BOS\A I III]RCECOVI:{A
r I]DEN,T('IJA BOSI{E
I
t \sliGsA\sKl
IIf, RCf,GOVINE
l({l foN
HH
Tf
"-
VLAI}A I \SKO-SA\SK(X; KA\'ToNA
BOSNTA A|t-D IIERZT]GOVI\A
trf,DlR\tloN oF BosNl.{ AliD lll]Rir.tcovlNA
l llE I IA - SA.\-ACA\ lO\
tr\-,\-S,\\.t C.{NTO)i GoVIR\\lEN'I
Broj: 03-017-396912011
Dana,
1
1.06.201.1. godine
SKUPSTINA UNSKO-SANSKOG KA,NTONA
PREDME T: Prijedlog Integrirane Strategije razvoja Unsko-sanskog kantona za pcriod 2014.
2020. godine, d o s t av I j a s e;-
-
Na osnovu dlana 148. Poslovnika Skup5tine Unsko-sanskog kantona (,,SluZbeni
glasnik Unsko-sanskog kantona", broj: 5/04), u prilogu Vam dostavljamo Prijedlog
Integrirane Strategije razvoja Unsko-sanskog kantona za period 2014.
-
2020. godine, uz
sljede6e:
ObrazloZenje
Vlada tjnsko-sanskog kantona .ie na siednici odrZanoj dana 11.06.2014. godine,
razmatrala i prihvatila Prijedlog Integrirane Strategi.ie razvoja Unsko-sanskog kantona za
period 2014. - 2020. godine, obradivada JtJ ,,Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona", te
\'.un isti dostavl.jamo na razrnatranje.
PI{ILOG: - Prijedlog Integriranc Strategije razvoja l.lnsko-sanskog kantona....... (50x)
BOSNA t IIIIRCECOVINA
FEDERACIJA BOSNE I tIERCECOVINE
UNSKO.SANSKI KANTON
VLADA I]NSKO.SANSKOG KANTON
HH
,'l',
BOSNIA AND III]RZEGOVINA
OF BOSNI'r' AND llFRll:GOVINA
'I-IIE UNA. SANA CAYI'ON
I.]NA.SANA CANTON (iOVIIRNIIILN I
lTl)[RAIION
kantona ("SluZbeni glasnik
Na osnovu dlana 16. Zakona o Vla<li Unsko-sanskog
privrede' vlada unsko-
Ministaritva
Unsko-sanskog kantona". b,o;'?';)'"t;'ptl:"ir:g
godine' d o n o s i
na sjednici odrzanoj aana I i'oo zot'+
;^;rk;il;;i;"
ZAKLJUCAK
period
razvoja Unsko-sanskog kantona za
Prihvata se Prijedlog lntegrirane Strategije
kantona"' s tim da se
2014. -2ozL.godine, outuaiuoi;il;il;;dagencijainsko-sanskog
na raznatranJe'
isti uputi SkupStini Unsko-sanskog kantona
II
Ovaj Zakljudak stupa na snagu danom donoSenla'
ONA
Ilro.f : 03-01 7-396912014
Biha6, I 1.0(r.2014. godine
povaea
*M$
.tz
Vlada Unsko-sanskog
Kadtona
Unsko-sanski kanton
Integrirana kantonalna razvoina strategija za period
2014-2020
Strate5ki dio
Situacione analize USK
:ib
Kantonalni odbor za razvoi USK
Hrris Komii, dircktor
koordinator KOR-a
JU ,,Razvojna agencija
Unsko,sanskog kantona,,,
lasrnira DerviSia (predstavnik Ministarstvaprivrede USK), dan
Enisa Ntidzid [prcdsravnik Minisrarstva finansjja USK], dan
M€rintt luesalovii [predstavnik Ministarstva pravosuila i uprave uSK),
alan
Nedim Alagii [pfedstavnik sektora za prostorno urealenje),
Vildana Zulii (predst.rvnik sektora za okolisl, alan
ibn
Kernal tlrrDcdovit Ipredstavnik sektora za privrcduJ, alan
Rasima llobi6 (prcdstnvnik sektora za poljopr.ivredu),
dan
Senad 'lirtia (predstavr)ik sektora za vodoprivredu), dan
N{esud Tuzlak [predstavnik sektora za Sumarswo),
ilan
Iasna Bujanovii (predstavnik sektora za o b razovanje), llan
Fikret NIidzi6 (predstavnik sekrora za kulruru i spon), ilan
Azra Jusia [predsravnrk sektora za socijalnu politiku),
d.ln
Fevzija Knrabegovii (predstavnik IUinistarswa za pitanje
boraca
UsK),
llan
i RVI
Ilalid Toromanovia (prcdstavnik j\ttJp-a tJSK), itan
Si(. Snliljinif
(pred5t.lvnik nevladinog seklot.a iz oblasti druitvenih
djel:rtnosti), flan
ViklaDa
flal
Alibabii (predstavnik ncaladinog sektora iz oblasti okolila),
ZriDka Delii lprcdstavnjk nevladinog sckloril iz oblasti
razvoja], alan
Ilibit Sarnjlii (predstav[jk federalnog zavoda za sratistiku),
dlan
Institut za razvoj i mcalunarodne odnose
IRMO, Zagreb
luni 2014
fl
SadrZai
UVOD
I
10
STTUACIONA ANALlZA........'...........
1. Geografslti
IJ
poloiai i prirodne karakteristike
Kliuine historiiske iilljenicc vaZne za identitet kantona
kantona
1.2. Poloiai i osnovne prostorne karakteristike Unsko-sanskog
1.1.
-" " " " " "
r"1
14
l:)
1.3. Povr5ina
l.4.osnovnegeoloSkeosobine,karakteriStikezemljiSta,floreifauneivodnogbogatstva......'...'.'16
16
1.4.1. Geoloike osobine i karakteristike zemliiSta
,p
...........18
2. Demografske karakteristike i kretania na
1B
triiStu rada "
....1u
2,1. Broj stanov nika
19
2.2. Starosna struktura stanovnistva
2.3. Nacionalna struktura
z1
stanovnistva" " "'
22
3. Privreda....'...
3.1. Dinamika irazvijenost
22
privrede "
3.2. Mala i srednja Poduzeia
3.2.1 Obrti
29
3.2.2, Poslovone zorte
3.2.3,ltlslitucije za podrSktr razvoia poduzetnistva
"
"'
...........3
0
J.3.1. Rudal'stvo.
r
r r--.1.,. r-iiI lJ.t
.J.1.2.
lll(lu:,
.
111
3.3.3.Poljopl'ivro{ril...... .'-3.:i.4.
'l'ufiztnl
...........,tt
/
J
I
. ..
3.1. Anrrliz: tlr.;e7.1
ii7v97;1 "
'..-....
...
E
4. Pregled stanja i kretania na trZistu rada
52
4.1. Zaposlenost
52
4.2. Nezaposl
56
4.3. Penzioneri
5. Drustvene
6L
dielatnosti
62
5.1. Obrazovanje
5.
b
62
1.1. Pred5kolski odgoj
62
5. 1.2.
OsnovnoSkolsko obrazovanje
5. 1.3.
Srednjoikolsko obrazovanje
63
64
5.1.4. Visokoikolsko obrazovanje
5.2. Kultura i
................... 6
sport
6
69
5.3. Zdravstvo i soci.,alna za5tita
71
5.3.1. Zdravstvo
5.3.2.Socijalna skrb i zaitita
,.....',,''..'.....''.....,.''..7 2
5.4.Stanovanie
5.6Socijalna, iniovinska i lidna sigurnost gradana
.,..............................
5.6.1. Krividna djela i stepen otkrivenosti
...78
5.6.2. Struktura kriminaliteta
6. ravna
78
infrastruktura
6. 1. Saobracajrra
78
73
infrastruktura
6.1.1. Cestovni saobra6aj...............
o.
r.z. z(.lrezItcKt saobracaj...............
6.1.3. Zradrr i sa obra iaj
.............
6.,1.'l clt'kurnuniIiacijc..........................
',.'....',.....''......
7. Za5tita okolisa i komunalna
7.l. Pr'.rir.nje stanja
7.2.
ol<olis*a,
Upravlja nje otpntiorn
infr:rstruktura
informacijski sistcm
....
7B
ri4
ol<o I i5a, pla
nira nje zasxti te oko lisa
.........................
ti4
7.3.
7
.4.
Upravljanje vodama iotpadnim vodama
7.5. Sume
7.6. Zaitiieni
7
.7.
..91
Zrak
(\')
dijelovi prirode...
........93
Buka
8. Upravlianie razvoiem....
9. Analiza budZeta
..... ..............
..
95
.
USK...............
tllvlzuA,STRATESKICILIEVIIPRIORITETI
""""""""'97
" "
Ios
,iD
p
Popis tabela
Tabela 1. PovrSine opiina Unsko-sanskog kantona
l5
......................
Tabela 2. Razvojni problenti i potrebe u vezi geoloikih osobina, zcmljista,
flore i faune
Tabela 3. Razvojni problemi ipotrebe u vezi stanovni3tva
............,........................ 1B
2L
Tabela 4. Kretanje BDP-a USK, F BiH i BiH u periodu od 2 009. do 2013. godine
[u 000 KM)............................. 2Z
Tabela 5. Bruto domaii proizvod ibruto domaii proizvod stanovniku
u USK u perjodu
od 2008. do 2013. godine (000 KIV.,...................
23
Tabela 7. Indeks razvijenosti USK i F BiH u 2012. sodini
24
'.........''''''.,'...'.'...',,.'..'..
Ji!:,"
9 Krctanje broja registriranih poduzeia prema broju zaposrenih na podrutju usK u 2009.,
2010. i 2011. godini
.,'
Tabela 9. Poslovni subiekti u USK prema iznosu oswarenih poslovnih
prihoda u ZOIL. godini...,..........,......,.26
1-0t Broj registriranih poduzeia prema broju
zaposlenih u opiinama USK u 2009.,
Jl9:li
2010. i 2011. godi n u......--.,_-.--_.-._._
27
Tabela 11. Poslovne zone na podrudju USK...............
29
Tabela 12.Sumsko zemljiste na podrudju USK i F
BiH u 2012. eodini
36
Tabela 13. Prikaz izvrSenja u sjedi i izradi na podrudiu
USK u 2011. i 2012. godini (mj, ncto masa) .............3
37
Tabela 14. Razvojni problcmi i potrebe u privredi......................................,,
39
proizvodnje (iz kanto'arnos i rederarnog budZcta)
l1?,11
t1;illi:]:Ti:::::T:::":ic'ane
Tabela 16. Krctanje iznosa isplaienih novdanih podr.ski
u primarroj poljoprivrcdnoj proizvodnji
na podruaju USK u perioduod 2008. do 2013. godi""..........................._-.:
Tabela 17. Razvojni problemi ipotreDc u potloprivredi
Tabela 18. Razvojni problenri ipotrebe u turizmu
47
Tabela 19. Robni izvoz i uvoz na podnltiu USK periocluod
u
2009. do 2013. godine
;)
Titbda22.Broj uienika u sredrjim ikolarna na podrudju
50
...........-.............................. 51
USK kr.ajcm ikolske godine 2010./2011...............66
Tdbela 23. Broj upisanih studenata na fakultete
Univerziteta u
Bih:ri'
u akademskinr
Tabela 26. osrrovni pol(azatelji zdravstvenc
zaitite u EU, F UiH i USK..................
Tabcll 27. Razvojni problemi i potrcbe u podr.uiju zclravstvl
..............,..-..................................., 21
i socil.alne 2astite,..................,.................................76
'fabela 28. Stirnrhenj lbncl
napocirutjuUSI(uperioduod200g.tlo2,2.go<)ine......,.........,..................................77
'l .rbcla 29. I'eliajna
saobraiaja na nlagistt.alninl i re{lionalnim ccstanlil
US
K_a .........,........,................,.,. ..........,...
8
0
podruiju USK u 2012' godini'
Tabela 30. Rcgistrrrana ccstovna lnotorrla i prikliuina vozila na
elektrocnergetske infrastruktule "
Tabela 31. Razvojni problemi ipotrebc u podrullu saobraiaja i
"
.84
Tabela 32. Razvojni Problemi ipotrebe u poclru'iu zaStite okoli!a
po aktivnostima u periodu od 2008'
Tabeia 33. Krctanje ukupnih budietskih rashoda iizdataka
do 2012. godine
kantona i izvanbudictskih fondova
Tabela 34. Krctanie unutraSnjeg duga, oclnosno zaduZenia opeina'
"
USK tr neriodu od 2008. do 2013. godine (u 000 Klvl
)
98
100
Tabela36.Uskladenoststrateskogciljabr.lsastrateskimdokunlentimavisegniVoa.'..''.'''.'.''''....'''.'.'...'...''.107
108
dokunrentima viSeg nivoa
Tabela 3T.Uskladenost Strateskog cilja br'2 sa strateskinl
108
dokumentima viseg nivoa
Tabela 3S.Uskladenost Strateskog cilia br'3 sa strate$kitn
109
dokurnentima viSeg nivoa " " " " " "
Tabela 3g.uskladenost strateskog cilja br.4 sa stratcskim
110
dokumentima viSeg nivoa
Tabela 40.Usklaclenost Strateskog cilja br'5 sa strateSkim
Tabela 41. Strateski ciljevi i prioritetr
Popis slil<a
14
Slika 1. Polozai USK utlutilr Bosnc i llerccgovine
l5
Slika 2. PoloZaj opiina u sastavu USK
USK
Slika 3. Nlreia ccst{)vrlih pravaca na podruL'ju
Slika 4. Podsliv rijekc
Unc "
79
90
'
Popis grirfikona
Broj stanovnika BiH,
Crafikon
1.
Grafiko
2. Kretanjc starosne
F
BiH i USI( 1991''2006
i2012
godine
strukttlre stanolTriStva na podru'iu
"19
USK u periodtl
crirfiko|'3'Krctanjeplirodnogpriralltajanapod[uiiuUsKuperiocluod200g'do2013.godine',.,.''..''...'.'.20
tra potlruiju USI( u periodu
.1.
lrr Jja noi oroderte djcce prcma spolu
Kr, laDie
afik,rn
,lo
l0l3 grrdirrt
o,.1 2969.
Gr
Gl.afiliclr5.l(I'ct.llr]i]l,j')Pa|']si(,1;t]iIli]]i!lupc!.io(luo(12009'do2013.godinc(rr000KM).'.'.'.'.'.'',...'..'..''22
Gratllror,tr.
Ni'.'oI.rt.!i'JrlljiticrpiinaUSKu2012'godini "'
0fal ,i' f]. i\r'cLrriJ'r
)L
gotlint''""27
djclJtrosti u periodr'r od 2009 Llo20l3
l'i.rt i Irr llort|utjittl't klrsitiliacij(r
Grafikon 9. Obrti u USK po djelatnostima,2012.
Grafikon 10. Struktura ukupnog prihoda u USK po privrednim granama u
Crafikon
1
USK...................................................3
I
1: Ukupni prihodi u djelatnosri rudarswa u perioclu od 2006. do 2011.
[u KM)
32
Grafikon 12. Ukupni prihod ostvaren u industriji u USK u perioclu od 2006. do 2011.
{u KM1...................,...... 33
Grafikon 13. Ukupni prihodi po djelatnostima u prcradivadkoj industriji u 2011. godini (u KM)...................34
crafi-k-on l4 Kretanje ukupnog prihoda ostvarcnog u metaropreradivadkoj industriji
usK u periodu
od 2006. do 2011. godine [u KM)
Grafikon
l5
Kretanje ukupnih prihoda drvne industrije u usK u pcriodu od 2006. do 2011. godincr.........36
Grafikon 16. Ukupni prihodi ostvareni proizvotlnjom prehrambenih proizvoda i piia
u USK u
pcriodu od 20O6. do 20I'1. (u
KM1...............,.,......
3B
Grafi kon 17. Struktura obradivog poljoprivrer.lnog zcmljista u USK u
2013. sodini
o
47
Grafikon 18. Struktura polioprivredne proizvodnje po toni kulture u USK
u 2012. codini
Grafi^k-on 19:.Kretanje prometa po vrstama ugostiteljskih
objekata u USK u periorlu od 200g.
do 2013. godine....
Gmfi kon 20. Turistidki dolasci i nodenja na
podruiju
donra6ih istranih
lll51:l
objekatr 1t;Jl':tiikidotasci
u 2012. god in .........................
USK u periodu
o
d
ZOOB.
do 2073.
44
49
godjne......................49
rurista na podruiju USK prema vrstama smjeSrajnih
i
<n
Grafikon 22. Usporedba stopc zaposlenostiaktivnog stanovniStva po
kantoninra F BiH u 2012. s.odini......s.2
Craff(on 23..Krctanje broja zaposlcnih i nczaposlenih osoba
u USK u periodu od 2009.
do 20 I 3. godine
....
crafikon 24, Kretanje stope zaposlcnosti
53
F BiH i usK u perior.iu od 2009. do 2013. godine,.......................-.,.54
Gra0kon 25. Zaposleni po stepenu struinog obrazovanja u
USK u martu 2012.
Grafikon 26. Iznos prosjeine neto platc |l USK po djelatnostirna
godinc...........,..,........,........,......
5
5
u 2012. soc.lini
GIafikor 27. Krctanje r.egistrirane nczapostenosti
do 2013. godine....
rra
podruiju
USK u periodu ocl 2009.
..,..56
Grafil<on 28. tJdio nezaposlenih lica u opiinana
USK u 2012. godini.........
Gt afil<on 29. Ornjer nezaposlenih Zena i muikaraca
po opiinanra
u USK............................,........_....... .-..-_............. S7
g
iit
G.aflkon 30. trsporcdba stope rezaposrcnosti u kantoninra
F BiH u 20r2. codini
Crafikon 31. Kvaliflkaciona struktura nezaposlenih lica
podrudju
na
Grallkon 32. Star-osla struktura nezaposlcnih osoba na podruiju
USK u augustu 2013. godine ............... 59
USK za
juli 2013. gori
j:lj"rljL',broja (ljccc u javnirn usranovanra predikolskog ougoja
:,i*:tjr::
od
2008. Llo 20 I 2. gurirnt,.............
Graflkon
3'l K|etanjc b|oja
ine..............................
59
012.god ine
64
u per.iodu
................
cljecc rr javnl m osnovninr Sko lanra u period u od
Grallkorr 35. I(rctanje broja trjcce
2
008. tlo
2
u jilvnim srednjim s"l(olallla u periodu od 2008.
do 2013.
.............
god ine.........,.... 65
Gra{ikon 36 Kretanjc bfoja stu(icnata na jirvnim fakultetima
u pcriodu od 2008. do 2012. godine..........,.... 6 6
Grallkon 37. Oblici socijirlnc pornoii u USI( u per.iodu
od 2OOB. clo 2012. galline................................ ...................7:l
I05-irn n.Irnjcitaja.
Grafikon3B.tlicStcopiina,USKidrLrgilrizvorauukupninrprihodimacentarazasocija|nilad
73
u USI(,2011.
peliodu
Grallkon 39. I(retanjc broja zaposlcnih u centrinla za socijalni rad u USK u
od 2008. do 2013. godine
2007. do 2013
crafikon 40. Broj intervencila socrjalne zastite iskrbi na podrLriju usK ocl
godinc
USK od 2007 do 2013 godine
Grankon 41. Broi intcrvcncija socualne zaitite i skrbi na potlruiju
75
...75
u USK prema krividnonl
Grallkon 42. Kriviine pnllve t optuZbe punoljetnih imaloljctnih izvrSitelja
Crafikon 43. DuZina cestovnih pravaca na poclrtr'jtl
USK "
80
"
buclzeta (u 000 KM)
Grafikon 44. Ukupni planirani iostvareni prihodi kantonalnog
do 2013
pot'eskih i ncporcskih prihoda u budletu USK tr pcfiodu od 2008
crafikon 45. Kretanie
periodu od 2008 do 2012 eodine Iu KM]
Grafikon 46. Rashodi budzeta po kategorijanra u
Grafikon 47. Struktura budzeta USK 2012
godine "'
78
................ ..... ...
97
98
.99
100
UVOD
odlukom Vlade Unsko-sanskog kantonaod 2g.06.2072. godine zapodet je proces izrade Integrarne
strategije razvoia za period 2074-2020. Nositeli ove aktivnosti
.ie Razvojna- agencija Unsko-sanskog
kantona- RAUSK V|ada USK je imenovala KOR - Kantonalni odt,or za razi) sa zadatkom
izrade
tlokumenta, te Partnersku grupu kojom se osigurava participativni pristup i ukrjuienost
svih
relevantnih grupa u provodenju procesa planiranji.
Podriku proccsu rokom 2013. godine osigurao je UNDp,izrnetLl ostarog i angazira.iuci
kao
konsultanta Institut za razvoj i medunarodne odnose iz Zagreoa.
Sanr proces iz-rade strategiie proveden je u Sirokom konsultativnom procesu
kroz niz sastanaka i
razgovora sa kljuenim razvojnim akterima
0avne institucije, privrednici, nevladin sektorJ, kroz 5
strateskih radionica iranova KoR-a i 3 odriinesektorske raspiave kroz
fokus grup". Ho.irontotnu
usaglaiavanje i povezivanje tokomstrateskog planiran.la provedeno
,ie uttluiivanlem opeinskih
razvojnih tin']ova u rad KOR-a
Svi <rvi procesi rezultirali su viziionl razvoja USK z a period
201,4_2020. godine.
VIZIfA razvoja USK
UN.SXO..SANSKI KANTON IE EURO.REGI'A
- SMAMGD BOSNE I HERCEGOVINE, PODRUEIE UGODNOG
zrvoTA TEMELIENOc NA RAVNOMJERN6M ODRZIVOTq nqzvolu
Ova vizija ostvarit ie se kroz postizanje 6 kl.iudnih
razvo.jnih ciljeva:
1' Razviti konkurentnu privredu i dosti6i nivo prosjeka ekonomskog razvoja
F BiH
2. lzgr^diti infr:rstrukturu za pobolisanie kvalitete ,ivota stanovnika
3. Unapriiediti zastitu okoliJa i otuvanje prirode
4. Razviiati liudske resurse i unapriiediti trrijte rada
5.
6.
1b
Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zajtite
Unapqetlenie upravliania razvojem
strategij€ razvoja USKu periodu od ?014. tio 2020.
go<ritte ovai kanton dosrici fc,
::::,ig"ttj"'n
razvoja ostarih kantona
"liot"rrto
I''osJek
BiH. Za ostvaren.ie ,iefinrrane' vrzrle r-iiit"i,n'
,"
.F
kvalitetnu etlukaciju ttouounisJo (r,rtun-,u n"
suim nivoimaza ito p.stoji
ff:ff:li::ff"zati
i vorja
cijeli filrancijski ok'ir za provodenje stratcgi,e
uskladen je sa rnoguinostimaLrudzeta isa drstup'rm
rrrcdunarodnim izvorima financiranja u u"r"jnom
periodu do 2020. godine.
strategije prarit re se na gotliinjern nivou. Takoder,
vretlnovati ie sc osrvarcnj rezulrati
l::.Yi:l:li"
Iiroz
ollci napretial< stanovnika USI( u buduiirosti.
I - SITUACIONA ANALIZA
SAZETAK
periodtt
privredLr USK karakteriziraju negativni makroekonomski pokazatelji. Vrijednost BDP-a.le u
posljednje
na
svrstava- USK
od 2009. tlo 2012. smanjena z.a"oko lo/0, a vri.iednost BDP-a per capita
ukazuje na znaiaine
kantona
tlnutar
po
stallovlliku.
rljesto svih kantolla F BiH. Usl;oreriba BDP-a
110% vi!a u odnosu na prosiek F BiH'
Llnlltarkanl{)nallte razlike. Stol,a liczaposlcnu"i ;t' '"
udio sive.ektrnomije Sto
Procjcnjuje se da je u privreilnim akiivn<'rstima USI( zastupljen visok
22o/o ni'zi od F BiH' te je
oko
za
onenrogui.ava uvid u stvarno stanle privrecle. Imle'ks tazvijenosti ie
pr.."iun.t"
USK na osmom od deset kantona F BiH'
irnaju do devet zaposlenih u posljednjih
Nositelj privrede na podrueju USK su rnikro podLrzeia,koja
aktivnosti 5to rezultira zawaraniem
nekoliko godina u uSl{ aorari in ir.nanlenia poduzetniikih prisutan
je neiskoristen investiciiski
poduzeia i obrta, te smanlenjeln ir""rii.iirr.ir, .akrivnosti..
prihoda koi€_ ostvaru'e.. dijaspora'
potencijal Stednje stanovnistJa--defonira'e u bankanra, te
i l:::11:'*t"no
pocluzetniika
.klima poslovanie
Poduzetniike i investiciiske atliunosti otezava nepoticajna
niie
opCinirn" USK,alin1ihovo
okruZenje. poslovne ,"r. p;:r;l;-; gotouo .uir
oprenljenost'
tehniiku i komunalnu
konkurentno, tu ,re ostgr.ru,]u' poa""initi".t' adekvainu
i nedovoline saradnje izmedu svih
nuar"znotti
t;;;;;"kl"f"n;t
upravljanje zonarna ie
"t"z"tt;
za poticanje p"d::tlli::":^ . Poslovna
nivoa vlasti, kao i nepostoian,e integralne strategije.
poduzetniciua ie ogranirena' te se uglavnom
i.i^r,r"f.ir* nije usposiavllena' rit''ontiitk" podrika
je niska zbog nedovoljnog poznavania
svodi na podrske iz buozeta uiK. tit oristiuost sretlstava
p rocedura Priiave na korlkurse
*d'
-iiu USK se zasniva.na eksploataciji ptil:dl1l lli::"1"
Intlustrijska proizvodnja na podnriiu
I n]esne
nra' te proizvodnii, pt ehl'atnbenih proizvoda Itneso
(mangan, uglielr, huksit, ,toto''.t"iii
povrca1'
pr".,iactin", mliieini ploizvodi, pivo' prerada vocr I
Tokomratasuintlustt.ijskipogoniiobjektipretrpjeliznaiailtao5tefenja'l(apacitetiindustriiskih
su' neist'rilteni. I ndustrijska-.proizvodn.ia
-p -oslabliena'
noduzei^, l(oja su zatvorer)" ;il ,; .i.a.j;
Niska rehniiko-tchnoloSka razvijenost, .nedovoljna
srnanlcnji su prihorli i irg*trlj;,;; ;;i;"".i""".
proizvode vete
*hnologija i nedovoljna usmierenost na
osposobljenost katirova za *"r,Si""i" """il
industrijskih
izvoza
t,-rist" i smanjenia
doda'e vrijednosti dovela i"",i"' *rrri,r." urnrt.Inih
razvo)a I
programa
postoii maniak strategiia,
proizvoda. Na niovrr up.our;.io',"rio1e'm inclustrile
proizvodnje'
i,rt"g.ir"'r" politilie za pu*efanle konkul'entnosti indtrstrijske
PoljoprivretlnipotencijaliUSKsuznaiajni'alinisuupotpunostiiskorilteni'PrisutanieniTaknivo
regulative'
te prinljena - neotlgovaraju6e zakonske
printjene savrenlcnill agl'ttteltniikih llljera'
u
je
vecinom
zenrljilte
in1rlaml
Znaiaiau ie r.rdio poljopnv'"ti;i;';";ii;" lo9
.Polioprivredno
hal
ga karaktcrizira usitnienost posieda (3-5
.Povecanie
Irri'arnor' r.lasniirvrr rur.u c,it"l,'te ntao""tl*tli,l:tp-:,i]]" i'.'fra't'ukture i Irepostojanietrl tfZiSta
poljoPrivretlrrt' p.u,".','u,t," ut"'Ziu1o iu
sjcia Sulnl' Ilekontrolirano pretvilranle
za otl<ttp Irrljr'priVItrltriit proizvocia Ncracionalna
s rltrierlle
fg"tn" 'r,.llrg'rliit:r otprtla uzroktritrkantol]irlnog
polil'prir ictlnr)-t tr ,, tu"t"i'ii'' "ittiii"o'i
iz
proizvodnia se- lotite sulwctlcijama
rrr'lir.rDrirr: e rltrilt p( rrrilli] t'tlljoprivreill}a
narn'icnskoll troienia
na ckonomsliir.tl nti'olinto' pradenju
irrrJTeta, .tli rrlti:l'". i' 't;' l" ";ll
"t'nuu"n"
10
,"p
sredstava i allalizi rezultata i dugoroinih efekata. Ne postoii plau izgradnje savrenrenih srsrenra
navodrrjavanja pr,rljopr.ivrcdnilr povrSina.
o
Potencijali za razvoi turizma na podrudju USK se zasnivaju na otuvanim prirodnim bogatstvinra i
bogatonr kulturno-historijskom naslijeclu. Svojstva prirodnih resursa 7.a razvot tulznla su slabo
istlaZena, a nelnatcriialna intaterijalna kulturrra baStina ned{)voljno je zastupljena tr uklpnoj
turistiakoj ponudi. Najprepoznatljivija turistitka destinaciia u uSK je Np Una, u iklopu kojeg se
razvijaju razliiiti selektivni oblici turizma [izletniiki, sportski, ribolovni). prilika z:i povecanje
turistidkog prometa na podrur'ju USK je blizina Np plitviika jezera u Hrvatsko.i. udio iurizma
u
ukupninr budietskim prihodima USK je nizak. Postojeie smjeitajne kapacitete karakterizira
nedovoljna kvaliteta. Kvalitetu turistidke. ponude naruiava nepostojanje sistematskog
inspekci.iskog
nadzora ipreklapanje u obavl.ianju poslova kantonalne iopiinskih turistii.kih
zaleinica. posto;i i
potreba unaprjedenja turistiike infrastrukture (biciklistiike staze,
turistitka signaliiacijaJ.
TrZiite rada USK karakterizira;u ne.gativni trendovi. Posljednih godina pada
stopa zaposlenosti koja
.je niTa u odnosu na prosiek F BiH. Statistiiki podaci o broju zaposlenih su nepouzdani, jer
ne
uzirnaju u obzir osobe zaposlene u inostranstvu, a rle postoie niti procjene
o broju <tsoba zaposlenih
izvan sistema (,,na crno"l.
Prosjeine plate u usK tokom. posljednjih godina birjeZe bragi porast,ali
i dalje su ispod prosieka F
potros;ike korpe za BiH.
Dugoroina nezaposlenost je najveii problern privrede usK l glavni
uzrok iseliavanja stanovnistva.
stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila ss% u zotz. godini,
iirne je usK ;a p;;; ;lestu svih
karr tona u F BiH.
BiH, te oko 500/o niie od vrijednosti
obrazovni sistern FBiH karakterizira neusklacrenost zakonske
regulative i nepotpuna podjela
radlcZnosti izrnedtr federarnog kantonalnog irokalnih nivoa
upravllanla. Institucije za prarenle
I.'alitete obrazovnih programa su uspostavljene,ali u praksi postoji
nesistematska i nedovorjna
I<ontrola kvalitete. Netransparentna podjela nadreinosti
uirok
neprovecrene
visokoSkolskih ustanova u BiH.
le
akreaitacile
Budietsl<a
.izdvajanja za potrebe obrazovnog sistema se kontinuirano smaniuiu. obiekti
0sn0r'noikolskih, srednjoikorskih i viokojkorskih"ustanova
su dotrajari, te n" irpun;"uJ;J p*"a.gostu
standarde. Pos-'toji manjak opreme potrebne za izvodenje
nastave. sistemsko provoirenje edukaciie
za nastavnike se ne pfovodi.
.u sistemu obrazovan.ia prisutan ,e problern neravnopravnosti
--.'-.'
u
izvodeniu nastavc (etn.=ke manjine,
cljeca sa srnetn.iania/poteikoiaina'Lr razvoiuz].
zbog napuStania sela i iseljava nia, sta n ovn istva postoiiznaaaian
broi napuStenih poclrudnih 5kota diji
su I(apaciteti ncisl<oriitcni. u srednjirn struinim
skorima se irovoae otri"rnu,ri ping.irft u;i uiru ,
s*ladu,s rrotrebama rokalnog triiita rada, a programi
nJrlrou"nln i usavrsavanja odrasrirr se ne
provode.
l(rrlturne djelatnosti na podruiju USr( provode kantonalne
i optinske ustanove u kurturi koje
trgl,viroln posluiu u neadekvatnim uslovirra. ogranidavajuii
fattori ,u ."runfruriurilr'|rorr,nor,,
na podru'ju usK su nedovrsena izrirda Stlategiie
u kulturi, te snranjenje budzetskih izdvajan.ia za
r.rrturi. Kurturno'rristorijska ba.lrina isK nedovol.ino
ie zastuprjena u ukupnom razvoju
i]31i""" "
Raz"rj sp.rtskih aktivnosti u uSlt definirr strategija
l.azvoja sporta tlo 2015. godine. prisuta. je
rtcrl'r'ol.ian l)roj strrdnih kadrova u sportLr. Izdv:rjanja
iz opfinskih budzeta za potrebe
razvoya
" Unicef,,,StanJe djece u svijetu, 201j. godine
LL
dalje su nedovoljna. sportske aktivnosti odvijaju se u nertlt'kvatnim
rtkvizital.
uslo\,ima (rrranjal< sportskih dvorana, devastiranost postojeaih dv(rrana, nlanjak opreme i
primarne,
Sistont zdl.itvstvetre zaitite na podruiju USK je organiziran putem pruZanja usluga
opl'cnlljenost
sekundarnc, i tercijarne zdravstvene zastite. Nedovolina materiialno-tehnitka
netlovoljnih
zclra'stvenih ustilnova, rnan;ak i needuciranost zdravstvenih ratlnika su posliedica
koie nemaju nikakav
ulaganja u sistenr zdravstvene zastite. u F BiH, USK ima najveii broj osoba
oblik zclravstvenog osiguranja.
sporta su u porastu, ali
i
UsistenrusocijalncZastitenepostojisistematskopraienjekvalitetepruZan|aoblikasocijalne
pomoii se ne pruZaju (npr'
,aStite. Ztug nedostatka financijskih .sredstava, neki oblici socijalne
porast
ie
ai"fji aoptoiat ). Broj strufnog kaclra u ce^trima za socijalni rad je u opadanju. Primjetan
n.iima
medu
a
inrervenciia,
socijalnih
bioia olir.adenih slutajeva u socij.lni'r centrima i.broj
prevladavaiu sluiajevi i intervellcije kojise odnose na iene'
ustanova za zbriniavanie
Ne postoii dovoljan broj clonlovil za stara i nemodna lica' kao ni broj
ovisnika i duSevno bolesnih lica.
je povezanost s ttrugim kantonima' t€.evropskim
USK je najudalieniji kanton od centra BiH, pa
i brzih cesta. strateiki dokumenti za
,"gioi*Lrriin ."ntrinr, poh.ebno osigurati izgradnlom modernih
na fed^eralnorn' nt na
upravljanje razvolem ."r,ounni saobiaiaja nisu usvojeni nicestama Postojece ceste
su
kantonalnomnivou, pa postoli prei<lapanle nailleZnosti u upravlianju
posto;t
nedovolina U gradovima
1"1."1.i.,-" ,rrgania u ve,tikaliru ihorizontalnu signalizaciiu su
trotoara i starost
ioje bi ,"obrni"yno rasteretile giadska sredi3ta, nettredenost
autobusa'
dotrajalih
"Uif-.".a
"r*ilf.
motornih vozila. lavni prijevoz je usporeir i ote;an zbog
cestovnih
zradnih aerodroma je preh'pjela
Zeljezniika infrastruktura i iufrastruktura sportsko-rekreacijskih
modernizaciia i obnova'
oiteienia i razaranJa toKonr ratnih godina, paje potrebna
Dijelovielektr.oenersetSkeintiastlul{tttresupreoptereieni,neispravniidotra,iali.Hidroenergetski
potencijale. Prisutan je problem
kapaciteti nisu riovoljno ist<orilienl s obziro'r na eiektroenergetske
zlouootrebe i neovlaitenog kol iStenja elektri'ne energije'
ProvodenleintegriranepolitikezaititeokoliianapodruijuUSl(oteTavanepostojaniesistema
pol.ainltt or.otisnih l(onrponenti [voda, tlo, zrak, buka,
sisremskog i kontinuiranog pr"'e
poredenie s
",u"'i-r;ii.i.
zasniva na procjel']ama koie ne osiguravaju
pa se stanje okoliSa
bioraznolikost),
podacinta o stanju okoliSa Ita nivou EU-a'
regulira upravlianje
djelomiino prenesene u- inkonske akte, koiima se
i
Provodenje oteZava preklapanje nadlclltosti
pojedinim kot]lponentama orto-t*a (upr' voaa' otpad)'
Proces
nivoa'
i optinsltih
neclovoljna s:rradnja u up r"ui]rni',,''tr.,n"du feieralnog,^kantonalnog
zavrien'
nije
op6ina
i
na nivotl USI(
usvajanja svih potr ebnih pron'ttii' antunltnata
okoliine tlirektive
EU-a srr
Najveiiproblerriirtsel(tortl.tlpravljiln]aokoliSemtiiuseilel]alnihotllagaliStaotpadaineposto]anja
stallovnistva
ispui-ta.ja.u vodoIoke. Stepert p.lkljtrienosti
sistema protiicauoul" uqrro,rii., u,r,t^ pri1"
'i
jc nizal<. Postoji potreba. izgradrtje
na sisrcm javnoi.; vodosnabdil;;";;" ;i; tanatiracilst<u.,nrezu
i oite6ene vodno-kotlunalne illfrastrukture'
Rcgionalnog sani,nr,,ng.",tt' 1', itt 'rilnove dotrajale
72
p
1. Geografski
7.7.
poloiaj i prirodne karakteristike
Kljutne historijske iinjenice vaine za identitet kantond
Naseljenost podrudja Unsko-sanskog kantona (USKJ datira otprije 4000 godina o iemu svjedoii
brojnost arheoloikih ostataka. Saduvani su nalazi iz stariieg kamenog, kasnog brondanog, te stari.ieg
i rnladeg ieljeznog doba. Najznaiajniji prethistori.iski lokaliteti su na podruiju optine Cazin,
Hrastovadka iDabarska peiina, te nekropole ravnih grobova. U blizini Cazina, na lokalitetima
eungar, Gradina i Sclilte, natleni su ostaci predmeta od ilovaie, l<osti, kamena, bronce iZeljeza.
U okolici Velike Kladuie nadeni su srpovi, sjekire, igla i bodei, orude, oruije i nakit, te ostaci
kerantike iz brondanog doba.Jedan od najznaiajnijih pronalazaka je broniana kaciga iz eungara.
g,b
Nalazi urna s prizorima iz svakodnevnog i zagrobnog Zivota, ravni grobovi s ornamentima, nakit,
oruZje ijapodske kape, pronadeni na podruiju Bihaia, Colubiia, Pritoka i Ripaia, dokaz su
postojanja ilirske civilizacije na ovim prostorima. Rimski pisac Plinije spominje ilirsko pleme Deura
l(oje je naseljavalo podrr.rije dana5nje opiine Bosanski Petrovac. a na lokalitetu Bukovai'a otkrivena
je kasnoantiika grobnica i rimski novac. 1l dolinama rijeka Sane i Vrbasa pronaaleni su ostaci
keranrike, starnbenih objekata, kostiju, nakita i noieva ilirskog plemena Mazeii koji su Zivjeli na
ovom podnriju u IV. vijeku prije nove ere. Podruije USK bilo je i naseobina keltsko-ilirskog plernena
fapoda koje su Rirnllani pol<orili na ovom podruiju 35. godine p.n.e. Iz rimskog doba najpoznatije je
naselje otkriveno na mjestu Cromila kraj Bosanske Krupe gdje su pronadeni ostaci gradevina iz
r-imsl<og doba i razlifiti arheoloiki ostaci poput grobova rimskih vojnika, rimskog novca, sablja i
drugih prednreta.
Iz perioda srednjeg vijcka dobro je oiuvana srednjovjekovna arhitektura gradske jezgre Bosanskog
Petrovc:r, te srednjovjekovni grad Bjelaj. Srednjovjekovni grad Covka spominje se u 15. vijeku l<ao
kraljc'vski grad, a na Divskorn groblju pronadena je srednjovjekovna nekropola sa Sesnaest steiaka u
obliku sanduka i ploia. Dokumemt koji govori o Zivotu na ovom podruiju u periodu sredn.jeg vijeka
.je povclja l<ralja Bele IV gdje se sporninje vladavina Matije Ninoslava. Iz kasnog srednjeg vijeka
potidu srednjovjekovni grador.i, burgovi, koji do sada nisu dovoljno istrazeni. Ostaci
njovjekovnog grada iz 13. vijeka, koji je pripadao knezovima Blagajskim, te kasnije
srecl
Franl<opanima i druginra, oiuvani su na breZuljku iznad Velike Kladuie.
a
S
l(rajenr 15. vijeka podruije USK pod snainim je rrdaronr Osmanskog carstva. Sredinom 16. vijeka
osvojen je Cazin, Bosanska l(rupa, a Biha6 1592. godine l<ada je formiran bihaiki sandZak. Bihad
postajc jedno od najvazniiih uporiita na.izapadniie provinciie Osmanskog carstva, sjediste
l(apetan ije, sandZaka i kadiluka. Od I 711. godine bihaiki sandZak je reorganiziran u bihadki paialuk.
UspostJvl.jenim kapetanijanla u pogranitnim dijelovima upravljali su kapetani, i to: lr'lustafa-beg do
1B 113. gotline, Murat-beg do 1822. godine, te posljcdnii kapetan l{asan-bcg eekii koji je bio na vlasti
rlo rrl<itl;rnja kapetanija 1B:15. godine. Osrrranlije su u pogl'aniinirn di.lelovinra gradile utvrdenja od
rlrvet.r zvarra palanl<e, te obrambene kule. fedno od glavnih uporiSta bila je obrambcna kula i stari
grad Itarncngratl l<r'aj danainje opiine Sanski Mo.^t.
Prorlor Osrn:rns!(og carstva na podruije USK izazvao je intenzivno naseljavanje muslimanskog
stanovili):lvr sve do povl:itenja osnranske vojske u 19. vijel<u. Od polovice l9.vijeka pod utic;ljern
;rLrstr'o-r.rll;rrske okupacije podrudje USK rraseljava krit'ansko stilnovniStvo, koje donosi utjcaje
l<r-iflnskc kLlltlrre. Austrougarska ol<upacija dovcla je do prornjene strrrkture stanovni3tva, novih
nadil'}a graclnjt i urbanistifkog oblikovarrja. Potl vladavinom Austro-lJgarske monarhije [JSK
dolivlj;rla r:rzvojni procv:rt, te se grade Sliole, kulturne ustanove, nove ulice, komunllna
13
i1frastruktura i urcrluju gradski parkovi. Dolazi do forrniranja gradanske klase zapadnj;likoq tipa,
rnahale i iariije zrmjenjuju gradske zone.
a
Izmeclu dva svjetska rata se u razvoju USK nisu dogodile znaiajnije promjene. Tokont Drugog
svjetskog rata, od 1941. do 1945. godine podruije USK bilo je pod njemaikorn okupacijonr i vlaiiu
Nezavisne DrZave Ilrvatske [NDH).Po zavrSetku Drugog svjetskog rata iaiaju ulaganja u
poljoprivrednu proizvodnju, gradnju 5l<ola i opismenjavanie stanovni5tva.
Od 7992. rlo 1995, godine traje rat u BiH tokorn kojegsu na podrui.iu USKizgubljeni brojni ljuttski
Zivoti, te uniiteni i oiteieni brojni objekti. Rat je zavrien potpisom nlirovnog sporazullla tl
Daltonu 1995. kojirn je postignut dogovor o prekidu sukoba izrneclu Bo5njaka, Srba i [lrvata na
podruiju BiH. Prcduslovi za forniranje Federacije Bosne iHercegovine (F BiHJsu tlspostavlierli
potpisom Washinlitonskotj sporazunta 1994. godine. Tim dokumentomje donesena odluka o
kantonalnom uredenju F Bill u aiji sastav je u5ao USK ijoS devet kantona.
7.2. Poloiaj i osnovne prostonte karakteristike Unsko-sartskog kantona
USK je jcdan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Formiran je odlukoni Predsjednistva
Bosne illercegovine 27. maja 1995. godine. Nalazi se u krajniem sjeverozapadnom dijeltr Bosne i
Ilercegovine, te graniii s juZnim i jugoistoinim dijelovima Republike Hrvatske. Dio granite
Hrvatskom predstavl.ia riieka Una koja tede podrudjern opiine Biha6 duZinom vodotoka od 80 km.
s
SIika 7. Poloiaj USK unutar Bosne i Hercegovine
'
: .'.
", :t'
;;
:,.
lb
Atlminist rrrtivno i t'l<onornsko slldiite USK i istoimene opfine je grad Bihai USKje povezan s
ostalini dijelovirna [Josne illr:r,..,glvinc magistralnim cestovnim saobraiajnirn pravcem lvl-5, koji
ltovczLr.jc 13ihai i Sarajer,o,tc li'1j.'znitl<onr prugonr.Sarajevo je od kantonalttog centra Biha6a
udeljcno priblilno 200 knr, Z.rqrcb 11tl krn, r Banja Lul<a Bli lln.
i\,llgistlalni ccstovr)i l)ralrc
1.4-
li ir.,,ozllje
IJSI(plel<o Kar-lovca
i
Rijeke sa Zapadnom Ilvropont
i
, vlrrpshinr gradoviri,:r l,juirlj;rrronr, i:rrrlirtr;rr'itorn, 13cogradonr, 13edom i drugimrr. USK je od l-jubljane
L4
udaljen 231 krn, od 13udimpelte 4BB km, od Beia 474 km, te od Beograda 371 km. Ivlagistralninr
cestovnim pravcem M-5 se, prekr] Bihada, ostvarrrje i najbli2i kopneni put prema Ii('l)ublici
Hrvatskoj, odnosno morskim lukama ivelikirn gradskinr srediitima (split, zadar, Sibenik, Rijeka).
Najbliia morska luka je Rijeka koja je udaljena od Bihaia 200 km. Najblizi aerodrom je u Banja Luci,
rrdaljena od USK 98 km. Aerodrorn Pleso u Zagrebu nalazi se na udaljenosti od 165 knr, a aerodrom
u Sarajevu je udaljena 244 km od USK.
7,3. Povriina
tJ teritorijalno-politiakonr sistemu USK nalazi se osam opdina (Velika Kladu5a, BuZim, Cazin,
Bos:rnska Krupa, Sanski Most, Kljui, Bosanskj petrovac i Bihai),iija ukupna povr5ina trrrcsl 4.125
krn2.
Slika 2. Poloiaj op.ina u sqstavu llSK
a
:il
,
P.vriina uSKobLrhvaia 15,8% teritorije F BiH, odnosno 8,05% ukupne teritorije Bosnc r
IJerccgovine. usK je povrsinom drugi po veriiini kanton u F BiLI. Najvefu povrsinu
irna.lu opfine
Biha6 i Sa,ski lvlost koje zajedno iine viie od 40% ukupne povrsine uix, dok su povrsinorn
naj|tanje rpt'iue Buiirn (3,13% ukupne povrline USKJ i Velika Klatluia (g,02%o ukupne povriine
usK).
i1'
a I,cltr
1.
I'ovriina
0
Unsko-
o
PovrSina (kmr)
llihrc
Brrsanska
;-
Bosansl(i Pctrovilc
U
kontona
u;inl
900
561
709
Sanski lttost
Velika KladuSa
l7\'Or: Fe(lerccijo
Bosne
i Herce(Jovi
e, Fe(leralni zavod
zu statistiku' ullsko-.sdnski kanton u broikanla, surojcvo
2 t) 12.
1.4. Os,nvne geoloike osobine, korokteristike zenrliigto, flore i faune i vodtrog bogatstva
7.4,1. Geolotke osobine i karakteristike zemliiSta
kotlineraSila njene
MorfoloSku strukturu usK iine breiuljci i niska polia, te aluvi.ialne ravni i
pripadaju
i
brojnim rijeinirn i potodninr dolinama. Tereni kod Sanskog Mosta' Sanice .Kljuia
podruije'
karLonu, gornlem peimu i donjem trijasu, te fine paleozojsko Sansko-unsko
stepen geoloikih
USK se odlikuje bogatstvom geoloske graale inalaziStima mineralnih sirovina,ali
Eksploatacija
je
nivou.
na
niskom
istrazivanja i eksploatacije korisnih sir"ovina u industrijske svrhe
podjele
i
nejasne
ruda i minerala vrii se stihijski i proizvoljno zbog neuredene zakonske l'egulative
naclleZnosti izrnedu opiina, kantona i Federaciie Biti'
otkriv0na su leZjita mrkog ugljena i kvarcnog pijeska'
Na podruiju Sanskog Mosta (Kamengrad)
-u
Brizirnu, barita u Velikoi KladuSi, gline u_cazinu i Sanskotn
boksita u Bosa'sl<oj Krupi, rnanga'a
sirovina. Glina je pronatlena
Mostu, arhitektonskog kamena bjhacita u Bihadu, te ostalih mineralnih
Dabravine i Miljkovii Od metala
n.r vi5c lolialiteta u okolici Velike Kladuie, od kojih su najizdainija
mangana ima
je prisutar) mangan, t to na podruiiu opdina BuZirn i\relika.Kladu5a' lskoriitavanje
polje,.
Radstovo,
d,;u tracticiju, iistidu se teiiri lokactie'na podruilu Velike Kladuie: Bajraktarevid
Velika- Kladuia rnedu
Vrnograi i Metla. Pt'ocjenluje se da su rezerve mangalla na podruijrt opiine
Kulen Vakuf su
lokalitetu
Na
istiaZena.
najveiima u llvropi,alileZiSt" iug ,n"t"t" nisu dovJllno
kvalitetnog
tona
7
miliona
oko
plovedetra geoloSka istrazivania koiima su utvJdene rezewe od
gipsa,te je to jetlno od najveiih nalaziita gipsa u Evropi'
Ugeonorfoloil<ojstrukttu.iUSKvaZrrojespomenutirijekuUnushidrololkirn,geolriorfoloikinri
Rijeka una teie podruajem
bioloskim fcn0nronima, koji se pojavljujLi u ul"no* scclrotvornom tol<u.
teiesjeverno od Bosanske
clalie
te
USK gorniirn tol(onr u ,u,;".u ,i"uoro,"prda, ulrzi-u grad, Biha6'
Vakufa, seistiie nizom prirodnih
lirupe. [)0lina gofnieg toka ri;"ire une, ocl t.,tar.tin Brotla dO Kulen
staniitima endenrsl<ih i
lcnorrrt i ,t (s.'tlt'enc spilje i otoci, bar:ijele i slapovi], kao i mznovrsnim
prviut
,.iir.i"in rriil,rit.' i;i'ntt,iisl<ih vrsia. I'oilruijc gornjcg toka Une proglalenojeie2008'.godinc
je 19,800 ha, od lega 13.500 ha zona stroge
N,,.1;o,,,,1,,1,r, pnrkour u UiH. Ukupna povrlina NP Una
iusmjereue zaititc.
aktivnosti Dinarida' Se'izmiika
sr,iznrii.l<c l(arrktL,fi:,tilie potlruija USI( su pod uticajem scizntidke
okrLrZenoje e!icrrDtralnim
is,.raiiialtjil nil o\.olrl lr0cliuijrr riisu detaljnLr provedena. Pod|uije t)SK
ZadarJ' ali vuci potresi
Luka'
Banla
Zagt'eb'
gora'
lroLL'uijim;r jaieg' i:znrir'liog irllcnzitc'ta ['t'etrova
rlo satia nistt
zabii,, .ltti
ia i voia' Ul<trpna povriina
l: ral{tt'fi ;tikt) zctr:l;i: t t J:'; 'orlll- .:rr za uzgoi razliiitih vrsta )itarica, povl
otl t-'ega jc 15u 697,15 ha ili l2'85%
i l;opi ivt ''tlntrg :':.)rrrllriita ,.r tllji( iznosi 370,388,17 ha,
TO
b
.s
obradivog poljoprivrednog zernl.iista. Udio obradivog poljoprivrednog zernljista na podruiju USK u
ukupno obradivom poljoprivrednom zemlji5tu F BiH iznosi 12,60%.
Najzastupljeni.ie vrste zelnljiSta su: aluvijalno-deluvijalna glejna zernljiSta, podzolno-pseutloglejna
zcrnljiita i podzolno-pseudoglejna terasna zemliista, smecla rlegrrdirana i oporlzoljenj zenrljista na
reliktnim crvenicama, smeda kisela zemliilta na glincima, pjesiarama i ikriljcima, smetia zenrl.jista
na (lolomitima, smonice i peleosoli. Konfiguracija terena uirokule pojavu erozile zenrliiita, bujica
i
poplavnih nanosa. Analize i ispitivanja svoistava zemlji5ta, te zaltita od popiavase pe
obavljaju
sistenrski i rcdovno, 5to za posrjedicu ima po.,adanu eroziju zernlji5ti i gubitak obradivog
poljoprivrednog zemljiSta.
7.4.2. Flora i fauna, bioloska raznovrsnost
Visok..nivo geoloSke i reljefne raznovrsnostiuvietovao
ie raznorikost ekosistema i pejzaia na
podrudju USI( Rijeini vodotoci une, Sane, Klokota, saniie, Banjice, Korianice
i drugi[ .i;"t ru
bo,gati slatkovodnom ribom (pastrmka, mladica, ripljen). Klisure ikanjoni
"
rijeke une su itanista
velikog broja biljnih i Zivotinjskih vrsta. Posebnuviznost imaju endernsko-."liktn"
vrste (Jnv,,et;a
ribica, rijetni rakovi, pastrva...J,
Broj za5tiienih prirodnih podrudja u odnosu na nivo bioloike raznovrsnosti
i druge prirodne
vrijcdnosti je mali. Sistemska istraiivania flore i faune se ne provode. Informacijski
sistern bioloSke i
peizaZne razrrovrsnosti
nije uspostavljen.
Najieiie biljne vrste koje se
_pojavljuju na podruiju uSK su razridite vrste algi, nrahovina,
i sjc'nlenjada, a od Zivotinjskih
rijetne ribe, vodozemci, gtn"roui i-iil;-;ris,,tno su i
stanista velikog broja razriditih vrsta grjiva i lisajeva, te razriiiiih
g.up, 'p.otu.ioo. tuuau
papratniac'a
Zivotinjskirn vrstama istiie se oko 12O_vrsta ptica, od kojih je
vazro spomenuti rijetke vrste velikog
tetrijeba (Tetrao urogallusJ, ljeStarl<e (Tetrasies bonasiaj i kosca (Crei
crexJ.
I(onfiguracija terena, geomorfoloika struktura i razlidita
nadmorska visina omogufili su
razvoj oko
-urr;,.,it.,
1 900 bjljnih-vrsta na podruiju Nacionalnog parka
una, jto iznosi gorovo s:x u[upnif
u.r,.
p'isutnih. u BiH. Na podruiju parka evide'ntira no je 177
llekovitih i
,"
,u,
'it"ntiun"
potencijalno iestivih Ijekovitih i aromatidnih bi!a[a.
Najiesie biljne "r";;;;ifi';liilt'r,
vrste su, tin.,ii"
lutea), pjegava lincura (Genriana puncta.ra), runotist
it eoniopoarrr'rrpr.rr- i"rJi,"r."\r\"" 0"."
{PinLrs.mLrgoJ i drugc. Znaiaine endemske vrste su unska zvontika
[carnpanilli
ir.r.*t,
pcrttnika (lris reichenbachii Heuffel var. Bosniaca).
Medu faunomse istiiu sisavci""l"rirj'i
(oko 60 vrsta;, od
zajtiieno prema Bernskoj konvenciji o zastiti evropskih
divljih vrsta ipriroanin
::9".j:59rzvlsra
starista
porodice zvi.ieri dominantne su vrste vuk, ris, medvleti
i
osletrjive i ,g;o;inu urrt"
5iinri3a.
7.5.
I
intotska obiljeija
Potlrtrijc USI{ pripada rtntjereno kontinentalnoi klimi, koju
karakterizrraju ostre isnjeine zinre, te
',,,uru
topla ljeta Poje'dini dijclovi str pod uticajem un,lerene plairinske
klinre i fritlecanja zi.:rirr ii,
,,
su.sjednih, ali i dallih obla.sti.
Za ovo podrLrdje l<arakterjstiini su s.icveroistotni jufrozapadni
i
v.ietrovi,
rne(fiteransl(e uticir.ie. prosjeiar godiinji brol sund:iirih
gLrtiirrj je ltrosjeino 206 oblainih dana.
koji donose kontinentarne i
1772 i 1970 sati, a u
slti iznosi izmedu
T7
sre(lnja godiSnja temperatura iznosi 11,4"C. Najtopliji nrjesec je jtrli sa sretlnjom mje.sei:nom
tem1rt:ratirrom odzz"C,a najhladnijijanuar sa prosjeinom tenlperaturom od -6'C' Najvefa ^k^oliiina
oboiina javlja se tokor' jeseni i proljeia, a prosjeine kolitine se kreiu od 1000 d' 1300 l/m'z.
40 i
Naykiioviti;i mlesec je novernSar, a najsuii januar. U niZim predielima snijeg se zadriava Dmedu
Sezona
75%
oko
zraka
godisnja
vlaZnost
Prosjeina
ie
eO?ona goaiSnle, a u planinskim tlo 90 dana.
grijanja na podrucju
USK
traie od 15. oktobra do 15. aprila'
r.^r- t D^-.,^:6i --^,.lDmi i A^a.oho rt wari
h
Razvoine potrebe
Rrzvoini nroblemi
.
Nizak stepen geoloikih istraZivanja i
oL'<nlnrter-iip rrrd;r i mineralnih sirovina
.
.
Nesistemsko i neretlovno provodenje
analiza zemljiSta i sistema zaStite od
. Uspostaviti
Mali broj za5ti6enih prirodnih podruija u
odnosu
na nivo
bioraznovrsnosti i
prirodne vrijednosti
.
.
Neuspostavljen informacijski sisteln
biololke i peizaine raznovrsnosti
Ncprovodenje istraZivanja flore ifaune
i
eksploatacije ruda i ntineralnih sirovina
sistematsko i redovno
provoclenje analiza zemljiita i sistema
zaitite od poPlavl.--'----.--'-----
nonlava
.
Poveiati nivo geoloikih istraiivanja
''_.-
o Poveiati broi za5tiienih prirodnih
podruija u skladu sa nivoom
Prirodnim
bioraznovrsnosti i
rrri ipd nnstima
o
Uspostaviti informacijski sistem bioloske
i peizaZne raznovr!ngltt-...._--
.
Provoditi istraZivanja flore i faune
---
2, Dernografske karakteristike i kretanio na trZi\tu rada
2,7. Broi stanovnika
provedenog 2013 godine 11- qStttufju
Prerna preliminarnim rezultatima popisa stanovniitva
odnosno 72'6'Zo/a stanovniitva F Bil{ ili 7'B%
Unsko-satrskog kantona Zivi299':+i st"nounitt"'
97' do 20Ll godine broj stanovnika na
oa.
ukupnog stanovni5tva oorn" , fl"tt"-gov.in_"' U neioau
lq
kanton po
23'37;k time je USK broiem stanovnika retvrti
aii'g3'it
za
sLnanlio
t;
uiK
;il;",
zabiljeze'o je u svinr op6inarna USK, a pojedine opiine,
veliii'i tt F l3il1. Smanjenje uru;. ri*ounit
"
nranje stanovnika u odnosu na
pollut Bosanske xrupe i uosan'skoj p",.ou.", danas imaju ^tlvostnrk'o
iz ieel sodine Prisutan j.'-lii:-3^L:"^"t""j"
;;;;';;;";"lk; .viclentiran eoiil*' it^"o"'ristva
trdicla
napultanja scla kao rnjesta stanovanja i snranjenja
i n l.rast rulitu re gndskih r."aistl"riog
scoskog stan0vniStva.
PaLlbrojastilt]()vnil€uUSl(posljetlicirjep.ronrjelleadministrativnihgranicaopfinain]ilrovog
i znaiajnog iseljnvanja star]ovnistva u crrropske i
cijcpanjir, lju(lskih gubitakal tn[o*'i'in'ft'goilina
iselilo
1991. clo 2013. gotline s po<lruija USK se
pr.ckoolieanske ztnrljc u postileratnom peii,.'du. od
stanovniitva s potlruija F Bill u uaveclenom
56.6'i2 stan.vnika itt, jc 11.t,4870 ukupno lscljenog
i. irugi dijctove F BiH (54%), te u tlepublil{u slpskuu
periotiLr3. Vciina osob.r ,"
",1;;;;":-i;'u-slr
u itrostr.rl)stvo. Procjenjuje sc da se
f2ilq1!1. usl( intx i j0(lnu oo najviiitr st,-rpa odseljavar)ja
ll'r,
r1 'n.t.
18
inostranstvo odseljava uglavnom rnlado obrazovano stanovniitvo u potrazi za poslom. u 2010.
godini iz USK se u inostranstvo odselilo 477 osoba ito je 76,L30/o ukupnog broja registriranilr
ocllazakauinostranstvoizFBiH.Uporeden.juusKsostalimkantonirnauFBiH,u20l0.gorlirri it
visu stopu odseljavanja stanovniitva u inostranstvo zabiljeiio samo Kanton Sarajevo. Najveii broj
osoba iz USK se odseliava
u
u Ausrri.iu (36,480/0),
Njemaiku (20y0) i Sloveniju (tl,Z3o/o).
Vrijednosti nrigracijskog salda na podrud.iu USK su posljednjih godina, zbog vereg broja ukupno
odseljenih, nego doseljenih osoba,negativne. u 2010. godini migracijski salJo USK je bio -900, a
pozitivan migraciiski saldo nije ostvaren ni u jednoj opiini USK. Najvi$e negativne vrijednostr su
zabiljeiene u opiinama sanski Most [-186J, cazin [-150J i Kljud r:sJ.r,legativni migracilski tokovi
ise smanjuju, pa je u 2012. godini migracijski saldo USK iznosio -395, a pozitivne vrijednosti
ostvarene su u opiinarna Biha6 (73) i Cazin (ZI).
Grolikon 1. Broj stanovnika BiH, F BiH i USK 1991., 2006, i 2072. godine
5000000
i
I
I
,p
i
4000000
3500000
I
3000000
2s00000
!|FBiH
2000000
8iH
1500000
1000000
500000
0
2072.
Iz'uor':.
Fcderctlni zavod za statistiku L'ederaciie Bosne i Ilercegovitlc.
Agenclja
za statistiku
Bosne
i
Herccgovine,
GLrstoia naseljenosti usK je u z\Lz. godini iznosila 69,8 st/krnz
s*to je manie nego 1991. godine
iu3,Z
s-.t/km:rl, tc jc ispod prosjedne._cust1ie.nal^cr]gnosti !-ede;acije
Bosne
i
l-rercegovine [89,6 st/kmr].
Najguiie nascljene opiine usK.su cazin (tis,o st/kmz velika
Klatiusa
l,
( 1 3,9, 1-s t./kur:) Naosnovu podataka
o gustoai,lnruli"norti'p.",na oECD
rr+r"i,i.i#rl'i
s"zi,"
rnetodr_rlogiji USK.;e ruralno
podrrrr'jc (nranje od 150 stanovnika na km2), uz iznimku
opiinc cazin u kojoj je gr-'rioJni,r"rlon ur,,
veca [175,9 st/knr ZJ.
rojj/]] s tntktura stanov n ii tua
Pril)lizno 70(% stanovnijtva USI( plipada starosnoj grupi
radno sposobnog stanovniitva ocr 15 tlo 64
godilre s'tarosri. Nrradog stanovniitva ,d 0 do ii gorjina je
z0o/0, a ostatak od or<o 10{zo iini
stanorrllistvo staro tjs i vise godina starosni grupa st;novnisiva
uSK prati strukturu na niv0uF BiH.
2. Z. S te
\/isol< rrdio radno sposotrnog stanovniStva pr.c,dstivlja
razvojni potenciial USK.
19
Gr(,ikon 2. Kretanje staroere strttkture stanoviitva na podruijtt
{ rro.ooo
-- -
--
'.' - -
"---
IJSK u
periodu od 20o9. do 2013' llodine
-
I
l
I
I 200.000
- - -
---
r{
1s0.000
I
I
loo.ooo
.
; so.ooo "'*1"%
l&
I
.
.n I
.'
I
*i
0-14
75-64
zavod
r
.
:.i
' ii.i,l
oi *ud[
Izvor: Federalni
2
1"rrf':r'r!{
;
2010
2011
2012
:"Eg
&
b5 | vlse
Bosne i Hcrcellovine'
zo ststistiku Federocije Bosne I Hercegovine. Agenciio zd stotistiku
012.
Otoi
priraStaj {s,va\:2006.-2073. u USK je ostvaren pozitivan prirodni
^C:,l.i:e.,]"
2012'
srnanjuje.[u
se
diece
Zivoroale'ih bio veti od brola iuirrlih osoba). lpak, brol novorotlene
obzirom tra spol' u periodu 2006 godini je za 17,Z8o/o nt"nln nn*,oJtttift ""gt iool godine) S
V}fi. iabilieLen je ve6i broj novorodene djece muikog spola'
U perioclu
crafikon 3. Kretatie prirodtlog priraitdjs ns podrutiLt
USK u
periodu od 2009' do 2013' godine
r-.^^
I
3.000
2.500
s 2009
2.000
r
p
2010
2017
1.500
a 2072
1.000
500
U
Iz|or: [ierlcrdl i z{lvo(l
!.Q
stltti:;tikLt,201Z'
20
Grofikon 4'Kretanie broja novoroilene djece prema spolu na podrutju llSR u periodu orl 2o09. rlo 2013.
godine
1.500
i
1.400--L.200
1.000
'p
800
a Zenski
500
r
Muiki
400
200
0
2077
2012
lzt or: Federalni zqvod za staustiku,2012.
2.3. Nacional na s truktura s tanov ni! tv a
:
Pretla Popisu stanovnijtva iz 1991. godine, u nacionarnoj strukturi
stanovnistva uSK, kao i F BiH, su
prevladavali Botnjaci (72,39o/ol, a ostatak su iiniri srbi
tz},gsvo), Hrvatt (2,BSo/o) i u.t"ti 1:,at,zu;. u
2001. godini u nacionarnoj s^rrukturi stanovnistva uSk primjetno.le
poveianje ucrjela Bosnjaka
(94'47o/o); te snranjenje udjera srpskog sta'ovnistva
nn j,:s%. u 2boi. godini n" i"J."tju usx
.jihov .dio je bio za pribriino 4.5% manji u odnosu no ts9t. gocrinu.preina p.o.1",iu,i,"-i,
zoo:.
godine, tr nacionalnoj strukturi stanovnistva prevratiavali
su I3osnjaci (94,3sw;, 'riiir";""l" rai"
S|ba [3,.1%J, IJnata (1,84%) iostalih
"
[0.41%).
'litbela
u vezi stenovniitva
.:1.
Razvo
.
N-.gativan migracijski saldo
.
Osmisliti i provoditi mjere za poticanje
zadri.av^nja stanovnistva na po.lruaju
USK (potic.lji pusludavt.iura til
zapoiljavanje lnladih, otvaranje novih
zdl'avstvene, kulturne, okoliine politike i
sl,)
.
i
Napustanje sela
jaianje pritiska
o Razvijati poticajnu politiktt
u
gradskirn srediStirna
.
za
zaustavljanje proccsa d e rttralizaci.ie i
zacllZavania seoskog stanovniitva
.
Pad broja novorodene djece
i
provoditi mjere pronatalitetne
stambenog pitanja
(rje!avanje
politike
rnladih obitel.ii, subvencioniranie djeijih
vrt iia isl.)
Razviti
3. Privreda
3.7. Dinamika i razviienost privrede
Bt'uto (lonraii
Privredu USK, kao i privretlu FBiH i BiH, karakteriziraju negativne stope .rasta'
p.oi,uoaUSKibrutodoltraiiproizvodpostanovniktlsuuperioduod2009.do2013.smanjeniza
oko 1ol0.
nnP-n IISK. F B 'iH i BiH u
2009.
USK
F BiH
BiH
Udio
USK,
O/O
1. 13 8.5
1.19 3.45 0
1
5.165.0 00
24.202.000
20r0.
7
,87
+,93
20TT.
7L
15.9
3.000
4,6
2
7
Udio
USK, %
1.180.151
21
15.385.000
24.7
u 000
od 2O09. do 2O13.
Udio
USK, %
48.000
5.666.0 00
1.b
2012.
Udio USK,
o/o
1.211.3+5
7L
16.369.510
2
5.670.000
7,4
4,7
2012 ; Fcdcralni zovod zo statistiku (pretna
Izvor: Agenciia zu statistil( BiH, Nqciorn,lni ruAtni' Bilten' Saraicvo
izratunu Fetleralnog zuvocla za programiratlje razvo)a)
crafrkon 5. Krctonie BDP'a
USK, F
BjII i BiII u periodtt od 2009' do 2013' godine (u o00 KM)
,"&
22
30.000.000
25.000.000
20.000.000
usK
15.000.000
_F
-
10.000.000
BiH
BiH
s.000.000
0
2009.
,b
2010.
2077.
20L2.
Izvor: Agencija za stotistiku BiH, Nqcionarni ratuni, 2013.; Federarni
zavod za statistiku {prenrq izrqtunu
I n og zavoda z.a prog
Fed era
ra m i ro nj e
razvoj o),2
01
3,
Norninalni BDP na podrudju uSK .ie u 2072. godini iznosio
1-211.345 KM .to je 7,40/0,kupno
ostvarenog
na pod.udju F BiH, odnosno s 4,5% ukupnog BDp-a BiH. riema
_BDP-a
vrileanosti
ostvarenog BDP-a po stanovniku u 2012. goclini, usK se narazi
na posljednjem mjestu kani;na u F
Illll. BDP po stanovniku USK je 40% niii od onog na nivou F BiH i BiH.
i,i,Ii,iii;X:Ii:"iomaci
irte IO00
proizvod i bruto domati proizvod stanovniku
u usK
2017
2or2.*
2010
tt
period, od 2000, do zot3.
2008
2009
Opiina
BDP
DDP po
stanovn
BDP
iku
B,
B,
425,607
6,913
414,648
81,a47
2,910
79,7
J')
t,612
32.7
31,B96
Petror?c
IluiiIt
32,7 39
Cnzin
796.4'.14
Kljua
t0
t,dl6
()s,.r73
:t1,896
3,:199
S. lwost
180,r)65
4,095
l'. Xl.rduJ:t
jrl{r,1'1.1
.t,17
usti:
1.211.3.15
I
|
4,208
|
BDP po
stanovniku
BDP
BDPpo
stanovnik
BDP
BDP po
stalrovnlku
BDP
6,743
400,021
6,519
398,82{l
6,508
400,609
2,837
7tt,927
2,741
87,954
3,126
83.639
2,165
4u,527
6,384
35,i 09
4,619
1,71U
37,911
2,122
30,13
I,6ft
184,625
2,95+
185,008
179,66
2,486
61,542
3,150
71,273
3,(,2
54,6n1
2 766
t(,1),24
3,818
166,81
3,7.tB
158,459
3,5.15
197,139
'1,231
172,96.
3,737
r93.450
t,1't2
r. t t 5.905
4,386
1,7711
30,7 71
'-10,771
11)1,.1t'6
3,056
63,7')2
3,2n8
175,42A
3,980
1't1.376
,i,080
13.1,625
3,!'18
4,t00
1.13r,.521
3,95 5
1.r80.
t
5l
za statisttku
l
BDPpo
stanovniku
7
?_3
l
+Procjeno Fcrlerahtctll zuvoda zu progromirQnje ran'oia
ProcjenjujesedajcuprivrediUSK,kaoiuFBiHiBiH,velikudiosiveekononrije.Nepostoje
rel"uuniuc i pottzciane prociene o udjelu i znaiaju sive c'konomijc u ukupnim ekononrskim
aktivnostima na podruiiu USK
Intlcks razviienosti USK je za
od deset kantona u F BiH.
od prosjeka F BiH premir iemu USK zauzima osmo mjesto
22,70/o niZi
Tobela 6. lndcks rrzviienosti kantono u F BiLLv
?!J?:99!!in!
lndeks
Rang
razviienosti
Kanton
13 8,5
1
t1.6,3
2
105,3
3
10 1,6
4
92,0
5
Bosansko-podriniski
Srednjobosanq!!
90,7
6
78,L
7
UNSKO.SANSKI
77,3
8
fo,!ev*l
66,2
9
l(anton 10
59,8
10
Sarajevski
Zapadno-hercegovaiki
IrelglY4!!tsi
Tuzlanski
Z eu itko- d o boJski
H e rcego vac k o
-
Izvor: Federolni program za planiranie razvoia' 2013'
Tabela
7.
Indek s ,'qzviienosti
Stopa
zaposlen
ostl, Vo{
Stopa
nezaposl
enosti
o/o
IJSK
i
F BiH u 2012'
uacnika/
BDP
po st.
1000 sL
(KM)
Erol
Indeks
odsut
lndeks
Federaciia BiH = 10O
nosti
USK
11,0
51i 5
133
4 208
F
a
18.7
4L
133
7.00I
lzvor:
Federalni ':avotl
Gralikon
6'
..r_r" .rr_.-
R
a
n
E
niStva
Stopa
'a ttatisliku;socioekononslii
5i|,9
1S?
| odsu
Lnosr
I staio
Ilroj
uifnikr/
rn0{)st.
enosti
1l
osti
stattov
Stopa
zaposl
ill
razviicn
vnrsr
tKlrll I
va,
sl I
4.',)
100,4
60,1
92.1
100.c0
100,00
100.00
100.0
7
100 00
BDP I
pD
pokozatelji poopeitio'r\d
'7
7,,1
B
100.()0
F ilt 2013'
Nivo rozviienosti (tptino USK u 2012' godini
^,,..y,,
.,
1,. I.,t.,t,. z:r1rosl,.,rrirn.r
p,-r
,,pr rr,rrrr r u orlrr,
"".*,r-r_l:.i;jiijlj|l;,,',-,,,'.,''rvrrl,r''rj.'r',''I|''|lll'll'lillg\tJl)n!n;i|f..ll',l'I)l;I'l||lJ
lJayto|rskon] sl)()r.171],nll'
t99t.11o.tirLe u opiinllili.. |i()j() '.1lrl ip.llo l. |,jl{ i'o
r: r r rr:r
jJ
Ilt.oalenu nrrsrlr,"l' bro
74
720,0
100, "t;
0l
,,i
60, 0r.i
,
80,
lI
1
"'l
I
40,
0:;
20,
0, 0
I
t
!
I
:II
1
I
t-
i
rl Indeks razvijenosti
-
!
lt!
iJ - l-..-. rii*-.,., ,.-,;) ,.,i -j ,.;,l
;o
oc ...d. .i:s ..ic ^.," :.o
-Js- ,ix^o ^.r- il,'- .O'
9"
'o -$' ^',('
"s' *'
l
b
j
' {o'i$'
..os'
90$"^+'
lzlor: Federolni
zavod zo statistiku; Socioekonomski pokozatelji po opiinomo F
BiH,201j
Porctlenle vl.ijednosti BDP-a opiina USK pokazuje velike razlike u privrednoj razvijenosti. Bihai ima
oko ietiri puta veii BDP po stanovniku u odnosu na Buzim koji irna nainiZi BDP po stanovniku u
USK.
3.2. Mald i srednjo poduzetd
Na podnrdju USK je tlo 2013. godine registrirano ul(upno 11.853 privrednih subjekata6 ito je 9,380/0
tukJpnog broja registrilanih poslovnih subjekata u F BiH, odnosno oko 270 ukupnih privrednih
subjekaia registririnih na podrudju BiH. t3roj poduzeda na 1000 stirnovnika tr USK iznosi 41,2 Sto je
nlanje o(l pr;sjefnog broja poduzeia na 1000 stanovnika na federalnotn nivou (54,1 p<tduzeca nl
1000 stanovnil€1.
GrofikonT.Ontjar po(luzeea registiranih u
USK
6i'rrslr)'.rr'r s.rbtcl,tc
tij-
i F lliH' 2072,
,1.,^,
:inc l)r:lvn0 i liziike
osobL',
iri
rvne vlesti, tiiela driavnc uprale
i tiiela lolialnc s,lmotrpravc
i
25
AUSK UFBiH
Izvor: Federolni z.tvod za stotistiku; Socioekonomski pokazotelji po optinona F BiH,2013.
,&
U periodu od 2008. do 2012. godine iznos isplaienih investicija u F Bill je smanjen za 31%, a u USK
za 600/0. Ostvarene investicije u 2011. godini u USK iznosile su 82.797.000 KM7 ili 3% manje nego
2010. godine. Iznos isplata za investicije u USK u 2011. godini je iinio 2,85% ukupnih investicija
isplaienih u F BiH [2.906.670.000 KMJ. NaiviSe isplaienih investiciia u USK ostvareno je u sektorilna
prerailivaike industrije [23,8% ukupno isplaienih investicija u 2011. godini), trgovine na veliko i
malo; popravl<a tnotornih vozila i nlotocil(ala, predmet:r za vlastitu upotrebu i domaiinstvo (20,78o/o
ukupno isplaienih investicija) i zdravstvenog i socijalnog rada (11,77o/o ukupnih investcijal,
Prema izvoru financiranja, oko 65% investicija u USK je isplaicno iz vlastitih sredstava investitora,
15,80lo investicija financirano jc iz kredita, a ostatak od pribliZno 2070 financiran je iz ostalih izvora
IuclruZena sredstva, financijski lizing, sredstva fondova ibudZeta itd.J.
U privredi USK dorniniriiju rnikro poduzeia (do 9 zaposlenihl koja dine oko
70%o ukupno
registrilanih pocluzetia na podrudju USI(.
Tabela u. Krctanjc brojo registt'iranih po(luzeta prema broju zaposlenih na podruiju usK u 200g.,20r0.
207
Vrsta Doduzeia8
2008.
2009.
20LO.
2011.
iklo
7.tr46
1.364
1.314
1.19 3
Mala
slB
516
513
5L2
Srcclnia
105
t02
104
100
fl
8
B
B
2.it77
1.990
1.939
1.813
M
Velil<a
U_l<rrpno USKr
_
t1l,l11(isii:rnallt!.,es,i :('ri,, !r'rintri,,tr.r,rl;ril),)ljoprivred irngirzdiI]stvima
lilIsillk;rrija por:,lzrc.r ircr.i:1 ljr1,t,l Z.t!o.;lcnill l)rikizanr jc u sklarlLr s lllJ slitn(lilrdintat Inikro - od
:ri,i,r-o(l i0do,l!)?r1 o:i r,rlr,,re,l::,r-r)115f Jo 250 rapo:il*nih i velilia - preko 250 ztposlenih.
1
do I z;rposle
ih,
26
3
Iz,vor: Faclerolno rninistarstvo razvoja, poduzetnittva i obrta
Prema veliiini godisn.iih poslovnih prihoda, gotovo svi subjekti pripadaju llrupi s prihodinra do 10
miliona KM.
Ttbela
9, Poslovni
subiekti
u
USK Dremd iznosu
u 20
ostvurenih
,
godini
BROI POSLOVNIH SUBIEKATA U
POSLOVNI PRIHODI
USK
i.788
do 10 miliona KM
l0 - 50 miliona
50
-
l7
I
KM
100 nriliona KM
Prosjeian iznos isplaiene ncto plate u usK u 2012. godini iznosio je 775,84KM ito tini 93,50lo
pr.osjeka F BiH (830 KM). Prema vrsti djelatnosti, u proizvodnji, snabdjevanju i opskrbi elektriinom
energijom, plinom i vodom ostvaruju se na}vise neto plate (1'.752,40 KM u 20I2. godiniJ, a iznad
prr.rsjel<a su i plate isplatene u sektorima drTavne uprave i odbrane (1,.123,93 KM) i zdravstva i
socijalnog racla (1.023,44 KMJ. NainiZe plate 2012. godine zabiljeZene su u sektorinra trgovine i
popravl<a motornill vozila (502,25 KMl, preradivaike industlije (505,73 KM) i ribarstva (579,99
KM).
GroJikon B. Krctat,je plats po
podntijimo klasifikaciie dielqtnosti
2nt2
uv -v,r,
u periodu od 2009. )^
n^.tiio
uvs.ti'
I
I
,
Q Esteritorijalne organizacije
itijela
I
l
o o"tale iivne, kom unalne...
M Obrazovanje
K
1201,2.
Poslovanje nekretninama,...
20L7.
I Prijevoz, skladiitenje i veze
G
fi 2010.
T[govinai popravak motornih vozila
E
i
2009.
Proizvodnja,...
C Vadenje ruda i kamena
A Poljoprivreda, lov i aumarstvo
o
l:,.vctr: Fat)eroini zuvod zfl stittistiku,
2
200 400 600 800 100012001400
013 , Ilnsko-sunski kantotl u hrojkQn\a,2013'
27
Tohela 10. Broj rcgistimnih poduzaid prenta broju zaposlenih u optinama USK u 2009.,2010. i 2011,
2009.
2011.
2010.
Mikro
Ukupn
Mala Srednia Velika UkuDno Mikro Mala Srednia Velika
Bihaa
462
29
5
649
464
153
31
ll. KnrDJ
133
B
1
192
127
51
I
B.Petrovac
57
IB
'+
0
79
45
1B
+
UuZim
3B
19
7
0.1
:t7
20
7
110
'26
433
244
107
27
I
0
101
71
z6
L
0
Cazin
297
Kliur
5
0
Ukupno
Nl
ikro Mala Srednil Velika
o
653
4r3
155
30
5
603
187
100
49
B
1
158
42
18
4
0
64
34
19
7
0
60
273
108
24
0
405
9B
70
26
0
97
64
0
S.l\'lost
140
7I
10
0
221
131
6B
11
0
210
116
69
9
0
194
V.Kladuia
164
6B
17
2
25'l
155
70
17
2
244
145
6B
I7
2
232
70+
B
1.939
1.193
100
B
1.813
Ukupro
USK:
1.364 516
702
1.990
1.31+ 513
Izvor: Federqlno ministarstvo razvoja, poduzetniltva i obrta,2013,
Ekonomska kriza odrazila se i na lloduzctniitvo, pa
podruaju USK ukupno zavoreno 200 poduze6a.
jc u perioduod 2009. do 2012. godine na
Prenra vrsti dielatnosti, najvcii broj registriranilr pravnih osoba u 2012. godini pripadao je
djelatnostilna trgovine, popravka rnotolnih vozila i motociliala, te predmeta za vlastitu upotrebu i
donraeinstvo (1.411 ili oko 3O%rJ, te ostalim javnim komunalnim i vlastitim usluinim
djelatnostirrra(1. L40 iIi 23,70/o). Najmanji broj pravnih osoba u 2012. godini zabiljeien je u
d.ielatnostirna ribarstva (0,1o/o) r proizvodnje, snabdijevanja/opskrbe energijom, plinom i vodom
(0,3yoJ.
3.2.7. Obrti
Zakotr o obrtu isrodnitn djelatnostitna F BiH (SIuZbene novine F BiH 35/09) ureduje uslove za
obavljanje obrtnidkc i drugih srodnih djelatnosti na podruiju F BiH [registracija, poslovanje, nadzor,
prestanal( obavljanja djelatnosri itd.).
Broj rcgistriranih olrrta na podruiju F Bill i usK se smanjr.rje. U 2012. godini je na podrutju F Bit{
rogistrirano 51.248 obrta ili 1%r rnanjr) ncgo u 2011- godinc. Na po(lruiju USK je u 2012. gociini bilo
:1,809 o brta, ito je 7 ,430/o svih ob rt:r na podruiju F Bil{. B roj obrta u usK je u 2012. goclini smanjen
7.ir 5' ) u trcinostt tra 2011. godinu.Najvise ol)rtnika irna opiina Bihai u kojoj je u 2012. godini bilo
rcgistlirano 1.083 obrta, ito jc 291{r rrliupnog broja svih registliranih obrta na podrui.iu IJSK.
I'lcrn'l vrsti tljelatll(lsti, n;rjvt'ii jc udio trllovail{ill, ugostitellskih i zanats-kilr obrtniikih raclnii. Od
ttl<upttrrg lrtrrja rcgistrir:tnih oltllr na porl|Lrc'ju USI{ Lr 2012. gotlini, 26,650/o je bilo registrirlno za
(liolrttlo:it trgovit)e, popt avlia rrtotornih ',,ozila, motocil<la i Drednteta za vlastitu uoolrcDu I
,i0rlr,riirrslva, t.e u seklr)l.tl r.rgrrslitr:ljstva l';'4al). po zastul)l.ienosti slijede obrti u prcr:rrlivaiko.j
,..b
ji
poslovanju nekrotni nanla (8,27 o/o) i ostalim javnim komunalnirn
usluZnim djelatnostima (7,64V0).
i
ndustri
Grafikon
(1 2,34o/o),
9.
Obrti u
USK
i
vlastitinr
po djelatnostima,2072.
Ostale javne komunalne i vlastite usluine...
Obrazovanje
Finansijsko posredovanje
,s Broj r
i
nih brta u 2012.
Ugostiteljstvo
Gradevinarstvo
Poljoprivreda, lov i Sumarstvo
400
600
1.200
1.000
Izvor: Fetlerulni zavod za statistiku,2012.
3.2.2. Poslovne zorre
Uspostava i izgraclnja poslovnih zona u F Bill je ncadekvatna, a poslovna infrastruktura nerazvijena.
opiina u F BiH je pokrenulo izgradnju poslovnih zona,360/o je u fazi planskih aktivnosti, a
3B% opiina nije zapodelo nikakve aktivnosti u vezi izgradnje poslovne infrastrukture. Ministarstvo
razvoja, poduzetniltva i obrta FBIH je Lr 2008. godini pokrenulo pro.iekt izgradnje poslovnih zona
l<ojem je cilj uuaprijediti poduzetniiku l<limu i stvoriti pogodne uslove za razvoj poduzetniikih
Sarrro 2670
aktivnosti u
t
F
Bill.
Razvoj poslovnih zona nil podruiju USK bio je stihijski,iako su bila znarajna ulagania u njihovo
osnivanje iz opiinskih i kantonalnog budZeta. Poslovne zone u USK samo djelomitno raspolaZu
tchniikonr i komrrnaluom infrastl'ukturotn. Veiina irna snabdijevanje pitkom vodom, dok je
zbfil).iavanje otpada i pristup kanalizaciisl(oj tnrezi tr pojcdinim zonama u toku realizacije, a u
ucl<irna tek u planu.Upravljanje poslovnim zonanta netlovoljno .ie i neefikasno za privlaienje
investitora zbog preklapauja naclleZnosti i nedovoljne saradnie i koordinacije izntedu opiinskog i
l(anton:rlnog uivoir. Nedovoljno znanja o upravljanju poslovnim zonanra iini njihovo poslovanje
nt:lionkurentnint.
Titbt'le
l, Poslowte zone no Dodruiiu USK
ii
(ha
orrfina
i Poslovna zona
zona i Povrsina
Pc
Opfina
L
Broi poslovnih
su[riekata u zoni
Ukupna izgradcna
Dovriina (m2l
0.00 0
Bosanr^ka Krutr;r
Pilana
1,7
15
KIUi
Vclasiii
26,6
5
2.660
G()rilrdani
10
1
t.+7 0
Il o se ll:: l<i
Petro';;r c
Bilrirc
Bihai
39
2
9
29
Bihaa
Kanrertica
I
39.2
Bihae
KIDAC
20.7
Sinski Most
Se'lkovaia
72
Cazin
Ratkovac
75
BuZinl
Varoika Riieka
70,784
B
51.93t]
1
i 6.70 0
l zvor: RAUSK,2013.
Potencijali zona za razvoj privrede USK su neiskori5teni zbog neposto.ian.ia strategi.le za privlaienje
investicija ipoticajnih rnjera za privlaienje poduzetnika u zone. Iznilnka je poslovna zona u
Bosanskoj l(rupi gdje postoje objekri koji su bili u funkciji poclr.rzei.r SIP-UNA, KRUPATMNS d.o.o. u
stedaju i UNA-OM d.o.o. u steiaju. 0bjekte s pripadajuiim parcelama otkupila je Opfina Bosanska
Krupa s drugirn pravnim i fizidkirn licima, pa na podrudju zone postoje objekti koji se mogu sanirati i
adaptirati, kao i novi obiekti koji su u zavrinoj fazi gradnje ili su vei u funkciii.
Administrativne i birokratske procetlure oteiavaju poduzetnilku aktivnost (nerijeSena vlasniikoimovinska pitanja nad zemlji5tem, neuskladenost zakona i strateikih dokumenata na federalnom i
ka ntonalnontnivou), NeiskoriSten potencijal za razvoj poduzetniitva postoji u brojnim napuitenim
voinirn objektima i u velikim poduzeaima, koja su zatvorena ili u steiaju zbog ncuspJelih
p rivatizacijskih programa. Do 2012. godine na podruiju USK je pokrenut steiajni postupal<nadZZ
poslovna sul)jekta, a za njih 4 jc podnesen prijedlog za pokretanjem stedajnog postupka.
3,2,3. Lrstitttciie za podrSku razvoja poduzetniiNa
Na podruiiu USK nema potporne poduzetniike infrastrukture. Ne postoji niti jedan tehnoloSki park,
poslovni inkubator, niti nauini institut pri fakultetima koji bi se bavio pitanjima tehnoloikog razvoja
i prirnjene novih tehnologi'a r.: privredi.
S ciljem uspostave potporne poduzetniike infrastruktureu 2012. godini formirana je Razvojna
agencija USK, iija rnisija jepovezati javni, privatni i civilnisektor u provodenju razvojnih projekata. U
okviru llazvojne agencije USK formiran je iOdjel za podrSku poduzetnistvu, koji je svoje aktivnosti
zapoieo krajem 2012. godine.
Vlada USK jc u budZetsl<oj 201Z.godini izdvo.iila 800.000,00 KM za podr5ku poduzetni3tvu u vidu
poticaja, subvencija i krcditno-garancijskog fonda.lz ovih sredstava su finansirana ietiri pr0gr-ama:
['rogratn potpore poduzctnicin]a poaetnicilna; Subvencioniranje kamata po kreditima komelcijalnih
b.rnaka; Progranr potpore za povefanje zaposlenosti i Kreditno-garancijski fond. Od 2011. godine je
tt,t snnzi Zaf<otr o poticanju poduzetniStva kojim je definirano Za/o ixJvalanja iz kantonalnog hrrdZeta
zit poticrltje proizvodrrih poduzctniikih aktivnosti,alije iskoriStenost sredstava nisk:r zbog
ncpuznavanja proccdura prijava na konkurs od strane potencijalnih korisnika.
Nl.rnj,ll< potluzetrtit=he ittfrastrttl<tule [privredne, drZavne, urbane, institucionalte, komunarne,
finrncijsl<e), nep()tierjna poduzctniika lilirna i administrativno-birokratske zaprel(e su razlog s^labog
Irtrtl',zetnickttg ,.lLrh.' i visol<og rizika ulaganja. Broj novoosnovanih, ali i zatvorenil'r poduzeca se
snraniirjc. U {iSii jc tr 2011. gr;rlini otvorono 1lB novr:rcgistriranih poduzeia, s'to je za 4%) rnaltje
llsgo godillu r,ir:jjr', a Tittv(,r'cn(r (iB poduzefa ili 6,80/o rnanjc nego u 2010. godini. Postoii
30
i:9
neiskoriiten investiciiski potencijal u obliku Stednje deponirane u bankamas, prihoda koji iscljcnici
ostvaruju u dijaspori i financijskih sredstava povratnika iz dijasporel0.
Oti poslovnih udruZenja, u USK djeluju nevladine neprofitne organizaci.je Privredna komora tJSl( (l,K
USKJ i PLOD Centar, te Obrtnitka komora USK koja predstavlja jednu od znadajnijih obrtniakih
asocijacija na podruiju F BiH.
Privredna komora USK zastupa interese poslovne zajednice USK u dornaiem i medunarodnom
poslovnom okruZenju s ciljern poveianja konkurentnosti poduzetniStva. Medunarodna poslovna
nranifestaci.ia u organizaci.ji PK USK, saiam EKOBIS, je proglaien najuspjeinijimregionalnim
pro,ektonl na podruiju iugoistoine Evrope. sajam promovira ekoloike tehnologije i industriie, te
ekoturizam, a svake godine okupl.ia oko 200 izlagaia iz oko 15 zemal;'a.
cer)tar za promociju lokalnog razvoja - PLoD je udruzenje gratlana osnovano 2007. godine. Jedan od
glavnih zadataka PLOD Centra ie unaprjetlenje poduzetniike ldime, koja ie stimulativno dielovatr na
osnivanje novih i razvoj postojeiih malih i srednjih poduzeia. U periodu od 2007. do 20j,2.
godinePLOD je razvio i kandidirao ukupno 51 razvojni projekat iz oblasti turizma, ruralnog razvoja,
podr5ke malim i srednjim poduzeiima i socijalne inkluzije od kojih je ukupno odobreno 23.
I
3.3. GIavne privredne djelatnosti
Privreda F BiH, usK i zenralja u okruzeniu prolazi kroz ekonomsku krizu. vrijednost BDp-a i BDp-a
po stanovniku je u pcriodu od 2009. do 2013. godine smanjena za oko 7o/o prema iemu se USK
nalazi na posljednjem ntjestu svili kantona u F BiH. Registrirana nezaposlenost .je od 2008. do 2012.
gotlitre porasla za 17,7a/o pri demu je USK dosegao najvisu stopu nezaposlenih mladih osoba od 15
do 24 godine starosti u F BiH (38% u 2011. godini). Tokom zadnjih pet godina oslabljene su
znai:ajne djclatnosti poput industrije (19% ukupnih prihoda svih d.ielatnosti, z011li trgovine (4920
u 2011).Stepen investiranja biljeZi pad od gotovo l3Vo, a izvoz roba je smanjen za 24010.
,"J
') Izl.os !tr,(lrje gradana dttpo irane u poslovnim banlianla
l)rocjcnjuje se na 7 rrlilijardi Kl\4
r0 Pfrrtna lrcdcraltrorn lavodu zn stiltistiku, do kraja 2012. go(line jc ukup.ln
broj povrataka izbj{]glica
llil I iznos;o
Ii
7:19.879, n uliupJn l)roj
Ilill jc llio:175.392.
i r"scljenih os{}bt u F
llanjinskih povral;rl{a izbjcglica i raseljenih osobl koji su se vratili u micsto porijckla Lt
31
c
-ra c1-..rf
-- t:t.^r
--:L^-r^ .. frcu -^
..--'.r".--^^
P.llotrrvre.rr, t'nnr.elvr |
'rho
--;..-^r-i-
oranams u usK
ov
.Vadenie.uda I karnen.r
.
Prerad&aCka induslrij,
I r!n,. vldnt | | o!\,rt,. cr 1t,,:,'u,,'t1 'e'j. ,l
r Vodr, olDrd okolra
. Grad.vinarslvo
r lrgi)vnr,r velLko t rr. rrrlo:DoprJv:k n(rlo',il
'r,r
r Plievor i \klrlr<!e te
vDzrl, | trrot(x
bir
t)!Flrlnottr l,.t.lJ.illvn, r8!tl'lelitlvn
r l.tornrr(it. i kooMrlk.(,r?
5 fin:nfljstp dJe.rtnor!r |
.tiqurr),e
r Poslovinie nelretninirn.r
nr!ttvcie jtchnrlkc .lt,rlrtfosn
.r
SirJare,
.!
A:inini,l..rlvnc
"r
ojerat.ost rdrrv5tv*re
r,'rjelnr^1,
(
3,3,
IJS
pomo(n. !srrinc diclitnosll
/rtrvr
i
srfiid re
tkl,l
r,et'er.rJa
)3r.tf usl0tn4 {lt.rilnortr
oeo:.-"_' :
lz'',or:
i
I
'lrr.
I(
L Rudarstvo
i,,,11'.rij,'tJSIi |aspolall.su znar'ajnirn zalihanta prirodnih tnirterala, koje predstavljajtl osllovu za
rjl;:\,(lj inrl,ls{rij(: i privrc,L-, rr cjelirri. Metalopreratlivaika in(lttstrijlr zasnivase na eksploataciji
15ljcr'.r l.r pgrlrLitjrr Kirrn, rrgritrl.t, na lokrrlitetu povr!irtskog l<opa Zlauia u Goricanra, eksPloatilciji
l,,,li.;ir,, n.r llo{ln i'ju S:inst. :l Mostr i IJosanske Krupe, proizvotltrji opekarskih proizvoda u Sartskont
Xi,).rl! i {,list'lo itaciji ntir.l;a11a nrr podrui'ju op('irre Bulint. Nalaziita tlololnita tt [3tt2itIu, te na
l,ri,rllr,,trn:.r rr Irlizirri V tiic l(lrrrlrric Tuk-Pijeskana, llajrat-Vrnograake Sl,tpnicr:, llt-rvinac-lladic'a
),1 ,st j ',ri.,ui (il.r..-icl \',:jr:,r l(irristrr :ie ll grildcvinarstvtl- zl llroizvoiltlju rt-'lnellta i za cr)stoqradnju
I
U blizini cazina se nalazi povriinski kop gline cukunovo koia se koristi za proizvodnju opeke,
crijepa i proizvoda od peicne gline.
Grafikonl l.Ukupni prihodi .t djelatnosti rudarstvLu periodu od.200,6, do 2Q11.(rt KM)
...
7000000
I
6000000
5000000
4000000
r
3000000
Vadenje ruda i kamena
2000000
1000000
io
2009 2070 2077
I
Izvor:
USK, 2013.
Ul<upni prihod
ostvare' od rudarstva u proteklih pet g'dina je u porastu zahvaljujui.i novrm
kot]c-csijatna za eksploataciju silovina. Mineralni resursi odlikulu se visokim stepenom geoloSke
istrazcnosti. Ditl raspoloZivih mileralnih sirovina se eksploatira putem dodijeljenih konisrla pri
denru prioritet za dodjelu imaju ulagati s veiim stepenont finalizaciie.
u
je 3o. koncesijskih ugovora za georoika istraiival.ja i eksporataci,u
.2072' _godini aktivno
nrineralnih sirovina. Prihodi od koncesija ostvareni u 20r2. godini iznosili su rl-0.350 rv,
oo eega
76.140 KM ili 40olo pripada kantonu, a rr4.z10 KM ili 60i; opiinarna na dijem podrutiu
se vrsr
eksploatacij.r prirodnih resursa. Naprata je uglavnom neusplelia, pa je do kraja zorz.
,t,,prn ,rug
lio trccsio nara koji eksploatiraju mineralne sirovirte iznosio 3.022.7 Z0
KM. u.
3.3.2.1ndustrija
GntJikon 12. llkupni prilrcd ostvdren u industriji u IISK od 2006. do 201L{u
Klq)
"lzvj{r}'1Jj Iiitviljje 1\ linj\tJrstva
financiJir I: Bil]., ZO12.
33
300000000
,
200000000
150000000
Industrija
-
100000000
50000000
:
0
2oo5 2007 2008
2009
2010
2011
lzvor: USK,2013.
godina pofinje gubiti zna'aj tr
Industri.iska proizvodniarasla je do 200B tlok zadnjih nekoliko
prihodima usl(ie 19%. Najznaiajniji udio u
f.iu..aiusx. u 2011. godini udio inclustrije u ukupnirnproizvodnje u 201 l godini.. otpada na
tukupnim prihodima ostvarenima otl industrijske
industriiu'
*"t'otupr"-.1iu"iku industriju, preradu drva idrvnih proizvoda i prehrambenu
GrQlilto!11:r.UkuPttipt'ihcdip(tttjclatltostimaultrerddivatkoiitr(lustriiiLt2011'godini(ul(M)
34
i$
Popravak i instaliranie ma!ina i opreme
,I
namjeitaja,i.r*.ff
vozila, prikolica i... E ffi
Ostala preradivaCka industrija
Proizvodnja
Proizvodnja motornih
Proizvodnja maiina
iopreme I
Proizvodnja elektriane opreme
Proirvodnja raaunara, elektronifkih i... I
Proizvodnia ostalih nemetalnih mineralnih...
Jis.m.
Proizvodnja proizvoda od gume iplastianih...
Proizvodnja farmaceutskih proizvoda
Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih...
StampanJe i umnoiavdnje snimljnrh zapisa
ProrzvodnJa papira I proi?voda od papira
Prerada drva r proizvoda od drva, osimd...
Proizvodnja koie i srodnih proizvoda
ProizvodnJa odJeie
Proizvodnja tekstila
l*aa
I
P.oi2vodnja piaa
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
20000000
40000000
li 2011
Izvot: USI{ 2013.
M eto I o p rera il ivatkd
.j
i,ldustrij a
lJ plijeratnorn periodu metalopreradivaika industrija je imala vaZnu ulogu u ukupnoj strukturi
privrc'rle USI(. U 1991. godini privredni subjekti USK iz sektora nretalopreradivaike industrije su
ostvarili pr'oizvodnju u vrijednosti 70 miliona KM tli 6,70/o proizvodnie u metalopreradivaalioi
indrrstliji Bill izapo5ljavali 2.200 radnika, odnosno 5,6%o r.rkupno zaposlenih u toi industriji na
1;ocLuiiu BiH. Najviie su se proizvodili poluproizvodi za gladevinsku, maSinsku itlruge srodne
ind rrstrije.
l.l l)oslij()ratltotn periodu veiina kapaciteta metalopreradivaike industriie nije u funl(ciji. Najveii dio
rtrol.rlt,o indtlstrije USK je skoncentrisart u [Josanskoj l(rrrpi gdje se proizvode kabine za kamione,
poljopi ivredne rnaiine itcl. Najveia poduzeia u ovoj obl;rsti su Krupa kabine d.o.o, Bosancar. cl.o.o.,
N1)','i ni()st d.o.o,. i Zr\ti d.o.o. Na podrutju Sanskog Mosta je austrijsl<i investitor Remus Innovarron
il.0.o. Pol<renuo proizvodn.ju auspuha za automobile.u Velikoj Kladuii postoji tvonlica za
Pt1)izvc,llljtr l<linratizaci.iske i ventilacijske opreme, AIRVENT cl.o.o., s oko 30 zaposlcnih. U Cazirru
PoslLtje potluzcfe Kenda Commerce koje se bavi proizvodnjonr peii ikarnina na pelet, pedi na dvrsto
gorivo i ctaZnih peii, koje se izvoze na tr;iste Evropsl<e unije. Na podrutju opiine llihad llositelj
nrr-'1:rloPrerlrlivaike industrije jc pleduzt'cc c.1. ti.o.o. iija je osnovua djelatnost proizvodnja
nretalnih i{onstrukcija, sklopnih elemerrata, kovanih i inox elernenat:r i drLrgih proizvodil otl ntetala.
l),)rluzoae ostvilntje izvoz na austrijsko trZilte, a zapoSljava oko 70 radnika.
35
U 2 012. godini je broj zaposlenih u preradivaikoj industriji bio 4.972 ito je za pribliZno 139i' Inanje
nego 2009. gotline.
crafrkon
74.
Kretanje ukupnog prihopda osMarenog u metaloprerodivaikoj
industiii
USK u
periodu od
2O06. do 2011. godine(u KM)
80000000
70000000
60000000
50000000
40000000
30000000
20000000
10000000
201L
2047
2005
Izvor: USK,201i.
Metalna intlustrija u USI{ funkcioniie uz upravljanje ipomoi vlasnika iz inostranstva. U USK ne
postoji sistem podt.Ske ovom sektor.u, iako ie to sektor koji u posljednje vrijeme ima tendenciju
laganog rasta.
Drvrra indttstriia i nrrrrat'stvo
Upravljanje sektorom Sunrarstva u F BiH je u nadleznosti fedelalnog Ministarstva poljoprivrede,
vodoprivrede i iu,narstva, ukliulrrjuti Fccleralnu upravu za iumarstvo. Drvna industrija jt'u
nadleinosti fedcraLtog Ir4inistarstva energije, r-udarswa i industrije putern odjela za drvnu industriju
1 sastavll sektora industlije. Na uivou USI( lumarstvonr rrpravlja odsjek za Sunrarstvo kantonalnog
IUinistarstva poljopr'iVrede, vodop|ivrede iSurnarstva, te kitntorlalna Uprava za 5umarstvo, a dtvna
inclLrstrija ie- u ri ,,lle7nr-rsti I\,liIistal'stva privrctle USI(.Privrcdna komora F Bitl i federalno
Nlinis-tafstvo en{r,lljje, l.uri:lrstva i industrije su u 2013. godini zapoteli proces izrade fedi'ralne
Str:rtogije Iazt,oirt tlrVne, te illdtlstrije gradevinskog materiiala. Cil, strategiie 1e povetati
z.lposljavanje i pr'.izvo,itr.ju plr-,izvoda viieg stepena obrade, te konkttrelrtnost linalnih proizvoda
drvne i graclcvin:tl.t irldrrstrij('.
prerada rlrvcta i Sunritr.jl\,o ur podrtrdjrr LISI( inraju dugu tradieiju tal(o (la u veiini opcina postoje
Iiapar:iteii za llzg()i icl<spkr:rtacijrr iunta, te preradu drvcta (llihaf, BOsanska l(rupa, Sanski Most,
Kliui', Bt-rsanski Pel r{-'''a,l
f,rDel,I I.j.
SurrrrA, ,
/, Itiii.i
}.
t"
LtadniN llSli i F Bitl
rr
2012. godini
Prostorna iedinica
PovrSina (hal
Drvna masa [000 m3)
Drvna masa fha/ m3)
USK
225.907
36.01.6
159
F BiH
L335.968
223.480
167
Izvor: Federalni zavod za stqtistiku.2013.
U prijeratnom periodu drvna industrija je bila okosnica privrednog razvoja USK. Sadainji nivo
proizvodnje proizvoda od tlrveta i drvne prerade je znatno smanjen u odnosu na prijeratninivo.
Ukupni prihod ostvaren od drvne industrije na podrudju USK je u 2010. godini iznosio 24.437.720
KM Sto iini 190/o ukupno ostvarenih prihoda drvne industrije u F BiH. Niske iume se u drvnopreraclivaikoj industriji ne koriste zbog neizgradenih puteva i nedostatka kapaciteta za preradu.
Poluproizvodi od drveta fSperploie, iverica i fina iverica) se vile ne proizvode. Objekti, oprema i
instalacije velikih drvnih konrbiuata su u ratu pretrpjeli znatne itete. Strana trZiSta su u veliko; mjeri
izgubljena, a finalnom proizvodnjorn nanrjeStaja bave se manji privatni privretlni sub.iekti.
Mnogobrojna poduzeia drvno-preradivafke industrije su u steaaju ili su zatvorena, njihovi
potencijali [infrastruktura, dio kapaciteta) stoje neiskoriSteni.
'p
Grafikon 75. Kretanje ukupnih prihodo drvne industrijeu
IJSK u
periodn od 2006. tlo 2O17. godinetz
60000000
50000000
40000000
"rt
-..r_"^'\--.**-\--
30000000
20000000
10000000
2007
Izvor;
2008
2009
USK, 201-1.
Illjere razvoja ove indtlstrije su subvencionirarrje troikova izdavanja garancija, osnivanje revolving
londa i l){.}ticanje rada drvopreradivadkog klastera u USK Lr cilju postizanja viieg stepena linahz.rcije.
I'rivrerlrta kornora USK i l(irntonalno IUinlstarstvo privrcde su, zir porlrlkrr privredl)im subjektima iz
dr-vnt' industrije, osnovali Fond za podril<u drvopreradivaiinra. Fond srrbvencionira tros=kove
priprr.lmc i cc|tificiran.ja u provotlenju sistema upravl.lanja kvalitetonr s ciljem povcfanja l(valitcte i
konkurcnlnosti proizvoda iz ch'vno-plerarlivaike industrijc. Mal<sirnalan iznos^ dotlijcljenih
s redstitya ic 10.000.00 K[l.
I
iLlsi irl
o ir
i rl
jr itir
ir1.
37
Sunrskirn resursinra USK u drTavnom vlasuiStvu upravlja Sumsl<o privretlttrt druitvo Unsko-sanske
Sunre d.o.o. preko svojih opiinskih organizacijskih jedinica, dok stt poslovi ittvanja Sunta od 2009
godine povjereni Kantonalnoj upravi za Sumarstvo. Skupstiua Urtsko-sanskog kantona jc osrlovala
ovo privrcdno druitvo radi ostvarivanja posebnog driavnog i opicg interesa u upravljanju
drZavnim iumana iSuntskim zcmliiStenr na teritoriju usl(. sPD,,UIrsko-sanske iume" broii oko 555
zaposlenih, te je, najve6e poduzeie u USK, koje oswaruie i najveii prihod u USK. SPD "Unsko-sanske
Surne" djeluje preko svojih poslovnih jedinica, sumskih uprava, koje pc.rkrivaju opiine na aitavom
USK kantonu.
u 2008. godini zapoieo je proces certificiranja Suma na podruiju USK, a u 2010. godini dobiven je
FSC certifikat za Sunrslio podruije Kljuiko, kojinr se potvraluje da se iumama upravlja u skladu s
ekoloikirn, ekotromskirtr i sociialnim standardiml.
Prihotli oti protlaje drvrrilr sol'timL'uata, ko.ie je u 2012. godini ostvafilo poduze6e SPD Unsko-sanske
Srrrne tf.o.o- su iznosili 29.071.,102 KI{. Ukupna proizvodnja drvnih sortimenata po fazanra rada
porasla je 2012. godine u odnosu na prethodnu Sodinu za 3ol0.
Tabela
13.
Prikaz izvrienia
Sortiment
u
sieti i izradi na podruiiu
USK u
201f
i 2012. godini (mr, neto mosa
OsWareno
Ostvareno
lndeks
2011. qodine
2012. sodine
2012/ZOll
TruDci detinara
68.369
Rudno aetinara
819
Celuloza ietinara
48.746
UkuDno aetinara:
81.1
1
3
119
817
100
8.617
722
1\7 .334
140.565
120
TruDci liScara
62.O17
60.736
98
Ogricv liStara
203.835
191.7
l0
94
Ukupno IrSfar a:
265.852
252.4+6
95
SVEUKUPNO;
38 3.18 6
393.011
103
Izvor: tz,,'jeitaj
o
rcrrlu
i
5
ltoslovanju SPD (Jnsko Sartske Junre tl.o.o. za lteriocl 01.01.2012.'31.12.2012. godine,
veljato,2013.
Zakon o iumama na nivou Federacije Bosne i Hercegovine prvi put je usvojen 2002. goclineL3, a
struini i inspcl<cijski trarlzor narl iskol'istavan jem Surna povjcren je kantonima. Zakon o iurnama na
podrLriju USK us^vr,jen jc 2012. godinc. l)risutna je bespravnir sjeia za iije je sprjetavanje potrellan
veii bloi k:rdrort Lr iurrrarstvu, orinosno iurnskih inspektora i lugara, te inZenjera Sunr;lrstva.
Procjenjuje se rlir ilegaltre pilane uzrokuju velike Stetc zbog neovlaitene el<sploatacijc ittmskih
resursa. Degradlcija luma osohito sc javlja na podruiju spe'ina l3uZint, Bosanska l(rupa i Biha6.
Postoji i manjal( pr:!.rtltnih vr-,znih jedinic.t. U procesu provodcnjr inventarizacije Sumskih resursa
provcrlena jc lln a flrz;r Lr l<ojoj j.r izviictlt provjera odabr;rtle nletodologijc'.
Preltrantberro i t rdltsll.lj!
rr Zi,l(on o !l|manl:l
11
r
ili" ou ij IlrLl rc,'i(iir:rF jc 2(10t. go(lin0.
38
,}
Prehranrbcna industriJa je 7991. godine zapo5ljavala 2.592 radnika ili 4,03%o Lrkupnog broja
zaposlc'nih u USK. U poslijeratnirn godinarna se broj zaposlenih u prehrambenoj industriji USli
smanjio za 52y0. U strukturi prehranrbene industrije prevladava proizvodnja brasna, tjestenin(.,
pekarskih proizvoda, mlijeinih proizvt.rda, ribe, mesa, piva, konditorskih proizvoda, pleradenog
vofa i povrfa.
6rafikon 16. Ukupni prihodi ostvqreni proizvodnjom prehro,nbenilr proizvods i pi6a u USK u periodu od
2006. do 2017. (u KM)
35000000
30000000
25000000
20000000
15000000
10000000
5000000
2006
2007
2008
2009
2010
".*-Proizvodnjaprehrambenihproizvoda
-Proizvodnjapiia
Izvor:
USK, 2073.
U 2012. goclini devet najveiih proizvodaia mesa i nrlijeka s podruija op6ine Velika Kladuia osnovalo
je Uclrulenje tvlljeltar s cil.iern jaianja meclusobne saradnje u proizvodnji mesa i mlijeka.
Prva poljoprivredna zadruga na podruiju USK je zadruga Plodovi zemlje, osnovat)a na podrudiu
opiile Cazin 2003. godine, s ciljem objedinjavanja, te odrZania porodiinih poljoprivrednih povriina
i jac'anja poljoprivrcdne proizvodnje na podruiju USK.
.)
'
Ir4ljekar,r lrleggle, na prostoru opiine Bihai, vrSi otkup nrlijeka na prostoru opfina USK, te na taj
naiin znat'ajno podrZava razvoj mljekarstva. Ovo je ujedno poduzeie sa najveiim prihodom u USK.
IUijchara Nloggle ima 4.252 kooperanta i 105 zaposlenih, a u periodu od 2006. do 2011. je prosjeana
gorliSrrja 1;rr:rada rnlijeka iznosila ll1.715.000 iitara. Pt-rsljednjih godina na podruiju USK razvilo se
rrspjeirto p()slovanje viSe ntalih proizvodada hrane, pl'ije svega u mcsnoi industriji.
Tuitela l.L tlazvoini probletni i potrcbe u privradi
39
R.rzvoine potrebe
Razvoini problemi
Ispodprosjedni
nivo razvijenosti
i provoditi tniere za
poticanje privrednog rasta i
Planirati, poticati
i
Zivotnog standarda u USK u odnosu na F
BiH i BiH uz velike razlike u razvijenosti
izmedu opdina USK
Loia poduzetniaka
i
investicijska klima
dovodi do pada investicijskih aktivnosti i
zatvaranja poduzeia (destimulativne
mjere poreske i carinske politike,
ujednaiavanje razvijenosti
medu
opiinama, osobito u dijelovima USK koji
zaostaju u razvoju
. Intenzivirati aktivnosti za
razvojr l)oduzctniitva i
poticanje
jatanje
investici.jskih aktivnosti
administrativno-birokratske zapreke,
nerijeieni imovinsko-pravni odnosi)
.
.
Visok udio sive ekonomije u privrednim
aktivnostima
lvlanjak znanja i menaclZerskih vje5tina u
upravljanju poslovnim zonama uzrokuje
njihovo nekonkurentr)o poslovanje
. Nedovolina
in
frastrukturna
opremljonost poslovnih
.
.
.
[komunalna, tehniikaJ
izrneclu fedcralnog, k;lntonalnog
o
i
Unapri.iediti znania i vjestine za uspjeSno
i
konkurentno upravljanje poskrvnim
u opremanje
poslovnih
infrastrukturom
fl<onrunalnom, tehnitkom itd.)
Jaaati ulaganja
zona potrebnom
. Intenzivirati saradnju u provotlenju
politika jaianja poduzetniikih i
invcstici.iskih aktivnosti izrnedu
federalnog, kantonalnog i opi rrrskih
piinskiit nivoir rrplavljanja
nivoa u pfavl.ianja
r
Ncrna str;rtcgije z;r policlrrjc invcsticija
o
r
Neiskoris'tcn invcsticljski potencijal
Stcdn je stnno\rliitvil, []rjll(.]rla ostvtrrcnih
u rlijaspori i lrr'!lrorla I)ovratnika iz
r Rar\.'iti stimulativne rrljere
rlij;rspo
.
r-c
Nciskol-iil0ri i(itllacititi i illl'l'astrul(tura
v(rjnih olrjclrrl.l i oi ;lkn'.il z-itIvorenth
@
zonatna
zona
Prcklapanje nadieinosti i nedostatak
saraduje u provoclenju politika jadan.ia
podtizetniitva i investicijsl<ih aktivnosti
Jaaati provodenje mjera prevencije i
suzbijanja sive ekonontije u privretlnim
aktivnostima
,'}
Izraditi strategiju s mjerarna za poticanje
investicija
za
usnrjcravinje Stedllje stano','niStva,
prihotla dijaspore i l)ovratniiia iz,
dijaspore u investicijske aktivnosti
o laiati islioriitcnost kirpacitct.l
i
il tia stnrlit u re vojnih objckata, ohjpl{ata
;,..rtvorenih
_
Lrot!r11-ec3 - i prxhrzcie u
40
pod uzei'a ipoduzeca u steeaju
. Nenra potporne
steaaju
poduzetnidke
infrastrukture (tehnoloski
. Razvijati i
uspostaviti llotpornu
(t oh
noloiki
parkovi, poslovni inkubatori,
nauani
poduzetniaku infrastrukturu
parkovi,
poslovni inkubatori, nauini instituti)
instituti)
o
Slab
o
poduzetniiki duh
Jaiati ulaganja u mjere za poticanje
Nedovoljna sredstva za poticanje razvoja
bankovni
krediti, garantni fondovi, venture capital,
poduzetni5tva (povoljni
razvoja poduzetniStva (subvencioniran.it'
l(redite,
osnivanje garantnog i revolving fonda i
sl.l
kamata na poduzetnidke
revolving iond)
ip
o Nedovoljna znanja poduzetnika
.
o
Razviiati i provoditi aktivnosti za jaaanje
poduzetniikog duha
. Razviti
programe
za jafanje
znania
proceduranra prijave na konkurse za
dodjelu sredstava za jaaanje i poticanje
poduzetnika o procedurama pliiave na
konkurse za dodjelu sredstava za jairttje
poduzetniStva
i poticanje poduzetniStva
Nizak udio naplaienih potraZivanja po
osnovi koncesija za eksploataciju rudnih
o
bogatstava
r Nepovolina sektorska struktura
llrivrede; nizak udio preradivaike
industri.ie r.r BDP-u, te nedovoljna
Poveiati udio naplaienih potrazivanja od
koncesija za eksploataciju rudnih
bogatstava
. Poticati proizvodnju proizvoda viie
dodane vrijednosti, te razvijati terciiarni
sektor
razvijenost tercijarnog sektora
o Nepostojanje sistema
rrrul
-1
rlopreradivaikoj irrdustrij
. Niska prirnjena novih
podrSke
.
i
tehnologija u
industliji, tc neosposobljenost kadrova
o Jaiati prin)jenu novih tehnologija u
industfiji, te razviti pt'ogr:lme
osposobljavania kldIova
novih tehnologija
za prinrjcnu novih tehnologija
.
1
1\lanjak stnrinih kadrova i oprenre
ratlu i u nrsl<ih privrcdnih druStava
Ia(
u
Uspostaviti i provoditi sistem podr5ke
nletalopreradivaikoj indrrstrij i
za
o faiati zapolljavanje strudnih
radu iumskih privrednih
ltrint jr:rttl
kadrrtva u
druStav;l
i
i
poticati ulaganja u opremu potrellnu za
i
efikasan rad
I
I
t-'---.--.^
Srnrnjenje iunrsliog
I-: o !'rl
zcrnljiita
r
Ilazviirti i nrovoditi nrjcre sprjctavanja
41,
besprlvne s.jeie iurna
br'sp ravne sjeic 5u lna
3.3.3. Poljoprivreda
Federalni Zakon o poljoprivrednonr zemlji5tu (SluZbene novine F IliH,52/09) je krovni zakon F BiH
kojirn je propisana nadleZnost F BiH, kantona i lokalnih zajednica u upravljanju drZavnim
pol.jo privrcdnim zemljistenr. U periodu od 2009. do 2012. godine je na podruiju USK dodjeljeno oko
1.000 ha dr'Tavnog poljoprivrednog zenrljiSta u zakup ikoncesiju.
I'ovr!ina poljoprivrctinog zcmlji!ta na podruiju USI( iznosi 181.107 ha 5to je plibliTno
1670
ul<Lrpnog poljoplivrednog zernljiSta na porlrLriju Ir uit{. U ukupnoj povrSini poljoprivrednog zemljiita
na podrrrijLr USK je B2%, obladivih poljoprivlerinih povrlina ili 20,7 5o/o ukupno obradivih
poljoprivlerlnih povrSina u F BiH. Strukturu obmdivih poljoprivrcdnih povriina u USK c'ine oranice i
baite (7 0,7 4ttk ukupno obradivog poljoprivrednog zemljiita), livade (27,30o/o) i voinjaci (7,95o/o).
Ostatak poljoprivrednog zeml.liSta (18%J dine neobradive poljoprivredne povriine IpaSnjaci, trstici i
bare).
Gralikon 17, Strukturs obradivog poljoprivrednog zemljiita u
USK u 2013,
ra
godini
|! Oranice ibaSte
,l Voanjaci
Livade
3
l,,vor: Fedu uIni
T,uvocl
za
s
tistiklt,20I3.
Pr(.qra stnll(turi vlilsniitva, 6,74'16 poljoprivrednog zcmljis=ta jc rr javnom vlasni5wu, a ostatak od
pribliTno 9'-l,26tt', l l)rivillnom. Registar driavnog poljoprivlcdnog zemljiSta nije uspostavl.ien. U
lrliieratnorl) l.rcliorlu sr: nosioci rrzvojl pol.joprivlcde bile tlriavne poljoprivredne zadruge i dliavna
!.' luzei'a, l(oja sLr ,e naj,,'i ;L: b,r!ila biljnonr proizvodnir:)m i lovolr.l u stoiarstvu. Proizvodnja nrlijeka
sr. 'dvijal:r na usitnji r)irlr l)rivltnilr posjedima povezanima kooperantskint rtdnosima.
Iiroj poljrrl-.riurct.lnr!r riornr[instrva n,r podluiju USK .ie ol<o 21.600, a prosjeina veliiina posjeda je
,rJ ,; 'i 1,.', Llsiirj nrrr,t l)uijoirrivr(,(lrilr pos.ieda oteZava pr;ljo privleclnu proizvodnjtt i srnatljuje
lr, ;iosc. Pr'lPo|r'ir !,rir rsti-irlitiIir za poveianjc ptiljoPrivrcrlne proizvorlnje na podluiju tlSK ne
42
postoii (npr. hladnjaie, pakirnicel. Broi registriranih poljoprivrednih porodiinih gazdinstava i
kfijcnata Lr 2013. godini je bio 14.355 3to je oko 660/o ukupnog broja porodidnih obiteljskih
poljoplivrednih gazdinstava i klijenata na podrutju F BiH.
Poljoprivredni potenciiali nisu dovoljno iskoriSteni zbog brojnih ogra niiava;uiih faktora poput
niskog nivoa primiene savremcnih agrotehniakih mjera, neoclgovarajuie zakonske r.'guiative,
povrsina pod minama, te nerijesenih imovinsko-pravnih odnosa nad poljoprivretinim zemljiite,nr.
ZemljiSne knjige i katastarska evidenci.la nisu uskladeni sa stvarnim stanjein. Do 2010. gocline na
podruiju USK je razminirano oko 2.675,815 mz poljoprivrednih povrsina, a procjenjuje t..a" j" jus
29.293.714 nt2 ntinski riziinog poljoprivreclnog zemlji3ta. Udio nrinski rizifnog
foiloprivredlog
zemljista na podruiju USK u ukupninr minski rizitnirn poljoprivrednim povrsinama na podruiju F
BiH iznosi oko 20%.
Smanjivanje poljoprivrednog zemljista uzrokuje neracionalna sjeia sunra i pojava kliziita,
nekontrolirano pretvaranje poljoprivrednog u gradevinsko zemljiSte, ilegalna odlagaliita otpada,
te
nedovol.ina ulaganja u sistem zaitite od poplava uz vodotoke rijeka. Ministarstio pol.iopiivreae,
vodoprivrede i Sunrarstva usK izradilo je Kantonalni operativni pian odbrane od poplava io;rm
su
identificirana znadajnija poplavna podrudja u USK-u.
ip
Prema ve'liiini navo{ln.iavanih porjoprivrednih povrsina, F BiH se nalazi pri dnu l.iestvice
evropskih
zenralja. usK |aspolaZe velikim vodnim bogatstvom, ali navodnjavanje'se ne piovodi
dovoljno u
odros' na potrebe pa suse snranjuju prinose poljoprivrednih kurtura. planovi I projekti za razvo.;
savremenih sistema navodnjavanja u USK nisu doneSeni.
U 2012 godini obradeno je ukupno 44.569 ha poljoprivrednih povrlina sto je
za pribliZn o 7o/o
nego u 2011. godini. ostvareni prinosi od usjeva u 2012. godini iznosili su
259.i72
11Yo nranje nego
tone
godinu ranije.
Eto
viie
p
za
llltupna. vrijeclnost poticane poljoprivredne proizvodnje ostvarene u 2012. godini
na podruiju uSK
iznosi oko 83.068.598,53 KM.
Tubela 15' Financijsko vrijednost poticane proizvodnje (iz kantonarnog
i federarnog budieta)
tnI
Vrsta proizvodnjc
Obim proizvodnie
I'rcnlirano ntliicko
.'t
Jlrnice:za
l
31.940.956
asplod
]'gllrna(li__-_ l)r:,.ir{c
l<oka ncsilica
tlrsgj g!l:c
d
aar-s i_.t.,r n
lJzljoi I Jsl)lodno stokc fovc{r j Iioze)
'l'ov1:liat
I
47.91].434,00
3.179 Erla
9.537.000,00
1.833 grla
4283.72I,00
10c ?,
_
64 grlo
9.198
2q6 00n 00
srlo
643.006 konr.
I'jroDv0dniil fib-l
f ib-lje nrll,li
i I'jroDv0dniir
Izg0 j slatlovorl
slatlovodlle f ibc
i llzgoj
9
4.3.r0.290.50
2.056.576 korn.
I
2012.
Priblitna vriiednost proizvodnie (KM)
13.540 kom.
u krava-t(,le
u
4L l67B.t),) t<s
411.315,20
2
.895.7
52 ,9 3
I
j
r ll L r\ !,r'lll,r polr
Iolrje ilifl.t
l-lntcrventllr
nl.l
l7.ti75 dnritva ili nri .
_17u.750 kg rnerla _
3.575.000.00
43
Proizvodnja povrta, jago(la i cvijeaa u
Ostvarivanjc noviane podrike za
h)h:vkr sid n ic;r i;lsodiiastoe voaa
83.026 In2
45.390
8,64 ha
34.560,00
Proizvodnja Sljiva
2.940
n2
44.100,00
Ostvarivanje prava na novtanc podrske
zr.odizrnip nnvih olirstertika i staklenika
3.064 rn2
45.960,00
709.170 ke
1.418.340,00
180,23 ha
220.781,7 5
Proizvodnja iagodifastog voaa
Froizvodnia kru<nrh ;ilarica
Da
B
814.369 kC
otvorelloln
Proizvodnja hcljde, ljekovitog i
aronratitrlog bilia
,90
238.880,25
109,83 ha
Proizvodnja ulJarica
prniTvodnia oovraa
2.7 98.968
1738,49 ha
Proizvodnja silaZnog kukuruza
14.369,00
76,32ha
132.640,00
ProrzvodnjJ sjemcna krompirJ (l SR)
24 ha
240.000,00
D.^i',,\.!ni1
22 ha
264.000,00
cipmpn2 kromnira
Sufinanciranie izrade mli
f
orisitrall
392.17 5,00
jeinog\3l!!!q
83.068.598,53
LJKUPNO KMI
lzvor: llinistarstuo poljoprlw
edc, r'odoprivrede i :umarstva USK' 2013
a
Crelilion
18. st, uktrtra i; oll
opri
t'rr:dn a
pottvodnje po toni liulnte u
USK
u 2012'llodini
44
Prinos, tona
p
t
Paenica
it.leaam
a Rai
I
zob
a soja
c KrornPir
,r.
Crnlluk
r
Eijeli luk/aeSnjak
:, Djetel na-sjeno
Mie!.!vrna mahuni.s vavarrra i
litaricama
Travnoska smjesa
rd
Povrtlar:jke kultule se uzgajaju u porodiinirn vrtovinta za plasman na lokalnom trZiStu i za osobne
Ilotrcl)e. l(gtnercijalna poljoprivreclna proizvotlnja, uz subvencije iz opiinskih, kantonaln('3 i
ietll.rr.al og bLrdZeta, provodi se u saradnji poljoprivrednika sa otkupljivaiirna. Najvcti problem u
por11c.j1 poljoprivrede su isplate subvencijil poljoprivrednicima koji se nalaze izvan sistenla i l(oji
posluju n;r ,,crno", te ncmaju nekal<ve obaveze prema druitvu, a korisnici su znatajnog dijela
brirllctsl<ilr sre(lstava. Poticajima se subvcncjonira uzgoj ol<o 1B poljoprivrednih kultura. Z;rkonsku
osnovu d,rdjclc subvoncija u poljoprivrcdi rlini Zakon o novtaninr podrskarna primarttoj
45
poljopfivrednoj proizvodnjil4 Kantonalno Ministarstvo polioprivrcde, vodoprivrede i iumttrstva
provotli dodjelu noviirnih potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji od 2004 godine Sistem
subvcncija kojc se dodjeljuju poljoprivrednim proizvodaiima nije ttspostavljcrt prenta ekottt.rnrskim
naielima, te postoji n('uskladenost u politici dodjele subvencija na opiinskom i kantonalnom nivou.
Sistenl analize rezultlta i efikasnost dodjele poljoprivretlnih subvencija nije uspostavljen, te se
provodenje programa poticaja ne zasniva na analizama.
U periodu od 2008. do 2013. godine je prosjedno godi3nje iz kantonalnog budieta isplaieno oko
3.158.000,00 KM za novdane podrSke poljoprivrednim proizvodaiirna, a u 2072. godini su
izdvajanja za te svrhe smanjena za gotovo 2B7o u odnosu na 2011. godini. Poticaji proizvodaaima
mlijcka s podluija USK se dodjeljuju iiz federalnog budZeta, pa je od 2008. do 2013. prosjedno
godiSnje za njihove potrebe izdvojcno 7.556.242,84 KM. U periodu od 2007. do 2013. godine je
69.072 poljoprivrednih proizvotlaia s podrudja USK koristilo potica.ie dodijeljene iz kantonalnog i
federalnog budZeta.
Tobela 16, Kretanje iznosa isplaienilt novtanih podriki tt primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji na
USK u
od 2008. do 2013,
lznos isplaienih novtanih podrski u u primarnoi
Godina
oolioorivrednoi oroizvodnii (KM)
008.
3.013.229.48
2009.
2.480.rI4,70
2010.
2.899.567,r4
2011.
4.296.300,00
2072.
3.099.318.66
l<upno:
15.788.592.94
2
U
lzvor: Iz,\,icitaj o realizacijl kanton(lnih ifcderolnih novtonih podr{ki u primarnoj poljoprivrednoj proizwdnjl,
2
012.
Vodnjaci zauzimaju povriinu orl 2.947 ha ili 6,680/o ukupnih povr5ina pod voinjacima u F Ritt. U
voi-arstvu je broj rodnih stabala voia iznosio u 2012. godini 438.L21, 1.309.711 ito je za a6,SVo
st.rlrrir Ilanje nego u 2011. godini. U 2012. godini ukupno je proizvedeno 7.418 tona voia, od iega
9I% iini proizvodnja jabuka i Sljiva. Pr-inosi u vo6arstvu su u odnosu na 2011. godinu bili mrnji za
3 5,3 ori;.
ll'oi r,lol<e iznosio je u 2012.godini 150.056 grla ili 3,02o/o rnanje nego 2011. godine. U ukupnom
b:,rju ';i,rke najviie je ovaca (48,160/o), tc goveda (23,f20/o). U prijerarnom periodu bio je znadajan
l|rrHoj ilutr)htonr' pirsr.I1ine bosanskog l<onja, koji je u poslijeratnorn periodu gotovo nestao. u
strlrl{tur i stoc-'arskih proizvoda najzna{-'atnija ie proizvodnja kravljeg mlijeka. koja je u perioclu od
Irt()7. tlo 20i3. godine poraslr za 4,60/a, le je t 2072. goclini iznosila 55.604 litara. Ploizvodnju
kri.tvlr,
ra
nriijeka potit'c rerlovan otkup mlijeka i zagarantirana otkupna cijena, ali postoji nedostatak
;irlh farnti, kau i potrcl)a z:r obnovom postojedih. Na podrLrtju USI( otkup mlijeka vr':'e 7
olkulriiivri.r rnlijeka, otl njih 4 jc sa podrudja USI(-a niljeltare, tl.o.o."Meggle" Bihoi, D.o.o.
rtloLl{
,,Cup', tlitr" sunslii i\1ost,d.o.o.
)
i:;iu;:i,
-r
rrli:tl,rsnil(
lJ ';
ri, ()7/:0011
' D.ASirl
t
t.'
Bosanska
l?upa i OMZ'' Novi Poietak" Uuiim. U 201I. godini
r't
je ukupna vrijednost proizvedenog mlijeka, rnlijeinih proizvotla i sila u USK iznosila 2.873.977,00
KM ili 3% ukupnog prihoda od svih privretlnih djelatnosti.
U prijeratnom periodu je bila znadajna proizvodnja konzLrmnih kokoijih jaja koja je danas znatno
snranienja. U periodu od 2007. do 2013. godine proizvodnja konzunrnih kokoSjih jaja.ie smanjena za
oko 2Bo/0. Proizvodnjom l<onzumnih jaja bave se subjekti: SPD ,,Tomii Dinka" Bihai (kapacitct 5000
koka nesil.la), SPD,,Alukii Mirsad" Bosanska Krupa (kapacitet 5000 koka nesiljal, obrt,,l)eradarstvo
Ilalilovii" Sanski Most (kapacitet 3000 koka nesilja), fizidko lice Me5ii Jasmin, bosanki Perrovac
(kapacitet 3900 koka nesilja), SPD,,Farma koka nesilja" sanski Most (kapacitet 2500 koka nesillaJ,
d.o.o."Galina" Velika KladuSa {kapacitet 3500 koka nesiljal i dr.
Paelarstvo posljedn.iih godina biljezi rast. Broj koinica piela u periodu od z0o7 - do 2013. godine ie
porastao za oko 270/0. Proizvodn.ja je u istom periodu poveiana za 760/0, te je u 2012. godini
proizvedeno 326 tona meda. Za proizvodnju meda se koristi zastariela tehnologija, te prevladavaju
usitnjeni paelinjaci Sto umanjuje prinose i produktivnost (bro.i kilograma meda po koinici srnanjen
je za 8,650/o od 2007. do 2013. godinel. Ne postoji organizirani otkup mecla. promocijom razvoja
pielarstva bavi se Savez pielara USK-a. U opiini Cazin djeluje UdruZenje pielara Kesten ko.ie je 2010.
godine realiziralo geografsko brendilanje kestenovog nreda, te postalo korisnik prve geografske
oznake kontroliranog porijekla i kvalitete u F BiH. Na podrudju opiine cazin postoji ok; 6000 ha
kestenovih Suma, koje omogufuju proizvodnju visokokvalitetnog kestenovog meda s 95yo udjela
polenovih zrnaca kestena.
Zadt'ugarstvo i poslovno povezivanje i saradnja rnalih poljoprivrednih proizvodata je slabo
razvijeno, te nema znaiajniji uticaj na poljoprivredna kretania. Najzastipljena su uclruienja
proizvodaia mlijeka. optim Zakonom o zadrugama su u opiinama usposiavljene nove manre
zadnrge, ali zadrugarstvo u poljoprivredi je slabo razvijeno
Poljoprivredne proizvorlaii se okLrpljaju na por.joprivredllim manifestaciiama, koje promovlraju
domaic poljop.ivredne proizvocie, te povezuju najuspjeinije poljoprivredne prLizvoclaie i
uzgajiv:rde Najistaknutije'poljoprivredne rnanifestacije su Kantonalna izloZba stoiarsiva
-,, Cazinski
sajam", Kladuski dani poljoprivretle, Dani Bihaikog povria, put zlata, Dani poljoprivrede u sanskorn
Mostu i druge.
'
Problem koii je prisutan i u ratarstvu i stodarstvu ie nerazviieno trZiste poljoprivrednih proizvoda,
nedostatak
nad proizvodnjom i prasrnanorn, te problem oikupi proizvodi. nrociala
-nadzora
poljopriv|cdnih
proizvoda uglavnorn se odvija,,na kuinom pragu", te posreditvom lokalnih
tr.inica i
otkupljivaia. Najie5ii oblik plasirania poljoprivrednih p.oiruoa" ni siru t.zist" su kooperantski
odnosi, koji su uspostavljeni u proizvodnji mlijeka, jigoclidastog voia i pojeclinih povrtlarskih
k.lt,ra. I{ontrole p.oizvodnje_ poljoprivrednih proizvoda su sporididn". u r.aiarstvu je ugiavnom
prisutra GLOBAL cAP certifikacija (npr. kod proizvodada -rnalina i organske hrane)l a kod
proizvodnje proizvoda iivotinjskog porijekla se provodi HASAP i HALAL certifikacija.'u
z0lz.
gtldiui je \"rije(lnost ostval'enog izvoza u sektoru poljoprivrcde, Sumarstva i ribarstva
u |ISK 4ostigla
izttos od 1t1t1.427.000 KM ito jc za .l,8so/o manje nego 2011. gocrine, dok je vrijcdnost
uvoza bila
280 960.000 I(l\'1 ili 1,23% rnanja nego 2011. godine. u str.ukiuri ttvt:tza i' izvo).a pot;irfrivrean
in
prt;izr"otla prcvlatlavrju pleradeui porjoprivredni proizvodi (oko 83% vrijednosti
uirfnog iruuro,
ol<o 95()ir vrijednosti ukupnog uvoza poljopr.ivreilnih proi;,rotla). Teznja je cla se p,.isrii
tren4
ekstell;4iVl)e i poltrilltczivne poljoprivredne proizvodnje napuita i da se poljoprivreani
proizvotladi
ol(rcntr intenzivnoj vi!e spccijaliziranoj poljoprivrednoj proizvodnji. USK'je prvi kanton ir
je trsvojio Zlkcrn o organskof proizvodnji po)joprivrednih i prehranrbeiih' proizvoda, F'Ilill koji
a organsr(ii
polioprivrcrina prr-rizvodnja potiac se sredstvima kantonalrr0g bud)eta. Na podrudju
USK su za
organsl<tt 1lrrljoptivrcdnu proizvocluju ceftificirana ietiri proizrrotlaia organske hra1e.
Irrisrrtan ie
prol)lcni nedovoljne L.duciranosti pol.ioprivrednika o savremeniln metodanla
organske
u
PoljoprivIednom
je
slrrTbe
savietodavne
Struine
irolj0privrctlne proizvorlnje. Planilano osnivanje
zavodu USK koia bi se bavila sistematskirn pruZaniem edukacija poljoprivrednim proizvodaaima lla
podruiju USK. Kontrolu kvalitete sjemenskog i sadnog poljoprivrednog bilja, ispr:rvnost hrane
inirnalnog i biljnog podrijetla i struino usavriavanje poljoprivrednih proizvoclaia provodi
Poljoprivredni zavod USK.
Tdh"ln 17 RoTvoini nrottlcmi i
u
Razloilillqlrle!4 _
r Ncuspostavlien Registar
Razvoine potrebe
. Uspostaviti Registar
driavnog
.
Usitnlenost poljoprivrednih gazclinstava
Poticati okrupnjavanje poljoprivrednih
gazdinstava, tamo gdje za to }lostoje
{]eg!_e 0g!'
'r
.
Nepostojanje potporlte inflastrukture
oolioorivredi f nnr. hladniaie, pakirnicel
.
Nizak stepen primjene
agrotehniakih mjera
pro izvodnii
u
o laiati
u
r faiati
savremenih
.
Nerijcleni imovinsko-pravni odnosi nad
___f C!g!_!we4rf r m ?9 rnl j$e m
. Nepostojanje planova razvoja sistema
Sistenr dodjele poljoprivrednih potica.ia
niie uspostavljelr prema ekonomskinl
rraielinta, niti llostoji sistcm llrafenja i
analize efil<asnosti i rezultata dodjeljenih
st edstava
i
poslovnog povezivania poljoprivrednih
, _ _ _proizvoalaia
. Ncrazvijetro trZiite poljoprivrednih
proizvoda i n0dostatak naclzora uad
Plilsmanom
--,____!.djqt4yl_cd1-1llproizvoda
.
i
|
_-
stcpen
izali
edtlciranOsti
pol joprir.'rl'dnilt proizvotlai'a o orgattskol
N
__ -_.ru!jqp.i"td!l
je
.i
l1l1lzvlliltj'
I'oljoprivrecltte
sluibe u
Sc!.'l<ciisl<e
slu2be,
s,rvjctotllvne
stodilrstvu itd.
N
c.post oja
rr
Primlenu
savremenih
Rjesiti imovinsko-pravne odnose
nad
zedl$!qm-. Razviti planove razvoja
polioprivrednim
sistema
navodniavanja i zastite od poplava
navodniavanja i za5tite od poplava
proir.vodnjonr i
u
agrotehniikih mjera u poljoprivredi
poljoprivrednoj
. Slaba l'azviiellost zatlrLtgarstva
infrastrukturu
potpornu
-
poljoprivredi
o
.
dt'Zavnog
n()lioprivrednog Tcmljiita
noliorrrivrerlno,' zenrliiita
dodjele
. Uspostaviti sistem
poljoprivrednih Poticaia Prema
ekonomskim naielima, te uspostaviti
sistem praien.ia i analize efikasnosti i
rezultata dodjelienih srgdi!{Ye--._
. Jaiati zadrugarstvo i Poslovno
povezivanie poljoprivrednih proizvotlaia
o
I
I
I
I
i
I
,3
Poticati razvoi trZiSta poljoprivrednih
iadati ttadzot nad
proizvodnlom i
Plal'ulanom
proizvoda i
trrrlioprivretlnih proizvr-rda - -
Razvil.i pl'ogrrnle 7x
etlukrciju
n,rljottrivretlnillprr-rizvodaiaootg:rnsl<oj
nolio privretlnoj 1'roizvorltli!
I
.
i
i
.
[:ormiranje l'oljoprivrcdno saviLlodavne
sluZbe;
lqi-,U!iepg!9L4
selekgljske sluTbe
48
3,3,4. Turizam
Oiuvana ri.iedna, Surnska ivodna bogatstva (riyeke, izvori nrineralnih i termomineralnih voda) na
USK dine kljuini potencijal razvoja sportsko-rekreacijskog, odmoriSnog, planinskog i eko
turizma.
podruiju
p
Svojstva prirodnih resursa su nedovoljno istraiena (bioraznolikost, ljekovita svojstva termalnih
vodaJ. Sume na podruiju USK su bogarte krupnom i sitnom divljaii kao Sto su srndaii, rlivlje svin.ie,
pcrnata divliai i zeaevi ito predstavlja potencijal za razvoj lovnog turizma, a materijalna (historilski
grad Kulen Vakuf, Ostrovaiki stari grad, arheoloiki lokaliteti dr.) i nematerijalna kulturnohistoriiska baitina omoguiuje razvoj kulturnog turizma. Kulturno-historijski spomenici nisu
riovoljno iskoristeni u funkciji iirenja i povezivanja turistiike ponude usK, posebno u pravcu
stvaranja turistidke destinacije. Potencijal za razvoi turizam u USK je i blizina NP Plitviika jezera u
llrvatskoj (30 km od USKI koja godi5nje ostvaruiu milion turistiikih dolazaka. Prilika za;azvoj
prekogranirne turistidke ponude je prepoznata u Strategi.ii za razvoi prekograniinog podruija
gornjeg toka rijeke unels.
Za razvoj turizma posebno je vaZan Nacionalni park Una koji je jedna od na.iprepoznatljivijih
turistiikih destinacija u BiH. Broj posjetitelja NP una je u 2012. godini bio izmedu 25.000 i 30.000,
od iega su 60% c'inili inostrani gosti. Turistidka ponuda u sklopu NP Una obuhvaia rafting, ribolov i
druge,,outdoor" aktivnosti (biciklizam, planinarenjeJ.
Turizam ne zauzinta znadajnije mjcsto u privredi USK. Turistiikim aktivnostima je ostvareno oko 4,2
96 ukupnih prihoda USK 2011. godine. od 2008. godine vidljiv je rast prometa u djelatnosti
lioteljerstva i ugostiteljstva. Promet u svim ugostiteljskim ob.jel<tima na podrutju USKje u periodu
od 2008. do 2013. godine porastao za pribliZno 270/0, te je u 2012. godini iznosio 12.435.284 KM.
A
{
r'Sl i .ltc{{1r I zir iazvoi turizrrla u preliogrJniinoor podnraju gornjeg toiia rijrike IJne je rezultat projekta lJlla-spring
ol
Ll o:i,,,ir u pt L)l()graniinog pt ogr:lnli saradnle Bill i Ilrvrtske.
prc,vr'd!r){rj
l.jfi,
49
cralikon 19, Kretonje protneta po vrstama ugostiteliskih obiekata u
godine
Buffet
Kampovi i druge vrste
ugostiteljskih objekata
Barovi
IJSK u
periodu otl 2008' do 2o73.
{:ii|l
j]
,t
l:w
I
|
2O!2
r
2011
2010
Karane
v.t
r
r
Restorani
2009
2008
Hoteli
2.000.000 4.000.000 6.000.000 8.000.000
IzL,or: Federalni zovod za statistiku,
2
073.
Turistiaka iufrastruktula ie nedovoljno t azvijena. Postoji manjak sportsko rekreac ijske
kvalitetom i
i n frastrul(tu t-e i tufistiike sigrralizacije. SmjeStajni kapaciteti sr.r dijelom obnovljeni, te
liapaciterima djekrmitno zadovoljavaju turistiiku potraznju. u peliodu od 2008. do 2013, godine
-
brol lez;rlcva u snljeStajniln kapacitetilna je snranjeu za 45,)/0, odnosno s 900 leZajeva u 2008. godini
ne 490 ieZajeva u 2012 godini. Nedostatan inspekcijski naclzor nad poslovanjem ugostiteljskor.rristidliih objek.rta oteZava unaprjeclonje kvalitete turistiikih proizvoda i usluga. Potreba
urraprjetlenja livalitetc Ilaroiito je izrai.ena u privatnom snl.icstaju u domaiinstvima. Srnjestajni
I(:rpacitoti lcojizadovoljavaju Tahtijevanc standardc se uglavuom nalaze u Bihaiu'
Grajilon 2o. Turistitki dolasci i notenja na podnttin usli u periodu od 2008. tlo 2013. gotlirrc
50
25.000
20.000
15,000
10.000
s.000
II USK
0
I
z
2008
I zvo
2.
r:'f ur i sti ( ka zoj ed nica
U SK
od ukupnog broja turista u IJSK, 7go/o ih odsjeda u hoterima, a
ostali [27v0) u drugim vrstama
smjestajnih objekata. ostvareni promet od turistiikih noienja
posrjednlih g;din; rrii;uzi'rur,. u
2072' godini ukupno ostvareni prlmet od turistidkih noeunl"
3.041.34g KM tto je zagzo/o
1"
vi5e u odnosu na 2008. godinu.
'znosio
:;i!{:r:'"irT{:;:;!:dotssci
dornaiih
i
stranih turista na podrutitt usK prema vrstotna smiestainih
'..'|
l'
:5000
: 4500
l
...
I
4000
3500
3000
2500
2000
1500
1000
500
j
j
'
I
Turistiaki dolasci
Strani gosti
aTuristiiki dolasci
Domaiigosti
0
:\-i\^
++' {.o-* ,o"o- .r$
,3- ,o\ad'
y
.o's
rO'
c|9'
I z-t o
r : Tu ri s titka zajc(l
tI ic a U S
K
od rrku'nirr tu.istiikirr dorazaka. najviie dorazaka
ostvaruju
-1;:;112,turisti iz Hrvatske (oko 1B%), Sl'ven4e
[],]%) i Itllije (9%). Turisti jz.t{rvatske,"
,,uupno ostvarenih turistitkih noaenia
na pr.rtlru c'ju USK Lr 2012. godini, sloveuski "rlr;.il;
turisti i ipZi,
nofen.ia, a turisti iz I talije B,u6%.
"f.rp,rih
ilazvoj tul iznta USI( je u rradleZnosti Ministarstva
privrede, al.
r,oi_un, r",ir se. brve unap!etr.i,i",, *i,ii,lli,;::lll'.,iT;[1..?,lii1i',iliiitii
l::lj:l]: :,n
il:"lh,
lzmJL'rlc
l(a ntonrJnog Zakona o radu trrristit[ili
zajerillica.
os rriis'lja'a n jt' i pronrocija rrkupne
turistiike.ponude USK je zariaia .furistiike zajednice
p,srlrj{j 0(r 1997. godine, tc je prya
lJSIi, koja
turisttik.l zajednica urnuunno na potrr.udju p giH. ,rlr,.irfia.,"
zajednicel]anivo|'loptinanepostoje'ProgramrazvojaturizmaUSKizradenjelgg8.godine.S
potrebno je provesti daljrlja ispitivanja
obzironr na potcltcijale i stalni r;st i razvoj turizma u svijettl,
ju
i drustvenom razvoju IJSK i kako
0 tome k0lika ie i kakva je uloga turizma u buduiemprivrednom
u
spjeino 0stvariti.
.
Nedovolino istraZena svojstva prirodnih
vrij0clnosti USK u ftrnkciji turistiikog
.
Sliba zastupljenost ktllturno-historilske
ittr"Ziurnja prirodnih vrijednosti
USK u funkciji turistiikog razvoja
iiiati
.-
bastine u turistidkoj Ponudi USK
.
N.aouot.;n" iskori*tenost blizine NP
Plitvitka jezera u povetanju broja
turistitkih posjeta u USK
eta u USK
iiilti
Nit"t uaio prihoda od turizlna u privredi
.-N"[^ii*,
turistiika infrastruktura
ffiniik - *.p.k.iitkog nadzora
"Ai"
f"il rtla od turizrna u pfivredi
. Unaprijediti razviienost
i
infrastrukture i signalizaclle
.
nad
-tutrti
,*ptt .iittti
Ildtlz'
.ip
trrrrslrcKe
rr
rrad
poslovanjem- ugostiteljsko-turistifkih
poslbv;rnjern trgostiteljsko-turistiekjh
r
'rtttupljenost kultrr rno-historijske
baitine u turistidkgi Ponudi USK
blizine NP Plitviika
l^a'"tt ttk .t
"nost
j"r.ro u poveianju broja turistiikih
u*._,rt'
. --l*r.rti,.postjJValIie struillih
Maniak struinih kadrova tl turlzmu
krrllova
u
9,4. Analiza uvoza i izvoza
Vanjsl(otrgovinskibilansUSK,kaoiFBiH,kat.akteriziradeficitkojeguzrokujeveii^rast,ttvozaod
pt"t"ftle.ietiri godine" varira oko 88 miliona KM'
izvoza. Saldo uonlrt otl.guu'ntlitig' iif""l" "
jn)a mali uclio U 20lZ godini USI( je
BiH
F
Privreda USK u vanjskotrg""i";Li't "ktluno'tlt" te s 3'53Y0 u ostvarenom robnonr izvo;'irt'
uaestvov:ro s 2,92% u
ukupnor;;;t;;;;;i'^
u F BiH'
USK tt
Tabala 19' Robni izvoz i Ltvoz tto
zooe. f__zoro. _+_ -?Yl
8.9 13.8 29
r}4.z3z.s13
246.107.0 1 0
260.726.743
1
Uv0z
Saldo VTB
Pol(l'ivenost tlvozir
-
5
$7.19 3.18
.76.493.530
1
7
6'1,57
,.4
od 2009. do 2013'
0,66
I
|
--rgtlt?.7?s
284.169 75?
l92.9ill.U00
26i].11ar.000
,Bt.15 4.000
68,40
1
tlrSlqll(Zq) lzvttt:llSI( 2013.
52
u struktrrri ostvarenog izvoza, pribrizno B0o/o izvoz.a s podruija USK su iinire robe iz
djeratnosti
preradivaike industriie, ito proizvodi iz metalopreiaclivadke i
drvne industrije. sve ostale
djelatnosti su uiestvovale u ukupnom izvozu s piibrizno 20v0. prisutno je
usporavanlr. rasta
iz'vozn.il'r aktivnosti ito je posljedica uticaja globarne ekonomske
krize, otei,anog pii.t,,Jl" iruo.n.,a
financiranja, te poteikoia u naprati dospjeliri potra)ivanja. procienjuie
se da izvoznih pgrruzeca na
podrui'ju USK irna 66, od dega je oko polovica iegistriruni nu po,l.ul1,
opiine Cazin.
Tsbela 20
izvoznici na
Naziv poduzeda
USK
Dielatnost
Vrsta proizvoda/usluga koie se
izvoze
RIZ KARIINA d.o.o.
Ribarstvo
ENER6O TUS
Trgovina
BIHACRA PIVOVARA
Preraclivadka in(hrstriii
URIIE - GP d.o.o.
BRZI d.o.o.
I?.vor: USK,
2
Gotovi proizvodi
O D remJ
Pivo, vodJ, Oranri|]a
Proizvidnja clemenata od
Dlast.mas;r
Kasete za igliiaste Stampaie Olivetrt
Proizvodnja rczane grade
Bukovi el!'mcnti, daska
013.
4. Pregled stanja i kretdnja na
4.1. Zaposlenost
trtiltu rada
starosna struktura stanovnistva usK
nije_se bitno nrijenjara. toxom posrjednjirr
nekoliko godina. u
or<o 7 0o/o Lrktrnnog stanovistva
je
starovniitva (15-64 godinel, a uJrt, at<tivnog USK pripacralo srarosnoj gr.upi radno sliosobnog
starr""ii i*1,'*,r"" sposobnom stanovnistvu
1e :B%.
u 2a12'gotliniie u F BiH zabiiiezen parl
zaposlenosti za0,77o/o.Bro.j zaposlenih
osoba u USK u 2012.
godini jc frio 31 683 0sobe 5rr- je-za
2,B.vo nanje,, oJnoru na,201L_godinu.
Na podruiju
je
20l2 go(iilli,
uSK
.,
u
rz,s:'t ir,p""'.l,int'.pl.or,nne
;iqiilu,,i:?l?J:*ii?fi:y*""J'ml
i,iii:flIiT
aktivrros stanovniltva, zorz. godini
;;;;'##3r'$:"""rffyi"1,;::li'rTii:i:il:l
zirposlcrrosti radno sposobnog_.stanovnistva
',;;l
, zorz. g"ciini;e tznosio 15,70/osto je
orllr()su
41,5
.r"n
r)ir 1rr-osjcl< F RilI (Z7,Zr/o). St"p.,,
,npo.tuno;; ;i;;;;,1tog 'stanovniStva
irtr ie za priblizn, t)lz" r-r,o n;o u odnosu
na F IliH.
GroJikon 22' Ilsporedba stope zaposrenosti
aktivttog str,tov,ijtvd po ka,rtonima
F
znatno nize u
Lr
BiH
2012. godini je bio
u
2012.,Jotrini
53
70
60
50
40
30
20
zaposlenostl
aktivnog stanovn;atva
-Stopa
10
\%)
0
*.1:1$si\;I1;\$."""$
9'
"ocf
s*t";N."o'
r!-"# "oa-
+t
2073'
lzvor: Federalni zavo(l za progromirunie razvoia'
zapo5ljavanja u.javnonr
Stooa zaposlenosti je uglavnom odraz
drZavnom sektoru' a ne odraz
u USK je izradena 200B sodine s
tlo":liy^it'
aktivnosti
oudur.tniakih
podruiju liantona'
iolima iri se pove6ala zaposlenost na
ciliern definiranja i prouoAtnio"jcra
t lar,i," vf u,f o 0sK tol dokutnu"t nije usvoiila'
i
t""ittul't" ofitt*i:
Grafikon
23.Kretonic
broia zoposlettilt i trezsposlenih
lso.ooo
iosooo
l+oooo .n
i;*: ,i ,fi
I1
ir,*
osobu u USK
ii
i1*:: ,;,1 H
'$
'
lllH I{
1s.o0o I
rooo0 ' l
sooo .t i
u periodu
,
od 2009' do 2013' godine
,.]
i'.{
$
g[_
p
'i':'::""
i:.I;l
-,
ii:J
tq
,1
2013
l/.\'0t l:ederolni zood "(t stnttitilir'
je u opadanju ['15'8Yo 2009
pcriorlu:.1i9on fll 2.0t3 8otlinc
l,rosjrripa str.:pit zaposl;'ttos'iuSl(
n"
tio i'j" oi<o 13'59/o 'u'njt' u na"ti'u itusi"int'
godine tlo 41,5,'i6 Zi)' 't .'pi "t'
F Bill u ,t',ver'l"n.nl 1'r:t ioLlir 1557'J
Lr
stopr'r 7'rrro-\lPrlosti
54
Podaci o zaposlenosti ne odraZavaju stvarno stanje, jer ne uzinraju u obzir velik broj zaposlenih s
podrui.ja USK u inostranstvu. Uvid u odnos ponude i potraZnje na trZiStu rada claje,,lsira2iv.rlje
trziSta radar", koje se provodi na nivou USK jednonr godiinje i ii.je pr.ovoilenje je zakonska obveza l[.1
sluzbe za zapoiljavanje uSK. od ukupnog broja prijavljenih potreba za radnicima u augustu 2013.
{2811, najveia potraZnla je bila za kvalificiranim radnicima [109 ili pribliZno 4070) iradnom snagonr
srednje struine sprerne (oko 30%).
;p
Procjena bro.ia zaposlenih lica s podrui.ia usK u inostranstvu nijc provedena. procjenjuje se da se u
inostranstvo najviie iseljavaju radnici tehniikih deficitarnih zanimanja. Praienje potiataka o bro;tr
zaposlenih lica u inostranstvu oteZava preklapanje nadleinosti i poslova izrnedu federalnog,
kantonalnog iopiinskog nivoa upravljanja. Na potlrLrdju F BiH postoji izmeilu 180.000 i 200.000 lica
koje rade,,na crno"15. Na podruiiu USK se ne provodi kontinuiran i redovan inspekcijski nadzor rada
,,na crno". Postoji potreba jaianja saradnje opiinskih i kantonalnih inspekcijskih sluzbi i
JU sluTbe za
zapo3ljavanje usK. Postoji problem razvrstavanja udjela,,sive ekonomije,, prema dlelatnostima.
Pol.loprivre dnim proizvodaiima se dodjeljuju poticaji iz kantonalnog budZeta, a istovreme'o
su
evidentirani kao nezaposlena rica, te po to.i osnovi prima.iu naknaduia zdravstveno osiguranje.
u
poljoprivredi se primjenjuje netransparentan knjigovodstveni sistem, koji oteZava
evidericiju broja
zaposlenih. Postoji potreba jadanja saradnje izmedu USK i op6ina u vezi dostavljanja po<iataka
o
broju i iznosu dodjeljenih poticaja u poljoprivredi.
Grafrkon 24. Kretdnje stope zaposlenosti
F
BiH
i llsK u periodu o.l
2009. do 2013. godine
'.--
-' 't
40
30
usK
_F
-
20
BiH
10
:J
0
2009.
20ro.
2011.
20 12.
Izwtr: Fcderqlni zuvod zu statistiku,201.l.
2012 godini na ;;orrruc'ju USK prcko.pol-ovine ukupnog brt.:ja z;rposrenih
osoba je biro zaposre'o
u
";
sektorirna-. tf'govi^e (20,26%), prerarrivaike' inausirr;e"(r+,2196),
'a13;3
obrazovanja
z"/j
j."""
tu prave
Ll
[10,50%r].
I)rcr)ra stcpe.a obrazovnnja, u Lrku;lnonr broju zaposrcnirr u
USI( rajzastupljenije su osobe sa
srednjonr struinorD slrrcnrorn (,16,s7o/o), zrtinr s visokonr ili visonr
struanom sprcrn{rrn (.28,561/o),
ril'orhci
St'it,f ske
blnkr:.
55
dok ostrtak iini niit' obrazovana radna snaga
(24,87.,
). Najveii udio zaposlenih s visokoln,
(18'44o/o)
oclrrosno visorn struanom spremom na podruiju uSK imajLr opiine Bihai (34,940 ), Cazit
diplornirani
i Velika Kladuia (74,82tya). u strukturi zaposlenih visokoobrazovanih lica donriniraju
ekononristi (oko 250lo), profesori raznih smjerova (14%), diplomirani inTenjeri elektrotehnike
[12%) i rliplomilani pravnici [1270J.
Grafikon 25. Zaposleni po stepenu struinog obrozovdnia u llSK u martu 2012' godine
VS
10,0'/"
SSS
46,6%
lzvctr: USK,2013.
je p.erioclu ocl Z00B do 2013 godine porastao za 5ol0'
lznos prosjeine neto 1rlate na podruiju USI( u
za 6,50/o Ilauje od
prosjedna ncto plala n. pna.uri,-uiit-u zoii. g"ai^i iznosila je 775,84KMlto le
prosjetna neto plata u USK manja je za viie od 50
prosjeine neto plate na nivou rl gjti t8is,szxNil.
it' ft";t ie u F Bill 2dlz godine iznosila oko 1770 KM'i
%r potroiaike kot'pe za ..,u..un"f n'*'itt*f
su u djelatnostilna proizvodrlie
NajviSe prosjeirle lleto ptate u ZOIZ' godini ostvarcne
i
pti'rlont i vodorn (1 1521(M)' driavne t!^t:Y."-.1 odbrane
snabCijc'varrja clektrianor)1
",t''''g'ju"t,
i socijalnog rada [1 023 KM)'
obveznog socijalLug urigu.unl.ii rza f<rt,Il' te zdravstvenog
Najnizaprosje.nanetoplatarr20l2.godinizabiljcTenajeusektorutlgostiteljstva(4281{M),
vozila (502 KltlJ'
s,l^.l"ui'-rrtun (138 ,il"1l;i trgovine i popiavka rnotornih
56
Grafkon 26. Iznos prosjeine neto plate u
USK
po djelatnostima u 2012, godini
1600
1400
1200
1000
800
600
400
200
EKM
0
$
4.2. Nezdposlenost
jedan od najve iih problema. privrede usK i jedan
od glavnih razloga e'igraci.iskih
nezaposrenih osoba se u uSK, kao i na podrudju
ditave BiH, rapidno
p'vefavao od pojave eko'ornske krize u 2009. godini. jeriodu
U
od zoos. g"dir";" zoii.'iou,n",
zallil.lelen je porast registrirane nezaposlenosti ia
nivou riiu,le t"ae.utno,n i kantonalnom nivou.
i:"
I:.':11',"*r"t
toko'il
staoov'iitva. Ilroj
Gr(rJil@r 27. I{retonje relristrirane nezaposrenosti
na
:--
podrtttju IlsK tt periodu od 200g. do 2013. godine
46 000
45.000
44 000
43.000
.,.J
42.000
i
41.000
40.000
t USK
39.000
ll
ir .
lS.00J
-l
:, 't-..
l
/.00{)
.rt
36.000 i
|
J;
l
i
u3ri
4
,Onq
lzttt'' [:rtleraltt
p
I (r
n i r(i
t) j
e,
!
z'rtta)t!
0 1.,1.
ln1^
n
zvlL.
2012.
stutistiku BiL!, vijate trlinistera
Dt,sne
illerce(]ovi
c, Dirckcija za ekonot sko
57
BrojnezaposlenihosobanapodrutjuUSKie2012.godineiznosio44.T34iinrejeudiotlSKu
oclnosno B'12% u broju
uk(',rro,n'b.o1u legistriranih nezaposlenih osoba u F'.BiH bio 11'7%o'
u tlsK u
osnba, iiH. Najve6i utlio u ukupnorrr broju nezaposlenih osoSa
."g,ii,ir."in
Za
(17
".rapJslenih
je u optinu,r* Crrt,i (23,0a%i', Billa( (22,460/0) i Velika Kladuia
'52%J
)rirz. guJi*t zabitjezen
nije uspostavljen adekvatan
votlenie evidenciie broja nezaposlenih oioba na podruiju USK
informaciiski sistem.
Grafikon
lico n opiinann
28. lJdio nezaposlenih
USK tt 2012'
godini
a gihaa
!
B.Krupa
p
B.Petrovac
Buiim
:, Cazin
Kljui
S.Most
V,
Kladu 3a
za statistiku' 2013
Izvor: Llt;sko'sonki kuntott u l)rojkant(t' l etlerolui zayod
Gralikon
29.
Omier nezaposlenih iena
i muikoraca
po opfinama u USK
112000
10000
.5
8000
;
I
'j
1
c,000
't
I
4000
J
f ."t
2C00
l
j
{t
t!
I
:11
I
L!
.l
Muikarci
l lene
0
.a'.*u.JJ .*" *"-.sisJ
,"**'",*sS"
.f..r*
$'..{,"
58
Izvor: Unsko- sonski konton u brcjkonta, Fedrrclni zavo(j zo statistiku,20l2.
stopa registrirane nezaposlenosri u usK u 2012. uodini.ie bila 58,5%, te jc'prema tom pokazarer,u
USK na vodecem ntjestu svih kantona u sastavu F BiH.
Grdfrkon 30, llsporedba stope nezoposlenosti u kantonima F BiH u 2012. godini
70
60
50
40
30
20
10
0
'-Stopa
nezaposlenosti
t%)
Izvor: Federqlni zavotl za programiranje rozvoja,2013.
Prenla obrazovnoi s-tl'ulduri nez-aposlenih osoba, najvefi udio
dini nisko obrazovana radna snaga
(kvalificirani j nekvalificirani ratlnic'i), koja u Lrkupnom bloju
nezaposlenih osoba uiestvul.e s oko
70% U struktLrri nezaposlenih kvalificiranih radniia donrinira.lu prodavadi,
autornehanidari i kro.laii
(287o ukLrpnog bro.ja nczaposlene nisko obrazov:rne
radne snagel, dok najveii udio neripurtenitr
polukvalificiranih radnika iinc'zitrari itesari (4{/o uk,,pno
neraposlene nisko obrazovane radne
.';'
Visoitoobrazovano nezaposreno sta'ovniswo ti'i 4,7 Bo/o ukupno
rrczaposrenih osoba na podruiju
z^atno manje od njihovog urljera u ukLrpno nezaposle'im osobanra
t1lt1.,,st3 I.c
na nivou r'aiu loto
189/o) U kvalifikacionoj strLtktLtri..visokoobrazovanih
nezaposlenih osoba donriniralu ,tipiu,nironi
olroro.risti (26%J, profesori rilzuih s-mj€r'ova
[20()zo) idiplomrrani pravnici [14%). postoji potr.eba
rrsl<lailivarrja prograrlzl visrr<oobrazovnih institircija s potiebarna
tt zista rirda.
59
2013' godine
Grtfikon 31. Kuotilikaciona slrttlitttlt nezaOoslenih \ca na potlrutiu llSK u augustu
; 5ooo I
I
4000
2500 -"-- ---'--.--
Bihaa
B.Krupa
:.r
B.Petrovac
r
Buiim
:1 Cazin
2000
.
1s00
j KIjua
S.Most
1000
.. V.Kladuia
500
0
VSS VSS SSS N55
lzvor: Ju Sluiba za zapolliavonie
2013
grupama. Ol<o 30%
USK su rasporerlene podjednako po svltn starosnim
20 i 29 godina, a najmanie le
broia svih nezaposlenih pripada starosnoj grupi lzmedu
1
5%)
aobi izmetiu 15 i 19, te 55 i viSe godina [oko
Nezaposlene osobe
rt,,p""g
USK'
.s
VKV
u
""r.ip,"j.-if,'t
na podruiiu
Gralikotr 32, Starostl(1 struklurr nezaposlenih osoba
IISR za
300c
inli 2013' godine
r vss
tr vss
,5SS
200c
!
$
NSS
1500
1000
PKV
500
NKV
0
3
5-39 40.44
l, \'ot: llj Sittibo zd zupolli,r"trtiie']SK,2013'
nezaposlenosti' jo-r st': iJvlja ka('
ikolc ne obrazrrju karclt'o
r-lerlirsL rr.t lotlli'ijtt r "ii irnrr cbilieZja struktufllc
strui'ne
I rIi:r.ii,r!lL'rrr)rjti P,)llrl(lr: r p,',a '' '1t r'itlnesnage S|ednie
^1r.,.,r
'
cdica
laou
60
s potrcbittlla trZiSta rada. Postojeia radna snag:r nije dovoljno educirana za koristenie savremelih
tehnologiia zbog iega je oteiano privladenje ulag:ria na podruije USK u svim sektorinlil. Prrsurna.;r,
nedovol.lna saraclnja Skola i privrednika, pa izosta.lu prograrni strutne prakse za uienike. l,ostoji
potreba izrade analize o struinim profilima radne snage, koji su potrebni na trziitu rada usK, kao i
potreba jaian.ja saradnje s poslodavcima.
lU
SluZba za zapo5ljavanje USK ima ulogu posredovanja na trZiStu radir izmetlu poslodavaca i
nezaposlenih osoba. Programi aktivne politike zapoiljavanja na podrudju USK se provode
posredstvom Federaltrog ttlinistarstva rada i socijalne politike, Federalnog Zavoda za zapoiljavan.ie
Sara.jevo i PIU SESER. fU SluZba za zaposl.iavanje USK vlastitinr sredstvima financira provodenje
progranla prekvalifikacije nekvalificiranih lica za proizvodna zaniman.ia metalske i gradevinske
struke. JU SluZba za zapo5ljavanje USK raspolaZe nedovoljnim financijskim sredstvima, te ima visok
udio dugovan.ia nastala po osnovi isplate obveznih doprinosa za zdravstvenu zaititu nezaposlenih
osoba i naknadu za nezaposlenost demobilisanih boraca. Na nivou opiina su uspostavljeni bpiinski
7'avodi za zapoSljavanje tiji su financijski, kadrovski i tehnidki kapaciteti nedovoljni. Saradnja
fU
SluZba za zapoil.iavanje USK i obrazovnih institucija.je uspostavljena kroz programe profesionalne
oriientacije i karijernog savjetovanja udenika osnovnih i srednjih Skola, te siudenata na fakultetirna
Univerziteta u Bihaiu. Saradnja ni.je dala odg<.rvarajuie rezultate u oblasti usklailivania ootreba
trZiSta rada i upisnih politika obrazovnih ustanova.
U sklopu JU SluZba za zapoSljavanje USK-Biha6 djeluje Centar za strudno osposobl.javanje i edukaciju
nezaposlenih osoba kao prvi takav centar na podruiju F BiH.
vciina nezaposlenih ieka na posao znatno duZe od jedne godine ito upuauje na to da je na podrudju
USI( pristltan problent dugoroine nezaposlenosti. U strukturi nezaposlenih osoba's obiir.om na
duiinu iekanja na zaposlenje, oko 70% je onih koji iekaju duZe od 48 mjeseci.
u strukturi
nezaposlenilr .aste udio teie zaposljivih grupa (npr. mladi bez radnog iskustva,
s tendencijom daljnjeg rasta zbog slabe razvijenosti dodatnih obtika
obrazovanja i prckvalifikacija koii bi poveiali konkurentnost ;vih grupa na trzistu rada. prema sropr
nezaposlenosti rnladih osoba.[15-24 godine), USK je na prvom mjestu u F BiH. sufinanciranje
programa poticania aktivne politike zapoSliavanja teZe zapoiljivih osoba provodi Federalni
Zavod za
zaposljavanje. Za programe sufinanciranja zapolljavanja mladih bez lskustva (program 400+),
zaposxljavnnja i samoz.posljava nja ie.,a, mradih poduzetnika, povratnika r Roma je
u 70r2. godini
.lozcno 705.158,65 KM i zaposleno ukupno 173 osobe. To je 30% rnanle sredsiava izdvojenih u
2011. godini u kojoj su posredstvon) tih prograna zaposlene 254 osobe.
U priprenli ie tlspostava s^aradnje.fU SluZbe za zapo5ljavanje USK i industri.iskih proizvoclada
u vezr
izrade program;r obul<c kadrova u industriji za prinrjenu savremenih tehnoiogija. provoalen.ie
progranla zavisi o dostupninl financiiskim srcdstvima.
fLl sluzba za zapolljavanje USk je, u saratlnji
s optinatna USI{,.zapoicla proces izrade baze podataka o potrebama railne.snage
u indusiriyi kojgj je
cilj osigurati uvid u realno stanje i izraditi plan informiranja i educiranja.
nekl'alificirani radnici)
11
.,'
4.3, Petrziotrcri
ukLrlran broj pelzioncla klajern 2012. godirre je na podrudju tjSK iznosio 20.769
ti
7,2% ul<upnog
brrj:r sta.ovnil<a usl{. udi. broja penzioncra na pod.uiju uSI( u Lrr<uprronr broju penz.ionera na
prril*ic'ju. F l3ill je u 20 t2. godini bio,6,35yc,. Najveii br.r.rj pcnzioner., od'osno
37,g% nlinovog
uliul)rioq lrroja, iivi u Bihaiu, Cazinu {LS,73t/o) i Velikoj liladu!i (lZ,SgVo).
61
BurlZetska izdvajirnja za isplate penzija se smanjuju. U 2012. godini jc ukupno za penziic iz l)ud;eta
USK
USI( isplar,eno 6]8l.929,23 KM ili 0,17% manje nego 2011. godine. U 2012. godirti
je
grtdini
2012.
U
isplaieiio S,57% svih penzija u F Bill. Iznos prosjetne penzije se smanjtrje'.
godini.
I)rosjeina
piosleina penzija u USk iznosila 325,54 KM ;to je 7,43o/o manje nego u 2011.
penzila Lr usK uis. je od prosjeka F BiH (372,27 KM u 2012.1. Prema vrsti penzijc, rt 2012. godini se
43,24% ukupno isplaienih penzija odnosilo na starosne penztie,22,24o/o ie isplaieno za invalidske, a
jt'u
3 4,52o/o
z.t1
porodiine Penzije.
Tobela 27
U VCZI
trZifta radq
Razvoine potrebe
Razvoini problemi
.
USK ima najniiu stopr.l zaposlenosti i
najviSu stopu nezaposlenosti od svih
kantona u F BiH
. Intenzivirati mjere aktivne
zapoSljavanja (programi,
planovi, strategile z,t
politike
poticaji'
jata nje
zapoSljavanja)
. Nije
. Dovriiti proces izrade i
.
. faiati
usvo.ier')a strategi.ia za jaianje
politike zapoSlj;rvanja na nivou USK
Pojava strukturne nezaposlenosti kao
posljedica neushladenosti programa
obrazovnih institucija i potreba triiSta
rada
. Preklapanje
nadleZnosti i
nckoorditrirana saradnja izmeclu
Fcderalnog i kalltonalnog zavoda z'a
zapolljavanje u voclenju evidcncije o
.
o
nezaposlenosti i ratlrloj snazi zaposlenoj
,,Ia crno" i r.l inostrallstvtl
\risok udio niskoobrazovane radne snage
u ukupnom broju nezaposlenih -osoba
Nedovoljrri kapaciteti (tehniiki, ljudski,
iinancijski) i saradnja izmedu opfinskih
slulbi za zapc.riljavanje i IU SluZbe za
z.r t'oSliav;r rrje USK
__
. Ncdovolirta saratlttja sltrZbi 7'a
zapoilja.;anjc i obr:rzovnog i privrednog
_ - Sr'litOl-a
r lrir:rlovoljrta
r
|
j
.
osposolt!jenost struane
111l,11lrlr
,,.'rn1,"':icrih osolta u
tt
tll(upt),rtll l)rojtl
USI(
I
t_]
"
povezivan.ie, saradnju i
uskladenost Programa obrazovnih
institucija s potrebama triiSta rada
o
l7 !
;tien i
(ir
','()tr)|rii;t nii 4JDclslcllost
i provoditi mjere jaaanja
saradnje izmetlu federalnog i
Intenzivirati
l<arrtonalnog zavoda za zapo5ljavanje u
svrhu transparetrtnog votlenja evidencije
o broju nezaposlenih/zaposlenill
.
e
i provoditi programe za
i vjestina
kompetenciia,
.iaianje
Uspostaviti
niskoobrazovane raclne snage
Jaiati kapacitete kantonalne i opcinskih
sluibi za zapoiljavanje i unlprijediti
njihovu saradniu
. Jliati saradnju
stuzbi za zaposl,avanje
obrazovnog i Privrednog sektora
.
Ilazviti
___
'rr4!!!!rii'__lzr:rditi plijedlog mjera i
lrdnc surgc tr irlriLlstriji u pritnjetri novih
tch 0lolriiir
\' .(,li rrrli('
usvajanja
kantonalne strategije za jadanje politike
zapo!liavanja na Po d rulj!LU!L-
.
p
I
i
provoditi prograrnc obrtke i
osposobliavanja struine ladlle srrage u
poticanje
program:r za
zaposljavanja
I
sn mozapoilj;rvanja rnladih ncza poslenih
__,osooa '. I{rrzl iiati i poticati prograllle ra jai:aEe
k0nlpctcncija
nih osoba
I
ztipoiljivosti
5. Dndtvene djelatnosti
5,7. Obrozovanje
lJstav Bosne illercegovine garantira svim naiirn gratlanima pravo na obrazovanje, ali ie vodenje
obrazovne politike u nadleznosti entiteta, odnosno kantona. Ustavom Federacije Bosne i
Hercegovine utvrdeno je da je stvaranje obrazovne politike, ukliuiujuii dono5enje propisa o
obrazovanju i osiguranje obr':rzovanja u iskljuiivoj nadleZnosti kantona. Ovakva zakonska regulativa
predstavlja znaiajnu prepreku uspostavi iedinstvenog odgoino-obrazovnog sistema i provoaleniu
neophodnih reformi u ovoj oblasti, a direktno se odraZava i na iinjenicu da obrazovno
je tokom
zakonodavstvo Bosne i Hercegovine ni do danas nije u potpunosti zaokruzeno. Iako
posljedniih nekolil<o godina Parlamentarna skupitina Bosne i Hercegovine usvoiila okvirne zakone
za sve nivoe obrazovanja fhronoloSkirn redom: okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju predikolskom
2003, godine, okvirni zal<on o visokom obrazovanju - 2007. godine, okvirni zakon o
godine' kao i
obrazwanlu - 2007. godine, Okvirni zakon o srednjem struinom obrazovanju - 2008
ZakonoAgencijizapretlikolsk<r,osllovnoisrednjeobrazovalrje.200T.godine),iostlvijeknisr.l
donesenisvikantonalnizakonikojil:lroiz|azeizokvirnih-uUnsko-sanskomkantonudonesenisu
sliiedeti zakoni:
-
Zakon o ostlovllonl
iopiern srcdnjern odgoju i obrazovanju (2004' godine)
Zakon o visokom obrazovanju (2009' godine)
Zakon o Univcrzitotu u Bihaiu (2009' godine)
ali je njegova prirniena
Zakon o pred5kolskorn odgoju i obrazovanjtr (2010' godine) prava iobavcza s Kantona na
odgotlcna do ispunjcnja uvjcta za prijenos osnivaikih
oPc in e
.A
-
Zakon o srcdnicm obrazovaniu (20l2 godine)
Zakorl o otrrazovanju odraslih (2013' godine)
sr'r Agencija za predlkolsko' osllovno i
Iustitucije za pra6cnjt' i kontrolu kvalitete obrazovanja
zavodi' a inspekcijski nadzor osigttrava
slcclnjc trbrrzoviilljc tJosne i'utu't"gouinn, pedagolki
.
potr€bno
je unaprjctlenje sistema v.rednovanja i
Ministarst\,o obrlzovlnja, nauke, l<ultirre i sp;rta.
se financira iz kantonalnog budzeta
nrrrrui kvalitt:tr: u s'kOlstvu. otrlazovni sistern u uSK uglavnom
Od 2009' godine iz kantonalnog budZeta su
rrz rnitritnrlnu zilstrlpljenost n,i'til' i'uo'" financiranja
je
svrhe
iosnovnolkolsko obrazovanje tl 20l1 godini za te
-"cdstaua
povcian;r izdvajartja r" pr,,,tst niskn
llego 200g godine lstovremeno su izdvaianj;t za
izrlvojeno pribliTno tOyu vi;e
periodu od 2009' do 2011 godine u blagom porastu'
lr.,.f ,ti"Sf."l.tf," i','isol<oSkolsko obrazovatrje u
.r Lr 2012. l''rlitti su llt'zl)aln(r snl;lnjcna
63
Iako ve6 godinirma ula7emo nrnogo sredstava i svih tirugih raspoloZivill resrtrsa tt tefortnu
o5r;rz6vanj.r, ona je i daljc spora i neefikasna, jer lo5 uvijek nisu uspostavlienji standartli kvaliteta,
niti p|ocedurc za ujihovu uspostavu ipraienie na svim nivoima odgoia i obrazovanja'
5.
1.1. Predikolski odgoj
Zakop na nivou BiH nalaie cla pred5kolska cljeca u godini pred polazak u Skolu moraju poharlati
neki oblik predikolskog odgoja, ali taj se program na nivou USK ne provodi zbog iinjenice da Zakon
o prcdlkolskom odgoju, koji je Skupitina Unsko-sanskog kantona usvojila 2010. godine ioS nije
stupio na snagu. Upravljanje sistemom predSkolskog odgoja ie oteZano, jer ovlaitenja nad
upravljanjem nisu prenesena na lokalni nivo. Ulaganja iz kantonalnog budZeta u predikolski odgoj
stagniraju, ialio bloj upisane vrtifke djece raste.
Na podruiju USK radi B javnih i 6 privatnih preds'l<olsl<ih ustanovc. tJ Skolskoj godini 2077./2012. u
predikolske ustanove bilo je ukljudeno ukupno 1055 djt e (934 u javnim djedjim vrtiiima i 140 u
privatnim). Broj djece u predikolskim ustanovanta kontinuirano raste unazad nekoliko godina.
Crafikon 33. Kretqnje broja djece u javnim ustanovqma predikolskog odgoja
godine
u
periodu od 2008. do 2012.
940
930
920
910
900
890
880
470
860
8s0
2008i09
2009/ r0
2010/11
2071/12
Izvor; U5K,2013.
u-stanove predil<olsl<'g odgoja obuhvataju djedje vrtiie, koji postoie u
svim opiinama USK.. Broj
d]ece upisane u predsr<olsrre ustanove na podrudju [JSI( raste, aii broj zaposrenih
se ne poved.ava (96
zitposlcnih, od iega B1 u javninr rljeijim vrtidima i 15 u privatnini). u
ustanovama prcd-*korskog
odgoja postoji nlanjak sl, ilanog l<adr.a za brigu o cijeci s poscbnim potrebalna.
5. 1.2.
Osnovnolkol sko obrazova nje
osttovno obt-:t:lot', rttje u USI{ jc Obavr:zno za svu djecu uzrasta 6- 15 godina.
U osnovnim Sl<olaura na
podlLriju lJSl( nastava sp i;:r'oili po nastavnonl pl;rnu i progr.amu
za dcvetogodiin1e osnovlojkolsko
obmzovanjc. {ll<rrp;,,r bloj osnrt,"noikolskjh ustinova ria poarLrilu
UsK je 4d t4z j;vnih i 2 1rrivatne.1.
[J <-,kviru jat ni]r o:rirovrrili ik{)l,r (lieluje 180 poclrudnih
Sl<ola. lr!nogi Skolsl<i oU;et<ii sLr dotrairli,ler su
izBrr'iieri r)rije I'irlcs('i iviic godina, td ne ispunjavaju pr;trebnc ped;lgoike
stanrrnr.rre, niti
ritspoia;l.u dovoljrr r' ol "( r1roft
Ioput inforrnaliil<e o1;n:nre, bibli<lteka i irv1cti za prlrZanj(,nastave
64
,p
djeci s posebnim potrehanra. Mnogirn s'kol;rnra nedostaju isportske dvorane, kao Sto su !kole u
BuZimu i Bosanskoj Krr.rpi gdje su u toku pripreme za izgradnju sportskih dvorana.
Crqlikon 34. Kretanje broja djece u jqvnim osnovnim Skolamo
u
periodu od 2008. do 2O12.godine
32000
31000
28000
27000
n
26000
25000
20a8/09
2409/L0
2010/11
20tt/!2
lzvor: USK,2013.
Ilroj uicnika upisanih u osnovne ikole prati srnanjenje nataliteta, te je u periodu izmedu 2008. i
201,2. g,odine smanjt'n z.a ll,Solt - od 30.755 na 27.793 djece. U ruraltrim dijelovima je prisutno
l(outinuirano srnanjenje broja uienika, ito je posljedica niskog nataliteta i iseljavanja stanovniitva.
13roj utcnika u podrudninl Skolanta je u periodu od 2008. clo 2013. godine smanjen za 9,77o/0, pa
liapaciteti tih ikola ostaju nepopunjeni. Istovremeno se smanjio i broj studenata upisanih na
fakrrltete, i to za9,lltYo, dok je broj uienika upisanih u srednje Skole porastao za 6,820/0.
I(ljufni problemi u osnovnoikolskom obrazovanju su manjak financijskih sredstava za obrazovni
i neprovodenje sistema usavrsavanja nastavnika u skladu sa savremenirr pedagoikirn
sistent
rlrctod.lnla rarla. Postoji velik broj ikolskih objekata u ruralnim sredinama, u kojima se smanjuje
brol djecc, a istovremeno su gl'adske Skole prekapacitirane. Sistem obrazovanja ne zastupa
r'.rvno plil\rrlo sve grupe djece. Osnovne 3l<olc nedovoljno su pripremliene za diecu sa posebnim
llutlcbanl.l (zbog fiziikih ograniien.ia pristupa djeci sa posebnim potrebamal, ali iza rad sa djecom
s;r plol;lorninra u razvoju, za manjinske grupe djece iza rad sa posebno talentiranom djecotn.
Nir:,tavitici joi uvijck nisu dovoljno osposobljeni za uvaZavanje individualnih potrcba djece'.
-l'iri((l(ir.i, rredovoljno je razvijeno partnerstvo s roditeljinla tt. oni su neclovoljno ukljuceni u
,
;rl{tivrrirstl ik0lti.
5. 1..i.
Sn:dnioikolsko obrazovanje
llstunol'r'srctlnjolkolskog obrazovanja na porlruiju USK su opie gimnazije, umjetniike i religijske
ilir)le, ictvcr'()godiSnje tehniike ikole, trogodir'nje struine ikole, te programi obrazOvanja oclraslih\rr,lilii jc lntcrcs za trogodiinjim stnlinim p|ogramima [npr. zidar, tesarJ. iako nenta potreba za
ovirn ;:nniur:rnjinta na triiStu rada u USI(, p;r uienici nai<on ikolovanja odiaze na rad u inostranstvo
65
(l lrvatska, Slovcnija i Austrija). Trenutno u USK ima 20 srednjih Skola kojirna je osnivai Sltttpltina
USK,.ledna privatna gimnazija, jedan privatni koletlZ i jedna vjerska skola.
GroJikon 35. Kretanje broja djece u javnirn sredniim ikoluma u periodrt otl 2OOB' tlo 2013, godine
14.000
12.000
10.000
:
obrazovanje
6.000
-Srednje
4.000
2.000.
0
20o8/o9 2OO9/rO 2OrO/7r 2OrL/72 2072/13
Izvor:
USK,
Federalni zavod za progratnirutlje razvoja,2073.
U ikolsko.i godini 201,2./13. u srednje Skole upisano ie 12.734 utenika Sto je 16,7 0o/o viie od broja
udenika u 2008. godine, dirne je zauslavljen kontinuirani pad broja uaenil€ upisanih u srednje ikole
koji traie od 2004. godine.
tl strul(turi zvanja i zanimanja srednjoikolaca gotovo detvrtina ih upisuje gimnazije, Sto je maii udio
rr odnosu na evropski prosjek. U ietverogodiinje tehniike i srodne Skole upisuje se 45%o uit:nika, a
u trogodisnie struinc sl<olc rrpisuje se oko 250/o uienika. NajviSe uienika obrazuje se za maiinstvo i
obradLr metala. tJ Sholskoj godini2012./1,3.u sisternu srednjih 5kola zaposleno je 888 nastavnika.
Vrtina srednjih
Skola izgraden;r
je prije tridesetak
gr.rdina, Objekti
koii su u ratu
razrrrSer)i su
o h nlvljerr i vetinoll) uz pornoi donacija. Od infrastrukturnih zahvata naglaiena je potreba izrade i
pr0r'odenja prograuna r,nergetske uiinkovitosti, to osiguravauje pristupa osobanra sa posebnint
p0t re bilma.
Vczano uz oprernr: l.rloblL,nr jc ncl<valitetne i ncdovoljne oprcnie (poscbno konlpjutera], tc manjka
lll ostora za izvoalenje ntsta\'c.
j0 z;rpoacta, no njezin tok usporava manjak financijskih
rredst.lvil ;ra c{rr';izori'r,,. i'r ior.itct Vlade USI( je provoclenje cjelokupne rcforntc obrazovnog
sjstona u skladir s I)( !-r'(,i\ir,r'rl trliita rada. Znaaajan isliorah jo donoienje Zakona o obrazovanju
Re-fclrna slerin
jo:11<r: I
.:li,rri clrr.rzovanja
)
r-rtlraslih [201.i.) s (iilj( rn r]ir]uqu.lvanjir progranra plekvaliftkacije, poticania vlastitih podtrzetniikih
frrljel(ata j saruo,:alroiija.,rrj,r. ll srcdnjinr ikolanra provocle se Irrollralniza obrazovalljc'otlraslih.
irL,liolilio -sror.lnjiir iliol.i s,, ,licl()uir:no provode progranri pocluzetniitva.
U
65
qbela 22. Broi ueenika u srcdnjirn ikolamo na Dodrutiu USK kroiem ikolske oodine 2010./2011
Vrsta Skole
Odiclienia
Uaenici
Ukupno
GitnnJZiie
Tehn iake i srodne
ikole
Strudne i strukovnc Skole
Unrictniike Skole
Vjelske 5kole
Ukupno:
Zavriili Skolu
Udenice
110
2.637
-t./ -t)
608
186
+.494
2.268
IBBl
t20
2.657
869
8
B1
35
T4
10
238
11,6
,t7
434
10.101
5.003
2.550
lzv,or: I:ederalni zavod za statistiku. 2012.
5, 1,
4. VisokoSkolsko obrazovanj e
Visoko5kolsko obrazovanie se od 1997. godine provodi na Urliverzitetu u Bihaiu u iijem sastavu s^e
nalaze Ekonomski, Biotehnitki, Pedagoiki, Islamski pedagoiki, Pravni i Tehniiki fakulret, te Visoka
zdravstvena ikola. Na Univerzitetu je zaposlen manji bro.i stalnih predavada, pa nastavu uglavnonr
prt.rvocle vanjski saradnici s drugih fakulteta. Broj upisanih studenata na Univerzitetu u Bihaiu je u
opadanjLr, pa je u akademskoj godini 2011./2072. upisano 5,7% studenata manje nego godinu
ranije. PruZanie visoko5kolskog obrazovania zasniva se na kriteriiima za akredltaciju koje r('
r.rspostavila Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osigurania kvalitete BiH, medutim niti jcdan
postupak akrcditacije u Bill ni.je zavrien zbog neuskladene zakonske regulative na nivou BiH, F BiH
il(antona.
Crolikotr 36. Kreta.ie broja studenata tn javnim fqkultetima u periodu od 2008. do 2012. godine
5200
5100
5000
4900
4800
"1
4
ioo
4
600
4500
4400
{
lo0
420J
4100
2COa/09
lzvor:
2009 /r0
207A/11
20rr/12
I-lSK
67
Otl 2006. godini Lr Bosanskoj Krupi posluje i privatna visokolkolska ustanova Koledi za industrijski i
poslovni mena(liment. Na koledZu za in(lustrijski i poslovni nrenadZment u Bosanskoj Krupi je u
akademskoj gr-rdini 2 011./2 012 bilo ukupno upisano 130 studenata.
Studentski dom na podrutju USK nije izgraden, a ne postoji niti studentska menza.
Kantonalno Nlinistarstvo obrazovanja, nar.rke, kulture i sporta dodjeljuje stipendije redovnim
srudentima dodiplomskog studija s podruija USI(. Godi5nje se iz kantonalnog budzeta izdvaja
150.000 KM za stipendiranje 150 studenata. Stipendiranje uienika osnovnih i srednjih Skola s
podluija USK se ne provodi.
Tabelq 23, Broj upisanih studenato na fakultete llniverzitetd u Bihatu u qkademskim godinqnto
z0
01
012.
201
UDisani studenti 2011./2012.
Upisani studenti 2010. / 2071.
0d toga redovni
0d toga redovni
Ukupn
UkuDno
Zene
kupno
Lene
o
Zene
Ukuono
Zene
enntcKl
820
243
7
41,
227
832
257
756
238
Ekonontski
407
507
587
385
797
516
5+6
362
Pravni
604
377
427
282
s70
364
392
260
Biotehnidki
447
226
4+7
226
490
255
+90
255
Peclasoiki
r.166
886
892
686
967
727
756
563
(,7 5
'177
327
208
557
410
310
2r0
2t3
70
77
37
245
r02
73
4.732
2.796
3.494
2.O52
4.458
2.637
3.323
I
U
,p
Visoka
zdravswena
5kola
lslanrski
pedagoSki
fa ku
ltet
Ukupno
Univerzitet
Bilrad:
1.93 0
Izvor: Federolni zavod z.a statistiku, 2012.
Kantonalni Zakon O nauino-istraZivadkonr raclu je u ploccduri donoienja. U visokoobl azovnint
ustanovama postoji nedostatak prostora za izvoclenje nistavc, pa se koriste prostorije vojllih
objeliata. Potrcbno jc osigurati filancijska sredstva z] izglatlnju dodatnog prostora za izvo(Ienje
nastave. Moguinost koriStcnia financijskih sredstava iz drugih izvora osim kantonalnog budZeta
onemoguiuju neri jt:iuni inroviusl<0-plavni odnosi.
68
Tabel0 24.
u
Razvoini problemi
Razvojne potrebe
Dotraialost objekata odgojno-obrazovnih
institucija i man.jak opreme za kvalitetno
Obnoviti objekte odgojno-obrazovnih
ustanova i usntjeriti ulagan.ja u
izvodenje nastave
pobol.iianje n.jihove oprem l.ienosti za
izvorlenje nastave (laboratoriji,
kompjuteri, biblioteke,
sportske
dvoraneJ
r
Nesraznrjer
broja i
. Razraditi plan
opterefenja
podruinih Skola u ruralnim sredinama
USK i gradskih Skola
.
b
.Neefikasna i nedovoljna
poboljianje kvalitete
.
ulaganja u
Obrazovni programi nisu uskladeni
.
s
potrebama trZiSta rada
Usmieriti sredstva
iz
budZeta USK za
Izraditi pri.ledlog mjera za uskladivanje
obrazovnih prograrna s potl.e bama
trziSta rada
.
_
ravnopravnost u pruianju
obrazovnih usluga s obzirom na posebne
potrebe djece, talentiranost i pripadnost
marginalnim pruoama
Neprovodenje progranta za usavr5avanje
unaprjeden.ie kon)petenciia i vleitina
nastaynog kadra
. Razviti i provoditi programe za
usavr5avanje i jaianje kompetencija i
Nedovoljna ukljuc.enost roditelja u
oblikovanje i provodenje odgojno-
. Ukl.iuditi roditelje u oblikovanje i
p rovorien.j
odgojno-obrazovnih
i
.
_ obraz(rynih programa
. ltlanjak programa za doikolovanje i
p lel<vllifikaciju odraslih osoba i
'gI
r Jaiati
Diskritninatoran pristup u pruZan.ju
obrazovnih usluga cljeci s posebnim
potrebama, nrarginalnim gruparna djece
i posgbno talentiranoj djeci
.
vieitina nastavnog kadra
nrogl'erma
.
Ni.jo usvojen l<antonalni Zakon o rrauino-
istraTivaikoni radu
.
i
.
lscljavanje stnlkovno spccijalizira nih
t__
I
Ncotiol;ovarajuii sistcrn
i*:'
(,riirr,'tl)
lnli
tacije) vjsokoil<olskih
_ cplgi.rvq!no obrazovanje
. Dovriiti izradu i usvajanje kanto alnog
Zalio na o nauino-istraZivaikom rarlu
rrilD ilia u inOstranstvO
I
Razraditi i poticati provodcnje progran)a
za doikolovanje i prekvalifikaci.iu
odraslih osoba i progranra z.a
c.lcloiivotno udenje
.
vred novanja
ustalovil
i
jadanje kvalitete obrazovnog sistema
obrazovnog
slstema
.
racionalizacije
prenamjene podruinih lkola (spajanje,
koriitenje prostora za druge svrhe) i
rast!reienja gradskih 5kola
.
Izraditi i provoditi tnjere za zadrZavanjt,
strukovno
spqcijaliziranih kadrova u USI(
__
.
ljspostaviti jasan i transplrentan sistenl
l<riterija za alireditaciju visokojkolskilr
ustanova s ciljern jadanja kvalitete
vistr ko
ob
razo yno g sistcma
69
5.2. Kultura i sport
Kintonalne javne ustaltove u podruiju kttlture su lU Muzej USK, JU Arhiv USK, JU Kantonalna i
univerzitetska biblioteka, JU Zavod za zaititu kulturnog naslijeda, lU Spornen biblioteka ,,Skender
Kulenovit", te kantonalni nrediji: JU Radio televizija usK i JP unsko-sanske novine ,, Krajina".
Upravljanje javnim kulturnirr.r politikama i kulturnim ustanovama na podruiju USK jc predmet
Siratcgijc u kLrlturi koja je u procesu izrade. Ciljevi ovog strateskog dokumenta su model'nizaciia
up.aufanla kulturonr, mobilnost .mjetnosti i unlietuika, te jatanje potencijala USK za r.tzvoj
kulturnih industriia.
Prihodi kantonalnih javnih ustanova u kulturu ostvaruju se uglavnom iz budieta kantona, budZeta
op6ina, te iz ostalih izvora poput donacija isl. u periodu od 2008. do 2072. godine budzeti ustanova
u ktrlturi na podrudju usK su smanjeni za oko 30Y0, uglavnom usljed snlanjenja izdvajanja iz budieta
USK. Manjal financijskih sredstava i nedovoljno zaposlenih u sistemu glavni s* uzroci nedovoline
zastupljenosti kulturno-historijske ba5tine u ukupnom razvoju USK'
Tokom godine
u
unsko-sanskom kantonu odrzavaju se kulturne lnanifestacije
od kojih
su
p
najznadajnije:
i>
i
>
;
)
;
>
i
>
i
2
Likovna kolonija KruSnica,
Mealunarodna smotra folklora,
I(ulturno-spoftska manifestacija Slobodarski dani Optine Bosanska Krupa,
KnjiZevni susreti Stazama cljetinjstva,
Medunarodna Snrotra narodnih igara,
Smotra folklora Kljui,
Fcstival duhovne muzike l(liua,
Kladuiki dani kulture,
Festival rodoljubive zaviiajne narodne muzike,
KrajiSki teferii,
l{rrjiievne nlanilestacijc Dani Skendera l(ulenoviia u Bosartskom Petrovclt'
podruije USK bogato je kultu rno-historijskirn naslijetlenl, koje je zabiljezeno u Registrtt dobara
kulturnog naslijecL ltJ Zavocla za zaltitr.t kulturnog naslijecla. Uhupno je 50 nacionalnih sponrenika
na I(onaktt,
od pojilt jc veliki broj u postupcilna rcstauracije i sanacije poptrt arheolo5kih istraiivanja
u Bihaftr, Starog
istra7lvarria l<antc.ilt tn.nolita na pod.r-riju DoSrog Sela, sanrlcije Kapctanove kule
grada u Bosanskoj l{ftlpi i Ostrovici isl
klrlbova
sp,rrtsl(e al(tivnosti lla Pndl.ut ju USK odvijaju se djekrvanjenl sportskih udruZenja i.
uirulcnih u Sportski srvez USIi. Zakou o sportu USI( iz 2000 godine ureduje potrebe i intcrese
srvez USK
dru5tva u rpo.t,,, , ttsvojiln;r je i Stfittcgija rizvola sporta tJSIi do Z0l5 godine sportski
Btlsa'ska
Cazin,
([3ihai,
savez.
je os.ovan 1995. g.tiirie,.t iine ga oiarn opCi'skih Sporlskih
tt l<ovttilt
granskih-stt
dosct
iirupa,s;rnski NIost, t(lirrc*, Vi,lrl<a Kl.rrluia, Buiitn i Ilosansl<i Petrovac),
kicliboxing,
Sa'eza (rrogornetrri, lioj,rrka!i.i, r:tlbolkaiki, karatr:, iairovski, stollotenisl(i, ntkometni,
jutlo), S;rv|z 7.r :.rrr)t.t i rckr-eaclju jnvllida llsK i D|Lritvo pcdagoga tielesllog odgola
tacl{\varr-rkr,
IJSK.
70
s
Na podruiju USK su zastupljene 32 sportske grane s preko 8.000 rcgis^trovanih sportasa, l(oii su u
sistemu takntiaenja, okupljeni u 241 takmitarsku ekipu. Na opfinskonr nivo trkntiienja taknlide se
33 sportske ekipe, kantonalnom 103, u II saveznoj ligi F BiH 45 ekipa, I savezna liga F lJil.l 52 i
Premijer ligi Bit{ 3 ekipe.
Ukupni kapaciteti sportskih objekata na podrutju USK obuhvaiaju 249 zatvorenih i otvorettilr
sportskih terena ukupne povrSine 413.770 m2. Postoji 61 sportska dvorana ukupne povriine
2b.030 mr. Koristenje ikolskih dvorana za potrebe spofta ie oteZano, jer su loie oprenrljene, te bez
sportske opreme i rekvizita.
U spot.tu nedostaju osposobljeni kadrovi. Struini kadar obuhva6a 218 osoba, od iega 69 ima zvanie
trenera, a 74 zvanje viSeg trenera- Na Pedagoikorn fakultetu u Bihatu postoji odsjc'k za tjelesni
odgoj i sport, a u srednja Medicinska Skola u Bilraiu proVodi edukaciju fizioterapeuta.
Najznadajnije sportske manifestacije u Unsko-sanskom kantonu su:
'5
p
)>
Dan grada Biha6a 26. februara,
i
i
>
i
l
i
!
2
);
i
Dan rijeke Une 17. maja (Bihaiko ljeto),
U
na-reqate,
Izbor sportiste i sportske ekipe grada Bihaia'
Tradicionalni kick boxing turnir Bihat open'
Tradicionalni bodybuilding turnir Bihaf open'
Konjiiki rnemorijal ,,Mustafa Vukovii",
Tradicionalni rnernorijalni odbojkaSki turnir'
Biciklistiiki rnaraton
B
ihai-Srebrenica'
Konjitki lnemorijal ,,Alija lzetbegovii"'
Novogodiinji turnir u Sahu'
u knlturi
Tnlrelu 25,
i
Razvoine Potrebe
Razvoini problemi
.:it
Ncdovoljna financijska ulaganja u razvoi
u IJSK
lirrltttre i ol'ta na
czavr5ctri
spomenika
k;l<alitcta
N
.
N'lrrrjak broja
postuPci
rcstauracuc
o
. Zavriiti
.
nerlOvoljna educirirnost postojeiih
Ii;tdrova
.
Ncdovt!cna Strategija u kulturi
r
NI,iu ak sl rur:tt ih kaclrova u
postupak
u kulturi
i
rL'staufacije
spomenika kLrlture
ktrlture (nPr. irrheoloikih
struinih kadrova tl kulturi i
tadati ulagania za potrebe
rtu na podfuaiu [JSl(
Poticati zapo5ljavanje strtltnih kadrova tl
kulturi i ulagati u
usavrs:avanie
nostoieiih kadrova
. Dovriiti proces izrzrde i
r
laiati Trnosljrva
nje
:truinih
usvojiti
l<.rtlrt-rvl rt
.
Usnrjeriti ulaganja u izgrldniu i obnovu
i oprenllj{rnost
N0dostatiik sportskih terena, igraliSta,
dlolana i rekvizita
s
za
sportskih objekata
aktivn ost i
grortskih klubova i rekreativce
5,3. Zdravstvo i socijalna skrb
5.3.7. Zdrdvstvo
Sistenr zdravstvene zaitite u domeni je USK, a na nivou Federacije Bifl donose se strateike
smjernicc. Stratciki plan za r-eformu zdravstvenog sistenra F BiH 2009.-2018. godine usvojen je
2007. godine s ciljetn uspostave integrirane zdravstvene za5tite, kontrole kvalitete i potrosnje uz
oclgovorno upravljanje resrrrsima u zdravstvu. usluge zdravstvene zaitite koje se pruzaju na
podruiju USK obuhvaiaju prinlarnu, sekuntlarnu i tercijarnu zdravstvenu zaStitu. prirnarna
zdravstvena zaitita pruZa se u ambulantanta domova zdravlja ipodrutnim ambulantama porodidne
lnedicine. U kantonu djeluje B dornova zdravlja sa 42 ambulante porodidne nredicine. Sekundarna
zdravstvena zas:tita na podruiju USK se provodi djelomiino u tromovima zdravlja koji prrr2a.iu
konzultativno-specijalistidl<e, dijagnostiike, stomatoloike i raboratoriiske usluge,
u privatnim
ordinacijama specijalistiike rnedicine i u okvirLr l(antonalne b<.rlnice Dr. Irfan Llubijankli
i, Sih"e,
opie bolnice Sanski Most. Bolnice pruZaju sekundarnu i dio tercijarne zdravstvene zaitite putemI
sl.ledeiih grupa djelatnosti: dijagnostika, bolniiko lijeienje, konsulrativno-specijaristiika
zdravstvcna za!tita i ostale usluge.
Tdbela 26. Osnovtli ,okozalelji zdravstvene zastite u ElJ, F BiH
i USK
Broj stanovnika
EU
F BiH
USK
po
369
t640
3062
po
1985
4298
587 4
dol<toru medicine
Broj statrovnika
dol(toru stomatolosiie
Broj l)ostelja na
1000
6,6
Broj bolnica na 100.000
2,8
3
stiul ovn ika
stan ovn il(a
7
0,7
Izvor: StruLe(Jija zdrdvsn cnc z(lStite F Bill, 2011.
I(antonalna b.lnica Dr. Irf;r'i.j,rrbilankii je.it€iena p,zarorn
u ljeto 2013. godine, a ra:,-poragara.ie
sa :; 114 000 ttl:r ltovrsYin. tr rr,,1<olikri zgr;rrla s lolnirrini
ociptinra r.oli lmalu 680 kreveta. opaa bolnica
;e tr -sartslr'rnl Iuosttl, a ijne ic irlr|i odjcla: l<iruliki, perlijitr.ijski, ginekolos'ki
i i|ltorni, koji raspolazu
:i.r ()d krcvatit.
opretrtljettost boltticit tla ;l,rli-Lriiir USIi nijc. usldatlcna
s standar.(lirna EU-a. Financijske potcsl(oie
rr;:loli sll nerlovol.lne tl).1 .ri-iji,lrl,J't('hniikc oplcrnljcrrosli
vcainc donrova zrlravlia i rr,rcirutnih
72
,,9
ambulanti porodiine Inedicine, nedovoljnog broja educiranill zdravstvenih radnika i eeste
flukttlaciie li.ieinika. Broj krcveta i opremlienost ustanova zdravstvene zaitite ne zadovoliava
potrebe.
Na podrtri.iu USK postoii ukupno 47 privatnih ordinacija specijalistiike rne<licine, od koiih 33 radi
izvan punog radnog vrenrena. Postoje
i34
privatne stomatoloske ordinacije,
zubotehniil<a laboratorija i osam specijaliziranih poliklinika.
tri
privatna
Vodedi uzroci smrtnosti na podruiju USK su bolesti krvoZilnog sistema. Tokom 2011. gocline od
rrroztlanog je udara prenrinulo 379 osoba ili 17,7 umrlih osoba,309 od afterosklero ze'(74,4,o/o
),
168 od sriane slabosti (7,9%), 5,7 o/o orl ostalih oboljenja srca [5,7). Na nivou F BiH od mozdanrig
udara iste godine umrlo je 1984 osobe (9,80/o ukupno umrlih 2011), kardionoipatija 8,5%, sri.rni
zastoi B,0o/0, infarkt 6,7Qk. Provodenje preventivnih programa za rano otkrivinje bolesti, kao i
osvijeStenosti stanovniStva o vaZnosti brige za zdravlje, su na niskom nivou.
U 2011 godini u USK ie bilo 77.000 ztlravstveno neosigurarnih osoba 5to je 22,80/o svih osoba bez
zdravstvenog osiguranja u F BiH i prema tome je usK na pr.vom mjestu svih kantona u F BiH. Djeca
starosti do 15 godina imaju pravo na zdravstvenu zaStitu preko roditelja-osiguranika, a ukoliko
nastavljaju redovno il<olovanje, pravo na zdravstvenu zaititu ostvaruju do na.ikaini.ie 26 godina.
Pri utvrdivan.iu liinog uieiia osiguranika u koriStenju zdravstvene zaStite uzimaju se u obzir
sociialne prilike i obim raspoloZivih sredstava. Socijalno ugroZena lica, lica nesposobria za rad i
bez
sredstava za Zivot, obvezno su osigurana na zdravstvenu za3titu u obimu utvrdenom za ilanove
porodice osiguranika. Za lica koja prima.iu stalnu novianu pomoi i koja su smjestena u lstanove
socijalne zaitite, obveznik uplate doprinosa za obvezno zdravstveno osiguianje je zavoLl za
sociialnu zaStitu.
5.3.2. Socijalna skrb i
zq{tita
Socijalna sl<l'b izaatita provode se putem contara za socijahti rad ii.ii su osnivaii opiine
USK koje
financiraju njihov rad. Ne posto.ji sistem praienja kvalitete sisterna socijalnu ik.bi. po;.dino
sociialna prava se financiraiu iz budZeta kantonalnog Ministarstva zclravswi i socijalne politike
i
budZeta fedefainog Ministarstva rada i socijalne politike.
'",
Broj cctrtara za socijalni rad se nije rniienjao u posljednjih ner<olir<o godi.a, pa svaka
op6ina ina po
jedan.r:entar za socijalni rad (ukupno B centara). centri za socijalni
rarl obavlja;u poslove iz podrutja
soiijalrrc slirbi i Taitite djece, smje!taja punoljetnih osoba i cljece u ustanove socijalne zaitite
i
ttdorniteljsl<e porodice, te pruZaju korisnicirna usluge rr obliku novdane i druge rnaterijalne pomoii.
Broj kor-isnika svih oblil<a socijalne pomoii je u periodu od 2008. tlo'2012. godine smanjen
za oko
3 0'l'l0, te je' tr 201 1. godini iznosio 1.019. Porastao je samo
bloj kor.isnika fednokratnlli novianilr
lrornoci (za 12,)/,t) i ltroj osoba srnje Stenih u ustarlove socijahte zaitite 1za l4%).
73
Grulikon 37. Oblici socijalne pomoti tt llSK u periodu
'
ocl 2008. clo 2012'
goditte
600
s00
400
300
200
100
0
i.
i,
,r ., .lll,
,
:r 2008
il';t
r
2009
2010
rr 2011
.{.*i*r$r:-1":..*"::":l*::,.:..$:,:Y
$iS.':i.":"":;"
Iti$:*::il*tt,{,:"$
;1"'.'i."..'."1.{"€ s*
3X.:lXil-l:€"".;l"*
-;.1$$'$ile1).:1'1$"o.1la-5J
"o*^.oL.e
\c
\o'
Izvor: lU Centar zo socijolni rad Bihot
na potrebe' pa se pojedini
U sistemu socijalne zastite postoji manjak financijskh sredstava u odnosu
propisima o socijalnoj zastiti
oblici socijalne zaitite preclvitleni kantonalniln i federalnim zakonskim
djeteta itd l
n. prnuo,i. (npr. isplaie djeijeg doplatka, jednokratna-ponloi za opremu novorodenog
prihodi centaia za socijalni r,,,1 su ud ZdOg. ao 2012. gt.rdine smanjeni z'a L7,6Vo -y:.rl iemu su u
a povecana
irieliu u prihodima znaiaino sma.ie.a izclvajanja iz opiinskih buclzeta [za oko 8Vo],
6%)'
oko
irau.;^nl, i, f..ntonalnog liudZeta (za oko Z()uo) i drugih izvora [za
Grttlikon38'IJieSceopci||d,UsKidrugihizvoraultktlpnimprihotlimacentarazusocijalniraduUSK
2011.
t.$
rl
opiine
:i
USK
Dr ugi
1,,,,i)t: jIJ Cetilar
4t sitc;jttlni ruil,
!il:
izvori
li
74
bez roditeljskog st;rranja. Jav.u ustanovu Soci.iarnu perragosku zajednicu je osnovara sr(.Dstina
usK
s ciljem zbriniavanja djece bez roditeljskog stilranja. Kapaciteti objekata te ustanove sti uglavnom
popunj.ni i nedovoljni u odnosu na potrebe, pa se djeca s podrutja USK smjeitaju u d.uge
ustanove
u iitavoi F BiH.
u
2011. godini je u USK bilo 672 djece koja se ubrajaju u ranjive grupe. u odnosu na 2008. godinu
broj d.iece iz ranjivih grupa je srnanjen z.a oko 430/0. U strukturi raniiviir grupa prevladavaju djeca
ei.ii
je razvoj onleten porodiinirn
problenrinra [610lo ukupnog broja djece u ,ri,1iui,' grupe u 2011.
godini) Po zastupljenosti srijede odgojno zanemareni i zipustena cljeca (ss,/o ukulnog
broja), a
ostatak aine djeca bez roditel.iskog staranja i djeca s mentalnirn i fiziikim rrutnlur"
iizu;I
a bela
nl
t
u
drdvstva i sociidlnP skrhi
Razvojni problemi
za
Nedovol.lna ulaganja
D
Razvoine potrelre
.
potrebe
sistemu zdravstva i socijalne za5tite
Pravovremeno pianirati i jadati
izdvajanja za poboljSanje kvalitete
zdravstvenih usluga
i
usluga socijalne
zaStite
N
epostojan.ie sistetna praienja kvalitete
u pruianju usluga socijalne zaitite
.
Uspostaviti i sistematski provoditi
praienje kvalitete u pruianju usluga
sociialne zaStite
. Ncdovoljna
materi.jalno-teh nidka
ollremljenost zdravstvenih
. PobolJsati
materiialno-tehniiku
opremljenost zdravstvenilt ustanova
ustanova
fnraniak broia kreveta i opreme)
Niska svijest o ztlravlju i nepostojanje
preventivnih programa u slsremu
zd
Razviti programe
ravstvene zaStite
Vi5^ol< steper) smrtnosti otl bolesti
I<rvoiilnog sistema i malignih oboljenja
za
promoviranje
vaZnosti zdravlia i preventivne programe
tl sistem | | zdrarrstrrano zaEtit-
o
i provoditi programe prevoncije
oboljen.ia krvoiilnog sistenta i
Razviti
od
rnalignih obolienja
Vclik bloj zdravstr.eno neosiguranih
osr-rha (naivt ii u F Bitll
J
l\lanjali strLrinih l<zrdrova u ustanovama
sr)cijalne zaitite (poscbno psihologa,
!Ji'lf ktql_ggq i pc,l,rAoga) _
Poveiati broj zdraystveno osiguranih
-___!goha
o faiati zapos'ljavanje
. Ilazvijati i
Rilst bloja iItcrvenci.ia socijalne za(tite,
. Izraditi i
posc bn0 rrad lenanra
l"1l
!!ltl\.d9!l'lova za siara
i
nernoina
r.r
pt.ovoditi l)rogratne
namijenjene jaaanju svijesti o porodici i
oa rrv.lnju uor.u( iianos Tivota
proyoditi prograrne
sprjeaavanja porodiinog nas*ilja i nasilja
-
I
strudnih l<aclrova
ustitnovama socijalne shrbi
Nerlostatak svi.iesti o znaiaju poro(lice i
l<ao tcrnelja dru!t.va
poloiliinog livota
",-:..
.
-tr!.dr9!!lna
.* Osjgurati (l{)datne l(apacitetc
za
77
zbrinjlvanie starih i nonloinill lica,
duievlih bolesnika, ovisnikn itlicce bez
te
ustanova za zbrinjavattje duSevnih
br-rftsnika, ovisnika i djece bez
rorliteliskogstarania
roditcli\kog staranja
5,4. Stanovolie
U2011'godininapodruijuUSKjeevidentiranoukupnoT6'3g2starrbenihiedinica,odi.r'gaje
kolektivnog
47,42o/o il.tdividualnih stanova u kuiama, a preostalih 52,57% stanova u objektima
se pove6ao za 46,950/o' te
stanovanja. U periodu ocl 200g. do 2012. gotfine ukupan stambetli fond
zadovoljava trenutne potrebe stanovni5tva.
Tabcla 28. Stmnbeni lond nt podniit!
!!K
Lpe!19!! 3!299!49 t0l2'
Vrsta
ODeina
stanovi u obiektimq\9!9E!!I!!gg449yq nla
lndividualni stanovi u kudama
2009.
2008.
zol0.
008.
2009.
2010.
2011.
3.936
3.936
3.93 6
3.9 36
00
634
646
654
20tt.
Biha6
2
Cazin
86
8.5
B.Krupa
8.255
8.267
8.3
B.Petrovac
3.804
3.804
3.804
3.804
+66
468
468
+64
13.480
13.5 20
t3.57 r
13.607
1.983
2.253
2.420
2.483
BLrZim
S.I{ost
1.062
12.03 5
V.Klatluia
Kliut
6.7 r0
6.765
6.778
6.782
1.003
1.00 3
1.003
1.046
USI(:
z'r.o24
24.O89
24.r53
36.224
27 .960
2A,OZS
28.089
40.164
lzvor: IJSK,201J.
druitva
600/o
od iega.je
Na pociruijtr USK akti'"no djeltrje 69 olganizaciia civilnog druitva'
'gotovo
na udruienja mladih' Budictska
registlirano u potlruiju f*ufture,'a ostat:;k [40'loJ se -odnosi
je kantonalno.
godini
izdvajlnja za organizacije civilriog druitva rastu' U.2011
-Ministarstvo
civilnog druitva iz budzeta izdvojilo
0brazovanja, nattlie, krtlttr|e i .p";i" ;" potrebe ot ganizacija
tek 32.500 l(M. Izdvaianja iz opfinskih
127.(100 KNI tlok je rr z0(r5, godini za te svrhe izttvojcno
od 2008 do 20l2 goditte porasla za
brrrlTeta za potrebc organizilctja civilnog druitvr stt u-pe-t'iodu
orgartiTacija
iznosila i-eg.SOO,OO KN1. Ilroj tlanova svih registriranih
,ko 40,)6, to s. u Z0l l.
uijtt USK iznosi oko 11' 50017'
t:ivilrto;; rlrtti'Lvit nr podr '.1,)(lini
5.5, organiz.aciie c.ivilnog
]
ir,).1
lr;il' liirLilJe zil i;r?vIj,
irar
lrlt:rr.iiitvo i ''\'rIJpsi(c lntegr:l(:lle'
78
9
U podluiju socijalne za":tite postoii i nranjak strudni}r kadrova. Broj zaposlenih u osatn cL'ntara za
sociialni rad na podrudju USK je u periodu od 2008. do 2013. srnanjen za priblizno 12%. Najrreii
ttdio tt ttkupnotu broju zaposlenih iine socijalni radnici, koji iine oko 30% ukupnog broja zlposletrilr
u centrilna za socijalni rad. Najmanji broj u ukupnom broju zaposle'nih u centrima za socijalrri rad se,
odnosi na defcktologe, pedagoge i psihologe koji su u 2012. godini dinili svega 9go ukupnog broja
zaposlenih.
Gralikon 39. Kretanie broja zaposlenih u centrimo zo socijalni rad u IISK u perioitu ort 2008, do 2013,
godine
35
i!
'I
30
r:l
25
ii
20
t.l
'J
.t
10
5
0
.,{
,],
,.n
5
i'l
:l
ii:
:
'!r
ll
.
',il.
""r
Eo 'Jfi
i{
,tl
;'f i
: li' !i
3ii. dn Jii
.,ilU f,9, $ii;
r-1,1
C ..-"" ^.*o"' ^.o.t" ".oo ,"""
od'
a'""
n 2008
r
2009
2010
,2OL7
':2072
,.g'.t
eo-
.tt"
Iz"vor: I:<<lcralni zavod za slatlstiku, 2013,
u oblasti socijalne zastire i zdravstva na podruiju USK djeluje i oko 150 udruZenja koja djcluju
volonlerslii s ciljeln poboljSanja poloZaja i uslova Zivota socijalno ugrozenih gradana. Oblici pomofi
koje prtrZaju ova udruZenja su psihol05'ka i nraterijalna pomo6, te iniormativno-etlui<ativne
al(tivllosti o ostvarenju prava iz podruija socijalne skrbi i zaitite. Najistaknutiia volonterska
organizacija, l<oja pruza socijalnu pomoi na porirudju usK je crveni krst, ko.ii oi 2001. goo,uu
provocli Prog|am kuc'ne Itjcge starih iiznemoglih osoba starijih od 65 godina. Crveni
krst pruia i
potnoi u n:rbavci ortopedskih pomagala i invalidskih kolica za najugroZe;iie stanovnike
USI(, Lavi se
aktivnostima jatanjr svijesti o vaznosti zdravlja i provodi akcije dobrovoljriog darivanja krvi.
llroj irrtcrvencijil socijaine z.r'tite ima tendenciju ratst.l. Broj obratit'nih sludajeva u ccntritla
socijahr() zajtitr- u 20t2. godini.je iznosio 61.811, s=to je znatno viie ncgo u 20dg. godini
kad jer
ol)rir{lcno 206711 slLliajeva. Vidljiv je rast obradenih slulajeva vezanih ia Lene (za uko 3t,Ayo
u
o(lrlos. r1:r 200t3.), tr: pad .braclenih slLrdajeva koji se odnose na djecu
oko
16%).
Broj
{za
int.rr'(rncija socijalne zlstite je u pcriodu 2008. do 2013. godine porastao za 5,1.30/0, od iega ic 78%
ir)tilivcrcija odnosilo n:r r;dr.asle osobe, a 22% na rliecu.
75
Grafikon
40.
Broj interuenciia sociialne zaitite i skrbi na podmiiu
USK
od 2007' do 2013' godiIrc
I
I
i
2o!2.
i
2017.
: lene
2010.
c Odrasli
2009.
r
Djeca i omladina
2008.
2001.
5.000
10.000
15.000
20.000
lzvor: Federalni zavod za stqtistiku, 2073.
Grdlikon 41. Broj interve,rcijq socijalne zogtite
i
I
i
skrbi na podruiiu llsK od 2007, do 2073' godine po spolu
14000
i
'jrzooo
I
I
I
|
10000
j
i
s Zene (odrasle, djevojke
eooo
i
djevojEice)
I
6000
Muikarci (odrasli, djefaci
i
mladi)
4000
2000
2007.
.
20t0. 20rr.
2012.
lzvor: I:ederolni zavod ,:a stutistiku, 20 13.
prosjcini nrjeseini iznos statne nrtvial]e porno6i jc izn]edu 50 i 75 KM. Na podludju USI( postoii
i lIllrrlietne
nr:rnjak riomova za stJre i izncnrogle, te ustanova za tluievne bolesnike, ovisnike
USK'
u
sistettlu
svim
opiinama
U
tlSK'
izvan
svrhu
rjestlrr):1,i'c,
za
tu
pa sr'r snljeita)u u Llstant,ve
pr
diece
smjeSt;rirl
nanrijenjene
zaiednica
2ivotlla
i,s,,' Br, ,n.,, posltj,: i r-,bjekti JU Socijalna pcdagoil(a
76
5,5, Socijalna, inrcvinska i
5,6.1.
Krivihn djela
lihn sigur,rost grailana
i stepen otkrivenosti
Broj l(rivifnih prijava na podruiju USK je u opadaniu, te je njihoy broj 2072. godine srnanjen za
75,27 o/o u odnosu na 2011. godinu. S obzirom na starost izvrSitelja, u strukturi krividnih prryava
raste udio maloljetnih izvrsitelia (2072. je bio za 720/o veii nego 2011. godineJ. Broi optuZbi .ie u
porastu, te je 2012. njihov broj bio za oko 9% veii nego 2011. godine. U 2012. godini je, u odnosu na
2011., pove6an broj optuZenih punoljetnih i maloljetnih osoba. Broj optuZenih punoljetnih osoba je
bio 1.654, Sto je 7 ,40/o vise nego 201 1. godine, a broj optuienih maloljetnih osoba 86 ili gotovo 510/o
viie nego 2011. godine.
5, 6, 2. S tru ktu
ra kriminal ite to
Prema vrsti kriviinog djela, viie od dvije treiine krividnih prijava u 2012. godini i ol(o 70% optuzbi
poiinjenu protiv imovine, okoliia i kr5enje javnog reda i javnog saobraiaja.
se odnosi na Stetu
.F
Gralikon 42' Krivitne prijave i optuZbe pu,toljetnih i maloljetnih izvriitelja u IISK prema kriviinom djelu
rt 2012.
godini
3.000
2.500
2.000
1.5
00
1.000
500
0
t*.,,,.r-.,r1
:t Kaznene prijave
!
Optuibe
-*{}t$i"***
I
ztn r : l:ttl cr u I n i zuy ocl
6.
J t rv
z(
sta Li sti k u, 2 0 I 3.
nu i nft'astn*tura
6. 1. S a 0 h
raiaj tn infro s t n knrro
Ir'rl;rtt trtl osttovnih preduslova z.Lr raz.voj USI( je razvoj saobraiajne infrastrukture. Saobr.acajni
si:;turll Il)ora svrsishodno razvojno i ekonomski povezati sva podrudja USI( s I.BiH i Uill, spojiti tJSK s
o,:r()rrsliilll trnnzitniln koritlorima, te pruzati dobre uslovc za efikasan i siguran prijevoz ijucli, roba i
rlr, ir.r t'a.
79
6,
7,7, Cestovni saobratoj
S ukupno 22.(100 km javnih puteva, odnosno gustinom mreie od 45 km/1000 mz povriine i 5,70
krn/riloO stanovnika, Sto ie 2,5 - 4 puta manie nego u zeml.iama zapadne Evrope, putna mreza BiH
spada u slabo razviiene putne mreie u Evropi (gustoia putne mreZe u Hrvatskoj je oko 29 knl/ 1000
stanovnika).
usK je najuclaljeniji kanton od centra BiH, te mora osigurati izgradnju moderne saobraiajnice, brze
ceste, od granice s Republikom Hrvatskom, preko Bihaia, kao buduceg regionalnog centra, prema
Sarajevu. bsim toga, treba traziti izlaz prema Zapadnoj Evropi preko savremenih saobrafajnica u
Republici rvatskoj, koje su izgradene i grade se tr neposrednoj blizini granice uSK, kao ito je Tre6a
raivolna os. Ona treba tla poveZe Sloveniju, Hrvatsku i BiH, preko Novog Mesta, Karlovca iBilraia.
Time bi se ostvarile dobre veze s autoputevima u Republici Hrvatskoj l<oje iine dio evropske tnreZe
puteva (E 65 i E 71) i koje nastavljaju saobraiajne tokove iz Beta i Budinrpeite Preko buduieg
outoprti Zagreb-Sisik-Kostajnica-Dvor lla Uni, izgradnjom nove dionice magistralnogpLlta M 14
poboljiale bi se veze s drugim entitetom.
Slika 3. Mreia putnih pravaca na
podnttin
USK
R \t lti I REctox,\LNE cEsra
INSXO-S NSt(atG IiAf {Tof {A
Mlclril
l
.
'
r"
.-:.:.:.
""i..
,l
\i
\i
:
i'' "
,':
,/ | '_ t...
ii-.,
\ _--'.,"
..\
.,
\',
\
/
ltor:
Dirr:kd ju
;..1t
| .:,!e Il:lK Biit.t: l0l
I
80
StrateSki dokumenti za razvoj i odrZavanje javnih putc,va nisu usvojeni ni na je'dnoln nivou vlasti rl
BiH.
Postojeiu Inreiu javnih puteva USK iine magistralni, regionalni i lokalniputevi, te saobrai.ajntce u
nasel.iima i gradovima. NadleZnost nad upravljanjenl putevin)a podijeljena ie iznredu fedct'alnog,
kantonalnog i opiinskih nivoa. Upravljanje nragistralnim putevima provodi Ip Cesto FIlill,
regionalnim putevima lU Direkcija regionalnih cesta USK, a lokalnim cestama i saobraialnicama rr
nasel.lima i gradovitna nadleini opiinski ili gradski organi. Ostale ceste su nerazvrstane ili
nekategorisane.
Grafikon 43, Dtrii,rd putnih pravsca na podruqu
USK
a Nekategorizirani
I
tokalni
Regionalni
I
r
Izvor: Dirckcija za ceste
USK
Magistralni
Autocesta
Bihae,2013.
znaiajnijijavniputevi na podruiiu USK su izgradene prije 20-30 godina. Kolovozne konstrukciie
su clotralale, tehniaki elementi cesta ne zadovoljavaju kriteriie koji osigurava.iu bezbjedno odvijanie
saobraiaja, vertikalna saobraiajna signalizaci.ia i oprema puteva su dotrajale i nedovoljne,
obnavljanje llorizontalne signalizacije se ne vr!i redovno na svim putevima, neuredette su
raskrsnicc i prikljuici. Veliki broj puteva ie u loSem stanju, bez obzira na to Sto se u zadnjih parr
!;odina dosta ulargalo u rekonstrukciju, rehabilitaciju i modernizaci.iu puteva.
Sve
'\
a1
Clavni saobraiajni tol(ovi se odvijaju kroz gradske centre [Biha6, Bosanska Krupa, Velika l(laduia,
l(ljud, BLrZiur). Nedostaju savrernene obilaznice gradskih sredista, a pjeiaiki saobratai ie neurcden.
Od posebnog znaiaja za USK su magistralni putevi:
- NI 5: Clanica s Rfl - Bihad - I(ljLri - lajce, koia pripada rnreZi evropskih puteva (E 761), te kojom se
osn aruje vcza s:t glavninr centrorn FBill, odnosno BiH, koridoronr Vc i Republikom Hrvatskonl,
- iri 4.2: Granic;r s Rll -
Velika KladuSa
-
Cazin Srbljani, kojotn se ostvaruic veza kantona
s
Iir:pr rbliliom ll rvatskom,
- I{
1.}:
Iiil:ri -
Bosanska Klup;r
-
Bosanska Otol(a
-
lini.ia cntiteta, veza kantona sir tirttgint
{]ntltct0lt'1,
- lvl I5: Kljui - Sanski Most
- linija entiteta, vera kantona
sa
drugim entitetonl,
NajTnitiitjniji r.egionalni saobrata.jni pravci su: R 401 Bosanska Otoka - Buzim - Vclika I(iadLria
gliinr(.r \ Iil-1, Il 405 Cudavac - Sanski i\'lost - linija entitcta i R 402 Ljusina - Cnjilavac.
-
81
Iedan ocl Sest evropskih puteva, koja je dio saobraiajlrog pravca E59 i koja llrolazi krtrz Bill, ie na
podruiju USK-a. To je putni pravac lvl 11: Ripad - Uiljebit (graniini prijelaz s RI l).
Tohplo 29. Veliii no
broiila
OstroZac
M 4.2
Cazin
M +.2
ko
Prosietni sodiSnii dnevni saobroCai
Naziv puta
Lokacija
S
u5K-a
ccstama USK
ng
kovi
M 4.2
V. Kladuia
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
4 303
4 523
4 286
4 097
5 011
14 700
2 812
M 4.2
2 84+
2
84l
2 732
561
755
1040
3 355
316+
3133
lzaiif
M5
Kamcnica
M5
Ripaa
M5
3 501
3 567
3 543
3 353
Vrtoae
M5
1726
1,927
I / 13
1857
Klenovac
M5
Kostela
M14
6 652
7 21,0
Bos. Krupa
I\1 14
r 594
r
Liusina
M14
Kolu
n
M
ie
14_2
3 r37
2 975
7 429
|
785
970
6 805
5 908
1948
1 755
4 528
7 149
5
762
924
666
6 570
670
820
3 298
',-17
0
Brdari
Ilt 5
4 679
3 507
3 314
Tolnina
M 15
2 689
2 549
2 533
2087
20s6
2 050
PLrdin Han
R
410a fM 151
Izvor: Ditekcijq za cestc
USK
2233
Biha4 201i.
Opiine unutar IISI( su nredusobno povezane javnim prijevozom u aliju svrhu se koriste autobusi.
Javni pl'ijeyoz je otezrn i Lrspo|en zbog zastarjelosti autobusa.
Zastarjeli vozni parh umanju.je sigurnost gradskog saobraiaia, te predstavlja izvor ernisija
oneiiS6ujLriih tv.ii'i u zrak. Od ukupnog broja registriranih cestovnih motornih vozila u 2011. godini,
oko 54% ih jc bikl:;talo l5 godina iviie. Custoda rnotornih vozil:r na 1000 stanovrrika iznosi 5,1.
82
9
Tabela 30. Registrirana cestovna ,,rotorna
i prikljutna vozilo na podrutju
USK
u 2012. godini, prema
storosti vozila
Starost
vozila
(sodine)
Putnitka
vozila
Autobusi
T€rctna
vozila
Motocikli
Kombinirana
Ostala
Ukupno
vozila
227
I
+6
28
6
2
310
395
i
80
34
8
6
524
3-5
1354
2
337365
310
24
15
2042
6-10
7229
35
946
28+
39
8575
l1-rf
12707
62
1394
259
37
62
r4521
24259
103
2359
359
:02
749
28031
do1
l5 ivise
lzvor: RAUSK,2013.
Sigurnost u gradskom saobraiaju narulena je zbog nedovoljnog broja trotoara, te neuredenosti
postoieCih trotoara, pa ie potrebna njihova dogradnja i sanaci.ia.
Planirana je i izgradnja rnreie biciklistiikih staza. Lokacija na kojoj je planirano uredenje i
oznaiavanje biciklistiike staze je stara Vclagiika cesta u opiini Kljui koja prolazi trasom KljudVclagiii-Donji Voji6i, a gradnja biciklistiike staze u duZini od 30 km planirana je i na trasi
tuskotraine pruge Laniite-Gornji Budelj-Gornja Sanica-Sanica Ravan-Donja Sanica-Tuneli-VrhpoljeSan.ski Most. U planu je i ure<ienje kraaih biciklistiikih staza za rekreaciju duZ vodotol<a rijeka Sane i
Sanice.
6. 1.
2. Zelj e zni
tki
saob
raiaj
U SFRf jugr.rslaviji Unska pruga je bila jedna od najfrekventnilih, te su preko nje luke Splita, Sibenil(a
i Zadra imale brzu vezu s unutlainjosti i specijalizirale'su se za po.jedine vrste tereta.
Unska pruga, l<ao dio Zcljeznitke pruge Zagreb - Split, prolazi kroz BiH, uz granicu s Republikonr
I I rvirtskom - Bosanski Novi - Bihai - graniani prijelaz (pravac Knin) u duZini od l38 km, od kojih je
na podluiju USK 99,84 km. Udaljenost Splita i Zagreba Unskom prugom iznosi 400 kilometara.
lJllslia p|Lrga u potpunosti je elektrificirana do Splita 1987. godine, ali su pt'ateii obj{rkti i
clehtrifil(.tcija znatno oitcacni toliom ratnilr gotlina, a njihova lekonstrukcija nije provedena.
Lii'lia prrrga je ol<o 100 kilonretara duza, i nekvalitetnija, ial<o su
src(lstva Lr njenu sanaciju.
6.
1,
!),
Lr
zadnjih petnilest gotlina uloZcna
Zratni saobro fuj
Nu potirrrlju tJSI( postoje dva objekta zrainog saobraiaja, vojni relotlroln Zeljava na i.lr:rnici s
Iic'prll)lili()nr rvatskom, tc acrodrorn (lor-.rlici sa iljLrrrianom pistonr od 1200 nr i pratetirrr
ol)lclitil'rr. U iUohovljanima, u opiini I-aktrii, na udaljenosti 23 krn 0d [3anja Lulie, nalazi se ltaibliTi
civiln i acrtrtlronr, kojim se osigurava zrainr prijevoz robe i ljLrdr.
Spoltsl<i lcroillonr Colubi6 se'nallzi 4l<nr jugolsttrino ocl tsihat'a, na Golubiikom poljrr izmcdLr rijcl<e
[.jrr,r i hrtl;r l)cbeljaia. Lokacija aerodrr]lna ll{)vczana je cestovnim pravcenr Ilihai-Golrrbii. t)
rj'-gor,'onr sastavu sc nalaze tr:lvnat0 nrant,r.'arske povrs'ine, poletno-slctna staza drrTinc 1200 rrr,
liarrgari, lo rrrinirrrllna infrastrul(tura za :vione na parceli povr5:ine 28 ha. Uglavnont sc korjsti
povremeno za slijL'tanje i polijetanje malih turistiikih aviona. Postoji potrcba za obttovotn
relionstrukcijom infrastrukture za sportsko-rekreacijski zraini saobrafaj.
Najblili medunarodni aerodromi su aerodorom Pleso kraj Zagreba, udaljena od
i
USK 212 knl, te
aerodorom Sarajevo cestovne udaljenosti 285 km od Bihaia.
6,
2. Energ etska i nfra
struktura
Elektrodistriburivni ob.iekti na podruiju USK su dio jeclinstvenog elektroenergetskog sistena BiH, a
dielatnost prijenosa i distribucije elektriine energije do krajnjih potroiaia obavlja Javno poduze6e
Elektrodistribucija Bihai.
Ukupni elektroenergetski kapaciteti na podruiju USK su 8,5 MW, a elektriina energija se osigurava
putem HE Kru5nicr (0,5 MW) i HE Una-Kostela (8 MW). Na podrudjtr USK prisutan je zttnt':tjatt
neiskoristen hidroenergetski potencijal, te su u toku aktivnosti na izradi potrebne dokumentacijc za
izgradnju dodatnih hidroelektrana. lzradene su studije za iskoristavanje vodnog potencijala putem
izgradnje mini-hidroelektrana.
Koliiine proizvedene elektriine energije opadaju dok potroinja raste. U 2011. proizvedeno je 35,13
Gwh elektridne energije ili za 21,430/o manje u odnosu na 2009. dok je potroin.,a iznosila 155,27
Gwh ili za 1,09% vi5e u odnosu na 2009. godinu.
Elektroenergetska infrastruktura sadinjena je od nadzemne dalekovodne mreie i podzernnih
kablova. Napajanle elektriinom energijom osigurava se putell ietiri izvora: dalekovod 220 KV
Priiedor - Bihai, dalekovod 110 KV Donji Lapac- Kulen Vakuf - Bihai, te Kulen Vakuf - Bosanski
Petrovac-Kl.jui - Sanski Most, dalekovod 110 KV Dryar - Bos. Petrovilc i dalel<ovod 110 KV Ptiledor
- Sanski Most.
Prosjeina pokri!'enost domaainstava mreZom elektridne energije je oko 90%, ali u pojedinim
opdinama gdje nisu izgradene trafostanice (npr. BuZim) desti su prekidi snabdiievania elektrianom
energijom. Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini prijenosna i distributivna elektromreZa pretrpjela
je znatna oitefen.ia, a na pojedininr njestima je potpuno uniitena. Dio postojeie elektroenergetske
nrreie je preoptereien, dotrajao i neispravan 5to izaziva tehniike l<varove, a komercijalni gubici se
javljaju zbog zlouporirbe i neovlaitenog koristenja elektridne energiic. Nepouzdanost opskrbe
elektridnom energi.jom javlja se izbog zastarjelosti zraine niskonaponske mreZe, koja je izvedetra na
rlrvcnirn stupovirna ivodovima od uZeta, pa je potrebna njena rekonstrttkcija i modernizacija. tJ
poslijeratnim godinama izgraden je velik broj novih elektroenergetskih objekata (trafostanica,
dalekovotla i niskonaponske lnrcZe), te su povetana ulaganja Lr pokrivenost naselja i opdina iavnon.)
rasvjetom s ciljem elektrifikacije prognaniikih naselja i povratl<a stanovniitva izb.ieglog tokon) rata.
Procjen.juje se da je oko 65rlo stanovnistva pokriveno sistemom javne I asvjete.
6.3, Telekomurikttcije
Sistcm telekornunil<acijskc infrastruktule je obnovljen i u fr.rnkciji. [Jspostavljert je optiil{i prijlnosrli
sistem Ilihai-Cazin-Vclilia KlatlLr!a. Telekornun ikacijske veze su l{valitetne i pottztlane, ttz
povrenlene prekidc sigrtala kojisc javljaju uglavtlotlt u rurarlnin sredinaltta.
podruiju tJSI( iine sistemi fiksne i tnobilnc telefonije, Broj fil<snih
opatiaujtt, pa je 2011. gocline bio gotovo 15i)ir rnanii nego godinu |rlli)e.
lstovrenleno, broj l<olisnilia ruobilnc tcleft;nije z.naclajno rastc, te sc od 2005. do 2011, po'.!'rilo za
5 5,2 I 70. I)ol<rivenc rt tlSK siglt:rkr rn nr o b ilrr ih rnrela jc 9l %, s povrenren irll prokidima signala.
Telehonru nikacijski sistcnt na
prikljuial<a
je u
84
Od 2005. tlo 2012. godine zabiljeZen je i velik rast broja korisnika Interneta, 1ta se u tonr periodu
njihov broj pove6ao za vi5e nego dvostruko, te je na podrutjLr USI( u 2011. evidc'ntirano ukuprro
17.355 internetskih prikljuiaka. Povremeno se javljaju prekidi brze internetslie veze zbog joi uvilck
nepovezanog glavnog optiikog kabla s mreZom u Sarajevu.
'ubela 3
u
s
Razvoini problemi
Razvoine potrebe
r
Nedovoljno i neredovito odrZavani putni
pravci
.
r
Nedovoljna signalizacija ulidnih gradskih
mreza
.
Manjak zaobilaznih putnih pravaca i
. Izraditi
o
Uspostaviti i provoditi sistem redovnog
kvalitetnog odrZavan ja putnih pravaca
i
Pobolj5ati signalizaciju uliinih gradskih
mreZa
planove rastereienja gradske
saobradajne mrei.e i
preoptereienost gradskih saobraiajnica
izgradnje
zaobilaznih putnih pravaca
o
Nezadovol.iavajuai
nivo sigurnosti
u
.
cestovnom saobraiaju
Unaprijediti sigurnost
u
cestovnom
saobraaaiu
. Nedovolino razvijen
biciklistiiki
o
saobraiaj
fadati ulaganja u izgradnju biciklistiakih
staza i
promociju biciklistiikog
saobraiaia
o
.
Zastarielost ieliezniike infrastruktu re
.
Modernizirati Zelieznidku in frastnlkturu
OSteiena i uniStena infrastruktura za
sportsko-rekreaciiski zratni saobraiai
o
Obnoviti infrastrukturu
. Dotraialost i
preoptereienost
elektroenergetske mreZe
. Cubici elektriine enelgije
rekreaciiski zratni saobraia
. Planirati i
za
sportsko-
j
iatati ulaganja
u
rekonstrukciiu elektroenerqetske nrreZe
zbog
zlou poraba i l<rada
. Sistenlatski provoditi nadzor nad
koriSteniem elektriine energi
i
c'
p
7.
Zastita okoliid i komun na infrastnrktura
S;rstavni clio integrirane Strategije razvoja Unsl<o-sat)sl(og hantona je Strategiia razvoja
Iiolnunrlnih diclatnosti Unsko-sanskog l<autona iija je izrada obave'za proizaila iz Zal<ona o
l<o rrrurrrlrr inr djelatnr.rstim (,,SluZbeni glasnil< USK" bro j: 4/ 1 1, 11, /11 i ),3 /12).
7. 1. Protenje stanju okoliSa, infornruciiski sistem okoliia, planiranje z(titite okolilo
isistematskog praienja stanja okoliSnih komponenti na podrLrdju USK jo!
rr','i.jeli nije uspostavljen. Podaci o stanju pojcdinih okoliSnih kornponenti postoje, ali njiliovo
lir)riSterlje je otciano, jer se mjerenja ne provocle koutinuirano i sistematiski. Poredenje podataka je
{)tc'7:Ulo, jer InL'todologija plafcnja i nr.je|enja nije usklad(]na s ructotlologi.lonr Evropskog ureda za
s't;ltistil{Lr (EurostatJ. lvtjerne stanicc za praienje kvalitete zrilka ne postoje. Za podrLrijc svakc
rrPcint' ttspostavljene su optiltske zone sanitanre zastitc izvol'iita vode za piie, ali se ne provode
Sis^tent l<ontinuiranog
85
ostal('ntiere zaltite kvalitete povrlinsl{h i podzemnih voda. Ocjena kvalitcte pojedinih komponenti
okolis'a donosi na osnovu procjena.
Pitani;l zaitite okoliSa su u nadlcZnosti entiteta u Bosni i ljcfccgovini, iako na drZavnom nivou pli
I\4inistarstvu vanjske trgovine i ckononrskih odnosa postojio(ljcl za zaititu okolisa. Ustavom I: BiH je
politil{a zastite iovjekove okoline je u zaje(lnidkoj nadleinosti Federacije BiH i kantona, tako da su
neke nadleZnosti sa federalnog nivoa prene5ene na kantonalni nivo kao Sto je to sluiaj sa
upravljanienl otpadom.
Entiteti su 2003. godine usvojili Al(cioni plan zaStite okoliia za Bill,tzv. NEAP [National
Environmcr)tal Action Plan). Cilj NEAP-a jc, identifikacija kratkorodnih i dugorotnih prioritetnih
aktivnosti i stvaranje osnove za pripremu dugo|oine stratcgije zastite okolisa u skhdu sa
privrednim i ekononrskim razvojem BiH i njenini drustveno- politiikim uredenjem.
Strategi.ia zaStit(, okoliSa F BiH je usvojena za periodu 2008
- 2018, te se sastoji od 4 komponente:
Federalna stralcgija zaStite prirode, Fecleralna strategija zaatite zraka, Federalna strategija
upravljanja otpadon i Federalna strategi.ia upravljanla vodanra. Sastavni dio Strategije zastite
okoli5a F BiH je iAkcijski plan zaitite okoliia. Od planske dokumentacije niZeg ranga je Federalni
plan upravljanja otpadon usvojen je za period 2012-2077, te je u okviru zaitite Zivotne srecline u
sektoru upravlianja otpadorn dostignut najve6i napredak u pribliiavanju prilvnorn naslijedu EU-a u
podruiju zaitite okoliSa.
Posebni zakonski propisi kojima se definira zaitita okolir*a na nivou F Bit{ su veiinom usvojeni
2003. godine i poznati su kao tzv. set okoliSnih zakona, te aine osnovu za izradu planske
dokumentacije iz podrudja zaitite okoliia na nivou USK.rsFoncl za za5titu okoli5a na nivou Federacije
BiH je osnovan 2003. godine kao tijelo koje irna zadatu financijski podrZavati projekte iz podrudia
zastite okoliia.
Ministanstvo za gradenje, prostolno uredenje i zastitu okoliia (io sada je donilelo dio zakona i veeinu
podzakonskih al(ata vezanih za za!titu pojedinih okoliSnih komponenti, kao 5to je Zai<on o
komunalnim djelatnostima, Zakon o upravljanju otpadom iZakon o zastiti od buke.
Mitlistarstvo za gt-adcnje, prostol'no uredenje i zaititu okolisa je 2013. godine pokrenulo proceduru
izrade Plana zaitite ol<oliSa tlSK koji treba biti gotov do kraja 2014. godine. U zavrinoj fazi je izrada
Plana upravlianja otpadonr USK tile se usva.janje oiekuje u drugoj polovini 2014. godine. Pl.tnirana
je izrada Plana ziritite prirc.rcie i I,lana zaitite l(valitete zraka USK.
Odriivo upravljanje otpadonl jedan jc od prioriteta Ministarstva za gradenje, prostorno ut ealen.ie i
za5titu okoliia iz razlogtr Sto su postojeia opiinska ocllagaliSta otpada ne sanitarna, uglo2avaju
izvore vode za pite i preristavljaju direktnu opasnost po Zivot i zdravlje svih gradaua Unsko-sanskog
kantona, ugroZa'.'.rju ol<olii, uglavnorrr su iskoriitena s.r stanoviSta popunjenosti i nijedno tre
r'il - Zalion o zaititi olioliia (,,Siuibene novinf l;rderacile Bill" broi: :13/01, 38/09); Pripremanje kantonalno{l
llan.r zaitite
olioliaa (ildn 49. Zirkon;r) - procel; jJ u bl(u,
ll - Zakou o za{riti prirode f Sluibere rovine Fcdoracije Bill" broj: lll3,/03); Priprcrrr: tjc kaDto irllog pl:L u zaitite
prirode (alarl 18.7a;.on,r); l'rii,r' Jnirnj('prijJ(lioga zl proglaicnlc zilitiacnog pcjzaZa i sponrcrlka prirode lL) ltotrebi
(abr :ll) Zakona),
IIl-Z'lj''I]o,Z;r!titizf.kal''slr..iijttli:
?r'akd
Iiiirn
4. Zaliona),
lan I (1. Zrkonl)- d(lrrfsen,
V'Zalrclio f,rnrlu z.r zJitjf,] DIiirli ,,-lr;ii)el1,jiloi,incli.def;rcijcBill'broj:
r
3:i/(J.lJ
86
ip
posieduje potrebnu dozvolu za rad. Nadalje, pored ovih odlagali5ta veliki je broj divljih deponija
koje nastaju skoro svakoclnevno.
Odekivanja graclana Unsko-sanskog kantona, ali i metlunarodni okoliini standardi na fiju se
primjenu obavezala Bosna i Hercegovina dine snaian poticaj na kojem ie se graditi odnos prema
Zivotnoj sredini i zdravlju stanovnika Unsko-sanskog kantona.
U tom smislu razvoj Unsko-sanskog kantona ne moZe biti na Stetu zdravlja njegovih stanovnika i
njihovog prava na oiuvanu Tivotnu sredinu. Stoga Unsko-sanski kanton i pored niza barijera koje su
najveiim dijclom financijsl<e prirode, ima ambiciju da svoje djelovanje u najve'ioj moguioj mjeri, i u
okviru svojih nadleZnosti, uskladi sa standardima okolinske zaitite europskih zernalja.
Stanje Zivotne sredine u c.jclini, a naroiito vode, zraka, te zelenih i javnih povrSina uopce, u znaia.inoi
mjeri je odretleno djelovanjem sistema komunalnih djelatnosti i kvalitetom komunalne
nfrastrrr ktu re. U tom smslu pod komunalnnim djelatnostima podrazumijeva se pruZanje
i
-h
g
komunalnih usluga od interesa za fizidka i pravna lica, te finansiranje komunalnih djelatnosti,
izgradnja, kori5tenje, upravl.janje i odrZavanje objekata i ureclaja komunalne infrastrukture kao
cjelovitog sistenra na podrud.iu opiina i Kantona. Buduii da pokazatelji socio - ekonomske analize,
koja,e prcthodila izradi dokumenta Strategija razvoja Unsko-sanskog kantona u oblasti komunalnih
djelatnosti i komunalne infrastrul(ture nisu zadovoljavajuii, podrika njiliovom razvoju postaje
nezaobilazno strateiko opredjeljenje Unsko-sanskog kantona i regije Bihai.
Obavljanje komunalnih djelatnosti treba da se zasniva na naielimatrajnosti i kontinuiranosti u
obavljanju kornunalnih dlelatnosti, kvaliteti u pruZanju komunalnih usluga koje podrazumijevaju
tehnidl<u, zdravstvenu ihigijensku ispravnost rr skladu sa propisanim standardima i normativima
izvrienja komLrnalne uslugc,odrZavanju komunalnih obiekata i ureclaja kako bi bila u stanju stalne
funkcionalne sposobnosti, politici ci.iena komunalnih proizvoda i usluga kojirna se obezb.jeduje
samoodrZivost. Princip da korisnil< komunalne usluge plaia ekonomsku cijenu dobijene usluge
trcl)a da poled toga ito ie osigurati odl'Zivi razvoj komunalnih djelatnosti, teba da obezbijedi rnjere
za oiuvanje i zaStitu ol{oline, kao ijavnost i transparentnost rada davaoca komunalnih usluga.
7,2 Upravlianie otpadom
U sektoru upravljanja otpadom postignuta je najveia uskladenost zakonoclavstva Federacije Bosne i
Flerccgovine s pravnim naslijedern EU-a. Na fecleralnom niovu naain upravljan'a otpadom definiran
je Zalionour o upra\,ljanju otpadorn (2009J, a na nivou kantona je to Zakon o upravljanju otpadom
(2012.) i Zakon o komunalnim djelatnostima (2011.J.
Fccloralni plan upravljanja otpadom izradelr je i rtsvojen za period od 2072. do 2077. godine, a po
uzorrr lla nicga u 2011. godini pokrenut je postupak izrade Plana uplavljanja otpadom [JSK za
perii.rd orl 2014. do 20 19. godine. Plan r.rpravljanja otpadom je provedbeni planski dokument kojinl
se uredrrju uslovi z;r planiranje upravljanja otpariotn na podrud.iu USK i njegovih opdina, a zavrlctal<
izr;rde tloliumenta planiran je u 2014. godini.
L)driivo upravljanje otpatlom jetlan je otl glavnih prioriteta N{inistarstva za gradenje, prostorno
turcrlenjc i zaititu olioliSa USI(.
Rrzvoj:rinr kreditninr sporazunlom potpisanim 2002. godine iznredu Bill i Medunarodne asocij.lciJe
za r;t \\)j (lnterrtatiorral Developtncnt Association-lDA ) zapodeo je Projekat upravljanja tvrstint
otpadorn u IJosni i Ilercegovini. Zbog ncpovjerenja zaintr:resiranih strana proces nije i(ao
qrlirnilanont diuamikonr, tako rla do 2010. godine nije usvojen:r zakonska regulativa, niti planska
tk.lkunrcntacija, a lokacija za regionalno sanitarno odlagaliSte otpada nije r.rdredena.
87
Tokonr 2010, godine su op6ine i Ministarstvo za graalenje, prostorno uredcnje i zirititu olioliia USK
dobili znaiajnu podrSku i pomoc nredLrnarodnog donatora Svicarske agencije za lazvoj isaladnju, za
unaprjcilenje sisterna upravljanja otpadom na podrudju USK koja se ogledala u provodenju brojnih
aktivnosti.
Delegacija Evropske unije u BiH je s Ministarstvom vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa BiH u
2011. godine zapoiela provodenje projekta ,,lzrada studije izvodljivosti za odabir regionalnih
sanitarnih deponija u Bosni i llercegovini". Rezultat ovog projekta za Unsko-sanski kanton je
izradeni dokument Sturlija izvodljivosti za Regionalnu sanitarnu deponiju USK - regija Bihai, koja sa
Dodatakom Studje iini jeciinstven dokument.
Veliki napredak po ovorn pitanju postignut je u pryoj ponovini 2014. godine katla su Opiinsko vijeie
Opiine Bihai, Vlacla i Skupitina Unsko-sanskog kantona donijele Odluke o usvajanjLr lokacije za
regionalnu sanitarnu dcponiju na podruiju Op6ine Bihai, rejon Karanovac, te istovremeno usvojile
gore spomenutu Studiju izvodljivosti za Regionalnu sanitarnu deponiju USK - regija Bihai, sa
Dotlatkom studlje. Na ovaj naiin stvorili su se uvjeti za dalje aktivnosti po pitanju nastavka projekta
izgradnie regionalne sanitarne deponije.
Cilj izrade Plana upravljanja otpadom USK je uspostaviti integralni sistem upravljanja otpadom i
doprinijeti zaititi okoliSa ipoboljian.iu kvalitete Tivljenja na podrudju USK. Plan ie, uz federalni Plan
upravljanju otpadom, biti osnova za izradu opdinskih planova za upravl.janje otpadom.
9$
Ys,
Prosjedna pokrivenost stanovniitva organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada na podrudju
ruralni dijelovi uglavnom nisu pokriveni organiziranim skupljan.iem otpada.
USK je 75%, a udaljeni
Sakupljanje i od'l'oz komunalnog otpada.le u nadleZnosti javnih komunalnih poduzeia
osnivaii opiine USK.
iiji
su
Zbrinjavanje ostalih vrsta otpada (ambalaZni, industrijski, graclevinski, nredicinski, opasni,
elektroniiki, anim:rlni i ostale vrste) su u nadleinosti Federacije BiH iako.ie Kanton poduzco neke
aktivnosti ipo pitanju unapreclen.ja zbrinjavanja i ovilr vrsta otpada na naiin da je za potrebe
zbrinjavanja mcdicinsi<og otpada izradio Voclii za izradu planova upravljanja nredicinskim otpadom.
Obziront da su postojeia opiinsl<a odlagaliSta otpada ne sanit:rrna, ugroiavaju izvore vode za piie i
predstavljaju direktnu opasnost po iivot i zdravl.je svih gradana Unsko-sanskog kantona, te izmedu
ostalog nijedno ne posjeduje Irotrebnu dozvolu za rad, opiinc Bihai, Bosanski Petrovac, Kljui, Sanski
Most i \relika Kladuia su izradile Plan prilagodavanja postojeiih ocllagali5ta dok opdine Bosanska
Krupa, BuZim i Cazin koje I<oriste jednu zajedniiku deponiju su u procesu izrade ovog plansl<c.rg
dokumenta.
lJz postoicrta nesilnitaflra odlagaliita otpada, veliki je broj divljih deponija, koje rrastaju
sval<odnevtto i koje su stalna prijetnja zagadenju vodc, zernljista i zraka i zdravlje ljudi i Tivotinja.
Postoii urgetttna potreba uspostaVljanj;r Regionalne sanit;lrne deponijc kako bi se uspostavio sjstem
r.rdriivog upravljanja otparlonr na podnrr'jrr USK.
Sistetn rt",otlenja odrZivog Lrpravljanja otpadotn na podruiju USK ilna intenciju da se prrrt'odi na
rcgionalnotn nivou l<ojcg iini regi.ja llih,rf u iijem sastavu jc osarn op6ina USI( i opiina Dtvar iz
Livanjsltog kantonx. [] tu sVrhu na podruiju regije Bihai, l<ao zajcclnidl<i regionalni opcriiter za
Ltplavljaltie otpttlolll, djeluje far rro poclLrzeie Ccntar upravljanja otpirtlom ,,ltEG DEP" d.o.t'. Ilihaf u
vecinskoln vlasni(tv,i ,.rpfina (9ii%), rlok preostalih 5% je u vlasniStvn Kantolta.
Ministar5^tvo za gretlettjr', J)r'ostonro Lrr-r'dcnje i zaitittr olioliia jc s opfinanra,.javninr kontLrnirluirn
podttzcditrta, llt'sursttirtt ccntronr zil rrode i okolii,,Unx Consulting" i rrz porlr(l<u Svicarske rgerrr-ije
za sat'aelnju ir.lz\'oi lllt','el() Iteliolil:o pr{rjek;rta za unirprjctlcnje scktr.rra upr;rv}jatrja otltadotrr na
88
p
podrutju regije Biha6. Projekat "Prikupl.janje podataka o sastavu i koliiinarna otpada"jL'kroz nreto(le
prikupl.ianja, sortiranja, analiziranja i evidentilanja konrunalnog otpada dao taine i objektivne
podatke o svinl vrstama ikoliiinarna otpada koji proizvode gradani i privretina drus*tva. U projektu
,,Prikupljanje podataka o sistemu ikoliiinama komunalnog otpada" evidentirano je da se u ukupnoj
kolii'ini prikupljenog komunalnog otpada nalazi oko 31% biolos"kog otpada. lz tog lazloga razvijen je
projckat pod nazivom ,,Uvotlenje kompostiranja bio-otpada na po'lruiju USK i opfine Dlvar" koji se
provodio 2013. - te godine, te nastavio 2074.-te, a koji ima za cilj smanjenje bio-otpada u ukupnol
koliiini komunalnog otpada na podruiju svih opiina i isti ima intenciju da se implementira vi5e
godina za redom.
U toku su brojni projekti koji trebaju dopriniieti uspostavljanju cjelokupnog sistema upravljanja
padorn na podrudju USK.
ot
Projekat ,,Kampanja ukljuiivanja .iavnosti i gradana u proces upravljanja otpadom'' kroz rad s
djecom iz vrtiia i ikola, mjesnim zajednicanra i nevladinirn organizacijama treba upoznati graclane
sa principima odriivog integralnog upravljanja otpadom na podrudju regije Biha6. Namjera je da se
gradani upoznaju sa selektiranjem, ponovnom upotrebom i naainima smanjenja otpada koje ie se u
bududnosti odlagati kao neiskoristivo na regionalnu deponiju. Iedna ocl aktivnosti ovog projekta ie
EKO-kviz organizovan za gradane i djecu !kolskog uzrasta s podruija regije Bihai sa svrhom sticania
znania iz oblasti zastite okoliSa, komunalnih dielatnosti i zaltitc voda. I ovaj projekat je plalriran da
se u kontinuitetu provodi svake godine.
Zavrsen je projekat,,faianje kapaciteta putem uvoclenja cls metodologiie rada" koja za cilj ima
unaprealenj; tehniikih i ljudskih kapaciteta Ministarstva za gradenje, prostorno urealenje i zaStitu
okoiila ust< kako bi bilo efikasnije i pogledu pruianja usluga javnorn i privatnom sektoru, i na taj
naiin tloprinijelo boljoj inrplementiciji zakona, jaianju ad nrinistrativnih kapaciteta za bolju
pnu.r"nost sa ItiZim ivisirn nivoinia vlasti, te stvaranju uslova za praienje i implelnentaciju
p.ogr"t"ipro.iekataizsektorazastiteokoliiaiprostornoguredenjaUspostavljanjemGlS-a
;s$;rit ae se racionalizacija, integracija i optirnizacija odluiivanja u dva sektora unutar_ Ministarstva
i to sektoru okoliSa i sektoru prostornoll planiranja kroz proces koriStenia infornraciono
podataka, kao i
p
komunikacionih tehnologija, prvenstveno geogiafskog informacionog sistema i baza
za ova
,,ti,rkouiti;a razrnjena poa"t"t n unutar kantonalnih institucija i opiinskih organa. nadleZnih
za kvalitetnije
dva sektora. lntegracijorn podataka u jedinstveni GIS stvorit 6e se pretpostavke
propisa
iz ove dviie
i
zakona
provorlenje
upravljanje okoliSem i prostoronl, dono5enje odluka,
res iran ilr
zainte
svih
konrunikaciju
i
oblasti. Jcdinst!'eni sistem ce takoiler unapriiediti koordinaciiu
sistenla'
strana, obavezujuii ih na dostavljanje i raznljenu podataka unutar.iedinstvenog
MinistarstvoZagradenje,prostornouredenjeiza3tituokolijanastojipodiiisvijestgridanal
dan'
jirvnosti o va7noiti zaitite lkoli5a aktivnostima kao lto su: Let's do if ofistimo Bitl za iedan
i
saj'ro'inra
eko
na
uieidern
ibillelavan;em s'jetski znadajnih datuma iz oblasti zaitite okolila,
sliinim aktivnostirna.
Ilpravljanie voda,na i otpodniln vodattta
propise i strateilie
['linistafstvo polioprivrede, vocloprivrede i iunrarstvir F BiH. clonosi zal<onske
fcrleralna
godini
usvojena.'ie
dokut cttto tr vczi rtpravljanla-r;,i,lantu na pociruiju F BiH U 2012
planski.dokutnent
klo krovni
Strategija Lrpravljanja vodlnla za periodu ocl 2010' tio 2022 godine
i vodnih ekosistcnta Na
votla
stlnja
i
o'uvanja
lioji daje snrjernice rorvo;o vo,ln,,g upravljania
vodnih r.csursa, I<ooflliniranje Itratenja st^nia tl
1;orlnr6ju usl(, upfavljanje razvo;nJm'poliLil<om
7,3.
89
vodnonl sektonr i struano-uplavne poslove iz oblasti vodoprivrede obavlja Odsjek za
vr;danra u sklopu kantonalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i iumarstva.
up r-avljanje
Podr-udju USK pripada.iu vodni i termomineralni izvori, koji imaju potencijal za viSenamjensko
koriiten;e. Prosjeini godisnji interni prinos obnovljivih vodnih resursa po osobi u opiini Bihai ;e
pet puta veai od svjetskog prosjekale.
Rijeka Una ie najznaaajniji vodotok na podruiju USK koji odvodi povrsinske i podzemne vode u
Crnomorski sliv. Ukupna duZina vodotoka rijeke Une na podruiju USK je B0 krn. Una je rijeka
visokog stepcna bioraznovrsnosti, endentskih i reliktnih vrsta, sedrenih barijera, te po
hid romorfoloikoj oiuvanosti predstavlja rijetkost u evropskim i svjetskim okvirinra. Veii dio
podsliva rijeke Unc (19.800 ha) stavljen je pod zaititu kao prirodno podrudje od posebnog znadaja
za F Bill. Prema vodnom bogatstvu znaiajne su i desne i li;eve pritoke Une (Unac kod Martin Broda,
Kruinica kod Bosanske Krupe, Sana kod Novog Grada i Klokot kod Bihaia) koje osiguravaju
vodosnabdijevanje stanovniStva USK, Ove rijeke odlikuju se kalstnim i planinskin obiljeljima,
protidu kroz predjele netaknute prirode, te su bogate autohtonim vrstama riba {lipl.jen, pastrmka,
Saran, amur]. Iz rijeke Klokot se za podruije opiine Bihai zahvata voda za potrebe javnog
vodosnabdijevanja. Klokot izvire 5 km od Bihaia, protide gradom, te se nakon 4,s km toka ulijeva u
Unu. Nalazi se na kontaktu vapnenaikih stijena s nepropusnim miocenskim naslagama, re 1e
karakterizira jak izvor i sporiji tok. Kapacitet izvora Klokot je od 4 m3/s, do nekoliko desetaka m:/s
s prosjeinom temperaturom vode izme<lu 8 i 10 "C.
Naipoznatiii izvori mineralnih, tcrmalnih i termonrineralnih voda na podruiju USK se naiaze na
lokalitetima Tomina llitlZa kod Sanskog Mosta, iukovska mineralna voda i izvor Gata kod Bihaia.
Termomineralni izvor ljekovite vode Gata p|ipada opiini Bihai i nalazi se 15 km od grada Bihaia, te
25 km od Cazina. Osamdesetih godina 20. vijeka ispitana su zdravstvena svojswa galskih voda, te je
utvrdeno da sadrZe natrijunt, kalciiunr, sulfatne i hidrokarbonatne vode. Ternper-aiura vocle krefe
se
iznrcciu 32 i 38 'C, a nrinerahrost od 1328 do L49Z mg/l.lzvor Cata raspolaZe i<olidinom
vode od 130
l/sec.
Svoistva izvora termalnih voda nisu dovoljno istraZcna u hidroloikonr, geoloikom,
fizikalnokomijskorn,bakterioloskom i energctskom smislu, !to otezava njihovo adekvatio
koriitenje.
Velik broj iistih povls*inskilt vodotoka i podzemnih akumulacija osigurava
dovoljne kolitirre pitke
vode za stanovniStvo tJSl{. vodotoci USk pripadajLr slivnonr podrLri.lu r.ijeke
Save. Veliaina s^livne
povrsire ovih
na pod.udju F BiH je 742 km2. Iiidroloska
;rornatranja i praaci su
ncpouzdani, pa 'od,roka
sc r.adi o hidrolo5l<i slabo izuienom oodrudiu.
1!:;rf.rti,'jr:r
l)lrjr rn.,'o(|) i,jl.oii:lu .,,,Irti!.iji! Ijjll:ra:,2007
90
SIika 4. Podsliv rijeke Une
p
Izvor: Strqtcqija upravljanja vodama F BiH 2010.'2022.
Na 7 hidrometeoroloikih stanica se pel'iodiino vrSi ispitivanje kvalitete povrsinskih vodotoka.
Analiza se provodi na osnovu pet parametara detiri puta godiSnje, ali ne postoje strrnarni godiSnji
podaci. Ribolovna utlruZenja provode analizu kvalitete povrSinskih voda svake dvije godine.
Procjenjuje se da je veiina 1lovrSinskih vodotoka I., odnosno Il. ltategorije kvalitete.
\
Okvirrra di;elitiva o vodama EU-a je prencsena u federalni Zakon o vodama fije su izmjene i tkrpune
u toku . Stcpen rizika od poplava na podrLriju USI( se ocijenjuje niskirn. Federalni Zakon o vodama je
bio osnova za izradu Strategije upl'avljanja vodama F BiH koja jc usvojena 2012. godine za periodu
od 2010. clo 2022. godine.
Ulsl<o-sansfti l(lnton jc 2011. godine Lrsvojir,Zakon o vodarna kojirn se urt't1tt.ie naiin upravljanja
vodapra, vsdninr clobrima ivodninr objcktinra rra podruiju U nsko-sattskr-rg kantona koji su I)rema
feclcralnonr Zakorru o l,otlama u nadlelnosti l(antona. Upravljanje vodanta obuhvata: zastitu voda,
kori:'tenje vr-rda, zaititu od ltetnog dje'lovrljr voda iuredenjc votlrtoka i drugih voda, te se ureduje
vl;rsni!tvo natl vodrrinr tlubrinta i votlnini r l;.iektima, nadleZnosti, ovlaitcnja i obaveze Katrton;r,
oltiin;, pravnih lica i gtactana u ultrat4j:rni r votlninr doblirna i vodnim objel<tima na podruijLt
I(irntona. U tokl je izlatla Plana upravljanja rrtpatlninr votlama USK koji treba biti zavrSen tt toku
2014. !:odinc.
Zal<-,nonr
o l<omutralnim (ljelJtnostiua
l<o1l
je tal<orlcl usvojcn 2011. godine propisLtjc se nraill
srriibtlijevanja pitkom vodonl itrdvodnje i pi-r r'i5iavanja otpadnih voda.
91
favna kornunalna poduzeia na nivou opiina obavljaju djclatnosti z;rhr,,aianja, p rr ri'is'iava nja i
.listribuci,e pitke vode, te poslove zbrinjavanja otpadnih voda. Sistenl vodosnabdijcvanja i
kanalizacijske rnreZe je dotrajao i sanro djelornidno obnovljen i rekonstruilan.
Prosjeini gubici vode u pcriodu od 2005. do 2011. godine su iznosili 57,43% 5to predstavlja jedan
od najveiih problema u sisternu upravljanja vodama na podruiju USK. U 2011. godini je 53olo
r.rkupuog stanovniitva USK bilo pokriveno sistemom snabdijevanja vode iz javnih vodr.rvoda, ali
postoje znatna odstupanja tako da pojedine opiine imaju znatno veiu pokrivenost stanovnistva
javnim sistemom votlosnabdijevanja u odnosu na kantonalni prosjek, a tlruge viie nego dvostruko
niZu.
Kanalizacijski sistem uglavnom obuhvaia samo urbane gratlslie dijelove, a proiiiiavanje otpadnih
voda se ne provodi, pa se one tlirektno ispuStaju u vodotoke. Direktuo ispuitanje komunalnih i
industrijskih otpadnih voda u vodotoke predstavlja najveii problenr u podrutju politil(e upravljanja
vodama USK. Postojeia kanalizacijska nrreia jc zastarjela, pa ie potrebna njena obnova. U 2011.
godini je oko 15% domaiinstava s podrutja USK imalo prikljudak na kanalizacijsku mreiu, a ostatak
stanovniitva je bio prikljuien na septiike jame i kanale. Na podruiju opiine Bihai tak 7 5o/o
stanovniitva koristi septifke jame. Septiike.jame u prigradskirn naseljima i ruralnim sredinama uisu
propisno izgradene, a mnoge od njih ne zadovoljavaju minimalne tehniike standarde. Zastarjelost i
nepotpuna izgradenost kanalizacijske mreZe, te direktno ispu5tanje otpadnih voda bez
prodiifavanja ugroZavaju kvalitetu povr5inskih i podzemnih vodnih tokova. U ve(ini opiina USK u
toku su aktivnosti usmjerene prenra obnovi i proSirenju kanalizacijske mreZe, te uvodenju
proiistaia otpadnih voda (Bosanska Krupa, Velika Kladu5a, Cazin, Sanski Most, Bihai). Na podruiju
Bihafa je zapoic.o projekt izgradnje proiistata otpaclnih voda. Veiina ostalih opiina ima izladenu
dokumentaciju za izgradnjLr postro.ienja za prodiiiavanje otpadnih voda, re zakljuien ugovor s
Evropshom investicijskom barnkom o financiranju njihove izgradnje.
Na podrtriju opiina Bihai, BuZirn i Cazin pokrenut je proces izgradnje decentraliziranih sistema
upravljania otpadnim vodama prinr.jenom bioloikih metoda koje su ekoloiki prihvatljive i ne
uniitavaju prirodni krajolik.
7.4.
Zrak
zastita zral(a definirana je Zakonorn o zaititi zraka F BiH (sl. novine F BiH, 33/03). U zakon su
trilfrspcnirane oriledbe EU IPPC direktive aime su postavljeni uslovi za izd.avanje okoliSnih clozvola
indusLIiiskint poslrojenjirna. Na podrudju USK, okolisne dozvole izdaje orl 2008. godine Ministarstvo
za grrt,ir'lrje, prostorno uredenje i zastitu okoline. U 2008. godini izdano je 26 okolisnih dozvora, a u
2012 ie iz,,l:tno n(rvim i postojeiim poduzedinta 45 okolijnih dozvola.
licdet '.rltta strateiiiia zas:lile zrakir usvojena je za desctoijodi5nji period kao tlio Federalne stl.aregue
zils'tite {'kolis'a. Iziada i Lr: vajanje kantonalnog plana zaitite zraka planirana je za 2014. godinu.
ligz;riitr.;h pokazlrteljr o l<oncentraciji oneiiSiuju6ih tvari u zral<u na podruiju usK nenra, jcr nisu
uril)osl lj'.-'nr llrjern'' stattice za lioutinuilano p|aienje kvelitete zraka. Postoji p()ttcba za
ustii)str',lj.i1ljctn jednc nljet'ne st. licc u zotli na.jvcie e,rnisije onciii6uju6ih tvari.
I)r'ocj'.nl111g 5e dn jc I valileta zral<a zutlovoljav;rjuia, uz
gt';t rtite riozv0lj -'ilih vf ijcdt: )sti oDeiis'tiLrjrriih tvari.
periodiirra oneiiidenja zraka t<oj:r rre prelaze
O'r sr' ,rtt,irrlih jz:;ora onecYiir:ett.ia zr;rl<a vaino jL' spomenuti sumportlioksid iz inclustrijsl<ih
p( 't',,, jir, lrr 1. l.;:,r gl,rvni uzrok onciiii.cnja u pfijeratnirn godinama. Mjerc'je nivoa
srrr,rlt(J, ij1)lisidJ u zr'liirr plor,rotlilo sc u pr.ijeratniln goclin;rma na podrudju opiirrc Bihai.
92
StaUnaciiom industrijske proizvodnje i zatvaranjem industrijskih postrojenja koncentracija
sunrpordioksida u zraku znadajno jt'srnanjena. U 2011. godini je na podrutju USK poslovalo 51
industrijsko postrojenje s okoliSnom dozvolom.
Zavod za javno zdravstvo provodi mikrobioloika ispitivanja zraka u poduzeiima lija je djelatnost
proizvodnja rnetlicinskih materijala. Najveii oneiiitivaii zraka iz stacionarnih izvora su pojcdinaina
loZilta u donraiinstvima koja oneiiiiu.iu zrak tokom zirnskih rnjeseci izgaranjem pogonskih goriva
drveta i ugljena. Centralna toplana koja bi srnanjila negativan uticaj na kvalitetu zraka iz
pojedinainih loZiita ne postoji. Procjenjuje se da kvalitetu zraka naruiava pra5ina iz oko 100
kanrenoloma, kao ivelik broj ilegalnih odlagaliita otpada, ali ispitivanie njihovog uticaja na kvalitetu
zraka se ne provodi.
Od rnobilnih izvora oneiiSienja zraka najzastupljenije su ernisije oneii5iuiuiih tvari iz putnih
r)rotornih vozila.
7.5. Surne
p
Jedinstvenost pejzaia USK iini Surnsko bogatstvo kraikih, submediteranskih i kontinentalnih
Srrnrskih podrudja, koje predstavljaju prirodnu, ;tejzainu, ekoloSku, ekononlsku i turistifkr,l
vrijednost ovog podmi.ja.
Sumc su, uz vocino bogatstvo, najveii prirodni resurs USK. U ratnom i neposrednom postratnonr
pcriodu do5lo je do degradacije Sumskih povriina, ali su zadrZale prirodnu strukturu i visok stepen
l)io raznovrsnosti. Sistem zaStite Suma od poZara nije uspostavljen.
Ukupna povr5ina pod Sumanra iznosi 190.880 ha, od dega se na visoke Sume oduosi 85.899 ha,
86.234 ha na niske Sumske zajednice, a na goleti 78.747 ha povr5ine. Prosjeino, iume pokrivaiu
pribliino 47yo ul(upne povr5ine teritorija USI(. Rastu Suma doprinose povoljni edafski i orografski
fal<tori. Dominantne iurnske zajednice su bukva, jela, smria i hrast kitnjak.Na podruiju opiine Cazin
nalazi se staniite pitomog kestena koje povriinour od 2000 ha predstavl.ja najveie staniite te
iurnske zajcdnice u Bosni i Hercegovini, a sa susjednim opfinama Bosanska Kt'upa i BuZim iine
jedan od veiih bazena pitornog kestena i van granica Bosne iHercegovine.
U 2 012. godini izvrieni su radovi na uzgajanju Suma na 3.396,85 ha novih povr5ina, a obuhvatili su
poslove priprcme zemlji5ta za poSunrljavanje i prirodnu obnovu, te njege Suntsl<ih kultura. U 2012.
godini trl<upno je poSunrljeno 235, 60 ha novih povriina.
")
S)irrpitina IJnsko - sansl<og Kantona je osnovala Sunrsl<o privredtto tlrultvo ,,Unsko-sanske iunle' sa
sjecliite'rn u llosansl(oj Krupi rardi ostvarivanja posebnog driavnog i opieg interesa u upravljanju
rlrZavrrirn !urtrama iSunrsl<im zenlljiitem na teritoriju Unsko-sanskog kantona kao Sto su: lov,
stUt)iiifenje (traperstvol i briga o divljii ukljuduju6i i odgovarajuie usluge, zatim uzgoj izaititu
iutla, iskoriitavanje Suma, iuurarske usluge i proizvodnja proizvoda od dweta i druge usluge poput
tlgovine na rtralo proizvtlclima od tlrva, pluta i pruia
7.6. ZuStiteni dijclovi prirotle
Zai<onslii okvil iz podnrdja zaitifcnih dijclova prirode iini federalni Zakon o zaStiti prirode
(-(iulbe rre novine I.'IJill, 33/03). U tol(u.ie lc'vizija zakona, te je u 2012. godini izraden nacrt novog
li,der3llog Zukonir o zaltiti prirode. Za r.rpravljanje zaitiienim dijelovirna prirrlde na podruiju USK
l.rtl1r2no j1t IUinistarstvo za gracienje, pl'ostorno urcdenje i zas*titu okoline. Zakon o zaititi prirode na
lilr ntort:tlttrrttt nivoLt ttije izradcn.
93
Sistem praienia, prikupljanja, obrade i analize podataka o koriiten.lu zaStiienih dijerlova prirode
usl)ostavljen je na federalnorn nivou 2003. godine (Pravilnik o uspostavljanju i uIravljanju
infr:rniacijskim sistemom za zastitu prirode i vrienje monitoring, SluZbene novine F BiH 33/03J.
Zaltiienim prirodnim podruijima ne upravlia se u skladu sa nauinim ekoloikinr prakama.
Spomenici prirode nedovoljno su istraZeni (npr. Crbiia peiina, peiina Suvaja, Kerkezova peiina i
Jirma oko).
Nacionalni park Una, uspostavljcn 2008. godine, je jedini nacionalni park na podruiju F Bitl, te se
ciielom povriinom (19.800 ha) proteZe teritorijem USK, odnosno opiinom Bihai. NP Una obuhvaia
podruije kanjonskog dijela gornieg toka rijeke Une rrzvodno od Lohova, podrudje kanjonskog dijela
donleg toka ri)eke Unac od njenog usia u Unu uzvoclno od Drvarskog polja, te rneduprostor izmedu
Une i Unca. Upravljanje NP Una provodi favno pr;tluzete NP Una koje provodi mjere zaitite i
odriavanja izvornih prirodnih vrijednosti parl<a, osigurava neometano odvijanje prirodnih procesa i
odrZivo koriStenje prirodnih dobara, te nadzife provodemje mjera zaStite prirode ulutar parka.
Zaltita, upravljan.je i koriStenje prirodnih resursa Nacionalnog parka Una regulirano je, Zakonom o
Nacionalnorn parku Una (SluZbene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 44/08). Plan
upravljanja Nacionalnim parkom Una usvojen je 2011. godine za desetogodiSnji period s ciljem
clefiniranja smjornica za uspostavljanje dugoroine zastite i odriivo upravl.ianje b io raznolikoiiu, te
prirodnim i kulturnim resursima unutar parka. U Nacionalnom parku uspostavljena su podruija
stroge i usmjerene zastite i podruije usmierenog razvoia. Re;imu stroge i usm.ierene zaStite pripada
13 500 ha parka, a unutar reZima usmjerenog razvoja nalazi se 6 300 ha njegove povriine.
c
Dio NP Una, ko.ieg iini sedreno podruije rijeke Une u Martin Broclu na podruiju opiine Bihai,
proglaseno je geoloikim sponrenikom prirode. Na podruaju USK postoje i strogi prirodni re'l.ervau,
speciialni geollSki rezervati, rezervati prirodnih predjela, te geoloSki i geomorfoloiki spomenici
prirode. Kategol'iji strogih plirodnih rezervata pripadajrr praiuma Lorn na planini Klel<ovaia i
prasutna Pljeievica na istoimeno.i plauini u opiini Bihai. Praiuma Lom pripada opiini Bosanski
Petrovac, a njena ukupna povriina i7.tlosi 297 ,7 ha. Ocl ukupne povrline, 82% pra5ume i-ine iumske
zajednice bukve, jele ismreke, a na vi5im nadmorskim visinama prevladavaju 5umske zajednice
subalpske bltkove sunre. Peiina Hnrstovaaa u m.iestu Vrhpolje u opiini Sanski Most zastiiena je kao
specijalni geolo5ki rezcrvat. Suvajsko medugorje na podrLriju opiine Bosanska Krupa, povriine S0
ha, je rezervat prirodnih predjela, a uglavnom ga iine Sume i paSnjaci. ZaStiienim sponrenicima
prirode pripadaju i IVartinbrodski slapovi, Strbaiki buk,'floslap, Dvoslap, Ripaiki slap i Kostelski
slapovi.
'3)
7.7. Buka
Zal<ottrlnt o Taititi od bukc (SlLrZbeni glasnik tJSK br.3/13) propisuje se dozvoljeni rrir.o buke,
utvrdLliu ntjere zaitite od bul<e i nar'in mje'rcnja buke, te na(lzor nad nivom bul<e na podruijLt USI(.
Zakon je tltrncsen tt slilaciu sa Zakonom o zastiti bulie na federalnorn nivou (SI. novine F UiH, br.
110/12). ll pral<si sc ntjcrenja bul<e ne provocle, pa ne postoje egzal{tni podaci o izvolina inivou
bLtke. lzvjeitavat)ie 1r Jliv()tl bLrl<e na potirLrdju l<antona se nc'prorrodi. Registar onediSiivaaa bul(om
n iie izr aden.
Prctna ltlttcjr'tli, rrajzrtariajlliji rrzroirrici l)ulic sr.l putna nlotorna vozili, te kamenolorl)i. I)renta
od btrl<c, rnjcrcnje nivoa [ruke u l<amenolomirna 1rr-rilrrslov je
l<antcltralltotrt Zaiic'nu t, za(titi
dobiva nja ol<o liin,; ilozvolc.
Zakonsl<a , bvlza ,rptlinskilt i li:l0lortalnilr orgilna Lipravc nadlcZnih za prostorno pl"rrrrarqe
;c
iztitciiti liit, t? brriie Jo 2{) 16. goriine, tc ih alur.irati svrke tr.i sodine.
94
zoitite okolila
Tabela 32.
Razvolni problemi
Razvoine potrebe
Nema sistemskog i kontinuiranog prafenja
kvalitete pojedinih okoliSnih komponenti
Statistidki podaci iz podruija zaitite okoliSa
nisu usklatleni s metodologijom EUROSTATNedostaje
fiziika infrastruktura za praienje
kvalitete pojedinih okoliSnih komponenti
Nedostatak saradnje
svih uiesnika
podruiju zastite okoliSa
u
(organizacije
pradenja
kvalitete pojedinafnih okoliinih komponenti
i registar oneiiSiivada
i obrade
jom
podataka s metodologi
EUROSTAT-a
Uskladiti sisten prikupljanja
Definirati vrstu i broj potrebnih mjernih
jedinica (za praienje kvalitete zraka,
povr!inskih i podzemnih voda, mjerenje
bukel, planirati financijska sredstva za
civilnog druitva, struka, politika)
nabavu i institucionalna rieienja za mjerenie,
izvjeitavanje i nadzor
Prostorni plan na nivou USK niie usvoien
Unapriiediti
Kantonalni plan zaitite okoliSa i plan zaStite
okoliSnih komponenti nije usvojen
upravljanja politikom zastite okoliSa
Dotrajalost mreZe vodosnabdijevanla
Prostornog plana USK
i
kanalizacijske mreZe
Nizak stepen pokrivenosti stanovniStva
snabdijevanja pitke vode i prikltufenosti na
&
Razviti sistem kontinuiranog
i iaiati
saradniu
u
Nastaviti proces izrade i
podrui.iu
usvajanja
Dovrsiti proces izrade i usvajania plana
zaitite okoliSa i plan zastite okolisnih
sastavnica
kanalizacijsku mreZu
Provoditi rekonstrukciju i modernizaciju
Kvaliteta vode iz lokalnih vodovoda nije pod
nadzorom, septifke iame u prigradskim
naseljima i ruralnim sredinama nisu
propisno izgradene
vodosnabdijevan.ia i kanalizacijske mreZe
Otpadne vode se bez proii56avanja ispu5taiu
u vodotoke
Uvesti sistem profisiavania otpadnih voda
priie ispuStania u vodotoke
Velik broj ilegalnih odlagaliSta otpada i
neizgradenost zajedniikog regionalnog
Usvojiti plan upravliania otpadom na
kantonalnom nivou i donijeti opiinske
sanitarnog deponija
Pomijesanost komunalnog
i
ostalih vrsta
Kontrolirati kvalitetu vode iz lokalnih
vodovoda, te postivanie minimalnih
tehniikih standarda
za septidke lame
planove upravljania otpadom i sanaciie
ii"tjitt odlagaliSta, izgraditi regionalni
otpada
sanitarnog deponiia
Nisu izraalene karte buke
Izgraditi regionalnu sanitarnu deponiju
Nije uspostavlien sistem zastite iuma
poZara
od
Raditi na kreiranju uslova za organizirano
prikupljanje i zbrinjavanje ostalih vrsta
otpada
(medicinskog,
ambala;nog,
aulnlalllog,
elektronskog, gradevinskog,
industrijskog, opasnog i drugih
vrstal
- 95
tzraditi karte buke
tJspostaviti sistem zastite Suma od poiara
B.
Upravlianie razvoiem
Vlada Unsl<o-sanskog kantona je izvrSni organ vlastiu kantonu. Vlada donosi uredbe, odluke,
rje5enja izakljuike u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine,
Unsko-sanskog kantona, zakonima i drugim propisima. Vladu potvrduje Skupstina USK. Na ielu
Vlade je Premijer, a u sistemu je io5 9 ministara. Ministri su odgovorni za zastupanje i provotlenie
stavova i zakljuiaka Vlade u poslovima koje im ona povjeri. Devet je ministarstva: Ministarstvo za
grailenje, prostorno ureclenje i zastitu okoliSa, Ministarstvo unutarn.iih poslova, MinistarsWo
obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Ministarstvo finansi.ia, Ministarstvo privrede, Ministarstvo za
pitanja boraca i ratnih vojnih invalida, Ministarstvo zdravstva i socijalne politike, Ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i Sumarstva. Preko tih ministarstava oblikuje se i provodi razvojna
politika Unsko-Sanskog kantona.
Uz izuzetak saradnje ministara na sastancima Vlade, saradnja u oblikovanju i provoalenju razvojne
politike - predlagan.ju, provoden.ju razvoinih iniciiativa i strateskih planova, te pradenju njihovog
provotlenja - izmeilu pojedinih tijela na operativnom nivou nije zadovoljavajuia.
Saradnja sa Federacijom BiH u vezi sa razvo.inim problemima i potrebama nije u potpunosti
koordinirana. Diielom se zasniva na jednosmjernoj dostavi statistidkih podataka i informacija od
kantona prema Federaciji BiH i na definiranie strateskih razvojnih planova na nivou Federacije (i
opii i sektorskiJ koii ne prate uskladivanje i ostvarivanje istih sa problemima i potrebama kantona.
u sastavu kantona je 8 op6ina. eetiri opiine imaju svoje razvojne dokumente iz 2010. godine, a u
detiri opiine izrade razvojnih strategija su u toku. proces strateskog planiranja trenutno
ie
djelomitno uskladen na nivou kantona ina nivou 4 opiine za koje se rade strateski razvojni planovi.
Nastavak koordinacije u planiranju i definiranju prioriteta, te praienju provoclenja trebala
bi biti
jedna od zadata ltJ Razvojne agencije unsko-sanskog kantona (RAUSKJ.
uNDp trenutno potpomaze
DTOCCS.
Uz strate3ke razvojne planove na nivou pojedinih sektora u kantonu, te planove
razvoja opcrna,
jedan od znadajnih dokuntenata za upravljanje razvojem su prostorni
i
planovi. Prostorni plan
[.lnsko-sanskog kantona je u procesu izrade.
96
Razvojna agenciia Unsko-sanskog kantona - RAUSK
fU Razvolna agencija Unsko-sanskog kantona IRA USK) osnovana je Odlukom o osnivanju favne
ustanove Razvojna agenciia Unsko-sanskog kantona, donesenom na 18. siednici Skup5tine USK
odrzanoj 19. januara 2012. godine.zL) Razvoina agenciia USK je osnovana u cilju
pridonoSenja privrednom rastu i razvoju USK, u skladu s nadelima odrZivog razvoja, stvaranjem
uslova koji 6e omoguiavati jadanje konkurentnosti i realizaciiu vlastitih razvojnih potencijala, te u
cilju osiguranja podrike slabije razvijenim podruajima za poveianje i optimalno koristen.ienjihovog
razvojnog potencijala. Zadaci RA USK su:
.
.
.
.
,c
.
.
.
.
.
.
.
identifikacijanovihrazvo.inihmogudnosti,
definiranjeregionalnestrategi.ie,
obavljanie aktivnosti regionalnog marketinga,
pomaganje i usmjeravanje razvoja malih, srednjih ivelikih poduzetnika kroz edukaciju i
poslovno savjetovan.ie, upravljanje projektima,
privlaien.le stranih direktnih ulagan.ia (FDI - Foreign Direct lnvestment],
sudjelovanje u programima financijske pomodi Evropske unije,
uspostavljanje poslovnih zona i inkubatora, poslovnih, inovacijskih i tehnoloikih parkova,
itd.
razvoj ruralnih podrudja i turizma,
istraZivanie trzista i ispitivanje javnog mijenia,
izgradnja i razvoj financiiskih instituciia i financiiskih miera podrske razvoju poduzetnistva,
uspostavljanje saradnje s domadim i mealunarodnim ustadovama s ciljem regionalnog
razvoja i jaianja konkurentnosti domafeg poduzetnistva.
RA USK nastoji jaiati svoje kapacitete i pozicionirati se kao kljuina institucija za kooridinaciju
upravljanja razvojem u USK. Za takav obim posla nedostaju sredstqa i zaposlenici, te znanja za
upravljanje razvojem. Pomaci su u prepoznavanju potrebe za koordicnacijskom
nredusektrosktorskih razvoinih inicijativa, povezivanje razvojnog planiran.ja sa prostornim
planovima, te horizontalnom saradnjom kroz povezivanje i zajedniiki rad opiina na vainim
razvojnim pitanjima. Takotler, pripremaiu se odgovarajuii alati, posebno IT sistem za upravlranje
razvojem, te povezivanje projektnog i budietskog financiranja.
p
lrrl nil osnovu0dluke o izmjcnanta i dop nanra Odluke o osnivanju Javne ustanove Razvojna agencija Unsko'sanskog
kanron.r, koja ic donescna lra 21. sjedDici odrianoj 2B 03 201Z.8odin€'
97
9. Analiza budi,eto USK
U 2011. godini su planirani prihodi budzeta USK iznosili 197.068.000 KM ili 0,0860/o viie nego u
2010. godini. Do kraja 2011. prikupljeno je 174.566.000 KM ukupnih budzetskih prihoda, Sto je
11,41% manje u odnosu na planirane prihode te godine.
Gralikon 44, Ilkupni planirani i ostvareni prihodi kantonolnog hudieta (u 000 KM)
450.000
400.000
350.000
300.000
2s0.000
*Ostvareni
200.000
Planirani
-
150.000
100.000
s0.000
0
2008
2009
2010
2017
2012.
Izvor: USK,2013.
U strukturi prihoda kantonalnog budZeta prevladavaju poreski prihodi iije uieiie u ukupnim
budZetskim prihodima raste. U 2012. godini ukupni poreski prihodi u budZetu USK su iznosili
139.205.000 KM lli 87,450/o ukupnih budZetskih prihoda USK. U 2012. godini je ostvareno za 6,360/o
manje poreskih prihoda nego u 2011. godini. Ostatak prihoda budzeta USK iine neporeski prihodi
koji su u 2012. godini iznosili 19.984.000 KM ili 72,550/o ukupnih budZetskih prihoda.
98
Gralikon 45. Kretanje poreskih i neporeskih prihodd u budietu IISK u periodu od 20O8. do 2013, godine
(u 000 KM)
r
Neporeski
i! Poreski
Kretante budZetskih rashoda iizdataka u periodu 2008. do 2013. godine pokazuje prosjeino
smanjenie za oko
100/0.
Tabeld 33. Kretanje ukupnih budietskih rashoda i izdataka po aktivnostima u periodu od 2008, do 2012,
Ekonomski i funkconalni kod
UkuDni rashodi i izdaci
2008.
0100 -
ikrivn.cri',vn.rrP ri
00 - ,^kr'vnL'\! ,,h.J7
{)500
20Lt.
- tnvnrrr r,ifa,
489.H41
580.342
30\ 067
45.2t6.743
42 t4J406
43.69?.u65
46.999.t9
46042.853
932t4.592
81704509
a7.777.rA5
92 4A6.51
88417.400
r4 7lJ 490
10654.237
l2
I
742l:11
H!lnrfne, rekrea.k)nc r re]|,]tsk.
10986.757
1.098 596
oL'lr!nLl
Akr'rnonl rorlafrrvr r
176.911
385,?35
l.5l.l002
5.511.120
132352
314,tt4
4:t6 5?6
605.915
1293413
|.436.64/
1.t29_746
r\kri!J!.rn !rTrnc Tr.nf f rirr, rorivo
It)r)0 .\kt .r,.('!!7.r0crr
tt
t2 721.967
lr70rr. Sr,f,h.',..k,rNDr n. rkr !
01100
2072.
19.456.960
06r)r) l[!\ n..tr !o!Li.'lru!o!rrurJn r
Il00
20to.
^knvnorti.Dtih
0lorJ tJ4
2009.
012.972
145 800
t21i7107
I :iB7
Il2
0
5
t
t 1.180
5..i02.4117
,l t68.940
nrn,cirlnLh
99
120(l -
Akrvnosn dmcu
1:i00
-
1400
- Rtrkodikojr
i 5il
k,,tri
khsifi.rrahipo shvnrh
USK,
578 983
'746.133
1.605 471
176.564.036
147.619.262
176.166.392
0
795.822.774
Izvor:
8.993011
r71661
lr\L1le ek.nnmrke rkrvnosn
nrsu
571
t69.778,348
2013.
Grdfrkon 46. Rashodi budieta po kategorijama u periodu od 2008. do 2o12. godine (u KM)
250000000
a
t
lzdaci za otplate
dugova
I
I
200000000
Nabavka stalnih sredstava
lsooooooo,fl
loooo0ooo
L
U I
H $!
].:rzdaci zakamate
Et !i
l;f, {dl
:. Kapitatnitransferi
t
s0000000
r
*ig ffi
^.ig!gbi
,oo8 2ooe
'l
i:l
2010
Tekuii transveri i dr
':i lzdaci za materijal, sit inv i
usruge
20It
2072
Izvor: U5K,2013.
periodu od 2008. do 2072. godine rashodi budieta za plate i doprinose zaposlenicima
kontinuirano rastu za oko 10%, Ie ZOl2. godine tine viSe od 7 7o/o budieta. Tekudi transferi
zauzimaju kontinuirano 760/o btdLeta, a kapitalni transferi su smanjeni s 5% 2008. godine na manje
U
od
1olo
budZeta 2012. eodine.
100
Gralikon 47. Struktura budZeto llsK 2012. godine
Kapitalni
naaciza
transferi
kamate
Nabavka
stalnih
sreostava
0%
2%
Tekudi
transveri
dr
o%
20L2
lzdaci za
otplate dugova
7%
i
76%
lzdaci za
materijal, sit
inv iusluge
70%
Doprinosi
postodavca
7%
rp
Izvor: U9K,2012
Dug kantona F BiH obuhva6a kreditnu zaduzenost
opiina, gradova i izvanbudietskih korisnika kod
unutrain.jih i vanjskih kreditora. Stanje kreditne zuauzeriosti
svih kantona F BiH iznosi 273,05
nliliona KM, od iega se na unutrainii dug, odnosno ,"arz.no.t
rroa aorn.rir.xon-'"i.ij"irii, u"n"r..,
odnosi 65,81 milion KM, a na van.jski 267,24 miliona fMzr.
Unutrasnji dug USK je u 2012. godini
iznosio pribliZno 17,3 milion KM, sto
ie oko 26,290/o ukupnog unutrasnieg duga svih
kantona F tsiH.
opiina,
Ti,r,fii^1-!;3i,"i1y,:::1r::':j:s-!i!":
:d::,^n:_:!d"zenja
periodu od 2O0 9. do 2O13. aodine fu
Ooo
USK u
kantona
i izvanbudietskih fondova
llnt|tr] r{nii drrc
D
Godina
Glavnica
2008.
5.543.153.2.s
2009.
17
.328.7 44,40
2010.
17
.233 .8s3 ,4A
1.7
20L1..
17
.029 .753 ,56
1,.268.073,39
2012.
u.413.830,s2
I
1 07R Aqq
a)
76.636,Lr
882.045,97
Izvor: USK
rri)o(iirci l;,drrrtlDofi Ministirrstva Fill;rnsija,
obuhviaaju kreditnu ,.!duzcnost na dan 3 0.06.2012.
101
o
il - SWOT analiza
o
ro2
Metodorl SWOT analize (analiza snaga, slabosti, moguinosti i prijetnjil utvrdeni su unutrasnji l
vanjski Iaktori, koji pozitivno ili negativno utiiu na razvoj USK.
Snage USK predstavlja.ju one faktore ko.ii ukazuju na pozitivna stanja unutar kantona poput
povolinog geografskog poloZaja, oauvane prirodne ikulturne bastine, bogatstva voda i iuma,
tradiciJe u industrijskoj ploizvodnji, postojeie zdravstvene, obrazovne, kulturne i sportske
infrastrukture, razvijenih druitvenih djelatnosti i aktivnog civilnog druitva u nekim sektorima
(briga za djecu, borba protiv malignih bolesti). Slabosti su oni faktori ekonomije, okoline i dru5tva
koji onemogu6avaiu razvoj ili slabe razvojne Sanse. Njih USK treba bitno umaniiti ili ih nastojati
ograniiiti u potpunosti. Osnovne slabosti koje usporavaju i ogranifavaju razvoj USK su loia
poslovna klima i izostanak aktivne podrske poduzetnicima. Posto.ieii ljudski resursi, prirodni
resursi (Sume, vode i mineralne sirovine), te kulturno - historijska bastina se nedovoljno koriste za
potrebe razvoia. Iako su doneseni zakoni uglavnom usuglaSeni sa pravnim nasli.iedem Evropske
unije oni se ne provode fposebno u podrutju za5tite okoli5aJ. Obrazovni sistem ieka ozbiljne
reforme kako bi se usldadio sa potrebama i kretanjima na trZiitu rada. Slabost na koiu moZe uticati
USK je nedovoljna briga za mlade i za starije osobe, kao i za osobe s posebnim potrebama.
t
Vanjski faktori koji utiiu na razvoj USK mogu biti ili pokretad ili prepreka razvoju. Rastuii interes u
okruZenju za organsku hranu, resurse za kulturni, eko, ruralni i vitality turizam razvojna su prilika
za koju postoje nedovoljno iskoriiteni resursi u USK. Takotier, prilika za razvoj su i sredstva fondova
EU-a posebno za prekograniinu saradnju sa Hrvatskom kao novom dlanicom za Sto postoji tradiciia
i interes za jaianjem saradnje u zajedniikom kori5teniu kulturne ba5tine, oduvanju okoliSa,
poticanju poduzetniStva i saradnji civilnog sektora.
Prijetnje za razvoj USK su neuskladenost zakona i procedura, te obimna birokracija na razliiitim
lrivoima vlasti u F BiH, odlazak mladih obrazovanih kadrova van granica USK, naruSavanje okoliSa
djelovanjima izvan USK, te daljnja recesija ikriza u okruZenju.
Tabela 35. SWOT analizo
. Dobar geografski poloZai (n"
pravcu
osnovnih koridora Zapadna Evropa
Mediteran - Bliski Istok, izvrsno povezan
sa
Hrvatskom i time Zapadnom Evropom, te sa
Sarajevorn i ostatkom BiHl
o
Prirodni resursi
'
.
Cista, nezagailena priroda
.
Doblo organizirana priprema za postavljanje
i implerncntaciju,,vodne" infrastrukture
- bogatstvo voda
{kanton sa najviie vode)
i
Suma
NP Una, sa prirodnim ljepotama pogodnim za
razvoj tul"tzma
Nerazvijen sektor malih i srednjih poduzeia
- jeftinija radna snaga
Financijski potencijal radnika na radu u
inostranstvu i penzionera s inostranim
Triiite
rada
Nedovoljan institucionalni okvir
razvoj poduzetni5tva
penzljama
i
poticaji za
i
liudskih
Loia poslovna klima
Jeftinija radna snaga u odnosu na EU izemlje
u okruZenju
Neiskoristenost financijskih
Infrastruktura za razvoj ljudskih resursa fza
u inostranstvu
potencijala dijaspore i penzionera koji su radili
osnovno i slednje Skolstvo, univerzitet)
Aclministrativne prepreke
Infrastruktura za zdravstvo (Kantonalna
bolnica), kulturu (ustanove), sport (sportski
objekti)
Zastoj investicija (stranih i domaiih posebno
investicija u proizvodnju)
Usitnjeni poljoprivredni pos.jedi
Socijalna, imovinska, lidna sigurnost gradana
Slaba turistidka
Dobri uslovi za kvalitetno stanovanje (dist
zrak, iist okoliS - Una i druge rijeke, parkovi)
infrastruktura
Nezadovoljavaju6a promocija postojeeih
turistiikih i ostalih potencijala
. Komunalna infrastruktura
[postoji
vodovodna instalaciia, elektritne instalaciie,
telekomunikacije, komunalne sluZbeJ
NeiskoriSteno kulturno-turistiako nasli.lede
zbog nepostoianja elemenata turistiikih
sadrZaja i promocije istih
Brojne nevladine
organizacije-postoie
udruienja koja pokrivaju odretlene oblasti
(zlostavl.ianje djece, borba protiv raka i dr.J
Politiika nestabilnost
Velik udio sive ekonomije
Bogato kulturno-historijsko naslijetle
Neuskladenost obrazovnog sistema
i
trzista
rada
Hiperprodukcija kadrova koji nisu konkurentni
na trziStu rada [slaba zapo5ljivost], a na drugoj
strani nedovoljno adekvatnih kadrova
u
odredenim industrijskim granama
Inertnost sistema obrazovania
restrukturiranie
i
zdravstva za
Nedostatak ustanova socijalne zaStite - briga o
starima, nemo6nima, duSevnim bolesnicima
Nedovoljno poticaina politika za mlade
i
nezainteresiranost gradana
u procesu EU integraci.ia i ostalih procesa, kao i
kreiranja politika koje su bitne za razvoia USK
Neinformiranost
Nedovoljna
koordinaci.ja
u
upravljanju
Prilike
i
Diramiirri razvlj sclekti .'rrih oDlir' r lruralni,
sl-ortski, cko, yitdlt i {,.),tIrizrn;r
.
Samoizolacija i izolacija, jer BiH niie u EU
Rast potraznje za proizvodinra eko i
Ulazak HR u EU
integralne poljoprivrede [zdrava hrana,
organski proizvodi)
Destimulativna porezna i carinska politika
I(oriSten.je fondova EU-a i drugih
merlunarodnih financijskih izvora za razvoj
USK
Ulazak Hrvatske u EU i programi
prekogranitne saradnje (stvaranje
prekograniinih klastera, pogodnost
kompanijama da presele svoja postrojenia u
USK, odnosno izvan granica EU-aJ
Potencijal dinamiinog razvoja turizma u
prekogranitnoj regi.ii Hrvatske-Plitviaka
jezera
Moguinost saobratajnog povezivanja sa
drugim regijama (lll razvojna OS)
Poticaji razvoju civilnog druStva
(meclunarodne organizacire i fondovi)
Birokratske procedure (na razliiitim nivoima
vlastiJ
Neuskladenost nivoa vlasti kod donoSenja
odluka (ceste, hidrocentrale i dr.)
Iskljudenost iz Nacionalne saobraiajne
strategije IKoridor 5C]
Odlazak mladih obrazovanih kadrova van
granica BiH
NaruSavanje okoliSa djelovanjima izvan USK
Nedovoljna svijest graalana o znadaju oiuvanja
prirode i okoliSa
Naruiavanje zdravlja Ijudi i ugroZenost biljnih i
Zivotinjskih vrsta djelovanjima izvan USK
Recesija i kriza u okruZenju
ev kapitala zbog nemopucnosti investiciia
p
105
m - Vizija, strateiki ciljevi i prioriteti O
1.06
t
1,
Viziia razvoja Unsko-sanskog kantona
Definiranje vizije razvoja unsko-sanskog kantona odrazava strateiku namjeru,
dubinu i 5irinu
strat€ike promjene, koje stanovnistvo zeri u periodu od 2014. do 2026. godtie. - viztq
ie
karakteristidna bai za tu sredinu - saZirna prirodne ljepote ibogatu kulturnu"bastinu
na pragu
Evropske unije, umjerenu klimu, oiuvane piirodne resurse
fobilje vode isume), polyoprivredno
zemljiSte pogodno za organski uzgo.j voia i povria, tradicionalne industrip 'r"inluun"
n"
raspoloiivim resursima (rudarstvo, drvna, prehrambena industrijaJ ivrijedne
ljude.
UNSKO.SANSKI KANTON
EURO.REGTIA - SMARAGD BOSNE I HERCEGOVINE, PODRUEIE
UGODNOG
NA MVNoMJERNoM otRZrvoM nnzvotu
ztvorA 'ETEMELTENoc
2.
Strateiki ciljevi i prioriteti
Strateska platforma razvo)a USK kompletira
.se-kroz^5est strateskih ciljeva, koji osiguravaju
sinergijske efekte izmealu ekonomije, okbli5a i dru5tva.
0ni imaju prepoznatlliva sektorskJ teiiiia.
ali su istovremeno integralni ipovezuju6i.
Sest ie
kljuinih strateskih cilieva razvoia
USK:
1.
Razviti konkurentnu privredu i dosti6i nivo prosjeka
ekonomskog razvoia F BiH
2, Izgraditi infrastrukturu za pobolisanje kvalitete Zivota stanoynika
3. Unapriiediti zaStitu okolisa i oiuvanie prirode
4. Razvijati ljudske resurse i unapriiediti trZiste rada
5, Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti
6. Unapdedenie upravliania razvoiem.
i za5tite
Prvi strateski cirj razvoja USX,.koji ie doprinijeti ostvaren)u
vizije je razviti
-nigl
konkurentnu privredu i dostidi niuo p.ori"t r'"tonrn,.tog postavljene
inrl" usx ,u
r'azvoia'i
planirala izradu sektorske strategije razvoli
mile privrede, ali obzirom na tinjenicu da pojam male
privrede predstavrja integrarni dio cjerokupne
kantonalne frivrede, jer 9so/o poduzeia u Unsko_
sanskom kanotnu pripada mikro i marim poaururi-",
itorp'ada u kategorilu male privrede. I)akle,
p'vo stfatcski cilj zajedno sa siocio-ekonolnskirn
pokazater.lima, potrebama, ciljevima i
m.ierama se
pr-rdudara sa potrebama mare privrede
L"o rrrtlunog jffi vsoto cjerokupne privrede
u
sanskom kantonu.
7'a razvoj urrsko-sanskog kantona bitno
ie. si-stemski poticati
p.vrede rr cjclini, svirn raspoloZivim lokarnim
sredstvima
dorato.i prisurni u regiji i EU prosrami. prrazeii
od.*
L
unsko-
i jadati konkurentnost poduzetnika
k";;;;;;;;"",:;:;:]:,";:,l'.': "
i
.
u" ,t""lilr"il::1,'#$r?rTtl[:i:r]ffiiii
1"O7
politika i institucija koje kompleksno utiiu na nivo produktivnosti, odnosno na kvalitetu poslovnog
iektora iposlovnog okruienja, za USK, irnajuii u vidu resurse kojima raspolaie klluina su sljedeia
podruija Lonkurentnosti: infrastruktura, instituciie, obrazovanje i savietodavna podrika, efikasnost
trziita rada i financijski poticaji, te inovativnost.
Ova podruija obuhvaiena su u 6 prioriteta kotima se ostvaruje prvi strateski cilj razvoja USK:
kreirati efikasan sistem potica.ia za razvoj poduzetniStva, razviti poljoprivredu na trziSnim
osnovama, razviti turizam, smanjiti (identificirati i spriieiitiJ sivu ekonomiiu, razviti industrije s
ve6om dodanom vriiednosti zasnovanom na tehnoloikom razvoju i inovacijama, te poboljSati
odriivo upravljanje privrednim razvojem
br,7 sd strateikim dokumentima
vii
USKLI\DENOST SA STRATESKIM DOKUMENTIMA VISEG NIVOA
Strategiia razvoia USK,
Strategiia razvoia BiH,
7014.2020.
20roj2020.
EVropa 2020
Razviti konkurentnu
privredu idosti6i nivo
prosjeka ekonomskog
Indikatori praienja napretka
u ostvarenju ovog cilia su:
Ekonomski rast na nivou ekonomskog prosjeka F BiH
BDP per capita na nivou prosjeka F BiH [12 500 KM)
Stopa zaposlenosti na nivou prosjeka F BiH
Okrupnjavanje i umreZavanje u polioprivredi (30%J
Smanjenie zaposlenosti u sivoj ekonomiji [20%J
DrugistrateskiciljrazvojaUSKjeizgraditiinfrastrukturuzapoboli3aniekva|itetezivota
stanovnika'Poboljsanjeiizgradnlai-nfrastrukturestrateikijevaLnoz.abudurusveukupnu
na stvaranie prostornih'
razvijenost USK i povezivan]e u regi.ii i iire' Ponajprije se to odnosi
infrastrukture,
komunalne
piJr'",r,,n i dru.tvenih uslova za zivot i raa kroz ialinju izgradnju
efikasnosti, a
energetske
poboliSanje saobraiajne ml.eze, te posebno provodenje mjera
sve na naielima r)drZivog razvoja.
[gr"l"i"l
ovajstrateskiciljrazradenjel<roz3prioriteta:razvitikvalitetnukomunalnuinfrastrukturu[do
infrastrukturu fmodernizirati
stepcna prilivatljivosti za .u.ot'r-.t ,t'^naurde), razviti. saobraiainu
"
povezanost sa nacionalnim i
pobolj5ati
i
koriStenje)
transpol'tllc kap.lcii.ete, .actonali,irati njihovo
i privatni scktor' te
reciojlalnim centri.Ia, te razviti i jaiati-primjenu energetske efikasnosti ffavni
grictaniJ uz pot('ri iranje kori5tenja obnovliivih izvora energile
108
Tdbela 3 T,Usklaalenost
br,2 sa saraleSkim dokumentimn viipn nivno
USKLADENOIT SA STRATESKTM DOKUMENTTMA VTSEG NrVOA
Strategiia razvoia USK,
2014.- 2020.
strateski cili br
Strategija razvoia BiH,
201o'2020.
2.
Strateiki cilievi
StrateSki cilievi
Odriivi rast
Izgraditi infrastrukturu za
Konkurentnost
poboljSanje kvalitete iivota
stanovnika (koja zadovoljava
potrebe druSwa)
OdrZivi rast i razvoj
Indikatori praienja napretka
u ostvarenju drugog strateskog cilja su:
,D
Evropa 2O20
Porast ieljezni6kog transporta
- transport robe
Broj korisnika interneta porastao za
za 20% (mil tona/kmJ
30%0.
Unapriiediti zaStitu okoliSai oCuvanie prirode treii je strateski cilj razvoja USK koji ie doprjnijeti
oeuvaniu prirodnih ljepota smaragda Bosne i Hercegovine i ostvarenju odizivog 'razvo1a.
zakonodavstvo zastite okori5a ie u znatnoj mjeri uskladeno sa pravnim naslijehem Evrops-ke
un4e poseb_no u podruiju upravljanja otpadom, no kljudno je utoiiti
napore za nastavak ouog pro."r"_
Takoder, potrebno je uvesti kontinuirano planiranje upravljanja okolisem,
te uvesti nov-e'slsreme
upravl.ianja otpadom, vodama i zastitom od buke. oiuvano'zemllilte, voda
i zrak, te raznov.rnosr
biljnih i Zivotiniskih vrsta razvojni su resurs USK. Kontinuirano senzibiliziranje, ukljuiivan;e
r
informiranje javnosti o okolisnim temama korak su ka oiuvanju okolisa za genera.,j;
k"r ;;|"r".
Treii strateski cilj ostvariti ie se kroz sljedeie prioritete: uskladivanje zakonodavstva
sa EU
legislativom za odriivo koriStenje resursa, osiguranle efikasnih instrumenata
implementacije m;era
*zvijanje ljudskih resursa za zastitu okoliia i oduvanje prirode, ukr;udenostlavnosti
:T,tr::,"_ryli?
&
u oKollsne teme.
br.3 ta strateikim dokumentima
USKLADENOST SA STRATESKIM DOKUMENTIMA VISE6 NIVOA
Strategiia razvoia USK, 2014.2020.
U n
ap
rijediti zaititu okoliia
oc'rrvanie prirode
i
Strategija razvoia BiH,
Evropa 2020
2010.-2020.
OdrZivi rast i razvoj
r09
Indikatori pra6enja napretka
u ostvarenju
treieg strateikog cilja su:
i
>
Potpuna usklatlenost okoliSnih zakona sa pravnim naslijedem EU-a (1000/oJ
>
Porast raspoloZive elektriane energiie iz obnovljivih izvora za
Pokrivenost uSK komunalnom infrastrukturom (organizirano prikupljanje otpada, vodovod
i odvodnja) najmanje 750lo
400/o
Razviiati liudske resurse i unapriiediti trZi5te rada detvrti je strate5ki cilj razvoja USK. Podrudje
ugodnog Zivljenja iz vizije razvoji USK moguie je ostvariti ukoliko se postigne znatajna zaposlenost
,tinounl5tuu. Tein.ie ka ostvareniu pune zaposlenosti ostvarive su kroz strukturne reforme
obrazovnog sistema, kontinuirano pra6enje potreba poslodavaca, programe prekvalificiranja'
doikolovanja i usavrsavanja, osposobljavanje radne snage za rad sa savremenim tehnologijama'
Pritom ne treba zanemariti suzbijanje sive ekonomije i zaposlenosti izvan sistema.
U Unsko-sanskom kantonu ovai strateiki cilj ie se ostvariti kroz pet prioriteta: razviti sistem za
povezivanje i usklaclivanje ponude i potraznje na triiitu rada, razviti programe prekvalifikaciie,
;jaiati i r;zviiati c.leloZivotno uienie, poboli5ati rad sluZbi za zapoSljavanje, te poticati zapoiljavanie
visokoobrazovnog kadra u privredi i pove6anje mobilnosti kadrova izmetlu privrede i istrazivaako-
t
obrazovnih instituciia.
Tabela
3 9.
br.4 sa sfj:ateikim dokumentima
Usklailenost
c
Indikatori praienja napretka
i
u ostvareniu
tetvrtog strateikog cilia su:
Stopa zaposletrosti po spolu (mu5karci/ZeneJ ujednadena
rBrojvisoliorlbrazovanilrkadrovadirektnosafakultetazaposlenihuprivreduUSKpotastao
za 20o/o
i
i
CjeloZivollr;t {,btrka dostuf\tl,l svima
Odljev rr,ozgova Talrstavljcn
110
Peti strateski cilj razvoia USK je osigurati visok nivo sociialne sigurnosti i zastite. polazeii od
opeeg sveukupnog cilja drustveno-ekonomskog razvo;a, poboljianje blagostanja i uslova Zivota l.judi,
ovaj strateski cilj razvoia odrecluje glavne pravce i aktivnosti koje treba poduzimati da bi se
ostvarilo poveianje kvalitete iivljenja stanovniitva i sada i u buduinosti. Naglasak ,|e na
aktivnostima koje trebaju pomoii gradanima da se osje6aju sigurno, te da zdravo Zive u duhovom r
fizitkom pogledu Potrebno.ie osigurati dobre uslove za sport i rekreaciju, uslove za zadovoljenie
kulturnih potreba stanovniStva, dobru socijalnu i zdravstvenu zastitu stariiim osobama ionrma s
posebnim potrebama, te brigu o djeci.
ovai strateski cilj ima 6 razvoinih prioriteta: unapriiediti socijalnu zastitu, iadati kapacitete
instituci.ia za socijalnu i zdravstvenu zaititu, poticati i razvijati sportske aktivnosti, otuvati I odriivo
koristiti kulturnu bajtinu, pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema, poticati
solidarnost, druStvenu i moralnu odgovornost graalana za javno dobro.
it
br.s sa strateikim dokumentima
USKLADENOST SA STRATESKIM DOKUMENTIMA
Strategiia razvoia USK,
2014.- 2020.
Strategiia razvoja BiH,
VISEG
NIVOA
Evropa 2020
zotof2020.
Osigurati visok nivo socijalne
sigurnosti i zastite 0avna
svijest i poticanje druiWene
odgovornosti)
Socijalna ukljudenost
Ukljutujuii rast
Strategija socijalnog ukljuiivanja
BiH
Strategija razvoia zdravstva BiH
Indikatori
pra6enja napretka u ostvarenju petog strateskog cilia su:
Pokrivenost zdravstvenim osiguranjem (100%)
Dostupnost socijalne zaStite (100%o)
:9
Graclani sportski i rekterativno aktivni (400/o)
ses.ti strateiki cilj je unaprietlenieupravliania razvoiem. Cilj jeusmjeren na
stvaranje partnerstva
opfina i ministat'stava, te ostalih iavnih institucija kroz saradnju i zajedniiko djelovanje u planrranlu
i provodenju razvoja. Prioriteti su jaranje kapaciteta za upravljanje na svrm nrvoima i
Jacanie
Razvojne agencije Unsko-sanskog kantona - RA USK na vertikainoj i horizontalnoj
koorrrinaci.ii
razvoinih aktivnosti.
Indikator pra6enja napretka
i
u ostvareniu iestog stratejkog cilia je:
lndeks razvijenosti USK na nivou F BiH prosjeka
1L7
Definirani strateiki cilievi razvoja USK uklapaju se u hijerarhijski viSe sisteme planirane kroz
strategiju razvoja Bosne i Hercegovine u periodu 2070-2020. strategiju socijalnog ukljudivanja
[2010.) iStrateski razvojni dokument Evropa 2020.
Svi ciljevi razvo.ja USK nalaze svoje osnove i u Strategiii razvoja Federacije BiH 2010-2020. U ovom
dokumentu su kao kliuini iz"azovi razvoja navedeni fne)odrZivost ekonomskog rasta i ugloZenost
konvergencije prema EU. Strategiia navodi nekoliko faktora na kojima treba zasnivati razvoj:
prirodn-i resurii 1voda, hidroenergija, mineralne sirovine i 5ume), poljoprivredno zemljiste i
stanovni5tvo [radna snaga). Okvirni strateiki ciljevi razvoja F BiH su: stabilni makroekonomski
okvir (posebno fiskalna odriivost i razvoj financijskog sektora), konkurentnost fkroz klastere,
kompetentnu radnu snagu, izvoz ienergetsku infrastrukturuJ, efikasan javni sektor (prema EU
standardimal, zaposlenost (kroz podriku poduzetniStvu i razvoj malih i srednjih poduzeta), odriivi
rast (kroz ruralni razvoj, ekologiju i energetsku efikasnostJ, tc socijalnu ukljuiivost. .0buhvat
predlozenih ciljeva razvoja podrazumi.ieva ostvarivanje prethodno usvojenih strateSkih dokumenta
na nivou F Bili posebno poitol.iih sektorskih strategija i ostalih planova i programa. odrzivi rast
temeljni je okvir koji podriava i srednjoroina startegija razvoja polioprivrednog sektora u
Federaciji BiH za preiod 2014 -2019. Posljednji cilj razvoia BiH posebno je obraden u dokumentu
oswarivanjem stvoriti
,,Strategila socijalnog ukljudivanja BiH" gdje su postavljeni ciljevi iijim 6e se
poloZaju porodice sa
zastiti,
uslovi ii poboiisanli u socijalnoi politici, obrazovan.iu, zdravstvenoi
djecom, te poloZaju osoba sa posebnim potrebama.
strateski cillevi razvoja USK u skladu su i s evropskim planskim okvirom izrazenim u dokumentu
jeu skladu s
Evropa 2020,kojim se EU opredijelila za pametni, odrzivi i ukljudivi rast. Pametni rast
konkurentnog
stvaraniem
rada,
teZnlima USK za povezivaniem obrazovanja sa trZiitem
prirodnih i
ekonomskog razvoja ipozitivnog poslovnog okruZenja kroz provodenje ipovezivanje
tJSK i
razvoja
kulturnih ."rr.sa, t. tradicionalne industrije. OdrZivi rast naglaien ie vei u viziji
zaititu
dodatno preciziran kroz strateske ciljeve kroz telnie za pobolj5anjem kvalitete zivota i
okoliSa i oiuvanje prirode.
Tdhord 4l ltrntP4ki,"iliPvi i
PRIORTTETI
STRATESKI CILIEVI
1.1.
Kreirati efikasan
oPerativ@
1.2. Razviti polioprivredu na trziSnim osnovama
1. Razviti konkurentnu
privredu i dostifi nivo
prosieka ekonomskog
razvoia F BiH
1.3. Razviti turizam
1.4. Smaniiti sivu ekonomi.iu
l.J.
Razviti industriie s veiom dodanom vrijednosti zasnovane
na tehnoloSkom razvoj! I inovaciiama
1.6. PoboliSati upravljanie privrednim razvoiem
2. lzgraditi infrastrukturu
za poboliSanie livalitete
iivota
stanovnil<a
2.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do nivoa
t) fihvatliivosti za evropske stand4rdel
2.2. Raz.viti saobra6ajnu infrastrukturu (modernizirati
transpoltne kapacitete, racionalizirati njihovo koriStenie) i
DoboliSati povezanost sa nacionalnim i regionalnim centrinta
2.3. Razviti i jai.ati
primjelu elElSg!r\9!fikq!!9s.tr
i
kori'tenie
112
obnovljivih izvora energije
3.1. Pratiti i efikasno provoditi zakonodavstvo u skladu s EU
3. Unapriiediti zaStitu
Iegislativorn za odrZivo koriStenje resursa
okoliSa i otuvanje prirode
3.2. Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera
zaitite
okoliia i oiuvanja prirode
3.3. Razyiti ljudske resurse za za5titu okoli5a i otuvanie prirode
3.4. Osigurati ukljuienost javnosti u aktivnosti za5tite okoliSa i
oiuvanja priroqe
3.5. Izgraditi komunalnu infrastrukturu za poboljianje kvalitete
Zivota stanovnika
4.1. Razviti sistem za povezivanje iusklailivanje ponude i
ootraZnje na trzistu rada
4, Razviiati liudske resurse
i unapriiediti trziste rada
4.2. Razviti programe prekvalifikacije
4.3. Oiqiati irazvi,ati cjeloZivotno udenje
4.4. PoboljSati rad sluZbi za zapo3ljavanie
4.5. Poticati zapoSljavanje visoko obrazovnog kadra u privredi i
povedanje mobilnosti kadrova izmedu privrede i istraZivaiko-
obrazovnih instituciia
4.6. Uspostaviti i.iafati provoalenje sistema vrednovanja kvalitete
obrazov!ih programa
5.1 .
s
5. Osigurati visok nivo
socijalne sigurnosti i
zastite (iavna sviiest i
poticanie drustvene
odgovornosti)
U!apri.iediti socijalnu zastitu
5.2. ladati kapacitete institucija za sociialnu i zdravstvenu zaStitu
5.3. Potiqati i
razvijati sportske aktivnosti
5.4. Oduvati i
odr;ivo koristiti kulturnu ba5tinu
5.5:Pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema
5.6. Poticati solidarnost, druStvenu i moralnu odsovornost
flaalana
6. Unaprieclenie
upravliania razvoiem
za
javno dobro
6.1. Unaprjedenje znanja ivjeStina za upravljanjem razvojem
113
Integrirana Strategiia razvoja
U nsko-sa nski ka nton period 2074-202O
Programski okvir
lnstitut za razvoj i medunarodne
odnose IRMO, Zagreb
p
STRATESKI CIU 1:
RAZVtfl KONKURENTNU PRIVREDU I
DOSTIEI NIVO PROSJEKA EKONOMSKOG
RAZVOJA F BIH
e
,o
1. Razviti konkurentnu privredu i
dostiii nivo prosieka ekonomskog razvoia
F
8iH
1.1. Kreirati efikasan sistem poticara ra razvoi poduzetniStva
L.1.1.Razvoj poduzetniike infrastrukture
Poboljiati uslove poslovanja poduzetnika i privlaaenje ulaganja u privredu iosigurati
podriku razvoju poduzetniitva.
1. Razvoj mreie poduzetniakih potpornih institucija
.
.
Analiza kljuanih potreba poduzetnika za uslugama potpornih institucija
Definiranje ciljane mreie potpornih institucija (poslovni inkubatori, centri
za poduzetniStvo itd.)
.
.
.
i rad novih potpornih
potpornih
postojeiih
institucija
kapaciteta
institucija, tejaaanje
poduzetnike
programa
za
Definiranje obrazovnih i savjetodavnih
{Su)financiranje i provodenje obrazovnih i savjetodavnih programa
Priprema projektnih prijedloga za osnivanje
2. Poslovne zone
.
.
.
Analiza uspjeinosti postojedih zona, te definiranje prioritetnih zona;
Poboljianje kvalitete upravljania zonama kroz obuku ibolju koordinaciju;
lzrada programa koriitenja napu5tenih vojnih objekta i objekata propalih
ooouzeca
Utvrdene potrebe poduzetnika za podrsku razvoju njihovog poslovanJa
I
poveeanje konkurentnosta
Ojaiani
i
pobolj5ani kapaciteti potpornih instituciia, stvorene nove
I
poboljiane postojeie institucije (poslovni itehnoloiki centri, inkubatori)'
razvoj konkurentnog poduzetniitva
Definirani ipripremljeni obrazovni i savjetniEki programi za poduzetnike
koji odgovaraju njihovim potrebama za rczvoi poslovanja i poveeanje
za
konkurentnosti
Ocjen.iivanje uspjeinosti planiranja i poslovanja poslovnih zona
lzvriene pripreme (programi, mjere, pro.iekti ) za koriitenje napustenih
poslovnih zona
vojnih objekta iobjekata propalih poduzeCa iopremanje
RAZVOJNI EFEKAT
INDIKATORI ZA PRAEENJE
OSTVARENJA MJERE
D"bro tft"nruktrrr. i
poslouni okuUp
iini
UsK poduzetniiki po:eljnim
podrutjem, privlaii poduzetnike iinvestitore, doprinosi poveeanju konkurentnosti
poveianju zaposlenosti, posebno mladih ljudi'
i
Broj ivrste programa potpornih institucija
Broj ivrste poduzetnika korisnika potpornih institucija
Broj novozaposlenih kod poduzetnika
vojnih objekta
Bro; prog.ama razvoja poslovnih zona (posebno napu<tenih
i
objekata propalih Poduzeca)
Brojivrsta poduzeia u poduzetniakim zonama
Broi novozaposlenih u poduzetnifkim zonama
lznos: 7.000.000 KM
Budiet USK: 5.000.000 KM
Ostali lzvori (donacije isl.): 2.000.000 KM
OKVIRNA FINANCIJSKA
SREDSTVA I IZVORI
2074.-2020.
PERIOD PROVODENJA
MJERE
Obrtniaka komora USK, Privredna komora USK, opiine kantona
Ministarstvo privrede
NOStOCI
1. Razviti konkurentnu privredu idosti6i nivo prosjeka ekonomskog razvoja F BiH
STRATESKI CIU
1,1, Kreirati efikasan sistem poticaja za razvoj poduzetniStva
PRIORITET
CIU MJERE
1.l.2.Poboljiati financiisko okruienje za podu:etnike
Stvoriti irazvijati kvalitetnu financijsku podriku poduzetnicama, brz iefikasan pristup
financiranju, posqbno za poticanje konkurentnosti i izvoza.
.
.
.
Analiza sada5njeg financijskog okru:enja
Definiranje novih oblika financijskih instrumenta podr!ke U5K poduzetnicima
{subvencije, garancijski fond, mjera za poboljianje suradnje s poslovnim bankama
ostalim financijskim institucijama)
Utvrdivanje mjera
poduzetniitva
.
SADRZA.'
.
.
REZUTTAT
.
o
.
.
.
RAZVO]NI EFEKAT
sluZbe za razvoj,
poduzetnici, obrtnici, zadruge, slobodne profesije, investitori, nezaposleni
KORTSNtCI
MJERA
-
za
i
efikasnije koriitenje driavnih programa financiranja
Informiranje i educiranje poduzetnika za korijtenje financijske podrike posebno
za
koriStenje grantova iz EU fondova i drugih izvora
Uspostava analitiakog sistema
efikasnosti dodijeljenih poticaja
za ocjenu zadovoljstva poduzetnika i
ocjenu
organizacija pomoii poduzetnicima u dobijanju grantova i drugih poticaja kroz EU
fondove
]
etikasnosti dosadaanjeg naaina financiranja poduzetnigtva
Predloiene mjere za pobolj5anje financiranja i za veiu efikasnost koriitenja potica.ia
I
I
UcJena
za
poduzetniStvo
Uspostava sistema za praienje efekta
poticaja
Informirani i obrazovani poduzetnici za pripremu projekata za EU fondove
Poveian.ie konkurentnosti i izvoza na osnovu korjitenia ooti.ainih miFr,
Poveianje konkurentnosti poduzetnika, porast izuoza
lroizvoda i.sluga i povecanle
zaposlenosti.
I
I
I
i
I
o
INDIKATORI ZA
PRACENJE
OSWARENJA MJERE
NOStOCl
.
.
.
Vrste, iznosi inam.iena koriitenih potica.ia
Broj novozaposlenih kod poduzetnika koji su koristili potpore
Broj informiranih iosposobljenih poduzetnika za koriitenje EU fondova idrugih
izvora i broj pripremljenih projekta
Obrtniika komora USK, privredna komora USK, opaine
Ministarstvo orivrede, RAUSK
KORtSNtCI
Poduzetnici, obrtnici, zadruge, slobodne profesije
OKVIRNA
lznos: 7.000.000 KM
Budiet USK: 5.000.000 KM
Ostali izvori: 2.000.000 KM
FINANCUSKA
G"t""a - ,htbe - ,a*o,
SREDSWA I |ZVORI
PERIOD PROVODENJA
2074.
-
20L7.
MJERE
t
1. Razviti konkurentnu privredu idostl6l nivo prosjeka ekonomskog razvola
f
aiH
1.2. Razviti polioprivredu na triisnim osnovama
1.2.1, Urediti sistem koriltenja i evidenclie zemlii5ta
Urediti zemlji5ne knjige, uskladiti ih sa katastrom istanlem na terenr.r, te omoguditi
koriitenje zemljiSta za poljoprivredu, te za druge poduzetnitke pro.jekte l
Ureatenje zemljiSnih knjiga
Uskladivanje zemljiSnih knjiga sa katastrom istanjem na terenu
lzrada registra dr:avnog poljoprivrednog zemlji5ta
Uslovi za jednostavnije i brie rjesavanje imovinsko-pravnih odnosa
Poboljiani uslovi i pogodnostiza ulaganje u poljoprivredu
iike proiekte i lakii
p
i
druge
Uredene zemljiine knjige i registar driavnog zemljiita kaotrtna osno^/a za
i uspjeinije korijtenje zeml.iiita za poljoprivredu i druge ekonomske
efikasni.,e
INDI(ATORI ZA
OSryARENJA MJERE
aktivnosti.
Rast poljoprivredne proizvodnje, porast investicija, porast zapojljavanj",
r"ruoi
ruralnih sredina.
. % uredenih zemljiSnih knjiga iuskladenih s katastrom
. lzraden registar poljoprivrednog zemljilta
. Broj rijeSenih imovinsko-pravnih odnosa
. Broj novih poljoprivrednih proizvoataaa i koliiina poljoprivredne proizvoqnJe
. Broj iiznos novih investicija
Vlada USK, Katastar, Ministarstvo poljoprivrede, voOoprivrea-iiumarswa
USf,
opainske poljoprivredne sluibe
KORrSNrCl
potlopti*"Oni proizvodaal, poduzetnici, lokalne zajednice, stanovniStvo ruralnog
podruaja
lznos: 2.500.000,00 KM
OKVIRNA FINANCUSKA
SREDSWA I IZVORI
PERIOD PROVOOENJA
Budiet USK: 1.000.000 KM
Ostali izvori: 1.500.000 KM
2074.-2020.
MJERE
srRATEsKt
ctu
1. Razviti konkurentnu privredu idosti6i nivo prosieka ekonomskog razvoia F BiH
PRIORITET
MJERA
preradivatkih kapaciteta
CIU MJERE
Po*6"ti ko"krt€nt""st iprofitabilnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje'
snonZat
REZU LTAT
o
Informiranje, upoznavanje i edukacija poljoprivrednika i poduzetnika o
prednostima imoguanostima profitabilnijih naiina proizvodnje (u voearstvu,
povrtlarstvu, proizvodnji ljekovitoB bilja, ekoloikoj i integriranoj poljoprivredi,
stoiarstvu ), te preradi poljoprivrednih proizvoda
Financijska, struina iorganizaciiska podrika za Sirenje postojedih uspjeinih
nadina poljoprivredne proizvodnje ( povrtlarstvu, voiarstvu istoiarstvu )
Poticanje novih naiina proizvodnje i novih proizvoda (ekoloika proizvodnja i
dr.) kroz sufinanciranje; nabavka opreme za preradu, skladiitenje idr'
subv€ncionirane kreditne linije
Uspostava savjetodavne struane poljoprivredne sluibe
Struina podrika pri uvoalenju iprovodenjui evropskih standarda (HACCAP),
dobra poljoprivredna Praksa;
Poticanie bolieg koriStenja !umskog potencijala, razvoj novih dielatnosti
Poticanje proizvoalata na veie ikontinuirano koristenje znanja, vjeitina i
.
tehnologija
Razvoj marketinga, stuar?!" i koriStenje b
utura*i i mapirani potencijali za razvoj novih na'ina proizvodnje
proizvoda
.
i
novih
I
educiranost poljoprivrednih proizvoda'a
i
proizvodnje
Dodieljivanje financijskih sredstava za poticanje novih naiina
nabavl(u ooreme
Brze idostupne usluge savjetodavne struine poljoprivredna sluibe
i
Poboljlana informiranost
i
preradivaaa
.
.
poljoprivrednicima
Porast broj proizvoda u skladu s EU standardima
proizvodnje
Povetan broj proizvoataaa i porast ekoloike i integrirane
institucijama
Efikasna saradnja proizvodaia ipreradivaia sa nauinim
poboljian marketing iuvedeni brendovi qroizyoga.
.: ;r ::: i;,-: _:,Povedanje prihoda i iivotnog standarda prolzvooaca I preraorvdcd' zduusudvd'uc
.
.
.
.
RAZVOJNI EFEKAT
mladih, snranjeni odlazak mladih iz ruralnih podruija'
o
INDIKATORI ZA PRACENJE
Broj informiranih i educiranih poljoprivrednika
Broj korisnika financijske i struane poljoprivredne sluibe
Koliiina proizvoda, posebno novih proizvoda
Broj proizvodaia i preradivaaa, posebno ekoloikih proizvoda
OSTVARENJA MJERE
Broj novozaposlenih (posebno mladih)
Broj brendova polioprivredno-prehrambenih proizvoda
NOSTOCT
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i iumarstva USK, opiinske poljoprivredne
sluibe, Poljoprivredni zavod UsK iVeterinarski zavod
KORtSNtCl
USK
Poljoprivredna gazdinstva, obrti, trgovaika druatva, zadruge, udruienja, odnosno
i pravna lica, mladi poljoprivrednici ivlasnici nekretnina u ruralnom
fiziika
podruiiu, iene
OKVIRNA FINANCIJSKA
SREDSTVA I IZVORI
PERIOD PROVOOENJA
t
lznosi 500.000 KM
Budiet USK: 200.000 KM
ostali izvori: 300.000 KM
2014.
-
20L1
.
MJERE
STRATESKI CtU
ffirosleka
ekonomskograzvoiaF
BiH
I
I
PRIORITET
1.2. Razviti po|Joprivredu na
trtiinim osnovama
MJERA
poljoprivrednim Proizvodaiima
,p
CIU MJERE
SADRZAJ
-Mi"riti efik.snost poljoprivrednih subvencija, njihov uticaj na rast i razvoj sektora'
.--nn.li.irrti tu" do sada dijeljene subvencije (vrste iiznose) i namienu
.
{produktivnost, zaposlenost i sl.)
i
Predloiiti promiene u sistemu subvencija radi poveianja produktivnosti
konkurentnosti Proizvodnje
. lmolementirati novi sistem subvencija uz stalno pra€ene ivrednovanje
I rezultata i uainaka
fNttsbt". {"tste ^r'sinel subvencila u poljoprivredi zasnovan na racionalnosti'
] efikasnosti, efektivnosti i odriivosli
I Razvoi polioprivrede, porast zapoSljavanja
.
REZU LTAT
RAZVOJNI EFEKAT
Mjeriti efekte subvencija na kretanja ekonomskih pokazatelja u sektoru
t"
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSryARENJA MJERE
NOStOCI
KORTSNtCI
.
.
ocjene efikasnosti subvencija u poljoprivredi idoprinosa razvoju poljoprivrede
Definirani novi sustav subvencija s procjenom doprinosa povecanja
produktivnosti i konkurentnosti proizvodnje
. Proveden novi sustav subvencija i ocjena uspjelnosti
. Kvantitativne promjene u poljoprivrednoj proizvodnji i promjene u
oroduktivnosti i zaooslenosti
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i iumarstva USK, opiinske poljoprivredne
slu:be
Poljoprivredni proizvodati, stanovniStvo ruralnog podruija
OKVIRNA FINANCUSKA
SREDSTVA I IZVORI
lznos: 100.000 KM
Budiet USK: 30.000 KM
Ostali izvori: 70.000 KM
PERIOD PROVOOEN'A
20L4.-2020.
0
MJERE
STRATESKI
ctU
PRIORITET
MI€RA
Crff r"rlenr
1. Razviti konkurentnu privredu I dosti6i nivo prosieka ekonomskol razvoli
r
BiH
1.2. Razviti poljoprivredu na triignim osnovama
r.2.4. roucau udruztvanie pouoprivrednih proizvodata i preradivada
rusuusdu poroza1 | razvo1ne mogucnosti poljoprivrednih proizvodaia jaianJem
proizvodnog, razvojnog, marketin!kog i investicijskog
udruiivanja.
0
Eoukacrja o prednostima udruiivanja poljoprivrednih proizvodaia
i
preradivada u podruiju nabave, prodaje ipromocije (zadruge,
komore, savezi,
klasteri itd.)
Studijska putovanja radi upoznavanja primjera dobre poljoprivredne praxse
Sufinanciranje osnivanja/registracije i djelovanja udruienja poljoprivredi
preraol
Pomoi pri sticanju upravljaakih znanja
SADRZAJ
I
ud ru
ienja
u
i vjeitina
za
i
votlenje iupravljanje
Suflnancjranje nabavke repromaterijala za udruienja u poljoprivredi
ipreradi
FJdrila osnivanju iradu tr:nih mjesta (agrocentar)
t_
8
.
REZUTTAT
.
.
.
Informirani i educirani poljoprivrednih proizvodaia i preradivaia o znaeenju
prednosti ma udruiivanja
Osposobljenost osoba za vodenje organizaci.iskih poslova
Pokrenuta nova udru:enja
i
uspjeina proizvodna
polioprivrednih Droizvoalata i oreradivaia
RAZVOJNI EFEKAT
i
upravljanje
razvojem udru:enja
lzraden program za sufinanciranje osnivanja irada udruienja
i
razvo.jna povezanost
|Boljipoloiajpo|joprjvrednihmalihproi'uod"i@
I
I proizvodnje iprerade, bolji pristup financiranju itehnologijama, ito omoguiuje
I poveaanje proizvodnje irazvoj ruralnih podrutja.
I
I
INDIKATORI ZA
PRACENJE OSTVARENJA
MJERE
I
NOSIOCI
I
I
I
I
.
BroJ rntormaranih
ieduciranih poljoprivrednih proizvodaia ipreradivaia
Broj osposobljenih voditelja imenadiera za poslovanje udruienla
Broj ivrsta novih udruienja (zadruge, komore, savezi, klasteri itd.)
Brojalanova udruienja
Broj projekta pokrenutih ioswarenih od udruienja idoprinos poveianju
poljoprivredne proizvodnje i preradi
Ministarstvo potjop
.
slu;be, Poljoprivredni zavod
USK
iVeterinarski zavod
KORtSNtCI
udru:enja, odnosno flzidka ipravna lica.
OKVIRNA FINANCIJSKA
SREDSTVA I IZVORI
PERIOD PROVOOENJA
MJERE
1t
Budiet USK: 100.000 KM
Ostali izvori: 400.000 KM
2074.
-
2017
.
USK
l.
R"*',ti h,o"kttt€ninu privredu ldosti6i nlvo prosieka ekonomskog razvoja
1.3.1. Poticati
iaianje liudskih resursa ii:gradnju infrastrukture
za
F
BiH
razvoi
Konkurentna turistiaka ponuda podrutja USK zasnova na sistemskom Podizanju
nivoa znanja, vjeitina i obrazovanja aktera u turizmu modernoituristiakoj
a
infrastrukturi.
fdrkacij" i trening .a podizanie kvalitete turistiekih
usluga svih radnika u
IUflZmU
Unaprjeatenie oblika i metoda edukacije itreninBa, dopune tradicionalnih
znanja ivje5tina novim u skladu promjenama u turistiikoj potraZnji
Informiranje i educiranje lokalnog stanovniStva za uieSce u razvoju
tuflzma
Uspostava,,incoming" turistiake agencije
lzgradnja biciklistiake staza, ietaliita, vidikovca, planinarskih staza,
saobradajna inf rastruktura
lzgradnja smjeitajnih i uSostiteljskih kapaciteta visoke kvalitete {kuce'
apartmani, sobe, kampovi; ugostiteljski objekti sa ponudom autohtonih
jela)
lzgradnja turistiike signalizacije kantona
ffirizmuikVa|itetnaturi5ti.kainfrastruktura
kao osnova za razvoj turizma.
Po*e"n. konkurentnost turizma i djelatnosti vezanih
za
turizam
Porast zaposlenosta
Otvaranje novih djelatnosti {u oblasti informacione tehnologije)
.
.
.
.
.
Brojturista iostvarenih noaenja
Boj novozaposlenih u turizmu
Broj educiranih iosposobljenih radnika u turizmu
Broj ivrsta i kapaciteti novih smjeitajnih kapaciteta
(km staza- pjeia'kih
Vrste i kapaciteti izgradene turistiike infrastrukture
biciklistiikih, planinarskih. broj vidikovaca i dr')
T*fitkr
.aj"d"'ct
potjopriur"O*
uSK, [/inistarstuo
gazOinstva, agencije, obrtnici, poduzetnici
lznosr 2.050.000 KM
OKVIRNA FINANCI.ISKA
SREDSWA I IZVORI
Bud:et USK: 510-000 KM
Ostali izvori: 1.540.000 KM
2014.-2019.
lriwede, opeine, turistitke agencije' sportska
o
l.
Razviti konkurentnu privredu i dostidi nivo prosieka ekonomskog razvoja F giH
1,3.2. Promocia turizma USK kao turistiake destinacije, regionalno
Iprekolraniino
Pozicionirati USK na turistiikom triiitu kao destinacilu rasnovanu na lokalnim
potencijalima iresursima, te prekogranianojsaradnji (plitviika jezera i Lika u RH)
i
optimalno koristiti sve uslove USK za razvoj turizma kroz organizacijske povezivanje i
umreZavanje svih interesnih strana.
.
.
.
Poticanje zajedniake promocije iltavog podruija USK kao turistiake
destinacije zasnovane na svim lokalnim resursima i atrakcijama (prirodnim,
kulturnim, tradicionalnim obiaajima i dr.)
lzrada programa za pove6anje uieiia posebnih oblika turizma
ruralni, lovni, zdravstveni, eko, vjerski)
Povezivanje i umrezavanje javnih institucija i privatnih
(agencije, turistiika poduzeia, ugostiteljski objekti i sl.)
turistiake ponude
lzrada promotivnih materi.iala iakcija (mreinih stranica, publikacija,
sajmova)
Jaaanje saradnje izmedu
turistiikih radnika ilokalnih zajednica pri planiranlu,
pripremi i provodenju zajedniakih turistiikih projekata
REZUI.TAT
Jaaanje prekograniine saradnje s Hrvatskom i sposobnosti zaiedniake
pripreme za koriitenje svih dostupnih domaiih financijskih
izvora (l;kalnih i
kantonalnih, te dr:avnog bud:eta) I zajedniiko apliciranje turistidkih
infrastrukturnih projekata za financiranje iz fondova EU_a i izvoia
Prisutnost i prepoznatr.iivost usx kao turis@
destinacije USK, prekograniina povezanost ivi!a kvaliteta turistiakih prorzvoda
usluga
RAZVO'NI EFEKAT
Povedanje konkurentnosti turizma
Poveianje zaposlenosti
Poveianje prihoda lokalnih zajednjca
Razvoj novih proizvoda i usluga
il
Zivota u ruralnim
INDIKATORI ZA
Eroj umreienih aktera u turizmu (hotelijerstvo, ,;;rtit"ljrt"o, pd"odnl"
hrane ipida, usluge u sportu, kulturi idr.) za razvot turistiake
destinaciie UsK
Broj integriranih zajedniikih programa za razvoj turistiike
destinaciie USK
Broj turista istruktura njihove potrognje
PRACENJE OSWAREN',A
MJERE
Broj programa prekograniane saradnie
Ministarstvo privrede
USK,
Turistiika zajednica USK, RA Gi
imala poduzeia, odnosno pravna i@,
strukovne organizacije i potporne institucije, iene, mladi, nezaposleni,
tijela
Mikro
lznos: 350.000 KM
Budiet USK: 90.000 KM
Ostali izvori: 260.000 KM
i
i
PERIOD PROVOOENJA
20L4.-2077
,
MJERE
I
o
12
1, Razviti konkurentnu privredu idostidi nivo pros.ieka ekonomskog razvoja F giH
1.4. Smanjiti sivu ekonomiju
1.4.1. Suzbiiati sivu ekonomiiu iiaaati antikorupciiske mjere
Suzbijanje sive ekonomije.
Analiza stanja sive ekonomije
Smanjenje poreza i obaveza poslodavaca
Marketinika promocija smanjivanja sive ekonomije
Sistem mjera za poticanje lzlaska poduzetnika iz sive ekonomije
Sistem mjera za destimulaciju sive ekonomije
Uvodenje antikorupcijskih mjera
Smanjenje
RAZVOJNI EFEKAT
uieiia sive ekonomije.
Veai broj registriranih poduzeia
Veei broj zaposlenih, smanjen.ie broja nezaposlenih
smanjenje broja korisnika sredstava za zapo!ljavanje
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSWARENJA MJERE
Poveian broj registriranih poduzeda za 10%
Poveian broj zaposlenih za 5 %
Smanjenje broja nezaposlenih S%
Svijest gradana poveeana za lO%
Ministarstvo financija USK, Kantonalna
,pra@
uprava, Zavod za zapoiljavanje USK
Poduzetnici, Zavod za zapoiljavan,ie USX,
lznos: 150.000 KM
Budiet USK: 20.000 KM
Ostali izvori: 130.000 KM
13
OUffi
f. n"rviti font rrentnu privredu idostidi nivo prosieka ekonomsko8 razvoia F BiH
15. R""riti ',"d,r"riie
s
vedom dodanom vriiednosti zasnovane na tehnoloikom
rarvoiu i inovaci.lama
1.5.1. Povezati industriiu sa istraiivaikim centrima
Dobiti Droizvod
.
.
.
.
.
s
veaom trii5nom vrijednoSau.
lstraiivanje ponude i Potrainie
Formiranje tehnoloikih parkova, inkubatora, centara
(Maiinski
Uspostavljanje saradnje sektora industrije sa nau'nim institucijama
za
razvoj
fakultet, Biotehniikifakultet, Ekonomski fakultet) iinstitucijama
Edukacije svih u procesu proizvodnje, od radnika do menadimenta
Uvodenie nove tehnolo8ije istandarda
na tehnoloikom razvoju iinovacijama
DobiJen proizvod visoke kvalitete za:
Kvalitetnila ponuda, veda konkurentnost na triiatu
INDIKATORI ZA
OSTVARENJA MJERE
Poveiana prodaja Proizvoda za 70%
budietima
Poveaani prihodi Poslodavcima, nautnim institucijama i institutima,
o
za 70%
usK, poslodavci, nauine iobrazovne
Ekonomski fakultet
fakultet,
institucije - Maiinski fakultet, Biotehniaki
ffiora
-ovan
Porl;dat"L na,ri".{br".o
e institucip inlihovi zaposleni i krajnji korisnici kupci
lznos: 400.000 KM
BudZet USK: 150.000 KM
Ostali izvori: 250.000 KM
2074.-2017
.
o
1,4
5TRATEJKI CIU
1. Razviti konkurentnu privredu idostidi nivo prosjeka ekonomskog razvoia F BiH
1.5, Razviti industriie
razvoiu i inovacijama
PRIORITET
MJERA
Uspjeino promovirati podruija, djelatnosti, javne subjekte i privrednike ko.ii su
spremnj za nova ulaganja, te promovirati ulaganja u U5K.
.
.
.
.
.
.
SADRZAJ
lzraditi sveobuhvatnu analizu o moguinostima ulaganja u privredu USK
Objediniti sve vaine informacije za potencijalne ulagaae
Educirati kadrove za rad sa potencijalnim investitorima
Priprema dokumentacije za projekte za koje se traie ulagaai
Koordinacija rada institucija u USK koja bi olakiala rad investitorima
lzraditi zakonsku osnovu za omoguaavanje provodenja strateSkih investici.ja
Stvorena pozitivna ulagaika klima u USK iprlpremljena ponuda ulagaikih proiekata
REZUTTAT
Privredni rast, nova zapoSljavanja, rast standarda stanovniitva, oorasr
RAZVOJNI EFEKAT
konkurentnostl, razvoi
INDIKATORT ZA PRAEENJE
OSWARENJA MJERE
NOStOCI
ve6om dodanom vrijednosti zasnovane na tehnoloikom
1.5.2. Stvoriti irazvijati ulagaiku klimu
CIU MJERE
o
s
I
USK.
lzraatena analiza moguinosti ulaganja u privredu USK
Pripremljena ponudbena dokumentacija za investitore
Broj novih ulaganja u USK
Broj novih zaposlenih osoba
RA USK, Ministarstvo privrede USK, Obrtnidka komora Ulk, lrivreana komora US(
opiine
USK
KORISNtCI
OKVIRNA FINANCIJSKA
SREDSTVA I IZVORI
Budiet USK: 50.000 KM
Ostali izvori: 50-000 KM
PERIOD PROVOOENJA
'
MJERE
15
srnrrrsr<r cru
PRIORITET
-
MJERA
CIU M.IERE
SADRZAJ
f. nJ"it',
ft**te"t""
prl"*Ou idostiti nivo prosjeka ekonomskog ra:voja
F BiH
I
1.6. Poboljiati upravlianje privrednim razvojem
1.6.1. okoniati privatizaciiu
Poboljiati upravljanje privrednim razvojem.
. lnali.a strnja privrednih subjekata, koji su obuhvaieni zakonom o privatizaciji
poduzeia
. Donoienje novog zakona o privrednim poduzeaima
. Donoaenje novog zakona o steaaju i likvidaciji
. sredstva ostvarena u procesu privatizacije staviti u funkciju razvoja privrede
. Poboljlati pravnu regulativu za efikasnije vodenje steaaja irad steiajnih
uDravnlka
.
Okoniana privatizaciia i aktivirana privredna druitva uz pomoc sredstava od
privatizacije
REZUITAT
Okoniana privatizacija iaktivirana privredna druStva uz pomoc sredstava oo
orivatizaciie.
RAZVOJNI EFEKAT
radnika, stavljanje u funkciju infrastrukturnih obiekata'
poveian broi aktivnih proizvodnih subjekata, poveianje zapoSljavanja, povecanle
Ril"t"" st"t,rs t.t"t"nih
prihoda, povoljan ambijent za razvoj privrede
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSWARENJA MJERE
NOSlOCl
.
.
.
.
.
Broj aktiviranih druitva uz pomoc sredstava od privatizacije
groj zavrienih steiaja ipoduzeaa s nastavkom obavljanja privredne djelatnosti
Broj radnika sa rijeienim statusom
Broj novootvorenih Poduzeca
Broi novozaposlenih radnika
Ministarstvo privrede USK, Ministarstvo polJoprrvrede, voooprlvreoe I sullrdrstvc
USK' Agencija
U5K, Ministarstvo za gradenje, prostorno uredenje i zaititu okoline
industrije'
poljoprivrede'
za privatizaciiu UsK, lokalne zajednice, Federalno min
energetike
KORISNICI
OKVIRNA fINANCUSKA
SREDSWA I IZVORI
PERIOD PROVOOENJA
Svi nosioci u mierama
Budiet USK: 1.000.000 KM
n.r.li i7v6ri ,
2014.-2077
nOO OOO KM
.
MJERE
16
.o
srRATESrr cru z:
IZGRADITI IN FRASTRUKTU RU
zA PoBouSnruJE KVALITETE
Zrvorn srANovNtKA
p
17
STRATESKI CIU
z. t.graditi infrasttukturu za poboljianje kvalitete iivota stanovnika
PRIORITET
RAZVOJNI EFEKAT
MJERA
INDIKATOR' ZA PRA.ENJE dSWARENJA MJERE
NOStOCI
CIU MJERE
KO RIS t'l
SADRZAJ
lCl
REZUTTAT
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI
PERIOD PROVODENJA MJERE
RAZVOJNI EFEKAT
INDIKATORT ZA PRACENJE
OSWARENIA MJERE
.
.
Broj projekata u bazi Projekata
Broj provedenih projekata
NOSrOCl
komunalna poduzeda i oPiine
KORtSNICI
OKVTRNA FINANCIJSKA
SREDSWA I IZVORI
PERIOD PROVOOENJA
Komunalna poduzeia, opiine, stanovnici UsK
lznos; 500.000 KM
Bud:et USK: 100.000 KM
irv^ri 4nn OO0 kM
^.r.li
20L5.-2020.
MJERE
o
18
STRATESKICIU ] 2, lzgraditi
infrastrukturu za poboljianle kvalitete iivota stanovnika
2.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do stepena prihvatliivosti za
evropske standarde)
2,7,2. lzgraditi I unaprijediti sistem vodosnabdiievanla, odvodnie
otpadnih voda
i
prodiidavania
Cilj mjere je osigurati trajnu snabdijevanje kvalitetne vode i zdravstveno ispravne
vode za piae na oodruiiu USK.
. lzrada iprovodenje Plana upravljanja vodama za USK
. lzrada iprovodenje Programa nadzora kvalitete vode iz lokalnih vodovoda
. lzrada iprovodenje plana rekonstrukcije postojedih sistema
. lzgradnja nove vodovodne mre:e i popravl.ianje stanja posto.ieie
. Priprema iprovodenje programa izgradnje kanali2acijske mreie iuredaja za
.
.
.
.
Uvedena kontrola kvalitete vode iz lokalnih vodovoda
Rekonstruirani postojeii vodovodni sistem
Proiirena vodovodna mre:a i popravljeno stanje postojeie
Zastita podzemnjh i povriinskih voda i poveeanje kvalitete ilvota stanovnika
USK
Provodenje mjere osigurava zaltitu podzemnih i povrsinskih voda, iirenje javnog
vodosnabdijevanja, osiguranje zdravstveno ispravne vode za piie stanovniitvu i
INDIKATORI ZA
OSWARENJA NruERE
pokrivenosti stanovniitva USK snabdjevenijem vodom
Duiina novoizgradene mreie vodosnabdijevanja
%
Broj novoizgradenih gradevina vodosnabdijevanja u sistemu
Duiina rekonstruirane vodovodne mreie
Broj provedenih analiza kvalitete vode
Broj izgradenih sistema javne odvodnle
Ministarstvo za gradenje, prostorno uredenje izaltitu okol'rrLe USXJrrtanistarstvo
poljoprjvrede, vodoprivrede iSumarstva USK, poduzeea za vodosnabdijevanje,
ooctne
lznos:45.000.000 KM
Budiet USK: 10.000.000 KM
Ostali izvori: 35.000.000 KM
19
2. lrgraditi infrastrukturu za poboliianje kvalitete iivota stanovnika
srR-ArisK-rcrrr
T
PRIORITET
MJERA
CIU MJERE
SADRZAJ
REZUTTAT
RAZVOJNI EFEKAT
INDIKATORI ZA PRACENIE
OSTVARENJA MJERE
2.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do stepena prihvatljivosti za
evropske standardel
2.1.3. Unaprijediti sistem upravljanja otpadom
D"noie^le planskih dokumenata za integralno upravlianje otpadom
OKVIRNA FINANCIJSKA
SREDSTVA I IZVORI
n.iihovo
za UsK,
Dovrletak i provodenje Plana upravljanja otpadom
lu rada planova upravljanja otpadom na nivou opdina
P rovodenje mjera upravljanja otpadom
Odtuka i realizacija Regionalnog centra za upravljanje otpadom
Sanacija nesanitarnih deponija i divljih odlagaliita
Kontinuirano podizanje svijestijavnosti putem informiranja, edukacije i
promocije o upravljanju otpadom
Osigurani planski dokumenti za unaprjedivanje sistema upravljanja otpadom,
realizirano regionalno odlagaliite.
Osigurana podloga za upravljanje otpadom u skladu sa EU standardima
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
r
.
@
Pokrivenost USK organiziranim prikupljanjem otpada
Dovrien plan upravljanja otpadom USK
lzradeni planovi upravljanja otpadom nanivou opeina
lzgraden Regionalnicentar za upravljanie otpadom
Broj saniranih divljih / nesanitarnih odlagalista
Broi informacijskih kampanja iedukacija za gradane
Minirtarstuo.a gr"denje. prostorno uredenje izaStitu okoline
KORISNICI
i
USK,
op'ine
Stanovnici USK
lznos; 10.000.000 KM
Budiet USK: 4,000.000 KM
nc+rll i;vnri 6
OOO OOO
KM
o
2014.'2020.
20
STRATESKI CIU
PRIORITET
MJERA
CIU MJER€
2. lzgraditi infrastrukturu za pobolj5anje kvalitete iivota stanovnika
2.2. Razviti saobracainu infrastrukturu
2.2.1. Poboljiati povezanost sa driavnim, kantonalnim entitetskim centrima
Poboljiatj transportne moguinosti, odnosno osigurati bolju ibriu saobraaajnu vezu
cent.om F BiH, 8iE i regionom.
. lzraditi projektnu dokumentaciju (gradevinske projekte i elaborate
eksproprijacije)
sa
SADRZAJ
.
.
REZULTAT
RAZVOJNI EFEKAT
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSWARENJA MJERE
NOStOCl
Osigurati sredstva
lzgraditi brzu cestu granica RH - Bihaa - gr. kantona
Osiguranje brze saobraaajne veze USK sa sarajevom, koridorom V C i uvezivanje u
cjelokupni saobraiajni sistem BiH.
Pribliiavanje kantona federalnom idriavnom centru, poboljianje mogudnosti
privrednirazvo.i, angaiiranje lokalnih privrednih subjekata
Doneieni strategki dokumenti
Uredena projektna dokumentacija
Osiguran dio sredstava za poietak realizacije projekata
Duiina izgradene dionice ceste
JU Direkcija reg. cesta USK-a, JP,,Ceste F BiH",
F
KORtSNTCI
Ministarstvo prometa i komunikacija
BiH, Ministarstvo privrede USK, opdine
Privredni subjekti, turisti, studenti, daci, svigradani
OKVIRNA FINANCUSKA
SREDSWA I IZVORI
lznos: 5.000.000 KM
Budiet USK: 2.500.000 KM
Ostali izvori: 2.500.000 KM
PERIOD PROVODEN.'A
2014.-2020.
MJERE
,p
2l
za
STRATESKI CIU
2Jzgraditi in{rastrukturu za poboliSanie kvalitete iivota stanovnika
PRIORITET
MJERA
CIU M.IERE
2.2.2. lz{adnia I odriava nie Putne infrastrukture
poOotlr"ti saobradajni sistem
u
gradovima
i
naseljenim mjestima izgradnjom
obilaznica.
SADRZAJ
lzraditi strategiju razvoja i odriavanja regionalnih puteva
lzraditi projektnu dokumentaci.iu
Rije5iti imovinske odnose vezano uz zemljiite
Osigurati sredstva iz viSe izvora
lzgraditi putnu infrastrukturu
Odriavati putnu infrastrukturu
REZUTTAT
RAZVOJNI EFEKAT
poboljaanje sigurnosti odvijanja saobraeaja, poboljSanje
transportnih veza unutar kantona, razvoj prlvreda
Poboljianie i ubrzanje teretnog transporta, smanjenje zagadenja zraka u naseljima,
pobolj!anje moguinosti razvoja turizma, poveianje sigurnosti odvijanja saobradaja,
nove investicije u saobraaajnu infrastrukturu koje angaiiraju lokalne kapacitete
M"d"-lt".lja s""b*6aja,
o
(zapoSliavanje).
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSWARENJA MJERE
NOStOCI
KORISNTCI
Done5eni strateiki dokumenti
usvojena projektna i ostala dokumentacija
osigurana fi nancijska sredstva
Duiina rekonstruiranih Puteva
Broi saobradajnih nesreia
JU Direkciia reg. cesta USK-a, Ministarstvo privrede USK-a, opeine
Privredni subjekti, turisti, gradani USK
lznos: 6.000.000 KM
OKVIRNA FINANCIJSKA
SREDSTVA I IZVORI
PERIOD PROVOOENJA
Budiet USK: 3.500.000 KM
Ostali izvori: 2.500.000 KM
20L4.-2020.
MJERE
22
0
STRATE5Kt CIU
PRIORITET
MJERA
CIU MJERE
SADRZAJ
2. lzgraditi infrastrukturu za poboljianje kvalitete iivota stanovnika
2.2. Razviti saobradajnu inf rastrukturu
2.2.3. lzgradnja i odriavanie ieliezniike infrastrukture
Poboljiati transportne moguanosti i saobra(ajne veze USK sa RS i RH, olak5ati
poslovanje privrednih subjekata.
. lzrada analiza postojeieg stanja, moguinosti ulagan.ia na podrui.iu kantona i F
.
.
REZUTTAT
t
RAZVO.,NI EFEKAT
BiH
Osigurati saradnju sa Vladom RH i
ulaganja u rekonstrukciju
Elektrifikacija unske pruge
RS
vezano za:eljeznice RH i RS, moguinosu
Poveaanje i pojeftinienje transporta ljudi, roba
preopteredenja putne infrastrukture.
i
drugih dobara, smanjenje
Poveianje ulaganja na podruiju USK-a, razvoj svih grana privrede, poveianje broja
zaposlenih.
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSTVAR€NJA MJERE
lznos osiguranih sredstava
Broj izgradenih (u ratu devastiranih) objekata
Duiina dionica koje se mogu pustiti u promet
Eroj putnika
vllrr4grgllgcggryIa
NOStOCI
Vlada USK, Ministarstvo privrede USK, Ministarstvo prometa i tomunifaci;"
Vlada F BiH, Zeljeznice F BiH
KORtSNTCI
OKVIRNA FINANCUSKA
SREDSTVA I IZVORI
Privredni sub.iekti {rudnik gipsa K. Vakut Sume USKl, turist; stuaenti, Aaci
lznos: 27.000.000
Eudiet USK: 1.000.000
Ostali izvori: 26.000.000
f,
PERIOD PROVOOENJA
20t4.-2020.
MJERE
23
f eU,
2. lzgraditi infrastrukturu za poboljianie kvalitete
iivota stanovnika
2.2. Razviti saobratajnu Inf rastrukturu
2.z,c,Obnova i izgradnja infrastrukture ra sportsko-rekreativni zraini saobraeai u
Obnova postojeie infrastrukture istavlianje u funkciju razvoja USK
.
.
.
.
.
Analiza postojeieg stanja ipotrebnih ulaganja u infrastrukturu za nesmetano
odvijanje zrainog saobraiaja
Analiza potreba i potencijalnih korisnika aerodroma
Priprema tehniake dokumentacije
Provedbaprojektarekonstrukciie
Priorema korisniikih programa
P"""Fdt hft"tt",kt,rr. ti
i
zradni saobrataj u funkciji irazvijeni novi korisnidki
zdrautju stanovniStva, moguei doprinos razvoju
Foprinos
INDIKATORI ZA
OSTVARENJA MJERE
.
.
.
.
privrede'
Pripremljena analiza stanja infrastrukture ianaliza potreba
PripremljenaprojektnadokumentacUa
Prikupljena financijska sredstva za realizaciju projekta
LJSK
i ostale
Porast broja uiesnika u zrainom saobraiaju (sportsko-rekreacijske
uSK, sp"rttko-rekreativna druitva, privrednici, vatrogasna organizacija'
Ministarstvo privrede USK
Vbda
s!"nat' i ret-*atit.i - lettdl,
vatrogasci privrednici i svi ostali sudionici u zra'nom
lznos:7.000.000 KM
Budiet UsK: 1000.000 KM
Ostali izvori ;6.000.000 KM
o
STRATESKI CIU
PRIORITET
MJERA
CIU MJERE
2. lzgraditi infrastrukturu za poboljianje kvalit€te ilvota stanovnika
2.3, Razviti ijatati primjenu energetske efikasnostl (javni i privatni sektor, te
gradani) i koriStenje obnovljivih izvora energije
2.3.1. Uspostaviti sistem primiene miera enertetske efikasnosti
Unaprijediti energetsku efikasnost objekata koje koristi javni sektor
i
koji su
u
vlasni5tvu javnih institucija.
Analizirati potrebe idefinirati mjere energetske efikasnosti u javnom
privatnom sektoru
Definirati listu prioritetnih projekata
Educirati strutnjake za provoitenje mjera energetske efikasnosti
Pripremiti projektnu dokumentaciju
Prikupiti sredstva za provodenje mjera energetske uainkovitosti
o
i
Provesti mjere energetske uiinkovitosti
Uvesti sistem za kontinuirano pradenje energetske efikasnosti (EMIS)
Vrednovati uainke provedenih mjera
Informirati stanovniStvo o znaiaju prevedenih mjera
REZULTAT
RAZVOJNI EFE(AT
TNDIKATORI ZA PRAEENJE
OSTVARENJA MJERE
NOStOCI
p
Uvedene mjere energetske uainkovitosti
javnom i privatnom sektoru.
OKVIRNA FINANCIJSKA
SREDSWA I IZVORI
PERIOD PROVODEN'A
poveaanje energetske efikasnosti
u
Poveaanje kvalitete iivota kroz oiuvanje okoliSa i smaniivanje troikova energije, te
nove poduzetniake moguinosti.
Smanjenje potroin.ie klasidnih izvora energije
Broj prioritetnih projekata koji su implementirani
Eroj objekata u javnom sektoru koji su uspostavili sistem za pracenJe
energetske efi kasnosti (EMIS)
Broj educiranih struinjaka
Broj informiranih stanovnika
Javne ustanove, Vlada USK, Ministarstvo graatenja, prostornog uredenja
USK, opiine
KORr5NtCl
i
Poduzeea igradani
lznos: 11..000.000 KM
Budiet USK: 3.700.000 KM
Ostali izvori: 7.300.000 KM
2074.-2020.
M.IERE
25
i okoliia
STRATESKI CIU
PRIORITET
MJERA
CIU MJERE
SADRZAI
2. lzgraditi infrastrukturu za poboliianje kvalitete
ipfati primjenu energetske elikasnosti (javni iprivatni sektor, te
gradani) i koriitenje obnovliivih izvora energile
z-f. na.viU
2.3.2. Unaprijediti koriStenje obnovljivih izvora energile
sworiti predusloue za uitede u koriitenju fosilnih izvora energije, te o'uvanje
okoliSa kroz smanjenu emisiju itetnih tvari nastalih izgaranjem ugljena i nafte'
.
.
.
.
REZUITAT
RAZVOJNI EFEKAT
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSWARENJA MIERE
NOStOCI
Provesti analizu mo8uinosti koristenja obnovljivih izvora energrle
Analiza moguinosti uvodenja stimulacije za gradnju sistema i kori'tenje
obnovljivih izvora energije
Poticanje gradnje sistema za proizvodnju energije iz OIE
Informiranje stanovni5tva o obnovljivim izvorima energlje
Poveeanje potroinie energije iz obnovljivih izvora
Poveianie kvalitete iivota kroz oiuvanje okoliia, smanjivanie troikova energije
stvaranje novih poduzetniikih moguanosti
i
Udelie obnovljivih izvora energiji u ukupnoi potroinji
Koliaina energije iz obnovljivih izvora
tfitSUe LUz
Unsko-sanske iume, Ministarstvo za gradenje, prostorno uredenie
iokoliS
USK,
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede iSumarstva USK iMinistarstvo privrede
USK, Elektrodistribucija Biha6, opeine, poduzetnici
KORTSNICI
Stanovnici USK, poduzetnici
SREDSTVA I IZVORI
lznos: 5.000.000 KM
Budiet UsK:700.000 KM
Ostali izvori: 4.300.000 KM
PERIOD PROVODENJA
iivota stanovnika
2074-2020.
MJERE
26
il
STRATESTI CIU 3:
s
UNAPRIJEDITI ZASTITU OKOLISA
OCUVANJE PRIRODE
a
27
I
STRATESKI CIU
PRIORITET
MJERA
3. Unapriiediti rastitu okoliia
ioiuvanie prirode
3.1. Pratiti iefikasno provoditi zakonodavstvo u skladu s EU legislativom za
odriivo koriitenje resursa
3.1.1. Uskladiti zakonodavni, planski i institucionalni okvir za :astitu okoliSa i
otuvanie prirode
CIU MJERE
obezbjedenje uslova
za implementaciiu zakona uskladenih sa
evropskom
regulativom.
SADRZAJ
Analiza postojedeg zakonodavstva
Iniciranje donoienja i izmjene postojeaih
tzrada strategke planske dokumentacije
lzrada prostornog plana USK
Uspostaviti Centar za okolia ienerBetsku efikasnost
Jaaanje institucija u sistemu
lstraiiti moguinost prebacivanja sektora voda u sektor okoli5a
REZULTAT
RAZVOINI EFEKAT
INDIKATORT ZA PRACENJE
OSWARENJA MJERE
t
Praienie implementacije strategija
Osiguranitemelji za provodenje miera zaitite okoli<a i prirode
Uredena zakonska legislativa, koja otvara mogudnost za nesmetanu implementaciju
svih oblasti razvoja.
Broj podzakonskih akata
Donesena strategija zaitite okoliSa iprirode
Donesen prostorni plan UsK
Osnovan Centar za okolii ienergetsku efikasnost
Poveianje stepena implementacije zakona (perioditno)
Poveiana uiinkovitost aktivnosti u sektoru zaitite okoliSa
NOStOCt
Mlnistirstvo za gradenje, prostorno uredenje i zaititu okoline UsK, opdine,
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede iiumarstva USK, Ministarstvo privrede
uSK, NVO, privatni sektor
KORISNICI
Javni iprivatni sektor, NVO
OKVIRNA FINANCIISKA
SREDSWA I |ZVORI
lznosr 100.000 KM
Bud:et USK:50.000 KM
Ostali izvori: 50.000 KM
PERIOD PROVOOENJA
2014.-2016.
o
MJERE
28
STRATESKICIU
PRIORITET
MJERA
CIU MJERE
3, Unaprijediti zaltitu okoliSa i oluvan je prirode
3.2. Osigurati efikasne instrumente implementaciie miera raEtite okoliSa i
oauvanja prirode
3.2.1.Uspostaviti informaciiski sistem za pradenie stania okoliia (voda, rrak, buka,
otpad, zemljiSte, biolo5ka raznovrsnost)
Efikasno upravljanje okoliSem USK, omoguiavanje monitoringa stanja komponenti
okoliia.
SADRZAJ
Prikupiti sve informacije o okoliSu
Uspostaviti bazu zagaalivaaa prema EUROSTATU
Edukacija zaposlenih
L
opremu za prikupljanje informacija
kontinuirano prikupljanje informacija
prafenje stanja okoliSa
dostupnost informaciia iiroi tavnosti
Formiran informacijski sistem o okoliSu.
Osigurati
Osigurati
Osigurati
Osisurati
REZULTAT
RAZVOJNI EFEKAT
Kontinuirano praaenje stan.ja okoliSa, kvalltetna baza podataka, osiguranje podloge
provodenie miera zaitite i informirana iavnost o staniu okoli5a.
Brojtijela ukljuienih u prikupljanje informacija o okoliSu
Nabavljena oprema za prikupljanje informacija
Broj obavljenih monitoringa
Broj upita/odgovora za informacije
Ministarstvo za gradenje, prostorno uredenje izaititu okoline USK, opdine, NVo,
privatni sektor, NP Una, zavodi, obrazovne institucije, mediji, Privredna komora
za
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSWARENJA MJERE
NOStOCT
U5K
KORtSNTCT
OKVIRNA FINANCIJSKA
SREDSWA I IZVORI
il
PERIOD PROVOOEN'A
Sviva;ni akteri
lznos: 250.000 KM
Budiet USK: 150.000 KM
Ostali izvori: 100.000 KM
2074.-20L7
.
MJERE
29
STRATESKICIU
PRIORITET
3. Unaprijediti zagtitu okoliia ioiuvanie prirode
3.2. Osigurati efikasne instrumente implementaci.ie miera zastite okolisa i
otuvania prirode
MJERA
CIU MJERE
SADRZAJ
REZULTAT
RAZVOJNI EFEKAT
3.2.2.Pripremiti proiekte zaitite okoliia i oiuvania prirode za financiranje iz
domaCih i mealunarodnih izvora
spremnost za apliciranje prema domacim i medunarodnim institucijama.
Prikupiti projektne ideje iobraditi ih
Napraviti bazu projekata
Staviti iste on-line {web site)
Stvoriti uslove da se ista redovno aiurira
Educirati zaposlene za rad na medunarodnim projektima
Uspostavljena baza podataka istavljena zainteresiranim stranama na raspolaganje.
Olakiano apliciranje prema domaaim
i
medunarodnim donatorima istvorena
moguenost za Stvaranje partnerstva.
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSTVARENJA MJERE
groj projekata
Broj projekata koji su implementirani
Broj zaposlenih educlranih za rad na medunarodnim projektima
Broj projekata na web stranici
NOStOCt
Ministarstvo za gradenje, prostorno ureatenje izaititu okoliSa UsK, Ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i iumarstva USK, opeine, ostale javne institucije,
Privredna komora USK
KORTSNtCI
OKVIRNA FINANCIJSKA
SREOSWA I |ZVORI
PERIOD PROVOOENJA
StanovniStvo USK
lznos: 160.000 KM
Bud:et USK: 50,000 KM
Ostali izvori: 110.000 KM
2074. - 2016.
MJERE
30
STRATESKI CIU
PRIORITET
MJ ERA
3. Unaprijediti zaltitu okoliSa ioluvanie prirode
3.3. Razviti l.iudske resurse za zagtitu okoliSa i otuvanie prirode
3.3.1. Osposobiti liudske resurse za strateiko planlranie u podrulju zaitite okolila
iDrirode
CIU MJERE
SADRZAJ
REZUTTAT
RAZVOJNI EFEKAT
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSWARENJA MJERE
Stvoreni ljudski resursi osposobljeni za pripremu i provodenje programa iprojekata
ekonomske odriivosti u oblasti okoliSa.
Utvrditi ciljne grupe i okvirni broj onih koje treba educirati
Definirati - izabrati naiin osposobljavanja ciljnih grupa
Provesti proceduru izbora agencija koja fe provoditi edukaciju
Pristupiti edukacijama po ciljnim grupama
Ukljufiti obrazovne institucije u sve procese
Postojanje dovoljnog broja osposobljenih za pripremu i provodenje projekata u
oblasti okoliSa i ukljuaenje istih u te procese iaktivnosti.
Kvalitetni okoliani projekti se kontinuirano izraduju iprovode,
Definirane ciljne grupe
Utvrdeno kojom metodom ie se obuka provoditi
Provedena procedura izbora aktera edukacija
Provedena edukacija u zadanom vremenskom okviru (broj edukacija)
Obrazovne institucije ukljuaene u proceduru
NOStOCI
Ministarstvo za gradenje, prostorno ureden.je izaititu okoliia USK, opiine i
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture isporta USK, mediji, NVO-i, Privredna
komora USK
KORtSNtCI
OKVIRNA FINANCIJSKA
SREDSWA I IZVORI
p
PERIOD PROVODENIA
Javne institucije, privredni subjekti, NVO-i
lznos: 50.000 KM
Bud:et USK: 30.000 KM
Ostali izvori; 20.000 KM
2074..20L6.
MJERE
31
STRATESKI CIU
3. Unapriiediti zaititu okoli5a
iotuvanie prirode
PRIORITET
3.4. Osigurati ukliuienost javnosti u aktivnosti zaitite okoliSa i oiuvania prirode
MJERA
3,4.1. Informirati, educirati gradane, privrednike i sluibenike o znaaalu oiuvanja
okoliia iprirode
CIU MJERE
SADRZAJ
Podiai svijest o znaiaiu oiuvanja okoliSa iprirode primjenom razliaitih metoda
ovisno o ciljnim gruPama.
Utvrditi naain imetoda za sistemski pristup informiraniu o educiranju
ciljnih grupa
Usvojiti zajedniiki pristup provoalenju aktivnosti ieduciranja na nivou
kantona
odrediti aktere i usvojitivremenski okvir aktivnosti
obezbjedititehniiku komponentu i ljudske kapacitete
REZULTAT
RAZVOJNI EFEKAT
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSWARENJA MJERE
NOStOCl
za
provodenje
aktivnosti
Uspostavljen sistem informiranja i edukacije gradana, privrednika, slu:benika na
nivou kantona izapoaela edukacija iostvaren kontinuitet u informir"!l!.
Broj gradana, privrednika, sluibenika koji su informirani ieducirani o znaiaju
zaitite okoljia ie poveaan za 2Oo/" za izabrani vremenski rok i svoja znanja i
informaciie koriste svakodnevno.
lzabrana metoda informirania i educiranja
Usvojene procedure i postupci
Informirani akteri, stvorene obaveze i utvrden vremenski okvir
obezbjedeni tehniiki uslovi i ljudski kapaciteti
Ministarstvo za gradenje, prostorno urealenje i zaititu okoli; USK, Mediji po izboru,
ostala ministarstva, NVo, JP poduzeCa, Privredna komora USK
KORtSNtCI
Zaposleni u upravi, privredni subjekti, udruienja gradana, NVO-e, uaenici
OKVIRNA FINANCUSKA
SREDSWA I IZVORI
lznos; 50.000 KM
Bud:et USK:20.000 KM
Ostali izvori: 30.000 KM
PERIOD PROVOOENJA
2014.-2015.
MJERE
32
cru
MJ ERA
CIU MJERE
SADRZA.,
3.
lzgraditi komunalnu infrastruktufu za pobolj5anje kvalitete iivota stanovnika
3.5. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu upravljanja otpadom do nivoa
prihvatljivosti za evropske standarde
Unaprijediti postojef i sistem upravlianja otpadom
.
.
.
.
Dovrietak iprovodenje Plana upravljanja otpadom za USK
lzrada planova upravljanja otpadom na nivou opdina
Odluka irealizacija Regionalnog centra za upravljanje otpadom
lzrada studijsko - projektne dokumentacije za Regionalni centar za
upravljanje otpadom
Sanacija nesanitarnih deponija i divljih odlagaliita
Tehniako i institucionalno jaaanje kapaciteta Ministarstva cPUZO, JKP-a
.
.
i
JP REG DEP
.
REZU LTAT
RAZVOJNI EFEKAT
Kontinuirano podizanje svijesti javnosti putem informiranja, edukacije i
promocije o upravljanju otpadom
Uspostavljen efikasan sistem zbrinjavanja otpada koji garantuje potpunu zaititu
okoliia i razvoi USK na principima odriivog razvoia
Osigurana podloga za upravljanje otpadom u skladu sa EIJ standardima
Koliiina otpada koji se koji se odlaie na deponiji
Pokrivenost USK organiziranim prikupljanjem otpada
Dovrien plan upravljanja otpadom USK
lzraaleni planovi upravljanja otpadom na nivou opeina
lzgraaten Regionalni centar za upravljanje otpadom
Broj saniranih divljih / nesanitarnih odlagaliita
Broj novih reciklainih dvoriSta ieko-otoka
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSWARENJA MJERE
NOStOCI
KORISNICI
&
OKVIRNA FINANCUSKA
SREDSWA I IZVORI
PERIOD PROVOOENJA
Broj i vrsta nabavl.iene tehnidke oprem ljenosti J KP-a
Broj informacijskih kampanja iedukacija za gradane
Ministarstvo za gradenje, prostorno ureatenje izaititu okoliSa USK, opaine, ostale
ooiinske i kantonalne instituciie, JKP-l i JP REG DEP
Stanovni5tvo USK
lznos: 10.000.000 KM
Budiet USK: 4.000.000 KM
Ostali izvori: 6.000.000 KM
2074.
-
2016.
MJERE
33
ctu
MIERA
CIU MJERE
SADRZAJ
REZUTTAT
3.
lzgraditi komunalnu infrastrukturu za poboljlanie kvalitete iivota stanovnika
3.6. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu vodosnabdijevanja, odvodnje i
preii5iavanja otpadnih voda do nivoa prihvatljivosti 2a evropske standarde
Unapredenje kvalitete vr5enja komunalnih djelatnosti sa aspekta individualne i
zajedniake komunalne potroinje
. lzrada iprovoatenje Plana upravljanja vodama za UsK
. lzrada iprovodenje Programa nadzora kvalitete vode iz lokalnih vodovoda
. lzrada i provodenje plana rekonstrukcije postojeaih sistema
. lzgradnja nove vodovodne mreie i sanacija stanja postojeie
. Priprema programa i projekata za zbrinlavanja otpadnih voda
. Priprema programa i projekata za ostale sastavnice komunalnih djelatnosti
. Uspostavljen efikasan sistem pruianja komunalnih usluga gradanima koji
garantuje potpunu zaatitu okoliia i razvoj UsK na principima odriivog
.
.
.
.
RAZVOJNI EFEKAT
INDIKATORI ZA PMEENJE
OSWARENJA MJERE
razvoJa
Uvedena kontrola kvalitete vode iz lokalnih vodovoda
Rekonstruirani postojeii vodovodni sistem
Proiirena vodovodna mreia i sanirano postojeae stanje
Zaitita podzemnih i povriinskih voda i povecanje kvalitete iivota
stanovnika USK
Voda za piae zdravstveno ispravna dostupna svim gradanima, poveaanje kvalitete
iivota stanovnika USK. zagtita podzemnih i povriinskih voda
. Broj donesenih pojedinaanih planova za pojedine sastavnice komunalnih
djelatnosti iotpada
. Broj oboljenja prouzrokovanih koji uzrok imaju u zagadenom okoliiu
. % pokrivenosti stanovniStva USK vodoopskrbnim sistemom
. Duiina novoizgradene mre:e vodosnabdijevanja
. Broj novoizgradenih gradevina vodosnabdijevanja u sistemu
. Duiina rekonstruirane vodovodne mreie
. Eroj provedenih analiza kvalitete vode
. Broj izgradenih sistema javne odvodnje
. Duiini sistema javne odvodnje
Ministarstvo za graclenje, prostorno uredenje izastitu okoliia USK, Ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede iiumarstva USK, opCine, ostale op6inske i kantonalne
institucije
StanovniStvo USK
lznos:45.000.000 KM
OI(VIRNA FINANCUSKA
SREDSWA I IZVORI
PERIOD PROVODENJA
BudZet USK: 10.000.000 KM
_9:!s!!!941t4ee499_KM
2074. - 2A76.
MJERE
34
srRATESrr cru +:
RAZVIJATI UUDSKE RESURSE
I UNAPRIJEDITI TRZISTE RADA
'r
I
35
STRATE5KI CIU
PRIORITET
MJERA
CIU MJERE
SADRZAJ
REZULTAT
RAZVOJNI EFEKAT
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSTVARENJA MJERE
4. Razviiati liudske resurse i unapriiediti triiSte rada
4.1. Razviti sistem za povezivan.ie i uskladivanie ponude ipotrainje na triiStu
raoa
4.1.1. Uskladiti obrazovne programe s potrebama
Kadrovi koji zadovoljavaiu potrebe
.
.
.
triiita
triiita
rada
rada.
Stvaranje zakonskih okvira
Pratiti, analizirati i usklaativati potrebe za radnom snagom
Uspostaviti institucionalnu vezu privrednika, zavoda za zapoiljavanje
I
kreatora obrazovnih politika
. Informirati roditelje idjecu o zanimanjima koja su traiena na triiitu rada
. Uskladiti planove upisa u srednje 5kole ivisokoikolske ustanove s
potrebama tr:i<ta rada
Radna snaga obrazovana u skladu s potrebama triiSta rada.
Poveianje zaposlenosti i zapoiljivosti, povedanje konkurentnosti.
{D
Broj novih obrazovnih programa
Broj polaznika
Broj zaposlenih polaznika programa
Statistiiki podaci o novozaposlenima
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture isporta USK, Privredna komora USK,
zavod za zapo!ljavanje USK, Obrtniika komora USK, Ekole, druge obrazovne
institucije, privrednici, uienici i studenti, roditelji
KORTSNTCT
Privrednici, utenici, studenti, nezaposleni, javne ustanove ijavna poduzeca
lznos; 200.000 KM
Bud;et USK: 100.000 KM
Ostali izvori: 100.000 KM
2074.-2016.
(,
36
STRATESKI CIU
PRIORITET
4. Razviiati liudske resurse i unaprijediti triiSte rada
4.1. Razvltisistem za povezivanje i usklaalivanje ponude ipotrainje na
triiitu
rada
MJERA
CIU MJERE
4.1.2. Razviti i provoditi programe zapoSliavania i sa mozaposliavania
Unaprjedenje znanja ivjeitina gradana koji se nalaze ili tek pristupanju tr;iStu rada
ciljem dugoroanog smanjenja nezaposlenosti.
. Stipendirati utenike strukovnih ikola, koji upisuju deficitarna zanimanja
. Podr:avati programe profesionalnogusmjeravanja i savjetovanja
. Podriavati upotrebu lT tehnologija i e-obrazovanja
. Poticati aktivnosti koje pridonose zapoiljavanju {cjelo:ivotno obrazovanja,
prekvalificiranje za novo zanimanje, samozapoiljavanje mladih,
volonterstvo)
. Razraditi iintenzivirati provodenje aktivnosti na suzbijanju sive ekonomiie
sa
SADRZAJ
REZUI.TAT
R,AZVOJNI EFEKAT
Novo zapoSljavan.,e.
Pokretljiva radna snaga uskladena sa potrebama na
INDIKATORI ZA PRACENJE
Zavod za zapoiljavanje USK, Ministarstvo privrede USK, odgojno-obrazovne
ustanove (srednje 5kole, fakulteti), Privredna komora
samouprava, poslodavci
KORtSNtCI
p
rada
OKVIRNA FINANCUSKA
lznos:700.000 Klvl
Budiet USK: 350.000 KM
SREDSWA I IZVORI
Ostali izvori: 350.000 KM
MJERE
/
Udruienja obrtnjka, lokalna
Odgojno-obrazovne ustanove (potencijalni provoditelji programa), nezaposleni na
triistu
PERIOD PROVOOENJA
rada.
Broj novih razvijenih programa zapoiljavanja
Broj provedenih programa zaposljavanja
OSTVARENJA MJERE
NOSTOCI
tr:iitu
2074-2020.
STRATESKI CtU
PRIORITET
MIERA
CIU MJERE
SADRZAJ
4. Razvijati ljudske resurse i una priiediti triiEte rada
4.2. Razviti program€ pr€kvalifikaciie
4.2.1. Kreirati programe prekvalifi kacije i dokvalifikacije
osobe koje su stekle kvalifikacije u skladu s potrebama triiita rada
Pratiti, analizirati i uskladivati potrebe za radnom snagom
osmisliti i kreirati kvalitetne programe prekvalifikacije
Informisati ciljne grupe {nezaposleni) o potrebama triista rada
i
program jma prekvalif ikacije
Akreditirati icertificirati programe prekvalifikacije razliiitih pruialaca
usluga
REZULTAT
RAZVOJNI EFEKAT
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSWAREN'A MIERE
NOStOCI
KORtSNtCI
Prekvalificirani kadrovi za potrebe
triiita
rada.
Povecanje zaposlenosti izapoiljivosti, te konkurentnosti na triiStu rada
Broj
Broj
Broj
Broj
o
novih programa prekvalifikacije
polaznika programa prekvalifikacije
zaposlenih prekvalificiranih osoba
pruialaca usluga prekvalifikacije
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Privredna komora
Zavodi za zaposljavanje, privreda, pruiaoci usluga prekvalifikacije
UsK,
Nezaposlene osobe, privrednici, javne ustanove, obrazovne ustanove
OKVIRNA FINANCUSKA
SREDSTVA I IZVORI
lznos: 700.000 KM
Budiet: 200.000 KM
Ostali izvori: 500.000 KM
PERIOD PROVODENJA
2074.-2020.
MJERE
{o
38
4. Razviiati ljudske r€surse i unaprijediti
PRIORITET
4.3. Oiaaati i razviiati cieloiivotno uienje
MJERA
CIU MJERE
SADRZAJ
REZU LTAT
RAZVOJNI EFEKAT
il
triiite
STRATESKICIU
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSWARENJA MJERE
NOStOCI
KORtSNtCl
4.3.1. Unaprijediti i razvijati cjeloiivotno ueenie
Efikasno i provedivo cjeloiivotno uienje.
Uvoalenje privatnog sektora s akreditacijom
Priznavanje neformal nog obrazovan.ia
Podizanje kvaliteta na visoki standard
Podizanje svijesti ljudi o znataju i vainosti cjeloiivotnog obrazovanja
Osmisliti ipromovirati programe c.jelo:ivotnog obrazovan.ia za osobe
minimumom obrazovanja ili bez obrazovanja
Razvijeno cjeloiivotno uaenje.
PERIOD PROVODENJA
s
Poveiano zapoSljavanje i zapoiljivost, te pokretljivost radne snage.
Anketiranje poslodavaca
Broj formalnih i neformalnih programa
Broj osoba ukljuaenih u programe
Broj osoba iz marginaliziranih grupa ukljuienih u sistem
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, javne organizacije i privatni
sektor, Zavod za zapoSljavanje USK
Neobrazovane iobrazovane osobe, privrednici i iavne ustanove
lznos: 400.000
OKVIRNA FINANCIJSKA
SREDSWA I IZVORI
rada
(M
Bud:et: 200.000 KM
Ostali izvori: 200.000 KM
2074.-2077.
MJERE
p
39
STRATESKI CIU
PRIORITET
MJERA
CIU MJERE
SADRZAJ
4. Razviiati liudske resurse i unaprijediti triiSte rada
4.4. Poboljiati rad sluibi za:apoaliavanie
4.4.1. Jaaati kapacitete sluibi za zapoSljavanie
Uspostaviti efikasnu sluibu za zapoiljavan.ie.
Jatati edukacijske programe za unaprieatenje znanja isposobnosti
zaposlenika slu:bi
Poveiati broj zaposlenika iefikasnost rada
Uskladiti metodologiju prikuplianja podataka s EUROSTAT-om
Usmjeriti se prema korisnicima usluga
Provoditi edukativne programe
REZU LTAT
RAZVOJNI EFEKAT
INDIKATORI ZA PRACEN.'E
OSTVARENJA MJERE
NOSrOCl
Efikasna sluZba za zapoiljavanje.
osposoUtjeni
konkurentni kadrovi, smanjenje nezaposlenosti, sprefavanje
,il
slu:be za zapolljavanje, opiine, Ministarstvo rada, privrede, Privredna komora
USK,
KORtSNtCI
i
iseljavanja stanovni5tva, poveaanje konkurentnosti.
Broj edukacijskih programa za zaposlenike sluibi za zapo<liavanje
Povecanja efikasnost rada sluibi mjerenja broiem zaposlenih
Broj novih baza podataka usporedivih sa zemljama okruienja
obrtniake komore
Zaposlenici sluibi za zap05ljavanje, nezaposlene osobe
lznos: 300.000 KM
OKVIRNA FINANCIJSKA
SREDSWA I |ZVORI
Budiet USK: 100.000 KM
Ostali izvori: 200.000 KM
PERIOD PROVODENJA
20\4.-20!6.
it
40
STRATESKI CIU
PRIORITET
MJ ERA
CIU MJERE
4. Razvijati liudske resurse I unaprijediti
trlilte
rada
4.4. Poboljiati rad sluibi :a rapoSljavanle
4.4.2. Uskladiti poticaine politike sa potrebama zapoiqavanla
lskoristiti postojeie politike poticanja poduzetni<tva iza novo zapoSljavanje kroz
sinergiju uainaka. Svrha miere ie osipu lnie Doticania zaDoilievanir
. Analiziratisve poticajne programe razliaitih tijela loblediniti baiu lzuorakorisnika i oaekivanih uainaka, te vrednovati dosadainje rezultate
efekte)
. Analizirati efekte poticajnih politika u odnosu na zapo!ljavanje, /
identificirati prednosti inedostatke dosadainjeg rada i postojeie praznrke
Pripremiti integralni pri.jedlog mjera poticajne politike u potpunosti
uskladen sa ootrebama 7:n.tili:v:ni.
Osigurani dodatni izvori za financira;je novog
.
REZUITAT
RAZVOJNI EF€KAT
TNDtKAToRt
za;;tja;t;
Postignut sinergijskr
t postole6@
"f"t
zl FnateHrr
Broj postojeiih poticajnih programa uskladenih sa
OSWARENJA MJERE
NOStOCI
potreb"ila
zapoiljavanja
Broi korisnika ovlh programa kojisu se sami zaposlili
- koji s.r
ili poduzetnici
nekog zaposlili
Broi nOvozaooslenih.r<nh2 L.^,,,.1r5,{-J,v.ea.d zdpu5udvdnte u5|\. rarrnen u provodenju; postojeii
nositelji poticajnih
programa - RA USK, Ministarstvo privrede
privredna
USK,
KORtSNtCI
komora
USK
Nv,,)rrLr puuuzelnrcKtn programa, gradani _ korisnici programa
samozapoSljavanje
-------OKVIRNA FINANCIJSKA
SREDSWA I IZVORT
lznos;430.000 KM
USK: 80.000 KM
Ostali izvori: 35O.OOO KM
PERIOO PROVODENIA
)6r,lq,- zuzu.
1^.v
Budiet
MJERE
4L
za
- srnfrr crLt
ilnltvij"tiUuaste ,esurse i unaprijediti triiite rada
u Privredi iPoveianje
@gkadra
instituciia
mobilnosti kadrova izmeatu privrede i istraiivatko-obrazovnih
kadrova u Privredi
ffivanih
z"p"ilja;le
"rladilt
obrazovanih struinjaka u privredi USK'
tJtkl.diti p-g'=rn""it"k"5k"lskih ustanova/fakulteta
sa
potrebama
privrede
privrede sa studentima
Uspostaviti saradnju i medusobno informiranje
(kroz otvorene
poietaka
studiranja
obiazovnim djetatnicima od samih
potreba
predstavljaniem
dane univerziteta isajmove zanimanja sa
radne praKse
organizirane
ooduzetnika - potenciialnih poslodavaca kroz
i
studenata)
kadrova ili od same
Osmisliti i ponuditistipendiranje visokoobrazovanih
ili kroz javne izvore financira
v'rok"ori
lovane kadrove' koji
svojim radom doprinose daljem razvoju kantona'
INDTKATORI ZA
P
kadrova zapostenih u privredi UsK
uskladenih sa potrebama
Broi ovih obrazovnih programa na fakultetima
ill;"k""b"..t^"'h
privrede
iro.istipendiranih studenata
ffiutteti,
privrednici/poduzetnici,
sa
osiguranim zaposlenjem u privred'
Privredna
Zavod za zapoSljavanje USK
lznos:50.000 KM
Budiet USK: 10 000 KM
Ostali izvori: 40.000 KM
42
4. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti triiste rada
4.5. Poticati zaposliavanie visokoobrazouanog kadra u privr"di i po*."np
mobilnosti tadrova izmedu privrede i istraiivatko-obrazovnih instituciia
4.5.2. Osigurati povetanje mobilnosti k"drova irrnedu
priv-deTEi;iviG_
Ostvarivanje razvoja zasnovanog na znanju I lnouadpri-G rnjira
saradnju znanosti i istraiivanja iprivrede, koriatenje novih dostignuia,
financiranJe
orog;;
snaino povezivanje privrede i istraiivaake .";edni.e r.a.mffin.n;a,
informacija isaradnje
Koriitenje novih nauanih dostignuia za razvoj privrede
KoriStenje istraiivaikih resursa za istraiivanje irazvoj privrede
Koriitenje menadierskih znanja za upravljanje nauinim sistemima _
poticanje ciljanih istraiivanja za potrebe privrednih
subiekata
Daljnja nautnaa ili specijalistiaka edukacija visokoobrazovnih
kadrova na
fakultetima
Povezana privreda
sinergijske uiinke na razvoi USK.
Dugoroino saradnja privrede r
novih znanja i rezultata istra:ivanja za razvoi i prosperitet gradana
USK.
Eroj ostvarenih saradnji privrede ifakutteta
i istraiivad@
ist.@
INDIKATORI ZA
OSWARENJA MJERE
NOStOCI
Broj visokoobrazovanih zaposlenika iz privrede koji
se nastavljaju educirati
Broj inovacija nastalih saradnjom nauke/istraiivaia privrede
i
Broj nauanih radnika koji su nastavili kari.jere u privredi
Fakulteti i privrednici, Vinirt
kulture isporta USK, privredna komora USK
Struan
OKVIRNA FINANCTJSKA
SREDSWA I IZVORI
jaci(uprivrediiuzn*ortil-rtra:iuan
lznos: 250.000 KM
Budiet USK: 100.000 KM
Ostali izvorii 150.000 KM
PERIOD PROVOOEN'A
43
jii4
liiluiiatitjraiie resurse i unaprijediti triiite rada
%;ia
4.6. uspostaviti
iiaeati prooalenje
,, f ,"ta',i,*',tt"m
4-6.-1Jt^riti
v"lfi ft
'ol ",soLo
t'Je|a
kvalitetnih obrazovnih
vrednovania obrazovnih programa
sta'ilardizi'"nih,
utp"ttr""
si
ku"llglljglryll-lfgl9l1
iverificiranje obrazovnih programa
t.
u
"rednovanje
okvirima postoieiih institucija / struktura
obrazovnih programa
oefinirani iasni normativi i standardi za vrednovanje
Promociia visoko standardiziranih obrazovnlh
oicrratW najootjitt kadrova na radnim mjestima'
Pove6anje efektivnosti i rezultata'
Broj certificiranih agencija
Kvaliteta i unifi ciranost standarda
obrazovne
Broj promocijskih kampanja za visoko standardizirane
INDIKATORI ZA
OSTVARENJA MJERE
pedagoiki zavod
@K,
Ufenici, st|.tOenti, poslodavci, druitvo
lznos: 700.000 KM
Budiet USK: 350.000 KM
Ostali izvori: 350.000 KM
44
USK
I
STRATESTI CIU 5:
OSIGURATI VISOK NIVO SOCIJALNE
SIGURNOSTT I ZASTITE
,9
45
izaStite (.iavna sviiest ipoticanje
5.@
dru3tvene odgovornosti)
i1.
Unapriiediti sociialnu zaititu
starim, iznemoglim i sociialno
@i
minimum socijalne sigurnosti'
sm
Usktadivanje 2akonskih ProPisa
prava
Propisivanje iasnih kriterija za ostvarivanje
izvriavanje zakonskih
porodice
na
ilanove
Kroz edukacije animirati
obaveza
lnformirati ciljne gruPe
Aktivirati nevladin sektor
P
V"e
"
t*Ual"*ig"r"*t, t"i""tl""
troienje budletskih sredstava'
Broj uskladenih zakonskih propisa
prava
Broj ivrsta kriterija za ostvarivanje
Broj odrianih radionica
pomodi
aroj osoba kojima je osiguran minimum socijalne
s
sroi I'lvo-a uktjuten u rjei.u349!!!ul3i99!i4lq:ig9M{
centri za sociialni rad
Mritt."iffi,
St.re ii.r'ernogli osobe, porodice' NVo-i
lznos:250.000 KM
Budiet USK: 100 000 KM
ostali izvori: 150 000 KM
. Proratun opiine/gradar
o
1O0
000'00
o
NVO:50.000,00
46
STRATE5KICIU
5. Osigurativisok nivo sociialne sigurnosti izaEtite 0avna svij€st ipoticanje
druitvene odtovornosti)
PRIORITET
MJERA
CIU MJERE
SADRZA'
5.1. Unaprijediti sociialnu zaStitu
5.1.2. Ositurati pomoi djeci
.
.
.
RAZVOJNI EFEKAT
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSWAR€NJA MJERE
NOSlOCl
teikotama
u razvoju
Povefanje kvalitete iivota djece s posebnim potrebama u porodici, odgojnoobrazovnom sistemu iiiroj zajednici. Kvalitetna i pravovremena podrska djeci s
posebnim potrebama injihovim porodicama za:ivot u zajednici.
.
REZULTAT
s
Poticanje socijalizacije djece s teikoiama u razvoju u ranoj fazi iivota
Provodenje edukacija u odgojno,obrazovnim ustanovama za rad sa
djecom s posebnim potrebama
Osigurati odgovarajuii brojstruinih osoba za rad sa djecom s posebnim
potrebama u odgojno-obrazovnih ustanovama
Pripremati djecu s posebnim potrebama za samostalan iivot
Prilagodavanje odgojno-obrazovnih institucija
i
programa djeci
Ministarstvo zdravstva isocijalne politike UsK, Ministarstvo obrazovania, nauke,
kulture i sporta USK, Centri za socijalni rad u opiinama, odgojno_obrazovne
Djeca sa posebnim potrebama
lznos:450.000 KM
OKVIRNA FINANCUSKA
I
SR€DSTVA I IZVORI
PERIOD PROVOOENJA
poseonrm
Broj razvijenih programa
Broj djece ukljuaenih u programe
Broj edukacija i informativnog materijala
instltucije, jedinice lokalne samouprave, nevladine organizaciie (NVO
krst), JU Socijalna pedagoika zajednica USK
KORTSNtCI
s
potrebama.
Rast kvalitete iivota djece sa posebnim potrebama.
Budiet USK:250.000 KM
Ostali izvori: 200.000 KM
2074.-2020.
MJERE
47
-
npr. Crveni
STRATEEKI CIU
5.
Ot€,rr"ti t'lt"k
"ivo
socilalne sigurnosti i zaltite (iavna svijest i poticanje
druitvene odgovornosti)
P
RIORITET
5.1. Unaprijediti socijalnu zaititu
MJERA
s:@.*
CIU MIERE
Potp"''lo
mjere
SADRZAJ
tt"gr'tat' .argtalizirane
je
grupe drustva
i
ukidanje diskriminacije Svrha
osigurati potpuno uiivanje svih ljudskih prava itemeljnih sloboda
marginaliziranim skupinama u druitvu.
osigurati razliaite oblike izvaninstitucijske podrike marginaliziranim
Brupama
Osigurati mehanizme zaitite od diskriminacije u obrazovaniu,
zapoiljavanju
Osigurati zdravstvenu za5titu
Educirati zaposlenike javnih sluibi za kvalitetniji rad s marginaliziranim
sku pinama
Pripremiti osnove za razrr'oj socijalnog poduzetniStva
REZU LTAT
RAZVOJNI EFEKAT
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSTVARENJA MJERE
U*ptj"d""l" l"'.lt"te iivota marginaliziranih
grupa ukljuaivanjem
:ivot i otklanianjem svih oblika diskriminacije
Organiziran jednak pristup pravima, objektima, servisima
i
u druitveni
uslugama
{il
za
marginalizirane grupe.
. Vrste i broj projekata/programa za ukljuiivanje marginaliziranih grupa
. Broj korisnlka Programa
r Broj educiranih javnih djelatnika za rad sa marginalnim skupinama
Ministarstvo zdravstva i socijalne politike USK
Partneri: Ministarstvo obrazovanja UsK, Centri za socijalni rad u op6inama'
JLS
(opdine), odgoino-obrazovne ustanove, poslodavci, nevladine organizacije
KORtSNTCI
Marginalizirane grupe stanovniitva
OKVIRNA FINANCUSKA
SREDSTVA I IZVORI
Bud;et USK:2.000.000 KM
Ostall izvori :500.000 KM
PERIOD PROVOOENJA
MJERE
2074.,2020.
48
o
5. Osigurati visok nivo sociialne sigurnosti i zaitite
0avna svijest i potic-n1e
5.2. Jaiati kapacitete institucira za socijalnu izdravstvenu
5.2.1. Osigurati infrastrukturnu podriku za rad
ziltitu
insfituciialaldivstveiuli{
Obnoviti i opremiti savremene zdravstvene ustanove i institucili
.
.
.
.
.
.
Analiza stanja infrastrukture i opreme institucija u zdravstvu
lzrada projektne dokumentacije
Osiguranje financijskih sredstva za ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu
lzgradnja, obnova iopremanje institucija u zdravstvu
Osiguranje,,zelenih', bolnica i domova zdravlja
Edukacija medicinskih kadrova
osigurati visok stepen zdravstvene zaStite,tjnounit Uix.Osiguranje zdravlja i kvalitete !ivota stanovniitva. "
Bro.i
OSTVAREN.IA MJERE
obnovljenih institucija u zdravstvu u skladu sa potreb,arna
stanovniStva USK
Broj opremljenih institucija u zdravstvu
stanovniStva USK
Educiran medicinski kadar
NOStOcl
Ministarstvo zdravstva isocijalne politike
tjubijankii" Bihai, domovi zdravtja
Svigradani USK, svi posjetitelji
OKVIRNA FINANCIJSKA
SREDSTVA I IZVORt
lznos; 10.000.000 KM
USK: 2.000.000 KM
Ostali izvori: 8.0OO.OO0 KM
Budiet
49
USK,
u skladu sa
potrebama
K*t*.tn;;o|ni.. "D.. lrf;
5.
Os''g"t"tl"itok
"i"o
sociialne sigurnosti izastite Uavna svijest ipoticanie
52J.arti k"p*',t"t. t"ttltuciia
52.2. Ed,rk".ii, di"t"t't'tk"
ffia
"
za
socijalnu izdravstvenu zaltitu
sistemu sociialne i zdravstvene zaitite
procesa rada
i
zahtjevima
Osmiillavanie programa za edukaciju djelatnika
Efekti na poslodavce u fi
stTu-iiorpotottj"ni kadrovi koji odgovaraiu potrebama'
RAZVOJNI EFEKAT
INDIKATORI ZA
OSTVARENJA MJERE
Bolje usluge i kvaliteta
Zadovoljniji korisnici i poslodavci
Ekonomianost i efikasnost
Broj programa za djelatnike
Broi anketa i rezultati
Ekonomske uitede za poslodavca i pruiatelja
o.
NOSIOCI
kulture i sporta USK, nadleine agencije
ro.-i-i.i-.li"lnlh i zdravstvenih
lznos: 60.000 KM
Budiet USK: 30.000 KM
Ostali izvori: 30.000 KM
2014.-2016,
50
obrazovanja' nauke'
- ovlaitene za edukacllu
usluga
STRATESKI CIU
5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaEtite 0avna svijest i poticanie
druitvene odgovornosti)
5.3. Poticati i razvijati sportske aktivnosti
PRIORITET
MJERA
5.3,1. Razviianie sportske kulture
Ukljuiiti u sportske aktivnosti ito veii broj gradana sve iivotne dobi igradana sa
posebnim potrebama. Ovom mjerom ee se unaprijediti kvalitete iivota kroz dobro
fiziiko zdravlje, te jaaati ugled vrhunskog sporta,
CIU MJERE
SADRZAJ
D
Razraditi sportske programe prema potrebama i
zahtjevima/moguinostima stanovn jitva
Poticati amaterizam u sportu i ukljutiti ito veii brojgradana
Obrazovati kvalitetne trenere
Osigurati dostupnost informacije o sportskoj ponudi
osiguravanje sportskih dogadaja lokalnog i medunarodnog karaktera
Razvijati kulturu navi.ianja
Podignuta svijest javnosti o vainosti sporta kao aktivnom koriitenju slobodnog
vremena, porast turistiake ponude USK kroz nove sportske dogadaje
REZUTTAT
RAZVOJNI EFEKAT
Stvorene zdrave navike, zdravi naiin :ivota
TNDIKATORI ZA PRACENJE
OSTVARENJA MJERE
NOStOCI
i
I
p
SREDSWA I IZVORI
PERIOD PROVODENJA
gradanima,
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, spo.trta O-<tua, oOgojno_
obrazovne ustanove, optine
KORtSNTCI
OKVIRNA FINANCIJSKA
i viia kvaliteta ;ivota
posebno djeci i mladima.
Broj djece i mladih ukljuienih u sportske aktivnosti
Broj aktivnih/profesionalnih sportaia
Broj starijih osoba ukljuaenih u organizirani sport
Broj sportskih manifestacija
Budiet USK: 600.000 KM
Ostali izvori: 100.000 KM
MJERE
J.L
STRA
:5Kr
cru
5. Osigurati visok nivo sociialne sigurnosti i zaltite (iavna svijest i poticanje
dru5tvene odBovornostil
PRIORITET
MIERA
CIU MJERE
5.3. Poticati
irazvilati sportske aktlvnosti
@
f
.grdde"kdb"Jk"iki tereni na otvorenom u svim opainama
USK-a (betonski i
pieiiani).
SADRZAJ
.
.
Usaglaiavanje dinamike izgradnje i financijske konstrukcije
Priprema dokumentacije o lokacijama za izgradnju / obnovu sportskih
.
terena idvorana
Priprema dokumentacije o standardima u opiinama, naainu i izgledu
terena
.
.
.
I
REZUTTAT
RAZVOJNI EFEKAT
TNDIKATORI ZA PRACENJE
OSTVARENJA MJERE
lzbor izvoilaEa radova
lzgradnja sportskih terena u opdinama USK
lzgradnja sportskih dvorana u op6inama UsK
Odabir odgovornih za upravljanje, brigu i koriitenje sportskih terena
i
dvorana
lzsradeno 8 terena na otvorenom u opdinama USK (betonskih i pjeitanih)
Prostor za sport i rekreaciju gradana USK, te kvalitetniji i zdraviji iivot'
Prikupljena dokumentacija o lokacijama za izgradnlu
Prikupljena dokumentacija o standardima, naiinu iizgledu terena
lzvodaii radova i dinamika izgradnje
8 betonskih terena za odbojku na otvorenom u opiinama UsK-a
I terena na pijesku za odbojku
Klubovi i opiine dobili na koriitenje i brigu terene
<n^rr':i i rokrertiv.i korisnici terena
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture asporta u5K, )porrsKl sdve'
USK, opiine USKa, sportski klubovi iz USK
KORtSNICI
OKVIRNA FINANCUSKA
SREDSTVA I IZVORI
PERIOD PROVODENJA
Mladi, sporta5i, odbojkagi, turisti
lznos: 300.000 KM
Bud:et USK; 100.000 KM
Ostali izvori: 200.000 KM
r proradun oPiina: 120 000
- h".l;6i E F.iH An OnO OO KM
2074.-2020.
MJERE
52
ur^
| uPrrl
STRATEJKI CIU
PRIORITET
MJERA
CIU MJERE
5. Osigurativisok nivo sociialne sigurnosti iza5tite (iavna sviiest ipoticanie
drustvene odgovornostil
5.4. Oauvati i odriivo koristiti kulturno i prirodno naslijede
iodriivo koristiti pokretno i nepokretno kulturno naslijede
Obnova iodriivo koristenje kulturnog naslijeda, afirmiranje kulturno-historijskog
5,4,1. Oiuvati
identiteta kroz integraciju u obrazovne iprivredne aktivnosti, Mjera se provodi radi
zaStite ioauvanja kulturnog naslijeda kao dijela identiteta USK.
il
REZUTTAT
RAZVOJNI EFEKAT
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSWARENJA MJERE
NOSrOCl
KORtSNtCI
OKVIRNA FINANCUSKA
I
SREDSWA I TZVORt
.
.
.
.
.
lzradaprojektno-tehniikedokumentaciie
.
.
Broi pripreml.ienih projekata
Broj obrazovnih i/ili turistidkih ponuda zasnovanih na kulturnom naslijedu
Utvrditi potrebe za obnovom kulturnog ihistorijskog naslijeda
Utvrditi prioritete za obnovu
Pripremiti projekte obnove za financiranje iz domadih i inostranih izvora
Utvrditi partnerski odnos s javnim sektorom, privatnim sektorom i
nevladinim udruienjima u obnovi kulturnog nasli.ieda
. Provodenje infrastrukturnih pro.iekata u kulturi
. Promovirati kulturno naslijede za potrebe turizma iedukaciie
Oauvanje, obnova i odriivo koriitenje kulturnog naslijeda.
Oauvana i zanimljivo prezentirano kulturno naslijede doprinos je razvoju USK.
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture isporta USK,lavne ustanove nadleine
kulturno naslijeale, privatni sektor, turistiiki sektor, obrazovni sektor, NVO
Gradani, turisti
lznos: 5.000.000 KM
Bud:et USK: 1.250.000 KM
Ostali izvori; 3.750.000 KM
2074.-2020.
53
za
STRATESKI CIU
srcsigurativisot nivo socijalne sigurnosti i zaStlte (iavna svijest i poticanie
dru;tvene odBovornosti)
PRIORITET
MJERA
CIU MJERE
SADRZAJ
5.4. Oiuvati
iodriivo koristiti kulturno i prirodno naslijeale
1.4.2. Poticati prekograniinu, medukantonalnu i mealuregionalnu saradnju
instituciia u kulturi
r.r"Uiti ;to veCi broi projekata u podrutju kulture na osnovu saradnje institucija
razlieitih zemlja i medu kantonima.
Analiza postojeieg stanja vezano za prekogranianu i mealukantonalnu
saradnju u podruaju kulture
Apliciranje zajedniikih projekata na medunarodne izvore financiranja
organiziranje novih zaiedniikih kulturno-umjetniakih dogadanja, izloibi
Razmiena znanja iiskustava zaposlenih u
REZUTTAT
RAZVOJNI EFEKAT
INDIKATORI ZA PRACENJE
OSWARENJA MJERE
NOSTOCI
KORtSNtCl
OKVIRNA FINANCIJSKA
SREDSTVA I IZVORI
PERIOD PROVODENJA
iz
q!q|---
Razvijanje multikulturalnosti i oeuvanje kulturnog naslijeita
oiuvanje kulturnog naslijeda
.
.
.
uz n.ieno
,t
odriivo koriitenje
Poveianje broja novih zajedniikih kulturno-umjetniakih programa
Broj novih zajedniikih projekata na oiuvanju kulturnog naslijeda
Broj zajedniakih radionica za usavriavanje znanja ivjeitina, te razmjenu
iskustava zaooslenih u kulturi
Ministarstvo obta.ovanja, nauke, kulture i sporta USK, iavne ustanove nadleine
kulturu,Turistiaka zajednica USK, obrazovne ustanove, NVO-i u kulturi, opcine
za
Stanovniitvo, turisti
lznos: 300.000 KM
Budiet USK: 50,000 KM
Ostali izvori: 250.000 KM
2014.-2020.
MIERE
@
54
5. Osigurativisok nivo socijalne sigurnosti
druitvene odgovornosti)
5.4. oauvati
iodriivo koristiti kulturno i prirodno naililetle
5,4.3. Oluvati
Zaitlta
i
izaitite 0avna svilest ipoticanle
iodriivo koristiti prirodno naslijeate
oiuvanje visokog step;na
bifi.nowsnosti;
zaStite prirode u druge sektorske
podruaju
u
USK
Inventarizirani bioloiku raznovrsnost
Uspostavitj bazu podataka o bioloikoJ raznovrsnosti
lzraditi mjere zaStite iodriivog koriitenja prirode
Utvrditi partnerski odnos s javnim sektorom, privatnim sektorom i
nevladinim udruienjima u oeuvanju prirode
lzraditi planove upravljanja zaitidenim podruajima
Promovirati prirodne ljepote ibioraznovrsnost za potrebe
turizma i
operativni i institucionarni okvir."
oiuvanje visokog
INDIKATORI ZA
OSryARENJA MJERE
.
.
.
.
step"na@
rasti@.
Uspostavljen sistem praienja bioraznovrsnost i US|(
Provedene mjere zaitite
groj izradenih planova upravljanja
Broj obrazovnih i/ili tu ristjikih ponuda zasnovanih
na prirodnom naslijedu
Ministarstvo za gradenje, prost@
podru'ja (NP una) rokarna samouprava,
Javne ustanove za zastitu prirode, NVU
lznos: 400.000 KM
Budiet USK: 200.OOO KM
Ostali izvori: 200.000 KM
55
i
i zaitite Uavna sviiest ipoticanje
@osti
5-5.Pi,pr"titi
t
p-,r"sti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema
ru"rttuiti ptouoditi reformu
s-.s.r.
ffiovnih
novog obrazovnog sistema
ustanova
i
programa, te
obrazovanle za sve'
efikasno upravtjanje resursima Osigurati uslove za kvalitetno
za diecu i roditel
mreie osnovnih i srednjih Skola
;"d-@;je
potrebama (nadarena djeca i
Razviti programe za djecu sa diferenciranim
djeca sa poteikoiama)
programa s potrebama triiita rada
OmoguCiti ust<taaenost obrazovnih
Omoguiiti donoienje propisa u podruiju USK za transparenlno
procesa
utvrdivanje koordinacije odgojno-obrazovnih
rad
5kola
u
roditelja
Jaaati ukljuaivanje
u nastavl
lzraditi poticaie za individualni pristup udenicima
kadrova
omogueifi zadriavanje struinih
radu
Dovriiti iusvojiti zakon o naudno-istraiivaikom
elie u skladu sa iskazanim
t*"r?ti."
i
potrebama ilakle zapo6ljavanje nakon
'
ikolovania' -- - --- u skladu sa niegovim
p-::lub"T"
INDIKATORI ZA PRACEN.IE
OSWARENJA MJERE
diferenciranim
nouih ob.u.onrnit' p.gr.tnr.. dF* sa
sa potrebama trziita rada
Broi novih obrazovnih programa usKladenih
i zakoni
Pripremljeni i usvojeni relevantni propisi
nastavnika
Broj edukacija za usavriavanie
Broj roditelja ukljuienih u rad ikola
trk,."ffi""""j",
"."k.
Djeca i roditelji, Poslodavci
-roj
lznos: 200.000 KM
Bud:et USK: 100 000 KM
Ostali izvori: 100.000 KM
56
sK' Partnerir odgoino-
5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaltite (,a-]|a-vilest
druStvene odgovornosti)
5.5. Pripremiti i provesti cjelokupnu reformu
5.5.2. Obnoviti I izgraditi i opremiti
froticanp
obraz-vnogiEGii
odto;no-oLi-*ne o6jelte-
obnoviti postojeae objekte i izgraditi nove
u
sktadu-aloiilEarna
diitvi
Obnoviti opremu u obrazovnim ustanovama
lzraditi plan obnove ikola iidentificirati iznose financirania
Opremiti 3kole sportskim dvoranama
Rijeiiti imovinsko-pravne odnose ikolskih obiekata
lzgraditi studentski kampus u Bihaiu
Osiguran prostor u !kolama ,,po mleri dletEa
-lrostor koli odgaja
Stvorene pretpostavke za kvalitetno, sigurno i
,godnolkolo*nld
INDIKATORI ZA
Broj obnovljenih i opremljenih odgojno-obrazounih
rstanov"
Broj novih odgojno-obrazovnih ustanova
Broj novih sportskih dvorana u ikolama
Broj rijesenih imovinsko-pravnih pitanja vlasnistva
u
OSTVARENJA MJERE
ikolama
Ministarstvo obrazovanja,
n@
oorazovne ustanove, opiine
Djeca, roditetji
istruinl
inal@
lznos: 14.000.000 XM
USK; 7.000.000 KM
Ostali izvori; 7.000.000 KM
Budiet
'F
57
i zaitite (iavna sviiest i poticanie
@
'avno
za humanitarni rad
ffiorom
druStvene odgovornosti
@
za
privatnog sektora
Formiranje inicijativnog tima iz javnog i
. ..
podataka o organlzacljam"'
baze
Prikupljanje podataka iformiranie
radom
koje se bave humanitarnim i socijalnim
opcrna
svrh
predstavnicima
'"ii,iii';..Jiroruienjima
Formiranje osnivaake koordinacije sa
koordinacije
Kreiranie poslovnika o radu iprogramima rada
mladih i
manifestacija, humanitarnih akcija' edukacija
t
org""i;it."i" i""nilt
drugih graatana, poticanie volonterstva
u sistemu koordinacije.
@nje
na Podruiju kantona'
@akcije
Formiran inicijativni tim
iudruieniima koja se bave
Baza podataka o organizacijama, institucijama
humanitarnim radom
svih opdina USK
Formirana koordinacija sa predstavnicima
Poslovnik o radu i program rada koordinaciJe
Javne manifestacije i humanitarne akciie
Mrr' rlil.r"i
Pravosuda usK' centri
humanitarnim radom
rad, nevladine organizacije koje se bave
marginaliziranim gruPama
u tt-ju
cr=_-rd*,
tocijalne Potrebe
lznos: 180.000 KM
Budiet USK: 120.000 KM
Ostali izvori: 60 000 KM
58
I
o
STRATEST<I
U NAPRJ EDENJ E
clu
s:
UPRAVUANJA RAZVOJEM
p
59
6. Unapriealenie upravliania razvojem
6.1. Unapriedenje u nanja ivieStina
za
upravljanje razvoiem
6l:1. Uspostaviti integralan isinhroniziran
sistem horizontalnog ivertikalnog
strateikog planirania iupravljanja razvoiem u USK
Poveeanje kvalitete planiranja i provodenja razvojnih programa
.
.laiati kapacitete Vlade UsK i njenih ministarstava
.
Jaaati RA USK za oblikovanje razvojnih politika, strateiko planiranje
.
provodenje strategija
Integrirati strateike planske dokumente, koji nedostaju, te godiinje
akcione planove
.
.
.
.
za
strateiko planiranje
i
implementaciju razvoinih planova
i
Jaaati medusektorsku razvojnu saradnJu
Jaiati meduopiinsku razvojnu saradnJu
Jaaativertikalnu razvojnu saradnju (Federacija 8iH, USK, opiine)
razvoj
Osigurati javnu vidljivost statistiikih podataka i analiza vezanih uz
USK, te done5enih strategija
. Razviti praienje ivrednovanje provodenja strategija
. Povezati stratesko i budietsko planiranie u jedinstveni okvir
Fo;aiani kapaciteti ta strate3ko planiranje na svim niwima
D"p"i""; b"ljet koritt"nju razvolnih resursa - pove'anju
konkurentnosti i
taara za stratesko planiranje i upravlianje
"orciranog
Broj donesenih ijavno objavl.ienih (web) strateikih dokumenata
strategija
Broj pokazatelja procedura za mjerenje rezultata ostvarivanja
razvoja
Broj vertikalnih koordinacija na temu
Broj meduopdinskih koordinacija
-ro;
RA USK, Vlada USK
injena ministarstva, opcrne
Javni sektor, NVO, Privreda, gradani
OKVIRNA FINANCUSKA
lznos: 100.000 KM
Budiet USK 20.000 KM
SREDSTVA I IZVORI
Ostali izvori: 80.000 KM
2074.-2016.
60
6. Unapriedenje upravl.iania razvojem
6.1. Unaprjedenje znanja ivjeitina ra upravlianje razvoie;
6.1.2, stvoriti preduslove za pripremu proletat" i
fondova i drugih medunarodnih izvora
Povedanje kapaciteta kantonalnih institucija za
na EU fondove iostale izvore financiranid.
.
.
.
.
Edukacija sluibenika za pripremu iprovodenje projekata
Praaenjeivrednovanjeprijavljenihiodobrenih
,"tuffi
injena
minis@
Javni sektor, NVo, privreda, gradani
SREDSWA I IZVORI
don-ato-kihlrolilati
Broj educiranog kadra za pisanje projektnih prijav;
Broj prijavljenih projekta
lznos prikupljenih sredstva po projekt|ma
Broj uspjeSno zavrsenih projekata
RA USK, Vlada USK
OKVIRNA FINANCUSKA
prtl^,lj^,ar,j.
lzrada baze projektnih ideja
odr:ivom razvoiuOSTVARENJA M'ERE
tpr"ru
Uspostava sistema za jaie prijavljivanje projekata
Pojaiani kapaciteti za pripremu i prouodenle
Dop-rinos boljem kori5tenju
INDIKATORI ZA
foulatenlElEastauJlTl
lznos: 1.000.000 KM
lzvor: 350.000 KM
Ostali izvori: 65O.OOO KM
o_t
p-t"k"t"
TNDIKATIVNI FINANCIJSKI
OKVIR
O
o
6Z
Provoclenje strategije razvoia Unsko-sanskog kantona za period 20L4
-
je ostvarivanJem
235.938.000 konvertibilnih maraka. Financijski okvir za
provodenje m.jera napravljen je u saradnji sa Ministarstvom financija UsK,
te je uskladen sa sredsrvrma
planiranim u budietu unsko-sanskog kantona za sljedeie trogodiinje plansko
razdoblje. 30 % ukupnih
planiranih sredstava osigurati ie se iz budieta unsko-sanskog kantona,
a 70 % ukupnih sredstva
osi8urati ee se iz ostalih izvora (federalni bud:et, opiinski bud:et, medunarodni
izvori financiranja).
2o2O planirano
50 m.iera ukupne financijske vrijednosti
slika 1. udio budzetskih sredstova u ukupnom ploniranim sredstvima zd provoirenje
mjera
s
r lJr,,t,:i tli(
r ()i:;;lj ,.,..r ir.nft(ir..jr.,
,l
Najvile financijskih sredstava 116.500.000 KM iri 64,3 predvialeno
%
je za provodenje mjera u okviru
strateskog cilja 2: lzgraditi infrastrukturu za poboljSanje
kvalitete iivota stanovnika. sredstva planirana
za provodenje ostarih mjera su u rasponu od L9,5% za peti
cirj i 73% za prvi ciri, te su iznosr za
financiranje mjera za ostara tri cir.ia svi manji od
7%
ukupnog praniranog financijskog okvira.
Tabela 1: Pregled financijsh sredstavd zo ostvorenje
stroteikih citjevo
1.
Razviti konkurentnu
prlvred@
razvoia F BiH
infrastrukturu
za
kvalitete :ivota sta novnika
za5titu okoliia ioduvanie prirode
udske resurse i una
63
SIika 2. Pregted finonciiskih sredstovd zo ostvorenie
strdteikih ciljeva
:'
1.
razvoj'
Rarviti konkurentnu privredu i dostiii nivo prosieka ekonomskog
2. lzgraditi infrastrukturu
F aiH
la poboljaanje kvalitete iivota stanovnika
3. LJnapriiediti zaititu okolaia ioauvanie p'irode
4. Razvijati ljudske resurse
.
iunaprijedititriiite rada
i za<tite
5. Osigurativisokr nivo socijalne sigurnosti
Nositeliiprovoden.iaplaniranihmjerasuministarstvaUsK:Ministarstvoobrazovanja'nauke'kulturel
izaititu
Ministarstvo za gradenie, prostorno uredenje
sporta, Ministarstvo zdravstva r socijalne zaitite,
Ministarstvo
i Sumarstva' Ministarstvo privrede I
okolila, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede
financija.Najznaiajnijevrijednosti.l....,,unadIeinostiMinistarstvaprivrede(34,2%|iMinistarstvaza
(42'8%)
gradenje, p,ortorno uredenje iza!titu okoliSa
Stikd 3. Financiiska vriiednost miera
u nadleinosti poiedinih ministorstovo
USK
il
Ministarstvo Privrede
Ministarstvo pclioprivrede, vodoprivrede i iumaGtva
fulinistarstvc cllrazovanja, nauke, kulture
lr4inistarstv,r
-
z
I
sporla
Jravstva i socijalne zaitite
okolisa
idiristarstr'o za g.adenje prostorno uredenje izastitu
F
!
q,
.D
E
.,
(,,
E
.2
3.p
-c
';t
EI
rl
EI
ol
ol
o
o
I
tq
o
I'r|
l9
o
o
t9l
E
Elril
;ill
.9
lo
lg
tx
.ell gl t.-
;;
I c.i
dl,.:l
lr-riN!
iFi
lui
F
f!
l::
lo
1,6
o
t;
:J
il
.i
lc
t:
1.!
l4
o
o
o
;
o
o
Iri
o
o
0
o
0
o
ci
o
ir;
s
l,=
,G O
I
tD.
N
f
o
o.
3
ri
r?
N
,!l
F
o
I
H'
ro
i....
ii:'
,:.1'
ri
8
ui
o
ot
(o
.
i,frBl
's
n
t rq:
:l;::,
E
..i
!
E
D$
.\
E
ld
Ell
;:
tt
F.E
-
I
tF
E
9tl
91.
o
\s
=
16
5 Elt 0,, ql
te
: trl!
t
ls
l.-
|
li
lt
r Fl> l;
r;1.,1
-l
6 c
l: EI
cl
E
> EI'
; d
rll c
0rl
I P 'Alr
.:
.! lol
-l
:? *A .E1.
-t,;
i:.9E.'llt.i : tl
c|
i<
i:5 i
I.!
i > i:lo ' :l
(1,
0,
;
E
lrE
l5B.i
I
I
':::.
IY
l6;
I
.,,
l'a
. .l:
,
l=
o
EII
I
i 'tJ
t9
r':1,!
E
i
trl
l3
,i..
c=
Y;
Sl
15:
l- .! nl
tE;:l ;l
ls;Fl
.91
Ei
i; i:l:l
Jot
t, cl
€E€i
d s 5l
;
o
o
o
o
o
o
(h
F
F
a
r\
I
.--L
I
o
E
8
6
I
8
n
.'i
Ici
8
I
6
6
ro
n
IE
j
:;
.;,,,:.,,
.i
:
j
't,r"
ir*[,' ''';a.
:1.:
,,;:
,s
1E
,,,
, ' 'l$rt.
..i
ij.art
1
n
5
.
'
.. , ,,,,'
.i
f-
f
I
rG,it
'd
,a
-t
6
'rri
::1 i
3
:
.:
Fi
.',:
d
'1,.
t..
t,
l*
SglFi
3 El,g 'g
*E.qlal?.s
f=
_1 Clr
: 9le t
i '31.H;
O
"i,.eli.:
m9(nq
a- nl4
f
l''
.1.:.;.
l*
E
o
if;
li|
-li
!
.1
:IE
it.!
elF
qe. i
6rl r'! j
Fl
J ,dl4,
Fl
I
IEI
to. to
IE lo
lg
Hl
=
=it:. 2E
:
16
lE
i
:I
,3 lEi ils l9 I|:tE o
F ti! i ;L:
F
l,d r ;l.i
::t d. lo
i ,l^- o
..:
I
E
:I;
l.r
l*
i
:l*
:l'/i
.-l'ri..
ll'| ltn,.
e
ts l9 r:i€ Eliri :l!
jL! 3
| .z
:IE
.j
|o,
il'g. il
il'e
lle li iiI.E
,
qrle
'')
I'i
i-{
tt
oi
ld
(!..
li
tl|I .!l
I ;:i
,9 t9
;i li
1B
11. o- ..t
ii El* ; ol
i.Eli.3
.9 ,;1.9 t
-!
t
ilb ;l.E ,=t.Y;
?li;
?lt ili.
I
tito t..l
10
to- to
';D
F.
,p
l6
1ro
tpl
l6nl
l*;
ii 9
6
t[
i-o :
;'!'
'!o
oii
I
l
]
I
l
I
D
ORGANIZACIJSKI
I
INSTITUCIONALNI
OKVIR ZA PROVODENJE MJERA I
PRACENJE PROVODENJA MJ ERA
$
72
Koordinacija izrade, provodenje i proienje provodenjd Strdtegije razvojo USK
Koordinator pripreme i provedbe Strategi.ie razvo.ia USK je Razvojna agencija USK. RA USK ie pritom
saradivati sa svim relevantnim akterima - Vladom USK, ministarstvima, opeinama u USK inevladinim
sektorom, te Vladom
F BiH
i njezinim tijelima.
Osnovni zakonodavni okvir, koji omoguiava djelovanje RA USK kao koordinacijskog tijela za planiranje i
upravljan.ie razvojem U5K su: Zakon o strateikom planiranju F BiH (u pripremi), Uredba o uspostavi
koordinacionog mehanizma za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj u F BiH, Zakon o Vladi USK,
Odluka o osnivanju RA USK iOdluka o pokretanju procesa izrade strateikog plana razvoja USK za period
zoL4
-
2020.
Osnovni poslovi koje ie obavljati RA USK vezani uz planiranje i provotlenje razvojnih aktivnosti su:
koordinacija u procesu pripreme/aiuriranja/implementacije strategije razvoja
USK;
koordinaciju procesa monitoringa, evaluacije i izvjeitavanja o realizaciji strategi.ie razvoja
kantona u skladu sa utvrdenim sistemom indlkatora ivodenje.iavno dostupne baze podataka za
praienje implementacije strategkih dokumenata kantona;
uieSie u izradi sektorskih strategi.ta kantona, strategija razvoja jedinica lokalne samouprave u
sastavu kantona iStrategije razvoja Federacije BIH;
koordinacija poslova u procesu identifikacije, formulacije i utvralivanja prioritetnih programa i
pro.jekata u kantonu na osnovu metodologije koju utvrdi Ministarstvo financija FBIH;
koordinacija razrade iimplementacije projekata identificiranih u strategiji razvoja kantona u
saradnji sa nadleinim kantonalnim ministarstvima, susjednim kantonima ijedinicama lokalne
samouprave u sastavu kantona, a koii doprinose realizaciji razvojnih prioriteta;
koriitenje elektronskih lP obrazaca i on-line pristup aplikaciji PIMIS (sistem za upravljanje,
pripremu i izradu programa javnih investicija);
D
dostavljanje prioritetnih programa ipro.iekata za DCU Uedinica za upravlianje ikoordinaciju
MFFBiH) u cilju pripreme federalnog programa javnih investici,a;
u
osiguravanje uskladenosti budietskog planiranja iprograma javnih investicija sa razvo.inim
prioritetima definisanim u usvo.jenim strateikim dokumentima;
E
.
suradnja
sa
organizacionim jedinicama uspostavljenim
u
federalnim, kantonalnim
ministarstvima i op6inama;
poslove iz oblasti planiranja iupravljanja razvojem u procesu evropskih integraci.ia;
izvjeitavanje javnosti u procesima planiranja, programiranja i implementacije, monitoringa,
evaluacije i izvjeStavanja.
73
\, 't ll
s-i
:)
!D
n
6 u, €,.'-
|
.g il
tl
I JtE=
I ; e F,r
i.: ll ,;
| ;!9 3
ai!
I
s
I
6A
IIE
i
EF
!.s
r_F
'c5
:y
.'o
ia
l-!
9.f
i;.Ha=
i
PH
,ii
E
6;
ri
rin
6
E
rt=
i,0 tf
ul
E ,1,
3:E
i
E
?d'
;e
r6.:-ax5
!.i
i
,o
I
1,.
b:
ih
,fr
l,g'-li-;l
irY e=
| '",,i
;.1
,
l
I
F
l;
i 6
d 'l
iE
ai
iT,
la
iF
iF
i1 il
3
'a
Lu
i*;
e
:o:r
u31
.:
.q .a
,E
iN
;-
.) I
P!
-E
c!u
=
;.j
:d
:q
a:- E i
, ;3
1 ,^
r;i
3+
0q
.!1 0
:i)
t-
6f
"i
'a
_9
fi€
r
i:;ili
rq
;l
t,
I-., , --,
5,q
.ib
;
x
_g
tl;
,r'i9
.sT ti
i 't
,5=:
$
ii€
;\2
'.!
,;
'-
E
i
H;r"
ri.:]rE
.l
t
i
c lii
, oa
E
I
I
FS
!E
=i
,16!
I
s
1
l
,r
q o
'"i;
i
1:9*;
It al)(
r--"---l
iF
.q
-{,
I
|
I
if'--r - ---- -"
!
i
i
15 ii g:,
1r;
l-d
!
fr!
i:.:
i
!--T------t
I f..:^
Yt
el
s ;LJ
i.
I
ES
:
,
:
.
q
r;r-,rtiE.:-=
I
'
i F.
=Y.
cE
I
t
-g
s
e j.qd
q!
n
(t
PraCe nj e
provode nj a Strategije
Pracenje provodenia Strategije razvoja USK i izvjeitavanje Vlade USK, Skupitine USK i Sire.iavnosti o
ostvarenim rezultatima bitni su dio poslovanja RA USK. Pratiti ie se projekti pripremljeni za financiranje i
oni koji su u fazi provodenja. lzvjeitavanje o rezultatima biti ie periodidno - svakih 6 mjeseci. Uz broj
aktivnih projekata ifinancijske iznose, pratiti ie se i ostvarivan.ie pojedinih strategijom predvialenih
m.iera prema predvidenim rezultatima, kao injihov razvojni efekt kroz indikatore navedene u tablici u
nastavku.
I
75
c
;a
19
ao' EP
'3F
q;
at
oCE
Ee ts-sL !R
€i
:t:
!=
!.=
x:.iJ o
EE
-ag
3-g _6q!
;3
_9.ir*
EE =9" .35
g!
:€
e-[ 9Ei=
e+
3H:
# #,c ! F;3
f; I
;;9 e j g;9
,;';;;;ai,;;
=
.o (D -! d) co c o(!l
co
GI
6'r
X _A
74
X !D
';€:_
g !
.q i-"
aE
;'Ej
c!o
Ei*
€;F ; €;ra
=*'tEs
.:F.-
AZt
€ 5;
3 g 'o 5 !t
doic
i
;Ez=
E Ao q
o-= :
= :,SBe
.i-:
=E*
:
t!
= .:.x .q
td
-ci9
F e g c.: o
.-YoF--c
3EE;
E€*E'=i
sSng;364d.6
--,
XU
- t
-
,'t
;oo *
3
_9".=
*
5!
oY
ru
* o
N:o_r!t=
E
'c
-C,
-;-9-:.e
-c F 3
orX9:{:
b i.: * b,;
"!
F39t;5
.';
o
'-:s
o
a
o
o)
o)
o
:=
E
f
c
o!
FI
N'
.iE
'.2 i
-^o
!
i.E6ib:^, =l
g9!de:
9 P€ E:;
E
o
a-
EE
':
c
I X S S d.,.E
.! 6=i U Fg
c;
;oi d; =#
o=.9
t6-Vco-Vo
.!rB
i
c c
c
-c
'oF
gi"
o|,
| (,)
I i'i
::-:
EE
I_3'
=<
9=,
o
t-'
i'
o
o
.D
:r
e.
o
o,
I
ea.
9*
.,i
::t
.=' 5
:
f
Yr'
!=
o
{l
=l
<l
o.l
r3Fl
=cl
.D
=l
tr-
ti
l" lo
t"
X ---
id li')
sP
t9
z
:.
s.
ao L
X
s?o
u H. l.
lq IH
la
9t
to,
E tl
orx :i
:l
HI
:.
a.
d'
*l
f
J.6'
l
3
!.
nJ
ol
ol
i,I
o.
fl
6l
I
,)
l=.
t;
r4
f
o
6'
EEF3q5E9E
; i ;.-:. J s. :1 :. __
E H': + q ; ? e €
gE9u*gig€5=E=e e.:l
<**iin3::
e=:54:-*i+9iii
+;f;?3Eqd i -E*
3 "Es'iF-'
:€sE.i33r=+
i;aEfis.:E
i:E5qS,.e!
:i o ;X
=Zr
'" ).l o
rr J.i
:: .D=
oj
3
it
-:.
:
-io
B
EH.
4's'
:3'
E€ q
.if
g
o
ij F e;A :
6
=l
6-
::
3
0,
::
i=
o;i
Fg
S<
c-:
€ 3€€ €
s3*=
::
.0. ;
6
453
&S =acg
ltE+:;'!q.
o-:oriES;_
'iPg^
ee{+
l:
3.
c
I : qi d-
i:199=';"Fi
R--q
3X";'
u;;
ao. 6g
::
edf<x, -3.3
;
o
:L
:;!
0-
Y.
o5
o]
:.
F
:
t'l
url
!:
:..
|.
o
;-l
i"l
!.r
!l
I
-l
c}L
JI
o
o
:.
t
0,
:.
o
a.
d
o
c
o
3
o
!:
:.
o =.
o
3
o
o
l.
a
|D
6t
ol
o
;l
3
A t
"l
s6:.:.
c
6l
:,
-9rDrD
"I
o- 8.1
s.x5
Q.<
a-
it =.-
xE
:.
F
ol
h<'
E'
o-i
s.
6l
;<*H
s.sd6'
2.
;
lo
lt
sl
a
c
l.
lr
lo
c
3c
=l
']
o)l
=.
3,
c9<.;5
- $'a E'
ld
't;
1c
19"
lo
l3
:l
O.
L
a
<a
:9:<
c_
oi
o-
3
o
g.
3
o.
L
of
Ejr
it
3
;
=.
-i
i;
Y6.;
qe=q
@l
=.
!;*:.
'-'-==|2:
2 5;!
=,
4.
-'xa
c-- X'
J X9
5
o i Ho
=iqA:9!.
-a!
f gH
;
9:
9^
o
E 5a.
=Jn
1.
;TF
!
H
=
J
;
:;t j
3 iE
e.B s; *1
)=
Yo-
'1
c
$'= :
..*l
*
-e.
o-
l
+c15tSqFg
-+a;E::!=r<
2\--;CF:
=2':.2.
E.
,DJ.:
t. a
r-=
EEJE
o
c
c
C
ol
dl
tr.=,
r-9-1
a:- +
6rD*+
o+
-
f
d
a
='N
!;l'
:ON
ili
ct
a€
i:.
3A
5gE_
6-i: a
-:
3,
o
3 t--
<='
r!t
o9.
6'
s. o
e.
EJ
-
o
s.
o
3
g
o 0,
3 o
3
3.3
5
f39d'
ii
*:
g3 u€ i H e E F
^*fE;'35i$
q:'-;
3:d
I
-
o;
= Y-
<66
;i
d,6YC
9-1 a
l.A
.D
i.5 o 9
:oi:?o
oi :-:- i'
<Y-.
:o
*6
al
=lx
o'
=
J
o
$. os
o.
?
o
i
;5
rD
-.a.n=
H+9;EE?;EB
6 - f i;.;l
- 4
*
d:*;;d-*+c
<E T9 *9
i
f
i4
=a;9F:g
-eR+'
;i6
6-9l
<;.o
ftrdg
---o,-=",
;;u<aiz=
a<95<c;3
OO:,=vi.=,<
:J o I.l
|] o
='
:7or^r:or
^r
Y
>
6
tu i==!-;
9:
+
+ataZ2':
E;6
J _ .D s,.:.
rx5o)D:
<
;ePi;id.:q5
-
i'j'
=
?f
-.'
q9s
gEgEFgIE;$ ooa
o
;#:38353=+=:
Y
Y6'
ooJ
t
!.d:;9:9?
o--
!,
o
:;g=.*.5*5,:6
X'l
!59
f,
ef I
=OY
FigF
6:;X : *a
ry::34 6 EF
$icu'
<
5+'"1
-oro
-_crE-0ai<
rq o f_o r'0 c
< - -E
!4:_ C
!:-.P 6'q= =.Ol:t
=.r;::=ro
;
=:a Ll, Y
Egc;
!
oo
1,
=.
n'
or;
3 ?;'fR.
=
E
4+r:;
i.i
h z o
iq.
:-
f R.6'63
i! 4 0i
oo
5 lD:t'
5
o)q
:l
6
s.
-'
+
e!"
l'r
3F
p
l.)
i=
!f
9E
=P
=:c
49
o-
os'
:.
o
oo
dt
-ii
:0,
6'
o
+*
6=
6i
Ei i
CN
t.
3'
!r
39
OJY
.D
6-
5$
io;
;-df
a;:
N<=a
e.i
IN
IE
t!,
?;r6:
ii
- :.
Q c:rP
<oq:
;11.o)o,
6:
n'
:9J
E'
I
::
-E
-a
-t' -O 6' '(,
o oJ _'-: Y
tr9diere
=Y
;.9-:O='O=
'?
- r:
^
o;
aip 1r ir
Ji.€ J: $l
ol:-5O-:!
:,:.6.:,E;gi^o
)T
,)!
PP
'=i
5i
:.
61
': :l
.:.
:+
a+
, i
! 6
1
a:
:9.-
i:
sqE99-9!
!:n
=:.
f ;
A=
'!'
sao
Y
ry:6.Y
I r
i
rD o o.;
o
u
o
o
3,8
:
r o
lD
-
Z=6<
.
ca
J
-;
;
{o
l-
Y
d
=
E'
6
+<3 l{
E oc
-
?.
IR
q :.!: t=
re.
$se
gs
s.N
t;
lo
?P
:.';
t:
E6;o,
=.x
eQso;
Xq.o
i r- 6'
oi
z
*ss;_
c-
o
g-
-!
X
l6
H?$8 tn
l.D
:a
:.^cocao
!:o! : I
;-dxo
ia:6:.
! I l:4
+4{;ij
6
=
==:
6=.6:b'
n't9 Y f
A?3;
3
fi
a.
o.
E,
s#
.8i56'
E
:
I * +e ;'
'iea -3,
:ao d;9
o'g*&
-= u *=
6
11 g;
3 r;d
2
3,
ds,=
o.Y. ; J
as.
o=qaoq
3-q
R+e.
d
-2
l=i=
=J
3:g
OJ9IY
--.
rD-;
n
sgl!
9.E
P
gor;-
:N
o-i c
: x'€
r'tB
ID
o
\=:
EaS.
;6=.
3{ 0,
I.rl
;.1
.l
rD ,r-
E.
q
g. I r.r
gir
It
a
I=
rE'
s.f
i-i
gt
o
se
HJ
o
on.
a--
s
qlq
OE
eB.
a
itg
o,
.:- l!
o
L
I
o
t
;iY
o
f(Dr.9
n-
o
3
?oP
:d.
a
6Po
3d;
o Y{
'ct
=
aof
F 5rD o
h=
rit
o
3
F
11
P==5E
o i9 f =
sd+dh
- a. !! a.d
i
o oE
^r!
lii-o
cix!^-:,v!J!?g
1'6:6=;;;:
: e'4 E'P 5 6'3'd
: r;(o
+
='
;
a
2)-:*
o o +i o; ci I
r'eq4qq!€.
qfestdc'-g
iP=g.F-'.9!
:=SA.cl.=q
f > :, !'r
o.e.
o =
d no o il
I g
sq; I a
;5r,
6;-oa6::=
::'
6:
SoaYrD+
9o
c
laslE
r9.6'
d F i:i :
q'
f-.."-:
ci1o,9
i'.;ia x,^
io
B6'Ps'+-.
<i
<:
+il aP
:-
::o
{3,
le
o
a!c
?o;b
oc
oc!
o
r!
o
I
.Dcra,
!1 P
tP i,
€2;
d3!.
10r-.
39e3
sE
+o
!i'
iq
zd
na.
r, ;'l
o6.
!a=
r3
i:o
AJD a
o,!
:{
e<'
iio
Ro
eq
xu
=o
9lr
att
:.
NC
qr:
r=
x0,
-i.
r!
-o 3-33-F
c..clc
r qaf,B
6.: r. I
I c, -lD
3.*;'
:,
o
d 5is
!
o
l9t
o
i-.-,=.i
*:dr
e
t3
=-Yq
i +q:
13.
t--.
o q
o
5
3
lo
Q'rD cr
t-
Prl
it-a
t:
6 a. I
a
o
69.^
2xfi'
-C
a9q
9
-:g
o n
c-; iirJ.
6R
E3.
-;-lD
c "3
5
I Lq - :
Rcgq
i,EF5
t0,
;o
tE
i.9"{Fu
iiIAs3s36€:3
= T'i:3s
E ? siEs
i a ?qs1E
:1
;l
f
iLlY.^:
9.-o
i
-=
==
5!
&
-0
6
=,
i5*a
f
"?
't;
;
a)<'0o-E€cq|
-d
6 Pa 6 ? L
o.i f <
!6:o<ox Yo.:9.:
=S =:
SQiixiiE-6'..'
!.i.'!
3
z ni a 4
zl.D=:rD=:r9
r +r d) I - o
ooo
qo=X:+
*ee3s
: 1,- = +
n,^4.oo
zi=<
a ( o€ -.=I
<
o cc.
.?X
*r
'
g. a:.:.:.
:.frq::P *q
='
?
9Td93
;:4
:; :--=
a-::
J:
&
C=g
iE
J: cq:
.o i
5
:. luoo
i.
\^
E' i
I
c
:.
l:
xY:-t:,t!YXa-i-A
o"; Y
:.-oE"li:
1:P!:o._i_C=.oQ:=;t
o
=!,
9r
d
:: }F
\::.
*.&
o;t
Ei
=
!s'
.P
l!-
9.5
-=B
=. ;i
i/J
e=
i,i .
*x
f.3
<c
x:.F
-oN,
t.
o3
g
;-
d
alP
i.a
F;1r
3G:
I
q';
Eo+
6 f;:
9=
:
r
=
*
::,
o
d!
j grOE:JI.
€d:;
9a-.53
c'
I
I
i.
qP
Pi"
33
!!: F
6
r.,
9!
S.
P=
gg
1}.
:.;
E9
o
:.
=!
o
f
o
9:
o
Xr
t+
oi
e
o
bislHiAd*F**Ei.'
^$sfii=i1$€':;ia
NE
d!
o.
gs?
q$gF
lEfF
o
o <
0J!;;
o:
;io
:r
l=
!:!
-;i
3
@
oo
.9.
IR
;.N
!=
3
g
?<.
s.
2
3
o=
o
AJ
3
1.
?.
f,
-
a:o
ng
og
zl.
rD:!
o
e.
9.
e.
-ol
E
:i
3,
=-
-=c.r:
=--o,
:
-
.
h._or F.
l-99P59595"."iP;:
Ps.€.!: *.9. * i:49 d I x:.
f
p.
!'E:igEqJ€iEtEq,
tg6iliFd+6;e'3
g3b'3;:€*--i9dEi
:i+ri! Fsr:;9i' i
s
g
;
-o
6j
1? !s +
; c*ie
g1
F
F
?.9 i u* n J_e-
o-
IE
9fd
F
-
9.
F:. I 5 ;# Es.Ei
;3'1.
::iHei.S3
:,
to
t-'
3
u
?lD ?
O=l
+6-l
;oi
'-E'tB
.^
f;
=:
c
i
-C
g
E
o
o
s.
3
o.
E
EAAq:+"AF::3
;ir9*T 1i=?+ d q
3.-;ai6P 154*C :
F;3?=5
a
:'
o' t'i-3
l
f sgd.
;
rD
o
a.
-
T
L
3
o_
-:
c
:.
3l'
ON
3. i,'
..}J
c
:.1
ol
ol
e.
:.
PI
'l
tJrl
ol
!',
lD
xl
6.1
o
o
lD
6'l
ol
+
t.
q
;
I
o
3
ol
ol
rD
orl
ol
o
dl
T<
," G'
39
0rl
i,.)
!-
35
c.
e9
tg lDl
-el
F
rl
?'
::.
=
6l
e.
ol
g.
ol
0,
EUBE'E
: :.6 : d. I| !lcl - o:: e. +e.
: 4,s 6-FE
&6:i;'
II at
; 3 =3
cLt
oiioei =.e.
rDl o o
!;l@c@
!l@
ot
t.
o-
5
T;i
9-
:
IL
-.
l<Ed EE.
JL
oai ot
t sESi
lD;'
l+r
Ll
=o!
q=r:Y
i!
l+;'
n :'3 U!
;n :: -6#
o::!:
9l
Ol
::.
'1
;
r
t
o
*;?
l<
'(J il
;t
;
I gl
nrZ
Bi
I
i!l
L Xt
I
a
.D3
xqgP9E
j.e.e.< !e.
c@@@>
-^1ll. !.::3 :.
=
? s 3 q! -!.
:il*TY.+
x':
i x 5
+r ;; <- f
=:dol
-^r-:Pli.eq
l3.pJ.d9
o
rg o x
6]
o:i
9rci
oE
i
+Poi-
xn.
:stl
o:.=
e33X;^-r
Hr>+19
'l;
r:5
i,i :
5f
a;3
€J
z:.y
3
oro
@
Y
5
!
.!=
E
E d i'E
x;
--
'=:c.=
h o6-
*oio,9
!;;*:
5 !;;
:;:;Fi
=
l!.9p
:=;
E
€
s=
b:6
l!
;
F*!;9
o
H.!
=
le
*ti,t;
c .!.9
o
s
<
;
Y.>
-
-9:F.c
o.:,:
d
N-!;.-=X
P
6 r;
e
;;o--9ar
'; d.E qi: h
= i =i =,i
roocDccor
:!
oo
P€
g
3s
e.-
_:
F
€
'6'9 o-c
o:r::
c=
E;
E
5.:OOEZi;
=;9
'd
6' d 5' 'd 'a- 'd
i3aaF
coroocco;co;
>>cocoE
iil
! f s
e3
9-
:-c
i-t
E
-oo
0r9
Q.- d
,x :;
.G
'6 t^
ol
o
PE
,:;*
;.:
t-
lo
l'0
I|! E
l:= ;
o
oY
.:
':
tY
,qE:E
dF
oa
:-
,ii o
o- .q
t:
=
9
-L:
i|!
o
o
'6
l!6
!qE
sx
Ji
63
Oq
;.:
z=
5g
.go i
.:o
90
t^i
F
'G
.ij
-;
;E F*
+ 30'; i:
E
E
lo
IE
E
::
ld
lat
P
.x:
-E!€!5=a
'x**-3:;I
dg6;
p
;.=
s9P,E'3-<i
;
.=
nc,;
rt_1
irl
6
- tE
i.;
3'i3;-9
eEeiS
*;;fi6
o:
-;1
;
F
:O
>O
: 9=
ar-
F.6 ;
.q
-:-
i
6:9
'=:
;
e
Fi=
r!
OJ A!
dP
=
€
r!
.!
'--o;
=1f
,E#EE
oE-p:E,
^o^
a^o
=
F
h&p
';l
qf
i;---
'g
c
-oo
;666ts.o
r -i;
IF;*
F
::=
Y
o
F
.c-<5
E
pro
E:6
::-;
ao(!ucl
oo
o '!?
c1
2=
,=
g.-ar*ii
b-li o
;l!
S"
vqj-;: -=
si€s
sXss€
6 6'6 -
'o
'S
,J
99
rlo
i
r
!
o i5
!!
+i
2
!=
'o
.9|9 ii F,
?
.:.O.:4tu.=
p b,; :
-=E=EE!
cH-:x-.qd?=€F
i:- !=!lq
: 3* F€
H:i c e H.:
Y : d'3 5';
85e'3&s
c-
EI
!D ro
:l
::
6l
; o;6
- I oor
o!i:6 5 H
:d;; i€ 5o-'o3
o
:: >=
o-=
Iul
tii
t:
t=
t6-
o
0,,
0)
o
o
LO
|
E
!.,
tt.:
[!
I
,ri
.i
l..i
ls
E
lo
l1
ln
tq
ro
uv^c
p.:c:i cr
nU
:n *r
l-
':
e* e
;crl.::
1q,!
::€
:i
-;-i:=
EtF.A
::l'.!d
=F=
ted5
5;6
=g!!9!;iro
di:.=6=
*-;
:=.o
o:
o
_: : <.:
o. -c cl.9;
o o.=-:X
d
-;: E€
ol!Y--:
t
=
;'
*-: E::!
.!
2 r
:=
c
e?
i
E SFi
-YO;:
E
.-:.-xxo,-.-=
o o =
oJt o *.=!
.oElo;o-;:cocol
q9e 9
E
es!lE.b
96ei:Ee
€E a! EE:
e3{E=;E
E
!
xc
_,i.:
lcc.::bo
'= Fo'! X 6
H
o:!E
l! .:.do5ry*:
=Ni,:+:
;r::
Fr
: 9 : ::-:e:
ij
14.!
!i
:s
q* ;
o c,i:cc*a^
o
E3
3
q - o
-:.j
or!:to;o
coo.o@fo>co
E
6
0
o
5;
E
*a0u6
'E
E
o.r
o
0
o
o
!o
E
g E o;
9l: - c
:
=€Pe
!t
iF
dhi
E > -o- .E
't
o
g
c--.q
i
!!
o
";2
:Ep*
Fisi
o€-
:
c
6l
|
;i >
"-l
9l
ilr!l
'oI
ol
.-l
t.l)
lda,
N
':]
'14
g,
I
F=
=Yv.!
':i .!
U
EiE€=*
i€:= e-ii,H:5
Eb:*F'EU9U
HE
;E*[ni
*b 6 o'o';
55i66S
o o=
L:=
orE
e.
PEi F:
q-i;i
s
€ i;i E
-c:f,c:
a
o1
0l
o.l
ol
el
:l
=i
o
:
o
a,
6l
q,
!,
o
o
iE
'Eq
';6
.!!
::t
.;:
x;
-!!
,,)
.:F
-6
('|0
i: r!
:g
(!E
:i
eeF
.E
oiET:
p E :._s -;
gg
iFi
!"!,5
!",!";;E
CA
6
;
FE
€
5H!
J -a
; :l E :.: i
E;
r=6
cE
;:
E
..=
E+E:tgE
i*.uEHls .:;
'Bi
€E€'E-alEsrF
dE dE
o':
.9r
'6'
o
;
X
.!L
d
*9=
;s
=
J;
:Y
-
=g 6ri
3 l! a-c
c.q-';
N
5=:-?lte
:E,i=
OS Oi
coolo;co;coi:coo-
q^
le
:*
;iE
l;fr
'zt
l:i
t.=
oo
IF JP
ti.
ta,
Io,
tro
tg,
'3:
'o'
Y
IO.
tt!
l:)
t.i
t:
ol
6-l
E'-
,:il
';u
cLi
te
:;;
a3
4i:
i:
cJ
*E:
E:
tf
F
:
=>Y
::n
b.!
t>;
€g:
.l€
,:;€
o-
;9?
iEX
iF;-or
=d
":,q
a{
..:: ;
E
.j:d
q,
bo
.!
o
il
t
o
o
<i
r-{
o
.F T'
>.=
|!O
o
o
s
dtts
g-u=
,b
c,
c
!to
o
(u
|!
Eo
E
.!
E
oo
o
N
t,-t
o
o
T'
o
o
c
5
3=
o9
IL
!s l;
.=
o
N
oo -Y
0rln
o
o
E
o
c
'=o
s5
o.
G
f
a
a
a
a
a
R
g
R
R
a
a
a
3
a
.g
IE
qI
I
e9
:E
=sr
e
^s9 e**
;H:=
**.-
e*fi
e
E
E
E
e
E
2
3
z=E
.9
- €.
e
:e
6XC !==
5 is
69 ;,5d =
r\|
E
€
e
P
e
e
:9r
!r
N
Iaq{as
o
E;IE;
E'
F
5*
H6
&E]dE
:s
dE
s
=t
E:
9U
EA
;> €I
:
!
6
;
e
;
!
a
'd
E
ta :
g
E 9 :€
3l E
q ;-;
*3
E
e
n
3B
Eg
xi
aE
+t
9-q
H?
E-{
+E
; Eg€i
i
t€r
I
E
:
i
I
5
!
il
8;
-a .!E4:
i;5gg
gi+
jc:
EAE
=z_
t.g
AB
a
q9
E?
E_-
r
q
q';d
: .::l
-
,:.
9e!
E.Z
1l
E4
8
FIqEi
-e
g
e
e.sl
:,9
E
sr6
ciE
; ^qs
94
pa
q
a_
2*
e9
qE
e
sq*
:q.
FAr
P
-P!
a
;s!
E
l€aE
IE
AE
l;
sE
:!
s
9e
9t tcei
E
9e
a
q?
!
,3
\ .:..j
r:
va
..s.:
99
91
6l
Al: er:
g
a}
!a
r
E
E€9
a
e6
E
1:
;lFc
q;3
p
ea
EIsEH
q]EE5
E]!EE
a
s
'I
B
--9
as'
E: E
*1[]s _
ggP:E -::
dta *61: gE E
3=;
9€ EE
q?P.g=e=
EEIEfrEi
.=9fi9€e
;EF,
gE;3E
,3cq
IBEFI:
E
E;; -EeiE e": il;lEE=j
EElE 3Ei
ld F==sz E
sElEig;
IEq EE; E la; Y
15 5li & Ei
155-di i E
aE
a
'g
ga
a
::
Fl
8F
::
J9
e
6?
'.11!d
e
2
PE
- 06
te
€
zi
i6
ul
o
'I
.e.
:e
a? aa
aF
a?
=e
=*
z
!
g=
B
ag,
EE
=r,
EE
ain
aia
€-
BEIEet.> E
e
9T
E
e
E
a
9tz
4i=
;EE : e;3 =5
'I
9
p
EF
.a
3
I
6-:
6e
BE
.E-E
9=
:F
9e
e6
-6
E
a
a
a
a
a a
e
=
a
a
I
3 a
F
E=
!E5= 9
e
z
4s-
;
5
q9
gF 3Bs E. E 9.3 ir
iF
ni
3iE.
iE.
nEs ig. id I E,A
Ptr€Eq
9:6:=E 98 SEP€
-E:
6!:
4 XE :<"du z:iz 4:<E
EEE$;E:E€ ;Ei5 *E;
ii,
E
g$:
5: es 5S 5 aR es > aiY ; es
:
a
a
R
t
R
?5
E
=
=
=
a -p
6P
ig
po
P: g:
?AE
l1
E€ AE;
3i
5S
a
sa H*
,q
!=
E
e
?
+:
Eg
,s
I
'I
a
a
6
q
E
g
'I
,9
e
9l
E
E,
P
5F
5! 6!
I
6F
H
o
a
,8
e
eA
::.
!?
"g:
!'a
*FHA
; i -E
gI eg
a
!';
e
a
a
'E
Ed
*eE 3
F. P
-ca
i:?9
,91
='g
6F
-a
2
.g^.
q*
sa
5=.
55 5e ia
!
3Hg
s!
:e
P6
n
e
E
I
,g
E:
3S
9
iE
*c
EE
Y 6IE
e-=
::
E:
-E
E9
Xe.
It
.:I
_q
I
aij!:
;!
-5
P-Z
s2
q
:_=
':3
.i
G&
srg
ari
9,3
.S
!.- a9
9;
+g
{9e
!:x e-:P
3
" 93s -e.i
eF9
!ea ;iiR
NFts
EP5 3g-! =la
;;n
9.+
.a
3.s
E
I
e
gE
63
*::
E
g
PE
E
:i
.:9
g
!e 3
Pq c
e
E]FE e
E
F:r
!rB
iiE
siEE
F
€:lq *
q:leF
="d
:E i€e
Aq F&9
s.E
CP
,q': tt
EE
E
FE
Ae
.q(
6E
gF tt
EC
e
9 39
E
;9
e
E€Ef <; ?S
F4=
9 !q
EE:E 9.s
819 .9 e; *.* FE
iii
e
t=€
-4 5
= 5.9==
;E -E
$€se
iE
q.s
6=e
I
9=
E9Z4
E3
a3
2
EEI€€
9*
:
E
I
E
': sr.gL
! clEn a:
!!4
HgIES
a&s
:
l
q
stqEe
9SIEF
g:IEE
E
ifr*
E
E
: ':
ti:
gnlS
,E:
e
2I
e
: €ia
x.R
E6
F
HB
9d
F
,go
k9
2
;
3
i:a
6P
:
-1€
;e
E
gP
':
e
E
E
e
:
l
=€
EC
=g
e
?
.s
.-<9*E
EFEg+
;<,9SX
E EE
EE
=5
".
e
?
i: eaO E
o3
B;
';e
q
I
.*-
4
2
1E q9
P
E
:9
=9
EB;H
.1
g
2
!G
e6
:o
;g
!
.9
.9
=F
3=
e
9S
ltE
R
3
a
=
a
FJ
;E
3
P
a
8
I
a
q
ae
9€
93
eo
5:E
dF da
ta;
-a :=
AE: ge
-g
4PT
a ;:q s 859< ce HE
B 5 t3
=9 -B =s =P
SO
EP
c
dF
31 69
=d
1=9
.9=
Ec ZEE Ee
I e*
=P
.e
e^.
$
=e
#
I
s
.g
.E
-9
v9
:
e=
E=
iE
g=e
93
.,i
qEa
E;'
e;8
5 SB 5SE
:
F
E
g
Pii
PF
3e;
q;9
+;a +=c
E
e
P
e
I
E
E^
t1!
P
E!:i
a6
3
:l
:I
-t
P
s
:t
!-->
EE
Eq
9D
li,, pl:. l ;,
I
ir iifliil
r:1,';!1
i! ..tf-:ii
i:I
-_-- ,._r::-1
e
tll
I
(!
9e
e'; 8 9';ts
s
a
P
e
.3
I
;
e
.3
E
9
s
'E
E
s
I
:.1
5;l .:t
-1.
--_'t_,..L:
o
ii-'
;
3.:
:.i
E
a
e
a
qc
9
€l
i
:.i
?95=
E
E;
I
;6
I
di;
I
,,1
i ?g
ig
iFe
I-E35
'9;
'
-9
I
e
g
g
I
I
99
'd
=
L
E:
E
.E
_tl
I
I
!
,r;r
.iE
,'l
t H' r!l :
"-q
i!'
9
E
;
-:';
P
+=8 F;C
E
g
: i3
5SE
8
E
R
p
e;a
:
El
l''liul;1:l
'._l-
.3
a
lL.l"...l-l
,1
€
e
E
a 2a-
.E
I
E
'o.
e=
eF
q;9
c
e
j
E6
o
i3
E
qr
E,i
5 SE
6g
4-
r?
i9
AE
36 EF
a
6
s
oft
-d=
'6
e
&
.-P
;F
e=
e
:e
a
z4
E6
E
i8
-9
3;
PS
a
qe
e
E; z4
9
=.'e
,e
9
I
-l
l1

Razvojna agencija USK

Razvoj inovacija i privlačenje investicija u USK - BINOVA

Newsletter br. 2

STRATEGIJA RAZVOJA USK I PODRŠKA MALOM I SREDNJEM

VIŠE - Razvojna agencija Unsko

PDF formatu (klikni za preuzimanje)

preuzmi - Skupstina Unsko

Zenica, 05.09.2012. OBAVJEŠTENJE SVIM STANICAMA