NARUČITELJ:
HRVATSKE CESTE d.o.o.
Vončinina 3, Zagreb
IZRAðIVAČ:
INŽENJERSKI PROJEKTNI ZAVOD d.d.
Prilaz baruna Filipovića 21, Zagreb
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
PODRAVSKA BRZA CESTA
Dionica: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Zagreb, studeni 2009.
DOPUNA – listopad 2010
Mirko Mesarić, dipl.ing.biolog.
Investitor:
HRVATSKE CESTE d.o.o.
Izrañivač:
INŽENJERSKI PROJEKTNI ZAVOD d.d.
Objekt:
Vrsta dokumentacije:
IRES
Koordinator Studije,
bioraznolikost
PODRAVSKA BRZA CESTA
Dionica: ČVOR RASINJA – ČVOR KOPRIVNICA
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Mr.sc. Marijan Gredelj, dipl.psih.
Sociološke značajke
Tanja Vidušin , dipl.ing.grañ.
Voditelj izrade studije:
Zahvat
Dr.sc. Matija Franković, dipl.ing.biolog.
Šumarstvo,
Divljač i lovstvo
Mijo Dolanjski, dipl.ing.grañ.
IPZ d.d.
Promet
Dr.sc. Zoran Pišl, dipl.matemat.
Infrastruktura
Marijan Galinec, dipl.ing.grañ .
Zahvat
Suradnici IRES-a
Institut za arheologiju:
Asja Tonc, dipl.arh.
Edgard Roudnicky, dipl.ing.grañ
Kulturna i povijesna
baština
Zahvat
Željko Radalj, dipl.ing.fizike
Žarko Pintar, dipl.ing.grañ.
Modeliranje zraka
Klimatološke značajke
Buka
Mirjana Meštrić, dipl.ing.agr.
Željko Bernat, dipl.ing.arh.
Krajobrazne značajke
Prostorno planiranje
Prof.dr.sc. Ksenija Čulo
Željko Miklin, dipl.ing.geol.
Suradnik IPZ-a
Geologija i hidrogeologija
Gubici okoliša u odnosu
na koristi za društvo i
okoliš
Prof. dr. Stjepan Husnjak
Poljoprivreda i
pedologija
PREDSJEDNIK UPRAVE:
Mario Erdelji, dipl.ing.grañ
Zagreb, studeni 2009.
DOPUNA - listopad 2010.
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
1
PODRAVSKA BRZA CESTA
Dionica: Čvor Rasinja - Čvor Koprivnica
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
1.
OPIS ZAHVATA I LOKACIJE
3
2.
UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLIŠ
4
3.
PLAN PROVEDBE I PRIMJENE MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I
PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA
14
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
2
1.
OPIS ZAHVATA I LOKACIJE
Predmet ovog zahvata je dio koridora Podravske brze ceste, dionica: ĉvor Rasinja – ĉvor Koprivnica u
duljini od pribliţno 18,6 km. Navedena cesta dio je Podravske brze ceste (GP otok Virje – Varaţdin –
Koprivnica – Osijek – GP Ilok), a u ĉvoru Koprivnica sijeĉe autocestu A12 – ĉvor sv. Helena (A4) Vrbovec – Kriţevci – Koprivnica – GP Gola (granica Republike MaĊarske). Dionica ĉvor Rasinja – ĉvor
Koprivnica u cijelosti se proteţe Koprivniĉko – Kriţevaĉkom ţupanijom (Općina Rasinja, Općina
Koprivniĉki Ivanec, Općina Peteranec i Grad Koprivnica) i prolazi preko poljoprivrednog tla iskljuĉivo
osnovne namjene (osobito vrijedno obradivo tlo).
graĊevne ĉestice navedene prometnice unutar obuhvata Urbanistiĉkog plana ureĊenja, ukljuĉujući i
pripadajuće objekte – prilazne prometnice za izvedbu ĉvora Koprivniĉki Ivanec, odnosno spoja na
ţupanijsku cestu Koprivnica – Đelekovec /oznaka ŢC 2090/. Prometna površina predviĊena je kao
ĉestica navedene prometnice za koju se predviĊa rekonstrukcija sa zahvatima ispravljanja trase,
izvedbe pješaĉko–biciklistiĉke staze uz zapadnu stranu kolnika, te izvedbe prometnih objekata –
raskriţja u dvije razine („petlje“) radi spoja na Podravsku brzu cestu (ĉvor Koprivniĉki Ivanec), tri ĉvora
(ulaz – izlaz) za pristup poslovnoj zoni i jednog izlaza iz poslovne zone na ţupanijsku cestu.
Prometna površina Podravske brze ceste, osim prometne, ima i funkciju koridora za magistralnu
infrastrukturu.
Brza cesta je projektirana za vp=100 km/h. Popreĉni profil brze ceste ima dva kolnika s po dvije vozne
trake (bez zaustavnih trakova) s razdjelnim pojasom od 3,0 m ukupne širine cca 22 m.
Grafički prilog 1: Podravska brza cesta: ĉvor Rasinja – ĉvor Koprivnica
Spojevi brze ceste na lokalnu cestovnu mreţu ostvareni su iskljuĉivo preko ĉvorova izvan razine. Na
dionici postoje 4 ĉvora: ĉvor Rasinja, ĉvor Koprivniĉki Ivanec, ĉvor Peteranec, te interregionalni ĉvor
Koprivnica.
Izgradnjom brze ceste presjecaju se postojeći prometni tokovi. Ponovna uspostava tih tokova postiţe
se izgradnjom prijelaza, prolaza, paralelnih cesta i poljskih putova.
Trasa predmetne dionice brze ceste planirana je Prostornim planom Koprivniĉko-kriţevaĉke ţupanije
("Sluţbeni glasnik Koprivniĉko-kriţevaĉke ţupanije" broj 8/01 i 8/07) te je ucrtana u prostorne planove
ureĊenja svih navedenih općina i Urbanistiĉki plan ureĊenja „Poslovne zone Koprivniĉki Ivanec“.
Prema prostornom planu Koprivniĉko-kriţevaĉke ţupanije, postojeće drţavne ceste na podruĉju
ţupanije su:
- D-2 GP Dubrava Kriţovljanska – Varaţdin – Ludbreg – Koprivnica – Virovitica – Našice –
Osijek – Vukovar - GP Ilok,
- D-20 Hodošan (D3) – Prelog - Donja Dubrava – Đelekovec - Drnje (D41),
- D-22 Novi Marof (D3) – Kriţevci - Sveti Ivan Ţabno,
- D-28 Vrbovec (D26) – Bjelovar - Veliki Zdenci,
- D-41 GP Gola – Koprivnica – Kriţevci - Sesvete (D3),
- D-43 ĐurĊevac – Bjelovar – Ĉazma - Ivanić Grad (D4),
- D-210 Virje (D2) - GP Gola.
Podravska brza cesta: GP Otok Virje – Varaţdin – Koprivnica – Osijek – GP Ilok, ĉiji je trasa predmetne
dionice dio, planirana je cestovna graĊevina od vaţnosti za Republiku Hrvatsku na temelju Uredbe o
određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku („Narodne novine”, br.6/00.). Pri gradnji trase,
postojeći koridori drţavnih, ţupanijskih i lokalnih cesta se zadrţavaju. Moguće su promjene na cestama
u funkcionalnom smislu (promjena kategorije) temeljem odluke nadleţnog tijela (nadleţno Ministarstvo,
Hrvatska uprava za ceste i Ţupanijska uprava za ceste) bez obveze izmjene Prostornog plana
Ţupanije. Promjene u prostornom smislu na postojećim cestama, rekonstrukcije dionice ispravkom ili
ublaţavanjem prometno-tehniĉkih elemenata, izgradnja obilaznica i zamjenskih pravaca, ne smatraju
se promjenom trase.
Prema Prostornom planu ureĊenja Grada Koprivnice (''Glasnik grada Koprivnice'' broj 4/06), koridor
brze ceste vodi se izvan podruĉja naselja, tj. prolazi preko poljoprivrednog tla iskljuĉivo osnovne
namjene (osobito vrijedno obradivo tlo) i obuhvaća prostorni rezervat potreban za izgradnju normalnog
punog popreĉnog presjeka brze ceste i kriţanja u više razina, ukljuĉujući i zakonom propisan zaštitni
pojas unutar kojeg se moţe planirati i druga izgradnja u skladu s posebnim propisima.
Prema Urbanistiĉkom planu ureĊenja „Poslovne zone Koprivniĉki Ivanec“, ("Sluţbeni glasnik
Koprivniĉko-kriţevaĉke ţupanije" broj 4/09), površina podravske brze ceste odreĊuje se kao dio
Staništa na širem podruĉju zahvata moguće je svrstati u nekoliko skupina od kojih su sa stanovišta
zaštite prirode najvaţnija: šume, površinske kopnene vode i moĉvarna staništa te šikare i travnjaci. Ova
se staništa meĊusobno isprepliću, a povezuju gorske i breţuljkaste šumske predjele sa ravniĉarskim
poljoprivrednim površinama i livadama blizu rijeke Drave. Lokacija zahvata nalazi se u osnovnoj
krajobraznoj jedinici Nizinska podruĉja sjeverne Hrvatske. Glavne krajobrazne znaĉajke ovog podruĉja
ĉini poljoprivredni krajobraz s kompleksima hrastovih šuma i poplavnim podruĉjima. Na podruĉju
planiranog zahvata krajobraz je nerazdvojiv, heterogen mozaik raznolikih tipova staništa, u kojem su
antropogene znaĉajke krajobraza nosilac identiteta podruĉja. Antropogenim djelovanjem prouzroĉene
promjene u krajobrazu odnose se na polja, industrijska postrojenja, naselja, mreţu prometnica te
izmijenjene fluvijalne elemente. Glavnu ulogu u krajobraznoj slici ima ravan teren s poljima, rašĉlanjen
vodotocima, livadama i šumama.
Lokacija zahvata nalazi se u subgeomorfološkoj regiji Gornjodravska nizina, na visini od oko 130 m do
oko 150 m, u podruĉju potolinske zone koja se prostire od Varaţdina i Koprivnice do Virovitice i Barcsa,
a koja je tijekom miocena, pliocena i starijeg pleistocena predstavljala erozijsku osnovu za vodotoke s
Alpa i Zapadnih Karpata.
Na podruĉju planirane prometnice moguće je istaknuti više znaĉajnijih pedogenetskih osobitosti, od
kojih su vaţnije geomorfološke znaĉajke te vrsta matiĉnog supstrata. Geomorfološki, veći dio ili oko
85% istraţivane trase brze ceste, nalazi se na ravnom do skoro ravnom terenu s nagibom svega 0-3%,
dok se vrlo mali dio nalazi na nešto povišenijem terenu s nagibom preko 3%. Na višim dijelovima terena
razvila su se automorfna tla, a na niţim terenima pod utjecajem podzemne vode oglejena automorfna te
hidromorfna tla. Trasa prometnice prolazi kroz zaravnjenu aluvijalnu nizinu rijeke Drave.
Dominantni matiĉni supstrati su les te aluvijalne ilovaĉe i gline. Naslage prapora ili lesa, koji je eolski
sediment nasut u gornjem pleistocenu, dominantan su ĉimbenik tvorbe tala koja se nalaze na
povišenom dijelu trase brze ceste.
U utjecanom podruĉju zahvata ne nalaze se zakonom zaštićena podruĉja, a sam zahvat ne nalazi se u
podruĉju Nacionalne ekološke mreţe. Na širem podruĉju zahvata obitavaju brojne biljne i ţivotinjske
svojte (135 vrsta leptira, 50 vrsta riba, 16 vrsta vodozemaca, 10 vrsta gmazova, 63 vrste ptica, 43 vrste
sisavaca), od kojih su neke navedene u Crvenom popisu ugroţenih biljaka i ţivotinja Republike
Hrvatske (primjerice, na ovom je podruĉju evidentirano 38 ugroţenih biljnih vrsta). Šire podruĉje
zahvata obuhvaća i stanište udomaćenih svojti - Kokoši Hrvatice, Hrvatskog hladnokrvnjaka,
Slavonsko-srijemskog podolca te Dravske guske.
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
3
Prema geološkim znaĉajkama, podruĉje istraţivanja odlikuje se vrlo jednolikom geološkom graĊom.
Tvore ga kvartarne naslage starosti: holocen i pleistocen, predstavljene klastiĉnim nevezanim
sedimenatima. Hidrogeološki, podruĉje drenira rijeka Drava koja pripada Crnomorskom slivu. Vode
Glibokog potoka, Bednje i ostalih desnih pritoka utjeĉu u rijeku Dravu.
Podruĉje istraţivanja ulazi u sastav Sredozemnomorsko-transazijskog seizmiĉkog pojasa. Ovo podruĉje
je seizmiĉki vrlo aktivno s brojnim jakim potresima. Pripada podruĉju intenziteta seizmiĉnosti od 7 0 i 80
po MSK-64. Hipocentri potresa su uglavnom iznad Mohoroviĉićeva diskontinuiteta, na dubinama od 10
do 20 km.
2.
UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLIŠ
Opis utjecaja
Intenzitet
2.1. Bioraznolikost
2.1.1. Zaštićena prirodna područja
Trasa planirane brze ceste ne prolazi niti jednim od zaštićenih podruĉja.
Klimatološki gledano, ovo je prijelazno podruĉje umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku
klimatsku zonu, gdje se osim utjecaja opće cirkulacije karakteristiĉne za ove geografske širine, osjeća
jak modifikatorski utjecaj niske Panonske nizine i velikog planinskog sustava Alpa i Dinarida, koji
donekle slabe utjecaj Atlantskog oceana, a osobito Sredozemnog mora. Zimi je prisutan hladan zrak,
tako da dolazi do izraţaja svjeţa umjereno kontinentalna klima s dosta izraţenim ekstremnim
vrijednostima pojedinih klimatskih elemenata. Srednja godišnja temperatura iznosi oko 10 ºC, prosjeĉno
godišnje padne 850-900 mm padalina, vjetrovi pušu tijekom cijele godine - najĉešće sjeverozapadnjak,
jugozapadnjak i sjevernjak. Maksimalna vlaţnost je u studenom i prosincu, a minimalna u travnju i
svibnju. Prosjeĉna godišnja relativna vlaga iznosi 82 %.
Najbliţe zaštićeno podruĉje trasi ceste su livade u Zovju kod Đelekovca koje su 2000.
godine proglašene spomenikom prirode. Radi se o malom lokalitetu (1 ha) vlaţne livade
košanice koja predstavlja rijetko stanište dviju vrsta leptira livadnih plavaca, a u najbliţoj
toĉki lokalitet je udaljen od trase brze ceste 550 metara. Veliki livadni plavac (Maculinea
teleius) i zagasiti livadni plavac (Maculinea nausithous) spadaju u najugroţenije i
najranjivije europske vrste danjih leptira i leptira općenito.
Terenskim pregledom podruĉja izgradnje podravske brze ceste utvrĊeno je postojanje 28 arheoloških
nalazišta, koja su na popisu i kartama prikazana pod rednim brojevima 1 - 28. Većina lokaliteta datirana
je u razdoblja srednjeg i novog vijeka, nekoliko nalazišta datirano je u prapovijest, dok je samo jedan
lokalitet datiran u razdoblje antike. Nalazišta 2-28 nalaze se u zoni izravnog utjecaja na kulturnopovijesnu baštinu, dok se nalazište AN1 nalazi većim dijelom u zoni neizravnog utjecaja.
Prostornim planom Koprivniĉko-kriţevaĉke ţupanije navedeni su prijedlozi zaštićenih
podruĉja prirode, od kojih su, u širem podruĉju zahvata, Peteranske livade predloţene za
zaštitu u kategoriji botaniĉko-zoološkog spomenika prirode. Ove poplavne livade košanice
i pašnjaci površine od pribliţno 2km² takoĊer su stanište velikog livadnog plavca
(Maculinea telejus).
neznatan
Spomenik prirode Mali zoološki lokalitet livade u Zovju kod Đelekovca udaljen je 1100
metara sjeverno od osi brze ceste.
2.1.2. Ekološki sustavi i staništa
A.3.3.3.5. Zajednica plavuna
A.4.1.1.1. Tršćaci obiĉne trske
A.4.1.2.8. Zajednica trstastog blješca
C.2.2.4.1. Livade busike
C.2.2.4.2. Livade trobridog i lisiĉjeg šaša
C.2.3.1.2. Livade grozdastog ovsika i trave krestac
C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke
D.1.1.1.1. Predalpski vrbici s kebraĉem
E.1.1.3. Poplavna šuma vrba i topola
E.1.2.2. Poplavna šuma crne i bijele topole
E.2.1.3. Šuma crne johe s blijedoţućkastim šašem
E.2.1.7. Šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem
E.2.2.4. Šuma hrasta luţnjaka s velikom ţutilovkom
E.3.1.1. Šuma hrasta luţnjaka i obiĉnog graba
E.3.1.5. Šuma hrasta kitnjaka i obiĉnog graba
E.4.1.1. Šuma bukve s lazarkinjom
E.4.1.2. Šuma bukve s dlakavim šašem
umjeren
Tijekom graĊenja ceste, oĉekuju se utjecaji graĊevinske opreme pri organizaciji gradilišta,
manevriranju te dovoţenju i odvoţenju materijala i opreme za izgradnju kao i utjecaji
samih graĊevinskih radova. Najveći utjecaj na staništa i biološku raznolikost imat će
izgradnja kolniĉkog traka, koja se uĉituje u:
 Potpunom i trajnom uništenju staništa na podruĉju samog zahvata uslijed izgradnje
kolnika ceste.
 Trajnom povećanju fragmentiranosti staništa.
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
4

Privremenom narušavanju ekoloških procesa na širem podruĉju zahvata.
2.2. Georaznolikost
Na podruĉju zahvata nisu evidentirani geomorfološki objekti i pojave.
Specifiĉni utjecaji korištenja pristupne ceste na biološke vrijednosti šireg podruĉja zahvata
oĉitovat će se u:
 Trajnom narušavanju kvalitete okolnih staništa svjetlosnim oneĉišćenjem.
 Trajnom narušavanju kvalitete okolnih staništa uslijed oneĉišćenja bukom.
 Pojaĉanim kemijskim oneĉišćenjem (ispušni plinovi, mineralna ulja) nadzemnih i
podzemnih staništa.
2.3. Površinske i podzemne vode
U neposrednoj blizini trase Podravske brze ceste nalazi se nekoliko velikih zagaĊivaĉa.
Najveći potencijalni zagaĊivaĉ je odlagalište komunalnog otpada Piškornica. Drugi
potencijalnizagaĊivaĉ je farma ĉije otpadne vode direktno otjeĉu u Gliboki potok.
Staništa uz predviĊenu trasu dobro su rasprostranjena u uţem podruĉju zahvata kao i
izvan utjecaja predloţene trase. Zbog toga, kao i zbog prostorno ograniĉenog utjecaja
trase, izgradnja i korištenje ceste neće imati utjecaja na rasprostranjenost tih zajednica u
Hrvatskoj.
2.1.3. Ekološka mreža
Nacionalna ekološka mreţa u širem podruĉju zahvata:
Vaţna podruĉja za divlje svojte i stanišne tipove:
1. Peteranec (HR2000368)
2. Zovje (HR200672)
Trasa brze ceste, a ni uţe podruĉje zahvata ne nalazi se niti u jednom od navedenih
podruĉja Nacionalne ekološke mreţe.
2.1.4. Zaštićene divlje svojte
umjeren
U tom smislu na faunu ptica ne oĉekuje se znaĉajniji negativan utjecaj, dok se negativan umjeren
utjecaj oĉekuje na faunu malih i srednjih sisavaca, a posebno gmazova koji su na tom
podruĉju relativno brojni. Zbog prostorno ograniĉenog utjecaja trase, ne oĉekuje se da će
izgradnja i korištenje ceste imati utjecaja na rasprostranjenost biljnih svojti i zajednica u
Hrvatskoj. Na temelju flornog sastava i raspodjele biljnih zajednica, predloţeni zahvat, uz
sve poduzete mjere, neće imati znaĉajni negativni utjecaj na prirodnu vegetaciju.
2.1.5. Udomaćene svojte
Od vrsta koje se uzgajaju na podruĉju zahvata, potrebno je izdvojiti Kokoš Hrvaticu,
Hrvatski hladnokrvnjak, ugroţenu i najrasprostranjeniju pasmina konja u Hrvatskoj,
govedo Slavonsko-srijemski podolac te Dravsku gusku.
nema
PredviĊeni zahvat ne prolazi kroz staništa ovih udomaćenih svojti te se ne predviĊa utjecaj
na njihova staništa.
2.1.6. Invazivne vrste
Prema bazi podataka Flora Croatica, na širem se podruĉju zahvata nalazi 20 vrsta
invazivnih biljaka.
nizak/
umjeren
Dio voda s trase koje gravitiraju slivu rijeke Drave mogu imati utjecaj na vodocrpilišta grada
Koprivnice jer su u trećoj vodozaštitnoj zoni crpilišta Lipovac i trećoj B vodozaštitnoj zoni
crpilišta Ivanšĉak.
neznatan
Analizom popisa i distribucije flore i faune koja je evidentirana na Crvenom popisu
ugroţenih biljaka i ţivotinja Republike Hrvatske, na širem podruĉju zahvata utvrĊeno je da
će izgradnja i korištenje planirane brze ceste imati negativni utjecaj na floru i faunu zbog:
- smanjenja mogućnosti migracija populacija pojedinih skupina ţivotinja,
- ugroţavanja strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta biljaka i ţivotinja,
- devastacije nadzemnih i podzemnih staništa na mjestu izgradnje ceste.
nema
nizak
Trasa brze ceste je u podruĉju sliva rijeke Drave - cijelom duţinom se
hipsometrijski nalazi iznad razine rijeke. Ovakvo stanje znaĉi da otpadne kolniĉke vode, ali
i tekući polutanti kao posljedica akcidentnih situacija, mogu dospjeti u vodonosnik koji se
koristi za vodoopskrbu grada Koprivnice, ili u otvoreni površinski vodotok. U tom smislu,
obzirom da je dio ceste u trećoj zoni zaštite (III. zona zaštite vodocrpilišta s meĊuzrnskom
poroznosti: više od 50 dana toka vode u podzemlju do vodocrpilišta – ulaska u
vodozahvatni objekt; (NN br. 55/2002) i da meĊuzrnski vodonosnik ima veliku mogućnost
apsorpcije potencijalnog zagaĊivala I da ima glinoviti pokrov prosjeĉne debljine oko 8 m,
najveći dio trase (od km 0+000 do 0+700, 1+500 do 14+ 400 I od 15+350 do 18+275)
treba izdvojiti kao zonu niskog rizika oneĉišćenja podzemnih i površinskih voda (prilog HG
karta M 1:100 000). Bez obzira na predviĊenu zonu niskog rizika u izdvojenom dijelu trase
(od stac. km 0+000 do 0+700, od 1+500 do 14+400 i od 15+350 do 18+275) prema
„Uredbi o klasifikaciji voda“ (NN 77/1998) potrebno je kolniĉke vode kontrolirano odvoditi s
prometnice i osigurati njihovo proĉišćavanje u odnosu na kakvoću vode koju zahtijeva
recipijent.
Segment trase od stacionaţe km 0+700 do km 1+500 prolazi podruĉjem aluvijalnih
naslaga Glibokog potoka, podruĉje kod Herešina od stac. km 14+400 do 15+300 drenira
se u kanalu Mošĉenski jarak i na kraju dionice kod ĉvora Koprivnica na stac. km od
18+275 do 18+600 sve oborinske vode završavaju u krajnjem recipijentu - potoku
Koprivnica i Lipovec i dalje u rijeci Dravi. Razgranat sustav kanala i potoka ima utjecaj na
podzemne i površinske vode, posebice u dijelu terena gdje su slabo vodopropusne
naslage tanke (do 2m debljine) ili ih uopće nema.
Na stac. km od 0+700 do 1+500, od 14+400 do 15+300 i od 18+275 do 18+600, aluvijalni i
aluvijalno proluvijalni dijelovi razmatrane trase brze ceste nalazi se u terenu koji je izravno
oblikovan utjecajem rijeke Drave. Tu su zastupljeni morfološki tragovi dinamike rijeke. Na
površini terena mjestimice je otvoren prvi dravski vodonosnik bez ikakvog pokrova i
zaštite. Dostupni podaci ukazuju da u ovim uvjetima razine podzemnih voda ĉesto
nadvisuju teren, pa dolazi do povremenog plavljenja terena. Iz navedenih razloga ovaj dio
razmatrane trase izdvojen je kao zona umjerenog rizika oneĉišćenja površinskih i
podzemnih voda. Ova zona je izdvojena u dijelu gdje je debljina pokrova manja od 2 m što
se smatra graniĉnom debljinom koja moţe efikasno štititi vodonosnik od oneĉišćenja s
površine. U ovom dijelu trase, u odnosu na kakvoću vode koju zahtijeva recipijent,
preporuĉljivo je primijeniti strogi reţim zaštite s visokim stupnjem proĉišćavanja kolniĉkih
otpadnih voda, odnosno zatvorenim sustavom odvodnje.
Izdvojeni dijelovi trase prema prognoziranom riziku oneĉišćenja površinskih i podzemnih
voda mogu se pregledno prikazati tablicom.
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
5
Tablica 2.3-1: Kategorizacija ukupnog rizika zagađenja površinskih i podzemnih
voda
Red. Dionice po stacionaţama
broj u km
1
2
Od 0+700 do 1+500
Od 14+400 do 15+350
Od 18+275 do 18+600
Od 0+000 do 0+700
Od 1+500 do 14+400
Od 15+350 do 18+275
UKUPNO
Duţina
segmenta
(m)
800
950
325
700
12 900
2925
18 600
buka koju stvara promet na brzoj cesti trajna i kontinuirana (24 sata na dan).
%
Kategorija
rizika
11,16
UMJEREN
RIZIK
Za razliku od buke u fazi izgradnje koju je teško predvidjeti jer ovisi o primijenjenoj
tehnologiji, buka u fazi eksploatacije moţe se proraĉunati sa velikom toĉnošću. Buka koja
se generira na brzoj cesti ovisi o koliĉini i strukturi prometa te tehniĉkim karakteristikama
ceste.
Za maksimalnu dozvoljenu razinu buke uzima se prema “Pravilniku o najvišim dopuštenim
razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave” za noć 50 dB, a za dan 65 dB. Kako
dozvoljena razina buke za noć daje veći kriterij, tako se ta uzima u proraĉun.
88,84
NIZAK
RIZIK
Na temelju proraĉuna dobivene su zone u kojoj je buka viša od dozvoljenih 50 dB. Na
predmetnoj dionici taj pojas je širine 90 m.
2.6. Gospodarske značajke
100
2.6.1. Šumski ekosustavi i šumarstvo
Iz tablice je vidljivo da se štite dijelovi trase od km 0+000 do km 0+700, od km 14+400 do
km 15+350 i od km 18+000 do km 18+600. Ovaj dio je izdvojen zbog prirodnih uvjeta
terena jer na tom dijelu nema „pokrovnih„ naslaga ili su tanke.
2.4. Kakvoća zraka
Temeljem rezultata proraĉuna širenja pojedinih polutanata u okoliš oko Podravske brze
ceste, moţe se zakljuĉiti da su, i uz gustoće prometa koje se projiciraju do 2032. godine,
izraĉunate koncentracije polutanata u okolišu te ceste još uvijek znaĉajno manje od
graniĉnih vrijednosti (GV) propisanih Uredbom o graniĉnim vrijednostima oneĉišćujućih
tvari u zraku (NN 133/05), a koje za NOx iznose: 80 µg/m3 , uz vrijeme usrednjavanja od
24 sata, s tim da se ta vrijednost tijekom godine ne smije preći više od 7 puta. Ujedno, uz
vrijeme usrednjavanja od 1 sat GV, koncentracija iznosi 200 µg/m3 , s tim da se ta
vrijednost ne smije preći više od 18 puta tijekom godine.
nizak
umjeren
Sjeĉa stabala na koridoru trase odnosno dijelu površine odsjeka obuhvaća 735m3 hrasta
luţnjaka, 15m3 bagrema i crne johe i 572m3 euroameriĉke topole. Općekorisne funkcije
šuma na trasi buduće prometnice procijenjene su na prosjeĉno 215.000 bodova./ha,
odnosno na ukupno 1.7926.691 bod. Izgradnjom dijela planirane prometnice biti će
ugroţene i u cijelosti uništene utvrĊene općekorisne funkcije šuma.
Osobito su znaĉajni: utjecaj na vodni reţim i hidroenergetski sustav, utjecaj na klimu,
stvaranje kisika i proĉišćavanje atmosfere te zaštita i unapreĊenje ĉovjekova okoliša.
Dakle, izgradnja planirane prometnice imat će umjeren utjecaj na dio šuma i šumskih
zemljišta u drţavnom posjedu .
Što se tiĉe lebdećih ĉestica, uzeti su emisijski faktori za ukupne lebdeće ĉestice budući da
su ispitivanja potpunija i dugotrajnija te podaci pouzdaniji nego podaci za PM10 ili PM2,5 .
U već navedenom propisu dane su graniĉne vrijednosti za PM10 koje iznose 50 µg/m3 ,uz
vrijeme usrednjavanja od 24 sata, s tim da se ta vrijednost tijekom godine ne smije preći
više od 35 puta. Obzirom da obiĉno udjel PM10 u ukupnim lebdećim ĉesticama iznosi 2/3 ,
procijenilo se da, ako će se koncentracije ukupnih lebdećih ĉestica kretati oko vrijednosti
koje su usporedive ili znaĉajno niţe od graniĉnih za PM10, onda će stvarne koncentracije
PM10 biti samo još manje. Temeljem rezultata proraĉuna vidljivo je da su izraĉunate
koncentracije ukupnih lebdećih ĉestica znaĉajno niţe od graniĉnih vrijednosti za PM10.
Negativni utjecaji koji se mogu pojaviti tijekom gradnje odnose se na:
- zahvaćanje površine koja je veća od planirane
- fragmentacija šumskih ekosustava (ostavljanje malih/uskih površina šumskih sastojina
nakon prosijecanja trase)
- oštećivanje rubova šumskih sastojina teškom mehanizacijom
- otvaranje novih šumskih rubova u podruĉjima graĊevinskog zahvata
- ekscesne situacije koje se mogu pojaviti tijekom gradnje, a rezultiraju oneĉišćenjem
okoliša.
Rezultati proraĉuna pokazuju da su i najviše procijenjene vrijednosti još uvijek znatno
ispod navedenih graniĉnih vrijednosti, kako za NOx tako i za lebdeće ĉestice, pa se zbog
toga ne oĉekuje da će promet Podravskom brzom cestom (dionica koprivniĉke obilaznice
od ĉvora Rasinje do ĉvora Koprivnica) imati neki utjecaj na promjenu kvalitete atmosfere
(njene kategorije) u podruĉju kojim se proteţe trasa promatrane ceste.
2.5. Razina buke
Jedan od negativnih utjecaja izgradnje brze ceste je povećanje razine buke u okolici ceste.
Taj utjecaj se oĉituje i u fazi izgradnje i u fazi eksploatacije. U fazi izgradnje buku stvaraju
graĊevinski strojevi i eventualno miniranje, a u fazi eksploatacije promet na brzoj cesti.
Utjecaj buke u fazi izgradnje je privremen i najĉešće ograniĉen na nekoliko mjeseci, dok je
Utjecaji na šume i šumarstvo prvenstveno se oĉituju u trajnom gubitku površina pod
šumom izravnim zaposjedanjem šumsko-proizvodnih površina cestom. Trajnim
zaposjedanjem (pojas širine 30m) obuhvaćena je površina drţavnih šuma i šumskog
zemljišta koja iznosi 8,3381ha i to u odsjecima 27b, 27c, 27d, 27e, 33a, 36a, 36c, 36d,
36e, 36f, 36h, 37a, 37b, 37c, 37e i 37f gospodarske jedinice “Koprivniĉke nizinske šume”.
Navedeni odsjeci svrstani su u IV stupanj (mala) opasnosti od nastanka šumskih poţara.
nizak
Prenamjena šumskog zemljišta - Prenamjena šumskog zemljišta u koridoru 30 m znaĉi
trajan gubitak šumsko proizvodne funkcije i općekorisnih funkcija šume. U sluĉaju
drţavnog šumskog zemljišta u gospodarskoj jedinici “Koprivniĉke nizinske šume“ taj se
gubitak oĉekuje na površini od 8,34ha.
Usitnjavanje površina - Nova trasa pristupne ceste prolazi kroz šesnaest osnovnih
jedinica prostornog razdjeljenja – odjele i odsjeke navedene gospodarske jedinice,
usitnjavajući ih dodatno. Povoljan utjecaj ogleda se u olakšanoj provedbi mjera
protupoţarne zaštite (preventivnih i represivnih) radi lakše i brţe dostupnosti svih dijelova
sastojine.
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
6
Promjena vodnog režima šumskog tla - Izgradnja planirane trase ceste povećava
mogućnost promjene vodnog reţima šumskog tla. Pored toga, uzduţni i popreĉni nagib
trase izravno utjeĉu na mogućnost nastanka erozijskih procesa.
Zbog gubitka lovnoproduktivnih površina lovoovlaštenik će na lokaciji buduće brze ceste
pretrpjeti štete: smanjivanjem prihoda ostvarenih lovnim turizmom zbog migracija divljači,
porastom šteta na gospodarstvu (poljoprivreda i šumarstvo) i divljači (krivolov i
zvjerokrađa).
Osobitu pozornost na trasi prilikom izgradnje ceste treba posvetiti migracijama divljaĉi.
Štetni utjecaji koji mogu nastati nakon izgradnje ceste i puštanja u promet:
- emisija štetnih tvari iz prometa
- ekscesi u prometu (izlijevanje štetnih tekućina, poţari i sl.)
- odbacivanje štetnih otpadaka i
- radovi na odrţavanju prometnice kao što su: uništavanje korova herbicidima kao i
odlaganje otpadnih materijala u šumi.
Izravni gubitak zaposjedanjem zemljišta lovno-produktivnih površina iskazan je u
tablici:
Tablica 2.6.2-1: Izravni gubitak zaposjedanjem zemljišta lovno- produktivnih
površina unutar zone širine 30 m
(DOL – drţavno otvoreno lovište; ZOL – zajedniĉko otvoreno lovište)
Ostali utjecaji
U zoni građevinskog zahvata nema zaštićenih šumskih objekata.
Planiranom izgradnjom prometnice doći će do promjene prostorne razdiobe šuma na
odjele i odsjeke. Utjecaj prometnice na šume će se ogledati u fragmentaciji površine
drţavnoih šuma i šumskog zemljišta. Naime, nova će trasa prometnice presjecati odsjeke
27b, 27c, 27d, 27e, 33a, 36a, 36c, 36d, 36e, 36f, 36h, 37a, 37b, 37c, 37e i 37f u G.J.
“Koprivniĉke nizinske šume”. Time će se otvoriti novi rubovi, odnosno stabla koja su rasla
u unutrašnjem dijelu sastojine dospijevaju na rub šume. Kako ta stabla nisu prilagoĊena
uvjetima ruba šume, u prvih nekoliko godina (5-10) korištenja prometnice, dok se rub
šume ne zatvori, moţe doći do oštećivanja tih stabala (štetni kukci i gljive) kao i abiotskim
ĉiniteljima (vjetar, jaka izravna insolacija, led, snijeg i sl.). Takva će situacija trajati dok se
ne formira novi šumski rub. Osim toga, oteţat će se gospodarenje tim odsjecima jer se
ono temelji na provedbi Oplodnih sjeĉa.
Naziv
VI/104 KOPRIVNICA 1
2.6.2. Divljač i lovstvo
Utjecaji svakog zahvata izgradnje infrastrukture u lovnom podruĉju imaju preteţito
negativan karakter. Utjecaji se oĉituju kao privremeni i trajni.
Privremeni utjecaj je uznemiravanje divljaĉi u staništu i biološko-ekološkim ciklusima. On
je najĉešće vezan za vrijeme izgradnje zahvata kada rad strojeva, zemljani radovi,
miniranja i sliĉne aktivnosti mijenjaju ustaljen mir u lovištu unoseći buku, vibracije,
pojaĉanu nazoĉnost ljudi. Divljaĉ reagira izmicanjem iz podruĉja izgradnje. Ukoliko se
radovi odvijaju u reproduktivnom periodu za divljaĉ, utjecaj na populacije je veći. Noćni rad
na gradilištu dodatno negativno utjeĉe na populacije divljaĉi u zoni gradnje.
Uzimajući u obzir prostorni smještaj i sadrţaj radova (koji nisu osobito poţeljni u kasno
ljeto i ranu jesen zbog ciklusa parenja srneće divljaĉi, te imaju za posljedicu smanjenje
mogućnosti prelaska preko prometnice), moţe se konstatirari da će utjecaj u svakom
sluĉaju imati odreĊeni negativan predznak, no kraćeg i privremenog karaktera.
Zemljani i ostali radovi praćeni bukom teških strojeva i kretanjem ljudi uznemirit će divljaĉ,
pa će ona morati potraţiti mirnija i sigurnija mjesta. Zbog toga će ovlaštenici prava lova na
lokaciji brze ceste pretrpjeti štetu prilikom izgradnje i to: porastom šteta na gospodarstvu
(poljoprivreda i šumarstvo), divljaĉi i lovnom turizmu, osobito ukoliko se radovi budu
izvodili u navedeno vrijeme.
umjeren
Vlasnik
ZOL
Ukupna
površina
(ha)
38.879
Gubitak
lovnoproduktivnih
površina (ha)
≈55 (<0.2%)
Nesumljivo je da će brza cesta za vrijeme izgradnje kao i neko vrijeme nakon izgradnje
imati utjecaja na svu divljaĉ, stoga će trebati odreĊeno vrijeme nakon završetka obuhvata
za uspostavljanje normalnih odnosa izmeĊu staništa i divljaĉi koja obitava u njemu.
Trajan utjecaj vezan je uz zaposjedanje podruĉja lovišta (lovno produktivno podruĉje),
prekidanje putova kretanja divljaĉi i trajnu povećanu smrtnost vezanu uz korištenje objekta
zahvata te smanjenje lovne površine i posredno smanjenje ekonomskih dobitaka od
lovnog turizma.
Izravan gubitak zaposjedanjem zemljišta lovno-produktivnih površina dogodit će se u
dijelovima lovišta “KOPRIVNICA 1” s ograniĉenim brojem vrsta divljaĉi. Gubici su
zanemarivi i lako nadoknadivi aktivnim pristupom ureĊenja staništa u lovištu.
2.6.3. Tlo i poljoprivreda
Izgradnjom trase doći će do prenamjene i presijecanja znatnog broja kvalitetnih
poljoprivrednih parcela. Ĉinjenica da većem dijelu tamošnjeg stanovništva poljodjelstvo
osigurava punu ţivotnu egzistenciju, ili njezin najveći dio, predstavlja jedan od razloga za
maksimalnom zaštitom poljoprivrednih površina.
velik
Analizirajući površinsku zastupljenost poljoprivrednog zemljišta, utvrĊeno je da će na ovoj
trasi brze ceste doći do trajnoga gubitka poljoprivrednog zemljišta od 70,76 ha. TakoĊer je
utvrĊeno da će se negativni utjecaj obilazne ceste odnositi na 105,58 ha poljoprivrednog
zemljišta (uvaţavajući udaljenost od 15 do 50 m, i to sa svake strane ceste, kao ono
podruĉje unutar kojega se mogu oĉekivati dominantna oneĉišćenja poljoprivrednog
zemljišta prouzroĉena odvijanjem prometa).
U osnovi, s obzirom na privremeni karakter zadiranja u stanište divljaĉi, izgradnja trase ne
bi trebala poluĉiti negativan rezultat, no zbog povećanih brzina na prometnici, uz ugradnju
mjera zaštite (prizmatiĉna ogledala), izgradnja se smatra prihvatljivom.
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
7
Tablica 2.6.3-1: Površina kartiranih jedinica tla u poljoprivredi za koridore od 100 i
30 m, kao i za za 2 pojasa između 15 do 50 m sa svake strane ceste
Broj
kartirane
jedinice
1
2
3
4
5
6
7
8
9
UKUPNO
Površina (ha) za koridor od
100 m
30 m
15-50 m
11,88
1,25
9,00
59,08
58,34
7,23
1,59
19,17
8,80
176,34
3,62
0,39
2,75
17,25
35,61
2,01
0,41
6,04
2,70
70,76
8,26
0,86
6,26
41,84
22,73
5,22
1,18
13,13
6,10
105,58
TakoĊer je utvrĊeno da će se uslijed trajne prenamjene izgubiti 70,76 ha poljoprivrednog
zemljišta, od ĉega 6,32 ha ĉine tla P1 prostorne kategorije korištenja zemljišta, zatim
55,98 ha ĉine tla P2 kategorije, dok 8,46 ha ĉine tla P3 kategorije korištenja zemljišta.
Tablica 2.6.3-2: Površina pojedinih kategorija korištenja u poljoprivredi za koridore
od 100 i 30 m, kao i za 2 pojasa između 15 do 50 m sa svake strane ceste
Kategorija
korištenja
P1
P2
P3
UKUPNO
Površina (ha) za koridor od
100 m
30 m
15-50 m
20,68
6,32
14,36
127,67
55,98
71,69
27,99
8,46
19,53
176,34
70,76
105,58
negativnog utjecaja prometnice na poljoprivredno zemljište (uslijed budućeg odvijanja
prometa), izdvojeno je podruĉje širine od 70 m (ili 2×15-50 m) sa svake strane obilazne
ceste (uvaţavajući koridor od 30 m unutar kojega će uglavnom doći do trajne prenamjene
poljoprivrednog zemljišta) i unutar kojega se moţe oĉekivati oneĉišćenje zemljišta štetnim
tvarima. Kontaminacija uz prometnice npr. olovom ili kadmijem, najveća je uz samu
prometnicu, a rapidno se smanjuje s povećanjem udaljenosti od prometnice. Na
udaljenosti od 200 m koncentracije prouzroĉene prometom su tako niske, da su ispod
granica detekcije.
Ozbiljniju pojavu imisije krutih ĉestica u poljoprivredno tlo treba oĉekivati unutar zone
dominantnog negativnog utjecaja. Naime, u suspenziji s teškim metalima, ĉestice prašine
s prometnice se raspršuju na obje strane brze ceste i akumuliraju u tlu, pri ĉemu
udaljenost na koju se raspršuju ovisi najviše o veliĉini ĉestica. Nedostatak visoke prirodne
vegetacije izmeĊu poljoprivrednih površina i same trase prometnice, koji je dominantno
izraţen na istraţivanoj trasi, tome naroĉito pogoduje. Emisija teških metala u
poljoprivredno tlo moţe dovesti i do njihovog ispiranja u podzemnu vodu, a zatim u kanale
i rijeke, ili se putem uzgajanih biljaka ukljuĉuju u lanac animalne i ljudske ishrane. Naime,
npr. kadmij i olovo, koji se nalaze u gorivu (olovni benzin), u ispušnim plinovima, gumama,
ulju za podmazivanje, itd., predstavljaju potencijalni otrov koji izrazito negativno utjeĉe na
zdravlje ljudi i ţivotinja, što dovodi do niza teških zdravstvenih tegoba, pa ĉak i smrtnog
završetka.
Potrebno je znati da na podruĉjima sa zastojima prometa (kriţanja s drugim cestama, itd.)
treba oĉekivati znatno veću emisiju teških metala, kao i općenito krutih ĉestica, u
usporedbi s dijelovima brze ceste normalnog protoka prometa, odnosno, da je
poljoprivredno zemljište na takvim mjestima izloţeno znatno većem riziku od oneĉišćenja
štetnim tvarima u odnosu na zemljišta na podruĉju normalnog protoka vozila.
Opasnost od imisije tekućih tvari u poljoprivredno tlo, prisutna je naroĉito uz samu trasu
ceste, na zaustavnim mjestima i sl. Od tekućih tvari mogu se javiti, prije svega, gorivo
(benzin i diesel, te bio plin), motorna ulja, tekućine za pranje stakla i sredstva protiv
smrzavanja tekućine u hladnjaku motora.
Treba znati da P1 i P2 kategorije predstavljaju vrijedne zemljišne resurse, odnosno tla koja
bi trebalo zaštititi od svake prenamjene ili oštećenja. Tla P3 prostorne kategorije, koja
predstavljaju ostala tla pogodna za korištenje u poljoprivredi, trebalo bi takoĊer zaštititi od
prenamijene, ako na nekom podruĉju ima tala niţih bonitetnih klasa. Najveći dio
negativnog uĉinka izgradnje brze ceste (odnosno negativni uĉinak koji će se odnositi na 2
pojasa poljoprivrednog zemljišta od 15-50 m sa svake strane ceste) odnosit će se na
ukupno 105,58 ha. Pri tome će se negativni uĉinak odnositi na 14,36 ha tla P1 kategorije,
zatim na 71,69 ha tla P2 kategorije, te na 19,53 ha tla P3 kategorije.
Izgradnjom ceste doći će do usitnjavanja velikog broja poljoprivrednih parcela, odnosno
zemljišnih ĉestica koje su i sada vrlo malih površina. Ĉinjenica da poljoprivredne parcele
predstavljaju ĉesto jedini izvor egzistencije (ili barem vrlo vaţan dio) tamošnjem
stanovništvu, ukazuje na potrebu da se o tome vodi raĉuna, kako bi se takve štete svele
na najmanju moguću mjeru, a vlasnici parcela pravilno obeštetili. Pored toga, kako je dio
istraţivanih tala na manjem dolinskom dijelu obilaznice djelomiĉno hidro-melioriran
kanalima, neminovno će doći i do zatvaranja jednog dijela kanalske mreţe uz buduću
cestu.
Premda još uvijek nema jasnih, pouzdanih i utemeljenih podataka do koje udaljenosti se
treba ili moţe oĉekivati negativni uĉinak prometnica (iako znatan broj autora navodi
udaljenost do 100 m od ruba ceste kao zonu unutar koje se moţe oĉekivati dominantni dio
Trasa buduće ceste prolazi poljoprivrednim zemljištem visokih do osrednjih proizvodnih
potencijala. Poljoprivredno zemljište na ovome podruĉju preteţno se koristi za proizvodnju
ratarskih kultura i industrijskog bilja, a potom za proizvodnju povrtlarskih i krmnih kultura.
Utjecaj zahvata oĉituje se, prije svega, gubitkom tla uslijed trajne prenamjene dijela
poljoprivrednih tala na trasi ceste, te usitnjavanjem poljoprivrednih parcela, njihovim
cijepanjem na više manjih dijelova, devastacijom postojeće kanalske mreţe, zatvaranjem
postojećih prilaznih putova i cesta, te danas vrlo aktualnom emisijom štetnih tvari u tlo.
Zbog imisije štetnih tvari unutar zone utjecaja, negativni uĉinak zahvata na tehnološke
procese naroĉito će se odraziti na one vlasnike poljoprivrednih parcela koji se eventualno
bave ekološkom poljoprivredom, budući da ekološka poljoprivreda nije moguća, a niti
dozvoljena, uz samu trasu ceste. Stoga se moţe oĉekivati da će se spomenuti negativni
uĉinci na tehnološke procese u poljoprivredi sasvim sigurno oĉitovati, prije svega, u
promjeni naĉina korištenja poljoprivrednih površina unutar zone utjecaja, i to na naĉin da
će njihovo korištenje sve više ići u smjeru korištenja tih površina za ekstenzivne travnjake
(livade), kao i napuštanja korištenja tala u zoni utjecaja za poljoprivrednu proizvodnju
(naroĉito povrtlarsku proizvodnju, te svakako za ekološku poljoprivrednu proizvodnju).
Gotovo cijeli dio trase predmetne obilaznice, predstavlja aluvijalnu nizinu rijeke Drave.
Nagib terena na tom dijelu preteţno varira od 0-3%, što ukazuje na to da je taj dio nizak
uglavnom ravan do skoro ravan. Na tom dijelu trase dakle nema opasnosti od erozije tla
vodom, odnosno izgradnja predmetne prometnice neće potencirati nikakve erozijske
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
8
procese.
Ukupna površina zemljišta pod šumskom vegetacijom unutar podruĉja utjecaja zahvata od
100 m iznosi 28,04 ha. Od toga trajnom prenamjenom unutar koridora od 30 m izgubit će
se 8,89 ha šumskog zemljišta. Najveći dio otpada na šumu topola i hrasta luţnjaka, a vrlo
mali dio na šumu bagrema i crne johe. Ovi podaci ukazuju na to da neće doći do
znaĉajnijeg oštećenja tla uslijed trajne prenamjene šumskog zemljišta. S obzirom na
šumsku vegetaciju uz samu predmetnu prometnicu, ne oĉekuje se znaĉajnije oneĉišćenje
šumskog zemljišta.
Nepovoljan utjecaj izgradnje predmetne prometnice odnositi će se na 19,15 ha šumskog
zemljišta. Analizirajući površinsku zastupljenost zemljišta unutar šumskih ekosustava, umjeren
utvrĊena je površina pojedinih kartiranih jedinica tla koja će se izgubiti uslijed trajne
prenamjene, kao i površina na koju će se dominantno odnositi negativni utjecaj izgradnje
prometnice.
Tablica 2.6.3-3: Površina kartiranih jedinica tla pod šumom za koridore od 100 i 30
m, kao i za 2 pojasa između 15 do 50 m sa svake strane ceste
Broj
kartirane
jedinice
1
4
5
7
8
UKUPNO
6,19
0,84
0,03
1,84
8,89
Brza cesta prolazi sjevernim dijelom gospodarske zone Koprivniĉki Ivanec.
Trasa brze ceste presijeca magistralni plinovod.
Uz trasu brze ceste sa sjeverne strane izgradit će se plinovod za transport plina Ĉvor
MeĊimurje – CPS Molve.
Trasa brze ceste presijeca koridor JANAF-a.
Trasa brze ceste presijeca koridore tri dalekovoda od 110 kV.
Trasa brze ceste presijeca postojeći i planirani koridor ţeljezniĉke pruge Republika
MaĊarska-Botovo-Koprivnica-Kriţevci-Dugo Selo.
Rasinja
Trasa brze ceste (zapadnom) polovinom svoje dionice kroz općinu poloţena je u koridoru
postojeće ţeljezniĉke pruge R 202 Varaţdin-Koprivnica-Virovitica-Osijek-Dalj, u ĉijem je
koridoru i postojeći magistralni telekomunikacijski vod.
S obzirom na kvalitetu i pogodnost tla, utvrĊeno je da će se uslijed trajne prenamjene
izgubiti 8,89 ha šumskog zemljišta. Od toga veći dio ili oko 80% ĉine vrijedna tla P2
prostorne kategorije korištenja zemljišta, a ostali dio P3 kategorija korištenja. Povezano s
time, negativni uĉinak odnosit će se na 19,15 ha šumskog zemljišta, od ĉega i ovdje
najveću površinu zauzimaju vrijedna tla ili tla P2 kategorije (77,5%), a potom tla P3 i P1
kategorije, pri ĉemu kategorija P1 zauzima neznatnu površinu.
Tablica 2.6.3-4: Površina pojedinih kategorija korištenja pod šumom za koridore od
100 i 30 m, kao i za 2 pojasa između 15 do 50 m sa svake strane ceste
Površina (ha) za koridor od
100 m
30 m
15-50 m
0,05
0,05
21,86
7,02
14,85
6,12
1,87
4,25
28,04
8,89
19,15
velik
Cijela trasa nalazi se na vodonosniku.
Dio trase brze ceste nalazi se u 3 vodozaštitnoj zoni vodocrpilišta Ivanšĉak.
0,05
13,79
1,06
0,20
4,04
19,15
Pri tome, na površinu automorfnih tala koja će se izgubiti uslijed trajne prenamjene kao i
površinu tih tala na koju će se dominantno odnositi negativni utjecaj izgradnje predmetne
prometnice, otpada oko 70%, dok se preostali dio odnosi na površinu hidromorfnih tala.
Od ukupne površine šumskog zemljišta na istraţivanim varijantama, a koja će se izgubiti
uslijed trajne prenamjene, kao i površinu na koju će se odnositi negativni utjecaj izgradnje
predmetne obilazne ceste, najveći dio otpada na kartiranu jedinicu broj 4, u kojoj su
dominantno zastupljena lesivirana tla.
Kategorija
korištenja
P1
P2
P3
UKUPNO
Brza cesta prolazi juţnim rubom budućeg regionalnog centra za gospodarenje otpadom
sjeverozapadne Hrvatske i potrebno je izmještanje postojećeg cestovnog prilaza do
regionalnog centra.
U prostornom planu su odreĊene smjernice za zaštitu vode, tla, zraka i zaštitu od buke
kojih se potrebno pridrţavati prilikom projektiranja, izvoĊenja i korištenja ceste.
Površina (ha) za koridor od
100 m
30 m
15-50 m
0,05
19,97
1,89
0,24
5,88
28,04
2.7. Infrastruktura
Trasa brze ceste presijeca magistralni telekomunikacijski vod poloţen u koridoru ceste
Rasinja – Kuzminec.
Trasa brze ceste presijeca koridor dalekovoda 2x400 kV Ţerjavinec-Heviz (MaĊarska).
Trasa brze ceste presijeca osnovnu i detaljnu mreţu hidromelioracijskog sustava
(jugozapadno od naselja Grbaševac).
Ĉitavom svojom dionicom kroz općinu trasa brze ceste poloţena je na vodonosniku.
Na krajnjem istoĉnom dijelu trasa ulazi u treću vodozaštitnu zonu vodocrpilišta Ivanšĉak.
Trasa brze ceste ĉitavom dionicom kroz općinu poloţena je unutar granica geotermalnog
polja Kutnjak-Lunjkovec.
Trasa ceste svojim rezerviranim koridorom (100 m od osi), sjeverno, dotiĉe poljoprivrednogospodarsku zonu (gospodarstvo) smještenu jugozapadno od naselja Grbaševac.
Sjeverno od naselja Cvetkovec i Rasinja, u koridoru izmeĊu ţeljezniĉke pruge i drţavne
ceste D2 poloţena su dva magistralna plinovoda, Budrovac – Varaţdin 12'', i Novigrad
Podravski – Ludbreg 20'', na najmanjoj udaljenosti cca 200 m zraĉne linije od osi planirane
trase BC.
Na udaljenosti cca 200 m zraĉne linije od osi planirane trase, juţno od ţeljezniĉke pruge
smještena je zgrada ţeljezniĉkog kolodvora – evidentirano lokalno kulturno dobro
znaĉajno za oĉuvanje identiteta prostora.
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
9
Na udaljenosti cca 250 m od osi brez ceste, juţno od ţeljezniĉke pruge Subotica
Podravska – Grbaševac planirana je gospodraska zona Rasinja.
zaštite (zaštita podzemnih i površinskih voda).
Os brze ceste prolazi na cca. 800 m (istočno) od građevinskog područja grada Koprivnice (ulica
Miklinovec).
Koprivnički Ivanec
Os brze ceste prolazi neposredno uz rekreacijsko podruĉje naselja Botinovec.
Os brze ceste prolazi 250 metara juţno od graĊevinskog podruĉja naselja Pustakovec.
Os brze ceste prolazi 50 metara juţno od budućeg regionalnog centra za gospodarenje
otpadom sjeverozapadne hrvatske Piškornica.
Poslovna zona Koprivnički Ivanec
Podravska brza cesta prolazi sjevernim dijelom poslovne zone Koprivniĉki Ivanec.
Površina Podravske brze ceste odreĊena je kao dio graĊevne ĉestice ukljuĉujući i
pripadajuće objekte – prilazne prometnice za izvedbu ĉvora koprivniĉki Ivanec, odnosno
spoj na ŢC 2090.
Os brze ceste prolazi sjevernim dijelom Poslovne zone Koprivniĉki Ivanec.
Spomenik prirode Mali zoološki lokalitet livade u Zovju kod Đelekovca udaljen je 1100
metara sjeverno od osi brze ceste.
Planira se izmještanje naftovoda sjeverno od trase brze ceste.
Trasa brze ceste presijeca magistralni plinovod Legrad-Koprivnica DN 300/50 i
kondenzatovod DN 50.
Unutar trase Podravske brze ceste planira se plinovod od ĉvora MeĊimurje do CPS Molve
i optiĉki kabel koji je uz njega predviĊen.
Unutar poslovne zone nalazi se cjevovod jadranskog naftovoda koji se planira izmjestiti u
koridor Podravske brze ceste.
Trasu Podravske brze ceste presjeca postojeća otvorena kanalska mreţa, a na dijelu
njihovog spoja planiran je most.
Peteranec
Trasa brze ceste presijeca postojeći i planirani koridor ţeljezniĉke pruge
Republika MaĊarska-Botovo-Koprivnica-Kriţevci-Dugo Selo
2.8. Kulturno-povijesna baština
Brza cesta prolazi rubnim dijelom graĊevinskog podruĉja naselja Peteranec (preteţito
stambene namjene) i rubnim dijelom planirane poslovne zone Peteranec.
Trasa brze ceste presijeca magistralni plinovod.
Uz trasu brze ceste sa sjeverne strane izgradit će se plinovod za transport plina Ĉvor
MeĊimurje – CPS Molve.
Trasa brze ceste presijeca koridor JANAF-a.
Trasa brze ceste presijeca koridor dalekovoda od 110 kV.
Utjecaj izgradnje ceste obilaznice Koprivnice promatra se na podruĉju zona:
velik/
- izravnog utjecaja: svaka fiziĉka destrukcija kulturno-povijesnih objekata/arheoloških umjeren
lokaliteta unutar predviĊenih zona utjecaja (zona A je prostor unutar 250m sa svake strane
osi trase, kao graniĉni prostor utjecaja na arheološka nalazišta te pojedinaĉne kulturnopovijesne objekte)
- neizravnog utjecaja: narušavanje integriteta pripadajućeg prostora kulturnog dobra
(zona B je prostor od 250 do 500 m sa svake strane osi trase kao graniĉni prostor utjecaja
na kulturna dobra s prostornim obiljeţjem).
Cijela trasa nalazi se na vodonosniku.
Koprivnica
Dionica iz Idejnog rješenja trase Podravske brze ceste od Ĉvora Rasinja do Ĉvora
Koprivnica usklaĊena je s prostornim planom Grada te presijeca podruĉje grada dvama
kratkim odsjeĉcima, sjeveroistoĉno od grada duljine cca 600m i istoĉno od grada u duljini
cca. 350m.
Os brze ceste prolazi na udaljenosti cca. 30 m (zapadno) od gradskog ureĊaja za
proĉišćavanje otpadnih voda u naselju Herešin, sjeveroistoĉno od grada Koprivnice, dok
rezervirani koridor od 100 m ulazi u ĉesticu proĉistaĉa i pripadajućeg ispusta u recipijent
Moţdanski Jarak.
Os brze ceste prolazi na udaljenosti 200 m (istoĉno) od graĊevinskog podruĉja naselja
Herešin.
Trasa brze ceste sjeveroistoĉno od grada presijeca kanal Moţdanski Jarak, recipijent
proĉišćenih otpadnih voda sa gradskog ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda, uz koji se
proteţe podruĉje ugroţenog okoliša, na kojem se primjenjuju posebne mjere ureĊenja i
Slika 4.8-1 Arheološki lokaliteti u podruĉju predmetne prometnice
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
10
IZRAVNO UGROŢENI LOKALITETI:
1. RASINJA – GLIBOKI POTOK
2 – 4: VINSKO POLJE
5. LUG
6. PUSTAKOVEC-ZAPAD
7-9: OGRADEC
10. PUSTAKOVEC-ISTOK
11-12: OBRŠKI
13: VRATNEC
14-16: CERINE = R1 CERINE-VRATNEC
17-18. PODŢUPANJKOVO
19-20: MALI PETERANŠĆAK
21-22: HEREŠIN
23: STISKE
24-25: ŠALOVICA
26: MAĐERINA
NEIZRAVNO UGROŢENI LOKALITETI:
R2. NOVI KRĈI-OGRAD
R3. GORIĈKO POLJE
2.10. Krajobraz
Planirani zahvat je linijski element duljine 18,6 km s nasipom visine do 3 m, a zauzima umjeren
površinu od 104,5 ha u granicama same prometnice bez ĉvorišta. Izvedbom ĉvorišta, koja (prosjek)
su denivelirana, prenamijenit će se još 36 ha površine. Planiranim koridorom stvorit će se
novi rubovi unutar površina šuma, prekinut će se potezi vegetacije, ukloniti pojedini šumarci
te prekinuti cjelovitost poljodjelskih površina.
Najveća moguća degradacija površinskog pokrova je u širini pojasa eksproprijacije
planiranog koridora. U tom pojasu širine do 55 m, u dijelu koridora od km 0+000 od km
5+600 nestat će se sljedeći dijelovi površinskog pokrova:
-
-
2.9. Sociološke značajke
Iz provedenih analiza, znanja i uvida o podruĉju utjecaja, vidljivo je da pretpostavljena
trasa koridora buduće brze ceste moţe imati razliĉite utjecaje na postojeće stanovništvo i
postojeće djelatnosti. U tom smislu:





Trasa brze ceste prolazi preko poljoprivrednog tla iskljuĉivo osnovne namjene
(osobito vrijedno obradivo tlo). Time bi mogla prouzroĉiti znaĉajnije poremećaje u
mogućnosti nastavka postojeće proizvodnje i utjecati na promjenu postojećih
poljoprivrednih kultura. Današnja je poljoprivredna djelatnost znaĉajna za
postojeće stanovništvo koje je koristi kao primarnu ili sekundarnu aktivnost, a ta je
situacija prvenstveno posljedica navika, tradicije ali i nemogućnosti drugih izbora
za mnoge. Trasa brze ceste u najopćenitijim smislu moţe utjecati i na smanjivanje
stupnja dostupnosti postojećih poljoprivrednih zemljišta i površina. U tom smislu –
ukoliko se pokaţe takva potreba – trebat će u okviru raspoloţivih mogućnosti
osigurati dostupnost svim relevantnim poljoprivrednim površinama s jedne i druge
strane ceste.
S obzirom na promjene koje se mogu oĉekivati prolaskom ceste podruĉjem
utjecaja, u pojedinim dijelovima podruĉja (u blizini većih naselja), doći će do
razvojnih promjena u smislu zapoĉinjanja novih oblika aktivnosti, revitalizaciji
zamrlih i stvaranju pretpostavki za veće zapošljavanje lokalnog stanovništva.
Realno je oĉekivati postupan rast stanovništva, pojavu odreĊenih centralnih
servisnih funkcija te širenje stupnja urbaniziranosti u širem podruĉju.
Za oĉekivati je i porast vrijednosti nekretnina zbog većeg stupnja dostupnosti
cijelog podruĉja, što moţe direktnije i indirektnije utjecati na porast standarda
ţivota lokalnog stanovništva te posluţiti kao osnovica za nove promjene.
Naĉin ţivota u postojećim naseljima će se najvjerojatnije nastaviti mijenjati prema
sve više preovlaĊujućoj urbanizaciji koncentriranijeg tipa na nekoliko lokacija (veća
i najveća naselja), pri ĉemu će postojeća cesta doprinijeti brţoj i lakšoj dostupnosti
i tranzitu, odnosno intenzivnijoj urbanizaciji, kao i razvitku stambene i gospodarske
izgradnje.
umjeren
pozitivan
umjeren
pozitivan
pozitivan
potezi vegetacije: prekinut će se 5 poteza uz vodotokove, 1 potez uz vodotok
će se ukloniti u duţini od 390 m, a 4 poteza će se degradirati rubno,
vodotoci: planirani koridor će u tom dijelu prijeći preko 7 kanala, jednog
povremenog vodotoka i potoka Gliboki, a jedan kanal nalazi se na samom
koridoru u duţini od 370 m,
mozaik drveća, grmlja i livada: koridor prolazi kroz jedan mozaik ĉime će
nestati 0,9 ha tog površinskog pokrova, a uz tri prolazi pa su moguća rubna
oštećenja,
šumarci: koridor prolazi kroz 6 šumaraka od kojih najveći ima površinu 5790
m2,
livade: nestat će 3 manje livade u sklopu polja,
polja: koridor duţinom od 4,6 km prolazi poljima, ĉime će nestati 25,4 ha
poljodjelskih površina, ĉvor Rasinja nalazi se u potpunosti na poljodjelskom
tlu te će se njime degradirati još 7,55 ha polja.
U dijelu koridora od km 5+600 do 12+000 nestat će sljedeći dijelovi površinskog pokrova:
- potezi vegetacije: prekinut će se 4 poteza uz vodotokove, a 1 potez će se
degradirati rubno,
- vodotoci: planirani koridor 11 puta prelazi preko kanala, a dio jednog kanala u
duţini od 190 m nalazi se na samom koridoru,
- šumarci: koridor prolazi kroz 2 šumarka,
- šuma Lug: koridor duţinom od 2,4 km prolazi kroz šumu Lug ĉime će se
ukloniti 13,4 ha šume,
- šuma Panje: koridor prolazi najzapadnijim, trokutastim, rubnim dijelom šume
panje ĉime će se ukloniti oko 0,7 ha te šume,
- polja: koridor duţinom od 3,7 km prolazi poljima, ĉime će nestati 20,6 ha
poljodjelskih površina, ĉvor Koprivniĉki Ivanec nalazi se u potpunosti na
poljodjelskom tlu te će se njime degradirati još 5,9 ha polja.
U dijelu koridora od km 12+000 do 15+500 nestat će sljedeći dijelovi površinskog pokrova:
- potezi vegetacije: prekinut će se 1 potez uz vodotok,
- vodotoci: planirani koridor prelazi preko vodotoka Mošćanski jarak,
- šumarci: rubno će biti degradiran 1 šumarak,
- livada: nestat će 3.300 m2 jedne livade u sklopu polja,
- voćnjak: nestat će 2.750 m2 voćnjaka s šljivama i kruškama,
- pojedinaĉna stabla: uklonit će se jedno pojedinaĉno stablo,
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
11
polja: koridor duţinom od 3,5 km prolazi poljima, ĉime će nestati 19,5 ha
poljodjelskih površina, ĉvor Koprivnica sjever nalazi se u potpunosti na
poljodjelskom tlu te će se njime degradirati još 2,75 ha polja.
U dijelu koridora od km 15+500 do 19+000 nestat će sljedeći dijelovi površinskog pokrova:
- potezi vegetacije: prekinut će se 3 poteza od kojih su dva kao meĊa u polju, a
treći je uz vodotok,
- vodotoci: planirani koridor prelazi preko vodotoka Koprivnica,
- šumarci: rubno će biti degradiran 2 šumarka te će se ukloniti još 2 šumarka
- livada: nestat će 4.950 m2 jedne livade u sklopu polja,
- pojedinaĉna stabla: uklonit će se 4 pojedinaĉna stabla,
- šuma Šalovica: koridor duţinom od 835 m prolazi kroz šumu Šalovica ĉime
će se ukloniti 4,6 ha te šume,
- polja: koridor duţinom od 2,3 km prolazi poljima, ĉime će nestati 12,5 ha
poljodjelskih površina, ĉvor Koprivnica sjever nalazi se u potpunosti na
poljodjelskom tlu te će se njime degradirati još 19,8 ha polja.
-
Pregledom mogućih degradacija površinskog pokrova koji će nastati izvedbom pojedinih
dijelova planiranog koridora, ustanovljeno je da će najviše biti degradirane poljodjelske
površine (ukupno 114 ha) i šume (ukupno 18,7 ha).
Intenzitet utjecaja planiranog koridora na površinski pokrov vrednovan je u tablici 4.10-2.
Planiranim koridorom nastat će novi, antropogeni, strukturni element krajobrazne
kompozicije, većim dijelom u sklopu plohe, a manjim dijelom unutar cjelovitog visokog
volumena. Jednoliĉnost snaţne, dvodimenzionalne linije pravilnih rubova, širine 36 m, na
nasipima visine do 3 m rašĉlanjivat će 4 denivelirana ĉvorišta: ĉvor Rasinja (km 0+400),
ĉvor Koprivniĉki Ivanec (km 10+200), ĉvor Peteranec (km 14+150) i ĉvor Koprivnica (km
18+000). Ĉvorišta će biti najveće visine do 6 m iznad ceste, odnosno 8 m iznad
ţeljezniĉke pruge. Planirani koridor će biti zaseban, izdvojen i dominantan element
krajobraza strukturno nepovezan s ostalim dijelovima krajobraza.
Strukturna izmjena prostora time će se ostvariti na tri naĉina.
Prvi je fragmentacija plohe od km 0+000 do km 7+500, od km 10+200 do km 16+500 i od
km 17+600 do km 19+000. U sadašnjem stanju, plohu karakterizira uzorak parcelacije i
izmjena kultura kroz godišnja doba, a time i izmjena niskih volumena i ĉiste plohe, te
izmjena boja. Prekidanjem plohe, snaţnom, zasebnom i širokom linijom izdignutom od
okolnog terena narušit će se kontinuitet parcelacije. Uz granice takve linije nastat će novi
rubovi plohe u potpunom neskladu s postojećim uzorkom.
Drugi je fragmentacija volumena od km 7+500 do km 10+200 i od 16+500 do 17+600.
Time će nastati široke, pravilne šumske prosjeke ĉime će se narušiti cjelovitost 2 visoka
volumena većeg prostornog obuhvata. Okolna šuma na tim dijelovima će u potpunosti
zaklanjati prometnicu.
Treći je fragmentacija poteza volumena i manjih pojedinaĉnih volumena u sklopu plohe.
Time će se prekinuti ekološki koridori i nestat će doprirodni elementi raznolikosti koji brojnim
oblicima volumena i linijskih volumena unose strukturnu dinamiku u jednoliĉan krajobraz
polja.
Planirani koridor na nasipu bit će strukturno nadreĊen plohi polja i volumenu šuma, te će
dodatno dominirati u prostoru zbog ĉetiri velika ĉvorišta. Ĉvorišta će djelovati kao zasebni
strukturni elementi koje će ĉiniti kombinacija kruţnica i linija na razliĉitim visinama te će biti
najuoĉljiviji dijelovi koridora.
U km 15+300 izgradit će se jedan zid za zaštitu od buke visine 2,5 m i duţine 60 m. Kao
kratki i pojedinaĉni, trodimenzionalni linijski element, neće znaĉajno izmijeniti strukturu
krajobraza.
Intenzitet utjecaja zahvata na strukturu krajobraza vrednovan je u tablici 7.2.10-2.
U dijelu koridora od km 0+000 od km 5+600 degradirat će se sljedeći osjetljiva podruĉja:
- podruĉja vrlo osjetljiva na planirane promjene: 6 šumaraka,
- podruĉja umjereno osjetljiva na planirane promjene: 10 poteza vegetacije,
0,9 ha mozaika drveća, grmlja i livada,
- podruĉja osjetljiva na planirane promjene: 3 livade,
- linije osjetljive na promjene: potok Gliboki i povremeni vodotok.
U dijelu koridora od km 5+600 od km 12+000 degradirat će se sljedeći osjetljiva podruĉja:
- podruĉja vrlo osjetljiva na planirane promjene: 14,1 ha šuma, 2 šumaraka,
- podruĉja umjereno osjetljiva na planirane promjene: 5 poteza vegetacije,
- linije osjetljive na promjene: vodotoci Vratnec i Smrdeći kanal.
U dijelu koridora od km 12+000 od km 15+500 degradirat će se sljedeći osjetljiva podruĉja:
- podruĉja vrlo osjetljiva na planirane promjene: 1 šumarak,
- podruĉja umjereno osjetljiva na planirane promjene: 1 potez vegetacije,
- podruĉja osjetljiva na planirane promjene: 1 livada,
- linije osjetljive na promjene: vodotok Mošćanski jarak.
U dijelu koridora od km 15+500 od km 19+000 degradirat će se sljedeći osjetljiva podruĉja:
- podruĉja vrlo osjetljiva na planirane promjene: 4 šumarka i 4,6 ha šume,
- podruĉja umjereno osjetljiva na planirane promjene: 3 poteza vegetacije,
- podruĉja osjetljiva na planirane promjene: 1 livada,
- linije osjetljive na promjene: potok Koprivnica.
Promjena vizualnog doţivljaja ostvarit će se kroz kontrastni odnos novog antropogenog
elementa s okolnim prirodnim krajobrazom. Kontrast će se ostvariti kroz boju, teksturu,
oblik i liniju. Izvedbom planiranog koridora nastat će široka, siva homogena linija na nasipu
zasaĊenom travom i trapezoidnog presjeka. Homogena tekstura kolnika, usjeka i nasipa
bit će u kontrastu s heterogenom teksturom polja, šumaraka, poteza vegetacije i šuma.
Oblikovni kontrast će nastati zbog trapezoidne linije unutar ploha rašĉlanjenih sitnim,
razliĉitim oblicima i visokog, cjelovitog volumena šuma. Linijski kontrast će biti izraţen u
odnosnu na linije parcelacije i potezi vegetacije. Iako imaju istu ulogu razdiobe prostora,
linije parcelacije i potezi vegetacije su vrlo tanke crte koja razdvaja dva razliĉita
ekosustava, dok će budući koridor biti linija odreĊene širine koja će razdvajati isti
ekosustav.
Poţeljne vizure pruţaju se duţ cijelog koridora na prostor same planirane prometnice te
na prostor oko nje. Nepoţeljne vizure pruţaju se samo na odlagalište otpada Piškornica, i
to iz neposredne blizine, odnosno s planiranog koridora koji će prolaziti kraj njega.
Izvedbom planiranog zahvata postojeće poţeljne vizure neće se znaĉajno izmijeniti.
Prometnice u krajobrazu doţivljavaju se kao uobiĉajen i sveprisutan prostorni element.
Iako će biti izgraĊen na nasipu te veće širine nego ostale ceste na tom prostoru, planirani
koridor se vizualno neće doţivljavati negativno s obzirom da se neće degradirati rubni
prostor uz njega. Negativan doţivljaj uzrokovat će ĉvorišta koja će ujedno biti podruĉja
vizualnih konflikata u prostoru zbog visine i neprirodnog oblika.
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
12
Kroz analize došlo se do mogućih negativnih utjecaja planiranog zahvata na krajobrazne
sustave koji su vrednovani u tablici 7.2.10-2, a prema ishodišnoj ljestvici za odreĊivanje
intenziteta utjecaja planiranog zahvata na krajobraz (tablica 7.2.10-1).
Količina
utjecaja
zanemariv
utjecaj
Ocjena
utjecaja
0 – 0,6
Tablica 2.10-1: Ishodišna ljestvica za određivanje intenziteta utjecaja planiranog
koridora na krajobraz
0,61 – 1,2
1,21 – 1,8
Ocjena
utjecaja
1,81 – 2,4
Količina utjecaja
2,41 – 3
0
zanemariv utjecaj
1
2
3
mali utjecaj
umjereni utjecaj
veliki utjecaj
Opis
promjena unutar karakteristiĉnog krajobraza nije
vidljiva
promjena je, u osnovnim vizualnim elementima,
mali utjecaj
slabo vidljiva i ne privlaĉi paţnju
promjena je, u osnovnim vizualnim elementima,
umjereni utjecaj
vidljiva i poĉinje privlaĉiti paţnju
promjena je dominantan element krajobraza i privlaĉi
veliki utjecaj
paţnju
promjena je u potpunom neskladu s karakteristiĉnim
vrlo veliki utjecaj
krajobrazom
Posebno su izdvojeni pojedinaĉni utjecaji na ugroţene dijelove krajobraza i vrednovani su
prema istoj vrijednosnoj ljestvici. Na taj naĉin odreĊena je lista pojedinaĉnih utjecaja na
okoliš. Prema vrijednosnoj ljestvici, planirani zahvat će imati umjeren utjecaj na sve
dijelove krajobraza.
0,00
Tablica 2.10-2: Model utjecaja planiranog koridora na krajobraz
UGROŢENI KRAJOBRAZNI SUSTAVI
Šume i šumarci
Površinski
Potezi vegetacije,
pokrov mozaik drveća, grmlja
osjetljivost
i livada
Vodotoci
Krajobrazna
kompozicija
Strukturne
vrijednosti
Odnos strukturnih
elemenata
Kontrast
Poţeljnost vizura
Vizualne
Doţivljaj prostora
vrijednosti
Vidljivost
Dominantnost
Srednja negativna vrijednost utjecaja
zahvata po djelatnostima
Srednja negativna vrijednost utjecaja
zahvata na krajobrazne sustave
0,60
1,20
1,80
2,40
3,00
Šume i šumarci
Potezi vegetacije, mozaik
drveća, grmlja i livada
Pripremn
i radovi
Izvedba
Funkcionira
nje
3
1
1
Vodotoci
3
0
1
Krajobrazna kompozicija
1
2
1
Odnos strukturnih elemenata
1
1
3
0
1
3
0
1
1
1
1
2
1
1
1
1
3
3
2
2
3
1,20
1,10
2,20
Kontrast
Poţeljnost vizura
Doţivljaj prostora
Vidljivost
Dominantnost
1,50
utjecaj zahvata na dijelove krajobraza
Vrednovanjem negativnog utjecaja pojedinih djelatnosti planiranog koridora na ugroţene
dijelove krajobraza, prema vrijednosnoj ljestvici (Tablica 4.10-3), odreĊen je umjeren
utjecaj planiranog koridora. Mali utjecaj će imati pripremni radovi i izvedba, a veliki utjecaj
funkcioniranje zahvata.
Tablica 2.10-3: Vrijednosna ljestvica mogućeg utjecaja planiranog zahvata na
krajobraz
Slika 2.10-2: Utjecaj planiranog koridora na dijelove krajobraza
Ukupan utjecaj Podravske brze ceste od ĉvora Rasinja do ĉvora Koprivnica na krajobrazne
sustave procijenjen je kao umjeren, što znaĉi da će planirani koridor biti uoĉljiv krajobrazni
element i da će privlaĉiti paţnju. Umjeren utjecaj na krajobrazne sustave moguće je smanjiti
usporednom, kvalitetnom provedbom krajobraznog ureĊenja prostora u skladu s prirodnim i
krajobraznim zakonitostima na podruĉju zahvata.
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
13
3. PLAN PROVEDBE I PRIMJENE MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA
U skladu sa zakonskim odredbama za planirani zahvat izraĊen je i Plan provedbe i primjene mjera
zaštite okoliša s ciljem definiranja obvezujućih mjera zaštite za Nositelja zahvata. U sluĉaju potrebe
mjere se mogu nadopuniti u smislu postavljanja viših zahtjeva sigurnosti i zaštite kakvoće okoliša od
predloţenih.
Mjera
Nositelj mjera
Vrijeme
provedbe
►projektant
►tijekom izrade
idejne
dokumentacije
► tijekom izrade
idejne
dokumentacije
► tijekom
graĊenja, a prije
stavljanja
prometnice u
funkciju
► tijekom
pripreme i za
vrijeme
izgradnje
3.0. Opće mjere
Poštivati mjere utvrĊene prostorno planskom dokumentacijom
Prilagoditi prostorna i tehniĉka
znaĉajkama podruĉja izgradnje
rješenja
brze
ceste ►projektant
Zemljište nakon gradnje vratiti u prirodno/doprirodno stanje i ►izvoĊaĉ
provesti saniranje zbog graĊevinskih radova na izgradnji ►ovlaštena tvrtka
trase.
Potreban materijal za izgradnju ceste mora se osigurati iz ►izvoĊaĉ
postojećih lokalnih legalnih kamenoloma, šljunĉara ili
otvorenih kopova van vodotoka (ali ne u zonama zaštite) s
obzirom da nije dozvoljena eksploatacija iz vodotoka Drave
(prema Zakonu o vodama NN 153/09)
Izraditi Projekt krajobraznog ureĊenja
►ovlašteni
krajobrazni
arhitekt/biolog
Osigurati osnovne sanitarno tehniĉke uvjete za boravak ►ovlaštena osoba
radnika.
izvoĊaĉa
► tijekom izrade
projektne
dokumentacije
► tijekom
pripreme i za
vrijeme
izgradnje
3.1. Bioraznolikost
Pri planiranju i organizaciji gradilišta potrebno je osigurati ►ovlaštena osoba
struĉni nadzor biologa.
izvoĊaĉa
Na površinama koje neće biti neposredno zahvaćene
graĊevinskim radovima zadrţati postojeću vegetaciju.
Organizacijom i provoĊenjem izgradnje saĉuvati postojeću
vegetaciju, posebno autohtona drveća i grmlje, kao staništa
gmazova, gnjezdilišta ptica i skloništa malih sisavaca.
U svrhu smanjenja fragmentacije staništa i podrţavanja
ekoloških procesa, osigurati povoljno stanje propusnosti
prometnice za divlje ţivotinje u skladu s Pravilnikom o
prijelazima za divlje ţivotinje (NN 05/07) te za to osigurati
struĉan nadzor biologa.
Planirane propuste za odvodnju osigurati kao prolaze, za
vodozemce, gmazove i male sisavce (divlje ţivotinje I
kategorije).
►izvoĊaĉ
►izvoĊaĉ i
ovlaštena osoba
izvoĊaĉa
►projektant
►izvoĊaĉ
►biolog
► tijekom
pripreme i
izgradnje
► tijekom
izgradnje
► tijekom
izgradnje
► tijekom
projektiranja i
izgradnje
Osigurati uvjete za praćenje korištenja te odrţavati propusnost
prolaza za vodozemce, gmazove i male sisavce.
Pri hortikulturnom ureĊenju zelenih pojaseva (biološka
rekultivacija) uzduţ prometnice u potpunosti sprijeĉiti
sijanje/sadnju stranih alohtonih vrsta bilja uz rubni dio ceste.
Namjesto toga, vegetaciju zelenih pojaseva obnoviti
autohtonom vegetacijom lokalnog genetiĉkog porijekla te za to
osigurati struĉan nadzor biologa.
U potpunosti sprijeĉiti privremeno odlaganje (inertnog)
graĊevinskog otpada na podruĉja s (do)prirodnom
vegetacijom koja neće biti neposredno zahvaćena
graĊevinskim radovima.
►ovlaštena
osoba/tvrtka
►izvoĊaĉ
►biolog
► tijekom
korištenja
► tijekom
graĊenja, a prije
stavljanja
prometnice u
funkciju
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
3.2. Georaznolikost
U širem podruĉju zahvata planirane prometnice nisu utvrĊeni ►izvoĊaĉ i
geomorfološki objekti i pojave. Ukoliko se prilikom izgradnje ovlaštena osoba
brze ceste naiĊe na takve prirodne vrijednosti, zaštita treba izvoĊaĉa
biti temeljena na osnovi geomorfoloških znaĉajki i detaljnog
terenskog uvida dotiĉnog podruĉja.
► tijekom
izgradnje
3.3. Podzemne i površinske vode
Oborinske vode koje otjeĉu površinom prometnice potrebno je
odvoditi na naĉin da ne predstavljaju izvor oneĉišćenja
površinskih i podzemnih voda, kao i okoliša u cjelini. To se
odnosi i na rizike od oneĉišćenja koji bi mogli nastati kao
posljedica izlijevanja tekućih tereta u prometnim nesrećama.
Trasa brze ceste gotovo u cijelosti prolazi kroz III.
vodozaštitnu zonu (izvorište Ivanšĉak – IIIB zona, izvorište
Lipovac – III zona), a s obzirom da je u njoj zabranjeno
upuštanje otpadnih voda u tlo potrebno je otpadne kolniĉke
vode kontrolirano odvoditi s prometnice (uz primjenu
zatvorenog
sustava
odvodnje)
i
osigurati
njihovo
proĉišćavanje u odnosu na kakvoću vode koju zahtijeva
recipijent u koji se voda upušta (prema Pravilniku o
utvrĊivanju zona sanitarne zaštite izvorišta NN 55/02).
Osigurati redovno ĉišćenje i kvalitetno odrţavanje svih ureĊaja
za zaštitu voda te u suradnji s lokalnom zajednicom definirati
naĉin zbrinjavanja materijala nastalog ĉišćenjem i
odrţavanjem ovih ureĊaja u skladu sa Zakonom o otpadu.
Predvidjeti zaštitu prometnice i pratećih objekata od mogućeg
negativnog utjecaja poplavnih voda, kao i bujiĉnih tokova.
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
►projektant
► tijekom izrade
projektne i
tehniĉke
dokumentacije
►ovlaštene tvrtke
► tijekom
korištenja
►projektant
►tijekom izrade
projektne i
tehniĉke
dokumentacije
►tijekom izrade
projektne i
tehniĉke
dokumentacije
► tijekom
korištenja
Osigurati redovno ĉišćenje i kvalitetno odrţavanje svih ureĊaja ►projektant
za zaštitu voda te u suradnji s lokalnom zajednicom definirati
►izvoĊaĉ
naĉin zbrinjavanja materijala nastalog ĉišćenjem i
odrţavanjem ovih ureĊaja u skladu sa Zakonom o otpadu.
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
14
U tijeku korištenja zahvata ne smiju se upotrebljavati sredstva
za odmrzavanje na cesti koja sadrţe tvari opasne (štetne) za
vode (prema Uredbi o opasnim tvarima u vodama NN 137/08)
►ovlaštene tvrtke
►tijekom
korištenja
3.7.1. Šumski ekosustavi i šumarstvo
3.4. Tlo
Osigurati kvalitetno voĊenje gradilišta te definirati i kontrolirati
sve postupke u cilju spreĉavanja nekontroliranog nastanka
otpadnih tvari kao i njihove krajnje dispozicije u okoliš u cilju
oĉuvanja kakvoće zateĉenog stanja okoliša
Ograniĉiti kretanje teške mehanizacije prilikom gradnje
prometnice kako bi površina devastirana radovima bila što
manja. Pri tome koristiti postojeće ceste i putove a radove
izvoditi u što uţem koridoru ceste.
Onemogućiti bilo kakvu manipulaciju gorivom, mazivima,
bojama, otapalima i drugim kemikalijama koje se koriste u
graĊenju, na naĉin da one dospiju u okoliš.
Ambalaţni otpad (npr. vreće, ostaci paleta, kutije, plastiĉne
folije i sl.) od proizvoda upotrijebljenih na gradilištu, skupljati
odvojeno po vrstama materijala u skladu s Pravilnikom o
postupanju s ambalaţnim otpadom (NN br. 53/96) i predavati
ovlaštenom sakupljaĉu.
Ambalaţu od opasnih tvari predati proizvoĊaĉu ili zajedno s
ostalim opasnim otpadom predati ovlaštenom sakupljaĉu
otpada s kojim je nuţno ugovoriti takvu uslugu
Mjesto deponiranja viška materijala od iskopa zatraţiti od
nadleţnih. te specificirati projektnom dokumentacijom na
naĉin da se odredi mjesto i naĉin deponiranja viška materijala
od iskopa.
Ĉistiti asfaltirane prometnice od nanosa pijeska i zemlje
tijekom odvoza viška materijala na privremenu deponiju.
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
►izvoĊaĉ
►ovlaštena tvrtka
► tijekom
izgradnje
►izvoĊaĉ
►ovlaštena tvrtka
► tijekom
izgradnje
►izvoĊaĉ
►ovlaštena tvrtka
► tijekom
izgradnje
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
3.5. Zrak
Zalijevati pristupne makadamske putove kako bi se izbjeglo ►izvoĊaĉ
prašenje uzrokovano vjetrom i prometanjem vozila.
► tijekom
izgradnje
3.6. Buka
Na predmetnoj dionici u pojasu širine 90 m izvesti barijere za ► izvoĊaĉ
zaštitu od buke na pribliţno sljedećoj stacionaţama:
Lok. Stacionaža Položaj Namjena Udaljenost
1 15+300
desno stambeni
40
3.7. Gospodarske značajke
Zaštita
ZID
h=2,5m;
l=60m
► tijekom
izgradnje
U šumi je zabranjeno odlagati otpad.
►izvoĊaĉ
U šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu u neposrednoj
blizini šume ne smije se loţiti otvorena vatra.
Prilikom gradnje paţljivo rukovati s lakozapaljivim materijalima
i otvorenim plamenom, odnosno alatima koji izazivaju iskrenje
kako ne bi došlo do šumskih poţara.
Osigurati aktivnu protupoţarnu zaštitu te poštivati sve propise
i postupke o zaštiti šuma od poţara, odnosno provoditi
protupoţarne mjere propisane Godišnjim planom zaštite šuma
od poţara.
Hrvatske ceste d.o.o mogu koristiti šumsku infrastrukturu pod
uvjetima koje ugovorom odredi grad Koprivnica. Šumska
infrastruktura, kao i naĉin njezine uporabe mora biti posebno
oznaĉena znakovima upozorenja i drugim znakovima.
Radi zaštite šumske infrastrukture, ukoliko se procjeni da
šumske prometnice u podruĉju zahvata imaju nedovoljnu
nosivost, Šumarska savjetodavna sluţba treba znakovima
oznaĉiti propisano najveće osovinsko opterećenje i teţinu
vozila te trajanje ograniĉenja.
Znaĉajniji negativni utjecaj na šumske ekosustave mogu
prouzroĉiti promjene vodnog reţima u širem obuhvatu
izgradnje brze ceste. Stoga je potrebno urediti pokos i nagib
uz prometnicu kako bi se sprijeĉilo izvaljivanje stabala na
novonastalim rubovima kao i odnošenje (erozije) zemljanog
materijala uz i na prometnicu..
Izravne štete na šumi koje mogu nastati prilikom gradnje
prometnice mogu se izbjeći paţljivim radom i poštivanjem
propisanih mjera i postupaka pri gradnji. To se prvenstveno
odnosi na oštećivanje rubnih stabala i njihovog korijenja. Da bi
se to sprijeĉilo, potrebno je odmah nakon prosijecanja trase
uspostaviti šumski red tj. ukloniti panjeve, izraditi i izvesti svu
posjeĉenu drvnu masu. Pri tome treba voditi raĉuna da se
prosijeku i izrade sva oštećena i slomljena stabla kako ne bi
postala izvor zaraze. Uspostavljanjem
šumskog reda
omogućiti će se preostalim stablima, osobito onima na
novonastalim rubovima, da brţe izgrade novi rub sastojine koji
će je moći zaštiti od izravnih, ali i neizravnih štetnih utjecaja.
Potrebno je unaprijed odrediti odlagališta materijala i otpada
te površine za kretanje i parkiranje vozila, kako bi se utjecaj
na okoliš smanjio na najmanju moguću mjeru. Osobitu paţnju
treba, prilikom gradnje, posvetiti rukovanju s lakozapaljivim
materijalima i otvorenim plamenom, odnosno alatima koji
uzrokuju iskrenje kako ne bi došlo do šumskih poţara. Pri
tome treba poštivati sve propise i postupke o zaštiti šuma od
poţara.
►izvoĊaĉ
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
► tijekom
izgradnje
► tijekom
izgradnje
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
► Šumarska
savjetodavna
sluţba
►tijekom
pripreme
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
►projektant
►izvoĊaĉ
►tijekom
projektiranja i
pripreme
► tijekom
izgradnje
15
3.7.2. Divljač i lovstvo
U suradnji sa struĉnim sluţbama lovoovlaštenika (struĉna
osoba za provedbu LGO i lovoĉuvari) na terenu razmotriti
ustaljene staze i premete divljaĉi kako bi se na vrijeme
poduzele sve mjere za sprjeĉavanje šteta koje mogu nastati
na divljaĉi.
Ukoliko se ustanovi da će zahvat imati znaĉajan utjecaj na
migracije
divljaĉi,
razmotriti
potrebu
poduzimanja
lovnogospodarskih zahvata (hranjenje) kako bi se divljaĉ
zadrţavala dalje od trase brze ceste.
OdreĊivanjem putnih pravaca i koridora za kretanje ljudi i
vozila zaštititi stanište od nepotrebnih i nekontroliranih ulazaka
i kretanja po lovištu.
Pri gradnji ceste saĉuvati okolnu floru koja se nalazi u blizini
kako bi se divljaĉ i na taj naĉin što prije prilagodila
promjenama i vratila u svoje stanište.
Eventualni krivolov i zvjerokraĊu, suzbijati putem lovoĉuvarske
sluţbe u suradnji sa MUP-om.
►izvoĊaĉ i
lovoovlaštenik
► tijekom
izgradnje
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
► ovlaštena osoba
►izvoĊaĉ/korisnik
► tijekom
izgradnje
► tijekom
korištenja
► tijekom
izgradnje
Zbog povećane brzine na predviĊenoj trasi prometnice ►projektant
potrebno je ugraditi zaštitne mehanizme kako bi se povećala ►izvoĊaĉ
sigurnost putnika i smanjila šteta na divljaĉi postavljanjem
prizmatiĉnih ogledalaca.
Otpad (naroĉito organskog podrijetla) zbrinuti na naĉin da ►izvoĊaĉ
onemogući njegov doticaj sa ţivotinjama.
► tijekom
izgradnje
Prilikom korištenja ceste vršiti nadzor nad rješavanjem ► ovlaštena osoba
problema oko prelaska divljaĉi s jedne na drugu stranu te izvoĊaĉa
utvrditi mjesta (koridore migracija) prijelaza divljaĉi kako bi se
na vrijeme poduzele mjere za smanjivanje stradavanja divljaĉi
prilikom prelaska prometnice postavljanjem mjera zaštite.
► tijekom
korištenja
ureĊenje pokosa i zelenog pojasa pored brze ceste, odnosno
iskoristiti za druge potrebe, u skladu s
propisima.
Ograniĉiti kretanje teške mehanizacije prilikom izgradnje
brze ceste, kako bi površina poljoprivrednog tla i putne
mreţe devastirana radovima bila što manja, odnosno
koristiti postojeću mreţu putova, koju po završetku
graĊevinskih radova treba sanirati.
Provoditi uĉestalo i kontroliranozbrinjavanje komunalnog i
opasnog otpada na propisan naĉin, odnosno
zabraniti bilo kakvo privremeno ili trajno odlaganje navedenog
otpadnog materijala na okolno tlo, te osigurati nepropusne
kontejnere za otpad, sve u skladu s Pravilnikom o
gospodarenju otpadom.
Obavezno djelotvorno zaštititi tlo (naroĉito poljoprivredno) od
imisije krutih ĉestica podizanjem zaštitnih vegetacijskih
pojaseva uz samu trasu zaobilazne ceste, kako bi se što bolje
izolirala tla u zoni predvidivog utjecaja.
Sav suvišni graĊevni materijal koji neće biti upotrijebljen u
graditeljskim aktivnostima, mora biti deponiran na za to
predviĊenim lokacijama, a graĊevni otpad sustavno odvoziti.
Provoditi inspekcijsku kontrolu radi utvrĊivanja i praćenja
eventualnog oneĉišćenja tla na poljoprivrednom zemljištu.
Ukoliko rezultati dobiveni inspekcijskom kontrolom stanja
poljoprivrednog tla i voda pokaţu povećanu razinu teških
metala, treba postupiti u skladu s Pravilnikom o
poljoprivrednom zemljištu, hitno utvrditi razloge uslijed kojih je
došlo do oneĉišćenja okolnog tla, izvršiti rekultivaciju
vegetacijskog zaštitnog pojasa i primjeniti sredstva izraĊenih
na bazi zeolita, koja mogu vezati teške metale.
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
►ovlaštene tvrtke
► tijekom
korištenja
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
► tijekom izrade
projektne
dokumentacije
► tijekom izrade
projektne
dokumentacije i
nakon izgradnje
► tijekom izrade
projektne
dokumentacije
► tijekom izrade
projektne
dokumentacije
► tijekom
izgradnje
3.8. Infrastruktura
3.7.3. Tlo i poljoprivreda
►izvoĊaĉ
Zaštititi sva tla bez obzira na njihovu bonitetnu vrijednost ili
naĉin korištenja.
Na tlima s osrednjim, visokim i ekstremnim rizikom od erozije ►izvoĊaĉ
tla vodom, provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije.
Definirati mjesta za parkiranje i okretanje graĊevinske ►projektant
mehanizacije radi što manjeg nepovoljnog utjecaja na
staništa.
Projektirati i izgraditi dovoljan broja propusta za površinske, ►projektant
odnosno tekuće vode sa ceste na naĉin da se sprijeĉi njihovo
otjecanje u okolne površinske vode radi sprjeĉavanja njihovog
oneĉišćenja
► tijekom
izgradnje
Rekonstruirati postojeće putne i kanalske mreţe jer će ►projektant
izgradnja prometnice dovesti
do njezine devastacije i
nefunkcionalnosti
Prilikom izvoĊenja zemljanih radova «humusni sloj» obavezno ►izvoĊaĉ
kontrolirano deponirati i kasnije koristiti za
►tijekom
projektiranja i
pripreme
► tijekom
izgradnje
► tijekom
izgradnje
►tijekom
projektiranja i
pripreme
►tijekom
projektiranja i
pripreme i
graĊenja
Odrţavati postojeću mreţu cesta i putova koja će se koristiti
tijekom izgradnje.
Izmještanje magistralnog plinovoda kojeg brza cesta presijeca
riješiti prema posebnim uvjetima odgovarajućih institucija (u
višim fazama projekta).
Prema prostorno planskoj dokumentaciji,uz trasu brze ceste
sa sjeverne strane izgradit će se plinovod za transport plina
Ĉvor MeĊimurje – CPS Molve, što je moguće riješiti u višim
fazama razrade projekta ili nakon izgradnje brze ceste.
Kako trasa brze ceste presijeca koridor JANAF-a, izmještanje
riješiti prema posebnim uvjetima odgovarajućih institucija (u
višim fazama projekta).
Kako trasa brze ceste presijeca koridore triju dalekovoda od
110 kV, izmještanje dalekovoda riješiti prema posebnim
uvjetima odgovarajućih institucija (u višim fazama projekta).
U skladu s posebnim uvjetima HŢ-a, izgraditi nadvoţnjak
preko postojećeg i planiranog koridora ţeljezniĉke pruge
Republika MaĊarska-Botovo-Koprivnica-Kriţevci-Dugo Selo.
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
►projektant
► projektant
► projektant
► projektant
►izvoĊaĉ
16
Kako se dio trase brze ceste nalazi u 3. vodozaštitnoj zoni
vodocrpilišta Ivanšĉak, predviĊa se vodozaštita u skladu s
uvjetima propisanim za tu zonu.
Rasinja
Trasa brze ceste (zapadnom) polovinom svoje dionice kroz
općinu poloţena je u koridoru postojeće ţeljezniĉke pruge R
202 Varaţdin-Koprivnica-Virovitica-Osijek-Dalj, u ĉijem je
koridoru i postojeći magistralni telekomunikacijski vod.
Odabrani koridor je u skladu s prostorno planskom
dokumentacijom, a detaljni posebni uvjeti utvrdit će se prilikom
ishoĊenja lokacijske dozvole.
Kako trasa brze ceste presijeca magistralni telekomunikacijski
vod poloţen u koridoru ceste Rasinja – Kuzminec, izmještanje
telekomunikacijskog voda potrebno je riješiti prema posebnim
uvjetima odgovarajućih institucija (u višim fazama projekta).
Kako trasa brze ceste presijeca koridor dalekovoda 2x400 kV
Ţerjavinec-Heviz
(MaĊarska),
izmještanje
dalekovoda
potrebno je riješiti prema posebnim uvjetima odgovarajućih
institucija (u višim fazama projekta).
Kako trasa brze ceste presijeca osnovnu i detaljnu mreţu
hidromelioracijskog sustava (jugozapadno od naselja
Grbaševac), rekonstrukciju mreţe potrebno je izvršiti temeljem
posebnih uvjeta vlasnika na višim razinama projekta.
Kako na krajnjem istoĉnom dijelu trasa ulazi u treću
vodozaštitnu zonu vodocrpilišta Ivanšĉak, predviĊa se
vodozaštita u skladu s uvjetima propisanim za tu zonu.
Koprivnički Ivanec
Planira se izmještanje naftovoda sjeverno od trase brze ceste
koje je moguće nakon izgradnje brze ceste ili u višim
stupnjevima razrade projektne dokumentacije, odnosno prema
posebnim uvjetima HC.
Peteranec
Kako trasa brze ceste presijeca postojeći i planirani koridor
ţeljezniĉke pruge Republika MaĊarska-Botovo-KoprivnicaKriţevci-Dugo Selo, preko pruge je potrebno izgraditi
nadvoţnjak u skladu s posebnim uvjetima HŢ.
Trasa brze ceste presijeca magistralni plinovod, ĉije je
izmještanje potrebno riješiti prema posebnim uvjetima
odgovarajućih institucija (u višim fazama projekta).
Prema prostorno planskoj dokumentaciji, uz trasu brze ceste
sa sjeverne strane izgradit će se plinovod za transport plina
Ĉvor MeĊimurje – CPS Molve, što je moguće riješiti u višim
fazama razrade projekta ili nakon izgradnje brze ceste.
Trasa brze ceste presijeca koridor JANAF-a, ĉije je
izmještanje potrebno riješiti prema posebnim uvjetima
odgovarajućih institucija (u višim fazama projekta).
Trasa brze ceste presijeca koridor dalekovoda od 110 kV, ĉije
je izmještanje potrebno riješiti prema posebnim uvjetima
odgovarajućih institucija (u višim fazama projekta).
Koprivnica
Kako trasa brze ceste sjeveroistoĉno od grada presijeca kanal
Moţdanski Jarak uz koji se proteţe podruĉje ugroţenog
okoliša na kojem se primjenjuju posebne mjere ureĊenja i
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
►projektant
►tijekom
projektiranja i
ishoĊenja
lokacijske
dozvole
► projektant
► tijekom izrade
projektne
dokumentacije
► projektant
tijekom izrade
projektne
dokumentacije
► projektant
► tijekom izrade
projektne
dokumentacije
zaštite (zaštita podzemnih i površinskih voda), a koje se nalazi
u 3. zoni sanitarne zaštite vodocrpilišta Lipovec, predviĊa se
kontrolirani sustav površinske odvodnje s potrebnim stupnjem
proĉišćavanja.
Poslovna zona Koprivnički Ivanec
Trasa brze ceste presijeca magistralni plinovod LegradKoprivnica DN 300/50 i kondenzatovod DN 50, ĉije je
izmještanje potrebno riješiti prema posebnim uvjetima
odgovarajućih institucija (u višim fazama projekta).
Prema prostorno planskoj dokumentaciji, unutar trase
Podravske brze ceste planira se plinovod od ĉvora MeĊimurje
do CPS Molve i optiĉki kabel koji je uz njega predviĊen, što je
moguće riješiti u višim fazama razrade projekta ili nakon
izgradnje brze ceste.
Prema prostorno planskoj dokumentaciji, unutar poslovne
zone nalazi se cjevovod jadranskog naftovoda koji se planira
izmjestiti u koridor Podravske brze ceste, što je moguće
nakon izgradnje brze ceste ili u višim stupnjevima razrade
projektne dokumentacije, odnosno prema posebnim uvjetima
HC.
Prema potrebi izvesti rekonstrukciju otvorene kanalske mreţe
koju trasa brze ceste presijeca i izgraditi potrebne propuste i
mostove.
► projektant
► tijekom izrade
projektne
dokumentacije
► projektant
► tijekom izrade
projektne
dokumentacije ili
nakon izgradnje
► projektant
► tijekom izrade
projektne
dokumentacije ili
nakon izgradnje
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
3.9. Svjetlosni utjecaji
► projektant
► tijekom izrade
projektne
dokumentacije
Svu vanjsku rasvjetu izvesti s primjerenom kakvoćom svjetla i ►projektant
sjenilima koja onemogućavaju vodoravan i uspravan rasap
svjetlosti sukladno EU Direktivi o sprjeĉavanju svjetlosnog
oneĉišćenja.
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
Ne planirati postavljanje jakih izvora (laseri) usmjerene ►projektant
svjetlosti koji imaju doseg više desetaka kilometara.
► projektant
► tijekom izrade
projektne
dokumentacije
►► tijekom
izrade projektne
dokumentacije/
nakon izgradnje
► tijekom izrade
projektne
dokumentacije
► tijekom izrade
projektne
dokumentacije
►► projektant
► projektant
► projektant
►izvoĊaĉ
► tijekom
izgradnje
►tijekom izrade
projektne i
tehniĉke
dokumentacije
► tijekom
izgradnje
►tijekom izrade
projektne i
tehniĉke
dokumentacije
3.10. Kulturna baština
Provoditi struĉni nadzor tijekom gradnje brze ceste – ►izvoĊaĉ
arheološki i konzervatorski nadzor, stalan ili povremen, u zoni ►arheolog
izravnoga, odnosno neizravnoga utjecaja.
Mjere zaštite na podruĉju neregistriranih arheoloških
nalazišta:
Na dijelovima trase na kojima zbog stanja terena nisu utvrĊeni ►arheolog
lokaliteti (stacionaţe 2+900 - 3+100 ; 5+150 – 5+600; 7+700 –
10+100;15+300 - 15+500;17+000 – 17+700) kao i na
pregledanim dijelovima trase na kojima nisu ustanovljeni
lokaliteti, a obzirom na loše uvjete prilikom reambulacije,
predlaţe se naknadna reambulacija prije izvedbe poĉetnih
zemljanih radova, kako bi se utvrdilo eventualno postojanje
arheološkog nalazišta i provele daljnje mjere istraţivanja u
sluĉaju postojanja istih.
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
17
Mjere zaštite na podruĉju registriranih arheoloških nalazišta:
grmlja,
- uz rub zaštitnog koridora ĉvorova Rasinja i Koprivnica sjever zasaditi poteze drveća,
Tijekom pripremnih i poĉetnih zemljanih radova ►arheolog
izgradnje ističe se potreba stalnog arheološkog stručnog
nadzora kako bi se provjerili rezultati terenskog pregleda i
dokumentirali nepokretni i pokretni arheološki nalazi na
mjestima gdje nisu uoĉena nalazišta.
Prije poĉetka zemljanih radova potrebno je obaviti
probna sondiranja, budući da je toĉno rasprostiranje
pojedinog nalazišta bilo nemoguće odrediti tijekom prvog
terenskog pregleda. Sondiranja se moraju obaviti na svim
nalazištima evidentiranima tijekom reambulacije terena,
ukljuĉujući i ona evidentirana nakon novog terenskog pregleda
za navedene stacionaţe. Sondiranja se moraju obaviti u
skladu s Pravilnikom o arheološkim istraživanjima (Narodne
novine 102/10), a sonde se moraju nalaziti unutar radnog
pojasa brze ceste. Poloţaj i veliĉina sondi mora omogućiti
valorizaciju nalazišta, odnosno odreĊivanje jesu li potrebna
daljnja istraţivanja na tom mjestu i u kojem opsegu.
U sluĉaju utvrĊivanja potrebe za daljnjim arheološkim
istraţivanjem nalazišta koja su nakon sondiranja uoĉena
unutar pojasa izgradnje ceste, potrebno je izvijestiti nadleţnu
ustanovu za zaštitu kulturne baštine te provesti zaštitna
arheološka istraživanja u skladu s Ĉl. 12 Pravilnika o
arheološkim istraživanjima (Narodne novine 102/10),
odnosno:
- dokumentirati nepokretne i pokretne arheološke
nalaze po suvremenim arheološkim metodama, prateći
stratigrafiju nalazišta;
- dokumentirati arheološka istraţivanja, nalazišta i
nalaze (terenska, tehniĉka, foto dokumentacija, visinsko
snimanje) te provesti raĉunalnu obradu podataka;
- potrebno je provesti konzervaciju i restauraciju
pronaĊenih pokretnih nalaza;
- provesti interdisciplinarne analize prikupljenih uzoraka
(arheozoološke, arheobotaniĉke, geološke, antropološke, C14
analize).
- uz rub zaštitnog koridora, prema naseljima Botinovec,
Pustakovec, Peteranec i Herešin, zasaditi poteze drveća.
►krajobrazni
Saĉuvati što je više moguće prirodne vegetacije na pristupnim
arhitekt
i rubnim zonama, a oštećene površine sanirati prema projektu
krajobraznog ureĊenja.
►izvoĊaĉ
Sanaciju planiranog koridora izvoditi tijekom izgradnje i
neposredno nakon izgradnje.
Postupiti u skladu s izraĊenim “Operativnim planom ►korisnik zahvata
interventnih mjera za sluĉaj iznenadnih zagaĊenja voda”.
►ovlaštene tvrtke
Angaţirati tvrtke ovlaštene, osposobljene i s pozitivnim ►korisnik zahvata
referencama za sanaciju nastalog oneĉišćenja u sluĉaju
iznenadnog zagaĊenja.
►krajobrazni
Podravski brzu cestu od ĉvora Rasinja do ĉvora Koprivnica
arhitekt
uklopiti u postojeći krajobraz uz poštivanje lokalnih
krajobraznih znaĉajki i koristeći autohtone biljne vrste na
sljedeće naĉine:
- za stabiliziranje nasipa koristiti kombinaciju travnih smjesa,
niskog grmlja, i penjaĉica,
- slobodne površine u sklopu ĉvorišta zasaditi skupinama
stabala, pojedinaĉnim stablima, te kombinacijom drveća i
► tijekom
izgradnje
► tijekom
korištenja
► tijekom
izgradnje
► tijekom
korištenja
3.13. Praćenje stanja okoliša – monitoring
Kad se Podravska brza cesta, dionica ĉvor Rasinja – ĉvor Koprivnica pusti u promet, uspostavit će se,
u skladu sa zakonskim zahtjevima, sustav redovitog praćenja stanja okoliša.


►krajobrazni
arhitekt
► tijekom i
neposredno
nakon izgradnje
3.12. Sprečavanje ekološke nesreće
3.11. Krajobraz
Izraditi projekt krajobraznog ureĊenja u sklopu izrade glavnog
projekta.
► tijekom
izgradnje
►tijekom izrade
projektne
dokumentacije
► tijekom
izgradnje


Pratiti kvalitativni i kvantitativni sastav nadzemne i pozemne faune i flore (ukljuĉujući i divljaĉ) na
lokaciji zahvata te utjecanom podruĉju jednom u 5 godina. Svi podaci moraju biti pohranjeni u
digitalnom obliku (npr. GIS) a naĉin njihova prikupljanja i pohrane usuglašen sa standardima
Drţavnog zavoda za zaštitu prirode. Podaci se ĉuvaju u sjedištu investitora te u istovjetnom
obliku u Drţavnom zavodu za zaštitu prirode i Ministarstvu nadleţnom za poslove zaštite
prirode.
Tijekom korištenja, odnosno tijekom odvijanja prometa pratiti uĉestalost i stradanja ţivotinja od
prometa. Nakon praćenja u razdoblju od godinu dana izvršiti analizu o mjestima stradanja i
taksonomskoj pripadnosti stradalih ţivotinja, te izvršiti potrebne korekcije u smislu zaštite. Svi
podatke pohraniti u digitalnom obliku (npr. GIS) a naĉin njihova prikupljanja i pohrane usuglašen
sa standardima Drţavnog zavoda za zaštitu prirode. Podaci se ĉuvaju u sjedištu investitora te u
istovjetnom obliku u Drţavnom zavodu za zaštitu prirode i Ministarstvu nadleţnom za poslove
zaštite prirode.
Izvješća o stanju okoliša Hrvatskih cesta - moraju ukljuĉivati i izvješća o stanju biološke
raznolikosti i prirodnih procesa, trendovima i poduzetim dodatnim mjerama zaštite i oĉuvanja
biološke raznolikosti i prirodnih procesa na lokaciji zahvata te neposrednom utjecanom podruĉju.
Prilikom korištenja ceste potrebno je vršiti nadzor nad rješavanjem problema oko prelaska
divljaĉi s jedne na drugu stranu te utvrditi mjesta (koridore migracija) prijelaza divljaĉi kako bi se
na vrijeme poduzele mjere za smanjivanje stradavanja divljaĉi prilikom prelaska prometnice
postavljanjem mjera zaštite.
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
18

Potrebno je provoditi program ispitivanja utjecaja oborinskih oneĉišćenih kolniĉkih voda na
podzemne vode koje se eksploatiraju na crpilištima Ivanšĉak i Lipovac, kao i na površinske vode
Gliboki potoka, kanala Mošĉanski jarek i potoka Koprivnica, odnosno nizvodno Lipovec.
PredviĊa se izvoĊenje ispitivanja u tri faze. U prvoj fazi provesti ocjenu nultog stanja kakvoće
podzemnih voda. Uzorci bi se uzimali ĉetiri puta godišnje tijekom dva hidrološka minimuma i dva
maksimuma. Za vrijeme radova na izgradnji prometnice, zbog mogućih utjecaja korištenja
mehanizacije i ljudskog faktora, predlaţe se nastavak monitoringa kakvoće podzemnih i
površinskih voda odabranih karakteristiĉnih pokazatelja u mjeseĉnim intervalima, a detaljne
analize barem na poĉetku (0 stanje), jednom tijekom i na kraju radova. Nakon puštanja u promet
brze ceste, predlaţu se mjeseĉna opaţanja karakteristiĉnih pokazatelja u površinskim vodama,
a detaljne analize dva puta godišnje u površinskim i podzemnim vodama kroz razdoblje od
minimalno deset godina. Monitoringom mastolova odrediti njihovu funkcionalnu efikasnosti
barem ĉetiri puta godišnje, tijekom intenzivnih padalina na najmanje dvije lokacije mastolova i to
na mjestima ispuštanja iz mastolova, prije ulaza u filtarsko polje i nakon filtarskog polja prije
upuštanja otpadne vode u okoliš.
3.14. Prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata za okoliš
Predmet ove studije-zahvata je dio koridora Podravske brze ceste, dionica: ĉvor Rasinja – ĉvor
Koprivnica u duljini od pribliţno 18,6 km. Navedena cesta dio je Podravske brze ceste (GP otok Virje –
Varaţdin – Koprivnica – Osijek – GP Ilok), a u ĉvoru Koprivnica sijeĉe autocestu Vrbovec – Kriţevci –
Koprivnica – Republika MaĊarska. Dionica ĉvor Rasinja – ĉvor Koprivnica se u cijelosti proteţe
Koprivniĉko – Kriţevaĉkom ţupanijom. Trasa brze ceste prolazi ravniĉastim terenom – bez ograniĉenja.
Dionica Podravske brze ceste od ĉvora Rasinja do ĉvora Koprivnica prolazi podruĉjem Koprivniĉkokriţevaĉke ţupanije kroz Općinu Rasinja, Općinu Koprivniĉki Ivanec, Općinu Peteranec i Grad
Koprivnicu, a od ĉvora Rasinja do ĉvora Koprivnica prikazana je u Strategiji i Programu prostornog
ureĊenja Republike Hrvatske kao prioritet do 2005. godine. Ostale dionice Podravske brze ceste na
podruĉju Koprivniĉko-kriţevaĉke ţupanije prioriteti su do 2015. godine.
Trasa Podravske brze ceste planirana je u Prostornom planu Koprivniĉko-kriţevaĉke ţupanije (naĉelna
trasa) kao i u prostornim planovima općina kroz koje prolazi.
Lokacija zahvata nalazi se u subgeomorfološkoj regiji Gornjodravska nizina, na visini od oko 130 m do
oko 150 m, u podruĉju potolinske zone koja se prostire od Varaţdina i Koprivnice do Virovitice i Barcsa,
a koja je tijekom miocena, pliocena i starijeg pleistocena predstavljala erozijsku osnovu za vodotoke s
Alpa i Zapadnih Karpata.
Na podruĉju planirane prometnice moguće je istaknuti više znaĉajnijih pedogenetskih osobitosti, od
kojih su vaţnije geomorfološke znaĉajke te vrsta matiĉnog supstrata. Geomorfološki, veći dio ili oko
85% istraţivane trase brze ceste, nalazi se na ravnom do skoro ravnom terenu s nagibom svega 0-3%,
dok se vrlo mali dio nalazi na nešto povišenijem terenu s nagibom preko 3%. Na višim dijelovima terena
razvila su se automorfna tla, a na niţim terenima pod utjecajem podzemne vode oglejena automorfna te
hidromorfna tla. Trasa prometnice prolazi kroz zaravnjenu aluvijalnu nizinu rijeke Drave.
zahvata obitavaju brojne biljne i ţivotinjske svojte (135 vrsta leptira, 50 vrsta riba, 16 vrsta vodozemaca,
10 vrsta gmazova, 63 vrste ptica, 43 vrste sisavaca), od kojih su neke navedene u Crvenom popisu
ugroţenih biljaka i ţivotinja Republike Hrvatske (primjerice, na ovom je podruĉju evidentirano 38
ugroţenih biljnih vrsta). Šire podruĉje zahvata obuhvaća i stanište udomaćenih svojti - Kokoši Hrvatice,
Hrvatskog hladnokrvnjaka, Slavonsko-srijemskog podolca te Dravske guske.
Podruĉje istraţivanja ulazi u sastav Sredozemnomorsko-transazijskog seizmiĉkog pojasa. Ovo podruĉje
je seizmiĉki vrlo aktivno s brojnim jakim potresima. Pripada podruĉju intenziteta seizmiĉnosti od 7 0 i 80
po MSK-64. Hipocentri potresa su uglavnom iznad Mohoroviĉićeva diskontinuiteta, na dubinama od 10
do 20 km.
Klimatološki gledano, ovo je prijelazno podruĉje umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku
klimatsku zonu, gdje se osim utjecaja opće cirkulacije karakteristiĉne za ove geografske širine, osjeća
jak modifikatorski utjecaj niske Panonske nizine i velikog planinskog sustava Alpa i Dinarida, koji
donekle slabe utjecaj Atlantskog oceana, a osobito Sredozemnog mora. Zimi je prisutan hladan zrak,
tako da dolazi do izraţaja svjeţa umjereno kontinentalna klima s dosta izraţenim ekstremnim
vrijednostima pojedinih klimatskih elemenata. Srednja godišnja temperatura iznosi oko 10 ºC, prosjeĉno
godišnje padne 850-900 mm padalina, vjetrovi pušu tijekom cijele godine - najĉešće sjeverozapadnjak,
jugozapadnjak i sjevernjak. Maksimalna vlaţnost je u studenom i prosincu, a minimalna u travnju i
svibnju. Prosjeĉna godišnja relativna vlaga iznosi 82 %.
Ukupan utjecaj Ceste na krajobrazne sustave procijenjen je kao umjeren, što znaĉi da će planirani koridor
biti uoĉljiv krajobrazni element i da će privlaĉiti paţnju. Umjeren utjecaj na krajobrazne sustave moguće je
smanjiti usporednom, kvalitetnom provedbom krajobraznog ureĊenja prostora u skladu s prirodnim i
krajobraznim zakonitostima na podruĉju zahvata.
Terenskim pregledom podruĉja izgradnje podravske brze ceste utvrĊeno je postojanje 28 arheoloških
nalazišta od kojih se sva osim jednog nalaze u zoni izravnog utjecaja.
Temeljem rezultata proraĉuna širenja pojedinih polutanata u okoliš oko Podravske brze ceste, moţe se
zakljuĉiti da su, i uz gustoće prometa koje se projiciraju do 2032. godine, izraĉunate koncentracije
polutanata u okolišu te ceste još uvijek znaĉajno manje od graniĉnih vrijednosti (GV) propisanih
Uredbom o graniĉnim vrijednostima oneĉišćujućih tvari u zraku.
Analiza troškova i koristi pokazuje da su ukupne koristi od utjecajnih ĉinitelja zahvata veće od ukupnih
troškova utjecajnih ĉinitelja zahvata, sve svedeno na neto sadašnju vrijednost. Ukupna ocjena
prihvatljivosti zahvata kroz vrednovanje novĉano nemjerljivih utjecaja zahvata je pozitivna.
Sa stanovišta ove studije, planirani položaj Spojne ceste je prihvatljiv uz provođenje propisanih
mjera zaštite.
Dominantni matiĉni supstrati su les te aluvijalne ilovaĉe i gline. Naslage prapora ili lesa, koji je eolski
sediment nasut u gornjem pleistocenu, dominantan su ĉimbenik tvorbe tala koja se nalaze na
povišenom dijelu trase brze ceste.
U utjecanom podruĉju zahvata ne postoje zakonom propisana zaštićena podruĉja, a sam zahvat ne
nalazi se u podruĉju Nacionalne ekološke mreţe. Od planiranog zahvata najbliţi lokalitet NEM-a
(HR2000368, Peteranec ) je udaljen ≈ 500 metara. Na širem podruĉju zahvata obitavaju i svojte
navedene u Crvenom popisu ugroţenih biljaka i ţivotinja Republike Hrvatske Na širem podruĉju
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
NE-TEHNIČKI SAŽETAK
Podravska brza cesta: čvor Rasinja – čvor Koprivnica
19

Javni natječaj za prodaju rashodovanih vozila

Cistolitotomija - Klinika za urologiju KBC Osijek

više

Virtualna kirurgija 21. stoljeća - Poliklinika Klapan Medical Group

LETZ (Loop excision of transformation zone)

“Riječ za tebe” listić policijske kapelanije sv. Vida

KIRETAŽA (Dilatatio et curettage

Drveni_kiosci_groblje-natjecaj_2014_listopad

Korisne informacije za pacijente - Specijalna bolnica Sveta Katarina

Tužba - hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode