close

Enter

Log in using OpenID

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

embedDownload
rujan 2013.
ISSN-1512-827X
[email protected]
www.fircom.biz
godina XIX
INFORMIRA VAS
VELIKA PODUZEĆA
SREDNJA PODUZEĆA
NAPOMENA:
MALA PODUZEĆA
sukladno Zakonu o računovodstvu i reviziji
nisu obvezni raditi reviziju financijskih izvještaja.
Međutim , u praksi se pojavljuje da Uprava
Društva ili vlasnik imaju zahtjeve za revizijom
financijskih izvještaja kako bi imali kompletniji
uvid u poslovanje Društva ili ukoliko im to traži
Banka zbog ispitivanja kreditne sposobnosti
Društva.
su pravne osobe koje na dan sastavljanja
financijskih izvještaja ispunjavaju najmanje dva
od tri uvjeta:
- prosječan broj zaposlenih u tijeku godine je
od 50 do 250,
- prosječna vrijednost poslovne imovine na
kraju poslovne godine iznosi od 1.000.000
KM do 4.000.000 KM i
- ukupan godišnji prihod iznosi od 2.000.000
KM do 8.000.000 KM.
NAPOMENA: U srednje pravne osobe
razvrstavaju se i one čije vrijednosti su veće od
gornjeg iznosa jednog od navedenih uvjeta
su pravne osobe koje prelaze navedene
vrijednosti u kriterijima srednjih poduzeća iz
najmanje dva uvjeta navedena za srednje pravne
osobe.
Osim pravnih osoba klasificiranih na ovaj način,
velike pravne osobe u smislu obveze revizije su
banke, mikro-kreditne organizacije, štednokreditne zadruge, društva za osiguranje, leasing
društva, društva za upravljanje investicijskim
fondovima, društva za upravljanje obveznim
odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima,
brokersko-dilerska društva i druge financijske
organizacije.
OSTALA
PODUZEĆA
Obvezi revizije podliježu i
financijski izvještaji svih ostalih
pravnih osoba čijim se vrijednosnim papirima trguje ili se vrši
priprema za njihovo emitiranje na organiziranom tržištu
vrijednosnih papira, te financijski
izvještaji pravnih osoba ukoliko
je to propisano posebnim propisima kojima se uređuje njihovo
poslovanje.
Radujemo se budućoj suradnji!
FINANCIJSKI PROPISI I PRAKSA • broj 7 • RUJAN 2013.
TKO SU OBVEZNICI
REVIZIJE
FINANCIJSKIH
IZVJEŠTAJA
KAKO
PODATKE IZ
FINANCIJSKIH
IZVJEŠTAJA
PRETVORITI U
INFORMACIJE
RELEVANTNE ZA
UPRAVLJANJE?
U pripremi seminar:
ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
90 ključnih pokazatelja financijske performanse
i kontrolne mjere uspješnosti
Prof. dr. sc. VINKO BELAK
REVIZIJA FIRCON d.o.o. MOSTAR
DRUŠTVO ZA REVIZIJU I DRUGE SRODNE USLUGE
Kneza Višeslava 77A
Telefon: 036/318-360; 333-243; 333-244;
Fax: 036/318-360
e-mail: [email protected]
16. IX. – 20. IX. 2013.
(program seminara - prilog u časopisu)
Nakladnik FIRCON d.o.o. Mostar K. Višeslava 77a, 88000 Mostar
Tiskanica-poštarina plaćena kod pošte 88101 Mostar
Na temelju odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH, broj: 10/11
časopis “Financijski propisi i praksa” se priznaje kao program
KPE računovodstvene profesije u BiH.
1
rujan 2013.
organizira seminar na temu:
ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
90 ključnih pokazatelja financijske performanse
i kontrolne mjere uspješnosti
Prof. dr. sc. VINKO BELAK
KAKO
PODATKE IZ
FINANCIJSKIH
IZVJEŠTAJA
PRETVORITI U
INFORMACIJE
RELEVANTNE ZA
UPRAVLJANJE?
MJESTA ODRŽAVANJA:
16. IX. 2013. – MOSTAR, Hotel „ERO“, kongresna dvorana 17. IX. 2013. – ŠIROKI BRIJEG, Hotel „PARK“
18. IX. 2013. – SARAJEVO, P.C. „UNITIC“, amfiteatar, 19. IX. 2013. – ORAŠJE, Hotel „RIVIERA“
20. IX. 2013. – VITEZ, Franšizni centar BiH, kongresna dvorana
Početak seminara je u 10 sati
Cilj seminara
---
Dati odgovor na pitanje:
Kako izmjeriti uspješnost poslovanja i procijeniti
financijsko stanje poduzeća?
Seminar je namijenjen:
- upravi društva: za ocjenu rezultata poslovanja i
donošenje poslovnih odluka.
- računovođama: za pripremu podataka i izradu analiza
za potrebe uprave i ostalih klijenata - “pogled iz drugog
kuta”,
- djelatnicima financijskih institucija: za svrhe stvarne
procijene rizika plasmana
- osobama koje se bave: revizijom financijskih izvještaja,
analizom poslovanja i procjenom vrijednosti društava
za usvajanje novih vještina i unaprjeđenje trenutnih
metoda rada.
Program seminara
1. Smisao i koristi od analize financijskih izvještaja i
utvrđivanja ključnih pokazatelja financijske performanse
2. Odnos između financijskih i nefinancijskih pokazatelja
performanse
3. Je li moguće na temelju analize financijskih izvještaja
realno procijeniti financijsko stanje poduzeća?
4. Područja utvrđivanja ključnih pokazatelja financijske
performanse
5. Financijski izvještaji koji će biti korišteni za utvrđivanje
i objašnjenje ključnih pokazatelja financijske
performanse
– primjeri društava: loše posluje - dobro posluje
– prilagođavanje stavki aktive i pasive i prihoda za
analizu i računanje ključnih pokazatelja
6. Ključni pokazatelji aktivnosti
– Kretanje prihoda
– Koeficijent obrtaja aktive
7. Ključni pokazatelji profitabilnosti
– VLASTITI vs VANJSKI izvori financiranja: učinci na rizik
poslovanja?
– primjeri
– načini i metode mjerenja profitabilnosti
– Mjerenje profitne marže kod poduzeća koja imaju
zanemarivo mali kapital i imovnu u odnosu na
prihode
8. Ključni pokazatelji likvidnosti
– koliko dana poduzeće može preživjeti s njenom
sadašnjom razinom poslovnih aktivnosti ako
izostane gotovina od prodaje zaliha ili iz drugih
izvora?
9. Ključni pokazatelji solventnosti
– utvrđivanje strukture solventnosti temeljem
usporedbe stavki imovine i obveza
– koji su pokazatelji relevantni za utvrđivanje
performanse solventnosti?
10.Pokazatelji performanse o stvaranju nove vrijednosti
11.Složeni modeli za mjerenje i predviđanje performanse
AKTUALNO
– Komentar aktualnih izmjena relevantnih propisa
PITANJA I ODGOVORI, DISKUSIJE
SEMINARSKI MATERIJAL:
Priručnik:
“ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA: 70 ključnih pokazatelja
financijske performanse i kontrolne mjere uspješnosti”
NAKNADA ZA SUDJELOVANJE:
– 130 KM – sa seminarskim materijalom,
– 100 KM – za sudionike bez materijala.
U iznos naknade uključen je PDV.
U cijenu naknade za sve sudionike uključeni su radni
pribor i bon za osvježavajući napitak i pecivo.
UPLATE:
Naknada za seminar uplaćuje se na:
FIRCON d.o.o. Mostar, transakcijski računi:
3381002201671975 – kod Unicredit Bank d.d. Mostar
3060010000794933 – kod Hypo Alpe-Adria Bank d.d.
Mostar
ili gotovinom prije početka seminara.
SEMINAR SE PRIZNAJE KAO 7 SATI KPE
certificiranih računovođa, ovlaštenih revizora i certificiranih
računovodstvenih tehničara
broj: 07/13
2
rujan 2013.
07/13
Fircon d.o.o. Mostar
FINANCIJSKO-RAČUNOVODSTVENO
I POREZNO SAVJETOVANJE
POSJETITE NAŠE
WEB STRANICE
www.fircon.biz
Kneza Višeslava 77a, Mostar, BiH
Identifikacijski broj: 4227069180000
PDV broj: 227069180000
Šifra djelatnosti: 22. 110
Unicredit bank d.d. Mostar
Transakcijski račun: 3381002201671975
Devizni račun: 3380604815675816
HYPO-ALPE-ADRIA BANK d.d. Mostar
Transakcijski račun: 3060010000794933
Devizni račun: 3060203700736103
OPĆE INFORMACIJE: tel: 036/ 333-065
SAVJETNIČKA SLUŽBA:
Brojevi na koji se ostvaruje kontakt za korisnike koji
poziv ostvaruju putem telekom operatora: JP Hrvatske
telekomunikacije d.d. Mostar su:
- 090 840-700
za pretplatnike časopisa „Financijski propisi i praksa
- 090 850 701 za ostale,
Brojevi na koji se ostvaruje kontakt za korisnike koji poziv
ostvaruju putem telekom operatora:
BH Telekom d.d. Sarajevo su:
- 090 250-523
za pretplatnike časopisa „Financijski propisi i praksa
- 090 260-524 za ostale
ČLANOVI FIRCON KLUBA: 036/ 333-066 i 036/ 333-067
KONTAKTI ELEKTRONSKIM PUTEM:
[email protected] (za opće informacije);
[email protected] (za savjetničku službu)
OSTALE INFORMACIJE: www.fircon.biz
Glavni urednik: Augustin Mišić
Uređuje: Uređivački kolegij
Oblikovanje i tisak: Fram-Ziral, Mostar
Časopis izlazi u deset brojeva godišnje.
Godišnja pretplata za 2013. godinu iznosi 234 KM
(s uračunatim PDV-om).
Cijena pojedinačnog primjerka prema internom cjeniku.
broj: 07/13
SAVJETNIČKE ULUGE
Poduzeće Fircon d.o.o. Mostar nudi usluge:
• poreznog savjetovanja i poreznog
zastupanja
• savjetovanja iz oblasti računovodstva i
financija i vođenja poslovnih knjiga
• pravne pomoći u upravnom postupku
i izradi općih normativnih akata, izradi
ugovora i sl.
• stručne pomoći u procjeni, preuzimanju
i statusnim promjenama društva
NAKLADNIČKA DJELATNOST
SEMINARI I SAVJETOVANJA
rujan 2013.
SADRŽAJ
TRENDOVI I OSCILACIJE
Pod kontrolnim povećalom
Mr.sc. Mirjana Popović............................................... 4
RAČUNOVODSTVO
Učinci promjena tečaja stranih valuta prema MRS-u
Dragan Gabrić, dipl.oec.............................................. 7
REVIZIJA
Ugovaranje revizijefinancijskih izvještaja
Mr. oec. Ljubica Marković......................................... 13
JAVNE FINANCIJE
Zaduženost i održivi razvoj
Dr. sc. Jozo Piljić ..................................................... 21
Odstupanje od općih načela obračuna i plaćanja
PDV-a
Augustin Mišić, dipl. oec. ......................................... 30
FINANCIJE
Doprinos Baselskih načela na regulaciji/ stabilnosti bankarskog finansijskog sektora
Doc. dr. Seakif Omerčić ........................................... 39
Pretpostavke i ograničenja razvoja tržišta kapitala
u Bosni i Hercegovini
Mr. sc. Almedin Zec i Mr. sc. Erdin Hasanbegović . 44
GOSPODARSTVO
Roba u prometu i dokumentacija koja je prati
mr. sc. Zlatko Glavinić ............................................. 50
Komentar zakona o razvoju malih i srednjih poduzeća (u Republici Srpskoj)
Mionić Žarko, dipl. oec. ........................................... 58
Kaznena odgovornost pravnih osoba u Bosni i
Hercegovini
mr. sc. iur. Elmedin Ahmić........................................ 69
Zaključenje ugovora o poslovnoj suradnji
Bogoljub Raffaelli, dipl. iur. ...................................... 77
3
ODGOVORI NA PITANJA
Pitanja i odgovori iz oblasti carine
Tihana Bevanda, dipl. iur. ........................................ 86
Pitanja i odgovori iz oblasti radnih odnosa
Ernevaza Hrustanović, dipl. iur. ............................. 108
Vi ste pitali – Fircon odgovara.................................113
NOVI PROPISI
Službene novine FBIH............................................ 120
Službeni glasnik BIH.............................................. 122
GOSPODARSKA STATISTIKA
Vanjskotrgovačka razmjena BIH............................. 125
Vanjska trgovina .................................................... 127
Turizam................................................................... 127
Industrijska proizvodnja........................................ 128
Cijene..................................................................... 130
Zaposlenost i nezaposlenost.................................. 131
Plaće...................................................................... 132
Mirovine.................................................................. 132
POSLOVNE OBAVIJESTI
Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza......................................................... 133
Osobni odbici prema članku 24. Zakona o porezu na
dohodak.................................................................. 136
Odluka o visini dnevnice za službena putovanja za
proračunske korisnike
u Federaciji Bosne i Hercegovine .......................... 137
Stope i osnovice poreza na dohodak i doprinosa.. 138
Depozitni računi za prikupljanje javnih prihoda...... 140
Šifre općina............................................................ 152
Prosječne plaće uposlenih .................................... 153
Koeficijenti rasta cijena u 2012. god................... 153
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda................................................................... 154
Zatezne kamate na novčana potraživanja.............. 155
Pregled konformnih kamatnih stopa 12% .............. 156
Nazivi i vrste javnih prihoda u BIH ......................... 157
www.fircon.biz
4
TRENDOVI I OSCILACIJE
rujan 2013.
Mr.sc.Mirjana Popović
POD KONTROLNIM
POVEĆALOM
Nema države niti ekonomije u svijetu koja danas nema svojega supervizora. Ma koliko sanjarile o samodostatnosti ili ekonomskoj suverenosti,
sva su nacionalna gospodarstva suočena s eksternom konkurencijom, ali i, što je još važnije, s
kontrolnim mehanizmima na globalnoj razini. Prva
su asocijacija, kada je o ovom potonjemu riječ,
tri svjetski najpoznatije kreditne rejting agencije,
koje su nakon velike financijske krize, postale
strah i trepet do tada najmoćnijih financijaša, ali i
Vlada mnogih država. To su
Standard & Poor’s, Moody’s i Fitch , agencije
čija ocjena diže i ruši cijene na burzama, a u stanju je i ozbiljno poljuljati rukovodeće garniture u
kompanijama i državama. Stoga se posljednjih
godina, kada su se na njihovom kritičkom udaru
našle i ekonomije poput američke, francuske, talijanske i engleske, a ne samo male poput bosanskohercegovačke i hrvatske, otvorilo pitanje njihove kompetentnosti. Postavilo se pitanje tko iza
tih agencija stoji i u čije ime one donose ocjene
koje imaju goleme financijske i ekonomske, pa i
političke reperkusije. Javna percepcija kako su to
iznadsustavne, supervizorske i neupitno kompetentne i objektivne institucije odjednom je isto tako
javno poljuljana. Obznanjeno je, naime, nešto što
nikoga nije previše zanimalo sve dok nisu postali
ugroženi interesi najvećih europskih zemalja i njihovih Vlada. Kao prvo, vlasnici agencija su financijska društava i privatni kapital, koji i sami posluju
prema principima profita. Ma što to sve značilo.
Drugo, što je još više razjarilo europske igrače
kojima su agencije srušile rejting i ugrozile poslovanje, sve tri najmoćnije agencije imaju svoje sjedište u New Yorku. To je pothranilo pretpostavke
kako iza njih stoje američki, a podrazumijevalo
se, antieuropski interesi. Prava istina vjerojatno i
nije daleko. Naime, dvije su rejting kuće, S&P i
Moody’s, doista u vlasništvu američkog kapitala.
Standard & Poor’s , koji se osobito iskazao kao
broj: 07/13
oštar kritičar ekonomija zemalja eurozone, iza
sebe ima kapital moćnog izdavača i američkog
financijskog giganta McGraw-Hill. Što se pak tiče
agencije Moody’s, jedan od većih njezinih dioničara industrijalac Warren Buffet, na popisu je ne
samo najbogatijih Amerikanaca već i najimućnijih
ljudi na globusu. Agencija Fitch, međutim, iako joj
je sjedište preko oceana, a ima jedno i u Londonu, stvarno je u vlasništvu francuske kompanije
Fimalac. Slučajno ili ne, ovisi o tome tko prosuđuje, upravo je ta agencija Francuskoj dodijelila najviši rejting u trenutku kada joj ga je S&P, na opće
zaprepaštenje, srušio. Što je, dakako, dodatno
pokrenulo spekulacije o mogućim interesima koji
stoje iza odluka pojedinih rejting agencija, a koji
ne moraju biti samo i bezuvjetno istina.
ODGOVOR EUROPE
Moć koju su imale i velikim dijelom još imaju kreditne agencije generira samu sebe. Nitko, naime,
ne može nekažnjeno ostati izvan toga sustava,
koji je nekada trebao objektivnim informacijama
pomagati investitorima pri donošenju njihovih odluka. Njihova ocjena kreditnih sposobnosti kompanija, pa i država bila je vrijedan i veoma tražen
kompas za potencijalne ulagače. NO, tada je globalna financijska kriza, kojoj su, prema sudu nekih analitičara, svojim ocjenama pridonijele i neke
vodeće rejting agencije, ozbiljno poljuljala povjerenje u njih. I istodobno u udruženoj Europi dovela do potrebe da se smanji njihov utjecaj. Stoga je
odlučeno da se ubuduće sudionici financijskog tržišta, u znatno većoj mjeri nego do tada, oslanjaju
na vlastite ocjene rizičnosti ulaganja. Upravo zahvaljujući takvoj odluci amortizirane su i štetne financijske posljedice snižavanja kreditnog rejtinga
nekih zemalja, a zabilježeni su i slučajevi oštrih
reakcija na njihove ocjene bonitetnih kuća. Jedan
od posljednjih primjera je najava slovenske Vlade
(svibanj ove godine), da će možda tužiti agenci-
rujan 2013.
TRENDOVI I OSCILACIJE
ju Moody’s zbog toga što je Sloveniji, upravo u
trenutku plasmana njezinih državnih obveznica,
rejting državnog duga snizila na kategoriju «smeća». No, unatoč tome što je bonitetna agencija
sugerirala potencijalnim ulagačima da ne ulaze
u posao, Slovenija je uspjela uspješno plasirati
svoje obveznice na svjetskom tržištu kapitala. I
tako osigurala uredno servisiranje svojih kreditnih
i proračunskih obveza u ovoj godini.
Slučaj Slovenije jasno govori o smanjenom utjecaju donedavno svemoćnih bonitetnih kuća, pa
čak i o mogućnosti da se njihov postupak podvrgne ocjeni civilnih sudova. Europa, međutim, radi
i na daljnjoj relativizaciji njihovih procjena. Tako
su, na primjer, agencije dužne državu kojoj kane
sniziti rejting o tome obavijestiti najmanje 24 sata
ranije, što je dvostruko više nego prije. Osim toga,
agencije moraju svoju ocjenu i obrazložiti odnosno objaviti podatke na osnovu kojih su donijele
odluku. Pritom udružena Europa ozbiljno radi i na
osnivanju europske bonitetne agencije, koja ne bi
radila na principima profita. Bude li sve po planu,
ona bi potencijalnim investitorima trebala početi
pružati valjane i objektivne informacije već iduće
godine, a sjedište bi joj trebalo biti u Nizozemskoj.
SVOJEVOLJNO POD LUPOM
Bonitetne agencije su ekstremno bogate. Zahvaljujući klijenteli koja ih uredno nastoji unajmiti. Ekonomski moćne države su tražile i još traže
njihove procjene prije svega zato što su smatrale
kako nemaju što izgubiti, a pohvale su u svijetu
biznisa uvijek dobro došle. Siromašne i zadužene
zemlje su pak morale potražiti eksternog procjenitelja svojih financija kako bi pokazale da ništa
ne kriju i da se potencijalni kreditori i investitori ne
izlažu većem riziku nego što su ga spremni prihvatiti. Stoga je i Bosna i Hercegovina, a odlukom
Vijeća ministara, potpisala ugovore za izradu i
praćenje suverenog kreditnog rejtinga BiH s dvije
međunarodne rejting agencije: sa Moody’s Investors Service i sa Standard & Poors. Potpisnik u
ime Bosne i Hercegovine je Ministarstvo financija
i trezora BiH s time da Centralna banka BiH, u
svojstvu fiskalnog agenta Ministarstva financija i
trezora BiH, koordinira izradu i praćenje suverenog kreditnog rejtinga zemlje.
Posljednja ocjena, rezultat analiza ocjenjivača
agencije S&P, dana je 27. ožujka 2013. godine.
Agencija za ocjenu rejtinga Standard & Poor’s
potvrdila je tada Bosni i Hercegovini suvereni
kreditni rejting „B sa stabilnim izgledima”. Ocjena
5
agencije Moody’s Investors Service datira iz srpnja prošle godine kada je Bosni i Hercegovini potvrđen suvereni kreditni rejting „B3” uz izmijenjene izglede „sa promatranja - negativno na stabilne izglede”. Usporedbe radi, bonitetna kuća S&P
prvi je puta uvrstila BiH na svoju listu na kojoj su
se tada nalazile 123 zemlje potkraj 2008. godine,
te joj dodijelila ocjenu dugoročni “B+” i kratkoročni “B” kreditni rejting. Kreditni rejting “B” agencija
Standard & Poor’s tada je definirala kao “kreditne
obveze više ranjive na neotplaćivanje, ali dužnik
sada ima kapacitete za njihovu urednu otplatu”.
U međuvremenu ocjena je, kao i mnogim drugim
zemljama, i to ne samo u okruženju, promijenjena
na lošije.
Agencija Moody’s Investors Service angažirana
je pet godina prije, da bi 2004. godine Bosna i
Hercegovina dobila prvu ocjenu svojega kreditnog rejtinga. Obje agencije redovito prate stanje
u Bosni i Hercegovini i najmanje jednom godišnje
dolaze u misiju kako bi u izravnim razgovorima
s predstavnicima institucija i entiteta u BiH te s
predstavnicima međunarodne zajednice i domicilnoga gospodarstva dobile sliku o stanju i perspektivama zemlje.
Guverner Centralne banke BiH pri tom podsjeća
kako «na ocjenu kreditnog rejtinga neke zemlje,
osim političke situacije u njoj, utječe i stopa nezaposlenosti, prihodi i privredna struktura, izgledi za
budući rast ekonomije, fiskalna i monetarna stabilnost, te generalna zaduženost». Kada se sve
zbroji, te u usporedbi s prilikama u svijetu, pa i
u susjednim zemljama, Bosna i Hercegovina i ne
stoji tako loše. Iako i ne dovoljno primamljivo da bi
investitori, koji u pravilu donose gospodarski rast,
pohrlili u taj djelić Europe.
NISU JEDINE NITI NAJVAŽNIJE
Ocjene bonitetnih kuća, ma koliko za BiH, osuđenu da do daljnjega živi na kredit, bile važne,
u ovome trenutku nisu niti najvažnije niti presudne za njezino gospodarstvo. Jednako važna, ako
ne i važnija je ocjena što je donosi Međunarodni
monetarni fond s kojim je BiH u rujnu prošle godine sklopila novi stand by aranžman, a na temelju
kojega je BiH odobreno povlačenje 800 milijuna
KM. Ocijenjeno je, naime, da kriza u Europi nepovoljno utječe na dotok investicijskog kapitala u
BiH, te da je zemlji potrebna financijska potpora
MMF-a. No, međunarodni financijski policajac,
kako obično nazivaju MMF, svoju pomoć uvijek i
svagdje uvjetuje. O tome koliko su ti uvjeti za po-
broj: 07/13
TRENDOVI I OSCILACIJE
6
jedinu zemlju dobri ili loši, mišljenja se razilaze.
No, sigurno je da MMF ima prije svega zadaću
zaštititi interese stranog kapitala koji je ušao u
neku zemlju, a metode variraju od gospodarstva
do gospodarstva. Ipak imaju zajedničko to što se
uglavnom svode na štednju u domicilnim ekonomijama, na smanjenje socijalnih izdataka, ali i na
čitav niz sasvim konkretnih poteza. Kao što je, na
primjer, bilo stupanje na snagu zakona o mirovini
bivših pripadnika vojnih i policijskih snaga u Federaciji BiH, a čime je bilo uvjetovano povlačenje
četvrte tranše kredita. No, kao i mnogo puta do
tada, spor je izglađen i 51 milijun dolara stiglo je
u bosanskohercegovačku blagajnu dovoljno brzo
da pokrije planirane izdatke. I spriječi skuplje zaduživanje i povećani rast deficita.
Osim Međunarodnog monetarnog fonda s kojim
je BiH još godine 2009. svojevoljno sklopio aranžman, on, naime, dolazi u neku zemlju samo na
njezin izričit poziv i uz obostrano prihvaćeno Pismo namjere, za bosanskohercegovačku je ekonomiju važna i Svjetska banka, sestra blizanka
MMF-a. «Svjetska banka je jedan od najvažnijih
bosanskohercegovačkih partnera!», poruka je iz
Vijeća ministara BiH. Pritom se aludiralo na zajedničke projekte poboljšanja energetske efikasnosti, na potporu malim i srednjim poduzećima,
na implementaciju mjera kojima bi se stvorilo povoljnije poslovno okruženje za investiranje. Reforma zdravstvenog sektora također je jedan od
domaćih prioriteta na kojima se očekuje potpora
Svjetske banke.
OTEŽANO POSLOVANJE
No, ni najmoćnije rejting agencije niti MMF ni
Svjetska banka ne mogu odraditi dio posla kojim
Bosna i Hercegovina mora trasirati svoj put ekonomskog oporavka. Mogu samo, manje ili više
uspješno, gurati domicilne čimbenike na nužne
promjene. Tako malena zemlja sa četiri razine vlasti i s golemom administracijom koja, prema Marfijevom zakonu obrnute piramide, svagdje i oduvijek teži da samu sebe zapošljava i multiplicira,
teško može bez radikalnih reformi iz krize. Na to
upozoravaju i posljednji podaci o tome koliko se
teško odnosno lako u Bosni i Hercegovini stvara
nova vrijednost.
Izvještaj Svjetske banke nazvan „Lakoća poslovanja 2013.“ (Doing Business 2013.) pokazuje da
se Bosna i Hercegovina nalazi na 126. mjestu
od ukupno 183 analiziranih zemalja. Od država
u regiji, u izvještaju „Doing Business 2013“, i dalje je najbolje plasirana Makedonija koja je na 23.
mjestu, dok je Slovenija na 35., Crna Gora na 51.,
Hrvatska na 84., Srbija na 86, a Kosovo na 98.
mjestu.
Je li utješno to što se BiH, prema ovom izvješću toliko poboljšala da se popela za jedno
mjesto više nego lani? Ili je za poduzetništvo
mnogo važnije to što je dobivanje građevinskih
dozvola još više otežano (za četiri mjesta je niže
nego u prethodnom izvješću), što su mogućnosti dobivanja kredita osjetno pogoršane, što se
ugovori poštuju rjeđe nego prije, a općenito zaštita investitora smanjuje… U svakom slučaju,
izvješće upozorava sve one koji to upozorenje
žele uvažiti, da su u BiH zakoni, administracija,
poslovno okruženje, financijski sektor, porezi,
lakoća investiranja i drugi indikatori loši, a neki
od njih i među najlošijima u regiji. I da nisu valjana podloga za gospodarski rast. Koji bi se, ispune li se očekivanja, ove godine trebao barem
malo odlijepiti od nule. No, to je premalo da bi
se amortizirao mogući novi krizni val, koji bi mogao, smatraju to i u MMF-u, zahvatiti svjetsku
ekonomiju. Globalno se gospodarstvo, prema
njihovoj procjeni, kreće u tri brzine. Jednoj skupini zemalja ide dobro, drugoj kako-tako, treće
su u nevolji. Takva neujednačena dinamika rasta stvara nove financijske neravnoteže, koja bi
mogla postati zamašnjakom nove krize.
Mora li BiH od takvog scenarija strahovati ovisi o
tome u kojoj skupini zemalja vidi sebe. Ili preciznije, u koju je skupinu svrstavaju oni koji procjenjuju
isplati li se ulagati kapital u taj dio Balkana i ima
li tamo dovoljno spremnosti da se s njime stvara nova vrijednost. Dovoljno konkurentna kako bi
opstala na novoj granici Europske unije.
www.fircon.biz
broj: 07/13
rujan 2013.
računovodstvo
rujan 2013.
7
Dragan Gabrić, dipl.oec.
UČINCI PROMJENA TEČAJA
STRANIH VALUTA PREMA MRS-u 21
Često se u praksi subjekti nalaze u situacijama da imaju inozemno poslovanje
čije učinke trebaju na odgovarajući način prezentirati u financijskim izvještajima.
Osnovna pitanja koja se ovdje mogu postaviti su koji tečaj strane valute koristiti i kako prikazati učinke promjena tečaja stranih valuta u financijskim
izvještajima? Najmjerodavniji standard koji regulira pitanja računovodstvenog
tretmana učinaka promjena tečajeva stranih valuta je MRS 21 Učinci promjena
tečaja stranih valuta. U narednom tekstu autor pravi osvrt na računovodstveni
tretman učinaka promjena tečajeva stranih valuta na financijske izvještaje.
1. UVOD
Često se u praksi subjekti nalaze u situacijama
da imaju inozemno poslovanje čije učinke
trebaju na odgovarajući način prezentirati u
financijskim izvještajima. Subjekt može imati
transakcije u stranim valutama ili može imati
inozemno poslovanje. Nadalje, subjekt može
prezentirati svoje financijske izvještaje u stranoj
valuti. Osnovna pitanja koja se ovdje mogu
postaviti su koji tečaj strane valute koristiti i kako
prikazati učinke promjena tečaja stranih valuta
u financijskim izvještajima? Najmjerodavniji
standard koji regulira pitanja računovodstvenog
tretmana učinaka promjena tečajeva stranih
valuta je MRS 21 Učinci promjena tečaja stranih
valuta. Cilj ovog Standarda je propisati kako uključiti transakcije u stranoj valuti i inozemno poslovanje u financijske izvještaje subjekta i kako prevesti financijske izvještaje u valutu objavljivanja.
2. MRS 21 – OSNOVNI KONCEPTI I
NAČELA
Odredbe MRS-a 21 definiraju osnovne pojmove koji se koriste kod definiranja računovodstvenog tretmana učinaka promjena tečajeva stranih
valuta.
MRS 21 se primjenjuje:
(a)kod računovodstvenog tretmana transakcija i stanja u stranim valutama, osim kod
onih derivativnih transakcija i stanja koji su
u opsegu MRS-a 39 Financijski instrumenti:
priznavanje i mjerenje,
(b)kod svođenja rezultata i financijskog položaja inozemnog poslovanja koji su uključeni
u financijske izvještaje subjekta konsolidacijom, razmjernom konsolidacijom ili metodom udjela, i
(c)kod svođenja rezultata poslovanja i financijskog položaja subjekta u valutu
objavljivanja.
Iz točke 8., MRS-a 21 Učinci promjena tečaja
stranih valuta izdvajamo osnovne pojmove vezane za transakcije u stranoj valuti i inozemno
poslovanje.
Zaključni tečaj je spot tečaj na datum izvještaja o financijskom položaju.
Tečajna razlika je razlika koja proizlazi iz svođenja određenog broja jedinica jedne valute u
drugu po različitim tečajevima.
Tečaj svođenja je odnos razmjene dviju
valuta.
Strana valuta je valuta koja nije funkcijska valuta subjekta.
broj: 07/13
8
računovodstvo
Inozemno poslovanje je ovisni subjekt, pridruženi subjekt, zajednički pothvat ili podružnica
izvještajnog subjekta čije je poslovanje utemeljeno ili se njime upravlja u zemlji ili valuti koja nije
zemlja ili valuta izvještajnog subjekta.
Funkcijska valuta je valuta primarnog ekonomskog okruženja u kojem subjekt posluje.
Monetarne stavke su jedinice valute u posjedu i imovina i obveze koje će biti primljene
ili plaćene u fiksnom ili utvrdivom broju jedinica
valute.
Valuta objavljivanja je valuta u kojoj su prezentirani financijski izvještaji.
Spot tečaj je tečaj koji se primjenjuje na isporuke koje se odmah odvijaju.
Funkcijska valuta subjekta odražava pripadajuće transakcije, događaje i uvjete koji su za taj
subjekt bitni. Sukladno tome, jednom kada se
utvrdi, funkcijska valuta se ne mijenja osim ako
ne postoje promjene unutar tih pripadajućih transakcija, događaja i uvjeta. Kod određivanja svoje funkcijske valute, subjekt razmatra sljedeće
faktore:1
(a)valutu:
(i) koja uglavnom utječe na prodajnu cijenu
roba i usluga (ova će valuta uglavnom biti
valuta u kojoj je cijena roba i usluga izražena i u kojoj se iste podmiruju), i
(ii)zemlje čije kompetitivne snage i regulativa
obično određuju prodajnu cijenu dobara i
usluga;
(b)valutu koja najviše utječe na troškove rada,
materijalne i ostale troškove ponude dobara i
usluga (ta će valuta uglavnom biti valuta u ko1. Sljedeći dodatni faktori također se uzimaju u obzir pri utvrđivanju
funkcijske valute inozemnog poslovanja te utvrđivanju je li funkcijska
valuta ista kao valuta izvještajnog subjekta (u ovom kontekstu, izvještajni subjekt je subjekt koji obavlja inozemno poslovanje putem podružnice, poslovnice, pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata):
(a)
obavljaju li se aktivnosti inozemnog poslovanja kao proširenje poslovanja izvještajnog subjekta, radije nego sa značajnim
stupnjem autonomije. Kao primjer prvoga navodimo situaciju u kojoj
se inozemno poslovanje sastoji isključivo od prodaje dobara uvezenih od izvještajnog subjekta i utržak se doznačava izvještajnom subjektu. Kao primjer drugoga navodimo situaciju u kojoj se inozemnim
poslovanjem akumuliraju novac i ostale monetarne stavke, nastaju
troškovi, generira prihod i dogovaraju zajmovi, suštinski sve u lokalnoj valuti subjekta;
(b)
predstavljaju li transakcije s izvještajnim subjektom visok
ili nizak udjel unutar aktivnosti inozemnog poslovanja;
(c)
utječu li novčani tokovi od aktivnosti inozemnog poslovanja direktno na novčane tokove izvještajnog subjekta te mogu li isti
biti odmah doznačeni;
(d)
jesu li novčani tokovi od inozemnog poslovanja dostatni
za pokriće postojećih i očekivanih redovnih dugovanja bez osiguranja sredstava od strane izvještajnog subjekta. (MRS 21, točka 11.)
broj: 07/13
rujan 2013.
joj su takvi troškovi denominirani i u kojoj se
podmiruju) (MRS 21, točka 9.).
Kod pripreme financijskih izvještaja, svaki subjekt (bilo da se radi o samostalnom subjektu,
subjektu s inozemnim poslovanjem (poput matičnog subjekta) ili inozemnom poslovanju (poput
podružnice ili poslovnice)) utvrđuje svoju funkcionalnu valutu. Subjekt prevodi valutne stavke u
svoju funkcionalnu valutu i izvještava o učincima
takvog svođenja sukladno odredbama MRS-a 21.
Jedno od osnovnih pojmova koji se koristi kod tretmana promjena tečajeva stranih valuta jesu monetarne i nemonetarne stavke. Razlikovanje istih
je važno zbog različitog računovodstvenog tretmana učinka promjena tečaja stranih valuta na monetarne stavke u odnosu na nemonetarne stavke.
Osnovna odlika monetarne stavke je pravo na primitak – potraživanje, ili obveza na isporuku fiksnog
ili utvrdivog broja jedinica valute. Neki od primjera
su: potraživanja od inozemnih kupaca, obveze prema inozemnim dobavljačima, devizni transakcijski računi, mirovine i ostala primanja zaposlenika
koje se trebaju isplatiti u novcu, rezerviranja koja
će biti podmirena novcem, novčane dividende koje
se priznaju kao obveze. Suprotno tome, osnovna
odlika nemonetarne stavke je nepostojanje prava
na primitak ili obveze na isporuku fiksnog ili utvrdivog broja jedinica valute. Kao primjer navodimo:
prijevremeno plaćeni iznosi za robu ili usluge (primjerice, prijevremeno plaćen najam), goodwill, nematerijalnu imovinu, zalihe, nekretnine, postrojenja
i opremu te rezerviranja koja će se podmiriti isporukom nemonetarne imovine (MRS 21, točka 16.).
3. IZVJEŠTAVANJE O
TRANSAKCIJAMA U STRANOJ
VALUTI U FUNKCIONALNOJ VALUTI
3.1. Početno priznavanje
Transakcija u stranoj valuti je transakcija koja
je denominirana ili zahtijeva podmirenje u stranoj
valuti, uključujući transakcije koje nastaju kada
subjekt:
(a)kupuje ili prodaje robu ili usluge čija je cijena denominirana u stranoj valuti,
(b)uzima ili daje u zajam sredstva pri čemu su
obveze ili potraživanja denominirani u stranoj valuti, ili
(c)na drugi način stječe ili prodaje imovinu ili,
formira ili podmiruje obveze, denominirane
u stranoj valuti (MRS 21, točka 20.)
računovodstvo
rujan 2013.
9
Kod početnog priznavanja, transakciju u stranoj valuti potrebno je evidentirati u funkcionalnoj valuti,
primjenjujući na iznos u stranoj valuti spot tečaj između funkcionalne i strane valute važeći na datum transakcije (MRS 21, točka 21.). Datum transakcije2 je datum na koji transakcija prvi put udovoljava uvjetima priznavanja u skladu s MRS/MSFI.
Primjer početnog priznavanja transakcija u stranoj valuti
Društvo Alfa d.o.o. je imalo sljedeće transakcije u stranoj valuti:
a) Odobrilo je zajam drugom poduzeću sa valutnom klauzulom u EUR-ima u iznosu od 50.000 EUR.
Spot tečaj na dan prijenosa sredstava iznosi je 1 EUR = 1,95583 KM, odnosno zajam je priznat u financijskim izvještajima u iznosu od 97.791,50 KM.
b) Društvo je nabavilo stalno sredstvo opreme iz inozemstva po cijeni od 100.000 EUR. Spot tečaj
na dan kupovine sredstva iznosio je 1 EUR = 1,95583 KM, odnosno zajam je priznat u financijskim
izvještajima u iznosu od 195.583 KM.
c) Društvo je prodalo robe u inozemstvo u iznosu od 50.000 USD. Spot tečaj na dan prodaje iznosio
je 1 USD = 1,60 KM, odnosno zajam je priznat u financijskim izvještajima u iznosu od 80.000 KM.
Knjiženje kod Alfa d.o.o.
Red.
br.
1a.
OPIS KNJIŽENJA
Konto
Potraživanja za dane zajmove
241x
Devizni žiroračun
201x
Iznos
Duguje
Potražuje
97.791,50
97.791,50
Po ugovoru o zajmu
1b.
Postrojenja i oprema
022x
Dobavljači u inozemstvu
433x
195.583,00
195.583,00
Po fakturi inodobavljača br._
1c.
Potraživanja za prodaju robe u inozemstvo
212x
Prihodi od prodaje robe u inozemstvo
602x
80.000,00
80.000,00
Priznavanje udjela i prihoda od ulaganja
3.2. Izvještavanje na kraju svakog idućeg izvještajnog razdoblja
Na svaki datum izvještaja o financijskom položaju:
(a)monetarne stavke u stranoj valuti treba iskazati primjenom zaključnog tečaja,
(b)nemonetarne stavke vrednovane po trošku nabave, izražene u stranoj valuti, treba iskazati primjenom tečaja strane valute na datum transakcije, i
(c)nemonetarne stavke vrednovane po fer vrijednosti, izražene u stranoj valuti, treba iskazati primjenom tečaja strane valute važećeg na datum određivanja fer vrijednosti.
Iz prethodno navedenog vidljivo je da promjene tečajeva stranih valuta kod monetarnih stavki koje
rezultiraju tečajnim razlikama koje se trebaju najmanje na datum bilance priznati u financijskim izvještajima, odnosno dobiti ili gubitku kao pozitivne ili negativne tečajne razlike. S druge strane, kod nemonetarnih stavki, koje se priznaju u financijskim izvještajima prema spot tečaju na datum transakcije, vrijedi
isto i kod priznavanja, odnosno preračunavanja na datum bilance.
2. Često se, iz praktičnih razloga, primjenjuje tečaj približan stvarnom tečaju na datum transakcije, primjerice, može se primijeniti prosječni
tjedni ili mjesečni tečaj za sve transakcije u svakoj stranoj valuti koje nastanu tijekom tog razdoblja. Međutim, ako se tečajevi stranih valuta
značajno mijenjaju, primjena prosječnog tečaja za neko razdoblje nije prikladna.
broj: 07/13
računovodstvo
10
rujan 2013.
Primjer obračuna tečajnih razlika kod monetarnih i nemonetarnih stavki
Društvo Alfa d.o.o. za potrebe sastavljanja godišnjeg obračuna utvrđuje učinke promjene tečajeva
stranih valuta za transakcije koje su denominirane ili zahtijevaju podmirenje u stranoj valuti. Zaključni
tečaj na datum bilance 31.12.2013. godine za strane valute EUR i USD bio je kako slijedi:
1 EUR = 1,96 KM
1 USD = 1,50 KM
Utvrđivanje učinka preračunavanja transakcija u stranim valutama
Bilančna stavka
Monetarna ili
nemonetarna
stavka
Stanje stavke u
stranoj valuti
Dani zajmovi
Oprema
Inodobavljači
Ino kupci
monetarna
nemonetarna
monetarna
monetarna
50.000,00 EUR
100.000,00 EUR
100.000,00 EUR
50.000,00 USD
Iznos prema
Iznos prema spot
zaključnom tečaju
tečaju na datum
na datum transtransakcije
akcije
97.791,50 KM
195.583,00 KM
195.583,00 KM
80.000,00 KM
98.000,00 KM
196.000,00 KM
196.000,00 KM
75.000,00 KM
Pozitivna (negativna) tečajna
razlika
208,50 KM
(417,00 KM)
(5.000,00 KM)
Tečajne razlike proizašle iz podmirivanja monetarnih stavki ili izvještavanja o monetarnim stavkama po
tečajevima različitim od onih po kojima su bile početno priznate tijekom razdoblja ili prikazane u prošlim
financijskim izvještajima, trebaju se priznati u dobit ili gubitak razdoblja u kojem nastaju (MRS 21, točka
28.).
Knjiženje kod Alfa d.o.o.
Red.
br.
1.
OPIS KNJIŽENJA
Konto
Potraživanja za dane zajmove
241x
Pozitivne tečajne razlike
662x
Iznos
Duguje
Potražuje
208,50
208,50
Priznavanje pozitivnih tečajnih razlika
2.
Negativne tečajne razlike
562x
5.417,00
Dobavljači u inozemstvu
433x
417,50
Potraživanja za prodaju robe u inozemstvo
212x
5.000,00
Priznavanje negativnih tečajnih razlika
Dakle kod nemonetarnih stavki koje proizlaze iz transakcija u stranim valutama ne utvrđuju se niti se
u financijskim izvještajima priznaju učinci promjena tečajeva stranih valuta na datum bilance. Na datum
sastavljanja financijskih izvještaja kod nemonetarnih stavki primjenjuje se zaključni tečaj koji predstavlja
spot tečaj na datum transakcije, tako da nema tečajnih razlika. S druge strane, kod monetarnih stavki
javljaju se tečajne razlike u ovisnosti od odnosa spot i zaključnog tečaja strane valute, koje se u financijskim izvještajima priznaju kao prihodi ili rashodi razdoblja.
3.3. Priznavanje pozitivnih tečajnih razlika
Pozitivne tečajne razlike smatraju se dobicima („gains“) koji udovoljavaju definiciji prihoda pa se priznaju kao prihodi.
Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika nastaju ako je aktivni konto monetarne stavke proknjižen u glavnoj knjizi u nižoj svoti od svote koja se dobije po srednjem tečaju na dan podmirenja, na dan usklađenja
ili na datum bilance stanja, odnosno ako je pasivni konto monetarne stavke proknjižen u glavnoj knjizi u
višoj svoti od svote koja se dobije po srednjem tečaju na dan podmirenja, na dan usklađenja ili na datum
bilance stanja.
Prihod od pozitivnih tečajnih razlika priznaje se u razdoblju u kojem te razlike nastaju (MRS 21., točka
28.).
broj: 07/13
računovodstvo
rujan 2013.
11
Primjer
a) Potraživanje na kontu 2420 – Dani kratkoročni financijski zajmovi u inozemstvo
iznosi 20.000 HRK,
protuvrijednost u KM u knjigovodstvu
- protuvrijednost potraživanja od 20.000 HRK na posljednji dan obračunskog
razdoblja prema srednjem tečaju 100 HRK = 26,50 KM
- pozitivna tečajna razlika
b) Potraživanje na kontu 0641 – Dani dugoročni financijski zajmovi u inozemstvo
iznosi 50.000 HRK,
protuvrijednost u KM u knjigovodstvu
-
protuvrijednost potraživanja od 50.000 HRK na posljednji dan obračunskog
razdoblja prema srednjem tečaju 100 HRK = 26,50 KM
- pozitivna tečajna razlika
5.200,00 KM
5.300,00 KM
100,00 KM
13.000,00 KM
13.250,00 KM
250,00 KM
Knjiženje kod Alfa d.o.o.
Red.
br.
1.
OPIS KNJIŽENJA
Konto
Potraživanja za dane zajmove u inozemstvo
242x
Dani dugoročni zajmovi u inozemstvo
0641
Pozitivne tečajne razlike
662x
Iznos
Duguje
Potražuje
100,00
200,00
300,00
Priznavanje pozitivnih tečajnih razlika
Ako je transakcija podmirena unutar istog računovodstvenog razdoblja kao razdoblje u kojem je nastala, sve tečajne razlike priznaju se u tom razdoblju. Međutim, ako je transakcija podmirena u narednom
računovodstvenom razdoblju, tečajna razlika koja se priznaje u svakom razdoblju do datuma namire
određuje se na temelju promjene tečaja tijekom svakog razdoblja (MRS 21., točka 29.).
3.4. Priznavanje negativnih tečajnih razlika
Negativne tečajne razlike smatraju se gubicima („losses“) koji udovoljavaju definiciji rashoda pa se
priznaju kao rashodi.
Rashodi od negativnih tečajnih razlika nastaju ako je aktivni konto monetarne stavke proknjižen u
glavnoj knjizi u višoj svoti od svote koja se dobije po srednjem tečaju na dan podmirenja, na dan usklađenja ili na datum bilance stanja, odnosno ako je pasivni konto monetarne stavke proknjižen u glavnoj
knjizi u nižoj svoti od svote koja se dobije po srednjem tečaju na dan podmirenja, na dan usklađenja ili
na datum bilance stanja.
Rashodi od negativnih tečajnih razlika priznaje se u razdoblju u kojem te razlike nastaju (MRS 21.,
točka 28.).
Primjer
So) Na kontu «Obveze po kreditima od inozemnih banaka», na posljednji dan obračunskog razdoblja
iskazan je iznos od 10.000 USD – knjiženo u izvještajnoj valuti (1 USD = 1,415 KM) 14.150 KM.
1) Na posljednji dan obračunskog razdoblja treba izračunati protuvrijednost u KM obveze u stranoj
valuti za 10.000 USD prema srednjem tečaju važećem na posljednji dan obračunskog razdoblja (1
USD = 1,454 KM). Negativna tečajna razlika iznosi (14.540 – 14.150) 390,00 KM.
www.fircon.biz
broj: 07/13
12
računovodstvo
rujan 2013.
Knjiženje kod Alfa d.o.o.
Red.
OPIS KNJIŽENJA
br.
1. Negativne tečajne razlike
Obveze po dugoročnim kreditima iz inozemstva
tečajne razlike po osnovi iskazivanja obveza na 31.XII. prema
srednjem tečaju
3.5. Promjena funkcijske valute
Ako promijeni svoju funkcionalnu valutu, subjekt
treba primijeniti procedure svođenja primjenjive
na novu funkcionalnu valutu u razdobljima od datuma promjene. Učinak promjene funkcijske valute priznaje se u razdoblju nakon promjene valute. Drugim riječima, subjekt prevodi sve stavke u
novu funkcionalnu valutu primjenom tečaja važećeg na datum promjene. Rezultirajući prevedeni
iznosi nemonetarne imovine vode se po njihovom
trošku nabave. Tečajne razlike proizašle iz svođenja inozemnog poslovanja prethodno priznate
u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti, u skladu s
točkama 32. i 39(c), ne prenose se iz kapitala u
dobit ili gubitak do prodaje poslovanja (MRS 21,
točke 35. – 37.).
4. PRIMJENA VALUTE OBJAVLJIVANJA
KOJA NIJE FUNKCIJSKA VALUTA
Subjekt može prezentirati svoje financijske izvještaje u bilo kojoj valuti (ili valutama). Ako se
valuta objavljivanja razlikuje od funkcijske valute
subjekta, subjekt svodi svoje rezultate i financijsku poziciju u valutu objavljivanja. Rezultati i financijski položaj subjekta čija funkcijska valuta
nije valuta hiperinflacijske privrede trebaju se
prevesti u različitu valutu objavljivanja primjenom
sljedećih procedura:
(a)za svaki prezentirani izvještaj o financijskom
položaju (tj. uključujući usporedne podatke)
imovina i obveze trebaju se iskazati po zaključnom tečaju na datum toga izvještaja o
financijskom položaju,
(b)za svaki izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti ili
odvojeno prezentirani dobit ili gubitak (tj.
uključujući usporedne podatke) prihodi i
rashodi trebaju se iskazati po tečajevima na
datum transakcija, i
(c)sve rezultirajuće tečajne razlike trebaju se priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti.
Često se, iz praktičnih razloga, kod iskazivanja
stavki prihoda i rashoda primjenjuje tečaj približan
stvarnom tečaju na datum transakcije, primjerice,
broj: 07/13
Konto
562x
414x
Iznos
Duguje
Potražuje
390,00
390,00
prosječni tečaj za razdoblje. Međutim, ako
se tečajevi stranih valuta značajno mijenjaju,
primjena prosječnog tečaja za razdoblje nije
prikladna (MRS 21, točke 38. – 40.). Ako funkcijska
valuta subjekta predstavlja valutu hiperinflacijske
privrede, subjekt treba prepraviti svoje financijske
izvještaje u skladu s MRS-om 29 Financijsko izvještavanje u hiperinflacijskim privredama.
5. OBJAVLJIVANJA UZ FINANCIJSKE
IZVJEŠTAJE PREMA MRS-u 21
Sukladno odredbama MRS-a 21, kroz bilješke
uz financijske izvještaje objavljuje se posebice
sljedeće:
(a)iznos tečajnih razlika priznatih u dobit ili gubitak, osim onih koje proizlaze iz financijskih
instrumenata koji se vode po fer vrijednosti,
u skladu s MRS-om 39, i
(b)neto tečajne razlike priznate u sklopu ostale
sveobuhvatne dobiti i akumulirane u odvojenoj komponenti kapitala te uskladu iznosa tečajnih razlika na početku i na kraju
razdoblja.
(c)Kada je valuta objavljivanja različita od funkcijske valute, ta se činjenica treba objaviti
zajedno s objavom funkcijske valute i razlogom primjene različite valute objavljivanja.
(d)Kada se promjeni funkcijska valuta izvještajnog subjekta ili značajnog inozemnog
poslovanja, ta se činjenica i razlog promjene treba objaviti
LITERATURA
1. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI), uključujući i Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), Savez računovođa, revizora i financijskih djelatnika Federacije BiH, Mostar, 2010.
2. Spajić, F. (red.): Računovodstvo trgovačkih
društava, uz primjenu MSFI/MRS i poreznih
propisa,Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2006.
3. Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH („Sl.
novine FBiH“, br.83/09)
REVIZIJA
rujan 2013.
13
Mr. oec. Ljubica Marković
UGOVARANJE REVIZIJE
FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
Aktivnosti pregovaranja i dogovaranja rezultiraju dogovorom, koji se najčešće
postiže usmeno i ne mora uvijek biti zabilježen u pismenoj formi. Određeni dogovori se, po nametnutoj obvezi ili slobodnoj volji strana u dogovoru, pismeno
bilježe i potvrđuju, a neki u konačnici budu preneseni u ugovor.
Uredbena regulativa revizije financijskih izvještaja upućuje na pismenu formu
dogovora i ugovora o angažmanu na reviziji. U reviziji takav dogovor je Pismo o
angažmanu na reviziji. Nakon obostrane potvrde Pisma o angažmanu, revizorsko društvo i klijent revizije zaključuju Ugovor u pismenoj formi kao obvezujući
pravni akt.
Za uspješno obavljanje revizije financijskih izvještaja i kvalitetnu reviziju trebaju dobar plan i program revizije. Ne umanjujući značaj plana i programa revizije, u radu se ukazuje na značaj ugovaranja revizije financijskih izvještaja.
Ugovorne odrednice zahtijevaju kvalitetnu prosudbu prije zaključivanja ugovora, jer ugovorene su obvezne za primjenu i nije jednostavno izmijeniti ih. Odstupanjima ostvarenja u odnosu na Plan i Program revizije često se razlog nalazi
u lošem ugovaranju revizije.
Predmet zanimanja ovog rada je revizorska aktivnost - ugovaranje revizije financijskih izvještaja i rezultat aktivnosti - Ugovor o reviziji financijskih izvještaja.
1. UVOD
Uvodni dio rada upoznaje s pojmovima predmetne tematike o kojoj se izlaže u radu.
Pregovaranje u reviziji financijskih izvještaja
podrazumijeva skup aktivnosti kojima se stranke
u pregovorima (pregovarači) bliže dovode u vezu.
Kod revizije pregovarači su revizorsko društvo i
potencijalni klijent revizije. Pregovaranjem preispituju nastojanja i u neposrednom upoznavanju
procjenjuju mogućnosti za uspješnu suradnju.
Pregovori u reviziji financijskih izvještaja u radu
su predstavljeni kroz :
- zahtjev za ponudu usluge revidiranja,
- ponudu za usluge revizije,
- pismo o angažmanu na reviziji.
Aktivnosti pregovaranja kulminiraju u dogovaranje. Dogovaranjem, revizorsko društvo i klijent
revizije svoja nastojanja i očekivanja svode u realne okvire u cilju iznalaženja obostrano prihvatljive
opcije za suradnju. Dogovor u reviziji financijskih
izvještaja je u formi prihvaćenog Pisma o angažmanu na reviziji financijskih izvještaja.
Postignuti dogovor se u fazi ugovaranja dokumentira u pismenu formu i pravnim postupcima
transformira u akt obvezujući za poštivanje i primjenu. Ugovor o reviziji financijskih izvještaja
je dvostrani pravni akt koji svjedoči slobodnu volju ugovornih strana za obavljanje revizije financijskih izvještaja. Zanemarivanjem pravne snage,
ugovor o reviziji financijski izvještaja kod obiju
ugovornih strana može se poistovjetiti s usvojenom odlukom:
broj: 07/13
14
REVIZIJA
rujan 2013.
- revizorskog društva o prihvatu angažmana na reviziji financijskih izvještaja kod klijenta,
- gospodarskog društva, klijenta revizije, o revidiranju financijskih izvještaja.
2. DOGOVARANJE U REVIZIJI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
Gospodarska društva s potrebom za reviziju financijskih izvještaja odašilju revizorskim društvima zahtjev za ponudu o obavljanju revizije. Ovo je svojstveno gospodarskim društvima kod prvog angažmana
revizorskog društva na poslovima revizije. Gospodarska društva što su financijske izvještaje podvrgla
reviziji u prethodnim godinama uglavnom nastavljaju suradnju s istim revizorskim društvom, sve do
nastanka uvjeta koji se protive daljnjoj suradnji. “Revizorska društva trebaju razviti politiku o prihvatu
i zadržavanju veza s klijentima.” 1 Relevantni standardi i odrednice Zakona o računovodstvu i reviziji
su vremenski ograničili kontinuitet revidiranja kod istog klijenta. Razumno je da prva revizija otpočne
vezom “Zahtjev za ponudu > < Ponuda za reviziju”. Međutim, nije mali broj klijenata revizije koji
korisnost od kontinuirane suradnje s revizorskim društvom preispituje svake godine. Trošak revidiranja
financijskih izvještaja je značajna financijska stavka i nije beznačajan element u “cost - benefit” analizi.
Kriteriji u odabiru najpovoljnije ponude za reviziju financijskih izvještaja se razlikuju kod klijenata. Kvaliteta revizije se obično pripisuje revizorskim društvima koja su svoj ugled izgradila na dobrom obavljanju
revizijskog posla. Pojam “dobro obavljen posao” različito se tumači među klijentima revizije. Pored dobrog obavljanja posla klijentima su bitne i druge odrednice. Financijska vrijednost usluge revidiranja je
značajna, ali se uvijek promatra u vezi s drugim odrednicama. Na primjer, želi li klijent kvalitetniju reviziju
mora biti tolerantniji prema financijskoj vrijednosti usluge revidiranja. Vremenska odrednica revidiranja
nekim klijentima je od naročitog značaja. Na primjer, klijentima kojima revizija nije zakonska obveza već
potreba nastala u postupku povećanja temeljnog kapitala na sudu, nastoji se vrijeme do revizorskog
izvještaja svesti na najmanji mogući pokazatelj.
Nakon odabira najpovoljnije ponude za reviziju financijskih izvještaja, ostvaruje se bliže upoznavanje potencijalnih ugovarača revizije. Na temelju informacija o klijentu, prikupljenih od internih i eksternih
izvora, i procijenjenog rizika od angažmana, revizor donosi odluku koju realizira najprije kroz usmeni
dogovor sa klijentom, što nakon toga i dokumentira Pismom o angažmanu na reviziji financijskih
izvještaja. Napravljen je primjer Pisma o angažmanu na reviziji financijskih izvještaja i dan na uvid u
nastavku rada.
„REVIZIJA“ d.o.o. Mostar
___________________
„XYZ“ d.o.o. Vitez
-Menadžmentu društva
Vitez, 15.12.2012. godine
Broj: 01-0112/2012.
PISMO O ANGAŽMANU
na reviziji financijskih izvještaja
Na temelju usmenog dogovora da revidiramo financijske izvještaje završnog računa za 2012. godinu
društva “XYZ” d.o.o. dostavljamo pregled aktivnosti koje bi podrazumijevao naš angažman na reviziji.
Smatramo za potrebno podsjetiti Vas da je priprema financijskih izvještaja i adekvatna objava u
financijskim izvještajima odgovornost menadžmenta društva.
Naš angažman na reviziji financijskih izvještaja završnog računa za 2012. godinu podrazumijeva
sljedeće:
1. Kontrola računovodstvenih politika
1.1. Usklađenost sa međunarodnim računovodstvenim standardima
1.2. Dosljednost primjene usvojenih računovodstvenih politika.
1. MRevS 230.
broj: 07/13
rujan 2013.
REVIZIJA
15
2. Testiranje salda na kontima dugotrajne materijalne imovine
2.1. Evidentiranje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine
2.2. Uvid u popisne liste
2.3. Kontrola ispravnosti obračuna amortizacije.
3. Kontrolu evidentiranja i usuglašavanja u računovodstvu zaliha
3.1. Kontrola dokumentacijske osnove za evidentiranje poslovnih događaja
3.2. Prisustvovanje završnoj inventuri
3.3. Kontrola vrednovanja i knjiženja
3.4. Usuglašavanje sintetike i analitike
3.5. Kontrola izvještavanja.
4. Realnost iskazivanja potraživanja
4.1. Konfirmacija salda
4.2. Ispravnost dokumentacijske osnove
4.3. Ispravnost knjiženja
4.4. Usuglašenost knjige izlaznih računa sa glavnom knjigom.
5. Kontrolu bilančne stavke novčanih sredstava
5.1. Kontrola blagajničkog poslovanja
5.2. Kontrola bankovnog poslovanja.
1/2
6. Kontrola obračuna poslovnog rezultata
6.1. Kontrola troškova
6.2. Kontrola rashoda
6.3. Kontrola prihoda.
7. Kontrola obveza društva
7.1. Obveze prema dobavljačima
7.2. Obveze prema državnim institucijama
7.3. Obveze prema zaposlenima.
8. Revizija kapitala
8.1. Temeljni kapital
8.2. Zadržana dobit
8.3. Obračun obveze poreza na dobit i izmirenje obveze.
Revizija bi uključivala razdoblje od 01. 01. 2012. godine do 31. 12. 2012. godine. Rok za početak
rada je 05. 12. 2012. godine, a dostava revizorovog izvještaja 08. 03. 2013. godine.
Cijena usluge revidiranja financijskih izvještaja bez zaračunanog poreza na dodanu vrijednost iznosi
13.000,00 KM (trinaesttisućakonvertibilnihmaraka).
S poštovanjem.
DIREKTOR:
Ovlašteni revizor:
___________________
2/2
Prava i obaveze ugovornih strana, revizorskog društva i pravnog subjekta - klijenta revizije, utvrđuju
se Ugovorom o reviziji financijskih izvještaja. U nastavku rada se detaljnije upoznaju značajke ovog
ugovora.
broj: 07/13
16
REVIZIJA
3. UGOVOR O REVIZIJI FINANCIJSKIH
IZVJEŠTAJA S ASPEKTA REVIZIJE
Ugovaranje revizije financijskih izvještaja s
aspekta revizije je uređeno Zakonom o računovodstvu i reviziji u Bosni i Hercegovini. Zakon je
donesen pred kraj 2009. godine i postao obvezujući za primjenu od 01. 01. 2010. godine u svim
entitetima države. Zakonom je uređeno područje
revizije i nametnuta obveza primjene Međunarodnih revizijskih standarda u obavljanju revizije. U
ovom dijelu rada odvojeno se promatraju Ugovor
o reviziji financijskih izvještaja s aspekta Zakona
o računovodstvu i reviziji i s aspekta Međunarodnih revizijskih standarda (MRevS).
3.1. Ugovor o reviziji financijskih izvještaja
sa aspekta Zakona o računovodstvu i
reviziji
Zakon je odredio da ugovaranje revizijskog
posla treba biti dokumentirano pravnim aktom ugovorom. “Ugovor o reviziji mora biti zaključen u
pisanom obliku i ne može se otkazati iz neopravdanih razloga.”2 Zakon je odredio i slučajeve koji
su protivni ugovaranju revizorskog posla, a sankcije za njihovo nepoštivanje navedene u članku
69. zavređuju pozornost.
Člankom 52. Zakona o računovodstvu i reviziji
je određeno da društvo za reviziju istom klijentu
“ne može vršiti reviziju uzastopno duže od pet godina.” Samo u izuzetnim slučajevima ovaj rok se
može prolongirati još dvije godine pod uvjetom da
revizorsko društvo posao revidiranja povjeri drugom revizoru.
Zakon je propisao i druge slučajeve kada revizorsko društvo ne treba ugovoriti reviziju sa
klijentom:
1. gdje je društvo ili ovlašteni revizor vlasnik
udjela ili dionica,
2. gdje je društvo sudjelovalo u vođenju poslovnih knjiga ili izradi financijskih izvještaja
za godinu za koju se obavlja revizija,
3. ako su društvo i pravna osoba povezani na
način da bi mogla postojati sumnja u nezavisnost i nepristranost revizije,
4. gdje je ovlašteni revizor član nadzornog odbora, uprave ili zaposlenik njegov bračni drug,
5. njegov srodnik po krvi u pravoj liniji do drugog stupnja,
2. Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH, Službene novine broj 83/09.,članak 52.
broj: 07/13
rujan 2013.
6. ako na bilo koji način postoje druge okolnosti koje dovode do sumnje u njegovu nezavisnost i nepristranost.3
Također, ovlašteni revizor i revizorsko društvo
ne mogu zaključiti Ugovor o obavljanju revizije s
klijentom kod kog su bili angažirani u godini za
koju se trebaju revidirati financijski izvještaji na
poslovima: procjene vrijednosti poduzeća, interne revizije, menadžerskih usluga, savjetodavnih
usluga i investicijskih usluga.
Društva za reviziju imaju zakonsku obvezu dostaviti Ministarstvu kopije zaključenih ugovora o
reviziji s klijentima u roku od petnaest dana po
isteku godine.
Zakon kaže da “Društvo za reviziju ne može
ugovorene poslove revizije ustupiti drugom društvu za reviziju”4 Što činiti kada tijekom revizije revizorsko društvo iz nekog razloga ostane bez revizora koji je kod njega u stalnom radnom odnosu
s punim radnim vremenom?
Zakon je na to dao odgovor : ...”dužno je prekinuti daljnji rad i o toj promjeni obavijesti Ministarstvo i pravnu osobu - klijenta kod koga se obavlja
revizija, u roku od osam dana, kako bi ta pravna
osoba mogla reviziju povjeriti drugom društvu za
reviziju”5 Kad društvo za reviziju dođe u ovu situaciju ne može zaključivati novi Ugovor o reviziji
dok ne zaposli revizora u stalni radni odnos.
3.2. Ugovor o reviziji financijskih izvještaja
sa aspekta Međunarodnih revizijskih
standarda
Kod preuzimanja obveze revidiranja financijskih
izvještaja, revizoru je od pomoći međunarodni revizijski standard MRevS 210. Namjena Standarda je
uputiti revizora na ispravno ugovaranje revizijskog
posla s klijentom revizije i reakciju revizora na zahtjev klijenta za izmjenu ugovorenih odrednica angažmana na reviziji. Standard navodi da ugovorne
strane: revizor i klijent revizije, prije otpočinjanja revizije moraju dokumentirat dogovorene odrednice. Da
bi se izbjegli mogući nesporazumi, od obostranog je
interesa da revizor napravi Pismo o angažmanu na
reviziji, što je prethodnica Ugovoru o reviziji. Osim
što se pismom potvrđuje imenovanje revizorskog
društva za reviziju, definiraju se cilj i djelokrug revizije, navode odgovornosti revizora i menadžmenta, te
druge odrednice od značaja za reviziju.
3. Ibidem, članak 59.
4. Ibidem, članak 52.
5. Ibidem
rujan 2013.
REVIZIJA
Za potrebe revizije, revizorsko društvo koje je
ugovorilo reviziju s klijentom, može po potrebi angažirati stručnjake za ekspertizu složenih područja u revidiranju. „Rad revizorovog eksperta odnosi
se na posebno značajnu problematiku koja uključuje složene i subjektivne prosudbe.“6 Međunarodni revizijski standard MRevS 620. uređuje tematiku rada eksperta u reviziji i pomoć je revizoru
za pravilno postupanje kod ove vrste angažmana.
Revizor s ekspertom ugovara u pismenoj formi
sljedeće odrednice:
a) vrstu, djelokrug i ciljeve takvog rada
eksperta;
b) ulogu i odgovornost revizora, kao i ulogu i
odgovornost eksperta;
c) vrste, vremenski raspored i obujam komunikacije između revizora i tog eksperta, uključujući oblik izvještaja koji će dati taj ekspert;
d) potrebu da se revizorov ekspert pridržava
zahtjeva povjerljivosti.7
U reviziji financijskih izvještaja „revizorov ekspert se ne koristi radi savjetovanja o pojedinim
pitanjima već provodi postupke koji su integralni
dio revizije.“8
Relevantni Međunarodni revizijski standard ne
zahtijeva od revizora da se pozove na rad eksperta u revizorskom izvještaju s pozitivnim mišljenjem. U modificiranom izvještaju revizor pozivom
na rad eksperata pridonosi boljem razumijevanju
modifikacije mišljenja. U slučaju kad se revizor
poziva na rad eksperta, navodi da to ne umanjuje
njegovu odgovornost za dano mišljenje u revizorskom izvještaju.
4. UGOVOR O REVIZIJI FINANCIJSKIH
IZVJEŠTAJA SA PRAVNOG ASPEKTA
Ugovor o reviziji promatran s pravnog aspekta
treba formom i sadržajem svjedočiti pravni odnos
između ugovarača reguliran odrednicama svojstvenim pravnim aktima. Ugovor o reviziji nema
izričito obaveznu formu, ali sve pravne značajke
dobrog ugovora važe i za ovu vrstu ugovora. Ovo
podrazumijeva da u sadržaju ugovora o reviziji financijskih izvještaja budu sljedeći elementi:
- ugovorne strane koje zaključuju ugovor o
reviziji (revizorsko društvo i klijent revizije),
- mjesto i datum zaključivanja ugovora o reviziji financijskih izvještaja,
- predmet ugovora ,
6. MRevS 620., točka A10.
7. MRevS 620, točka A11.
8. MRevS 620., točka A10.
17
- ugovorena financijska vrijednost usluge revidiranja financijskih izvještaja,
- način plaćanja ugovorenog iznosa usluge
revidiranja,
- vrijeme otpočinjanja poslova na reviziji,
- vrijeme do kog treba obaviti reviziju i klijentu
predati revizorski izvještaj,
- prava ugovarača koja proističu iz ugovora o
reviziji financijskih izvještaja,
- obveze ugovarača iz ugovora o reviziji financijskih izvještaja,
- nadležni sud za eventualne sporove po
ovom ugovoru,
- potpis ovlaštenih osoba za zastupanje ugovarača - pravnih osoba,
- pečat pravnih osoba - ugovarača revizije financijskih izvještaja.
Ugovor o reviziji financijskih izvještaja je pravno valjan kada ga potpisom i pečatom ovjere obje
ugovorne strane.
5. UGOVOR O REVIZIJI FINANCIJSKIH
IZVJEŠTAJA S POREZNOG
ASPEKTA
Kod ugovaranja revizije financijskih izvještaja
moguće su dvije vrste ugovaranja, pa prema tome
i dvije vrste ugovora. U prvu se ubraja Ugovor o
reviziji financijskih izvještaja između revizorskog
društva i klijenta revizije čiji izvještaji će se revidirati. Iz ovog ugovornog odnosa, može nastati potreba revizorskog društva da angažira stručnjake
za pojedina područja u reviziji (eksperti, revizori
izvan radnog odnosa, certificirane računovođe).
U ovom dijelu rada odvojeno će se promatrati ove
vrste ugovora.
5.1. Ugovor o reviziji financijskih izvještaja
s klijentom revizije
Promatrano s poreznog aspekta, Ugovor o reviziji financijskih izvještaja nije izravno pod utjecajem poreznih propisa. Ovaj ugovor je temelj za
ispostavljanje fakture nakon izvršene usluge revidiranja izvještaja. U zasebnom članku ugovora se
definira financijska vrijednost usluge uz obrazloženje radi li se o vrijednosti usluge s ili bez zaračunatog poreza na dodanu vrijednost. Revizorska
društva, obveznici poreza na dodanu vrijednost,
na usluge revizije zaračunavaju 17% PDV-a i za
iznos obračunanog poreza povećavaju neto iznos
usluge. Revizorsko društvo ima obvezu obračunati i platiti izlazni porez na dodanu vrijednost po
broj: 07/13
REVIZIJA
18
rujan 2013.
ispostavljenoj fakturi, a klijent revizije u sustavu poreza na dodanu vrijednost, ima pravo povrata ulaznog poreza po istoj fakturi. Plaćanje fakture za revizijske usluge može se vršiti žiralno ili obračunskim
plaćanjem ako postoje uvjeti za to.
Primjer:
Revizorsko društvo je potpisalo Ugovor o reviziji financijskih izvještaja s klijentom - d.o.o. “San” iz
Viteza. Klijent je evidentiran u sustavu obveznika poreza na dodanu vrijednost. Ugovorena financijska
vrijednost usluge bez poreza na dodanu vrijednost iznosi 12.000,00 KM. Po obavljenoj reviziji, revizorsko društvo je ispostavilo fakturu klijentu. Obveza po fakturi je izmirena asignacijom s klijentom d.o.o.
“Kim” iz Sarajeva (dobavljač revizorskog društva).
Knjiženje u računovodstvu revizorskog društva:
R.br.
1.
2.
KONTO
O P I S
211
Kupac– klijent revizije „SAN“ d.o.o.
470
Obveza PDV-a
611
Prihod od usluga revizije financ.izvještaja
FAKTURA
432
Dobavljač „Kim“ d.o.o. Sarajevo
211
Kupac–klijent revizije „SAN“ d.o.o.
ASIGNACIJA
Duguje
14.040,00
Potražuje
2.040,00
12.000,00
14.040,00
14.040,00
Knjiženje u računovodstvu klijenta revizije:
R.br.
1.
2.
3.
KONTO
O P I S
550
Troškovi revizijskih usluga
270
Ulazni PDV
432
Dobavljač Revizorsko društvo
FAKTURA
432
Dobavljač Revizorsko društvo
439
Obveze po asignaciji prema d.o.o.„KIM“
ASIGNACIJA
439
Obveze po asignaciji
200
Žiro - račun
PLAĆANJE OBVEZE PO ASIGNACIJI
Duguje
12.000,00
2.040,00
Potražuje
14.040,00
14.040,00
14.040,00
14.000,00
14.000,00
5.2. Ugovor sa stručnjacima potrebnim u reviziji, a nisu uposlenici društva koje revidira
izvještaje
Ugovor o angažmanu na reviziji se zaključuje po potrebi između revizorskog društva s jedne strane
i ovlaštenih revizora, eksperata i stručnjaka za reviziju s druge strane, koji nisu zaposleni u tom revizorskom društvu. Rad stručnjaka revizor koristi za pribavljanje dokaza čvrstog uvjerenja za sumnjiva
područja revizije, za što je potrebna vještina stručnjaka stečena znanjem i iskustvom u tom području.
Ovaj angažman na reviziji obično se ugovara Ugovorom o djelu. Prava i obveze ugovornih strana
zahtijevaju adekvatna porezna i računovodstvena postupanja kod obiju ugovornih strana. U nastavku je
to pokazano na primjeru:
Primjer:
Za potrebe revizije financijskih izvještaja, na procjeni vrijednosti građevinskog objekta u vlasništvu
klijenta revizije, revizorsko društvo je po Ugovoru o djelu angažiralo ovlaštenog procjenitelja. Ugovorena je neto vrijednost usluge u iznosu 1.000,00 KM.
a) Obračun obveza po ugovoru:
Koeficijent za preračun neto u bruto = 0,8912
Bruto = 1.000,00 / 0,8912 = 1.122,08 KM
Bruto naknada ………………1.122,08
broj: 07/13
REVIZIJA
rujan 2013.
19
Troškovi 20%.............................224,42
_________________________________
Bruto po umanjenju troškova….897,66
Doprinos za zdravstvo 4%...........35,91
_________________________________
Neto naknada …………………861,75
Porez na dohodak 10%................86,17
________________________________
Neto za isplatu………………1.000,00 KM
b) Specifikacija obveza revizorskog društva po ugovoru:
1) Doprinos mirovinskom osiguranju 6%........................ 53,86 KM
2) Opća vodna naknada 0,5%...........................................5,00 KM
3) Poseban porez za zaštitu od nesreća 5%.................... 5,00 KM
4) Doprinos za zdravstvo 4% ......................................... 35,91 KM
5) Porez na dohodak 10%............................................ 86,17 KM
6) Naknada po ugovoru na ruke izvršitelju djela ........1.000,00 KM
_________________________________________________
Ukupno obveze za plaćanje…………………………...1.122,08 KM
c) Računovodstveno evidentiranje poslovnog događaja:
R.br.
1.
Konto
5291
4661
4680
4672
4671
4681
4670
O P I S
Duguje
Troškovi po ugovoru o djelu
1.122,08
Obveze prema fizičkim osobama po ugovoru o djelu
Obveze za MIO po ugovoru o djelu
Obveze za vodne naknade po ugovoru o djelu
Obveze za poseban porez za zaštitu od nesreća po ugovoru o
djelu
Obveze za opću vodnu naknadu iz ugovora o djelu
Obveze poreza na dohodak iz ugovora o djelu
UGOVOR O DJELU
Potražuje
1.000,00
53,86
5,00
5,00
35,91
86,17
6. UGOVOR O REVIZIJI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA – PRIMJER
Nakon predstavljanja revizijskih aktivnosti oko ugovaranja revizije i teorijskih značajki Ugovora o reviziji financijskih izvještaja sa sva tri aspekta promatranja, u nastavku je dan primjer Ugovora o reviziji
financijskih izvještaja sa sadržajem kreiranim po odrednicama revizijskih, pravnih i poreznih propisa.
UGOVOR
o reviziji financijskih izvještaja
između:
Revizorskog društva „Revizija“ d.o.o. iz Mostara (revizor)
kojeg zastupa direktor Pero Perić s jedne strane i
Poduzeća „Xyz“ d.o.o. iz Viteza (klijent)
kojeg zastupa direktor Miro Mirić s druge strane.
Ugovor je zaključen u prostorijama naručitelja revizije dana 15. 12. 2012. godine.
Članak 1.
Revizorsko društvo se obvezuje obaviti reviziju financijskih izvještaja završnog računa za
2012. godinu za potrebe povećanja temeljnog kapitala društva „Xyz“ d.o.o. iz Viteza.
Članak 2.
Rok za početak poslova na reviziji je 05. 12. 2013. Godine, a rok za dostavu Izvještaja o
obavljenoj reviziji 08. 03. 2013. godine.
broj: 07/13
REVIZIJA
20
rujan 2013.
Članak 3.
Priprema financijskih izvještaja i adekvatna objava u financijskim izvještajima je
odgovornost menadžmenta društva.
Članak 4.
Odgovornost revizora je u izražavanju mišljenja o financijskim izvještajima.
Članak 5.
Uprava klijenta je obvezna osigurati revizoru:
- pristup svim informacijama relevantnim za sastavljanje financijskih izvještaja,
- dodatne informacije na zahtjev revizora, a koje su potrebne za reviziju,
- neograničen pristup zaposlenicima klijenta radi pribavljanja revizijskih dokaza.
Članak 6.
Naručitelj revizije se obvezuje za uslugu obavljanja revizije financijskih izvještaja isplatiti
revizorskom društvu “Revizija” iz Mostara neto iznos od 13.000,00 KM
(trinaesttisućakonvertibilnihmaraka) u dvije rate:
1) 50 % u roku od osam dana od otpočinjanja poslova na reviziji
2) 50 % u roku od osam dana po predaji Izvještaja o obavljenoj reviziji.
Isplata će se izvršiti na žiro-račun kod Raiffeisen bank d.d. broj: ………………………
1/2
Članak 7.
Ugovor postaje pravosnažan danom potpisivanja ugovornih strana. Sve eventualne sporove stranke
će rješavati sporazumno. U protivnom nadležan je sud u Mostaru.
Članak 8.
Ugovor je sačinjen u četiri primjerka, za svaku ugovornu stranku po dva primjerka.
Za revizorsko društvo
“Revizija” iz Mostara
Direktor:
Za „Xyz“ d.o.o. Vitez
Direktor:
2/2
7. ZAKLJUČAK
Odrednice iz Ugovora za reviziju financijskih izvještaja, ugovorene u skladu s realnim mogućnostima,
omogućit će realniji Plan revizije i aktivnostima iz Programa revizije dati dovoljno potrebnog vremena
za prikupiti kvalitetne revizijske dokaze.
Takve ugovorne odrednice su utemeljene na kvalitetnim predugovornim aktivnostima s ishodom dogovora u Pismu o angažmanu, koji se zapisuje u pravnoj formi odrednicama ugovora. Na temelju odrednica Ugovora o reviziji financijskih izvještaja, planira se financijski proračun revizije. Ako odrednice nisu
dobro ugovorene u praksi uzrokuju značajna odstupanja. Planirani troškovni proračun bude podcijenjen,
a ugovoreni vremenski okvir za obavljanje revizije prolongiran, što se negativno odražava na ekonomičnost revizije financijskih izvještaja kod obiju ugovornih strana. Ovo se protivi konkurentnosti revizorskog
društva, a klijentu revizije uvećavanjem rashoda umanjuje financijski rezultat poslovanja.
Dobro ugovoren revizijski posao je uvjet kvaliteti revizije i ekonomičnoj provedbi, što je od obostranog
interesa ugovarača revizije financijskih izvještaja.
LITERATURA
1. Međunarodni revizijski standardi SRR FBIH, dostupno na: http://www.srr-fbih.org/pdf/2012/05/1_
MRevS.pdf (20.06.2013.)
2. Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH,Službene novine FBiH, 2009., 83.
broj: 07/13
rujan 2013.
javne financije
21
Dr. sc. Jozo Piljić
ZADUŽENOST I ODRŽIVI RAZVOJ
1. UVOD
Pri razmatranju problema zaduženosti u Bosni i
Hercegovini zanemaruje se struktura i uzroci zaduženosti. Ekonomska politika u Bosni i Hercegovini pod snažnim je liberalnim odnosno neoklasičnim (neoliberalnim) utjecajem. To je ekonomika
laisser-faire1 čije je izvorište Washington consensus. Istovremeno, to je globalizacijski utjecaj i
utjecaj najvažnijih svjetskih financijskih organizacija, koji se protezao i na većinu tzv. tranzicijskih
zemalja.
Negativne posljedice laisser-faire ekonomike
odnosno ekonomske politike danas se u Bosni i
Hercegovini očituju osobito u velikoj zaduženosti, niskoj zaposlenosti, nerealnom tečaju, deficitu trgovinske bilance i bilance plaćanja i drugim.
Tome treba dodati bankocentrični financijski sustav kojim upravlja inozemni kapital zanemarujući
potrebe domaćeg realnog sektora.
U Bosni i Hercegovini nema dovoljne snage i volje za promjenu takve ekonomske politike, premda
postoje kritike domaće i iz inozemstva (MMF) da
se gospodarstvo i politika trebaju pripremiti za tzv.
meko prizemljenje (soft lending), ako se ne promijeni takva ekonomska politika. Na primjer, Japan
je poslije kolapsa «bubble economy» početkom
1990-tih, te pokušaja 1997. da implementira reformu fiskalnog sustava radi smanjenja fiskalnog
deficita, 1998. zaustavio sve reforme, smanjio
poreze te povećao javna ulaganja temeljena na
tradicionalnoj keynesijanskoj politici.
Ekonomska politika, dug kao ekonomsku temu
kod nas razmatra tek sporadično. Obično je ra1. laisser-faire je deviza ekonomskog liberalizma, a znači: “Pustite
neka svatko čini što želi i neka sve ide svojim tokom”. Ova doktrina
temelji se na zahtjevu eliminacije državne intervencije u gospodarske i tržišne tokove prepuštajući sve slobodnom djelovanju ekonomskih zakonitosti i neograničenoj tržišnoj konkurenciji. Najproduktivnija je djelatnost pojedinca, smatraju pristalice ove doktrine, ako mu
se omogući da slobodno ostvaruje svoje interese u konkurenciji s
drugima. U građanskoj ekonomskoj teoriji ova doktrina smatrana je
dugo vremena najpouzdanijim temeljem gospodarske politike. J. M.
Keynes i njegova teorija prekretnica su u napuštanju doktrine laissez
faire i uspostavljanju neophodnog ograničavanja privatne inicijative i
kapitala te kontrole tržišta.
sprava o dugu inicirana političkim motivima, a manje ekonomskim, s time da se rasprave najčešće
potiču u okviru predizbornih političkih rasprava.
Problem je u tome što potom konkretna ekonomska politika uglavnom zaboravi ili zanemari prijašnje rasprave, programe i politička obećanja, a
zaduživanje je konstantno.
Ekonomska znanost i struka, s druge strane,
ukazuju na neodrživost takve ekonomske politike
koja u svojim temeljima ima zaduživanje i prodaju državne imovine (privatizacija). Međutim, ima i
onih koji objašnjavaju i opravdavaju ekonomsku
politiku tvrdeći da problem prezaduženosti nastaje tek onda kada se ne bi mogao servisirati vanjski dug.
Uz navedeno, treba dodati da je tema zaduživanja prisutna posljednjih nekoliko godina u javnosti
jer i javnost, koja nije toliko ekonomski obrazovana, sve više razumije i shvaća problem prezaduženosti. Međutim, obrazloženja nositelja ekonomske politike i jednog dijela stručnjaka znatnim su
se dijelom svodila na iznošenje statističkih podataka o odnosu duga i BDP-a i tome koliko je ukupan (vanjski) dug i/ili struktura ukupnog duga promijenjena u jednom razdoblju u odnosu na drugo
kao i jednostavne usporedbe sa statističkim podacima drugih zemalja.
Premda postoje različite škole mišljenja, modeli rasta i razvoja, razne ekonomske politike,
dug je uvijek ekonomska kategorija, a dug, kao
financijska obveza, mora se otplatiti zajedno s pripadajućom kamatom. S obzirom na to da razina
inozemnog duga i zaduženost pojedinih nositelja
sve više postaje problem, kretanje duga dovodi u
pitanje održivost ekonomske politike.
2. INSTITUCIONALNI OKVIR I
FISKALNA STRUKTURA
Državno uređenje Bosne i Hercegovine, koje
uključuje visoko centraliziranu Republiku Srpsku
(RS) i Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH),
koja je visoko decentralizirana, uz postojanje Brčko distrikta otežava postizanje zadovoljavajuće
broj: 07/13
22
javne financije
razine efikasnosti u unapređenju ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine. Implementacija fiskalne
politike je uvjetovana fiskalnim odnosima između
različitih razina vlasti. U fiskalnom sustavu Bosne
i Hercegovine država ima ograničene ovlasti prema nižim razinama vlasti, koji imaju značajnu fiskalnu autonomiju.
Upravljanje fiskalnom politikom značajno se razlikuje u FBiH i RS. FBiH ima 10 županija i 84 općine i vrlo malo vertikalne i horizontalne suradnje
između različitih razina vlasti što predstavlja visoko decentralizirani oblik uređenja. To je primjer
najvišeg stupnja fiskalne decentralizacije u regiji.
Niže razine vlasti u FBiH imaju značajne nadležnosti u definiranju fiskalne politike na rashodovnoj
strani. Udio rashoda nižih razina vlasti, županija
i općina u konsolidiranom proračunu FBiH procjenjuje se na oko 75%, uključujući izvanproračunske fondove, bez kojih je to 43%2. Struktura
fiskalnog federalizma na području FBiH utvrđena
je Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o proračunima
u Federaciji Bosne i Hercegovine. S druge strane
u RS, postoje dvije razine vlasti: entitetski i općinski. RS se tako nalazi na visokom stupnju fiskalne
centralizacije, s minimalnim prenošenjem ovlasti
na lokalne vlasti. U RS, koja čini oko jedne četvrtine konsolidiranog BiH proračuna, udjel rashoda
općinske razine vlasti u konsolidiranom proračunu RS iznosi oko 8,5%.3
Bosnu i Hercegovinu uz nedostatak fiskalne koordinacije i relevantnih institucionalnih kapaciteta
karakterizira i nepostojanje obvezujućih fiskalnih
pravila. U cilju rješavanja tih problema, BiH je krajem 2008. godine uspostavila Fiskalno vijeće, kao
koordinacijsko tijelo za pitanja fiskalne politike.
Jedan od zadataka Vijeća jeste pružanje doprinosa očuvanju makroekonomske stabilnosti i postizanju razvojnih ciljeva. Pored toga, Vijeće treba
definirati ciljeve fiskalne politike BiH i odrediti granice rashoda na godišnjem i višegodišnjem planu,
a time i određivanje granice deficita proračuna i
smanjenje fiskalnog debalansa.
Ekonomska kriza izravno se odražava na pad
izvoza i domaće potrošnje. Smanjenje prihoda BiH
kao rezultat ovakvih kretanja nameće neophod-
2. Fiskalna decentralizacija u BiH, Svjetska Banka, 2002. godine,
str. 58.
3. Informacija o fiskalnoj održivosti u BiH, Direkcija za ekonomsko
planiranje, Sarajevo, kolovoz 2011. godine
broj: 07/13
rujan 2013.
nost vođenje oprezne fiskalne politike usmjerene
na ograničavanje i smanjenje javne potrošnje.
Provođenje strukturalnih fiskalnih reformi, zajedno sa smanjenjem ostalih tekućih rashoda bi
trebalo pomoći u zatvaranju financijskih deficita.
Politike se trebaju fokusirati na zaustavljanje rasta
tekuće potrošnje kroz intenzivnije reforme u oblasti naknada po osnovu prava, kontroliranje plaća
i različitih naknada i beneficija u javnom sektoru i
dovođenje mirovinskog sustava na održivu osnovu. Dalje je potrebno da fiskalnu konsolidaciju u
srednjoročnom razdoblju prati i promjena strukture rashoda, s povećanjem učešća kapitalnih rashoda i smanjenjem tekućih rashoda.
Na taj način, fiskalna konsolidacija bi trebala
osigurati vraćanje javnih financija na put održivosti, čime će se pružiti podrška stabilnosti valutnog
odbora i napraviti prostor za kapitalne rashode i
osnažiti perspektivu budućeg ekonomskog rasta
BiH.
3. DEFINICIJA DUGA
Državni dug neke zemlje, za koji je država u širem smislu odgovorna, označava državni vanjski
dug i državni unutarnji dug. Radi razumijevanja
pojma duga, odnosno državnog duga, u nastavku
se daju njegove definicije. “Dug označava obveze koje su stvorile institucionalne jedinice. To je
pandan konceptu kredita. Statistika o dugu može
pružiti informacije o (1) visini nastale financijske
obveze jedinice da bi se dobili ekonomski resursi
koji se koriste da se poduzme ekonomska aktivnost i (2) visini dužničke obveze i servisiranju duga
koje predstavlja financijsko opterećenje sektora i
ograničenje njegove aktivnosti.”4 Isti pristup definiranju duga ima Međunarodni monetarni fond,
što se vidi iz sljedećeg objašnjenja. “Sve obveze
koje dužnik mora vjerovniku otplati ili platiti je dug
odnosno to su kamate i/ili glavnica na budući datum ili buduće datume. Stoga, sve su obveze u
sustavu GFS-a (Government Finance Statistics)
dug, osim dionica i druge glavnice i financijskih
derivata.“5 Europska unija vrlo precizno definira
državni dug. “Državni dug znači ukupni bruto dug
po nominalnoj vrijednosti koji je neotplaćen na
kraju godine sektora »opće države«, s izuzetkom
onih obveza koji korespondiraju s financijskom
imovinom koju drži sektor “opće države. Državni
dug čine obveze opće države sljedećih kategorija:
4. SNA, Statistika nacionalnih računa, UN, 1993.
5. Monetary and Finance Statistics Manual, IMF, Washington,
2001, Poglavlje 7, točka 7.142. i 7.143.
javne financije
rujan 2013.
novac i depoziti, vrijednosni papiri osim dionica,
isključujući financijske derivate i zajmove, kako je
definirano u ESA 95.”6
Prema odredbama Ugovora iz Maastrichta7 i
Protokola uz Ugovor iz 1992. godine: “Omjer nepodmirenog iznosa državnoga duga na kraju godine u odnosu na projekciju bruto domaćeg proizvoda može biti veći od prošlogodišnjeg omjera, s
tim da navedeni omjer ne bude veći od 60 posto
bruto domaćeg proizvoda.” Valja podsjetiti da prema navedenim dokumentima Europske unije “dug
znači bruto dug po nominalnoj vrijednosti koji je
neotplaćen na kraju godine i konsolidiran između
i unutar sektora opće države kao što je definirano
na početku”8, a u pogledu njegove visine propisano je da je to “60% državnog duga u odnosu na
bruto domaći proizvod po tekućim cijenama”.9
Kada se želi ukazati na zaduženost neke zemlje, onda se najveća pozornost pridaje ovim
pokazateljima:
• odnosu (%) duga prema bruto domaćem
proizvodu (BDP-u)
• odnosu duga i izvoza.
Prema prijašnjim mišljenjima odnos duga prema BDP-u ne bi trebao prelaziti 30%. Primjerice,
kada je Meksiko 1987. proglasio moratorij na svoje obveze, taj je odnos kod najzaduženijih zemalja iznosio 70 – 90%. S druge strane, Rusija koja
je u kolovozu 1998. proglasila 90- dnevni moratorij na otplatu svojih obveza, krajem 1997. odnos
6. Propis Vijeća o primjeni Protokola koji se odnosi na proceduru
prekomjernog deficita koji je dodatak Ugovora o utemeljenju Europske zajednice
7. TREATY ON EUROPEAN UNION (92/C 191/01)
8. Članak 2. Protokola, članak 104c Ugovora
9. Članak 1. Protokola, članak 104c (2) Ugovora
R.br.
Opis
23
duga prema BDP-u imala je 30%. Prema kriteriju
Svjetske banke zemlja je prezadužena ako dug
prelazi 80% BDP-a. Pri utvrđivanju gornje visine
zaduženosti neke zemlje vrlo često koriste kriterij
zaduženosti iz Ugovora o Europskoj uniji postignut u Maastrichtu (1992.) prilikom ustanovljena
Europske unije. Za zemlje članice Europske unije
tim je Ugovorom utvrđena gornja granica duga u
odnosu na BDP u visini 60%. Istodobno je potrebno znati da relativno mali broj zemalja Europske
unije ispunjava taj kriterij. Međutim, EU i osobito
Europska monetarna unija (EMU) najveću pozornost posvećuju ispunjenju kriterija prema kojem
deficit proračuna ne smije biti veći od 3% BDP-a,
a što je praktično drugi oblik zaduženosti.
Odnos međunarodnih rezervi i duga smatra se
povoljnim ako se rezervama može financirati tromjesečni uvoz. Odnos duga i izvoza smatra se
osobito važnim pokazateljem jer s jedne strane
na stanovit način ukazuje na uključenost domaćega gospodarstva u međunarodno, a s druge
strane na izravni način i mogućnost podmirenja
inozemnog duga. Potrebno je također razumjeti definicije (financijskih) obveza. Obveza je
sadašnja obveza subjekta, proizašla iz prošlih
događaja, čije podmirenje očekuje da će rezultirati odljevom resursa subjekta s ekonomskim
koristima. Umjesto kvantificiranja ograničenja ili
korištenja drugoga općeg pokazatelja u vezi s
optimalnim državnim dugom, danas se najveća
pozornost, u vezi s dugom, pridaje upravljanju
državnim dugom. Slijedom navedenoga, prema
službenim stajalištima Međunarodnoga monetarnog fonda i Svjetske banke, u vezi s dugom
treba koristiti sljedeće pokazatelje uz sljedeća
objašnjenja:
Objašnjenje
1.
Odnos vanjskog duga i BDP-a
Pokazatelj odnosa duga i izvorne osnove (koji odražava da se
mogućnost povećanja proizvodnje za izvoz ili uvoz nadomjesti tako
da se poveća sposobnost otplate)
2.
Odnos vanjskog duga i izvoza
Pokazatelj trenda duga koji je usko vezan uz sposobnost otplate
3.
Prosječna kamatna stopa
kod inozemnog duga
Pokazatelj uvjeta zaduživanja. To je ključni pokazatelj za
ocjenjivanje održivosti duga povezan s pokazateljima dug/BDP, dug/
izvoz i mogućnosti rasta
4.
Prosječno dospijeće
Korisno za homogene kategorije kao što je komercijalni dug
državnog sektora u svrhu skraćenja dospijeća ili poslova usmjerenih
ograničavanju budućih povredivosti
5.
Udio vanjskog duga u inozemnoj Pokazatelj utjecaja tečaja na dug (bilančni utjecaj), osobito u vezi s
valuti u ukupnom dugu
informacijom o derivatima koji transformiraju stvarnu strukturu valute
broj: 07/13
javne financije
24
rujan 2013.
4. KRETANJE INOZEMNOG DUGA
S obzirom na prethodno navedeno i pojedine kategorije duga, u nastavku se daju neki kvantitativni
pokazatelji duga te stanja i kretanja zaduženosti.
MMF ponekad u dug uključuje i ukupna jamstva (tretirajući ih kao nepredviđene obveze, engl. contingent liabilities) kao i dospjele nepodmirene obveze (engl. arrears).
Vanjski državni dug iznosi 27,5% BDP-a dok unutarnji dug iznosi 8% BDP-a. Unutarnji dug se uglavnom sastoji od stare devizne štednje, ratnih potraživanja i dugova nižih razina vlasti. Slab kreditni rejting
zemlje10 je u velikoj mjeri ograničio prije svega vanjsko, ali i unutarnje javno zaduživanje u poslije ratnom
razdoblju.
Tablica 1. Stanje vanjskog duga
Međunarodne
i regionalne
organizacije
Javni
kreditor
2006
2011
2013
2012
11.04.
246
368,2
537,8
704,5
973,3
979,2
Europska
banka za
obnovu i razvoj
115,8
146
217,2
357,8
427,8
481,5
623,3
658,2
Svjetska banka
- IDA
1.459,00
1.430,30
1.497,70
1.497,40
1.738,50
1.803,00
1.769,40
1.784,40
Svjetska banka
- IBRD
691,5
603,1
614,3
569,2
654,8
692
675,7
635,5
Europska
razvojna banka
12
19,4
29,3
31,8
35,8
37,1
36,7
37
Međunarodni
fond za razvoj
poljoprivrede
47
47,8
51,4
56,1
64,1
68,2
70,3
70,5
Međunarodni
monetarni fond
30,1
3,1
0
388,7
767
784,8
950,4
901,5
EUROFIMA
22,2
21,7
23
13,1
7,8
0
0
0
Europska
komisija
78,2
78,2
78,2
78,2
74,3
70,4
62,5
156,4
7,4
6,2
7,4
10,2
14,1
14
12,6
13
29,8
25,2
27,1
24,4
24,4
33,7
49,6
49,8
904,5
880,3
879,2
828,4
834,9
825,2
781,6
785,3
58,5
51,1
48,3
61,9
57,6
69,8
73,2
62,3
Kuvajt
35,2
32,9
36,9
29,3
30,8
29
27,9
26,8
Ostalo
94,6
125,6
188,8
198,1
316,3
395,3
445,3
456,5
Londonski klub 2010
233,2
Pariški klub
Vlada i vladine
Japan
agencije
Ukupno
2009
234,6
Saudijski
razvojni fond
Ostalo
2008
Europska
investicijska
banka
Ostalo
Privatni
kreditor
2007
u mil KM
251,4
240,9
230,4
651,3
599,2
541,8
479,3
479,3
6
18,5
50,7
73,7
90,6
106,6
133,9
137,1
4.071,00
3.961,30
4.240,30
5.234,10
6.288,80
6.661,00
7.154,80
7.229,70
Izvor: Centralna banka Bosne i Hercegovine
Premda je relativna visina državnog duga (35,5%), znatno ispod gornje granice od 60% BDP-a koju
propisuje Europska unija, ipak s državnim dugom treba upravljati iznimno oprezno jer prekomjerno
zaduživanje, zaduživanje radi financiranja državnog proračuna odnosno (osobne) potrošnje, jedan je
10. Kao rezultat svojih analiza 3. travnja 2012. Agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service snizila je Bosni i Hercegovini
suvereni kreditni rejting na „B3” i izmijenila izglede „na promatranju - negativno”. U ožujku 2012. Agencija Standard & Poor’s potvrdila je Bosni
i Hercegovini suvereni kreditni rejting „B” i izmijenila izglede „na promatranju - negativno” na stabilne izglede
broj: 07/13
rujan 2013.
javne financije
od glavnih faktora unutarnje neravnoteže. Osim
navedenog, treba ukazati i na to da se entiteti zadužuju i na domaćem tržištu.
Najveći je nedostatak fiskalne politike u cjelokupnom razdoblju taj što se, unatoč priljevima odnosno prihodima od prodaje državne imovine (privatizacija), država zaduživala i nije uspjela stvoriti
uvjete za brži ekonomski razvoj. S obzirom na to
da banke u Bosni i Hercegovini u vlasništvu stranaca ostvaruju znatno više profite na ovom nego
na inozemnom tržištu, da tome pridonosi i fiskalna politika, može se zaključiti da se radi o odljevu
dohotka u inozemstvo.
Budući da su svi deficiti, a osobito fiskalni deficit, druga strana zaduživanja i duga, William Gale
i Peter Orszag tvrde da deficiti služe samo da odvrate, odnosno preusmjere resurse od ulaganja
u potrošnju. Prema definiciji bruto vanjski dug je
neotplaćeni iznos stvarnih tekućih, a ne nepredviđenih obveza koje zahtijevaju da dužnik plati
glavnicu i/ili kamatu u određeno vrijeme u budućnosti, a koje duguje rezident nekoga gospodarstva nerezidentu.
Kejnzijanska škola ističe da aktivna državna intervencija na tržištu i monetarna politika najbolje
osiguravaju rast i stabilnost, dok s druge strane
neoklasična škola, postavlja odnose na ponudi i
potražnji u smislu da svaki subjekt donosi odluku
o povećavanju proizvodnje, međutim, svaka škola dugoročno podržava makroekonomsku ravnotežu. Ako neravnoteža postoji, dugoročno dolazi
do raznih promjena i poteškoća koje mogu završiti krizom, koja se potom rješava na brojne ekonomske i neekonomske načine. Naime, sadašnja
ekonomska politika zasniva se na neoliberalnom,
odnosno monetarnom pristupu koji u osnovi funkcioniranja ima ravnotežu, a istovremeno tim se
modelom želi rješavati ekonomika neravnoteže,
odnosno vanjska i unutarnja neravnoteža bh gospodarstva. To je ujedno izvor brojnih ekonomskih
konflikata, a koje sadašnja ekonomska politika
ne uspijeva riješiti. Terminološki, prezaduženost i
dužnička kriza nisu sinonimi, odnosno u makroekonomskom pogledu, država može biti prezadužena, ali to ne znači da je nastupila dužnička
kriza. Postoji više pokazatelja utvrđivanja stupnja
zaduženosti. Prije svega treba znati kojoj svrsi su
namijenjeni pokazatelji, te se stoga analizira:
• solventnost,
• likvidnost,
• javni sektor,
• financijski sektor i
25
• korporativni sektor.
Najčešće primjenjivani pokazatelji razine inozemne zaduženosti, odnosno solventnosti u smislu
sposobnosti dužnika da uredno servisira dospjele
inozemne obveze jesu:
• odnos bruto vanjskog duga i BDP-a (bruto
domaćeg proizvoda) i
• odnos vanjskog duga prema izvozu roba i
usluga.
U ocjeni stupnja zaduženosti najčešće se koriste kritične granice iz klasifikacije Svjetske banke,
prema kojoj se zemlja smatra visoko zaduženom
ako udio njezina inozemnog duga premašuje 80%
bruto nacionalnog dohotka (BND-a)11 ili kad visina
inozemnog duga prijeđe razinu od 220% vrijednosti njezina izvoza robe i usluga.
Prema navedenome, Bosna i Hercegovina je
daleko od stopa prezaduženosti. Isto tako, kriza
platne bilance ne mora rezultirati i dužničkom krizom, premda su ta dva elementa makroekonomike usko povezana. Na dužničku krizu utječe
nemogućnost otplate dospjelog zajma. Ako su
obveze po osnovi kamata na dospjeli dug jednake ili veće od godišnjeg prirasta BDP-a, nastaju
ogromne poteškoće i praktično nastaje dužnička
kriza. Stoga je važno ponovo ukazati na opasnost
od vanjskih rizika koji prijete Bosni i Hercegovini
odnosno da porast kamata na međunarodnom tržištu kapitala može uzrokovati povećanje obveza
za kamate, a ako su obveze za kamate veće od
prirasta BDP-a to znači da nema razvoja i rasta
što uzrokuje krizna i/ili recesijska kretanja.
Osnovno je obilježje inozemnog zaduženja i
gospodarske aktivnosti da dug znatno brže raste od BDP-a, odnosno nominalni rast BDP-a od
2008. do 2012. iznosio je 4,6%, dok je nominalni
rast vanjskog duga iznosio 68,7% te se može zaključiti da je vanjsko zaduženje najvećim dijelom
namijenjeno osobnoj potrošnji.
4.1. Kretanje zaduženosti nefinancijskog
sektora
Nefinancijski sektor, prema definiciji MMF-a,
obuhvaća stanovništvo, nefinancijska poduzeća
i opću državu. Osnovno je obilježje zaduživanja
nefinancijskog sektora u proteklih pet godina
da se vanjski dug opće države kreće u rasponu
17,1% do 27,5% BDP-a. To je posljedica, ocjenju11. BND (bruto nacionalni dohodak) izvodi se kao zbroj bruto domaćeg proizvoda i salda na računu faktorskih dohodaka
broj: 07/13
26
javne financije
je se, neodgovarajuće ekonomske politike, koja
ne uspijeva dovesti u vezu zaduživanje, odnosno
inozemnu akumulaciju i rast BDP-a. Istodobno to
je posljedica i politike banaka koje potiču zaduživanje, prije svega stanovništva, jer je to u interesu
gospodarstava zemalja odakle su vlasnici banaka
koje posluju u Bosni i Hercegovini.
Za analizu bonitetnog položaja i unutarnje ravnoteže promatra se tzv. nefinancijski sektor, koji
čine sljedeći nositelji:
• stanovništvo,
• država i
• nefinancijska poduzeća.
Državni (javni) dug, i po toj osnovi proračunski
deficit, glavni je element unutarnje neravnoteže.
Standardni izvještaj o dugu opće države uključuje
vanjski dug i unutarnji dug države.
4.2. Dug opće države
Državni je dug prema službenim statistikama visok, premda ispod razine kriterija EU-a, tzv. Maastrichtskih kriterija, koji dopuštaju razinu državnog
duga do 60% BDP-a. Međutim, navedene statistike ne uključuju sve elemente državnog duga
Bosne i Hercegovine, kao što su:
• dug umirovljenicima,
• dospjele nepodmirene obveze,
• dio izdanih jamstava za koje se procjenjuje
da će biti aktivirana,
• obveze prema dobavljačima,
• obveze prema javnim poduzećima,
• obveze bankama za kratkoročne zajmove.
Posebno zabrinjava neuspjeh ekonomske politike u pogledu rasta duga opće države jer je
dug rastao unatoč prihodima od prodaje državne
imovine.
4.3. Dug stanovništva
Zaduživanje stanovništva vjerojatno je najosjetljiviji dio ukupne ekonomske politike. Naime,
premda je udjel osobne potrošnje u BDP-u iznimno visok, akumulativna je sposobnost stanovništva niska. S obzirom na realno zaostajanje potrošnje u 1990-im i želje za većim ulaganjem, stanovništvo se sve više zadužuje. S druge strane,
banke raznim mjerama potiču zaduživanje stanovništva iako je kamatna stopa vrlo visoka. Na
taj način opća potrošnja ostaje glavni generator
rasta BDP-a, jer nema domaće ponude, potražnja
se nadomješta uvozom iz inozemstva.
broj: 07/13
rujan 2013.
Tako je stvoren začarani krug – sve više raste
dug stanovništva, a to je ujedno i osnova uvoza
roba i usluga iz inozemstva. Tome u prilog ide i
monetarna politika. Da se potkrijepe navedene
ocjene, ukazuje se na to da je prosječna godišnja
stopa rasta BDP-a daleko manja od stope rasta
duga stanovništva.
4.4. Dug nefinancijskih poduzeća
Glavni je problem realnog sektora, u ovom
slučaju nefinancijskih poduzeća, niska konkurentnost i nedostatna akumulativnost. S druge
strane, ne postoji (jasna) strategija razvoja, dok
se ekonomska politika u odnosu na realni sektor
često mijenja i prilagođava drugim potrebama.
Stoga se može zaključiti da je realni sektor više
prepušten sam sebi u takvim nepovoljnim uvjetima. Realni sektor u tim okolnostima izlaz traži u
većoj akumulativnosti putem zaduživanja. Međutim, zbog sve veće konkurencije realni sektor ovakvom strategijom ne ostvaruje povoljne rezultate
jer nema odgovarajuću podršku ukupne ekonomske politike.
Zaduženost treba analizirati i slojevito. Kada se
analizira inozemna (vanjska) zaduženost, potrebno je razmatrati položaj ukupnoga gospodarstva,
stanje i kretanje platne bilance i BDP.
5. LAWSONOVA DOKTRINA U
OCJENJIVANJU ODRŽIVOSTI DUGA
U liberaliziranom globalnom ekonomskom modelu, koji je danas na djelu, podupire se stav o
čvrstoj fiskalnoj disciplini, što znači traže se fiskalne restrikcije, koje vrlo ograničavaju politiku poticanja razvoja pomoću politike fiskalnoga deficita,
posebno poticajnu politiku realnog sektora gospodarstva. Čvrst tečaj u tom modelu se pretpostavlja. U uvjetima fiskalne discipline dugoročan
rast će ovisiti, tako se smatra, isključivo o strukturnim i institucionalnim reformama te o uspješnosti privlačenja izravnih stranih investicija u izvozni
sektor12.
Vanjski dug, prema tome stavu, kao i tempo kreditne ekspanzije i vlasništvo nad bankarskim sektorom ne treba smatrati gospodarskim razvojnim
ograničenjem. U ovako čvrsto definiranom liberalističkom modelu se postavlja pitanje, kako u tržišnim uvjetima te u uvjetima fiksnog tečaja, unatoč
12. Šonje Velimir (2008.), “Vanjski dug: Između opreza i straha”,
EKONOMIJA/ECONOMICS, br.12., Zagreb, ožujak 2008.
rujan 2013.
javne financije
institucionalnim reformama, osigurati da kapital
ide u izvozni sektor. Ti stavovi, ustvari, zanemaruju povezanost liberalizacije kretanja kapitala,
točnije njegovu strukturnu alokaciju u uvjetima fiksnoga tečaja, s uravnoteženjem platne bilance i
prekomjernoga gomilanja vanjskoga duga. Inozemni dug na dulji rok ne djeluje poticajno u pravcu
rasta industrijske proizvodnje ili izvoza.
Prema tumačenju zagovornika liberalnoga modela uzimajući u obzir cijeli niz analiza MMF, zajedno s nizom analiza eksperata Svjetske banke
i Europske unije, dolazi se do zaključka koji glasi: model nacionalne ekonomije odnosno monetarnog i ekonomskog suvereniteta je prošlost!13
U proces uravnoteženja platne bilance ulaze svi
faktori: mobilnost rada, remitende, vlasništvo nad
resursima nacije, zatim restrukturiranje aktive i
pasive bankarskoga sustava u smislu integracije
u širi europski bankarski sustav. Intervencija države monetarnom, posebno tečajnom politikom
više nije moguća. Uloga je države osigurati potrebnu institucionalnu izgradnju, točnije osigurati
mehanizme, koji će nastali proces privesti kraju i
učiniti ga autonomnim. Ti su mehanizmi: fleksibilizacija tržišta rada i nadnica, fiskalne restrikcije,
te svakovrsne strukturne reforme u smjeru liberalizacije. Uloga suverene države time se reducira
na stvaranje i održavanje gospodarsko sustavnih
i institucionalnih uvjeta za funkcioniranje globalnog financijskoga tržišta i europskog integriranog
ekonomskog sustava. Povezanost je svega toga
s vanjskom i unutarnjom ravnotežom slijedeća:
prilagođivanje i uravnoteženje se obavlja samo
uz pomoć fiskalnog sustava i fleksibilnog tržišta
rada. Tečaj mora biti fiksan i stabilan! Takva nepovezanost s razvojnim ciljevima zemlje u terminima
pune zaposlenosti domaćih resursa i radne snage te monetarno tečajnim sustavom i politikom u
vrijeme stvaranja Europske ekonomske zajednice
u pedesetim godinama prošloga stoljeća bila je
nezamisliva. Živimo, dakle, u uvjetima veoma ekstremnog liberalizma.
Naime, ako se hoće smanjiti vanjski dug zemlje mora se raspolagati monetarnim i fiskalnim
suverenitetom, ili htjeti se njime koristiti. Bosna i
Hercegovina je u tome vrlo neuspješna zato što
se suviše vezala za politiku koja proizlazi iz preranog napuštanja monetarnog i ekonomskoga
suvereniteta.
13. Zdunić Stjepan (2008) „Konvergencija, recesija i vanjski dug“,
Ekonomski pregled, br. 59 (9-10), Zagreb
27
Konkretizacija svih tih nedosljednosti najbolje
se vidi u instituciji “deviznih klauzula’’ i “promjenjivih kamata’’, koje europske institucije ne dovode
u pitanje, jer je kao legitimno pravo građana i financijskih ustanova na slobodu zaštite svoje imovine, točnije financijskih i kreditnih plasmana. Ali u
tranzicijskim zemljama liberalizacija kretanja kapitala i njegova strukturna alokacija, fiksni tečaj i
devizne klauzule s promjenjivim kamatama, glavni su instrumenti desuverenizacije monetarnog
sustava. Bosna i Hercegovina u tome prednjači!
Zbog toga ishodište recesije i krize, o čemu se
danas mnogo govori, najčešće bude, kako je to
uobičajeno u zemljama u razvoju, “non-tradable’’
sektor, a u tome osobito stambeno (hipotekarno)
tržište, koje poprima sve veću i važniju ulogu.
Promjena tečaja i politika relativnih cijena s ciljem razvoja “tradable’’ sektora gospodarstva i
uravnoteženja platne bilance u Bosni i Hercegovini je onemogućena sustavom deviznih klauzula, osobito zbog remećenja dužničko vjerovničkih
odnosa.
To ima za posljedicu ulaganje stranog kapitala,
ulazećeg po stranim bankama, u neizvozne sektore gospodarstva i financijske usluge. Ulaganje
u “tradable’’ sektor nije profitabilno, i to po osnovi
tečaja i kamata, a ne bruto cijene rada, kako se to
prikazuje, jer je ona i tako na razini petine cijene u
razvijenoj Europi!
Ima pobornika koji smatraju da kretanja u privatnom sektoru ne bi trebala brinuti javne financije,
što se naziva Lawsonova doktrina. Međutim, nakon financijskih kriza u zemljama Latinske Amerike ta je doktrina kao znanstveni pristup odbačena
odnosno potrebno je uvijek promatrati gospodarstvo u cjelini. Također je potvrđeno pravilo da visoki rast i niska inflacija donose visoki deficit bilance
plaćanja i veliki fiskalni deficit. bosanskohercegovačka kriza bilance plaćanja, kako neki ocjenjuju
kretanja posljednjih godina ekonomske odnose s
inozemstvom, posljedica je neodgovarajuće ekonomske politike, osobito fiskalne i monetarne politike, budući da ekonomski odnosi s inozemstvom,
uključujući uravnoteženje bilance plaćanja, nisu
postavljeni na supstituciji uvoza domaćom ponudom, na promjeni relativnih odnosa cijena - tradable - nontradable i primjeni monetarnih mjera,
koje bi omogućile brži rast izvoza. Pored toga,
problemi se dalje produbljuju aprecijacijskim pritiscima što sve zajedno dovodi u pitanje održivost
cjelokupne ekonomske politike.
broj: 07/13
28
javne financije
Bh deficit bilance plaćanja posljedica je i liberalizacije toka kapitala, koja je u Bosni i Hercegovini
ranije provedena, u uvjetima integracije u međunarodne financije i relativno niske proizvodnosti
bh gospodarstva.14
U okviru bilance plaćanja u razdoblju osobito
treba istaći njezin najveći problem odnosno negativan saldo (deficit – manjak) robne razmjene
s inozemstvom. Saldo robne razmjene s inozemstvom posljednjih nekoliko godina veći je od četvrtine BDP-a, što je veliki relativni udio. Apsolutni
iznos vanjskotrgovinskog deficita nominalno stalno raste, za 2012. godinu iznosi 8,45 mlrd KM.
O koliko velikom iznosu se radi (apsolutnom i
relativnom), može poslužiti usporedba odnosno
procjena da kad Bosna i Hercegovina ne bi imala
ovoliki deficit, već bi za toliko bio veći BDP, u Bosni i Hercegovini bi se mogla u cijelosti riješiti nezaposlenost. Postoji izravna povezanost između
deficita tekućeg računa platne bilance i inozemne
zaduženosti.
Do kriza u zemljama Latinske Amerike, osobito Meksičke krize (1994. – 1995.) i Azijske krize
1997. – 1998., u razmatranju deficita tekućeg
računa platne bilance odnosno vanjske zaduženosti, opravdanja i analize izvodile su se na osnovi analize pojedinih sektora. Naime, dotada se
smatralo da deficit tekućeg računa platne bilance
ne predstavlja problem ako se taj deficit odnosi
na privatni, a ne na javni sektor, odnosno ako se
taj deficit koristi za investicije, a ne za potrošnju.
Taj se pristup naziva Lawsonova doktrina, prema
Nigelu Lawsonu, ministru financija Velike Britanije, odnosno njegovu govoru na skupštini MMFa i Svjetske banke 1988. kada je takav pristup
objašnjavao.
Problem je u tome da nije slobodni tok kapitala
opasnost za zemlje u razvoju per se, nego da zemlja može postati ovisna o kratkoročnom prilivu
kapitala. Problem, odnosno opasnost primjene
Lawsonove doktrine, aktualiziran je aktualnom
14. Kalantzis, Yannick (CEPREMAP, ENPC), Balance of payments
crisis in an external debt-led growth regime, Version : May 7, 2004:
Razmatramo politiku ekonomskog rasta koja se temelji na vanjskom
zaduživanju. Ukazujemo da kriza platne bilance može nastati u
ovom novom stacionarnom stanju koje ovisi o strukturnim karakteristikama gospodarstva. Naš je stoga glavni zaključak da liberalizacija
računa kapitala ima različite učinke u različitim gospodarstvima: gospodarstva s visokom produktivnošću imat će koristi bez opasnosti
od vanjske štednje koja puni snažnije akumulaciju kapitala, dok će
gospodarstva s manjom produktivnošću također imati više stope rasta tokom mirnog razdoblja, međutim uz cijenu moguće krize platne
bilance. Također pokazujemo da dublja integracija u međunarodne
financije (u smislu većeg priiva kapitala) može pojačati ovu nestabilnost ili suprotno tome, smanjiti je.
broj: 07/13
rujan 2013.
financijskom krizom u SAD-u i potom u Velikoj
Britaniji. Robert Skidelsky to detaljno objašnjava
pozivajući se ujedno na postavke Guillerma Calva
te ponovno ukazuje na neodrživost Lawsonove
doktrine.
Podržavajući navedene pristupe u smislu odbacivanja Lawsonove doktrine u ocjenjivanju održivosti duga, te u okviru toga i ekonomske politike
u cjelini, ekonomske prilike Bosne i Hercegovine
potrebno je razmatrati tako da se analizira ukupan vanjski dug, a osobito razina i kretanje zaduženosti nefinancijskog sektora i njegovih dijelova,
opću državu, stanovništvo i nefinancijska poduzeća (gospodarska društva).
Što se tiče ukupnoga vanjskog duga, ocjenjuje se da je njegova relativna visina relativno niska, a povećanje kamatnih stopa na svjetskom
tržištu (što može zahtijevati da se domaća akumulacija najvećim dijelom ili u cijelosti koristi za
otplatu dospjelih kamata) vanjsku zaduženost
i ukupnu ekonomsku politiku s te osnove čini
– neodrživom.
Međutim, još je važnije u smislu neprimjenjivanja Lawsonove doktrine razmatrati stanje i kretanje duga u ukupnosti prema stanju pojedinih
sektora.
6. ZAKLJUČAK
U proteklom razdoblju inozemni dug je prosječno godišnje mnogo brže rastao od BDP, prema
tekućim cijenama.
Premda u ovom članku nije analiziran deficit
platne bilance, niska zaposlenost, niska efikasnost investicija, relativne cijene, odnos tradable
i non-tradable sektora, monetarna politika, stanje
i kretanje duga, inozemnog i nefinancijskog sektora, ocjenjuje se da daje dovoljno argumenata
da politika duga dalje nije održiva, a time niti ekonomska politika.
Ocjenjuje se da je za planiranje ekonomskog rasta odnosno razvoja potrebno, prije svega znati:
faktore ekonomskog rasta, ulogu države u rastu,
ulogu privatnog profitnog sektora, ulogu civilnog
društva kao i radnika (okupljenih u sindikalne organizacije) i postići socijalni konsenzus o ključnim
točkama razvoja. Djelovanje tržišnog mehanizma
prijeko je potreban uvjet gospodarskoga rasta. Tržišni mehanizam povećava efikasnost sudionika
na tržištu. Stjecanje odnosno povećanje profita
kao jedinog cilja, koji je legitiman za poduzetnika,
treba onemogućiti društveni i ekonomski dugoročno održivi razvoj.
rujan 2013.
javne financije
Dakle, tržište omogućuje efikasnost, ali ne
osigurava socijalnu osjetljivost i zaštitu okoline. Socijalna neosjetljivost stvara društvene
napetosti, a neravnomjerna raspodjela dohotka
ograničava potrošnju. I jedno i drugo navedeno
ograničavaju dugoročan i održivi rast. Prekomjerno iskorištavanje prirodnih bogatstva smanjuju limite proizvodnih mogućnosti dugoročno i
povećavaju troškove proizvodnje, a u kratkome
roku čine zemlju neugodnom za život. Na taj se
način onemogućuje dugoročno održivi rast. Dugoročno održivi rast treba definirati kao razvoj
koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije
stanovništva bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. To
je kvintesencija15 održivosti i na tome se mora
temeljiti svaka ekonomska odnosno razvojna
politika. Istovremeno, održivi gospodarski rast
postiže se: tržišnom efikasnošću, socijalnom
osjetljivošću i visokim standardima zaštite okoliša. Niti jedan od navedenih faktora održivog
ekonomskog rasta ne može se postići bez odgovarajuće uloge države U vezi pune zaposlenosti rijetke su situacije u povijesti u kojima je
samo tržište dovelo do pune zaposlenosti, jer
je uvijek u tome intervenirala država. U tome
uloga države dvojaka, prvo u reguliranju tržišta
rada i drugo, u mjerama koje izravno ili indirektno povećava potražnju za radnom snagom.
Isto tako, država je vrlo često veliki investitor,
osobito kod zemalja u razvoju.
U funkciju pune zaposlenosti odnosno rješavanja nezaposlenosti država se treba uključiti suptilnim usmjeravanjem državne potrošnje, što je
15. Kvintesencija znači bit neke stvari ili najdjelotvorniji dio neke
supstance.
29
važno jer ta potrošnja ima visoko učešće od 40%
u BDP-u Bosne i Hercegovine. Također, treba
iznijeti jednu smjelu ocjenu da je Bosna i Hercegovina s visokom stopom nezaposlenosti zapravo
u recesiji već dvadesetak godina. Tome se može
dodati još smjelija ocjena, da je rasprodaja državne imovine («prodaja obiteljskog srebra»), stalno
zaduživanje i stvaranje deficita i nemogućnost
kreiranja domaće ponude zapravo recesija koja
traje cijelo vrijeme i znači samo odlaganje iznalaženja odgovarajućih rješenja održive ekonomske
politike.
Literatura
1. Domazet Tihomir: (Pre)zaduženost - prepreka održivom razvoju EKONOMIJA/
ECONOMICS, 14 (2) str. 311-338 (2008) .
2. Informacija o fiskalnoj održivosti u BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje, Sarajevo,
kolovoz 2011.godine
3. Jovančević, Radmila (2005), Ekonomski
učinci globalizacije i Europska unija, Mekron promet, Zagreb.
4. Jurčić Ljubo (2005), Ekonomski razvitak, investicije, fiksni kapital i ekonomija i politika
tranzicije, Ekonomski pregled, 5-6, Zagreb.
5. Kulić, Slavko (2004), Neoliberalizam i socijaldarvinizam, Prometej, Zagreb.
6. Šonje Velimir (2008.), “Vanjski dug: Između
opreza i straha”, EKONOMIJA/ECONOMICS, br.12., Zagreb, ožujak 2008.
7. Vojnić, Dragomir (2005), Investicije, reforme i tranzicija, izabrani radovi, Hrvatsko
društvo ekonomista.
8. Zdunić Stjepan (2008) „Konvergencija, recesija i vanjski dug“, Ekonomski pregled, br.
59 (9-10), Zagreb.
www.fircon.biz
broj: 07/13
javne financije
30
rujan 2013.
Augustin Mišić, dipl. oec.
ODSTUPANJE OD OPĆIH NAČELA
OBRAČUNA I PLAĆANJA PDV-a
Odstupanje od pravila predstavlja devijantno ponašanje ili prekršaj ako su
pravila utvrđena u obliku zakonskih propisa. U poreznim propisima odstupanje od propisanih pravila je sankcionirano i ima karakter poreznog prekršaja. U
ovom slučaju se ne radi o odstupanju od propisanih pravila već o izuzecima za
koje je propisan poseban postupak obračuna i plaćanja poreza u odnosu na sve
druge transakcije koje su predmet oporezivanja. Poseban postupak znači da su
transakcije, za koje se primjenjuje poseban postupak, u drugačijem poreznom
položaju u odnosu na sve druge transakcije, za koje se primjenjuju opća načela
oporezivanja. Zakon o PDV-u u BiH propisao je posebne postupke obračuna i
plaćanja PDV-a za određene transakcije i u članku koji slijedi dan je praktični prikaz obračuna i plaćanja PDV-a slučajevima kada se primjenjuje poseban postupak.
1. OPĆA NAČELA OBRAČUNA I
PLAĆANJA PDV-A
Temeljno obilježje neizravnih poreza jeste da
nositelj poreznog tereta - krajnji potrošač nije i
obveznik obračuna i plaćanja poreza nego tu obvezu umjesto njega preuzima prodavatelj dobara
i usluga.
U sustavu poreza na promet proizvoda i usluga
ulogu obveznika obračuna i plaćanja poreza imao
je prodavatelj dobara i usluga krajnjem potrošaču, pa je takav sustav obračuna i plaćanja poreza imao obilježje jednofaznog poreza zato što
se obračunavao samo u posljednjoj fazi prometa
krajnjem potrošaču.
U sustavu PDV-a, koji je naslijedio sustav poreza na promet proizvoda i usluga, krajnji potrošač
je ,također, nositelj poreznog tereta, ali se obračun i plaćanje PDV-a vrši u svakoj fazi prometa
pa takav sustav obračuna ima obilježje svefaznog
poreza.
Opća načela oporezivanja PDV-om bi se, u kratkom, mogla opisati na način da:
1. porezni obveznik vrši obračun PDV-a na
svaku izvršenu isporuku, izuzev onih koje
broj: 07/13
su prema zakonu oslobođene plaćanja
PDV-a;
2. obračun PDV-a se vrši na osnovicu koju
predstavlja primljena naknada za isporučena dobra;
3. obveznik plaćanja tako obračunanog PDVa je izdavatelj računa za izvršenu isporuku
dobara ili usluga;
4. primatelj računa, kupac dobara ili usluga,
koristi odbitak ulaznog PDV-a, ako zakonom nije ograničeno korištenje odbitka ulaznog PDV-a,
5. o obračunanom i plaćenom PDV-u se obavještava UNO.
PDV je dominantni oblik oporezivanja prometa
dobara i usluga kod velikog broja država u svijetu,
a opće prihvaćeni sustav u Europi, pa je veoma
važno da se utvrde opća načela oporezivanja koja
će biti obvezujuća za sve zemlje koja primjenjuju
ovaj sustav oporezivanja. U tom smislu dokument
pod nazivom ŠESTA DIREKTIVA VIJEĆA od 17.
05. 1977. godine, koju je usvojilo Vijeće europske zajednice, a koja se odnosi na usklađivanje
zakona zemalja članica koji se odnosi na poreze
rujan 2013.
javne financije
na promet - zajednički sustav poreza na dodanu
vrijednost: jedinstvena osnova za razrez, predstavlja polazište i formalni temelj za rješenje navedenog pitanja.
Uvažavajući specifičnosti i potrebe pojedinih
zemalja, odredbama članka 27. VI Direktive propisana je mogućnost zemalja članica da odstupe
od propisa ove direktive. Međutim, nije ostavljena
apsolutna sloboda članicama da propisuju posebne postupke oporezivanje za sva dobara niti je
sami postupak usvajanja posebnih rješenja lišen
nadzora ili utjecaja europske komisije.
Navedenim člankom VI. Direktive Vijeće Europe,
a na prijedlog Komisije, mogu ovlastiti članicu da
uvede posebne mjere za odstupanje od propisa
Smjernice, kako bi pojednostavile postupak naplate poreza ili spriječile određene vrste utaja poreza.
Zemlja članica koja želi uvesti posebne mjere
obavještava Komisiju o njima uz dostavu svih relevantnih podataka. Komisija je dužna do obavijesti druge zemlje članice o predloženim mjerama.
2. ODSTUPANJA OD OPĆIH NAČELA
OPOREZIVANJA U SUSTAVU PDV-a
U BiH
Koristeći mogućnosti odstupanja od općih načela oporezivanja PDV-om BiH je u svom zakonu
o PDV-u, ravnajući se prostorom koji je utvrđen
šestom direktivom, ugradila neka rješenja koja
odstupaju od naprijed navedenih općih načela.
Analizirajući trenutno važeći zakon o PDV-u u BiH
odstupanja od općih načela se mogu uočiti kod:
1. načina plaćanja PDV-a u postupku primjene posebne sheme;
2. posebnog postupka oporezivanja - koji
se primjenjuje za mala poduzeća, poljoprivrednike, putničke agencije i kod prodaje
rabljenu robe, umjetničkih predmeta, kolekcionarskih predmete i antikvitet.
Odstupanje od općih pravila znači da za određene transakcije vrijede neka druga pravila, pa se
prema tome takvim prometima treba posvetiti i posebna pozornost, a posebice iz razloga što se takve
transakcije događaju rjeđe pa je sklonost greškama
obračuna PDV-a u ovim slučajevima i veća.
Obzirom da je izvršena kategorizacija u dvije
grupe odstupanja, a uvažavajući činjenicu da se
unutar svake od grupa javljaju posebnosti specifične samo za tu grupu transakcija u nastavku
dajemo osvrt na svaku od navedenih grupa koristeći praktične primjera za potrebe obrazloženja i
boljeg razumijevanja problema.
31
2.1. Poseban postupak plaćanja PDV-aposebna shema
Posebne sheme se temelje na prijenosu obveze za plaćanje PDV-a na kupca u određenim
transakcijama prometa dobara i usluga. Suština
posebne sheme, kod naplate PDV-a, jeste da porez plaća primatelj isporuke, a ne obveznik koji je
izvršio isporuku dobara ili usluga i koji je ispostavio račun za tako izvršenu isporuku.
Bosna i Hercegovina se odlučila za primjenu
posebne sheme u slučaju:
- naplate PDV-a na promet povezanim s građevinskim radovima,
- naplate PDV-a za porezne obveznike
- dužnike.
Iako je u oba slučaja suština primjene posebne sheme ista postupak naplate i način njezine
primjene u pojedinim segmentima je različit pa je
stoga potrebno da se obrazlože oba slučaja primjene posebne sheme.
2.1.1. Posebna shema za naplatu PDV-a
promet povezan s građevinskim radovima.
Za potpuno razumijevanje posebne sheme koja
se primjenjuje u prometu povezanom s izvođenjem građevinskih radova potrebno je utvrditi:
sudionike, opseg djelovanja, način funkcioniranja, način evidentiranja i posljedice ne primjene
posebne sheme.
Sudionici posebne sheme
Izgradnja građevinskih objekata je kompleksan posao koji uključuje veliki broj sudionika1 pa
je polazišno pitanje utvrditi sudionike na koje
se primjenjuje posebna shema. Posebna shema, sukladno odredbama članka 82. Pravilnika o
PDV, se odnosi na izvođača radova i kooperanta,
odnosno kooperante ukoliko je na izvođenju radova angažirano više kooperanata.
Transakcije vezane za gradnju objekta između
svih drugih sudionika u postupku građenja se
oporezuju prema općim načelima PDV-a.
1. Sukladno odredbama članka 17. Zakona o građenju FBiH Sudionici u građenju i njihova odgovorne osobe su: 1) investitor,
2) projektant,
3) revident,
4) izvođač,
5) nadzor.
Odnosi između sudionika u građenju, iz stavka 1. ovog članka
uređuju se ugovorima.
broj: 07/13
32
javne financije
Može li se u izvođenju radova pojaviti više
izvođača i kako će funkcionirati posebna shema u takvom slučaju?
Ravnajući se Zakonom o građenju investitor
može angažirati više izvođača, ali je u tom slučaju dužan imenovati glavnog izvođača koji će biti
odgovoran za međusobno usklađivanje radova2.
U slučaju kada investitor ima angažirano više
izvođača tada svaki od izvođača može angažirati
svoje kooperante i u tom slučaju imamo situaciju
da se na gradnji jednog objekta primjenjuje posebna shema u onoliko slučajeva koliko ima izvođača koji su angažirali kooperante na izvođenju
tih radova.
Svaki od izvođača nastupa samostalno prema
investitoru pa će prema tome svaki od ovih aranžmana biti posebno, u kontekstu obveze posebne
sheme, tretiran.
Glavni izvođač neće imati neki poseban status
u odnosu na druge izvođače kada je u pitanju primjena posebne sheme.
Opseg djelovanja posebne sheme
Sukladno odredbama članka 40. Zakona o
PDV-u „posebna shema se odnosi na građevinske radove na izgradnji novih zgrada, kao i radove na renoviranju, proširivanju i održavanju postojećih zgrada, a čija vrijednost prelazi iznos od
25.000,00 KM“.
Za utvrđivanje opsega djelovanja posebne sheme potrebno je raspraviti pitanja:
1. Na koje radove se primjenjuju pravila posebne sheme?
Ovo pitanje je aktualno iz razloga što se kod
građenja objekta pojavljuju i radovi koji se ne
smatraju građevinskim radovima pa je moguća
pogrešna klasifikacija tih radova.
Pod građevinskim radovima na koje se primjenjuje posebna shema smatraju se3:
a) usluge rušenja,
b) usluge na zgradama,
c) usluge na svim objektima, izgrađenim od
građevinskog materijala, koji su izgrađeni
na zemlji ili u zemlji ili alternativne usluge
koje se obavljaju na objektima pomoću građevinske opreme (tj. na tunelima, mostovima, ulicama),
2. Članak 20. Zakona o građenju.
3. Članak 80. Pravilnika o primjeni odredaba zakona o PDV-u.
broj: 07/13
rujan 2013.
d) instalacija prozora i vrata, instalacija (pokrivanje) podova, liftova, pokretnih traka i sustava za grijanje,
e) instalacija elemenata koji se ugrađuju na
zgrade ili druge objekte (restorane, radnje,
prozorska okna),
f) instalacija svjetlećih sustava,
g) čišćenje kojim se mijenja površina (npr.
pjeskarenje).
Znači, kod klasificiranja građevinskih radova na
koje se primjenjuje posebna shema odlučno će
biti nalaze li se ti radovi u krugu navedenih radova, ako to nije slučaj onda se neće primjenjivati
posebna shema bez obzira radi li se o radovima
koje vrši kooperant.
2. Je li dovoljno da vrijednost ukupnih radova iz ugovora investitora i izvođača prelazi 25.000,00 KM ili je potrebno da vrijednost radova koje izvodi kooperant prelazi
25.000,00 KM kako bi se primijenila posebna
shema?
Iz formulacije članka 4. Zakona bi se mogao
izvući zaključak da se posebna shema primjenjuje u slučaju ako vrijednost ukupnih radova iz
ugovora investitora i izvođača prelazi 25.000,00
KM, što znači da je sporedno koji iznos radova je
ugovoren između investitora i kooperanta.
U nastavku dajemo primjer kao potvrdu prethodnih obrazloženja:
Primjer:
Investitor „X“ angažirao je tri izvođača (prema
vrsti posla) za izvođenje građevinskih radova.
1. Ugovorom s izvođačem „A“ utvrđena je
vrijednost radova u iznosu 150. 000,00 KM, a
izvođač „A“ je angažirao 2 kooperanta od kojih
je ugovorena vrijednost radova kooperanta 1. 10.000,00 KM, a vrijednost radova kooperanta
2. je 30.000,00 KM..
2. Ugovorom s izvođačem „B“ utvrđena je vrijednost radova u iznosu od 50.000,00 KM, a
izvođač „B“ nije angažirao kooperante već radove izvodi sam.
3. Ugovorom s izvođačem „C“ utvrđena je vrijednost radova od 24.000,00 KM, a izvođač „C“
je angažirao kooperanta na izvođenju radova.
Za glavnog izvođača imenovan je izvođač „A“.
Obrazloženje postupka:
U 1. slučaju će biti obveza primjene posebne
sheme zato što su ispunjeni uvjeti za njezinu primjenu. Posebna shema će se primjenjivati za oba
kooperanta bez obzira na vrijednost radova koji
su ugovoreni.
rujan 2013.
javne financije
U 2. slučaju neće biti primijenjena posebna shema, unatoč činjenici da je ugovorena vrijednost
radova od 50.000,00 KM, iz razloga što izvođač
„B“ nije angažirao kooperanta pa će radove izvoditi sam.
U 3. slučaju neće biti primijenjena posebna shema iz razloga što ukupna vrijednost radova ne
prelazi iznos od 25.000,00 KM.
Funkcioniranje posebne sheme
Zakon, a posebice Pravilnik o PDV-u ne daju dovoljno informacija o načinu funkcioniranja posebne sheme u praksi, pa je u smislu njezine operacionalizacije i izbjegavanja eventualnog pogrešnog
postupanja UNO dana 14. 03. 2007. godine pod
brojem: 02-983/07 donijela: INSTRUKCIJU o postupanju pri podnošenju PDV prijava primatelja
usluga od osobe koja nema sjedište u BiH i osobe
u posebnoj shemi u građevinarstvu, u kojoj je posebno obrazložen način izvještavanja UNO i odbitak ulaznog PDV-a kod primjene posebne sheme.
Pojednostavljeni prikaz funkcioniranja posebne
sheme bi mogao biti:
- Kooperant ispostavlja račun za izvršene
radove izvođaču radova;
- Izvođač radova zaprima račun kooperanta
i vrši plaćanje PDV-a koji kooperant obračuna s pozivanjem na PDV identifikacijski
broj kooperanta;
- Izvođač radova dužan je podnijeti izvješće UNO4 o tako plaćenom PDV-u uz predočenje dokaza o plaćanju najkasnije do
10-og u mjesecu po isteku poreznog razdoblja (izvješće se dostavlja i kooperantu);
- U trenutku kada PDV fakturiran od strane
kooperanta izvođaču radova bude plaćen
isti se smatra ulaznim porezom za obje
strane u poslovnoj transakciji;
- Kooperant i izvođač radova iznos PDV-a
uplaćen od strane izvođača radova, evidentiraju u PDV prijavi kao sastavni dio
iznosa iz polja 41.
4. Obrazac izvješća sastavni je dio Instrukcije.
33
Primjer:
Društvo „X“ je angažirano kao izvođač građevinskih radova čija je ukupna ugovorna vrijednost 150.000,00 KM. Za potrebe izvođenja radova angažira kooperanta „A“ , koji na dan 31.
srpnja ispostavlja račun za izvršene radove u
tom mjesecu u iznosu 10.000,00 KM + 1.700,00
KM PDV-a, ukupno 11.700,00 KM. Izvođač prima račun za izvršene radove kooperanta 07.
kolovoza i vrši plaćanje samo iznosa PDV-a od
1.700,00 KM uz poziv na PDV broj kooperanta.
O izvršenom plaćanju 08. 08. izvještava kooperanta i uz izvješće prilaže dokaz o plaćenom
PDV-u. Dana 10. 08. uz PDV prijavu UNO izvođač prilaže izvješće i dokaz o plaćenom PDV po
računu kooperanta.
Obrazloženje:
U ovom slučaju ispunjeni su svi uvjeti propisani
za primjenu posebne sheme tako da izvođač i kooperant stječu pravo da koriste tako plaćeni PDV
kao ulazni PDV s pravom odbitka.
Ovakav postupak se može provesti samo u slučaju ako su oba sudionika posebne sheme ispunili gore navedene uvjete.
U protivnom slijede posljedice uslijed neispunjenja uvjeta propisanih posebnom shemom.
Zakon o PDV-u izričito ne propisuje sankcije za
nepoštivanje odredaba Zakona (čl. 40-43) pa bi
se prema tome mogao izvesti zaključak da neprimjenjivanje posebne sheme u slučajevima kada
bi se ona trebala primijeniti sukladno zakonu nije
porezni prekršaj.
Posljedice nepoštivanje pravila propisanih za
posebnu shemu se osjete na neizravan način, a
one su rezultat ne postupanja izvođača sukladno
naputcima UNO.
Ako izvođač ne plati PDV obračunan od strane
kooperanta u propisanom roku (do.10-ti u narednom mjesecu) kooperant će imati obvezu platiti
tako obračunani PDV, a izvođač neće moći koristiti ulazni porez. Ako naknadno izvođač plati
obračunani PDV od strane kooperanta u tom slučaju će imati mogućnost da koriste ulazni porez i
kooperant i izvođač.
broj: 07/13
34
javne financije
rujan 2013.
Primjer:
Društvo „X“ je angažirano kao izvođač građevinskih radova čija je ukupna ugovorna vrijednost
150.000,00 KM. Za potrebe izvođenja radova angažira kooperanta „A“ , koji na dan 31. srpnja ispostavlja račun za izvršene radove u tom mjesecu u iznosu 10.000,00 KM + 1.700,00 KM PDV-a, ukupno
11.700,00 KM. Izvođač prima račun za izvršene radove kooperanta 07. kolovoza. Izvođač vrši plaćanje
ukupnog iznosa računa 30. kolovoza na način da iznos PDV-a od 1.700,00 KM plaća UNO uz poziv na
PDV broj kooperanta, a preostali iznos računa od 10.000,00KM plaća na račun kooperanta.
Obrazloženje postupka:
1. Kooperant ispostavljeni račun unosi u PDV prijavu za srpanj kao izlazni račun s obračunanim
PDV-om;
2. Izvođač evidentira ulazni račun u PDV prijavi za srpanj, ali ne evidentira ulazni PDV obzirom da
nije stekao pravo na odbitak poreza;
3. Izvođač vrši plaćanje računa i uplatu PDV-a uz poziv na PDV broj kooperanta i u PDV prijavi za
kolovoz stječe pravo na ulazni PDV;
4. Izvođač izvještava UNO i kooperanta o izvršenom plaćanju PDV-a;
5. Kooperant u PDV prijavi za kolovoz u polje 41. unosi iznos PDV-a plaćenog od strane izvođača.
KNJIŽENJE KOD KOOPERANTA
Red.
OPIS KNJIŽENJA
br.
1. Potraživanja od kupaca za pružene usluge
Prihodi od pruženih usluga
Obveze za izlazni PDV po računima
Po računu broj __
2. Potraživanja za ulazni PDV po posebnoj shemi
Potraživanja od kupaca za pružene usluge
Po dostavljenom dokazu o uplaćenom PDV-u
3. Žiroračun – redoviti račun
Potraživanja od kupaca za pružene usluge
Po izvodu br. __
Konto
2111
611x
4700
Iznos
Duguje
Potražuje
11.700
10.000
1.700
2740
2111
1.700
200x
2111
10.000
1.700
10.000
KNJIŽENJE KOD IZVOĐAČA RADOVA
Red.
OPIS KNJIŽENJA
br.
1. Usluge kooperanata
Potraživanja za ulazni PDV na koji nije stečeno pravo odbitka
Obveze za uplatu PDV po posebnoj shemu u građevinarstvu
Obveze prema dobavljačima u zemlji
Po računu broj __
2. Obveze za uplatu PDV po posebnoj shemu u građevinarstvu
Žiroračun – redoviti račun
Potraživanja za ulazni PDV po posebnoj shemi
Potraživanja za ulazni PDV na koji nije stečeno pravo odbitka
Po dokazu o uplaćenom PDV-u po shemi
3. Obveze prema dobavljačima u zemlji
Žiroračun – redoviti račun
Po izvodu br. __
Konto
5302
2760
4750
4320
Iznos
Duguje
Potražuje
10.000
1.700
1.700
10.000
4750
200x
2740
2760
1.700
4320
200x
10.000
1.700
1.700
1.700
10.000
Koje su posljedice ako izvođač i kooperant ne primjene posebnu shemu u slučaju kada su to
prema Zakonu obvezni već se ravnaju prema općim načelima oporezivanja?
broj: 07/13
rujan 2013.
javne financije
Primjer:
Društvo „X“ je angažirano kao izvođač građevinskih radova čija je ukupna ugovorna vrijednost 150.000,00 KM. Za potrebe izvođenja radova angažira kooperanta „A“ , koji na dan 31.
srpnja ispostavlja račun za izvršene radove u
tom mjesecu u iznosu 10.000,00 KM + 1.700,00
KM PDV-a, ukupno 11.700,00 KM. Kooperant i
izvođač ovu uslugu tretiraju kao redovito izvršenu uslugu i u prijavi za srpanj. Kooperant unosi
iznos PDV-a obračunanog na računu za izvršenu uslugu, a izvođač tako primljeni račun tretira
kao ulazni račun s pravom odbitka.
Obrazloženje:
U ovom slučaju kooperant je pogrešno (u iznosu višem za 1.700,00 KM) evidentirao potraživanja od kupaca, a kupac i istom iznosu svoje
obveze prema dobavljačima. Pored pogrešaka
u evidentiranju na obje strane, izvođač će učiniti i porezni prekršaj u smislu da je koristio ulazni
PDV u slučaju kada nije stekao pravo na njegovo korištenje.
2.1.2. Posebna shema za naplatu PDV-a za
porezne obveznike-dužnike
Sukladno odredbama članka 66. Zakona o
PDV-u, „posebna shema za porezne obveznikedužnike može se primijeniti na određenog poreznog obveznika – dužnika, ukoliko je u opasnosti
značajan iznos poreznih prihoda, i ukoliko UNO
smatra da je korištenje ove posebne sheme neophodno i najprikladnije da bi se spriječilo akumuliranje dugova“.
I u ovom slučaju kao i u prethodnom slučaju primjene posebne sheme za građevinske radove,
država ima za cilj ostvariti svoj interes, odnosno
naplatiti porez na način da obvezu plaćanja poreza prenese na povjerljivog obveznika. U prethodnom slučaju povjerljivi obveznik bi bio izvođač
radova, a u slučaju posebne sheme koja se uvodi
za dužnike, povjerljivi obveznik bi bio primatelj isporuke koju je izvršio porezni dužnik.
Opseg djelovanja i način funkcioniranja posebne sheme za dužnike je malo različit u odnosu na
posebnu shemu u graditeljstvu pa je, u svrhe pravilnog razumijevanja, potrebno istaknuti razlike u
primjeni posebne sheme koja se primjenjuje kod
građevinskih radova u odnosu na posebnu shemu za dužnike.
Temeljna obilježja posebne sheme za dužnike
su:
35
1. Posebna shema se uvodi temeljem Odluke o uvođenju posebne sheme za određenog poreznog obveznika – dužnika, koja
se objavljuje u Službenom glasniku Bosne
i Hercegovina i u najmanje tri najčitanija
dnevna tiska i ne može se primjenjivati na
bilo kojeg poreznog obveznika – primatelja
isporuke, prije njezinog objavljivanja. Posebna shema za građevinske radove primjenjuje se temeljem Zakona bez posebnih
odluka UNO.
2. Najmanje 30 dana prije donošenja rješenja
o uvođenju posebne sheme, Uprava izvješćuje poreznog obveznika-dužnika, da na
temelju raspoloživih podataka namjerava
uvesti posebnu shemu.
Za primjenu posebne sheme kod prometa vezanog za građevinske radove ne izvješćuju se sudionici o njezinoj primjeni.
Funkcioniranje posebne sheme za dužnike
- Porezni obveznik kojem se uvodi posebna
shema za izvršene isporuke ispostavlja račun s obračunanim PDV-om.
- Porezni obveznik kojem se uvodi posebna
shema u svoje račune za isporuke osobama
koje su registrirane za PDV, unosi sljedeću
klauzulu: „Iznos PDV-a naveden u ovom računu se plaća Upravi s pozivom na naš identifikacijski broj.“
- Osoba registrirana za PDV, koja kupuje dobra i usluge od isporučitelja kojem je Uprava
rješenjem uvela posebnu shemu, plaća iznos
PDV-a izravno Upravi.
- Iznosi PDV-a zadržani tijekom poreznog razdoblja, plaćaju se do 5. u mjesecu za prethodno porezno razdoblje. U istom roku, porezni
obveznik PDV-a je dužan dostaviti Upravi listu
s podatcima za prethodno porezno razdoblje,
za svakog registriranog poreznog obveznikadužnika s:
a) iznosom zadržanog PDV-a,
b) identifikacijskim brojem isporučitelja dobara
ili usluga i
c) identifikacijskim brojem primatelja dobara ili
usluga koji je zadržao iznos PDV-a.
Ako dužnik i primatelj dobara i usluga od poreznog dužnika nisu ispunili navedene uvjete snosit će posljedice ne primjene posebne sheme za
dužnike.
broj: 07/13
36
javne financije
rujan 2013.
Primjer:
UNO je rješenjem utvrdila posebnu shemu plaćanja PDV-a za dužnika “X”. Rješenje je objavljeno
u službenom glasilu. Društvo “ X”, dužnik po posebnoj shemi, izvršio je isporuku dobara društvu “Y”.
Račun za izvršenu isporuku ispostavljen je 10. srpnja 2013. godine u ukupnom iznosu 11.700,00 KM
(10.000,00 KM + 1.700,00 KM PDV). Obveznik “Y” je izvršio plaćanje PDV-a po ispostavljenom računu
02. kolovoza.
Porezni dužnik je na računu naveo klauzulu: „Iznos PDV-a naveden u ovom računu se plaća
Upravi s pozivom na naš identifikacijski broj.“
Kupac je dostavio UNO listu s podatcima zadržanog PDV-a.
Obrazloženje:
U ovom slučaju oba sudionika posebne sheme poštovala su sve uvjete propisane Zakonom za primjenu posebne sheme za dužnike.
NAČIN EVIDENTIRANJA KOD DUŽNIKA
Red.
OPIS KNJIŽENJA
br.
1. Potraživanja od kupaca za prodana dobra
Prihodi od prodaje robe
Obveze za izlazni PDV po računima
Po računu broj __
2. Potraživanja za ulazni PDV po posebnoj shemi
Potraživanja od kupaca za prodana dobra
Po dostavljenom dokazu o uplaćenom PDV-u
Konto
2110
601x
4700
274x
2110
Iznos
Duguje
Potražuje
11.700
10.000
1.700
1.700
1.700
NAČIN EVIDENTIRANJA KOD KUPCA
Red.
OPIS KNJIŽENJA
br.
1. Zalihe trgovačke robe
Potraživanja za ulazni PDV na koji nije stečeno pravo odbitka
Obveze za uplatu PDV po posebnoj shemu za porezne
dužnike
Obveze prema dobavljačima u zemlji
Po računu broj __
Obveze za uplatu PDV po posebnoj shemu za porezne
2.
dužnike
Žiroračun – redoviti račun
Potraživanja za ulazni PDV po posebnoj shemi
Potraživanja za ulazni PDV na koji nije stečeno pravo odbitka
Po dokazu o uplaćenom PDV-u po shemi
Konto
132x
2760
Iznos
Duguje
Potražuje
10.000
1.700
4751
1.700
4320
10.000
4751
200x
2741
2760
1.700
1.700
1.700
1.700
Primjer
UNO je rješenjem utvrdila posebnu shemu plaćanja PDV-a za dužnika “X”. Rješenje je objavljeno
u službenom glasilu. Društvo “ X”, dužnik po posebnoj shemi, izvršio je isporuku dobara društvu “Y”.
Račun za izvršenu isporuku ispostavljen je 10. srpnja 2013. godine u ukupnom iznosu 11.700,00 KM
(10.000,00 KM + 1.700,00 KM PDV). Obveznik “Y” nije izvršio plaćanje PDV-a po ispostavljenom računu do 05. kolovoza. Porezni dužnik je na računu naveo klauzulu: „Iznos PDV-a naveden u ovom
računu se plaća Upravi s pozivom na naš identifikacijski broj.“
Obrazloženje:
U ovom slučaju kupac nije ispunio uvjete za primjenu posebne sheme za dužnike iz razloga što nije
izvršio plaćanje PDV-a u propisanom roku.
U ovom slučaju posljedice za oba sudionika posebne sheme su da neće moći u PDV prijavi koristiti
pravo na odbitak ulaznog PDV-a.
broj: 07/13
rujan 2013.
javne financije
37
NAČIN EVIDENTIRANJA KOD DUŽNIKA
Red.
OPIS KNJIŽENJA
br.
1. Potraživanja od kupaca za prodana dobra
Prihodi od prodaje robe
Obveze za izlazni PDV po računima
Po računu broj __
Konto
2110
601x
4700
Iznos
Duguje
Potražuje
11.700
10.000
1.700
NAČIN EVIDENTIRANJA KOD KUPCA
Red.
OPIS KNJIŽENJA
br.
1. Zalihe trgovačke robe
Potraživanja za ulazni PDV na koji nije stečeno pravo odbitka
Obveze za uplatu PDV po posebnoj shemu za porezne
dužnike
Obveze prema dobavljačima u zemlji
Po računu broj __
Konto
132x
2760
Iznos
Duguje
Potražuje
10.000
1.700
4751
1.700
4320
10.000
Primjer :
UNO je rješenjem utvrdila posebnu shemu plaćanja PDV-a za dužnika “X”. Rješenje je objavljeno
u službenom glasilu. Društvo “ X”, dužnik po posebnoj shemi, izvršio je isporuku dobara društvu “Y”.
Račun za izvršenu isporuku ispostavljen je 10. srpnja 2013. godine u ukupnom iznosu 11.700,00 KM
(10.000,00 KM + 1.700,00 KM PDV). Porezni dužnik na računu nije naveo klauzulu: „Iznos PDV-a
naveden u ovom računu se plaća Upravi s pozivom na naš identifikacijski broj.“
Kupac je u PDV prijavi za srpanj 13. iskazao ulazni porez obračunan na računu dobavljača na polju
41.
Kupac je 12. kolovoza 2013. g. izvršio plaćanje računa u ukupnom iznosu s PDV-om dobavljaču, poreznom dužniku, za kojeg se primjenjuje posebna shema za dužnike.
Obrazloženje:
U ovom slučaju porezni dužnik nije ispunio uvjete za primjenu posebne sheme za dužnike iz razloga što nije u ispostavljenom računu naveo klauzulu: „Iznos PDV-a naveden u ovom računu se plaća
Upravi s pozivom na naš identifikacijski broj“, pa kupac nije znao da se kod ove isporuke primjenjuje
posebna shema za dužnike.
Pitanje posljedica u ovom slučaju ostaje otvoreno.
Činjenica je da kupac nije bio obaviješten da se za njegova dobavljača primjenjuje posebna
shema za dužnike. Međutim, kako se za dobavljača primjenjuje posebna shema za dužnike upitno je
pravo na odbitak ulaznog poreza za kupca prije nego ispuni obvezu plaćanja poreza izravno Upravi s
pozivom na ID broj dobavljača.
Pravedno, a smatram i zakonito rješenje, u ovom slučaju bi bilo da kupac u onom mjesecu kada je
saznao da se za dobavljača primjenjuje posebna shema za dužnike izvrši plaćanje PDV-a uz poziv na
identifikacijski broj dobavljača i ispravi odbitak ulaznog PDV-a u prijavi za taj mjesec kada je izvršeno
plaćanje PDV-a i o tome obavijesti izdavatelja računa - poreznog dužnika na kojega se primjenjuje posebna shema, kako bi on mogao izvršiti ispravak izlaznog poreza.
Posebnom obavijesti bi tražio povrat više plaćenog iznosa (od 1.700,00 KM) od kupca.
www.fircon.biz
broj: 07/13
38
javne financije
3. UMJESTO ZAKLJUČKA
Primjena posebne sheme naplate poreza kod
izvođenja građevinskih radova i u slučaju kada
se za dužnika proglasi posebna shema je poseban postupak naplate PDV-a, koji se razlikuje od
opće propisanih načela oporezivanja PDV-om.
U tom smislu možemo procjenjivati i težinu ove
teme. Ako je nešto u posebnom režimu potrebno je posvetiti i posebnu pozornost tom pitanju.
Unatoč činjenici da se sustav PDV-a u BiH primjenjuje od 2006. godine u pojedinim segmentima postoje određene dvojbe koje je potrebno
diskutirati na način da se koriste stečena iskustva i da se uključe nove spoznaje. Nedostatak
temeljitih i na praktičan način danih obrazlože-
broj: 07/13
rujan 2013.
nja od strane mjerodavnih je stalni problem za
porezne obveznike koji u takvom slučaju nastoje
primijeniti neka svoja rješenja. Primjena vlastitih rješenja nekada ima za posljedicu porezni
prekršaj unatoč želji obveznika da poštuje zakonske propise. No, kako nema „nenamjerne
greške“ pogrešno postupanje u dobroj namjeri
može rezultirati posljedicama ili sankcijama. Cilj
prethodne rasprave jeste bio iz jednog novog
kuta, koristeći praktične primjere, osvijetliti primjenu posebne sheme, koja predstavlja jedno
odstupanje od općih pravila. Drugo odstupanje
od općih načela, koje se odnosi na posebne postupke obračuna PDV-a će biti predmet rasprave u sljedećem broju.
FINANCIJE
rujan 2013.
39
Doc. dr. Seakif Omerčić
DOPRINOS BASELSKIH
NAČELA NA REGULACIJI/
STABILNOSTI BANKARSKOG
FINANSIJSKOG SEKTORA
Sažetak: Baselski komitet za regulaciju bankarskog financijskog sektora,
donio je određene smjernice, upute, direktive: Basel I, Basel II, Basel III. One
su u početku bile neobvezujuće, da bi kasnije postale zakonske obvezujuće, za
sve zemlje, pa i za BiH (oba entiteta) i propisuju jedinstveni bankarski financijski
sektor na prostoru cijele države. U radu su kronološki pojašnjene aktivnosti
Basela I, II i III koje su obvezujuće za sve zemlje da ih unesu u svoja nacionalna
zakonodavstva. Propisane procedure će se primjenjivati bez obzira što nisu unesene u nacionalna zakonodavstva.
Ključne riječi: Basel, bankarski sektor, načela, direktive, standardi, regulacija.
Bankarsko financijski sustav, kao najznačajniji
faktor razvoja svake ekonomije, po svojoj prirodi
izuzetno je osjetljiv na sva ekonomska i društvena
kretanja, te stoga u veoma kratkom roku može biti
doveden u fazu nestabilnosti.
Sagledamo li ove pojave kao zakonitosti, kao
i povećanje rizika kojima su banke u svakodnevnom poslovanju izložene, bilo je prijeko potrebno uvođenje određenih financijskih regulatornih
pravila kojima bi se spriječile bankarske krize i
prenošenje njezinih negativnih efekata na ostatak
nacionalne ekonomije, tako i na ekonomije okruženja. Zbog takvih kriza i utjecaja istih na nacionalne ekonomije sa katastrofalnim posljedicama,
nastali su Baselski standardi I, II i III, koji se mogu
promatrati kao procesi koji će predstavljati i dati
odgovor na deregulaciju u bankarskom sustavu
poslovanja.
BASEL I
Krize i prijetnje po bankarski sektor i potreba za
preuzimanjem mjera kojima bi se izbjegle negativne posljedice u ovoj oblasti dovela je do osnivanja Baselskog komiteta za kontrolu banaka.
Listu osnovnih Baselskih načela čini 25 načela:
koji su usvojeni radi efikasnije kontrole banaka.
Načela su podijeljena u sedam skupina i odnose
se na:
• (Načelo 1) - Preduvjeti efikasne supervizije
banaka
• (Načela od 2 do 5) - Izdavanje licence bankama i njihova struktura
• (Načela od 6 do 15) - Razmjene regulative i
zahtjevi banaka
• (Načela od 16-20) - Metode neprekidne supervizije banaka
broj: 07/13
40
FINANCIJE
• (Načelo 21) - Zahtjevi za informacijama
banaka
• (Načelo 22) - Formalno ovlaštenje supervizora banaka
• (Načelo 23-25) - Međunarodno bankarstvo
Adekvatnost kapitala po Baselu I
Adekvatnost kapitala je pitanje pitanja, kojim se
bavi Sporazum o kapitalu (Capital accord), odnosno Basel I. Glavni razlog donošenja Baselskog
sporazuma o kapitalu bila je zabrinutost guvernera centralnih banaka G10 da je kapital najvećih
svjetskih banaka došao na opasno nisku razinu
da banke održavaju koeficijent adekvatnosti kapitala na razini od minimalno 8% sve do 1992.
god. Kapital banke se sastoji od dvije razine: primarnog i sekundarnog kapitala, a Baselom I su
predviđeni izvori ove dvije vrste kapitala:
Razina 1 - Primarni (osnovni) kapital (Core capital) koji obuhvaća dioničarski kapital, objavljene
rezerve, zadržani profit i emisijsku premiju,
Razina 2 - Sekundarni (dopunski) kapital
(Supplementary capital) koji sadrži subordinirani
ročni dug (obveze), opće rezerve za pokriće gubitaka, skrivene rezerve, revalorizacijske rezerve
i hibridne dužničke instrumente kapitala. Banka je
obvezna držati najmanje polovinu svog izmjerenog kapitala u Razini 1. Nadalje Banke također
mogu na temelju diskrecijskih ovlaštenja nacionalnog regulatora primijeniti i Razinu 3. - Razinu
kapitala, odnosno sekundarni kapital II, koji se
sastoji od kratkoročnog subordiniranog duga i to
isključivo u svrhu pokrivanja dijela zahtjeva za kapitalom za tržišni rizik. Da bi banka mogla ostvariti
adekvatnost kapitala, treba ispuniti sljedeće uvjete: koeficijent odnosa primarnog kapitala i rizične
aktive treba da je najmanje 4%, - koeficijent odnosa ukupnog kapitala (zbroj primarnog i sekundarnog kapitala i ukupne aktive ponderirane rizikom)
treba da je najmanje 8%, - iznos sekundarnog
kapitala treba da je ograničen na 10% od primarnog kapitala. Adekvatnost kapitala prema Baselu
I može se izraziti na sljedeći način:
Pokazatelj
Ukupan Kapital
Adekvatnosti =
----------------------------------x 100 ≥ 8%
kapitala
Kreditni + Tržišni + Operativni Rizik
Basel I je doveo do značajnog povećanja kapitalnih koeficijenata u odnosu na rizičnu aktivu u
razvijenim zemljama, tako da je ovaj pokazatelj u
broj: 07/13
rujan 2013.
1988. god. iznosio 9,3%, a 1996. godine 11,2%.
Učinak Basela I se ogledao u rastu visine kapitala, čime je zaustavljen dotadašnji trend njegovog
opadanja. Zahtjeve u vezi s odlukama iz 1988.
ispunile su banke iz skupine G10 čije je poslovanje bilo međunarodnog tipa do 1993. god. Kada
je riječ o pristupu mjerenja rizika Basel I koristi
portfolio pristup klasificirajući aktivu u četiri skupine (0%, 20%, 50% i 100%) u skladu s kategorijom
dužnika.
U početku formulirane preporuke i smjernice
Baselskog komiteta nisu imale obvezujući karakter na nadnacionalnoj razini. Preporuke i smjernice su u stvari bili savjeti kako na najbolji način
provesti određene aktivnosti u bankama i kako
adekvatno upravljati rizikom. Svim zemljama, odnosno njihovoj nacionalnoj regulativi, prepuštena
je odluka hoće li i na koji način prilagoditi te preporuke konkretnim uvjetima.
Basel I je predstavljao prvi značajan dokument
s ovom tematikom ali su mu upućivane i kritike,
posebno što je prvenstveno tretirao kreditni rizik.
Kritike su se odnosile na način na koji se pristupalo različitim klasama kredita - za sve kredite,
nezavisno od stupnja rizičnosti, primjenjivan je isti
koeficijent kapitalne adekvatnosti (CaR) od minimalno 8% u razvijenim zemljama (EU i SAD),
odnosno u zemljama s većim izloženostima riziku
koristio se i veći koeficijent (npr. 10% u Hrvatskoj,
12% u Srbiji). Stoga je 1993. god. izdano niz normi u kojima se po prvi put spominje, pored kreditnog, postojanje tržišnih rizika (definiranih kao
kamatni, devizni, robni i cjenovni rizik). Pored
manjkavosti i nedostataka ovoga sporazuma:
• po prvi put se uvodi kvalitativna ocjena procjene sigurnosti poslovanja banke, odnosno izvršen je prelazak s bilančnog pristupa na procjenu rizika plasmana,
• utvrđena je ključna uloga kapitala za osiguranje sigurnosti poslovanja i izvršeno je precizno
definiranje kapitala,
• postavljeni su temelji za određivanje minimalne razine kapitala,
• Basel I je povećao stabilnost bankarskog sustava u svijetu.
BASEL II NOVI SPORAZUM O KAPITALU
Održavanje stabilnosti međunarodnih financija na globalnoj razini u posljednjih trideset godina
predstavljalo je veliki izazov za čitav svijet. Svijet
financija se okrenuo ka korporativnom upravljanju, uvođenju međunarodnih računovodstvenih
rujan 2013.
FINANCIJE
standarda i standarda izvještavanja. Prethodne
faze vodile su stvaranju novog sporazuma poznatog pod nazivom Basel II.
Početak implementacije (primjene) Basela II
predviđen za početak 2007. godine zbog nedovoljnog vremena za pripremu regulative, pripremu
banaka i supervizora i razvoja serije podataka,
počeo je s primjenom krajem godine. Rezultati
rada kao i smjernice rada komiteta na početku
nisu imali obvezujući karakter. Uvođenjem Basel
II standarda za zemlje EU je postalo zakonski
obvezujuće, dok je u SAD primjena kasnila pola
godine.
Baselski standardi predstavljaju set minimalnih
standarda koje banke trebaju poštivati i putem
kojih se osigurava adekvatna razina kapitala koji
banka treba posjedovati kao zaštitu od financijskih i operativnih rizika.
Primjenom Basela II uspostavljaju se strožiji zahtjevi upravljanja rizicima i kapitalom, čime
se štiti financijski sustav od mogućeg raspada,
a čemu je razlog bila globalna financijska kriza, Komitet je početkom 2009. godine (a čemu
je razlog bila globalna financijska kriza revidirao
neke odredbe Basela II i ponudio niz poboljšanja.
U skladu s Baselom II, je i Direktiva EU 2006/48
CRD (Capital Requirements Directive) za koju je
bilo predviđeno da se ugradi u nacionalno zakonodavstvo država članica EU. Međutim, od 27 zemalja članica Unije, samo su Austrija i Slovenija
na vrijeme uvele odgovarajuće promjene kako
bi usuglasile svoje zakonodavstvo s Direktivom.
Pravni okvir reguliranja adekvatnosti kapitala
u EU u velikoj mjeri utemeljen je na Baselskim
standardima što je vidljivo iz direktive EU CAD3.
Razlika leži u činjenici da se Basel II odnosi na
međunarodno aktivne banke, dok se CAD3 primjenjuje na sve kreditne institucije i investicijska
društva u EU. Basel II se sastoji od tri međusobno
povezane skupine pravila, odnosno počiva na tri
stupa:
Stup I - Minimalni zahtjevi za kapitalom (Minimum Capital Requirement),
Stup II - Proces supervizorskog nadzora (Supervisory Review Process) i
Stup III - Tržišna disciplina (Market Discipline)
Stup I – Zahtjev za minimalnim kapitalom
Prvi stup Basela II određuje minimalne zahtjeve za kapitalom banaka i u odnosu na prethodni
Sporazum donosi veću osjetljivost na rizike. De-
41
finicija regulatornog kapitala je ostala ista i omjer
potrebnog kapitala u odnosu na izloženost rizicima banke od 8% je ostao nepromijenjen. Izračun
stope adekvatnosti kapitala prema Baselu II može
se prikazati kao:
kapital
Adekvatnosti = ------------------------------------ х 100≥8 %
kapitala
za rizik ponderirana aktiva
(kreditni + tržišni rizik)
Izračunani koeficijent u skladu s Baselom II
mora uvijek iznositi najmanje 8%. U ovom segmentu nije bilo promjena budući da je zakonska
obveza banaka da posluju održavajući ovu stopu minimalne adekvatnosti kapitala. Supervizorskim institucijama je ostavljeno diskrecijsko pravo
utvrđivanja stope adekvatnosti kapitala. Promjene koje su nastupile s Baselom II odnose se na
mjerenje i analizu rizika kojem su banke izložene,
a što se očituje u nazivniku jednadžbe. Dok prethodni Sporazum u definiciji obračuna stope adekvatnosti kapitala (Capital Adequacy Ratio-CAR)
uključuje samo kreditni i tržišni rizik, pretpostavljajući da su svi ostali rizici uključeni u dva prethodna, Basel II donio sljedeće izmjene:
• potpunu izmjenu kvantifikacije kreditnog rizika,
• uvodi kategoriju operativnog rizika, načina njegovog mjerenja i uključivanja u nazivnik za izračunavanje koeficijenta adekvatnosti kapitala,
• šira lepeza ponuđenih pristupa za mjerenje sva
tri rizika, mogućnost izbora, ali i evolutivnog
puta, od jednostavnijih ka složenijim
metodologijama,
• sofisticirani način mjerenja rizika koji nude viši
pristupi ili internu metodu - bankama za mjerenje rizika omogućavaju vrlo precizno određivanje rizičnog profila banke,
• napuštanje pristupa da „jedna mjera odgovara svima“ uz mogućnost da se u zavisnosti od
rizičnog profila banke točno utvrdi i visina potrebnog ekonomskog kapitala.
Basel II je donio promjene i kod metode za procjenu kreditnog rizika dajući mogućnost kvantifikacije kreditnog rizika korištenjem tri metode. Novina u Baselu II je tretman sekjuritizacije kredita.
Pod pojmom sekjuritizacija kredita podrazumijevaju se operacije koje znače transformaciju bankarskih zajmova u obveznice emitirane na temelju
tih zajmova.
Operativni rizik, koji nije bio predmet zahtjeva
za minimalnim kapitalom u prethodnom sporazu-
broj: 07/13
42
FINANCIJE
mu, predstavlja novinu u Baselu II. Uvođenje operativnog rizika ne vodi banke k višoj, sveukupnoj
razini zahtijevanog minimalnog kapitala. Basel I je
pretpostavljao da je operativni rizik već ukalkuliran u kreditni i tržišni rizik, ali se Baselom II izričito
zahtijeva njegovo iskazivanje.
Stup II – Supervizorski nadzor
U skladu sa Stupom II, proces supervizorskog
nadzora se oslanja na četiri načela:
1. Banke bi trebale imati uspostavljene procedure za ocjenu ukupne adekvatnosti kapitala u
odnosu na rizike kojima su izložene i strategiju
održavanja potrebne razine kapitala. U skladu
s prvim načelom ustanovljena je nedvosmislena odgovornost da rukovodstvo banke nosi
glavnu odgovornost u osiguravanju adekvatnosti kapitala. Pet glavnih karakteristika rigoroznog procesa supervizije su: nadzor upravnog
odbora i višeg rukovodstva, pouzdana ocjena
kapitala, sveobuhvatna ocjena rizika, monitoring i izvještavanje i ocjena interne kontrole.
2. Organi supervizije trebaju redovito ispitivati
proces po kome banke procjenjuju svoju adekvatnost kapitala, poziciju rizika banke, razinu
i kvalitetu kapitala koji drže. Uloga supervizora
se ne smije pretvoriti u ulogu rukovodstva banke. Supervizori vrše periodične preglede na
jedan od sljedećih načina: on-site supervizore ili inspekcije, off-site ispitivanje, razgovore
s rukovodstvom banke, ispitivanje nalaza eksternih revizora (pod uvjetom da je adekvatno
fokusiran na potrebna pitanja u vezi kapitala) i
periodično izvještavanje.
3. Obvezni kapital iz Stupa I treba imati tampon
iznos za neizvjesnost koje okružuju režim Stupa I i koje utječu na bankarsku populaciju kao
cjelinu. Neizvjesnosti vezane za određenu
banku trebaju biti tretirane pod Stupom II. Supervizori će obično od banaka zahtijevati (ili ih
poticati) da posluju s tampon iznosom, preko
standarda Stupa I.
4. Supervizori bi trebali djelovati preventivno kako
bi spriječili da kapital banke padne ispod minimalne razine, tražeći da banka poboljša određene pozicije koje utječu na kapital. Također
supervizori mogu zahtijevati od banke da preuzme brze i adekvatne korekcije ako se kapital
ne održava na određeni način, odnosno ako se
ne obnavlja. Te mjere mogu uključivati intenziviranje praćenja banke, ograničenje isplate
broj: 07/13
rujan 2013.
dividendi, zahtjev da banka pripremi i ostvari
zadovoljavajući plan ponovnog uspostavljanja
adekvatnosti kapitala i zahtjev banci da odmah prikupi dodatni kapital. Suština Stupa II
je usmjerena na osiguranje optimalne visine
kapitala u skladu s rizičnim profilom svake pojedinačne banke. Neophodno je da supervizor
raspolaže odgovarajućim brojem stručnjaka za
obavljanje nadzora.
Stup III - Tržišna disciplina
Tržišna disciplina predstavlja Stup III prema novom Sporazumu i osnovna mu je svrha nadopunjavanje i potpora za Stup I i Stup II. Stup III ima
za cilj da potakne tržišnu disciplinu, postavljajući niz zahtjeva pred banke, a koji se odnose na
objavljivanje informacija o njihovom poslovanju,
odnosno informacije o ključnim parametrima svog
poslovnog profila, izloženosti riziku i upravljanju
rizicima.
Objavljivanje informacija od strane banke, a
koje se po pravilu odnose na njezine kvalitativne
i kvantitativne pokazatelje, adekvatnost kapitala,
njegovu strukturu, te točno pojašnjavanje svake
pozicije unutar osnovnog kapitala, je obveza svake banke. Kada je riječ o kapitalu i objavljivanju
informacija, predviđeno je da se unutar kapitala
odvojeno daju informacije za četiri osnovna rizika;
kreditni, operativni, tržišni i rizik kamatne stope.
Transparentnost koju nalaže Stup III treba pružiti
poticaj za poslovanje na zdravim osnovama, jer
„tržište može nagraditi banke koje upravljaju rizicima na odgovarajući način i kazniti one koje održavaju kapital na preniskoj razini u odnosu na rizični
profil“. Kako su banke obvezne vršiti izvještavanje u skladu s Međunarodnim računovodstvenim
standardima (MRS), informacije koje se zahtijevaju prema Stupu 3 bit će sadržane u istima. Dio
informacija koje zahtijeva Stup II, a koje nisu sadržane u okviru MRS, banke su u obvezi objaviti
na način koji je dostupan javnosti. Objavljivanje
podataka vrši se po pravilu šestomjesečno, a podaci koji se odnose na strukturu kapitala i njegovu
adekvatnost tromjesečno.
BASEL III – (MJERE ZA REGULACIJU
FINANSIJSKOG TRŽIŠTA ILI NEUSPJEH
BASELA II ?)
Basel III predstavlja kompleksan dokument s
dugoročnom primjenom. Novi globalni standardi
rujan 2013.
FINANCIJE
za rješavanje pojedinačnih i sistemskih rizika suštinski se sastoji iz slijedećih elemenata.
1. Povećanje kapitalne adekvatnosti kako bi se
bankama osigurala bolja sposobnost da apsorbiraju gubitke,
2. Povećanje pokrivenosti rizika okvirom za kapital, naročito u trgovinskim aktivnostima, sekjuritizaciji, izloženosti izvanbilančnim mehanizmima i izloženostima kreditnom riziku partnera
koji proizlaze iz derivata,
3. Povećanje razine minimalnih zahtjeva za
kapitalom,
4. Uvođenje međunarodno harmoniziranog leveridge-a koji će služiti kao brana u mjerenju
kapitala na temelju rizika i obuzdati rast ekscesnog leveridge-a u sustavu,
5. Povećanje standarda za proces supervizijskog
nadzora (Razine 2) i za javna objavljivanja
(Razina 3), zajedno s dodatnim smjernicama u
oblasti dobre prakse vrednovanja stres testiranja, upravljanja rizikom likvidnosti, korporativnog upravljanja i kompenzacijama;
6. Uvođenje minimalnih globalnih standarda
likvidnosti;
7. Unapređenje formiranja kapitalnih amortizera
(buffer) u dobrim vremenima iz kojih se može
vući u razdobljima stresa, uključujući amortizer
za zaštitu kapitala i kontraciklični amortizer za
zaštitu bankarskog sektora od razdoblja ekscesnog rasta kredita
Iako u osnovi Basela III leže novi zahtjevi adekvatnosti kapitala i minimalnih standarda globalne
likvidnosti, u prijedlogu Direktive EU176 predviđene su i stroge sankcije za nepoštivanje propisa,
unapređenje korporativnog upravljanja u bankama i smanjenje ovisnosti upravljanja rizicima na
temelju procjene vanjskih kreditnih rejtinga.
Kolika je odlučnost EU da u budućnosti osigura poštivanje pravila Basela III govori činjenica
da će Uredba o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije (CRR IV) nove članice EU primjenjivati automatski bez njihove implementacije u
nacionalno zakonodavstvo. Financijska kriza je
ukazala na značajan broj nedostataka Basela II
što iziskuje potrebu za podrškom javnosti kako
bi se obnovilo povjerenje i stabilnost financijskog sustava. Najrazvijenije zemlje svijeta su
uočile nedostatke postojećeg okvira kao što su
nedovoljan omjer i kvaliteta kapitala da apsorbira gubitke, neadekvatno upravljanje likvidnošću,
nedovoljan nadzor nad upravljanjem širokim
spektrom rizika.
43
Basel III pažnju usmjerava na likvidnost i regulira omjere likvidnosti. Nameće se pitanje je li Basel III barem za duže vremensko razdoblje uočio
sve probleme koji mogu ponovo dovesti do značajnih problema u financijskom, a posebno bankarskom sektoru.
LITERATURA:
Knjige:
1. Loweell, B.: „Structured Securitized Credit:
A Superior Technology for lending”, Donald
Chewa Cambridge, Massachusetts, Basil
Blackwell, 1991.
2. Martinjak, I.: „Rezultati upitnika o novom bazelskom sporazumu o kapitalu BaselII“. HNB,
Zagreb, 2004.
3. Varjačić, M.: „Nova pravila upravljanja kapitalom banaka: The New Basel Capital AccordBasel II”, Suvremeno poduzetništvo, Zagreb,
2003.
4. Vunjak, N., Kovačević, Lj.:„Bankarstvo: bankarski menadžment“, EF Subotica, 2006.
Internet:
1. 6. Basel Committee on Banking Supervision:
„ International Convergence of Capital Measerement and Capital Standards“, A Revised
Framework, lipanj 2004.,
2. http://www.bis.org/publ/bcbs107.pdf
3. 7. Basel Commettee on Banking Supervision: “Global Sistemically Important Banks:
Assessment Methodology and the Additional
loss absorbency requirement”, Consultative
Document, srpanj 2011.; http://www.bis.org/
publ/bcbs201.pdf
4. 8. Basel Commettee on Banking Supervision: “Core Principles for Effective Banking
Supervision“, Consultative Document , rujan 2012. http://www.bis.org/publ/bcbs213.
pdf
5. 9. Committee of Eoropean Banking Supervisors: „Application of the Supervisory Review
Processunder Pillar 2”, Consultation Paper
(CP03 revised), lipanj 2005. http://www.eba.
europa.eu/documents/10180/37070/CP03-second1.pdf
broj: 07/13
FINANCIJE
44
rujan 2013.
Mr. sc. Almedin Zec
Mr. sc. Erdin Hasanbegović
PRETPOSTAVKE I
OGRANIČENJA RAZVOJA
TRŽIŠTA KAPITALA U BOSNI I
HERCEGOVINI
Sažetak: U ovom radu želimo prikazati trenutno stanje u kojem se nalazi
tržište kapitala u Bosni i Hercegovini, počevši od definiranja osnovnih pojmova
tržišta kapitala, institucija, medija trgovanja i osnovnih financijskih pokazatelja
i činjenica neophodnih za razumijevanje financijskih tržišta. Prije svega u radu
se naglašavaju pretpostavke i ograničenja razvoja tržišta kapitala, kao bitnom
faktoru razvoja naše ekonomije. Razvoj tržišta kapitala je od velikog značaja za
cjelokupnu ekonomiju jedne zemlje, a relativno mlado bosanskohercegovačko
tržište kapitala u posljednje vrijeme doživljava promjene u smislu nove zakonske regulative i definiranja novih instrumenata tržišta kapitala koji postaju novi
medij trgovine na našem financijskom tržištu. Ovaj rad pokazuje da su efekti
razvoja tržišta kapitala dali pozitivne pomake na našem još uvijek malom i slabom financijskom tržištu. Stoga jedna dublja analiza i spoznaja našeg tržišta
kapitala bila je dovoljan razlog i motiv u obradi ove teme.
UVOD
„Pojam financijsko tržište u suštini predstavlja
zajednički naziv za sva specijalizirana, međusobno povezana tržišta na području neke zemlje na
kojima se susreću ponuda i potražnja za različitim
financijskim instrumentima“.1 Osnova financijskog
sustava je da poveže štednju i investicije i osigura rast nacionalne ekonomije, a financijsko tržište
pak služi kao instrument (alat) pomoću kojih se
ostvaruje navedeni cilj.
Financijska tržišta možemo klasificirati u tri glavna dijela:
1. Cingula, M, Klačmer, M, (2003.), Financijske institucije i tržište
kapitala, Tiva, Varaždin.
broj: 07/13
Slika 1. Finansijska tržišta
U ovom radu bazirati ćemo se na tržište kapitala
u Bosni i Hercegovini s malim osvrtom i na tržište
novca, obzirom da se u zadnje dvije do tri godine
na našem tržištu pojavljuju i instrumenti koji po
svojoj definiciji spadaju u tržište novca.
U svrhu analize pretpostavke o razvoju tržišta
kapitala možemo istaći da postoje pretpostavke
za razvoj tržišta kapitala u Bosni i Hercegovini.
Međutim to izravno ovisi od političke stabilnosti,
rujan 2013.
FINANCIJE
makroekonomskog ambijenta, pravne regulative, efikasne regulacije i funkcioniranja institucija
i instrumenata tržišta kapitala, veličine zemlje,
poslovnog okruženja, uspjeha privatizacijskog
procesa, razvijenosti gospodarstva, financijskih
institucija i proizvoda itd.
Problem koji može stajati na putu aktivne financijske politike, kroz ovu analizu aktualnog stanja
na tržištu kapitala u Bosni i Hercegovini, vezan
je prvenstveno uz shvaćanje da korist od razvoja
tržišta kapitala nije samo ograničena na one koji
izdaju, kupuju i prodaju vrijednosne papire već se
ona prelijeva i na društvo kao cjelinu kroz bolju
alokaciju kapitala, veću stopu gospodarskog rasta i manju nezaposlenost.
1. OSNOVNA OBILJEŽJA
FINANSIJSKIH TRŽIŠTA I NJIHOVIH
INSTRUMENATA
Financijsko tržište predstavlja instituciju kreiranu od strane društva kako bi se na što bolji način
alocirali ograničeni i oskudni financijski resursi i
kako bi se na najefikasniji način zadovoljila tražnja za njima. Financijsko tržište možemo sresti
u dva osnovna oblika: užem i širem. Uži oblik je
vezan za točno određeno mjesto, vrijeme, organizaciju i način funkcioniranja. Takvo tržište se
naziva pojmom burza, a promet na njemu burzanskim prometom. Šire shvaćanje financijskog
tržišta je vezano za sva druga mjesta izvan burze
gdje se također susreću ponude i tražnje za različitim financijskim instrumentima i gdje se obavljaju financijski poslovi i zaključuju financijske
transakcije. Promet na takvom tržištu se naziva
izvanburzanski promet. On može biti organiziran
na različite načine: preko međubankarskog tržišta, posebnih organizacija i njezinih filijala, preko
računalnih sustava u kome je uključen veći broj
financijskih sudionika, kao i na drugom uređenom
javnom tržištu.
Pored ove grube podjele financijskih tržišta koje
smo naveli u uvodnom dijelu, u praksi postoji još
niz tržišta koje možemo shvatiti kao podtržišta
gore spomenutih, jer ova tržišta čine jednu cjelinu ukomponiranu u nešto što jednim imenom
zovemo financijska tržišta. Prije svega to su: tržišta dionica, korporacijskih obveznica, instrumenata državnog duga, kredita, tržišta hipotekarnih
vrijednosnica, potraživanja po kreditnim karticama, izvoznim potraživanjima, izvedenim financijskim instrumentima itd. Važno je istaći da svako
od ovih tržišta posjeduje specifične funkcije, oso-
45
bine i metode funkcioniranja, počevši od razvijenosti pojedinih ekonomija, povijesnih događanja i
niz drugih specifičnosti vezanih uz njih.
Na nerazvijenim financijskim tržištima, što možemo reći i za naše tržište, dominiraju banke kao
najvažnije financijske institucije, te depoziti i krediti kao najzastupljeniji instrumenti investiranja i
financiranja. Razvijena tržišta obiluju mnoštvom
financijskih oblika, brojnim financijskim institucijama, sofisticiranim financijskim tehnikama i
isprepletenim financijskim tokovima tržišta kapitala u razvijenim ekonomijama dovodi do razvoja
izuzetno kompleksnih proizvoda, usluga metoda
i tehnika. U Bosni i Hercegovini ne postoje još derivativni instrumenti (izvedenice), kako možemo
čitati iz stručne literature koji postoji na tržištima,
recimo SAD-a, gdje realno i postoje osnove za to.
2. TRŽIŠTE KAPITALA U BOSNI I
HERCEGOVINI
Tržište kapitala BiH je organizirano i regulirano
na dva tržišta kapitala, od kojih je jedno u Federaciji BiH, a drugo u RS. Vrijednosnim papirima
se također trguje na dvije burze, SASE (sarajevska burza) i BLSE (banjalučka burza). Razvijena
financijska tržišta kao što je SAD razvila su cijeli
niz financijskih institucija. One se nastavljaju mijenjati i inovirati, dok istodobno uvode u potpunosti nove institucije. Financijsko tržište u BiH je
relativno nerazvijeno i uključuje samo određene
osnovne vrste financijske institucije. Po obujmu
prometa i količini tržišnog materijala, broju sudionika i investitora na tržištu, nedovoljnoj javnoj
ponudi vrijednosnih papira i kvalitetnih emitenata vrijednosnih papira, te podijeljenosti tržišta na
entitete, dolazimo do zaključka da se naše tržište
kapitala još uvijek nalazi u fazi tranzicije i nedovoljne razvijenosti.
2.1. Regulatorni okvir funkcioniranja tržišta
kapitala
Cilj BiH je stvoriti takvo tržište koje će biti slično financijskim tržištima razvijenih zemalja i koje
će privući investitore za veća ulaganja u našu zemlju. Razvijanje povoljne investicijske klime kod
nas stvara neophodne uvjete i okvir u kome se
može razvijati financijski sustav. Međutim, specifikum naše zemlje je da u svakom segmentu, prste
umiješa aktualna politička situacija što se naravno negativno odražava na makroekonomsku sliku
naše zemlje u očima inozemnih investitora.
broj: 07/13
46
FINANCIJE
Regulaciju tržišta i zaštitu investitora na našem
tržištu vrši Burza, SRO (Samoregulirajuće organizacije) i Komisija za vrijednosne papire. Ove organizacije imaju određene mjere sankcija za manipulacije na tržištu ali je osnovni problem otkrivanje i dokazivanje manipulativnih radnji. Najčešća
vrsta manipulacije na našem tržištu jesu cjenovne
manipulacije. Ovdje je bitno napomenuti i to da
se često na tržištu može pojaviti i promet vrijednosnih papira dobivanjem povlaštenih informacija. Korištenje tih informacija je također kažnjivo i
predstavlja kršenje zakona. Burza kao regulatorni
organ ima mogućnost najbržeg djelovanja ukoliko
uoči da je izvršena određena manipulacija. Njezine sankcije su od opomene do isključenja ali
ne nadoknađuju štetu počinjenu manipulacijom.
Zakon je obvezao burzu i ističe da: ˝Radi zaštite
investitora, Burza je dužna objavljivati:
1. pravila;
2. popis članova;
3. popis članova nadzornog odbora i uprave;
4. popis vrijednosnih papira u prometu;
5. podatke o prometu vrijednosnih papira pojedinačno, koji obvezno sadrže datum i vrijeme prometa, vrstu, broj i cijenu vrijednosnih papira.
Podatke o vrijednosnim papirima u prometu i
ostvarenom prometu Burza je dužna mjesečno
objavljivati u svom biltenu ili sredstvima javnog
informiranja“.2
Pravni okvir za tržišta kapitala se može naći
u propisima FBiH i RS koji se odnose na tržišta
vrijednosnih papira. Ovi propisi reguliraju glavna
pitanja koja se odnose na definicije termina, sudionika, institucija i njihove organe, prava i obveze
u pogledu tržišta kapitala u BiH. Ovi pravni okviri
također definiraju vlasničko pravo nad vrijednosnim papirom, stečeno upisom u Registar na ime
nositelja vrijednosnog papira. Komisije oba entiteta vode registar emitenata vrijednosnih papira,
koji obuhvata, zajedno s podacima koje nalaže
drugi zakon, informacije o emitiranju, emitentu i
određene osnovne podatke o vrijednosnim papirima i vlasničkom kapitalu.
rujan 2013.
institucije, ili tržište kapitala RS, na koje se isto
odnosi. Međutim, postoji značajna usklađenost
regulative između dva entiteta. Naša zakonska
regulativa koja regulira tržište kapitala utemeljena je na smjernicama Europske unije. Zakon o
vrijednosnim papirima i Zakon o komisiji za vrijednosne papire predstavljaju osnovu reguliranja
poslovanja na tržištu, poslovanja profesionalnih
posrednika i zaštite investitora.
Tržište kapitala u Bosni i Hercegovini je veoma mlado i stoga zahtjeva veće mjere opreza i
kontrole kako bi njegova funkcija došla do pravog
izražaja. Poznato je da su i veća svjetska tržišta
kao što je Američko ili Englesko tržište regulirana jakim zakonskim propisima ali se uvijek javljaju pokušaji manipulacije. Znamo i da je naše
tržište još uvijek u razvoju i veoma je osjetljivo na
promjene u ekonomskom svijetu naše zemlje, pa
stoga moramo uložiti mnogo truda kako bi povjerenje ljudi raslo i njihova želja za investiranjem na
tržištu kapitala bila što veća.
2.3. Institucije i sudionici na tržištu kapitala
u Bosni i Hercegovini
Razvijena financijska tržišta kao što je SAD razvila su cijeli niz financijskih institucija. One se
nastavljaju mijenjati i inovirati, dok istovremeno
uvode u potpunosti nove institucije. Financijsko
tržište u BiH je relativno nerazvijeno i uključuje
samo određene osnovne vrste financijske institucije. Slijedećom slikom ćemo prikazati koji su to,
pored burzi, glavni akteri na tržištu kapitala u BiH.
2.2. Zakonska regulativa
Tržišta kapitala u BiH su regulirana na entitetskoj razini. Stoga, propisi se odnose na tržište
kapitala u FBiH, koje ima regulatorni okvir i svoje
2. Članak 114. Zakona o vrijednosnim papirima F BiH.
broj: 07/13
Slika 2. Institucije tržišta kapitala u BiH.
rujan 2013.
FINANCIJE
3. PRETPOSTAVKE RAZVOJA TRŽIŠTA
KAPITALA U BIH
Financijski sustav preko svojih institucija i instrumenata povezuje sektore i subjekte, jednim izrazom kazano „igrače-sudionike“ koji imaju viškove
financijskih sredstava s onima kojima su ta sredstva potrebna za financiranje njihove poslovne
aktivnosti. Dakle, financijski sustav omogućava
transfer sredstava od suficitarnih ka deficitarnim
sektorima i subjektima nekog ekonomskog sustava. To ćemo najbolje ilustrirati slijedećom slikom.
Slika 3. Finansijski sustav
Na slici 3. pozajmljivanje sredstava je predstavljeno plavim a plasiranje sredstava crvenim strelicama. Na slici su također predstavljena dva pravca pozajmljivanja i plasiranja sredstava: neizravnim (1) i izravnim (2) putem. Ovdje treba primijetiti
da i financijski posrednici mogu svoja sredstva
plasirati putem financijskih tržišta (3). Najznačajnije štediše-kreditori su stanovništvo i poduzeća,
a najznačajniji dužnici-potrošači su poduzeća i
država.
Ključne pretpostavke razvoja tržišta kapitala u
Bosni i Hercegovini kao i u drugim zemljama u
tranziciji, ogledaju se u dva segmenta:3
1. Kreiranje tržišnog materijala (Tržišni
materijal),
2. Formiranje tržišnih institucija (Institucije tržišta kapitala).
Zadovoljavajuća struktura i obujam tržišnog materijala daleko je delikatnija od pretpostavke formiranja tržišnih institucija.
Analizirajući ove dvije pretpostavke u suštini može se reći da je ova druga ispunila očekivano, kada je riječ o tržištu kapitala u Bosni i
Hercegovini. Međutim, prva pretpostavka polako
dobiva na značaju stimulirajući tako daljnji razvoj
našeg tržišta.
Dugi niz godina jedini instrument na tržištima
kapitala u Bosni i Hercegovini su bile dionice. Iako
3. Puljić, M., (2007)., 10. Međunarodni simpozij „Financije, računovodstvo, revizija“ Neum.
47
je svijest o potrebi uvrštavanja i drugih instrumenata, prije svega mislimo na obveznice, postojala od samog osnivanja burzi, konkretni koraci
koji su kroz zakonsku regulativu omogućili emisiju danih instrumenata su poduzeti s određenim
zakašnjenjem.
Osnova za emisiju i promet obveznicama određena je kroz:
• „Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama
Bosne i Hercegovine“4
• Entitetske zakone o zaduživanju, dugu i
garancijama,
• Zakon o tržištu vrijednosnih papira i odgovarajuću podzakonsku regulativu,
• Interne propise emitenta – općine/grada.
Dakle, pored dionica proisteklih iz procesa privatizacije koje su bile jedino sredstvo odnosno
vrijednosni papir koji se pojavljivao kao tržišni materijal na dvjema burzama u našoj zemlji, već su
2008. godine intenzivirane aktivnosti vezane za
početak emitiranja i trgovine obveznicama na našem tržištu. Radilo se o obveznicama koje su trebale biti izdane po osnovu stare devizne štednje.
Međutim, prije datuma koji je bio najavljen kao
početak izdavanja obveznica po osnovu stare devizne štednje, došlo je do emisije entitetskih obveznica u manjem BH entitetu, Republici Srpskoj,
kao i odbijanje Centralne Banke BiH da bude fiskalni agent u ovom procesu za samo jedan entitet. U međuvremenu na Tržište Sarajevske burze
uvrštene su obveznice Fima banke iz Sarajeva i
NLB-Tuzlanske banke iz Tuzle. U 2008. nije zabilježen značajniji promet ovim vrijednosnim papirima. U 2009. godini okončana je emisija obveznica ASA Finance d.d. Sarajevo, zatim emisija
dionica Fad d.d. Jelah-tešanj, gdje je ukupno upisano 133.100 vrijednosnih papira. Koncem 2009.
godine na SASE su uvrštene obveznice Federacije BiH po osnovu ratnih potraživanja fizičkih
i pravnih osoba i usvojeni su novi podzakonski
akti čime je omogućeno da se putem SASE vrše
javne emisije vrijednosnih papira. Koristeći infrastrukturu Sarajevske burze vrijednosnih papira u
svibnju 2010. godine okončana je javna ponuda
komercijalnih zapisa emitenta “Dobojputevi” d.d.
Doboj Jug. Tijekom trajanja javne ponude ukupno
je upisano 4.805 komercijalnih zapisa po cijeni od
90,93 KM, u ukupnoj vrijednosti od 436.918,65
KM. Dakle, sve su ovo primjeri „rađanja“ ako smijemo tako da se izrazimo, našeg tržišta kapitala u
4. Službene novine BiH, broj 52/05“, 2005.
broj: 07/13
48
FINANCIJE
segmentu ovog drugog spomenutog instrumenta,
a to su svakako obveznice, (municipalne obveznice, obveznica po osnovu izmirenja ratne štete i
stare devizne štednje), zatim, komercijalni zapisi,
trezorski zapisi i drugi instrumenti, koje ubrajamo
u tržište novca. U razvijenim tržištima, obveznice
čine čak 90 % prometa na burzama, što kod nas
još nije slučaj. Obveznice su jako značajne jer su
to instrumenti koji daju fiksne prihode i gdje možemo lako objasniti investitorima što mogu očekivati, a kada su u pitanju dionice tu moramo osigurati
veći set informacija.
Od samih početaka formiranja naše dvije burze, kotiranja samo dionica na istim, preko emisije
prvih instrumenata tržišta novca, poput komercijalnih zapisa, zatim trezorskih zapisa, možemo
reći da se krećemo u pravom smjeru. Podatak da
se već u Federaciji BiH u prvom kvartalu 2013.
godine održala sedma aukcija trezorskih zapisa
koja će poslužiti za premoštavanje i popunjavanje
proračunskih rupa, govori o tome da se i država
okreće jednom drugom obliku financiranja koji je
u krajnjoj instanci i jeftiniji nego zaduživanje kod
komercijalnih banaka.
Pozitivan primjer koji ide u korist pretpostavke da tržište kapitala ima perspektive na ovim
prostorima je i sporazum o zajedničkoj platformi za trgovanje između Sarajevske, Banjalučke
i Montenegro burze. Ovaj sporazum je okrenuo
novu stranicu u razvoju tržišta kapitala na ovom
prostoru.
Kako ništa ne može da se desi bez političkih konotacija i uplitanja u financijski sustav koji je na
posljetku i spona sa samom politikom u narednom odjeljku objasnit ćemo i niz ograničenja koji
negativno utječu na razvoj tržišta kapitala kako u
svijetu, a posebno u našoj zemlji.
4. OGRANIČENJA RAZVOJA TRŽIŠTA
KAPITALA U BIH
Ograničavajući faktori koji djeluju u suprotnosti,
s gore već pobrojanim pretpostavkama, i negativno utječu na razvoj tržišta kapitala u Bosni i
Hercegovini su između ostalog slijedeći:
1. Politička nestabilnost i društveno okruženje,
2. Pravna nesigurnost (pravno-regulatorni
okvir),
3. Birokratiziranost
i
korumpiranost
administracije,
4. Veličina i snaga prostora.
Ekonomski faktori:
- Niska kupovna moć,
broj: 07/13
rujan 2013.
- Likvidnost tržišta,
- Kvaliteta i obujam emisije (Vrijednost dionica u BiH),
- Fiskalni sustav
Brojna neriješena pitanja i nestabilno političko
okruženje koje vlada na cijelom prostoru BiH, u
određenoj mjeri ograničavaju razvoj tržišta kapitala, prije svega unose sumnju i ulijevaju nepovjerenje stranim investitorima koji bi željeli iskoristiti
pojedine segmente našeg tržišta, osiguravajući
stabilnost financijskog prostora u našoj zemlji.
Nedostatak političke volje i želje, zatim sporost
u implementaciji procesa europskih integracija,
jako puno utječu na stupanj razvoja zemlje. Politički sukobi oko ustavnog, stalna previranja oko
ključnih reformskih procesa, sukobi interesa političkih stranaka uz nerazvijene standarde upravljanja, razni financijsko – poslovni lobiji pojedinih
interesnih skupina, svakako doprinose nestabilnošću širih razmjera ne samo kada je tržište kapitala u pitanju. Već su postale normalne krize zakonodavne i izvršne vlasti na svim razinama, što
apsolutno strane investitore destimulira u njihovoj
poslovnoj inicijativi.
Pravna nesigurnost može se promatrati i kao
posljedica političke nestabilnosti, iako to ne bi
trebalo da bude tako. Kod nas su doneseni zakoni, u kontekstu tržišta kapitala, koji su izrađeni
na temelju međunarodnih i domaćih standarda i
direktiva. Međutim, do sad su ti zakoni bili jako
neusuglašeni, nejasni nedorečeni pa čak nekad i s konfliktnim odredbama. U F BiH imamo
anglosaksonski,5 a u RS kontinentalni režim regulacije tržišta kapitala.
Bosna i Hercegovina je mala zemlja i postojanje
duplih institucija usporava razvoj i jačanje financijskog sektora.
Složenost procedura izdavanja raznih suglasnosti, dozvola, uvjerenja, izvoda iz raznoraznih
knjiga i institucija, kompliciranih i nekonzistentnih
propisa, predstavlja osnovu za širenje birokracije,
korupcije, podmićivanja administrativnih djelatnika, što nažalost obeshrabruje investitore u namjeri da investiraju i da se uopće bave tržištem
kapitala u BiH. Svima koji se bave ovom problematikom u BiH trebao bi biti cilj da pojednostave
procedure ulaska na tržište, kako stranim tako i
našim investitorima kapitala, i stvoriti im ambijent
u kome će se osjećati sigurno i zaštićeno.
5. Banke u F BiH, sukladno anglosaksonskom modelu regulacije
tržišta kapitala ne mogu izravno sudjelovati u trgovini dionicama na
Burzi. To svakako predstavlja ograničavajući faktor.
rujan 2013.
FINANCIJE
Kada je riječ o ekonomskim faktorima, (niska
kupovna moć, likvidnost tržišta, kvaliteta i obujam
emisije, fiskalni sustav), oni će i dalje djelovati kao
ograničavajući faktor u našoj zemlji.
Niska kupovna moć će prije svega ljude obeshrabriti za nekim dugoročnim planiranjem i investiranjem, jer će trenutno mali prihodi ljude natjerati da rješavaju svakodnevne financijske probleme, što bi se kod nas moglo kazati „živjeti od
danas do sutra“.
„Likvidnost tržišta je, također, uvjetovana kupovnom moći potencijalnih kupaca vrijednosnih
papira, što povratno djeluje na marketibilnost tih
papira i izaziva lančanu reakciju negativnih implikacija na razvoj tržišta kapitala“. 6
U Bosni i Hercegovini dionice samo prvoklasnih
tvrtki, poput BH Telecoma, Bosnalijeka i sličnih
kompanija, imaju tržišnu vrijednost veću od nominalne, jer su dionice proistekle iz transformacije vlasništva putem privatizacije, a ne iz javnih
emisija. Posebno dionice PIF-ova su ispod svoje
nominalne vrijednosti.7 Generalno ne postoji izgrađena svijest, niti adekvatno znanje o tržištu,
mogućnostima zarade, pravima i obvezama, dioničara te značaju burze za razvoj. Uobičajeno
je da se bankarski sektor brže razvija od tržišta
kapitala. Uloga banaka je jako potrebna i bitna.
Međutim u Bosni i Hercegovini većina banaka se
bavi tradicionalnim poslovima bankarstva, te najveći dio zarade proizlazi iz tradicionalnih bankarskih poslova.
ZAKLJUČAK
Iako provedena analiza u ovom radu ne daje
jednoznačan odgovor postojanja pretpostavki
bosanskohercegovačkog tržišta kapitala, empirijski opisano ponašanje tržišta kapitala u Bosni i Hercegovini, može imati važne implikacije
za ulagače, akademsku zajednicu i nadležne
institucije.
Istražujući naše tržište kapitala mogli smo uočiti i brojne pozitivne strane razvoja, obzirom na
okolnosti u kojima je to tržište nastajalo i razvijalo
se. Pored dionica koje su dugo bile jedini medij
trgovine na burzama, pojavljuju se i obveznice po
osnovi stare devizne štednje građana i ratnih po6. Puljić, M., 10. Međunarodni simpozij „Financije, računovodstvo,
revizija“ Neum, 18., 19. i 20. Listopad 2007.
7. Knjigovodstvenu vrijednost dionica dobijemo iz bilance stanja,
kada stavke trajnih izvora sredstava kapitala (osim prioritetnih dionica) korigirano za eventualne gubitke, podijelimo s brojem emitiranih
dionica.
49
traživanja, kao i trezorskih zapisa koji su postali
učestali instrument prikupljanja prihoda u proračun državnih institucija. To jasno ukazuje na mogućnost napredovanja s jasnim pretpostavkama
za buduće strategije razvoja. Svakako ohrabruje
i pojava korporacijskih i municipalnih obveznica
koje s vremenom sve više postaju instrumentom
pribavljanja sredstava lokalnih razina vlasti i kompanija. Naravno da ovom procesu prethodi adekvatno znanje i poznavanje ovih medija zaduživanja. Obučen kadar i znanje koje posjeduju naši
ljudi i koje stječu na domaćim i inozemnim sveučilištima, po našem mišljenju, su ključna pretpostavka i snaga koja obećava razvoj našeg financijskog sustava.
Koliko god izgledalo da je tržište kapitala u
BiH podijeljeno i paralelno djeluje u oba entiteta, što naravno nije prednost, možemo zaključiti
da postoji značajna usklađenost regulativa između dva entiteta. Pravni okvir za tržišta kapitala se može naći u propisima F BiH i RS koji
se odnose na tržišta vrijednosnih papira. Dakle,
regulirana su glavna pitanja iz domene definicija, termina, sudionika, institucija i njihovih organa, prava i obveza.
U našoj zemlji politički ambijent, a prije svega ustavno uređenje zemlje pravi nepopravljive štete u razvoju tržišta kapitala. Ova dva segmenta su poticajni faktori za sva ostala ograničenja koja proizlaze iz toga. Birokratiziranost
i korumpiranost administracije, dodatno usporava razvoj, zatim mi nismo velika zemlja sa snažnim ekonomskim ambijentom koji bi mogao da
uspješnije prebrodi eventualne krize i probleme
koji se pojave.
Ograničenja u pogledu tržišta kapitala u Bosni
i Hercegovini, svakako. postoje. Ona su prisutna
na mnogo razvijenijim tržištima u svijetu i sastavni
su dio problematike o kojoj smo govorili. Međutim,
problem je u kojem omjeru i intenzitetu se pojavljuju na određenim financijskim tržištima.
LITERATURA:
1. Cingula, M, Klačmer, M, (2003.), Financijske institucije i tržište kapitala, Tiva, Varaždin.
2. Čaušević, F, (2009.), Finansijska tržišta-instrumenti
i institucije-osnovi teorije tržišta kapitala, Sarajevo.
3. Puljić, M., (2007)., 10. Međunarodni simpozij „Financije, računovodstvo, revizija“ Neum.
4. Službene novine BiH.
5. Zakon o vrijednosnim papirima F BiH.
broj: 07/13
GOSPODARSTVO
50
rujan 2013.
mr. sc. Zlatko Glavinić
ROBA U PROMETU I
DOKUMENTACIJA KOJA JE PRATI
Robu – proizvod u svim fazama prometa mora pratiti odgovarajuća popratna
dokumentacija iz koje se nedvosmisleno može utvrditi njezin vlasnik, podrijetlo,
kakvoća i ostali elementi vezano za ispunjavanje propisanih standarda i uvjeta
za njezino prometovanje. U ovom članku autor raspravlja relevantna pitanja
vezana za promet robe pozivajući se na važeće propise iz oblasti trgovine.
1. UVOD
Ekonomski teoretičari smatraju da se sve ono što
se proizvede s namjenom da postane predmet ljudske razmjene naziva robom. Znanost o poznavanju
robe proučava svojstva robe, vrste i podvrste robe
kakvoću robe i način prepoznavanja originalne robe
od imitacije ili falsifikata, a tumači podrijetlo robe,
sirovinski sastav, pravilno skladištenje, rukovanje i
odabir odgovarajuće ambalaže.
Da bi proizvod postao roba mora imati uporabnu vrijednost što podrazumijeva da ima sposobnost da može udovoljiti određenim potrebama,
da ima vrijednost što podrazumijeva da ima
društveno priznatu vrijednost i prometnu vrijednost što znači da ima sposobnost razmjene na
tržištu. Tek tada proizvod prestaje biti mrtvi kapital
na skladištu i postaje robom.
Robe možemo podijeliti prema: podrijetlu, stupnju obrade, prerade ili dorade, kakvoći, ekonomskoj namjeni, funkciji koju obavlja i prema karakteristikama proizvoda-roba koje određuju njezinu
vrijednost.
Prema podrijetlu robe se mogu podijeliti na robu
anorganskog, organskog i sintetskog podrijetla.
Prema stupnju obrade, prerade ili dorade na: sirovine, poluproizvode i gotove proizvode.
Prema kakvoći na: pravu robu, nadomjeske ili
surogate i krivotvorine ili falsifikate.
Prema ekonomskoj namjeni na: proizvode za
reprodukciju, proizvodi opreme i proizvodi za krajnju potrošnju.
broj: 07/13
Prema funkciji koju obavljaju na: amorfnu odnosno robu bez oblika i na oblikovanu robu.
Prema karakteristikama proizvoda-roba koje
određuju njezinu vrijednost na tehničko-tehnološke, funkcionalno-estetske i na ekonomske.
U ovome osvrtu ćemo pokušati definirati koja je
to dokumentacija propisana da prati robu u prometu bez obzira na gore prikazane podjele.
2. DOKAZ O PODRIJETLU I
VLASNIŠTVU ROBE
Zakonom o unutarnjoj trgovini u Federaciji Bosne
i Hercegovine je propisano da robu, u svakoj fazi
prometa, mora pratiti vjerodostojna dokumentacija
iz koje se nedvosmisleno može utvrditi porijeklo i
vlasništvo robe. Ako se radi o robama u prijevozu
iste sukladno navedenom zakonu mora pratiti - prijevoznica, faktura dobavljača ili otpremnica, otkupni blok koji treba da sadrži podatke o isporučitelju
i mjestu utovara, naziv primatelja i mjesto istovara,
dok uveznu robu pod carinskim nadzorom prati jedinstvena carinska isprava s inofakturom.
Drugim zakonskim i podzakonskim aktima također je tretirana roba u prometu koje ćemo u
ovom osvrtu spomenuti :
• fiskalizaciju, kojim se jasno nalaže gospodarskim subjektima obveza izdavanja fiskalnih računa koji moraju pratiti robu,
• nadzorne markice kao sastavni dio proizvoda na duhanu, brašnu, jakim alkoholnim
i alkoholnim pićima,
rujan 2013.
GOSPODARSTVO
• uvjerenje o kakvoći kojim se dokazuje
da proizvodi odgovaraju kakvoći i uvjetima koji su određeni posebnim propisima
kojima se uređuje kakvoća određenih proizvoda za koje je neposredno pri carinjenju potrebno izvršiti pregled ili ispitivanja;
imaju propisanu deklaraciju i da su propisno označeni i upakirani, imaju propisane isprave (jamstveni list, tehnička uputa,
proizvođačka specifikacija, popis ovlaštenih servisa, osigurano servisno održavanje i sl., imaju propisane isprave, oznake,
podatke i znakove o njihovoj usklađenosti s propisima o kakvoći proizvoda kojima se uređuje atestiranje, homologiranje,
certificiranje i sl. je propisano koja je to
dokumentacija još potrebna osim gore navedene da bi se robom moglo neometano
prometovati.
2.1. Robe za čiji promet nije potrebna
posebna dokumentacija
Pod ovim smatramo da je dovoljan dokaz da se
robom može prometovati je taj da istu prati samo
prijevoznica, faktura dobavljača ili otpremnica, otkupni blok koji treba da sadrži podatke o isporučitelju i mjestu utovara, naziv primatelja i mjesto
istovara, a za uveznu robu pod carinskim nadzorom jedinstvena carinska isprava s inofakturom.
Ovdje ćemo se osvrnuti samo na pojedine subjekte koji učestalo prometuju robama na ovim
prostorima.
2.1.1. Poljoprivredni proizvođači
Poljoprivredni proizvođači da bi svoje proizvode mogli stavljati u promet na tržište potrebito je
da se kod nadležnog organa registriraju za navedenu djelatnost, a kao registrirani poljoprivredni
proizvođači oni su dokazali posjedovanje uvjeta
za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i to im
je dovoljno da bi svoje proizvode prodavali na
tezgama na tržnicama na malo ili pak izravno na
svom poljoprivrednom gospodarstvu.
2.1.2. Trgovci poljoprivrednim proizvodima
kada proizvode nabavljaju od poljoprivrednih
proizvođača
Trgovci poljoprivrednim proizvodima nabavljenim od poljoprivrednih proizvođača moraju posjedovati dokument kojim će dokazati od koga su kupili poljoprivredne proizvode, gdje su ih utovarili,
51
da dokument glasi na njih i adresu mjesta obavljanja njihove djelatnosti gdje će prevesti robu.
2.1.3. Organizacijske jedinice gospodarskih
subjekata gdje se ne vrši prodaja proizvoda i
ne pružaju usluge klijentima
Zakon o fiskalnim sustavima je propisao da
je posjedovanje fiskalnog uređaja obveza za
sve one koji su registrirani za djelatnost prometa roba i pružanja usluga korisnicima. Kada
se radi o proizvodnim pogonima odakle se ne
vrši prodaja, a prvenstveno mislimo na organizacijske jedinice gospodarskih društva koja u
svom sastavu posjeduju npr. proizvodni pogon,
kamenolom, rudnik, farmu, plantaže voća, vinograde, plastenike povrća itd. kada proizvod
dostavljaju u skladište moraju imati internu otpremnicu ovjerenu od odgovorne osobe s nazivom organizacijske jedinice s mjestom utovara,
količinom i organizacijskom jedinicom gdje je
roba upućena i mjestom istovara.
2.1.4. Roba iz uvoza pod carinskim nadzorom
Kada se roba uvozi i nalazi se pod carinskim
nadzorom ona je plombirana i nije moguće dirati
sadržaj pošiljke bez carinskog organa, mora posjedovati carinsku dokumentaciju zavisi od faze
carinskog postupka s inofakturom.
2.1.5. Roba iz uvoza puštena iz carinskog
nadzora
Kada je izvršena prijava uvezene robe i njezino konačno carinjenje skidaju se carinske
plombe i roba je u slobodnom prometu. U tom
trenutku robu treba pratiti potrebita carinska
dokumentacija s inofakturom i može se kretati
samo do adrese uvoznika robe koja je navedena u inofakturi.
Zakonodavac je propisao sankcije za slučaj da
roba u prometu nema potrebitu popratnu dokumentaciju pa će tako novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM biti kažnjen
za prekršaj trgovac, pravna osoba, ako za robu u
prometu ne posjeduje vjerodostojnu dokumentaciju i ne predoči je na zahtjev inspektora, kažnjena će biti za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj
osobi novčanom kaznom u iznosu od 400,00 KM
do 2.000,00 KM.
Za neposjedovanje potrebite popratne dokumentacije u prometu roba, bit će kažnjen trgovac
- fizička osoba i to novčanom kaznom u iznosu
od 500,00 KM do 1.500,00 KM.
broj: 07/13
52
GOSPODARSTVO
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do
1.500,00 KM bit će kažnjena fizička osoba - građanin, ako:
a) obavlja trgovinu bez odobrenja nadležnog
organa,
b) za robu u prometu ne posjeduje vjerodostojnu dokumentaciju i ne predoči je na zahtjev
inspektora.
Uz novčanu kaznu za gore počinjeni prekršaj
izreći će se zaštitna mjera oduzimanja robe koja
je zatečena u prometu do odluke suda koji će uz
zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka odlučivati i o robi koja je privremeno oduzeta.
2.2. Fiskalni račun kao sastavni dio
popratne dokumentacije
Zakon o fiskalnim sustavima je propisao da
obvezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i to nezavisno od načina plaćanja (gotovina, ček, kartica,
virman i slično) ima svaka osoba koja je upisana u
odgovarajući registar za promet dobara, odnosno
za pružanje usluga klijentima.
Ove obveze ne odnose se na:
a) samostalnog poljoprivrednog proizvođača,
u slučaju prodaje vlastitih poljoprivrednih
proizvoda na pijačnim tezgama i obiteljskom poljoprivrednom gazdinstvu,
b) vlasnika samostalne zanatske radnje, u slučaju prodaje vlastitih proizvoda umjetničkog
i starog zanatstva i domaće radinosti na pijačnim tezgama i sličnim objektima,
c) banke i osiguravajuća društva,
d) energetska, komunalna, telekomunikacijska
i druga poduzeća koja naknadu za prodanu
robu, odnosno pružene usluge naplaćuju
ispostavljanjem računa o obračunu potrošnje preko mjernih instrumenata (električna
energija, plin, grijanje, voda, telefon i dr.),
e) poštanske aktivnosti i prijevoz i isporuku poštanskih pošiljki,
f) obvezno socijalno osiguranje,
g) djelatnost vjerskih organizacija,
h) umjetničko i književno stvaralaštvo i scensku umjetnost,
i) rad umjetničkih ustanova,
j) djelatnost knjižnica,
k) djelatnost arhiva,
l) djelatnost muzeja,
m)prodaju preko automata,
n) djelatnost čistača cipela i nosača
broj: 07/13
rujan 2013.
o) djelatnosti
obrazovanja
(predškolsko,
osnovno, srednje i visoko).
Osoba na koju se ne odnosi obveza izdavanja
fiskalnog računa, a istovremeno obavlja i djelatnosti koje nisu izuzete, odnosno oslobođene od
obveze evidentiranja prometa preko fiskalnih
uređaja i prijenosa podataka preko terminala do
servera PU, dužna je svaki pojedinačni promet
prilikom obavljanja tih djelatnosti registrirati preko
fiskalnih uređaja, kao i prenijeti podatke preko terminala do servera PU.
Klijent je dužan da otiskani ili pisani fiskalni račun uzme i čuva u krugu od 20 metara po napuštanju prodajnog mjesta i pokaže ga, na usmeni
zahtjev, ovlaštenoj osobi inspekcije koje obavlja
poslove kontrole
Prekršajni postupak zbog prekršaja iz ovog
zakona može pokrenuti Federalna uprava za inspekcijske poslove i županijske uprave za inspekcijske poslove u okviru nadležnosti dane ovim zakonom, a zbog:
1. neposjedovanja fiskalnog sustava,
2. neispravnosti fiskalnog sustava ili dijela fiskalnog sustava, odnosno nepoduzimanja
propisanih aktivnosti za otklanjanje uzroka
neispravnosti fiskalnog sustava ili dijela fiskalnog sustava,
3. neizdavanja računa.
Zakonodavac je propisao sankcije za nepridržavanje odredbi Zakona o fiskalnim sustavima pa je
tako propisao da će se novčanom kaznom u iznosu od 2.500 KM do 20.000 KM kaznit za prekršaj pravna osoba - obveznik, ako klijentu ne izda
fiskalni račun otiskan na fiskalnom uređaju preko kojeg je evidentiran promet, bez obzira je li to
klijent zahtijeva, u slučaju postojanja bar jednog
ispravnog fiskalnog uređaja na prodajnom mjestu; i ako fiskalni račun ne izda sa svim obveznim
podacima iz ovog zakona i Pravilnika, Za isti prekršaj kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj
osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM
do 3.000 KM.
Ukoliko je subjekt nadzora poduzetnik-fizička
osoba za ovaj prekršaj kaznit će se novčanom
kaznom u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM.
Ovim zakonom zakonodavac je propisao sankcije i za klijente, tj. za kupce ili korisnike usluga
pa će se tako novčanom kaznom u iznosu od 50
KM kazniti za prekršaj klijent, ako ne uzme i ne
sačuva fiskalni račun, reklamirani račun, pisani fiskalni račun i pisani reklamirani račun u krugu od
20 metara po napuštanju prodajnog mjesta i ne
rujan 2013.
GOSPODARSTVO
pokaže ga ovlaštenoj osobi, koja obavlja poslove
kontrole, na njegov usmeni zahtjev.
2.3. Nadzorna markica kao sastavni dio
popratne dokumentacije
2.3.1. Jaka alkoholna i alkoholna pića
Pravilnikom o jakim alkoholnim pićima i alkoholnim pićima je propisano da su jaka alkoholna
pića, sva pića koja sadrže najmanje 15% vol. alkohola, a proizvode se:
• izravno destilacijom prevrelih sirovina poljoprivrednog podrijetla koje sadrži šećer ili su
prethodno ošećerene uz ili bez dodavanja
arome i/ili maceracijom aromatskog bilja
i plodova i/ili dodavanjem aroma, šećera i
drugih sladila etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla,
• miješanjem jakog alkoholnog pića s:
a) jednim ili više jakih alkoholnih pića,
b) etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla, destilatom poljoprivrednog podrijetla ili jakim alkoholnim pićem,
c) jednim ili više alkoholnih pića,
d) jednim ili više pića.
Alkoholna pića sukladno ovom Pravilniku su sva
pića koja sadrže više od 2%, a najviše 15% vol.
alkohola, osim u slučaju pića koja su propisana
posebnim propisima.
Jaka alkoholna i ostala alkoholna pića koja se
stavljaju na tržište Bosne i Hercegovine moraju
biti označena kontrolnim markicama Uprave za
neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, na
način i pod uvjetima utvrđenim propisom kojim se
uređuje poseban porez na alkohol.
2.3.2. Brašno
Pravilnikom o posebnim uvjetima evidentiranja i
obilježavanja brašna u BiH se uređuje način i postupak evidentiranja i obilježavanja evidencijskim
markicama brašna koje se stavlja na tržište, uvozi ili izvozi, oblik i sadržaj evidencijske markice,
naknada troškova izrade, način njihova izdavanja, te vođenje evidencije o izdanim i iskorištenim
markicama.
U smislu ovog pravilnika, pojmovi koji se koriste
imaju slijedeće značenje:
a) brašno je proizvod mljevenja pšenice, raži,
kukuruza i drugih žitarica, namijenjen je
ljudskoj ishrani,
b) stavljanje brašna na tržište podrazumijeva
prodaju, prijevoz, skladištenje i čuvanje radi
53
prodaje, te bilo koji oblik razmjene, zamjene
ili ustupanja brašna uz naknadu ili bez naknade, isporuku brašna za uslugu mljevenja
pšenice, raži, kukuruza i drugih žitarica, vlastitu preradu te uvoz i izvoz brašna,
c) obveznik obilježavanja brašna evidencijskom markicom je pravna ili fizička osoba
(proizvođač, vlasnik brašna iz uslužne meljave ako ga koristi za dalju proizvodnju,
preradu, prodaju ili bilo koji drugi način isporuke, trgovac, uvoznik i izvoznik) koja prva
stavlja brašno na tržište,
d) obveznik je pravna ili fizička osoba koja već
obilježeno brašno pakira u manje ili veće
pakovanje.
Obveznik je dužan evidencijsku markicu zalijepiti na mjesto otvaranja ambalaže, odnosno
na vidnom mjestu na pakovanju. Evidencijskim
markicama obilježavaju se sva pojedinačna pakovanja brašna i namjenske smjese. Evidencijskim markicama neće se obilježavati namjenske
smjese (gotove) i koncentrati koje sadrže manje
od 10% brašna pojedinačne mase od 1 kilograma. Evidencijske markice za pakovanje od 1, 2,
5, 10, 20, 25, 40, 45 i 50 kilograma sadrže oznaku mase. Kad je zbrojno pakovanje od 1, 2, i 5
kilograma u neprozirnoj foliji ili papirnoj ambalaži
potrebno ga je obilježiti posebnom evidencijskom
markicom, a svako pakovanje unutar zbrojnog
pakovanja mora na sebi imati svoju evidencijsku
markicu. Svako odstupanje u masi pojedinačnog
pakovanja od odredaba stavka 4. ovog članka
zahtijeva posebnu narudžbu evidencijskih markica od strane obveznika. Obveznik koji brašno
prevozi do potrošača u rinfuznom stanju (autocisterne ili pneumatski transporteri) evidencijske
markice mora nalijepiti na otpremni dokument na
prednjoj strani ili poleđini u količini koja je navedena u otpremnom dokumentu (otpremnica, izdatnica, popratnica, ili druga službena isprava).
Evidencijske markice nose oznaku mase: 10,
20, 50, 100, 500, 1.000, 2.000, 5.000, 10.000, i
20.000 kilograma
Pravne i fizičke osobe koje proizvode brašno
dužne su, prije stavljanja brašna na tržište, svako
pakovanje obilježiti evidencijskom markicom na
vidljivom mjestu.
Pravne ili fizičke osobe koje provoze brašno za
treće osobe ili za vlastite potrebe smiju prevoziti
samo brašno koje je propisno obilježeno evidencijskom markicom na pakovanju ili na ispravi koja
prati brašno u provozu
broj: 07/13
54
GOSPODARSTVO
Pravne ili fizičke osobe koje se bave trgovinom
brašna ili ga koriste za proizvodnju i pripremu proizvoda, u čiji sastav ulazi brašno, smiju stavljati
na tržište ili koristiti brašno samo koje je propisno
obilježeno evidencijskom markicom.
Iznimno, obveznik – proizvođač, brašno koje
izvozi može obilježiti oznakom koju zahtijeva zemlja uvoznica, što mora biti dokumentirano određenim dokumentima
Za nepridržavanje odredbi navedenog pravilnika zakonodavac je propisao sankcije za pravne
osobe pa će se tako novčanom kaznom u iznosu
od 2.000 KM do 10.000 KM za prekršaje kazniti
pravna osoba koja:
a) stavlja na tržište brašno koje nije obilježeno
evidencijskom markicom,
b) prevozi brašno koje nije obilježeno evidencijskom markicom na pakovanju ili na
dokumentu,
c) se bavi trgovinom brašna koje nije obilježeno evidencijskom markicom,
d) za proizvodnju proizvoda u čiji sastav ulaz
brašno koristi brašno koje nije obilježeno
evidencijskom markicom,
e) ne vodi ili netočno vodi propisanu evidenciju,
f) ne primjenjuje propise iz članka 12.
Pravilnika
g) ne popiše zalihe ili ne dostavi zapisnik o
obavljenom popisu zaliha,
h) ne obilježi evidencijskom markicom brašno
koje iz popisa zaliha stavlja na tržište.
Za iste prekršaje kazniti će se novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.500 KM, odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Uz novčanu kaznu za prekršaje obvezno se izriče mjera oduzimanja brašna koje nije obilježeno
evidencijskom markicom i može se izreći zaštitna
mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od
90 dana do godine dana.
Zakonodavac je propisao sankcije i za fizičke
osobe pa će se tako novčanom kaznom u iznosu
od 1.000 KM do 5.000 KM kazniti za prekršaj fizička osoba koja:
a) stavlja na tržište brašno koje nije obilježeno
evidencijskom markicom,
b) prevozi brašno koje nije obilježeno evidencijskom markicom na pakovanju ili na dokumentu koji prati brašno,
c) se bavi trgovinom brašna koje nije obilježeno evidencijskom markicom,
broj: 07/13
rujan 2013.
d) za proizvodnju proizvoda u čiji sastav ulazi brašno koristi brašno koje nije obilježeno
evidencijskom markicom,
e) ne vodi ili netočno vodi propisanu evidenciju,
f) ne primjenjuje propise iz člana 12. ovog
pravilnika.
g) ne popiše zalihe i ne dostavi zapisnik o
obavljenom popisu zaliha,
h) ne obilježi evidencijskom markicom brašno
koje iz popisa zaliha stavlja na tržište.
Uz novčanu kaznu za prekršaje i za fizičke osobe se obvezno izriče mjera oduzimanja brašna
koje nije obilježeno evidencijskom markicom i
može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja
djelatnosti u trajanju od 90 dana do godinu dana.
2.3.3. Duhan
Zakonom o duhanu Bosne i Hercegovine uređuje se: proizvodnja, organizacija proizvodnja, otkup, obrada, prerada i promet sirovog duhana u
listu, te proizvodnja i promet duhanskih proizvoda
u Bosni i Hercegovini
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na preporuku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, u suradnji
s nadležnim entitetskim ministarstvima i Brčko
Distriktom Bosne i Hercegovine, donosi razvojne mjere i gospodarske politike za domaću proizvodnju u okviru propisa i akata kojima se uređuje
poticaj poljoprivredne proizvodnje, a prvenstveno
Zakona o poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju
Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj
50/08).
Sukladno gore navedenom zakonu fizičke i
pravne osobe ne smiju neovlašteno držati, koristiti, kupovati, prodavati ili na drugi način neovlašteno vršiti promet duhana u listu ili rezanog duhana.
Duhanski proizvodi na tržištu Bosne i Hercegovine proizvedeni izvan teritorije Bosne i Hercegovine moraju imati nalijepljenu nadzornu markicu
Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, na kojoj je vidno istaknut i naziv uvoznika.
Zakonodavac je propisao i sankcije za nepostupanje po odredbama Zakona o duhanu u BiH pa
će se tako novčanom kaznom u iznosu od 500,00
KM do 1.000,00 KM kaznit za prekršaj fizička osoba ako:
a) proizvede sirovi duhan u listu bez prethodno sklopljenog pismenog ugovora o proizvodnji i isporuci sirovog duhana u listu u
propisanom roku ili ako taj ugovor ne sadrži
sve propisane elemente,
rujan 2013.
GOSPODARSTVO
b) za jednu parcelu sklopi ugovor o proizvodnji
i isporuci sirovog duhana u listu s dva ili više
organizatora proizvodnje ili obrađivača,
c) ne omogući organizatoru proizvodnje i
obrađivaču s kojim je sklopio ugovor o proizvodnji i isporuci sirovog duhana u listu,
procjenu duhana tokom vegetacije radi utvrđivanja količina koje će se preuzeti,
d) sav proizvedeni sirovi duhan u listu ne isporuči organizatoru proizvodnje ili obrađivaču
s kojim je sklopio ugovor o proizvodnji i isporuci sirovog duhana u listu ili to ne učini u
ugovorenom roku ili na ugovorenom mjestu,
e) neovlašteno drži, koristi, kupuje, prodaje ili
na drugi način neovlašteno vrši promet duhana u listu ili rezanog duhana,
f) za prekršaj iz stavka (1) točka e) ovog članka kaznit će se proizvođač duhana, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do
2.000,00 KM,
g) upotrijebi sjeme i rasad duhana suprotno
članku 23. ovog zakona,
h) ne izvrši zaštitu duhana od biljnih bolesti i
štetočina,
i) prijavi ili ugovori netočan broj strukova za
proizvodnju duhana,
j) ne vodi evidencije propisane člankom 37.
ovog zakona,
k) ne prijavi nastale promjene u registru propisane člankom 36. stavak (3) ovog zakona,
l) procjenu količine i kvaliteta sirovog duhana
u listu ne obavlja u skladu s čl. 14. i 15. ovog
zakona.
Za navedeni prekršaj izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja duhana i drugih predmeta koji su
upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje
prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja.
Iz gore navedena tri primjera: prometa alkoholnih i jakih alkoholnih pića, brašna i duhana da se
zaključiti da je država kroz zakonske i podzakonske akte stavila poljoprivredne proizvođače ovim
proizvodima pred veliku dvojbu kako uskladiti
svoje poslovanje s ovim zahtjevima kada se ovi
zakoni budu primjenjivali u punom kapacitetu, jer
se njima isto tretiraju pojedinci kao i gospodarska društva. Pogotovo će se teško moći ispuniti
zahtjevi navedeni u Zakonu o duhanu gdje se sve
djelatnosti od sjemena do prodaje moraju ugovarati s ovlaštenim otkupljivačima, ako znamo da na
području Hercegovine postoji samo jedan takav
otkupljivač i to u Stocu.
55
2.4. Uvjerenje o kakvoći proizvoda kao
sastavni dio popratne dokumentacije
2.4.1. proizvodi koji podliježu kontroli kakvoće
proizvoda pri uvozu i izvozu
Odlukom o kontroli kakvoće pri uvozu i izvozu
podliježu sljedeće vrste proizvoda:
A. Proizvodi koji se uvoze:
A.1. Poljoprivredni proizvodi i njihove prerađevine
Meso stoke za klanje, peradi i divljaci (rashlađeno i smrznuto),
Iznutrice, masna tkiva, glave i drugi jestivi dijelovi
stoke za klanje, peradi i divljači: (rashlađeni, smrznuti, soljeni, salamureni),
Konzerve i drugi proizvodi od mesa stoke za klanje, peradi i divljači (soljeni, salamureni, dimljeni,
termički obrađeni i dr.),
Ribe, rakovi, školjkaši morski ježevi, žabe, kornjače, puževi kao i njihovi proizvodi,
Mlijeko, proizvodi od mlijeka, sirila i čiste kulture,
Sladoledi, smjese za sladoled i smrznuti deserti,
Jaja i proizvodi od jaja,
Voće, povrće, gljive i proizvodi od voća, povrća i
gljiva,
Kikiriki i proizvodi od kikirikija,
Kava, proizvodi od kave i surogati,
Čaj,
Začini, ekstrakti i mješavine začina,
Senf,
Natrij glutaminat,
Kuhinjska sol i sol za salamuranje,
Juhe, koncentrati za juhe, koncentrati za umake i
dodaci jelima,
Pekarski kvasac, prašak za pecivo, prašak za
puding,
Aditivi za prehrambenu industriju,
Dijetetski proizvodi,
Pektinski preparati, smrznuta tijesta,
Keksi i proizvodi srodni keksu,
Jestiva ulja i masti biljnog porijekla, margarin i
majoneze i njima srodni proizvodi,
Sirovine biljnog porijekla za proizvodnju masti i
ulja,
Šećer i ostali saharini,
Med i drugi pčelinji proizvodi,
Kakaovac, kakao proizvodi, krem proizvodi i
bombonski proizvodi i njima srodni proizvodi,
Grožđe i proizvodi od grožđa,
Vino i proizvodi od vina,
Alkohol i alkoholna pica,
Pivo,
broj: 07/13
56
GOSPODARSTVO
Bezalkoholna osvježavajuća pića,
Ocat i octena kiselina,
Bjelančevinasti proizvodi i mješavine bjelančevinastih proizvoda za prehrambenu industriju,
Sirovine za proizvodnju šećera i škroba,
Sirovine i poluproizvodi za proizvodnju alkohola i
bezalkoholnih pića,
Sirovine i poluproizvodi za proizvodnju piva,
Špirit i sirovine za proizvodnju špirita,
Stočna hrana i hrana za domaće životinje,
Duhan u listu, fermentirani i rezani duhan,
Cigarete.
A. 2. Industrijski proizvodi
Tkanine i metražna roba sirove, bijeljene, bojene,
tiskane i dorađene,
Konfekcijski proizvodi i gotovi odjevni proizvodi,
uključujući i one koji predstavljaju kombinaciju
tekstila s kožom, krznom i vještačkom kožom,
Pleteni proizvodi i čarape,
Tepisi, ćilimi, podni pokrivači, zastirači i drugi
slični proizvodi,
Tekstilna galanterija i komadna roba,
Koža i krzno, obuća, galanterijski proizvodi,
Motorni benzini,
Petroleji,
Goriva za mlazne motore,
Dizel gorivo,
Motorna ulja i maziva,
Namještaj uredski, ugostiteljski i kućni (od metala, drveta i kombinacija s tekstilom i drugim
materijalima),
Pilinski proizvodi, furnir i drvene ploče (lesonit,
šperploča, panel ploča, iveraste ploče, medijapan ploče),
Plinski, kućanski aparati.
Sredstva za pranje praškasta i tečna,
Čelične boce za propan butan s ventilom i boce
za tehničke plinove,
Regulatori pritiska (tlaka),
Tlačne posude,
Kotlovi za proizvodnju pare iznad 0,5 bara,
Vatrostalni materijal,
Hidro izolacijski materijali, impregnirani bitumenom i bitumenske trake,
Sve vrste ljepila,
Boje i lakovi,
Čvrsta mineralna goriva (ugljen, koks, briket, bitumen),
Vještačko đubrivo i sredstva za zaštitu u poljoprivredi.
B. Proizvodi namijenjeni izvozu:
Trupci,
broj: 07/13
rujan 2013.
Rezana građa,
Drvo za ogrjev i suhu destilaciju,
Celulozno drvo,
Oblo tehničko drvo
2.4.2. Zakon o kakvoći određenih proizvoda pri
uvozu i izvozu
Kontrolom kakvoće prema Zakonu o kontroli kakvoće proizvoda pri uvozu i izvozu utvrđuje
se ispunjavaju li proizvodi koji se uvoze uvjete za
stavljanje u promet na tržište Federacije sukladno
propisima kojima se uređuje kakvoća proizvoda u
Federaciji. Kontrolom kakvoće utvrđuje se da li
proizvodi koji se uvoze:
1. odgovaraju kakvoći i uvjetima koji su određeni posebnim propisima kojima se uređuje kakvoća određenih proizvoda za koje je
neposredno pri carinjenju potrebno izvršiti
pregled ili ispitivanja;
2. imaju propisanu deklaraciju i da su propisno
označeni i upakirani
3. imaju propisane isprave (jamstveni list, tehnička uputa, proizvođačka specifikacija, popis ovlaštenih servisa, osigurano servisno
održavanje i sl.;
4. imaju propisane isprave, oznake, podatke i
znakove o njihovoj usklađenosti s propisima
o kakvoći proizvoda kojima se uređuje atestiranje, homologiranje, certificiranje i sl.
Proizvodi za koje je propisano da moraju biti
deklarirani, moraju imati deklaraciju ispisanu latinicom na bosanskom i hrvatskom jeziku. Proizvodi koji moraju biti opskrbljeni s jamstvenim
listom, tehničkom uputom, uputom za uporabu,
popisom ovlaštenih servisa, proizvođačkom
specifikacijom i sl. moraju uz svaki proizvod
imati ove isprave u propisanom sadržaju ispisane latinicom na bosanskom i hrvatskom jeziku. Proizvodi za koje nije propisana obveza
deklariranja, a podliježu kontroli kakvoće prema odredbama ovog zakona, moraju imati na
svakom original pakiranju deklaraciju ispisanu
latinicom na bosanskom i hrvatskom jeziku sa
sljedećim podacima: naziv proizvoda; naziv,
sjedište i zemlja proizvođača; naziv i adresa
uvoznika; neto količinu kao i bitne karakteristike za kakvoću proizvoda; sastav, način uporabe, skladištenja, čuvanja i upozorenja važna za
potrošača.
Zakonodavac je propisao sankcije pa će se tako
novčanom kaznom od 5.000 - 20.000 KM kaznit
pravna osoba:
rujan 2013.
GOSPODARSTVO
1. ako uveze ili izveze proizvod bez uvjerenja
ili potvrde;
2. ako ne vrati, odnosno uništi proizvode koji
ne odgovaraju;
3. ako stavi u promet proizvod bez uvjerenja;
4. ako proizvode koje treba držati ne drži u
karantenu uz propisane uvjete;
5. ako primi na prijevoz proizvode bez uvjerenja ili potvrde.
Za isti prekršaj kaznit ce se i odgovorna osoba
u pravnoj osobi novčanom kaznom od 500 -2.000
KM.
Novčanom kaznom od 1.000 - 5.000 KM kaznit
ce se za prekršaj poduzeće, ako u zahtjevu podnesenom za dobivanje uvjerenja da netočne podatke o proizvodu koji uvozi odnosno izvozi.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit ce
se i odgovorna osoba u poduzeću novčanom kaznom od 100 - 500 KM
Novčanom kaznom od 500 - 2.000 KM kaznit
ce se za prekršaj odgovorna osoba u carinskom
organu ako dopusti izvoz odnosno uvoz proizvoda za koje nije osigurano uvjerenje, odnosno
potvrda.
2.5. Zakon o standardizaciji
Za proizvode koji su proizvedeni na prostoru
Federacije Bosne i Hercegovine sukladno odredbama važećeg Zakona o standardizaciji poduzeća i druge pravne osobe dužne su prije stavljanja
proizvoda u promet tržište provjeriti udovoljava li
proizvod uvjetima i zahtjevima koji su određeni
standardima čija je primjena obvezna i propisima
donesenim na temelju ovog zakona i tu provjeru
obaviti uz uvjete i na način što su određeni tim
standardima odnosno propisima.
Provjera uvezenih proizvoda dužnost je uvoznika odnosno zastupnika strane tvrtke pri prodaji
robe s konsignacijskog skladišta.
57
Ako se proizvodi radi provjere ne mogu ispitati
u Bosni i Hercegovini zbog nedostatka opreme za
ispitivanje ili drugih uvjeta za pouzdanost rezultata ispitivanja, proizvode može ispitati strana organizacija koja obavlja odgovarajuću djelatnost u
inozemstvu, o čemu izdaje izvještaj o ispitivanju s
podacima o ispitnim karakteristikama, metodama
ispitivanja i rezultatima ispitivanja.
Poduzeće ili druge pravne osobe koje proizvod
stavljaju u promet na tržište dužni su nadležnom
organu inspekcije na njegov zahtjev, staviti na
uvid izvješće o ispitivanju proizvoda radi provjere.
Istim Zakonom je propisano da ako inspekcijskim nadzorom nadležni organ utvrdi da proizvodi koji su stavljeni u promet ne odgovaraju
propisima donesenim na temelju ovoga zakona
odnosno internim standardima, granskim standardima ili proizvođačkoj specifikaciji po kojoj
su proizvedeni, da nisu na propisan način upakirani, deklarirani, označeni odnosno obilježeni,
da nemaju propisane isprave, da za njih, suprotno odredbama ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona, nisu osigurani servis, rezervni dijelovi, pribor i drugi proizvodi bez kojih se tehnički složeni proizvodi ne
mogu upotrebljavati prema svojoj namjeni, da
nemaju tehničke upute za uporabu ili da imaju
netočne oznake, podatke ili znake usklađenosti suprotno odredbama ovog zakona ili propisa
donesenih na temelju njega, donijeti će rješenje
kojim će zabraniti promet takvih proizvoda dok
se nedostatci ne otklone.
U ovom osvrtu je navedena dokumentacija
koja treba pratiti robu u prometu na području
Federacije Bosne i Hercegovine i koja je donesena u sklopu seta zakona vezanih za trgovinu, ali ne i dokumentacija kada se radi o zakonskim i podzakonskim aktima koji tretiraju
propise o zdravstvu, veterinarstvu, poljoprivredi itd.
broj: 07/13
GOSPODARSTVO
58
rujan 2013.
Mionić Žarko, dipl. oec.
KOMENTAR ZAKONA
O RAZVOJU MALIH I SREDNJIH
PODUZEĆA (U REPUBLICI
SRPSKOJ)
Poticaj i razvoj poduzetništva je „omiljeni“ adut političara u BiH koji se koristi u vrijeme izbora, a nakon toga pada u zaborav. Zakonom o razvoju malih i srednjih poduzeća, koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske
30. svibnja 2013. godine, učinjen je konkretan potez koji ima za cilj da predizborna obećanja pretvori u praksu. Usvajanjem navedenog zakona stvorene su
formalne pretpostavke za razvoj i restrukturiranje gospodarstva u RS kako u
pravnom tako i u institucionalnom smislu. U članku koji slijedi autor daje komentar i obrazloženja najznačajnijih promjena koje donosi navedeni zakon.
1. UVOD
U Republici Srpskoj postoji instrument kojim
Vlada Republike Srpske i njezine institucije pokazuju svijest o potrebi ulaganja u inovativne ljude,
ideje i otvaranje novih horizonata. Republika Srpska je zaokružila kompletan set poluga za poticaj
stvaranju i razvoju poduzeća i poduzetničkih poduhvata. Konačnim uspostavljanjem Garantnog
fonda Republike Srpske zatvara se i posljednja
prepreka potencijalnom ili postojećem poduzetniku u pristupu izvorima financiranja vlastitog poslovnog projekta (iz intervjua gospodina Slobodana Markovića, direktora Republičke agencije
za razvoj malih i srednjih poduzeća Republike
Srpske u povodu otvaranja Projekta ‘’Inovacijski
centar’’ Banja Luka).
Većina analiza i istraživanja pokazuju da mala i
srednja poduzeća (u daljem tekstu: MSP) u mnogo većoj mjeri snose teret administrativnih procedura i regulatornih prepreka nego što to čine
broj: 07/13
velika poduzeća. Razlozi za takvo stanje su raznoliki. Prije svega, veliki dio propisanih taksi i dr.
utvrđen je paušalno, ne vodeći računa o veličini
poslovnog subjekta, odnosno njegovoj ekonomskoj moći. Drugo, velika gospodarska društva
(poduzeća) imaju mogućnost da zaposle kompetentnu radnu snagu koja se može baviti ispunjenjem formalnih zahtjeva. Velika poduzeća, zbog
broja administrativnih zahtjeva koje ispunjavaju,
ulažu u informacijsko-komunikacijske tehnologije
i druge komponente organizacije, te i na taj način
povećavaju efektivnost i efikasnost. Treće, kod
malih poslovnih subjekata većinu poslova u vezi
administrativnih obveza obavlja sam vlasnik-poduzetnik, tako da je najznačajniji resurs tog subjekta opterećen poslovima koji i nemaju mnogo
veze s poslovnim uspjehom.
Poslovne aktivnosti u Republici Srpskoj i Bosni
i Hercegovini još uvijek karakterizira veliki broj
kompliciranih administrativnih procedura i pretjeranih formalnih zahtjeva. Isto tako, razina izravnih
rujan 2013.
GOSPODARSTVO
i neizravnih poreza, doprinosa, taksi i dr, veoma
je visoka, što poslovanje, ne samo MSP, stavlja u
težak položaj i dovodi do povećanja neformalnog
sektora.
2. OSNOVNI PODACI O MALIM
I SREDNJIM PODUZEĆIMA U
REPUBLICI SRPSKOJ
Budući da Godišnji izvještaj za oblast malih i
srednjih poduzeća i zanatsko – poduzetničku
djelatnost u Republici Srpskoj za 2012. godinu
još nije dostupan javnosti, to su osnovni podaci
o MSP preuzeti iz odgovarajućeg izvještaja za
2011. godinu.
Od 14.935 poduzeća koja su krajem 2011. godine poslovala u Republici Srpskoj, 14.871 poduzeće pripada kategoriji MSP u čijoj strukturi najveće učešće imaju mikro poduzeća koja imaju do
9 zaposlenih i ona čine 85,69% od ukupnog broja
poduzeća. Mala poduzeća sudjeluju s 11,27%,
srednja s 2,61% dok se na velika poduzeća odnosi 0,43% od ukupnog broj poduzeća. Najveći
broj MSP u Republici Srpskoj posluje u sektoru
trgovine na veliko i malo, opravci motornih vozila i predmeta za osobnu uporabu 40,32%, dok u
prerađivačkoj industriji posluje 19,92% MSP. Najveći broj MSP u Republici Srpskoj skoncentriran
je u gospodarskom području Banja Luka odnosno
47,11% od ukupnog broja MSP.
U 2011. godini MSP su zapošljavala 96.098 djelatnika što čini 68,72% od ukupnog broja zaposlenih u poduzećima u Republici Srpskoj. Jedno
MSP u Republici Srpskoj je u 2011. godini u prosjeku imalo 6 zaposlenih djelatnika. Najveći broj
zaposlenih u MSP je u prerađivačkoj industriji i
to 30,22% te u trgovini na veliko i malo, opravci
motornih vozila i predmeta za osobnu upotrebu
27,32% od ukupnog broja zaposlenih u MSP.
Tijekom 2011. godine otvoreno je novih 767
MSP od čega je najveći broj registriran u sektorima trgovina na veliko i malo, opravka motornih
vozila i predmeta za osobnu upotrebu, poslovanje
nekretninama, iznajmljivanje i poslovne djelatnosti te prerađivačkoj industriji. Istovremeno, ugašeno je 469 MSP od čega je gotovo polovina iz sektora trgovina na veliko i malo, opravka motornih
vozila i predmeta za osobnu upotrebu. MSP su u
2011. godini ostvarila 79,36% ukupnog poslovnog
prihoda svih poduzeća, 74,59% ukupnih prihoda
od prodaje na inozemnom tržištu i 75,18% ukupno ostvarene neto dobiti. Prema podacima iz godišnjih poreznih prijava za 2011. godinu MSP su
59
ostvarila 71,25% prijavljene dobiti dok se 71,33%
ukupno plaćenog poreza na dobit odnosi na MSP.
Dakle, sve ovo ukazuje na potrebu jasnog i primjenjivog zakonskog reguliranja poslovanja MSP,
kao i potrebu i mogućnosti za financiranje aktivnosti MSP u gospodarskom okruženju Republike
Srpske, Bosne i Hercegovine i uže regije.
Mora se također imati u vidu da je Bosna i Hercegovina potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju čiji se članak 93. odnosi na podršku
razvoju i jačanju MSP, da je Europska Unija (u daljem tekstu: EU) usvojila poseban akt za MSP kao
preporuku svojim članicama, zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima da podrže razvoj sektora MSP unapređenjem svih oblasti koje
imaju utjecaj na MSP, da su sve zemlje uvažile
ova načela kao bazu da u svojim zakonodavstvima učine određeni napredak, te da načela koja
su kvalitetna i dobra za sve zemlje EU svakako
mogu dati doprinos razvoju i naših MSP.
3. KOMENTAR ZAKONA O RAZVOJU
MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA
Narodna skupština Republike Srpske je 30.
svibnja 2013. godine usvojila Zakon o razvoju
malih i srednjih poduzeća (u daljem tekstu: Zakon), koji je objavljen u Službenom glasniku RS,
broj 50/13 i koji je stupio na snagu 25. lipnja 2013.
godine.
Zakonom su uređene sljedeće oblasti:
- Osnovne odredbe,
- Poduzetnička infrastruktura,
- Načela, subjekti i strategija razvoja MSP,
- Poticajna sredstva za razvoj MSP,
- Savjet za razvoj MSP i poduzetništva,
- Agencije za razvoj MSP i poduzetništva,
- Nadzor i kaznene odredbe i
- Prelazne i završne odredbe
3.1. Osnovne odredbe
Prema odredbama članka 1. i 2. Zakona, istim
se uređuju načela i subjekti koji pružaju podršku
razvoju MSP, donošenje strategije razvoja MSP
u Republici Srpskoj, organizacijska struktura, zadatci i način rada Savjeta i agencija, kao i druga
pitanja od značaja za njihov razvoj, dok je cilj Zakona stvaranje povoljnog poslovnog okruženja,
poticanje osnivanja, rasta i razvoja MSP, povećanje njihove konkurentnosti stvaranjem inovacija i
razvijanjem svijesti o značaju MSP i poduzetništva za ekonomski razvoj.
broj: 07/13
60
GOSPODARSTVO
Člankom 3. definira se devet načela razvoja
MSP koja odražavaju opredjeljenja na kojima se
zasniva politika razvoja MSP i to:
a) načelo sinkronizacije, koje podrazumijeva
koordinaciju i komplementarnost regulative,
razvojnih dokumenata i programa podrške
organa uprave, jedinica lokalne samouprave, drugih institucija, organizacija i međunarodnih partnera u planiranju i provođenju
politike razvoja MSP,
b) načelo ravnomjernosti razvoja jedinica lokalne samouprave u cilju poticanja bržeg
razvoja nerazvijenih i izrazito nerazvijenih
jedinica lokalne samouprave,
c) načelo jednakih mogućnosti u cilju poticanja
razvoja malih gospodarskih subjekata i poboljšanja položaja ugroženih ili marginaliziranih skupina stanovništva,
d) načelo partnerstva, koje podrazumijeva
participaciju i sinergijsko djelovanje javnog,
privatnog i nevladinog sektora, domaćih i
međunarodnih organizacija i institucija u
kreiranju politika razvoja MSP,
e)načelo javnosti, koje podrazumijeva sudjelovanje zainteresiranih strana u izradi
razvojnih dokumenata i programa podrške, kao i transparentnost postupka za
dodjelu poticajnih sredstava za razvoj
MSP,
f) načelo kontrole, koje podrazumijeva praćenje izrade i realizacije razvojnih dokumenata i projekata, postupka dodjele poticajnih
sredstava za razvoj MSP, kao i ocjenu efekata njihove primjene,
g) načelo racionalnosti, koje podrazumijeva da
se poticajna sredstva namijenjena za razvoj
MSP usmjeravaju na prioritetne aktivnosti
čiji su rezultati mjerljivi,
h) načelo održivog razvoja, koje podrazumijeva poticanje osnivanja i razvoja MSP,
zasnovanog na znanju i drugim razvojnim
potencijalima društva, uz ravnomjernu upotrebu prirodnih resursa i zaštitu životne sredine i
i) načelo usklađenosti sa pravilima EU u cilju uspostavljanja pravnog i institucionalnog
okvira u skladu sa standardima, najboljim
praksama i regulativama EU i domaćeg
zakonodavstva.
Prema prednjem, načela su sveobuhvatna i
predstavljaju dobru zakonsku osnovu za uspješno otvaranje i poslovanje MSP.
broj: 07/13
rujan 2013.
Prema odredbama članka 5. Zakona, status
MSP imaju gospodarska društva, druge pravne
osobe i poduzetnici (u daljem tekstu: gospodarski
subjekti) koji ispunjavaju sljedeće kriterije:
a) prosječno godišnje zapošljavaju manje od
250 djelatnika,
b) nezavisni su u poslovanju i
c) ostvaruju ukupni godišnji prihod manji od
8.000.000 KM ili imaju vrijednost poslovne
imovine do 4.000.000 KM.
Nezavisnost u poslovanju iz stava MSP ima:
- ako samostalno posluje, odnosno ako drugi gospodarski subjekti sudjeluju najviše do
25% u strukturi njegovog osnovnog kapitala
ili u donošenju njegovih poslovnih odluka i
- ako investicijski fond ili jedinice lokalne samouprave sudjeluju najviše do 50% u strukturi njegovog osnovnog kapitala ili u donošenju njegovih poslovnih odluka.
U skladu s definicijom MSP, koju je Preporukom
broj 2003/361/EU u svibnju 2003. godine usvojila
Europska komisija, za određivanje statusa MSP
preuzeti su kriteriji broja zaposlenih i odredba o
samostalnosti u poslovanju. Međutim, financijski pokazatelji (odnosno kriteriji) nisu preuzeti iz
Preporuke, već su usklađeni sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Republike Srpske (Službeni
glasnik RS, broj 36/09 i 52/11). Razlog za navedeno proizlazi iz provedenog procesa Procjene
utjecaja propisa i analize poslovanja MSP u Republici Srpskoj, na temelju kojih je zaključeno da
se prilikom određivanja kategorije MSP ne mogu
preuzeti financijski pokazatelji iz europske definicije. U skladu sa spomenutim, ovaj kriterij je
usklađen sa Zakonom o računovodstvu i reviziji
čiji su kriteriji primjereni obujmu poslovanja MSP
u Republici Srpskoj. Važno je napomenuti da je
za priznavanje statusa MSP, potrebno da gospodarski subjekti kumulativno ispunjavaju utvrđene
kriterije. Nadalje, pojam MSP obuhvaća i poduzetnike kao gospodarske subjekte koji obavljaju
gospodarsku djelatnost. Dakle, zakonskim rješenjem su obuhvaćeni svi organizacijski oblici
(gospodarsko društvo, poduzetnik i druge pravne
osobe) koji mogu obavljati gospodarske djelatnosti čime se omogućava jednak tretman svih gospodarskih subjekata pri realizaciji ciljeva, načela i
mjera podrške razvoju iz Zakona, a posebno prilikom eventualne dodjele poticajnih sredstava.
Člankom 6. je, u skladu s kriterijima iz članka
5. Zakona utvrđena kategorizacija MSP na mikro,
mala i srednja poduzeća.
rujan 2013.
GOSPODARSTVO
Mikro poduzeća su gospodarski subjekti koji zapošljavaju manje od deset djelatnika.
Mala poduzeća su gospodarski subjekti koji
zapošljavaju manje od 50 djelatnika i čiji ukupni godišnji prihod ne prelazi 2.000.000 KM
ili da im prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine iznosi manje od
1.000.000 KM.
Srednja poduzeća su gospodarski subjekti koji
zapošljavaju manje od 250 djelatnika i čiji ukupni
godišnji prihod ne prelazi 8.000.000 KM ili da im
prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju
poslovne godine iznosi manje od 4.000.000 KM.
Dakle, ovi kriteriji su djelomično usklađeni sa
Zakonom o računovodstvu i reviziji. Budući da
Zakon o računovodstvu i reviziji ne poznaje kategoriju mikro poduzeća, a kako se vrši djelomično
usklađivanje s Preporukom Europske komisije
koja se odnosi na definiciju malih i srednjih poduzeća, Zakonom se ne propisuju financijski pokazatelji za određivanje mikro poduzeća, nego
se njihovo određivanje radi isključivo na temelju
broja zaposlenih djelatnika uz uvažavanje financijskih pokazatelja koji se primjenjuju na mala
poduzeća.
Člankom 7. Zakona propisuje se razdoblje i
dokumenti iz kojih se prikupljaju relevantni podaci za kategorizaciju gospodarskih subjekata.
Podaci o broju prosječno godišnje zaposlenih
i financijski pokazatelji se utvrđuju na temelju
posljednjeg godišnjeg financijskog izvještaja.
Promjena statusa mikro, malog i srednjeg poduzeća moguća je ako se dva puta uzastopno
na kraju izvještajnog razdoblja ustanovi da je
smanjen ili povećan broj zaposlenih i smanjeni
ili prekoračeni financijski pokazatelji utvrđeni u
članku 6. Zakona.
Kod novoosnovanih gospodarskih subjekata
koji nemaju usvojen periodični ili godišnji financijski izvještaj, razvrstavanje prema veličini obavlja
se na temelju podataka koji su prikupljeni od Porezne uprave Republike Srpske i drugih nadležnih
institucija koje vode registre.
U slučaju neusklađenosti između financijskih
pokazatelja i broja zaposlenih djelatnika kod gospodarskog subjekta, prilikom njegove kategorizacije prioritetan je kriterij broja zaposlenih.
Ova odredba je novina u ovom Zakonu, jer u
prethodno važećem Zakonu o poticanju razvoja
malih i srednjih poduzeća (Službeni glasnik RS,
broj 64/02, 34/06 i 119/08) nije bio propisan izvor
podataka i način kategorizacije MSP.
61
3.2. Poduzetnička infrastruktura
Člancima 8. i 9. Zakona definira se značenje
pojma ‘’poduzetnička infrastruktura’’, a to je značajna novina u odnosu na ranije važeći Zakon
koji je sadržavao samo oblike poduzetničke infrastrukture. Poduzetništvo, u smislu ovog Zakona,
inovativan je proces kreiranja i razvoja poslovnih poduhvata ili aktivnosti i stvaranja poslovnog
uspjeha na tržištu, a poduzetnička infrastruktura
predstavlja prostorno-tehničke oblike za podršku
razvoja poduzetništva s posebnim naglaskom na
uspostavljanje i razvoj MSP.
Poduzetnička infrastruktura može biti organizirana u obliku: poslovne zone, tehnološkog parka,
poduzetničkog inkubatora i klastera, kao i u drugim oblicima infrastrukture za razvoj, promociju i
istraživanje iz ove oblasti u skladu s propisima i
potrebama gospodarstva.
Poslovna zona je oblik poduzetničke infrastrukture koji predstavlja građevinski uređen i komunalno opremljen prostor, namijenjen da ga usklađeno i planski koristi veći broj gospodarskih subjekata koji obavljaju gospodarsku djelatnost.
Tehnološki park je oblik poduzetničke infrastrukture koji u okviru definiranog prostora i odgovarajuće opreme vrši povezivanje naučnih i istraživačkih institucija s gospodarskim subjektima radi
prijenosa tehnologija, primjene inovacija i razvoja
gospodarskog područja u kojem se nalazi.
Poduzetnički inkubator je oblik poduzetničke
infrastrukture čija je osnovna djelatnost pružanje
usluga stavljanjem na raspolaganje, uz naknadu
ili bez naknade, poslovnog prostora, savjetodavnih, administrativnih, tehničkih i drugih usluga novoosnovanim gospodarskim subjektima, najduže
pet godina od njihovog osnivanja.
Klaster je oblik poduzetničke infrastrukture koju
na jednom geografskom području čine međusobno povezani gospodarski subjekti koji posluju u
istim, srodnim ili različitim djelatnostima i s njima
povezani specijalizirani dobavljači, pružatelji usluga, obrazovne i naučnoistraživačke institucije,
agencije i drugi.
Pored toga, novina u odnosu na ranije zakonsko
rješenje je i propisivanje ovlasti za ministra nadležnog za industriju da, uz pribavljeno mišljenje
drugih nadležnih ministarstava, donese pravilnik
kojim se propisuju uvjeti i način uspostavljanja poslovnih zona. Cilj donošenja ovog akta je uređenje načina uspostavljanja zone ‘’korak po korak’’,
donošenjem potrebnih dokumenata i projektne
broj: 07/13
62
GOSPODARSTVO
dokumentacije, studija opravdanosti i izgradnje
infrastrukture.
3.3. Načela, subjekti i strategija razvoja MSP
U člancima 10 – 13. Zakona su definirana načela, subjekti i strategija razvoja MSP.
Načela razvoja MSP se odnose na organe uprave u svim oblastima, odnosno, temelj i smjernice
za izradu pojedinačnih propisa i strateških dokumenata organa uprave u svim oblastima koje se
tiču poslovanja i razvoja MSP predstavljaju sljedeća načela za njihovo provođenje:
a) načelo integriranja poduzetništva u obrazovni sustav i edukacija poduzetnika u cilju
unapređivanja poslovanja MSP koji podrazumijeva cijeli niz aktivnosti (posebno definiranih Zakonom),
b) načelo stvaranja uvjeta za MSP, koja su
prestala s obavljanjem djelatnosti da pri novom otpočinjanju poslovanja imaju isti položaj kao i druga MSP na tržištu, s odgovarajućim aktivnostima,
c) načelo donošenja propisa koji doprinose
ekonomičnijem poslovanju i konstantnom
rastu MSP, s ogovarajućim aktivnostima,
d) načelo uspostavljanja brzog i jednostavnog
načina registracije, kao i omogućavanje
elektronske komunikacije s nadležnim organima, s ogovarajućim aktivnostima,
e) načelo pojednostavljenja postupaka koji se
odnose na javne nabavke i dodjelu poticaja, kao i olakšan pristup informacijama potrebnim za poslovanje MSP s ogovarajućim
aktivnostima,
f) načelo poboljšanja pristupa novčanim sredstvima kod financijskih institucija i organizacija, koji podrazumijeva:
oosiguranje kreditnih i garantnih linija za
MSP,
ofinanciranje početnika u poslovanju,
opodršku mikro-financijskih organizacija i
lizing organizacija za MSP,
oformiranje fondova rizičnog kapitala,
opristup burzi,
opostojanje službi za kreditne informacije,
opoboljšanje financijske pismenosti korisnika kredita,
g) načelo razvijanja svijesti o potrebi usklađivanja poslovanja sa standardima radi podizanja konkurentnosti MSP na inozemnom
tržištu, sa ogovarajućim aktivnostima,
broj: 07/13
rujan 2013.
h) načelo poticanja poslovanja MSP zasnovanog na znanju, inovativnosti, suvremenim naučno-tehnološkim dostignućima i
organizaciji upravljanja, s ogovarajućim
aktivnostima,
i) načelo poticanja MSP na uspostavljanje
sustava zaštite životne sredine racionalnim
korištenjem prirodnih resursa, s ogovarajućim aktivnostima,
j) načelo poticanja MSP za veće učešće na
tržištu, koji podrazumijeva:
oprograme za promociju izvoza,
ofinancijsku podršku za aktivnosti promocije izvoza i
opromociju MSP.
Navedenim se u potpunosti preuzimaju načela
razvoja MSP iz EU Akta o malim poduzećima, koji
su u odnosu na načela definirana u Europskoj povelji o malim poduzećima konkretnije definirani,
radi kreiranja ravnopravnih uvjeta za MSP i poboljšanja pravnog i administrativnog okruženja.
Europski akt za MSP (SBA) predstavlja smjernice
za pomoć MSP i olakšava njihov pristup financijskim sredstvima i tržištu eliminacijom administrativnih barijera. Europski akt za MSP obuhvaća
deset oblasti koje se odnose na sva bitna područja od značaja za poslovanje MSP, kao što su:
obrazovanje, financijske i institucionalne podrške,
propisi, ekologija, promocija i drugo. Dakle, imajući u vidu da SBA daje veoma značajne preporuke
za podršku ovoj oblasti u potpunosti su preuzeta
navedena načela.
Člankom 11. Zakona se utvrđuju subjekti razvoja MSP u Republici Srpskoj. U ranije važećem
zakonu nisu bili definirani subjekti razvoja, nego
nositelji strategije. Definiranjem subjekata razvoja
MSP, oni se zadužuju da konstantno unapređuju
stanje u oblastima za koje su nadležni u skladu s
osnovnim ciljevima i načelima iz ovog Zakona, a
koja su usklađena s EU aktom o MSP. Dakle, subjekti koji u skladu sa svojom resornom nadležnošću realiziraju načela iz članka 10. ovog Zakona i
pružaju podršku razvoju MSP su:
a) republički organi uprave i organi jedinica lokalne samouprave,
b) organizacije i agencije za razvoj MSP i ekonomski razvoj,
c) financijske institucije i organizacije,
d) obrazovne i naučnoistraživačke institucije,
e) institucije za prikupljanje, praćenje i analizu
statističkih podataka,
rujan 2013.
GOSPODARSTVO
f) inovacijski, poduzetnički i ostali centri za
razvoj,
g) organizacije i udruge MSP i
h) drugi subjekti koji u okviru svoje nadležnosti
potiču razvoj MSP.
Člancima 12. i 13. Zakona se uređuje struktura i postupak donošenja Strategije razvoja malih i
srednjih poduzeća u Republici Srpskoj (u daljem
tekstu: Strategija), kao sveobuhvatnog dokumenta s osnovnim ciljevima, mjerama i nositeljima
srednjoročnog razvoja MSP.
Propisano je da Strategiju donosi Narodna
skupština Republike Srpske, na prijedlog Vlade
Republike Srpske. Predviđeno je da Strategiju
priprema Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva (u daljem tekstu: Ministarstvo) u suradnji
s nadležnim organima jedinica lokalne samouprave i drugim subjektima razvoja MSP. U odnosu
na ranije važeći zakon, izvršena su poboljšanja
odredaba koje se odnose na strategiju u cilju preciziranja načina izrade, donošenja, provođenja
strategije i praćenja njezine realizacije.
Strategijom se utvrđuju:
a) smjernice razvoja MSP,
b) mjere i programi razvoja MSP,
c) nositelji provođenja Strategije,
d) rokovi za realizaciju mjera,
e) visina i izvori sredstava potrebnih za realiziranje Strategije,
f) pokazatelji uspješnosti i nadzor nad provođenjem pojedinih mjera,
g) praćenje i nadzor nad provođenjem pojedinih mjera i
h) izvještavanje o realizaciji.
3.4. Poticajna sredstva za razvoj MSP
Člancima 14. do 23. Zakona su definirana poticajna sredstva za razvoj MSP. Navedenim člancima uređuje se pitanje subvencioniranja razvoja
MSP posredstvom poticajnih sredstava iz proračuna Republike Srpske, čiju dodjelu vrši Ministarstvo, kao i mogućnost korištenja sredstava za razvoj MSP iz drugih raspoloživih izvora. Budući da
oblast MSP obuhvaća veliki broj djelatnosti koje
su uređene materijalnim propisima, izričito se
propisuje da organi uprave sukladno svojim nadležnostima osiguravaju sredstva i potiču razvoj
pojedinačnih djelatnosti za konkretna područja u
oblasti MSP. Ovo zakonsko rješenje propisuje da
se poticajna sredstva dodjeljuju u skladu sa Strategijom, do iznosa sredstava planiranih proraču-
63
nom Republike Srpske za te namjene, za određenu fiskalnu godinu.
Poticajna sredstva za poboljšanje konkurentnosti MSP dodjeljuju se za sljedeće namjene:
uspostavljanje međunarodnih standarda koji su u
vezi s poslovanjem MSP, razvoj i uspostavljanje
informacijskih tehnologija za potrebe poslovnih
aktivnosti, primjenu poslovnih i tehničkih inovacija
u poslovanju, pružanje stručnih usluga i edukacije početnika u poslovanju, zaposlenih u oblasti
MSP, poduzetnica, mladih, učešće na sajmovima
i izložbama, organiziranju konferencija, elektronske promocije MSP i u cilju očuvanja kulturnopovijesnog nasljeđa Republike Srpske edukaciju,
promociju i pomoć u nabavci opreme i alata za
djelatnosti starih i umjetničkih zanata i domaće
radinosti.
Poticajna sredstva dodjeljuju se za uspostavljanje i jačanje poduzetničke infrastrukture i poboljšanje konkurentnosti MSP. Poticajna sredstva za
uspostavljanje i jačanje poduzetničke infrastrukture dodjeljuju se za sljedeću namjenu: izradu
projektne dokumentacije za poslovnu zonu, izgradnju infrastrukture i promociju zona, adaptaciju ili rekonstrukciju prostora za poduzetničke inkubatore, nabavku opreme za potrebe inkubatora
i edukacija korisnika usluga inkubatora i izradu
studija opravdanosti za uspostavljanje klastera,
podršku razvoju proizvoda klastera i edukaciju i
promociju članova klastera.
Svrha i namjena dodjele poticajnih sredstava
je djelomično usklađena s Uredbom Europske
komisije broj: 800/2008 od 6. kolovoza 2008. godine kojom se neke kategorije pomoći ocjenjuju
kompatibilnim sa zajedničkim tržištem. Također,
definiraju se subjekti koji imaju pravo na korištenje poticajnih sredstava. Novinu u odnosu na dosadašnje reguliranje, predstavlja činjenica da se
bliži uvjeti, kriteriji, način i postupak dodjele sredstava, kao i način izvještavanja o trošenju dodijeljenih poticajnih sredstava, uređuju Uredbom koju
donosi Vlada Republike Srpske. Dakle, donošenje Uredbe ima za namjeru preciznije i detaljnije
reguliranje postupka dodjele poticajnih sredstava,
a u cilju postizanja javnosti u radu.
Pored navedenog potrebno je naglasiti značaj
financijske podrške sektoru MSP iz proračuna,
koja će biti usklađena s propisima koji reguliraju
državnu pomoć a koja je prepoznata i u EU i svim
zemljama okruženja. Međutim, pored ostalih vidova podrške MSP trebaju i bespovratnu financijsku
podršku.
broj: 07/13
64
GOSPODARSTVO
Prema odredbama članka 23. Zakona nakon
provedenog postupka dodjele poticajnih sredstava, ministar industrije, energetike i rudarstva (u
daljem tekstu: ministar) zaključuje ugovor s korisnikom poticajnih sredstava. Navedeni ugovor
obvezno sadrži podatke o namjeni i visini dodijeljenih poticajnih sredstava, dinamiku prijenosa
poticajnih sredstava, instrumente osiguranja za
povrat sredstava u slučaju nenamjenskog utroška
sredstava, obvezu redovitog izvještavanja Ministarstva o namjenskom utrošku poticajnih sredstava, kao i ostala međusobna prava i obaveze
ugovornih strana. Korisnik poticajnih sredstava
obvezan je, prilikom zaključivanja ugovora, dostaviti Ministarstvu instrumente osiguranja za povrat
sredstava. Korisnik poticajnih sredstava obvezan
je da namjenski utroši dodijeljena sredstva i da
Ministarstvu u propisanom roku dostavi izvještaj
o utrošku sredstava s potrebnim dokazima. Korisnik poticajnih sredstava koji u propisanom roku
ne dostavi izvještaj o utrošku sredstava ili nenamjenski utroši sredstva, obvezan je vratiti dodijeljena sredstva, uvećana za zateznu kamatu. U
slučaju da korisnik poticajnih sredstava ne izvrši
povrat sredstava u propisanom roku, Ministarstvo
o tome obavještava Pravobranilaštvo Republike
Srpske radi pokretanja sudskog postupka za povrat dodijeljenih poticajnih sredstava. Konačno,
korisnik poticajnih sredstava protiv kojeg je pokrenut sudski postupak ne može ostvariti pravo na
korištenje poticajnih sredstava propisanih ovim
Zakonom tijekom sudskog postupka, kao i u narednih pet godina u kojima se dodjeljuju poticajna
sredstva od završetka ovog sudskog postupka.
Važno je posebno navesti da je u razdoblju od
2005. do 2010. godine iz proračuna Republike
Srpske za uspostavljanje sustava kvalitete (standardi serije ISO) i dobivanje CE znaka odobreno
2.425.190 KM za ukupno 353 mala poduzeća.
Poticaji su doprinijeli uspostavljanju sustava kvalitete u više od 50% poduzeća od ukupnog broj
poduzeća koja imaju uspostavljen sustav kvalitete u Republici Srpskoj.
U 2011. godini za provođenje Strategije razvoja
MSP izdvojena su sredstva u iznosu od 300.000
KM, a ta sredstva su dodijeljena općinama za
podršku poslovnim zonama i inkubatorima, za
učešće u podršci uspostavljanja sustava kvaliteta, podršku poduzetnicima, promociji zanatstva
Republike Srpske, kao i u izradi poduzetničkog
portala.
broj: 07/13
rujan 2013.
3.4.1. Osnove o izvorima financiranja MSP u
Republici Srpskoj
Zakonom su u pogledu financiranja MSP definirana samo poticajna sredstva. Međutim, za
potpunije razumijevanje poslovanja MSP treba
navesti da postoje i drugi izvori financiranja MSP.
‘’U tranzicijskim zemljama, poduzetništvo i MSP
također zauzimaju sve više pozornosti, ali, na žalost, kao što je slučaj u Republici Srpskoj i BiH,
MSP su još uvijek nedovoljno financijski podržana, na način na koji to rade razvijene ekonomije u
Europskoj uniji, Sjevernoj Americi i istočnoj i jugoistočnoj Aziji.’’1
Postoji nekoliko načina pokretanja poduzetništva u formi novoformiranog poduzeća. Tzv. početnički poslovi (biznisi) ili novoformirana poduzeća
koja krenu od nule, kupljena poduzeća u procesu
privatizacije državnog kapitala, pri čemu je moguće privatizacijom kupiti samo dio gospodarskog
sustava ili cijelo poduzeće, franšizni poslovi gdje
se kupuje razrađeni biznis načelom ‘’ključ u bravu’’ itd.
Bez obzira na to o kojem načinu pokretanja poslovne aktivnosti je riječ bit će neophodno za investicijska ulaganja i početna obrtna sredstva kombinirati vlastita i pozajmljena financijska sredstva.
‘’Za poduzeća koja se tek trebaju formirati, potencijalni izvori financiranja su:
- obitelj i prijatelji,
- mikrokreditne organizacije,
- javni fondovi ili državne razvojne banke uz
garanciju kreditno-garantnih fondova,
- velika poduzeća na bazi javo-privatnog ili
privatno-privatnog partnerstva i kooperacije,
- fondovi rizičnog kapitala, i
- ‘’anđeli’’ investitori.’’2
Za već formirano MSP financiranje zavisi prvenstveno od osobnog kapitala poduzeća i vanjskih
investitora kroz različite oblike financiranja.
Unutrašnje financiranje ili imovina se definira
kao sredstva i/ili fondovi koje osigura osnivač ili
osnivači biznisa (partneri, ortaci, prijatelji, rođaci
itd.) isključivo za pokretanje poslovnog ciklusa.
Financiranje MSP generalno zavisi od vrste
djelatnosti, tj. od gospodarskog sektora i faze ži1. Vidjeti opširnije u: Dr Saša Petković, Izvori financiranja malih i
srednjih poduzeća u Republici Srpskoj, Savez računovođa i revizora
Republike Srpske, 14. Kongres, zbornik radova, Banja Vrućica, 23 –
25. rujan 2010. godine, stranica 343
2. Dr Saša Petković, Izvori financiranja malih i srednjih poduzeća
u Republici Srpskoj, Savez računovođa i revizora Republike Srpske,
14. Kongres, zbornik radova, Banja Vrućica, 23 – 25. rujan 2010.
godine, stranica 347
rujan 2013.
GOSPODARSTVO
votnog ciklusa MSP. MSP moraju osigurati neophodna financijska sredstva za podršku razvojnim
projektima, pri čemu ciklus financijskog rasta i
potreba se mijenja u zavisnosti od faze rasta ili
uvjeta na tržištu i uopće uvjeta u odgovarajućoj
gospodarskoj i poreznoj jurisdikciji.
Istraživanja su pokazala da su banke glavni
izvor eksternog financiranja MSP u velikom broju
zemalja. Poslovne banke su posebnim akcijama
i stimulansima značajno doprinijele financiranju
MSP u Republici Srpskoj.
Posebna vrsta financijskih institucija koje rade
s poduzetnicima i MSP jesu mikrokreditne organizacije (u daljem tekstu: MKO). U Republici
Srpskoj i BiH, MKO su odigrale značajnu ulogu u
financiranju početnih poduzetničkih samostalnih
djelatnosti. Iako su, u suštini, zbog visokih kamatnih stopa i kratkih rokova otplate, njihove pozajmice relativno skupe, zbog jednostavnosti apliciranja i kratkog roka dobivanja kredita, veoma su
popularni među poduzetnicima.
Trgovački krediti su vrsta kredita koju MSP primaju od dobavljača za sredstva, robu i usluge. Isti
također zauzimaju značajno mjesto u postupku financiranja MSP.
Okvirni krediti (overdraft loans, engl.) jesu vrlo
čest izvor financiranja za MSP. Generalno promatrano, okvirni krediti omogućavaju kratkoročno
zaduživanje koje može biti korišteno u vrlo kratkom roku s ili bez najave da će se koristiti odobreni kreditni iznos do limita dogovorenog između
banke i komitenta.
‘’Nažalost, osim kredita banaka i MKO, lizinga i garancija u povojima, u Republici Srpskoj
i BiH ostali izvori financiranja ili ne postoje ili
su nerazvijeni. Anđeli investitori, fondovi rizičnog kapitala (osim u IRB RS – Investicijsko-razvojnoj banci Republike Srpske), kreditna linija
za početne biznise, faktoring, garancije ili ne
postoje kao izvori financiranja ili se nedovoljno
koriste ili su u povoju. Tijekom posljednje dekade veliki broj poduzetnika je pokrenuo poslovnu djelatnost zahvaljujući zajmovima koje su
podigli kod MKO. Uz pomoć Svjetske banke i
ostalih donatorskih organizacija, MKO su razradile shemu koja donekle udovoljava potrebama
novoosnovanih i već postojećih MSP u smislu
financiranja. Međutim, MSP nisu uvijek zadovoljna mikrokreditima. Postoje upozorenja da
su kamatne stope u MKO veoma visoke, a to je
razlog zašto se njihovi fondovi sporo provode.
Kamatne stope u komercijalnim bankama su
65
u većini slučajeva povoljnije. Međutim, MKO u
BiH danas posluju prema jasnim procedurama
i pravilima entitetskih agencija za bankarstvo i
procedure dolaska do kredita su veoma jednostavne. U Republici Srpskoj, maksimalni iznos
pozajmice koju MKO mogu dati poduzetnicima,
poduzećima i fizičkim osobama je 50.000 KM.’’3
3.5. Savjet za razvoj MSP i poduzetništva
Člancima 24. do 26. Zakona uređuje se zadatci, sastav, poslovi i organizacija Savjeta za razvoj
MSP i poduzetništva Republike Srpske (u daljem
tekstu: Savjet). Naime, postojeći savjet je osnovan odlukom Vlade Republike Srpske broj 04/1012-2-524/09 od 26. ožujka 2009. godine (Službeni glasnik RS, broj 26/09, 63/11 i 90/11). Savjet
je savjetodavno tijelo Vlade Republike Srpske
koje sudjeluje u kreiranju politike razvoja. Sastav
Savjeta odražava namjeru da se osigura što bolja
vertikalna i horizontalna koordinacija između subjekata razvoja MSP i predstavnika gospodarskih
subjekata koji svojim preporukama Vladi Republike Srpske predlažu poboljšanje stanja u ovom
sektoru.
Zadatci Savjeta, između ostalih, su da:
- promovira značaj i načela razvoja MSP i potiče njihovu realizaciju,
- analizira poslovno okruženje i predlaže
Vladi pravce razvoja MSP i potrebne politike, mjere, planove i programe za njihovo
provođenje,
- razmatra efekte poduzetih mjera na provođenju načela razvoja MSP,
- daje prijedloge i sugestije u postupku donošenja propisa u oblasti MSP,
- daje prijedloge i sugestije o neophodnim financijskim poticajima u skladu s razvojnom
dokumentacijom i
- inicira i pomaže aktivnosti na unapređivanju
suradnje između privatnog i javnog sektora
u oblasti MSP.
Savjet se sastoji od devet članova koje imenuje
Vlada na razdoblje od četiri godine. Bitno je napomenuti da članovi Savjeta ne primaju naknadu
za svoj rad.
3. Dr Saša Petković, Izvori financiranja malih i srednjih poduzeća
u Republici Srpskoj, Savez računovođa i revizora Republike Srpske,
14. Kongres, zbornik radova, Banja Vrućica, 23 – 25. rujan 2010.
godine, stranica 367
broj: 07/13
66
GOSPODARSTVO
3.6. Agencije za razvoj MSP i poduzetništva
3.6.1. Republička agencija za razvoj malih i
srednjih poduzeća
Člancima 27. do 35. Zakona propisuje se organizacija, nadležnosti, organi i način financiranja
Republičke agencije za razvoj MSP (u daljem tekstu: Agencija).
Agencija je pravna osoba osnovana s ciljem
poticanja efikasnosti poslovanja i razvoja MSP.
Agencija ima svojstvo pravne osobe, neprofitna
je organizacija i njezino sjedište je u Banja Luci.
Nadležnosti Agencije su:
- pružanje stručnih usluga za poticanje osnivanja, poslovanja i razvoja MSP,
- pružanje stručnih usluga u cilju poticanja
ulaganja u MSP,
- podrška
uspostavljanju
poduzetničke
infrastrukture,
- pružanje podrške inovatorskoj djelatnosti,
stimuliranje stvaranja novih proizvoda i uvođenja novih tehnologija,
- pružanje podrške za povećanje zapošljavanja, stručno obrazovanje, prekvalifikaciju i
dokvalifikaciju djelatnika,
- pružanje podrške za učešće na sajmovima
u zemlji i inozemstvu,
- uspostavljanje suradnje između MSP i mreže konsultanata,
- vođenje registra konsultanata za potrebe
MSP,
- vođenje i održavanje poduzetničkog portala
Republike Srpske,
- podrška ženskom, omladinskom, ruralnom
poduzetništvu i drugim vidovima socijalnog
poduzetništva,
- promocija poduzetništva,
- istraživanje i prikupljanje podataka i informacija, analiziranje i izvještavanje u vezi sa
stanjem u oblasti MSP,
- učešće u izradi Strategije i ostalih razvojnih
dokumenata,
- unapređivanje suradnje između nadležnih
organa jedinica lokalne samouprave i lokalnih, odnosno međuopćinskih agencija za
razvoj MSP,
- suradnja s međunarodnim institucijama i
sudjelovanje u izradi i realizaciji međunarodnih i domaćih projekata za podršku MSP,
- priprema i realizacija projekata radi postizanja ciljeva i provođenja mjera iz Strategije i
broj: 07/13
rujan 2013.
- obavljanje i drugih poslova u skladu s ovim
Zakonom.
Dakle, u odnosu na ranije važeći zakon, značajno je smanjen obujam zadataka budući da su
pojedini zadatci bili nerealno postavljeni, imajući u
vidu kapacitete i proračun Agencije.
Zakonom je posebno naglašena potreba jačanja suradnje Agencije i lokalnih agencija, odnosno odjeljenja jedinica lokalnih samouprava nadležnih za MSP na lokalnoj razini. Stoga, u cilju
unapređenja suradnje i poboljšanja koordinacije
rada institucija nadležnih za razvoj MSP, a naročito između Agencije i lokalnih razvojnih agencija,
propisuje se obveza za Agenciju da najmanje dva
puta godišnje organizira sjednice na kojima će se
razmatrati pitanja od značaja za razvoj MSP.
Organi Agencije su Upravni odbor i direktor.
Upravni odbor Agencije ima sedam članova
koje imenuje i razrješava Vlada Republike Srpske i čine ga predstavnici ministarstava, koji su
po funkciji pomoćnici ministra i za svoj rad ne primaju naknadu.
Upravni odbor Agencije:
- donosi Statut Agencije i poslovnik o radu,
- donosi opće akte,
- odlučuje o korištenju sredstava u skladu sa
zakonom i Statutom Agencije,
- donosi godišnji program rada s financijskim
planom,
- utvrđuje prijedlog godišnjeg izvještaja o poslovanju i završni račun,
- podnosi Vladi izvještaj o svom radu i
- obavlja i druge poslove koji se odnose na
ostvarivanje zadataka Agencije.
Statut i godišnji program rada s financijskim planom donosi se uz suglasnost Vlade Republike
Srpske, koja, također, razmatra i usvaja godišnji
izvještaj o poslovanju i završni račun Agencije.
Direktora Agencije imenuje Vlada Republike
Srpske, nakon provedenog javnog konkursa.
Sredstva za rad Agencije osiguravaju se iz proračuna Republike Srpske. Izuzetno, a u cilju provođenja zadataka iz svoje nadležnosti, Agencija
može koristiti i sredstva iz europskih fondova, donacija i drugih oblika pomoći.
Konačno, nadzor nad radom organa Agencije
vrši Ministarstvo, odnosno, Ministarstvo nadzire
zakonitost rada, akata i stupanj realizacije programa rada Agencije. U vršenju nadzora Ministarstvo
je ovlašteno da:
- zahtijeva izvještaje i podatke o radu,
rujan 2013.
GOSPODARSTVO
- utvrdi stanje izvršavanja poslova, upozori
na uočene nepravilnosti i odredi mjere i rokove za njihovo otklanjanje,
- izdaje instrukcije,
- naloži preuzimanje poslova koje smatra
potrebnim,
- pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti i
- predloži Vladi poduzimanje drugih potrebnih mjera.
3.6.2. Lokalne agencije
Člancima 36. do 43. Zakona propisuje se organizacija, zadatci, organi i način financiranja lokalnih i međuopćinskih agencija. Jedinice lokalne
samouprave, u cilju promocije razvoja MSP, mogu
osnovati lokalne agencije za razvoj MSP. Za teritoriju dvije ili više jedinica lokalne samouprave
koje su geografski povezane, može se na temelju sporazuma nadležnih organa jedinica lokalne
samouprave osnovati međuopćinska agencija za
razvoj MSP. Do sada važeći zakon nije propisivao
mogućnost osnivanja međuopćinskih agencija.
Razlog za ovaj prijedlog zasniva se na činjenici
da za manje općine osnivanje lokalne agencije
predstavlja značajan trošak, stoga se predviđa
mogućnost da više općina koje su zemljopisno
povezane osnuju jednu agenciju koja bi zastupala
interese svih ovih općina, a cilju smanjenja operativnih troškova istih. Ova praksa je česta u zemljama EU i okruženju i pokazala je dobre rezultate
(Srbija, Hrvatska, Slovenija). Osnivanje agencije
nije obvezujuće, te organi lokalne samouprave za
potrebe razvoja MSP mogu odrediti i svoja postojeća odjeljenja.
Lokalne i međuopćinske agencije imaju svojstvo pravne osobe, neprofitne su organizacije i
njihov rad je javan. Zadatke lokalne i međuopćinske agencije utvrđuje osnivač u skladu sa Zakonom, Strategijom i vlastitim razvojnim dokumentima. Jedinica lokalne samouprave može lokalnoj
agenciji, pored rada na razvoju MSP, povjeriti i
druge poslove koji su u vezi sa stvaranjem povoljnog poslovnog okruženja na teritoriji jedinice
lokalne samouprave. Lokalne i međuopćinske
agencije su obvezne u svom radu provoditi ciljeve
utvrđene Zakonom, Strategijom i programom lokalnog razvoja.
Osnivač razmatra i usvaja godišnji izvještaj o
poslovanju i završni račun lokalne i međuopćinske agencije. Također, lokalne i međuopćinske
agencije u obvezi su da Agenciji, nakon pribav-
67
ljene suglasnosti osnivača, dostave godišnji program rada i izvještaj o poslovanju.
Organi lokalnih i međuopćinskih agencija su
Upravni odbor i direktor. Djelokrug rada ovih organa u funkciji je djelatnosti lokalne ili međuopćinske
agencije i analogan je djelokrugu rada istovjetnih
organa u Agenciji. Nadzor nad radom lokalne
odnosno međuopćinske agencije vrši osnivač.
Upravni odbor lokalne, odnosno međuopćinske
agencije ima najmanje tri člana, koje imenuje
osnivač nakon provedenog javnog natječaja.
Lokalne i međuopćinske agencije financiraju se
iz sredstava osnivača, prihoda koje ostvare obavljanjem djelatnosti iz svoje nadležnosti, donacija,
priloga i iz drugih izvora. Lokalne i međuopćinske
agencije obvezne su da vlastite prihode koriste u
skladu s njihovom namjenom, godišnjim programom rada i financijskim planom.
3.7. Nadzor za provođenje Zakona
Prema odredbama članka 44. Zakona, nadzor
nad primjenom Zakona i propisa donesenih na temelju istog vrši Ministarstvo. Inspekcijski nadzor
nad primjenom odredaba Zakona i propisa donesenih na temelju njega vrši Republička uprava
za inspekcijske poslove, posredstvom nadležnih
republičkih inspektora, odnosno inspektora u jedinicama lokalne samouprave.
3.8. Prelazne i završne odredbe Zakona
Agencija i lokalne agencije koje su osnovane prema ranije važećem zakonu dužne su da
usklade svoju organizaciju i rad s ovim zakonom,
u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu
ovog zakona, odnosno najkasnije do 25. prosinca
2013. godine. Također, organi Agencije i lokalnih
agencija nastavljaju da rade do isteka mandata i
izbora novih organa u skladu sa Zakonom.
Vlada Republike Srpske će u roku od devet mjeseci od stupanja na snagu Zakona donijeti Uredbu
o uvjetima, načinu i postupku dodjele sredstava za
poticaj razvoja malih i srednjih poduzeća (po članku
15. stavak 3. Zakona), dok će ministar u roku od
šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona donijeti
Pravilnik o uvjetima i načinu uspostavljanja poslovnih zona (po članku 8. stavak 5. Zakona).
Konačno, stupanjem na snagu ovog Zakona
prestao je važiti Zakon o poticanju razvoja malih i srednjih poduzeća (Službeni glasnik RS, broj
64/02, 34/06 i 119/08).
broj: 07/13
68
GOSPODARSTVO
ZAKLJUČAK
1. Iako je oblast razvoja MSP već bila regulirana
Zakonom o poticanju razvoja malih i srednjih
poduzeća (Službeni glasnik RS, broj 64/02,
34/06 i 119/08), zakonodavac se zbog značajnih izmjena opredijelio za donošenje novog
zakona, umjesto izmjena i dopuna postojećeg
zakona;
2. Zakonom je precizno utvrđeno devet načela na
kojima se zasniva razvoj MSP;
3. Donošenjem Zakona izvršeno je usklađivanje
sa zakonodavstvom Europske unije, te usklađivanje sa Zakonom o računovodstvu i reviziji
Republike Srpske (Službeni glasnik RS, broj
36/09 i 52/11);
4. Ovim Zakonom vrši se i preciznije definiranje
ciljeva, načela, mjera i subjekata razvoja za
MSP u odnosu na do sada važeći zakon. S tim
u vezi, Zakonom (i njegovim pratećim podzakonskim aktima), konkretnije se uređuje postupak dodjele poticajnih sredstava, u cilju osigu-
broj: 07/13
rujan 2013.
ranja uvjeta za efikasnije korištenje sredstava
u skladu s potrebama MSP;
5. Ovim Zakonom se konkretnije i preciznije
utvrđuju zadatci Republičke agencije za razvoj MSP u cilju smanjivanja broja sadašnjih zadataka Agencije i fokusiranja njezinog
rada isključivo na potrebe MSP. Također, radi
efikasnijeg upravljanja i nadzora nad radom
Agencije, izvršene su izmjene u strukturi članova Upravnog odbora. Pored toga, predloženim rješenjima u pogledu zadataka i strukture članova Upravnog odbora omogućava
se bolja koordinacija rada u planiranju i realizaciji aktivnosti subjekata razvoja MSP, a
naročito između Agencije i lokalnih razvojnih
agencija;
6. Donošenjem ovog zakona stvaraju se uvjeti za
održivi razvoj MSP, uz osiguranje suradnje između organa na republičkoj i lokalnoj razini s
gospodarskim subjektima radi podizanja konkurentnosti MSP.
rujan 2013.
GOSPODARSTVO
69
mr. sc. iur. Elmedin Ahmić
KAZNENA ODGOVORNOST
PRAVNIH OSOBA U BOSNI I
HERCEGOVINI
UVOD
Pravna osoba je organizirani kolektiv ljudi koji
kao takav obavlja dozvoljenu radnju i ostvaruje
cilj i kome je pravnim poretkom priznato svojstvo
subjekta u pravu (tj. sposobnost da bude nositelj,
prava obaveza i odgovornosti).1 Institut kaznene
odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela,
novijeg je datuma, bar kada je u pitanju područje
Bosne i Hercegovine, jer je ranije važio institut za
gospodarski prestup i prekršaj isključivo. Ovaj institut je imao svoj razvoj i kako na međunarodnom
polju, tako i u našem pravnom sustavu, što će dati
presjek tog razvoja radi boljeg razumijevanja.
Reforma kaznenog zakonodavstva u BiH uvela
je novine u kaznene i kazneno-procesne zakone. Ovdje se misli prvenstveno na KZ BiH, FBiH,
RS i BD, te ZKP BiH, FBiH, RS i BD. Ovi zakoni su usuglašeni, barem u dijelu materije kojom
ćemo se baviti u ovom radu, pa ćemo u nastavku
elaboracije pozivati se na KZ BiH. Budući da je
institut odgovornosti pravnih osoba za kaznena
djela novijeg datuma ne bi mogli govoriti o nekom klasičnom povijesnom razvoju ovog instituta.
Razmatranju ove teme, pristupit ćemo tako što
ćemo se upoznati s osnovnim pravnim pojmovima, pravnim normama i institutima2 koji se sreću
u ovoj oblasti, odredbama KZBiH i KZFBiH koje
reguliraju odgovornost pravnih osoba za kaznena
djela, i dati druga objašnjenja iz kaznenopravnih i
1. Pravna enciklopedija, Suvremena administracija, Beograd 1979,
s.v. „Pravna osoba“.
2. Simić M., Trifković M., Poslovno pravo- osnovi prava i obveza,
trgovačka društva- Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 1999. 13.str., vidi. definiranje pojma instituta i grane prava,
„Pravna ustanova ili institut je zajednički naziv za skup pravnih normi
koje zajedničkim metodama reguliraju različite strane istog pravnog
odnosa.“
drugih zakona koji su u vezi. Potrebno je pristupiti
razmatranju vrste i visine kaznenih sankcija izrečenih prema pravnim osobama i vrste počinjenih
dijela, kao i ponašanje subjekata poslije izricanja
sankcija.
1. RAZVOJ INSTITUTA U
MEĐUNARODNIM I DOMAĆIM
OKVIRIMA
Razvoj odgovornosti pravnih osoba za kaznena
djela na međunarodnom planu, može se promatrati kroz razvoj i uvođenje ove odgovornosti u
kaznene zakone u BiH. Radi se o novom institutu čije je uvođenje utemeljeno u međunarodnim
konvencijama za pojedina kaznena djela, bilo kao
kaznene ili administrativne ili građanske odgovornosti, što je ostavljeno zemljama članicama koje
prihvate konvenciju da same odluče na koji će
način regulirati odgovornost pravnih osoba zbog
pojedinih radnji.
Pojedine zemlje u Europi, su počele primjenjivati ovaj institut u zakonske odredbe o kažnjavanju
pravnih osoba, kao što je Švicarska 1872. godine
(novčane kazne do 1000 franaka), zatim slijedi
Francuska 1927. godine. Engleska jurisdikcija
još od srednjeg vijeka ima praksu kažnjavanja
pravnih osoba, ali od donošenja poznatog zakona
„Interpretation Act“ iz 1889. godine, ova praksa je
i zakonski utemeljena. Prema tom zakonu pravne
osobe mogu izvršiti sva kaznena djela osim onih
koja su strogo osobnog karaktera, kao što je recimo bigamija, brakolomstvo, ubojstvo i sl.“3
3. Ibrahimpašić B., Prilog pitanju o kaznenoj odgovornosti
pravnih osoba, Godišnjak Pravnog fakulteta Sarajevo, 1955.,
III, 45.
broj: 07/13
70
GOSPODARSTVO
Radi prethodno navedenog nećemo posebno
izlagati razvoj ovog instituta u pojedinim zemljama,
jer je isti vidljiv kroz razvoj u BiH, koji je posljedica
međunarodnih konvencija. U pojedinim pravnim
sustavima (Nizozemska, Slovenija), odgovornost pravnih osoba za kaznena djela uređena
je posebnim zakonom.4 Preteča kontinentalnim
europskim državama u vezi s odgovornošću
pravnih osoba, je Nizozemska, koja je uvela odgovornost za pojedine delikte još 1950. godine,
a 1976., i za sve ostale. Europske države koje
su uvele odgovornost pravnih osoba u kazneno
zakonodavstvo svojih zemalja su: Portugal 1984.,
Švedska 1968., Island 1993., Francuska 1994.,
Belgija 1999., Slovenija 1999., Mađarska 2001.,
Češka 2005.godine.5
Kao povijesna činjenica, koja se veže za prostor bivše Jugoslavije, može se navesti da je Jugoslavija odmah nakon Drugog svjetskog rata uvela
kaznenu odgovornost pravnih osoba za poduzeća,
gdje je jedina kazna bila konfiskacija imovine.6
Raspadom Jugoslavije, Republika BiH, preuzima
Zakon o gospodarskim prijestupima7, dok je 1995.
godine Federacija Bosne i Hercegovine donijela
Zakon o gospodarskim prestupima.8 Nakon toga
uvođenjem kaznene odgovornosti pravnih osoba
2003. godine, odnosno 2006. godine, ukidaju se
gospodarski prijestupi, točnije preimenovani su u
prekršaje, što je vidljivo iz prijelaznih i završnih
odredbi Zakona o prekršajima FBiH.9 Razvojem
instituta odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela kod nas i u mnogim drugim zemljama,
nastao je kao rezultat, moglo bi se reći, nužnosti
i priključenjem BiH ka europskim integracijama,
odnosno prema nalogu i zahtjevima međunarodne
zajednice radi zaštite iste od pojedinih specifičnih
kaznenih djela, posebno zaštite financijskih interesa integriranih europskih država. Uvođenjem
odgovornosti pravnih soba za kaznena djela je
traženo ili preporučeno u više međunarodnih dokumenata usvojenih od strane Vijeća Europe, Eu4. Sijerčić-Čolić H., Kazneno procesno pravo, knjiga II, Tijek redovitog krivičnog postupka i posebni postupci, Pravni fakultet Univerzitet
u Sarajevu, Sarajevo 2005., 169.fn 1.
5. Đurđević Z., Komentar Zakona o odgovornosti pravnih osoba za
kaznena djela, Narodne novine d.d. Zagreb, 2005. godine, str. 16.
6. Đurđević Z., Komentar Zakona o odgovornosti pravnih osoba
za kaznena djela, Narodne novine d.d. Zagreb, 2005. godine, str. 4.
7. Uredba o preuzimanju i primjenjivanju sa zakonskom snagom
koji se u BiH primjenjuju kao republički zakoni, (Sl. list RBiH broj
2/92, čl.1.),
8. Zakon o gospodarskim prijestupima ,(Sl. Novine FBiH, broj 6/95),
9. Zakon o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine, (Sl. novine
FBiH broj 31/06), prelazne i završne odredbe.
broj: 07/13
rujan 2013.
ropske Unije, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj Ujedinjenih Nacija.
Institut odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela kod nas i u mnogim drugim zemljama,
je rezultat nužnosti i potrebe za priključenjem
BiH europskim integracijama, odnosno pristupanje po zahtjevima međunarodne zajednice,
radi zaštite iste od pojedinih specifičnih kaznenih
djela, posebno zaštite financijskih interesa integriranih europskih država. Ovaj vid društvene
reakcije, ili zaštite je bilo neophodno uvesti jer su
se pravne osobe bavile kriminalnom djelatnošću,
a posljedice su pretežno ljudske žrtve, ekološke
katastrofe, ugrožavanje zdravlja ljudi, narušavanje
gospodarskih i financijskih tokova i dr. Posebnu
opasnost predstavljaju pravne osobe osnovane
od strane fizičkih osoba koje se bave organiziranim kriminalom, ili ih ove kontroliraju bez obzira,
tko je stvarni vlasnik, posebno kada su te pravne
osobe multinacionalnog karaktera. Pravno utemeljenje uvođenja instituta odgovornosti pravnih
osoba za kaznena djela u BiH i mnogim zemljama
svijeta, crpi se iz međunarodni konvencija, preporuka. U nizu tih konvencija i preporuka navest
ćemo sljedeće kao najbitnije:
• Preporuka Vijeća Europe R(88)18 o odgovornosti poduzeća koja imaju status pravne
osobe za kaznena djela učinjena u vršenju
djelatnosti,10
• Konvencija o zaštiti okoliša kroz kazneno
pravo iz 1998.godine,11
• Konvencija o korupciji iz 1999.godine,12
• Konvencija o kibernetičkom kriminalu iz
2001.godine,13
Ove konvencije obvezuju države da stvore pretpostavke za odgovornost pravnih osoba za kaznena djela koja su počinile odgovorne osobe u
njihovo ime i za njihov račun.
2. OPĆI MODELI ODGOVORNOSTI
PRAVNIH OSOBA ZA KAZNENA
DJELA
Najznačajniji institut materijalnog kaznenog prava je odgovornost, prije svega fizičkih osoba, pojedinaca koja je izgrađena i definirana, a zatim i
10. Vidi detaljnije, Babić M., et.al. Komentari kaznenih zakona u
BiH, knjiga I, Sarajevo 2005.godine, str.460., fn 1.
11. Convention of the Protection of the Environment Through
Criminal Law, CETS No,172, Strasbourg, 1998.godine.
12. Criminal Law Convention on Corruption, (Službeni glasnik BiH,
međunarodni ugovori, br.3/2001).
13. Convention of Cyber –Crime, CETS(Council of Europe Treaty
Office), No, 185, Budapest, 2001.godine,
rujan 2013.
GOSPODARSTVO
pravnih osoba. Prihvaćajući odgovornost pravnih
osoba za učinjena kaznena djela, niz zemalja u
svom noveliranom kaznenom zakonodavstvu paralelno s vladajućim sustavom subjektivne odgovornosti fizičkih osoba inaugurira sustav objektivne odgovornosti. Kako se osim fizičkih osoba u
kaznenom pravu pojavljuju novi subjekti, traženi
su razlozi na temelju kojih se može pravnoj osobi određena radnja, koja ima obilježja određenog
kaznenog djela, staviti na teret. Tako su nastajali
određeni modeli kaznene odgovornosti pravnih
osoba i dalje se nastavili razvijati. U teoriji kaznenog prava razvili su se različiti modeli kaznene
odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela,
koja ćemo sistematizirati, jer se u literaturi navode
nesistematizirani, a objasnit ćemo najznačajnije.
Na temelju toga modela, kaznena odgovornosti
pravnih osoba može biti subjektivna ili objektivna.
Objektivna odgovornost može biti sljedeća:
1. Izvedena ili posredna ili akcesorna (odgovornost fizičke osobe)
• Identifikacijska
(
odgovornost
rukovoditelja)
• Vikarijska (krivnja na postupcima drugih
odgovornih osoba)
2. Autonomna ili neposredna ili originalna (odgovara pravna osoba)
• Organizacijska (nedostaci ili pogrešna
organizacija)
• Nadzorna (propusti kod rizičnih radnji)
Prema modelu izvedene ili posredne ili akcesorne odgovornosti pravne osobe za kazneno
djelo, izvodi se iz ponašanja odnosno odgovornosti fizičke osobe koja je djelovala u ime, za račun ili u korist pravne osobe. Ovo je najprisutniji
model odgovornosti. Odgovornost se temelji na
odgovornosti organa ili odgovornih osoba pravne
osobe. Uvjet za to je da je fizička osoba postupala: a) u ime pravne osobe, b) u okviru svog dijela
odgovornosti i poslova, c) u korist pravne osobe.
Ovaj model ima i dva modela: identifikacijski i vikarijski.14 Prema identifikacijskom modelu pravna
osoba se identificira s odgovornom osobom u
njoj, sa osobama koje unutar pravne osobe imaju
rukovodeće funkcije, po drugom, vikarijskom modelu, postupci i onih članova pravne osobe koji
nemaju rukovodeću poziciju u pravnoj osobi smatraju se postupcima pravne osobe.
14. Modul 5., Kaznena oblast, Posebni kazneni postupci, Visoko
sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine, Sarajevo, siječanj
2006. str. 96.
71
Prema modelu autonomne odgovornosti
pravne osobe za kaznena djela, koja polazi od
toga da pravna osoba ima vlastiti subjektivitet
koji je različit od subjektiviteta fizičkih osoba koje
ulaze u njezin sastav, prema tome pravna osoba
odgovara za vlastita ponašanja, radi čega nije potrebno za tu odgovornost utvrđivati odgovornost ili
krivnju fizičkih osoba.
Ukoliko se odgovornost pravne osobe za kazneno djelo zasniva na samom prouzrokovanju
zabranjene posljedice, riječ je o objektivnoj odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo. Kod
modela subjektivne odgovornosti pravne osobe
za kazneno djelo traži se krivica. Model ignorancije, koji odgovornost zasniva na nepostupanju po
nalogu suda donesenog povodom kaznenog djela da se interno ustanovi disciplinska odgovornost
fizičke osobe i provedu mjere radi sprečavanja
budućih povreda. Odgovornost pravnih osoba za
kaznena djela u BiH je kumulativna, subjektivna
i izvedena (identifikacijska i vikarijska) odgovornost. U Bosni i Hercegovini se, također, odgovornost pravnih osoba veže za kaznena djela počinjena u njihovo ime, za njihov račun ili u njihovu
korist. Treba napomenuti da odgovornost pravne
osobe povlači i prava koja fizičke osobe imaju
prema EKLJP, kada je u pitanju kazneni postupak
smatramo15, time i pravne osobe u istoj ulozi.
3. MODELI ODGOVORNOSTI PRAVNIH
OSOBA PREMA KAZNENOM
ZAKONU BIH
Odgovornost pravnih osoba za kaznena djela je
regulirana u Glavi XIV, KZ BiH, a u vezi sa istom
i drugim odredbama navedenog zakona, te je na
identičan način regulirana u kaznenim zakonima
entiteta i BD BiH, tako da je moguće izvršiti prikaz ove odgovornosti i bez potrebe uspoređivanja
drugih važećih kaznenih zakona. Glava XIV KZ
BiH ne ostavlja mogućnost da se odredbama o
odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela,
sadržanim u drugim zakonima, pojedini instituti iz
općeg dijela ovog zakona reguliraju na drugačiji
način.
Analizom pojmova koje koriste kazneni zakoni u
BiH, može se zapaziti u čl. 2. st. 12. KZ FBiH, da
zakon gospodarsko društvo definira šire nego što
15. Bubalović T., Časopis-„Pravna misao“, Pravo na pravičan postupak prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima, broj 9-10,
Sarajevo 2004. godine., Pravo na pristup sudu, pravo na zakonom
uspostavljen neovisan i nepristran sud, te pravo na postupak odgovarajuće kvalitete.
broj: 07/13
72
GOSPODARSTVO
je to u Zakonu o gospodarskim društvima FBiH,
navodeći da je to korporacija, poduzeće, ortakluk
i svaki organizacijski oblik registriran za obavljanje gospodarske djelatnosti. KZ RS umjesto
pojma ortakluk koristi pojam partnerstvo. Pitanje
koje se nameće, jeste, da li se kao gospodarsko
društvo smatra obrt koji se u pravilu bavi gospodarskom djelatnošću i registrira se u tu svrhu sukladno Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima,16
iz članka 2. i čl. 30. navedenog Zakona se vidi
da se obrt smatra fizičkom osobom. Smatramo da
je bitno naglasiti kako jedan oblik organiziranja ili
udruživanja ne može po jednom zakonu ne imati
svojstvo pravne osobe, dok prema kaznenim zakonima nije takav slučaj, što stvara pravnu nesigurnost. U isto vrijeme, prema zakonima Slovenije,
a posebno Srbije ovo definiranje je izostavljeno ili
je konkretno definirano.17
Ako bolje analiziramo čl.126. st.1. KZFBiH, vidjet ćemo da su država, entiteti, distrikt Brčko,
županije, gradovi, općine i mjesne zajednice
izuzeti od kaznene odgovornosti kao pravne osobe za kazneno djelo koje je počinitelj učinio u
ime, za račun ili u korist pravne osobe.
Prema KZBiH od odgovornosti su oslobođene
država BiH, entiteti, županije, gradovi, općine i
mjesne zajednice. Situacija je ista i u zemljama
okruženja Srbija, Slovenija Hrvatska. Isključenje
od odgovornosti ovih pravnih osoba se pravda
činjenicom da neke od njih donose propise i same
su dio zakonodavne vlasti, pa bi u slučaju postojanja njihove kaznenopravne deliktne sposobnosti mogle doći u situaciju da same sebe kažnjavaju,
jer su korisnici proračunskih sredstava i njihovim
kažnjavanjem bi se samo prelijevala proračunska
sredstva. Kod odgovornosti treba navesti da prave
osobe mogu biti odgovorne za bilo koje kazneno
djelo propisano KZ BiH18 kao i KZ FBiH, KZ RS i
KZ BD BiH, kao i drugim zakonima. Komparirajući
16. Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima , (Sl. novine FBiH, broj
35/09, čl.2. i 30.),
17. Navedene definicije pravne osobe u Zakonu o odgovornosti
pravnih osoba za kaznena djela (Sl. Glasnik R.Srbije, broj 97/08,
čl.5.), Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela ne definira pojam pravne osobe, dok se iz članka 1. st.2. vidi da se pojam
pravne osobe podrazumijeva na isti način. Zakon o odgovornosti
pravnih oseb za kazniva delanja (Uradni list R. Slovenije, št.63/94,
70/94., in 23/99), ne definira izričito pojam pravne osobe, a to nije
ni nužno jer je ona uvijek određena drugim zakonima. U svakom
slučaju bolje je da je pojam pravne osobe, nedefiniran u kaznenom
zakonu nego da je šire definiran od značenja koje isti ima. Kad drugi
zakon određuje definiranje nekog pojma drugačije od onog zakona
kome taj pojam pripada može ga definirati samo uže.
18. Kazneni zakon BiH, (“Sl. glasnik BiH” br. 3/03, 32/03, 37/03,
54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07 i 8/10.), čl.143. KZBiH
broj: 07/13
rujan 2013.
ovu odgovornost, vidjet ćemo da i u Srbiji i Crnoj
Gori19 pravne osobe odgovaraju za sva kaznena
djela propisana kaznenim zakonima, dok u KZ R.
Sloveniji pravne osobe odgovaraju samo za pojedina kaznena djela.
Prema dostupnim informacijama u tužiteljstvima,
značajno je napomenuti da se ovi postupci vode
i pred drugim nižim sudovima u BiH, a ne kako
se to mislilo samo na Sudu BiH. Bitno je navesti
sljedeće činjenice: do 2007. godine, znači nešto
više od tri godine od uvođenja instituta odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela u Kazneno
zakonodavstvo BiH, pred Sudom BiH su vođeni
postupci protiv petnaest pravnih osoba, te na taj
način izrečeno sedam presuda, od kojih je jedna
pravosnažna. Najčešće su izricane novčane kazne, gdje je ukupan iznos izrečenih novčani kazni
za pravne osobe iznosio 657.000,00 KM. Iz pojedinih tužiteljstava je, kako kažu, bilo više prijava
protiv pravnih osoba i odgovornih osoba u pravnoj
osobi, ali je postupak okončan donošenjem naredbe o neprovođenju istrage ili obustavom istrage.
Najčešće vođeni predmeti pred Sudom BiH protiv
pravnih osoba ili odgovornih osoba u pravnim osobama su bili predmeti u vezi s kaznenim djelom
pranje novca iz članka 209. KZBiH. U tri slučaja je
izrečena i kazna prestanka pravne osobe.20
4. ODGOVORNOST PRILIKOM
PROMJENE STATUSA PRAVNE
OSOBE
Pravna osoba je kazneno odgovorna za kazneno djelo bez obzira je li isto učinjeno prije početka
stečajnog postupka ili u međuvremenu, ali se
pravnoj osobi u stečaju ne izriče kazna, nego se
izriče mjera sigurnosti oduzimanja predmeta ili se
oduzima imovinska korist pribavljena kaznenim
djelom. Stečajni postupak je značajan zbog kaznenih sankcija koje se ne mogu izreći pravnoj
osobi u stečaju. Postavlja se pitanje kada je pravna osoba u stečaju?
Stečajni postupak počinje podnošenjem prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i prijedlog se
može povući do otvaranja stečajnog postupka.21
Pravnoj osobi u stečaju se ne izriču kazne, jer
su one imovinske, da se ne bi umanjila stečajna
19. Zakon o odgovornosti pravnih osoba Crne Gore (čl.3.), iz kojeg
se vidi da pravne osobe odgovaraju za sva kaznena djela predviđena Kaznenim zakonom.
20. M., Jusufović., „Odgovornost pravnih osoba za kaznena djela“
Pravo i pravda, (Udruženje sudaca u FBiH), Sarajevo 1/2007,157.
21. Zakon o parničnom postupku, (Sl. Novine FBiH, broj 53/03,
73/05, 19/06), članak 60.
rujan 2013.
GOSPODARSTVO
masa i time oštetili stečajni povjeritelji, a kazna
prestanka pravne osobe ne bi imala svrhe, jer to
najčešće i jeste cilj stečajnog postupka. Ako je do
prestanka pravne osobe došlo prije pravosnažnog
okončanja kaznenog postupka, a u kaznenom
postupku je utvrđena odgovornost pravne osobe,
kazna i ostale kaznenopravne sankcije izriču se
pravnoj osobi koja je pravni slijednik pravne osobe kojoj je utvrđena kaznena odgovornost, ako
su njezini rukovodeći organi znali prije prestanka
pravne osobe za učinjeno kazneno djelo. Ovakva
zakonska regulativa govori da prestanak pravne
osobe nije smetnja za utvrđivanje njezine odgovornosti, odnosno, točnije potvrđivanje i izricanje
sankcije pravnom slijedniku. Vremenski gledano
to je razdoblje od donošenje prvostupanjske do
donošenja drugostupanjske presude. Ako su neki
članovi društva koje prestaje, ujedno bili i članovi
pravnog slijednika očito je da su znali, ali u svakom slučaju moramo na temelju objektivnih mjerila dokazati to znanje koje je subjektivnog karaktera, a u protivnom nema potvrđivanja kaznene
odgovornosti i izricanja sankcija.
5. SANKCIJE ZA ODGOVORNOST
PRAVNIH OSOBA
Prema pravnim osobama moguće je u skladu s
kaznenim zakonom BiH izreći sljedeće sankcije:
kazne, mjere upozorenja i mjere sigurnosti. Svrha
izricanja kaznenih sankcija prema pravnim osobama nije posebno određena. Stoga se odredbe
KZ BiH o „svrsi kaznenopravnih sankcija, svrsi
kažnjavanja, te svrsi uvjetne osude i mjera sigurnosti sukladno primjenjuju i na kaznenopravne
sankcije namijenjene pravnim osobama“.22 Kazne
su najteže vrste sankcija koje se mogu izreći fizičkim i pravnim osobama, i to: novčana kazna,
kazna oduzimanja imovine, i kazna prestanka
pravne osobe.
Od mjera upozorenja kao sankcija pravnim
osobama može se izreći:
a) uvjetna osuda, i
b) sudska opomena (KZ BiH ne poznaje sudsku opomenu, vjerojatno zbog blagosti sankcije, dok KZ FBiH, RS, BD istu poznaju).
Pravnim osobama mogu se izreći sljedeće mjere sigurnosti: oduzimanje predmeta, objava presude, zabrana obavljanja određene gospodarske
djelatnosti.
22. Babić M., et al., Komentari kaznenih zakona u Bosni i Hercegovini, knjiga I, Vijeće Europe i Europska komisija, Sarajevo 2005.
godine, str. 483.
73
Prilikom odmjeravanja kazni pravnoj osobi uzima se u obzir pored općih pravila za odmjeravanje
kazne predviđenih člankom 48. KZ BiH i ekonomska moć pravne osobe (vrijednost imovine, prihodi, obveze, potraživanja). Pored svrhe kažnjavanja koja se ogleda prilikom odmjeravanja kazne,
gledaju se i olakšavajuće i otežavajuće okolnosti,
a naročito: stupanj kaznene odgovornosti, pobude iz kojih je djelo učinjeno, jačina ugrožavanja ili
povrede zaštićenog dobra, okolnosti pod kojim je
djelo učinjeno kao i druge okolnosti koje se odnose na osobnost počinitelja.
6. ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI
I PRAVNE POSLJEDICE OSUDE
PRAVNE OSOBE
Ovo je regulirano posebnim odredbama KZ BiH
koje se odnose na pravne osobe. Osnova oduzimanja protupravne imovinske koristi pribavljene
kaznenim djelom, način oduzimanja, kao i zaštita
oštećenog dobra, regulirane su člankom 110. do
112. KZ BiH, a navedene odredbe sukladno se
primjenjuju i na pravne osobe. Osnova oduzimanja je u čl.110. st.1. KZ BiH da niko ne može zadržati korist pribavljenu kaznenim djelom. Sadržaj
odluke kojom se izriče mjera oduzimanja imovinske koristi određena je čl. 396. st.1. ZKP BiH, a
to je odluka kojom se optuženi oglašava krivim,
rješenjem o primjeni odgojne mjere i presudom
kojom se utvrđuje da je optuženi učinio kazneno
djelo u stanju neuračunljivosti.
Imovinska korist se može oduzeti i u odvojenom postupku, ako postoji opravdan razlog da
se vjeruje da je korist pribavljena kaznenim djelom, a vlasnik ili uživatelj nije u mogućnosti da
dokaže da je korist pribavljena zakonito. Predmeti koji se oduzimaju su novac, predmeti od
vrijednosti i svaka druga imovinska korist koja je
pribavljena kaznenim djelom, ako nije u mogućnosti počinitelj se obvezuje na isplatu novčanog
iznosa. Oduzimanje se može izvršiti i od osobe
na koju je imovinska korist prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj
vrijednosti.
Prema prethodnom izlaganju mogli smo vidjeti
prikaz stanja onakvo kakvo je u teoriji i praksi u
BiH. Međutim, potrebno je dati i određene prijedloge za poboljšanje trenutne zakonodavne ili procesne situacije kada se radi o odgovornosti pravnih osoba. Iz toga se nameću i sljedeći prijedlozi:
• potrebno je definirati temelje kaznene odgovornosti navedene u čl. 124. st. 1.. KZ BiH,
broj: 07/13
74
GOSPODARSTVO
koji se ogleda u izvedenoj odgovornosti fizičke osobe,
• potrebno je definirati mogućnost prinudnog
privođenja predstavnika pravne osobe,
• nedostatak odredbi o izvršenju kaznenih
sankcija pravnih osoba, neprecizno određeni pojmovi strane osobe.
Ova rješenja bi trebala biti dopuna postojećim,
kao što latinska izreka slovi, (Lex est norma recti),
zakon je mjerilo pravičnosti, ovi prijedlozi bi trebali
ići prema tom cilju.
7. ZNAČAJ UVOĐENJA OVOG
INSTITUTA ZA PRAVNI PROMET
Pravne osobe činjenjem kaznenih djela
oštećuju prava drugih, a pravne osobe čija su
prava oštećena, smatraju se oštećenim. Samim
tim, države, zajednice država, dužne su stvarati
pravni red i pružati sigurnost u pojedinim odnosima.23 Prava iz odnosa pravnih osoba se štite i na
međunarodnom planu. Prava zajamčena Europskom konvencijom o ljudskim pravima24, se štite
pod određenim uvjetima pred Europskim sudom
za ljudska prava u Strazburu, ali u prvom redu
pravom država i pred državnim institucijama.
U ranijem kaznenom zakonodavstvu BiH, često
su pravne osobe bile oštećene kaznenim djelom. Osim ostvarivanja prava koja se odnose na
imovinskopravni zahtjev, oštećeni se mogao u
određenim slučajevima pojaviti kao stranka u kaznenom postupku, kao privatni tužitelj i oštećeni
kao tužitelj.25 Promjenom zakonskih rješenja
oštećeni je izgubio tu ulogu i njegova uloga u
kaznenom postupku je minorna i svedena na
sudjelovanje u adhezivnom postupku. “Imov23. “Šteta koju je pretrpio tužitelj u neredima koji su se dogodili 10.
2.1997.godine u Mostaru, u parku Liska, prema presudi Vrhovnog
suda FBiH, odgovoran je drugooptuženi Hercegovačko-neretvanski kanton/županija, prema odredbama čl.180. Zakona o obveznim
odnosima. Prema toj odredbi, ZOO za štetu nastalu tjelesnom povredom prilikom javnih manifestacija odgovara društvenopolitička
zajednica (država, entitet, županija ili lokalna vlast)...za navedenu
štetu sud je proglasio županije, čije su policijske snage bile dužne
zaštititi javni red i mir i spriječiti međunacionalne sukobe u uvjetima
kada su se oni mogli očekivati.“ (Vrhovni sud FBiH, Rev-227/05 od
25. 6. 2006. godine). Ovom presudom se radi o građanskoj odgovornosti, jer u vrijeme događanja protesta nije bio uveden institut
kaznene odgovornost u pravni sustav. Međutim i da je bio uveden
u tom razdoblju, ne bi postojala odgovornost županije, kako to propisuje sadašnja odgovornost, jer je prema važećim odredbama KZ
isključena odgovornost županije.
24. Ratifikacija Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, izmijenjene i dopunjene protokolima br. 3., 5., i 8, i dopunjene
protokolom 2., te protokolima 1., 4., 6., 7., 9., 10., i 11., objavljen je u
Sl. glasniku RBiH br.5/96.
25. Sokolović S., Kazneni zakon Socijalističke Republike Bosne i
Hercegovine, s pregledom sudske prakse, Sarajevo, 1988. godine,
čl. 86 i 170.
broj: 07/13
rujan 2013.
inskopravni zahtjev neće se raspravljati u kaznenom postupku, ako bi to znatno odugovlačilo
kazneni postupak.”26 I drugi međunarodni propisi i
domaće zakonodavstvo27 jamče određenu zaštitu
oštećenim, ali nas prije svega zanima uvođenje
odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.
To prije svega s pozicije države, može se reći da
će uvođenje ove odgovornosti dovesti do više
reda i smanjenja kriminaliteta u svakom slučaju,
naročito efikasnom primjenom zakona, a također
i na međunarodnom planu između država i time
zaštititi njezine financijske interese radi kojih je
ova odgovornost prvenstveno i uvedena.
Oštećeni koji učestvuje u kaznenom postupku
koji se vodi protiv pravne osobe u svakom slučaju
kada je u pitanju imovinskopravni zahtjev ima povoljniji položaj, jer je veća mogućnost ostvarivanja
imovinskopravnog zahtjeva, ako ima dvije osobe
(fizičku i pravnu), prema kojima može ostvarivati imovinskopravni zahtjev. Uvođenju odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, pojedini
teoretičari su dali mogućnost procesuiranja kaznenih djela temeljem rada.28 U pitanju su povrede
prava na zapošljavanje, štrajk, prava iz socijalnog
osiguranja, a posebno je značajno nepreuzimanje
mjera zaštite na radu, iz čega proizlazi, tjelesna
oštećenja radnika.
8. ZAKLJUČAK
U većini zemalja pravo koje se odnosi na pravne osobe je rezultat donesenih brojnih konvencija, ali i širenja EU i traženja da se regulira odgovornost pravnih osoba za kaznena djela, pa su
zakoni koji reguliraju ovu odgovornost i doneseni
u većini slučajeva bez posebnog sistematskog
pristupa da bi ova odgovornost postojala. Kada je
u pitanju područje BiH, nepotrebno je da postoje
četiri zakona (na državnom, dva entitetska i Brčko
Distrikt), jer su zakoni toliko slični da nema praktične potrebe za ovakvim rješenjem, međutim to
je odraz političkog stanja.
U razmatranju stanja u ovoj oblasti, neophodno je definirati pojam pravne osobe u kaznenim
zakonima u BiH, koji ne bi smio biti drugačiji od
pojma pravne osobe koji definira građansko pravo. Postavlja se pitanje, zašto je važno pravilno
26. Filipović Lj., Položaj oštećenog u kaznenom postupku, Pravo i
pravda, časopis za pravnu teoriju i praksu, godina VIII., br.1., Udruženje sudaca u Federaciji BiH, Sarajevo 2009. godine.
27. Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka
(Sl. novine FBiH, br.36/03).
28. Vrhovšek M., Odgovornost pravnih osoba za izvršenje krivičnih
djela po osnovi rada, Pravni život, 2009, 7-8.
rujan 2013.
GOSPODARSTVO
definiranje pojmova u svakom slučaju, definicije
određenih pojmova imaju jasniju odrednicu izoštravanja pojmova, čime se određuje jedinstveno
značenje, što olakšava i cjelokupnu komunikaciju istraživača u istraživanju definiranih pojmova.
Potrebno definiranje pojmova, je bitno kako bi se
pravilno i jasno unio u praksu, odnosno u zakon
i time pravilno upotrebljavao u pravnom prometu.
Veoma značajna odrednica je da se definiraju temelji kaznene odgovornost, a temelj odgovornosti
pravne osobe naveden u čl. 124. st.1. t. c) KZ BiH
brisati i odgovarajuću odredbu iz drugih kaznenih zakona. Kada je u pitanju primjena zakonskih
odredbi o odgovornosti pravnih osoba, potrebna
je edukacija svih koji primjenjuju odredbe koje se
odnose na pravne osobe, pogotovo iz razloga jer
se ovi propisi u velikoj mjeri oslanjaju na druge
propise i grane prava, prvenstveno građansko i
gospodarsko.
Uopćeno gledajući, u svijetu kao što je slučaj sa
zemljama regije i u BiH, vidljivo je da je ova odgovornost novijeg datuma, te i druge zemlje imaju
problem oko uvođenja, shvaćanja i primjene ove
odgovornosti, ali se ista neminovno uvodi da kao
društvene pojave postoje radnje koje se mogu
okarakterizirati kao kaznena djela, a čijem izvršenju doprinose pravne osobe.
9. Literatura
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Babić M., Filipović Lj., Marković I., Rajić Z.,
Komentari kaznenih zakona u Bosni i Hercegovini, Knjiga I, Vijeće Europe i Europska
komisija, Sarajevo 2005. godine,
Bubalović T., Pravna misao, „Pravo
na pravičan kazneni postupak prema
međunarodnom pravu o ljudskim pravima,
Pravna misao, br.9-10, Sarajevo, 2004.
godine,
Ened T., Criminal Liability for legal entities,
www.mondaq.com,
Đurđević Z., Komentar Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela,
Narodne novine d.d. Zagreb, 2005.godine,
Filipović Lj., Položaj oštećenog u kaznenom
postupku, „Pravo i pravda“, Udruga sudaca
u FBiH, Sarajevo VIII, br.1. 2009.godina,
Ibrahimpašić B., Prilog pitanju o kaznenoj
odgovornosti pravnih osoba, Godišnjak
Pravnog fakulteta Sarajevo, 1955., III,
Ikanović V., Pravna osoba kao subjekt kaznenog djela (s posebnim osvrtom na Ka-
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
75
zneni zakon Republike Srpske), Pravni savjetnik 2004. godine,
Jusufović M., „Odgovornost pravnih osoba
za kaznena djela“ Pravo i pravda, (Udruga
sudaca u FBiH), Sarajevo 1/2007,157.
Sijerčić-Čolić H., Kazneno procesno pravo, knjiga II, Tijek redovitog kaznenog
postupka i posebni postupci, Pravni
fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005. godine,
Simić M., Trifković M., Poslovno pravo osnovi prava i obveza, trgovačka društvaEkonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu,
Sarajevo 1999. godine,
Sokolović S., Kazneni zakon Socijalističke
Republike Bosne i Hercegovine, s pregledom sudske prakse, Sarajevo, 1988.godine,
Srzentić N., Stajić A., Lazarević LJ., Kazneno pravo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije - opći dio, deseto izdanje,
Suvremena administracija, Beograd 1981.
godine,
Guido Molinari., The System of Administrative (Criminal) Liability of Legal Enteties
under 8th june 2001. Legislative Decree
n. 231, Awocato Carnelutti Laww Firm –
Rome, www.tidona.com
Vrhovšek M., Odgovornost pravnih osoba
za izvršenje kaznenih djela po osnovu rada,
Pravni život, 2009.godine,
Zakoni:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Kazneni zakon BiH, (“Sl. glasnik BiH” br.
3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05,
53/06, 55/06, 32/07 i 8/10.),
Kazneni zakon FBiH, (“Sl. novine FBiH“
br.36/03, 37/03, 21/04, 69/04 i 18/05),
Kazneni zakon RS, (“Sl. glasnik RS“
br.49/03, 108/04, 37/06 i 70/06),
Kazneni zakon Brčko Distrikta BiH, (“Sl. glasnik BD BiH“ br.10/03.),
Kazneni zakon Republike Slovenije, (“Ur. l.
RS « št.br. 29/04, 55/08.),
Zakon o kaznenom postupku BiH (“Sl.
glasnik BiH” br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04,
63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07,
32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09,
16/09,93/09),
Zakon o zaštiti osobnih podataka,( Sl. glasnik BiH, br. 32/01, 49/06.),
broj: 07/13
GOSPODARSTVO
76
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i
ugroženih svjedoka, (Sl. glasnik BiH, br.
3/03.),
Zakon o elektronskom potpisu BiH, ( Sl. glasnik BiH, br. 91/06), od 14. 11. 2006. godine
Okvirni zakon o registraciji poslovnih subjekata u BiH (Sl. novine BiH, br.42/04),
Zakon o izvršenju kaznenih sankcija u FBiH
(Sl. novine FBiH, br.44/98 i 42/99),
Zakon o obveznim odnosima (Sl. list SFRJ,
br.29/78, 39/85, 46/85, 57/89, Službeni list
RBiH, br.2/92, 13/93, 13/94, i Službene novine FBiH, br.29/03),
Zakon o odgovornosti pravnih osoba R. Srbije za kaznena djela ( Sl. glasnik R. Srbije,
br. 97/08),
Zakon o odgovornosti pravnih oseb za
kazniva dejanja Slovenije (Uradni list
R.Slovenije, št.50/04),
Zakon o gospodarskim društvima FBiH (Sl.
novine FBiH, br.23/99, 45/00, 2/02, 6/02,
29/03, 68/05, 91/07, 88/08, 84/08, 79/09,
63/10),
Zakon o gospodarskim prijestupima (Sl. novine FBiH, br.6/95),
Zakon o registraciji poslovnih subjekata
u FBiH (Sl. novine FBiH, br.27/05, 68/05 i
43/09),
Zakon o parničnom postupku FBiH, (Sl. Novine FBiH, broj 53/03, 73/05, 19/06),
Zakon o prekršajima Federacije Bosne i
Hercegovine, (Sl. novine FBiH broj 31/06),
Zakon o stečajnom postupku FBiH (Sl. novine FBiH, br.29/03, 32/04, 42/06),
Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima , (Sl.
novine FBiH, broj 35/09),
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, (Sl. novine BiH, broj 10/08,
međunarodni ugovori),
Convention of the protection of the enviroment through criminal law, CETS, No 172,
Strasbourg, 04.11.1998.godine,
Internet, http/:
-
-
-
-
-
www.mojepravo.net
www.fr.jurispedia.org
www.ohr.it
www.informator.co.yu
www.internationallawoffice.com
broj: 07/13
rujan 2013.
rujan 2013.
GOSPODARSTVO
77
Bogoljub Raffaelli, dipl. iur.
ZAKLJUČENJE UGOVORA O
POSLOVNOJ SURADNJI
Pojam poslovne suradnje
U konkurentskom okruženju veći razvojni potencijal i više razine profita ostvaruju one tvrtke
koje imaju veću poslovnu snagu. Poslovna se
snaga procjenjuje na osnovi vrednovanja razine
dostupnih resursa i organizacijskih sposobnosti
tvrtke. Jedan od načina da se poveća razina ključnih resursa i time ostvari konkurentska prednost,
jest ulazak u odnose suradnje s drugim tvrtkama.
Strateška poslovna suradnja danas je veoma rasprostranjena. Mislimo da se u razdoblju krize
poslovni ljudi moraju još više susretati, razgovarati, izmjenjivati iskustva, predlagati nove oblike
poslovne suradnje i nove modele poslovanja,
zajednički razmišljati o modelima izlaska iz krize.
Na taj način moguće je brže i učinkovitije izaći iz
krize. Ponekad kriza omogućava (rijetkima, kreativnima i hrabrima) i veći uspjeh u poslovanju,
jer kriza otvara određene mogućnosti kojih nema
u redovitim uvjetima poslovanja. Smatramo da u
razdobljima krize treba naći dodatne izvore energije, odlučnosti, kreacije i tražiti nova rješenja.
Poslovna suradnja između partnera odvija se
u cilju poboljšanja položaja ugovornih strana na
tržištu. Suradnja se odnosi na istraživanje tržišta
i razmjenu tržišnih informacija, načelnu volju za
suradnjom u komplementarnim aktivnostima, zajedničkom razvoju proizvoda, istraživačkom radu.
Poslovna suradnja je oblik gospodarske suradnje
između gospodarskih subjekata radi uvođenja
svih novosti i znanja u organizaciju i proces proizvodnje i prometa. Ona pridonosi dopunjavanju i
međusobnoj uskladbi tehničke, ekonomske i poslovne suradnje usmjerene na ekonomski razvoj
tvrtki koje ulaze u poslovnu suradnju Često se poslovna suradnja vezuje uz neki drugi oblik gospodarske suradnje kao što je dugoročna proizvodna
kooperacija, pribavljanje i ustupanje materijalnog
prava na tehnologiju, zajednička ulaganja Ova
veza ne mora biti istodobna jer poslovna suradnja može prethoditi nekom drugom od nabrojenih
poslovnih odnosa a može se nastaviti nakon prestanka tog odnosa.
Ekonomske značajke poslovne
suradnje
Temeljne ekonomske značajke poslovne suradnje određene su sljedećim ciljevima:
• zajednički nastup na tržištu,
• osiguranje plasmana vlastite proizvodnje i
angažiranje kapaciteta obje tvrtke pod što
povoljnijim uvjetima,
• korištenje raspoloživih resursa pod što povoljnijim uvjetima,
• korištenje referenci, iskustava i poslovnih
veza obje ugovorne strane na tržištu,
• podjela troškova i smanjenje rizika u
poslovanju.
U suvremenoj ekonomiji gotovo da ne postoji tvrtka srednje veličine koje nije u partnerstvu
s nekim, a obično i s više partnera. Brzi razvitak
novih tehnologija još je jedan od ključnih razloga
stvaranja poslovne suradnje koje danas postaju
važan faktor uspjeha u mnogim tvrtkama. Ranije gospodarske suradnje bile su motivirane idejom sniženja troškova, a moderne su intenzivne
znanjem i glavni se cilj očituje u što izraženijem
učenju od partnera. Jedan od najznačajnijih faktora uspješnosti same suradnje jest pronalaženje
upravo odgovarajućeg partnera. Pritom je ključna
uloga dva pojma: ciljeva i mogućnosti tvrtke. Poslovni bi partneri morali imati kompatibilne ciljeve,
a istovremeno i komplementarne sposobnosti/
mogućnosti.
Nisu baš sve poslovne suradnje u praksi bile
uspješne. Među partnerima uvijek postoji dilema
između suradnje i natjecanja. Tvrtke često sudjeluju u “utrci učenja”, tko će pribaviti veće znanje
broj: 07/13
78
GOSPODARSTVO
od drugoga, i ta situacija nerijetko narušava stabilnost same suradnje. Riječ je o univerzalnoj dilemi hoćemo li se ponašati miroljubivo ili agresivno,
Motivi za poslovnu suradnju
Važan motiv za poslovnu suradnju predstavlja stjecanje i razmjena tehnologije i znanja.
Tehnologija, distribucijska mreža i znanje često nisu za prodaju. U takvim slučajevima, da
bi se zadovoljila potreba za resursima, ostvarile
konkurentske prednosti nužna je poslovna suradnja s partnerima koji nude nove tehnologije
. Transfer tehnologije predstavlja najvažniji razlog ulaska u poslovnu suradnju tvrtki iz zemalja u razvoju s tvrtkama iz tehnološki naprednih
zemalja. Motiv za poslovnu suradnju može biti i
znanje o poslovnim procesima jednog partnera
koje je sukladno tehnološkim resursima drugog
partnera.
Ponekad tvrtka može imati fizičke mogućnosti
za proizvodnju i prodaju određenog proizvoda, ali
i manjak stručnih menadžera za ključna područja povezana s tim specifičnim poslom. Poslovna
suradnja s partnerom koji posjeduje potrebne menadžerske sposobnosti pružaju tvrtki mogućnost
brzog napredovanja po krivulji učenja i bržeg stjecanja konkurentske prednosti. Ovo su vrlo često
razlozi za poslovnu suradnju između multinacionalnih tvrtki i tvrtki iz slabije razvijenih zemalja.
Treba zapaziti da lokalni partner, koji može imati
kontrolu nad osnovnim čimbenicima proizvodnje,
ipak nije konkurentan na globaliziranom tržištu
bez suvremenih menadžerskih tehnika kojima
raspolažu velike tvrtke .
Čest je slučaj da se pri proizvodnji osnovnog
proizvoda javlja i značajna količina sporednih
proizvoda koji s njim nisu povezani. Ako proizvođač nema mogućnost efikasne distribucije takvih
proizvoda ili pak nema odgovarajuće tehnologije
niti potrebe za njihovo korištenje u daljnjem proizvodnom procesu, prikladno rješenje bi moglo biti
poslovna suradnja s kvalificiranim distributerom
ili partnerom koji posjeduje tehnologiju za njihovo
iskorištavanje. U skupinu tržišnih i menadžerskih
motiva za poslovnu suradnju spadaju: širenje kanala distribucije proizvoda, širenje proizvodnog
asortimana, korištenje ekonomije obujma, zapošljavanje viškova proizvodnih kapaciteta i efikasnije korištenje postrojenja, smanjenje troškova,
prevladavanje prepreka za ulazak na nova tržišta,
restrukturiranje linije proizvoda u fazi zrelosti ili
fazi opadanja, diversifikacija na tržište novih proi-
broj: 07/13
rujan 2013.
zvoda, Pri tome treba napomenuti kako poslovna
suradnja može biti probitačna i tvrtki donijeti značajne velike tržišne prednosti, olakšati joj pristup
tržištu ili pripomoći njenom bitno drukčijem pozicioniranju na tržištu i u onim slučajevima kad ona
može i samostalno proizvoditi i distribuirati određeni proizvod ili uslugu.
Predmet poslovne suradnje
Predmet poslovne suradnje su radni, poslovni
i drugi ekonomski interesi tvrtki koje međusobno
poslovno surađuju, a najčešća poslovna suradnja
između tvrtki odvija se putem kooperacije i međusobne isporuke sirovina, reprodukcijskog materijala , zapravo međusobna razmjena rada .
Međutim poslovna suradnja može obuhvatiti i
druge činidbe kao što su davanje opreme na trajniju posudbu, pomoć u ljudskim resursima radi
ostvarivanja određenog zajedničkog zadatka tvrtki koje međusobno poslovno surađuju. Predmet
poslovne suradnje može biti i drugi zajednički interes koji se ne sastoji u međusobnim činidbama
, već u ostvarivanju drugih ekonomskih interesa.
Poslovna suradnja može se odnositi i na zapošljavanje , obrazovanje ljudskih resursa, dakle može
se odnositi na veoma široki dijapazon međusobnih ekonomskih interesa tvrtki koje međusobno
poslovno surađuju.
Ugovorne strane su suglasne da će sve poslovne odluke koje se odnose na poslovnu suradnju
donositi suglasno. Svi ugovori koje će zaključiti na
osnovu generalnog ugovora, postaju važeći potpisom obje ugovorne strane Ugovorne strane su
suglasne da radove, koje dobiju na osnovu ugovora o suradnji može obavljati bilo koja od njih.
To znači da svaki od potpisnika ovog ugovora
može obaviti cijelu narudžbu u ime i za račun obiju strana.
Pri tome je bitno napomenuti da se ovdje radi o
poslovnoj suradnji dva potpuno slobodna gospodarska subjekta bez stvaranja novog ili ma kakvog posebnog organizacijskog oblika
Vrste poslovne suradnje
Vrste suradnje mogu se razlikovati prema:
• trajanju - neki odnosi suradnje nemaju definirano trajanje, dok su drugi uspostavljeni
konkretno kako bi se ostvario određeni cilj,
nakon čega se suradnja završava,
• prema broju partnera - većina partnerstava
uključuje samo dva partnera, a neka, kao
što su partnerstva uspostavljena za sudje-
rujan 2013.
GOSPODARSTVO
lovanje u programima istraživanja i razvoja
po definiciji uključuju više partnera,
• prema veličini i vrsti partnera - iako brojne
male i srednje tvrtke preferiraju partnerstva
s drugim malim i srednjim tvrtkama gdje su
partneri slične veličine i mogu pregovarati
na jednakim osnovama, brojna partnerstva
uključuju male i srednje tvrtke i velike tvrtke, male i srednje tvrtke i vladine institucije,
sveučilišta ili obrazovne institucije,
• prema aktivnostima partnera - u nekim slučajevima suradnje, partneri se bave sličnim
aktivnostima (i teoretski su konkurenti), ali
su, primjerice, aktivni u različitim geografskim područjima; ta vrsta suradnje može se
nazvati horizontalnom suradnjom. U drugim
slučajevima su aktivnosti kojima se bave
partneri komplementarne, primjerice na različitim razinama u proizvodnom lancu, kao
što je slučaj kod podizvođača. Ova vrsta suradnje može se nazvati vertikalna.
Traženje partnera za poslovnu
suradnju
Traženje pogodnog poslovnog partnera za poslovnu suradnju obuhvaća sljedeće aktivnosti
• definicija ciljne skupine i izrada profila potencijalnog poslovnog partnera prema zadanom profilu,
• selekcija potencijalno zainteresiranih tvrtki
iz internih i vanjskih baza podataka,
• uspostavljanje kontakta s izabranim tvrtkama, sastavljanje i slanje dopisa s formuliranim prijedlogom za suradnju,
• evaluacija povratnih informacija i telefonska
provjera interesa za osobnim razgovorom,
• izrada završnog izvještaja sa zapisima vođenih telefonskih razgovora te kratkim profilima zainteresiranih tvrtki,
• ugovaranje
razgovora
s
odabranim
tvrtkama.
Ispitivanje poslovnog partnera
prije stupanja u odnose
poslovne suradnje
• Prije stupanja u poslovni odnos s novim
poslovnim partnerom treba obvezno procijeniti moguće rizike buduće poslovne
suradnje, koje je onda potrebno pažljivo
analizirati. Opredjeljenje za tržišno gospodarstvo sa racionalnim ekonomskim
ponašanjem nameće potrebu utvrđivanja
79
boniteta tvrtke naročito kod poslovne suradnje, jer u suvremenim uvjetima poslovanja tvrtka ima kvantitativna i kvalitativna
obilježja . Kvantitativno obilježje tvrtke je
rezultat unutarnje organizacije , dok kvalitativna obilježja spadaju u šire definiranje
pojma boniteta. Bonitet tvrtke je pokazatelj tržišnog položaja tvrtke, perspektive
poslovnog razvoja i poslovne orijentacije.
Bonitet se koristi za ocjenu kreditne sposobnosti i likvidnosti tvrtke. Faktori koji utiču na bonitet tvrtke su financijski izvještaji, informacije o poslovanju tvrtke, navike
plaćanja, kao i druge informacije vezane
za sektor u kojem tvrtka posluje te njeno
pozicioniranje u odnosu za taj sektor.
• Uz provjeru boniteta, dobro je zatražiti
neki od instrumenata osiguranja plaćanja
. U praksi se najčešće koriste zadužnica i
mjenica. Zadužnica je dobra jer ima učinak
pravomoćnog rješenja o ovrsi, što znači da
u slučaju nemogućnosti naplate možete zaplijeniti sredstva s računa dužnika i prenijeti
ih na svoj račun. Zadužnica služi i kao ovršna isprava, pa se putem nje, ako na računu
nema novca, može sudskim putem tražiti
ovrha na imovini dužnika. Mjenica je manje
efikasna od zadužnice, ali može dobro poslužiti za ‘sjedanje’ na dužnikov račun.
Za ostvarivanja poslovne
suradnje bitno je obvezatno
zaključenje ugovora o
poslovnoj suradnji.
Da bi se ostvarila poslovna suradnja nužno je i
bitno obvezatno zaključenje ugovora o poslovnoj
suradnji, jer bez sklopljenog ugovora o poslovnoj
suradnji ne može se govoriti o ovom vidu poslovanja između gospodarskih subjekata, dakle baza
odnosa je ugovor .
U pozitivnom pravu je za većinu ugovora o poslovnoj suradnji predviđena pismena forma. U
pravnoj teoriji postoji shvaćanje da se radi o pismenoj formi kao dokaznom sredstvu, a ne o bitnom elementu ugovora. Smatram , da je suprotno
shvaćanje primjerenije . Ugovori o poslovnoj suradnji moraju biti zaključeni u pismenoj formi, jer
se radi o vanredno značajnim ugovorima za ugovorne strane kojima se po pravilu reguliraju trajniji
uzajamni odnosi. Gospodarski značaj i trajnost
odnosa su izuzetno značajni argumenti u pogledu
pismene forme kao bitnog elementa
broj: 07/13
80
GOSPODARSTVO
Ugovor o poslovnoj suradnji ne mora jedino
regulirati suradnju kod točno određenih poslova,
pošto može biti i u obliku generalnog ugovora o
poslovnoj suradnji kod unaprijed nepredviđenog
broja poslova. Kada se ugovor o poslovnoj suradnji pojavljuje u obliku generalnog, odnosno
okvirnog ugovora o suradnji , njegovo se izvršenje ostvaruje zaključenjem pojedinačnih ugovora
. Ovim se ugovorom može predvidjeti zajedničko
istupanje ugovornih strana . Ugovorom o poslovnoj suradnji može se predvidjeti solidarna odgovornost prema trećim osobama na bazi poslovne
suradnje. Pošto se po pravilu radi o dugoročnijoj
suradnji koja se regulira ugovorom , u ugovoru
treba predvidjeti način zajedničkog snošenja troškova ,a isto tako i ugovorne kazne i druge sankcije za stranu koja ne izvršava svoje obveze .
Ugovor o poslovnoj suradnji nije novi ugovor
gospodarskog prava, radi se više o jednom zbirnom ugovoru koji se u cilju ostvarivanja predviđenih zadataka , realizira pomoću postojećih ugovora gospodarskog prava. Upravo ova osobina
ugovora o poslovnoj suradnji stvara u praksi najviše problema pošto je neophodno u ugovoru sve
detaljno predvidjeti , jer ne postoje odgovarajući
dispozitivni propisi koji bi se eventualno mogli primijeniti prilikom sastavljanja i realizacije ugovora.
Vrlo je teško sve unaprijed detaljno regulirati, naročito kada se radi o dugoročnijim odnosima , a
upravo je to slučaj kod ovog ugovora. Situacija
je znatno otežana time što ovaj ugovor nema u
punoj mjeri izraženu pravnu formulaciju, iako se
u praksi u sve većoj mjeri ustaljuju pojedini tipovi
ovog ugovora.
Između pojedinih vrsta ugovora o poslovnoj suradnji postoje značajne razlike i u pogledu bitnih
elemenata o kojima se moraju suglasiti ugovorne
strane, pa da se ovaj ugovor smatra zaključenim
. Razlike u pogledu bitnih elemenata ugovora po
prirodi posla uglavnom se kod pojedinih ugovora
razlikuju prema minimumu u ugovoru uzajamne
suradnje ugovornih strana. Zajedničko za sve
vrste ugovora o poslovnoj suradnji je da se kod
ovih ugovora u praksi često pojavljuje veći broj
ugovornih strana, ali bitno je da moraju postojati
najmanje dvije ugovorne strane .
Obveze ugovornih strana kod
ugovora o poslovnoj suradnji
Jedinstveni pojam ugovora o poslovnoj suradnji
stvara ugovornim stranama slijedeće ugovorne
obveze:
broj: 07/13
rujan 2013.
• Zakonom o obveznim odnosima propisano
je da je svaki sudionik dužan ispunjavati
svoje obveze, postupati s pažnjom koja se u
pravnom prometu zahtijeva u odgovarajućoj
vrsti odnosa (pažnja dobrog gospodarstvenika, odnosno pažnja dobrog domaćina).
Prilikom ispunjavanja obveza iz profesionalne djelatnosti, sudionik u obveznom odnosu
dužan je postupati s povećanom pažnjom,
prema pravilima struke i običajima (pažnja
dobrog stručnjaka). Ovisno o tome radi li
se o pitanju građanskopravnog ili obveznog
odnosa u trgovačkom pravu primjenjivat
će se pozornost dobrog domaćina ili pozornost dobrog gospodarstvenika. Kriteriji
pozornosti dobrog domaćina ili dobrog gospodarstvenika postavljeni su objektivno, te
se prilikom prosudbe ne polazi od osobnih
svojstava i okolnosti u kojima se nalazi domaćin ili gospodarstvenik, već se zahtijeva
apstraktna, objektivna pozornost. Standard
dobrog gospodarstvenika, zahtijeva se
kada je sudionik obveznog odnosa gospodarstvenik čiji je predmet poslovanja obavljanje određene gospodarske djelatnosti.
Pozornost dobrog stručnjaka zahtijeva se
od osobe koja se profesionalno bavi određenom djelatnošću. Stupanj povećane pozornosti određuje se prema pravilima struke
i prema poslovnim običajima stvorenim pri
obavljanju određene gospodarske djelatnosti. Konkretnu pozornost dobrog domaćina,
gospodarstvenika ili stručnjaka određuje
ovisno o vrsti ugovora, činjeničnom stanju,
poslovnim običajima, pravilima struke uzimajući u obzir i sve relevantne okolnosti slučaja. To je upravo ona pozornost koja se u
konkretnim prilikama od dobrog domaćina,
dobrog gospodarstvenika i dobrog stručnjaka redovito traži.
• Načelo savjesnosti i poštenja nalaže kako
onom koji vrši svoje pravo, tako i onom koji
ispunjava svoju obvezu da pri tome uzima
u obzir i interese druge strane, a načelo savjesnosti i poštenja naročito dolazi do izražaja kod onih poslovnih odnosa koji traju
duže vrijeme i ovdje se zahtjeva poštivanje
načela savjesnosti i poštenja u većoj mjeri.
Kriterij za ocjenjivanje postojanja savjesnosti i poštenja je van pravni , društveni i etički
kriterij i pojavljuje se kao veza između prava i morala, kao i nemogućnosti da se za-
rujan 2013.
GOSPODARSTVO
konodavnim putem u cijelosti reguliraju svi
društveni odnosi , s tim da ovo načelo omogućuje humanizaciju obveznih odnosa. Da
li se sudionik obveznog odnosa pridržavao
načela savjesnosti i poštenja treba suditi od
slučaja do slučaja ovisno o svakom konkretnom slučaju. Pri razmatranju ovog načela treba imati u vidu da se primjena ovog
načela ne odnosi samo na zaštitu prava i
obveza koje proizlaze iz sklopljenog ugovora kao glavna obveza, već ovo načelo vrijedi između ugovornih strana i kada između
ugovornih strana nije što izričito ugovoreno
, odnosno zakonom propisano. Nadalje u
slučaju spora između sudionika poslovne
suradnje ovo načelo sud uzima u obzir i primjenjuje po službenoj dužnosti jer je ovdje
riječ o imperativnoj normi koju strane ne
mogu isključiti. Načelo savjesnosti i poštenja predstavlja jedan od osnovnih kriterija
tumačenja pravnih akata i radnji, pa tako
ZOO-a u članku. 99. predviđa da se sporne
odredbe imaju tumačiti i razumjeti onako
kako to odgovara načelima obveznog prava, a jedno od tih načela je svakako načelo
savjesnosti i poštenja.
• Ugovori o poslovnoj suradnji su u velikoj
mjeri prožeti idejom o uzajamnoj pomoći između poslovnih partnera. Ova pomoć može
biti najraznovrsnija i može biti unaprijed
predviđena u ugovoru, a isto tako obveza
uzajamnog pomaganja postoji i onda kada
ugovorom to nije predviđeno. Uzajamno
ugovorno pomaganje se može izražavati i
u ustupanju sredstava za rad, sirovina, poluproizvoda, ustupanje licenci,pronalazaka.
know how, usavršavanje kadrova i slično.
Obveza uzajamnog pomaganja postoji i
onda ako nije predviđena u ugovoru, a kasnije nastupe takve okolnosti koje otežavaju
ispunjenje ugovornih obveza od strane partnera. To mogu biti najraznovrsniji slučajevi
i oblici pomoći.
Rješavanje nesuglasica u
poslovnoj suradnji
Uz posao često dolazi stres i nerazumijevanje,
a razmirice između poslovnih partnera lako mogu
ugroziti posao, pa se daju slijedeći savjeti za smirivanje razmirica :
• Treba zaustaviti svađu jer I najmanja rasprava može eskalirati u veliku svađu ukoli-
•
•
•
•
•
•
•
81
ko se ne reagira na vrijeme. Iako se partneri
najčešće neće moći usuglasiti oko svih detalja i dokazati tko je u pravu, a tko ne, vrlo
je važno usmjeriti razgovor prema konstruktivnom i produktivnom rješenju umjesto prepustiti se adrenalinu i psovkama;
Treba otkriti bit problema, jer razmirice
mogu nastati oko banalnih stvari koje nisu
važne niti jednom od partnera. Radi toga
je važno vidjeti što je srž samog problema.
Iako je vika možda nastala radi toga što netko nije ugasio svjetla po izlasku iz ureda,
najčešće je problem dublji i njega treba rješavati čim prije;
Treba nastojati uvoditi neutralne strane, u
svakoj raspravi je važno zadržati hladnu
glavu. No, emocije i adrenalin se često ne
mogu kontrolirati. Radi toga je dobro imati
neutralnu osobu u blizini koja će sagledati
problem i ukazati na bolje načine rješavanja
poteškoća od svađe;
Treba procijeniti posao, jer razdoblje razmirica je idealno za ponovno sagledavanje
posla i njegovih beneficija. Zaraćene strane
će se sjetiti što im sve dobro nosi taj posao
i shvatiti kako je u konačnici dobar posao
bitan, a usputne svađe nepotrebne ,
pratiti izlaznu strategiju, jer svako partnerstvo treba imati unaprijed dogovorenu strategiju izlaska. Tako ćete se osigurati i vi i
vaš partner u slučaju da nešto krene po zlu;
Zanemariti prijateljstvo. Želja za očuvanjem
prijateljstva često dovodi do produbljivanja
nesuglasica između poslovnih partnera jer
se ne želi ugroziti prijateljstvo. No, statistika
pokazuje kako poslovne nesuglasice negativno utječu na prijateljstvo. Zato ne gledajte prijatelja na poslu nikako drugačije osim
kao kolegu i poslovnog partnera;
Respektabilan dijalog Učiniti sve što možete kako biste razumjeli brige partnera i jasno
komunicirali s njim o problemima. Ukoliko
iskreno komunicirate i poštujete svog poslovnog partnera lakše ćete doći do kompromisa i civiliziranih razgovora;
Potražiti pravnog savjetnika Ukoliko vidite
da je suradnja s dosadašnjim partnerom
uistinu zastranila i da ste iscrpili sva druga
rješenja, pripremite se za najgori scenarij.
Iako uvijek postoji mogućnost za popravak,
bolje je biti spreman. Neka vaš pravni savjetnik provjeri još jednom detalje partner-
broj: 07/13
GOSPODARSTVO
82
stva i bude spreman zaštititi vaše interese u
slučaju prestanka partnerstva.
Problem naplate potraživanja u
odnosima poslovne suradnje
Kao bitan čimbenik koji utječe na dobru poslovnu suradnju je točno i pravodobno ispunjavanje
svojih obveza, a naročito plaćanje dospjelih obveza u za to predviđenom roku.
Jedna od najznačajnijih faktora uspješne naplate potraživanja je pravovremena reakcija. Čim
prođe rok za naplatu, treba krenuti u akciju. U suprotnom, svakim danom povećava se vjerojatnost
dužnikovog bankrota, a tada više nema pomoći
U nastavku daju se savjeti u pogledu pravodobne i učinkovite naplate potraživanja:
• ako se partnera ocijeni rizičnim treba zatražiti od njega dodatno osiguranje naplate ,
• naplatu potraživanja treba sustavno i principijelno organizirati i pratiti. Što znači, treba osmisliti strategiju postupanja u raznim
fazama naplate, kao i poteškoćama koje
prate istu, zatim ih se dosljedno držati i provoditi ih u praksi. Vrlo je bitno odrediti granice kada će se neko potraživanje početi smatrati „spornim“ i teško naplativim, a radi
poduzimanja ostalih radnji, potrebnih da naplata ne bi „propala u cijelosti“,
• po isteku roka naplate, poslovnog partnera
treba podsjećati na njegove obaveze, telefonom ili pismeno. Ako to činite telefonskim
pozivom svakako treba napraviti zabilješku
o postignutom dogovoru ili obećanju. Sustavnim praćenjem međusobne komunikacije uvijek vezano za naplatu, brže će se
shvatiti da li poslovni partner doista „grca
u problemima“ ili vas jednostavno „vuče za
nos“,
• ako se uvidi da poslovni partner ima objektivnih problema koji su premostivi, treba
predložiti izmjenu uvjeta plaćanja , treba
predložiti obročnu otplatu ili plaćanje s odgodom, naravno, s obračunavanjem zatezne kamate.
Ako ste promašili u provjeri boniteta i zaključili
da vam instrumenti osiguranja plaćanja ne pomažu u naplati potraživanja, uvijek vam stoji na raspolaganju sudska tužba. Većina poduzetnika se
ježi na samu pomisao pokretanja sudskog spora jer je to često početak trakavice s neizvjesnim
ishodom. Naime, u sudskom sporu potrebno je
dokazati da dužnik svjesno izbjegava podmirenje
broj: 07/13
rujan 2013.
svoje obaveze. Najčešće se obveze izbjegavaju tako da jedna osoba kontrolira više tvrtki, pri
čemu obveze preuzima jedna tvrtka, a prihodi se
kanaliziraju na druge tvrtke koje su registrirane na
posuđena imena. U sudskom postupku ovakvu
vrstu malverzacije teško je dokazati. Osim toga,
velika je vjerojatnost da će do pravorijeka dužnik
otići u stečaj ili nestati s poslovne scene. U takvim uvjetima pošteni poduzetnici osuđeni su na
snalaženje u šumi pravnih propisa koji pogoduju
dužnicima.
Da bi svoje pravo ostvarili u sudskom postupku
u što kraćem vremenu i uz što manje troškova potrebno je da činjenice na kojima zasnivate svoje
pravo možete da dokažete odgovarajućim dokaznim sredstvima.
U gospodarskim sporovima postojanje poslovne suradnje ugovornih strana, kao i postojanje i
visina novčanih i nenovčanih potraživanja i dugovanja, najčešće se dokazuje putem privatne
isprave ( zaključen pisani ugovor, ponuda, izjava o prihvatu ponude, izjave o otkazu, raskidu),
faktura, otpremnica, pravomoćna i izvršna presuda, Nerijetko se dešava u praksi da je sudski
postupak naplate potraživanja otežan ili je pak
vjerovnik onemogućen da namiri svoje potraživanje samo iz razloga nepostojanja uredne i
pravilno sastavljene poslovne dokumentacije
(primjerice nejasno definirana prava i obveze
ugovornih strana, nejasno definirani uvjeti i rokovi iz ugovora, neispunjenje zakonom propisane forme ) ili pak propuštanje vjerovnika da
poduzme određene radnje u zakonom propisanim rokovima, što svakako dužniku ide u prilog i
omogućava istog da i dalje izbjegava ispunjenje
svojih obaveze.
Poslovna suradnja s inozemnim
partnerom
Osnovna karakteristika suvremenih uvjeta poslovanja je proces globalizacije. U svakodnevnom
poslovnom žargonu, sve su prisutniji termini: globalno poslovanje, globalna proizvodnja, globalna
tržišta, globalni proizvodi. Živimo u vremenu globalizacije i, htjeli mi da priznamo ili ne, globalizacija je tu, svuda oko nas. Razvoj svjetske ekonomije
karakteriziraju ubrzani procesi internacionalizacije i globalizacije poslovanja tako da su nacionalne
granice postale preuzak okvir za obavljanje ekonomskih aktivnosti, uvjeti međunarodne razmjene
postaju sve liberalniji. Kako orijentacija samo na
domaće tržište sasvim sigurno ne može biti ga-
rujan 2013.
GOSPODARSTVO
rancija dugoročnog uspjeha, poslovna suradnja
sa inozemstvom postaje sve više imperativ.
Menadžeri, bilo gdje se u svijetu nalazili, u obavljanju svojih poslovnih aktivnosti moraju imati u
vidu globalnu perspektivu njihovih poslova. Od
suštinskog značaja je iskoristiti sve pozitivne
strane globalizacije, a očuvati posebnosti lokalne
sredine. Menadžeri sa globalnom orijentacijom
u poslu, ne smiju dozvoliti da upadnu u zamku
stereotipa grupe ljudi. Umjesto toga, globalna orijentacija zahtijeva od menadžera da naglašava
ulogu većeg znanja, razumijevanja i tolerancije
za razlike između vlastite i tuđih kultura. Menadžment mora biti dugoročno, a ne kratkoročno orijentiran i spreman za poslovnu suradnju sa tvrtkama iz drugih zemalja.
Izbor neke od strategija suradnje sa inozemnim
partnerom, radi razmjene određenih resursa (vrijednosti) je šansa za ona domaće tvrtke koja internacionalizaciju prihvaćaju kao neminovnost
njihovog poslovanja. U tom smislu, odnosi međunarodne suradnje između tvrtki se mogu promatrati kao sredstvo za korištenje komparativnih
prednosti zemalja iz kojih tvrtke potiču.
Menadžeri domaćih tvrtki se, usprkos svemu,
moraju izboriti za svoj utjecaj i prihvatiti svoju odgovornost u procesu opredjeljenja u korist neke
od strategija suradnje sa partnerima iz razvijenih
zemalja, imajući pri tome u vidu konkretnu, specifičnu situaciju tvrtke, njene mogućnosti i ambicije.
Kvaliteta menadžera u tvrtkama bitna je pretpostavka za ostvarenje relativno trajne konkurentske prednosti u određenoj grani gospodarstva.
Menadžment mora biti dugoročno, a ne kratkoročno orijentiran da akcentira inovaciju proizvoda,
procesa i marketing metoda, za prihvaćanje podnošljivih rizika i da je spreman za poslovnu suradnju sa tvrtkama iz drugih zemalja Polazi se od
pretpostavke da je konkurencija dinamična i evolutivna i da je neophodno uočiti razloge zašto su
tvrtke u nekim nacionalnim sredinama sklone da
inoviraju više nego u drugim. Tvrtke su jedine koja
mogu da stvaraju i održavaju konkurentsku prednost. Kvaliteta menadžera bitna je pretpostavka
za ostvarenje relativno trajne konkurentske prednosti u određenoj gospodarskoj grani. Menadžment mora biti dugoročno orijentiran i spreman,
između ostalog, za poslovnu suradnju sa tvrtkama iz drugih zemalja, odnosno za uključivanje u
međunarodne gospodarske tokove.
Razlozi koji dovode do povećane međunarodne
poslovne suradnje:
83
• političke promjene, posebno procesi deregulacije, stvaranja političkih, ekonomskih i
financijskih integracija te ubrzavanje procesa liberalizacije trgovinskih politika zemalja
• promjene u odnosima između razvijenih i
manje razvijenih zemalja,
• stalno povećanje sredstava potrebnih za
ulaganja u istraživanje i razvoj što postaje
ključni čimbenik održavanja međunarodne
konkurentnosti tvrtki,
• društvene promjene, posebno promjene
koje uključuju tendencije održivom razvoju
i povećanu brigu za okoliš,
• povećanje međusobne konkurencije i međusobne suradnje tvrtki.
Prednosti međunarodne
suradnje – uobičajeni strahovi i
predrasude
Za male i srednje tvrtke suradnja pruža nedvojbene prednosti. U brojnim slučajevima, to je jedini
način da takve tvrtke ostvare pristup prekograničnom tržištu. Partnerstvo s tvrtkom iz druge zemlje
može im pomoći dobiti znanja o tom tržištu iz prve
ruke, može biti korisno za pronalaženje novih kupaca za njihove proizvode na novom tržištu, može
im omogućiti pristup novim tehnologijama, može
pružiti dodatne proizvodne kapacitete ili pristup
novim financijskim sredstvima. Cilj partnerstva i
suradnje uvijek će biti stvoriti, na neki način, višak
vrijednosti za sve uključene partnere. Usprkos
nedvojbenim prednostima, suradnja, a posebice
prekogranična suradnja, još uvijek nailazi na otpor određenog broja malih i srednjih tvrtki. Činjenica je da svako partnerstvo neizbježno uključuje
određeni gubitak neovisnosti za oba partnera, a
ta ovisnost o drugoj tvrtki rezultirat će određenim
dodatnim rizicima (stoga je važno raditi samo s
vjerodostojnim partnerima).
Druge predrasude protiv međunarodne suradnje koje izražavaju male i srednje tvrtke su da
samo veće tvrtke mogu profitirati od takve suradnje: za male je tvrtke preteško, prerizično, oduzima previše vremena ili novca, nedostaju im potrebne vještine ili kompetentnosti. Iako je istina da
prekogranična suradnja zahtijeva dodatni napor i
ulaganje male ili srednje tvrtke, dobra priprema i
potpora iskusnog partnera (primjerice organizacije malih i srednjih tvrtki) maksimalno će umanjiti
rizike i pomoći im ostvariti uspjeh.
Također je važno imati na umu da male i srednje
tvrtke imaju neke specifične prednosti koje mogu
broj: 07/13
84
GOSPODARSTVO
biti od koristi kada se pokreću međunarodni ili
prekogranični projekti suradnje odnosno njihova
fleksibilnost, brzina kojom su u stanju odgovoriti na izazove ili prilike na stranom tržištu, njihova
struktura koja olakšava donošenje odluka i čini ga
bržim nego u velikim tvrtkama, sve to mogu biti
značajne prednosti. Dokaz tomu su brojni primjeri
vrlo malih tvrtki koje su ostvarile značajan međunarodni uspjeh.
U modernom tržišnom gospodarstvu očekuje
se povećanje broja spajanja i preuzimanja, kao
i drugih oblika strateške suradnje među tvrtkama
pa je neophodno da poslovni ljudi mogu na pravi
način odgovoriti na izazove tih kompleksnih procesa. Poslovna suradnja je prominentan fenomen
razvijenoga kapitalističkog svijeta, a u fokusu je
istraživanja brojnih znanstvenika i konzultanata
još od kraja 19. stoljeća. Rast tvrtki putem poslovne suradnje pruža pristup novim tržištima i
resursima, a uspjeh ili neuspjeh poslovnih suradnji od velike je važnosti ne samo za tvrtke koje
sudjeluju u tim poslovima nego i za cjelokupno
gospodarstvo.
Poslovna suradnja sa
znanstvenom zajednicom
Zašto je pitanje suradnje znanstvene zajednice i gospodarstva važno? Odgovor na to pitanje
zahtijeva razmatranje važnosti inovacija. Naime,
istraživanja pokazuju da su inovacije i nove tehnologije bitni čimbenici gospodarskog rasta, a
sposobnost uspješnog inoviranja smatra se jednom od ključnih konkurentskih prednosti. Inovacija je iznimno važna u postizanju dugoročnoga
gospodarskog uspjeha. Istraživanja potvrđuju povezanost inovacijske sposobnosti gospodarstva
sa stupnjem komunikacije između znanstvenih institucija i gospodarstva. Suradnja između gospodarstva i znanstvene zajednice smatra se jednim
od najvažnijih dijelova inovacijskog sustava. Kako
je inovacijska sposobnost gospodarstva bitno vezana sa stupnjem komunikacije između znanstvenih institucija i gospodarstva, važno je razumjeti
zbog čega tvrtke surađuju sa znanstvenim institucijama, koliko intenzivno surađuju
Sposobnost uspješnog inoviranja smatra se danas jednom od ključnih konkurentskih prednosti,
jer su inovacije i nove tehnologije bitni čimbenici
gospodarskog rasta
Inovacija je izuzetno važna u postizanju dugoročnoga gospodarskog uspjeha. Na primjer, uvođenje novih kvalitetnih i diferenciranih proizvoda i
broj: 07/13
rujan 2013.
usluga koje odgovaraju potrebama kupaca omogućuje tvrtkama da budu konkurentna na domaćim i globalnim tržištima, dok uvođenje novih proizvodnih procesa omogućuje veću produktivnost i
bolju iskorištenost resursa.
Kako je inovacijska sposobnost gospodarstva
bitno vezana sa stupnjem komunikacije između
znanstvenih institucija i gospodarstva, važno je
uspostaviti i poticati tu suradnju. Da bi se to moglo
raditi na najbolji način najprije treba istražiti postojeću situaciju. Pri tome treba prvenstveno razumjeti koji su razlozi koji motiviraju tvrtke za suradnju sa znanstvenicima. Nakon što se saznaju
i razumiju motivacijski faktori, biti će moguće donositi bolje odluke o načinima poticanja suradnje.
Istraživanja pokazuju da tvrtke koje surađuju sa
znanstvenim institucijama imaju slična svojstva:
te su tvrtke više posvećene inovacijama i novim
tehnologijama, polažu veliku važnost na znanje
i imaju veliki kapacitet njegove apsorpcije. Može
se zaključiti da je zaista plodonosna suradnja
moguća samo u situaciji kada su i jedna i druga
partnerska strana jake: to je gospodarstvo kojem
je znanje važno i koje ga zna apsorbirati, i znanstvena zajednica koja može ponuditi vrlo napredna znanja i kreirati nova .
Često u javnim raspravama čujemo ideje kao
što su, na primjer, prilagođavanje znanstvenog
sustava u smjeru poticanja samo onog znanstvenog rada koji se može direktno primijeniti u
gospodarstvu.
Suradnja između znanstvene zajednice i
gospodarstva je previše kompleksna da bi se
mogla na brzinu ‘isforsirati’. Kao jedino trajno
rješenje nameće se ozbiljno i dugotrajno ulaganje u osnaživanje i gospodarstva i znanstvene
zajednice, ali uz istodobno izgrađivanje institucionalnih mostova koji olakšavaju i potiču suradnju. To je proces koji će trajati dugo, ali bi
rezultati mogli biti trajni .
Prestanak ugovora o poslovnoj
suradnji
• Redoviti način prestanka ugovora o poslovnoj suradnji predstavlja ostvarivanje cilja
koji se želio postići poslovnom suradnjom.
Ovaj način prestanka ugovora o poslovnoj
suradnji urednim izvršenjem ugovornih obveza moguć je samo kod onih ugovora o
poslovnoj suradnji kod kojih nije predviđena
trajna suradnja, bilo određivanjem roka važenja ugovora, bilo predviđanjem cilja po-
rujan 2013.
GOSPODARSTVO
slovne suradnje u ugovoru koji se može u
određenom vremenskom razdoblju ostvariti;
• Ugovor o poslovnoj suradnji može prestati
i nemogućnošću ispunjenja ugovornih obveza , jer viša sila može spriječiti ugovorne
ciljeve bez krivnje ugovornih strana;
• Do prestanka ovog ugovora može doći i
protekom roka važenja ugovora ako se ugovara vremenski ograničena suradnja;
• Sporazumom strana uvijek ugovor može
prestati. Ugovor je suglasnost ugovornih
85
strana i suglasnošću se može derogirati
ugovor;
• U ugovoru o poslovnoj suradnji može biti
predviđeno pravo otkaza ugovora od bilo
koje ugovorne strane;
• Ukoliko jedna ugovorna strana u dužem
vremenskom razdoblju ne izvršava svoje
ugovorne obveze, druga ugovorna strana
ima pravo tražiti raskid ugovora;
• Do prestanka ugovora o poslovnoj suradnji
može doći zbog prestanka ugovornih strana.
broj: 07/13
86
odgovori na pitanja
rujan 2013.
Tihana Bevanda, dipl. iur.
PITANJA I ODGOVORI IZ
OBLASTI CARINE
KOD POSTUPKA VANJSKE OBRADE ZA
KORISNIKA STANDARDNOG SUSTAVA
RAZMJENE BEZ PRETHODNOG UVOZA
CARINSKI DUG SE UTVRĐUJE NA
TEMELJU PODATAKA UTVRĐENOG IZNOSA
UVOZNIH DAŽBINA KOJI JE OBRAČUNAN
ZA ZAMJENSKI PROIZVOD KOJI SE PUŠTA
U SLOBODAN PROMET, OD KOJEG SE
ODUZIMA IZNOS UVOZNIH DAŽBINA ZA
PRIVREMENO IZVEZENU ROBU
1. Uzimaju li se, kod utvrđivanja carinskog
duga na ime korisnika standardnog sustava
razmjene bez prethodnog uvoza, u obzir podaci o visini iznosa uvoznih dažbina koji bi
se obračunao za privremeno izvezenu robu,
u slučaju da se ista uvozi u Bosnu i Hercegovinu iz zemlje u kojoj je bila predmet proizvodnih radnji ili zemlje u kojoj je bila posljednja radnja, te uspoređuje sa iznosom
uvoznih dažbina obračunanih za zamjenski
proizvod koji se pušta u slobodan promet?
Postupak vanjske obrade reguliran je odredbama članaka 81. do 87., članka 120. i članaka
141. do 156. Zakona o carinskoj politici Bosne i
Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04,
51/06, 93/08, 54/10 i 76/11-u daljem tekstu: Zakon), odredbama članaka 299. do 320. i članaka
382. do 390. Odluke o provedbenim propisima
Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 63a/04, 60/06
i 57/08- u daljem tekstu: Odluka) što uključuje
i Priloge Odluke) i Uputa o carinskom postupku vanjske obrade („Službeni glasnik BiH”, broj:
21/09 - u daljem tekstu: Uputa). Carinski propisi u
okviru postupka vanjske obrade radi popravka u
garantnom roku (besplatna popravka) omogućavaju i ponovni uvoz tako popravljenog proizvoda,
bez obračuna uvoznih dažbina, pri čemu je potrebno podnijeti dokaze kako se radilo o popravku
u garantnom roku - jamstveni list, te račun o besplatnoj usluzi. Uputom je posebno propisan popravak robe nekomercijalnog karaktera, a podra-
broj: 07/13
zumijeva popravak na robi, uključujući vraćanje
robe u prvotno stanje, a koji popravak se obavlja
povremeno i odnosi se isključivo na robu koja je
namijenjena osobnim potrebama podnositelja zahtjeva i njegove obitelji i koja obzirom na vrstu i
količinu, nema komercijalni karakter, a na koju se
primjenjuju odredbe o robi predmetom postupka
vanjske obrade i odredbe o plaćanju ili eventualno o oslobađanju od plaćanja dažbina. Razlikuju
se popravak robe prema standardnom sustavu
razmjene u vanjskoj obradi ovisno od okolnosti da
li je u pitanju bez ili uz prethodni uvoz.
Odredbom iz članka 28. Upute, propisan je
standardni sustav razmjene bez prethodnog uvoza, koji glasi: “(1.)Standardni sustav razmjene
može se odobriti samo u slučajevima kada se postupak vanjske obrade odnosi na popravak robe.
Primjena ovog sustava (npr. kada strani isporučitelj odluči robu trajno zadržati zato što nije u
stanju otkloniti greške ili zato što to nije isplativo)
dopušta da se, umjesto kompenzirajućeg proizvoda, uveze drugi uvozni proizvod (u daljem tekstu:
zamjenski proizvod). Zamjenski proizvod mora
ispunjavati uvjete iz članka 151. Zakona. Kod
standardnog sustava razmjene privremeno izvezenu bh. robu nadomješta, odnosno zamjenjuje
zamjenski proizvod i privremeno izvezena roba
se ne vraća u BiH, a niti se zamjenski proizvod
vraća u inozemstvo. (2.) Carinski organ iz članka 5. stavak (2.) ove
Upute prethodno provjerava da li su ispunjeni
uvjeti za primjenu standardnog sustava razmjene.
Podnositelj carinske prijave za korištenje ovog
sustava carinskom organu mora dokazati da razmjena nije ugovorena radi poboljšanja tehničkih
karakteristika robe, u koju svrhu, carinski organ
može provjeriti ugovore, račune i druge pripadajuće isprave u svezi s popravkom, pri čemu posebice treba obratiti pozornost na uvjete predviđene u tim ugovorima ili računima, posebice uvjete
plaćanja. Iz podnesenih isprava (ugovor, predračun, korespondencija između stranaka i dr.) mora
rujan 2013.
odgovori na pitanja
jasno proizlaziti da će popravak biti obavljen na
način da će biti isporučen zamjenski proizvod koji
ispunjava sve propisane uvjete“. Odredbe Zakona koje se primjenjuju na kompenzirajuće proizvode u vanjskoj obradi primjenjuju se i na zamjenske proizvode. Sukladno
članku 150. Zakona, kod standardnog sustava
razmjene dopušta se da uvozni proizvod zamijeni
kompenzacijski proizvod, pa prema tome odredbe
koje se primjenjuju na kompenzirajuće proizvode
primjenjuju se i na zamjenske proizvode. Carinski
organi, pod uvjetima koje odrede, dopuštaju da
se zamjenski proizvodi uvezu prije izvoza robe za
privremeni izvoz (prethodni uvoz). U slučaju prethodnog uvoza zamjenskih proizvoda, polaže se
jamstvo za pokrivanje iznosa uvoznih dažbina.
Potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja
uvoznih dažbina utvrđuje se kod standardnog
sustava razmjene ovisno od situacije, sukladno
odredbama članaka 147. ili 148. Zakona, odnosno odredbama članaka 22. , 23. ili 25. Upute. U primjeni standardnog sustava razmjene bez
prethodnog uvoza, postupak se može provesti i
tako da se istovremeno obavi privremeni izvoz bh.
robe na popravak i uvoz zamjenskog proizvoda,
pri čemu se carinskom organu podnosi carinska
prijava po kojoj se bh. roba privremeno izvozi (EX
2, u polju 37 šifra postupka 2100) i carinska prijava za puštanje zamjenskog proizvoda u slobodan promet (IM 6, šifra postupka 6121, a u polju
24 - povrat robe nakon popravke (šifra 52), te se
postupa na identičan način kao kada je bh. roba
ranije privremeno izvezena, a naknadno se uvozi
zamjenski proizvod. U polju 31 EX 2 i IM 6 carinske prijave treba upisati naznaku:”Standardni
sustav razmjene bez prethodnog uvoza”. Carinski organ utvrđuje elemente za obračun
carinskog duga, te potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina. Potpuno ili
djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, utvrđuje se sukladno članku 147. Zakona,
odnosno člancima 22. i 23. Upute, tako da se od
iznosa uvoznih dažbina obračunatih za zamjenski
proizvod koji se pušta u slobodan promet oduzme iznos uvoznih dažbina koji bi se obračunao
istog dana za privremeno izvezenu robu, kada bi
se ona uvozila u Bosnu i Hercegovinu iz zemlje u
kojoj je bila predmet proizvodnih radnji ili zemlje
u kojoj je bila posljednja radnja. Iznos koji treba
da se oduzme utvrđuje se na temelju elemenata
za obračun dažbina koji se primjenjuju na robu za
privremeni izvoz u trenutku prihvaćanja carinske
87
prijave po kojoj je ta roba stavljena u postupak
vanjske obrade. Obračun carinskog duga vrši se na obrascu iz
Priloga 3. Upute i sastavni je dio carinske prijave IM 6. Obračun se sastavlja u dva primjerka,
od kojih jedan primjerak, nakon njegove kontrole,
carinski organ vraća korisniku sustava razmjene
bez prethodnog uvoza, a drugi primjerak zadržava uz carinsku prijavu. Ukupno obračunati iznos
carinskog duga za plaćanje (razlika obračunatih
uvoznih dažbina i drugi neizravni porezi) upisuje se u polje 47 carinske prijave, što se u obradi
carinske prijave putem informatičkog sustava, postiže pravilnim popunjavanjem određenih drugih
polja prijave na način kako je to propisano propisima o popunjavanju carinske prijave. Ako se
zamjenski proizvod daje bez naknade bilo zbog
ugovorene ili zakonske obveze koja proizlazi iz
jamstva ili zbog greške u proizvodnji, potpuno
oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina utvrđuje se sukladno članku 148. Zakona, odnosno
članku 25. Upute. U polju 31 EX 2 i IM 6 carinske
prijave treba upisati naznaku: “Standardni sustav
razmjene bez prethodnog uvoza”, a u polju 24 šifru 53. Nakon okončanja postupka po carinskoj
prijavi IM 6, carinski organ dužan je u polju C
carinske prijave EX 2 koju je zadržao u službenoj
evidenciji i u njenom inspekcijom aktu unijeti broj i
datum IM 6 carinske prijave.
STUPANJEM NA SNAGU IZMJENA
UPUTE O LOKALNOM IZVOZNOM
CARINJENJU, ODBIJA SE ZAHTJEV ZA
IZDAVANJE ODOBRENJA ZA LOKALNO
IZVOZNO CARINJENJE U SLUČAJU
KADA PODNOSITELJ ZAHTJEVA IMA
NEIZMIRENOG DOSPJELOG DUGA PO
OSNOVI NEIZRAVNIH POREZA OSTALIH
PRIHODA I TAKSI, BEZ PROVJERE DRUGIH
TRAŽENIH UVJETA
2. Vrši li se prilikom izdavanja odobrenja
za lokalno izvozno carinjenje provjera plaćanja izmirenog dospjelog duga po osnovi
neizravnih poreza, ostalih prihoda i može li
se odbiti predmetni zahtjev u slučaju da podnositelj zahtjeva ima neizmirenog dospjelog
duga po osnovi neizravnih poreza, te ostalih
prihoda i taksi?
Lokalno izvozno carinjenje u izvoznim postupcima regulirano je: odredbama članka
73. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04,
broj: 07/13
88
odgovori na pitanja
51/06, 93/08, 54/10 i 76/11- u daljem tekstu
Zakon),odgovarajućim odredbama pod Naslovom-VIII Pojednostavljeni postupci Odluke
o provedbenim propisima Zakona o carinskoj
politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08- u daljem
tekstu: Odluka), Uputom o lokalnom izvoznom
carinjenju („Službeni glasnik BiH”, broj: 46/09,
8/11 i 49/13), kao i propisima o popunjavanju
carinske prijave. Novom izmjenom Upute o lokalnom izvoznom carinjenju propisano je da se
na dan provjere podnesenog zahtjeva za lokalno izvozno carinjenje, vrši provjera izmirenja
dospjelog duga po osnovi neizravnih poreza,
ostalih prihoda i taksi, koje je UNO nadležna
naplaćivati prema Zakonu o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, Zakonu o uplatama na jedinstveni račun i raspodjela prihoda i Zakonu o postupku neizravnog
oporezivanja.
Podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za
lokalno izvozno carinjenje, treba ispuniti slijedeće
uvjete: - da je registriran u Bosni i Hercegovini i kod
Uprave za neizravno oporezivanje po osnovi
obavljanja vanjskotrgovinskog poslovanja, - da je registriran kod UNO i po osnovi poslova međunarodnog otpremništva i da ima
ovlaštenje o pristupu informatičkom sustavu
UNO za elektronsko podnošenje carinskih
prijava,
- da njegov knjigovodstveni upis omogućava
vršenje učinkovitih kontrola, posebno naknadnih kontrola, - da može jamčiti učinkovitu kontrolu poštivanja izvoznih zabrana ili ograničenja ili bilo
kojih drugih mjera kojima se uređuje stavljanje robe u određeni postupak izvoza, - da redovito prijavljuje robu za izvozne
postupke, - da nije počinio prekršaj ili eventualno ponovljene prekršaje carinskih propisa, - da ima potrebna važeća odobrenja ako traži lokalno izvozno carinjenje u okviru postupaka s ekonomskim učinkom (u slučaju
kada ima odobrenje za unutarnju obradu
ako traži razduženje tog postupka ponovnim izvozom po lokalnom izvoznom carinjenju) i da poštuje obveze koje proizlaze iz tih
odobrenja, - da raspolaže sa odgovarajućim jamstvom
za osiguranje naplate neizravnih poreza
broj: 07/13
rujan 2013.
(kod ponovnog izvoza u unutarnjoj obradi i
u drugim izvoznim postupcima gdje je jamstvo potrebno), - da je pouzdan i može ispuniti obveze koje
proističu iz lokalnog izvoznog carinjenja (da
ima odgovornu osobu koja poznaje postupak lokalnog izvoznog carinjenja, da ima
prihvatljiv sustav arhiviranja dokumentacije i evidencija, da održava knjigovodstveni
sustav sukladno računovodstvenim standardima prihvaćenim u Bosni i Hercegovini,
da carinskim organima za potrebe kontrole
omogućava fizički i elektronski pristup do
svojih carinskih i prijevoznih dokumenata
i evidencija, da nije u postupku stečaja ili
likvidacije), - na dan provjere podnesenog zahtjeva, da
nema neizmirenog dospjelog duga po osnovi neizravnih poreza, ostalih prihoda i taksi,
koje je UNO nadležna naplaćivati prema Zakonu o sustavu neizravnog oporezivanja u
Bosni i Hercegovini, Zakonu o uplatama na
jedinstveni račun i raspodjela prihoda i Zakonu o postupku neizravnog oporezivanja.
Odredbom iz članka 11. Uputom o lokalnom
izvoznom carinjenju propisana je provjera duga
i formalnih uvjeta zahtjeva, koji glasi:
“(1.) Nakon primitka zahtjeva za izdavanje odobrenja za lokalno izvozno carinjenje iz članka 8.
ove Upute, Sektor za carine, kod nadležne organizacijske jedinice UNO, prvo provjerava da li
podnositelj zahtjeva ima neizmirenog dospjelog
duga po osnovi neizravnih poreza, ostalih prihoda
i taksi, u koju svrhu koristi obrazac zahtjeva iz novog Priloga 2. ove Upute.
(2.) Ako se u provjeri utvrdi da podnositelj zahtjeva ima neizmirenog dospjelog duga po osnovi
neizravnih poreza, ostalih prihoda i taksi, u tom
slučaju, Sektor za carine postupa sukladno članku 13. stavak (8.) ove Upute. U slučaju da podnositelj zahtjeva ima neizmirenog duga po osnovi
neizravnih poreza, ostalih prihoda i taksi, navedeni uvjet smatra se ispunjenim ako mu je, prije
podnošenja zahtjeva, sukladno propisima o neizravnom oporezivanju, rješenjem UNO odobreno
odgođeno plaćanje ili plaćanje istog u ratama i da
je, ako mu je odobreno plaćanje istog u ratama,
izmirio iznose rata dospjelih za plaćanje do dana
provjere podnijetog zahtjeva.
(3.) Ako se u provjeri utvrdi da podnositelj zahtjeva nema neizmirenog dospjelog duga po osnovi neizravnih poreza, ostalih prihoda i taksi,
rujan 2013.
odgovori na pitanja
dalje Sektor za carine provjerava formalne uvjete
zahtjeva, nakon čega, uredan zahtjev sa njegovim prilozima i provjerom duga, putem Odsjeka
za kontrolu, dostavlja Skupini za kontrolu na dalje
postupanje sukladno članku 12. ove Upute.”
Zahtjev za izdavanje odobrenja za lokalnog
izvoznog carinjenja se odbija i u slučaju kada
podnositelj zahtjeva ima neizmirenog dospjelog
duga po osnovi neizravnih poreza, ostalih prihoda
i taksi, bez obaveze dalje provjere ostalih propisanih uvjeta za izdavanje odobrenja.
RJEŠENJE O ODOBRAVANJU
KONTEJNERA U FAZI PROIZVODNJE
DONOSI SE NA TEMELJU ZAPISNIKA
KOMISIJE O PREGLEDU KONTEJNERA
PREMA TIPU KONSTRUKCIJE O
ISPUNJENOSTI TEHNIČKIH UVJETA
PROPISANIH U PRILOGU 7 KONVENCIJE
TIR
3. Može li se donijeti Odluka o odobrenju
kontejnera prema tipu konstrukcije u fazi
proizvodnje, ako je komisija utvrdila pregledom kontejnera koji je proizveden prema
određenom tipu konstrukcije, da se trebaju
izvršiti još neke prepravke kako bi kontejneri
tog tipa ispunjavao tehničke uvjete propisane u Dijelu I Priloga 7 Konvencije TIR, a što
je navedeno u zapisniku?
Pravni temelj za odobravanje cestovnog vozila
i kontejnera za međunarodni prijevoz robe pod
carinskim obilježjem u sustavu TIR su: odredbe
članaka 12. do 14. Carinske konvencije o međunarodnom prijevozu robe na temelju karneta TIR
od 14. studenog 1975.godine u Ženevi - u daljem tekstu: Konvencija TIR) i Prilozi Konvencije
TIR i to: Prilog 2 - Pravilnik o tehničkim uvjetima
za cestovna vozila kojima se može dozvoliti međunarodni prijevoz pod carinskim obilježjem, Prilog 3 - Postupak za odobravanje cestovnih vozila
koja odgovaraju tehničkim uvjetima navedenim u
pravilima iz Priloga 2, Prilog 4 - Obrazac Uvjerenja o odobrenju za cestovno vozilo, Prilog 7 (Dio
I) - Pravilnik o tehničkim uvjetima za kontejnere
koji mogu da se odobre za međunarodni prijevoz
robe pod carinskim obilježjem, Prilog 7 (Dio II)
- Postupak za odobravanje kontejnera koji odgovaraju tehničkim uvjetima navedenim u Dijelu
I tog Priloga i Uputa o postupku odobravanja cestovnog vozila i kontejnera za prijevoz robe pod
carinskim obilježjem u sustavu TIR („Službeni
glasnik BiH”, broj: 3/10- u daljem tekstu: Upu-
89
ta). Prema Konvenciji TIR, uz uporabu karneta
TIR roba se može prevoziti u cestovnom vozilu
ili kontejneru čiji su prtljažni prostori oblikovani
tako da onemogućavaju svaki pristup u njihovu
unutrašnjost nakon stavljanja carinskog obilježja, te da je svaki pokušaj otvaranja jasno vidljiv,
odnosno da ostavlja vidljive tragove pokušaja
otvaranja ili povrede carinskog obilježja. Sukladno članku 11. Upute, propisani su uvjeti i postupak odobravanja kontejnera, s tim da se kontejner može odobriti za prijevoz robe pod carinskim
obilježjem u fazi proizvodnje, po tipu konstrukcije (postupak odobravanja u fazi proizvodnje)
ili u fazi nakon proizvodnje, bilo pojedinačno ili
za određeni broj kontejnera istog tipa postupak
odobravanja nakon proizvodnje. Imatelj Uvjerenja o odobrenju dužan je na odobreni kontejner
ili kontejnere, na vidljivom mjestu (uz bilo koju
drugu tablicu izdanu u službene svrhe), prije
njihove uporabe za prijevoz robe pod carinskim
obilježjem, postaviti tablicu (pločicu) o odobrenju, oblika i sadržaja propisanog točkom 5. Dio II
Priloga 7. Konvencije TIR, te izgleda propisanog
u Dodatku 1. uz Dio II Priloga 7 Konvencije TIR.
Ne može se u kontejneru prevoziti roba po karnetu TIR bez navedene tablice o odobrenju.
U pogledu podnošenja i postupanja po zahtjevu
za izdavanje Uvjerenja o odobrenju kontejnera, a
prije donošenja odluke o zahtjevu, primjenjuju se
odredbe članaka 6. i 7. Upute. Odredbom iz članka 12. Upute propisano je odobravanje kontejnera u fazi proizvodnje, u slučaju kada se kontejneri
proizvode u serijama određenog tipa i tada proizvođač podnosi zahtjev za izdavanje Uvjerenja
o odobrenju prema tipu konstrukcije kontejnera u
kojem navodi identifikacijske brojeve ili slova tipa
konstrukcije, koje dodjeljuje vrsti kontejnera na
koju se odnosi njegov zahtjev za odobravanje. Uz
zahtjev se prilažu nacrti, detaljna specifikacija tipa
konstrukcije kontejnera koji je predmet zahtjeva i
pisanu izjavu kojom se, sukladno točki 11. Dijela II
Priloga 7 Konvencije TIR, obvezuje da će:
- nadležnom carinskom organu staviti na raspolaganje svaki kontejner određenog tipa
koje taj organ namjerava pregledati,
- dozvoliti nadležnom carinskom organu da
pregleda i druge primjerke u bilo kojoj fazi
proizvodnje te serije,
- obavijestiti nadležni carinski organ o svakoj
izmjeni nacrta ili specifikacije kontejnera,
bez obzira na obim prije nego što pristupi
takvoj izmjeni,
broj: 07/13
90
odgovori na pitanja
- označiti kontejnere, na vidljivom mjestu,
identifikacijskim brojevima ili slovima tog
tipa konstrukcije kontejnera i rednim brojem kontejnera u seriji određenog tipa (tvornički broj) i voditi evidenciju o kontejnerima proizvedenim prema odobrenom tipu
konstrukcije.
Kada komisija utvrdi pregledom jednog ili više
kontejnera proizvedenih prema određenom tipu
konstrukcije, da kontejneri tog tipa zadovoljavaju tehničke uvjete propisane u Dijelu I Priloga
7 Konvencije TIR, to će navesti u zapisniku o
pregledu kontejnera, kojeg komisija sačinjava
prilikom pregleda kontejnera, nakon čega predmet vraća carinskom organu na nadležno postupanje. Na temelju zapisnika Skupina za procedure donosi rješenje o odobrenju kontejnera
u fazi proizvodnje, prema tipu konstrukcije i na
temelju te odluke izdaje Uvjerenje o odobrenju
kontejnera prema tipu konstrukcije, na obrascu
broj II iz Dodatka 2 Dijela II Priloga 7 Konvencije TIR, čiji izgled i sadržaj je naveden u Prilogu
3. Upute. Odluka o odobrenju kontejnera prema
tipu konstrukcije neće se izdati sve dok komisija, pregledom jednog ili više kontejnera proizvedenih prema određenom tipu konstrukcije,
ne utvrdi da kontejneri tog tipa ispunjavaju tehničke uvjete propisane u Dijelu I Priloga 7 Konvencije TIR. U točki 1. Uvjerenja o odobrenju
kontejnera prema tipu konstrukcije upisuje se:
naziv države’’Bosna i Hercegovina’’ ili oznaka
‘’BIH’’ koja se koristi u međunarodnom cestovnom prometu za označavanje Bosne i Hercegovine kao države registracije motornih vozila,
zatim broj iz evidencije izdanih Uvjerenja o odobrenju za kontejner pod kojim je evidentirano
odnosno Uvjerenje i zadnje dvije znamenke
godine njegovog izdavanja.
Navedeno Uvjerenje važi za sve kontejnere
proizvedene sukladno specifikaciji tipa koji je
tako odobren, te na temelju istog njegov imatelj (proizvođač) ima pravo i obvezu da na svaki
kontejner tipske serije postavi tablicu o odobrenju, na kojoj se pored ostalih podataka, nalaze i podaci iz točke 1. Uvjerenja. Ako zahtjev za
odobravanje nije podnesen u fazi proizvodnje
kontejnera, vlasnik, korisnik ili njihov zastupnik,
podnosi nadležnom organu (Skupina za procedure) zahtjev za odobravanje kontejnera u fazi
nakon proizvodnje, pojedinačno ili za određeni
broj kontejnera istog tipa u kojem navodi serijski broj (fabrički broj) koji proizvođač stavlja na
broj: 07/13
rujan 2013.
svaki kontejner. Kada komisija temeljem pregleda onog broja kontejnera za koje smatra to
potrebnim, utvrdi da određeni kontejner ili kontejneri ispunjavaju tehničke uvjete propisane u
Dijelu I Priloga 7 Konvencije TIR, to će navesti u
zapisniku o pregledu kontejnera i predmet vraća
Skupini za procedure na dalje postupanje.
Na temelju zapisnika, Skupina za procedure donosi odluku o odobrenju kontejnera u fazi nakon
proizvodnje, u pisanom obliku , te na temelju te
odluke izdaje Uvjerenje o odobrenju kontejnera u
fazi nakon proizvodnje, na obrascu br. III iz Dodatka 3 Dijela II Priloga 7 Konvencije, čiji izgled i
sadržaj je dan i u Prilogu 4. Upute.
Odluka o odobrenju kontejnera u fazi nakon
proizvodnje neće se izdati sve dok komisija pregledom onog broja kontejnera za koje smatra
to potrebnim, ne utvrdi da određeni kontejner ili
kontejneri ispunjavaju tehničke uvjete propisane
u Dijelu I Priloga 7 Konvencije TIR. U točki 1.
Uvjerenja o odobrenju kontejnera u fazi nakon
proizvodnje upisuje se: naziv države ‘’Bosna i
Hercegovina’’ ili oznaka ‘’BIH’’ koja se koristi u
međunarodnom cestovnom prometu za označavanje Bosne i Hercegovine kao države registracije motornih vozila, zatim broj iz evidencije izdanih Uvjerenja o odobrenju za kontejner pod kojim
je evidentirano odnosno Uvjerenje i zadnje dvije
znamenke godine njegovog izdavanja. Navedeno Uvjerenje sadrži serijski broj za kontejner ili
kontejnere na koje se odnosi, važi isključivo za
broj odobrenih kontejnera i na temelju istog njegov imatelj ima pravo i obvezu da na svaki tako
odobren kontejner postavi tablicu o odobrenju,
na kojoj se pored ostalih podataka, nalaze i podaci iz točke 1. Uvjerenja.
Kada kontejner ne ispunjava tehničke uvjete za
njegovo odobravanje propisane u Dijelu I Priloga
7 Konvencije TIR, isti se mora prije nego što se
ponovo upotrijebi za prijevoz robe pod carinskim
obilježjem, vratiti u stanje koje je opravdalo njegovo odobravanje kako bi ponovno odgovarao
navedenim tehničkim uvjetima, a u tom se slučaju
kontejner ili kontejneri se obvezno moraju prijaviti
za pregled.
Ako se promijene osnovne karakteristike kontejnera, izdano Uvjerenje o odobrenju više neće važiti za taj kontejner, u tom slučaju se ukida odluka
o odobrenju kontejnera, te se mora ishoditi novo
Uvjerenje o odobrenju prije nego što se kontejner
ponovo upotrijebi za prijevoz robe pod carinskim
obilježjem na temelju karneta TIR.
rujan 2013.
odgovori na pitanja
EKVIVALENTNA ROBA SE MOŽE KORISTITI
U PROIZVODNJI KOMPENZIRAJUĆIH
PROIZVODA UMJESTO UVOZNE
ROBE POD UVJETOM DA IMA ISTE
KOMERCIJALNE KVALITETE I TEHNIČKE
KARAKTERISTIKE, ISTU TARIFNU OZNAKU,
TE DA JE NAVEDENA U ODOBRENJU ZA
UNUTARNJU OBRADU
4. Podnosi li se posebno zahtjev za korištenje domaće robe u postupku unutarnje
obrade, koja ima tehničke karakteristike,
kao i ona koja nije isporučena roba za postupak, a ista je navedena u odobrenju?
Postupak unutarnje obrade reguliran je: odredbama članaka 111. do 125. Zakona o carinskoj
politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik
BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11-u
daljem tekstu Zakon), odredbama članaka 299.
do 320. i članaka 332. do 347. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”,
broj: 63a/04, 60/06 i 57/08- u daljem tekstu: Odluka), uključujući i Prilog 43, 45, 46, i 47 Odluke
i Uputom o carinskom postupku unutarnje obrade („Službeni glasnik BiH“ , broj: 90/06). Ekvivalentna roba je bh. roba koja se koristi umjesto
uvozne robe u proizvodnji kompenzirajućih proizvoda. Uporaba ekvivalentne robe odobrava se
u proizvodnji kompenzirajućih proizvoda, umjesto
uvozne robe, pod uvjetom da ima u biti iste komercijalne kvalitete, tehničke karakteristike i iste
tarifne oznake kao uvozna roba, a što podnositelj
zahtjeva treba obrazložiti i potkrijepiti odgovarajućim dokazima. Izuzetno, kada to zahtijevaju okolnosti pojedinog slučaja, može se odobriti uporaba ekvivalentne robe koja je obrađena na višem
stupnju procesa proizvodnje nego uvozna roba,
uz uvjet da je bitni dio obrade kojoj ta roba podliježe obavljen u poduzeću imatelja odobrenja ili u
poduzeću gdje se ta obrada vrši za njegov račun. Odredbom iz članka 17. Zakona, propisan je
odnos ekvivalentne robe i prethodnog izvoza, koji
glasi:
“(1.) U slučajevima uporabe ekvivalentne robe,
može se dozvoliti da se kompenzirajući proizvodi
dobiveni od ekvivalentne robe izvezu prije uvoza
robe za unutarnju obradu, pri čemu se određuje
rok u kojem se treba obaviti naknadni uvoz robe.
Za carinske svrhe, ekvivalentna roba smatra se
uvoznom robom, a uvozna roba ekvivalentnom
robom i na istu se ne naplaćuju uvozne dažbine.
91
Kod prethodnog izvoza kompenzirajućeg proizvoda u polje 44 izvozne carinske prijave navodi se
naznaka: “UO - prethodni izvoz” (ili u nedostatku
prostora u polje 31), a u polje 37 izvozne prijave
upisuje se šifra postupka 3151. U ovom slučaju nema prethodnog dokumenta, a radi kontrole
u polje 40 treba unijeti naznaku: “ekvivalentna
roba”. (2.) Rok naknadnog uvoza iz stavka (1.) ovoga
članka ne može biti duži od šest mjeseci računajući od dana prihvaćanja izvozne carinske prijave
za kompenzirajuće proizvode, a u opravdanim
slučajevima, taj rok se može produžiti pod uvjetom da ukupan period ne prelazi dvanaest mjeseci, o čemu, na opravdani zahtjev imatelja odobrenja, odlučuje nadzorni carinski organ u vidu zabilješke na zahtjevu. Pri određivanju roka naknadnog uvoza uzima se u obzir vrijeme potrebno za
nabavu i dostavu uvozne robe u BiH. Za uvoznu
robu koja se uvozi nakon prethodnog izvoza (šifra
postupka u polju 37 carinske prijave je 5100, a u
polje 40 unosi se naznaka: “UO-Naknadni uvoz”)
imatelj odobrenja je obvezan osigurati jamstvo do
podnošenja razdužnog lista radi razduženja tog
uvoza. (3.) Prethodni izvoz se može koristiti u
situacijama: a) kada imatelj odobrenja dobije žuran nalog za izvoz kompenzirajućih proizvoda,
a nema na zalihama robe uvezene po postupku unutarnje obrade. Imatelj odobrenja
može izraditi kompenzirajući proizvod koristeći ekvivalentnu robu i obaviti prethodni
izvoz. Nakon toga može uvesti uvoznu robu
i koristiti je bez plaćanja uvoznih dažbina , b) kada imatelju odobrenja nije unaprijed poznato koji dio njegove proizvodnje će biti
predmetom unutarnjeg tržišta, a koji dio
izvozne prodaje. (4.) Za uporabu ekvivalentne robe u postupku
unutarnje obrade i prethodni izvoz od nje dobivenih kompenzirajućih proizvoda, potrebno je prethodno dobiti odobrenje nadležnog carinskog organa iz članka 6. ove Upute. (5.) Ako se kompenzirajući proizvodi dobiveni
u unutarnjoj obradi iz ekvivalentne robe izvoze iz
BiH prije uvoza uvozne robe, a podlijegali bi plaćanju izvoznih dažbina ako ne bi bili izvezeni ili
ponovno izvezeni u okviru unutarnje obrade, imatelj odobrenja mora položiti jamstvo radi naplate
izvoznih dažbina u slučaju da se uvozna roba ne
uveze u odobrenom roku naknadnog uvoza. broj: 07/13
92
odgovori na pitanja
(6.) Prethodni izvoz se ne može koristiti u slučaju unutarnje obrade po sustavu povrata dažbina. (7.) Korištenje ekvivalentne robe ili prethodnog
izvoza ne mijenja podrijetlo izvezene robe koja
zadržava svoje stvarno podrijetlo”. Kompenzirajući proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju mogu se djelomično ili u cijelosti privremeno izvoziti radi dodatne proizvodnje
izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine,
ukoliko to odobri carinski organ, što omogućava
da se prerada djelomično obavi u Bosni i Hercegovini, a djelomično izvan Bosne i Hercegovine.
Odobreni postupak proizvodnje izvan carinskog
područja Bosne i Hercegovine odvija se prema
propisima koji se odnose na vanjsku obradu, što
upućuje da je potrebno i odobrenje za vanjsku
obradu, koje može biti posebno odobrenje s pozivom na odobrenje unutarnje obrade za dotičnu
robu, u kojem slučaju se postojeće odobrenje
za unutarnju obradu mora dopuniti podacima
o izdanom odobrenju za vanjsku obradu ili se
vanjska obrada može odobriti dopunom postojećeg odobrenja za unutarnju obradu. Prilikom
privremenog izvoza robe podnosi se carinska
prijava EX 2, u kojoj se u polju 37 upisuje šifra
postupka 2151 ili 2102, a u polju 44 navodi se
broj i datum odobrenja za unutarnju obradu i
odobrenja za vanjsku obradu, ako odobrenjem
za unutarnju obradu nije već odobren postupak
vanjske obrade. Kada se roba nakon ponovnog
uvoza u carinsko područje Bosne i Hercegovine
stavlja u unutarnju obradu ili neki drugi postupak s obustavom plaćanja, pri ponovnom uvozu ne nastaje carinski dug, a postupak se dalje
odvija po pravilima unutarnje obrade ili drugog
carinskog postupka s obustavom plaćanja u koji
je roba stavljena pri ponovnom uvozu. Ako se
kod ponovnog uvoza nakon vanjske obrade roba
stavlja u slobodan promet u Bosni i Hercegovini,
obračunava se carinski dug. Ako za ponovno
uvezene proizvode nastane carinski dug, naplaćuje se uvozne dažbine za privremeno izvezene
kompenzirajuće proizvode ili robu u nepromijenjenom stanju obračunate sukladno člancima
118. i 119. Zakona, kao i uvozne dažbine za
proizvode koji su ponovno uvezeni nakon obrade izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine, obračunate sukladno propisima koji reguliraju vanjsku obradu, pod istim uvjetima koji bi
se primijenili da su ti proizvodi, koji se izvoze po
postupku vanjske obrade, stavljeni u slobodan
promet prije vršenja takvog izvoza. broj: 07/13
rujan 2013.
U SLUČAJEVIMA NAKNADNOG
IZDAVANJA DOKAZA O PODRIJETLU ILI
IZDAVANJA DUPLIKATA, KADA IZRAZI
„IZDAN NAKNADNO” ILI „DUPLIKAT” NIJE
UPISAN NA ENGLESKOM JEZIKU KAKO JE
PROPISANO PROTOKOLOM 2 I RUBRIKA 11
NIJE OVJERENA, ISTI MOŽE BITI ODBIJEN
IZ TEHNIČKIH RAZLOGA KADA SE POJAVE
SUMNJE VEZANE ZA PODRIJETLO ILI
EVENTUALNO ZA SAMO UVJERENJE
5. U slučajevima naknadnog izdavanja dokaza o podrijetlu ili duplikata ima slučajeva
kada nisu ispoštovane odredbe iz članaka
18. i 19. Protokola 2, pošto carinski organi u
rubrici 7. uvjerenja izraz „naknadno izdan”
ili “duplikat”ne upisuju na engleskom jeziku
kako je propisano, nego na svom jeziku, a
rubrika 11 koji se odnosi na carinsku ovjeru nije popunjena, može li se isti kao takav
prihvatiti?
Pravna osnova za navedena pitanja je propisana odredbama članka 24. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”,
broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11- u daljem
tekstu: Zakon), članka 27. Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između
Bosne i Hercegovine, s jedne strane i Europske
zajednice, s druge strane - Protokol 2 o definiciji
pojma „proizvodi s podrijetlom“ i načinima administrativne suradnje - u daljem tekstu: Protokol
2, „Službeni glasnik BiH“ - Međunarodni ugovori,
broj: 5/08) i Uputa o provedbi pravila o podrijetlu
u preferencijalnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Europske zajednice („Službeni glasnik
BiH”, broj: 46/09 ). Sukladno članku 18. Protokola
2, uvjerenje o kretanju robe EUR. 1ili EUR-MED
može biti odbijen iz „tehničkih razloga“, pošto nije
sačinjen na propisan način, a kao primjer navodimo slijedeće slučajeve koji se u praksi uglavnom
pojavljuju:
- uvjerenje o kretanju robe EUR. 1 drugačijeg je oblika od propisanog (npr. na podlozi
nema ‘’gilloche’’ uzorak, razlikuje se po veličini i boji, nema serijski broj, nije tiskan na
jednom od službenih propisanih jezika),
- jedna od obveznih rubrika nije popunjena
(npr. rubrika 4 EUR 1 ili EUR -MED),
- uvjerenje o kretanju EUR.1 nije potpisano
(npr. rubrika 11),
- uvjerenje o kretanju EUR.1 ili EUR -MED je
ovjereno od neovlaštenog organa,
rujan 2013.
odgovori na pitanja
- uvjerenje o kretanju EUR.1 ili EUR -MED je
predočeno kao kopija, a ne kao original,
- pečat koji se koristi je nov pečat, a o tome
nije bilo prethodno obavještenje,
- unos u rubrici 2. ili 5. se odnosi na zemlju
koja ne pripada Sporazumu ili na zemlju
gdje se kumulacija ne primjenjuje.
U navedenim slučajevima carinski organ postupa na način da označava „dokument nije prihvaćen“ te navodi razloge i vraća ga izvozniku kako
bi mu se omogućilo da naknadno izda novi dokument. Carinski organ zadržava kopiju odbijenog
dokumenta u svrhe naknadne provjere ili sumnje
na prijevaru. Imajući u vidu naprijed navedeno
treba imati razumijevanja kada se sumnja javlja
samo zbog korištenja nekog drugog službenog
jezika Europske zajednice, osim engleskog za
unošenje spomenutog “issued retrospectvely“ ili
“duplicate“ na EUR 1 uvjerenjima o kretanju. U
protokolima o podrijetlu koji su aneksi sporazuma
o slobodnoj trgovini koje je zaključila Europska
zajednica prije Privremenog sporazuma o trgovini
i trgovinskim pitanjima između Bosne i Hercegovine i Europske zajednice predviđeno je korištenje svih službenih jezika Europske zajednice, te
preostaje i mogućnost da svi poslovni subjekti i
carinski službenici Europske zajednice nisu svjesni ove činjenice, te neki od njih ne prave razliku između sporazuma o slobodnoj trgovini u tom
smislu. Zbog naprijed navedenog opće je mišljenje da ovo pitanje ne treba biti predmetom velikih
problema samo zbog jezika korištenog prilikom
ovjere.
Vezano za rubriku 11 carinska ovjera uvjerenja
EUR.1 Prilog III (obrasci EUR.1 uvjerenja o kretanju i zahtjev za izdavanje uvjerenja o kretanju
EUR.1) u fusnoti (2.) stoji da za carinske organe
nije obvezno da popune informaciju o izvoznom
dokumentu ako to propisi zemlje ili teritorije izvoznice ne zahtijeva. Međutim pečat i potpis su
obvezni (članak 1.1. Protokola u svezi procedure
izdavanja uvjerenja o kretanju EUR.1). Kako bi se
izbjegle nepotrebne poteškoće sve odredbe propisane člankom 30.Protokola treba u potpunosti
primjenjivati, a posebno stavak 2 istog. Odredbom iz članka 30. Protokola 2. propisana je nepodudarnost i formalne greške, koji glasi:
„1. Otkrivanje manjih nepodudarnosti između
izjava u dokazu o porijeklu i onih u dokumentima
podnesenim carinarnici u svrhu obavljanja formalnosti za uvoz proizvoda neće ipso facto učiniti
dokaz o podrijetlu nevažećim i ništavnim ako se
93
propisno ustanovi da taj dokument zaista odgovara danim proizvodima.
2. Očite formalne greške, poput tiskarskih grešaka u dokazu o podrijetlu, neće biti razlog odbijanja tog dokumenta, ukoliko te greške nisu takve
da izazivaju sumnje u vezi s točnošću izjava danih u tom dokumentu“.
Također, ukoliko je pečat za ovjeru rubrike 11
otisnut npr. u rubrici 8., a isti je jasan i nema sumnje u njegovu autentičnost u pitanju je formalna
greška te EUR.1, pa nema osnove za odbijanje.
Naknadno izdavanje potvrde o kretanju robe
EUR.1 propisano je člankom 19. Upute o provedbi pravila o podrijetlu u preferencijalnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Europske zajednice, koji glasi:
„(1.) EUR.1 se na zahtjev izvoznika izuzetno izdaje nakon izvoza, ako u vrijeme izvoza nije izdan
zbog greški ili nenamjernih propusta, ili pri uvozu
nije prihvaćen u Strani iz tehničkih razloga navedenih u članku 32. ove Upute.
(2.) Naknadno se može izdati EUR.1 u iznimnim
okolnostima. Carinski organi odlučuju da li se
određeni slučaj smatra iznimnim ili ne.
(3.) Uz EUR.1 treba priložiti izvoznu carinsku
prijavu i dodatnu dokumentaciju, a popunjavanje
se vrši na slijedeći način:
a) rubrika 7 (Napomene) popunjena na
engleskom jeziku sa riječima “Issued
Retrospectively”;
b) na poleđini bijelog primjerka potvrde EUR.1:
1.) dati izjavu:“Za predmetnu robu prethodno nije izdana potvrda o kretanju EUR.1”,
2.) upisati mjesto i datum izvoza,
3.) upisati broj carinske prijave i
4.) opisati uvjete koji su ispunjeni u pogledu
podrijetla.
(4.) Nadležna carinska ispostava, na temelju
svih raspoloživih podataka cijeni da li roba ispunjava propisane uvjete za stjecanje podrijetla i da
li opis robe na potvrdi nedvojbeno odgovara opisu
robe utvrđenom pri izvoznom carinjenju.
(5.) Datum izdavanja naknadno izdatog EUR.1
je datum kada je isti naknadno izdan.
(6.) Naknadano izdan EUR.1 ne može zamijeniti EUR.1 koji je od Zajednice odbijen na temelj
neusuglašenosti s pravilima o podrijetlu”.
Izdavanje duplikata potvrde o kretanju robe
EUR.1 propisano je člankom 20.Upute o provedbi pravila o podrijetlu u preferencijalnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Europske zajednice,
koji glasi:
broj: 07/13
94
odgovori na pitanja
“(1.) U slučaju gubitka, krađe ili uništenja EUR.1,
izvoznik može podnijeti zahtjev carinskoj ispostavi koja je izdala isti, radi izdavanja duplikata na temelju izvozne dokumentacije koju ona posjeduje.
(2.) Podnositelj zahtjeva carinskim organima
prilaže presliku carinske prijave i ostalu dokumentaciju kojom dokazuje ispunjenost uvjeta za
stjecanje statusa robe s podrijetlom.
(3.) Na duplikatu EUR.1 rubrika 7. treba biti popunjena na engleskom jeziku “Duplicate”.
(4.) Duplikat nosi datum izdavanja originala
EUR.1 i stupa na snagu od tog datuma.
(5.) Razdoblje važenja originalnog EUR.1 također se odnosi i na duplikat“.
Sukladno članku 34. Upute o provedbi pravila
o podrijetlu u preferencijalnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Europske zajednice, carinski
organi odbijaju primjenu preferencijalnog tretmana za uvezenu robu u slučajevima kada:
- roba na koju se odnosi EUR.1 nije predviđena za povlašteno postupanje,
- rubrika predviđena za opis robe (Rubrika 8)
nije popunjena ili se odnosi na robu koja se
razlikuje od one koja je predočena,
- dokaz o podrijetlu izdaje zemlja koja ne pripada preferencijalnom sustavu, čak i ako
je roba podrijetlom iz zemlje koja pripada
sustavu (npr. EUR.1 izdan u Ukrajini za proizvode podrijetlom iz Hrvatske),
- jedna od obveznih rubrika na EUR.1 nosi
tragove neovjerenih ispravki ili brisanja (npr.
rubrike koje opisuju robu ili navode broj paketa, zemlju odrednicu ili zemlju podrijetla),
- rok važenja EUR.1 istekao iz razloga različitih od onih koji su obuhvaćeni propisima
(npr. iznimne okolnosti), osim u slučajevima
kada je roba predočena prije isteka roka,
- dokaz o podrijetlu naknadno izdan za robu
koju se pokušalo uvesti prijevarom,
- rubrika 4 EUR.1 nosi naziv zemlje koja nije
potpisnica Sporazuma, u okviru kojeg se
traži povlašteno postupanje,
- rubrika 4 EUR.1 nosi naziv zemlje s kojom
se kumulacija ne primjenjuje. Carinski organi Bosne i Hercegovine u navedenim slučajevima, u rubriku 7. EUR.1 upisuju „Neodgovarajuće” i isti zadržavaju u svojoj dokumentaciji .
Prema odredbi iz članka 33. Upute o provedbi pravila o podrijetlu u preferencijalnoj trgovini
između Bosne i Hercegovine i Europske zajednice, otkrivanje manjih nepodudarnosti između
broj: 07/13
rujan 2013.
izjava u dokazu o podrijetlu i onih u dokumentima podnesenim carinskim organima za uvoz
proizvoda neće samo po sebi učiniti dokaz o
podrijetlu nevažećim i ništavnim ako se ustanovi da taj dokument zaista odgovara predočenim
proizvodima.
Prema tome, očite formalne greške, poput tiskarskih grešaka u dokazu o podrijetlu, neće biti
razlog odbijanja tog dokumenta, ukoliko iste nisu
takve da izazivaju sumnje u svezi s točnošću izjava danih u tom dokumentu.
IZLAZNI GRANIČNI CARINSKI ORGAN
PODUZIMA NA ZAHTJEV PUTNIKA MJERE
RADI OSIGURANJA ISTOVJETNOSTI
NEKOMERCIJALNE ROBE KOJU PUTNIK
NOSI U OSOBNOJ PRTLJAZI
6. Poduzima li izlazni carinski granični organ po službenoj dužnosti mjere za osiguranje istovjetnosti nekomercijalne robe koju
putnik iznosi u osobnoj prtljazi ili sam putnik treba podnijeti predmetni zahtjev kako bi
se olakšao ponovni uvoz te robe uz oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina?
Postupak u putničkom prometu propisan je
Uputom o carinskom postupku u putničkom prometu („Službeni glasnik BiH”, broj: 48/13), koji je
stupio na snagu 24. 06. 2013. godine. Prilikom
provedbe carinskog postupka u putničkom prometu primjenjuju se propisi:
- članak 4., 34., 37., 38., 58. i 76. Zakona
o carinskoj politici Bosne i Hercegovine
(„Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06,
93/08, 54/10 i 76/11- u daljem tekstu: Zakon) i članci 1., 2., 7., 8., 15., 19., 23., 24. i
27. Priloga Zakona, članak 100. do članka
105. i članak 132. do članka 143. Odluke
o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni
glasnik BiH”, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08- u
daljem tekstu: Odluka),
- članak 2. stavak 2. i člankom 5. stavak 5.
Zakona o Carinskoj tarifi („Službeni glasnik
BiH”, broj: 58/12), Pravilima o jedinstvenoj
carinskoj stopi sadržanim u važećoj Carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine - Dio I (Uvodne odredbe), Odjeljak II (Posebne odredbe)
točka B.,
- članak 2. točke 5., 6., 11., 15 i 19. Odluke
o postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja carine pod posebnim uvjetima („Službeni glasnik BiH”, broj: 19/05),
rujan 2013.
odgovori na pitanja
- Uputa o provođenju carinskog postupka po
karnetu ATA („Službeni glasnik BiH”, broj:
34/11),
- Uputa o privremenom uvozu („Službeni glasnik BiH”, broj: 61/12),
- članak 16. Upute o vraćanju izvezene robe
(„Službeni glasnik BiH”, broj: 74/11),
- Uputa o načinu i postupku reguliranja privremenog uvoza, privremenog izvoza i tranzita sportskog i lovačkog oružja i municije
(„Službeni glasnik BiH”, broj:19/10),
- Pravilnik o načinu obavljanja kontrole prijenosa oružja i municije preko državne granice („Službeni glasnik BiH”, broj: 32/10),
- Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti („Službeni glasnik BiH”, broj: 53/09),
- Zakon o deviznom poslovanju („Službene
novine Federacije BiH”, broj: 47/10),
- Zakon o deviznom poslovanju („Službeni
glasnik RS”, broj: 96/03 i 123/06),
- Uredba o iznošenju i unošenju efektivnog
stranog novca, konvertibilnih maraka, čekova i vrijednosnih papira („Službeni glasnik
RS”, broj:16/05 i 15/07),
- Odluka o iznošenju strane gotovine i čekova („Službene novine Federacije BiH”, broj:
58/10).
Odredbom iz članka 177. Zakona, propisano je:
„1. Za robu iz BiH koja se, nakon izvoza iz carinskog područja BiH, vraća u to područje i stavlja u
slobodan promet u roku od tri godine, odobrava
se, na zahtjev zainteresirane osobe, oslobađanje
od plaćanja uvoznih dažbina.
2. Izuzetno od odredaba stavka 1. ovoga članka:
a) uzimajući u obzir posebne okolnosti, trogodišnji rok može se produljiti;
b)u slučajevima gdje je, prije izvoza iz carinskoga područja BiH, vraćena roba bila
stavljena u slobodan promet po smanjenoj
ili nultoj stopi uvoznih dažbina zbog njezine uporabe u posebne svrhe, oslobađanje
od plaćanja dažbine prema stavku 1. ovoga članka odobrava se samo ako se treba
ponovo uvesti u istu svrhu. U slučajevima
gdje svrha uvoza predmetne robe nije više
ista, iznos uvoznih dažbina koji se na nju
plaća smanjuje se za svaki iznos koji je
naplaćen na tu robu prilikom njezina prvog
stavljanja u slobodan promet. Ako taj drugi
iznos premašuje onaj koji je naplaćen prilikom prijavljivanja vraćene robe za stav-
95
ljanje u slobodan promet, ne odobrava se
nikakav povrat.
3. Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina
predviđeno u stavku 1. ovoga članka ne odobrava se u slučaju:
a) robe izvezene iz carinskoga područja BiH
prema postupku vanjske obradbe osim
ako ta roba ne ostane u stanju u kojemu je
izvezena;
b) robe koja je podlijegala mjerama propisanim u BiH, uključujući i njezin izvoz u druge zemlje. Okolnosti u kojima i uvjeti pod
kojima se može odustati od ovih zahtjeva
utvrđuju se u provedbenim propisima ovoga
zakona”.
Sukladno članku 11. Upute, izlazni granični carinski organ na zahtjev putnika, može poduzeti
mjere za osiguranje istovjetnosti nekomercijalne
robe koju putnik iznosi u osobnom prtljagu, kako
bi se olakšao ponovni uvoz te robe uz oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina propisanih člankom 177. Zakona. Uobičajene mjera za identifikaciju robe su opis pojedinosti neophodnih za osiguravanje istovjetnosti, opis predmeta ili oznaka,
brojevi i druge oznake, koje su trajno pričvršćene
na predmet ili stavljanje
carinskih obilježja na robu. Izlazni granični
carinski organ, na zahtjev putnika za nekomercijalnu robu izdaje Potvrdu o istovjetnosti robe u
osobnom prtljagu na obrascu iz Priloga 1. Upute
u kojoj navodi podatke potrebne za utvrđivanje
istovjetnosti te robe i podatke o putniku.
U svrhe izdavanja potvrde, putnik treba izlaznom graničnom carinskom organu predočiti popis robe sa podacima potrebnim za osiguravanje
njene istovjetnosti i njegovim osobnim podacima.
Izlazni granični carinski organ ovjerava potvrdu
službenim pečatom, uz navođenje datuma i broja,
potpisa i službene šifre, te jedan primjerak potvrde uručuje putniku, a jedan primjerak zadržava
u službenoj evidenciji po kronološkom redoslijedu
izdavanja potvrda. Izdana potvrda važi tri (3) godine od dana izdavanja, a može se upotrijebiti kao
dopuna usmenoj carinskoj prijavi za ponovni uvoz
nekomercijalne robe u osobnoj prtljazi putnika, na
koju se odnosi. Kod provedbe carinskog postupka
u putničkom prometu roba se prijavljuje pismeno ili usmeno ili drugom radnjom. Odredbom iz
članka 9. Upute o carinskom postupku u putničkom prometu propisano je prijavljivanje drugom
radnjom, a glasi: “(1.) Za sljedeću robu, kada nije
prijavljena carinskom organu pismeno ili usme-
broj: 07/13
96
odgovori na pitanja
no, smatra se da je prijavljena drugom radnjom iz
članka 140. Odluke:
a) za stavljanje u slobodan promet:
1) roba nekomercijalnog karaktera koja se nalazi u osobnom prtljagu putnika i koja ima
pravo na oslobađanje od plaćanja uvoznih
dažbina sukladno članku 2. Priloga Zakona
ili kao vraćena roba,
2) roba koja ima pravo na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina sukladno čl. 7. i 8.
Priloga Zakona,
b) za postupak izvoza:
1) roba nekomercijalnog karaktera koja se nalazi u osobnom prtljagu putnika ako ne podliježe naplati izvoznih dažbina,
2) roba iz članka 138. točka (c.) Odluke,
3) druga roba neznatne ekonomske vrijednosti.
(2.) U slučajevima iz stavka (1.) ovoga članka,
prijavljivanje robe:
a) za stavljanje u slobodan promet, drugom radnjom sukladno članku 140. Odluke (konkludentni ili neverbalni oblik) smatra se:
1) prolazak kroz “zelenu traku ili traku ništa za
carinjenje” na graničnom prijelazu sa sustavom dviju traka,
2) prolazak preko graničnog prijelaza bez sustava rada sa dvije trake bez spontanog
prijavljivanja,
3) stavljanje naljepnice “ništa za carinjenje” na
staklo putničkog vozila gdje je to moguće,
b) za izvoz, drugom radnjom sukladno članku
140. točka (b.) Odluke, sam čin prelaska granice
carinskog područja Bosne i Hercegovine.
(3.) Druge radnje iz stavka (2.) ovoga članka
smatraju se zahtjevom, a odsustvo intervencije carinskog organa odobrenjem za stavljanje
robe u postupak. Roba prijavljena drugom radnjom smatra se pokazanom carinskom organu,
a prijava prihvaćena i puštanje odobreno u trenutku kada se vrši radnja iz stavka (2.) ovoga
članka.
(4.) Kada se provjerom otkrije da je radnja iz
stavka (2.) ovoga članka izvršena, ali da uvezena
ili izvezena roba nije ispunjavala uvjete iz članka
137. i 138.Odluke, odnosno iz stavka (1.) ovoga
članka, za tu robu se, sukladno članku 141. stavak 2. Odluke, smatra da je nezakonito uvezena
ili izvezena.
(5.) Kada se roba iz stavka (1.) točka a.) alineja
1.) i točka b.) alineja 1.) ovoga članka koja se nalazi u putničkom prtljagu prevozi željeznicom bez
pratnje putnika i prijavljuje carinskom organu bez
broj: 07/13
rujan 2013.
osobne nazočnosti putnika tada se koristi carinska prijava za registriranu prtljagu, podnijeta na
obrascu iz Priloga 23. Odluke, sukladno uvjetima
i ograničenjima utvrđenim tim obrascem“.
Sukladno članku 10 . Upute o carinskom postupku u putničkom prometu, pisana carinska prijava po redovnom carinskom postupku, podnosi
se nadležnoj carinskoj ispostavi za stavljanje u
slobodan promet slijedeće nekomercijalne robe:
- koju putnik unosi a za koju nisu ispunjeni
uvjeti za primjenu jedinstvene carinske stope u skraćenom postupku (članak 14.),
- carinske vrijednosti do 1.500,00 KM za
koju putnik zahtijeva primjenu stope carine propisane Carinskom tarifom Bosne i
Hercegovine,
- u slučaju kada carinski organ ne prihvati
usmenu carinsku prijavu kada osoba započinje postupak carinjenja robe usmenom
prijavom u svojstvu zastupnika za račun
druge osobe (članak 7. stavak 4. Upute),
- za koju carinski organ ne može utvrditi da
su prijavljeni podaci točni ili potpuni, za koju
se traži povrat dažbina, osim u slučaju povrata poreza na dodanu vrijednost stranom
državljaninu i koja podliježe zabrani, ograničenju ili nekoj drugoj mjeri, npr. dozvola, certifikat, odobrenje ( članak 7. stavak
5.Upute),
- ako se putnik ne složi sa nalazom carinskog
službenika ili ne plati ukupan iznos obračunatih uvoznih dažbina i drugih neizravnih
poreza, dužan je podnijeti provoznu carinsku prijavu radi upućivanja odnosne robe
na provođenje redovnog carinskog postupka uz podnošenje carinske prijave kod
carinske ispostave. (članak 14. stavak 6.
Upute),
- za robu vrijednosti veće od vrijednosti od
1.200 EUR-a za primjenu preferencijalne
stope (članak 15. stavak 3. Upute).
U navedenim slučajevima putnik je dužan ulaznom graničnom carinskom organu podnijeti carinsku prijavu za postupak provoza robe do nadležne carinske ispostave kod koje će se provesti
redoviti carinski postupak puštanja robe u slobodan promet.
Pisana carinska prijava u izvoznom carinskom
postupku , podnosi se nadležnoj carinskoj ispostavi za stavljanje u slobodan promet:
- za bh. robu koja napušta carinsko područje
Bosne i Hercegovine, a koja ne može biti
rujan 2013.
odgovori na pitanja
prijavljena usmenom carinskom prijavom ili
nekom drugom radnjom,
- za robu za koju se primjenjuje člankak 7.
stavak 4. i 5. Upute,
- za robu nekomercijalnog karaktera sadržanu u osobnom prtljagu putnika ili koju šalju
fizičke osobe, roba komercijalnog karaktera
(uz predočenje komercijalnog dokumenta
na kojem carinski organ potvrđuje izlaz) pod
uvjetom da:
- ukupna vrijednost po pošiljci i po deklarantu
ne prelazi iznos od 500,00 KM i da pošiljka nije dio redovitog niza sličnih pošiljki i da
robu ne prevozi samostalni prijevoznik kao
dio većeg tereta,
- roba propisana člankom 138. točka c. Odluke, a odnosi se na pošiljke poslane primatelju u pismu ili poštanskom paketu, a koje
sadrže robe čija ukupna vrijednost ne prelazi
20,00 KM, domaće životinje, koje čine stoku
na poljoprivrednom imanju koje je prestalo
sa radom u Bosni i Hercegovini i prebacilo
svoje aktivnosti u stranu zemlju, ograničene
na domaće životinje po broju koji odgovara
karakteru i veličini tog poljoprivrednog imanja, zatim poljoprivredne ili stočne proizvode dobivene na carinskom području Bosne
i Hercegovine na imanjima koja graniče sa
nekom stranom zemljom, a kojim u svojstvu
vlasnika ili iznajmitelja, upravlja osoba koja
posjeduje osnovno imanje u stranoj zemlji
koja graniči sa carinskim područjem Bosne
i Hercegovine.
Proizvodi dobiveni od domaćih životinja moraju
poticati od životinja koje vode podrijetlo iz određene strane zemlje ili ispunjavati zahtjeve za slobodan promet u toj zemlji. Za poljoprivredne proizvode ograničenje se odnosi na one proizvode koji
nisu prošli bilo kakvu obradu, osim one koja uobičajeno prati njihovu berbu ili proizvodnju i samo
za proizvode donesene u određenu stranu zemlju
od strane poljoprivrednog proizvođača ili u njegovo ime, te na sjemena za upotrebu na imanjima u
stranoj zemlji koja graniči sa carinskim područjem
Bosne i Hercegovine, a kojim u svojstvu vlasnika ili iznajmitelja, upravlja osoba koja posjeduje
osnovno imanje u navedenom carinskom području u samoj blizini određene strane zemlje. To se
ograničava na količine sjemena potrebne u svrhu
funkcioniranja imanja i samo za sjemena koja se
izvoze izravno sa carinskog područja Bosne i Hercegovine od strane poljoprivrednog proizvođača
97
ili u njegovo ime i životinjsku hranu bilo koje vrste,
koja je utovarena na prijevozno sredstvo koje se
koristi za prijevoz životinja sa carinskog područja
Bosne i Hercegovine u stranu zemlju u cilju njihovog davanja spomenutim životinjama tijekom
prijevoza (članak 8. stavak 1. točka b. Upute) i
roba nekomercijalnog karaktera koja se nalazi u
osobnom prtljagu putnika ako ne podliježe naplati
izvoznih dažbina, zatim roba propisana člankom
138. točka c. Odluke, te druga roba neznatne vrijednosti (članak 9. stavak 1. točka b. Upute).
OSOBE ILI SUBJEKTI DEPOZITARI IMOVINE
DUŽNIKA KOJI NAKON PRIJEMA NALOGA
O PLJENIDBI DOZVOLE OTUĐIVANJE
ILI SAKRIVANJE IMOVINE DUŽNIKA
SNOSE POJEDINAČNU I SOLIDARNU
ODGOVORNOST ZA IZMIRENJE DUGA DO
VRIJEDNOSTI OTUĐENE ILI SAKRIVENE
IMOVINE
7. Da li depozitari imovine dužnika koji nakon što prime nalog o pljenidbi, dozvole ili
surađuju u otuđivanju ili sakrivanju imovine
snose odgovornost za izmirenje duga neovisno od vrijednosti otuđene ili sakrivene
imovine?
Postupak prisilne naplate je upravni postupak
koji se pokreće u svrhu prisilne naplate neplaćenih neizravnih poreza, ostalih prihoda i dažbina,
a provodi na način i pod uvjetima propisanim odgovarajućim odredbama Zakona o postupku neizravnog oporezivanja („Službeni glasnik BiH”,
broj: 89/05),Zakona o postupku prisilne naplate
neizravnih poreza („Službeni glasnik BiH”, broj:
89/05 i 62/11), Pravilnikom o provođenju Zakona o postupku prisilne naplate neizravnih poreza (“Službeni glasnik BiH”, broj:27/12) i Uputom
o prisilnoj naplati („Službeni glasnik BiH”, broj:
01/07 i 58/09). U roku za prisilnu naplatu neplaćeni dugovi se naplaćuju prisilno iz cjelokupne
imovine dužnika po osnovi neizravnih poreza, koji
nije izmirio obveze po osnovi neizravnih poreza
u zakonski propisanom roku. Nalog za prisilnu
naplatu je akt kojim se započinje izvršenje duga
iz cjelokupne imovine dužnika i isti se dostavlja
dužniku. Nalog za prisilnu naplatu se neće izdavati dužniku dok ukupan glavni dug iz prethodnih
obračunskih razdoblja ne pređe iznos od 20,00
KM. Zapljena imovine izvršava se po načelu poštivanja razmjernosti i do iznosa koji je dovoljan
za pokrivanje neplaćenog duga, zateznu kamatu koja se obračunava od idućega dana od dana
broj: 07/13
98
odgovori na pitanja
isteka roka za plaćanje do datuma plaćanja duga,
naknadnog tereta prisile i troškova vođenja postupka prisilne naplate.
Utvrđen je redoslijed imovine za zapljenu, kako
slijedi:
- gotovina ili sredstva na računima otvorenim
kod banaka ili drugih financijskih institucija,
- dužnikove nenaplaćene tražbine, vrijednosni papiri i prava koja su pretvoriva po viđenju ili za šest (6) mjeseci,
- plaće, naknade, nadnice i mirovine,
- materijalna pokretna imovina i imovina u živoj stoci,
- kamate, prihodi i zakupnine bilo koje vrste,
- intelektualno i industrijsko vlasništvo,
- plemenite kovine, drago kamenje, nakit, predmeti od zlata, umjetničke slike i
antikviteti,
- nepokretna imovina i
- dužnikove nenaplaćene tražbine, vrijednosni papiri i prava koja nisu pretvoriva u roku
od šest (6) mjeseci.
Prema navedenom redoslijedu plijeni se dužnikova imovina u količini do vrijednosti za koju se
smatra da će pokriti dug. Ovisno od vrste imovine u redoslijedu zapljene, prvo se plijeni ona
imovina zbog koje se ne mora ulaziti u dužnikove prostorije i mjesto prebivališta kako bi se izvršila zapljena. Može se odstupiti od redoslijeda
zapljene na zahtjev dužnika, ako imovina koju je
dužnik predložio za zapljenu osigurava plaćanje
duga s istom učinkovitošću i bez odgode, a da se
ne pričini nikakva šteta trećim osobama. Izuzima
se od zapljene imovina: namještaj fizičkih osoba i ostalo pokućstvo i odjeća koji nisu od velike
vrijednosti, ako predstavljaju skromno kućanstvo i
imovina gdje troškovi otuđenja premašuju vrijednost koja se može postići prodajom. Od imovine,
odnosno plaćanja koji se odnosi na plaće, naknade, nadnice i mirovine, može se zaplijeniti samo
20% od neto iznosa. Iznimno, primatelj ima pravo
zadržati 250,00 KM mjesečno, a stopa zapljene
se po potrebi razmjerno umanjuje kako bi se to
osiguralo.
Prema redoslijedu pljenidbe iz članka 13. Zakon o postupku prisilne naplate neizravnih poreza, prvo se plijeni ona imovina koja se može
zaplijeniti bez ulaska u poslovne ili stambene
prostorije dužnika, a ako vrijednost imovine koja
se zapljeni bez ulaska u poslovne ili stambene
prostorije dužnika nije dovoljna da pokrije dug,
nastavlja se pljenidba ostatka imovine. Ako se
broj: 07/13
rujan 2013.
imovina koja je predmet pljenidbe ne nalazi u
poslovnim ili stambenim prostorijama dužnika,
pljenidbu vrši službenik za prisilnu naplatu dolaskom u prostorije gdje je ta imovina smještena
nalaže depozitaru ili predstavniku depozitara da
preda navedenu imovinu i tako predana imovina se navodi u pisanoj izjavi o pljenidbi. Ako se
trenutna predaja imovine odbije, mogu se poduzeti potrebne mjere poput pečaćenja prostorija
kako bi se spriječio nestanak, zamjena ili skrivanje imovine. Ove mjere se navode u pisanoj
izjavi o pljenidbi.
Ovlaštenje za ulazak u stambene prostorije
neće biti potrebno ako stanar dozvoli ulazak službenicima koji vrše prisilnu naplatu, a u protivnom
se ovlaštenje traži od suda sukladno odredbama
članka 69. Zakona o postupku neizravnog oporezivanja. Ako se nastoji spriječiti ili onemogućiti
ulazak u poslovne prostorije, policijski organi pružaju pomoć službenicima UNO koji vrše prisilnu
naplatu.
U pisanoj izjavi o pljenidbi se navodi ukoliko
nije pronađena nikakva imovina ili je pronađena
imovina nedovoljne vrijednosti da namiri dug. Za
svaku pljenidbu se izdaje pisana izjava o pljenidbi
koja se dostavlja dužniku, a ako je dužnik bio nazočan tijekom pljenidbe, smatra se da je on tom
prilikom već obaviješten. Kada dužnik dokaže da
nema puno vlasništvo nad zaplijenjenom imovinom, pljenidba se ograničava na dio koji je vlasništvo dužnika, a obavijest o pljenidbi se dostavlja ostalim vlasnicima.
Odredbom iz članka 52. Pravilnika o provođenju
Zakona o postupku prisilne naplate neizravnih
poreza propisana je odgovornost za otuđivanje
zaplijenjene imovine, koji glasi:
„(1.) Osobe ili subjekti depozitari imovine dužnika koji, nakon što prime nalog o pljenidbi, dozvole
ili surađuju u otuđivanju ili sakrivanju imovine bit
će pojedinačno i solidarno odgovorni za izmirenje
duga do vrijednosti otuđene ili sakrivene imovine.
(2.) Ukoliko UNO raspolaže indicijama da je
izvršeno otuđenje ili sakrivanje imovine, ona će
pokrenuti neophodnu provjeru koja se može sastojati od prikupljanja informacija od depozitara,
dužnika ili bilo koje druge strane zainteresirane za
navedenu imovinu, inspekcijskog nadzora imovine i prostorija i svake druge radnje za koju UNO
smatra da je neophodna.
(3.) Ukoliko se provjerom ustanovi da postoji
osnova za potraživanje pojedinačne i solidarne
odgovornosti, o tome se obavještava depozitar
rujan 2013.
odgovori na pitanja
kako bi mu se omogućilo da u roku od 15 dana
podnese protudokaze i argumente.
(4.) U slučaju da je provjerom utvrđeno da je depozitar pojedinačno i solidarno odgovoran, njemu
se dostavlja rješenje o obvezi kojim se nalaže plaćanje u okviru rokova plaćanja u postupku prisilne
naplate. Ukoliko se plaćanje ne izvrši, UNO će na
temelju akta o izvršenju prema glavnom dužniku,
naplatiti i navedeni iznos putem postupka prisilne
naplate“.
Odredbom iz članka 50. Pravilnika o provođenju
Zakona o postupku prisilne naplate propisano
je da osobe koje se ne pridržavaju naloga o pljenidbi, kao i one koje onemogućavaju izvršenje
pljenidbe, podliježu sankcijama.
Ako depozitar koji ima saznanje o pljenidbi, odobrava ili pruža pomoć u izbjegavanju pljenidbe,
pokreće se postupak proglašavanja pojedinačne
i solidarne odgovornosti i nadležni organi UNO
za prisilnu naplatu su ovlašteni da kod pljenidbe
imovine provode zakonski propisane radnje. Na
zahtjev UNO u slučaju odbijanja, onemogućavanja, ometanja ili ponovljenog odsustva dužnika ili
depozitara, organi za provođenje zakona pružaju
im pomoć.
Prema navedenom depozitari imovine dužnika
koji nakon prijema naloga o pljenidbi, dozvole ili
surađuju u otuđivanju ili sakrivanju imovine snose
pojedinačnu i solidarnu odgovornost za izmirenje
duga samo do vrijednosti otuđene ili sakrivene
imovine. Imovina koja se u vrijeme njene pljenidbe
drži u objektima za deponiranje ili drugim mjestima i za koju UNO smatra da je dovoljno sigurna
i osigurana, ostaje deponirana u tim institucijama,
ali je na raspolaganju UNO, dok se ostala imovina deponira kako slijedi u prostorijama UNO, ako
iste postoje i ako su pogodne za smještaj imovine. Imovina se u vrijeme njene pljenidbe sukladno ugovoru između UNO i depozitara smješta u
prostorijama bilo kojeg drugog javnog organa koji
ima odgovarajuće objekte i uvjete, uključujući muzeje, biblioteke, te u prostorijama tvrtki koje pružaju takve usluge i u prostorijama fizičkih osoba i
pravnih osoba (osim dužnika), koje UNO smatra
dovoljno pouzdanim i solventnim. Predviđena je
i mogućnost da se imovina za vrijeme njene pljenidbe drži u prostorijama dužnika kada je imovina
teška ili je njen prijevoz skup ili kada UNO ocijeni , da neće predstavljati poseban rizik za nastavak postupka prisilne naplate ako roba ostaje kod
dužnika. Dakle, imovina se može ostaviti dužniku, na koji način se dužnik postavlja za depozitara
99
zaplijenjene imovine, što se unosi u pisanu izjavu
o pljenidbi u rubriku napomene.
Depozitar je obvezan s potrebnom brigom i pažnjom, čuvati oduzetu imovinu pod odgovarajućim i sigurnim uvjetima i povratiti je UNO na njen
zahtjev, a ako obveze depozitara zahtijevaju radnje koje prelaze okvir čuvanja, održavanja i povrata imovine, u tom slučaju izdaje se ovlaštenje
za poduzimanje takvih radnji. Kod pljenidbe kamata, prihoda, renti i industrijske svojine, gdje
je postavljen depozitar, obveze isto tako pokrivaju
redovito upravljanje oduzetom imovinom i poslovanjem uključujući i obvezu plaćanja prihoda od
imovine koju vodi i kojom upravlja UNO. Prilikom
postavljanja depozitara određuje se vrsta i obim
radnji za koje je potrebno ovlaštenje organa UNO
za prisilnu naplatu. Depozitar je isto tako obvezan
da na zahtjev polaže račune UNO i djeluje sukladno nalozima u smislu boljeg upravljanja i održavanja deponirane imovine, a podliježe kaznenoj i
građanskoj odgovornosti u slučaju nepridržavanja
propisanih obveza.
Depozitar je pojedinačno i solidarno odgovoran u pogledu duga do granice podignutog iznosa kada pomaže ili daje pristanak da se oduzeta
imovina pusti u slobodan promet. Depozitar ima
pravo na dogovorenu naknadu za pružene usluge
kao i da mu se isplate troškovi deponiranja kada to
nije uključeno u naknadu, osim u slučaju kad nije
u pitanju dužnik koji je postavljen za depozitara.
NA ROBU STAVLJENU U POSTUPAK
PRIVREMENOG UVOZA UZ POTPUNO
OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA UVOZNIH
DAŽBINA NE NAPLAĆUJE SE CARINSKI
DUG, ALI SE ISTI OBRAČUNAVA NA DAN
STAVLJANJA ROBE U TAJ POSTUPAK
I OSIGURAVA VALJANIM JAMSTVOM
TIJEKOM CIJELOG RAZDOBLJA TRAJANJA
POSTUPKA
8. Je li obvezno da korisnik postupka položi jamstvo za osiguranje plaćanja carinskog
duga za robu stavljenu u postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina i za koje vremensko
razdoblje?
Privremeni uvoz je carinski postupak s ekonomskim učinkom, a ujedno i postupak sa odgođenim plaćanjem uvoznih dažbina, kojim se
dopušta korištenje robe koja nije bh. roba u carinskom području Bosne i Hercegovine u određene svrhe, bez njenog podlijeganja mjerama tr-
broj: 07/13
100
odgovori na pitanja
govinske politike, kada je ta roba namijenjena za
ponovni izvoz u određenom roku u kojem mora
ostati u nepromijenjenom stanju, osim uobičajenog smanjenja vrijednosti uslijed njezine normalne uporabe za vrijeme trajanja privremenog
uvoza. Privremeni uvoz propisan je: odredbama
Konvencije o privremenom uvozu - Istambul,
26. lipnja 1990. godine („Službeni glasnik BiH Međunarodni ugovori”, broj:1/10), što uključuje i
Anekse te konvencije i njihove priloge, odredbama članka 61., članaka 81. do 87., članaka 133.
do 140. i članka 193. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”,
broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljem
tekstu: Zakon),odredbama članka 136., članaka
139. do 143., članaka 299. do 320. i članaka
350. do 381. Odluke o provedbenim propisima
Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 63a/04, 60/06
i 57/08 - u daljem tekstu: Odluka), uključujući i
Priloge Odluke, Uputom o provođenju carinskog
postupka po karnetu ATA, Uputom o privremenom uvozu i izvozu ambalaže i paleta, Uputom
o privremenom uvozu („Službeni glasnik BiH“,
broj: 61/02 - u daljem tekstu: Uputa) i propisima o
popunjavanju carinske prijave. Privremeni uvoz
uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih
dažbina može se odobriti za robu i pod uvjetima
propisanim pojedinačnim Aneksima Konvencije i
odredbama članka 352. do članka 375. Odluke,
u slijedećim slučajevima:
- roba namijenjena izlaganju ili uporabi na
izložbama, sajmovima, sastancima ili sličnim priredbama - Aneks B.1 i članak 373.
i Prilog 49 Odluke,stručna oprema - Aneks
B.2 i članci 366. i 374. Odluke, kontejneri,
palete, ambalaža, uzorci i druga roba koja
se uvozi u svezi s nekom komercijalnom
operacijom - Aneks B.3 i članci 353., 354.,
365., 368., 370. i 371. Odluke, roba za proizvodne djelatnosti - Aneks B.4 i čl. 369. i
372. Odluke, roba za potrebe obrazovanja,
nauke i kulture - Aneks B.5 i članci 361.
i 367. Odluke, osobni predmeti i roba uvezena u sportske svrhe - Aneks B.6 i članak
360. Odluke, materijali turističke promocije
- Aneks B.7, roba uvezena u pograničnom
prometu - Aneks B.8 i članak 364. stavak
2. Odluke, roba uvezena u humanitarne svrhe - Aneks B.9 i članka 362. i 363.
Odluke,prijevozna sredstva - Aneks C i članak 352., članaka 355. do 359., članci 374.
broj: 07/13
rujan 2013.
i 381. Odluke, životinje - Aneks D i članak
364. stavak 1. Odluke,
- rezervni dijelovi, pribor i oprema uvezena
radi održavanja i popravke robe koja je stavljena u privremeni uvoz - Aneks B.2 (članak
2. točka b.), Aneks B.3 (članak 2. točka c.),
Aneks B.5 (članak 2. točka b., Aneks C (članak 2. točka b.) i članak 374. Odluke, roba
iz članka 375. Odluke, prijevoznih sredstava, rezervnih dijelova i opreme, cestovnih
prijevoznih sredstava sa redovitom stranom
registracijom za privatnu uporabu i za komercijalnu uporabu.
Roba može biti prijavljena za privremeni uvoz
uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina na jedan od slijedećih načina:
- prijavljivanje drugom radnjom (bez podnošenja pisanog ili usmenog zahtjeva),
- usmenom carinskom prijavom,
- podnošenjem karneta ATA,
- podnošenjem carinske prijave u pisanoj formi ili korištenjem tehnike obrade podataka,
- podnošenjem zahtjeva za izdavanje pisanog odobrenja za privremeni uvoz na
obrascu iz Priloga 43 Odluke.
Sukladno članku 142. Odluke, prijavljivanje
robe za privremeni uvoz uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina usmenim putem
ili drugom radnjom ne primjenjuje se na robu u
svezi koje se traži povrat dažbina, odnosno na
robu koja podliježe zabrani ili ograničenju ili nekoj
drugoj mjeri. Odredbom iz članka 33. Upute, propisan je način vršenja obračuna carinskog duga u
privremenom uvozu uz potpuno oslobađanje od
plaćanja uvoznih dažbina, koji glasi:
„(1.) Na robu stavljenu u postupak privremenog
uvoza uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina ne naplaćuje se carinski dug, ali se
isti obračunava (a ne knjiži se) na dan stavljanja
robe u taj postupak i osigurava valjanim jamstvom
tijekom cijelog razdoblja trajanja tog postupka.
(2.) Prema odredbama članka 140. stavak 1.
Zakona i članka 379. stavak 1. Odluke, samo se
u slučaju kada se postupak privremenog uvoza
uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina odobren za robu iz Aneksa B.1. Konvencije
i članka 373. Odluke (roba namijenjena izložbi,
manifestaciji i druge robe iz tog članka), razdužuje stavljanjem robe u slobodan promet ili kada
carinski dug za tu robu nastane na drugi način,
iznos carinskog duga utvrđuje na temelju elemenata za obračun dažbina koji odgovaraju toj robi u
rujan 2013.
odgovori na pitanja
trenutku prihvaćanja carinske prijave za stavljanje
u slobodan promet, odnosno u trenutku nastanka
carinskog duga.
(3.) U svim drugim slučajevima razduživanja postupka privremenog uvoza uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina stavljanjem robe
u slobodan promet ili kada carinski dug nastane
na drugi način, iznos tog duga se obračunava
na temelju elemenata za obračun dažbina koji odgovaraju toj robi u trenutku prihvaćanja carinske
prijave po kojoj je ista stavljena u privremeni uvoz
uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina. U tim slučajevima odgovarajuće se primjenjuje i članak 32. stavak (8.) ove Upute, uz podnošenje obračuna carinskog duga na obrascu iz
Priloga 5. ove Upute, ukoliko je isti potreban (npr.
ako se za odnosnu robu elementi za obračun carinskog duga u IM4 prijavi ne podudaraju sa istim
elementima iz IM5 prijave).
(4.) U slučajevima kada se privremeni uvoz uz
potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina razdužuje stavljanjem robe iz tog postupka u
slobodan promet ili carinski dug nastane na drugi
način, odredbe mjerodavne za obračun i plaćanje
uvoznih dažbina u tim slučajevima se, sukladno
članku 39. stavak 6. i članku 63. Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH”,
broj:9/05, 35/05 i 100/08), primjenjuju i za obračun i plaćanje PDV-a”.
Stavljanje robe pod postupak obustave plaćanja carinski organi mogu uvjetovati polaganjem
jamstva kako bi osigurali da svaki carinski dug
koji nastane u svezi s tom robom bude plaćen.
Kada carinski organi zahtijevaju polaganje jamstva za osiguravanje plaćanja carinskog duga,
takvo jamstvo daje osoba koja je odgovorna ili bi
mogla postati odgovornom za taj dug, ali mogu
odobriti da jamstvo položi neka druga osoba, a
ne ona koja je odgovorna za dug. Carinski organi zahtijevaju da se u pogledu jednog carinskog
duga položi samo jedno jamstvo, ali u pravilu ne
zahtijevaju polaganje jamstva kada iznos koji se
osigurava ne prelazi iznos 1.000,00 KM.
Odredbom iz članka 31. Upute, propisano je
osiguranje plaćanja carinskog duga u privremenom uvozu, koja glasi:
“(1.) Sukladno članku 85. i 181.Zakona, za prijavljivanje robe za privremeni uvoz korisnik tog postupka dužan je, uz carinsku prijavu IM5 po kojoj
se roba stavlja u privremeni uvoz, položiti valjano
jamstvo za osiguranje plaćanja carinskog duga za
sve vrijeme trajanja privremenog uvoza(svoje ili
101
jamstvo ovlaštenog zastupnika), osim u slučajevima navedenim u članku 378. stavak 1. Odluke,
odnosno u Prilogu 50 Odluke. Jamstvo za osiguranje plaćanja carinskog duga, kojom se osigurava da će bilo kakav carinski dug koji nastane
u svezi s robom biti plaćen, treba biti prethodno
prihvaćena od nadležnog regionalnog centra sukladno propisima koji reguliraju to pitanje.
(2.) Korisnik privremenog uvoza, neovisno od
vrste položenog jamstva, odgovoran je da carinski dug tijekom cijelog razdoblja trajanja privremenog uvoza bude osiguran i u slučaju nastanka
istog plaćen.
(3.) Jamstvo se ne može se osloboditi, odnosno
razdužiti prije razduživanja privremenog uvoza
i naplate carinskog duga eventualno nastalog u
tom postupku”.
U postupku privremenog uvoza uz djelomično
oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina naplaćuje se carinski dug kojeg, prema članku 139.
Zakona i članku 5. Aneksa E Konvencije, čine
uvozne dažbine i PDV. Prema navedenim odredbama, iznos carinskog duga koji se treba platiti za
robu koja je stavljena u privremeni uvoz uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina
je 3% od iznosa carinskog duga (uvoznih dažbina
i PDV) koji bi se platio za odnosnu robu ukoliko
bi bila stavljena u slobodan promet onog dana
kada je stavljena u privremeni uvoz uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, za
svaki mjesec ili dio mjeseca tijekom kojeg je roba
bila u tom postupku. Obračun carinskog duga vrši
se po mjesecima, neovisno je li roba korištena
za puni mjesec ili samo za dio mjeseca (nekoliko
dana), pri čemu se mjesec dana ne smatra kalendarski mjesec, nego, sukladno članku 91. Zakona
o upravnom postupku, razdoblje od mjesec dana
počinje od dana kada je roba stavljena u postupak, a završava se na isti dan sljedećeg mjeseca,
po carinskoj prijavi IM5 po kojoj je uvozna roba
stavljena u postupak privremenog uvoza uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina,
sukladno članku 193. stavak 1. točka b. Zakona,
nastaje carinski dug, čiji iznos je naveden u polju
47 te prijave, koji iznos se ne knjiži, niti se naplaćuje u trenutku stavljanja robe u taj postupak,
ali se osigurava valjanim jamstvom tijekom cijelog
razdoblja trajanja navedenog postupka. Stvarni
iznos carinskog duga nastalog u privremenom
uvozu uz djelomično oslobađanje od plaćanja
uvoznih dažbina, ovisi od stvarnog vremena trajanja tog postupka, pa prema tome isti se utvr-
broj: 07/13
102
odgovori na pitanja
đuje tek na završetku tog postupka, kada se sukladno članku 7. stavak 1. Aneksa E Konvencije i
obračunava, te knjiži i naplaćuje odjednom, a ne
mjesečno.
Iznos carinskog duga koji se naplaćuje u postupku privremenog uvoza uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, sukladno
članku 139. stavak 2. Zakona i članku 6. Aneksa
E Konvencije, ni u kom slučaju ne prelazi onaj
iznos koji bi se naplatio da je odnosna roba bila
stavljena u slobodan promet onog dana kada je
stavljena u privremeni uvoz uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina.
Uz carinsku prijavu kojom se razdužuje postupak privremenog uvoza uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, deklarant
podnosi i obračun carinskog duga stvarno nastalog u tom postupku, na obrascu iz Priloga 3.
ili 4. ove Upute, koji obračun provjerava carinski
organ.
Kada se postupak privremenog uvoza uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina razdužuje ponovnim izvozom robe, carinski
organ provjerava obračun carinskog duga kojeg je deklarant podnio uz odnosnu carinsku prijavu na obrascu iz Priloga 3. ili 4. Upute, ovisno
od situacije, u četiri primjerka, te ukoliko je isti
netočan vrši se ispravka na samom obračunu
u svim primjercima, uz ovjeru ispravke, donosi
rješenje o obračunu carinskog duga, a sastavni
dio tog rješenja je obračun carinskog duga, a
u informatički program “Račun” vrši knjigovodstveno evidentiranje prihoda po osnovi obračunatog carinskog duga kako je propisano propisom kojim je utvrđena primjena tog programa.
Po jedan primjerak rješenja i obračuna carinskog duga zadržava uz carinsku prijavu IM5 i
odnosnu carinsku prijavu za ponovni izvoz i
njeni su sastavni dio, zatim drugi dostavlja korisniku postupka (deklarantu), radi plaćanja, a
treći primjerak rješenja sa klauzulom izvršnosti
i obračun carinskog duga dostavlja organu za
praćenje uplata obračunatih neizravnih poreza
koji su knjigovodstveno evidentirani u informatički program “Račun”.
U slučaju kada se roba iz privremenog uvoza uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina stavlja u slobodan promet (carinska prijava IM4) ili kada carinski dug nastane
na neki drugi način, isti se obračunava, knjiži i naplaćuje cjelokupni iznos carinskog duga
iz polja 47 carinske prijave IM5 za predmetnu
broj: 07/13
rujan 2013.
robu, odnosno iznos koji bi se naplatio da je
odnosna roba bila stavljena u slobodan promet
onog dana kada je stavljena u privremeni uvoz
uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih
dažbina, uključujući i kompenzatornu kamatu
gdje se primjenjuje.
STUPANJEM NA SNAGU IZMJENA UPUTE
O POJEDNOSTAVLJENOM POSTUPKU
NA TEMELJU RAČUNA, ODBIJA SE
ZAHTJEV ZA IZDAVANJE ODOBRENJA
ZA POJEDNOSTAVLJENI POSTUPAK
NA TEMELJU RAČUNA U SLUČAJU
KADA PODNOSITELJ ZAHTJEVA IMA
NEIZMIRENOG DOSPJELOG DUGA PO
OSNOVI NEIZRAVNIH POREZA, OSTALIH
PRIHODA I TAKSI, BEZ PROVJERE DRUGIH
TRAŽENIH UVJETA
9. Vrši li se prilikom izdavanja odobrenja
za pojednostavljeni postupak na temelju računa provjera plaćanja izmirenog dospjelog
duga po osnovi neizravnih poreza, ostalih
prihoda i taksi, može li se odbiti predmetni zahtjev u slučaju da podnositelj zahtjeva
ima neizmirenog dospjelog duga po osnovi
neizravnih poreza, te ostalih prihoda i taksi?
Pojednostavljeni postupak po računu propisan
je: odredbama članka 73. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”,
broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11- u daljem
tekstu Zakon), odredbama članka 160. stavak
2., članaka 168. - 170., članka 187., članka 190.
i članka 196. Odluke o provedbenim propisima
Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj: 63a/04, 60/06 i
57/08- u daljem tekstu: Odluka), Uputom o pojednostavljenom carinskom postupku na temelju
računa („Službeni glasnik BiH”, broj: 2/10,26/12
i 49/13) i propisima o popunjavanju carinske
prijave. Uputom o pojednostavljenom carinskom postupku na temelju računa bliže se propisuju uvjeti, postupak odobravanja i postupak provedbe
pojednostavljenog prijavljivanja robe za odobreni
carinski postupak na temelju računa kao trgovačkog dokumenta, uz pregled robe i provedbu tog
postupka na graničnom prijelazu, zatim podnošenje dodatne carinske prijave, carinski dug i druga
pitanja u svezi s tim postupkom. Pojednostavljeni postupak po računu može se pod propisanim
uvjetima, koristiti samo za trajni izvoz,puštanje u
slobodan promet (isključujući puštanje u slobo-
rujan 2013.
odgovori na pitanja
dan promet uz oslobađanje od plaćanja uvoznih
dažbina po osnovi carinske povlastice i uz povoljno tarifno postupanje) i ponovni izvoz robe iz
postupka carinskog skladištenja kojom se, pod
carinskim nadzorom, opskrbljuje zrakoplov koji
prometuje na međunarodnim linijama.
Pojednostavljeni postupak po računu odobrava se osobama koje redovito prijavljuju istu vrstu
robe za postupak za koji se traži navedeno pojednostavljenje, uz uvjet da je moguće osigurati
učinkovitu provjeru poštivanja zabrana i ograničenja i svih drugih odredbi kojima se uređuje postupak u koji se roba stavlja. Učinkovita provjera
poštivanja zabrana i ograničenja je moguća samo
ako se radi o robi za koju se sa sigurnošću može
utvrditi podliježe li zabrani i ograničenju, te ako
ista tome podliježe imatelj odobrenja u tom slučaju mora u trenutku provedbe postupka u odobrenom carinskom graničnom organu, raspolagati
odgovarajućim odobrenjem ili dozvolom nadležnog kontrolnog organa, koje prilaže uz račun kao
pojednostavljenu carinsku prijavu.
Učinkovita provjera odredbi kojima se uređuje
postupak u koji se roba stavlja moguća je ako
se radi o jednostavnoj, istovrsnoj i lako prepoznatljivoj robi (npr. šljunak, glina, ogrjevno drvo,
novine, građa, cigla, cement, ugljen, staklene
boce, vezovi željeznih šipki, ploča i slične robe,
žitarice, stočna hrana i druge slične robe), a
koju je moguće jednostavno pregledati na graničnom prijelazu, uzimajući u obzir vrstu pakiranja i način prijevoza, bez potrebe rastovara
prijevoznog sredstva, te za koju nije potrebno
traženje dodatne dokumentacije i podataka, a u
pogledu sastava, tehničkih karakteristika, standarda u smislu njenog nedvosmislenog tarifnog
svrstavanja, provjere podrijetla i prihvaćanja
vrijednosti iskazane u računu.
Pojednostavljeni postupak po računu ne može
se odobriti za robu:
- koju se samo na temelju uzimanja uzoraka
ili tehničke i druge dokumentacije ili na drugi
način
- može odrediti tarifna oznaka,
- za trošarinsku robu, osim kod ponovnog
izvoza robe iz postupka carinskog skladištenja kojom se, pod carinskim nadzorom,
opskrbljuje zrakoplov koji prometuje na međunarodnim linijama,
- koja podliježe plaćanju carine po jedinici
mjere,gotovu prehrambenu robu,robu široke potrošnje,
103
- zatim robu koja povlači veći rizik
prijevara,žive životinje i ribe,
- robu za koju je odobren neki od postupaka
s ekonomskim učinkom (kako kod ulaska
u postupak s ekonomskim učinkom, tako
ni kod razduženja tog postupka) i za ostalu robu za koju se ocijeni da nisu moguće
učinkovite provjere.
Novom izmjenom Uputom o pojednostavljenom
carinskom postupku na temelju računa propisano
je da se na dan provjere podnesenog zahtjeva za
lokalno izvozno carinjenje, vrši provjera izmirenja dospjelog duga po osnovi neizravnih poreza, ostalih prihoda i taksi, koje je UNO nadležna
naplaćivati prema Zakonu o sustavu neizravnog
oporezivanja u Bosni i Hercegovini, Zakonu o
uplatama na jedinstveni račun i raspodjela prihoda i Zakonu o postupku neizravnog oporezivanja.
Podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za
odobrenja za pojednostavljeni postupak po računu, treba ispuniti sljedeće uvjete:
- da je registriran u Bosni i Hercegovini i
kod Uprave za neizravno oporezivanje
po osnovi obavljanja vanjskotrgovinskog
poslovanja, - da njegova evidencija o pojednostavljenom
postupku po računu omogućava vršenje
učinkovitih kontrola, posebno naknadnih,
- da redovito prijavljuje robu za svaki carinski
postupak za koji traži pojednostavljeni postupak po računu,
- da nije počinio prekršaj ili ponovljene prekršaje carinskih propisa,
- da osigura odgovarajuće jamstvo (bilo jamstvo podnositelja zahtjeva ili njegovog ovlaštenog zastupnika) za osiguravanje naplate
carinskog duga u carinskom postupku za
koji traži pojednostavljeni postupak po računu u kojem je jamstvo potrebno,
- da osigura da račun, kao pojednostavljena
carinska prijava, sadrži podatke iz članka
16. stavak 1. Upute , koji se odnose na
pošiljatelju i primatelju robe,broj i datum
računa,tarifnu oznaku iz Carinske tarife
Bosne i Hercegovine za robu sadržanu u
pošiljci, trgovački naziv i potpun opis robe
sadržane u pošiljci, koji omogućavaju njenu
identifikaciju i tarifno svrstavanje, vrijednost
robe, bruto i neto masu po pošiljci, broj i vrstu koleta i njihove identifikacijske oznake,
vrstu i registarsku oznaku prijevoznog sredstva, paritet isporuke, naznaku: ‘’Pojedno-
broj: 07/13
104
odgovori na pitanja
stavljena carinska prijava sa oznakom broj i
datum samo osnovnog odobrenja za odnosni pojednostavljeni postupak po računu,
- da je pouzdan i može ispuniti obveze koje
proističu iz pojednostavljenog postupka po
računu (da ima odgovornu osobu koja poznaje taj postupak, da ima prihvatljiv sustav
arhiviranja dokumentacije i evidencija, da
carinskim organima za potrebe kontrole
omogućava fizički i elektronski pristup do
svojih carinskih i prijevoznih dokumenata
i evidencija, da nije u postupku stečaja ili
likvidacije),
- na dan provjere podnesenog zahtjeva, da
nema neizmirenog dospjelog duga po osnovi neizravnih poreza, ostalih prihoda i taksi,
koje je UNO nadležna naplaćivati prema Zakonu o sustavu neizravnog oporezivanja u
Bosni i Hercegovini, Zakonu o uplatama na
jedinstveni račun i raspodjela prihoda i Zakonu o postupku neizravnog oporezivanja.
Odredbom iz članka 11. Upute o pojednostavljenom postupku na temelju računa propisana
je provjera duga i formalnih uvjeta zahtjeva, koji
glasi:
“(1.) Nakon primitka zahtjeva za izdavanje odobrenja za pojednostavljeni postupak po fakturi iz
članka 9. ove Upute, Sektor za carine, kod nadležne organizacijske jedinice UNO, prvo provjerava da li podnositelj zahtjeva ima neizmirenog
dospjelog duga po osnovi neizravnih poreza,
ostalih prihoda i taksi, u koju svrhu koristi obrazac
zahtjeva iz novog Priloga 2. ove Upute.
(2.) Ako se u provjeri utvrdi da podnositelj zahtjeva ima neizmirenog dospjelog duga po osnovi
neizravnih poreza, ostalih prihoda i taksi, u tom
slučaju, Sektor za carine postupa sukladno članku 13. stavak (7.) ove Upute. U slučaju da podnositelj zahtjeva ima neizmirenog duga po osnovi
neizravnih poreza, ostalih prihoda i taksi, navedeni uvjet smatra se ispunjenim ako mu je, prije
podnošenja zahtjeva, sukladno propisima o neizravnom oporezivanju, rješenjem UNO odobreno
odgođeno plaćanje ili plaćanje istog u ratama i da
je, ako mu je odobreno plaćanje istog u ratama,
izmirio iznose rata dospjelih za plaćanje do dana
provjere podnijetog zahtjeva.
(3.) Ako se u provjeri utvrdi da podnositelj zahtjeva nema neizmirenog dospjelog duga po osnovi neizravnih poreza, ostalih prihoda i taksi,
dalje Sektor za carine provjerava formalne uvjete
zahtjeva, nakon čega, uredan zahtjev sa njego-
broj: 07/13
rujan 2013.
vim prilozima i provjerom duga, putem Odsjeka
za kontrolu, dostavlja Skupini za kontrolu na daljnje postupanje sukladno članku 12. ove Upute.”
Sukladno članku 13. stavak 7. Upute o pojednostavljenom carinskom postupku na temelju računa zahtjev za izdavanje odobrenja za pojednostavljeni postupak na temelju računa se odbija i
u slučaju kada podnositelj zahtjeva ima neizmirenog dospjelog duga po osnovi neizravnih poreza,
ostalih prihoda i taksi, bez dalje provjere ostalih
uvjeta za izdavanje uvjerenja.
KADA POSTOJI OSNOVANA SUMNJA DA
SE POVRJEĐUJE IME PODRIJETLA ILI
ZEMLJOPISNA OZNAKA ZA ROBU NAD
KOJOM SE PROVODI CARINSKI POSTUPAK
DONOSI SE RJEŠENJE O PREKIDU
ZAHTJEVANOG CARINSKOG POSTUPKA I
PRIVREMENOM ZADRŽAVANJU ROBE
10. Koje aktivnosti i radnje se poduzimaju u odnosu na robu, kada se utvrdi da je
predmet carinskog postupka roba za koju
se prilikom pregleda utvrdi osnovana sumnja da se njome povređuje ime podrijetla ili
zemljopisna oznaka?
Odlukom o provođenju carinskih mjera za
zaštitu prava nositelja imena podrijetla ili zemljopisne oznake („Službeni glasnik BiH“, broj:
41/12- u daljem tekstu: Odluka), propisuje se
postupak provođenja carinskih mjera s robom
koja je predmet carinskog postupanja pri uvozu,
tranzitu ili izvozu, a za koju postoji osnovana
sumnja da se njome povrjeđuju isključiva prava
u svezi imena podrijetla ili zemljopisne oznake,
kao prava intelektualne svojine propisana Zakonom o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla
(“Službeni glasnik BiH”, broj:53/10), te u svezi s
robom za koju je pravomoćnom odlukom nadležnog suda utvrđeno da povređuje ime podrijetla ili zemljopisnu oznaku.
Carinske mjere za zaštitu prava zbog povrede
imena podrijetla ili zemljopisne oznake u svezi s
navedenom robom poduzimaju se u sljedećim carinski odobrenim postupanjima ili uporabi: kada
je roba prijavljena za carinski postupak: provoza,
stavljanja u slobodan promet, carinsko skladištenje, unutarnju obradu, obradu pod carinskom
nadzorom, vanjsku obradu i privremeni uvoz,
kada je roba prijavljena za izvoz ili ponovni izvoz,
kada se u provođenju mjera carinskog nadzora
sukladno carinskim propisima pronađe roba koja
se unosi u/ili iznosi iz carinskog područja Bosne i
rujan 2013.
odgovori na pitanja
Hercegovine i kada se roba smješta u slobodnu
zonu ili slobodno skladište.
Ako carinski organ pri provođenju mjera carinskog nadzora ili provjere robe, odnosno provođenju carinskog postupka, identificira robu koja
odgovara opisu robe navedenom rješenju na
obrascu podnesenog zahtjeva, a za koju postoji osnovana sumnja da se njome povrjeđuje ime
podrijetla ili zemljopisna oznaka, po potrebi i uz
konzultacije sa nositeljem prava, privremeno će
prekinuti dalje provođenje zahtijevanog carinskog
postupka i obustaviti puštanje odnosne robe. Nakon izvršenog pregleda robe sastavljanja zapisnika o utvrđenom stanju, nadležni carinski organ
dostavlja Središnjem uredu pisanu obavijest o
toj robi, a na temelju koje, sukladno članku 83.
stavak 1. Zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog
podrijetla, donosi rješenje u pisanom obliku o
prekidu carinskog postupka i privremenom zadržavanju robe do okončanja postupka privremenog zadržavanja robe, kako je propisano člankom
11. Odluke. Rješenje se odmah dostavlja nositelju prava, uvozniku, odnosno osobi na koju glase
robni dokumenti i carinskom organu koji privremeno zadržava odnosnu robu. U rješenju navodi
se naziv prava za koje se smatra da je povrijeđeno, stvarna ili pretpostavljena vrsta robe, stvarna
ili procijenjena količina robe, zatim da se uvoznik
robe, u roku od deset (10) radnih dana, odnosno
tri (3) radna dana u slučaju lako kvarljive robe od
dana privremenog zadržavanja robe, može pisano izjasniti o tome da li se radi o krivotvorenoj
robi, odnosno drugoj povredi prava u svezi imena podrijetla ili zemljopisne oznake ili ne. Obaveza nositelja prava je da u roku od deset (10)
dana od dana prijema obavijesti o privremenom
zadržavanju robe podnese dokaz o podnošenju
tužbe za utvrđivanje povrede imena podrijetla ili
zemljopisne oznake ili pisanu izjavu uvoznika da
je suglasan sa uništenjem privremeno zadržane
robe ovjerenu kod notara.
Ako uvoznik robe, ne dostavi u određenom roku
pisanu izjavu o tome da li se radi o krivotvorenoj
robi, odnosno drugoj povredi prava u svezi imena podrijetla ili zemljopisne oznake u tom slučaju
na zahtjev nositelja prava, može uništiti sukladno
članku 14. Odluke.
Nadležni organ UNO ovlašten je na provođenje svih propisanih radnji iz djelokruga svoga rada
koje su usmjerene na potvrđivanje elemenata
opravdanosti sumnje u povredu imena podrijetla
ili zemljopisne oznake, što između ostalog uklju-
105
čuje provođenje konzultacija sa predstavnikom
nositelja prava (u pravilu sa osobom zaduženom
za tehnička i administrativna pitanja iz zahtjeva,
uz provjeru određenih podataka uvidom u evidencije kojima raspolaže (on-line dostupne baze podataka Instituta za intelektualnu svojinu Bosne i
Hercegovine, WIPO - World Intellectual Property
Organization - Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu i drugo).
Carinski organ koji je privremeno zadržao robu
na temelju rješenja, dužan je na zahtjev i o trošku nositelja prava ili osobe koju on ovlasti i uvoznika robe, da omogući pod carinskim nadzorom
pregled robe koja je privremeno zadržana po rješenju, fotografiranje i uvid u podnesene isprave
o unosu robe u carinsko područje Bosne i Hercegovine ili iznosu robe iz tog područja, u obimu
koji je potreban za utvrđivanje njihovih zahtjeva i
za ostvarivanje sudske zaštite njihovih prava, uz
osiguranje zaštite povjerljivih podataka.
Prilikom pregleda privremeno zadržane robe,
carinski organ će isključivo u svrhe analize i da
bi se olakšao dalji postupak, na zahtjev nositelja
prava, uzeti uzorke robe i predati ih nositelju prava. Analiza uzetih uzoraka provodi se pod isključivom odgovornošću i o trošku nositelja prava, a
uzorci se moraju vratiti nakon završene analize,
po mogućnosti prije nego što se privremeno zadržana roba pusti u carinski postupak. Uz zapisnik
o uzimanju uzoraka obvezno se prilažu fotografije
odnosne robe, na čiju poleđinu se upisuje datum
i vrijeme uzimanja uzoraka, broj i datum rješenja
šifra i potpis carinskog službenika i stavlja otisak
službenog pečata. Ako je samo za jedan dio prijavljene robe postojala opravdana sumnja da povređuje ime podrijetla ili zemljopisnu oznaku i doneseno je rješenje o privremenom zadržavanju
te robe, za ostatak pošiljke se provodi zahtijevani
carinski postupak sukladno carinskim propisima.
Ako nositelj prava ne podnese dokaz o pokrenutom sudskom postupku za utvrđivanje povrede
imena podrijetla ili zemljopisne oznake u roku od
deset (10) dana od dana prijeme obavijesti o pisanoj izjavi ili kada ne dođe uništenja privremeno
zadržane robe, nadležni carinski organ odobrava stavljanje privremeno zadržane robe u carinski postupak, uz ispunjenje propisanih uvjeta.
Odredbom iz članka 11.Odluke, propisano je da
se postupak privremenog zadržavanja robe, koji
je započet donošenjem rješenja iz članka 8. stavak 3. Odluke, okončava se (prestaje) na jedan
od sljedećih načina:
broj: 07/13
106
odgovori na pitanja
a.) Stavljanjem robe u carinski postupak, ako
nositelj prava nije u propisanom roku iz članka 10.
Odluke, pokrenuo sudski postupak za utvrđivanje
povrede imena podrijetla ili zemljopisne oznake
ili je u tom roku obavijestio Središnji ured u pisanom obliku da u svezi sa privremeno zadržanom
robom ne namjerava poduzimati mjere sukladno
odredbama Odluke ili kada nije došlo do uništenja
privremeno zadržane robe po zahtjevu nositelja
prava. Ako nositelj prava ne pokrene sudski postupak za utvrđivanje povrede imena podrijetla
ili zemljopisne oznake ili je u tom roku obavijestio Središnji ured da u svezi sa privremeno zadržanom robom ne namjerava poduzimati mjere
sukladno odredbama Odluke ili ako ne pokrene
postupak za uništenje robe, prestaje privremeno
zadržavanje robe. U tom slučaju nadležni carinski organ po dobivanju obavijesti o prestanku privremenog zadržavanja robe od Središnjeg ureda,
odobrava stavljanje iste u carinski postupak na temelju podnesene carinske prijave, uz ispunjenje
uvjeta propisanih za stavljanje odnosne robe u taj
postupak.
b.) Donošenjem Odluke o zapljeni robe do
prijema pravomoćne Odluke nadležnog suda,
sukladno članku 13. Odluke. Donosi se rješenje
o zapljeni robe do prijema pravomoćne Odluke nadležnog suda i dostavlja nositelju prava,
uvozniku robe i carinskom organu koji je na
temelju rješenja iz članka 8. stavak 3.Odluke,
privremeno zadržao odnosnu robu. Podnesena
carinska prijava se može poništiti kada je rješenjem zaplijenjena sva prijavljena roba. Nositelj
prava obvezan je u roku od tri (3) radna dana od
dana prijema rješenja, zaplijenjenu robu o svom
trošku, staviti u postupak carinskog skladištenja
sukladno važećim carinskim propisima i izmiriti
sve troškove nastale u svezi robe od trenutka
slanja obavijesti do njenog stavljanja u postupak carinskog skladištenja. Ako nositelj prava
robu zaplijenjenu po rješenju članka ne stavi
u postupak carinskog skladištenja i ne izmiri
troškove ili ako ispuni samo jedan od navedenih kumulativnih uvjeta, nadležni carinski organ
odobrava stavljanje zaplijenjene robe u carinski
postupak, uz ispunjenje ostalih uvjeta propisanih za stavljanje odnosne robe u taj postupak.
Pravomoćnu odluku koju je nadležni sud donio
po tužbi nositelja prava za utvrđivanje povrede
imena podrijetla ili zemljopisne oznake, nositelj
prava obvezan je dostaviti Središnjem uredu u
roku od osam (8) radnih dana od prijema iste.
broj: 07/13
rujan 2013.
Ako pravomoćnom odlukom nadležnog suda nije
utvrđena povreda imena podrijetla ili zemljopisne
oznake, nadležni carinski organ odobrava stavljanje zaplijenjene robe u carinski postupak, radi
čega odmah po dobivanju navedene Odluke od
Središnjeg ureda, obavještava uvoznika da robu
može staviti u carinski postupak, uz ispunjenje
ostalih uvjeta propisanih za stavljanje odnosne
robe u taj postupak.
c.) uništenjem robe sukladno članku 14. Odluke.
Roba privremeno zadržana po rješenju za koju
postoji osnovana sumnja da se njome povrjeđuje ime podrijetla ili zemljopisna oznaka, može se
na zahtjev nositelja prava, sukladno članku 83.
stavak (4.) Zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog
podrijetla, oduzeti i uništiti pod carinskim nadzorom, bez obveze da se prethodno u sudskom postupku utvrdi da li je povrijeđeno ime podrijetla ili
zemljopisna oznaka po važećim propisima.
Uništenje privremeno zadržane robe, može se
odobriti na zahtjev nositelja prava, pod slijedećim
uvjetima:
- da je nositelj prava, pisano obavijestio Središnji ured da roba povređuje ime podrijetla
ili zemljopisnu oznaku i da je uz tu obavijest
dostavio pisanu izjavu uvoznika i da je uvoznik robe dostavio Središnjem uredu pisanu
izjavu o tome da se radi o povredi imena podrijetla ili zemljopisne oznake ili ako u tom
roku ne dostavi pisanu izjavu.
Zahtjev za uništenje privremeno zadržane robe
podnosi se Središnjem uredu, u roku iz članka 10.
Odluke, a uz zahtjev, nositelj prava prilaže:
- pisanu izjavu da se privremeno zadržanom
robom povređuje ime podrijetla ili zemljopisna oznaka, ovjerenu kod notara i pisana
izjava uvoznika da je suglasan sa uništenjem privremeno zadržane robe, ovjerenu kod notara, s tim da se smatra se da je
izjavljena suglasnost ako u roku od deset
(10) radnih dana uvoznik ne podnese prigovor protiv uništenja privremeno zadržane
robe. Ako uvoznik robe, u roku od deset
(10) radnih dana, Središnjem uredu podnese pisanu izjavu o tome da se ne radi o
povredi prava u svezi imena podrijetla ili
zemljopisne oznake, smatra se da nisu ispunjeni uvjeti za uništenje privremeno zadržane robe. Rješenje po zahtjevu donosi
Središnji ured i dostavlja ga podnositelju
zahtjeva, uvozniku robe i nadležnom carinskom organu.
rujan 2013.
odgovori na pitanja
Prije uništenja privremeno zadržane robe,
nadležni carinski organ može na zahtjev i o
trošku nositelja prava ili osobe koju on ovlasti
i uvoznika robe, omogućiti uzimanje uzoraka
predmetne robe u obimu koji je potreban kao
dokaz u slučaju pokretanja sudskog postupka.
Uzeti uzorci robe predaju se na čuvanje osobi koja je tražila uzimanje uzoraka, uz potvrdu
prijema kojoj osobi nadležni carinski organ uručuje i primjerak zapisnika o uzimanju uzoraka.
Uz zapisnik o uzimanju uzoraka obvezno se
prilažu slike odnosne robe, na čiju poleđinu se
upisuje datum i vrijeme uzimanja uzoraka, broj
i datum rješenja, šifra i potpis carinskog djelatnika i stavlja otisak službenog pečata.Za uništenje privremeno zadržane robe odgovoran je
nositelj prava, koji organizira i snosi troškove
uništenja robe, što uključuje i pribavljanje svih
suglasnosti ili dozvola nadležnih organa potrebnih za uništenje robe. Nositelj prava dužan je
pravovremeno obavijestiti o vremenu i mjestu
uništenja privremeno zadržane robe i nadležni
carinski organ pošto su carinski djelatnici obvezni nazočiti uništenju robe.
O uništenju privremeno zadržane robe, nositelj
prava ili osoba koja uništava robu, sačinjava zapi-
107
snik kojeg potpisuje nositelj prava, carinski djelatnici i ostale osobe koje su bile nazočne uništenju
robe, a jedan primjerak zapisnika, nositelj prava
dužan je dostaviti i Središnjem uredu, najkasnije
u roku od tri radna dana po izvršenom uništenju
robe.
Uništenjem privremeno zadržane robe ne smiju nastati troškovi na teret UNO, odnosno države
Bosne i Hercegovine.
Zaplijenjena roba za koju je pravomoćnom odlukom nadležnog suda, utvrđeno da povređuje
ime podrijetla ili zemljopisnu oznaku ne može
biti:puštena u slobodan promet,iznesena iz carinskog područja Bosne i Hercegovine, izvezena,
osim ako je uništenje robe neophodno obaviti u
inozemstvu, ponovno izvezena, osim ako je uništenje robe neophodno obaviti u inozemstvu,
stavljena u postupak obustave plaćanja ili postupak sa ekonomskim učinkom niti smještena u
slobodnu zonu ili slobodno skladište.
Za zaplijenjenu robu za koju je pravomoćnom
odlukom nadležnog suda utvrđeno da povređuje ime podrijetla ili zemljopisnu oznaku, sukladno članku 16. Upute, donosi rješenje o njenom
uništenju, ukoliko iz sudske Odluke ne proizlazi
drugačije.
broj: 07/13
108
odgovori na pitanja
rujan 2013.
Ernevaza Hrustanović, dipl. iur.
PITANJA I ODGOVORI IZ
OBLASTI RADNIH ODNOSA
NAČIN UPISA POSEBNOG STAŽA U RADNU
KNJIŽICU
1. Možemo li zaposleniku upisati poseban
staž ostvaren učešćem u Oružanim snagama i treba li nam suglasnost zaposlenika.
Nakon upisa, a na temelju podataka iz radne knjižice, možemo li zaposlenika uputiti u
mirovinu?
Pravilnikom o radnoj knjižici („Službene novine
Federacije BiH“, br. 53/00 i 42/00) uređen je, između ostalog, postupak upisivanja u radnu knjižicu.
Tako je člankom 16. citiranog pravilnika uređeno da se na stranicama 28 - 31 „Podaci o priznatom mirovinskom stažu“ upisuje broj i datum
rješenja,vrsta staža, vrijeme utvrđivanja odnosno prestanka prava, trajanje staža, potpis osobe ovlaštene za upis staža i pečat odgovarajuće
službe MIO.
Stavkom 2. citiranog članka regulirano je da te
podatke upisuje odgovarajuća služba MIO-a.
Uredbom o kriterijima, načinu i postupku priznavanja vremena provedenog u odbrani Bosne i Hercegovine, u mirovinski staž kao poseban staž („Službene novine Federacije BiH“, broj 35/05) točnije
člankom 8. utvrđeno je da Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje vrši upis posebnog
staža u radnu knjižicu, na temelju uvjerenja.
Poseban staž iz članka 94. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju („Službene novine
Federacije BiH“, br. 29/98, 49/00,32/01, 73/05,
59/06 i 4/09), koji se računa u dvostrukom trajanju, predstavlja beneficiju na temelju koje je moguće ispuniti uvjete za umirovljenje ranije nego
što bi to bilo moguće samo na temelju osiguranja.
Ukoliko osiguranik odluči ovu beneficiju iskoristiti, potrebno je da izvrši upis u radnu knjižicu
vremena provedenog u Oružanim snagama.
Mišljenja smo, da poslodavac ne može u ime
zaposlenika upisati ovaj staž u radnu knjižicu, a imajući u vidu odredbu Zakona o MIO-u, da
zahtjev za umirovljenje podnosi sam osiguranik,
sam i odlučuje hoće li u mirovinski staž uračunati i
poseban staž ostvaren u Oružanim snagama BiH.
broj: 07/13
UVJET ZA ZAPOŠLJAVANJE STRANCA
JESTE PRETHODNO DOBIVENA RADNA
DOZVOLA
2. Što je uvjet za rad stranog državljanina
i može li stranac obavljati druge poslove za
koje nije izdana radna dozvola?
Zakonom o zapošljavanju stranaca („Službene novine Federacije BiH“, broj 111/12) uređeni
su uvjeti, način i postupak zapošljavanja stranih
državljana i osoba bez državljanstva u Federaciji
Bosne i Hercegovine.
Tako je člankom 7. stavak 1., a u svezi s člankom 8. stavak 1.citiranog Zakona, propisano da
stranac, pored općih uvjeta utvrđenih zakonom,
kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, kao
prethodni uvjet za sklapanje ugovora o radu ili
ugovora o obavljanju privremenih i povremenih
poslova, mora posjedovati i radnu dozvolu.
Radnu dozvolu za sklapanje ugovora o radu
i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih
poslova sa strancem, na zahtjev poslodavca koji
ga zapošljava, izdaje županijska služba za zapošljavanje, uz prethodno odobrenje Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Člankom 12. Zakona o zapošljavanju stranaca
utvrđeno je da na temelju radne dozvole, stranac
može raditi samo na onom radnom mjestu ili
onoj vrsti poslova za čije je obavljanje radna
dozvola izdana, te na temelju koje je strancu
odobren privremeni boravak.
Radna dozvola izdana na zahtjev jednog poslodavac ne može se prenositi na drugog poslodavca. Sukladno navedenom, stranac može na
temelju izdane dozvole obavljati samo one
poslove za čije obavljanje je radna dozvola izdana odnosno samo za poslodavca na čiji zahtjev je radna dozvola i izdana.
rujan 2013.
odgovori na pitanja
MOGUĆNOST RADNOG ODNOSA I NAKON
ISPUNJENIH UVJETA ZA MIROVINU
3. Postoji li mogućnost da me poslodavac
zadrži u radnom odnosu i nakon ispunjenja
uvjeta za mirovinu?
Člankom 86. Zakona o radu („Službene novine
Federacije BiH“, br.43/99, 32/00 i 29/03) utvrđeno
je da ugovor o radu prestaje smrću zaposlenika,
sporazumom poslodavca i zaposlenika, u slučaju kada zaposlenik navrši 65 godina života i 20
godina staža osiguranja odnosno 40 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i zaposlenik
drugačije ne dogovore, danom dostavljanja pravomoćnog rješenja o utvrđivanju gubitka radne
sposobnosti, otkazom poslodavca odnosno zaposlenika, istekom vremena na koje je sklopljen
ugovor o radu na određeno radno vrijeme, ako
zaposlenik bude osuđen na izdržavanje kazne
zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca-danom
stupanja na izdržavanje kazne, ako zaposleniku
bude izrečena mjera osiguranja, odgojna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca-početkom primjene te mjere, odlukom nadležnog suda
koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.
Kao što je gore navedeno jedan od načina prestanka ugovora o radu je kada zaposlenik navrši
65 godina života i 20 godina staža osiguranja ili
40 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i
zaposlenik drugačije ne dogovore.
U slučaju da se poslodavac i zaposlenik ne dogovore o nastanku radnog odnosa zaposleniku
prestaje radni odnos po sili zakona.
Međutim, ako se poslodavac i zaposlenik drugačije dogovor takav rad nije nezakonit bez obzira što je zaposlenik navršio 65 godina života.
U tom slučaju, poslodavac i zaposlenik su se
dogovorili odnosno postigli sporazum o uvjetima i načinu nastavka radnog odnosa.
U tim situacijama sklapa se aneks ugovora o
radu kojim ugovorne strane definiraju do kada i
pod kojim uvjetima nastavljaju ugovorni odnos.
109
POSLODAVAC JE OBVEZAN UPOSLENIKU
VRATITI RADNU KNJIŽICU NAKON
PRESTANKA RADNOG ODNOSA
4. Raskinula sam radni odnos kod poslodavca i prestala dolaziti na posao. Međutim,
poslodavac mi ne želi vratiti radnu knjižicu.
Što da radim?
Radna knjižica je javna isprava sukladno članku
133. Zakona o radu („Službene novine Federacije
BiH“, br.43/99, 32/00 i 29/03).
Pravilnikom o radnoj knjižici („Službene novine Federacije BiH“, br. 42/00 i 53/00) uređen
je oblik i sadržaj radne knjižice, postupak izdavanja radne knjižice, način upisivanja podataka
u radnu knjižicu, postupak zamjene i izdavanja
nove radne knjižice, vođenje registra izdanih
radnih knjižica, kao i druga pitanja predviđena
citiranim pravilnikom.
Člankom 21. Pravilnika utvrđena je obveza zaposlenika da na dan početka rada istu preda poslodavcu, o čemu se zaposleniku izdaje pismena
potvrda.
Ovim pravilnikom utvrđena je obveza poslodavca da najkasnije u roku od pet dana od dana
prestanka radnog odnosa vrati zaposleniku
radnu knjižicu, a zaposlenik vraća poslodavcu
potvrdu koju mu je dao prilikom sklapanja ugovora o radu.
U slučaju da zaposlenik po prestanku radnog
odnosa ne podigne radnu knjižicu, poslodavac
u roku od osam dana od dana prestanka radnog
odnosa, predaje radnu knjižicu, uz potvrdu o prijemu, nadležnoj službi, prema sjedištu ili prebivalištu poslodavca.
Dan predaje radne knjižice zaposleniku ili nadležnom općinskom organu, upisuje se u rubriku
“Bilješke“.
Zakonom je također predviđena novčana kazna za poslodavca ukoliko odbije vratiti zaposleniku radnu knjižicu.
www.fircon.biz
broj: 07/13
110
odgovori na pitanja
PRAVO NA OTPREMNINU ZBOG SE
OSTVARUJE SAMO ZA VRIJEME
PROVEDENO KOD POSLODAVCA S KOJIM
SE VRŠI PREKID RADNOG ODNOSA
5. Imam namjeru da zaposleniku otkažem
ugovor o radu. Prije nego je taj zaposlenik
zasnovao radni odnos kod mene radio je i
kod drugih poslodavaca. Znam da sam dužan da mu isplatim otpremninu. Ulazi li u godine za isplatu otpremnine i radni staž ostvaren kod ranijih poslodavaca?
Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br.43/99,
32/00 i 29/03) regulirano je da zaposlenik koji je
sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a
kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu, ima
pravo na otpremninu. Pravo na otpremninu ima
zaposlenik koji kod poslodavca ima najmanje
dvije godine neprekidnog rada.
Otpremnina se utvrđuje kolektivnim ugovorom
i pravilnikom o radu i to u zavisnosti od dužine
prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa
kod tog poslodavca.
Otpremnina ne može biti manja od jedne trećine
prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku
u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog
odnosa i to za svaku navršenu godinu rada kod
tog poslodavca.
Pravo na otpremninu ne može ostvariti zaposlenik kojem je poslodavac otkazao ugovor o radu
zbog kršenja obveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjenja obveza iz ugovora o radu. Otpremnina
koja se utvrđuje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, može biti i veća od utvrđene ovom
odredbom, odnosno može biti i veća od jedne trećine isplaćene plaće, što će ovisiti od ekonomske
moći poslodavac i postignutog dogovora stranaka
u pregovaranju i sklapanju kolektivnog ugovora.
Otpremnina se, izuzetno, može utvrditi ne samo
u novčanom iznosu nego i u nekom drugom vidu
naknade, kao npr. u naturi.
Način, uvjeti i rokovi otpremnine, bilo u novčanom vidu ili na neki drugi način, utvrđuju se pisanim ugovorom između zaposlenika i poslodavca.
UVJET ZA PRIZNANJE POSEBNOG STAŽA U
CZ JESTE UVJERENJE MJERODAVNIH
6. Kako se računa vrijeme provedeno u Civilnoj zaštiti?
Člankom 219. Zakona o obrani Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federaci-
broj: 07/13
rujan 2013.
je BiH” broj 15/96) utvrđeno je pravo pripadnika
Oružanih snaga Armije BiH, pripadnika HVO-a
i rezervnog sastava policije na poseban staž u
dvostrukom trajanju.
Stavkom 2. navedenog članka posebno je regulirano pitanje pripadnika Civilne zaštite na poseban staž u jednostrukom trajanju.
Sukladno članku 94. Zakona o mirovinskom i
invalidskom osiguranju, Vlada FBiH je donijela
Uredbu o kriterijima, načinu i postupku priznavanja i izdavanja uvjerenja na temelju kojih se vrijeme provedeno u Oružanim snagama priznaje u
poseban staž u dvostrukom trajanju.
Na temelju uvjerenja, staž proveden u Oružanim snagama upisuje se u radnu knjižicu.
Što se tiče staža provedenog u CZ, Uputom o
kriterijima za bliže određivanje vremena koje se
računa u mirovinski, kao poseban staž, u jednostrukom trajanju (“Službene novine Federacije
BiH”, broj 30/98), utvrđeni su kriteriji,u sukladno
članku 219. Zakona o odbrani Federacije Bosne
i Hercegovine, na temelju kojih se u mirovinski
staž kao poseban staž u jednostrukom trajanju
računa vrijeme od 08. 04. 1992. godine do 22. 11.
1995 godine. Ova uputa se primjenjivala do dana
stupanja na snagu Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, odnosno do 30 srpnja 1998.
godine i do tog dana su se primali zahtjevi za priznavanje tog staža.
Ukoliko ste Vi dobili to uvjerenje, taj staž
Vam se može računati kao poseban staž prilikom ostvarivanja prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja.
POSLODAVAC NE MOŽE IZMIJENITI
UGOVOR O RADU BEZ SUGLASNOSTI
USPOSLENIKA
7. Poslodavac želi izmijeniti ugovor o radu,
a zaposlenik odbija da prihvati uvjete novog
ugovora kojeg mu je ponudio poslodavac.
Naime radi se o slučaju kada poslodavac
otkazuje ugovor o radu i nudi zaposleniku
sklapanje novog ugovora o radu. Ponuđenim aneksom ugovora o radu poslodavac
umanjuje plaću zaposleniku. Postupa li poslodavca ispravno?
Ugovorom o radu zasniva se radni odnos između zaposlenika i poslodavca i isti se sklapa u pisanom obliku.
Ugovor o radu se može izmijeniti samo suglasnom voljom ugovornih strana. U slučaju
kada poslodavac želi izmijeniti ugovor o radu, a
rujan 2013.
odgovori na pitanja
111
zaposlenik ne pristane na uvjete koje mu je poslodavac ponudio, poslodavac može otkazati ugovor
o radu te istovremeno ponuditi zaposleniku novi
ugovor o radu ili zaposleniku ponuditi sklapanje
aneksa ugovora o radu, kojim mijenja određene uvjete iz ugovora o radu koji se prije svega
odnose na umanjenje plaće. Prema tome, da bi
poslodavac zakonito postupio potrebno je da postoji suglasnost između poslodavca i zaposlenika, odnosno potrebno je da zaposlenik prihvati taj
aneks ugovora.
Jednostrano umanjenje plaće od strane poslodavca je suprotno Zakonu o radu i ujedno
suprotno odredbama ranije sklopljenog ugovora o radu.
se od dana prestanka privremene spriječenosti za
rad.
Nezaposlena osoba nema pravo na novčanu
naknadu kad je svjesno doprinijela prestanku radnog odnosa i kad se utvrdi da je dobrovoljno napustila posao bez opravdanog razloga.
UPOSLENIK IMA PRAVO NA NOVČANU
NAKNADU NA OD ZAVODA NA NAKON
OTKAZA UGOVORA O RADU
8. Poslodavac ima namjeru da mi otkaže
ugovor o radu. Koja su moja prava?
Člankom 2. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine („Službene
novine Federacije BiH“, br. 54/05 i 62/08), regulirano je da se kolektivni ugovor sklapa i primjenjuje na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i
da je obvezujući i važi za sve poslodavce, bez obzira na strukturu kapitala, organe uprave i službe
za upravu, policiju, javne ustanove i druge pravne
subjekte.
Također, stavkom 3. citiranog članka regulirano
je da sindikati područja djelatnosti sklapaju kolektivne ugovore sukladno ovom kolektivnom ugovoru i njihovim radnim i proizvodnim specifičnostima.
Prema tome, banke su dužne poštivati odredbe Općeg kolektivnog ugovora odnosno bile su
dužne uskladiti kolektivni ugovor za područje djelatnosti s Općim kolektivnim ugovorom, a u slučaju da nisu izvršile usklađivanje, prema mišljenju
Komisije za primjenu, provođenje i tumačenje Općeg kolektivnog ugovora, dužne su primjenjivati
Opći kolektivni ugovor.
Pored prava na otpremninu u slučaju otkaza
ugovora o radu na inicijativu poslodavca sukladno Zakonu o radu, zaposlenik ima prava sukladno
Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba.
Prema ovom zakonu pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti zavisi od dužine radnog
staža osiguranja
Novčana naknada se isplaćuje šest mjeseci u
visini od 30% za staž osiguranja od osam mjeseci do 10, devet mjeseci u visini od 35% za
staž osiguranja od 10 do 25 godina dvanaest
mjeseci u visini od 40% za staž osiguranja preko 25 godina.
Ako se nezaposlena osoba, u razdoblju ostvarivanja prava na novčanu naknadu, zaposli i ako se
prije isteka razdoblja od osam mjeseci ponovno
evidentira u službi za zapošljavanje kao nezaposlena osoba, ima pravo na preostali dio novčane
naknade.
Mirovinsko i invalidsko osiguranje osigurava se
nezaposlenoj osobi kojoj nedostaju tri godine do
stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu, sukladno
Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
Zahtjev za ostvarivanje prava na novčanu naknadu nezaposlena osoba podnosi u roku od
60 dana od dana prestanka radnog odnosa.
Ako kod nezaposlene osobe nastupi privremena
spriječenost za rad propisima o zdravstvenom
osiguranju rok za ostvarivanje ovog prava računa
POSLODAVAC JE DUŽAN PRIMJENJIVATI
ODREDBE OPĆEG KOLEKTIVNOG
UGOVORA
9. Radim u jednoj banci. Naša banka nije
uskladila kolektivni ugovor za oblast financija s Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine. Koji nas
kolektivni ugovor obvezuje?
PRAVO NA GODIŠNJI ODMOR I REGRES
U SLUČAJU RADA KRAĆEG OD GODINU
DANA
10. Radim kod poslodavca osam mjeseci.
U tijeku je donošenje rješenja o isplati regresa za godišnji odmor. Imam li pravo na godišnji odmor i pravo na regres za korištenje
godišnjeg odmora?
Člankom 42. Zakona o radu („Službene novine
Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) utvrđeno je pravo zaposlenika na plaćeni godišnji
odmor koji zaposlenik stiče nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
broj: 07/13
112
odgovori na pitanja
Pod neprekidnim radom, u smislu gore citirane
odredbe,podrazumijeva se vrijeme u kojem je zaposlenik neprekidno radio. Ukoliko je zaposlenik
u tom vremenu bio na bolovanju, porodiljskom dopustu i drugim odsustvima koji se računaju u staž
osiguranja (bolovanje, plaćeni odmor) i to vrijeme
se također uračunava u neprekidan rad.
Zaposlenik koji je stekao pravo na godišnji odmor u smislu ove zakonske odredbe, odnosno
koji ima ispunjen uvjet u pogledu vremena od šest
mjeseci neprekidnog rada, ima pravo da ga koristi
u svakoj daljnjoj kalendarskoj godini.
Ovo pravo zaposlenik ima pod uvjetom da nije
došlo do prekida u kontinuitetu neprekidnog rada
između dva radna odnosa duže od osam dana.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili ako ima
prekid rada između dva radna odnosa duži od
osam dana ima pravo najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svakih navršeni mjesec dana
broj: 07/13
rujan 2013.
rada. Konkretna dužina ovog odmora utvrđuje se
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Što se tiče prava na regres za korištenje godišnjeg odmora to pravo je utvrđeno Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i
Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“,
br. 54/05 i 62/08). Člankom 19. citiranog kolektivnog ugovora utvrđeno je pravo zaposlenika na
regres za korištenje godišnjeg odmora u visini
najmanje 50% prosječne neto plaće svih zaposlenika ostvarene kod poslodavca u mjesecu koji
prethodi isplati regresa, pod uvjetom da je poslodavac poslovnu godinu nije završio s gubitkom.
U konkretnoj situaciji, pod uvjetom da ste radili neprekidno kod poslodavca šest mjeseci i
da poslodavac nije prethodnu godinu završio
s gubitkom, imate pravo na godišnji odmor i
regres.
rujan 2013.
odgovori na pitanja
113
VI STE PITALI – FIRCON
ODGOVARA
ORGANIZIRANA ISHRANA TIJEKOM
RADNOG VREMENA ISKLJUČUJE
NOVČANU NAKNADU NA IME TOPLOG
OBROKA
1. Djelatnici društva su upućeni na seminar. Sudjelovanje na seminaru je tretirano
kao redoviti rad, odnosno za ove svrhe nije
obračunana dnevnica. Isplaćuje li se u tom
slučaju topli obrok ako je na seminaru osigurana ishrana?
Što bi bio pravni temelj ako se tim zaposlenicima ne bi isplatio topli obrok za taj dan?
Sukladno odredbama članka 17. Općeg kolektivnog ugovora:
„Poslodavac je obvezan zaposleniku osigurati ishranu tijekom radnog vremena (topli obrok).
Ukoliko poslodavac ne osigurava ishranu, zaposleniku se isplaćuje mjesečna naknada u iznosu
od najmanje 20% prosječne neto plaće isplaćene
u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim
podacima Federalnog zavoda za statistiku“. Prema tome ovdje se radi o alternativnom rješenju prema kojem poslodavac ima obvezu:
- osigurati ishranu tijekom radnog vremena
ili,
- isplatiti naknadu na ime toplog obroka, ako
ishrana zaposlenika nije organizirana.
Kombinacija navedenih opcija bi bila moguća u
slučajevima ako zaposlenik ne bi mogao za radnog
vremena koristiti organiziranu ishranu u organizaciju
društva (poslodavca), pa bi u tom slučaju imao pravo novčane naknade na ime toplog obroka za dane
kada nije mogao koristiti organiziranu ishranu tijekom rada od strane poslodavca. U ostalim slučajevima kombiniranje organizirane prehrane i novčane
naknade na ime toplog obroka ne bi bilo u skladu s
navedenom odredbom OKU.
U ovom slučaju poslodavac je osigurao
ishranu tijekom radnog dana svom zaposleniku (na mjestu održavanja seminara) pa stoga ne
bi imao obvezu isplatiti novčanu naknadu na
ime toplog obroka za taj dan.
Pravni temelj za ovakav pristup jeste upravo
istaknuta odredba članka 17. Općeg kolektivnog
ugovora.
KNJIŽENJE REFUNDACIJA
2. Poduzeće u slučaju bolovanja i porodiljskih naknada zaposlenika primjenjuje praksu u kojoj isplaćujemo plaće u iznosu kojem
je to propisano zakonom, 80% ili 100% ovisno o slučaju, te naknadno iste potražujemo
od državnih fondova. Obzirom da poslujemo
na cijelom teritoriju BIH, imamo slučajeve
gdje nam se refundacije od strane županija
isplaćuju do prosjeka FBIH, iznad prosjeka
FBIH, na priznaju se troškovi bruto plaća,
priznaju se samo troškovi neto plaća. Naša
praksa knjiženja je da sve refundacije knjižimo kao storno troškova plaće, bez obzira
radi li se o iznosu do ili preko prosjeka FBIH.
Molimo Vas za odgovor na pitanje na koji
način ćemo pristupiti knjiženju refundacija,
jer nismo sigurni koji dio možemo knjižiti
kao storno troška, a koji kao prihod?
Problematika naknade plaća za vrijeme privremene spriječenosti za rad, detaljno je regulirana
propisima radnog zakonodavstva. Kada se radi o
naknadama plaća za vrijeme bolovanja koje poslodavac isplaćuje zaposleniku koji je privremeno
spriječen za rad, onda će poslodavac imati pravo
na refundaciju cjelokupnog ili djela iznosa plaća i
doprinosa u slučaju da je bolovanje trajalo preko
42 dana. Mogućnosti refundacije isplaćenih naknada plaća i obračunatih i uplaćenih doprinosa
detaljno je regulirana županijskim propisima i razlikuje se po pojedinim županijama.
Problematika evidentiranja troškova naknada
plaća za vrijeme bolovanja zaposlenika, zahtjeva odgovarajući knjigovodstveni tretman kod
poslodavca. Kada je izvjesno da će poslodavac ostvariti pravo na refundaciju određenog
djela iznosa troškova plaća, knjigovodstveno
evidentiranje provodi se na način da se zadužuje odgovarajući konto potraživanja 233 – Potraživanja od državnih organa i institucija za iznos
koji ćemo imati pravo refundirati od nadležnih
županijskih Zavoda, dok se iznos koji nećemo
imati pravo refundirati od nadležnih županijskih
Zavoda knjiži na dugovnoj strani odgovarajućeg
konta troškova plaća (kto 52 – Troškovi plaća i
broj: 07/13
114
odgovori na pitanja
ostalih primanja zaposlenih i drugih fizičkih osoba). S druge strane se kao protu stavka priznaju obveze po osnovu naknada plaće za vrijeme
bolovanja, doprinosa iz i na plaće i obveze za
porez na dohodak (kto 45).
Kada nije izvjesno da će poslodavac ostvariti pravo na refundaciju određenog djela ili cijelog
iznosa troškova plaće, knjigovodstveno evidentiranje provodi se na način da se zadužuje odgovarajući konto troškova plaća (kto 52 – Troškovi
plaća i ostalih primanja zaposlenih i drugih fizičkih
osoba) u punom iznosu obračunatih plaća, dok
se kao protu stavka priznaju odgovarajuća konta
obveza po osnovi naknada plaće za vrijeme bolovanja, doprinosa iz i na plaće i obveze za porez
na plaću. Ukoliko poslodavac naknadno ostvari
pravo na refundaciju određenog djela troškova
plaće u okviru istog obračunskog razdoblja (godine), tada se iznos koji ima pravo refundirati od
nadležnog županijskog Zavoda stornira sa konta
troškova plaća (kto 52) i prenosi se na konto 233
– Potraživanja od državnih organa i institucija za
refundacije naknada plaća za vrijeme bolovanja i
drugih prava zaposlenih.
Ukoliko poslodavac ostvari pravo na refundaciju
određenog dijela ili cijelog iznosa troškova plaće
tek u narednom obračunskom razdoblju (godini),
tada se refundacija od nadležnog županijskog
Zavoda knjigovodstveno evidentira na način da
se iznos troškova plaće koji se refundirao knjiži
dugovno na kontu 200 – Transakcijski računi, a
priznaje se u jednakom iznosu preko potražne
strane odgovarajući konto prihoda u sklopu sintetičkog konta 650- Prihodi od premija, subvencija,
poticaja i slično.
UNAPRIJED PLAĆENI TROŠKOVI
3. Unaprijed plaćeni troškovi (dugoročni
i kratkoročni) – kod ovih vrsta vremenskih
razgraničenja susrećemo se sa slučajevima
gdje za određeno razdoblje, za istu vrstu usluge, ali pruženu od dva različita dobavljača
(npr. izdavanje poslovnog prostora) od jednog dobavljača primimo poreznu fakturu na
kojoj su iskazani ukupni troškovi budućih
razdoblja, a od drugog avansnu fakturu i tijekom razdoblja na koje se unaprijed plaćeni
trošak odnosi primamo storno avansne fakture i poreznu fakturu.
Pitanje je trebamo li generalno insistirati na
jednom, odnosno drugom načelu ili možemo
prihvatiti oba, ovisno o praksi dobavljača?
broj: 07/13
rujan 2013.
Sukladno odredbama članka 17. Zakona o
PDV-u u BiH, porezna obveza PDV-a nastaje,
pored ostalog, i ako je plaćanje ili djelomično
plaćanje izvršeno prije izdavanja fakture, odnosno ako je plaćen predujam za neku buduću
isporuku. Odredbama članka 110. Pravilnika je
propisan postupak izdavanja poreznog računa
u slučajevima plaćanja predujmovima kojeg se
primatelj predujma treba pridržavati kako bi račun za isporuke po kojima je plaćanje izvršeno
unaprijed mogao imati formu računa po kojem
se ostvaruju prava i obveze iz Zakona o PDV-u.
Navedenom odredbom pravilnika je regulirano
da je primatelj predujma dužan ispostaviti porezni račun s naznakom „Račun-predujam“ za
vrijednost primljenog predujma po kojem neće
biti izvršena isporuka dobara ili usluga u mjesecu kada je predujam primljen.
Po izvršenoj isporuci dobara odnosno izvršenoj
usluzi primatelj predujma je, sukladno odredbi
stavka 6. čl.110. Pravilnika, dužan ispostaviti: „račun u kojem je zaračunana cjelokupna isporuka
dobara, odnosno obavljena usluga, a porezni račun se poništava“.
Dakle, zakonske odredbe sugeriraju da kada
se radi o plaćanju prije konačne isporuke dobara
ili usluga da se ispostavlja račun predujam, te se
u narednom razdoblju vrši periodično stroniranje
računa predujma i ispostavljanje konačnih periodičnih (mjesečnih) faktura.
Međutim, i drugi pristup kada isporučitelj usluge
odmah ispostavi konačni porezni račun za plaćanje unaprijed nije u suprotnosti s odredbama Zakona o PDV-u, iz razloga što je PDV plaćen kada je
nastalo plaćanje. U tom trenutku sukladno članku
32. Zakona o PDV-u, a na temelju ispostavljenog
poreznog računa, i primatelj usluge stječe pravo
na odbitak ulaznog PDV-a. Dakle, s poreznog aspekta oba navedena pristupa su prihvatljiva.
Kada se raspravlja o računovodstvenom tretmanu, unaprijed plaćeni rashodi se iskazuju u
okviru aktivnih vremenskih razgraničenja (dugoročnih ili kratkoročnih). Prilikom svakog datuma na koji se sastavljaju financijski izvještaji, društvo treba reklasificirati dio rashoda koji
dospijeva u narednih 12 mjeseci kao Unaprijed
plaćeni troškovi (kto 280) u okviru tekuće imovine sukladno zahtjevima iz točke 66. MRS-a 1
Prezentiranje financijskih izvještaja. Predmetni
troškovi se priznaju na vremenskoj osnovi sukladno načelu nastanka događaja u onom razdoblju na koji se stvarno i odnose. Zbog toga se
rujan 2013.
odgovori na pitanja
i koristi institut razgraničenja unaprijed plaćene
troškove kapitalizacijom kroz dugoročna i kratkoročna vremenska razgraničenja.
POTRAŽIVANJA ZA NEFAKTURIRANI
PRIHOD
4. Prema članku 17. Zakona o PDV-u porezna obaveza nastaje u trenutku kada se izvrši jedna od sljedećih radnji, koja god bude
ranija, isporuka dobara ili vršenje usluga ili
izdavanje fakture.
U našem slučaju vršenje usluga nastaje
prije nego što dobijemo knjižno odobrenje
od dobavljača (naknadnim ispostavljanjem
za dodatne rabate izvan fakture gdje je osnovica obračuna neto promet dobavljača). Tek
po prijemu knjižnog odobrenja dobavljača rasknjižava se konto rezerviranja i knjiži
storno ulazni PDV.
Naša dvojba je sljedeća, jesmo li dužni
prijaviti obvezu za PDV na mjesečnoj razini
za nefakturirane prihode iako ne znamo njihov točan iznos?
Iz Vašeg upita da se zaključiti da se u konkretnom slučaju ne radi o potraživanju za nefakturirane isporuke, već o potraživanju za naknadne
popuste ili dodatne rabate od dobavljača. Kada
se raspravlja o poreznom tretmanu u kontekstu
PDV-a, obveza za PDV, odnosno storno ulaznog
PDV vrši se u trenutku prijema knjižne obavijesti od dobavljača. Naime, naknadna izmjena porezne osnovice PDV-a vrši se na temelju knjižne
obavijesti (KO) sukladno članku 55. Zakona o
PDV-u u BiH. Dakle, nema potrebe niti obveze
za korekcijom ulaznog PDV-a (ili priznavanjem
izlaznog), prije nego se dobije knjižna obavijest od dobavljača.
Kada se raspravlja o računovodstvenom tretmanu, onda društvo može, ukoliko su popusti ugovoreni, priznati potraživanja za naknadno odobrene
popuste od dobavljača i prije knjižnog odobrenja
dobavljača u okviru ostalih kratkoročnih razgraničenja (kto 288) uz istovremeno priznavanje prihoda, ukoliko su ispunjeni uvjeti iz ugovora za odobrenje popusta. Ukoliko još nisu ispunjeni uvjeti
za priznavanje prihoda od naknadno odobrenih
popusta od dobavljača knjiženje se provodi u korist odgođenog priznavanja prihoda od popusta.
Sugeriramo Vam da prihode po osnovu naknadno
odobrenih popusta/rabata od dobavljača koji se
odnose na tekuće razdoblje u buduće evidentirate u okviru konta 659 – Ostali prihodi po drugim
115
osnovama, te sukladno tome iskažete u bilanci
uspjeha u okviru pozicije Ostali poslovni prihodi
(AOP 211).
Ukoliko se ti prihodi odnose na prethodna razdoblja tada ih možete evidentirati na kontu 6799
– Ostali nespomenuti prihodi, odnosno u bilanci
uspjeha iskazati u okviru pozicije Otpis obveza,
ukinuta rezerviranja i ostali prihodi (AOP 253).
Na poziciji Ostali financijski prihodi (AOP 233)
primjereno je iskazati samo prihode po osnovu
iskorištenih kasa skonta odobrenih od dobavljača
koje je ispravno evidentirati u okviru konta 6694 Prihodi po osnovi iskorištenih kasa skonta.
UNAPRIJED OBRAČUNANI TROŠKOVI
RAZDOBLJA
5. Na kontima grupe 490 – Unaprijed obračunani rashodi razdoblja evidentiramo nastale troškove za koje nemamo odgovarajuću dokumentacijsku podlogu za knjiženje,
odnosno za troškove nastale u tekućem razdoblju za koje očekujemo fakture u narednom razdoblju.
U ovom dijelu imamo dvojbu jesmo li dužni
na kontu ulaznog PDV-a za koji privremeno
nije stečeno pravo odbitka za ove vrste troškova knjižiti i PDV na one vrste troškova za
koje nismo sigurni koji će biti njihov iznos?
Osim toga, pitanje je i na koji način evidentirati PDV za troškove uvoza dobara za koje
očekujemo dokumentacijsku podlogu?
U konkretnom slučaju Društvo ispravno postupa
evidentirajući troškove po njihovoj prirodnoj vrsti u
onom razdoblju na koji se i odnose, iako još nisu
pristigle fakture dobavljača. Zbog toga se i koriste
stavke pasivnih vremenskih razgraničenja (kto
49). Kada stignu fakture dobavljača, iznos troška
evidentira se na teret pasivnih vremenskih razgraničenja (troškovi za koje nije pristigla faktura).
Eventualne razlike i odstupanja na više ili na niže
u nastalim troškovima iskazuju se kao prihodi ili
rashodi tekućeg razdoblja. Prethodno navedeno
je posljedica zahtjeva za priznavanjem troškova u
onom razdoblju na koji se i odnose.
Budući da se radi o prvenstveno računovodstvenom zahtjevu, mišljenja smo da u konkretnim
situacijama nije potrebno uzimati u obzir iznos
potencijalnog ulaznog PDV-a preko stavke ulaznog PDV na koji nije stečeno pravo odbitka, već
samo iznos osnovice (odnosno troška). Iznos ulaznog PDV sa pravom odbitka priznaje se, ukoli-
broj: 07/13
116
odgovori na pitanja
ko su za to ispunjeni zakonski preduvjeti, u onom
razdoblju kada je primljen porezni račun od strane
dobavljača za primljene usluge ili dobra.
Što se tiče troškova uvoza dobara, ukoliko se misli na troškove špedicije, prijevoza i ostale vezane
usluge, iste u najvećem broju slučajeva uključuju
osnovicu za obračun PDV-a prilikom uvoza tako
da nema obveze ukalkuliranja ulaznog PDV-a. S
računovodstvenog aspekta, može se provesti isti
onaj postupak ukalkuliranja troškova preko pasivnih vremenskih razgraničenja (kto 49), kao i kod
ostalih troškova koji nisu povezani s uvozom.
UNAPRIJED OBRAČUNATI I NAPLAĆENI
PRIHODI NAREDNOG RAZDOBLJA
6. U praksi se događa da nam kupci plate
unaprijed cijelu vrijednost usluge čije izvršenje će uslijediti kontinuirano u duljem razdoblju. Izlazni PDV prijavljujemo u poreznom
razdoblju obračuna odnosno naplate. Pitanje
je jesmo li u ovom slučaju dužni, s aspekta
Zakona o PDV-u, izdavati najprije avansnu
fakturu za ukupnu uplatu od strane kupca, a
potom svakog mjeseca izdavati storno avansne fakture, i ispostavljati račun?
Sukladno odredbama članka 17. Zakona o
PDV-u u BiH, porezna obveza PDV-a nastaje,
pored ostalog, i ako je plaćanje ili djelomično
plaćanje izvršeno prije izdavanja fakture, odnosno ako je plaćen predujam za neku buduću
isporuku. Odredbama članka 110. Pravilnika je
propisan postupak izdavanja poreznog računa
u slučajevima plaćanja predujmovima kojeg se
primatelj predujma treba pridržavati kako bi račun za isporuke po kojima je plaćanje izvršeno
unaprijed mogao imati formu računa po kojem
se ostvaruju prava i obveze iz Zakona o PDV-u.
Navedenom odredbom pravilnika je regulirano
da je primatelj predujma dužan ispostaviti porezni račun s naznakom „Račun-predujam“ za
vrijednost primljenog predujma po kojem neće
biti izvršena isporuka dobara ili usluga u mjesecu kada je predujam primljen.
Po izvršenoj isporuci dobara odnosno izvršenoj
usluzi primatelj predujma je, sukladno odredbi
stavka 6. čl.110. Pravilnika, dužan ispostaviti: „račun u kojem je zaračunana cjelokupna isporuka
dobara, odnosno obavljena usluga, a porezni račun se poništava“.
Dakle, zakonske odredbe sugeriraju da, kada
se radi o plaćanju prije konačne isporuke dobara ili usluga, se ispostavlja račun predujam, te se
broj: 07/13
rujan 2013.
u narednom razdoblju vrši periodično stroniranje
računa predujma i ispostavljanje konačnih periodičnih (mjesečnih) faktura.
Kada se raspravlja o računovodstvenom tretmanu, unaprijed naplaćeni prihodi se iskazuju u okviru
pasivnih vremenskih razgraničenja (dugoročnih ili
kratkoročnih) ili obveza po primljenim predujmovima. Predmetni prihodi se priznaju na vremenskoj
osnovi sukladno načelu nastanka događaja u onom
razdoblju na koji se stvarno i odnose.
KNJIŽENJE INVENTURNIH RAZLIKA
7. Popisom robe u filijalama i distributivnom centru, utvrđuju se inventurne razlike.
Je li dozvoljeno prebijanje inventurnih razlika po artiklima i/ ili po robnim grupama
(različiti artikli iste namjene npr. robna grupa „njega tijela“- krema za tijelo, losion, mlijeko za tijelo i sl.)?
Može li se može vršiti prebijanje inventurnih razlika između distributivnog centra i filijala npr. u jednoj filijali je artikl utvrđen kao
inventurni manjak, dok je u distributivnom
centru isti artikl inventurni višak, a inventure
su provedene unutar istog mjeseca?
Može li se vršiti prebijanje inventurnih razlika između filijala npr. u jednoj filijali je artikl utvrđen kao inventurni manjak, dok je u
drugoj filijali isti artikl inventurni višak, a inventure su provedene unutar istog mjeseca?
Inventurne razlike koje se utvrde kroz redovite godišnje ili periodične popise robe trebaju se na odgovarajući način računovodstveno i porezno tretirati.
Opće je načelo da se manjkovi i viškovi ne mogu
prebijati. Ovo je posebice važno s poreznog aspekta, budući da je manjak (izuzev normiranog manjka,
otpisa zbog proteka roka ili djelovanja više sile) oporeziva stavka PDV-om, dok višak ne podliježe oporezivanju. Izuzetno i za potrebe računovodstvenog
i poreznog tretmana inventurnih razlika, manjkovi
i viškovi po pojedinim artiklima mogli bi se prebiti
odnosno kompenzirati na način da se iskaže samo
neto učinak manjka ili viška trgovačke robe. Prethodno navedeno ne bi se moglo provoditi kod robnih grupa, već samo kod artikala.
Prebijanje viškova i manjkova između različitih
distributivnih centara i filijala je dopušteno za porezne svrhe ukoliko se provodi na razini srodnih
artikala i u jednom (mjesec) poreznom razdoblju.
Isto vrijedi i za računovodstveni tretman u financijskom knjigovodstvu budući da se sastavljaju jedni
financijski izvještaji na razini sjedišta poduzeća.
rujan 2013.
odgovori na pitanja
EVIDENTIRANJE MALOPRODAJE U
POREZNIM EVIDENCIJAMA
8. Imali smo inspekciju od strane županijske Uprave za inspekcijske poslove – tržni inspektorat. Tržni inspektor je zapisnički
konstatirao da knjiga izlaznih računa (KIF)
se ne vodi uredno jer se kroz istu vodi gotovina, odnosno prodaja u maloprodaji. Po
mišljenu inspektora gotovina, odnosno prodaja u maloprodaji se vodi samo u financijskom računovodstvu. Molimo Vas mišljenje i
obrazloženje po ovom pitanju?
U konkretnom slučaju radi se o pitanju vezanom
za neizravno oporezivanje prometa dobara u prodaji na malo, odnosno u maloprodaji. Mjerodavni
propisi koji reguliraju navedenu oblast su Zakon
o PDV-u („Službeni glasnik BiH˝, br. 9/05, 35/05
i 100/08) i Pravilnik o primjeni Zakona o PDV-u
(„Službeni glasnik BiH“, br. 93/05, 21/06, 60/06,
6/07, 100/07 i 35/08).
Članak 3. Zakona o PDV-u propisuje da se PDV
plaća na promet dobara i usluga koje porezni obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriju Bosne i Hercegovine uz naknadu.
Način plaćanja naknade za izvršeni promet dobara (gotovinski, bezgotovinski ili kroz obračunska
plaćanja) nema utjecaja na status oporezivanja
prometa dobara.
Obveza ustroja i vođenja financijskog računovodstva, između ostalog i kod zaliha, je propisana kroz Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH
(„Sl. novine FBiH“, broj 83/09). Međutim knjigovodstveno praćenje zaliha kroz financijsko računovodstvo ne isključuje obvezu ustroja i vođenja
poreznih evidencija koje su propisane kroz Zakon
o PDV-u i Pravilnik o primjeni zakona o PDV-u.
Svaki obveznik dužan je voditi knjige s dovoljno
podataka koji će omogućiti urednu primjenu PDVa, uključujući i obračunavanje obveze PDV-a za
svako razdoblje PDV-a i inspekciju od strane
UNO (članak 56. Zakona).
Sukladno članku 121. Pravilnika o primjeni zakona o PDV-u porezni obveznik mora u svom
knjigovodstvu osigurati sve podatke potrebne za
utvrđivanje i plaćanje PDV-a. Radi osiguravanja
podataka o izdanim i primljenim računima i PDVu sadržanom u tim računima, porezni obveznik
mora ili voditi posebne evidencije, i to knjigu izlaznih računa (obrazac KIF) i knjigu ulaznih računa
(obrazac KUF) ili u poslovnom knjigovodstvenom
i računovodstvenom sustavu uspostaviti račune
za praćenje PDV-a. U praksi je najčešća situacija
117
da se, radi kontrole, ustrojavaju i vode obe vrste
dozvoljenih evidencija (poreznih i knjigovodstvenih) Sukladno članku 122. Pravilnika u knjigu izlaznih faktura (KIF) evidentira se između ostalog i
dnevni gotovinski promet.
Temeljem iznesenog, mišljenja smo da promet
dobara ostvaren kroz maloprodaju za gotov novac
predstavlja oporezivi promet koji se obvezno mora
evidentirati kako u poreznim evidencijama (KIF),
tako i u knjigovodstvenim evidencijama. Neevidentiranje prometa dobara ostvarenog kroz maloprodaju za gotov novac u ustrojenim poreznim evidencijama (KIF) predstavljao bi poreznu utaju i imao
bi tretman težeg poreznog prekršaja.
EVIDENTIRANJE ZALIHA U MALOPRODAJI
VS. VELEPRODAJI
9. Poduzeće „XX“ ima sedam (7) maloprodaja u sedam (7) različitih gradova i jedno
skladište veleprodaje u poslovnoj jedinici
Bugojno. Kako u Bugojnu imamo i veleprodaju i maloprodaju radimo po programu (financijsko i robno) veleprodaja iz maloprodaje. To znači da svu nabavljenu robu zadužujemo u maloprodaji u Bugojnu. Kod prodaje
robe iz veleprodaje vršimo storno zaduženja
maloprodaje (za prodanu robu) i zadužujemo
skladište veleprodaje, te potom vršimo razduženje zaliha veleprodaje za prodanu robu.
Na ovaj način stanje zaliha veleprodaje je
uvijek „nula“ (0 KM). Zaduženje drugih maloprodaja vršimo storniranjem zaduženja maloprodaje u Bugojnu i zaduženjem određenu
maloprodaju gdje se zalihe zadužuju.
Za ovakav način rada tržni inspektor nam
je istaknuo da je neispravan i da trebamo
promjenu programa odnosno da sva zaduženja vršimo na veleprodaju, a zaduženja
maloprodaje da vršimo internim računom iz
veleprodaje (to bi bio izlaz iz veleprodaje) i
da taj interni račun obvezno evidentiramo u
knjigu KIF-a. Po njegovoj tvrdnji KIF i trgovačka knjiga veleprodaje moraju biti istovjetne po evidencijama.
Razmatranje ovog pitanja ima porezni, računovodstveni i trgovački aspekt. Kod poreznog
aspekta mjerodavne su odredbe Zakona o
PDV-u („Službeni glasnik BiH˝, br. 9/05, 35/05 i
100/08) i Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u
(„Službeni glasnik BiH“, br. 93/05, 21/06, 60/06,
6/07, 100/07 i 35/08), dok su za analizu pristupa u kontekstu tržnih postupanja mjerodavne
broj: 07/13
118
odgovori na pitanja
odredbe Zakona o unutarnjoj trgovini („Sl. novine FBiH“, br. 40/10).
Kod poreznog tretmana prijenosa zaliha robe
iz jednog skladišta u drugo, vraćamo se na predmet oporezivanja u kontekstu neizravnih poreza.
Članak 3. Zakona o PDV-u propisuje da se PDV
plaća na promet dobara i usluga koje porezni obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriju Bosne i Hercegovine uz naknadu.
Dakle, u konkretnom slučaju kod prijenosa zaliha
robe iz jednog skladišta u drugo nije nastao promet dobara uz naknadu, tako da navedena situacija ne ispunjava uvjete za klasifikaciju kao oporezivi promet, te nije nastala obveza za obračun
i plaćanje PDV-a. Budući da nije nastao oporezivi promet dobara, ne postoji obveza, niti
je propisano da se navedena transakcija treba
evidentirati u knjigu KIF-a.
Također, zakonski propisi su definirali u kojim situacijama se ispostavlja interni račun koji
se unosi u KIF. Za korištenje dobara i usluga u
neposlovne svrhe izdaje se interni račun, pod
uvjetom da se na navedena dobra i usluge može
odbiti PDV u potpunosti ili djelomično (članak
109. Pravilnika). Dakle, kada se izdaje interni
račun, isti podrazumijeva obračun i plaćanje
pripadajućeg iznosa PDV-a, te evidentiranje u
KIF-u. Prijenos zaliha iz jednog skladišta u drugo
ne predstavlja oporezivi promet, niti izuzimanje
dobara u neposlovne svrhe, te samim time ne
postoji obveza ispostavljanja internog računa. Dokument koji prati prijenos zaliha trgovačke
robe iz jednog skladišta u drugo nije porezni dokument, već je robni dokument (međuskladišnica
ili slično) koji u trenutku prijenosa zaliha između
skladišta nema poreznih učinaka.
Kada se raspravlja o tretmanu zaliha s aspekta tržnih propisa, onda je kroz Zakon propisano
da se trgovina na malo obavlja u prodavaonicama ili izvan prodavaonica ako su za takav način
prodaje ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom
i drugim propisima (članak 7. Zakona). S druge
strane, trgovina na veliko obavlja se u posebnim
prodajnim prostorijama, skladištima ili drugim
mjestima koja ispunjavaju uvjete propisane ovim
zakonom i drugim propisima (članak 6. Zakona).
Dakle, nema zakonskih prepreka da se s jednog
prodajnog mjesta vrši prodaja robe kroz trgovinu
na veliko i trgovinu na malo, ukoliko su ispunjeni svi minimalni tehnički preduvjeti propisani za
veleprodaju i maloprodaju sukladno zakonskim i
drugim propisima.
broj: 07/13
rujan 2013.
U koje skladište (veleprodajno ili maloprodajno)
će Društvo vršiti prvotno zaduženje zaliha nije
propisano tržnim propisima. Tu se treba prije svega rukovoditi činjeničnim stanjem. Mišljenja smo
da, ukoliko se veći dio prometa (prodaje) realizira
kroz maloprodaju, postoji temelj da se zalihe prvotno zadužuju kao zalihe maloprodaje, te da se
naknadno rade prijenosi u veleprodajno skladište.
Međutim, ukoliko se veći dio prometa (prodaje)
realizira kroz veleprodaju, onda smo mišljenja da
je opravdana sugestija inspektorata da se zaduženja nabave zaliha trgovačke robe prvotno vrše
u veleprodaju, te da se naknadno rade prijenosi u
maloprodajna skladišta.
U kontekstu prijenosa zaliha trgovačke robe iz
jednog skladišta u drugo maloprodajno skladište,
napominjemo da tržni propisi definiraju da u trgovačku knjigu trgovac unosi podatke o nabavci i
prodaji kao i podatke o drugim promjenama (povrat, otpis, rashod, manjak, višak, promjene cijena i sl.) najkasnije narednog dana za prethodni
dan. Trgovac ne može narednog dana u prodajnom objektu početi s radom prije nego što u trgovačku knjigu evidentira vrijednost prodane robe iz
prethodnog dana (članak 7. Pravilnika o načinu
vođenja trgovačke knjige).
I na koncu, u kontekstu evidencija KIF-a i trgovačke knjige, ističemo da navedene evidencije
nisu istovjetne, te da proizlaze iz različitih propisa – trgovačka knjiga je propisana kroz tržne propise, a knjiga izlaznih faktura je propisana kroz
porezne propise. Nadalje u trgovačku knjigu se
unose i evidentiraju i određene promjene u vezi
zaliha trgovačke robe koji nisu oporezive (nivelacije cijena, prijenosi iz skladišta u skladište) te
samim time nije opravdan zahtjev za istovjetnošću iskazanih podataka u trgovačkim knjigama i poreznoj knjizi izlaznih faktura (KIF).
rujan 2013.
odgovori na pitanja
PDV TRETMAN PRODAJE DIJELA IMOVINE
POVEZANOM DRUŠTVU
10. U postupku kontrole inspektori su utvrdili da smo izvršili prodaju dijela imovine
(opreme) društvu koje je vlasnik društva koje
vrši prodaju imovine. Prodaju smo izvršili
na način da je obračunan PDV na prodajnu
vrijednost te imovine. Inspektor je dao tumačenje prema kojemu smo trebali primijeniti
odredbe članka 7. stavak 2. Zakona, odnosno da smo trebali izvršiti prodaju imovine
bez obračuna PDV-a. Obrazložili su da će u
ovom slučaju biti osporeno pravo odbitka
ulaznog PDV-a za kupca imovine. Je li stav
inspektora zakonit i na koji način smo trebali
postupiti?
Sukladno odredbama članka 7. stavak 2. Zakona o PDV-u obveznik može izvršiti prijenos
(prodaju ) imovine bez obračuna PDV-a u slučaju ako vrši: „prijenos cjelokupne ili dijela imovine
poreznog obveznika, koja tvori zaseban poslovni
subjekt, s ili bez naknade, ili kao ulog, ako je stjecatelj porezni obveznik ili tim stjecanjem postane porezni obveznik i ako produži da obavlja istu
gospodarsku djelatnost, pod uvjetom da kupac
ima mogućnost da dobije istu stopu za odbijanje
ulaznog poreza kao prodavatelj“.
Člankom 15. Pravilnika o primjeni zakona o
PDV propisani su konkretni uvjeti koje treba
ispuniti kako bi se prijenos imovine mogao izvršiti
bez obračuna PDV-a.
U tom smislu regulirano je da:
1) Prijenos cjelokupne ili dijela imovine poreznog obveznika, sukladno članku 7. stavak
2. Zakona, se ne smatra prometom doba-
119
ra ukoliko su kumulativno ispunjeni sljedeći
uvjeti:
a) da ona čini zaseban poslovni subjekt,
b) da je stjecatelj porezni obveznik ili tim
stjecanjem postane porezni obveznik,
c) da nastavlja obavljanje iste djelatnosti i
d) da kupac ima, ili će dobiti, istu stopu
za odbitak ulaznog poreza koju je imao
prodavatelj.
2) Pod zasebnim poslovnim subjektom iz članka 7. stavak (2) Zakona podrazumijeva se
imovina ili dio imovine koja samostalno
može funkcionirati i koja je kao takva evidentirana u poslovnim knjigama poreznog
obveznika. 3) Kod prijenosa cjelokupne ili dijela imovine
iz stavka (1) ovoga članka smatra se da
stjecatelj iste je nasljednik (stupa na mjesto
prenositelja)“.
Navedene odredbe Zakona i Pravilnika su jasno regulirale uvjete i način kada se dio imovine
može prenijeti bez obračuna PDV-a, a iz prikazanih odredaba se ne navodi poseban tretman
u slučaju prijenosa dijela imovine ili cjelokupne
imovine između povezanih osoba. U navedenim odredbama zakona ne možemo naći pravni
temelj za tvrdnju inspektora da se u slučaju prijenosa imovine povezanom društvu primjenjuju
odredbe članka 7. stavak 2. Zakona, pa bi u ovom
slučaju trebalo primijeniti opća načela oporezivanja, odnosno prilikom prodaje dijela imovine
povezanoj osobi prodavatelj bi imao obvezu
obračunati izlazni PDV, ukoliko nisu ispunjeni svi propisani uvjeti za bezporezni prijenos
imovine sukladno čl. 7. stavak 2. Zakona.
broj: 07/13
120
NOVI PROPISI
rujan 2013.
NOVI PROPISI
A - SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BIH
Broj 51, od 3. srpnja 2013.
U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(„Sl.n. FBiH“, br:51/13; str. 1. do str.724.)
Broj 52, od 5. srpnja 2013.
U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(„Sl.n. FBiH“, br:52/13; str. 1. do str.36.)
Broj 53, od 10. srpnja 2013.
Pravilnik o načinu uplate javnih prihoda proračuna i izvanproračunskih fondova na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine
Federalni minstar financija ovim Pravilnikom
propisao je način uplate javnih prihoda na teritoriji
FBiH za depozitne račune javnih prihoda jedinica
lokalne samouprave i društvenih fondova.
Prvotni tekst Pravilnika objavljen je u („Sl.n.
FBiH“, br:35/13).
Pravilnik je stupio na snagu 11. srpnja 2013.
godine.
(„Sl.n. FBiH“, br:53/13; str. 3.)
Broj 54, od 12. srpnja 2013.
U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(„Sl.n. FBiH“, br:54/13; str. 1. do str.132.)
Broj 55, od 17. srpnja 2013.
Zakon o elektronskom dokumentu
Ovim se Zakonom uređuju prava federalnih i
županijskih tijela uprave, federalnih i županijskih
upravnih organizacija, tijela lokalne samouprave,
gospodarskih društava, ustanova i drugih pravnih i fizičkih osoba na uporabu elektronskog dokumenta u poslovnim radnjama i djelatnostima,
osim ako se u drugim zakonima propisuje upotreba dokumenta na papiru.
Zakon je stupio na snagu 24. srpnja 2013.
godine.
(„Sl.n. FBiH“, br:55/13; str. 1.)
broj: 07/13
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu i uvjetima izdavanja, obnavljanja
i oduzimanja licencija ovlaštenim revizorima i
društvima za reviziju
Federalni minstar financija ovim Pravilnikom
utvrdio je nova rješenja za izdavanje odnosno obnavljanje licencije te propisao potrebnu dokumentaciju za izdavanje istih.
Prvotni tekst Pravilnika objavljen je u („Sl.n.
FBiH“, br:12/10, 42/10 i 17/13).
Pravilnik je stupio na snagu 18. srpnja 2013.
godine.
(„Sl.n. FBiH“, br:55/13; str. 18.)
Broj 56, od 19. srpnja 2013.
Pravilnik o načinu i uvjetima ostvarivanja novčane potpore po modelu poticaja
proizvodnji
Ovim Pravilnikom propisuje se način i uvjeti
ostvarivanja novčane potpore po modelu poticaja proizvodnje, a obuhvaća biljnju i animalnu
proizvodnju.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje
primjena Pravilnika o načinu i uvjetima ostvarivanja novčane potpore po modelu poticaja proizvodnji („Sl.n. FBiH“, br:56/12).
Pravilnik je stupio na snagu 20. srpnja 2013.
godine.
(„Sl.n. FBiH“, br:56/13; str. 168.)
Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i
Hercegovine za svibanj 2013.godine
Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak
o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u FBIH za svibanj 2013.godine.
(„Sl.n. FBiH“, br:56/13; str. 207.)
Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i
Hercegovine za svibanj 2013. godine
Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak
o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u FBIH za svibanj 2013.godine.
(„Sl.n. FBiH“, br:56/13; str. 207.)
rujan 2013.
NOVI PROPISI
Broj 57, od 24. srpnja 2013.
Tarifa o nagradama i naknadama notara
Ovom Tarifom o nagradama i naknadama notara propisuje se način vrednovanja notarskog
posla i obračunavanje nagrade za rad notara i naknade troškova
Stupanjem na snagu ove Tarife prestaje da važi
Privremena Tarifa o nagradama i naknadama notara („Sl.n. FBiH“, br:71/07).
Tarifa je stupila na snagu 1. kolovoza 2013.
godine.
(„Sl.n. FBiH“, br:57/13; str. 5.)
Tarifa revizorskih usluga
Ovom Tarifom revizorskih određuju se najniži
iznosi naknada te naknade troškova koji imaju
pravo naplatiti revizorska društva
Ova tarifa je stupila na snagu 25. srpnja 2013.
godine.
(„Sl.n. FBiH“, br:57/13; str. 13.)
Broj 58, od 26. srpnja 2013.
U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(„Sl.n. FBiH“, br:58/13; str. 1. do str.40.)
Broj 59, od 31. srpnja 2013.
U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(„Sl.n. FBiH“, br:59/13; str. 1. do str.52.)
Broj 60, od 2. kolovoza 2013.
Odluka o politici i praksi naknada zaposlenicima u banci
Upravni odbor Agencije za bankarstvo FBiH
ovom Odlukom propisao je obveze banke u pogledu donošenja i primjene politike naknada zaposlenicima u banci.
Odluka je stupila na snagu 10. kolovoza 2013.
godine, a primjenjuje se od 1. siječnja 2014.
godine.
(„Sl.n. FBiH“, br:60/13; str. 172.)
Odluka o procjeni članova organa banke
Upravni odbor Agencije za bankarstvo FBiH
ovom Odlukom propisao je kriterije i postupke za
procjenu predloženih i izabranih odnosno imenovanih članova organa banke, u smislu da li imaju dobar ugled i dovoljno iskustva za obavljanje
funkcije člana organa banke.
121
Odluka je stupila na snagu 10. kolovoza 2013.
godine, a primjenjuje se u roku od 6 mjeseci od
dana stupanja na snagu Odluke.
(„Sl.n. FBiH“, br:60/13; str. 181.)
Odluka o savjesnom postupanju članova organa banke
Upravni odbor Agencije za bankarstvo FBiH
ovom Odlukom propisao je pravila postupanja
članova organa banke prilikom obavljanja zakonom utvrđenih nadležnosti, i najvišim etničkim
standardima upravljanja.
Odluka je stupila na snagu 10. kolovoza 2013.
godine, a primjenjuje se u roku od 6 mjeseci od
dana stupanja na snagu Odluke.
(„Sl.n. FBiH“, br:60/13; str. 191.)
Broj 61, od 7. kolovoza 2013.
U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(„Sl.n. FBiH“, br:61/13; str. 1. do str.8.)
Broj 62, od 14. kolovoza 2013.
U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(„Sl.n. FBiH“, br:62/13; str. 1. do str.120.)
Broj 63, od 16. kolovoza 2013.
Pravilnik o načinu uplate javnih prihoda proračuna i izvanproračunskih fondova na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine
Federalni minstar financija ovim Pravilnikom
propisao je način uplate javnih prihoda na teritoriji
FBiH za depozitne račune javnih prihoda jedinica
lokalne samouprave i društvenih fondova.
Prvotni tekst Pravilnika objavljen je u („Sl.n.
FBiH“, br:35/13 i 53/13).
Pravilnik je stupio na snagu 17. kolovoza 2013.
godine.
(„Sl.n. FBiH“, br:63/13; str. 1.)
Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i
Hercegovine za lipanj 2013.godine
Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak
o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u FBIH za lipanj 2013.godine.
(„Sl.n. FBiH“, br:63/13; str. 2.)
broj: 07/13
122
NOVI PROPISI
Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i
Hercegovine za lipanj 2013. godine
Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak
o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u FBIH za lipanj 2013.godine.
(„Sl.n. FBiH“, br:63/13; str. 2.)
Broj 64, od 21. kolovoza 2013.
Odluka o izvješčima društava za osiguranje
Ovom odlukom propisuju se vrsta, sadržaj i forma izvješća koja se dostavljaju Agenciji za nadzor
osiguranja FBiH, rokovi i način izvješćivanja.
Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da
važi Odluka o izvješčima društava za osiguranje
(„Sl.n. FBiH“, br:80/06, 30/09 i 82/11)
Odluka je stupila na snagu 29.kolovoza 2013.
godine.
(„Sl.n. FBiH“, br:64/13; str. 4.)
Pravilnik o evidenciji odštetnih zahtjeva neživotnih osiguranja
Ovim pravilnikom propisuje se evidencija odštetnih zahtjeva neživotnih osiguranja kod društava za osiguranje.
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje
da važi Pravilnik o evidenciji odštetnih zahtjeva
neživotnih osiguranja („Sl.n. FBiH“, br:13/09)
Pravilnik je stupio na snagu 29.kolovoza 2013.
godine.
(„Sl.n. FBiH“, br:64/13; str. 114.)
Pravilnik o visini i načinu ulaganja sredstava
Ovim pravilnikom uređuju se sredstva društava
za osiguranje, načela ulaganja, vrste imovine u
koju se mogu ulagati i visina pojedinog ulaganja,
oblik, sadržaj, rokovi i način izvješćivanja.
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje
da važi Pravilnik o visini i načinu ulaganja sredstava („Sl.n. FBiH“, br:72/09).
Pravilnik je stupio na snagu 29.kolovoza 2013.
godine.
(„Sl.n. FBiH“, br:64/13; str. 147.)
Naputak o izmjenama i dopunama Naputka o
vrednovanju bilancnih i vanbilancnih pozicija.
Ovim naputkom regulirano je novi način vrednovanja bilancnih i vanbilancnih pozicija kao i propisani obrasci za vrijednovanje istih.
Prvotni tekst Naputka objavljen je u („Sl.n.
FBiH“, br:24/13).
broj: 07/13
rujan 2013.
Naputak je stupio na snagu 29.kolovoza 2013.
godine
(„Sl.n. FBiH“, br:64/13; str. 230.)
Broj 65, od 23. kolovoza 2013.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
porezu na dohodak
Ovim Zakonom oporezuje se dohodak od nagradnih igara i igara na sreću.
Prvotni tekst Zakona objavljen je u („Sl.n. FBiH“,
br:10/08, 9/10, 44/11 i 7/13).
Zakon je stupio na snagu 24. kolovoza 2013.
godine.
(„Sl.n. FBiH“, br:65/13; str. 9.)
Broj 66, od 28. kolovoza 2013.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
bankama
Ovim zakonom regulirana je primjena obveznih
propisa kod ugovaranja i odobravanja kredita,
definiran je vlasnički interes i oduzimanje istog,
regulirano vršenje konverzije ili transfera, te propisane nove kaznene mjere.
Prvotni tekst Zakona objavljen je u („Sl.n. FBiH“,
br:39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02,
13/03, 19/03 i 28/03).
Zakon je stupio na snagu 05. rujna 2013.godine.
(„Sl.n. FBiH“, br:66/13; str. 3.)
Zakon o stvarnim pravima
Ovim zakonom uređuju se stjecanje, korištenje,
raspolaganje, zaštita i prestanak prava vlasništva
i drugih stvarnih prava i posjeda.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju važiti svi propisi koji su regulirali ovu oblast.
Zakon je stupio na snagu 05. rujna 2013. godine.
(„Sl.n. FBiH“, br:66/13; str. 99.)
Ispravak Pravilnika o visini i načinu ulaganja
sredstava
Prvotni tekst Pravilnika objavljen je u („Sl.n.
FBiH“, br:64/13).
(„Sl.n. FBiH“, br:66/13; str. 365.)
B – SLUŽBENI GLASNIK BOSNE I
HERCEGOVINE
Broj 52, od 2 srpnja 2013.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(„Sl.g. BiH“, br:52/13; str.1. do str.212.)
rujan 2013.
NOVI PROPISI
Broj 53, od 8 srpnja 2013.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(„Sl.g. BiH“, br:53/13; str.1. do str.28.)
Broj 54, od 9 srpnja 2013.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(„Sl.g. BiH“, br:54/13; str.1. do str.56.)
Broj 55, od 15 srpnja 2013.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(„Sl.g. BiH“, br:55/13; str.1. do str.72.)
Broj 56, od 16 srpnja 2013.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(„Sl.g. BiH“, br:56/13; str.1. do str.188.)
Broj 57, od 22 srpnja 2013.
Odluka o visini stope kompenzatorne kamate za razdoblje od 1. srpnja 2013.godine do 31.
prosinca 2013.godine
Ovom Odlukom utvrđuje se visina stope kompenzatorne kamate za razdoblje od 1. srpnja
2013.godine do 31. prosinca 2013.godine
Odluka je stupila na snagu 30. srpnja 2013.godine, a primjenjuje se od 1. srpnja 2013.godine.
(„Sl.g. BiH“, br:57/13; str.11.)
Broj 58, od 23 srpnja 2013.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona
o osiguranju depozita u bankama Bosne i
Hercegovine
Ovim Zakonom utvrđen je izračun najvećeg
iznosa osiguranog depozita, postupanje banke
po nalogu Agencije, nadležnosti Agencije u svezi
obavljanja unutarnje i vanjske kontrole, kao i obveze banaka članica za informacije o osiguranju
depozita dponentima i zainteresiranim osobama,
naplati članarine, njezinoj visini i načinu naplate, te financiranje korištenje operativnih troškova
Agencije.
(„Sl.g. BiH“, br:58/13; str.28.)
123
Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za svibanj 2013.godine
Agencija za statistiku BiH objavila je podatak o
prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u BiH za svibanj 2013.godine.
(„Sl.g. BiH“, br:58/13; str.63.)
Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za svibanj 2013.godine
Agencija za statistiku BiH objavila je podatak o
prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u BiH za svibanj 2013.godine.
(„Sl.g. BiH“, br:58/13; str.64.)
Broj 59, od 29 srpnja 2013.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(„Sl.g. BiH“, br:59/13; str.1. do str.20.)
Broj 60, od 30 srpnja 2013.
Odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju Carinske tarife za 2013.godinu
Vijeće ministara BiH ovom Odlukom izmjenio je
carinske tarife u tabeli „Tarifne Kvote“.
Prvotni tekst Odluke objavljen je u („Sl.g. BiH“,
br:106/12).
Odluka je stupila na snagu 7. kolovoza 2013.
godine.
(„Sl.g. BiH“, br:60/13; str.19.)
Broj 61, od 5 kolovoza 2013.
Uputstvo o izmjeni Upustva o sprovođenju
postupka po karnetu TIR
Ravnatelj uprave za neizravno oporezivanje
ovim Upustvom uskladio je granične prijelaze sa
međunarodnim ugovorom o popisu graničnih prijelaza sa RH.
Prvotni tekst Upustva objavljen je u („Sl.g. BiH“,
br:2/10 i 22/11).
Upustvo je stupilo na snagu 1. kolovoza 2013.
godine.
(„Sl.g. BiH“, br:61/13; str.122.)
Broj 62, od 6 kolovoza 2013.
Pravilnik o razvrstavanju cigareta i markama
Ovim pravilnikom utvrđuje se način i provjera
obilježja duhanskih proizvoda, kvaliteta pojedinih
skupina i ispitivanje istih na temelju Zakona o duhanu BiH.
broj: 07/13
124
NOVI PROPISI
Pravilnik je stupio na snagu 14. kolovoza 2013.
godine.
(„Sl.g. BiH“, br:62/13; str.28.)
Odluka o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu sredstava sa jedinstvenog
računa za razdoblje srpanj-rujan 2013.godine
Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje utvrdio je privremene koeficijente raspodjele
sredstava za entitete i Brčko Distrikt.
Odluka je stupila na snagu 19. srpnja 2013.
godine.
(„Sl.g. BiH“, br:62/13; str.28.)
Odluka o privremenoj raspodjeli prihoda od
cestarine za autoceste, koji su ostajali na podračunu jedinstvenog računa
Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje ovom Odlukom privremeno je rasporedio
sredstva od cestarine za autoceste.
Odluka je stupila na snagu 19. srpnja 2013.
godine.
(„Sl.g. BiH“, br:62/13; str.29.)
Broj 63, od 12 kolovoza 2013.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(„Sl.g. BiH“, br:63/13; str. 1. do str.202.)
Broj 64, od 19 kolovoza 2013.
Odluka o ponavljanju količina tarifnih kvota
u 2013. godini koje se odnose na uvoz sirovog
šećera od šećerne trske za rafiniranje.
Ovom odlukom o ponavljanju količina tarifnih
kvota u 2013. godini koje se odnose na uvoz sirovog šećera od šećerne trske za rafiniranje, koje
su utvrđene u Zakonu o carinskoj tarifi.
Prvotni tekst Odluke objavljen je u („Sl.g. BiH“,
br:106/12).
Odluka je stupila na snagu 17. srpnja 2013.
godine.
(„Sl.g. BiH“, br:64/13; str. 8.)
broj: 07/13
rujan 2013.
Odluka o privremenoj suspenzij i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza
određenih roba do 31.12.2013 godine
Ovom odlukom propisuju se kriteriji za određivanje roba i robe koja će se uvoziti do 31.12.2013
godine uz korištenje o privremenoj suspenzij i privremenom smanjenju carinskih stopa utvrđenih u
Zakonu o carinskoj tarifi.
Odluka je stupila na snagu 20. kolovoza 2013.
godine.
(„Sl.g. BiH“, br:64/13; str. 11.)
Broj 65, od 20 kolovoza 2013.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(„Sl.g. BiH“, br:65/13; str.1. do str.408.)
Broj 66, od 26 kolovoza 2013.
Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za lipanj 2013.godine
Agencija za statistiku BiH objavila je podatak o
prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u BiH za lipanj 2013.godine.
(„Sl.g. BiH“, br:66/13; str.29.)
Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za svibanj 2013.godine
Agencija za statistiku BiH objavila je podatak o
prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u BiH za svibanj 2013.godine.
(„Sl.g. BiH“, br:66/13; str.29.)
Broj 67, od 27 kolovoza 2013.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(„Sl.g. BiH“, br:67/13; str.1. do str.340.)
GOSPODARSKA STATISTIKA
rujan 2013.
125
GOSPODARSKA STATISTIKA
VANJSKOTRGOVAČKA RAZMJENA BIH
Vanjskotrgovački deficit u razdoblju I-VII 2013. godine u BiH iznosi 3 milijarde 618 milijuna KM, pokrivenost uvoza izvozom u razdoblju 1.1.-31.7.2013.g. iznosi 57,8 % ili na 100 KM uvoza dolazi 57,80 KM
izvoza.
U razdoblju I-VII 2013.godine izvoz je iznosio 4 milijarde 950 milijuna KM, što je za 8,5% više nego u
istom razdoblju 2012.godine, dok je uvoz iznosio 8 milijardi 568 milijuna KM, što je za 1,5% manje nego
u istom razdoblju prethodne godine.
Izvoz i uvoz BiH po područjima i odjeljcima KD – proizvodni princip
(u tisućama USD)
IZVOZ
NAZIV PODRUČJA I ODJELJAKA KD
UKUPNO
A. POLJOPRIV., ŠUMARS.,RIBOLOV
B. RUDARSTVO
C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
UVOZ
499.396
3.320.866
I-VII 2013
I-VII 2012
110,6
5.748.206
I-VII 2013
I-VII 2012
100,4
14.582
59.655
111,3
35.545
261.235
99,8
6.948
43.583
72,6
93.756
640.515
87,2
436.243
2.856.419
106,9
744.875
4.765.032
103,0
VII 2013
I–VII 2013
VII 2013
I–VII 2013
888.308
31.115
245.385
112,6
97.280
677.844
107,8
Proizvodnja napitaka
3.304
17.066
109,2
20.433
124.240
101,1
Proizvodnja duhanskih proizvoda
1.436
5.321
128,2
3.845
40.706
100,9
Proizvodnja tekstila
4.317
31.021
106,9
33.053
197.672
116,6
Proizvodnja odjeće
22.044
115.977
112,8
12.431
95.311
102,2
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim
namještaja
Proizvodnja papira i proizvoda od papira
43.509
240.111
118,4
27.250
196.134
112,5
27.702
158.049
111,9
10.555
62.150
109,2
13.493
84.316
103,3
20.546
132.543
106,8
12
53
157,4
45
723
102,8
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda
29.038
174.368
86,3
73.890
424.162
98,4
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
20.874
144.541
102,6
70.725
462.190
100,0
Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa
Proiz. osn. Farmac. proiz. i pripravaka
4.292
28.457
125,6
26.296
179.017
101,6
14.630
86.863
120,2
45.016
248.864
106,6
Proiz. Ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
4.646
27.787
86,4
24.028
133.893
98,4
Proizvodnja baznih metala
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim
strojeva i opreme
Proizvodnja računala, te elektroničnih i optičkih
proizvoda
Proizvodnja električne opreme
69.100
492.169
96,7
60.099
373.001
98,3
38.832
226.599
105,2
32.515
193.580
103,1
1.576
10.989
104,5
23.722
186.464
98,6
17.051
110.061
110,8
33.976
200.408
104,5
Proizvodnja strojeva i uređaja, d.n.
29.272
200.254
105,4
54.162
360.289
104,6
Proiz. Mot.voz., prikolica i poluprikolica
15.281
104.057
137,0
55.073
343.743
104,4
996
6.568
111,0
2.486
12.990
35,5
41.645
328.840
114,5
8.566
49.937
93,4
2.077
17.568
124,7
8.880
69.173
106,3
22.693
218.484
297,6
7.362
45.057
80,4
18.132
136.217
99,5
2.683
9.898
135,6
758
6.324
109,6
4.077
25.451
77,4
M. STRUČ.,NAUČ. I TEH. DJELATNO.
39
148
28,7
3
912
33,5
R. UMJETNOST, ZABAVA, REKREAC.
Izvor: Agencija za statistiku BIH
1
31
113,6
7
73
46,9
Proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa
Proiz.ostalih prijevoznih sredstava
Proizvodnja namještaja
Ostala prerađivačka industrija
D. PROIZVODNJA I OPSKRBA ELEKTRIČNOM
ENERG. I PLINOM
E. OPSK.VODOM UKLANJ.OTP.VODA
J. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
Tečaj USD za 7.2013.g.:
Tečaj USD za 6.2013.g.:
Tečaj USD za razdoblje 01-07.2013.g.:
Tečaj USD za razdoblje 01-07.2012.g.:
1.4963 KM za 1 USD
1.4842 KM za 1 USD
1.4906 KM za 1 USD
1.5200 KM za 1 USD
broj: 07/13
126
GOSPODARSKA STATISTIKA
rujan 2013.
Izvoz i uvoz po zemlji namjene i porijekla
(u tisućama USD)
IZVOZ
OPIS
VII 2013
UKUPNO (1+2+3)
1. RAZVIJENE ZEMLJE
1.1. ZEMLJE EU
Austrija
Belgija
Bugarska
Cipar
Češka
Danska
Estonija
Finska
Francuska
Grčka
Hrvatska
Irska
Italija
Latvija
Litvanija
Luksemburg
Mađarska
Malta
Nizozemska
Njemačka
Poljska
Portugal
Rumunija
Slovačka
Slovenija
Španjolska
Švedska
Ujedinjeno Kraljevstvo
1.2. ZEMLJE EFTA
Island
Lihtenštajn
Norveška
Švicarska
1.3. OSTALE RAZVIJ. ZEMLJE
Australija
Japan
Kanada
SAD
Turska
Ostale zemlje
2. ZEMLJE U RAZVOJU
2.1. EUR. ZEMLJE U RAZ.
2.1.1. ZEMLJE CEFTA
Crna Gora
Makedonija
Srbija
OSTALE CEFTA ZEMLJE
2.1.2. OST. EUR.ZEMLJE
Rusija
Ostale zemlje
2.2. AFRI. ZEMLJE U RAZ.
2.3. AZIJ. ZEMLJE U RAZ.
Kina
2.4. AMER. ZEM. U RAZ.
2.5. OCEAN. ZEM. U RAZ.
3. NERASPOREĐENO
Izvor: Agencija za statistiku BIH 499.396
381.859
366.273
37.949
2.020
7.324
6.606
560
36
422
7.440
326
6.157
73.492
69.508
53
101
51
3.268
7.720
11
76.515
4.943
137
5.163
8.565
38.643
5.154
2.586
1.523
6.373
9
1
539
5.824
9.213
120
46
409
2.299
5.713
627
103.921
89.420
84.967
18.973
6.536
44.474
14.985
4.453
3.565
888
4.193
10.050
870
218
40
13.616
I–VII 2013
3.320.866
2.628.859
2.479.644
261.890
14.274
34.460
57.100
4.736
250
897
42.064
10.216
45.345
511.520
6
396.165
4.806
651
439
17.800
50.962
738
513.674
40.692
3.707
54.438
59.463
266.594
42.255
26.375
18.128
60.452
11
2
5.302
55.137
88.764
758
462
2.270
10.206
69.819
5.249
617.930
516.112
491.183
108.223
36.021
270.102
76.836
24.929
19.503
5.426
42.656
57.813
3.921
1.308
40
74.078
I-VII 2013
I-VII 2012
110,6
112,2
112,0
105,8
117,5
283,1
152,2
128,2
316,7
117,8
116,0
278,2
83,3
112,0
1,5
109,1
47,5
149,8
49,1
105,0
116,1
71,3
108,2
100,0
117,4
111,3
174,8
109,3
114,6
152,6
159,1
160,2
62,9
1,9
117,1
166,7
95,6
88,4
93,9
47,6
105,8
94,1
181,2
102,5
99,8
98,1
116,3
77,6
96,5
94,2
155,4
150,1
177,9
128,8
119,9
117,9
27,8
132,1
UVOZ
VII 2013
888.308
606.878
552.092
29.677
6.170
4.686
14.984
2.603
161
685
17.425
11.265
8.893
118.973
3.056
95.280
114
15
298
381
23.875
91
101.301
23.342
805
13.949
6.806
45.945
8.792
3.521
8.999
3.609
109
53
143
3.305
51.177
432
3.710
574
18.106
25.140
3.215
281.430
193.720
99.718
1.959
8.410
88.529
819
94.003
86.832
7.171
3.466
63.959
45.414
20.280
5
-
I–VII 2013
5.748.206
3.936.113
3.508.940
197.189
37.873
27.438
88.639
13.123
1.995
4.794
113.977
68.960
61.307
759.384
17.076
574.313
924
489
1.553
2.270
165.076
464
651.647
161.457
6.138
72.358
48.114
300.030
57.015
27.882
47.456
36.602
505
160
1.802
34.136
390.571
5.884
28.392
3.929
145.559
185.760
21.047
1.812.085
1.191.892
597.639
11.182
52.588
528.392
5.478
594.253
561.586
32.667
19.336
448.797
321.723
152.051
8
8
Tečaj USD za 7.2013.g.:
Tečaj USD za 6.2013.g.:
Tečaj USD za razdoblje 01-07.2013.g.:
Tečaj USD za razdoblje 01-07.2012.g.:
broj: 07/13
I-VII 2013
I-VII 2012
100,4
100,6
100,5
102,4
107,4
121,2
87,5
118,3
266,1
80,8
96,9
86,9
110,1
94,0
95,0
107,3
81,1
96,3
92,0
65,6
107,9
183,5
99,6
109,9
153,5
112,3
117,2
98,6
81,5
130,0
110,9
99,2
104,0
517,4
137,1
97,3
101,7
95,2
90,2
109,6
89,6
114,4
118,4
100,1
97,9
99,9
55,4
105,7
100,8
138,9
95,9
94,9
116,6
126,7
101,7
108,6
112,6
12,4
24,2
1.4963 KM za 1 USD
1.4842 KM za 1 USD
1.4906 KM za 1 USD
1.5200 KM za 1 USD
GOSPODARSKA STATISTIKA
rujan 2013.
127
Izvoz i uvoz Federacije BiH po područjima klasifikacije djelatnosti
(u tisućama KM)
OPIS
UKUPNO
A. POLJOP., ŠUMARS.,RIBOLOV
B. VAĐENJE RUDA I KAMENA
C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
D. OPS.ELEK.ENER. I PLINOM
OSTALO
Neraspoređeno po kategorijama
IZVOZ
VII 2013
490.012
10.263
3.087
439.074
20.033
17.556
-
I–VII 2013
3.329.366
40.029
24.383
2.911.209
210.779
142.961
6
I-VII 2013
I-VII 2012
109,2
108,4
84,3
106,0
268,3
89,9
-
UVOZ
VII 2013
862.105
26.957
24.089
796.388
10.001
4.670
-
I–VII 2013
5.635.324
217.151
311.060
5.014.856
62.054
30.203
-
I-VII 2013
I-VII 2012
98,8
96,1
79,1
100,5
105,1
82,7
-
Izvor: Federalni Zavod za statistiku
VANJSKA TRGOVINA
Federacija BiH je u srpnju 2013. ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti 490.012 tis. KM, što je za 6.658
tis. KM ili 1,3% manje u odnosu na lipanj 2013., odnosno za 35.588 tis. KM ili 7,8 više u odnosu na srpanj
prethodne godine.
U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti 862.105 tis. KM, što je za 6.923 hilj./tis. KM ili 0,8% više
u odnosu na lipanj 2013., odnosno za 1.004 tis. KM ili 0,1% više u odnosu na srpanj prethodne godine.
U razdoblju siječanj-srpanj 2013.izvoz je prosječno svakog mjeseca rastao za 2,6%,a uvoz je prosječno
rastao za 3,9%.
Učešće Federacije BiH u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine za srpanj 2013. je 65,6%, a u ukupnom uvozu 64,9%.
U istom mjesecu procenat pokrivenosti uvoza izvozom u Federaciji BiH je 56,8% i manji je za 1,3% u
odnosu na lipanj 2013. kada je pokrivenost iznosila 58,1%.
Trgovinski deficit Federacije BiH za srpanj 2013. iznosi 372.093 tis. KM.
U srpanju 2013. najviše se izvozilo u: Njemačku 87.477 tis. KM ili 17,9% ukupnog izvoza; Hrvatsku
71.003 tis. KM ili 14,5% i Italiju 59.472 tis. KM ili 12,1% ukupnog izvoza.
Izvoz u sve ostale zemlje iznosi 272.060 tis. KM ili 55,5% ukupnog izvoza.
U istom mjesecu najviše se uvozilo iz: Hrvatske 155.734 tis. KM ili 18,1% ukupnog uvoza, Njemačke
108.016 tis. KM ili 12,5% i Italije 96.818 tis. KM ili 11,2% ukupnog uvoza.
Uvoz iz svih ostalih zemalja iznosi 501.537 tis. KM ili 58,2% ukupnog uvoza.
TURIZAM
Smještajni kapaciteti tj. broj stalnih ležaja u srpnju 2013. godine iznose 17.552 ležaja, i veći su za
22,1% u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Neto stopa iskorištenosti kapaciteta na području Federacije BIH, u mjesecu srpnju 2013. godine iznosila je 23,7%.
Ukupan broj dolazaka turista u srpnju 2013. godine iznosi 53.176 i veći je za 0,5% u odnosu na srpanj
mjesec prethodne godine, a u odnosu na lipanj 2013. godine manji je za 17,3%. Učešće domaćih turista
je 20,2%,a stranih turista 79,8%.
Ukupan broj noćenja turista u srpnju 2013. godine iznosi 128.803 noćenja što je za 2,1% veće u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a u odnosu na lipanj 2013. godine veći za 3,6%. U ukupno ostvarenom broju noćenja sudjelovanje domaćih turista je 20,7%, a stranih turista 79,3%.
U ukupnom broju noćenja stranih turista u srpnju 2013. godine, najveće sudjelovanje prema zemlji
prebivališta ostvarili su turisti iz Poljske 27,0%, Hrvtske 6,8, Turske 6,5%, Italije 5,8%, Slovenije sa
4,4%, što je ukupno 50,5%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 49,5% noćenja.
broj: 07/13
GOSPODARSKA STATISTIKA
128
rujan 2013.
Broj turista i noćenja u Federaciji BIH
OPIS
VII 2013
DOLASCI TURISTA
Indeks
VII 2013 I-VII 2013
VII 2012
100,5 184.095
Indeks
I-VII 2013
VII 2013
I-VII 2012
65,5 128.803
NOĆENJA TURISTA
Indeks
VII 2013 I-VII 2013
VII 2012
102,1
372.481
Indeks
I-VII 2013
I-VII 2012
67,2
UKUPNO
53.176
Domaći
10.736
123,2
46.754
47,4
26.610
81,5
92.797
49,3
Strani
42.440
107,0
137.341
75,3
102.193
109,3
279.684
76,3
Broj ležaja
17.552
-
-
- - - - - Izvor: Federalni Zavod za statistiku
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA
Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u srpnju 2013.godine u odnosu na lipanj 2013. godine manja
je za 5,0%, u odnosu na proizvodnju iz istog mjeseca prošle godine manja je za 0,8%.
Ukupna industrijska proizvodnja prema GIG agregatima u srpanju 2013.godine u odnosu na lipanj
2013. godine, netrajni proizvodi za široku potrošnju manji su za 4,7%, intermedijarni proizvodi veći su za
3,0%, trajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 0,1%, kapitalni proizvodi su manji za 8,3% i energija
je manja za 7,6%.
U srpnju 2013.godine u odnosu na srpanj 2012 godine., kapitalni proizvodi veći su za 32,3%, netrajni
proizvodi za široku potrošnju manji su za 1,8%, energija je manja za 13,1%, intermedijarni proizvodi su
veći za 6,6%, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju manji za 17,9%.
Prema područjima KD BiH 2010. industrijska proizvodnja u srpnju 2013.godine, u odnosu na lipanj
2013.godine u proizvodnji i opskrbi električnom energijom i plinom bilježi pad od 2,4%, prerađivačkoj
industriji pad za 2,4%, te u vađenju ruda i kamena ostvaren je pad od 8,0%.
U srpnju 2013. godine u odnosu na srpanj 2012. godine industrijska proizvodnja bilježi rast u prerađivačkoj industriji za 6,1%, u proizvodnji i opskrbi el.energije i plinom pad za 2,8%, dok u vađenju ruda
i kamena bilježi pad od 35,3%.
broj: 07/13
GOSPODARSKA STATISTIKA
rujan 2013.
129
Indeksi obima industrijske proizvodnje u Federaciji BIH
OPIS
Struktura
INDUSTRIJA UKUPNO
Prema GIG-u 2009.*
100,0
VII 2013
q 2010
99,7
VII 2013
q 2012
101,7
VII 2013
VI 2013
97,3
VII 2013
I-VII 2013
VII 2012
I-VII 2012
100,1
107,0
Intermedijarni proizvodi - AI
29,1
113,3
110,7
100,7
106,4
100,5
Energija - AE
31,8
76,6
81,2
98,3
86,9
103,6
Kapitalni proizvodi - BB
9,4
120,3
130,2
92,6
132,3
142,1
Trajni proizvodi za široku potrošnju - CD
2,7
78,3
71,6
100,1
82,1
83,7
27,1
107,1
104,9
94,3
98,2
108,9
Netrajni proizvodi za široku potrošnju - CN
Prema područjima i oblastima KD BIH 2010
VAĐENJE RUDA I KAMENA
11,6
73,3
68,1
96,7
64,7
84,8
Vađenje ugljena i lignita
10,0
66,4
61,4
97,6
58,7
83,5
Vađenje metalnih ruda
0,3
71,5
74,5
71,9
63,8
86,8
1,3
125,5
122,1
97,0
110,6
97,6
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
Vađenje ostalih ruda i kamena
68,8
108,7
111,3
96,9
106,1
110,3
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
10,3
113,9
117,5
104,7
113,4
106,2
Proizvodnja pića
4,7
75,9
78,3
71,7
64,1
90,8
Proizvodnja duhanskih proizvoda
1,2
102,8
135,9
140,7
110,7
102,4
Proizvodnja tekstila
3,8
94,5
112,2
78,0
110,2
123,2
Proizvodnja odjeće
2,6
125,6
141,4
96,9
163,2
123,2
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim
namještaja
Proizvodnja papira i proizvoda od papira
2,0
123,8
125,4
108,9
120,7
113,0
2,4
103,0
121,4
110,1
102,6
110,8
2,2
112,3
108,8
109,8
90,7
99,5
Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih
proizvoda
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda
i pripravaka
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih
proizvoda
Proizvodnja metala
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim
strojeva i opreme
Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih
proizvoda
Proizvodnja električne opreme
1,7
142,9
146,1
95,7
150,9
138,9
2,1
58,6
78,3
92,7
87,5
111,6
2,0
128,3
105,6
97,0
116,5
110,6
1,4
98,3
71,2
92,2
69,5
116,7
2,8
116,2
97,1
104,7
97,0
90,4
5,3
104,4
127,4
95,8
102,1
96,1
8,6
118,9
105,4
105,9
103,6
101,5
6,7
115,3
131,0
102,2
129,9
128,4
0,5
28,7
56,8
68,8
86,4
83,4
Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i
poluprikolica
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
1,4
103,3
83,2
93,4
63,2
72,4
2,3
126,7
114,9
67,7
123,2
133,1
1,7
142,2
144,9
97,4
153,9
143,3
0,1
65,1
60,8
81,0
35,6
79,3
Proizvodnja namještaja
2,4
79,9
77,5
95,6
92,8
94,4
Ostala prerađivačka industrija
0,3
113,9
118,9
97,5
151,8
125,0
Popravak i instaliranje strojeva i opreme
PROIZVODNJA I SNABDIJEVANJE/
OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM I
PLINOM
0,4
139,3
236,7
132,0
291,6
251,3
19,6
83,8
91,0
99,1
102,8
112,0
Izvor: Federalni Zavod za statistiku
* Al Proizvodi za međufaznu potrošnju: oblasti i grane KD BiH 2010: 05 - 09, 10.6, 10.9, 13.1 - 13.3, 16, 17, 20.1 - 0.3, 20.5, 20.6, 22 - 24, 25.5 - 25.7, 25.9,
26.1, 26.8, 27.1 - 27.4 i 27.9
AE Energija: oblasti KD BiH 2010: 05, 06, 19 i 35 (isključujući 35.3)
BB Kapitalni proizvodi: oblasi i grane KD BiH 2010: 25.1 - 25.4, 26.2, 26.3, 26.5, 26.6, 28, 29, 30.1 - 30.4, 32.5 i 33
CD Trajni proizvodi za široku potrošnju: oblasti i grane KD BiH 2010: 26.4, 26.7, 27.5, 30.9, 31, 32.1 i 32.2
CN Netrajni proizvodi za široku potrošnju: oblasti i grane KD BiH 2010: 10.1 - 10.5, 10.7, 10.8, 11, 12, 13.9, 14, 15, 18, 20.4, 21, 32.3, 32.4 i 32.9.
broj: 07/13
GOSPODARSKA STATISTIKA
130
rujan 2013.
Osnovni pokazatelji gospodarskih i drugih kretanja u Federaciji BIH
2010
2009
104,2
OPIS
Indeksi obima industrijske proizvodnje
Indeksi obima građevinskih radova
Indeksi potrošačkih cijena
Indeksi cijena proizvođača industrijskih
proizvoda
Broj zaposlenih
Broj nezaposlenih
Prosječna neto plaća (u KM)
Prosječna bruto plaća (u KM)
Bruto domaći proizvod tekuće
cijene, 000 KM
Bruto domaći proizvod po
stanovniku, KM
Izvor: Federalni Zavod za statistiku
2012
2011
95,6
VII 2013
q 2012
101,7
VII 2013
VI 2013
97,3
VII 2013
VII 2012
100,1
86,4
114,0
97,3
122,3
97,3
113,4
101,8
103,6
102,1
99,5
99,2
100,2
100,0
104,2
100,8
97,2
100,0
97,1
q 2010
q 2011
q 2012
IV 2013
V 2013
VI 2013
438.949
360.512
804,37
1.223,27
440.747
367.515
819,36
1.248,37
437.331
377.707
829,92
1.266,17
433.729
384.781
836,00
1.276,00
-
434.286
383.513
846,00
1.292,00
-
435.294
385.253
825,00
1.258,00
-
15.901.172
Živorođeni-Umrli
2011
2010
102,5
16.401.821
16.469.088
5.549
5.723
5.745
-
-
-
22.38220.482
21.228 –
20.208
21.104 –
19.581
1.4311.733
1.5621.640
1.6561.450
CIJENE
Indeks potrošačkih cijena
Ukupan indeks potrošačkih cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine u srpnju 2013.g. niži je za 0,8%
u odnosu na prethodni mjesec. Ukupan indeks potrošačkih cijena u srpnju 2013.g. viši je za 0,2% u odnosu na isti mjesec prethodne
godine, a niži za 0,7% u odnosu na prosinac 2012.godine.
Za sedam mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje predhodne godine ukupan indeks potrošačkih cijena
viši za 0,4%,a u posljednjih dvanaest u odnosu na prethodnih dvanaest mjeseci viši je za 1,0%.
Ukupan indeks potrošačkih cijena u srpnju 2013.god.niži je za 0,5% u odnosu na prosjek 2012.god.,a
u odnosu na prosjek 2010.god.viši je za 5,1%.
Indeksi cijena proizvođača industrijskih proizvoda
Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u srpnju 2013.g. nije se mijenjao u odnosu
na prethodni mjesec. Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u srpnju 2013.g. u odnosu na isti mjesec
prethodne godine niži je za 2,9%,a u odnosu na prosinac 2012.g. niži je za 2,3%.
U srpnju 2013.god.indeks cijena proizvođača industrijskih poizvoda na domaćem tržištu niži je za
0,1%, u odnosu na isti mjesec prethodne godine niži je za 3,0%, i u odnosu na prosinac 2012.god. niži
je za 3,1%.
U srpnju 2013.god.indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda na inozemnom tržištu nije se
mijenjao na prethodni mjesec,u odnosu na isti mjesec prethodne godine niži je za 2,8% i u odnosu na
prosinac 2012.god.niži je za 1,0%.
broj: 07/13
GOSPODARSKA STATISTIKA
rujan 2013.
131
Osnovni pokazatelji gospodarskih i drugih kretanja u Bosni i Hercegovini
Pokazatelj
Živorođeni / Umrli
u BIH
Podatak
Razdoblje
7.028/9.339
Populacija u BIH
3.839.737
Izvoz u tisućama
KM
747.246
Uvoz u tisućama
KM
1.329.176
Vanjskotrgovinski
bilanc u tisućama
KM
581.930
Stopa promjene
indeksa obima
industrijske
proizvodnje
5,1%
-1,9%
Ukup. broj zapos.
686.299
Ukup. broj nezap.
548.300
Br.turista/Br.noć.
90.726
Stopa broja turistabroj noćenja
8,8%-8,8%
Mjesečna inflacija
-0,9%
Godišnja inflacija
0,8%
Izvor: Agencija za statistiku BIH
Pokazatelj
Podatak
Bruto domaći proiz.
I-III 2013
25.654
(GDP) u mil. KM
Bruto domaći proiz.
Procjena od
po stanovniku
6.688
30.6.2011.g.
(GDP/C) u KM
Bruto domaći proiz.
VII 2013
(GDP) u mil. KM u
16.469
FBiH
Bruto domaći proiz.
po stanovniku
VII 2013
5.745
(GDP/C) u KM u
FBiH
Bruto domaći proiz.
VII 2013
(GDP) u mil. KM
8.594
za RS
Bruto domaći proiz.
VI 2013 / VI 2012 po stanovniku
6.013
(GDP/C) u KM u RS
Bruto domaći proiz.
VI 2013 / V 2013 (GDP) u mil. KM za
591
Brčko Distrikt
Bruto domaći proiz.
po stanovniku u BD
7.810
VI 2013
(GDP/C) u KM
Stopa zaposlenosti
VI 2013
po ILO definiciji
31,7
(ARS)
Stopa nezaposlen.
VI 2013
po ILO definiciji
28,0
(ARS)
VI 2013
Izvoz u tisućama
7.857.962
VI 2012
KM
Uvoz u tisućama
VII 2013 / VI 2013
15.525.942
KM
Vanjskotrgovinski
VII 2013 / VII 2012 bilans u tisućama
-7.394.980
KM
Razdoblje
2012*
2012*
2012*
2012*
2012*
2012*
2012*
2012*
2012
2012
2012
2012
2012
*Proizvodni pristup prvi rezultati
ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST
Ukupan broj zaposlenih prema kadrovskoj evidenciji na kraju mjeseca lipnja 2013.g. na području
Federacije BiH je 435.294 osoba, što predstavlja smanjenje broja zaposlenih za 0,5% u odnosu na prosjek 2012.g, a u usporedbi sa prethodnim mjesecem 0,20%. U gospodarstvu ukupan broj zaposlenih je
255.233 (58,85%),a u uslugama 166.301 (38,34%).
Krajem lipnja 2013. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine na evidencijama službi za zapošljavanje
bilo je 385.253 nezaposlenih osoba, što predstavlja povećanje za 1.740 osobe ili 0,45% u odnosu na
prethodni mjesec 2013.godine.Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 198.185 ili 51,44%.
Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih osoba je: VSS 23.299 ili 6,0%, VŠS 5.251 ili
1,4%, SSS 96.035 ili 24,9%, VKV 2.251 ili 0,6%, KV 130.960 ili 34,0%, NKV 118.350 ili 30,7%, PKV
8.378 ili 2,2% i NSS 729 ili 0,2%..
Poslodavci su u lipnju 2013. godine iskazali potrebe za 1.377 radnika,što u odnosu na prethodni mjesec manje za 419, odnosno 23,3%.
www.fircon.biz
broj: 07/13
132
GOSPODARSKA STATISTIKA
rujan 2013.
PLAĆE
Prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom za lipanj 2013. godine, u Federaciji BiH
iznosi 825,00 KM i nominalno je niža za 2,5%, i realno za 2,5% u odnosu na prethodni mjesec.
U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom
za lipanj 2013. godine nominalno je viša za 0,2%, a realno niža za 0,3%.
Prosječna mjesečna isplaćena bruto-plaća po zaposlenom za lipanj 2013. godine, u Federaciji BiH
iznosi 1.258,00 KM, i nominalno je niža za 2,6%, i realno za 2,6% u odnosu na prethodni mjesec.
U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena bruto-plaća po zaposlenom
za lipanj 2013. godine nominalno je viša za 0,2%,a realno niža za 0,3%.
MIROVINE
U Federaciji BiH za mjesec srpanj 2013.g. mirovine su isplaćene za 386.801 umirovljenika sa prosječnom isplaćenom mirovinom od 349,36 KM, a po vrsti prava starosnu mirovinu prima 185.721 umirovljenika sa prosječnom isplaćenom mirovinom od 391,27 KM, invalidsku mirovinu prima 81.106 umirovljenika
sa prosječnom isplaćenom mirovinom od 310,43 KM i obiteljsku mirovinu prima 119.974 umirovljenika
sa prosječnom isplaćenom mirovinom od 310,78 KM.
Visina isplaćenih mirovina za mjesec srpanj 2013.g. je slijedeća:
Prosječna isplaćena mirovina
Najniža isplaćena mirovina
Zajamčena mirovina
Najviša isplaćena mirovina
349,36 KM
310,73 KM
414,30 KM
2.071,50 KM
Podaci o mirovinama preuzeti su od Federalnog zavoda MIO-PIO.
broj: 07/13
rujan 2013.
poslovne obavijesti
133
PREGLED NAKNADA, POTPORA
I NAGRADA, PLAĆA, OSOBNIH
ODBITAKA, STOPA POREZA
NA DOHODAK I DOPRINOSA,
UPLATNIH RAČUNA, ŠIFRE
OPĆINA I PRIHODA U 2013.GODINI
I. Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza
Određene su člankom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (Sl.n FBIH, br:67/08,
4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12 i 27/13), kao prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti
i koji ne podliježu oporezivanju, samo ako se isplaćuju uposlenicima. Ako se ove naknade isplaćuju
fizičkim osobama koje nemaju status uposlenika, a nisu dopušteni Zakonom i Pravilnikom, ovi prihodi
smatrat će se naknadama po osnovu drugih samostalnih djelatnosti, odnosno naknadama isplaćenim
po osnovu ugovora o djelu ili autorskim honorarima.
PREGLED NEOPOREZIVIH SVOTA NAKNADA, POTPORA, NAGRADA
R. b
VRSTA ISPLATE
I.
NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA
1.1.
Člankom 5. stavkom 2. i 3 Uredbe o naknadama troškova za
službena putovanja (“Sl.n. FBiH”, broj:63/10 i 9/11, 80/11).
regulirano je da se dnevnica za službena putovanja u
zemlji utvrđuje u visini od najmanje 10% od prosječne plaće
ostvarene u FBIH u posljednja tri mjeseca. Iznimno, visina
dnevnice za službena putovanja u zemlji od 1.12.2011.g.
iznosi 25,00 KM.
Napomena:člankom 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika
o primjeni zakona o porezu na dohodak,a stupio na snagu 8.3.2012.g.
usklađen je tekst čl.14. citiranog pravilnika sa čl.5. Uredbe o naknadama troškova za službena putovanja.
1.2.
Dnevnice za službena putovanja u inozemstvu
prema Odluci o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske
korisnike u FBiH, od 90 - 160 KM –Vidjeti pregled po zemljama
1.3.
Dnevnica u slučaju kada je osigurana besplatna ishrana
umanjuje se za 30% dnevnica (70% od pripadajuće dnevnice)
2.
Troškovi javnog prijevoza na službenom putovanju
u visini stvarnih troškova
3.
Troškovi noćenja na službenom putovanju
u visini stvarnih troškova u hotelu, izuzev de lux kategorije
4.
Naknada za korištenje vlastitog vozila u službene svrhe
20% cijene jedne litre utrošenog goriva po prijeđenom kilometru
5.
Naknada za troškove smještaja ako nema hotelskog
smještaja ili ako se ne koristi
pripadajuća dnevnica uvećava se za 70%
II.
NAKNADE OSTALIH TROŠKOVA UPOSLENIKA
1.1
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla (u čl.14 st.1
točka 2 nije regulirana udaljenost između stanovanja i posla).
u visini cijene koštanja mjesečne karte gradskog, prigradskog ili
međugradskog prijevoza
Naknada za korištenje osobnog automobila za prijevoz na
posao i sa posla suglasno unutarnjem aktu
20% cijene 1l benzina odgovarajućeg goriva po prijeđ. km, a max.do
iznosa cijene 1,5 mj.karte u javnom prometu na odobrenoj relaciji
1.2
IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE
01.01.2013.- do objavljivanja novog propisa dnevnica iznosi 25,00 KM
broj: 07/13
poslovne obavijesti
134
2.
Naknada za
ishranu u tijeku
rada (topli obrok)
1.1.13. - 17.1.13.
(837,37x2%) - 16,75 KM dnevno
18.1.13. -21.2.13
2% prosječne neto (837,84x2%) - 16,76 KM dnevno
plaće FBiH prema
posljednjem objav- 22.2.13.-19.3.13.
ljenom statističkom (837,30x2%)-16,75 KM dnevno
podatku
20.3.13.-16.4.13.
(836,00x2%)-16,72 KM dnevno
rujan 2013.
19.7.13.-15.8.13.
(846,00x2%)-16,92 KM dnevno
16.8.13.do objavljivanja novog podatka
(825,00x2%)-16,50 KM dnevno
17.4.13.-16.5.13. (817,00x2%)-16,34
KM dnevno
17.5.13.-18.6.13. (828,00x2%)-16,56
KM dnevno
19.6.13.-18.7.13. (836,00x2%)-16,72
KM dnevno
300 KM mjesečno, a za troškove odvojenog života 50% od prosj. mj. plaće
3.
Naknada za smještaj rukovodećeg državnog službenika čije ostvarene u FBiH prema posljednjem objavljenom podatku FZS. Pravo za
je prebivalište udaljeno više od 70 km od sjedišta federalnog neoporezivi dio naknade za odvojeni život dozvoljeno je i za gospodarska
organa
društva.
4
Naknada za smještaj rukovodioca federalnog organa izvršne 500 KM mjesečno, a za troškove odvojenog života 70% od prosj. mj. plaće
vlasti čije je prebivalište udaljeno više od 70 km od sjedišta
ostvarene u FBiH prema posljednjem objavljenom podatku FZS
federalnog organa
5.
Naknada za rad na terenu (terenski dodatak) pod uvjetom da -ako je osiguran samo smještaj, u visini propisane dnevnice za služ.
se rad obavlja izvan mjesta zaposlenja i da rad traje dulje od putovanje
30 dana neprekidno.
-ako je osigurana samo ishrana do 70% visine propisane dnevnice za služ.
-ako je osiguran smješ.i ishrana, 20% od visine propisane dnevnice za
služ.putovanje
putovanje
6.
Regres za godišnji odmor
u visini prosječne neto plaće u FBiH za prethodna tri mjeseca prije isplate
ili u visini 70% plaće uposlenika utvrđene Rješenjem o plaći isplaćene u
zadnja tri mjeseca
7
Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu
u visini šest neto plaća uposlenika koje su mu isplaćene u predhodnih
šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u FBIH prema posljednjem
statističkom podatku, ako je to povoljnije za uposlenika
8.
Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu, sukladno
člankom 100. Zakona o radu FBiH (čl.10. st.4. točka 6. Zakona o porezu na dohodak) i Općim kolektivnim ugovorom
do iznosa 70% prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije
prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca-isplatitelja otpremnine
9.
Naknada troškova liječenja uposlenika i članova njegove uže
obitelji (uža obitelj suklano članku 24. st.5. Zakona o porezu iznos stvarnih troškova prema računu-fakturi
na dohodak)
10.
Naknada troškova pogreba u slučaju smrti uposlenika ili
člana njegove uže obitelji–član.obitelji nave.u čl. 15 Uredbe,
kao i smrti umirovljenog uposlenika
11.
Jubilarna nagrada za navršeni neprekidni radni staž kod istog
poslodavca
5 godina………...0,5 prosječne mjesečne plaće
Osnovica je prosječna mjesečna plaća u FBIH u predhodna tri mjeseca u
10 godina………….1 prosječna mjesečna plaća
trenutku isplate, a prema posljednjem statističkom podatku.
15 godina………1,25 prosječne mjesečne plaće
20 godina………1,50 prosječna mjesečna plaća
25 godina………1,75 prosječne mjesečne plaće
30 godina………….2 prosječne mjesečne plaće
35 godina………..2,5 prosječne mjesečne plaće
III
NOVČANE POTPORE I DAROVI UPOSLENICIMA
1.1
Novčana pomoć u slučaju nastanka teškog invaliditeta
(min.60% ) uposlenika
1.2
Novčana pomoć u slučaju teške bolesti uposlenika ili člana
njegove uže obitelji (sukladno čl.24.5. Zakona)
1.3
Novčana pomoć u slučaju nužne kirurške intervencije uposlenika izvršene iz zdrav.razloga I po preporuci liječnika
u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše četiri prosječne mjesečne
plaće isplaćene u FBIH za predhodna četiri mjeseca, prije donošenja
rješenja o isplati naknade
jednokratno godišnje u visini tri plaće uposlenika isplaćene u prethodna
tri mjeseca ili u visini tri prosječne neto plaće u FBiH, prema posljednjem
stat. objavljenom podatku, ako je to povoljnije za uposlenika.
Pod teškom bolešću podrazumijevaju se bolesti navedene u čl. 5. Uredbe
o naknadama koje nemaju karakter plaće (Sl.n.FBiH, br: 63/10, 22/11 i
66/11).
2.
Darovi, sukladno članku 10. st.(4) točka 5. Zakona, koje
poslodavci daju zaposleniku u novcu, stvarima, uslugama ili
pravima, povodom državnih, vjerskih i jubileja tvrtke
IV
KORISTI UPOSLENIKA PO OSNOVU NESAMOSTALNOG RADA - smatraju se plaćom (obračun poreza i svih
doprinosa)
1.
Korištenje vozila i drugih sredstava za osobne potrebe
u visini 20% cijene jednog litra goriva po “ne poslovnom” km
Smještaj, hrana, kao i korištenje drugih dobara i usluga koji
su besplatni ili po cijeni koja je niža od tržišne cijene.
Koristi od beskamatnih pozajmica ili kredita sa kamatnom
stopom nižom od tržišne
u visini tržišne cijene usluge ili dobra
2.
3.
broj: 07/13
ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja
je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u
FBIH prema posljednjem objavljenom podatku
u visini razlike do 10,03% kamate na godišjem nivou
rujan 2013.
poslovne obavijesti
4.
Izmirenje privatnih troškova od strane poslodavca
u visini izmirenih privatnih troškova
5.
Izmirenje ili oprost dužničke obveze od poslodavca
u visini izmirene ili oproštene privatne obveze
135
Napomena: Ako primici koji se isplaćuju pod r.b. I, II, III i IV zaposlenicima prelaze iznose koji se ne oporezuju, razlika se smatra primitkom
od nesamostalnog rada, odnosno plaćom. Bruto osnovica dobiva se množenjem ove isplate sa koef. 1,610305 odnosno 1,449275 ukoliko
se za porez tereti uposlenik, ili primjenjivati formulu iz čl. 20 Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa za primanja gdje se može
koristiti osobni odbitak. Isplate pod r.b. I nezaposlenim osobama smatraju se kao primanja od drugih samostalnih djelatnosti (porez 10%, 4
% za zdravstvo („iz“), 6% za MOI („na“), opća vodna naknada i – 0,5% i prirodne nepogode – 0,5%).
V
PRIHODI KOJI NE ULAZE U DOHODAK
1.
Darovi, sukladno članku 10. st.(4) točka 5. Zakona o porezu
na dohodak, koje poslodavci daju uposleniku povodom
državnih, vjerskih i jubileja tvrtke
2.
ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja
je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u
FBIH prema posljednjem objavljenom podatku
Sukladno Kolektivnom ugovoru I Pravilnikom o radu min. 1/3 pros.
Otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu sukladno članku mjes.plaće isplaćene uposleniku u poslj.3 mj. prije prestanka Ugovora
100. Zakona o radu I Općem kolektivnom ugovoru
o radu za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, max.-vidi
točku II.8.
V
PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM
PRIHODI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK
1
prihodi po osnovi sudjelovanja u raspodjeli dobiti gospodarskih društava (dividende ili udjeli);
prihodi po osnovi naknada za vrijeme neuposlenosti I spriječenosti za
rad koji su isplaćeni na teret izvanproračunskog fonda;
2
mirovina rezidenta, bilo da je stečena u inozemstvu ili u
Bosni I Hercegovini;
prihodi invalidnih osoba koje su uposlene u gospodarskom društvu,
ustanovi ili radionici za radno I profesionalno osposobljavanje I rehabilitaciju invalida;
3
potpore I druga primanja ostvarena po osnovi posebnih
propisa o pravima ratnih vojnih invalida I civilnih žrtava rata,
osim plaće;
prihodi po osnovi naknada za tjelesna oštećenja, umanjenu radnu
sposobnost I naknada za pretrpljene neimovinske štete;
4
socijalne potpore, primanja, odnosno donacije koje fizičke
osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba prihodi po osnovi naknada šteta uposlenicima po osnovi posljedica
za zdravstvene potrebe, a koja nisu plaćena osnovnim,
nesreće na radu;
dopunskim ili privatnim zdravstvenim osiguranjem
5
dječji dodatak I novčana sredstava za opremu
novorođenčeta;
6
nasljedstva I darovi, na koje se porez plaća po drugim feder- naknade osuđenim osobama za vrijeme odsluženja kazne u odgojno
alnim ili županijskim propisima,
– popravnim, odnosno kazneno-popravnim ustanovama;
7
prihodi od prodaje imovine rabljene u osobne svrhe;
8
nadoknada štete u slučaju elementarnih nepogoda;
9
isplata osigurane sume ili druge naknade štete načinjene
na imovini, u iznosu koji je rabljen za zamjenu ili popravak
oštećene imovine;
10
nagrade osvojene, odnosno dobivene u novcu, stvarima i/
ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim sličnim
natjecanjima;
11
12
prihodi po osnovi nagrada članovima Akademije znanosti I umjetnosti
Bosne I Hercegovine, I nagrada za tehničko-tehnološke inovacije;
prihodi uposlenika po osnovi naknada, potpora i/ili nagrada,
isplaćeni od poslodavca za jedno porezno razdoblje, najviše
do iznosa utvrđenog čl.14 Pravilnika o primjeni Zakona o
porezu na dohodak
nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja,
kulture, znanosti i dr. koje dodjeljuju organi vlasti povodom
obilježavanja značajnih datuma.
mjesečni prihodi po osnovi stipendija učenika i studenata na redovitom školovanju, a najviše do 75% prosječne neto plaće po uposlenom
u FBIH, prema posljednjem statist. objavljenom podatku
prihodi koje ostvare učenici i studenti putem učeničkih i studentskih
udruga tijekom jedne kalendarske godine, do iznosa četiri prosječne
mjesečne plaće uposlenih u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnoga zavoda za statistiku;
nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima, do visine
dvije prosječne neto plaće po uposlenom u FBIH, prema posljednjem
objavljenom podatku
dobitci ostvareni sudjelovanjem u nagradnim igrama koje organiziraju
gospodarska društva u propagandne svrhe, a koji se isključivo odnose
na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana,
ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka ne prelazi iznos od 1.000,00
KM;
naknade plaća isplaćene osobama za vrijeme trajanja prekida posla
za koji uposlenik nije kriv;
prihodi po osnovi kamate na štednju u bankama, štedionicama i
štedno-kreditnim zadrugama, bankovnim računima (žiroračun, devizni
računi i dr.) i kamate na državne obveznice.
13
prihodi po osnovi zateznih kamata na isplaćene plaće i razlike plaća
po odlukama mjerodavnih sudova;
14
prihodi fizičkih osoba po osnovu isplaćenih osiguranih suma životnog
osiguranja od strane društava osiguranja iz FBiH, a koji potiču od
uplaćenih premija na koje su plaćeni doprinosi i porez na dohodak.
VI
PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU KORISTI KOJE DAJE POSLODAVAC
1
Posebna radna odjeća sa znakom poslodavca 3
Sistematski kontrolni liječnički pregled za sve uposlenike
2
Posebni liječnički pregledi po osnovu posebnih 4
propisa
Razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja, a u vezi sa djelatnosti, koji
su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavaca, i sl.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
- Zakon o porezu na dohodak (“Sl.novine FBiH”, br::10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13)
- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Sl.novine FBiH”, br::67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12 i 27/13)
- Uredba o naknadama koje nemaju karakter plaće (“Sl.novine FBiH”, br:63/10, 22/11 i 66/11)
- Uredba o naknadama troškova za službena putovanja (“Sl.novine FBiH”, br:63/10, 9/11 i 80/11)
- Odluka o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji BiH (“Sl.novine FBiH”, br:50/07, 10/08, 16/09 i
13/10)
broj: 07/13
136
poslovne obavijesti
rujan 2013.
II. OSOBNI ODBICI PREMA ČLANKU 24. ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
Osobni odbitak
Faktor osobnog
odbitka
Svota osobnog odbitka
Mjesečno
Godišnje
Osnovni osobni odbitak
1,00
300,00
3.600,00
Uzdržavani bračni drug, odnosno
uzdržavani partner u izvanbračnoj
zajednici (zajednica najmanje 3 god.)
0,50
150,00
1.800,00
Uzdržavani bivši bračni drug, kojemu
obveznik plaća alimentaciju
0,50
150,00
1.800,00
Uzdržavano prvo dijete
0,50
150,00
1.800,00
Uzdržavano drugo dijete
0,7
210,00
2.520,00
Uzdržavano treće i svako sljedeće
dijete
0,9
270,00
3.240,00
0,5; 0,7; 0,9
150,00-270,00
1.800,003.240,00
0,3
90,00
1.080,00
0,3
90,00
1.080,00
Uzdržavanje djece iz predhodnog
braka, za koje obveznik plaća
alimentaciju
Ostali uzdržavani članovi uže obitelji
koji sa obveznikom žive u zajedničkom
kućanstvu(smatraju se roditelji
poreznog obveznika i roditelji njegovog
bračnog druga, te preci i potomci u
prvoj liniji)
Utvrđena osobna invalidnost i utvrđena
invalidnost svakog uzdržavanog člana
uže obitelji
Napomena: Ne smatraju se uzdržavanim članovima uže obitelji (roditelji poreskog obveznika i roditelji
njegovog bračnog druga, preci i potomci u prvoj liniji), niti uzdržavanom djecom i bračnim drugom
osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o
porezu na dohodak ne smatraju dohodkom, prelaze iznos 300,00 KM, odnosno 3.600,00 KM godišnje
u godini u kojoj se utvrđuje porez na dohodak.
Kad djecu uzdržavaju oba roditelja pojedinačni faktor za prvo dijete (najstarije) 0,5 dijeli se u
dogovorenom omjeru i taj se postotak primjenjuje na zadati faktor osobnog odbitka.Dogovoreni omjer
se primjenjuje i na pojedinačni faktor 0,7 za drugo dijete,odnosno 0,9 na treće i svako daljnje dijete.
Ako je omjer np.30%-70%,za prvo
dijete koeficijent iznosi 0,15,za drugo dijete 0,21,a za treće dijete 0,27.Isti način izra
čuna primjenjuje se kad porezni obveznik sudjeluje u izdržavanju članova uže obitelji,plačanju
alimentacije i izdržavanim članovima uže obitelji sa invaliditetom
broj: 07/13
poslovne obavijesti
rujan 2013.
137
III. Naknade za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji
Bosne i Hercegovine
Dnevnica za službena putovanja u zemlji iznosi 25,00 KM od 1.12.2011.g., sukladno Uredbi o
izmjenama i dopunama Uredbe o naknadama troškova za službena putovanja (Sl.n FBIH, broj: 80/11),
a za putovanje u inozemstvo, sukladno Odluci o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske
korisnike u Federaciji BiH (Sl.n. FBIH, broj:50/07, 10/08, 16/09 i 13/10), po zemljama iznosi:
Rb
NAZIV ZEMLJE
1.
9.
AFGANISTAN
ALBANIJA
ALŽIR
ANDORA
ANGOLA
ARGENTINA
ARMENIJA
AUSTRALIJA
AUSTRIJA
10.
11.
Iznos
u
KM
Rb
NAZIV ZEMLJE
90,00
90,00
90,00
120,00
120,00
90,00
90,00
125,00
140,00
34.
IRAN
IRSKA
ISLAND
ITALIJA
IZRAEL
JAMAJKA
JAPAN
JEMEN
JORDAN
AZERBAJDŽAN
90,00
43.
140,00
100,00
90,00
120,00
90,00
110,00
90,00
90,00
110,00
140,00
90,00
100,00
110,00
90,00
130,00
140,00
110,00
90,00
120,00
44.
29.
BELGIJA
BJELORUSIJA
BOLIVIJA
BRAZIL
BUGARSKA
CIPAR
CRNA GORA
ČILE
ČEŠKA
DANSKA
EGIPAT
ESTONIJA
ETIOPIJA
FILIPINI
FINSKA
FRANCUSKA
GRČKA
GRUZIJA
HONGKONG
62.
KANADA
KAZAHSTAN
KENIJA
KINA
KIRGISTAN
KOLUMBIJA
KONGO
KOREJA
KOREJA
KUBA
KUVAJT
LATVIJA
LIBANON
LIBERIJA
LIBIJA
LITVIJA
LUKSEMBURG
MAĐARSKA
MAKEDONIJA
30.
HRVATSKA
100,00
63.
MALEZIJA
31.
INDIJA
100,00
64.
32.
INDONEZIJA
IRAK
100,00
110,00
65.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
33.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
66.
Iznos
u
KM
Iznos
u
KM
Rb
NAZIV ZEMLJE
110,00
120,00
150,00
130,00
100,00
90,00
150,00
90,00
90,00
67.
75.
MONAKO
MOZAMBIK
NIZOZEMSKA
NORVEŠKA
NOVI ZELAND
NJEMAČKA
PAKISTAN
PANAMA
PERU
100,00
100,00
140,00
160,00
120,00
140,00
90,00
100,00
100,00
90,00
76.
POLJSKA
100,00
120,00
90,00
90,00
100,00
90,00
100,00
110,00
100,00
100,00
100,00
110,00
100,00
100,00
100,00
100,00
110,00
150,00
100,00
90,00
77.
PORTUGAL
RUMUNIJA
RUSIJA
SAD
SAUDIJSKA ARABIJA
SENEGAL
SINGAPUR
SIRIJA
SLOVAČKA
SLOVENIJA
SRBIJA
SUDAN
ŠPANIJA
ŠVEDSKA
ŠVICARSKA
TAĐIKISTAN
TUNIS
TURKMENISTAN
TURSKA
110,00
110,00
110,00
120,00
110,00
90,00
130,00
100,00
100,00
100,00
90,00
110,00
120,00
150,00
150,00
90,00
90,00
90,00
110,00
90,00
96.
UJEDINJENI ARAPSKI
EMIRATI
110,00
MALTA
120,00
97.
UJEDINJENO
KRALJEVSTVO
140,00
MEKSIKO
MOLDOVA
100,00
100,00
98.
UKRAINA
UZBEKISTAN
120,00
90,00
JUŽNOAFRIČKA
REPUBLIKA
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
99.
Napomena: Za sve ostale nepomenute zemlje visina dnevnice iznosi 90,00 KM
broj: 07/13
138
poslovne obavijesti
rujan 2013.
IV.1. STOPE I OSNOVICE POREZA NA DOHODAK I DOPRINOSA
STOPA POREZA NA DOHODAK
Stopom od 10% poreza na dohodak oporezuje se nesamostalna i samostalna djelatnost, imovina i imov. pr- ava, ulaganje
kapitala i dobici u igrama na sreću. Osnovicu poreza na dohodak rezidenata predstavlja razl-ika između ukupnih oporezivih
prihoda i ukupnih odbitaka (preneseni gubitak, dozvoljeni rashodi i osobni odbitak). Samostalne djelatnosti, a koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, porez na doh. mogu plaćati u paušalnom iznosu. Porez se plaća sa isplatom doh.ili slijedećeg dana za doh.od nesamost. djelat., za rad kod stranih org.i predst.sa ili bez dipl.imuniteta,za rad u skupš.tijelima,za
doh.od otudjenja nekretn-ina i imov.prava;u roku od pet dana za doh.pimljen iz inozem.;do 15-tog u mj.za protekli mj.za doh.
od samost.djelat.,za naplaćenu najamninu;prilikom isplate nerez.za povrem.samost.djelatnost,za rad u skupš.i nadzornim
odborima gosp.dr uštva te povrem.samost.djelat.,za ustupanja imov.prava,za iznaj.kuća,stanova, soba posjetiteljima,za
primanja od kapitala;do 15-tog odnosno zadnjeg dana u mj.za doh.od igara na sreću i nagrada.
Iz osobnih primanja i drugih prihoda
osiguranika-iz bruto plaće
STOPE DOPRINOSA
17,0% za mir.invalid. osiguranje
12,5% za osnovno zdrav.osiguranje
1,5% za osiguranje od nezaposlenosti
31,0% Ukupne stope dop.iz bruto plaće
Pl.dop. „iz“ i „na“ vrši se na dan isplate pla., a
najk. posljednjeg dana narednog mj.
Na teret poslodavca-na bruto plaću
Stope doprinosa za samostalne poduzetnike
23,0% za mirovinsko i invalidsko osiguranje
16,5% za osnovno zdravstveno osiguranje
2,0% za osiguranje od nezaposlenosti
41,5% Ukupne stope doprinosa na osnovicu za obračun
Uplata dop. vrši se do 10. u mj. za protekli mjesec.
Osnovica za obračun doprinosa samos.poduzet. u 2013.g.
6,0% za mir.invalid. osiguranje
4,0% za osnovno zdrav. osiguranje
0,5% za osiguranje od nezaposlenosti
10,5% Ukupne stope dop.na bruto plaću
Dopr. „na“ ne plaća se za rad kod hum.org.-nerezidenata, za rad kod inoz.posl. i za autor.prava
i vrhun.sport.
Obveznik
Samostalna djelatnost slobodnog zanimanja koji
dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga
Mj.osnovica
1.388,00
(1,1x1.262)
Samostalna djelatnost obrta koji dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga
820,00
(0,65 x 1.262)
Samostalna djelatnost obrta ili samostalna djelatnost slobodnog zanimanja koja porez na dohodak plaća paušalno
694,00
(0,55 x 1.262)
Dodatni doprinos za mirovin.in.osigur.
- 2,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem
se 12 mj.ef.rada računa kao 14 mj staža,
- 3,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem
se 12 mj.ef.rada računa kao 15 mj staža,
- 6,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem
se 12 mj.ef.rada računa preko 15 mj staža,
Nisko akumulacijske djelatnosti tradicion.
esnafskih zanata utvrđene posebnim propisom
kantonalne skupštine ukoliko osiguranik obavlja samostalnu djelatnost obrta u skladu sa propisima o porezu na dohodak, i dohodak po tom
osnovu plaća paušalno
samost.djelatnost taksi prevoza
Osnovice doprinosa za :
- za zaposlenike u rud.uglja, tekstil.,kož. i indust.
obuće kojima se isplaćuje najniža plaća i nisko
akumul.djel.tradic.esnaf.zanata utvrđenim posebnim propisom župan.skupštine, iznosi min.
316,00
- za zapos.kod human.org.,- nerezidenata FBIH,
zapos.u inozem., min.iznos 1.262,00, pl.dopr. do
10-tog u mj.za protekli mj.
- zapos.upućene na rad ili struč.usav.u inozem.
od strane rezid. FBIH, min.iznos 1.262,00 i plaćanje poseb.dopr.za zdrav.osig.-Odluka Vlade,
pl..dopr. istodob.sa ispl.plaće.
Samostalna djelatnost poljoprivrede i šumarstva, koja ne plaća porez na dohodak ili ukoliko porez na dohodak plaća prema paušalnoj osnovi
316,00
(0,25 x 1.262)
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva, koja
porez na dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih
knjiga
442,00
(0,35 x 1.262)
316,00
(0,25 x 1.262)
Samostalni poduzetnici mogi izabrati i višu osnovicu uvećanu za dva,
odnosno tri puta. Plaćanje doprinosa se vrši do 10-tog u mjesecu za
protekli mjesec.
Stope doprinosa na primanja od druge samostalne djelatnosti i povremene nesamostalne djelatnosti, kao np. ugovori o djelu, ugovori o autorskom djelu, naknada članovima nadzor.odbora, upr.odbora, angažman naučnika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka trgovačkih putnika, agenata, sportskih sudija, delegata i dr. koji ove
djelat.obavljaju pored neke svoje osnov.djel. ili sam. rada
Iz osnovice 4% za osnovno zdrav.osiguranje
Pl.doprinosa se vrši istov.sa isplatom primitka
broj: 07/13
Na osnovicu 6% za mirovinsko i invalidsko osiguranje
Pl. doprinosa se vrši istovremeno sa isplatom primitka
rujan 2013.
poslovne obavijesti
139
IV.2. NAJNIŽA SATNICA I NAJNIŽA OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA
Najniža satnica
Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacijie BIH (Sl.n FBIH, br:54/05 i 62/08), nije utvrđena
najniža plaća, nego je utvrđena najniža bruto i neto satnica koja ne može biti manja od propisanog
iznosa i služi za obračun osnovne plaće zaposlenika. Odlukom Vlade FBIH (Sl.n FBIH, br 22/08) i
stavom Federalnog ministarstva financija broj:03-02-1074/09 od 17.2.2009.g., od 1.1.2009.godine:
Najniža neto satnica 2,05 KM (1,95 x 1,05263)
Najniža bruto satnica 2,97 KM (1,95 x 1,52555)
Najniža bruto plaća
Najniža bruto plaća koja služi i kao osnovica za obračun doprinosa utvrđuje se za svaki mjesec, kao
proizvod najniže bruto satnice (2,97 KM) i punog radnog vremena u mjesecu u kojem se vrši obračun
plaće (8 sati x broj radnih dana u tom mjesecu).
Najniža osnovica za obračun doprinosa
Za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće, kojima se isplaćuje najniža
plaća i niskoakumulacijskim djelatnostima, tradicionalnim esnafskim zanatima utvrđenim posebnim
propisima županijske skupštine, osnovica za obračun doprinosa je proizvod prosječne mjesečne plaće u Federaciji BIH za razdoblje siječanj-rujan tekuće(2012) godine za narednu(2013) godinu i iznosi
316,00 KM (1262,00 x 0,25), a objavljen je u „Sl.n. FBiH, br: 107/12.
www.fircon.biz
broj: 07/13
140
poslovne obavijesti
rujan 2013.
V. DEPOZITNI RAČUNI ZA PRIKUPLJANJE JAVNIH PRIHODA
1. RAČUNI JAVNIH PRIHODA ZA PLAĆANJE NEIZRAVNIH POREZA, OSTALIH
PRIHODA I NAKNADA KOJE SE PLAĆAJU NA JEDINSTVENI RAČUN UPRAVE
ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE BIH *
2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH **
1. RAČUNI JAVNIH PRIHODA NEIZRAVNIH POREZA BIH
Račun za plaćanje
obveza pri uvozuizvozu, koji se
plaćaju na osnovu
carinske prijave (A)
Račun za plaćanje
obveza pri uvozuizvozu, a ne postoji
carinska prijava (np.
pristojba, trošarina,
cestarine, PDV, te
ostali prihodi i takse,
kao jednok.uplate,
naknade i sl.) (B)
Račun za plaćanje
PDV-a, trošarina
i cestarina i
poreza na promet
na trošarinske
proizvode domaće
proizvodnje (C)
Naziv banke
Plaćanje se vrši
platnim nalogom za
Plaćanje se vrši
Plaćanje se vrši
svaku vrstu prihoda,
jednim platnim
platnim nalogom za osim PDV-a trošarina
nalogom za sve
svaku vrstu prihoda i cestarina gdje se
obveze sa JCI
radi jedan platni
nalog
1320000000000155
1320000000000252
1320000000000446 NLB Tuzlanska banka DD Tuzla
5520020001634415
5520020001634512
5520020001637131 Hypo Alpe- Adria Bank AD B.Luka
5550000007469891
5550000107469810
5550000407469858 Nova banka AD B.Luka
5510010002066420
5510010002066517
5510010002067778 UniCredit Bank AD Banja Luka
3380002200046014 3380002200047954 UniCredit Bank DD Mostar
3380002200045141
1600200120608652
1600200220608668 Vakufska banka D.D. Sarajevo
1600200020608636
1540012000331351
1540012000335037
1540012000342409 Intesa Sanpaolo banka DD Sarajevo
5620990001785197
5620990001785294
5620990001786555 NLB Razvojna banka AD B.Luka
5671628201111137
5671628202222272
5671628204444445 Sber Bank AD B.Luka
5540010001370012
5540010002370082
5540010003370055 Pavlović International Bank AD Bijeljina
3060190000594037
3060190000594134
3060190000594231 Hypo Alpe- Adria Bank DD Mostar
5681631200001243
5681631200001340
5681631200001437 Balkan Investment bank AD B.Luka
1610000046470092 1610000046470189
1610000046470286 Raiffeisen bank DD Sarajevo
Plaćanje obveza po osnovi cestarine u iznosu od 0,10 KM za izgradnju autocesta na naftne derivate iz uvoza i
na naftne derivate domaće proizvodnje
Broj bankovnog računa
Naziv banke
1321002006922054
NLB Tuzlanska banka DD Tuzla
5520020002396350
Hypo Alpe- Adria Bank AD B.Luka
5550000607469890
Nova banka AD B.Luka
5515001130708652
UniCredit Bank AD Banja Luka
3380002211109155
UniCredit Bank DD Mostar
1600200520608619
Vakufska banka D.D. Sarajevo
1549212001474036
Intesa Sanpaolo banka DD Sarajevo
5620998074850272
NLB Razvojna banka AD B.Luka
5671628206666618
Volks banka AD B.Luka
5540010007370044
Pavlović International Bank AD Bijeljina
1610000046470480
Raiffeisen bank DD Sarajevo
5681631200002310
Balkan Investment bank AD B.Luka
3060190000838186
Hypo Alpe- Adria Bank DD Mostar
broj: 07/13
rujan 2013.
poslovne obavijesti
141
NAPOMENA:
Naknada troškova tiskanja i kupovine trošarinskih markica za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu
prirodnu rakiju, kavu i vino uplaćuje se na JRT broj: 338-00022100049-07, vrsta prihoda je 722885, a u polje
“proračunska organizacija” upisuje se “1601999”.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I
II
Zakon o carinskoj tarifi BIH (“Sl.g. BIH”, br:58/12)
Zakon o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini (“Sl.g. BIH”, br: 44/03,
52/04, 32/07, 34/07, 4/08, 49/09 i 32/13)
III Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda (“Sl.g. BIH”, br: 55/04, 34/07 i 49/09)
IV Zakon o carinskoj politici BIH (“Sl.g. BIH”, br: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11)
V
Zakon o porezu na dodanu vrijednost (“Sl.g. BIH”, br: 9/05, 35/05 i 100/08)
VI Zakon o trošarinama u Bosni i Hercegovini (“Sl.g. BIH”, br: 49/09)
VII Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Sl.g. BiH”, br: 93/05, 21/06,
60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10)
VIII Pravilnik o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika neizravnih poreza (“Sl.g. BiH”, br 51/12)
IX Pravilnik o primjeni Zakona o trošarinama u Bosni i Hercegovini (“Sl.g. BIH”, br: 50/09, 80/11 i 48/12)
X
Pravilnik o trošarinskim markicama za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu prirodnu
rakiju, kavu i vino (“Sl.g. BIH”, br: 50/09)
XI Pravilnik o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje uprava za
neizravno oporezivanje (“Sl.g. BiH”, br: 99/07, 31/08 i 51/09 )
XII Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BIH (“Sl.g. BiH”, br: 63a/04,60/06 i 57/08)
XIII Odluka o utvrđivanju posebne i minimalne trošarine na cigarete za 2013.g. (“Sl.g. BiH”, br:80/12)
XIV Odluka o usaglašavanju i utvrđivanju Carinske tarife BIH za 2013.g. (“Sl.g. BiH”, br:106/12)
2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH
2.1. RAČUN JAVNIH PRIHODA PRORAČUNA FBIH
UniCredit Bank d.d. Mostar
Broj: 338-900-22115294-91
2.2.RAČUNI JAVNIH PRIHODA PRORAČUNA ŽUPANIJA
1) Unsko-sanska županija:
2) Županija Posavska:
3) Tuzlanska županija:
4) Zeničko-dobojski kanton:
5) Bosansko-podrinjski kanton:
6) Županija Središnja Bosna:
7)Hercegovačko-neretvanska
županija:
8) Županija Zapadnohercegovačka:
9) Sarajevska županija:
10) Hercegbosanska županija:
Banka
Broj računa
UniCredit Bank d.d. Mostar
Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. Mostar
NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla
Investiciono-komercijalna banka
d.d.Zenica
NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla
NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla
338-000-22100058-77
306-042-00008780-90
132-100-02560000-80
UniCredit Bank d.d. Mostar
UniCredit Bank d.d. Mostar
UniCredit Bank d.d. Mostar
Raiffeisen bank d.d. Sarajevo
134-010-00000016-72
132-731-04102931-54
132-010-20125367-50
338-000-22000059-53
338-000-22000040-13
338-000-22100192-63
161-020-00335600-61
broj: 07/13
142
poslovne obavijesti
rujan 2013.
2.3. JAVNI PRIHODI DRUŠTVENIH FONDOVA
A. Zavodi za zdravstveno osiguranje
Zavod za zdravstveno osiguranje i
reosiguranje F BiH – Federalni fond
Union banka d.d. Sarajevo
102-050-00000640-18
solidarnosti
NAPOMENA: Uplaćuje se 9% iznosa doprinosa («iz» i «na») na račun Fonda solidarnosti FBiH
Županijski Zavodi zdravstvenog osiguranja:
a) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja
UniCredit Bank d.d. Mostar
Unsko-sanske županije
338-500-22751661-53
154-921-20044910-27
b) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja
Intesa Sanpaolo banka DD
Tuzlanske županije
Sarajevo
c) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja
Investiciono-komercijalna
Zeničko-dobojske županije
banka d.d. Zenica
134-010-00000021-57
d) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja
Raiffeisen bank BH d.d.
161-030-00049601-88
Bosansko-podrinjske županije
Sarajevo,
e) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22100085-93
Županije Sarajevo
f)Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja
Nova banka AD Banja Luka
555-000-00048732-98
Hercegovačko-neretvanske županije
g)Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja
Hypo Alpe Adria Bank d.d.
306-003-00006482-68
Mostar
Zapadnohercegovačke županije
h)Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22100307-09
Srednjo-Bosanske županije
i)Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja
Hypo Alpe Adria Bank d.d.
306-009-00009077-40
Hercegbosanske županije
Mostar
j)Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja
Raiffeisen bank BH d.d.
161-080-00026400-20
Posavske županije
Sarajevo
NAPOMENA: Uplaćuje se 91% iznosa doprinosa («iz» i «na») jednim nalogom prema prebivalištu osiguranika
na račun županijskog Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do zadnjeg
dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao
i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a za ugovore o djelu,
autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade.
Za uposlenike iz RS i BD ovaj dio doprinosa (91%) plaća se prema mjestu prebivališta uposlenika na račune
propisane u RS i BD.
Sredstva po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje fizičkih osoba na radu u inozemstvu uplaćuju se na
račun Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o zdravstvenom osiguranju («Sl.novine FBIH» br:30/97, 7/02, 70/08 i 48/11)
II Zakon o doprinosima («Sl.novine FBIH» br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02, 17/06 i 14/08 )
III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br:33/02, 28/04, 57/09,
40/10, 27/12 i 7/13)
IV Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa («Sl.novine FBIH» br. 64/08 i 81/08)
V Odluka o utvrđivanju posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje zaposlenika
na radu u inozemstvu («Sl.novine FBIH» br. 74/08)
VI Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2013.godinu («Sl.novine FBIH» br. 107/12)
VII Odluka o izdvajanju sredstava u Fond solidarnosti Federacije BIH za 2013.g.
(«Sl.novine FBIH» br. 1/13)
broj: 07/13
rujan 2013.
poslovne obavijesti
143
B. Zavodi za zapošljavanje
Banka
Broj računa
1) Zavod za zapošljavanje Federacije
BiH, Sarajevo
Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo
161-000-00285700-03
NAPOMENA:Uplaćuje se 30% iznosa doprinosa («iz» i «na») Federalnom Zavodu za zapošljavanje.
2) Županijske službe za
zapošljavanje:
a) Unsko-sanski kanton:
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22100129-58
b) Tuzlanski kanton:
NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla
132-100-03110200-32
c) Zeničko-dobojski kanton
IK banka d.d. Zenica
134-010-00001075-96
Privredna banka d.d. Sarajevo,
d) Bosansko-podrinjski kanton:
101-140-00004638-22
Filijala Goražde
e) Kanton Sarajevo:
Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo
161-000-00274600-32
f) Hercegovačko – neretvanska
Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo
161-020-00138001-91
županija:
g) Zapadnohercegovačka županija:
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22000102-21
h) Srednjobosanska županija:
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22100281-87
i) Hercegbosanska županija:
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22000344-71
j) Posavska županija
Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar
306-042-00009586-97
NAPOMENA: Uplaćuje se 70% iznosa doprinosa («iz» i «na») županijskim Službama za zapošljavanje, prema
mjestu prebivališta obveznika.
Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do zadnjeg dana u
mjesecu za protekli mjesec, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i osobe koje su
zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi
4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade.
Za zaposlenike iz RS i BD ovaj dio doprinosa (70%) plaća se prema mjestu prebivališta zaposlenika na račune
propisane u RS i BD.
Sredstva za volontere radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac plaća
nadležnoj službi za zapošljavanje 35% najniže plaće za svakog volontera.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o doprinosima («Sl.novine FBIH» br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02 , 17/06 i 14/08)
II Zakon o radu («Sl.novine FBIH» br.43/99, 32/00 i 29/03)
III Zakon o posredovanju u upošljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba
(«Sl.novine FBIH» br:55/00, 41/01, 22/05 i 9/08)
IV Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br: 33/02, 28/04, 57/09,
40/10, 27/12 i 7/13)
V Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa («Sl.novine FBIH» br. 64/08 i 81/08)
VI Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2013.godinu («Sl.novine FBIH» br. 107/12)
www.fircon.biz
broj: 07/13
144
poslovne obavijesti
rujan 2013.
C. Fondovi za mirovinsko/invalidsko osiguranje
Banka
Broj računa
1) Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22000077-96
Raiffeisen banka d.d. Sarajevo
161-020-00357000-75
Intesa Sanpaolo banka dd Sarajevo
154-001-20003303-81
NAPOMENA: Uplaćuje se jednim platnim nalogom («iz» i «na») prema sjedištu pravne osobe i plaća se isključivo
u korist Federalnog zavoda za mirovinsko invalidsko osiguranje.
Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do zadnjeg
dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao
i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a za ugovore o djelu,
autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BIH («Sl.novine FBIH»
br:29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12)
II Zakon o doprinosima («Sl.novine FBIH» br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02 , 17/06 i 14/08)
III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br: 33/02, 28/04, 57/09,
40/10, 27/12 i 7/13)
IV Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa («Sl.novine FBIH» br. 64/08 i 81/08)
V Odluka o visini doprinosa za mirovinsko invalidsko osiguranje za osobe osigurane u
određenim okolnostima («Sl.novine FBIH» br. 46/02)
VI Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2013.godinu («Sl.novine FBIH» br. 107/12)
2.4. ČLANARINA TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I BORAVIŠNA PRISTOJBA
1) Federalna turistička zajednica
2) Županijske turističke zajednice
Turistička zajednicaŽupanija Sarajevo
Turistička zajednica
Tuzlanska županija
Turistička zajednicaSrednjobosanska županija
Turistička zajednicaUnsko-sanska županija
Turistička zajednica
Hercegbosanska županija
Turistička zajednica
Zapadnohercegovačka županija
Turistička zajednica
Zeničko-dobojska žup.
Posavska županija
Bosansko-Podrinjska županija
Turistička zajednica Hercegovačkoneretvanska županija
broj: 07/13
UniCredit Bank d.d. Mostar
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22000512-52
338-000-22100110-18
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22100156-74
Reiffeisen bank d.d. Sarajevo
Filijala Tuzla
161-025-00025300-98
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22100101-45
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22000530-95
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22000521-25
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar
306-024-00000193-58
IK banka d.d. Zenica
134-010-00000243-70
UniCredit Bank d.d. Mostar
Union banka d.d. Sarajevo
338-000-22000549-38
102-007-00000214-08
Raiffeisen banka BH d.d Sarajevo
161-020-00047400-03
rujan 2013.
poslovne obavijesti
145
Akontaciju članarine turističkim zajednicama pravne i fizičke osobe dužne su platiti u roku od 5 dana tekućeg
mjeseca za predhodni mjesec i to jednim nalogom 80% sredstava turističkoj zajednici županije, a jednim nalogom
20% sredstava Turističkoj zajednici Federacije BIH.
Za godišnju članarinu manju od 200 KM, članarina se uplaćuje tromjesečno, na isti način.
- Naknada članarine turističkim zajednicama
722592
Boravišnu pristojbu, pravne i fizičke osobe dužne su uplatiti u roku od 5 dana po isteku tjedna na račun Turističke
zajednice županije, jednim nalogom u 100% iznosu visine boravišne pristojbe.
- Naknada za boravišnu pristojbu
722593
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BIH («Sl.novine
FBIH» br:19/96 i 28/03)
II Uredba o boravišnoj pristojbi («Sl.novine FBIH» br:18/09)
III Uredba o članarinama u turističkim zajednicama («Sl.novine FBIH» br:18/09 i 2/12)
IV Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede («Sl.novine FBIH» br:50/03)
V Pravilnik o obliku i sadržaju obrazaca za uplatu članarine turističkim zajednicama
(«Sl.novine FBIH» br:50/03)
VI Pravilnik o obliku, sadržaju i nazivu vođenja knjige gostiju i popisa gostiju
(«Sl.novine FBIH», broj:40/10)
VII Odluka o periodu turističke predsezone, glavne sezone i posezone u turističkim
mjestima («Sl.novine FBIH» , broj:21/98)
VIII Odluka o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2013.godinu («Sl.novine FBIH» br:63/12)
IX Odluka o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za fizičke osobe koje su registrirane
za pružanje usluga smještaja u domaćinstvu za 2013.godinu («Sl.novine FBIH» br:63/12)
2.5.
NAKNADE ZA CESTE (osim cestarina na naftne derivate)
Direkcija za ceste Federacije BiH
Raiffeisen Bank BH d.d.
Sarajevo
Intesa Sanpaolo banka DD
Sarajevo
161-000-00284400-23
154-001-20002139-81
Županijska direkcija za ceste:
Županijska direkcija za ceste Unsko-sanske
Union banka d.d. Sarajevo
102-022-00000558-84
županije
Županijska direkcija za ceste
NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla
132-010-20122625-31
Srednjobosanske županije
Županijska direkcija za ceste
NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla
132-100-03091552-07
Tuzlanske županije
Županijska direkcija za ceste
UniCredit Bank d.d. Mostar
138-130-22322400-55
Zapadnohercegovačka županija
Posebne naknade za ceste i to:
- Naknada za upotrebu ceste za vozila pravnih osoba
722531
- Naknada za upotrebu ceste za vozila građana
722532
uplaćuju se na račun Direkcije cesta FBIH jednim nalogom u visini 40% od ukupne obveze, a na račun županijskih
direkcija za ceste, jednim nalogom u visini 60% od ukupne obveze. Do formiranja Direkcija za ceste na nivou
županije, sredstva se uplaćuju na depozitni račun javnih prihoda županijskog proračuna.
--------------------------------------------------------------Propisi koji reguliraju javni prihod:
I. Uredba o visini godišnje naknade za javne ceste koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila («Sl.
novine FBIH» br:87/10)
broj: 07/13
146
poslovne obavijesti
rujan 2013.
Cestovne naknade su:
- Posebna naknada za službu «Pomoć-informacije na cestama»
722535
- Naknade za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta
722536
- Naknade za ceste što se plaćaju za izvan.upotrebu javnih cesta zbog
722537
opterećenja i učestalosti vozila (izvanredni prijevoz)
- Naknada za korištenje cestovnog zemljišta
722538
- Naknada za postavljanje reklamnih panoa
722539
Navedene naknade uplaćuju se u korist računa Direkcije za ceste FBIH kod Intesa Sanpaolo banka dd BiH
154-001-20002139-81, odnosno za alineje 2 do 5 naknade se uplaćuju kantonalnim direkcijama za ceste u dijelu
koji se odnosi na regionalne ceste, općinskom odnosno gradskom organu u dijelu koji se odnosi na lokalne ceste
i ulice u gradovima.
_ _ _ _ __ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o cestama Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br:12/10 i 16/10)
II Uredba o visini naknade za izvanredni prijevoz («Sl.novine FBIH» br:87/10)
III Uredba o visini naknade za korištenje zemljišta uz javne caste («Sl.novine FBIH» br:7/11)
IV Pravilnik o naknadama za korištenje cestovnog zemljišta («Sl.novine FBIH» br:75/10)
V Pravilnik o postavljanju reklamnih znakova na cestama («Sl.novine FBIH» br:75/10)
VI Odluka o službi „Pomoć-informacije“ («Sl.novine FBIH» br:5/11)
____________________________________________________________________
Naknadu za obavljeni tehnički pregled vozila utvrđena je Jedinstvenim cjenikom koji je objavljen u Pravilniku o
izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkim pregledima vozila (Sl.g.BIH, br:76/09), stanica za tehnički pregled
vozila raspoređuje tako da 90% pripada stanici, 8% pripada Stručnoj instituciji, i:
- 1% uplaćuje se na depozitni račun Proračuna Federacije BIH otvoren kod UniCredit Bank d.d. Mostar, broj:
338-900-22115294-91, (uplata do 10-tog za pred.mjesec) 722416
- 1% uplaćuje se na depozitni račun proračuna županije, (uplata do 10-tog za pred.mjesec)
722424
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Pravilnik o tehničkim pregledima vozila („Sl.g.BIH“, br:13/07, 72/07, 74/07, 3/09, i 76/09)
II Pravilnik o naknadama za tehnički pregled vozila i drugim poslovima koji se
obavljaju u stanicama za tehnički pregled («Sl.novine FBIH» 51/06, 26/07, 70/07 i 4/10)
_____________________________________________________________________
Naknade za korištenje autocesta i korištenje cestovnog zemljišta uplaćuju se na račun Javnog poduzeća
autoceste FBIH, i to:
- Federalna pristojba za korištenje autoceste (cestarina), vrsta prihoda 722114, na račun Raiffeisen bank d.d.
broj:161-020-00624702-32,
- Naknada za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanja pratećih djelatnosti uz autoceste i brze ceste, vrsta
prihoda 722417, na račun Raiffeisen bank d.d., broj: 161-020-00624701-35
- - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o cestama FBIH («Sl.novine FBIH» br:12/10 i 16/10)
II Uredba o mjerilima za obračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade
za obavljanje pratećih djelatnosti na autocestama i brzim cestama u FBIH («Sl.novine FBIH» br:87/10)
www.fircon.biz
broj: 07/13
rujan 2013.
poslovne obavijesti
147
2.6.NAKNADA ZA KORIŠTENJE, ZAŠTITU I UNAPREĐENJE ŠUMA
Naknade za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma
Vidjeti račune javnih prihoda proračuna županija
utvrđene županijskim propisima uplaćuju se na račun
i/ili općina
javnih prihoda Proračuna županija i općina
Ovi prihodi uplaćuju se sukladno županijskim propisima u korist računa javnih prihoda županijskog proračuna.
Županijska riznica ove prihode raspoređuje županijskim i općinskim proračunima u omjeru i na način utvrđen
Županijskim Zakonom o šumama.
___________________ ____________________________
-Naknada za opće korisne funkcije šuma utvrđena županijskim propisima, a vrsta prihoda je 722471.
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
-Naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama utvrđena županijskim propisima, a vrsta prihoda
je 722472.
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
-Naknada za izdvajanje iz šumsko-gospodarskog područja utvrđena županijskim propisima, a vrsta prihoda je
722473.
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
-Naknada za korištenje državnih šuma utvrđena županijskim propisima, a vrsta prihoda je 722474.
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
-Naknada u postupku promjene namjene šumskog zemljišta (krčenje šuma) utvrđena županijskim propisima, a
vrsta prihoda je 722475.
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
-Naknada na temelju prava služnosti državnog šumskog zemljišta utvrđena županijskim propisima, a vrsta
prihoda je 722476.
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
-Naknada na temelju zakupa državnog šumskog zemljišta utvrđena županijskim propisima, a vrsta prihoda je
722477.
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
-Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma utvrđeni županijskim propisima, a vrsta prihoda je 722479.
----------------------------------------------------------------Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o šumama („Sl.novine Tuzlanske županije“, br.9/12)
II Uputa o načinu obračunavanja,rokovima i postupku plačanja naknada za zaštitu i unapredjenje šuma
(„Sl.novine Tuzlanske županije“,br.15/12)
III Zakon o šumama („Sl.glasnik USŽ“, br.22/12)
IV Uputa o načinu obračuna, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu, unapređenje i podizanje
novih šuma i za ruralni razvoj („Sl.glasnik USŽ“,br.32/12)
V Zakon o šumama Kantona Sarajevo („Sl.novine. KS“, br.5/13)
VI Zakon o šumama („Sl.novine BPKG“,br.4/13)
VII Zakon o šumama („Sl.novine ŽZH“,br.8/13)
NAPOMENA: Presudom Ustavnog suda Federacije BiH br.U-26/08, Zakon o šumama («Sl. novine FBiH», br.
20/02, 29/03 i 37/04) prestao je važiti 27. 11. 2009. godine. Sud je ocijenio, kako je ovim zakonom povrijeđeno pravo
općina na lokalnu samoupravu. Presuda je objavljena u («Sl. novinama FBiH», broj 36/09). Vlada Federacije BiH
donijela je Uredbu o šumama («Sl. novine FBiH», broj 83/09, 26/10, 33/10, 38/10 i 60/11), a Ustavni sud FBIH je
dao Mišljenje br: U-29/10 od 12.10.2010. godine, objavljeno u «Sl. novine FBiH», broj:77/10, da Vlada Federacije
BiH nije imala zakonsku osnovu za uređenje materije iz oblasti šumarstva, kao i da nije imala ni ustavnu osnovu
za donošenje ovakve Uredbe. Presudom Ustavnog suda Federacije BIH broj:U-28/10 od 23.3.2011.godine, koja
je objavljena u «Sl. novinama FBiH», broj 34/11 od 6.6.2011.godine, Ustavni sud Federacije BIH je odlučio da se
osporena Uredba može primjenjivati do zakonskog reguliranja ove materije, a najkasnije šest mjeseci od dana
objave ove presude u «Sl. novinama FBiH», a to je do 6.12.2011.godine.
Na temelju presuda Ustavnog suda FBiH pojedine županije donijele su svoje zakone o šumama, a koji su
navedeni u propisima.
broj: 07/13
148
poslovne obavijesti
rujan 2013.
2.7. VODNE NAKNADE
Opća vodna naknada i posebne
vodne naknade uplaćuju se na račun Vidjeti račune javnih prihoda proračuna županija
javnih prihoda proračuna županije
- Obveznik obračunavanja i plaćanja opće vodne naknade je registrirana pravna/fizička osoba, osnovica za
obračun je neto plaća, odnosno neto iznos ugovora o djelu kao i primanja po osnovu druge samostalne djelatnosti
i povremenog samostalnog rada i plaća se u visini 0,5% na osnovice, a plaćanje se vrši zajedno sa isplatom.
Uplata se vrši prema sjedištu pravne/fizičke osobe odnosno sjedištu podružnice.
Vrsta prihoda je 722529
- Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za korištenje površinskih i podzemnih voda za javnu vodoopskrbu,
vrsta prihoda je 722523, za zahvaćanje vode i mineralne vode koja se koristi za flaširanje i za druge namjere,
vrsta prihoda je 722524, za industrijske procese uključujući i termoelektrane, vrsta prihoda je 722525. Plaćanje
se vrši do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec.
- Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za korištenje voda za proizvodnju električne energije je pravna/
fizička osoba, plaćanje se vrši do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. Vrsta prihoda je 722526
-Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu voda je pravna/fizička osoba koja posjeduju transportno
sredstvo, a koristi naftu i naftne derivate, vrsta prihoda je 722521, osoba koja vrši direktno ispuštanje otpadnih
voda, osoba koja vrši uzgoj riba u vještačkim ribnjacima i kavezima, kao i osoba koja proizvodi ili uvozi vještačko
đubrivo i kemikalije za zaštitu bilja, vrsta prihoda je 722522. Plaćanje se vrši prilikom registracije motornih vozila,
odnosno do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec.
- Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za vađenje materijala iz vodotoka je pravna/fizička osoba koja vrši
eksploataciju materijala iz vodotoka, plaćanje se vrši do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. Vrsta prihoda
je 722527.
- Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu od poplava je vlasnik poljoprivrednog, šumskog ili
građevinskog zemljišta, vlasnici stambenih poslovnih i drugih objekata, a zaštićeni su objektima za zaštitu od
poplava, plaćanje se vrši do kraja siječnja za predhodnu godinu. Vrsta prihoda je 722528.
- Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama I. kategorije – vrsta prihoda 721225, prihodi
od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II. kategorije – vrsta prihoda 721226, kao i za ostale
obveze prema Zakonu o vodama («Sl.novine FBIH» br.18/98) – vrsta prihoda 777776.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o vodama («Sl.novine FBIH» br.70/06),
II Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i
kontroli izmirivanja obveza na temelju opće vodne naknade i posebnih vodnih
naknada («Sl.novine FBIH» br.92/07, 46/09, 79/11 i 88/12),
III Odluka o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriju Federacije BIH
(«Sl.novine FBIH» br.41/07),
IV Odluka o visini posebnih vodnih naknada («Sl.novine FBIH» br.46/07).
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------NAPOMENA: Posebne vodne naknade uplaćuju se jednim nalogom na depozitni račun javnih prihoda
proračuna županije prema sjedištu pravne/fizičke osobe, odnosno sjedištu podružnice odakle se raspoređuju od
45% županijskom proračunu, 15% Fondu za zaštitu okoliša FBIH i 40% nadležnoj Agenciji za vodno područje
(Sarajevo i Mostar). Pripadnost prihoda ovim agencijama utvrđuje se sukladno točkom VII Odluke o granicama
riječnih bazena i vodnih područja na teritoriju Federacije BIH, osim prihoda od zakupa javnog vodnog dobra na
površinskim vodama II kategorije (vrsta prihoda: 721226) koji se u cijelosti raspoređuje županijskom proračunu.
www.fircon.biz
broj: 07/13
rujan 2013.
2.8.
poslovne obavijesti
149
ČLANARINA VANJSKOTRGOVINSKOJ KOMORI BOSNE I HERCEGOVINE
Odlukom o članarini Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine od 18. veljače 2013.godine, a koja je stupila
na snagu istog dana, i objavljena je u „Sl.g. BIH“, broj: 15/13 i ispravkom Odluke u „Sl.g. BiH“,broj:23/13, propisano
je da članovi iz članka 3. stavka 1. Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BiH (Sl.g.BIH, br:30/01) plaćaju članarinu
Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Gospodarska društva registrirana za obavljanje poslova sa inozemstvom plaćaju
članarinu na vrijednost uvezene robe iskazane u carinskoj deklaraciji kvartalno,i to:
a) 0,1% na ostvareni ukupni kvartalni uvoz do 10.000.000,01 KM,minimalno 20,00 KM mjesečno i ne više
od 1.666,67 KM mjesečno.
b) 0,05% na ostvareni ukupan kvartalni uvoz od 10.000.000,01 KM do 50.000.000,00 KM ili maksimalno
3.333,34 KM mjesečno.
c) 0,03% na ostvareni ukupan kvartalni uvoz veći od 50.000.000,01 KM fiksno 5.000,00 KM mjesečno.
Visina članarine za svakog člana utvrđuje se na temelju podataka o uvozu koje Komora dobija od Uprave
za neizravno oporezivanje BiH. Članarina se plaća na osnovu kvartalnih obavještenja koje Komora dostavlja
svakom članu.
Članarina se ne plaća za uvoz robe radi izvoza (poslovi unutarnje obrade,lohn poslovi) i uvoza opreme za vlastite
potrebe.
Banke, osiguravajuća društva i gospodarske-pravne osobe iz oblasti prometa (cestovni promet, željeznički
promet, zračni promet, djelatnost putničkih agencija i turoperatora, poštanske aktivnosti, telekomunikacije i ostale
prateće djelatnosti i agencije u prometu), građevinarstva kao i drugi članovi Komore registrirani za obavljanje
poslova sa inozemstvom na prostoru Bosne i Hercegovine, kojima se članarina ne može utvrditi sukladno članku
2. Odluke (navedeno pod a.b.i c.), plaćaju članarinu od 2% na utvrđenu osnovicu.
Osnovica za utvrđivanje članarine za ova gospodarska društva je iznos isplaćenih bruto plaća uposlenih, a
članarina se plaća prilikom isplate plaće uposlenika.Minimalni iznos članarine za pravne osobe po ovom kriteriju
je 20,00 KM mjesečno. Ova gospodarska društva ne plaćaju članarinu na vrijednost uvezene robe.
Upravni odbor Vanjskotrgovinske komore BiH ili od njega ovlaštena osoba može zaključiti pravičan ugovor kojim
će se utvrditi način i visina plaćanja članarine za pravne osobe koje imaju ekonomskih poteškoća u poslovanju.
Članarina Vanjskotrgovinskoj komori se uplaćuje na sljedeće transakcijske račune:
·
·
·
·
·
Raiffeisen bank d.d. Sarajevo
UniCredit Bank d.d. Mostar
Volksbank d.d. Sarajevo
UniCredit Bank AD Banjaluka
NLB Razvojna banka AD Banjaluka
broj računa: 161-000-00026200-78
broj računa: 338-320-22501029-95
broj računa: 140-101-00004351-75
broj računa: 551-001-00011680-06
broj računa: 562-012-00000913-78
broj: 07/13
poslovne obavijesti
150
rujan 2013.
2.9.UPLATNI RAČUNI JAVNIH PRIHODA OPĆINA
Općina
UNSKO-SANSKI KANTON
Banka
Račun
Šifra1
003
Bihać
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-500-22001632-31
Bosan.
Krupa
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000415-52
008
Bosan.
Petrovac
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-500-22004835-25
011
Bužim
Raiffeisen bank BH d.d.
Sarajevo
161-035-00175606-31
124
Cazin
Bosna Bank International
BIH d.d. Sarajevo
141-411-00005395-71
019
Ključ
Sparkasse Bank d.d.
Sarajevo
199-044-00020504-84
048
Sanski
Most
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-540-22000369-17
076
Velika
Kladuša
Raiffeisen bank BH d.d.
Sarajevo
097
POSAVSKA
Odžak
Domalj.Šamac
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100174-20
096
Visoko
Sparkasse Bank d.d.
Sarajevo
199-047-00040183-70
098
Zavidović
Union banka d.d. Sarajevo
102-032-00000270-70
102
Zenica
IK banka d.d. Zenica
134-010-00000429-94
103
Žepče
UniCredit Bank d.d.
338-000-22108354-21
105
Doboj-Jug
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22115701-96
132
Općina
ŽUPANIJA
Banka
Račun
Šifra1
NLB Tuzlanska banka d.d.
Tuzla
132-500-20128299-30
Pale-Prača Union banka d.d. Sarajevo
102-007-00000188-86
136
FočaUstikolina
161-030-00021100-37
134
Goražde
161-035-00429200-20
BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON
Općina
Raiffeisen bank BH d.d.
Sarajevo
SREDNJOBOSANSKA
Banka
ŽUPANIJA
Račun
033
Šifra1
Šifra1
Bugojno
Privredna banka dd
Sarajevo
068
Busovača
IK banka d.d. Zenica
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-330-22003324-84
066
Privredna banka dd
Donji Vakuf
Sarajevo
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000317-55
012
Dobretići
Hypo-Alpe-Adria-Bank dd
Mostar
306-045-00000009-66
050
Fojnica
UniCredit Bank d.d.
338-900-22083675-82
030
G.VakufUskoplje
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000246-74
034
Hypo-Alpe-Adria-Bank dd
Mostar
306-025-00004808-35
042
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-340-22000450-68
046
Općina
Orašje
Vareš
Banka
Račun
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000228-31
TUZLANSKI KANTON
Općina
Banka
Račun
Šifra
1
101-130-00007708-32
017
134-040-00000083-50
018
101-133-00000069-07
026
Banovići
NLB Tuzlanska banka d.d.
Tuzla
132-130-02961000-59
001
Jajce
Gračanica
Raiffeisen bank BH d.d.
Sarajevo
161-025-00342800-41
035
Kiseljak
Gradačac
Raiffeisen bank BH d.d.
Sarajevo
161-025-00298600-42
036
Kreševo
051
132-140-02917000-37
044
Hypo-Alpe-Adria-Bank dd
Mostar
306-042-00000079-03
Kalesija
NLB Tuzlanska banka d.d.
Tuzla
Kladanj
NLB Tuzlanska banka d.d.
Tuzla
Intesa Sanpaolo banka
dd BiH
065
047
Novi
Travnik
154-999-50004299-81
132-160-02950000-64
Sparkasse Bank d.d.
Sarajevo
Travnik
UniCredit Bank d.d.
338-000-22100290-60
091
Čelić
199-050-00064895-89
056
Vitez
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000255-47
100
Lukavac
Raiffeisen bank BH d.d.
Sarajevo
161-025-00233000-29
057
Srebrenik
NLB Tuzlanska banka d.d.
Tuzla
132-150-02992800-97
085
Tuzla
NLB Tuzlanska banka d.d.
Tuzla
132-100-01850601-97
094
Živinice
Intesa Sanpaolo banka
dd BiH
154-360-20047307-52
Doboj-Istok
NLB Tuzlanska banka d.d.
Tuzla
Sapna
Teočak
Općina
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
Općina
Banka
Račun
Šifra1
Čapljina
Hypo-Alpe-Adria-Bank dd
Mostar
306-007-00010351-02
021
Čitluk
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000148-77
023
106
Neum
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000219-58
107
132-280-03092308-74
128
ProzorRama
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000139-07
073
NLB Tuzlanska banka d.d.
Tuzla
Stolac
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000200-18
086
132-290-03092085-59
138
Ravno
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-170-22000366-17
207
NLB Tuzlanska banka d.d.
Tuzla
132-270-03092694-85
Jablanica
Vakufska banka d.d.
Sarajevo
160-460-01468351-95
041
Konjic
Vakufska banka d.d.
Sarajevo
160-460-03463315-06
049
Grad
Mostar
Raiffeisen bank BH d.d.
Sarajevo
161-020-00099507-46
180
ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
Banka
Račun
142
Šifra1
Breza
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22116336-34
016
Usora
Intesa Sanpaolo banka
dd BiH
154-999-50004336-67
025
Kakanj
Raiffeisen bank BH d.d.
Sarajevo
161-055-00001007-18
043
Maglaj
Sparkasse Bank d.d.
Sarajevo
199-046-00032516-34
060
Olovo
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100272-17
067
Tešanj
Vakufska banka d.d.
Sarajevo
090
broj: 07/13
160-300-03300176-41
ZAPADNO-HERCEGOVAČKA
Općina
Široki
Brijeg
Banka
UniCredit Bank d.d. Mostar
ŽUPANIJA
Račun
Šifra1
338-220-22571472-82
054
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22103536-22
037
Ljubuški
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000442-68
059
Posušje
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-200-22615848-48
070
Grude
poslovne obavijesti
rujan 2013.
KANTON SARAJEVO
Općina
151
Banka
Račun
Šifra1
Novi Grad
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100325-52
108
Hadžići
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100254-71
038
109
Ilijaš
Intesa Sanpaolo banka
dd BiH
154-001-11006631-41
Vakufska banka d.d.
Sarajevo
Stari Grad
160-200-00007106-45
040
077
Raiffeisen bank BH d.d.
Sarajevo
-
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-690-22965752-19
Grad
Sarajevo
161-000-00179200-82
Centar
Ilidža
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100245-98
078
Novo
Sarajevo
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100236-28
079
Vogošća
UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100165-47
080
Trnovo
Vakufska banka d.d.
Sarajevo
093
Općina
Banka
Račun
160-200-00005016-10
Šifra
1
* Pravilnik o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda
i taksi koje naplaćuje Uprava za neizravno oporezivanje
(“Sl.g. BiH”, broj:99/07, 31/08 i 51/09).
** Pravilnik o načinu uplate javnih prihoda Proračuna i
vanproračunskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i
Hercegovine (“Sl.n. F BiH”, broj: 35/13, 53/13 i 63/13)
1)
Šifra općine za plaćanje javnih prihoda u Federaciji
BIH (izravni porezi)
Općina
HERCEGBOSANSKA
Banka
ŽUPANIJA
Račun
Šifra1
Raiffeisen bank BH d.d.
Sarajevo
161-020-00631100-44
055
Tomislavgrad
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.
Mostar
306-005-00001471-65
028
Kupres
Intesa Sanpaolo banka
dd BiH
154-999-50000005-62
052
Glamoč
Intesa Sanpaolo banka
dd BiH
154-999-50001593-51
032
Bosan.
Grahovo
Intesa Sanpaolo banka
dd BiH
154-999-50000002-71
013
Drvar
Intesa Sanpaolo banka
dd BiH
154-999-50005395-91
027
Livno
broj: 07/13
poslovne obavijesti
152
rujan 2013.
VI. Šifre općina
a) za plaćanje javnih prihoda u Federaciji BIH (izravni porezi)
b) za plaćanje Upravi za neizravno oporezivanje (neizravni porezi)
OPĆINA
Šifra općine
A
B
BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON
Goražde
033
Foča
134
Pale
136
HERCEGOVAČKO-BOSANSKA ŽUPANIJA
Livno
055
Tomislavgrad
028
Kupres
052
Glamoč
032
Bosansko Grahovo
013
Drvar
027
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
Čapljina
021
Čitluk
023
Jablanica
041
Konjic
049
Grad Mostar
180
Neum
107
Prozor-Rama
073
Ravno
207
Stolac
086
POSAVSKA ŽUPANIJA
Orašje
068
Odžak
066
Domaljevac-Šamac
012
KANTON SARAJEVO
Hadžići
038
Ilijaš
040
Centar
077
Ilidža
078
N. Sarajevo
079
Vogošća
080
Novi Grad
108
Stari Grad
109
Trnovo
093
SREDNJOBOSANSKA ŽUPANIJA
Bugojno
017
Busovača
018
Donji Vakuf
026
Dobretići
050
Fojnica
030
Gornji Vakuf- Uskoplje
034
Jajce
042
Kiseljak
046
Kreševo
051
124
121
154
142
166
141
123
105
120
112
114
132
139
146
147
156
157
162
153
151
118
129
131
111
130
150
174
148
161
179
107
108
119
117
122
125
133
136
140
OPĆINA
Novi Travnik
Travnik
Vitez
Šifra općine
A
B
065
091
100
TUZLANSKI KANTON
Banovići
001
Gračanica
035
Gradačac
036
Kalesija
044
Kladanj
047
Čelić
056
Lukavac
057
Srebrenik
085
Tuzla
094
Živinice
106
Doboj Istok
128
Sapna
138
Teočak
142
UNSKO-SANSKI KANTON
Bihać
003
Bosanska Krupa
008
Bosanski Petrovac
011
Cazin
019
Ključ
048
Sanski Most
076
Velika Kladuša
097
Bužim
124
ZAPADNOHERCEGOVAČKA ŽUPANIJA
Široki Brijeg
054
Grude
037
Ljubuški
059
Posušje
070
ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
Breza
016
Kakanj
043
Maglaj
060
Olovo
067
Tešanj
090
Vareš
096
Visoko
098
Zavidovići
102
Zenica
103
Žepče
105
Doboj Jug
132
Usora
025
149
167
173
103
126
127
135
137
113
143
160
168
178
115
159
164
104
101
102
110
138
158
171
109
163
128
144
155
106
134
145
152
165
170
172
175
176
177
116
169
NAPOMENA: Ove šifre općina (A) upotrebljavati samo za uplatu javnih prihoda na depozitne račune u Federaciji BIH, poreza
na dobit, poreza na dohodak, kao i ostalih naknada, pristojbi, kazni i doprinosa po federalnim, odnosno županijskim propisima.
Isto tako ove šifre upotrebljavati za uplatu neizravnih poreza stvorenih po entitetskom zakonu, a koji su bili na snazi do
31.12.2004. godine, te poreza na promet proizvoda i usluga, koji se u 2005. godini nisu uplaćivali na jedinstveni račun javnih
prihoda neizravnih poreza BIH.
Ove šifre općina (B) upotrebljavati samo za uplatu javnih prihoda neizravnih poreza BIH i one nisu relevantne za raspodjelu
prihoda, te se koriste samo za potrebe statistike i popunjavanja naloga za plaćanje.
broj: 07/13
poslovne obavijesti
rujan 2013.
153
VII. PROSJEČNE PLAĆE UPOSLENIH
a) prosječne plaće uposlenih u Federaciji BIH
Razdoblje
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
XI/12
IX/12-XI/12
XII/12
X/12-XII/12
Prosjek
neto/bruto
557,55 / 855,99
603,21 / 929,37
662,10 / 973,68
751,30 / 1.104,85
792,08 / 1.203,55
804,37 / 1.223,27
819,36 / 1.248,37
829,92 / 1.266,17
837,84 / 1.279,11
830,76
837,30/1.278,67
837,50
“Sl.novine FBiH”
Razdoblje
7/06, 22.02.06.
10/07, 14.02.07.
8/08, 20.02.08.
10/09, 18.02.09.
7/10, 17.2.10.
8/11, 23.2.11.
14/12, 15.2.12.
15/13, 22.2.13.
5/13, 18.1.13.
5/13, 18.1.13.
15/13, 22.2.13.
15/13, 22.2.13.
I/13
XI/12-I/13
II/13
XII/12-II/13
III/13
I/13-III/13
IV/13
II/13-IV/13
V/13
III/13-V/13
VI/13
IV/13-VI/13
Prosjek
neto/bruto
836,00/1.277,00*
837,00*
817,00/1.246,00
803,00
828,00/1.263,00
827,00
836,00/1.276,00
827,00
846,00/1.292,00
836,00
825,00/1.258,00
836,00
“Sl.novine FBiH”
22/13, 20.3.13.
22/13, 20.3.13.
30/13, 17.4.13.
30/13, 17.4.13.
38/13, 17.5.13.
38/13, 17.5.13.
47/13, 19.6.13.
47/13, 19.6.13.
56/13, 19.7.13.
56/13, 19.7.13.
63/13, 16.8.13.
63/13, 16.8.13.
*Ispravka 26/13, 3.4.2013.
b) prosječne plaće uposlenih u BIH
Razdoblje
2008
2009
2010
2011
2012
I/12
II/12
III/12
IV/12
V/12
VI/12
VII/12
Prosjek
neto/bruto
752,00/1.113,00
790,00/1.204,00
798,00/1.217,00
816,00/1.271,00
816,00/1.290,00
826,00/1.287,00
818,00/1.278,00
823,00/1.286,00
823,00/1.286,00
836,00/1.306,00
822,00/1.283,00
827,00/1.292,00
“Sl.glasnik BiH”
Razdoblje
24/09, 30.03.09.
17/10, 08.03.10.
15/11, 28.2.11.
32/12, 24.4.12.
Priop.br.2,21.2.13
24/12, 27.3.12.
32/12, 24.4.12.
39/12, 22.5.12.
48/12, 25.6.12.
57/12, 24.7.12.
69/12, 4.9.12.
77/12, 1.10.12.
VIII/12
IX/12
X/12
XI/12
XII/12
I/13
II/13
III/13
IV/13
V/13
VI/13
Prosjek
“Sl.glasnik BiH”
neto/bruto
830,00/1.298,00
813,00/1.268,00
831,00/1.299,00
832,00/1.300,00
831,00/1.299,00
829,00/1.294,00
815,00/1.272,00
819,00/1.278,00
824,00/1.287,00
832,00/1.298,00
822,00/1.283,00
85/12, 29.10.12.
94/12, 26.11.12.
103/12, 25.12.12.
5/13, 22.1.13.
14/13, 25.2.13.
22/13, 25.3.13.
34/13, 6.5.13.
40/13, 27.5.13.
49/13, 24.6.13.
58/13, 23.7.13.
66/13, 26.8.13.
VIII. INDEKS RASTA CIJENA U 2013.GOD.
a) potrošačke cijene u Federaciji BIH
b) proizvođača industrijskih proizvoda u Federaciji BIH
a) Ø 2012 / Ø 2011 2,1%
b) Ø 2012 / Ø 2011 0,8%
Mjesec
U odnosu na
predhodni
mjesec
U odnosu na
isti mjesec
predhodne
godine
U odnosu na
XII/2012
Siječanj
Veljača
Ožujak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Srpanj
a)
+0,2
0,0
+0,1
0,0
-0,1
0,0
-0,8
a)
+1,0
+0,3
+0,3
+0,1
+0,1
+0,5
+0,2
a)
+0,2
+0,3
+0,2
+0,1
+0,1
-0,7
b)
0,0
+0,8
-2,2
-0,1
-0,3
-0,5
0,0
b)
0,0
+0,8
-1,9
-2,0
-2,6
-2,9
-2,9
b)
+0,8
-1,6
-1,5
-1,8
-2,3
-2,3
U odnosu
na prosjek
predhodne
godine
a)
+6,1*
+0,4
+0,5
+0,4
+0,3
+0,3
-0,5
b)
+0,5*
+0,5
-1,7
-1,8
-2,1
-2,6
-2,6
Priopćenje FZS br:
7.1.1
7.1.2
7.1.3
7.1.4
7.1.5
7.1.6
7.1.7
i
i
i
i
i
i
i
7.2.1 od 19.2.2013
7.2.2 od 15.3.2013
7.2.3 od 15.4.2013
7.2.4 od 15.5.2013
7.2.5 od 17.6.2013
7.2.6 od 15.7.2013
7.2.7 od 15.8.2013
* U odnosu na prosjek 2010.godine pod a), odnosno na prosjek 2011.godine pod b)
broj: 07/13
154
poslovne obavijesti
rujan 2013.
IX. 1. Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda
Svi poslodavci i isplatitelji obvezni su obračunati 0,5% naknadu na ukupni iznos neto plaća svih
zaposlenika i obračunatu naknadu uplatiti istovremeno sa isplatom neto plaća. Naknada se obračunava
i plaća na primanja i od drugih samostalnih djelatnosti i povremenog samostalnog rada, kao npr.
djelatnost članova zastupničkih organa vlasti, članova skupština, nadzornih organa, upravnih odbora,
stečajnih upravitelja i sudija porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika u sudu, povremene djelatnosti
naučnika, umjetnika, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija i
delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu, samostalnu i nesamostalnu djelatnost.
Ova naknada uplaćuje se na depozitni račun županije prema sjedištu pravne osobe, tj. obrtnika i 15%
pripada Federaciji BIH, 25% pripada županiji, a 60% općini u kojoj su ova sredstva ostvarena, a plaća
se istovremeno sa isplatom plaće.
- Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je
722581
osnovica zbrojni iznos neto plaća
- Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je
722582
osnovica zbrojni iznos neto primitaka po osnovi druge samostalne
djelatnosti i povremenog samostalnog rada
NAPOMENA:Obveze nastale do 31.12.2008.g. za poseban porez na plaću za zaštitu od prirodnih i
drugih nesreća, vrsta prihoda je 719114, a za poseban porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća
po osnovu ugovora o djelu i privremenih i povremenih poslova vrsta prihoda je 719115.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
- Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (“Sl.n F BiH”,
br:39/03, 22/06 i 43/10).
- Uputa o načinu obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda
(“Sl.n F BiH”, br:81/08).
IX. 2. Naknada za rehabilitaciju, osposobljavanje i upošljavanje osoba
s invaliditetom
Upošljavanje osoba s invaliditetom i to u državnim tijelima, tijelima pravosuđa, tijelima lokalne uprave,
javnim službama, ustanovama, fondovima, javnim poduzećima, gospodarskim društvima i drugim
pravnim osobama koje nisu osnovane za upošljavanje osoba s invaliditetom, dužni su osobe s
invaliditetom upošljavati srazmjerno ukupnom broju uposlenika u tom subjektu, i to:
- do 31. prosinca 2011., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svaka 24 uposlenika,
- do 31. prosinca 2012., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 19 uposlenika,
- do 31. prosinca 2013., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 16 uposlenika.
Subjekti koji ne ispune ovu obvezu dužni su mjesečno, pri isplati plaća, obračunati i uplatiti u Fond za
podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom novčani iznos u visini 25% prosječne
neto plaće u Federaciji BIH, za svaku osobu s invaliditetom koju su bili dužni uposliti.Gospodarski i
drugi pravni subjekti koji ne podliježu obvezi upošljavanja osoba s invaliditetom iz gore navedenog
stavka, dužni su svakog mjeseca prilikom isplate plaće uplaćivati u Fond za podsticanje rehabilitacije
i upošljavanje osoba s invaliditetom poseban novčani iznos u visini 0,5% iznosa isplaćene mjesečne
bruto plaće svih uposlenika, izuzev ako upošljavaju osobe s invaliditetom.
Pravo na upošljavanje po posebnim uvjetima imaju osobe s invaliditetom najmanje 60%, osobe s
najmanje 70% tjelesnog oštećenja, ukoliko to oštećenje ima za posljedicu smanjenje radne sposobnosti
i osobe s lakom i umjerenom mentalnom retardacijom.
- Sredstva za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom
koje plaćaju subjekti u državnim organima
722568
- Sredstva za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom
koje plaćaju privredni i drugi subjekti
722569
NAPOMENA: Račun Fonda za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom :
- UniCredit bank d.d. Mostar, broj:338-690-22963585-21
- Moja banka d.d. Sarajevo, broj 137-470-60033762-11
Propisi koji reguliraju javni prihod:
- Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Sl.n. F
BIH“, br: 9/10)
broj: 07/13
poslovne obavijesti
rujan 2013.
155
X. ZATEZNE KAMATE NA NOVČANA POTRAŽIVANJA
Zakonska zatezna kamata na novčana potraživanja iz dužničko-vjerovničkih odnosa
Po propisima RBIH
Po propisima HZ HB – HR HB
Razdoblje
Stopa zat.
kamate
01.07.93.-29.07.94.
30.07.94.-25.12.94.
26.12.94.-30.04.95.
01.05.95.-30.06.95.
01.07.95.-30.09.95.
01.10.95.-31.03.96.
01.04.96.-30.09.96.
52,80% mj.
48% mj.
24% mj.
12% mj.
12% tromj.
12% tromj.
24% g.
Važeći propis
Sl.list RBIH, 14/93
Sl.list RBIH, 19/94
Sl.list RBIH, 36/94
Sl.list RBIH, 14/95
Sl.list RBIH, 25/95
Sl.list RBIH, 38/95
Sl.list RBIH, 11/96
Razdoblje
01.09.92.-30.09.92.
01.10.92.-31.10.92.
01.11.92.-21.11.93.
22.11.93.-29.05.94.
30.05.94.-07.11.94.
08.11.94.-30.09.96.
Stopa zat.
kamate
26% mj.
29,4% mj.
34% mj.
9% mj.
30% g.
22% g.
Važeći propis
N.list HZHB, 4/92
N.list HZHB, 5/92
N.list HZHB, 1/93
N.list HRHB, 4/93
N.list HRHB, 18/94
N.list HRHB, 34/94
Po propisima BiH i FBiH
Zakonska zatezna kamata na novčana potraživanja
iz dužničko vjerovničkih odnosa
Stopa zat.
kamate
Važeći propis
01.10.96.-05.07.98.
28% g.
Sl.n.FBiH,18/96-25/96***
06.07.98.-07.12.01.
18% g.
Razdoblje
Sl.n. FBiH, 27/98
Zakonska zatezna kamata na javne prihode po
propisima BiH i FBiH (carine, porezi, pristojbe,
naknade, doprinosi i sl.)
Razdoblje
10.11.01-02.08.06.
03.08.06.-
Stopa zat.
kamate
0,06% dne
0,04% dne
Važeći propis
Sl.n. FBiH, 48/01,
52/01, 42/06 i 28/13
Zatezne kamate na carinske dažbine* i neizravne poreze**
31.05.05 0,06% dne
Sl.g. BIH, 31/05*
31.12.05.0,06% dne
Sl.g. BIH, 89/05**
*** Dana 1.10.1996.g. stupio je na snagu Zakon o visini stope zatezne kamata (“Sl.n.FBIH”, br:18/96), po kome dužnik koji zadocni sa
ispunjenjem novčane obveze koja potječe iz dužničko-vjerovničkih odnosa utemeljenih na ugovorima u gospodarstvu, duguju zateznu
kamatu po stopi koju propisuje Vlada Federacije BIH. S obzirom da se ovim zakonom nije regulirala zatezna kamata za dužničko-vjerovničke
odnose iz ugovora koji ne potječu iz ugovora u gospodarstvu, na sjednici građansko-upravnog odjela Vrhovnog suda Federacije BIH,
održanoj dana 25.lipnja 1997.g., donesen je zaključak:
“Vjerovnicima tražbina koje ne potječu iz ugovora u privredi, a glase na BH dinare ili kune, pripada zatezna kamata i nakon stupanja
na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate (“Sl.n.FBIH”, br:18/96) od dana 1.10.1996.g., po stopi i metodu obračuna reguliranim
dotadašnjim propisima.”.Zatezne kamate iz ugovora koji ne potječu iz ugovora u gospodarstvu iznose:
Po propisima RBIH
Po propisima HRHB
01.10.96.-31.12.96. 24% g.
01.10.96.-05.07.98. 22% g.
01.01.97.-05.07.98. 12% g.
-Vjerovnicima tražbina koje glase na DEM ili drugu inozemnu konvertibilnu valutu, kao i vjerovnicima tražbina koje glase na BH dinare ili kune,
ali je ugovoreno ispunjenje po tečaju strane valute (valutna klauzula), ukoliko je merodavno domaće pravo, zatezna kamata obračunava
se po stopi i metodu obračuna kao i na tražbine u domaćoj valuti i to za tražbine od dužnika sa područja na kome je pretežito domaće
plaćevno sredstvo BH dinar, od 1.4.1996.g., a za tražbine od dužnika sa područja na kome je pretežito domaće plaćevno sredstvo kuna, od
30.5.1994.g. Do tada, zatezna kamata na ove tražbine obračunava se po stopi koju na štedne uloge po viđenju odnosne inozemne valute
plaćaju komercijalne banke u prebivalištu, odnosno sjedištu vjerovnika. Na tražbine iz ove točke koje potječu iz ugovora u gospodarstvu, od
1.10.1996.g. vjerovnici imaju pravo na zateznu kamatu po propisima Zakona o visini stope zatezne kamate (“Sl.n.FBIH”, br:18/96).
NAPOMENA I:Stupanjem na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate (Sl.n.FBIH, br:18/96) (od 01.10.1996.g.) obračun zatezne
kamate kako proizilazi iz odredaba i ovog zakona i istoimenog zakona iz 1998.g., vrši se konformnom metodom samo za periode docnje
kraće od godine dana, a izračunata kamata za cijelu godinu se ne pripisuje glavnici duga prilikom izračunavanja zatezne kamate za naredni
godišnji period docnje. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BIH, broj:Pž.112/99, od 28.7.1999.g.). To znači, zatezne kamate koje se
obračunavaju za razdoblje dulje od razdoblja za koje je stopa utvrđena (npr. kamata se obračunava za razdoblje dulje od godinu dana, a
stopa zatezne kamate je utvrđena godišnje), ne pribrajaju se glavnici iz prethodnog razdoblja-članak 279. Zakona o obveznim odnosima.
Također, presudom Vrhovnog suda FBIH, broj:Gž.70/01 od 16.10.01.g., presuđeno je da glavnica ranijeg dospjelog potraživanja u domaćoj
valuti koja je zbog inflacije uvećana pripisivanjem obračunatih kamata, smatra se definitivno formiranom na dan 15.07.1994.g., pa od tada
bez obzira na način obračuna, kamata se ne može pripisivati glavnici.
NAPOMENA II: U Službenim novinama FBIH, br:56/04, 68/04 i 29/05 objavljen je Zakon o visini stope zatezne kamate na neizmirena
dugovanja kojim je propisan način obračuna i visina zatezne kamate za neizmirena dugovanja nastalim na temelju ugovora iz dužničko
vjerovničkih odnosa i dugovanja nastalih na osnovu naknade štete iz osnova obveznih osiguranja u razdoblju od 01.12.1989.g. do
07.12.2001.g., odnosno do okončanja postupka. Visina zatezne kamate iznosi 12% godišnje, a zatezna kamata, koja se obračunava za
razdoblje dulje od razdoblja za koje je stopa utvrđena, ne pribraja se glavnici iz predhodnog razdoblja. Zatezna kamata ne obračunava se
za razdoblje ratnog stanja od 18.09.1991.g. do 23.11.1995.g. Ustavni sud BIH odlukama broj:AP2312/06, AP1311/06, AP407/08, U50/01
riješio je da otpisivanje zakonske zatezne kamate za ratno razdoblje je protuustavno. Zakonom o izmjeni Zakona o visini stope zatezne
kamate na neizmirena dugovanja (Sl.n FBIH, br:48/11) koji je stupio na snagu 9.8.2011.g., regulirao je da se na iznos naknade štete
određene ovršnim ispravama i izvansudskim poravnanjima iz osnova osiguranja društava za osiguranje za razdoblje od 18.09.1991.23.12.1996. plaća zatezna kamata po stopi od 0,5% godišnje.
08.12.01.-
12% g.
Sl.n. FBiH, 51/01
broj: 07/13
poslovne obavijesti
156
rujan 2013.
XI. Dnevne konformne kamate za zateznu kamatu od 12%
1
0.031054
53
1.659209 105
3.313865
157
4.995453 209
6.704411
261
8.441186 313
10.206228
2
0.062117
54
1.690778 106
3.345948
158
5.028058 210
6.737547
262
8.474861 314
10.240452
3
0.093190
55
1.722357 107
3.378041
159
5.060673
211
6.770693
263
8.508546 315
10.274685
4
0.124273
56
1.753946 108
3.410144
160
5.093299 212
6.803850
264
8.542242 316
10.308930
5
0.155365
57
1.785544 109
3.442256
161
5.125934 213
6.837016
265
8.575949 317
10.343185
6
0.186467
58
1.817152
3.474379
162
5.158580 214
6.870193
266
8.609666 318
10.377451
110
7
0.217579
59
1.848770
111
3.506512
163
5.191235 215
6.903380
267
8.643393 319
10.411727
8
0.248700
60
1.880398
112
3.538654
164
5.223901 216
6.936578
268
8.677131 320
10.446014
9
0.279831
61
1.912036
113
3.570807
165
5.256577 217
6.969786
269
8.710879 321
10.480312
10
0.310972
62
1.943683
114
3.602970
166
5.289263 218
7.003004
270
8.744638 322
10.514620
11
0.342122
63
1.975341
115
3.635142
167
5.321960 219
7.036232
271
8.778407 323
10.548939
12
0.373282
64
2.007008
116
3.667325
168
5.354666 220
7.069471
272
8.812187 324
10.583269
13
0.404452
65
2.038685
117
3.699518
169
5.387383 221
7.102720
273
8.845978 325
10.617609
14
0.435631
66
2.070372
118
3.731720
170
5.420109 222
7.135980
274
8.879778 326
10.651960
15
0.466821
67
2.102069
119
3.763933
171
5.452846 223
7.169249
275
8.913590 327
10.686322
16
0.498019
68
2.133775 120
3.796155
172
5.485593 224
7.202530
276
8.947411 328
10.720694
17
0.529228
69
2.165492 121
3.828388
173
5.518351 225
7.235820
277
8.981244 329
10.755077
18
0.560446
70
2.197218 122
3.860631
174
5.551118 226
7.269121
278
9.015086 330
10.789470
19
0.591674
71
2.228954 123
3.892883
175
5.583896 227
7.302432
279
9.048940 331
10.823875
20
0.622911
72
2.260700 124
3.925146
176
5.616684 228
7.335753
280
9.082804 332
10.858290
21
0.654158
73
2.292456 125
3.957419
177
5.649481 229
7.369085
281
9.116678 333
10.892715
22
0.685415
74
2.324221 126
3.989701
178
5.682290 230
7.402427
282
9.150563 334
10.927152
23
0.716682
75
2.355997 127
4.021994
179
5.715108 231
7.435780
283
9.184458 335
10.961599
24
0.747958
76
2.387782 128
4.054297
180
5.747937 232
7.469143
284
9.218364 336
10.996057
25
0.779244
77
2.419578 129
4.086610
181
5.780775 233
7.502516
285
9.252280 337
11.030525
26
0.810540
78
2.451383 130
4.118932
182
5.813624 234
7.535899
286
9.286207 338
11.065004
27
0.841846
79
2.483198 131
4.151265
183
5.846483 235
7.569293
287
9.320145 339
11.099494
28
0.873161
80
2.515023 132
4.183608
184
5.879353 236
7.602698
288
9.354093 340
11.133995
29
0.904486
81
2.546857 133
4.215961
185
5.912232 237
7.636112
289
9.388052 341
11.168506
30
0.935820
82
2.578702 134
4.248324
186
5.945122 238
7.669538
290
9.422021 342
11.203028
31
0.967165
83
2.610557 135
4.280697
187
5.978022 239
7.702973
291
9.456000 343
11.237561
32
0.998519
84
2.642421 136
4.313080
188
6.010932 240
7.736419
292
9.489991 344
11.272104
33
1.029883
85
2.674295 137
4.345473
189
6.043852 241
7.769875
293
9.523991 345
11.306658
34
1.061256
86
2.706180 138
4.377877
190
6.076783 242
7.803342
294
9.558003 346
11.341223
35
1.092640
87
2.738074 139
4.410290
191
6.109724 243
7.836819
295
9.592025 347
11.375799
36
1.124033
88
2.769978 140
4.442713
192
6.142675 244
7.870306
296
9.626057 348
11.410385
37
1.155436
89
2.801892 141
4.475147
193
6.175636 245
7.903804
297
9.660100 349
11.444982
38
1.186848
90
2.833816 142
4.507590
194
6.208608 246
7.937312
298
9.694154 350
11.479590
39
1.218270
91
2.865749 143
4.540044
195
6.241590 247
7.970831
299
9.728218 351
11.514209
40
1.249703
92
2.897693 144
4.572507
196
6.274582 248
8.004360
300
9.762293 352
11.548838
41
1.281144
93
2.929647 145
4.604981
197
6.307584 249
8.037899
301
9.796378 353
11.583478
42
1.312596
94
2.961610 146
4.637465
198
6.340596 250
8.071449
302
9.830474 354
11.618129
43
1.344057
95
2.993584 147
4.669959
199
6.373619 251
8.105009
303
9.864580 355
11.652791
44
1.375529
96
3.025567 148
4.702463
200
6.406652 252
8.138580
304
9.898697 356
11.687463
45
1.407009
97
3.057561 149
4.734977
201
6.439695 253
8.172161
305
9.932825 357
11.722147
46
1.438500
98
3.089564 150
4.767501
202
6.472749 254
8.205753
306
9.966963 358
11.756841
47
1.470001
99
3.121577 151
4.800035
203
6.505813 255
8.239355
307
10.001112 359
11.791545
48
1.501511 100
3.153600 152
4.832580
204
6.538887 256
8.272967
308
10.035272 360
11.826261
49
1.533031 101
3.185633 153
4.865134
205
6.571971 257
8.306590
309
10.069442 361
11.860987
50
1.564561 102
3.217676 154
4.897699
206
6.605066 258
8.340223
310
10.103623 362
11.895724
51
1.596100 103
3.249729 155
4.930273
207
6.638171 259
8.373867
311
10.137814 363
11.930472
52
1.627650 104
3.281792 156
4.962858
208
6.671286 260
8.407521
312
10.172016 364
11.965231
broj: 07/13
rujan 2013.
poslovne obavijesti
157
XII. NAZIVI I VRSTE JAVNIH PRIHODA U BIH
1. NAZIVI I VRSTE PRIHODA JEDINSTVENOG RAČUNA BIH
2. NAZIVI I VRSTE PRIHODA U FEDERACIJI BIH
1. VRSTE PRIHODA TEMELJEM NEIZRAVNIH POREZA I DRUGIH PRIHODA I PRISTOJBI BIH
NAZIV PRIHODA
A
1
2
3
4
5
B
1
2
3
4
5
6
7
C
1
2
3
4
5
6
7
8
D
1
2
3
4
E
1
2
3
4
5
F
1
2
3
4
VRSTA PRIHODA
CARINSKE PRISTOJBE, NAKNADA ZA CARINSKO EVIDENTIRANJE I POSEBNE PRISTOJBE
Carine od pravnih osoba
716111
Carine od građana
716112
Carinsko evidentiranje
716113
Carina po jedinici mjere
716114
Posebna pristojba na izvezenu robu
716115
POSEBNI POREZI (TROŠARINE) NA UVOZNE PROIZVODE
Poseban porez na naftu i naftne derivate
715421
Poseban porez na duhanske prerađevine
715422
Poseban porez na alkohol i alkoholna pića
715423
Poseban porez na bezalkoholna pića
715424
Poseban porez na pivo
715425
Poseban porez na kavu
715426
Zatezna kamata za trošarine na uvozne proizvode
715428
POREZI NA PROMET NA UVEZENE PROIZ. (porez nastao od 1.1.05.-31.12.05)
Porez na promet uvozne nafte i naftnih derivata po višoj stopi
715121
Porez na promet uvoznog duhana i duhanskih prerađevina
715122
Porez na promet uvoznog alkohola i alkoholnih pića
715123
Porez na promet uvoznih bezalkoholnih pića
715124
Porez na promet uvozne kave
715125
Porez na promet uvoznog piva
715126
Porez na promet proizvoda od poreznih obveznika koji nisu ispunili uvjete iz čl.
715128
3,4 i 5 Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga
Zatezna kamata
715129
POREZ NA PROMET PROIZVODA PO TARIFNIM BROJEVIMA – pri uvozu
Porez na promet proizvoda po višoj stopi osim proizvoda iz toč. C pod 1 do 7.
715131
Porez na promet proizvoda po nižoj stopi osim proizvoda iz toč. E pod 1 do 5.
715132
Porez na promet proizvoda za koje porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu
715136
dokumentaciju
Zatezna kamata
715137
OSTALI POREZI NA PROMET PROIZVODA I USLUGA-pri uvozu
Ostali porezi na promet proizvoda i usluga
715911
Porez na promet nafte i naftnih derivata po nižoj stopi
715912
Porez na promet energenata po nižoj stopi
715913
Porez na promet osnovnih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i proizvoda koji
715914
služe za ljudsku ishranu po nižoj stopi
Porez na promet osnovnih proizvoda za građevinarstvo po nižoj stopi
715915
POSEBNA TAKSA (CESTARINA) NA NAFTNE DERIVATE
Naknada za ceste (cestarina) iz cijene uvozne nafte i naftnih derivata (0,15 KM)
722533
Naknada za ceste (cestarina) iz cijene domaće nafte i naftnih derivata (0,15 KM) 722534
Naknada za izgradnju autocesta (cestarina) iz cijene uvozne nafte i naftnih
722535
derivata (0,10 KM)
Naknada za izgradnju autocesta (cestarina) iz cijene domaće nafte i naftnih
722536
derivata (0,10 KM)
broj: 07/13
poslovne obavijesti
158
G
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
H
1
2
3
4
5
6
7
I
1
2
3
4
5
6
7
J
1
2
3a
3b
3c
4
5
6
7
8
9
10
K
1
rujan 2013.
OSTALI PRIHODI I TAKSE
Ležarina
716116
Novčane kazne za carinske prekršaje za pravne osobe
716121
Novčane kazne za carinske prekršaje za fizičke osobe
716122
Vanredni prihodi
716123
Zatezna kamata za carinske pristojbe, ostale prihode i nakande
716124
Carinske takse u gotovom novcu od pravnih osoba i građana
716125
Uplate certifikata EUR-a
716127
Prihodi od carinske pratnje, izlaska carinika van mjesta rada i radnog vremena
716128
Prihodi od prodaje robe koja je predana Upravi ili oduzeta u carinskom
716129
prekršajnom postupku
Prihodi od terminala
716131
Prihodi od zakupnina
716132
Prihodi od skladištenja
716133
Prihodi od prodaje JCI Obrazaca
716134
Ostali prihodi
716139
Troš.postupka prin.napl.na osnovu uvoznih i dr.daž. u carin.postupku
716135
Troškovi naknadnog tereta prinude - uvozne i druge dažbine
716136
Zatezna kamata u postup.prinud.naplate uvoz.i dr.daž.u car. postupku
716137
POSEBAN POREZ (TROŠARINE) NA DOMAĆE PROIZVODE
Poseban porez (trošarine) na domaću naftu i naftne derivate
715411
Poseban porez (trošarine) na domaći duhan i duhanske prerađevine
715412
Poseban porez (trošarine) na domaći alkohol i alkoholna pića
715413
Poseban porez (trošarine) na domaća bezalkoholna pića
715414
Poseban porez (trošarine) na domaću prženu kavu
715415
Poseban porez (trošarine) na domaće pivo
715416
Zatezna kamata za trošarine na domaće proizvode
715417
POREZ NA PROM. NA TROŠ.PROIZ. DOM.PROIZ.(porez nastao od 1.1.05.-31.12.05)
Porez na promet domaće nafte i naftnih derivata
715111
Porez na promet domaćeg duhana i duhanskih prerađevina
715112
Porez na promet domaćeg alkohola i alkoholnih pića
715113
Porez na promet domaćih bezalkoholnih pića
715114
Porez na promet domaće pržene kave
715115
Porez na promet domaćeg piva
715116
Zatezna kamata za porez na promet na trošarinske robe domaće proizvodnje
715117
POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
PDV na uvoze
717111
PDV obveza prema PDV prijavama
717211
Povrat PDV-a prema PDV prijavama
717212
Povrat PDV-a međunarodnim organizacijama
717215
Povrat PDV-a diplomatskim i konzularnim predstavništvima
717216
PDV prema automatskom razrezu od strane UNO
717213
PDV - Jednokratne uplate
717214
PDV, zatezna kamata
717311
PDV, kazne
717312
Troškovi postupka prisilne naplate
717313
Troškovi naknadnog tereta prisile
717314
Zatezna kamata u postupku prisilne naplate
717315
POREZNE I KONTROLNE MARKICE
Naknada za tiskanje trošarinskih markica za duhanske prerađevine, alkoholna
pića, voćnu prirodnu rakiju, kavu i vino -uplatni račun:
722885
338-000- 22100049-07
broj: 07/13
rujan 2013.
poslovne obavijesti
159
2. NAZIVI I VRSTE PRIHODA U FEDERACIJI BIH
NAZIV PRIHODA
VRSTA PRIHODA
POREZ NA PROM. PROIZ. I USLUGA-(porez u krajnjoj potrošnji nastao do 31.12.2005.g.)
Porez na promet proizvoda po stopi od 20% - (osim trošarinskih proizvoda i
1
715131
proizvoda na koje se porez plaća po drugim stopama)
Porez na promet proizvoda i usluga po stopi od 10%, osim proizvoda iz rednog
715132
2
broja 3., 4. i 5.
Porez na promet naftnih derivata po stopi od 10% (naftnog plina u bocama i
3
715912
kontejnerima i mazuta)
4
Porez na promet energenata po stopi od 10% (el.energija, ugalj, drvo, zemni plin)
715913
Porez na promet osnovnih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i proizvoda koji služe
5
za ljudsku ishranu (proiz.za ishranu, prirodne min. i izv.vode, gazir. i negaz.voda,
715914
sokovi bez konzerv, osim kave)
Porez na promet proizvoda za koje porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu
6
715136
dokumentaciju
Porez na promet osnovnih proizvoda za građevinarstvo i porez na promet usluga
7
715915
u građevinarstvu
8
Kaznena kamata
715137
9
Porez na promet usluga osim usluga u građevinarstvu (iz vrste prihoda 715915)
715141
Napomena:Porez na promet pod točkom 1 do 9, tj. svih proizvoda i usluga uplaćuje se na depozitni račun
javnih prihoda proračuna županije.
POREZ NA DOBIT
1
Porez na dobit
711211
2
Porez po odbitku
711212
3
Porez na dobit banaka
711911
4
Porez na dobit mikrokreditnih organizacija
711912
5
Porez na dobit društava za osiguranje
711913
6
Porez na dobit društava za reosiguranje
711914
7
Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti elektroprivrede
711915
8
Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti pošte i telekomunilacije
711916
9
Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti igara na sreći
711917
10 Porez po odbitku
711918
11 Ostali porezi na dobit pojedinaca i poduzeća
711919
Napomena: Porez na dobit pod točkom 1. i 2. uplaćuje se prema žup.prorač., a 3.do 11. prema Proračunu
FBiH.
POREZ NA DOHODAK
1
Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od nesamostalne djelatnosti 716111
2
Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od samostalne djelatnosti 716112
3
Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od imovine i imovinskih prava 716113
4
Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od ulaganja kapitala 716114
Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba na dobitke od nagradnih igara i igara
5
716115
na sreću Prihodi od poreza na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 12.
716116
6
stavak (4) Zakona o porezu na dohodak 7
Prihodi od poreza na dohodak po konačnom obračunu 716117
ZAOSTALE UPLATE POREZA (obveze za razdoblje do 31.12.2008.g.)
1
Porez na plaću i druga osobna primanja
713111
2
Porez na dodatna primanja
713113
3
Porez na dobit od privredne i profesionalne djelatnosti
711111
4
Porez na dobit od poljoprivredne djelatnosti
711112
5
Porez na osnovu autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja
711113
6
Porez na ukupan prihod od fizičkih osoba
711114
7
Porez na prihod od imovine i imovinskih prava
711115
broj: 07/13
160
poslovne obavijesti
Porez na dobitke od igara na sreću
Poseban porez na plaću za zaštitu od prirodnih i dr. nesreća
Poseban porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po osnovu ugovora o djelu
10
i privremenih i povremenih poslova
POREZ NA IMOVINU
1
Porez na imovinu od fizičkih osoba
2
Porez na imovinu od pravnih osoba
3
Porez na imovinu za motorna vozila
4
Porez na nasljeđe i poklone
5
Porez na promet nepokretnosti-fizičkih osoba
6
Porez na promet nepokretnosti-pravnih osoba
7
Ostali porezi na imovinu
OSTALI POREZI
1
Ostali porezi
2
Porez na potrošnju u ugostiteljstvu od pravnih osoba
3
Porez na potrošnju u ugostiteljstvu od fizičkih osoba
NAKNADE I PRISTOJBE
1
Pristojbe za detašmane
2
Federalne administrativne pristojbe
3
Putničke pristojbe-naknade za unapređ.avio prometa u Federaciji BiH
4
Federalna pristojba za korištenje autoceste (cestarina)
5
Posebna pristojba za izmirenje duga za isporuku prirodnog gasa
6
Federalne sudske pristojbe od pravnih osoba
7
Federalne sudske pristojbe od fizičkih osoba
Federalne pristojbe i naknade za pokriće troškova kontrole kvaliteta
8
poljoprivrednih proizvoda u vanjskom prometu
Naknade za pokrivanje troškova i utvrđivanje zdravstvene ispravnosti životnih
9
namirnica i predmeta opće upotrebe koji se uvoze
10 Naknade troškova branitelja po službenoj dužnosti
11 Naknade ostalih troškova kaznenog postupka
Naknada za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanje pratećih djelatnosti uz
12
auto ceste i brze ceste u FBIH
Naknada prisilnog izvršenja putem druge osobe o trošku subjekta nadzora13
FUZIP
Federalna naknada za obavljanje obvezne kontrole pošiljki mineralnih đubriva pri
14
uvozu u FBiH
Federalne naknade za obvezni zdravstveni pregled bilja u prometu preko teritorije
15
Federacije
Federalne naknade za izvršeni veterinarsko-sanitarni pregled u prometu preko
16
teritorija Federacije
Naknada za troškove postupka distribucije bilateralnih transport.dozvola
17
dodjeljenih domaćim prijevoznicima
18 Naknada po osnovi tehničkih pregleda građevina i po osnovi stručnih ispita
19 Naknada za korištenje objekta sigurnosti u unut.i terito. vodama BIH
20 Naknada dom.i stran.brodara za prijev.put. preko mors.akv.Neum Klek
21 Naknade za polaganje stručnih ispita
22 Naknade za obrasce koje izdaju kapetanije
23 Naknade za baždarenje čamaca
24 Naknade za pregled čamaca
25 Federalna naknada od izdanih licenci, uvjerenja, certifikata i stručnih publikacija
26 Naknade za privređivanje igara na sreću
27 Naknada za privremeno obustavljanje održavanja polaska ili reda vožnje
28 Županijske administrativne pristojbe
29 Županijske sudske pristojbe
30 Županijske komunalne pristojbe
8
9
broj: 07/13
rujan 2013.
715211
719114
719115
714111
714112
714113
714121
714131
714132
714191
719111
719116
719117
722111
722112
722113
722114
722115
722211
722212
722411
722412
722414
722415
722417
722418
722419
722512
722513
722517
722518
722562
722563
722591
722594
722595
722596
722597
722598
722564
722121
722221
722311
rujan 2013.
poslovne obavijesti
161
Županijske naknade
722421
Naknade za korištenje poljoprivred. zemljišta u nepoljoprivredne svrhe
722422
Ostale županijske naknade
722429
Federalna naknada za uvjerenje o veterinarsko-zdravstvenom stanju životinja iz
34
722511
uvoza
Federalna naknada za izvršenje veterinarsko–zdravstvenog pregleda i kontrolu u
35
722514
zemlji
Napomena:Naknade pod brojem 34. i 35., ukoliko ih obavlja nadležna županijska veterinarska inspekcija ,
uplaćuju se na račun javnih prihoda županijskog proračuna kojem teritorijalno pripada županijska veterinarska
inspekcija koja izdaje uvjerenje, a ukoliko kontrolu obavlja veterinarska organizacija javni prihod uplaćuje se na
račun te ovlaštene organizacije.
36 Naknada za korištenje podataka izmjere katastra
722515
37 Naknada za vršenje usluga iz oblasti premjera i katastra
722516
38 Naknada za tehnički pregled vozila koja pripada Proračunu Federacije
722416
39 Naknada za tehnički pregled vozila koja pripada županiji
722424
OPĆINSKE NAKNADE I PRISTOJBE
1
Općinske administrativne pristojbe
722131
2
Općinske pristojbe za držanje psa
722132
3
Pristojbe za ovjeravanje dokumenata
722133
4
Pristojbe za vjenčanje i druge civilne registracije
722134
5
Druge općinske administrativne pristojbe
722135
6
Općinske sudske pristojbe
722231
7
Općinske komunalne pristojbe
722321
8
Općinske komunalne naknade za istaknutu tvrtku
722322
9
Ostale općinske komunalne naknade i pristojbe
722329
10 Naknade za dodjeljeno zemljište
722431
11 Naknade za osiguranje od požara
722432
12 Naknada za uređenje građevinskog zemljišta
722433
13 Naknada za korištenje građevinskog zemljišta
722434
14 Naknada po osnovi prirodnih pogodnosti-renta
722435
15 Nankada po osnovu tehničkog pregleda građevina
722436
16 Naknada za postupak legalizacije javnih površina i građevina
722437
17 Naknada za zauzimanje javnih površina
722461
18 Naknade i kazne za parkiranje
722462
19 Naknade za zakup javnih površina od kafea, restorana, kioska i pijaca
722463
Naknade za skladištenje građevinskih materijala, kampinga, pristaništa i javnih
20
722464
manifestacija
21 Naknade za reklame postavljene na javnim površinama
722465
Općinske komunalne naknade u skladu sa županijskim propisima za posebne
22
722441
namjene
23 Naknada za izgradnju i održavanje javnih skloništa
722442
Naknada za korištenje hidroakumulacionog objekta izgrađenog na potopljenom
24
722443
području
25 Ostale općinske naknade
722449
POSEBNE NAKNADE
Posebna vodna naknada za zaštitu voda za transportna sredstva koja za pogon
1
722521
koriste naftu ili naftne derivate
Posebna vodna naknada za zaštitu voda (ispuštanje odpadnih voda, uzgoj ribe,
2
722522
uporabu vještačkih đubriva i kemik.za zaštitu bilja)
Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za javnu
3
722523
vodoopskrbu
Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za flaširanje
4
vode i mineralne vode, za uzgoj ribe u ribnjacima za navodnjavanje i druge
722524
namjene
Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za
5
722525
industrijske procese, uključujući i termoelektrane
31
32
33
broj: 07/13
162
poslovne obavijesti
rujan 2013.
Posebna vodna naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije u
722526
hidroelektranama
7
Posebna vodna naknada za vađenje materijala iz vodotoka
722527
8
Posebna vodna naknada za zaštitu od poplava
722528
9
Opća vodna naknada
722529
10 Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama I kategorije
721225
11 Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II kategorije
721226
12 Zaostale obveze na temelju posebnih vodnih naknada (Zakon o vodama – 18/98)
777776
13 Naknada za izvanrednu upotrebu inozemnih motornih i priključnih vozila
722534
14 Posebna naknada za službu “Pomoć-informacije na cestama”
722535
15 Naknada za izvanrednu upotrebu motornih i priključnih vozila u zemlji
722536
Naknada za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta zbog
16
722537
opterećenja i učestalosti vozila (izvanredni prijevoz)
17 Naknada za korištenje cestovnog zemljišta
722538
18 Naknada za postavljanje reklamnih panoa
722539
19 Ostale naknade za ceste po posebnim propisima
722565
20 Naknada za uporabu putova za vozila pravnih osoba
722531
21 Naknada za upotrebu putova za vozila građana
722532
22 Naknada za opće korisne funkcije šuma
722451
23 Naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama
722452
24 Naknada za izdvajanje iz šumsko-gospodarskog područja
722453
25 Naknada za korištenje državnih šuma
722454
26 Nakn. u postupku promjene namjene šumskog zemljišta (krčenje šuma)
722455
27 Naknada po osnovu prava služnosti državnog šumskog zemljišta
722456
28 Naknada po osnovu zakupa državnog šumskog zemljišta
722457
29 Naknada za eksproprisano državno šumsko zemljište
722458
30 Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma
722459
Napomena: Naknade od broja 22 do 30 su zaostale obveze, koje su nastale primjenom Uredbe o šumama Sl.n
FBiH, broj:83/09-60/11 od 31.12.2009.g. do prestanka primjene Uredbe o šumama 6.12.2011.g.
31 Naknada za korištenje općih korisnih funkcija šuma
722541
32 Sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma
722542
33 Naknada za krčenje šuma
722543
34 Naknada za ograničenje korištenja šuma
722544
35 Sredstva za jednostavnu biološku repšrodukciju šuma
722545
36 Sredstva na promet šuma
722546
Napomena:Naknade od broja 31 do 36 su zaostale obveze koje su nastale do prestanka primjene Zakona o
šumama Sl.n. FBIH, br:20/02 – 37/04, tj. 27.11.2009.g.
37 Naknada za opće korisne funkcije šuma utvrđena županijskim propisima
722471
Naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama utvrđena
38
722472
županijskim propisima
Naknada za izdvajanje iz šumsko-gospodarskog područja utvrđena županijskim
39
722473
propisima
40 Naknada za korištenje državnih šuma utvrđena županijskim propisima
722474
Naknada u postupku promjene namjene šumskog zemljišta (krčenje šuma)
41
722475
utvrđena županijskim propisima
Naknada u postupku promjene namjene šumskog zemljišta (krčenje šuma)
42
722476
utvrđena županijskim propisima
Naknada na temelju zakupa državnog šumskog zemljišta utvrđena županijskim
43
722477
propisima
Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma utvrđeni županijskim
44
722479
propisima
45 Naknada zagađivača okoliša pravnih osoba
722551
46 Naknada zagađivača okoliša fizičkih osoba
722552
47 Naknada korisnika okoliša pravnih osoba
722553
48 Naknada korisnika okoliša fizičkih osoba
722554
6
broj: 07/13
rujan 2013.
poslovne obavijesti
163
Posebne naknade za okoliš koje plaćaju pravne osobe pri svakoj registraciji
722555
motornih vozila
Posebne naknade za okoliš koje plaćaju fizičke osobe pri svakoj registraciji
50
722556
motornih vozila
51 Posebne naknade za okoliš
722557
52 Opće naknade za okoliš
722558
Napomena: Naknade pod br. 45 i 46 plača se na poseban račun Fonda za okoliš FBiH, br.102-050-0000097871, pod br. 49 i 50 na br.102-050-00000977-74, pod br.51 i 52 za električni i elektronički otpad na br.102-05000001003-93,a za ambalažni otpad na br.102-050-00001002-96
53 Naknada za pregled aerodroma radi dobijanja potvrde aerodromskog operatora
722571
49
54
Naknada za utvrđ. osposob. zrakoplovnog stručnog osoblja, izdavanje odobrenja
za rad org. za obuku i zdrav.ustanov. koje obavljaju ljekarske preglede zrakop.
stručnog osoblja i org. za održavanje zrakoplova
722572
Naknada za provođenje operacija zrakoplovima u komercijalne svrhe
722573
Naknada za izvršeni pregled zrakoplova
722574
Naknada za sigurnost plovidbe koju plaćaju strana plovila i naknada za odobrenje
57
722519
za plovidbu stranih plovila u teritorijalnim vodama BIH
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je osnovica
58
722581
zbrojni iznos neto plaća Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je osnovica
59 zbrojni iznos neto primitaka po osnovi druge samostalne djelatnosti i povremenog
722582
samostalnog rada 60 Naknada za vatr.jedinice iz premije osiguranja imovine od požara i prirodnih sila
722583
Naknada iz funkcionalne premije osiguranja motornih vozila za vatrogasne
61
722584
jedinice
Naknada za zajed.prof.vatrogasne jedinice iz premije osiguranja imovine od
62
722585
požara i prirodnih sila
Naknada za zajed.prof.vatrog.jedinice iz funkcionalne premije osiguranja motornih
63
722586
vozila
64 Prihodi crvenog križa od nakn. org.manif.(Tjedan nedj.i borbe prot.tub.)
722561
65 Sredstva po osnovu nagradnih natječaja i nagradnih igara
722566
Napomena: 6% od ukupne vrijednosti fonda ravnomjerno se uplaćuje: Crveni križ FBIH: 161-000-00008500-22;
Caritas: 154-999-50000958-16; Merhamet : 160-200-55000332-04; Dobrotvor: 101-101-00002251-73
66 Članarine obrtničkim komorama
722567
Sredstva za poticanje rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom koje
67
722568
plaćaju subjekti u državnim organima
Sredstva za podsticanje rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom koje
68
722569
plaćaju gospodarski i drugi subjekti
69 Članarine turističkih zajednica
722592
70 Boravišna pristojba
722593
OSTALI NEPOREZNI PRIHODI
1
Prihodi od dividendi i udjela u profitu u državnim poduzećima i fin. institucijama
721111
2
Prihodi od davanja prava na eksploataciju prirodnih resursa
721112
3
Prihod od financijske i nefinancijske imovine (od Civilnog zrakoplovstva)
721113
4
Prihodi od patenata i autorskih prava
721114
5
Ostali prihodi od financijske i nematerijalne imovine
721119
6
Povrat anuiteta od krajnjih korisnika za otplatu kredita
721192
7
Prihodi ostvareni od prometa Lutrije BIH
721231
8
Prihodi ostvareni prodajom stanova
721232
9
Prihodi od prodaje stanova koji su u vlasništvu nadležne razine vlasti
721233
10 Ostali prihodi od imovine
721239
11 Prihod od kamate za depozite u banci
721211
12 Prihodi od GSM licence
721214
13 Prihodi po osnovu kamata na investirana javna sredstva
721215
14 Ostali prihodi od financijske i nematerijalne imovine
721219
55
56
broj: 07/13
poslovne obavijesti
164
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
Prihodi od iznajmljivanja zemljišta
Prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora i ostale materijalne imovine
Prihod od iznajmljivanja vozila
Prihod od iznajmljivanja opreme
Prihod od iznajmljivanja ostale materijalne imovine
Kamate primljene od pozajmica državi
Kamate primljene od pozajmica Federaciji
Kamate primljene od pozajmica RS
Kamate primljene od pozajmica županijama
Kamate primljene od pozajmica gradovima
Kamate primljene od pozajmica općinama
Kamate primljene od pozajmica mjesnim zajednicama
Kamate primljene od pozajmica pojedincima
Kamate primljene od pozajmica neprofitnim organizacijama
Kamate primljene od pozajmica javnim poduzećima
Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika
Prihodi od pružanja usluga građanima
Prihodi od pružanja usluga pravnim osobama
Prihodi od pružanja usluga drugima
Prihodi od pružanja usluga drugim razinama vlasti
Prihodi od pružanja usluga drugim razinama vlasti-za pritvorene osobe
Prihodi od pružanja usluga drugima razinama vlasti-refundacija za tiskanje mat.
knjiga i ostalih obrazaca
Vlastiti prihodi proračunskih korisnika
Prihodi od mjenica
Prihodi od prodaje pristojbenih maraka
Prihodi od prodaje mjeničkih blanketa
Primljeni tekući transferi od inozemnih vlada
Primljeni tekući transferi od međunarodnih organizacija
Primljeni tekući transferi od Države
Primljeni tekući transferi od Federacije
Primljeni tekući transferi od Republike Srpske
Primljeni tekući transferi od županija
Primljeni tekući transferi od gradova
Primljeni tekući transferi od općina
Transferi od Federalnog Zavoda za zapošljavanje
Transferi od Zederalnog Zavoda za zdravstveno osig. i reosiguranje
Primljeni tekući transferi od FBIH-Uredba 2
Primljeni tekući transferi od FBIH-Uredba 3
Primljeni tekući transferi od FBIH za razvojačene branitelje i članove njihove
obitelji
Primljeni tekući transferi od FBIH za branitelje po Zakonu o pravima branitelja
Primljeni tekući transferi od FBIH za pokriće dijela mirovina-čl.94. Zakona o
mirovinsko invalidskom osiguranju
Primljeni tekući transferi od FBIH za mirovine bivše JNA- čl.139 Zakona o
mirovinsko invalidskom osiguranju
Primljeni tekući transferi od FBiH – Uredba 1.
Primljeni tekući transferi od FBiH – Zakon o službi u vojsci FBiH
Primljeni tekući transferi od FBiH – Izmjene i dopune zakona o potvrđivanju prava
na prijevremenu starosnu mirovinu
Donacija od fizičkih osoba
Donacija od pravnih osoba
Donacija od inozemnih fizičkih osoba
Donacija od inozemnih pravnih osoba
Povrat invalidnina iz ranijih godina
broj: 07/13
rujan 2013.
721121
721122
721123
721124
721129
721311
721312
721313
721314
721315
721316
721317
721321
721322
721331
721511
722611
722612
722613
722621
722622
722623
722631
722632
722633
722634
731111
731121
732111
732112
732113
732114
732115
732116
732131
732132
732141
732142
732143
732144
732145
732146
732147
732148
732149
733111
733112
733121
733122
722711
rujan 2013.
poslovne obavijesti
65 Povrat pogrešno isplaćenih plaća
66 Povrat duplo plaćenih obveza
67 Povrat premija u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji
68 Povrati naknada troškova zaposlenih
69 Ostali povrati
70 Uplate za prekoračenje troškova PTT usluga
71 Uplate anuiteta za dane zajmove pojedincima
72 Prihod od troškova naplate po osnovu pokretanja postupka prisilne naplate
73 Prihod od troškova zapljene u postupku prisilne naplate
74 Naplata premije osiguranja
75 Primljene namjenske donacije neplanirane u proračunu
76 Uplaćene refundacije bolovanja iz ranijih godina
77 Ostale neplanirane uplate
78 Prihodi od prekršenog jamstvenog otpusta (prihodi od jamstva)
79 Prihodi od privatizacije stanova
80 Prihodi od privatizacije banaka
81 Prihodi od privatizacije poduzeća
82 Prihodi od privatizacije poslovnih prostora
83 Prihodi od ostalih vidova privatizacije
84 Prihodi po osnovi obračunate premije za izdano jamstvo
85 Prihodi po osnovi obračunate provizije za izdano jamstvo
NOVČANE KAZNE (od 1-11 fed., os 12-15 žup., od 16-19 općinske)
Novčane kazne za prekršaje koje pripadaju Federaciji i troškovi prekršajnog
1
postupka od fizičkih osoba
Novčane kazne za prekršaje koje pripadaju Federaciji i troškovi prekršajnog
2
postupka od pravnih osoba
3
Novčane kazne za kaznena djela koje pripadaju Federaciji
Novčane kazne za prekršaje koje izriču federalni organi uprave i troškovi
4
postupka
Novčane kazne za gospodarske prestupe koje pripadaju Federaciji i troškovi
5
postupka
6
Novčane kazne za prometne prekršaje
Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i
7
troškovi prekršajnog postupka
8
Prihodi od prodaje oduzete robe po postupku Porezne uprave
9
Prihodi od prodaje oduzete robe po pravosnažnim rješenjima
Novčane kazne koje su propisane u čl.16. Zakona o sukobu interesa u organima
10
vlasti u FBIH
11 Prihodi od imovinske koristi pribavljeni krivičnim djelom (čl.115 KZFBiH)
12 Novčane kazne po županijskim propisima
13 Ostale kazne
Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i
14
troškovi prekršajnog postupka
15 Ostali prihodi
16 Novčane kazne po općinskim propisima
17 Ostale kazne
Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i
18
troškovi prekršajnog postupka
19 Ostali prihodi
DOPRINOSI
1
Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje
2
Dodatni doprinos za mirovinsko invalidsko osiguranje
Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje koje za nezaposlene osobe plaćaju
3
županijske službe za zapošljavanje
4
Doprinosi za zdravstveno osiguranje
165
722712
722713
722714
722715
722719
722721
722731
722732
722733
722741
722751
722761
722791
722792
721611
721612
721613
721614
721615
721711
721712
723111
723112
723113
723114
723115
723116
723117
723118
723119
723141
723142
723121
723122
723123
723129
723131
723132
723133
723139
712112
712114
712131
712111
broj: 07/13
poslovne obavijesti
166
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje
Doprinos za zdravstveno osiguranje radnika na radu u inozemstvu
Doprinos za zdravstveno osiguranje poljoprivrednika
Doprinos za zdravstveno osiguranje koje za nezaposlene osobe plaćaju
županijske službe za zapošljavanje
Doprinos za zdravstveno osiguranje osobama kojima je priznat izbjeglički status
Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti
Sredstva za volontere radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne
bolesti
Sredstva za pripravnike radi osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne
bolesti
Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje na primitke od druge samostalne
djelatnosti i povremenog samostalnog rada Doprinos za zdravstveno osiguranje iz primitaka od druge samostalne djelatnosti i
povremenog samostalnog rada www.fircon.biz
broj: 07/13
rujan 2013.
712115
712191
712132
712133
712134
712113
712124
712125
712126
712116
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
23
File Size
2 130 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content