ICT Informatička tehnologija u poslovanju
Broj 193
10/2013
Preduvjet povratka
proizvodnji
CIJENA:
32 kn
4,5 €
5 KM
Robotika
Umjetna
inteligencija
Ekspertni
pravni
sustavi
Značajni
napredak ili
IT-iluzija?
ERP II
BIG
DATA
Izazovi
implementacije
Mobility Day 2013
Praznik mobilnih
tehnologija
Bojan Jerbić
FSB - Zavod za robotiku
i automatizaciju
proizvodnih sustava
PRILOG
Državi je
mjesto u
oblaku?
VJEŠTINE ZA
NAPREDOVANJE
Računalne vještine su vještine za život.
Izradite svoj skup vještina na putovanju prema uspjehu.
Ulažite u svoje znanje već danas uz ECDL.
Posjetite www.ecdl.hr
Osnove
Napredne
baze podataka
Osnove
računala
komunikacija
Online
suradnja
Proračunske
tablice
IT sigurnost
Prezentacije
Napredna
obrada riječi
Planiranje
projekata
Napredne
prezentacije
Obrada
riječi
Uređivanje
fotografija
ECDL - VJEŠTINE ZA KORAK NAPRIJED
Napredne
proračunske
tablice
Web
dizajn
Korištenje
baza podataka
UVODNIK
ICT Informatička tehnologija u poslovanju
Broj 193
10/2013
Preduvjet povratka
proizvodnji
CIJENA:
32 kn
4,5 €
5 KM
Robotika
Umjetna
inteligencija
Snimio:
Dražen
Lapić
Ekspertni
pravni
sustavi
Značajni
napredak ili
IT-iluzija?
ERP II
BIG
DATA
Izazovi
implementacije
Mobility Day 2013
Praznik mobilnih
tehnologija
Bojan Jerbić
FSB - Zavod za robotiku
i automatizaciju
proizvodnih sustava
PRILOG
Državi je
mjesto u
oblaku
INFOTREND
Prvi hrvatski časopis za
informatiku u poslovanju
Nakladnik:
TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i
informatički konzalting
Žajina 61/1, 10 000 Zagreb
OIB: 03544854623
Raiffeisenbank Austria d.d.
Žiroračun 2484008-1103024067
Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 01/3040593
e-pošta: [email protected]
InfoTrend online: www.infotrend.hr
Direktor:
Slavko Vidović
Glavni i odgovorni urednik:
Branko Kosec
e-pošta: [email protected]
Dopisnik iz BiH:
Haris Hamidović
Dopisnik iz Srbije:
Nikola Marković
Jezična obrada:
Lidija Orešković
Oglašavanje i pretplata:
Ana Mišić
e-pošta: [email protected]
Grafičko oblikovanje:
Pictoris d.o.o.
Izrada i održavanje web-portala:
Novena d.o.o. Zagreb
Tisak:
AKD d.o.o. Zagreb
Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno,
no nakladnik ne može odgovarati za posljedice
njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora
i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije.
Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i bit će im posvećena puna pozornost.
Za možebitnu suradnju potreban je prethodni
pismeni ili telefonski dogovor.
Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nije
unaprijed izričito dogovoreno.
Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno
prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez
pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopušteno uz obavezno navođenje izvora.
Bez krivnje krivi...
Svakome je potreban neprijatelj ili barem netko koga možemo ocijeniti manje
vrijednim od nas. Zato se čovječanstvo stoljećima dijelilo na bijele i obojene, na
bogate i siromašne, lijeve i desne - po vjeri, ponašanju, sklonostima. Popisu nema
kraja, uvijek se može smisliti nešto novo.
Danas je cool fanatično voljeti ili mrziti informatičku tehnologiju. S tim da i
jedni i drugi imaju svoje sumnje i izuzetke kad im to osobno odgovara.
Takva se dvojba pojavljuje i u uvodnoj temi ovog broja koja se bavi
ROBOTIKOM i razmatra pitanje aktualno na svjetskoj razini: hoće li u skoroj
budućnosti roboti zauzeti sva radna mjesta? Hoće li se pred zavodom za
zapošljavanje vijugati dugi redovi bivših zaposlenika, a nekoliko sofisticiranih,
neumornih, brzih i nikad bolesnih robota obavljat će sav posao u tvornicama
koje su prije zapošljavale desetine tisuća radnika?
Zašto nam je robotizacija prijeko potrebna, zašto je treba poticati a ne
kočiti, kako oslobađa a ne osiromašuje stanovništvo, objašnjava profesor
Bojan Jerbić u uvodnom članku „A gdje smo mi u tome?“
Snaga tehnološkog tima
Tvrtka ili ustanova može imati od jedne do X aplikacija s time da X nije
ograničena veličina. U svakoj ozbiljnijoj tvrtki vrti se i neki ERP – Enterprise
resources planning, računalni sustav koji upravlja tvrtkinim poslovnim
krvotokom.
Loš, bolji, najbolji?
Nije prošlo mnogo od njihova uvođenja pa da informatički i poslovni vizionari
zapitaju - što dalje? Umjesto odgovora još bolji ERP suvremena je krilatica
drukčiji ERP.
Naš priznati stručnjak za poslovne informatičke sustave, profesor Niko
Majdandžić, čovjek koji je svoje teorije provjerio u proizvodnoj praksi,
pojašnjava pojam sustava inteligentnog ERP-a. Kraće zvan ERP II
dograđuje svoje funkcije nizom programskih sustava kojima tvrtka već
raspolaže i objedinjava ih u sustav neslućenih mogućnosti.
Četiri putokaza
Odavno smo navikli na osobno računalo kao nekad na pisaći stroj ili telefaks
pa se, logično, pitamo što nam dalje sprema razvoj informatike. Što učiti, u
što ulagati kako nas u daljnjoj utrci brži i jači ne bi odgurnuti s ceste u grabu?
Mnogo je smjerova i putokaza, no trenutačno, treba stalno držati na oku
najmanje četiri razvojna pravca.
U središtu pozornosti trenutačno su Oblak, Mobilnost, Big Data i Društvene
mreže.
Na stranicama ovog broja, naši su se autori pozabavili s dva od njih otvaraju nam nova čudesna područja koja osvaja mobilna tehnologija čija
se proždrljivost za podacima može zadovoljiti samo Big Data izvorima
strukturiranih podataka. Više nikad nećemo biti sami i nikad se nećemo moći
riješiti aure naših osobnih podataka koji će nas pratiti kamo god zakoračili. Naše
najintimnije tajne otvorit će se svakomu tko za njih pokaže zanimanje.
Kako biste saznali što nam sve tehnologija sprema u tom području
preporučujemo seriju članaka naših autora Tomislava Bronzina, Ratka
Mutavdžića i drugih suradnika o eksploziji mobilnosti i razmišljanjima o
novijem fenomenu proučavanja, sintetiziranja i analiziranja nezamislivih
količina podataka koji će potom usmjeravati naš život i rad.
online: www.infotrend.hr
193/10/2013 infoTrend 3
U OVOM BROJU
6
6 OKRIVLJENI ZA NAPREDAK
Novi sociološki i tehnološki uvjeti u 21. stoljeću nalažu primjenu modernih proizvodnih
tehnologija temeljenih na zamjeni ljudskog rada strojevima.
12 PRAZNIK MOBILNIH TEHNOLOGIJA
Konferencija Mobility Day 2013, najposjećenija dosad, potvrdila je ispravnost koncepcije
svojih osnivača.
15 TEHNOLOGIJA SVAKODNEVICE
Kad govorimo o mobilnoj tehnologiji, zapravo je riječ o komunikaciji među ljudima,
među ljudima i strojevima, a ponekad i samo među strojevima
18 MOBILNA BUDUĆNOST
Koji su trendovi trenutno aktualni, a što izranja na horizontu? Na što bi IT-tvrtke koje se
bave mobilnom tehnologijom trebale obratiti pozornost i kamo bi trebale usmjeriti svoje
resurse?
18
21 e-HRVATSKA - JEDINSTVEN INFORMACIJSKI SUSTAV
Projekt informatizacije e-Hrvatska pokrenut je 2000. godine, a realizacija je počela 2003.
Danas, dvanaest godina poslije, pitamo se koliko je uspješno proveden.
25 ERPII - ZNAČAJAN TEHNOLOŠKI NAPREDAK ILI IT-ILUZIJA
Predvidivi razvoj osnovne informatičke infrastrukture proizvodnih tvrtki
32 BIG DATA - IZAZOVI IMPLEMENTACIJE
Ako je tradicionalna baza podataka kolekcija onda je Big Data kolekcija kolekcija u
različitim formatima, oblicima i tehnologijama
36 INTEGRIRANI SUSTAV UPRAVLJANJA
Postizanje izvrsnosti jedno je od ključnih pokazatelja uspješnosti organizacije i osnovni
uvjet opstanka na tržištu
40 SMARTCARD2013.
Prava vrijednost ovogodišnje konferencije bilo je rasvjetljavanje problema koji nastaju
kao posljedica snažnog i naglog razvoja kartičarstva.
41
41 STANDARD INFORMACIJSKE SIGURNOSTI ZA FINANCIJSKU INDUSTRIJU
Pri elektroničkom plaćanju opasnosti od zloupotrebe iziskuju stalno unapređenje
sigurnosnih mjera kako bi kupci i dalje imali povjerenja u kompanije kojima povjeravaju
svoj novac i svoje poslovanje.
43 PRAVNI EKSPERTNI SUSTAVI
Nitko se ne veseli parničnom ili kakvom drugom sudskom postupku, greške su moguće i
skupe. Postoji li alternativa?
46 ICT I PRAVNA PRAKSA
Zaštita osobnih podataka u digitalnom okruženju.
43
47 POSTOJI LI LAKŠI NAČIN?
Financijski nepismeni građani nisu ravnopravni sugovornici službenicima
visokoinformatiziranih banaka.
49 SPAMCOP.NET
Iako se čini da s vremenom dobivamo sve manje spamova, površan pogled u spammape pružatelja e-mail usluga govori da taj oblik elektroničkog uznemiravanja ne
jenjava.
50 ICT VIJESTI IZ CRNE GORE, BIH I SRBIJE
Razvoj informacijskog društva - Crna Gora digitalna država.
56 PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
Pomaknite fokus nabolje - vremenska perspektiva, zadovoljstvo i uspjeh
4 infoTrend 193/10/2013
DBA / Oracle 12c novosti
Middleware / SOA , WebLogic, Cloud
Razvoj i alati
Poslovni IS / Najbolja iskustva
Java dan
ROBOTIKA
Novi sociološki i tehnološki uvjeti u 21. stoljeću
nalažu primjenu modernih proizvodnih tehnologija
temeljenih na zamjeni ljudskog rada strojevima
A gdje smo
mi u tome?
Roboti su strojevi koji po svojim radnim karakteristikama mogu u raznim
djelatnostima preuzeti najviše poslova koji su suviše složeni za klasičnu mehanizaciju i automatizaciju. Zato je robotika postala svojevrsni tehnološki
imperativ povratka proizvodnji. To znači da je budućnost proizvodnje u 21.
stoljeću više neće ovisiti isključivo o ljudskoj radnoj snazi i to treba jasno
istaknuti. Proizvodit će strojevi, ali to ne znači i manje posla za ljude. Neki
od danas najtraženijih poslova prije samo petnaestak godina nisu ni postojali. Ispravan način razumijevanja budućnosti je stvaranje novih, drukčijih
radnih mjesta, a ne održavanje starih.
S
manjivanjem profitnih margina i
gubitaka koji nastaju uslijed dislokacije proizvodnje u zemlje s niskom
cijenom rada kao što su Kina ili Indija, industrijski razvijene zemlje počinju vraćati
proizvodnju u svoje domaće tvornice.
6 infoTrend 193/10/2013
Okrivljeni za napredak
Gubitak radnih mjesta nije izravno
povezan s robotikom. Globalizacija i
tehnologijski razvoj značajno su promijenili ekonomske, kulturne, proizvodne
i političke značajke modernog društva.
U laboratoriju Zavoda za
robotiku i automatizaciju
proizvodnih sustava,
Fakulteta strojarstva i
brodogradnje u Zagrebu
Proizvodnja dobara, kao osnova stvaranja nove vrijednosti, suočava se s potpuno novim tehnološkim, sociološkim,
demografskim i ekonomskim izazovima.
U tom kontekstu, tržište zahtijeva brzu
reakciju na nepredvidljive okolnosti, nalažući fleksibilnost i agilnost poduzeća.
Istodobno se postavljaju sve oštriji zahtjevi kvalitete, sigurnosni i ekološki propisi,
potičući unapređenje tehnologije prema
kriterijima održivosti. Ovaj scenarij jasno
predstavlja dramatičan pomak u proizvodnji i suvremenoj ekonomiji jer jedino
potpuno nove tehnologije, odnosno novi
prilagodljivi, evolutivni samoorganizirajući strojevi i proizvodni sustavi mogu u
budućnosti kvalitetno poduprijeti oče-
Istraživanja: (http://ec.europa.eu/economy_finance/articles/eu_economic_situation/
pdf/2012/2012-02-23-interim-forecast_en.pdf http://epp.eurostat.ec.europa.eu/
statistics_explained/index.php/Employment_statistics, http://www.un.org/esa/
population/publications/longrange2/WorldPop2300final.pdf, http://www.bls.gov/
opub/mlr/2012/01/art3full.pdf, http://bls.gov/news.release/ecopro.t01.htm)
kivani razvoj ljudskog društva u većini
njegovih djelatnosti. Stoga će neizbježno
doći do smanjivanja broja zaposlenih u
neposrednoj proizvodnji dobara, ali i u
drugim djelatnostima jer neposredni ljudski rad više neće zadovoljavati zahtjeve
suvremene proizvodnje. To potkrepljuju
brojna istraživanja koja pokazuju da će se
do 2050. godine radna populacija smanjiti
za najmanje 16%, no stvarne brojke bit će
mnogo veće.
Sličan scenarij već se dogodio u poljoprivredi. Početkom prošlog stoljeća u proizvodnju hrane bilo je uključeno oko 70%
europskog stanovništva. Uslijed tehnološkog razvoja danas je taj postotak značajno
manji i iznosi samo 3%. Slično će se dogoditi u industrijskoj proizvodnji. Proizvod-
EUROPSKO STANOVNIŠTVO U
PROIZVODNJI HRANE
2013. godina 3%
1900. godina
70%
nost će rasti, a zaposlenost u proizvodnji
će padati.
Tu je najvažniji tehnološki odgovor robotika, prepoznana kao ključna znanost
21. stoljeća. Poznato je da roboti smanjuju
Ključna pitanja zanemarena u Hrvatskoj
Robotika je strateški odgovor na moderno doba, što znači da se bez robota neće moći
proizvoditi u budućnosti. Stoga ne smijemo biti iznenađeni gubitkom radnih mjesta u industriji već gubitkom industrije zbog tehnologijskog zaostajanje.
Jasno je da takve predikcije otvaraju niz etičkih i socijalnih, ali i pravnih i ekonomskih pitanja povezanih s temeljnim civilizacijskim promjenama koje nas očekuju: od gubitka uobičajenih radnih mjesta do prihvaćanja inteligentnih strojeva u svoju zajednicu. U slučaju
poljoprivrede tranzicija je u 20. stoljeću bila donekle jednostavna jer se paralelno razvijala
industrijska proizvodnja pa se je većina seoske radne snage sa zemlje prebacivala u tvornice. Danas je situacija kudikamo složenija pa traži složene i temeljite društvene promjene.
Konvencionalna ekonomska filozofija stalnog rasta, monopolizirane kontrole i distribucije
kapitala nadalje nije održiva pa se bez odgovarajućih promjena neće moći stvarati nove
ekonomske forme, nove djelatnosti ni odgovarajuća radna mjesta. To su ključna pitanja s
kojima se bavi razvijeni svijet, a gdje smo mi u tome?
193/10/2013 infoTrend 7
Trendovi u SAD (BDP, profit, investicije i zapo ljavanje), 1995-2011
Recesija
NA INOZEMNIM TRŽIŠTIMA
74%
72%
70%
68%
66%
64%
62%
zaposleni / populacija
Razina BDP-a, profita, investicija
Investicije
BDP
Profit
Nefinacijski profit
Zaposleni/populacija
60%
58%
01-95
05-96 09-97 02-99
Izvor: Andrew McAfee (2012 TEDx)
06-00 11-01
03-03 08-04 12-05 04-07 09-08
GOSPODARSKI TRENDOVI U SAD
01-10 06-11
SMANJENJE BROJA RADNIH MJESTA I POVEĆANJE BROJA ROBOTA
proizvodne troškove, poboljšavaju kvaliGODIŠNJA ULAGANJA U ISTRAŽIVAČKE
tetu proizvoda i uvjete rada, te smanjuju
I RAZVOJNE ROBOTSKE PROJEKTE:
rasipanje resursa. Robotika i mehatronika
SAD500.000.000 US dolara
šire se i na druge inženjerske i neinženjerJapan150.000.000 US dolara
ske znanosti, nudeći nove mogućnosti
EU100.000.000 eura
proizvodnje i primjenu tehnike u svakodJužna Koreja 100.000.000 US dolara
nevnom životu. Očekuje se da će robotika
u 21. stoljeću imati presudan utjecaj na
društveni i ekonomski razvoj, veći nego Nova industrijska revolucija
što je računalna tehnologija odigrala u
Robotika je prekretnica u znanstvenom
prošlom stoljeću.
i tehnološkom smislu. Zahvaljujući razvoEuropska je zajednica već godinama ju metoda umjetne inteligencije, senzorisvjesna spomenutih trenke, računalstva, elektronike i
dova te je razvoj robotike,
drugih srodnih tehnologija,
uz energetiku i transport, Početkom prošlog
roboti se pretvaraju iz induproglasila dugoročnim stoljeća u proizvodnju
strijskih strojeva u pametne,
strateškim prioritetom. hrane bilo je uključeno sveprisutne pomagače, šireći
postupno primjenu u dosad
Sukladno tomu, strategi- oko 70% europskog
nezamislive poslove u medija razvoja robotike u EU stanovništva. Uslijed
cini, uslužnim djelatnostima,
razrađena je u koordi- tehnološkog razvoja
u kući itd. Roboti nam već
naciji EUROP (Europe- danas je taj postotak
prožimaju život mnogo više
an Robotics Technology iznosi samo 3%.
nego što smo svjesni. ZrakoPlatform - http://www. Slično će se dogoditi
plovi su danas potpuno rorobotics-platform.eu) i u industrijskoj
botizirani i ne bi mogli letjeti
CARE (Coordination Acti- proizvodnji
bez pomoći računala. Svjeon for Robotics in Europe
- http://www.robotics-platform.eu/cms/ dočimo serijskoj proizvodnji automobila
index.php?idcat=39), uz sudjelovanje svih koji se sami parkiraju. Mnoge naprave u
vodećih europskih proizvođača, institu- kući i uredu upravljane su putem složenih
ta i znanstvenika uključujući
i naše predstavnike. Slijedeći
postavljene ciljeve Europska
komisija financira istraživačke i
razvojne robotske projekte s oko
100.000.000 eura godišnje. Slično je i u drugim tehnološki razvijenim zemljama - Japan ulaže
150.000.000 US dolara, Južna
Koreja 100.000.000, a SAD više
od 500.000.000 US dolara godišnje. Predsjednik SAD-a Barack
Obama osobnom je intervencijom u lipnju 2011. povećao ukupno financiranje istraživanja u
robotici za 70.000.000 dolara.
8 infoTrend 193/10/2013
algoritama umjetne inteligencije. Već danas su na tržištu dostupni roboti koji čuvaju ili čiste kuću dok su njihovi vlasnici
na poslu. U sjeni vodećih svjetskih laboratorija razvijaju se humanoidni roboti koji
s izvjesnim razumijevanjem komuniciraju s okolinom i imitiraju naše ponašanje.
Stupanj znanstvenog razvoja u području
robotike jasno upućuje na to da će nam
roboti u bliskoj budućnosti postati svakodnevni partneri poput računala i mobitela. No, roboti djeluju na nas i okolinu
ne samo fizički aktivno, već intelektualno i
emotivno. Naprimjer s robotom možemo
igrati šah ili pak pričati viceve.
Proizvodnja bez radnika
Zamjena ljudskog rada u neposrednoj
industrijskoj proizvodnji je nezaustavljiv
proces jer konvencionalne tehnologije
više ne mogu konkurirati na globalnom
tržištu. U nekim proizvodnim granama,
npr. u automobilskoj i elektroničkoj industriji, ljudski je rad gotovo potpuno zamijenjen robotima. Ubrzani razvoj robotskih
tehnologija širit će primjenu na sve složenije poslove kojima danas roboti još nisu
dorasli. Taj proces ide sve brže pa ljudsko
društvo traži temeljite promjene koje će
BUDUĆNOST...
ULAGANJA U PROJEKTE VEZANE ZA ROBOTIKU
ne operacijske izvedbe, što
čovjek teško može postići,
robotski rad je značajno
jeftiniji od ljudskoga, a svojom učinkovitošću robot
može zamijeniti od dva do
pet radnika.
Tomislav Stipančić, Bojan Jerbić i prof.
dr. sc. Gojko Nikolić
otvoriti prostor za nove djelatnosti i poslove gdje će se ljudi zapošljavati u budućnosti. Takvo novo društvo trebalo bi
biti bolje od današnjega jer naporan rad
u industrijskim pogonima
nije imanentan ljudskoj prirodi. Dok teške i monotone
poslove obavljaju roboti mi
ćemo se moći posvetiti kreativnim i čovjeku dostojnim zanimanjima.
Robot i cijena rada
Jedan od glavnih razloga za primjenu industrijske
robotike je ekonomske prirode. Roboti ne obolijevaju,
ne idu na godišnji odmor,
ne štrajkaju, rade u mraku i
ne umaraju se. Uz kvalitet-
Robotika i Hrvatska
Pretpostavimo da jedna
prosječna robotska radna stanica može koštati
oko 150.000 eura (robot
i okolna tehnička prilagodba) i da takav robot nadoknađuje rad
dvoje radnika u svakoj smjeni. Radi li se
u dvije smjene onda robot mijenja ukupno četiri radnika. Ako je bruto plaća
jednog radnika 1000 eura ukupni godišnji trošak za četiri radnika iznosi 48.000
eura. To znači da će se robot, uzimajući
u obzir i pripadajuće troškove energije i
održavanja, isplatiti za četiri godine. Nakon toga radit će samo uz materijalne i
režijske troškove sve do umirovljenja. A
roboti su vrlo dugovječni te obično i u
najtežim uvjetima, kakvi su primjerice
u proizvodnji automobila, rade bez posebnog održavanja i duže od 20 godina.
NOVE PRIMJENE
Nažalost, Hrvatska je tehnološki nerazvijena zemlja.
To je uza sve druge objektivne okolnosti ujedno i
razlog propadanja proizvodnje. Tijekom posljednjih dvadeset godina nitko
nije prepoznao koliko je
bitno potaknuti tehnologijski razvoj kao jedan od
strateških ciljeva. Osnivanje
Hrvatskog tehnologijskog
vijeća, Hrvatskog instituta za tehnologiju
i agencije BICRO pokazalo je da oko toga
postoje ideje, ali ne i politički konsenzus
jer sredstva odobravana za projekte nisu
ni izbliza dovoljna za ozbiljan pomak. Susjedne europske zemlje za slične agencije
i tehnologijske projekte izdvajaju sto puta
više novca.
Iako smo na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, zahvaljujući financiranjem iz međunarodnih i domaćih projekata (MZOŠ i HIT), izgradili
zavidan robotski laboratorij s istraživačima
na međunarodnoj razini, ukupna ulaganja,
poglavito u ljude, nisu bila dovoljna da ozbiljnije potaknemo robotizaciju proizvodnje. U hrvatskoj industriji
roboti se primjenjuju tek
fragmentarno i to na vrlo
jednostavnim poslovima
rukovanja ili zavarivanja. Prema ekonomskim
i demografskim kriterijima Europske komisije,
zemlja veličine Hrvatske
trebala bi imati najmanje 2000 robota. Podaci
kojima raspolažem procjenjuju da ih je u Hrvatskoj instalirano tek oko
150, što znači da uvelike
zaostajemo u tehnologijskom razvoju.
Prema kriterijima
Europske komisije,
zemlja veličine Hrvatske
trebala bi imati
najmanje 2000 robota.
Procjenjuje se da je u
Hrvatskoj instalirano
tek oko 150, što znači
da uvelike zaostajemo u
tehnologijskom razvoju
193/10/2013 infoTrend 9
ROBOTIKA
Robot i kirurgija,
projekt RONNA
P
rimjena robota u medicini danas je je- operacije je činjenica da neurokirurg u pradan od najvećih znanstveno-tehnolo- vilu ne vidi mjesto operacije jer jednostavgijskih izazova. Brojni veliki instituti i no ne može otvoriti ljudski mozak. Dakle,
robotski laboratoriji u svijetu natječu se oko jedan od najznačajnijih neurokirurških
razvoja medicinske robotike. S jedne stra- problema je mogućnost precizne prostorne
ne u pitanju su golemi pomaci u pogledu navigacije instrumenata. Prostorna maniunapređenja medicinske prakse, a s druge pulacija ili navigacija je temeljna funkcija
sve povezano s medicinom donosi obilnu robota.
financijsku dobit. Zahvaljujući svojoj preciMeđutim u slučaju neurokirurgije roboti
znosti i neosjetljivosti na umor i tremor ro- ne mogu izravno zadovoljiti očekivane prebot može značajno pomoći
ciznosti. Naime, robot je
pri izvođenju posebno deličlankasti manipulator slikatnih operativnih zahvata. U početku će robot asistirati čan ljudskoj ruci i sve se
Zahvaljujući suradnji s kirurgu u navođenju
greške u pojedinim zgloprof. dr. sc. Gojkom Nikoli- instrumenata, a u sljedećoj bovima sustavno zbrajaćem, dugogodišnjim surad- fazi sudjelovat će u izvedbi ju. U slučaju industrijske
nikom FSB-a i doc. dr. sc.
primjene ti problemi ne
specifičnih zahvata.
Darkom Chudyjem, preddolaze do izražaja jer rostojnikom odjela neuroki- Namjera je osigurati
boti tamo rade u visoko Predstojnik odjela neurokirurgije KBD
rurgije Kliničke bolnice Du- intuitivnu interakciju
uređenim uvjetima koji doc. dr. sc. Darko Chudy i prof. Bojan
Jerbić uz robot koji je instaliran u
brava, rodila se ideja da se robota s kirurgom te
se ne mogu osigurati pri Kliničkoj bolnici Dubrava
jedan od glavnih problema svojevrsno razumijevanje
kirurškoj primjeni.
neurokirurgije, a to je pro- operativnog postupka
Taj se problem može ri- stav pa će uvijek biti nekih odstupanja od
storna navigacija instrumeješiti na dva načina.
očekivanih vrijednosti. To je jednostavno
nata, pokuša riješiti pomoću robota. Cijeli
Prvi je da pokušamo izraditi tehnički sa- suprotno prirodnim zakonima. Drugi je
projekt radnog imena RONNA (Robotska vršen robotski sustav - s iznimno točnim način da jednostavno prihvatimo tehničku
NeuroNAvigacija) financirao je Hrvatski dimenzijama komponenata, iznimno pre- nesavršenost postojećih robota i da prioneinstitut za tehnologiju, a osim Fakulteta ciznim enkoderima itd. Takav pristup uzro- mo razvoju složenih upravljačkih modela
strojarstva i brodogradnje u njemu je sudje- kuje goleme troškove u razvoju i proizvod- koji će osigurati njihovu prilagodljivost s
lovala Klinička bolnica Dubrava i Hrvatski nji te je unaprijed predodređen na neuspjeh obzirom na vlastite greške i njihovo autoinstitut za istraživanje mozga. Sad je u tije- jer nije moguće izraditi savršen tehnički su- matsko ispravljanje. Tim putem je krenuo
ku druga godina istraživanja.
Robotika je danas na stupnju razvoja kad
uistinu možemo stvarati inteligentne strojeve koji komuniciraju s ljudima i sa svojom
okolinom. Danas znamo izraditi upravljačka sučelja putem kojih robot uči temeljem
promatranja, dakle ne treba ga više programirati već ga naučiti ponašanju kao kad
primjerice učimo djecu određenim vještinama. Mi ne proizvodimo robote, naša je
zadaća da ih osposobimo za primjenu u
neurokirurgiji putem razvoja sofisticiranih
upravljačkih algoritama, softvera za vizijske
sustave, konstrukcije specifičnih alata i naprava potrebnih za izvođenje neurokirurških zahvata.
Temeljem tih spoznaja i iskustava koje
smo ostvarili razvojem inteligentnih višeagentskih robotskih sustava za industrijske
namjene nije bilo teško shvatiti univerzalnost tog pristupa i kad je u pitanju neuroki- FSB tim koji radi na projektu RONNA. Slijeva: prof. Bojan Jerbić, Bojan Šekoranja,
rurgija. Naime, specifičnost neurokirurške Tomislav Stipanić, Denis Bašić, Petar Čurković i Marko Švaco
10 infoTrend 193/10/2013
projekt RONNA.
Osim toga, namjera je bila ostvariti
upravljanje koje će osigurati intuitivnu interakciju robota s kirurgom te svojevrsno
razumijevanje operativnog postupka. Takav pristup omogućio je da se robot u sali
ponaša kao asistent, a manje kao tehnički
sustav koji opterećuje kirurga kompliciranim tehničkim zahtjevima.
Kako bi primjena robota u neurokirurškom procesu uopće bila moguća treba ga
naučiti što se od njega očekuje temeljem
CT ili MR snimaka. Stoga smo morali razviti softver za pripremu robotske operacije pomoću kojega kirurg ispituje moguće
putanje za pristup operativnim zonama.
Definirani planovi operacije potom se šalju
robotskom sustavu RONNA, a zatim robot
zatim pomoću vizijskog sustava pronalazi
lokaciju pacijenta i povezuje je s podacima
iz CT ili MR snimaka. Potom slijedi precizno navođenje instrumenata ili uklanjanje
kosti.
S upravljačkog i računalnog stanovišta
RONNA je iznimno kompleksan sustav.
Tijekom rada odvija se više od deset različitih računarskih procesa koji međusobno
razmjenjuju podatke u lokalnoj žičanoj i
bežičnoj mreži. Tu su još brojne vizijske i
senzorske informacije koje kolaju putem različitih mrežnih protokola. Većina softvera
razvijena je u objektnom C programskom
jeziku i broji više od 10.000 kodnih linija.
Ronnin tim neumorno radi na istraživanju
i razvoju projekta već tri godine. Međutim,
u mnogočemu koristimo znanja koja smo
stekli u prethodnim složenim robotskim
projektima unatrag desetak godina, prvenstveno surađujući s tvrtkama Elektrokontakt i Končar. Pritom su moji mladi asistenti i znanstveni novaci pokazali iznimnu
predanost te formalno iznijeli cijeli projekt
na svojim leđima. Stoga je važno istaknuti i
njihova imena: Marko Švaco, Bojan Šekoranja, dr.sc. Petar Ćurković, dr. sc. Tomislav
Stipančić, Filip Šuligoj i Denis Bašić.
U laboratorijskim uvjetima razvili smo
upravljačke programe za strojno učenje
pokazivanjem. Koliko vladamo tom tehnologijom govori činjenica da je to ujedno
učestala tema diplomskih radova naših studenata. Pretpostavka je to za jednostavnu
prilagodbu robotskog ponašanja bez programiranja, međutim, u slučaju robotske
primjene u medicinske svrhe pouzdanost
sustava i sigurnost u odnosu na pacijenta
je na prvom mjestu te smo te napredne, ali
još nedovoljno pouzdane metode učenja,
odgodili za neke buduće verzije RONNA-e.
RONNA je posebna po tome što koristi
napredne inteligentne upravljačke metode
pa jednostavno i intuitivno komunicira s
kirurgom. Zato kirurg ne treba mnogo znati o robotici niti se opterećivati tehničkim
detaljima. Npr. pri izmjeni instrumenata
dovoljno je laganim pritiskom na robotsku
ruku dati mu do znanja da se želi izmjena i
on će automatski otpustiti instrument i na
isti način prihvatiti novi.
Samo neke od koristi koje donosi
RONNA:
• kvalitetnije i brže obavljanje operativnih
zahvata
• manja invazivnost zahvata
• brži oporavak pacijenta (kraći boravak u
bolnici, niži troškovi),
• održavanje tehnologijske i znanstvene
razine Hrvatske s razvijenim zemljama
• istraživanje novih postupaka u neurokirurškoj praksi temeljenih na primjeni robota.
Dug i skupi put do
komercijalizacije
Za potrebe projekta RONNA pribavili
smo trenutno najnapredniji robot u svijetu KUKA LWR4+ razvijen u suradnji s
uglednim njemačkim institutom DLR. U
tom projektu riječ je o razvoju upravljačkih aplikacija i alata koji robota pretvaraju u kirurškog pomoćnika. Predviđamo
da će u početku robot asistirati kirurgu u
navođenju instrumenata, a u sljedećoj fazi,
na čemu trenutačno radimo, robot će sudjelovati u izvedbi specifičnih zahvata. U
konačnici, primjena robota bi trebala osigurati kvalitetniju izvedbu zahvata. Sve to
onda rezultira manjom traumom pacijenta
i bržim oporavkom, što smanjuje i troškove
liječenja.
RONNA ima izniman potencijal i jedan
je od prvih robotskih sustava u neurokirurgiji temeljen na takvom modernom
upravljanju. Ipak, još je dugačak put do komercijalizacije sustava. Potrebna su brojna
klinička ispitivanja i mnoga unapređenja
sustava, a za to treba osigurati još mnogo
sredstava i jednako toliko vremena koliko
je već utrošeno. Uz to treba prikupiti brojne certifikate nužne za redovnu primjenu
u kliničkoj praksi. Valja iskreno naglasiti
da razrada tako kompleksnog sustava do
komercijalne razine nije moguća u sklopu
akademske zajednice te će budućnost projekta uvelike odrediti buduće partnerstvo s
nekim od proizvođača medicinske opreme.
Jednom kada bi se takav sustav doveo do
komercijalne razine bio bi značajno jeftiniji
od postojećih sustava, oko 300.000 eura.
Naš sugovornik i
autor naše teme ROBOTIKA, dr. Bojan
Jerbić redoviti je
profesor Fakulteta
strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta
u Zagrebu, u Zavodu za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava.
Predaje brojne kolegije iz područja
projektiranja automatskih sustava,
inteligentne robotike i inženjerskog
računalstva te je zaslužan za stalni
razvoj i uvođenje novih nastavnih
sadržaja.
Znanstvena istraživanja su mu
u području umjetne inteligencije u robotici. Bavi se istraživanjem
i razvojem inteligentnih modela
upravljanja višeagentskim robotskim sustavima, interakcijom robota i ljudi te modelima robotske
svijesti. Usavršavao se u SAD-u, a
sa svojim suradnicima kontinuirano surađuje s mnogim europskim
sveučilištima. Objavio je više od 90
znanstvenih i stručnih radova, tri
knjige, sudjelovao je u osam istraživačkih i u više od dvadeset industrijskih projekata. Održao je nekoliko pozvanih predavanja u zemlji
i inozemstvu. Trenutno je voditelj
dvaju istraživačkih projekata pod
nazivom Inteligentna automatska
montaža i Primjena robota u neurokirurgiji. Prof. Jerbić poznat je kao
znanstvenik s osjećajem za probleme iz prakse te su mnogi njegovi
istraživački i razvojni projekti u velikoj mjeri primijenjeni u industriji.
Zahvaljujući istraživačkim projektima u suradnji s gospodarstvom
razvio je jedan od najnaprednijih
laboratorija za primijenjenu robotiku u Europi gdje njegovi studenti
imaju rijetku priliku obrazovati se
na najmodernijoj tehnologiji.
Član je uredničkog odbora uglednih časopisa International Journal
of Simulation Modeling i Transactions of FAMENA. Također, član
je Hrvatskog društva za robotiku,
tajnik Odjela kibernetike Hrvatske
akademije tehničkih znanosti i član
Znanstvenog vijeća za tehnološki
razvoj Hrvatske akademije znanosti
i umjetnosti.
193/10/2013 infoTrend 11
MOBILNOST
Mobility Day 2013
Praznik mobilnih
tehnologija
O
vogodišnja predavanja održavana u četiri paralelna smjera bila
su vrlo visoke kvalitete, no od
MVP-ova s dugogodišnjim predavačkim
iskustvom nije se ni očekivalo ništa manje.
Konferenciju su otvorili HP-ov global
strategy lead Craig Partridge te Miljenko Graovac voditelj odjela za upravljanje
proizvodima i uređajima u VIP-u. Otvaranje je moderirao Tomislav Bronzin,
a dominirale su teme vezane za BYOD
(Bring Your Own Device) koncept i nove
modele u mobilnom računalstvu. Tijekom otvorenja moglo se čuti kako paradigma suvremenog Enterprise IT-sustava
postavlja u središte administracije korisnika, a ne kao dosad - njegovo računalo.
Razlog tomu prilično je jednostavan. Danas ljudi upotrebljavaju više uređaja pri
čemu neki istodobno služe za poslovne i
za privatne aktivnosti tako da je u cijeloj
priči jedina konstanta sam čovjek pa je i
logično da se sustav gradi oko njega.
Između consumer-oriented
i business-oriented aplikacija
postoji barijera, a zadaća suvremenog IT-odjela jest prevladati
je i spojiti ta dva ekosustava, uz
naglasak na povećanju produktivnosti krajnjih korisnika
Craig Partridge, HP
Ništa bez oblaka
Damir Dizdarević održao je predavanje o sigurnosnim izazovima vezanim
za BYOD koncept. Govorio je kako je u
vrlo velikim okruženjima izuzetno teško postići visoku razinu sigurnosti kad
se implementira BYOD koncept, a da se
u priču ne uključi niz autentifikacijskih
12 infoTrend 193/10/2013
il i VIP blagajnu. U dogledno će vrijeme
broj aplikacija rasti, a planovi uključuju i
Microsoftova kolaborativna i komunikacijska rješenja (SharePoint i Lync) te različite ERP i CRM platforme.
Dosad najposjećenija
konferencija s 350 sudionika
potvrdila je ispravnost
koncepcije svojih osnivača
i organizatora Tomislava
Bronzina i Andreja Radingera
Craig Patridge
i autorizacijskih alata. Damir je predstavio cijelu paletu Microsoftovih proizvoda
koji nam mogu uvelike olakšati život ako
želimo imati sigurno BYOD okruženje.
Jedan od najbitnijih je Active Directory
Federation Services (trenutno u svojoj
drugoj inačici) - izuzetno kompleksan
servis koji nam omogućuje dizajn single
sign-on infrastrukture tako da se korisnici prijavljuju na lokalne i na cloud-based
servise i aplikacije jednim setom korisničkog imena i lozinke.
Petra Kvesić predstavila je VIP cloud
market online platformu namijenjenu
prvenstveno poslovnim korisnicima.
Unutar te platforme može se odabrati
jedna ili više postojećih aplikacija koje
zasad uključuju nadzor radnog vremena, nadzor brodova, nadzor automobila,
nadzor prodaje, VIP fax, Business e-ma-
Upravljanje kroz pokret
Zanimljivo i izuzetno dobro posjećeno bilo je predavanje Ivana Curića i Tomislava Bronzina iz tvrtke Citus koji su
pokazali mogućnosti svojih aplikativnih
rješenja oslonjenih na multimedijalne
platforme za upravljanje pokretom - Kinect i Leapmotion. Riječ je o izuzetno
zanimljivom konceptu gdje se sučeljem
različitih aplikacija upravlja samo pokretom bez ikakvog dodatnog uređaja. Kinect i Leapmotion primopredajnici spojeni
su na računalo (na kojemu je aplikacija
kojom želimo upravljati) koji očitavajući
tjelesne konture interpretiraju nekoliko
različitih pokreta ruke. Na zaslonu se
vidi pokazivač u obliku dlana, a jednostavnim pomicanjem ruke kroz prostor
- lijevo-desno i naprijed-natrag - te stiskanjem ili otvaranjem šake pritišćemo
različitu dugmad unutar aplikacije ili
premještamo neke njene elemente (drag
and drop).
Impresivna je i količina podataka kojima Kinect i Leapmotion uređaji zapljuskuju računalo. Ono mora biti hardverski
iznimno snažno, a USB 2.0 hub računala
je praktički zagušen Kinectovim podacima pa kroz njega gotovo nije moguće
koristiti nijedan dodatni uređaj zbog zasićenosti propusnog opsega USB sabirnice. Zbog još veće količine podataka i
većih mogućnosti nova generacija Kinect
uređaja moći će se spojiti isključivo na
USB 3.0 port te će zahtijevati još veću
procesorsku snagu računala. Reakcije
posjetitelja koji su taj sustav isprobali tijekom predavanja ili poslije izuzetno su
pozitivne.
Tomislav Bronzin je sudjelovao kao
drugi predavač i na predavanju Željke
Knezović iz agencije za odgoj i obrazovanje na kojem su pokazane osnovne
razlike između Office Web App aplika-
cija i onih klasičnih lokalno instaliranih. Cloud-koncept donosi cloud-based
aplikacije koje nisu lokalno instalirane
na mobilni uređaj već se na nj strimaju
s udaljenog poslužitelja. Takve aplikacije pružaju gotovo identične mogućnosti
kao i lokalno instalirane inačice uz višestruko nižu cijenu i putem mjesečne pretplate. Uz zajednički rad na dokumentima
velika prednost takvih aplikacija jest da
nam je uvijek na raspolaganju najnovija
inačica i to bez da brinemo o njihovom
ažuriranju. Sve što nam treba je up-todate internetski pretraživač
i pouzdana internetska veza.
ta. Predavači su naglasili kako je BYOD
trend sve zastupljeniji, ali je mobilne uređaje različitih platformi sve teže kontrolirati i administrirati pa sa sigurnosnog
aspekta postaju najslabija karika u cijelom IT-sustavu tvrtke, a najveću prijetnju predstavljaju uređaji s neažuriranim
operacijskim sustavima i istim takvim
mobilnim aplikacijama.
renosti platforme koja ima znatno veći
stupanj sigurnosti u odnosu na Android.
Windows Phone se trenutno nalazi iza
te dvije platforme, no očekuje se kako bi
u dogledno slika ovog operacijskog sustava mogla znatno bolje izgledati s obzirom na sve veću tržišnu zastupljenost
Microsoftovih cloud-platformi na koje
se mobilni uređaji prirodno naslanjaju.
Trenutno je u enterprise segmentu
najzastupljeniji Appleov iOS zbog zatvo-
ProMDM aplikacija olakšava grupno
administriranje mobilnih uređaja većih
tvrtki tijekom svih faza njihovog životnog ciklusa. Jedan od većih problema za
svakog zaposlenika jest korištenje većeg
broja identiteta u situacijama kad treba odvojiti privatne i poslovne uređaje i
aplikacije. Među ostalim ProMDM rješava i taj problem te nudi single sign-on
mogućnost tako da se zaposlenici mogu
prijavljivati na veći broj servisa i na svoj
mobilni uređaj samo jednim identitetom
- korporativnim korisničkim imenom
i lozinkom. Tu su i klasične sigurnosne
mogućnosti takvih alata pa ProMDM
nudi postavljanje password politika, daljinsko brisanje sadržaja s uređaja (u slučaju gubitka ili krađe) te logičko odvajanje poslovnih od privatnih aplikacija.
Nadzor i upravljanje
Među brojnim kvalitetnim predavanjima valja izdvojiti ono Marka Makovca i Ratka Štibrića iz tvrtke
MDMPro tijekom kojega su
predstavili vlastito MDM
rješenje za nadzor, konfiguraciju i administraciju mobilnih uređaja. Pritom valja
spomenuti da je MDMPro
jedina tvrtka u regiji koja
se bavi razvojem takvih ala-
Pokretačka snaga konferencije – Tomislav Bronzin i Andrej Radinger
193/10/2013 infoTrend 13
MOBILNOST
Organizatori i predavači zaslužni za uspjeh Konferencije
Mlade snage
Koncept mobilnih aplikacija savršeno
se naslonio na postojeći cloud-model.
Bruno Kovačić iz tvrtke Axilis d.o.o. pojasnio nam je kroz svoje predavanje kako
uz pomoć Windows Azure Mobile Services platforme povezati mobilne aplikacije
s različitim cloud-servisima koje nude
veliki pružatelji usluga poput Microsofta, Facebooka ili Googlea. Windows
Azure Mobile Services je visoko skalabilni cloud-backend sustav za izgradnju
Windows Phone, iOS, Android i HTML/
JavaScript aplikacija. Taj servis rješava tipične probleme vezane za mobilne aplikacije: visokoraspoloživi servis za pohranu veće količine podataka, autentifikaciju
i autorizaciju lokalnih korisnika te slanje
push notifikacija prema aplikaciji kad
dođe do određenih promjena u bazi podataka. WAMS rješava sve te probleme uz
minimalnu količinu koda, visoku skalabilnost i jednostavnost korištenja, a sve to
uz iznimno prihvatljivu cijenu mjesečne
pretplate.
Iznimno nas raduje veliki broj mladih
predavača na ovogodišnjoj konferenciji
koji su kroz Mobility Day StartUp Pitch
predstavili svoje startup projekte. To je
nova inicijativa unutar konferencije čiji
je cilj afirmirati nove ili postojeće tvrtke
ili pojedince koji razvijaju mobilne aplikacije bilo kojeg tipa. Zahvaljujući tomu
priliku za predstavljanje svojih projekata
dobili su Ozren Krpan i Miloš Trpković. Ozren Krpan je predstavio cQuest
14 infoTrend 193/10/2013
- zabavnu aplikaciju nalik popularnom
Foursquareu. Njen se korisnik pametnim telefonom ili tabletom uz pomoć
GPS sustava negdje geo-tagira te ovisno
o lokaciji dobiva određene zadatke koje
mora riješiti. Svaki riješeni zadatak donosi određenu količinu bodova, a mrežno natjecanje s drugim korisnicima iste
aplikacije čini igru još zanimljivijom. Uz
Ozrena u timu su još Dario Filipaj, Domagoj Korman te Luka Obuljen.
Miloš Trpković je predstavio GoPro
rješenje za mobilnu komunikaciju s lokalnim ERP sustavima. Ta je aplikacija namijenjena prvenstveno terenskim
prodavačima i komercijalistima, a vrlo je
praktična jer ljudima na terenu omogućuje pristup svim informacijama kojima
raspolaže tvrtkin ERP sustav. Aplikacija
je bila primarno dizajnirana samo za potrebe jedne kompanije, no planira se dodatna prilagodba tako da se može spojiti
na ERP sustav bilo koje tvrtke.
Ali, ni to nije sve!
Uz navedena predavanja, tijekom ITPro smjera bilo je riječi i o daljinskoj
administraciji mobilnih uređaja alatom
Windows Intune, o mogućnostima nove
Workplace Join karakteristike unutar
sustava Windows Server 2012 R2, o administraciji poslužitelja kroz sustav iLO
out-of-band te o primjeni PowerShell
naredbi u administraciji sustava Office
365. Razvojni je smjer nudio i predavanja
vezana za novosti unutar sustava Windows 8.1, nove mogućnosti kod razvoja
aplikacija za Windows Phone 8 i Android
te tehnike razvoja višeplatformskih aplikacija alatom Xamarin. Kako promovirati jednom kreiranu Windows Phone aplikaciju te kako implementirati i koristiti
Office in a Box – virtualno desktop rješenje, objasnili su nam stručnjaci na svojim
predavanjima iz smjera Pametni uređaji.
Tijekom poslovnog smjera mogli smo
pratiti i predavanja vezana uz nadzor tijeka projekta pomoću mobilnih tehnologija, HP-ovu viziju digitalne učionice te
Samsungova rješenja za zaštitu podataka
na mobilnim uređajima.
Ni ovogodišnja nas konferencija nije
razočarala kako sadržajem tako ni kvalitetom predavanja i predavača. Pojmovi
koji su se mogli najčešće čuti tijekom većine predavanja pa i u pauzama su sveprisutni BYOD trend te novi izazovi vezani
za IT-sigurnost unutar okruženja koje
implementira taj trend, multiplatformski
razvoj mobilnih aplikacija, MDM alati i
različite cloud-implementacije. Onima
koji se profesionalno bave razvojem mobilnih aplikacija ili održavanjem mobilne
infrastrukture kao i onima koji silom prilika tek povremeno zalutaju u taj svijet ti
bi pojmovi trebali biti luč vodilja za budući razvoj njihovih proizvoda i infrastrukture.
Na zatvaranju konferencije svim su se
posjetiteljima zahvalili Tomislav Bronzin
i Andrej Radinger - predstavnici organizatora konferencije, tvrtki Citus i Mobendo, a tom su prilikom podijeljene i brojne
vrijedne nagrade. (SM)
FOTO SHUTTERSTOCK
MOBILNOST
PIŠE TOMISLAV BRONZIN
Autor Tomislav Bronzin, mag. ing. el. vlasnik
je i glavni arhitekt u tvrtki CITUS specijaliziranoj
za razvoj i istraživanje
složenih informacijskih
sustava. Uža specijalnost su mu IT rješenja
bazirana na mobilnoj
tehnologiji i računalstvu
u oblaku, kao i projektno-procesna implementacija IT sustava. Vodio je Microsoftov
inovacijski centar u Varaždinu te pomogao
osnivanje pet inovacijskih centara u svijetu.
Suorganizator je regionalne konferencije o
mobilnim tehnologijama Mobility Day koja
je ponovno održana 26. rujna 2013 uz rekordni broj sudionika.
Tomislav Bronzin je dopredsjednik Udruženja za IT Hrvatske gospodarske komore
i zamjenik predsjednika INETA Europe.
Redovni je predavač na Microsoft konferencijama poput Microsoft TechEd Europe,
WindDays (13 godina zaredom), DevDays,
PASS Europe, DevReach, MS NetWork, Sinergija, Vizija.
MOBILNA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU I SVAKODNEVNOM ŽIVOTU
Prilagoditi se
ili nestati
Kad govorimo o mobilnoj
tehnologiji zapravo je
riječ o komunikaciji među ljudima, ljudima i
strojevima, a ponekad i
samo među strojevima.
(Vrlo) kratka povijest mobilne
tehnologije
Kako bismo bolje razumjeli na koji
nam način mobilna tehnologija može
danas pomoći u poslovanju treba se
malo prisjetiti kako je sve krenulo. Ne
tako davno, u četrdesetima dvadesetog
stoljeća mobilna je tehnologija najprije
primijenjena u hitnim službama - policiji, vatrogastvu, ali i u taksi-službama
i kamionima. Tadašnji korisnici nisu ni
slutili koliko će mobilni segment evoluirati i postati široko dostupan, a danas
mobilnim telefonima gotovo nitko ne
obraća posebnu pažnju iako su nezaobilazna komponenta svakodnevnog života i poslovanja.
193/10/2013 infoTrend 15
MOBILNOST
Većinom se komunicira preko posrednika, odnosno pružatelja komunikacijskih usluga, no sve usluge/servisi
ne nalaze se kod njih nego u računalnom oblaku. Te usluge nadopunjuju
mobilnu tehnologiju i omogućavaju da
dođe do potpunog izražaja. Gotovo u
pravilu, globalnim se servisima pristupa putem javne mreže – interneta.
No, mobilna tehnologija vam omogućuje i da se oslobodite, odnosno da je
koristite i kad nema pristupa komunikacijskim uslugama - offline.
Mijenja li mobilna tehnologija našu
poslovnu svakodnevicu?
Tu je svakodnevica ključna riječ –
mobilna tehnologija više nije samo za
poslovnu primjernu, štoviše, danas je
dostupna svakom pojedincu. Baš to je
osnovna premisa koju svaka uspješna
organizacija, bilo privatna ili javna, treba slijediti - omogućiti svojim djelatnicima, partnerima i kupcima da koriste
mobilne uređaje i usluge u računalnom
oblaku na jedinstven način, upotrebljavajući ih kako u poslovnom tako i privatnom životu.
U načinu primjene mobilne tehnologije puno se toga mijenja – tradicionalno organizacije su inovirale i nabavljale
svojim djelatnicima nove tehnološki
napredne uređaje, a potrošači su tijekom vremena mogli ubirati plodove razvoja i nižih cijena. Danas je trend
potpuno obrnut: široka dostupnost
mobilnih uređaja, ali i servisa u računalnom oblaku po sve povoljnijim cijenama dovela je do situacije da krajnji
potrošači mogu nabavljati bolje, jače i
naprednije uređaje te da sami ugovaraju
Mogućnost udaljenog pristupa stolnom računalu s raznih mobilnih uređaja
pristup inovativnim servisima. Danas
krajnji korisnici guraju svoje IT odjele
da, barem, tim njihovim osobnim uređajima dozvole pristup IT resursima
organizacija. Takav trend se popularno
zove BYOD (Bring Your Own Devices) –
donesite svoje vlastite uređaje.
Kako to mogu iskoristiti organizacije?
Danas su dostupni razni tipovi mobilnih uređaja: pametni telefoni, tableti,
ultrabookovi itd.
16 infoTrend 193/10/2013
Koristeći resurse koje njihovi zaposlenici donose na posao, ali uz uvjet da
pristanu na primjenu određenih sigurnosnih mjera. Primjerice da pri svakom
aktiviranju uređaja moraju upisati pin,
da se u slučaju pogrešnog unosa pina
(ako izgube uređaj ili im ga ukradu)
uređaj automatski briše itd. Uz sigurnost, organizacija mora osigurati i pristup s mobilnih uređaja poslovnim podacima. I na tom području zaposlenici
mogu preuzeti inicijativu – postoji niz
servisa poput DropBoxa, SkyDrivea,
GoogleDrivea i sličnih koji omogućuju
da se u računalni oblak pohrane prilično velike količine podataka, ali i da se ti
podaci podijele s drugima.
Mobilni uređaji s pristupom podacima mogu biti pametni telefoni, tableti
i prijenosna računala. Navedeni servisi
imaju razne razine podrške za mobilne
uređaje, od one putem standardnih internet-pretražnika do uske integracije
putem aplikacija napisanih baš za te
uređaje. Na pametnim telefonima ta-
Trend široke dostupnosti mobilnih
uređaja i servisa u računalnom oblaku po sve povoljnijim cijenama omogućuje da krajnji potrošači nabavljaju bolje, jače i naprednije uređaje
te da ugovaraju pristup inovativnim
servisima.
kve aplikacije omogućuju pregledavanje dokumenata, a na platformi poput
Windows Phonea čak i njihovo uređivanje. Takvi servisi su većinom besplatni i mogu se vrlo uspješno koristiti, no
imaju nedostatak da se njima ne može
upravljati na razini organizacije nego
samo pojedinci. Baš iz tog razloga što
o pojedincu ovisi kako će koristiti takav
servis, može doći do kompromitiranja
poslovnih podataka, osobito ako se miješaju s privatnima koji su često
Mobilna
javno dostupni.
tehnologija vam
Rješenje za taj
omogućuje i da
problem orgase oslobodite,
nizacije mogu
odnosno da je
naći ili izgradkoristite i kad
njom vlastite innema pristupa
frastrukture ili
komunikacijskim zakupom javno
dostupnih seruslugama
visa namijenjenih poslovnoj upotrebi
Kako primijeniti mobilne tehnolopoput Microsoft Officea 365 Small/ gije za poboljšanje prodaje?
Medium Businessa ili Goolge Apps
Ovisno o veličini i vrsti organizacifor Business. Takvi servisi omogućuju je moguće je primijeniti razne stratesredišnje administriranje i upravljanje gije. Jedna od najbržih i potencijalno
korisničkim računima i resursima, kao najefikasnijih je SMS-poruka za slanje
i dodatne mogućnosti
obavijesti o akcijama,
poput online arhiviranja i
ponudama itd., ali i za
vođenja dnevnika komu- Uspješna organizacija
primanje povratne innikacije.
treba omogućiti
formacije putem SMS-a
Zašto sve više organi- djelatnicima,
u anketnom smislu. Za
zacija prihvaća BYOD partnerima i kupcima
takve aktivnosti moguće
trend? Zato što s jedne da koriste mobilne
je koristiti posebne aplistrane štede na troško- uređaje i usluge u
kacije koje šalju SMS-ove
vima za kupnju uređaja, računalnom oblaku
s uređaja, no za slanje
ali i zbog toga što će se
SMS-poruka grupi kona
jedinstven
način,
krajnji korisnici više bririsnika češće se koriste
upotrebljavajući
ih
nuti o uređajima ako ih
web-servisi koje pružaju
kako
u
poslovnom
tako
smatraju svojima. S druge
telekom tvrtke.
i
privatnom
životu
strane, zaposlenici mogu
Uz SMS efikasno je
brže negoli ikad doći do
i slanje poruka preko
najnovije tehnologije te odabrati uređaje prema svom afinitetu, što im može društvenih mreža jer se korisnici mobilnih uređaja često služe i takvom
povećati radni moral i produktivnost.
Uz aplikacije za produktivnost, po- komunikacijom što se može izuzetno
stoje i servisi u računalnom oblaku po- dobro iskoristiti.
Uopćeno gledajući, najbolje je kreput Microsoft Intune koji omogućuju
nuti
od prilagodbe web-stranica monadzor, upravljanje i održavanje tako da
bilnim
uređajima. Sve više kupaca prise na mobilne uređaje instalira softver
(Agent) koji organizacijama omogućuje stupa web-stranicama putem mobilnih
upravljane uređajem. Uz implementa- uređaja pa ako ih ne dočeka adekvatna
ciju sigurnosnih politika organizacije mobilna verzija velika je vjerojatnost
mogu putem tog softvera provoditi i da će odustati od kupnje ili poslovanja.
poslovnu politiku - npr. instalirati ili Osim prilagodbe veličini sučelja treba
prilagoditi i unos podataka: putem tipdeinstalirati pojedine aplikacije.
Upotreba tzv. standardnih stolnih kovnice i miša, dodirom ekrana, olovaplikacija na mobilnim uređajima može kom itd.
se riješiti udaljenim pristupom (RemoProdaja se može poboljšati i ulagate Desktop) bilo da krajnji korisnici njem u izradu posebno prilagođenih
pristupaju s mobilnih uređaja svojim aplikacija za tri vodeće platforme: Anvlastitim stolnim računalima ili virtu- droid, iOS i Window Phone, no to već
alnim u računalnom oblaku. To omo- zahtijeva veće tehnološko ulaganje.
gućuje pristup punoj funkcionalnosti i
Na kraju, ne smije se zaboraviti da je
svim aplikacijama koje korisnik treba,
upotreba mobilne tehnologije različia istodobno zadovoljava sigurnosne
ta, ovisno o stupnju razvoja neke zezahtjeve kroz kontrolu
mlje, o vremenskoj
pristupa i autorizaciju
zoni te kulturi i
korisnika.
načinu poslovanja.
Najam usluga/servisa
Zato valja osiguumjesto kupnje licenrati odgovarajuću
ci puno je povoljniji i
podršku da koriomogućuje dinamično
snici mogu priupravljanje tim troškom – kada je potrebna
stupiti podacima
usluga za novog djelatsa svakog uređaja,
nika može se odmah
putem svake aplinabaviti, a ako je više ne Mogućnost prilagodbe korisničkog kacije i u svako
treba – može se otkazati. sučelja raznim veličinama ekrana
vrijeme.
193/10/2013 infoTrend 17
MOBILNOST
KOJI SU TRENDOVI TRENUTNO AKTUALNI I ŠTO IZRANJA NA HORIZONTU?
Produktivnost
u pokretu
resursima bilo s interne mreže ili kroz
vanjske, često otvorene Wi-Fi mreže.
Zanemarivanje ili stihijski pristup tom,
uvjetno rečeno, problemu sigurno će rezultirati još većim sigurnosnim incidentima.
Trend Bring Your Own Device (BYOD)
u kojem zaposlenici koriste vlastite urePIŠE MATE STRGAČIĆ
đaje za pristup tvrtkinim resursima, prvi
je put spomenut još 2004. godine, ali je u
ametni telefoni opremljeni Wi-Fi- širu praktičnu primjenu ušao tek posljedjem, GPS-om, barcode skenerom, njih godina. Na taj je trend vrlo propulRFID-čipom, kamerom visoke re- zivno utjecao napredak na području tehzolucije i sličnim high-tech uređajima svu- nologije pametnih telefona koji se danas
da su oko nas. A kad se jedan hardverski sa svojim hardverskim specifikacijama
tako moćan i kompaktan uređaj koristi mogu ravnopravno nositi i s klasičnim
na području s dobrom poračunalima.
krivenošću Wi-Fi i 3G (a
Teško je izračunati ukuuskoro i s 4G) mreža otva- Pokušaj zabrane
pne uštede ili gubitke koji
raju se nezamislive moguć- korištenja pametnih
nastaju uvođenjem BYOD
nosti.
koncepta. Po jednom izra- Glavna zadaća takvih alata jest omogućiti
telefona za pristup
Ono što posebno ohračunu, poslodavac može legitimnim korisnicima pristup tvrtkinim
bruje u vezi mobilne teh- tvrtkinim resursima
uštedjeti godišnje po za- resursima (kroz njihove vlastite uređaje)
nologije je njen dugoročni bilo s interne ili
posleniku od 1000 (u Nje- uz istodobno blokiranje neautoriziranih, a
potencijal. Njome se kori- vanjske mreže, osuđen mačkoj) do 3000 američ- ujedno služe i za grupno podešavanje paste sve mlađi uzrasti, ge- je na neuspjeh
kih dolara (u SAD-u), ali to ssword, remote wipe i enkripcijskih politineracije koje će u bliskoj
ovisi o nizu faktora, prven- ka na uređajima. BYOD trend sigurno se
budućnosti postati aktivna radna snaga. stveno o prirodi tvrtkine djelatnosti.
neće prekinuti pa se razvoj MDM i EMM
Dok starijima koji nisu odrastali s mobiImplementacija BYOD koncepta inici- alata - koji su još prilično rudimentarni telima pametni telefoni služe uglavnom za jalno će povećati troškove IT-odjela, ali pokazuje kao vrlo perspektivno područje,
pozive i SMS poruke, mlađe su generacije bi se u kasnijim fazama trebala isplatiti a budućnost im vjerojatno leži u integramnogo prijemljivije pa tu tehnologiju ko- kroz povećanu produktivnost zaposle- ciji s kolaboracijskim i document manariste puno praktičnije. To su razlozi koji nika. BYOD zahtijeva mnogo rigidniju gement sustavima poput Microsoftovog
potiču tehnološke tvrtke da se prilično sa- sigurnosnu politiku jer njegovim uvo- SharePointa.
mouvjereno posvete upravo tom poslov- đenjem IT-odjel mora
nom segmentu ne brinući o nedostatku omogućiti pristup tvrtNajbrže rastući
potencijalnih klijenata u budućnosti.
kinoj infrastrukturi nizu
globalni sustav
Koji su trendovi trenutno aktualni i što novih uređaja (i različitih Implementacija BYOD
bežičnog povezivanja
izranja na horizontu? Na što bi IT-tvrtke proizvođača i s različitim koncepta inicijalno će
koje se bave mobilnom tehnologijom tre- operacijskim sustavima) povećati troškove ITProcijenjeno je da je već
bale obratiti pozornost i kamo bi trebale dok istodobno neovla- odjela, ali će se kasnije 2008. godine postojalo više
usmjeriti svoje resurse?
štene korisnike (i hake- isplatiti kroz povećanu uređaja spojenih na internet nego što je bilo ljudi na
re) mora zadržati izvan produktivnost
BYOD, MDM i EMM
Zemlji, a druga procjena
perimetra. Ti su zahtjevi
Neslavno bi završio pokušaj da kori- iznjedrili dva potpuno nova područja – govori da će do 2020. biti spojeno na insnicima potpuno zabranimo korištenje Mobile Device Management (MDM) te ternet više od 50 milijardi uređaja! Pod
pametnih telefona za pristup tvrtkinim Enterprise Mobility Management (EMM). uređajima podrazumijevamo ne samo
Na što bi IT-tvrtke koje
se bave mobilnom
tehnologijom trebale obratiti
pozornost i kamo bi trebale
usmjeriti svoje resurse?
P
18 infoTrend 193/10/2013
Nativne ili web-aplikacije?
Kad govorimo o aplikacijama za pametne telefone i tablete treba napraviti razliku između nativnih i web-aplikacija. Nativne se
instaliraju na uređaj dok se web-aplikacijama pristupa kroz neki
web-pretraživač poput Internet Explorera. Razvoj nativnih aplikacija je u startu malo skuplji u odnosu na web-aplikacije, a kada
se uzme u obzir činjenica da se jedna takva aplikacija razvija za
pojedinačnu platformu te da se za svaku drugu mora razvijati od
početka - stvar postaje financijski neisplativa. Web-aplikaciji se
može prići s bilo koje platforme dok god imamo dovoljno ažuran
internetski pretraživač što je financijski znatno isplativije rješenje.
Prednost nativnih aplikacija jest što uvjetno rečeno imaju bolje
performanse jer se izvršavaju lokalno na uređaju dok performanse
njihovih web-pandana ovise o nizu faktora, a prvenstveno o brzini
podatkovne veze između pametnog telefona i poslužitelja na kojem se aplikacija nalazi. Očekuje se da će bolja pokrivenost 3G i 4G
signalom s introdukcijom novijih verzija HTML-a (6, 7…) potpuno
ukloniti taj nedostatak. Ozbiljan problem web-aplikacija je što u
većini slučajeva ne mogu pristupati hardveru pametnog telefona
(kameri, GPS-u, G-senzoru…) za razliku od nativnih koje hardver
koriste potpuno transparentno. Razlog tog ograničenja web-aplikacija je prvenstveno sigurnost. Zbog toga su nativne aplikacije
jedini izbor ako aplikacija mora pristupati core funkcijama uređaja.
Dakle, izbor između nativne i web-aplikacije ovisi o nizu faktora,
a prvenstveno o tomu što točno i koliko brzo želimo da aplikacija
može izvesti i kojim mogućnostima pametnog telefona joj želimo
dati pristup.
usmjernike (routere) i poslužitelje, već i
različite tipove senzora te uređaje za koje
se baš otprve i ne bi reklo da su spojivi s
internetom - poput klima-uređaja i televizora. I sve to zahvaljujući trendu Internet
of Things tehnologiji koja je popularno
nazvana treći val kompjutorizacije i najbrže je rastući globalni sustav povezivanja bežičnih senzora i kontrolnih uređaja.
Što se sve može povezati najbolje
pokazuje sljedeći primjer - jedna danska
start-up tvrtka razvila je sklop koji se priključi na kravu i preko interneta na aplikaciju smještenu na poslužitelju šalje niz podataka (oko 200 MB godišnje po životinji)
tako da farmer uvijek ima ažurne podatke
vezane za svoju trčeću imovinu. Podaci se
šalju virtualnom poslužitelju smještenom
na Windows Azure, popularnu Microsoftovu PaaS i IaaS cloud-platformu.
Spoj naizgled nespojivog tipičan je primjer kako će se vrlo vjerojatno razvijati
stvari u budućnosti. Uspjeh tvrtki koje
razvijaju mobilne aplikacije ovisit će prvenstveno o mašti i imaginaciji njihovih
menadžera, a tek će na drugom mjestu biti
vještina njihovih razvojnih inženjera.
U okruženju gdje će se sve veći broj uređaja spajati na internet, pametni telefoni
i tableti imat će ulogu centralnog huba koji će povezivati više takvih uređaja - te
portala za njihovu kontrolu i konfiguraciju. Tehnologija koja
bi ovakvu komunikaciju trebala omogućiti
(bluetooth, Wi-Fi, GPS,
NFC…) je već implementirana kod novih
mid-end i high-end pametnih telefona.
Bežično zdravlje
i beskontaktno
plaćanje
Iznimno prominentan segment Internet of
Things trenda je i Wireless Health model koji
bi trebale omogućavati
sve brojnije healthcare
aplikacije kojima je osnovna zadaća praćenje
fizioloških parametara
pojedinca u svrhu pravodobnog otkrivanja
zdravstvenih poteškoća.
Na liječenje kroničnih
bolesti se utroši gotovo
193/10/2013 infoTrend 19
MOBILNOST
mobilno širokopojasno globalno povezivanje u Q1 2013
EUROPA
AZIJA
mobilno širokopojasno povezivanje
zasićenje
mobilno širokopojasno povezivanje
godišnji rast
zasićenje
godišnji rast
OBJE AMERIKE
trećina sredstava zdravstvenog proračuna razvijenih zemalja, a takvi bi sustavi
na tom području trebali donijeti znatne
uštede prevenirajući hospitalizaciju i vrlo
često skupe dijagnostičke pretrage.
Drugi tip aplikacija koji će u budućnosti
sasvim sigurno biti sve više zastupljen su
aplikacije za mobilno beskontaktno plaćanje. Dosad je najveći implementation
stopper za širu primjenu takvih Mobile
Payment sustava bila sigurnost podataka. No, s obzirom na to da su ti problemi
uglavnom uklonjeni sasvim je sigurno
da će beskontaktno plaćanje biti sve zastupljenije.
I na kioscima jednog našeg novinskog
izdavača možemo vidjeti POS aparate s
PayPass simbolom, a sve više banaka izdaje kreditne kartice koje imaju mogućnost
beskontaktnog plaćanja tako da možemo
reći da je riječ o već aktualnom trendu.
Standard, odnosno aplikacija koja se
najviše razmahala na tom području je Google Wallet App (opširnije o Google Wallet
mobilno širokopojasno povezivanje
zasićenje
godišnji rast
AFRIKA
OCEANIJA
mobilno širokopojasno povezivanje
zasićenje
godišnji rast
mobilno širokopojasno povezivanje
zasićenje
godišnji rast
Uz to što ima najveći broj širokopojasnih mobilnih konekcija, Azija (ako ne
računamo Afriku) pokazuje najveći potencijal za daljnji razvoj tog područja
sa samo 18% zasićenosti tržišta. Europa je na trećem mjestu s prilično dobrim
zasićenjem tržišta i stabilnim rastom od 49% godišnje.
App sustavu čitali ste u Infotrendu broj187).
Područja koja bi još mogla
postati prilično važna u budućnosti su Asset Tracking sustavi za praćenje tvrtkinog
inventara te interne socijalne
mreže poput Microsoft SharePointa ili Yammera, tako da
bi se na jednom mjestu
mogla objediniti znanja
U okruženju gdje se sve svih relevantnih i komveći broj uređaja spaja petentnih zaposlenika
neke tvrtke što bi moglo
na internet, pametni
znatno poboljšati protelefoni i tableti imat će duktivnost pojedinaca te
ulogu centralnog huba podići kredibilitet cijele
tvrtke. Jasno je da bi takvom fondu znanja pojedinci morali imati pristup s terena i to čim
im zatreba neka informacija. To implicira
upotrebu pametnih telefona ili tableta koji
Početkom rujna predstavnici Zagrebačke banke, Konzuma i Tiska predstavili su u zagrebačkom centru Cvjetni novu Zabinu uslugu m-kupi za koju treba na pametni telefon instasu kompaktni pa ih zaposlenik stalno nosi
lirati m-zaba aplikaciju za bankarstvo putem mobitela.
sa sobom.
Postupak je vrlo jednostavan. Želite li plaćati putem mobitela upozorite blagajnicu i
Integriranje svih tih elemenata u sina svom pametnom telefonu pokrenite m-zaba aplikaciju pa unutar nje odaberite opciju
guran i funkcionalan sustav bit će pravi
m-kupi. Aplikacija će generirati barkod koji će blagajnica skenirati i teretiti vaš tekući račun
izazov za svaki IT-odjel, a tu će im biti
za iznos kupnje. Uz račun dobivate i potvrdu o plaćanju zbog kontrole troškova. Korisnici
od velike pomoći različiti MDM i EMM
ove usluge iznimno su zadovoljni jer znatno ubrzava i pojednostavljuje naplatu. Mogu se
alati. Manje tvrtke čiji se IT-odjel sastoji
čuti tek manji prigovori jer se pri pokretanju m-zaba aplikacije čak i na području s dobrim
od jednog ili dvojice polivalentnih infor3G signalom čeka tridesetak sekundi za uspostavu komunikacije s bančinim poslužiteljem.
matičara zasigurno će morati angažirati
Zasad taj način plaćanja važi samo na prodajnim mjestima Konzuma i Tiska, no ako tu
vanjskog partnera dokazanog na područuslugu potrošači dobro prihvate možda se ubrzo pojavi i na drugim prodajnim mjestima.
M-kupi aplikacija je razvijena u suradnji Zagrebačke banke i tvrtke Asseco, a implemenju implementacije mobilnih rješenja. Riječ
tacija je trajala oko dva mjeseca. M-zaba aplikaciju za mobilno bankarstvo trenutno prije o iznimno dinamičnom području tako
mjenjuje više od 200.000 korisnika što pretočeno u postotke iznosi oko 80% hrvatskog
da trendovi koje smo spomenuli mogu
tržišta. Tijekom promocije nove usluge, članica uprave Zagrebačke banke, Danijela Rogupokazati određena odstupanja, a uz njih
ljić-Novak naglasila je da je Hrvatska po primjeni direktnih kanala za financijske transakcije
se mogu pojaviti i neki novi, posve neočepoput bankomata, interneta i mobilnog bankarstva u samom europskom vrhu.
kivani koncepti.
Nova usluga - m-kupi
20 infoTrend 193/10/2013
INFORMATIZACIJA
e-HRVATSKA - JEDINSTVEN INFORMACIJSKI SUSTAV
Očekivanja
i ostvarenja
Projekt informatizacije
e-Hrvatska pokrenut je
2000. godine, a realizacija
je počela 2003. kad je
definiran kao jedan od
prioriteta Vlade RH.
Danas, dvanaest godina
poslije, pitamo se koliko
je uspješno proveden.
PRIPREMILI SLAVKO ŠIMUNDIĆ
i JOSIPA ŠIMIĆ
Prof. dr. sc. Slavko
Šimundić predaje na
Pravnom fakultetu u
Splitu. Pročelnik je Katedre za informacijske
znanosti i statistiku te
predstojnik Zavoda za
ekonomsko-financijske
i informacijske znanosti
i statistiku. Član je nekoliko međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih društava. Uz
250 znanstvenih i stručnih radova autor je
i osam monografija.
Josipa Šimić, mag.
iur. demonstrator je na
Katedri za informacijske znanosti i statistiku.
Godine 2012. upisala je
poslijediplomski doktorski studij pri Odjelu
za informatiku Sveučilišta u Rijeci. Regionalni
je koordinator, ECDL ekspert i voditelj izrade i provedbe projekata
financiranih iz EU-fondova. Koautor je sveučilišnog udžbenika Statistika za pravni i
upravni studij.
N
edvojbeno, nove tehnologije omogućuju državama lakše i jednostavnije ispunjenje zadanih ciljeva,
pojednostavljuju komunikaciju pojedinaca s državnim strukturama te između
institucionalnih jedinica i građana. U današnjem modernom društvu pojedinac od
države očekuje napredak i prosperitet koji
se mora odraziti u njenim nastojanjima
da primjenjuje sva raspoloživa sredstva i
osigura najbolje za svoje građane. Međutim, dvojbeno je koliko je država spremna
iskoristiti pozitivna moderna dostignuća
ograničavajući istodobno njihove negativne pojave.
Godine 2000. Europa i svijet zašli su u
doba okarakterizirano kao informatizacijsko društvo u kojemu se društvo znanja
gradi na razvoju i primjeni informacijskih
tehnologija. Temeljne funkcije i procesi
u informatizacijskom društvu uglavnom
su organizirani oko mreže što presudno
određuje društvenu aktivnost u zajednici,
a mrežne implikacije postaju fundamentalne za države koje se prilagođuju novom
informacijskom dobu. Tako države mijenjaju svoju ulogu pa od suverenih sudi-
onika svjetske politike postaju njeni sukreatori s ostalim akterima međunarodne
zajednice.
e-Government
Jedan od načina preobrazbe države iz
klasičnog modela upravljanja i klasične
uprave preko nove javne uprave je stvaranje e-Governmenta koji predstavlja
primjenu komunikacijske i informacijske
tehnologije kako bi se osigurala efikasna,
efektivna, transparentna i pouzdana interakcija između vlada na međunarodnoj
razini, između vlade i vladinih agencija na
federalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini,
zatim između vlade i građana te poslovnih ljudi. Dakle, e-Government mora
omogućiti ljudima olakšan pristup informacijama i njihovo korištenje.
Do početka XXI. stoljeća koncept nove
javne uprave globalno se razvijao pod
utjecajem mnogih znanosti, ponajprije informatike, komunikologije, menadžmenta
i drugih. Pojava debirokratizacije, decentralizacije, menadžerskog upravljanja javnim servisima, poduzetništva, denacionalizacije i mnoge druge činile su uzbudljiva
193/10/2013 infoTrend 21
Dostupnost javnih servisa e-Governmenta u nekim zemljama svijeta (Izvor: ictdata.org)
22 infoTrend 193/10/2013
One Stop Shop je servis putem kojega građani mogu jednostavno i brzo
rješavati poslove za koje su nužna
određena ovlaštenja javnih tijela. Promjena prezimena, registracija vozila,
promjena prebivališta, izrada osobnih
dokumenata, pribavljanje raznih dozvola i rješenja su procesi koji u klasičnoj upravi građanima oduzimaju
puno vremena, ali i novca dok One
Stop Shop omogućuje građaninu da
na jednom mjestu dobije relevantne
informacije, digitalno ispuni potrebne
obrasce, izvadi dokumente, dobije dozvole i rješenja.
Svi ti aspekti kao i hrvatski projekt e-Governmenta zahtijevaju pažljivo razrađen i
pomno promišljen legislativni okvir koji
bi zadovoljio obje strane; građanina da
na jednostavan, transparentan i učinkovit
način ostvari svoja prava i zadovolji svoje
potrebe te javne službe da posao obavljaju
učinkovito i po pravilima struke.
Pojavom nove javne uprave,
prvenstveno u Velikoj Britaniji i SAD-u
u doba Margaret Thatcher i Ronalda
Reagana, stvorena je podloga za
razvoj današnjeg e-Governmenta na
čvrstim temeljima neoliberalizma u
političkom poimanju države kao subjekta
koji se minimalistički upliće u rad,
individualnost i slobodu pojedinca.
Švedska
Singapur
SAD
Velika Britanija
Hong Kong
Brazil
Francuska
Estonija
Novi Zeland
Australija
Kanada
Malezija
Švicarska
Španjolska
Čile
Irska
Bahrain
Filipini
Saudijska Arabija
Katar
Turska
Uganda
Šri Lanka
Dominica
Cape Verde
UAE
Bangladeš
Kina
Oman
Južna Afrika
Interna upotreba računala i računalnih mreža već se pokazala relevantnom prednošću za javnu upravu, zbog
lakšeg upravljanja velikom količinom
podataka i smanjivanjem njihova repliciranja. Toj nužnosti treba dodati i mogućnosti koje nam pružaju računalne
mreže čime se osigurava elektroničko
čuvanje podataka i njihova višestruka
dostupnost na lak, jednostavan i učinkovit način.
Javnost kao aspekt uporabe podataka
možemo promatrati samo kao nadležnost pojedinih agencija da upravljaju
tim podacima (najčešće osobnim podacima građana), ali to pitanje možemo i proširiti na pravo građana da
raspolažu podacima važnim za javni
interes (statistički pokazatelji, financiranje javnog sektora i sl.).
Dvosmjerna komunikacija - dok je
javnost jednosmjerna komunikacija od
javnih službi prema građanima, komunikacija između javnih službi istog i različitog ranga te javnih službi i građana
trebala bi biti dvosmjerna. To može biti
osobna komunikacija, no preporučljivije je poslužiti se telefonom, elektroničkom poštom, raznim web-portalima i slično.
Transakcije su najkompleksniji aspekt jer podrazumijevaju protok ne
samo vrijednosti poput novca nego i
pravno obvezujuću korespondenciju
putem interneta. Cilj provedbe tog aspekta trebao bi biti potpun protok informacija: građani koji elektroničkimputem podnose obrasce za dobivanje
dokumenata, relevantni podaci koji
se šalju nadležnoj agenciji i obrađuju
automatski tamo gdje je to moguće,
rješenja i odluke javnih tijela poslane
u elektroničkom ali pravno važećem
obliku i slično.
St. Lucia
razdoblja u razvoju mnogih zemalja.
Primjeri tih zemalja trebali su i trebaju biti, sada i ubuduće, temelji na kojima
će se sustavno graditi informatizacija
Hrvatske kako bi ulaskom u novu državno-pravnu zajednicu imala veću snagu u
zaštiti nacionalnih interesa te da bi mogla
konkurirati velikim državama gospodarski, ekonomski, kulturno i u svakom drugom području.
Ključni aspekti kroz čiju prizmu treba
promatrati e-Government i njegovu provedbu u svakodnevnom radu javnih tijela,
što možemo naučiti iz iskustva drugih zemalja, su sljedeći:
Norveška
INFORMATIZACIJA
Informatizacija Hrvatske
Uvažavajući prethodna razmišljanja,
neupitno je da državu možemo promatrati kao organizaciju i da se Hrvatska nalazi
u vremenu kad je e-Government logičan
korak u razvoju države.
Razumljivo je da je uspostavom države
u vrijeme obrane od agresije hrvatska državna politika imala važnijih prioriteta od
informatizacije i unapređenja uprave što
bi trebao biti prvenstveni zadatak svake
učinkovite države. U poslijeratnom razdoblju obnova razorenih područja, rješavanje pitanja socijalne sigurnosti građana
i zadovoljenja njihovih primarnih potreba
te uspostava centralizirane vlasti postale
su primat ne samo vladajućim političkim
opcijama nego i svim slojevima društva
koje je težilo normalizaciji života, radu i
sigurnosti, ali nažalost i vidanju rana, bilo
fizičkih, psihičkih ili socijalnih. Ipak, pod
utjecajem globalizacije nije se mogao zanemariti prodor novih informatičkih tehnologija u sve pore svakodnevnog života.
Dok su druge europske zemlje koje
nam danas predstavljaju uzor provodile
decentralizaciju, jačale socijalnu državu
i uvodile u državno ustrojstvo i rad nove
tehnologije, Hrvatska se trudila osigurati
svojim građanima osnovne uvjete za mir,
sigurnost i rad. Tek afirmacijom težnji za
ulazak u Europsku uniju postavilo se pitanje učinkovitosti hrvatskog državnog
aparata koji bi mogao konkurirati onima
u toj zajednici.
Ipak unatoč tomu nedopustivo je što
se nije dovoljno promišljalo o rješavanju
problema što je drugim državama osiguralo napredak i razvoj, a koji su zbog sustavnog zanemarivanja doveli Hrvatsku
u neravnopravan položaj. Problemi su se
rješavali stihijski i napola, najčešće čarobnim štapićem centralizacije i hijerarhizaci-
je, bilo da je riječ o sudstvu, upravi, zakonodavstvu ili teritorijalnoj podjeli.
Za uspješno sustavno funkcioniranje
svake organizacije treba izgraditi informacijski sustav. Ako državu shvatimo kao
organizaciju u širem smislu riječi moramo
se složiti s tom definicijom. Znamo da na
kvalitetu svakog informacijskog sustava
utječu mnogi čimbenici, no ostaje upitno
je li se o svakomu od njih podrobno razmišljalo i je li se u procesu informatizacije
Hrvatske postupno provodio svaki korak.
Nažalost, svjedoci smo da se ključne
odluke donose bez dugotrajnog promišljanja, brzopleto i ovisno o trenutnom
političkom interesu vladajućih. Dugoročni planovi i programi najčešće su mrtvo slovo na papiru koje može vrlo brzo
promijeniti politički splet okolnosti. Smatramo da velike odluke vezane uz proces
informatizacije koje će imati dalekosežne
posljedice zahtijevaju više rada i promišljanja, a posebno uključenje akademske
zajednice koja se dugo bavi tom problematikom.
Sad se pitamo, možemo li rezultat ili
rezultate procesa informatizacije Hrvatske promatrati kao informacijski sustav?
Što podrazumijevamo pod pojmom informatizacije Hrvatske, koji elementi,
planovi, projekti i segmenti obuhvaćaju
tako širok pojam?
Podrazumijevajući sveobuhvatnost teme bez obzira na neostvarenje političkih
planova ili njihovu neefikasnost moramo
se osvrnuti na planove i programe koje su
donosile naše državne institucije.
Planovi i programi
Godine 1991. Hrvatska prelazi iz socijalističko-mješovitog gospodarstva u
funkcionalno tržišno gospodarstvo. Uočeno je da se javljaju problemi koji zahtijevaju strateško planiranje i sveobuhvatne
akcije kako bi se postigle povoljne stope
rasta i održivog razvoja prema uzorima
EU-zemalja. Problemi vanjske neravnoteže, socioekonomskih razlika kako među
građanima tako i među pojedinim regijama, problemi prostornog planiranja i oni
vezani uz očuvanje i zaštitu okoliša, kao
i radne pripreme za primanje Republike
Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije potakli su razvoj političke i općedruštvene klime koja je omogućila da se
i Hrvatska upusti u projekt informatizacije društva.
Prvi veći korak napravljen je 2000. godine kad je formirana radna skupinu za
izradu strategije informatizacije Hrvatske.
Taj strateški dokument sadrži sva prava
pitanja:
Što treba učiniti u organima državne
uprave kako bi ih se osposobilo za strateško promišljanje i ostvarivanje informacijskog društva?
Što treba učiniti kako bi se ubrzao ulazak Hrvatske u europske integracije sa
stajališta zahtjeva informatizacije?
Što treba učiniti kako bi država i javne
djelatnosti postali uzorna informatizirana infrastruktura cjelokupnog razvoja?
Što treba učiniti da informacijska tehnologija pridonese podizanju konkurentne sposobnosti hrvatskog gospodarstva te potakne gospodarske
promjene i inovacije?
Godine 2003. predstavljen je projekt
e-Hrvatska - skup aktivnosti i akcija kojima je cilj stvaranje uvjeta da se hrvatsko
društvo transformira u informacijsko poduzimanjem koordinirane, sveobuhvatne
i dinamične akcije, kako bi se građanima
i hrvatskom gospodarstvu omogućila najkvalitetnija i najšira moguća uporaba i
razmjena informacija i time otvorio pro-
stor aktivnog sudjelovanja u globalnim
tokovima.
Vlada RH donosi 2006. godine strateški okvir za razvoj u razdoblju od 2006. do
2013. kojim je definiran smjer gospodarske
politike. Razrađeni su modeli i putovi jačanja Hrvatske kao konkurentnije i bogatije
zemlje, utvrđuju se prioriteti i akcije čije će
provođenje osigurati stabilan gospodarski
rast, zapošljavanje i bolji životni standard.
Glavni ciljevi utvrđeni tim dokumentom
su razvoj ljudi i znanja, znanosti i tehnologija - poglavito informacijsko-komunikacijske - poboljšanje socijalne kohezije
i socijalne pravde, unapređenje područja
prometa i energije, očuvanje prostora, prirode i okoliša, regionalni razvitak, makroekonomska stabilnost, gospodarska otvorenost, unapređenje financija i kapitala,
poboljšanje poduzetničke klime, provedba
privatizacije i restrukturiranja te posebno
nova uloga države koja se ogleda u poboljšanoj, unaprijeđenoj, modernoj i učinkovitoj upravi.
Tijekom godina, politička scena i znanstvena zajednica nastojale su pobliže definirati pojmove, ciljeve i planove. Iskazane
nade i strahovi povezani s pojmom e-Government nisu ništa drukčiji u Hrvatskoj
negoli u drugim europskim zemljama.
Ipak, naglašava se da taj proces nije sam
po sebi lijek za sve probleme. Izrada zakona ili implementacija pravilnika za
područje e-Governmenta kompleksan
je i zahtjevan zadatak baš kao i područje
kojim se bavi. Postalo je jasno da nikako
nije preporučljivo jednostavno prevesti
neki strani zakon o području e-Governmenta na hrvatski. Naprotiv, zakon treba
razviti i iznjedriti na temeljima hrvatskog
zakonodavstva vezanog za područje javne
uprave.
Ipak, čini nam se da je područje našeg
interesa dosta šturo i zatvoreno, do dokumenata se dolazi sporo i teško, držav193/10/2013 infoTrend 23
INFORMATIZACIJA
na administracija još nije spremna pomoći znanstveno-akademskoj zajednici
u pribavljanju dokumenata na kojima će
stručnjaci temeljiti svoja istraživanja, komunikacija s državnim tijelima je slaba, a
odgovori, nažalost, u većini slučajeva dolaze za zakašnjenjem.
Odlike informacijskog sustava
u projektu e-Hrvatska
Informacijski sustav je skup dizajnerskih informacijskih objekata koji predočuju koncepte modela organizacijskog
sustava - njihovu prošlost i sadašnjost
- implementiranih na nositelje informacija ili obrađuju podatke, a informacijski
objekti razmjenom informacija komuniciraju međusobno i s okolinom.
Kako bismo e-Hrvatsku mogli nazvati
takvim sustavom on bi u svojim projektima trebao pokazivati zajedničke značajke
koje bi se mogle uspoređivati i valorizirati.
Nažalost, takve zajedničke atribute nismo
mogli izlučiti u našem istraživanju. Razmatrajući svaki pojedini projekt unutar
e-Hrvatske kao što su e-Uprava, e-Zdravstvo, e-Katastar, Sudski registar, e-Spis,
Sudačka mreža i mnogi drugi, nismo uočili zajednička svojstva prema kojima bi
se bar neki od njih mogli podvesti pod
definiciju informacijskog sustava. Poneki
su tek baza podataka podržana interaktivnim pretraživačkim sučeljem.
Nažalost, moramo istaknuti da ni cijeli
projekt nema obilježje jedinstvenog informacijskog sustava. Ipak ne treba biti
pretjerano kritičan i zanijekati uspješnost
puta koji su mnogi od njih prevalili, od
papirnatih knjižurina i prenošenja informacija usmenom predajom do elektroničkih baza podataka dostupnih građanima
i sustava koji im u svakodnevnom životu
ipak donose značajna poboljšanja.
Međutim, činjenica je da među sustavima projekta e-Hrvatska ne postoji jedinstvenost i konzistentnost.
Jedinstven informacijski sustav je
nadsustav - koji ovisno o ulozi, cilju
i informacijskim podsustavima koje
obuhvaća - na jedinstven i sebi specifičan
način, procedurama, funkcijama,
normama i vezama objedinjuje sve te
sustave u logičku cjelinu.
✓
Očekivanja od e-Hrvatske
Što očekujemo u daljnjem razvoju projekta e-Hrvatska?
✓ Funkcionalnost države je opravda-
✓
no jedan od temeljnih postulata koje
zahtijevaju njeni građani. Danas kad je
izvrsnost zahtjev svakog tržišta, kad su
učinkovitost i isplativost ono što zadržava radna mjesta i stvara nova, država
mora biti funkcionalnija u svakodnevnom radu.
Jednostavnost. Ponekad u zemlja-
24 infoTrend 193/10/2013
✓
ma poput Hrvatske glavni i primarni
problem nije samo prilagodba na nova
rješenja koja će informatizirana država
pružiti svojim građanima. Veći je problem bipolarnost građana i općenito
korisnika (tu ubrajamo i razne unutrašnje entitete samog sustava) te jesu
li sposobni na jednostavan način koristiti takve usluge. Mnogobrojni građani nemaju potrebna znanja, vještine ni
sredstva (računalo, internetsku vezu
i sl.) kako bi se uopće mogli koristiti
takvim uslugama. Također, još ni sve
jedinice lokalne uprave i samouprave
nisu spremne ni svojim financijskim,
organizacijskim i ljudskim kapacitetima popratiti mogućnost pružanja svih
usluga koje su građanima dostupne.
Taj problem može se gledati kao prednost jer država ima vremena provesti
mnoge prilagodbe i poboljšanja. Takva
rješenja trebala bi biti dodatna mogućnost da se u dužem prijelaznom
razdoblju mogu koristiti stari i novi
načini.
Transparentnost. To podrazumijeva jasno definirani zakonski okvir za
pojedine zakone i pravilnike koji će
do detalja pravno regulirati pojedina
područja i pitanja. Pri izradi zakonodavnog okvira i njegovog sadržaja, pri
određivanju obujma i ciljeva takvog
posla trebalo bi uzeti u obzir iskustva
i znanja s terena. Praktična iskustva
najnižih i srednjih administracijskih
razina iz praktičnog života najbolje
mogu potvrditi i definirati potrebe
krajnjih korisnika u takvom procesu.
Financijska isplativost je stavka
koju nije jednostavno postići, poglavito zbog činjenice što sama informatizacija zahtijeva značajne financijske
izdatke. Novi hardver, novi softver,
edukacija službenika i implementacija novih rješenja uvijek uključuju
nove financijske izdatke. Potrebna je
nova računalna oprema, podatkovna
infrastruktura, skladišta i razne baze
podataka, mrežna rješenja, računalni
stručnjaci koji imaju ekspertna znanja
i čije usluge zasigurno nisu financijski zanemarive. Treba educirati javne službenike, potrebna su pametna
rješenja vezana za digitalne potpise i
certifikate, transparentna evaluacija
znanja i vještina tih službenika.
Ali, ako takvom organizacijom jedan
visokoprofilirani i visokostručni državni službenik obavlja više posla u
isto vrijeme, radi brže i profesionalnije
ili čak obavlja posao na kojem su ranije radila tri-četiri službenika, onda se
može reći da je cilj postignut.
Smatramo da tu postoji jedan aspekt
financiranja koji Hrvatska nije dovoljno iskoristila. Projekti Europske
unije, PHARE i SIGMA (Support for
Improvement in Governance and Management in Central and Eastern European Countries) čiji je glavni cilj bio
pomoć institucijama RH da dosegnu
europsku razinu nisu dovoljno iskorišteni jer je iz njih povučen tek manji
dio sredstava.
Pitanja bez odgovora
U ovom istraživanju nismo se dotakli
još mnogih drugih e-projekata koji su u
nekoj razvojnoj fazi ili su već zaživjeli kao što je e-Zdravstvo, e-Uputnica, elektroničke karte u javnom prometu, uvođenje OIB-a i još mnogi. Zbog ograničenog
dostupa podacima kako na internetu tako
i u radovima akademske zajednice, ali i
zbog tromosti sustava državne uprave od
kojih smo mnoge podatke tražili elektroničkom poštom, ali nismo dobili nikakav
odgovor, to smo ostavili za razmatranje u
nekom budućem radu.
U nadi da je informatizacija u Hrvatskoj
unatoč teškom početku ipak uzela zamah
i da ćemo uskoro dostići zapadnoeuropske, ali i skandinavske zemlje koje nam
u tom području mogu biti istinski uzori,
gledajmo u budućnost i nadajmo se najboljem.
Ipak, treba uzeti u obzir da je Hrvatska
na dugotrajnom putu pa sva dosadašnja
nastojanja ne treba ni odbaciti ni omalovažavati, dapače treba ih studiozno proučavati kako bismo na temelju dosadašnjih svojih i tuđih iskustava mogli napraviti nužna
poboljšanja i jednog dana ponosno reći da
Hrvatska ima jedinstven informacijski sustav koji služi kao uzor drugima.
UPRAVLJANJE POTENCIJALIMA PODUZEĆA
ZNAČAJAN TEHNOLOŠKI NAPREDAK ILI IT-ILUZIJA?
PRIPREMIO NIKO MA JDANDŽIĆ
Autor, prof. dr. sc. Niko
Majdandžić, član je Hrvatske
akademije tehničkih znanosti,
razreda za informacijske sustave. Radio je u SOUR-u Đuro
Đaković na poslovima pogonskog inženjera, rukovoditelja
pripreme alata, upravitelja
proizvodnje, direktora radne
organizacije, potpredsjednika za razvoj i
zamjenika generalnog direktora. U jednom
mandatu bio je prodekan za razvoj te u dva
mandata dekan Strojarskog fakulteta. Predavao je na poslijediplomskim studijima na
Ekonomskom i Poljoprivrednom fakultetu u
Osijeku, na Mašinskom fakultetu u Tuzli i Mašinskom fakultetu u Zenici. Bio je mentor 12
magistarskih i 5 doktorskih radova. Objavio
je 150 znanstvenih radova i napisao 12 knjiga. Autor je originalnog modela višerazinskog planiranja i terminiranja -VRPT.
M
nogobrojni novi softverski proizvodi - potrebni za postizanje
konkurentnosti i uključivanje u
informacijsko društvo - najavljuju ili rješavaju razno-razne probleme u informatizaciji proizvodnih i uslužnih tvrtki. To je
u Europskoj uniji definirano Digitalnom
agendom do 2020. godine koja treba omo-
Predvidivi razvoj osnovne
informatičke infrastrukture
proizvodnih tvrtki
gućiti izlaz iz gospodarske krize i pripremu EU za iduće desetljeće ostvarenjem
gospodarskih i društvenih pogodnosti na
jedinstvenom digitalnom tržištu.
S obzirom na to da su programski sustavi ERP (Enterprise Resource Planning)
opravdano prihvaćeni i većinom uspješno
primijenjeni kao osnovna informatička
infrastruktura proizvodne tvrtke, treba
analizirati njegov daljnji razvoj koji dolazi
kao nadogradnja sustava (prošireni ERP,
ERPII, ERPIII, inteligentni ERP) kroz
razvoj paralelnih programskih sustava u
tehničkoj domeni (razni CA-programski sustavi, umjetna inteligencija, modeli optimalizacije) ili u poslovnoj oblasti
(CRM-upravljanje odnosima s kupcima,
SRM-upravljanje odnosima s dobavljačima, BI-poslovna inteligencija, BP-plan
poslovanja, BPR-redizajn poslovnih procesa itd.). Posebne razlike u definiranju
i poimanju daljeg razvoja ERP-sustava
nastaju (ne samo u Hrvatskoj) upravo na
pristupima temeljenim na tehničko-teh-
FOTO SHUTTERSTOCK
ERPII
nološkim i proizvodnim zahtjevima te
zahtjevima poslovnih procesa (upravljanje poslovanjem, analiza rezultata poslovanja, optimiranje financijskih rezultata i
tijekova prihoda i troškova kao i priljeva
i odljeva).
Ako tomu dodamo nove proizvodne
strategije, nove menadžmentske metode i alate, postaje složeno kako izabrati
IT-proizvode koji integrirani u ERP-sustave mogu u značajnoj mjeri pridonijeti
povećanju efikasnosti poslovanja uz najmanje ulaganje. Temeljem 30-godišnjeg
iskustva na razvoju ERP-sustava ovim se
radom pokušava pojasniti sadržaj ERPII-sustava i njegovo mjesto u informatizaciji proizvodne tvrtke, kao i ostvareni
rezultati na koracima njegovog razvoja.
Nedostaci postojećeg ERP
sustava za potrebe suvremene
proizvodnje
Uvođenjem ERP-sustava, koji se počeo
primjenjivati kao koncept informatizacije
proizvodnih tvrtki od 1990. godine, osim
integracije podataka u zajedničku podatkovnu bazu integrira se i sam proces.
Na slici 1 prikazan je primjer integracije
procesa u razvoju, projektu, konstrukciji,
prodaji, pripremi proizvodnje, nabavi i
193/10/2013 infoTrend 25
UPRAVLJANJE POTENCIJALIMA PODUZEĆA
Slika 1: Primjer
integracija procesa
pripreme u proizvodnji
i poprilično siromašna integriranim
informacijama iz različitih programskih
sustava (slika 2). Informacije su temelj za
znanje, a kvalitetne odluke se temelje na
znanju. U ERP-sustavu su u odnosu na
postojeće IIS do 1990. godine rasli opsezi
i količine podataka, ali se povećavao
i jaz između podataka i integriranih
informacija.
ERPII
Spomenuti nedostaci i razvojne potrebe
za dogradnjom i proširenjem ERP-sustava
rješavali su se i rješavaju na dva načina:
• Proširenjem ERP-ovih mogućnosti
(integracija sa samostalnim programskim
sustavima, dogradnja i dodavanje novih
podsustava kao i modula za rješavanje posebnih zahtjeva)
- Definiranjem ERPII-sustava s potrebnim internim i eksternim integracijama
na određenoj razini razvoja tvrtke kao nadogradnja ERP-a.
I za prvi i za drugi način teško je reći
kad neka tvrtka ima ERPII. Izgradnja ERPII je kontinuirani razvojni proces i nije
moguće reći kad je završen kao ni za razvoj proizvoda ili tehnologije. Već same
definicije ERPII ukazuju na nove informacijske procese koji se nadograđuju na
postojeći ERP. Ti su procesi počeli 2000.
godine. Može se reći da je izgradnja ERPII dodatna interna integracija gotovih
programskih samostalnih sustava i ERP-a
te eksterna integracija ERP-a s ostalim
ERP-sustavima kupaca i dobavljača zasnovana na web-tehnologijama i SOA-i
(Service Orijented Architecture).
Prema Gartneru ERPII je poslovna
skladištu. Pritom razlikujemo internu i ek- tno podatke iz ERP-sustava niti izlazne
sternu integriranost. Interna integriranost rezultate svog rada prenose direktno u
znači integraciju procesa
ERP-sustav što njihovu
u ERP-sustavu radi skraefikasnu primjenu čini sloćivanja vremena izvedbe
ženom i ograničava je vrei ponavljanja istih posloPrimijenjeni ERP-sustavi menski.
Primjena ostalih novih
va na više funkcija, kao
donijeli su neposredno
IT-soft
verskih
proizvoda
i integraciju tehničkih,
i posredno mjerljive
koji
rade
neovisno
o ERP-u
pripremnih, proizvodefekte u odnosu na
zahtijeva dodatno vrijenih, računovodstvenih
pojedinačne neovisne
me za punjenje potrebnim
i financijskih podataka.
informacijske sustave
podacima i vođenje račuEksterna integriranost
na o zajedničkom šifarpodrazumijeva integraciju ERP-ova svih tvrtki povezanih na za- skom sustavu te unosu njihovih rezultata
u ERP-sustav. ERP u svom standardnom
jedničkim poslovima.
U odnosu na pojedinačne neovisne in- obliku - zbog različitih zahtjeva ne samo u
formacijske sustave (informatički otoci) drukčijim već i u istim tipovima i vrstama
primjena ERP-sustava donosi neposredno proizvodnje - ima značajne razlike i posebne zahtjeve za informatičkim rješenjima
i posredno mjerljive efekte.
Osim toga ERP-sustav podiže organi- pojedinih procesa.
zacijsku razinu i odgovornost, omogućuje
Može se reći da ERP sadrži puno
lakšu kontrolu kvalitete rada svih izvršiterelevantnih podataka i tvrtka je njima
lja na obradi informacija, standardizaciju
vrlo bogata, ali prema novim potrebama
radnih postupaka, jasniju podjelu odgovornosti i preciznije praćenje izvršenja
zadataka. Tijekom primjene ERP-a u njegovom osnovnom sadržaju pokazalo se da
treba ponešto doraditi i ukloniti nedostatke koji su se pojavili kao potreba praćenja
cjelokupnog organizacijskog i tehnološkog razvoja te primijeniti nove mogućnosti koje pruža brzi razvoj IT-tehnologija.
To su uglavnom:
• ERP je interno orijentiran na podatke
i procese u tvrtki dok mu elektroničko poslovanje i novi programski sustavi (CRM,
SRM) omogućuju integraciju s kupcima,
kooperantima i dobavljačima.
• Osim ERP-a u poduzećima postoje i
značajno se primjenjuju samostalni programski sustavi iz tehničke (PLM, CAD,
CAM…), proizvodno-planske (MS-Project, PRIMAVERA…) ili poslovne oblasti
(CRM, SRM, BP…) koji ne koriste direkSlika 2: Bogatstvo podacima i nedostatak integriranih informacija u
26 infoTrend 193/10/2013
ERP sustavu
strategija i skup domenskih industrijski
posebnih aplikacija koje izgrađuju vrijednosti u odnosima kupca i dioničara
omogućujući i optimizirajući zajedničke
operacijske i financijske procese unutar
tvrtke i među tvrtkama.
Međutim, ciljevi tih eksternih integracija kao i međusobnih samostalnih programskih sustava i programa te
ERP-sustava su različiti za različite proizvodne tvrtke. Možda bi bila prihvatljiva
definicija da je ERPII sustav u kojemu su
u proizvodnoj tvrtki svi primijenjeni programski sustavi (BP, CRM, SRM, MRPII,
CAD/CAM, CAPC, EXCEL…) kao i hardverski IT-proizvodi (RFID, RF, tableti,
pametni mobiteli, računala u oblacima)
primijenjeni za efikasno funkcioniranje
procesa pripreme, proizvodnje i poslovanja, integrirani u ERP (ERPI) sustav tako
da za svoj rad koriste njegove podatke, te
rezultate rada vraćaju u ERP-ove informacijske procese i omogućuju direktnu
komunikaciju s ERP-sustavima drugih
poslovno povezanih tvrtki.
U svakom slučaju govori se o proširenju
mogućnosti i funkcionalnosti ERP-sustava.
Novi moduli u ovom proširenom ERP
sustavu su:
Novi moduli u osiguranju kvalitete i
izrada certifikata proizvoda
Održavanje kapaciteta s izradom plana preventivnog održavanja i planskih popravaka povezanih s terminiranjem proizvodnje u cilju proračuna raspoloživih
kapaciteta te sa statističkim pokazateljima
rezultata eksploatacije i održavanja opreme (pouzdanost, raspoloživost, srednje
vrijeme do kvara, srednje vrijeme između
kvarova)
Praćenje proizvodnje i radnog vremena korištenjem barkod-čitača, RF-terminala ili RFID-uređaja s direktnim povezivanjem planirano-ostvareno
Planiranje i terminiranje proizvodnje koje koristi podatke iz ERP-a i vraća
ih nakon obrade u ERP za potrebe ostalih
podsustava, pogotovo za posebne zahtjeve
kontrole proizvodnih procesa u tvrtki
Dio e-poslovanja s kupcima koji imaju tu mogućnost (ponude, fakture)
Automatsko generiranje sastavnice
nakon izrade nacrta u CAD-u, integracija
CAD-a (samo Windchill) i ERP-a
Integriranje proračuna proizvoda,
automatsko generiranje tehničkih podataka i unos u sastavnicu ERP
Automatsko generiranje tehnologije
Nastavak na str. 28
Slika 3: Primjer ERP-sustava (ERPINS sustav tvrtke Informatički inženjering - ININ iz
Slavonskog Broda) s nekoliko proširenja i internih integracija za metalnu i elektro
proizvodnju.
Slika 4: Rebalans plana prema trenutnoj gotovosti i prognozi očekivanog trajanja za
izabrani radni nalog
193/10/2013 infoTrend 27
Slika 5: Rezultati terminiranje rada peći za sušenje
1
- Unos sastavnice/crteža, odabir
proizvodnih elemenata
(proizvod, sklop, trgovačka roba,
materijal, tehnička dokumentacija,
tehničke upute)
- Nadopuna atributa elemenata
- Revizija sastavnice
Sastavnica/crtež
unešen?
DA
CRTEŽ
Windchill
PROIZVODNI
ELEMENTI
Windchill
Ažuriranje podataka
Poredbena
tablica JM,
klasa dijelova
(KPE)
PROIZVODNI
ELEMENTI
ERPINS
WINDCHILL
2
Ažuriranje podataka
SASTAVNICA
Windchill
Element postoji
u tablici?
Poredbena
tablica JM,
klasa dijelova
(KPE)
SASTAVNICA
ERPINS
NE
- Unos elemenata kroz modul
Automatskog generiranja
šifre s obaveznim atributima
i dinamičkim vrijednostima u
ovisnosti od vrste elementa
ERPINS
Slika 6: Shema integracije Windchil-ERP (ERPINS)
jeme trajanja operacija ovisi o sastavnici
proizvoda (sadržaju pojedinih materijala
i količini podređenih proizvodnih elemenata ), maksimalnoj količini određenih
tipova proizvoda koji se mogu raditi istovremeno u peći i naponskom nivou, te se
ono računa za svaki proizvod a kapacitet
peći je dvodimenzionalan: pored vremena
tu je i zapreminski smještaj proizvodnih
elemenata s istim ili manjim vremenom
trajanja.
Na slici 6 shematski je prikazan primjer
integracije ERP i PDM sustava riješenog
za sustav Windchill.
Sustav za upravljanje podacima o proizvodu - PDM služi konstruktorima za
upravljanje podacima (modelima, crtežima, dokumentima). Dio tehničke dokumentacije je i sastavnica proizvoda koja
pokreće pripremu i proizvodnju u poduzeću.
Na slici 7 je primjer automatskog proračuna, prema kupčevim zahtjevima, i provjere radnih karakteristika opruge, izrada
kalkulacije prema izabranom materijalu te
automatsko otvaranje šifre i prijenos podataka o proizvodu u bazu ERP-a.Na slici
8 je prikazan primjer automatskog proračuna normativa i generiranje tehnoloških
operacija u drvnoj industriji prema reprezentantu i ugrađenim formulama za različite parametre proizvodnog elementa.
Na slici 9 prikazan je model integracije
tabličnog kalkulatora EXCEL i ERP sustava.
Prednosti sustava ERPII i
uvjeti uvođenja
Kod proširenja ERP-sustava evidentne
su brojne prednosti i iz samih primjera:
kraće vrijeme pripreme proizvodnje
kod-čitačima u proizvodnji. Uz te standardne mogućnosti poznatih sustava pla- i manje grešaka na relaciji projekt-konniranja i terminiranja VRPT omogućuje strukcija-priprema proizvodnje kao i
proračun očekivanih promjena rokova u brže, pravodobno naručivanje materijala
planovima uvjetovanih kašnjenjem ili ra- i usluga
kraće vrijeme pripreme i prijenosa
nijim završetkom aktivnosti pripreme ili
operacije u montaži ili proizvodnji prema podataka iz sustava u sustav
manje dokumenata i prepiski među
primjeru na slici 4.
odjelima i izvršiteljima
Isto tako sustav
kontrola svih radnih proVRPT otvoren je za
cesa u odnosu na kvalitetu
ugradnju modela za
ERP-sustav sadrži
i rokove u tvrtki i tvrtkama
terminiranje posebmnogo relevantnih
povezanim na zajedničkom
nih kapaciteta gdje
podataka i tvrtka
poslu
je primjer rješenja
njima može biti
brza izrada financijskih
za peći za sušenje
bogata, ali ipak
planova u varijantama i doprikazan na slici 5.
siromašna integriranim bivanje promjena prema proPosebni zahtjevi kod
mjenama u osnovnom planu i
informacijama iz
terminiranja peći su:
planu proizvodnje
od početka operacije
različitih programskih
sve promjene u proizvoddo završetka proces
sustava
nji vezane uz resurse i protraje neprekidno, vri-
Slika 7: Proračun proizvoda i izbor materijala te prijenos podataka u bazu ERP sustava
Nastavak sa str. 27
prema reprezentantu i integracija CAM
sustava za plazma rezanje i ERP.
U cilju boljeg razumijevanja prikazat
ćemo neke ugrađene nove module ili povezivanje s postojećim gotovim samostalnim programskim sustavima.
U ERP je integriran sustav višerazinskog planiranja i terminiranja – VRPT
koji preuzimajući osnovne podatke iz
ERP-a izrađuje i vraća u ERP osnovne
planove odjela, planove izvršitelja u odjelima s prijavom gotovosti danog zadatka,
planove montaže ili faza s planovima proizvodnih organizacijskih cjelina, planove
potreba materijala i ugradbenih jedinica,
terminski plan kapaciteta sa zadacima
svim proizvodnim kapacitetima uz prikaz
raspoloživih i zauzetih kapaciteta u željenom vremenskom razdoblju, kao i stanja
gotovosti prema prijavama gotovosti bar28 infoTrend 193/10/2013
UPRAVLJANJE POTENCIJALIMA PODUZEĆA
mjene rokova automatski se odražavaju
i na plan poslovanja i ostvarenje plana u
tom razdoblju
uvodi se standardiziranost u izbor
pojedinih samostalnih programskih rješenja unutar tvrtke i u tvrtkama povezanim
na zajedničkom poslu
prema stanju planova u odnosu na
planirano moguće je dobiti očekivane
rokove završetka te uz dodatna angažiranja kooperacije i vlastitih kapaciteta
nove očekivane rokove i troškove za svaku
plansku varijantu.
Na slici 10 prikazan je način izrade poslovnih planova iz kojeg se mogu ocijeniti
efekti na primjeru izrade financijskih planova poslovanja prema rezultatima stanja
resursa, osnovnog plana i terminskog plana proizvodnje te dobivanje pokazatelja
poslovanja prema dinamičkom planu i
trenutnom stanju proizvodnje.
Na shemi su prikazani integrirani tehnološki, nabavni, proizvodni i računovodstveni procesi, podaci integrirani s
financijskim podacima i modelima za
računanje poslovnih podataka u analizi
stanja poslovanja. Prednosti ovog integriranog sustava su:
Početni godišnji plan poslovanja izrađuje se u varijantama gdje se u elemente
poslovnog plana automatski prenose ugovoreni poslovi, poslovi u ponudama i procjene očekivanih potražnji kupaca
Ostali poslovni elementi se unose posebno, ako nisu povezani u ERP (kamate,
dividende …)
Prema ugovorenim rokovima isporuke u osnovnom planu raspoređuju se
aktivnosti pripreme, unatrag od rokova
isporuke, a za proizvodnju se izrađuje
terminski plan prema tehnologiji i raspoloživim kapacitetima
Prema ugovorenim ili procijenjenim
rokovima te mogućnostima njihovog
ostvarenja u proizvodnji izrađuju se varijante godišnjeg plana te dobivaju ukupni
planovi ili za izabrano razdoblje. Na osnovi analize rezultata poslovanja obavljaju se
korekcije i izrađuju nove varijante plana
od kojih se određuje važeći godišnji plan
poslovanja.
Praćenjem svih procesa i promjena u
ERP-u se automatski prikazuju novi dinamički planovi s mogućnosti usporedbe
rezultata u odnosu na važeći plan.
Posebno se mogu definirati koristi
od eksternih integracija (CRM, SRM) u
ostvarenju mogućnosti upravljanja i konNastavak na str. 30
Slika 8: Automatsko generiranje tehnoloških postupaka prema reprezentantu
Slika 9: Shema integracije EXCEL-ERP
Slika 10: Integracija tehnoloških i proizvodnih procesa s računovodstvenim
podacima za izradu modela financijskog plana i rezultata poslovanja.
193/10/2013 infoTrend 29
UPRAVLJANJE POTENCIJALIMA PODUZEĆA
( integracija CAD-Windchill i ERP, integracija EXCEL-ERP, integracija planiranja
trole tvrtki povezanih zajedničkim po- i terminiranja i ERP), Končar elektronički
slovnim interesima.
visokonaponski aparati d.d.(integracija
Može se reći, tvrtke kojima je cilj ra- ukupnog procesa pripreme proizvodnje i
zvoj informatizacije i imaju kadrove sa ERP), Končar metalne konstrukcije d.d.,
znanjem za odabir puta i programskih (integracija CAM-plazma rezanje i ERP),
sustava za njegovo ostvarenje, ERPII je Instrumentarija d.o.o. Zagreb (integraciznačajni tehnološki korak naprijed. A za ja sustava terminiranja i ERP), ĐĐ-Terone koji ga uzimaju kao modni informa- moenergetska postrojenja (planiranje
tičko-tehnološki trend postat će još jedna zavarivanje toplinske obrade i ispitivanje
skupa razvojna iluzija.
i ERP, atesti ugrađenog materijala i ERP,
atesti zavarivača i ERP, integracija EXCEL
Stanje i primjena u svijetu i
i ERP za razmjenu podataka s kooperankod nas
tima, projektnim biroima, investitorima,
Tehnološki gledano, mnogi autori nanadzornim organima i vlasnikom i ERP),
vode veći broj mogućih integracija proWerkos d.o.o, Osijek (ingramskih sustava, novih
tegracija rada i održavaIT-proizvoda ili metodolonja opreme kao i rezultata
gija u ERP kao pretpostavku Kako izabrati
rada na gradilištu i ERP) i
za izgradnju ERPII sustava:
IT-proizvode koji
ESCO-FOFONJKA d.o.o.
Integracija MRPII, CAD/ integrirani u
Bjelovar (integracija proCAM i CIM u ERP
ERP-sustave mogu
računa proizvoda, kalkulacije i ERP, plan poslovanja
Integracija CRM, SRM, značajno pridonijeti
i ERP).
BP i BI u ERP
učinkovitijem
Značajna rješenja ostvaIntenzivan razvoj mreža i poslovanju uz
rena
su u SDI Lipovljani
komunikacija
najmanja ulaganja?
d.d. koja su nažalost, u
Novi podaci (slika, zvuk,
recesiji proizvođača drvne
multimedija)
industrije ostala na proizvodnji pilanske
Novi modeli za upravljanje radnim građe te ne koriste mogućnosti koje su
procesima (CAPC-ERP)
bile razvijene u dogradnji ERP-sustava.
Nove baze i skladišta podataka
Očekivani razvoj
Novi protokoli i WWW
U daljnjem razvoju ERP sustava može
Nova grafička sučelja i ERP
se očekivati praćenje i uključivanje u opći
tehnološki razvoj koji se već najavljuje
Novi mrežni servisi
kao četvrta industrijska revolucija:
E-poslovanje i ERP
Izgradnja tvrtki bez papira s digitalRačunala u oblacima.
nom komunikacijom
Vodeći proizvođači ERP-sustava - SAP,
Razvoj komunikacija i integracije
Oracle, QAD, Lawson, PeopleSoft, Mapi- stroja sa strojem i čovjeka sa strojem - pri
cs, Navision, Scala i drugi već su značajno automatizaciji i robotizaciji proizvodnog
prisutni na razvoju ERPII ostvarujući te procesa strojevi će sami javljati u sustav
integracije.
gotovost i broj napravljenih komada, vriA najveći svjetski proizvođači već su jeme početka i završetka, probleme u radu
u svoje ERP-sustave ugradili te integra- i zastoje zbog kvara (digitalne tvrtke)
cije te ih ovisno o korisnicima kroje pri
Komunikacije ERP-sustava međuuvođenju prema specifičnim potreba- sobno kao i ERP-sustava i raznih instituma korisnika i za određene proizvođače cionalnih informacijskih sustava (carine,
programskih sustava koji se integriraju u javnih uprava, porezne uprave, ministarERP.
stva, komora, istraživačkih institucija,
Prema saznanju na osnovi tvrtki s ko- EU-institucija itd.)
jima komuniciram kod nas i u Bosni i
Prilagodba ERP-sustava aditivnoj
Hercegovini u početnoj fazi primjene proizvodnji i drugim novim vrstama tehERPII su: Aluminij d.d. Mostar (inte- noloških procesa
gracija planiranja i terminiranja i ERP,
Očekuje se sve učestalije uključivanje
integracija procesa mjerenja i dodavanje umjetne inteligencije (ekspertni sustavi,
dodataka u elektropećima za lijevanje i neuronske mreže, genetički algoritmi) i
ERP), Končar mjerni transformatori d.d. modela za optimizaciju procesa.
Nastavak sa str. 29
30 infoTrend 193/10/2013
STUDIJA SLUČAJA
KONČAR-Mjerni
transformatori d.d.
Zagreb
Dr. sc. Davor Pavlić,
dipl.inž.stroj.
Rukovoditelj IT
odjela (CIO)
a Prije prelaska na
novi poslovni sustav Končar-Mjerni transformatori
koristili su poslovni sustav
AS-400 koji se i danas primjenjuje u nekoliko poduzeća grupe KONČAR. Glavni razlozi
koji su nas primorali da prijeđemo na novi
poslovni sustav bili su prestanak razvoja
sustava AS-400 i problemi s održavanjem
kako programskog dijela tako i fizičkih poslužitelja. Potreba za prelaskom na novi poslovni sustav javila se je još krajem prošlog
desetljeća, ali s obzirom na specifičnosti
proizvodne djelatnosti odluka je donesena
nakon što su razjašnjeni svi preduvjeti.
b Osnovni uvjeti pri odabiru poslovnog
sustava odnosili su se na mogućnost integracije sustava za upravljanje podacima o
proizvodu koji se koristi u Tehničkom odjelu te mogućnosti planiranja i terminiranja
cjelokupnog proizvodnog procesa.
c Uvođenje novog poslovnog procesa
bilo je podijeljeno u dvije faze. Prva je obuhvaćala procese vezane uz ERP, a druga uz
ERPII. Za uvođenje novog poslovnog sustava bio je određen voditelj projekta te ključni korisnici unutar svakog odjela. Zadaća
voditelja bila je voditi cjelokupni projekt,
a ključni korisnici su bili zaduženi za pojedine procese unutar odjela. Takvim pristupom smo većinu kadrova rasteretili mnogih
poslova oko toga.
Ipak, najviše je posla bilo u trenutku kada
smo istodobno koristili novi i stari poslovni
sustav. Tu su ljudi bili maksimalno opterećeni jer se je svaka transakcija morala dvaput upisati - prvi put u stari sustav, a drugi
put u novi. Takav je pristup bio neophodan,
kako zbog provjere točnosti novog sustava,
tako i zbog nesmetanog odvijanja svih tekućih poslova.
d Uvođenje novih poslovnih procesa
unutar ERPII sustava treba podijeliti u što
više neovisnih koraka. Tako se jedan veliki proces koji nije ni jednostavan ni lagan,
može lakše sagledati, pojedini koraci se
brže završavaju, a time se ujedno povećava
i vjerojatnost završetka cjelokupnog procesa. U današnje vrijeme više nije upitno
omogućuju li nam informacijski sustavi jednostavnije poslovanje ili ne, samo je pitanje
kako će tvrtke biti primorane krenuti u to.
Što se prije počne s uvođenjem informacijskih sustava to će tvrtke brže postići konkurentnost na tržištu.
e Daljnji poslovi vezani uz razvoj ERPII
odnose se na uvođenje sustava za uprav-
ICT Informatička tehnologija u poslovanju
GOVERNMENT
Broj 193
10/2013
Preduvjet povratka
proizvodnji
CIJENA:
32 kn
4,5 €
5 KM
Robotika
Umjetna
inteligencija
Ekspertni
pravni
sustavi
eHrvatska
Značajni
napredak ili
IT-iluzija?
ERP II
BIG
DATA
Izazovi
implementacije
Mobility Day 2013
Praznik mobilnih
tehnologija
Bojan Jerbić
FSB - Zavod za robotiku
i automatizaciju
proizvodnih sustava
PRILOG
Državi je
mjesto u
oblaku?
PRIMJENA SERVISA RAČUNALSTVA U OBLAKU NA
WEB-PORTALE PODRUČNIH I LOKALNIH SAMOUPRAVA
eGovernment
u oblaku?
Implementacija i korištenje
određenih servisa računalstva
u oblaku može unaprijediti
postojeće internetske portale
jedinica područne i lokalne
samouprave, a korisnicima
omogućiti neposredniji demokratski
oblik komunikacije i suradnje. Tako
bi građani mogli postati aktivniji
sudionici zajednice, a mogli bi imati
koristi i gospodarstveni subjekti.
PIŠE: ŽELJKO ŠIRANOVIĆ
Doktor sc. Željko Širanović doktorirao na
Filozofskom fakultetu
u Zagrebu na području
informacijskih i komunikacijskih
znanosti.
Radio je u Tehničkom
obrazovnom centru i
Industrijsko-strojarskoj
školi u Zagrebu, zatim u Zavodu za platni promet
i Financijskoj agenciji. Trenutno radi na
Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Član
je Hrvatskog informatičkog zbora. Nositelj priznanja Kristalni globus koji dodjeljuje Hrvatska informatička zajednica.
193 InfoTrend
188
R
azina implementacije elektroničkih usluga i
servisa na portalima područne i lokalne samouprave može biti pokazatelj koliko je neka zajednica informacijski razvijena i orijentirana prema
svojim žiteljima. Kako su samoupravne jedinice ujedno
dio neke regije odnosno države, analizom implementiranih e-usluga i servisa može se doći do određenih
pokazatelja o njihovoj informacijskoj razvijenosti. To
može biti važno pri donošenju i provedbi nacionalnih
i regionalnih politika vezanih za razvitak pojedinih javnih e-usluga i servisa potrebnih građanima i poslovnim
subjektima.
Europska unija također promiče korištenje računalstva u oblaku u javnim službama i tvrtkama vjerujući
da tako može potaknuti i rast BDP-a. Kako je Republika Hrvatska postala članica EU pokazatelji razvijenosti
javnih elektroničkih usluga i servisa bitni su zbog donošenja strategija i politika daljnjeg razvitka i usklađieGOVERNMENT 1
GOVERNMENT
eGovernment u oblaku?
vanja javnih elektroničkih servisa i usluga
s ostalim članicama.
Modeli elektroničkih usluga definiraju
se kroz pet razina:
Informacija: podrazumijeva samo dostupne informacije preko Interneta.
Jednosmjerna komunikacija: uz informacije na Internetu dostupni su razni formulari u elektroničkom obliku
koji se mogu pohraniti na računalu,
kao i mogućnost njihovog otiskivanja
preko pisača.
Dvosmjerna komunikacija: podrazumijeva interaktivno ispunjavanje formulara i prijava uz autentifikaciju pa
je moguće pokrenuti i pojedinu usluga
ili servis potreban korisniku.
kao županija) i 429 općina. Prema Ustavu RH jediniTransakcija: cijela je usluga dostupna na Internetu
ce lokalne samouprave čine općine i gradovi. Županipri čemu je uz popunjavanje formulara i autentifije predstavljaju više jedinice tzv. područne samouprave,
kacija moguće plaćanje i isporuka potvrde, narudžustrojene od općina i gradova. Djelokrug rada općibe ili drugi oblici potpune usluge putem Interneta.
na, gradova i županija je reguliran njihovim statutima
Targetizacija: javna proaktivna automatizirana i Ustavom. Statutom koji donose općinska, gradska
usluga bez potrebe da se podnosi zai županijska predstavnička tijela, pohtjev jer se potrebni podaci za realizadrobnije se uređuje samoupravni djeciju takve usluge prikupljaju po služ- Europska unija promiče lokrug, ustrojstvo, ovlasti i način rada
benoj dužnosti.
te obavljanje poslova, kao i ostalih pikorištenje računalstva
tanja iz djelokruga pojedine samouprau oblaku u javnim
Politike razvitka usluga i servisa tre- službama i tvrtkama
ve i pripadajućih upravnih službi koje
baju rezultirati standardizacijom intervjerujući da se tako može su u njihovom sastavu. Jedinice lokalnetskih stranica tijela lokalne i područne samouprave obavljaju poslove iz lone samouprave kako bi te usluge i servisi potaknuti i rast BDP-a
kalnog djelokruga kojima se neposredu potpunosti služili potrebama građana i
no ostvaruju potrebe građana, a koji
poslovnih subjekata. Uz to postoji i zakonski okvir za nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijepravo pristupa informacijama u kojem stoji da infor- lima. Specificiranje i prepoznavanje djelokruga poslomacije koje posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti, moraju biti dostupne fizičkim i pravnim osobama.
Polazeći s jedne strane od poslovnih funkcija koje su
u djelokrugu zajednica područne i lokalne te s druge
strane mogućnosti primjene usluga iz računalnog oblaka želimo istaknuti neke od usluga i servisa koji bi se
mogli relativno brzo i lako implementirati kroz njihove
postojeće portale. Tako bi građani i drugi subjekti bili
bolje informirani, mogli bi izravnije i neposrednije odlučivati i zadovoljavati svoje potreba.
Poslovni djelokrug područne i lokalne
samouprave
Republika Hrvatska je administrativno podijeljena
na 20 županija, 127 gradova (Grad Zagreb ima status
2 eGOVERNMENT
InfoTrend 193
GOVERNMENT
va i nadležnosti regionalne i lokalne samouprave bitno
je zbog analize, kreiranja strategije i razvojne politike
te funkcionalne standardizacije i implementacije potrebnih servisnih i aplikativnih tzv. oblak-rješenja za
web-portale županija, općina i gradova. Primjer nepostojanja jedinstvene razvojne politike može se vidjeti
već iz neujednačenosti naziva web-sjedišta, a slično je
i kod nekih gradova i općina.
Modeli računalstva u oblaku
Računalstvo u oblaku naziv je za model i način sveobuhvatnog brzog i prilagodljivog pristupa konfiguriranim dijeljenim računalnim resursima
(npr. mrežama, serverima, spremištima podataka, aplikacijama i servisima) koji se mogu brzo koristiti uz minimalno upravljanje i administriranje ili interakciju s
davateljem usluge. Model isporuka oblak-usluga s obzirom na programe, platformu i infrastrukturu, dijeli se
na tri modela:
Softver kao servis (SaaS): model u kojemu se za interakciju s udaljenim servisima koriste određene
instalirane desktop-aplikacije ili web-preglednici.
Platforma kao servis“ (PaaS): paket
operacijskih i drugih softverskih servisa koji korisnicima omogućuju ra- Politike razvitka usluga i
zvoj i korištenje aplikacija smještenih servisa trebaju rezultirati
u oblaku (aplikacije, baze podataka i standardizacijom
sl.).
internetskih stranica
Infrastruktura kao servis (IaaS): vir- tijela područne i lokalne
tualne platforme odnosno virtualni samouprave kako
serveri, skladišta podataka.
bi te usluge i servisi
bili usmjereni prema
Aplikacije računalstva u oblaku mogu građanima i služili
biti gotova programska rješenja opće na- njihovim potrebama
mjene ili specijalizirane poslovne aplikacije poput praćenja odnosa s korisnicima. Programske
platforme omogućuju razvoj i smještaj korisničkih aplikacija u tzv. oblak okruženje. Vlada RH promiče za
javnu upravu informatička rješenja temeljena na
otvorenom kodu, vjerujući da to može biti generator razvoja lokalne informatičke industrije.
Infrastruktura računalstva u oblaku zamjenjuje stvarnu korisničku fizičku infrastrukturu
(poslužitelje, diskove, baze podataka, uređaje za sigurnost). S obzirom na to kako je razvijena infrastruktura računalstvo u oblaku dijeli se na:
Privatni ili interni oblak koji pripada isključivo
jednoj organizaciji koja ima potpunu kontrolu nad
podacima, sigurnošću i kvalitetom usluga. Resursi
193 InfoTrend
eGOVERNMENT 3
GOVERNMENT
eGovernment u oblaku?
se ujedinjuju kroz cijelu organizaciju i obično je taj
model prvi korak prema računalstvu u oblaku. Kad
se organizacija želi otvoriti prema vanjskom svijetu onda obično implementira usluge oblaka kroz
virtualni privatni oblak kojemu se pristupa putem
sigurne veze.
Javni oblak gdje dobavljači usluge daju aplikacije,
spremišta i ostale resurse na raspolaganje nekom
općenitom korisniku što obično i naplaćuju.
Zajednički oblak partnerski dijeli nekoliko organizacija ili zajednica koje imaju određene zajedničke
interese ili potrebe. Takvim oblacima mogu upravljati same organizacije ili netko drugi (npr. dobavljač usluga). Troškovi koji proizlaze iz takvog modela (npr. korištenje i održavanje) dijele se između
organizacija ili zajednica. Zajednički oblak je javni
oblak najčešće pod dobrim nadzorom.
Hibridni oblak je sastavljen od dva ili više različitih
privatnih, javnih ili zajedničkih oblaka. Kombinira
javne i privatne modele i nudi prednosti različitih
razvojnih modela. Hibridni oblak uvodi dodatnu
složenost određivanja kako raspodijeliti aplikacije
u javnom i privatnom oblaku.
Informacijske razine
Kada se govori o razini informatiziranosti jedinica
područne i lokalne samouprave ne postoji nijedna koja
Neovisno o modelima, za primjenu računalstva u nema vlastitu web-stranicu. Općine, gradovi i županije,
oblaku važna je dostupnost servisa i usluga koje se na kao i njihovi pojedini upravni odjeli imaju na svojim
web-stranicama uglavnom dostupne
taj način isporučuju, kao i brzina pristuinformacije o svojim uslugama (npr.
pa Internetu. Isto tako treba voditi račuProblem
koji
se
javlja
pri
razni pravilnici, obavijesti i sl.). To se
na i o tome da pojedini udaljeni krajevi,
na skali mjerila praćenja informatizirauvođenju
računalstva
npr. otočke općine, možda nemaju takav
nosti koju je utvrdila Europska komipristup ili koriste mobilni pristup Inter- u oblaku potencijalno
sija smatra prvom razinom informanetu. S druge strane, pouzdanost usluge je vezan uz sigurnost
tiziranosti. Sljedeću razinu predstavlja
ovisi o pouzdanosti davatelja oblak-uslu- i mogućnost gubitka
jednosmjerna komunikacija koja omoge kao i o pouzdanosti svih internetskih kontrole jer su servisi i
veza između krajnjega korisnika i davate- usluge smještene u javnom gućuje građanima i privrednim subjektima preuzimanje dostupnih formulalja oblak-usluge.
ili hibridnom oblaku
ra u elektroničkom obliku koji se mogu
Prelaskom na računalstvo u oblaku mopohraniti lokalno na računalu korisniguće je uštedjeti na troškovima vezanim uz IT resurse
jer ne treba kupovati hardver, a troškovi softvera koji ka i poslije otisnuti na pisaču. U prvom slučaju ne može
se najčešće plaćaju unaprijed mogu biti niži u odnosu se govoriti o nekom posebnom rješenju ili servisu računa razvoj vlastitog rješenja ili kupnje gotovoga. Troško- nalstva u oblaku. Praktički, riječ je o informacijskim savi održavanja ili nadogradnje također su niži jer se ne držajima koji se realiziraju klasičnim alatima za razvimora plaćati prostor za smještaj poslužitelja niti zapo- tak web-sadržaja pri čemu se neke, npr. obrasci, mogu
preuzeti i pohraniti na korisnikovo računalo.
šljavati osobe koje će brinuti o njima.
Primjena aplikacija i servisa računalstva u oblaku
Problem koji se javlja pri uvođenju računalstva u
prema
skali informatiziranosti pripada u višu razinu
oblaku potencijalno je vezan uz sigurnost i mogućnost
informatiziranosti,
a to su:
gubitka kontrole jer su servisi i usluge smještene u javnom ili hibridnom oblaku. Odabir javnog ili hibridnog
- jednosmjerna komunikacija
modela dovodi do toga da je veći dio aplikacija, mre- dvosmjerna komunikacija
že, računalnih sustava i podataka pod kontrolom trećih
osoba - davatelja usluga.
- transakcijske usluge
4 eGOVERNMENT
InfoTrend 193
GOVERNMENT
nističko planiranje, komunalno gospodarenje, na skrb
o djeci i socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu,
obrazovanje, kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i
unapređenje prirodnog okoliša, civilnu i protupožarnu
Transakcijske i automatizirane usluge zaštitu, i sl. Web-stranica lokalne samouprave trebala bi
uglavnom se odnose na određene ser- biti servis koji na pregledan i inteligentan način nudi
vise, obrasce i potvrde za koje se obič- poveznice prema drugim web-sjedištima, preko kojih
no vežu autentifikacijski servisi računal- građani mogu doći do potrebnih informacija kao što
stva u oblaku. Taj oblik informatizacije su raspored rada liječnika primarne zdravstvene zaštiviše se veže uz realizaciju javnih servisa i te, komunalnog poduzeća, kulturnih i sportskih udruga
i društava i sl.
usluga državne e-uprave.
No, online obrasci mogu se iskoristiti i za prikupljaTu se više govori o uslugama i servisima koji se zasnivaju na jednosmjernoj nje određenih povratnih informacija od članova zajednice. Obrasci se koriste gotovo na isti
i dvosmjernoj komunikacinačin kao i svaka druga web-straniji pa se mogu relativno brzo
ca. Mogu biti vrlo jednostavni s pitai lako implementirati u po- Usluge i servisi
njima koja traže odgovor da-ne pa sve
stojeće web-portale područ- koji se zasnivaju
do onih složenijih. Svaka anketa može
ne i lokalne samouprave. S na jednosmjernoj i
druge strane očekuje se da bi dvosmjernoj komunikaciji imati mogućnost uvida u trenutno stanje. Obrasci mogu imati ugrađene doefekt implementiranih uslu- mogu se relativno brzo
datne interaktivne elemente poput:
ga i servisa vrlo brzo uvidjeli i lako implementirati
polja za unos informacija, za izbor,
i prepoznali zainteresirani subjekti. Građa- u postojeće webakcijske gumbe i sl. Mogu ih koristiti
ni bi imali koristi u smislu bolje informiraportale područne i
nosti, izravnijeg i neposrednijeg odlučivagrađani i drugi zainteresirani subjeklokalne samouprave
nja i ostvarivanja svojih potreba.
ti kako bi izrazili svoje mišljenje, želje,
sugestije, pohvale, prijedloge, kritike i
sl. Mogu poslužiti i za prikupljanje mišljenja anketiraMogućnost jednosmjerne komunikacije
njem o nekoj određenoj temi (npr. zadovoljstvo komuJednosmjerna komunikacija najčešće obuhvaća onli- nalnim uslugama).
ne novosti te razne jednostavne online obrasce ili upitRazličiti događaji unutar zajednice, kao što su npr.
nike. Gotovo svaka jedinica lokalne samouprave ima kulturne ili sportske priredbe mogu se jednostavno orvlastite web-stranice na kojima se mogu pronaći najno- ganizirati pomoću web-baziranih kalendara. Za takvo
vije informacije vezane za rad tog lokalnog tijela. To su informiranje najčešće služe plakati koji se postavljauglavnom birokratsko-administrativne informacije po- ju na oglasne ploče, nakon čega obično slijedi usmeno
put zaključaka, odluka ili akta koje donose nadležna ti- prenošenje informacija, a ponekad se koristi i elektrojela, lokalna vijeća ili skupštine.
nička pošta. Problem je što se plakati i obavijesti običKod takvog tipa komunikacije bilo bi dobro kada bi no postavljaju samo na određena mjesta (npr. na opweb-stranice područne i lokalne samouprave sadrža- ćinskoj oglasnoj ploči) pa ih ne može svatko vidjeti. To
vale informacije ili poveznice na druge privatne, javne se može jednostavno riješiti web-baziranim kalendarii zajedničke oblake u zajednici. Odnosno na one koji ma koji se mogu napraviti nakon kreiranje javnog korisu od lokalnog značaja i u okviru samoupravnog djelo- sničkog računa na nekom od servisa iz oblaka. Svi dokruga obavljaju ili neposredno ostvaruju potrebe gra- gađaji koji se objave na kalendaru mogu biti dostupni
đana i poslovnih subjekata. To su obično informacije svim članovima zajednice. Nakon toga treba samo prokoje se odnose na uređenje naselja i prostorno-urba- širiti informaciju da svatko u zajednici zna za web-bazirani kalendar (npr. Yahoo ili Google kalendar). Tako
su sve informacije o bilo kojem relevantnom događaju
Web-stranica lokalne samouprave trebala bi biti u zajednici promptno dostupne svima. U kalendar se
servis koji na pregledan i inteligentan način nudi poveznice
mogu jednostavno unijeti i promjene pa svatko tko ga
prema drugim web-sjedištima, preko kojih građani mogu
pogleda može to odmah vidjeti. Naprimjer, ako se otkadoći do potrebnih informacija kao što je npr. raspored rada
že neki događaj ili pomakne termin - sve to se jednoliječnika primarne zdravstvene zaštite, komunalnog poduzestavno rješava preko web-baziranog kalendara. Predća, kulturnih i sportskih udruga, društava i slično.
nosti web-baziranih kalendara su:
- automatizirano proaktivna
usluga potpuno prilagođena
krajnjem korisniku.
193 InfoTrend
eGOVERNMENT 5
GOVERNMENT
eGovernment u oblaku?
- mogućnost slanja alarmnih obavijesti
pretplatnicima na e-poštu, mobilni uređaj i slično.
- sinkronizacija kalendara (npr. Microsoft
Outlook, CalDav i sl.) i na raznim mobilnim
uređajima koji imaju te mogućnosti
- dijeljenje rasporeda među korisnicima različitim
načinima dijeljenja kalendara (javno dijeljenje,
dijeljenja po određenim grupama i sl.)
- mogućnost dodavanja raznih kalendara kojima
može pristupiti više korisničkih grupa
- kalendari mogu imati različite razine pristupa tako
da im mogu pristupati samo određeni korisnici.
Mogućnosti dvosmjerne komunikacije
Kako bi informacije brzo i jednostavno dolazile do
građana bitna je adekvatna komunikacija. Svaki put
kada bilo koja grupa ljudi u zajednici treba međusobno komunicirati i surađivati web-bazirane aplikacije
mogu biti dobar način da se putem elektroničke komunikacije aktiviraju građani i potakne njihovo kreativno
razmišljanje. Slanjem i primanjem kreativnih informacija lokalna zajednica može bolje reagirati, dati nove
poslovne prilike te načine rješavanja pojedinih lokalnih
problema. Lokalne vlasti tako mogu postati dobri upravitelji koji brinu o interesima zajednice, a ne da budu
birokratski gospodari koji pune proračun.
Jedan od tipičnih servisa računalstva iz oblaka koji
se može svrstati u kategoriju dvosmjerne komunikacije je elektronička pošta. Tim se servisom može znatno poboljšati komunikacija prema tijelima područne
i lokalne samouprave, lokalnim ispostavama državnih upravnih tijela, odnosno općenito u društvenoj zajednici. Adekvatan način primjene elektroničke pošte
može dati velike prednosti za cijelu zajednicu, susjedstvo, sportske timove i edukacijske ustanove.
6 eGOVERNMENT
Korištenje tradicionalnih aplikacija elektroničke pošte (npr. Microsoft Outlook i Windows Mail i sl.) može
biti problematično ako se te aplikacije nalaze na stolnom računalu u uredu ili u kući jer korisnik nije uvijek za svojim računalom. Bolje rješenje za komunikaciju putem elektroničke pošte u zajednici je web-bazirana
e-mail aplikacija (npr. Gmail, Microsoft Hotmail, Yahoo
Mail i sl). Web e-mail baziranim aplikacijama, koje su
riješene kao servis računalstva u oblaku može se pristupati s bilo kojeg računala ili pametnog telefona ako
postoji veza na Internet. Pomoću web-preglednika moguće je provjeriti i slati e-mail poruke koje se spremaju
unutar oblaka, jednako kao da se koriste tradicionalne
desktop aplikacije za elektroničku poštu. Elektroničke
poruke preko web-baziranih e-mail aplikacija iz računalnog oblaka mogu se primiti i slati od kuće, posla ili
s bilo kojeg drugog mjesta. Neke zajednice čak imaju
posebne web-bazirane e-mail račune samo za komunikaciju s njima.
Jedan od korisnih servisa koji može poslužiti za dvosmjernu komunikaciju u zajednici su internetski forumi. Sve poruke koje korisnik napiše i pošalje na forum vidljive su svim ostalim sudionicima pri čemu sve
nalikuje na oglasnu ploču. Zbog lakšeg snalaženja forum je obično podijeljen u skupine prema aktualnim
temama. Poruka poslana na jedan forum vidljiva je
samo na njemu. Forum se uglavnom sastoji od nekoliko kategorija unutar kojih
korisnici otvaraju pojedine teme. O svakoj temi se diskutira pisanjem poruka, odnosno objavljivanjem postova. Svi razgovori i diskusije ostaju sačuvani na forumu
dok ih moderator ne izbriše. Postoji mogućnost dodavanja prava korisnicima foruma, ograničavanje čitanja pojedinih ili
svih diskusija i sl.
Pomoću programa za vođenje diskusije
moguće je ostvariti bolju povezanost građana u lokalnoj zajednici čak do razine
mjesnog odbora kao i olakšati rad unutar mjesnih odbora. Jednostavno i lagano mogu se dogovoriti termini
skupština, međusobno dijeliti različiti podaci, izvještaji, statistike itd. te diskutirati oko različitih problema.
U tim diskusijama mogu sudjelovati i građani. Ono o
čemu treba voditi računa jest da se na forumima, diskusijama i socijalnim grupama mogu susresti razni ljudi
dobrih i loših namjera, zbog čega takav model komunikacije treba kontrolirati.
Područna i lokalna samoupravna tijela generiraju
mnoga izvješća i brojne dokumente koje često moraju sastavljati i pisati u suradnji s drugima. Dobro rješenje za suradnju na izvješću su servisi online kolaboraInfoTrend 193
GOVERNMENT
unese promjenu. Mnoge aplicije. Umjesto slanja Microsoft
Word dokumenta drugim sukacije za upravljanje projekradnicima (npr. županijskim,
tima imaju dodatne funkcije
gradskim ili općinskim vikao što su web-bazirano dijejećnicima) putem elektroljenje datoteka, oglasne ploče,
ničke pošte, mogu se koristipraćenje vremena i troška proti web-bazirani programi za
jekta i sl., tako da uvid u proobradu teksta iz računalnog
jekt mogu imati izabrani predoblaka. Većina tih aplikacistavnici građana, a po potrebi i
ja omogućuje osim teksta i
ostali građani.
umetanje fotografija, tablica
i grafikona. Svaki takav servis
Sudjelovanje građana
omogućuje da onaj tko ima
Računalstvo u oblaku poovlasti može nešto dopunidrazumijeva niz Internet/inti ili promijeniti u dokumentranet servisa, aplikacija i
tu pri čemu ostali sudionici
mogu tu promjenu odmah vidjeti i eventualno komen- usluga široke primjene. Internetske stranice općina,
tirati. Rezultat je kvalitetan dokument koji odražava is- gradova i županija trebale bi omogućiti poveznice prema široj paleti elektroničkih usluga i servisa, kako bi
tinsku prirodu suradnje na projektu.
Upravna tijela jedinica lokalne i regionalne samou- građani i drugi zainteresirani subjekti mogli s jednog
prave rade na raznim projektima. Većina njih radi ba- mjesta doći do korisnih informacija i servisa u svojoj
zajednici. Vlasti područne i lokalne sarem na jednom većem projektu koji se
mouprave mogu imati koristi od intersastoji od pojedinih manjih dijelova, od
netskih servisa računalstva u oblaku jer
kojih svaki ovisi o završetku prethod- Primjena aplikacija i
preko njih se poboljšava informacijska
nih zadataka. Praćenje svih individual- servisa računalstva u
nih zadataka, trošenje financijskih sred- oblaku u zajednici mogla učinkovitost, pružaju i proširuju usluge
stava, tijek i dinamika projekta može biti bi omogućiti sudjelovanje građanima. Prihvaćanjem i primjenom
internetskog načina komuniciranja
važna informacija, ne samo za građane u različitim raspravama
može se osnažiti suradnja i poslovanje
već i za privredne subjekte. Za vođenje i još većeg broja građana
između subjekata zajednice. Primjena
koji
tako
mogu
podijeliti
upravljanje projektima i projektnom doaplikacija i servisa računalstva u oblaku
svoja
mišljenja
o
stanju
kumentacijom, mogu se koristiti pogodmogla bi omogućiti sudjelovanje još veni alati iz računalnog oblaka. Svaki član u zajednici i eventualno
ćeg broja građana u različitim raspravaprojektnog tima može individualno ra- ponuditi nova rješenja
ma gdje mogu izraziti svoje mišljenje o
diti na svom dijelu izvješća. A kad su svi pojedinih problema
stanju u zajednici i eventualno ponuditi
individualni dijelovi izvješća gotovi voditelj tima i ostali zainteresirani mogu pogledati cijelo nova rješenja problema.
Usluge i servisi računalstva u oblaku koji se zasnivaizvješće ili pojedine dijelove.
Često dinamika dorade takvih projekata može utje- ju na jednosmjernoj i dvosmjernoj komunikaciji mogli
cati i na poslovne odluke privrednika u toj zajedni- bi se relativno lako i brzo implementirati u postojeće
ci (npr. informacija o dovršenju određene komunalne web-portale lokalne i područne samouprave i njihovih
infrastrukture). Praćenje projekta i dinamika izvješta- upravnih tijela. Građani bi imali koristi zbog bolje invanja zainteresiranih subjekata u zajednici može se formiranosti, pri izravnijem i neposrednijem odlučipojednostaviti pomoću web-baziranih aplikacija za vanju i ostvarivanju potreba. Implementirane usluge i
upravljanje projektima. Članovi projektnog tima mogu servisi mogli bi prepoznati i prihvatiti i građani i gosotvoriti aplikaciju s bilo kojeg mjesta i tako pristupiti podarstvenici.
Građani lokalne zajednice mogli bi prihvatiti usluge i
određenim datotekama. Ovlaštene osobe potom mogu
dodavati i ažurirati projektne zadatke, označiti što je servise koje im nudi lokalna i područna samouprava na
dovršeno, dodavati i objaviti informacije o naplati za svojim internetskim stranicama i tako prepoznati one
pojedine zadatke i sl. Budući da je aplikacija za vođe- koje im nastoje pomoći. Prihvaćanjem i uvođenjem nonje projekata u računalnom oblaku, svaki član tima vidi vih modela internetske komunikacije i suradnje pruža
isti gantogram i isti popis zadataka. Podaci unutar da- se mogućnost usmjeravanja prema građanima biračitoteke odmah se osvježe čim neki član projektnog tima ma, a ne birokraciji.
193 InfoTrend
eGOVERNMENT 7
GOVERNMENT
Znanost za praksu
EVOLUCIJA DRUŠTVENOG UKLJUČENJA ZASNOVANOG NA ICT-u
Projekt četiri fakulteta
Uspostava okvira za učinkovitiKompetencijska mreža
Povećanje društvene uključenosti djece
ji prijenos znanja između hrvatskih
zasnovana na informacijsko- sa složenim komunikacijskim potrebama
akademskih institucija i industrije te
kroz inovacije zasnovane na informacijskoj i
posebice malih i srednjih poduzeća, komunikacijskim
tehnologijama za inovativne komunikacijskoj tehnologiji
jedan je od najvećih izazova pri podizanju inovativne i konkurentne rausluge namijenjene
ulažu stručnjaci i ostali uključeni u
zine hrvatskog gospodarstva. Važnost
stalnu brigu o tim osobama.
osobama
sa
složenim
tog okvira prepoznana je i u nedavkomunikacijskim potrebama Kompetencijska mreža
no predstavljenom nacrtu Strategije
obrazovanja, znanosti i
Uz konzorcij četiri fakulteta
tehnologije Republike
Zagrebačkog sveučilišta u imHrvatske, gdje je njegoplementaciji ICT-AAC projekva uspostava označeta surađuje i osam organizana kao jedan od ključcija - to su tri hrvatske male
nih dugoročnih ciljeva.
i srednje kompanije zasnovaDruštveno
uključine na znanju te pet udruge i
vanje zasnovano na
institucija koje se bave osoICT-u ključna je tema
bama sa složenim komunikaDigitalne Agende, jedcijskim potrebama. Do kraja
ne od glavnih inicijaICT-AAC projekta kompetentiva kojom Europska
cijska mreža će se proširiti nounija želi implemenvim članovima iz hrvatske akatirati ciljeve strategije
demske zajednice, industrije te
Europa 2020 u čijem je
vladinih i nevladinih organizasredištu pametan, odr- Na prvom javnom predstavljanju projekta ICT-AAC okupilo se oko 150
cija. Pozivaju se svi zainteresisudionika iz akademske, industrijske te vladine i nevladine domene.
živ i inkluzivan rast.
rani da kontaktiraju sudionike
Hrvatski znanstveni- Desno na slici doc. dr. sc. Vedran Podobnik, koordinator projekta.
projekta kako bi dobili dodatci okupljeni u konzorne informacija o samome procij koji čine četiri fakulteta Sveučilišta tehnologijama za inovativne usluge jektu i eventualnom uključivanju u
u Zagrebu - Fakultet elektrotehnike i namijenjene osobama sa složenim kompetencijsku mrežu.
računarstva, Edukacijsko-rehabilita- komunikacijskim potrebama skr.
Više informacija o ICT-AAC procijski fakultet, Grafički fakultet i Filo- ICT-AAC, odnosno ICT Competen- jektu možete pronaći na projektnoj
zofski fakultet - surađuju na projektu ce Network for Innovative Services for web-stranici www.ict-aac.hr, a člakoji obuhvaća oba navedena izazova. Persons with Complex Communicati- nove projektnog tima možete konon Needs), koji sufinancira Fond za taktirati putem elektroničke poKontekst projekta
ulaganje u znanost i inovacije u sklo- šte [email protected]. Na projektnoj
Složene komunikacijske potrebe pu IPA komponente IIIc, usmjeren web-stranici nalaze se i informacije o
postoje kad netko ne može komuni- je na istraživanje i razvoj inovativ- održavanju Otvorenih vrata projekta
cirati na uvriježeni način jer mu to nih informacijsko-komunikacijskih ICT-AAC na koja su pozvani svi zaograničava vlastitu sposobnost ne- usluga za osobe sa složenim komuni- interesirani kako bi se pobliže upoovisnog djelovanja u društvu. Mogu kacijskim potrebama u Republici Hr- znati sa svim aktivnostima.
biti privremene ili trajne, a i popula- vatskoj te prijenos znanja u području
Projekt ICT-AAC prisutan je i
cija osoba sa složenim komunikacij- potpomognute komunikacije između na društvenim mrežama Facebook
skim potrebama je vrlo raznolika. Te uključenih akademskih institucija i (https://www.facebook.com/ictaac) i
se potrebe najčešće vežu uz autistič- malih te srednjih poduzeća zasnova- Twitter (https://twitter.com/ictaac),
ni poremećaj iz spektra, motoričke i nih na znanju.
a ima i svoj YouTube kanal (http://
Dodatno, cilj projekta jest utjeca- www.youtube.com/ictaachr).
intelektualne poteškoće te uz oštećeti na gospodarstvo stvarajući potennja sluha.
cijalne poslove u malim i srednjim
doc. dr. sc. Vedran Podobnik,
Ciljevi projekta
poduzećima, kako bi se osobe sa slokoordinator projekta ICT-AAC,
Glavni cilj projekta pod nazivom ženim komunikacijskim potrebama
Sveučilište u Zagrebu,
Kompetencijska mreža zasnovana uključile u društvo, poboljšati učinFakultet elektrotehnike i računarstva,
http://agents.tel.fer.hr/vedran.podobnik
na informacijsko-komunikacijskim kovitost u odnosu na napore koje
8 eGOVERNMENT
InfoTrend 188
193
Pitali smo korisnike
a
b
c
d
e
Kakav ste poslovni informacijski sustav koristili ranije? Kada i kojim
povodom ste osjetili da postojeći sustav ne zadovoljava vaše potrebe?
Koji su bili osnovni zahtjevi i potrebe za dogradnju ili nabavku novog
sustava s elementima interne ili eksterne integracije iz sadržaja
sustava ERPII?
Kako se proces dogradnje ili uvođenja odrazio na tekuće poslovanje,
je li bilo teškoća oko prilagodbe kadrova?
Dosadašnja iskustva u primijenjenim modelima ERPII, polučene
prednosti i koristi.
Vaši daljnji planovi u razvoju ERPII sustava ?
ljanje dokumentima (Document Management) kojim bi se trebao zaokružiti cilj postizanja tvrtke bez papira (e-company).
Đuro Đaković
Termoenergetska
postrojenja d.o.o.
Slavonski Brod
Nenad Mileusnić
dipl. ing. stroj.
ITCS manager
a U početku smo koristili nekoliko međusobno
nepovezanih sustava baziranih na jeziku clipper i
dbf bazi podataka. No, ti
sustavi više nisu uspješno podržavali rastuće potrebe poslovnih procesa pa je prijetila opasnost od urušavanja dijelova sustava
uslijed nedostatka adekvatnog održavanja. Za navedena rješenja više nismo iznalazili načine proširenja i uklapanja prema
drugim naslonjenim sustavima i potrebama strane grupacije čiji smo postali član.
Zamijenili smo ih sustavom baziranom na
Oracle bazi i prilagođenim klijentskim aplikacijama razvijenim po našim zahtjevima.
Sve veći broj naslonjenih eksternih sustava
i potrebe za trenutnom provedbom transakcija ponajviše na otvorenom skladišnom prostoru ponukale su nas na traženje
rješenja u pravcu ERPII.
b Osnovni zahtjevi su fizičke prirode,
dosadašnji uredsko orijentirani pristup više
nam nije udovoljavao, tragali smo za načinom da ERP transakciju obavimo na mjestu
njenog događanja. Drugi osnovni zahtjev
potjecao je od vanjskih sustava na koje nismo mogli utjecati. Trebalo je iznaći dovoljno fleksibilno rješenje prilagodljivo vanjskom okruženju tvrtke.
c Poteškoća je bilo samo u inicijalnoj
fazi no nakon prvih i dojmljivih rezultata
te stvaranja kritične mase krajnjih korisnika koji su anticipirali rješenje ono je postalo
zamašnjak procesa. Visoka specijalizacija u
sferi primjenjivanih dijelova rješenja mogla
se riješiti samo uz prisutnost eksperata iz
pojedinih područja. Ulogu koordinacije i sukladnog djelovanja nekoliko cjelina zadržali
smo za vlastite resurse kako bismo implementirano rješenje mogli i samostalno dopunjavati, usavršavati no opet uz suradnju s
ekspertima za pojedina područja.
d U našem području primjene udovoljavajući primarnom zahtjevu odvijanja transakcije na otvorenom skladištu materijala,
dakle na samom mjestu nastanka, artikle
smo označavali barkod-oznakama, ručnim
bežičnim industrijskim računalima i specifičnim rješenjem bežičnih pristupnih točaka koje su osigurale dinamiku kretanja skladišnih djelatnika. Pri izradi barkod-oznaka
vodilo se računa o ekstremnim vremenskim
uvjetima i zahtjevima trajnosti oznaka, kod
ručnih računala o njihovoj robusnosti, dok
je kod komunikacijskog rješenja bila bitna fleksibilnost u industrijskom okruženju
i značajkama prostora. Tek uskom suradnjom eksperata iz više područja postigli
smo željenu funkcionalnost i skladno djelovanje svih elemenata sustava.
e Snažnije povezivanje s vanjskim sustavima, fleksibilnija veza prema office skupini paketa prisutnih na svakom desktopu.
Virtualizacija i replikacija serverske strane.
Instrumentaria d.o.o.
Zagreb
Stevica Hodić
dipl. ing. stroj.
Tehnički direktor
a Od 2005. godine koristili smo program Opera
Opus. Promjenom uprave
2010. i novom razvojnom
strategijom došlo se do zaključka da svi procesi unutar tvrtke moraju reagirati značajno brže na vanjske i
unutrašnje impulse kako bi tvrtka bila konkurentna na zahtjevnom tržištu medicinskih implantata. Jedan od bitnih čimbenika na tom putu je i informacijski sustav koji
će pratiti sve procese unutar tvrtke i davati izvještaje u približno realnom vremenu.
EKSTERNALIZACIJA<
Shvatili smo da nam trenutni informacijski sustav ne može omogućiti sve što smo
htjeli zbog objektivnih i subjektivnih razloga. Zato se uprava odlučila za promjenu
informacijskog sustava s jasnim ciljem što
želimo dobiti.
Nismo bili zadovoljni ni programskim dijelom računovodstva - praćenjem troškova pogonskog knjigovodstva, posebno po
određenim radnim nalozima.
b Osnovni zahtjevi koje smo postavili
pred novi informacijski sustav bili su planiranje i terminiranje proizvodnje. Cilj nam
je bio smanjenje gubitaka u dobavi materijala, uskim grlima proizvodnje i gomilanju
zaliha na skladištu, svesti ih na najmanju
moguću mjeru. Željeli smo detaljno pratiti
troškove na pojedinim mjestima u približno
realnom vremenu. Tamo možemo usporedbu planskih i prodajnih cijena kontrolirati
na dnevnoj bazi sa stvarnim troškovima,
što našoj prodaji daje fleksibilnost i mogućnost trenutne reakcije na tržišne promjene. Detaljnim menadžerskim izvještajima
omogućiti upravi donošenje ispravnih poslovnih odluka za unapređenje poslovanja.
c Nije bilo velikih teškoća oko prilagodbe kadrova. Uvijek ima nešto individualnih
problema jer uvođenje novih zahtjeva i
promjena povlači za sobom i osobnu zainteresiranost, spremnost svakog pojedinca za usvajanje novih znanja i vještina. Uz
dodatan napor svakog pojedinca, što je kod
takvih promjena sustava uobičajena stvar,
većih problema na tekuće poslovanje nije
bilo.
d Proces uvođenja modela ERPII omogućio nam je transparentnije praćenje
troškova tekućeg poslovanja pa se na njih
može djelovati trenutno. Značajne uštede
imali smo na planu nabave repromaterijala. Putem izvještaja u modulu nabave bili su
vidljivi traženi parametri različitih dobavljača za iste proizvode, pa je odabir povoljnijih bio brži i transparentniji. Vrijednost zaliha se smanjila jer je pravilnim planiranjem
skraćeno vrijeme zadržavanja repromaterijala i gotovog proizvoda na skladištu.
Dogovoreni rokovi isporuka se poštuju u
cijelosti. Kalkulacije proizvoda nam omogućuju pravilno formiranje planskih cijena.
Trenutno nam je glavno težište aktivnosti na potpunoj implementaciji terminiranja proizvodnje. Najveći dio već je implementiran i trenutno smo u fazi razrade
detalja koji će nam taj modul učiniti praktičnijim i jednostavnijim za upotrebu - preglednost izvještaja i sl.
e Nakon provedene implementacije većine modula moramo definirati određene
dodatne menadžerske izvještaje koji će još
detaljnije analizirati određena područja poslovanja. Nakon toga treba implementirati
podsustav pohrane i distribucije dokumenata i radnih zadataka DQM te daljnji razvoj sustava za praćenje proizvodnje, skladištenja i
otpreme pomoću RF-terminala.
193/10/2013 infoTrend 31
OBRADA PODATAKA
UVOD U MODEL I RAZMIŠLJANJA O PRIMJENI
BIG DATA - izazovi
implementacije
PIŠE RATKO MUTAVDŽIĆ
Ratko Mutavdžić
osnivač je i direktor
tvrtke PROJEKTURA,
savjetodavne kompanije koja radi s novim
i tehnologijama u
nastajanju kako bi ih
uvela u organizacije i
korporacije. Prije toga,
proveo je 15 godina u
tvrtki Microsoft, gdje je vodio savjetodavnu grupu, grupu za podršku razvoja
novih proizvoda te grupu za prodaju
javnoj upravi.
Autor je više objavljenih stručnih
radova na različite tehnologijske teme,
vlasnik je poznatih blogova na temu novih tehnologija i upravljanja projektima
te aktivni sudionik različitih društvenih
mreža na kojima se pronalaze novi načini
primjene inovacija i invencija. Često je
govornik na različitim konferencijama,
radionicama, sastancima, generalno na
bilo kojem mjestu gdje ljudi istražuju,
propituju, misle i bave se inovacijama.
Danas smo svjedoci
konzumerizacije prostora i
proizvoda oko nas
Konzumerizam je zahvatio sve oko nas i prostor i proizvode. Sve nam je dostupno
u svakom trenutku pa je i postati vlasnik
proizvoda danas lakše nego ikada. Lako je
sjesti za računalo ili se zavaliti u naslonjač
s iPadom u ruci i jednostavno kupovati
stvari. Prikupljati informacije. Čitati savjete, bilo što što nam je dostupno u okviru
mrežne povezivosti. No, jeste li primijetili
kako je to danas jednostavnije negoli jučer?
Čini vam se kao da vas računalo prati,
razumije što vam može i treba ponuditi,
nameće vam izbor kojemu je teško odoljeti? Istina je zapravo vrlo jednostavna: kroz
posljednjih desetak godina ostavili smo na
internetu i u bazama podataka toliko tragova da smo onima koji nam nude proizvode
i usluge potpuno otvorili svoj život. Učini32 infoTrend 193/10/2013
Ako je tradicionalna baza
podataka kolekcija onda je
Big Data kolekcija kolekcija
u različitim formatima,
oblicima i tehnologijama
li smo to ne razumijevajući što se događa
i onda jednostavno prihvatili da za neku
uslugu moramo potencijalnom prodavaču
poslati sve što želi znati o nama. Skupilo se
tako brdo podataka koji se obrađuju, pohranjuju i izvlače u realnom vremenu. Zato
nas ne treba čuditi kada ulazimo u dućan, a
prodavač već zna što ćemo kupiti, mada ni
mi sami još nismo odlučili u tom trenutku.
Dobro došli u vrijeme velikih podataka.
Fenomen Big Data
Što su uopće veliki podaci? Za većinu
nas koji smo proveli život u bazama podataka i među tabličnim kalkulatorima koji
su zadovoljavali aktivnosti u našem okruženju, veliki podaci bili bi poveća količina
u jednoj bazi, datasetu, mnogo popunjenih
redova i kolona. Vjerojatno se još sjećamo
ograničenja poput 256 kolona u tablici ili
slično - sve preko toga bilo je veliko i morali smo dobro razmisliti kako upravljati tim
podacima s alatima koje smo imali. Osim
toga, kome bi trebala tablica koja ima više
od 256 kolona podataka?
Big Data model ipak je malo složeniji.
Ako tradicionalnu bazu podataka promatramo kao kolekciju onda bismo mogli reći
da je Big Data kolekcija kolekcija u potpuno različitim formatima, oblicima i tehnologijama. Isto tako, na prvi pogled, nije
jednostavno razumjeti kako ih međusobno
smisleno povezati da mogu vratiti smislenu informaciju. Kolekcije mogu biti toliko
složene da ne moraju biti organizirane u
kolone i redove već mogu biti predstavljene
nizom nestrukturiranih podataka kao što
je niz informacija koje redovno dobivamo
putem Facebook ili Twitter poruka.
Značajna količina podataka i dalje dolazi iz strukturiranih izvora (baze podataka,
tablice, razni zapisi) no sve više podataka
dolazi iz nestrukturiranih izvora. Ubuduće
se očekuje porast količine nestrukturiranih
podataka jer se njhovi izvori s vremenom
značajno povećavaju. Bit će ih sve više, a
dolazit će iz različitih izvora - danas su to
Primjer novih višestruktuiranih podataka
Tipovi podataka prikupljeni u grupi velikih podataka
Strukturirani (tablice, zapisi)
Polustrukturirani (XML i slični)
Složeni (hijerarhijski ili drugi)
Zapisi (poruke u realnom vremenu)
Nestrukturirani (tekst, audio, video)
Društveni mediji (blogovi, tvitovi)
Web logovi i analiza pristupa
Prostorni (long/lat coordinate, GPS rezultati)
Strojno generirani (senzori, RFID, uređaji)
Znanstveni (astronomija, biologija, fizika)
Ostalo
Izvori podataka - još prevladavaju strukturirani, ali značajno se povećavaju i
izvori nestrukturiranih
Analitika i
uporaba
BIG DATA ANALITIKA
UPORABA
PODATAKA
FOTO WWW.SXC.HU
Ključne odrednice Big Data modela
tner, svi pričaju o tome, mada rijetko tko
zna zašto).
Danas još povrat investicije ne funkciAplikacije
onira, a prva istraživanja potvrđuju da se
investira stihijski, pokušavajući jahati na
BI i
Razvoj
Analitika
vizualizaacija
još jednom valu koji potencijalno može
donijeti povrat. Ta je gravitacijska sila toliko jaka da ponekad imate osjećaj kako oni
koji najviše investiraju u Big Data najmanje
razumiju zašto to rade, a još manje kako u
PODACI
BIG DATA
tom pothvatu pronaći novu poslovnu vrijednost. No, koliko još treba čekati da takav
tip investicije vrati očekivanu vrijednost?
Strukturirani
Prema nedavnom Gartnerovom izvješću
Upravljanje
„Big Data Adoption in 2013 Shows SubstanNestrukturirani
Hadoop
i pohrana
ce Behind the Hype“, 64% tvrtki potvrdilo je
podataka
da na neki način investira, dakle da razvija
ili planira razviti nekakav Big Data projekt - od njih je 30% već uspostavilo neki
Svijet razdiobe podataka - jedni dolaze iz analitičke uporabe, a drugi iz pohrane
projekt, a 34% očekuje završetak projekta u
sljedeće dvije godine. U usporedbi s prošlom godinom to je značajan skok i ukazuje
na veće zanimanje, a ujedno se od Big Date
traži poboljšanje iskustva i razumijevanja
krajnjeg korisnika - 54% tvrtki navelo je
to kao motiv za ulazak u projekt. Poboljšanje učinkovitosti poslovnih procesa očekuje 42%, a pokretanje novih proizvoda ili
poslovnih modela 39%. Prema Wikibon
istraživanju potrebno je još nekoliko godina jer su današnje investicije prilično
daleko od vraćanja uloženog novca. Prema
istom istraživanju tek 46% onih koji su ušli
Trenutni povrat
Očekivani povrat
u Big Data priču vide barem djelomičan
investicije od 1 USD
investicije od 1 USD u
pozitivni pomak u projektima dok je već
slijedećih 3-5 godina
2% otkazalo projekt i proglasilo neuspjeh.
Treba razumjeti - ovdje nije riječ o tehPovratak investicije u Big Data model
nologiji i rješenjima koja ne rade ili nisu
možda agenti koji prate što radimo na in- njihovu uporabu. Imaju li vremena napra- ispravno implementirana, najveći je proternetu, no sutra će milijuni senzora i na- viti to nad golemim setom podataka koji blem premalo poslovnog razumijevanja
nosenzora prenositi nevjerojatne i neobič- se rapidno mijenja i povećava? Sve ovisi o što i kako napraviti s Big Data projektom.
ne informacije o nama i našoj okolini.
tvrtki, ali čini mi se da i dalje govorimo o Naprimjer, mnoge tvrtke investirale su u
Time objašnjavamo svoj pogled na podat- standardnim setovima podataka nad koji- implementaciju Hadoop tehnologije bez
jasnog razumijevanja što
ke, odnosno na Data dio Big Data modela. ma visi analitika i izvješćivas njom napraviti i gdje je
No, ne treba zanemariti ni Big dio - poda- nje (Reporting and Analysis),
upogoniti, a kamoli kakve
taka je toliko da ih ne možemo smisleno termini koje smo doktorirali
Gartnerovo
rezultate od nje očekivati,
koristiti kroz lokalno dostupne tehnologije i uvodeći u tvrtku razne Data
istraživanje: zbog
čime Big Data brzo postaresurse. Danas se više oslanjamo na dijeljene Warehouse projekte.
je gomila neupotrebljivih
složenosti okruženja
računalne resurse koje možemo povremeno
Može
li
podatak
biti
koristiti, poput principa računalstva u oblau kojem živi Big Data podataka. Nate Silver, jeprofitabilan?
dan od najpoznatijih proku (cloud-computing).
pri implementaciji
ponenata Big Data modela
Povrat investicije. Bez obKoliko veliki podatak može biti velik?
i razumijevanju
objasnio je problem vrlo
Jedno od problematičnijih suvremenih zira na hype koji se trenutno
pojavljuje se
jednostavno: Ako se koizjednačavanja jest da se gotovo svaka iole vrti oko Big Data modela
niz izazova.
ličina podataka povećava
značajnija nakupina podataka proglašava uložen novac je daleko od
po stopi od 2,5 kvintilijuna
velikim podacima. Je li svaki Data Ware- točke koja omogućuje povrat.
bitova na dan, količina kohouse ujedno i nositelj Big Data podataka? Većina korporacija investira
Jasno da nije nužno jer niz tehnologija koje ili namjerava investirati u Big Datu bez ra- risnih informacija sigurno se ne povećava po
koristimo - od alata za poboljšanje kvalite- zumijevanja kako iz toga izvući vrijednost, istoj stopi. Velika većina podataka je samo
te podataka do alata za njihovu anonimi- nešto što možda u drugim slučajevima si- “buka” koja se povećava po daleko većoj
zaciju - mogu tek pripremiti podatke za gurno ne bi bila opcija (kako bi rekao Gar- stopi negoli “signal”. Sve je veći broj hipoteza
193/10/2013 infoTrend 33
Glavni izazovi Big Data primjene
Odrediti kako pronaći vrijednost u
big data modelu
Data modela možete postati pametniji, ali
Open Data model može vas obogatiti. Nije
uvijek sve doslovno, ali ta dva modela su i
Pronaći potrebne vještine i znanja
različita i povezana, a to nije samo uporaba
podataka.
Integrirati višestruke podatkovne izvore
Open Data postat će temelj otvaranja
tvrtke prema vanjskim partnerima i koriInfrastruktura i/ili arhitektura
snicima, omogućujući stvaranje nove poslovne vrijednosti, a potom i novog rasta,
Pitanja rizika i upravljanja
(sigurnost, privatnost, kvaliteta podataka)
na neki način svetog cilja koji svaka tvrtka
(barem one malo pametnije) traži kontiPronalazak financiranja big data inicijativa
nuirano tijekom svog postojanja.
Iz korporativne perspektive lakše je
Razumijevanje što jest “big data”
usvojiti Big Data negoli Open Data model.
Big Data jednostavno ukazuje na dotad
Vodstvo ili organizacijska pitanja
nepoznate uzorke podataka i pomaže u
razumijevanju poslovanja i okruženja oko
Ostalo
njega. No, nije skalabilan što se tiče ljudi
koji pripadaju tom okruženju iako povePostotak odgovora
zuje, odnosno može povezivati fantastično
veliki broj podataka u realnom vremenu,
još nad kojim vise analitičari i izvještajGartner Top Big Data Challenges (September 2013)
ni odjeli (bez obzira na nastojanje svih
nas u industriji, termin
koje treba testirati, sve veći broj datasetova mali, imaju faze iteracije i
knowledge worker nije zakoje treba pretraživati - ali količina objektiv- mogu se brzo skalirati oviživio onako kako smo to
nih podataka je relativno konstantna.
sno o tome kakvi su početni
Ako je cilj prodaja
zamišljali).
rezultati. S obzirom na to da
Za razliku od Big Date
onda
podatak
treba
Uspješni Big Data projekti
se većina Big Data projekata
Open Data uključuje u
tretirati
kao
svaku
Prema recentnim izvješćima uspješ- temelji na open source tehnozajednicu i komunikacidrugu pokvarljivu
ni Big Data projekti nisu uobičajeno dio logijama početne investicije
ju mnogo više korisnika,
robu - prodati ga u
IT-inicijativa već proizlaze iz aktivnosti ne moraju biti velike, barem
partnera, stakeholdera,
velikim količinama
poslovnih organizacija, većinom marke- ne u programska rješenja.
dobavljača - omogućujući
što brže, bez povrata. da se kroz princip trantinga i usmjeravaju se na male, ali strateške
Problemi s Big Data pristuaktivnosti i grupe korisnika. Takvi projekti pom leže negdje drugdje. Kad
sparentnosti i sudjelovakoriste samo resurse koji razumiju što će je Gartner proveo istraživanje o
nja te uporabu otvorenih
napraviti s rezultatima i znanja koja već izazovima u implementaciji, pokazalo se podataka poslovno razumijevanje poveže
imaju u organizaciji. Uglavnom to nisu da je teško izdvojiti jedan ili dva problema s korisnicima, dijele troškovi s partnerima
veliki korporativni projekti, počinju kao te da se zbog kompleksnosti okruženja u i općenito otvore novi kanali monetizacije
kojem Big Data živi pojavljuje niz izazova vaših resursa, u ovom slučaju podataka.
Odakle sve dolaze podaci i kojom brzinom
u implementaciji i razumijevanju.
Potvrđujući to čak i Gartner smatra da
Pojednostavljeno, uz Big Data model uspostava i provođenje Open Data modela
i njegovu implementaciju vezano je više - strategije i programa - mora biti u tvrtki
pitanja negoli odgovora. Najviše je bio i vrhunski prioritet, pogotovo kao jedan od
ostao vezan uz postavljanje pravih pitanja novih kanala u prodaji usluga i proizvoda.
unutar odgovarajućeg poslovnog kontek- Ponekad takav pristup zahtijeva radikalne
sta i potom redovno iteriranje projekta promjene u tvrtki koja otvaranjem svojih
kako biste razumjeli koji podaci su vam podataka ujedno otvara i dio svojih povrijedni i koja pitanja treba postavljati slovnih procesa te omogućuje vanjskim
kako biste dobili prave odsudionicima uspostavu i
govore.
uporabu outside-in poslovnih povezivanja - neBig Data nije Open
Data Marketplace
što što vjerojatno nije uoData, no...
model je prostor u
bičajeno, ali omogućuje
Danas se sve više govori o
rast tvrtke kroz otvorenu
kojemu tvrtke mogu
otvorenim podacima. Skuinovaciju. (Zanima li vas
na predvidljiv način
pljanje podataka može biti
taj termin, pogledajprodavati
(nuditi)
Dva tipa Big Data podataka:
svrha za tvrtku, ali ponekad
te: Henry Chesbrough
i
kupovati
(tražiti)
Podaci koji su dinamični (rijeke)
je svrha i u vanjskim partne„Open Innovation“ - knjipotrebne podatke.
Podaci koji su statični (oceani)
rima. Kažu da uporabom Big
ga i program.)
Definirati svoju strategiju
34 infoTrend 193/10/2013
Big Data tehnologije
No, što je Big Data u tehnološkom smislu?
Kako se danas implementira? Implementirati
Big Datu ne znači samo postaviti neku bazu i
u nju spremati podatke. To je u većini slučajeva
promašena investicija, a za razumijevanje tehnološke podloge ipak treba malo više prostora. Ipak, ako se prisjetite kako vas proizvođači
targetiraju ponudama i znaju što vam treba
baš kad vam treba - ispod takvih aktivnosti leže
tehnologije Big Data modela.
Za većinu velikih tvrtki Big Data je zapravo
Hadoop projekt. Hadoop (Hadoop distributed
File System HDFS, MapReduce tehnologija,
HBase skalabilna baza podataka, Hive DataWarehouse infrastruktura, Mohout learning
library…) je skup open source tehnologija koji
se pojavljuje u bilo kojem značajnijem analitičkom proizvodu pri upravljanju velikim podacima. Hadoop se nalazi u 37% svih Open Source
Big Data tehnologija te u 47% komercijalnih
Big Data tehnologija (vidi Foresterr mapu). Hadoop danas distribuiraju u svojim proizvodima
i Cloudera, Hortonworks,, MapR, IBM, Microsoft, Amazon Web Services…
Dakako, Hadoop nije jedina bitna tehnologija. Na tržištu ima mnogo zanimljivih tehnologija koje ovisno o namjeni i primjeni mogu biti
dio većeg paketa ili imaju odgovarajuću funkcionalnost. Ponekad su tehnologije kompletno integrirane u tehnološki napredna rješenja
(pogledajte SAP HANA in-memory tehnologiju
koja omogućuje linearno skaliranje mogućnosti obrade nad velikim količinama podataka)
po principu plag-and play (pogledajte ORACLE
Big Data Appliance s dodatnim mogućnostima povezivanja na postojeće Data Warehouse
modele ili IBM Big Insights odnosno IBM Stream Computing).
Dakako, lakše je napisati negoli provesti
cijeli program u praksi. Osobe zadužene za
informacijski sustav imat će značajni zadatak tako otvoriti infrastrukturu i povezati
OBRADA PODATAKA
Obrada podataka u realnom vremenu - stream computing - postaje sve značajnija. Teško je
prikupljati i obrađivati podatke koji u velikim
količinama dolaze iz realnog svijeta (npr. senzorima). Zato se razvijaju tehnologije koje u
prolaznim podacima traže uzorke na osnovi ko-
Tko sve i na koji način primjenjuje Hadoop u svojim proizvodima
je s vanjskim sudionicima, a uz to zadržati
postojeću sigurnost, mogućnosti i programe sudjelovanja i dijeljenja informacija.
Danas je Open Data model najviše povezan s državnom upravom i njenim podacima koji nisu toliko veliki, bez obzira na to
što ona o tome misli i koliko cijeni svoje
baze podataka. Dobra strana priče jest da
je sustav podataka uređen. Iako je uređen
Big Data nije samo fenomen kojim se
bave korporacije i istraživači. Uskoro će
vas i osobno zanimati jer drastično raste
i količina podataka na vašim osobnim
računalima. Ponekad nije lako razumjeti
što se nalazi u nekih 98.765 dokumenta
u 12.345 mapa na vanjskom disku.
Prosječan osobni
prijenosni disk za pohranu
zanimljivih podataka, ali
ne nužno i informacija
jih mogu pokrenuti određene akcije. Osim
IBM Stream Computinga tu je i Microsoft
StreamInsight i ORACLE Complex Event
Processing, ali i veći broj manjih proizvođača koji vide u tome svoju poslovnu priliku.
unutar specifičnog silosa ministarstva ili
agencije, uređen je u strukturiranom podatku i relativno lako dostupan. Uvijek je
bilo više pitanje zakona, pravilnika, uredbe
ili volje da se nešto napravi, a tako je i tu:
treba razumjeti vrijednost otvaranja, slijediti neke EU-direktive po pitanju Public
Sector Information otvaranja i razumjeti
naš Zakon o pravu na pristup informacijama koji eksplicitno navodi kako treba dati
šansu otvaranju podataka. K tomu, postoje
i neke EU-direktive i preporuke pa čak i
zahtjevi gdje se podaci moraju otvoriti.
Sve to ima malo veze s velikim podacima. Otvaranje velikih podataka - nekakav Big Open Data model - ima smisla
samo u specifičnim situacijama, a osim
onih u istraživačkoj djelatnosti teško mi
je i zamisliti scenarij u kojemu bi to imalo smisla. Čak i tada kad vam izgleda da
ima vjerojatno je više riječ o analitici i reportingu negoli o stream podacima velike
brzine za koje vam treba Big Data infrastruktura i alati.
193/10/2013 infoTrend 35
POSLOVNI PROCESI
ULOGA INTEGRIRANOG SUSTAVA UPRAVLJANJA
PIŠE STJEPAN GOLUBIĆ
Autor Stjepan
Golubić je rođen
u Zagrebu gdje
je diplomirao na
Elektrotehničkom
fakultetu i zaposlio se
u tvornici Nikola Tesla, danas kompaniji
Ericsson Nikola Tesla.
Obavljao je različite
stručne i menadžerske poslove te paralelno s tim magistrirao i doktorirao
na matičnom fakultetu. Danas je na
kompanijskoj razini zadužen za Operativnu izvrsnost, razvoj i kvalitetu.
Na fakultetu Elektrotehnike izabran
je također u znanstveno-istraživačko zvanje suradnika za znanstveno
područje elektrotehnike. Sudjeluje u
znanstvenim projektima iz područja
telekomunikacija, a nekoliko je godina
predavao na Višoj tehničkoj školi u
Zagrebu. Autor je nekoliko desetaka
stručnih i znanstvenih radova te
dugogodišnji voditelj konferencije
Telekomunikacije i informacije na
međunarodnim skupovima MIPRO.
FOTO: WWW.SXC.HU
Ključni test
poslovnosti
Postizanje izvrsnosti
jedno je od
ključnih pokazatelja
uspješnosti
organizacije i
preduvjet opstanka
na tržištu.
zinog opstanka na tržištu. Tom se temom
bavi marketing, ali je
i predmet znanstveno-stručnih istraživanja. Često je i u fokusu velikih svjetskih
konferencija kao što su to naprimjer ove
godine EFQM Forum 2013 s temom
Postizanje izvrsnosti ili SEPG 2013 s
temom Ostvarivanje poslovnih ciljeva poboljšanja, rast, ponovljivost.
Danas u svijetu nema jedinstveno prihvaćene definicije izvrsnosti već postoje
različite definicije i modeli na temelju
kojih se može graditi i procjenjivati nje-
na dostignuta razina. Ti se modeli temelje na primjeni, istraživanju i prilagodbi
filozofije cjelokupnog upravljanja kvalitetom (TQM). Prema europskom modelu izvrsnosti EFQM (European Foundation for Quality Management) izvrsna
organizacija postiže i održava visoku razinu izvedbe u svom poslovanju što zadovoljava ili nadmašuje očekivanja svih
zainteresiranih za uspjeh te organizacije.
I
zvrsnost je pojam kojim se želi naglasiti nešto što je natprosječno ili
neuobičajeno dobro pa obično upotrebljavamo izraze izvrstan učenik, akademski centar izvrsnosti ili nagrada za
izvrsnost i tome slično. Međutim, pojedini pojmovi vezani uz izvrsnost često se
različito shvaćaju i interpretiraju ovisno
o kojem je području ljudskih aktivnosti
riječ. Što se zapravo pod krije tim pojmom kad govorimo o izvrsnosti neke
organizacije?
Postizanje izvrsnosti organizacije, bez
obzira na to misli li se pritom na poslovnu ili operativnu izvrsnost ili oboje,
danas je jedan od ključnih pokazatelja
njezine uspješnosti, odnosno uvjet nje36 infoTrend 193/10/2013
Džungla normi, modela i metoda uspostavljanja i poboljšanja sustava upravljanja
Integrirani sustav upravljanja
Neovisno o definiciji, dobro postavljeni sustav upravljanja organizacijom
osnovni je uvjet za postizanje izvrsnosti u poslovanju. Kako bi bile uspješne,
kompanije moraju udovoljiti mnogim
tržišnim zahtjevima. Postoje brojne
norme, modeli i metode vezane uz postavljanje, primjenu i poboljšavanje sustava upravljanja.
Pitanje je što od toga pojedina organizacija treba primijeniti u izgradnji svog
sustava upravljanja. Pritom je nužno
voditi računa i o primijenjenoj terminologiji i njezinom razumijevanju jer se
značenja mogu razlikovati od slučaja do
slučaja.
Integrirani sustav upravljanja ujedinjuje sve sustave i procese u jedan jedinstveni okvir i omogućuje da organizacija djeluje kao cjelina sa zajedničkim
ciljevima, a prilagodljiv je bilo kojoj organizaciji bez obzira na njezinu veličinu
i područje djelovanja.
On definira samu organizaciju, uloge,
odgovornosti, procese i sve ostale čimbenike koji značajno utječu na osiguranje poslovne ili operativne izvrsnosti te
na postizanje visoke kvalitete proizvoda,
rješenja i usluga. Mora biti usuglašen s
tržišnim zahtjevima kroz primjenu odgovarajućih normi te s lokalnim zakonima i regulativama. Sustav upravljanja
treba redovito održavati i poboljšavati
jer se mijenjaju i poboljšavaju i same
norme, modeli i metode.
Rast zrelosti kompanije i postizanje visokog stupnja izvrsnosti postiže
se stalnim poboljšanjima integriranog
sustava upravljanja temeljenim na rezultatima znanstvenih istraživanja, na
primjeni dobre prakse dostupne kroz
različite modele, na razmjeni znanja i
iskustava te na vlastitim iskustvima.
Integrirani sustav upravljanja ne
može se razmatrati jednodimenzionalno, samo kroz ispunjavanje zahtjeva prema određenoj normi jer se na nj
odnose različite norme kao što je sustav
upravljanja kvalitetom, zaštite okoliša,
sigurnosti i zaštite zdravlja, sustav informacijske sigurnosti i tako dalje. Norme postavljaju zahtjeve koje kompanije
moraju ispuniti i primjenjivati u svom
poslovanju. Formalna potvrda usklađenosti s pojedinom normom postiže
se certifikacijom, a različite zahtjeve je
Elementi zrelosti organizacije
Uloga integriranog sustava upravljanja u postizanju zrelosti
Model provođenja promjena i poboljšanja
Sinergija normi, modela i metoda
193/10/2013 infoTrend 37
POSLOVNI PROCESI
Model izvrsnosti primijenjen u
Ericssonu Nikoli Tesli
Integrirani sustav upravljanja Ericsson Nikole Tesle
nužno objediniti kroz jedinstveni sustav
upravljanja koji udovoljava svakoj pojedinoj normi. Usuglašenost sustava
upravljanja s pojedinom normom ne
znači automatski i obvezu certifikacije.
o tomu rukovodstvo organizacije treba
donijeti zasebnu odluku u skladu s poslovnim interesima.
Međutim, objedinjavanjem zahtjeva
različitih normi povećava se opseg zahtjeva kojima sustav upravljanja udovoljava, ali se ne vidi druga dimenzija
- ostvarena razina izvrsnosti, odnosno
zrelosti kompanije. Zato u sustav upravljanja treba integrirati i primijeniti odgovarajuće modele izvrsnosti ili barem
neke njihove elemente.
Treća dimenzija integriranog sustava upravljanja odnosi se na primjenu
odgovarajućih modela-metoda poboljšanja pomoću kojih podižemo zrelost
kompanije.
Zrelost organizacije
Pojmovi izvrsnosti i zrelosti organizacije međusobno su povezani. Poznata je
izreka Publiliusa Syrusa, latinskog pisca,
još iz prvog stoljeća prije Krista: Dalek
je put od izvrsnosti do zrelosti.
Postoje različite definicije zrelosti
unutar različitih aspekata ljudskih aktivnosti kao što su pravni, socijalni,
spolni, emocionalni ili intelektualni.
Prema modelu CMMI (Capability Maturity Model Integration) organizacijska
zrelost je mjera u kojoj organizacija potpuno i stalno primjenjuje procese koji
38 infoTrend 193/10/2013
Sustav upravljanja je djelotvoran alat
rukovodstvu organizacije u upravljanju
poslovanjem dok zaposlenici primjenom
tog sustava mogu dobiti podršku pri
obavljanju svojih poslova u svakom
trenutku. Sustav podržava i omogućuje
izvršavanje
postavljenih
poslovnih
ciljeva. Pomoću njega se vizualiziraju
svi elementi koji se koriste u upravljanju
organizacijom s težištem na vrijednosne
tokove poslovanja koji su definirani
kao poslovni proces. Sustav upravljanja
ujedno je i sučelje prema kupcima,
dobavljačima i drugim poslovnim
partnerima.
Objašnjenje kratica:
CMMI
COSO
DMAIC
EFQM
GQM
P – CMM
PDCA
RBA
SEPG
SOX
SPICE
TQM
Capability Maturity Model
Integration
Committee of Sponsoring
Organizations
Define Measure Analyze
Improve Control
European Foundation for
Quality Management
Goal Question Metric
People – Capability Maturity
Model
Plan Do Check Act
Risk Based Assessment
Software Engineering
Process Group
Sarbanes-Oxley Act
Software Process
Improvement and
Capability dEtermination
Total Quality Management
su dokumentirani, upravljani, mjereni,
nadzirani i kontinuirano poboljšavani. Pritom je organizacija definirana
kao administrativna struktura u kojoj
ljudi zajednički upravljaju jednim ili
više projekata u cjelini pod nadzorom
zajedničkog nadređenog rukovoditelja slijedeći zajedničke politike. U tom
kontekstu zrelost kompanije može se
razmatrati kroz:
• povećanje sposobnosti zaposlenika
• rast sposobnosti poslovnih procesa
• povećanje uspješnosti izvedbi
projekata,
• odgovarajuću kvalitetu realiziranih
proizvoda (usluga, rješenja)
• provođenje stalnih poboljšanja
• povećanje zadovoljstva kupaca.
Integrirani sustav upravljanja definira različite aspekte djelovanja organizacije te podupire rast njene zrelosti kroz
osiguranje održivosti potrebnih promjena i kontinuiranih poboljšanja.
Pritom je nužno postići odgovarajuću
ravnotežu između spremnosti za promjene određene na strateškoj razini i
njihove provedbe na operativnoj razini.
Ta se ravnoteža ostvaruje putem organizacijskih procesa što rezultira dodanom
vrijednošću.
Primjer modela izvrsnosti u
praksi
Iz dosadašnjih razmatranja može
se zaključiti kako ne postoji gotov re-
cept za izgradnju integriranog sustava
upravljanja koji bi bio svugdje primjenjiv. Svaka organizacija treba definirati
odgovarajući sustav i potom ga održavati i poboljšavati. Integrirani sustav
upravljanja kompanije Ericsson Nikola
Tesla u svojim se temeljima oslanja na
filozofiju cjelovitog upravljanja kvalitetom (TQM) te na normu ISO 9001 koja
definira zahtjeve vezane uz upravljanje
kvalitetom. Međutim, u današnjem složenom i dinamičnom telekomunikacijskom svijetu više nije moguće oslanjanje samo na jednu normu. Treba naći
sinergiju između odgovarajućih normi,
modela i metoda. Norme postavljaju
zahtjeve na sadržaj sustava, a modeli
i metode opisuju načine za postizanje
željene razine zrelosti kroz stalna poboljšanja.
Integrirani sustav upravljanja kompanije Ericsson Nikola Tesla uzima u obzir
i primjenjuje različite norme i akte te
modele i metode poboljšanja.
Norme i akti:
• norma ISO 9001 (sustav upravljanja
kvalitetom)
• norma ISO 14001 (sustav
upravljanja zaštitom okoliša)
• norma OHSAS 18001 (sustav
upravljanja sigurnošću i zaštitom
na radu)
• norma ISO 2700 (sustav upravljanja
informacijskom sigurnošću)
• norma ISO 13485 (sustav
upravljanja kvalitetom u
proizvodnji medicinskih uređaja)
• norma TL 9000 (sustav upravljanja
kvalitetom i mjerenjima u
telekomunikacijama)
STUDIJA SLUČAJA
Iskustvo korisnika: Dragan
Fratrić, menadžer Općih poslova
u Ericssonu NT
Suvremeno poslovanje
ima niz aspekata koji se
temelje na kvaliteti. Stoga
je racionalnije uspostaviti
osnovni sustav kvalitete i
potom ga unapređivati pojedinim aspektima poslovanja, negoli sve aspekte
poslovanja izgraditi odvojeno, bez integriranog sustava upravljanja kao baze
svih aktivnosti kompanije.
Iskustvo uvođenja norme ISO27001 još jednom
je pokazalo značaj platforme na kojoj se gradi te
potvrdilo vrijednost su-
stava upravljanja u čijoj je
srži upravo kvaliteta. Složen i sveobuhvatan sustav
upravljanja
sigurnošću
bilo bi vrlo teško, ako ne i
nemoguće, ugraditi u kompaniju koja već nema integrirani sustav upravljanja.
Naše je iskustvo pokazalo
koliko je ispravan i logičan
pristup upravljanja kompanijom primjenom integriranog sustava upravljanja.
Svaki novi aspekt poslovanja ima snažan oslonac
u već implementiranim
dijelovima sustava, a obo-
• akt Sarbanes-Oxley u kontroli
financijskog poslovanja
Modeli:
• model COSO za procjenu rizika
• model zrelosti P-CMM
• model izvrsnosti CMMI
• model izvrsnosti EFQM
• Lean & Agile metodologije
Metode poboljšanja:
• metodologija PDCA
• metodologija Six Sigma (DMAIC)
Sustav upravljanja usklađen je s jedin-
Razine zrelosti organizacije prema modelu CMMI
gaćen novim funkcionalnostima, integrirani sustav
upravljanja postaje još potpuniji, robusniji, kvalitetniji
i otporniji na poremećaje
u okolini. Dodavanjem
norme ISO 27001 integriranom sustavu upravljanja u
Ericssonu Nikoli Tesli dobili
smo robusniji sustav i kvalitetniju kompaniju koja
je kroz akumulirano organizacijsko znanje, vrsne
stručnjake i njihovu interakciju postala vrlo uvjerljiv i konkurentan poslovni
partner.
stvenim sustavom upravljanja korporacije Ericsson i njegov je dio. Postavljen
je tako da po potrebi omogućuje integraciju dodatnih sustava upravljanja i
njihovo certificiranje.
Na tom integriranom sustavu upravljanja temelji se cjelokupni model izvrsnosti koji kompaniji omogućuje
uspješnu realizaciju strategije i ostvarivanje postavljenih ciljeva.
Očekivani rezultati rasta
zrelosti organizacije
Podizanjem razine izvrsnosti i zrelosti
uspješnost organizacije očituje se kroz
povećanje učinkovitosti i djelotvornosti,
kroz višu razinu kvalitete uz istodobno
smanjenje rizika u poslovanju.
Izvrsnost i zrelost mogu se mjeriti i
poboljšavati na temelju nekog od navedenih modela, usporedbom s drugim
kompanijama ili nekim drugim metodama.
Važno je naglasiti da se postizanje
visoke razine izvrsnosti, odnosno zrelosti organizacije ne očituje samo u
njezinom financijskom uspjehu već i u
doprinosu održivom razvoju te razvoju
cjelokupnog društva u kojem organizacija djeluje.
193/10/2013 infoTrend 39
OSVRT
SmartCard2013.
P
rije nekoliko dana završila je
ovogodišnja SmartCard konferencija u organizaciji tvrtke
CASE d.o.o. i Hrvatske gospodarske
komore.
Na konferenciji su obrađene
već tradicionalne teme s područja
mrežne tehnologije, komunikacijskih i internet usluga te zaštite rada
na mreži. Kao i dosad predavanja
su bila dopunjena i podržana radionicama, seminarima i okruglim
stolom. No, prava vrijednost ovogodišnje konferencije bilo je nastojanje rasvjetljavanja i rješavanja
problema koji se postavljaju pred
financijske ustanove, kao posljedica
snažnog i naglog razvoja kartičarstva.
O toj smo problematici razgovarali s organizatorom i tajnikom konferencije Antom Polonijom koji nam je rekao:
- Na konferenciji smo nastojali upozoriti banke na tendencije razvoja kartične
tehnologije. Kartice dobivaju sve više mogućnosti koje banke moraju znati iskoristiti. Pritisak i zahtjevi tržišta danas su takvi
da banka mora klijentima neprestano nuditi nove usluge kako bi ostala zanimljiva i
uspješna. No, to nije bez problema - jedan
je kad se pojavi kartica koja ima nove mogućnosti jer banci je potrebna infrastruktura koja to može podržati. Primjerice,
NFC zahtijeva posebnu infrastrukturu, ali
zamijeniti sto tisuća nekakvih POS-uređaja
nije baš lako ni jeftino. U tom lancu postoje
i drugi igrači pa ako banke nešto izrade što
je zgodno za trgovce, onda u tomu moraju
sudjelovati i trgovci. Ali, pitanje je koliko
su oni zainteresirani i koje imaju prioritete,
jesu li voljni odraditi svoj dio.
Kad govorimo o karticama, više nije riječ samo o bankovnim karticama, sada raspravljamo o osobnim iskaznicama, e-Vozačkim dozvolama, o raznim dokumentima
koji isto trebaju svoju infrastrukturu. Primjerice, predstavljena je e-Vozačka dozvola, a postavlja se pitanje tko i čime može
pročitati takvu dozvolu, koji policijski djelatnik ima opremu za čitanje takve kartice.
Dakle, sad ne pričamo samo karticama već
o tomu koje nam kartice uopće trebaju.
Prošle godine govorilo se više teorijski o
beskontaktnim karticama, NFC-u i slično,
a ove godine imamo predstavljena rješenja.
Prije smo raspravljali što bi bilo zgodno i
što će se napraviti. Između te dvije konferencije se nešto događa, nešto se pojavljuje
na tržištu bilo u promotivnoj ili u pilot-fazi
i onda se to prezentira, diskutira se, tko su
partneri, koga još treba uključiti. Ove su
godine banke prezentirale display i contactless kartice koje se konačno promoviraju
i na tržištu.
Dođite na KOM2013
U
opatijskom Grand hotelu Adriatic od 25. do
26. studenoga 2013. održat će se tradicionalna 22. konferencija o elektroničkim komunikacijama KOM 2013. s predavanjima grupiranim po temama: „Svjetlovodne mreže i
mrežne tehnologije“, „Komunikacijske i
cloud-usluge“ te „Sigurnost i zaštita na
mreži“.
Konferencija obuhvaća stručne radove
i komercijalne prezentacije, nekoliko radionica i izložbu. Propisi za izgradnju mreža i
40 infoTrend 193/10/2013
data-centara, primjeri iskustva s njihovom
izgradnjom uvijek privlače posebnu pažnju.
Složene pak mreže zahtijevaju nadzor i upravljanje. Obrađivat će se nove tehnologije (LTE,
M2M), infrastruktura za oblake itd. Dakako,
neizostavne teme konferencije KOM 2013 su i
siguran rad, rješavanje računalno-sigurnosnih
incidenata, sigurnosni savjeti, preporuke i alati.
Održat će se i zanimljive panel-rasprave
s radnim naslovom: „Svjetlovodne mreže“,
„Brze mobilne mreže - LTE“ te „Iskustva rada
Koje biste teme s ovogodišnje konferencije
posebno istaknuli?
- To je teško reći. Ono što je zanimljivo
meni ne mora biti i svim sudionicima. Jedni
su kartičari, bankari, drugi su iz nekih informatičkih tvrtki koje
izrađuju informatička
rješenja, treći su pak
iz nekakvih institucija
kojima trebaju takva
rješenja. Ne zanima
svakoga ista stvar. Evo,
danas se diskutiralo o
mobilnim plaćanjima
i koliko je to sigurno.
Sad je to zanimljivo jer
je nešto što već postoji.
To nije nekakav futurizam pa nekoga zanima
kakva su iskustva jer
možda želi napraviti slično rješenje. Na
otvaranju konferencije gospođa Kovačić
iz Hrvatske gospodarske komore otvorila
je SEPA priču. Prije smo govorili kako je
SEPA (Single Euro Payments Area) nešto
daleko, spominjale su se godine od 2014.
do 2016., a sad su neke banke već prešle na
SEPA sustav i prije tog roka. Kako su naše
banke većinom vezane uz inozemne koje su
to već napravile i naše su brže implementirale SEPA sustav.
Svaki konferencijski dan bio je posvećen
jednoj temi koja uključuje mnogo podtema. Teme dana bile su beskontaktno plaćanje, e-Trgovina i mobilno plaćanje, ali konferencija nije posvećena samo tim trima
temama. Primjerice, kada govorimo o karticama postoje oni koji ih izdaju, oni koji
koriste te kartice pa onda telekom-operateri koji osiguravaju komunikaciju... Oko
svake teme postoje različiti interesi i pristupi. (AM)
u oblaku“. Važan dio konferencije su i radionice koje daju praktični uvid u nova znanja i
spoznaje, a u neposrednom kontaktu mogu se
dobiti razne informacije, naprimjer o optičkim
kabelskim sustavima, o infrastrukturi oblaka, o
inteligentnom nadzoru, sigurnosti...
Pozivamo predavače, izlagače i pokrovitelje
za navedene teme da nam se priključe!
Sve relevantne informacije o konferenciji
kao i online prijave vaših tema potražite na
www.case.hr/kom2013
SIGURNOST
STANDARD INFORMACIJSKE SIGURNOSTI
ZA FINANCIJSKU INDUSTRIJU
Ugrožena kartica
PIŠE TIHOMIR KATULIĆ
N
Pri elektroničkom plaćanju
opasnosti od zloupotrebe
iziskuju stalno unapređenje
sigurnosnih mjera kako
bi kupci i dalje imali
povjerenja u kompanije
kojima povjeravaju svoj
novac i svoje poslovanje.
e treba posebno naglašavati kako
je u svijetu financijskih institucija,
a osobito tvrtki koje se bave kartičnim poslovanjem, primarni uvjet uspješnog poslovanja - sigurnost. Fenomen tamnih brojki kompjutorskog kriminaliteta,
odnosno broja počinjenih, a neotkrivenih
i neprijavljenih djela cybercrimea već desetljećima ugrožava tranziciju tradicionalne u elektroničku trgovinu. Vjerojatno cifične potrebe pojedinih industrijskih
ne postoji kategorija kaznenih djela gdje grana nužno je formirati strože, preciznije
je postotak neprijavljenih i neotkrivenih standarde koji će pobliže regulirati poželjtoliko visok kao u slučaju kibernetičkog ne protokole poslovanja. Jedno od takvih
kriminaliteta. Zašto?
područja su financijske institucije. PCI
Javnost nije potpuno svjesna nesigur- DSS - Payment Card Industry Data Securinosti koju za sobom povlači moderna ty Standard je rezultat nekoliko neovisnih
informacijska tehnologija. Industrija se programa zaštite podataka koje su razviprotiv različitih aspekata informacijske jale američke kartične kuće. Visa je tako
krađe bori standardima za održavanje priimala Visa Card Informatihvatljive razine informacijon Security Program, Maske sigurnosti. Ponajprije
sterCard - Site Data Protetu se ističe dobro poznati
Mreže moraju
ction, a American Express
set ISO 27000 standarda
- Data Security Operating
biti zaštićene
na području informacijske
Policy.
od
nesigurnog
sigurnosti. Te norme ureOsim tih kartičnih kuća
prometa,
ali
to
ne
đuju pitanja zaštite osobzaštitne su standarde rasmije
ograničavati
nih podataka, povjerljivozvijali i japanski JCB te nelegitiman promet ni
sti informacija kao i razne
kadašnji Searsov kartični
uzrokovati zastoj u
tehničke aspekte po pitanju
odjel, a danas samostalni
informacijske sigurnosti.
pružanju usluga.
Discover. Svi oni svojim su
S druge strane, za spe-
PCI DSS razvijen je na temelju internih
pravilnika velikih kartičarskih kuća
sigurnosnim politikama namjeravali slično - uspostaviti dodatnu sigurnosnu razinu izdavačima kreditnih kartica koji su
od osamdesetih godina nadalje postajali
sve izloženiji rastućem broju zloupotreba.
Kako bi smanjili svoj poslovni rizik,
planirali su propisati minimalne sigurnosne uvjete koje trgovci moraju ispuniti
pri obradi, pohrani i transmisiji podataka
o kupcima i njihovim kreditnim karticama, bez čega ne bi mogli poslovati putem
kartica.
Krajem 2004. godine, osniva se Vijeće za
sigurnosne standarde industrije kartičnog
plaćanja, odnosno Payment Card Industry Security Standards Council. Navedene
193/10/2013 infoTrend 41
PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
NFC će u budućnosti zamijeniti plastiku
kompanije postaju članovi te udruge objedinjujući svoje zasebne sigurnosne politike u novi, specijalni sigurnosni standard
pod nazivom Payment Card Industry Data
Security Standard koji je 2006. unaprijeđen u inačicu 1.1 te krajem 2008. godine u
inačicu 1.2. Krajem 2010. godine usvojena
je aktualna, druga inačica standarda koja
se primjenjuje od početka 2012. godine.
Osnovni ciljevi PCI DSS
standarda
PCI DSS se sastoji od dvanaest analiziranih uvjeta grupiranih u šest glavnih
kontrolnih ciljeva koje treba ostvariti kako
bi se elektroničko poslovanje smatralo sigurnim. Ti su ciljevi općeg karaktera, no
pobliže su razrađeni u samom standardu
s preko dvije stotine zahtjeva koje treba
ispuniti u postupku certifikacije.
1 Za obavljanje kartičnih elektroničkih
transakcija osnovni je uvjet održavanje
odgovarajuće razine sigurnosti računalnih mreža.
2 Nadalje, podaci o korisnicima kreditnih kartica trebaju biti odgovarajuće
zaštićeni, bez obzira na to gdje se pohranjuju podaci uz primjenu odgovarajućih
tehnologija protiv neovlaštenog pristupa.
Kad se osobni podaci korisnika prenose
mrežnim putem komunikacija treba biti
efikasno kriptirana. Podaci moraju biti i
odgovarajuće fizički zaštićeni, a suvišnu i
dupliciranu dokumentaciju treba uništiti
pod nadzorom.
3 Standard traži sustavnu antimalware
zaštitu, redovitu dogradnju antivirusnog
softvera i šire korištene aplikacijske baze
uključujući i operativne sustave kako bi se
što je više moguće suzio prostor za iskorištavanje sigurnosnih ranjivosti za koje
postoji dostupna zakrpa.
42 infoTrend 193/10/2013
Američki Citibank u prošlosti je
bilježio goleme gubitke zbog
kibernetičkog kriminaliteta
4 Četvrti uvjet je ograničenje pristupa
podacima i sustavima, tako da korisnici
ne moraju davati nikakve dodatne podatke osim onih nužnih za sigurnu transakciju. Standard traži da svaka osoba koja
koristi zaštićeni informacijski sustav mora
imati jedinstveni tajni identifikacijski broj
ili oznaku. Osim što podatkovne mreže
moraju biti zaštićene odgovarajućim uređajima i softverom njihovo funkcioniranje treba stalno nadgledati i provjeravati
da se osiguraju sve zaštitne procedure.
Područje primjene
PCI DSS standarda
Na što se odnosi PCI DSS? Payment
Card Industry Data Security Standard
primjenjuje se na sve slučajeve kad se
obrađuju, pohranjuju ili prenose podaci o korisničkom računu. Tu se ubrajaju
osobni podaci korisnika kartice, osjetljivi
autentikacijski podaci poput broja računa (Primary Account Number - PAN), rok
trajanja kartice, servisni kodovi, podaci s
magnetne trake ili čipa, PIN itd.
Upravljanje primarnim brojem računa
(PAN) je definirajući faktor kod primjene
Payment Card Industry Data Security
Standarda. Standard se primjenjuje ako
se PAN pohranjuje, obrađuje ili prenosi.
Ako se tijekom transakcije PAN ne pohranjuje, obrađuje niti prenosi, nije potrebna
primjena PCI DSS standarda.
PCI DSS predstavlja minimalan set sigurnosnih protokola koji se mogu pojačati
ili razraditi lokalnim zakonima. Kod nas je
zaštita osobnih podataka detaljno regulirana Zakonom o zaštiti osobnih podataka čiju primjenu i usvajanje povezanih
provedbenih propisa provodi i nadgleda
Agencija za zaštitu osobnih podataka.
I banke trebaju provesti PCI
DSS certifikaciju
5 Konačno, posljednji uvjet je uspostavljanje formalne informacijsko-sigurnosne politike koju treba definirati tako
da je mogu i moraju pratiti svi sudionici
transakcije, a prema potrebi osiguranje
treba provesti kroz interne kontrole i penalni sustav.
Iako je industrija u velikoj mjeri prihvatila taj standard, u proteklih nekoliko godina mogla su se čuti i mišljenja
kako je njegova implementacija preskupa i zahtjevna. S druge strane, imajući u
vidu globalni razvoj zakonskih okvira za
elektroničku trgovinu, zaštitu osobnih
podataka i borbu protiv kompjutorskog
kriminaliteta, mnoge su tvrtke prihvatile
obveze koje standard nameće kao dobru
poslovnu praksu što tjera one koji donose
odluke da ozbiljnije shvate važnost sigurnosti poslovanja.
Među tvrtkama koje su prihvatile PCI
DSS standard su i razni pružatelji usluga
u cloudu koji u svom poslovnom modelu
vide prednosti za manje kompanije kojima ta investicija u osiguravanje vlastite
infrastrukture nije isplativa.
Kao i uvijek pri razmatranju standarda
i certifikacije, postavlja se pitanje isplati li
se implementirati PCI DSS. Standard propisuje dobru poslovnu praksu koje bi se
ionako trebali pridržavati svi sudionici u
elektroničkom poslovanju pa njegova primjena ne može škoditi. Usvajanje novih
propisa u nacionalnim zakonodavstvima,
što je primjetan trend koji prati razvoj
elektroničke trgovine i usluga u informacijskom društvu, sigurno je razlog više u
korist certifikacije. Konačna ocjena ovisi
o obujmu posla, cost-benefit analizi i poslovnim partnerima koji mogu inzistirati
na certifikaciji.
UMJETNA INTELIGENCIJA
PROFESIJA JE SPREMNA ZA PRIMJENU
Pravni ekspertni
sustavi
Nitko se ne veseli parničnom ili kakvom
drugom sudskom postupku. Osim što
su dugotrajni, skupi i neizvjesni, njima
rukovode više ili manje motivirani
i pripremljeni stručnjaci. Greške su
moguće i skupe. Postoji li alternativa?
Umjetna inteligencija u pravnom
segmentu još nije na vidiku.
U
sprkos tendencioznom podnaslovu,
pozitivno-pravni propisi koji u Republici Hrvatskoj reguliraju sudske i
druge službene postupke te govore o zastupanju osoba pred sudom nisu se bitno promijenili desetljećima. Utjecaj informacijske
tehnologije na pravo, barem u domeni sudskih i drugih zakonom reguliranih postupaka još je minoran i zaustavlja se na regulaciji
elektroničkog potpisa koji se gotovo i ne primjenjuje u domaćoj praksi.
Ipak, razvoj događaja ukazuje kako
postoji šansa da nam budućnost donese
značajne promjene. Najviše se očekuje
od primjene ekspertnih sustava koji bi za
početak trebali olakšati posao pravnim
profesionalcima. Iako prava umjetna inteligencija još nije na vidiku - bez obzira
na to što o tomu misle hrabri futurolozi
poput Raymonda Kurzweila koji dolazak
AI-ja, odnosno tehnološke singularnosti predviđa za dvadesetak godina - šire
društvene promjene uzrokovane upotrebom informacijske tehnologije zahvaćaju
sve društvene pore pa tako i pravosuđe.
Kompletna pravna profesija zrela je za
primjenu novih informatičkih usluga jer
većina sudova i odvjetničkih ureda već
iskorišćuje neke od dobrobiti informacijskih tehnologija, doduše, tek na rudimentaran način.
Nakon dugogodišnjeg razvoja, ovih
dana je napokon predstavljen e-spis, dugogodišnji nacionalni projekt informatizacije sudova, ne samo u vulgarnom
daj-mi-printer-i-internet smislu već kao
prilagođeno rješenje za upravljanje dokumentima (document management system).
U stvarnosti, taj je projekt tek skromni korak naprijed, a njegov razvojni tijek bolje
ilustrira naše navike, otpore i strahove od
novoga negoli mogućnosti koje pruža tehnologija. Drugim riječima, dok zakoni i
pravilnici reguliraju postupke kao da smo
u XIX. stoljeću, nikakva nas tehnologija
ne može sama prebaciti u XXI.
193/10/2013 infoTrend 43
UMJETNA INTELIGENCIJA
Uza Sveučilište Ballarat nalazi se i tehnološki park u kojem
start-up kompanije rade na komercijalizaciji pronalazaka
Ekspertni sustavi omogućuju efikasniju organizaciju poslovnih procesa
Australsko sveučilište svjetski je lider u razvoju
ekspertnih sustava u području pravne prakse
U ranijem osvrtu prikazali smo dva suSituacija je slična i s druge strane sudnice. Svaki odvjetnički ured koji nastoji stava - GetAid i SplitUp. To su namjenski
raditi kvalitetno ima neki sustav pohrane ekspertni sustavi koje je razvila kompanipodataka i pretraživanja brda dokumena- ja JustSys uz suradnju Sveučilišta Ballarat
u australskoj saveznoj državi
ta koji se vrlo brzo nakupe
Viktoriji. SplitUp tako koristi
i u najjednostavnijim parnicama. Tko je ikad malo Pravna je profesija gotovo stotinu varijabli kako
bi mogao donijeti procjenu o
duže prosjedio u odvjetnič- već zrela za
šansama klijenta pri pokretakom uredu zna da se važni primjenu novih
dokumenti često oštete ili informatičkih usluga nju brakorazvodne parnice i
imovinsko-pravnih
zahtjeva
zagube, a i razina pripremljenosti odvjetnika na ročištima pone- koje parničari mogu imati jedan prema
kad je vrlo niska. Na učestalost tih pojava drugom. Ipak, budući da je ponekad tešzasigurno utječe nemar, no poplava rele- ko podvesti konkretan slučaj pod nekakva
vantnih podataka, normativni stampedo generalizirana pravila, odnosno uvažavazakonodavca i žestoka konkurencija što jući činjenicu da je svaki slučaj specifičan
tjera odvjetnike da gomilaju spise, znajući za sebe, trebalo je omogućiti da ekspertni
da će naplatiti možda četvrtinu svog posla, sustavi uče na sudskoj praksi. Tako se eksigurno ne pridonose kvaliteti njihovog spertni sustav trenira da na osnovi porada. Automatizirani sustavi za pohranu i dataka o rezultatima prethodnih parnica
pripremu dokumenata danas su nužni sva- prilagodi donošenje odluka kako bi buduće odluke bile preciznije.
kom pravnom profesionalcu.
U Ujedinjenom kraljevstvu razvijeni su
Predmet ovog osvrta su zanimljivi insustavi
ASHSD-II, Judge, The Latent Daformacijski sustavi koji ne samo što olakšavaju posao odvjetnicima i sucima već mage Project i Shyster. ASHSD-II je hibridmogu umjesto njih obaviti i dio posla. ni pravni ekspertni sustav koji kombinira
Riječ je o ekspertnim sustavima odno- pravila i case-based reasoning metodu na
sno alatima koji identificiraju i statistički području engleskog bračnog prava. Judge
obrađuju obrasce na osnovi kojih mogu je ekspertni sustav na području kaznenog
donijeti odluku pomoću kriterija i pravila prava za kaznena djela ubojstva (namjere i
kojima se služe stručnjaci u drugim po- nehaja), teške tjelesne ozljede i drugih kaznenih djela protiv života i tijela.
dručjima.
Shyster je pravni ekspertni sustav razviOd posljednjeg osvrta na tu tematiku
jen
u Australskom nacionalnom sveučiu domaćem stručnom tisku proteklo je
lištu
u Canberri. Originalno razvijen na
gotovo deset godina pa je zanimljivo primijetiti u kojem su se smjeru razvijali ti temelju doktorske disertacije Jamesa Popplea, Shyster pripada u podskupinu tzv.
sustavi.
44 infoTrend 193/10/2013
legal analysis expert-systems, za razliku
od legal-retrieval systems, a u odnosu na
dosad spomenute primjere zamišljen je za
primjenu na području privatnog prava - u
analizi trgovačkih ugovora, na području
intelektualnog vlasništva itd. Za korisnika, sustav generira izvještaj koji daje
prognozu ishoda slučaja na temelju referenciranih i analiziranih slučajeva sličnih
zadanom.
Koliko su ti ekspertni sustavi precizni?
GetAid implementiran u saveznoj državi Viktoriji sredinom prošlog desetljeća,
koji je bio prvotno namijenjen odabiru
kandidata za besplatnu pravnu pomoć,
ima preciznost od preko 98%. U pet stotina predmeta procjena GetAida se od službene odluke sudova razlikovala u samo
2% slučajeva koji su poslije podrobnom
provjerom izdvojeni kao granični slučajevi. Zato su australske savezne vlasti odlučile taj sustav uvesti i u preostalih sedam
saveznih država.
Ipak, nekima se može činiti da je poput
liječništva i odvjetništvo posebno regulirana profesija otporna na društvene promjene zbog svoje specifične društvene
uloge. Ta uloga jamči da ni odvjetnike
baš kao ni liječnike ne mogu jednostavno
zamijeniti strojevi i računalni programi
koliko god bili dobro napisani. Činjenica
je da mnogi danas ulaze u parnične i druge sudske i upravne postupke bez ikakvog
stručnog savjeta. Kao što može uzeti lijek
na svoju ruku, laik može pokušati i sam
riješiti spor u svoju korist, no uz profesionalnu pomoć šanse za pozitivan ishod su
Teksaški sud najprije je zabranio, a onda dopustio komercijalnu upotrebu
pravničkog softvera
mnogostruko veće. Budući da si mnogi ne čilo softver kako bi olakšali posao imigramogu priuštiti adekvatnu profesionalnu cijskoj službi. Taj je program na osnovi
pomoć, u razvijenim društvima u pora- podataka o kandidatu interpretirao propistu su institucionalizirani oblici besplatne se o imigraciji i prosuđivao je li je pojedipravne pomoći kroz pravne
nac pogodan postati novi
klinike koje nastaju u okviru
kraljičin podanik. Reakcipravnih fakulteta i drugih in- Automatizirani sustavi ja pravnog establishmenta
stitucija.
za pohranu i pripremu bila je snažna i očekivaVeć smo istaknuli da je pravno negativna jer su uz
dokumenata danas
na profesija izrazito konzervataj program i laici mogli
tivna. To je s jedne strane pot- su nužni svakom
prilično efikasno rješavapuno razumljivo s obzirom na pravnom profesionalcu ti imigracijske dozvole,
zaštitnu ulogu koju pravni
što je dotad u britanskom
profesionalci imaju u društvu. Ipak, kon- sustavu bilo rezervirano za pravne profezervativizam često služi za prikrivanje nes- sionalce. Nakon nekoliko mjeseci usijane
posobnosti održavanja koraka s društve- debate ipak je postalo jasno da upotreba
nim razvojem. Ta pojava je dobro poznata programa ne ugrožava status pravnika.
svima koji proučavaju pravnu povijest i Štoviše, sam alat je omogućio bržu i efikakomparativno pravo. Slično se događalo sniju obradu slučajeva.
i ranije u pravnim sustavima s dužom traSlično se zbilo i u SAD-u kad je sredidicijom i boljom reputacijom od našega. nom devedesetih tvrtka Quicken (posliPočetkom osamdesetih godina proš- je poznatija kao jedna od Microsoftovih
log stoljeća britansko je pravosuđe naru- akvizicija) razvila program namijenjen ši-
Strah od konkurencije
Kako je pokazao sudski postupak protiv tvrtke Quicken u Texasu krajem 1999. američki
se pravni sustav nije uplašio elektroničkih pravnika. U zasad hipotetskom slučaju nastanka
hrvatskog softverskog paketa koji bi nudio pravno savjetovanje, sličan ishod nije nimalo
zagarantiran, a evo i zašto.
Postojeći propisi, uz sitne iznimke, jamče apsolutni monopol odvjetničkoj struci za davanje pravnih savjeta uz naplatu. Ne treba smetnuti s uma da osim odvjetnika postoje i brojni pravni profesionalci koji nisu članovi Odvjetničke komore. Konkretno, nisu jasni stručni
razlozi zbog čega se neki korporativni pravnik, pravnik iz državne uprave ili bivši sudac ne
bi mogao baviti pravnim savjetovanjem iz područja svojeg djelovanja. Jedino je jasno da
monopol nikad ne donosi kvalitetniju uslugu niti ne pogoduje potrošačima.
rokom tržištu nazvan Family Lawyer. Godine 1999. teksaški je sud zabranio daljnju
distribuciju tog programa smatrajući da je
riječ o nadripisarstvu. U potezu karakterističnom za praktično i utilitarno common
law pravosuđe, nadležni prizivni sud je
ubrzo ukinuo zabranu, poprativši svoju
odluku pozivanjem na ustavno pravo koje
svakom pojedincu garantira slobodu informiranja.
Ekspertni sustavi zaista nisu prijetnja
pravnim profesionalcima kao što nisu ni
liječnicima, inženjerima ili poslovnim ljudima drugih profila. Na trenutnoj razvojnoj razini to je moćno oruđe koje profesionalcima daje relevantne informacije i
olakšava donošenje operativnih odluka
te odlično sredstvo za ubrzanje ponavljajućih, rutinskih poslova koji ionako ne bi
trebali oduzimati vrijeme visoko obrazovanom kadru. Ima li pak previše liječnika
ili odvjetnika jasno je da će implementacija ekspertnih sustava razotkriti taj višak.
Konačno, visoki stupanj zaposlenosti vrhunski obrazovanog kadra sam po sebi ne
znači ništa ako ti ljudi obavljaju poslove
za koje su sposobni i slabije obrazovaniji
jeftiniji djelatnici ili pak strojevi. U doba
elektroničke trgovine i instantne komunikacije, galopirajuće globalizacije i stvaranja jedinstvenog svjetskog tržišta, teško je
opravdati takvu neefikasnost.
Dakako, u praksi svih zanimanja postoje situacije na koje se ne može šablonski
primijeniti neki postojeći kriterij. Ekspertni sustavi još nisu umjetna inteligencija
i ne mogu donijeti vlastitu, diskrecijsku
odluku u slučajevima koji izlaze iz okvira postavljenih prethodnim iskustvom i
parametrima programiranja – tako da se
odvjetnici ne trebaju plašiti elektroničke
konkurencije. Ipak, zanemariti napredak
na tom području uistinu bi bilo kratkovidno. Pravni ekspertni sustavi su dostupniji i pouzdani pri davanju kvalitetnog
pravnog savjeta što i sudsku praksu čini
ujednačenijom. Tako se podiže razina
pravne sigurnosti, što je ionako temeljna
funkcija pravosuđa.
Na kraju treba istaknuti da su pravni
sustavi po prirodi stvari uglavnom specifični i teritorijalno vezani, tako da od
ekspertnih sustava pisanih i treniranih za
pravne sustave određenih zemalja u hrvatskim okvirima ima malo koristi. Treba
se nadati da će se i kod nas naći zainteresirani stručnjaci koji će ovu uzbudljivu
tehnologiju razviti i prilagoditi hrvatskom
pravnom sustavu.
193/10/2013 infoTrend 45
ICT
I PRAVNA
PRAKSA
Opasnosti digitalnog
okruženja
P
rivatnost, u teoriji često
PRIPREMIO:
definirana kao pravo
TIHOMIR
osobe da je se ostavi
KATULIĆ
na miru, u hrvatskom pravnom sustavu kao i u pravnim
sustavima zemalja Europske
unije predstavlja Ustavom
zaštićenu vrednotu, a zaštita osobnih podataka je važan i surađuje s tijelima nadležaspekt zaštite privatnosti. U nima za nadzor nad zaštitom
Hrvatskoj je zaštita osobnih osobnih podataka u drugim
podataka regulirana Zako- zemljama, nadzire iznošenje
nom o zaštiti osobnih poda- osobnih podataka iz Republitaka (ZZOP). Tim zakonom ke Hrvatske, izrađuje metodousvojenim 2003. godine (NN loške preporuke za unapređe103/03) koji je mijenjan i do- nje zaštite osobnih podataka te
punjavan nekoliko puta (NN ih dostavlja voditeljima zbirki,
103/03, 118/06, 41/08, 130/11, daje savjete u svezi uspostave
novih zbirki pogo106/12), zakonotovo pri uvođenja
davac je pokušao
nove informacijske
uspostaviti jedin- Sumnja li u
tehnologije. AZOP
stven pravni okvir postojanje
daje mišljenje ako se
za zaštitu osobnih posebnih
sumnja da pojedini
podataka, neovirizika, voditelj
skup osobnih podasno o djelatnosti,
taka pripada zbirki u
svrhi prikupljanja, zbirke osobnih
smislu ZZOP-a, prati
karakteru ispita- podataka
primjenu organizacijnika i drugih su- mora zatražiti
bjekata pri obradi mišljenje AZOP-a skih i tehničkih mjera
za zaštitu podataka i
osobnih podataka.
U sustavu zaštite osobnih predlaže njihovo poboljšanje,
podataka središnje mjesto daje prijedloge i preporuke
ima Agencija za zaštitu osob- za unapređenje zaštite osobnih podataka (AZOP) uspo- nih podataka, surađuje s nadstavljena 2003. godine. AZOP ležnim državnim tijelima u
provodi nadzor nad zaštitom izradi prijedloga propisa koji
osobnih podataka, ukazuje na se odnose za zaštitu osobnih
uočene zloporabe, sastavlja podataka, a na obavijest vopopis država i međunarodnih ditelja zbirke ovlaštena je dati
organizacija koje imaju odgo- prethodno mišljenje o tome
varajuće uređenu zaštitu osobnih podataka, rješava zahtjeve
za utvrđivanje povrede prava
Trgovačka društva
zajamčenih ZZOP-om i vodi
često nemaju
središnji registar.
određenu osobu
Osim tih zadaća AZOP
zaduženu za zaštitu
obavlja i druge poslove – praosobnih podataka
ti uređenje zaštite osobnih
podataka u drugim zemljama
klijenata ili partnera
46 infoTrend 193/10/2013
U okruženju
digitalnih tehnologija
sve je teže kontrolirati
vlastitu privatnost.
Elektronička trgovina
i druge usluge
- pa čak i online
G2C - koje država
nudi građanima
predstavljaju
značajan rizik zbog
jednostavnog
prikupljanja, obrade
i analize podataka.
predstavljaju li određeni načini obrade osobnih podataka specifične rizike za prava i
slobode ispitanika. Posumnja
li da postoje specifični rizici,
voditelj zbirke mora zatražiti
mišljenje agencije.
Osobito je važan središnji
registar koji uspostavlja i vodi
AZOP na temelju ZZOP-a,
prema Uredbi o načinu vođenja i obrascu evidencije o zbirkama osobnih podataka (NN
105/2004).
Voditelj zbirke osobnih podataka je fizička ili pravna osoba, državno ili drugo tijelo koje
utvrđuje svrhu i način obrade
osobnih podataka. Svi voditelji
dužni su ustrojiti zbirke prema
zakonskim odredbama. Unatoč tomu što je ZZOP na snazi
već cijelo desetljeće, u praksi
još nema dovoljno svijesti o
potrebi zaštite osobnih podataka niti o obvezama voditelja
zbirki imaju u kontekstu zakonskih odredbi i suradnje s
AZOP-om.
Stoga ne čudi kako su najčešće povrede zakona propusti
voditelja, osobito trgovačkih
društava, da adekvatno ustroje zbirke koje koriste u svakodnevnom radu te prijave zbirki
AZOP-u. Trgovačka društva
često nemaju određenu osobu
zaduženu za zaštitu osobnih
podataka klijenata ili partnera, nisu svjesna svojih obveza
prema AZOP-u, ne prijavljuju
zbirke središnjem registru, a
kad to i učine ne dostavljaju
adekvatne podatke.
U sljedećem nastavku prokomentirat ćemo dužnosti voditelja zbirke prema ZZOP-u i
osvrnuti se na zabrinjavajuću
pojavu prikupljanja nepotrebno detaljnih podataka o
klijentima i korisnicima što
govori o nerazumijevanju položaja osobnih podataka kao
zakonom i Ustavom zaštićene
komponente privatnosti, ali i
nesnalaženju poduzetnika u
moru propisa koje smo preuzeli kako bismo ispunili tražene
europske pravne standarde.
FOTO: WWW.SXC.HU
ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA
OSOBNE FINANCIJE
FINANCIJSKI NEPISMENI GRAĐANI NISU RAVNOPRAVNI SUGOVORNICI SLUŽBENICIMA
VISOKOINFORMATIZIRANIH BANAKA
Postoji li lakši način?
T
ehnološki razvoj danas nam mijenja svakodnevicu tempom koji
jedva stižemo pratiti. Te su promjene posebno vidljive u financijskom
sektoru. Informatizacija i automatizacija
bankarskih procesa znatno povećava izbor proizvoda i usluga te upotrebljivost
i kontrolu osobnih financija. Istodobno,
građanima banke nisu omiljene - visoke
kamatne stope i sudski procesi uzdrmali
su nekadašnje povjerenje. A baš je povjerenje jedan od temelja bankarskog
poslovanja koje je danas pod pritiskom
nezadovoljnih građana, regulatora koji
postavljaju sve strože standarde i na kraju potrebe za racionalizacijom i zaustavljanjem pada profita.
Zabrinjava činjenica da
se osnovni odnos banaka
prema klijentima ne mijenja
dovoljno brzo, jer klijenti
doživljavaju banke potpuno
drukčije negoli prije krize.
Za svaki novi proizvod odabiru drugu, povoljniju banku i pritom su zahtjevniji i
agresivniji negoli ikad prije.
Riječi kao što su lojalnost i
sigurnost izgovaraju se uz podsmijeh.
Uza sve to građani su i dalje financijski
razmjerno nepismeni, što je vrlo opasno
u kombinaciji s nezadovoljstvom.
Kako bi se to popravilo u odnosu
banke-građani treba postaviti nove vrijednosti.
Banke moraju početi klijente shvaćati
više kao partnere. Jer klijent zadovoljan
bankom koja mu je pomogla u njegovom
životnom i poslovnom razvoju, svojom
vjernošću pomagat će banci dugoročno
i neposredno u njenom razvoju i održivom poslovanju. No, kad odnosi nisu
Razgovaramo s Vjekom
Peretićem, vlasnikom tvrtki Pro savjetovanje i Pro
zastupanje o uslugama
financijskih savjetnika u
komunikaciji s bankama.
Gospodin Peretić je inženjer informatike, no poduzetnička orijentacija i MBA studij odveli su ga u svijet ekonomije
i financija, a praktična znanja stekao je desetogodišnjim radom u
osiguranju i bankarstvu.
INFOTREND: U čemu je vrijednost kreditnog posredovanja?
VJEKO PERETIĆ: Kvalitetni posrednici su profesionalci, stalno
se obrazuju i ulažu u razvoj posla, prate ponudu kreditnih i ostalih
financijskih proizvoda na tržištu. Njihova je usluga jednako vrijedna građanima kao i bankama jer im dovode nove klijente, što
je najvredniji i najteži dio posla, a zatim nude i potpunu obradu
predmeta koje kompletirane dostavljaju banci.
Kreditni posrednici ili kreditni specijalisti rade gotovo isti po-
FOTO: SHUT TERSTOCK
Prije nego što odete u banku po kredit, svakako
se posavjetujte s kreditnim specijalistima
takvi događa se ovo što upravo sad pratimo kod nas.
Veća ponuda, veće
nesnalaženje
Danas klijenti biraju iz ponude neusporedivo većeg i raznolikijeg portfelja
proizvoda i usluga pa iako je to pozitivna
promjena, zapravo je teže odabirati odgovarajuću uslugu. Kad vas svi uvjeravaju da baš oni nude najbolji kredit, kad se
hvale najboljom uslugom ili najpovoljnijim uvjetima štednje, čak ni oni klijenti
koji dobro proučavaju marketinške poru-
sao kao bankari u poslovnicama, ali iz drukčije pozicije i s malo
drukčijom misijom. Naime, tek ako se kredit realizira, banka će
mu kao posredniku isplatiti proviziju. Zbog toga možemo reći da
su posrednici angažiraniji i motiviraniji u pronalasku rješenja za
svog klijenta. Rješenje se traži iz portfelja više banaka, a ne samo
u jednoj. Na kraju ga transparentno prezentiraju klijentu koji sam
donosi konačnu odluku.
INFOTREND: Plaća li klijent posebno uslugu kreditnog
posredovanja?
VJEKO PERETIĆ: Za klijenta su savjetovanje i analiza potpuno
besplatni. Posrednici dobivaju proviziju tek kad se realizira kredit ili neki drugi proizvod, ali ne od klijenta već od tvrtki za čije
su proizvode posredovali. Ako ste kao uredan klijent realizirali
kredit u predloženoj banci preko posrednika, nećete mu platili
nikakvu proviziju. Puno je više posla s reprogramima i neurednim
klijentima, no i takvi klijenti malokad posebno plaćaju uslugu posredovanja.
Realizacijom kredita taj se odnos najčešće ne završava jer zadovoljan klijent će ponovno tražiti savjet od svog savjetnika za
sva pitanja vezana uz bankarske i ostale slične proizvode i usluge.
193/10/2013 infoTrend 47
OSOBNE FINANCIJE
SIGURNOST
ke više ne mogu biti sigurni u ispravan
odabir. No, građanima je procedura dizanja kredita vrlo stresna što je najčešće
rezultat nerazumijevanja s obje strane.
Kako bi se ta procedura pojednostavnila i olakšao proces odobravanja kredita, prije tri godine kod nas su građanima
počeli pružati usluge samostalni financijski savjetnici – kreditni posrednici
koji za svoju djelatnost imaju odobrenje
i nadzor Ministarstva financija. Oni su
poveznica između banke i građana koja
stručni odnos profesionalnog bankara
kakav poznaju naši građani pretvara u
nešto osobnije i razumljivije, uz logičnu
i efikasnu proceduru
Posrednici aktivno prate i analiziraju
ponudu svih banaka na tržištu i svojim
klijentima nude profesionalnu i brzu
uslugu pronalaženja najboljeg bankovnog kredita. Nakon početnog razgovora s
posrednikom klijent nema nikakvih briga niti zadataka već samo čeka poziv da
dođe u banku na potpisivanje ugovora o
kreditu.
Angažiranjem kreditnog posrednika
štedi se puno vremena i lutanja. Posrednici znaju presudne informacije koje
sami klijenti ne mogu doznati kroz marketing, internet ili direktno u banci pa
mogu predložiti najbolju opciju pa čak i
kad je riječ o klijentovoj matičnoj banci.
U posljednje vrijeme zbog ekonomske
krize oni koji su već podigli kredite često trebaju konsolidirati sve svoje dugove u jedan novi, povoljniji kredit ili pak
osloboditi blokirani račun. U takvom
slučaju posrednici nalaze rješenja i onim
klijentima koji su već odbijeni u svojim
bankama.
SPAMCOP.NET
Stručna literatura o problemima odnosa
klijenata i financijskih ustanova .
48 infoTrend 193/10/2013
Spamolovka
PIŠE MARIN ROŽIĆ
I
zraz spamming označava zloupotrebu
elektroničkih sustava za razmjenu poruka kako bi se putem njih slale reklame odnosno netražene komercijalne poruke. Iako je taj pojam najšire prepoznan kao
sinonim za e-mail-spam, razvoj mobilnih
telekomunikacija omogućio je i instant
messaging spam, spamanje news grupa,
spam putem blogova, mobilnih telefona pa
čak i preko neželjenih faks-poruka.
Pita li se još netko zašto je fenomen spama toliko raširen i kako spameri nalaze
ekonomsku računicu koja bi opravdavala
njihovo u najvećem dijelu civiliziranog svijeta kažnjivo ponašanje, razlog je što takav
oblik marketinga ima minimalne operativne troškove i relativno nizak rizik od kaznenog progona, usprkos bombastičnim
naslovima o multimilijunskim dolarskim i
višegodišnjim zatvorskim kaznama.
Kako su danas tehnologija i vještine
da bi se postalo spamer široko dostupne
Iako se čini da s vremenom
dobivamo sve manje
spamova, površan pogled u
spam-mape pružatelja e-mail
usluga govori da taj oblik
komercijalnog elektroničkog
uznemiravanja ne jenjava
ne samo vrhunski tehnički obrazovanim
stručnjacima, već praktički svakom zainteresiranom, ne čudi kontinuirani rast te
iritantne pojave koja negativno djeluje na
produktivnost i na troškove poslovanja.
Osim ISP-ova koji kontinuirano dograđuju
svoje kapacitete kako bi se borili s povećanim prometom i zahtjevima za pohranu
podataka i obični korisnici gube sve više
vremena filtrirajući na razne načine svoje
sandučiće.
Što je SpamCop?
SpamCop.net je besplatni servis za prijavu spama koji omogućuje svima koji zapri-
SpamCop je vodeći svjetski servis za prijavu spama
me nezatraženu komercijalnu elektroničku
poruku da prijave incident ISP-u - tvrtki
pružatelju internet-usluga pošiljatelja takve
poruke. SpamCop osnovao je 1998. godine Julian Haight koji taj servis održava i
nakon što ga je 2003. preuzela tvrtka IronPort Systems. Tu je tvrtku pak 2007. kupio
Cisco, čime je SpamCop praktički postao
njegov servis.
SpamCop servis funkcionira na temelju prijava primatelja spama. Korisnici
koji zaprime spam, kao i pružatelji usluga
pristupa internetu i drugi pozvani su da
prijave adrese pošiljatelja SpamCop servisu. SpamCop na temelju tih dobrovoljnih
prijava stvara crnu listu pošiljatelja - SpamCop Black List. Treba napomenuti da je
kreiranje popisa spamera na osnovi prijave
incidenta i IP-adrese kontroverzni pristup
njihovu otkrivanju zbog tehnika kojima
se služe pri slanju poruka, što uključuje i
krivotvorenje headera email poruka. To
može zavarati SpamCop, slične servise i
programe pa na crnim listama mogu završiti i legitimni mail serveri, što može znatno otežati razlikovanje legitimnih poruka i
pošiljatelja od onih neželjenih.
SpamCop provjerava adrese spamera
analizom zaprimljenih logova, no u servis
je ugrađen svojevrsni sigurnosni prekidač.
Iako se svaki pošiljatelj spama inicijalno
blokira jer se IP-adresa s koje je odaslan
spam svrstava na crnu listu SpamCop servisa, sustav će brzo provjeriti je li s te adrese stigao kakav novi spam pa će ako je riječ
o izoliranom incidentu ukloniti IP-adresu
s popisa blokiranih. To je posebno korisno
kod novootkrivenih infekcija malicioznim
programima ili sigurnosnih propusta, kad
se zamijeti tendencija povećanja napada s
određene adrese koji jenjavaju nakon otklanjanja crva i ostalih
SpamCop
malicioznih programa
je 2007.
koje spameri koriste pri
preuzela
svojoj raboti.
tvrtka Cisco
Od onih koji prvi put
prijavljuju spam preko
usluge SpamCop Parsing
and Reporting sustav traži ručnu prijavu incidenta i provjeru IP-podataka
kako ne bi došlo do greške ili namjerne zloporabe. Nove korisnike koji
se služe automatiziranim
alatima za prijavu spama,
one koji prijavljuju poruke koje nisu spam ili pogrešne adrese otkud
spam dolazi sustav može odbiti.
STUDIJA SLUČAJA
Statistike o detektiranim spam-porukama
SpamCop servisa narasla je velika zajednica
više-manje zahvalnih korisnika. Zasigurno
Da postanete korisnik SpamCop servi- je pomogao mnogima, no što je popularsa treba se registrirati i prihvatiti njegove niji to je veća mogućnost da i sam postane
uvjete pri ispunjavanju spam-prijava. Ta žrtvom spamera i njihovih nalogodavaca.
je usluga besplatna, a žrtvama spaminga Na forumima koji prate SpamCop mogu
pruža i određenu satisfakciju.
se pročitati iskustva korisnika koji su zbog
Onima koji imaju pop3 SpamCop omo- angažmana pri prijavljivanju počinitelja
gućuje i smtp servere za primanje i slanje sami postali žrtve još žešćeg spamminga,
elektroničke pošte te filtriranje prometa od a ima i negativnih komentara na općenitu
neželjenih poruka. Ta usluga košta tride- efikasnost takvih servisa. Iako su uglavnom
setak američkih dolara godišnje, a ako se anegdotalni i nepouzdani ti se komentari
odlučite za više usluga mogući su i dodatni mogu shvatiti kao još jedan dokaz u prilog
popusti.
tvrdnji da se spam razvija i prilagođuje pa je
U proteklih je nekoliko godina oko za cyber-kriminalce i dalje privlačan posao.
Kako postati korisnik?
193/10/2013 infoTrend 49
>ICT
>TELEKOMUNIKACIJE
Crna Gora
PIŠE: NIKOLA MARKOVIĆ
OD 29. RUJNA DO 5. LISTOPADA 2013. U MILOČERU JE ODRŽAN JUBILARNI 20. INFOFEST
U
Ostvarivanje
Strategije razvoja
informacionog
društva
Ubrzani razvoj ICT-a, zadaci u
razvoju informacijskog društva
i aktivna politika pristupanja
Europskoj uniji nametnuli su
Crnoj Gori potrebu usvajanja i
realizacije Strategije razvoja informacijskog društva od 2013.
do 2016. godine. Strategija je
suglasna s ciljevima definiranim
u Digitalnoj agendi za Europu i
promovirala je viziju Crna Gora-digitalna država.
Radule Novović, pomoćnik
ministra za informacijsko druš50 infoTrend 193/10/2013
SNIMIO: PAVLE MIHALJEVIĆ
Miločeru je od 29. rujna
do 5. listopada održan
20. INFOFEST, zapažena regionalna informatičarska manifestacija. Pokrovitelj
ovogodišnjeg skupa, kao i svih
prethodnih, bila je Vlada Crne
Gore, a manifestaciju je otvorio
potpredsjednik Vlade prof. dr.
Vujica Lazović.
Što se događalo tijekom tih
dvadeset godina najbolje opisuje u uvodniku zbornika radova direktor INFOFESTA Milan
Mrvaljević. Pita se je li itko, one
davne 1994. godine na prvom
skupu mogao naslutiti, zamisliti
ili barem poželjeti to što imamo
danas? Je li ičija mašta mogla
najaviti takav internet, mobilnu
telefoniju, nove modele socijalne komunikacije, bogatstvo
i moć računalskih oblaka… Informatički je život u dva desetljeća nadmašio maštu.
Na INFOFESTU je održano oko
50 prezentacija i predavanja
autora iz cijele regije. Predstavljena su neka najnovija svjetska
ICT-dostignuća i rezultati ostvareni u regiji. Skup je bio dobra
prilika i da se upoznaju i najnoviji trendovi i uspjesi u razvoju
informacijskog društva u Crnoj
Gori.
tvo i telekomunikacije kaže da
Crna Gora poduzima mjere kako
bi 2016. godine dostigla prosjek ICT-razvijenosti ostvaren u
Europskoj uniji slijedeći akcijske
planove za realizaciju Strategije
razvoja informacijskog društva
od 2013. do 2016. godine.
Podaci Republičkog zavoda
za statistiku Crne Gore pokazuju
da je 2012. godine 56% građana koristilo računala i internet,
a očekuje se da će ih 2016. biti
oko 70%. Sada oko 350.000
korisnika interneta ima naloge
na društvenim mrežama, što
je malo više od polovice stanovništva. Planirano je da do
2016. razvoj e-Uprave omogući
korištenje oko 200 elektronskih
servisa. Usvojeni su i stalno se
ažuriraju, suglasno direktivama
Europske unije, svi zakoni kojima se regulira razvoj informacijskog društva.
U tijeku je realizacija nekoliko
projekata koji pridonose da se
građani sve više služe blagodatima informacijskog društva.
Takvi projekti su: Surfaj pamet-
no-osvoji internet, Portal e-Peticija, Broadband za sve, Razvoj
digitalne pismenosti, Informacijska sigurnost i dr.
Važno je naglasiti da se aktivnosti na razvoju informacijskog
društva u Crnoj Gori odvijaju u
duhu realizacije Desetog poglavlja za pristup Europskoj
uniji koje se odnosi na oblast
informatike i medija. Na tim su
poslovima angažirani brojni
kompetentni ICT-eksperti.
U Ministarstvu za informacijsko društvo i telekomunikacije
uglavnom su zadovoljni rezultatima u ostvarivanju planiranih
aktivnosti na razvoju informacijskog društva, ali je realizacija
pojedinih zadataka usporena
zbog ekonomske krize koja
utječe na financijske mogućnosti države, a i na sposobnost i
spremnost kompanija da obave
svoje obaveze, zaključio je, Radule Novović.
Ratka Strugar, pomoćnica ministra za informacijsko društvo
ukazala je da je digitalizacija
bitan dio razvoja informacijskog društva u Crnoj Gori i da
SNIMIO PAVLE MIHALJEVIĆ
Crna Gora – digitalna država
>ICT vijesti
BiH
se odvija na osnovi Zakona o
digitalnoj radiodifuziji koji je
usvojen 2011. godine. Prva faza
digitalizacije je završena i dosad
su obuhvaćene 43 lokacije, odnosno oko 60% crnogorskog teritorija. Predviđeno je da se druga faza okonča do 17. VI. 2015.
godine što je posljednji rok koji
je Europska unija predvidjela za
prestanak emitiranja analognog
signala u Europi. Nakon druge
faze digitalnim signalom pokrit
će se oko 85% teritorija. Predviđeno je da socijalno ugrožene
kategorije stanovništva dobiju
određene subvencije pri nabavi uređaja koji će im omogućiti
da prate digitalno emitirane
TV-programe. Projekt digitalizacije u Crnoj Gori financira Europska unija.
e-Peticija - glas
građana
e-Peticija je portal koji omogućuje veće sudjelovanje građana u kreiranju politike i bolji
kontakt između Vlade i građana.
To je jedan od prvih servisa te
vrste u regiji pri čemu su primijenjena su iskustva iz SAD-a,
Njemačke i Velike Britanije. Servis e-Peticija se nalazi na portalu epeticija.gov.me.
e-Peticiju mogu podnijeti svi
građani Crne Gore, ako popune
odgovarajući obrazac. U prvom
koraku treba provjeriti je li već
podnesena ista ili slična peticija.
Ako je riječ o novoj peticiji treba
unijeti osobne podatke, naziv i
sadržaj peticije te navesti nadležno ministarstvo.
Dobivene e-Peticije upućuju
se nadležnom ministarstvu koje
je dužno u roku od 10 dana ocijeniti peticiju s gledišta nadležnosti i sadržaja. Provjerava se je li
peticija ispravna, sadrži li uvredljive, šaljive i slične neadekvatne
sadržaje.
Nakon prihvaćanja o peticiji
se glasa preko portala. Kako bi
peticija bila prihvaćena za nju
mora glasati u roku od 60 dana
najmanje 6000 građana, a zatim
se upućuje Vladi. Portal e-Peticija funkcionira tek tri mjeseca.
Vlada je dosad prihvatila dvije
peticije, za 20 se još glasa, a oko
30 je odbijeno.
Razvoj digitalne
pismenosti
Osnovni uvjet za razvoj informacijskog društva je digitalna
pismenost. Prema broju korisnika računala i interneta vidi se
da je više od polovice građana
Crne Gore digitalno pismeno. Iz
škola izlaze digitalno pismene
generacije, a vode se i posebne
akcije na digitalnom opismenjavanju pojedinih kategorija
građana. Naprimjer, u tijeku je
projekt ECDL za digitalnu Crnu
Goru čiji je cilj jačanje ICT-kapaciteta u državnoj upravi, sudstvu i obrazovanju. Projekt vodi
Regionalni centar za ECDL, a financira ga Europska unija s oko
800.000 eura.
Građani Crne Gore maju oko
6000 ECDL certifikata, a nakon
završetka tog projekta imat
će ih oko 10.000. Predstavljeni
podaci i aktivnosti samo djelomično ilustriraju stanje razvoja
informacijskog društva u Crnoj
Gori, ali pokazuju neke vrijedne rezultate i mogu poslužiti
za iniciranje šire regionalne
suradnje.
PRIPREMIO HARIS HAMIDOVIĆ
Direktorica Microsofta BiH, gospođa Lejla Zukić - Krivdić
Microsoft BiH - podrška
nevladinom sektoru
Microsoft BiH je u razdoblju od 2008.-2013. godine
putem softverskih donacija pružio snažnu podršku
nevladinom sektoru u BiH s više od 1,5 milijuna američkih
dolara. Samo u prethodnih dvanaest mjeseci softverske donacije
u vrijednosti 600.000 američkih dolara dodijeljene su: Međunarodnoj komisiji za nestale osobe (ICMP), Udruženju za organizacioni razvoj i istraživanje RODA, Centru za promociju civilnog
društva, dobrotvornom društvu MERHAMET, kompjutorskoj
školi LOTOS za djecu s posebnim potrebama, Institutu za razvoj
mladih KULT, Transparency International BiH, HA Prijateljice,
Udruženju građana ALDI te za podršku CARITAS konferenciji u
Bosni i Hercegovini.
U prethodnim godinama softverske donacije dodijeljene su
brojnim organizacijama što je pridonijelo njihovom efikasnijem radu i implementaciji različitih projekata od društvenog
značenja, a među njima su: Fondacija Mozaik, Savez logoraša BiH,
SOS Dječije selo BiH, Omladinski savjet Banja Luke i Mission Without Borders international.
Inspekcijski
nadzor BH
Telecoma
Povodom
informacija
koje je Agencija za zaštitu
ličnih podataka BiH objavila u listu Dnevni avaz od
11. IX. 2013. godine, BH Telecom
je obavijestio javnost da su 23.
V. 2013. inspektori te agencije
obavili u BH Telecomu nadzor o
zakonitosti obrade osobnih podataka u postupcima zakonitog
presretanja te zakonitost pri dostavljanju podataka o korištenju
telekomunikacijskih usluga za
potrebe vođenja krivičnog postupka te tehničkih i organizacijskih mjera za sigurnost osobnih podataka.
Pritom je inspektorima pružena na uvid sva tražena dokumentacija i osiguran pristup prostorijama gdje se realiziraju nalozi
ovlaštenih tijela za presretanje
telekomunikacijskog prometa,
odnosno interface-centru BH Telecoma što je zabilježeno u zapisniku o inspekcijskom nadzoru.
U BH Telecomu ističu da nije
bilo nikakvog nezakonitog prisluškivanja građana kako je to
navedeno u izjavi Agencije već
193/10/2013 infoTrend 51
>ICT vijesti
>TELEKOMUNIKACIJE
BiH
je riječ o preusmjerenju dijela
prometa na interface-centre
sigurnosnih agencija koji obrađuju podatke i to na temelju
legitimno dostavljenih naloga
ovlaštenih tijela.
Podsjećaju da BH Telecom
sve aktivnosti oko izvršenja
obaveza zakonitog presretanja
telekomunikacija i dostave podataka nadležnim sudskim te
sigurnosnim i policijskim tijelima obavlja isključivo zbog očuvanja sigurnosti zemlje i borbe
protiv kriminala u skladu sa Zakonom o komunikacijama BiH,
Zakonom o krivičnom postupku BiH-FBiH-RS-BD, Odlukom o
posebnim obavezama pravnih
i fizičkih osoba koje pružaju
telekomunikacijske usluge, administriraju telekomunikacijske
mreže i bave se telekomunikacijskim djelatnostima te procedurama Zajedničkog upravnog
odbora za zakonito presretanje.
A sve to u svrhu osiguranja i
održavanja kapaciteta koji će
omogućiti ovlaštenim agencijama zakonito presretanje telekomunikacijskog prometa i kapaciteta za čuvanje i osiguravanje
telekomunikacijskih podataka.
Projekt
NORBOTECH
BIT Centar Tuzla i Fakultet elektrotehnike Tuzla
implementiraju Projekat
NORBOTECH (NORwegian
TECnology Transfer in roBOTics,
Cloud Computing and Digital
Signal Processing) koji financira
Ministarstvo vanjskih poslova
Kraljevine Norveške u programu HERD (visoko obrazovanje,
istraživanje i razvoj) za Zapadni
Balkan.
Projekt podržava izgradnju
kapaciteta partnerskih sveučilišta u obrazovanju, istraživanju
i razvoju u području robotike,
52 infoTrend 193/10/2013
Usporedba razine nacionalne spremnosti BiH i članica EU
Zaštita kritične infrastrukture
Pristupanje Europskoj uniji strateški
je prioritet Bosne i Hercegovine. Aspira-
cija BiH za stjecanjem punopravnog članstva
u EU zasnovana je na širokom političkom konsenzusu. Proces europskih integracija zahtijeva
sveobuhvatno prilagođavanje politika, institucijskog okvira i pravnog sustava da se dostignu
europski standardi u svim oblastima.
Zaštita kritične infrastrukture - CIIP (Critical
Information Infrastructure Protection) jedan je
od ključnih prioriteta Europske unije. Velika ovisnost o kritičnoj informacijskoj infrastrukturi,
prekogranična međusobna povezanost, međuovisnosti s drugim infrastrukturama, ranjivosti i
prijetnje kojima su izložene povećavaju potrebu
da im se sigurnost i otpornost zaštiti na sustavni
način.
U tom području EU ima brojne nove inicijative
kao što je donošenje propisa kojima se regulira
pitanje sigurnosti i integriteta javnih komunidigitalne obrade signala, klaster
računala i bežičnih senzorskih
mreža te daje podršku razvoju
IKT kompanija. NORBOTECH je
fokusiran na razvoj visokoškolskih ustanova, a osim partnera
u Tuzli, u njemu sudjeluju Univerzitet u Banja Luci, Fakultet
elektrotehnike i Inovacioni Centar Banja Luka, te Buskerud University College iz Kongsberga,
Norveška i Intevention Centre
Oslo, Norveška.
kacijskih mreža, mjere usmjerene na rješavanje
pitanja sigurnosti operatera europske kritične
infrastrukture, redefiniranje uloge Europske
agencije za sigurnost mreža i podataka u vezi
CIIP-a, usklađivanje kaznenog zakonodavstva iz
oblasti cyber-kriminala, financiranje odgovarajućih istraživanja i razvoja u EU i dr.
Upravljanje rizikom kritične nacionalne informacijske infrastrukture prvenstvena je briga
vlada i odgovarajućih institucija za nacionalnu
sigurnost. Međutim, sve organizacije, bilo da su
dio državne vlasti ili pojedinog sektora, moraju pridavati veliku važnost upravljanju rizicima
unutar sebe.
Više informacija se može se naći na webstranici International Association of Computer
Science and Information Technology Press http://www.ijcee.org/index.php?m=content
&c=index&a=show&catid=55&id=859
Zakon o
elektroničkom
dokumentu
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio
je Zakon o elektroničkom
dokumentu kojim se uređuje
pravo federalnih i županijskih tijela uprave i upravnih organizacija, tijela lokalne samouprave,
gospodarskih društava, ustanova i drugih pravnih i fizičkih
osoba na uporabu elektroničkog dokumenta u poslovanju te
u postupcima koji se vode pred
mjerodavnim tijelima u upravnom postupku. Elektronička
oprema i programi mogu se
primjenjivati u izradi, prijenosu,
prijemu i čuvanju informacija
u elektroničkom obliku, uređena je pravna valjanost elektroničkog dokumenta te njegova
uporaba i promet. Odredbe
tog zakona ne primjenjuju se u
Aplikacija za osobe s
afazijom
Tvrtka Leftor iz Tuzle u koordinaciji s upravom JZU Dom zdravlja
Mustafa Mujbegović u Tuzli donira-
la je poliklinici za patologiju sluha, glasa
i govora softver Afazija - govorno-jezične
vježbe kako bi se logopedima omogućio
inovativni i olakšan rad na tretmanu pacijenata s govorno-jezičkim smetnjama.
Ta računalska aplikacija je namijenjena osobama s afazijom i njihovim obiteljima, stručnjacima koji ih rehabilitiraju i
svima koji se brinu o osobama koje uslijed oštećenja mozga ili nekog drugog
uzroka imaju poteškoće pri govoru, čitanju, pisanju i računanju - uglavnom djeci
s nedovoljno razvijenim govorom, koja
teško čitaju pišu i računaju, hiperaktivcima i djeci s pomanjkanjem intelektualnih sposobnosti.
onim slučajevima gdje se drugim zakonima propisuje uporaba dokumenta na papiru. Zakon
o elektroničkom dokumentu
objavljen je u Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine 17. VII. 2013. godine.
Online s
Poreznom
upravom
Porezna uprava Federacije BiH održala je sastanak s Federalnim ministarstvom financija o tomu
što priređivači igara na sreću
trebaju poduzeti pri stvaranju tehničkih uvjeta za online povezivanje sa serverom
Porezne uprave Federacije
BiH (PUFBiH), doznaje Fena u
PUFBiH, a prenosi portal bljesak.info.
Iz obavijesti Federalnog
ministarstva financija vidljivo
je da će se online-povezivanje priređivača igara na sreću provoditi u nekoliko faza,
kažu u Poreznoj upravi pri
pojašnjenju primjene Zakona
o igrama na sreću u dijelu koji
se odnosi na online-povezivanje priređivača igara na
sreću.
Svi priređivači igara na sreću i svi automati bit će online
povezani sa serverom Pore-
Sajam informacijskih tehnologija
Infotech Lukavac
Od 19.do 21. rujna 2013. u Lukavcu
je održan Sajam informacijskih tehnologija upriličen u vrijeme obilježavanja
Dana Općine Lukavac. Sajam je otvorio na-
čelnik ove općine Dževad Mujkić koji je tom prilikom rekao: Nismo zaboravili prošlost, ali smo
okrenuti budućnosti i stoga nam je velika čast
biti dio nečega što stremi ka novom, boljem i
naprednijem.
Direktor Infotecha Dino Hadžijalić izrazio je
nadu da će ta manifestacija poduzetnicima
otvoriti pristup informacijama o mogućnosti-
ma unapređenja poslovanja putem najnovijih
informacijskih tehnologija, a ostalim posjetiteljima da saznaju sve što im iz oblasti IT-a može
pomoći da unaprijede edukaciju, zabavu i sve
ostale životne segmente.
Osim izložbenog dijela na sajmu je održano
niz pratećih zabavnih i edukativnih skupova,
predavanja i prezentacija. Prema informaciji
na portalu lukavac-x.ba posjetitelji su mogli
isprobati računala i računalsku opremu te brojne inovacije.
193/10/2013 infoTrend 53
>ICT vijesti
Srbija
Dvanaest ITkompanija među
TOP 500
NIN je objavio specijalnu
publikaciju TOP 500 kompanija u Srbiji među kojima
David J. Barth, Jasmin Imamović načelnik općine Tuzla i
Robert Martić direktor BIT centra
USAID-ovi ICT-programi
U prostorijama BIT centra u Tuzli 17. rujna 2013.
održana je konferencija za novinare povodom početka implementacije USAID-ovih programa Moja
praksa i Work Ready Now. BIT centar će uz podršku projekta
Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Partnership for Innovation, u sljedećih šest semestara implementirati
program praktične obuke iz oblasti informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) za mlade Moja praksa i program pripreme za poslovno okruženje Work Ready Now, prenosi portal
tip.ba.
Programi su namijenjeni studentima tehničkih fakulteta koji
će nakon praktične obuke iz oblasti IKT-a i poduzetništva dobiti mogućnost da u skladu s njihovim znanjima i vještinama
provedu mjesec dana na praksi u poduzećima radeći na stvarnim projektima.
- Drago mi je da pokrećemo taj projekt u Tuzli jer želimo mladim
ljudima pružiti pristup naprednim tehnologijama i omogućiti im
da poboljšaju svoju konkurentnost na tržištu rada. S druge strane, malim i srednjim poduzećima želimo osigurati stručni kadar
pripremljen za obavljanje odgovarajućih poslova. Nadamo se da
ćemo s tim programom probuditi optimizam i ambicije među
mladima, ali i među tvrtkama, osiguravajući svjetliju budućnost
ovoj zemlji - izjavio je David Barth, direktor USAID-a u BiH.
zne uprave Federacije BiH
koja će moći preciznije i jednostavnije pratiti sve uplate i
isplate igračima.
S obzirom na to da Porezna uprava Federacije BiH u
proračunu nema osiguranih
54 infoTrend 193/10/2013
financijskih sredstava, sve
u vezi stvaranja tehničkih
uvjeta za povezivanje priređivača igara na sreću i automata obavit će se u suradnji
s Federalnim ministarstvom
financija.
je i dvanaest kompanija iz oblasti informacijskih tehnologija:
ComTrade IT Group B.V, Pin
Computers, Saga, Alti, Kim Tec,
Asseco See, Ewe Comp, Nordeus, Informatika, RRC, Schneider
Electric MNS NS i Institut Mihajlo Pupin. Domaći hardverski
sektor uglavnom je orijentiran
na promet i sklapanje računala
od uvoznih komponenti i 2012.
godine je proizvedeno 42.500
računala. Njihove marže su u
opadanju. Srpska softverska industrija je sve konkurentnija i na
njen razvoj povoljno utječu niski fiksni troškovi, velika dodata
vrijednost i relativno jednostavan i jeftin pristup inozemnim
tržištima, kaže se u publikaciji
TOP 500.
Na vidiku rješenje
za e-mail adrese
na ćirilici
Najveći problem koji trenutno imaju IDN-domene
kakva je i srpska ćirilička
jest nemogućnost da se cijela
e-mail adresa ispiše na lokalnom nacionalnom pismu, to
jest i s lijeve strane znaka @.
Ovih dana se pojavila inicijativa
azijskih zemalja predvođenih
Kinom da se taj problem riješi
za sva pisma sa slovima i znakovima kojih nema u engleskom,
tako da je realno očekivati da
će se ujedno riješiti i srpski problem.
Najava zamjene
osobnih iskaznica
MUP Srbije najavio je
postupnu zamjenu osobnih iskaznica što obuhvaća i
građane koji su dosad iskoristili
pravo da imaju osobnu iskaznicu bez čipa. Ta je najava izazvala
PRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ
reakcije u javnosti. U medijima
i na tribini koju je organiziralo
Društvo za informatiku Srbije
rečeno je da građanima treba ostaviti mogućnost biranja
osobne iskaznice s čipom ili
bez njega. Dosadašnja praksa je
pokazala da se servisi e-Uprave
mogu koristiti i bez osobne iskaznice s mikročipom i kvalificiranim certifikatom. Dosad oko 1,3
milijuna građana nije prihvatilo
osobnu iskaznicu s čipom i njima treba zajamčiti pravo da i
dalje imaju osobnu bez čipa.
EMC želi
investirati u Srbiji
Predsjednik Vlade Republike Srbije Ivica Dačić primio je predstavnike američke IT-kompanije EMC i
rekao im da je Srbija vrlo zainteresirana za ulaganja u IT-sektor.
EMC ima ured u Srbiji i uspješno posluje u prodaji uređaja za
skladištenje podataka i backup
podataka. U Srbiji gotovo sve
banke, osiguravajuća društva,
operateri mobilne telefonije i
druge veće kompanije koriste
opremu koju proizvodi EMC.
Predstavnici EMC-a su u razgovoru s premijerom izrazili namjeru da investiraju u IT-sektor
u Srbiji.
Posjet tajnika
Tesla Memorial
Society
Posljednji živi rođak Nikole Tesle i izvršni tajnik
Tesla Memorial Society,
Inc. William H. Terbo (Trbo-
jević) posjetio je 11. rujna Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija. Tom
je prilikom održan sastanak s
državnom tajnicom Tatjanom
Matić na kojemu su razmatrane
mogućnosti buduće suradnje
resornog ministarstva i Tesla
Memorial Society na promociji djela i značaja Nikole Tesle.
Gospođa Matić je istakla kako
smo svi mi obvezni podržati
inicijative koje će pridonijeti što
većoj afirmaciji djela Nikole Tesle i značaja koji njegovi patenti
imaju u stvaranju modernog
tehnološkog svijeta. Jedino će
tako sadašnje i buduće generacije čuvati uspomenu na jednog
od najznačajnijih ljudi u suvremenoj svjetskoj povijesti.
Extreme je
stekao i Adobe
Education
Specialisation
Osim što je jedini Adobe Gold Reseller u Srbiji,
Extreme je stekao i Adobe
Vojislav Rodić i Goran Milenković
Novo rukovodstvo
Konferencije suosnivača
RNIDS-a
Izborna sjednica Konferencije suosnivača Fondacije Registar nacionalnog internet domena Srbije
(RNIDS), održana je 21. rujna, u hotelu “Moskva” u Beogra-
du. Prisutni ovlašteni predstavnici 42 suosnivača izabrali su
za predsjednika Konferencije Vojislava Rodića, a za zamjenika
Gorana Milankovića s mandatom na dvije godine.
Vojislav Rodić je predsjednik Konferencije suosnivača i u
prethodnom razdoblju kao ovlašteni predstavnik tvrtke “Inet”
iz Beograda, čiji je suvlasnik i direktor. Goran Milanković je
ovlašteni predstavnik suosnivača firme “BIF press” iz Beograda.
Trenutno radi kao biznis konzultant, a do ožujka 2011. bio je u
RNIDS-u menadžer marketinga i komunikacija.
Nenad Božidarević, Vanja Petrović-Tanković
i Nikola Stojiljković
Završeno BubbleCup
natjecanje
U ovogodišnjem finalu međunarodnog Microsoftovog BubbleCup natjecanja u rješavanju algoritamskih
problema za studente i srednjoškolce, u obje kategorije, sudjelovalo je trinaest domaćih ekipa i deset izvan Srbije. Među
studentima, prvo mjesto je zauzeo tim I like it RAF u sastavu
Nenad Božidarević, Vanja Petrović-Tanković i Nikola Stojiljković iz Srbije. Druga dva mjesta pripala su timu S-Force iz Srbije
i ekipi n0 ex1t iz Bugarske. Srednjoškolski trio Me[n]talci iz
Niša osvojio je najveći broj bodova u svojoj kategoriji, dok su
Robimy pompki… iz Poljske i bubble crew iz Hrvatske osvojili
drugo, odnosno treće mesto. Osim popularizacije programiranja među mladima, BubbleCup natjecanje omogućuje da
se bolje upoznaju i povežu budući programeri iz regije i šireg
okruženja. Tijekom natjecanja sudionici iz Njemačke, Poljske,
Hrvatske i Bugarske mogli su se upoznati, razmijeniti iskustva i
zajedno uživati u slobodnom vremenu.
U svrhu promocije programiranja Bubble Cup nadmetanje organiziralo je Informacijsko društvo Srbije i Računski centar Elektrotehničkog fakulteta, dok je glavni pokrovitelj i organizator tehničkog dijela turnira bio Microsoftov Razvojni centar u Srbiji, uz
podršku Univerziteta u Beogradu i Ministarstva prosvete.
Education
Specialisation
što znači da tvrtka Extreme ima
sve potrebno znanje i iskustvo
kako bi pomogla obrazovnim
ustanovama da na pravi način
nabave i koriste Adobe alate.
Specijalizaciju odobrava kompanija Adobe nakon što su poduzeti svi potrebni koraci što
podrazumijeva i stručne ispite,
odgovarajuće iskustvo, barem
jednu osobu u tvrtki koja je
posvećena toj oblasti i još niz
drugih.
SEEcult dobio
WSA nagradu
SEEcultovo ICT rješenje dobilo je WSA (World
Summit Award) nagradu u
kategoriji kultura i turizam. Ove
godine za prestižnu međunarodnu WSA nagradu prvi je put
konkuriralo je osam domaćih
ICT-rješenja. Nagrada se uručuje
krajem listopada u Šri Lanki, ali
dobitnici još nisu osigurali sredstva za dvije avionske karte.
DATUM u
Beogradu
U hotelu Hyatt u Beogradu 15. se listopada održava
stručni skup DATUM (Dani
tehničkog umeća) pod slo-
ganom Promene su stigle – budite spremni. Osnovna tema
skupa je Data centri i IT-infrasuktura. Partneri konferencije su
najpoznatije kompanije koje se
bave IT-infrastrukturom na domaćoj sceni: Schneider Electric
Srbija, Emerson, Eaton, Enel
PS, Logo, Termoinženjering,
Kingston, Eunet, SBB, Telekom,
Datatek i dr. Organizator skupa
je domaća analitičarska kompanija Mineco Computers. Više o
programu i prijava za sudjelovanje naći ćete na adresi www.
datum.rs
193/10/2013 infoTrend 55
PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
VREMENSKA PERSPEKTIVA, ZADOVOLJSTVO I USPJEH
Pomaknite
fokus - nabolje
Sjećate li se Ezopove basne o cvrčku i mravu? Uživate
li u trenutku poput cvrčka ili radite poput mrava
kako biste osigurali bolju budućnost? Ili ste pak junak
neke druge priče koji sanjari o slavnoj prošlosti?
PRIPREMILA ANA RIBARIĆ GRUBER
nama je budućnost. Međutim, ne odnosimo se prema vremenu na isti način. Dr.
očetkom sedamdesetih godina proš- Zimbardo smatra da se ljudi razlikuju
log stoljeća psiholog Walter Mischel po vremenskoj perspektivi. Subjektivno
proveo je na sveučilištu Stanford po- dijelimo vrijeme na tri zone - prošlost,
kus s predškolskom djecom u kojemu ih je sadašnjost i budućnost, a ljudi mogu biti
orijentirani na svaku od tih
za pobjedu u jednostavzona. Naša orijentacija utjenom kvizu nagrađivao
če na mnoge važne stvari u
sljezovim kolačićem po
našim životima – uspjeh u
čemu je pokus ušao u poLjutnja na životne
školovanju, odabir zanimavijest psihologije kao The
okolnosti neće vam
nja, razvoj karijere i osobno
Marshmallow Study. Svadonijeti ništa dobro
zadovoljstvo.
ko dijete bilo je smješteno
P
u posebnu prostoriju s kolačićem na stolu. Eksperimentator bi dijete ponudio kolačićem i rekao da ga može pojesti odmah ili pričekati,
a u tom slučaju dobit će još jedan kolačić.
Nakon toga bi napustio sobu na desetak minuta ostavljajući dijete u iskušenju. Iako su
nedvojbeno sva ispitivana djeca željela dobiti dva kolačića, neki nisu mogli odoljeti i pojeli su kolačić odmah, dok su drugi strpljivo
čekali i na kraju nagrađeni još jednim.
Slične rezultate u ponovljenom istraživanju dobio je i profesor emeritus Stanfordskog sveučilišta Philip Zimbardo.
Longitudinalno istraživanje pokazalo je
da su djeca koja su odgodila uživanje u
kolačiću kako bi dobila dva u prosjeku postizala bolje rezultate na ispitima na kraju
srednjoškolskog obrazovanja (ekvivalentu
hrvatske državne mature). Te su osobe
bile više intrinzično motivirane, pokazivale su više odlučnosti i samopouzdanja,
manje su naginjale agresiji, alkoholu i eksperimentiranju s opojnim drogama.
Kako su kolačići povezani s našim životnim putevima?
Svi smo mi putnici kroz vrijeme - sa
sobom nosimo uspomene na ono što je
prošlo, doživljavamo sadašnjost, a pred
56 infoTrend 193/10/2013
Zimbardo je prema vremenskom pristupu odredio pet osnovnih
tipova:
negativistički usmjeren na
prošlost: osobe koje pripadaju tom tipu
lako uznemire događaji iz prošlosti, bilo
da je riječ o vlastitim pogreškama ili negativnom utjecaju određenih okolnosti.
Sjećanja im često izazivaju ogorčenost, žaljenje i ljutnju.
pozitivno usmjeren na prošlost
- sanjar: obilježje tog tipa je nostalgija
kojom se prisjeća djetinjstva i često sanjarenje o ugodnim iskustvima. Sanjari imaju
dobar odnos s članovima obitelji, njeguju
prijateljstva, ali su oprezni i neskloni promjenama, što ih može kočiti u karijeri.
pozitivno usmjeren na sadašnjost - hedonist: taj tip živi za trenutak, uživa u trenutnom zadovoljstvu i nije
ga sklon odgoditi radi nekog budućeg
dobitka. Hedonisti žive punim plućima,
omiljeni su, ali ne postižu visok uspjeh u
školovanju i karijeri jer neprestano odgađaju ispunjavanje svojih obveza. Skloni su
nezdravim i rizičnim životnim stilovima,
poput prekomjernog uživanja u alkoholu
i eksperimentiranju s opojnim drogama.
Također su skloni kocki i agresivnom ponašanju.
negativno usmjeren na sadašnjost - fatalist: za razliku od hedonističkog fatalistički je tip orijentiran na
sadašnjost, ali s osjećajem da je zarobljen
u njoj. Nema kontrolu nad vlastitim životom i ne vidi način da bilo što promijeni
kako bi mu u budućnosti bilo bolje ili jednostavno nema za to volje. Taj osjećaj bespomoćnosti može izazvati anksioznost,
čak i depresiju.
usmjeren na budućnost: to je
ambiciozan tip usmjeren na ispunjavanje
ciljeva. Uvijek ima na ruci sat i pri ruci
planer s popisom obaveza koje su pred
njim. Pri donošenju odluka uzima u obzir pozitivne i negativne posljedice svake
mogućnosti. Ima razvijenu samodisciplinu, točan je, ali često pod stresom. Teško
se opušta, a ulaganje u budućnost često
znači odricanje od trenutnih zadovoljstava i zapostavljanje međuljudskih odnosa.
Manje je agresivan od hedonističkog tipa
orijentiranog na sadašnjost, a ima i bolje
akademsko i poslovno postignuće.
Uz ovih pet, Zimbardo je definirao i šesti tip, orijentaciju na budućnost u transcendentnom smislu koja se odnosi na
očekivanja vezana uz zagrobni život i povezana su s religioznošću.
Kod svake osobe u određenom trenutku
dolazi do izražaja svaka od tih perspektiva,
ali kod većine dominiraju jedna ili dvije. S
obzirom na to da, ovisno o okolnostima,
ograničavanje na neku od perspektiva ima
i dobre i loše strane trebali bismo osvijestiti koja perspektiva prevladava kod svakoga od nas kako bismo mogli nešto promijeniti, biti prilagodljiviji i zadovoljniji.
Istraživanja pokazuju da su najzadovoljniji ljudi koji su umjereno visoko usmjereni
na pozitivno u prošlosti, umjereno visoko
na budućnost te umjereno usmjereni na
negativizam, dok su nisko usmjereni na
negativno u prošlosti i ne pokazuju fatalizam. Oni gledaju pozitivno na svoju prošlost, a pri donošenju odluka razmišljaju o
njihovim budućim posljedicama. Znaju
uživati u trenutku, ali s mjerom, ne opterećuju se pogreškama iz prošlosti koje svi
imamo i ne prepuštaju se beznađu.
Vremenska se perspektiva mijenja ovisno o dobi i pod utjecajem odgoja. Na
malu djecu slabo utječu događaji iz prošlosti, a ne brine ih ni budućnost pa žive u
trenutku. Djeca odrastaju učeći iz iskustva
i postaju svjesna posljedica svog ponašanja. Počinju misliti na budućnost, a kroz
odgoj stječu osjećaj odgovornosti tako da
mogu odgoditi trenutno zadovoljstvo u
ILUSTRACIJA JENIO VUKELIĆ
Pripadate li hedonističkom tipu, počnite nositi sat
Ne gubite
i planirati vrijeme. Počnite
previše vremena
brinuti o budućnosti jer to
neće nitko učiniti umjesto
na sanjarenje,
vas! Postavite si dugoročstvorite nove
ne i kratkoročne ciljeve.
lijepe uspomene
Dugoročne i teže ostvarive
ciljeve podijelite na manje
korake s mjerljivim pokazateljima napretka. Napravite plan za svaki dan. Prepoznajte aktivnosti na koje trošite previše
vremena i pokušajte se više družiti s osobama usmjerenim na budućnost. Kontrolirajte impulzivnost – utvrdite što vas navodi na razdražljivo ponašanje, razmislite
o posljedicama takvog reagiranja i pronađite alternativu svojim postupcima. Hitno
počnite nadzirati svoje financije. Izbjegavajte alkohol i vježbajte svaki dan. Uživajte
u životu danas, ali tako da u njemu možete
uživati i sutra i za deset godina!
Ako ste skloni fatalizmu - sjetite se da
niste prikovani na mjestu. Ne pokušate li
Ako ste negativistički usmjereni na nešto promijeniti ne možete ni očekivati
zamjenu za buduću korist. Na vremensku
perspektivu utječe i kultura u kojoj lju- prošlost loše analizirati greške, ali samo poboljšanje. Nezadovoljstvo i optuživanje
di odrastaju, ali i materijalni uvjeti. Tako ako to kratko traje i ako iz toga možete drugih za situaciju u kojoj se nalazite vode
individualistička društva više razvijaju izvući pouku. Ljutnja na okolnosti koje su vas u vrtlog koji vuče prema dnu jer ne
orijentaciju na budućnost dok kolektivi- vam se ispriječile na životnom putu, zbog poduzimate ništa kako biste nešto promistička potiču orijentaciju na sadašnjost. nepravde koju ste proživjeli ili ljudi koji jenili. To pojačava osjećaj bespomoćnosti
Siromašnija društva više su usmjerena na su vas povrijedili neće vam donijeti ni- i nezadovoljstva pa situacija postaje sve
sadašnjost. Međutim, na vlastitu vremen- šta dobro. Naprotiv, samo trošite vrijeme gora… Prestanite bježati od odgovornosti
i energiju na pojačavanje vlastitog neza- i uzmite život u svoje ruke! Iako uvijek
sku perspektivu možemo utjecati i sami.
dovoljstva. Sjetite se da je ljudska veličina ne postižemo željeni rezultat ne znači da
Kako postići ravnotežu
u praštanju, a umijeće izvući maksimum ne vrijedi pokušavati. Život se sastoji od
Moguće je naučiti mijenjati fokus ovi- iz ograničenih resursa. Lako je napraviti uspjeha i neuspjeha, a marljivost i uporsno o okolnostima, kako bismo iz svake ukusno jelo ako imate veliki izbor namir- nost nagrađuje se prije ili poslije!
Ako ste usmjereni na budućnost pripasituacije izvukli maksimum, ali to zahtije- nica, ali majstor će to učiniti i s nekoliko
va određeni napor jer perspektivu zauzi- skromnih sastojaka. Nastojte pridavati zite da pretjeranim radom zbog rezultata
mamo na nesvjesnoj razini. Bilo bi ideal- veću pozornost lijepim uspomenama i koje očekujete ne propustite uživanje u
no naučiti živjeti u sva tri vremena: izvući razmišljati o onome u čemu ste uspjeli, sadašnjim prolaznim trenucima. Malo
pozitivno iz prošlosti, na najbolji način neovisno o tome je li to neko objektivno se opustite i prihvatite da se ne može sve
iskoristiti trenutak i postavljati jasne i postignuće ili ste svladali neku samo vama predvidjeti ni držati pod kontrolom. Svaki
ostvarive ciljeve za budućnost. Ravnoteža poznatu prepreku. Muče li vas vlastiti pro- dan pronađite za sebe nešto lijepo, što ne
između vremenskih perspektiva donosi pusti prihvatite da nitko nije savršen i da mora biti ni skupo ni vremenski zahtjevveće zadovoljstvo vlastitim životom, dok svi kadtad činimo ono zbog čega poslije no. Naučite uživati u malim zadovoljneravnoteža može vodizažalimo. Radije razmislite stvima, nagradite se za svako postignuće.
ti u destruktivnost. Kako
što biste mogli poduzeti da Odredite vrijeme za rad, ali osigurajte i
bismo postigli ravnotene ponavljate greške u bu- vrijeme za odmor. Kod određivanja ciljeva
žu treba shvatiti relativdućnosti. Ako niste postigli razmislite je li baš svaki vrijedan ulaganja
truda i vremena u njegovo ostvarivanje.
Počnite
brinuti
o
zadovoljavajući uspjeh u
nost vremena u psihoAko ste roditelj, razvijajte odgovornost
budućnosti
jer
to
školovanju, razmislite o doš- kod djece - primjerice, uključite ih u obavloškom smislu, odnosno
nitko neće učiniti
kolovanju ili prekvalifikaciji. ljanje kućanskih poslova, nek’ dijete dobije
da vremenska percepcija
Ako ste sanjar, ne morate specifičan zadatak, poticanjem na štednju,
utječe na naš život, na to
umjesto vas
se odreći prisjećanja na lije- da nauči kako određene beneficije treba
kako doživljavamo okope prošle trenutke, ali zbog zaslužiti - dozvolom igranja na računalu,
linu i koliki osjećamo
pritisak. Da bismo mogli njime upravljati toga ne propuštajte ono što vam nudi sa- novim mobitelom i sl. Uključite u svakodmoramo biti svjesni je li pritisak vanjski dašnjost. Ne gubite previše vremena na nevnu rutinu rituale za opuštanje u kojiili unutrašnji. Važno je biti svjestan, truditi sanjarenje. Izađite iz čahure, prihvatite ma može sudjelovati cijela obitelj - organise, poduzeti određene korake za promje- promjene i učinite nešto kako biste stvori- zirajte zajednički obrok, odvojite vrijeme
nu perspektive. Stoga donosimo nekoliko li nove lijepe uspomene. Vjerojatno imate za društvenu igru, zajedničku šetnju...
savjeta za svaki tip vremenske perspekti- dobre međuljudske odnose, što znači da
Kako biste lakše odredili kojem ste perve što vam može pomoći u promjenama i ćete ih s lakoćom graditi i ubuduće - npr. spektivnom tipu najbliži pročitajte pažljina novom poslu.
vo tvrdnje i označite što se odnosi na vas:
postizanju ravnoteže.
193/10/2013 infoTrend 57
PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
NETOČNO
2
Sjećanje na djetinjstvo lako mi pobuđuje neki miris, okus hrane, glazba... TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
3
Općenito, imao sam sretno djetinjstvo i mladost
TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
4
Kad bi postojao vremeplov, rado bih se vratio u prošlost
TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
5
Imam dojam da su ljudi prije bili sretniji
TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
6
Često razmišljam o pogreškama koje sam učinio
TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
7
Nisam zadovoljan postignutom razinom obrazovanja
TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
8
Okolnosti u kojima sam proveo djetinjstvo i mladost spriječile su me da postignem više TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
9
Često se prisjećam teških trenutaka TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
10 Kad bih se mogao vratiti u prošlost, puno bih toga promijenio TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
11 Lako se prepuštam trenutku TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
12 Ne nosim sat TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
13 Odgađam izvršavanje obveza TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
14 Ne opterećujem se onim što me čeka, radije uživam u sadašnjosti TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
15 Sklon sam avanturama TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
16 Koliko god se trudim, ne postižem željeni rezultat TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
17 Osjećam se bespomoćno TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
18 Nemam kontrolu nad svojim životom TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
19 Sputavaju me okolnosti u kojima živim TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
20 Čini mi se da se sve urotilo protiv mene TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
21 Imam precizno definirane kratkoročne i dugoročne ciljeve TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
22 Planiram svoje vrijeme TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
23 Spreman sam se odricati kako bih si osigurao bolju budućnost TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
24 Ne kasnim na sastanke ili dogovore TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
25 Ne gubim vrijeme na ono što mi ne pomaže u postizanju ciljeva TOČNO
DJELOMIČNO TOČNO
NETOČNO
NAPOMENA: Ovaj upitnik služi samo za grubu orijentaciju, no želite
li precizno odrediti svoju vremensku perspektivu, posjetite internetsku stranicu http://www.thetimeparadox.com/zimbardo-time-perspective-inventory/ i ispunite Zimbardov upitnik. Kako biste odredili
svoj profil prema našem upitniku za svaki odgovor TOČNO pribrojite
si po dva boda, za DJELOMIČNO TOČNO po jedan bod, a za odgovore
NETOČNO ne dobivate ni jedan bod. Potom zbrojite bodove, zasebno
za svaku vremensku perspektivu i iscrtajte svoj profil u dijagramu.
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
SANJAR
58 infoTrend 193/10/2013
NEGATIVISTIČKI
USMJEREN NA PROŠLOST
NEGATIVISTIČKI
USMJEREN NA PROŠLOST
DJELOMIČNO TOČNO
HEDONIST
TOČNO
FATALIST
Često se prepuštam lijepim uspomenama USMJEREN NA
BUDUĆNOST
1
SANJAR
UPITNIK
HEDONIST
FATALIST
USMJEREN NA
BUDUĆNOST
Želite li proširiti svoje poslovanje na nova tržišta, pronaći nove
partnere, sjesti za stol jedan-na-jedan... I sve to besplatno?
PRIJAVITE SE na:
4. međunarodne
gospodarske susrete
Četvrti međunarodni gospodarski susreti
održat će se u petak 25. listopada 2013. u okviru
sajma SASO u Splitu s ciljem ostvarenja i unapređenja poslovne suradnje.
Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u
Splitu u suradnji s Hrvatskom gospodarskom
komorom, Poslovno-inovacijskom agencijom
Republike Hrvatske – BICRO, međunarodnim
partnerima u okviru Europske poduzetničke
mreže i uz potporu projekta „Jadranska infrastruktura za transfer tehnologije – TTAdria“, organizira 4. međunarodne gospodarske susrete
B2B@SASOfair 2013 - Doing business in the
new EU member state. Očekuje se sudjelovanje
više od stotinu tvrtki iz Hrvatske i inozemstva.
Međunarodni gospodarski susreti održavaju se na prostoru cijele Europe u organizaciji
Europske poduzetničke mreže (EEN) gdje se
poduzetnicima i istraživačkim grupama nudi
sudjelovanje na sastancima jedan-na-jedan i
kroz to suradnja s potencijalnim međunarodnim partnerima. Glavni cilj B2B@SASOfair 2013
je promocija inovativnog poduzetništva i uspostava međunarodne poslovne suradnje. Na
susretu znanstvenici i poduzetnici imaju priliku
na jednom mjestu direktno kontaktirati s potencijalnim partnerima na unaprijed dogovorenim sastancima, razmijeniti iskustva, razvijati
komercijalna i tehnološka partnerstva te promovirati profil tvrtke, njene usluge i proizvode.
Najnovijim okvirnim programom Europske
komisije Horizon 2020 planira se do 2020. godine financirati istraživačke, tehnologijske i inovacijske projekte s oko 70 milijardi eura i prvi
put staviti pod isti nazivnik projekte razvoja i
komercijalizacije. Zanimljiv format gospodarskih susreta predstavlja izvrsnu priliku za tvrtke
i istraživačke grupe da uspostave inicijalne kontakte za buduće zajedničko prijavljivanje novih
projekata.
Na prošlogodišnjim gospodarskim susretima
u okviru sajma SASO sudjelovalo je 126 hrvatskih i inozemnih tvrtki i institucija i održano je
više od 180 poslovnih sastanaka.
Kako bi susret iznjedrio što uspješnije rezultate preporučujemo svim zainteresiranim tvrtkama da se prijave na http://saso.talkb2b.net kako
bi im EEN-ov tim navrijeme dogovorio sastanak
s potencijalnim partnerima. Sudjelovanje je besplatno uz prethodnu registraciju koja je osnovni uvjet, a ujedno omogućuje pregled profila
ostalih registriranih sudionika.
Više informacija: saso.talkb2b.net
INTERNATIONAL
INTERNATIONAL
BUSINESS
BUSINESSCONFERENCES
CONFERENCES
Food Arena 2013
HR
Arena
Arena2013
2013
4 October, 2013, Istanbul
th
17th -- 18
18th September,
September,2013,
2013,hotel
hotel
Westin,
Zagreb
17
Westin,
Zagreb
SEE Energy
Arena
2013 Chain Arena 2013
FMCG,
Retail
and Supply
2013, hotel
Metropol
Palace, Belgrade
23 rd -October,
23
- 24
24th September,
2013,
hotel Metropol,
Belgrade
Food Arena
Arena2013
2013
4 th October,
October,2013,
2013,Istanbul
Istanbul
Organizer
Organizer
BUSINESS INTELLIGENCE
INTELLIGENCE
YOUR BUSINESS
NETWORK PARTNER
PARTNER
AND NETWORK
www.infoarena.biz
www.infoarena.biz | tel:
tel: +385
+38511555
5553721
3721 | fax:
fax: +385
+38511557
5571851
1851 | e-mail:
e-mail: [email protected]
[email protected]

17°/o - vidi.biz

Prijavni obrazac

Kviz zadaci – otvori program Word i napiši odgovore na sljedeća

Poziv za printanje

Broj: 01-4355/14. U Slavonskom Brodu, 02.07.2014. godine Na

Zahtjev za promjenom osobnih podataka

Plan sigurnosti

Pročitajte... - Recro

Opći uvjeti zaštite osobnih podataka

Pozivnica - ENERGY PLUS doo

VISUAL STUDIO ONLINE