sve sukladno
posebnim propisima. Prije priključka na javni sustav odvodnje otpadnih voda treba izvesti kontrolno okno na
1,0 m od ruba parcele. Ukoliko će se u obuhvatu Plana koristiti voda za tehnološke potrebe, prije ispuštanja
u sustav javne odvodnje odnosno u prijemnik treba pročistiti u skladu sa zakonskim propisima i drugim
propisima donesenim na temelju zakona.
Odvodnja tehnoloških otpadnih voda
Svi gospodarski pogoni koji koriste vodu za tehnološke potrebe prije upuštanja u javnu kanalizaciju trebaju
imati svoje predtretmane otpadnih voda, što se odnosi i na separaciju ulja i masti, kako bi se uklonile sve
štetne posljedice za okolinu, prirodu i recipijent. Kvaliteta pročišćene otpadne vode mora zadovoljavati
granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim
vodama koje su za ispuštanje u javni sustav odvodnje, propisane posebnim propisom).
Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje sanitarno-tehnoloških otpadnih voda, odvodnju je nužno riješiti na
način da se otpadne vode prikupljaju u višedijelnim nepropusnim sabirnim jamama na građevnim česticama
(za kapacitet do 10 ES), ili pročiste preko tipskog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (za kapacitet
preko 10 ES) na razini svakog pojedinačnog korisnika unutar ovog dijela naselja i tek onda ispuste u
otvorene kanale. Nakon što se sustav odvodnje otpadnih voda izgradi obavezan je priključak svih građevina
na njega.
3.5.3.3.
Odvodnja oborinskih voda
Oborinske otpadne vode će se odvoditi direktno u otvorene kanale. Oborinske s manipulativnih površina,
parkirališta sličnih površina, zagađene mastima, uljima i benzinima se prije ispuštanja u otvorene kanale ili
djelomično zacjevljene cestovne jarke, melioracijske kanale ili lokalne prijemnike, odnosno u sustav javne
odvodnje oborinskih voda, moraju najprije pročistiti preko odgovarajućih građevina (separatora ulja s
taložnicom). Uvjetno čiste oborinske vode s pješačkih, prometnih i dr. površina mogu se upustiti putem
slivnika s pjeskolovom u sustav interne odvodnje oborinskih voda i nastavno u otvorene ili djelomično
zacjevljene cestovne jarke, melioracijske kanale ili lokalne prijemnike, a s krovnih površina izravno u iste ili
po površini vlastitog terena u okviru građevinske čestice na način da ne ugroze interese drugih pravnih i/ili
fizičkih osoba, odnosno u sustav javne odvodnje oborinskih voda po njegovoj izgradnji.
U razdjelni sustav interne odvodnje oborinskih voda ne smiju upuštati otpadne vode, a u razdjelni sustav
interne odvodnje otpadnih voda oborinske vode. Nije dozvoljena gradnja upojnih zdenaca za prihvat
oborinskih i/ili otpadnih voda.
Ispuštanje oborinskih voda u kanale ili prijemnike koji su u nadležnosti Hrvatskih voda treba uskladiti sa
Službom zaštite od štetnog djelovanja voda Vodnogospodarskog odjela za gornju Savu te utvrditi prihvatni
kapacitet prijemnika s obzirom na postojeće te planirane količine oborinskih voda. Kod izrade projektne
dokumentacije potrebno je definirati način ispuštanja oborinskih voda u dogovoru s vlasnikom/korisnikom
katastarske čestice s tim da rješenje odvodnje oborinskih voda ne smije ugrožavati interese drugih pravnih
i/ili fizičkih osoba.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 29
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
Na osnovu planiranih opterećenja potrebno je dokazati da oborinske vode koje se iz gravitirajućeg prostora
ispuštaju u otvorene ili djelomično zacjevljene cestovne jarke, melioracijske kanale i lokalne prijemnike neće
štetno djelovati na vodni okoliš, odnosno da neće narušiti dobro stanje vode u prijemniku.
3.5.3.4.
Uređenje i korištenje voda
U obuhvatu Plana nema otvorenih vodotoka i kanala.
3.5.4.
POSTUPANJE S OTPADOM
U obuhvatu Plana s otpadom će se postupati u skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom na
području Zagrebačke županije, kako je određeno u PPUO Klinča Sela te sukladno Zakonu o održivom
gospodarenju otpadom te važećim propisima o komunalnom redu na području Općine Klinča Sela.
Prikupljanje i odvoz komunalnog i industrijskog otpada iz gospodarskih sadržaja na području zone
gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina obavljat će se u skladu s posebnim
propisima preko ovlaštenog komunalnog poduzeća.
U obuhvatu Plana predviđa se nastajanje sljedećih vrsta otpada:
miješanog komunalnog otpada (otpad iz proizvodnih, skladišnih, poslovnih i drugih pogona), koji je
po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni
pojedini materijali kao što je papir, staklo i dr., te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01);
proizvodnog otpada (otpad a koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim
procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog
proizvođača);
neopasnog otpada (otpada koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava određenih Dodatkom
III. Zakona o održivom gospodarenju otpadom).
Odvojeno prikupljanje otpada svaki korisnik mora riješiti na svojoj građevnoj čestici.
Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor (smještaj spremnika kratkotrajno odlaganje otpada),
koji treba biti lako pristupačan s ceste, a opet zaklonjeno od izravnoga pogleda s ceste. Taj prostor treba
biti dostatne veličine za postavu dovoljnog broja spremnika za odvojeno prikupljanje korisnog otpada.
Odlaganje otpada moguće je i izvan građevnih čestica, u spremnike postavljene na javnim površinama.
Obrada i privremeno skladištenje neopasnog korisnog otpada – reciklažno dvorište (metal, staklo, papir,
drvo, plastika i sl.) se može urediti i graditi, sukladno potrebama, na svim površinama gospodarskoproizvodne i/ili poslovne namjene.
Zbrinjavanje otpada koji nastaje u obuhvatu Plana mora biti organizirano odvozom, prema komunalnom
redu nadležnog komunalnog poduzeća na odlagalište otpada, koje se nalazi izvan obuhvata ovog Plana.
Provođenje mjera za zbrinjavanje neopasnog otpada osigurava Županija, a zbrinjavaju ga ovlaštene pravne
osobe.
Pravne i fizičke osobe mogu, nakon upisa u odgovarajući očevidnik, u sklopu svoje osnovne djelatnosti,
započeti i obavljati postupak skladištenja vlastitog proizvodnog otpada ili energetske oporabe određenog
neopasnog otpada. Pravne ili fizičke osobe mogu privremeno skladištiti vlastiti proizvodni otpad u količini
većoj od 150 t neopasnog otpada, odnosno 200 kg opasnog otpada ako su upisane u Očevidnik određenih
osoba koje skladište vlastiti proizvodni otpad.
Provođenje mjera zbrinjavanja opasnog otpada koji će eventualno nastajati u obuhvatu Plana obavljati će
trgovačko društvo koje osniva Vlada, odnosno Zagrebačka županija.
Svi zahvati u prostoru moraju uvažavati važeće propise iz oblasti postupanja s otpadom.
Korisnici ovog prostora obvezuju se na poštivanje principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom
koji su određeni zakonskim i drugim propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:
primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu
proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže, reciklaži odnosno odvojenom
skupljanju i preradi otpada - što podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i
preradu pojedinih vrsta otpada;
zbrinjavanju ostatka otpada - što podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim,
kemijskim, biološkim i termičkim postupcima.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 30
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:
izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada;
sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom;
iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe;
odlaganjem otpada na odlagališta;
saniranjem otpadom onečišćenih površina.
3.6.
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina za područje zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne
namjene Gornja Zdenčina detaljno su utvrđeni Odredbama za provođenje UPU-a zone gospodarskoproizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina i temeljeni su na obvezama utvrđenim dokumentima
prostornog uređenja šireg područja (Prostorni plan uređenja Općine Klinča Sela). Uvjeti i način gradnje
(ovisno o prostoru na kojem se smještavaju, veličini, kapacitetu i vrsti djelatnosti) utvrđuju se kroz sljedeće:
da racionalno koriste prostor;
da se prilikom planiranja prostora usklade interesi korisnika, osigura dovoljan prostor za razvoj te da
se utvrde mogući utjecaji na okoliš i osigura zaštita okoliša;
da su prometno, komunalno i energetski primjerene prostoru u kojem se planiraju i ne ugrožavaju
potrebe drugih.
3.6.1.
UVJETI I NAČIN GRADNJE
Kartografskim prikazima i Odredbama za provođenje Plana određeni su uvjeti i način gradnje koji sadrže
elemente i ograničenja potrebne za utvrđivanje lokacijskih uvjeta:
oblik i veličina građevne čestice;
namjena građevine;
veličinu i površinu građevine;
smještaj građevina na građevnoj čestici;
oblikovanje građevine;
uređenje građevne čestice;
način i uvjete priključenja na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu;
mjere zaštite okoliša;
druge podatke značajne za izgradnju i uređenje građevina.
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11) u
cijelosti se provodi neposredno.
Na jednoj građevnoj čestici mogu se graditi osnovne građevine te pomoćne građevine uz osnovnu,
sporedne građevine uz osnovnu kao i građevine koje služe za redovitu uporabu prije spomenutih građevina
i građevne čestice i postavljati komunalni objekti i uređaji u općoj uporabi. Sve navedene građevine čine
jednu funkcionalnu cjelinu, odnosno poslovni kompleks, odnosno složenu građevinu (sklop više međusobno
funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina).
3.6.1.1.
Oblik i veličina građevne čestice
Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem
čestice ili spajanjem više čestica, tako da omogući smještaj građevina i propisane udaljenosti građevina do
ruba građevne čestice.
Najmanja i najveća površina građevne čestice iznosi 2.000 m2.
Širina građevne čestice na građevnoj liniji ne može biti manja od 20,00 m.
Oblik građevne čestice poželjno je da bude pravilan, ali ne nužno (može biti i drugačijeg oblika zbog
tehnološkog i/ili poslovnog i/ili funkcionalnog i/ili organizacijskog procesa koji se odvija na njoj).
3.6.1.2.
Veličina i površina građevine, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
Najveća izgrađenost iznosi 50% površine čestice, a najmanja pejzažno oblikovana površina mora biti 20%
površine građevinske čestice. U obračun izgrađenosti građevne čestice ulaze sve građevine koje se grade na
predmetnoj građevnoj čestici (odnosi se samo na nadzemni dio građevina).
Najveći koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice iznosi 1,50, pri čemu se u koeficijent iskorištenosti ne
uračunava građevinska (bruto) površina podzemnih etaža.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 31
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
3.6.1.3.
Način gradnje i smještaj građevine na građevinskoj čestici
Na površinama građevne čestice gospodarske namjene se planira izgradnja građevina osnovne namjene i
njima pratećih građevina, infrastrukturnih uređaja, prometnih površina i hortikulturno uređenih površina. Uz
građevinu osnovne namjene može se na građevinskoj čestici izgraditi i građevina za drugu djelatnost prateća ili u funkciji osnovne građevine, na način da ne ometa proces osnovne djelatnosti.
Dozvoljena je izgradnja slijedećih tipova građevina:
gospodarske (proizvodne i poslovne) građevine – samostojeće;
pomoćne građevine – samostojeće ili dvojne.
U slučaju gradnje dvojnih građevina bočni zidovi koji su izgrađeni na međama moraju biti izvedeni kao
vatrootporni, bez ikakvih otvora, bez vijenca krova i istaka, a sljeme krova mora biti približno okomito na
susjednu među na kojoj se gradi.
Najveća izgrađenost iznosi 50% površine čestice, a najmanja pejzažno oblikovana površina mora biti 20%
površine građevinske čestice.
Građevine se mogu graditi isključivo kao samostojeće. Najmanja udaljenost građevine od međe susjedne
čestice mora iznositi najmanje polovicu zabatne visine građevine (mjereno do krovnog vijenca), ali ne
manje od 6,0 m.
Poslovna namjena:
Građevinska linija treba biti najmanje 8,0 m udaljena od regulacijske linije.
Proizvodna namjena:
Građevinska linija treba biti najmanje 20,0 m udaljena od regulacijske linije.
3.6.1.4.
Visina i oblikovanje građevina
Najveći broj nadzemnih etaža građevine iznosi tri nadzemne etaže, uz mogućnost izgradnje podruma, a
visina građevina (v) iznosi najviše 24,0 m, odnosno
ukupna visina građevina (V) iznosi najviše 25,0 m.
Iznimno, visina građevina (v) i ukupna visina građevina (V) može biti i veća, ako to zahtijeva organizacija
tehničkog i/ili tehnološkog procesa (smještaj dijelova proizvodne opreme) unutar građevine. Dopuštaju se
kosi krovovi s malim nagibom, ali krov može biti i ravan, bačvast ili kosi, nagiba ne većeg od 45°.
Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje i slično.
Na krovove i pročelja građevina moguće je predvidjeti postavu sunčanih kolektora i reklamnih panoa kojima
se ističe funkcija građevine te uređaja za ventilaciju i klimatizaciju pod uvjetom da se njihovom postavom
ne narušava izgled građevine.
Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, a kod svih elemenata
sklopa (osnovne i ostale građevine) treba primijeniti ista ili usklađena načela oblikovanja, boje i materijale
završne obrade.
3.6.1.5.
Ograde i uređenje građevinske čestice
Dozvoljena je izgradnja ograde visine do 180 cm, metalne ili djelomice zidane ili kombinirane uz sadnju
živice s unutrašnje strane ograde. Ogradu se postavlja na lijevu među, s unutrašnje strane, gledano od
javne površine (ceste) prema građevnoj čestici, a kod uglovnih građevnih čestica i na desnu među, s
unutrašnje strane, gledano od druge javne površine (ceste) prema građevnoj čestici.
Parkiranje je potrebno riješiti na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji neke građevine tako da se
zadovolji potreban broj parkirališnih mjesta (bilo na otvorenom i/ili u garaži) prema normativima iz
ovog Plana. Pri uređenju otvorenog parkirališta obvezna je sadnja drveća u rasteru parkirališnih mjesta u
omjeru 1 stablo/3–4 parkirališna mjesta.
Prilikom ozelenjavanja treba koristiti autohtone vrste drveća i grmlja te vrste za koje postoji tradicija sadnje
u ovom podneblju. Teren oko građevine, potporni zidovi i terase i slično, trebaju se izvesti tako da se ne
promjeni prirodno otjecanje voda na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina.
Građevna čestica i građevine na njoj trebaju imati priključak (prilaz) na javnu prometnu površinu (javnu
cestu) minimalne širine 6,0 m. Građevna čestica i građevine na njoj se priključuju na elektroničku
komunikacijsku i komunalnu infrastrukturnu mrežu na način kako to propisuje javnopravno tijelo
nadležno za pojedinu komunalnu mrežu. Uređenje građevne čestice treba uskladiti s pripadajućim
tehnološkim procesom koji se njoj planira i uvjetima priključenja na infrastrukturne sustave. Teren oko
građevine, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled okoline, te da se ne
promijeni odticanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina. Pejzažno se uređuje najmanje
20% građevne čestice upotrebom autohtonih vrsta bilja u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjetima,
veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 32
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
3.6.1.6.
Prometno i komunalno opremanje građevinske čestice
Građevna čestica mora biti priključena na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu; elektroopskrbu,
vodoopskrbu i kanalizaciju. Ppriključivanje građevnih čestica na komunalne građevine i javni put izvodi se u
pravilu na odgovarajućim mjestima duž regulacijske linije, na način pripisan od nadležne komunalne
organizacije odnosno distributera; iznimno, priključivanje na komunalne građevine moguće je po potrebi
izvesti i na odgovarajućim mjestima duž dvorišnih međa
Kolni priključak na prometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa
a kotu priključka građevne čestice na prometnu površinu je potrebno prilagoditi niveleti prilazne prometne
površine.
Na svakoj građevnoj čestici potrebno je osigurati potreban broj parkirališno - garažnih mjesta u skladu s
normativima koji su utvrđeni za određenu namjenu.
Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada, koje treba biti lako
pristupačno s prometne površine i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice. Mjesto za odlaganje
otpada može biti predviđeno i u sklopu zgrade.
3.6.2.
MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH I
AMBIJENTALNIH CJELINA
3.6.2.1.
Zaštita prirode
Prirodne vrijednosti prikazane su na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina, u mjerilu 1:2.000. Na području obuhvata Plana ne nalazi se niti jedna prirodna vrijednost
zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode. Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13), područje
obuhvata Plana zadire u kopneno područje Nacionalne ekološke mreže RH – međunarodno važno područje
za ptice E1-HR100000#- Pokupski bazen.
Pokupski bazen je prostrano vlažno područje s vrlo bogatim poplavnim šumama hrasta lužnjaka i
travnjacima. Ukupna površina iznosi 45.253 ha, od čega oko 37% otpada na vlažne šume pretežito hrasta
lužnjaka, 50% na mozaični poljodjelski (pretežito travnjačka staništa) i seoski krajolik, 9% na intenzivno
obrađivane oranice i 4% na močvarna staništa. Od močvarnih staništa najbogatija su ona na ribnjacima
Crna Mlaka i Draganići, dok je ribnjak Pisarovina u fazi propadanja zbog zapuštanja proizvodnje. Rijeka
Kupa prolazi južnim rubom područja. Postoji i cijeli niz manjih vodotoka i odvodnih kanala. Na ovom se
području tijekom selidbe redovito zadržava više od 20.000 ptica vodarica.
Staništa: slatkovodne stajaćice, tekućice, vlažni i mezofilni travnjaci, širokolisne listopadne šume, vegetacija
vodenih rubova, poljoprivredni predjeli.
Status zaštite područja: djelomično zaštićeno - ornitološki rezervat Crna Mlaka, ornitološki rezervat
Jastrebarski lugovi.
Ocjena ugroženosti područja: rizično.
Glavni razlozi ugroženosti područja: propadanje šaranskih ribnjaka, mijenjanje vodnog režima šuma,
uređivanje šuma, melioracije, uređivanje rijeka, lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva, odumiranje
tradicionalnog poljodjelstva i stočarstva.
Glavne mjere zaštite područja: potpora šaranskim ribnjacima radi opstanka polu-intenzivnog načina
proizvodnje; prestanak mijenjanja vodnog režima nizinskih vlažnih šuma; prelazak na šumarstvo koje ne
narušava izvornost te ne mijenja sastav i raznolikost flore i faune u šumama; sprečavanje daljnjih
melioracija; prestanak regulacije i uređivanja rijeka te revitalizacija vlažnih staništa uz rijeke; regulacija lova
i sprečavanje krivolova; kontrola širenja područja pod intenzivnim poljodjelstvom; poticanje tradicionalnog
poljodjelstva i stočarstva.
Mjere zaštite propisane za ovo područje ne utječu na planirane zahvate u prostoru.
3.6.2.2.
Mjere zaštite graditeljske baštine
Na području obuhvata Plana nema zaštićene graditeljske baštine niti arheoloških lokaliteta. Uprava za
zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu za predmetni prostor nije propisala posebne uvjete
niti konzervatorske smjernice te stoga u obuhvatu Plana nije propisana obveza ishođenja posebnih uvjeta
zaštite kulturnog dobra i prethodnog odobrenja od strane Konzervatorskog odjela u Zagrebu.
S obzirom da će se u obuhvatu Plana izvoditi zemljani radovi (iskopi), ukoliko se tijekom izvođenja zemljanih
radova naiđe na arheološku građu, treba obustaviti daljnje radove te obavijestiti Konzervatorski odjel u
Zagrebu. Po završetku radova potrebno je okoliš vratiti u izvorno stanje kako bi se umanjio efekt nove
izgradnje u prirodnom ambijentu.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 33
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
3.6.3.
POSEBNE MJERE ZAŠTITE (ZAŠTITA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA)
U obuhvata Plana prilikom svih intervencija u prostoru koji se izrađuju na temelju Plana, treba se pridržavati
svih mjera zaštite od požara, zaštite i sklanjanja i zaštite od potresa propisanih u važećem Planu.
Mjerama posebne zaštite određuju se uvjeti za:
sklanjanje ljudi;
zaštitu od potresa;
zaštitu od rušenja;
zaštitu od požara;
zaštitu od tehnoloških i drugih nesreća.
3.6.3.1
Sklanjanje ljudi
Sklanjanje ljudi osigurava se prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina
za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje posebnim planovima koji se izrađuju u
slučaju neposredne ratne opasnosti.
Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti unutar ovog Plana temelje se na:
načinu gradnje i gustoći izgrađenosti prostora;
prostornom razmještaju gospodarskih građevina;
mjerama sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš;
korištenju alternativnih izvora energije;
povećanju kapaciteta i broja ulazno - izlaznih prometnica;
uzbunjivanja prema posebnom propisu;
planiranoj najvećoj dopuštenoj visini građenja;
određivanju površine za građenje prema stupnju ugroženosti od potresa;
mjerama za zaštitu od požara uz obvezno osiguranje i gradnju svih elemenata koji su nužni za
djelotvornu zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje.
3.6.3.2.
Zaštita od rušenja
Prometnice unutar zone moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da
eventualne ruševine građevina ne zapriječe prometnicu radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i
pristupa interventnim vozilima. Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili
protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 34
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
3.6.3.3.
Zaštita od požara
Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara. Do
donošenja “Plana zaštite od požara Općine Klinča Sela” obzirom na gustoću izgrađenosti, požarno
opterećenje i međusobnu udaljenost građevina provoditi prema važećoj zakonskoj regulativi i pravilima
tehničke prakse iz područja zaštite od požara.
U cilju zaštite od požara potrebno je:
graditi građevine većeg stupnja vatrootpornosti;
graditi protupožarne zidove;
izvoditi dodatne mjere zaštite - vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže.
Najbolja zaštita od požara je sprečavanje nastajanja i širenja požara na susjedne građevine te su zato
Planom određeni uvjeti gradnje i udaljenosti među građevinama za sve namjene građevina unutar područja
zone. Planomje je propisana obveza gradnje vatrogasnog prilaza radi mogućnosti spašavanja osoba iz
građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru. Vanjska hidrantska mreža, prometnice te
elektroenergetska postrojenja gradit će se u skladu s važećim propisima koji se na njih odnose.
U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih
građevina najmanje 4,0 m ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja
požara, požarne karakteristike materijala, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar
ne može prenijeti na susjedne građevine, ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom
vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se za
ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom
konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od
negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
Potrebne količine vode za gašenje požara treba osigurati u skladu s važećim propisima.
Sve građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe
kojim se omogućava spašavanje osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru.
Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se planirati i izvesti vanjska hidrantska mreža
za gašenje požara, a prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.
Prometnice treba projektirati i izvoditi u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.
Prilikom prometa, skladištenja ili držanja zapaljivih tekućina i/ili plinova glede sigurnosnih udaljenosti
primijeniti Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima, Pravilnik o zapaljivim tekućinama i Pravilnik o
ukapljenom plinu.
Trase plinskih instalacija i zaštitni pojasevi trebaju zadovoljavati njemačke smjernice (DVGW 531).
3.6.3.4.
Zaštita od potresa
Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno važećim propisima. Područje
općine ubraja se u VIIIº seizmičnosti (po MCS ljestvici) i do izrade nove seizmičke karte županije,
protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama.
Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne
na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička
istraživanja. Međusobni razmak građevina propisan je u odredbama za provođenje Plana, a planira se u
odnosu na zone urušavanja zgrada. Osnovni ciljevi i mjere zaštite od potresa se u najvećoj mjeri poklapaju
s modernim pristupom planiranja prostora te su one kao takve već ugrađene u Plan.
Za važnije građevine će se morati obaviti i detaljna seizmička, geomehanička i geofizička ispitivanja
konkretnih lokacija s ciljem određivanja projektnih seizmičkih parametara (maksimalna ubrzanja gibanja tla
za potresa i pridruženi reprezentativni akcelerogrami). Važne građevine jesu sve gospodarske građevine,
visoki tornjevi, stupovi i dimnjaci te građevine u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj ljudi.
Međusobni razmak građevina mora se prilagoditi zoni urušavanja zgrada sukladno Pravilniku o mjerama
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora. Zona
urušavanja zgrade ne smije zahvaćati ceste. Zona urušavanja oko zgrade iznosi pola njene visine (H/2). Ako
između dvije zgrade prolazi cesta, njihova međusobna udaljenost mora iznositi najmanje Dmin = H1/2 +
H2/2 + 5 m gdje je:
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 35
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
Ceste
brže i
Dmin - najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu njihove najmanje udaljenosti;
H1- visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj;
H2 - visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj.
i ostale prometnice treba posebnim mjerama zaštititi od rušenja zgrada i ostalog zaprečivanja radi što
jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.
3.6.3.5.
Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama s opasnim tvarima u
stacionarnim objektima i drugih nesrećama u gospodarstvu i u prometu
Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama s opasnim tvarima u stacionarnim objektima
u gospodarstvu i u prometu regulirana je posebnim propisima, a obuhvaća popis vrsta opasnih tvari koje su
prisutne u postrojenjima, a koje mogu uzrokovati veliku nesreću, ili u postrojenjima mogu nastati prilikom
velike nesreće; način utvrđivanja količina opasnih tvari i dopuštene količine, te kriterije prema kojima se te
tvari klasificiraju kao opasne. Vrste opasnih tvari i njihove granične količine navedene su u dodatku I.
Zakona o potvrđivanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća.
Na području općine nema postrojenja čije količine opasnih tvari bi mogle uzrokovati velike nesreće prema
odredbama Seveso II Direktive. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš od izgradnje proizvodnih
gospodarstvenih djelatnosti koje predstavljaju rizik, odnosno opasnost po okoliš (onečišćavanjem zraka,
vode, tla te bukom, opasnošću od nesreća i sl.) te obvezom saniranja njihova štetnog utjecaja na okoliš ili
dislociranjem.
Potrebno je provođenjem posebnih mjera sanitarne zaštite i drugih mjera radi sprječavanja negativnog
utjecaja građevine i opreme za gospodarenje otpadom na okolni prostor kao što su:
praćenje stanja okoliša, posebno onečišćavanja podzemnih i površinskih voda te drugih pojava koje
su posljedica onečišćavanja okoliša;
stalna kontrola vrste i sastava otpada;
kontrola stanja uređaja i opreme te sustava zaštite;
postavljanja ograde i zaštitnih nasada oko građevina i uređaja.
Kako se lokacija zone nalazi uz frekventne prometnice, od posljedica tehničko-tehnoloških katastrofa i
velikih nesreća izazvanih nesrećama u prometu najviše bi stradala zemljišta oko cesta kojima se prevoze
opasne tvari, a to su A1 i Ž3106. Također, područjem zone mrolazi magistralni visokotlačni plinovod tlaka
75 bara, koji može također biti uzrokom nesreće.
Građevine u kojima će se pojavljivati opasne tvari moguće je graditi samo uz postojeće građevine isključivo
proizvodne namjene. Vlastite snage za zaštitu i spašavanje Općine neće moći provesti složene zadaće
zaštite i spašavanja od opasnosti izazvanih opasnim tvarima te će se u takvim slučajevima morati tražiti
pomoć stručnih službi. Pripadnici DVD-a i komunalnog poduzeća „Komunalno Klinča Sela“ d.o.o. će
provoditi poslove čišćenja prometnica, sanacije terena i evenualnih ruševina, te evakuacije ovisno o
potrebi.
Mjere za sprečavanje tehničko - tehnoloških katastrofa i velikih nesreća izazvanih nesrećama u prometu
određivanje odgovarajućih koridora za prometnice prema njihovom razvrstavanju;
za cijevni transport opasnih tvari treba odrediti zaštitni koridor i tehničke uvjete za smanjenje
posljedica mogućih nesreća za ljude, materijalna dobra i okoliš, ovisno o vrsti, količini i tlaku opasne
tvari i vrsti mogućeg učinka nesreće.
3.7.
Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš
U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01) za područje
Općine Klinča Sela obvezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša. U cilju osiguranja i očuvanja
kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada Planom se utvrđuju obveze, zadaci, smjernice i kriteriji
zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, voda i zaštitu od prekomjerne buke te mjere posebne
zaštite.
Na cijelom području Plana ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom,
neposredno ili posredno nepovoljno utjecale na okoliš izvan dopuštenih granica. Planom se određuju kriteriji
zaštite okoliša koji obuhvaća zaštitu tla, zraka, vode, prirode (prirodnih vrijednosti); zaštitu od štetnog
djelovanja voda ; zaštitu od buke i posebnu zaštitu (zaštita od prirodnih i drugih nesreća). Ciljevi i mjere
zaštite okoliša određeni su Programom mjera zaštite okoliša Zagrebačke županije.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 36
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
3.7.1.
ZAŠTITA TLA
Prostorni raspored vrijednog obradivog tla (P2), ostalog obradivog tla (P3) te ostalog poljoprivrednog i
šumskog tla, prikazan je su na kartografskom prikazu PPUO Klinča Sela broj 1. Korištenje i namjena
površina, u mjerilu 1:25.000.
Mjerama zaštite čuva se zdravlje i funkcije tla, sprečava se onečišćenje i oštećenje tla, prati se stanje i
promjene kakvoće tla te se saniraju i obnavljaju oštećena tla i lokacije. Osnovni ciljevi i mjere zaštite tla se
u najvećoj mjeri poklapaju s modernim pristupom planiranja prostora te su one kao takve već ugrađene u
Plan.
Područje obuhvata ovog plana je određeno kao građevinsko zemljište.
3.7.2.
ZAŠTITA ZRAKA
Osnovni cilj postavljen Plana je očuvanje i poboljšanje kakvoće na prostoru gdje je već danas zrak prve
kategorije. Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka:
očuvati zdravlje ljudi;
postići najbolju moguću kakvoću zraka;
spriječiti ili barem smanjivati onečišćenja koja utječu na promjenu klime;
uspostaviti, održavati i unapređivati cjeloviti sustav upravljanja kakvoćom zraka.
Izvori onečišćavanja zraka su:
tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak
(stacionarni izvori),
prijevozna sredstva (cestovna vozila, izvancestovna vozila) koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak,
uređaji, površine i druga mjesta (difuzni izvori) odakle se onečišćujuće tvari slobodno šire zrakom bez
određena ispusta ili dimnjaka.
Zakon o zaštiti zraka utvrđuje tri kategorije kakvoće zraka:
I. kategorija: čist ili neznatno onečišćen zrak (nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće
zraka (PV),
II. kategorija: umjereno onečišćen zrak (prekoračena su PV, a nisu prekoračene granične vrijednosti
kakvoće zraka (GV),
III. kategorija: prekomjerno onečišćen zrak (prekoračene su granične vrijednosti kakvoće zraka).
Radi poboljšanja stanja i sprječavanja pogoršanja kvalitete zraka potrebno je poduzeti slijedeće mjere
zaštite:
štednja i racionalizacija potrošnje energije, uvođenje plina te razvoj dopunskih alternativnih
energetskih sustava;
prostorni razmještaj, kvalitetne tehnologije i stalna kontrola gospodarskih djelatnosti;
radi praćenja stanja i cjelovite kategorizacije zraka potrebno je osigurati mjerna mjesta za kontrolu
kakvoće zraka i uspostaviti monitoring zraka u sustavu županijske mreže.
Na području Općine, pa tako i obuhvata Plana je potrebno uspostaviti mrežu mjerenja kakvoće
zraka. Emisije sumpornog dioksida i dušičnih oksida treba smanjiti u skladu s preuzetim međunarodnim
obvezama.
3.7.3.
ZAŠTITA VODA
Mjerama zaštite treba sačuvati vode koje su još čiste, zaustaviti trend pogoršanja kakvoće voda saniranjem
ili uklanjanjem izvora onečišćenja, osigurati poboljšanje ekoloških funkcija vode, tamo gdje su one
narušene, te osigurati racionalno korištenje voda, a time i skladan i postojan razvoj. Zaštita podzemnih i
površinskih voda određuje se slijedećim mjerama:
mjerama zaštite Odluke;
mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za
odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:
kod izgradnje novih prometnica idejnim i izvedbenim projektima TREBA predvidjeti otjecanje i
pročišćavnje oborinskih i otpadnih voda s kolnika prije nego što se ispuštaju u obližnje tlo ili
vodotokove,
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 37
Urbanistički plan uređenja zone gospodarsko-proizvodne i/ili poslovne namjene Gornja Zdenčina (UPU 11)
OBVEZNI PRILOZI
-
3.7.4.
zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćene deterdžentima,
te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica;
korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih
vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja;
opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te
u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni
prijemnik, moraju biti u skladu s Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama.
ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE
Na području općine ne provodi se kontinuirano mjerenje razine buke. Mjere zaštite od buke potrebno je
provoditi sukladno zakonskim propisima, izraditi kartu buke, te temeljem toga donijeti akcijski plan.
Akcijskim planom zaštite od buke utvrdit će se lokacije i dati opis tehničkih zahvata za smanjenje postojeće
buke ili sprječavanje negativnog utjecaja očekivanog povećanja buke. Zaštita od buke provodi se radi
zaštite od buke štetne po zdravlje ljudi a koja predstavlja svaki zvuk koji prekoračuje najviše dopuštene
razine utvrđene posebnim propisima s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i
borave.
Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš od prekomjerne buke jesu:
prostornim razmještajem izvora buke ili građevina u kojima se nalaze izvori buke na način da se
zaštite područja obvezne zaštite i niže dopuštene razine buke;
izrada karte emisija buke koja će prikazati postojeće i predviđene razine buke na području općine;
utvrđivanjem uvjeta pod kojima se sa stajališta zaštite od buke može smjestiti građevina;
izradom karata buke;
izradom akcijskih planova za površine u kojima imisija buke prelazi dopuštene granice;
primjenom akustičkih mjera na mjestima emisije i imisije te na putovima njenog širenja;
uporabom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva koji nisu bučni.
3.7.5.
ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA KEMIKALIJA
Radi zaštite života i zdravlja ljudi te zaštite okoliša od štetnog djelovanja opasnih kemikalija propisuje se
obveza prijavljivanja novih tvari, razvrstavanje, pakiranje i označavanje kemikalija opasnih za zdravlje ljudi i
okoliš, razmjena odataka o kemikalijama, način procjenjivanja mogućega rizika za ljude i okoliš, zabrane i
ograničenja stavljanja u promet i korištenja te uvjeti za proizvodnju, promet i korištenje opasnih
kemikalija. Zaštita od štetnog utjecaja kemikalija, njihovih spojeva i pripravaka obuhvaća mjere i postupke
kojima se od njihovoga štetnog djelovanja štiti zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš.
3.7.6.
ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA
Na području obuhvata Plana nije evidentiran otvoreni vodotok.
CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb
strana 38

upu 11 - Općina Klinča Sela

Sažetak za javnost

Odredbe za provođenje

Prezrena remek-djela sovjetske avangarde

Zemljište u poslovnoj zoni – Sv Helena

tehnički opis

16-Grad Velika Gorica

Tekstualni dio - Grad Zaprešić

Broj 6 za 2014 godinu

popis dokumenata i propisa - opcina