НОТАРСКА КОМОРА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ NOTARSKA KOMORA REPUBLIKE SRPSKE N O T A R Y C H A M B E R OF R E P U B L I C OF S R P S K A ________________________________________________________________________ АЛЕЈА СВЕТОГ САВЕ 57, 78000 БАЊА ЛУКА, ТЕЛ.+387 51 321-620,ФАКС:+ 387 51 321-621 www.notarrs.org, e-mail: notarskakomora rs @ blic.net Broj: 37 /2014 Datum: 15.01.2014. godine BOSNA I HERCEGOVINA VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE BiH n/r Predsjednik, MILORAD NOVKOVIĆ Kraljice Jelene 88, 71000 Sarajevo Predmet: Odgovor na Vaš akt broj: 12-50-3885-1/2013 od 22.10.2013. godine Poštovani gospodine Novkoviću, Notarska komora podržava proces usklađivanja pravosudnih sistema u Bosni i Hercegovini sa važećim ustavima.Posebno cijenimo to što se naglašava da notarijat ima važnu funkciju u rasterećenju sudova i prevenciji sudskih sporova. Vaša podrška instituciji notarijata u Bosni i Hercegovini je izuzetno značajna za izgradnju pravne države, što ste dokazali i nedavnim aktivnim učešćem u stručnoj raspravi pred Odborom za politički sistem Narodne skupštine Republike Srpske o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o notarima Republike Srpske. Notarska komora Republike Srpske Vam dostavlja komparativni prikaz nasljeđivanja u Evropi i uloge notara u vođenju ostavinskih postupaka i rasterećenja sudova u izvršnom postupku u predmetima u kojima nema sporova. Evropska komisija je takođe dala preporuke da se vanparnični ostavinski predmeti prenesu na notare kao povjereni poslovi. 1. Komparativni prikaz nasljeđivanja u Evropi i uloga notara u ostavinskom postupku 1.1. Hrvatska Sudovi i javni bilježnici su nadležni za vođenje ostavinskog postupka u Hrvatskoj. Kad sud primi umrlicu, otvara se ostavinski postupak i sud predaje ostavinske spise javnim bilježnicima, koji kao sudski povjerenici vode ostavinski postupak i donose rješenje o nasljeđivanju, pod uslovom da nema spornih pravnih pitanja. Ukoliko postoji nesaglasnost, npr. ko su nasljednici ili šta ulazi u ostavinsku masu ostavitelja, javni bilježnici vraćaju predmet sudu da provede ostavinski postupak. Članom 176. stav 1. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, br. 48/03, 163/03 i 35/05) propisano je da se ostavinski postupak u prvom stupnju provodi pred općinskim -1- sudom, odnosno pred javnim bilježnikom kao povjerenikom suda. Da bi javni bilježnik provodio ostavinski postupak na osnovu člana 176. stava 3. Zakona o nasljeđivanju sud će povjeriti javnom bilježniku provođenje ostavinskog postupka i dostaviti mu smrtovnicu. Javni bilježnici su u ostavinskom postupku povjerenici suda. Javni bilježnik prema stavu 4. istog člana ima ista ovlaštenja, te može preduzimati sve radnje u postupku kao sudija, odnosno sudski savjetnik, te donositi sve odluke osim onih za koje je zakonom drugačije propisano. Javni bilježnik kao povjerenik suda provodi ostavinske postupke u predmetu koji mu dostavi mjesno nadležni sud, a taj sud povjerava provođenje ostavinske rasprave onim javnim bilježnicima čije je službeno područje na području mjesne nadležnosti tog općinskog suda. Prije zakazivanja ostavinske rasprave javni bilježnik ima mogućnost odrediti mjere za osiguranje ostavine, koji je moguće odrediti i prije pokretanja postupka, kao što su predaja na čuvanje ostavine, privremene mjere, postavljanje staratelja, pozivanje izvršitelja oporuke i dr. U Republici Hrvatskoj uspostavljen je Hrvatski upisnik oporuka (HUO), koji se vodi kod Hrvatske javnobilježničke komore, što je propisano članom 203. stav 3. i 208. stav 1. Zakona o nasljeđivanju i Pravilnikom o Hrvatskom upisniku oporuka („ Narodne novine“, br. 135/03 i 164/04). Javni bilježnik nakon provođenja ostavinskog postupka donosi rješenje o nasljeđivanju, dostavlja svim nasljednicima, a ako nije izjavljen prigovor, stavlja klauzulu pravosnažnosti na rješenje o nasljeđivanju. U slučaju da su među strankama sporne činjenice o kojima zavisi neko njihovo pravo, a naročito o pravnoj valjanosti i sadržaju oporuke, veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela i uračunavanje u nasljedni dio, isključenjem nužnih nasljednika, javni bilježnik na osnovu člana 244. stav 2. Zakona o nasljeđivanju vratit će spis nadležnom sudu. Takođe na osnovu stava 4. istog člana nakon pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju javni bilježnik vraća spis nadležnom sudu a u javnobilježničkom spisu zadrži prepis (fotokopiju) spisa. 1.2. Makedonija Rasterećenje sudova započelo je prvo u sferi nespornih poslova vanparnične materije, a zatim je uslijedilo rasterećenje i u sferi izvršne materije. Opterećenost sudova u Makedoniji u predmetima koji nisu sporni je velika. Nesporno je da bi sudovi , ako bi bili rasterećeni od nespornih predmeta bili daleko ažurniji i što je još važnije mogli bi da donose mnogo kvalitetnije odluke. Proces rasterećenja sudova je započet od 1996. godine donošenjem Zakona o vršenju notarskih poslova („ Službeni glasnik Republike Makedonije“, br. 59/96, 25/98, 6/2002 i 66/2006). Isti zakon se počeo primjenjivati od 01.10.1997. godine sve dok nije donesen Zakon o notarima, koji je objavljen u („ Službeni glasnik Republike Makedonije“, br. 5/2007). Takođe notari u Makedoniji provode ostavinske rasprave kao u Republici Hrvatskoj gdje nema spora među nasljednicima, ko su nasljednici, koja imovina spada u ostavinsku masu ostavitelja i ne postoji spor o veličini nasljednih dijelova. Odgovornost i stručnost notara brzo i blagovremeno postupanje po dobijenom predmetu rasterećuje sudove, -2- odnosno smanjuje broj predmeta koji nisu sudski u smislu suđenja. Kontrolu notara u ostavinskim predmetima vrše predsjednici sudova identično kao u Hrvatskoj. 1.3. Njemačka Postupak nasljeđivanja je u nadležnosti ostavinskog suda (Amtsgericht- Nachlassgericht) čija mjesna nadležnost je određena mjestom posljednjeg prebivališta ostavitelja. Svi zahtjevi vezani za nasljeđivanje o davanju nasljedničke izjave o primanju nasljedstva, izjave o odricanju od nasljedstva, itd. mogu se završiti kod notara. U slučaju međunarodnih ostavina, sud je u načelu nadležan za ostavinski postupak sve imovine ostavitelja, neovisno o mjestu gdje se ona nalazi ( načelo jedinstva ostavinskog postupka). 1.4. Austrija Postupak nasljeđivanja provodi pokrajinski sud pokrajine u kojoj je ostavitelj imao prebivalište. Ostavinski postupak je sudski postupak kojeg započinje po službenoj dužnosti pokrajinski sud mjesta prebivališta ostavitelja, nakon što primi obavijest o smrti. Notar kao sudski povjerenik vodi ostavinski postupak, koji završava rješenjem o nasljeđivanju. 1.5. Francuska Ako se nasljedstvo sastoji od jedne ili više nekretnina, provođenje ostavinskog postupka nužno zahtjeva da se obratite notaru. Čak i kada se nasljedstvo ne odnosi na nekretnine preporučeno je obratiti se notaru. U početku notar će napraviti popis nasljednika i odrediti njihova nasljedna prava. Notar će odrediti procjenu ostavinske mase ostavitelja uz razvrstavanje aktive dobara ( bankovni računi, vrijednost pokretnine, nekretnine i dr. ) i pasive koju predstavljaju dugovanja ostavitelja. Nakon toga, notar će završiti sve poreske i hipotekarne formalnosti, utvrditi stanje i upis u upisniku hipoteka za nekretnine, sastaviti će rješenje o nasljeđivanju, te ukoliko je potrebno platiti poreze u roku od šest mjeseci nakon smrti ostavitelja ili eventualno će zahtijevati korekciju ili obročnu isplatu nasljednih prava itd. 1.6. Mađarska Procedura nasljeđivanja je vanparnični postupak koji se završava donošenjem rješenja o nasljeđivanju od strane notara. Nadležni notar djeluje u svojstvu povjerenika prvostepenog suda. Procedura počinje na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti. U svakom slučaju, notar je zadužen za vođenje postuka o nasljeđivanju. Nadležnost notara za vođenje određenog postupka nasljeđivanja se određuje u skladu sa mjestom poslednjeg prebivališta ostavitelja. U slučaju da oporučitelj nije imao stalno prebivalište u Mađarskoj, nadležni notar će biti notar čija nadležnost je na području gdje se nalazilo zadnje prebivalište oporučitelja. Ako to nije moguće utvrditi nadležan je notar pod čijom je nadležnošću područje gdje je oporučitelj preminuo. Ako je oporučitelj preminuo u -3- inostranstvu i nije imao stalno boravište ni prebivalište u Mađarskoj, ostavinski postupak bit će pod nadležnošću notara na čijem području se nalazi ostavina. U slučaju da se ne može utvrditi ni jedno od ovih mjesta Mađarska notarska komora odredit će javnog službenika nadležnog za zahtjev osobe zainteresovane za nasljedstvo. 1.7. Belgija Ako je ostavitelj imao svoje posljednje prebivalište u Belgiji, tada su belgijske vlasti u potpunosti nadležne za provođenje postupka nasljeđivanja. U Belgiji nasljeđivanje se u načelu odvija automatski, bez procedure. Sudu se obraća u slučaju sporova vezano za nasljeđivanje ili u slučaju sporazumnih rješenja podjele ostavine. Notar sastavlja nasljedničku izjavu koju zahtijevaju poreska tijela. Organi u Belgiji savjetuju obraćanje notarima, koji su stručnjaci za nasljedno pravo i imovinsko-pravne bračne odnose, a posebno ako je ostavitelj posjedovao bračni ugovor, sastavio oporuku ili ako je njegova imovinska i finansijska situacija složena. U slučaju spora i nekih sporazumnih rješenja podjele ostavine, napr. kada jedan od nasljednika nije u stanju da se samostalno brine za svoja prava i interese, učešće notara je obavezno. 1.8. Holandija U većini slučajeva kada postoji bračni ugovor ili oporuka, notar je najprimjerenija instanca za prenos nasljedstva. Svaki nasljednik ili ako postoji izvršitelj oporuke onda izvršitelj može pokrenuti ostavinski postupak kod notara. Notar pomaže porodici da riješi postupak nasljeđivanja i to: određuje nasljedne redove ( ko su nasljednici), provjerava dali postoji oporuka, savjetuje nasljednike koju izjavu mogu izjaviti u vezi nasljedstva, utvrđuje ostavinsku masu i njenu raspodjelu, pomaže u ispunjavanju poreskih obaveza ( obavezna potvrda o nasljeđivanju). Sudu se obraća samo u slučaju spornih ostavina ili napr. kada jedan od nasljednika nije u mogućnosti da se samostalno brine za svoja prava i interese. 1.9. Grčka Nasljedstvo se prenosi na nasljednike bez posebne procedure. Ako se radi o nekretnima, neophodno je obratiti se notaru. Ako se radi o pokretninama, neophodno je kontaktirati poreske organe. 1.10. Litvanija Litvanijski notari i sudovi su nadležni u predmetima nasljeđivanja. Litvanijska tijela su nadležna za cjelokupno nasljedstvo ako je ostaviteljevo posljednje mjesto življenja bilo u Litvaniji. Izuzetak postoji za nekretnine koje se nalaze u inostranstvu, na koje se primjenjuje pravo mjesta gdje su smještene. Smatra se da se nasljednik prihvatio nasljedstva ako je započeo koristiti posjed ostavine, a ako je podio zahtjev za popis ostavine opštinskom sudu mjesta otvaranja ostavine ili ako je podnio zahtjev o prihvatanju nasljedstva kod notara u mjestu otvaranja ostavine. -4- 1.11. Latvija Nasljedstvo se prenosi na nasljednike u posebnom postupku. Taj rok je jedna godina za prihvatanje ili odricanje od nasljedstva, ukoliko ostavitelj ili notar nisu drugačije odredili. Morate se obratiti notaru da biste dobili potvrdu o nasljeđivanju. 1.12. Luksemburg Ako je ostavitelj imo bračni ugovor ili oporuku ili ako je njegova finansijska i imovinska situacija složena, preporučljivo je obratiti se notaru kao stručnjaku za nasljedno pravo i imovinsko-pravne bračne odnose. Ako se stranke ne mogu sporazumno dogovoriti, jednina mogućnost je sudski postupak u kojem se notar imenuje povjerenikom suda nadležnim za podjelu ostavine. 1.13. Poljska Ostavina se prenosi na nasljednike bez posebne procedure. Ona se prenosi na nasljednike bez posebne izjave o prihvatanju nasljedstva, a službena izjava je nužna samo u slučaju odricanja od nasljedstva, koju je neophodno izjaviti u roku od šest mjeseci od trenutka kada je nasljednik bio upoznat sa smrću ostavitelja i sa svojim statusom nasljednika. Rješenje o nasljeđivanju izdato od notara se ne može izdati prije isteka navedenog roka ili prije dvanja izjave o prihvatanju nasljedstva. Podnosilac zahtjeva se može obratiti notaru, čija mjesna nadležnost je određena posljednjim prebivalištem ostavitelja. 1.14. Portugal Za sporne ostavine su nadležne sudske vlasti. Notari i Matični uredi ( „Registo civil“) su nadležni za nesporne ostavine. Za sve zahtjeve vezane za ostavine je nadležan sud pri kojem je pokrenut ostavinski postupak. Notar i Matični ured su nadležni za izdavanje nasljedničke potvrde u kojoj notar potvrđuje identitet nasljednika i za to je potrebno predočiti bračni ugovor ili oporuku. Od 18.01.2010. godine notari i Matični uredi su nadležni za sva pitanja vezana za nasljeđivanje ( Zakon broj 29/09, od 29.06.2009. godine). Prije tri godine notari i Matični uredi su dobili ovu nadležnost, u skladu sa preporukom Vijeća Evrope. 1.15. Češka Prelazak ostavine na nasljednike se vrši u okviru specijalne procedure. Nakon što Matični ured proslijedi smrtni list nadležnom prvostepenom sudu, pokreće se pravni postupak, bez formalnog zahtjeva nasljednika. Ostavinski postupak provodi u cjelosti notar koji djeluje u ime suda u svojstvu sudskog povjerenika. Svaki notar vrši svoju dužnost u području mjesne nadležnosti prvostepenog suda . Postoji ključ koji određuje koji notar je nadležan za određeni ostavinski postupak ( na primjer datum rođenja ostavitelja). Dakle, nemoguće je svojevoljno odabrati notaru za provođenje određenog ostavinskog postupka. -5- Ostavinski postupak se završava izdavanjem rješenja o nasljeđivanju od strane notara kao povjerenika suda . U slučaju nužnosti izvođenja dokaza u inostranstvu u skladu sa Uredbom CE no 1206/2001 Vijeća od 28. 05.2001. godine o saradnji sudova država članica u pribavljanju dokaza u građanskim i trgovačkim stvarima, nadležan je sudija prvostepenog suda. 1.16. Rumunija Nakon 01.10.2011. godine vlasništvo se prenosi na nasljednike u skladu sa postupkom nasljeđivanja koje u pravilu provode notari. Prije navedenog datuma za nasljeđivanje umrlih osoba primjenjuju se odredbe starog građanskog zakonika. U slučajevima ako nasljednici ne postignu dogovor notar predmet vraća sudovima ili neposredno od strane stranaka u sporu u nasljedstvu predmet se dostavlja sudu. Dakle, notari su uključeni u postupak nasljeđivanja prije dvije godine u skladu sa standardima Evropske unije. 1.17. Španija U spornim ostavinskim postupcima nadležne su Španjolske sudske vlasti ( mjesna nadležnost suda na čijem je području ostavitelj imao posljednje prebivalište prije smrti), i to za cjelokupni ostavinski postupak. Notar je uključen u sljedećim slučajevima: - Kada je ostavitelj sastavio oporuku, notar ima obavezu da dostavi smrtni list i potvrdu o postojanju oporuke. - Ako ostavitelj nije ostavio oporuku notar određuje ko su nasljednici. U tom slučaju nadležan je notar koji se bira prema kriterijumu posljednje adrese ostavitelja. Ako ne postoji oporuka, djeca, unuci, roditelji, udovac ili udovica mogu se obratiti notaru radi davanja nasljedničke izjave. U drugim slučajevima nadležan je sud. Nužno je takođe obratiti se javnom bilježniku za davanje izjave o prihvatanju nasljedstva ili prenosu nasljedstva. Sudu se obraća u sljedećim slučajevima: - Ostavitelj nije ostavio oporuku, nema djece, roditelja, nadživjelog bračnog druga ili nadživjelog registrovanog životnog partnera . U tom slučaju sud treba donijeti rješenje o nasljeđivanju. - Za prihvatanje ili prenos nasljedstva kada nije moguće postići sporazum između svih nasljednika, u slučaju spora i neusklađenosti. 1.18. Slovenija U Republici Sloveniji sud je nadležan za postupanje u nasljednim stvarima. Ministarstvo pravosuđa je već započelo proceduru prenosa nadležnosti za ostavinske predmete sa -6- sudova na notare. Zemlje članice Evropske unije kao što je Slovenija koja je postala članica posljednjih godina usklađuje propise sa zakonodavstvom Evropske unije. 1.19. Srbija U toku je prijedlog za Izmjenu i dopunu Zakona o vanparničnom postupku. U sadašnjem Zakonu o vanparničnom postupku („Službeni glasnik SRS, br. 25/82 i 48/88 i „Službeni glasnik RS, br. 46/95- dr. Zakon, 18/05- dr. zakon i 85/129, dodaje se novi član 30a stav 1, a u kojem prijedlogu Izmjene i dopune Zakona o vanparničnom postupku predloženo: „Sud može javnom bilježniku povjeriti sprovođenje postupka za koji je po zakonu nadležan ili preduzimanje pojedinih vanparničnih radnji pod uslovom koji su predviđeni ovim zakonom. U članu 30v stav 1. Rješenje o određivanju javnog bilježnika kojim se upućuje povjereni predmet donosi predsjednik suda, a u stavu 3 istog člana je predloženo: „ Ako na području suda službeno sjedište ima više javnih bilježnika, sud je dužan da im predmet dodjeljuje ravnomjerno, prema azbučnom redu njihovih prezimena“. Srbija koja je otvorila proces pridruživanja i članstva u Evropsku uniju takođe kao i Slovenija usklađuje svoje zakone sa članicama Evropske unije. 1.20. Bosna i Hercegovina ( Entitet Republika Srpska i Entitet Federacije Bosne i Hercegovine) Notarska komora Republike Srpske je mišljenja da je neophodno predložiti izmjene i dopune Zakona o nasljeđivanju u Republici Srpskoj i podržava usvajanje nacrta novog Zakona o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pravilnikom je neophodno propisati da registar svih testamenata vode notarske komore. Podatke o sačinjenim testamentima dostavljaju: „notari, advokati, sudovi, diplomatsko konzularna predstavništva i sva lica koja su sačinila testament“. U članu 207. stav 3. Zakona o vanparničnom postupku u Republici Srpskoj („Službeni glasnik RS“, br. 36/09) je propisano: „Ministar pravde će u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu novog zakona donijeti pravilnik koji će regulisati vođenje upisnika o sačinjenim, pohranjenim i proglašenim notarskim testamentima, a koji će voditi Notarska komora Republike Srpske“. Notarska komora Republike Srpske je dostavila Ministarstvu pravde Republike Srpske prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku i Zakona o nasljeđivanju, u smislu da se propiše da notar obavlja povjerene poslove u ostavinskim predmetima. Sadašnje zakonsko rješenje da svi nasljednici daju izjavu da su saglasni da se postupak povjeri notaru, te da sud dostavi predmet notaru tek kada utvrdi da nema spora, među nasljednicima a što je propisano članom 145. stav 1. pod b. Zakona o vanparničnom postupku, nije moguće realizovati, jer sudije završe nesporan predmet i sud još nikada nije dostavio ni jednom notaru niti jedan ostavinski predmet.Sudovi su preopterećeni predmetima a rad sudova je skup, pa je dobro rješenje da sud ostavisnke predmete povjeri notarima. Notarska komora Republike Srpske podržava u cjelosti nacrt Zakona o nasljeđivanju Federacije Bosne i Hercegovine, a koje aktivnosti su započete u toku -7- 2012. godine, a posebno poglavlje da notari kao sudski povjerenici vode ostavinske postupke i registar testamenata u kojem nacrtu je propisano da isti vodi Notarska komora Federacije Bosne i Hercegovine. Sudovi treba da postupaju samo u spornim predmetima. Notarska komora Republike Srpske je mišljenja da se notarima u Bosni i Hercegovini mogu povjeriti i poslovi sporazumnog razvoda braka kao u Republici Njemačkoj. Smatramo opravdanim iz razloga što brakove zaključuju bračni supružnici državljani iz različitih država, da sudovi zbog uvođenja CMS sistema ne mogu završiti taj predmet u kraćem ( razumnom roku) . Svima nam je poznato da zbog ostvarivanja prava na rad državljani različitih država zaključuju brakove, a nakon realizovanja određenih radnih prava i sticanja prava na boravak u inostranstvu gdje su zaposleni, sporazumno raskidaju bračnu zajednicu. Mišljenja smo da sud nije u mogućnosti da blagovremeno završi sporazumni razvod braka, stoga postupak traje dugo ili najčešće u sudskoj praksi se pojavi problem da jedan od bračnih supružnika promjeni adresu stanovanja i nepoznato mu je boravište. Iz navedenog, sporazumni razvod braka nije moguće završiti zbog neurednog dostavljanja poziva od strane suda.Podnošenjem prijedloga za sporazumni razvod braka neophodno je izmijeniti propise. Sud može istovremeno sa zavođenjem predmeta u CMS sistem odmah isti dostavi nadležnom notaru kao povjereniku suda. Ovu materiju treba propisati u materijalnim propisima, a posebno u Porodičnom zakonu. Po sadašnjim propisima strankama nije moguće udovoljiti blagovremeno. Po našem mišljenju predmeti sporazumnog razvoda braka se mogu završiti kod suda po sadašnjim pravilima parničnog postupka najranije za 60 dana. 2. Povjeravanje nadležnosti notarima i rasterećenje sudova u izvršnim postupcima u Hrvatskoj, Makedoniji i Bosni i Hercegovini Javni bilježnici u Hrvatskoj provode sljedeće izvršne postupke: a) postupak dobrovoljnog osiguranja tražbina zasnivanjem založnog prava na pokretninama, b) postupak dobrovoljnog osiguranja tražbina prenosom vlasništva u svrhu osiguranja i prodaje u slučaju prisilne naplate na osnovu tih osiguranja ( tzv. fiducijarno osiguranje), c) postupak provođenja dražbe povjerene od strane suda i d) postupak određivanja izvršenja donošenjem rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave. Sve pobrojane nadležnosti rasterećuju sudove i smanjuje se broj izvršnih predmeta u sudovima. Takođe u Makedoniji izvršeno je rasterećivanje sudova u nespornim izvršnim poslovima. Posebno je važno istaći da je donošenjem Zakona u ugovornom zalogu ugovorne strane mogu da Ugovor o zalogu daju svojstvo izvršne isprave, ako pri ovjeri njihovih potpisa -8- daju izjavu da su saglasni da njihov ugovor o zalogu ima svojstvo izvršene isprave, a što je propisano članom 22. stav 2. Zakona o ugovornom zalogu („ Službeni glasnik Republike Makedonije“, br.5/2003). Realizaciju zaloga notar vrši na osnovu Zakona o ugovornom zalogu, a to praktično znači da se izbjegava dug i skup sudski izvršni postupak. Usvajanjem Zakona o izvršnom postupku („ Službeni glasnik Republike Makedonije“, br.5/2003), implemantacijom ovog zakona i prenošenjem nadležnosti na notare došlo je do značajnog rasterećenja i onako pretrpanih izvršnih odjeljenja u sudovima. Najveće rasterećenje sudova u dijelu izvršnog postupka provodi se nakon donošenja Zakona o izvršenju, koji se počeo primjenjivati 26.05.2006. godine. Izvršenje se ne provodi u sudu, već to vrše lica koja imaju javna ovlaštenja - izvršitelji. U Makedoniji takođe notari su ovlašteni da donose rješenja na osnovu vjerodostojne isprave. Ako stranka uloži prigovor notar dostavlja predmet nadležnom sudu. U članu 23. stav 1. tačka 3. Zakona o izvršnom postupku u Republici Srpskoj („ Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 59/03 i 85/03, 64/05, 118/07 i 29/10). izvršne isprave su : „izvršna notarska isprava“. Takođe, članom 27. stav 4. istog zakona je propisano:“ izvršna isprava podobna za izvršenje je isprava notara“. Notarska komora Republike Srpske će predložiti zakonska rješenja radi Izmjena i dopuna Zakona o izvršnom postupku u pogledu rješavanja efikasnog rasterećenja pravosuđa i prenošenja nespornih izvršnih predmeta o neplaćenim komunalnim računima i prenosa na javne agencije za izvršenje ili na notare. Zaključak Iz navedenog komparativnog prikaza nasljeđivanja u Evropskim državama proizilazi da je nepohodno nastaviti reformu u oblasti pravosuđa. Nužno je razmotriti mogućnost daljeg unapređenja notarske službe kao javne službe u Bosni i Hercegovini, uz kvalitetniju normativnu usklađenost sa svim propisima i prenošenjem nekih postupaka koji se vode po pravilima vanparničnog postupka iz nadležnosti sudova u nadležnost notarske službe. Po našem mišljenju uz promjenu zakonske regulative notari mogu obavljati povjerene ostavinske postupke, a u svrhu rasterećenja sudova. U nekoj skorijoj budućnosti može se izvršiti izmjena i dopuna Zakona o nasljeđivanju i Zakona o izvršnom postupku u oba entiteta tako da notari obavaljaju povjerene poslove u nespornim izvršenjima na osnovu vjerodostojne isprave. Posebno ističemo potrebu harmonizacije propisa iz oblasti notarijata u BiH zbog pravne sigurnosti stranaka. Analizirajući stanje po broju predmeta prema podacima izvještaja VST-a za 2012. godinu na kraju godine, bez komunalnih predmeta u cijeloj BiH je ostalo neriješeno 448. 294 , od čega je 34.616 ostavinskih predmeta, što u procentima iznosi 7,72% od ukupnog broja. U Republici Srpskoj ukupan broj neriješenih predmeta na karaju izvještajnog perioda iznosi 113.709 od toga 14.556 ostavinskih predmeta, što je 12,80% od ukupnog broja predmeta. -9- U Evropskim zemljama na osnovu preporuka vijeća Evrope koja se tiču rasterećenja sudova u ostavinskim i izvršnim postupcima u nespornim predmetima, notari kao povjerenici suda vode ove postupke. Posebno treba istaći države bivše Jugoslavije i to: Hrvatsku i Makedoniju, a takođe i aktivnosti Srbije i Slovenije da navedene nadležnosti u nespornim predmetima prenesu na notare kao povjerenike sudova. Bosna i Hercegovina je najmanje od svih država bivše Jugoslavije i država članica Evrposke unije uskladila svoje zakonodavstvo sa Evropskim standardima u predmetima nasljeđivanja i izvršenja, a koji se odnose na notare kao povjerenike sudova. Radi harmonizacije i usklađenosti propisa u Bosni i Hercegovini i razvoja notarske službe kao javne službe, provodeći standarde Evropske unije i proširivanjem nadležnosti notara, neophodno je predložiti izmjenu propisa koji regulišu postupak raspravljanja zaostavštine, poslove registracije poslovnih subjekata, kao i elektronskog povezivanja sudskih registara sa notarima, vođenja nespornih izvršnih postupaka na osnovu vjerodostojne isprave, sporazumni razvod braka i dr, kao svih povjernih poslova koje sud ustupa nadležnom notaru. Iz svih navedenih nadležnosti u nespornim predmetima koje preuzimaju notari kao povjerene poslove rasterećuju se sudovi. U Bosni i Hercegovini sudovi bi s jedne strane bili rasterećeni sa enormno visokim brojevima nespornih predmeta, a sa druge strane rješavanje ovih predmeta kod notara bilo bi mnogo brže i sa manje troškova. Sa posebnim poštovanjem, Irena Mojović, predsjednica - 10 -
© Copyright 2024 Paperzz
