MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Temeljem ĉlanka 115. stavka 3. i ĉlanka 1 16. stavka 5. Zakona o zdravstvenoj zaštiti
("Narodne novine", br. 75/93 i 11/94) ministar zdravstva donosi
PRAVILNIK
O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU ZDRAVSTVENIH
DJELATNIKA
Ĉlanak 1.
Ovim Pravilnikom utvrĊuju se grane specijalizacije, trajanje i program specijalizacija i uţih
specijalizacija, kriteriji koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove za obavljanje
specijalizacije i uţe specijalizacije, naĉin provoĊenja specijalizacija i uţih specijalizacija te
naĉin polaganja specijalistiĉkog ispita za zdravstvene djelatnike visoke struĉne spreme.
Ĉlanak 2.
Zdravstveni djelatnici visoke struĉne spreme doktori medicine, doktori stomatologije, magistri
farmacije i inţinjeri medicinske biokemije - u daljnjem tekstu specijalizanti - mogu se struĉno
usavršavati u obliku specijalizacije, a doktori medicine specijalisti i u granama uţe
specijalizacije.
Ĉlanak 3.
Specijalizacija i uţa specijalizacija oblik su organiziranog stjecanja teorijskog i praktiĉnog
struĉnog znanja prema propisanom planu i programu.
Plan i program specijalizacija i uţih specijalizacija te njihovo trajanje sastavni je dio ovog
Pravilnika (prilog br. 1. )
Ĉlanak 4.
Specijalizacija se moţe provoditi u zdravstvenim ustanovama koje ispunjavaju slijedeće
uvjete u odnosu na prostor, djelatnike i medicinsko-tehniĉku opremu:
- da se u njima obavljaju struĉni poslovi predviĊeni planom i programom odreĊene
specijalizacije,
- da imaju odgovarajući prostor i opremu, knjiţniĉku sluţbu i informatiĉku opremu prema
zahtjevima suvremene medicinske znanosti,
- da u njima radi najmanje 3 specijalista grane specijalizacije za koju se specijalizant
usavršava u radnom odnosnu s punim radnim vremenom od kojih jedan mora imati najmanje
10 godina specijalistiĉkog slaţa.
Ĉlanak 5.
Iznimno od odredbe ĉlanka 4. alineje 3 ovog Pravilnika specijalizacije iz primarne i specifiĉne
zdravstvene zaštite mogu se provodiiti u zdravstvenoj ustanovi koja u radnom odnosu s punim
radnim vremenom ima dva specijalista te grane specijalnosti od kojih jedan mora imati
najmanje 5 godina specijalistiĉkog staţa.
Ĉlanak 6.
Specijalizacije primarne zdravstvene zaštite mogu se obavljati kod zdravstvenih djelatnika
koji obavljaju privatnu praksu uz slijedeće uvjete :
- da ispunjavaju kriterije iz ĉlanka 4. alineja 1 ovog Pravilnika,
- da privatni zdravstveni djelatnik obavlja privatnu praku; najmanje 5 godina i ima 10 godina
specijalistiĉkog staţa
- da je nositelju privatne prakse Ministarstvo zdravstva utvrdiIo uvjete za obavljanje dijela
specijalistiĉkog staţa.
Nositelj privatne prakse podnosi pismeni zahtjev Ministarstvu zdravstva uz dokaze da
ispunjava uvjete iz ovog ĉlanka
Ĉlanak 7.
Uţe specijalizacije mogu se obavljati samo u kliniĉkim ustanovama.
Ĉlanak 8.
Specijalizacija se moţe odobriti zdravstvenom djelatniku VSS s poloţenim drţavnim ispitom
koji je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi te specijalizira za njene potrebe, ima
privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog djelatnika privatne prakse, a mlaĊi je od 35 godina.
Zdravstvenom djelatniku iz stavka 1. koji predoĉi dokaze o sudjelovanju tijekom 1991.
godine u domovinskom ratu ili zdravstvenom djelatniku koji se upućuje na specijalistiĉko
usavršavanje i nekirurških grana specijatizacija odobrit će se specijalizacija ako su i stariji od
35 godina.
Prijedlog za odobrenje specijalizacije podnosi zdravstvena ustanova kod koje je zdravstveni
djelatnik u radnom odnosu odnosu zdravstveni djelatnik koji ima privalnu praksu.
Ministarstvu zdravstva obvezno je prilikom prijedloga za odobrenje specijalizacije uz
pravovremenu odluku o izboru kandidata ovjerenu fotokopiju diplome, ovjerenu fotokopiju
uvjerenja o poloţenom drţavnom ispitu proslijediti i dokaz o sudjelovanju u domovinskom
ratu.
Ĉlanak 9.
Uz prijedlog za odobrenje specijalizacije potrebno je dostaviti Ministarstvu zdravstva
pismenu suglasnost osobe koja je preuzela obvezu glavnog mentora.
Glavnog mentora imenuje Ministarstvo zdravstva rješenjem o odobrenju specijalizacije na
prijedlog zdravstvene ustanove za ĉije se potrebe zdravstveni djelatnik specijalistiĉki
usavršava odnosno zdravstveni djelatnik koji ima privatnu praksu.
Glavni mentor mora biti struĉnjak iste grane specijalnosti za koju se specijalizant usavršava,
mora imati najmanje 10 godina specijalistiĉkog staţa te pedagoške sposobnosti i sklonosti.
Glavne mentore u zdravstvenoj ustanovi odreĊuje struĉno vijeće.
Glavni mentor za svoj rad dobiva naknadu od zdravstvene ustanove ĉijeg je specijalizanta
preuzeo ili od privatnog zdravstvenog djelatnika u iznosu od 300 DEM godišnje.
Glavni mentor odgovoran je za propisano provoĊenje plana i programa specijalistiĉkog staţa
u cijelosti te toĉnost podataka u specijalistiĉkoj knjiţici.
U tijeku specijalizacije glavni mentor vrši provjeru znanja specijalizanta kroz kolokvije i to
najmanje dva puta godišnje.
Glavni mentor ukoliko u toku mentorstva utvrdi da specijalizant ne izvršava obveze iz
programa ili nema sklonosti prema struci za koju se usavršava, o tome pismeno izvješćuje
zdravstvenu ustanovu za ĉije potrebe taj zdravstveni djelatnik specijalizira odnosno privatnog
zdravstvenog djelatnika i Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske.
Glavni mentor, moţe se odreći mentorstva u tijeku specijalizacije iz objektivnih ili
subjektivnih razloga. Obvezan je tu odluku u pismenoj formi dostavili Ministarstvu zdravstva,
zdravstvenoj ustanovi specijalizanta, odnosno zdravstvenom djelatniku koji ima privatnu
praksu i specijalizantu.
Ukoliko Ministarstvo zdravstva utvrdi da je glavni mentor neodgovorno vodio specijalizanta,
o tome obavještava struĉno vijeće zdravstvene ustanove koja ga je predloţila za glavnog
mentora, te on gubi status mentora.
Ako se glavni mentor odrekne mentorstva iz razloga iz stavka 8. ovog ĉlanka ili izgubi status
mentora iz razloga iz stavka 9. ovog ĉlanka, obvezan je na povrat naknade.
Ĉlanak 10.
Zdravstveni djelatnici za potrebe privatne prakse mogu se specijalistiĉki usavršavati samo iz
grane specijalnosti koju ima nositelj privatne prakse.
Ukoliko je nositelj privatne prakse doktor medicine bez specijalizacije, moţe uputiti sebe ili
uposlenog zdravstvenog djelatnika na specijalizaciju iz obiteljske medicine
Doktor stomatologije, nositelj privatne prakse bez specijalizacije, moţe uputiti sebe ili
uposlenog doktora stomatologije na specijalizaciju iz obiteljske stomatologije.
Magistar farmacije koji samostalno obavlja privatnu praksu moţe uputiti uposlenog
zdravstvenog djelatnika na specijalizaciju iz ispitivanja i kontrole lijekova.
Dipl. inţ. med. biokemije koji stamostalno obavlja privatnu praksu moţe uputiti sebe ili
uposlenog zdravstvenog djelatnika na specijalizaciju iz medicinske biokemije.
Ukoliko nositelj privatne prakse osobno traţi specijalizaciju, obvezan je prilikom zahtjeva za
odobrenje specijalizacije dostaviti i ime uposlenog zdravstvenog djelatnika koji će ga
mijenjati za vrijeme trajanja specijalizacije.
Ukoliko je nositelj privatne prakse izabrani doktor medicine ili izabrani doktor stomatologije
ne moţe mu se odobrati specijalizacija.
Nositelj privatne prakse moţe uputiti na specijalistiĉko usavršavanje jednog zdravstvenog
djelatnika pod uvjetima iz stavka 1. ovog ĉlanka svakih 10 godina kontinuiranog rada njegove
privatne prakse.
Ĉlanak 11.
Ministarstvu zdravstva potrebno je, uz uvjete iz ĉl 9 stavka 3. ovog Pravilnika, dostaviti
pismenu suglasnost ravnatelja zdravstene ustanove u kojoj će se obavljati specijalistiĉki staţ o
mogućnosti obavljanja specijalizacije uz naznaĉeni datum poĉetka.
Broj specijalizanata za polrebe privatne prakse ne moţe biti veći od 1/4 ukupnog broja
specijalizanata u toj zdravstvenoj ustanovi.
Ĉlanak 12.
Materijalni troškovi specijaliziranja za potrebe privatne prakse iznose 2.000 DEM za svaku
godinu specijalizacije.
Troškove snosi nositelj privatne prakse i uplaćuje ih poĉetkom svake godine specijalizacije na
ţiro-raĉun zdravstvene ustanove u kojoj specijalizant provodi više od polovine cjelokupnog
plana i programa osnovne grane specijalizacije.
Zdravstvenim ustanovama u kojima specijalizant obavlja preostali plan i program
specijalizacije zdravstvena ustanova iz stavka 2, srazmjerno doznaĉuje sredstva prema duţini
trajanja boravka specijalizanta u tim ustanovama.
Ĉlanak 13.
Zdravstveni djelatnici strani drţavljani mogu zapoĉeti specijalizaciju uz uvjete iz ĉlanka 11. i
ĉlanka 12. ovog Pravilnika predviĊene za specijalizante iz privatne prakse, a na prijedlog
Ministarstva znanosti i tehnologije.
Stranim drţavljanima izdaje se suglasnost za obavljanje specijalizacije.
Ĉlanak 14.
Doktorima medicine priznaje se u specijalistiĉki staţ dio pripravniĉkog staţa obavljen kroz
sekundarijat, a najmanje šest mjeseci.
Prilikom odobravanja specijalizacije Ministarstvo će rješenjem utvrditi koji se dio programa
specijalizacije skraćuje, ovisno o grani specijalizacije i njenom razraĊenom planu i programu.
Ĉlanak 15.
Doktore medicine specijaliste odreĊene grane specijalnosti moţe se uputiti na dalje
usavršavanje u odreĊene grane uţe specijalnosti temeljem utvrĊenog plana potrebnih kadrova.
Ĉlanak 16.
Specijalizant zapoĉinje s obavljanjem specijalizacije nakon iz davanja rješenja o
specijalizaciji u roku mjesec dana od datuma izdavanja rješenja.
U tom razdoblju glavni mentor je obvezan napraviti raspored obavljanja propisanog
programa, dogovoriti boravak specijalizanta u struĉnim jedinicama zdravstvenih ustanova
koje ispunjavaju uvjete za provoĊenje specijalistiĉkog staţa te utvrditi datum poĉetka
specijalizacije.
Rješenjem o odobrenju specijalizacije odredit će Ministarstvo zdravstva u kojoj zdravstvenoj
ustanovi se obavlja završni dio specijalistiĉkog staţa.
Ĉlanak 17.
Specijalizant obavlja specijalizaciju u radnom vremenu od 42 sata tjedno.
Specijalizant provodi program specijalizacije bez prekida.
O svakom prekidu u tijeku trajanja specijalizacije zdravstvena ustanova za ĉije se potrebe
specijalizant usavršava ili nositelj privatne prakse obvezni su izvijestiti Ministarstvo zdravstva
Republike Hrvatske koje će ocijeniti da li je prekid opravdan.
Izuzetak od stavka 3. ovog ĉlanka je porodiljni dopust, komplikacije u trudnoći i izvršenje
vojne obveze. Za taj prekid prilaţe se potvrda ravnatelja zdravstvene ustanove ili nositelja
privatne prakse prilikom prijave specijalistiĉkog ispita.
Ako do prekida dode iz opravdanih razloga, specijalizacija se produţuje za onoliko vremena
koliko je prekid trajao.
Ĉlanak 18.
Specijalistiĉki staţ upisuju u specijalistiĉku knjiţicu glavni mentor i voditelji pojedinih
struĉnih jedinica gdje specijalizant provodi staţ prema propisanom planu i programu.
Obrazac specijalistiĉke knjiţice sastavni je dio ovog Pravilnika (prilog br 2).
Ĉlanak 19.
Nakon obavljenog programa specijalistiĉkog staţa polaţe se specijalistiĉki ispit.
Specijalistiĉki ispit polaţe se najkasnije u roku s mjeseci od uspješno završene specijalizacije.
Ĉlanak 20.
Prijava za polaganje specijalistiĉkog ispita podnosi se Ministarstvu zdravstva najmanje
mjesec dana prije nego li se ţeli pristupiti polaganju ispita.
Prijava treba sadrţavati molbu kandidata, molbu zdravstvene ustanove ili privatnika ia ĉije
potrebe se specijalistiĉki usavršavao, original rješenja o odobrenju specijalizacije, ovjerenu
fotokopiju domovikice te uredno popunjenu specijalistiĉku knjiţicu.
Ĉlanak 21.
Ministar zdravstva odobrava rješenjem polaganje specijalistiĉkog ispita kojim imenuje
ĉlanove ispitne komisije i tajnika te datum polaganja specijalistiĉkog ispita.
Ispitna komisija i tajnik na specijalistiĉkim ispitima i ispitima iz uţe specijalnosti imaju pravo
na nadoknadu.
Visinu naknade odreĊuje ministar posebnim rješenjem.
Ĉlanak 22.
Specijalistiĉki ispit polaţe se na klinici gdje je specijalizant proveo obvezni završni dio
programa osnovne grane specijalnosti u minimalnom trajanju od 3 mjeseca.
Klinike na kojima se polaţu specijalistiĉki ispiti moraju imati bar dva ispitivaĉa te grane
specijalnosti sa znanstveno-nastavnim zvanjem profesora odnosno docenta.
Specijalnosti primarne zdravstvene zaštite izuzetak su od stavka 1. ovog ĉlanka.
Ĉlanak 23.
Ministar zdravstva imenuje predsjednika i ĉlanove ispitne komisije na specijalistiĉkim
ispitima iz redova istaknutih struĉnjaka iste grane specijalnosti, sa znanstveno-nastavnim
zvanjem profesora ili docenta.
Predsjednik ispitne komisije je predstojnik klinike na kojoj se specijalistiĉki ispit polaţe.
Ukoliko ne postoji dovoljan broj ispitivaĉa sa znanstveno-nastavnim zvanjem, ĉlanovi ispitne
komisije mogu biti i primarijusi.
Ĉlanak 24.
Odredbe ovog Pravilnika odnose se i na uţe specijalnosti, osim odredbe ĉlanka 6. st.1. ovog
Pravilnika.
Nakon obavljenog programa iz uţe specijalizacije specijalist polaţe ispit pred ispitnom
komisijom i stjeĉe pravo na naziv podruĉja uţe specijalnosti.
Ispitnu komisiju imenuje ministar zdravstva iz redova struĉnjaka razliĉitih grana specijalnosti.
Ĉlanak 25.
Opći uspjeh kandidata na specijalistiĉkom ispitu i ispitu iz uţe specijalnosti ocjenjuje se sa
poloţio ili nije poloţio.
Ocjena se daje većinom glasova ĉlanova ispitne komisije i upisuje se (uz pitanja) u zapisnik o
polaganju specijalistiĉkog ispita.
Zapisnik je sluţbeni dokument koji se nakon završnog ispita dostavlja sa cjelokupnom
dokumentacijom u Ministarstvo zdravstva.
Obrazac zapisnika o polaganju specijalistiĉkog ispita sastav je dio ovog Pravilnika (prilog br.
3.).
Ĉlanak 26.
Zdravstvenom djelatniku koji je poloţio ispit izdaje se uvjeren na obrascu koji je sastavni dio
ovog Pravilnika (prilog br. 41
Ministarstvo zdravstva vodi evidenciju zdravstvenih djelatnik koji su poloţili ispit.
Uvjerenje se izdaje u dva primjerka. Uvjerenje je javni dokument kojim se dokazuje status
specijaliste (ili uţe specijalnosti)
Ĉlanak 27.
Doktorima medicine specijalistima, istaknutim struĉnjacima koji se bave odreĊenom
propisanom uţom specijalnošću 10 godina do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, koji
imaju znanstveno-nastavno zvanje profesora ili docenta i kontinuirano publicirane struĉne i
znanstvene radove iz uţe specijalnosti kroz tih 10 godina te pozitivno mišljenje struĉnog
vijeća zdravstvene ustanove o njihovom radu, moţe se priznati stutus specijaliste iz uţe
specijalnosti.
Zahtjev za priznanje statusa uţeg specijaliste podnosi Ministarstvu zdravstva ravnatelj
zdravstvene ustanove u kojoj je specijalist zaposlen uz predoĉenje pismenih dokaza iz stavka
1. ovog ĉlanka.
Ĉlanak 28.
Kandidat koji ne poloţi ispit prvi put, moţe ga ponoviti u roku koji odredi ispitna komisija u
zapisniku, a koji ne moţe biti kraći od mjesec dana, niti duţi od 6 mjeseci. Ako kandidat ne
poloţi ispit drugi put, moţe ga još jednom ponoviti kroz daljnja tri mjeseca.
Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili odustane od zapĉetog ispita bez opravdanog
razloga, smatra se da ispit taj put nije poloţio i mora ga ponoviti u roku koji odredi ispitna
komisija, a koji ne smije biti duţi od 6 mjeseci. Troškove ispita u tim sluĉajevima kandidat
snosi sam.
Ĉlanak 29.
Zdravstvenim djelatnicima, hrvatskim drţavljanima prema 119. Zakona o zdravstvenoj zaštiti
moţe se specijalistiĉki staţ obavljen u inozemstvu priznati djelomiĉno ili u cijelosti ako plan i
program i trajanje specijalizacije obavljene u inozemstvu bitno ne odstupa od plana i
programa propisanog ovim Pravilnikom.
Ĉlanak 30.
Ministarstvo zdravstva vodi registar zdravstvenih ustanova kojima se moţe obavljati
specijalistiĉki staţ.
Zdravstvene ustanove koje ispunjavaju kriterije iz ĉlanka 4. i ovog Pravilnika kao i privatni
zdravstveni djelatnici duţni su u roku od 3 mjeseca od njegovog stupanja na snagu podnijeti
Ministarstvu zahtjev za verifikaciju provoĊenja specijalistiĉkog staţa.
Zahtjev treba sadrţavati kratak elaborat o radu zdravstvene ustanove (ili njenog dijela),
odnosno ordinacije privatne prakse, podatke o prostoru i opremi, te strukturu zdravstvenih
djelatnika vezanu za odreĊenu specijalizaciju.
O svakoj promjeni uvjeta zdravstvena ustanova odnosno nostelj privatne prakse duţni su
obavijestiti Ministarstvo u roku 30 dana od nastale promjene.
U protivnome provoĊenje specijalistiĉkog staţa neće se specilizantima priznati, a
zdravstvenoj ustanovi odnosno ordinaciji privatne prakse oduzet će se rješenjem pravo
provoĊenja specijalistĉkog staţa.
Ĉlanak 31.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju vaţiti Pravilnik o specijalizaciji lijeĉnika,
zubnih lijeĉnika i diplomiranih farmaceuta ("Narodne novine", br 39/74) i Pravilnik o
uvjetima koje moraju ispunjavali organizacije udruţenog rada zdravstva u kojima se provodi
specijalizacija zdravstvenih radnika i naĉinu provoĊenja specijalizacije ("Narodne novine", br.
21/81)
Ĉlanak 32.
Zdravstveni djelatnici koji su zapoĉeli obavljati specijalistiĉki staţ prije stupanja na snagu
ovog Pravilnika završit će staţ preina planu i programu odreĊenom rješenjem o odobrenju
specijalizacije, a specijalistiĉki ispit polagat će prema odredbama ovog Pravilnika.
Ĉlanak 33.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 011-01/93-01/51
Urbroj: 534-02-12/94-0004
Zagreb, 8. travnja 1994.
Ministar zdravstva
prof. dr. sci. Andrija Hebrang, v. r.
Prilog broj 1.
PLAN I PROGRAM SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA
I.
SPECIJALIZACIJE I UŽE SPECIJALIZACIJE ZA DOKTORE MEDICINE
1. obiteljska medicina
2. javno zdravstvo (uţa spec.: zdravstvena ekologija)
3. epidemiologija (uţa spec.: zdravstvena ekologija)
4. medicina rada
5. školska medicina
6. medicinska mikrobiologija s parazitologijom transfuzijska medicina
8. interna medicina (uţe spec.: kardiologija, pulmologija, gastroenterologija, nefrologija,
hematologija, reumatologija, endokrinologija i dijabetologija i internistiĉka onkologija)
9. infektologija
10. pedijatrija (uţe spec.: ped. kardiologija, ped. neurologija, ped. nefrologija, ped.
gastroenterologija, ped. pulmologija, ped. endokrinologija, dijabetes i bolesti metabolizma,
ped. hematologija i onkologija, neonatologija, med. genetika i ped. alergologija i kliniĉka
imunologija)
11. psihijatrija (uţe spec.: psihoterapija, forenziĉka psihijatrija, socijalna psihijatrija, djeĉja i
adolescentna psihijatrija, alkoholizam i druge ovisnosti i biologijska psihijatrija)
12. dermatologija (uţe spec.: pedijatrijska dermatologija i dermatološka onkologija)
13. fizikalna medicina i rehabilitacija (uţa spec.: reumatologija) 14. radiologija (uţe spec.:
intervencijska radiologija, neuroradiologija i ultrazvuk)
15. radioterapija i onkologija
16. nuklearna medicina
17. anesteziologija, reanimatologija i intezivno lijeĉenje
18. Opća kirurgija (uţe spec.: traumatologija, torakalna kirurgija, kardijalna kirurgija,
plastiĉna kirurgija i vaskularna kirurgija)
19. djeĉja kirurgija
20. neurokirurgija
21. maksilofacijalna kirurgija (uţa spec.: plastiĉna kirurgija glave i vrata)
22. urologija
23. ortopedija (uţe spec.: djeĉja ortopedija i traumatologija lokomo tornog sustava)
24. ginekologija i opstetricija (uţe spec.: fetalna medicina i opstetricija, humana reprodukcija,
ginekološka onkologija, uroginekologija)
25. otorinolaringologija (uţe spec.: plastiĉna kirurgija glave i vrata. audiologija i fonijatrija)
26. oftalmologija
27. kliniĉka farmakologija s toksikologijom
28. patološka anatomija
29. kliniĉka citologija
30. sudska medicina
1. Naziv specijalizacije: OBITELJSKA MEDICINA
Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
3 mjeseca kirurgija
1 mjesec ginekologija i opstetricija
1 mjesec anesteziologija i intenzivno lijeĉenje
1 mjesec mikrobiologija i laboratorijska
dijagnostika
POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ 6 mjeseci
BOLNIĈKI ODJELI 5 mjeseci i 15 dana
SPECIJALISTIĈKE AMBULANTE 3 mjeseca i 15 dana AMBULANTA OBITELJTSKE
MEDICINE 12 mjeseci
GODIŠNJI ODMORI 3 mjeseca
Definicija
Obiteljski doktor medicine je specijalistiĉki obrazovan doktor medicine za pruţanje osobne,
primarne, kontinuirane i sveobuhvatne zdravstvene zaštite pojedincima i obiteljima u lokalnoj
zajednici bez obzira na dob, spol ili bolest. Jedinstvena je upravo sinteza svih navedenih
funkcija. On lijeĉi pacijente, koji su ga izabrali svojom voljom, u ordinaciji, u domovima
pacijenata, a prati ih kad se lijeĉe u poliklinici ili bolnici.
Obiteljski lijeĉnik ĉuva i unapreĊuje zdravlje, pravovremeno ot kriva i dijagnosticira bolesti,
provodi lijeĉenje i rehabilitaciju pojedinaca i obitelji u njihovu prirodnom okruţju. Naglasak
je na ĉuvanju i unapreĊenju zdravlja i razvoju zdravih stilova ţivota i spreĉavanju zaraznih i
nezaraznih bolesti i invalidnosti (Modificirano po Leeuwenhorstu).
Tijekom trogodišnjeg specijalistiĉkog obrazovanja obiteljski doktor medicine je osposobljen:
A)
- za organizaciju i opremanje ordinacije obiteljske medicine; nabavku opreme i potrebnog
sanitetskog materijala,
- za timski rad i suradnju s ĉlanovima uţeg i šireg zdravstve nog tima, te voĊenje svog tima,
- za voĊenje potrebnih evidencija, registara i propisane admi nistracije i dokumentacije,
- za analizu i praćenje zdravstvenog stanja puĉanstva koje ga je izabralo za svog osobnog ili
obiteljskog lijeĉnika,
- za predlaganje potrebnih protuepidemijskih i drugih mjera za spreĉavanje bolesti,
- za racionalno korištenje prostora, opreme i drugih resursa u svom svakodnevnom radu,
- za komunikaciju sa svima unutar i izvan sustava zdravstva koji mogu pomoći u integriranoj
zdravstvenoj skrbi puĉanstva.
B)
- za provoĊenje programa mjera zdravstvene zaštite dojenĉadi, male i predškolske djece kako
onih preventivnih tako i onih kurativnih kod najĉešćih bolesti ove grupe stanovništva;
- za provoĊenje mjera zaštite zdravlja ţena u vezi s normalnom trudnoćom, poroĊajem i
babinjama. Da radi na unapreĊenju i poticanju dojenja, te da provodi preventivne mjere zaštite
od malignih bolesti i sudjeluje u programu planiranja obitelji,
- za provoĊenje mjera zaštite zdravlja starih osoba uz pravovremenu prevenciju kroniĉnih i
degenerativnih bolesti,
- za provoĊenje programa mjera i pravodobnog otkrivanja najĉešćih malignih bolesti u
puĉanstvu kao što su rak dojke, grlića maternice, koţe, usne šupljine, bronha i pluća, prostate,
debelog crijeva i drugih lokalizacija,
- za provoĊenje grupnog rada sa skupinama kroniĉnih bolesnika prvenstveno onih koji su
oboljeli od kardio-vaskularnih bolesti, kroniĉnlh plućnih bolesti, ulkusne bolesti,
reumatoloških bolesti, dijabetesa i sliĉno,
- za provoĊenje zdravstvenog odgoja i zdravstvenog prosvjećivanja pojedinaca i grupa
koristeći se persuazijom i ostalim suportivnim metodama psihoterapije, Balintovom metodom
i sl. (individualno i grupno),
- za provoĊenje Kućnog lijeĉenja, njege i rehabilitacije u kući bolesnika,
- za ocjenu radne sposobnosti i nesposobnosti te za izbor i promjenu zanimanja, i
- za provoĊenje terminalne skrbi.
C)
- za pravovremeno otkrivanje, dijagnosticiranje i lijeĉenje svih najĉešćih bolesti koje se u
populaciji pojavljuju i za koje je osposobljen prema programu specijalizacije obiteljske
medicine.
Za koje je sve struĉne poslove osposobljen vidi se iz programa specijalizacije po pojedinim
medicinskim strukama koje su ukljuĉene u ovaj program specijalizacije.
D)
- za kritiĉko korištenje literature i primjenu novih spoznaja i dostignuĉa u svom
svakodnevnom radu,
- za trajnu edukaciju i osuvremenjavanje svog znanja i umijeća i usavršavanje stavova,
- za etiĉki odnos prema pacijentima, korisnicima zdravstvene zaštite, kolegama i suradnicima,
- za poštovanje zakonskih propisa i propisa Lijeĉnićkog udruţenja i Komora.
POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ IZ OBITELJSKE MEDICINE - 6 mjeseci
Nastavni sadrţaji u organiziranom dijelu nastave obuhvaćaju slijedeće:
I. semestar
I. Organizacija rada, metode i sadrţaji rada u djelatnosti obiteljske medicine: 30 50 40
1.1. Povijest, definicija i profil lijeĉnika 3 0 0
1.2. Znanstvena osnova 3 0 0
1.3. Principi rada 1 2 0
1.4. Specifiĉnost morbiditeta i mortaliteta 1 1 1
1.5. Kliniĉke metode: specifiĉnost anamnestiĉkog, dijagnostiĉkog i terapijskog postupka 3 9 9
1.6. Specifiĉnost odnosa lijeĉnik bolesnik 1 2 0
1.7. Komunikacijske vještine, teške komunikacije 8 16 16
1.8. Zdravstveni odgoj 5 5 5
1.9. Organizacija rada u ambulanti 1 3 1
1.10. VoĊenje ambulante kao poslovne jedinice 1 2 1
1.11. Prostor. oprema 1 2 0
1.12. Medicinska dokumentacija 1 2 3
1.13. Principi timskog rada 1 3 4
2. Socijalna medicina i organizacija zdravstvene zaštite 12 6 0
2.1. Razvoj socijalne medicine 2 0 0
2.2. Razlike u konceptima zaštite zdravlja 1 3 0
2.3. Zdravstveno stanje u svijetu i u nas 2 1 0
2.4. Demografska kretanja i populaciona politika 3 0 0
2.5. Teorije organizacije, specifiĉnost organizacije na podruĉju zaštite zdravlja 2 1 0
2.6. Upravljanje 2 1 0
3. Zaštita zdravlja u društvenim zajednicama 22 14 0
3.1. Opća metodologija 10 8 0
3.2. Ekologija 6 4 0
3.3. Socijalna zaštita 6 2 0
4. Medicinskasociologija 6 6 0
5. Zdravstvena ekonomika 6 6 0
6. Epidemiologija 10 4 6
7. Specifiĉna zaštita školske djece 6 0 4
8. Specifiĉna zaštita radnika 8 2 4
9. Medicinska psihologija 10 6 0
10. Zaštita duševnog zdravlja: bolesti ovisnosti 4 4 8
11. Seminarski rad, analiza 0 30 0
12. Rad u oglednoj ambulanti 1 mjesec
Ukupno: 114 138 62
U toku semestra polaţu se kolokviji iz sljedećih kolegija: medicinska sociologija, zdravstvena
ekonomika, epidemiologija, zaštita duševnog zdravlja i medicinska psihologija. Polaznik je
obavezan izraditi seminarski rad, ocjena kojega ulazi u ocjenu završnog, diplomskog ispita.
II. semestar
1. Organizacija, metode i sadriaji rada u djelatnosti obiteljske medicine 48 40 40
1.1. Zaštita zdravlja obitelji 4 4 6
1.2. Antenatalna zaštita 8 4 12
1.3. Zaštita dojenĉadi i male djeĉe 20 10 10
1.4. Zaštita starijih ljudi
1.5. Kućne posjete, Kućno lijeĉenje 4 4 4
1.6. Lijeĉniĉka torba 1 1 1
1.7. Naruĉivanje na preglede 1 2 1
1.8. Upućivanje na specijalistiĉke konzultacije 1 3 0
1.9. Zaštita terininalnih bolesnika 1 3 1
1.10. Patronaţna skrb 2 2 3
1.11. Mogućnost znanstveno istraţivaĉkog rada 2 3 1
2. Zaštita zdravlja u društvenim zajednicama 13 13 0
2.1. Preventivneaktivnosti 5 5 0
2.2. Aktivna i športska rekreacija 4 4 0
2.3. Izvanredna stanja 4 4 0
3. Zaštita bolesnika koji boluju od kroniĉnih nezaraznih bolesti 30 40 16
3.1. Organizacija 2 2 2
3.2 Hipertenzija, koronarna bolest i kroniĉna srĉana slabost 6 9 6
3.3. Šećerna bolest, pretilost i kroniĉni metaboliĉk poremećaji 6 9 6
3.4 Cerebrovaskularna bolest 4 4 2
3.5 Druge kroniĉne bolesti 12 14 0
4. Zaštita onkoloških bolesnika 5 5 6
5. Medicinska genetika 4 4 4
6. Kliniĉka farmakologija 12 10 4
7. Informatika za lijeĉnike obiteljske medicine 6 0 8
8. Medicinska psihologija - intervencije 0 10 25
9. Izrada diplomskog rada 2 0 0
Ukupno: 120 118 108
U toku semestra polaţu se kolokviji iz sljedećih kolegija: zaštita onkoloških bolesnika,
medicinska genetika, informatika i kliniĉka farmakologija. Na završetku semestra, preostali
sadrţaji I i II semestra polaţu se u obliku diplomskog ispita u pismenom (test) i usmenom
obliku (komisija od 3 ĉlana). Ocjena diplomskog rada ulazi u završnu ocjenu diplomskog
ispita.
STAŢ NA BOLNIĈKIM ODJELIMA
- 5 mjeseci i 15 dana Infektologija -1 mjesec
SADRŢAJ RADA:
Rad na bolniĉkom odjelu u trajanju od mjesec dana uz najmanje 4 smjene deţurstava na
odjelu i prijemnoj ambulanti odjela (pod nadzorom mentora).
Specijalizant na odjelu radi puno radno vrijeme kao sobni doktor medicine i zaduţen je za
nekoliko pacijenata koje vodi kroz dijagnostiĉki i terapijski proces. Tijekom staţa
specijalizant radi najmanje 4 puta kao mlaĊi doktor medicine u prijemnoj ambulanti sa
svrhom uĉenja rješavanja hitnih stanja u infektologiji, te uĉenja rješavanja uobiĉajenih i
razliĉitih infektoloških problema. Specijalizant radi na odjelu, deţura na odjelu i u prijemnoj
ambulanti usporedo - na naĉin i po rasporedu kako radi i njegov mentor. Tijekom rada
specijalizant se mora upoznati sa svim zdravstvenim problemima koje rješava infektolog.
Posebice, tijekom rada na odjetu mora samostalno, uz nadzor mentora, obraditi najmanje 15
pacijenata, a u prijemnoj ambulanti najmanje 40 pacijenata. Na kraju radnog tjedna mentor
mora sa specijalizantom (na strukturiran naĉin) prodiskutirati jednu infektološku temu i
evidentirati napredak specijalizanta.
Jednom mjeseĉno za sve specijalizante organizira se radni sastanak u trajanju od 1,5 dana.
Okupljanje specijalizanata ima oblik seminarske rasprave o infektotoškim temama, a u razradi
teme sudjeluju mentori infektolozi i mentori obiteljske medicine - voditelji grupa
specijalizanata.
Interna medicina - 3 mjeseca
SADRŢAJ RADA:
Rad na bolniĉkom odjelu u trajanju od tri mjeseca uz najmanje 10 smjena deţurstava na
odjelu i prijemnoj ambulanti odjela (pod nadzorom mentora). Specijalizant na odjelu radi
puno radno vrijeme kao sobni lijeĉnik i zaduţen je za nekoliko pacijenata koje vodi kroz
dijagnostiĉki i terapijski proces TakoĊer, specijalizant sudjeluje u radu specijalistiĉkih
ambulanti (najmanje po 3 dana u svakoj specijalistiĉkoj ambulanti). Specijalizant radi na
odjelu, deţura na odjelu i u prijemnoj ambulanti, te radi u specijalistiĉkim ambulantama
uporedo na naĉin i po rasporedu kako radi i njegov mentor.
Tijekom rada specijalizant se mora upoznati sa svim zdravstvenim problemima koje rješava
internist.
Posebice, tijekom rada u specijalistiĉkim ambulantama specijalizant izvodi samostalno, uz
nadzor mentora, sve dijagnostiĉke i terapeutske procedure karakteristiĉne za specijalnost. Na
odjelu specijalizant mora samostalno obraditi najmanje 40 pacijenata, a u prijemnoj ambulanti
najmanje 40 pacijenata Ne kraju radnog tjedna mentor mora sa specijalizantom (na
strukturiran naĉin) prodiskutirati jednu internistiĉku temu i evidentirati napredak
specijalizanta.
Jednom mjeseĉno za sve specijalizante organizira se radni sastanak u trajanju od 1,5 dana.
Okupljanje specijalizanata ima oblik seminarske rasprave o internistiĉkim temama, a u razradi
teme sudjeluju mentori internisti i mentori obiteljske medicine - voditelji grupa
specijalizanata.
Pedijatrija - 1 mjesec i 15 dana
SADRŢAJ RADA:
Rad na bolniĉkom odjelu u trajanju od mjesec dana uz najmanje 6 smjena deţurstava na
odjelu i prijemnoj ambulanti odjela (pod nadzorom mentora). Specijalizant na odjelu radi
puno radno vrijeme kao sobni doktor medicine i zaduţen je za nekoliko pacijenata koje vodi
kroz dijagnostiĉki i terapijski proces. TakoĊer, specijalizant sudjeluje u radu specijalistiĉkih
ambulanti kroz 15 dana (naj manje po 2 dana u svakoj specijalistiĉkoj ambulanti).
Specijalizant radi na odjelu i deţura na odjelu i prijemnoj ambulanti uporedo na naĉin i po
rasporedu kako radi i njegov mentor.
Tijekom rada specijalizant se mora upoznati sa svim zdravstvenim problemima koje rješava
pedijatar. Posebice, tijekom rada u specijalistiĉkim ambulantama specijalizant izvodi
samostalno, uz nadzor mentora, sve dijagnostiĉke i terapeutske procedure karakteristiĉne za
specijalnost. Na odjelu i tijekom ambulantnog rada spe cijalizant mora samostalno, uz nadzor
mentora, obraditi najmanje 80 pacijenata, od kojih 20-ero dojenĉadi, 20-ero mlaĊe
predškolske djece, 20-ero starije predškolske djece i 20-ero školske djece.
Na kraju radnog tjedna mentor mora sa specijalizantom (na strukturiran naĉin) prodiskutirati
jednu pedijatrijsku temu i evidentirati napredak specijalizanta.
Jednom mjeseĉno (dva puta tijekom staţa na pedijatriji) za sve specijalizante organizira se
radni sastanak u trajanju od 1,5 dana.
Okupljanje specijalizanata ima oblik seminarske rasprave o pedijatrijskim temama, a u razradi
teme sudjeluju mentori pedijatri i mentori obiteljske medicine - voditelji grupa
specijalizanata.
STAŢ U SPECIJALISTIĈKIM AMBULANTAMA - 3 mjeseca i 15 dana
Neurologija (specijalistiĉki staţ u ambulanti) -15 dana
SADRŢAJ RADA:
Rad sa mentorom u specijalistiĉkim ambulantama neurologije. Tijekom rada specijalizant će
se upoznati sa svim dijagnostiĉkim mogućnostima neurološke djelatnosti Specijalizant mora
samostalno (uz nadzor mentora) izvesti
- kompletan neurološki status (fizikalni pregled) 30 zahvata
- prosudbu oštećenja motornih funkcija 10 zahvata
- prosudba oštećenja senzornih funkcija 10 zahvata
- prosudbu gubitka vestibularnih funkcija 10 zahvata
- interpretacija dijagnostiĉkih nalaza 20 zahvata
Oftalmologija (specijalistiĉki staţ u ambulanti) - 15 dana
SADRŢAJ RADA:
Rad u oftalmološkoj ambulanti uz mentora
Specijalizant mora samostalno ili pod nadzorom uĉiniti:
- funkoskopski pregled 25 zahvata
- odreĊivanje virusa Snellenovim tablicama 25 zahvata
- odreĊivanje vidnog polja raznim metodama 10 zehvata
- odstranjivanje stranog tijela konjuktive 10 zahvata
- odstranjivanje stranog tijela roţnice 10 zahvata
- tonometrija
Otomnolaringologija (specijalistiĉki staţ u ambulanti) - 15 dana
SADRŢAJ RADA:
Rad u prijemnoj ambulanti ORL odjela i specijalistiĉkim ORL ambulantama.
- rinoskopski pregled spekulima 25 zahvata
- otoskopski pregled ĉeonim ogledalom 20 zahvata
- otoskopski pregled otoskopom 20 zahvata
- indirektni laringoskopski pregled 15 zahvata
- tamponada nosa 5 zahvata
- ispiranje vanjskog uha 20 zahvata
- interpretacija audiovestibulograma 10 zahvata
Psihijatrija (specijalistiĉki staţ u ambulanti) - 15 dana
SADRŢAJ RADA
Rad u ambulanti za krizna stanja (najmanje jedan tjedan) Rad u psihijatrijskoj ambulanti pod
nadzorom mentora. Prisustvovanje i sudjelovanje u radu psihoterapijske grupe (najmanje
tjedan dana).
Dermatologija (specijalistiĉki staţ u ambulanti) -15 dana
SADRŢAJ RADA:
Obavezan rad u prijemnoj ambulanti (jedan tjedan).
Obavezan rad u specijalistiĉkim ambulantama (jedan tjedan):
- izvesti intrakutani alerg. test 10 zahvata
- uzeti uzorak roţnatog sloja koţe kod sumnje na svrab 10 zahvata
- uzeti bris vulve, uretre, vagine 10 zahvata
- pripremiti razmaz iscjetka genitala, obojiti ga metilenskim modrilom i pod mikroskopom
prepoznati 10 zahvata
- provesti terapiju N2, elektrokauterizaciju 20 zahvata
- uzeti uzorak za mlkološku analizu 10 zahvata Reumatologija i fizikalna terapija
(specijalistiĉki staţ u ambulanti) - 1 mjesec
SADRŢAJ RADA:
Rad u ambulanti (dva tjedna).
Rad u fizikalnoj terapiji (dva tjedna):
- prepoznati izljev u zglobu (belotman patele i periartikularne burze) 10 zahvata
- procijeniti funkcionalno stanje lokomotornog aparata mjerenjem opsega pokreta zgloba,
muskulature, indeksa gibljivosti kraljeţnice 10 zahvata
- paravertebralne, intraartikularne aplikacije 20 zahvata
- dijagnostiĉke procedure 20 zahvata
- terapijske procedure (statiĉke vjeţbe, kineziterapija, krioterapija, diadinamske struje, UZV, i
dr.) 20 zahvata
RAD U OGLEDNOJ AMBULANTI OBITELJSKE MEDICINE - 12 mjeseci
Edukativni cilj je osposobiti specijalizanta za samostalan rad i voĊenje ambulante obiteljske
medicine.
Tijekom rada pod vodstvom mentora specijalizant treba:
- poznavati najĉešće akutne i kroniĉke bolesti, njihov prirodni tijek, metodologiju i
mogućnosti ljeĉenja
- usvojiti saznanja da postojanje zdravstvenog problema moţe biti povezano s odnosima u
obitelji
- poznavati djelokrug preventivne medicine i primjenjivati preventivne aktivnosti u
svakodnevnom radu
- usvojiti saznanje kako zdravlje i bolest mogu biti povezani i pod utjecajem okoliša i
socijalnih ĉinitelja
- razumjeti razvoj i ponašanje pojedinca i kako ti procesi mogu utjecati na zdravlje
- biti sposoban prepoznati one meĊu svojim bolesnicima koji imaju posebne potrebe i
odgovarajuće reagirati na te potrebe
- poznavati i razumjeti zdravstveni sustav u cjelini i kako vodi ti bolesnika kroz taj sustav.
NASTAVNI SADRŢAJI
- konzultacija u obiteljskoj medicini (tijekom godine dana oba viti prosjećan broj konzultacija,
podjednak broju koji obavi mentor u toj istoj ambulanti) te primijeniti potrebne dijagnostiĉke i
terapijske vještine
- Kućne posjete bolesnicima, samostalne i sa mentorom
- Kućno lijeĉenje (indikacije, organizacija, preduvjeti, provoĊenje, terminalna skrb za
bolesnika)
- preskripcija lijekova
- ocjena radne sposobnosti
- uspostavljanje registra (liste) bolesnika (oblikovanje kartoteke)
- voĊenje medicinske dokumentacije (SOAP)
- uspostavljanje registra bolesnika za posebno ugroţene skupine (predškolska djeca, ţene,
stariji)
- uspostavljanje registra bolesnika prema odreĊenom problemu ili kroniĉnoj bolesti
(dijabetiĉari, hipertoniĉari, izbjeglice, ratni veterani i sl.)
- oblikovanje i rad grupa kroniĉnih bolesnika
- voĊenje savjetovališta za dojenĉad i predškolsku djecu
- voĊenje savjetovališta prema vlastitom interesu (za debele za onkološku skrb, za mladeţ, za
antenatalnu skrb i sl. )
- odgovarajuća procjena pojedinog screening programa i njegovo provoĊenje i evaluacija
rezultata u praksi.
- organizacija rada u ambulanti (radno vrijeme, korištenje telefona za savjetovanje i
naruĉivanje bolesnika na preglede u ambulantu, sustav naruĉivanja, evidencija poziva za
kućne posjete)
- voĊenje ambulante kao poslovne jedinice (duţnosti i obveze svakog pojedinog djelatnika u
ambulanti, stvaranje ugovora sa osiguranjem)
- financijsko poslovanje ambulante (razliĉiti izvori i naĉini financiranja primjerice glavarina,
posebni programi, preventivne aktivnosti, dodatna sredstva za istraţivanja i edukaciju,
plaćanje pojedinih usluga, plaćanje osnovnih troškova ambulante)
- poznavanje i suradnja sa svim sluţbama koje sudjeluju u zdravstvenoj zaštiti, posebice na
lokalnoj razini.
Napomena: Svi predviĊeni sadrţaji se moraju kolokvirati i uvjet su za nastavak
specijalizacije.
2. Naziv specijalizacije: JAVNO ZDRAVSTVO
Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci 3 mjeseca interne medicine
15 dana pedijatrije 15 dana neurologije
1 mjesec mikrobiologije i laboratorijske dijagnostike
15 dana opće kirurgije
15 dana radiologije i radioterapije
POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ 4 mjeseca
PRAKTIĈNI RAD U ODABRANIM USTANOVAMA ZDRAVSTVENE I SOC. ZAŠTITE
TE ORGANIMA DRŢAVNE UPRAVE POTREBNIM ZA SPECIJALIZACIJU 23 mjeseca
GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca
Definicija i cilj
1. Javno zdravstvo kao medicinska struka bavi se utjecajem društvenih ĉinitelja na zdravlje i
bolesti kao i na organiziranje zdravstvene zaštite. Praktiĉna se djelatnost struke odraţava u
organizaciji zdravstvene zaštite.
2. Cilj specijalizacije je osposobljavanje doktora medicine za specijalizirane poslove s
podruĉja javnog zdravstva, kao što su organizacija zdravstvene zaštite i management u
zdravstvu, zdravstveno gospodarstvo, planiranje i programiranje zdravstvene zaštite te
rješavanje specifiĉnih problema prevencije društveno uvjetovanih bolesti i pojava koje utjeĉu
na zdravstveno stanje puĉanstva.
Program specijalizacije:
POSLIJEDIPLOMSKI STUDlJ IZ JAVNOG ZDRAVSTVA - 4 mjeseca
Oblik rada:
Predavanja odabranih struĉnjaka, seminarski radovi te provjera usvojenih znanja (cca 1/3
predviĊenog vremena). Kroz individualni rad s mentorom rješavanje pojedinih odabranih
projektnih zadataka (cca 2/3 predviĊenog vremena)
Program poslijediplomskog studija obuhvaća slijedeće neophodne teme:
1.1. Organizacija zdravstvene zaštite
- principi organizacije zdravstvene zaštite, zdravstveni sustav RH, meĊunarodni zdravstveni
sustavi, zdravstvene ustanove, obrazovanje zdravstvenih kadrova, tipovi zdravstvenih
osiguranja, Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju
1.2. Planiranje u zdravstvu
- teorija i strategija planiranja, metode planiranja (utvrĊivanje potreba, daljih i bliţih ciljeva,
zdravstvenih prioriteta, ocjena izvedi vosti programa te vrednovanje uspješnosti programa
ukljuĉujući operativna istraţivanja).
1.3. Zdravstveno gospodarstvo
- teorija gospodarstva, odnosi u gospodarstvu, financiranje u zdravstvu, analiza poslovanja u
zdravstvu, predviĊanje i planiranje investiclja
1.4. Management u zdravstvu
- koncepcija, metode i tehnika managementa, metode rukovoĊenja i upravljanja u zdravstvu,
struĉni nadzor, vrednovanje kvalitete rada.
1.5. Socijalno uvjetovane bolesti
- demografske, socijalno-gospodarstvene i zdravstvene znaĉajke puĉanstva, utjecaj ljudske
zajednice na zdravlje, ocjena zdravstvenog stanja puĉanstva, socijalno uvjetovane bolesti
(prepoznavanje faktora rizika, skupina pod povećanim rizikom, mogućnosti i intervencije),
sudjelovanje zajednice u zaštiti zdravlja.
1.6. Medicinska sociologija
- sociološko odreĊenje zdravlja i bolesti te sociološki aspekti zdravlja i bolesti.
1.7. Medicinsko pravo
- medicinska etika, pravo i obveze osiguranika, pravni aspekti financiranja u zdravstvu.
1.8. Epidemiologija
- epidemiološke metode, opća epidemiologija, specijalna epidemiologija.
1.9. Zdravstveni odgoj i prosvjećivanje
- metode zdravstvenog odgoja, savladavanje vještine intervjua, rad s grupom, izrada
zdravstveno odgojnih sredstava i pomagala, uloga zdravstvenog odgoja u unapreĊenju
zdravlja i usvajanju zdravijeg naĉina ţivota, tjelesni odgoj i zdravlje, spolna higijena i
planiranje obitelji, vrednovanje zdravstveno odgojnih programa.
1.10. Zdravstvena ekologija
- izvori i vrste oneĉišćenja u zraku, vodi, tlu, hrani i zdravstveni uĉinci faktora okoliša:
senzori, toksićni, mutageni, kancerogeni i reprodukcijski Komunalna higijena, higijena
prehrane Metodologija procjene i analize rizika. Sanitacija okoline.
1.11. Zdravstvena informatika
- postojeći informatiĉki sustavi u našem zdravstvu, izobrazba za rad na raĉunalu (savladavanje
jednog od programa za pisanje teksta, odnosno unos podataka)
1.12 Zdravstvena statistika
- temelji deskriptivne i analitiĉke statistike, demografska, vitalna i zdravstvena statistika.
1.13. Socijalna zaštita
- organizacija socijalne zaštite u RH (socijalna sluţba i ustanove).
Za pristupanje specijalistiĉkom ispitu iz Javnog zdravstva uvjet su poloţeni kolokviji, ispiti i
završni ispit predviĊeni u poslijediplomskom studiju.
PRAKTIĈNI RAD U ODABRANIM USTANOVAMA ZDRAVSTVENE I SOCIJALNE
ZAŠTITE TE OGANIMA DRLAVNE UPRAVE POTREBNIM ZA SPECIJALIZACIJU
(RAD U UŢOJ STRUCI) - 23 mjeseca
1. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, ţupanijski zavodi za javno zdravstvo - 9 mjeseci
Tijekom specijalizacije polaznik u okviru Sluţbe za socijalnu medicinu sudjeluje i izraĊuje
analizu zdravstvenog stanja puĉanstva odreĊenog podruĉja, analizu odabranog zdravstvenog
(socijalno uvjetovanog) problema uz prijedlog mjera intervencije, sudjeluje u izradi
zdravstvenog plana i programa mjera zdravstvene zaštite, upoznaje se s organizacijom
zdravstva na pripadajućem podruĉju, s naĉinom donošenja propisa i zakona iz oblasti
zdravstvene zaštite. Upoznaje se s radom pojedinih postojećih registara. Na podruĉju higijene
okoliša sudjeluje u praćenju i interpretaciji pokazatelja stanja okoliša i interpretaciji nalaza te
u toksikološkom vrednovanju aditiva i ostalih oneĉišćenja hrane. Upoznaje se s radom u DDD
sluţbi (modernim sredstvima za DDD i tehnikom rada). Na podruĉju zdravstaenog odgoja
radi s grupama te kreira predloţak jednog zdravstveno-odgojnog pomagala.
2. Ministarstvo zdravstva
Tijekom specijalizacije polaznik se upoznaje s radom ministarstva, posebice s radom
zdravstvene inspekcije.
3. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i njegove ispostave
- 1 mjesec
Polaznik se upoznaje s praktiĉnim aspektima financiranja zdravstvene zaštite, analizom
zdravstvene potrošnje i investicija u zdravstvu te odgovarajućom dokumentacijom.
4. Zavod za urbanizam i prostorno planiranje - 1 mjesec Upoznavanje s problemima urbane
ekologije, s urbanistiĉkim planovima, posebno s aspekta planskog korištenja prostora,
energije, tijeka prometa i lokacije proizvodne djelatnosti.
5. Ekološka inspekcija pri Ministarstvu graditeljstva i zaštite okoliša -1 mjesec
Upoznavanje s organizacijom i praktiĉnim radom ekološkog inspektora u zaštiti i monitoringu
okoliša, katastrom zagaĊivaĉa te studijama utjecaja na okoliš.
6. Primarna zdravstvena zaštita - 3 mjeseca
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti polaznik prati dnevnu kazuistiku, odlazi u kućne posjete (10
posjeta), radi grupno s kroniĉnim bolesnicima (najmanje 4 grupna sastanka), uoĉava glavne
javno zdravstvene probleme, prati organizaciju rada.
7. Higijensko-epidemiološki odjel (na primarnoj razini) - 2 mjeseca
Polaznik sudjeluje u radu higijensko-epidemiološke sluţbe: u epidemiološkom izvidu,
zdravstvenim pregledima i nadzoru nad odreĊenim kategorijama stanovništva, prijavi i
registraciji zaraznih i drugih bolesti koje se obvezno prijavljuju, sistematskim pregledima
ugroţenih populacijskih skupina te planiranju i provedbi jednog programa intervencije.
8. Bolnica - 2 mjeseca
Polaznik se upoznaje s organizacijom bolnice, njezinom funkcionalnom povezanošću,
koordiniranjem rada, upravom i rukovoĊenjem te temeljnim gospodarstvenim aspektima.
Tijekom boravka analizira jedan od organizacionih problema bolnice (npr. hospitalne
infekcije, opskrbu lijekovima i sanitetskim materijalom i sl.).
9. Centar za socijalni rad - 1 mjesec
Polaznik sudjeluje u radu savjetovališta za mladeţ, braĉnog i drugih savjetovališta (5
intervjua), upoznaje se s postojećim socijalnim ustanovama na terenu, odlazi u terenski
obilazak socijalnih sluĉajeva i predlaţe mjere intervencije.
10. Zdravstveno-socijalna (socijalno-zdravstvena ustanova) - 1 mjesec
Polaznik se upoznaje s organizacijom ustanove, rukovoĊenjem, izvorima financiranja i
analizom troškova
11. Drţavni zavod za statistiku - 15 dana
Polaznik se upoznaje s organizacijom prikupljanja i obrade podataka te analizom
demografskih i drugih statistiĉkih podataka.
12. Humanitarne organizacije
Polaznik se upoznaje s postojećim humanitarnim organizacijama, njihovim ciljevima,
planovima i programima te mogućnostima njihovog povezivanja sa zdravstvenom zaštitom s
ciljem unapreĊenja zdravlja puĉanstva.
UŢA SPECIJALIZACIJA JAVNOG ZDRAVSTVA je
2a. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA
Trajanje uţe specijalizacije: 24 mjeseca (2 mjeseca godišnji odmori)
Definicija
1. Zdravstvena ekologija je medicinska struka koja se bavi prouĉavanjem, spreĉavanjem
(prevencijom) i suzbijanjem svih faktora okoline potencijalno štetnih za zdravlje ĉovjeka.
2. Uţom specijalizacijom iz zdravstvene ekologije doktor medicine - specijalist iz javnog
zdravstva i epidemiologije se usmjereno osposobljava da moţe u potpunosti sagledati svu
kompleksnost odnosa izmedu faktora ţivotne i radne okoline i zdravlja. Kroz uţu
specijalizaciju stjeĉu se potrebna znanja i vještine s kojima se samostalno i suvereno mogu
rješavati problemi glede pojave bilo koje bolesti i bolesnog stanja vezanih uz faktore
oneĉišćene, zagaĊene ili uništene okoline kroz analizu i ocjenu stanja, rasvjetljavanje pitanja
uzoraka i uzroĉnika, planiranje i provoĊenje mjera za spreĉavanje i suzbijanje bolesti i
bolesnih stanja, te kroz provoĊenje navedenih mjera i evaluaciju rezultata.
Plan:
TRAJANJE PODRUĈJE I PROBLEMATIKA
2 mjeseca Teoretska i seminarska nastava
5 mjeseci Sanitarna inspekcija
1 mjesec Ekološka inspekcija
2 mjeseca Industrijska i kliniĉka toksikologija
1 mjesec Urbanizam i prostorno planiranje
1 mjesec Industrijska ekologija
1 mjesec Pitke i površinske vode
1 mjesec Otpadne vode
1 mjesec Otpadna tvar (smeće)
2 mjeseca Prehrana
1 mjesec Atmosfera
1 mjesec Podosfera
1 mjesec Komunalna higijena
1 mjesec Buka i vibracija
1 mjesec lonizantno i neionizantno zraĉenje
2 mjeseca Godišnji odmor
Uţa specijalizacija iz zdravstvene ekologije sastoji se od:
A) TEORETSKE 1 SEMINARSKE NASTAVE KROZ INDIVIDUALNI RAD S
MENTOROM.
Zdravstvena ekologija je, uz nuţna praktiĉna znanja, u znatnoj mjeri teorijska disciplina.
Stoga je u programu uţe specijalizacije nuţno imati više od minimalnih 100 sati po godini
(ukupno 200 sati) organizirane teorijske i seminarske nastave. PredviĊeno je ukupno 320 sati,
po 100 sati u svakoj godini.
B) RAD U MEDICINSKIM STRUKAMA POTREBNIM ZA UŢU SPECIJALIZACIJU
(TZV. OBILASCI).
Zdravstvena ekologija je medicinska struka koja zahtijeva ovla davanje i stjecanje praktiĉnih
znanja i neophodnih iskustava iz onih medicinskih struka s kojima je epidemiologija najviše
poveza na zajedniĉkom problematikom i suradnjom.
C) RAD U UŢOJ STRUCl - ZDRAVSTVENOJ EKOLOGIJI.
Kroz rad u samoj uţoj struci - zdravstvenoj ekologiji osigurava se stjecanje neophodnog
iskustva i rutine u radu s problemima i bolestima vezanim uz zagaĊenu okolinu kao i rutine u
drugim sva kodnevnim poslovima svog radnog mjesta. Istodobno usavršava se posebno
znanje i tehnika potrebna za rad supspecijaliste zdravstve nog ekologa (laboratorijske metode
i tehnike, tehnike planiranja programiranje i evaluacije, zakoni i njegove interpretacije)
Program:
Ad. A. TEORETSKA I SEMINARSKA NASTAVA: kroz individualni rad s mentorom u
trajanju od 2 x 160 sati godišnje, odnosno ukupno 320 sati ili 2 mjeseca.
Definicija i ciljevi zdravstvene ekologije. Faktori okoline: Ekološki pristup zdravlju, oĉuvanje
i unapreĊenje zdravlja kontrolom okoline. Razvoj ekološke ideje u medicini. Ekološki osvrt
na zdravstveno stanje u svijetu. Prioritetni ekološki problemi. Ekološke razlike u fizikalnoj,
kemijskoj i socijalnoj okolini. Etika i okolina. Uĉinci faktora okoline na zdravlje: senzorni,
toksiĉni, mutageni, karcinogeni i reprodukcijski Principi dobivanja graniĉnih vrijednosti.
Metodologija procjene i analize rizika. Upravljanje rizikom. Studije utjecaja na okolinu.
Zdravstveno-ekološki geografski informacijski sistemi Daljinska istraţivanja. Zakonodavstvo
u zaštiti okoline Za štita okoline kao sastavni dio sistema planiranja u nas.
Interdisciplinarnost.
Izvori i vrste oneĉišćenja u zraku, vodi, tlu, hrani i utjecaj na zdravIje. Buke vibracija i
zraĉenja u okolini ocjena razine faktora okoline, organizacija nadziranja, asanacija.
Ad B. RAD U SPECIJALNOSTIMA POTREBNIM ZA UŢU SPECIJALIZACIJU IZ
ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE ("OBILASCI") OBILAZAK UKUPNO TRAJE 10
MJESECI I SADRŢI:
B.1. Rad u sanitarnoj inspekciji - 5 mjeseci
Uloga, zadaci, mjesto organizacija. Zakonske osnove, tehnike rada, struĉna suradnja.
Praktiĉni rad sanitarnog inspektora u nadzoru nad: lokacijom i izgradnjom industrijskih i
stambenih zgrada, objekata za snabdijevanje vodom, prometnih i drugih objekata;
spreĉavanjem i suzbijanjem bolesti provoĊenjem općih i posebnih mjera za zaštitu zdravlja
radnika; proizvodnjom i prometom ţiveţnih namirnica i predmeta opće uporabe koji podlijeţu
sanitarnom nadzoru; izvorima ionizantnog zraĉenja; proizvodnjom i prometom lijekova i
otrova; higijenskim uvjetima u školama, zdravstvenim ustanovama, javnim lokalima i drugim
javnim objektima; otpadnim vodama i drugim otpadnim tvarima; osobama zaposlenim na
poslovima na kojima svojim zdravstvenim stanjem mogu ugroziti zdravlje ljudi; mjerama
zaštite zraka od z.agaĊivanja; odrţavanjem ĉistoće na javnim površinama i dispozicijom
otpadne tvari; dispozicijom industrijskih otpadaka
B.2. Rad u ekološkoj inspekciji - 1 mjesec
Uloga zadaci, organizacija Zakonske osnove. Tehnike rada. Suradnja uprave i zdravstva.
Praktiĉan rad ekološkog inspektora u zaštiti i monitoringu okoline Katastar zagaĊivaĉa.
Informacijski sustavi za zaštitu okoliša Studije utjecaja na okolinu. ProvoĊenje analize rizika.
Upravljanje okolinom i rizikom.
B.3. Rad na podruĉju industrijske i kliniĉke toksikologije - 2
mjeseca
B3.1. 15 dana rada na starkici za hitnu medicinsku pomoć
B3.2. 15 dana rada na odjelu za toksikologiju KBC
B3.3. 15 dana rada na odjelu za djeĉju toksikologiju klinike za zaštitu majke i djeteta
B3.4. 7 dana rada u Zavodu za toksikologiju
B3.5. 7 dana rada u laboratoriju za kliniĉku toksikologiju KBC Osnove toksikologije:
apsorpcija, prijetvor, eliminacija otrova. Definicija klasifikacije i mehanizam djelovanja
ekoloških otrova. Analiza ugroţenosti zdravlja od ekoloških otrova. Eksperimentalna
toksikologija. Zdravstveni uĉinci najĉešćih otrova. Toksiĉna, antigena i karcinogena svojstva
metala. Otrovanja metalima, metaloidima Otrovni plinovi i pare: zagušljivci i nadraţljivci.
Narkotiĉni plinovi. Alifatski ugljikovodici. Alkoholi Efekat nitrita. Hatogeni ugljikovodici.
Sumporovodik. Benzin i derivati. Toksiĉna methemoglobinemija. Trovanja pesticidima
Karcinogeni u okolišu. Klasifikacija po IARC. Evaluacija karcinogenosti detekcija, prevencija
i eliminacija karcinogenih tvari u okolišu. Rad u zavodu za teksikologiju. Kliniĉka
toksikologija. Metode dijagnostike otrovanja. Postupak s kliniĉkim materijalom. Osnovne
laboratorijske dijagnostike, metode i testovi. Rad u kliniĉkom toksikološkom laboratoriju.
Terapija otrovanja. Akutna i kroniĉna trovanja. Profesionalne ekspozicije. Rad na kliniĉkim
toksikološkim odjelima i u Stanici za hitnu medicinsku pomoć.
B.4 Rad na podruĉju urbanizma i prostorno planiranje -1 mjesec
B4.1. 15 dana rada u Ministarstvu za graditeljstvo i zaštitu okoliša
B4.2. 15 dana rada u Zavodu za urbanizam, prostorno planiranje i izgradnju
Problem odnosa naselja i biosfere, urbane ekologije, prirode urbanih sredina evolucije
gradova. Urbanistiĉki planovi posebno s aspekta planskog korištenja prostora uzimajući u
obzir opskrbu energijom, toka prometa i lokacije proizvodnih djelatnosti. Metode spreĉavanja
neplanirane izgradnje i degradacije zelenih površina.
Metode revalorizacije prostora. Socijalna ekologija.
B.5. Rad u ekologiji rada (Industrijska ekologija) - 1 mjesec
B.5.1. 15 dana rada u industrijskoj ambulanti
15 dana rada u Odjelu za medicinu rada ŠNZ "A. Štampar"
Ekološki sistem ĉovjek-okolina. Maksimalno dopuštene ekspozicije. Maksimalno dopuštena
opterećenja organizma. Metode ocjene ekspozicije. Principi suzbijanja štetnosti.
Fizikalni faktori radne okoline (toplinska okolina: jednadţba toplinske ravnoteţe, normativi,
univerzalni toplinski indeksi, zone udobnosti, zaštita od toplinskog oštećenja). Buka (analiza
buke u okolini, maksimalno dopuštene razine buke, tehniĉke metode suzbijanja, osobna
zaštita). Osvjetljenje (mjerenje, standardi i preporuke za rasvjetne sisteme, korekcija
nedovoljne osvjetljenosti, zaštita od blještanja). lonizantno zraĉenje (mjerenje intenziteta
zraĉenja apsorbirane doze, maksimalno dopuštene vrijednosti, kolektivna i osobna zaštita).
Kemijski faktori radne okoline. Plinovi i pare (klasifikacija, kolektivna osobna zaštita).
Aerosoli (klasifikacija korpuskularnih one ĉišćenja, ponašanje ĉestica u zraku i respiratornom
sustavu, uzimanje uzoraka aerosola, odreĊivanje koncentracije, raspodjela ĉestica po veliĉini,
odreĊivanje raspirabilne frakcije, rnaksimalno dopuštena koncentracija aerosola, kolektivna i
osobna zaštita)
Eksplozija plinova i aerosola (donje i gornje eksplozivne granice, temperature zapaljenja,
prevencija) Mjere sanacije radne okoline (eliminacija, kermetizacija, automatizacija,
supstitucija, segregacija, ventilacija, zaštita na strojevima).
Osobna zaštitna sredstava Sanitarni trakt, objekti društvene prehrane.
Suzbijanje degredacije okoliša otpadnim vodama, oneĉišćenjima atmosfere, industrijskom
bukom i krutim otpadnim materijalom.
Metode dijagnostike profesionalnih bolesti (radna anamneza i poznavanje tehnoloških
procesa; simptomatologija i laboratorijske analize).
Ad. C. RAD U ZDRAVSTVENOJ EKOLOGIJI - UKUPNO TRAJANJE 10 MJESECI
KROZ:
C.1. Rad na izuĉavanju problematike voda (pitke i površinske) 1 mjesec
Klasifikacija vode prema namjeni i kvaliteti. Potrebne koliĉine vode. Osnove
hidromikrobiologije. Izvori i vrste "oneĉišćenja" vodotoka. Vodovodni sistemi. Lociranje i
mjerenje tereta zagaĊenja.
Standardne metode kondicioniranja i predkondicioniranja Specijalni postupci kondicioniranja.
Kemijsko i mikrobiološko zagaĊenje vode.
Standardne pretrage. Zakonska regulativa. Evalucija i interpretacija rezultata.
Laboratorijska ispitivanja vode za piće.
Uzimanje i konzenviranje uzoraka vode. Fizikalna analiza vode mikrobiološka analiza vode;
dokazivanje organske tvari u vodi; dokazivanje anorganske tvari u vodi; rezidualni klor u
vodi; test flokulacije; interpretacija rezultata. Voda i zdravlje. Zaštita vode u prirodi. Sanitarni
nadzor vode za piće.
C.2. Rad na izuĉavanju problematike otpadnih voda - 1 mjesec Osnovne karakteristike
otpadnih voda. Industrijske i fekalne otpadne vode, asimilacija kapaciteta vodotoka, kriteriji
za ispuštanje otpadnih voda. Zakonodavstvo i standardi.
Laboratorijsko ispitivanje otpadnih voda. Analitiĉki postupci ispitivanja karakteristiĉnih
oneĉišćenja otpadnih voda u industriji Uzorkovanje i konzerviranje uzoraka. Biorazgradivost
organske tvari, principi autopurifikacije.
C.3. Rad na izuĉavanju problematike otpadne tvari - 1 mjesec Kućni i industrijski otpaci u
gradskim naseljima. Komparacija sastava i koliĉina krutih otpadaka u našim i svjetskim
razmjerima. Suvremeni problemi i metode evakuacije i dispozicije krutih otpadaka. Postojeći
sistemi prikupljanja, transporta, nasipanja i ostalih metoda konaĉne dispozicije. Problemi
povezani s kompostiranjem, kontroliranim nasipanjem i spaljivanjem otpadaka; uvjeti od
kojih zavisi naĉin dispozicije otpadaka Radioaktivni otpad.
C.4. Rad na izuĉavanju problematike prehrane - 2 mjeseca
Mikrobiološko i kemijsko oneĉišćenje hrane. Osnovne karakteristike, porijeklo, odrţavanje i
razvoj mikroorganizama u namirnicama. Higijensko-epidemiološko znaĉenje
mikroorganizama u namirnicama. Alimentarne intoksikacije i toksoinfekcije.
Djelovanje mikroorganizama u namirnicama, kvarenje namirnica. Utjecaj postupaka
konzerviranja namirnica na mikroorganizme. Mikrobiološki postupci u sanitaciji pogona za
proizvodnju, javnih objekata za promet i ĉuvanje namirnica. Mikrobiološki standardi i
mikrobiološka kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa.
Definicija i klasifikacija kemijskog oneĉišćenja. Znaĉenje kontaminanata u zagaĊenju hrane.
Izvori kontaminacije Toksikološka ocjena i fiziološko znaĉenje pojedinih grupa
kontaminanata. Specifikacija grupa: pesticidi, toksiĉni metali i nemetali. Halogenizirani
bifenili, naftaleni, dibenzoksini i sliĉni produkti. Mikotoksini Antibiotici i hormoni u hrani.
Policikliĉki aromatski ugljikovodici i drugi aromati. Dušikovi spojevi aminskog tipa. Ostaci
otapala i sliĉne supstancije. Migranti iz ambalaţnog materijala.
Sanitacija hrane. Zaštita od štetnika, kontrola rukovalaca hranom, sanitarna kontrola
proizvodnje hrane. Norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija korištenih za
proizvodnju i promet ţiveţnih namirnica: mljekare, pekare, restorani, kampovi.
Prehrana i zdravlje. Faktori koji utjeĉu na potrošnju hrane i stanja ishranjenosti. Osnovna
potreba za hranjivim tvarima i preporuĉene koliĉine hrane.
Izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fiziĉkog razvoja. Praćenje antropometrijskih
karakteristika u svrhu ocjene ekoloških trendova u populaciji.
Kompjutorizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugroţenih populacijskih grupa.
Mjere za unapreĊivanje prehrane.
C.5. Rad na izuĉavanju.problematike atmosfere - 1 mjesec
Izvori, vrste i širenje glavnih fizikalnih, kemijskih i bioloških oneĉišćenja. Akutni i kroniĉni
uĉinci na zdravlje. Ocjena oneĉišćenja zraka. Praćenje kvalitete zraka. Sakupljanje uzoraka
atmosfere. Osnovni analitiĉki postupci. Zakonodavstvo, maksimalne misije i emisije.
Metodologija procjene utjecaja na zdravlje. Zaštitne mjere u suzbijanju oneĉišćenja zraka.
Asanacijski postupci u normalnim i izvanrednim uvjetima.
C.6. Rad na izuĉavanju problematike pedosfere - 1 mjesec
Pedosfera. Izvori oneĉišćenja. Biološko oneĉišćenje, kemijsko oneĉišćenje, poljoprivredni
otrovi, industrijski, kućni i radioaktivni otpad, kriteriji za deponiranje, propisi osnovne
agroekologije.
C.7. Rad na izuĉavanju problematike buke i vibracija - 1 mjesec
Izvori buke i vibracija. Vrste i klasifikacija. Metode injerenja, interpretacija rezultata.
Demonstrecija upotrebe mjernih instrumenata. Zakonodavstvo. Ocjena individualnog i
populacijskog rizika oštećenja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama. Kroniĉno i
kumulativno djelovanje. Oštećenje sluha, sistemski uĉinci. Zaštitna sredstva. Postupci
prevencije i eliminacije buke. Promet kao izvor buke i vibracija.
C.8. Rad na izuĉavanju problematike ionizantnog i neionizantnog zraĉenja - 1 mjesec
Vrste zraĉenja. Izvori, naĉin širenja. OdreĊivanje stupnja zraĉenja u okolini. Monitoring.
OdreĊivanje stupnja radioaktivnosti u raznim medijima. Akutni i kroniĉni uĉinci na zdravlje.
Genetski uĉinci metode zaštite. Izvori zraĉenja u medicini. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
C.9. Rad na izuĉavanju problematike komunalne higijene - 1 mjesec
Ekologija naselja; Ekologija stanovanja; zdravo stanovanje; sanitarna tehnika i projektiranje;
sanitacija naselja; mjere sanitacije u izvanrednim uvjetima.
3. Naziv specijalizacije: EPIDEMIOLOGIJA Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci
Plan specijalizacije
SEKUNDARIJAT 36 mjeseci
3 mjeseca interne medicine
1 mjesec mikrobiologija i lab dijagnostika
15 dana Opća kirurgija
15 dana radiologija
15 dana pedijatrija
15 dana neurologija
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
POSLIJEDIPLOMSKA NASTAVA IZ EPIDEMIOLOGIJE 4 mjeseca RAD U
MEDICINSKIM STRUKAMA POTREBNIM ZA SPECIJALIZACIJU 10 mjeseci
RAD U STRUCI - EPIDEMIOLOGIJA 13 mjeseci
GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca
Definicija
1. Epidemiologija kao medicinska struka bavi se prouĉavanjem spreĉavanjem (prevencijom) i
suzbijanjem masovnih i znaĉajnih bolesti u populaciji.
2. Specijalizacijom iz epidemiologije doktor medicine se osposobljava da moţe suvereno uĉi
u svaki problem u vezi masovne po jave bilo koje bolesti, da moţe analizirati i ocijenili stanje
riješiti (rješavati) pitanja uzroka i uzroĉnika, predloţiti i planirati mjere za spreĉavanje i
suzbijanje, kontrolirati provoĊenje tih mjera, te sam provoditi neke od tih mjera, takoĊer i
evaluirati rezultate Drugim rijeĉima, osposobljen je da se uspješno samostalno bavi
problemima etiologije, epidemiologije, prevencije i suzbijanja bilo koje bolesti koja je zbog
masovnosti ili zbog drugog razloga vaţna za stanovništvo, te evaluacijom rezultata.
Program specijalizacije
POSLIJEDIPLOMSKA NASTAVA - 4 mjeseca
Poslijediplomska nastava sastoji se od predavanja. seminara vjeţbi struĉnih ekskurzija, i
provjere znanja (kolokviji, ispiti) u najmanjem trajanju od 520 sati odnosno 4 mjeseca (2
semestra).
Program poslijediplomske nastave
U programu se moraju obuhvatiti odreĊene obvezne teme u sli jedećem vremenskom odnosu:
Opća epidemiologija 140 sati
Specijalna epidemiologija 120 sati
Ostale teme 260 sati
Popis neophodnih tema:
- Uvodno predavanje: definicija pojedinih preventivnih specijalizacija, dodirne toĉke i razlike
- Opća epidemiologija
- epidemiologija kao temeljna medicinska znanost
- epidemiologija i etiologija
- epidemiološke metode
- Opća epidemiologija zaraznih bolesti
- Opća epidemiologija nezaraznih bolesli
- etika epidemiološkog istraţivanja i intervencije
- Specijalna epidemiologija
- specijalna epidemiologija zaraznih bolesti
- specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti
- epidemiologija u kriznim stanjima
- Statistika (kratka obnova dodiplomske statistike te maksimum vremena posvećen rješavanju
konkretnih statistiĉkih zadaća)
- Demografija i vitalna statistika
- Informatika
- Postojeći informacijski sustavi u našem zdravstvu (bolniĉke statistike, vanbolniĉke
statistike, registri zaraznih bolesti, registri kroniĉnih bolesti i dr.)
- Metodika znanstvenog rada
- Korištenje i citiranje struĉne literature
- Zdravstveni odgoj (metodika)
- Organizacija zdravstvene sluţbe
- Organizacija zdravstvene zaštite
- Planiranje i evaluacija zdravstvene zaštite
- Ekonomika u zdravstvu
- Zdravstveno, mirovinsko i invalidsko osiguranje
- Medicinska sociologija (poimanje i znaĉenje zdravlja i bolesti u društvu, zdravstvene
motivacije kod nas i u svijetu danas i u prošlosti)
- Društveno uvjetovani zdravstveni problemi i njihovo rješavanje
- Etika
- Infektologija - odabrana poglavlja
- Interna - odabrana poglavlja
- Psihijatrija (psihološke, i psihijatrijske masovne pojave)
- Bakteriologija - odabrana poglavlja
- Virusologija - odabrana poglavlja
- Parasitologija - odabrana poglavlja
- Imunologija - odabrana poglavlja
- Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija
- Zdravstvena ekologija predmet sadrţi:
- Štetne nokse u okolini (fizikalne, kemijske, biološke, druge)
- Sanitacija okoline
- Komunalna higijena (higijena okoline)
- Higijena vode
- Higijena prehrane
- Šport, rekreacija, tjelesni odgoj i zdravlje
- Spolna higijena i planiranje porodice
- Biologija - odabrana poglavlja (entomologija, mamologija i dr.)
- MeĊunarodna suradnja u zaštiti zdravlja
RAD U MEDICINSKIM STRUKAMA POTREBNIM ZA SPECIJALIZACIJU (OBILASCI)
- 10 mjeseci
Oblik rada: individualni, a sastoji se iz dva dijela:
a) teorijsko-praktiĉne nastave
b) samostalnog rada
Obilazak sadrţi:
Infektologija - 4 mjeseca
PROGRAM:
- upoznavanje s funkcioniranjem i radom infektološkog odjela
- upoznavanje s infektološkom kazuistikom ukljuĉujući i tuberkulozu
- upoznavanje s modernom dijagnostikom i terapijom infektoloških bolesti
- samostalan rad
U okviru samostalnog rada treba se svladati
- tehnika pregleda infektološkog pacijenta
- kautele rada sa zaraznim bolestima
- samostalan lijeĉniĉki rad u infektivnom odjelu pregled i anamneza
- postavljanje dijagnoze
- odreĊivanje terapije
- praćenje uĉinka terapije
- referlranje kazuistike
- Na kraju boravka: kolokvij
Interna medicina - 1 mjesec
PROGRAM:
- upoznavanje s funkcioniranjem internistiĉkog odjela i ambulanti
- upoznavanje s internistiĉkom kazuistikom
- upoznavanje s modernom dijagnostikom i terapijom internistiĉkih bolesti veće uĉestalosti
- samostalan rad
U okviru samostalnog rada svladati:
- pregled internistiĉkog pacijenta i anamneza
- postavljanje dijagnoze
- odreĊivanje terapije
- praćenje uspjeha lijeĉenja
- referiranje kazuistike
- Na kraju boravka: kolokvij
Mikrobiologija - 3 mjeseca
PROGRAM:
U okviru obilaska obvezno je ukljuĉiti:
- bakteriologiju
- virusologiju
- parasitologiju
- imunologiju
- upoznavanje s radom pojedinih navedenih uţih mikrobioloških specijalnosti
- uĉenje i uvjeţbavanje najvaţnijih laboratorijskih tehnika
- upoznavanje sa spektrom mogućnosti pojedinih laboratorija, naĉinima uzimanja, ĉuvanja i
slanja materijala i interprekacijom rezultata
- samostalan rad u laboratoriju
U okviru samostalnog rada svladati:
- kautele rada sa zaraznim materijalom
- nasadivanje i presaĊivanje
- bojenje
- mikroskopiranje
- kljuĉeve identifikacije
- serološke pretrage
- Na kraju boravka: kolokvij
Rad u sanitarnoj inspekciji -1 mjesec
PROGRAM:
- upoznavanje strukture i organizacije sanitarne inspekcije
- samostalan rad na poslovima inspekcije u:
- distribuciji namirnica animalnog porijekla
- proizvodnji i distribuciji vode
- izdavanju sanitarnih suglasnosti za uporabne dozvole
- graniĉnom prometu
Drţavni zdravstveni zavodi -1 mjesec
1 tjedan u zavodu za toksikologiju
1 tjedan u zavodu za transfuzijsku medicinu
1 tjedan u zavodu za kontrolu imunobioloških preparata
1 tjedan u zavodu za zaštitu od zraĉenja
PROGRAM:
- na svim mjestima: upoznavanje s organizacijom, djelokrugom i naĉinom rada
RAD U STRUCI (EPIDEMIOLOGIJI) - 13 mjeseci
Rad na epidemiologiji traje ukupno 13 mjeseci i sadrţi:
1.4 mjeseca rada na poslovima epidemiologa u matiĉnoj ustanovi
2.3 mjeseca rada u ţupanijskom zavodu za javno zdravstvo
3.1 mjesec rada na poslovima DDD-a u organizaciji ili organizacijskoj jedinici koja je
registrirana za tu djelatnost
4.5 mjeseci rada u Epidemiološkoj sluţbi drţavnog zavoda za javno zdravstvo (Hrvatski
zavod za javno zdravstvo)
Oblik rada praktiĉan i teorijsko - seminarski, individualan, samostalan
1.4 mjeseca rada na HE odjelu matiĉne ustanove, odnosno na mjestu za koje se specijalizira
PROGRAM:
- rješavanje problema rutinskog rada uz intenzivnu vezu i savjetovanje s voditeljem
(mentorom) staţa iz epidemiologije
- praćenje zaraznih bolesti, prijavljivanje, izvještaji
- praćenje nezaraznih bolesti
- epidemiološki izvidi
- suzbijanje epidemija,
- obrada i analiza epidemija,
- organizacija obveznog cijepljenja
- nadzor nad "ţiveţarima",
- evaluacija, planiranje
- rad na hospitalnim infekcijama (za bolniĉke epidemiologe)
- drugi epidemiološki poslovi u vezi s konrektnim radnim mjestom
- Na kraju kolokviji kod mentora
2.3 mjeseca rada u nadleţnom ţupanijskom zavodu za javno zdravstvo
PROGRAM:
- upoznavanje sa strukturom i radom ţupanijskog zavoda za javno zdravstvo
- sudjelovanje u redovnom radu zavoda na svim odjelima prema uputi i uz nadzor voditelja
Epidemiološke sluţbe dotiĉnog zavoda
- odlazak u ţupenijsku ispostavu zavoda za zdravstveno osiguranje i upoznavanje s njezinim
radom
- odlazak u ustanove koje se bave epidemiologijom, bolestima srca, krvnih ţila i dijabetesom
- Na kraju: kolokvij kod mentora
3.1 mjesec rada u DDD sluţbi PROGRAM:
- upoznavanje s modernim sredstvima za DDD
- upoznavanje s tehnikama DDD-a
- praktiĉan rad na poslovima DDD-a
U okviru praktiĉnog rada svladati:
- priprema djelatnih otopina
- tehnika primjene DDD sredstava, prskanje, prašenje, i dr
- polaganje meka
- kautele rada s otrovnim lvarima
Na kraju boravka: kolokvij
4.5 mjeseci rada u Epidemiološkoj sluţbi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Odjel za
zarazne bolesti i Odjel za kroniĉne nezarazne bolesti)
*Ako u ţupaniji nije formiran Zavod, obavlja se u drţavnom zavodu
PROGRAM :
- obrada obveznih seminarskih tema u trajanju od najmanje
30 sati
Program seminarskog dijela obuhvaća slijedeće neophodne teme
- Definicija epidenkiologije, mjesto i uloga epidemiologa u sustavu zdravstvene zaštite
- Epidemiološke metode (primjena na zadacima, kritiĉka interpretacija rezultata, kritiĉka
metodološka analiza ĉlanaka)
- Postojeći informacijski sustavi u zdravstvu (detaljno: bolniĉka statistika, vanbolniĉka
statistika zarazne bolesti, registri)
- Osnove rada s kompjutorom
- Zakonodavstvo (zakoni, pravilnici i dr., relevantni za rad specijalista epidemiologa)
Obavlja se individualno ili u malim skupinama u formi razgovornog izlaganja tema,
individrralnih zadaća i kolokvija kao organizirana individualna mentorska nastava (najmanje
30 sati) za vrijeme boravka u Epidemiološkoj sluţbi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Ostali program
- upoznavanje s funkcioniranjem HE sluţbe u Republici Hrvatskoj
- sudjelovanje u rutinskom radu
- suzbijanje epidemija,
- nadzor nad zaraznim bolestima
- praćenje kroniĉnih nezaraznih bolesti
- obrada i analiza podataka
- registri bolesti
- nadzor nad intrahospitalnim infekcijama
- principi terenskog rada: prikupljanje uzoraka, cijepljenje kontakt i suradnja s lokalnom
zdravstvenom sluţbom i dr.
- svladavanje upotrebe kompjutora
- upoznavanje i sudjelovanje u znanstveno - istraţivaĉkom epidemiološkom radu
- priprema specijalistiĉkog ispita (uĉenje uz diskusiju problema s mentorom, izrada
specijalistiĉkog rada)
- Na kraju: kolokvij kod mentora
VJEŠTINE I POSTUPCI KOJI SE MORAJU SVLADATI U TIJEKU SPECIJALIZACIJE
Popis svih epidemioloških postupaka i vještina, koje u specijalizaclji treba svladati, njih
ukupno 110, nalazi se u pravilniku: "Nomenklatura postupaka u epidemiologiji i higijensko epidemiološkoj sluţbi", Hrvatskog epidemiološkog društva HLZ. Uz ova medicinska znanja,
za specijaliste epidemiologije vaţno je i znanje stranog jezika, znanje pisanja na pisaćem
stroju, znanje upravljanja automobilom.
UŢA SPECIJALIZACIJA EPIDEMIOLOGIJE JE ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA
3a. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA
Trajanje uţe specijalizacije: 24 mjeseca (2 mjeseca godišnji odmor
Definicija
1. Zdravstvena ekologija je medicinska struka koja se bavi prouĉavanjem, spreĉavanjem
(prevencijom) i suzbijanjem svih faktora okoline potencijalno štetnih za zdravlje ĉovjeka.
2. Uţom specijalizacijom iz zdravstvene ekologije doktor medicine - specijalist iz javnog
zdravstva i epidemiologije se usmjeren osposobljava da moţe u potpunosti sagledati svu
kompleksnost odnosa izmeĊu faktora ţivotne i radne okoline i zdravlja. Kroz uţu
speeijalizaciju stjeĉu se potrebna znanja i vještine s kojima se samostalno i suvereno mogu
rješavati problemi glede pojave bilo koje bolesti i bolesnog stanja vezanih uz faktore
oneĉišćene, zagadene ili uništene okoline kroz analizu i ocjenu stanja, rasvjetljavanje pitanja
uzoraka i uzroĉnika, planiranje i provoĊenje mjera za spreĉavanje i suzbijanje bolesti i
bolesnih stanja, te kroz provoĊenje navedenih mjera i evakuaciju rezultata.
Plan:
TRAJANJE PODRUĈJE I PROBLEMATIKA
2 mjeseca Teoretska i seminarska nastava
5 mjeseci Sanitarna inspekcija
1 mjesec Ekološka inspekcija
2 mjeseca lndustrijska i kliniĉka toksikologija
1 mjesec Urbanizam i prostorno planiranje
1 mjesec Industrijska ekologija
1 mjesec Pitke i površinske vode
1 mjesec Otpadne vode
1 mjesec Otpadna tvar (smeće)
2 mjeseca Prehrana
1 mjesec Atmosfera
1 mjesec Podosfera
1 mjesec Komernalna higijena
1 mjesec Buka i vibracija
1 mjesec lonizantno i neionizantno zraĉenje
2 mjeseca Godišnji odmor
Uţa specijalizacija iz zdravstvene ekologije sastoji se od:
A) TEORETSKE I SEMINARSKE NASTAVE KROZ INDIVIDUALNI RAD S
MENTOROM
Zdravstvena ekologija je, uz nuţna praktiĉna znanja, u znatnoj mjeri teorijska disciplina.
Stoga je u programu uţe specijalizacije nuţno imati više od minimalnih 100 sati po godini
(ukupno 200 sati) organizirane teorijske i seminarske nastave. PredviĊeno je ukupno 320 sati,
po 100 sati u svakoj godini.
B) RAD U MEDICINSKIM STRUKAMA POTREBNIM ZA UŢU SPECIJALIZACIJU
(TZV. OBILASCI)
Zdravstvena ekologija je medicinska struka koja zahtijeva ovladavanje i stjecanje praktiĉnih
znanja i neophodnih iskustava iz onih medicinskih struka s kojima je epidemiologija najviše
povezana zajedniĉkom problematikom i suradnjom.
C) RAD U UŢOJ STRUCI - ZDRAVSTVENOJ EKOLOGIJI
Kroz rad u samoj uţoj struci - zdravstvenoj ekologiji osigurava se stjecanjem neophodnog
iskustva i rutine u radu s problemima i bolestima vezanim uz zagaĊenu okolinu kao i rutine u
drugim svakodnevnim poslovima svog radnog mjesta. Istodobno usavršava se posebno znanje
i tehnika potrebna za rad supspecijaliste zdravstvenog ekologa (laboratorijske metode i
tehnike, tehnike planiranja, programiranja i evaluacije, zakoni i njegove interpretacije)
Program:
Ad A. TEORETSKA I SEMINARSKA NASTAVA kroz individualni rad s mentorom u
trajanju od 2 x 160 sati godišnje, odnosno ukupno 320 sati ili 2 mjeseca
Definicija i ciljevi zdravstvene ekologije. Faktori okoline: Ekološki pristup zdravlju, oĉuvanje
i unapreĊenje zdravlja kontrolom okoline. Razvoj ekološke ideje u medicini. Ekološki osvrt
na zdravstveno stanje u svijetu. Prioritetni ekološki problemi. Ekološke razlike u fizikalnoj,
kemijskoj i socijalnoj okolini. Etika i okolina. Uĉinci faktora okoline na zdravlje senzorni,
toksiĉni, mutageni, kancerogeni i reprodukcijski Principi dobivanja graniĉnih vrijednosti.
Metodologija procjene i analize rizika. Upravljanje rizikom. Studije utjecaja na okolinu.
Zdravstveno-ekološki geografski informacijski sistemi. Daljinska istraţivanja. Zakonodavstvo
u zaštiti okoline. Zaštita okoline kao sastavni dio sistema planiranja u nas.
Interdisciplinarnost.
Izvori i vrste oneĉišćenja u zraku, vodi, tlu, hrani i utjecaj na zdravlje. Buke, vibracija i
zraĉenja u okolini: ocjena razine faktora okoline, organizacija nadziranja, asanacija.
Ad B. RAD U SPECIJALNOSTIMA POTREBNIM ZA UŢU SPECIJALIZACIJU IZ
ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE ("OBILASCI")OBILAZAK UKUPNO TRAJE 10 MJESECI
I SADRŢI:
B.1. Rad u sanitarnoj inspekciji - 5 mjeseci
Uloga, zadaci, mjesto organizacija. Zakonske osnove, tehnike rada, struĉna suradnja.
Praktiĉni rad sanitarnog inspektora u nadzoru nad: lokacijom i izgradnjom industrijskih i
stambenih zgrada, objekata za snabdijevanje vodom, prometnih i drugih objekata; spreĉavanje
i suzbijanje bolesti provoĊenjem. Općih i posebnih mjera za zaštitu zdravlja radnika;
proizvodnjom i prometom ţiveţnih namirnica i predmeta opće uporabe koji podlijeţu
sanitarnom nadzoru: izvorima ionizantnog zraĉenja; proizvodnjom i prometom lijekova i
otrova; higijenskim uvjetima u školama, zdravstvenim ustanovama, javnim lokalima i drugim
javnim objektima; otpadnim vodama i drugim otpadnim tvarima; osobama zaposlenim na
poslovima na kojima svojim zdravstvenim stanjem mogu ugroziti zdravlje ljudi; mjerama
zaštite zraka od zagaĊivanja, odrţavanjem ĉistoće na javnim površinama i dispozicijom
otpadne tvari; dispozicijom industrijskih otpadaka.
B. 2. Rad u ekološkoj inspekciji - 1 mjesec
Uloga, zadaci, organizacija. Zakonske osnove. Tehnike rada. Suradnja uprave i zdravstva.
Praktiĉan rad ekološkog inspektora u zaštiti i monitoringu okoline. Katastar zagaĊivaĉa.
Informacijski sustavi za zaštitu okoliša. Studije utjecaja na okolinu. ProvoĊenje analize rizika.
Upravljanje okolinom i rizikom.
B. 3. Rad na podruĉju industrijske i kliniĉke toksikologije - 2 mjeseca
B3.1. 15 dana rada na stanici za hitnu medicinsku pomoć
B3.2. 15 dana rada na odjelu za toksikologiju KBC
B3.3 15 dana rada na odjelu za djeĉju toksikologiju klinike za zaštitu majke i djeteta
B3.4. 7 dana rada u Zavadu za toksikologiju
B3.5. 7 dana rada u laboratoriju za kliniĉku toksikologiju KBC Osnove toksikologije:
apsorpcija, prijetvor, eliminacija otrova. Definicija klasifikacije i mehanizam djelovanja
ekoloških otrova Analiza ugroţenosti zdravlja od ekoloških otrova. Eksperimentalna
toksikologija. Zdravstveni uĉinci najĉešćih otrova. Toksiĉna, antigena i karcinogena svojstva
metala. Otrovanja metalima, metaloidima Otrovni plinovi i pare: zagušljivci i nadraţljivci.
Narkotiĉni plinovi. Alifatski ugljikovodici. Alkoholi. Efekat nitrita. Halogeni ugljikovodici.
Sumporovodik. Benzin i derivati. Toksiĉna methemoglobinemija. Trovanja pesticidima.
Karcinogeni u okolišu. Klasifikacija po IARC. Evalucija karcinogenosti: detekcija, prevencija
i eliminacija karcinogenih tvari u okolišu. Rad u zavodu za toksikologiju. Kliniĉka
toksikologija. Metode, dijagnostike otrovanja. Postupak s kliniĉkim materijalom. Osnovne
laboratorijske dijagnostiĉke metode i testovi. Rad u kliniĉkom toksikološkom laboratoriju.
Terapija otrovanja. Akutna i kroniĉna trovanja. Profesionalne ekspozicije. Rad na kliniĉkim
toksikološkim odjelima i u Stanici za hitnu medicinsku pomoć.
B. 4 Rad na podruĉju urbanizma i prostornog planiranja - 1 mjesec
B4.1. 15 dana rada u Ministarstvu za graditeljstvo i zaštitu okoliša
B4.2. 15 dana rada u Zavodu za urbanizam, prostorno planiranje i izgradnju.
Problem odnosa naselja i biosfere, urbane ekologije, prirode urbanih sredina, evolucije
gradova. Urbanistiĉki planovi posebno s aspekta planskog korištenja prostora uzimajući u
obzir opskrbu energijom, toka prometa i lokacije proizvodnih djelatnosti. Metode spreĉavanja
neplanirane izgradnje i degradacije zelenih površina.
Metode revalorizacije prostora. Socijalna ekologija.
B5. Rad u ekologiji rada (Industrijska ekologija) - 1 mjesec
B5.1. 15 rada u Odjelu za medicinu rada ŠNZ "A. Štampar"
Ekološki sistem ĉovjek-okolina. Maksimalno dopuštene ekspozicije. Maksimalno dopuštena
opterećenja organizma. Metode ocjene ekspozicije. Principi suzbijanja štetnosti.
Fizikalni faktori radne okoline (toplinska okolina: jednadţba toplinske ravnoteţe, normativi,
univerzalrzi toplinski indeksi. zone udobnosti, zaštita od toplinskog oštećenja). Buka (analiza
buke u okolini, maksimalno dopuštene razine buke, tehniĉke metode suz bijanja, osobna
zaštita) Osvjetljenje (mjerenje, standardi i preporuke za rasvjetne sisteme, korekcija
nedovoljne osvijetljenosti, zaštita od blještanja). lonizantno zraĉenje (mjerenje intenziteta
zraĉenja, apsorbirane doze, maksimalno dopuštene vrijednosti, kolektivna i osobna zaštita).
Kemijski faktori radne okoline. Plinovi i pare (klasifikacija, kolektivna osobna zaštita).
Aerosoli (klasifikacija korpuskularnih oneĉišćenja, ponašanje ĉestica u zraku i respiratornom
sustavu, uzimanje uzoraka aerosola, odreĊivanje koncentracije, raspodjela ĉestica po veliĉini,
odreĊivanje respirabilne frakcije, maksimalno dopuštena koncentracija aerosola, kolektivna i
osobna zaštita).
Eksplozija plinova i aerosola (donje i gornje eksplozivne granice, temperature zapaljenja,
prevencija). Mjere sanacije radne okoline (eliminacija, hermetizacija, automatizacija,
supstitucija, segregacija, ventilacija, zaštita na strojevima).
Osobna zaštitna sredstva. Sanitarni trakt, objekti društvene prehrane.
Suzbijanje degradacije okoliša otpadnim vodama, oneĉišćenjima atmosfere, industrijskom
bukom i krutim otpadnim materijalom.
Metode dijagnostike profesionalnih bolesti (radna anamneza i poznavanje tehnoloških
procesa; simptomatologija i laboratorijske analize).
Ad C. RAD U ZDRAVSTVENOJ EKOLOGlJI - UKUPNO TRAJANJE 10 MJESECI
KROZ:
C.1 Rad na izuĉavanju problematike voda (pitke i površinske) - 1 mjesec
Klasifikacija voda prema namjeni i kvaliteti. Potrebne koliĉine vode. Osnove hidro
mikrobiologije. Izvori i vrste "oneĉišćenja" vodotoka. Vodovodni sistemi. Lociranje i
mjerenja tereta zagaĊenja.
Standardne metode kondicioniranja i predkondicioniranja. Specijalni postupci
kondicioniranja. Kemijsko i mikrobiološko zagaĊenje vode.
Standardne pretrage. Zakonska regulativa. Evaluacija i interpretacija rezultata.
Laboratorijska ispitivanja vode za piće.
Uzimanje i konzerviranje uzoraka vode. Fizikalna analiza vode; mikrobiološka analiza vode;
dokazivanje organske tvari u vodi; dokazivanje anorganske tvari u vodi; rezidualni klor u
vodi; test flokulacije; interpretacija rezultata. Voda i zdravlje Zašlita vode u prirodi. Sanitarni
nadzor vode za piće.
C.2. Rad na izuĉavanju problematike otpadnih voda -1 mjesec Osnovne karakteristike
otpadnih voda. lndustrijske i fekalne otpadne vode, asimilacija kapaciteta vodotoka, kriteriji
za ispuštanje otpadnih voda. Zakonodavstvo i standardi.
Laboratorijsko ispitivanje olpadnih voda. Analitiĉki postupci i pitivanja karakteristiĉnih
oneĉišćenja olpadzkih voda u industriji. Uzorkovanje i konzerviranje uzoraka.
Biorazgradivost organskih tvari, principi autopurifikacije.
C.3 Rad na izuĉavanju problematike otpadnih tvari - 1 mjesec
Kućni i industrijski otpaci u gradskim naseljima. Komparacija sastava i koliĉina krutih
otpadaka u našim i svjetskim razmjerima. Suvremeni problemi i metode evakuacije i
dispozicije krutih otpadaka. Postojeći sistemi prikupljanja, transporta nasipanja i ostali
metoda konaĉne dispozicije. Problemi povezani s kompostiranjem kontroliranim nasipanjem i
spaljivanjem otpadaka uvjeti od koji zavisi naĉin dispozicije otpadaka. Radioaktivni otpad.
C.4. Rad na izuĉavanju problematike prehrane - 2 mjeseca Mikrobiološko i kemijsko
oneĉišćenje hrane. Osnovne karaktristike, porijeklo, odrţanje i razvoj mikroorganizama u
namirnicama. Higijensko-epidemiološko znaĉenje mikroorganizama u namirnicama.
Alimentarne intoksikacije i toksoinfekcije.
Djelovanje mikroorganizama u namirnicama, kvarenje namirnica. Utjecaj postupaka
konzerviranja namirnica na mikroorganizme Mikrobiološki postupci u sanitaciji pogona za
proizvodnju, javnih objekata za promet i ĉuvanje namirnica Mikrobiološki standardi i
mikrobiološka kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa.
Definicija i klasifikacija kemijskog oneĉišćenja. Znaĉenje kotaminanata u zagaĊenju hrane.
Izvori konlaminacije. Toksikološka ocjena i fiziološko znaĉenje pojedinih grupa
kontaminanala Specfikacija grupa: pesticidi, toksiĉni metali i nemetali. Halogenirani bifenili,
naftaleni, dibenzoksini i sliĉni produkti. Mikotoksini Antibiotici i hormoni u hrani.
Policikliĉki aromatski ugljikovodici i drugi aromati. Dušikovi spojevi aminskog tipa. Ostaci
otapala i sliĉine supstancije. Migranti iz ambalaţnog materijala.
Sanitacija hrane. Zaštita od štetnika, kontrola rukovalaca hranom, sanitarna kontrola
proizvodnje hrane. Norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija korištenih za
proizvodnju i promet ţiveţnih namirnica mljekare, pekare, restorani kampovi.
Prehrana i zdravlje. Faktori koji utjeĉu na potrošnju hrane i stanja ishranjenosti. Osnovna
potreba za hranjivim tvarima i preporuĉene koliĉine hrane.
Izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fiziĉkog razvoja. Praćenje antropometrijskih
karakteristika u svrhu ocjene ekoloških trendova u populaciji.
Kompjuterizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugroţenih populacijskih grupa.
Mjere za unapreĊivanje prehrane.
C.5. Rad na izuĉavanju problematike atmosfere - 1 mjesec Izvori, vrste i širenje glavnih
fizikalnih, kemijskih i bioloških oneĉišćenja. Akutni i kroniĉni uĉinci na zdravlje. Ocjena
oneĉišćnja zraka. Praćenje kvalitete zraka. Sakupljanje uzoraka atmosfere. Osnovni analitiĉki
postupci. Zakonodavstvo, maksimalne misije i emisije. Metodologija procjene utjecaja na
zdravlje. Zaštitne mjere u suzbijanju oneĉišćenja zraka. Asanacijski postupci u normalnm i
izvanrednim uvjetima.
C.6. Rad na izuĉavanju problematike pedosfere - 1 mjesec Pedosfera. Izvori oneĉišćenja.
Biološko oneĉišćenje, kemijsko oneĉišĉenje, poljoprivredni otrovi, industrijski, kućni i
radioaktivni otpad, kriteriji za deponiranje, propisi osnovne agroekologije.
C.7 Rad na izuĉavanju problematike buke i vibracija - 1 mjesec
Izvori buke i vibracija. Vrste i klasifikacija Metode mjerenja, interpretacija rezultata.
Demonstracija upotrebe mjernih instrumenata. Zakonodavstvo. Ocjena individualnog i
populacijskog rizika oštećenja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama. Kroniĉno i
kumulativno djelovanje. Oštećenje sluha, sistemski uĉinci. Zaštitna sredstva. Postupci
prevencije i eliminacije buke Promet kao izvor buke i vibracija.
C.8. Rad na izuĉavanju problematike ionizantnog i neionizantnog zraĉenja - 1 mjesec
Vrste zraĉenja. Izvori, naĉin širenja. OdreĊivanje stupnja zraĉenja u okolini. Monitoring.
OdreĊivanje stupnja radioaktivnosti u raznim medijima. Akutni i kroniĉni uĉinci na zdravlje.
Genetski uĉinci metode zaštite. Izvori zraĉenja u medicini. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
C.9. Rad na izuĉavanju problematike komunalne higijene - 1 mjesec
Ekologija naselja; Ekologija stanovanja; zdravo stanovanje; sanitarna tehnika i projektiranje;
sanitacija naselja; mjere sanitacije u izvanrednim uvjetima.
4. Naziv specijalizacije: MEDICINA RADA
Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
3 mjeseca interne medicine
15 dana ginekologije
1 mjesec opće kirurgije
15 dana neurologije
1 mjesec med. mikrobiologije i
laboratorijske dijagnostike
POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ 4 mjeseca
PRAKTIĈAN RAD 23 mjeseca
GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca
Definicija
Specijalist medicine rada je doktor medicine obrazovan za pruţanje zdravstvene zaštite u
svezi s radom i radnim okolišem Zdravstvena zaštita djelatnika obuhvaća oĉuvanje fiziĉkog i
mentalnog zdravlja u odnosu na rad i radni okoliša te prilagoĊavanje djelatnika radu kao i
prilagoĊavanje rada djelatniku.
Specijalist medicine rada je osposobljen za prevenciju bolesti uzrokovanih faktorima okoliša i
prevenciju drugih bolesti, zapošljavanje djelatnika na poslovima prilagoĊenim njihovim
fiziološkim i psihološkim mogućnostima te zaštitu djelatnika od štetnih utjecaja po zdravlje.
Sudjeluje u identifikaciji i procjeni rizika štetnih po zdravlje na radnom mjestu te ocjenjivanju
uvjeta rada na pojedinim radnim mjestima. Provodi zdravstveni odgoj i zdravstveno
prosvjeĉivanje djelatnika. Ocjenjuje potrebu upućivanja i provoĊenje medicinski
programiranog aktivnog odmora.
Specijalist medicine rada je osposobljen uz preventivne aktivnosti i za dijagnostiku, lijeĉenje i
rehabilitaciju u sluĉaju profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom, ocjenu privremene
sprijeĉenosti za rad te profesionalnu orijentaciju mladeţi.
POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ - 4 mjeseca
Specijalizant je obvezan u toku specijalizecije upisati poslijediplomski studij iz medicine rada
(2 semestra) i poloţiti propisane ispite.
PRAKTIĈAN RAD - 23 mjeseca
Fiziologija rada u funkciji ocjene radne sposobnosti - 3 mjeseca
- Antropologija i primjena u ergonomiji 15 dana
- Mjerenje energetske potrošnje pri razliĉitim radnim i sportskim aktivnostima 15 dana
- Funkcionalna ispitivanja respiracijskog sustava 15 dana
- Funkcionalna ispitivanja kardiovaskularnog sustava 15 dana
- Funkcionalna ispitivanja lokomotornog sustava 15 dana
- Funkcionalna ispitivanja vida 7 dana
- Funkcionalna ispitivanja sluha 7 dana
Zahvati, pretrage, vještine:
- Oĉitavanje EKG te izvoĊenje i interpretacija ergometrijskog testiranja po Bruceu: x 10;
- Interpretacija rezultata spiroergometrije s difuzijskim kapacitetom za CO i plinskom
analizom arterijske krvi u mirovanju i opterećenju: x 10;
- Oĉitavanje male i velike spirometrije x 20;
- IzvoĊenje i interpretacija rezultata dinamometrije šaka x 20;
- IzvoĊenje i interpretacija funkcionalnog statusa koštano
- zglobnog sustava: x 30;
- Rad s ortoreterom i interpretacija rezultata: x 10
- IzvoĊenje i interpretacija audiograma: x 10;
* Kolokvij
2. Profesionalna orijentacija i selekcija - 1 mjesec i 15 dana
- Psihologija rada: ispitivanje Općih intelektualnih sposobnosti, specifiĉnih sposobnosti,
psihomotorike, osjetnih funkcija; rad u smjenama, rad na normu, monotoni rad, organizacija
radnog vremena i organizacija odmora - 15 dana
- Sudjelovanje u timu za profesionalnu orijentaciju: upoznavanje s naĉinom rada timskog rada
specijaliste medicine rada i psihologa.
Sinteza na nivou specijaliste medicine rada: mišljenje o daljem školovanju, ţeljenom
zanimanju -1 mjesec
Zahvati, pretrage, vještine:
- Psihologijsko testiranje koje se koristi u dijagnostici oštećenja središnjeg ţivĉanog sustava:
set sadrţi 10 testova - svaki test x 1;
- Sudjelovanje u izradi mišljenja tima za profesionalnu orijentaciju: x 30;
* Kolokvij
3. Profesionalne bolesti; bolesti u vezi s radom i kliniĉka toksikologija - 5 mjeseci
Rad se sastoji iz:
1. rada u specijalistiĉkoj ordinaciji
2. kliniĉko-bolniĉkog rada
3. laboratorijskog rada
4. rada u Centru za kontrolu otrovanja
- Rad u poliklinici odjela za medicinu rada - 2 mjeseca
a) konzultativno - specijalistiĉki pregledi bolesnika upućenih iz ordinacija primarne
zdravstvene zaštite, specijalistiĉkih ordinaci ja, odnosno bolniĉkih odjela. Rad se obavlja
obavezno uz specijalistu medicine rada.
b) UviĊaj i analiza radnog mjesta osobe koja je bila upućena na pregled.
c) Davanje mišljenja o profesionalnoj izloţenosti štetnostima osoba pregledanih pod a),
profesionalnim bolestima i oštećenjima, terapiji te ocjena radne sposobnosti.
Zahvati, pretrage, vještine:
- Uzimanje radne anamneze: x 15;
- Spirometrijsko testiranje uz primjenu bronhodilatatora 15;
- IzvoĊenje i interpretacija rezultata nespecifiĉnih i specifiĉnih nazalnih i
bronhoprovokativnih testova: x 10;
- IzvoĊenje i interpretacija rezultata digitalne fotopletizmografije s termalnim i
farmakodinamskim testom: x 10;
- IzvoĊenje i interpretacija rezultata termometrije s termal nim i farmakodinamskim testom: x
10;
- Oĉitavanje rtg snimke šaka, laktova i ramena kod sumnje na vibracijsku bolesl izazvanu
lokalnim vibracijama: x 10
- Oĉitavanje rtg snimke šaka, laktova i ramena kod sumnje na vibracijsku bolest izazvanu
lokalnim vibracijama: x 10
- Oĉitavanje rtg snimke L-S prijelaza, zdjelica, kukova te SI zglobova kod sumnje na
vibracijsku bolest izazvanu Općim vibracijama: x 5;
- Oĉitavanje rtg snimke pluća i pleure prema kriterijima ILO kod sumnje na pneumokoniozu:
x 30;
- IzvoĊenje interpretacija alergoloških koţnih testova na opće i profesionalne alergene;
- Rad na kliniĉkom odjelu medicine rada - 2 mjeseca
Otrovanja metalima, otrovanja pesticidima, otrovanja plinovima, organskim otapalima,
profesionalne bolesti respiracijskog sustava, profesionalne dermatoze, profesionalna oštećenja
bukom, vibracijama, ionizirajuĉim i neionizirajućim zraĉenjima, profesionalne maligne
bolesti, bolesti u svezi s radom i druge kroniĉno degenerativne bolesti koje dovode do
smanjenja i gubitka radne sposobnosti.
Zahvati. pretrage, vještine
- Izrada ekspertiza:
a) ciljana obrada bolesnika uz odgovarajuće dijagnostiĉke postupke
b) interpretacija rtg nalaza, EKG nalaza, laboratorijskih i ostalih nalaza. Obveza
prisustvovanja struĉnim sastancima s konzilijar nom sluţbom.
c) obavljanje deţurstva na odjelu ("odjelna deţurstva")
- Rad u kemijsko-toksikološkom imunološkom laboratoriju i laboratoriju za mutagenezu -15
dana
Biološko nadziranje izloţenosti odnosno utvrĊivanje prisutnosti štetnih tvari ili njihovih
metabolita u biološkom materijalu (krv mokraća, stolica, ispljuvak, ekspirirani zrak itd).
UtvrĊivanje ranih bioloških uĉinaka izloţenosti.
a) upoznavanje specifiĉnih metoda pretraga (npr. odreĊivanje karboksihemoglobina,
methemoglobina, aktivnosti enzima poput D-DALK, eritrocitnog protoporfirina, metala u
biološkom materijalu)
b) imunološke pretrage u svezi s dijagnostikom profesionalnih izloţenosti is oštećenja
c) mutagenetski testovi
d) upoznavanje razvoja novih metoda koje se uvode za eksperimentalne, odnosno znanstveno
- istraţivaĉke radove
- Zbrinjavanje otrovanja
a) Zbrinjavanje akutnih otrovanja 7 dana
b) Centar za kontrolu otrovanja
Upoznavanje s klasifikacijom i registracijom potencijalnih otrova, naĉinom evidencije i
informiranja. Davanje struĉnih uputa kod otrovanja i sumnje na
7 dana otrovanje * Kolokvij
4. Mentalno zdravlje -1 mjesec
Principi dijagnostike najĉešćih mentalnih poremećaja u djelatnika. Psihoterapijski pristupi
neurozama i poremećajima ponašanja, alkoholizam. Preventivne mjere Ocjena radne
sposobnosti kod mentalnih poremećaja.
* Kolokvij
5. Kliniĉka medicina - 8 mjeseci i 15 dana
Bolesti u vezi s radom i bolesli koje su znaĉajne u odnosu na gubitak radne sposobnosti.
Dijagnostiĉki i terapijski postupci te ocjena radne sposobnosti bolesnika oboljelih od:
a) Bolesti respiracijskog sustava
Kroniĉna nespecifiĉna bolest pluća, tuberkuloza pluća, neoplazme, akutne bolesti organa za
disanje 1 mjesec
b) Bolesti kardiovaskularnog sustava
Koronarna bolest srca, infarkt, miokardiopatije, arterijska hipertenzija, bolesti periferne
cirkulacije 1 mjesec
c) Kliniĉka imunologija
Analiza primjenjivosti pojedinih dijagnostiĉkih postupaka kod imunoloških bolesti 15 dana
d) Bolesti lokomotornog sustava
Kroniĉni reumatizam, draige degenerativne bolesti koštanog sustava i zglobova, deformiteti
kralješnice i stopala, akutne bolesti zglobova i mišiĉa, rehabilitacija 1 mjesec
e) Bolesti ţenskih genitalnih organa
Akutne i kroniĉne upale ţenskih genitalija, rano otkrivanje neoplazmi genitalnih organa i
dojke.
Ocjena radne sposobnosti trudnica 15 dana
f) Traumatologija i rehabilitacija
Ozljede šake, prijelomi kostiju ozljede tetiva i zglobova, zbrinjavanje rana - mala kirurgija 1
mjesec; Rehabilitacija i ocjena radne sposobnosti 15 dana
g) Neurologija
Neurološka dijagnostika. Rana dijagnoza i prevencija cerebrovaskularnih bolesti.
Epilepsije, glavobolje, polineuropatije.
Ocjena radne sposobnosti 1 mjesec
h) Stanja i bolesti organa vida
Bolesti ili mane organa vida. Infekcijske bolesti.
Ozljede oka. Bolesti mreţnice i oĉnog ţivca. Glaukom.
Katarakta. Vaţnost oĉnih bolesti i refrakcijskih grešaka vida za izbor zvanja i ocjenu radne
sposobnosti 15 dana
i) Stanja i bolesti organa ravnoteţe i sluha
Poremećaji sluha. Bolesti vestibularnog aparata s Poremećajima ravnoteţe. Ozljede uha i ušne
školjke. Akutne i kroniĉne bolesti vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha. Alergija u ORL.
Otoskleroza. Morbus Mţnier. Oštećenja i bolesti slušnog ţivca. Toksiĉka oštećenja labirinta.
15 dana
j) Sintetska i specifiĉna ocjena radne sposobnosti za
pojedine organske sustave 1 mjesec
* Kolokvij
6. Radna okolina, zaštita na radu i sanitacija - 2 mjeseca Prepoznavanje potencijalno štetnih
faktora radne okoline. Ocjenjivanje radnih uvjeta: toplinska okolina, osvijetljenost, blještak
buka, vibracije, ionizantno i neionizantno zraĉenje, oneĉišćenja zraka u radnoj okolini,
opasnosti od eksplozija.
ZAŠTITA: organizacija sluţbe zaštite, uvjeti za rad na siguuran naĉin, zaštita od ozljeda,
zaštita od zraĉenja, osobna zaštitna sredstva.
SANITACIJA: opskrba vodom, dispozicija krute,
teKuće i plinovite tvari u industrijskim pogonima, higijena sanitarnog bloka garderobe,
higijena prostorija za odmor i prehranu djelatnika mjeseca.
Zahvati, pretrage, vještine:
- Sudjelovanje kod mjerenja faktora radne okoline x 5;
- Samostalno interpretiranje rezultata mjerenja faktora radne okoline: x 5;
* Kolokvij
7. Rad u dispanzeru za medicinu rada - 2 mjeseca
Praktiĉki rad pod nadzorom specijaliste medicine rada Specifiĉna zdravstvena zaštita
djelatnika - prethodni lijeĉnićki pregled radi utvrĊivanja opće i posebne radne sposobnosti;
periodiĉki i kontrolni pregledi djelatnika obzirom na spol, dob, uvjete rada, pojavu
profesionainih bolesti, povreda na radu i kroniĉnih bolesli; pregledi djeatnika koji se
obavezno provode radi zaštite okoline, zaštite potrošaĉa; pruţanje neposredne prve
medicinske pomoći naglo oboljelom ili povrijeĊenom djelatniku na licu mjesta u procesu
rada; zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjećivanje djelatnika; unapreĊivanje higijenskih
uvjeta na mjestu rada i uvjeta prehrane; ocjenjivanje potrebe upućivanja djelatnika na
medicinski programirani aktivni odmor te druge preventivne mjere: npr. neobavezno
cijepljenje. neobavezni sistematski pregledi.
Zahvati, pretrage, vještine
- Prethodni pregledi: x 20; periodiĉki x 30 kontrolni x 15;
- Ocjenjivanje potrebe upućivanja djelatnika na medicinski programirani aktivni odmor x 15;
- Obrade za upućivanje na invalidsku komisiju x 10;
* Kolokvij
5. Naziv specijalizacije: ŠKOLSKA MEDICINA
Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT 6 knjeseci 15 dana pedijatrija
3 mjeseca interna medicina
1 mjesec opća kirurgija
1 mjesec ginekologija i opstetricija
15 dana mikrobiologija
POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ 4 mjeseca
RAD U ŠKOLSKOM DISPANZERU 4 mjeseca
ZAŠTITA MENTALNOG ZDRAVLJA 3 mjeseca
ŠPORTSKA MEDICINA 2 mjeseca
PEDIJATRIJA 8 mjeseci i 15 dana
INFEKTOLOGIJA 2 mjeseca i 15 dana
GINEKOLOGIJA 1 mjesec
ORL 15 dana
OFTALMOLOGIJA 15 dana
ORTOPEDIJA 15 dana
EPIDEMIOLOGIJA 15 dana
GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca
Definicija
Specijalist školske medicine je doktor medicine koji samostalno obavlja cjelokupni struĉni rad
na podruĉju zdravstvene zaštite školske djece i mladeţi.
Specijalist školske medicine tijekom specijalizacije osposobljen je za:
I.
1. Planiranje, provoĊenje i evaluaciju programa mjera zdravstvene zaštite školske djece i
mladeţi u cilju oĉuvanja i unapreĊenja zdravlja.
2. Suradnju s uĉiteljima, profesorima i drugim struĉnim sluţbama škole pri praćenju zdravlja i
razvoja djece i mladeţi i rješavanju zdravstvenih i odgojnih problema.
3. Timski rad i intersektorsku suradnju pri rješavanju teškoća prilagodbe na školu, školskog
neuspjeha i drugih problema djece i mladeţi.
4. Savjetovališni rad u vezi sazrijevaikja, zaštite reproduktivnog zdravlja, riziĉnog ponašanja i
navika.
5. Planiranje i provoĊenje zdravstvenog odgoja.
6. Ocjenu somatske i emocionalne zrelosti u odnosu na dob, te ocjenu neurofizioloških
funkcija i sposobnosti osobito kod djece s neurološkim poremećajima.
7. Ocjenu sposobnosti za bavljenje sportskim aktivnostima uz primjenu funkcionalnih testova
8. Profesionalnu orijentaciju uĉenika i studenata.
9 Nadzor i zdravstvenu skrb o uĉenicima s kroniĉnim Poremećajima zdravlja i smetnjama u
razvoju.
10. VoĊenje rada prvostepenih struĉnih komisija za utvrdivanje najpogodnijeg oblika
školovanja za djecu s teškoćama u razvoju
11. Planiranje i provoĊenje cijepljenja i docjepljivanja
12. Higijenski nadzor nad školom, školskom prehrarlom i školskim okolišem te predlaganje
potrebnih protuepidemijskih mjera.
II
1. Pravodobnu dijagnostiku, lijeĉenje i rehabilitaciju oboljele djece i mladeţi uz korištenje
suvremenih medicinskih spoznaja i dostignuća
2. Suradnju sa ostalim timovima primarne zdravstvene zaštite, saspecijalistiĉko-konzilijarnom
i bolniĉkom djelatnošću, kao i meĊusektorsku suradnju u vezi problema pacijenata u skrbi
3. Organizaciju i opremanje ambulante školske medicine
4. VoĊenje zdravstvene dokumentacije, administracije i izveštaja
POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ - 4 mjeseca
U tijeku specijalizacije specijalizant je obvezan završiti poslijediplomski studij iz školske
medicine u trajanju od dva semestra i poloţiti propisane ispite.
Program poslijediplomskog studija obuhvaća slijedeće kolegije
1. Zdravstvena zaštita školske djece i mladeţi
2 Socijalna medicina i organizacija zdravstvene zaštite
3. Opća i specijalna epidemiologija
4. Medicinska statistika
5. Zdravstvena ekologija i zaštita zdravlja radnika
6. Ortopedski problemi djece i mladeţi
7. Zaštita vida školske djece i mladeţi
8. ORL problemi djeĉje dobi
9. Zaštita mentalnog zdravlja
10. Ginekologija djeĉje i adolescentne dobi
11. Športska medicina
PROGRAM RADA U JEDINICI ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU ŠKOLSKE DJECE I
MLADEŢI - 4 mjeseca
Specijalistiĉki staţ se obavlja u jedinicama zdravstvene zaštite školske djece i mladeţi koje
odreĊuje Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske.
Sadrţaj:
Potrebe specifiĉne zdravstvene zaštite školske djece i mladeţi. Razvoj zdravstvene zaštite
uĉenika u nas i u svijetu. Fiziološke znaĉajke školskog razdoblja, somatski rast i razvoj i
ĉinioci koji na to utjeĉu. Pojam tempa razvoja. Sekularne promjene rasta. Procjena rasta i
ocjena fiziološke zrelosti. Pubertet, kriteriji za ocjenu pubertetskog razvoja. Fiziološke i
psihološke promjene u adolescentnom razdoblju Zdravstvene i socijalne potrebe adolescenata.
Mortalitet i morbiditet školske djece i mladeţi. Sistematski i ciljani pregledi. Ocjena zrelosti
za školu. Utjecaj škole i školovanja na razvoj i zdravlje uĉenika.
Adaptacija na školu. Opterećenje uĉenika školskim radom. Od goj, obrazovanje i nastava.
Proces uĉenja Individualizacija nastave Umor i odmor. Problematika cjelodnevnog boravka
uĉenika u školi.
Higijensko uredenje školskih zgrada i drugih objekata za školsku djecu i mladeţi. Đaĉki
domovi i duge ustanove za djecu i mladeţ. Školska i profesionalna orijentacija djece i mladeţi
Zaštita i školovanje djece i mladeţi sa smetnjama u razvoju i kroniĉnim bolestima. Specifiĉne
potrebe specijalno školstvo, integracija u redovite škole. Dijagnostiĉki postupak za
razvrstavanje. Zbrinjavanje odgojno zapuštenih isocijalno ugroţenih uĉenika Problem
školskog nekkspjeha. Disleksija, disgrafija, diskalkulija. Neprihvatljivo ponašanje djece i
mladeţi Pušeikje, alkoholizam, ovisnosti - mjere prevencije. Zaštita reproduktivnog zdravlja
mladeţi.
Organizacija zdravstvene zaštite školske djece i mladeţi. Školski doktor medicine i školski
zdravstveni tim. Suradnja s nastavnicima. Organizacija, zadaci i metode rada jedinice za
zdravstvenu zaštitu uĉenika Organizacijski modeli u svijetu Zdravstveni odgoj. Organizacija,
planiranje i provoĊenje zdravstveno odgojnog rada.
- zdravstvena propaganda, predavanja, rad u maloj grupi, intervju, izrada zdravstveno
odgojnog materijala. Organizacija i voĊenje savjetovališta za djecu i mladeţ. Savjetovanje
roditelja i nastavnika. Problemi prehrane u školskom razdoblju. Utjecaj prehrane na rast i
razvoj, fiziĉku i mentalnu kondiciju, imunobiološku sposobnost i reprodukciju. Energetske i
protektivne potrebe. Ocjena stanja uhranjenosti. Poremećaji prehrane, bolesti nepravilkae
prehrane. Školske kuhinje. Zaštita zubi u školske djece. Javno zdravstveno znaĉenje zubnog
kvara u djece i mladeţi i mjere prevencije. Znaĉenje ortodontskih anomalija, principi i
mogućnosti ortodontske terapije.
Tijekom staţa specijalizant je duţan nauĉiti i usavršiti:
- Dijagnostiku, lijeĉenje i rehabilitaciju oboljelih uĉenika, a osobito u svezi sa sposobnošću
pohaĊanja škole
- Organizaciju i provoĊenje cijepljenja i drugih protuepidemijskih mjera
- Zaštitu i nadzor nad uĉenicima sa kronĉnim bolestima i uĉenicima sa smetnjama u razvoju
- Aktivnu i trajnu suradnju sa uĉiteljima, profesorima i drugim školskim osobljem kao i
sluţbama socijalne skrbi pri rješavanju svih problema zdravstvene zaštite uĉenika
- Procjenu i timsko rješavanje problema adaptacije na školu i školskog neuspjeha
- Organizaciju i provoĊenje sistematskih i ostalih ciljanih pregleda, te evaluacija rezultata
- Samostalnu organizaciju i provoĊenje zdravstveno-odgojnog rada s uĉenicima, roditeljima i
uĉiteljima uz pripremu zdravstveno-odgojnih materijala
- Problematiku školske i profesionalne orijentacije
- Savjetovanje adolescenata osobito o zaštiti reproduktivnog zdravlja
- Prevenciju fiziĉkog ponašanja i bolesti ovisnosti - pušenja, alkohola, droga
- VoĊenje medicinske dokumentacije i registara
- Analiziranje zdravstvenog stanja i potreba školske populacije na odreĊenom podruĉju
temeljem prikupljenih podataka tijekom rada
- Suradnju s ostalim timovima primarne zdravstvene zaštite, kao i konzilijarnim sluţbama.
Tijekom staţa specijalizant je obvezan odrţati;
- 5 predavanja razliĉitih tematskih jedinica, od ĉega jedno za roditelje odnosno uĉitelje, a
jedno obvezno o problematici reproduktivnog zdravlja
- 5 intervjua uĉitelja u vezi sa aktualnim problemima uĉenika
- 5 intervjua roditelja o aktualnim problemima djece
- 10 intervjua s uĉenicima o aktualnoj problematici
- 5 grupnih diskusija s adolescentima prema vlastitom izboru a u skladu s postojećim
problemima (pubertet, sazrijevanje, metode kontracepcije, obitelj, pobaĉaj)
- 5 savjetovanja uĉenika i roditelja o profesionalnoj orijentaciji
- jedan susret s uĉiteljima i roditeljima o zdravstvenim ili drugim aktualnim problemima
uĉenika
- samostalno izraditi 2 prijedloga za razvrstavanje uĉenika s smetnjama u razvoju i 2
prijedloga za najpogodniji oblik školovanja,
- samostalno obaviti 120 sistematskih i ciljanih pregleda uĉenika i studenata, te 5-10
psiholoških testiranja
- izvršiti epidemiološki izvid škole i školske kuhinje, napisa izvještaj i prijedloge za
intervencije
- samostalno organizirati i provesti cijepljenje uĉenika jedne škole, prema postojećem
programu
- obaviti prosjećan broj pregleda bolesne djece i ostalih intervencija u ambulanti samostalno i
uz nadzor mentora
- samostalno uzeti anamnezu, obaviti pregled i savjetovanje kontracepciji 10 spolno aktivnih
adolescenata
- izraditi prijedlog plana zdravstvene zaštite uĉenika jedi škole za razdoblje od jedne školske
godine
ZAŠTITA MENTALNOG ZDRAVLJA - 3 mjeseca
Specijalizantski staţ se obavlja u jedinicama za zaštitu mentanog zdravlja djece i mladeţi 2
mjeseca i na odjelu za djeĉju i adolescentnu psihijatriju 1 mjesec. Specijalizant treba
samostalno ovladati metodama ranog prepoznavanja, dijagnostike i terapije najĉešćih
poremećaja mentalnog zdravlja djece i mladeţi a osobito u vezi sazrijevanjem i adaptacijom
na školu neuspjeh u školi, specifiĉ smetnje uĉenja, poremećaji ponašanja i socijalne
adaptacije, pormećaji emocionalnog funkcioniranja, sindrom emocionalnog puštanja,
psihosomatske smetnje, smetnje prehrane i sna, specifiĉni poremećaji razvoja, organski
sindrom, psihogene smetnje motorike, neuroze, anksiozna stanja, fobije, mucanje enureza,
enkoprza, adolescentna kriza, poremećaji u razvoju seksualnog identiteta opsesije, depresije i
suicidalne krize, utjecaj kroniĉnih bolesti psihiĉko zdravlje, maloljetniĉka delinkvencija,
ovisnosti (pušenje, alkohol, psihoaktivne droge)
Tehnike i vještine: psihijatrijska anamneza i status (10 pacijenata), tehnike komunikacije i
intervjua, suportivne tehnike (10 pacijenata), rad u maloj grupi i Balintovim grupama (5-10
susreta), screening duševnih poremećaja, primarna, sekundarna i tercijarna prvencija duševnih
poremećaja djece i mladeţi
Na završetku turnusa znanje se provjerava kolokvijem. ŠPORTSKO - MEDICINSKA
PRAKSA - 2 mjeseca
Fiziologija športa
Fizologija pokreta (lokomotorni sustav, upravljanje motorikom); Bioenergetika; Fiziologija
sustava za prenos tvari i ener, (dišni sustav, kzv srĉanoţilni sustav, teroregulacija); Fiziološki
mehanizmi osnovnih kinezioloških sposobnosti (koordinacija, fleksibinost, jakost, brzina,
izdrţljivost). Vještine: funkcionalno dijagnostiĉki postupci za procjenu sposobnosti sustava za
kretanje, dišni srĉanoţilnog sustava, postupci za procjenu energetskih kapaciteta (aerobni,
anaerobni), postupci za procjenu anaerobnog praga.
Športska medicina
Kontrola zdravlja i treniranost sportaša; Športske ambulante Športski dispanzeri;
Metodologija sistematskog lijeĉniĉkog pregleda sportaša; Antidoping kontrola;
Antropometrija i morfološki tipovi; Metode kontrole, treniranost; Športsko medicinski
problemi jedinih sportskih disciplina; Prehrana športaša; OslobaĊanje od nastave tjelesnog
odgoja u školama te prilagoĊeni program; Patološke manifestacije u toku i nakon tjelesnih
napora. Sportske ozljede ošteĉenja; Uzroci ozljeda u sportu i tjelesnom odgoju;
Športske ozljede po vrstama sporta; Treniranost
Vještine: uzimanje antropometrijskih mjera, prevencija i terapija sportskih ozljeda, procjena
opterećenja organizma pri pojedinim sportskim aktivnostima.
Kineziologija
Definicija fiziĉke kulture, fiziĉkog odgoja, tjelesnog vjeţbanja, sporta i rekreacije
Zadaci fiziĉkog odgoja. Sociološki problemi sporta. Metode, sredstva i zadaci rekreacije.
Metodologija i zakonitost športskog treninga
Obilazak se obavlja na Fakultetu za fiziĉku kulturu u trajanju od 1 mjeseca Praćenje i
pristkstvovanje treninzima i natjecanjima jednog športskog kluba u dogovoru s Fakultetom za
tjelesnu kulturu (15 dana).
Rad u traumatološkoj ambulanti za športske ozljede odgovara juĉe bolniĉke ustanove (15
dana).
PEDIJATRIJA - 8 mjeseci i 15 dana
Kardiologija 1 mjesec i 15 dana
Endokrinologija 1 mjesec
Pulmologija i alergologija 1 mjesec i 15 dana
Gastroenterologija 1 mjesec
Hematologija 1 mjesec
Nefrologija 1 mjesec
Djeĉja neurologija 1 mjesec i 15 dana
Tijekom boravka na turnusu iz pedijatrije specijalizant treba na svakom odjelu obraditi 45
leţećih bolesnika i 20 bolesnika u odgovarajućim specijalistiĉkim ambulantama (ukupno oko
300 leţećih i 140 ambulantnih bolesnika).
Specijalizant mora samostalno i pod nadzorom mentora obraĊivati pacijente, temeljem
anamneze, statusa i dostupnih nalaza postaviti radnu i diferencijalnu dijagnozu te predloţiti
ciljanu dijagnostiku i osnovnu terapiju.
Specijalizant treba svladati sve sadrţaje od interesa za specijalistu školske medicine, sa
naglaskom na dijagnostiku i terapiju osobito ovih bolesti i stanja: priroĊene i steĉene srĉane
greške, benigni i patološki srĉani šumovi, reumatska groznica, reumatski karditis, poremećaji
srĉanog ritma i provoĊenja, kardiomiopatije, hipertenzija, hipertenzivna srĉana bolest, ĉinioci
kardiovaskularnog rizika, neurocinulacijska distonija, varikoziteti nogu, poremećaji rasta i
razvoja djeteta, bolesti štitnjaĉe, bolesti nadbubreţne ţlijezde, dijabetes, endokrinološki
poremećaji spolnih ţlijezda, poremećaji tjelesne teţine, infekcije gornjih dišnih puteva,
laringitis, traheobronhitis, pneumonije, spastiĉni bronhitis, bronhalna astma peludna
hunjavica, tuberkuloza, autoimune bolesti, muĉnina, povraĉanje, proljev, opstipacija,
anoreksija, rekurentna trbušna bol, ulkusna bolest, ulcerozni kolitis, Crohnova bolest, akutni
abdomen, bolesti jetre - hepatitis, ciroza, nasljedni poremećaji metabolizma bilirubina,
holelitijaza i holecistitis, anemije, leukoze, bolesti i poremećaji zgrušavanja krvi, proteinurija,
hematurija, akutne i kroniĉne infekcije mokraćnih puteva, asimptomatske bakteriurije, akutni
glomerulonefritis, nefrotski sindrom, kongenitalne anomalije mokraćnih puteva i
vezikoureteralni refluks, epilepsija, neuromuskularne bolesti, konvulzije, poremećaji
spavanja, hipekinetski sindrom.
Osobitu paţnju treba posvetiti skrininzima, postupcima prevencije, profesionalnoj orijentaciji
djece s kroniĉnim i onesposobljavajuĉim bolestima.
Vještine: snimanje i oĉitavanje EKG-a, interpretacija ergonometrijskog nalaza, mjerenje
arterijskog tlaka, odreĊivanje fiziološke zrelosti na temelju koštane zrelosti, procjena razvoja
po Tanneru u, odreĊivanje veliĉine testisa Praderovim orhidometrom, izvoĊenje osnovnih
endokrinoloških testova (OGTT i drugih), sastavljanje jelovnika (dijabetiĉki redukcijski i
drugi), izvoĊenje i interpretacija koţnih alergoloških testova, spirometrija, digitorektalni
pregled, indikacija za izvoĊenje i interpretacija specifiĉnih gastroenteroloških i nefroloških
testova, uzimanje krvi, indikacije za izvoĊenje i interpretacija hematoloških pretraga,
neurološki pregled, terapija hitnih stanja (akutni epileptiĉki napadaj, astmatiĉni napadaj,
alergijske reakcije i drugo).
Na završetku turnusa znanje se provjerava kolokvijem.
INFEKTOLOGIJA - 2 mjeseca i 15 dana
Tijekom boravka na odjelu specijalizant mora samostalno i pod nadzorom mentora obraditi
najmanje 30 leţećih bolesnika, 30 bolesnika u hitnoj infektološkoj ambulanti i 30 bolesnika u
subspecijalistiĉkim ambulantama.
Specijalizant će savladati dijagnostiku i terapiju osobito ovih bolesti crijevne zarazne bolesti,
streptokokne bolesti, akutne respi ratorne infekcije, pneumonije, infekcije središnjeg ţivĉanog
sustava, infektivne bolesti praćene osipom, hepatitis, leptospiroze, status febrilis,
bakterijemija, AIDS i zaštita od AIDS-a, program obaveznog cijepljenja, kontraindikacije za
pojedina cjepiva i komplikacije cijepljenja
Vještine: uzimanje urina, briseva, nasaĊivanje materijala na podloge i oĉitavanje rezultata,
lumbalna i pleuralna punkcija.
Na završetku turnusa znanje se provjerava kolokvijem.
GINEKOLOGIJA - 1 mjesec
Tijekom boravka na odjelu specijalizant mora samostalno i pod nadzorom mentora obraditi
najmanje 15 leţećih bolesnika, 10 bolesnika u hitnoj ambulanti i 15 pacijentica u ambulanti za
djecu i adolescente. Specijalizant će savladati dijagnostiku i terapiju poremećaja
menstruacijskog ciklusa amenoreju i dismenoreju, upalne bolesti ţenskih spolnih organa,
tumori ţenskih spolnih organa i dojki. Usvojiti znanja o anomalijama tijekom razvoja spolnih
organa, promjenama i patologiji u pubertetu, problemima trudnoće, pobaĉaja te metodama i
sredstvima koja se primjenjuju u planiranju obitelji
Osobitosti graĊe i funkcije ţenskih spolnih organa u djeĉoj i adolescentnoj dobi. Anomalije u
razvoju spolnih organa. Pubertet. Pubertas praecos, pubertas tarda. Menarhe. Anovulacijska
krvarenja Varijacije u nastupu menarhe. Ovarijski ciklus u prvim ginekoliškim godinama.
Poremećaji menstruacijskog ciklusa - dijagnoza i terapija. Dismenoreja Amenoreja. Upale
spolnih organa. Fertilitet u adolescentno doba Obiljeţja trudnoće u adolescentica, metode i
sredstva planiranja potomstva - kontracepcija (rad u grupi).
Vještine: (15 dana u specijalistiĉkoj ambulanti i savjetovalištu za djeĉju i adolescentnu
ginekologiju) - pregled dojke, ginekološki pregled, pregled trudnice, uzimanje brisa po
Papnicolau, odreĊivanje stupnja ĉistoće rodnice, uzimanje mjere za dijafragmu, izvoĊe nje
testa na trudnoću, izvoĊenje progesteronskog testa, laboratorijska obrada i interpretacija
nalaza za oralnu hormonsku kontracepciju.
ORL - 15 dana
Poremećaji sluha školske djece i mladeţi. Dijagnostika - Individualna i grupna audimetrija.
Poremećaji glasa i govora. Psihološko testiranje djece i mladeţi s Poremećajima sluha i
govora Hipertrofija limfatiĉkog prstena. Tonzilarni problem. Upala sinusa Alerija u ORL.
Zaštita djece sa smetnjama sluha i govora u redovnoj školi.
Vještine: (u specijalistiĉkoj ORL ambulanti obraditi najmanje 30 pacijenata) - audiometrija
(najmanje 5 pacijenata); timpanometrija, policeriranje, palpacija epifarinksa, aspiracija sekreta
iz sinusnih šupljina, funkcionalne pretrage prohodnosti nosa, zaustavljanje epistakse.
OFTALMOLOGIJA - 15 dana
Oĉne bolesti ranog djetinjstva i priroĊene anomalije - greške refrakcije, indikacije za naoĉale i
leće, slrabizam i njegove komplikacije. Infekcijske bolesti. Ozljede oka. Corpus alienum
corneae, ulcus corneae, keratitis herpetica, iridoccyclitis. Bolesti mreţnice i oĉnog ţivca.
Vaţnost oĉnih bolesti i refrakcijskih grešaka vida za izbor zvanja. Zaštita vida u školi i
mogućnosti integracije slijepih uĉenika u redovnu nastavu.
Vještine: (u specijalistiĉkoj oftalmološkoj ambulanti obraditi najmanje 50 pacijenata) detekcija refrakcijskih grešaka i strabi zama; ispitivanje perifernog vida i dubinskog stereovida (ortoreterom); odreĊivanje kolornog vida; intervencije u sluĉaju rermiĉke, mehaniĉke i
kemijske povrede oka, vaĊenje stranog tijela, ispiranje itd
ORTOPEDIJA - 15 dana
Kralješnica i stopala - fiziološki razvoj i deformacije. Prirodni
tok blagih skolioza, indikacije za lijeĉenje skolioza; tipovi orioza i mehanizam njihovog
djelovanja. Deformacije stopala Juvenilne osteohondroze. Upalne bolesti koštano-zglobnog
sustava. Juvenilni reumatoidni artritis, rahitis, kongenitalne anomalije polio i ostale kljenuti.
Ozljede Prevalencija bolesti lokomolornog sustava. Fizioterapija nepravilnih drţanja i
deformacija kraljeţnice, te ostalih djelova tjela. Principi usmjeravanja tjelesnog odgoja kod
bolesti lokomotornog sustava.
Vještine: (u specijalistiĉkoj ortopedskoj ambulanti obraditi najmanje 30 pacijenata) otkrivanje
deformacija kralješnice, kliniĉka procjena, konturometrijske i optiĉke metode Radiografske
metode
- indikacija za pregled te oĉitavanje rendgenograma kralješnice i mjerenje kuta iskrivljenja po
Cobbu. Interpretacija plantograma.
EPIDEMIOLOGIJA - 15 dana
Epidemiološke metode. Izvori podataka za epidemiološka istraţivanja. Prospektivna i
retrospektivna istraţivanja. Utjecaj fiziĉke i socijalne sredine na nastanak bolesti. Opće
protuepidemijske mjere. Epidemiologija zaraznih bolesti. Aktivna imunizacija Program
cijepljenja. Najĉešće zarazne bolesti u školskoj dobi Epidemiologija tuberkuloze.
Epidemiologija kroniĉnih nezaraznih bolesti. Epidemiologija dermatoza u školskoj dobi.
Alergijske koţne bolesti, akne, dermatomikoze. Suprotno prenosi ve bolesti u adolescentnom
razdoblju.
Vještine: epidemiološki izvid na terenu i uzimanje uzoraka
Vještine: uzimanje kvalitetnog kliniĉkog uzorka prema dijagnostiĉkim indikacijama.
6. Naziv specijalizacije: MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA S PARASITOLOGIJOM
Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci
Plan specijalizacije
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
1 mjesec opće kirurgije
1 mjesec 15 dana interne medicine
1 mjesec anesteziologije i intenzivnog
lijeĉenja
15 dana ginekologije i opstetricije
15 dana neurologije
15 dana pedijatrije
1 mjesec patologije s citologijom
BAKTERIOLOGIJA 7 mjeseci i 15 dana
VIROLOGIJA 6 mjeseci i 15 dana
PARASITOLOGIJA 4 mjeseca
MIKOLOGIJA 1 mjesec
EPIDEMIOLOGIJA 1 mjesec
KLINIĈKA MIKROBIOLOGIJA 12 mjeseci
POSLIJEDIPLOMSKA NASTAVA 6 mjeseci
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca Program specijalizacije:
Ovim programom predviĊena su znanja i vještine koje specijalizant mora steći tijekom
obilaska struĉnih jedinica u pojedinim struĉnim cjelinama predviĊenima planom.
Ĉitanje struĉne literature kao i redovito savjetovanje s mentorom sastavni je dio svake struĉne
jedinice, te se neće posebno navoditi.
TakoĊer, u svakoj struĉnoj jedinici specijalizant se mora upoznali s unutrašnjom i vanjskom
kontrolom kvalitete svih postupaka testova, podloga, reagencija i opreme koji su u uporabi u
toj struĉ noj jedinici i steći vještine u provoĊenju kontrole kvalitete rada.
Tijekom obilaska svake pojedine struĉne jedinice, specijalizant se na poĉetku rada upoznaje s
mjerama zaštite od infekcije u toj struĉnoj jedinici
S obzirom na specifiĉnosti laboratorijskog rada, kod stjecanja vještina u tom radu, manji dio
specijalizant će uvjeţbavati na materijalima iz zbirke, i to je potrebno uĉiniti jedan do dva
puta, a najveći dio uvjeţbava u redovitom radu dijagnostiĉkih laboratorija, sve dok, po ocjeni
voditelja, vještinom ne ovlada u potpunosti (25 50 puta).
Nakon završetka obilaska u pojedinoj struĉnoj jedinici iIi cjelini, specijalizant obvezno polaţe
kolokvij pred voditeljem struĉne jedinice i mentorom.
BAKTERIOLOGIJA - 7 mjeseci i 15 dana
Struĉna jedinica 1. Mycobacterium - 1 mjesec
Tijekom rada u Laboratoriju za bakteriološku dijagnostiku 1 berkuloze specijalizant se mora
upoznati s praktiĉnim izvoĊenjm teoretskim osnovama postupaka vezanih uz M. tuberculosis i
atipićne mikobakterije te stanjem i kretanjem luberkuloze i mikobakterioza. Suvremeno
koncipirana specijalizacija takoder mora omogućiti mikrobiologu upoznavanje i s praktiĉnim
mehanizmima depistaţe, terapije i prevencije tuberkuloze kao i s njegovom ulogom i
mogućnostima u dispanzerskoj i polikliniĉko- konzilijarnoj djelatnosti.
1.1.1. PredviĊena znanja:
- razliĉite vrste hranjivih podloga i medija za izolaciju, kultivaciju i identifikaciju
mikobakterija
- osnovni principi terapije tuberkuloze, izvoĊenja i interpretacije nalaza testa rezistencije
- mjere zaštite od laboratorijske infekcije tuberkulozom
- stanje i kretanje tuberkuloze u Republici Hrvatskoj, mjestu ulozi laboratorija za
bakteriološku dijagnostiku tuberkuloze u Nacionalnom programu za suzbijanje tuberkuloze te
sudjelovanju laboratorija u Drţavnom registru tuberkuloznih bolesnika
1.1.2. PredviĊene vještine:
- razliĉiti naĉini i obim obrade uzoraka prije kultivacije
- metode kultivacije i izolacije mikobakterija
- ciljana primjena biološkog pokusa
- testovi za diferencijaciju M. tuberculosis od ostalih mikobakterija
1.1.3 U Referalnom laboratoriju za mikobakterije mora upoznati postupke:
- identifikacije atipićnih mikobakterija
- procjene nalaza atipićnih mikobakterija u kliniĉkim uzorcma
- primjene kriterija za dijagnosticiranje mikobakterioza
Struĉna jedinica 2. Bakteriologija namirnica i voda - 1 mjesec Tijekom rada u Laboratoriju za
mikrobiologiju namirnica i vode, specijalizant se mora upoznati s ulogom namirnica i vode
kao izvora i prijenosnika infekcija u Ijudi, te s najĉešćim uzroĉnicima infekcija koji se tako
prenose i naĉinima njihova dokazivanja.
1.2.1 PredviĊeno znanje :
- kvantitativne bakteriološke pretrage za odreĊivanje kvalitete namirnica
- podloge za izolaciju bakterija iz namirnica i vode
- kondicioniranje vode za piće
1.2.2 PredviĊene vještine:
- izolacija bakterija iz namirnica i vode za piće
- dokaz prisutnosti rezidua antibiotika u hrani
- dokazivanje prisutnosti organskih tvari u vodi za piće
- dokaz virusa u vodi za piće
- izolacija uzroĉnika crijevnih zaraznih bolesti iz vode za piće i otpadnih voda
Struĉna jedinica 3. Antibiotici - 2 mjeseca
Tijekom rada u laboratoriju, specijalizant se mora upoznati sa semikvantitativnim i
kvantitativnim metodama testiranja osjetljivosti bakterija na antimikrobne kemoterapeutike,
kao i odreĊivanje koncentracije antibiotika u tjelesnim tekućinama. Takoder mora teoretski
upoznati pojedine grupe antibiotika i osnove njihove farmakokinetike, antibakterijskog
djelovanja i nastajanja rezistencije
1.3.1. PredviĊeno znanje:
- upoznavanje s podlogama na difuzijske i dilucijske testove
- upoznavanje s grupama antibiotika za testiranje osjetljivosti pojedinih uzroĉnika izoliranih iz
pojedinih kliniĉkih uzoraka
- kliniĉka korelacija rezultata testova osjetljivosti putem kliniĉke vizite
1.3.2. PredviĊene vještine
- izvoĊenje testova disk-difuzije u agaru
- izvoĊenje testova dilucije u agaru - minimalne inhibitorne koncentracije (MIK)
- izvoĊenje testova dilucije u bujonu (MIK)
- izvoĊenje testova dilucije u bujonu - minimalna baktericidna koncentracija (MBK)
- izvoĊenje testova disk-elucije
- izvoĊenje brzih testova osjetljivosti na instrumentuska
- testovi za dokaz produkcije - B-laktamaze
- odreĊivanje koncentracije antibiotike u tjelesnim tekućinama, sekretima i ekskretima
Struĉna jedinica 4. Mikoplazma i ureaplazma -1 mjesec
Tijekom rada u laboratoriju, specijalizant se upoznaje s dijagnostiĉkim metodama, uzrocima,
te kliniĉkim znaĉenjem izolata.
1.4.1. PredviĊeno znanje:
- podloge za izolaciju mikoplazmi iz kliniĉkih uzoraka
- oblici bakterija
14.2. PredviĊene vještine:
- izolacija mikoplazmi i ureaplazme
- identifikacijski postupci i testovi za dokaz pojedinih vrsta
- serološka tipizacija mikoplazmi
Struĉna jedinica 5. Referentni centar za Salmonelle -15 dana 1.5.1. PredviĊeno znanje:
- rad i svrha referalnog laboratorija
- praćenje i izrada izvještaja o prijavi salmonella na podruĉju RH
- suradnja s meĊunarodnim Referentnim centrima
1.5.2 PredviĊene vještine:
- postupci identifikacije salmonella
- postupci fagotipizacije salmonella
Struĉna jedinica 6. Vibrioni -15 dana
Tijekom rada u referalnom laboratoriju, specijalizant se upoznaje na standardnim sojevima i
sojevima iz zbirke s osnovama bakteriologije vibriona, te s kretanjem kolere u svijetu danas.
1.6 1. PredviĊeno znanje:
- podloge za izolaciju V. cholerae, V parahaemolyticus
- epidemiološke karakteristike V. cholerae
1.6.2. PredviĊene vještine:
- serotipizacija - rad sa standardnim sojevima
Struĉna jedinica 7. Treponema, Borelija - 15 dana
Tijekom rada u laboratoriju specijalizant se upoznaje sa serološkim testovima u dijagnostici
sifilisa i borelioze, te kretanjem tih bolesti u nas.
1.7.1. PredviĊeno znanje:
- interpretacija seroloških testova za dokaz sifilisa
1.7.2. PredviĊene vještine:
- serološki testovi za dokaz sifilisa
- serološki testovi za dokaz lyme-borelioze
- izolacija B. burgdorferi iz uzoraka koţe i krvi
Struĉna jedinica 8. Leptospire -156 dana
Tijekom rada u laboratoriju, specijalizant se upoznaje sa serološkim metodama u dijagnostici
leptospiroze kao i s teoretskim pa znavanjem leptospiroze kao zoonoze u nas.
1.8.1. PredviĊeno znanje:
- leptospiroza kao zoonoza
1.8.2. PredviĊene vještine
- serološko testiranje na leptospire - metoda lize - aglutinacije
Struĉna jedinica 9. Legionella - 15 dana
Tijekom boravka u laboratoriju, specijalizant se upoznaje sa znaĉenjem legionela, njihovom
epidemiofogijom i osnovama laboratorijske dijagnostike.
1.9.1. PredviĊeno znanje:
- izolacija legionele iz kliniĉkih uzoraka
- legioneloza u imunokompetentnih i imunokopromitiranih osoba
1.9.2. PredviĊene vještine:
- dokaz antigena legionele u kliniĉkom uzorku metodom direktne imunofluorescencije (i
hibridizacije DNK)
- dokaz prisutnosti protutijela legionela u serumu bolesnika
VIROLOGIJA - 6 mjeseci i 15 dana
Tijekom rada u virološkom odjelu specijalizant se mora upoznati s osnovnim obiljeţjima
virusa (fizikalna, kemijska, biološka) kao i patogenezom virusnih infekcija; temelji za
planiranje vrste uzoraka bolešniĉkog materijala, vremena i uĉestalosti uzorkovanja te
odreĊivanja vrste postupaka za detekcije virusnih ĉestica, virusnih antigena i detekcije
specifiĉnih protutijela za antigene virusa, kao i poduzimanje zaštitnih mjera pri radu.
Nadalje, specijalizant se upoznaje (a) s naĉinom obrade i pohrane uzoraka bolesniĉkog
materijala do testiranja, (b) biološkim sustavima za dokazivanje virusa, (c) postupcima
detekcije virusnih antigena, (d) postupcima detekcije specifiĉnih protutijela za antigene virusa
koji se upotrebljavaju u redovnom radu rutinskog dijagnostiĉkog laboratorija i (e) problemima
vezanim za tumaĉenje dobivenih rezultata.
Struĉna jedinica 1. Postupci umnoţavanja, odrţavanja i pohrane staniĉnih kultura potrebnih za
izdvajanje i detekciju virusa u uzorku materijala bolesnika -15 dana
2.1.1 PredviĊeno znanje :
- vrste staniĉnih kultura; diplidne, primarne kontinuirane (WI-38, MRC-5, stanice
majmunskog bubrega, Vero, BGKM, HeLa, HEP-2, HRK)
- hranjive podloge i puferi (Eagle, MEM, RPMI, HBSS, HEPES, PBS)
2.1.2. PredviĊene vještine:
- postupci pripremanja, umnoţavanja, odrţavanja i pohrane pojedinih staniĉnih kultura
- postupci pripremanja hranjivih podloga potrebnih za staniĉne kulture
Struĉna jedinica 2 Pokusne ţivotinje - 7 dana
2.2.1. PredviĊeno znanje:
- vrste pokusnih ţivotinja (miš, zamorac, hrĉak, kunić)
- zaštitne mjere i sigurnost rada s pokusnim ţivotinjama
2.2.2. PredviĊene vještine:
- odreavanje i uzgoj pokusnih ţivotinja i rad s pokusnim ţivotinjama
- postupci izdvajanja virusa iz uzoraka bol. materijala pomoću pokusnih ţivotinja
Struĉna jedinica 3. Oplodena kokošja jaja - 7 dana
2.3.1. PredviĊeno znanje:
- planiranje, priprema i izvoĊenje pokusa s oploĊenim kokošjim jajima
2.3.2. PredviĊene vještine:
- postupci detekcije virusa
- postupci izrade virusnih antigena
Stnkĉna jedinica 4. Priprema laboratorijskog pribora, suda i posuĊa za rad u pojedinim
virološkim laboratorijskim jedinicama - 7 dana
Struĉna jedinica 5. Postupci sterilizacije i dezinfekcije u virološkim laboratorijskim
jedinicama - 7 dana
Struĉna jedinica 6. Detekcija virusa (izolacija) - 2 mjeseca
2.6.1. PredviĊeno znanje:
- vrste staniĉnih kultura, ciklus umnoţavanja virusa
- priprema medija i reagencija
- tumaĉenje rezultata detekcije virusa
2.6.2. PredviĊene vještine:
- obrada uzorka bolesniĉkog materijala
- inokulacija u staniĉnu kulturu
- postupci detekcije virusa (Picornaviz-idae Orthomyxoviridae, Paramyxoviridae,
Adenoviridae, Herpesviridae) u staniĉnoj kulturi
- postupci identifikacije virusa
Struĉna jedinica 7 Detekcija virusnih antigena -1 mjesec
2.7.1. PredviĊeno znanje:
- temelji imunocitokemijske detekcije virusnih antigena
- priprema medija i reagencija
- tumaĉenje rezultata
2.7.2. PredviĊene vještine:
- obrada uzoraka bolesniĉkog materijala
- postupci detekcije (imunofluorescencija ELISA, imunoelektroforeza) virusnih antigena
(Picornaviridae, Adenoviridae, Orthomyxoviridae, Paramyxoviridae, Herpesviridae)
Stlvĉna jedinica 8. Referentni centar za influencu - 15 dana 2.8.1. PredviĊeno znanje:
- praćenje i izrada izvještaja o pojavi v. influence
- suradnja s meĊunarodnim Referentnim centrima
2.8.2. PredviĊene vještine:
- postupci identifikacije i tipizacije virusa influence
Struĉna jedinica 9 Detekcija specifiĉnih protutijela za virusne antigene - 1 mjesec 15 dana
2.9.1. PredviĊeno znanje:
- temelji imunologije, reaktivnosti imunosnog sustava
- priprema medija i reagencija
- tumaĉenje rezultata
2.9.2. PredviĊene vještine:
- obrada uzoraka bolesniĉkog materijala (serum, likvor)
- postupci detekcije protutijela (RVK, IH, P. B., aglutinacija imunofluorescencija, ELISA)
PARASITOLOGIJA - 4 mjeseca
Tijekom rada u parasitološkom laboratoriju, specijalizant moa upoznati glavne uzroĉnike
parasitoze u ĉovjeka, zatim parasite uzroĉnike zoonoza, naĉini njihova prijenosa i puteve
širenja, kao i antiparasitarne lijekove. Dio vještina s podruĉja dijagnostike krvnih i tkivnih
parasitoza stjeĉe se na pripravcima parasita uzoraka iz zbirke referalnog laboratorija, a
vještine u dijagnostici crijevnih i spolno mokraćnih parasitoza u redovnom radu rutinskog
dijagnostiĉkog laboratorija.
1. PredviĊena znanja:
- interpretacija rezultata
- laboratorijske metode - stanje i kretanje parasitoza u RH
- najĉešće parasitoze u imunokompromitiranih bolesnika i terpretacija rezultata dijagnostike
ovih parasitoza
2. Predloţene vještine:
- parasitološka obrada stolice za nalaz cista i jaja crijevnih parasita (Entamoeba histolytica,
coli, Endolimax nana, Blastocystis hominis, Cryptosporidium spp., Jodamoeba butchlii,
Giardia lamblia, Ascaris lumbricoides, Trichuris trichiura, Taenia spp, Fasciola, hepatica,
Dicrocoelium dendriticum, Ancylostoma duodenale, Enterobius vermicularis)
- dokaz i identifikacija parasita u krvnim preparatima (Pl. falciparum, Pl. vivax, Pl. malariae,
Trypanosoma spp, mikrofilarije)
- dokaz i identifikacija parasita u raznim tjelesnim tekućinma i punktatima Leishmania
(Leishmania) infantum, toxoplasma gondu, Pneumocystis carinii, Giardia lamblia)
- koprokultura i identifikacija liĉinki crijevnih nematoda (Strongyloides stercolaris,
Ancylostoma duodenale; slobodno ţivuće liĉinke)
- dijagnostika parasita kultivacijom materijala u hranjivim, medijima (Entamoeba histolytica,
E. coli, Trichomonas vaginalis Leishmania (Leishmania) infantum.
- serološka dijagnostika (toksoplazmoza, lišmenioza, malarija ehinokokoza, trihineloza,
cistcerkoza, ambijaza, fascioloza, toksokaroza).
3. Upoznavanje s radom i svrhom referentnog parasitološlog laboratorija
MIKOLOGIJA -1 mjesec
Tijekom boravka u mikološkom laboratoriju specijalizant upoznaje glavne vrste gljiva
uzroĉnika sustavnih mikoza u nas i stjeĉe teoretska znanja o primarno patogenim gljivama uzroĉnicima sustavnih mikoza. U praksi provodi dijagnostiku mikoza izolacijom i serološkim
pretragama.
4.1. PredviĊena znanja:
- pravilno uzimanje, slanje i pohrana uzoraka do obrade
- vrste podloga, naĉini uzgoja i interpretacija nalaza
- interpretacija nalaza seroloških pretraga
4.2. Predloţene vještine:
- obrada uzoraka bolesniĉkog materijala i izrade preparata
- identifikacija plijesni (Aspergillus spp., Penicillium spp, Mucor spp, Cladosporium spp.,
Alternaria spp, Paeicilomyces spp., Trichoderma spp.)
- identifikacija kvasaca (Candida spp, Cryptococcus spp., Torulopsis spp., Geotrichum spp.,
Saccharomyces spp.)
- serološka dijagnostika mikoza kandidoza, aspergiloza kriptoltokoza
4.3. Rad i svrha referentnog mikološkog laboralorija
EPIDEMIOLOGIJA - 1 mjesec
Tijekom rada na ovoj struĉnoj cjelini, specijalizant stjeĉe struĉno znanje.
Program se sastoji od:
- 1 tjedan rada na praćenju, spreĉavanju i suzbijanju zaraznih bolesti
U tom vremenu upoznati se teorijski i praktiĉno s ovime:
- prijavljivanje i izvještavanje o zaraznim bolestima
- unošenje podataka i epidemiološka obrada podataka iz registra zaraznih bolesti
- kartoteke kliconoša i fagotipova
- epidemiološka upotreba podataka iz laboratorijskih protokola
- program obveznih cijepljenja, njegovo planiranje, nadziranje i evaluiranje
- epidemiološki izvidi s anketom, uzimanje uzoraka i drugo
- protuepidemijske terenske intervencije
- rad na hospitalnim infekcijama
- 1 tjedan rada u cijepnoj stanici
U tom vremenu upoznali se teorijski i praktiĉno s ovime:
- vrste cjepiva i naĉini aplikacije
- indikacije i kontraindikacije
- praktiĉno cijepljenje
- nuspojave cijepljenja i njihovo dokazivanje
- 1 tjedan rada na poslovima DDD
U tom vremenu upoznati se teorijski i praktiĉno s:
- dezinfekcijska sredstva, svojstva, naĉin primjene, spektar djelovanja
- praktiĉna dezinfekcija u zdravstvenim ustanovama i laboratorijima
- 1 tjedan rada na seminarskoj proradi epidemioloških metoda i tehnika, te upoznavanju s
organizacijom HE sluţbe
Kroz to vrijeme obraditi:
- mjesto i ulogu mikrobiološke sluţbe u zaštiti puĉanstva od zaraznih bolesti, odnos i
koordinacija s epidemiološkom sluţbom
- organizacija HE sluţbe
- Zakon o zaštitl stanovziištva od zaraznih bolesti i pravilnik o zdravstvenom nadzoru nad
odreĊenim kategorijama osoba
- epidemiološke metode - reprezentativnost uzorka, deskriptivne epidemiološke metode,
analitiĉke epidemiološke metode, upotreba statistike, interpretacija rezultata, procjena
validnosti testova i skrining metoda (specifiĉnost, osjetljivost i dr. )
KLINIĈKA MIKROBIOLOGIJA - 12 mjeseci
Specijalistiĉki staţ struĉne cjeline. Kliniĉka mikrobiologija obavlja se u bolniĉkim
mikrobiološkim laboratorijima u kojima specijalizant ima mogućnost svakodnevnog kontakta
s lijeĉnikom koji je traţio mikrobiološku pretragu i s bolesnikom kojem se uzima uzorak za
mikrobiološku pretragu, i to bilo putem kliniĉke vizite (zajedno s voditeljem struĉne jedinice)
bilo putem izravne komunikacije s odjelnim lijeĉnikom. Na taj naĉin specijalizant u ovoj
struĉnoj cjelini stjeĉe slijedeća znanja i vještine:
1. timski naĉin rada u etiološkoj dijagnostici infekcija;
2. indikacije za uzimanje uzoraka kod pojedinih infekcijskih kliniĉkih sindroma;
3. naĉini i vrijeme uzimanja uzoraka, pohranu uzoraka do obrade i transport uzoraka,
4. usmjeravanje mikrobiološke pretrage u laboratoriju na moguće uzroĉnike prema
diferencijalnoj dijagnozi;
5. mikrobiološka obrada pojedinih uzoraka u cijelosti (bakteriološka, virološka, mikološka,
parasitološka);
6. kliniĉko-laboratorijska korelacija mikrobioloških nalaza
7. praćenje vrijednosti testova osjetljivosti kod bakterijskih izolata i praćenje uspjeha
antimikrobnog lijeĉenja:
8. u pojedinim struĉnim jedinicama specijalizant usmjerava osobitu paţnju na mikrobiološku
obradu uzoraka iz pojedinih tjelesnih sustava, rnedutim, kako boravi u bolniĉkom
laboratoriju, uĉi istovremeno pratiti obradu svih uzoraka od jednog bolesnika pri odreĊenim
infekcijskim sindromima.
Struĉna jedinica 1. Gornji dišni sustav - 1 mjesec
6.1.1. PredviĊena znanja:
- pribor za uzimanje uzoraka gornjeg dišnog sustava
- podloge za izolaciju uvjetno patogenih bakterija iz gornjeg dišnog sustava:
1) neselektivne
2) selektivne
- upoznavanje normalne flore gornjeg dišnog sustava
- interpretacija nalaza u kliniĉkoj viziti
6.1.2. Predloţene vještine
- uzimanje uzoraka
- identifikacija uvjetno patogenih bakterija (BHS, S-A, H influenzae, M. catarrhalis Str.
pneumoniae, Co. diphtheriae, B. pertussis, N. meningitidis, P. aerugionosa, Aspergillus,
Mucor i drugo)
- brzi testovi za izravni dokaz antigena uzroĉnika (BHS-A)
Struĉna jedinica 2. Donji dišni sustav - 1 mjesec
6.2.1. PredviĊeno znanje:
- pribor za uzimanje uzoraka
6.2.2. PredviĊene vještine
- makroskopska i mikroskopska procjena kvalitete i prihvatljivosti uzorka za obradu
- kvantitativne metode obrade
- identifikacija uvjetno patogenih uzroĉnika (Str. pneumoniae, H. influenzae, M. catarrhalis,
GNB Candida sp., Mycoplasma pneumoniae, Legionella pneumophila, Chlamydia sp.)
Struĉna jedinica 3. Probavni sustav - 1 mjesec 15 dana
6.3.1 PredviĊeno znanje :
- uzorci biopsije ţeluĉane sluznice
- selektivne podloge, podloge za obogaćivanje
- izolacija i dokaz toksina Clostridium difficile
- interpretacija nalaza uz kliniĉku vizitu
6.3.2. PredviĊene vještine:
- uzimanje uzorka stolice i brisa rektuma
- identifikacija salmonela, šigela, kampilobaktera, jersinija, E coli
- identifikacija H pylori
- serološki testovi za Salmonelozu (Widal) i H. pylori
- identifikacija uzroĉnika akutnog trovanja hranom
Struĉna jedinica 4 Spolno mokraćni sustav -1 mjesec 15 dana
6.4.1. PredviĊeno znanje:
- pribor za uzimanje uzoraka
- selektivne podloge za N. gonorrhoeae
- selektivne podloge za G. vaginalis
- interpertacija nalaza u kliniĉkoj viziti
6.4.2. PredviĊene vještine:
- uzimanje uzoraka (briseva uretre)
- kvantitstivna obrada urina na podlogama za izolaciju Gram negativnih i Gram pozitivnih
bakterija
- identifikacija uzroĉnika (GNB, Enterokoki, S. saprophyticus, Co. urealyticum, BHS-B,....)
- serogrupacije E. coli i P-fimbrije
- dokaz Chlamydia iz genitalnog sustava (bris uretre, bris cerviksa) te brisa konjuktive i
uzoraka dišnog sustava dojenĉeta (kultura stanica, dokaz antigena imunofluorescencijom,
dokaz metoda ma DNK hibridizacije)
- mikroskopiranje direktnih preparata iz spolnog sustava, procjena kvalitete uzoraka
Struĉna jedinica 5 Anaerobne infekcije- 1 mjesec
6.5.1. PredviĊeno znanje:
- upoznavanje s priborom za uzimanje uzoraka; uzorci; transportne podloge
- podloge za izolaciju anaerobnih bakterija
- metode za dobivanje anaerobne atmosfere
- grupe anaerobnih bakterija: Clostridium, Bacteroides, Anaerobni koki
- interpretacija nalaza anaerobnih bakterija u kliniĉkoj viziti
6.5.2. PredviĊene vještine:
- testovi za identifikaciju anaerobnih bakterija (biokemijski testovi, testovi rezistencije)
- testiranje osjetljivosti anaerobnih bakterija za antibiotike Struĉna jedinica 6. Srĉano ţilni
sustav -1 mjesec
6.6.1. PredviĊeno znanje:
- podloge za izolaciju bakterija iz krvi
- metode za izolaciju bakterija iz krvi
- Gram negativne i Gram pozitivne bakterije kao uzroĉnici bakterijemije
- anaerobne bakterije u bakterijemiji; kandidemije
- uzroĉnici infektivnog endokarditisa
- interpretacija nalaza u kliniĉkoj viziti - procjena signifikantnosti izolata
6.6.2. PredviĊene vještine:
- direktni preparat iz hemokulture
- direktni test osjetljivosti iz hemokulture
- obrada intravaskularnih katetera (kvalitativno i semikvantitativno)
Struĉna jedinica 7. Središnji ţivĉani sustav -1 mjesec
6.7.1. PredviĊeno znanje:
- krute i teKuće podloge za izolaciju bakterija iz likvora; atmošfera inkubacije
- N. meningitidis, S. pneumoniae, H. influenzae
- Gram negativni štapići, S. aureus, koagulaza negativni stafiloki - Candida, Cryptococcus, M.
tuberculosis
- interpretacija nalaza u kliniĉkoj viziti
- praćenje rezultata antimikrobne terapije
- dokaz prisutnog bakterijskog i kroptokoknog antigena u likvoru
6.7.2. PredviĊene vještine:
- primarna obrada likvora - direktni preparat i direktni antibiogram
- obrada drugih uzoraka (intraoperativnih) iz CNS-a
Struĉna jedinica 8. Zglobno koštani sustav, meka tkiva, koţa, rane - 1 mjesec
6.8.1. PredviĊeno znanje:
- toaleta rane i koţe prije uzimanja uzoraka
- neselektivne i selektivne podloge
- izdavanje preliminarnih nalaza
- interpretacija nalaza u kliniĉkoj viziti
6.8.2. PredviĊene vještine:
- uzimanje uzoraka
- mirkoskopska procjena kvalitete uzorka
- saemikvantitativna i kvantitativna obrada
- aerobna (neselektivne i selektivne podloge) i anaerobna obrada
- identifikacija najĉešćih uzroĉnika (S A., BHS-A, GNB)
Struĉna jedinica 9. Intraoperativni, bioptiĉki i autoptiĉki uzorci
- 1 mjesec
6.9.1. PredviĊeno znanje:
- suradnja s patologom, upoznavnje s patohistološkim preparatima bojenim po Gramu i za
gljive
- interpretacija nalaza u kliniĉkoj viziti
6.9.2. PredviĊene vještine
- uzorci i njihova primarna obrada
Struĉna jedinica 10. Kontrola bolniĉkih infekcija - 2 mjeseca
6.10.1. PredviĊeno znanje:
- periodiĉni izvještaji o uzroĉnicima i rezistenciji na antibiotike (prema odjelima, za cijelu
bolnicu)
- komisija za kontrolu bolniĉkih infekcija - uloga kliniĉkog mikrobiologa
- kliniĉka vizita u kontroli bolniĉkih infekcija
- uloga kompjutera u kontroli bolniĉkih infekcija
6.10.2. PredviĊene vještine:
- uzorci za kontrolu bolniĉkih infekcija:
1. kontrola sterilizacije
2. kontrola dezinfekcije u bolnici
3. kontrola vode za hemodijalizu
4. uzorci od osoblja, bolesnika i iz neţive okoline u sluĉaju pojave epidemije u bolnici
5. kontrola higijene u bolniĉkim kuhinjama
6. kontrola širenja infekcija u jedinicama intenzivnog lijeĉenja
7. uzorci od bolesnika (nadzorne kulture) u kontroli bolniĉkih infekcija
Specijalizant je obvezan upisati poslijediplomski studij iz medicinske mikrobiologije 2
semestra - 6 mjeseci u planu specijalizacije
- i poloţiti propisane ispite.
Poslijediplomski studij: MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA
Popis kolegija
I. semestar Pred Sem Vjeţbe
1. Imunologija 30 10 20
2. Opća i specijalna bakteriologija 12 8 6
3. Kliniĉko-bakteriološka dijagnostika 5 8 2
4. Opća virologija 14 12 4
5. Opća i specijalna parasitologija 6 4 8
6. Primijenjena biokemija u mikrobiologiji 20 7 -
7. Odabrana poglavlja medicinske
informatike 12 - 4
UKUPNO 99 49 44
II. semestar
1. Opća i specijalna bakteriologija 15 15 14
2. Kliniĉko bakteriološka dijagnostika 5 17 8
3. Specijalna virologija 14 10 6
4. Opća i specijalna parasitologija 8 6 16
5. Opća i specijalna mikologija 4 2 4
6. Opća epidemiologija 8 2 7. Specijalna epidemologija 8 2 8. Odabrana poglavlja iz kliniĉke
infektologije 10 6 10
9. Statistieka analiza podataka u
medicini 10 14 UKUPNO 82 74 58
SVEUKUPNO I + II 181 123 102
7. Naziv specijalizacije: TRANSFUZIJSKA MEDICINA
Trajanje specijalizacije 36 mjeseci
Plan specijalizacije
SEKUNDARIJT 6 mjeseci
2 mjeseca opća kirurgija
2 mjeseca interna medicina
15 dana pedijatrija
1 mjesec anesteziologija i intenzivno lijeĉenje
15 dana mikrobiologija
OPĆA I SPECIJALNA
TRANSFUZIJSKA MEDICINA (ODJELI/STANICA/ZAVOD) 14 mjeseci i 15 dana
KLINIĈKI LABORATORIJ 6 mjeseci
hematološki 1 mjesec i 15 dana
imunološki 1 mjesec za
histokompatibilnost tkiva 1 mjesec i 15 dana
za ispitivanje hemostaze 1 mjesec i 15 dana
mikrobiološki 15 dana
NUKLEARNA MEDICINA 15 dana
INTERNA MEDICINA (HEMATOLOGIJA) 6 mjeseci
GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca
Specijalizant treba nauĉiti i ovladati:
- interpretacijom rezultata laboratorijskih testova s kojima se otkrivaju i odreduje specifiĉnost
antitijela
- interpretacijom rezultata predtransfuzijskog testiranja
- karakteristika krvnih preparata i indikacijama za njihovu primjenu
- naĉinom kontrole transfuzijskog lijeĉenja
Specijalizant treba upoznati:
- testove kojima se odreĊuju eritrocitne krvne grupe
- testove koji se izvode prije transfuzije
- naĉin proizvodnje krvnih komponenata i derivata plazme
- transfuzijske reakcije i njihovo lijeĉenje
- zakonske propise.
Svrha specijalizacije je stjecanje znanja i vještina koje će omogućiti samostalan rad,
organizaciju i voĊenje odjela za transfuzijsku medicinu, priredivanje sigurnih i djelotvornih
preparata iz krvi, laboratorijsko, imunohematološko ispitivanje djelotvornog transfuzijskog
lijeĉenja, te davanje konzilijarnih mišljenja o izboru i naĉinu provoĊenje transfuzijskog
lijeĉenja.
Program specijalizacije:
OPĆA i SPECIJALNA TRANSFUZIJSKA MEDICINA
- 14 mjeseci i 15 dana
OPĆA TRANSFUZIJSKA MEDICINA
Tijekom rada u stanici/odjelu i Zavodu za transfuzijsku medicinu specijalizant mora ovladati
znanjem i vještinama iz transfuzijske medicine u pripremanju preparata iz krvi,
laboratorijskom imunohematološkom postavljanju dijagnoze i transfuzijskom lijeĉenju
bolesnika.
- organiziranje i selekcioniranje davatelja
- kriteriji za odabir davatelja krvi i krvrkih komponenata za homologne i autologne
transfuzije, naĉini uzimanja krvi, nuspojave
- testovi koji se primjerljuju u ispitivanju davatelja krvi
- genetika krvnih grupa i imunoglobulina
- krvne grupe (eritrocitne, trombocitne, leukocitne monocitne, HLA, serumske), testovi,
kontrole
- serologija krvnih grupa
- proizvodnja krvnih komponenata
- karakteristike krvnih komponenata, rok upotrebe, naĉin ĉuvanja, indikacije za primjenu,
nuspojave
- konzerviranje krvi
- dokumentacija
- frakcioniranje plazme
- primjena krvi i krvnih komponenata ukljuĉujući predtransfuzijsko ispitivanje i izbor
preparata
- afereza
- eksangvinotransfuzija
- posttransfuzijske reakcije i nuspojave transfuzijskog lijeĉenja s krvi i krvnim komponentama
i derivatima plazme
- imunohematološko, mikrobiološko, biokemijsko laboratorijsko ispitivanje
- testovi u dijagnozi autoimunih bolesti (AIHA, trombocitopenija i necitopena)
- imunohematološko ispitivanje trudnica, novoroĊenĉeta i prevencija HBN
- informatika, kompjuterizacija, robotika
- zakoni, propisi, uputstva, farmakopeja
- dobra priredivaĉka praksa (GMP, GLP)
- sudski propisi u vezi s primjenom krvi i lijeĉenjem
- antikoagulantne otopine i otopine za ĉuvanje stanica
- pomoćni medicinski pribor iz plastike
- kriobiologija
- organizacija transfuzijske sluţbe
- kontrola kvaliteta u transfuzijskoj praksi (laboratorijskog rada, testova, preparata, lijeĉenja,
reagencija, aparata)
Specijalizant mora ovladati izvoĊenjem slijedećih vještina
- rutinsko odreĊivanje eritrocitnih krvnih grupa tijekom boravaka u transfuzijskim
ustanovama
- rutinsko izvoĊenje predtransfuzijskih testova u transfuzijskim ustanovama
- odreĊivanje eritrocitnih antigena (fenotip)
- odreĊivanje karakteristika alo i autoantitijela
- odreĊivanje specifiĉnosti alo i autoantitijela 50
- elucija i adsorpcija antitijela 20
- laboratorijsko ispitivanje AIHA 20
- ispitivanje kvalitete dijagnostiĉkih seruma 10
- ispitivanje kvalitete krvnih komponenata 50
- izvoĊenje afereza dobrovoljnih davatelja krvi i bolesnika 10
- izvoĊenje mikrobioloških testova
- odreĊivanje trombocitnih antitijela i antigena 10
- odreĊivanje leukocitnih antitijela i antigena 10
- rutinski testovi zgrušavanja (PV, APTV, TV i fibrinoliza) 100
- eksangvinotransfuzija
SPECIJALNA TRANSFUZIJSKA MEDICINA
Na kliniĉkim odjelima za transfuzijsku medicinu i u Zavodu za transfuzijsku medicinu
specijalizant treba ovladati vještinama iz slijedećih podruĉja:
- imunogenetika ispitivanja u forenziĉkoj medicini
- peroperativna i intraoperativna autologna transfuzija
- transfuzija u katastrofama i ratu
- procjena djelotvornosti reakcija i nuspojava na transfuzijsko lijeĉenje
- bolniĉka komisija u transfuziologiji
- organizacija transfuzijske sluţbe u bolnici
- imunomodulatori i njihova primjena u klinici
KLINIĈKI LABORATORlJI i NUKLEARNA MEDICINA - 6 mjeseci i 15 dana
Specijalizant tijekom boravka u laboratorijima na Nuklearnoj medicini te u hematološkom,
imunološkom i mikrobiološkom laboratoriju i laboratoriju za ispitivanje histokompatibilnosti
i laboratoriju za.ispitivanje hemostaze mora upoznati osnove testova koji se koriste u
transfuzijskoj medicini.
- markiranje stanica i proteina s radioizotopima i odreĊivanje volumena krvi, plazme i duţine
ţivota stanica i proteina u cirkulaciji
- diferencijalna krvna slika
- koštana srţ
- specifiĉna i nespecifiĉna obrana
- proteini plaţme
- kvalitativni i kvantitativni testovi za odreĊivanje imunoglobulina
- sistem komplementa
- odreĊivanje klasa i subklasa imunoglobulina
- staniĉni testovi imunosti
- kemotaksija
- fimfokini
- histiokompatibilnost i transplantacijska imunologija
- prenos zaraznih bolesti (epidemijski i kliniĉki aspekti)
- testovi kojima se otkrivaju uzroĉnici koji se mogu prenositi transfuzijskim lijeĉenjem
- ispitivanje hemostaze
INTERNA MEDICINA (HEMATOLOGIJA) - 6 mjeseci
Tijekom rada na hematološkom odjelu i jedinici za intenzivno lijeĉenje specijalizant treba
ovladati primjenom transfuzijskog lijeĉenja, izborom preparata prireĊenih iz krvi,
indikacijama za transfuzijsko lijeĉenje, prepoznavati posttransfuzijske reakcije i provoditi
njihovo lijeĉenje u slijedećim stanjima i bolestima:
- hemoragiĉni šok
- poremećaji hemostaze ukljuĉujući i trobocitopeniju
- hemoglobinopatije
- kroniĉnih anemija razne etiologije
- aplastiĉna anemija
- autoimunih bolesti, a posebno autoimunih citopenija
- bubreţni bolesnici
- transplantacija organa, posebno koštane srţi
- hematološko onkološklh bolosnika
- u neoonatalnoj dobi i pedijatriji
- trudnica i prevencija HBN
- kirurških bolesnika
8. Naziv specijalizacije: INTERNA MEDICINA
Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
3 mjeseca interna medicina
15 dana neurologija 15 dana pedijatrija
1 mjesec radiologija i radioterapija
1 mjesec patologija s citologijom
KARDIOLOGIJA I KORONARNA JEDINICA 6 mjeseci i 15 dana PULMOLOGIJA 4
mjeseca
GASTROENTEROLOGIJA 5 mjeseci i 15 dana
HEMATOLOGIJA 4 mjeseca
NEFROLOGIJA 4 mjeseca
ENDOKRINOLOGIJA S DIJABETOLOGIJOM 4 mjeseca i 15 dana INFEKTOLOGIJA 2
mjeseca
REUMATOLOGIJA I IMUNOLOGlJA 3 mjeseca
INTENZIVNA SKRB 1 mjesec i 15 dana
KLINIĈKA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM 1 mjesec NEUROLOGIJA 1
mjesec
DERMATOLOGIJA 15 dana
TRANSFUZIOLOGIJA 15 dana
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca
Organizirana nastava
Rad u pojedinim granama interne medicine ukljuĉuje rad na odjelu i u poliklinici te deţurstva
u hitnoj sluţbi
-100 sati godišnje bit će organizirana nastava iz odabranih poglavlja iz svih grana interne
medicine. Nakon završetka staţa u svakoj grani interne medicine obvezatan je kolokvij.
Program specijalizacije:
KARDIOLOGIJA I KORONARNA JEDINICA - 6 mjeseci i 15 dana
Rad na odjelu: 4 mjeseca i 15 dana
Rad u jedinici koronarne skrbi: 1 mjesec
Rad u poliklinici: 1 mjesec
U tijeku specijalizacije kandidat treba:
- ovladati elektrokardiografijom i testovima opterećenja (samostalno lzvesti i intepretirati
najmanje 30 testova)
- upoznati dinamiĉku elektrokardiografiju, ehokardiografiju (sve tehnike), kateterizaciju srca,
angiokardiologiju, koronarografiju, intorvencijske metode na koronarnim i perifernim krvnim
ţilama i metode elektrofiziološkog ispitivanja srca probleme trajne i prtvremene
elektrostimulacije srca i praćenje rada elektrostimulatora srca.
U jedinici koronarne skrbi kandidat treba:
- ovladati dijagnostikom i lijeĉenjem srĉanih aritmija, reanimacijom, tehnikom uspostavljanja
perifernog i središnjeg venskog puta,
- upoznati izvoĊenje i praćenje hemodinamskih parametara, privremenu elektrostimulaciju
srca i elektrokonverziju srca.
U tijeku polikliniĉkog rada specijalizant upoznaje pregled kardiovaskularnog bolesnika,
planiranje racionalne obrade i donošenje dijagnostiĉkih i terapijskih zakljuĉaka pod nadzorom
specijaliste
PULMOLOGIJA - 4 mjeseca
Rad na odjelu 3 mjeseca i 15 dana Rad na poliklinici: 15 dana
U tijeku specijalizacije kandidat treba
- ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom, eksuflacijom pnematoraksa, toaletom bronha,
interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije. acidobaznim statusom, intrakutanim
testiranjima, fizikalnom terapijom u pulmologiji te temeljnim mikrobiološkim testovima i
torakalnom radiologijom
- upoznati pufnlološku endoskopiju, laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiracijskog
sustava, alergološkim i mikrobiološkim pretragama.
U tijeku polikliniĉkog rada specijalist upoznaje pregled pulmološkog bolesnika, planiranje
racionalne obrade i donošenje dijagnostiĉkih i terapijskih zakljuĉaka pod nadzorom
specijaliste
GASTROENTEROLOGIJA - 5 mjeseci i 15 dana Rad na odjelu: 4 mjeseca i 15 dana
Rad u poliklinici: 1 mjesec
U tijeku specijalizacije kandidat treba:
- ovladati funkcijskim testiranjem gastrointestinalnog trakta, nazogastriĉnom intubacijom,
paracentezom, rektoskopijom (samostalno izvesti 20 pretraga) te ultrazvuĉnom dijagnostikom
akutnih bolesti ţuĉnjaka
- upoznati gastroenterološku endoskopiju, gastroenterološki ultrazvuk (sve tehnike),
intervencijske endoskopske metode, intervencijske ultrazvuĉne metode, radiološke metode u
gastroenterologiji. U tijeku polikliniĉkog rada specijalizant upoznaje pregled
gastroenterološkog bolesnika, planiranje racionalne obrade i donoše nja dijagnostiĉkih i
terapijskih zakljuĉaka pod nadzorom specijaliste.
HEMATOLOGIJA - 4 mjeseca
Rad na odjelu: 3 mjeseca
Rad u hematološkoj ambulanti i dnevnoj bolnici: 15 dana
Rad u hematološkom laboratoriju i laboratoriju za koagulaciju: 15 dana
U tijeku specijalizacije kandidat treba:
- ovladati citološkom punkcijom kosti (samostalno izvesti 5 pretraga), citološkom punkcijom
perifernog limfnog ĉvora (samostalno izvesti 5 pretraga)
- upoznati biopsiju kosti, intratekalnu primjenu citostatika, uzimanje uzoraka za
mikrobiološke pretrage, principe i provoĊenje njege tijekom intenzivne kemoterapije
Tijekom rada na hematološkom odjelu specijalizant treba upoznati i rad specijaliziranih
jedinica sterilne jedinice za intenzivno lijeĉenje hematoloških bolesnika, Centar za
transplantaciju koštane srţi i Centar za hemofilije.
U tijeku polikliniĉkog rada specijalizant upoznaje pregled hematološkog bolesnika, planiranje
racionalne obrade i donošenje dijagnosliĉkih i terapijskih zakljuĉaka pod nadzorom
specijaliste.
U tijeku rada u hematološkom taboratoriju i laboratoriju za koagulaciju specijalizant treba
ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma.
NEFROLOGIJA - 4 mjeseca
Rad na odjelu: 2 mjeseca i 15 dana
Rad u poliklinici: 1 mjesec
Rad u jedinici za hemodijalizu: 15 dana
U tijeku specijalizacije kandidat treba:
- ovladati pretragom urina, postavljanjem urinarnih katetera ultrazvuĉnom dijagnostikom
hitnih stanja u nefrologiji (opstrukeija, hidronefroza, tumor)
- upoznati tehniku biopsije bubrega, principe i postupak hemodijalize, ultrazvuĉnu
dijagnostiju u nefrologiji, radiološke dijagnostiĉke i terapijske metode u nefrologiji.
U tijeku polikliniĉkog rada specijalist upoznaje pregled nefrološkog bolesnika, planiranje
racionalne obrade i donošenje dijagnostiĉkih i terapijskih zakljuĉaka pod nadzorom
specijaliste
ENDOKRINOLOGIJA S DIJABETOLOGIJOM - 4 mjeseca i 15 dana
Rad na odjelu: 2 mjeseca i 15 dana
Rad u poliklinici: 1 mjesec i 15 dana
Rad u laboratoriju: 15 dana
U tijeku specijalizacije kandidat treba:
- ovladati dijagnostikom i lijeĉenjem bolesti iz podruĉja endokrinologije, dijabetologije i
bolesti metabolizma. Ovladati tehnikom pregleda oĉne pozadine
- upoznati leboratorijske pretrage iz podruĉja endokrinologije, dijabetologije i bolesti
metabolizma
U tijeku polikliniĉkog rada specijalist upoznaje pregled bolesnika s bolestima errdokrinih
ţlijezda, šećernom bolesti i bolestima metabolizma, planiranje racionalne obrade i donošenje
dijagnostiĉkih i terapijskih zakljuĉaka pod nadzorom specijaliste.
INFEKTOLOGIJA - 2 mjeseca
Rad na odjelu: 1 mjesec i 15 dana
Rad u poliklinici: 15 dana
U tijeku specijalizacije kandidat treba:
- ovladati dijagnostikom i lijeĉenjem zaraznih bolesti. Treba provesti 1 mjesec i 15 dana na
odjelu odraslih bolesnika 15 dana u jedinici za intenzivnu skrb i 15 dana na odjelu za AIDS
- upoznati temeljne laboratorijske pretrage u infektologiji
U tijeku polikliniĉkog rada specijalizant upoznaje pregled infektološkog bolesnika, planiranje
racionalne obrade i donošenje dijagnostniĉkih i terapijskih zakljuĉaka pod nadzorom
specijaliste.
REUMATOLOGIJA I IMUNOLOGIJA - 3 mjeseca
Rad na odjelu: 2 mjeseca
Rad u poliklinici:15 dana
Rad u laboratoriju: 15 dana
U tijeku specijalizacije kandidat treba
- ovladati dijagnostikom i lijeĉenjem imunoloških bolesti, u prvom redu multisistematskih
autoimunih bolesti, reumatskih bolesti i imunodeficijencija. Ovladati metodama
intraartikularne i periartikularne infiltracije (samostalno izvesti 5 punkcija - infiltracija)
- upoznati alergološke principe dijagnostike i lijeĉenja, znaĉenje koţnih testova i
provokacijskih testova u alergologiji. Upoznati temeljne znaĉajke laboratorijskih testova seroloških, celularnih, principe imunoflourescencije, enzimskih testova, njihovu primjenu i
interpretaciju rezultata.
U tijeku polikliniĉkog rada specijalizant upoznaje pregled bolesnika s multisistemskim
autoimunim bolestima i reumatskim bolestima, planiranje racionalne obrade i donošenje
dijagnostiĉkih terapijskih zakljuĉaka pod nadzorom specijaliste
INTENZIVNA SKRB - 1 mjesec i 15 dana
Rad na odjelu: 1 mjesec i 15 dana
- ovladati pristupom krvoţilju (postavljanje supklavijskog i/iIi femoralnog katetera,
intubacijom, oţivljavanjem, zbrinjavanjem
bolesnika sa zatajenjem cirkulacije, respiracije, poremećajima metabolizma vode, elektrolita i
acidobaziĉnog statusa.
KLINIĈKA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM - 1 mjesec
Rad na odjelu: 15 dana
Rad u poliklinici, laboratoriju, centru za lijekove 15 dana
U tijeku specijalizacije kandidat treba:
- ovladati pristupom bolesniku s politerapijom (interreakcije, nuspojave, izvor neophodnih
lijekova), rješavanje konkretnih (ili simuliranih) terapijskih problema, pristupom otrovanom
bolesniku (prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrole takvih bolesnika), sas tavljanje
mišljenja o lijeku i nuspojavama.
- upoznati rad farmakoterapijske ambulante (sastaviti bar 5 kliniĉko-farmakoloških mišljenja
za ambulantne bolesnike), pokusne biološke jednakovaljanosti na dobrovoljcima i naĉin
planiranja takvih pokusa (bar jedan), pripremu testova za edukaciju (Bilten komisije za
lijekove), interpretaciju rezultata, odreĊivanje koncentracije lijekova u tjelesnim tekućinama,
dokumentaciju o nuspojavama i rad bolniĉke komisije za lijekove.
U tijeku polikliniĉkog rada specijalist radi u ambulanti za farmakoterapiju (6 dana) u kliniĉkofarmakološkom laboratoriju (funkcijski i biokemijski dio 6 dana), u centru za lijekove (3
dana) komisiji za lijekove (1 dan), u konzilijima na drugim odjelima (3 dana) i seminarskim
raspravama (3 dana).
NEUROLOGIJA -1 mjesec
Rad na odjelu: 15 dana
Rad na poliklinici:15 dana
U tijeku specijalizacije kandidat treba:
- ovladati dijagnostikom i lijeĉenjem najĉešćih neuroloških bolesti, osobito relevantnih za
internu medicinu, ovladati tehnikom punkcije cerebrospinalne tekućine
- upoznati principe elektroencefalografije, elektromiografije, pregled oĉne pozadine.
U tljeku polikliniĉkog rada specijalizant upoznaje pregled neurološkog bolesnika, planiranje
racionalne obrade i donošenje dijagnostiĉkih i terapijskih zakljuĉaka pod nadzorom
specijaliste.
DERMATOLOGIJA -15 dana
U tijeku specijalizacije kandidat treba upoznati najĉešće dermatološke bolesti s posebnim
naglaskom na koţne manifestacije internistiĉkih bolesti. Upoznati temeljne laboratorijske
tehnike u dermatologiji.
TRANSFUZIOLOGIJA -15 dana
U tijeku specijalizacije kandidat treba:
- upoznati odreĊivanje antigena i protutijela eritrocitnih i leukocitnih, HLA, krvnih grupa,
kliniĉki znaĉajna alo-protutijela, predtransfuzijsko testiranje, osobine preparata proizvedenih
iz krvi i derivata plazme, posttransfuzijske reakcije, zakonske propise i kontrolu
transfuzijskog lijeĉenja.
UŢE SPECIJALIZACIJE INTERNE MEDICINE jesu:
a) kardiologija
b) pulmologija
c) gastroenterologija
d) nefrologija
e) hematologija
f) reumatologija
g) alergologija i kliniĉka imunologija
h) endokrinologija i dijabetologija
i) internistiĉka onkologija
Trajanje uţih specijalizacija je 24 mjeseca, od toga 2 mjeseca su godišnji odmori.
8a. KARDIOLOGIJA
Plan uţe specijalizacije:
1. Kardiološki odjel i kardiološka ambulanta 10 mjeseci
2. Angiološki odjel i angiološka ambulanta 3 mjeseca
3. Jedinica koronarne skrbi 4 mjeseca
4. Djeĉja kardiologija 1 mjesec i 15 dana
5. Odjel kardiovaskularne kirurgije 2 mjeseca
6. Radioizotopni laboratorij 1 mjesec
7. Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika, ocjena radne sposobnosti i
prevencija kardiovaskularnih bolesti 15 dana
8. Godišnji odmori 2 mjeseca
Program uţe specijalizacije:
I. GODINA
a) Rad na kardiološkom odjelu i u poliklinici 5 mjeseci
b) Rad na angiološkom odjelu i u poliklinici 2 mjeseca
c) Rad u koronarnoj jedinici 4 mjeseca
d) Godišnji odmor 1 mjesec
Ukupno: 12 mjeseci
Specijalist interne medicine je, nakon odobrenja mentora, cijelo vrijeme ukljuĉen u deţurstva.
Sudjeluje na struĉnim sastancima i u svim drugim vidovima kontinuirane nastave. Trajno se
provodi provjera znanja, a na kraju se polaţu ispiti.
U tijeku rada na kardiološkom odjelu i u polikliniĉkoj sluţbi specijalist mora ovladati
suvremenom dijagnostikom i lijeĉenjem kardiovaskularnih bolesti ukljuĉujući slijedeće
laboratorijske i dijagnostiĉke metode:
- ovladati elektrokardiografijom
- ovladati dinamiĉkom elektrokardiografijom (samostalno izvesti i oĉitovati najmanje 100
nalaza), i 24 h - mjerenjem krvnog tlaka
- upoznati i fonomehanokardiografiju (samostalno izvesti 20 pretraga),
- ovladati ehokardiografijom (samostalno izvesti 150 jednodimenzionalnih,
dvodimenzionalnih i Doppler ehokardiografskih pretraga),
- ovladati testovima opterećenja (samostalno izvesti najmanje 100 pretraga)
- ovladati neinvazivnom rendgenskom dijagnostikom kardijalnih bolesti
- ovladati fukcionalnim ispitivanjem respiratornog sustava (spirometrija)
- ovladati pregledom oĉne pozadine
Radom na angiološkom odjelu i ambulanti specijalist treba ovladati dijagnostikom i
lijeĉenjem vaskularnih bolesti, ovladati ultrazvukom u angiologiji (samostalno izvesti 50
pretraga), upoznati osnove izvoĊenja i oĉitovanja angiografije.
Radom u koronarnoj jedinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lijeĉenjem bolesti srca
koji se lijeĉe u koronarnoj jedinici. Posebno mora ovladati slijedećim vještinama:
- izvoĊenje i praćenje hemodinamiĉkih parametara (ovladati tehnikom uspostavljanja
perifernog, središnjeg venskog, te arterijskog puta)
- dijagnostika i lijeĉenje srĉanih aritmija
- reanimacija
- privremena elektrostimulacija srca (samostalno uvesti 20 elektroda)
- elektrokonverzija (samostalno izvesti 10 elektrokonverzija).
II. GODlNA
a) Rad na kadriološkom odjelu i u poliklinici 5 mjeseci
b) Rad na angiološkom odjelki i ambulanti 1 mjesec
c) Rad na odjelu djeĉje kardiologije 1 mjesec i 15 dana
d) Rad na odjelu kardiovaskularne kirurgije 2 mjeseca
e) Rad na rakdioizotopnom laboratoriju 1 mjesec
f) Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika, ocjene radne sposobnosti i prevencija
kardiovaskularnih bolesti 15 dana
g) Godišnji odmor 1 mjesec
Ukupno: 12 mjeseci
a) Tijekom rada na odjelu i u poliklirrici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lijeĉenjem
kardivaskularnih bolesti ukljuĉujući i slijedeće sadrţaje
- upoznati osnove vektokarfiografije (samostalno izvesti najmanje 20 pretraga)
- ovladati mikrokateterizacijom srca (izvesti najmanje 20 pretraga)
- upoznati kateterizaciju srca, angiokardiografiju i koronarografiju (samostalno izvesti 20
kateterizacija desnog i lijevog srca, te koronarografiju), osnove intervencijske kardiologije
- ovladati problemom trajne i privremene implantacije kao i praćenjem rada
elektrostimulatora (samostalno obaviti 100 ontrolnih pregleda s eventualnim programiranjem)
- upoznati se s problematikom kardio-kirurškog bolesnika (prisustvovati operacijskim
zahvatima, sudjelovati u dijagnostici i lijeĉenju postoperativnih komplikacija)
- upoznati osnove elektrofiziološkog ispitivanja provodnog sustava srca
b) Rad na angiološkom odjelu i ambulanti - 1 mjesec
c) Rad na odjelu djeĉje kardiologije - 1 mjesec i 15 dana
Specijalist se mora upoznati s dijagnostikom i lijeĉenjem djeĉjih kardioloških bolesti.
d) Rad na odjelu kardiovaskularne kirurgije - 2 mjeseca
e) Rad u izotopnom laboratoriju -1 mjesec
Specijalist se upoznaje s primjenom radioizotopa u kardiologiji i angiologiji.
f) Rehabilitacija i ocjena radne sposobnosti kardiovaskularnih bolesnika, te prevencija
kardiovaskularnih bolesti - 15 dana
Specijalist se mora upoznati s probleminka rehabilitacije i ocjene radne sposobnosti, te
upoznati probleme prevencije kardiovaskularnih bolesti
8b. PULMOLOGIJA
Plan uţe specijalizacije:
1. Plućni odjel 13 mjeseci
2. Polikliniĉki rad 1 mjesec
3. Odjel za intenzivnu pulmološku skrb 1 mjesec
4. Torakalna kirurgija 1 mjesec
5. Kliniĉki laboratorij za funkcijsku dijagnostiku
respiracijskog sustava 2 mjeseca
6. Torakalna radiologija 1 mjesec
7. Endoskopija u pulmologiji 2 mjeseca
8. Laboratorijska dijagnostika (mikrobiološki alergološki, citološki laboratorij, te
kineziterapija) 1 mjesec
9. Godišnji odmori 2 mjeseca
S dobivenim obrazovanjem doktor medicine pulmolog bit će osposobljen za samostalno
obavljanje specijalistiĉke pulmološke djelatnosti u tercijarnoj bolniĉkoj djelatnosti.
specijalistiĉkim pulmo loškim ambulantama (uz dispanzersku metodu rada za tuberkulozu i
masovne nespecifirne plućne bolesti), te za samostalno djelovanje u pojedinim
subspecijalistiĉkim pulmološkim usmjerenjima uz propisanu naknadnu edukaciju
Program uţe specijalizacije
1. Klinika - plućni odjel polikliniĉka djelatnost bolnice hitni prijem - 14 mjeseci (1 mj.
poliklinika)
Specijalisti se upozrraju sa kliniĉkom slikom, algoritmom dijagnostiĉkih i terapeutskih
postupaka, te interdisciplinarnom surad njom u svezi plućne problematike. Pri tome izvode
sve rutinske-dijagnostiĉke i terapeutske zahvate. Uz rad na odjelu prate i obraduju bolesnike u
polikliniĉkoj djelatnosti bolnice. Polikliniĉku djelatnost (rad u ambulanti za plućne bolesti s
dispanzerskom metodom rada za tbc) obavljaju u mjesec dana kliniĉkog staţa. Taj dio mogu
obaviti jednom tjedno ili u bloku od 7-14 dana. TakoĊer uz rad na odjelu, a prema rasporedu
hitne sluţbe ukljuĉuju se u deţurstvo bolnice.
Upoznaju se s urgentnim dijagnostiĉko terapeutskim radom, odabirom bolesnika za hitnu
hospitalizaciju i tretman. Tijekom za dnjih 6 mjeseci specijalizacije sudjeluju u konzilijarnoj
pulmološkoj djelatnosti bolnice. Ukljuĉeni su i aktivno sudjeluju u svim interdisciplinarnim
struĉnim sastancima bolnice.
2. Odjel za inlenzivnu skrb pulrkologije -1 mjesec Specijalisti svladavaju dijagnostiĉke i
terapeutske zahvate u entitetima kao: status astmatikus, ARDS, otrovanja ihalacijom,
aspiracije i opstrukcije bronhalnog sustava, hemoptoa, akutna i kroniĉna respiratorna
insuficijencija, pulmonalna tromboembolija, dekompenzacija kroniĉnog plućnog srca, ostale
akutne dekompenzacije kardiopulmonalnog sustava, pneumotoraks, akutna stanja infekcije
bronhopulmonalnog sustava, te ostali antiteti vezani za urgentna stanja u pulmologiji.
Procjena kliniĉke slike i potrebe za tretmanom u inenzivnoj njezi pulmologije. Svladavanje
dijagnostiĉkih i terapeutskih postupaka: mehaniĉka ventilacija, endotrahealna intubacija,
trahoetomija, terapija kisikom, pleuralne drenaţe, izvoĊenje i pra ĉenje hemodinamskih
parametara, postupci reanimacije itd.
3 Torakalna kirurgija - 1 mjesec
Upoznavanje s indikacijama i kontraindikacijama kirurškog tretmana bolesti pluća, pleure,
dijafragme i medijastinuma. Postoperativne komplikacije i metode njihovog lijeĉenja.
Prisustvovanje operacijskim zahvatima. Aktivno sudjelovanje i svladavanje malkjih zahvata,
kao pleuralne drenaţe, eksuflacije, intubacije, traheotomija, mehaniĉke ventilacije, te ostalih
manjih zahvata. Uz rad na kirurškom odjelu i operacijskoj sali specijalisti provode dio staţa i
deţuraju u šok sobi torakalne kirurgije.
4. Kliniĉki laboratorij za funkcionalnu dijagnostiku respirator nog sustava - 2 mjeseca
Svladavaju se tehnike izvoĊenja i analize funkcionalnih teslova ventilacije, difuzije, perfuzije,
plinova u arterijskoj krvi i acido-bazne ravnoteţe, bronhalne reaktivnosti i ergospirometrije.
Ultrazvuk srca s naglaskom na pulmološku problematiku, kateterizacija desnog srca,
izvoĊenje i praćenje hemodinamskih parametara Praćenje plućne funkcije kod raznih plućnih
oboljenja, klasifikacija respiratorne insuficijencije i najĉešći acidobazni poreme ĉaji u
kliniĉkoj praksi, procjena operabilnosti i ocjena radne sposobnosti i invalidnosti na temelju
rezultata ispitivanja funkcionalnih testova.
5. Torakalna radiologija - 1 mjesec
Specijalisti se upoznaju s radiološkim metodama i tehnikom pregleda u pulmologiji.
Indikacijama za odabir pojedinih pretraga i algoritmom radiološke dijagnostike. Radiološka
dijagnostika pojedinih entiteta bronhopulmonalnog sustava, srca i krvnih ţila, pleure,
medijastinuma i dijafragme. Interventne metode u torakalnoj radiologiji. Ultrazvuk u
pulmologiji.
6. Endoskopija u pulmologiji - 2 mjeseca
lndikacije i kontraindikacije za bronhološku endoskopiju. Komplikacije tijekom zahvata.
Endoskopske metode i tehnike u pulmologiji. Interventne metode u bronhologiji. Znaĉaj
pojedinih tehnika i naĉin uzimanja materijala (malignomi, intersticij, granulomatoze,
infektivna patologija itd.). Pulmološka patologija te odabir i algoritam endoskopskih pretraga.
Torakoskopija - dijagnostiĉke i tera peutske metode. Laser u pulmologiji.
7. Laboratorijska dijagnostika - 1 mjesec
Mikrobiološki laboratorij -1 tjedan
- mikobakterijum tuberkuloze - tehnike pregleda i interpretacija nalaza.
Nespecifiĉna bakterijska flora - tehnika pregleda i interpreta cija nalaza. Virusi i mikroplazme
u pulmologiji - tehnike pregleda i interpretacija nalaza.
Naĉini uzimanja adekvatnog materijala i algoritam pretraga u pulmologiji.
Alergološki laboratorij - 1 tjedan
- alergološka i imunološka tehnika u pulmologiji - intrakutani i prick testovi na inhalacione i
nutritivne alergene, hiposenzibilizacija u pulmologiji, testovi bronhalne specifiĉne i
nespecifiĉne hiperreaktivnosti, ostala testiranja i laboratorijski rad.
Citološki laboratorij - 1 tjedan
- naĉin uzimanja materijala - tehnike obrade i interpretacija nalaza Upoznavanje sa osnovnim
paralnetrima citološke interpretacije pojedinih entiteta pulmološke patologije.
Kineziterapija - 1 tjedan
- odabir bolesnika, tehnike rada, algoritam postupaka. Tijekom specijalizaclje seminarski se
obraĊuju podruĉja: tuberkuloza, pulmološka onkologija, kroniĉne opstruktivne plućne bolesti,
infektološka problematika u pulmologiji te seminar o epidemiološkim i javnozdravstvenim
aspektima masovnih plućnih bolesti i organizaciji pulmološke sluţbe. Seminari bi se
organizirali jedan do dva puta godišnje. Ukoliko specijalisti prisustvuju poslijediplomskom
studiju (struĉnog tipa) seminari se ne odrţavaju.
Normativi praktiĉnog rada tijeka uţe specijalizacije Pulmologije:
- Fiberbronhoskopija 100
- Torakoskopija 10
- Pleuralna drenaţa 30
- Eksuflacija pleure 30
- Biopsija pleure 30
- Toaleta bronha 20
- Ventilacioni testovi 100
- Plin. anal. art. krvi 150
- Intrakutani testovi 50
- Bronhoprovokacije 30
- Ultrazvuk srca 20
- Kinezioterapija 30
- Transkutane punkcije pod kontrolom rendgena i ultrazvuka 20 Kolokvij obvezan nakon
svakog segmenta uţe specijalizacije.
8c. GASTROENTEROLOGIJA
Plan uţe specijalizacije:
1. Odjel gastroenterologije i pankreatologije 5 mjeseci
2. Odjel hepatologije 3 mjeseca
3. Infektologija 1 mjesec
4. Pedijatrijska gastroenterologija 1 mjesec
5. Abdominalna kirurgija 1 mjesec
6. Radiologija i nuklearna medicina 15 dana
7. Gastroenterološka onkologija 15 dana
8. Ultrszvuk I (dijagnostiĉki) 1 mjesec i 15 dana
9. Ultrazvuk II (intervencijski) 1 mjesec i 15 dana
10. Endoskopija I (dijagnostiĉka) 4 mjeseca
11. Endoskopija II (ERCP, intervencijska) 3 mjeseca
12. Godišnji odmori 2 mjeseca
Program uţe specijalizacije:
PRVA GODINA
1. Gastroenterologija i pankreatologija - 3 mjeseca
Specijalisti interne medicine rade na kliniĉkom odjelu gdje se upoznaju sa kliniĉkom slikom,
dijagnostikom i terapijom gastroenteroloških bolesti u uţem smislu i bolesti pankreasa. Pri
tome izvode funkcionalne testove iz tog podruĉja.
2. Hepatologija - 2 mjeseca
Specijalisti upoznaju ktiniĉku sliku, dijagnostiku i terapiju bolesti hepatobilijarnog sustava
radom na kliniĉkom odjelu. Moraju savladati tehniku biopsije jetre i perkutane transhepatiĉke
kolangiografije (PTC), te interpretaciju histološkog nalaza biopsije jetre uz suradnju patologa
kompetentnog u hepatologiji.
3. Infektologija - 1 mjesec
Specijalisti rade na kliniĉkom infektološkom odjelu koji se bavi gastroenterološkom
problematikom te upoznaju metode mikrobiološke dijagnostike (mikrobiologija i
parazitologija gastrointestinalnog trakta).
4. Radiologija i nuklearna medicina - 15 dana
Specijalisti se upoznaju s metodama radiološke dijagnostiĉke bolesti probavnog trakta te
metodama nuklearne medicine relevantnim za probavni trakt.
5. Ultrazvuk I. - 1 mjesec i 15 dana
Specijalisti moraju savladati klasiĉnu real-time dijagnostiku bolesti jetre, bilijarnog trakta,
pankreasa, slezene, bubrega, te abdominalnih izljeva i kolekcija. Potom moraju svladati
primjenu "Color flowu mapping" i tehnike po Doppleru bolesti splanhniĉkog sustava
(portalna hipertenzija), aorte; hepatalnih vena i donje šuplje vene.
6. EndoskopIja I. - 4 mjeseca
Specijalisti moraju pod nadzorom uĉiniti slijedeći broj pretra- ezofagogastroduodenoskopija
500
- rektosigmoidoskopija (kruta i fleksibilna) 200
- totalna kolonoskopija 100
- laparoskopija (tijekom cijelog programa) 10
7. Godišnji odmor - 1 mjesec
DRUGA GODINA
1. Gastroenterologija i pankreatologija - 2 mjeseca
Specijalisti rade na kliniĉkom odjelu i aktivno sudjeluju u konzilijarnoj gastroenterološkoj
aktivnosti te u gastroenterološkoj poliklinici
2. Hepatologija - 1 mjesec
Specijalisti rade na kliniĉkom odjelu te sudjeluju aktivno u konzilijarnoj i ambulantnoj
aktivnosti hepatološke sluţbe.
3. Pedijatrijska gastroenterologija - 1 mjesec
Specijalisti se upoznaju s problematikom gastroenterologije djeĉje dobi radeĉi na
odgovarajućem odjelu i specijalistiĉkoj ambulanti. Od vještina rade funkcionalne testove te
biopsije tankog crijeva.
4. Abdominalna kirurgija - 1 mjesec
Specijalisti rade na kirurškom odjelu, sudjeluju aktivno na indikacijskim sastancima i
prisustvuju operacijskim zahvatima.
5. Ultrazvuk II. -1 mjesec i 15 dana
Specijalisti svladavaju tehnike intervencijskih zahvata i postupaka pod kontrolom ultrazvuka:
- ciljane biopsije jetre
- aspiracijske punkcije fokalnih lezija jetre, pseudocista pankreasa, tumora pankreasa,
- drenaţa interabdominalnih kolekcija
- postavljanje ekstremnih bilijarnih proteza.
6. Endoskopija II. - 3 mjeseca
Specijalisti uĉe tehnike intervencijske endoskopije:
- polipektomije
- hemostaze krvarećih lezija (sklerozacija, elektrokoagulacija, laserska fotokoagulacija)
- sklerozacija varikoziteta jednjaka i ţeluca
- rekanalizacija tumora laserom i buţiranjem, proteze
- buţiranje stenoza jednjaka, pneumodilazacija kod ahalazije
- endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija (ERCP)
- papilotomija
- opservacija ekstrakcije kamenaca iz ţuĉovoda i postavljanja endogenih proteza.
7. Gastroenterološka onkologija - 15 dana
Specijalist aktivno radi u onkološkom timu i dobiva uvid u radioterapiju i kemoterapiju
gastrointestinalnih tumora.
Tijekom kliniĉkog rada specijalisti imaju u prvoj godini obveze primarne brige za bolesnike,
dok je u drugoj godini teţište na konţilijarnim aktivnostima. Svakog tjedna moraju specijalisti
aktivno uĉestvovati u svim vidovima edukacije:
- kliniĉko-patološke konferencije (analiza biopsijskog materijala)
- prikaz problemskih sluĉajeva
- analiza recentne literature
Seminarski treba obraditi dva podruĉja - gastroenterološku onkologiju i imunologiju.
Kolokvij je obvezan nakon svakog segmenta specijalizacije.
8d. NEFROLOGIJA
Plan uţe specijalizacije:
1. Nefrološki odjel 5 mjeseci
2. Polikliniĉki rad 3 mjeseca
3. Nefrološka patologija 1 mjesec
4. Ultrazvuk u nefrologiji (dijagnostiĉki i interventni) 3 mjeseca
5. Radiologija 1 mjesec
6. Nuklearna medicina 15 dana
7. Dijaliza i transplantacija 5 mjeseci
8. Zavod za tipizaciju tkiva 15 dana
9. Urologija 1 mjesec
10. Poremećaj urodinamike 1 mjesec
11. Kliniĉki laboratorij 1 mjesec
12. Godišnji odmori 2 mjeseca
Tijek uţe specijalizacije podijeljen je u 2 dijela
I.
1. Nefrološki odjel 5 8 mjeseci
Polikliniĉki rad 3
2 Nefrološka patologija 1 mjesec
3. Ultrazvuk dijagnostiĉki 2 mjeseca
interventni 1 mjesec
4. Radiologija 1 mjesec
5. Nuklearna medicina 15 dana
Ukupno 13 mjeseci i 15 dana
Po završetku ove cjeline slijedi kolokvij
II.
1. Dijaliza i transplantacija 5 mjeseci
2. Zavod za tipizaciju tkiva 15 dana
3. Urologija 1 mjesec
4. Poremećaji urodinamike 1 mjesec
5. Kliniĉki laboratorij 1 mjesec
Ukupno: 8 mjeseci i 15 dana
Po završetku ove cjeline slijedi kolokvij
1. Nefrološki odjel, poliklinika - 8 mjeseci
Tijekom boravka specijalisti rade u kliniĉkom odjelu gdje se upoznaju s kliniĉkom
prezentacijom i lijeĉenjem bubreţnih bolesti. Aktivno sudjeluju uz mentorstvo nadleţnog
nefrologa u procjeni dijagnostiĉkih postupaka i terapijskog pristupa. Specijalist upoznaje
tehniku biopsije bubrega, a takoĊer treba samostalno izvesti pribliţno 20 perkutanih biopsija.
Tijekom boravka u odjelu upoznaje postupak pregleda oĉne pozadine, kao i postupak
kontinuiranog mjerenja krvnog tlaka. Drugi dio kliniĉkog dijela obuhvaća rad u nefrološkopolikliniĉkoj sluţbi. Stjeĉe znanja o ambulantnom zbri njavanju bubreţnih bolesnika uz
mentorstvo nadleţnog nefrologa. Tijekom boravka u kliniĉkom odjelu sudjeluje i aktivno
prezentira probleme na zajedniĉkim sastancima s urolozima, radiolozima i patolozima.
TakoĊer dobiva zadatke prezentacije recentne literature na struĉnim odjelnim sastancima.
2. Nefrološka patologija - 1 mjesec
Tijekom boravka u Zavodu za patologiju specijalist treba spoznati kljuĉna znanja za
interpretaciju histološkog nalaza biopsije bubrega. Uz nadzor nefropatologa potrebno je
uĉiniti analizu 100 histoloških preparata.
3. Ultrazvuk - 3 mjeseca
Specijalist treba ovladati dijagnostiĉkim ultrazvukom bubrega, tj. biti osposobljen za
samostalan rad i interpretaciju nalaza. Edukaciju interventnog ultrazvuka moguće je provesti
u urološkom odjelu, s obzirom da u većini sluĉajeva ti bolesnici ĉine urološku kazuistiku.
PredviĊeno je ovladati 70 analiza dijagnostiĉkog i 20 analiza interventnog ultrazvuka.
4. Radiologija - 1 mjesec
Specijalist se upoznaje u Zavodu za radiologiju s kljuĉnim radi ološkim pretragama vezanim
za bolesti bubrega. Sudjeluje u inter pretaciji nalaza urologije, mikcijske citografije, renalne
angiografr je i kompjuterizirane tomografije. Takoder upoznaje tehniku perku tana
transluminalne dilatacije renalnih arterija
5. Nuklearna medicina -15 dana
Specijalist upoznaje dijagnostiĉke pretrage korištene pri evaluaciji bubreţnih bolesti
(dinamiĉka scintigrafija bubrega, kaptoprilska renografija, protok plazme kroz bubreg,
rezidualni urin).
6. Dijaliza i transplantacija - 5 mjeseci
Specijalist treba ovladati tehniĉkim postupcima hemodijalize, peritonejske dijalize kao i
zbrirrjavanjem komplikacija u dijaliziranih bolesnika. Upoznaje postupke kontinuirane
arterio-venske i veno-venske hemoiiltracije. Dobiva informacije o pripremi bolesnika za
transplantaciju kao i posttransplantacijsku evaluaciju bolesnika.
7. Zavod za tipizaciju tkiva - 15 dana
Specijalist upoznaje osnovne poslupke tipizacije tkiva, a edukacija je usko vezana uz
prethodni boravak u Centru za dijalizu.
8. Urologija - 1 mjesec
Specijalist sudjeluje u indikacijskim vizitama te upoznaje urološke endoskopske pretrage.
9. Poremećaji urodinamike - 1 mjesec
Specijalist upoznaje tehniku i interpretaciju funkcije i inervacije donjih mokraćnih putova
(Klinika za neurologiju - 15 dana) Takoder upoznaje ispitivanje funkcija mišića male zdjelice
(Klinika za ginekologiju - 15 dana)
10. Kliniĉki laboratorij - 1 mjesec
Specijalist treba ovladati analizom nativne mokraće te se upoznati s citološkom analizom
ĉrrina. TakoĊer upoznaje principe i interpretaciju, bakteriološka analiza mokraće.
Tijekom uţe specijalizacije iz nefrologije kandidat treba
a) ovladati slijedećim postupcima:
- 100 pregleda mokraće
- 70 analiza dijagnostiĉkog ultrazvuka
- 20 analiza interventnog ultrazvuka
- 20 perkutanih biopsija bubrega
- postupak hemodijalize, peritonejske dijalize
b) upoznaje slijedeće postupke:
- radiološke dijagnostiĉke pretrage
- izotopne dijagnostiĉke pretrage
- bakteriološka analiza mokraće
- urodinamsko ispitivanje
- urološke endoskopske pretrage
- pregled oĉne pozadine
- kontinuirana arterio-venska i veno-venska hemofiltracija
- 100 histoloških analiza biopsije bubrega
- 50 citoloških analiza sedimenta urina
- kontinuirano automatsko mjerenje krvnog tlaka
8e. HEMATOLOGIJA
Plan uţe specijalizacije:
1 Hematološki odjel, hematološka ambulanta i
dnevna bolnica 14 mjeseci
2. Citološki laboratorij/patologija 4 mjeseca
3. Koagulacijski, hematološki i biokemijski laboratoriji 2 mjeseca 4. Transfuziološka jedinica
2 mjeseca
5. Godišnji odmori 2 mjeseca
Program uţe specijalizacije
Svrha uţe specijalizacije je savladavanje znanja i vještina iz podruĉja hematologije koje će
omogućiti samostalan rad na subspecijalisliĉkom hematološkom odjelu, ambulanti i dnevnoj
bolnici te davanje hematoloških subspecijalistiĉkih konzilijarnih mišljenja na zahtjev drugih
doktora medicine, specijalista, uţih specijalista i pojedinaĉnih bolesnika.
Tijekom staţa specijalist mora usvojiti i samostalno provoditi i organizirati dijagnostiku i
lijeĉenje hematoloških bolesnika (ukljuĉujući intenzivnu kemo-radioterapiju) integrirajući
suvremene internistiĉke, hematološke, onkološke, rnikrobiološke i farmakotera pijske principe
1. Hematološki odjel - 14 mjeseci
Tijekom rada u tkematološkom odjelu specijalist će se osposobiti za provoĊenje znanja i
vještina iz hematologije, posebice kliniĉke i laboratorijske dijagnostike, te lijeĉenja
hematoloških bolesti.
Tijekom uţe specijalistizacije svaki se specijalist mora upoznati s radom specijaliziranih
jedinica koje pruţaju subspecijaistiĉke, ali i vrlo diferencirane dijagnostiĉko-terapijske
postupke.
- sterilne jedinice za uvodno lijeĉenje akuutnih leukemija i ostalu primjenu agresivne kemo
radioterapije,
- centar za transplantaciju koštane srţi,
- centar za hemofilije
Specijalist treba provesti minimum 3 mjeseca praktiĉnog rada u hematološkoj ambulanti,
odnosno dnevnoj hematološkoj bolnici.
2. Citološki laboratorij/patologija - 4 mjeseca
Rad u citološkom laboratoriju predmnijeva savladavanje znanja citoloških pretraga, posebice
norrnalna morfologija kao i sva relevantna patološka stanja perifernog krvnog razmaza
koštane srţi, limfnog ĉvora, likvora, slezene i jetre.
3. Koagulacijski, hematološki i biokemijski laboratorij - 2 mjeseca
Rad u ostalim laboratorijima pretpostavlja upoznavanje osnovnih naĉela dijagnostike,
poremećaja hemostaze, te temeljne pretrage u dijagnostici hematološkog i imunološkog
laboratorija (kompletna krvna slika, metabolizam u eritrocitu, kultura koštane srţi,
imunološke pretrage, subpopulacija limfocita, imunološka klasifikacija akulnih leukemija i
limfoproliferacijskih bolesti).
Tijekom rada potrebno je upoznati i osnove molekulske biologije, posebice u dijagnostici
hematoloških bolesti
4.Transfuziološka jedinica - 2 mjeseca
Rad u transfuziološkoj jedinici postavlja spoznaje o metodologiji lijeĉenja preparatima krvi,
naĉinu odreĊivanja krvi i krvnih grupa za lijeĉenje, naĉin pripreme krvi i krvnih pripravaka, te
osnove imunohematološke dijagnostike.
Specijalist bi trebao tijekom specijalistiĉkog staţa savladati slijedeće vještine:
- citološka punkcija kosti (50 pretraga)
- biopsija kosti (25 pretraga)
- citološka punkcija limfnog ĉvora (30 pretraga)
- citološki pregled razmaza periferne krvi i punktata koštane srţi (50 pretraga)
- citološki pregled razmaza purkktata limfnog ĉvora (30 pretraga)
- postavljanje centralnog katetera u venu cavu (20)
- intratekalna primjena citostatika (10)
- evakuacija pleuralnog izljeva i primjena citostatika intrapleuralno (5)
- odreĊivanje veliĉine slezene i limfnih ĉvorova UZV (20 pretraga)
- uzimanje uzoraka za mikrobiološku pretragu (hemokultrrre, brisevi itd.) - (20 pretraga), te
- temeljito upoznati s principima i provoĊenjem njege lijekom intenzivne kemo-radioterapije
Uz praktiĉni rad na odgovarajućim odjelima i laboratoriju obvezna je dodatna edukacija
putem predavanja ili seminara
- principi organiziranja kliniĉkih pokusa - 5 sati,
- organizacija hematopoetskog sustava - 5 sati,
- eksperirnentalna hematologija - mogućnosti i dometi - 10 sati,
- bolesti matiĉne hematopoetske stanice - 15 sati,
- limfoproliferacijske bolesti - 20 sati,
- benigne bolesti granulocita i limfocita - 5 sati,
- anemije - diajgnostieki pristup i lijeĉenje - 5 sati,
- bolesti hemostaze - 15 sati,
- transplantacija koštane srţi - 5 sati,
- osnove molekulske biologije u hematologiji - 5 sati,
- kultura koštane srţi - 5 sati.
Uktrpno: 105 sati
8f. REUMATOLOGIJA
Plan uţe specijalizacije:
1. Reumatologija 10 mjeseci
2. Kliniĉka imunologija 4 mjeseca
3. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika 3 mjeseca
4. Djeĉja reumatologija 1 mjesec
5. Ortopedija 1 mjesec
6. Dermatologija 1 mjesec
7. Radiologija 1 mjesec
8. Kliniĉki laboratorij 1 mjesec
9. Godišnji odmor 2 mjeseca
1. Reumatologija - 10 mjeseci
Specijalisti interne medicine rade na kliniĉkom odjelu gdje su zaduţeni za obradu, provoĊenje
dijagnostiĉkog i terapijskog po stupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno), a moraju
savladati i predviĊene vještine. TakoĊer sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i
obiljeţja trajnog praćenja bolesnika, ukljuĉujući po vremene laboratorijske kontrole, odluke o
eventualnoj hospitalizaciji itd. (jedan dan tjedno)
2 Kliniĉka imunologija - 4 mjeseca
Specijalisti rade na kliniĉkom odjelu gdje su zaduţeni za obradu, provoĊenje dijagnostiĉkog i
terapijskog postupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). TakoĊer sudjeluju u
ambulantnom radu gdje upoznaju i obiljeţja trajnog praćenja bolesnika, ukljuĉujući
povremene laboratorijske kontrole, odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd (jedan dan tjedno).
3. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika - 3 mjeseca
Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih
postupaka u reumatskim i srodnim bolestima Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika,
radna terapija, invalidski šport i pomagala. Socijalna i vokacijska rehabilitacija.
4. Djeĉja reumatologija - 1 mjesec
Specijalist radi na kliniĉkom odjelu djeĉje reumatologije gdje upoznaje osobitosti kliniĉke
slike, dijagnostiĉkog postupka i lijeĉenja djece - reumatskih bolesnika
5. Ortopedija - 1 mjesec
Specijalist boravi u kliniĉkom i polikliniĉkom odjelu gdje mora upoznat.i priroĊene i steĉene
mane, traume lokomotornog sustava, operativnu prevenciju lijeĉenja artroza, reslorativne
zahvate na lokomotornom sustavu, aloartroplastiku. Valjalo bi da se pobliţe upozna s
metodarrka ultrazvuĉne pretrage zgloba i artroskopijom koljena.
6. Dermatologija - 1 mjesec
Tijekom boravka u dermatološkoj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s
kliniĉkom slikom, dijagnostiĉkim postupkom i lijeĉenjem koţnih bolesti koje mogu postojati
u sklopu multisistemskih - reumatskih bolesti, upoznati koţna oĉitovanja reumatskih bolesti.
Posebno treba svladati indikacije i tehniku bi opsiaje koţe, domet i znaĉenje histološke i DIF
analiza uzorka koţe.
7. Radiologija - 1 mjesec
Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT, MR i
angiografije. Upoznaje metode izvoĊe nja tih tehnika.
8. Kliniĉki laboratorij - 1 mjesec
Tijekom boravka u laboratoriju upoznaje metode elektroforeze imunoelektroforeze,
kvantitativnog i kvalitativnog odreĊivanja bjelanĉevina seruma. Posebno mora upoznati
izvoĊenje seroloških tes tova, metode odreĊivanja autoantitijela (imunofluorescencija, ELI
SA, RIA), funkcijske testove makrofaga, mastocita, bazofila, euzinoila, znaĉenje
imunofenotipizacije stanica Upoznaje metode tipizacije glavnog sustava histokompatibilnosti
i njihovo znaĉenje.
Vještine koje mora svladati:
- Lokalna infiltracija zglobova 20 infiltracija
- Evaluacija aktivnosti artritrsa 30 odreĊivanja
- Evaluacija kralješnice u ankilozantnom spondilitisu 10 odreĊivanja
- Interpretacija radioloških promjena u reumatskim bolestima 20 interpretacija
- Interpretacija artroscintigrama 5 interpretacija
- Diferencijalna dijagnoza kristala sinovijske membrane 5 interpretacija
- Evaluacija strukovnih promjena u poliartritisu 10 odreĊivanja
- Propisivanje privremenih ortoza 5 propisivanja
- Periartikularne infiltracije 10 infiltracija
- Ultrazvuĉna pretraga zgloba 2 pretrage
- Artroskopija koljena 1 pretraga
- Evaluacija radne sposobnosti reumatskih bolesti 10 procjena
Kolokvij je obvezatan nakon svakog segmenta specijalizacije.
8g. ALERGOLOGIJA I KLINIĈKA IMUNOLOGIJA
Plan uţe specijalizacije:
1. Kliniĉki odjel i poliklinika 12 mjeseci
2. Imunološki laboratorij 6 mjeseci
3. Dermatologija 1 mjesec
4. Pedijatrija 1 mjesec
5. Imunološka istraţivanja 2 mjeseca
6. Godišnji odmori 2 mjeseca
Program uţe specijalizacije
1. Rad u kliniĉkom odjelu i poliklinici - 12 mjeseci
Tijekom rada u kliniĉkom odjelu specijalisti su zaduţeni za obradu, provoĊenje
dijagnostiĉkog i terapijskog postupka bolesnika (barem 5 svakodnevno). TakoĊer sudjeluju u
ambulantnom radu gdje planiraju uz nadzor, obradu i daljnje odluke o lijeĉenju bolesnika
(jedan dan tjedno).
Kandidat mora ovladati izvoĊenjem in vivo koţnih testova (na inhalacijske, nutritivne
alergene, profesionalni alergeni, alergergene insekata, medikamente te testove za procjenu
staniĉne imunosti ukupno 500 kutanih testova), provokacijskih testova (parenteralnih,
peroralnih, inhalacijskih, konjunktivalnih, nazalnih - ukupno po 10 testova), te upoznati
biološku standardizaciju alergena.
2. Rad u imunološkom laboratoriju - 6 mjeseci
Tijekom rada u laboratoriju kandidat mora upoznati i sam iz vesti slijedeće pretrage:
- separacija krvnih stanica na gradijentu gustoće 200
- testovi brojenja stanica, imunofenotipizacija 50
- serološki testovi 200
- serološki testovi 200
- odreĊivanje specifiĉnih autoantitijela IF 200
ELISA 200
RIA 200
- elektroforetske tehnike za kvalitativno i kvantitativno odreĊivanje bjelanĉevina 200
- metode odreĊivanja imunokompleksa u serumu (barem 2) 200
- odreĊivanje hemolitiĉke aktivnosti komplementa 200
- odreĊivanje pojedinih komponenata i fragmenata komplementa 200
- funkcionalna citotoksiĉnost 200
- odreĊivanje funkcije makrofaga i neutrofila 100
- odreĊivanje funkcije mastocita, bazofila, eozinofila 100
- funkcionalni testovi za dokazivanje citokina - prema mogućnosti
- pretrage bioptiĉkog materijala DIF -koţe 100
- bubrega 50
3. Dermatologija -1 mjesec
Tijekom boravka u dermatološkoj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s
kliniĉkom slikom, dijagnostiĉkim postupkom i lijeĉenjem koţnih bolesti koje mogu postojati
u sklopu multisistemskih - autoimunih i alergijskih bolesti, upoznati koţna oĉitovanja
imunoloških bolesti. Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije koţe, domet i
znaĉenje histološke i DIF analize uzoraka koţe.
4. Pedijatrija -1 mjesec
U pedijatrijskoj ustanovi kandidat upoznaje osobitosti kliniĉke slike, dijagnostiĉkog postupka
i lijeĉenja imunoloških poremećaja u djece. Poseban naglasak na imunodeficijenciji.
5. Imunološka istraţivanja - 2 mjeseca
Specijalist mora upoznati naĉela temeljnog i kliniĉkog istraţi vanja, upoznati temelje
molekulske biologije. S istraţivanjima te meljne imunologije upoznat će se u institucijama
kao što su Institut "RuĊer Bošković", Imunološki zavod, Zavod za fiziologiju Medicinskog
fakulteta. Treba upoznati principe znanstvenog istraţivanja, istraţivanja novih metoda,
njihovo uvoĊenje i prilagodivanje rutinskoj upotrebi.
Mora napisati jedan kritiĉki pregled znanstvenog problema unutar kliniĉke imunologije alergologije.
Kolokvij je obvezatan nakon svakog segmenta specijalizacije.
8h. ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA
Plan uţe specijalizacije:
1. Kliniĉki odjel 12 mjeseci
2. Polikliniĉki rad 8 mjeseci
3. Laboratorij 1 mjesec
4. Ginekološki odjel 15 dana
5. Pedijatrijski odjel 15 dana
6. Godišnji odmor 2 mjeseca
Poslijediplomska nastava
Ciljevi uţe specijalizacije
Ciljevi uţe specijalizacije iz endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma su
osposobljavanje doktora medicine specijaliste za interne bolesti za organizaciju, nadzor i
provoĊenje supspecijalizirane zdravstvene zaštite bolesnika iz podruĉju endokrinologije
dijabetologije i bolesti metabolizma. Uţa specijalizacija ukljuĉuje javno zdravstvenu
problematiku, konzilijarno-polikliniĉki rad, kliniĉku i laboratorijsku dijagnostiku, terapiju i
rehabilitaciju. Detaljni program ukljuĉuje temeljne principe i metode konzilijarrnopolikliniĉkog naĉina rada, specifiĉnu problematiku zaštite bolesnika iz podruĉja
endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma a kao posebna problematika ukljuĉen je
rad s djecokm i trudnicama zbog bolesti iz navedenih podruĉja.
Program uţe specijalizacije
1. Rad na Kliniĉkom odjelu - 12 mjeseci
Rad bi se sastojao od dijagnostike i lijeĉenja svih hitnih stuanja iz podruĉja endokrinologije,
dijabetologije i bolesti metabolizma kao npr. novootkrivena šećerna bolest koja zahtijeva
hospitalizaciju (dijabetiĉka ketoacidoza, hiperosmolarna koma, laktacidoza, hipoglikemija),
tireotoksiĉna kriza, akutna insuficijencija nadbubreţne ţlijede, apopleksija hipofize, akutna
poremećenja matabolizma kalcija, te svih ostalih bolesti iz podruĉja endokrinologije,
dijabetologije i bolesti metabolizma za koje se dijagnostiĉki pregled pretage i lijeĉenja ne
mogu provoditi u ambulantno-polikliniĉkim crvjetima te zbog toga zahtijevaju hospitalizaciju.
Bolesti hipotalamusa i hipofize
Funkcionalno ispitivanje hipotalamo-hipofizne osovine klinika, dijagnostika i lijeĉenje
hipotalamiĉkih bolesti i hipofize. Funkcionalni i nefunkcionalni tumori, upale,
hipopituitairizam Hipotunfkcija hipotalmoneurohipofizarnog sistema, dijabetes insipidus
odrţavanje osmotalnosti tjelesnih tekućina.
Bolesti štitnjaĉe
Regulacija funkcije štitnjaĉe, funkcionalni testovi, gušavost, Gravesova bolest, hipertireoza,
oftalmopalija, toksiĉni adenom štitnjaĉe, hipotireoza, upale štitnjaĉe, karcinomi štitnjaĉe,
graviditeti bolesti štitnjaĉe.
Hipotalamo-adrenalno gonadalna sekrecija
Djelovanje gonadotropina i steroidnih hormona, izolirani deficit gonadotropina, biološki
inaktivni gonadotropini, KAH, hormonalno aktivni tumor jajnika, policistiĉni ovariji, prerani
pubertet i pseudopubertet, reprodukcijska poremećenja, gonadalna poremeĉenja, testikularna
feminizacija, sindrom rudimentarnih testisa Turnerov sindrom, Clinefelterov sindrom,
menopauza
Bolesti nadbubreţne ţljezde
Bolesti suviška mineralokortikoida, hipoaldosteronizam, pseudohipoaldosteronizam,
Cushingov sindrom, insuficijencija nadbubreţne ţlijede, feokromatcitom, hiperplazija
medule.
Poremećenja metebolizma kalcija i metaboliĉke bolesti kostiju Primarni i sekundarni
hiperparatireoidizam, hiperkalcemija, hipokalcemija, hipoparatireoidizam,
pseudohipoparatireoidizam multipla endokrina neoplazija, sindromi poliglandularne
insuficijencije, osteoporoza, osteomalacija, Pagetova bolest, nasljedne metaboliĉke bolesti s
promjenama na kostima.
Bolesti uzrokovane sekrecijom hormona iz tkiva koji nisu klasiĉne endokrine ţhjezde
Prostaglandini, peptidini hormoni, somatostatin, endogeni opioidi, neurotenzin, VIP
(vazoaktivni intestinalni peptid), kolecistokinin, supstanca P i tehnikinini, te faktori rasta.
OdreĊeni organi kao sekretori hormona: gastrointestinalni sustav, masno tkivo, pluća srce,
timus, bubreg, koţa, genitourinarni sustav.
Endokrinološko poremeĉenje gonada
Normalni menstruacijski ciklus, kontrola ovulacije, poremećenja menstruacije, premenstrulani
sindrom, menopauza, hirzutizam, akne, alopecija, komplikacije steroidne kontracepcije.
Muški hipogonadizam, testikularna disfunkcija u sistemskim bolestima, impotencija, muška
neplodnost, ginekomastija, testikularni tumori, muška kontracepcija.
Dijabetologija
Definicija i klasifikacija. Lijeĉenje šećerne bolesti - dijeta, kontrolirana tjelesna aktivnost,
inzulin, oralni hipoglikemici, edukacija i samokontrola. Transplantacija gušteraĉe. Oblici
pojaĉanog lijeĉenja inzulinom. Periferna inzulinska rezistencija. Akutne komplikacije šećerne
bolesti - hipoglikemija, hiperglikemija. Kroniĉne komplikacije šećerne bolesti - komplikacije
na oku, neuropatije, nefropatije, kardiovaskularne komplikacije, dijabetiĉno stopalo,
gastroenteropatije. Operativni zahvati u bolesnika sa šećernom bolesti. Infekcije u šećernoj
bolesti. Trudnoća, gestacioni oblik šećerne bolesti. Testovi opterećenja u šećernoj bolesti.
Poremećenja metabolizma masti u šećernoj bolesti. Dijagnostika promjena u stanicama i
tkivima dijabetiĉkog organizma. Rad s biostatorom "umjetna gušteraĉa". MeĊudjelovanje
lijekova u šećernoj bolesti.
Pregled fundusa.
Metaboliĉke bolesti
Debljina, gladovanje, anoreksija nervoza, druge bolesti povezane s jelom, poremećenje
metabolizma masti, ateroskleroza porfirija, giht. Utjecaj lijekova na endokrinu funkciju,
metaboliĉki uĉinci alkohola, duhana, te drugih ĉimbenika iz okoline na endokrinološke i
metaboliĉke funkcije.
Hormoni i maligne bolesti
Paraneoplastiĉni endokrini sindromi (luĉenje GH, CRH, ACTH, SIAD), hiperkalcemija.
osteomalacija, hCG, hipoglikemije, hiperreninizam, eritrocitoza, paraneoplastiĉka sekrecija
peptida koji nisu povezani s endokrinološkim sindromom (kalcitonin, neurotenzin,
somatostetin, hCS humoralni, neuroendokrini tumori (adenomi hipofize, pinealomi, medularni
karcinom štitnjaĉe, karcinoidi, neuroblastomi, cel-karcinom pluća, Merkel cel tumor)
endokrino lijeĉenje uznapredovalog tumora dojke, endokrinološki pristup lijeĉenju karcinoma
prostate, posljedice lijeĉenja malignih bolesti na endokrini sustav.
Specijalisti su obvezni voditi dnevnik rada i uĉinak dijagnostiĉkih i terapijskih postupaka,
ovjerenog od voditelja radilišta. TakoĊer su obvezu poloţiti kolokvij nakon obilaska
Kliniĉkog odjela svakog radilišta.
2. Polikliniĉki rad - 8 mjeseci
Sadrţaj: dijagnostika i lijeĉenje iz podruĉja:
- endokrinologije, posebno bolesti hipotalamusa, hipofize, štltnjaĉe, nadbubreţne ţlijezde,
gastropankreasnih hormona, paratireoideje, muških spolnih hormona, te svih drugih
endokrinoloških poremećaja,
- dijabetologija, posebno problem šećerne bolesti i komplikacija, hipoglikemija i
hiperinzulinizma,
- bolesti metabolizma, posebno metabolizma masnoća, purina, Poremećenja apetita,
ateroskleroze, te drugih poremećaja.
Provjera znanja: na kraju boravka polaţe se kolokvij. Specijalist je obvezan raditi
svakodnevno uz nadzor i pomoć odgovarajućeg specijalista i mentora.
3. Rad u laboratoriju -1 mjesec
Sadrţaj: laboratorijske pretrage potrebne za dijagnostiku i lijeĉenje bolesnika iz podruĉja
endokrinologije, dijabetologije i bolesti melabolizma.
Specijalisti trebaju aktivno sudjelovati u radu i odreĊivanju odreĊenih pretraga.
U sklopu ovog boravka, predviĊa se rad i upoznavanje s osnovama dijagnostiĉkih postupaka
(npr Rtg pretrage odreĊenih endokrinih organa, radioizotopna dijagnostika, denzitometrija,
CT, NMR, UZV dijagnostika).
4. Obilazak na ginekologiji - 15 dana
Sadrţaj: Ginekološke problematike u podruĉju endokrinologije, dijabetologije i bolesti
metabolizma. Indikacija ovulacije, endometrioza, funkcionalni tumori i tumorima sliĉna
stanja u ovarijima. Ţenska neplodnost, ţenska kontracepcija i komplikacija steroidne
kontracepcije, asistirana reprodukcija. Ginekološki ultrazvuk. Bolesti dojke. Gestacijski
dijabetes i komplikacije.
Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je poloţiti kolokvij
5. Obilazak na pedijatriji -15 dana
Sadrţaj: Pedijatrijske problematike iz podruĉja endokrinologije, dijabetologije i bolesti
metabolizma. Procjena rasta krivulja rasta, prirast na visini, rast u visinu, rast drugih kostiju i
koštano sazrijevanje. Hormonalna kontrola rasta. Niski rast uzrokovan Poremećenjima u
funkciji endokrinih ţlijezda. Sekundarno uzrokovan niski rast. Visoki rast: klasifikacija i
kliniĉka slika. Fetalna i neonatalna endokrinologija. Inzulin, ovisni dijabetes u djece i
komplikacije MODY oblik šećerne bolesti.
Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je poloţiti kolokvij Obvezno je ukljuĉiti se u
poslijediplomsku nastavu iz endokrinologiie, dijabetologije i bolesti metabolizma (2 semestra)
i poloţiti propisane ispite.
8i. INTERNISTIĈKA ONKOLOGIJA
Plan uţe specijalizacije
1. Eksperimentalna onkologija i molekulska biologija tumora 2 mjeseca
2. Kliniĉka farmakologija, metodologija kliniĉkih pokusa (faza I, II) 2 mjeseca
3. Onkološki odjel - solidni tumori 11 mjeseci
4. Radioterapija malignih tumora 1 mjesec
5. Onkološka kirurgija 1 mjesec
6. Hematološki odjel (leukemija, maligni limfomi, ostale mijeloproliferativne bolesti,
transplantacija koštane srţi) 4 mjeseca
7. Tumorska imunologija 1 mjesec
8. Godišnji odmor 2 mjeseca
Svrha uţe specijalizacije je savladavanje kemoterapije malignih bolesti, kako solidnih tumora
tako i hemoblastoza, a namjenjena je internistima. Uz praktiĉki rad na odgovarajućim
klinikama i odjelima predviĊeni su i seminari na kojima će se steĉi znanje iz posebno
odabranih podruĉja onkologije.
Plan uţe specijalizacije podijeljen je na dvije godine.
Program uţe specijalizacije:
1. godina
1. Principi eksperimentalne onkologije i molekularne biologije tumora - 2 mjeseca
- obradit će se podruĉja: principi proliferacije tumora, molekularna biologija tumora, biologija
metastaziranja tumora, karcinogeneza i mutageneza
2. Kliniĉka farmakologija i metodologija kliniĉkih pokusa - 2 mjeseca
- farmakokinetika i farmakodinamika citostatika, metodologija kliniĉkih pokusa (faza I, II )
3. Kliniĉka kemoterapija solidnih tumora - 5 mjeseci
- kemoterapiju solidnih tumora gdje će kandidat uz pomoć mentora upoznati osnovne principe
kemoterapije solidnih tumora i sudjelovati u konzilijarnom radu
4. Radioterapija malignih tumora - 1 mjesec
- principi radioterapije i upoznavanje s izvorima zraĉenja i tehnikom zraĉenja.
5. Onkološka kirurgija - 1 mjesec
- upoznavanje s principima onkološke kirurgije, postavljanju indikacija za operativno
lijeĉenje, cilj i svrha citoreduktivne kirurgije.
6. Godišnji odmor -1 mjesec
II. godina
1. Pristup u lijeĉenju - 4 mjeseca
- akutnih i kroniĉnih leukemija, malignih limfora i ostalih mijeloproliferativnih bolesti.
Transplantacija koštane srţi.
2. Tumorska imunologija -1 mjesec
- imunološka dijagnostika i terapija malignih bolesti
3. Kliniĉka kemoterapija solidnih tumora - 6 mjeseci
- rad na odjelu za kemoterapiju solidnih tumora.
Specijalist će samostalno, a po potrebi uz pomoć mentora provoditi kemoterapiju solidnih
tumora, brinuti se za odreĊeni broj bolesnika, sudjelovati u konzilijarnom radu i savladati
spomenutu materiju kako bi postao potpuno samostalan u radu.
Godišnji odmor -1 mjesec
U toku uţe specijalizacije biti će organizirani slijedeći seminari:
- kemoterapija malignih limfoma - 10 sati
- terapija akutnih i kroniĉnih leukemija - 10 sati
- principi dijagnostike malignih tumora -10 sati
- kemoterapija tumora dojke - 10 sati
- kemoterapija tumora pluća -10 sati
- kemoterapija tumora genito-urinarnog trakta -10 sati
- kemoterapija primarnih i sekundarnih tumora koštanog sustava - 5 sati
- kemoterapija tumora mekih tkiva - 5 sati
- principi organizacije kliniĉkih pokusa - 5 sati
9. Naziv specijalizacije: INFEKTOLOGIJA
Trajanje specijalizaeije: 48 mjeseci
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
- Mikrobiologija i laborat. dijagnostika 1 mjesec
- Patologija i citologija 1 mjesec
- Interna medicina 3 mjeseca
- Radiologija 15 dana
- Neurologija 15 dana
INFEKTOLOGIJA 22 mjeseca
- Dojenaĉki odjel 2 mjeseĉa
- Odjel za malu djecu 2 mjeseca
- Djeĉja intenzivna njega 3 mjeseca
- Opća ambul. s kliniĉkom epidemiologijom 2 mjeseca
- Gastroenterologija 2 mjeseca
- Hepatologija 2 mjeseca
- Opći odjeli 5 mjeseci
- Centar za intenzivnu skrb i umjetnu respiraciju infektoloških bolesnika 3 mjeseca
- Kliniĉka mikrobiologija 1 mjesec
INTERNA MEDICINA 6 mjeseci
- Nefrologija 1 mjesec
- Gastroenterologija s hepatologijom 1 mjesec
- Kardiologija 1 mjesec
- Pulmologija 1 mjesec
- Hematologija 1 mjesec
- Imunologija s molekularnom biologijom 1 mjesec
PEDlJATRIJA 8 mjeseci
- Gastroenterologija 2 mjeseca
- Neurologija 1 mjesec
- Nefrologija 1 mjesec
- Kardiologija 2 mjeseca
- Neonatologija 2 mjeseca
NEUROLOGIJA 2 mjeseca
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca
Poslijediplomska nastava
Program specijalizacije:
INFEKTOLOGIJA 22 mjeseca
1. Dojenaĉki odjel - 2 mjeseca
Kliniĉki pregled dojenĉeta, akutni i kroniĉni infekciozni proljevi, respiratorne bolesti, osipne
bolesti, uroinfekti, dif. defebrilnih stanja
Vještine: LP, primjena parenteralne terapije, uzimanje materijala za bakteriološke pretrage,
otoskopija, prehrana dojenĉeta s infekcioznom bolesti, principi i vještine cijepljenja.
2. Odjel za malu djecu - 2 mjeseca
Isto kao pod 1., ali sa specifiĉnostima za malo dijete.
3. Djeca intenzivna njega - 3 mjeseca
Principi njege i terapije vitalno ugroţenog djeteta, urgentna stanja u infektologiji djeĉje dobi,
upalne bolesti središnjeg ţivĉanog sustava (SŢS), sepse.
Vještine: kao pod 1., uz intubaciju, air way, uvoĊenje subklavia katetera, mijenjanje kanile,
reanimacija, umjetna respiracija, uvoĊenje urinarnih katetera, mali kirurški zahvati
(prepariranje vene, primarna obrada rane).
4. Opća ambulanta s kliniĉkom epidemiologijom - 2 mjeseca Aktivno sudjelovanje pri
pregledu akutnih infektoloških bolesnika - djece i odraslih. Rješavanje svakodnevnih
epidemioloških kliniĉkih problema na odjelima i u ambulanti.
5. Gastroenterologija - 2 mfeseca
Problem akutnih i kroniĉnih gastroenterokolitisa razne etiologije (bakterijski, parazitorni,
virusni i nepoznati). Ulcerozni kolitis, terapija dehidriranog, higijensko dijetalne mjere.
Vještine: gastro, rekto i kolonoskopija, CVP.
6. Hepatologija - 2 mjeseca
Akutni i kroniĉni virusni hepatitis, problem lijeĉenja, interpretacija seroloških nalaza,
vakcinacija, ocjena radne sposobnosti.
7. Opći odjeli (I, II, VI/1, VI/2) - 2 mjeseca
(kemoterapija, upotreba lijekova i nuspojave dijetni principi) Diferencijalna defebrilnih stanja,
urogenitalne infekcije, respiratorne infekcije, infekcije u imunokompromitiranih (AIDS),
hospitalne infekcije, principi antibiotske i kemoterapije, nuspojave.
Vještine: parenteralna terapija, punkcija organa i šupljina, LP, uzimanje materijala za
bakteriološke i virusološke pretrage, urinar ni kateter, koţni dijagnostiĉki testovi, ĉitanje rtg
slika, EKG i EEG, te UZV:
8. Centar za intenzivnu skrb i umjerenu respiraciju infektoloških bolesnika - 3 mjeseca
Neuroinfektološki pregled, akutne i kroniĉne upale SŢS, polineuritisi, sepse, šok, tetanus,
urgentni infektološki bolesnici, trovanja.
Vještine, sve kao u 7 mjerenje CVP punkcija arterijskih krvi SOC defibrilacija, reanimacija,
umjetna respiracija, uvoĊenje privremenog pace maker punkcija perikarda, intrakardijalna
terapija mali kirurški zahvati asistiranje kod traheotomije.
9. Kliniĉka mikrobiologija - 1 mjesec
U okviru kliniĉke mikrobiologije u prvoj godini baziĉne specijalizacije potrebno je da
specijalizant zajedno s kliniĉkim mikrobiologom, Klinike, obavlja poslove kliniĉkog
mikrobiologa, a što znaĉi utvrĊivanje etiologije bolesti odreĊivanja osjetljivosti uzroĉnika na
temelju ćega zajedno s kliniĉkim mikrobiologom, te specijalistom infektologom izvrši izbor
terapiju koju zatim tijekom lijeĉenja zajedniĉki prate: upoznaje se s naĉinom uzimanja
uzoraka za mikrobiološku dijagnostiku i sterilnih i nesterilnih materijala, te sudjeluje u
daljnjem postupku izolacije uzroĉnika i procjeni uloge izoliranih uzroĉnika u dijagnozi bolesti
U okviru kliniĉke infektološke hematecitologije obraĊivat će bolesnike kod kojih postoji
sumnja na irkfekcioznu bolest gdje je potrebno citološko hematološka obrada, zbog toga će sa
specijalistom infektologom-hematocitologom sudjelovati u uzimanju odgovarajuĉeg
bolesniĉkog materijala (punkcije, biopsije) te dobiveni materijal zajedniĉki obraditi i
pripremiti za dijagnostiku i na taj naĉin sudjelovati u dijagnostici i terapiji infektoloških
bolesnika.
lNTERNA MEDICINA - 6 mjeseci
- Nefrologija - 1 mjesec;
Sindromi (nalaz urina nefrilis, nefroza, akutna i kroniĉna renalna irisuficijencija, infekcija
mokraćnog sustava, urolitijaza, hipertenzija); Dijagnostika (pregled mokraće, testovi funkcije
bubrega, radioizotopne pretrage radiološke pretrage, biopsija; uzimanje uzoraka za
bakteriološku obradu mokraće-kultura, b. koch, mogućnost i vrijednost dokaza antigena
bakterija u urinu i dr. indikatora infekta): imunološke bolesti bubrega (glomerulonefritisi);
tubuloin tersticijske bolesti bubrega efropatije opstrukcija mokraćnih putova
- Gastroenterologija s hepatologijom - 1 mjesec
Dijagnostiĉke metode bolesti jetre, bilijarnog trakta, jednjaka, ţeluca i crijeva, gastroskopije.
kolonoskopija, biopsija jetre; bolesti jednjaka; gastritis, ulkusna bolest i dr. bolesti ţeluca;
malapsorpcija; gastrointestinalna alergija, crohnova bolest; ulcerozni kolitis;
pseudomernbranozni kolitis divertikuloza; iritabilno crijevo; poremećaji crijevne cirkulacije;
apendicitis, peritonitis: enteroragije; poremećaji metabolizma. hilirubina; hepatitis, ciroza;
metabolistiĉke i infiltrativne bolesti jetre: transplantacija jetre; kolecistitis; kolangitis
kolelitijaza: pankreatitis cistiĉna fibroza
- Kardiologija (EKG, UZV) - 1 mjesec
EKG, test opterećenja, radiologija u kardiologiji, ehoakardiog rafija i dopler, nuklearna
kardiologija, kateterizacija srca, angiokardiografija; zatajivanje srca poremećaji ritma srca;
kongenitalne srĉane mane reumatska bolest; intekcijski i drugi endo i miokarditisi; bolesti
perikarda; arterijska hipertenzija; ishemiĉna bolest srca, (angirka pektoris, infarkt miokarda);
cor pulmonale; bolesti verka (verikoziteti, tromboflebitis; tromboembolije); transplantacija
srca; šok
- Pulmologija (RTG, bronhoskopija) - 1 mjesec
Radiološke pretrage, radioizotopske pretrage; biopsijske citološkohistološke metode,
mikrobiološke, imunološke, biokenkijske pretrage; ventilacijska funkcija pluća; akutne i
kroniĉne upale pluća; tuberkuloza; bronhijaktazije; bronhitis i emfizem pluća; bronhijalna
aslma, kroniĉne bolesti plućnog intersticija sarkoidoza; bolesti pleurae i medijastinuma.
Hematologija - 1 mjesec
Struktura i funkcija koštane srţi i uopće imunopoetskog sustava, hemostaza, dijagnostiĉke
metode (biokemijske, citološke i histološke pretrage); imurkološke pretrage, anemija,
mijelodisplazije, policitemija, trombocitopenija, leukemija; bolesti grarkulocita, monocita.
makrofaga, Iimfocita, plazma stanica, transplantacija koštane srţi, bolesti slezene poremećaji
hemostaze
- Imunoloija s molekularnom biologijom - 1 mjesec
Posebno znaĉenje celularnog imuniteta u infektu; osnove humoralnog imunog odgovora,
imuni kompleksi, reumatska bolesl, reunkatoidni artritis, sistematski eritemski lupus,
dermatomiozitis, Sjegronekv sindrom, sindrom vaskulitisa.
PEDIJATRIJA - 8 mjeseci
- Gastroenterologija - 2 mjeseca
Poremećaji metabolizma vode, elektrolita i A.B statusa, prehrana sindrom malapsorpcije,
toksikoza, kroniĉne bolesti jetre
- Neurologija - 1 mjesec
Neurološki status u odnosu na razvojnu dob, poremećaji stanja svijesti i motornog razvoja
epilepsije, EEG i djece.
- Nefrologija - 2 mjeseca
Dijagnoza bolesti bubrega i mokraćnih putova, glomerulopatije, nefropatije.
- Kardiologija - 2 mjeseca
Osobitosti kardiološkog pregleda djeteta, najĉešće anomalije srca, poremećaji frekverkcije i
ritma, endokarditis, mikarditis i perikarditis, reumatska oštećenja, osnove EKG u djeĉjoj dobi.
- Neonatologija - 2 mjeseca
Fiziologija i kliniĉke osobine novoroĊenĉeta, prehrana, konatlzije, dispneja, hemoragije,
ţutica, hipoglikemija nedonošće, imunološki razvoj djeteta.
NEUROLOGIJA - 2 mjeseca
Neurološki kliniĉki pregled, diferencijalna dijagnoza neuroloških sindroma, urgentna stanja u
neurologiji, sindrom glavobolje, cerebralna cirkulacija, epilepsija, polineneuropatije, osnove
EEG, suvremene metode u dijagnostici, osnove elektromiografije
Obvezna je poslijediplomska nastava iz infektologije (2 semestra) i poloţeni propisani ispiti.
Obvezno je prisustvovanje i aktivno sudjelovanje na struĉnim sastancima (obrada i prikaz
barem jednog infektološkog problema godišnje) i aktivno sudjelovanje u jednom
publiciranom radu prisustvovanje obdukcijama
Za vrijeme specijalistiĉkog staţa obvezno je cjelodnevno deţurstvo
Nakon svakog dijela specijalistiĉkog staţa polaţe se kolokvij
OBVEZNI MINIMUM IZVRŠENIH ZAHVATA I POSTUPAKA TIJEKOM
SPECIJALIZACIJE IZ INFEKTOLOGIJE
Broj zahvata i postupaka
Respiratorna insuficijencija
- umjetno disanje 10
- intubacija 10
- ambu ventilacija 10
- aparaturna ventilacija 10
Zastoj srca
- masaţa srca 10
- defibrilacija 10
- medikam konverzija 10
Toaleta dišnih putova 25
Kava (subklavia) kateter 10
CVP 10
Braunila 20
Periferna vena 25
Urinarni kateter 15
Nazogastriĉna sonda 50
Lumbalna punkcija 50
Subokcipitalna punkcija 10
Traheotomija asistencija 2
Skarifikacija 2
Punkcija koštane srţi 5
Punkcija limfnog ĉvora 5
Mikrobiološka, citološka, bakteriološka dijagnostika
- Sterilni materijali (krv, urin, CSL itd.) 20
Nesterilni materijali (brisevi, ispirak nazofarinksa,
bronhoalveolarni ispirak, itd.) 50
10. Naziv specijalizacije: PEDIJATRIJA
Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT - 6 mjeseci
15 dana pedijatrije
1 mjesec ginekologija i opstetricija
15 dana neurologije
1 mjesec radiologije i radioterapije
1 mjesec nvkrobiologije i laboratorijske dijagnostike
1 mjesec anesteziologije i intenzivnog lijeĉenja
1 mjesec interna medicina
DJEĈJI ODJEL I PEDIJATRIJSKA KLINIKA 25 mjeseci
NEONATOLOGIJA U RODILIŠTU 1 mjesec
INFEKTOLOGIJA (DJEĈJI ODJEL) 2 mjeseca
DJEĈJA KIRURGIJA 1 mjesec
PEDIJATRIJSKA AMBULANTA
(PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DJETETA) 6 mjeseci
ŠKOISKI DISPANZER 1 mjesec
SURADNE STRUKE (ORL, ortopedija, oftalmologija, dermatologija, stomatologija,
psihijatrija) 2 mjeseca
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca
Poslijediplomska nastava
Cilj specijalizacije iz pedijatrije
Cilj je specijalizacije obrazovati općeg pedijatra za rad u primarnoj i sekundarnoj
zdravstvenoj zaštiti koji će
- znati i umjeti unapreĊivati zdravlje, sprijeĉavati i lijeĉiti bolesti djece od novorodenaĉke
dobi do adolescencije,
- provoditi adekvatne preventivne mjere radi sprijeĉavanja ometenosti i umjeti organizirati
(re)habilitaciju ometene djece,
Tako obrazovani specijalist će funkcionirati i kao primarni konzultant lijeĉnicima opće
medicine i nepedijatrijskim specijalistima u okolnostima u kojima nema subspecijaliste ili nije
dostupan.
Program specijalizacije
U toku specijalizacije budući opći pedijatar treba steĉi
1. odreĊena teorijska znanja i
2. odreĊene praktiĉne vještine.
1. Teorijska znanja iz pedijatrije
- fiziologija i patologija rasta i razvitka djeteta te povoljni i nepovoljni okolinski faktori koji
utjeĉu na rast i razvitak,
- osnovi medicinske genetike; kromosomske anomalije najćešće mendelski nasljedne bolesti;
prenatalna postkoncepcijska oštećenja; indikacije i mogućnosti prenatalne dijagnoze; osnovi
molekularne genetike; prepoznavanje i lijeĉenje najćešćih nasljednih metaboliĉkih bolesti;
skrining novoroĊenĉadi,
- poremećaji metabolizma vode, elektrolita fiziologiia i patoIogija acidobazne ravnoteţe;
fiziologija i patologija metabolizma, kalcija i fosfata; rahitisi; tetanija,
- temeljne spoznaje o prehrani dojenĉadi i djece, prehrana zdrava djeteta;
- dojenje - znaĉenje, fiziologija, tehnika teškoće metode promicanja;
- umjetna prehrana dojenĉadi; posebni dijetni reţimi i tehnike; parenteralna prehrana,
"alternativne" prehrane; dohrana;
- fiziologija vitamina, hipo i avitaminoze nasljedne vitaminske ovisnosti, otrovanja pojedinim
vitaminima oligoelementi.
- etiologija i patogeneza raznih oblika pothranjenosti: pretilost;
- prehrana predškolske i školske djece; prehrana u predškolskim ustanovama i školama.
- adaptacija novoroĊenĉeta na ekstrauterini ţivot i poremećaji,
- fiziologija novoroĊenĉeta i nedonošćeta,
- ukupna patologija novoroĊenĉeta po organskim sustavima,
- klasifikacija ugroţenosti novoroĊenĉeta,
- zbrinjavanje zdravog novoroĊenĉeta,
- odnos majka (roditelji) - novorodenĉe,
- osnovi intenzivnog lijeĉenja novoroĊenĉeta,
- specifiĉnosti prehrane nedonošćeta i bolesnog novorodenĉeta,
- transport novoroĊenĉeta (vrste, indikacije, komplikacije),
- smrt novoroĊenĉeta, kriteriji cerebralne smrti, vaţnost obdukcije,
- specifiĉni etiĉki problemi u perinatologiji i neonatologiji
- osnovni pojmovi teorijske imunologije: razvitak imunosti u djece; nasljedne i steĉene
imunodeficijencije u djece;
- osnovni pojmovi o alergiji; peludna hucijavica; bronhalna astma; etopijski dermatitis;
serumska bolest; urtikarija: angioedem alergija na lijekove, insekte, hranu;
- prevencija alergijskih bolesti u djece,
- cijepljenje djece; tipovi cjepiva; programi redovitog cijepljenja, kontraindikacije za
cijepljenje; cijepljenja u osobitim vanjskim (društvenim) okolnostima; cijepljenje kroniĉno
bolesne djece; nova cjepiva;
- najćešće bakterijske i virusne bolesti djeĉje dobi - dijagnoza, lijeĉenje, prevencija;
oportunistiĉke infekcije, bolniĉke infekcije, etiologija i prevencija
- bolesti djeĉje dobi uzrokovane gljivicama, protozoima i parasitima,
- tuberkuloza djeĉje dobi,
- reumatske bolesti i kolagenoze djeĉje; reumatska vrućica; juvenilni reumatoidni artritis;
sistemni eritemski lupus dermatomiozitis; nodozni poliarterities; eritema eksudativum
multiforme, Kawasakijev sindrom
- endokrine bolesti djeĉje dobi: bolesti hipofize, štitnjaće paratirodnih ţlijezda, nadbubreţne
ţlijezde, gonada; poremetnje diferencijacije spola; preuranjeni pubertet;
- dijabetes muelitus u djece
- ontogeneza krvotvornih organa u djece; anemije; fiziologija i patologija zgrušavanja krvi i
trombocita; vaskularne purpure; fiziologija i bolesti leukocita; leukemije i limfomi djeĉje
dobi; histiocitoza X; Wilsolidni tumori u djece: retinoblastom neuroblastom, lmsov tumor,
rabdomiosarkom, tumori mozga i leĊne moţdine;
- adaptacija srca i krvotoka na ekstrauterini ţivot; priroĊene mane srca; poremećaji
frenkvencije i ritma srca u djece; reumatska bolest srca u djece i reumatske srĉane mane;
bakterijski endokarditis; miokarditisi i miokardiopatije; perikarditisi; arterijska hipertenzija u
djece i mladih; insuiicijencija srca; cirkulacijski šok;
- akutne infekcije dišnih putova u djece; bronhitisi i bronhiolitisi; pneumonije i pleuritisi u
djece; kroniĉne bronhiektazije: strano tijelo dišnih putova;
- ontogeneza digestivne funkcije, reperkusija na prehranu djece; priroĊene smetnje prolaznosti
crijeva; recidivno povraćanje u dojenĉadi i djece - dijagnostiĉka obrada i postupci; ileus;
opstipacija; Hirschsprungova bolest i psihogeni megakolon; ulkusna bolest u djece;
- akutni proljev u dojenćadi i djece - etiologija, uzroci, postupals, Iijeĉenje, prevencija;
- kroniĉni proljev i malapsorpcijski sindrom u djece: glutenska eikgeropatija; cistiĉna fibroza;
nepodnošljivost proteina kravljeg mlijeka; kroniĉne upalne bolesti crijeva u djece - ulcerozni
koIitis i Chraonova bolest; akutni apendicitis i peritonitis; krvarenje iz gastrointestinalnog
trakta - uzroci, dijagnostiĉki i terapijski postupak;
- bolesti rektuma i anusa:
- bolesti jetre i ţućnih vodova u djece,
- ontogeneza funkcije bubrega; dijagnoza bolesti mokraćnih organa u djece; hematurija.
proteinurija - dijagnostiĉki postupak; anomalije mokraćnih organa: glornerulonefritisi;
nefrotski sindrom; infekcije mokraćnih organa; insirficijencija bubrega: priroĊene i steĉene
tubulopatije:
- indikacije i tehnike elektrofizioloških i slikovnih dijagnostiĉkih postupaka u pedijatrijskoj
neurologiji; cerebralni napadi u djece; epilepsije u djece; klinika anomalija razvitka središnjeg
ţivĉanog sustava; nasljedni neurokutani sindromi; cerebralna djeĉja klijenut; minimalna
cerebralna disfunkcija; nasljedne progresivne degenerativne bolesti mozga djeĉje dobi; tumori
mozga u djece; intrakranijalna krvarenja u djece; bolesti leĊne moţdine; bolesti perifernih
ţivaca; miopatije;
- naslijeĊene i prirodene anomalije i bolesti kostiju u djece; aseptiĉke ostonekroze;
osteomijelitisi u djece; tumori kosti u djece;
- oštećenje - nesposobnost - ometenost djeteta· uzroci, oblici, medikosocijalni i psihološki
aspekti; prinćipi sveobuhvatne zaštite ometena djeteta; umna zaostalost - stupnjevi, oblici,
dijagnostiĉki postupak, mogućnost lijeĉenja i rehabilitacije; primarna, sekundarna i tercijarna
prevencija ometenosti; zakonodavstvo u vezi s ometenošću djeteta; kategorizacija i
mogućnosti integracije ometene djece u društvenu zajednicu;
- udesi u djeĉjoj dobi; akcidentalna otrovanja u djece; postupak s akutno otrovanim djetetom;
- osobitosti racionalne farmakoterapije u djece; osobitosti farmakokinetike glavnih skupina
lijekova u ovisnosti o dobi djeteta; laboratorijski nadzor lijeka u organizmu; lijekovi u
majĉinom mlijeku; nuspojave lijekova specifiĉne za djeĉju dob; interakcija lijekova u djece;
naĉela doziranja lijekova u djece;
- preventivni aspekti pedijatrije: primarna, sekundarna i tercijarna prevencija;
- genetsko obavještavanje i savjetovanje kao preventivna mjera; predbraĉno i braćno
savjetovanje i planiranje obitelji;
- pretkoncepcijska prevencija: lijekovi, serološka ispitivanja, cijepljenja prije trudnoće,
sprećavanje izoimunizacije, dijabetes melitus majke; zdravstveno prosvjećivanje:
- pojam ugroţene trudnoće; savjetovanje, nadzor i pretrage za vrijeme trudnoće; lijeĉenje
bolesti u trudnoći, cijepljenja u trudnoći, prevencija nedonošenosti;
- prenatalna dijagnostika (ultrazvuk, serologija, nasljedne bolesti);
- skrining novorodenĉadi; mogućnosti profilakse vitaminom K;
- sistematski preventivni pregledi novoroĊenĉeta i djeteta program, sadrţaj pregleda, metode;
- prevencija ispravnom prehranom;
- profilaksa karijesa i druge stomatološke preventivne mjere;
- nagla smrt djeteta i prevencija;
- rano osposobljavanje djeteta ometenog u razvoju,
- aktivna i pasivna imunizacija:
- antiinfektivna kemoprofilaksa (meningcikok, hemofilus influence B, streptokok A, hripavac,
tuberkuloza), arktiinfektivna kemoprofilaksa recidiva (reumatska vnićica, mokraćne
infekcije);
- profilaksa ortopedskih anomalija i lošeg drţanja:
- djeca i šport;
- prevencija udesa i ozljeda;
- prevencija ateroskleroze, arterijske hipertenzije i pretilosti;
- preventivni aspekti mentalnog zdravlja i psihosomatskih bolesti; mjere za aktivno
unapreĊivanje mentalnog zdravlja; prevencija najĉešćih teškoća ponašanja; prevencija teškoća
socijalizacija unutar i izvan obitelji; medicinski aspekti spolnog odgoja
II. Praktiĉne vještine koje specijalizant mora savladati za vrijeme specijalizacije pedijatrije u
pojedinim struĉnim jedinicama
DJEĈJI ODJEL I PEDIJATRIJSKA KLINIKA - 25 mjeseci
A) Opće vještine koje se mogu kksvojiti u općem pedijatrijskom bolniĉkom odjelu (do 7
mjeseci)
- uzimanje heteroanamneze i anamneze djeteta i obitelji:
- kliniĉki pregled djeteta od novoroĊenaĉke dobi do adolescencije ukljuĉujući ocjenu
dosegnutog stupnja razvoja djeteta, varijacijske širine i individualnosti tog razvoja;
- stvaranje plana racionalnog dijagnostiĉkog postupka;
- stvaranje racioinalnog terapijskog plana - privremenog neposredno po primitku i nakon
završeikog dijagnostiĉkog postupka;
- svakodnevni nadzor bolesti i napretka lijeĉenja djeteta uz kritiĉnu procjenu rezultata
dijagnostiĉkih postupaka i lijeĉenja i voĊenje odgovarajuće dokumentacije;
- suradnja i uskladivanje rada s ostalim timom koji brine o djetetu (lijeĉnici, sestre,
fizioterapeuti, konzultanti, pedagozi, roditelji);
- svakodnevna komunikacija s roditeljima u razliĉitim fazama i situacijama zdravlja i bolesti,
pa i smrti djeteta;
- preuzimanje odgovornosti za sigurnost djeteta i osoblja u bolnici, briga za izbjegavanje
udesa te dijagnostiĉkih i terapijskih incidenata;
- registriranje i prijavljivanje nuspojava lijekova;
- mjere za suzbijanje bolniĉkih infekcija;
- briga o maksimalnom skraćenju i o drugim mogućnostima humanizacije hospitalizacije
djeteta;
- pisanje otpusnog pisma i vještina voĊenja završnog razgovora s roditeljima i djetetom, kao i
usklaĊivanje daljeg praćenja i lijeĉenja djeteta s izvanbolniĉkom sluţbom;
- uredno voĊenje cjelokupne dokumentacije, usvajanje recentne meĊunarodne klasifikacije
bolesti i odgovarajućih šifra;
- fiziĉke i administrativne pripreme za premještanje djeteta u drugu ustanovu: dogovor s
primaocem, fiziĉka zaštita, djeteta, osiguranje pratnje, dokumentacija i sl.;
- postupak u sluĉaju smrti djeteta, kontakt i psihološka podrška roditeljima, pravni aspekti
obdukcije, mrtvozorništva i sl.;
- administrativni postupci oko prijave zaraznih bolesti, statistiĉkih podataka, prijave smrti i
dr.;
- uzimanje uzoraka tjelesnih tekućina (krvi, mokraće, likvora, stolice, znoja, suza, brisova te
drugih sekreta i ekskrela) za laboratorijske pretrage;
- parenteralno davanje lijekova djeci razne ţivotne dobi, postavljanje trajne intravenske
infuzije, alternativne metode parenteralne rehidracije:
- pripremu djece za dijagnostiĉhe i terapijske zahvate: sedacija, analgezija, imobilizacija,
nadzor, pratnja, popratna dokumentacija
- umjetno disanje usta na usta, usta na nos i maskom s balonom;
- masaţa srca:
- ispiranje ţeluca kod ingestije otrova
B) Posebne vještine koje treba usvojiti preteţno na specijaliziranim odjelima klinika
(najmanje 18 mjeseci)
Neonatologija (izvanrodilišta)
- osobitosti kliniĉkog pregleda novoroĊenĉeta, osobito nedonošĉeta razne geslacijske dobi,
- rukovanje inkubatorom,
- procjena gestakcijske dobi i stanja intrauterinog razvoja novorodenĉeta,
- reanimacija novoroĊenĉeta (poslije primarne postnatalne reanimacije),
- izvoĊenje eksangvinotransfuzije,
- zaštita od pothlaĊivanja novoroĊenĉeta,
- opremanje novoroĊenĉeta za transport i provoĊenje transporta,
- izvoĊenje lumbalne punkcije nedonošĉeta,
- kateterizacije pupĉane vene,
- postavljanje intravezne infuzije, aplikacija kisika, upotreba oksimetra,
- izvoĊenje fototerapije,
- poduĉavanje u tehnici dojenja,
- nazogastiĉno hranjenje,
- informiranje, voĊenje i potpora obitelji s oštećenim, kroniĉno bolesnim i malfortniranim
djetetom,
- sagledavanje i rješavanje bioetiĉkih problema (zapoĉinjanje reanţmacije, prekid reanimacije,
prekid intenzivnog lijeĉenja, donacija organa.).
Intenzivno lijeĉenje
- uoĉiti prijeteĉe ili postojeće zatajenje vitalnih funkcija djeteta od novoroĊenaĉke dobi do
adolescencije,
- umjetno disanje usta na usta, usta na nos ili maskom i balonom,
- usvojiti masaţu srca,
- fiziĉke mjere za odstranjenje stranog tijela iz gornjih dišnih putova u dojenĉadi i djece
(Heimlichov hvat),
- redoslijed postupaka prilikom anafilaktiĉkog šoka,
- redoslijed postupaka s djetetom u epileptiĉkom napadu,
- postavljanje nazogastriĉne i orogastrićne sonde,
- redoslijed postupaka s akutno otrovanim djetetom,
- tehnika sondiranja i ispiranja ţeluca,
- postavljanje i kontrola rada monitora za nadzor vitalnih funkcija (apneja monitori,
kardiorespiratorni monitori, elektrode za transkutano praćenje respiracijskih plinova);
interpretacija signala, prepoznavanje artefakata i laţnih uzbuna,
- postavljanje intravenskih putova,
- odrţavanje i nadzor centralnih venskih katetera,
- nadzor ukupnog ili parenteralnog unosa i izlaza tekućina i izraĉunavanje bilance tekućine,
- steĉi navike osiguranja sigurnog rada radi spreĉavanja udesa na odjelu i dijagnostiĉkih i
terapijskih incidenata,
- voĊenje dokumentacije vitalno ugroţenog djeteta.
Medicinska genetika
- dobivanje podataka za konstrukciju i crtanje rodoslovnog stabla,
- uoĉavanje tzv. monor-anomalija u djece, specijalna atropometrijska mjerenja (npr. razmak
oĉiju, poloţaj uške, razmak mamila i sl.) i procjena nalaza u usporedbi s referentnim
podacima,
- uzimanje bukalnog brisa radi traţenja Barrova tjelešca,
- uzimanje uzorka kapilarne krvi na filter papiriću (kartice za Guthrijev test),
- komunikacija s bolesnikom i roditeljima bolesnika s priroĊenim malformacijama,
nasljednim bolestima i indiciranje upućivanja u genetsko savjetovalište,
- tumaĉenje pacijentu i obitelji nalaza citogenetske analize i drugih lehnićkih postupaka
prenatalne dijagnoze i njihovih medicinskih i socijalnih implikacija.
Fiziologija i palologija rasta i razvoja, endokrinologija
- antropometrijska mjerenja (teţina, duljina odnosno visina. opseg glave, prsnog koša i
trbuha) s unošenjem u grafikone sa centilnim krivuljama rasta - interpretacija nalaza,
- gruba procjena zrelosti kostura na rendgenogramu zapešća uz pomoć atlasa i tablica,
- izvoĊenje i tumaĉenje nalaza jednostavnijih endokrinoloških testova kao što je oralni pokus
tolerancije glukoze,
- procjena glukozurije i ketonurije test-trakama,
- rukovanje jednostavnim napravama za kontrolu glukoze u krvi,
- poduka bolesnika i roditelja o sveobuhvatnom samonadzoru i Iijeĉenju dijabetesa melitusa,
- izraĉunavanje i pisanje dijete za djecu s dijabetesom melitusom.
Hematologija i onkologija
- prepoznati u krvnom razmazu normalne krvne stanice i uĉiniti diferencijalnu krvnu sliku;
prepoznati nenormalne stanice i indicirati konzultaciju s pedijatrijskim hematologom,
- uĉiniti punkciju koštane srţi i prepoznati tipiĉne artefakte i nenormalne nalaze, le indicirati
konzultaciju s pedijatrijskim hematologom,
- priprema djeteta za transfuziju krvi ili derivata; medikolegalni i administrativni aspekti,
- primjena transfuzije krvi u svakoj ţivotnoj dobi - sigurnosne mjere, nadzor tijeka transfuzije,
uoĉavanje nuspojava.
Gastroenterologija
- indicirati (ili kontraindicirsti) i pripremiti dijete za endoskopske pretrage probavnog trakta,
za biopsije crijeva i za biopsiju jetre,
- odabrati i indicirati (ili kontraindicirati) najoptimalnije slikovno-dijagnostiĉke postupke
(ultrazvuk, rendgenske pretrage, rendgenska pasaţa probavnog sustava, irigografija,
radioizotopne pretrage, kompjutorizirana tomografija i magnetska rezonancija) te u izravnoj
komunikaciji sa izvoĊaćem pretrage dati kliniĉki doprinos interpretaciji nalaza,
- na tipiĉnim rendgeriogramima umjeti prepoznati sliku atrezije jednjaka, inveiznog situsa
trbušnih organa, ileusa, perforacije visceralnog organa, vidljivog stranog tijela na nativnoj
slici i sliĉnih tipiĉnih i jednostavnih slika.
Pulmologija
- izvoĊenje intrakutanog i perkutanog tuberkulinskog testa oćitavanje nalaza i dovoĊenje u
kliniĉki kontekst,
- izvodenje intrakutanih i perkutanih testova standardnim alergenima,
- osnove analize rendgenograma toraksa: uoĉavanje tehniĉkih varijacija kvalitete slike i
artefakata, prepoznavanje granica fiziološke varijabilnosti toraksa u ovisnosti o ţivotnoj dobi
od nedo nošćeta do adolescenta; prepoznavanje odsutnosti patološkog nalaza na tipiĉnom
rendgenogramu toraksa, prepoznavanja tipiĉnih jednostavnih patoloških nalaza i njihova
korelacija s kliniĉkim nalazima,
- primjena jednostavnih naprava za procjenu funkcije pluća u djece (npr. mjeraĉa vršnog
protoka pri izdanku - "peak flow meters")i tumaĉenje rezultata,
- tumaĉenje rezultata standardnih i sloţenijih laboratorijskih testova funkcije pluća i korelacija
s kliniĉkim podacima,
- jednostavne metode primjene kisika i primjene lijekova inhalacijom,
- jednostavne metode fizikalne terapije pri kroniĉnoj bolesti pluća u djece (vjeţbe disanja,
tapšanje prsnog koša, poloţajne drenaţe bronha i sl. ).
Kardiologija
- samostalno snimanje i tumaĉenje elektrokardiograma djece razne ţivotne dobi,
- osnove analize rendgenograma toraksa (vidjeti gore "Pulmologija"),
- razumijevanje laboratorijskih kardioloških nalaza (ultrazvuĉnih, kateterizacijskih i dr.) i
njihovo stavljanje u kontekst kliniĉke slike djeteta,
- mehanićki i drugi postupci za prekidanje napada paroksimalne tahikardije.
Nefrologija
- umjeti dobiti uzorak mokraće za laboratorijsku, osobito bakteriološku obradu od adolescenta
razlićitim metodama,
- kateterizirati mokraćni mjehur djece svake ţivotne dobi,
- samostalno izvesti analizu mokraće test-trakama i jednostavnim kemijskim testovima, kao i
makroskopski pregled mokraće (sediment, brojenje stanica u komori),
- razumjeti i protumaĉiti nalaze sloţenijih laboratorijskih testova s mokraćom (klirensi, pokusi
koncentracije, ekskrecije ukupnih kiselina i sl.) i stavljanje u kontekst kliniĉke slike djeteta,
- na nativnom rendgenogramu uoĉiti tipiĉnu sliku vidljivog konkrementa, uoĉiti tipiĉnu
patologiju na ekskretornom urogramu kao i uoĉiti prisutnost vezikouretralnog refluksa i
procijeniti njegov stupanj - te sve korelirati s kliniĉkom slikom,
- razumjeti rezultate sloţenijih laboratorijskih funkcionalnih pretraga i slikovnih
dijagnostiĉkih metoda.
Neurologija
- umjeti procijeniti neurorazvojni status dojenĉeta i djeteta a osobito procijeniti granicu
izmedu prihvatljive normalne varijabilnosti neurorazvoja i jasno patološkog nalaza,
- umjeti prepoznati jasna i tipićna odstupanja od normalnog neurološkog statusa,
- na elektroencefalogramu prepoznati grube artefakte, procijeniti dobnu adekvatnost osnovnog
ritma, iskljuĉiti postojanje grubih abnormalnosti i prepoznati samo tipićne
elektroencefalografske abnormalnosti,
- na rendgenskom kraniogramu uoĉiti frakturne pukotine, intrakranijalne kalcifikacije i
grublje razvojne anomalije,
- na slikama lubanje i mozga dobivenim sloţenijim slikovnim dijagnostiĉkim tehnikama
(ultrazvuk, kompjutorizirana tomografija, magnetska rezonancija, angiografija, radioizotopne
metode) uoĉiti najgrublja odstupanja od nornlale i razumjeti interpretirani nalaz, dovodeći ga
u kontekst kliniĉkog problema.
NEONATOLOGIJA U RODILIŠTU -1 mjesec
- pripremiti radno mjesto pedijatra u raĊaonici za prihvat nornkalnog i ugroţenog
novoroĊenĉeta,
- prihvat i postupak s novoroĊenim djetetom u ćasu roĊenja,
- procjena vitalnosti s bodovanjem po Apgarovoj,
- slijed postupaka u reanimaciji novorodenĉeta,
- prvi pedijatrijski pregled novorodenĉeta,
- postupci za rano poticanje dojenja u rodilištu
- cijepljenje novorodenĉadi BCG-cjepivom
- uzimanje uzorka kapilarne krvi novoroĊenĉeta radi traganja (skrininga) za fenilketonurijom i
hipotireozom i otprema uzorka,
- savjetovanje majke pri otpustu iz rodilišta,
- administrativni postupak oko prijave rodenja, uspostave kontinuiteta skrbi za
novoroĊenĉetom u izvanbolnićkoj sluţbi
INFEKTOLOGIJA (DJEĈJI ODJEL) - 1 mjesec
- vještine koje treba savladati iste su kao u pedijatrijskoj klinici i djeĉjem odjelu
DJEĈJA KIRURGIJA -1 mjesec
- zbrinjavanje tzv. malih ozljeda djece,
- profilaksa tetanusa u djece (kriteriji, indikacije, docjepljivanje, pasivna profilaksa),
- prva pomoć kod teţih ozljeda djece - imobilizacija, analgezija, prevencija šoka, priprema za
transport,
- prepoznavanje prijetećeg ili razvijenog traumatskog šoka i postupci za suzbijanje,
- medikolegalni aspekti urgentnih i elektivnih operativnih zahvata na djeci,
- psihološka priprema djeteta i roditelja za operativni zahvat,
- medicinska priprema za operativni zahvat - kontakt s anesteziologom, prehrana, infuzija,
premedikacija, transport, dokumentacija,
- nadzor djeteta u neposrednom i kasnijem postoperativnom tijeku
PEDIJATRIJSKA AMBULANTA (PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DJETETA) 6 mjeseci
(djeĉji dispanzer i savjetovalište za zdravu djecu)
- sve osnovne vještine koje se stjeĉu i na općem pedijatrijskom bolniĉkom odjelu, uz to i
- obavljanje sistematskih zdravstveno-preventivnih pregleda novoroĊenĉadi, dojenĉadi i
predškolske djece što ukljuĉuje i
- nadzor nad tjelesnim rastom i razvojem individualnog djeteta, voĊenje dugoroĉne
dokumentacije (centilnih krivulja rasta) i zdravstvenog kartona, odnosno knjiţice djeteta i
rano uoĉavanje odstupanja od norme te
- nadzor nad psihomotornim razvojem djeteta, uoĉavanje graniĉnih i jasno patoloških
odstupanja,
- savjetovanje o njezi, odgoju, prehrani djece i o drugim mogućnostima unapreĊivanja
zdravlja i sprijeĉavanja oboljevanja djece,
- rano otkrivanje bolesti i ometenosti primjenom jednostavnih skrining-testova (kukovi,
bakteriurija, sluh, vid, cerebralna klijenut i dr.),
- provoditi kontinuirano cijepljenje, po propisanom programu, ali i prilagoĊeno osobitostima i
potrebama individualnog djeteta,
- umjeti pomoću odgovarajućeg intervjua dobiti predodţbu o socijalnom statusu obitelji i o
psihodinamici odnosa roditelja i djete ta i drugih ĉlanova obitelji,
- umjeti organizirati, nadzirati, uskladiti i iskoristiti usluge patronaţne sluţbe, te drugih
konzilijarnih i graniĉnih struka (psihologa, pedagoga, defektologa, logopeda, fizijatra i dr.),
- pokretanje i usklaĊivanje multidisciplinarnog djelovanja za pomoć riziĉnim obiteljima socijalno ugroţenih, opterećenih alkoholizmom, delinkvencijom, narkomanijom, kroniĉnim
bolesnicima, prognanih i raseljenih obitelji,
- umjeti uskladivati dugoroĉnu medicinsku skrb za kroniĉno bolesnu djecu (razvojno
ometenu, s cerebralnom paralizom, epilepsijom, astmom, srĉanim manama. dijabetesom,
ortopedskim anomalijama i dr.) sa sekundarnom i tercijarnom zaštitom, rehabilitacijom,
sluţbom socijalne zaštite, karitativnim organizacijama, pedagoškom sluţbom i dr.,
- pokretati i usklaĊivati višestrukovni pristup zaštiti djeteta ometenog u razvoju,
- prepoznati riziĉne faktore u obiteljskoj i socijalnoj okolini djeteta za pojavu zapuštenosti,
zlostavljanja i napuštanja djeteta,
- umjeti organlzirati zdravstveni nadzor nad predškolskim ustanovama, i unapreĊivati
zdravstvene standarde u tim ustanovama,
- vještina individuatnog zdravstveno prosvjetnog rada, rada u maloj i velikoj grupi
ŠKOLSKI DISPANZER - 1 mjesec
- upoznati rad komisije i njezine kriterije za ocjenu zrelosti djeteta za upis u školu,
- savladati tehniku sistematskih pregleda školske djece,
- uoĉiti teškoće fiziĉkog, a osobito psihićke adaptacije djeteta na školu,
- prepoznati smetnje ponašanja i teškoće ućenja,
- umjeti pokrenuti i usklaĊivati preventivne i terapijske aktivnosti višestrukovnog tima
školskog pedagoga i nastavnika, psihologa, psihijatra, sluţbe socijalne skrbi, obitelji i dr.,
- steĉi uvid u problem izostajanja s nastave, razvoja ovisnosti, delinkvencije mladih i doprinos
lijeĉnika u njegovu rješavanju,
- steĉi uvid u problem športa i fiziĉkog odgoja djece.
SURADNE STRUKE - 2 mjeseca
- otorinolaringološka djeĉja ambulanta (5 radnih dana),
- ortopedska djeĉja ambulanta (5 radnih dana),
- oftalmološka djeĉja ambulanta (5 radnih dana),
- dermatološka djeĉja ambutanta (5 radnih dana),
- stomatološka djeĉja preventivna ambulanta (5 radnih dana),
- pedopsihijatrijska ambulanta i savjetovalište za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih (20
radnih dana). ·
U tim ambulantama treba savladati najjednostavnije tehnike pregleda i ambulantnog lijeĉenja,
kao i kriterije za traţenje konzilijarnog savjeta i upućivanja na hospitalnu dijagnostiku i
lijeĉenje.
Specijalizant je obvezan, u tijeku specijalizacije upisati 2 semestra, jednog od slijedećih
poslijediplomskih studija i poloţiti propisane ispite:
1. kliniĉka pedijatrija (Medicinski fakultet Zagreb);
2. zaštita majke i djeteta (Medicinski fakultet Zagreb);
3. medicina razvojne dobi (Medicinski fakultet Rijeka).
UŢE SPECIJALIZACIJE PEDIJATRIJE JESU:
a) Pedijatrijska kardiologija
b) Pedijatrijska neurologija
c) Pedijatrijska nefrologija
d) Pedijatrijska gastroenterologija
e) Pedijatrijska pulmologija
f) Pedijatrijska endokrinologija, dijabetes i bolesti metabolizma
g) Pedijatrijska hematologija i onkologija
h) Neonatologija
i) Medicinska genetika
j) Pedijatrijska alergologija i kliniĉka imunologija
Trajanje uţih specijalizacija je 24 mjeseca, od toga 2 mjeseca su godišnji odmori.
10a. PEDIJATRIJSKA KARDIOLOGIJA
A) Sadrţaj uţe specijalizacije
1. Dijagnostika i lijeĉenje djece s prirodenim ili steĉenim bolestima srca i bolestima velikih
intratorakalnih krvnih ţila
2. Dijagnostika i lijeĉenje poremećaja provoĊenja i puremećaja ritma srca;
3. Dijagnostika i lijeĉenje primarnih i sekundarnih poremećaja funkcija srca i poremećaja
cirkulacije, i
4. Prevencija bolesti srca i cirkulacije
B) Izvedba programa uţe specijalizacije
Kandidat bi proveo 21 mjesec na priznatom kliniĉkom odjelu za pedijatrijsku kardiologiju, u
kojem postoje ili koji se sluţi dijagnostiĉkim metodama i dijagnostiĉkim laboraiorijima za
provoĊenje programa uţe specijalizacije (vidjeti poglavIje 17).
1 mjesec proveo bi na odjelu za postoperacijsko lijeĉenje srĉanih bolesnika.
Za vrijeme trajanja uţe specijalizacije kandidat bi prisustvovao organiziranoj nastavi prema
predloţenom programu. Provela bi se provjera znanja iz svake od 7 nastavnih cjelina
obuhvaćenih teorijskom nastavom.
Redovno bi prisustvovao i aktivno sudjelovao u raspravi o bolesnicima, ukljuĉujući
kardiološko-kardiokirurške konferencije, indikacijske sastanke, sastanke strukovnih sekcija i
druge vidove organizirane nastave.
Pod vodstvom mentora obradio bi tijekom edukacije najmanje 5 kliniĉkih problema, teţeći
znanstvenom pristupu u izvedbi i tumaĉenju dobivenih rezultata.
Pratio bi najnoviju domaću i stranu struĉnu iiteraturu iz podruĉja pedijatrijske kardiologije
C) Znanja i vještine steĉene tijekom uţe specijalizacije
1. Besprijekorno uzimanje i procjena anamnestiĉkih podataka i procjena kliniĉkog statusa
kardiološkog bolesnika (najmanje za 100 bolesnika);
2. Svladavanje tehnike ulaska u perifernu venu i arteriju djeteta u dijagnostiĉke i terapijske
svrhe (50)
3. Samostalno snimanje (so) i interpretacija (300) djeĉjeg elektrokardiograma;
4. Prikljuĉivanje djeteta na kardio-respiratorni monitor i analiza praćenih pokazatelja (30);
5. Usvajanje metodologije kardio-pulmonalne reanimacije (10 provjera sadrţaja, sustavnosti i
brzine izvedbe);
6. Samostalna interpretacija nalaza Rtg snimke toraksa (100):
7. Samostalno izvoĊenje ehokardiografskog pregleda djeteta svim tehnikama (100);
8. Kateterizacija desnog i lijevog srca, pojedine faze i pod nad zorom (10).
D) Sadrţaj teorijske nastave potrebne za izvoĊenje programa
1. Temeljna saznanja o kardiovaskularnom sustavu organizma u razvoju
- odabrana poglavlja iz embriologije, anatomije i patofiziologije srca u fetusnom i
postnatalnom razdoblju,
- molekulska genetika kardiovaskularnog sustava,
- ginetski sindromi u kardiologiji djeĉje dobi,
- etiologija bolesti srca i krvnih ţila,
- epidemiologija kardiologije djeĉje dobi,
- sistemna hipertenzija,
- sistemna hipertenzija; prevencija kardijalnih i vaskularnih bolesti u djece.
2. Neinvazivne dijagnostiĉke metode u kardiologiji djeĉje dobi
- anamneza i kliniĉki pregled djeteta,
- segmentna analiza srca i novo nazivlje priroĊenih srĉanih grešaka,
- elektrokardiografija; praćenje ekg-a po Holteru; fonokardiografija i mehanokardiografija,
- rentgenologija kardiovaskularnog sustava,
- ergometrija,
- ehokardiografija, jednodimenzijska, dvodimenzijska, Dopplerova i kolorska Dopplerova
tehnika (fetusna i postnatalna),
- nuklearna kardiologija,
- nuklearna magnetska rezonancija,
- kompjutorizirana tomografija,
- emisijska pozitrokkska tomografija.
3. Invazivne dijagnostiĉke metode
- digitalna suptrakcijska angiografija,
- kateterizacija srca,
- angiokardiografija
- intervencijska kardiologija,
- elektrofiziološko ispitivanje provodnog sustava srca.
4. Strukturne anomalije kardiovaskularnog sustava u djeteta
- odabrana poglavlja iz priroĊenih grešaka srca,
- novoroĊenĉe i dojenĉe s priroĊenom greškom srca,
- koronarna cirkulacija i koronarna patologija u djeteta.
5. Upalne bolesti kardiovaskularnog sustava i bolesti miokarda
6. Poremećaji provoĊenja podraţaja u srcu i srĉane aritmije: dijagnostika i suvremeno
lijeĉenje
7. Posebni problemi kardiologije djeĉje dobi
- inocentni šumovi srca,
- sinkopa,
- kardiopulmonalna reanimacija,
- aparati za praćenje vitalnih funkcija srca i krvotoka i naĉin njihove primjene,
- funkcijska procjena kardiovaskularnog sustava prije i nakon operacijskog zahvata na srcu.
- indikacije i tehnika pri kirurškim zahvatima na djeĉjem srcu,
- postoperacijsko lijeĉenje i postoperacijski sindromi,
- komplikacije i sekvele kirurških zahvata na srcu,
- transplantacija u pedijatrijskoj kardiologiji.
10b. PEDIJATRIJSKA NEUROLOGIJA
Plan:
Rad u kIinićkoj jedinia za pedijatrijsku neurologiju -16 mjeseci.
Rad u kliniĉkoj jedinici za opću neurologiju - 6 mjeseci. Pedijatrijska neurologija (16 mjeseci)
Propedeutika pedijatrijske neurologije (16 mjeseci)
Anamneza. Opći kliniĉki pregled. Neurološki pregled prematurusa Neurološka ocjena
gestacijske dobi Neurološki pregled dojenĉeta i malog djeteta. Neurološki pregled veće djece.
Fiziologija i funkcionalna anatomija ţivĉanog sistema u razvojnoj dobi.
Dijagnostiĉke metode
Pregled cerebrospinalnog likvora. Lumbalna i subokcipitalna punkcija. Punkcija sudburalnog
prostora kroz fontanelu. Rtg pregled glave i kraljeţnice. Cerebralna angiografija.
Pneumoencefalografija i ventriulografija. Mijelografija. Kompjutorizirana tomografija.
Magnetska rezonancija. Radioizotopne pretrage (PET, SPECT i dr.) Elektromioneurografija.
Evocirani potencijali. Ultrazvuk u pedijatrijskoj neurologiji. Bipsije mišića i perifernog ţivca
Elektroencefalografija (ontogeneza osnovne aktivnosti). EEG kod nedonošćeta. Ontogeneza i
EEG u spavanju EEG kod konvulzivnih bolesti. EEG kod upalnih bolesti SŢS. EEG kod
traume, degenerativnih bolesti tumora i otrovanja. Provokacijske metode u
elektroencefalografiji. Poligrafija Ambulatori EEG
Metaboliĉke bolesti ţivĉanog sustava
Poremećaj metabolizma aminokiselina (Fenilketonurija, tirozinoza, bolest "Javorovog sirupa",
poremećaj u urea ciklusu) Poremećaj transporta aminokiselina. (Hartnupova bolest, sindrom
Lowe). Poremećaj metabolizma ugljikohidrata (Galaktozemija, Glikogenoze)
Mukopolisaharidoze Mukolipidoze i poremećaj u metabolizmu glikoproteina (familijarna
miokloniĉka epilepsija Univerricht-Lundborg)
Smetnje sa intermitentnom metaboliĉkom acidozom (organske acidurije). Poremećaj u
metabolizmu lipida, (Tay-Sachsova bolest i ostali dobno determinirani oblici amaurotiĉkih
idiotija Gaucherova bolest, Niemann-Pickova bolest, Refsumova bolest, Fahrova bolest).
Poremećaj u metabolizmu metala (Wilsonova hepatolentikularna degeneracija, "Kinky-Hair
disease"). Poremećaji u metabolizmu purina (Sindrom Lesch-Nytkan porifirija).
Mitohondrijske bolesti. Peroksisomalne bolesti. Evaluacija bolesnika sa sumnjom na uroĊeni
poremećaj metabolizma Metode "screeninga"
Perinatalna oštećenja ţivĉanog sustava
Intrakranijalna krvarenja u perinatalnoj dobi. Hipoksiĉkoishemijske lezije mozga. Kroniĉni
subduralni hematom dojenćeta. PoroĊajne lezije lubanje PoroĊajne lezije spinalne moţdine.
PoroĊajna oštećenja perifernih ţivaca (paraliza brahijalna pleksusa, paraliza n. facijalisa,
paraliza n. phrenicusa). Kernikterus. Kliniĉki neurološki sindromi vezani uz perinatalne lezije
SŢS-a (sindrom kome, hiperekcitacijski sindrom, hemisindrom, sindrom apatije)
Razvojne abnormalnosti ţivĉanog sistema Disrafiĉna stanja (meningokela,
meningomijelokela, ancefalokela). Arnold Chiari-eva, Dandy Walkerova malformacija i
ostale razvojne abnormalnosti u predjelu straţnje lubanjske jame. Siringomietija.
Abnormalnosti u razvoju velikog mozga (hidranencefalija, agenezija corpus callosuma
kongenitalni hidrocefalus i ostale rijeĊe razvojne abnormalnosti kore velikog mozga).
Moebiusov sindrom. Mikrocefalija. Kraniosinostoze. Poremećaji u razvoju kralješnice
(platibazija, Klippel-Feilov i Sprengelov deformitet).
Konvulzivne bolesti i sliĉna stanja
NovoroĊenaĉke konvulzije. Konvulzije u dojenaĉko doba s posebnim osvrtom na metaboliĉke
poremećaje (pirodoksinski deficit i pirodoksinska ovisnost, hipokalcemija, hipomagneziemija,
hipoglikemija, ostali poremećaji elektrolita poremećaji acidobaznog statusa). Febrilne
konvulzije (etiologija, kasne posljedice lijeĉenje i prognoza). Klasifikacija epileptiĉkih
napada. Epileptiĉki sindromi karakteristiĉni za djetinjstvo: Westov sindrom, LennoxGastautov sindrom, HHE sindrom. "Centrencefaliĉka" epilepsija. Benigne epilepsije djeĉje
dobi. Miokloniĉke epilepsije. Parcijalne kompleksne krize u djeĉjem uzrastu Primarno
generalizirana epilepsija adolescentne dobi. Fotosenzitivna i ostali oblici refleksne epilepsije.
"Tumorska" epilepsija. Progresivne miokloniĉke encefalopatije. Epileptiĉki status. RijeĊi
oblici epileptiĉkih napada (Aicardiev sindrom, "Happy-Puppet" sindrom, infantilna
polimioklonija - Kinsbourne). Principi medikamentnog lijeĉenja epilepsije. Mogućnost
neurokirurškog lijeĉenja. Neepileptiĉke paroksizmalne manifestacije: sinkopa, respiratorne
afektivne krize, benigni paroksizmalni vertigo, noćne psihomotrone atake, narkolepsija.
Dijete ometeno u razvoju
Riziĉno dijete. Registar riziĉnog djeteta. Testiranje psihomotornog razvoja. Cerebralna djeĉja
paraliza: indikacija i etiologija, kliniĉki oblici, dijagnoza i dugoroĉni program lijeĉenja i
habilitacije. Mentalna retardacija. Smetnje ponašanja. "Minimalna cerebralna disfunkcija"
Mlohavo dijete ("Floppy baby syndrome"). Dijete s minimalnom motorićkom disfunkcijom
"Clumsy child syndrome" Smetnje u razvoju govora Dijete sa senzornim deficilom.
Specifiĉne poteškoće uĉenja Emocionalni poremećaji u djetinjstvu Bolest tikova. Enureza i
enkopieza.
lnfekcije ţivĉanog sustava
Akutni purulentni merkirkgitis (Hinfluenzae, meningokokni i pneumokokni). Akutni
purulentni meningitis novorodenĉeta i malog dojenĉeta. Tuberkulozni meningitis. Leutiĉke
infekcije ţivĉanog sistema u djece. Borelioza. Meningoencefalitisi uzrokovani virusima.
Kroniĉne infekcije SŢS-a uzrokovane "sporim" virusima. Nikotiĉke infekcije SŢS-a.
Protozoarne i parazitarne bolesti SŢS. Prenaĉalne infekcije SŢS (rubeola, citomegalovirus,
toksoplazmoza, listerioza, herpes simplex). Postinfekciozne i postimunizacijske upale
centralnog ţivĉanog sistema (postinfekciozni i postimunizacijski meningoencefalitisi Horea
minor, akutna cerebralna ataksija) AIDS u pedijatrijskoj neurologiji.
Kromosomske aberacije
Osnove humane genetike. Uloga citogenetike. Genetsko savjetovalište. Downov sindrom.
Trisomija 13, Trisomija 18. Strukturalne anomalije kromozoma vezane s neurološkom
simptomatologijom. Abnormalnosti spolnih kromosoma (Klinefelterov sindrom, XYY
kariotip i sliĉne aberacije, Turnerov sindrom, Fragilni X kromosom).
Tumorske i srodne bolesti ţivĉanog sustava
Klasifikacija tumora ţivĉanog sustava. Tumori prednje lubanjske jame. Tumori malog mozga
i moţdanog stabla. Pseudo tumor cerebri. Tumori kiĉmene moţdine. Tumori kranijuma i
kralješnice. Tumori oka i orbite. Tumori perifernog ţivĉevlja. Fakomatoze. Metastatski
tumori SŢS-a u djece (hemoblastoze. Wilmsov tumor, neuroblastoma sympathicum).
Heredodegenerativnebolesti
Heredodegenerativne bolesti bazalnih ganglija (Huntingtonova horea. Dystonia musculorum
deformans. Hallervorden-Spatzova bolest. Fahrova bolest. Haraditarni tremor).
Heredodegenerativne bolesti malog mozga, moţdanog stabla i kiĉmene moţdine.
(Friderichova ataksija. Hereditarna cerebralna ataksija. Ramsay-Huntov sindrom. Familijarna
spastiĉna paraplegija. Peronealna mišićna atrofija). Heredodegenerativne bolesti kranijalnih
perifernih ţivaca (hipertrofiĉni intersticijalni neuritis, hereditarna senzorna neuropatija,
hereditarna atrofija opticusa Leber. Progresivna facijalna hemiatrofija. Familijarna
disautonomija). Difuzne heredodegenerativne bolesti velikog mozga (sudanofilna skleroza,
Pelizeus-Merzbacherova bolest. Canavanova bolest. Alexanderova bolest. Metahromatićka
leukodistrofija. Krabbeova bolest. Cockayneova bolest). Bolesti s primarnom degeneracijom
sive supstance, (Alpersova bolest) Syndroma Chediak-Higashi. Syndroma Rett.
Postnatalna traumatska oštećenja
Klasifikacija cerebralne kome. Cerebralna smrt. Commotio cerebri. Contusio cerebri
Traumatski edem mozga. Rane i kasne posljedice, povrede glave i mozga. Povrede kiĉmene
moţdine. Povrede perifernih ţivaca. Zlostavljeno dijete ("gattered child syndrome").
Autoimune i sliĉne bolesti ţivĉanog sustava
Multipla skleroza. Difuzna cerebralna skleroza. (Sehilder). Encephalitis periaxialis diffusa
(Dalo). Neuromyelitis optica. Tranzverzni mijelitis. Akutni diseminirani encefalomijelitis.
Akutni infekciozni polineuritis. (Landry-Guillain-Barr). Bellova paraliza. Postinfekciozna
paraliza n. abducensa
Vaskularne bolesti središnjeg ţivĉanog sustava
Fiziologija cerebralnog krvotoka. Cerebralne hemoragije. Cerebralna embolija. Edem mozga.
Aneurizmi i arteriovenozne malformacije SŢS-a. Moya-moya bolest. Akutna infantilna
hemiplegija Cerebralna krvarenja neutvrĊenog uzroka, Hipertenzivna encefalopatija
Vaskulapatije u okvirima kolagenih bolesti (lirpus erythemalolles Illssemlnattls, periarteritis
nodosa i druge kolagenoze).
Bolesli motorne jedinice
Infantilna mišićna atrofija (Werdnig-Hoffmann) Neuralna mišićna atrofija (KugelbergWelander). Atrogripoza. Myasthenia gravis. Mišićne distrofije. Miotonićka distrofija.
Dermatomyosilis Polvmyositis benigna kongenitalna hipotonija. Nemalinska miopatija,
"Central core disease" i ostali rijeĊi oblici miopatija Hipo, hiper i normokalieinijska
periodićna paraliza. Nasljedne miopalije usljed enzimatskih poremećaja (glikogenoze).
Mioglobinurije.
Izabrana poglavlja iz pedijatrijske neurologije i graniĉnih disciplina
Infanlilni hidrocefalus (etiopatogeneza dijagnostika, lijeĉenje, i prognoza)
Klinika i patofiziologija glavobolje u djeĉjoj dobi
Intoksikacije ţivĉanog sustava
Deficitarne bolesti u pedijatrijskoj neurologiji
Osnovi neurooftalmologije
Osnovi otoneurologije.
Izabrana poglavlja iz pedopsihijatrije
Izabrana poglavlja iz fizijatrije.
(Ovo se gradivo obraĊuje na predavarkjima i seminarima i praktiĉkim vjeţbama)
Za vrijeme staţa iz pedijatrijske neurologije specijalizanti polaţu kolokvije svakih 4 mjeseca
OPĆA NEUROLOGIJA (6 mjeseci)
Opća neurološka propedeutika. Furkkeionalna anatomija ţivĉanog sistema, Opća
neurofiziologija i neuropatologija.
Specijalizant radi u svojstvu odjeljnog lijeĉnika i u polikliniĉkoj sluţbi pod nadzorom
mentora.
Po završenom staţu polaţe kolokvij iz Opće neurologije
10c. PEDIJATRIJSKA NEFROLOGIJA
Uţa specijalizacija iz pedijatrijske nefrologije obuhvaća uĉenje i kompletno usvajanje
suvremenih struĉnih i znanstvenih spoznaja iz podruĉja pedijatrijske nefrologije, te
upoznavanje i/ili savladavanje praktiĉnih vještina, pretraga i zahvata koje se koriste u
dijagnostici i lijeĉenju djece s bolestima bubrega i mokraćnih organa.
Plan:
Uţa specijalizacija pedijatrijske nefrologije provodi se radom na slijedećim usko
specijaliziranim struĉnim jedinicama:
1. struĉna jedinica pedijatrijske nefrologije 15 mjeseci
2. struĉna jedinica internistiĉke nefrologije 2 mjeseca
3. struĉna jedinica za dijalizu 2 mjeseca
4. struĉna jedinica djeĉje kirurške urologije 1 mjesec i 15 dana 5. struĉna jedinica urologije za
odrasle 15 dana
6. struĉna jedinica patologije 15 dana
7. struĉna jedinica biokemijske i mikrobiološke laboratorijske dijagnostike 15 dana
ad.1.
Struĉna jedinica pedijatrijske nefrologije Tijekom boravka u jedinici stjeĉe se teorijsko i
praktiĉno znanje o bolestima bubrega i mokraćnih organa u djece, te se osposobljava za
samostalno vodenje bolesnika.
Podruĉja koja treba savladati su:
1. anatomija bubrega i mokraćnih organa,
2. fiziologija bubrega i mokraćnih organa
3 fiziologija novorodenaĉkog bubrega i adaptacija na postnatalni ţivot,
4. genetiĉki aspekti bolesti bubrega i mokraćnih organa,
5. simptomi i znaci oboljenja bubrega i mokraćnih organa u djece,
6. metode ispitivanja bubrega i mokraćnih organa,
7. algoritam dijagnostiĉkog postupka kod bolesti bubrega i mokraćnih organa u djece,
8. uroinfekcije,
9. anomalije bubrega i mokraćnih organa,
10. vezikoureteralni refluks,
11. neurogena disfunkcija mokraćnog mjehura i drugi poremećaji mokrenja u djece,
12. urolitijaza u djece,
13 bolesti glomerula u djece,
14. bolesti tubula u djece,
15. vaskularne bolesti bubrega u djece,
16. tumori bubrega u djece,
17. hipertenzija u djece,
18. akutno zatajenje bubrega,
19. kroniĉno zatajenje bubrega,
20. dijaliza i transplantacija bubrega u djece.
U praktiĉnom dijelu specijalista pedijatar treba savladati:
1. praktiĉno izvoĊenje i interpretaciju nalaza mokraće - pregled mokraće test trakama, pregled
sedimenta mokraće, odreĊivanje formiranih elemenata u komori, mikrobiološki pregled i dr.
(takoĊer tijekom boravka u struĉnoj jedinici) laboratorijske dijagnostike - 100 x
2. praktiĉno izvoĊenje i interpretaciju uroradioloških pretraga
- ekskrecijska urografija - 200 x
- mikcijska cistouretrografija - 200 x
3. praktiĉno izvoĊenje i interpretacija ultrazvuĉnog pregleda bubrega i mokraćnih organa 200 x
4. praktiĉno izvoĊenje i interpretacija uroloških endoskopskih pretraga (cistoskopija,
uretroskopija, biopsija sluznice mjehura, uvoĊenje ureteralnog katetera i dr.) - 50 x
Treba biti upoznat sa:
1. specifiĉnim metodama prikaza bubrega i mokraćnih organa
- radioizotopski prikaz CT, nuklearna magnetska rezonansa, angiografija i dr.;
2. urodinamskim ispitivanjima u djece - indikacijama, tehnikom, interpretacijom,
mogućnostima lijeĉenja poremećaja mokrenja u djece;
3. biopsijom bubrega i patohistološkim ispitivanjima tkiva bubrega - tehnikom biopsije
bubrega, indikacijama, mogućnostima patohistoloških ispitivanja (svjetlosna,
imunofluorescentna elektronska mikroskapija, imunohistološka ispitivanja);
(takoĊer i tijekom boravka u struĉnoj jedinici patologije - vidi niţe).
ad. 2.
Struĉna jedinica internistiĉke nefrologije
Tijekom boravka u jedinici upoznaje se s bolestima bubrega i mokraćnih organa koje se
proteţu iz djeĉje dobi u adolescenciju i odraslu dob, te nekim bolestima bubrega rijeĊim u
djece, odnosno specifiĉnim za odraslu dob (dijabetićka nefropatija, tumori hipertenzija, neki
oblici cistiĉne bolesti bubrega, urolitijaza i dr.) kako bi zaokruţio svoje poznavanje
nefrologije i bio osposobljen za kvalitetnu suradnju s internistom nefrologom.
ad. 3
Struĉna jedinica za dijalizu
Upoznaje se s razliĉitim postupcima hemodijalize, peritonealne dijalize, dijalize,
plazmafereze i dr. u djece - indikacijama, pripremom bolesnika, tehnikom izvodenja,
principima praćenja bolesnika, suportivnom terapijom. TakoĊer, upoznaje se s mogućnostima
transplantacije bubrega, indikacijama, imunološkim aspektima transplantacije, praćenjem
bolesnika, kasnijom terapijom i komplikacijama.
ad. 4.
Struĉna jedinica djeĉje kirurške urologije. Specijalist pedijatar se upoznaje s mogućnostima
operativnog lijeĉenja bolesti bubrega i mokraćnih organa u djece.
ad. 5.
Struĉna jedinica urologije za odrasle.
Zaokruţuje svoje znanje o urologiji s posebnim osvrtom na mogućnosti lijeĉenja urolitijaze
(ESLW i dr.), te transplantaciju bubrega.
ad. 6.
Struĉna jedinica patologije
Upoznaje se s mogućnostima patohistološke dijagnostike bolesti bubrega i mokraćnih organa
u djece (gledanje preparata uz struĉni nadzor).
ad. 7.
Struĉna jedinica biokemijske i mikrobiološke laboratorijske dijagnostike
Upoznaje (po mogućnosti i praktiĉno izvodi) laboratorijske pretrage specifiĉne za
pedijatrijsku nefrologiju
10d. PEDIJATRIJSKA GASTROENTEROLOGIJA
I. GODINA
Gastroenteroloija, pankreatologija, hepatologija i nutriciologija - 11 mjeseci
Specijalist pedijatrije radi na kliniĉkom odjelu gdje se upoznaje s kliniĉkom slikom,
dijagnozom, diferencijalnom dijagnozom i terapijom pojedinih bolesti. U tom razdoblju i
priroĊene malformacije probavnog sustava, njihow genetsku osnovu, rano otkrivanje (acre
ening testovi), kao mogućnost eventualne prevencije. Od posebnog je znaĉenja da uoĉi
vrijednost i ulogu pravilne prehrane koja je potrebna za normalni rast i razvoj djeteta. Nadalje,
izvodi peroralnu aspiracijsku biopsiju jejunske sluznice, funkcionalne testove i razne
terapijske postupke, kao npr. postavljanje trajne i.v. infuzije uz od reĊivanje sastava infuzijske
otopine, odredivanje normalne ili dijetne prehrane prilagodene dobi i bolesti, a na osnovi
energetskog kvocijenta. Zatim, primjenjuje semielementarnu hranu i trajnu pa renteralnu
prehranu. U tom razdoblju utvrĊuje i proširuje spoznaje da djeĉji organizam nije tek umanjeni
organizam odraslog ĉovjeka, već da posjeduje svoja vlastita specifićna svojstva. Naime, za
vrijeme djeĉje dobi organizam se nalazi u stalnoj mijeni. Dijete raste, dobiva na tjelesnoj
masi, razvija se, njegovi se organi diferenciraju, a funkcije mijenjaju, razvijaju i sazrijevaju.
Na takvom se terenu, dakle, razvijaju bolesti u djece. Simptomatologija gastroenteroloških,
hepatoloških, a i ostalih bolesti je novorodenĉeta (prematurusa) i dojenĉeta, a nerijetko i u
malog djeteta opće naravi jer dijete odgovara na bolest ĉesto s općim simptomima koji se
mogu primjerice oĉitovati s kliniĉkom slikom toksikoze, tj. slomom cijelog organizma. Tek u
većeg djeteta simptomatologija bolesti odgovara dobrim dijelom simptomima odraslih.
II. GODINA
Pedijatrijska psihologija i psihijatrija (1 mjesec)
Rast i razvoj djeteta zavisi od njegovih grana, tj. nasljedne mase, ali i od okolice, okolnosti u
zajednici i društvu Pedijatar koji je na uţoj specijalizaciji iz gastroenterologije mora upoznati
otkrivanje i lijeĉenje bolesti probavnih organa uvjetovanih psihogenim uzrocima kao
primjerice abdominalne kolike, psihogeno povraćanje itd.
Infektologija (2 mjeseca)
Specijalist pedijatar radi na kliniĉkom infektološkom odjeIu temelji se bavi
gastroenterološkom i hepatološkom problematikom, te upoznaje praktiĉne vidove tog rada
(mikrobiologija, parazitologija gastrointestinalnog i hepatobilijarnog sustava)
Radiologija i nuklearna medicina (1 mjesec)
Upoznaje se s metodama klasićrke radiologije gatrointestinalnog i hepatobilijarnog sustava, te
metodama nuklearne medicine ovih sustava. Pri tome aktivno sudjeluje u interpretaciji
rezultata.
Ultrazvuk (1 mjesec)
Specijalist mora ovladati dijagnostiĉkim ultrazvukom abdomena, što znaĉi samostatno vršiti i
interpretirati ove metode pretrage.
Endoskopija (3 mjeseca)
Mora ovladati tehnikom endoskopije. U tu svrhu treba pod nadzorom uĉiniti·
- ezofagogastroduoeenoskopiju (50)
- rektoskopiju (30)
- rektosigmoidoskopiju (20)
- totalnu kolonoskopiju (10)
Tijekom tog razdoblja mora upoznati i tehniku intervencijske endoskopije, što ukljuĉuje
polipektomiju, hemostazu krvarećih lezija (laserska koagulacija, sklerozacija,
elektrokoagulacija), sklerozacija varikoziteta jednjaka, odstranjenje tumora laserom.
Internistiĉka gastroenterologija, pankreatologija, hepatologija i nutriciologija (1 mjesec i 15
dana)
Upoznaje se s bolestima koje obuhvaćaju u naslovu navedenu problematiku
(simptomatologija, dijagnoza, diferencijalna dijagnoza i terapija raznih abdominalnih bolesti).
Abdominalna pedijatrijska kirurgija (1 mjesec)
Specijalist upoznaje kiruršku dijagnostiku i operacijske zahvate specifiĉne za pedijatrijsku
gastrointestinalnu kirurgiju.
Patološka anatomija (15 dana)
Upoznaje se s histološkom tehnikom i mikroskopskom dijag nostikom dobivenih biopta s
raznih pedijatrijskih odjela, a posebno mora upoznati histološku verifikaciju i njeno
stupnjevanje kod glutenske enteropatije (celijakije).
10e PEDIJATRIJSKA PULMOLOGIJA
Plan:
16 mjeseci na kliniĉkom odjelu pedijatrijske pulmološke djelatnosti, 6 mjeseci u kliniĉkom
odjelu opće pulmološke djelatnosti.
U predviĊenom vremenskom periodu provela bi se poslijediplomska nastava iz pedijatrijske
pulmologije (2 semestra) i poloţeni propisani ispiti.
Program:
PEDIJATRIJSKA PULMOLOGIJA - 16 mjeseci
Uvodni i opći dio
Pristup i osnovi pregleda bolesnika s oboljenjem dišnih putova. Kliniĉka fiziologija pluća.
Regulacija disanja. Respiratorna i nerespiratorna· funkcija pluća. Patofiziologija i
specifićnosti oboljenja dišnih putova u djece.
Metodedijagnostike
Fizikalni pregled Radiološki pregled Kompjutorizirana tomografija. Ultrazvuĉni pregled.
Bronhološka obrada (bronhoskopija, bronhografija, ednobronhalna kinenkalografija).
Pleuralna punkcija Punkcija i biopsija pluća. Funkcionalni testovi i osnovi plućne funkcije.
Kutani testovi preosjetljivosti Znojni test Hemţitološke. mikrobiološke, enzimatske i
citolokške azkalize.
OdreĊene pretrage svaki kandidat bi trebao uĉiniti u prosjeku 10 puta uz nadzor ili
samostalno.
Oboljenja donjih dišnih putova u novoroĊenĉeta
Respiratorni distres sindrkm/bolest hijalinih membrana Sindrom aspiracije. Hemoragija pluća
lnfektivna oboljena pluća (pneumonije) Hiperinflacija/atelektaza pluća. Pneumotoraks i
pneumomedijastinum. Wilson-Mikity sindrom (dismaturitet pluća) Ekstrapulmonalni uzroci
respiratornog distres sindroma.
PriroĊene anomalije traheobronhalnog stabla
Trarkspozicija pluća. Akcesorni lobus, agenezija, aplazija i hipoplazija pluća Anomalije
trahee (traheaina agenezija i sterkoza traheomalacija, traheobronhomegalija, trahoezofegealna
fistula) Anomalije bronha (priroĊena stenoza bronha, atrezija bronha, bronhomalacija,
primarne bronhieklacije). Anomalije plućnog parenhima (priroĊene ciste pluća, lobarni
emfizem, hamartohindrom priroĊene limfangiektazije pluća, sekvestracija pluća,
mediraastinalne bronhogene ciste) Anomalije krvnih ţila (vaskularni prsten arteriovenozna
fiskula pluća)
Oboljenja gornjih dišnih putova
Rinitis, vazomotorni rinitis. Sinusitis Akutni tronzilofaringitis Problem adenoidnih
verketacija, recidivnog i kroniĉnog tonzilitisa
Oboljenja donjih dišnih putova
Oboljenja larinksa i trahee (stridor larinksa, krup sindrom) Bolesti bronha (akutni bronhitis,
recidivni bronhitis, reciditni obstruktivni bronhitis, kroniĉni bronhitis, bronhiektarije).
Cistiĉna fibroza. Asthma. Dronhiolitis.
Oboljenja plućnog parenhima
Infektivna oboljenja plućnog parenhima (pneumorkije uzrokovane - bakterijama, virusima,
mikozama, protozoima, rikecijama i sl.) Apsces pluća. Gangrena pluća Eozinofilni
pneumonitis Alergijski alveolitis. Primarna tuberkuloza pluća.
Oboljenja plućnog parenhinka u sistemnih oboljenja.
Promjene u sklopu kolagenoza. Hisliocitoza. Sarkoidoza. Plućna hemosideroza.
Neklasificirana oboljenja plućnog parenhima.
Postneonatalni respiratorni distres sindrom. Deskvamativni intersticijalni pneumonitis.
Disautonomia familiaris. Idiopatska intersticijalna fibroza pluća (Hamman-Rich sindrom)
Alveolarna mikrolitijaza. Alveolarna proteinoza. Oboljenja pluća izazvana aspiracijom stranih
supstanci.
Oboljenja pleure
Suhi pleuritis. Serozni, gnojni pleuritis. Hemoragiĉni pleuritis Hidrotoraks. Hilotoraks.
Pneumotoraks.
Tijekom staţa iz pedijatrijske pulmologije vrši se provjera znanja putem kolokvija, svaka 3 do
4 mjeseca.
OPĆA PULMOLOGIJA - 6 mjeseci
Opća pulmološka problematika, uz upoznavanje razlieitosti i specifiĉnosti odrasle dobi.
Staţ se provodi na odjelu i polikliniĉkoj sluţbi pod nadzorom mentora.
Završno se polaţe kolokvij iz opće pulmologije
101. PEDIJATRIJSKA ENDOKRINOLOGIJA, DIJABETES I BOLESTI METABOLIZMA
Cilj ove uţe specijalizacije je da se polaznik upozna s najnovijim znanstvenim spoznajama i
informacijama iz podruĉja pedijatrijske endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma.
U programu se naroćito istiĉu razvojni aspekti endokrinologije i metabolizma, kao i
multidisciplinarni pristup dijagnostici, lijeĉenju i prevenciji endokrinih i metaboliĉnih bolesti.
Na taj naĉin pedijatri se osposobljavaju za adekvatno organiziranje, provoĊenje i nadzor
zdravstvene zaštite djece i adolescenata s endokrinološkim i metaboliĉkim oboljenjima.
Osnovni uvjet za uţu specijalizaciju je poloţeni specijalistiĉki ispit iz opće pedijatrije
1. GODlNA - 11 mjeseci
1. Struktura i funkcije endokrinog sustava
Embriologija, histologija i anatomija endokrinog sustava. Vrste i naĉin djelovanja staniĉnih
hormonskih receptora. Metaboliĉki procesi u stanici i njihova medusobna povezanost.
Hormonska kontrola metabolizma. Fiziološki i patofiziološki aspekti endokrine regulacije.
Endokrini i drugi biološki ritmovi. Kliniĉke manifestacije endokrinih oboljenja opći
simptomi, simptomi na koţi, respiratornom sustavu, gastrointestinalnom sustavu itd.
Dinamiĉki testovi u endokrinologiji. Principi hormonske terapije endokrinih i neendokrinih
obotjenja
2. Laboratorijska dijagnostika
Dijagnostika nasljednih poremećaja metabolizma ugljikohidrata. Lipoproteini apolipoproteini,
dislipoproteinemije. OdreĊivanje aminokiselina. Ispitivanje funkcije hipofize, spolnih
ţlijezda, štitnjaĉe. paratiroidnih ţlijezda, gušteraće, nadbubreţnih ţlijezda. Citologija u
endokrinologiji. Prenalalna analiza amnijske tekućine i fetusa. Metode genske tehnologije u
istraţivanju endokrinih i metabotiĉkih bolesti.
3. Rast i razvoj, bolesti hipotalemusa i hipofize
Epidemiološki aspekti rasta i razvoja. Intrauterini rast. Rast donošene djece, nedonošĉadi i
nedostašćadi. Osobitosti rasta u pojedinim ţivotnim dobima. Faktori rasta. Hormoni i rast.
Niski i visoki rast. Pubertet i adolescencija Neuroendokrinologija. Bolesti adenohipofize i
neurohipofize Poremećaji puberteta. Pinealna ţlijezda.
4. Kliniĉka pedijatrijska endokrinologija
Bolesti štitnjaće. Bolesti kore i srţi nadbubreţnih ţlijezda i simpatiĉkog nervnog sustava.
Bolesti testisa. Muški hipogonadizam. Fetalna i neonatalna endokrinologija.
Poliendokrinopatije (MEN i pluriglandularne insuficijencije). Endokrina hipertenzija. HLA i
endokrinopatije.
II. GODINA - 11 mjeseci
5. Dijabetes u djece
Klasifikacija, epidemiologija i genetika dijabetesa. Zdravstvena zaštita djece dijabetiĉara.
Društvene organizacije dijabetiĉkih bolesnika Savjetovališta za djecu dijabetićare. Socijalnomedicinska problematika. Radna sposobnost i izbor zvanja. Planiranje obitelji. Eticklogija i
patogeneza tip 1 dijabetesa. Patofiziologija. Kliniĉka slika i dijagnostika. Dijabetiĉka
ketocidoza. Lijeĉenje. Samokontrola. Akcitne i kroniĉne komplikacije bolesti. Psihološki
aspekti. Infekcije i kirurški zahvati. Tip II dijabetes. MODY. Prolazni dijabetes
novorodenĉadi. Dijete dijabetiĉne majke. Nove mogućnosti lijeĉenja.
6. Metabolizam kalcija i bolest paratiroidnih ţlijezda
Metabolizam Ca i P, parathormon, kalcitonim i D-vitamin. tiipokalcemija novoroĊenĉadi.
Hipoparatiroidizam, pseudohipoparatiroidizam, hiperparatiroidizam. Hiperkalcemije. Rahitis.
Hiperkalciurije Metabolizam minerala i kosti Metaboliĉki aspekti renalne insuficijencije
7. Ginekologija djeĉje i adolescentne dobi
Normalni i poremećeni spolni razvoj Testikularna feminizacija. Dizgeneza gonada.
Intserseksualnost. Preuranjeni pubertet u djevojĉica. Regulacija menstrualnog cikusa.
Primarna i sekundarna amenoreja. Disfunkcija krvarenja. Spolno prenosive bolesti.
Ginekološke neoplazme u djece. Kontracepcija. Adolescentna trudnoća.
8. Nasljedni i steĉeni poremećaji metabolizma
Fiziologija i patologija tjelesnih tekućina u djece. Poremećaji volumena i sastava tjelesnih
tekućina. Dehidracija. Homeostaze natrija, kalija i acidobazne ravnoteţe u djece. Klasifikacija
nasljednih metaboliĉkih bolesti prema putacijom izmijenjenom genskom produktu i kliniĉkoj
slici skrining nasljednih metaboliĉkih bolesti Poremećaji metabolizma ugljikohidrata.
Hipoglikemije. Glikogenoze Nasljedne metaboliĉke bolesti koje ugroţavaju ţivot
novoroĊenĉadi (s hiperamonijemijom, metaboliĉkom acidozom, hipoglikemijom). Poremećaji
metabolizma purina i pirimidina. Hiperlipoproteinemije. Genetsko savjetovanje u prevenciji
nasljednih metaboliĉkih i endokrinih bolesti.
Za vrijeme trajanja uţe specijalizacije pedijatar mora upoznati i savladali slijedeće tehnike i
vještine:
a) antropometrijska mjerenja, odreĊivanje koštane zrelosti, predikciju konaĉne visine,
b) izvoditi i interpretirati endokrinološke i metaboliĉke testove opterećenja i supresije
(ACTH, TRH, LG-TH, deksametazonski test, itd.),
c) radioimunološka mjerenja koncentracije hormona u krvi i urinu,
d) provoĊenje skrininga na hipolireozu i fenolketonuriju,
e) uzimanje vaginalnog brisa i interpretacija nalaza,
f) citološka punkcija štitnjaĉe i interpretacija nalaza, te
g) ultrazvuni pregled štitnjaĉe i gonada i interpretacija nalaza.
10g. PEDIJATRIJSKA HEMATOLOGIJA I ONKOLOGIJA
Svrha uţe specijalizacije je savladavanje znanja i vještina iz podruĉja hematologije i
onkologije koje će omogućiti samostalan rad na hematološkom i onkološkom odjelu,
ambulsnti i dnevnoj bolnici te davanje hematoloških i onkoloških subspecijalistićkih
konzilijarnih mišljenja na zahtjev drugih doktora medicine, specijalista, uţih specijalista i
pojedinaĉnih bolesnika.
Tijekom staţa pedijatar na uţoj specijalizaciji iz hematologije i onkologije mora usvojiti i
samostalno provoditi i organizirati dijagnostiku i lijeĉenje hematoloških i onkoloških
bolesnika (ukljuĉujući intenzivnu kemoradio-terapiju) integrirajući suvremene pedijatrijske,
hematološke, onkološke, mikrobiološke i farmakoterapijske principe.
Plan:
1. Hematološki odjel (ukljućujući specijalizirane jedinice hematološku ambulantu i dnevnu
bolnicu) 7 mjeseci
2. Onkološki odjet (ukljućujući onkološku ambulantu i dnevnu bolnicu i savjetovalište za
onkološke bolesnike) 8 mjeseci
3. Rad u citološkom laboratoriju 3 mjeseca
4. Rad u koagulacijskom, hematološkom i biokemijskom laboratoriju 2 mjeseca
5. Transfuziološka jedinica 2 mjeseca
Program:
ad.1.
Tijekom rada u hematološkom odjelu specijalist pedijatar će se osposobiti za provodenje
znanja i vještina iz hematologije, posebice kliniĉke i laboratorijske dijagnostike te Iijeĉenja
hematoloških bolesti.
Tijekom uţe specijalizacije svaki se kandidat mora upoznati s radom specijaliziranih jedinica
koje preuţaju subspecijalistiĉke. ali i vrlo diferencirane dijagnostiĉko-terapijske postupke
- Centar za transplantaciju koštane srţi,
- Centar za hemofilije,
- Treba provesti minimum 2 mjeseca praktiĉnog rada u hematološkoj ambulanti, odnosno
dnevnoj hematološkoj bolnici
ad. 2.
Tijekom rada na onkološkom odjelu treba se osposobiti za provoĊenje znanja i vještina iz
onkologije, posebice kliniĉke i laboratorijske dijagnostike te lijeĉenja onkoloških bolesti.
Tijekom uţe specijalizacije treba provesti minimum 3 mjeseca praktiĉnog rada u onkološkoj
ambulanti, odnosno dnevnoj onkološkoj bolnici te savjetovalištu za onkološke bolesnike.
ad. 3.
Rad u citološkom laboratoriju predmnijeva savladavanje znanja citoloških pretraga, posebice
normalna morfologija kao i sva relevantna patološka stanja perifernog krvnog razmaza
koštane srţi, limfnog ĉvora, likvora, slezene i jetre.
ad. 4.
Rad u ostalim laboratorijima pretpostavlja upoznavanje osnovnih naĉela dijagnostike
poremećaja hemostaze, te temeljne pretrage u dijagnostici hematološkog i imunološkog
laboratorija (kompletna krvna slika, metabolizam u eritrocitu, kultura koštane srţi,
imunološke pretrage, subpopulacija limfocita imunološka klasifi kacija akutnih leukemija i
limfoproliferacijskih bolesti).
Tijekom rada potrebno je upoznati i osnove molekulske biologije, posebice u dijagnostici
hematoloških te onkoloških bolesti.
ad. 5.
Rad u transfuziološkoj jedinici postavlja spoznaju o metodologiji lijeĉenja preparatima krvi,
naĉinu odreĊivanja krvnih grupa, naĉinu pripreme krvi i krvnih pripravaka, te osnove
imunohematološke dijagnostike.
Tijekom staţa treba se savladati slijedeće vještine:
- citološka punkcija kosti (50 pretraga), biopsija kosti (25 pretraga),
- citološki pregled razmaza periferne krvi u punktata koštane srţi (80 pretraga),
- citološki pregled razmaza punktata limfnog ćvora (50 pretra ga),
- postavljanje centralnog katetera u venu cavu (20),
- intratekalna primjena citostatika (50),
- evakuacija pleuralnog izljeva i primjena citostatika intrapleuralno (5),
- odreĊivanje veliĉine slezene, jetre i limfnih ĉvorova UZV (30 pretraga),
- uzimanje uzoraka za mikrobiološku pretragu (hemokulture, brisevi itd.) (50 pretraga),
- temeljito upoznati s principima i provoĊenjem njege tijekom intenzivne kemo-radioterapije.
10h. NEONATOLOGIJA
Plan:
1) 2 mjeseca rad u radaoni u ustanovi koja zbrinjava zdrave i visoko riziĉne trudnoće, koja
ima kompletnu opremu za dijagnostiku. nţkdzor i zbrinjavanje ugroţene trudnice, fetusa i
novorodenĉeta i visokokvalificirani medicinski i nastavniĉki kadar;
2) 6 mjeseci rad u rodilištu koje zbrinjava zdravu novoroĊenĉad i ima intenzivno lijeĉenje
vitalno ugroţene novorodenĉadi koja boluje od "nekirurških bolesti". Takvo rodilište trebalo
bi imati za zbrinjavanje zdrave novorodenĉadi "rooming in" sistem (smještaj majke s
novorodenĉetom zajedno), a za zbrinjavanje ugroţene novoroĊenĉadi kompletnu opremu za
dijagnostiku, nadzor i zbrinjavanje vitalno ugroţene trudnice, fetusa i novorodenĉeta i visoko
kvalificirani medicinski i nastavni kadar;
3) 14 mjeseci rad u jedinici za intenzivno lijeĉenje vitalno ugroţene novoroĊenĉadi koja
boluju od "nekirurških" i "kirurških" boIesti karakteristiĉnih za novoroĊenaĉki period, ima
kompletnu opremu za dijagnostiku, nadzor i zbrinjavanje vitalno ugroţene trudnice, fetusa i
novoroĊenĉeta i visokokvalificirani medicinski i nastavni kadar.
Program:
ad.1.
Teorijska znanja
- riziĉna trudnoća i porod
- nadzor fetusa u trudnoći i porodu
- farmakologija lijekova za reanimaciju
- reanimacija novoroĊenĉeta u raĊaoni
- termoregulacija; fiziologija, patologija, aparatura za nadzor i odrţavanje, ugrijavanje
pothlaĊenog novoroĊenĉeta
- kontakt majka-novoroĊenĉe u raĊaoni, i dojenje
- intra i ekstrahospitalni transport novoroĊenĉeta
- mrtvoroĊenost i smrt novoroĊenĉeta; pristup roditeljima i rješavanje problema
- novoroĊenĉe s kongenitalnim anomalijama, pristup roditeljima i rješavanje problema
- procjena vitalnosti novoroĊenĉeta i prognostićka vrijednost APGAR indexa
- perinatalna asfiksija
- otac uz porod; pristup roditeljima i rješavanje ev. problema
- indikacije za intenzivno lijeĉenje novoroĊenĉeta
- prevencija infekcije u raĊaoni
- izolacija novoroĊenĉeta; indikacije, vrsta, mjere
- bioetiĉki problemi u perinatologiji/neonatologiji
- kriteriji cerebralne smrti
Tehniĉke vještine:
- procjena vitalnosti novoroĊenĉeta
- aspiracija dišnih putova novorodenĉeta
- aspiracija mekonija prije prvog udaha
- manualna stimulacija deprimiranog novoroĊenĉeta
- pozicioniranje djeteta za reanimaciju, odrţavanje prohodnosti dišnih putova
- aplikacija kisika putem sonde ili na masku
- manualna ventilacija novoroĊenĉeta preko maske i putem trahealnog tubusa
- intubacija traheje preko prsta i pomoću laringoskopa (vjeţbe najprije na manekenu, zatim
umrlom djetetu ako je to u rodilištu odobreno ili na anesteziranom maĉetu ako za to postoje
mogućnosti, konaĉno, intubacija novoroĊenĉeta)
- kateterizacija umbilikalne vene
- aplikacija lijekova za reanimaciju iv., intraosalno i intratrahealno
- klemanje, podvezivanje i toaleta pupĉanika ad. 2.
Teorijska znanja
- fiziologija i patologija babinja
- postpartalne promjene raspoloţenja majke
- prenatalna dijagnostika bolesti fetkrsa i novorodenĉeta
- screening novoroĊenĉeta na priroĊene bolesti
- fiziologija i patologija respiracije novoroĊenĉeta
- fiziologija i patologija cirkulacije novoroĊenĉeta
- cerebralni protok krvi
- osnovi mehaniĉke ventilacije, vrste i principi rada respiratora
- transkutano mjerenje plinova u krvi i saturacije kisikom, principi, aparati, oksimetri
- terapija kisikom
- terapija krvlju i derivatima
- izdajanje majke i pohrana majĉinog mlijeka
- umjetna prehrana novorodenĉeta
- lijekovi i dojenje
- prevencija infekcije novorodenĉadi
- higijenske mjere; dezinfekcija i asepsa na odjelu
- kriteriji cerebralne smrti
Tehniĉke vještine:
a) nastavak rada u radaonici kao ad 1. kad god je pozvan neonatolog da prisustvuje porodu
b) rad na odjelu:
- postnatalna procjena gestacijske dobi
- zbrinjavanje zdrave novoroĊenĉadi
- provoĊenje preventivnih mjera u neonatusa; Credeizacija, GCG, screening na priroĊene
bolesti, K1 vitamin...
- dijagnostika i lijeĉenje sveukupne nekirurške patologije novoroĊenĉeta
- neinvazivni nadzor vitalnih funkcija
- mehaniĉka ventilacija
- kateterizacija umbilikalne vene i arterije
- fototerapija
- eksangvinotransfuzija - periferni venski put
- lumbalna punkcija, transfontarkelarna punkcija
- transport novoroĊenĉeta intra i ekstrahospitalni
- prisustvovanje obdirkcijama novorodenĉeta
- rad s roditeljima, zdrave, bolesne i umrle djece
- rješavanje bioetiĉkih problema u neonatologiji (sudjelovanje u radu etiĉkog komiteta)
- utvrĊivanje cerebralne smrti
c) voĊenje medicinske dokumentacije, voĊenje statistike morbiditeta i mortalitela, voĊenje
eviderlcije hospitalnih infekcija
ad. 3.
Teorijska znanja
- fiziologija i patologija bubreţne funkcije u novoroĊenĉeta
- peritonealna dijaliza, plazmafereza, hemodijaliza
- kongenitalne srĉane greške, disritmije, kardiomiopatije, patologija d. Botalija, invezivna
kardiološka obrada, indikacije i suvremene mogućnosti lijeĉenja prirodenih anomalija srca
- medicinska genetika za neonatologije s posebnim osvrtom na genetsko savjetovanje i
prenatalnu dijagnostiku
- perinatalna asfiksija, anomalija CNS-a i leĊne moţdine patije, infekcije CNS-a, krvarenja u
CNS
- rana habilitacija neurološki oštećenog novorodenĉeta
- pojam i program neurorizika
- priroĊene metaboliĉke bolesti novoroĊenĉeta
- steĉeni metaboliĉki poremećaji u novorodenĉeta
- osnove anestezije novoroĊenĉeta
- analgezija, sedacija i relaksacija novorodenĉeta
- bolesti kirurške i nekiiurške probavnih organa
- prehrana bolesnog novorodenĉeta
- imunologija novorodenĉeta
- hematologija novorodenĉeta
- tumori u novoroĊenĉeta
- kirurške bolesti pluća, traheje, dijafragme i gornjih dišnih putova
- infekcije novoroĊenĉeta, bakterijske, virusne, mikotiĉne druge
- vertikalno prenosive infekcije novoroĊenĉeta
- primjena antibiotika u neonatusa
- primjena i farmakologija vazoaktivnih substanci
- lijeĉenje primarne plućne hipertenzije
- hospitalne infekcije, etiologija, patogeneza, prevencija
- osnove ultrazvuĉne dijagnostike
- radiološka i nuklearnomedicinska dijagnostika u neonatologiji
Donacija organa
b) prikaz bolesnika na Struĉnom sastanku, esej o odreĊenoj pa tologiji neonatusa
c) tjedan dana provesti u ustanovi za rehabilitaciju neurosenzornomentalno oštećene djece i
upoznati principe habilitacije i rehabilitacije
Praktiĉne vještine:
a) Na odjelu
- nastaviti uĉenje svih vještina kao ad 2. b) koje se odnose na bolesnu novoroĊenĉad
- parenteralna prehrana
- enteralna prehrana: nazogastriĉno, transpiloriĉno, jejunano, na gastrostomu
- peritonelana dijaliza
- postavljanje centralnih venskih katetera
- postavljanje arterijskih katetera
- punktiranje arterija
- mjerenje CVP, invazivnog arterijskog tlaka
- mjerenje ICP
- torakocenteza
- evakuacija ascitesa
- drenaţa toraksa
- njega traheostome, gastrostome, ileostome itd.
- aplikacija kisika, nebuliseri
b) Na kirurgiji-anesteziologiji
sudjelovati u pripremi, pri operaciji, pri prekidanju anestezije u intrahospitalnom transportu
svakog operiranog novoroĊenĉeta enteralna putem sonde i parenteralna prehrana
c) voĊenje medicinske dokumentacije, voĊenje statistike morbditeta i mortaliteta, voĊenje
evidencije hospitalnih infekcija.
10i. MEDICINSKA GENETIKA
Cilj uve specijalizacije je osposobiti doktora medicine specijalistu pedijatra za
dijagnosticiranje nasljednih bolesti, za kliniĉku obradu bolesnika sa multiplim
malformacijama, sumnjom na nasljednju bolest ili neki od malformacijskih sindroma,
sumnjom na embriopatiju nastalu štetnim djelovanjem faktora okoline, kao i bolesnika s
malformacijama, dismorfijom, sa ili bez mentalne retardacije ili zastoja u rastu i razvoju.
Uţom specijalitacijom će se osposobiti i za praćenje takvih bolesnika, lijeĉenja (za one
nasljedne bolesti za koje je moguće) i za pravovremeno uoĉavanje razlĉitih komplikacija
osnovne bolesti. TakoĊer će se osposobiti za praćenje obitelji sa nasljednom bolešću, davanje
genetiĉke informacije obiteljima s povećanim rizikom za pojavu nasljednih bolesti,
odreĊivanje rizika ponavljanja bolesti i davanje informacija o mogućnostima prenatalne
dijagnostike odreĊenih nasljednih bolesti. Kako bi se postigli predviĊeni ciljevi edukacije,
pedijatar treba upoznati odreĊene vještine, steĉi odreĊena znanja i formirati stavove prema
razliĉitim problemima u Medicinskoj genetici.
Plan:
1) Rad na odjelu Zavoda za medicinsku genetiku i metabolizam Pedijatrijske klinike
Kliniĉkog bolniĉkog centra, rad u Ambulanti za nasljedne bolesti, Ambulanti za metaboliĉke
bolesti i Genetskom savjetovalištu. Teorijska nastava u obliku struĉnih sastanaka, konzultacija
s mentorom, kliniĉkih konzilija.
Kolokvij.
Ukupno trajanje - 12 mjeseci.
2) Rad u Citogenetskom laboratonju Zavoda za medicinsku genetiku i metabolizam Klinike
za pedijatriju Kliniĉkog bolniĉkog centra. Struĉni sastanci, konzultacija s mentorom.
Kolokvij.
Ukupno trajanje - 6 mjeseci.
3) Rad u Laboratoriju za novoroĊenaĉke skrininge, u Metaboliĉkim laboratorijima i
laboratorijima za analizu DNK.
Ukupno - 2 mjeseca
4) Fakultativni dio uie specijalizacije prema izboru: rad u laboratorijima za ultrazvuĉnu
dijagnostiku, na hemodijalizi, Centru za tipizaciju tkiva kliniĉkog bolniĉkog centra, Zavodu
za transfuziju krvi Republike Hrvatske, (koli narodnog zdravlja ili na poslijediplomskoj
nastavi.
Ukupno trajanje - 2 mjeseca.
Potrebno je steĉi slijedeće vještine:
1) uzimanje opširne obiteljske anamneze i osobne anamneze sa svim podacima koji mogu
pomoći u postavljanju dijagnoze nasljedne bolesti;
2) sastavljanje obiteljskog stabla;
3) detaljnog pregleda bolesnika s uoĉavanjem malformacija, dismorfije, minor anomalija, uz
upotrebu subjektivnih metoda i antropometrijskih mjerenja;
4) uzimanje bukalnog razmaza s odreĊivanjem X i Y spolnog kromatina (samostalno izvršiti
20 pretraga);
5) uzgoj kulture limfocita iz periferne krvi i postupak izrade kariograma ispitanika. uz
upotrebu tehnike G-pruganja (samostalno izvršiti 20 pretraga);
6) izvoĊenje i interpretacija Guthrijevog testa (20 pretraga);
7) izvoĊenje i interpretacija metaboliĉkog screeninga urina;
8) izvoĊenje i interpretacija kromatografije aminokiselina;
9) izvoĊenje biopsije koţe (za kulturu fibroblasta);
10) komunikacija s bolesnicima s nasljednim bolestima, malformacijama, mentalnom
retardacijom, te njihovim obiteljima.
Potrebno je steĉi i slijedeća znanja:
1) prepoznavanje kliniĉkih slika kromosomskih aberacija;
2) prepoznavanje ĉešćih autosomno dominantnih, autosomno recesivnih i X-vezanih bolesti;
3) prepoznavanje ĉešćih displazija kostura;
4) dijagnostika potencijalno letalnih sindroma novorodenaĉke dobi;
5) dijagnostika multifaktorskih bolesti i malformacija;
6) dijagnostika embriopatija izazvanih štetnim faktorima okoline (infekcije, lijekovi, alkohol);
7) dijagnoslika fenokopija, sekvenci, disrupcija, deformacija
8) praćenje bolesnika s Downovim i Turnerovim sindromom. fenilketonurijom i cistiĉnom
fibrozom;
9) odreĊivanje indikacija za cilogenetsku analizu u djece i odraslih;
10) interpretacija cilogenetskih nalaza uz kromosomske aberacije, sterilitet, infertilitet i
hemoblastoze;
11) principi stvaranja registra nasljednih bolesti;
12) inlerpretacija laboratorijskih nalaza za dokazivanje priroĊenih poremećaja metabolizma;
13) principi dijagnostike uz pomoć analize DNK, s interpretacijom nalaza;
14) izvoĊenje, interpretacija nalaza i praćenje bolesnika uz novorodenaĉki na fenilketonuriju i
hipotireozu;
15) prepoznavanje naĉina nasljeĊivanja kod sumnje na mono gensku bolest, uz pomoć
obiteljske anamneze i obiteljskog stabla:
16) odreĊivanje rizika ponavljanja kromosomskih aberacija, monogenskih i multifikatorskih
bolesti;
17) davanje genetske informacije obiteljima s povećanim rizikom za pojavu kromosomskih
aberacija, monogenskih i multifkatorskih bolesti;
18) psihološki problemi u radu s obiteljima s nasljednim bolesti ma, malformacijama i
mentalnom retardacijom;
19) prenatalna dijagnostika kromosomskih aberacija principi, indikacije i interpretacija
nalaza;
20) prenatalna dijagnostika monogenskih bolesti, mogućnosti, tehnike, interpretacija nalaza;
21) današnje mogućnosti lijeĉenja nasljednih bolesti lijekovima, dijetom, kirurškim
zahvatima, supstitucijom i genskom terapijom
Potrebno je formirati stavove:
1) o etiĉkim problemima povezanim s dijagnostikom, praćenjem, lijeĉenjem i prenatalnom
dijagnostikom nasljednih bolesti, te praćenjem obitelji s nasljednim bolestima;
2) o znaĉenju nasljednih bolesti sa stajališta populacijske genetike;
3) o znaĉenju i radu udruţenja bolesnika sa nasljednim bolesti ma i/ili njihovim roditeljima.
Za vrijeme uţe specijalizacije polaznik treba sudjelovati u pisanju 2 Struĉna rada.
10j. PEDIJATRIJSKA ALERGOLOGIJA I KLINIĈKA IMUNOLOGIJA
U okviru uţe specijalizacije iz alergologije i kliniĉke imunologlje doktori medicine pedijatri
se moraju upoznati s osobitostima razvitka imunološkog sustava i poremećajima toga
razvitka, alergijom, odnosno alergijskim bolestima djece, autoimunosti, odnosno tzv
autoagresivnlm bolestima, farmakološkim lijeĉenjem bolesti što na staju zbog poremećaja
imunološkog sustava (imunostimulacija, umunosupresija) te s imunološkim intervencijama u
pedijatrijskoj medicini (cijepljenje, primjena imunoglobulina i drugih krvnih derivata u
profilaksi i lijeĉenju infektivnih bolesti, metodama hiposenzibilizacije alergiĉne djece te
postupcima usmjerenim na rekonstituciju imunološke reaktivnosti transplantacija koštane srţi
iIi timusa, lijeĉenje s citonima i njihovim antagonistima)
Plan: Kliniĉke prakse - 12 mjeseci;
kliniĉke i eksperimentalne laboratorijske dijagnostike - 3 mjeseca; kliniĉke prakse u Klinici za
dermatologiju - 2 mjeseca: Klinici za infektologiju - 2 mjeseca; Klinici za unutarnje
bolesti,odnosno Centru za transplantaciju koštane srţi - 1 mjesec; institutima za kliniĉka i
eksperimentalna istraţivanja - 2 mjeseca;
Program:
Kliniĉka praksa - 12 mjeseci
Doktori medicine na uţoj specijafizaciji tijekom rada na odjelu za alergologiju i kliniĉku
imunologiju bi morali upoznati simptomatologiju, dijagnostiku i lijeĉenje najĉešćih bolesti što
nastaju zbog poremećaja funkcije imunološkog suslava (tablica 1) Osim na odjelu za
alergologiju i kliniĉku imunologiju oni bi, zajedno sa Struĉnjacima iz drugih
interdisciplinarnih podruĉja pedijatrije (hematologija i onkologija, genetika, endokrinologija,
gastroenterologija, kardiologija i reumatologija, pulmologija i nefrologija) morali upoznati
bolesti alergijske ili autoimune geneze što nastaju na raznim organskim sustavima ili na
organima.
Sudjelujući svakodnevno u bolniĉkom i polikliniĉkom lijeĉenju djece s alergijom,
autoimunim bolestima, imunodeficijencijom i drugim sliĉnim bolestima, pedijatri tijekom
vremena kumuliraju znanje i iskustvo potrebno za samostalan rad Oni bi morali, samos talno
ili uz pomoć mentora, svakodnevno lijeĉiti nekoliko djece. (to se vještina tiĉe, oni bi morali
nauĉiti metodologiju izvoĊenja i interpretacije rane (neposredne) i kasne (odgoĊene) reakcije
preosjetljivosti na PPD, Candidin, toksoid tetanusa, lijekove (penicilin i sliĉni lijekovi, ostali
antibiotici, antipiretici i drugi lijekovi), morali bi nauĉiti izvoĊenje i interpretaciju
funkcionalnih plkkénih testova keo i provokacijskih testova na konjunktivama, nosnoj
sluznici ili sluzni ci bronha. S obzirom na probleme što proizlaze iz bolnih ili agresivnih
postupaka u djece, broj koţnih testova bio bi ograniĉen na etiĉ ki i Struĉno prihvatljivu mjeru.
Laboratorijska dijagnostika - 3 mjeseca
Pedijatar se u tijeku uţe specijalizacije mora upoznati s aktuelnim imunološkim
dijagnostiĉkim postupcima in vitro, interpretacijom dobivenih rezultata, izvorima pogreške, a
neke laboratorijske metode mora ne samo upoznati nego ih nauĉiti i samostalno ih izvoditi
(tablica 2). (to se tiĉe testova koje bi morali upoznati ili ih samostalno izvoditi, njihov bi broj
zbog prije navedenih etiĉkih problema bio ograniĉen, ali ipak dovoljan da se stekne potrebno
znanje i vještine.
Dermatologija - 2 mjeseca
Budući da se alergija i neke varijante imunodeficijencije te autoimunih bolesti ponekad
najprije oćituju na koţi, odnosno da su alergijske bolesti koţe jedan od ćestih problema u
pedijatrijskoj medicini, tijekom prakse na dermatologiji moraju se upoznati s tim bolestima.
Infektologija - 2 mjeseca
Tijekom uţe specijalizacije pedijatri bi se morali upoznati s aktuelnim nazorima o prevenciji
infektivnih bolesti cijepljenjem, profilaksi nekih bolesti s imunoglobulinima ili antibioticima,
te imunopatogenezom nekih infektivnih bolesti.
Interna medicina - 1 mjesec
Budući da su aktuelne mogućnosti rekonstitucije hematopoetskog sustava ili rekonstitucije
imunološkog sustava transplantacijom koštane srţi meĊu najvećim dostignućima medicine,
specijalisti bi se morali upoznati s tim podruĉjem kliniĉke i eksperimentalne medicine.
Kliniĉka i eksperimentalna istraţivanja - 2 mjeseca
Napredak u alergologiji i kliniĉkoj imunologiji se moţe propisati ne samo kliniĉkom iskustvu
i dostignućima laboratorijske dijagnostike već i kliniĉkoj primjeni rezultata eksperimentalne
imunologije. Zbog toga je vaţno upoznati se s metodologijom istraţivanja u epidemiologiji,
populacijskoj i kliniĉkoj genetici, molekulskoj genetici, imunogenetici i imunofarmakologiji.
U skladu sa sklonostima, moglo bi se odabrati jedno od navedenih podruĉja kliniĉkog ili
eksperimentalnog istraţivanja.
Kolokvij
Kolokvij je obveza nakon svakog od prije navedenih podruĉja kliniĉke prakse, laboratorijske
dijagnostike ili kliniĉkih i eksperimentalnih istraţivanja.
Prilog:
Tablica 1. lmunološki poremećaji bolesti što ih moraju upoznati specijalisti pedijatri na uţoj
specijalizaciji iz alergologije i kliniĉke imunologije u pedijatriji.
Tablica 2. Popis dijagnostiĉkih postupaka in vitro što ih moraju upoznati ili osobno izvoditi
Tablica 1.
Imunološki poremećaji bolesti što ih moraju upoznati lijeĉnici na subspecijalizaciji iz
alergologije i klinlĉke imunologije u pedijatriji
Imunodeficijencije
- Kongenitalne imunodeficijencije
- AIDS
- Sekundarne imunodeficijencije (hemoblastoze, malnutricija)
Alergijske bolesti
- Alergijski rinitis, Peludna hunjavica
- Astma
- Hipersensitivni pneumonitis Vaskulitisi, Bolesti vezivnog tkiva
- Hipersensitivni vaskulitis
- Anafilaktoidna purpura
- Periarteritis nodosa
- Sistematski eritematozni lupus
- Reumatoidni artritis
- Dermatomiozitis/Polimiozitis
Autoimune endokrinopatije
- Autoimuni tireoditis
- Autoimuni dijabetes melitus (tip 1)
- Autoimuni adrenalitis
- Autoimuna poliendokrinopatija Bolesti hematopoetskog sustava
- Autoimuna hemolitiĉka anemija
- Idiopatska trombocitopenićka purpura
- Perniciozna anemija
Bolesti CHS-a
- Miastenija gravis
- Syndroma Gullain-Barre
Neoplazije
- heukemija, limfon
- Neoplazije u djece s imunodef,icijencijom
Ostale bolesti ili terapijski postupci
- Ekcem/Alergijski dermatitis
- Nefrotski sindrom
- Intolerancija bjelanĉevina kravljeg mlijeka, glutenska enteropatija,
- Autoimuni ileo/jejunitis, Autoimuni hepatitis
- Serumska bolest i sliĉna stanja
- Transplantacija koštane srţi
- Supstitucija defektnih gena ("terapija genima")
Izvor: A WHO/IUIS/IAACI Report: Clinica Immunology. Guidelilnes for its organization,
Trainining, and Certification. ACI News 5/1 (1993)
Tablica 2. Popis dijagnostiĉkih postupaka in vitro što ih moraju upoznati ili osobno izvoditi
lijeĉnici na subspecijalizaciji iz alergologije i kliniĉke imunologije u pedijatriji
Mjerenje koncentracije specifiĉnih antitijela
- Bakterijski antigeni
- Autoantigeni
- Aloantigeni
- Alergeni Imunokemija
- Kvalitativno (imunoelektroforeza) i kvantativno (radijalna imunodifuzija, nefelometrija,
elektroimunodifuzija) odreĊivanje koncentracije imunoglobulina ili njihovih fragmenata u
tjelesnim tekućinama.
- OdreĊivanje citokina i solubilnih receptora za citokine u plazmi ili drugim tjelesnim
tekućinama
- Mjerenje produkata efektorskih stanica i upalnih reakcija
- Procjena koncentracije i funkcionalne sposobnosti kompo nenata komplementa
- Mjerenje proteina tzv. akutne faze upale.
Celularna istraţivanja
- OdreĊivanje limfocitnih suppopulacija i.biljega. njihove aktlvacije
- OdreĊivanje liomfocitnih funkcija, njihove proliferacije in vitro (A, Con-A, PWM, EpsteinBarr virus itd.)
- OdreĊivanje citoksiĉnosti limfocita i drugih imunoloških efektorskih stanica
- Procjena funkcionalnih sposobnosti makrofaga i neutrofila
Imunohistološka istraţivanja
Imunogenetika
- HLA tipizacija
11. Naziv specijalizacije: NEUROLOGIJA
Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci
Plan specijalizacije:
SEKUNDARlJAT 6 mjeseci 3 mjeseca interne medicine
1 mjesec radiologija i radioterapija
1 mjesec anesteziologija i intenzivno lijeĉenje
1 mjesec patologija s citologijom
NEUROLOGIJA 36 mjeseci
INFEKTOLOGIJA 1 mjesec
PSIHIJATRlJA 1 mjesec
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca
Poslijediplomska nastava
Program specijalizacije:
NEUROLOGIJA 36 mjeseci
- Neuromuskularne bolesti - 4 mjeseca
Podjela neuromuskularnih bolesti; anamneza i neurološki pregled bolesnika s primarnim
mišićnim bolestima, poremećajima neuromuskularne spojnice i primarnim neurogenim
poremećajem, uoĉavanje kliniĉkih osobitosti u 30 do 40 bolesnika u ambulanti i
specijaliziranom odjelu, najprije uz pomoć nadleţnog lijeĉnika a zatim samostalno uz
naknadnu kontrolu i konzultacije. Dijagnostika neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom
na rad u elektromiografskom laboratoriju. Lijeĉenje neuromuskularnih bolesti s posebnim
osvrtom na voĊenje imunosupresivne terapije, medikamentozna priprema za kirurgijsku
imunosupresiju (timektomija), ordiniranje imunosupresivnog postupka plazmaforeze (kod 20
do 30 bolesnika).
- Elektromioneurografija (rad u EMG laboratoriju) - 2 mjeseca
Rad u elektromioneurografskom laboratoriju:
a) upoznavanje s radom u laboratoriju i osnovnim osobitoseinka aparature
b) elektromiografiranje uz pomoć lijeĉnika specijaliste (30-40 bolesnika), samostalan rad uz
nadzor lijeĉnika specijalrste (30-40 bolesnika) uz naknadne konzultacije s lijeĉnikonk
specijalistom
c) elektroneurografija, upoznavanje s radom lijeĉnika specijalistu (30-40 bolesnika),
samostalan rad uz nadzor lijeĉnika specijaliste (30-40 bolesnika),
d) stvaranje dijagnostiĉkog zakljuĉka na osnovu anamneze kliniĉkog i
elektromioneurografskog nalaza
- Ekstrapiramidne bolesti i kIiniĉka neurofarmakologiia - 3 mjeseca
Ekstrapiramidne bolesti
- anamneza, uoĉavanje kliniĉkih osobitosti ekstrapiramidnih bolesti; neurološki pregled 40
bolesnika s ekstrapiramidnom sim ptomatologijom uz pomoć i nadzor nadleţnog lijeĉnika u
hitnoj ambulanti i neurološkom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lijeĉenje bolesnika s
ekstrapiramidnom simptomatologijom.
- kvantificiranje ekstrapiramidnih poremećaja
a) subjektivno-ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih Ijestvica, naĉina
njihove primjene i samostalno pri mjenjivanje ljestvice uz kontrolu lijeĉnika specijaliste,
b) objektivno-tonometrija i akcelerometrija - rad u laboratoriju uz asistenciju nadleţnog
lijeĉnika
- diferenciranje ekstrapiramidnih poremećaja
a) hipokinetsko - rigidni sindromi
b) hiperkinetski sindromi - distonije
c) stupnjevanje stadija bolesti pojedinih poremećaja pr;mjerice Parkinsonove bolesti po
Hoehnu i Yahru
Samostalna obrada 20 bolesnika s hipokinetsko rigidnim sindromima i 15 s hiperkinetskim
(na odjelu i u ambulanti za ekstrapiramidne bolesti)
d) hepatolentikularna degeneracija - samostalna obrada 56 bolesnika uz prikaz kliniĉke slike u
40 bolesnika
Lijeĉenje ekstrapiramidnih poremećaja, praćenje uvoĊenja terapije na odjelu te ambulantno uz
nadzor lijeĉnika specijaliste
e) prikaz primjene i sudjelovanje u primjeni botulinum toksina
2. Osnove kliniĉke neurofarmakologije
Upoznavanje s osnovama kliniĉke neurofarmakologije
2.1. kontrolirani i nekontrolirani kliniĉki pokus (praktiĉni prikaz na odjelu uz predavanje)
2.2. primjena ocjenskih ljestvica (ispunjavanje ocjenskih ljestvica u 5-6 bolesnika)
2.3. primjena placeba
- Demijelinizacijske bolesti - 3 mjeseca
- anamneza, uoĉavanje kliniĉkih osobitosti demijelinizacijskih poremećaja, neurološki pregled
30 bolesnika s demijelinizacijskom bolesti uz pomoć i nadzor nadleţnog lijeĉnika u hitnoj
ambulanti i neurološkom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lijeĉenje bolesnika s
demijelinizacijskim bolestima
- kvantificiranje demijelinizacijskih bolesti
a) ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih Ijestvica, naĉin njihove
primjene i samostalno primjenjivanje Ijestvice uz kontrolu lijeĉnika specijaliste
- diferenciranje demijelinizacijskih bolesti:
a) multipla skleroza
b) drugi oblici demijelinizacijskih bolesti
c) stupnjevanje stadija demijelinizacijske bolesti pomoću EDSS a
Upoznavanje s dijagnostiĉkim poslupcima u demijelinizacijskim bolestima
a) likvorska dijagnostikia i njene osobitosti
b) imunologijski testovi, vrste, primjena i njihov znaĉaj u dijagnostici demijelinizacijskih
bolesti
c) neurofiziologijsa dijagnostika - evocirani potencijali
d) neuroftalmologijska dijagnostika
Rasprava o uzrocima bolesti i neurološkoj simptomatici s nadleţnim lijeĉnikom specijalistorm
neurologije Praćenje bolesnika tijekom svih dijagnostiĉkih postupaka. Prisustvovanje vršenju
pretrage kompjuterizirane tomografije mozak MR-a i ostalih dgn. postupaka te sudjelovanje u
analizi rezultata naloga sa specijalistom neurologom, radiologom i imunologom.
- Cerebrovarskularne bolesti i ultrazvuĉna dijagnostika
Cebrovaskularne bolesti - 3 mjeseca
- anamneza, uoĉavanje kliniĉkih osobitosti cerebrovaskularnih bolesti; neurološki piegled 50
do 60 cerebrovaskularnih bolesnika uz pomoć i nadzor nadleţnog lijeĉckika, u hitnoj
ambulanti i neurološkom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lijeĉenje
cerebrovaskularnih bolesnika.
Rasprava o uzrocinka bolesti i neurološkoj simptomatici s nadIeţnim lijeĉnikom specijalistom
neurologije, praćenje bolesnika tijekom svih dijagnostiĉkih postupaka.
- prisustvovanje vršenja pretrage kompjuterizirane tomografije mozga, sudjelovanje u analizi
rezultata nalaza CT-a sa specijalistom neurologom, radiologom neurokirurgom i vaskularnim
kirurgom u oko 40 bolesnika.
- angiografska obrada, uoĉavanje i postavljanje indikacije za aniografsku obradu, sudjelovanje
u analizi rezultata zajedno sa specijalistom neurologije, radiologije, nefrologije i/ili
vaskularne kirurgije
- konzultacije o specifiĉnostima cerebrovaskularne problematike s neurologom i specijalistom
interne medicine posebno u pitanjinka regulacije arterijske hipertenzije, dijabetesa i
kardiologijskih poremećaja
- uoĉavanje indikacije i izvoĊenje lumbalne punkcije u cereborovaskularnih bolesnika.
Prisustvovanje dijagnostiĉkim postupcima neophodnim u postavljanju dijagnoze i definiranju
vrste cerebrovaskularne bolesti
- Ultrazvuĉna dijagnostika - 2 mjeseca
- doplerska dijagnostika karotidnih i vertebralnih arterija, transkranijska doplerska
dijagnostika
Obavljanje ultrazvuĉne dijagnostike ekstrakranijski (karotida, vertebralne arterije) i
intracerebralnih arterija u sveukupno 60 bolesnika, u poĉetku uz pomoć i nadzor lijeĉnika
specijaliste koji se posebno bavi navedenim postupcima, kasnije samostalno uz kontrolu
rezultata i raspravu pojedinih nalaza
- Hitna neurologija 2 mjeseca
Trajanje edukacije na specijaliziranom odjelu za hitnu neurologiisku problematiku uz
kontinuirano sudjelovanje u hitnoj neurologijskoj probrematici radom u hitnoj neurološkoj
ambulanti Upoznavanje s osnovnim principima kliniĉkog dijagnostiĉkog i terapijskog
priSLupa hitnom neurološkom bolesniku. Kliniĉka i dijagnostiĉka obrada 20 bolesnika s
hitnom neurološkom problematikom uz nadzor lijeĉnika specijaliste. Primjena kriterija i
pokazatelja klasifikacije vrste i dubine poremećaja svijesti. Sudjelovanje u dijagnostiĉkim i
terapijskim postupcima.
- Epilepsija - 3 mjeseca
Rad na odjelu s bolesnicima i rad u neurofiziologijskom laboratoriju
- anamneza, kliniĉka obrada, uoĉavanje kliniĉkih manifestacija i osobitosti lijeĉenja epilepsije
u 30 bolesnika s epilepsijom Obrada i klasifikacija bolesnika s epilepsijom na odjelu
speeijaliziranom za dijagnostiku i lijeĉenje epilepsije, te u ambulanti za dijagnostiku i
lijeĉenje epilepsije, uz lijeĉnika specijalistu, kasnije samostalno uz nadzor lijeĉnika
specijaliste Rasprava i primjena novih terapijskih postupaka, prouĉavanje epilepsijskih
modela i genetike epilepsije na odjelu i u ambulantnom radu Upoznavanje s aritmogenom
epilepsijom i drugim paroksizmalnim poremećajima svijest neepileptiĉke geneze.
- Rad u neurofiziologijskom laboratoriju - 3 rnjeseca
Upoznavanje s tehnikom snimanja EEG-a, evoriranih potencijala, brain mapping-a,
magnetske stimulacije, nistagmografije i dr. Organizacija i upoznavanje osnovnih osobina i
rukovanja s aparaturom, uvjeti snimanja, artefakti. Uĉenje tehnike vremenske, prostorne i
frekvencijske analize EEG-a, indikacije za kliniĉku primjenu EEG-a, liolter EEC-a,
videopoligrafije i EEG biotelemetrije u bolesnika s epilepsijom. Indikacije za specijalna
snimanja, diferencijalno dijagnostiĉke osobitosti. elektrodijagnostike epilepsije. Analiziranje
EEG uz pomoć, kasnije samostalno uz nadzor lijeĉnika specijaliste u 20 bolesnika s
epilepsijom i 20 bolesnika s drugim neurološkim ispadima. Analiza evocirartih potencijala i
brain mappinga i drugih neurofiziologijskih postupaka u 20 bolesnika.
- Spinalne bolesti - 2 mjeseca
- anamneza, uoĉavanje kliniĉkih osobitosti spinalnih bolesti neurološki pregled 20 bolesnika
sa simptomatologijom bolesti kralješniĉne moţdine, spinalnih korijena i perifernih ţivaca uz
pomoć i nadzor nadleţnog lijeĉnika, u hitnoj ambulanti i neurološkom odjelu specijaliziranom
za dijagnostiku i lijeĉenje bolesti kralješniĉne moţdine. Rasprava o uzrocima bolesti i
neurološkoj simptomatici s nadleţnim lijeenikom specijalistom neurologije, praćenje
bolesrrika tijekom svih dijagnostiĉkih postupaka
- prisustvovanje vršenju pretrage kornpjuterizirane tomografije i MR-a kralješniĉne moţdine,
mijelografije, spinalne angiografije, sudjelovanje u analizi rezultata nalaza sa specijalislorn
neurologom, radiologom i neurokirurgom u 20 bolesnika.
- uoĉavanje indikacije i izvoĊenje lumbalne punkcije
Prisustvovanje dijagnostiĉkim postupcima neophodnim u postavljanju dijagnoze i definiranju
vrste spinalnih poremećaja
- Heredodegenerativne i metaboliĉki uzrokovane bolesti, tumori mozga, posljedice traume
mozga - 3 mjeseca
- upoznavanje s kliniĉkim osobitostima, manifestacijama, dijagnostiĉkim postupcima i
lijeĉenjem u 10 bolesnika s tumcironk mozga, 10 bolesnika s heredodegenerativnim i
metaboliĉki uvjetovanim bolestima ţivĉanog sustava, te 20 bolesnika s posljedicama traume
mozga na specijaliziranim odjelima i ambulantama (specijaliziranim i hitnoj ambulanti).
- Poremećaji autonomnog ţivĉanog sustava - 2 mjeseca
Prouĉavanje, kliniĉke osobitosti, mogućnosti dijagnostike i diferencijalna dijagnoza
poremećaja autonomnog ţivĉanog sustava. Rad na odjelu i ambulanti s uzimanjem anamneze
i kliniĉkog pregleda 15 bolesnika s manifestiranim poremećajima autonomnog ţivĉanog
sustava. Primjena novih dijagnostiĉkih postupaka u ispitivanju autonomnih funkcija ĉovjeka.
Rad u laboratoriju na ispitivanju autonomnih ţivĉanih firnkcija i teletermografskom
laboratoriju uz nadzor lijeĉnika specijaliste: analiziranje rezultata u 20 bolesnika
- Neurologija kognitivnih funkcija - 2 mjeseca
Proućavanje kliniĉkih osobitosti kognitivnih funkcija ĉovjeka, manifestacija poremećaja
kognicije, dijagnoza i diferencijalna dijagnoza kognitivnih poremećaja. Obrada bolesnika na
specijaliziranom odjelu s proućavanjem dijagnostiĉkih postupaka, mogućnosti lijeĉenja i
rehabilitacije, te tehnike ispitivanja u 20 bolesnika s kognitivnim poremećajima Sudjelovanje
u ispitivanju kognitivnih fun
kcija u 20 bolesnika u poĉetku uz lijeĉnika specijalistu, a potom samostalno uz nadzor
lijeĉnika specijaliste u laboratoriju za ispitiva nje kognitivnih funkcija.
- Rad u drugim specijaliziranim ambulantama i laboratorijima - 2 mjeseca
- ambulanta za bol, ambulanta za glavobolju, poremećaje govora, laboratorij za neurogene
poremećaje mjehura i dr.
Prisustvovanje predavanjima:
1. Kliniĉke osobitosti glavobolja (predavanje 2 sata)
2. Bol i bolni sindromi (predavanje 2 sata)
Tijekom boravka na pojedinim odjelima i ambulantama sa specifiĉnom neurološkom
problematikom provodi se edukacija iz restorativne neurologije kao vaţnom i perspektivnom
sadrţaju neurološke struke i znanosti.
Tijekom specijalizacije provodi se edukacija iz likvorske dijagnostike u okviru pojedinih
specijaliziranih jedinica (demijelinizacijske bolesti, cerebrovaskularne bolesti i dr.) Potrebno
je uĉiniti sveukupno 20 lumbalnih punkcija.
INFEKTOLOGIJA - 1 mjesec
PSIHIJATRIJA - 1 mjesec
Poslijediplomska nastava iz neurologije u trajanju dva semestra je obvezna za svakog
polazrlika specijalizacije iz neurologije uz poloţene propisane ispite.
12. Naziv specijalizacije: PSIHIJATRIJA
Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci 3 mjeseca interna medicina
15 dana neurologija 15 dana pedijatrija
1 mjesec radiologija i radioterapija
1 mjesec anesteziologija i intenzivno lijeĉenje
NEUROLOGIJA 3 mjeseca
KLINIĈKA PSIHIJATRIJA 13 mjeseci
ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI 3 mjeseca
PSlHOTERAPIJA NEUROZA 9 mjeseci
PSIHIJATRIJA U ZAJEDNICI 5 mjeseci
FORENZIĈKA PSIHIJATRIJA 2 mjeseca
DJEĈJA PSIHIJATRIJA 3 mjeseca
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca
Organizirana nastava
Program specijalizacije:
NEUROLOGIJA - 3 mjeseca
Specijalizant se treba upoznati s kliniĉkom slikom, etiopatogenezom, dijagnostikom i
terapijom slijedećih bolesti:
1. Epilepsija
2. Tumori mozga razliĉite lokalizacije
3. Povrede mozga razliĉite lokalizacije
4. Alzehimerova, Pickova, Huntingtonova bolest
5. Creutzfeld-Jakobova bolest, drugi infekcijski meningitisi
6. Multipla skleroza
7. Multunfantna demencija
8. Intrakranijska krvarenja
9. Intermitentna porfirija
Specijalizant treba svladati vještinu obavljanja neurološkog pregleda, te oĉitavanja EEG
nalaza.
TakoĊer treba biti osposobljen za logiĉko povezivanje lokalizacije oštećenja SŢS-a i kliniĉki
opaţenih simptoma, kao i za interpretaciju svih relevantnih laboratorijskih nalaza.
Tijekom ovog dijela staţa treba obraditi bar po jednog bolesnika navedenih dijagnostiĉkih
kategorija
KLINIĈKA PSIHIJATRIJA - 13 mjeseci
Specijalizant treba upoznati psihiĉke poremećaje što se uglavnom lijeće u kliniĉkim uvjetima
na psihijatrijskoj klinici Treba se upoznati s njihovom kliniĉkom slikom, kriterijima za
postavljanje dijagnoze, kriterijima za iskljuĉivanje dijagnoze, s potrebnom laboratorijskodijagnostiĉkom obradom i terapijom.
To su slijedeći poremećaji:
1. Organski psihiĉki poremećaji (1 mjesec)
2. Shizofrenija paranoidni poremećaji i drugi shizofreniji sliĉni poremećaji (4 mjeseca)
3 Poremećaj raspoloţenja (maniĉno depresivne psihoze) (4 mjeseca)
4. Hitna stanja u psihijatriji (4 mjeseca)
Ad 1
Specijalizant će nauĉiti razrješavanje akutnog i kroniĉnog psihoorganskog sindroma u
predviĊenom trajanju od mjesec dana Pri tome treba nauĉiti karakteristićne simptome i
znakove pojedinih tipova poremećaja, diferencijalno dijagnostiĉko planiranje i tome sukladno
planiranje svih potrebnih laboratorijskih pretraga koje će omogućiti postavljanje konaĉne
dijagnoze Uz to će se takoĊer educirati u primjeni adekvatne terapije.
Ad 2.
Izuĉit će preciznu dijagnostiku razliĉitih tipova poremećaja kao i podešavanje optimalne
terapije. Pri tome se misli ne samo na farmakoterapiju nego takoĊer na psiho i socioterapiju.
Trajanje ovog dijela staţa iznosit će 4 mjeseca.
Ad 3.
Upoznat će se s kliniĉkom slikom, diferencijalnom dijagnostikom i terapijom razliĉitih vrsta
poremećaja raspoloţenja u trajanju od 4 mjeseca. Trebat će se nauĉiti razlikovati temeljne
tipove poremećaja, bipolarni i unipolarni, distimiju i ciklotimiju. Upoznat će se s razliĉitim
terapijskim pristupima ukljuĉujući i elektrokonvulzivnu terapiju Upoznat će se sa
neophodnim laboratorijskim pretragama koje treba obaviti prije zapoĉinjanja odreĊenog vida
organske terapije.
Ad 4.
Hitna stanja u psihijatriji specijalizant će apsolvirati tijekom rada. Tom će prilikom nauĉiti
postupak s bolesnikom u takvim situacijama kao i primjenu optimalne terapije.
Budući da posebnu paţnju treba obratiti na savladavanje umijeća propisivanja psihofarmaka,
to će specijalizanti provesti 4 mjeseca te edukacije pod nadzorom Centara za kliniĉku
psihofarmakologiju. Tu će dodatno usavršavati svoje prethodno poznavanje primjene
psihofarmaka, a uz to će nauĉiti planiranje kliniĉkog ispiti vanja psihofarmaka razliĉitih
skupina (antidepresivni, antipsihotici, anksiolitici) kao i prepoznavanje nuspojava i
interreakcije primijenjenih lijekova.
Na svakom od navedenih Odjela specijalizanti trebaju praziti najmanje pet bolesnika poĉevši
od njihovog primanja na Odjel, preko dijagnostiĉkih postupaka, terapije, pa sve do otpusta
bolesnika iz bolnice Za vrijeme boravka na pojedinom Odjelu moraju usvojiti odreĊena
znanja, dio kojih će im biti prezentiran preko obvezatnih sati teorijske nastave, dok će dio
usvajati izradom seminarskih radova a takoĊer i suradnjom na struĉnim radovima ili
znanstvenim projektima koji se na klinici odvijaju.
ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI 3 mjeseca
- na kliniĉkom odjelu alkoholizma 15 dana
- na kliniĉkom odjelu bolesti ovisnosti (narkomanija) 15 dana
- na dispanzersko polikliniĉkom odjelu
(alkoholizam 15 dana, narkomanija 15 dana)
- na intenzivnim njegama za alkoholizam i narkomaniju uz posjećivanje klubova lijeĉenih
alkoholiĉara 1 rnjesec
- Tijekom specijalizacije potrebno je obraditi 50 sluĉajeva alkoholiĉara i 30 narkomana.
Potrebno je prisustvovati i sudjelovati u 40 seansi terapijskih zajednica, 30 seansi obiteljske
terapije, 30 sati grupne psihoterapije. Prisustvovati na 20 sastanaka klubova lijeĉenih
alkoholiĉara.
PSIHOTERAPIJA NEUROZA - 9 mjeseci
1. Vlastiti doţivljaj terapijskog procesa je bitan element u uĉenju psihoterapije. U tu svrhu
predlaţemo završiti pripremnu fazu grupne analize koja se sastoji od 40-60 sati iskustva u
grupi koju vodi analitiĉar Nakon pripremnog dijela kandidat, ukoliko ţeli moţe nastaviti
izobrazbu za grupnog analitiĉara.
2. Konzultacije
Svrha im je praćenje psihoterapijskog procesa Konzultacije provodi iskusan psihoterapeut.
Odvijaju se jedan puta tjedno u trajanju od 45 minuta. Ukupno 25 30 konzultacija. Uvjeti za
konzultanta odreĊeni su na Klinici za psihološku medicinu.
3 Dijagnostiĉko indikacijski postupak
(dijagnoza i diferencijalna dijagnoza, psihodinamika mehanizmi obrane, razvoj liĉnosti)
Ovladavanje tehnikom prvog intervjua i dijagnostiĉko indikacijskog postupka za 10
pacijenata zajedno s konzultantom. te popunjavanje dijagnostiĉkog upitnika (prvi intenju u
trajanju od 30 minuta, dijagnostiĉki upitnik u trajanju od 30 minuta). Prvi intervju za 10
pacijenata te popunjavanje upitnika samostalno uz naknadnu konzultaciju.
4 Psihoterapijske tehnike
Posebna paţnja posvećuje se:transferu, kontratransferu, otporima i obranama
1 Kliniĉka psihoterapija
Specijalizant sudjeluje u radu kliniĉkog odjela te za tu vrijeme obaviti: individualnu
psihoterapiju pacijenta 1 x tjedno u trajanju od 50 minuta.
- opservaciju grupne psihoterapije 1 x tjedno u trajanju od 90 minuta.
- uĉešće u terapijskoj zajednici 1 x tjedno u trajanju od s0 minuta
2. Sugestivne i suportivne tehnike
- 2 pacijenta. Psihoterapije se odvijaju 1 x tjedno, psihoterapijski sat traje 45 minuta, uz
konzultacije 1 x tjedno u trajanju od 45 minuta.
Ukupan broj seansi 20 do 30 po pacijentu.
3. Tehnike relaksacije
- Psihoterapija jednog pacijenta 1 x tjedno u trajanju od 45 minuta uz konzultacije 1 x tjedno u
trajanju od 45 minut
Ukupan broj seansi 20 4 Obiteljska terapija
Praktiĉni rad: 1 x tjedno 90 minuta. Opserviranje obiteljske terapije koju vode 2 edukatora
obiteljske terapije i 60 minuta supervizije.
Minimalni broj 80-90 sati.
PSIHIJATRIJA U ZAJEDNICI - 5 mjeseci
Cilj ovog dijela edukacije je osposobljavanje specijalizanata za sarnostalno i Struĉno
obavljanje slijedećih djelatnosti socioterapijski postupak kod hospitaliziranih bolesnika (svih
dijagnostiĉkih kategorija), parcijalne hospitalizacije, prevencija psihiĉkih poremećaja i
bolesti, lijeĉenje svih dijagnostiĉkih kategorija psihijatrijskih bolesnika u izvanbolniĉkim
uvjetima što znaĉi bilo u njegovom domu bilo u socio-zdravstvenoj ustanovi kao i tuĊoj
obitelji, tretman duševnog bolesnika hospitaliziranog na odjelu druge specijalnosti, liaison
psihijatrija, organiziranje i voĊenje te superviziranje klubova psihijatrijskih bolesnika,
odreĊivanje indikacije za pojedine vrste socioterapijskog tretmana.
Praktiĉni dio edukacije provodio bi se u slijedećim tipovima institucija:
A) socioterapijski odjel klinike i odjel parcijalne hospitalizacije 2 mj. B) centar (ili odjel) za
krizna stanja 1 mj.
C) odjel psihijatrijske epidemiologije 15 dana
D) Polikliniĉko-dispanzerski odjel s klubovima i obilaskom socio-zdravstvenih ustanova i
subspecijalistiĉkih ambulanti 1 mjesec i 15 dana Ad. A/
Tijekom boravka na socioterapijskom odjelu klinike specijalizant je obavezan obraditi 40
bolesnika (10 shizofrenih akutnih i kroniĉnih, 10 gerontopsihijatrijskih, 10 oligofrenih i 10
ostalih dijagnostiĉkih kategorija kroniĉnog toka), provesti pod kontrolom mentora njihovu
primarnu i sekundarnu i tercijarnu prevenciju, ukljuĉivi rad s obitelji i uţom zajednicom,
prisustvovati terapijskim zajednicama na odjelu i ovladati tehnikama socioterapije te
koordiniranjem s terapijskim timom, i postavljanje indikacije za parcijalnu hospitalizaciju.
Ad B/
Tijekom boravka u centru ili odjelu za krizna stanja specijalizant treba ovladati tehnikama
intervjua osoba u kriznom stanju. terapijskim postupcima s osobama u kriznom stanju te
intervencijama preko telefona Potrebno je da pod kontrolom mentora obradi 15 osoba u krizi
u individualnom tretmanu od ĉega najmanje 5 s pokušajem suicida i najmanje 10 grupnih
tretmana osoba u krizi.
Ad. C/
Specijalizant mora ovladati metodama psihijatrijsko-epidemioloških istraţivanja i praćenja,
usvojiti primjenu standardiziranih mjernih instrumenata u cilju operacionaliziranih
dijagnostiĉkih kriterija i ocjene psihiĉkog stanja te usvojiti modele obavezne doku mentacije
(dijagnostiĉkih kriterija P-listića, šifriranja dijagnostiĉkih kategorija i sl.). Potrebno je da
zajedno s mentorom postigne stupanj reliabilnosti za najmanje 2 dijagnostiĉka instrumenta i 3
za ocjenu psihiĉkog stanja
Ad D/
Tijekom boravka u psihijatrijskoj ambulanti specijalizant mora obraditi najmanje 30
psihijatrijskih bolesnika razliĉitih dijagnostiĉkih kategorija koji dolaze od svoje kuće i 5
bolesnika u konzilijarnoj sluţbi, 3 shizofrena i 5 psihogerijatrijskih. Da posjeti najmanje dvije
socio-zdravstvene ustanove, te da u subspecijalistiĉkim ambulantama za psihofarmakoterapiju
neuroze, kroniĉne psihoze i psihogerijatriju obradi po dva bolesnika.
FORENZIĈKA PSIHIJATRlJA - 2 mjeseca
Cilj edukacije iz Forenziĉke psihijatrije predstavlja osposoblja vanje specijalizanata za:
a) samostalno provoĊenje forenziĉko-psihijatrijskih vještaĉenja na svim podruĉjima kriviĉnog
i graĊanskog prava
b) samostalno provoĊenje izvaninstitucionalnog tretmana pacijenata kojima su izreĉene mjere
sigurnosti.
Specijalizant mora izraditi zajedno s mentorom najmanje šest forenziĉko-psihijatrijskih
ekspertiza (dvije s podruĉja gradanskog prava, ĉetiri s podruĉja kriviĉnog prava).
Specijalizant mora prisustvovati najmanje jednoj sudskoj raspravi tjedno Mora sudjelovati u
svim terapijskim programima za bolesnike kod kojih se provode institucionalne i
izvaninstitucionalne psihijatrijske mjere sigurnosti.
tnformativni jednodnevni posjeti slijedećim ustanovama:
1. Zavodu za lijeĉenje i ĉuvanje abnormalnih delinkvenata- Popovaĉa
2. Centru za odgoj djece i omladine - Dugave
3. Domu za preodgoj maloljetnih delinkvenata - Lipovica
4. Centru za dijagnostiku osuĊenih osoba - Remetinec
5. KPD Bolnici - Svetošimunska
6. KPD Lepoglava
DJEĈJA PSIHIJATRIJA - 3 mjeseca
Praktiĉni rad obuhvaća:
- upoznavanje s naĉelima dijagnostiĉko-indikacijskog postupka u poremećajima psihološkog
razvoja i duševnim bolestima djeĉ je dobi i adolescencije; uz opservaciju psihoterapijskog
intervjua u trajanju od 50 minuta s individualnim pacijentom (10 pacijenata) i samostalan rad
uz konzultacije (7 pacijenata). Konzultacije sa supervizorom traju 30 minuta poslije svake
seanse.
- psihijatrijska egzaminacija djeteta te konaĉna procjena i indikacija za lijeĉenje, uz
konzultaciju (10 pacijenata, djeca i adolescenti).
- upoznavanje s tehnikom kratke dinamićke psihoterapije uz voĊenje 1-2 pacijenta uz
konzultacije. Seansa traje ovisno o dobi djeteta 30-50 minuta jednom tjedno. Ukupno 12
terapijskih seansi i 12 konzultacija po pacijentu
- upoznavanje s tehnikom psihoterapijskih konzultacija s parom roditelj - dijete, trajanje
seansi je 60 minuta, broj pacijenata 5, broj seansi 15.
- upoznavanje s tehnikom scenske analize putem opservacije i sudjelovanja u radu grupe (12
seansi, 36 sati).
PROGRAM ORGANIZIRANE NASTAVE -100 sati godišnje
OPĆA PSIHOPATOLOGIJA Sati:
Poremećaji svijesti, orijentacije i
jastva 3
Poremećaji opaţanja 10
Poremećaji pamćenja 5
Poremećaji mišljenja 10
Poremećaji inteligencije 5
Poremećaji osjećajnog ţivota 5
Poremećaji nagona i volje 2
AKUTNI I KRONIĈNI PSIHOORGANSKI SINDROM (PS) Diferencijalna dijagnostika
akutnog PS 10
Terapija akutnog PS 5
Diferencijalna dijagnostika kroniĉnog PS 3
Terapija kroniĉnog PS 2
SHIZOFRENIJA I SLIĈNI POREMEĆAJI
Etiotogija i epidemiologija 3
Kliniĉka slika 10
Specijalna psihopatologija 5
Diferencijalna dijagnostika 5
Terapija 5
Praćenje i prognoza tijeka bolesti 2
POREMEĈAJl RASPOLOŢENJA
Etiologija i epidemiologija 3
Kliniĉka slika 10
Specijalna psihopatologija 5
Diferencijalna dijagnostika 5
Terapija 5
Praćenje i prognoza tijeka bolesti 2
PSIHOFARMAKOLOGIJA
Neurobiološke osnove psihofarmakoterapije 5
Neuroleptici/Antiopsihotici 5
Antidepresivi, stabilizatori raspoloţenja i
psihostimulansi 5 Anksiolitici i hipnotici 5
Ostali lijekovi s psihoaktivnim uĉinkom:
"alternativni psihofarmaci" 2
ECT i ostale biologijske metode lijeĉenja 4
Opća naĉela racionalne/suvremene
psihofarmakoterapije 4 Genetika u psihijatriji 2
Osnove neurohiokemije 2
Osnove psihoneuroendokrinologije 2
Osnove psihoneuroimunologije 2
Kronobiologija u psihijatriji 2
Osnove psihoneurofiziologije 2
Osnove neuroanatomije 2
Brain imagine u psihijatriji 2
ALKOHOLIZAM I DRUGE OVlSNOSTI
Povijest alkoholizma i narkomanije 1
Društvena uvjetovanost pijenja 1
Društvena uvjetovanost narkomanije 1
Epidemiologija alkoholizma i narkomanije 1
Dijagnostika alkoholizma i narkomanije 5
Uzroci alkoholizma i narkomanije 3
Tjelesni i duševni poremećaji alkoholizma i
narkomanije 2
Društveni i obiteljski poremećaji alkoholizm
i narkomanije 2
Vrste droge 1
Akutno opito stanje i zbrinjavanje 2
Lijeĉenje alkoholiĉara 8
Lijeĉenje narkomana 4
Alternativni programi (komune) 1
Prevencija alkoholizma 5
Prevencija narkomanije 3
PSIHOTERAPIJA NEUROZA
Psihiĉka struktura (formiranje i funkcije) 2
Psihoseksualni razvoj 2
Id 2
Ego 2
Superego 2
Simbioza, separacija i individuacija 2
Razvoj objektivnih odnosa 2
Snovi i nesvjesno 4
Primarni i sekundarni proces 2
Fiksacija i regresija, repeticija kompulzije 2
Psihiĉki konflikt 2
Psihodinamika i kliniĉka slika neuroza 2
Anksiozna neuroza 2
Konverzivna neuroza 2
Fobiĉna neuroza 2
Opsesivno-kompulzivna neuroza 2
Neuroza karaktera 2
Depresivna neuroza 2
Psihosomatske reakcije 4
Graruĉna organizacija liĉnosti 3
Posttraumski stresni poremećaj 4
Diferencijalna dijagnoza: neuroza, graniĉna
organizacija liĉnosti, psihoza 2
Psihoterapija 2
Klasifikacija psihoterapijskih tehnika 2
Psihoterapijski intervju 3
Psihoanaliza 4
Transfer i kontratransfer 4
Otpori, klarifikacija, kontrontacija i
interpretacije 8
Psihoanalitiĉka terapija 4
Suportivna terapija, sugestivna terapija i
terapija relaksacije 4
Kliniĉka psihoterapija 3
Grupna analize 6
Obiteljska, braĉna i partnerska terapija 5
PSIHOTERAPIJA U ZAJEDNICI
Pojam i predmet socijalne psihijatrije 2
Povijest psihijatrije i socijalne psihijatrije 1
Sociologija i antropologija u psihijatriji 1
Sociodinamski orijentirana psihijatrija 1
Socioterapija 5
Parcijalne hospitalizacije 3
Organizacija psihijatrijske sluţbe 3
After care 2
Znaĉenje ranog otkrivanja duševnih bolesti 2
Eugenika i psihijatrija 1
Poremećaji spavanja i njihovo lijeĉenje, 2
Psihijatrijska genetika 2
Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija 4
Terapijska zajednica 2
Psihijatrija u zajednici 3
Dizabilitet duš. bolesnika i njegovo soc.
funkcioniranje 2
Stav društva prema duševnom bolesniku 2
Kriterij normalnosti i nenormalnosti 2
Psihijatrijska epidemiologija 2
Psihijatrijsko epidemiološko istraţivanje 3
Registar psihotika Republike Hrvatske 2
Obavezna dokumentacija u psihijatriji 2
MeĊunarodne klasifikacije bolesti 2
Mjerni instrumenti u psihijatriji (PSE,
Hamilt. i sl.) 2
Koncept krize i intervencije u krizn. stanju 2
Pokušaj samoubojstva (prevencija i terapija) 2
Dugotrajna hospitalizacija i kroniĉni duševni
bolesnik 2
FORENZIĈKA PSIHIJATRIJA
Forenziĉka psihijatrija - pojam i razvoj
iknutar psihijat. 1
Pravne osnove forenziĉke psihijatrije 2
Forenziĉka psihopatologija 3
Psihijatrijska ekspertiza 1
Psihijatrijsko vještaĉenje i procjenjivanje 3
Forenziĉka psihijatrija djeĉje i adolescentne
dobi 3
Testatorske sposobnosti 2
Forenziĉka psihijatrija u ratnim uvjetima 3
Uloga vještaka na sudu 1
Prinudna hospitalizacija 2
Etiĉka pitanja u psihijatriji 2
Mjerni instrumenti u Forenziĉkoj psihijatriji 2
Vrste pijanstva u Forenziĉkoj psihijatriji 1
Forenziĉka psihijatrija u penitencijarnom
sustavu 2
Forenziĉka psihijatrija i Ijudska prava 2
DJEĈJA PSIHIJATRIJA
Psihoseksualni razvoj liĉnosti 6
Razvoj objektivnog odnosa 3
Psihopatologija u dojenaĉkoj, djeĉjoj i
adolesc. psihijat. 12
Lijeĉenje - psihoterapijski pristup, osnove
psihoterapijskih tehnika,
psihofarmakoterapija u djeĉjoj i
adolescentnoj psihijatriji 9
UŢE SPECIJALIZACIJE PSIHIJATRIJE jesu
a) PSIHOTERAPIJA
b) FORENZIĈKA PSIHIJATRIJA
c) SOCIJALNA PSIHIJATRIJA
d) DJEĈJA I ADOLESCENTNA PSIHIJATRIJA
e) ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI
f) BIOLOGIJSKA PSIHIJATRIJA
Trajanje uţih specijalizacija je 24 mjeseca, a od toga su 2 mjeseca godišnjeg odmora
12a. PSIHOTERAPIJA
Cilj uţe specijalizacije iz psihoterapije je stvaranje struĉnjaka koji će samostalno i
kompetentno obavljati dijagnostiĉkoindikacijski postupak, kao i odreĊene psihoterapijske
tehnike. Neke tehnike meĊutim neće moći nauĉiti u 2 godine, ali će steĉi osnovu za nastaval
njihovog uĉenja.
Edukacija obuhvaća ĉetiri osnovna podruĉja: teorija, vlastiti doţivljaj terapijskog procesa,
praktiĉni rad s pacijentom i praćenje terapijskog procesa uz supervizije i konzultacije.
I. TEORIJA
U program uţe specijalizacije ukljuĉeno je pohaĊanje 2 semestra poslijediplomskog studija iz
psihoterapije, te polaganje propisanih ispita.
II. VLASTITI DOŢIVIJAJ TERAPIJSKOG PROCESA
Bitan element u uĉenju psihoterapije. U tu svrhu predlaţem završiti pripremnu fazu grupne
analize koja se sastoji od:
1. 40-60 sati iskustva u grupi koju vodi analitiĉar
2. 20 sati osnovnih teorijskih informacija o grupnoj analizi Nakon pripremnog dijela kandidat,
ukoliko ţeli, moţe nastavi izobrazbu za grupnog Analitiĉara.
III KONZULTACIJE I SUPERVIZIJE
Svrha im je praćenje psihoterapijskog rada kandidata Konzutacije provodi iskusan
psihoterapeut, a odnose se na toĉku 1, 2, 3 i (Poglavlje IV - Psihoterapijske tehnike). Odvijaju
se jedanput tjedno u trajanju od 45 minuta. Superviziju provodi supervizor, odno se na toĉku
5, 6 i 7 (Poglavlje IV - Psihoterapijske tehnike). Odvijaj se jedanput tjedno u trajanju od 50
minuta. Ukupan broj superviziija 160 (dva supervizora).
Uvjeti za konzultanta i supervizora odreĊeni su na Klinici za psihološku medicinu.
IV. PSIHOTERAPIJSKE TEHNIKE
1. Dijagnostiĉko indikacijski postupak
Kandidat treba obaviti prvi intervju i popuniti dijagnostiĉki upitnik za dva pacijenta za svaku
od kliniĉkih slika neuroza (anksiozna neuroza, konverzivna neuroza, fobija, opsesivnokompulzivivna neuroza, depresivne neuroze, neuroze karaktera, graniĉna organizacija liĉnosti
i PTSD) Prvi intervju traje 30 minuta i popunjavan dijagnostiĉkog upitnika traje 30 minuta.
2. Kliniĉka psihoterapija
Kandidat sudjeluje u radu kliniĉkog odjela te za to vrijeme obavi:
- individualnu psihoterapiju jednog pacijenta 1 puta tjedno trajanju od 50 minuta. Ukupno 1030 seansi
- opservacija grupne psihoterapije 1 puta tjedno u trajanju od 90 minuta. Ukupno 10 grupa.
- uĉešće u terapijskoj zajednici 1 puta tjedno u trajanju od minuta. Ukupno 10 terapijskih
zajednica.
3. Sugestivne i suportivne tehnike
- 2 pacijenta. Psihoterapije se odvijaju 1 puta tjedno, psihoterapijski sat traje 45 minuta, uz
konzultacije 1 puta tjedno u trajanju 45 minuta.
4 Tehnike relaksacije
- Psihoterapija jednog pacijenta 1 puta tjedno u trajanju od minuta, uz konzultacije 1 puta
tjedno u trajanju od 45 minuta
5.Kratka dinamska psihoterapija
- 4 pacijenta, broj seansi po pacijentu od 4 do 40. psihoterapija 1 puta tjedno u trajanju od 50
minuta uz superviziju 1 puta tjedno trajanju od 50 minuta.
6. Psihoterapija psihosomatskog pacijenta
- Psihoterapija jednog pacijenta 2 puta tjedno u trajanju od minuta, uz superviziju 1 puta
tjedno u trajanju od 50 minuta
7. Analitiĉka terapija
- 2 pacijenta, terapije 2 puta tjedno u trajanju od 50 minuta, uz superviziju 1 puta tjedno u
trajanju od 50 minuta. Broj terapija 160 po pacijentu.
8. Obiteljska terapija
Pripremna faza traje 2 semestra
Praktiĉni rad: 1 puta tjedno 90 minuta. Opserviranje obiteljske terapije koju vode 2 edukatora
obiteljske terapije te 60 minuta supervizije.
Minimalni broj 80-90 sati.
Provjera znanja kandidata: Tri kolokvija u frekvenciji 6 mjeseci
- mentor
12b. FORENZIĈKA PSIHIJATRIJA
Cilj je uţe specijalizacije iz forenziĉke psihijatrije postizanje najviše razine struĉnosti za
kompetentno i kvalitetno obavljanje radnih zadataka na podruĉju forenziĉko-psihijatrijskih
vještaĉenja, kao i na podruĉju tretmana forenziĉkih bolesnika.
Plan i program uţe specijalizacije iz Forenziĉke psihijatrije koncipiran je u ĉetiri veće cjeline,
koje bi se realizirale u sljedećim institucijama:
1. Centar za Forenziĉku psihijatriju Psihijatrijske bolnice Vrapĉe - 12 mjeseci (Forenziĉkopsihijatrijska vještaĉenja na svim podruĉjima kriviĉnog i graĊanskog prava);
2. Zavod za lijeĉenje i ĉuvanje psihiĉki abnormalnih delinkvenata Psihijatrijske bolnice
Popovaĉa - 4 i pol mjeseca (psihijatrijske mjere sigurnosti i drugi oblici Forenziĉkog
tretmana);
3. Poliklinika za psihoterapiju djece i omladine Klinike za psihološku medicinu - 2 mjeseca;
Centar za odgoj djece i omladine Dugave - 1 mjesec; Dom za preodgoj delinkventnih
maloljetnika Lipovica - 2 tjedna (forenziĉka psihijatrija djeĉje i adolescentne dobi);
4. Centar za psihodijagnostiku osuĊenih osoba Remetinec - 2 tjedna· KPD Bolnica Zagreb,
Svetošimunska - 2 tjedna; KP Dom Lepoglava -1 mjesec (forenziĉka psihijatrija u okvirima
penitencijarnog sustava).
Teorijski dio nastave provodio bi se u okviru poslijediplomskog studija iz forenziĉke
psihijatrije:
Ukoliko se iz bilo kojeg razloga ne bi odrţavala nastava poslijediplomskog studija iz
forenziĉke psihijatrije cjelokupni teorijski dio nastave organizirao bi se u obliku redovitih
konzultacija s mentorom. U jednoj godini u tom bi sluĉaju specijalizantu bilo osigurano
najmanje 100 sati konzultacija s mentorom.
Uz glavnog mentora iz Psihijatrijske bolnice Vrapĉe, za vrijeme boravka kandidata u drugim
ustanovama taj bi posao obavljali mentori imenovani iz kruga djelatnika tih ustanova.
Uz to bi kandidati bili ukljuĉeni u sve nastavne programe koji se odrţavaju u navedenim
institucijama, a odnose se na podruĉje forenziĉke psihijatrije i druga graniĉna podruĉja
(nastava za studente medicine, nastava za doktore medicine na specijalizaciji iz psihijatrije,
teĉajevi za usavršavanje iz podruĉja forenziĉke psihijatrije i dr.). Za usavršavanje praktiĉnih
znanja i umijeća predviĊeno je redovito prisustvovanje na forenziĉko-psihijatrijskim
kazuistićkim prikazima (4 sata tjedno).
Tijekom dvogodišnjeg staţa svaki specijalist psihijatar treba izraditi najmanje 40 forenziĉkopsihijatrijskih ekspertiza (od toga najmanje dvije trećine s podruĉja kriviĉnog prava).
Kandidat će takoĊer imati obvezu da redovito prisustvuje sudskim raspravama u postupcima
koji se vode protiv "njegovih" ispitanika, a prema preporuci mentora prisustvovat će i
raspravama koje se odnose na druge ispitanike. PredviĊeno je prisustvovati tijekom ukupnog
trajanja edukacije na najmanje 50 sudskih rasprava.
U institucijama u kojima se provodi tretman forenziĉkih boles
nika treba obvezno biti aktivno ukljuĉen u sve ohlike takvog tretmana (individualna i grupna
psihoterapija, sastanci terapijske zajednice, savjetovanja s ĉlanovima obitelji,
psihofarmakološki tretman i dr.):
U Zavodu za lijeĉenje i ćuvanje abnormalnih delinkvenata - Popovaĉa treba se tijekom
ĉitavog staţa u toj instituciji provoditi te rapiju jedne grupe bolesnika (8-10 pacijenata); uz
zakljuĉno pismeno izvješće o terapijskom procesu i rezultatima tretmana u posebno
vrednovanje pitanja odnosa njihove psihopatologije i potencijalne opasnosti po okolinu.
U poliklinici za psihoterapiju djece i omladine Klinike za psihološku medicinu uţi
specijalizant bi bio aktivno ukljuĉen u grupni tretman maloljetnih delinkvenata(grupa ode
pacijenata), a TakoĊer bi suraĊivao u grupnom tretmanu i savjetovanju roditelja (8 -10
seansi).
U Centru za odgoj djece i omladine bio bi ukljuĉen u komplelnu obradu dva sluĉaja, a uz to bi
se upoznao i sa svim ostalim dijagnostiĉko pedagoško-terapijskim aktivnostima Centra.
U Domu za preodgoj maloljetnika obradio bi jedan sluĉaj i upoznao se s cjelokupnim radom i
funkcioniranjem te institucije.
U Centru za psihodijagnostiku osuĊenih osoba i u KPD bolnici obradio bi po jedan sluĉaj (uz
upoznavanje ostalih djelatnosti tih ustanova).
U KPD Lepoglava sudjelovao bi u jednoj fazi tretmana ovisnika o drogama i alkoholu u
okviru mjere sigurnosti iz ĉl. 65 KZH (grupni + individualni rad: 8 sati tjedno), a takoĊer bi
bio ukljuĉen u rješavanje ostale forenziĉko-psihijatrijske problematike koja se javlja u
penalnim institucijama (penalne reakcije, samopovreĊivanje i dr.).
Provjera steĉenih znanja provodit će se putem kolokvija koji će obuhvaćati veće nastavne
cjeline.
Teorijski dio edukacije - ukoliko bi ova bila provoĊena pod vodstvom i u organizaciji mentora
- sadrţavao bi sljedeće nastavne cjeline:
I. Pravne osnove Forenziĉke psihijatrije
Kazneno zakonodavstvo (krivnja i sposobnost za krivnju, kazna, uraĉunljivost, psihijatrijske
mjere sigurnosti, pravniĉko defini ranje pojedinih vrsta kriviĉnih djela i dr.);
Maloljetniĉko zakonodavstvo (specifiĉnosti zakonskih rješenja koja se odnose na
maloljetnike, maloljetniĉka delinkvencija, kriviĉ na djela poĉinjena na štetu maloljetnika,
odgojne mjere, maloljetniĉki zatvor i dr.);
Kazneno-procesno pravo (psihijatrijski bolesnik kao okrivljeni optuţeni i osuĊeni,
imenovanje vještaka, prava i obveze vještaka izuzeće vještaka, ponovna vještaĉenja,
privremeni prekid sudskog postupka zbog psihiĉke poremećenosti okrivljenog, obustava po
stupka zbog trajne duševne bolesti i dr.);
GraĊansko pravo (pojam poslovne sposobnosti, sposobnost za brak, sposobnost za
oporuĉivanje, nadoknada nematerijalne štete i dr.);
GraĊansko-procesno pravo (parniĉna sposobnost, procesna prava i obveze vještaka i dr.);
Prekršajno pravo (pojam prekršaja, neuraĉunljivost u prekršajnom pravu, obvezno lijeĉenje
ovisnika o alkoholu i drogama i dr.).
Socijalno pravo (pojam invaliditeta, zakonski propisi o invalidskom osiguranju koji se odnose
na psihijatrijske bolesnike i dr.)
Prlnudne mjere (oduzimanje slobode i prinudna hospitalizacija psihijatrijskih bolesnika,
opasnost po okolinu, vlastiti ţivot i imovinu i dr.).
II. Forenziĉka psihopatologija
Temeljni psihopatologijski pristupi u suvremenoj forenziĉkoj psihijatriji (psihodinamski,
deskriptivno-fenomenološki, socijalno
-psihijatrijski, organsko-biološki i dr.);
Poremećaji pojedinih psihiĉkih funkcija (svijest, opaţanje, pamćenje, inteligencija, emocije,
nagoni i dr.) i njihova forenziĉko-psihijatrijska relevantnost;
Suvremene psihijatrijske klasifikacije (ICD 9 i ICD 10, DSM-IIIR) i njihovo znaĉenje za
forenziĉko-psihijatrijsko procjenjivanje i tretman;
forenziĉko-psihijatrijska relevantnost pojedinih dijagnostiĉkih kategorija (psihotiĉni
poremećaji, poremećaji liĉnosti, bolesti ovisnosti, nedovoljna mentalna razvijenost i dr );
Psihopatologijske specifiĉnosti poĉinitelja pojedinih vrsta kriviĉnih djela (kriviĉna djela
protiv ţivota i tijela imovinski delikti, seksualni delikti, politiĉki delikti i dr.).
III. Psihijatrijsko vještaĉenje i procjenjivanje
Indikacije za provoĊenje psihijatrijskog vještaĉenja:
Organizacija vještaĉenja u bolniĉkim i ambulantnim uvjetima; Vrste i obim dijagnostiĉkih
postupaka neophodnih za provoĊenje kvalitetnog vještaĉenja;
Vještaĉenje u kaznenim postupcima (uraĉunljivost opasnost po okolinu, preporuke za mjere
sigurnosti i dr. );
Vještaĉenje u graĊanskim postupcima (poslovna sposobnost, sposobnost za rasuĊivanje,
naknada štete i dr. );
Psihijatrijski vještak in foro;
Principi timskog rada u provedbi psihijatrijskih vještaĉenja; Ponovljena vještaĉenja - najĉešće
greške u psihijatrijskim ekspertizama;
Dokumentacija o Forenziĉkoj psihijatriji.
IV. Forenziĉka psihijatrija djeĉje i adolescentne dobi
Djeĉa i adolescenti u kaznenom pravu. Uloga i zadaci vještaka psihijatra u kriviĉnom
postupku;
Djeca i adolescenti u graĊanskom pravu. Uloga i zadaci vještaka psihijatra u graĊanskom
postupku;
Forenziĉka psihopatologija djeĉje i adolescentne dobi;
Ispitivanje liĉnosti i procjena uraĉunljivosti maloljetnih delinkvenata;
Indikacije za provoĊenje odgojnih mjera, mjera sigurnosti i kaznenih sankcija;
Dijete kao ţrtva;
"Interes djeteta" kao temeljni princip u rješavanju graĊansko-pravnih problema;
Vještaĉenja u postupcima za dodjelu djece nakon razvoda braka;
Procjenjivanje vjerodostojnosti iskaza djece i adolescenata u sudskom postupku.
V. Terapija u forenziĉkoj psihijatriji
Zakonski okviri za provoĊenje forenziĉko-psihijatrijskog tretmana: internacionalna
perspektiva i aktualna situacija u Republici Hrvatskoj ;
Specifiĉnosti terapijskog rada u forenziĉko-psihijatrijskim okvirima;
Utjecaj opasnosti forenziĉkih bolesnika na modifikaciju terapijskih postupaka;
Indikacije za provoĊenje pojedinih oblika forenziĉko-psihijatrijskog tretmana.
Prognostiĉke procjene;
Osnovni modeli i tehnike forenziĉkog tretmana u institucijskim okvirima;
Socioterapijske ustanove;
Forenziĉko-psihijatrijski tretman izvan institucijskih okvira; Interdisciplinarna suradnja i
timski rad u provoĊenju forenziĉko-psIhijatrijskog tretmana;
Dokumentacija za praćenje forenziĉko psihijatrijskog tretmana
Evaluacija tretmana u forenziĉkoj psihijatriji.
VI. Forenziĉka psihijatrija u okvirima penitencijarnog sustava Psihijatrijski bolesnik u
institucijama pravosudnog sustava Organizacija psihijatrijske skrbi u kazneno-popravnim
ustanovama;
Dugotrajne zatvorske kazne i njihovo djelovanje na terapijsksko
-rehabilitacijske šanse osuĊenih osoba;
Kazna i terapija u procesu rehabilitacije i resocijalizacije osuĊenih osoba;
Psihopatologija psihiĉkih poremećaja koji se javljaju u penalnim institucijama. Temeljni
prancipi tretmana psihiĉkih poremećaja nastalih u penalnim uvjetima;
Mogućnosti i granice psihijatrijskog tretmana u penalnim institucijama;
Problemi postpenalne psihološke i psihijatrijske skrbi
Redividizam. Psihologija "kaţnjavajuĉeg društva";
Psihologija sudskog postupka, Psihodinamika odnosa profesionalnih grupa u pravosudnim
institucijama.
Provjera znanja koja se odnose na svih šest edukacijskih programa provodi se putem
kolokvija.
12c. SOCIJALNA PSIHIJATRIJA
Uţa specijalizacija iz socijalne psihijatrije provodi se u bolniĉkim ustanovama, u ustanovama
izvanbolniĉke sluţbe, te drugim cijalnim ustanovama. Prema programu organizira se nastava
teorijska predavanja i seminari.
A) Bolniĉke jedinice (14 mjeseci)
1. Odjel socijalne psihijatrije - 5 mjeseci
a) zadaci
- upoznati, sudjelovati i voditi sve socioterapijske aktivnosti (terapijska zajednica 1 x tjedno,
grupne terapije 1 x tjedno)
- kliniĉka obrada i samostalno voĊenje 20-25 bolesnika sa socijalno-psihijatrijskom
problemikom
- timski rad i timska sinteza 20-25 bolesnika - izraditi kompletnu socijalno-psihijatrijsku
dijagnostiku, procjenu i prijedlog rješenja sluĉaja
- rad s okolinom; komunikacija s najmanje 30 obitelji voĊe bolesnika (obiteljska terapija,
savjetovanje)· komunikacija sa: ustanovama, radnim mjestom i širom zajednicom prema
potrebi
- nauĉiti koristiti standardizirane ocjenske ljestvice za kliniĉku i socijalno psihijatrijsku
dijagnostiku i uvoĊenje u istraţiva rad
b) postignuta razina
- samostalno voditi sve socioterapijske aktivnosti
- biti supervizor takvih aktivnosti u drugim psihijatrijskim ustanovama
- interpretirati relevantne kliniĉke i socijalne podatke i davati prijedloge u rješavanju
socijalno-psihijatrijskih problema
- biti savjetodavac drugim profilima zdravstvenih radnika ili neprofesionalnim djelatnicima
kad su prisutni socijalno-psihijatrijski problemi
2. Dnevna bolnica - 2 mjeseca
a) zadaci
- rad u grupi svakodnevno s 20 bolesnika
- prepoznati socijalne ĉinitelje u dinamici simptoma
- upoznavanje i savladavanje posebnih terapijskih strategija u dnevnoj bolnici
- indikacije i odabir 5 bolesnika za lijeĉenje u Dnevnoj bolnici
b) postignuta razina
- svladavanje grupnih tehnika u Dnevnoj bolnici
- supervizija i savjetovanje drugih profila zdravstvenih radnika koji rade u dnevnim
bolnicama
3. Odjel za lijeĉenje bolesti ovisnosti - 3 mjeseca
a) zadaci
- svakodnevno sudjelovati u svim terapijskim aktivnostima odjela
- samostalno kliniĉki obraditi 20 alkoholiĉara i 10 narkomana
- provesti kompletnu ekspertizu kliniĉko-psihijatrijsku i socijalnu
- deţurstvo u stanici za intenzivnu terapiju akutnih napitih stanja 1 x tjedno
- upoznati se s radom i provoditi terapiju u dnevnim bolnicama za lijeĉenje ovisnosti (u okviru
odjela) svakodnevno 1 sat
- raditi u "vikend bolnicama" za ovisnike 2 x mjeseĉno
- pratiti 6 obitelji alkoholiĉara i izraditi kompletnu socijalno-psihijatrijsku ekspertizu
- sudjelovati u radu jednog kluba lijeĉenih alkoholiĉara s grupnom obiteljskom terapijom 1 x
tjedno za vrijeme 3 mjeseca, te kasnije najmanje još 3 mjeseca
b) postignuta razina
- savladati tehnike grupnog rada s ovisnicima
- supervizacija i savjetovanje ostalog medicinskog i nemedicinskog osoblja u radu s
ovisnicima
4. Centar za krizna stanja
a) zadaci
- upoznati se s svim aktivnostima centra
- rješavati krizne situacije 15-20 osoba koje traţe pomoć centra
- rješavati takve krize kratkom psihoterapijom
- dijagnosticirati i rješavati krizne situacije najmanje 15-20 tzv. "zdravih" osoba u krizi
(emocionalne krize, akutne reakcije na stres, konfliktne situacije)
- prepoznati i provoditi terapiju osoba sa suicidalnim namjerama najmanje 3-4 bolesniha
- deţurstva na tele-apel sluţbi 2 x tjedno tijekom 2 mjeseca
b) postignuta razina
- samostalno rješavati krizne situacije gdje je naglašena socijalna problematika
- samostalno voditi tele-apel sluţbu
- komunicirati sa socijalnim sluţbama, ĉlanovima obitelji, prijateljima i drugima u rješavanju
krize
5. Gerijatrijski odjel -1 mjesec
a) zadaci
- upoznati se s radom gerijatrijskog odjela
- obraditi i izraditi ekspertizu za 3-4 gerijatrijska bolesnika s naglašenom socijalnom
problematikom
- dijagnosticirati kompleksnu somatsku i psihiĉku kliniĉku sliku za 3-4 bolesnika
b) postignuta razina
- procijeniti potrebnu razinu gerijatrijske skrbi
- savjetovati oblik gerijatrijske skrbi i lijeĉenje
6. Djeĉi i adolescentni odjel -1 mjesec
a) zadaci
- dijagnosticirati psihiĉke poremećaje kod 5-10 adolescenata
- komunikacija i terapija ĉlanova obitelji 2-3 psihiĉki poremećena adolescenta
b) postignuta razina
- prepoznavanje psihiĉkih poremećaja i socijalnih problema u adolescenata
- savjetovanje i upućivanje na lijeĉenje
B) JEDINICE IZVANBOLNIĈKE SLUŢBE
1. Polikliniĉka psihijatrijska sluţba
a) zadaci
- individualna obrada i praćenje 40-50 bolesnika s raznim psihiĉkim smetnjama
- grupni rad s bolesnicima - grupa od 7-8 bolesnika 2 x
tjedno
- rad s 2 obitelji bolesnika 2 x mjeseĉno
- timska sinteza u polikliniĉkom radu s 20 bolesnika - kompletna socijalno-psihijatrijska
ekspertiza
- upoznavanje socijalno-psihijatrijskih problema odreĊenog podruĉja vezano uz rad socijalnog
radnika
- konzultacije s lijeĉnicima primarne zaštite - 2 jedinlce primarne zaštite
b) postignuta razina
- savjetovanje ostalih doktora medicine i drugih zdravstvenih djelatnika odreĊenog podruĉja u
rješavanju socijalno-psihijatrijskih problema
- suradnja i konzultacija sa socijalnim sluţbama podruĉja
2. Klubovi lijeĉenih alkoholiĉara
a) zadaci
- sudjelovati u radu kluba lijeĉenih alkoholiĉara 1 x tjedno za vrijeme boravka na odjelu i 6
mjeseci nakon toga
- samostalno voditi klub tijekom 1 mjeseca
3. Staraĉki domovi (izabrati 1 staraĉki dom)
a) zadaci
- upoznati se s radom i problemima duševnog zdravlja u staraĉkim domovima i duševnih
poremećaja
- obraditi 5-6 sluĉajeva, te izraditi ekspertizu o psihiĉhim i socijalnim ĉiniteljima u vezi
mentalnog zdravlja
4.Druge volonterske organizacije
a) zadaci
- upoznati se s problemima mentalnog zdravlja i poremećaja
- za sve jedinice pod 2, 3 i 4 postignuta razina
- samostalno voditi klubove
- konzultacije ostalih zdravstvenih i neprofesionalnih djelatinika u vezi mentalnog zdravlja i
poremećaja
U navedenim ustanovama 2., 3. i 4. kandidat provodi ukupno 2 mjeseca
5. Centri za socijalni rad općine
a) zadaci
- u jednom općinskom centru obraditi i uĉiniti ekspertizu za 5 sluĉajeva sa socijalno
psihijatrijskom problematikom
- upoznavanje s radom ustanove, naroĉito s legalnim procedurama (oduzimanje svojevlasti,
tuĊa pomoć i sl.)
6. Zavod za mentalno retardirane (Zavod za mentalno-retardirane Stanĉić)
a) zadaci
- obraditi i izraditi ekspertizu 3-4 sluĉaja
7. Socijalne ustanove (Novi Marof,, Bidruţice, Lobor)
a) zadaci
- obraditi 8-10 sluĉajeva sa socijalnim problemima i izraditi ekspertizu;
b) za 5, 6 i 7 postignuta razina
- dijagnosticirati osobe s psihiĉkim poremećajima unutar ustanove
- predlagati rješenja, supervizije i konzultacije za zdravstvene neprofesionalne djelatnike
U navedenim ustanovama 5., 6. i 7. kandidat provodi ukupno 2 mjeseca. U svakoj oko 2
tjedna.
C) Organizirana nastava
TEME PREDAVANJA I SEMINARA
Predavanja Seminari (u satima)
1. Pojam, definicije i naĉela socijalne psihijatrije i mentalnog zdravlja 8 2
2. Teorija sistema i primjena u psihijatriji 6 2
3. Osnove psihodinamike 4 2
4. Grupna pslhoterapija 4 2
5. Terapijska zajednica i socioterapija 6 2
6. Obiteljska terapija 4 2
7. Obiteljske strukture i njihovi poremećaji 2 2
8. Epidemiologija, statistika i informatika 6 2
9. Organizacija psihijatrijske sluţbe 3 0
10. Ocjena radne sposobnosti i rehabilitacija 6 2
11. Socijalno psihijatrijski aspekti endogenih
psihoza, graniĉnih sluĉajeva, tjelesnih
bolesti - posebno neuroloških 6 2
12. Liazonska psihijatrija 2 2
13. Rat i ratne posljedice 6 0
14. Društvene organizacije, odgojne ustanove, religija i socijalna psihijatrija 3 0
15. Zakonodavstvo i socijalna psihijatrija 2
UKUPNO: 90 sati
Sve pismene ekspertize predaju se mentoru.
12d. DJEĈJA I ADOLESCENTNA PSIHIJATRIJA
Za kandidata se predviĊa inicijalni intertvju radi procjene njihove motivacije i mogućnosti
prilagoĊavanja specifiĉnim zahtjevima djeĉje i adolescentne psihijatrije.
Rad na Klinici za psihološku medicinu traje 12 mjeseci, a rad u Zavodu za zaštitu mentalnog
zdravlja djece i omladine 4 mjeseca, na Polikliniĉkom odjelu Djeĉje bolnice Klaićeva ili na
nekom drugom polikliniĉkom odjelu 2 mjeseca i 15 dana, te na Pedijatrijskoj klinici 3
mjeseca i 15 dana. Kandidat radi uz kontinuiranu superviziju u Klinici za psihološku
medicinu ili u ustanovi koja ima struĉ njake u rangu supervizora za podruĉje djeĉje i
adolescentne (individualne) psihoterapije. Edukacija obuhvaća sljedeća podruĉja: teorija,
vlastiti doţivljaj psihodinamskog razvoja, vlastiti doţivljaj terapijskog procesa, praktiĉni rad s
pacijentom uz praćenje terapijskog procesa uz konzultacije i superviziju. U teorijski program
specijalizacije ukljuĉeno je 2 semestra poslijediplomskog studija "Djeĉja i adolescentna
psihijatrija". Vlastiti doţivljaj psihodinamskog razvoja kandidat stiće uz jednogodišnje
praćenje razvoja djeteta u prvoj godini ţivota (promatranje djeteta) i odgovarajući seminar.
Vlastiti doţivljaj terapijskog procesa, kao osnovni element uĉenja iz iskustva kandidat stjeĉe
kroz najmanje 40-60 sati iskustva u grupi (grupna analiza) ili 120 sati u analitiĉkoj psihodrami
odnosno u 150 sati individualne analize. Konzultacije i supervizija su predviĊene kako bi se
pratilo kako se proces uĉenja odraţava na praktiĉni rad kandidata Konzultacije u trajanju od
45 minuta se provode za dijagnostiĉko indikacijski postupak, kliniĉku psihoterapiju,
savjetovanje i suportivne tehnike te tehnike relaksacije, dok je za kratku dinamiĉku terapiju i
Analitiĉku terapiju djeteta i adolescenta predviĊena supervizija u trajanju od 50 minuta.
Konzultante i supervizore imenu je Klinika za psihološku medicinu prema utvrĊenim
kriterijima.
I. PROGRAM I SADRŢAJ RADA U KLINICI ZA PSIHOLOŠKU MEDlCINU (12 mjeseci)
1 Dijagnostiĉko indikacijski postupak:
- ovladavanje tehnikom psihoterapijskog intervjua s djetetom ili adofescentom i roditeljima uz
opservaciju i samostalno izvoĊenje intervjua uz konzultacije (30 pacijenata), s dijadom majka
dijete (10 pacijenata), i s cijelom obitelji (10 obitelji).
- upoznavanje s metodama psihologijskog ispitivanja i njegovom primjenom te
interpretacijom rezultata u dijagnostiĉkom postupku putem opservacija (5 pacijenata),
- upoznavanje s metodama socijalne i defektološke egzaminacije putem opservacije (5
pacijenata),
- psihijatrijska egzaminacija djeteta i adolescenta (najmanje 30 pacijenata) s razliĉitim
psihopatološkim entitetima od razvojnih poremećaja do psihoza,
- vjeţbanje primjene dijagnostiĉkog profila (tiampstead index) (izrada najmanje 5 profila
pacijenala razliĉitih dobnih skupina),
- primjena i korištenje klasifikacije psihiĉkih poremećaja u djece i omladine (30 pacijenata),
- konaĉna procjena i indikacija za lijeĉenje (30 pacijenata)
2. Terapijski postupci:
- upoznavanje s tehnikom individualne Analitiĉke psihoterapije djeteta i adolescenta putem
konzultacije i supervizije terapijskog procesa dva pacijenta u predškolskoj dobi ili latenciji i
dva adolescenta, uz terapiju u trajanju od 50 minuta 2 puta tjedno i superviziju 1 puta tjedno
(ukupno 96 seansi).
- ovladavanje tehnikom savjetovanja ili rada s roditeljima uz konzultaciju (najmanje 12
seansi),
- upoznavanje s tehnikom kratke dinamićke psihoterapije djeteta i adolescenta putem rada s 4
pacijenta (2 djeteta i 2 adolescenta) u frekvenciji 1 puta tjedno po 40 minuta uz supennziju
kroz najmanje tri mjeseca (48 seansi),
- upoznavanje s tehnikom scenske analize uz opservaciju i sudjelovanje u terapijskom procesu
kroz 10 mjeseci (120 sati),
- upoznavanje s tehnikom obiteljske psihoterapije pulem pohaĊanja pripremne faze edukacije
kroz 2 semestra i sudjelovanjem u praktiĉnom radu u trajanju od 150 minuta 1 puta tjedno
(opservacije obiteljske terapije uz rad u supervizijskoj grupi), minimalni broj sati ukupno 90,
- upoznavanje s psihoterapijom odraslih uz voĊenje jednog pacijenta u individualnoj
psihoterapiji uz superviziju (najmanje 12 seansi),
- ovladavanje tehnikom psihoterapijskih konzultacija uz opservaciju i konzultacije (najmanje
12 seansi),
- upoznavanje s tehnikom psihoterapije dijade uz opservacije i konzultacije (najmanje 10
seansi),
- upoznavanje s grupnim radom s delinkventima uz opservaciju tijekom 3 mjeseca (36 sati),
- upoznavanje s naĉelima dispanzerskog rada sudjelovanjem u aktivnostima tima kroz 4
mjeseca.
3. Upoznavanje ranog razvoja i senzibilizacija za individualne intrapsihiĉke procese odvija se
putem jednogodišnjeg praćenja ranog razvoja uz seminar (1 sat opservacija i 2 sata seminara
tjedno, ukupno 48 sati opservacija i 96 sati seminara) i individualno iskustvo iz grupne,
scenske ili individualne analize (kao što je gore navedeno).
PROGRAM I SADRŢAJ RADA U ZAVODU ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA
DJECE I OMLADINE (4 mjeseca)
- upoznavanje dijagnostiĉkih i indikacijskih postupaka prilikom hospitalizacije djece i
adolescenata, upoznavanje naĉela psihoterapije u bolniĉkim uvjetima uz voĊenje terapije
najmanje 4 pacijenta od kojih najmanje 2 psihotiĉna (dva djeteta i dva adolescenta, najmanje
40 sati rada s pacijentima) uz konzultacije,
- upoznavanje naĉela farmakoterapije u djeĉjoj i adolescentnoj psihijatriji uz samostalno
voĊenje najmanje 5 pacijenata,
- upoznati rad terapijske zajednice, te radnu ili okupacionu terapiju uz opservaciju najmanje
40 sati,
- upoznati rad dnevne bolnice (dijagnostiĉko indikacijski postkrpak i terapijske intervencije),
upoznati terapijski rad s roditeljima (8 sati),
- upoznati naĉela zaštite mentalnog zdravlja putem timskog rada i u kontaktima s obrazovnim
institucijama (8 sati),
- upoznati medikolegalna pitanja u djeĉjoj i adolescentnoj psihijatriji (kategorizacije,
vještaĉenja pri razvodu) te uz konzultacije sudjelovati u najmanje dva vještaĉenja dodjele
djeteta i dvije kate gorizacije.
PROGRAM I SADRŢAJ RADA TIJEKOM BORAVKA NA KLINICI ZA PEDIJATRlJU (3
mjeseca i 15 dana)
- upoznavanje kazuistike i opservacija psiholoških reakcija djeteta u uvjetima hospitalizacije
na neurološkom, endokrinološkom, gastrointestinalnom i onkoIoškom odjelu te odjelu za
dojenĉad,
- upoznavanje psiholoških aspekata neuroloških poremećaja u djetinjstvu te psiholoških
problema djece kroniĉno bolesne, djece onkoloških bolesnika i psihosomatićara putem
voĊenja najmanje 2 kroniĉna psihosomatska bolesnika i 2 onkološka bolesnika na osnovi
poznavanja naĉela lijazon psihijatrije.
- na odjelu intenzivne skrbi dojenĉadi (7 dana)
- opserviranje rada odjela i aktivno sudjelovanje u radu odjela putem voĊenja najmanje 5
psihoterapijskih intervjua s majkom (roditeljima) hospitalizirane djece (uz konzultacije s
odgovarajućim su pervizorima),
PROGRAM I SADRŢAJ RADA U POLIKLINIĈKOM ODJELU (2 mjeseca i 15 dana)
- upoznavanje s kazuistikom, opservacija i aktivan rad uz konzultacije te voĊenje 4 pacijenta
uz konzultaciju i superviziju
12e. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI
Program uţe specijalizacije ukIjuĉuje, uz obavezan praktiĉni rad i organiziranu teorijsku
nastavu. Ovisno o broju kandidata, teorijska nastava bi se organizirala u obliku predavanja i
seminara za skupinu od nekoliko kandidata. Predavanja odnosno seminari bi se odrţavali u
"bloku" od po nekoliko dana, nekoliko puta godišnje ili bi se kontinuirano, tijekom ĉitave
godine odrţavala nastava u odreĊeno vrijeme (dan) u tjednu.
Struĉne jedinice
a) Odjel alkoholizma: (12 mjeseci) struĉni rad u stacionaru, dnevnoj bolnici, weekend
programu, dispanzerskom lijeĉenju, intezivnoj njezi za akutno opite osobe, intezivnoj njezi
psihotiĉne komplikacije alkoholizma, ambulanti i hitnoj sluţbi. Struĉni rad bi se sastojao od
obrade bolesnika i njegove obitelji, grupnog rada, obiteljske psihoterapije, rada u terapijskoj
zajednici, medikamentoznom lijeĉenju, dijagnostiĉkim metodama itd.
b) Sudjelovanje u programima prevencije pijenja i alkoholizma u školama, poduzećima i
javnim tribinama.
c) Sudjelovanje u programima klubova lijeĉenih alkoholiĉara (tercijalna prevencija).
Tijekom uţe specijalizacije kandidat će obraditi najmanje 100 bolesnika alkoholiĉara, 30
ţena, 50 akutno opitih osoba, 30 deliran tnih, predelirantnih i psihotiĉnih alkoholiĉara, 50
simptomatskih alkoholiĉara.
Kandidat će takoĊer prisustvovati i aktivno uĉestvovati na 100 sati terapijske iajednice (u
dnevnoj bolnici, stacionaru, dispanzeru i weekend programu), 60 seansi obiteljske terapije i
50 sastanaka klubova lijeĉenih alkoholiĉara, a deţurat će i u stanici za otreţnjavanje. TakoĊer
će mjesec dana raditi uz superviziju u ambulanti i dispanzeru.
2. Odjel neurologije alkoholizma: (1 mjesec). Rad s bolesnicima s neurološkim
komplikacijama alkoholizma, elektrofiziološkom laboratoriju itd.
3. Odjel gastroenterologije i kardiologije: (1 mjesec) Kandidati će upoznati komplikacije
alkoholizma i obraĊivati ove sluĉaje.
Tijekom rada na podruĉju alkoholizma će se teoretski obraditi slijedeće teme (putem
seminara, zadataka i na kraju usmenog ispita).
Povijesni aspekti Epidemiologija pijenja i alkoholizam. Razvoj alkoholizma. Akutno opito
stanje Fiziologija alkohola. Definicije alkoholizma. Obitelj i alkoholizam. Modeli uzroka
alkoholizma. Tje lesni, duševni i ţivĉani poremećaji alkoholiĉara. Dijagnostika alkoholizma.
Pijenje alkoholnih pića i alkoholizam i promet Forenziĉko znaĉenje pijenja i alkoholizma.
Alkoholizam i rad Alkoholizam i ţene. Pijenje alkoholnih pića i djeca. Alkoholizam treće
ţivotne dobi Lijeĉenje alkoholiĉara. Motivacija za lijeĉenje. Individualna psihoterapija.
Grupna psihoterapija. Obiteljska terapija. Terapijska zajednica. Klub lijeĉenih alkoholiĉara.
Bolniĉko i vanbolniĉko lijeĉenje alkoholiĉara. Prevencija alkoholizma.
2.
a) Odjel za narkomanije: (8 mjeseci) Struĉni rad u stacionaru, intenzivnoj njezi, dnevnoj
bolnici i polikliniĉkom radu (dijagnostika i lijeĉenje te metadonski program).
Struĉni program sadrţi: obradu bolesnika, medikamentozno lijeĉenje, grupni rad, terapijsku
zajednicu, obiteljsku terapiju itd.
b) Sudjelovanje u preventivnim aktivnostima
c) Sudjelovanje u alternativnim programima
Tijekom uţe specijalizacije kandidat će obraditi 50 narkomana (s razliĉitim sredstvima) u
stacionarnom programu, 50 narkomana u poliklinici, vodit će 30 narkomana u metadonskom
programu Prisustvovat će i sudjelovati na 50 terapijskih zajednica i grupa
Tijekom rada na podruĉju narkomanije kandidat će trebati obraditi slijedeće teme:
Povijest upotrebe droge u svijetu i u nas. Definicija i znaĉenje osnovnih pojmova s podruĉja
ovisnosti o drogama. Epidemiologija upotrebe droga i ovisnosti. Sredstva ovisnosti (vrsta
droga). Etiologija upotrebe droga i ovisnosti (riziĉne populacije) i ĉinitelji koji povećavaju
rizik (zlo) upotrebe droge Naĉin i mogućnosti rane dijagnostike upotrebe droga. Razvoj
pojedinih kliniĉkih slika ovisnosti o drogama. Tijek bolesti i prognoza.
Naĉin i mogućnosti organiziranja rane intervencije. Pristupi Iijeĉenju ovisnosti o drogama.
Intervencije u urgentnim stanjima Dijagnostika i terapija intoksikacije (komatoznih stanja)
pojedinim drogama. Upotreba droga i kriminalitet. Upotreba droga i ekonomski problemi.
Upotreba droga i graviditet. Upotreba droga i funkcionirane obitelji. Upotreba droga i AIDS
Zdravstvene posljedice upotrebe droga (dijagnostika, terapija), Koncepti globalnog progroma
prevencije upotrebe droga u nekom društvu (nacionalni pragram suzbijanja zloupotrebe
droga). Strategija provoĊenja zdr. sc. odgoja i obrazovanja u programima primarne prevencije
upotret droga. Uloga pojedinih ustanova, sluţbi, institucija i društvenih organizacija u
programima prevencije upotrebe sredstava ovisnosti te u programima dijagnostike,
organiziranja rane intervencije te lijeĉenju i rehabilitaciji ovisnika o drogama. Neurofiziološka
i neurobiokemijska pozadina djelovanja pojedinih droga. Farmakokinetika droga.
Specifiĉnosti ovisnosti o psihofarmacima ("Tablelomarkija"). Terapija boli i jatrogeno
izazvana ovisnost Zakonodavstvo i zloupotreba (trgovina) drogama. MeĊunarodna suradnja u
programima suzbijanja zloupotrebe droga (meĊunarodne konvencije).
Praktiĉni rad
Prakliĉni rad specijalizacije provodio bi se preteţno u Klinici. Po posebnom programu, svaki
bi kandidat radio u punom radnom vremenu u pojedinim programskim aktivnostima Klinike,
a u okviru programa u Odjelu za alkoholizam, Odjelu za ovisnosti o drogama te Odjelu
intenzivne skrbi (jedinica za zbrinjavanje intoksicira nih osoba i Jedinica za pojaĉani nadzor u
kojoj se zbrinjavaju, radi akutnih psihijatrijskih komplikacija ili radi apstinencijskih smetnji,
ovisnici o alkoholu ili drogama). U okviru praktiĉnog rada svaki kandidat bi jedno vrijeme
obavezno radio u klubovima lijeĉenih alkoholiĉara Radi osposobljavanja za aktivnosti u
provoĊenju programa primarne i sekundarne prevencije pijenja i upotrebe droga, svaki
kandidat bi sudjelovao u takvim programskim aktivnostima u pojedinim radnim
organizacijama i školama. Bio bi TakoĊer obavezan upoznati se s naĉinom rada kao i
patologijom koju zbrinjavaju socijalne ustarlove kao i KPD i OP domovi TakoĊer se moţe
predvidjeti provoĊenje jednog dijela praktiĉnog rada u Odjelu za gastroenterologiju Interne
Klinike. Radi upoznavanja s dijagnostikom i Iijeĉenjem graniĉnih stanja (neurologijaovisnosti), predviĊen je jednomjeseĉni rad u programima neurološkog odjela.
12f. BIOLOGIJA PSIHIJATRIJA
Kandidat je duţan provesti staţ u Struĉnim jedinicama kako slijedi:
Centar za shizofreniju i graniĉne bolesti 4 mjeseca, Centar za afektivne poremećaje 4 mjeseca,
Centar za psihofarmakoterapiju 4 mjeseca, Centar za organske poremećaje i psihofiziologiju 2
mjeseca i 15 dana, Centar za krizna stanja 2 mjeseca, Sluţba za bolesti ovisnosti 2 mjeseca,
Odjel socijalne psihijatrije 1 mjesec, Dnevna bolnica 1 mjesec, Dispanzerska sluţba 15 dana,
Sluţba za forenziku 15 dana i Kliniĉko istraţivaĉki laboratorij 15 dana.
U svakoj godini uţe specijalizacije iz Biologijske psihijatrije specijalist psihijatar je duţa.n
odslušati 2 semestra i poloţiti ispite poslijediplomskog studija iz Biologijske psihijatrije.
Ukoliko bi zbog broja kandidata bilo rieracionalno drţati semestralnu nastavu tada se
edukacija kandidata iz Biologijske psihijatrije moţe provoditi po mentorskom modelu.
Kolokviji su obligatni.
Centar za shizofreniju i graniĉne bolesti (4 mjeseca)
U dijagnostiĉko terapijskom timu Centra za shizofreniju i graniĉne bolesti kandidat uĉestvuje
u svim dijagnostiĉkim i terapijskim procesima. Upoznaje suvremene dijagnostiĉke metode i
višeznaĉne ĉimbenike u etiologiji, epidemiologiji, dinamici i kliniĉkoj slici psihotiĉnih
procesa te usvaja suvremene pristupe nozologiji, mogućnosti tretmana, kao i medikamentoznu
terapiju te individualnu i grupnu psihoterapiju psihoza. Samostalno i uz nadzor obraĊuje i
vodi najmanje 15 shizofrenih bolesnika te tri individualne psihoterapije i tri obiteljske
psihoterapije, a participira barem u jednoj psihoterapijskoj grupi shizofrenih bolesnika.
Obavezan je napisti naj manje dva seminarska rada.
Obligatno je polaganje kolokvija.
Centar za afektivne poremećaje (4 mjeseca)
U Centru za afektivne poremećaje usvaja suvremene teorijske koncepte etiologije,
epidemiologije, klasifikacije, dinamike i lijeĉenja depresivnih poremećaja. Poseban znaĉaj
sadrţe suvremene terapijske metode; medikamentozne, psihoterapijske i socioterapijske.
Aktivno participira u dijagnostiĉko-terapijskom timu, a samostalno i uz nadzor vodi najmanje
15 bolesnika sa afektivnim poremećajima, vodi najmanje tri bolesnika u individualnoj
psihoterapiji te jednu psihoterapijsku grupu. Duţan je napisati najmanje dva seminarska rada
te kolokvirati.
Centar za psihofarmakoterapiju (4 mjeseca)
Bolnica: upoznavanje sa suvremenirn naĉelima lijeĉenja psihijatrijskih bolesnika i rješavanje
konkretnih terapijskih problema uz krevet bolesnika Posebnu paţnju obratiti na finu
diferencijalnu dijagnostiku i specifiĉne i selektivne pristupe pojedinim nourološkim entitetima
i njihovim podtipovima. Upoznavanje s toksikološkim aspektima psihofarmakoterapije
(zadesna trovanja, uzimanje psihofarnkaka u suicidalne svrhe).
Obrada i voĊenje najmanje 10 shizofrenih, 10bolesnika s afektivnim poremećajima i 10
bolesnika s ostalim nozološkim entitetima.
Upoznavanje s kontroliranim kliniĉkim ispitivanjem psihofarmaka na konkretnim kliniĉkim
pokusima.
Osposobljavanje za pisanje kliniĉko farmakološkog mišljenja o lijeku za potrebe stavljanja
lijeka na Listu lijekova, ili za potrebe registracije, itd.
Ambulanta: Upoznavanje s racionalnom primjenom psihofarmaka u ambulantnim uvjetima ta
naĉelima savjetodavnog rada glede psihofarmakoterapije za potrebe lijeĉnika opće prakse,
psihoterapeuta i sl. Upoznavanje s naĉelima dugotrajne psihofarmakološke terapije i
rješavanje konkretnih problema Praćenjem bolesnika.
Ostalo: Sudjelovanje u školi kliniĉke psihofarmakologije "Prof dr. N. Bohaĉek" koja svakc
godine obraĊuje neku aktualnu psihofarmakološku temu. Upoznavanje s pripremom "biltena
za kliniĉku psihofarmakologiju" i internacionalnog psihijatrijskog ĉasopisa "Psychiatria
Danubina". Upoznavanje s programima osposobljavanja doktora medicine primarne
psihijatrijske zaštite za lijeĉenje pojedinih kategorija psihijatrijskih bolesnika.
Kandidati su duţni poloţiti kolokvij, te napisati 5 seminarskih radova koji obraĊuju prikladnu
problematiku, te napisati jedno mišljenje o lijeku.
Centar za organske poremećaje i psihofiziologiju (2 mjeseca i 15 dana)
Organski uvjetovani psihiĉki poremećaji i psihogerijatrija Specifiĉni ciljevi:
- uoĉiti biološke i psihosocijalne karakteristike zdravlja;
- nauĉiti definirati što je to tjelesna bolest, što bolovanje, a što ponašanje vezano uz tjelesnu
bolest, kao i karakteristike bolovanja i ponašanja tjelesnih bolesti. Upoznat će se sa
reakcijama bolesnika na tjelesnu bolest, invalidnost, sa njihovim reakcijama na hospitalizaciju
i druge stresove;
- upoznat će se sa suvremenim psihosocijalnim teorijama o stresu, i organskim, psihološkim i
socijalnim odgovorima i karakteristikama stresa;
- vjeţbanjem će usavršiti tehniku intervjua i konstrukte za psihiĉki profil tjelesnih bolesnika,
odrediti psihiĉki profil tjelesnih bolesnika, odrediti psihiĉki profil tjelesnog bolesnika kao
osobe, ĉlana obitelji i socijalnog ţivota;
- upoznati organske bolesti sa psihiĉkim simptomima, posebno sistematske bolesti i
endokrinološke bolesti i nauĉiti diferencira ti što je to primarno a što sekundarno u
psihopatologiji;
- istraţivati i uoĉiti posljedice separacije, ţalosti, gubitka, depresije i beznaĊa tjelesnih
bolesnika i upoznati se s osnovama psihoimunologije i psihoonkologije;
- upoznati se s osnovnim karakteristikama liĉnosti i poremećaja liĉnosti i u sklopu toga
upoznati ponašanje tjelesnih bolesnika
- nauĉiti osnove istraţivanja dinamike obitelji bolesnika u situacijama akutne, kroniĉne i
invaliditetne bolesti;
- nauĉiti procjenjivati humanizam medicinske prakse i eventualno za potrebom
rehumanizacije te prakse kroz konkunikaciju bolesnika i njegovom obitelji, osoblja koje se
bavi bolesnikom i komunikaciju medicinskog tima, odnosno ĉlanova medicinskog tima,
posebno istraţivati komunikaciju - njenu struĉnost, humanost i jezik u specijalnim
okolnostima tjelesnih bolesnika (jedinice intenzivnog lijeĉenja, hemodijaliza, transplantacijski
odjeli i sliĉno);
- upoznati se s osnovama psihoterapije i psihoterapijskih metoda u lijeĉenju tjelesnih
bolesnika;
- nauĉiti ili barem postići senzibilitaciju za potrebu stalne edukacije i istraţivaĉkog rada, kao i
evaluacije svakodnevnog rada iz podruĉja raznih medicinskih disciplina s ciljem povezivanja
ovih disciplina u brigu za ĉovjeka, odnosno bolesnika na temeljima suradnj e psihijatrije;
U okviru boravka na Odjelu za organski uvjetovane psihiĉke poremećaje i psihogerijatriju,
planirana je i aktivnost u Centru za sihofiziologiju Upoznati osnove elektroencefalografije
kroz semi narska predavanja. U okviru praktiĉnog rada bi "oĉitao" najmanje 10 standardno
snimljenih EEG-a. Upoznao bi se s poremećajima spavanja, kao i s polisomnografskim
snimanjima. Analiţirao bi najmanje 3 polisomnograma (uz kontrolu) Kroz vrijeme boravka u
Centru sudjelovalo bi se i u ambulantnom radu.
Centar za krizna stanja (2 mjeseca)
Teorijski dio
1. Koncept "krize" i "intervencije u kriznim stanjima"
2. Znaĉaj gubitka za osobu u krizi - psihodinamski aspekt
3. Znaĉaj anksioznosti, degresije, agresije i autoagresije u dinamici kriznih stanja
4. Kliniĉki odgovor na psihotraumu
- akutna reakcija na stres
- prolongirana reakcija na stres
- posttraumatski stresni poremećaj
5. Pokušaj samoubojstva
6. Prekid emocionalne veze
7. Nasilje u obitelji (posebno spram ţene i djece)
8. Silovanje
9. Suĉeljavanje s ţivotnim poteškoćama (znaĉaj "ţivotnih dogaĊaja")
10. Kriza staraĉke dobi (usamljenost)
11. Osnove intervencije u kriznim stanjima
12. Znaĉaj kratke psihoterapije u intervenciji u krizi
13. Braĉno-partnerski tretman prekida emocionalne veze
14. Specifiĉnost psihofarmakoterapije u intervenciji u krizi
15. Organizacija pomoći osobama u psihiĉkoj krizi ("Centar za krizna stanja")
Praktiĉni dio
1. Kliniĉki intervju u kriznim stanjima
2. Tretman osoba u psihiĉkoj krizi
3. Stamostalna obrada i voĊenje 10 osoba u krizi
4. Intervencija preko telefona - 15 lntervencija
5. Obrada jedne teorijske teme (esej) i njihova aplikacija na konkretan sluĉaj
6. Kolokvij
Sluţba za bolesti ovisnosti (2 mjeseca)
U teorijskom dijelu prouĉava i usvaja znanstvena i Struĉna znanja o etiologiji i epidemiologiji
alkoholizma i drugih ovisnosti, biologijske, psihološke i-sociološke koncepte etiologije, kao i
riziĉne ĉimbenike. Posebno se bavi mehanizmima ovisnosti te strukturom liĉnosti
alkoholiĉara i ovisnika. Izuĉava odnose alkoholiĉara i ovisnika u obiteljskoj i radnoj sredini s
posebnim osvrtom na apsentizam. Usvaja suvremene koncepcije u terapiji alkoholiĉara i
ovisnika; medikamentozne, psihodinamske i sociodinamske metode. Na znanstvenim i
Struĉnim osnovama planira prevenciju bolesti ovisnosti
U praktiĉnom dijelu participira u svim dijagnostiĉkim i terapijskim procesima te samostalno i
uz nadzor obraĊuje i vodi najmanje deset bolesnika, vodi najmanje tri individualne
psihoterapije, tri
braĉne psihoterapije te najmaikje jednu grupu alkoholiĉara. lzraduje najmanje tri ekspertize o
radnoj sposobnosti ovisnika Duţan je napisati najmanje dva seminarska rada i na kraju
kolokvirati.
Odjel socijalne psihijatrije (1 mjesec)
- sudjelovanje na terapijskoj zajednici 1 x tjedno
- sudjelovanje na grupnoj terapiji 1 x tjedno
- obrada 6-8 bokesnika
- izraditi za 6-8 bolesnika ekspertizu (kliniĉka slika, dijagnoza, socijalnopsihijatrijska
problematika, te prijedlog i procjena daIjeg lijeĉenja, radne sposobnosti i socijalnog
funkcioniranja)
- timska sinteza 1 x tjedno, referirati o obraĊenim bolesnicima s obzirom na kliniĉku sliku,
dijagnozu i socijalnu problematiku
- komunikacija s ĉlanovima obitelji 6-8 bolesnika - savjetovanje o pristupu otpuštenog
bolesnika i njegovoj adaptaciji u redovnoj sredini.
Dnevna bolnica (1 mjesec)
U intenzivni program dnevne bolnice treba biti ukljuĉen dnevno 2-3 sata grupne terapije koja
omogućava preciznu dijagnostiku i definiciju socijalnog konteksta bolesnika Na taj naĉin se
moţe odloţiti primjenu lijeka, odabrati onaj koji neće kolidirati s oĉekiva nom razinom
funkcioniranja bolesnika. Nadalje, svakodnevni kontakt omo uĉava vrlo pomnu procjenu
djelovanja lijeka naroĉito s obzirom na nuspojave. Specijalizant kod bolesnika vidi znaĉajne
vrlo opširno tumaĉene svrhe djelovanja dometa farmaka i potiĉe ih da se obavijeste o svemu
što ih zanima. Bolesnicima lijek propisuje lijeĉnik primarne zaštite, što je u sklopu nastojanja
da preuzmu odgovornost u terapijskom procesu. Specijalizanti mogu vidjeti i doţivjeti
pomake u kliniĉkoj slici bolesnika, kao i stagnaci u onih koji lijekove odbijaju.
- U dnevnoj bolnici se ne iskljuĉuje ni jedan aspekt biološke terapije.
Dispanzerska sluţba (15 dana)
Tijekom dvotjednog boravka u dispanzeru upoznati se s radom dispanzerske sluţbe:
kontinuiranim praćenjem kroniĉnih bolesnika voĊenjem kartoteke, obradom podataka vezanih
za Praćenje psihotiĉnih bolesnika, socijalnom terapijom. U općoj i konzilijarnoj ambulanti
obratili bi pozornost na psihoterapijske postupke koje je moguće primijeniti (osobito
upoznavanje s kratkom dinamskom psihokerapijom) te liaisonsku sluţbu.
Treba uĉiniti:
- ekspertizu za IK-u (2 puta)
- vodio grupu shizofrenih bolesnika (1)
- vodio grupu alkoholiĉara (1)
- obavio konzilijarni pregled u kojoj drugoj klinici, uz superviziju (3)
Na kraju boravka u vanbolniĉkoj sluţbi, evaluacija rada s timom dispanzera i voditeljem
poliklinike.
Sluţba za forenziĉku psihijatriju (15 dana)
Kandidat se upoznaje sa biologijsko psihijatr.ijskim spoznajama u suvremenoj forenziĉkoj
psihijatriji kroz pozitivno zakonodavstvo, kromozomske anomalije, endokrine poremećaje,
intoksikacije razne etiologije (alkohol, droge, medikamenti, kumulacija alkohola i
medikamenata itd.) te procjenjivanje neuroloških i somatskih bolesti, odnosno utvrĊivanje
odreĊenog psihopatološkog stanja kod epilepsije, malignih oboljenja ciroze jetre i sliĉno. Za
vrijeme boravka u sluţbi za forenziĉku psihijatriju Klinike duţan je izraditi najmanje dvije
forenziĉko-psihijatrijske ekspertize - jednu iz kriviĉnog, i drugu iz graĊansko pravnog
podruĉja.
Kliniĉko istraţivaĉki laboratoriji (15 dana)
Upoznati se sa osnovama kliniĉko-laboratorijskih tehnika u kliniĉkim laboratorijima
Kliniĉkog bolniĉkog centra, istraţivaĉkim
laboratorijima Zavoda Medicinskog fakulteta i istraţivaĉkim laboratorijima instituta "RuĊer
Bošković" s posebnom paţnjom na istraţivanje i dijagnostiku CVS-a i njegovih funkcija.
13. Naziv specijalizacije: DERMATOLOGIJA i VENEROLOGIJA
Trajanje specijalizacije: 48 rnjeseci
Plan specijalizacije
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci 2 mjeseca interne medicine
2 mjeseca opće kirurgije
1 mjesec mikrobiologije i laboratorijske dijagnostike
1 mjesec giriekologije i opstetricije
SPECIJALISTIĆKI STAŢ NA BOLNIĈKIM ODJELIMA 19 mjeseci
SPEClALISTIĈKI STAŢ U AMBULANTAMA I LABORATORIJIMA 19 mjeseci
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca Poslijediplomska nastava
Program specijalizacije:
SPECIJALISTIĈKI STAŢ NA BOLNIĈKIM ODJELIMA 19 mjeseci
1) Dermatološki odjel za odrasle bolesnike 13 mjeseci
2) Dermatološki odjel za djecu 3 mjeseca
3) Jedinica za patološku fiziologiju 1 mjesec
4) Jedinica za kliniĉku imunologiju 1 mjesec
5 Jedinica za zarazne bolesti 1 mjesec
Za vrijeme boravka na navedenim odjelima potrebno je usvojiti iskustva, znanja i vještine
uzimanju anamneze i dermatološkog statusa, te u dijagnostici, diferencijalnoj dijagnostici i
terapiji svih bolesti koţe, vidljivih sluznica i vanjskog spolovila, promjena veza nih uz
poremećaj venozne insuficijencije donjih udova, kao i bolesti iz podruĉja andrologije i
dermatološke proktologije. Potrebno je takoĊer svladati bit svih laboratorijskih pretraga,
naĉela medikamentozne terapije, naĉela razliĉitih oblika aktinoterapije, te indikacije za
provoĊenje operativne terapije.
U okviru rada u jedinici za patofiziologiju potrebno je svladati patogenetske mehanizme nekih
općih, naroĉito metaboliĉkih i endokrinoloških poremećaja, koji se mogu repenutirati i na
koţi. Za vrijeme boravka u jedinici za zarazne bolesti potrebno je upoznati najĉešće
infektivne egzantemske bolesti
SPECIJALISTIĈKI STAŢ U AMBULANTAMA I LABORATORIJIMA 19 mjeseci
1) Glavna (opća) dermatološka ambulanta 4 mjeseca
2) Ambulanta za veneriĉne i neveneriĉne bolesti koje se prenose spolnim kontaktom (STD) 2
mjeseca
3) Ambulanta za kirurške zahvate (dermatokirurgija) 2 mjeseca 4) Ambiklanta za fototerapiju
1 mjesec
5) Ambulanta za rendgensku terapiju (Dermopan) 1 mjesec
6) Ambulanta za medicinsku kozmetologiju (korektivna dermatologija) 1 mjesec
7) Ambulanta za alergologijn, kliniĉku imunologiju i profesionalne bolesti koţe 3 mjeseca
8) Ambulanta za flebologiju 2 mjeseca
9) Ambulanta za andrologiju 1 mjesec
10) Ambulanta za plastiĉnu kirurgiju (u jedinici za kirurgiju) 1 mjesec
11) Ambulanta za proktologiju 15 dana
12) Laboratorij za virusologiju i mikrobiologiju
13) Laboratorij za dermatohistopatologiju s odsjekom za elektronsku mikroskopiju 15 dana
14) Laboratorij za kliniĉku imunologiju, serološku i imunofluorescentnu dijagnostiku, i
15) Laboratorij za mikologiju i parazitologiju
Praktiĉni dio:
1 ) Glavna (opća) dermatološka ambulanta
- sinteza i primjena iskustava, znanja i vještina steĉenih na Odjelima;
- izradba struĉnih mišljenja (iz onih podruĉja koja u daljnjem tekstu nisu posebno navedena);
- voĊenje i kontrola medicinske dokumentacije ambulantnih bolesnika
2) Ambulanta za veneriĉne i neveneriĉne bolesti koje se prenose spolnim kontaktom (STD)
- dijagnostika, diferencijalna dijagnostika i terapija veneriĉnih i neveneriĉrrilk bolesti koje se
prenose spolnim kontaktom;
- mikrobiološka, serološka i imunobiološka dijagnostika spolno prenosivih bolesti, ukljuĉivši i
uzimanje biološkog materijala za pretrage;
- epidemiološki pristup bolesniku, te upoznavanje bolesnika sa osnovnim spoznajama o
njegovoj bolesti;
- eradikacija izvora zaraze;
3) Ankbulanta za kirurške zahvate (dermatokirurgija)
- operativno odstranjenje manjih benignih i malignih tumora koţe ;
- operativni pristup pigmentiranim tumorskim lezijama koţe;
- incizije i probatorne ekscizije;
- temeljna naĉela lokalne anestezije
4) Ambulanta za fototerapiju
- temeljna naĉela UV-A i UV-B terapije
- temeljna naĉela terapije laserom
5) Ambulanta za rendgenološku terapiju
- indikacije za primjenu zraĉenja mekim rendgenskim zrakanka (Dermopan)
6) Ambulanta za medicinsku kozmetologiju
- dijagnostika, diferencijalna dijagnostika i terapija dermatoza smještenih na kozmetski
prominentnim dijelovima tijela prije svega na licu i vlasištu
- elektroterapija manjih vaskularnih anomalija
- krioterapija
- obrada i lijeĉenje bolesnika sa razliĉitim oblicima alopecija i efluvija
- dermoabrazija
7) Ambulanta za alergologiju, kliniĉku imunologiju i profesionalne bolesti koţe
- obrada i lijeĉenje bolesnika sa alergijskim i profesionalno uvjetovanim bolestima koţe
- izvoĊenje testova (epikutani, intradermalni, prick, serateh, "in vitro" dijagnostika alergijskih
bolesti)
- hiposenzibilizacija, terapija šoka
- obrada i lijeĉenje bolesnika s promjenama koţe uvjetovanih utjecajima okoline
- izradba Struĉnih mišljenja iz podruĉja dermatološke alergologije
- obrada i lijeĉenje bolesnika s medikamentoznim reakcijama i s reakcijama za kontrastna
sredstva
8) Ambulanta za flebologiju
- dijagnostiĉki postupci za prepoznavanje poremećaja periferne venske i arterijske cirkulacije
- kompresijska terapija poremećaja venske cirkulacije donjih udova
- skereozacija manjih varikoziteta
- terapija ulkus kruris
9) Ambulatna za andrologiju
- anamneza androloških bolesnika
- pretrage ejakulata (fizikalna, mikroskopska, diferencijalni permiocitogram, biokemijska i
mikrobiološka pretraga)
- dijagnostika varikokele
- indikacije za biopsiju testisa
- indikacije za operativnu terapiju i psihoterapiju androloških
bolesnika
10) Ambulanta za plastiĉnu kirugiju
- odstranjenje većih tumorskih tvorbi ukljuĉujući i razliĉitih patoloških tvorbi na prstima
- vrste transplantata
- provodna i regionalna anestezija
11) Ambulanta za proktologiju
- dijagnostika, diferencijalna dijagnostika i terapija bolesti analnog i perianalnog podruĉja
- proktoskopija
12) Laboratorij za mikrobiologiju i virusologiju
- mikrobiološka i virusološka dijagnostika bolesti koţe
- mikrobiološka dijagnostika nespecifiĉnih uretritisa
- uzimanje biološkog materijala za pretrage
13) Laboratorij za dernlatohistopatologiju i elektronsku mikros kopiju koţe
- indikacija za dermatohistopatološku pretragu
- izbor promjena za probatornu eksciziju
- slanje materijala na pretragu
- vrijednosti dermatohistopatološke dijagnostike
- mogućnosti elektronskomikroskopske pretrage u dijagnostici nekih bolesti koţe
14) Laboratorij za kliniĉku imunologiju, serologiju i imunofluorescentnu dijagnostiku
- interpretacije nalaza najvaţnijih pretraga u dijagnostici bolesti vezivnog tkiva
- serološka dijagnostika veneriĉnih bolesti
- direktna i indirektna metoda imunofluorescentne pretrage
15) Laboratorij za mikologiju i parazitologiju
- nativni preparat i kultura na gljive
- najĉešće parazitološke pretrage
Vrsta i broj dijagnostiĉkih i terapijskih zahvata koje specijalizant mora izvršiti u tijeku 4godišnje specijalizacije pod nadzorom i samostalno.
Vrsta Pod nadzorom Samostalno Ukupno
1. Mikroskopski dokaz gonokoka u razmazu (Metilensko modrilo) 20 10 30
2. Nativni preparat na trichomonas vaginalis 20 10 30
3. Treponema palida u tamnom polju 5 5 10
4. Nativni preparat na gljive (KOH) 20 10 30
5. Parazitološka pretraga na acarus 20 10 30
6. Probatorna ekscizija 150 50 200
7. Mali kirurški zahvat (Odstranjenje manjeg tumora) 80 30 110
8. Elektrokoagulacija 40 10 50
9. Termokauterzija 40 10 50
10. Krioterapija 80 10 90
11. ProvoĊenje fototerapije (UVA, UVB) 30 10 40
12. ProvoĊenje terapije dermopanom 15 10 25
13. Dermoabrazija (manjih površina) 10 5 15
14. Epikutani test 20 10 30
15. Prick test 20 10 30
16. Scratch test 20 10 30
17. Izradba mišljenja o alergijskim dermatozama 10 5 15
18. Izradba mišljenja o profesionalnim bolestima koţe 10 5 15
19. Sklerozacija 20 10 30
Specijalizant je obvezan u tijeku specijalizacije pohaĊati poslije diplomsku nastavu iz
dermatologije i venerologije - 2 semesta i poloţiti propisane ispite.
UŢE SPECIJALIZACIJE DERMATOLOGIJE I VENEROLOGIJE jesu:
a) PEDIJATRIJSKA DERMATOLOGIJA
b) DERMATOLOŠKA ONKOLOGIJA
Trajanje uţih specijalizacija je 24 mjeseca Od toga je 2 mjeseca godišnjih odmora.
13a. PEDIJATRIJSKA DERMATOLOGIJA
Plan
1) Klinika za koţne i spolne bolesti (Odjel za bolesti djece) 16 mjeseci
2) Klinika za pedijatriju 6 mjeseci Poslijediplomski studij iz kliniĉke pedijatrije
Program
1. KLINIKA ZA KOŢNE I SPOLNE BOLESTI - 16 mjeseci
Odjel za bolesti djece)
- Usvajanje znanja i vještina u dijagnostici, diferencijalnoj dijagnostici i terapiji onih bolesti
koţe, koje su najĉešće u uzrasta 0-16 godina;
- steĉi osnovna iskustva u prenatalnoj dijagnostici i prevenciji nasljednih dermatoza;
- priprema djece navedenog uzrasta za dijagnostiĉke pretrage
2. KLINIKA ZA PEDIJATRIJU
(Odjel za dojenĉad s kazuistikom iz podruĉja gastroenterologije, pulmologije, kliniĉke
imunologije, genetike metaboliĉkih bolesti i neurologije);
- anamneza i pregled djeteta od novorodenaĉke dobi do adolescencije, ukljuĉivši i procjenu
tjelesnog i psihomotornog razvitka;
- uzimanje uzorka krvi, mokraće i cerebrospinalnog likvora za pretrage;
- intravenska primjena medikamenata i postavljanje trajne intravenske infuzije)
- osnova reanimacije vitalno akutnu ugroţenog djeteta (masa za srca, umjetno disanje);
- priprema djece svih uzrasta za slikovne dijagnostiĉke pretrage, ultrazvuk, rendgen,
radioizotopi, magnetska rezonancija, endoskopija, punkcija i sl.;
Obvezan je poslijediplomski studij iz "Kliniĉke pedijatrije" u trajanju od 2 semestra i poloţeni
propisani ispiti.
13b. DERMATOLOŠKA ONKOLOGIJA
Plan
Jedinica za telegama terapiju i terapiju linearnim akceleratorom 3 mjeseca
Jedinica za onkologiju i lijeĉenje kemoterapijom 6 mjeseci Jedinica za intersticijalnu i brahi
terapiju 3 mjeseca
Jedinica za plastiĉnu kirurgiju 1 mjesec
Jedinica za otorinolaringologiju 1 mjesec
Jedinica za terapiju tumora koţe Klinike za koţne i
spolne bolesti 6 mjeseci
Jedinica za dermatohistopatologiju Klinike za koţne 1 mjesec i i spolne bolesti 15 dana
Jedinica za opću patologiju 15 dana
Poslijediplomski studij iz Onkologije
Program,
1, 2 i 3. - usvajanje znanja i vještina u postavljanju indikacija i provoĊenju gore navedenih
terapijskih metoda kod posebnih oblika tumora i limfoma koţe;
4. - dermatokirurški pristup lijeĉenju epitelnih i mezodermalnih. benignih i malignih tumora
koţe, na kozmetološki prominentnim lokalizacijama, na prstima, te u podruĉju vanjskog
spolovila, suvremeni dermatokirurški pristup pigmentnim tumorskim lezijama koţe, temeljne
spoznaje o transplantatima koţe
5. - dermatokirurški pristup benignim i malignim tumorima koţe u podruĉja uha i nosa,
primjena lasera u terapiji nekih tumora koţe i sluznica
6. - usvojenje znanja i vještina u provoĊenju svih oblika fototerapije (PUVA, UVB, REPUVA), usvajanje znanja i vještina u terapiji najĉešćih tumora i limfoma koţe dermopanom,
pristup terapiji tumora koţe primjenom krioterapije i elektrokoagulacije, ekscizije manjih
benignih i malignih tumora koţe te pigmentiranih tumorskih lezija koţe
7 - usvajanje znanja i vještina u histološkoj dijagnostici najĉešćih malignih i benignih
epitelnih i mezodermalnih tumora koţe, te pigmentnih tumorskih lezija koţe
8 - usvajanje temeljnih spoznaja u imunopatološkoj i elektronsko mikroskopskoj dijagnostici
limfoma koţe
9. poslijediplomski studij iz Onkologije, (2 semestra) i poloţeni propisani ispiti.
14. Naziv specijalizacije: FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA
Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci 3 mjeseca interne medicine
3 mjeseca opće kirurgije
KLINIKA ZA FIZIKALNU MEDICINU I REHABILITACIJU, REHABILITACIJSKI
CENTRI, FIZIJATRIJSKl ODJELI I AMBULANTA 24 mjeseca
CENTAR ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU 1 mjesec
BAZIĈNE KLINIĈKE SPECIJALNOSTI 13 mjeseci
GODIŠNJl ODMORI 4 mjeseca
Poslijediplomska nastava
Program specijalizacije:
FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA 24 mjeseca Klinika za fizikalnu medicinu i
rehabilitaciju, fizijatrijski odjel i ambulanta 6 mjeseci (od toga Klinika za fizikalnu medicinu i
rehabilitaciju 3 mjeseca)
Fizijatrijski pregled, dijagnostika invalidnosti, elektrodijagnostika. Primjena fizikalnih metoda
u lijeĉenju i rehabilitaciji posebno iza ozljeda, sportskih ozljeda, bolesti i operacija na
lokomotornom sustavu. Radna terapija u rahabilitaciji.
Edukacijske vizite Konzultacijski pregledi i evaluacije. Kliniĉki sastanci. Interpretacija
radioloških i drugih nalaza u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini.
Potrebne vještine:
Fizijatrijski pregled i ocjena nesposobnosti 5 odreĊivanja Propisivanje fizioterapije na temelju
medicinske dijagnoze i fizijatrijskog pregleda 5 propisivanja Aplikacija TENSA 2 aplikacije
Aplikacija lasera 5 aplikacija Akupresura 2 aplikacije Elektrostatus 3 odreĊivanja
Kronaksimetrija 3 odreĊivanja IT - krivulja 3 odreĊivanja Procjena prognoze onesposobljene i
hendikepirane osobe i potreba za fizioterapijom, radnom terapijom, socijalnom vokacijskom
rehabilitacijom 3 odreĊivanja Rehabilitacija osoba s amputacijom ekstremiteta - 3 mjeseca
Pomagala, s posebnim osvrtom na proteze. Privremena proteza. Radna terapija. Bandaţiranje i
formiranje bataljka: Kineziterapija. (kola hodanja. Psihološki, socijalni i profesionalni
problemi u rehabilitaciji osoba s amputacijama.
Potrebne vještine:
- Propisivanje povremenih ili jednostavnijih trajnih pomagala 10 propisivanja
- Izrada i primjena rasteretnih udlaga: 2 aplikacije
- Bandaţiranje bataljka 3 bandaţiranja - Primjena funkcionalne elektriĉne stimulacije 2
aplikacije Nakon završenog staţa polaţe se kolokvij
Rehabititacija postreumatskih promjena ekstremiteta - 2 mjeseca
Mjerenje opsega, osovina i duţina ekstremiteta
Mjerenje opsega pokreta u zglobu. Mjerenje mišićne snage.
Elektrostimulacija paretiĉne muskulature. Rasteretne stabilizirajuće i dinamiĉke udlage.
Kineziterapija. Ostale metode fizioterapije. Alternativni rekonstrukcijski operativni zahvati.
Potrebne vještine:
- Mišićni manualni test 3 mjerenja
- Mjerenje opsega pokreta u zglobovima 3 mjerenja
- Mjerenje nagiba zdjelice, duţine i opsega
ekstremiteta po 10 mjerenja
Nakon završenog staţa polaţe se kolokvij
Rehabilitacije ozljeda kralješniĉne moţdine - 3 mjeseca
Kliniĉka, radiološka i elektrodijagnostiĉka procjena visine ozIjede. Prevencija dekubitusa.
Urodinamska obrada. Kineziterapija. Terapija spazma. Terapija bolova. Rehabilitacija
seksualnih funkcija i funkcija sfinktera. Funkcionalne elektriĉne ortoze. Kolica. PrilagoĊeni
automobil. Radna terapija. Invalidski sport. Rekonstruktivni operacijski zahvati. Psihološka,
socijalna i profesionalna rehabilitacija.
Potrebne vještine:
- Evaluacija invalidnosti (Barthelov indeks) 5 odreĊivanja
- Intermitentna ĉista kateterizacija 2 kateterizacije
Nakon završenog staţa polaţe se kolokvij
Rehabilitacija kraniocerebralnih ozljeda i cerebrovaskularnih inzulta - 3 mjeseca
Kliniĉka ocjena intenziteta i proširenosti motoriĉkih ispada Procjena i kategorizacija
senzornih, kognitivnih emocionalnih i bihevioralnih poremećaja. Kineziterapija motoriĉkih
ispada. Osnove psihologijskog i logopedijskog tretmana ispada kognitivnih, senzornih i
emocionalnih poremećaja. Terapija spasticiteta. Ortoze i druga pomagala. Radna terapija.
Socijalna i profesionalna rehabilitacija.
Potrebne vještine :
- Funkcionalna evaluacija (Barthelov indeks) 5 odreĊivanja
- Testiranje kognitivnih funkcija (LOTCA) 2 testiranja
Nakon završenog staţa polaţe se kolokvij.
Rehabilitacija kroniĉnih neuroloških bolesti - 1 mjesec
Rehabilitacijski postupci u rehabilitaciji mišićne distrofije, ataksije, parkinsonizma, multiple
skleroze, kroniĉnih degenerativnih bolesti donjeg motornog neurona.
Rehabilitacija djece s cerebralnom kljenuti - 3 mjeseca
Specifiĉnosti fizikalne terapije djeĉje dobi.
Defektološki pristup u edukaciji djeteta i okoline, posebno roditelja.
Potrebne vještine:
- Procjena motoriĉke zrelosti novoroĊenĉeta 2 testiranja
Nakon završenog staţa polaţe se kolokvij
Rehabilitacija kroniĉnih reumatskih bolesnika - 3 mjeseca
Kontrakture, deformiteti i ankiloza kao posljedica strukturnih promjena zgloba i kralješnice.
Specifiĉnosti kineziterapije i fizioterapije upalnih i degenerativnih reumatskih bolesti.
Reumatoidni artritis Ankilozantni spondilitis. Pomagala. Hestorativni operativni zahvati.
Potrebne vještine:
- Mjerenje opsega pokreta zgloba i mišićne snage po 5 mjerenja
- Ocjena strukturnih promjena u artritisu po 5 mjerenja
- Ocjena funkcionalne sposobnosti u artritisu i spondilitisu po 5 mjerenja
Nakon završenog staţa polaţe se kolokvij
CENTAR ZA PROFESlONALNU REHABILITACIJU - 1 mjesec Principi ocjene preostale
radne sposobnosti i profesionalne orijentacije. Psihološki problemi osobe na profesionalnoj
rehabilitaciji. Metodologija profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja invalida.
BAZIĈNE KLINIĈKE SPECIJALNOSTI - 13 mjeseci
Interna medicina - 3 mjeseca
Kardiologija: Hipertenzija, stenokardija, insuficijencija miokarda. Infarkt miokarda.
Postinfarktno stanje. Rehabilitacija nakon infarkta.
Ateroskleroza, M. Burger
Pulmologija Astma, kroniĉni bronhitis, plućna fibroza
Rehabilitacija osoba sa smanjenim vitalnim kapacitetom te opstruktivnim bolestima bronha i
pluća.
Kliniĉka imunologija: sistemske bolesti veziva, vaskulitis, amiloidoza, alergija i anafilaksija.
Nefrologija: Nefritisi. Uloga bubrega u hipertenziji.
Najvaţniji kliniĉki entiteti u gastroenterologiji, hematologiji i endokrinologiji.
Potrebne vještine:
- Interpretacija imunoloških i HLA nalaza 5 interpretacija
- Interpretacija nalaza urina i parcijalnih bubreţnih funkcija 5 interpretacija
- Interpretacija najvaţnijih EKG promjena 3 interpretacije
- Interpretacija ultrazvuĉne i pletizmografske pretrage arterija na ekstremitetima 2
interpretacije
- Interpretacija nalaza respiratornih funkcija 2 interpretacije
REUMATOLOGIJA - 3 mjeseca
Upalne reumatske bolesti. Metode dijagnostike artritisa. Metode evaluacije artritisa.
Degenerativne bolesti kralješnice i vertebrogeni bolni sindromi.
Artroze. Ekstraartikularni reumatizam
Farmakoterapija reumatskih bolesti.
Laboratorijski i radiološki nalazi u reumatskim bolestima
Potrebne vještine:
- Ocjena upalne aktivnosti 2 odreĊivanja
- Interpretacija radioloških nalaza 2 odreĊivanja
- Interpretacija laboratorijskih nalaza 2 odreĊivanja
NEUROLOGIJA - 3 mjeseca
Bolesti centralnog ţivĉanog sustava.
Bolesti mišića. Bolesti donjeg motornog neurona. Elektroneuromiografija. Periduralne i
epiduralne.
Infiltracije. Cerebrovaskularni inzulti.
Radikularne lezije. Polineuropatija. Terapija spasticiteta.
Ekstrapiramidni sindromi, dijagnostika i terapija poremećaja sfinktera i seksualnih funkcija.
Potrebne vještine:
- Neurološki pregled 3 pregleda
NEUROKIRURGIJA - 1 mjesec
Komocija i kontuzija mozga.
Paraplegija i tetraplegija.
Tumori mozga i leĊne moţdine.
ORTOPEDIJA - 2 mjeseca
Kongenitalne mane i mane u razvoju.
Prevencija i lijeĉenje sekundarne artroze.
Ultrazvuĉna dijagnostika bolesti i ozljeda zglobova.
Artroskopska biopsija i terapija. Sinovijektomije.
Aloartroplastike. Prevencija nesposobnosti.
MEDIClNSKA PSIHOLOGIJA - 1 mjesec
Psihološki problemi invalidne osobe i ţrtava rata ili katastrofe Postreumatski stresni sindromi.
Kognitivni testovi, testovi emocionalnog stanja, projekcioni testovi
Specijalizant je obvezan u tijeku specijalizacije upisati poslijediplomski studij iz fiz medicine
i rehabilitacije od 2 semestra i poloţiti propisane ispite.
UŢA SPECIJALIZACIJA FIZIKALNE MEDICINE I REHABILITACIJE je
14a. REUMATOLOGIJA
Trajanje uţe specijalizacije: 24 mjeseca (2 mjeseca godišnji odmori) Plan:
Reumatologija 8 mjeseci
Interna medicina 11 mjeseci
Pedijatrija 1 mjesec
Dermatologija 15 dana
Okulistika 15 dana
Radiologija 15 dana
lmunološki i HLA laboratorij 15 dana
Tijekom uţe specijalizacije predviĊena je institucija mentora te poslijediplomska nastava iz
reumatologije (2 semestra) i poloţeni propisani ispiti.
Nakon većih cjelina polaţe se kolokvij.
Program:
REUMATOLOGIJA - 8 mjeseci
Rad na kliniĉkom odjelu gdje se pod kontrolom mentora vodi dijagnostiĉka obrada i terapija
4-5 bolesnika. Jedanput tjedno rad u reumatološkoj ambulanti. Aktivno uĉešće na kliniĉkim
sastancima Potrebno se upoznati s uĉestalošĉu, znaĉenjem. dijagnostikom i lijeĉenjem upalnih
i degenerativnih bolesti zglobova, kralješnice i vanzglobnog tkiva. Metodologija pregleda
lokomotornog sustava. Dijagnostika artritisa. Sinovijalna tekućina. Patohistologija sinovijske
membrane. Reumatoidni artritis, Feltyjev i Caplanov sindrom. Seronegativni spondartritisi
(ankilozantni, Reiter, psorijatiĉni i reaktivni spondartritis). Kristalima uzrokovani artritisi:
giht, pirofosfatna artropatija i drugi. Polimijalgija reumatika i gigantocelularni artritis.
Infekcijski artritisi, Lajmske bolesti i AIDS. Degenerativne bolesti kralješnice, zglobova i
vanzglobnog tkiva. Pomoćne pretrage u dijagnostici artritisa, posebno artoscintigrafija.
artrotermografija, ultrazvuĉna dijagnostika i MR.
Potrebne vještine:
Lokalne infiltracije zglobova 20 infiltracija
Evaluacija aktivnosti artritisa 30 odreĊivanja
Evaluacija kralješnice u ankilozantnom
spondilitisu 10 odreĊivanja
Interpretacija radioloških promjena 20 interpretacija
Interpretacija artroscintigrama 5 interpretacija
Diferencijalna dijagnostika kristala u sinov.
tek. 5 odreĊivanja
Kolokvij
INTERNA MEDICINA - 11 mjeseci
Od toga na Kliniĉkoj imunologiji 3 mjeseca, na nefrologiji i pulmologiji po 2 mjeseca te po 1
mjesec na kardiologiji, gastroenterologiji, hematologiji i endokrinologiji.
Za vrijeme staţa treba se upoznati s ekstraartikularnim promjenama unutrašnjih organa u
reumatskim bolestima, njihovim kliniĉkim i laboratorijskim manifestacijama te
diferencijalnom dijagnozom prema drugim internistiĉkim bolestima. Aktivno sudjeluje u
kliniĉkoj obradi bolesnika na vizitama, kliniĉkim i kliniĉko-radiološkim sastancima. Posebno
se mora upoznati s djelovanjem imunskog sustava, sustava tkivne histokompatibilnosti,
prirodnom otpornošću, organizacijom staniĉne imunosti, regulacijom imunskog odgovora,
pojavama alergije i asfiksije. Sistemski eritematozni lupus; Sjogrenova bolest, sistemska
skleroza, polimiozitis, sindromi preklapanja, vaskulitisi, autoimune bolesti štitnjaĉe i drugih
endokrinih ţlijezda. Interpretacija i znaĉenje pojedinih imunoloških laboratorijskih promjena.
Kolokvij
PEDIJATRIJA - 1 mjesec
Kliniĉke i laboratorijske osobitosti reumatskih bolesti djeĉje dobi s posebnim naglaskom na
reumatsku vrućicu i juvenilni kroniĉni poliartritis.
DERMATOLOGIJA -14 dana
Diferencijalna dijagnoza koţnih promjena u reumatskim bolestima s posebnim osvrtom na
dijagnozu psorijatiĉnih promjena. Indikacije za biopsiju koţe. Domet i znaĉenje histoloških
promjena i direktne imunofluorescencije. Medikamentozni egzantemi.
OKULISTlKA -14 dana
Diferencijalna dijagnoza promjena retine, uveje i prednje komore s posebnim osvrtom na
promjene u reumatskim bolestima i kod lijeĉenja antireumaticima.
RADIOLOGIJA -14 dana
Upoznavanje s metodologijom radiološkog prikaza kostiju i zglobova Analiza i interpretacija
radioloških promjena kostiju i zglobova, posebno onih u reumatskim bolestima.
IMUNOLOŠKI I HLA LABORATORIJ - 14 dana
Metode elektroforeze, imunoelektroforeze, serološki testovi za reumatoidni faktor. Metode
odreĊivanja autoimunih antitijela Imunofenotipizacija stanica.
HLA tipizacija.
Napomena: Ovaj program usklaĊen je s programom uţe specijalizacije iz reumatologije nakon
završene specijalizacije iz interne medicine.
15. Naziv specijalizacije: RADIOLOGIJA
Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci 2 mjeseca i 15 dana interna medicina
2 mjeseca opća kirurgija
15 dana pedijatrija 15 dana neurologija
1 mjesec patologija sa citologijom
OPĆA RADIOLOGIJA 2 mjeseca
RADIOLOGIJA TORAKSA, KARDIO-VASKULARNOG I LIMFNOG SUSTAVA 11
mjeseci
RADIOLOGIJA UROGENITALNOG SUSTAVA 6 mjeseci
RADIOLOGIJA OSTEOARTIKULARNOG SUSTAVA 6 mjeseci
NEURORADIOLOGIJA S RADIOLOGIJOM GLAVE I VRATA 3 mjeseca
RADIOLOGIJA PROBAVNOG I HEPATOBILIJARNOG SUSTAVA 10 mjeseci
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca
Poslijediplomska nastava
Program specijalizacije:
Specijalizacija se sastoji od 2 dijela, opće radiologije koja je zamišljena kao uvod u
radiologiju, upoznavanje sa sredinom, radnim procesom, dijagnostiĉkom metodologijom te
osnovama nastanka rtg zraka, zaštite i fotografskog postupka. Drugi dio obuhvaća kliniĉka
radiologija koja se provodi po sustavima.
OPĆA RADIOLOGIJA - 2 mjeseca
PLAN
1) BORAVAK U SNIMAONAMA I DIJAGNOSTIKAMA SA DIJASKOPIJOM -1 mjesec i
na dan
2) BORAVAK U TAMNOJ KOMORI - 7 dana
PROGRAM :
Ad. 1.
Vrste zraĉenja koje se koriste u medicini. Svojstva rendgenskog zraĉenja. Sredstva za osobnu
zaštitu osoblja koje radi u zoni inozirajuĉeg zraĉenja. Princip rada rendgenskog ureĊaja.
Dijelovi rendgenskog ureĊaja. Vrste rendgenskog ureĊaja. UreĊaji za ehografiju, CT. MR i
DSA.
Kontrastna sredstva za peroralnu i parenteralnu primjenu. Opasnost primjene kontrastnih
sredstava i postupci pri reakciji na kontrastna sredstva
VJEŠTINE:
Praćenje rada u snimaoni i sudjelovanje pri izvoĊenju standardnih i specijalnih snimki te pri
izvoĊenju kontrastnih pretraga (i.v.urografija, i.v. biligrafije).
Prisustvovanje dijaskopskim pregledima torakalnih organa i probavnog trakta.
BROJ:
Prisustvovanje izvoĊenju najmanje 100 standardnih i specijalnih snimki, 30 dijaskopskih
pregleda i 50 kontrastnih pretraga (i.v.urografija, i.v.biligrafija, cistografije, angiografije,
flebografije i limfografije).
Ad. 2. Radiografski proces. Rendgenski film. Folije za skraćenje ekspozicije. Kasete. Rad u
tamnoj komori. Standardno razvijanje eksponiranog rendgenskog filma. Automatske tamne
komore. Artefakti na rendgenskom filmu. Pohranjivanje neeksponiranih rendgenskih filmova.
Kolokvij
RADIOLOGIJA TORAKSA, KARDIOVASKULARNOG I LIMFNOG SUSTAVA - 11
mjeseci
PLAN
1) KONVENCIONALNE RADIOLOŠKE PRETRAGE 4 mjeseca
2) INTERVENCIJSKA TORAKALNA RADIOLOGIJA 15 dana
3) DJEĈJA TORAKALNA RADIOLOGIJA 15 dana
4) UZV 15 dana 1 mjesec
5) CT 15 dana
6) MR
7) VASKULARNA RADIOLOGIJA 4 mjeseca
PROGRAM
Ad.1.
Patološke promjene mekih ĉesti i skeleta toraksa, te pleure i ošita, razlikovanje bolesti bronha,
prepoznavanje alveolarnog intersticijskog patološkog uzorka, prepoznavanje nespecifiĉne i
specifiĉne upale, prepoţnavanje benignih i malignih primarnih tumora te sekundarnih tumora,
prepoznavanje patologije prednjeg, sred njeg i straţnjeg medijastinuma, normalni nalaz srca,
aortalno, mitralno, pulmonalno i miopatsko srce, prepoznavanje srĉanih šantova i
transpozicije krvnih ţila.
VJEŠTINE
Konvencionalna i visokovoltaţna tehnika prikaza torakalnih organa, sumacijske snimke
toraksa u 2 smjera, stojeĉi iz profila s barijem, tomografija pluća i medijastinuma u sagitalnoj
i frontalnoj ravnini, dijaskopija uz ciljane snimke pluća, kimografija srca i jednjaka,
bronhografije, prikaz limfnog sustava u toraksu.
BROJ
Klasiĉne snimke toraksa s tomogramima u 2 smjera 100
Bronhografija 10
Kimografija 10
Ad. 2.
Indikacije za perkutanu punkciju toraksa i endoskopsku manipulaciju u toraksu.
VJEŠTINE
Perkutana punkcija toraksa.
BROJ
Pod kontrolom dijaskopije 5
Pod kontrolom ultrazvuka 5
Ad. 3.
Specifiĉnost snimanja toraksa u djece, analiza patologije djece do 14 godina.
BROJ 10
Ad. 4.
Indikacije i tehnika pregleda, uoĉavanje malih izljeva, odnos periferije pluća i stijenke
toraksa, odreĊivanje dubine lezije, analiza srĉanih šupljina i zalistaka u realno vrijeme.
BROJ 10
Ad. 5.
Indikacije tehnika snimanja, analiza hilusa intersticija i krvnih ţila, analiza subpleuralnog
prostora i pleure.
BROJ 20
Ad. 6.
Indikacija i tehnika snimanja medijastinuma i pluća, upalne traumatske i tumorske promjene,
analiza luka aorte i ogranaka analiza organa u medijastinumu.
BROJ 10
Ad. 7. PLAN
1. upoznavanje teoretskih osnova angiografske tehnologije i dijagnostike 10 dana
2. asistencija pri izvoĊenju angiografskih pregleda 10 dana
3. samostalno izvoĊenje angiografskih pregleda pod kontrolom angioradiologa
4. asistencija kod izvoĊenja intervencijskih procedura u vaskularnoj radiologiji 14 dana
PROGRAM
Ad.1.
Upoznavanje s osnovama tehnologije angiografskih aparata, elementi za kateterizaciju krvnih
ţila (punkcijske igle, vodiĉi, osnovni lipovi katetera, dilatatori, uvodnice, premedikacija
bolesnika, neposredna priprema bolesnika za izvoĊenje angiografije).
Ad. 2.
Tehnika punkcije, angiografski pristupi (transfemolarni, translumbalni, transbrahijalni, venske
punkcije) tehnika selektivnih i neselektivnih kateterizacija, angiografski programi,
angiografske procedure nakon izvršenog pregleda, angiografske komplikacije.
Ad. 3.
Angiografska obrada torakalne i abdominalne aorte te selektivna kateterizacija supraaortalnih
grana, kongenitalne anomalije, aneurizme torakoabdominalne aorte, trauma, okluzivna bolest.
VJEŠTINE
Transfemoralni i transbrahijalni pristup, angiografska obrada torakalne i abdominalne aorte
metodama pregledne angiografije, selektivna kateterizacija supraaortalnih grana
BROJ 20
Angiografska obrada bolesti donjih i gornjih ekstremiteta, arterijska arteriosklerotska
okluzivna bolest, obliterirajuĉi endarteritis, tromboembolije, vazospastiĉne bolesti, aneurizme,
a. v. malformacije, dijagnostiĉka evaluacija nakon kirurške operacije
VJEŠTINE
Pregledna i selektivna angiografija
BROJ 20
Angiografije jetre, slezene, ţeluca, gušteraĉe i portalnog venskog sustava, tumori jetre i
gušteraĉe, okluzivne bolesti visceralnih arterijskih grana, aneurizme, krvarenja iz probavnog
sustava, portalna hipertenzija, renalna angiografija, renovaskularna hipertenzija.
VJEŠTINE
Abdominalne angiografije, selektivne angiografije, celijaĉne arterije i gornje mezenteriĉne
arterije, indirektne portografske metode, realna angiografija, uzimanje venskih uzorka.
BROJ 20
Flebografska obrada donjih i gornjih ekstremiteta, gornje i donje šuplje vene,
tromboemboliĉke bolesti, plućna embolija.
VJEŠTINE: Flebografija 20
BROJ 10
Asistencija kod intervencijske vaskularne radiologije, osnovi angioplastiĉkih metoda,
aplikacija endovaskularnih stentova kavalnih filtera, intraarterijska fibrinoliza
Kolokvij
RADIOLOGIJA UROGENITALNOG SUSTAVA - 6 mjeseci
PLAN
1) KONVENCIONALNE KONTRASTNE PRETRAGE 3 mjeseca
2) ULTRAZVUK 1 mjesec
3) KOMPJUTORIZIRANATOMOGRAFIJA 1 mjesec
4) MAGNETSKA REZONANCIJA BUBREGA I MALE ZDJELICE 1 mjesec
PROGRAM
Ad.1.
Nativna snimka abdomena; i.v. urografija indikacije i metoda pregleda, malformacije, trauma,
opstruktivna uropatija, nespecifiĉne i specifiĉne upale, benigni i maligni tumori, cistografija
(indikacije, metoda pregleda, normalni nalaz, upalne promjene, tumori), retrogradna
mikcijska cistografija, (refluks i naĉin stupnjevanja, indikacije i metoda izvoĊenja),
retrogradna pijelografija, indikacije i metode izvoĊenja, interpretacija nalaza,
uretrocistografija (indikacije, naĉin izvoĊenja, anomalije, upalni procesi).
VJEŠTINE
i.v. urografija, retrogradna pielografija, cistografija, mikcijska cistografija, uretrocistografija
BROJ
i.v. urografija 120
retrogradna pijelografija 24
mikcijska cistografija 50
uretrocistografija 10
Ad. 2.
Indikacije za ultrazvuk bubrega, prostate i testisa, tehnika izvoĊenja pregleda, anomalije,
upalne promjene, trauma, degenerativne promjene i tumori
VJEŠTINE
ultrazvuk bubrega, prostate i testisa
BROJ 50
Ad. 3.
Indikacije za CT bubrega i organa u maloj zdjelici, tehnika pregleda, anomalije, trauma,
upalni procesi, degenerativni procesi, tumori
VJEŠTINE
CT bubrega, CT mokraćnog mjehura, CT prostate
BROJ 50
Ad. 4.
Indikacije za MR bubrega, prostate, mokraćnog mjehura, testisa i uterusa, anomalije, trauma,
upalne promjene, degenerativne promjene, tumori
VJEŠTINE
MR bubrega, MR prostate, MR uterusa, MR testisa
BROJ 50
Kolokvij
RADIOLOGIJA OSTEOARTIKULARNOG SUSTAVA - 6 mjeseci
PLAN
1) KONVENCIONALNE PRETRAGE 4 mjeseca
2) ULTRAZVUK 15 dana
3) KOMPJUTORIZIRANA TOMOGRAFIJA 1 mjesec
4) MAGNETSKA REZONANCIJA 15 dana
PROGRAM
Ad. 1.
Razvoj i anatomija osteoartikularnog sustava, anomalije, trauma, upalne bolesti (nespecifiĉne,
specifiĉne, reumatske), ekspanzivni procesi, endokrine bolesti, nasljedne bolesti,
degenerativni procesi
VJEŠTINE
artrografija, fistulografija, citološka punkcija
BROJ
oĉitavanje nalaza 300
artrografija 30
0 fistulografija 10
citološka punkcija 10
Ad. 2.
Indikacija za UZV, tehnike pregleda, pregled velikih zglobova (kuk, koljeno, rame), pregled
kukova kod novorodene djece
BROJ 20
Ad. 3.
Indikacije za CT, tehnika izvoĊenja, anomalije, trauma, degenerativni procesi, specifiĉne i
nespecifiĉne upale, tumori
BROJ 30
Ad. 4.
Indikacije za MR, tehnika snimanja zglobova, anomalije, upalni i degenerativni procesi,
tumori
BROJ 10
Kolokvij
NEURORADIOLOGIJA S RADIOLOGIJOM GLAVE I VRATA 3 mjeseca
PLAN
1) KONVENCIONALNA I KOMPJUTORIZIRANA NEURORADIOLOGIJA 2 mjeseca.
2) ULTRAZVUK 15 dana
3) MR 15 dana
PROGRAM
Ad.1.
Cerebralna angiografia (indikacije, metode izvoĊenja, normalni nalaz, okluzivne bolesti
ekstrakranljskih i intrakranijskih krvnih ţila, endarteritisi, aneurizme, a.v. maiforrtlacije
vaskulitis, tumori), osnovi intervencijske angiološke metodologije (dilatacija, embolizacija),
spinalna angiografija (a.v. malformacije, upale, tumori).
VJEŠTINE
transfemoralna punkcija, transbrahijalna punkcija, direktna punkcija
BROJ 60
CT mozga, indikacije, metoda izvoĊenja, normalni nalaz, anomalije, trauma, upalni i
degenerativni procesi, ishemiĉne i hemoragijske vaskularne lezije subarahnoidalno krvarenje
metaboliĉke bolesti, tumori, hidrocefalus, postoperacijski i postradijski kontrolni pregledi.
BROJ 300
CT orbite, lndikacije i tehnika pregleda, anomalije, upale, endokrinološke bolesti, tumori,
trauma.
CT hipofize, indikacije, metode pregleda, tumori.
CT piramida, indikacije, metode pregleda, upalni procesi, tumori.
CT paranazalnih šupljina, indikacije, metode pregleda, upale, tumori.
CT farinksa, indikacije, metode pregleda, tumori, CT larinksa, indikacije, metode pregleda,
tumori.
CT ţlijezda slinovnica, indikacije, metode pregleda, upale, tumori.
BROJ 50
Lumbalna radiokulografija, indikacije, metoda pregleda, normalni nalaz, patologija korijena,
patologija diska, adhezivne promjene, malformacije, tumori.
Ascendentna mijeloradikulografija, indikacije, metoda IzvoĊenja, normalni nalaz, anomalije,
upale, trauma, tumori.
Descendentna mijeloradikulografija, indikacije, metoda izvoĊenja, normalni nalaz, anomalije,
upale, trauma, tumori.
CT kralješnice, indikacije, normalni nalaz, degenerativni procesi, trauma, upale, tumori.
CT mijelografija, indikacija, metode izvoĊenja, anomalije, upale, degenerativni procesi,
tumori.
VJEŠTINE
lumbalna punkcija, lateralna cervikalna punkcija
BROJ
lumbalna radikulografija 15
ascendentna mijeloradikulografija 10
descendentna mijeloradikulografija 5
CT kralješnice 15
CT mijelografija 15
Ad. 2.
Dopplerova sonografija ekstrakranijskih krvnih ţila transkranijski Doppler, indikacije, metode
pregleda, okluzivne bolesti, aneurizme, spazmi, a.v. malfornlacije
BROJ 20
Ad. 3.
Indikacije za MR, metode pregleda, anomalije, trauma, bolesti bijele supstance, tumori, upale,
degenerativni procesi.
BROJ 20
Kolokvij
RADIOLOGIJA PROBAVNOG I HEPATOBILIJARNOG SUSTAVA - 10 mjeseci
PLAN:
1) KONVENCIONALNE RADIOLOŠKE METODE 7 mjeseci
2) ULTRAZVUK 2 mjeseca
3) KOMPJUTORIZIRANA TOMOGRAFIJA 1 mjesec
PROGRAM
Ad. 1.
Indikacije za pregled gornjeg dijela probavnog sustava i metode pregleda, akt gutanja,
anomalije, upale, trauma i tumori jednjaka, ţeluca i duodenuma.
Pregled tankog crijeva, indikacije i tehnika izvoĊenja, anomalije, upale i tumori.
Pregled debelog crijeva, indikacije, metodologija, anomalije, upale; tumori. Akutni abdomen,
indikacije, metode pregleda.
Pregled ţuĉnog mjehura i ţuĉnih vodova, indikacije, tehnika pregleda, anomalije, upalni
procesi, degenerativni procesi, tumori.
VJEŠTINE
Aplikacija duodenalne sonde, pregled jednjaka, ţeluca i duodenuma, enterokliza, pasae
tankog crijeva, irigografija, peroralna kolecistografija i.v. kolecistografija, RCP, primarna i
sekundarna kolecistografija.
BROJ
Pregled jednjaka, ţeluca i duodenuma 750
pasaţa tankog crijeva 100
enterokliza 20
irigografija 150
peroralna kolecistografija 50
i v. kolecistografija 50
RCP (prisustvovanje) 20
Ad. 2.
Indikacije, tehnike pregleda jetre, ţuĉnog mjehura, ţuĉnih vodova, gušteraĉe,
gastroduodenalnog trakta, anomalije, upala, tumori.
BROJ 30
Ad. 3.
Indikacije i metoda izvoĊenja CT, normalni nalaz, upalne promjene, degeneralivni procesi,
litijaza, tumori
BROJ 20
Kolokvij
Specijalizant je obvezan u tijeku specijalizacije upisati 2 semestra poslijediplomske nastave iz
radiologije i poloţiti propisane ispite.
UŢE SPECIJALIZACIJE RADIOLOGIJE jesu:
a) INTERVENCIJSKA RADIOLOGIJA
b) NEURORADIOLOGIJA
c) ULTRAZVUK
Trajanje uţe specijalizacije je 24 mjeseca. Od toga je 2 mjeseca godišnjeg odmora
15a. INTERVENCIJSKA RADIOLOGIJA
Staţiranje je podijeljeno u tri dijela. Prvi dio predstavlja staţiranje koje se provodi na
kliniĉkim odjelima i traje pet mjeseci. Drugi dio jest staţiranje na odjelima iz radiologije na
kojima se izvode intravaskularne radiološke intervencije. Ovaj dio staţiranja traje devet
mjeseci. Treĉi dio predstavlja staţiranje na radiološkim odjelima gdje se provode
ekstravaskularni zahvati iz intervencijske radiologije. Ovaj dio staţa traje osam mjeseci.
I. STAŢIRANJE NA KLINIĈKIM ODJELIMA - 5 mjeseci
Tijekom tog vremena kandidat boravi po mjesec dana na odjelima iz torakalne, abdominalne i
vaskularne kirurgije, odjelu iz urologije, te odjelu iz onkologije. Obavezno prisustvuje
Struĉnim skupovima na kojima se donose indikacije za pojedine terapijske zahvate. Boravi u
operacijskim dvoranama kako bi se što bolje upoznao s kirurškim metodama koje zajedno s
metodama intervencijske radiologije predstavljaju metode terapijskog izbora. Upoznaje se sa
neradiološkim dijagnostiĉkim metodama koje su od koristi kod do nošenja indikacija za
postupke iz intervencijske radiologije
II. INTRAVASKULARNI ZAHVATI IZ INTERVENCIJSKE RADIOLOGIJE - 9 mjeseci
Ovaj dio staţa obuhvaća slijedeća izuĉavanja:
1. INTERVENCIJSKA RADIOLOGIJA KOD KRVOŢILNIH ZAĈEPLIENJA
A) Perkutana transluminalna angioplastika (PTA)
- Neinvazivna evaluacija periferne vaskularne bolesti
- Mehanizam PTA
- Tehnika PTA
- Upotreba antikoagulacija kod PTA
- Praćenje rezultata PTA
- Komplikacije PTA
- PTA kod stenotiĉno-okluzivne bolesti terminalne aorte, arterijske zdjelice, femura i koljena,
arterija potkoljenica, te arterija gornjih ekstremiteta
- PTA renalnih arterija
- PTA u lijeĉenju abdominalne angine
- PTA kod stenoza venoznog grana
- PTA zdjeliĉnih arterija kod vaskularne impotencije
- PTA stenoza fistula za hemodijalizu
B) Fibrinolitiĉka terapija
- Patofiziologija tromboze i fibrinoli
- Hemostatski mehanizam
- Fibrinolitiĉki agensi
- Indikacije i kontraindikacije za lokalnu primjenu fibrinolitika
- Laboratorijsko praćenje uĉinka fibrinolitika
- Komplikacije fibrinolitiĉke terapije
- Lokalna fibrinoliza kod abdominalne aorte i arterija donjih ekstremiteta
- Fibrinolitiĉka terapija u kombinaciji s PTA
- Fibrinoliza kod okluzije graftova
- Fibrinoliza kod okluzija arterija gornjih ekstremiteta
- Fibrinoliza kod okluzija fistula za hemodijalizu
- Fibrinoliza kod okluzije visceralnih arterija
- Fibrinoliza kod okluzije vena
- Fibrinoliza kod pulmonalne embolije
C) Perkutana aterektomija
- Indikacije za perkutanu aterektomiju
- Mehanizam i tehnika perkutane aterektomije
- Komplikacije perkutane aterektomije
D) Perkutana aspiraciona i rotaciona tromboembolektomija (PAT-RAT)
- Indikacije za PAT-RAT
- Mehanizam i tehnika PAT-RAT- a
- Upotreba fibrinolitika kod PAT-RAT-a
- Komplikacije PAT-RAT-a
E) Metalne iilne proteze u lijeĉenju krvoţilnih stenotiĉno okluzivnih bolesti
- Tipovi proteza
- Mehanizam i tehnika perkutanog postavljanja ţilnih proteza
- Indikacije za intraarterijalnu primjenu
- Indikacije za intravenoznu primjenu
- Komplikacije metalnih proteza
2. FILTER DONJE (UPLJE VENE
- Flebografija i anomalije donje šuplje vene
- Indikacije za postavljanje filtera donje šuplje vene
- Vrste filtera
- Tehnika i putevi postavljanja trajnih i privremenih filtera
- Komplikacije
3. ODSTRANJENJE INTRAVASKULARNIH STRANIH TIJELA
- Tehnika odstranjenja intravaskularnih stranih tijela
- Uzroci neuspjeha kod odstranjenja stranog tijela
- Komplikacije kod odstranjenja stranog tijela
4. TRANSJUGULARNI INTRAHEPATIĈKI PORTOSISTEMSKI SHUNT (TIPS)
- Radiološka dijagnostika portalne hipertenzije
- Indikacije za TIPS
- Tehniks TIPS-a
- Komplikacije TIPS-a
5. TRANSKATETERSKA EMBOLIZACIJA KEMOEMBOLIZACIJA I UPOTREBA
VAZOAKTIVNIH SUPSTANCIJA
A) Primjena vazoaktivnih supstanci u dijagnostiĉkoj angiografiji i postupcima intervencijske
radiologije
B) Transkateterska embolizacija
- Angiografske embolizacijske tehnike i izbor katetera
4. PERKUTANE HEPATOBILIJARNE INTERVENCIJE
A) Perkutana transhepatalna cholangiografija (PTC)
- Indiliac;ije i kontraindikacije za PTC
- Tehnika PTC-a
- vodena dijaskopijom
- vodena ultrazvukom
- Komplikacije kod PTC-a
B) Perkutana drenaţa ţuĉnih vodova
- Materijal za perkutanu drenaţu ţuĉnih vodova
- Indikacije i kontraindikacije za perkutanu drenaţu ţuĉnih vodova
- Tehnika perkutane drenaţe ţuĉnih vodova
- vanjska drenaţa
- vanjsko-unutranja drenaţa
- unutrašnja drenaţa
- plastiĉna proteza
- metalna proteza
- Komplikacije perkutarke drenaţe ţuĉnih puteva
C) Perkutano lijeĉenje bilijarnih striktura
- Materijal za dilataciju bilijarnih striktura
- Tehnika dilatacije bilijarnih striktura
- Komplikacije dilatacije bilijarnih striktura
D) Perkutano odstranjivanje ostatnih ţuĉnih konkremenata kroz fistulozni kanal "T" drena
- Materijal za ekstrakciju ostatnih konkremenata
- Tehnika ekstrakcije
- Uzroci neuspjeha ekstrakcije
- Komplikacije ekstrakcije ostatnih konkremenata
E) Perkutana sklerozacija simpleks cista jetre
- Tehnika pristupa cisti jetre
- Ultrazvuk
- Kompjutorizirana tomografija
- Sklerozirajući agensi
- Komplikacije sklerozacije ciste jetre
F) Perkutano lijeĉenje ehinokok cista jetre.
- Tehnika pristupa cisti
- Teltnika sklerozacije ehinokok ciste jetre
- Sklerozirajuća sredslva
- Komplikacije sklerozacije ehinokok ciste jetre
G) Perkutana liza organskih konkremenata ţuĉnjaka
- Indikacije za perkutanu lizu konkremenata ţuĉnjaka
- Tehnika pristupa ţuĉnjaku
- Agensi za lizu konkremenata
- Komplikacije perkutane lize konkremenata ţuĉnjaka
5. INTERVENCIJSKA RADIOLOGIJA U TERAPIJI STRIKTURA PROBAVNOG
TRAKTA
A) Dilatacija striktura jednjaka
- Tehnika pristupa strikterri jednjaka
- Mehanizam dilatacije
- Dilatacija balonskim kateterom
- Dilatacija metalnom protezom
- Komplikacije dilatacije strikture jednjaka
B) Dilatacija striktura pilorusa
- Indikacije za dilataciju strikture pilorusa
- Tehnika pristupa strikturi pilorusa
- Komplikacije kod dilatacije strikture pilorusa
C) Dilalacija striktura na anastomozi
- Indikacije za dilataciju striktura na anastomozi
- Tehnika pristrrpa strikturi
- Komplikacije dilatacije strikture na anastonkozi
Tijekom staţiranja kandidat mora napraviti najmanje 30 perkutarkih biopsija i to 15 voĊenih
ultrazvukom i 15 voĊenih kompjutoriziranom tomografijom. TakoĊer treba napraviti 30
perkutanih drenaţa tekućih rkakupina vodenih ultrazvukom i kompjuteriziranom
tomografijom. Obavezan je napraviti 10 drenaţa pseudocista pankreasa od kojih najmanje pet
mora biti transgastriĉkim pristupom.
Od uroradioloških intervencija treba napraviti najmanje 20 perkutanih nefrostoma. Postaviti
najmanje tri ureteralne proteze antegradnim pristupom Izvršiti 20 sklerozacija cista bubrega
od kojih po deset treba biti napravljeno pod kontrolom dijaskopije i ultrazvuka.
Od perkutanih hepatobilijarnih interverkcija kandidat treba napraviti najmanje 20 perkutanih
transhepatalnih cholangiografija od kojih pet treba biti voĊeno ultrazvukom. Obavezan je
poslaviti najmanje 10 perkutanih drenaţa ţuĉnih puteva od kojih najmanje tri moraju biti
nutarnje drenaţe. Treba napraviti tri odstranjenja ostatnih ţuĉnih konkremenata kroz kanal
"T" drena, te izvršiti naj manje tri lize organskih konkremenata ţuĉnjaka.
15b. NEURORADIOLOGIJA
Uţa specijalizacija iz neuroradiologije odvija se u dvije faze. Prva faza odreĊena je kliniĉkim
aspektom i obuhvaća upoznavanje kandidata s temeljnim postavkama kliniĉke
neuroradiologije, neuropatologije i neurokirurgije. U ovom programu bit će zastupljen samo
globalni aspekt boravka kandidata na Klinici dok će se definitivni program boravka uĉiniti
nakon detaljnog razgovora s kliniĉarima neurolozima, neuropatolozima i neurokirurzima.
Druga faza uţe specijalizacije odreĊena je boravkom i radom kandidata u ustanovi s
uhodanim odjelom za neuroradiologiju i uz radne obaveze ukljuĉuje predavanja, kolokvije te
završni ispit.
A. KLINIĈKI DIO UŢE SPECIJALIZACIJE - TRAJANJE 6 mjeseci
PLAN
1) BORAVAK NA NEUROLOGIJI 2 mjeseca
2) BORAVAK NA NEUROKIRURGIJI 1 mjesec
3) BORAVAK NA NEUROPATOLOGlJI 3 mjeseca
PROGRAM:
Ad.1.
Prisustvovanje kliniĉkoj viziti, redoviti neurološki, neuropatološki i neuroradiološki sastanci,
uzimanje anamneze i statusa, upoznavanje sa osnovnim neurološkim metodama (EEG, EMG),
urgentne stanja i prisustvovanje predavanjima.
Ad. 2.
Prisustvovanje sastancima, operativnim zahvatima i kliniĉkim vizitama.
Ad. 3.
Prisustvovanje sekcijama, upoznavanje sa postupcima, uzimanje preparata na patologiji i
prisustvovanje sastancima.
Na kraju ovog dijela uţe specijalizacije znanje se provjerava kolokvijem.
B. RADIOLOŠKI DIO UŢE SPECIJALIZACIJE - TRAJANJE 16 mjeseci
PROGRAM:
1. URGENTNA STANJA U NEURORADIOLOGlJl (unutarnja laterolateralna trauma,
poremećaji svijesti, znakovi cerebralne smrti, traume ekstrakranijskih krvnih ţila,
subarahnekidalno krvarenje, metaboliĉka stanja, status epileptikus).
2. CEREBROVASKULARNE BOLESTI (okluzivne bolesti krvnih ţila, tromboza i embolija,
endarteritis, TIA, RINDI, završeni infarkt, ishemiĉni infarkt, hemoraški infarkt, spontana
krvarenja i razvoj infarkta, kontrola infarkta).
3. UPALNE I PARAZITARNE BOLESTI (edem, cerebritis, ventrikulitis, apsces,
tuberkulozni meningitis, tuberkulom, serozni meningitis, cisticerkoza, histiocitoza, multipla
skleroza).
4. DEGENERATIVNE BOLESTI (atrofija kao proces starenja, atrofija u traumi, atrofija u
cerebrovaskularnoj bolesti, demencija, degenerativne promjene diska).
5. NEUROONKOLOGIJA (tumori baze lubanje, straţnje lubanjske jame, supratentorijski
tumori, tumori spinalnog kanala).
6. NEUROMUSKULARNE BOLESTI (amiotropićna lateralna skleroza, spondilotiĉka
cervikalna mijelopatija).
7. EPILEPSIJA (indikacije za neuroradiološke preglede, algoritam pregleda).
8. FORENZIĈNA NEURORADIOLOGIJA (znaĉaj analize mozga u posttraumatskim
stanjima, bolesti ovisnosti, epilepsija)
9. NEURORADIOLOGIJSKE METODE U PSIHIJATRIJI (shizofrenija, depresija, delirij).
10. NEUROPEDIJATRIJA (prenatalna, konatalna i postnatalna analiza mozga, krvarenje u
matriks, minimalna cerebralna disfunkcija, anomalije, kongenitalne bolesti bijele supstance,
epilepsija).
11. STEREOTAKSIJA (indikacije, metode izvoĊenja).
METODOLOGIJA I BROJ PREGLEDA
1. CEREBRALNA ANGIOGRAFIJA 200
2. SPINALNA ANGIOGRAFIJA 50
3. INTERVENCIJSKA ANGIOGRAFIJA 100
4. CT MOZGA 1960 5. UZV 424
6. MIJELORADIKULOGRAFIJA 300
7. CT MIJELOGRAFIJA 200
8. CT KRALJEŠNICE 200
9. CT MIJELOGRAFIJA 200
10. MR 300
11. STEREOTAKSIJA 50
ORGANIZIRANA NASTAVA: PredviĊena je nastava u formi seminara, predavanja,
postavljanja dijagnostiĉkih problema uz samostalno uĉestvovanje kandidata.
UKUPNO: 256 sati nastave
15c. ULTRAZVUK
Uţom specijalizacijom iz kompletnog ultrazvuka napokon bi se dobio struĉnjak koji bi
suvereno mogao koristiti ultrazvuĉnu aparaturu, odnosno izvršiti kompletni pregled svim
mogućnostima koje pruţaju ultrazvuĉni aparati. Radiolozi svojim slikovitim pristupom, ali i
kliniĉkim znanjem najpozvaniji su, ali i specijalizacijom najeduciraniji da prihvate kompletnu
ultrazvuĉnu dijagnostiku, a napose ako se zna da i manje ustanove i domovi zdravlja
posjeduju tu aparaturu, te samo jedan radiolog moţe riješiti brojne interdisciplinarne
dijagnostiĉke dileme.
Plan uţe specijalizacije:
ULTRAZVUK ABDOMENA
ULTRAZVUK DOJKI
ULTRAZVUK GLAVE I VRATA
ULTRAZVUK LOKOMOTORNA APARATA I POVRŠNIH STRUKTURA
INTERVENCIJSKI ULTRAZVUK
INTRAOPERATIVNI ULTRAZVUK
ENDOKAVITARNI ULTRAZVUK I ULTRAZVUK TESTISA DOPPLER, COLOR
DOPPLER
UZV TORAKALNIH ORGANA
ULTRAZVUK ABDOMENA
U temi polaznik uţe specijalizacije mora svladati tehniku pregleda jetre, ţuĉi, ţuĉnih vodova,
pankreasa, slezene, bubrega, velikih krvnih ţila, limfnih ĉvorova, te gastrointestinalnog trakta
Treba savladati suprapubiĉnu tehniku pregleda muške, kao i ţenske male zdjelice, tj. pregled
prostate i mokraćnog mjehura, te uterusa i adneksa, te trudnoće, ultrazvuk akutnog abdomena.
Polaznik mora izvršiti 900 pregleda kompletnog abdomena, 50 kompletnih akutnih
abdomena, 300 pregleda uterusa i adneksa te trudnoće.
Ukupno je potrebno izvršiti 1250 pregleda, tj. 9 bolesnika dnevno kroz 6 mjeseci.
2. ULTRAZVUK DOJKI
Savladavanje tehnike pregleda dojki visokofrekventnim sondama.
Prepoznavanje malignih od benignih tvorbi, tj. cista, raspoznavanje degenerativnih promjena.
Otkrivanje okolnih limfnih ĉvorova i udaljenih metastaza. Muška dojka.
Ukupno je potrebno pregledati 360 bolesnika i bolesnica, tj. 5 dnevno kroz tri mjeseca
3. ULTRAZVUK GLAVE I VRATA
Potrebno je da polaznik uţe specijalizacije savlada tehniku pregleda sinusa, oka, parotidnih
kao i ostalih ţlijezda slinovnica
Mora savladati tehniku pregleda baze jezika, orofarinksa, hipofarinksa, larinksa i glasnica,
kao i tehniku pregleda ţilja, te limfnih ĉvorova vrata i mišića.
TakoĊer je potrebno da savlada tehniku pregleda tireoideje, te paratireoideje.
Ukupno je potrebno pregledati 864 bolesnika, tj. 12 bolesnika dnevno kroz 3 mjeseca. Moraju
biti zastupljene sve strukture glave i vrata od ĉega minimum 400 štitnjaĉa.
4. ULTRAZVUK LOKOMOTORNOG APARATA I POVRŠNIH STRUKTURA
Potrebno je savladati pregled kraljeţnice dorzalnim, lateralnim, kao i prednjim pristupom,
pregled zglobova, te djeĉjih kukova
Pregled mišića, te pregled mišića nakon traume.
Pregled tetiva kao i subkutanih promjena, kao i detekciju stranih tijela. Otkrivanje pat.
promjena na kostima.
Ukupno je potrebno pregledati 240 bolesnika, tj. 10 dnevno, što iznosi ukupno mjesec dana.
5. INTERVENCIJSKI ULTRAZVUK
Potrebno je savladati tehniku slobodne i voĊene, ultrazvukom praĉene punkcije abdominalnih
i površnih organa, te tehniku trokarne i Seldingerove drenaţe abdominalnih i površnih
struktura, kao i tehnike sklerozacije tumora i cista.
Ukupno je potrebno izvršiti 48 zahvata, tj. 1 dnevno, što iznosi 2 mjeseca.
6. INTRAOPERATIVNI ULTRAZVUK
Potrebno je savladati tehniku intra.operativnog pregleda abdominalnih organa, odreĊivanja
tumora i metastaza, te stranih tijela i konkremenata.
U neurokirurgiji savladati otkrivanje tumora i drugih tvorbi, tj. savladati tehniku pregleda
mozga. U novoroĊenĉadi savladati tehniku pregleda kroz fontanele, te prepoznati promjene na
mozgu vezane za tu dobnu skupinu.
Ukupno je potrebno pregledati 10 abdomena 5 mozgova kod neurokirurških zahvata i 20
novoroĊenĉadi, tj. 35 bolesnika, za što je potrebno oko mjesec dana.
7. ENDOKAVITARNI ULTRAZVUK
Potrebno je savladati tehniku pregleda endokavitarnim sondama, tj. erkdorektalnirn uz
prepoznavanje bolesti prostate i rektnma uz odreĊivanje stadija tumora. Potrebno je nauĉiti
endovaginalni ultrazvuk uz prepoznavanje bolesti uterusa i adneksa. TakoĊer treba savladati
tehniku endouretralnog pregleda mokraćnog mjehura i odreĊivanja stadija tumora.
Potrebno je savladali lehniku endoskopskog ultrazvuka u podruĉju jednjaka i ţeluca uz
odreĊivanje stadija tumora.
Laparoskopskom tehnikom pregleda treba otkriti konkremente ili tumore.
TakoĊer je potrebno savladati tehniku pregleda testisa uz otkrivanje tumoroznih i upalnih
promjena, traume, kao i torzija, te hidro i spermatokela.
Ukupno je potrebno izvršiti 50 pregleda prostate, 20 pregleda rektuma, 100 endovaginalnih
pregleda, 20 endovezikalnih pregleda, 10 pregleda jednjaka i ţeluca, te 10 laparoskopskih
pregleda. Potrebno je izvršiti 100 pregleda testisa, tj. 7 bolesnika dnevno kroz 2 mj.
8. DOPPLER
Potrebno je savladati tehniku pregleda kontinuiranim i pulsnim dopplerom duplex i color
dopplerom periferne, arterijske i venozne cirkulacije. Cirkulacije podruĉja karotida i
vertebralnih arterija, te vena vrala kao i transkranijski pregled ţilja.
Abdominalnim dopplerom treba otkriti promjerke na ţilama uz promjene u smislu tumorske
vaskularizacije U ovom segmentu edukacije dolaze u obzir sve promjerke na ţilama koje su
dostupne svim tehnikama dopplerskog pregleda, tj. i odreĊivanje stupnjeva stenoze i protoka.
Osim transkutanog pregleda ukljuĉeni su i endokavitarni doplerski pregledi.
Ukupno treba pregledati 600 bolesnika, od ĉega 100 karotida i vertebralnih arterija, 100
transkranijskih doplera, 150 ekstremiteta, perifernog doplera, 50 endokavitarnog doplera, 50
trudnica, 150 abdomena tj. 5 u prosjeku dnevno što iznosi cca 5 mjeseci.
9. ULTRAZVUK TORAKALNIH ORGANA
Potrebno je savladati pregled torakalnih organa, te srca orijentacijski. Otkrivanje tumoroznih
tvorbi, otkrivanje izljeva, otkrivanje bolesti srca i velikih krvnih ţila.
Ukuno je potrebno pregledati 120 bolesnika, tj. 5 dnevno što iznosi cca 1 mjesec.
16. Naziv specijalizacije: RADIOTERAPIJA I ONKOLOGIJA
Trajanje specijalizacije 48 mjeseci
Plan specijalizacije
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
1 mjesec radiologije i radioterapije
1 mjesec kirurgije
3 mjeseca interne medicine
1 mjesec anesteziologije i intenzivnog lijeĉenja
TELERADIOTERAPIJA 21 mjesec
BRAHITERAPIJA 3 mjeseca
RADIOLOGIJA 1 mjesec
KIRURŠKA ONKOLOGIJA 2 mjeseca
KEMOTERAPIJSKI ODJELI 11 mjeseci
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca
Poslijediplomska nastava
Program specijalizacije:
TELERADIOTERAPIJA - 21 mjesec
Na odjelu teleradioterapije lijekom specijalizacije specijalizant mora samostalno ili pod
nadzorom obaviti odreĊeni broj planiranja zraĉenja prema lokalizacijama kako slijedi:
lokaIizacija tumora broj planiranih
bolesnika
1. tumori središnjeg ţivĉ. sustava 30
2. tumori i ORL podruĉja: epifarinks - 10
ofarinks - 20
farinks - 10
inks - 30
usna šupljina - 15
paranazalni sinusi - 5
ostali ORL tumori - 5
3. tumori štitnjaĉe: do 5
4 tumori dojke: nakon poštednih operacija 40
nakon radikalnih operacija 30
5. tumori dušnika, traheje i pluća 40
6. tumori medijastinuma - 10
7. tumori jedrkjaka - 15
8. gastrointestinalni tumori: rektum - 20
ostalo - 10
9. urološki tumori: bubreg 5
mjehur - 20
prostata - 15
testis - 10
penis - 1
10.ginekološki tumori: jajnik - 5
trup maternice - 20
grlo maternice - 20
rodnica - 2-3
stidnica - 2
11. zraĉenje koţnih tumora - 30
12. tumori u djece - 15
13. umori kostiju - 5
14. maligni limfomi - 20
15. zraĉenje cijelog tijela pri transplantaciji koštane srţi 5
PredviĊeno je i planiranje najmanje 10 bolesnika s benignim
bolestima koji se lijeĉe zraĉenjem.
BRAHITERAPIJA - 3 mjeseca
Na odjelu za brahiterapiju tijekom specijalizacije specijalizant
mora samostalno ili pod nadzorom uĉiniti:
- 20 aplikacija radioaktivnih izvora u rodnicu i/ili maternicu,
- 5 aplikacija vaginalnih mulaţa s radioaktivnim izvorima,
- 10 intersticijskih aplikacija raznih lokalizacija
RADIOLOGIJA - 1 mjesec
Na odjelu za radiologiju tijekom specijalizacije specijalizant
mora 3 tjedna provesti na dijagnostici bolesti kostiju i pluća, a 1 tjedan na kompjuteriziranoj
tomografiji.
Za vrijeme boravka na odjelu za radiologiju mora sudjelovati u
oĉitavanju rentgenskih snimaka pluća i kostiju (200 snimaka pluća i 80 snimaka kostiju) te
oĉitavanju snimaka glave, pluća i abdomena na kompjuteriziranoj tomografiji (15 pregleda
glave, 30 pregleda grudnog koša, trbušnih i zdjeliĉnih organa).
KIRURŠKA ONKOLOGIJA - 2 mjeseca
Na kirurškoj onkologiji tijekom specijalizacije specijalizant mora provesti na odjelu:
urološke onkologije - 7 dana
ORL onkologije - 7 dana
torakalne kirurgije - 7 dana
gastrointestinalne kirurške onkologije - 7 dana
neurokirurške onkol. - 7 dana
ortopedijske onkol. - 7 dana
za kirurgiju dojke - 7 dana
za kirurško lijeĉenje djeĉjih tumora - 7 dana
kirurške onkologije - 7 dana
Za vrijeme boravka na pojedinim kirurškim odjelima specijalizant mora prisustvovati na
najmanje po 2 operacije bolesnika sa zloćudnim tumorima iz navedenih podruĉja.
KEMOTERAPIJSKl ODJELI - 11 mjeseci
Na kemoterapijskim odjelima tijekom specijalizacije specijalizant mora provesti:
na odjelu za kemoterapiju solidnih zloĉudnih tumora 8 mjeseci i 15 dana
na odjelu za hematologiju 2 mjeseca
na odjelu za kemoterapijsko ljeĉenje djeĉjih tumora 15 dana
Za vrijeme boravka na gore navedenim odjelima specijalizant se mora upoznati s
indikacijama i kontraindikacijama za kemoterapiju, kemoterapijskim protokolima, akutnim i
kasnim komplikacijama kemoterapija te naĉinima njihova lijeĉenja ili prevencije.
Specijalizant mora, pod nadzorom, za kemoterapiju obraditi i pripremiti 200 bolesnika sa
solidnim zloĉudnim tumorima, 20 bolesnika s hematološkim zloĉudnim bolestima te petero
djece sa zloĉudnim tumorom.
Kolokviji nakon svake cjeline. ***
Specijalizant je obvezan pohadati 2 semestra POSLIJEDIPLOMSKE NASTAVE iz
onkologije i poloţiti propisane ispite.
17. Naziv specijalizacije: NUKLEARNA MEDICINA
Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci
Plan specijalizacije
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci 3 mjeseca interne medicine
1 mjesec opće kirurgije
1 mjesec radiologije i radioterapije
1 mjesec anesteziologije i intenzivnog lijeĉenja
EDUKACIJA U JEDINICAMA NUKLEARNE MEDICINE 28 mjeseci
EDUKACIJA U OSTALIM KLINIĈKIM JEDINICAMA 10 mjeseci
GODIŠNJI ODMORI 4 mjeseca
Poslijediplomska nastava
Definicija
Specijalnost nuklearne medicine ukljuĉuje korištenje umjetnih radioaktivnih tvari u in-vivo i
in-vitro dijagnostici, ocjenu kliniĉkih stanja i funkcija, komplementarne metode kao i druge
tehnike koje su u vezi s primjenom nuklearne fizike u medicini, lijeĉenje s otvorenim
radionuklidima i tomu komplementarne metode, radiobiologiju, dozimetriju i zaštitu od
zraĉenja.
Nuklearna medicina moţe ukljuĉivati kao komplementarne metode:
2.1. Ultrazvuk
2.2. Elektrokardiografiju (ukljuĉujući i ergometriju) i postupke u hitnim stanjima u
kardiološkoj nuklearnoj medicini
2.3. Biopsiju s tankom iglom
2.4. Kvanlitativne dijagnostike vizualizacijske metode
2.5. Spirometriju
2.6. Neradioaktivne laboratorijske analize
2.7. Ostale raspoloţive tehnike koje su komplementarne nuklearnomedicinskim postupcima
2.8. Rad u ocjeni, prevenciji i lijeĉenju akcidentalnih radionuklidnih efekata
3. Daljnja znanja i iskustva
Etiologija, patogeneza, patofiziologija i simptomatologija bolesti koje se dijagnosticiraju ili
lijeĉe postupcima nuklearne medicine
TEORIJSKA EDUKACIJA
A. SILABUS
1. Specijalisti nuklearne medicine trebaju imati ova znanja:
- Fizika (primijenjena u nuklearnoj medicini)
- Biostatistika
- Radiokemija
- Radiofarmacija
- Biokinetika
- Radiobiologija i ocjena rizika
- Zaštita od zraĉenja
- Informatika
- Instrumentacija i metodologija
- Kontrola kvalitete
2. Specijalisti nuklearne medicine trebaju imati ova praktiĉna iskustva:
- Kontrola kvalitete:
- Brojaĉa, gama kamera, ureĊaja za jednofotonsku tomografiju i ostalih nuklearnomedicinskih ureĊaja
- Radiofarmaka
- Obiljeţavanja (ukljuĉivši i obiljeţavanje stanica)
- Administrativne tehnike
- Zaštlta od zraĉenja (kontaminacija, odlaganje otpadaka, dozimetrija osoblja itd.)
- Dozimetrija bolesnika u dijagnostici i terapiji
- Primjena programa za raĉunala, akvizicija i analiza podataka
- Metode kliniĉkih istraţivanja
3. Kandidate treba poticati na sudjelovanje u baziĉnom i kliniĉkom istraţivaĉkom radu.
Program specijalizacije:
EDUKACIJA U JEDINICAMA NUKLEARNE MEDICINE - 2 mjeseci
Tjekom 28 mjeseci rada u jedinicama nuklearne medicine kandidat mora odgovorno, ali pod
nadzorom, izvršiti minimalno 3.00 razliĉitih in-vivo dijagnostiĉkih i minimalno 90 terapijskih
nuklearno-medicinskih postupaka. Odgovornost, pod nadzorom mentora voditelja jedinice ili
radilišta, znaci za dijagnostiĉke postupke procjenu indikacije, izvoĊenje i interpretaciju
postupka. Za terapijse postupke odgovornost, pod nadzorom mentora, voditelja jedinice i
radilišta, znaĉi procjenu indikacije, administraciju, terapijsku aplikaciju, dozimetriju, zaštitu
od zraĉenja i Praćenje bolesnika koji primaju terapijsku dozu. Kandidat vodi knjigu evidencije
izvršenih postupaka koju ovjerava mentor. Minimalni broj za pojedine vrste dijagnostiĉkih i
terapijskih postupaka je:
Dijagnostiĉki postupci:
Broj postupaka
a. centralni nervni sustav 100 (80% tomografija)
b. koštani sustav 1000
c. kardiovaskularni sustav 500 (50% tomografija)
d. respiratorni sustav 300 (50% vent. + perf.)
e. gastrointestinalni sustav 150
f. urogenitalni sustav 400
g. endokrini sustav 400
h. hematopoetski limfatiĉki sustav 50
i. tumori i upala (ukljuĉivši galij, talij i imunoscintigrafiju) 100
UKUPNO: 3.000
Terapijski pustupci
Specijalizant je obvezan u tijeku specijalizacije upisati 2 semestra poslijediplomske nastave iz
nuklearne medicine i poloţiti propisane ispite.
INTENZIVNO LIJEĈENJE NEUROKIRURŠKIH BOLESNIKA - 3 mjeseca
GODIŠNJI ODMOR - 4 mjeseca
Organizirana nastava - 100 sati godišnje
Program specijalizacije:
Organizirana nastava:
Kliniĉka anesteziologija s kliniĉkom farmakologijom, osnove fizike u anesteziologiji,
statistika u anesteziologiji, kontaminacija atmosfere u neposrednoj okolini anestetiĉkog
aparata, plućne funkcije, kardiovaskularne funkcije, bubreţne funkcije, funkcije endokrinih
organa, ravnoteţa kiselina i luţina, šok, više organsko zatajenje, vantjelesno potpomaganje
funkcije pluća, srca i bubrega.
OPĆA ANESTEZIJA -12 mjeseci
Propedeutika:
predanestetiĉka vizita i priprema bolesnika s plućnim, kardiocirkulacijskim i metaboliĉkim
poremećajima, utjecaj preĊoperacijske medikacije na anesteziju, obustava peroralnih
uzimanja hrane prije anestezije, objašnjenje bolesniku i njegova privola na anesteziološki
postupak; izbor vrste anestezije i kriteriji za pojedine od njih, riziĉne skupine; premedikacija,
vrste premedikacije i izbor medikamenata, naĉini primjene, dokumentacija i nadzor
premediciranog bolesnika;
postupak s bolesnikom bez svijesti.
Indikacije za opću anesteziju:
uĉinci i nuspojave intervenskih anestetika
benzodijazepini i barbiturati
etomidat, propofol, ketamin, neuroleptanelgezija, dehidrobenzeperidol,
fentanyl, alfentanil, sufentanil i nalokson
inhalacijski anestetici
uĉinci i nusdjelovanja inhalacijskih anestetika
farmakologija udisanih anestetika
MAC kao parametar uĉinka udisanih anestetika
dišni oksidul
inhalacijski hlapivi anestetici: halotan, enfluran i isofluran
opasnost po zdravlje zbog kroniĉnog udisanja sudanestetiĉkih koncentracija
anestetika u okolini medicinskog osoblja
oštećenje ozonskog sloja hlapivim anesteticima
mišićni relaksatori
prijenos neuromuskularnog podraţaja
naĉini djelovanja nedepolarizirajućih relaksatora
naĉini djelovanja depolarizirajućih relaksatora
pojedini mišićni relaksatori: sukcionilkolin, punkuronijum, vekuronijum, pipekuronijum
meĊudjelovanje mišićnih relaksatora s drugim lijekovima antagoniziranje mišićnih relaksatora
anestetiĉki sistemi
prednosti i opasnosti endotrahealne intubacije
endotrahealni tubus
laringoskop
anatomija gornjih dišnih puteva
utjecaj anestetika i anestezije na organske sustave
funkcija kardiovaskularnog sustava
funkcija pluća i ventilacije
funkcija bubrega
fiziologija odrţavanja ravnoteţe kiselina i luţina fiziologija odrţavanja ravnoteţe
vode i elektrolita koloidne zamjene plazme
anestetiĉki postupak u posebnim prilikama
lijeĉenje krvnim sastojcima indikacije za krvne sastojke
puna krv
korpuskularni sastojci krvi
plazmini sastojci krvi
komplikacije transfuzije krvi
acidoza i alkaloza
utjecaj na ravnoteţu koncentracije i koliĉine kalija posebne metode anestetiĉke tehnike
autotransfuzija
farmakologija lokalnih anestetika
mehanizam djelovanja lokalnih anestetika
kemijska struktura i farmakološka svojstva lokalnih anestetika nusdjelovanja lokalnih
anestetika regionalni blokovi u blizini kralješniĉke moţdine nusdjelovanja i komplikacije
regionalnih blokova anatomija ţivĉanog sustava pogodnog za regionalne blokove
izbor anesteziološkog postupka neposredna postanestetiĉka faza
neurološke komplikacije
hipoksija u postoperativnoj fazi
komplikacije kardiovaskularnog sustava
ĉešĉi problemi pri buĊenju
centralni antikolinergijski sindtom
postoperativna analgezija uzroci postoperativne boli
anestezija bolesnika s hipertenzijom i koronarnom bolesti osnove kardiovaskularne
patofiziologije
kliniĉka slika i anestetiološka praksa astmatiĉnog bolesnika akutna anurija tijekom anestezije
poremećaj funkcije talamusa i hipotalamusa
poremećaj funkcije štitne ţlijezde
poremećaj funkcije paraštitne ţlijezde
feokromizitoma
kompenzirani poremećaji funkcije jetre teška i/ili dekompenzirana funkcija jetre
mijastenija gravis i njezino lijeĉenje
patofiziologija dijabetes melitusa
hitne prilike u anesteziologiji
aspiracija ţeluĉanog sadrţaja
patofiziologija spiracije
patofiziologija šoka
politraumatizirani bolesnik odrianje organskih funkcija
prioriteti kirurške obrade
Vještine:
monitoring anesteziranog bolesnika
neuromuskularni monitoring
otvoreni anestetiĉki sistem
poluotvoreni anestetiĉki sistem
poluzatvoreni anestetiĉki sistem
zatvoreni anestetiĉki sistem
anestetiĉki aparati
hemodinamski monitoring monitoring ventilacije pluća
monitoring volumena krvi, gubitka krvi i odrţavanja ravnoteţe tekućine
termometrija tijela
monitoring dubine opće anestezije
venski pristupi
priprema za uvod u opću anesteziju
priprema za anesteziju
uvod u anesteziju
kontrolirano disanje preko oronazalne maske
oslobaĊanje dišnih puteva
anestezija putem oronazalne maske
endotrahealna intubacija orotrahealna intubacija nazotrahealna intubacija
oteţana intubacija
podrţavanje i buĊenje endotrahealne anestezije
izvoĊenje anestezije hlapivim anesteticima
izvoĊenje anestezije propofolom
izvoĊenje anestezije visokom dozom opioida
izvoĊenje neuroleptanalgezije
izvoĊenje "balansirane anestezije"
infuzijska terapija nadoknadama volumena
perioperacijska infuzijska terapija
hemodilicija do kritiĉnog hematokrita
kontrolirana hipotenzija
autologna transfuzija
izvoĊenje spipalne anestezije
izvoĊenje periduralne anestezije
izvoĊenje kaudalne anestezije izvoĊenje perovodne anestezije
izvoĊenje blokova na velikim ţivcima izvoĊenje anestezije u hipertoniĉara
izvoĊenje anestezije u koronarnih bolesnika
izvoĊenje anestezije kardiovaskularnog bolesnika
izvoĊenje anestezije bolesnika s bronhijalnom astmom izvoĊenje anestezije u bubreţnoj
insuficijenciji
izvoĊenje anestezije pri akutnom poremećaju endokrinih ţlijezda izvoĊenje anestezije s
feokromocitomom
izvoĊenje anestezije u bolesnika s poremećajem jetrene funkcije izvoĊenje anestezije
mijasteniĉnog bolesnika
izvoĊenje anestezije pri akutnoj porfiriji
izvoĊenje anestezije u dijabetiĉara
REANIMACIJA I INTENZIVNO LIJEĈENJE - 6 mjeseci
1. Propedeutika:
kliniĉki nadzor, monitoring, centralni venski kateteri, kateterizacija mokraćnog mjehura,
gastrointestinalne sonde, drenaţe, biokemijske pretrage, mikrobiološko higijenski nadzor,
centralni venski tlak, kateter u plućnoj arteriji, mjerenje minutnog volumena srca, arterijski
krvni tlak, ezofagealni EKG, ehokardiografija, pretraga abdomena ultrazvukom,
rendgenološka dijagnostika, kompjutorizirana tomografija, statistiĉke procjene stanja
bolesnika (TISS i APACHE II), bronho(fibro)skopija.
2. Vještine:
endotrahealna intubacija, traheotomija, konikotomija, prepariranje vene, kontrolirana
mehaniĉka ventilacija, rad s barem tri vrste standardnih respiratora (ukljuĉujući
novoroĊenĉadi), reanimacija srs, pluća i mozga - osnovni postupci oţivljavanja, naknadni
postupci oţivljavanja, algoritam lijeĉenja bolesnika u komi nepoznata uzroka, punkcija
perikarda, intraaortna balon pumpa, elektriĉna kardioverzija i defibrilacija, urgentna i
privremena elektriĉna stimulacija srca - ezofagealni pacemaker, ECMO (vantjelesna
membranska oksigenacija), hemodijaliza, hemofiltracija, hemoperfuzija, peritonealna dijaliza,
metode hladenja i zagrijavanja bolesnika, forsirana diureza.
3. Farmakoterapija:
inotropi, vazodilatatori, vazopresori, antiaritmici, antibiotici, kemoterapeutici, trombolitici,
antikoagulancije, neuromuskularni relak satori, parasin-patikolitici (mimetici, simpatikolitici),
mimetici, lijekovi koji djeluju na središnji ţivĉani sustav
4 Parenteralna prehrana:
infuzijska terapija poremećaja ravnoteţe vode i natrija, kiselina i luţina, sadrţaja i raspodjele
kalija i fosfata, insuficijencije bubrega, insuficijencije funkcije jetre, insuficijencije srca,
nepodnošenja glukoze i sepse
5. Gastronteralna prehrana:
politraumatizirani i opeĉeni bolesnik, bolesnik s tetanusom i febrilni bolesnik
6. Bolesnici u kritiĉnom stanju:
zastoj srca, šok, hipovolemija, niski minutni volumen srca, septiĉki šok, anafilaktiĉki šok,
edem pluća, tamponada srca, aritmije srĉane akcije, atriventrikulski blok i Adams-Stokes.
ventrikulska i parok sizmalna supraventrikulska tahikardija, treperenja i fibrilacija
pretkomora, akutni infarkt i reiafarkt miokarda, nestabilna angina pektoris, predoperacijska
priprema bolesnika s aneurizmom i disecirajućom aneurizmom aorte, trombombolija i zraĉna
embolija pluća, hipertenzivna kriza, respiratorni distres odraslih, Mendelsonov sindrom i
pneumonija, kroniĉna opstruktivna bolest pluća u egzaceraciji i/ili predoperacijska priprema,
opstrukcija gornjih i srednjih dišnih puteva, pothlaĊeni bolesnik bolesnik u komi zbog
ketoacidoze, hiperosmolarna koma, hipoglikemijska koma, tireotoksiĉka kriza, hipotireotiĉka
koma, koma pri zatajenju funkcije bubrega i jetrena koma, priprema bolesnika prije
transplantacije organa, priprema i obrada davaoca organa, posttraumatski dijabetes insipidus,
sindrom neodgovarajuĉeg luĉenja antidiuretskog hormona, edem mozga, status epileptikus,
status astmatikus, cerebralni vas kularni inzult, krvarenje iz probavnog trakta, pankreatitis,
peritonitis i ileus, diseminirana intravaskularna koagulacija višeorgansko zatajenje, otrovanja i
sve poslijeanestetiĉke i poslijeoperacijske komplikacije.
SPECIJALNA ANESTEZIJA - 17 mjeseci
TORAKALNA ANESTEZIJA
Propedeutika:
Predoperativna obrada i priprema torako-kirurškog bolesnika Procjena operabilnosti
torakokirurškog bolesnika
Osobitost anestezije za resekcijske zahvate na plućima, traheji, gornjem i srednjem jednjaku.
Intenzivno lijeĉenje torakokirurških bolesnika u postoperacijskom tijeku
Intenzivno lijeĉenje povreda prsnog koša - osobitosti umjetne ventilacije, analgezije i sedacije
Anestezija za dijagnostiĉke zahvate u pulmologiji i torakalnoj kirurgiji
Anestezija za endoskopske zahvate u torakalnoj kirurgiji
Oksigenoterapija
Fizikalna terapija, metode respiratorne terapije u postoperacijskom lijeĉenju torakokirurških
bolesnika
Vještine:
Torakocenteza
Otvorena biopsija pleure i pluća
Eksplorativna torakotomija
Prednja medijastinotomija
Bronhoskopija
Videotorakoskopija
Drenaţa prsnog koša
Resekcija rebara, resekcija i rekonstrukcija torakalne stijenke
Torakoplastika
Dekortikacija pleure
Lobektomija i bilobektomija
Pulmektomija (standardna i proširena) Ablacija medijastinalnih tumora i cista
Ezofagektomije
Traheobronhoplastiĉki operativni zahvati uktjuĉivši i resekciju
karine
Anestezija za drenaţu prsišta . 10
Anesteziju za lobektomije i bilobektomije 10
Anesteziju za pulmektomije 10
Anesteziju za dekortikaciju pluća 5
Anesteziju za torakoplastike 5
Anesteziju za timektomije 5
Anesteziju za bronhoskopije 10
Anesteziju za torakoskopije 10
Anesteziju za intubaciju jednjaka endoprotezom 5
NEUROKIRURŠKA ANESTEZIJA
Propedeutika:
poznavanje patofiziologije oštećenja CNS
cirkulacija kroz mozak i njegov metabolizam utjecaj anestetika i ostalih lijekova na CNS
preoperacijska priprema bolesnika s oštećenim mozgom
komplikacije za vrijeme anestezije (krvarenje, edem, zraĉna embolija)
Vještine:
neurološke pretrage
Glasgow coma scale
patofiziologija i mjerenje intrakranijskog tlaka perioperacijski monitoring (evocirani
potencijali) metode anestezije u neurokirurgiji izvoĊenje inducirane hipotenzije
anestezija kod intrakranijalnih tumora anestezija kod teških kraniocerebralnih ozljeda
ANESTEZIJA U PEDIJATRIJI
Propedeutika:
fiziološke posebnosti novoroĊenaĉke i djeĉje dobi farmakološke posebnosti u djeĉjoj dobi
kliniĉka anestezija u djece
Vještine:
izvoĊenje anestezije djeteta
izvoĊenje anestezije novoroĊenĉeta
izvoĊenje anestezije nedonošĉeta
izvoĊenje anestezije u novoroĊenĉadi s priroĊenim malformacijama
reanimacija novoroĊenĉadi
postupak s opeĉenim djetetom,
ANESTEZIJA U PORODILJSTVU
anestezija pri poroĊaju
fiziologija i patofiziologija trudnoće i njezin utjecaj na anesteziju analgezija pri porodu
opća anestezija pri porodu
anestezija pri posebnlm prilikama kod poroĊaja
operacijski zahvati u trudnoći
ANESTEZIJA U UROLOGIJI
anestezija za endoskopske zahvate
ekstrakorporalna litotripsija udarnim valovima transureteralne operacije
ANESTEZIJA U ORTOPEDIJI
anestezija u bolesnika s deformacijama kralješnice
ortopedski zahvati u male djece
ANESTEZIJA U OKULISTlCI
posebnosti anestezije u oftalmiĉkoj kirurgiji
ANESTEZIJA U OTORINOLARINGOLOGIJI
posebnosti anestezije u laringološkim zahvatima
posebnosti anestezije u induciranoj hipotenziji za zahvate u otologiji
ANESTEZIJA U MAKSILOFACIJALIVOJ KIRURGIJI anestezija za zahvate u usnoj
šupljini i ţdrijelu
anestezija za ekstrakciju zubi
ambulantna anestezija
INTENZIVNO LIJEĈENJE U NEUROKIRURGIJI - 3 mjeseca Organizacija rada u jedinici
intenzivnog lijeĉenja neurokirurških bolesnika, intenzivno lijeĉenje neurokirurških i
neuroloških bolesnika sa oštećenjem mozga
Ravnoteţa vode i elektrolita u neurokirurških bolesnika OdreĊivanje acidobaznog statusa,
tumaĉenje nalaza i primjena (praktiĉan rad)
Prehrana bolesnika, odreĊivanje potrebne koliĉine energije date u hrani per os ili putem
infuzija
Prehrana putem ţeluĉane sonde, koliĉina, uĉestalost. Totalna parenteralna prehrana.
Poznavanje infuzijskih otopina
Mjerenje metabolizma bolesnika prikljuĉenih na respirator Primjena i poznavanje monitoringa
u neurokirurgiji: ICP (mjerenje intrakranijalnog tlaka), EEG (promatranje kroz 24 sata),
evocirani potencijali (kroz 24 sata i više dana), mjerenje plinova u izdahnutom zraku, zjenice,
svijest, disanje, renalni sistem, probava, sistemske bolesti (diabetes i sl.)
Infekcije, sepsa
Uklanjanje boli leţeĉeg bolesnika i ambulantno u centru za uzbijanje boli
Polnţaj i naĉin transporta bolesnika iz operacijskog trakta u jedinicu intenzivnog lijeĉenja
Prihvat bolesnika u jedinici intenzivnog lijeĉenja
Transnazalna intubacija
Poznavanje respiratora (vlaţenje zraka, filteri)
Poznavanje infuzijskih pumpi i perfuzora
Smrt mozga (moţdana smrt) kriteriji, metode dokazivanja smrti mozga, testovi, etiĉke i
moralne dileme.
Prehrana bolesnika, odreĊivanje potrebne koliĉine energije date u hrani per os ili putem
infuzija
Prehrana putem gastriĉne sonde; koliĉina, uĉestalost
Totalna parenteralna prehrana
BROJ POJEDINIH ZAHVATA
Iz opće anestezije potrebno je naĉiniti 200 anestezija abdominalnih kirurških bolesnika,120
traumatiziranih i opeĉenih bolesnika i 30 anestezija bolesnika s endokrinim poremećajima, 20
periduralnih, 20 spinalnih anestezija i 20 blokova velikih ţivaca.
Tijekom postoperativnog lijeĉenja opće-kirurških bolesnika potrebno je obaviti i savladati sve
programom propisane vještine unutar svakodnevnog rada.
Iz torakalne anestezije potrebno je naĉiniti 10 drenaţa prsišta, po 10 anestezija pri
lobektomiji, bilobektomiji i pulmektomiji, bronhoskopiji i torakoskopiji, te po pet anestezija
za dekortikaciju pluća, torakoplastiku, timektomiju i intubaciju jednjska endoprotezom.
Iz neurokirurške anestezije potrebno je naĉiniti:
Aneurisme arterije mozga 5
Meningeoma cerebri 5
Intracerebralnog krvarenja 5
Subduralnog ili epiduralnog krvarenja 7
Ugradnje vijka za mjerenje ICP 5
Tm u straţnjoj lubanjskoj jami 5
Tm hemisfera (glioblastoma i sl.) 5
Tm hipofize (transnasalno) 2
Meningocele 3
Crouzon 1
Ugradnje ventric-abdomin. drenaţe (Pudenz.) 4
Tm medulae spinalis 3
Herniae disci intervertebralis 5
Anestezija za neuroradiološke pretrage
CT-mozga 3
Angiografija (krvnih ţila mozga) 2
19. Naziv specijalizacije: OPĆA KIRURGIJA
Trajanje specijalizacije: 54 mjeseca
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
3 mjeseca opće kirurgije
1 mjesec anesteziologije i intenzivnog lijeĉenja
1 mjesec ginekologije i opstetricije
1 mjesec mikrobiologije i laboratorijske dijagnostike
OPĆA KIRURGIJA 44 mjeseca
18 mjeseci abdominalne kirurgije
1 mjesec endoskopske kirurgije
1 mjesec endokrine kirurgije
8 mjeseci traumatologije
2 mjeseca urologije
2 mjeseca torakalne kirurgije
3 mjeseca djeĉje kirurgije
2 mjeseca vaskularne kirurgije
2 mjeseca kardijalne kirurgije
2 mjeseca neurokirurgije
2 mjeseca plastiĉno-rekonstruktivne kirurgije
1 mjesec anesteziologije
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca
Organizirana nastava 100 sati godišnje
ORGANIZIRANA NASTAVA
Broj sati nastave - 400
Od broja sati nastave predaje se:
- od glavnog mentora i sur. 200 sati
- u klinikama 200 sati
Nastava predavana od mentora dijeli se na:
a) opći dio, uvodni, temeljni dio opće kirurgije
b) posebni dio
Nastava predavana u klinici sastoji se od odabranih poglavlja specijalne kirurgije za općeg
kirurga.
Raspored nastave
- nastava predavana od glavnog mentora - 200 sati
- (prosjek trajanja jedne nastavne seanse je 3,5 školskih sati
Opći dio: Asepsa i antisepsa, sterilizacija, pravila aseptiĉkog rada, anamneza i status
kirurškog bolesnika, obrada hitnog kirurškog bolesnika, dijagnostika i terapija šoka reanimacija, postupak s politraumatizirarkim bolesnikom, algoritam dijagnostike u Općoj
kirurgiji postavljanje indikacije za operaciju i temelji kirurške taktike, prijeoperacijska
priprema i poslijeoperacijska njega i monitonog kirurškog bolesnika, poslijeoperacijske
komplikacije u općoj kirurgiji osiguravanje venskih putova, odrţavanje homeostaze
itnravenskom nadoknadom, transfuzija krvi u kirurških bolesnika, temelji kirurške tehnike
(otvaranje i zatvaranje, šivanje rana, upotreba instrumentarija, hemostaza, prepariranje),
infekcije u kirurgiji. incizije i drenaţe, vrste rane i zarastanje rane, peritonitis i apscesi trbušne
šupljine, akutni abdomen, krvarenja iz probavnog trakta, dijagrkostika i komplikacije
prijeloma, lijeĉenje opeklina, hitne operacije u općoj kirurgiji.
Posebni dio: Operacije na koţi i potkoţnom tkivu u polikliniĉkoj kirurgiji, operacijska taktika
bolesti gastroduodenuma, operacije ţuĉnih putova hitni zahvati na jetri i ţuĉnim putovima,
akutni pankrealitis, splenektomija-kirurška taktika i terapija hemostatski zahvati zbog portalne
hipertenzije, bolesti crvuljka, ileus, intestinalne stome, bolesti anusa i rektuma, hernije,
temelji dijagnostike akutnih okluzija arterija i vena, tromboembolektomija i šav krvne ţile,
pristupnika arterije i vene, varikoziteti i posttrombotski sindrom, mjesta ligature magistralnih
arterija, indikacije i naĉin izvoĊenja kraniotomije-neurokirurška hemostaza, algoritam obrade
urološkog bolesnika, urološka endoskopija, osiguravanje diureze kirurškim postupkom,
nefrektomija indikacija i naĉin izvoĊenja zbrinjavanje ozljeda mokraćnog mjehura i uretre,
ginekološka diferencijalna dijagnostika u kirurške bolesnice, hitne operacije na ienskim
spolnim organima, konzervativno lijeĉenje prijeloma i temelji osteosinteze, hitne osteosinteze,
epidermalni koţni transplantati u općoj kirurgiji, amputacije, ozljede tetiva i šake, hernije
djeĉje dobi, kongenitalne malformacije u hitnoj kirurgiji, pristupi na srcu i zbrinjavanje
ozljeda srca, traheostomija, drenaţa toraksa-indikacija i izvoĊenje, prijelomi rebara i
komplikacije.
Ukupno 59 nastavnih seansi za glavnog mentora = 29 nastavnih seansi godišnje
Nastava u Kliniĉkim ustanovama = 200 sati
Na svako poglavlje otpada 7 sati nastave.
Nastavni odsjeĉci
- Kirurgija endokrinih ţlijezda
- Kirurgija dojke
- Kirurške bolesti pleure, pluća i medijastinuma
- Kirurška terapija priroĊenih i steĉenih bolesti srca
- Ozljede srca i velikih krvnih ţila
- Bolesti jednjaka i dijafragme (djeĉja kirurgija 3 sata)
- Kirurška terapija bolesti gastroduodenuma
- fransplantacijska kirurgija
- Resekcijska terapija u kirurgiji jetre
- Ozljede traheje, bronha i pluća
- Resekcija pankreasa i biliopankreatiĉne anastomoze
- Odobrena poglavlja kirurških bolesti ţuĉnih putova
- Kirurška terapija portalne hipertenzije
- Bolesti tankog i debelog crijeva (djeĉja kirurgija 2 sata)
- Bolesti anusa i rektuma
- Kirurgija arterija
- Kirurgija vena
- Izabrana poglavlja iz djeĉje kirurgije za općeg kirurga
- Izabrana poglavlja iz urologije za općeg kirurga
- Izabrana poglavlja iz ginekologije za općeg kirurga
- lzabrana poglavlja iz traumatologije
- Izabrana poglavlja iz plastiĉne kirurgije
- Izabrana poglavlja iz mikrokirurgije i terapije limfedema
- Kirurgija šake
- Izabrana poglavlja iz onkologije i kemoterapije za općeg kirurga
- Izabrana poglavlja iz anesteziologije za općeg kirurga
- Izabrana poglavlja iz radiologije za općeg kirurga
- Izabrana poglavlja iz ultrazvuĉne dijagnostike za općeg kirurga.
Vještine kojima kandidat treba ovladati u toku specijalistiĉkog staţa iz opće kirurgije
Vještine koje kandidat usvaja od glavnog mentora i suradnika: Anamneza i status kirurškog
bolesnika, digitorektalni pregled, ano-rektoskopija, repozicija hernija, repozicija prijeloma,
postavljanje sadrenog zavoja, ekstenzija prijeloma, punkcije tjelesnih šupljina, repozicija
luksacija, intravensko kaniliranje, postavljanje subklavija katetera, reanimacija, intubacija,
kateterizacija mokraćnog mjehura, perkutana cistostomija, cistoskopija, toaleta iritestinalnih
stoma, davanje klizme, postavljanje nazogastriĉne sonde, ginekološki pregled palpatorno,
tamponada nosa, blokada interkostalnih ţivaca, prva pomoć kod krvarenja, postavljanje
zavoja, koniotomija, traheotomija, traheostomija, drenaţa toraksa.
Vještine koje kandidat usvaja u toku specijalizacije po pojedinim uţim specijalnostima opće
kirurgije:
Traumatologija:
Rukovanje ekstenzijskim stolom i traumatološkim pomagalima, upoznavanje s
traumatološkim instrumentima i implantatima.
Urologija:
Temeljne urološke pretrage i dijagnostiĉke tehnike, upoznavanje instrumentarija u urologiji.
Kardijalna kirurgija:
Upoznavanje tehnike ekstrakorporalne cirkulacije, upoznavanje tehnike i primjene
hemodilucije, hemoseparacije i autotransfuzije, upoznavanje tehnika elektrostimulacije srca i
potpore cirkulacije, upoznavanje temeljnih odreĊnica transplantacije organa.
Plastiĉno-rekonstruktivna kirurgija:
Procjena ozljede tetiva, ţivaca, procjena vitalitets koţnih reţnjeva. Procjena općeg i lokalnog
stanja opeĉenog.
Vaskularna kirurgija:
Temelji operacijske tehnike, instrumentarij i proteze u vaskularnoj kirurgiji, antikoagulacijska
terapija anamneza i status vaskularnog bolesnika, postavljanje elastiĉno-kompresivnog
zavoja, fizikalno-dijagnostiĉki testovi u vaskularnoj kirurgiji, temelji dijagnostike bolesti
krvnih ţila.
Anesteziologija
Ventilacija bolesnika na masku, upotreba monitora i respiratora, tumaĉenje vrijednosti CVP,
satne diureze i krvnog mjerenja krvnog tlaka.
Djeĉja kirurgija:
Kirurški status novoroĊenĉeta, dojenĉeta i starijeg djeteta kod kongenitalnih i steĉenih bolesti,
kateterizacija i suprapubiĉka drenaţa mokraćnog mjehura, drenaţa prsišta, postavljanje
ţeluĉane sonde, uspostavljanje venskog puta, priprema bolesnika za transport u veće
medicinske centre, intervencija kod balanitisa i parafimoze, odreĊivanje optimalnog vremena
za operaciju tipiĉnih i naj ĉešćih bolesti djeĉje dobi, prijeoperacijska priprema i poslijeopera
cijska njega.
Abdominalna kirurgija:
Temelji endoskopske kirurgije uvoĊenje endoskopskih troakara, dijagnostiĉki dio
endoskopske kirurgije, postavljanje Sengstaaken-Blakemoorove sonde, tamponada rektuma.
Torakalna kirurgija:
Temelji operacijske tehnike, operacijski pristupi i instrumentarij u Torakalnoj kirurgiji,
dijagnostika bronhoskopijom i uvoĊenje fleksibilnog bronhoskopa, trahoestomija.
Neurokirurgija:
Neurološki status kod kranicerebralne traume, opći principi neurokirurške tehnike, operacijski
pristupi i neurokirurški instrumentarij, temelji neurokirurške dijagnostike.
Program specijalizacije:
OPĆA KIRURGIJA - 44 mjeseca
Abdominalna kirurgija -18 mjeseci
U toku specijalizacije Abdominalne kirurgije, specijalizant opće kirurgije treba obvezno
asistirati pri slijedećim operacijskim zahvatima: apendektomija 50, herniotomija 30,
kolecistektomija 30, resekcija ţeluca 8, operacija analne fistule 5, resekcija tankog crijeva 10,
resekcija debelog crijeva 5, operacija hemeroida 5.
Broj i vrsta obveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvršiti:
apendektomija 30, operacija hernije 15, kolecistektomija 10, biliodigestivne anastomoze 2,
koledohotomija 3, resekcija ţeluca 5, resekcija tankog crijeva 3, resekcija debelog crijeva 2,
fistula ani 3, operacija hemeroida 7, operacija ileusa 3, operacija perforiranog ţeluĉanog
vrijeda 5.
Endoskopska kirurgija - 1 mjesec
U toku odsjeĉka specijalizacije u Endoskopskoj kirurgiji specijalizant provodi: vjeţbe na
fantomu 3, operacije na jetri svinje 3, asistencije pri laparoskopskoj kolecistektomiji 10.
Endolnina kirurgija -1 mjesec
U toku boravka u odsjeĉku Endokrine kirurgije specijalizacije, specijalizant se treba upoznati
sa temeljima operacijske tehnike i dijagnostike endokrinih bolesti. Specijalizant samostalno
treba izvršiti operacijske zahvate: strumektomija 3, operacijski pristup na gušteraĉu 2,
operacijski pristup na suprarenalku 2, traheotomija 1.
Traumatologija - 8 mjeseci
U toku specijalistiĉkog staţa u Traumatološkom odjelu, kandidat obvezno asistira pri
operacijskom lijeĉenju prijeloma, pri operacijama kralješnice, pseudoartroze, osteomijelitisa i
ozljeda zglobova, prema Programu Odjela u kojemu specijalizira.
Broj i vrsta obveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvršiti:
osteosinteze kljuĉne kosti 2, osteosinteze acromialne luksacije 1, osteosinteze proksimalnog
humerusa 2, osteosinteze dijafize humerusa 2, osteosinteze distalnog kraja humerusa· 1,
osteostnteze lakta (Monteggina, olecranon) 2, osteosinteze podlaktice 1, osteosinteze ruĉnog
zgloba 1, osteosinteze kostiju šake i prstiju 2, osteosinteze proksinlalnog femura 2,
osteosinteze dijafize femura 1, osteosinteze distalnog kraja femura 1, osteosinteze patele 1,
osteosinteze priksimalnog kraja tibije 2, osteoslnteze dijafize potkoljenice 2, osteosinteze
gleţnja 2, osteosinteze kostiju stopala 2, plastike Achilove tetive 1.
Urologija - 2 mjeseca
Specijalizant treba biti upoznat s osnovnim saznanjima o patofiziologiji, uzrocima i
terapijskim postupcima rješavanja obstrukcije na razini prijeloureterskog vrata, uretera i vrata
mokraćnog mjehura. Potrebno je da bude upoznat s nekirurškim bolestima bubrega,
infekcijama urinarnog sustava i temeljima saznanja o akutnom zatajivanju bubreţne funkcije i
hemodijalize. Upoznaje i farmakologiju, kemoterapeutika i antibiotika u odnosu na bubreţnu
funkciju. U toku specijalizantskog staţa specijalizant asistira pri urološkim zahvatima prema
Programu Odjela u kojem specijalizira. Samostalno vrši operacijske zahvate: cistotomija,
cistostomija - perkutana i otvorena 5, ureterotomija 3, nefrektomija 2, hidrokela 2, verikokela
4. Torakalna kirurgija - 2 mjeseca
Dijagnostika kirurških torakalnih bolesti. Asistiranje pri kirurškim zahvatima iz torakalne
kirurgije.
Specijalizant samostalno vrši sljedeće operacijske zahvate punkcija pleuralne šupljine 4,
drenaţa pleuralne šupljine 4, traheostomija 2, torakatomija 2, šav pluća 2, resekcija rebara 1.
Djeĉja kirurgija - 3 mjeseca
Osim asistencija u redovnom i hitnom programu, specijalizant obvezno asistira pri:
hernioplastika 10, kriptorhizam 10, operţrcija cistoureteralnog refluksa 8, operacija
hidronefroza 5, operacija fraktura 6, uspostavljanje centralnih venskih katetera 10 Obavezno
je asistirati pri svim operacijama kongenitalnih anomalija samostalno vrši operacije:
hernioplastika 5, kriptorhizam 5 apendekliimija 5, lumbotomija 2, eksploracija skrotuma 2
Vaskularna kirurgija - 2 mjeseca
Asistira prema redovnom Programu ustanove u kojoj specijalizira. Samostalno vrši
operacijske zatkvate: operacijski pristup na arterije 4, šav i anastomoza krvne ţile 3,
tromboenmolektomija 2, varikozne vene 2, amputacija 4.
Kardijalna kirurgija - 2 mjeseca
Asistira na slijedećim zahvatima koronarna kirurgija 15, valvularna kirurgija 15, kirurgija
priroĊenih srĉanih grešaka 5, ugradnja Pace makera 8. Samostalno vrši sljedeće zahvate:
eksplantacija periferne vene na nozi 2, preparacija ili punkcija periferne arterije 2 hitna
ugradnja Pace makera 1, drenaţa toraksa 2, drenaţa perikarda (hitna, elektivna) 2,
sternotomija (djeca, odrasli) 5, toraktomija (djeca, odrasli) 2, vaĊenje torakalnih drenova 5.
Neurokirurgija - 2 mjeseca
Asistira pri svim operacijama prema Programu ustanove kojoj specijalizira. Aktivno sudjeluje
u dijagnostici neurokirurškog bolesnika. Samostalno vrši sljedeće zahvate lumbalna punkcija
4 subduralni ili epiduralni hematom 2, kraniotomija (bez cerebralnog dijela operacije) 2,
spinalna dekompresija 2.
Plastiĉno-rekonstruktivna kirurgija - 2 mjeseca
Asistira na slijedećim operacijama slobodni koţni transplantati 10, oblikovanje slobodnih
reţnjeva 10, obrada opekline 5 ozljede šake (primarna obrada) 5, sekundarna rekonstrukcija
ozlijedene šake 5, samostalno vrši slijedeće operacije slobodni koţni transplantati 5,
oblikovanje slobodnih reţnjeva 5, obrada opekline 3 ozljed, šake (primarna obrada) 3,
sekundarna rekonstrukcija ozlijedene šake 2.
Anesteziologija - 1 mjesec
Popis obveznih zahvata koje kandidat samostalno vrši u toku dijela specijalizacije iz
anesteziologije: endotrahealna intubacija 1, intubacija bolesnika na masku 2, oĉitovanje
monitoringa bolesnika postavljanje bolesnika na respirator 2, upoznavanje s temeljnim
principima aparata za anesteziju, reanimacija bolesnika 1, uvoĊenje centralnih intervenskih
katetera 5.
UŢE SPECIJALIZACIJE OPĆE KIRURGIJE JESU
a) traumatologija
b) torakalna kirurgija,
c) digestivna (abdominalna) kirurgija,
d) kardijalna kirurgija
e) plastiĉna kirurgija i
f) vaskularna kirurgija.
Trajanje uţe specijalizacije je 24 mjeseca. Od toga je 2 mjeseca godišnjeg odmora
PROGRAM UŢE SPECIJALIZACIJE
Program se sastoji iz dva osnovna dijela
a) TEORIJSKO-NASTAVNI DIO - 4 mjeseca
B) KIRURŠKl DIO - 18 mjeseci
Omjer A:B = 1:4,5
19a. TRAUMATOLOGIJA
Tijekom uţe specijalizacije iz traumatologije specijalist kirurgije će provesti:
a) u ortopedskom odjelu 2 mjeseca
b) u odjelu za vertebrologiju 1 mjesec
c) u odjelu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju 1 mjesec
d) u radiološkom odjelu (osteologija) 1 mjesec
e) u odjelu za plastiĉnu rekonstrukcijsku kirurgiju 1 mjesec
f) u traumatološkom odjelu 16 mjeseci
Ad a) U ortopedskom odjelu (klinici) specijalist će svladati osnovrle ortopedske operacije na
kostima i zglobovima koje se vrše zbog deformiteta, upala i tumora, lijeĉenja kontraklura,
ankiloza, kljenuti i osnove endoprotetike.
Ad. b) U odjelu za vertehrologiju specijalist će svladati osnove u ortopedskom lijeĉenju
priroĊenih i steĉenih bolesti kralješnice.
Ad. c) U odjelu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju će svladati osnove fizikalne terapije i
medicinske rehabilitacije nakon ozljeda i operacija na lokomotornom sustavu, te rehabilitaciju
amputacijskih batrljaka.
Ad d) U radiološkom odjelu će svladati osnove u radiološkoj dijagnostici ozljeda i bolesti
kostiju i zglobova
Ad. e) U plastiĉno-rekonstrukcijskom odjelu specijalist će svladati kiruršku tehniku uzimanja
lransplantata i reţnjeva, te lijeĉenje tetiva i ţivaca.
Ad f) U odjelu (klinici) za traumatologiju specijalist treba svladati slijedeće:
Teorijski dio:
1. Opći dio: Instrumentarij, osnovi operacij. tehnike, medicinska dokumentacija, implantali u
traumatologiji, eksperimentalna traumatologija
2. Posebni dio: Problematika i procjena traumatiziranog bolesnika, prijelomi kralješnice,
prijelomi gornjih ekstremiteta, prijelomi zdjelice, prijelomi donjih ekstremiteta, remplantacije
u traumatologiji, tumori koštano zglobnih struktura, radio i kemoterapija tumora kosti i
veziva, osteomijelitisi i infekcije u traumatologiji, politrauma.
3. Praktiĉni dio
A. Prije samostalnih operacijskih zahvata specijalist kirurgije mora izvršiti asistencija kod
traumatoloških operacija (25), samostalnih priprema operacijskih polja (25), repozicija i
imobilizacija (100), konzervativni lretman prijeloma (50),
B) Popis i brojenje samostalnih operacijskih zahvata: Osteosinteza šake i prstiju (3),
osteosinteza distalne podlaktice 151, osteosinteza podlaktice (e), osteosinteza lakta (Montegga
i olekranon) (5), osteosinteza nadlaktice (5), osteosinteza zdjelice (2), osteosinteza
natkoljenice (25), osteosinteza distalnog dijela natkoljenice (2), osteosinteza patele (5),
osteosinteza proksimalnog dijela tibije (3), osteosinteza potkoljenice (20), osteosinteza
gleţnja (10), osteosinteza stopala (10), osteosinteza kod patoloških prijeloma (3),
endoprotezae kuka (5), artroskopija (10), terapija osteomijelitisa (10).
Ukupno: 146 operacija
Od ukupno 146 operacijskih zahvata kandidat ih mora samostalno izvršiti 60%.
19b. TORAKALNA KIRURGIJA
Tijekom uţe specijalizacije iz torakalne kirurgije specijalist opće kirurgije će provesti·
a) u pulmološkom odjelu interne klinike 1 mjesec
b) u odjelu za torakalnu radiologiju 1 mjesec
c) u odjelu za torakalnu endoskopiju 1 mjesec
d) u odjelu za kardijalnu kirurgiju 1 mjesec
e) u odjelu za anesteziologiju i reanimaciju 1 mjesec
f) u odjelu (klinici) za torakelnu kirurgiju 17 mjeseci
Ad a) U pulmološkom odjelu interne klircike specijalist mora svladati patofiziološke
promjene pluća i medijastinalnih organa. simptomat.ologiju i dijagnostiku, diferencijalnu
dijagekozu i konzervativne postupke Iijeĉenja.
Ad b) U odjelu za torakalnu radiologiju nkora svladati radiološku dijagnostiku pluća i
medijastinalnih organa te invazivne postupke lijeĉenja
Ad c) U odjelu za torakalnu endoskopiju mora svladati osnove endoskopskih dijagnostiĉkih i
lerapijskih postupaka kod intratorakalnih organa.
Ad d) U odjelu za kardijalnu kirurgiju mora svladati tehniku ekstrakorporealne cirkulacije,
tehniku hemodilacije hemoseparacije i autotransfuzije, tehniku elektrostimulacije srca i
potpore cirkulacije odrednice za transplantaciju organa.
Ad e) U odjelu za anesteziologiju i reanimaciju mora svladati opći, posebni i praktiĉni dio iz
programa kardiološke kirurgije.
Ad f) U odjelu (klinici) za torakalnu kirurgiju specijalist treba svladati slijedeće
Teorijski dio:
1. Opći dio instrumentarij, osnove operativne tehnike, endoproteze u torakalnoj kirurgiji,
medicinska dokumentacija, eksperimentalna torakalna kirurgija.
2. Posebni dio: Ozljede prsnog koša, bolesti stijenke prsnog koša, bolesti pleure, bolesti
medijastinuma, bolesti traheje i velikih bronha, bolesti pluća, bolesti jednjaka, bolesti ošita.
3. Praktiĉni dio:
A) Prije samostalnih operacijskih zahvata specijalist mora izvršiti: asistencija kod torakalnih
operacija (25), samostalno pripremiti operacijsko polje (od pripreme do otvaranja prsišta)
(25), drenaţa prsnog koša (5).
B) Popis i broj obveznih operacijskih zahvata Traheotomija (10), otvorena biopsija pluća i
pleure (5), resekcija rebara (3), rekonstrukcijski zahvati kod deformiteta i defekata stijenke
prsnog koša (2), 10 bektomija (segmentektomija) (15), pulmektomija (10), dekortikacija pluća
(5), medijastinotomija (5); ablacija medijastinalnog tumora (5), timektomija (2),
torakoplastika (1), pleurostomija i kavernostomija (10), intubacija jednjaka endoprotezom
(10), parijetalna pleurektomi ja i resekcija bula (10), operacija plućnog ehinokoka s
kapitonaţom (2), operacija benignih tumora pluća (5), drenaţa prsnog koša (25).
Ukupno:125 operacija
Od ukupno 125 operacijskih zahvata kandidat ih mora samostalno izvršiti 60%
19c. DIGESTIVNA (ABDOMINALNA) KIRURGIJA
Tijekom uţe specijalizacije iz digestivne (abdominalne) kirurgije specijalist opće kirurgije će
provesti
a) u odjelima interne medicine (digestivni i endokrini sustav) 2 mjeseca
b) u odjelu za radiologiju (probavni sustav) 1 mjesec
c) u odjelu za endoskopiju probavnih organa 1 mjesec
d) u odjelu za anesteziologiju s reanimacijom 1 mjesec
e) u odjelu za laboratorijsku mikrobiološku dijagnostiku 1 mjesec
f) u odjelu (klinici) za digestivnu (abdominalnu) kirurgiju 16 mjeseci
Ad a) U odjelima interne medicine (digestivni endokrini) specijalist mora svladati
patofiziološke promjene kod bolesti probavnih i endokrinih organa, dijagnostiku,
diferencijalnu dijagnozu i konzervativno lijeĉenje.
Ad b) U odjelu za radiologiju (digestivni organi) specijalist treba svladati radiološku
dijagnostiku bolesti digestivnih organa te osno ve intervencijske radiologije na digestivnim
organima.
Ad c) U endoskopskom odjelu treba svladati osnove endoskop skih dijagnostiĉkih i
terapijskih postupaka kod digeslivnih organa
Ad d) U odjelu za anesteziologiju i reanimaciju specijalist treba svladati opći, posebni i
praktiĉni dio kod kardijalne kirurgije
Ad e) U odjelu za laboratorijsku-mikrobiološku dijagnostiku treba svladati osnove u
laboratorijskoj i mikrobiološkoj dijagnostici.
Ad f) U odjelu (klinici) za digestivnu (abdominalnu) kirurgiju specijalist treba svladati
slijedeće
Teorijski dio
1. Opći dio:
Instrumentarij, osnova operacij. tehnike u digestivnoj (abdominalnoj) kirurgiji, stapleri,
endoskopski pribor za endoskopsku kirurgiju, eksperimentalna kirurgija.
2. Posebni dio
Problematika i procjena abdominal. bolesnika, bolesti jednjaka i ţeluca, bolesti ţuĉnih putova
i gušteraĉe, bolesti jetre, ileus, bolesti tankog i debelog crijeva.
3. Praktiĉni dio
A) Prije samostalnih operacijskih zahvata specijalist mora izvršiti: asistencije kod digestivnih
(abdominalnih) operacija (30), samostalno pripremiti operacijsko polje do disekcije bolesnog
organa ili pripreme za njegovu djelomiĉnu disekciju. problem šava i anastomoza u abdomenu
(25), tehnika anastomoze sa staplerima (15).
B. Popis i broj obveznih operacijskih zahvata: Distalni jednjak (6), ţeludac: zahvati na vagusu
(4), resekcioni zahvati (3), totalna gas trektomija (2), zahvati na tankom crijevu (4), kirurgija
debelog crijeva: strikturektomija (5), lijeva i desna hemikolektomija (5), subtotalna
kolektomija (1), anteriorna resekcija (2), abdominoperinealna resekcija rektuma (Miles) (2),
fisure fistule, apscesi, hemeroidi (to), bilijarni sustav: kolecistektomija (klasiĉna) (10),
endoskopska (laparoskopska kolecistektomija) (5), koledoktomija (5), zahvati na pankreasu
(4), ozljede jetre (3), atipiĉna resekcija jetre (3), splenektomija (3), kongenitalne malfomacije
probavnog sustava (6), prošireni tumori u zdjelici i retroperitoneumu (2)
Ukupno 85 operacija
Od ukupno 85 operacijskih zahvata kandidat ih mora samostalno izvršiti 60%.
19d. KARDIJALNA KIRURGIJA
Tijekom uţe specijalizacije iz kardijalne kirurgije specijalist opće kirurgije će provesti:
a) u kardijalnom odjelu interne klinike 2 mjeseca
b) u kardijalnoj radiologiji s invanzivnom dijagnostikom 1 mjesec c) u odjelu za transfuziju 1
mjesec
d) u odjelu vaskularne kirurgije 1 mjesec
e) u odjelu intenzivne njege za kardijalnu kirurgiju 1 mjesec
f) kardio-kirurškom odjelu 16 mjeseci
Ad a) U kardijalnom odjelu interne klinike specijalist mora svladati patofiziologiju bolesti i
dekompenzacije srca, dijagnostiku, diferencijalnu dijagnostiku i konzervativne postupke
lijeĉenja.
Ad b) U zavodu ili odjelu za radiologiju treba svladati radiološku dijagnostiku bolesti srca te
invenzivne dijagnostiĉke postupke
Ad c) U odjelu za transfuziju specijalist treba svladati osnove transfuzijske dijagnostike (KG,
kriţne probe, RH faktor itd ) autolagna transfuzija, uskladištenje krvi za kardiokirurške
bolesnike, štednja krvi kod operacija.
Ad d) U odjelu za vaskularnu kirurgiju treba svladati kiruršku tehniku kod bolesti manjih
arterija i vena (operacijski pristup, šav, anastomoza, traubendorterektomiju itd ).
Ad e) U odjelu inlenzivne njege za kardijalne bolesnike specijalist. treba svladati endotorakal
intubaciju, monitoring, postavljanje bolesnika na respirator, temeljne karakteristike oporavka
za anestezijci, reanimacijski postupci.
Ad f) U kardio-kirurškom odjelu specijalist treba svladati slijedeće
Teorijski dio
1. Opći dio
Anatomija srca (prekid, opskrba srca krvnim ţilama, provodni sustav srca), patologija i
patofiziologija krvi, plazme i koagulacije, bubrezi i acidobazni status, opći principi
invazivnog monitoringa, instrumentarij. osnovne operacijske tehnike i materijali, nkedicinska
dokcimentacija, eksperimentalna kardijatna kirurgija
2 Posebni dio
Razvitak sadašnje stanje i perspektive srĉane kirurgije u RH, izborni kriteriji za potrošni
materijal za ekstrakorporalnu cirkulaciju (EKC). osnove EKC-sigurnosti aspekti, sustav cijevi
i kanila, posebnosli EKC-a kod dojenĉadi i djece, eksigenatori i kardiotomi rezervoar te
filteri, popratni monitoring, kardioplegija i protekcija mikarda, ušteda krvi kod srĉanih
operacija, pumpe za krv-vrsta i primjena, mehaniĉka potpora cirkulaciji i respiraciji,
privremena i stalna stimulacija srca, intervencijska kardiologija - veze izmeĊu dijagnostike i
kirurgije, transplantacija srca, srca i pluća te pluća.
3. Praktiĉni dio:
A) Prije samostalnih operacijskih zahvata specijalist mora iz vršiti: eksplantacija periferne
vene na nozi (15), preparacija ili punkcija periferne arterije za dg. metodu - monitoring
(odrasli, djeca) (5), hitna ugradnja pacemakera (5), drenaţa toraksa (pneumo-, hematotoraks)
(10), drenaţa perikarda (hitna, elektivna) (5), stavljanje bolesnika na EKC (10), sternotomija
(djeca, odrasli) (20), toraktomija (djeca, odrasli) (20), vaĊenje torakalnih drenova (20),
asistencije koronarne kirurgije (15), asistencije valvularne kirurgije (15), asistencije kirurgije
priroĊenih srĉanih grešaka (10), ugradnja trajnog pace
-makera (10).
B. Popis i broj obveznih operacijskih zahvata: ASD (5), zamjena mitralnog zaliska (5),
zamjena aortalnog zaliska (5), PDA (10), perikardiektomija (10), koarktacija aorte (5)
jednostruki aorto-koronarni bypass (5), dvostruki aorto-koronarni bypass (5), preparacija
arterija mamarije interne (20).
Ukupno: 70 operacija
Od ukupno 70 operacijskih zahvata kandidat ih mora samostalno izvršiti 60%.
19e. PLASTIĈNA KIRURGIJA
Tijekom uţe specijalizacije iz plastiĉne kirurgije specijalist opće kirurgije će boraviti:
a) u odjelu (klinici) maksilofacijalne kirurgije 3 mjeseca
b) u odjelu (klinici) za ORL 1 mjesec
c) u odjelu (klinici) za plastiĉnu kirurgiju 18 mjeseci
Ad a) U odjelu za maksilofacijalnu kirurgiju specijalist će savladati dijagnostiku i lijeĉenje
rascjepa usnice i nepca, disekciju vrata ozljeda liĉnih kostiju
Ad b) U odjelu za OHL specijalist će svladati dijagnostiku i lijeĉenje priroĊenih i steĉenih
bolesti nosa, uške te rekonstrukciju iz onkoloških zahvata.
Ad c) U plastiĉnom odjelu treba svladati:
Teorijski dio:
1. Opći dio
Opći principi (incizije, instrumentarij, postoperacijsko praĉenje osnove tehnike), transplantati
koţe, reţnjevi koţe, kirurgija oţiljka opekline, tumori koţe, rekonstrukcijski zahvati na
mekom oglavku, licu i kranijumu, dekubitusi.
2 Posebni dio:
Kirurgija šake: kirurgija tetiva, ozljede i prijelomi malih kostiju, (Dupuytrenova kontraktura,
kongenitalne anomalije, tumori koţe, reumatoidni artritis, kompresivne neuropatije),
mikrokirurgija (vjeţbe tehnike mikrovaskularne anastomoze, šav perifernog ţivca, odizanje i
slobodan prijenos reţnjeva, kirurgija perifernih ţivaca, replantacija), korekcijska i estetska
kirurgija (estetska kirurgija lica, kapaka, nosa, uha i usana, kirurgija dojke, kirurgija trbušne
stijenke, tehnika liposukcije).
3. Praktiĉni dio:
A) Prije samostalnih operacijskih zahvata specijalist mora izvršiti asistencije: opća plastiĉna
kirurgija (70), kirurgija šake (40), mikrokirurgija i rekonstrukcijska kirurgija (70), estetska
kirurgija (35), kirurški zahvati na dojci (20), maksilofacijalna kirurgija i otorinolaringologija
(20)
B) Popis i broj obveznih operacijskih zahvata: opća plastiĉka kirurgija: (uzimanje slobodnog
koţnog transplantata) (30), primjena lokalnog reţnja (20), tangencij, ekscizija opekline (10),
lokalni reţanj kod dekubitusa (3), ekscizija koţnih tumora (30), kirurgija šake: (Z) plastikafasciektomija (5), primarna obrada ozljeĊene šake (5), lokalni reţnjevi na šaci (5), šav
fleksornih i ekstenzornih tetiva (5), mikrokirurgija i rekonstrukcijska kirurgija:
(mikrovaskularne anastomoze) (5), mikroneurokirurgija perifernih ţivaca (5), odizanje
slobodnog reţnja (5), replantacije (5), estetska kirurgija: (blefaroplastika (1), otoplastika (2),
ritidektomija (1), rinoplastika (2), dermoabrazija (2), liposukcija (2), kirurški zahvati na dojci
(5), maksilofacijalna kirurgija i otorinolaringologija: (rascjep usne i nepca) (2), ekscizija
tumora na glavi i disekcija vrata (1), primjena lokalnih reţnjeva na glavi (3),
septorhinoplastika (1), rekonstrukcija uške (1).
Ukupno: 207 operacija.
Od ukupno 207 operacijskih zahvata kandidat ih mora samostalno izvršiti 60%.
19f. VASKULARNA KIRURGIJA
Tijekom uţe specijalizacije iz vaskularne kirurgije specijalist opće kirurgije će provesti:
a) u vaskularnom odjelu interne klinike 2 mjeseca
b) u odjelu za vaskularnu radiologiju s intenzivnom dijagnostikom 1 mjesec
c) u odjelu za transfuziju 1 mjesec
d) u odjelu za kardijalnu kirurgiju 1 mjesec
e) u odjelu za intenzivno lijeĉenje 1 mjesec
f) u odjelu (klinici) za vaskularnu kirurgiju 16 mjeseci
Ad a) U vaskularnom odjelu interne klinike specijalist mora svladati patofizioIoške promjene
kod bolesti krvnih ţila, simptomatologiju i dijagnostiku, diferencijalnu dijagnozu i
konzervativne postupke lijeĉenja.
Ad b) U odjeću za radiologiju mora svladali radiološku dijagnostiku krvnih ţila, te lnvanzivne
dijagnostiĉke postupke.
Ad c) U odjelu za transfuziju specijalist treba svladati osnove transfuzijske dijagnostike (KG,
kriţane probe, RH faktor itd ), antolagna transfuzija, uskladištenje krvi za kardiokirurške
bolesnike, štednja krvi kod operacije.
Ad d) U odjelu za kardijalnu kirurgiju specijalist mora svladati tehniku ekstrakorporalne
cirkulacije, tehniku hemodilacije, hemoseparacije i autotransfuzije, tehniku elektrostimulacije
srca i potpore cirkulacije odreĊnice za transplantaciju organa.
Ad e) U odjelu za intenzivnu njegu za vaskularne bolesnike treba svladati endotorekalnu
intubaciju, monitoring, postavljanje bolesnika na respirator, temeljne karakteristike oporavka
za anesteziju, reanimacijski postupci.
Ad f) U odjelu (klinici) za vaskularnu kirurgiju specijalist treba svladati
Teorijski dio:
1. Opći dio
Instrumentarij, osnove operacij. tehnike, vaskularne proteze, medicinska dokumentacija,
eksperimentalna vaskularna kirurgija.
2. Posebni dio:
Problematika i procjena vaskularnog bolesnika, okluzivne boIesti arterija, aneurizme,
cerebrovaskularne bolesti, bolesti krvnih ţila ruku, bolesti disceralrkih arlerija, ozljede krvnih
ţila, bolesti vena, arteriovenske fistule, infekcije, amputacije, transplantacije i vaskularna
kirurgija seksualnih smetnji.
3 Praktiĉni dio
A) Prije samostalnih operacijskih zahvata specijalist mora iz vršiti: asistencija kod
vaskularnih operacija (25), samostalno pripremiti operacijsko polje (od pripreme do
perivaskularne disekcije) (25), šav i anestomoza arterije (5).
B) Popis i broj obveznih operacijskih zahvata karotidna arterija (3), sindrom gornjeg otvora
prsnog koša (3), abdominalna aorta (aneurizma) (5), aortiolijakalno podruĉje (12),
femoropoplitealno podruĉje (20), femorokruralno podruĉje (10), visceralne arterije (3),
ambolija plućne tromboze (10), simpatektomije (10), ozljede arterija i velikih vena (10),
fasciotomija i amputacije (10), ekstraanatomska premoštenja (5), varikozne vene (20),
prevencija plućne tromboembolije (2), portalna hipertenzija (2)
Ukupno: 125 operacija
Od ukupno 125 operacijskih zahvata kandidat ih mora samostalno izvršiti 60%.
20. Naziv specijalizacije DJEĈJA KIRURGIJA
Trajanje specijalizacije: 54 mjeseca
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
3 mjeseca opća kirurgija
1 mjesec radiologija i radioterapija
15 dana neurologija 15 dana pedijatrija
1 mjesec anesteziologija i intenzivno lijeĉenje
DJEĈJA KIRURGIJA 24 mjeseca
OPĆA KIRURGIJA 8 mjeseci
NEUROKIRURGIJA 2 mjeseca
PEDIJATRIJA 8 mjeseci
PLASTIĈNA I REKONSTRUKTIVNA KIRURGIJA 1 mjesec
ORTOPEDIJA 1 mjesec
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca
ORGANIZIRANA NASTAVA
Program specijalizacije :
DJEĈJA KIRURGIJA - 24 mjeseca
Definicija: Djeĉja kirurgija je kirurška struka usmjerena na probleme kirurške patologije
djeteta od roĊenja do kraja adolescencije.
Okvirni program specijalizacije iz djeĉje kirurgije osposobljava kandidata za samostalan
struĉan rad.
U okviru programa specijalizant ovladava teoretskim znanjem iz djeĉje kirurgije, upoznaje
djeĉje kirurške bolesti, etiopatogenezu i patofiziologiju istih, dijagnoze i dijagnostiĉke
postupke te ovladava kirurškim vještinama i operativnim tehnikama.
Mora biti poduĉen o principima aseptiĉkog rada, upoznat sa kirurškim instrumentarijem i
instrumentima endoskopskih aparata koji se upotrebljavaju u djeĉjoj kirurgiji.
Specijalizantski program edukacije iz djeĉje kirurgije sadrţi i edukaciju u srodnim i za djeĉju
kirurgiju znaĉajnim granama medicine, na kojima specijalizant provodi odreĊeno vrijeme.
Mentor specijalizanta brine o obimu i kvaliteti edukacije, provjerava program i izvršenje
istog.
Tijekom specijalizantskog staţa, a kao uvjet za polaganje specijalistiĉkog ispita, kandidat
mora samostalno obaviti minimalni broj operacija, koje se nominalno i brojĉano mogu
odrediti kao;
herniotomija 50, apendektomija 20, resekcija crijeva 5, anus praetera 3, traheotomija 2,
fimoza 10, hipospadija 5, retencija testisa 15, cistostomija 2, repozicija frakturnih ulomaka
(konzervativno 30, operativno 15), suture ţivaca i tetiva 5, Thischplastika 5, torakocenteza i
drenaţa 4, obrada velikih rana 50.
Dijagnostiĉki postupci: endoskopije (rektoskopije 20, cistoskopije 10)
Edukacija specijalizanta djeĉje kirurgije provodi se kroz 24 mjeseca prema uiim strukama i
podruĉjima rada unutar djeĉje kirurgije i u odreĊenom vremenu
Neonatalna i dojenaĉka krirugija 4 mjeseca
Abdominalna kirurgija 4 mjeseca
Torakalna kirurgija 2 mjeseca
Djeĉja traumatologija 5 mjeseci
Djeĉja urologija 3 mjeseca
Plastiĉna kirurgija i opekline 2 mjeseca
Djeĉja onkologija 2 mjeseca
Anestezija i intenzivna terapija 2 mjeseca
Neonatalna i dojenaĉka kirurgija: 4 mjeseca
U fokusu je interesa djeĉje kirurške struke jer sadrţi specifiĉnu patologiju neonatalne dobi,
koja ĉesto traţi hitnu kiruršku intervenciju jer se radi o stanjima koja su inkompatibilna sa
ţivotom.
Specijalizant mora ovladati hitnim kirurškim intervencijama u neonatalnoj dobi (atrezija
probavnog sustava, defekti prednje trbušne stijenke, defekti ošita, respiratorni distres,
mekonijski ileus i dr.), dijagnostiĉnim postupcima i izborom operativne tehnike.
U patologiji dojenaĉke dobi specijalizant ovladava operacijama koje su najĉešće u toj dobi,
kao što su na primjer herniotomije, uklještenja kila, pilorostenoze, ileusi dojenaĉke dobi,
problemi vezani za hemangiome i limfangiome, teratome, krivi vrat i dr.
Abdominalna i torakalna kirurgija: - 4 + 2 mjeseca
Glavni cilj edukacije specijalizanta u ovom segmentu djeĉje kirurgije usmjeren je na
savladavanje znanja o dijagnostiĉkim i operativnim postupcima, kako u domeni akutnih stanja
abdomena (apendicitisi, torzije ovarija, ileusi razne etiologije i dr.) tako takoĊer i brojnih
patoloških prirodenih promjena (duplikature crijeva, me gakolon, ahalazija, halazija,
anorektalne anomalije, kirurgija jetre i ţuĉnih vodova i mnoga druga patološka stanja
abdomena)
TakoĊer se educira iz kirurgije prsnog koša, kao što su malformacije prsnog koša, promjene
na plućima, tumori, gnojne promjene grudnog koša i druga patološka stanja.
Posebno se posvećuje paţnja na operativnu tehniku anastomoza u probavnom sustavu, koju
tehniku specijalizant mora savladati u potpunosti.
Dio programa mora biti posvećen edukaciji i dijagnostiĉkim postupcima abdominalnih
kirurških bolesti, kao što su npr. endoskopske i radiološke melode, scintigrafije, ultrasoniĉne
pretrage i dr.
Djeĉja traumatologija - 5 mjeseci
Zakizima posebno mjesto u djeĉjoj kirurgiji, zbog visokog pobola, invalidnosti i smrtnosti
djece od nesretnih sluĉajeva.
Od špecijalizanta se traţi da savlada postupke reanimacije politraumatiziranog djeteta, ovlada
hitnom dijagnostikom i odlukama o redoslijedu operativnih indikacija kod takvog ozljeĊenika
i da je dobro upućen u praćenju renog posttraumatskog stanja.
Ovladava principima ratne kirurše dodtrine primjenjene djeĉji uzrast. Mora savladati principe
konzervatvnih i operativnih postupaka u lijeĉenju ozljeda imaturnog skeleta tetiva,
ligamentarnog sustava te aktivno poznavanje imobilizarijskih metoda. Mora se upoznati sa
principima rehabilitacije djeteta i resocijalizacije teško invalidne djece.
Djeĉja urologija: - 2 mjeseca je široko podruĉje rada djeĉje kirurške struke, jer je urogenitalni
sustav najĉešće priroĊeno malformiran.
Uz kirurško rješavanje patologije urogenrtalnog sustava (malformacije bubrega, uretera,
mokraćnog mjehura i uretre) od specjalizanta se traţi dobro poznavanje dijagnstiĉkih metoda.
kao osnovu za izbor lijeĉenja i operativnu indikaciju.
Plastiĉna kirurgija i opekline: - 2 mjeseca u djeĉjoj dobi rješva probleme priroĊenih ili
steĉenih malformacija bilo u funkcionalnom ili estetskom smislu (sindaktilije, otapoze, veliki
deformirajući oţiljci i dr.) Specijalizant mora dobro ovladati svim problemima vezanim za
opekline.
Opeklina je jedna od najĉešćih i veoma specifiĉnih ozljeda djece, ne samo zbog razliĉitosti
uzrasta već u prvom redu zbog izrrazito specifiĉne patofiziološke reakcije djeteta u
opeklinskoj bolesti, što je posebno znaĉajno za novnroĊenaĉku i ranu predškolsku dob.
Specijalizant mora ovladati konzervativnim i aktivno kirurškim naĉinom lijeĉenja (principi
previjanja, rana nekroektomija plastika po Thierchu). Duţan je upoznati rehabilitaciju
opeĉenog djeteta mogućnost za rekonstruktivne zahvate na oţiljcima uzrokovanim
opeklinom.
Djeĉja onkologija: - 2 mjeseca osposobljava specijalizanta za dijagnostiku malignih solidnih
tumora u djeĉjoj dobi, mogućnosti operativnih zahvata i postoperativnu terapiju.
Specijalizant mora ovladati protokolom lijeĉenja djeĉjih kiruških tumora, principima
multimodalne terapije (kemoterapija, radiooterapija i dr.) kao i tretmanom komplikacija
vezanih za kemoterapiju i zraĉenje.
Upoznaje alternazivne terapije u tretmanu raka djece psiholške i psihosocijalne probleme
bolesnog djeteta i njegove obitelji
Anestezija i intenzivna terapija: - 2 mjeseca specijlizant se upoznaje sa preoperativnom
pripremom djeteta, općom lokalnom anestezijom koja se upotrebljava u djeĉjoj dobi vrši
samostalne intubacije i upoznaje komplikacije koje nastaju za vrijeme i neposredno po
anesteziji.
Upoznaje i ovladava reanimacijom bolesnika. Dio vremena provodi u radu Jedinice
intenzivne terapije.
OPĆA KIRURGIJA - 8 mjeseci
U edukaciji iz opće kirurgije specijalizant upoznaje kiruršku patologiju, poglavito se educira u
dijagnostici, terapiji i operativnoj tehnici onih kirurških bolesti koje se rjeĊe susreću u djeĉjoj
dobi (holeciste, resekcije ţeluca, operativni zahvati na plućima i dr.
U edukaciju je ukljuĉeno i savladavanje ratne kirurške doktrine, kako bi istu mogao
primijeniti u ratnim uvjetima rada.
Asistira i izvodi operativne zahvate pod nadzorom specijaliste kirurga, radi u poliklinici i
hitnoj kirurškoj sluţbi.
U edukaciju je ukljuĉen rad na endoskopijama
Program boravka na pojedinim odjelima;
- abdominalna kirurgija (3 mjeseca)
- torakalna kirurgija (2 mjeseca)
- vaskularna kirurgija (1 mjesec) NEUROKIRURGIJA - 2 mjeseca
Tijekom boravka na neurokirurgiji specijalizant djeĉje kirurgije mora biti poduĉen naroĉito na
dva polja rada ove struke. U prvom redu u dijagnostici, operacijskoj indikaciji i operativnoj
tehnici roĊenih mana CNS-a (kraniostenoze, hernijacije mozga i ovojnica, prirodeni i ostali
hidrocefalusi, malformacije kiĉmenog kanala i dr.) Nadalje, što je za djeĉju kirurgiju od
posebnog znaĉaja, neurokirurški, dijagnostiĉki i operacijski postupak kod kraniocerebralnih
ozljeda. Kraniocerebralna ozljeda je veoma uĉestafa ozljeda u traumatologiji djeĉje dobi sa
ĉestim letalnim ishodom i izvorište trajnog invaliditeta
Upoznaje i ostalu patologiju (tu. mozga) i principe lijeĉenja.
PEDIJATRIJA - 8 mjeseci
Specijalizant boravkom na pedijatriji upoznaje normalan rast i razvoj djeteta, ishranu i njegu
zdravog i bolesnog novorodenĉeta, dojenĉeta i djeteta i upoznaje epidemiološke probleme
pedijatrijskog odjela.
Kandidat ovladava rutinskim i specifiĉnim laboratorijskim pretragama. Upoznaje cjelovitu
patologiju djeĉje dobi, poglavito onu koja se odnosi na potrebu kirurškog Ijeĉenja. Izvodi, pod
nadzorom starijeg specijaliste, endoskopske pretrage na djetetu.
Posebno se educira u problemima neonatološke intenzivne skrbi, zbog visokog pobola i
smrtnosti od sepse u ranom postoperativnom toku novorodenĉeta i dojenĉeta.
Boravak na pedijatrijskim odjelima rasporeĊuje se:
- neonatološka intenzivna skrb (1 mjesec)
- gastroenterologija sa parenteralnom ishranom (2 mjeseca)
- nefrologija (2 mjeseca)
- pulmologija (1 mjesec)
- neuropedijatrija (1 mjesec)
PLASTIĈNA I REKONSTRUKTIVNA KIRURGIJA - 1 mjesec
Cilj edukacije specijalizanata na podruĉju plastiĉne i rekonstruktivne kirurgije je upoznavanje
suvremenih mogućnosti lijeĉenja, poglavito transplantacijske kirurgije
Neophodno je upoznavanje sa rekonstruktivnim zahvatima prirodenih anomalija
(malformacija šake, uške, usnice i nepca, hipospadije, tumora koţe i podkoţja i dr.)
Specijalizant upoznaje cjelovit postupak u lijeĉenju opeklinske bolesti, konzervativni i rani
operativni pristup, kao i lijeĉenje kasnih posljedica opeklina (kelodi, kontrakture).
DJEĈJA ORTOPEDIJA - 1 mjesec.
Edukacijom na ortopedskom odjelu specijalizanla djeĉje kirurgije primarno je upoznati s
osnovnim principima rada, dijagnostike i operativnim zahvatima na kongenitalnim
malformacijama lokomotornog sustava.
Upoznaje i ostalu patologiju vezanu sa ortopedšku struku, principe operacijskih metoda,
ekstenzije i sadrenu imobilizaciju
ORGANIZIRANA NASTAVA ZA SPECIJALIZANTE DJEĈJE KIRURGIJE
Specijalizant je, tijekom specijalizacije, obavezan savladati propisani i razraĊeni program
organizirane nastave - ukupno 400 sati (100 sati godišnje)
Nastava je organizirana prema tematskim cjelinama:
- neonatalna kirurgija (80 sati)
- torakoabdominalna (80 sati)
- djeĉja urologija (60 sati)
- traumatologija (60 sati)
- plastiĉna kirurgija i opekline (60 sati)
- kirurška djeĉja onkologija (60 sati)
Kolokvijem se obavezno provjerava znanje kadidata u svakom segmentu specijalizantskog
staia.
NASLOVI TEMA
A) Kirurgija novoroĊenaĉke i dojenaĉke dobi
1. Anatomske, fiziološke, patofiziološke i imunološke specifiĉnosti novoroĊenĉeta i dojenĉeta
2. Respiratorni distres
3. Reanimacija novorodenĉeta i dojenĉeta
4. Prirodene malformacije glave i vrata (hidrocefalus, cistiĉni limfangiomi vrata)
5. Prirodene malformacije jednjaka, ţefuca i duodenuma
6. Prirodene malformacije tankog i debelog crijeva
7. Malformacije trbušne stijenke
8. Prirodene malformacije grudnog koša i respiratornog sustava
9. PriroĊene malformacije lokomotornog sustava
10. Benigni tumori dojenĉeta (hemangiomi i limfangiomi)
11. Sepsa novorodenĉeta
12. Porodajne ozljede
13. Upalni i gnojni procesi dojenĉeta koji traţe kiruršku intervenciju
14. Specifiĉnosti anestezije u novorodenaĉkoj i dojenaĉkoj dobi
15. Radiološka i ultrasonografska dijagnostika novoroĊenĉeta i dojenĉeta
16. Primjena endoskopije u dojenaĉkoj dobi
UKUPNO: 80 sati
B) Torakoabdominalna kirurgija
17. Ciste i fistule vrata
18. Krivi vrat
19. Tumori prsnog koša
20. Malformacije stijenke grudnog koša
21. Kirurška terapija gnojnih infekcija pluća
22. Torakalne punkcije i drenaţe
23. Malformacije pluća
24. Medijastinalni tumori
25. Ehinokok
26. PriroĊene ciste pluća
27. Preponska i pupĉana kila
28. Upala crvuljka u djeĉjoj dobi
29. Meckelov divertikul
30. Mekonijski ileus
31. Invaginacije
32. Atrezije i stenoze tankog crijeva
33. Anularni pankreas
34. Prirodeni megakolon
35. PriroĊene anorektalne anomalije
36. Polipoza intestinalnog sustava
37. Pilorostenoza
38. Atrezija ţuĉnih puteva
39. Portalna hipertenzija
40. Malformacije trbušne stijenke
41. Anastomoza crijeva
42. Tupe ozljede abdomena
43. Diferencijalna dijagnoza krvarenja iz probavnog sustava
44. Diferencijalna dijagnoza akutnog abdomena
UKUPNO: 80 sati
C) Djeĉja urologija
45. Mjesto djeĉje imunlogije u okviru djeĉje kirurgije te indikacije za kirurško lijeĉenje
47. Principi prijeoperacijske obrade uroloških bolesnika
48. PriroĊene malformacije urogenitalnih organa
Uloga intrauterine dijagnostike u ranom otkrivanju i lijeĉenju anomalija.
49. Opstruktivne uropatije
50. Urolitijaza; dijagnoza i lijeĉenje
51. Trajna i privremena derivacija urina
52. Hidronefroza
53. Ozljede bubrega; dijagnostika i lijeĉenje
54. Tumori bubrega u djeĉjoj dobi
Mjesto kirurškog zahvata u kombiniranom lijeĉenju
55. Transplantacija bubrega u djeĉjoj dobi
56. Ektopija uretera
57. Vezikoureteralni refluks
58. Ekstrofija mokraćnog mjehura kao sloţeni kirurško-rekonstruktivni problem
59. Ozljede mokraćnog mjehura i uretre
60. Valvule uretre
Mjesto endoskopije u djeĉjoj urologiji
61. Hipospadija; lijeĉenje i moguće komplikacije
62. Ozljede genitalnih organa
63. Nespušteni testisi kao najĉešĉi urološki problem djeĉje dobi
64. Akutni skrotum
65. Tumori testisa
66. Fimoza i adhezije prepucija Indikacije za cirkmiciziju
UKUPNO 60 sati
D) Djeĉja traumotologija
67. Traumatizam kao središnje pitanje zdravstvene zaštite djeteta
Epidemiologija, prevencija
68. Zlostavljano dijete
69. PoroĊajne ozljede
70. Politraumatski indeks, Politrauma djeteta kao zaseban medicinski entitet
71. Kraniocerebralne ozljede u djeĉjoj dobi
72. Relevantni faktbri u lijeĉenju imaturnog skeleta
Histologija i anatomija ploĉe rasta
Principi terapije ozlijeĊene ploĉe rasta
Posljedice i korektivni zahvati nakon nezadovoljavajućih ishoda lijeĉenja.
73. Kraniocerebralne ozljede u djece
74. Ozljede kralješnice
75. Dileme u odluci za konzervativno ili operativno lijeĉenje prijeloma kosti u djeĉjoj dobi
76. Prijelomi kosti u ramenom.pojasu
77. Prijelom lakta kao specifiĉna ozljeda djeteta
Suprakondinarni prijelomi, prijelomi kondila i epikondila, trohlearni prijelomi ozljede glavice
radiusa, prijelom olekranona
78. Rekonstruktivni zahvati kod Vokmannove kontrakture
79. Epifizeolize i prijelom okrajina
80. Ozljede zglobova u djece
81. Amputacije i problemi vezani uz aplikaciju proteza
82. Rehabilitacija djeteta
UKUPNO 60 sati
E) Plastiĉna kirurgija i opekline u djeĉjoj dobi
83. Uvod
Povijest razvoja plastiĉne kirurgije u svijetu i u nas
84. Indikaciono podruĉje rada plastiĉne kirurgije u djeĉjoj dobi
85. Vrste transplantata i reţnjeva
Mikrokirurški postupak
86. Prirodene nakaznosti šake
87. Ozljede djeĉje šake
88. Amputacijske ozljede djeĉje šake i mogućnosti rekonstrukcije
89. Timski pristup rada kod rana sa velikim manjkom tkiva
90. Epidemiologija opeklina u nas i u svijetu
91. Opeklinska rana
92. tnicijalni postupci
Prva pomoć, transport, intravenska nadoknada
93. Primarna obrada, priprema i postupci kod previjanja
94. Metode lijeĉenje; konzervativni i kirurški pristup
95. Rani kirurški postupak
96. Preoperativna priprema, postoperativni tok, njega, peroralna i parenteralna ishrana
97. Fizikalna terapija
98. Vrste transplantata
auto, homo, hetero, sintetski, kultura tkiva
99. Infekcija, sepsa, nosokomijalne infekcije, odabir antibiotika
100. Kirugija oţiljaka i kontraktura
101. Rehabilitacija - ţivot sa posljedicama
UKUPNO 60 sati
F) Solidni maligni tumori djeĉje dobi
103. Specifiĉnosti solidnih tumora djeĉje dobi u odnosu na tumore u odraslih
104. Dijagnostiĉki postupci u djeĉjoj onkologiji
105. Biološki markeri solidnih tumora djeĉje dobi, znaĉenje i interpretacija
106. Principi mulimodalne terapije solidnih tumora;
kemoterapija, kirurgija, radioterapija
107. Korištenje rekombinantnih citokina u terapiji solidnih tumora djece
108. Tretman komplikacija vezanih uz kemoterapiju i zraĉenje (infekcija, prehrana, muĉnina,
povraĉanje, bol, ekstravazacija citostatika)
109. Centralni venozni kateteri (Port-a-cat, Brouiac, Hicknan, Groshong) implantacija,
primjena, odrţavanje.
110 Kasne posljedice solidnih malignih tumora djeĉje dobi i terapeutskih postupaka
111. Alternativne terapije u tretmanu raka djece
112. Dijete koje umire.
113. Psihijatrijski, psihološki i psihosocijalni problemi djeteta sa rakom i njegove obitelji
114. Etiĉki problemi u djeĉjoj onkologiji.
115. Nephroblastom - Wilmsov tumor
116. Neuroblastom
117. Rhabdomyosarkom
118. Ostali maligni mezenhimalni tumori (osim RMS)
119. Tumori zametnog epitela. Testis, ovarij, ostala lokalizacija
120. Osteosarkom
121. Ewingov tumor i Periferni primitivni neurodermalni tumori (PNET)
122. Teratomi
123. Tumori CNS-a
124. Retinoblastom
125. Tumori jetre
126. Ostali rijetki tumori djeĉje dobi
UKUPNO 60 sati
21. Naziv specijalizacije: NEUROKIRURGIJA
Trajanje specijalizacije: 72 mjeseca
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
3 mjeseca opća kirurgija
1 mjesec anesteziologija i intenzivno lijeĉenje
1 mjesec radiologija i radioterapija
1 mjesec mikrobiologija i laboratorijska dijagnostika
KLINIĈKA NEUROKIRURGIJA 46 mjeseci
VASKULARNA KIRUHGI.IA 1 mjesec
DJEĈJA KIRURGIJA 1 mjesec
OTORINOLARINGOLOGIJA 1 mjesec
NEUROLOGIJA 6 mjeseci
NEUROPATOLOGIJA 1 mjesec
NEURORADIOLOGIJA 1 mjesec
NEUROANATOMIJA 2 mjeseca
EKSPERIMENTALNA
NEUROKIRURGIJA 1 mjesec
GODIŠNJI ODMOR 6 mjeseci
Organizirana nastava
KLINIĈKA NEUROKIRURGIJA 46 mjeseci
Kandidat mora teorijski ovladati gradivom iz svih podruĉja neurokirurgije:
a) kraniocerebralne ozljede i njihove posljedice
b) neuroonkološke kirurgije
c) cerebrovaskularne kirurgije
d) djeĉje neurokirurgije
e) kirurgije perifernog i autonomnog ţivĉanog sustava
Dodatno ovim podruĉjima neurokirurgije specijalizant mora steĉi znanja iz suvremenog
informacijskog sustava, ili bolje reĉi s takvim znanjem treba konkurirati u natjeĉaju za
specijalizaciju iz neurokirurgije, k tome mora vladati jednim stranim jezikom, engleskim ili
njemaĉkim.
U okviru neurokirurškog operacijskog programa mora svladati klasiĉnu operacijsku tehniku,
te većim dijelom i mikrokirurški operacijski postupak kao i suvremenu operacijsku tehniku
koja je i dalje u snaţnom zamahu.
TakoĊer mora se upoznati sa temeljnim principima stereotaksijske neurokirurgije.
Temeljno je pri svemu tome da kandidat slijedom racionalnih postupaka što proizlaze iz
steĉenog znanja nauĉi, a potom i umije postaviti pravodobno indikaciju za operacijsko
lijeĉenje Kandidat na kraju specijalizacije iz kliniĉke neurokirurgije mora imati ispunjen u
cijelosti slijedeći operacljski program:
a) 30 operacija intrakranijskih tumora
b) 30 spinalnih operacija (tumora i degenerativnih bolesti)
c) 10 operacija hidrocefalusa i kongenitalnih malformacija spinalnog i kranijalnog podruĉja
d) 50 raznih drugih operacija: kirurški postupci za uklanjanje boli, operacije
cerebrovaskularnih anomalija, operacije kompresivnih intrakranijalnih hemoragija.
To ukupno iznosi 150 operacija što bi trebao biti optimum. Pored navedenog operacijskog
programa, a koje kandidat mora obavezno ispuniti, treba se upoznati teorijski i praktiĉki sa
stereotaksijskom metodom pristupa pojedinim intrakranijskim tvorbama ili bo lesnim
procesima.
VASKULARNA KIRURGIJA - 1 mjesec
Tijekom mjesec dana treba se upoznati sa suvremenom dijagnostikom organskih procesa
arterijskog sustava i s principima ope racijskog rada na perifernim krvnim ţilama na
arterijama, a posebice karotiĉkim arterijama. U tom dijelu specijalizacije mora upoznati
tehniku anastomoza krvnih ţila
DJEĈJA KIRURGIJA - 1 mjesec
Tijekom mjesec dana upoznati osobitosti kirurške obrade i operacijske tehnike u djeĉjoj dobi
te kirurško lijeĉenje malformacija
OTORINOLARINGOLOGIJA - 1 mjesec
Kandidat provodi jedan mjesec kroz koje vrijeme upoznaje nove otorinolaringologije i naĉela
operativnog rada u graniĉnim podruĉjima, posebice na relaciji otološko-neurokirurške
problematike. U tom dijelu specijalizacije paţnju treba obratiti upoznavanju kirurške
anatomije vrata (traheotomija) te pristupe paranazalnim sinusima (transsfenoidalni pristup).
NEUROLOGIJA - 6 mjeseci
Tijekom šest mjeseci steĉi dostatno znanje iz kliniĉke neurologije, neurofiziologije, osnovne
elektroencefalografije, elektrckmiografije. Upoznati se sa suvremenim dijagnostiĉkim
dostignućima štu su u svakodnevnoj neurološkoj praksi. Konaĉno specijalizant mora nauĉiti
izraditi neurološki nalaz i logiĉki ga interpretirati te na novu toga dati smjernice za daljnje
vrijedne dijagnostiĉke postupke.
NEUROPATOLOGIJA - 1 mjesec
Tijekom jednog mjeseca specijalizant mora nauĉiti osnove neuropatološke anatomije što znaĉi
da kandidat ima prisustvovati odukcijama i sudjelovati pri patološko-histološkoj dijagnostici.
Potrebno je da nauĉi granice pouzdanosti mikro i makro dijagnoze
NEURORADIOLOGIJA - 1 mjesec
Neuroradiološka dijagnostika pretrpjela je najviše promjena zadnja dva desetljeća. Do juĉer
vaţne ventrikulografija i pnemoencefalografija nestale su kao da nisu ni postojale. K tome
neuroradiolog postao je suveren, pa u cijelosti i samostalno vodi neuroradiološku dijagnostiku
bez izravnog uĉešća neurokirurga. Neurkirurg je meĊutim, duţan znati eksplicirati svaki
neuroradiološki nalaz odnosno protumaĉiti angiogram, kompjuterski tomogram, nalaz
nuklearne magnetske rezonance. Napokon interventna neuroradiologija ĉini je suradnom
strukom u donošenju indikacije za lijeĉenje nekih intrakranijskih procesa (preteţno
vaskularnih).
NEUROANATOMIJA - 2 mjeseca
Nije potrebno posebno isticati koliko je znanje neuroanatomije bitno za neurokirurga, stoga
tijekom ovog dijela specijalizacije specijalizant se rnora upoznati s topografskom anatomijom
glave i vrata, prouĉavati i upoznavati se s makroanatomskim humanim preparatima mozga i
moţdanih krvnih ţila, te dijelom i mikropreparatima zagrebaĉke neuroanatomske zbirke.
EKSPERIMENTALNA NEUROKIRURGIJA -1 mjesec
Specijalizant mora obaviti na eksperimentalnoj ţivotinji radnje kojima će steĉi nuţna iskustva
za opći operativni rad, svladati osnove mikrokirurške tehnike i potrebnu manuelnu vještinu u
toj tehnici.
ORGANIZIRANA NASTAVA
Organizirana nastava odrţava se u sklopu neurologije i opće kirurgije po 6 predavanja u
turnusu. Za specijalizante neurokirurgije ugraditi u program specijalizacije organiziranu
nastavu 100 sati godišnje i to:
Neurotrauma - 15 sati
Tumori CNS - 15 sali
Djeĉja neurokirurgija - 10 sati
Spinalna neurokirurgija - 10 sati
Neuroradiologija - 10 sati
Neuropatologija - 10 sati
Neuroonkologija - 10 sati
Neurooftalmologija - 5 sati
Stereotaksija - 5 sati
Nova saznanja iz neurokirurgije - 5 sati
22. Naziv specijalizacije: MAKSILOFACIJALNA KIRURGIJA
Trajanje specijalizacije 54 mjeseca
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
3 mjeseca opća kirurgija
1 mjesec anesteziologija i intenzivno lijeĉenje
1 mjesec patologija s citologijom
1 mjesec med. mikrobiologija s lab. dijagnostikom
KIRURGIJA 11 mjeseci
Plastiĉna kirurgija 9 mjeseci
Neurokirurgija 1 mjesec
Vaskularna k. 1 mjesec
STOMATOLOGlJA 6 mjeseci
Oralna kirurgija 3 mjeseca
Ortodoncija 1 mjesec
Protetika 1 mjesec
Dentalna patologija 1 mjesec
OTORINOLAHINGOLOGIJA 2 mjeseca
MAKSILOFACIJALNA KIRURGlJA 25 mjeseci
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca
Poslijediplomska nastava
Program specijalizacije
KIRURGIJA 11 mjeseci
Plastiĉna kirurgija - 9 mjeseci
Opći principi (incizije, instrumentarij, postoperativno Praćenje, osnove kirurške tehnike),
transplantati, reţnjevi, kirurgija oţiljaka, opekline, lokalni reţnjevi, tumori i lezije koţe
rekonstruktivni zahvati. Mikrokirurgija (vjeţba tehnike mikrovaskularne anastomoze, šav
perifernih ţivaca, slobodni reţnjevi), estetska kirurgija.
Po završetku rada polaţe se kolokvij.
Neurokirurgija - 1 mjesec
Principi dijagnostike neuro-traumatiziranog bolesnika, osnove neurokirurške tehnike, plastika
dure.
Po završetku rada polaţe se kolokvij.
Vaskularna kirurgija - 1 mjesec
Principi vaskularnih šavi i bypassa perifernih krvnih ţila. Po završetku rada polaţe se
kolokvij.
STOMATOLOGIJA - 6 mjeseci
Oralna kirurgija - 3 mjeseca
Rad u ambulanti. Dijagnostika. Ekstrakcija zuba, incizija abscesa, apikotomija, alveotomija.
Principi zbrinjavanja kod traume zuba.
Po završetku rada polaţe se kolokvij. Ortodoncija -1 mjesec
Osnove ortodoncije: Kefalometrijska analiza. po završetku rada polaţe se kolokvij.
Protetika - 1 mjesec
Osnove protetike. Uzimanje otiska. Planiranje.
Po završetku rada polaţe se kolokvij.
Dentalna patologija -1 mjesec Osnove dentalne patologije.
Po završetku rada polaţe se kolokvij
OTORINOLARINGOLOGIJA - 2 mjeseca
Specijalizant uĉi osnove otorinolaringološkog pregleda (unos kopija, otoskopija, indirektna
laringoskopija, straţnja rinoskopija) radi u ambulanti, dijagnosticira uz nadzor specijaliste,
asistira pri operativnim zahvatima, samostalno vrši tamponadu nosa. repoziciju nosnih kostiju,
inciziju peritonilarnog abscesa, tonzilektomiju, punkciju sinusa
Istovremeno oĉekuje se da savlada osnovno teoretsko znanje iz rinologije i laringologije
Po završetku rada polaţe se kolokvij.
MAKSILCIFACIJALNA KIRURGIJA - 25 mjeseci
Specijalizant postupno uĉi teoretsko gradivo iz podruĉja anako mije, traumatologije,
onkologije glave i vrata, rekonstruktivne kirurgije, kraniofacijalnih malformacija, deformileta
liĉnog skeleka bolesti slinovnica i tenkporamnibularnog zgloba te estetske kirurgije. Oĉekuje
se barem pasivrko znanje engleskog jezika te Praćenje li terature, knjiga i ĉasopisa, na
engleskom jeziku.
Kolokviji
Tijekom 27 mjeseci rada na maksilofacijalnoj kirurgiji organizirani su kolokviji i anatomije,
traumatologije, onkologije glave i vrata, rekonstruktivne kirkrrgije, kraniofacijalnih
malformacija, deformiteta liĉnog skeleta, bolesti slinovnica i temporomandibularnog zgloba.
Potrebni zahvati:
traheotomija
zbrinjavanje rane mekog tkiva
konzervativno zbrinjavanje prijeloma donje ĉeljusti
konzervativno zbrinjavanje prijeloma gornje ĉeljusti
konzervativno zbrinjavanje prijeloma jagodiĉne kosti
kirurško zbrinjavanje prijeloma donje ĉeljusti
kirurško zbrinjavanje prijeloma gornje ĉeljusti
kirurško zbrinjavanje prijeloma jagodiĉne kosti
intraoralna incizija i drerlaţa abscesa
ekstraoralna incizija i drenaţa abscesa
ekscizija benignog tumora koţe lica/vrata
ekscizija malignog tumora koţe lica/vrata
operacija maksilarnog sinusa
plastika oroantralne fistule
lokalni reţnjevi
aksijalni reţanj (deltopektoralni)
miokutani reţanj (pektoralis major)
rekonstrukcija defekata nakon commando operacije (prirnarni šav reţnjevi)
uzimanje i aplikacija slobodnih t,ransplantata
ekscizija submandibularne ţlijezde
ekscizija ciste vrata
selektivna disekcija vrata radikalna disekcija vrata
ekscizija benignog tumora usne šupljine
ekscizija malignog tumora usne šupljine
osteotomija mandibule kod progenije
plastika oţiljaka na licu i vratu
plastika rascjepa usne plastika rascjepa nepca
Svi operativni zahvati su pod nadzorom specijaliste
Specijalizant je rrkljuĉen u redovno deţurstvo mlaĊe sluţbe kada manje zahvate u lokalnoj
anesteziji nakon poĉetne edukacije vrši samostalno ili po potrebi uz asistenciju specijaliste.
Specijalizant je obvezan upisati 2 semestra poslijediplomskog studija iz
OTORINOLARINGOLOGIJE I MAKSILOFAClJALNE KIRURGIJE te poloţiti propisane
ispite.
UŢA SPECIJALIZACIJA MAKSILOFACIJALNE KIRURGIJE JE:
22a. PLASTIĈNA KIRURGIJA GLAVE I VRATA
Trajanje uţe specijalizacije je 24 mjeseca, od toga 2 mjeseca godišnjeg odmora.
Nakon završene specijalizacije iz maksilofacijalne kirurgije kandidat samostalno operira
veliki broj operacija pod nadzorom mentora. Manji broj rijetkih i kompliciranih zahvata ne
izvodi samostalno, nego u zkjima sudjeluje samo kao asistene
Zahvati
Regionalni reţnjevi
- fascijalni
- muskularni
- fasciokutani
- muskulokutani
- osteomuskulokutani
- deltopektoralni, pektoralis major i minor, latisimus dorzi, trapezius i romboideus
Slobodni mikrovaskularni reţnjevi (najĉešĉi)
- fascijalni
- fasciokutani
- muskularni
- osteomuskularni
- osteofasciokutani
- osteomuskulokutani
- radijalni
- deltoidni
- latisimus dorzi
- skapularni
- pektoralis major-minor
- m. rektus abdominis
- zdjeliĉni reţanj
- bedreni
- fibularni
- jejunum
- omentum
Vlasište, lubanja, ĉelo, obrve
- Anatomija, embriologija, patologija
- Principi kirurškog rješavanja laceracija vlasišta, lubanje, ĉela, obrve
- Rekonstrukcija koţe lubanje - reţnjevi - tehnike
- Rekonstrukcijske tehnike za obrvu
- Rekonstrukcijske tehnike za pokrivanje defekata kosti lubanje
- Alopecija-kirurško lijeĉenje
- kirurgija spuštene obrve
- Reţnjevi za mikrokiruršku rekonstrukciju defekata vlasišta, lubanje, ĉela i obrve
Koţa
- Anatomija, embriologija, patologija, keloidi
- Trauma - laceracije, toplinska oštećenja
- Dermoabrazija
Orbita i andeksa
- Trauma orbite (frakture)
- Blefaroplastika
- Rekonstrukcija orbite nakon velikih resekcija
Uške
- Otoplastika - tehnike
- Kirurška terapija mikrotije - makrotije
- Rekonstrukcijske tehnike nakon traume uški
Nos
- Operacija septuma - tehnike
- Operacija školjki
- Rinoplastika - tehnike
- Rekonstrukcije subtotalnih, totalnih defekata nosa
- Lokalni reţnjevi za rekonstrukciju nosa.
Obrazi i parotidna regija
- Hemifacijalna mikrosomija
- Kirurgija oţiljaka
- Mikrokirurška terapija facijalisa
- Ritidektomija - tehnike
- Kirurgija debelih obraza
- Korekcija defekata mekih tkiva reţnjevima
- Tkivni ekspanderi u rekonstrukciji glave i vrata
Estetska kirurgija liĉnog skeleta
- Genioplastika
- Implantati
Usne
- Kirurške tehnike za rekonstrukciju gornje i donje usne
Vrat
- Lipektomija
- Liposukcija
- Reţnjevi za rekonstrukciju defekata na vratu
Mikrokirurgija glave i vrata
- Osnove mikrokirurške tehnike
- Vjeţbe na laboratorijskim ţivotinjama
- Vjeţbe na kadaverima
- Asistiranje na operacijama.
23. Naziv specijalizacije: UROLOGIJA
Trajanje specijalizacije: 60 mjeseci
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
3 mjeseca opće kirurgije
1 mjesec radiologije i radioterapije
1 mjesec anesteziologije i intenzivnog lijeĉenja
1 mjesec patologije sa citologijom
NEFROLOGIJA 1 mjesec
DIJALIZA 1 mjesec
UROLOŠKA GINEKOLOGIJA 1 mjesec
ABDOMINALNA KIRURGIJA 6 mjeseci
DJEĈJA UROLOGIJA 4 mjeseca
HITNA UROLOGIJA 3 mjeseca
URODlNAMIKA I ANDROLOGlJA 3 mjeseca
UROLITIJAZA I ESWL 5 mjeseci
UROLOŠKA ONKOLOGIJA 12 mjeseci
TRANSPLANTACIJA BUBREGA I VASKULARNI
PRISTUPI 6 mjeseci
OPĆA UROLOGIJA 7 mjeseci
GODIŠNJI ODMOR 5 mjeseci
Poslijediplomska nastava
Program specijalizacije:
NEFROLOGIJA -1 mjesec
- anamneza i status, te obrada nefrološkog bolesnika
- nefrološki bolesnik koji zahtijeva kiruršku terapiju
- principi lijeĉenja hipertenzije i konkretni primjeri
- regitinski i kaptoprilski test
- dijete
- proteinurija i kreatinski klirens
- terapija bolesnika s preterminalnom uremijom
- priprema bolesnika za dijalitiĉki postupak
- biopsija bubrega
Vještine: rad s nefrološkim bolesnikom i sa skupljanjem materijala, izvoĊenje testova,
ordiniranje terapije, biopsija nativnih bubrega
Provjera znanja:
Najmanje 6 pitanja s podruĉja nefrologije: hipertenzija, kirurško lijeĉenje hipertenzije,
medikalno lijeĉenje hipertenzije, obrada bolesnika.
DIJALIZA -1 mjesec
- osnovni principi hemodijalize
- osnovni principi peritonejske dijalize
- osnovni principi plazmaforeze
- SUF
- dijalizatori - vrsta i naĉin njihova rada
- punkcija vaskularnih pristupa
- Praćenje tijeka dijalize kod bolesnika
- medicinški problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (eritro poetin, sekundarni
hiperparatireodizam, prevencija ostalih komplikacija itd.)
- kirurški problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (funkcija mokraćnog mjehura, nativni
bubrezi, vaskularni pristup itd.)
Vještine
Prikljuĉivanje bolesnika na dijalizator, anamneza i status bolesnika s konaĉnim zatajenjem
bubreţne funkcije, postavljanje centralnih linija za dijalizu, Praćenje bolesnika nakon
transplantacije bubrega (fizikalni pregled, ultrazvuk grafta itd.).
Provjera znanja
Najmanje 6 pitanja iz tog podruĉja, provjera vještine punkcije vaskularnog pristupa.
UROLOŠKA GINEKOLOGIJA - 1 mjesec
- anamneza i status bolesnica s problemima urološke ginekologije
- pregled kod "stres sfinkter" inkontinencije
- urodinamska obrada bolesnica
- prisustvovanje zahvatima kod "stres sfinkter" inkontinencije
- problemi kod bolesnica s uznapredovalim ginekološkim karcinomom
- postoperacijsko praćenje i kasniji postoperacijski tijek
Vještine
- pregled bolesnice
- urodinamski pregled
Provjera znanja
Najmanje 6 pitanja, uz provjeru sposobnosti pregleda i urodinamske obrade.
ABDOMINALNA KIRURGIJA - 6 mjeseci
- anamneza i pregled bolesnika
- obrada bolesnika prije abdominalnih operacija
- priprema bolesnika za abdominalne zahvate
- prisustvovanje zahvatima
- najmanje 20 prvih asistencija prilikom zahvata
- najmanje 10 samostalnih operacija uz kontrolu specijaliste
- dijapazon zahvata: holecistektomija, resekcija kolona, resekcija ţeluca, resekcija crijeva,
anus praeter, ostali abdominalni zahvati - pankreas, slezena itd.
- postoperacijsko praćenje bolesnika nakon abdominalnih za hvata
- rješavanje komplikacija nakon operacijskih zahvata Vještine
Priprema bolesnika za abdominalni kirurški zahvat. Postavljanje ţeluĉane i duodenalne sonde,
intravenskih linija, asistiranje kod većih abdominalnih zahvata, samostalno izvoĊenje
jednostavnijih kirurških zahvata. Samostalno voĊenje postoperacijskog tijeka, ordiniranje
terapije itd.
Provjera znanja
Najmanje 6 pitanja na završnom kolokviju, provjera osnovnih vještina u kirurgiji.
DJEĈJA UROLOGIJA - 4 mjeseca
Anamneza i pregled djeteta. Obrada djeĉjeg urološkog bolesnika Priprema za operacijski
zahvat. Endourologija u djeteta. Perkutani zahvati kod djeĉjeg urološkog bolesnika. Kirurški
zahvati kriptorhizam, ingvinalna kila, hidrokela, refluks, hidronefroza, kongenitalne anomalije
bubrega i genitala ukljuĉivši hipospadije itd.
Vještine
- kateterizacija djeteta
- intravenska linija kod djeteta
- asistiranje kod većih operacijskih zahvata
- samostalno izvoĊenje manjih zahvata (kriptorhizam, hernija, refluks)
Provjera znanja
Najmanje 6 pitanja na kolokviju, u praktiĉnom dijelu postavljanje katetera, endoskopija, te
manji kirurški zahvat.
HITNA UROLOGIJA - 3 mjeseca
- anamneza i pregled hitnog urološkog bolesnika
- algoritam pretraga kod hitnog urološkog bolesnika
- ultrazvuk i rtg. obrada
- postupak i terapija (kolika, hematurija, parafimoza, trauma, akutni skrotum, retencija,
anurija itd.)
- endoskopske i perkutane manipulacije kod hitnog urološkog bolesnika
- indikacije za hitni operacijski zahvat
- izvoĊenje hitnog urotoškog zahvata
Vještine
Kateterizacija, cistofix - cistostomija, detamponada mjehura, buţiranje uretre,
elektrokoagulacija mjesta krvarenja, perkutana nefrostomija, postavljanje ureteralnih i
"double J" proteza, reponiranje parafimoza, fiksacija testisa, perkutana drenaţa apscesa itd.
Provjera znanja
Specijalizant polaţe kolokvij iz hitne urologije pred mentorom iz dotiĉnog podruĉja. Kolokvij
sadrţi najmanje 12 pitanja i provjeru osnovnih vještina - kateterizacije, endoskopske tehnike,
perkutanih zahvata, provjera snalaţenja u algoritmu pretraga i vrstama terapijskog postupka.
URODINAMIKA I ANDROLOGIJA - 3 mjeseca
- osnove urodinamike
- izvoĊenje i interpretacija urodinamskih pretraga
- osnove andrologije
- defernetografija
- spermiogram
- evaluacija impotencije
- genetski poremećaji razvitka genitala
Vještine
Anamneza i status bolesnika s poremećajem mikcije i potencije. IzvoĊenje urodinamske
pretrage i interpretacija nalaza.
Provjera znanja
Najmanje 6 samostalnih pretraga i oĉitanja nalaza
Kolokvij 6 pitanja podruĉja urodinamike i andrologije
UROLITIJAZA I ESWL - 5 mjeseci
- etiologija i epidemiologija nefrolitijaze
- otkrivanje i dijagnostika
- operativna i minimalno agresivna, te ostala terapija
- prevencija
- kontrola bolesnika nakon zahvata
Vještine
Perkutana nefrostomija, uvaĊanje ureteralnih katetera i "double J" proteza, asistiranje
prilikom operacijskih zahvata, lumbotomija, incizije kod ureterolitotomija, ureteroskopija,
ekstracija "Zeissovom" i "Dormia" sondom, mrvljenje kamenca u ureteru, mrvljenje kamenca
u mjehuru, ekstrakcija kamenca iz mjehura itd
Provjera znanja
Najmanje 12 pitanja iz podruĉja urolitijaze. Postavljanje proteza. Namještanje bolesnika za
ESWL, postoperacijsko praćenje bolesnika nakon zahvata, otvoreni i perkutani zahvat kod
bolesnika s nefrolitijazom.
UROLOŠKA ONKOLOGA - 12 mjeseci
- tumori nadbubreţne ţlijezde
- tumori bubrega
- tumori kanalnog sustava
- tumori retroperitoneuma
- tumori mjehura
- tumori testisa
- tumori penisa
- tumori prostate
- dijagnostika, staging, grading, evaluacija, operacijska terapija, ostali terapijski modaliteti
kod svake vrste tumora
- sudjelovanje pri zahvatima
- sudjelovanje prilikom evaluacije tih bolesnika
- lumbotomija, "ševron" incizija, medijalna laparotomija, donja medijalna incizija, TUR
mjehura, prostate, uretre, orhidektomija, radikalna orhidektomija, limfadenktomija
(retroperitonealna, lokalna, ingvinalna itd.)
Vještine
- lumbotomija, "ševron" incizija, medijalna laparotomija, donja medijalna incizija, TUR
mjehura, prostate, uretre, orhidektomija, radikalna orhidektomija, limfadenktomija
(retroperitonealna, lokalna, invinalna itd.)
Provjera znanja
- kolokvij s najmanje 12 pitanja iz podruĉja urološke onkologije, izvoĊenje tipiĉnih incizija i
endoskopskih zahvata
TRANSPLANTACIJA BUBREGA I VASKULARNI PRISTUPI - 6 mjeseci
- indikacije za transplantaciju bubrega
- kontraindikacije za transplantaciju
- eksplantacija bubrega i muliorganska eksplantacija
- vrste vaskularnih pristupa
- peritonejska dijaliza - pristupi
- centralni kateteri za dijalizu
- glavni sustav histokompatibilnosti, transplantacija bubrega i histokompatibilnost, odabir
davatelja u obitelji, odabir primatelja kod kadaveriĉne transplantacije, dijaliza i
transplantacija, vaskularni pristupi za dijalizu, primalac bubreţnog transplantata, operacijski
zahvati prije transplantacije bubrega, donor i donorska ne frektomija, koncepcija moţdane
smrti, postupak s kadaveriĉnim davaocem prije eksplantacije organa, kirurška tehnika
eksplantacije organa, postoperativni tijek i imiknosupresivna terapija, kirurške komplikacije
nakon transplantacije bubrega, imunološke komplikacije nakon transplantacije bubrega
Vještine
Postavljanje centralnih katetera za dijalizu, kreiranje vaskularnih pristupa, sudjelovanje
prilikom eksplantacijskog postupka i transplantacije, praćenje bolesnika nakon
transplantacije.
Provjera znanja
Najmanje 10 pitanja s tog podruĉja. Postavljanje centralnih linija za dijalizu, kreiranje
artriovenske fistule, analiza bolesnika nakon transplantacije bubrega.
OPĆA UROLOGIJA - 7 mjeseci
- evaluacija bolesnika s poremećajem mokrenja (benigna prostatiĉna hipertrofija, skleroza
vrata mjehura, striktura uretre...)
- varikokela - hidrokela
- akutni skrotum
- ingvinalna kila
- fimoza i "frenulum breve"
- renovaskularna hipertenzija (operativna terapija)
- hidronefroza i refluks
- sindrom ovarijalne vene, potkoviĉasti bubreg, druge anomalije razvitka
- urološke infekcije
- organizacija, tehnologija i management u urologiji
Vještine
- buţiranje uretre
- punkcija hidrokele
- cirkumcizija i op. frenuluma
- TUR prostate
- uretrotomija interna
- otvorena prostatektomija
- plastika hernije
- lumbotomija i ostale tipiĉne incizije
- sudjelovanje pri operacijama kod neurogenog ili afunkcionalnog mjehura itd.
Provjera znanja
Najmanje 12 pitanja na kolokviju s tog podruĉja. TUR prostate, uretrotomiji, interna,
lumbotomija, tipiĉne incizije.
U tijeku specijalizacije iz urologije svaki specijalizant je obvezan odslušati 2 semestra
poslijediplomskog studija iz urologije i poloţiti propisane ispite.
24. Naziv specijalizacije: ORTOREDIJA
Trajanje specijalizacije: 54 mjeseca
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
3 mjeseca opće kirurgije
1 mjesec radiologija i radioterapija
1 mjesec anesteziologija i intenzivno lijeĉenje
15 dana neurologija
15 dana pedijatrija
ORTOPEDIJA 24 mjeseca
TRAUMATOLOGIJA 12 mjeseci
KIRURGIJA 4 mjeseca
FIZIK.MED. I REHARILITACIJA 1 mjesec
ORTOPEDSKA POMAGALA 2mjeseca
RADIOLOGIJA 1 mjesec
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca
Poslijediplomska nastava
UVOD
Ortopedija je kirurška specijalnost, koja dijelom ukljuĉuje i elemente preventivne medicine te
rehabilitaciju sustava za kretanje. Ortopedija kao kirurška struka obuhvaća dijagnostiku
neoperativno i operativno lijeĉenje bolesti, te priroĊenih i steĉenih deformacija sustava za
kretanje, a isto tako vodi brigu i o preventivi navedenih stanja. U djelokrug rada ortopedije
spadaju i ozljede te posljedi ce ozljeda sustava za kretanje, ukljuĉujući i urgentna st.anja iz
ove oblasti. Briga o invalidima je povijesna zadaća ortopedije.
Cilj specijalizacije iz ortopedije je da specijalizante osposobi za samostalan struĉni rad, da im
pomogne u svladavanju teorijskih i praktiĉnih znanja iz ove medicinske grane i da ih osposobi
za samostalno izvoĊenje dijagnostiĉkih i terapijskih postupaka, ukljuĉujući i operacijsku
tehniku. Specijalizacija iz ortopedije podrazumijeva i svladavanje potrebnih znanja o
zbrinjavanju ozlijeĊenih i oboljelih u ratu (tzv. ratna ortopedija). Tijekom specijalizacije stiĉu
se i temeljna znanja iz metodologije znanstvenog rada te temeljnih medicinskih znanosti
bitnih za razumijevanje patologije sustava za kretanje. To se postiţe tijekom obvezna dva
semestra poslijediplomske nastave iz ortopedije, a što je ukljuĉeno kao obveza u samu spe
cijalizaciju iz ortopedije. Neophodna znanja iz odgovarajućih graniĉnih struka specijalizanti
stjeĉu tijekom sekundarijata i dijelom tijekom same specijalizacije ortopedije (opća kirurgija,
radiologija, keurologija, pedijatrija, anesteziologija i intenzivno lijeĉenje, fizikalna medicina i
rehabilitacija).
Plan specijalizacije ortopedije razraden po godinama specijalizacije
1. GODINA MJESECI
- Ortopedija 5
- Kirurgija 4
- Traumatologija 2
KOLOKVIJ 1. GOD.
Godišnji odmor 1
2. GODINA
- Traumatologija 6
- Ortopedija 5
KOLOKVIJ II. GOD.
Godišnji odmor 1
3. GODINA
- Ortopedija 9
(postdiplomski studij - 2 semestra)
- Radiologija 1
- Fizikalna. medicina i rehabilitacija 1
KOLOKVIJ lII. GOD.
Godišnji odmor 1
4. GODINA
- Traumatologija 4
- Ortopedija 5
- Ortopedska pomagala 2
Godišnji odmor 1
Ukupno 48
Sekundarijat 6
Ukupno 54
Program specijalizacije:
ORTOPEDIJA - 24 mjeseca
Specijalizantski staţ iz ortopedije razdijeljen je po godinama specijalizacije tako da nakon
petomjeseĉnog upoznavanja sa strukom specijalizant nastavlja staţ iz opće kirurgije i
traumatologije i potom dolazi ponovno u ortopedsku ustanovu u kontinuiranom trajanju od 14
mjeseci i završne godine specijalizacije 5 mjeseci Tijekom specijalizantskog staţa iz
ortopedije specijalizant u cijelosti mora svladati kliniĉku dijagnostiku bolesti i ozljeda sustava
za kretanje i biti upoznat s mogućnostima ostalih suvremenih dijagnostiĉkih tehnika.
Svladavanje vještina kliniĉke dijagnostike provjerava se u svakodnevnom kliniĉkom radu u
ambulanti i na odjelu, a postoje i kolokviji po pojedinim regijama, kao npr. kolokvij iz
kliniĉke dijagnostike bolesti i ozljeda koljena. Tijekom boravka u ortopedskoj ustanovi
specijalizant svakodnevno aktivno sudjeluje u radu Operacijskog odjela i postepeno se uvodi,
najprije kao drugi asistent, potom prvi asistent i konaĉno kao operater uz asistenciju mentora,
u svladavanje ortopedske operacijske tehnike. Pri tome se posebna paţnja pridaje
preoperativnoj obradi bolesnika, preoperativnoj pripremi operacijskog zahvata uz eventualnu
"operaciju na papiru", te postoperacijskom lijeĉenju bolesnika ukljuĉujući i ranu
postoperacijsku rehabilitaciju.
Tijekom specijalistiĉkog staţa iz ortopedije specijalizant treba sudjelovati pri slijedećim
operacijskim zahvatima.
OPERACIJE NA KRALJEŠNICI OPERATER I ASISTENT
1. Prednja cervikalna spondilodeza - 1
2. Straţnja instrumentacija torakalne - 3
skolioze
Harrington, Luque, derotativna spondilodeza
3. VDS instrumentacija - 2
4. Transpedikularna instrumentacija - 1
Lumbosakralne kralješnice
5. Transperitonealna fuzija
lumbosakralne kralješnice¸ - 1
6. Operacija hernija diskusa 1 2
7. Mijelografija 1 1
8. Diskografija 1 1
Operacje na ramenu
1. Dijagnostiĉka punkcija 1 1
2. Artrografija 1 1
3. Dijagnostiĉka artroskopija 2 5
4. Ekstirpacija subakromijalne burze 1 1
Specijalizant je obvezan pohaĊati 2 semestra poslijediplomske nastave iz ortopedije i poloţiti
propisane ispite.
UŢE SPECIJALIZACIJE ORTOPEDIJE jesu:
a) Djeĉja ortopedija
b) Traumatologija lokomotornog sustava
Trajanje uţih specijalizacija je 24 mjeseca, od toga 2 mjeseca godišnjeg odmora.
24a. DJEĈJA ORTOPEDIJA
Definicija uţe specijalizacije: Djeĉja ortopedija je uţe podruĉje rnedicinske grane ortopedije,
koja se bavi predobranom, dijagnozom i lijeĉenjem deformazija, bolesti i ozIjeda mišićnokoštanog sustava u djeĉjoj dobi, tj. od roĊenja do završetka koštanog rasta.
Neonatusna ortopedija - 2 mjeseca
Specijalist ortoped će steći praktiĉna i relevantna saznanja o embriologiji i intrauterinom
razvoju i rastu mišićno-koštanog sustava. Pod nadzorom mentora samostalno će ovladati
vještinama ultrazvuĉne dijagnostike u podruĉju djeĉjeg kuka (100 postupaka) Steĉi će
praktiĉna znanja iz podruĉja konzervativnog lijeĉenja razvojneg išĉašenja kuka (lijeĉenje
trakcijom, Pavlikovi remenĉići Hillgenreinerov aparat itd.) pes ekvinovarusa (aplikacija
sadrenih ĉizmica, adhezivnih trakica i sl.) - najmanje 10 postupaka. TakoĊer će nauĉiti kako
izbjeći moguće komplikacije konzervativnog lijeĉenja Samostalno će ovladati pcslupkom
artrografije djeĉjeg kuka (najmanje 5 postupaka) Steĉi će neophodna znanja o postupcima
ljeĉenja septiĉkog artritisa neonatusne dobi (punkcija i drenaţa zgloba
- najmanje 5 postupaka) te lijeĉenje porodajnih ozljeda: aplikacija trakcija, udlaga i sl. Kod
poroĊajnih prijeloma, ozljeda ţivca, tokortikolisa (najmanje 10 postupaka). Ukratko, naglasak
u izobrazbi bit će na dijagncstiĉkim pretragama i konzervativnom lijeĉenju ortopedskih
problema neonatusne dobi. Obvezatan je kolokvij na kraju ovog dijela izobrazbe.
Ortopedska traumatologija djeĉje dobi - 4 mjeseca
Specijalist će steĉi praktiĉna i teoretska znanja o posebnostima koštanog tkiva u djeĉjoj dobi i
jedinstvenim tipovima prijeloma nezrelog skeleta. Pod nadzorom mentora kandidat će
ovladati postupcima konzervativnog lijeĉenja (repozicije i imobilizacije) jednostavnih
prijeloma u djeĉjoj dobi (100 postupaka). U izobrazbi kandidata naglasak će biti na kirurškom
lijeĉenju prijeloma u podruĉju ploĉe rasta i intraartikularnih prijeloma. Kandidat će
sudjelovati u deţurstvima i edukaciji specijalizanata iz djeĉje kirurgije (podruĉje djeĉje
traumatologije).
Sindromologija - 2 mjeseca
Kandidat će se upoznati s cijelim spektrom bolesti kod kojih bolesna djeca su naizgled vrlo
sliĉna, a ustvari se radi o potpuno drugaĉijem sindromu. Uţi specijalizant će sudjelovati u
radu specijaliziranih klinika gdje se u interdisciplinarnom pristupu (genetiĉar, neuropedijatar,
endokrinolog, ortoped) pronalazi najvjerojatnija dijagnoza i najbolja terapeutska rješenja za
svako pojedino dijete. Kandidat će se uz odgovarajuĉu literaturu i praktiĉno iskustvo na taj
naĉin osposobiti za samostalno snalaţenje i sintetiĉki pristup u vrlo teškom podruĉju
raznovrsnih sindroma djeĉje dobi.
Djeĉja ortopedija - 10 mjeseci
Tijekom izobrazbe kandidat će aktivno uz mentora sudjelovati u dijagnostici, preoperativnom
planiranju i operacijskom lijeĉenju ortopedskih problema djeĉje dobi i to poebno: kralješnice,
neuromuskularnih bolesti, izjednaĉavanja duljine donjih ekstremiteta, lijeĉenja koštanih
tumora i bolesti šake. Kandidat će tijekom desetomjeseĉne izobrazbe asistirati i samostalno
(uz mentora) izvoditi najmanje 90% operacijskih zahvata (popis kojih je u prilogu). TakoĊer
će se staviti naglasak na konzervativno i operacijsko lijeĉenje deformacija stopala, kuka,
posttraumatskih koštanozglobnih deformacija, dijagnostiĉku i terapeutsku artroskopiju. Na
kraju steĉi će i potrebna saznanja o amputacijskom lijeĉenju u djeĉjoj dobi. Obvezatan je
kolokvij iz ovog dijela izobrazbe.
Rehabilitacija lokomotornog sustava djeĉje dobi - 2 mjeseca Kandidat će steĉi neophodna
znanja i naĉela o rehabilitaciji sustava za kretanje u djece s naglaskom na ortopedsko i
protetsko lijeĉenje.
Elektivna izobrazba u ortopedskom djeĉjem odjelu - 2 mjeseca U skladu s opredjeljenjem da
je neophodno pruţiti kandidatu uvid i u razliĉite i drugaĉije pristupe rješavanju pojedinih
ortopedskih problema djeĉje dobi, planira se da kandidat u tijeku izobrazbe provede dva
mjeseca u radu ortopedskog djeĉjeg odjela uz preporuku glavnog mentora.
Specijalist ortoped će na poĉetku izobrazbe dobiti popis neophodne literature (udţbenika,
monografija i publikacija) iz gore navedenih podruĉja.
POPIS OPERACIJA U DJEĈJOJ ORTOPEDIJI U KOJE ĆE UŢI SPECIJALIZANTI BITI
UKLJUĈENI
1. Unipolarna tenotomija SCM 2 2
2. Bipolarna tenotomija SCM 2 2
3. Korekcija "škljocavog" prsta 2 2
4. Korekcija deformacije kod hipoplazije radijusa 2 2
5. Korekcija deformacije kod hipoplazije ulne 2 2
6. Korekcija posttraumatske luksacije radijusa 2 2
7. Korektivna osteotomija distalnog humerusa kod posttraumatskog kubitus virusa 2 2
8. Otvorena repozicija kuka (kod LCC) - prednji pristup 2 2
9. Otvorena repozicija kuka (kod LCC) - medijalni pristup 2 2
10. Salter-ova osteotomija zdjelice 2 2
11. Chiari-eva osteotomija zdjelice 2 2
12. Staheli-ev "Shelf" postupak 2 2
13. ln situ fiksacija epifiziolize glave bedrene kosti 2 2
14. Osteotomija vrata bedrene kosti kod epifiziolize glave 2 2
15. Artrotomija i drenaţa kod septiĉkog artritisa kuka 2 2
16. Korektivna osteotomija proksimalnog femura
(derotacija,varizacija,valgizacija,anteretrofleksija) 2 2
17. Transpozicija velikog trohantera 2 2
18. Elongacija vrata femura (Morscher) 2 2
19. Produţenje femura 2 2
20. Instilacija kortizonoida kod juvenilne koštane ciste 2 2
21. Korektivna osteotomija distalnog femura 2 2
22. Perkutana epifiziodeza u podruĉju koljena 2 2
23. Ablactja koštanohrskaviĉne egzostoze u podruĉju
koljena 2 2
24 Korektivna osteotomija proksimalne tibije 2 2
25. Produţenje tibije 2 2
26. Korektivna osteotomija distalnog dijela tibije 2 2
27.Achilotenoplastika i postero-lateralno opuštanje kod
PEV 2 2
28. Postero-medijalno i lateralno opuštanje kod PEV 2 2
29. Triplex artrodeza 2 2
30. Subtalarna artrodeza 2 2
31. Metatarzalna osteotomija i plantarno opuštanje kod
pes cavus
32. Dwyer-ova osteotomija kalkaneusa 2 2
33. Evans-ova kalkaneo-kuboidna artrodeza 2 2
34. Tenotomija aduktora kuka (sa ili bez denervacije n.
obturatoriusa - povišena i/ili duboka grana) 2 2
35. Subspinalna tenotomija (m. sartorius. m. tensor fasciae latae i m.rectus femoris)
36. Dezinsercija ili tenotomija m. illiopsoasa 2 2
37. longacija tetiva ishiokruralnih mišića (fleksori koljena) 2 2
38. Straţnja kapsulotomija (sa ili bez presijecanja retinakula patele) 2 2
39. Elongacija Ahilove tetive - klasiĉno ili modifikacije 2 2
40. Slabljenje m. gastrocnemiusa (Strayer) 2 2
41. Medijalno i straţnje opuštanje
42. Lateralno i straţnje opuštanje
43. Transpozicija tetiva u podruĉju stopala 2 2
44. Opuštanje (dezinsercija) mišića flexora lakta 2 2
45. Elongacija fleksora lakta + gore navedeno 2 2
46. Transpozicija m.flexor carpi ulnarisa na ekstenzore šake 2 2
47. Transpozicija m. flexor carpi ulnarisa na radijalnu stranu 2 2
24b. TRAUMATOLOGIJA LOKOMOTORNOG SUSTAVA
Uvod
Ortopedija je kirurška specijalnost koja dijelom ukljuĉuje i elemente preventivne medicine te
rehabilitaciju sustava za kretanje. Ortopedija kao kirurška struka obuhvaća dijagnostiku,
neoperativno i operativno lijeĉenje bolesti te priroĊene i steĉene deformacije sustava za
kretanje ukljuĉujući i urgentna stanja iz ove oblasti. Briga o invalidima je povlfesna zadaĉa
ortopedije.
Cilj uţe specijalizacije iz traumatologije za ortopedeije da specijalista ortopeda osposobi ne
samo da sudjeluje u operativnom lijeĉenju traumatiziranog bolesnika u sklopu kirurškog tima,
već da uokviru dislociranih ortopedskih odjela i bolnica rješava selektivnu problematiku
ozljeda sustava za kretanje. Uţa specijalizacija ima za cilj da osposobi ortopeda za urgentne
kirurške zahvate od vitalnog znaĉaja za bolesnika, te da osposobi ortopeda da se djelotvornije
ukljuĉi u zbrinjavanje ozlijedenih u sluĉajevima mnoţiĉnih nesreća i ratnih zbivanja
Kako baziĉna specijalizacija iz ortopedije pruţa u potpunosti potrebna znanja i vještine za
zbrinjavanje koštano zglobnih ozljeda, program subspecijalizacije je usmjeren prvenstveno na
sticanje znanja iz opće kirurgije. Posebna vaţnost pri tome se poklanja dijagnostici i terapiji
urgentnih kirurških stanja od vitalne vaţnosti za bolesnika te rekonstruktivnim zahvatima na
mekim ĉestima kod ozljeda ekstremiteta.
Program uţe specijalizacije iz ortopedske traumatologije obuh vaĉa edukaciju u trajanju od 24
mj., pri ĉemu je potrebno da na odgovarajućim odjelima specijalnosti ortoped stekne potrebna
znanja i vještine.
Plan uţe specijalizacije:
1. Neurokirurgija 3 mjeseca
2. Abdominalna kirurgija 3 mjeseca
4. Vaskularna kirurgija 3 mjeseca
5. Plastiĉna kirurgija 2 mjeseca
6. Kirurgija kralješnice 2 mjeseca
7. Sportska traumatologija 2 mjeseca
8. Traumatologija ekstremiteta 4 mjeseca
Godišnji odmor 2 mjeseca
Ukupno 24 mjeseca
Program uţe specijalizacije:
1. Neurokirurgija - 3 mjeseca
Svladati neurološku propedeutiku obzirom na dijagnostiku kraniocerebralne ozljede,
dijagnostika speciokompresijskog sindroma, ozljede ledne moţdine, lezije perifernih ţivaca.
Lijeĉenje: Tretman komatoznog bolesnika, spinalnog šoka, trepanacija lubanje, šav ţivca, šav
i plastika duralne vreĉe.
2. Torakalna kirurgija - 3 mjeseca
Dijagnostika i tretman pneumo i fluidotoraksa. Nestabilni toraks, šok pluća. Eksplorativna
toraktomija, šav pluća, šav bronha, šav jednjaka.
3. Abdominalna kirurgija - 3 mjeseca
Akutni traumatski abdomen. Ultrazvuĉna pretraga trbušne šupljine. Eksploracijska
laparotomija. Splenektomija. (av crijeva, jetre, ţeluca.
4. Vaskularna kirurgija - 3 mjeseca
Dijagnostika bolesti krvnih ţila. Principi hemostaze kod ozljede većih krvnih ţila. (av artenje,
šav vene.
5. Plastiĉna kirtlrgija - 2 mjeseca
Osnovni koţni reţnjevi, lijeĉenje opeklina. Ozljede šake. Kirurgija perifernih ţivaca.
6. Kirurgija kralješnice - 2 mjeseca
Tretman bolesnika s ozljedom leĊne moţdine
7. (portska traumatologija - 2 mjeseca
Dijagnostika i lijeĉenje akutnih i kroniĉnih ozljeda sustava za kretanje karakteristiĉnih za
sport i rekreaciju. Preventiva i rehabilitacija ozljeda sustava za kretanje nastalih u sportu i
rekreaciji
8. Traumatologije ekstremiteta - 4 mjeseca
Hekonstruktivna kirurgija koštano zglobnog sustava. Posebni oblici osteosinteze. Lijeĉenje
specifiĉnih ozljeda
25. Naziv specijalizacije: GINEKOLOGIJA I OPSTETRICIJA
Trajanje specijalizacije 54 mjeseca
Plan specijalizacije
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
3 mjeseca opća kirurgija
1 mjesec anestezija i intenzivno lijeĉenje
1 mjesec mikrobiologija i laboratorijska dijagnostika
15 mjeseci ginekologija i opstetricija
15 dana patologija sa citologijom
ADBOMINALNA KIRURGIJA 3 mjeseca
UROLOGIJA 1 mjesec
OPSTETRICIJA I FETALNA MEDICINA 15 mjeseci
GINEKOLOŠKA KIRURGIJA 12 mjeseci
REPRODUKCIJSKA GINEKOLOGIJA I GINEKOLOŠKA ENDOKRINOLOGIJA 5
mjeseci
ULTRAZVUĈNA DIJAGNOSTIKA 2 mjeseca
GINEKOLOŠKA ONKOLOGIJA 3 mjeseca
GINEKOLOŠKA I PERINATALNA PATOLOGIJA 15 dana GINEKOLOŠKA
CITODIJAGNOSTIKA 15 dana
LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA 1 mjesec
NEONATOLOGIJA 1 mjesec
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca
Organizirana nastava
Program specijalizacije :
1. ABDOMINALNA KIRURGIJA (ukoliko je moguće na poĉetku specijalistiĉkog staţa) - 3
mjeseca
Specijalizant se mora temeljito upoznati s radom odjela za abdominalnu kirurgiju, principima
asepse, antisepse, preoperacijske pripreme i njege bolesnika u jedinicama intenzivne njege,
sterilizacijom Mora biti ukljuĉen u rad kirurške ambulante i deţurati 2 puta mjeseĉno u hitnoj
kirurškoj sluţbi. Neophodno je da sudjeluje u svim dijagnostiĉkim zahvatima - posebice pri
rektoskopiji, signoidoskopiji, kolonoskopiji, punkcijama, vršenju i interpretaciji radioloških
pretraga (nativna snimka abdomena, pasaţa ţeluca i crijeva, CT i EMR). Od zahvata: 10
asistencija kod velikih abdominalnih operacija, najmanje kod 10 resekcija crijeva, 10
apendektomija i 10 operacija hernija. Od toga najmailje 2 apendektomije, 2 operacije hernije i
2 šivanja crijeva mora uĉiniti samostalno.
Staţ valja obavljati u ustanovama s razvijenom abdominalnom kirurgijom, gdje moţe
upoznati i suvremene dijagnostiĉke metode
UROLOGIJA - 1 mjesec
Dovoljno je upoznavanje s osnovama urološke dijagnostike i lijeĉenja. Mora asistirati kod 5
operacija na mjehuru i 5 ureterocisto neostomija. Od toga, valja omogućiti 2 puta šivanje
mjehura.
OPSTETRICIJA I FETALNA MEDICINA -15 mjeseci
Staţ obavezno zapoĉinje radom u raĊaonici - 6 mjeseci. Potrebno je detaljno upoznati rad u
raĊaonici, suvremene metode voĊenja poroda i nadzora stanja djeteta i majke. Kroz isto
vrijeme deţura u raĊaonici najmanje 6 puta mjeseĉno Nakon toga, 9 mjeseci provodi na
odjelima za patologiju trudnoće, gdje se detaljno upoz naje s metodama otkrivanja, praĉenja i
lijeĉenja poremećenih trudnoća. Istodobno nastavlja s deţurstvima u radaonici. Sudjeluje u
vizitama na odjelu za babinjaće i u radu ambulante za trudnice.
Operacijski program:
5 asistiranja kao drugi asistent kod carskog reza, 10 asistiranja kao prvi asistent i 10
samostalnih operacija carskog reza. Pet asistiranja kod serklaţe cerviksa i 5 samostalnih
serklaţa.
Nakon što je prisustvovao u 10 navrata kod postavljanja vakuuma i 10 poroĊaja zatkom
samnstalno vodi 5 puta poroĊaj zatkom i 3 puta vakuumom
Amniocenteza: asislira kod 10, sam izvodi 2 zahvata Amnioskopija: asistira kod 50, sam
izvodi 10.
Nakon prisustvovanja kod najmanje 5 poroĊaja blizanaca, vodi dva poroĊaja blizanaca
Mora uĉiniti 10 pH-metrija, 5 mankralnih eksploracija uterusa ili ljuštenja posteljice, 5
instrunkentalnih revizija kavuma nakon spontanog pobaĉaja.
GINEKOLOŠKA KIRURGIJA - 12 mjeseci
Bar tri mjeseca valja boravti na odjelu uroginekologije, a dva na odjelu ginekološke
onkologije. Valja svladati ginekološku patologiju izvan gestacije i probleme neplodnosti:
upale, tumore, mane razvoja i specifiĉne metode kirurgije u maioj zdjelici Dijagnostiĉke
metode uroginekologije, kolposkopiju, frakcioniranu abraziju, asipitaciju kavuma uterusa,
biopsiju, histeroskopiju Patologija dojke
Deţura bar 6 puta mjeseĉno na ginekologiji
Od zahvata: 10 puta drugi asistent, 10 puta prvi asistent, 5 samostalnih abdominalnih
histerektomija, 10 puta asistirati kod operacija na adneksima i 5 samostalnih operacija na
adneksima, 10 puta asistirati kod konizacije i 5 samostalnih konizacija,10 puta asistirati kod
vaginalnih histereketomija. 5 puta kod radikalnih operacija zbog maligne bolesti
REPRODUKCIJSKA GINEKOLOGIJA I GINEKOLOŠKA ENDOKRINOLOGIJA - 5
mjeseci
Treba detaljno nauĉiti obradu neplodnog braka, metode planiranja obitelji, poremećaje
merlstruacijskog ciklusa, problem peri i postmenopauze.
Qd zahvata: nauĉiti naĉine instrumentalnog prekida trudnoće, uĉiniti najmanje 20, od toga
prvih 10 pod obaveznom kontrolom starajeg specijaliste, asistirati kod 30 laparoskopija, od
toga 3 uĉiniti samostalno, asistirati kod 10 korektivnih zahvata na adneksima, asistirati kod 5
histerosalpinogografija i insuflacija (samostalno uĉiniti po dvije).
ULTRAZVUĈNA DIJAGNOSTIKA - 2 mjeseca
Neophodno je upoznati i osnovne principe dijagnostike ultrazvukom te nauĉiti koristiti
ultrazvuĉnu dijagnostiku u fetalnoj medicini i ginekologiji. Korištenje abdominalnog i
vaginalnog pristupa detektora. Rutinske metode fetalne piometrije. Prisustvovanje
dijagnostiĉkim i terapijskim metodama pod kontrolom doplerskom tehnikom. Specijalizant
mora samostalno i toĉno obaviti 100 pregleda u ranoj trudnoći, 100 u kasnoj trudnoći te 200
ginekoloških ultrazvuĉnih pregleda.
GINEKOLOŠKA ONKOLOGIJA - 3 mjeseca
Za vrijeme staţa na ginekološkoj onkologiji specijalizant upoznaje principe radijacijske i
kirurške terapije malignih tumora ţenskih genitalnih organa s posebnim osvrtom na odabir
najsvrsishodnijeg naĉina i kombinacije lijeĉenja: kirurške terapije, radijacijske, kemoterapije i
hormonske terapije. Upoznaje temelje radio i kemoterapije, njeno planiranje, provoĊenje i
nadzor bolesnica, posebice u lijeĉenju raka jajnika te trofoblastiĉkih i embrionalnih tumora.
Upoznaje i savladava metode otkrivanja poĉetnog raka: kolposkopiju, cervikografiju, ciljanu
biopsiju, aspitaciju materišta, punkciju.
Upoznaje se s mogućnošĉu kliniĉke dijagnostike uznapredovalog raka, stupnjevanjem bolesti,
te s pomoćnim dijagnostiĉkim metodama: cistoskopijom, abdominalnom i pleuralnom
punkcijom, punkcijom limfnih ĉvorova i drugih novotvorina, limfografijom.
Upoznaje se s planiranjem i naĉinom kontrole lijeĉenih bolesnica, kvalitetom ţivota bolesnica
i suzbijanjem posljedica zraĉenja.
Upoznaje se s dijagnostikom benignih i malignih bolesti dojke: kliniĉki pregled, mamografija,
punkcija, mogućnosti lijeĉenja i kontrole.
GINEKOLOŠKA I PERINATALNA PATOLOGIJA - 2 tjedna
Specijalizant treba upoznati makroskopske i mikroskopske prnmjene posteljice, fetusa i
novorodenĉeta kod razliĉitih patoloških stanja trudnoće, fetusa i neonatusa. Demonstriranju se
obdukcija felusa-neonatusa, te histuloške analize posteljice i fetalnih-neozkatalnih organu.
Iz ginekološke patologije upoznaje histološke promjene endometrijskog ciklusa benigne, te
preinvazivne i invazivne neoplastiĉke promjene genitalnih organa: vulve, vagine, cerviksa,
endometrija i ovarija.
Specijalizant stjeĉe znanje iz ginekološke i perinatalne patologije dva tjedna tijekom
sekundarijata, a dva tjedna tijekom kasnije specijalizacije
GINEKOLOŠKA CITODIJAGNOSTIKA - 2 tjedna
Specijalizant treba upozrkati temelje vaginalne eksfolijativne citodijagnostike, s normalnim
stanicama, s displasiĉkim lezijama s karcinomnm in situ, te s invazivailn karcinomom.
Usporedba citoIoških i histoloških preparata Demonstrira mu se, a zatim osobno ponavlja po
10 brojerkja lipidnih stanica i test pjene (po Clementsu) iz plodove vode.
Specijalizant stjeĉe znanje iz ginekološke citodijagnostike dva tjedna tijekom sekundarijata i
da tjedna tijekom kasnije specijalizacije.
LABORATORIJSKA DlJAGNOSTIKA -1 mjesec
Planira se da dva tjedna specijalizant provede u biokemijskom, a dva tjedna u
endokrinološkom laboratoriju, gdje bi se upoznao s osnovnim metodama laboratorijske
dijagnostike, sa ĉijim rezultatima svakodnevno u rutinskom radu dolazi u dodir i mora ih znati
pravilno interpretirati.
Specijalizant se tijekom sekundarijata upoznaje s mikrobiološkom i općom laboratorijskom
dijagnostiknm a tijekom kasnije specijalizacije s ciljanom ginekološko-opstetriĉkom,
biokemijskom i endokrinološkom dijagnostikom.
NEONATOLOGIJA - 1 mjesec
Valja se upoznati sa zbrinjavanjem i njegom novoroĊenĉeta, s osrkovnim principima nadzora
djeteta u prvim danima nakon poroda te s naĉelima, mogućnošĉu i izvedbom intenzivne
neonatalne njege
Organizirana nastava - (100 sati godišnje)
Teorijska nastava se provodi u trajanju od 100 sati predavanjima i seminar-ima iz svih
podruĉja struke fetalne medicine i opstetricije, reproduktivne ginekologije, ginekološke
onkologije, uroginekologije, patologije dojke, upale i benigni tumori u ginekologiji,
perinatalna i ginekološka patoanatomija te citodijanostika i drugo.
PROGRAM ORGANIZIRANE NASTAVE
Sati
Endokrine pretrage u menstruacijskom 2
ciklusu u ranoj trudnoĉi
Normalni i usporeni rast fetusa 2
Habitualni pobaĉaji 2
Perinatalna zaštita 2
Neplodni brak 2
Fetalne infekcije i sindrom intraamnijske infekcije 2
Uroinfekcije u trudnoći 2
Spolno prenosive bolesti u ginekologiji Rh imunizacija 2
Kardiotokografija 2
Ultrazvuĉna dijagnostika u trudnoći: fetalna biometrija, fetalni protok krvi 2
Postmenopauza 2
Dijabetes i trudnoća 2
Laparoskopija i principi mikrokirurgije u ginekologiji 2
Perinatalna asfiksija ĉeda 2
Endometrioza 2
Teratogne nokse i lijekovi u trudnoći 2
Planiranje obitelji 2
EPH gestoze 2
Uterusna aktivnost u trudnoći 2
Spontani poĉetak poroda. 2
Prijevremeni porod i tokoliza 2
Prostaglandini u opstetriciji 2
Preinvazivni karcinom vrata maternice 2
- Citodijagnostika 2
- Kolposkopija 2
Histološka dijagnostika 2
Kliniĉki pristup i terapija 2
Karcinom vrata maternice oblici, prognoza i
terapija 2
Radioterapija genitalnog karcinoma - izvori
zraĉenja,
dozimetrija 2
Kemoterapija genitalnog karcinoma 2
Karcinom vulve 2
Ginekološke operacije 2
Izvanmateriĉna trudnoća: dijagnostika i
mogućnost terapije 3
Detekcija karcinoma dojke 2
Fetalna maturacija. 2
Fiziologija i patologija plodove vode 2
Opstetriĉke koagulopatije 2
Ginekološka urologija 2
Karcinom tijela maternice. 2
Karcinom ovarija. 2
Antenatalna dijagnostika 2
Trofoblastiĉka bolest 2
Višeplodna trudnoća 2
OPERATIVNI ZAHVAT I POSTUPCI U TOKU SPECIJALIZACIJE:
OPERATER ASISTENT
Carski rez 10 30
Cerclage cervicis 5 10
Vakuum ekstrakcija 3 10
RaĊanje zatka 5 10
Eksploracija materišta ili
ljuštenje posteljice 5 Amniocinteza 2 10 Amnioskopija 10 50
Abdominalna histerektomija 5 20
Adneksektomija salpingektomijaovarijektomija 5 10
Konizacija cerviksa 5 10
Vaginalna histerektomija 2 20
Radikalna histerektomija - 5
Korekcione operacije na adneksima - 10
Laparoskopija 3 30
Histerosalpingografija 2 5
Dovršenje ranog pobaĉaja 20 10
VoĊenje poroda i epiziotomija - 500
Biopsija cerviksa 10 Kolposkopija 20 30
Frakcionirana kiretaţa 10 10
Pregled dojki uz mamografiju 20 50
Vulvektomija - 5
UŢE SPECIJALIZAClJE GINEKOLOGIJE I OPSTETRICIJE jesu:
a) fetalna medicina i opstetricija
b) humana reprodukcija
c) ginekološka onkologija
d) uroginekologija
Trajanje uţih specijalizacija je 24 mjeseca, od toga 2 mjeseca godišnjih odmora.
25a. FETALNA MEDICINA I OPSTETRICIJA
PERINATALNA MEDICINA je interdisciplinarna znanstvena disciplina koja okuplja
doktore medicine specijaliste iz porodništva, iz neonatologije (usmjerena pedijatrija). ali i
druge Struĉnjake kao patološke anatome anesteziologe, biokemiĉare Osim znanstvenog
pristupa perinatalna medicina ima i svoj praktiĉki ili zdravstveni aspekt: smanjenje
perinatalnog mortaliteta i morbiditeta djece, brigu za majku i dijete u trudnoći porodu i nakon
rodenja, ali i unap reĊenje organizacije perirkatalne zaštite majke i djeteta. Da bi navedeni
ciljevi bili provedeni potrebno je usavršavanje specijalista iz fetalne medicine i opstetricije.
Za vrijeme uţe specijalizacije doktor medicine ginekolog porodniĉar usavršava:
- Organizaciju antenatalne i perinatalne zaštite
- Fiziološke procese fetalnog rasta i razvoja ukljuĉujući fetalnu maturaciju, ali i fiziološke
procese u novorodenĉeta
- Dijagnostiku i lijeĉenje patoloških stanja trudnoće, posebice EPH-gestoze, dijabetes, Rh
imunizaciju, holosaze, intraamnijske infekcije i druge infekcje u trudnoći
- Dijagnostiku i lijeĉenje pregraviditetnih bolesti majke, posebice endokrine bolesti,
kardiovaskularne bolesti, renovaskularne bolesti, bolesti centralnog i perifernog ţivĉanog
sustava majke
- Intenzivni nadzor majke i fetusa u normalnom i posebice patološkom porodu
- Primarnu reanimaciju zdravog i posebice bolesnog novoroĊenĉeta.
Sa ciljem postizanja gore navedenog specijalizant se upoznaje sa suvremenim metodama
nadzora fetusa i u njima se usavršava: amnioskopija, amniocenteza, kardiotokografija, pHmetrija, ultrazvuĉna dijagnostika, biokemijska dijagnostika, operacijsko dovršenje poroda,
primarna reanimacija novoroĊenĉeta u raĊaonici, tako Ċer se osposobljava da planira i
organizira perinatalnu zaštitu u okviru svoje ustanove, općine i regije.
Plan
1.Utrazvuĉna dijagnoštika 3 mjeseca
2. Perinatalna patološka anatomija 1 mjesec
3. Citodijagnostika 7 dana
4. Biokemijski laboratorij 7 dana
5. Ambulanta patologije trudnoće 2 mjeseca
6. RaĊaonica 3 i 1/2 mjeseca
7. Neonatološki odjel 2 mjeseca
8. Odjel patologije trudnoće 10 mjeseci
Program
Ginekolog - porodniĉar obavlja ili stjeĉe radom na odjelima i u laboratorijima slijedeća znanja
i vještine:
U aneksu 1 naveden je broj pojedinih postupaka i zahvata
1. Dijagnostiĉki postupci za vrijeme trudnoće
- Cervikohisterografija, histeroskopija, biopsija endometrija; vaginalna citodijagnostika,
vaginalna biocenoza, metode odreĊivanja i procjena vrijednosti serumskog progesterona,
estradiola, estriola, humanog placentarnog laktogena beta HCG a i drugo:
- Amnioskopija, amniocenteza rane trudnoće, biopsija korium frondosuma, placentocenteza,
kordocenteza;
- Amniocenteza uznapredovale trudnoće, odreĊivanje fetalne maturacije i fetalne hemolitiĉke
bolesti analizom plodove vode;
- Elektromiografija gravidnog uterusa;
- Kardiotokografija u trudnoći;
2. Ultrazvuĉna dijagnostika
Placentografija, biometrija i strukturna analiza zametka i fetusa, doplerska tehnika
primijenjena u maternalnoj i fetalnoj medicini, ultrazvuĉno voĊenje biopsije fetusa
3. Porod
- Metode prekida trudnoće, metode zapoĉinjanja i podrţavanja trudova;
- Intenzivni nadzor ĉeda u porodu· kardiotokografija i pH metrija;
- Neposredna reanimacija djeteta nakon roĊenja;
- Ublaţavanje porodne boli farmakološka analgezija, metode lokalne i provodne anestezije.
4. Usavršavanje operativne vještine
- Carski rez, cerelage cerviksa, vakuum ekstrakcija i forceps raĊanje zatka, opskzba rupture
cerviksa, eksploracija materišta itd.
5. Nazoĉnosti i upoznavanje s:
- Dijagnostiĉki i terapeutski postupci u novoroĊenĉadi: umbilikalna kateterizacija i
eksangvinotransfuzija, fototerapija, ehoencefalografija, ehokardiografija, asistirana
ventilacija;
- Patoanatomska i histološka analiza posteljice i fetusa;
- Laboratorijske pretrage: acido-bazni status, HbF odreĊivanje, HbAlc odreĊivanje,
radioimunološke analize hormona itd.
Aneks 1.
Operativni zahvati i dijagnostiĉki postupci
OPERATER ASISTENT
1. Cervikohisterografija i biopsija endometrija 2 10
2. Histeroskopija 2 10
3. Amnioskopija 50 100
4. Amniocenteza rane trudnoće 5 50
5. Biopsija koriona frondosuma, placentocenteta,
kordocenteza - 10
6. Amniocenteza uznapredovale trudnoće 5 20
7. Elektromiografija gravidnog uterusa 5 20
8. Kardiotokografija u trudnoći 100 9. Ultrazvuĉni pregled rane trudnoće 100 200
10 Strukturna analiza: biometrija fetusa 100 200
11. Doplersko mjerenje protoka maternice i fetusa 50 100
12. Intraamnijska instilacija 2 10
13. Fetalna pH-metrija 10 20
14. Paracervikalna i/ili epiduralna analgezija - 20
15. Carski rez 20 40
16. Vakuum ekstrakcija i/ili forceps 10 20
17. Cerclage cervicis 10 20
18. RaĊanje zatka 10 20
19. Umbilikalna kateterizacija i eksangvinotransfuzija
novoroĊenĉeta - 10
20. Ehoencefalografija novoroĊenĉeta - 10
21. Ehokardiografija novoroĊenĉeta - 5
22. Obdukcija i histološka analiza fetusa i posteljice - 10
U tijeku trajanja uţe specijalizacije obvezrko je upisati 2 semestra poslijediplomskog studija
iz perinatologije i poloţiti propisane ispite.
25b. HUMANA REPRODUKCIJA
Plan:
Laboratorij za humanu reprodukciju 1 mjesec i 15 dana
Biološki laboratorij 1 mjesec i 15 dana
Patohistološki i citološki laboratorij 1 mjesec
UZV dijagnostika 3 mjeseca
Ambulante - poliklinika 5 mjeseci
Odjeli i operacijska sala 10 mjeseci
Program
1) LABORATORIJ ZA HUMANU REPRODUKCIJU (1 mjesec i 15 dana): korištenje RIA,
PRA, ELISA metode za odreĊivanje hormona biokemijske metode
2) BIOLOŠKI LABORATORIJ (1 mjesec i 15 dana): kuitura stanica, prepoznavanje i obrada
gameta, analiza i priprema ejakulata za metode asistirane reprodukcije
3) PATOPSlHOLOŠKA I CITOLOŠKA DIJAGNOSTIKA što se koristi u humanoj
reprodukciji (1 mjesec)
4) UZV DIJAGNOSTIKA, folikulometrija, dijagnostika rane trudnoće Color Doppler, RTG
dijagnostika (3 mjeseca)
5) POLIKLINIĈKI RAD - AMBULANTE (5 mjeseci)
a) Ambulante za neplodnost, ginekološku endokrinologiju, djeĉju i adolescentnu ginekologiju
(2 mjeseca)
b) Ambulanta za planiranje obitelji (2 mjeseca)
c) Ambulanta za postmenopauzu (1 mjesec)
6) ODJELI I OPERACIJSKA SALA (10 mjeseci):
a) Dijagnostiĉki principi (IS, HSG i sl.)
b) Laparoskopija, video-laparoskopija, sterilizacija, histeroskopija
c) Dijagnostika i operacije ektopićne trudnoće, endometrizoze mioma
d) Korekcije operacije genitalnih organa
e) Indukcija i timing ovulacije, metode asistirane reprodukcije
f) Konzervativno lijeĉenje zdjeliĉnih upala, istraţivanje i lijeĉenje endokrinoloških
poremećaja, istraţivanje mogućih uzroka infertiliteta
Praktiĉni rad svakog specijaliste:
DIJAGNOSTIĈKI POSTCUPCI I OP. ZAHVATI BROJ
OdreĊivanje hormona (RlA) 5
Analiza ejakulata 10
Priprema ejakulata 10
UZV folikulometrija 30
Insuflacija 5
HSG 5
Laparoskopije - asistencija 30
- samostalno 5
Histeroskopija - asistencija 30
- samostalno 5
Mikrokirurgija - asistencija 20
25c. GINEKOLOŠKA ONKOLOGIJA
Opće je poznat socio-medicinski znaĉaj malignih bolesti u ljudskoj populaciji. U ginekološkoj
patologiji maligna oboljenja zastupljena su u 30-40% pacijentica. Iz tih razloga u svijetu već
60-tih godina se razvila u medicini posebna uţa specijalizacija-ginekološka onkologija (GO)
unutar ginekološko-opstetriĉke djelatnosti.
GO je interdisciplinarna znanstvena djelatnost koja okuplja do ktore medicine specijaliste iz
ginekologije i opstetricije, opće onkologije, radiologije, interniste, kemoterapeute, imunologe,
patohistoanatome. citologe, biokemiĉare i dr. Ginekološka onkologija imasvoj vaţan
praktiĉni, zdravstveni i znanstveni aspekt, ali i rana detekcija malignih ginekoloških
oboljenja, epidemiologija, registracija i organizacija onkološke zaštite, suvremeni
dijagnostiĉki i terapijski pristup u bolesnica kao i Praćenje bolesnica nakon završene terapije
Uţa specijalizacija iz ginekološke onkologije se obavlja u trajanju od dvije godine nakon
završene osnovne specijalizacije iz ginekologije i opstetricije, a moţe obavljali doktor
medicine specijalist ginekolog opstetriĉar koji ima dvije ili više godina specijalistiĉkog staţa.
Uţa specijalizacija bi zapoĉinjala s organiziranom teorijskom nastavom u obliku
poslijediplornskog studija iz ginekološke onkologije koja bi bila u sklopu poslijediplomskog
iz opće onkologije.
Za to vrijeme uţe specijalizacije doktor medicine ginekolog- onkolog usavršava:
- organizaciju ginekološko onkološke zaštite
- epidemiologiju i registraciju ginekološkoga raka
- osnove iz opće onkologije kao molekularna biologija tumora, kancerogenezu, prevenciju
tumora, imunologiju i imunogenetiku tumora, zatim biokemijske promjene i faktore rasta
tumora kao i radiobiologiju tumora
- principe rane detekcije girkekološkog raka
- suvremene dijagnostiĉke postupke u traţenju ginekološkog raka
- terapijski postupak bolesnica s rakom ţenskih genitala
- suvremeno praćenje bolesnica s ginekološkim rakom nakon završene terapije
- rehabilitaciju i ocjenu radne sposobnosti tih bolesnica. Na lemelju takove edukacije
ginekolog-onkolog se osposobljava da plaktira organizira ginekološko-onkološku
problematiku u okviru svoje ustanove, općine i regije.
Plan
Citodijagnostika 1 mjesec
Ginekološko-onkološka patohistologija 1 mjesec
UZV dijagnostika 2 mjeseca
Ginekološko-onkološka kirurgija 7 mjeseci
Urologija 1 i 1/2 mjeseci
Abdominalrka kirurgija 1 i 1/2 mjeseci
Iradijacija ginekoloških tumora 3 mjeseca
Kemoterapija 2 mjeseca
Ambulanta za bolesti dojke 1 mjesec
Ambulanta za premaligne i poĉetne maligne
promjene na vratu maternice 1 mjesec
Ambulanta za praćenje bolesnica nakon
završene terapije 1 mjesec
Program
1. Citodijagnostiĉki postupci
2. Kolposkopija i cervikografija
3. Metode i dijagnostiĉki postupci u otkrivanju malignih bolesti ţenskih genitala
4. Girkekološke UZV pretrage (UZV malih organa trbuha, organa male zdjelice i kolor
dopler)
5. Ginekološka patohistologija i odabir terapije u ovisnosti o zrelosti tumora
6. Histeroskopija i laparoskopija (operativni i dijagnostiĉki postupci)
7. Operativne metode i tehnike ginekoloških operacija, posebno radikalnih operacija te
operativne redukcije tumora
8. Lokalna aplikacija radioaktivnog izbora na vulvu, rodnicu. uterus (mulaţe, igle, ţice i
intrakavitarne aplikacije)
9. Principi i metode vanjske radioterapije
10. Kemoterapija i mogućnosti aplikacije citostatika
11 Principi i metode hormonske terapije
12. Principi i uloga imkrnoterapije, imunostimulacije i inkunnsupresije (dojka)
13. Pregled, dijagnostika i terapija tumora dojke
14. Metode i postupci procjene u odabiru prve terapije
15. Indukcije sekundarnih tumora nakon zraĉenja
Praktiĉki rad i operacijski zahvati
Operater Asistent
1. Punkcija abdomena (ascites) 5 10
2. Punkcija pleure 5 10
3. Punkcija ingvinalnog limfnog ĉvora 3 6
4. Biopsija tumora 10 20
5. Intrakavitarne aplikacije (uterus i vagina) 10 20
6. Mulaţe 5 10
7. Eksplorativna laparotomija (sec. look op.) 5 10
8. Histerektomija abd. c adnexis et resectio
fornicis vag. 5 10
9. Radikalna histerektomija 2 10
10. Redukcija tumora ovarija 5 10
11. Radikalna vulvektomija i ingvaginalna
limfadenektomija 5 10
Obvezno je u tijeku uţe specijalizacije iz ginekološke onkologije upisati poslijediplomski
studij iz onkologije (odnosno ginekološke onkologije) i to 2 semestra i poloţiti propisane
ispite
25d. UROGINEKOLOGIJA
Uroginekologija je interdisciplinarna struĉna i znanstvena grana medicine kojom se bave
prvenstveno ginekolozi i urolozi, ali i drugi struĉnjaci poput neurologa mikrobiologa,
fizijatara i rendgenologa. Predmet prouĉavanja uroginekologije su steĉene i priroĊene bolesti
donjeg mokraćnog sustava u ţene. Zdravstveno znaĉenje ove struke ne oĉituje se samo
odgovarajuĉom dijagnostikom i terapijom, već i prevencijom ĉime je omogućeno poboljšanje
kvalitetu ţivota i radne sposobnosti ţene. Mnoga nova saznanja o dijagnostiĉkim i terapijskim
metekdama zahtijevaju sistematsko osposobljavanje novog profila struĉnjaka uroginekologa.
Za vrijeme uţe specijalizacije polaznik će usavršavati: uzroĉnu: problematiku vainu za
morbiditet, epidemiološki regionalni kaleidoskop bolesti, prevencijski sklop djelovanja na
uzroke bolesti socijalni aspekt oboljevanja i sudbine bolesti, neurofiziologiju donjeg
mokraćnog sustava, kliniĉku rendgensku ultrazvuĉnu, endoskopsku, urodinamsku i
vaginotonografsku dijagnostiku svih oblika in kontinencije mokraće u ţena, farmakologiju
donjeg mokraćnog sustava, imunologiju mokraćnog sustava, centralne lezije i njihove
posljedice na donji mokraćni sustav, konzervativno lijeĉenje bolest donjeg mokraćnog sustava
(elektrostimulacija, fizikalna terapija, medikamenti, pesari), abdominalne i vaginalne kirurške
metode u lijeĉenju stresne inkontinencije, lijeĉenje ostalih oblika inkontinencije urina,
kirurško lijeĉenje urogenitalnih fistula i divertikula mokaraćnog mjehura i uretre, benigne i
maligne tumore donjeg mokraćnog sustava, kirurgiju uretre, mokraćnog mjehura i uretera,
postoperacijska njega i postupci, rehabilizacija. Tokom uţe specijalizacije polazniku će biti
osigurana potrebna literatura.
Plan
Zavod za ginekološku kirurgiju i urologiju (i UZV dijagnostika) 12 mjeseci
Urološka klinika 6 mjeseci
Neurološka klinika i centar za neuromuskularne bolesti s elektro neuromiografijom 2 i 1/2 mj.
Mikrobiološki laboratorij 1 i 1/2 mj.
Program
U prakliĉnom dijelu specijalizacije polaznik će savladati slijedeća znanja i vještine:
1. Organizacija zdravstvene zaštite za prevenciju, dijagnostiku i terapiju uroginekoloških
bolesti: dom zdravlja, medicinski centar, klinika. Epidemiologija pojedinih uroginekoloških
bolesti.
2. Ambulantna obrada bolesnice. Mikrobiološka obrada pojedinih segmenata mokraćnog
sustava. Citološka obrada urina.
3. Endoskopija donjeg mokraćnog sustava. Dijagnostiĉka i interventna endoskopija.
4. Infekcije donjeg mokraćnog sustava: Epidemiologija i etiologija. Prevencija nespecifiĉne i
specifiĉne upale Posebni oblici upale (intersticijski cistitis, uretralni siikdrom).
5. Inkontinencija urina Etiologija, epidemiologija, diferencijalna dijagnostika. Stresna
inkontinencija: metode kirurškog lijeĉenja. uvjeţbavanje kirurške tehnike. Metode
konzervativnog lijeĉenja (indikacije i naĉin primjene): fizikalna rehabilitacija (vjeţbe,
vaginalni konusi), funkcijska elektrostimulacija. Urgentna inkontinencija: senzorna i
motoriĉka. Metode konzervativnog lijeĉenja (farmakologija). Miješana inkontinencija:
dijagnostika Principi lijeĉenja urgentne i stresne komponente.
6. Retencija urina u ţene. Dijagnostika. Terapija (kateteriziranje, intermitentno kateteriziranje,
farmakologija)
7. Urogenitalne fistule i povrede donjeg mokraćnog sustava. Iokalizacija i uĉestalost.
Etiologija. Dijagnostika. Konzervativna i kirurška terapija. Postoperacijska njega Povrede
donjeg mokraćnog sustava kod ginekoloških i opstetriĉkih zahvata. Zbrinjavanje povreda i
terapija posljedica ginekoloških operacija na donjem mokraćnom sustavu. Strana tijela u
donjem mokraćnom sustavu. Krvarenja iz donjeg mokraćnog sustava.
8. Benigni i maligni tumori donjeg mokraćnog sustava u ţene. Epidemiologija. Detekcija.
Terapija: konzervativna (radijacija, citos tatici), kirurška terapija. Sekundarni tumori donjeg
mokraćnog sus tava.
9. Poremećaji donjeg mokraćnog sustava uzrokovani neurološkim oboljenjima (paraplegija,
tetraplegija, multipla skleroza, CVI, m. Parkinson). Dijagnostika i terapija.
10. Anomalije donjeg mokraćnog sustava. Dijagnostika i terapija.
Dijagnostiĉki postupci:
1 Anamneza
2. Bakteriološko (urinokultura) i citološko testiranje urina
3. Vaginalni pregled u spekulima
4. Kliniĉki testovi za ispitivanje inkontinencije (Boney, Marshall, Bell, Youssef, Bethoux,
Kegel i Miliĉić) i Q test
5. Uretrocistoskopija: opći uvid u stanje mokraćnog mjehura i uretre i zatim njihovi odnosi
(relevantni za promjenu dinamike mikcije itd.)
a) stupnjevanje insuficijencije unutarnjeg ušća uretre primikcijskim radnjama (otvaranje i
zatvaranje tj. kod mokrenja i prestanka mokrenja) - kest sec. Miliĉić
b) odreĊivanje stupnja insuficijencije ureterskih ostija s posljediĉnim refluksom mokraće
c) uzimanje uzoraka za biopsiju
6. Uretrocistografija: rendgenska metoda za dijagnostiku odnosa vrata mjehura spram
zatvaranja unutarnjeg uretre (vezikalizacija uretre) te kutova što ih ĉine baza mjehura i smjer
gornjeg dijela ţenske uretre (prednji kut onklinacije i straţnja angulacija) prema
Hodgkinsonu, Marku i Bagoviću i modifikacija po Miliĉiću
7. Fizikalno rendgensko i urodinamsko mjerenje funkcionalne
8. Elektromiografija uretre i mokraćnog mjehura
9. Elektroneuromiogratska dijagnostika funkcije sfinkterskog meharkizrna i verifikacija
ispada pojedinih segmenata
10. Cistometrija tekućim ili plinskim sadrţajem (CO2)
11. Urodinamika:
a) profilna krivulja tlakova u uretri o kojima ovisi njezina otvorenost (otpor) - Urethral
Closure Pressure Profile, UPP Oprema: šestkanalni elektronski aparat tvrtke "DISA" iz
Kopenhagena
b) integrirano ispitivanje: elektromiografsko, cistometrijsko i UPP
12. Uroflowmetry - mjerenje brzine protoka mokraće u jedinici vremena
13. Pad-test
14. Vaginotonografija
15. Diferencijalna dijagnostika inkontinencija
16. Kliniĉka i endoskopska lokalizacija fistula
17 Preoperacijsko i postoperacijsko odreĊivanje koliĉine rezidualnog urina: kliniĉko,
radiološko i ultrazvuĉno.
18. Ultrazvuĉno preoperacijsko i postoperacijsko odreĊivanje veziko-uretralne angulacije
19. Mjerenje provodljivosti (fluid brodge test) kod funkcionalnih smetnji mikcije
20 Whitakerov test kod stenoze i insuficijencije vezikoureteralnog spoja
21. Dijagnostika i principi lijeĉenja ratnih i drugih ozljeda u urogenitalnom podruĉju
SVAKI KANDIDAT OBAVEZAN JE UĆINITI NAJMANJE 20 SPECIFIĈNIH
PRETRAGA (4., 5., 6., 8., 9.,10.,11., 12.,14.,18)
Operativni zahvati Oper. Asistent
1. Korekcijski zahvati unutar kolporafije an-
terior s ili bez kolporafije posterior (levatororraphia). 15 30
2. Plastica sphyncteris urethrae sec Bagović
(s ili bez konizacije). 15 30
3. Op. incontinentiae sec. Manchester 4 8
4. Op. incontinentiae sec Ingelman-Sundberg 4 8
5. Elevacija vrata mjehura silikonskom protezom sec. Miliĉić 7 30
6. Op. stress incontinentiae sec. Bagović (vaginalna histerektomija i fiksacija ligamenata
Rotunda suberetralno) 20 60
7. Sling operacije 4 8
8. Ostale modifikacije abdominalno-vaginalnih zahvata 3 6
9. Abdominalne metode korekcije inkontinencije: Marshall - Marcheti - Kranz,
Op. sec. Burch. Op.incontientiae sec. Miliĉić, Tanagho, Pereira ,RAz. Ostale modifikacije abdominalnih metoda 12 30
10. Operacije veziko-vaginalnih fistula: metoda po Pitzku, metoda "sliding layers" po
Miliĉiću. Ostale modifikacije. 2 4
11 Kirurgija uretre: fistule, divertikuli, stenoze, malpozicija vanjskog ušća, polipi, ek-
strofija sluznice, postoperacijske fiksacije
uretre tzv. "staklena cijev" i vezivna potpora staraĉkoj uretri sec. Miliĉić 10 20
12. Implantacija uretera u mokraćni mjehur
(stenoze,fistule i sl.) 2 2
13. Operacije recidiva stresne inkontinencije 4 8
14. Op. plastica enterocoelae 6 12
15. Operativna rekonstrukcija starih ruptura
perineuma s ili bez lezije analnog sfinktera 3 9
16. Operacija rectoperinealnih fistula 1 3
17. Augmentacija mjehura 20 20
18. Denervacijske tehnike 2 10
19. Supravezikalna derivacija urina 30 30
20. Transuretralni zahvati i resekcije mjehura
kod tumora mokraćnog mjehura i uretre 4 12
Obvezno je u tijeku specijalizacije upisati 2 semestra poslijediplomske nastave iz
uroginekologije (ginekološke urologije) i poloţiti propisane ispite.
26. Naziv specijalizacije: OTORINOLARINGOLOGIJA
Trajanje specijalijacije: 54 mjeseca
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
3 mjeseca opće kirurgije
1 mjesec anesteziologije i int. lijeĉenja
1 mjesec radiologije i radioterapije
1 mjesec patologije socitologijom
OTONEUROKIRURGIJA 7 mjeseci
RINOFARINGOLARINGOLOGIJA 8 mjeseci
ONKOKIRURGIJA 7 mjeseci
PLASTIĈNA KIRURGIJA GLAVE I
VRATA 6 mjeseci
AUDIOVCSTIBULOLOGIJA 5 mjeseci
FONIJATRIJA 3 mjeseca
DJEĈJA ORL 5 mjeseci
ENDOSKOPIJA U ORL 3 mjeseca
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca
Poslijediplomska nastava
Program specijalizacije
OTONEURO KIRURGIJA 7 mjeseci
Otoneurokirurgija obuhvaća kirurgiju temporalne kosti, otomikrokirurgiju, kirurgiju
kranijalnih ţivaca, kirurgiju baze lubanje. Kandidat treba svladati kirurgiju
stapedovestibularnog zgloba uz napomenu da su metode protetske rehabilitacije potpuno
preokrenule nekadašnji koncept lijeĉenja konduktivnih nagluhosti uzrokovanih otosklerozom
i timpanosklerozom Obzirom na napredak koji je zabiljeţila intratemporalna i egzotemporalna
kirurgija facijalisa koja se bazira na mikrokirurškoj neurokirurškoj tehnici, kandidati moraju
svladati i principe tih novijih tehnika. Napominjemo da su nakon facijalisa na red došli
neuroplastiĉni zahvati na ostalim kranijskim ţivcima kao što su: hipoglosus, akcesorijus,
rekurens, frenikus što takoĊer ulazi u program opće ORL izobrazbe. Specijalizant takoĊer
mora steĉi baziĉne pojmove iz ekstraduralnog transtemporalnog pristupa pontocerebralnom
uglu i straţnjoj lubanjskoj jami. Napominjemo da moderna kirurgija baze lubanje obuhvaća
ne samo kranijofacijalne resekcije već i pristupe epifarinsku kao najteţe dostupnoj regiji baze
lubanje.
Za vrijeme specijalizacije kandidat uĉestvuje u izvoĊenju slijedećih operacijskih zahvata:
radikalna i konzervativna timpanomastoidektomija, mastoidektomija, antrotomija,
atikoantirotomija, endoaralni pristup, miringoplastika, aplikacija autotransplantata u
miringoplastici, ventilacija bubnjišta, fenestracija, timpanoplastika (Sheehy i Plasteter)
primjena auto i homotransplantata u timpanoplastici, stapedektomija, inlerpozicijska
stapedektomija, drenaţne operacije Menierove bolesti, intratemporalna dekompresija facijali
sa, operacija egzostoze zvukovoda, operacije malatrezije zvukovoda.
RINOFARINGOLARINGOLOGIJA - 8 mjeseci RINOLOGIJA
Godina 1
A. Teorija:
- anatomija i fiziologija nosa i paranazalnih sinusa, akutne i kroniĉne upale gornjeg
respiratornog trakta (dijagnostika i terapije
B. Vještine:
- tehnika ORL pregleda, tamponada nosa, punkcije sinusa, strana tijela nosa, oĉitovanje rtg
slika nosa, sinusa, kraniograma. CT a, dijagnostika endoskopija nosa i epifarinksa
C. Operacije:
- operacija maksilarnog sinusa, septoplastika
Godina II.
A. Teorija:
- respiratorne insuficijencije, limfna i krvoţilna mreţa glave vrata
B. Vještine:
- sve navedeno
C. Operacije :
- septoplastika, operacija frontalnog sinusa
Godina III.
A. Teorija:
- znaĉaj suvremene alergologije i imunologije u ORL, citologja u ORL, opći i specifiĉni
alergološki testovi
B. Vještine:
- alergološko testiranje, rinomanometrija
C. Operacije :
- rekonstrukcija kod manjih tumora aree nosa, rinoplastika
Godina IV.
A. ORL u djece, osnove radioterapije, funkcionalna endoskopska kirurgija sinusa,
B. Vještine:
- sve navedeno
C. Operacije:
- funkcionalna endoskopska kirurgija sinusa.
LARINGOLOGIJA
Teorija:
- fonatorna, zaštitna i respiratorna funkcija larinksa, benigni maligni tumori larinksa,
patološke tvorbe u laranksu (polipi, noduli, ciste, postintubacijski granulom, leukoplakije,
sinehije, hipertrofiĉni ventrikularni nabori), pareze i paralize glasnica, kongenitane anomalije
larinksa, subglotidni laringitisi, edemi larinksa, princip tumorske kirurgije larinksa
Vještine:
- direktoskopija, ind. i direktna laringomikroskopija, tehnike laringealnim fiberskopom,
stroboskopia, ind. mikrolaringostroboskopia, testovi fonacijske funkcije, testiranje funkcije
larinksa, radiološke tehnike za analizu morfologije i funkcije larinksa.
Operacije:
- laringomikroskopija: biopsija, odstranjenje benignih tvorbi, laserska kordektomija,
larangofisura, rješavanje sinehija prednje komisure, rješavanje laringealnih stenoza, tehnike
kod obostranih paraliza glasnica, tiroplastike.
ONKOKIRURGIJA GLAVE I VRATA - 7 mjeseci
Tijekom izobrazbe iz onkokirurgije glave i vrata specijalizanti
trebaju svladati znanje iz tumora glave, vrata i gornjeg medijastinuma (dakle osim tumora
mozga i spinalne moţdine) i to u dijagnostiĉkom, kirurškom radioterapijskom i
imunoterapijskom smislu fako definirana onkokirurgija glave i vrata obuhvaća: dijagnozu i
lijeĉenje većih tumora temporalne kosti uz svladavanje parcijalne ili totalne resekcije
temporalne kosti, kao i kirurgiju paraganglioma temporalne kosti. Neophodno je svladavanje
kirurškog rješavanja malignih tumora nosa i paranazalnih šupljina, kao i upoznavanje
imedijatne i naknadne rekonstrukcije nakon ovih operacija. Specijalizant mora upoznati i
kiruršku tehniku tumora baze lubanje, kao i upoznavanje te kombinaciju otorinolaringoloških
i neurokiruških tehnika operacijskih zahvata. U ovu problematiku svakako ulaze i pristupi
tumorima epifarinksa i mogućnosti njihovog kirurškog rješavanja, kao i tumori baze usne
šupljine, jezika i orofarinksa, te rekonstruktivne tehnike nakon odstranjenja velikih tumora s
razliĉitim metodama.
Za vrijeme specijalizacije, kandidat se mora upoznati s patologijom karcinoma hipofarinksa,
te njegovog kirurškog rješavanja medijalnom i lateralnom faringektomijom, odnosno putem
subtotalne i totalne resekcije hipofarinksa. Pri tom treba svladati osnove rekonstruktivnih
lehnika koje impliciraju rekonstruktivne tehnike s regionalnim, udaljenim kutanim i
slobodnim mikrovaskularnim reţnjevima. U kirurgiji larinksa neophodno je svladati tehniku
izvoĊenja parcijalnih vertikalnih laringektomija, supraglotidne laringektomije, troĉetvrtinske
laringektomije, subtotalne laringektomije, tehnike koje omogućavaju govornu funkciju nakon
totalne laringektomije, traheoforingealne govorne fistule i shuntove uz ugradnju govornih
proteza. Kandidat takoĊer treba teorijski i praktiĉno ovladati tehnikama kodoperacija
primarnih tumora na vratu i metastatskih tumora vrata, kao i razliĉitim tehnikama diseksije
vrata. U ovu problematiku takoĊer ulaze operacije neuronoma glave i vrata (uz tehnike
neuroplastike) te glomus tumori tumori gornjeg medijastinuma juvenilni angiofibrom.
TakoĊer treba u ovu problematiku ubrojiti malanome glave i vrata tj. kirurške tehnike u
njihovu rješavanju. Naglašavamo neophodnost upoznavanja kandidata s problemom
karcinoma cervikalnog dijela jednjaka tj. dijagnostikom, procjenom operabilnosti, odnosno
kirurškim tehnikama i rekonstrukcijama cervikalnog dijela jednjaka. Neophodno je
upoznavanje s problemom velikih krvnih ţila u onkokirurgiji, tumorske infiltracije karotide,
kao i dijagnostike te kirurškog rješavanja aneurizmi u podruĉju glave i vrata. (to se tiće
podruĉja ţlijezdi slinovnica, cjelokupni pristup njihovoj patologiji svakako obuhvaća:
dijagnostiku tumora, zatim superficijalnu i totalnu parotidektomiju, kirurgija karcinoma
sublingvalne i submandibularne ţlijezde kirurgiju tumora akcesornih salivarnih ţlijezdi. U
svladavanju patologije štitnjaĉe istiĉemo sljedeće: dijagnostika eutireotiĉkih, hipertireotiĉkih i
hipotireotiĉkih nodoznih i difuznih struma; kirurgija štitnjaće tj. lobektomija, subtotalna
tireoidektomija, totalna tireoidektomija, tireoidektomija s disekcijom vrata. U program
specijalizacije svakako ulaze i kirurgija paratireoidnih tjelešaca odnosno kirurških principa
kod primarnih i sekundarnih hiperparatireoidizma.
PLASTIĈNA KIRURGIJA GLAVE I VRATA - 6 mjeseci
- Plastiĉna kirurgija glave i vrata obuhvaća rekonstruktivnu kirurgiju glave i vrata, estetsku
kirurgiju glave i vrata, te mikrorekirurgiju glave i vrata.
U tako široko zacrtanu definiciju plastiĉne kirurgije glave i vrata ulaze mnogi operativni
zahvati i s mnogim od njih ORL specijalizanti moraju biti upoznati: principi kirurškog
rješavanja laceracija vlasišta, lubanje, ĉela i obrve, reţnjevi za mikrokiruršku rekonstrukciju
defekata vlasišta, lubanje, ĉela i obrve, rekonstrukciju orbite nakon velikih resekcija, tehnika
otoplastike, kirurška terapija mikrotija i makrotija, rekonstrukcijske tehnike nekon traume
uške, tehnike rinoplastike, rekonstrukcija defekata nosa, lokalni reţnjevi za rekonstrukciju
nosa, mikrokirurška terapija facijalisa, tkivni ekspanderi u rekonstrukciji glave i vrata,
kirurške tehnike za rekonstrukciju gornje i donje usne, reţnjevi za rekonstrukciju defekata na
vratu, osnove mikrokirurške tehnike.
AUDIOLOGIJA 5 VESTIBULOLOGIJOM - 5 mjeseci
Godina 1.
Teorija:
- uvod u audiologiju, osnove akustike, fiziologija i patofiziologija slušnog procesa, teorije
slušanja
Vještine
- audiološki pregled, kvantitativne metode pretraţivanja funkcije sluha
- akumetrija
Godina II.
Teorija:
- metodološki princip u audiološkoj dijagnostici, tonalna audiomterija, supraliminarna
audiometrija, govorna audiometrija,
- uvod u vestibulologiju, anatomija i fiziologija vestibularnog sustava, osnove otoneurologije,
Vještine:
- tehnika audiometriranja - liminarna tonalna audiometrija, supraliminarna audiometrija,
govorna audiometrija,
Godina III.
Teorija:
- elektrofiziologija slušnog sustava, timpanometrija, audiometrija evociranim slušnim
potencijalima,
- poremećaji vestibularne funkcije i ravnoteţe, periferni i centralni, instrumentalno ispitivanje,
Vještine:
- tehnika timpanometrije i izazivanja slušnih potencijala
Godina IV.
Teorija:
- audiometrijski scereening, audiometrija novoroĊenaĉke dobi i male djece, odabir slušnog
pomagala, rehabilitacija nagluhih, ocjenska audiologija, lijeĉenje vestibularnih poremećaja,
rehabilitacija ravnoteţe, ocjenska vestibulologija
Vještine:
- tehnika djeĉje audiometerije, odabir slušnog pomagala
- rehabilitacija prostorne ravnoteţe.
FONIJATRIJA - 3 mjeseca
Tijekom boravka na Odjelu za fonijatriju specijalizant bi trebao steĉi slijedeća znanja i
vještine, vezane za ovu uţu disciplinu:
Teorija:
- teorije nastajanja glasa, aerodinamiĉki testovi fonacije, odnos fonacije, respiracije i
rezonancije, utjecaj CNS na govorni proces, patologija fonacije, artikulacije i rezonancije,
tehnike testiranja fonacije, rezonancije i fonacije, usporeni govorni razvoj, dislalije, mucanje,
dizatrije, spastiĉka disfonija, afonija, psihogena afonija, hiperkinetiĉke disfonije,
hiperrinofonija, hiporinofonija; rhinolalia, odnos slušanja i govora, uloga akustiĉke kontrole u
procesu govora, profesionalne disfonije.
Vještine:
- stroboskopija, testovi fonacije, rezonancije i artikulacije, aerodinamiĉki testovi, speklralna
analiza, akustiĉke analize govornog signala, radiološke tehnike testiranja govornog procesa.
Operacije:
- principi fonokirurgije (laringomikroskopija, implantacijske tehnike, tiroplastike, tehnike
medijalizacije i lateralizacije glasnice).
DJEĈJA OTORINOLARINGOLOGIJA - 5 mjeseci
U svim ORL podruĉjima postoje specifiĉnosti djeĉje patologije koje se razlikuju od opće ORL
patologije istog podruĉja a to su anatomija, anomalije i tumori uha iz ĉega proizlazi i
specifiĉna (ĉesto oteţana) dijagnostiĉka procedura, ispitivanje sluha u djece, rehabilitacija
sluha i govora u djece. Posebno podruĉje odnosi se na komplikaeije bolest: uha u dojenĉeta. Iz
podruĉja bolesti nosa i sinusa izdvajamo kao specifikum anomalije i tumore nosa, strana tijela
nosa te endoskopsku problematiku u nosu i sinusima. Zasebno treba obraditi tonizilarni
problem, bolesti larinksa i traheje, strana tijela u dišnim putevima, problem povezanosti
gornjeg i donjeg respiratornog trakta, kemoterapiju u djece, alergiju u djece Tijekom
specijalizacije moraju na teorijskoj i praktiĉnoj razini biti obradeni slijedeći entiteti: upalne
bolesti uha u dojenĉadi, holesteatom uha, rehabilitacijska kirurgija uha s postavljanjem
implantata, kirurgija endokranijalnih implantata, kirurgija malformacija vanjskog i srednjeg
uha, malforacije nosa (antezije, rascjepi) endoskopska rinokirurgija, adenoidne vegelacije.
patologija. Eustahijeve cijevi, problem dugotrajne intubacije, stenoze larinksa i traheje, slrana
tijela bronha Bilo bi vaţno inzistirati na samostalnom izvoĊenju slijede ĉin zahvata
paracenteza, postavljanje ventilacijskih cjevĉica, antroskopija, antrotomija, adenoidektomija,
tonzilektomija, intubacija, traheotomija, mastoidektomija, timparkoplastika,
timpanomastoidektonkija, operacije nosnog septuma, endoskopska eksploracija nosa i
epifarinksa, endoskopska adenoidektonkija, kirurgija sfenoidnog sinusa, rješavanje nosnih
likvora, fistula, traheoskopija i ekstrakcija stranog tijela, imedijatna "staging" rekonstrukcija
larinksa i traheje, medijalrke i lateralne ciste vrata, fistule vrata, lateralna cerviktornija operacije tumora i apscesa vrata, operacije štitnjaće u djece, stenoze jednjaka, operacije
parotirlne ţlijezde.
OTORINOLARINGOLOŠKA ENDOSKOPIJA - 3 mjeseca
Teorijski preduvjeti za izvoĊenje endoskopskih zahvata u otorinolaringologiji su poznavanje
anatomije i fiziologije dišnih i probavnih puteva, te patofiziologija i patologija dišnih i
probavnih puteva. (to se praktiĉnog dijela tiĉe specijalizant bi trebao svladati sljedeće zahvate:
klasiĉna direktoskopija, direktoskopija Bercy-Wardovim direktoskopom, direktna
laringomikroskopija, pregled larinksatraheje i bronha s fiberskopom, pregled jednjaka s
fiberskopom, bronhoskopija s rigidnim tubusom, ezofagoskopija s rigidnim tubusom. TakoĊer
navodimo potrebu izvoĊenja slijedećih endoskopskih zahvata: operacije manjih malignih
tumora, transtrahealna, Cransbronhalna biopsija, odstranjenje stranog tijela larinksa, traheje i
bronha, te jednjak i hipofarinksa, umetanje i vaĊenje proteze jednjaka.
Specijalizant je obvezan u tijeku specijalizacije upisati 2 semestra poslijediplomske nastave iz
otorinolaringologije i maksilofacijalne kirurgije i poloţiti propisane ispite.
UŢE SPECIJALIZACIJE OTORINOLARINGOLOGIJE JESU:
a) plastiĉna kirurgija glave i vrata
b) audiologija
c) fonijatrija
Trajanje uţe specijalizacije je 24 mjeseca, od toga 2 mjeseca godišnjeg odmora
26a. PLASTIĈNA KIRURGIJA GLAVE I VRATA
Nakon završene specijalizacije iz otorinolaringologije kandidat
boravi prvih šest mjeseci na otorinolaringološkoj klinici. Sljedeća tri mjeseca boravi na općoj
plastiĉnoj kirurgiji, a zatim iduća tri mjeseca na maksilofacijalrtoj kirurgiji. Drugu godinu
ponovo provodi na otorinolaringološkoj klinici. Nakon svakog od tih razdoblja predviĊa se
kolokvij i završni ispit.
U tijeku prvih šest mjeseci boravka na otorinolaringološkoj klinici kandidal se upoznaje s
osnovama plastiĉno rekonstruktivne kirurgije i aktivno sudjeluje u formiranju plarka rada
(operativnog zahvata za pojedinog pacijenta). Tromjeseĉnim boravkom na plastiĉ noj kirurgiji
kandidat se upoznaje s osnovama plastiĉno rekonstruktivnih zahvata drugih regija.
Boravkom na maksilofacijalnoj kirurgiji kandidat se upoznaje i aktivno sudjeluje u
rekonstrukcijama kraniofacijalnog kompleksa (A-O itd.).
U tijeku druge godine boravka na ORL klinici kandidat samostalno operira velik broj
operacija pod nadzorom mentora. Manji broj rijetkih i kompliciranih zahvata ne izvodi
samostalno, nego u njima sudjeluje samo kao asistent.
Zahvati
Regionalni reţnjevi
- fascijalni
- muskularni
- fasciokutani
- muskulokulani
- osteomuskulokutani
- deltopekloralrki, pektoralis major - minor, latisimus dorzi, trapezius romboideus
Slobodni mikrovaskularni reţnjevi (najĉešĉi)
- fascijalni
- fasciokutani
- muskularni
- osteomuskularni
- osteofasciokutani
- osteomuskulokutani
- radijalni
- deltoidni
- latisimus dorzi
- skapularni
- pektoralis major-minor
- m. rektus abdomisnis
- zdjeliĉni reţanj
- bedreni
- fibularni
- jejonum
- omentum
Vlasište, lubanja, ĉelo, obrve
- Anatomija, embriologija, patologija
- Principi kirurškog rješavanja laceracija vlasišta, lubanja, ĉela, obrve
- Rekonstrukcija koţe lubanje - reţnjevi - tehnike
- Rekonstrukcijske tehnike za obrvu
- Rekonstrukcijske tehnike za pokrivanje defekata kosti lubanje
- Alpopecija-kirurško lijeĉenje
- Kirurgija spuštene obrve
- Reţnjevi za mikrokiruršku rekonstrukciju defekata vlasišta, lubanje ĉela i obrve
Koţa
- Anatomija, embriologija, patologija, keloidi
- Trauma - laceracije, toplinska oštećenja
- Dermoabrazija Orbita i adneksa
- Trauma orbite (frakture)
- Blefaroplaslika
- Rekonstrukcija orbite nakon velikih resekcija
Uške
- Otoplastika - tehnike
- Kirurška terapija mikrotije - makrotije
- Rekonstrukcijske tehnike nakon traume uški
Nos
- Operacije septuma - tehnike
- Operacije školjki
- Rinoplastika - tehnike
- Rekonstrukcije subtotalnih, totalnih defekata nosa
- Lokalni reţnjevi za rekonstrukciju nosa.
Obrazi i parotidna regija
- Hemifacijalna mikrosomija
- Kirurgija oţiljaka
- Mikrokirurška terapija facijalisa
- Ritidektomija - tehnike
- Kirurgija debelih obraza
- Korekcija defekata mekih tkiva reţnjevima
- Tkivni ekspanderi u rekonstrukciji glave i vrata
Estetska kirurgija liĉnog skeleta
- Genioplastika
- Implnntati
Usne
- Kirurške tehnike za rekonstrukciju gornje i donje usne
Vrat
- Lipektomija
- Liposukcija
- Reţnjevi za rekonstrukciju defekata na vratu
Mikrokirurgija glave i vrata
- Osnove mikrokirurške tehnike
- Vjeţbe na laboratorijskim ţivotinjama
- Vjeţbe na kadaverima
- Asistiranje na operacijama.
26b. AUDIOLOGIJA
Plan:
audiologija 18 mjeseci
neurologija 2 mjeseca
oflalmologija 1 mjesec
radiologija 1 mjesec
Program:
AUDIOLOGIJA 18 mjeseci
I. GODINA
Osnove akustike:
Oscilatorna kretanja, rezonancija, valno kretanje, zvuni valovi. Subjektivno doţivljavanje
zvuka, slušno polje, diferencijalni prag razlikovanje intenziteta i frekvencije. Fizikalne
veliĉine i jedinice mjerenja u akustici.
Anatomija:
Temporalna kost, vanjsko, srednje i unutrašnje uho, receptor ski organi i neuralne sveze.
Mikro i makro anatomija ţivĉanog sustava, posebice SŢS i kranijskih ţivaca, te receptora.
Embriologija:
Filogenetski i ontrogenetski razvitak slušnog i vestibularnog osjetila.
Biokemija unutrašnjeg uha Osnove imunologije.
Fiziologija
Podraţljivost i provoĊenje ţivĉanog sustava. Fiziologija vanjskog i srednjeg uha i Eustahijeve
tube. Fiziologija puţnice i središnjeg slušnog sustava. Fiziologija vestibularnih receptora i
vestibularni putovi. Fiziologija kranijskih ţivaca. Fiziologija spaciocepcije.
VJEŠTINE:
Temeljne pretrage ispitivanja fukcije sluha i ravnoteţe tonalna i govorna audiometrija,
toplinski pokus po Fitzgerald - Hallpike, akumetrijske metode.
KOLOKVIJ:
Teoretski dio i praktiĉni dio
Nagluhost i gluhoća. Metodološki princip u audiološkoj i vestibuloškoj dijagnostici. Podjela
na vrste nagluhosti provedene, zamjedbene, mješovite i centralne, u svezi s kliniĉkim
entitetimabolesti vanjskog uha (anomalije, ozljede, upale, tumori), bolesti srednjeg uha
(anomalije, ozljede, akutne i kroniĉne upale, disfunkcije i bolesti Eustahijeve tube, otogene
komplikacije, tumorij, bolesti i stanja labirinta i labirintarne ĉahure (anomalije, ozljede. upale,
auto-imune bolesti, gluhoće, M.M, hidrops puţnice i labirinta, prezbiakuzija, otosclerosa).
Dijagnostika, diferencijalna dijagnosti ka supraliminarna auxdiometrija, objektivna
audiometrija (ECoG, BERA; MLR, otoakustiĉka emisija, timpanometrija i ispitivanje
kohleostapedijskog refleksa. Ispitivanje ravnoteţe bez instrumenata Elektroinstagmografija,
kupulmetrija, CCG.
Vještine: Fizikalne metode pretrage, mikrootoskopija policeriranje, kateterizacija Eustahijeve
tube, izvoĊenje audioloških i vestibuloloških dijagnostiĉkih testova, miringotomija,
inplantacija drenaţne cjevĉice u bubnjiĉ, adenotomija
KOLOKVIJ:
Teoretski dio i vještine iz audiologije i vestibulogije
II. GODINA
Audiometrija djeĉje dobi, rano otkrivanje nagluhosti u djeĉjoj dobi, neonatalna audiometrija
audiometrija dojenaĉke dobi, predškolske i školske dobi.
Audiometrijski screening.
Tonalna i govorna audiometrija u djeĉjoj dobi
Dijagnostika i diferencijalna dijagnostika oštećenja vestibularnog sustava u djece.
Vještine: Dijagnostiĉki postupci, audiološki i vestibuloški u djeĉjoj dobi. Behovioural
audiometrija, audiometrijski srceening, peep - show audiometrija, subjektivne audiometrijske
metode (tonalna i govorna audiometrija), objektivne audiometrijske metode (timpanometrija s
izazivanjem CSR, BERA, MLR, otoakustiĉka emisija).
Slušna rehabilitacija, zaštita sluha
KOLOKVIJ:
Teoretski dio i vještine primjerene djeĉjoj dobi
Slušno pomagalo, funkcija i namjena slušnog pomagala, tipovi slušnog pomagala, mjerenje
osobitosti slušnog pomagala, odabir slušnog pomagala i ušnog umetka, rehabilitacija nagluhih
i gluhih, tehniĉke osnove rehabilitacije sluha, utvrĊivanje uĉinkovitosti rahabilitacije sluha.
Metode i uloga audiopedagoga u rehabilitaciji nagluhih. Ocjenska audiologija.
Sociomedicinski aspekti negluhosti. Oštećenja sluha industrijskom bukom (principi mjerenja
razine buke, zaštita od buke na radnom mjestu). Oštećenja sluha u ratnim uvjetima
Rehabilitacija oštećenja vestibularnog osjetila. Ocjena radne sposobnosti kod vestibularnih
poremećaja. Invalidnost i umanjena radna sposobnost. Lijeĉenje i rehabilitacija vestibularnih
poremećaja
OSNOVE FONIJATRIJE:
Neurofiziologija i patoneurofiziologija govornog procesa, akustika govora, akustiĉka kontrola
govora, uloga sluha u procesu govorne komunikacije, govorna i glasovna patologija, timski
pristup dijagnostici i lijeĉenju govorno-glasovne patologije
Vještine:
Subjektivne i objektivne audiološke metode primijenjene ciljano na odabir optimalnog
slušnog pomagala, prilagoĊavanje slušnog pomagala osobitostima gubitka sluha. Temeljni
principi rehabilitacije nagluhih i gluhih. Rehabilitacijski postupci kod oštećenjavestibularnog
osjetila. Principi utvrdivanja radne sposobnosti u svezi s oštećenjem sluha i vestibularnog
sustava Slušne vjeţbe i metode rehabilitacije vestibularnih poremećaja Fonacijski testovi,
artikulacijski testovi, eckdovideolaz-izkgostroboskopija, tehnike iskljuĉenja akustiĉke
kontrole govora i glasa u lijeĉenju glasovno govornih poremećaja.
KOLOKVIJ:
Teoretski dio i vještine
NEUROLOGIJA - 2 mjeseca
Dijagnostika otoneuroloških bolesti: otoneurološki pregled, dijagnoza i diferencijalna
dijagnoza centralnth oštećenja u svezi s funkcijom sluha i vestibularnim sustavom.
OFTALMOLOGIJA - 1 mjesec
Dijagnostika u svezi s vestibulookularnim poremećajima (vidno polje, optokinetiĉki
nistagmus, nistagmus poremeĉenog pogleda, vizuelni potencijali).
RADIOLOGIJA - 1 mjesec
Dijagnostika uha i graniĉnog podruĉja: Rtg, CT, MNR.
26c. FONIJATRIJA
Tijekom uţe specijalizacije, kandidat bi trebao svladati teorijski te steĉi vještine iz slijedećih
podruĉja: fonijatrija, neurologija, neurofiziologija, audiologija, neurofizilogija CNS, akustika,
principi govorno glasovne rehabilitacije, govorništva, komunikacijske informatike,
radiologije, respiratorne fiziologije i patofiziologije, fonetike, ĉeljusne kirurgije, psihijatrije i
psihologije, pedijatrije, fonetike, neurokirurgije.
Ta bi znanja i vještine specijalizant iz fonijatrije saĉekao boravkom i radom na slijedećim
odjelima (institutima)
1. Odjel za fonijatriju 12 mjeseci
2. Hrvatski institut za istraţivanje mozga 3 mjeseca
3. Klinika za neurologiju 1 mjesec
4. Klinika za psihologiju 1 mjesec
5. Psihijatrijska klinika 1 mjesec
6. Audiologija 1 mjesec
7. Relevantne rehabilitacijske ustanove 2 mjeseca
8. Kliniĉki zavod za radiologiju 15 dana
9. Klinika za pulmologiju 15 dana
10. Klinika za djeĉje bolesti 15 dana
11. Zavod za fiziku 15 dana
12. Zavod za fonetiku 15 dana
13. Klinika za neurokirurgiju 15 dana
I. GODINA
I. Teorija:
Anatomija i fiziologija govornog i glasovnog aparata, neurofiziologija govornog procesa,
akustika govornog procesa, odnos fonacije i respiracije, testiranje govornih procesa,
mehanizmi fonacije, artikulacije i rezonancije.
Vještine:
Nove tehnike vizualizacije govornog aparata, posebice larinksa, aerodinamiĉki testovi
fonacije, testovi fonacije, rezonancije, artikulacije, operacije, osnovni fonokirurški principi (tj.
laserska i konvencionalna kirurgija, kirurgija velofaringealnog sfinktera, traheofaringealni
shunt).
KOLOKVIJ
2. Teorija:
Patologija fonacije, artikulacije i rezonancije, patološki funkcionalni mehanizmi i njihove
organske posljedice, usporen govorni razvoj i njegove manifestacije, utjecaj CNS na
normalnu i patološku fonaciju, psihologijski aspekti govornog testiranja, radiološke metode
testiranja govornog sustava, govorna patologija kod neuroloških oboljenja, hiperrinofonija,
hiporinofonija.
Vještine:
Testiranje govora i glasa u djece, govorni i glasovni status, testiranje psihiĉkog utjecaja na
proces govora i glasa, stroboscopia, spektaralna analiza glasa, tomografija larinksa, fontarona
tomografija larinksa.
Operacije:
Laringomikroskopska operacija Reinkeova edema, dekortikacija glasnica, principi Laserske
fonokirurgije.
KOLOKVIJ
3. Teorija:
Patologija vibracijskih foklatrollih mehanizama, afonija, spastiĉka disfonija, centralna
artikulacijska oštećenja, poremećaj ritma i tempa govora, profesionalne disfonije, utjecaj
nepovoljnih ĉinilaca radne okoline na glasu, ezofagealni glas.
Vještine:
OdreĊivanje frekvencije osnovnog laringealnog tona, tehnika relaksirane fonacije, principi
govornog i glasovnog testiranja, vjeţbe ezofagealnog glasa.
Operacije tehnike mediializacije glasnica, implantacijske tehnike, teflon, kolagen.
II. GODINA
1. Teorija:
Spastiĉka disfonija, paralize rekurensa, paralize glasnica, paralize nepca, poremećaji fonacije,
artikulacije i rezonancije kod neuromišićnih bolesti, principi optimalne fonacije i govorništva,
utjecaj procesa slušanja na govor i glas, rhinolalia, govor kod rascjepa nepca.
Vještine:
Metode iskljuĉenja akustiĉke kontrole, metode razgradnje hiperkinezije, aktivacije govornog
aparata kod hipokiikezije, ispitivanje sluha, primjena delay metode u percepciji vlastitog
govora kompjutorsko arhiviranje glasa, boravak u Akademiji, Kazalištu ili Domu Hrvatske
TV radi ispitivanja uzorka glasovnih profesionalca.
Operacije:
Timpanoplastike, operacija sucus glottidisa, stimulacijs sluznice larinksa s niskim
LASERSKIM E.
KOLOKVIJ
2. Teorija:
Hiperkinetiĉki govorni sindromi, dislalije, dizartrije, mucanje tehnifemija, principi govorne
terapije dislalija, dizartija i mucanje histološka struktura i ultrastruktura glasnica, hormonalne
distrofije, djeĉja promuklost, displatiĉke fisfonije, govor gluhih i nagluhi teška oštećenja
govornog aparata nakon velikih operaĉija (totalne parcijalne laringektomije) te prometnih
nesreća
Vještine:
Govorna ekspertiza, glasovna ekspertiza, utvrĊivanje komunikacijskog indeksa, interpretacija
radioloških nalaza (npr. CT larinksa), fiberskopija epifarinksa i larinksa, evaluacija
profesionalnc glasa, akustiĉka analiza govornog signala.
Operacija:
Tehnike promjene duţine, mase i napetosti glasnica, tehnike za priraslice prednje komisure,
zahvati na mekom i tvrdom nepcu, faringoplastike, implantacijske tehnike kod
velofaringealnih insuficijencija.
Glede nastave kandidati bi iz fonijatrije tijekom boravka na zacrtanim odjelima pohadati i sve
oblike specifiĉne nastavno-znanstvene i struĉne djelatnosti. Kao posebni oblik uĉešća u
izobrazi i svaki od njih bi (kako je već ranije navedeno) istraţio epidemiološki i
fenomenološki specifiĉan uzorak glasovnih i govornih profesionalaca. Takvim istraţivalaĉkim
zadatkom primijenili bi znanja i metoĊologiju steĉenu tijekom uţe specijalizacije, a time
proširili znanja o stanju govorno glasovne kulture u Republici Hrvatskoj.
27. Naziv specijalizacije: OFTALMOLOGIJA
Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci
Plan specijalizacije :
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
2 mjeseca opće kirurgije
2 mjeseca interne
1 mjesec radiologije i radioterapije
15 dana neurologije 15 dana pedljatrije
POLIKLINIKA 11 mjeseci
(funkcionalne pretrage)
Ambulanta 6 mjeseci
Kabinet za laser 1 mjesec
Kabinet za fluoresceinsku angiografiju 1 mjesec
Kabinet zs kontaktne leće 1 mjesec
Kabinet za adaptometriju 15 dana
Kabinet za elektrodijagnostiku 15 dana
Kabinet za ultrazvuk 1 mjesec
KLINIKA 27 mjeseci
Prednji segnkent (Patologija i kirurgija) 5 mjeseci 15 dana
Straţnji segment (Patologija,trauma i kirurgija) 7 mjeseci
Plastiĉna i rekonstruktivna kirurgija i orbita 4 mjeseca
Djeĉja oftalmologija 2 mjeseca
Strabologija 4 mjeseca
Glaukom 3 mjeseca
Neurooftalmologija s perimetrijom 1 mjesec i 15 dana
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca
Poslijediplomska nastava
Program specijalizacije:
POLIKLINIĈKE AMBULANTE - 11 mjeseci
Za vrijeme rada u ambulantarna specijalizant treba savladati
sljedeće pretrage i dijagnostiĉke postupke:
1. Ispitivanje vidne oštrine
2. OdreĊivanje refrakcije i korekcija naoĉalama
3. Direktna oftalmoskopija
4. Biomikroskopija
5. Aplanacijska tonometrija
6. Ekstrakcija površnih stranih tijela
7. Fluoresceinski test
8. Skijaskopija
U specijaliziranim kabinetima specijalizanti trebaju upoznati
tehnologiju rada svakog kabineta,te pod Struĉnim nadzorom izvršiti i odreĊene dijagnostiĉke
postupke (laser,fluoresceinska angiografija,e lektrodijagnostika).
KLINIKA - 27 mjeseci
U kliniĉkom dijelu specijalizacije specijalizanti primjenjuju prethodno steĉena znanja u
poliklinici i kabinetima, posebno u dijagnostiĉkom postupku, te svladavaju terapeutske i
operacijske zahvate.
Prednji segment oka - 5 mjeseci i 15 dana
Tijekom specijalistiĉkog staţa na prednjem oĉnom segmentu
specijalizanti moraju izvršiti sljedeće operacijske zahvate:
1. Ekstrakapsularna ekstrakcija katarakte 20 operacija
2. Implantacija intraokularnih leća 10 operacija
3. Asistencija keratoplastike
4. YAG laser kapsulotomije 10 mjeseci
5. Asistencije operacije katarakte
Straţnji segment oka - 7 mjeseci
Zbog vrlo sloţene vitreoretinalne patologije i traume specijalizanti ne mogu samostalno vršiti
operacijske zahvate ali svakako trebaju kod njih asistirati. TakoĊer trebaju biti upoznati sa
kompliciranim dijagnostiĉkim postupcima.
1. Indirektna oftalmoskopija
2. Biomikroskopija Goldmannovom prizmom
3. Biomikroskopija panfunduskopom
4. Asistencije kod konvencionalne operacije ablacije retine
5. Asistencije kod vitreoretinalne kirurgije
6. Asistencije kod vitreoretinalne kirurgije pomoću silikonskog ulja i perfluorkarbona
7. Asistencija kod vitreoretinalne kirurgije s endokriopeksijom i endolaserskom
fotokoagulacijom
Plastiĉna i rekonstruktivna lururgija i orbita - 4 mjeseca
1. Mali operacijski zahvati na okolini oka i adikeksima (chalazion, chordeolum, cista,
papilom, xanthelasma, pterygium, verruca i dr.).
2. Asistencije kod operacija tumora vjeĊa
3. Asistencije kod operacija orbite
4. Asistencije kod plastiĉne i rekonstruktivne kirurgije
5. Enukleacija bulbusa 5 operacija
Djeĉja oftalmologija - 2 mjeseca
1 Asistencije kod operacija kongenitalne katarakte
2. Asistencije kod operacija probojnih ozljeda oka
3. Dijagnostiĉki postupci kod djece sa prematurnom retinopatijom
4. Asistencije kod operacije ptoze
5. Terapijski postupci kod upalnih bolesti oka
Strabologija - 4 mjeseca
1. Dijagnostiĉki postupci kod strabizma
2. Konzervativno lijeĉenje strabizma (vjeţbe na koordinatoru, sinoptoforu, pleoptoforu i dr.)
3. Operacija strabizma 5-10 operacija
4. Asistencije kod sloţenih oblika strabizma
Glaukom - 3 mjeseca
1. Dijagnostika glaukoma
2. Tonometrija i tonografija
3. Gonioskopija
4. Asistencija kod glaukomskih operacija
5. Asistencije kod laserskih operacija gleukoma
6. Konzervativno lijeĉenje glaukoma
Neurooftalmologija s perimetrijom - 1 mjesec i 15 dana
1: Statiĉka i kinetiĉka perimetrija
2 Dijagnostika neurooftalmoloških bolesti
3. Konzervativna terapija neurooftalmoloških bolesti
Na kraju boravka u pojedinim Struĉnim jedinicama predviĊen je razgovor sa specijalizantom
u obliku kolokvija.
Obavezno je usavršavanje specijalizanata u obliku poslijediplomske nastave (2 semestra) iz
oftalmologije i poloţeni propisani ispiti.
28. Naziv specijalizacije: KLINIĈKA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM
Trajanje specijalizaciie 48 mjeseci
Plan specijalizacije
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
3 mjeseca interne medicine
15 dana neurologije
15 dana pedijatrije
1 mjesec anesteziologije i intenzivnog
lijeĉenja
1 mjesec mikrobioiogije i laboratorijske dijagnostike
KLINIĈKA FARMAKOLOGIJA SA TOKSIKOLOGIJOM 13 mjeseci
FARMAKOLOGIJA 6 mjeseci
KARDIOLOGIJA 2 mjeseca
GASTROENTEROLOGIJA 2 mjeseca
KLINIĈKA lMUNOLOGIJA I REUMATOLOGIJA 2 mjeseca
lNTENZlVNA SKRB 2 mjeseca
ENDOKRlNOLOGIJA I DIJABETES 1 mjesec
NEFROLOGIJA (dijaliza) 1 mjesec i 15 dana
PSIHIJATRIJA 2 mjeseca
KLINIĈKA PEDIJATRIJSKA TOKSIKOLOGIJA 2 mjeseca
TOKSIKOLOGIJA 3 mjeseca i 15 dana
ZAKONODAVSTVO 1 mjesec
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca
KLINIĈKA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM - 13 mjeseci
Bolnica - rješavanje terapijskih i toksikoloških problema
(konkretnih uz krevet bolesnika i simuliranih) hospitaliziranih bolesnika.
Ambuianta - priprema kliniĉko farmakoloških rnišljenja (terapijskih ili kao dijela
dokumentacije za registraciju lijeka). Aktivno sudielovanje u kliniĉkom pokusu na
ambulantnim bolesnicima bar 4.
Laboratorij - sudjelovanje u pokusima na zdravim dobrovoljcima (bioekvivalencija, osnove
farmakokinetskih studija i izraĉunavanja), priprema plana ispitivanja, provedba pokusa,
priprema završnog izvještaja - bar 3.
Interpretacija rezultata mjerenja koncentracija lijekova u tjel. tekućinama.
Centar za lijekove
- upoznavanje s aktivnošću Nacionalnog centra za nuspojave
- prijem prijava, obrada prijava, priprema "povrata informacija" prijaviteljima. Pisanje
povratnih pisama (20-ak). Sluţenje dokumentacijom Nacionalnog centra koja redovito stiţe iz
SZO, knjiţnicom Zavoda za klinirku farmakologiju i svim glavnim izvorima informacija o
lijekovima;
- upoznavanje s radom bolniĉke komisije za lijekove, radom na bolniĉkoj listi lijekova,
konceptom i radom s rezervnim lijekovima (antibioticima, antiemeticima i dr.);
- upoznavanje s pripremom Biltena o lijekovima i Pharmacima. Sastavljanje vijesti,
komentara i drugih dijelova navedenih publikacija. Priprema bar 3 teksta za Bilten ili
Pharmaca.
- upoznavanje i sudjelovanje u drugim informacijskim aktivnostima Zavoda za kliniĉku
farmakologiju (npr. za potrebe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i druge ustanove
ili pojedince).
Kolokvij
FARMAKOLOGIJA
(farmaceutska industrija s Istraţivaĉkim institutom) - 6 mjeseci upoznavanje laboratorijskih
tehnika i vještina (vaganje piptiranje, centrifugiranje, mjerenje el. potencijala itd.),
- upoznavanje manipulacija s laboratorijskim ţivotinjama (anestezija, intraperitonalna ili
druga primjena lijeka, uzimanje uzoraka krvi, seciranje ţivotinja, preparcija tkiva i organa,
transplantacija koţe i drugih tkiva, itd.) i zahvati fiksacija
- upoznavanje neophodnih uvjeta za ispravno uzgajanje laboratorijskih ţivotinja u stajama,
razliĉite vrste anestezije, rad aneslezije - decerebracija, tehnike rada i mjerenja uĉinka
lijekova
- krvni tlak, EKG, pletizmografija, EEG. intrakranijalni tlak, diuraza, analgezija. Uĉinak
neurotropnih lijekova (ekscitacija inhibicija posttelaniĉka potencijacija, itd.), biokemijske
metode, vezanje lij: za receptor, uĉinci lijekova na neurotransmitore; eksperimentalni ulkus i
njegova terapija; Farmakokinetika radioaktivno oznaĉe tvari: ispitivanje akutne i kroniĉne
toksiĉnosti; pretraţivanja strane literature na zadanu temu prije postavljanja pokusa;
sudjelevanje u pripremi plana pokusa ispitivanja lijekova na ţivotinjskim modelima: voĊenje
laboratorijskog dnevnika, biljeţenje rezultata pokusa: statistiĉka obrada rezultata pokusa na
raĉunalu. sudjelovanje u pripremi znanstvenih radova s rezultatima provedenih poksa;
sudjelovanje u pripremi znanstvenih i Struĉnih skupova, predvanja i sl.; sudjelovanje u izradi
farmakološko toksikološkog mišljenja
1. KARDIOLOGIJA 2 mjeseca
2. GASTROENTEROLOGIJA 2 mjeseca
3. HEMATOLOGIJA 2 mjeseca
4. KLINIĈKA IMUNOLOGIJA I RFUMATOLOGIJA 2 mjeseca
5. INTENZIVNA SKRB 2 mjeseca
6. ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETES 1 mjesec
7. NEFROLOGIJA S ODJELOM ZA POSTUPKE DIJALIZE 1 mjesec i 15 dana
8. PSIHIJATRIJA 2 mjeseca
Program i vještine od 1-8 obuhvaćaju sve aktivnosti na podruĉju racionalne farmakoterapije,
kliniĉkog ispitivanja i razvoja novih terapijskih principa, nadalje prepoznavanju otrovanja,
postupaka s akutno i kroniĉno otrovanim u smislu praćenja, prevencije lijeĉenja. Naglasak je
na ciljanom radu u svezi s problemima klinike farmakologije i toksikologije uz posebnu
pozornost na sluţe literaturom ovih podruĉja. Nakon svakog boravka kolokvij.
KLINIĈKA PEDIJATRIJSKA TOKSIKOLOGIJA - 2 mjeseca
Bolnica - prepoznavanje otrovanja u djece; postupci s otrovnim djetetom (opći detoksikacijski
i specijalni antidotski); aktivno sudjelovanje u lijeĉenju akutno otrovane djece.
Ambulanta - informacijski centar: praktiĉni rad s bazama podataka o otrovanjima lijekovima i
drugim otrovima; priprema kliniĉko-toksikoloških informacija; upoznavanje s osobitostima i
epidemiologije otrovanja djece i preventivnim djelatnostima; praktiĉni rad u CARNet mreţi upuĉivanje kliniĉko-toksikoloških informacija u druga središta u Hrvatskoj, te pretraţivanje
javnih baza podtaka o otrovanjima u Europi i SAD.
Intenzivna skrb
Pedijatrijska klinika - odjeli neuropedijatrije, pedijatrijske gatroenterologije, kardiologije i
nefrologije
TOKSIKOLOGIJA - 3 mjeseca i 15 dana
- kliniĉko laboratorijska dijagnostika (uzorkovanje, priprema biološkog materijala za analizu,
metode otkrivanja, dokazivanja mjerenja otrova i lijekova u biološkom materijalu); ekotoksikologija (uzorkovanje, analiza otrova u zraku, vodi, tlu i biosferi, upoznavanje s
bazama podataka o otrovima u prometu, proizvodnji uporabi, sudjelovanje u izradi
toksikoloških mišljenja), - farmak kinetska i toksokinetska izraĉunavanja (izraĉunavanja
farmak, kinetskih parametara i simulacija, individualizacija terapije, bioekvivalencija
lijekova): - krizna stanja (ovladavanje pretraţivanjem baze podataka, primjena sredstava
zaštite kod intervencija u kriznim stanjima, upoznavanje tehnika dekontaminacije, otkrivanje
otrova brzim priruĉnim testovima).
ZAKONODAVSTVO - 1 mjesec
Ministarstvo zdravstva, Odjel za lijekove, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zavod
za ispitivanje i kontrolu lijekova. Upoznavanje s principima zakonodavstva podruĉja lijekova
i rada navedenih ustanova koje pokrivaju pojedine aspekte kliniĉke farmakologije i
toksikologije.
Poslijediplomski studij kliniĉke farmakologije obvezan - prva godina (dva secnestra) i
poloţeni propisani ispiti.
29. Naziv specijalizacije: PATOLOŠKA ANATOMIJA
Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
1 mjesec patologije sa citologijom
1 mjesec mikrobiologije i laboratorijske dijagnostike
1 mjesec opće kirurgije
1 mjesec interne medicine
15 dana neurologije
15 dana pedijatrije
OBDUKCIJE 5 mjeseci
BIOPSIJE, HISTO/CITOKEMIJSKI I IMUNOHISTOKEMIJSKI LABORATORIJ 32
mjeseca
ELEKTRONSKO MIKROSKOPSKI LABORATORIJ 1 mjesec GODIŠNJI ODMOR 4
mjeseca
Program specijalizacije:
OBDUKCIJE 5 mjeseci
Prvih 5 mjeseci specijalizacije kandidat provodi na obdukcijama. U tom razdoblju na
najmanje 50 samostalnih obdukcija i 50 asistencija (s aktivnim sudjelovanjem u obdukciji)
treba svladati:
- teoretski i praktiĉno obdukcijsku tehniku,
- pripremu leša prije i poslije obdukcije,
- uzimanje materijala s obdukcije za histopatološku, citopatološku, mikrobiološku i kemijsku
analizu,
- upoznati se s propisima o postupku s mrtvima i njihovim obiteljima te zadacima u vezi s
mrtvozorstvom,
- nauĉiti dijagnosticirati promjene na histološkim i citološkim preparatima uzetim s obdukcije;
pregledati i riješiti najmanje 50 samostalnih obdukcija, 50 obdukcija na kojima se asistiralo, te
po iz boru mentora još najmanje 50 obdukcija,
- redovito pohaĊanje kliniĉko patoloških sastanaka, te nakon 6 mjeseci samostalno prirediti
obdukcioni materijal za kliniĉko patološki sastanak.
Kolokvij - obuhvaća obdukcijske tehnike, pravilno uzimanje materijala za histološku i
citološku analizu, kao i samostalno rješavanje jednostavnijih zadanih sluĉajeva.
BIOPSIJE, HISTO/CITOKEMIJSKI I IMUNOHISTOKEMIJSKI LABORATORIJ - 32
mjeseca
Za vrijeme trajanja rješavanja biopsija/citologije kandidat je duţan boraviti i u
specijaliziranim laboratorijima te nauĉiti:
- tehnike preuzimanja bioptiĉkog materijala najmanje 1000 samostalno i 3000 asistencija,
- upoznati se s fiksativima koji su potrebni za obradu bioptiĉkog materijala
- upoznati se s relevantnim oblicima histoloških tehnika, kao i aparaturom koja se u te svrhe
koristi,
- indikacije za pojedine specijalne histokemijske i imunohistokemijske metode - opseg
specijalnih metoda koje su potrebne za rješavanje pojedinih diferencijalno dijagnostiĉkih
problemaupoznati se s potrebnim kemikalijama i materijalom kao i naĉinom izvedbe tih
metoda,
- upoznati se s naĉinom interperetacije specijalnih metoda kao i dometom tih metoda,
- savladati dijagnostiku intraoperativnih biopsija koliko mentor za pojedino podruĉje odredi,
- upoznati se s indikacijama za citodijagnostiĉku analizu
a) savladati tehniku aspiracione punkcije
b) savladati tehnike za dobivanje eksfolijativnog materijala
c) upoznati tehnlke obrade materijala (tekućine, likvor, sputum, vaginalni razmazi, intrauterini
aspirati, koštana srţ itd.),
d) upoznati naĉin fiksiranja, kao i metode bojenja materijala
- upoznati se s naĉinom interpretacije citoloških razmaza
- upoznati se s pravilnom citološko-histološkom korelacijom
- upoznati se s pravilnom citološko-kliniĉkom korelacijom. GRUPA I
Gornji respiratorni trakt i uho, medijastinum, pluća, pleura i dojka - 5 mjeseci
- pregledati i riješiti najmanje 1000 biopsija, te 1000 biopsija pogledati iz zbirke koju mentor
odreĊi,
- pregledati najmanje 1000 citoloških razmaza
- najmalkje 12 samostalnih obdukcija
Kolokvij
GRUPA II.
Usna šupljina, velike slinovnice, jednjak, ţeludac, crijeva, jetra, ţuĉni putevi i pankreas - 5
mjeseci
- pregledati i riješiti najmanje 1000 biopsija, te 1000 biopsija pogledati iz zbirke koju mentor
odreĊi,
- pregledati najmanje 1000 citoloških razmaza,
- najmanje 12 samostalnih obdukcija Kolokvij
GRUPA III.
Kosti i zglobovi, tumori mekih tkiva, tumori koţe, oko - 5 mjeseci
- pregledati i riješiti 500 biopsija, te toliki broj biopsija pogledati iz zbirke koju mentor odredi,
- pregledati najmanje 1000 citoloških razmaza,
- najmanje 12 samostalnih obdukcija
Kolokvij
GRUPA IV.
Srce, perikard i krvne ţile - 1 mjesec
- pregledati i riješiti najmanje 20 biopsija, te toliki broj biopsija pogledati iz zbirke koju
mentor odredi
- najmanje 5 samostalnih obdukcija
Kolokvij
GRUPA V.
Bubrezi i mokraćni putevi, muški reproduktivni organi - 3 mjeseca
- pregledati i riješiti najmanje 300 biopsija, te 300 biopsija pogledati iz zbirke koju mentor
odredi,
- pregledati najmanje 300 citoloških razmaza,
- najmanje 6 samostalnih obdukcija
Kolokvij
GRUPA VI
Limfni ĉvorovi i slezena - 3 mjeseca
- pregledati i riješiti najmanje 80 biopsija, te 100 biopsija pogledati iz zbirke koju mentor
odredi,
- pregledati najmanje 300 citoloških razmaza
- najmanje 4 samostalne obdukcije
Kolokvij
GRUPA VII.
Endokrinologija, hipofiza, nadbubreţne ţlijezde, štitnjaĉa, paratireoidea i paraganglijslu
sustav - 2 mjeseca
- pregledati i riješiti najmanje 60 biopsija, te 100 biopsija pogledali iz zbirke koju mentor
odredi,
- pregledati najmanje 200 citoloških razmaza,
- najmanje 4 samostalne obdukcije
Kolokvij
GRUPA VIII.
Ginekološka i perinatalna patologija - 6 mjeseci
- pregledati i riješiti najmanje 1200 biopsija te 1200 biopsija pogledati iz zbirke koju mentor
odreĊi
- pregledati najmanje 2500 citoloških razmaza
- najmanje 25 samoslalnih obdukcija od ĉega najmanje 20 obdukcija fetusa i umrlih neonatusa
i 20 asistencija
Kolokvij
GRUPA IX.
Neuropatologija - 3 mjeseca
- pregledati i riješiti najmanje 300 biopsija, te 300 biopsija pogledati iz zbirke koju menlor
odreĊi
- najmanje 25 samostalnih obdukcija i 20 asistencija
Kolokvij
ELEKTRONSKO MIKROSKOPSKI LABORATORIJ - 1 mjesec
U toku boravka u ovom laboratoriju potrebno je nauĉiti:
- indikacije za EM
- naĉin uzimanja materijala za EM, te vrste fiksativa
- nauĉiti na tzv. "semi-thin sections" odrediti lezije koje se ţele obraditi elektronskim
mikroskopom
- upoznati se s naĉinom interpretacije nalaza i nauĉiti domete koji ti nalazi daju.
***
ORGANIZIRANA NASTAVA - 100 sati godišnje PROGRAM
- 85 sati iz raziiĉitih podruĉja patologije
- 15 sati iz medicinske citologije
1. obdukcije 6 sati
- preuzimanje bioptiĉkog materijala - 4 sata
- specijalne metode - 6 sati
- postupak tehniĉke obrade materijala - 2 sata
Gornji respiratorni trakt i uho medijastinum, pluća, pleura i dojka - 9 sati;
Usna šupljina, velike slinovnice, jednjak, ţeludac, crijeva, jetra, ţuĉni putevi i pankreas - 9
sati
Kosti i zglobovi, tumori mekih tkiva, koţa - 9 sati
Srce, perikard i krvne ţile - 2 sata
Bubrezi i mokraćni putevi, muški reproduktivni organi - 8 sati
Limfni ĉvorovi i sIezena - 7 sati
Endokrinologija - hipofiza, nadbubreţne ţlijezde, štitnjaĉa, paratiroidea i paraganglijski
sustav - 4 sata,
Ginekološka i perinatalna patologija - 9 sati
Neuropatologija - 6 sati
Elektronska mikroskopija - 4 sata
Medicinska citologija - 15 sati
Toĉne teme predavanja izabrat će Katedra za patologiju u govoru sa specijalizantima.
30. Naziv specijalizacije: KLINIĈKA CITOLOGIJA
Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci
Plan specijalizacije
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
3 mjeseca interne medicine
1 mjesec ginekologije i opstetricije
1 mjesec neurologije i pedijatrije
15 dana mikrobiologije
15 dana radiologije
PATOLOŠKA ANATOMIJA 10 mjeseci
GINEKOLOŠKA CITOLOGIJA 6 mjeseci
HEMATOLOŠKA CITOLOGIJA 5 mjeseci
PULMOLOŠKA CITOLOGIJA 5 mjeseci
ENDOKRINOLOŠKA CITOLOGIJA 3 mjeseca
UROLOŠKA CITOLOGIJA 2 mjeseca
GASTROOENTEROLOŠKA
CITOLOGIJA 2 mjeseca
CITOLOGIJA GLAVE I VRATA 15 dana
CITOLOGIJA LIKVORA 1 mjesec
CITOLOGIJA U PEDIJATRIJI 15 dana
CITOLOGIJA LOKOMOTORNOG
SISTEMA I MEKIH TKIVA 1 mjesec
ELEKTRONSKI MIKROSKOP 15 dana
NOVE METODE I TEHNIKE U
CITOLOGIJI 1 mjesec i 15 dana
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca
Poslijediplomska nastava.
Program specijalizacije:
PATOLOŠKA ANATOMIJA 10 mjeseci
a) na odjelu za obdukcije - 2 mjeseca
- samostalno izvršenje s makroskopskim i mikroskopskim pregledom organa uz sastavljanje
obdukcijskog nalaza kao i prisustvovanje obdukcijama - ukupno 30 obdukcija (aktivno i
pasivno
b) na odjelima za biopsije - 8 mjeseci
- sudjelovanje pri preuzimanju materijala za hitne (intraoperativne) i ostale biopsije, te pri
tehniĉkoj obradi materajala (za histošku histokemijsku i imunohistokemijsku analizu),
- mikroskopska analiza histoloških preparata (standardna histokemijska i
imunohistokemijska) iz svakodnevne prakse, kao arhiviranih preparata - ukupno 4000
preparata, pri ĉemu valja, posebnu paţnju posvetiti biopsijama grla maternice, uterusa,
andesa, limfnih ĉvorova i slezene, koštane srţi, jetre, ţeluca, intratorkalnih organa, dojke,
štitnjaĉe, prostate testisa, tumora drugih inkalizacija, na za to specijaliziranim odjelima:
- ginekološka patologija 2 mjeseca
- hematološka patologija 1 mjesec i 15 dan
- pulmološka patologija 1 mjesec i 15 dan
- ostala patologija (dojka, štitnjaĉa, gastroenterološka patologija i tumori djeĉje dobi) 3
mjeseca
Kolokvij
GINEKOLOSKA CITOLOGIJA - 6 mjeseci
- naĉin uzimanja uzoraka (bris, aspirat, punktat bez i pod kontrolom ultrazvuka, komadić
tkiva i dr.) razliĉitih lokalizacija (vulva, vagina, cerviks, endocerviks, endometrij, parametrij,
adneksa, amnijska šupljina, bukalna sluznica kao i ostale lokalizacije nastale širenjem bolesti,
limfni ĉvor, abdominalna i pleuralna šupljina, urotrakt) za citološku, citokemijske i
imunocitokernijske analize
- Obrada uzoraka (razmaz, sediment, otisak), metode fiksiranja i bojenja za citološku,
cit.okemijske i imunocitokemijske pretrage. Mikroskopska citološka, citokemijska i
imunocitokemijska analiza i interpretacija - ukljuĉujući dijagnozu i deferencijalnu dijagnozu:
ocjena adekvatnosti uzorka s obzirom na uzimanje, obradu uzoraka, fiksaciju i bojanje;
normalne stanice genitalnog trakta u razliĉitoj dobi ţivota ţene, te abdominalne i amnijske
šupljine itd. citohormonske analize u normalnim i patološkim stanjima: stupnjevi ĉistoće
glede broja leukocita i Doderlerovih bacila: upala, degeracija. metaplazija, reparacija,
uzroĉnici spolno prenosivih boIesti; tumoru sliĉne tvorbe, benigni tumori, intraepitalne
premaligne i maligne lezije, invazivni maligni tumori. metastaze i metastataki maligni tumori,
promjene na benignim i maliginim stanicama kod terapije zraĉenjem i/ili kemoterapeuticima.
intraoperativna citološka analiza; odreĊivanje spola; procjena zrelosti fetusa; evaluacija
sumnje na prerano prsnuće vodenjaka; diferencijalno dijagnostiĉke poteškoće u ginekološkoj
citodijagnostici.
- Upoznavanje s dijagnostiĉkim i terapijskim postupcima u ginekologiji i perinatologiji.
- Tijekom specijalizantskog staţa kandidat treba analizirati 2000-2250 uzoraka, od toga:
1600-1750 VCF razmaza (50 normalnih, 200 benigniha, 1 500 abnormalnih), 200-250
aspirata andometrija (100 benignih, 150 abnormalekih), 200-250 ostalih uzoraka
Kolokvij
HEMATOLOŠKA CITOLOGIJA - 5 mjeseci
- Dobivanje materijala za citološku analizu (krvni razmazi, punkcija koštane srţi - sternum,
crista posterior i anterior, punkcija Iimfnog ĉvora, jetre i slezene sa/bez kontrole ultrazvuka ili
CT-a), uzimanje materijala za citogenetsku analizu fenotipizaciju i kulture stanica te biopsije
kosti.
- Obrada materijala - 1. standardrka bojanja (po Papenheimu i Papanicolaocr), 2. citokemijska
bojanja i fiksacija (PAS, MPO, ANE SUDAN BLACK, KISELINA FOSFATAZA,
ALKALNA FOSFATAZA METILENSKO MODRILO i dr.) 3. imunofenotipizacija
hemotopoetskih stanica na razmazima (PAP, APAAP i dr.) te na suspenzijama
(imunoflourescencija i protoĉna citometrija)
- Analiza razmaza obojenih standardnim, citokemijskim i imunocitokemijskim metodarna
(kvalitativna, semikvantitativna i kvantitativna) Normalni struĉni elementi hematopoetskih
organa patološke promjene kod: bolesti matiĉnih stanica za mijelopoezu (kroniĉne i akutne
mijeloproliferativne bolesti, mijelodisplazije), bolesti eritrocita (anemije i poliglobulije),
bolesti granulocita (neutrofilnih, eozinofilnih i bazofilnih) bolesti monocita i makrofaga,
bolesti limfocita i plazma stanica (limfoperlije i limfocitoze, sindrom mononukleoze benigne
bolesti Iimfnog ĉvora, neoplastiĉne bolesti limfocitnog sustava, kroniĉna limfatiĉna
leukemija, prolimfocitna leukemija, triholeukemija, akutne limfatiĉne leukemije, maligni
limfonlite imunoproferativne bolesti), bolesti slezene (hiper-i hiposplenizam), bolesti
trombocitopoeze, histocitoze, paraziti, "strane stanice" (metastaze) u koštanoj srţi,
moritološke promjene u koštanoj srţi pri transplantaciji.
- Tijekom specijalizantskog staţa kandidata traba izvršiti 100 punkcija koštane srţi, 200
punkcija limfnih ĉvorova, hospitirati pri punkcijama jetre i slezene te analizirati: 3000
preparata (najmanje 2000 patoloških) ukljuĉujući razmaze koštane srţi, periferne krvi, limfne
ĉvorove, punktat slezene, jetre i punktate ostalih lokalizacija nastalih širenjem bolesti i to
obojenih standardnim citokemijskim i imunocitokemijskim metodama
Kolokvij
PULMOLOŠKA CITOLOGIJA - 5 mjeseci
- Dobivanje materijala za citološke pretrage (valjani uzorak iskašljaja, brisa nosa i ţdrijela,
aspirata sekreta bronha, BAL. "ĉetkanja" bronha, ekscizije kliještima sluznice ili patoloških
prornjena stijenke bronha, transbronhalne biopsije pluća, transbronhealne i transtrahealne
punkcije, pluralne punkcije, biopsije pleure, transtorakalne punkcije te punkcije
ekstratorakalnih promjena nastale uslijed širenja primarnog procesa). Uloga kliniĉkog
citologa i njegov udjel u planiranju i izvoĊenju dijagnostiĉkih postupaka, indikacija i
kontraindikacija, te mogućnosti komplikacija i njihovo zbrinjavanje. Savladavanje
samostalnog izvoĊenja citopunkcija torakalne i ekstratorakalne lokalizacije. Intraoperativna
citodijagnoslika.
- Metode obrade malerijala i priprema valjanih eitoloških preparata ovisno o vrsti materijala
(direktni razmazi, negativni preparati, centrifugiranje, sedimemtiranje). Metode bojanja,
odabir odgovarajuće metode. Citokemijske i imunocitokemijske metode.
- Morfološke karakteristike stanica organa, sustava i tkiva cjelokupne torakalne regije (pluća,
pleura, torakalna stijenka, medijastinum). Citomorfološke karakterist.ke patoloških zbivanja:
1. promjene na normalnim stranicama (irikativni oblici. degenerativne promjene, atipatije,
metaplazije, proliferacije).
2 prisustvo ĉlanica karakteristiĉnih za odreĊeni patološki proces, 3. prepoznavanje uzroĉnika
bolesti (pneumocistis karinii. ehinokok, gljivice i dr. ) 4. citomorfologija primarnih benignih i
malignih tumora, mogućnost prepoznavanja metastatskih promjena 5. promjene na normalnim
i tumorskim stanicama nakon terapija (iradijacijske, citoskatske). Savladavanje morkologije
najprije uz pomoć mentora, a potom samostalnom analizom citoloških preparata i
interpretacijom nalaza uz kontrolu mentora.
- Tijekom specijalizantskog staţa kandidat treba analizirati ukupno 3250 razmaza, 1 5-20
transtorakalnih punkcija i eventualno pleuralnih punkcija, a ostale punkcije (limfni ĉvor i
druge lokalizacije nastale širenjem patološkog procesa) ovisno o patologiji.
Kolokvij
ENDOKRINOLOŠKA CIROLOGIJA - 3 mjeseca
1. Citodijagnostika dojke
- GraĊa i funkcija dojke. Tehnika dobivanja materijala za eksfolijativne pretrage
(iscjedak/eksprimat. skarifikacija), punkcija dojke prema palpatornom nalazu, oznaci
onkologa te uz pomoć drugih dijagnostiĉkih postupaka (serlogram, termogram, ultrazvuk).
- Eksfolijativna pretrage dojke - problem i znaĉenje pojave iscjetka, njegova unilateralna ili
bilateralna pojava, koliĉina, boja, s posebnim osvrtom na znaĉenje krvnog iscjedka. Analiza
iscjetka i uz upalne promjene (subareolarni absces. upala Montgomerijeve ţlijezde), Praćenje
promjena izgleda mamile u smislu ekcema te M. Paget.
- Aspiracione pretrage dojke - morfološka slika tkiva dojke, upalne promjene, nekroze
masnog tkiva te fibrocistiĉka bolest dojke; osobitu paţnju obratiti morfološkim promjenama
makroeista, fibrosdenoma te proliferativnim promjenama sa i bez atipije epitela. Kliniĉka i
mikroskopska slika karcinoma dojke te mogućnosl subklasifikacije pojedinih karcinoma.
Punkcija i analiza ĉvorova nakon poštednih operacija karcinorna dojke. Izgled i znaĉenje
ozraĉenih malignih i benignih stanica ţljezdanog epiteta, dojke. U sluĉaju uĉinjene biopsije.
usporeĊivanje citološkog mišljenja i histološkog nalaza. Rad u timu za bolesti dojke.
Vrijednost odreĊivanja estrogenskih i progestecorrskih receptora općenito, ostalih tumorskih
markera u serurnu i/ili punktatima dojke. Problem bolesti muške dojke (ginekomastija,
karcinom), te promjene u dojci u vrijeme pkrberteta i trudnoće.
- Tijekom specijalizantskog staţa kandidat treba uĉiniti najmanje: 500 morfoloških analiza
punktata i sekreta dojke, 50 punkcija.
Kolokvij
2. Citodijagnostika štitnjaće i paratireoideje
- Citodijagnostiĉka punkcija štitnjaće i paratireoideje sa/bez kontrole ultrazvuka (naĉin
upoznavanja rada s ultrazvukom i ciljanekg punktiranja, obrade materijala, bojanja,
skriniranje adekvatnih od neadekvatnih preparata).
- Citološka analiza punktata štitnjaće i paratireoideje - normalni elementi u citološkom
razmazu te promjene kod funkcionalnih poremećaja, upala i tumora štitnjaĉe. Prepoznavanje
materijala paratireoideje i interpretacija. U tu svrhu korištenje edukacijskih setova preparata.
- Vjeţbanje: citološka analiza te naĉin pisanja nalaza punktata štitnjaće i paratireoideje (u tu
svrhu mikroskopirati uz nadzor mentora svakodnevni materijal i preparate iz arhive
pregledom registratora, odnosno kompjutera).
- Preporuĉa se pregledati: 300-400 punktata - materijal treba obuhvatiti sve navedene procese
i palološke promjene štitnjaće i paratireoideje, 10-15 punktata dnevno (s po 4 stakla u
prosjeku) uz samokontrolu i povremenu provjeru mentora.
Kolokvij
3. Citodijagnostika ejakulata i muških gonada
- Analiza ejakulata (priprema ispitanika, obrada te kvantitativna morfološka analiza
ejakulata). Procjena oligo-i azospermije. OdreĊivanje pokretljivosti i vitalnosti spermatozoa.
- Vjeţbanje: kompletna mocfološka pretraga ejakulata (minimalno 6 u danu kada se rade
pretrage - uz nadzor mentora).
- Citodijagnostiĉka punkcija muških gonada, obrada i bojanje preparata Spermatogerceza,
Sertolijeve i Leydigove stanice u obojenom razmazu te uoĉavanje promjena kod
funkcionalnih poremećaja spermatogeneze i upala. Tumori testisa. Koristiti edukacijske
setove preparata
- Vjeţbanje: na svakodnevnim preparatima i materijalima iz arhive.
- Tijekom specijalizantskog staţa kandidat treba pregledati 5 punktata dnevno uz
samokontrolu i povremenu kontrolu mentora. Pregledani materijal treba obuhvatiti sve
navedene procese na ukupno 50 punktata. Rezultate analiziranih preparata upisati u priIoţenu
listu koju u sklopu testa znanja pregledava mentor.
Kolokvij
UROLOŠKA CITOLOGIJA - 2 mjeseca
1. Citodijagnostika bubrega i odvodnih mokraćnih putova
- Citodijagnostiĉka punkcija bubrega (pod kontrolom CT ili UZV), obrada materijala i
citološka analiza razmaza (normalni staniĉni elementi te stanice prisutne u razliĉitim
patološkim stanjima). Citološka pretraga spontano dobivene mokraće (tehnika obrade
materijala, analiza razmaza - normalni, staniĉni elementi i stanice prisutne u razliĉitim
patološkim stanjima). Citološka pretraga ostalih vrsta materijala u oaom podruĉju (kateter
urin, lavat mokraćnog mjehura, bris uretre, otisak operativno dobivenog materijala).
2. Citologija prostate
- Citodijagnostiĉka punkcija prostate (sudjelovanje pri punkciji, obrada materijala), citološka
analiza razmaza (normalni staniĉni elementi te stanice prisutne u pojedinim patološkim
stanjima) Citodijagnostika eksprimata prostate (uzimanje materijala i Tehniĉka obrada),
citološka analiza razmaza.
- Kandidat u svom radu pod nadzorom citologa sudjeluje u uzimanju materijala, upoznaje se s
tehniĉkom obradom i analizira razmaze iz svakodnevnog rada laboratorija. Vjeţbanje
urološke citodijagnostike na razmazima pripremljenim za edukaciju, kako bi za vrijeme
trajanja specijalizacije upoznao sve patološke procese u tom podruĉju. Posebna paţnja treba
biti posvećena citološkoj analizi mokraće i aspiratu prostate.
- Tijekom specijalizantskog staţa kandidat mora analizira; 750 citoloških preparata mokraće i
200 preparata punktata prostar i bubrega.
Kolokvij
GASTROENTEROLOŠKA CITOLOGIJA - 2 mjeseca
- Dobivanje materijala (bris pri gastro-i rektoskopiji, lavat punktat sa/bez kontrole ultrazvuka)
razliĉitih lokalizacija (usna šupljina. jednjak, ţeludac, kolon, rektum, jetra, gušteraĉa i ostalo
lokalizacije nastale širenjem primarnog procesa) za citološku. citokemijske i
imunocitokemijske analize.
- Obrada materijala, fiksacija i bojanje (standardna, citokemijska i imunocitokemijska).
- Analiza razmaza normalne stanice gastro-intestinalnog trakta; Berettov ezofagitis, tumori
jednjaka (papilarni planocelularni, adenokarcinom), morfološke promjene ţeluca kod
hiperplazija, interstinalne metaplazije, displazija, upala, ulkusne bolesti ţeluca, polipoznih
promjena, karcinoma ţeluca, apicdoma, Ieomijoma limfoma, pseudolimfoma); morfološke
karakteristike normalnih elemenata jetre kao i promjene nastale kod upala i kroniĉnih
degerativnih promjena, primarnih i sekundarnih tumora; normalni staniĉni elementi
pankreasa, morfološke promjene kod upalnih degenerativnih st.anja, benigni i maligni tumori
endokrinog i egzokrinog dijela; tumori ţuĉnog mjehura; benigni i maligni tumo debelog i
tankog crijeva).
- Tijekom specijalizantskog staţa kandidat mora izvršiti na manje 500 analiza i to: 200 analiza
briseva ţeluca, rektuma, kolona 300 analiza punktata jetre, pankreasa i ostalih lokalizacija.
Kolokvij
CITOLOGIJA GLAVE I VRATA -15 dana
- Dobivanje materijala (bris sluznice nosa, bris uha, bris usne šupljine i orofarinksa, bris
laringealne sluznice, punkcije ţlijezda slinovnica, tumoroznih tvorbi glave i vrata sa/bez
ultrazvuka. uzimanje otiska tkiva uzetog za patohistološku analizu i intraoperativnu arializu,
lavati sinusa, bris konjuktive).
- Obrada materijala (slandardna bojanja - MGG, Papa; citokemijska - PAS, alkalna fosfataza,
kisela fosfataza, Sudan blackimunocitokemijska - PAP, APAAP - na razmazima punktata,
otiscima tkiva.
- Mikroskopska analiza, interpretacija nalaza i davanje završnog mišljenja: 1. normalni
staniĉni elementi briseva sluznice nosa, usne šupljine, orofarinksa, larinksa, punktata
slinovnice, 2. bolesti sluznice nosa (upale - vazomotorni i alergijski rinitis, epitelni tumori,
mezenhimalni tumori - sarkomi). 3. bolesti usne šupljine orofarinksa - upale, tumori, 4. bolesti
slinovnica: upale akutne kroniĉne, benigna limfoepitelna lezija, Sjogren sindrom, tumori pleomorfni adenom, citodenolimfom, onkocitom, cilindrom, adenokarcinom, anaplastiĉni
karcinom, planocelularni karcinom, metistatski tumori 5. tumori vrata: ciste (branhiogena,
dermoidna, tireioglosalna), metastatski tumori, melanom, sarkom, paragangliom.
- Tijekom specijalizantskog staţa kandidat treba pregledat 400 uzoraka
Kolokvij
CITOLOGIJA LIKVORA - 1 mjesec
- Osnove anatomije, histologije i fiziologije CNS-a (hematolikvorska barijera), porijeklo i
znaĉenje stanica u likvoru (novoroĊenaĉka, dojenaĉka, odrasla dob) Osnovna kliniĉka znanja
o upalnim neupalnim procesima u CNS-u tehnike lumbalne, subokcipitalne ventrikularne
punkcije.
- Priprema likvora za citološke analize (sedimentiranje u citocentrifugi, bojenje MGG, Papa,
citokemijsko i imunocitokemijsko)
- Analiza likvorskih preparata, davanje mišljenja o diferercijalnoj dijagnozi procesa na
temelju citološkog nalaza: upalni procesi (serozne upale, gnojne upale, hemoragiĉne upale,
problem kroniĉnih upala CNS-a), primarni tumori, sekundarni tumori i drugi metastatski
procesi u CNS u, sustavne bolesti koje zahvaĉaju CNS (kolagenoze, sarkoidoza, Behcet),
krvarenja u CNS (subarahnoidalno, intercerebralno, traumatsko), reaktivna pleocitoza,
citološke karakteristike, difereikcijalika dijagnoza - proteini, glukoza, kloridi, laktat,
imunoglobulini, pigmenti), osnovno o mogućnosti etiološke dijagnostike upalnih procesa
(nasaĊivanja likvora na razne podloge, serološke metode, brzi testovi za etiološku
dijagnostiku).
Tijekom specijalizantskog staţa kandidat mora pregledati 500 preparata likvora (najviše iz
podruĉja upalnih promjena).
Kolokvij
CITOLOGIJA U PEDIJATRIJI -15 dana
Pristup djetetu, kao i razliĉite tehnike aspiracione punkcije ili uzimanja materijala za
eksfolijativu citologiji prilagodene za odreĊenu djeĉju dob (dojenĉe, malo dijete do dvije
godine, predškolsko i školsko dijete).
- Obrada materijala (standardna, citokernijska i imunocitokemijska).
-Normalna morfologija organa u razvoju, koja se razlikuje od morfologije odraslitk.
- Analize razmaza periferne krvi kao i naĉin uzimanja materijala (naroĉito vaţno za
nedonošene dijete); punkcije koštane srţi (sternum, crista posterior, anterior, tibia) i analiza
razmaza s posebnim osvrtom na bolesti karakteristiĉne za tu dob: histiocitoze (histiocitoza X,
eozinofilni granulom, Hand - Sehuller - Christianoca i Letterer - Siweova bolest),
tezaurizmoze (Gaucheova, Niemann - Pickova bolest itd ), maligne retikulohistiocitoze,
embrionalne i druge tumore djeĉje dobi (neuroblastom, Ewingov sarkom, Wilmsov tumor,
teratomi i teratokarcinomi), parazitoze (Leishmanioza i Babezioza), promjene štitnjaće (ĉest
je limfocitni tireoiditis i hipertireoza koji se razlikuju u nekim svojim morfološkim
karakteristikama od odraslih), analiza testisa (promjene tijekom razvoja kao i kriplorhiĉnom
testisu), tehnika punkcije slezene i jetre u djece sa/bez anestezije, uzimanje vaginalnog
razmaza (razlikuje se za pojedinu dob djeteta) i analiza obzirom na zakašnjeli ili preuranjeni
pubertet te upalne promjene; naĉin pripremanja urina za analizu citomegalij skih stanica kao i
bojenje i pregled urina na metakromatska tijela (vaţno kod leukodistrofije).
- Tijekom specijalizantskog staţa kandidat treba izvršiti: 200 analiza i 50 razliĉitih punkcija.
Kolokvij
CITOLOGIJA LOKOMOTORNOG SISTEMA I MEKIH TKIVA 1 -mjesec
- Dobivanje materijala za citološku analizu promjena lokomotornog sistema i njegova obrada.
- Analiza tumora kosti i hrskavice i to benigni (ciste, eozinofilni granulom, gigantocelularni
tumor, hondrom, upalni procesi i dr.) i maligni (osteogeni sarkomi, Ewingov sarkom,
hondrosarkom, metastaze itd.) te tumori pripadajućih mekih ĉesti: benigni (lipom, fibrom,
miksom, benigne angiomatoze) i maligni (fibrosarkom, rabdonkiosarkom, liposarkom,
angiosarkom, maligni histiocitom), tumori neurogenog porijekla itd. Kao metoda predviĊa se
punkcija. Mnogi benigni koštani tumori nisu podesni za citološku obradu, te dolazi u obzir
samo iskljuĉivanje malignog procesa ili biopsija. u program se ukljuĉuje i citološka analiza
zglobne tekućine pri traumatskim i upalnim procesima.
- Ujedno je potrebno upoznati kliniĉku sliku i biološko ponašanje pojedinih tumora.
- Tijekom specijalizantskog staţa karkdidat mora pregledati najmanje 150 uzoraka i izvršiti
najmanje 30 punkcija
Kolokvij
ELEKTRONSKI MIKROSKOP -15 dana
- Primjena i dometi elektronske mikroskopije u citologiji
- Upoznavanje s pripremom i obradom citoloških uzoraka na elektronsko-mikroskopsko
pretraţivanje
- Analiza elektronsko-mikroskopskih snimaka pojedinih vrsta stanica i tkiva koja se
primjenjuju u citodijagnostici
Kolokvij
NOVE METODE I TEHNIKE U CITOLOGIJI -1 mjesec i 15 dana
- Principi i tehnike imunocitokemije, cito-i molekularne genetike (hibridizacijske i
amplifikacijske metode analize sadrţaja SNA) i image analize.
- Principi rada patronaţnog citometra.
Kolokvij
U tijeku specijalizacije specijalizant je obvezan upisati 2 semestra puslijediplomske nastave iz
kliniĉke citologije i poloţiti propisane ispite
31. Naziv specijalizacije: SUDSKA MEDICINA
Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci
Plan specijalizacije:
SEKUNDARIJAT 6 mjeseci
3 mjeseca opće kirurgije
1 mjesec ginekologija i opstetricija
1 mjesec radiologija i radioterdpija
1 mjesec patologija s citologijom
PATOLOGIJA 10 mjeseci
SUDSKA MEDICINA 24 mjeseca
TOKSIKOLOGIJA 4 mjeseca
GODIŠNJI ODMOR 4 mjeseca
Program specijalizacije:
PATOLOGIJA -10 mjeseci
- Samostalno vršenje obdukcija s makroskopskim i mikroskopskim pregledom organa,
- naĉin preuzimanja materijala za mikroskopsku pretragu i upoznavanje s osnovnim
tehnikama za mikroskopsku pretragu organa.
SUDSKA MEDICINA - 24 mjeseca
- Samostalno obavljanje sudskomedicinskih obdukcija tj. onih smrtnih sluĉajeva koji prema
odluci Zakona o kaznenom postupku spadaju u djelokrug rada sudske medicine,
- upoznavanje i dijagnostika razliĉitih oblika nasilnog ošteće nja zdravlja: mehaniĉke ozljede,
asfiktiĉne ozljede, fizikalne ozljede, psihiĉke ozljede, nutritivne ozljede,
- oblici i naĉin vještaĉenja u sudskim kaznenim postupcima ocjena teţine tjelesnih ozljeda,
kriviĉna odgovornost lijeĉnika, ĉedomorstvo, protupravni prekid trvdnoĉe,
- Oblici i naĉin vještaĉenja u sudskim parniĉkim postupcima: vještaĉenje naknade štete,
vještaĉenje u paternitetnim parnicama,
- identifikacijski postupak: problem identifikacije u masovnim katastrofama, identifikacijama
u ratnim okolnostima,
- vještaĉenje prometnih nesreća: nalet motornih vozila na pješaka, nalet motornog vozila na
dvotoĉkaše, odreĊivanje poloţaja osoba u vozilu prilikom prometne nesreće,
- osnove medicinske kriminalistike: obavljanje uviĊaja prilikom ubojstva, silovanja,
prometnih nesreća, naĉin pregleda osoba, te odjeće i obuĉe, osnove vještaĉenja bioloških
tragova,
- tanatologija i odreĊivanje vremena smrti na osnovi znakova smrti.
TOKSIKOLOGIJA - 4 mjeseca
- upoznavanje sa općim uvjetima trovanja, sudbinom otrova u tijelu, naĉin utvrĊivanja
travanja,
- upoznavanje sa djelovanjem razliĉitih vrsta otrova plinoviti i lako hlapljivi anorganski
otrovi, anorganske kiseline, luţine, toksiĉni metali, metaloidi, nitriti i nitrati, organska
otapala, organske kiseline, deterdţenti, pesticidi, medikamenti, otrovne gljive, otrovne
ţivotinje, alkohol, ovisnost o drogama, doping,
- naĉin uzimanja materijala za kemijskotoksikološke analize, prisustvovanje i upoznavanje s
kvalitativnim ispitivanjem pojedinih vrsta otrova tijekom obdukcije:
- ugljiĉni monoksid, cijanidi, jetki otrovi, naĉin vještaĉenja alkoholiziranosti.
Tijekom specijalizacije provodi se orgarzizirana nastava od 100 sati godišnje
II.
SPECIJALIZACIJE ZA DOKTORE STOMATOLOGIJE
1. obiteljska stomatologija
2. stomatološka protetika
3. ortodoncija
4. pedodoncija
5. dentalna patologija i endodoncija
6. oralna patologija
7. parodontologija
8. oralna kirurgija
1. Naziv specijalizacije: OBITELJSKA STOMATOLOGIJA
Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci
Obiteljska stomatologija predstavlja sastavni dio skrbi orofacijalnoga sustava na razini
doktora stomatologije prvoga kontakta za odreĊenu zajednicu.
Obiteljski doktor stomatologije lijeĉi pacijente koji su ga sami izabrali te ĉuva i unapreduje
njihovo oralno zdravlje.
Zadnjih desetljeĉa postupno se mijenja ţarište praktiĉnog djelovanja u stomatologiji s
postupaka lijeĉenja oralnih bolesti na njihovo spreĉavanje. Ove ĉinjenice bitno utjeĉu i na
organizaciju i sadrţaj specijalizacije obiteljske stomatologije
Plan specijalizacije:
BOLESTI ZUBI 6 mjeseci
DJEĈJA STOMALOLOGIJA 3 mjeseca
BOLESTI PARODONTA 4 mjeseca.
STOMATOLOŠKA PROTETIKA
FIKSNA I MOBILNA 4 + 4 = 8 mjeseci
BOLESTI USTA 3 mjeseca
ORTODONCIJA 3 mjeseca
ORALNA KIRURGIJA 3 mjeseca
MAKSILOFACIJALNA KIRURGIJA 1 mjesec
RAD U OGLEDNOJ AMBULANTI OBITELJSKE
STOMATOLOGIJE 2 mjeseca
GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca
Poslijediplomski studij
Program specijalizacije :
BOLESTI ZUBI - 6 mjeseci
Fiziološka specifiĉnost zublke pulpe i periradikularnog tkiva, fizikalno kemijska oštećnja
zuba, ĉimbenici zubnoga karijesa (mikroflora, domaćin i zub, okoliš lokalni i opći), funkcija
zubne pulpe, patološka zbivanja u pulpnome tkivu i periradikularnome tkivu,
histomorfološka, citokemijska, citomorfološka i histokemijska slika bolesnoga pulpnoga tkiva
i periradikularnih struktura, dentalni materijali, materijali za stimulacije pulpe i stvaranje
novoga denti na, dentalni amalgami, kompozitlvni materijali, staklenoinomerni cementi,
dentinska adhezivna sredstva.
U tijeku specijalizantskoga staţa slijedeći su kolokviji: patohistološka slika zubnoga karijesa,
materijali za reaktivnu dentinoge nezu, zaštitna sredstva za dentinsku ranu, kompozitni
materijali staklenoinomerni cementi i adhezijski postupci.
Tijekom specijalizantskog staţa specijalizant je obvezan u potpunosti i pod nadzorom
mentora izvršiti slijedeće zahvate: 5 sloienih amalgemskih nadogradnji retencijskim
kolĉićima, 5 rekonstrukcija kompozitnim materijalom zubi s promjenom boje,10
endodontskih lijeĉenja akutnih pulpitisa višekorijenskih zubi, posebno zubi s patološkim
preprekama u kanalima i morfološkim nepra vilnostima endodontskih prostora, 5
endodontskih lijeĉenja gangrene zubne pulpe višekorijenskih zubi, 5 endodontskih lijeĉenja
zubi s akutnim i kroniĉnim periradikularnim promjenama, 5 poslijeendodontskih
rekonstrukcija zubne krune.
DJEĈJA STOMATOLOGIJA
Preventiva karijesa - fluoridacija, sistemska, prenatalna primjena, topikalno korištenje
fluorida (25 zahvata); periodiĉni pregledi (roĊenje-12 mjeseci starosti, 12-24 mjeseca, 2-6
godina, 6-10 godina,12-21 godine starosti). Hitni zahvati u ustima djeteta i trauma usta i zubi
(5 zahvata). Zaštita duševnog zdravlja djeteta u razvoju (5 zahvata). Zaštita orofacijesa od
športskih povreda (30 zahvata; Peĉaćenje jamica i fusura griznih ploha zubi. Konzervativna
obra da mlijeĉnih i mladih trajnih zubi. Terapija pulpe mlijeĉnih i trajnih zubi, apeksifikacija
korijenova (40 zahvata).
BOLESTI PARODONTA - 4 mjeseca
Etiologija parodontne bolesti, patogeneza sporo i brzo progresivnih paradontitisa, posebno
juvenilnog i rapidnog. Terapijske metode uznapredovanih progresivnih oblika parodontnih
bolesti, pa rodontokirurške metode rahabilitacije ţvaćne funkcije. Zaštita zdravlja parodonta,
preventivni postupci, inicijalna terapija gingivitisa i parodontitisa. Postupci odrţavanja
higijene parodonta. Primjena kemoterapijskih sredstava u spreĉavanju upalnih promjena
gingive. Osnovni zahvati na parodontu: subgingivno odstranjenje naslaga, kiretaţa dţepova u
pet pacijenata. Analiza uznapredovanih parodontitisa uz nalaz destrukcije potpornih tkiva,
korekcija okluzije u 5 pacijenata.
STOMATOLOŠKA PROTETIKA (fiksna 4 mjeseca; mobilna mjeseca) - 8 mjeseci
Okluzija zubi, lijeĉenje starijih osoba, protetski materijali i tehnologije, dijagnoza, plan
lijeĉenja i praognoza bezubih i djelomiĉno ozubljenih pacijenata. Prijenos registrata maksile i
mandibule, upo raba poluprilagodljivih artikulatora, okluzijske koncepcije, dentalni
paralelometri, izrada proteza. Fiksne (5 zahvata) mobilne djelomiĉne (3 zahvata), mobilne
totalne (3 zahvata). krunice (5 zahvata imedijatne proteze (3 zahvata).
BOLESTI USTA - 3 mjeseca
Faktori obrane u usnoj šupljini, klasifikacija oralnih bolest oralne bolesti kao odraz općih
sistemskih bolesti, gerijatrijske oralne bolesti, oralne bolesti djeĉje dobi, oralne bolesti
uzrokovan spolnim prijenosom, uzgredne pojave kod uzimanja lijekova - manifestacije na
oralnoj sluznici. Dijagnostika oralnih bolesti (30 zahvata), uzimanje anamnestiĉkih podataka
(30 zahvata), procjena lokalnoga statusa u dijagnostici oralne bolesti (30 zahvata), kliniĉi
nalaz oralne sluznice, registracija vrste patološke promjene, oralna kliniĉka testiranja (30
zahvata), laboratorijska testiranja u dijagnostici oralne bolesti (30 zahvata), dijagnostika i
terapija oralnih fokus; (30 zahvata), dijagnostika mukokutanih autoimunih poremećaja na
oralnoj sluznici (10 zahvata), imunodeficijencija s oralnim manifestacijama (10 zahvata),
oralne alergijske reakcije (5 zahvata), prekancerozne oralne lezije i stanja (10 zahvata),
ozljede oralne sluznice (2 zahvata), bolesti ţlijezda slinovnica ( 10 zahvata), bakterijske
infekcije oralne sluznice (10 zahvata), virusne i gljiviĉne infekcije oralne sluznice (30
zahvata), oralni simptomi (10 zahvata).
Prevencija oralnih bolesti: suradnja i motivacija pacijenta (10 zahvata), prevencija oralnih
infekcija (10 zahvata), postupak i mjere zaštite u specijalistiĉkoj ambulanti (10 zahvata),
prevencija premalignih i malignih bolesti oralne sluznice (10 zahvata).
ORTODONCIJA - 3 mjeseca
Prepoznavanje i vrednovanje ortodontskih anomalija. Ortodontska profilaksa i interceptilni
ortodontski zahvati (10 zahvata). Terapija ortodontskih anomalija (10 zahvata), mogućnosti i
granice ortodontske terapije mobilnim i fiksnim napravama (po tri zahvata), optimalna dob za
izvoĊenje pojedinih ortodontskih zahvata; ekstrakcije kao iskljuĉivi i dopunski terapijski
zahvat (10 zahvata). Ortodontska terapija nakon adolescenttle dobi (5 zahvata). Oralna
rehabilitacija djeteta i odraslog (2 zahvata). Rascjep usnice i nepca (15 zahvata). Gonadna
disgeneza i ortodontske anomalije (15 zahvata). Preprotetska ortodontska priprema odraslih
(15 zahvata).
ORALNA KIRURGIJA - 3 mjeseca
Suvremene metode dezinfekcije i sterilizacije prostorija, instrumenata i rublja, te dezinfekcija
podruĉja rada. Temeljni postupak pruţanja prve pomoći, reanimacija i zahvati u zbrinjavanju
traume zuba i ĉeljusti. Tehnike primjene svih lokalnih anestezija, provodnih u usnoj šupljini i
licu, prepoznavanje i lijeĉenje lokalnih i općih komplikacija. Rutinska ekstrakcija zubi (40
zahvata), alveotomijom završena ekstrakcija zuba (5 zahvata). Prepoznavanje gnojnih i
specifiĉnih upala u podruĉju lica, ĉeljusti i usta, kirurške mogućnosti lijeĉenja. Indikacije za
pojedine operativne zahvate, trepanacije zuba, incizija submukoznog apscesa. Operativne
metode i tehnike dentalne kirurgije (upoznavanja): alveotomija, cistektomija apikoiomija,
replantacija i transplantacija zuba, imobilizacija zuba gingivektomija. Indikacije i provedba
preprotetskih kirurških zahvata, postekstrakcijska modelacija alveolarnog nastavka (10
zahvata). Temeljni principi oralne implantologije, indikacije za primjenu dentalnih
implantata.
MAKSILOFACIJALNA KIRURGIJA - 1 mjesec
Patologija i simptomatologija disfunkcija ĉeljusnog zgloba. Simptomatologija dobroĉudnih i
zloĉudnih tumora lica, ĉeljusti i usta. Mjesto i uloga lijeĉnika prvoga kontakta u
preoperativnom i postoperativnom obraĊivanju bolesnika od zloĉudnih tumora orofacijesa (10
zahvata).
RAD U OGLEDNOJ AMBULANTI OBITELJSKE STOMATOLOGlJE - 2 mjeseca
Cilj nastave je osposobiti specijalizanta za samostalan rad i voĊenje ambulante obiteljske
stomatologije. Tijekom rada specijalizant treba pod vodstvom mentora: poznavati najĉešće
akutne i kroniĉne bolesti organa usne šupljine te metodologiju i mogućnosti njihova lijeĉenja;
uoĉiti povezanost problema usne šupljine pacijenta s odnosima u njegovoj obitelji; poznavati
djelokrug preventivne stomatologije i primjenjivati preventivne zahvate u svakodnevnom
radu; usvojiti saznanje kako zdravlje i bolest usne šupljine mogu biti povezani i pod utjecajem
okoliša i socijalnih ĉinitelja; shvatiti razvoj i ponašanje pojedinca te ocijeniti njihov utjecaj na
zdravlje usne šupljine; poznavati i razumjeti zdravstvenu skrb u cjelini i kako voditi pacijenta
kroz tu skrb.
Nastavni sadrţaji: konzultacije u obiteljskoj stomatologiji; prepisivanje lijekova;
uspostavljanje registra pacijenata; voĊenje zdcavstvene dokumentacije; uspostavljanje registra
za posebno ugroţene skupine; voĊenje savjetovališta za dojenĉad i predškolsku djecu;
procjena pojedinog programa rešetanja i njegovo provoĊenje i vrednovanje rezultata u praksi;
organizacija rada u ambulanti (radno vrijeme, naruĉivanje pacijenata); voĊenje ambulante kao
poslovne jedinice; financijsko poslovanje ambulante; poznavanje i suradnja sa svim sluţbama
koje sudjeluju u zdravstvenoj zaštiti.
Specijalizant će obaviti edukaciju u oglednoj ambulanti koju će u tu svrhu, po dogovorenim
kriterijima, odabrati Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske.
Specijalizant je obvezan u toku specijalizacije upisati 2 semestra poslijediplomskog studija iz
opće stomatologije i poloţili propisane ispite
2. Naziv specijalizacije: STOMATOLOŠKA PROTETIKA
Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci
Plan specijalizacije:
FlKSNA PROTETIKA 15 mjeseci
MOBILNA PROTETIKA 15 mjeseci
MAKSILOFACIJALNA I ORALNA KIRURGIJA S
MAKSILOFACIJALNOM PROTETIKOM 1 mjesec;
PARODONTOLOGlJA 1 mjesec
ENDODONCIJA 1 mjesec
GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca
Program specijalizacije :
Teorijska nastava
- GraĊa i funkcija stomatognatog sustava 5 sati
- Okluzija zubi 10 sati
- Lijeĉenje starijih osoba 2 sata
- Materijali i tehnike dentalnih implantata 3 sata
- Teorije oseointegracije 2 sata
- Dijagnostika, plan lijeĉenja i prognoza djelomiĉno i potpuno bezubnih pacijenata 16 sati
- Protetski materijali i tehnologije 16 sati
- Disfunkcije okluzije, temporomandibularnih
zglobova i mišića 4 sata
Ukupno: 58 sati
Nakon odslušanog programa provodi se provjera znanja kolokvijem.
SEMINARI
Mobilna protetika 15 sati
Fiksna protetika 15 sati
Ukupno: 30 sati
Kroz seminare će se obaviti odabrani sadrţaji stomatološke
protetike s posebnim naglaskom na interdisciplinarni pristup lijeĉenju sloţenijih anatomija i poremećaja u stomatognatom sustavu.
FIKSNA PROTETIKA 15 mjeseci
- analiza i ubrušavanje okluzije 3 zahvata
- lokalizacija šarnirske osi 3 zahvata
- intraoralna i ekstraoralna registracija odnosa ĉeljusti 5 zahvata
- prijenos registrata maksile i mandibule u artikulator 10 zahvata
- primjena poluprilagodljivih artikulatora 20 zahvata
- primjena potpuno prilagodljivih artikulatora 2 zahvata
- programiranje artikulatora 10 zahvata
- instrumentalna analiza funkcije stomatognatog sustava 5 zahvata
- kliniĉka analiza funkcije stomatognatog sustava 10 zahvata
- primjena dentalnih paralelometara 20 zahvata
- elektromiografska registracija aktivnosti mišića 2 zahvata
- gnatosonija 1 zahvat
- fasetirane krunice 100 zahvata
- frezane krunice 30 zahvata
- teleskopske i konus krunice 6 zahvata
- metalnokeramiĉke krunice 20 zahvata
- 3/4, 4/5 - djelomiĉ;ne krunice i onlay 5 zahvata
- lijeĉenje disfurucije okluzije i temporomandibularnih zglobova - izrada nagriznih udlaga 5
zahvata
- lijeĉenje kompleksnih anomalija okluzije fiksnim nadomjestcima 5 zahvata
- krunice i mostovi na implantatima 1 zahvat Nakon završenog programa provjera znanja
kolokvijem.
MOBILNA PROTETIKA 15 mjeseci
- arkaliza i ubrušavanje okluzije 3 zahvata
- lokalizacija šarnirske osi 3 zahvata
- intraloralna i ekstraoralna registracija odnosa ĉeIusti 5 zahvata prijerkos regiskrata maksile i
mandibule u artikualor 10 zahvata
- primjena poluprilagodljivih artikulatora 20 zahvata
- primjena potpuno prilagodljivih artikulatora 2 zahvata
- programiranje artikulatora 10 zahvata.
- kliniĉka analiza funkcije stomatognatog sustava 10 zahvata
- instrumentalna analiza funkcije stomatognatog sustava 5 zahvata
- primjena dentalnih paralelometara 20 zahvata
- elektromiografska registracija aktivnosti mišića 2 zahvata
- gnatosonija 1 zahvat
- mobilne djelomiĉne proteze s metalnim skeletom 40 zahvata
- djelomiĉne proteze retinirane eteĉmenima 5 zahvata
- djelomiĉne proteze retinirane na teleskopskim i konus krunicama 2 zahvata
- pokrovne proteze 2 zahvata
- totalne proteze 20 zahvata
- lijeĉenje kompleksnih anomalija okluzije mobilnim protezama 5 zahvata
- prijelazne proteze 5 zahvata
- imedijatne proteze 5 mjeseci
- lijeĉenje disfunkcija iluzije i temporomandibularnih zglobova
- izrada nagriznih udlaga 5 zahvata
- mobilne proteze retinirane na implantatima 1 zahvat
Nakon završenog prograrna provjera znanja kolovijem.
MAKSILOFACIJALNA I ORALNA KIRURGIJA S MAKSILOFACIJALNOM
PROTETIKOM 1 mjesec
- Obturatori 2 zahvata
- Mobilne proteze u lijeĉenju kirurških defekata 4 zahvata
- Krunice i mostovi u lijeĉenju kirurških defekata 4 zahvata
- Irnplantati u lijeĉenju kirurških defekata 1 zahvat
- Preprotetska kirurgija 9 zahvata
- Miofacijalna bol 2 zahvata
PARODONTOLOGIJA 1 mjesec
- Bolesti parodonta i njihovo lijeĉenje u vezi s protetikom 4 zahvata
- Nagrizne udlage u lijeĉenju poremećaja okluzije 2 zahvata
- Analiza i ubrušavanje porecneĉaja okluzije na prirodnim zubima 2 zahvata
ENDODONCIJA 1 mjesec
- endodontsko lijeĉenje bolesti pulpe i periapeksnih
bolesti 10 zahvata
Po završetku svakog programa kolokvij.
3. Naziv specijalizacije: ORTODONCIJA
Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci
Ortodoncija je sastavni dio stomatološke znanosti i prakse koja svojim sadrţajem
- prati prenatalni i postnatalni rast i razvoj denticije i okolnih kraniofacijalnih struklura,
- razotkriva ĉimbenike koji nepovoljno utjeĉu na rast i razvoj pojedinih dijelova
maksilofacijalnog kompleksa,
- izuĉava kliniĉke manifestacije pojedinih ortodontskih anomalija,
- prati epidemiološko kretanje ortodontskih anomalija u svijetu i u nas,
- obuhvaća sve preventivne, intercepcijske i terapijske zahvate uz pomoć miofunkcijskih,
mehaniĉkih i kombiniranih naprava u cilju uspostavljanja normalne morfologije, funcije i
estetike orofacijalne regije poštujući okvire individualnog optimuma.
Ortodontske anomalije obuhvaćaju sve anomalije broja, oblika i poloţaja zubi, zatim
nepravilnosti zubnih lukova i meĊuĉeljusnih odnosa s popratnim disfunkcijama.
Plan specijalizacije:
ORTODONCIJA 23 mjeseca
DJEĈJA I PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA 4 mjeseca
ORALNA I MAKSILOFACIJALNA KIRURGIJA 1 mjesec
OTORINOLARINGOLOGIJA S FONIJATRIJOM 1 mjesec
PARODONTOLOGIJA 2 mjeseca
RADIOLOGIJA 2 mjeseca
GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca
Program specijalizacije:
ORTODONCIJA - 23 mjeseca
Kandidat je duţan provesti prvih 11 mjeseci staţa na Kliniĉkom zavodu za octodonciju,
Klinike za stomatologiju Kliniĉkog bolniĉkog centra Zagreb uz organiziranu teorijsku i
praktiĉnu nastavu.
Teorijska nastava ukljuĉuje slijedeće sadrţaje:
Povijesni pregled razvoja ortodoncije kao dijela stomatologije i specijalistiĉke struke,
epidemiološka šlika ortodontskih anomalija u svijetu i u nas, klasifikacija ortodontskih
anomalija, prenatalni postnatalni rast i razvoj kraniofacijalne regije, anatomske i funkcijske
osobitosti kraniofacijalne regije, etiologija anomalija, dijagnostika kliniĉke manifestacije
ortodontskih anomalija, prevencija, intercepcijska terapija, te terapija mobilnim i fiksnim
ortodontskim napravama te retencija i recidiv.
Praktiĉna nastava ukljuĉuje slijedeće sadrţaje:
Rad u zubotehniĉkom laboratoriju Zavoda - pojedine faze izrade mobilnih octodontskih
naprava s teţištem na izradi ţiĉanih dijelova.
Rad u ambulanti Zavoda - obrada pacijenta, rutinski dijagnostiĉki postupci, kliniĉke faze
izrade mobilnih ortodontskih naprava faze izrade jednostavnijih fiksnih naprava, planiranje
terapije, Praćenje tijeka terapije:
Slijedećih 5 mjeseci kandidat moţe provesti u Kliniĉkom zavodu za ortodonciju Klinike za
stomatologiju Kliniĉkog bolniĉkog centra Zagreb ili u specijalistiĉkoj ortodontskoj ambulanti
koja ispunjava Zakonom predviĊene uvjete za provoĊenje specijalizacije
Praktiĉni rad - rutinska kazuistika.
Posljednjih 7 mjeseci kandidat obvezno boravi u Kliniĉkom za vodu za ortodonciju Klinike za
stomatologiju Kliniĉkog bolniĉkog centra Zagreb prema sljedeĉem programu:
Teorijski dio - dopunske dijagnostiĉke metode, ortodontska terapija uroĊenih rascjepa,
interdisciplinarna suradnja, octodoirtska terapija odraslih pacijenat.a, ortopedska terapija
kraniofacijalnih anomalija.
Praktiĉni dio - tekuća kazuistika i izuzetna kazuislika: pre i postoperativna terapija uroĊenih
rascjepa, ortodontskokirurška terapija traumatiziranih zubi, pretprotetska terapija,
parodontološkoortodontska terapija, terapija disfunkcija temporomandibularnog zgloba.
U tijeku specijalizacije predviĊeni su slijedeći kolokviji prenatalni i postnatalni rast i razvoj
orofacijalne regije
rutinski dijagnosliĉki postupci
kliniĉke osobitosti pojedinih ortodontskih anomalija
mobilne ortodontske naprave fiksrre ortodontske naprave
dopunski dijagrkostiĉki postupci
DJEĈJA I PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA - 4 mjeseca
Dijagnoza, indikacije i terapija bolesti zubi u djece.
Epidemiologija zubnog karijesa.
Preventiva zubnog karijesa, metode spreĉavanja i njihova praktiĉna primjena.
Sindromska oboljenja.
Protetsko zbrinjavanje djece.
Pedodontski aspekti traume zubi.
Rad s hendikepiranom djecom.
Organizacija sluţbe za spreĉavanje i suzbijanje bolesti usta i zubi u djece.
Orgarkizacija sistematske preventive Kontrola i sanacija zubnog karijesa.
Kolokvij.
ORALNA I MAKSILOFAClJALNA KIRURGIJA - 1 mjesec
Kirurška problematika vezana uz ortodontski tretman.
Retinirani i impaktirani zubi, prekobrojni zubi, hipertrofija frenulum labii superior i frenulum
linguae breve
Kirurško ortodontski aspekti trauma maksilofacijalne regije. Kirurško ortodontski tretman
skeletalnih orofacijalnih anomalija
Kirurško gledanje na ortodontsku terapiju; kirurškoortodontski tretman uroĊenih i steĉenih
deformiteta.
Ratni medicinski minimum.
Kolokvij.
OTORINOLARINGOLOGIJA I FONATRIJA -1 mjesec
Razvoj vanjskog i unutarnjeg nosa i usana, te paranazalnih si nusa
Temelji fiziologije i paranazalnih sinusa.
Temelji fonacije i fonijatrijske problematike.
Dislalije.
Rehabilitacija govornih mana.
Kolokvij.
PARODONTOLOGIJA - 2 mjeseca
Anatomski izgled i histološka graĊa parodonta, osobito gingive i epitelnog priĉvrstka.
Primarni i sekundarni etiološki faktori parodontnih oboljenja. Fiţiološko optereĉenje
parodonta (vremensko - smjer i veliĉina sile). Nefiziološko opterećenje parodonta
(hiperfunkcija, disfunkcije, parafunkcije). Okluzalna trauma.
Parodontno profilaktiĉki stav i metode.
Osnove klasifikacije i simptomatologije parodontnih oboljenja Smjernice u lokalnoj terapiji:
higijena usne šupljine koju provodi lijeĉnik i koju odrţava pacijent (metode i naĉini).
Dijagnostika funkcionalnih smetnji i njihovo lijeĉenje (selektivno brušenje zubi, nagrizne
ploĉe i sl.).
Kolokvij
RADIOLOGIJA - 2 mjeseca
a) Opća radiologija
Temelji dijagnostiĉke i terapeutske primjene rendgenskih zraka i radioaktivnih izvora.
Opća metodika dijagnostiĉkih i terapeutskih zahvata
Temelji biološkog djelovanja ionizantnog zraĉenja (poţeljni i nepoţeljni efekti).
Naĉela prevencije i zaštita bolesnika i profesionalnog osoblja.
b) Specijalna stomatološka radiologija
Tehnika slikanja intra i ekstraoralnih slika, telerentgenografija, kontaktne snimke,
stereografija, tomografija i ortopantomografija.
Funkcijske pretrage, prosvjetljenje elektroniĉkim pojaĉivaćem Rentgenska televizija i
kinematografija.
Rentgenska analiza i kontrola nakon lijeĉenja kongenitalnih anomalija
Kolokvij
Popis zahvata i vještina koje mora izvršiti specijalizant:
a) Samostalna izrada na pacijentu ili fantomu
2 aktivatora
2 slobodne ploĉe
1 bionator
2 vrste modificiranih mobilnih aparata i vestibularnu ploĉu
3 kosin
2 podbradna kapa
1 postavljanje kompletnog fiksnog aparata na tipodontu
10 postavljanja kompetnog fiksnog aparata posrednom i neposrednom metodonk na pacijentu
1 aparat za forsirano širenje nepca
1 obrazna maska po Delaireu
5 headgeare
b) Obrada ambulantne kazuistike
10 kompresijskih anomalija
2 dijasteme
2 obrnuta prljeklopa
2 anomalije progenijskog kompleksa
2 pokrovna zagriza
2 traumatske anomalije
2 otvorena zagriza
2 anomalije lokalnog tipa (hipodoncija, transpozicija i sl.)
5 sluĉajeva ekstrakcijskom terapijom
10 sluĉajeva izuzetne kazuistike
Napomena: Odabrani pacijenti tretiraju se samostalno i pod nadzorom deţurnog mentora
Plan i program specijalizacije po polugodištima
1. polugodište
Teorija:
Izvod iz embriologije, anatomije i fiziologije
Normalni rast i razvoj maksilofacijalnog kompleksa
Etiologija anomalija
Osnovne gnatometrijske analize
Laboratorijska izrada osnovnih mobilnih aparata
Prisustvovanje nastavi drugog stupnja
Praksa:
Pretkliniĉke vjeţbe
Gnatometrijska analiza sadrenih odljeva
Deţurstvo uz deţurnog specijalistu prema rasporedu Administracija Zavoda
Kolokvij
2. polugodište
Teorija:
Rutinska dijagnostika
Standardna rtg kefalomerijska analiza
Prisustvovanje nastavi drugog stupnja
Praksa:
Deţurstvo uz deţurnog specijalistu
Samostalni rad na pacijentima
lzrada mobilnih naprava
Temelji rentgenske tehnike (inlraoralna i ekstraoralna radiografija)
5 rtg kefalometrijskih analiza standardnom metodom
Kolokvij
3. polugodište
Teorija:
Osnove ortodontske nepravilnosti i terapeutska sredstva
Razliĉite metode rtg analiza
Procjena osealne dobi putem analize rtg šake
Praksa:
Deţurstvo uz deţurnog specijalistu
Samostalni prijedlog terapije
5 rtg kefalometrijskih analiza razliĉitim metodama na vlastitoj kazuistici
Kolokvij
4. polugodište
Teorija:
Kirurško ortodontski tretman
UroĊeni rascjepi
Temelji fiksne ortodoncije
Praksa
Deţurstvo uz deţurnog specijalistu
Vlastiti pacijenti
Postavljanje fiksnog aparata na tipodontu
Manji fiksni zahvati
5. polugodište
Teorija:
Izuzetna kazuistika i odgovarajuće mobilne naprave
Kongenitalne anomalije
Temelji medicinske statistike
Temelji oralne rehabilitacije
Rentgenkefalometrijska analiza praĉenja rasta
Diferentne metode praĉenja osealne starosti
Praksa:
Deţurstvo uz deţurnog specijalistu
Kazuistika
Izrada fiksnih radova izravno na pacijentu
Kontrofa fiksnog tretmana uz izradu doknadnih elemenata Postavljanje Delaireove maske
Izrada i adaptacija aparata za širenje nepca razliĉitih tipova Kolokvij
6. polugodište
Teorija
Dopunska literatura
Izrada pismenog specijalistiĉkog rada
Konzultacije s mentorima
Praksa:
Deţurstvo uz deţurnog specijalistu
Vlastila i tekuća kazuistika
4. Naziv specijalizacije: PEDODONCIJA
Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci
Plan specijalizacije:
PEDODONCIJA 27 mjeseci
(poslijediplomski studij 6 mjeseci)
PEDIJATRIJA 2 mjeseca
ZARAZNE BOLESTI 1 mjesec
ORALNA KIRURCIJA 1 mjesec
ORTODONCIJA 2 mjeseca
GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca
Definicija i polje rada
Pedodoncija ili djeĉja stomatologija je stomatološka disciplina koja se bavi preventivnim i
terapijskim postupcima u svrhu oĉuvanja oralnog zdravlja djece od roĊenja do kraja
adolescencije. Ona uz to ukljuĉuje brigu o posebnim pacijentima i iza dobi adolescencije sa
smetnjama u razvoju (emocionalnim, mentalnim ili tjelesnim)
Polje rada pedodonta obuhvaća lijeĉenje zubi u djece i mladeţi s kompliciranim oštećenjima
zbog dentalne traume, zuba s poremeĉajima u razvoju, zuba i oralnih struktura u djece i
mladeţi s ozbiljnim tjelesnim bolestima, smetnjama funkcioniranja, djece s izraţenim strahom
od lijeĉenja, te djece sa psihiĉkim smetnjama. Ova specijalnost integrira produbljena
stomatološka znanja i vještine s medicinskim, psihološkim pedagoškim znanjima o djeci i
mladeţi. Pedodont treba biti osposobljen praktiĉar i struĉni savjetnik sposoban za rješavanje
sloţenih i općih oralnih problenla koji se odnose na tjelesni i emocionalni razvitak djeteta.
U glavne zadalke pedodonta spadaju upuĉivanje djeteta i njegovih roditelja u metode i
postupke za postizanje optimalnog oralnog zdravlja djeteta kao i to da se pravodobno
prepozna potreba za lijeĉenjem kako bi se postigao estetski sklad orofacijalnih struktura i
funkcijska okluzija.
Osposobljenost i vještina pedodonta moraju obuhvaćati sljedeće:
1. sposobnost uĉenja i usmjeravanja djetetova ponašanja da prihvati slomatološko lijeĉenje, te
da savjetuje roditelje da podupiru pozitivne reakcije djeteta, kao i vladanje metodama za
kontrolu ponašanja djetela;
2. sposobnost da uputi dijete i roditelje u metode za postizanje i ĉuvanje optimalnog oralnog
zdravlja;
3. vladanje restorativnim dentalnim postupcima koji se primjenjuju od djetetova rodenja pa do
kraja razdoblja adolescencije:
4. sposobnost dijagnosticiranja i lijeĉenja bolesti mlijećnih i mladih trajnih zuba s vitalnom i
nevitalnom pulpom u svrhu oĉuvanja zuba u ĉeljusti i optimalnog razvoja okluzije;
5. sposobnost dijagnostickranja i lijeĉenja genetski uvjetovanih abnormalnosti zuba i mekih
lkiva orofacijalne regije, te znanje i iskustvo davanja informacija djeci i roditeljima s takvim
abnormalnostima;
6. provoĊenje potpune oralne skrbi i oĉuvanja oralnog zdravlja u djece na smetnjama u
razvoju (emocionalnim, mentalnim ili tjeIesnim), te za djecu sa sustavnim bolestima;
7. znanje iz pedijalrije, bolesti usta i oralne kirurgije u djece
8. poznavanje kemijskih i bioloških osobina suvremenih dentalnih materijala i farmakoloških
preparata koji se koriste u prevenciji i lijeĉenju bolesti zuba i usta u djece;
9. sposobnost dijagnosticiranja i lijeĉenja dentofrkcijalnih ozljeda u djece; adekvatnog hitnog
terapijskog postupka, praćenja i konaĉnog lijeĉenja, te postupaka za prevenciju
dentofacijalnih ozljeda u djece;
10. sposobnost procjene, praćenja i usmjeravanja, dentofacijalnog rasta primjenom
interceptivnih ortodontskih naprava i postupaka;
11. sposobnost primjene metoda i sredstava za kontrolu boli i ponašanja djece i mladeţi
(lokalna i opća anestezija);
12. znanje i sposobnost oralne protetske rehabilitacije djece i mladeţi kroz razdoblje mlijeĉne,
mješovite i trajne denticije;
13. sposobnost procjene i primjene novih spoznaja i podataka i struĉne litereture na dobrobit
pedodontskih pacijenata;
14. sposobnost procjene i odluke za savjetovanje sa specijalistima drugih medicinskih
disciplina i upućivanja pacijenata drugim specijalistima.
Program specijalizacije:
PEDODONCIJA - 27 mjeseci
1. Organizirana teoretska izobrazba: Poslijediplomski studij za specijalizaciju iz pedodoncije
- trajanje: dva semestra - 6 mjeseci
2. Sadriaj programa i kliniĉki rad u pedodonciji:
- trajanje - 21 mjesec
1) Primijenjeni dentofacijalni rast i razvoj. Parametri tjelesnog rasta i razvoja, kraniofacijalni
rast razvoj zuba i oralnih struktura, razvoj mlijeĉne, mješovite i trajne denticije, poremećaji
razvoja zuba i oralnih struktura
2) Psihiĉki razvoj djeteta, oblici ponašanja i postupak s djecom. Obiljeţja ponašanja djece i
roditelja, komuniciranje s osobljem i djetetom, odnos roditelj-dijete, metode kontrole
ponašanja djece, sedacija, analgezija i anestezija.
3) Oralni pregled, dijagnostika i plan lijeĉenja. Povijest bolesti, kliniĉki pregled, radiografski
pregled, studijski modeli i analiza, planiranja lijeĉenja, metode prikaza sluĉajeva.
4) Preventivna stomatologija za djecu i mladeţ. Karijesologija: etiologija karijesa,
patogeneza, prevencija i epidemiologija, fluoridacija. Oblici primjene fluorida. Peĉaćenje
fisura i preventivni ispuni. Oralna higijena i dijetno savjetovanje. Stomatološki zdravstveni
odgoj.
5) Restorativni postupci na mlijeĉnim i trajnim zubima. Primjena koferdama. Amalgamski i
kompozitni ispuni na mlijeĉnim i mladim trajnim zubima. Rekonstrukcija frakturiranih kruna
zuba kompozitima i staklenim jonomerima. Izradba lijevanih dogradnji zuba, akrilatne
krunice, parcijalne i totalne proteze u mlijeĉnoj i trajnoj deniciji.
6) Lijeĉenje parodonta u djece i mladeţi. Lijeĉenje gingivitisa i parodontopatija u djece:
jednostavni i pubertalni gingivitis, hiperplazije gingive uzrokovane medikamentima genetski
uzrokovane hiperplazije gingive. Juvenilni parodontitisi. Recesije i rascjepi gingive. Genetske
bolesti parodonta.
7) Lijeĉenje pulpe mlijeĉnih i mladih trajnih zuba. Direktno i indirektno prekravanje pulpe,
parcijalna i potpuna pulpotonkija, vitalna i mortalna pulpotomija mlijeĉnih zuba.
Endodontsko lijeĉenje mlijeĉnih zuba. Apeksogeneza i apeksifikacija.
8) Orofacijalna genetika. Dijagnosticiranje genetskih abnormalnosti zuba i orofacijalnih
struktura Genetski sindromi s manifestacijama na zubima i orofacijalnim strukturama. Pregled
pacijenata i povijest bolesti. Izrada heredograma. Davanje genetskih informacija roditeljima
Proteinko lijeĉenje djece s hipodoncijom i raznim oblicima oktodermalnih displazija. Estetska
rekonstrukcija zuba sa strukturnim genetskim defektima
9) Traume zuba i orofacijalnih struktura. Epidemiološki aspekti dentalnih trauma. Metode
prevencije dentofacijalnih ozljeda u djece. Klasifikacija ozljeda. Povijest bolesti i kliniĉki
pregled. Radiološka dijagnostika. Hitni terapijski postupci. Lijeĉenje fraktura krune zuba:
jednostavnih i sloţenih. Lijeĉenja fraktura korijena Replantacije i transplantacije zuba.
Lijeĉenje luksacijskih ozljeda zuba. Lijeĉenje ozljeda mlijeĉnih zuba i mekih tkiva.
10) Bolesti usta u djece i oralno kirurški zahvati. Lokalna i pleksus anestezija. Ekstrakcije
zuba. Dentoalveolne operacije. Frenulektomije. Stomatitis herpetica. Afte.
11) Stomatološko lijeĉenje djece sa smetnjama u razvoju. Opća obiljeţja djece sa smetnjama
u razvoju (emocionalnom, mentalnom i tjelesnom) Specifiĉnosti dentalne i oralne patologije u
tim skupinama. Metode postupanja i lijeĉenja zuba u skupinama djece s hendikepom.
12) Stomatološko lijeĉenje adolescenata. Specifiĉnosti ponašanja adolescenata. Razvoj
denticije. Derktalna i oralna patologija u adolescenciji. Gubitak zuba. Ĉuvanje prostora
Lijeĉenje genetski uvjetovanih hipodoncija. Karijes i parodontopatije u mladeţi.
Kolokvij svaka 4 mjeseca.
PEDIJATRIJA - 2 mjeseca
Sadrţaj: Prehrana dojenĉadi i djece. Djeĉje bolesci sa simptomima u ustima. Bolesti koje
zahtijevaju poseban pristup u lijeĉenju zubi i usta u djece: hemofilija, leukemija, bolesti srca,
bolesti bubrega, epilepsija, dijabetes. Hormonski poremećaji u djece i manifestacije na
orofacijalnim strukturama.
Kolokvij
ZARAZNE BOLESTI - 1 mjesec
Sadriaj: Bakterijske infekcije usta i ţdrijela - streptokokne infekcije, diRerija, fuzospiriloze.
Infekcijska mononukleoza Virusne infekcije usta i idrijela: herpes simplex, herpes zoster,
coxackie virusi, herpangina. Egzantemske zarazne bolesti šarlah, ospice, vodene kozice,
velike boginje.
Kolokvij
ORALNA KIRURGIJA - 1 mjesec
Sadrţaj: Oralno-kirurški zahvati u djece sa sustavnim bolestima. Ekstrakcije zuba u narkozi.
Apikoektomija i alveotomija Reanimacija.
Kolokvij
ORTODONCIJA - 2 mjeseca
Sadrţaj: Etiologija i dijagnostika ortodontskih anomalija. Prevencija ortodontskih anomalija i
interceptivni zahvati. Analiza dentalne i osealne dobi. Analiza raspoloţivog prostora za
nicanje oĉnjaka i pretkutnjaka. Principi ortodontske terapije indikacije, dob, trajanje, lijeĉenje,
aparati.
Kolokvij
Broj i vrsta praktiĉnih zahvata iz pedodoncije.
Tijekom specijalistiĉkog staţa specijalizant je duţan obraditi i dokumentirati najmanje
sljedeći broj navedenih zahvata:
- 30 sloţenih amalgamskih rekonstrukcija krune mlijeĉnih zuba,
- 20 preventivnih ispuna na mladim trajnim zubima,
- 30 peĉaćenja mladih trajnih zuba,
- 20 kompozitnih rekonstrukcija frakluriranih kruna zuba,
- 5 ţiĉano-kompozitnih imobilizacija zuba,
- 20 prekrivanja dentina frakturiranih zuba s kompozitnim zavoj ima,
- 10 rekonstrukcija zuba s promijenjenom bojom,
- 2 estetske rekonstrukcije zuba s genetskim strukturnim defektima;
- 20 endodontskih lijeĉenja mladih trajnih zuba ukljuĉujući i apeksifikaciju,
- 4 lijeĉenja eksterne ili interne resorpcije korijena,
- 20 ekstrakcija mlijeĉnih zuba
- 4 kirurška zahvata na mekim oralnim tkivima u djece,
- 4 lijevane dogradnje zuba s estetskim krunicama,
- 2 sluĉaja protetskog lijeĉenja u mlijeĉnoj ili mješovitoj denticiji
- 10 konzervativnih zahvata na zubima u djece sa smetnjama u razvoju.
Povremeno provjeravanje znanja. Specijalizant je duţan poloţiti ispite iz 2 semestra poslije
diplomskog studija iz pedodoncije. U okviru praktiĉnog dijela programa iz pedodoncije duţan
je poloţiti kolokvije iz šest tematskih cjelina, te kolokvij nakon svakog segmenta kruţnog
dijela specijalizacije. Poloţeni kolokviji uvjet su za pristup završnom specijalistiĉkom ispitu
iz pedodoncije.
5. Naziv specijalizacije: DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA
Trajanje specijalizacije - 36 mjeseci
Dentalna patologija i endodoncija u okviru svekolike stomatološke znanosti posebno se bave
svim oblicima bolesti tvrdih zubnih tkiva i endodonta. Izuĉavaju razvojne procese zubnih
struktura, uzroĉne ĉimbenike zubnog karijesa i pulpnih bolesti, naĉine prevencije i lijeĉenja
bolesti tvrdih zubnih tkiva i pulpe te periradikularnih struktura, nove materijale i tehnike za
lijeĉenje ispunom.
Plan specijalizacije:
DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA 26 mjeseci
ORALNA KIRURGIJA 2 mjeseca
PARODONTOLOGIJA 2 mjeseca
ORALNA PATOLOGIJA 1 mjesec
STOMATOLOŠKA PROTETIKA 1 mjesec
INTERNA MEDICINA 1 mjesec
GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca
Program specijalizacije
DENTALNA PATOLOGIJA I ENDODONCIJA 26 mjeseci
Specijalizant je obvezan provesti propisanih 26 mjeseci u Zavodu za bolesti zubi
Stomatološke klinike Kliniĉkog bolniĉkog cenlra u Zagrebu u svrhu organizirane teoretske i
praktiĉne izobrazbe.
Teorijska izobrazba tijekom specijalizacije ukljuĉuje u obliku seminarskog rada i izobraznih
predavanja slijedeće sadrţaje:
- embrijski razvoj trajnih zuba s posebnim osvrtom na patološke poremećaje tvrdih zubnih
struktura,
- kemijski sastav histološka graĊa tvrdih zubnih struktura,
- fiziološke specifiĉnosti zubne pulpe i periradikularnog tkiva,
- poremećaji u strukturi zubnih tkiva (genetski uvjetovani poremećaji, razvojni poremećaji),
- poremećaji uvjetovani lokalnim i sustavnim infekcijsko-toksiĉnim ĉimbenicima,
- diskoloracije zubnih struktura,
- fizikalnokemijska oštećenja zuba,
- ĉimbenici zubnoga karijesa (mikroflora, domaĉin i zub. okoliš
- lokalni i opći),
- slina i zubni karijes, utjecaj prehrane na razvoj karijesa, imunološki aspekt zubnoga karijesa,
epidemiologija zubnoga kari jesa, resorpcijski procesi zubnih struktura, testovi za rano
otkrivanje zubnoga karijesa,
- akutna i kroniĉna trauma zubi,
- funkcija zubne pulpe, patološka zbivanja u pulpnome i periradikularnome tkivu,
histomorfološka, citokemijska, citomorfološka i histokemijska slika bolesnoga pulpnoga tkiva
i periradikularnih struktura,
- pulpoparodontni kompleks, mikrobiološki i imunološki aspekti pulpnih i periradikularnih
bolesti, patološke mineralizacije
- dentalni materijali, materijali za stimulaciju pulpe i stvaranje novog dentina, dentalni
amalgami, kompozitni materijali, stak lenoionomerni cementim, dentinska adhezivna
sredstva.
Seminari se odrţavaju jedanput tjedno u trajanju od dva sata Specijalizant priprema
seminarsku temu u pismenom obliku koju izlaţe i sudjeluje u raspravi.
Praktiĉna izobrazba
Specijalizant zapoĉinje i provodi praktiĉnu izobrazbu u Kliniĉkom zavodu za bolesti zubi
Stomtološke klintke Kliniĉkog bolniĉkog centra Zagreb.
Mentor u skladu s programom specijalizacije organizira redoslijed i provedbu praktiĉnog
ostvarivanja programa, koristeĉi pri tom, mogućnost pruţanja novih teoretskih i praktiĉnih
dostignuĉa u struci.
Specijalizant izuĉava suvremeni pristup pacijentu, provodiiti kliniĉka i laboratorijska
ispitivanja (medicinska anamneza, kliniĉko, ispitivanje zubnoga karijesa, postojećih ispuna,
dodatnih nedostataka, promjene boje zuba - ispuna) u svrhu postavljanja ispravne dijagnoze.
Donosi plan lijeĉenja (sustavno lijeĉenje, pripremni postupci, korektivni postupci).
Samostalno provodi terapijske postupke rabeĉi pritom, suvremene dosege i iskustva u
restorativnim postupcima kao i endodontskom lijeĉenju pulpe.
Uspostavlja dijagnozu sloţenih traumatskih ozljeda zubne krune i korijena, planira lijeĉenje i
provodi sve postupke lijeĉenja istih.
Endodontsku kazuistiku sustavno prati, otkriva uzroke i planira naĉine lijeĉenja pulpopatije i
periradikularnih procesa.
Posebnu paţnju posvećuje sloţenim procesima u zubima s morfološkim aberacijama oblika,
broja i veliĉine korijenskih kanala.
Tijekom specijalistiĉkog staţa kandidat polaţe slijedeće kolokvije:
- histologija tvrdih zubnih tkiva,
- patohistološka slika zubnog karijesa,
- uzroĉni ĉimbenici zubnog karijesa, dentobakterijski plak, posebni oblici zubnoga karijesa,
- tehnike obrade i terapija ispunom,
- anatomske i fiziološke znaĉajke endodontskog sustava i periradikularnog tkiva,
- patološka zbivanja u endodontskom i periradikularnom sustavu,
- materijali za reaktivnu dentinogenezu, zaštitna sredstva za dentinsku ranu,
- kompozitni materijali, staklenoionomerni cementi i adhezijski postupci,
- poslijeendodontsko lijeĉenje zubi,
- mehanizmi prijenosa osjeta,
- tehnike lijeĉenja diskoloracija zubi.
ORALNA KIRURGIJA - 2 mjeseca
Specijalizant se upoznaje s temeljnim naĉelima kirurgije, stiĉe potrebno znanje iz
anesteziologije, oralnokirurških zahvata kod odontogene infekcije, kirurške obrade
traumatiziranih zubi, hemostaze, kirurške obrade rane, komplikacija kod primjene anestetika,
specifiĉnosti opće anestezije, traumatskog šoka, reanimacije kako bi mogao samostalno
izvoditi endodontskokirurške zahvate.
Kolokvij
PARODONTOLOGIJA - 2 mjeseca
Stjecanje temeljrih znanja iz parodontologije, klasifikacije i epidemiologije parodontnih
bolesti, novijih spoznaja o plaku, te utjecaju prehrane, vanjskih i unutrašnjih ĉimbenika na
nastanak parodontne bolesti, dijagnostike parodontnih bolesti naĉina lijeĉenja i zajedniĉkih
podruĉja u okviru endodonta i parodonta.
Kolokvij
ORALNA PATOLOGIJA - 1 mjesec
Upoznavanje s fiziološkim i patološkim zbivanjima na oralnoj sluznici, ĉimbenike obrane
oralne sluţnice, prepoznavanje istih i zaštita terapeuta i pomoćnog osoblja od mogućih izvora
zaraze.
Kolokvij
STOMATOLOŠKA PROTETIKA -1 mjesec
Stjecanje temeljnih znanja iz gnatologije, uzimanje otisaka te laboratorijske izradbe inleja i
onleja.
Kolokvij
INTERNA MEDICINA - 1 mjesec
Specijalizant je duţan provesti na Klinici za unutrašnje bolesti propisano vrijeme kako bi se
upoznao s internistiĉkom problematikom koja moţe ozbiljnije ugroziti ţivot ili zdravlje
bolesnika prilikom endodontskog lijeĉenja zuba (bolesti krvoţilnog sustava, endokrinološke
bolesti, imunološki poremećaji, nepodnošljivost pojedinih lijekova i anestetika).
Kolokvij.
Popis obveznih zahvata
Tijekom specijalistiĉkog staţa specijalizant je obvezan u potpunosti i pod kontrolom mentora
izvršiti slijedeće zahvate:
- 20 sloţenih amalgamskih nadogradnji retenĉijskim kolĉiĉima,
-10 nadogradnji zuba zlatnim inlejem/onlejem,
- 10 nadogradnji zuba kompozitnim inlejem/onlejem,
- 5 nadogradnji zuba keramiĉkim inlejem/onlejem,
- 35 rekonstrukcija kompozitnim materijalom zubi s promijenjenom bojom,
- 10 nadogradnji zubne krune oštećene traumom,
- 40 endodontskih lijeĉenja akutnih pulpitisa višekorijenskih zubi, posebno zubi s patološkim
preprekama u kanalima i morfološkim nepravilnostima endodontskih prostora,
- 35 endodontskih lijeĉenja gangrene zubne pulpe višekorijenskih zubi,
- 30 endodontskih lijeĉenja zubi s akutnim i kroniĉnim periradikularnim promjenama,
- 10 endodontskokirurških lijeĉenja (hemisekcija, separacija, amputacija, disekcija korijena).
- 10 ugradnji transdentalnih endodontskih implantata,
- to bijeljenja zubi s promijenjenom bojom,
- 20 poslijeendodontskih rekonstrukcija zubne krune,
- 20 estetskih rekonstrukcija gerijatrijskih promjena zubi,
- 10 kompletnih obrada zubi s internom ili eksternom resorpcijom korijena,
- 10 sloţenih endodontskoparodontoloških obrada frakturiranih korijenova,
- 10 revizijskih zahvata kod prijeloma intrakanalnih instrumenata ili perforacija korijena,
6. Naziv specijalizacije: ORALNA PATOLOGIJA
Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci
Plan specijalizacije
DERMATOLOGIJA 1 mjesec
INTERNA MEDICINA 2 mjeseca
MlKROBIOLOGIJA 1 mjesec
IMUNOLOGIJA 2 mjeseca
OPĆA PATOLOGlJA 2 mjeseca
CITOLOGIJA 1 mjesec
PREHRANA 1 mjesec
ORALNA KIRURGIJA 1 mjesec
PARODONTOLOGIJA 1 mjesec
ORALNA PATOLOGIJA 21 mjesec
GODIŠNJI ODMOR 2 mjeseca
Organizirana nastava
Program specijalizacije:
DERMATOLOGIJA - 1 mjesec
U praktiĉnoj nastavi specijalizant se upoznaje s kliniĉkom i laboratorijskom dijagnostikom i
terapijom dermatoloških bolesti koje se istovremeno javljaju na oralnoj sluznici.
Kolokvij.
INTERNA MEDICINA - 2 mjeseca
U praktiĉnom radu specijalizant se detaljnije upoznaje s kliniĉkom i laboratorijskom
dijagnostikom internih bolesti, osobito respiratornog, gastrointestinalnog, kardiovaskularnog,
renalnog hematogenog i endokrinog sistema, koje uvjetuju patološke manifestacije na oralnoj
sluznici
Kolokvij.
MIKROBIOLOGIJA - 1 mjesec
U praktiĉnom radu specijalizant se upoznaje s dijagnostikom oralnih mikrobnih infekcija.
Svladava metode mikrobiološke tehnike bojenja kulture mikroorganizama i antibiogram.
Kolokvij.
IMUNOLOGIJA - 2 mjeseca
U praktiĉnom radu kandidat se upoznaje s kliniĉkom imunologijom i laboratorijskom
dijagnostikom imunoloških poremećaja, kao i mogućnostima terapije oralnih bolesti
imunološke patogeneze.
Kolokvij.
OPĆA PATOLOGIJA - 2 mjeseca
U praktiĉnom radu specijalizant se upoznaje s mikroskopskim promjenama patološki
promijenjene oralne sluznice. Svladava patohistološku dijagnostiku oralnih bolesti i malignih
tumora. Upoznaje se s naĉinom pripreme patohistoloških preparata za mikroskopsku
dijagnostiku, te uvodi u metodu histokemijske dijagnostike.
Kolokvij.
CITOLOGIJA - 1 mjesec
U praktiĉnom radu kandvlat se upoznaje s citološkom tehnikom, tehnikom bojenja citoloških
preparata i primjenom citologije u citodijagnostici oralnih bolesti.
Kolokvij.
PREHRANA - 1 mjesec
Specijalizant stiće znanje o utjecaju prehrane na oralnu sluznicu. Svladava znanje o
metabolizmu masti, šećera i bjelanĉevina, te vitamina i minerala. Upoznaje se s djelovanjem
nutricionih antioksidansa u prevenciji malignih bolesti.
Kolokvij.
ORALNA KIRURGIJA - 1 mjesec
U praktiĉnom radu specijalizant upoznaje metode kirurške terapije oralnih prekanceroznih
lezija, te malignih i benignih tumora
Kolokvij
PARODONTOLOGIJA - 1 mjesec
U praktiĉnom radu specijalizant se upozikaje s bolestima parodoncnih tkiva i mogućnostima
njihove terapije.
Kolokvij.
ORALNA PATOLOGIJA - 2 mjeseca
Dijagnostika oralnih bolesti:
- Uzimanje anamnestiĉkih podataka,
- Procjena lokalnog slalusa u dijagnostici oralne bolesti,
- Klirtiĉki nalaz oralne sluznice - registracija vrste patoloških promjena, njihovog intenziteta i
pratećih simptoma prema pojedinim regijama oralne sluznice,
- Oralna kliniĉka testiranja,
- Laboratorijska testiranja u dijagnostici oralne bolesti,
- Oralna dijagnoza,
- Dijagnostika oralnih fokusa,
- Dijagnostika genetskih poremećaja oralne sluznice,
- Dijagnostika oralnih manifestacija sistemiĉkih bolesti,
- Dijagnostika mukokutanih autoimunih poremećaja na oralnoj sluznici,
- Dijagnostika sistemskih autoimunih poremećaja na oralnoj sluznici,
- Dijagnostika vaskulitisa imunološke patogeneze s oralnim manifestacijama,
- Dijagnostika paraproteinemija i amiloidoze s oralnim manifestacijama,
- Dijagnostika imunodeficijencija s oralnim manifestacijama,
- Dijagnostika oralnih alergijskih reakcija,
- Dijagnostika ostalih imunoloških poremetnji s oralnim manifestacijama,
- Dijagnostika oralnih pigmentacija,
- Dijagnostika prekanceroznih oralnih lezija i stanja,
- Dijagnostika ozljeda oralne sluznice,
- Dijagnostika bolesti ţlijezda slinovnica,
- Dijagnostika bakterijskih infekcija oralne sluznice,
- Dijagnostika virusnih infekcija oralne sluznice,
- Dijagnostika gljiviĉnih infekcija oralne sluznice,
- Dijagnostika rikecijskih i protozoalnih infekcija oralne sluznice,
- Dijagnostika oralnih simptoma.
Terapija oralnih bolesti:
- Terapijske metode u oralnoj patologiji,
- Oralna terapija sistemskih poremećaja s oralnim manifestacijama,
- Inicijalna oralna terapija,
- Terapija oralnih trauma,
- Terapija oralnih hiperkeratoza,
- Terapija oralnih prekonceroznih lezija i stanja,
- Terapija kserostomije,
- Terapija stomatopiroze,
- Terapije stomatodinije,
- Terapija oralnih bolesti u ratnim uvjetima,
- Terapija imunoloških poremećaja s oralnim manifestacijama,
- Terapija oralnih alergijskih reakcija,
- Terapija infekcijskih bolesti oralne sluznice,
- Terapija oralnih fokusa,
- Konzultacija s Iijeĉnicima drugih specijalnosti u terapiji oralnih bolesti.
Prevencija oralnih bolesti
- Suradnja i motivacija pacijenta,
- Prevencija oralnih infekcija,
- Postupak i mjere zaštite u specijalistiĉkoj ambulanti,
- Prevencija premalignih i malignih bolesti oralne sluznice,
- Prevencija oralne fokalne infekcije,
- Prevencija komplikacija oralnih bolesti.
Napomena:
U toku specijalistiĉkog staţa specijalizant najprije prisustvuje demonstracijama dijagnostike i
terapije oralnih bolesti, a zatim ih obavlja samostalno uz potrebnu dokumentaciju o bolesniku,
te kontrolu tog postupka sa strane mentora.
U toku staţa specijalizant mora obaviti 30 samostalnih dijagnostiĉkih i terapijskih postupaka,
odnosno 15 svake godine.
Potrebno je da kandidat obavi slijedeći broj postupaka:
- 30 prvih specijalistiĉkih stomatoloških pregleda,
- 30 kontrolnih pregleda,
- 10 biopsija oralne sluznice,
- 30 oralnih testiranja,
- 30 ispitivanja galvanizma u ustima,
- 30 uzimanja materijala iz usta,
- 10 izvoĊenja oralnih kliniĉkih testova za dokazivanje aktivnih ţarišta,
- 10 punkcija i aspiracija drugih organa (ţlijezda slinovnica),
- 30 mikroskopskih pretraga na patog. gljivice - obojeni prep,
- 30 mikroskopskih pretrags na patog. gljivice - nativni prep.,
- 30 citoloških analiza nativnog i vitalno oboj. preparata,
- 30 odstranjivanja mekih i tvrdih zubnih naslaga,
- 30 brušenja u artik. odstranj. kliznih zapreka,
- 20 kiretaţa jezika,
- 20 elektrokauterizacija,
- 30 medikamentoznih terapija,
- 60 lijeĉenja bolesti usta, po posjeti,
- 10 ignipunkcija,
- 10 incizija submuk. apscesa u usnoj šupljini i drenaţa,
- 30 kontrola vitaliteta, po zubu,
- 30 terapija argon laserom,
- 30 terapija jontoforezom,
- 30 površinskih lokalnih anestezija.
PROGRAM ORCANIZIRANE NASTAVE (100 sati godišnje)
- Uvod u oralnu patologiju, biološka osnova,
- Mehanizmi povezanosti oralne sluznice s organizmom u cjelini,
- Anatomske i histološke karakteristike oralne sluznice,
- Funkcionalne karakteristike oralne sluznice,
- Patološke pojave na oralnoj sluznici i njihova simptomatologija,
- Faktori obrane u usnoj šupljini,
- Klasifikacija oralnih bolesti,
- Oralne bolesti kao odraz općih sistemskih bolesti,
- Manifestaeije genetskih poremećaja na oralnoj sluznici,
- Bolesti respiratornog trakta i manifestacije na oralnoj sluznici,
- Kardiovaskularne bolesti i njihove oralne manifestacije,
- Renalne bolesti i promjene oralne sluznice kao njihove posljedice,
- Bolesti vezivnog tkiva i granulomatozne bolesti - oralne manifestacije,
- Interne maligne bolesti i njihove oralne manifestacije,
- Oralne promjene kod nutricijskih poremećaja,
- Koţne bolesti i njihove oralne manifestacije,
- Bolesti gastrointestinalnog sistema i njihove ora ne manifestacije,
- Endokrini poremećaji i njihove oralne manifestacije,
- Metaboliĉki poremećaji i manifestacije na oralnoj sluznici,
- Poremećaji u funkciji nervnog sistema i patološke promjene oralne sluznice,
- Psihiĉki poremećaji - simptomi u usnoj šupljini,
- Gerijatrijske oralne bolesti,
- Oralne bolesti uzrokovane seksualnom transmisijom,
- Nuspojave kod uzimanja lijekova - manifestacije na oralnoj sluznici: mukokutani autoimuni
porenkeĉaji,
- Sistemni autoimuni poremećaji s oralnim manifestacijama,
- Paraproteinemije i amiloidoza - oralne manifestacije,
- Vaskulitisi i oralne manifestacije,
- Oralne manifestacije imunodeficijencije
- Oralne alergijske reakcije,
- Jatrogene bolesti oralne sluznice,
- Pigmentacije oralne sluznice,
- Oralne prekanceroze,
- Manifestacije kivnih bolesti na oralnoj sluznici,
- Anomalije oralne sluznice,
- Ozljede oralne sluznice,
- Bolesti ţlijezda slinovnica,
- Poremećaji funkcije ţljjezda slinovnica,
- Oralne fokalne infekcije,
- Kliniĉka i laboratorijska dijagnostika oralnih fokusa,
- Terapija oralne fokalne infekcije,
- Infekcije oralne sluznice i njihova profilaksa,
- Nespecifiĉne bakterijske infekcije,
- Specifiĉne bakterijske infekcije,
- Virusne bolesti oralne sluznice
- Gljiviĉne bolesti oralne sluznice,
- Rikecijske bolesti oralne sluznice,
- Protozoalne infekcije oralne sluznice,
- Najuĉestalije oralne bolesti u radnim uvjetima
7. Naziv specijalizacije: PARODONTOLOGIJA
Trajanje specijalizacije: 36 mjeseca
Plan specijalizacije:
ORALNA KIRURGIJA 1 mjesec
STOMATOLOŠKA PROTETIKA 1 mjesec
ORTODONCIJA 1 mjesec
ENDODONCIJA 3 mjeseca
DENTALNA PATOLOGlJA
ORALNA PATOLOGIJA 3 mjeseca
IMUNOLOGIJA i MIKROBIOLOGIJA 1 mjesec
PREHRANA 1 mjesec
PARODONTOLOGIJA 22 mjeseca
GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca
Organizirana nastava
Program specijalizacije:
ORALNA KIRURGIJA - 1 mjesec
Specijalizant se upoznaje s osnovama kirurškog rada, opremom radnog mjesta, sterilizacijom,
instrumentarijem, preoperativnim i postoperativnim terapijskim postupcima. Savladava
tehniku pleksus anestezije. Upoznaje se o anesteticima i komplikacijama kod njihove
primjene. Antišok terapija i reanimacija. U praktiĉnom radu specijalizant asistira ili
samostalno izvodi jednostavnije kirurške zahvate (frenuloektomija, apikoektomija)
Kolokvij
STOMATOLOŠKA PROTETIKA - 1 mjesec
Tehniĉki i biofizikalni aspekti fiksnoprotetskih nadomjestaka, selekcija zuba nosaĉa sa
reduciranim potpornim strukturama. Gnatologija-parodontološki aspekt okluzije. Specijalizant
planira protetsku opskrbu na parodont insuficijentnom zubalu.
Kolokvij
ORTODONCIJA - 1 mjesec
U praktiĉnom radu specijalizant upoznaje dijagnostiku ortodontskih anomalija s posebnim
osvrtom na terapijski pristup i mogućnosti terapije kod reduciranih potpornih struktura zuba.
Kolokvij
ENDODONCIJA - 3 mjeseca
U praktiĉrkom radu specijalizant upoznaje problematiku terapije endodonta s posebnim
osvrtom na pulpo-parodontne afekcije eberacije pulpnog prostora, patološke mineralizacije
pulpe i periapeksnog prostora. Kandidat samostalno vrši lijeĉenje i opskrbu endodonta kod
kombiniranih infekcija pulpe i parodonta, u najmanje 2 sluĉaja.
Kolokvij
ORALNA PATOLOGIJA - 3 mjeseca
U teoretskom dijelu kandidat upoznaje: anatomske i histološke karakteristike oralne sluznice,
patološke karakteristike oralne sluznice i njihpvu simptomatologiju, faktore obrane u usnoj
šupljini, oralne bolesti kao odraz općih oboljenja, sustavne autoimune poremećaje i oralne
manifestacije. U praktiĉnom radu kandidat dijagnosticira i provodi terapiju heilitisa, glositisa i
gingivostomatitisa, u najmanje 2 do 3 sluĉaja.
Kolokvij
IMUNOLOGIJA I MIKROBIOLOGIJA - 1 mjesec
U praktiĉnom radu kandidat se upoznaje s kliniĉkom imunologijom i laboratorijskom
dijagnostikom imunoloških poremećaja. TakoĊer, upoznaje se s mikrobiološkom
dijagnostikom parodontnih bolesti, metodama mikrobiološke tehnike bojenja, kulture
mikroorganizama i antibiograma.
Kolokvij
PREHRANA - 1 mjesec
Utjecaja prehrane na parodont. Metabolizam masti, šećera i bjelanĉevina. Vitamini i minerali i
njihov utjecaj na parodont.
Kolokvij
PARODONTOLOGIJA - 22 mjeseca
Teoretska nastava obavlja se preko odreĊenog kolegija i seminara, a praktiĉna nastava radom
u specijaliziranoj jedinici, ĉime se specijalizant osposobljava za samostalan rad u podruĉju
parodonIologije.
Za to vrijeme upoznaje:
- biološke strukture parodonta, histokemijske i biokemijske osobine parodontnih struktura,
histogenezu dentogingivnog spojišta, obrambene mehanizme regije gingivnog sulkusa,
strukturu i funkciju peridontnog ligamenta, nove spoznaje o histologiji, fiziologiji i funkciji
cementa i alveolne kosti, osobine parodontnih tkiva mlade i starije dobi, fiziologiju
temporomandibularnog zgloba, nekerofiziologiju ţvakanja i gutanja, te ulogu sline u
odrţavanju zdravIja parodonta
Kolokvij
- klasifikacija i epidemiologija parodontnih bolesti, mogućnosti primjene razliĉitih sistema
klasifikacije parodontnih bolesti i postupci za odreĊivanje prevalencije razliĉitih vrsta
parodontnih bolesti.
Kolokvij
- novije spoznaje o plaku, adherencija plaka, odgovor domaćina, utjecaj i vrsta prehrane na
nakupljanje plaka, utjecaj nutricije u nastanku parodontnih bolesti.
Kolokvij
- patogeneza i histopatolekgija parodontnih bolesti, inicijalna lezija upalnih parodontopatija,
širenje inflamacije u dublja tkiva, mehanizrni destrekcije alveolne kosti, patogeneza
parodontitisa, nastanak parodontnih dţepova, histopatologija ANUG-a.
Kolokvij
- dijagnostika parodontnih bolesti, planiranje terapije, prognoza destruktivnih promjena na
parodontu, analiza i dijagnostika promjena u temporomandibularnom zglobu u svrhu lijeĉenja
okluzijske traume parodockta, tretman parafunkcija
Okluzija i utjecaj na potporne strukture zuba, gnatologija - osnove, planiranje protetske
terapije na parodont insuficijentnim zubima, uspostavljanje funkcijske ravnoteţe selektivnim
ubrušavanjern. Primjena udlaga u terapiji bolesnog parodonta, indikacije za primjenu
pojedinih vrsla udlaga - ţiĉane udlage, akrilatne, kompozitne, lijevane s preparacijom kavitela
i jetkanjem, udlage u formi lijevanih i meĊusobno povezanih inlaya ili drugih konstrukcijskih
elemenata, primjena parapulpalnih koĉića, miniplast udlaga i sl.
Sistematski aspekti parodontne terapije, utjecaj sustavnih bolesti na parodontni tretman,
primjena antibiotika i drugih medikameckata u parodontologiji, mjere prevencije, edukacije,
motivacije i konlrole pacijenata u provoĊenju oralne fizioterapije, sistem redovitih kontrola
(recail).
Kolokvij
- kirurški tretman parodonta, suvremeni principi parodontne kirurgije indikacije za provoĊenje
pojedinih zahvata, pre i postope rativna njega parodonta, moguće komplikacije,
elektrokirurgija parodonta serbgingivna kiretaţa dţepova, gingivektomija, gingivoplastika,
operacije reţnja pune debljine, operacija reţnja djelomiĉne debljine. Mukogingivni kirurški
zahvati, apikalno pomaknuti reţarzj, lateralno pomaknuti reţanj jednostrani ili dvostrani,
frenulotomija i franuloktomija, slobodni gingivni transplantat u svrhu pokrivanja defekata
nastalih recesijom gingive ili zbog proširenja uskog pojasa priĉvrsne gingive Tretman
koštanih dţepova preoblikovanjem alveolne kosti (osteotomija, osteoplastika), primjena
koštanih kalemova u lerapiji intrakoštanih defekata, vodena regeneracija tkiva (GTR tehnika)
pomoću okulzivnih membrana resorbirajućih i neresorbirajućih, u kombinaciji sa koštanim
implantatima ili bez njih. Tretman oštećenih raĉvališta korijenova, hemisekcija, tuneliranje,
amputacija korijena.
Kolokvij
Tijekoni staţa kandidat radi na pacijentu pod struĉnim vodstvom mentora Nakon detaljnog
kliniĉkog pregleda kojeg dokumentira parodontološkim statusom specijalizant postavlja
dijagnozu i planira terapiju. Nakon te faze vrši samostalno inicijalnu tera piju parodonta i
postavlja prognozu bolesti.
Specijafizant mora ovladati sljedećim vještinama: scaling (od stranjivanje kamenca), deep
scaling (duboko odstranjivanje konkre menata), root planing (poliranje korijena), kiretaţa
parodontnih dţepova (otvorena, zatvorena), gingivektomija, operacija reţzkja modificirana
Widman operacija, osteotomija, osteoplastika. Tretman intrakoštanih dţepova primjenom
koštanih transplantata i implantata. Slobodni transplantat sluznice, lateralno pomaknuti reţanj.
Kandidat provodi funkcijsku terapiju selektivnim ubrušavanjem, primjenom udlaga. PredviĊa
vrenkenski recall za svakog pacijenta. Tijekom staţa specijalizant je duţan samostalno
obraditi 20 pacijenata s progresivnim oblicima parodontne bolesti. Primjenom suvremenih
dijagnostiĉkih metoda potrebno je pribaviti kompletnu dokumentaciju i samostalno provesti
terapiju u tih pacijenata. U po trebnu dokumentaciju spada:
- kliniĉki nalaz dokumentiran parodontološkim statusom prije, po mogućraosti za vrijeme i pri
kraju terapije,
- rtg status na poĉetku terapije, po potrebi i tijekom,
- fotodokumentaciju prije, u toku i na kraju terapije,
- studijski model kod sluĉajeva kod kojih je potreban timski pristup u terapiji, kao npr.
ortodoncija, oralna rehabilitacija.
Kod preuzimanja pacijenta, mentor daje testat pretraga i provedene terapije, što ujedno
predstavlja i ocjenu praktiĉnog rada kandidata i ĉini dio praktiĉnog dijela ispita.
PROGRAM ORGANIZIRANE NASTAVE (100 sati godišnje) Anatomija i fiziologija
parodonta:
- gingiva,
- periodontni ligament,
- cement,
- alveolna kost,
- mastikatorna funkcija,
- starenje i parodont.
Klasifikacija i simptomatologija parodontnih bolesti.
- gingivitisi,
- parodontitisi.
Etiologija parodontnih bolesti.
- mikroorganizmi i parodont,
- odgovor domaĉina na mikroorganizme plaka,
- utjecaj prehrane u etiologiji bolesti,
- utjecaj sustavnih bolesti, imunologija,
- utjecaj endokrinoloških poremećaja.
Dijagnoza, prognoza i plan terapije:
- suvremene dijagnostiĉke pretrage,
- urgentna stanja Inicijalna terapija:
- kontrola plaka,
- instrumentacija korijenske površine,
- odstranjivanje tvrdih zubnih naslaga,
- poliranje korijena,
- okluzijsko usklaĊivanje,
- manji ortodontski pomaci zuba.
Korektivna terapija:
- opći principi kirurške terapije,
- gingivektomija, gingivoplastika,
- operacija reţnja, modificirana Widman operacija,
- koronarno pomaknuti reţanj, apikalno pomaknuti reţanj,
- terapija furkacija,
- mukogingivna kirurgija
Rekonstruktivna terapija:
- voĊena regeneracija tkiva, implantati, transplantati,
- faza odrţavanja postignutih rezultata,
- uloga sistema ponovnih pregleda.
8. Naziv specijalizacije: ORALNA KIRURGIJA
Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci
Plan specijalizacije
OPĆA KIRURGIJA 3 mjeseca
OTORINOLARINGOLOGIJA 3 mjeseca
MAKSILOFACIJALNA KIRURGIJA 6 mjeseci
ORALNA KIRURGIJA 21 mjesec
GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca
Poslijediplomski studij
Program specijalizacije
OPĆA KIRURGIJA - 3 mjeseca
Oralni kirurg mora upoznati i nauĉiti suvremene metode dezinfekcije i sterilizacije prostorije,
instrumenata, rublja, te znati izvršiti dezinfekciju operativnog podruĉja.
Mora nauĉiti preoperativnu pripremu i odrediti naĉin i vrstu postoperntivne njege bolesnika.
Mora nauĉiti zaustaviti svako krvarenje iz otvorenih rana i izvršiti primarnu, definitivnu ili
privremenu obradu rane.
Mora nauĉiti prepoznati znakove i simptomatologiju neurotraume i traumatskog šoka, mora
znati pratiti razvoj kliniĉke slike neurotraumatiziranog bolesnika. Mora nauĉiti prepoznati
sliku potresa mozga i naĉin Iijeĉenja, sliku kontuzije mozga, sliku kompresivnog sindroma te
upoznati i dijagnostiĉke metode i naĉine kirurškog lijeĉenja. Mora poznavati opća naĉela
plastiĉne kirurgije i temeljna naĉela kirurškog lijeĉenja benignih i malignih tumora,
Mora nauĉiti temeljne postupke pruţanja prve pomoći, reanimacije i zbrinjavanja
mirnodopske i ratne traume.
Na kraju tromjeseĉnog rada polaţe kolokvij.
OTORINOLARINGOLOGIJA - 3 mjeseca
Specijalizant oralne kirurgije mora poznavati anatomiju, fiziologiju i patofiziologiju podruĉja
uha, grla i nosa. Tijekom boravka na ORL mora nauĉiti upotrebljavati ĉeono ogledalo te
uĉiniti osnovne otorinolaringološke pretrage: rinoskopiju, otoskopiju, straţnju rinoskopiju,
indirektnu laringoskopiju, sinusoskopiju i druge.
Mora nauĉiti simptome, kliniĉku sliku i lijeĉenje akutnih i kroniĉnih upala tog podruĊja, a
posebno suštinu tonzilarnog problema.
Mora nauĉiti patogenezu, simptome, kliniĉku sliku i terapiju upale sinusa i mogućih
komplikacija. Mora nauĉiti simptomatologiju malignih tumora maksilarnog sinusa širenje
tumora i mogućnosti lijeĉenja. Mora nauĉiti uĉiniti kiruršku obradu sinusa svim poznatim
metodama, odstraniti strana tijela sinusa i zatvoriti akutnu jatrogenu i kroniĉnu antrooralnu
komplikaciju. Tijekom specijalistiĉkog staţa nuţno, se uĉiniti do pet takvih zahvata.
Mora nauĉiti uĉiniti prednju i straţnju tamponadu nosa, do pet zahvata, uz orijentaciju o
etiološkim ĉimbenicima epistakse. U sluĉajevima akutnog gušenja mora znati uĉiniti
konhotomiju i traheotomiju, a da bi to nauĉio mora tijekom specijalistiĉkog staţa uĉiniti do
pet traheotomija.
Po završenom uĉenju na ORL odjelu specijalist polaţe kolokvij.
MAKSILOFACIJALNA KIRURGIJA - 6 mjeseci
Kirurška infekcija:
Specijalizant mora znati definirati i nauĉiti dijagnosticirati put ridnu infekciju i sve vrste
specifiĉnih infekcija (tuberkulozu, aktinomikozu. lues). Mora nauĉiti metode kirurškog
lijeĉenja i konzerva tivnog lijeĉenja putrfdne i specifiĉne infekcije podruĉja lica, ĉeljusti i
usta.
Traumatologija:
Mora nauĉiti dijagnosticirati zatvorene i otvorene ozljede lica te kako se kirurški i
konzervativno lijeĉe.
Mora nauĉiti dijagnosticirati te konzervativno i kirurški lijeĉiti izolirane i udruţene prijelome
liĉnih kostiju (nosnih kostiju, zigomatiĉne kosti i zigomatiĉnog luka, dna orbite, gornje i
donje ĉeljusti) i u tu svrhu uĉiniti deset osteosinteza slomljenih liĉnih kostiju.
Mora nauĉiti dijagnosticirati frontoetmoidalnu povredu, utvrditi postojanje likvora,
eventualno otoreje i poduzeti osnovne zahvate prve pomoći.
Mora nauĉiti uzroke posttraumatskih deformacija i naĉine njihova lijeĉenja.
Nakon savladane problematike kirurške infekcije i traumatologije specijalizant polaţe
kolokvij.
Kongenitalne malformacije:
Specijalizant oralne kirurgije mora nauĉiti patogenezu citološke ĉimbenike i definiciju
rascjepa usnice, ĉeljusti i nepca. Mora saznati opći stav i postupke lijeĉenja te termine
operativnih zahvata. Mora upoznati opća naĉela operativnih zahvata te znati posljedice lošeg
postupka Mora znati uputiti roditelje u naĉin prehrane djeteta, potrebe dugotrajnog lijeĉenja i
suradnje s timom specijalista (maksilofacijalni kirurg, ortodont, protetiĉar, fonijatar, logoped)
Mora nauĉiti prepoznati ostale anomalije i sindrome ĉeljusti i lica te znati naĉine njihova
lijeĉenja. Mora upoznati naĉela kirurško-ortodontskog lijeĉenja i nauĉiti operativne metode za
rekonstrukciju meĊusobnog odnosa ĉeljusti i zuba.
Ţlijezde slinovnice:
Specijalizant mora nauĉiti dijagnosticirati akutne i kroniĉne kepale i degenerativne promjene
ţlijezda slinovnica i kirurške mogućnosti lijeĉenja istih. Mora nauĉiti dijagnosticirati
sijalolitijazu te odstraniti sijajolite iz izvodnih kanala i mora nauĉiti odstraniti
submandibularnu ţlijezdu slinovnicu. Stoga mora nauĉiti najmanje dvije takve operacije.
Ciste i tumori vrata:
Specijalizant mora nauĉiti dijagnosticirati cistiĉne i tumorske tvorbe u regiji vrata te
pravodobno uputiti bolesnika na odgovarajuće specijalistiĉko lijeĉenje.
Liĉni ţivac (n. facijalis):
Specijalizant mora nauĉiti dijagnosticirati i poznavati etiološke ĉimbenike kao i naĉela
lijeĉenja pareze liĉnog ţivca te nauĉiti temeljna naĉela kirurškog i konzervativnog lijeĉenja
pareze liĉnog ţivca kao i mogućnosti rekonstrukcije ţivca
Onkologija:
Specijalizant mora nauĉiti najĊešće lokalizacije malignog tumora lica, ĉeljusti, ţlijezda
slinovnica, usnica i usne šupljine. Mora upoznati etiologiju, dijagnostiku, histološke tipove
malignih tumora, širenje, naĉine lijeĉenja, prognozu i praćenje bolesnika.
U smislu rane dijagnostike specijalizant oralne kirurgije mora nauĉiti uĉiniti prolatornu
eksciziju svake suspektne lezije u usnoj šupljini, uzeti bris za citološku analizu te izvršiti
punkciju sa suspektnih lezija. Mora nauĉiti interpretirati patohistološke nalaze, citološke
nalaze i nalaze punkcije.
Treba nauĉiti dijagnosticirati i lijeĉiti intraoralne posljedice radiološke i citostatske terapije.
Mora nauĉiti naĉela izrade resekcionih proteza i epiteza i mogućnosti retencije istih sve do
upotrebe ekstraoralnih oseointegrirajućih implantata.
Nakon savladavanja ovog programa specijalizant polaţe kolokvij.
ORALNA KIRURGIJA - 21 mjesec
Specijalizant oralne kirurgije tijekom usavršavanja na oralnoj kiiurgiji mora savladati i nauĉiti
tehnike primjene svih lokalnih anestezija, osobilo provodnih u podruĉju usne šupljine, lica i
vrata i nauĉiti lijeĉiti lokalne i opće komplikacije koje se mogu razviti tijekom ili nakon
davanja lokalne anestezije (toksiĉna i alergijska reakcija na lokalni anestetik i reakcija na
vazokonstriktor). Mora nauĉiti tezneljne metode i tehnike reanimacije vitalno ugroţenih
bolesnika (osigurati disanje i krvotok)
Mora nauĉiti etiološke ĉimbenike, puteve širenja, konzervativno i kirurško lijeĉenje, te
komplikacije akulno gnojne infekcije u usnoj šupljini i ţdrijelu, odnosno vratu. Mora nauĉiti
uzroke, konzervativno i kirurško lijeĉenje te komplikacije kroniĉne infekcije mekih tkiva i
kosti ĉeljusti i lica (osteomijelitis)
Mora nauĉiti i svladati sve tehnike kirurških zahvata iz podruĉja kirurgije zuba i parodonta i u
tu svrhu izvesti velik broj vaĊenja zuba 30 alveotomija, 30 apleoktomija, 10 replantacija i
transplantacija zuba, 5 transdentalnih fiksacija zuba s implantatima,10 kortikocomija, 10
kontroliranih ekstruzija zuba, 5 gingivektomija. Mora nauĉiti predviĊjeti i sanirati sve moguće
komplikacije koje mogu nastati tiiekom ili nakon navedenih zahvata.
Nakon savladavanja ovog programa specijalizant polaţe kolokvij iz tzv. dentalne kirurgije.
Specijalizant mora savladati i nauĉiti sve metode i tehnike kirurškog lijeĉenja svih vrsta
odontogenih i neodontogenih cista ĉeljusti i mekih tkiva usne šupljine i lica.
Mora nauĉiti postaviti pravilnu dijagnozu i indikacije za preprotetski kirurški zahvat te nauĉiti
sve metode i tehnike preprotetskih kirurških zahvata: modelacije trebena, vestibuloplastike s
lokalnom sluznicom, vestibuloplastike s transplantiranom sluznicom ili koţom, osteoplastike.
Da bi to nauĉio mora uĉiniti najmanje 10 modelacija alveolarnog nastavka, 5 vestibuloplastika
s lokalnim sluzniĉnim reţnjevima i 2 vestibuloplastike s transplantacijom sluznice ili koţe.
TakoĊer mora sudjelovati kod zahvata augmentacije ĉeljusti autotransplantatima ili
alotransplantatima. Mora nauĉiti preparirati i uzeti koţne i sluzniĉne transplantate, a za
uzimanje koštanih transplantata treba zatraţiti suradnju maksilofacijalnog kirurga.
Mora nauĉiti kirurški riješiti svaku anomaliju ili deformaciju u mekim ili tvrdim tkivima usne
šupljine u preprotetskoj i preortodontskoj terapiji.
Specijalizant mora nauĉiti temeljne ĉinjenice, operativne tehnike i mogućnosti protetske
rehabilitacije dentalnim implantatima. Mora upoznati koncepciju oseointegracije
aloimplantata, vaţnosti suradnje s protetiĉarem u planiranju implanto-protetske rehabilitacije,
mora nauĉiti kriterije indikacija i kontraindikacija za primjenu dentalnih oseintegrirajućih
implantata, mora savladati operativnu tehniku usadivanja dentalnih oseintegrirajućih
implantata i mora znati konstruktivno sudjelovati u protetskoj rehabilitaeiji. Mora nauĉiti
temeljne principe voĊene regeneracije tkiva (kosti).
Specijalizant mora nauĉiti konzervativno i kirurško lijeĉenje svih povreda zuba; potpornih
tkiva zuba
Specijalizant mora nauĉiti prepoznati sve tumore u usnoj šupljini bili oni maligni ili benigni.
Mora savladati sve operativne tehnike odstranjenja benignih tumora usne šupljine i obaviti
barem tri takve operacije.
Specijalizant mora upoznati patologiju i dijagnostiku patoloških stanja ĉeljusnog zgloba i
nauĉiti mogućnosti konzervativrie i protetske terapije tih stanja u podruĉju
temporomandibularnog zgloba. Mora nauĉiti lijeĉiti najĉešće bolesti TNZ-a, to su disfunkcija
i miofascijalni biolni sindrom i po potrebi suradivati s ostalim specijalnostima (ortoped,
reumatolog, protetiĉar, fizijatar). Mora znati postaviti indikaciju za izradu i upotrebu svih
vrsta udlage i otvaraĉa.
Mora nauĉiti dijagnosticirati i kirurški lijeĉiti patološke promjene malih ţlijezda slinovnica te
u sluĉaju suspektnog, patohistološkog nalaza zatraţiti suradnju srodnih specijalnosti. Treba
nauĉiti uĉiniti sijalografiju velikih ţlijezda slinovnica i tijekom specijalistiĉkog staţa
najmanje pet takvih zahvata.
Specijalizant mora nauĉiti dijagnosticirati i konzervativno lijeĉiti neuralgije druge i treće
grane trigeminalnog ţivca Isto tako mora nauĉiti operativne metode i tehnike periferne
amputacije oboljelog ţivca i u tu svrhu uĉiniti dvije neuroexaereze.
Specijalizant je obvezan upisati 2 semestra poslijediplomskog studija iz oralne kirurgije i
poloţiti propisane ispite.
III.
SPECIJALIZACIJE ZA MAGISTRE FARMACIJE
1. ispitivanje i kontrola lijekova
2. farmaceutska tehnologija
3. Analitiĉka toksikologija
1. Naziv specijalizacije: ISPITIVANJE I KONTROLA LIJEKOVA
Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci
Plan specijalizacije:
RAD U ZDRAVSTVENIM I OBRAZOVNO-ZNANSTVENIM ORGANIZACIJAMA,
KOJE ISPUNJAVAJU PROPISANE UVJETE 33 mjeseca
1. Uzorci, reagensi, mjerenja 3 mjeseca
2. Kontrola kakvoće djelatnih tvari 4 mjeseca
3. Kontrola kakvoće ljekovitih oblika 8 mjeseci
4. Kontrola kakvoće ambalaţe 2 mjeseca
5. Farmaceutski polimeri 2 mjeseca
6. Postojanost ljekovitih tvari i pripravaka 1 mjesec
7. Informacije o lijekovima 2 mjeseca
8. Metode odluĉivanja 1 mjesec
9. RukovoĊenje farmaceutskom kakvoćom 3 mjeseca
10. Registracija lijekova 1 mjesec
11. Hrvatska farmakopeja 5 mjeseci
12. Nadzor 1 mjesec
GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca
Organizirana nastava
Specijalizanti se osposobljavaju za samostalno izvoĊenje svih, a osobito sloţenijih analiza
lijekova, pravilni prijem, obradu i ĉuvanje uzoraka, rukovanje suvremenom analitiĉkom
opremom, odrţavanje kvalitetne razine nalaza, unapreĊenje postojećih i razvoj novih
analitiĉkih postupaka, istraţivanje i razvoj u struci i zdravstvu te za izobrazbu suradnika.
Tijekom specijalizacije treba se razviti kritiĉki stav prema dometima i rizicima kvalitete
lijekova, izboru analitiĉkih postupaka, metodologije i instrumentacije, te znaĉaju ispitivanja i
kontrole kakvoće lijekova.
Po završetku specijalizacije, specijalist ispitivanja i kontrole lijekova je struĉnjak koji:
samostalno provodi sve analitiĉke postupke u laboratoriju za ispitivanje i/ili kontrolu kakvoće
lijekova i snosi punu odgovornost za svakog pojedinog suradnika koji mu pomaţe u
analitiĉkom radu,
samostalno pušta lijekove u promet,
rukovodi laboratorijem, što podrazumijeva sve radove od planiranja laboratorijskog prostora,
opreme i materijala, organizacije rada, do odabira i kontrole Analitiĉkih metoda, te
poboljšanja postojećih i uvoĊenje novih postupaka kontrole lijekova.
Program specijalizacije:
RAD U ZDRAVSTVENIM I OBRAZOVNO-ZNANSTVENIM ORGANIZACIJAMA KOJE
ISPUNJAVAJU PROPISANE UVJETE - 33 mjeseca
Rad u laboratorijima je podijeljen u 20 skupina, a po završetku svake skupine laboratorijskog
rada specijalizant treba poloţiti kolokvij.
1. UZORCI, REAGENSI, MJERENJA - 3 mjeseca
1.1. Laboratorijske tehnike - 15 dana
Ĉišćenje i kalibracija volumetrijskog posuda. Vaganje Operacije taloţenja, filtriranja i
sušenja. Mjerenje. Prijenos i doziranje otopina. Tehnike kromatografije i spektroskopije.
Provjera na modeliina Sigurnosne mjere. Laboratorijski dnevnik.
(Najmanje 10 procesa, odnosno analiza)
1.2. Sirovine - 15 dana
Djelatne tvari. Pomoćne tvari. Ambalaţa. MeĊuproizvodi. Zaštine mjere pri rukovanju
supstancijama: sigurnost reakcije, otrovnost, ekološke mjere. Pakiranje i oznaĉavanje.
Analitiĉki zahtjevi i postupci kontrole kakvoće. Sastavljanje propisa za ispitivanje. Izbor
dobavljaĉa. Ulazna kontrola. Dokumentacija
(Izrada i obrada najmanje 5 propisa)
1.3. Reagensi -15 dana
Specifikacije za reagense, standardne otopine, pufer otopine i volumetrijske otopine.
Ekvivalentnost standardnih otopina. Ispiti vanje kakvoće reagensa. Stabilnost, ĉuvanje i
oznaĉavanje reagensa
(Izrada najmanje 10 otopina)
1.4. Poredbene tvari - 15 dana
Kemijske, biološke i fiziĉke poredbene tvari. Priprema radnih standarda. Specifikacija.
Rukovanje. Uporaba
(Izrada najmanje I radnog standarda)
1.5. Mjerni ureĊaji - 15 dana
Odrţavanje i baţdarenje (umjeravanje) mjernih ureĊaja. Postupci baţdarenja. Izbor i uporaba
poredbenih tvari. Etaloni. Zabtjevi u farmakopejama. Provedba baţdarenja Kontrolne karte.
(Provedba baţdarenja najmanje 3 aparata)
1.6. Uzorak i uzorkovanje -15 dana
Statistiĉko uzorkovanje. Uzorkovanje u kontroli proizvodnje i uzorkovanje iz prometa.
Pakiranje i ĉuvanje uzorka. Priprema uzorka ze analizu.
(Uzimanje i dostava na analizu najmanje 2 uzorka)
2. KONTROLA KAKVOĆE DJELATNIH TVARI - 4 mjeseca
2.1. Sustavi identifikacije lijekova - 1 mjesec
Potvrda identiteta. Karakterizacija Vjeţbe na modelima (Najmanje 20 pojedinaĉnih uzoraka)
2.2. Mjerenje fiziĉkih stalnica - 15 dana
Provedba postupaka. Zakljuĉivanje na temelju podataka dobivenih mjerenjem.
(Najmanje 5 analiza)
2.3. Ĉistoća tvari - 1,5 mjesec
Izvori i profili oneĉišĉenja. Kriteriji ispitivanja ĉistoće. Analitiĉki postupci. UtvrĊivanje
strukture oneĉišĉenja. Odluĉivanje o uporabi tvari.
(Najmanje 100 pojedinaĉnih analiza)
2.4. Kvantitativni Analitiĉki postupci - 1 mjesec
OdreĊivanja sadrţaja, vrijednosti ili aktivnosti izbor metode Tehnike predobradbe uzorka.
Mjerenja, mjerne pogreške Dozvolje ne granice odstupanja. Prilagodbe i zamjene sluţbenih
metoda.
(Najmanje 10 mjerenja)
3 KONTROLA KAKVOĆE LJEKOVITIH OBLIKA - 6 mjeseci
Ĉvrsti oralni i parenteralni oblici. Poluĉvrsti oblici. Otopine i disperzije Parenteralne otopine i
drugi sterilni preparati Aerosoli u spreju. Biljni lijekovi. Ljekoviti flasteri. Radiofarmaka.
Serumi i cjepiva. Dijagnostiĉka sredstva. Obiljeţja i specifikacije kakvoće Analitiĉki postupci
Dokumentacija.
(Najmanje 25 kompletnih analiza)
4. KONTROLA KAKVOĆE AMBALAŢE - 2 mjeseca
Materijali za medicinsku primjenu Spremnici za lijekove Farmakopejski propisi. Ispitivanja
prema ISO standardima Ispitivanje kompatibilnosti lijek primarno pakovanje. Dokumentacija.
(Najmanje 1 0 analiza)
5. FARMACEUTSKl POLIMERI - 1 mjesec
Medicinski pribor i pomagala. Specifikacije Obiljeţja i kontrola kakvoće proizvoda.
Dokumentacija. Sukladnost tehnoloških parametara i meĊunarodnih normi.
(Ispitivanje 5 proizvoda)
6. POSTOJANOST LJEKOVITIH TVARI I PRIPRAVAKA - 1 mjesec
Informacije ProizvoĊaĉa. Uvjeti i parametri ispitivanja Analitiĉki postupci. Kinetika kemijske
reakcijc i postojanost OdreĊivazkje roka valjanosti. Prosudba podataka
(Prosudba podataka za najmanje 10 proizvoda)
7. INFORMACIJE O LIJEKOVIMA - 2 mjeseca
Temeljni izvori informacija. Znanstveni i Struĉni tekstovi. Pronalaţenje i pretraţivanje
literature. Kategorizacija podataka (ĉlanaka).
(Najmanje 1 problem)
8. METODE ODLUĈIVANJA - 1 mjesec
Obrada Analitiĉkih podataka (sakupljanje i zgušlkjavanje). Prosudba podataka na temelju
prognostiĉke statistike. Iskazivanje ispravnosti postupka (statistiĉka analiza biološkog
pokusa). Kompjutorska obrada u analizi podataka.
(Rješenje najmanje 1 zadatka)
9. RUKOVOĐENJE FARMACEUTSKOM KAKVOĆOM - 3 mjeseca
Ispitivanje i prosudba kakvoće: ulazna, procesna i završna kontrola. Dobra proizvoĊaĉka
praksa. Organizacija i provedba ispitivanja u laboratoriju. Ocjena dokumentacije. Zakljuĉna
prosudba kakvoće.
(Najmanje 10 lijekova)
10. REGISTRACIJA LIJEKOVA - 1 mjesec
Farmakološko-toksikološki postupci, kliniĉka ispitivanja, farmaceutska kontrola kakvoće.
(Obrada dokumentacije za najmanje 2 lijeka)
11. HRVATSKA FARMAKOPEJA - 5 mjeseci
Metodologija izrade farmakopeje. Harmonizacija Analitiĉkih zahtjeva i propisa. Validecija
analitiĉkih metoda i postupaka. Razvoj novog Analitiĉkog postupka.
(Izrada najmanje 4 monografije)
12. NADZOR 1 mjesec
Organizacija sluţbe nadzora nad kakvoćom lijekova u proizvodnji i prometu Rekontrola.
Uzorkovanje na terenu. Primjedbe i ţalbe u svezi s nadzorom Informacije za javnost.
PROGRAM ORGANIZIRANE NASTAVE
Obuhvaća izabrane sadrţaje Struĉnog poslijediplomskog studija i teĉajeva za trajnu
izobrazbu. Provodi se u obliku predavanja, seminara, specijalnih vjeţbi i usklaĊenih rasprava
iz odabranih poglavlja niţe navedenih podruĉja:
1.1. KEMIJSKE METODE - 60 sati
Reakcije identifikacije (ioni i skupine, steroidni hormoni, masna ulja, fenotiazini, penicilini i
cefalosporini). Ispitivanja oneĉišĉenja, posebice anorganskih. Kemijski brojevi Postupci
odreĊivanja (dušik u primarnim aromatskim aminima, "Oxygen-flak" metoda,
kompleksometrijska titracija, titracija u nevodenom mediju, odreĊivanje vode aluminij u
vakcinama, kalcij u vakcinama, fenol u imunoserumima i vakcinama). Sustavi identifikacije i
ispitivanje nepoznatih tvari.
1.2. BIOLOŠKA ISPITIVANJA - 60 sati
Mikrobiološko odreĊivanje antibiotika. Biološko ispitivanje neškodljivosti. Mycobacterium
tuberculosis. Ispitivanje stranih agensa u vakcinama. Pirogene supstancije. Nedopuštena
toksiĉnost. Histamin. Depresorne supstancije. Ispitivanje sterilnosti. Mikrobiološka
oneĉišĉenja Bakterijski endoloksini. Imunokemijske metode.
13. METODE U FARMAKOGNOZIJI - 60 sati
Makroskopsko i mikroskopsko ispitivanje. Histokemijski postupci. Pepeo netopljiv u
kiselinama. Strane tvari. Vrste puĉi. Indeks bubrenja Esencijalna ulja. Postupci odreĊivanja
vrijednosti.
1.4. FARMACEUTSKI TEHNIĈKI POSTUPCI - 30 sati
Ispitivanje raspadljivosti. Ispitivanje ujednaĉenosti sadrţaja. i Oslobadanje djelatne tvari iz
krutih ljekovitih oblika za oralnu primjenu. Veliĉina ĉestica.
1.5. FIZIĈKE I FiZIĈKO-KEMIJSKE METODE - 90 sati
Bistrina i stupanj opalescencije. Boja. OdreĊivanje pH-vrijednosti. Indeks refrakcije Optiĉka
skretanja. Relativna gustoća. Viskoznost. Vrelište. Talište. Krutište. Amperometrijska
titracija. Potenciometrijska titracija. Fluorimetrija. Atomska spektrometrija (apsorpcijska i
emisijska). Apsorpcijska spektrometrija (IR, UV, VIS). Kromatografija. Elektroforeza.
Gubitak sušenjem. Nuklearna magnetska rezonancija. Termiĉka analiza.
Program predmeta od 1.1. do 1.5. obuhvaća komentar postupaka iz Europske farmakopeje,
prikaz novijih analitiĉkih rješenja i kritiĉki osvrt na pojedine metode. PredviĊena je razmjena
iskustava iz prakse, kao i praktiĉna provedba ispitivanja i kontrole lijekova na didakkiĉkim
modelima.
Tijekom obavljanja speĉijalizacije specijalizant je obvezan izuĉavati struĉnu literaturu,
jedanput godišnje odrţati Struĉno predavanje na redovnim sastancima laboratorija u kojem
boravi ili strukovne udruge, a u trogodišnjem razdoblju treba prirediti posterski prikaz ili
usmeno izlaganje na strukovnom sastanku u Republici Hrvatskoj. Obvezan je sudjelovati u
jednom istraţivanju uz samostalnu interpretaciju rezultata i pripravu izvješća.
2. Naziv specijalizacije: FARMACEUTSKA TEHNOLOGIJA
Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci
Plan specijalizacije:
GALENSKA PROIZVODNJA LIJEKOVA 8 mjeseci
BOLNIĈKA PROIZVODNJA LIJEKOVA 8 mjeseci
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA LIJEKOVA 7 mjeseci
PROIZVODNJA INFUZIJA I APLIKACIJSKIH SETOVA 2 mjeseca
PROIZVODNJA IMUNOLOŠKIH LIJEKOVA 1 mjesec
KLINIĈKA FARMAKOLOGIJA I FARMAKOTERAPIJA 3 mjeseca
ISPITIVANJE I KONTROLA LIJEKOVA 4 mjeseca
GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca
Organizirana nastava
GALENSKA PROIZVODNJA LIJEKOVA - 8 mjeseci
Proizvodnja i kontrola kakvoće, djelovanje uporabe i doziranje te ĉuvanje i rok valjanosti
manjih serija ljekovitih pripravaka, ljekoviti oblici droga, tekući, poluĉvrsti i ĉvrsti ljekoviti
oblici za identifi kaciju ulaznih sirovina.
Specijalizant mora ovladati:
- izradom pripravaka: ĉajevi (13), tinkture (13), ekstrakti (5), sirupi (8), otopine Iijekova (20),
kapi za oĉi (18), kapi za nos i uho (5), peroralne kapi (5), miksture i losioni (5), mazila i
gelovi (5), podloge ljekovite masti (20), paste (8), medicinski sapuni (3), supozitoriji (5 prašci
(3) i tablete (8).
- odreĊivanjima: sadrţaja etanola i suhog otiska (5), relativne gustoće (5), viskoznosti i
penebracije (5)
- ispitivanjima taljenja supozitorija (8), tehnoloških karakteris tika toaleta (16), oslobaĊanje
lijeka iz obitkovanih ljekovitih pripravaka in vitro (5).
Kolokvij
BOLNIĈKA PROIZVODNJA LIJEKOVA - 8 mjeseci
Proizvodnja sterilnih pripravaka (parenteralne otopine, otopine za hemodijalizu, pripravci za
oĉi) uz procesnu kontrolu. Priprema i validacija ostalih Ijekovitih oblika. Ulazna provjera
kakvoća ljekovitih supstancija, pomoćnih tvari i kontaktne ambalaţe.
Specijalizant mora ovladati:
- izradom pripravaka: infuzijske otopine (5), infuzijske otopine za individualnu terapiju (2),
injekcijske otopine (5), otopine za hemodijalizu (2), kapi za oĉi (10), masti za oĉi (5), otopine
lijekova (10), ljekovite masti (10), koji sadrţe ljekovite supstancije jakog i vrlo jakoj
djelovanja, puferskih otopina (5)
- vještinama: ispitivanje kakvoće ambalaţe (5), identifikacija ljekovitih supstancija (5),
izotonizacija otopina (10), sterilizacija konzerviranje pripravaka (10), odreĊivanje sadrţaja
lijeka tijekom proizvodnje i/ili gotovog pripravka (5)
Kolokvij
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA LIJEKOVA - 7 mjeseci
Proizvodnja velikih serija ljekovitih pripravaka (gotovi lijekovi na naĉelima dobre
proizvoĊaĉke prakse, koja daje smjernice svim sudionicima u radu. One se odnose na
koncipiranje i provedbu organizacije rada, projektiranje i odrţavanje objekata, strojeva i
opreme, kao i na izobrazbu kadrova.
Specijalizant se mora upoznati sa:
- principima dobre proizvoĊaĉke prakse (DPP): prostorna rješenja, djelatnici i njihova struĉna
osposobljenost, dokumentacija proizvodnja, kontrola kakvoće, transport i vlastiti nadzor
- sustavom praĉenja struĉne literature i pregledom patentne dokumentacije
- metodologijom istraţivanja pri oblikovanju golovih pripravaka i preformulacijom
- laboratorijskim scale-up i proizvodnim tehnikama
- izradom ljekovitih oblika (tekućih, poluĉvrstih i ĉvrstih): obrada literaturnih podataka,
odabir pomoćnih tvari provjera kompatibilnosti i mogućih interakcija izmeĊu sastojaka,
definiranje tehnoloških operacija, testiranje stabilnosti gotovog proizvoda.
Kolokvij
PROIZVODNJA INFUZIJA I APLIKACIJSKIH SETOVA - 2 mjeseca
Proizvodnja, kontrola kakvoće i primjena infuzijskih otopina. Proizvodnja i korktrola kahvoće
aplikacijskih setova od plastiĉnih materijala.
Specijalizant mora ovladati:
- pripremom: vode za injekcije (3), konzervansa za krv ACD, CPD (2), razliĉitih infuzijskih
otopina (15) i infuzijskih otopina za individualnu terapiju (3)
Specijalizant se mora upoznati sa:
- razliĉitim plastiĉnim materijalima i priborom od plastike za jednokratnu uporabu u medicini
- postupcima sterilizacije aplikacijskih setova, ambalaţe i gotovih proizvoda
Kolokvij
PROIZVODNJA IMUNOLOŠKIH LIJEKOVA -1 mjesec
Proizvodnja cjepiva s antigenim supstancijama za stvaranje specifiĉnog aktivnog imuniteta i
antitoksina iz nativnog seruma za neutralizaciju homolognih toksina (tekući i liofilizirani)
Specijalizant se mora upoznati sa:
- pripremom suspenzija, masti i vagitorija s interferonom
- pripremom bakterijskih cjepiva protiv tetanusa, tetanusa + difterije, tetanusa + tifusa, kolere,
meningokoka grupe A i C, pertusisa
- pripremom virusnih cjepiva protiv morbila, rubeole, influence tip A i B i kombinacija
- pripremom imunoglobulina protiv tetanusa, hepatitisa, bjesnoće pripremom imunoseruma:
antitoksina protiv tetanusa, difterije, otrova europskih zmija, otrova pauka crna udovica,
plinske gangrene
Kolokvij
KLINIĈKA FARMAKOLOGIJA I FARMAKOTERAPIJA - 3 mjeseca
Osvrt na individualizaciju terapije s algoritmima izraĉunavanja opttmalne doze lijekova male
terapijske širine na osnovi farmakokinetiĉkih parametara. Racionalizacija terapije i greške u
primjeni lijekova. Nuspojave i interakcije lijekova.
Specijalizant mora ovladati:
- Analitiĉkim metodama odreĊivanja lijekova u biološkom materijalu bolesnika (30)
- izraĉunavanjem farmakokinetskih parametara za jedno dvoprostorne farmakokinetske
modele iz eksperimentalnih podataka - pretraţivanjem baze podataka o nuspojavama lijekova
zabiljeţenih u Hrvatskoj
Specijalizant se mora upoznati sa:
- pripremom i izvedbom odreĊivanja bioraspoloţljivosti lijeka iz apliciranog oblika (2)
-literaturom o interakcijama lijekova i s naĉinom izrade kliniĉkih mišljenja
Kolokvij
ISPITIVANJE I KONTROLA LIJEKOVA - 4 mjeseca
Registracija lijekova i pomoćnih ljekovitih sredstava, nadzor i inspekcija proizvoĊaĉa,
kontrola kakvoće lijekova i praćenje neispravnosti lijekova u prometu. Priprema i ocjena
dokumentacije za laboratorijsko ispitivanje lijekova.
Specijalizant se mora upoznati sa:
- plinskom kromatografijom (2), HPLC - kromatografijom (3), tankoslojnom kromatografijom
(3), spektrofotometrijom UV (3) i IR
- reakcijama identifikacije (10), odreĊivanjima konstanti (5), ispitivanjima ĉistoće supstancija
(10), ispitivanjima ujednaĉenosti sadrţaja (3),
- ispitivanjima prisutnosti pirogena (5), ispitivanjima neškodljivosti i lokalne podnošljivosti
pripravaka (5), ispitivanjima sterilnosti (5), ispitivanjima mikrobiološke ĉistoće (3),
mikrobiološkim odreĊivanjima antibiotika (3),
- mikroskopskim i makroskopskim ispitivanjima droga (6), odreĊivanjem sadrţaja eterskog
ulja (1), odreĊivanjima maserkih udjela sastojaka u ĉajevima (2)
PROGRAM ORGANIZIRANE NASTAVE Satnica
Kemijsko-tehnološko istraţivanje lijekova 7 + 0
Biološko-medicinsko istraţivanje lijekova 14+0
Biofarmacija s farmakokinetikom 14 + 7
Farmaceutska kontrola kvalitete 14 + 0
Biokemijski mehanizmi metabolizma i interakcije lijekova 14 +7
Kliniĉko-toksikološka kemija 14 + 7
Farmakoterapija 14 + 7
Informatika u farmaciji 14 +7
Terapijski sustavi 14 + 0
Farmaceutska mikrobiologija 14 + 0
Fitoterapija 14 + 7
Stabilnost lijekova 7 + 7
Izabrana poglavlja oblikovanja lijekova 7 + 7
Utjecaj lijekova na medicinsko-biokemijske analize 7 + 7
Individualizacija terapije 7 + 0
Dijetoterapija 14 + 0
Dermatokozmetologija 14 + 0
Seminar iz farmacije 0 + 35
Kemijsko-tehnološko istraţivanje lijekova
Postavljanje istraţivaĉkog zadatka. Donošenje odluke o istraţivanju na osnovi literaturnih
podataka, patentne dokurnentacije, sirovinske baze, vlastite tehnologije, potrebnih investicija,
veliĉine trţišta. Izrada laboratorijskog postupka, odluka o pristupu istraţivanju i izradi
vlastitog postupka, odnosno o kupnji licencije. Poluindustrijski i industrijski naĉin
proizvodnje. Patentna dokumentacija i patentno pravo.
Biološko-medicinsko istraţivanje lijekova
Pretkliniĉka istraţivanja (rešetanje, farmakološka analiza, ispi tivanje sigurnosti lijeka)
Kliniĉka istraţivanja (kliniĉko farmakološki pokusi I - IV faze). Propisi o istraţivanju i
ispitivanju lijekova
Biofarmacija s farmakokinetikom
Primjena principa biofarmacije na oblikovanje ljekovitih pripravaka, (ĉvrsti pripravci, otopine
i emulzije, topiĉki pripravci, parenteralni pripavci) Znaĉenje farmakokinetike za oblikovanje
lijekova i planiranie reţima doziranja. Ekvivalencija i neekvivaleneija lijekova. Kronicne
medikacije. Nelinearna distribucija i procesi eliminacije.
Farmaceutska kontrola kakvoće
Ispravnost i kakvoća lijekova u pogledu na sastav, sadrţaj, sterilnost, neškodljivost,
apirogenost, toksiĉnost, tehnološku obradu uniformnost, stabilnost i opremu. Zadaci
farmaceutske kontrole kakvoće i smjernice dobre laboratorijske prakse. Sustav kontrole
kakvoće lijekova u proizvodnji, upravljanje kakvoćom, planiranje, ispitivanje i ocjena
kakvoće. Kontrola i nadzor u prometu lijekova. Postupci u kontroli lijekova.
Biokemijski mehanizmi metabolizma i interakcija lijekova
Fiziĉke i kemijske osobine lijekova - prolaz lijeka kroz membranu i interakcije s nekim
njenim konstituentima
Procesi biotransformacije prve i druge faze. Profarmaka. Drug-design - analiza klasiĉnih
modela i nekih novih pristupa
Kliniĉko-toksikološka kemija
Put otrova kroz organizam i ĉinitelji (doza, ulazak, Fiziološke promjene uzrokovane
djelovarkjem otrova, saturabilnost, itd.) koji djeluju na toksokinetiku. Tehnike
dekontaminacije, detoksikacije. ubrzavanja eliminacije otrova s toksokinetskog stajališta.
Grupe otrova kod akutnih i kroniĉnih otrovanja s posebnim osvrtom na neka posebna
podruĉja. Izvori otrova, toksokinetika i analitika za izabrane grupe otrova
Farmakoterapija
Kliniĉka Farmakologija, zadaci i uloga farmaceuta tr racionalnoj farmakoterapiji. Novosti na
podruĉju lijekova (+zakonodavstvo) Nuspojave i interakcije Kardiovaskularni lijekovi
(dilatatori diuretici, kardiotonici, antihipertenzivi, lijekovi protiv angine pektoris).
Hespiratorni lijekovi. Psihofarrnaci. Antimikrobni lijekovi Antiseptici i dezinficijensi
Analgetici, nesteroidni antirekrmatici Simptomatska terapija. automedikacija, placebo uĉinak,
Iijekovi u trudnoći, dojenju, starosti.
Informatika u farmaciji
Informacijski sustavi (element, odnos funkcija struktura, organizacija). Teorija informacija.
Informacija i klasifikacija. Informacija iz nomenklature lijekova Skupljanje i prijenos
informacija o lijeku. Pitanja ustrojstva i djelovanja sprava za obradu informacija Obrada
informacije o vrijednosti lijeka (štetni uĉinci, indikacije, kontraindikacije, interakacije,
farmakokinetiĉki parametri itd.).
Vrednovanje lijekova na temelju sakupljenih informacija. Datoteka
Terapijski sustavi.
Pripravci kontroliranog i produţenog uĉinka: spremišni i matriksni sustavi. Osnove kinetike
oslobadanja lijeka in vitro i in vivo. Fiziĉki i kemijski zahtjevi za pripravke u okularnoj,
intravaginalnoj, intrauterinoj, transdermalnoj, parenteralnoj aplikaciji. Primjeri terapijskih
sustava.
Farmaceutska mikrobiologija
Bakterijske vrste vaţne za farmaceutiku - kultivacija i naĉin odrţavanja. Dokazivanje
antibiotika u biološkom materijalu. Otkrivanje antibiotskih vrsta i primarna izolacija monocel kultura. Ispitivanje aktivrrosti antibiotika i njihov uĉinak na bakterijske vrste.
Metode za odreĊivanje antibiotika, vitamina, dezinficijensa i konzervansa. Dokazivanje
sterilnosti razliĉitih materijala za medicinsku uporabu i farmaceutskih proizvoda.
Fitoterapija
Razvitak fitoterapije Terapija biljem u narodnoj medicini. Principi kineske fitoterapije.
Homeopatija. Fitofarmaka koja djeluje na srce i krvotok, probavne organe, jetru i ţuĉ te
mokraćne organe. Biljni antitusici, ekspektoransi, antiparazitici i citostatici. Biljna sredstva s
djelovanjem na parazite i protiv proširenih vena.
Stabilnost lijekova
Brzina i red kemijskih reakcija. Fiziĉke, kemijske i mikrobiološke promjene lijekova.
Odrţavanje stabilnosti lijekova. OdreĊivanje roka valjanosti lijekova. OdreĊivanje stabilnosti
(metoda ubranog starenja i ostale metode).
lzabrana poglavlja oblikovanja lijekova
Fiziĉke, fiziĉko-kemijske i kemijske inkompatibilnosti lijekova: uzroci promjena i njihovo
spreĉavanje. Suvremene pomoćne supstancije u oblikovanju lijekova. Oftalmiĉki pripravci.
Pripravci za rektalnu i vaginalnu primjenu. Parenteralni pripravci.
Utjecaj lijekova na medicinsko-biokemijske analize
Biološki (fiziološki, farmakološki i toksikološki) utjecaj lijekova na apsorpciju, transport,
metaboliĉku pregradnju, ekskreciju, prirodnih supstrata i metabolita te enzima. Metaboliĉka
interferencija lijekova na rezultate laboratorijskih pretraga. Znaĉaj ovih ispitivanja pri
postavljanju dijagnoze i praćenju uspjeha terapije. Vrijednost skupljanja podataka i
distribucija putem konkpjuterskog sustava i pisanog materijala.
Individualizacija terapije
Farmakodinamika, farmakokinetika, Analitiĉke metode, farmakokinetske i druge interakcije
lijekova male terapijske širine kojima se prekrivaju terapijske razine u serumu sa razinama
kod kojih se javljaju nuspojave. Farmakokinetski pristup individualizacija terapije sa
algoritmima izraĉunavanja oplimalne doze lijeka na osnovi farmahokinetskih parametara
izraĉunatih iz malog broja podataka o promjenama koncentracija.
Dijetoterapija
Dijeta, dijetetika, dijetoterapija. Pojam, suvremeni principi. Pri marne i sekundarne bolesti
nepravilne prehrane, Latentni i marki Festni oblici. Mehanizam transporta i metabolizam
vitamina u organizmu. Supkliniĉki simptomi deficita. Meharkizmi poremećaja metabolizma
aminokiselina, ugljikohidrata i lipida. Prehrana u boIestima - etiologija i dijetetski principi.
Dermatokozmetologija
Fiziologija i patofiziologija koţe. Tipovi koţe i topićka terapija OslobaĊanje lijeka iz vehikla i
penetracija kroz barijeru koţe. Suvremeni farmaceutski oblici topićkih sredstava namijenjenih
derma toterapiji, te općoj i dekorativnoj kozmetici.
3. Naziv specijalizacije: ANALITIĈKA TOKSIKOLOGIJA
Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci
Plan specijalizacije:
EKSPERlMENTALNA TOKSIKOLOGIJA I FARMAKOLOGIJA 3 mjeseca
KLINIĈKO TOKSIKOLOŠKA KEMIJA 14 mjeseci
EKOTOKSIKOLOGIJA 12 mjeseci
FORENZIĈKA TOKSIKOLOGlJA 3 mjeseca
KRIZNA STANJA 1 mjesec
GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca
Organizirana nastava
Rad ukljuĉuje obvezno sudjelovanje u deţurstvu i/ili sluţbi pripravnosti kroz cijeli period
obavljanja specijalizacije.
Program specijalizacije
EKSPERIMENTALNA TOKSIKOLOGIJA I FARMAKOLOGIJA - 3 mjeseca
1. Sudjelovanje u poslovima odrţavanja staje i voĊenja ukupne brige (prehrana,
razmnoţavanje itd.) o pokusnim ţivotinjama, ukljuĉujući uĉenje i poštivanje pravila dobre
laboratorijske prakse za rad na ţivotinjama.
2. Ovladavanje izvoĊenjem biološkog pokusa ispitivanja akualne i kroniĉne toksiĉnosti krutih
i tekućih materijala (barem po jedan samostalni pokus sa svakim od materijala) na prikladnom
modelu (ţivotinja, bakterija, i drugo po izboru mentora).
3. Ovladavanje obavljanjem pokusa ispitivanja ovisnosti uĉinka o dozi izabrane tvari
(samostalno ispitati barem jedan uĉinak jedne tvari ukljuĉujući ispunjavanje nalaza).
4. Upoznavanje s osnovama farmakognozije (razlikovanje ljekovitih biljaka prema staništu,
izgledu biljke i njezinih plodova
upoznavanje s metodama prepoznavanja sušenog materijala, itd.)
5. Izuĉavanje literature dobivene od voditelja podruĉja i kojoj viranje steĉenih znanja po
završetku rada na podruĉju eksperimertalne toksikologije i farmakologije.
KLINIĈKO TOKSIKOLOŠKA KEMIJA -14 mjeseci
1. Komisijsko uzorkovanje biološkog materijala (barem 5 sluĉajeva) i priprema materijala za
analizu (barem 10 puta)
2. Ekstrakcija iz biološkog materijala organskim otapalom i adsorpcijom na razliĉite sorbense
te barem 1 sluĉaj ispitivanja i razvijanja tehnike za ekstrakciju izabrane tvari iz biološkog
materijala
3. Detekcija otrova (lijekovi, otrovi biljaka, itd.) kromatografijom i interpretacija rezultata
(barem 20 samostalno obavljenih analiza od ĉega barem 5 kompleksnih)
4. Prosijavanje na sredstva ovisnosti odnosno stimulanse (barem 15 uzoraka biološkog
materijala)
5. Kvantitalivno odreĊivanje lijekova u biološkom materijalu ukljuĉujući samostalnu
pripremu instrumenta i njegovo baţdarenje (barem 300 analiza i obavezno praćenje
eliminacije otrova u bolesnika podvrgnutih ekstrskorporalnim tehnikama eliminacije)
6. Dokazivanje otrova kod otrovanja pesticidima i praćenje lijeĉenja bolesnika (barem 3
kompletno obradena bolesnika)
7. Analiza metala u biološkom materijalu, kod sumnje na otrovanje ili kroniĉnu izloţenost, i
praćenje biokemijskih pokazatelja otrovanja (barem 5 samostalno završenih sluĉajeva).
8. OdreĊivanje anorganskih aniona (npr. cijanidi, fluoridi, nitrati, itd.) i kationa (npr.
amonijak) u biološkom materijalu (barem 2 samostalno završena dijagnostiĉka sluĉaja)
9. Dijagnostika i Praćenje otrovanja ugljiĉnim monoksidom (barem 2 samostalno završena
sluĉaja).
10 Analiza organskih otapala u biološkom materijalu kod kroniĉne izloţenosti ili akutnog
otrovanja (barem 10 samostalno uraĊenih analiza).
11. Samostalno postavljanje Analitiĉke metode (ukljuĉujući standardizaciju i ispitivanje
njezine primjenjivosti uz potpuno poštivanje svih pravila dobre laboratorijske prakse)
12. Ovladavanje upotrebom raĉunala kod izraĉunavanja toksokinetskih ĉimbenika, na temelju
od mentora dobivenih eksperimentalnih podataka, uz interpretaciju rezultata Pretraţivanje
baza podataka.
13. Sudjelovanje u barem jednom istraţivanju uz samostalnu interpretaciju rezultata i pripravu
izvješĉa.
14. Odrţavanje barem jednog struĉnog predavanja iz podruĉja bavljenja ustanove (moguće je
i literaturno predavanje).
15. Pribivanje svim javnim predavanjima iz podruĉja kliniĉke toksikologije i stalno praćenje
literature.
16. Kolokviranje nakon svake završene cjeline ili nakon više njih ako su prirodna cjelina.
EKOTOKSIKOLOGIJA -12 mjeseci
1. Ovladavanje uzorkovenjem polutanata u zraku ukljuĉujući terenske izvide i izbor mjesta
uzorkovanja (barem 10 uzoraka) te sudjelovanje u analizi polutanata (barem 10 samostalnih
analiza npr. nitrozni plinovi, sumporni oksid, teški metali itd.) te interpretacija nalaza.
2. Terensko uzorkovanje i kompletna analiza vode za piće i otpadnih voda (barem 10 uzoraka
svake od voda) te izrada nalaza.
3. Uzorkovanje i kompletna analiza polutanata u tlu (barem po 10 uzoraka) te izrada nalaza.
4. Analiza otrovnlh tvari u namirnicama (barem po 10 kompletnih analiza) te izrada nalaza.
5. Uzorkovanje i kontrola opasnih kemikalija ili otpada (barem 5 kompletno završenih
ekspertiza) te izrada nalaza
6. Ovladavanje radom (upisivanje i pretraţivanje) na bazama podstaka evidencije i nadzora na
otrovima na teritoriju drţave uz obavljanje sluţbe pripravnosti odnosno deţurstva.
7. Ovladavanje izradom struĉnog toksikološkog mišljenja o proizvodima s trţišta (barem
jedan sluĉaj) odnosno toksikološkog mišljenja za studiju utjecaja na okoliš (samostalna izrada
jednog mišljenja ili recenzija već postojeće studije kao vjeţba)
8. Sudjelovanje u barem jednom istraţivanju i samostalna ckbrada te interpretacija nalaza.
9. Odrţavanje barem jednog struĉnog predavanja iz podruĉja toksikologije
10. Obvezno sudjelovanje na svim javnim predavanjima iz podruĉja ekotoksikologije i stalno
praćenje struĉne literature.
11. Obvezno kolokviranje steĉenih znanja jednom ili više puta, prema odluci mentora.
FORENZIĈKA TOKSIKOLOGIJA - 3 mjeseca
1 Ovladavanje uzorkovanjenk biološkog materijala na patologiji (barem dva samostalno uzeta
uzorka) i sudjelovanje u obavljanju analize te interpretaciji nalaza.
2 Kompletno obavljena analiza kod sumnje na otrovanje odreĊenom tvari (barem jedna
samostalno obavljena analiza)
3. Analiza policijski zaplijenjenog materijala (barem dvije sa mostalne analize).
4. Kolokviranje nakon obavljenog obilaska. KRIZNA (AKCIDENTALNA) STANJA - 1
mjesec
1 Ovladavanje pretraţivanjem baza podataka i simulacija dogaĊaja na raĉunalu (barem dva
pretraţivanja baza podataka i ba rem dvije simulacije kretanja oblaka otrova zrakom i/ili
rasprostiranja u drugom mediju).
2. Stjecanja znanja samostalnog korištenja zaštitne opreme za ulazak na zatrovano podruĉje.
3. Ovladavanje detekcijom otrova u zraku najmodernijom pristupaĉnom opremom i rad s
indikatorskim cjevĉicama (barem 5 razliĉitih otrova u radnom i ţivotnom okolišu)
4. Uzorkovanje zraka, vode, hrane, tla i drugih materijala priruĉnim priborom, kao imitacija
akcidentalnog stanja, uz terenski izvid (barem dva sluĉaja).
5 Analiza brzim priruĉnim metodama detekcije otrova u materiialima pod 6.4.
6. Ĉitanje struĉne literature, uz kolokviranje, prema odluci mentora i/ili voditelja podruĉja.
7 Kolokviranje steĉenih znanja na kraju obilaska.
ORGANIZIRANA NASTAVA (PROGRAM) - 100 sati god.
1.1. Diferentna nastava za nadoknadu gradiva (30 h)
1.1.1. Za specijalizante magistre farmacije odnosno diplomirane inţenjere farmacije
Specijalizanti su duţni pohaĊati predavanja, seminare i vjeţbe te poloţiti ispit iz slijedećih
predmeta:
- hematologija (30 h)
1.1.2. Za specijalizante diplomirane inţenjere medicinske biokemije
Specijalizanti su duţni pohaĊati seminarska predavanja iz predmeta koje nisu slušali u istoj
satnici kao studenti farmacije tj.:
- farmakognozija (30 h)
1.2. Predavanja na struĉnom poslijediplomskom studiju na Farmaceutsko-biokemijskom
fakultetu (100 h)
Predavanja se odrţavaju na Farmaceutsko biokemijskom fakultetu a iza svakoga slijedi ispit.
Poslijediplomski studij iz ANALITIĈKE TOKSIKOLOGIJE će se odrţavati svake dvije do
tri godine a u njegovom okviru nisu predviĊene vjeţbe i seminari jer se oni odrţavaju tijekom
rada na odreĊenom Struĉnom podruĉju
PredviĊeni su slijedeći kolegiji:
- Predanalitiĉki postupci (uzorkovanje, obrada uzoraka, interferencije, stabilnost i pohrana,
tehnike, ekstrakcije i pripreme za analitiĉki postupak) 4 sata
- Dobra laboratorijska praksa (zakonodavstvo naprednih zemalja, evidencija, kontrola, nadzor.
itd.) 4 sata
- Analitiĉke metode (biološki pokus, spektroskopija, kromatografija, imunološke metode,
druge metode) 10 sati
- Ispitivanje mehanizama akutne i kroniĉne toksiĉnosti (ispitivanje pokazatelja toksiĉnosti na
bakterijskom, ţivotinjskom i drugim modelima te na kulturi stanica, mehanizmi akutne i
kroniĉne toksiĉnosti, itd.) 8 sati
- Toksikokinetika (modeliranje, matematiĉko prikazivanje, algoritmi programiranja,
simulacije, primjena) 8 sati
- Individualizacija terapije (farmakokinetska svojstva) lijekova, metode mjerenja, algoritmi
izraĉunavanja individualnih farmakokinetskih ĉimbenika, simulacije) 4 sata
- Posebna poglavlja kliniĉko laboratorijske dijagnostike (plinoviti otrovi, teški metali,
anorganski anioni, industrijske kemikalije, organska otapala, otrovi ţivih organizama,
sredstva ovisnosti i psihostimulansi, pesticidi, otrovi koji se primjenjuju u ratu, itd.) 16 sati
- Ekotoksikologija (izvori i putevi oneĉišĉenja dijelova okoliša, širenje otrova kroz okoliš i
sudbina u okolišu, posljedice oneĉišĉenja na okoliš i ĉovjeka, problem otpada i njegova
zbrinjavanja, metode nadzora i kontrole, hrvatsko i zapadno zakonodavstvo, studije utjecaja
na okoliš, evidencija) 16 sati
- Analiza namirnica (izvori oneĉišĉenja, naĉin uzorkovanja i mjerenja, nadzor i kontrola,
registracija, zakonodavstvo) 8 sati
- Akcidentalna stanja (prirodne i ĉovjekovim djelovanjem izazi,ane nesreće i katastrofe,
organizacija drţavnih kriznih sluţbi, metode i tehnologije djelovanja kod nesreća i/ili
katastrofa, posljedice po okoliš i ljudsko zdravlje, zakonodavstvo) 6 sati
- Policijska i Forenziĉka toksikologija (pristup uzorku, posebnosti analize i intrepretacije
nalaza u odnosu na ostala podruĉja toksikologije, posebne metode i najĉešći otrovi, problem
sredstava ovisnosti, zakonodavstvo, vještaĉenje) 4 sata
- Sakupljanje i obrada podataka (zakonodavstvo o evidenciji i praĉenju otrova, organizacija
poslova, izgradnja sustava i rukovanje, obrada podataka) 4 sata
- Etika zdravstvenih djelatnika (meĊunarodne deklaracije i zakonodavstvo, primjena pravila
na rad Analitiĉkih toksikologa) 4 sata
- Statistika (znaĉenje, vrijednost i pravila izbora statistiĉkih testova kod uzorkovanja u
karakterizaciji metoda, obrade rezultata istraţivanja, obrade sakupljenih populacijskih
podataka, korištenje raĉunala u statistici) 6 sati
1.3. Seminari, vjeţbe i istupi specijalizanta - (170 sati).
Seminari a posebno vjeţbe, bit će organizirani kod svakog podruĉja posebno. Specijalizant je
duţan za vrijeme obavljanja specijalizacije obvezno prirediti samostalno barem jedan poster
ili usmeno izlaganje na strukovnom kongresu iz toksikologije u Hrvatskoj ili inozemstvu.
TakoĊer treba odriati barem jedno Struĉno predavanje godišnje na redovitim kolokvijima
strukovne udruge ili institucije u kojoj boravi tijekom specijalistiĉkog staţa te pratiti struĉnu
literaturu prema uputi njegovog mentora i davati izvješća o proĉitanim radovima.
IV.
SPECIJALIZACIJE ZA DIPL. ING. MEDICINSKE BIOKEMIJE
1. medicinska biokemija
2. Analitiĉka toksikologija
1. Naziv specijalizacije: MEDICINSKA BIOKEMIJA
Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci
Plan specijalizacije:
RAD U ZDRAVSTVENIM I OBRAZOVNO-ZNANSTVENIM ORGP NIZACIJAMA,
KOJE ISPUNJAVAJU PROPISANE UVJETE 33 mjeseca
1. ANALITIĈKE TEHNIKE I INSTRUMENTI 3 mjeseca
2. MEDICINSKA BIOKEMIJA 20 mjeseci
3. HEMATOLOGIJA 8 mjeseci
4. TRANSFUZIOLOGIJA 1 mjesec
5. MIKROBIOLOGIJA I PARAZITOLOGIJA 1 mjesec
GODIŠNJI ODMORI 3 mjeseca
Organizirana nastava
Specijalizanti se osposobljavaju za samostalno izvoĊenje svih a osobito sloţenijih analiza u
biološkom materijalu, pravilni prijem obradu i ĉuvanje uzoraka, rukovanje suvremenom
Analitiĉkom opremom, odrţavanje kvalitetne razine nalaza, unapreĊenje postojćih i razvoj
novih analitiĉkih postupaka, istraţivanje i razvoj u struci i zdravstvu te za izobrazbu
suradnika. Tijekom specijalizacije treba se razvijati kritiĉki stav prema dometima i rizicima
dijagnostiĉkih pretraga, izboru analiza, metodologije i instrumentacije te znaĉaju biokemijskih
pretraga u prevenciji, dijagnostici i praĉenju lijeĉenja bolesti.
Po završetku specijalizacije, specijalist medicinske biokemije Struĉnjak koji:
- samostalno provodi sve analitiĉke postupke u kliniĉkom laboratoriju i snosi punu
odgovornost za svakog pojedinog suradnika koji mu pomaţe u analitiĉkom radu,
- sudjeluje kao konzilijarni zdravstveni radnik u odabiru programa dijagnostiĉkih pretraga i
objašnjenju oĉekivanih i tumaĉenju neoĉekivanih rezultata pretraga,
- rukovodi laboratorijem, što podrazumijeva sve radove o planiranja laboratorijskog prostora,
opreme i materijala, organizacije rada, do odabira i kontrole analitiĉkih metoda, te poboljšanja
postojećih i uvoĊenja novih pretraga.
Program specijalzacije:
RAD U ZDRAVSTVENIM I OBRAZOVNO-ZNANSTVENIM ORGANIZACIJAMA KOJE
ISPUNJAVAJU PROPISANE UVJETE 3 - mjeseca
Rad u laboratorijima je podijeljen u 16 skupina, a po završetku rada svake grupe analiza
specijalizant treba poloţiti kolokvij.
1. ANALITIĈKE TEHNIKE I INSTRUMENTI - 3 mjeseca
Specijalizant stjeĉe vještine za samostalni rad na instrumentima i analitiĉkim tehnikama kao
što su: spektroskopske tehnike (spektrofluorometrija, atomska apsorpciona spektroskopija
nefelometrija, bio i kemiluminometrija), kromatografske i elektroforetske tehnike razdvajanja
uz posebne uvjete, radioizotopne tehnike, i ultracentrifugiranje, tehnike rekombinaptne DNA,
primjena automatskih analizatora.
(Najmanje 5 do 10 pojedinaĉnih analiza)
2. MEDICINSKA BIOKEMIJA - 20 mjeseci
Opća medicinska biokemija - 4 mjeseca
Specijalizant utvrĊuje manuelne metode i postupke uz primjenu automata. Ovladava općim
tehnikama (priprema i ĉuvanje reagencija, izbor pufera, dijaliza, ultrafiltracija), samostalno
radi na instrumentima, unapreĊuje i usporeĊuje metode i sudjeluje pri interpretaciji rezultata
za elektrolite (natrij, kalij, kloridi, hidrogenkarbonati, kalcij, anorganski fosfati, magnezij),
plinove i pH, metabolite s dušikom (urea, kreatinin, kreatin, urati, amonijak, bilirubin,
urobilinogen) ugljlkohidrata (glukoza, glikolhemoglobin, šećeri u mokraći) lipidne spojeve
(trigliceridi ukupni, HDL, LDL-kolesterol, fosfolipidi), ţeluĉani šok, ĉešće funkcionalne
testove (o-GTT ksiloza test, klirens kreatinina, PSP; BSP).
(Najmanje 400 pojedinaĉnih analiza)
Imunohematologija - 2 mjeseca
Imunofenotipizacijske znaĉajke stanica hematopoetskog sustava. Eksperimenlalna
transplantacija koštane srţi. Monoklonska antitijela u hematologiji. NK stanice i priroĊeni
imunitet. Serološke reakcije eritrocita, serološke reakcije leukocita. HLA tipizacija. Protoĉna
citometrija i automatizacija.
(Najmanje 20-40 pojedinaĉnih analiza)
Koagulscija - 2 mjeseca
Usporedba klasiĉnih i suvremenih metoda za ispitivanje koagulacije i hemostaze.
Laboratorijska kontrola antikoagulantne terapije. Prirodni inhibitori koagulacije Fibrinoliza.
Funkcionalni testovi trombocita. Automatizacija, standardizacija i kontrola koagulacijskih
testova. Elektroforetske tehnike u hematologiji i koagulaciji. Metode molekularne biologije u
ispitivanju poremećaja u hematologiji i hemostazi.
(20-200 pojedinaĉnih analiza)
4. TRANSFUZIOLOGIJA - 1 mjesec
Ovladavanje postupcima za utvrĊivanje krvnih grupa. Konzerviranje krvi.
Priprema i kontrola krvnih pripravaka na antigene i antitijela hepatilisa i HIV-a. UtvrĊivanje
postupaka za detekciju autoantitijela. Transfuziološko lijeĉenje i neţeljene posttransfuzijske
reakcije.
(Najmanje 20-40 analiza)
5. MIKROBIOLOGIJA I PARAZITOLOGIJA -1 mjesec
Morfološke i biokemijske karakteristike najĉešćih uzroĉnika zaraznih bolesti. Metode
sterilizacije i dezinfekcije. Priprema i slanje biološkog materijala za mikrobiološke i
parazitološke pretrage.
(Najmanje 20-30 analiza)
PROGRAM ORGANIZIRANE NASTAVE -100 sati godišnje
Obuhvaća izabrane sadrţaje poslijediplomskog studija iz medicinske biokemije i teĉajeva za
trajnu izobrazbu. Provodi se u obliku predavanja, seminara, specijalnih vjeţbi i usklaĊenih
rasprava iz odabranih poglavlja niţe navedenih podruĉja.
BIOKEMIJA - 15 sati
Metaboliĉki sustavi u stanicama i organima. Izbor iz metabolizma dušikovih spojeva,
ugljikohidrata i lipida. Enzimska kinetika. Membranski promet, lizozomi, lipidne
peroksidacije. Regulacija intermedijarnog metabolizma.
ANALITIĈKE TEHNIKE - 30 sati
Spektroskopske i elektrometriĉke metode, pribor i aparati. Ultracentrifuge. Kromatografije i
elektroforeze na raznim nosaĉima. Radioizotopne tehnike. Tehnike rekombinantne DNA.
Automatski analizatori i osnove robotizacije. Biosenzori.
MEDICINSKA BIOKEMIJA - 150 sati
Biokemijski sastav tkiva, stanica, tjelesnih tekućina, sekreta i ekskreta. Biokemijske promjene
kod poremećaja prometa i metabolizma vode, elektrolita, plinova, proteina, ugljikohidrata,
lipida.
Kliniĉka enzimologija
Mediĉinska biokemija kroniĉnih bolesti bubrega, jetre, pluća, srca i krvnih ţila, vezivnog,
mišićnog i koštanog tkiva.
Medicinska biokemija malignih bolesti.
Biokemijsko otkrivanje i potvrĊivanje nasljedno uvjetovanih poremećaja.
Neurokemija. Mikroelementi
Laboratorijska endokrinologija.
HEMATOLOGIJA - 50 sati
Matiĉna hematopoetska stanica i krvotvorni sustav. Faktor rasta i kontrola funkcije
krvotvornog sustava. Organizacija i funkcije mijelopoetskog sustava. Organizacija i funkcija
imunog sustava Hemostaza. Bolesti matiĉne hematopoetske stanice Bolesti eritrcita i
hemoglobina, bolesti granulocita, bolesti limfocita i plazma stanica. Limfomi. Akutne
leukemije. Nasljedne i steĉene bolesti zgrušavanja. Suvremena analitika i automatizacija u
dijagnostici hematoloških bolesti.
LIJEKOVI I OTROVI - 15 sati
Farmakokinetika. Farmakokinetska izraĉunavanja. Individualizacija terapije Kliniĉkotoksikološke analize. Biološki, toksikološki uĉinci lijekova. Analitiĉke interferencije lijekova.
IMUNOLOGIJA I IMUNOKEMIJA - 20 sati
Organizacija i funkcija imunološkog sustava. Biokemijski aspekti predoĉavanja antigena.
Razlikovanje vlastitoga i tuĊeg Transplantacija i odbacivanje. Kontrola imunoloških reakcija.
Stvaranje kompleksa antigen-antitijelo. Struktura i funkcija antigena. Kontinuirani razvitak
imunokemijskih metoda i tehnika.
ORGANIZACIJA, RUKOVOĐENJE, INFORMATIKA - 20 Organizacija laboratorija u
okviru zdravstva. Kontrola kvalitete rada. Priprema i edukacija osoblja. Zaštita na radu.
Komunikacija s odjelima. Pohrana i arhiva nalaza. Upravljanje laboratorije personalnog,
financijskog i zdravstvenog stajališta. Priprema normativa i cijena te zakonskih propisa.
Organizacija Struĉno-razvojnog programa rada.
- Tijekom obavljanja specijalizacije specijalizant je obave izuĉavati struĉnu literaturu,
jedanput godišnje odrţati struĉno predavanje na redovnim sastancima laboratorija u kojem
boravi strukovne udruge a u trogodišnjem razdoblju treba prirediti posteski prikaz ili usmeno
izlaganje na strukovnom sastanku u Hrvatskoj. Obavezan je sudjelovati u jednom istraţivanju
uz samosta interpretaciju rezultata i pripravu izvješća.
2. Naziv specijalizacije: ANALITIĈKA TOKSIKOGIJA
Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci
Plan specijalizacije:
EKSPERIMENTALNA TOKSIKOLOGIJA I FARMAKOLOGIJA 3 mjeseca
KLINIĈKO TOKSIKOLOŠKA KEMIJA 14 mjeseca
EKOTOKSIKOLOGIJA 12 mjeseca
FORENZIĈKA TOKSIKOLOGIJA 3 mjeseca
KRIZNA STANJA 1 mjesec
GODIŠNJI ODMOR 3 mjeseca
Organizirana nastava
Rad ukljuĉuje obvezno sudjelovanje u deţurstvu i/ili sluţbi pripravnosti kroz cijeli period
obavljanja specijalizacije.
Program specijalizacije:
EKSPERIMENTALNA TOKSIKOLOGIJA I FARMAKOLOGIJA - 3 mjeseca
1. Sudjelovanje u poslovima odrţavanja staje i voĊenju ukupne brige (prehrana,
razmnoţavanje itd.) o pokusnim ţivotinjama, ukljuĉujući uĉenje i poštivanfe pravila dobre
laboratorijske prakse rad na ţivotinjama.
2. Ovladavanje izvoĊenjem biološkog pokusa ispitivanja akutne i kroniĉne toksiĉnosti krutih i
tekućih materijala (barem po jedan) samostalni pokus sa svakim od materijala) na prikladnom
modelu (ţivotinja, bakterija, i drugo po izboru mentora).
3. Ovladavanje obavljanjem pokusa ispitivanja ovisnosti uĉinka o dozi izabrane tvari
(samostalno ispitati barem jedan uĉinak jedne tvari ukljuĉujući ispunjavanje nalaza).
4. Upoznavanje s osnovama farmakognozije (razlikovanje ljekovitih biljaka prema staništu,
izgledu biljke i njezinih plodova, upoz navanje s metodama prepoznavanja sušenog
materijala, itd.)
5. Izuĉavanje literature dobivene od voditelja podruĉja i kolokviranje steĉenih znanja po
završetku rada na podruĉju eksperimentalne loksikologije i farmakologije.
KLINIĈKO TOKSIKOLOŠKA KEMIJA - 14 mjeseci
1. Komisijsko uzorkovanje biološkog materijala (barem 5 sluĉajeva) i priprema materijala za
analizu (barem 10 puta)
2. Ekstrakcija iz biološkog materijala organskim otapalom i adsorpcijom na razliĉite sorbense
te barem 1 sluĉaj ispitivanja i razvijanja tehnike za ekstrakciju izabrane tvari iz biološkog
materijala
3. Detekcija otrova (lijekovi, otrovi biljaka, itd.) kromatografijom i interpretacija rezultata
(barem 20 samostalno obavljenih analiza od ĉega barem 5 kompleksnih)
4. Prosijavanje na sredstva ovisnosti odnosno stimulanse (barem 15 uzoraka biološkog
materijala)
5. Kvantitativno odreĊivanje lijekova u biološkom materijalu ukljuĉujući samostalnkl
pripremu instrumenta i njegovo baţdarenje (barem 300 analiza i obavezno praćenje
eliminacije otrova u bolesriika podvrgnutih ekstrakorporalnim tehnikama eliminacije)
6. Dokazivanje otrova kod otrovanja pesticidima i praćenje Iijeĉenja bolesnika (barem 3
kompletno obraĊena bolesnika)
7. Analiza metala u biološkom materijalu, kod sumnje na otrovanje ili kroniĉnu izloţenost, i
praćenje biokemijskih pokazatelja otrovanja (barem 5 samostalno završenih sluĉajeva).
8. OdreĊivanje anorganskih aniona (npr.: cijanidi, fluoridi, nitrati, itd ) i kationa (npr.
amonijak) u biološkom materijalu (barem 2 samostalno završena dijagnostiĉka sluĉaja).
9 Dijagnostika i praćenje otrovanja ugljiĉnim monoksidom (barem 2 samostalno završena
sluĉaja).
10. Analiza organskih ot.apala u biološkom materijalu kod kroniĉne izloţenosti ili akutnog
otrovanja (barem 10 samostalno uraĊenih analiza).
11. Samostalno postavljanje Analitiĉke metode (ukljuĉujući standardizaciju i ispitivanje
njezine primjenjivosti uz potpuno poštivanje svih pravila dobre laboratorijske prakse).
12. Ovladavanje upotrebom raĉunala kod izraĉunavanja toksokinetskih ĉimbenika, na temelju
od mentora dobivenih eksperimentalnih podataka, uz interpretaciju rezultata. Pretraţivanje
baza podataka.
13. Sudjelovanje u barem jednom istraţivanju uz samostalnu interpretaciju rezultata i pripravu
izvješĉa.
14. Odrţavanje barem jednog Struĉnog predavanja iz podruĉja bavljenja ustanove (moguće je
i literaturno predavanje).
15. Pribivanje svim javnim predavanjima iz podruĉja kliniĉke toksikologije i stalno praćenje
literature.
16. Kolokviranje nakon svake završene cjeline ili nakon više njih ako su prirodna cjelina.
EKOTOKSIKOLOGIJA - 12 mjeseci
1. Ovladavanje uzorkovanjem polutanata u zraku ukljuĉujući terenske izvide i izbor mjesta
uzorkovanja (barem 10 uzoraka) te sudjelovanje u analizi polutanata (barem 10 samostalnih
analiza npr. nitrozni plinovi, sumporni oksid, teški metali itd:) te interpretacija nalaza.
2. Terensko uzorkovanje i kompletna analiza vode za piće i otpadnih voda (barem 10 uzoraka
svake od voda) te izrada nalaza.
3. Uzorkovanje i kompletna analiza polutanata u tlu (barem po 10 uzoraka) te izrada nalaza.
4 Analiza otrovnih tvari u namirnicama (barem po 10 kompletnih analiza) te izrada nalaza.
5. Uzorkovanje i kontrola opasnih kemikalija ili otpada (barem 5 kompletno završenih
ekspertiza) te izrada nalaza.
6. Ovladavanje radom (upisivanje i pretraţivanje) na bazama podataka evidencije i nadzora na
otrovima na teritoriju drţave uz obavljanje sluţbe pripravnosti odnosno deţurstva.
7 Ovladavanje izradom Struĉnog toksikološkog mišljenja o proizvodima s trţišta (barem
jedan sluĉaj) odnosno toksikoioškog mišljenja za studiju utjecaja na okoliš (samostalna izrada
jednog mišljenja ili recenzija već postojeće studije kao vjeţba)
8. Sudjelovanje u barem jednom istraţivanju i samostalna obrada te interpretacija nalaza
9. Odrţavanje barem jednog struĉnog predavanja iz podruĉja toksikologije
10. Obvezno sudjeIovanje na svim javnim predavanjima iz podruĉja ekotoksikologije i stalno
praćenje struĉne literature.
11. Obvezno kolokviranje steĉenih znanja jednom ili više puta, prema odluci mentora
FORENZIĈKA TOKSIKOLOGIJA - 3 mjeseca
1. Ovladavanje uzorkovanjem biološkog materijala na patologiji (barem dva samostalno uzeta
uzorka) i sudjelovanje u obavljanju analize te interpretaciji nalaza
2. Kompletno obavljena analiza kod sumnje na otrovanje odreĊenom tvari (barem jedna
samostalno obavljena analiza)
3. Analiza policijski zaplijenjenog materijala (barem dvije samostalne analize)
4. Kolokviranje nakon obavljenog obilaska.
KRIZNA (AKCIDENTALNA) STANJA - 1 mjesec
1. Ovladavanje pretraţivanjem baza podataka i simulacija dogaĊaja na raĉunalu (barem dva
pretraţivanja baza podataka i barem dvije simulacije kretanja oblaka otrova zrakom i/ili
rasprostiranja u drugom mediju).
2. Stjecanja znanja samostalnog korištenja zaštitne opreme za ulazak na zatrovano podruĉje.
3. Ovladavanje detekcijom otrova u zraku najmodernijom pristupaĉnom opremom i rad s
indikatorskim cjevĉicama (barem 5 razliĉitih otrova u radnom i ţivotnom okolišu)
4. Uzorkovanje zraka, vode, hrane, tla i drugih materijala priruĉnim priborom, kao imitacija
akcidentalnog stanja, uz terenski izvid (barem dva sluĉaja).
5. Analiza brzim priruĉnim metodama detekcije otrova u materijalima pod 6.4.
6. Ĉitanje struĉne literature uz kolokviranje, prema odluci mentora i/ili voditelja podruĉja.
7. Kolokviranje steĉenih znanja na kraju obilaska.
ORGANIZIRANA NASTAVA (PROGRAM) - 100 sati god.
1.1. Diferentna nastava za nadoknadu gradiva (30h)
1.1.1 Za specijalizante magistre farmacije odnosno diplomirane inţenjere farmacije
Specijalizanti su duţni pohaĊati predavanja, seminare i vjeţbe te poloţiti ispit iz sljedećih
predmeta:
- hematologija (30h)
1.1.2 Za specijalizante diplomirane inţenjere medicinske biokemije
Specijalizanti su duţni pohaĊati seminarska predavanja iz predmeta koje nisu slušali u istoj
satnici kao studenti farmacije tj.
- farmakognozija (30h)
1.2. Predavanja na struĉnom poslijediplomskom studiju na Farmaceutsko-biokemijskom
fakultetu (100h)
Predavanja se odrţavaju na Farmaceutsko biokemijskom fakultetu a iza svakoga slijedi ispit.
Poslijediplomski studij iz ANALITIĈKE TOKSIKOLOGIJE će se odriavati svake dvije do tri
godine a u njegovom okviru nisu predviĊene vjeţbe i seminari jer se oni odrţavaju tijekom
rada na odreĊenom struĉnom podruĉju.
PredviĊeni su slijedeći kolegiji:
- Predanalitiĉki postupci (uzorkovanje obrada uzoraka, interfencije, stabilnost i pohrana,
tehnike, ekstrakcije i pripreme za analitiĉki postupak) 4 sata
- Dobra laboratorijska praksa (zakonodavstvo naprednih zemalja, evidencija, kontrola, nadzor,
itd.). 4 sata
- Analitiĉke metode (biološki pokus, spektroskopija. kromatografija, imunološke metode,
druge metode) 10 sati
- Ispitivanje mehanizama akutne i kroniĉne toksiĉnosti (ispitivanje pokazatelja toksiĉnosti na
bakterijskom, ţivotinjskom i drugim modelima te na kulturi stanica, mehanizmi akutne i
kroniĉne toksiĉnosti, itd.) 8 sati
- Toksikokinetika (modeliranje, matematiĉko prikazivanje, algoritmi programiranja,
simulacije, primjena) 8 sati
- Individualizacija terapije (farmakokinetska svojstva ljekova, metode mjerenja, algoritmi
izraĉunavanja individualnih farmakokinetskih ĉimbenika, simulacije) 4 sata
- Posebna poglavlja kliniĉko laboratorijske dijagnostike (plinoviti otrovi, teški metali,
anorganski anioni, industrijske kemikalije, organska otapala, otrovi ţivih organizama,
sredstva ovisnosti i psihostimulansi, pesticidi, otrovi koji se primjenjuju u ratu, itd.) 16 sati
- Ekotoksikologija (izvori i putevi oneĉišĉenja dijelova okoliša, širenje otrova kroz okoliš i
sudbina u okolišu, posljedice oneĉišĉenja na okoliš i ĉovjeka, problem otpada i njegova
zbrirljavanja, metode nadzora i kontrole, hrvatsko i zapadno zakonodavstvo, studije utjecaja
na okoliš, evidencija) 16 sati
Prilog broj 2. vanjska stranica (format 20 x 14)
SPECIJALISTIĈKA KNJIŢICA ZDRAVSTVNOG DJELATNIKA
- Analiza namirnica (izvori oneĉišćenja, naĉin uzoka mjerenja, nadzor i kontrola, registracija,
zakonodavstvo) 8
- Akcidentalna stanja (prirodne i ĉovjekovim djelovane nesreće i katastrofe, organizacija
drţavnih kriznih sluţbi i tehnologije djelovanja kod nesreća (i/ili katastrofa, po okoliš i
ljudsko zdravlje, zakonodavstvo) 6 sati
- Policijska i forenziĉka toksikologija (pristup uzornosti analize i interpretacije nalaza u
odnosu na ostala toksikologije, posebne metode i najĉešĉi otrovi, problem ovisnosti,
zakonodavstvo; vještaćenje) 4 sata
- Sakupljanje i obrada podataka (zakonodavstvo o praĉenju otrova, organizacija poslova,
izgradnja sustava, obrada podataka) 4 sata
- Etika zdravstvenih djelatnika (meĊunarodne deklaracije zakonodavstvo, primjena pravila na
rad analitiĉkih toksikolaoga)
- Statistika (znaĉenje, vrijednost i pravila izbora testova kod uzorkovanja, u karakterizaciji
metoda, obrade istraţivanja, obrade sakupljenih populacijskih podataka raĉunala u statistici) 6
sati
1.3. Seminari, vjeţbe i istupi specijalizanta - (170) sati Seminari a posebno vjeţbe, bit će
organizirani kod svakog podruĉja posebno. Specijalizant je duţan za vrijeme obavljanja
specijalizacije obvezno prirediti samostalno barem jedano postno izlaganje na strukovnom
kongresu iz toksikologije ili u inozemstvu. TakoĊer treba odreati barem jedno struĉno
izlaganje godišnje na redovitim kolokvijima strukovne udruge ili je u kojoj boravi tijekom
specijalistiĉkog staţa te pratiti struĉnu literaturu prema uputi njegovog mentora i davati
izvješća o tim radovima.
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Na temelju ĉlanka 121. stavka 3., a u svezi sa ĉlankom 113. i ĉlankom 114. Zakona o
zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" br. 1/97 - proĉišćeni tekst) ministar zdravstva donosi
PRAVILNIK
O IZMJENI I DOPUNI PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM
USAVRŠAVANJU ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA
Ĉlanak 1.
U Pravilniku o specijalistiĉkom usavršavanju zdravstvenih djelatnika ("Narodne novine" broj
33/94) u ĉlanku 8. stavku 4. rijeĉi "pravovremenu odluku o izboru kandidata, ovjerenu
fotokopiju diplome, ovjerenu fotokopiju uvjerenja o poloţenom drţavnom ispitu" zamjenjuju
se rijeĉima "pravomoćnu odluku o izboru kandidata, te ovjerene preslike diplome, uvjerenja o
poloţenom drţavnom ispitu, odobrenja za samostalan rad".
Ĉlanak 2.
U ĉlanku 9. stavku 4. rijeĉi "od 300 DEM godišnje" zamjenjuju se rijeĉima "od 1.100 kuna
godišnje".
Ĉlanak 3.
U ĉlanku 12. stavak 1. Pravilnika rijeĉi "2.000 DEM" zamjenjuju se rijeĉima "15.000 kuna".
Ĉlanak 4.
U ĉlanku 17. stavak 1. rijeĉ "42" zamjenjuje se rijeĉju "40".
Ĉlanak 5.
Iza ĉlanka 17. dodaje se novi ĉlanak 17 a koji glasi:
"Ĉlanak 17a.
Pravo na obavljanje specijalizacije prestaje ukoliko specijalizant:
1. otkaţe ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi koja ga je predloţila za odobrenje
specijalizacije,
2. odbije potpisati Ugovor o specijalizaciji kojim se reguliraju meĊusobni odnosi izmeĊu
zdravstvene ustanove i specijalizanta,
3. ukoliko sukladno odredbi stavka 7. ĉlanka 9. glavni mentor utvrdi da specijalizant ne
izvršava obveze iz programa specijalizacije ili nema sklonosti prema struci za koju se
usavršava te o tome pismeno izvijesti zdravstvenu ustanovu ili privatnog zdravstvenog
djelatnika za ĉije potrebe taj djelatnik specijalizira.
Rješenje o prestanku prava na specijalizaciju donosi ministar zdravstva na temelju zahtjeva
zdravstvene ustanove ili privatnog zdravstvenog djelatnika.
Zahtjevu zdravstvene ustanove ili privatnog djelatnika za prestanak prava na specijalizaciju
prilaţu se dokumenti kojima se dokazuje postojanje uvjeta iz podstavka 1., 2. ili 3. ovog
ĉlanka."
Ĉlanak 6.
Iza ĉlanka 32. dodaje se novi ĉlanak 32a. koji glasi:
"Ĉlanak 32a.
Doktori medicine specijalistiĉki staţ provode prema Planu i programu propisanom u Prilogu
broj 1. Pravilnika pod nazivom Plan i program specijalizacija i uţih specijalizacija, Poglavlje I
Specijalizacije i uţe specijalizacije za doktore medicine.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ĉlanka doktori medicine koji su završili šestogodišnji
studij medicine te obavili jednogodišnji pripravniĉki staţ, provode specijalistiĉki staţ u dijelu
koji se odnosi na sekundarijat prema Planu i programu propisanom Poglavljem I a."
Ĉlanak 7.
U Prilogu broj 1. Plana i programa specijalizacija i uţih specijalizacija iza Poglavlja I dodaje
se Poglavlje Ia koje za svaku granu specijalizacije odreĊuje plan i program šest mjeseĉnog
uvodnog dijela specijalizacije doktora medicine iz stavka 2. ĉlanka 32a. ovog Pravilnika.
"Poglavlje Ia
1. Naziv specijalizacije: OBITELJSKA MEDICINA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 1 mjesec i 15 dana kirurgije
- 1 mjesec i 15 dana ginekologije i opstetricije
- 1 mjesec anesteziologije i intenzivnog lijeĉenja
- 1 mjesec dijagnostike
- 1 mjesec poslijediplomski studij
- 1 mjesec i 15 dana kirurgije (15 dana rada na bolniĉkim odjelima, 1 mjesec u kirurškoj i
urološkoj ambulanti):
a) Tijekom staţa na bolniĉkom odjelu specijalizant bi trebao: savladati postupak
preoperativne pripreme i postoperativnog praćenja bolesnika te sudjelovati u izvoĊenju
najĉešćih manjih operativnih zahvata.
b) Tijekom staţa u kirurškoj i urološkoj ambulanti specijalizant bi morao: napraviti 30
primarnih obrada rana, 20 sekundarnih obrada, 5 obrada opeklina, 10 fiksacija povreda
ekstremiteta, privremenih i trajnih, 10 kateterizacija mjehura i 5 stavljanja trajnog katetera, 20
palpacija prostate, postavljati indikacije za najĉešće operativne zahvate, obaviti 20 evaluacija
traumatoloških problema (analiza Rtg slika i odreĊivanje terapijskih mogućnosti).
- 1 mjesec i 15 dana ginekologije i opstetricije (15 dana rada na bolniĉkim odjelima, 1 mjesec
u ginekološkoj i trudniĉkoj ambulanti)
a) Tijekom staţa na bolniĉkom odjelu specijalizant radi 1 tjedan na odjelu za ginekologiju, a 1
tjedan u raĊaoni. Tijekom boravka na ginekološkom odjelu specijalizant bi trebao sudjelovati
u bolniĉkom lijeĉenju najĉešćih ginekoloških bolesti ukljuĉujući i prisustvovanje operativnim
zahvatima, a na odjelu za oĉuvanje trudnoće sudjelovati u izvoĊenju i razliĉitih terapijskih
zahvata. Tijekom boravka u raĊaoni specijalizant bi trebao aktivno raditi u raĊaoni 3
deţurstva po 24 sata (priprema za porod, voĊenje poroda, zbrinjavanje novoroĊenĉeta i
babinjaĉe).
b) Tijekom staţa u ginekološkoj ambulanti specijalizant mora obaviti: 30 ginekoloških
pregleda (spekulumima i bimanualno), sudjelovati u postavljanju dijagnoze, provoĊenje
terapije i praćenje bolesnica, mora uzeti najmanje 30 briseva po Papanikolau i analizirati 30
nativnih preparata, obraditi 20 ţena vezanih za kontracepciju (indikacije i kontraindikacije) i
20 ţena kod kojih se primjenjuje nadomjesna hormonalna terapija. Tijekom staţa u ambulanti
za trudnice specijalizant bi trebao: obraditi 30 trudnica s normalnom trudnoćom u razliĉitim
fazama trudnoće, prepoznati kad je trudnoća patološka i znati gdje uputiti bolesnicu te
sudjelovati u lijeĉenju steriliteta.
- 1 mjesec anesteziologije i intenzivnog liječenja - rad na bolniĉkim odjelima
Tijekom staţa na odjelu specijalizant bi trebao: savladati preoperativnu pripremu bolesnika,
sudjelovati u voĊenju bolesnika tijekom postupaka anestezije (lokalne i opće), aktivno
sudjelovati u voĊenju bolesnika na odjelima intenzivne skrbi (postoperativne, internistiĉke i u
ambulantama za bol).
- 1 mjesec dijagnostike
Tijekom staţa u biokemijskom i hematološkom laboratoriju (15 dana), svaki specijalizant bi
trebao savladati: naĉin uzimanja materijala, ĉuvanje i transport materijala te izvedbu najĉešćih
laboratorijskih pretraga, ali i pripreme bolesnika za izvoĊenje pretraga te upoznati naĉine
osiguranja kvalitete rada laboratorija.
Tijekom rada u mikrobiološkom laboratoriju (1 tjedan) specijalizant bi trebao svladati
uzimanje i nasaĊivanje materijala za mikrobiološke pretrage (20 briseva gornjeg respiratornog
trakta i 10 briseva uretre, 20 stolica, 20 urina, 10 ejakulata, 20 uzimanja krvi te uzimanja
materijala za ostale pretrage).
Tijekom boravka na odjelima za Rtg i ultrazvuĉnu dijagnostiku specijalizant bi trebao
savladati indikacije i kontraindikacije te naĉine pripreme bolesnika i izvoĊenja najĉešćih
pretraga.
- 1 mjesec uključiti se u poslijediplomski studij kao i praktične vježbe u fakultetskim
ambulantama opće/obiteljske medicine.
2. Naziv specijalizacije: JAVNO ZDRAVSTVO
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 2 mjeseca Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i njegovih ispostava
Polaznik se upoznaje sa organizacijom Hrvatskog Zavoda za zdravstveno osiguranje i vrstama
zdravstvenog osiguranja.
- 1 mjesec Ţupanijskog poglavarstva - Odjel za rad, socijalnu zaštitu i zdravstvo
Polaznik se upoznaje s organizacijom rada Odjela i poglavarstva, s aktivnostima i akcijama
koje Odjel provodi te sudjeluje u njihovom izvoĊenju.
- 1 mjesec Škole narodnog zdravlja "A. Štampar"
Polaznik boravi i sudjeluje u radu Edukacijskog medijskog centra na akcijama i zadacima
zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja.
- 2 mjeseca Škole narodnog zdravlja "A. Štampar"
Polaznik sudjeluje u radu najmanje 2 istraţivaĉka projekta iz podruĉja javnog zdravstva,
zaštite okoliša, socijalne medicine, epidemiologije, promocije zdravlja ili drugih
javnozdravstvenih podruĉja, a prema izboru mentora.
3. Naziv specijalizacije: EPIDEMIOLOGIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 15 dana opće kirurgije
- 15 dana pedijatrije
- 15 dana neurologije
- 15 dana ginekologije
- 1 mjesec interne medicine
- upoznavanje etiologije internistiĉkih bolesti
- 1 mjesec rada na HE odjelu matiĉne ustanove
- 2 mjeseca rada na znanstvenom projektu
- polaznik sudjeluje u radu najmanje jednog znanstvenog projekta iz podruĉja epidemiologije,
infektologije, interne medicine, opće kirurgije, pedijatrije, neurologije, ginekologije, ili drugih
javno-zdravstvenih i preventivnih podruĉja u zdravstvenoj i (ili) znanstvenoj ustanovi.
4. Naziv specijalizacije: MEDICINA RADA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 15 dana profesionalne orijentacije i selekcije
- 2 mjeseca profesionalne bolesti; bolesti u vezi s radom i kliniĉka toksikologija
- 1 mjesec mentalnog zdravlja
- 1 mjesec i 15 dana kliniĉke medicine ( kardiovaskularne - 15 dana i bolesti ţenskih
genitalnih organa - 1 mjesec)
- 1 mjesec rada u dispanzeru za medicinu rada
- 15 dana profesionalne orijentacije i selekcije
- ispitivanje općih i specifiĉnih intelektualnih sposobnosti,
procjena specijaliste medicine rada o daljem školovanju i izboru ţeljenog zanimanja;
- 2 mjeseca profesionalne bolesti; bolesti u vezi s radom i klinička toksikologija
- rad se obavlja uz specijalistu medicine rada, gdje se na osnovi kliniĉkih pokazatelja, uviĊaja
na radnom mjestu te procjene opasnosti na radu, daju mišljenja o prisutnim štetnostima na
radu i procjenjuju njihovi mogući nepovoljni uĉinci na izloţene osobe.
5. Naziv specijalizacije: ŠKOLSKA MEDICINA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 15 dana pedijatrije
- 2 mjeseca interne medicine
- 1 mjesec ginekologije
- 15 dana epidemiodalogije
- 2 mjeseca školske medicine
- 15 dana pedijatrije
- specijalizant provodi staţ na odjelu i specijalistiĉkoj ambulanti za endokrinologiju; posebni
je naglasak na problematici rasta i razvoja te zaštiti djece i adolescenata - dijabetiĉara u školi;
- 2 mjeseca interne medicine
- 1 mjesec u specijalistiĉkim ambulantama
- 1 mjesec na imunologiji
- specijalizant se mora upoznati s novim dijagnostiĉkim metodama u internoj medicini.
Nadalje, treba upoznati mehanizam nastanka te ranog prepoznavanja bolesti izazvanih
imunom reaktivnošću;
- 1 mjesec ginekologije
- tijekom rada (prema predviĊenom programu na ginekološkom odjelu i ambulanti)
specijalizant provodi najmanje 1 mjesec u ambulanti za adolescentice;
- 15 dana epidemiologije
- u navedenom razdoblju treba upoznati sustav prijavljivanja zaraznih bolesti i rad na
registrima;
- 2 mjeseca školske medicine
- rad u jedinici za zdravstvenu zaštitu školske djece i mladeţi odjela za školsku medicinu
Zavoda za javno zdravstvo (od toga barem 15 dana specijalizant mora provesti u Centru za
prevenciju ovisnosti).
6. Naziv specijalizacije: MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 3 mjeseca infektologije
- 3 mjeseca intenzivne skrbi
Program specijalizacije:
- 3 mjeseca infektologije - odjel za odrasle (1 mjesec) i za djecu (1 mjesec), ambulanta (1
mjesec)
Tijekom rada na infektološkom odjelu specijalizant se upoznaje: s kliniĉkom slikom i
osnovnim laboratorijskim znacima infektivnih bolesti; s uzimanjem uzoraka za mikrobiološku
pretragu, interpretacijom mikrobiološkog nalaza u sklopu drugih laboratorijskih nalaza,
kliniĉkih znakova i simptoma infektivnih bolesti; s naĉelima antimikrobne terapije i kliniĉkolaboratorijske korelacije antibiograma; s kliniĉkim znaĉenjem preliminarne i definitivne
dijagnostike uzroĉnika infekcije.
PredviĊena znanja:
- uzimanje anamneze ukljuĉujući i epidemiološku anamnezu,
- odreĊivanje diferencijalne dijagnoze najĉešćih kliniĉkih sindroma - akutne respiratorne
infekcije, infekcije CNS-a, akutnih i kroniĉnih gastroenterokolitisa, trovanja hranom, akutne
infekcije mokraćnog sustava i spolnoprenosivih infekcija, egzatematiĉnih infekcija djeĉje
dobi, groznice nepoznatog uzroka, septiĉkih stanja, akutnih i kroniĉnih virusnih hepatitisa,
- odreĊivanje mikrobioloških, biokemijskih i citoloških pretraga koje su pokazatelji
infektivnih bolesti, te
- sudjelovanje u odreĊivanju empirijske i ciljane antimikrobne terapije.
PredviĊene vještine:
- fizikalni pregled bolesnika,
- uzimanje uzoraka: krvi za hemokulturu, briseva ţdrijela, nosa, nazofarinksa, koţnih
promjena, uretre; mokraće, stolice i iskašljaja, te krvi za serološke i molekularne pretrage.
- 3 mjeseca intenzivne skrbi kirurških bolesnika ili intenzivne skrbi pedijatrijskih bolesnika ili
intenzivne skrbi internistiĉkih (neuroloških) bolesnika (sva 3 mjeseca na jednom od
navedenih odjela po izboru i u dogovoru s mentorom)
Tijekom rada na jednom od navedenih odjela specijalizant se upoznaje s mogućim uzrocima
nastanka bolniĉkih infekcija (uzrokovanih razliĉitim invazivnim dijagnostiĉkim i terapijskim
zahvatima) kao i s unutarnjim ĉiniteljima rizika pojave bolniĉkih infekcija bolesnika s teškim
kliniĉkim oblicima bolesti. TakoĊer se upoznaje s mjerama spreĉavanja pojave i širenja
bolniĉkih infekcija.
PredviĊena znanja:
- principi i sastavni dijelovi aparata za trajnu ventilaciju, pribora za respiratornu reanimaciju
te metode dezinfekcije, odnosno sterilizacije istih,
- principi i sastavni dijelovi aparata za hemodijalizu i metode dezinfekcije istih,
- pribor za invazivno monitoriranje razliĉitih krvnih i likvorskih parametara,
- vrste i postavljanje trajnih intravaskularnih katetera,
- vrste i postavljanje trajnih urinarnih katetera, te
- diferencijalna dijagnoza febrilnog stanja sa ili bez lokalnih znakova infekcije u bolesnika na
intenzivnoj skrbi.
PredviĊene vještine:
- sudjelovanje u postavljanju trajnog intravaskularnog i mokraćnog katetera te endotrahealnoj
intubaciji,
- asistiranje kod traheotomije,
- odrţavanje i nadzor centralnog venskog katetera,
- uzimanje uzoraka za mikrobiološke pretrage,
- postupci pripreme dezinficijensa za razliĉite namjene u odjelu intenzivne skrbi, te
- postupci dezinfekcije pribora za respiratornu reanimaciju
7. Naziv specijalnosti: TRANSFUZIJSKA MEDICINA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 2 mjeseca opće kirurgije
- 2 mjeseca interne medicine
- 15 dana pedijatrije
- 1 mjesec anestezije i intenzivnog lijeĉenja
- 15 dana mikrobiologije
- 2 mjeseca opće kirurgije
- krvarenje i hipovolemijski šok (dijagnoza, procjena stanja, naĉin lijeĉenja, lijeĉenje
transfuzijama krvi i krvnim pripravcima),
- DIK i tromboembolijska bolest (simptomi, laboratorijska obrada, naĉin lijeĉenja,
antikoagulantno lijeĉenje, lijeĉenje transfuzijama krvi i krvnim pripravcima),
- nadoknada volumena (indikacije i naĉin lijeĉenja, lijeĉenja transfuzijama krvi i krvnim
pripravcima),
- lijeĉenje akutne anemije (simptomi, postavljanje indikacija za transfuzijsko lijeĉenje,
lijeĉenje transfuzijama krvi i krvnim pripravcima),
- postavljanje zahtjeva za transfuzijsko lijeĉenje (odgovornost, obavještavanje bolesnika,
ispunjavanje zahtjeva, kriţna proba),
- primjena transfuzija i infuzija (naĉin transfundiranja, praćenje bolesnika, otkrivanje
nuspojava, dokumentacija)
- 2 mjeseca interne medicine
- poremećaji hemostaze (simptomi, laboratorijska obrada, postavljanje dijagnoze, naĉin
lijeĉenja, lijeĉenje transfuzijama krvi i krvnim pripravcima),
- bolesnici s malignim tumorima (simptomi, laboratorijska obrada, postavljanje dijagnoze,
naĉin lijeĉenja, lijeĉenje, lijeĉenje transfuzijama krvi i krvnim pripravcima),
- hemoblastoze (simptomi, laboratorijska obrada, postavljanje dijagnoze, naĉin lijeĉenja,
lijeĉenje transfuzijama krvi i krvnim pripravcima),
- postavljanje zahtjeva za transfuzijsko lijeĉenje (odgovornost, obavještavanje bolesnika,
ispunjavanje zahtjeva),
- transfuzijsko lijeĉenje anemija, trombocitopenija i poremećaja zgrušavanja (razlog za
transfuziju, izbor krvnog pripravka, naĉin primjene, doze, nuspojave),
- primjena transfuzija i infuzija (naĉin transfundiranja, praćenje bolesnika, otkrivanje
nuspojava, dokumentacija, kriţna proba),
- nuspojave u transfuzijskom lijeĉenju.
- 15 dana pedijatrije
- transfuzijsko lijeĉenje prematurusa
- transfuzijsko lijeĉenje novoroĊenĉeta
- transfuzijsko lijeĉenje anemija
- transfuzijsko lijeĉenje hemolitiĉne bolesti novoroĊenĉeta (simptomi, laboratorijska obrada,
postavljanje dijagnoze, naĉin lijeĉenja, lijeĉenje transfuzijama krvi i krvnim pripravcima),
- postavljanje zahtjeva za transfuzijsko lijeĉenje (odgovornost, obavještavanje bolesnika,
ispunjavanje zahtjeva, kriţna proba),
- primjena transfuzija i infuzija (naĉin transfundiranja, praćenje bolesnika, otkrivanje
nuspojava, dokumentacija).
- 1 mjesec anestezije i intenzivnog liječenja
- karakteristike bolesnika u jedinici intenzivne njege (patofiziologija poremećaja srĉane
funkcije, bubreţne funkcije, jetrene funkcije, CNS-a)
- hipovolemija i šoka (patofiziologija, simptomi, postavljanje dijagnoze i lijeĉenje),
- transfuzijsko lijeĉenje hipovolemije, anemije i poremećaja zgrušavanja (indikacije za
primjenu krvi i krvnih pripravaka, doze, naĉin primjene, mjerenje djelotvornosti lijeĉenja),
- postavljanje zahtjeva za transfuzijsko lijeĉenje (odgovornost, obavještavanje bolesnika,
ispunjavanje zahtjeva, kriţna proba),
- primjena transfuzija i infuzija (naĉin transfundiranja, praćenje bolesnika, otkrivanje
nuspojava, dokumentacija).
- 15 dana mikrobiologije
- ispitivanje steriliteta.
8. Naziv specijalnosti: INTERNA MEDICINA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 1 mjesec kardiologije i koronarne jedinice
- 15 dana pulmologije
- 1 mjesec i 15 dana gastroenterologije
- 15 dana hematologije
- 1 mjesec i 15 dana nefrologije
- 1 mjesec intenzivne skrbi
- 1 mjesec kardiologije i koronarne jedinice
U tijeku specijalizacije kandidat treba:
- pod nadzorom izvesti najmanje 30 ehokardiografskih pretraga (jednodimenzionalnih,
dvodimenzionalnih i doppler);
- sudjelovati pri najmanje 5 koronarografija;
- sudjelovati pri najmanje 5 elektrofizioloških ispitivanja srca;
- pod nadzorom postaviti najmanje 3 elektrostimulatora srca;
- pod nadzorom uĉiniti najmanje 3 elektrokonverzije.
- 15 dana pulmologije
- sudjelovati pri najmanje 10 bronhoskopija;
- pod nadzorom naĉiniti najmanje 5 pleuralnih punkcija.
- 1 mjesec i 15 dana gastroenterologije
1 mjesec rada na odjelu
- pod nadzorom naĉiniti najmanje 30 ultrazvuĉnih pretraga abdomena;
- sudjelovati pri najmanje 10 ezofagoduodenogastroskopija;
- pod nadzorom naĉiniti najmanje 2 biopsije jetre;
- 15 dana gastroeneterološkog ultrazvuka i endoskopije.
- 15 dana hematologije
- upoznati se sa transplantacijskom hematologijom.
- 1 mjesec i 15 dana nefrologije
1 mjesec rada na odjelu
- pod nadzorom naĉiniti najmanje 20 ultrazvuĉnih pretraga mokraćnog sustava;
- sudjelovati pri najmanje 5 biopsija bubrega.
- 15 dana rada u jedinici za hemodijalizu.
- 1 mjesec intenzivne skrbi
- pod nadzorom postaviti najmanje 10 supklavijskih ili jugularnih katetera;
- pod nadzorom intubirati najmanje 20 bolesnika.
9. Naziv specijalnosti: INFEKTOLOGIJA
Uvodni dio specijalizacije:
- 3 mjeseca kliniĉke mikrobiologije
- 3 mjeseca interne medicine
- 3 mjeseca kliničke mikrobiologije:
U okviru kliniĉke mikrobiologije specijalizanti će zajedno sa kliniĉkim mikrobiologom
obavljati poslove kliniĉkog mikrobiologa, a to znaĉi:
- utvrĊivati etiologiju bolesti, ispitivati osjetljivost izoliranih uzroĉnika te na temelju
izvršenog, u zajednici sa infektologom utvrĊivati terapiju i njezin efekt;
- upoznavanje sa naĉinom uzimanja materijala za mikrobiološku dijagnostiku iz sterilnih i ne
sterilnih medija;
- upoznavanje sa citološko-hematološkom i mikrobiološkom dijagnostikom limfnih ĉvorova,
koštane srţi, tjelesnih tekućina i koţe;
- upoznavanje sa novim metodama dijagnostike iz molekularne biologije;
- u zajednici s kliniĉkim mikrobiologom sudjelovati u praćenju, otkrivanju i spreĉavanju
bolniĉkih infekcija.
- 3 mjeseca interne medicine:
Tromjeseĉna edukacija koja bi se provodila na Internoj klinici Kliniĉkog bolniĉkog centra
Zagreb, sastojala bi se u upoznavanju s hitnim intervencijama kod kardioloških bolesnika
(kardiogeni šok, edem pluća; tri tjedna), kod endokrinoloških bolesnika s posebnim osvrtom
na dijabetes, hipertireozu (tri tjedna), kod bolesnika s akutnom uremijom (dva tjedna), te na
odjelu za interventnu gastroenterologiju (ĉetiri tjedna).
10. Naziv specijalizacije: PEDIJATRIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 3 mjeseca: poslijediplomski studij
- 3 mjeseca (u istim omjerima bolesti metabolizma, alergologije i kliniĉke imunologije te
hitna stanja i intenzivno lijeĉenje)
Bolesti metabolizma:
- uoĉavanje bolesti koje su primarno metaboliĉke i stanja koja su prolazno praćena
poremećenim metabolizmom
- uoĉavanje tzv. minor-promjena
- komunikacija s roditeljima i bolesnikom i upućivanje obitelji u genetsko savjetovalište u
indiciranim sluĉajevima
Alergologija i kliniĉka imunologija:
- prepoznavanje alergijskih i imunoloških poremećaja
- razumijevanje imunološke podloge u razliĉitim kliniĉkim entitetima
- povezivanje laboratorijske imunologije i kliniĉke imunologije
Hitna stanja i intenzivno lijeĉenje:
- prepoznavanje hitnih stanja
- snalaţenje u situaciji hitnog stanja
- pravilan postupak
11. Naziv specijalizacije: NEUROLOGIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 2 mjeseca interne medicine
- 15 dana oftalmologije
- 15 dana otorinolaringologije
- 1 mjesec anesteziologije i intenzivnog lijeĉenja
- 1 mjesec patologije s citologijom
- 2 mjeseca interne medicine
- tijekom dvomjeseĉne edukacije na podruĉju interne medicine u okviru specijalizacije iz
neurologije posebnu pozornost valja usmjeriti na seminarsku i praktiĉku edukaciju iz
kardiologije i to:
- kliniĉke kardiološke obrade i lijeĉenja
- elektrokardiografije
- ultrazvuĉne dijagnostike srca
- dijagnostike i lijeĉenja bolesti perifernih krvnih ţila.
Podruĉje imunologije je od osobite vaţnosti u neurološkoj problematici te je na podruĉju
imunologije neophodno se upoznati s imunološkim dijagnostiĉkim postupcima te
mogućnostima lijeĉenja. U tom smislu potrebno je upoznavanje:
- staniĉnih imunoloških mehanizama posebno vezanih uz neurološke poremećaje
- cirkulirajućih imunoloških ĉimbenika
- sustavnih bolesti vezivnog tkiva i krvnih ţila
- imunomodulacijsko i imunosupresivno lijeĉenje.
Od ostale internistiĉke problematike potrebno je upoznavanje:
- respiratornih poremećaja i njihove povezanosti s neurološkim bolestima
- hepatalnih i gastrointestinalnih bolesti
- renalnih bolesti
- poremećaja glukoze, elektrolita i njihovo lijeĉenje
- hematoloških bolesti.
- 15 dana oftalmologije
Kliniĉka evaluacija neuropftalmološke problematike.
Praktiĉna edukacija na podruĉju
- analize oĉnog dna, osobito uvjeţbavanje ispitivanja papile oĉnog ţivca
- praktiĉna edukacija perimetrije
- praktiĉna edukacija ispitivanja i detekcije dvoslika
- kliniĉka i praktiĉka edukacija ispitivanja i utvrĊenja povišenog intraokularnog tlaka
- 15 dana otorinolaringologije
- pristup ispitivanju vertiginoznih sindroma
- dijagnostika i lijeĉenje Menierove bolesti i sindroma
- elektronistagmografija, PNG
- kraniokorporografija
- audiologija i postupci ispitivanja
- 1 mjesec anesteziologije i intenzivnog liječenja
- praktiĉno savladavanje vještine intubacije
- vršenje svih postupaka reanimacije
- mjerenje povišenog intrakranijskog tlaka
- edukacija na podruĉju detekcije i naĉina korekcije poremećaja acidobaznog statusa
- komatozni bolesnik, evaluacija i postupci odrţavanja
- utvrĊivanje moţdane smrti
- 1 mjesec patologije s citologijom
Provodi se u suradnji sa Zavodom za neuropatologiju
- evaluacija patologije bolesti krvnih ţila na preparatima mozga ukljuĉujući histološke analize
- evaluacija patologije degenerativnih bolesti mozga na preparatima mozga ukljuĉujući
histološke analize
- evaluacija patologije tumora mozga na preparatima ukljuĉujući histološke i citološke analize
- evaluacija patologije traume mozga ukljuĉujući histološke analize.
12. Naziv specijalizacije: PSIHIJATRIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 6 mjeseci kliničke psihijatrije
- 2 mjeseca Centra za afektivne poremećaje
- tijekom ovog perioda specijalizanti će se upoznati sa novostima na podruĉju farmakoterapije
depresije i s edukacijskim postupkom lijeĉnika primarne zdravstvene zaštite u prepoznavanju
i lijeĉenju depresije. Osobita će pozornost biti posvećena toĉnom postavljanju dijagnoze i
razlikovanju pojedinih kliniĉkih slika poremećaja raspoloţenja (unipolarni poremećaji
raspoloţenja, bipolarni poremećaji raspoloţenja, dvostruka depresija, kratkotrajna depresija,
itd.)
- 1 mjesec Centra za kliničku psihofarmakologiju
- tijekom ovog perioda specijalizanti će savladati temeljne principe kliniĉkog istraţivanja
pojedinih skupina psihofarmaka te izvjeţbati primjenu najĉešćih ocjenskih skala za pojedine
vrste poremećaja.
- 1 mjesec Centra za shizofreniju
- specijalizanti će tijekom ovog perioda biti upoznati s primjenom i kliniĉkim iskustvima
najnovijih antipsihotiĉkih lijekova kao i s novim konceptima lijeĉenja razliĉitih oblika
shizofrenog poremećaja.
- 1 mjesec Odjela socijalne psihijatrije
- na Odjelu socijalne psihijatrije ovaj će se period specijalizanti educirati za savladavanje
koncepta psihijatrije u zajednici i onih uloga koje sukladno tome trebaju preuzeti. Pomoći će
im se u sagledavanju specifiĉnih zahtjeva suvremene socijalne psihijatrije koja se iz bolniĉkog
sve više okreće prema vanbolniĉkom okruţju i tzv. komunalnoj socijalnoj psihijatriji.
- 1 mjesec Ambulante za krizna stanja i prevenciju suicida
- svaki će specijalizant obvezatno uz starijeg mentora proći rad u ambulanti za krizna stanja i
prevenciju suicida kako bi se u praktiĉnom radu osposobio i za ovaj vid djelatnosti s podruĉja
krizne i hitne psihijatrije.
13. Naziv specijalizacije: DERMATOLOGIJA I VENEROLOGIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 2 mjeseca interne medicine
- 2 mjeseca opće kirurgije
- 1 mjesec mikrobiologije
- 1 mjesec ginekologije i opstetricije
- 2 mjeseca interne medicine:
- endokrinologija, kliniĉka imunologija i metaboliĉke bolesti
- 2 mjeseca opće kirurgije:
- ekscizije manjih benignih i malignih tumora koţe, duboke biopsije sa šavom te 20
operativnih zahvata na prstima ruke
- 1 mjesec mikrobiologije:
- uzimanje obrisaka za dijagnostiku herpes simplex virusa, bakterioloških obrisaka iz uretre i
ceriksa, obrisaka za dokaz klamidija infekcije, analize urina
- 1 mjesec ginekologije i opstetricije:
- uzimanje obrisaka za citološki test po Papanicolau, obrisaka za gljiviĉne uzroĉnike, virusnih,
klamidija i mikroplazmi, te kondiloma perianalno i perigenitalno, lijeĉenje podifilinom i
drugo.
14. Naziv specijalizacije: FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 3 mjeseca interne medicine
- 2 mjeseca fizikalne medicine i rehabilitacije
- 1 mjesec reumatologije
- 3 mjeseca interne medicine:
- upoznati se s anamnezom, statusom, epidemiologijom, patologijom, dijagnostikom,
diferencijalnom dijagnostikom i lijeĉenjem kardioloških, nefroloških, hepato-enteralnih i
plućnih bolesti.
- 2 mjeseca fizikalne medicine i rehabilitacije:
- upoznati se s postupcima fizikalne medicine i tehnikama u rehabilitaciji neuroloških,
plućnih, reumatskih, kardiovaskularnih bolesnika, ozljedama lokomotornog sustava,
amputacijama i pomagalima, spinalnim i cerebro-vaskularnim ozljedama.
- 1 mjesec reumatologije:
- upoznati se s osobitostima anamneze, statusa lokomotornog sustava te pojedinim
reumatskim bolestima.
15. Naziv specijalizacije: RADIOLOGIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 1 mjesec dijagnostike respiratornog, kardiovaskularnog i limfnog sustava
- 1 mjesec dijagnostike lokomotornog sustava
- 2 mjeseca dijagnostike urotrakta
- 1 mjesec neurologije
- 1 mjesec dijagnostike hepatobilijarnog trakta
- 1 mjesec dijagnostike respiratornog kardiovaskularnog i limfnog sustava
Plan:
Magnetna resonancija
Program:
1. Indikacija za MR prednjeg, srednjeg i straţnjeg medijastinuma
2. Indikacija za MR srca
3. Tehnike izvoĊenja pregleda
4. Upalni i tumorski procesi te naĉin analize limfnih ĉvorova
5. OdreĊivanje stupnja uznapredovalosti malignih procesa
6. MR prikaz aorte
- 1 mjesec dijagnostike lokomotornog sustava
Plan:
Magnetna resonancija
Program:
1. Indikacije za pregled kosti i zglobova
2. Tehnika izvoĊenja pregleda ramenog, koljenskog i skoĉnog zgloba te mišića i tetiva i
hrskavica
3. Traumatski, upalni, degenerativni i tumorski procesi te mogućnost razlikovanja benignih od
malignih procesa
4. Sportske ozljede
- 2 mjeseca dijagnostike urotrakta
Plan:
Magnetna resonancija
Program:
1. Indikacije za pregled organa male zdjelice i dojke
2. Tehnika pregleda mokraćnog mjehura, prostate, jajnika, uterusa i dojke
3. Upalni i tumorski procesi organa u maloj zdjelici i dojki
4. OdreĊivanje stupnja uznapredovalosti malignih procesa
- 1 mjesec neurologije
Plan:
Magnetna resonancija
Program:
1. Indikacije za pregled mozga i kraljeţniĉne moţdine
2. Funkcionalna analiza mozga
3. Tehnika snimanja MR
4. Prikaz ekstra i intrakranijskih krvnih ţila
- 1 mjesec dijagnostike hepatobilijarnog trakta
Plan:
Magnetna resonancija
Program:
1. Indikacije za pregled jetre i gušteraĉe
2. Tehnika snimanja
3. Upalni i tumorski procesi
4. Naĉin prepoznavanja benignih i malignih procesa
16. Naziv specijalizacije: RADIOTERAPIJA I ONKOLOGIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 3 mjeseca interne medicine
- 1 mjesec kirurgije
- 1 mjesec anesteziologije i intenzivnog lijeĉenja
- 1 mjesec radiologije
- 3 mjeseca interne medicine
- za vrijeme boravka na odjelu za internu medicinu specijalizant mora upoznati pregled
kardiološkog, pulmološkog, hematološkog, nefrološkog bolesnika, zatim bolesnika s
bolestima endokrinih ţlijezda, bolesnika s multisistemskim autoimunim bolestima i
reumatskim bolestima te planiranje racionalne obrade i donošenje dijagnostiĉkih i terapijskih
zakljuĉaka pod nadzorom specijaliste.
- 1 mjesec krirugije
- za vrijeme boravka na kirurškoj klinici specijalizant mora upoznati: indikacije i vrstu
operacija u onkološkoj kirurgiji uz temeljne kirurške taktike i tehnike, prijeoperacijsku
pripremu i poslijeoperacijski tijek sa rješavanjem nastalih komplikacija, intraoperacijske
indikacije za primjenu sistematske kemoterapije i indikacije za ugradnju katetera za
regionalnu intraarterijsku i intravensku adjuvantnu kemoterapiju, kao i indikacije za
prijeoperacijsku embolizaciju i kemoembolizaciju intraoperacijski.
- 1 mjesec anesteziologije i intenzivnog liječenja
- za vrijeme boravka na odjelu za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeĉenje
specijalizant mora upoznati: osnovne postupke reanimacije, nauĉiti intubaciju, osigurati
venski periferni i centralni put. Savladati algoritam lijeĉenja bolesnika u komi (osiguranje
respiracije i rad sa respiratorom), savladati enteralnu i parenteralnu prehranu uz nadoknadu
tekućine i soli, transfuzije krvi i krvnih derivata, rješavanje akutne i kroniĉne boli u
onkološkog bolesnika.
- 1 mjesec radiologije
- na odjelu za radiologiju specijalizant se mora upoznati sa svojstvima rendgenskog zraĉenja,
principom rada rendgenskog ureĊaja, vrstama rendgenskih ureĊaja: ureĊajima za ehografiju,
CT, MR i DSA, osnove analize rendgenskih snimaka.
17. Naziv specijalizacije: NUKLEARNA MEDICINA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 3 mjeseca interne medicine
- 1 mjesec opće kirurgije
- 1 mjesec radiologije i radioterapije
- 1 mjesec anesteziologije i intenzivnog lijeĉenja
- 3 mjeseca interne medicine
- knandidat treba obnoviti i proširiti znanja i vještine kliniĉke obrade internistiĉkog bolesnika,
poznavanja laboratorijskih testova, elektrokardiograma, testa opterećenja ergometrijom te
ultrazvuĉnog pregleda srca. Kandidat se posebno informira o mogućnostima primjene
nuklearno-medicinskih metoda u internoj medicini.
- 1 mjesec opće kirurgije
- kandidat treba obnoviti i proširiti znanja i vještine kliniĉke obrade kirurškog bolesnika s
posebnim naglaskom na mogućnostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u kirurgiji.
- 1 mjesec radiologije i radioterapije
- kandidat treba obnoviti i proširiti znanja i vještine radiološke obrade bolesnika te terapije
zatvorenim izvorima zraĉenja.
- 1 mjesec anesteziologije i intenzivnog liječenja
- kandidat treba obnoviti i proširiti kliniĉka znanja i posebno praktiĉne vještine koje su
potrebne u hitnim stanjima.
18. Naziv specijalizacije: ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA I INTENZIVNO
LIJEĈENJE
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 1 mjesec kardiologije
- 1 mjesec pulmologije
- 1 mjesec endokrinologije
- 1 mjesec pedijatrije
- 15 dana nefrologije
- 15 dana interventne gastroenterologije
- 15 dana neurofiziološkog laboratorija
- 15 dana hitna stanja u kirurgiji
- 1 mjesec kardiologija
- invazivna i neinvazivna dijagnostika koronarnih bolesti za procjenu kardijalne rezerve
- hipertenzivna kriza
- 1 mjesec pulmologije
- hitna stanja u pulmologiji
- bronhoskopija
- testovi plućne funkcije
- lijeĉenje kroniĉne respiratorne insuficijencije
- 1 mjesec endokrinologija
- dijagnostika i lijeĉenje Diabetes mellitus-a, tireotiksiĉne krize i bolesti suprarenalne ţlijezde
- 1 mjesec pedijatrija
- hitna stanja u djece
- dijagnostika metaboliĉkih bolesti, neuroloških bolesti i alergijskih bolesti
- 15 dana nefrologija
- lijeĉenje akutne i kroniĉne renalne insuficijencije (hemodijaliza)
- 15 dana interventna gastroenterologija (fotokoagulacija krvare)
- 15 dana neurofiziološki laboratorij (Doppler karotida, EEG)
- 15 dana hitna stanja u kirurgiji
19. Naziv specijalizacije: OPĆA KIRURGIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 2 mjeseca jedinice intenzivnog lijeĉenja
- 1 mjesec ginekologije i opstetricije
- 1 mjesec traumatologije
- 1 mjesec vaskularne kirurgije
- 1 mjesec plastiĉne kirurgije.
- 2 mjeseca u jedinici intenzivnog liječenja
- specijalizant prati lijeĉenje bolesnika od prijema do otpusta, upoznaje se s praćenjem
vitalnih funkcija (monitor strojno disanje); naroĉito valja obratiti pozornost na kontrole
laboratorijskih hematoloških biokemijskih nalaza usporeĊujući ih sa stanjem bolesnika te
naĉinom korekcije; upoznati se s postupkom hitne reanimacije.
- 1 mjesec ginekologije i opstetricije
- praćenje postavljene dijagnoze i lijeĉenje hitnih stanja u ginekologiji i opstetriciji.
- 1 mjesec traumatologije
- rad u traumatološkoj ambulanti, praćenje kontrole bolesnika, ocjena radne sposobnosti,
duţina bolovanja, odnosno vraćanja na posao.
- 1 mjesec vaskularne kirurgije
- praćenje bolesnika u polikliniĉkom djelu - ambulanta; upoznati se s algoritmom
dijagnostiĉkih postupaka i postoperativnim lijeĉenjem bolesnika.
- 1 mjesec plastične i rekonstruktivne kirurgije
- specijalizant sudjeluje u ambulantnom pogonu; prati preoperativnu obradu bolesnika i
konzultacije kao i postavljanje indikacije za operacijski zahvat ili drugu vrstu lijeĉenja s
naroĉitim osvrtom na ocjenu radne sposobnosti i objektivnu potrebu duţine lijeĉenja bolovanje.
20. Naziv specijalizacije: DJEĈJA KIRURGIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 2 mjeseca opće kirurgije
- 1 mjesec ginekologije i porodništva
- 1 mjesec pedijatrije
- 1 mjesec neurologije
- 1 mjesec djeĉje intenzivne skrbi
- 2 mjeseca opće kirurgije
- sudjeluje u radu poliklinike, preteţno u hitnim sluţbama gdje se upoznaje s akutnim
kirurškim bolestima i ozljedama, a upoznaje dijagnostiĉke i terapeutske postupke.
- 1 mjesec ginekologije i porodništva
- interes se preteţno usmjeruje na porodništvo, posebno na patološki porod i na moguće
poroĊajne ozljede djeteta. Boravi na odjelu za novoroĊenu djecu i upoznaje postupak sa tom
djecom, posebno stanja vitalne ugroţenosti novoroĊenĉeta.
- 1 mjesec dispanzera za pedijatriju
- ovdje upoznaje razvoj zdravog djeteta, prehranu i kalendar cijepljenja, a takoĊer susreće i
najĉešće djeĉje bolesti i postupak kod tih stanja.
- 1 mjesec neurologije
- upoznaje osobitosti neurološke pretrage (anamneza, status), dijagnostike postupke
(punkcije), perinatalna oštećenja, abnormalnosti ţivĉanog sustava i konvulzivna stanja.
- 1 mjesec anestezije i intenzivne skrbi
- upoznaje djecu u stanjima vitalne ugroţenosti, algoritam dijagnostiĉkih postupaka i pretraga,
osnove reanimacije i praćenje vitalnih funkcija.
21. Naziv specijalizacije: NEUROKIRURGIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 3 mjeseca endoskopske neurokirurgije
- 3 mjeseca stereotaksijski neurokirurški zahvati
- 3 mjeseca endoskopske neurokirurgije
- endoskopski neurokirurški zahvati u endokranijskom i spinalnom prostoru, endoskopski
pripomognuta mikrokirurgija te ventrikuloskopija su teme i zahvati koje kandidat treba
upoznati tijekom programa.
- 3 mjeseca stereotaksijski neurokirurški zahvati
- kandidat se treba upoznati teorijski i praktiĉki sa stereotaksijskom metodom pristupa
pojedinim intrakranijskim tvorbama ili bolesnim procesima te funkcijskim neurokirurškim
zahvatima koje se uz pomoć stereotaksije mogu izvesti.
22. Naziv specijalizacije: MAKSILOFACIJALNA KIRURGIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 6 mjeseci upoznavanja specijalizanta sa osnovnom strukom.
Specijalizant stiĉe znanja o principima asepse, antisepse, sterilizacije, upoznaje se s raznim
dijagnostiĉkim postupcima i mogućnostima suvremene dijagnostiĉne tehnike. Uz ovo
specijalizant treba sudjelovati u preoperativnoj obradi bolesnika, pripremi bolesnika za
operativni zahvat kao i u postoperativnom lijeĉenju bolesnika. Posebna paţnja posvećuje se
urgentnim stanjima i njihovom rješavanju.
23. Naziv specijalizacije: UROLOGIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 6 mjeseci u polikliniĉkoj praksi
(izvanstacionarna urološka djelatnost)
- trijeţa akutnih i kroniĉnih bolesnika u polikliniĉkoj urološkoj praksi
- algoritam obrade bolesnika u poliklinici
- ekonomiĉnost obrade i sinteza podataka iz primarne zdravstvene zaštite i drugih
zdravstvenih ustanova
- plan rada s akutnim i kroniĉnim urološkim bolesnicima, periodiĉne kontrole
- rana dijagnostika uroloških tumora i screening
Vještine
- postavljanje trajnoga katetera i jednokratna kateterizacija
- poduĉavanje bolesnika o samokateterizaciji
- fizikalni pregled i dijafanoskopija
- osnove primjene ultrazvuka
- odreĊivanje ostatnog urina ultrazvukom
- uzimanje razliĉitih uzoraka urina, pregled sedimenta
Provjera znanja
- kolokvij s najmanje 12 pitanja iz podruĉja urologije u polikliniĉkoj praksi i izvoĊenje
fizikalnog pregleda i ovladavanje zadanim vještinama
24. Naziv specijalizacije: ORTOPEDIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 3 mjeseca ortopedije
- 2 mjeseca opće kirurgije
- 1 mjesec anesteziologije i intezivnog lijeĉenja
- 3 mjeseca ortopedije
- kroz sva tri mjeseca specijalistiĉkog staţa specijalizant će provesti u polikliniĉkom odjelu
Ortopedske klinike ili odgovarajuće ortopedske ustanove; svladat će kompletnu ortopedsku
propedeutiku i to opću ortopedsku, a potom i po pojedinim subspecijalistiĉkim podruĉjima,
kao što je npr. gonologija, podologija, vertebrologija, itd. Tijekom tih tri mjeseca savladat će i
sve polikliniĉke dijagnostiĉke i terapeutske vještine od punkcije i infiltracije zgloba do
ambulantnih operativnih zahvata, ukljuĉujući i probatorne biopsije.
- 2 mjeseca opće kirurgije
- specijalizant se mora upoznati s općim principima kao što su asepsa i antisepsa,
preoperativna priprema bolesnika, kirurške infekcije, postoperacijske komplikacije, temeljni
principi u dijagnostici ozljeda trbušne i prsne šupljine te principi rada u hitnoj kirurškoj
polikliniĉkoj djelatnosti.
- 1 mjesec anesteziologije i intenzivnog liječenja
- upoznavanje s općim principima moderne anesteziologije s osobitom paţnjom na
regionalnu, provodnu i lokalnu anesteziju te blokovima ţivĉanih pleksusa na gornjem i
donjem ekstremitetu; svladavanje lijeĉenja perioperacijskih komplikacija u ortopedskih
bolesnika.
25. Naziv specijalizacije: GINEKOLOGIJA I OPSTETRICIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 3 mjeseca u trudniĉkoj ambulanti
- 3 mjeseca polikliniĉkog rada u ginekološkoj kirurgiji i onkologiji
- 3 mjeseca u trudničkoj ambulanti
- obrada trudnica s poremećenom trudnoćom
- postupnik u obradi trudnica s poremećenom trudnoćom
- rana dijagnostika poremećenih trudnoća
Vještine:
- fizikalni pregled trudnice
- osnove primjene ultrazvuka u trudnoći
- oĉitovanje kardiotokografskog (CTG) zapisa
Provjera znanja:
- kolokvij s najmanje 20 pitanja iz podruĉja opstetriĉke propedeutike
- 3 mjeseca polikliničkog rada u ginekološkoj kirurgiji i onkologiji
- rana dijagnostika zloćudnih bolesti genitalnih organa ţene
- odabir bolesnica s akutnim i kroniĉnim bolestima
- postupnik u lijeĉenju zloćudnih bolesti genitalnih organa
- osnove kemoterapije
Vještine:
- fizikalni pregled trudnice
- osnove primjene ultrazvuka u trudnoći
- oĉitavanje kardiotokografskog (CTG) zapisa
Provjera znanja:
- kolokvij s najmanje 20 pitanja iz podruĉja opstetriĉke propedeutike
- 3 mjeseca polikliničkog rada u ginekološkoj kirurgiji i onkologiji
- rana dijagnostika zloćudnih bolesti genitalnih organa ţene
- odabir bolesnica s akutnim i kroniĉnim bolestima
- postupak u lijeĉenju zloćudnih bolesti genitalnih organa
- osnove kemoterapije
Vještine:
- pregled u spekulima
- palpacijski pregled ginekoloških bolesnica
- uzimanje citološkog razmaza po Papanicolau
- osnove ultrazvuĉne dijagnostike u ginekologiji
Provjera znanja:
- kolokvij s najmanje 20 pitanja iz podruĉja ginekološke kirurgije i onkologije
26. Naziv specijalizacije: OTORINOLARINGOLOGIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 1 mjesec opće kirurgije
- 1 mjesec anesteziologije i intenzivne njege
- 1 mjesec radiologije i radioterapije
- 2 mjeseca maksilofacijalne kirurgije
- 1 mjesec neurokirurgije
- 1 mjesec opće kirurgije
Temeljne kirurške tehnike. Asepsa i antisepsa. Sterilizacija. Obrada hitnog kir. bolesnika.
Postupak s politraumatiziranim bolesnikom, infekcije, lijeĉenje opeklina, postupak kod raznih
vrsta rana.
- 1 mjesec anesteziologije i intenzivne njege
Indikacije i kontraindikacije za opću anesteziologiju. Obrada bolesnika. Posebnosti anestezije
u operacijama usne šupljine, ţdrijela i larinksa. Anestezija u induciranoj hipotenziji.
Endotrahealna intubacija, rane i kasne komplikacije. Prepariranje vene. UvaĊanje centralnog
venoznog katetera. Kontrolirana mehaniĉka ventilacija. Reanimacija. Monitoring bolesnika u
kritiĉnom stanju.
- 1 mjesec radiologije i radioterapije
- standardne rtg pretrage
- Rtg pretrage s kontrastom
- CT glave i vrata - indikacije, interpretacija, mogućnosti
- EMR glave i vrata - indikacije, interpretacija, mogućnosti
- ultrazvuk glave i vrata
- dopler karotida i vertebralnih arterija
- emobilizacija
- radioterapija: planiranje zraĉenja za pojedine lokalizacije orl podruĉja
- zaštita od zraĉenja
- nadzor zraĉenih bolesnika
- indikacije i kontraindikacije za kemoterapiju
- kemoterapeutski protokoli
- komplikacije kemoterapije, njihovo lijeĉenje i prevencija
- radioaktivne tvari u dijagnostici in vivo i in vitro
- radionuklidi u dijagnostici i terapiji bolesti štitnjaĉe
- lijeĉenje malignih tumora orl podruĉja radionuklidima
- principi i provoĊenje njege tijekom intenzivne kemo i radioterapije
- 2 mjeseca maksilofacijalne kirurgije
- kirurško i konzervativno zbrinjavanje ozljeda gornje i donje ĉeljusti te zigomatiĉne kosti
- plastika rascjepa nepca i usne
- commando operacije i reţnjevi u rekonstrukciji
- 1 mjesec neurokirurgije
- kirurgija prednje i srednje lubanjske jame (kirurgija neurinoma, statoakustikusa i rinobaze)
- kirurško lijeĉenje frontobazalnih ozljeda.
27. Naziv specijalizacije: OFTALMOLOGIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 6 mjeseci polikliniĉkog odjela
- upoznavanje s osnovama propedeutike, dijagnostike i terapije u općim ambulantama, te u
Kabinetima za lasersku fotokoagulaciju, flouresceinsku angiografiju, kontaktne leće,
adaptometriju, elektrodijagnostiku, ultrazvuk i perimetriju.
28. Naziv specijalizacije: KLINIĈKA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci:
- 1 mjesec odjela kliniĉke farmakologije
- 1 mjesec intenzivne skrbi odraslih
- 2 mjeseca infektologije
- 15 dana farmakološko-toksikološkog laboratorija
- 15 dana neurologije
- 1 mjesec pedijatrije
- 1 mjesec odjela kliničke farmakologije
- svladavanje traţenja podataka o nuspojavama i priprema izvješća za prijavitelje i
farmaceutsku industriju.
- 1 mjesec intenzivne skrbi odraslih
- svladavanje osnovnih tehnika obrade i lijeĉenja otrovanih narkomana.
- 2 mjeseca infektologije
- svladavanje osnovnih principa lijeĉenja zaraznih bolesti
- 15 dana farmakološko-toksikološkog laboratorija
- interpretacija nalaza laboratorijskih pretraga i koncentracija lijekova u krvi
- 15 dana neurologije
- uvid u lijeĉenje glavnih neuroloških bolesti
- 1 mjesec pedijatrije
- znaĉajke primjene lijekova u djeĉjoj dobi.
29. Naziv specijalizacije: PATOLOŠKA ANATOMIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 4 mjeseca ginekološke citopatologije
- 1 mjesec hematološke citopatologije i
- 1 mjesec citopatologije dojke
- 4 mjeseca ginekološke citopatologije
- uzimanje uzoraka (bris, aspirat, punktat, komadić tkiva, ...) ginekoloških organa i ostalih
lokalizacija zahvaćenih promjenom uslijed širenja bolesti za citološku analizu,
- upoznavanje sa tehnikama obrade dobivenog uzorka (razmaz, sediment, otisak), metodama
fiksiranja i bojenja za citološku analizu,
- mikroskopska analiza pripremljenih citoloških preparata sa davanjem dijagnoze,
- upoznavanje sa novijim citokemijskim i imunocitokemijskim tehnikama,
- tijekom specijalistiĉkog staţa kandidat treba analizirati 1700 - 2000 uzoraka od ĉega 1400 1600 VCE razmaza, 150 - 200 aspirata endometrija, 150 - 200 ostalih uzoraka.
- 1 mjesec hematološkog dijela citopatologije
- treba svladati biopsiju kosti, aspiracionu punkciju koštane srţi i limfnih ĉvorova te slezene i
jetre,
- treba nauĉiti metode bojanja koje su specifiĉne i drugaĉije od metoda koje se primijenjuju u
ostaloj morfologiji,
- treba naroĉito obratiti paţnju na premaligna oboljenja (MDS vs AL, pseudolimfomi vs ML,
reaktivne histocitoze vs maligne retikulohistocitoze)
- to treba obaviti usporednom analizom histoloških i citoloških preparata gore navedenih
entiteta.
- 1 mjesec citopatologije dojke
- nauĉiti punktirati na slijepo i pod UV
- specijalno obratiti paţnju na razliĉite oblike fibrocistiĉne bolesti te citološku sliku subtipa
tog entiteta
30. Naziv specijalizacije: KLINIĈKA CITOLOGIJA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci:
- 2 mjeseca interne medicine
- 15 dana infektologije i neurologije
- 15 dana pedijatrije
- 1 mjesec ginekologije
- 15 dana urologije
- 1 mjesec radiologije
- 15 dana mikrobiologije
- 2 mjeseca interne medicine
- 3 tjedna pulmologije
- sudjelovanje s kliniĉarima u planiranju dijagnostiĉkih postupaka posebice citodijagnostiĉkih
- asistencija pri fiberbronhoskopijama
i bronhoskopijama u općoj
anesteziji
- 120 zahvata
- pleuralne punkcije - asistencije i
samostalno izvoĊenje
- 15 zahvata
- biopsija pleure
- 5 asistencija
- 3 tjedna hematologije
- anamneza i pregled hematološkog
bolesnika
- 20 bolesnika
- punkcija koštane srţi, limfnih ĉvorova
i slezene te biopsija kosti
- 20 uzimanja
- ultrazvuk regija s pitanjem povećanih
ĉvorova i slezene: vrat, aksila, abdomen
- 10 pregleda
- prisustvovanje lumbalnoj punkciji kod
sumnje na meningeozu kod akutnih
leukemija
- 5 punkcija
- upoznavanje s transplantacijskom hematologijom, uzimanje koštane srţi i perifernih
matiĉnih stanica, obrada uzoraka, postupak transplantacije
- kliniĉko-laboratorijska korelacija
- terapijski postupci
- prisustvovanje svakodnevnim radnim sastancima i vizitama uz bolesnika
- 2 tjedna gastroenterologije
- anamneza i pregled gastroenterološkog
bolesnika
- 15 pregleda
- prisustvovanje endoskopskim pretragama:
gastroskopija, rektoskopija, kolonoskopija
s posebnim osvrtom na uzimanje za citološku
i mikrobiološku analizu (Helicobacter
pylori) te uzimanje bioptiĉkog uzorka
- 15-20 uzoraka
- ultrazvuĉni pregled abdominalnih organa,
naroĉito lokaliziranih lezija jetre i
pankreasa
- 20 pregleda
- citološka punkcija lokaliziranih lezija
jetre i pankreasa
- 10-15 punkcija
- punkcija ascitesa
- 5 punkcija
- kliniĉko-laboratorijska korelacija
- terapijski postupci
- prisustvovanje svakodnevnim radnim sastancima i vizitama uz bolesnika
- 15 dana infektologije i neurologije
- 7 dana boravka u Centru za intenzivnu skrb infektoloških bolesnika gdje treba svladati:
- diferencijalnu dijagnozu SŢS, posebno upalnih
- sudjelovanje na kliniĉkim vizitama i raspravama nakon vizite
- prisustvovanje LP i nauĉiti postupak obrade likvora citološki, biokemijski i mikrobiološki
- 7 dana boravka na Općem infektološkom odjelu, savladati:
- kliniĉka i citološka obrada te diferencijalna dijagnoza nemalignih limfadenopatija
- kliniĉka i citološka obrada upalnih bolesti gastrointestinalnog trakta (enterokolitis kroniĉni,
ulcerizni kolitis, enterokolitis akutni u djeĉjoj dobi, Helicobacter pylori infekcije pojam
leukemoidne reakcije u perifernoj krvi i koštanoj srţi, kliniĉka diferencijalna dijagnoza i
citološka analiza i interpretacija)
- 15 dana pedijatrije
- sudjelovanje na kliniĉkim sastancima
- rad u kliniĉkoj ambulanti - anamneze, pregled (dojenĉad, mala djeca, veća djeca)
- uzimanje materijala za dijagnostiĉke
pretrage (bris nosa, bris ţdrijela)
- 10 briseva
- lumbalna punkcija
- 5 punkcija
- 1 mjesec ginekologija
- kliniĉko-polikliniĉke prakse s posebnim osvrtom na dijagnostiĉko terapijske postupke kod
spolno prenosivih bolesti te premalignih, graniĉno malignih i malignih lezija genitalnih
organa ţene
- 15 dana u polikliniĉkoj praksi
- ginekološki pregled
- uzimanje uzoraka, bojenje i analiza
stupnja ĉistoće
- 30 pregleda
- 30-50 analiza
- upoznavanje s lijeĉenjem spolno prenosivih bolesti
- uzimanje VCE obrisaka i obrisaka s vulve;
fiksiranje
- upoznavanje s kolposkopijom i s
interpretacijom kolposkopskih
slika
- 30 uzimanja
- 20-30 kolposkopija
- prisustvovanje uzimanju bioptiĉkih uzoraka, ekskohleata, frakcionirane kiretaţe
- cito-kolpo-himološka korelacija
- prisustvovanje indikacijskim sastancima svakodnevno
- 15 dana na odjelima za ginekološku kirurgiju i onkologiju
- ginekološka anamneza i status
- sudjelovanje u postavljanju kliniĉke dijagnoze i kliniĉkom stupnjevanju malignih tumora
(vulva, vagina, cerviks, korpus, ovarij)
- prisustvovanje dijagnostiĉkim postupcima: UZV, punkcije, uzimanje aspirata i kiretmana,
LPS (s posebnim naglaskom na principima uzimanja ispirka i punktata za citološku analizu),
histeroskopije, interpretacija radioloških nalaza
- prisustvovanje operativnim zahvatima s naglaskom na uzimanje uzoraka za citološku analizu
- upoznavanje s terapijskim postupcima (radijacija, kemoterapija)
- prisustovanje indikacijskim sastancima svakodnevno
- 15 dana urologije
- sudjelovanje na kliniĉkim sastancima
prisustvovanje kirurškim zahvatima: prostatektomija radikalna transrektalna, transrektalna
resekcija tumora m. mjehura, operacije drugih tumora urotrakta
- prisustvovanje dijagnostiĉkim postupcima (cistoskopija, uroteroskopija, digitalni pregled)
- uzimanje brisa uretre
- 10 uzimanja
- 1 mjesec radiologije
- upoznavanje s dijagnostiĉkim postupcima u radiologiji: (Rtg, UZV, CT, kontrastne metode)
- 1 tjedan ultrazvuk štitnjaĉe
- UZV štitnjaĉe s osvrtom na lokalizaciju
lezije
30 pregleda
- ciljano uzimanje uzoraka za citološku
analizu uz UZV
20 punkcija
- 1 tjedan radiološke obrade dojke
- interpretacija mamografskih nalaza bolesnih
stanja dojki i mastopatiĉnih promjena
20 pregleda
- ultrazvuĉni pregled dojki, osobito hipoehogenih nepalpabilnih lezija
20 pregleda
- ciljano uzimanje uzoraka uz UZV ili prema
mamografskom nalazu
15 punkcija
- 1 tjedan radiološke obrade abdomena
- ultrazvuĉni pregled abdomena: jetra, slezena,
intraabdominalni ĉvorovi, retroperitonealni
tumori, pankreas, bubrezi
30 pregleda
- uzimanje uzoraka za citološku analizu
abdominalnih organa
5 punkcija
- kontrastne metode: holangiografija, urografija,
angiografija
10 pregleda
- 1 tjedan kompjuterizirane tomografije
- CT koštanih lezija torakalnih i abdominalnih
organa
20 pretraga
- prisustvovanje uzimanju uzoraka za citološku
analizu lezija vizualiziranih CT-om
5 punkcija
- 15 dana mikrobiologije
- upoznavanje osnovnih tehnika uzimanja i pripreme materijala za bakteriološku, virološku i
parazitološku analizu
- oĉuvanje i interpretacija pozitivnih nalaza, posebno likvora
- osnova serološke dijagnostike; pravilna interpretacija seroloških nalaza
31. Naziv specijalizacije: SUDSKA MEDICINA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
3 mjeseca: upoznavanje s osnovama struke
2 mjeseca: upoznavanje sa zakonodavstvom i potrebama suda
- 1 mjesec: uvod u toksikologiju
Upoznavanje sa osnovama struke obuhvaća savladavanje obdukcijske tehnike, upoznavanje sa
dijagnostikom promjena na lešu, prvenstveno mehaniĉkim ozljedama i mehaniĉkom
asfiksijom. Osim toga upoznavanje sa osnovnim propisima Kaznenog Zakona i Zakona o
kaznenom postupku koji su potrebni za daljnje usavršavanje u sudskomedicinskoj struci.
U tijeku 2 mjeseca predviĊa se odlazak na sud pod vodstvom mentora na rasprave i istraţne
postupke, upoznavanje sa funkcioniranjem zakonodavstva, upoznavanje sa obvezama sudskog
medicionara na uviĊajima i rekonstrukcijama.
U tijeku jednog mjeseca upoznavanje sa osnovama toksikologije i uvjetima trovanja,
makroskopskoj dijagnostici prilikom trovanja i uzimanja uzoraka pri obdukciji za
toksikološke analize.
Ĉlanak 8.
U Prilogu broj 1. Plan i program specijalizacija i uţih specijalizacija Poglavlje 1.
Specijalizacije i uţe specijalizacije za doktore medicine toĉka 29. Naziv specijalizacije:
PATOLOŠKA ANATOMIJA briše se tekst na kraju plana i programa "Organizirana nastava 100 sati godišnje" i program koji slijedi u cijelosti se zamjenjuje tekstom:
"POSLIJEDIPLOMSKI STRUĈNI STUDIJ IZ
PATOLOGIJE"
Opis zvanja
Cilj nastave je stjecanje produbljenog i specijalnog znanja iz podruĉja patologije za obavljanje
specijaliziranih medicinskih postupaka u podruĉju patologije. Kandidati trebaju dobro
upoznati patomorfološke i histopatološke promjene u pojedinim organskim sustavima, s
posebnim naglaskom na novotvorinski rast. Uz to kandidati trebaju spoznati vaţnost toĉne
patohistološke dijagnostike za odreĊivanje adekvatne terapije i odreĊivanje prognoze bolesti.
Popis i sadrţaj predmeta
popis obvezatnih predmeta
___________________________________________________________________________
____________________
Naziv predmeta
broj
semestar
fond
sati
sati
upisa
pred. sem.
vježbe
ukup.
bodova
___________________________________________________________________________
____________________
Bolesti pluća, poplućnice i
medijastinuma
2.1
I
Bolesti srca i krvnih ţila
1.2
13
1
7
21
I
10
-
2
12
Bolesti krvi i krvotvornih organa I
2.8
10
5
13
28
Bolesti probavnog sustava
42
I
14
10
18
I
5
3
6
14
14
11
14
39
8
1
5
4.2
Bolesti glave i vrata
1.4
Patologija ţenskog spolnog sustava i
perinatalna patologija
I
3.9
Patologija dojke
1.4
II
Patologija endokrinih ţlijezda
2.1
Nefropatologija
2.0
Patologija mokraćnog sustava i
muških spolnih organa
2.6
Novotvorine koţe
1.2
II
II
II
II
11
12
1
4
13
6
9
4
4
-
14
20
9
6
21
26
12
Patologija lokomotornog sustava
i novotvorine mekih tkiva
1.5
Neuropatologija
1.4
II
5
II
4
8
6
2
15
4
14
Metode znanstveno-istraţivaĉkog
rada
III
14
14
1.4
___________________________________________________________________________
_________________
UKUPNO
143
89
102
334
33.4
___________________________________________________________________________
_________________
Struĉni ili magistarski rad +
III i IV
___________________________________________________________________________
_________________
+ Upisuje se pod imenom mentora
Popis izbornih predmeta
Patomorfološke promjene upale
10
1.0
III
4
2
4
Bolesti izazvane djelovanjem okoliša III
1.0
4
2
4
10
Imunopatologija i transplantacija
1.0
4
2
4
10
III
7
3
-
Mikrobiološki aspekti upale izazvani
pojedinim patološkim agensima
III
1.3
4
3
6
13
Organizacija i management morfološkog laboratorija, Metode u kirurškoj patologiji u diferencijaciji
razliĉitih patoloških stanja
10
1.0
III
Genetska osnova novotvorina
1.6
III
7
3
6
16
Medicinska statistika
1.0
III
6
-
4
10
Zdravstveni informacijski sistemi
III
6
4
10
1.0
___________________________________________________________________________
___________________
Ĉlanak 9.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 011-01/98-01/4
Urbroj: 534-01-10-98-0001
Zagreb, 27. oţujka 1998.
Ministar
prof. dr. sc. Andrija Hebrang, v. r.
Nakon izvršenog usporeĊivanja s izvornim tekstom utvrĊena je pogreška u Pravilniku o
izmjeni i dopuni Pravilnika o specijalistiĉkom usavršavanju zdravstvenih djelatnika
objavljenom u "Narodnim novinama" broj 53/98. od 15. travnja 1998. godine, te se daje
sljedeći
ISPRAVAK
PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O
SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU
ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA
1. U ĉlanku 7. Pravilnika, u "Poglavlju Ia" iza toĉke 4. Naziv specijalizacije: MEDICINA
RADA, dodaju se toĉke 5. i 6. koje glase:
"5. Naziv specijalizacije: ŠKOLSKA MEDICINA
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 15 dana pedijatrije
- 2 mjeseca interne medicine
- 1 mjesec ginekologije
- 15 dana epidemiodalogije
- 2 mjeseca školske medicine
- 15 dana pedijatrije
- specijalizant provodi staţ na odjelu i specijalistiĉkoj ambulanti za endokrinologiju; posebni
je naglasak na problematici rasta i razvoja te zaštiti djece i adolescenata - dijabetiĉara u školi;
- 2 mjeseca interne medicine
- 1 mjesec u specijalistiĉkim ambulantama
- 1 mjesec na imunologiji
- specijalizant se mora upoznati s novim dijagnostiĉkim metodama u internoj medicini.
Nadalje, treba upoznati mehanizam nastanka te ranog prepoznavanja bolesti izazvanih
imunom reaktivnošću;
- 1 mjesec ginekologije
- tijekom rada (prema predviĊenom programu na ginekološkom odjelu i ambulanti)
specijalizant provodi najmanje 1 mjesec u ambulanti za adolescentice;
- 15 dana epidemiologije
- u navedenom razdoblju treba upoznati sustav prijavljivanja zaraznih bolesti i rad na
registrima;
- 2 mjeseca školske medicine
- rad u jedinici za zdravstvenu zaštitu školske djece i mladeţi odjela za školsku medicinu
Zavoda za javno zdravstvo (od toga barem 15 dana specijalizant mora provesti u Centru za
prevenciju ovisnosti).
6. Naziv specijalizacije: MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM
Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci
- 3 mjeseca infektologije
- 3 mjeseca intenzivne skrbi
Program specijalizacije:
- 3 mjeseca infektologije - odjel za odrasle (1 mjesec) i za djecu (1 mjesec), ambulanta (1
mjesec)
Tijekom rada na infektološkom odjelu specijalizant se upoznaje: s kliniĉkom slikom i
osnovnim laboratorijskim znacima infektivnih bolesti; s uzimanjem uzoraka za mikrobiološku
pretragu, interpretacijom mikrobiološkog nalaza u sklopu drugih laboratorijskih nalaza,
kliniĉkih znakova i simptoma infektivnih bolesti; s naĉelima antimikrobne terapije i kliniĉkolaboratorijske korelacije antibiograma; s kliniĉkim znaĉenjem preliminarne i definitivne
dijagnostike uzroĉnika infekcije.
PredviĊena znanja:
- uzimanje anamneze ukljuĉujući i epidemiološku anamnezu,
- odreĊivanje diferencijalne dijagnoze najĉešćih kliniĉkih sindroma - akutne respiratorne
infekcije, infekcije CNS-a, akutnih i kroniĉnih gastroenterokolitisa, trovanja hranom, akutne
infekcije mokraćnog sustava i spolnoprenosivih infekcija, egzatematiĉnih infekcija djeĉje
dobi, groznice nepoznatog uzroka, septiĉkih stanja, akutnih i kroniĉnih virusnih hepatitisa,
- odreĊivanje mikrobioloških, biokemijskih i citoloških pretraga koje su pokazatelji
infektivnih bolesti, te
- sudjelovanje u odreĊivanju empirijske i ciljane antimikrobne terapije.
PredviĊene vještine:
- fizikalni pregled bolesnika,
- uzimanje uzoraka: krvi za hemokulturu, briseva ţdrijela, nosa, nazofarinksa, koţnih
promjena, uretre; mokraće, stolice i iskašljaja, te krvi za serološke i molekularne pretrage.
- 3 mjeseca intenzivne skrbi kirurških bolesnika ili intenzivne skrbi pedijatrijskih bolesnika ili
intenzivne skrbi internistiĉkih (neuroloških) bolesnika (sva 3 mjeseca na jednom od
navedenih odjela po izboru i u dogovoru s mentorom)
Tijekom rada na jednom od navedenih odjela specijalizant se upoznaje s mogućim uzrocima
nastanka bolniĉkih infekcija (uzrokovanih razliĉitim invazivnim dijagnostiĉkim i terapijskim
zahvatima) kao i s unutarnjim ĉiniteljima rizika pojave bolniĉkih infekcija bolesnika s teškim
kliniĉkim oblicima bolesti. TakoĊer se upoznaje s mjerama spreĉavanja pojave i širenja
bolniĉkih infekcija.
PredviĊena znanja:
- principi i sastavni dijelovi aparata za trajnu ventilaciju, pribora za respiratornu reanimaciju
te metode dezinfekcije, odnosno sterilizacije istih,
- principi i sastavni dijelovi aparata za hemodijalizu i metode dezinfekcije istih,
- pribor za invazivno monitoriranje razliĉitih krvnih i likvorskih parametara,
- vrste i postavljanje trajnih intravaskularnih katetera,
- vrste i postavljanje trajnih urinarnih katetera, te
- diferencijalna dijagnoza febrilnog stanja sa ili bez lokalnih znakova infekcije u bolesnika na
intenzivnoj skrbi.
PredviĊene vještine:
- sudjelovanje u postavljanju trajnog intravaskularnog i mokraćnog katetera te endotrahealnoj
intubaciji,
- asistiranje kod traheotomije,
- odrţavanje i nadzor centralnog venskog katetera,
- uzimanje uzoraka za mikrobiološke pretrage,
- postupci pripreme dezinficijensa za razliĉite namjene u odjelu intenzivne skrbi, te
- postupci dezinfekcije pribora za respiratornu reanimaciju".
NAPOMENA: Izvršena je ispravka na web stranici u broju 53 iz 1998.g.
Klasa: 011-01/98-01/4
Urbroj: 534-01-10-98-0002
Zagreb, 27. travnja 1998.
Ministar
prof. dr. sc. Andrija Hebrang, v. r.
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Na temelju ĉlanka 121. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine« broj 1/97 proĉišćeni tekst) ministar zdravstva, donosi
PRAVILNIK
O IZMJENI PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU
ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA
Ĉlanak 1.
U ĉlanku 23. Pravilnika o specijalistiĉkom usavršavanju zdravstvenih djelatnika (»Narodne
novine« broj 33/94, 53/98 i 64/98) stavak 2. briše se.
Ĉlanak 2.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/99-01/101
Urbroj: 534-02-10-99-0001
Zagreb, 22. rujna 1999.
Ministar
prof. dr. sc. Željko Reiner, v. r.
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
1432
Na temelju ĉlanka 121. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine« broj
1/97 – proĉišćeni tekst, 111/97, 95/00 i 129/00) ministar zdravstva donosi
PRAVILNIK
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA
O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU ZDRAVSTVENIH
DJELATNIKA
Ĉlanak 1.
U Pravilniku o specijalistiĉkom usavršavanju zdravstvenih djelatnika (»Narodne novine«
broj 33/94, 53/98, 64/98 i 97/99) u ĉlanku 8. stavku 3. iza rijeĉi: »privatnu praksu« briše se
toĉka i dodaju se rijeĉi: »te ministarstva, fakulteti i pravne osobe iz ĉlanka 122. stavka 3.
Zakona o zdravstvenoj zaštiti«.
Ĉlanak 2.
Ĉlanak 27. mijenja se i glasi:
»Doktorima medicine specijalistima, istaknutim struĉnjacima koji se bave odreĊenom
propisanom uţom specijalnošću 10 godina, koji imaju znanstveno-nastavno zvanje profesora
ili docenta i kontinuirano publicirane struĉne i znanstvene radove iz uţe specijalnosti kroz tih
10 godina te pozitivno mišljenje struĉnog vijeća zdravstvene ustanove o njihovom radu moţe
se priznati status specijalista iz uţe specijalnosti.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ĉlanka, status specijalista iz uţe specijalnosti moţe se
priznati doktorima medicine specijalistima, istaknutim struĉnjacima koji se bave odreĊenom
propisanom uţom specijalnošću 15 godina, koji imaju akademski stupanj doktora znanosti i
kontinuirano publicirane struĉne i znanstvene radove iz uţe specijalnosti kroz tih 15 godina te
pozitivno mišljenje struĉnog vijeća zdravstvene ustanove o njihovom radu.
Zahtjev za priznanje statusa uţeg specijalista podnosi Ministarstvu zdravstva ravnatelj
zdravstvene ustanove u kojoj je specijalist zaposlen uz predoĉenje pisanih dokaza iz stavka 1.
i 2. ovoga ĉlanka.«
Ĉlanak 3.
U Prilogu broj 1. u poglavlju I pod nazivom: SPECIJALIZACIJE I UŢE
SPECIJALIZACIJE ZA DOKTORE MEDICINE iza toĉke 10. dodaje se nova toĉka 11., koja
glasi »11. neurologija«.
Dosadašnje toĉke 11. do 30. postaju toĉke 12. do 31.
Ĉlanak 4.
U toĉki 8. iza rijeĉi: »internistiĉka onkologija« dodaju se rijeĉi: »intenzivna medicina«, u
toĉki 9. iza rijeĉi: »infektologija« dodaju se rijeĉi: »(uţa spec.: intenzivna medicina)« u toĉki
10. iza rijeĉi: »kliniĉka imunologija« dodaju se rijeĉi: »intenzivna medicina«, u toĉki 11. iza
rijeĉi: »neurologija« dodaju se rijeĉi: »(uţa spec.: intenzivna medicina)«, u toĉki 18. iza rijeĉi:
»anesteziologija, reanimatologija i intenzivno lijeĉenje« dodaju se rijeĉi: »(uţa spec.:
intenzivna medicina)« i u toĉki 19. iza rijeĉi: »vaskularna kirurgija« dodaju se rijeĉi:
»intenzivna medicina«).
Ĉlanak 5.
U toĉki 8. pod naslovom: Naziv specijalizacije: INTERNA MEDICINA iza toĉke 8.i.
dodaje se toĉka 8.j. koja glasi:
»8.j. INTENZIVNA MEDICINA«
Ĉlanak 6.
Iza toĉke 9. pod naslovom: Naziv specijalizacije: INFEKTOLOGIJA dodaje se tekst:
»Uţa specijalizacija iz infektologije« i toĉka 9.a. koja glasi:
»9.a. INTENZIVNA MEDICINA«
Ĉlanak 7.
U toĉki 10. pod naslovom: Naziv specijalizacije: PEDIJATRIJA iza toĉke 10.j. dodaje se
toĉka 10.k. koja glasi:
»10.k. INTENZIVNA MEDICINA«
Ĉlanak 8.
Iza toĉke 11. pod naslovom: Naziv specijalizacije: NEUROLOGIJA dodaje se tekst: »Uţa
specijalizacija iz neurologije« i toĉka 11.a. koja glasi:
»11.a. INTENZIVNA MEDICINA«
Ĉlanak 9.
Iza toĉke 18. pod naslovom: Naziv specijalizacije: ANESTEZIOLOGIJA,
REANIMATOLOGIJA I INTENZIVNO LIJEĈENJE dodaje se tekst: »Uţa specijalizacija iz
anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog lijeĉenja« i toĉka 18.a. koja glasi:
»18.a. INTENZIVNA MEDICINA«
Ĉlanak 10.
U toĉki 19. pod naslovom: Naziv specijalizacije: OPĆA KIRURGIJA dodaje se toĉka 19.
g. koja glasi:
»19. g. INTENZIVNA MEDICINA«
Ĉlanak 11.
Uţu specijalizaciju iz intenzivne medicine iz ĉlanka 5. do 10. ovoga Pravilnika mogu
obavljati specijalisti interne medicine, infektologije, pedijatrije, neurologije, anesteziologije,
reanimatologije i intenzivnog lijeĉenja te opće kirurgije.
Trajanje uţe specijalizacije iz intenzivne medicine je 24 mjeseca prema sljedećem planu i
programu:
Plan uže specijalizacije:
1. Jedinica internistiĉke intenzivne skrbi
3 (1) mjesec*
2. Jedinica pulmološke intenzivne skrbi
1 mjesec
3. Jedinica infektološke intenzivne skrbi
1 mjesec
4. Jedinica intervencijske gastroenterologije
1 mjesec
5. Jedinica neurološke intenzivne skrbi
1 (3) mjesec**
6. Sterilna jedinica hematologije
1 mjesec
7. Koronarna jedinica
1 mjesec
8. Jedinica opće kirurške intenzivne skrbi
3 mjeseca
9. Jedinica kardiokirurške intenzivne skrbi
3 mjeseca
10.Jedinica ginekološke intenzivne skrbi
1 mjesec
11.Jedinica urološke intenzivne skrbi
1 mjesec
12.Jedinica neurokirurške intenzivne skrbi
1 mjesec
13.Jedinica pedijatrijske intenzivne skrbi
3 (1) mjeseca***
14. Postintenzivna jedinica
1 mjesec
15. Hitna sluţba
1 mjesec
16. Laboratorij
1 mjesec
17. Godišnji odmor
2 mjeseca
* specijalisti interne medicine, opće kirurgije, anesteziologije, reanimatologoije i
intenzivnog lijeĉenja te infektologije 3 mjeseca, a specijalisti pedijatrije i neurologije 1
mjesec
** specijalisti neurologije 3 mjeseca, ostali specijalisti 1 mjesec
***specijalisti pedijatrije 3 mjeseca, ostali specijalisti 1 mjesec.
Program uže specijalizacije
Tijekom staţa u internistiĉkim intenzivnim jedinicama specijalist zbrinjava akutno
ugroţene pacijente s kardijalnim, pulmonalnim, abdominalnim komplikacijama te ovladava
zbrinjavanjem hemodinamski nestabilnih bolesnika, dakle neinvazivnim i invazivnim
nadzorom, direktnim intraarterijskim mjerenjem krvnog tlaka, kateterizacijom desnog srca
(Swan Ganz kateter 50 postupaka), pleuralnim (50 postupaka) i perikardijalnim punkcijama (5
postupaka) i mjerenjem intrakranijskog tlaka (5 postupaka).
Tijekom staţa specijalist ovladava mogućnostima zbrinjavanja akutno otrovanih
bolesnika, dijagnostikom, suportivnim postupcima u njihovom lijeĉenju te zbrinjavanjem
komplikacija.
Tijekom staţa u intenzivnim jedinicama specijalist ovladava tehnikama pristupa krvoţilju,
punkcijama jugularne vene (50 postupaka), punkcijama vene subklavije (50 postupaka),
punkcijama arterije i vene femoralis (20 postupaka), principima hemodijalize, peritonejske
dijalize, CAVH (5 postupaka), CVVH (20 postupaka), hemoperfuzijom i plazmaferezom.
Specijalist se upoznaje sa zbrinjavanjem bolesnika s akutnim zatajenjem jetrene funkcije i
mogućnostima lijeĉenja.
U okviru staţa u laboratoriju pored ostalog ovladava vještinama intervencijskog UZV-a u
dijagnostiĉke i terapijske svrhe.
Tijekom staţa u jedinicama opće kirurške intenzivne skrbi specijalist ovladava
mogućnostima zbrinjavanja respiratorne insuficijencije, intubacijama (100 postupaka),
traheotomijom (5 postupaka), raznim formama mehaniĉke ventilacije (PEEP, IMV, CPAP,
HFV), indikacijama za njihovu primjenu kao i komplikacijama. Odvajanje od respiratora (20
postupaka) i poĉetna rehabilitacija.
Tijekom staţa u jedinicama kardiokiruške, neurokirurške, ginekološke i urološke
intenzivne skrbi specijalist upoznaje preoperativne rizike, postoperativne komplikacije te
mogućnosti njihovog zbrinjavanja. Ovladava tehnikama potpore respiratornoj insuficijenciji,
odvajanju od respiratora, parenteralnom prehranom i transfuzijskom terapijom. Za vrijeme
staţa u specijaliziranim jedinicama ovladava problemima npr. toksemijom trudnoće,
eklampsijom, osnovama opstetritiĉkih hitnosti, zbrinjavanjem opstruktivne uropatije
perkutanom drenaţom, izvoĊenjem lumbalne punkcije, a pored svega u svim intenzivnim
jedinicama dijagnosticiranjem moţdane smrti.
Za vrijeme staţa u hitnoj sluţbi ovladava zbrinjavanjem hitnih bolesnika, trijaţom,
mogućnostima hitne dijagnostike i terapije. Kroz aktivni rad u hitnoj sluţbi i suradnju s
odjelima stjeĉe uvid u mogućnost ambulantnog zbrinjavanja, u nuţnosti bolniĉkog lijeĉenja
kao i potrebu za upućivanjem u intenzivnu jedinicu ili mogućnost hospitalizacije na odjelu.
Za vrijeme specijalistiĉkog staţa upoznaje se s etiĉkim i legalnim principima intenzivne
medicine, problemom umirućeg bolesnika, produljenjem ţivota i pravilima o neoţivljavanju
te pravima bolesnika.
Ĉlanak 12.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/01-01/0201
Urbroj: 534-02-30-01-0001
Zagreb, 11. rujna 2001.
Ministar
prof. dr. sc. Ana Stavljenić- Rukavina, v. r.

Tel 065 380 631; Faks 051 436 06

VRIJEDNOSTI MJESECA ŠA`BANA (hutba objavljena na stranici

OBRAZAC ZA PRIJAVU NEŽELJENOG DEJSTVA LIJEKA

više... - Opća bolnica Pula

Anesteziologija reanimatologija i intenzivna medicina

Zahtjev za kredit i potrebna dokumentacija

Zahtjev za refundiranje isplaćene naknade za bolovanje preko 42

ovdje - LG Electronics

projekat uvo đenja specijalizacije iz porodi čne medicine u crnoj gori

Naziv specijalizacije: MEDICINA RADA I SPORTA