close

Enter

Log in using OpenID

Benedikt XVI. - Udruženje ugostitelja

embedDownload
Broj 3 / godina XI / Zagreb / lipanj 2011.
GOST
BESPLATNI PRIMJERAK TISKANICA / Poštarina plaćena u pošti 10000 Zagreb / Udruženje ugostitelja Zagreb / Radauševa 3, 10000 Zagreb
GLASILO UDRUŽENJA UGOSTITELJA ZAGREB
Sveti Otac
Benedikt XVI.
u Zagrebu
Skupština Udruženja
HRVATSKA autohtona kuhinja
NOVI ZAKONI
Dodjela bespovratnih poticaja
OBRTNIK & PARTNER
ImpRessum
GLASILO UDRUŽENJA
UGOSTITELJA ZAGREB
Broj 3, lipanj 2011.
IZ SadRžaja
OBRTNIK
str. 9
Visa Obrtnička kartica
Nakladnik:
Udruženje ugostitelja Zagreb
10000 Zagreb, Radauševa 3
&
2. Skupština
Udruženja
ugostitelja Zagreb
PARTNER
str. 20
Tel/faks: 236 02 02; 236 02 03
e-mail: [email protected]
Glavni urednik:
Nenad Šepak, predsjednik Udruženja
Odbor za informiranje:
Darko Belušić, Martina Dumančić,
Miroslav Grubeša, Frantz Letica i
Zlatko Puntijar
Pročelnik Odbora za informiranje :
Darko Belušić
Dizajn i priprema:
Ivan Delić
Tehnička organizacija:
Izdavački i uslužni obrt "Bela"
Fotografije:
Arhiv "Gosta"
Tisak:
Vjesnik d.d.
Slavonska avenija 4
10000 Zagreb
Naklada:
3000 primjeraka
JAVNI
NATJEČAJ
za dodjelu bespovratnih
potpora za poticanje
razvoja poduzetništva u
2011. godini
str. 18
Sveti Otac
Benedikt XVI.
u Hrvatskoj
str. 22
Uvodnik
Poštovane kolegice i kolege ugostitelji!
U ovo “vruće” doba dočekali smo
ljeto pa tek slijedi prava vrućina.
Mnogi od Vas su spojili prazničke
dane koncem lipnja i zaputili se
put mora.
Pravilnik o
utvrđivanju
posebnog standarda
U Udruženju smo imali puno
posla koji smo željeli odraditi prije
praznika. Zbog velikog broja
sastanaka, vezanih uz rad
Udruženja, svi članovi sekcija i
odbora Udruženja radili su
cijelo vrijeme. Trebalo je završiti
mnoge dijelove iz Plana i
programa rada Udruženja kroz niz
aktivnosti vezanih uz naš osobni
posao.
Na polju zakonodavstva imamo
niz novosti, niz Zakona koje
treba proučiti, jer neznanje se
HRVATSKA
autohtona kuhinja
str. 26
stimulirati poboljšanje u poslovanju.
Ovih dana grad je vrvio od buke
i vesele galame naših maturanata kojima još predstoji polaganje Državne mature i upisa na
daljnje školovanje. Tu su i naši
“osmaši” koji još dvoje kuda će
se upisati. Neke muči odabir
daljnjeg školovanja u širokoj
paleti mogućnosti, a neke i
rezultat koje su pokazali na kraju
osmogodišnjeg školovanja.
Nas posebno zanimaju strukovne škole, jer smo kratki s ugostiteljskim kadrom. Nedostaju već
tradicionalno konobari, kuhari,
slastičari i someljeri, no smatramo
da su nužne promjene promjene
dosadašnjeg nastavnog plana i
programa. Tražimo i borit ćemo se
kako bi naši “klinci strukovnjaci“
imali daleko više prakse nego do
sada, a kojom bi stekli praktična,
nasušno potrebita znanja u struci,
a to je zalog bolje sutrašnjice
gospodarstva i obrtništva.
Prije samih praznika Udruženje je
održalo sjednicu Skupštine na
kojoj smo, uz ostalo proanlizirali
rad u proteklom razdoblju i
diskutirali o projektima koji slijde.
skupo plaća! Država nikada nije
imala milosti već je sankcionirala
neznanje, nemar i namjerne i
nenamjerne pogreške.
Savski mamut u
Plješivièkoj
kleti
str. 28
U ovom broju Gosta donosimo
neke teme vezane uz Zakon i
zakonsku regulativu na koju Vam
osobno skrećem pozornost.
Sve to možete pratiti i na
službenim stranicama Udruženja,
OKZ i HOK-e.
Svakako pogledajte “Poziv na javni
natječaj za dodjelu nepovratnih
novčanih sredstava” kojim se želi
Iza nas je ostao dolazak Svetog
Oca u Zagreb, akcije Udruženja i
obiju Komora, športske igre HOKa,
dvadeseta godišnjica osnutka
Oružanih snaga RH, proslava Dana
Grada, proslava Dana HOKa i
proslava dvadesete godišnjice
državnosti RH.
Došli smo i do kraja mjeseca
lipnja kada počinje ljetna sezona
i godišnji odmori. To je i razlog,
uvaženi moji, da vam poželim da
se dobro odmorite, da zaboravite
barem na kratko poslovne
probleme i recesiju i da se sretno
vratite kućama napunjenih
baterija.
Vaš predsjednik
Nenad Šepak
SeMiNaR u UdRuženju
Savršen stil za vas
i vaše goste (3)
Serviranje, primanje,
smještanje i ispraæaj gosta
astavljamo našim izvješćem
s predavanja koja su
održana u Udruženju pod
imenom "Savršen tečaj za
Vas i vaše goste". Da Vas podsjetimo,
da smo cjelokupni tečaj podijelili u više
segmenata. U ovom broju donosimo
Vam treći nastavak izvješća sa seminara o SERVIRANJU te o PRIMANJU,
SMJEŠTANJU i ISPRAĆAJU GOSTA.
U rane, još snene, jutarnje sate u okružju
kolega ugostitelja članova Udruženja
navedenom seminaru su nazočili i
mnogi članovi upravnog odbora.
N
Predavanje o SERVIRANJU vodio
je gospodin Srđan Žitković
4
GOST
broj 3 / lipanj 2011.
Predavanje o serviranju vodio je
gospodin Srđan Žitković, predstavljen
od strane našeg predsjednika, gospodina Nenada Šepaka i gospođe Višnje
Čihoratić, voditeljice i organizatorice
seminara. Gospodin Žitković je počeo
predavanje osvrtom na rad u restoranskim objektima. Govorio je o restoranskom poslovanju koje je razdijelio na
nekoliko dijelova.
"Najprije se moramo osvrnuti na sanitarije lokala, ogledalo lokala, a drugi
dio bi bio pogled na prostor u kojemu
primamo goste. Krenut ćemo od
aperitivnog dijela (aperitiv bar) iza kojeg
idemo na najvažniji dio, a to je blagovaonica ili sala za jelo. U ovome posljednjem dijelu je najvažnije stvaranje
atmosfere za gosta. Moramo mu pružiti
maksimalan osjećaj ugodnosti, stvoriti
mu osjećaj kao da je u dočekivanju
gostiju kod svoje kuće.
Prekrasno izglačan (ispeglan) i uštirkan
stolnjak stvara osjećaj lagodnosti i
ugodnosti što je i osnovna nota za
prijem gosta.
Iza toga slijedi besprijekorno čisto i
ohlađeno suđe. Sva pića se donose
na poslužavniku (tacni) uz obaveznu
popratnu platnenu salvetu prebačenu
preko ruke.
Osoblje koje poslužuje, dakle naši
konobari, također mora besprijekorno
izgledati. Lijepo njegovane i čiste ruke,
sređenih noktiju i bez nakita. Dozvoljen
je na ruci samo sat i vjenčani prsten.
Uređena uredna kosa, ugodan gotovo
nezamjetan miris, dezić, ali nikako ne
nametljiv. Najbolje je imati osoblje koje
ne koristi mirise, odjeveno u lijepo, uredno ispeglano radno odijelo. Obavezni
su dugi rukavi kako bi se pokrile i
eventualne modernističke tetovaže.
Konobaru moramo omogućiti dnevno
tuširanje i presvlačenje. Konobar je duša
i ogledalo lokala.
Slijedi priprema košarice za kruh u kojoj
se mora istaknuti lijepa salveta, čista i
uredno složena.
Dolazak gostiju očekuje, za to,
određeno osoblje. Gosta ljubazno
dočekujemo otvarajući mu vrata.
Kod primanja kaputa, konobar nikako
ne smije ženskom dijelu društva primati
kaput, izuzev ako su dame, ili dama,
došle same. Konobar ili čovjek zadužen
za smještaj gosta (ukoliko takav postoji)
dovodi gosta obavezno do stola i
smješta ga uz obavezno primanje
stolca.
Poslije smještaja gosta slijedi ponuda
i primanje narudžbe, zatim isporuka
HRVatski SaBOR
naručenog uz pažljivo i nenametljivo
kontroliranje stola. Na kraju slijedi
naplata, eventualni dižestiv i ispraćaj
gostiju kod čega opet moramo posvetiti
punu pažnju garderobi, pridržavanju
kaputa i dodavanju eventualne prtljage.
Sam izgled lokala, dekoracija i postav
stolova su osobito važni. Kod toga se
držimo ugostiteljskih normi koje su
vezane uz prostor, broj uzvanika i želje
naručitelja. Koristimo prema osobnim
mogućnostima i što je najbolje; podstolnjak od filca ili flanela, slijedi lijep
platneni damast stolnjak i nadstolnjak
kojeg prate i platnene salvete.
Zaista je važno da platno bude čisto i
uredno uz potrebni standardni dekorativni postav. Nastojimo da cvijeće i
svijeće budu usklađenih boja sa stolnjacima. Danas u poslovanju imamo jako
veliku paletu papirnate stolne konfekcije koja zamjenjuje platno. Uvijek treba
nastojati ponuditi papirnate kolorirane
kombinacije koje su jednako lijepe
i dobre kao i platnene kod kojih se
uslijed pranja gubi prvotna originalna
boja. Važno je znati kako cijela papirna
galanterijska ponuda je jednokratne uporabe, nakon čega se baca,
dok se upotrijebljeno platno odlaže u
prikladne košare i ide u praonicu.
Postav stola
Stolove postavljamo i uređujemo
ovisno o narudžbi i o vrstama gozbe.
Odabir zatvaranja stolova do poda, odabir pokrova, stolnjaka, salveta i stolnog
inventara, odabir svijećnjaka i svijeća, su
detalji koji čine narudžbu ispunjenom.
Imali smo priliku biti upoznati širokom
paletom jednostavnog suđa te lijepo
dekorirane keramike pa sve do najskupljeg porculana (china). Isto tako
je važan odabir pribora (beštek) koji
jednako kao i suđe ima široku paletu
ponude.
Postav stakla ili čaša ide u klasičnoj
postavi s tri čaše: voda, crno i bijelo
vino. Sve ostalo ide prema dogovoru i
želji gosta.
Seminar su pratili razni proizvođači
svega potrebitog u našem poslovanju.
Ne želimo ih sada nabrajati, jer bi time
prešli u komercijalne vode, a to nije
svrha ovog izvješća.
Poslije završetka izvještaja sa cijelog
seminara nadamo se dragi kolege
predstaviti vam i ponuđače svega
potrebitog, a na vama će ostati odabir. Normalno je da odabir treba vršiti
prema kategoriji lokala i ponude koju
imamo.
Usvojen Zakon o
izmjenama i dopunama
Zakona o radu
Hrvatski Sabor je na
sjednici održanoj 20.
svibnja 2011. godine po
hitnom postupku donio
Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o
radu, kojim se usklađuje
zakonodavstvo
Republike Hrvatske
sa zakonodavstvom
Europske unije
P
redložene izmjene i
dopune Zakona o radu
odnose se na nešto
fleksibilnije uređivanje
instituta radnog vremena u dijelu
u kojem se kolektivnim ugovorima sada mogu, osim iznimaka o
dnevnom i tjednom odmoru, urediti
i iznimke u pogledu noćnog rada, a
što će omogućiti da noćni radnici u
Zakonom propisanim djelatnostima
ne moraju nužno raditi u osmosatnom dnevnom radu, već mogu
raditi po rasporedu 12-24-12-48 sati.
Također, ovim se Zakonom
omogućuje i veće odstupanje od
punog radnog vremena u slučaju
njegovog nejednakog trajanja po
tjednima, kod primjene instituta
rasporeda radnog vremena, na način
da isti sada nije ograničen na dvanaest sati mjesečno, već je povećan na
dvadeset četiri sata mjesečno.
Uvažavajući posebne specifičnosti
u pojedinim djelatnostima koje su
intenzivne tijekom jednog razdoblja godine, izmijenjen je institut
preraspodjele radnog vremena, na
način da isti ne mora biti uređena
na razini kalendarske godine, već u
razdoblju koje ne može biti duže od
dvanaest neprekinutih mjeseci, a
koji ne moraju nužno biti i kalendarska godina.
Ujedno je omogućeno da preraspodijeljeno radno vrijeme kod
poslodavaca koji posluju sezonski,
može trajati i duže od pedeset šest
sati tjedno, ali ne duže od šezdeset
sati, pod istim uvjetima kao i do
sada, odnosno da je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom i da
su radnici na takav rad dali pisani
pristanak.
Isto tako, zbog potrebe učestalog
tumačenja važećih odredbi o
godišnjem odmoru, osobito o pravu
na razmjerni dio godišnjeg odmora
radnika koji tijekom kalendarske
godine radi kod više poslodavaca,
predloženim izmjenama i dopunama, preciznije se uređuje navedeni institut.
Početkom primjene novoga Zakona
o radu uočena je nemogućnost
primjene članka 79. stavka 3. Zakona, kojim je propisano da se radniku
kod kojeg postoji profesionalna
nesposobnost za rad ili neposredna
opasnost od nastanka invalidnosti,
ugovor o radu može otkazati samo
uz suglasnost radničkog vijeća,
odnosno sindikalnog povjerenika koji ima sva prava i obveze
radničkog vijeća, te da u slučaju
neutemeljenja radničkog vijeća,
odnosno ne postojanja sindikalnog
povjerenika u njegovoj ulozi, tu suglasnost može nadomjestiti sudska ili
arbitražna odluka.
Naime, predloženom izmjenom
Zakona postupak otkazivanja za
tu kategoriju radnika usklađen je s
propisanim postupkom otkazivanja
za sve radnike, čime nisu umanjena druga prava radnika kod kojih
postoji profesionalna nesposobnost
za rad ili neposredna opasnost od
nastanka invalidnosti.
www.zg ugostitej.hr
GOST
5
TRibina u OKZ
nih kategorija osobnih podataka (NN
139/049
Ovlasti agencije
Zakonska regulativa
i vođenje zbirke
osobnih podataka
C
eh intelektualnih usluga
gospodarskog karaktera
Obrtničke komore Zagreb je
u zajedništvu s Obrtničkom
komorom organizirao (utorak 17.
svibnja) javnu tribinu u velikoj dvorani
Matice hrvatskih obrtnika, Zagreb, Ilica
49/ I. u 18 sati.
Glavni zadatak Ceha intelektualnih
usluga OKZ je bila organizacija tribine koja treba uputiti kolege obrtnike
u zakonsku regulativu i podučiti ih u
vođenje zbirke osobnih podataka.
Predavanje je započelo pozdravom
predsjednika Ceha za intelektualne
usluge Obrtničke komore Zagreb, gospodina dipl. oec. Damira Židanića koji
je u kratko ispričao svrhu organiziranja
tribine i predstavio je gospođu Sanju
Vuk dipl. jur. načelnicu Odjela za Eu i
pravne poslove.
Gospođa Sanja Vuk održala je niz predavanja diljem zemlje, a ovo je njen prvi
kontakt s obrtnicima.
Tribina je imala dvije važne teme za nas
obrtnike.
1. - Obveze voditelja zbirke osobnih
podataka iz Zakona o zaštiti osobnih
podataka.
2. – Informacije o izmjeni podataka iz
Zakona o radu.
Agencija
Agencija je osnovana Zakonom o zaštiti
osobnih podataka. Pravna je osoba s
javnim ovlastima. Neovisna je i odgovorna samo Hrvatskom Saboru.
Ona radi po:
6
GOST
broj 3 / lipanj 2011.
Treba predstaviti zakonski okvir o zaštiti
osobnih podataka. Zakon je donesen
2003. godine, a u svemu je najvažnija
Uredba o načinu pohranjivanja i posebnim mjerama tehničke zaštite posebnih
kategorija osobnih podataka. Temeljni
posao joj je:
- nadzor zaštite osobnih podataka
-vodi Središnji registar
- rješava povodom zahtjeva za
utvrđivanje povrede prava zajamčenih
Zakonom
- daje prijedloge i preporuke za
unapređenje zaštite osobnih podataka
a vodi se načelima o zaštiti osobnih
podataka: zakonitost, namjena, opseg,
točnost i trajnost.
Odluka Agencije
Odluka Agencije je konačna i protiv nje se
može samo pokrenuti upravni spor.
Obveze voditelja zbirki osobnih podataka:
- Uspostava evidencije čl. 14,
- dostava evidencije u središnji registar
čl. 16,
- poduzimanje zaštitnih mjera čl. 18,
- omogućavanje prava ispitanicima propisanih Zakonom čl. 19.
Terminologija
- osobni podatak
- obrada osobnih podataka
- zbirka osobnih podataka
- voditelj zbirke osobnih podataka
- korisnik
- privola
Knjige se vode digitalno i materijalno
Davanje podataka
Predavanje su vodili
predsjednik
Ceha za intelektualne usluge
Obrtničke komore Zagreb,
gospodin Damir Židanić i
gospođa Sanju Vuk, načelnica
Odjela za Eu i pravne poslove
Zakonu o zaštiti osobnih podataka (NN/
br 103/03, 118/06 i 41/08)
Kazneni Zakon RH čl 133 ( NN br.110/97
– 71/06)
Uredba o načinu vođenja i obrascu
evidencije o zbirkama osobnih podataka
(NN 150/04)
- Uredba o načinu pohranjivanja i posebnim mjerama tehničke zaštite poseb-
povjeravanje poslova obrade
davanje podataka korisnicima
iznošenje osobnih podataka iz RH
Posebne kategorije osobnih podataka
- ograničenje prikupljanja i obrade posebnih kategorija osobnih podataka
- posebne mjere tehničke zaštite
Primjeri iz prakse
- internetski društveni servisi
npr.“Facebook“- mogućnost zaštite
- nove informacijsko- komunikacijske
tehnologije i zaštita osobnih podataka
Sigurnost podataka
Čl. 18. st. 1 Zakona o zaštiti osobnih
podataka
Osobni podaci u zbirkama moraju biti
zaštićeni od:
- slučajne ili namjerne zlouporabe
– uništenja ili gubitaka
– neovlaštenih promjena ili dostupa
NOVOSTI iz UDRuženja
Iznimke:
- privola ispitanika
- izvršenje zakonske obveze voditelja
zbirke
- zaštita života ispitanika
- ispitanik sam objavi podatke
Prava ispitanika
Član 19 Zakona o zaštiti osobnih podataka.
Na zahtjev ispitanika voditelj zbirki osobnih podataka dužan je u roku od 30 dana:
- dostaviti potvrdu
- dati obavijest
- omogućiti uvid
- dostaviti izvatke
- dostaviti ispis podataka o korisnicima
- dati obavijest o logici automatske
obrade
Sjednica
Nadzornog odbora
Vrijeme između dva
broja našeg glasnika
bilo je prožeto nizom
događanja
Primjeri iz prakse
- MBG i OIB, obveze davanja na uvid
- Osobne isprave građana-ovlaštenje za
davanje na uvid
- Pristup informacijama- uvjeti i prava
- Korištenje djece i maloljetnika
- Osobni podaci obveza davanja na uvid
Uputno je:
Imenovati službenika za zaštitu podataka.
Izraditi interni akt ili upute za zaštitu
podataka.
Nadzor
U slučaju nezakonitosti Agencija ima
pravo upozoriti ili opomenuti voditelja zbirke, te rješenjem narediti:
- uklanjanje nepravilnosti
- privremeno zabraniti prikupljanje i
obradu podataka
- narediti brisanje dosad prikupljenih
podataka bez prava
- zabraniti iznošenje osobnih podataka
Sankcije
- pokretanje postupka prekršajne odgovornosti
- 20.000 - 40.000 kuna kazne za prekršaj
- 5000 – 10.000 kuna za odgovornu
osobu
N
ajvažniji događaji za koje
smo se pripremali su: kraj
školske godine i susret
s našim kolegama mentorima, priprema kolega za dolazak
Svetog Oca, sudjelovanje na predstavljanju naših osmaša na Trgaču
i mogućnostima odabira njihovog
daljnjeg školovanja.
Ovo je bila posljednja sjednica Nadzornog odbora prije ljetnih praznika.
Udruženje posluje po Zakonu o
obrtu, a djeluje u sklopu Obrtničke
komore Zagreb i Hrvatske obrtničke
komore. Naš mali ustav ili naš Statut
je usklađen sa Statutima OKZ i HOK,
primjenjiv u detaljima specifičnosti
naše struke i Udruženja.
U realizaciji Plana i programa rada, a
koji se oslanjaju na Financijski plan
valja istaknuti slijedeće:
Udruženje ima Upravni odbor o radu
kojeg brine i njime rukovodi Predsjednik Udruženja. Predsjednik je najodgovornija osoba i brine o provedbi
i Upravnog odbora. Kako bi sve
funkcioniralo u skladu sa Zakonom
Udruženje ima i svoj Nadzorni odbor.
Nadzorni odbor ima tri člana, a
to su: gospođa Zdenka Valentić,
gospodin Ivan Antunović i gospodin Darko Belušić. Nadzorni odbor
bira svog predsjednika. Radi boljeg,
transparentnijeg i lakšeg praćenja
rada Udruženja, imamo odluku da
se o svakoj sjednici UO ili sekcija
obavještava i Nadzorni odbor. Grubim
riječimarečeno, to činimo radi "kontrole rada".
3. sjednica Nadzornog odbora
održana je 6. lipnja 2011. godine u
prostorijama Udruženja.
Za sjednicu NO bio je predložen
sljedeći Dnevni red:
1. Kratka analiza rada Udruženja od
protekle sjednice NO
2. Pregled poslovnih knjiga i administrativnih zapisa (računa)
3. Zaključak
4. Razno
Nakon pročitanog i prihvaćenog
Dnevnog reda uz pomoć stručne
službe, voditeljice knjigovodstava gđe
Silvane Pavković i uz pomoć tajnika
gosp. Maria Mikulća NO započeo s
radom. Poslije pregleda poslovnih
knjiga uz stručna pojašnjenja pojedinih stavaka NO je pregledao svu
potrebnu i željenu dokumentaciju.
Na kraju sjednice NO je sastavio i
zapisnik odnosno donio zaključke.
Udruženje je svojim financijskim
poslovanjem djelovalo u skladu s
propisima o računovodstvu neprofitabilnih organizacija, Uredbe o
računovodstvu neprofitabilnih
organizacija. Sve aktivnosti propisane
Zakonom o obrtu i Statutu Udruženja
su obavljene temeljem od Skupštine
donesenog Plana i programa rada za
2010. godinu."
www.zg ugostitej.hr
GOST
7
NOVOSTI iz UDRuženja
Ova sjednica Sekcije je nosila
dvije teme koje su vrlo važne
za obrtništvo, slastičare, ali šire
gledano za ugostiteljstvo i opći
boljitak “Lijepe naše” i iznjedrila
nam je slijedeće Zaključke:
1. Predlažemo da UUZ pošalje
prigovor Agenciji za zaštitu
tržišnog natjecanja. Tražimo
ukinuće tržišnog monopola
kojim se diskriminiraju obrtnici (kod vrtića i drugih velikih
naručitelja) što narušava tržišnu
jednakost gospodarskih subjekata.
Sjednica
Sekcije slastičarnica
Dana, 20. lipnja 2011.godine održana je sjednica
Sekcije slastičarnica
S
jednici su, uz predsjednicu
Sekcije gđicu Martinu
Dumančić, nazočili i gđica
Silvana Teslić kao i gđa
Martina Petrović Malešević dok
je uz njih bio i gospodin Željko
Dumančić bivši predsjednik
Sekcije.
Naši gradski slastičari, vlasnici
slastičarnica i ugostiteljskog obrta
održavaju redovite sjednice i jedni su
od najaktivnijih u radu Udruženja. Njihove sjednice nose žučljivu diskusiju
u pretresanju svakodnevne strukovne
problematike. Isto tako slastičari
iznose i niz zdravih konstruktivnih
prijedloga za rješavanje tekuće problematike posebno vezane uz njihovu
djelatnost.
2. Predlažemo da se u licencirane
radnje ne primaju učenici na
praktičnu nastavu sve dok se
ne promijeni plan i program
školovanja, odnosno omjer sati
teoretske i praktične nastave koji
vodi smanjenju satnice praktične
u korist teoretske. Praktična
nastava mora dobiti omjer od,
barem, 50%:50% , a ne da se taj
omjer drastično smanjuje u korist
teorijske nastave.
Obavijestili su o svojim zaključcima
Upravni odbor Udruženja, Odbor
za školstvo Udruženja, a zatražili su
i sastanak s predsjednicima Ceha
ugostitelja i turističkih djelatnika
OKZ i HOK, gospodom Nenadom
Šepakom i Antunom Mihićem, te s
predsjednicima HOK i OKZ, gospodom Dragutinom Ranogajcem i
Ivanom Obadom.
Zasjedao i Upravni odbor
U
utorak 21. lipnja 2011. godine, u deset
sati u jutro održana je sjednica Upravnog
odbora Udruženja.
Sjednicu je na osnovu Statuta i ovlasti koje ima
sazvao Predsjednik udruženja g. Šepak i obrazložio
je cjelokupni Dnevni red.
Važno je istaknuti kako je Upravni odbor imao svoju sjednicu prije Skupštine i pripremio sve materijale i razradio tekuću problematiku za Skupštinu
udruženja. Kako se ne bi ponavljali u pisanju,
materijale koje je Upravni odbor pripremio za
Skupštinu iznijet ćemo u izvješću o radu Skupštine.
Pored pripreme tih materijala upravni odbor
razmatrao je i probleme koje se odnose na poslovanje Udruženja, održavanje prostora i korištenja
godišnjih odmora stručne službe.
8
GOST
broj 3 / lipanj 2011.
3. Skupština Udruženja
D
ana 21. lipnja, na prvi dan
ljeta, održana je 3.sjednica
Skupštine Udruženja
ugostitelja Zagreb na saziv
predsjednika Udruženja gospodina
Nenada Šepaka, a po članku 21 Statuta
Udruženja.
Skupština je imala obiman Dnevni red
i trajala je poprilično. Od važnijih tema
spomenut ćemo verifikaciju zapisnika
s posljednje Skupštine, Izvješće o
radu Udruženja za 2010. godinu kao
i Izvješće Nadzornog odbora koji
kontrolira zakonitost poslovanja i rada
Udruženja.
Po izvješću Nadzornog odbora,
predsjednik NO istaknuo je vrijednost
rada Udruženja te je iznio pohvale
Upravnom odboru, Predsjedniku
Udruženja i Stručnoj službi na čelu
s tajnikom. Na kraju je dodao da je
Udruženje svojim radom i poslovanjem uzor kolegama iz cjelokupnog
obrtničkog sustava.
Ostale teme su bile vezane uz djelovanje i svakodnevni rad Udruženja.
Važno je napomenuti da je Skupština
zadužila Stručnu službu da, zbog
odlaska članova Skupštine iz redova
Udruženja (zbog zatvaranja obrta) s
općine Pešćenica, organizira i provede
izbore za nove članove Skupštine s tog
područja do kraja ove godine.
Donijeta je i odluka da zbog odlaska u
mirovinu gospodina Ivana Antunovića
novi član Nadzornog odbora bude
dugogodišnji član Udruženja, vlasnik
restorana Plješivička klet, gospodin
Mladen Požeg.
Od kolega koji su napustili naše redove
Udruženje će se oprostiti na slijedećoj
Skupštini i predati im prigodne zahvalnice.
U provođenju novog Zakona o kojem
pišemo u ovom broju, a odnosi se na
borbu protiv sive ekonomije i rada
na crno skupštinari su raspravljali o
prijavama koje bi eventualno dospjele
na adresu Udruženja, a govore o
nelegalnom poslovanju. Donijeta je Odluka koja nas obavezuje na poštivanje
Zakona i svaku prijavu, bila ona
potpisana ili je anonimna, Udruženje
mora promptno proslijediti na adresu
Državnog inspektorata. Time se borimo
za pravnu državu, očuvanje posla naših
članova i za bolju i ljepšu budućnost
naših obitelji .
Govorilo se i o predstojećem Kongresu
Ugostitelja koji će biti održan ujesen
ove godine u Dubrovniku.
Skupština Udruženja donijela je Odluku
o organizaciji gastro izložbe koja će
se održati drugom polovicom rujna
ove godine, u Zagrebu, u suradnji s
Turističkom zajednicom grada Zagreba.
Dotaknute su i druge teme među
kojima kojima posebno mjesto
zauzima školstvo, broj sati praktične
nastave i omjer satnice s teoretskim
dijelom nastave. Izražena je potreba
za promjenom postojećeg Nastavnog
plana i programa jer on baca težište na
teoriju na uštrb prakse, što se pokazalo
manjkavim.
Na kraju radnog dijela Skupštine, predsjednik Udruženja, gospodin Nenad
Šepak zahvalio skupštinarima na sudjelovanju i poželio svima ugodne ljetne
praznike.
Sjednica
Odbora za
informiranje
O
dmah po završetku sjednice Skupštine Udruženja
predsjednik odbora je
sazvao članove
Odbora za informiranje na
redovitu sjednicu Odbora.
Na Sjednici je pregledan ogledni
primjerak lipanjskog broja glasila
Udruženja Gost.
Jednoglasno je donijeta Odluka o korekciji nekih tema broja i
odlučeno da u njemu svakako moramo objaviti izvješće s 2. sjednice
Skupštine Udruženja.Donijeta je
odluka da potom lipanjski Gost ide
u tisak, a da izvješće s proslave Dana
HOKa, objavimo u sljedećem broju
koji izlazi u kolovozu.
Odbor je i pripremio plan
ljetnog broja Gosta i završio svoju
redovitu sjednicu.
www.zg ugostitej.hr
GOST
9
KomeNtaR
San o banci (3)
O
vo je sad već treći dio
trakavice pod naslovom
SAN O BANCI i pitanje je
koliko ćemo još nastavaka imati u slijedećim brojevima. Želja
nam je informirati Vas o obrtničkom
novcu koji se "negdje“ nalazi, a
obrtnici bi ga željeli dobiti natrag u
svoje ruke. Ovo se odnosi na obrtničke
depozite i na štednju, a nikako na
kupljene dionice. Iz tog razloga
ćemo kronološki iznijeti nekoliko
događanja koji imaju nekakav značaj.
Dana 4. listopada 2010. održana je u
nazočnosti 40 dioničara osnivačka
Skupština Udruge malih dioničara
Obrtničke štedne banke. Donesene su
odluke o osnivanju i registraciji Udruge,
a isto tako su izabrana i sva potrebna
tijela Udruge.
Za predsjednika je izabran gospodin
Vlado Crkvenac, za dopredsjednika
gospodin Dragutin Preskar, a tajnik je
gospodin Ivan Petravić, a oni su ujedno
dobili i ovlasti zastupanja i predstavljanja Udruge. Udruga je izabrala i svoj
Upravni i Nadzorni odbor.
Osim članarine Udruga je za glavni cilj
postavila okupljanje malih dioničara
Obrtničke štedne banke d.d. i zastupanje njihovih interesa. Svakako tu spada
i upravljanje OŠB d.d. sukladno učešću
u temeljnom kapitalu i zaštita interesa
dioničara banke.
Poslije toga su slijedili po obrtnike razni
nemili događaji koji su doveli do kraja
obrtničkog sna o vlastitoj banci.
Kako bi malo našim kolegama objasnili
čitav taj San o banci i njegovoj stvarnosti, zamolili smo za razgovor gospodina
Anri Jurčeca, likvidatora OŠB. Gospodin
10
GOST
broj 3 / lipanj 2011.
Anri nam je kroz razgovor objasnio
cjelokupan problem, te se nadamo kako
ćemo kroz ovaj dio feljtona zadovoljiti
znatiželju naših kolega obrtnika.
U Hrvatskoj postoji Zakon o kreditnim
institucijama u kojemu je sve jasno
napisano i propisano. Zakonom je jasno
propisano; tko, kad, gdje i koga može i
mora proglasiti nelikvidnim. Primjena
tog zakona i povlačenje mnoštva nerazumnih poteza rezultiralo je likvidacijom Obrtničke štedne banke. Likvidaciju
banke vode dva likvidatora. Gospodin
Anri Jurčec i gospodin Dean Balint.
Koncem studenog 2010. godine došlo
je do ozbiljnog narušavanja poslovanja
banke. Banka nije mogla slijediti svoje
poslovanje vlastitim nedostatnim (premalim) kapitalom. OŠB banka je imala
svoje poslovnice u Zagrebu, Ilica 49, u
zgradi Matice, u Imotskom, Čakovcu,
Karlovcu, Zadru, a trebala je otvoriti i
novu poslovnicu u Puli.
Programskim planom lepeza klijenata trebala je biti proširena tako da
bi oni nosili poslovnost i profitabilnost
banke. Kako je ona izostala bližio se kraj
poslovanja banke, te je i to bio jedan od
uzroka pada OŠB.
Za čitatelje i dioničare važno je
spomenuti i to, da je revizorska kuća,
koja je radila reviziju poslovanja
banke, bila dužna upozoriti, primarno dioničare, koji su automatski
i skupštinari, kako je banka u
poteškoćama i da postoji velika opasnost od likvidacije, jer je evidentan
pad temeljnog kapitala ispod 50%.
Postavljamo pitanje da li je revizorska
kuća učinila propust neinformiranja
dioničara-skupštinara namjerno, ili se
to dogodili slučajno? Tko snosi štetu
koja je nastala kao posljedica toga? Da
li je Nadzorni odbor morao obavijestiti dioničare – skupštinare o pravom
stanju poslovanja? Vjerojatno ćemo
mi dioničari saznati odgovor na ova
pitanja, ali tek poslije sudske parnice
koja je ipak neminovna.
Kontinuitet gubitaka iz poslovanja je
stalno smanjivao temeljni kapital banke.
To je i bio glavni razlog da je OŠB bila
upozorena od strane Hrvatske narodne
banke prije oduzimanja radne licence.
Također moramo istaknuti kako je HNB
dala OŠB dostatni vremenski prostor
za pronalaženje strateškog partnera za
dokapitalizaciju banke.
Bilo je pokušaja pronalaženja
strateškog partnera i sklapanja posla s
jednim od njih. Između nekoliko zainteresiranih za partnerstvo, odgovorni
ljudi OŠB su se odlučili za partnerstvo
s poslovnim ljudima iz Turske. Budući
partner je trebao biti Šeker banka iz Istambula, koja je u većinskom vlasništvu
turskih obrtničkih fondova. Šeker banka
kao investitor je tijekom pregovora
odustala od ulaska u partnerski posao
s OŠB. Vjerojatno su se gospoda iz
Turske bojala skrivenih i neprikazanih
dugovanja, pa su isto predlagali da se
kao partner OŠB pojavi direktno Turski
obrtnički fond.
Nakon toga je HNB oduzelaposlovne
licencu našoj OŠB. Slijedio je postupak
likvidacije uz mogućnost otvaranja
stečaja. O tome su dioničari i Skupština
OŠB bili pravodobno obaviješteni.
Sazvana Skupština o tome nije donijela
nikakve odluke, jer nije imala kvorum i
glasovanje nije moglo biti provedeno.
U trenucima oduzimanja poslovne
licence OŠB je imala oko 40 milijuna
obrtničkih depozita, koji će se isplatiti
kroz vrijeme likvidacije ili pak samim
stečajem. Važno je spomenuti kako
obrtnici za svoje depozite neće biti
oštećeni, a eventualnu financijsku
nepokrivenost će namiriti Država.
Nadamo se kako će se sve to kroz
likvidaciju provesti čim prije kako
bi obrtnici došli do svog novca.
ZakoNODaVSTVO
Obrtnicima lakša otplata dospjelih dugovanja do 31.12.2010. godine
Zakon o posebnoj mjeri naplate poreznog
duga uzrokovanog gospodarskom krizom
stupio je na snagu 20. travnja 2011. godine ( N N 45/2011)
Na inicijativu Hrvatske obrtničke komore i Obrtničke komore Zagreb da se
obrtnicima omogući obročna otplata dospjelih dugovanja, a po uzoru na
sličan propis koji je već postojao za dugovanja nastala do 2000. godine, i
Sabor Hrvatske je na sjednici održanoj 08.04.2011. godine donio ovaj Zakon.
Pozivamo sve obrtnike koji se nalaze u teškoćama s otplatom dospjelih dugovanja po osnovi poreza i drugih davanja da iskoriste ovu
mogućnost obročne otplate, a za pomoć se obrate u Obrtničku komoru
Zagreb, Pravna služba, tel. 01 / 48 06 542
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju uvjeti, način i postupak naplate, dospjelog i
nenaplaćenog, odnosno neplaćenog poreznog duga nastalog do 31. prosinca 2010. godine.
Porezni dug
Članak 2.
Porezni dug u smislu ovoga Zakona jest dospjeli i nenaplaćeni, odnosno
neplaćeni porezni dug nastao do 31. prosinca 2010. godine s osnove poreza,
carina, trošarina i doprinosa, osim doprinosa za mirovinsko osiguranje osiguranika pojedinca, te doprinosa za mirovinsko osiguranje za starost na temelju
individualne kapitalizirane štednje (u daljnjem tekstu: porezni dug).
Porezni dug čine glavnica i kamate.
Subjekti primjene
Članak 3.
Ovaj se Zakon primjenjuje isključivo na naplatu poreznog duga poduzetnika.
Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka jest poduzetnik definiran Općim poreznim zakonom.
Ovaj Zakon ne odnosi se na financijske institucije, uključujući kreditne institucije, kreditne unije, investicijska društva, društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva, institucije za platni promet i institucije za elektronički
novac.
Primjena drugih propisa
Članak 4.
Na naplatu poreznog duga kako je utvrđeno ovim Zakonom primjenjuju
se odredbe Općeg poreznog zakona i drugih poreznih propisa, osim ako je
ovim Zakonom drukčije određeno.
Način naplate poreznog duga
Članak 5.
Naplata poreznog duga provodi se na zahtjev poduzetnika reprogramiranjem naplate poreznog duga u cijelosti ili djelomično, na rok do 30 mjeseci, a
prema uvjetima iz ovoga Zakona.
Naplata poreznog duga po odobrenom reprogramiranju sukladno ovom
Zakonu odobrava se u mjesečnim obrocima.
Članak 6.
Na reprogramiranu glavnicu poreznog duga sukladno članku 5. ovoga
Zakona primjenjuje se kamatna stopa u visini prosječne kamatne stope
na trezorske zapise Ministarstva financija s rokom dospijeća od 364 dana,
ostvarena na zadnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija koja je
prethodila danu stupanja na snagu ovog Zakona, uvećane za 5 postotnih
bodova.
Kamate iz stavka 1. ovoga članka obračunavaju se primjenom metode iz
članka 3. Zakona o kamatama.
Zahtjev za reprogramiranje naplate poreznog duga
Članak 7.
Pisani i obrazloženi zahtjev za reprogramiranje naplate poreznog duga (u
daljnjem tekstu: Zahtjev) sukladno ovom Zakonu poduzetnici mogu podnijeti u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Zahtjev sadrži:
- prijedlog načina reprogramiranja naplate poreznog duga (u cijelosti ili
djelomično) i prijedlog razdoblja reprogramirane naplate poreznog duga,
- osobni identifikacijski broj (OIB) poduzetnika,
- poslovni i financijski plan poduzetnika za razdoblje za koje se traži reprogramiranje,
- razloge zbog kojih je nastao porezni dug,
- podatke o strukturi vlasništva poduzetnika,
- podatke o povezanim društvima,
- podatke o sudskim postupcima koji imaju utjecaj na poslovanje poduzetnika,
- prijedlog instrumenata osiguranja naplate poreznoga duga, a sukladno
Općem poreznom zakonu.
Zahtjev se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
Zahtjev će se odbaciti ako poduzetnik koji podnosi zahtjev nije uredan
porezni obveznik nakon 1. siječnja 2011. godine. (ZNAČI POTREBNO JE
PODMIRITI OBVEZE NASTALE NAKON 01.01.2011. GODINE)
Za potrebe stavka 4. ovoga članka poduzetnik će se smatrati urednim
poreznim obveznikom nakon 1. siječnja 2011. godine, ako su njegove uplate
tijekom 2011. godine po osnovi poreznog duga nastalog u 2011. godini
jednake zaduženju toga poreznoga duga u 2011. godini ili je do podnošenja
Zahtjeva u cijelosti podmirio ovo zaduženje.
Zahtjev zaprimljen nakon roka iz stavka 1. ovoga članka neće se uzeti u
razmatranje.
Rješenje o reprogramiranju naplate poreznog duga
Članak 8.
O Zahtjevu se odlučuje rješenjem o reprogramiranju naplate poreznog duga
(u daljnjem tekstu: Rješenje).
Rješenje donosi Ministarstvo financija.
U postupku odlučivanja o Zahtjevu posebno će se uzimati u obzir održivost
poslovnog i financijskog plana poduzetnika, kontinuitet plaćanja poreznih
obveza, procjena kretanja broja zaposlenih, te spremnost vjerovnika da će
podržati postupke koji omogućavaju rješavanje nelikvidnosti poduzetnika
prema ovom Zakonu.
Ukidanje rješenja
Članak 9.
Ministarstvo financija ukinut će Rješenje ukoliko utvrdi da se poduzetnik ne
pridržava rokova i načina plaćanja utvrđenih Rješenjem.
Rješenjem koje će se donijeti u postupku ukidanja Rješenja iz članka 8. ovoga
Zakona utvrdit će se stanje poreznog duga na dan donošenja toga rješenja
i obvezati poduzetnika na plaćanje utvrđenog poreznog duga sukladno
Općem poreznom zakonu.
Tijek zastare poreznog duga
Članak 10.
Za vrijeme trajanja reprogramirane naplate poreznog duga sukladno ovom
Zakonu zastara poreznoga duga ne teče.
Stupanje na snagu Zakona
Članak 11.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama.
www.zg ugostitej.hr
GOST
11
Zagreb
Osmaši dođite,
Zagreb vas zove!
P
isalo je na velikom panou,
na pozornici, koju je priredio Grad Zagreb za svoje
"osmaše", kako bi im ovom
akcijom pomogao u odabiru njihovog
daljnjeg školovanja
Dana 5. svibnja 2011. godine Ured
za obrazovanje, kulturu i šport Grada
Zagreba organizirao susret učenika
osmih razreda i gimnazija, strukovnih
i umjetničkih srednjih škola. Tog dana,
na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu,
okupili su se učenici osmih razreda, a 71
škola predstavila je zanimanja za koja
se mogu školovati završeni osmaši u
školskoj godini 2011. / 2012.g.
Predstavljanje
zanimanja
Zanimanja su predstavili Ivan Obad,
predsjednik Obrtničke komore Zagreb,
Vlado Crkvenac, predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba, Spomenka
Krebsz, predsjednica Odbora za strukovnu izobrazbu, Ivan Mladić, dopred-
12
GOST
broj 3 / lipanj 2011.
sjednik Udruženja obrtnika grada
Zagreba, Miran Šoić, tajnik OKZ, Boris
Trupec, tajnik Udruženja obrtnika grada
Zagreba, Rozalija Filipovic Baljak,
rukovoditeljica Ureda za obrazovanje Obrtničke komore Zagreb, Anica
Sindičić, stručna suradnica i predstavnici Sekcije frizera.
Susreti učenika
Milan Bandić, gradonačelnik Grada
Zagreba, susrete učenika je otvorio
u 10 sati obrativši se mladima i predstavnicima škola, Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje i predstavnicima Obrtničke komore Zagreb i Gospodarske
komore u Gradu Zagrebu. Mladima je
poručio neka im, kod odabira zanimanja, pomognu svi, ali neka slušaju srce
i sami odaberu zanimanje za koje će se
školovati.
U pratnji gradonačelnika bili su
pročelnik Ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba Ivica Lovrić,
načelnica Božica Simleša, Mirjana
Berislavić, Vesna Zlović i Dario Magdić.
Trg je bio pun mladih koji su tražili
svoju buduću školu i svoje zanimanje.
Događanje "Dojdi osmaš, Zagreb te
zove" vrlo je korisno za učenike osmih
razreda, jer u razgovoru sa učenicima
koji se već školuju za pojedina zanimanja i nastavnicima mogu dobiti najbolju
informaciju.
Djelatnici Ureda za obrazovanje
Obrtničke komore Zagreb vodeni predsjednikom Komore Ivanom Obadom,
dopredsjednikom Vladom Crkvencem i
Spomenkom Krebsz približili su mladima prednosti obrazovanja za obrtnička
zanimanja i otvorili im vrata prema svijetu obrtništva i malog poduzetništva.
Naša Obrtnička komora Zagreb je predstavila osmašima , budućim učenicima
srednjih škola 61 obrtničko zanimanje
za koje se može upisati u 20 obrtničkih
i srednjih strukovnih škola u gradu
zagrebu i zagrebačkoj županiji.
ŠKolovaNJe u OKH
ka cjeloživotnom učenju poput slanja na
dvotjednu edukaciju obrtnika u Njemačku,
sudjelovanju u radnim skupinama za razvoj
cjeloživotnog učenja malih i srednjih poduzetnika, izradi kurikuluma za obrtnička zanimanja,
provođenju sustava kvalitete u strukovnom
obrazovanju itd.
Najveći dio financiranja Učilišta provodi se baš
financijskim sredstvima navedenih projekata,
tečajevi koji se provode prema obrtnicima su
za njih ili besplatni ili se financiraju od strane
polaznika sa maksimalno 30% sredstava
predviđenih u cijeni koštanja određene obrazovne aktivnosti. Sljedeći trendove i uvažavajući
prijedloge koji dolaze iz sekcija ili cehova
osmišljavaju se određeni obrazovni sadržaji, te
se na temelju toga kreira program koji može
biti verificiran od strane Ministarstva znanosti,
obrazovanja i sporta.
Obrtnički centar
Obrtničko učilište
O
brtničko učilište, ustanova za
obrazovanje odraslih osnovana
je na inicijativu Udruženja
obrtnika grada Zagreba
2006. godine. Osnivanju je prethodila studija
opravdanosti osnivanja obrazovne ustanove,
koju je urdio Ekonomskifakultet u Osijeku.
Učinjen je i proračun početnih ulaganja u izradu
statuta i registraciju. Tijekom 2007. izrađeni su
obrazovni programi, nastavna pisma, dobivene
su registracije, odobrenja od strane Ministarstva
znanosti obrazovanja i sporta. 2008. godine
počele su prve obrazovne aktivnosti temeljene
na povećanju kompetencija obrtnika-članova
Udruženja obrtnika grada Zagreba, nabava
opreme, pripreme za povećanje obima aktivnosti Učilišta. Nakon toga je odlučeno da
2009. u strukturu vlasništva ulazi OKZ i u rujnu
iste godine se zapošljava ravnatelj-profesionalac
glede daljnjeg proširenja obrazovnih aktivnosti
usmjerenih ka potrebama obrtnika.
Tijekom narednog perioda Obrtničko učilište je
proširilo svoje djelovanje na Udruženje obrtnika
Osijek, područnu komoru Brodsko-posavsku,
Udruženja obrtnika: Zaprešić, Samobor,
Jastrebarsko, Ivanić grad, Vrbovec, Velika gorica,
Dubrava, Dugo selo.
Obrazovne aktivnosti koje provodi Obrtničko
učilište provodi: pripreme za majstorske ispite,
pripreme za stručnu osposobljenost, IT kompetencije za obrtnike, stručne seminare iz radne
pedagogije, HACCAP - zaštite na radu, zaštite
Dugoročno gledano na projekt izgradnje
"Obrtničkog centra" ( OC) na lokaciji općine
Blato, u blizini nikad dovršene sveučilišne
bolnice za koju su građani izdvajali ne mala
sredstva i od čega je netko bespravno odustao.
Sada bi se pokraj trebao izgraditi objekat (OC)
z školstvo i za, sveukupno gledajući,
vrijedan za
boljita hravatske. Objekt je lokacijski
opći boljitak
smješten kako uz gradske tako i državne
pormetnic Fantastično! Uz novu tramvajsku
pormetnice.
za izvanredno!
remizu, zaista
Mi pak postavljamo jedno drugo pitanje.
Još prije komunističke Jugoslavije u Zagrebu
su naši obrtnici, svojim sredstvima, izgradili
velik objekt "Hrvatskog radiše" u Zvonimirovoj ulici (objekti u službi HV) koji je trebao
služiti djeci siromašnijh građana za smještaj i
naukovanje i Obrtničku školu u Savskoj gdje je
danas smješten MUP.
Trebate školovati djecu?
Napravite objekte pa ih
školujte!
O obrtničkom učilištu za
odrasle vodili smo
razgovor s ravnateljem
ustanove, gospodinom
Draženom Maksimovićem
okoliša kao i određene seminare za nastavnike
te različite seminare iz područja vezanih uz
usavršavanje obrtnika. Prate se i projektni prijedlozi Republike Hrvatske, kao i EU fondova.
Osim obrazovnih aktivnosti usmjerenih ka
domaćim projektima, Obrtničko učilište je
provelo nekoliko manjih EU- projekata financiranih iz predpristupnih fondova usmjerenih
Čija je briga školovanje, zar samo nas obrtnika?
Ima toliko vojnih objekata koji su se mogli i
mogu iskoristiti za naše učenike, samo treba
dobre volje i da nam ih Država ustupi, da ne
bude gluha.
Obrtnici su uvijek znali što im treba, znaju i
danas, ne izmišljajući toplu vodu, da treba
samo preslikati model Austrije, Njemačke i
Francuske.
Bavarska obrtnička komora nas je podupirala
kao i svoje Bavarce. Davala nam je moralnu,
materijalnu i stručnu pomoć, ali naša Vlada
se prema tome odnosi kao da ništa ne vidi i ne
čuje, a ne može ni čuti "jer je gluha"!
Treba znati kako HOK ima dobar sustav
verificiranih ispita, koji obrazovne institucije
priznaju informalno i neformalno. Poznato je
da stručna znanja treba stalno nadograđivati,
a za to su potrebna određena sredstva i dobra
volja.
www.zg ugostitej.hr
GOST
13
SaVjetovanje
Spremno dočekati ulazak
u Europsku uniju
U Šibeniku, Hotelsko
naselje "Solaris" d.d. , od
26. do 28. svibnja 2011.
godine održano
XV. Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i
poduzetništvu
U
organizaciji Vlade Republike
Hrvatske i njenog Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetništva organizirano
je XV. Nacionalno savjetovanje o
gospodarstvu i poduzetništvu od 26.
- 28. svibnja 2011. godine u hotelskom
naselju "Solaris" d.d. u Šibeniku, pod
visokim pokroviteljstvom predsjednice
Vlade RH, gospođe Jadranke Kosor koja
se je osobno uz prigodni pozdrav uz
nekoliko riječi osvrnula na Savjetovanje
i ekonomsku političku situaciju u zemlji
i svijetu.
Naše Udruženje je imalo svoje predstavnike na Savjetovanju. Predvodio ih
je osobno gospodin predsjednik Nenad
Šepak i član Upravnog odbora gospodin
Nikić.
Savjetovanje je trajalo dva dana. Prvog
dana prisutnima su predstavljena
postignuća u zadnjih 15 godina u razvoju malog i srednjeg poduzetništva i
poduzetničke infrastrukture. Drugi dan
Savjetovanja bio je posvećen procesu
ulaska Republike Hrvatske u Europsku
uniju, te izazovima i mogućnostima koja
očekuju male i srednje poduzetnike.
14
GOST
broj 3 / lipanj 2011.
Na Savjetovanju su bili nagrađeni najbolji
poduzetnici, potporne institucije te
učenici i studenti. Tom prigodom bila je
održana modna revija u večernjim satima.
Predstavljeni su bili hrvatski proizvođači
odjeće i obuće, uz frizere i kozmetičare.
Savjetovanju je prisustvovalo oko 700
uzvanika.
Tijekom trajanja Savjetovanja bile su
predstavljene zanimljive teme za sve
one koji sudjeluju u poticanju razvoja
poduzetništva kao i za same poduzetnike.
Proglašeni su najuspješniji mali i srednji poduzetnici u 2010. Tako je tvrtka
Ciprijanović iz Orahovice proglašena
najuspješnijim srednjim poduzetnikom u
prošloj godini. Najbolje izvozne rezultate
u kategoriji srednjih poduzeća imala je
tvrtka Valis Fagus kojoj je pripala nagrada
za najboljeg srednjeg izvoznika, dok je
u kategoriji malih poduzetnika izvoznika
za najbolje rezultate nagrađena tvrtka
Monaris. Najuspješnije malo poduzeće je
tvrtka Pib Extra.
Poduzeće Metal-Pezelj najuspješniji je
mikro poduzetnik, a najbolji izvoznik je
tvrtka Fripol.
Prilikom dodjele nagrada gospođa Tihana
Kraljić, tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva je iznijela kako
ovogodišnje nagrade imaju posebnu
težinu zbog rada u iznimno teškim
ekonomskim uvjetima, koji se posebno
težani recesijom u cijeloj Europi.
Na kraju su doneseni i Zaključci Savjetovanja s preporukama radionica.
Neke od tema Savjetovanja uz predstavljanje tri nova zakona:
1. Pitajte Vladu Republike Hrvatske
– odgovarali su Predstavnici ministarstava Vlade Republike Hrvatske
2. Postignuća u razvoju malog gospodarstva u proteklih petnaest godina
– gđa Tihana Kraljić,
3. Uloga HBOR-a u razvitku malog gospodarstva - Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a
4. Jedinstveno tržište - temeljni principi
poslovanja u EU - Paul Vandoren, šef
Delegacije EU u RH
5. Korištenje strukturnih fondova EU i
Nacionalni strateški referentni okvir
Ministarstvo je nagradilo najbolju
poduzetnicu; gospođa Blaženka Jurčić,
vlasnica tvrtke Lika. Gospodin Nikola
Lapčić iz Knina je proglašen je najboljim
malim poduzetnikom.
6. Poslovanje poduzetnika nakon ulaska
u EU - Olgica Spevec, predsjednica
Agencije zaštite tržišnog Natjecanja
Slijedi najbolja ribarska zadruga Lanterna
dok je najbolji klaster Klaster poljomehanizacije, a najbolji inovator je Hemco,
proizvođač zaštitne opreme i odjeće. Bilo
je još dosta laureata koje zbog prostora
nismo u mogućnosti sve nabrojati.
Predstavljeni su zakoni:
7. Podrška razvoju klastera - Darija
Magaš, voditeljica Projekta
-Zakon o javnoj nabavi
-Zakon o zadrugama i
- Zakon o sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti.
Novi ZakoN
Zakon o zabrani i spreèavanju obavljanja neregistrirane
djelatnosti donesen je 20. svibnja 2011. godine.
Hrvatska Obrtnička komora
je uspjela
P
oslije dugog niza godina
neuspješnog lobiranja, uz
ogroman napor uložen, od
strane nas obrtnika, kako
bi uvjerili nadležne vlasti o potrebi
donošenja ovog Zakona, napokon, u
petak 20. svibnja2011. godine, donesen
je Zakon o zabrani i sprečavanju rada na
crno i sive ekonomije.
okruženju. Ekonomska situacija u svijetu,
kriza i recesija, te postojanje brojnih
sličnih zakona u zemljama EU bili su
glavni argumenti kojima su naši čelni
obrtnici Komore od Vlade RH zahtijevali
hitno donošenje ovog zakona.
Samo da se malo podsjetimo - sada već
davne 2000. godine, predstavnici Komore
bili su članovi radne grupe pri tadašnjem
Ministarstvu za obrt, malo i srednje poduzetništvo koja je tada izradila prvotni tekst
Zakona. Nažalost, trebalo je proći puno
vremena da ovaj Zakon bude donesen.
Malo zbog nerazumijevanja nadležnih
vlasti, malo uz opravdavanje socijalnom situacijom u zemlji, koja navodno
nije dozvoljavala da se Zakon donese.
Uspjeli smo zahvaljujući velikoj upornosti
predsjednika Hrvatske obrtničke komore,
gospodina Dragutina Ranogajca, i gospodina Ivana Obada, potpredsjednika
HOK-a i predsjednika Obrtničke komore
Zagreb. Oni su uspjeli uvjeriti nadležno
Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetništva kako je vrijeme da ovaj
Zakon ugleda svjetlo dana.
Donosi nam puno više reda u gospodarstvu uz povratak izgubljenog i odbjeglog dijela poduzetnika u legalne okvire
poslovanja. Zakon će svojom efikasnošću
s vremenom polučiti i niže stope poreza
i doprinosa za sve one koji posluju na
zakonit način.
Strogo kažnjivo
reklamiranje putem
javnih medija i interneta
Četrdeset posto naših obrtnika ima
blokirane račune, a zemlja nam je po
toleriranju rada na crno i sive ekonomije
na vrhu ljestvice među zemljama u
Što nam ovaj Zakon
donosi?
Zakon kažnjava objavljivanje i promicanje
neregistriranog obavljanja djelatnosti u
javnim medijima, informatičkim medijima, u potpunosti zabranjuje svako
obavljanje rada na crno, te sankcionira i
građane koji naručuju takve poslove od
neregistriranih gospodarskih subjekata.
Obrtnici, prijavite
nelegalni rad!
Nemojte misliti da ste tužibabe, mislite o
tome da ilegalci oduzimaju kruh vama
i vašoj djeci, ali i mnogim drugima. To
učinite na dobrobit sviju nas, na dobrobit
života i rada u cijeloj zemlji.
Od stupanja Zakona na snagu, a to je 8
dana nakon objave u Narodnim novinama, strogo će se kažnjavati svi oni koji u
dvorištima, garažama, šupama, stanovima, ili negdje drugdje obavljaju razne
djelatnosti i taj ilegalan rad naplaćuju.
Nije važno koje vrste je taj njihov posao;
da li je to građevinska usluga, neki
servis ili pak složeniji posao koji zahtjeva
upotrebu specijalnih alata, a pritom se
oglašavaju putem javnih medija, bilo
tiskovnih ili elektroničkih, bilo oglasnim
listićima koje ubacuju u sandučiće ili ih
obljepljuju po vežama, stupićima ili pak
stavljaju ispod brisača na automobilima.
Novim Zakonom je svaka takva djelatnost
zabranjena.
Svakako nije dovoljno donijeti samo
Zakon, treba ga i provesti u život.
Očekujemo njegovo energično i dosljedno provođenje.
Normalno je kako treba najprije otkriti
sve ilegalce koji će sada paziti još više kad
znaju da su u ilegali.
Oni ne samo da oduzimaju kruh nama
obrtnicima, oni nam onemogućuju
i samo obavljanje posla, jer su van
konkurencije svojom cijenom. Ilegalne
djelatnosti nemaju kalkulaciju troškova
kao oni koji imaju registriranu djelatnost.
Osnovni razlog zbog kojeg je Komora
tražila donošenje takvog Zakona bio je da
zaštiti svoje članstvo i da mu omogući da
putem Komore svaki rad na crno prijave,
a ona će štititi privatnost osobe koja prijavu podnosi. I konačno, ona će poduzeti
pravne korake u provođenju Zakona.
U slijedećem broju glasila Udruženja
GOST donijet ćemo cijeli tekst Zakona.
Sve Vaše prijave možete slati i elektronskom poštom:
[email protected]
www.zg ugostitej.hr
GOST
15
OBRazOVaNJe
Povezanost kvalitete
izobrazbe i zapošljivosti
Hrvatska obrtnička komora (HOK)
je u suradnji s Europskom zakladom za obrazovanje(ETF) realizirala
projekt "Povezanost izobrazbe za
obrtnička zanimanja i zapošljivost".
Istraživanje je provedeno kroz dvije
i pol godine (lipanj 2008. – studeni
2010.), a završno izvješće bilo je
prezentirano 17. studenoga 2010.
na konferenciji u Zagrebu
Voditelj projekta gospodin Ivan Herceg
H
OK je preko svojeg Odjela
za obrazovanje i stručnih
suradnika u područnim
obrtničkim komorama,
te nastavnika u obrtničkim školama
provodila istraživanje u skladu s metodologijom utvrđenom projektom.
Voditelj projekta (lokalni stručnjak za
Republiku Hrvatsku) bio je gosp. Ivan
16
GOST
broj 3 / lipanj 2011.
Herceg, izabran na natječaju ETF-a.
ETF je osigurala financijska sredstva
za provedbu projekta, te je imenovala
gosp. Vaclava Klenhu, višeg stručnog
suradnika za razvoj ljudskoga kapitala
kao supervizora nad provođenjem
projekta.
teoretske nastave, te utjecaj tzv.„mekih
vještina“ na zapošljivost.
Projekt je realiziran u tri faze:
Cilj ovog projekta je bio ispitati kako
kvaliteta strukovne izobrazbe utječe na
zapošljivost osoba, koje su završile neke
od programa jedinstvenog modela
obrazovanja za obrtnička zanimanja, te
temeljem dobivenih rezultata dati eventualne preporuke mjera za povećanje
kvalitete strukovne izobrazbe.
1. faza: istraživanje je bilo usmjereno na
percepciju kvalitete strukovne izobrazbe i procjenu razvoja osobnih karijera
učenika završnih razreda obrazovanja;
2. faza: istraživanje je bilo usmjereno na
prikupljanje podataka o zapošljavanju
nakon položenog završnog ispita, ali
sada iz perspektive zaposlene osobe;
3. faza: istraživanje je bilo usmjereno
na poslodavce, koji su zaposlili osobe iz
uzorka istraživanja, odnosno na njihovu
procjenu stečenih vještina i znanja.
Zadaci projekta su bili:
Populacija i uzorak
ispitati percepciju učenika o kvaliteti
izobrazbe,
ispitati postignuća i procjenu vlastitog
uspjaha učenika,
prikupiti podatke o zapošljavanju,
ispitati percepciju kvalitete vlastite izobrazbe sa stanovišta zaposlene osobe,
analizirati prikupljene podatke s
obzirom na utjecaj kvalitete izobrazbe
na zapošljivost i rad u struci,
organizirati konferenciju na kojoj će se
diseminirati rezultati projekta i preporuke.
Pored strukovne izobrazbe (stjecanje znanja, vještina i navika putem
praktične nastave) projektom je
djelomično ispitana i kvaliteta stručno
Populaciju u ovom istraživanju činili
su učenice i učenici završnih razreda
obrazovanja za obrtnička zanimanja
u Repulici Hrvatskoj. U ispitivanju je
sudjelovalo 1167 učenika upisanih u
26 programa (zanimanja). Od ugostiteljskih zanimanja sudjelovalo je 114
učenika za zanimanje konobara i 16 za
zanimanje kuhara. Njihov udio u uzorku
je iznosio 11,5%.
Cilj i zadaci projekta
Rezultati projekta
1. Procjena kvalitete
strukovne izobrazbe
Metodama istraživanja u ovom projektu
je utvrđeno da se kvaliteta izobrazbe
(praktične nastave) kvantitativnao
izražava indikatorima kvalitete:
0,81 – 1,00
0,61 – 0,80
0,41 – 0,60
0,21 – 0,40
0,00 – 0,20
- 0,00
odlično,
vrlo dobro,
dobro,
dovoljno,
nedovoljno,
katastrofalno
Na temelju odgovora učenika u anketi izračunati su indikatori kvalitete
izobrazbe u školskim radionicama i u
obrtničkim radionicama. U školskim
radionicama on iznosi 0,57, a u
obrtničkim 0,63. Razlika iznosi 0,06
indikatorska poena u korist obrtničkih
radionica. Iz ovog se može zaključiti
da je kvaliteta izobrazbe vrlo dobra s
mogućnošću daljnjeg unapređenja. Vrlo
slični rezultati su dobiveni kad su uzeta
u obzir samo ugostiteljska zanimanja
s time da je kod njih izračunata razlika
od 0,05 indikatorska poena u korist
školskih praktikuma. Dobiveni rezultati
ukazuju na važan kvalitetan napredak
stručne izobrazbe u obrtničkim radionicama, koje su postale ravnopravan
partner školama u dvojnom sustavu
obrazovanja.
73,2% zaposlenih osoba, iz uzorka u prvoj fazi istraživanja, ocjenjuju kvalitetu
strukovne izobrazbe vrlo dobrom, a
67,5% od njih tvrdi da je tome najviše
pridonjelo naukovanje u obrtničkoj
radionici.
Poslodavci su također vrlo
zadovoljni kvalitetom
praktičnog dijela naukovanja.
2. Procjena kvalitete
stručno teorijske
nastave
Čak 42,4% učenika (u ugostiteljstvu 41,9%) misli da
im programom ponuđena
teorijska znanja neće biti korisna
za rad u njihovom zanimanju.
Kao zaposlenici te iste osobe
tvrde da im je teorijska nastava
najmanje koristila za stjecanje
vještina važnih za obavljanje
posla.
Nasuprot tome, poslodavci
ocjenjuju da su osnovna teorijska
znanja novozaposlenih osoba
iz ispitivanog uzorka vrlo dobra.
Očigledno su poslodavci procjenjivali samo osnovna teorijska
znanja usko vezana za obavljanje
radnih operacija karakterističnih za
zanimanje.
Iz toga proizlazi da bi programe stručno
teoretskih predmeta trebalo proanalizirati na temelju dodatnih istraživanja
za svako zanimanje pojedinačno. Na
to upućuju i podaci ovog istraživanja,
jer 69,8% učenika misli da sadržaji nisu
primjereni njihovoj dobi, a 42,4% ih
misli da je teorijska nastava opterećena
nepotrebnim gradivom.
Zapošljivost
1. Procjena učenika
U prvoj fazi istraživanja učenici su
anketirani u travnju 2009. godine. Tada
ih je 49,5% mislilo da su im šanse za
zaposlenje unutar šest mjeseci jako dobre, 40,7% nisu znali kakve su im šanse,
a svega 3,3% ih je mislilo da šanse ne
postoje.
2. Stvarna zapošljivost
Unutar 10 mjeseci zaposlilo se je
31,7% završenih učenika, a tražilo je
posao njih 84,1%. U usporedbi s 2007.
godinom kada je brzina zapošljavanja
za obrtnička zanimanja bila 70% kroz
10 mjeseci, vidimo da je došlo do
ogromnog pada zaposlivosti izazvanog
gospodarskom krizom.
Kvaliteta izobrazbe i
zapošljivost
Istraživanje je pokazalo da kvaliteta izobrazbe bitno utječe na zapošljivost. To
proizlazi iz podatka da 86,4% poslodavaca provjerava praktične vještine kan-
didata prije donošenja konačne odluke
o zaposlenju, a vrlo rado zapošljavaju
osobe koje su bile kod njih na naukovanju. Nešto više od 50% poslodavaca
provjerava i osnovna teorijska znanja, a
isto tako i odnos prema radu, te odnos
prema drugim zaposlenicima. Za 83%
poslodavaca su vrlo važne komunikacijske vještine kandidata, a sve više
na značaju dobivaju i znanja stranog
jezika, informacijske vještine, vještine
poslovnog dopisivanja i znanja izrade
kalkulacija i obračuna.
Zaključci i prijedlozi
Važno je stvarati preduvjete i uklanjati prepreke za aktivnije sudjelovanje
gospodarskih subjekata u provedbi
praktičnog dijela naukovanja, kako bi
omogućili svim učenicima realizaciju
prakse u realnom radnom okruženju.
Intenzivirati pedagoško-metodičko
usavršavanje majstora stručnih učitelja
iz obrtničkih radionica i time povećati
kvalitetu izobrazbe.
Intenzivirati stručno usavršavanje
nastavnika u školama i omogućiti im
dodir s tehnologijama koje se koriste u
razvijenim obrtničkim pogonima.
Potaknuti osnivanje tehnoloških
centara za praktičnu obuku učenika,
usavršavanje obrtnika i nastavnika.
Nastavne planove i programe za
obrtnička zanimanja,
posebice njihov stručnoteorijski dio, treba
neprekidno pratiti u smislu
usklađenosti s potrebama
i razvojem zanimanja. Kod
toga je važno uzimati u
obzir mišljenja i prijedloge
obrtnika, zaposlenika u
obrtima i učenika obrtničkih
škola.
Pri zapošljavanju osoba sa
završenom obrtničkom školom
predlažemo da se praktični dio naukovanja u alikvotnom dijelu tretira
kao radno iskustvo.
U okviru školskih aktivnosti učenike
upoznavati s problematikom proaktivnog zapošljavanja.
Unaprijediti profesionalno usmjeravanje učenika osnovnih škola radi što
boljeg odabira zanimanja na osnovi
utvrđenog potencijala nadarenosti i
potreba tržišta rada.
Napomena: Izvješće o ovom istraživanju
se nalazi na WEB stranici Hrvatske obrtničke
komore.
www.zg ugostitej.hr
GOST
17
NaTjeÈaj
na sajmovima, izložbama i natjecanjima vezanima za
poduzetništvo,
6. tekuće donacije za troškove osnivanja i početnog rada
udruga u gospodarstvu.
Namjene i iznos potpore
JAVNI
NATJEČAJ
za dodjelu bespovratnih
potpora za poticanje
razvoja poduzetništva u
2011. godini
U cilju poticanja razvoja poduzetništva, poticanja
konkurentske sposobnosti poduzetnika na svom području
i radi zaštite i očuvanja kulturnog nasljeđa i tradicijskih
gospodarskih vrijednosti na području Zagrebačke županije,
Zagrebačka županija dodijelit će godišnja financijska sredstva u vidu bespovratnih potpora za 2011. godinu:
1. subvencije za početak poslovanja poduzetnika,
2. subvencije za uvođenje i primjenu novih metoda poslovanja i upravljanja, standarda kvalitete i certificiranja,
3. subvencije za uvođenje inovacija u proizvodnju,
4. kapitalne pomoći za tradicijske i umjetničke obrte,
5. tekuće donacije za sufinanciranje organiziranja i nastupa
18
GOST
broj 3 / lipanj 2011.
Subvencija za početak poslovanja poduzetnika može se
dodijeliti za sljedeće namjene:
- izradu poslovnog plana, investicijske studije, plana
marketinga i slično,
- nabavu opreme za obavljanje osnovne djelatnosti,
informatičke opreme i poslovnog softvera,
- dopunsku izobrazbu poduzetnika u vezi s osnovnom
djelatnosti subjekta malog gospodarstva
- informatičko obrazovanje zaposlenih ili poduzetnika.
Potpora može iznositi do 50% troškova za odobrene
namjene, a najviše 10.000,00 kuna. Pojedinom korisniku
potpora se može dodijeliti samo jednom.
Subvencija za uvođenje i primjenu novih metoda poslovanja upravljanja, standarda kvalitete i certificiranja može
se dodijeliti ZE sljedeće namjene:
- konzultantske usluge ili edukaciju kod uvođenja
sustava,
- certificiranje sustava,
- certificiranje proizvoda - dokaz o sukladnosti, troškovi
stjecanja prava uporabe znakova kvalitete.
Potpora može iznositi do 50% troškova za odobrene
namjene a najviše 20.000,00 kuna. Pojedinom korisniku
potpora se mož dodijeliti samo jednom u istoj kalendarskoj
godini.
Subvencija za uvođenje inovacija u proizvodnju može se
dodijeliti isključivo za: izradu ili nabavu naprava, alata,
opreme računalnih programa neophodnih za uvođenje
inovacije u proi; vodnju. Potpora može iznositi do 50%
troškova za odobrene n; mjene, a najviše 50.000,00 kuna.
Pojedinom korisniku potpora s može dodijeliti samo
jednom u istoj kalendarskoj godini. Pojed nom korisniku
mogu se dodijeliti najviše dvije potpore za uvođen iste
inovacije u proizvodnju.
Kapitalna pomoć za tradicijske i umjetničke obrte može :
dodijeliti isključivo za poboljšanje uvjeta rada obrtničke
radioni' (uređenje prostora i nabavu opreme).
Potpora može iznositi do 50% troškova za odobrene
namjene, a najviše 10.000,00 kuna. Pojedinom korisniku
potpora se može dodijeliti samo jednom u istoj kalendarskoj godini.
Tekuća donacija za sufinanciranje organiziranja i nastupa
na manifestacijama može se dodijeliti:
1) za zakup, uređenje i opremanje izložbenog prostora, a
samo organizatorima manifestacija i za trošak voditelja i
popratnog kulturno umjetničkog programa u iznosu do
50% troškova za odobrene namjene, a najviše do:
50.000,00 kuna jedinicama lokalne samouprave, komorama, udruženjima obrtnika i poduzetnika, udrugama i
turističkim zajednicama kao organizatorima manifestacija i organizatorima zajedničkog nastupa, 30.000,00 kuna
trgovačkim društvima, obrtima, ustanovama i zadrugama
kao organizatorima manefiestacija i organizatorima
zajedničkog nastupa,
5.000,00 kuna pojedinačnim izlagačima,
20.000,00 kuna školama,
2) za trošak ulaznica, prijevoza i smještaja za učenike i
nastavnike u pratnji za zajednički posjet učenika manifestaciji, u iznosu do 100% troškova, a najviše do 10.000,00
kuna, školama kao organizatorima zajedničkog posjeta ili
nastupa učenika na manifestaciji.
Potrebna dokumentacija
4.1. bilanca i račun dobiti i gubitka za 2010. godinu ili
preslika ovjerene Prijave poreza na dohodak za
2010. godinu
4.2. preslika obrasca R-Sm - strana A (za prethodni
mjesec; izdaje ga Regos)
4.3. kratki opis inovacije (namjena, područje upotrebe,
korisnici, tržište) i očekivani efekti
4.4. dokaz o dodijeljenoj zaštiti industrijskog vlasništva
(dodijeljena isprava za patent, industrijski dizajn, žig)
Podnositelji zahtjeva za dodjelu potpore obavezno dostavljaju sljedeću dokumentaciju:
4.5. ugovor o pravu na korištenje inovacije između
vlasnika patenta i tražitelja potpore, ako to nije ista
fizička osoba
I. Opća dokumentacija
4.6. poslovni plan za komercijalizaciju inovacije i/ili ugovori s kupcima
1. Dokumentacija koju dostavljaju svi podnositelji zahtjeva:
1.1. ispunjeni obrazac zahtjeva
1.2. izvadak iz odgovarajućeg registra s popisom
registriranih djelatnosti (obrtni registar, registar
trgovačkog suda, registar udruga) ne stariji od 30
dana
1.3. potvrda Porezne uprave o nepostojanju duga prema
državi, ne starija od 30 dana
2. Obavezna dokumentacija ovisna o vrsti podnositelja
zahtjeva:
2.1. obavijest Državnog zavoda za statistiku o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007
(trgovačka društva i zadruge)
2.2. popis dioničara (dionička društva)
2.3. popis zadrugara ne stariji od 6 mjeseci ovjeren
pečatom zadruge i potpisan od strane odgovorne
osobe i potvrda članstva u Hrvatskom savezu
zadruga (zadruge)
2.4. preslika obrtnice (obrti)
2.5. sažetak plana rada udruge za tekuću kalendarsku
godinu i popis članova udruge ne stariji od 6 mjeseci
ovjeren pečatom udruge i potpisan od strane odgovorne osobe (udruge)
2.6. ispunjena Izjava o korištenim državnim potporama
male vrijednosti (subjekti malog gospodarstva)
2.7. računi, predračuni ili ponude (svi osim tražitelja potpora za osnivanje i početak rada udruga)
Uz račune, ponude i predračune koji nisu na hrvatskom
jeziku ili u kojima su stavke navedene šifrom ili nazivom iz
kojeg nije vidljivo o čemu se radi, dostavlja se obrazloženje
i kratki opis opreme ili usluge na koju se odnosi račun,
predračun ili ponuda.
II. Dodatna obavezna dokumenatcija
3. Za tražitelje subvencije za uvođenje i primjenu novih
metoda poslovanja i upravljanja, standarda kvalitete i certificiranja:
3.1. bilanca i račun dobiti i gubitka za 2010. godinu ili
preslika ovjerene Prijave poreza na dohodak za
2010. godinu
3.2. preslika Obrasca R-Sm - strana A (za prethodni
mjesec; izdaje ga Regos)
4. Za tražitelje subvencije za uvođenje inovacija u proizvodnju:
5. za tražitelje tekuće donacije za sufinanciranje organiziranja i nastupa na manifestacijama:
Za organizatore manifestacija i organizatore
zajedničkog nastupa poduzetnika:
- program ili opis manifestacije
- organizacijski i financijski plan manifestacije ili
zajedničkog nastupa
Za pojedinačne izlagače:
- opis manifestacije s navedenim razlozima nastupa
Za škole:
- opis manifestacije s navedenim razlozima organizacije,
nastupa ili posjeta,
- organizacijski i financijski plan organizacije, nastupa ili
posjeta manifestaciji.
Po potrebi, Upravni odjel za gospodarstvo može zatražiti
dodatnu dokumentaciju i obrazloženje.
Predaja zahtjeva
Zahtjev za dodjelu potpore (u daljnjem tekstu Zahtjev)
podnosi se na propisanom obrascu Upravnom odjelu za
gospodarstvo Zagrebačke županije, na adresu: Zagrebačka
županija Upravni odjel za gospodarstvo Ulica grada Vukovara 72/V P.P. 974 10001 Zagreb.
Natječaj će biti otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 31. listopada 2011. godine.
Stručni prilog
Zahtjevi se rješavaju prema redoslijedu zaprimanja i do
utroška sredstava. Zaključak o dodjeli potpore donosi
župan Zagrebačke županije, na prijedlog Upravnog odjela
za gospodarstvo.
Način uplate potpore, rokovi dostave računa i izvještaja, te
obveze korisnika potpore utvrđeni su Odlukom o bespovratnim potporama za poticanje razvoja poduzetništva.
Informacije
Informacije i potrebni obrasci zahtjeva mogu se dobiti u
Upravnom odjelu za gospodarstvo Zagrebačke županije,
soba 26, Ulica grada Vukovara 72 N, Zagreb, telefon
01/6009-457, telefaks 01/6009-488, elektronska pošta
[email protected] te na službenim
internetskim stranicama Zagrebačke županije
www. zagrebacka-zupanija.hr
www.zg ugostitej.hr
GOST
19
Novosti iz HOKa
i glavna operativna direktorica za
poslovne korisnike Irena Jolić Šimović
i predsjednik Uprave Konzuma Darko
Knez predstavili su program Obrtnik &
partner.
Hrvatska obrtnièka komora, Zagrebaèka
banka, Croatia osiguranje, Hrvatski Telekom i
VELPRO u pprogramu
g
OBRTNIK&PARTNER
Ovo partnerstvo
omogućit će obrtnicima,
članovima HOK-a,
ostvarivanje popusta
i pogodnosti na
prodajno-uslužnim
mjestima partnera uz
korištenje nove
identifikacijske i
platežne Visa Obrtničke
kartice Zagrebačke
banke
N
a inicijativu Hrvatske
obrtničke komore i njenog
predsjednika, gospodina Dragutina Ranogajca, ostvaren je sinergijski program
Obrtnik & partner. Ideja je bila u novi
program Obrtnik & partner uključiti
jake partnere iz najvažnijih gospodarskih sektora, bitne članstvu HOK-a u
poslovanju. Program je bio predstavljen
obrtnicima i široj javnosti u Zagrebu
30.svibnja.2011. u prostorijama
Matice hrvatskih obrtnika u Ilici 49.
Predstavljajući program, predsjednik
Hrvatske obrtničke komore Dragutin
Ranogajec istaknuo je zadovoljstvo
ulaskom velikih partnera.
"Ovim programom ostvarujemo našu
primarnu ulogu, a to je promicanje
i zaštita interesa našeg članstva. Bez
Zagrebačke banke, kao i ostala tri
partnera, Croatia osiguranja, Hrvatskog
Telekoma i VELPRO-a, ovaj program ne
bi uspio. Stvorili smo jaku okosnicu na
koju će se naknadno uključivati veći i
manji partneri iz ostalih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini,
koji će obrtnicima osigurati povoljnije
uvjete za kupnju proizvoda i usluga.
Vjerujem da će obrtnici prepoznati
kvalitetu programa i uz pomoć svoje
nove Visa Obrtničke kartice iskoristiti
ponuđene pogodnosti kod naših partnera", kazao je predsjednik Ranogajec.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore
Dragutin Ranogajec, predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković,
predsjednik Uprave Croatia osiguranja
Zdravko Zrinušić, članica Uprave THT-a
20
GOST
broj 3 / lipanj 2011.
U sklopu programa, svim obrtnicima,
članovima Hrvatske obrtničke komore,
izdaje se Visa Obrtnička kartica, koju
će uskoro primiti na svoje kućne adrese.
Kartica objedinjuje ulogu identifikacijske kartice Hrvatske obrtničke komore
i platežne kartice za kupnju roba i
usluga u zemlji i inozemstvu i temelj je
za ostvarivanje popusta i raznih modela
pogodnosti na prodajno-uslužnim
mjestima. Za obrtnike koji nisu njezini
klijenti, Zagrebačka banka izdala je Visa
Prepaid obrtničku karticu koja je prva i
jjedinstvena poslovna kartica takve vrste
Hrvatskoj. Može se također koristiti na
u Hrvat
prodajnim mjestima i bankomatima u
prodajn
zemlji i inozemstvu do iznosa prethoduplaćenog na karticu.
no upla
"Obrtnici - klijenti Zagrebačke banke
"Obrtni
ostvarit će sada i dodatne pogodnosti
u vidu niže naknade za obradu okvirnog kredita i leasinga, te mogućnost
povoljnijeg ugovaranja stambenih,
gotovinskih i auto kredita", izjavio je
predsjednik Uprave Zagrebačke banke
Franjo Luković.
"Naša uloga bila je ponuditi obrtnicima
maksimalan stupanj osigurateljne
zaštite, stoga smo kreirali poseban
Obrtnički paket osiguranja. Posebnost
ponude leži u tome da osiguranik sam
kreira svoju policu osiguranja, sukladno
svojim potrebama i djelatnosti kojom
se bavi",naglasio je Zdravko Zrinušić,
predsjednik Uprave Croatia osiguranja.
“Ulaskom u ovaj partnerski projekt
svojim uslugama i znanjem želimo
dodatno pomoći razvoju obrtništva u
Hrvatskoj. Tržište je izuzetno dinamično,
osobito za obrtnike, stoga su brza
komunikacija i korištenje najnovijih
tehnologija izuzetno bitni kako bi se
obrtnici fokusirali na razvoj poslovanja i
smanjenje operativnih troškova", rek|a
je članica Uprave T-HT-a i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike
Irena Jolić Šimović.
"VELPRO svim svojim kupcima nudi
konkurentne cijene, uslugu komisioniranja i dostave robe, marketinšku
podršku, specijalne ponude robne
marke Rial, a u sklopu projekta Obrtnik
partner VELPRO centri će svim korisnicima VISA Obrtničke kartice omogućiti i
cijeli niz ostalih pogodnosti koje će svim
obrtnicima uključenim u ovaj projekt
olakšati ukupno poslovanje”, istaknuo
je predsjednik Uprave Konzuma Darko
Knez.
JubilejI
28. svibnja
Dvadeset
godina od
osnivanja
Oružanih
snaga
Republike
Hrvatske
31. svibnja
Obilježen
Dan grada
Zagreba
Zagreb i dalje razvija svoju izvrsnost
kako bi bio mjesto napretka, solidarnosti
i zajedništva , mjesto susretanja, visokih
kulturnih dometa, neodoljive ljepote
Predsjednik dr. Ivo Josipović predaje
odlikovanje prvom zapovjedniku Zbora
narodne garde,
generalu Martinu Špegelju
U
čast dvadeset godina Oružanih
snaga RH s Medvedgrada je
ispaljeno 20 počasnih plotuna. Na stadionu NK “Zagreb” u
Kranjčevičevoj ulici potom se postrojilo 14
ešalona s više od 1200 pripadnika Oružanih
snaga RH, MUP-a i veterana Domovinskog
rata. Prvi u nizu bio je postroj sa 148 ratnih
zastava postrojbi koje su obranile suverenitet
Republike Hrvatske, dok su posljednji ešalon
– predstavljajući buduće naraštaje Oružanih
snaga - činili kadeti HVU “Petar Zrinski” .
Pregled svečanog postroja izvršio je vrhovni
zapovjednik OS RH prof.dr.sc. Ivo Josipović
a prijavak mu je podnio zamjenik načelnika
GS OS RH i zapovjednik Združenog provedbenog stožera za obilježavanje obljetnice
general pukovnik Slavko Barić. Prigodnim
obraćanjima pripadnike Oružanih snaga RH
i nazočne uzvanike pozdravili su načelnik
GS OS RH-a general pukovnik Drago Lovrić,
ministar obrane dr.sc. Davor Božinović,
predsjednica Vlade RH gđa. Jadranka Kosor,
predsjednik Hrvatskog sabora g. Luka Bebić
te Predsjednik Republike prof. dr. sc. Ivo
Josipović.
D
an grad i blagdana naše
nebeske zaštitnice Majke Božje
od Kamenitih vrata, 31. svibnja, ujedno je i dan zahvalnosti
za sve dobro što su nam naši pretci ostavili
u nasljeđe kroz devet dugih zagrebačkih
stoljeća, ali i dan ponosa zbog svega što
smo zajedno stvarali zadnjeg desetljeća,
zadnjih godina, a sve kako bi nam Zagreb
bio mjesto radosnijeg i ugodnijeg življenja.
Pored svih ekonomsko političkih neprilika Zagreb i dalje razvija svoju izvrsnost
kako bi bio mjesto napretka, solidarnosti
i zajedništva , mjesto susretanja, visokih
kulturnih dometa, neodoljive ljepote …
Ova obljetnica obilježavanja Dana grada
proslavlja se u duhu skorih završetaka pregovora o punopravnom članstvu Hrvatske u
Europskoj uniji, s čime će Zagreb i službeno
postati jedna od europskih metropola
članica zemalja članica Unije...
Bi o je to samo dio riječi koje
gradonačelnik tradicionalno upućuje
kao godišnju poslanicu Skupštini, ali i
zagrebačkoj i hrvatskoj javnosti.
... Prigodne riječi kojima se prisjećamo
svega dobroga kroz prohujala vremena,
ali isto tako one su i poruka kako moramo
odgovoriti na izazove koji nam predstoje u
ovim teškim vremenima i kojima se ističe
vrijednost koju su kako kroz povijest tako i
danas predstavljali građani kao nepresušni
potencijal kao istinski zalog sutrašnjosti i svjetla koje nadire iz mraka i donosi nam nove
osmjehe na licima u ozračju zajedništva,
poštovanja i ljubavi prema voljenom našem
Zagrebu...
Nadalje je gradonačelnik upozorio kako
se u strukturama gradskih vlasti vidi nedostatak socijalne osjetljivosti zbog koje
je Zagreb do sada nosio epitet socijalno
najosvještenijeg grada u državi.
Zagreb ne može biti sretan ako se sreća ne
osjeća i u najudaljenijim dijelovima Lijepe
Naše.
Zagreb kao političko, gospodarsko, kulturno i duhovno središte zemlje ima veliku
odgovornost za razvoj svih drugih hrvatskih
krajeva.
Unatoč krizi i gospodarskim problemima
s kojima se susrećemo, učinit ćemo sve da
naši građani žive dostojanstveno i sretno,
a da se Zagreb i dalje razvija u mjesto
svekolike izvrsnosti, zajedništva, napretka,
kulturnog uzdizanja i neodoljive ljepote...
I na kraju poslanice gradonačelnik je svim
građanima grada Zagreba čestitao dan
njihova voljenog grada.
www.zg ugostitej.hr
GOST
21
Posjet SVetog oca
Državni i pastoralni
p
pohod
p
Sveti Otac Benedikt XVI.
u Hrvatskoj
Hrvatska je s veseljem
dočekala Svetog Oca da
svjedoči riječima Božjeg
pastira pod geslom:
ZAJEDNO U KRISTU
U
zagrebačku zračnu luku Pleso
sletio je zrakoplov talijanske
zrakoplovne tvrtke "Al Italija" i
doveo nam u goste najdražeg
gosta kojeg si možemo poželjeti, Svetog
Oca, Benedikta XVI.
Svetog Oca su dočekali i poželjeli mu
dobrodošlicu; predsjednik Hrvatske, Ivo
Josipović, hrvatski politički vrh, kardinal
Josip Bozanić,te predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, biskup Marin Srakić.
"Dobro došli u Hrvatsku. Hrvatska je
počašćena i raduje se vašem dolasku,…i dijelim radost milijuna hrvatskih vjernika katolika
koji vas dočekuju kao Svetog Oca u pastirskom
pohodu…, Sveta Stolica je ranim priznanjem
Hrvatske odigrala ključnu povijesnu ulogu. . .
", bio je dio riječi dobrodošlice koju je izrazio
predsjednik Ivo Josipović.
Na toplim riječima dobrodošlice Sveti Otac
se srdačno zahvalio:
"Srdačno pozdravljam ljubljenu Hrvatsku
zemlju i grlim sve njene stanovnike. Dolazim
među vas kao hodočasnik u ime Krista…,
Hrvatska je pupoljak okružen Svetom žutom
bojom…" Slijedila je i ključna poruka posjete
koju je izrekao:
"Od samih početaka vaš narod pripada Europi
te joj, na poseban način,daje doprinos u
duhovnim i moralnim vrijednostima,koje su
22
GOST
broj 3 / lipanj 2011.
tijekom stoljeća oblikovale svakodnevni život
kao i osobni nacionalni identitet svoje djece…",
bile su prve riječi koje je uz blagoslov
Benedikt XVI. uputio na hrvatskom jeziku.
Službeni razgovori dva
poglavara na Pantovčaku
Nakon dočeka u zračnoj luci Zagreba Sveti
Otac imao je službeni državnički posjet
predsjedniku Ivi Josipoviću. s kojim se
zadržao u službenom razgovoru u četiri oka
nakon protokolarnog dijela. Poslije se Sveti
Otac zaputio u nuncijaturu gdje je imao
službeni susret s premijerkom, gospođom
Kosor.
HNK i susret sa 700
uglednika Hrvatske
"Savjest je temelj svakog slobodnog i pravednog društva i bez savjesti nema spasa. Ako se
savjest otkrije kao mjesto odgovornosti pred
Bogom , onda ima nade za budućnost", bila
je temeljna poruka u HNK društvenoj eliti
Hrvatske
U HNK je Sveti Otac imao susret s hrvatskom
elitom odabranih kojoj je govorio. Poslao
je poruku i svijetu kako Hrvatska ima svoje
vrijednosti s kojima može sudjelovati u
zajedničkoj izgradnji svijeta i to upravo na
kršćanskim temeljima.
Gradonačelnik grada gospodin Milan Bandić
poklonio je Svetom Ocu ključeve grada
Zagreba.
Nacionalni susret s hrvatskom
katoličkom mladeži – bdijenje s
trideset tisuća mladih
Mladi su se, njih deseci tisuća okupili na
zajedničko bdijenje sa Svetim Ocem na
Trgu bana Josipa jelačića. Bilo je mladosti
iz cijelog svijeta koji su došli družiti se sa
Svetim Ocem.
Papa ih je sve pozvao da odole materijalnim
izazovima. Prilikom podizanja ni muha se
nije čula na glavnom gradskom trgu, što je
posebno obradovalo Svetog Oca.
Svetog Oca su mladi ispratili prilikom
odlaska s trga pjesmom “Krist na žalu” a
koja ga je vodila na susret s onima koji su
bili ispred katedrale i pratili bdijenje s trga
na velikom monitoru. I ponovno, na putu
prema nuncijaturi Sveti Otac bio je očaran
mladošću koja ga je dočekala i ispratila
klečeći ispred katedrale.
Sveta Misa na hipodromu uz
400 000 vjernika
U duhu gesla Papina pohoda“Zajedno u
Kristu” cijela Hrvatska se okupila oko svojeg
duhovnog oca, Pape Benedikta XVI.
Sveti Otac BenediktXVI , poglavar Katoličke
crkve, vrhovni moralni autoritet suvremenog čovječanstva, došao je k nama
Hrvatima u vremenu kad je od Europe
povrijeđeno dostojanstvo našeg naroda
da bi nas ojačao u vjeri u Boga, apsolutnog
gospodara povijesti.
“Moramo poštovati vrijednost ljudskog
života od začeća do prirodne smrti”.
Pastirski pohod Svetog Oca jedinstvena je
prilika da svi mi okupljeni sa svih strana Lijepe naše i izvan njenih granica na velikom
hrvatskom euharistijskom slavlju povodom
“Prvog nacionalnog susreta hrvatskih
katoličkih obitelji“ povjerimo Gospodinu
našu prošlost, sadašnjost i budućnost, sebe
i svoje obitelji, čitav hrvatski narod i sve
stanovnike naše Domovine.
Ovo zajedničko sudjelovanje na Hipodromu u jedinstvenom slavlju s Papom
je svjedočanstvo i znak našeg iskrenog
bogoljublja, čovjekoljublja i domoljublja.
Zajednička molitva s Papom koji nam je
svojim dolaskom iskazao osobitu čast samo
je potvrda više o našoj uskoj vezi i povezanosti sa sveopćom Crkvom, kao i potvrdu
naše ucijepljenosti u zajednicu naroda
Europe i svijeta.
Papi su poznate žrtve koje su bile suočene
s fašističkim i komunističkim diktatorskim
režimima, kao i patnje koje su ostavile
svježe i duboke rane uzrokovane velikosrpskom agresijom na našu Domovinu.
Naša sadašnja nadanja i
ohrabrenje za ulazak u
Europsku Uniju
Hrvatska je oduvijek pripadala Europi i njenoj zajednici naroda, pripadala
je katoličkoj Crkvi i tisućljetnoj vjeri otaca.
Hrvatski narod se za svoju vjeru borio i tako
kršćanstvo sačuvao za Europu zbog čega je
od papa nazvan “Ante murale christianitatis”.
Taj epitet je za Europu Hrvatska nebrojeno
puta plaćala krvlju svojih muževa, žena
i djece, a posljednje veliko plaćanje sa
stotinama tisuća ljudskih života je Hrvatski
narod platio 1945. godine. Od tog gubitka
teško će se ikada više demografski oporaviti.
Tu činjenicu današnja moderna Europa je
namjerno zaboravila.
Od samih svojih početaka hrvatski narod
pripada Europi, a Papa je posebno istaknuo
doprinos Hrvatske europskoj tradiciji, ali i
njenu odanu i istinsku vezanost uz Crkvu
kroz 13 stoljeća.
Zato danas, u predvečerje potpisivanje
pristupnih pregovora u zajednicu Europe,
u Europsku Uniju, za Hrvatsku bi najveći
uspjeh bio ulazak u Europsku Uniju bez
“RASPRODAJE ili ŽRTVOVANJA“ stoljetnih
hrvatskih kršćanskih korijena i osobnog
identiteta.
Kaptol – poklonstvo i molitva
na grobu Blaženog kardinala
Alojzija Stepinca
“Sveti Oče, zbog vaše prisutnosti svodovi
ove prvostolnice večeras su preniski, a srca i
domovi hrvatskih ljudi preuska da prime obilje
radosti…”, bile su riječi kojim je Svetog Oca u
katedrali dočekao kardinal Josip Bozanić.
Sveti otac je uzvratio svojim riječima
i osobno se zahvalio za poklon koji je
primio, sliku Majke Božje od Kamenitih
vrata, zaštitnice Zagreba. Papa je uzvratio
poklonom katedrali, dao je zlatni kalež.
Između ostalih poruka posvetio je velik dio
svoje propovijedi kardinalu Stepincu na čiji
grob je išao moliti.
“Stepinac je bio veliki pastir i veliki kršćanin.
Primjerena je Stepinčeva borba za humanizam a protiv duha vremena.U NDH, za
vrijeme lažne autonomije hrvatski narod je
bio zavaran, a Hitler ju je iskoristio za sebe..
Tu se Stepinac borio protiv diktature ustaškog
režima, za pravo čovječanstva, za spas
Pravoslavnih, Židova i Roma. Poslije je došao
novi režim i diktatura komunizma, a Stepinac
se opet morao boriti za vjeru, humanizam i
prisutnost Boga. Sudbina je odredila da se
morao boriti za svoj hrvatski puk, a protiv
duha vremena- zloduha. Neka Blaženi
kardinal Alojzije Stepinac i svi sveti vaše zemlje
posreduju za vaš narod, a majka Spasiteljeva
neka vas štiti.”
Odlazak iz katedrale i Hrvatske
Po završetku mise u katedrali Sveti Otac
je posjetio kardinala Josipa Bozanića u
Nadbiskupskim dvorima. Slijedilo je slikanje
sa sjemeništarcima koji su ga ispratili pjesmom uz klicanje njegovom imenu.
Putem prema zračnoj luci Zagrepčani su
Svetog Oca ispratili klicanjem.
Veliko nevrijeme je skratilo službeni protokol
ispraćaja tako da se predsjednik Josipović i
politički vrh oprostio od Pape u hangaru. Do
vrata zrakoplova našeg zračnog prijevoznika
“Air Croatie”ispratili su ga kardinal Bozanić i
nadbiskup Srakić.
www.zg ugostitej.hr
GOST
23
zdravlje
Bolno
koljeno
Bol se potom javlja pri opterećenju
posebice kod hoda niz stepenice i
nizbrdo a u kasnijoj fazi može se javiti
i u mirovanju.
Bolest se razvija sporo a gubitak
pokretljivosti je postupan ali NEPOVRATAN.
Izobličenje ili deformacija zgloba
mogu nastati zbog promjene oblika,
zadebljanja zglobne čahure ili izljeva
u zglob.
Škripanje pri pokretu prouzročeno je
trenjem neravnih površina zglobne
hrskavice pri pokretu zgloba koji
postupno postaje nestabilan ili labav
a slabe i okolni mišići. U završnom
stadiju osteoartritisa dolazi do deformacije, nestabilnosti ili ukočenja
zgloba.
Vlaga, hladnoća i vjetar nisu uzroci
osteoartritisa ali ga mogu potaknuti i
pojačati bolove.
Dijagnoza
S
Rubriku uređuje
dr. BLAŽENKA NEKIĆ
specijalist fizijatar
Koljeno je najveći zglob
našeg tijela. Građa zgloba
je složena . Koljena nose
najveći dio tjelesne težine
i imaju glavnu ulogu pri
pokretima saginjanja,
uspravljanja i okretanja
kao osiguravanja
stabilnosti kod uspravnog
položaja tijela
24
GOST
broj 3 / lipanj 2011.
ložena građa i funkcija kao i
opterećenost čini zglobove
koljena podložne ozljedama,
oštećenjima i bržem starenju
zglobne hrskavice i ostalim dijelovima zgloba. Posljedica je postupno
razvijanje osteoartritisa ili artroze. ŠTO
JE TO?
Osteoartritis ili artroza degenerativna
je bolest zgloba koja se primarno
razvija na hrskavici i koštanim dijelovima a kasnije zahvaća zglobnu
čahuru i zglobne sveze. Osteoarthritis se najčešće pojavljuje poslije 40
godine ali se može pojaviti i ranije
pa čak i kod djece. Do 45 godine
češće obolijevaju muškarci a nakon
55 godine žene . Riječ je o učestaloj
bolesti ponajprije posljedici starenja
ali obolijevanju uvelike pridonose i
štetni utjecaji iz okoline te moderan,
nezdrav način života. Mnogobrojni su
čimbenici nastanka bolesti, to mogu
biti urođene deformacije zgloba ,
nepravilno držanje tijela , prekomjerna tjelesna težina, neprestana
opterećenja zbog prirode posla,
ozljede i oštećenja hrskavice i drugih
dijelova zgloba koja nastaju za vrijeme različitih rekreativnih i sportskih
aktivnosti i fiziološko starenje zgloba.
Bolovi su najčešći znak upozorenja za
nastale promjene u zglobu. U početku
je javlja umor, potom bol na početku
tjelesne aktivnosti ili pokreta koja
se smanjuje nakon nekoliko koraka.
Dijagnozu postavlja specijalist fizijatar
ili ortoped na temelju opisa tegoba i
detaljnog pregleda bolesnika, potom
određuje neophodne pretrage te
vrstu i način liječenja. Rendgenska
snimka ukazuje na odnos zglobnih
tijela i može potvrditi pretpostavku
da je riječ o artrozi ,a isključiti upalne
i tumorozne promjene. MRI i ostale
pretrage rjeđe su potrebne. LIJEČENJE
Osteoartritis i artrozu nije moguće
izliječiti ali se može znatno poboljšati
kvaliteta života očuvanjem pokretljivosti.
FIZIJATAR određuje, provodi i kontrolira liječenje u suradnji sa fizioterapeutom. Cilj liječenja je ukloniti bol,
smanjiti oteklinu, poboljšati pokretljivost zgloba i osnažiti mišiće.
U liječenju se primjenjuju lijekovi
za ublažavanje bolova i nesteroidni
antireumatici ako su prisutne upalne
promjene.
Odmor i rasterećenje zgloba
preporučuje se u bolnoj fazi, a
injekcije u zglob tek nakon pregleda
liječnika.
FIZIKALNA TERAPIJA je osnova
liječenja. U tu svrhu koristi različite
vrste i oblike energije : laser, ultrazvuk,
magnetoterapija, elektroterapija .
Fizikalna terapija se primjenjuje radi:
- smanjenja ili otklanjanja bolova,
- otklanjanja otekline,
- sprječavanja zakočenosti zgloba,
- poticanja procesa obnavljanja zglobnog tkiva,
- sprječavanja daljnjih oštećenja
zgloba
KINEZIOTERAPIJA ili vježbanje je
liječenje pokretom.
Vježbe su osnova liječenja i
sprečavanja ponavljanja bolova .
Cilj je:
- održavanje pokretljivosti i
sprečavanje kontraktura ili
ukočenosti zgloba,
- poticanje procesa obnavljanja
hrskavice
- snaženje oslabljenih mišića koji
stabiliziraju i čuvaju zglob
Važno
Specijalist fizijatar određuje vrstu i
način izvođenja vježbi. Fizioterapeut
educira bolesnika kako pravilno
vježbati.
- Vježbe provoditi svakodnevno samostalno kod kuće
- Vježbe ne smiju izazivati bolove.
Postoje neka pravila koja su sastavni
dio kvalitetnog liječenja. Stoga će
liječnik bolesnika naučiti:
- vježbe koje treba provoditi svakodnevno kod kuće, -pravilnom držanju
tijela,
- uporabi štapa ili štake koji
rasterećuju zglob a nose se u ruci
suprotno od bolnog koljena, -odmaranju ili poštedi zgloba,
- izbjegavanju štetnih položaja ili aktivnosti kao što su klečanje, čučanje,
hod niz stepenice i nizbrdo -pravilnom izboru obuće koja ublažava
hod, -održavanju optimalne tjelesne
težine, -vrstu i način prehrane.
Cilj je usporiti napredovanje bolesti te
odgoditi ili izbjeći operativni zahvat
kojim se djelomično ili u cijelosti
zamjenjuje "potrošen" zglob.
Sva vaša pitanja iz
područja fizikalne
medicine i rehabilitacije
pošaljite na adresu
Udruženja s naznakom:
Za „Gost“ – Zdravlje
ZAKON O HRANI
T
o je Zakon na koji mora pristati i
Hrvatska želi s tržišta izbaciti sve
biljne lijekove, a raširiti sintetske
na sva područja, jer ima koristi od
farmaceutskih tvrtki.
Bez prevelike pompe je 30. travnja u
Hrvatsku stigla vijest kako je u skladus
Codexom Alimentariusom (Zakon o hrani)
Europska unija zabranila prodaju lijekova
baziranih na bilju, te propisala da se ti proizvodi moraju registrirati kao hrana ili dodaci
hrani.
Naime, zabranjuje se da se pripravak
prodaje, a da prije toga nije provedeno
višegodišnje istraživanje o zdravstvenoj
ispravnosti lijekova za koje se mora izdvojiti
i do 100 tisuća eura. Jedina politička stranka
koja je na to reagirala je Zelena lista.
Direktiva oduzima potrošačima (pacijentima) pravo na alternativno liječenje. Lijek
je jedino ono što proizvodi Bayer, Barr,
Glaxosmith-Cline i njima slični, iako su
njihovi lijekovi dobiveni sintetskim putem iz
pretežno anorganskih spojeva, a razdoblje
testiranja od 10-ak godina ni približno nije
dovoljno da se i zbjegnu brojne nuspojave
–objašnjavaju u Zelenoj listi.
Codex s vremenom
promijenio cilj postojanja
Codex Alimentarium je, naime, stvoren kako
bi definirao standarde i smjernice, koje na
međunarodnoj razini kontroliraju proizvodnju i sigurnosti hrane, ali i rješavali probleme
ve zane sa genetski modificiranom hranom i
biotehnologijom.
Sve za lovu: Zabranili biljne
pripravke, a guraju "svoje"
lijekove i GMO hranu
Nažalost, organizacija je pala pod utjecaj
velikih farmaceutskih i poljoprivrednih
korporacija i proizvođača genetski modificirane hrane te štiti njihove interese, piše
Glas Slavonije. Brojne organizacijeupozoravaju da je krajnji cilj Codexa tretiranje svih
životinja antibioticima i hormonima te 100postotni genetski modificirani usjevi, hrana
podvrgnuta zračenju (kako bi ju se zaštitilo
od kvarenja), kao i izbacivanje s tržišta ekoproizvoda i prirodnih lijekova.
U igri je s njima i Svjetka zdravstvena organizacija koja određuje smjernice svjetske
trgovine, a države-članice moraju poštovati
ta pravila, jer će inače dobiti sankcije i velike
kazne, pa će tako s vremenom svi prirodni
dodatci prehrani, alternativni lijekovi,
vitamini i minerali postat nezakoniti, dok će
se otrovne kemikalije koristiti kao dodaci
prehrani.
GMO će nas uništiti
Američka akademija znanosti, odjel za
okoliš, upozorava na studije koje navode
ozbiljne zdravstvene smetnje izazvane
hranom od GMO-a: neplodnost, slabljenje
imunološkog sustava, ubrzano starenje,
poremećaj sinteze kolesterola, regulacije
inzulina, tvorbe bjelančevina te poremećaj
rada jetre, bubrega, žuči i cijelog probavnog
sustava – ističe prof. Jošt.
Unatoč tome, Argentina je danas najveći
proizvođač GM soje na svijetu. Tradicionalno
zemlja pšenice, goveđeg mesa i mlijeka,
danas žanje soju na 13 milijuna hektara i to
samo kako bi izvozom smanjili veliki državni
dug. No prof. Jošta upozorava da prevelik
udio soje u prehrani ima katastrofalni učinak
za zdravlje nacije, a zbog visokog sadržaja
fitata soja sprječava "usvajanje" željeza i
cinka te nije dobar izvor kalcija. U djece se
javlja slabokrvnost, slabe kosti, pokvareni
zubi, hormonalni poremećaji i pothranjenost. Visok sadržaj estrogena u zrnu
soje kod djece uvjetuje preranu spolnu
zrelost. Još jedna monstruozna ideja
kod uzgoja genetski modificirane hrana
jest "sjeme Terminator", koje još nije u
prodaji, ali će sigurno procuriti na tržište.
Naime, "terminator" označava ideju da
biljka ima ugrađen gen koji samouništava
sjeme biljke, čini ga sterilnim, pa se tako
ne može sačuvati za sljedeću sezonu. Na
taj način se uništava sve ono na čemu je
čovječanstvo radilo 12 tisuća godina, jer će
seljaci i farmeri biti prisiljeni svake godine
kupovati novo sjeme te tako postati ovisni
o korporacijama, a 80 posto sjemena koje
je 1,4 milijarde ljudi na svijetu koristilo više
sezona, nestati će.
www.zg ugostitej.hr
GOST
25
GastRonomija
HRVATSKA
autohtona kuhinja
U nedjelju, 29.svibnja
2011., promoviran je
"Pravilnik o utvrđivanju
posebnog standarda
- Hrvatska autohtona
kuhinja"
U
pravo promovirani standard
namijenjen je prije svega
domaćim restoranima, barovima i hotelima, kao i ostalim
ugostiteljskim kategorijama lokala koji
će, ukoliko žele, moći svoje objekte
označiti standardiziranom pločom s
nazivom "Hrvatska autohtona kuhinja".
Sama ploča, istaknuta na ulazima lokala
kao i na informativnim mjestima, jasno
će klijenteli govoriti kako ulazi u lokal u
kojem je na popisu ponude najmanje
70 posto jela sa "Popisa jela hrvatske
gastronomske baštine".
Pravilnik o utvrđivanju standarda
"Hrvatska autohtona kuhinja" je potpisan u lokalu "Stari Puntijar" , kod našeg
kolege, gospodina Zlatka Puntijara.
Standard je namijenjen prije svega
domaćim ugostiteljskim objektima
koji će, ako ga prihvate, moći svoj lokal
označiti spomenutim obilježjem.
Velika je lista popisanih jela koja ulaze u
sastavni dio Pravilnika.
Hrvatski brend
Polako i sigurno stvara se brend hrvatske
gastronomije, bilo je iznijeto na pred-
26
GOST
broj 3 / lipanj 2011.
stavljanju novog Pravilnika. Ministar
turizma, gospodin Damir Bajs, istaknuo
je kako je to pionirski pothvat zbog
kojeg se prije skoro godinu dana počelo
raditi na promjeni dotadašnjih zakona.
Novi "Pravilnik" unosi i nove standarde
za naše ugostiteljstvo podvukao je
gospodin Bajs.
Željko Lenart, tajnik Ministarstva turizma, nadodao je kako će novi standardi
domaćih brendiranih jela ovim putem
promovirati i hrvatske namirnice koje
će morati stati pod povećalo posebno
dokazane visoke kategorije standarda i
kvalitete.
Hrvatska nije samo
zemlja Sunca i mora
U nazočnosti članova Ceha ugostitelja i
turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke
komore i Ministarstva turizma istaknuto
je kako Hrvatska nije samo zemlja sunca
i mora već kako ona ima i mnogo drugih
kvalitetnih prepoznatljivih atributa. Istaknuto je u izlaganjima kako Hrvatska ima
sve pretpostavke eko turizma s visokim
standardima te vrste ponude. Poseban je
bio i osvrt na istraživanja koje je provela
svjetska "kuća Tomas" o potrošnji turista
u Hrvatskoj. Ona govori kako je gastronomska potrošnja na vrlo visokom
četvrtom mjestu što motivira dolazak
gostiju u Hrvatsku.
Tom prilikom naš kolega Zlatko Puntijar,
koji se stalno zalaže za predstavljanje
i zaštitu autohtone (izvorne) domaće
hrvatske kuhinje, rekao je kako se nada
prihvaćanju ovog velikog i značajnog
projekta od svih članova našeg Ceha,
ali isto tako i od strane poduzeća koja se
bave ugostiteljskom ponudom.
Gospodin Zlatko Puntijar je u svom
izlaganju dalje nastavio kako smatra da
je novim pravilnikom definirana hrvatska
autohtona gastronomska i enološka
ponuda.
Time su utvrđeni uvjeti i svi elementi koji
moraju biti ispunjeni za dodjeljivanje
spomenutog standarda, kao i njegovo
javno predstavljanje i označavanje.
Pravilnik omogućuje razlikovanje i
predstavljanje ugostiteljskih objekata
kao i onih koji u svojem sastavu imaju
ugostiteljsku ponudu tradicionalnih
hrvatskih jela. Krajnji cilj je predstaviti
bogatu nacionalnu gastro ponudu autohtonih, ili izvornih naših jela, te promovirati Hrvatsku kao turističko odredište s
prepoznatljivom gastro i eno baštinom i
kulturom.
Uz pravilnik kao njegov sastavni dio ide i
veliki popis koji čine hladna i topla predjela, kruh i proizvodi pekarske galanterije, juhe, variva odnosno jela sa žlicom,
zatim slijede glavna jela, prilozi i na kraju
bogata paleta priloga, salata i deserta.
Popis jela, koji čini sastavni dio Pravilnika, donijet ćemo u sljedećem, ljetnom,
broju našeg glasila Gost. Važno je
napomenuti kako je izvan Pravilnika
ostalo još neevidentiranih izvornih jela.
To ne znači kako ćemo ih izostaviti, već
naprotiv, Prvilnik će se nadopunjavati s
istovremenim istraživalačkim radom sa
izvornog gastronomskog područja.
PRedstavljaNje
MARIBOR-kulturna
prijestolnica Europe 2012.
U utorak, 17. svibnja, na Trgu
bana Josipa Jelačića u Zagrebu prisustvovali smo zanimljivom predstavljanju susjeda iz
Slovenije. Maribor će naime,
uz portugalski Guimaraes,
sljedeće, 2012., godine biti
kulturna prijestolnica Europe
M
ariborčani su nam se
predstavili uz dobro i
lijepo osmišljen program.
Pokazali su na koji način
se Maribor, susjedni gradovi i cijela
Slovenija pripremaju za taj važan
događaj. Uz prekrasan glazbeni program nudili su obilje propagandnog
materijala tiskanog na hrvatskom
i engleskom jeziku. Na taj način su
mamili publiku kako bi zainteresiranima, kojih je bilo u priličnom broju,
pokazali Štajersku, njenu okolicu i
život i kulturu tog kraja.
Na Trgu ste mogli vidjeti lijepo
osmišljene igraonice za djecu, a
svakog vikenda one su postavljene u
gradskom parku u Mariboru.
Magistrica Maja Miše (na slicidesno)
vodila je promociju MARIBOR 2012 na
zagrebačkom Trgu bana Jelačića
Maribor se ozbiljno priprema za
godinu u kojoj očekuje da će mu
titula prijestolnice kulturne Europe
u posjet dovesti velik broj turista. Za
taj značajan događaj ne priprema se
samo Maribor već i susjedni Slovenj
Gradec, moderno Velenje, lijepo Novo
Mesto, Ptuj i multikulturalna Murska
Sobota. Gotovo pola Slovenije će
spremno odgovoriti zahtjevima koje
od njih zahtijeva ovaj događaj.
Susjedna Slovenija sprema široku
lepezu ponude svim europljanima
koji u nju, povodom te manifestacije,
navrate.
U razgovoru s gospođom magistrIstricom Mijom Miše, koja je vodila ovo
predstavljanje, pored navedenog,
saznali smo da će te godine Maribor biti domaćin mnogim, jasno,
kulturnim skupovima, priredbama i
drugim manifestacijama.
Predstavile su se i naše kolege ugostitelji, članovi "Obrtničke zbornice
Slovenije", jer bez ugostitelja nijedan
veliki događaj nebi bio potpun. Normalno je da kolege Slovenci predstavljaju i ističu svoje, autentično, i da
hoće pobuditi interes za to.
Bez ugostitelja se ne može, kako kod
nas, tako ni u Sloveniji. U tome ćemo
se složiti svi mi ugostitelji, zar ne?.
www.zg ugostitej.hr
GOST
27
PRedstaVljaMo vaM
Savski mamut
u Plješivièkoj kleti
Ulaz u restoran "Plešivička klet" na adresi Staglišće 23, na Trešnjevci
Š
nicl po šnicl uz gemišt
po gemišt i dogurali
smo u 21. stoljeće, ili
ušli u treći milenij ak
računamo po Kristu,
piše na uvodnoj stranici jelovnika restorana Plešivička klet.
Ugostiteljski obrt Restoran
Plešivička klet nalazi se u srcu
stare Trešnjevke, na Staglišću
broj 23, a vlasnik je Mladen
Požeg.
Vlasnik restorana gospodin Mladen Požeg
Posjetili smo našeg kolegu i
dugogodišnjeg člana Udruženja
gospodina Mladena Požega u
njegovu restoranu Plješivička
klet na Trešnjevci
28
GOST
broj 3 / lipanj 2011.
Obrt su osnovali, danas već
davne 1974. godine Mladenovi
roditelji, gospođa Katica i gospon Marijan. Kolega Mladen
je godine 1980. preuzeo obrt
i počeo samostalno voditi
posao. Obrt Mladena Požega
nije samo ugostiteljska radnja
restoran, on ima i svoj drugi
dio djelatnosti, jaku logistiku
smještenu na Svetojanskoj
gorici. Gore na brijegu, na Gorici
kolega Mladen ima vlastite
vinograde i seosko imanje.
Veliki nasadi plemenitih sorti
šardonea, rizlinga i graševine su
prepoznatljivi i na vinskoj karti
njegove obrtne kuće. Pored
vinogradarstva i podrumarstva
Mladen ima i otkupnu stanicu za
grožđe, a bavi se i destilacijom
kao proizvodnim dijelom obrta.
Kolega Mladen proizvodi rakije,
a najpoznatija je njegova loza,
ili po domaćemu tropica.
Plešivička klet na svojoj karti ponude nudi jela izvorne domaće
kuhinje, tradiciju Zagrebačke
gastro ponude čija jela ulaze u
popis izvornih jela.
Prema sezoni Mladen slaže
posebnu sezonsku kartu, tako
da u jesen nudi kolinska jela;
krvavice, pečenice, hladetinu a
svakako ne smijemo zaboraviti
spomenuti njegove glasovite
svinjske i juneće gulaše i
paprikaše s domaćim žgancima.
Iz ponude smo izdvojili i
ajngemahtes, za njegove goste
posebno spravljene juhe.
Savski mamut je Mladenovo najomiljenije jelo koje on priprema
po osobnoj recepturi. Juneći
ručno rezani rozbif je pripravljen
u takozvanom mokrom pacu od
vode, soli, bibera i ljute paprike.
Meso stoji u njemu tri tjedna
i onda je najbolje za pečenje,
kazao nam je Mladen.
Pored osobnosti zalaženja i
pomaganja u kuhinji pri spravljanju jela Mladen ima hobi
koji je prenio u svoj restoran.
Dugogodišnji je natjecatelj u
spravljanju fiš paprikaša i s tih
Restoran ima salu u prizemlju (gore lijevo), na katu (gore desno), te vrt na kraju kojeg
je smještena peka (slike u sredini). Dolje lijevo su bačvice iz kojih se toče razne domaće
rakije, a desno je slika zvona koje najavljuje zadnju "rundu" i skori "fajrunt"
natjecanja ima puno pehara s kojima
se ponosi. Tako je, kod nas, u Zagrebu
znan kao šampion fiša, sudjeluje
na svim fiš natjecanjima u zemlji.
Naći ćemo ga u Pakracu, Lipiku ali
i u Osijeku, prijestolnici fiša. Prošle
godine se natjecao s najboljim fiš majstorima u državi. Na državnom prvenstvu u Osijeku izašao je na megdan
Slavoncima, kraljevima u spravljanju
fiša, i ušao u finale tog natjecanja.
Sam ulazak na natjecanje, posebno
u njegov finalni dio veliki je uspjeh.
Zauzeo je visoko šesnaesto mjesto.
Voli spravljati fiš za svoje goste, te fiš
imamo svaki petak na karti ponude
restorana. Spravlja ga uvijek s vinom
koje Slavonci ne koriste, oni umjesto
vina stavljaju šećer.
U svojoj kuhinji spravlja i jela ispod
peke, a najzadovoljniji je kad za svoje
goste peku složi sam. Za vrijeme
našeg ugodnog razgovora Mladen
se hladio ili osvježavao gemištecom
tromotorcem, jer dva deci su mu
prekratka. Pije isključivo prirodno
vino iz lagva (bačve), rinfuzu, u kojoj
nema nikakvog konzervansa, ne voli
buteljirana vina.
Gospodin Požeg je stalni i
dugogodišnji član našeg Udruženja,
njegovih tijela, Skupštine i Upravnog odbora. Stalni je sudionik
svih akcija Udruženja ugostitelja.
Redovno sa svojom kuhinjom prati
gastro akcije Udruženja i Obrtničke
komore Zagreb. Bio je član i predsjednik Ceha ugostitelja Obrtničke
komore Zagreb (OKZ), isto tako je i
član ispitne komisije za natkonobare
i pomoćničke ispite. U svojem lokalu
kao mentor vodi devet učenika na
praktičnoj nastavi.
Dobitnik je mnogih priznanja počevši
od Udruženja, OKZ i HOK., ali i drugih
naslova među kojima želi istaknuti
tri zvjezdice Večernjeg lista. Godine 1997. njegov restoran je bio
uvršten među sto najboljih restorana
Hrvatske.
Na kraju smo pitali Mladena što bi u
ova teška vremena u zemlji, a posebno po nas ugostitelje poručio našim
kolegama.
Drage kolegice i kolege, ustrajte u
svojem poslu, u ovim teškim vremenima krize u kojoj smo se našli
zahvaljujući našim vlastima, bez obzira
kojoj stranci oni pripadali, sačuvajte
svoje obrtničke lokale i status obrtnika.
Budimo zajedno, jer tako smo jači!
www.zg ugostitej.hr
GOST
29
ŠPORT
Obrtničke športske
igre Primošten 2011.
odigrano i treće poluvrijeme, no rezultat
njega vam ne mogu reći jer je trajalo do
dugo u noć. Da nisu konobari odsvirali
fajrunt tog dijela natjecanja, možda bi se
još i sada igralo.
Tenis nam je, u ženskoj konkurenciji, donio
srebro, koje je izborila naša predstavnica
Ljubica Mamić.
U potezanju užeta naša ekipa nije
nikako mogla parirati ostalim "teškašima"
Komorašima, jednostavno: "Bili smo pre
lagani zato smo "popušili"!" Za sljedeće
Obrtničke športske igre treba našu ekipu
"potezača užeta OKZ" dobro nahraniti i
"nafutrati ih kilama ", i ne dozvoliti da na
natjecanje dođu mršavi kao manekenke,
Tvigice i da nas tamo sramote.
Stolni tenis ili pingač nije ni ove godine
bila naša disciplina, ali svejedno je naša
Aleksandra Žuljević osvojila brončanu
medalju.
4. obrtničke športske igre održane su u Primoštenu
od 19. do 22. svibnja ove godine
Kuglanje
Naše cure su osvojile drugo mjesto,
odnosno srebrnu kolajnu. Njome su se
okitile: Marija Subota,Kata Romić,Tamara
N
a početku ću iznijeti nezgodu koja se dogodila
malonogometnoj momčadi
Udruženja ugostitelja koja je
branila boje Obrtničke komore Zagreb.
U teškoj prometnoj nezgodi stradao je
najveći dio prve momčadi i završio u
Splitu u bolnici. Srećom je samo jedan
igrač teže stradao i zadržan je na daaljnjem liječenju. Kad je došao sebi prve su
mu riječi, koje je uputio kolegama, bile:
"Dobro dečki, nije to ništa, vidimo se u
Zagrebu na cugi kod Franza".
Javna zahvala
Na kraju te priče koja je sretno završila
želja nam je zahvaliti se našim kolegama
iz Obrtničke komore Split, koji su se
zaista trudili i skrbili oko naših stradalnika.
Zauzeli su se za naše stradalnike kao za
članove svoje najbliže obitelji. Pored zahvale kolegama obrtnicima na nesebičnoj
pomoći našim stradalim kolegama koristimo priliku da se zahvalimo liječnicima i
osoblju Opće bolnice Split na nesebičnoj
liječničkoj i ljudskoj pomoći.
Mali nogomet
Zagreb – Split 4:0
"Poslije kiše dolazi Sunce" kaže stara
izreka. Naša nogometna momčad, iako
stradala u prometnoj nezgodi, bila je
nadahnuta za igru i natjecanje. Došla je do
finala gdje su je čekali nabrijani protivnici,
nogometna vrsta Obrtničke komore Split.
Utakmica je počela već i prije samog
finala. "Zgazit ćemo Blitvare!, zgazit ćemo
Purgere!" - čulo se prije tekme.Počelo je
uz vatreno navijanje, posebno ženskog
dijela publike , jer je već velik dio muških
bio na okrijepi uz sokove spravljene na
bazi ječma i hmelja koji su se najviše kon-
30
GOST
broj 3 / lipanj 2011.
Naša nogometna momčad, iako stradala u prometnoj nezgodi, došla je do finala gdje su je čekali
nabrijani protivnici, nogometna vrsta Obrtničke komore Split. Odlučujuću utakmicu dobila je
naša, zagrebačka, momčad rezultatom 4:0 i osvojila prvo mjesto.
zumirali. Kako ne bi sada dalje prepričavali
tijek utakmice reći ću samo kako su pobjedom od 4:0 Purgeri dobili Blitvare i kako je
titula malonogometnih prvaka Obrtničkih
športskih igara HOK otišla u Zagreb.
Naša momčad nastupila je u sastavu:
Franz Letica kapetan, Branimir Marić,
Muho Halilović, Tomica Jurjević, Branimir
Golubić, Ivan Krpan, Ivan Jakelić i Marko
Golubić.
Vrijedno je spomena istaknuti druženje
pobjednika i poraženih, zlatnih i srebrnih s
turnira. Bilo je to športsko druženje bez alkohola, kako to i dolikuje športašima. Kad
kažem "bez alkohola", mislim na sokove
od hmelja i ječma, (čitaj pivice). Tada je
Vuk,Elizabeta Štajduhar, Dorotea Vuk i
Ljerka Štimac.
Dečki, kuglači, reprezentativci Komore, njih
pet: Robert Gajić, Vladimir Gašpert, Željko
Kulfa, Stjepan Pongrac, Miljenko i Karlo
Vuk su, kao i cure, bili osvajači srebra.
Na kraju OŠI su se zbrajali rezultati i radila
se lista ukupno najboljih u komorskom
sustavu. Tablica je na kraju izgledala
ovako:
1. mjesto je pripalo domaćinima
Obrtničkoj komori Split
2. mjesto je osvojila Obrtnička komora
Zagreb
Za sve ostale rezultat možete se informirati na stranicama HOKa.
etimologija
ologija
Bok,
sused!
Bog te
pomog'o,
komšija!
Iz povijesti našeg lokalnog
govora zagrebeèkog
Z
agreb i Hrvatska bili su dugi
niz godina pod Austrijom, a
kasnije pod Austro - Ugarskom. U Zagrebu su bile
smještene austrijske upravne, vojne i
djelomično industrijske strukture, a s
njima i utjecaj germanizma i austrijske
verzije njemačkog jezika. Građanski
trgovci se obraćaju mušterijama
arhaičnim austrijskim pozdravom:
Mein Buecken što je iskvarena verzija
austrijskog njemačkog, koja se u
Zagrebu čitala kao Majn bokn ili Moj
naklon. S vremenom, paralelno su se
razvijale obje verzije tog pozdrava,
ali i odzdrava, tako da se pojavljuje
i skraćena verzija: Bokn ili naklon, a
u susretu i sa skidanjem šešira. Od
tog skraćenog Bokn nastao je tipično
zagrebački pozdrav Bok, s kratkim o
ili ponekad dvostrukim o. Obje su se
verzije mogle čuti kod trgovaca još ‘50
godina ( kao i obraćanje mladićima sa
npr: Mladi gospon).
Stvaranjem dualne monarhije, AustroUgarske počela je nasilna penetracija
mađarskog u domaći govor. Od
tada je još pedesetih godina prošlog
stoljeća bio jako izražen servus i slično,
kao dio normalnog svakodnevnog
govora. Ostaci dominacije germanizama u našem svakodnevnom govoru
ostali su i danas u tehničkim imenima
za koje nekad i nismo imali adekvatnih imena. Takva imena su i danas u
upotrebi, a da ih uopće ne uočavamo
Pridošlice u Zagreb, pogotovo u zadnjih 20 godina, zatekli su pozdrav Bok.
Kako često dolaze iz drugih provincijskih kultura, stara veza s arhaičnim
austro-njemačkim pozdravom kod
njih je bila nepoznanica, i nije ni u
kakvom sličnom obliku postojala.
Utjecajem pridošlica sa raznih strana
pozdrav Moj naklon polako se gubi i
gube se građanska obilježja samog
grada pored velike migracije i burnog
miješanja stanovništva.
Uz to, vremena su bila da se ističe
hrvatstvo i pripadnost jednoj crkvi,
pa su pridošlice počeli koristiti izraz
Bog, koji nema nikakve veze sa starim
pozdravom Bok. Spominjanje Boga u
Zagrebu se koristilo kao odzdrav na
rastanku u obliku s Bogom, kasnije
Zbogom kojim želimo nekome da ga
na putu Bog čuva. Javlja se i verzija
Bog daj koja isto nema veze s Bok.
Pozdrav i odzdrav Bok ne postoji u
Rijeci, Splitu ili Dubrovniku. Tamo su
neki drugi utjecaji bili dominantniji,
pa je tako tamo došao iz talijanskog
ciao, adio i sl.
Iz straha, da se ne spočitava povezanost sa komunističko-srpskim
jezikom, izbjegava se hrvatski pozdrav
i odzdrav Zdravo jer je to kao srpski ? !
A nije ! Jer i najljepša hrvatska molitva
počinje sa Zdravo Marijo, milosti puna
... i naša najdraža pjesma Zdravo
Djevo Kraljice Hrvata…
Purger
Dolazi od njemačke riječi burger =
gradski čovjek . S vremenom je nastao
naš izraz , domaća izvedenica purger,
a označavala je zapravo domaćeg,
običnog čovjeka, koji nije pripadnik
visokog političkog i inog staleža.
Uvriježenost izvedenice je ostala
u sjevernim gradovima kao što su
Zagreb, Varaždin, Čakovec, Bjelovar, a
upotrebljava se i u Karlovcu.
Kako je Cmrok dobio
ime ?
80-tih godina pretprošlog stoljeća, na
današnjem Cmroku bila je
gostiona koju je držao naš kolega
ugostitelj, gospon Rok. On je i osobno
svirao bajs u malom instrumentalno
vokalnom sastavu za vrijeme plesnih
večeri.
Zagrepčani, oni koji su se spremali za
izlazak, jednostavno bi rekli:
Idemo k Bajsu, kako su popularno
zvali Roka, a oni koji su sve okretali na iskrivljeno hoh njemački bi
rekli: Idemo zum Rok!, i tako su se
vremenom te njemačke riječi zum Rok
spojile u jednu riječ i tako je nastalo,
za taj kraj, današnje ime Cmrok !
www.zg ugostitej.hr
GOST
31
Zagreb Exclusive Card
Sve što mladom čovjeku može zatrebati,
ZEC mu može omogućiti
ZEC je zapravo skraćeni naziv za Zagreb Exclusive Card,
originalnu karticu koja mladima, i onima koji bi to željeli
biti, omogućava privilegirani pristup raznolikoj lepezi
usluga. Na njoj je okupljeno dvadesetak najboljih klubova
u Zagrebu koji vlasnicima kartice omogućavaju besplatan
ulaz bez popisa i čekanja u redovima.
Prije no što se upute u klubove cure mogu otići na frizuru
ili u beauty salon za znatno manju cijenu, a dečki mogu ostvariti popust na programe najboljih zagrebačkih teretana.
Za zagrijavanje za izlazak odaberite neki od naših ekskluzivnih lokala u centru Zagreba ili napravite dobru "podlogu"
u nekome od najboljih zagrebačkih restorana – a sve za
izuzetno povoljniju cijenu no što ste do sada plaćali.
Za ljubitelje sporta pripremili smo popust na karte renomiranih zagrebačkih nogometnih, košarkaških, rukometnih i
hokejaških utakmica, a za one koji vole dobro štivo poseban popust u Algoritmu i knjižari Ljevak.
Filmofili mogu uživati u programu Movieplexa, Dokukina
Croatia i kina Europe, a oni koji preferiraju kazalište mogu
po znatno jeftinijoj cijeni provesti večer u brojnim renomiranim zagrebačkim kazalištima. Naravno, nisu nam iz vida
ispali ni muzeji koji su vlasnicima ZEC kartice omogućili
besplatan ili jeftiniji ulaz na svoje izložbe.
I kreditne kartice će se manje peglati, jer ZEC-u su se
pridružili brojni dućani i butici te korisnicima ZEC-a
ponudili popust na svoj asortiman od čak 20%. Ostvarili
smo suradnju i s nekim renomiranim hrvatskim modnim
dizajnerima kao što su Ivica Skoko, Hippie Garden, Prostor
i mnogi drugi, rekao nam je idejni začetnik ZECa, Domagoj
Delač.
Zagreb Exclusive Card nudi Vam sve to, i još puno više. Konstantno ćemo vas na našem portalu obavještavati o novim
partnerima koji su se priključili ZEC projektu.
Popis partnera kod kojih korisnici Zagreb Exclusiva Carda
ostvaruju popust pogledajte na našem službenom portalu
www. Zec.com.hr.
U PRIPREMI je akcija s Konzumom!
10% POPUSTA određenih dana na
određenim lokacijama.
Ovo je poziv ugostiteljima da se besplatno
uključe u projekt ZEC kartice na adresi
e-pošte [email protected]
Educirajte se za HACCP sustav
Konzultantska tvrtka Centar za strateško upravljanje tijekom cijele godine prikuplja predbilježbe za edukaciju na području HACCP sustava. Od 1. siječnja 2006. godine standardi sigurne hrane, u prvom redu
HACCP obvezni su na tržištima EU. Najvažnije je istaknuti pristup edukaciji koji se
temelji na dvodnevnom treningu tijekom kojega se svi sudionici obuče sami
održavati HACCP sustav.Ukoliko nemaju HACCP sustav, nakon treninga
su obučeni implementirati se u sustav. Takvom obukom tvrtka CSU
omogućujeobrtnicima i poduzetnicima višestruke uštede. Trening traje
dva dana u grupama od 10-tak polaznika. Time se investicija koju inače
ugostitelji plaćaju pojedinačno dijeli na 10 pa se na taj način ostvaruje
velika kratkoročna ušteda. Važno je napomenuti da se ovim načinom
ostvaruje i dugoročna ušteda jer osoba koja je završila ovaj trening
može samostalno održavati HACCP sustav u svom objektu. Uspjeh
HACCP sustava ovisi o kvalitetnom obrazovanju i obuci zaposlenika,
te je veoma važno da zaposlenici shvate što je i kako funkcionira ovaj
sustav, te da izuče vještine koje su im potrebne za uspješno obavljanje
svakodnevnog posla.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
2 234 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content