close

Enter

Log in using OpenID

- BKS Bank

embedDownload
BKS Bank d.d.
JAVNA OBJAVA BONITETNIH ZAHTJEVA
KREDITNIH INSTITUCIJA
31.12.2013.
Rastite s nama!
1
Sukladno odredbama čl. 176. Zakona o kreditnim institucijama, te članka 10. Stavka 2. Odluke
o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, BKS Bank d.d., Rijeka objavljuje
informacije o jamstvenom kapitalu i kapitalnim zahtjevima za kreditni, tržišni i operativni rizik
sa stanjem na dan 31.12.2013. godine. BKS Bank d.d. ne priprema konsolidirane financijske
izvještaje.
Izvješće je dostupno na Internet stranicama BKS Bank d.d., Rijeka.
2
1.
Uvod
Odluka o javnoj objavi podataka jedna je od niza pravnih normi za primjenu Basela II,
prijedloga skupine propisa o visini vlastitoga kapitala, koje je Odbor za nadzor banaka iz
Basela iznio proteklih godina. Posebna se pozornost posvećuje osiguravanju visine
vlastitoga kapitala banaka i stvaranju jedinstvenih uvjeta tržišnoga poslovanja. Da bi
banke održale svoje poslovanje i bile u stanju pokriti neočekivane gubitke, moraju:
poduzeti odgovarajuće mjere predostrožnosti koje bi im omogućile ograničiti svoje rizike
poslovanja, uspostaviti kontrolne sustave nad izloženosti rizicima te ponajprije posjedovati
kapital koji odgovara njihovu riziku poslovanja, tj. vlastita sredstava kojima bi očuvale
svoju solventnost.
Basel II:
Model propisa o vlastitim sredstvima prema Baselu II
sastoji se od tri međusobno komplementarna stupa.
Minimalni kapitalni zahtjev (stup 1) definira iznos
vlastitih sredstava potreban za pokrivanje kreditnoga
rizika, rizika poslovanja i operativnoga rizika.
Postupak provjere u sklopu nadzora nad
kapitalom (stup 2) usmjeren je na dopunske,
kvalitativne sustave nadzora i što intenzivniji kontakt
između nadzornih organa i banaka.
Cilj jačanja tržišne discipline (stup 3) intenzivnijim javnim objavama informacija,
bankovnim vanjskim izvješćima za protekla razdoblja svim sudionicima u poslovanju.
Podatke treba objavljivati godišnje, pojedine podatke i polugodišnje.
Odluka o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija (NN, br. 1/2009.,
75/2009., 2/2010., 118/2011 i 67/2013.) (nadalje u tekstu „Odluka“)
2.
Obuhvat primjene bonitetnih zahtjeva
3.
Opći zahtjevi javnog objavljivanja
Kreditna institucija za koju se javno objavljuju informacije je BKS Bank d.d., Rijeka.
Banka na 31.12.2013. godine nije obavezna pripremati konsolidirane financijske
izvještaje.
Kreditna institucija dužna je objaviti ciljeve i politike upravljanja rizicima za svaku pojedinu
kategoriju rizika, uključujući sve rizike navedene u Odluci. Objavljivanje mora obuhvatiti
sljedeće kvalitativne informacije:
1)
2)
3)
4)
strategije i politike upravljanja rizicima,
strukturu i organizaciju funkcije kontrole rizika,
opseg i vrste sustava izvještavanja o rizicima i sustava za mjerenje rizika i
način zaštite od rizika i smanjenja rizika te strategije i postupke za praćenje učinkovitosti
zaštite od rizika i smanjenja rizika.
3
4.
Strategije i politike upravljanja rizicima
4.1.
Osnovna načela
BKS Bank d.d. (u daljnjem tekstu: Banka) donosi strategiju i politike upravljanja rizicima
koje obuhvaćaju ciljeve i osnovna načela preuzimanja i upravljanja rizicima te sklonost
Banke za preuzimanje rizika. Strategija i politika upravljanja rizicima se ažuriraju na
godišnjoj osnovi te se usklađuju s poslovnom strategijom.
Preuzimanje rizika na sistemski i organizirani način je jedna od osnovnih temelja na
kojima se zasniva cjelokupno poslovanje Banke.
Svo rukovodstvo i zaposlenici Banke obvezuju se djelovati u skladu sa politikama,
procedurama, uputama i drugim aktima koji se odnose na upravljanje rizicima a naročito
se obvezuju donositi odluke u skladu s navedenim aktima.
Banka je uspostavila sveobuhvatan, efikasan i prema ciljevima orijentiran sustav
upravljanja rizicima primjeren vrsti, opsegu i složenosti poslovanja.
U Banci su svi organizacijski dijelovi koji stvaraju rizike strogo odvojeni od organizacijskih
dijelova koji upravljaju rizicima i kontroliraju rizike.
Interna revizija redovito prati i ocjenjuje kao neovisno tijelo, učinkovitost i prikladnost
cijelog procesa upravljanja rizicima.
U procesu upravljanja rizicima, obzirom na opseg i strukturu svog poslovanja, svoje
mjesto u sastavu BKS Bank AG grupe te procjenu utjecaja pojedinih vrsta rizika, Banka
prati slijedeće vrste rizika:
•
•
•
•
•
•
Kreditni rizik,
Tržišni rizik,
Likvidnosni rizik,
Operativni rizik,
Kamatni rizik u knjizi banke,
Ostale rizike
4
4.2.
Profil rizika
Mjereno temeljem rizika kojima je potrebno upravljati, manifestacije rizika koje mogu
nastati revidiraju se godišnje od strane Uprave Banke te u obliku Profila rizika Banke za
2013. godinu utvrđene su kako slijedi:
Vrsta rizika
Kreditni rizik
Tržišni rizik
Kamatni rizik u knjizi banke
Likvidnosni rizik
Operativni rizik
Ostali rizici
4.3.
Podvrsta rizika
Rizik namire i rizik druge ugovorne strane
Rezidualni rizik
Razrjeđivački rizik
Valutno inducirani kreditni rizik
Koncentracijski rizik
Pozicijski rizik
Valutni rizik
Robni rizik
Reputacijski rizik
Strateški rizik
Upravljački rizik
Rizik utjecaja vanjskih činitelja
Rizik usklađenosti
Rizik novih poslova
Rizik države
Ozbiljnost
(severity)
Visoka
Visoka
Niska
Niska
Visoka
Visoka
Niska
Ne postoji
Niska
Ne postoji
Srednja
Srednja
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Niska
Proces upravljanja rizicima
Proces upravljanja rizicima uključuje slijedeća područja (procese):
4.3.1. Utvrđivanje i analiza rizika
• Utvrđivanje pojedinačnih relevantnih rizika,
• Utvrđivanje poslovnih područja koja nose relevantne rizike,
• Uvođenje postupaka mjerenja odnosno procjenjivanja rizika.
4.3.2. Ovladavanje rizikom ex ante
•
•
•
•
•
Utvrđivanje opsega pokrića rizika,
Utvrđivanje kapitalnih potreba za pokriće relevantnih rizika,
Utvrđivanje limita po pojedinim vrstama rizika,
Utvrđivanje potrebnih organizacijskih mjera (strukture i procedura), formiranje
Regulatornih tijela i kontrolnih jedinica,
5
• Edukacija zaposlenika.
4.3.3. Ovladavanje rizikom ex post
• Hedging aktivnosti
• Osiguranja
4.3.4. Praćenje i izvješćivanje
• Mjerenje (kvantifikacija), analiza i praćenje rizičnih stavki,
• Izvješćivanje
4.4.
Sklonost preuzimanju rizika
Utvrđivanje (identifikacija) rizika sastoji se u prepoznavanju i mjerenju poslovno kritičnih
rizika, a rezultira izračunom sklonosti preuzimanju rizika.
Sklonost preuzimanju rizika je najveća razina rizika kojoj se banka može i želi izložiti u
ostvarenju svoje poslovne strategije i ciljeva u postojećem poslovnom okruženju.
Sklonost preuzimanju rizika se sastoji:
a) Želje (namjere) za rizikom - količini i tipu rizika, kojeg Banka smatra prihvatljivim
preuzeti kako bi ostvarila dobit i realizirala svoju poslovnu strategiju i ciljeve u
postojećem poslovnom okruženju,
b) Kapaciteta za rizik kao apsolutnog limita rizika kojemu se banka može izložiti,
odnosno koliko ukupno Banka može izgubiti u slučaju najgoreg mogućeg ishoda;
te
c) Definirane tolerancije za rizik– kolikom se je riziku Banka spremna izložiti (koju
vjerojatnost je Banka spremna prihvatiti da se zadani ciljevi neće ostvariti).
Sklonost preuzimanju rizika je jasno određena i dokumentirana. Utvrđeni rizici uključuju
se u postupak procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala.
Ovladavanje rizikom ex ante Uprava utvrđuje limite rizika za svaku pojedinačnu vrstu
rizika što se zasniva na izračunu namjere za preuzimanju rizika. Osnovna svrha je
izbjegavanje rizika. Primjenjuje se prvenstveno kod aktivnosti s visokom frekvencijom
pojavljivanja, a (relativno) malim posljedicama.
Ovladavanje rizikom ex post postiže se prijenosom rizika (osobito kod malo vjerojatnih
događaja s velikim posljedicama) i/ili kontrolom rizika.
Kontrola rizika se koristi kod događaja s visokom vjerojatnosti i srednje do velikim
posljedicama, a podrazumijeva upravljanje, nadzor i prilagođavanje promjenama u skladu
s postavljenim limitima za rizike. Ovladavanje rizikom je zadaća Odbora za upravljanje
bilancom Banke i odnosi se na bilo koju osjetljivu poziciju u knjizi banke (osobito kod
tržišnih rizika).
Operativni rizici, naročito oni koji se odnose na osnovna sredstva, pokrivaju se
osiguranjem (kad god je to moguće).
Ako se određeni rizik ne može procjenjivati i pratiti kontinuirano, Banka nastoji izbjegavati
takve poslovne transakcije.
6
4.5.
Struktura i organizacija funkcija upravljanja rizikom
Sukladno strategiji i politici upravljanja rizicima Banke, odgovornost za upravljanje rizicima
je na organizacijskoj jedinici u kojoj rizik nastaje (tzv. Risk taking units), a kontrola sustava
upravljanja rizicima odgovornost je Funkcije kontrole rizika.
S obzirom na organizacijsku strukturu i veličinu, Banka nije organizirala zasebnu
organizacijsku jedinicu za poslove Funkcije kontrole rizika. Funkcija kontrole rizika
organizacijski je smještena u Odjelu za kontroling i računovodstvo.
Uprava Banke uz suglasnost Nadzornog odbora imenovala je glavnu osobu za funkciju
kontrole rizika koja je odgovorna za koordiniranje rada procesom upravljanja kontrole
rizika te njenog zamjenika.
Pored glavne osobe za funkciju kontrole rizika, funkcije aktivnosti procesa upravljanja
rizicima i njihove kontrole u prvom redu obavljaju voditelji organizacijskih jedinica u kojima
rizici nastaju i osobe koje oni u svom odjelu zaduže. U smislu obavljanja ovih aktivnosti, te
su osobe podređene glavnoj osobi za funkciju kontrole rizika.
Glavna osoba za funkciju kontrole rizika najmanje jednom godišnje sudjeluje na
sjednicama tijela koje izvještava.
Glavni cilj funkcije kontrole rizika je osigurati da Banka posluje u skladu s pravilima o
upravljanju rizicima, strategijama i politikama upravljanja rizicima uključujući i upravljanje
rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojem Banka posluje.
Funkcija kontrole rizika obavlja poslove u skladu s propisima, pravilima, načelima i
standardima struke. Funkcija kontrole rizika preispituje i prosuđuje usuglašenost
postojećeg poslovanja, djelotvornost metoda, kontrola i postupaka upravljanja rizicima sa
važećim propisima, pravilima, načelima i standardima struke.
Funkcija kontrole rizika, provođenjem kontrola, nastoji osigurati adekvatnost ukupnog
upravljanja rizicima u Banci u skladu sa strategijama, politikama i pravilima
upravljanja rizicima:
•
kontinuiranim nadzorom/kontrolom nad sustavom upravljanja rizicima
prvenstveno kroz provjeru poštivanja zadanih zakonskih i/ili internih limita,
•
provođenjem ciljanih kontrola određenih područja koja su najviše izložena
rizicima.
Kontrole pojedinih rizika i područja provode se u odmjerenim intervalima, čija
učestalost ovisi osobito o značajnosti pojedinog rizika ili područja. Funkcija kontrole
rizika teži najviše trogodišnjem intervalu u svim bitnim rizicima i područjima osim ako
nije drugačije propisano. U područjima sa nižim rizikom, mogu se predvidjeti i duži
intervali.
Glavna osoba zadužena za funkciju kontrole rizika izrađuje godišnji plan rada
temeljen na dokumentiranoj procjeni rizika kojima Banka jest ili kojim može biti
izložena.
Uprava Banke uz prethodnu suglasnost Revizorskog i/ili Nadzornog odbora prihvaća
plan rada funkcije kontrole rizika.
7
Na temelju godišnjeg plana rada glavna osoba za funkciju kontrole rizika izrađuje
operativne planove rada za svaki rizik odnosno za svako planirano područje rada.
Funkcija kontrole rizika sastavlja, u skladu s poslovima koje obavlja i utvrđenim
operativnim planovima rada:
•
•
Operativna izvješća,
Izvješća o radu funkcije kontrole rizika.
Funkcija kontrole rizika redovito prati status izvršenja danih prijedloga, preporuka i
mjera za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, te nedostataka i slabosti vezanu za
ocjenu adekvatnosti i učinkovitosti upravljanja rizicima, uključujući i informacije o
izloženosti rizicima.
5.
Jamstveni Kapital
Jamstveni kapital BKS Bank d.d. predstavlja iznos izvora sredstava koji je potrebno
održavati radi sigurnog i stabilnog poslovanja, odnosno ispunjenja obveza prema
vjerovnicima.
Jamstveni kapital BKS Bank d.d. uključuje iznos uplaćenog kapitala izdavanjem redovnih
dionica u iznosu od 200 milijuna.
Stavka rezerve i zadržana dobit sastoji se od zakonskih rezervi u iznosu od 9,248 milijuna
kuna umanjenih za gubitak tekuće godine.
Stavke koje umanjuju jamstveni kapital odnose se na ulaganja u nematerijalnu imovinu
prema Odluci o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija te potraživanja od osoba u
posebnom odnosu s Bankom.
Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala na dan 31. prosinca 2013. godine iznosi 21,46
posto.
Struktura jamstvenog kapitala na dan 31.12.2013.
OSNOVNI KAPITAL
1.
1.1.
1.1.1.
1.2.
1.2.1.
1.2.2.
1.2.3.
1.3.
1.4.
Osnovni kapital
Redovne i nekumulativne povlaštene dionice
Uplaćene redovne dionice
Rezerve i zadržana dobit
Rezerve
Zadržana dobit (gubici) proteklih godina
Dobit (gubitak) tekuće godine
Rezerve za opće bankovne rizike
(-) Nematerijalna imovina
2.1.
Od toga: (-) Odbijeno od osnovnoga kapitala
(-) Potraživanja i potencijalne obveze (po povlaštenim uvjetima)
prema osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom
2.1.1.
3.1.
3.1.1.
ODBITNE STAVKE
JAMSTVENI KAPITAL
Jamstveni kapital za velike izloženosti i ograničenja ulaganja
Jamstveni kapital za pokrivanje tržišnih rizika
(u 000 kuna)
200.427
200.000
200.000
537
9.248
0
-8.711
0
-110
-1.293
-1.293
199.134
199.134
8
6.
Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala
Ukupan iznos izloženosti razvrstan prema različitim kategorijama izloženosti i
iznosi kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik na dan 31.12.2013.
(u 000 HRK)
KATEGORIJE IZLOŽENOSTI
Središnja država i središnja
banka
Lokalna i regionalna
samouprava
Javna državna tijela
Institucije
Trgovačka društva
Stanovništvo
Investicijski fondovi
Ostale izloženosti
UKUPNO
Ponder
rizika
0%
100%
150%
20%
0%
20%
100%
50%
100%
150%
100%
150%
100%
0%
100%
Neto izloženost
prije primjene
tehnika
smanjenja
143.524
4.381
158
Neto izloženost
nakon primjene
tehnika smanjenja
3.756
45.758
173.504
7.706
61.855
729.409
21.650
85.453
230
42.780
6.373
35.939
1.362.476
Kapitalni
zahtjevi
143.524
4.381
158
0
526
28
45.758
173.504
7.706
61.855
641.640
21.650
83.711
230
42.780
6.373
35.923
1.272.949
0
4.164
925
3.711
70.999
3.897
9.801
41
5.134
0
4.311
103.627
3.756
90
Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva po vrstama rizika i stopa adekvatnosti
jamstvenog kapitala na dan 31.12.2013.
(u 000 HRK)
Vrsta kapitalnog zahtjeva
Iznos
Kapitalni zahtjev za kreditni rizik
103.627
Kapitalni zahtjev za operativni rizik
7.021
Kapitalni zahtjev za valutni rizik
715
Ukupno kapitalni zahtjevi
111.363
Jamstveni kapital
199.134
Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala
21,46%
U sklopu procesa upravljanja rizicima na razini Banke objedinjuju se svi relevantni rizici
vezani uz njezino poslovanje. Cilj identifikacije rizika je stalno, potpuno i ekonomično
objedinjavanje pojedinih rizika.
U sklopu izračuna kapaciteta preuzimanja rizika objedinjuju se svi izmjereni rizici u
sveukupan rizik kojemu je Banka izložena. Objedinjavanje rizika znači da se rezultati
mjerenja pojedinih vrsta rizika spajaju u potencijal ukupnoga gubitka od preuzimanja
rizika. S njim se uspoređuju raspoloživi iznosi za pokrivanje tih potencijalnih gubitaka
unutar izračuna apetita rizika koji Banka može podnijeti. Cilj je te usporedbe utvrditi je li
Banka u stanju prepoznati potencijalno očekivane gubitke te može li ih, dogode li se,
pokriti iz vlastitih sredstava bez teških negativnih posljedica za vlastito poslovanje.
Postupak procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala i izračun kapitalnih zahtjeva
uključuje:
1) Rizike za koje se izračunavaju minimalni kapitalni zahtjevi
Kreditni rizik (Standardizirani pristup, sukladan Odluci o adekvatnosti
jamstvenog kapitala kreditnih institucija)
9
Valutni rizik (u skladu sa člankom 552, stavak 1. Odluke o adekvatnosti
jamstvenog kapitala kreditnih institucija)
Operativni rizik (jednostavni pristup,
jamstvenog kapitala kreditnih institucija)
sukladno
Odluci
o
adekvatnosti
2) Rizike koji nisu u potpunosti pokriveni minimalnim kapitalnim zahtjevima
Valutno inducirani kreditni rizik (izloženost kreditnom riziku pozicija u kunama
indeksiranim na stranu valutu, sukladno Metodologiji Banke)
3) Rizike za koje se ne izračunavaju minimalni kapitalni zahtjevi:
Kamatni rizik u knjizi banke (u visini procijenjene promjene ekonomske
vrijednosti knjige banke, utvrđene u skladu sa Odlukom o upravljanju kamatnim
rizikom u knjizi banke, pojednostavljeni izračun)
Koncentracijski rizik (sukladno Metodologiji Banke)
Ostali rizici (prema Metodologiji Banke)
Banka je kreirala izvješće o primjeni postupka procjenjivanja adekvatnosti internog
kapitala koristeći podatke na dan 31.12.2013. godine. Izvješćem su opisane kvalitativne
metode upravljanja te kvantitativne metode mjerenja kapitalnih zahtjeva za pojedine
rizike. Banka je adekvatno kapitalizirana. Kapital banke pokriva kapitalne zahtjeve za sve
rizike za koje se računaju minimalni kapitalni zahtjevi.
Voditelji „risk taking units“ zaduženi su za upravljanje rizicima u svojim odjelima te za
potrebe izvješća o adekvatnosti internog kapitala opisuju postupke i načela upravljanja
rizicima.
Izračun kapitalnih zahtjeva te adekvatnosti jamstvenog kapitala zadatak je Odgovorne
osobe za Funkciju kontrole rizika i provodi se kvartalno.
Za izračun jamstvenog kapitala Banka koristi pristupe iz OAJKKI.
Obzirom da Banka spada u kategoriju malih banaka, za rizike iz prvog stupa (Kreditni,
Tržišni i Operativni) Banka nije razvijala vlastite metode već za izračun kapitalnih zahtjeva
za te rizike koristi metodologije iz OAJKKI.
Za ostale rizike za koje je Banka odlučila računati kapitalne zahtjeve, Banka je razvila
vlastite metodologije izračuna koje su adekvatne uzevši u obzir veličinu Banke.
Ukupni kapitalni zahtjev za izračun adekvatnosti internog kapitala jednak je zbroju
kapitalnih zahtjeva za pojedine rizike.
Tako dobiveni kapitalni zahtjev uspoređuje se s jamstvenim kapitalom od kojega mora biti
manji.
Banka kvartalno računa interne kapitalne zahtjeve. Za rizike prvog stupa, Banka koristi
jednake metodologije kao i za izračun regulatornih kapitalnih zahtjeva. Za ostale rizike koji
nisu pokriveni ovim metodologijama Banka je razvila vlastite metodologije. Ukupni interni
kapitalni zahtjevi za sve rizike zbrajaju se te uspoređuju s ukupno raspoloživim internim
kapitalom. Interni kapital u svakom trenutku mora biti veći od internih kapitalnih zahtjeva.
10
Banka ima razvijen sustav ranog upozorenja temeljem na omjeru pokrivenosti internih
kapitalnih zahtjeva internim kapitalom. Interni kapital Banke jednak je regulatornom
kapitalu.
Kapital
Planirani jamstveni (regulatorni) kapital
Planirani interni kapital
Ukupno raspoloživi interni kapital
Iznos
216.647
216.647
199.134
Vrste rizika
Rizici za koje se izračunavaju minimalni kapitalni
zahtjevi
Kreditni rizik
Tržišni rizici
Operativni rizici
Rizici koji nisu u potpunosti pokriveni minimalnim
kapitalnim zahtjevima
Valutno inducirani kreditni rizik
Rizici za koje se ne izračunavaju minimalni kapitalni
zahtjevi
Kamatni rizik u knjizi pozicija kojima se ne trguje
Koncentracijski rizik
Ostali rizici
Ukupni kapitalni zahtjevi / procjena internih
kapitalnih zahtjeva
Planiranje kapitala
Planirana
stopa
adekvatnosti
jamstvenoga (regulatornoga) kapitala
Planirani
jamstveni
(regulatorni)
kapital
Planirani raspoloživi interni kapital
Planirani interni kapitalni zahtjevi
Tekuća
godina + 1
Interni
kapitalni
zahtjevi
(stopa 12%)
Interni
kapitalni
zahtjevi
(stopa 8%)
111.363
103.627
715
7.021
74.242
69.085
477
4.681
9.803
9.803
6.536
6.536
19.612
3.681
10.363
5.568
14.302
3.681
6.908
3.712
140.778
95.079
Tekuća
godina + 2
Tekuća
godina + 3
19
18
17
199.827
199.827
161.167
200.385
200.385
173.210
203.942
203.942
187.890
11
7.
Kreditni rizik
7.1.
Definicija
Kreditni rizik je rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obveze prema
Banci.
7.2.
Sastavni dijelovi kreditnog rizika
7.2.1. Rizik namire i rizik druge ugovorne strane
Rizik namire i rizik druge ugovorne strane su rizici gubitka koji proizlaze iz neispunjavanja
obveza druge ugovorne strane.
7.2.2. Koncentracijski rizik
Koncentracijski rizik jest svaka pojedinačna, izravna ili neizravna, izloženost prema jednoj
osobi, odnosno grupi povezanih osoba ili skup izloženosti koje povezuju zajednički činitelji
rizika kao što su isti gospodarski sektor, odnosno geografsko područje, istovrsni poslovi ili
roba, odnosno primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika, koji može dovesti do takvih
gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja Banke.
Banka je definirala interne limite za koncentracijski rizik koji se odnose na gospodarski
sektor, geografsko područje, istovrsne poslove, grupe povezanih osoba te interne limite.
Kontrola limita vrši se tromjesečno a vrši ju Funkcija kontrole rizika.
7.2.3. Valutno inducirani kreditni rizik
Valutno inducirani kreditni rizik je rizik gubitka kojem je Banka dodatno izložena uslijed
odobravanja plasmana u stranoj valuti ili s valutnom klauzulom a koji proizlazi iz
dužnikove izloženosti valutnom riziku.
7.2.4. Rezidualni rizik
Rezidualni rizik jest rizik gubitka koji nastaje ako su priznate tehnike smanjenja kreditnog
rizika kojim se koristi Banka manje djelotvorne nego što se očekivalo.
7.2.5. Razrjeđivački rizik
Razrjeđivački rizik jest rizik gubitka zbog smanjenja iznosa otkupljenih potraživanja
nastalog zbog gotovinskih ili negotovinskih potraživanja dužnika koja proizlaze iz pravnog
odnosa s prijašnjim vjerovnikom, na temelju kojeg su nastala potraživanja koja su
predmet otkupa.
12
Ukupan iznos izloženosti kreditnom riziku na dan 31.12.2013.
Kategorije izloženosti
Izloženosti prema središnjim
državama ili središnjim
bankama
Izloženosti prema lokalnoj i
regionalnoj samoupravi
Izloženosti prema javnim
državnim tijelima
Izloženosti prema
institucijama
Izloženosti prema
trgovačkim društvima
Izloženosti prema
stanovništvu
Izloženosti u obliku udjela u
investicijskim fondovima
Krediti, depoziti,
potraživanja po kamatama
i ostala potraživanja
ukupan
iznos
Dužnički vrijednosni papiri
prosječan
iznos*
ukupan iznos
prosječan
iznos*
Izvanbilančne stavke
prosječan
iznos*
ukupan iznos
148.063
156.008
0
0
0
0
731
736
3.026
756
0
0
45.758
13.910
0
0
0
0
185.057
173.436
0
0
0
0
684.230
688.751
46.084
38.615
104.504
87.041
82.004
78.852
159
40
4.530
3.973
42.780
38.201
0
0
0
0
42.587
42.570
0
0
0
0
1.231.210
1.192.464
49.269
39.411
109.034
91.014
Ostale izloženosti
UKUPNO
(u 000 HRK)
* Prosječan iznos izloženosti izračunat za razdoblje od 01.01.2013. do 31.12.2013.
Geografska podjela bruto izloženosti kreditnom riziku na dan 31.12.2013.
Geografsko područje
HRVATSKA
Dubrovačko-neretvanska županija
Grad Zagreb i Zagrebačka županija
Istarska županija
Karlovačka županija
Koprivničko-križevačka županija
Krapinsko-zagorska županija
Ličko-senjska županija
Međimurska županija
Osječko-baranjska županija
Požeško-slavonska županija
Primorsko-goranska županija
Sisačko-moslavačka županija
Splitsko-dalmatinska županija
Šibensko-kninska županija
Varaždinska županija
Virovitičko-podravska županija
Vukovarsko-srijemska županija
Zadarska županija
AUSTRIJA
BELGIJA
ITALIJA
NJEMAČKA
UKUPNO
Krediti,
depoziti,
potraživanja po
kamatama i
ostala
potraživanja
1.057.425
6.618
626.584
15.273
77
2.427
8.580
371
3.063
274
536
274.694
1
54.442
166
31.998
3.069
27.240
2.012
89.403
12
35.857
48.513
1.231.210
Dužnički
vrijednosni
papiri
49.269
0
45.014
0
0
0
0
0
0
0
0
463
0
2.722
0
1.070
0
0
0
0
0
0
0
49.269
(u 000 HRK)
Klasične
izvanbilančne
stavke
109.034
0
43.616
5.746
3
0
17
0
0
0
0
59.481
0
0
0
0
0
171
0
0
0
0
0
109.034
Ukupno
1.215.728
6.618
715.214
21.019
80
2.427
8.597
371
3.063
274
536
334.638
1
57.164
166
33.068
3.069
27.411
2.012
89.403
12
35.857
48.513
1.389.513
13
Podjela bruto izloženosti prema vrsti djelatnosti na dan 31.12.2013
Glavne vrste djelatnosti
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
Građevinarstvo
Hoteli i restorani
Izdavačka i tiskarska djelatnost, te umnožavanje
snimljenih zapisa
Javna uprava i obrana
Obrazovanje
Ostale društvene,socijalne i osobne uslužne
djelatnosti
Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne
usluge
Prerađivačka industrija - ostalo
Prijevoz, skladištenje i veze
Proizvodnja hrane i pića
Proizvodnja kemikalija, kemijskih proizvoda i
umjetnih vlakana
Proizvodnja odjeće, dorada i bojenje krzna
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih
proizvoda
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i
opreme
Rudarstvo i vađenje
Stanovništvo i obrtnici
Trgovina na veliko i malo
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
Ostalo
UKUPNO
Krediti,
depoziti,
potraživanja
po kamatama i
ostala
potraživanja
Dužnički
vrijednosni
papiri
(u 000 HRK)
Klasične
izvanbilančne
stavke
Ukupno
412.582
232.986
24.275
0
16.447
159
157
67.162
1
412.739
316.595
24.435
1.053
3.601
3.025
0
0
0
4.078
3.601
5.290
0
12.374
14.764
53.883
11.156
48.314
39.808
2
7.050
2.995
523
26.109
0
78.048
216.398
3.390
36.609
1.231.210
0
0
12.374
0
2.274
17.038
0
7.080
60.963
0
0
2
0
0
0
0
0
0
3.749
0
0
25.889
0
0
49.269
130
1.941
7.841
350
150
0
0
4.311
1.810
2.378
13.449
0
0
109.034
5.420
13.097
56.155
40.158
7.200
2.995
523
34.169
1.810
80.426
255.736
3.390
36.609
1.389.513
14
Podjela bruto izloženosti prema preostalom dospijeću na dan 31.12.2013.
Bruto izloženost po kategorijama prema
preostalom dospijeću
Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim
bankama
Do 1 mjesec
Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi
Do 1 mjesec
1 do 3 mjeseca
3 do 12 mjeseci
12 do 24 mjeseca
Izloženosti prema javnim državnim tijelima
Preko 24 mjeseca
Izloženosti prema institucijama
Do 1 mjesec
1 do 3 mjeseca
Izloženosti prema trgovačkim društvima
Do 1 mjesec
1 do 3 mjeseca
3 do 12 mjeseci
12 do 24 mjeseca
Preko 24 mjeseca
Izloženosti prema stanovništvu
Do 1 mjesec
1 do 3 mjeseca
3 do 12 mjeseci
12 do 24 mjeseca
Preko 24 mjeseca
Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima
Do 1 mjesec
Ostale izloženosti
Do 1 mjesec
3 do 12 mjeseci
12 do 24 mjeseca
Preko 24 mjeseca
Ukupno
Krediti, depoziti,
potraživanja po
kamatama i ostala
potraživanja
148.063
148.063
731
2
729
45.758
45.758
185.057
165.579
19.478
684.230
127.705
27.270
130.221
52.786
346.248
82.004
4.292
194
993
1.235
75.290
42.780
42.780
42.587
8.863
629
217
32.878
1.231.210
Dužnički
vrijednosni
papiri
(u 000 HRK)
Klasične
izvanbilančne
stavke
Ispravci
vrijednosti
0
0
0
3.026
0
0
129
795
2.102
0
0
0
0
0
-3.847
-3.847
46.084
4.472
642
40.970
-21.905
-20.502
0
104.504
70.911
10.618
17.362
3.401
2.212
4.530
2.635
19
292
69
1.515
0
0
0
-274
-274
49.269
109.034
-27.036
159
159
-13
-1.390
-1.010
-971
-39
0
15
-268
-1.839
-600
-3.850
-2.910
42
4.078
3.601
17.038
5.420
60.963
13.097
56.155
40.158
0
0
2.344
101
6.936
1.097
6.267
1.660
0
0
-1.151
-42
-2.027
-324
-4.256
-1.556
0
0
-814
-144
-1.372
-337
-2.347
-6
0
0
-337
102
-655
13
-1.909
-1.550
-71
0
-1
-15
0
-530
-4.659
-40
0
-67
0
-2
-23
0
-1.010
-2.482
-111
0
-4
0
1
8
0
480
-2.177
71
0
12.374
2
7.200
2.995
523
34.169
1.810
80.426
255.736
3.390
36.609
1.389.513
4.751
1
7.049
0
3
23
0
2.640
19.126
345
0
80.998
-2.938
-1
-27.036
-863
-1
-12.286
-2.075
-4
0
-14.750
0
0
Troškovi
(prihodi od ukidanja)
rezerviranja za identificirane
gubitke s osnove
izvanbilančnih obveza
Iznos izvanbilančnih obveza za
koji su izdvojena rezerviranja
za identificirane gubitke
Stanje rezerviranja za
identificirane gubitke s osnove
izvanbilančnih obveza na dan
31.12.2012.
-4.118
-4.749
-558
Otpisi/
prihodi od naplate plasmana
otpisanih u 2013. godini
Troškovi (prihodi od ukinutih)
ispravaka vrijednosti u 2013.
godini
Stanje ispravaka vrijednosti
plasmana na dan 31.12.2012.
Stanje ispravaka vrijednosti
plasmana na dan 31.12.2013.
4.120
23.969
566
Stanje rezerviranja za
identificirane gubitke s osnove
izvanbilančnih obveza na dan
31.12.2013.
UKUPNO
412.739
316.595
24.435
Dospjela nenaplaćena
potraživanja na dan 31.12.2013.
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
Građevinarstvo
Hoteli i restorani
Izdavačka i tiskarska djelatnost, te umnožavanje snimljenih
zapisa
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
Obrazovanje
Ostale društvene,socijalne i osobne uslužne djelatnosti
Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge
Prerađivačka industrija - ostalo
Prijevoz, skladištenje i veze
Proizvodnja hrane i pića
Proizvodnja kemikalija, kemijskih proizvoda i umjetnih
vlakana
Proizvodnja odjeće, dorada i bojenje krzna
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme
Rudarstvo i vađenje
Stanovništvo i obrtnici
Trgovina na veliko i malo
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
Ostalo
Bruto iznos izloženosti
Glavne vrste djelatnosti
Iznos plasmana kod kojih je
izvršeno umanjenje (ispravak)
vrijednosti
Iznos izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i promjene u ispravcima vrijednosti po
djelatnostima
(u 000 HRK)
4.219
23.337
602
4.751
322
6
491
102
4.220
1.126
5.454
1.575
2
-241
-245
16
1
57
24
49
0
1.692
17.941
351
0
66.322
0
0
80.998
-27.036
-12.286
-14.747
22
-8.064
-76
0
0
-4.076
233
0
3
0
-2.794
5
0
0
0
0
0
0
0
0
-3
0
-14.750
66.011
6.589
21.306
5.482
2
0
8.502
350
2
0
0
23.766
1
2
1
0
0
1
7
11
0
273
27
-241
-4
-245
66.322
17
Stanje rezerviranja za
identificirane gubitke s osnove
izvanbilančnih obveza na dan
31.12.2013.
Otpisi/
prihodi od naplate plasmana
otpisanih u 2013. godini
-245
Iznos izvanbilančnih obveza za
koji su izdvojena rezerviranja
za identificirane gubitke
-12.021
-742
-2.996
-919
-1
0
-187
-597
-1
-3
0
-6.570
-5
0
0
0
0
0
0
0
0
-265
0
Troškovi (prihodi od ukinutih)
ispravaka vrijednosti u 2013.
godini
Stanje ispravaka vrijednosti
plasmana na dan 31.12.2012.
Stanje ispravaka vrijednosti
plasmana na dan 31.12.2013.
-26.768
-720
-11.060
-995
-1
0
-4.263
-364
-1
0
0
-9.364
0
0
0
0
0
0
0
0
0
-268
0
0
0
Troškovi
(prihodi od ukidanja)
rezerviranja za identificirane
gubitke s osnove
izvanbilančnih obveza
1.389.513
80.730
6.618
24.803
1.959
2
0
8.517
371
1
0
0
38.458
1
0
0
0
0
0
0
0
0
268
0
Stanje rezerviranja za
identificirane gubitke s osnove
izvanbilančnih obveza na dan
31.12.2012.
UKUPNO
1.215.728
6.618
715.214
21.019
80
2.427
8.597
371
3.063
274
536
334.638
1
57.164
166
33.068
3.069
27.411
2.012
89.403
12
35.857
48.513
Dospjela nenaplaćena
potraživanja na dan 31.12.2013.
HRVATSKA
Dubrovačko-neretvanska županija
Grad Zagreb i Zagrebačka županija
Istarska županija
Karlovačka županija
Koprivničko-križevačka županija
Krapinsko-zagorska županija
Ličko-senjska županija
Međimurska županija
Osječko-baranjska županija
Požeško-slavonska županija
Primorsko-goranska županija
Sisačko-moslavačka županija
Splitsko-dalmatinska županija
Šibensko-kninska županija
Varaždinska županija
Virovitičko-podravska županija
Vukovarsko-srijemska županija
Zadarska županija
AUSTRIJA
BELGIJA
ITALIJA
NJEMAČKA
Iznos plasmana kod kojih je
izvršeno umanjenje (ispravak)
vrijednosti
Geografsko područje
Bruto iznos izloženosti
Iznos izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i promjene u ispravcima vrijednosti po
značajnim geografskim područjima
(u 000 HRK)
0
0
Promjene u ispravcima vrijednosti u 2013. godini
Promjene u ispravcima
vrijednosti i rezerviranjima
Umanjenje (ispravak)
vrijednosti plasmana
Rezerviranja za identificirane
gubitke s osnove
izvanbilančnih obveza
Ispravci vrijednosti plasmana
skupine A na skupnoj osnovi
Rezerviranja za
izvanbilančne obveze
skupine A na skupnoj osnovi
7.3.
Početno stanje
ispravaka
vrijednosti i
rezerviranja
(u 000 HRK)
Smanjenja
ispravaka
vrijednosti/
ukinuta
rezerviranja
tijekom
izvještajnog
razdoblja
Povećanja
ispravaka
vrijednosti i
rezerviranja
tijekom
izvještajnog
razdoblja
Otpisi na teret
ispravaka
vrijednosti
tijekom
izvještajnog
razdoblja
Stanje
ispravaka
vrijednosti i
rezerviranja na
dan
31.12.2013.
-12.286
-18.382
3.387
245
-27.036
0
0
0
0
0
-9.650
-1.701
0
0
-11.351
-787
-303
0
0
-1.090
Načela upravljanja kreditnim rizikom
Strategija upravljanja rizicima Banke definira da Kreditni rizik može proizlaziti iz kreditne
sposobnosti klijenta ili neizravno o državi u kojoj se posao realizira. Obzirom da
odobravanje kredita korporativnim klijentima i građanima predstavlja ključnu aktivnost
Banke, kreditni rizik koji proizlazi iz poslovanja s klijentima i bankama je najznačajnija
vrsta rizika u Banci.
Iz tog razloga detaljna procjena rizika svakog pojedinačnog kreditnog aranžmana u tijeku
procesa odobravanja ima visoki prioritet. Osnova za svaku kreditnu odluku je dubinska
analiza kreditnog angažmana uključujući procjenu svih relevantnih čimbenika koji mogu
imati utjecaj.
Uprava Banke je Strategijom upravljanja rizicima ustanovila sljedeća načela u svrhu
nadzora poslova s klijentima i ograničavanja kreditnog rizika u poslovanju, i to su;
Poznaj svog klijenta: Banka treba poznavati svog klijenta. Kredit mora biti odobren
samo nakon detaljnog ispitivanja klijentove kreditne sposobnosti.
Princip dva para očiju: Krediti mogu biti odobreni tek nakon što je druga osoba
izvršila provjeru
Kreditni rating: Svi klijenti s obvezom prema Banci trebaju biti podvrgnuti rating
postupku
Praćenje i godišnja procjena plasmana: Angažmani Banke po osnovi plasmana
klijentima podliježu provjeri jednom godišnje
Zahtjevi za osiguranjem (kolateralima): Tražena vrijednost kolaterala ovisi o
utvrđenom ratingu klijenta i vrsti proizvoda
Namjena plasmana: U procesu obrade zahtjeva za plasman, Banka utvrđuje svrhu
plasmana te provjerava da li je korištenje plasmana realizirano kako je ugovoreno
Standardna pravila za vrednovanje kolaterala: Pravila kako se vrednuju pojedine
vrste kolaterala su standardizirana na osnovu iskustva iz prošlosti
Sustav ovlaštenja u ovisnosti o kreditnom ratingu: Ovlaštenja za odobravanje
plasmana su jasna i transparentna. Ovlaštenja se dodjeljuju ovisno o kreditnom
ratingu, o iznosu izloženosti Banke prema klijentu i s njim povezanim osobama te
ovisno o uvjetima pod kojima se plasman odobrava.
18
Limiti za velike izloženosti:najveća izloženost prema jednom klijentu i s njim
povezanim osobama smije iznositi najviše 25% jamstvenog kapitala Banke. Za
poslove kojima bi izloženost prema jednom klijentu prešla 10% jamstvenog kapital
potrebna je suglasnost Nadzornog odbora
Upravljanje problematičnim plasmanima: Problematičnim plasmanima upravljaju
posebno educirani i iskusni zaposlenici.
7.4.
Odgovornost
7.4.1.
Pravila za upravljanje kreditnim rizikom na razini pojedinačnog klijenta
Pojedinačna procjena rizika kroz ovaj proces osigurava zajamčeno tržišno neovisan
votum uzimajući u obzir važeće kreditne smjernice. Procjena se vrši u Odjelu za
upravljanje kreditnim rizikom i pozadinske poslove. Odjel za upravljanje kreditnim rizikom i
pozadinske poslove odgovoran je i za problematične plasmane.
7.4.2.
Pravila za upravljanje kreditnim rizikom na razini portfelja
Banka je uspostavila sustav za kontinuiranu analizu strukture i kvalitete ukupnog
kreditnog portfelja koji uključuje analizu koncentracijskog rizika sadržanog u portfelju i
procjenu budućih kretanja strukture i kvalitete kreditnog portfelja. Te se analize uzimaju u
obzir pri definiranju strategija i politika preuzimanja kreditnog rizika.
7.5.
Kontrola
7.5.1.
Razina pojedinačnog klijenta
Primjenom uputa i procesa nadzora, kreditni angažmani se redovito nadziru.
Sustav nadzora kreditnog rizika propisan Strategijom upravljanja rizicima uključuje:
•
•
Godišnju provjeru kreditnih angažmana, a posebno ratinga, vrednovanje
kolaterala i sposobnosti dužnika da otplati obvezu,
Tekući nadzor poštivanja obveza kao i pridržavanja odobrenih kreditnih linija, po
potrebi, konzultacije između savjetnika i Odjela za Upravljanje kreditnim rizikom i
pozadinske poslove.
•
Redovne aktivnosti unutarnje revizije i određivanja klijenata na koje se tijekom
revizijskih pregleda treba obratiti posebnu pažnju,
•
Valutno indicirani kreditni rizik na razini pojedinačnog klijenta nadzire se od strane
savjetnika, ali i Odjela za upravljanje kreditnim rizikom i pozadinske poslove,
•
7.5.2.
Banka provodi proces klasifikacije plasmana u skupine prema nadoknadivosti
temeljem jasnih kvantitativnih i kvalitativnih kriterija, a sve u skladu sa Odlukom
regulatora o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija.
Razina portfelja
Izvještavanje o riziku osigurava informacije o promjenama u strukturi plasmana na razini
portfelja i treba biti nezavisno od obavljanja „Front i Back office“ aktivnosti.
19
Banka definira ciljne veličine na razini portfelja. Posebna pažnja pridodaje se praćenju
kreditnom i koncentracijskom riziku na razini portfelja.
Pri procjeni rizičnosti ukupnog kreditnog portfelja, Banka provodi testiranje otpornosti na
stres.
7.6.
Testiranje otpornosti na stres
Banka koristi Analizu scenarija kojom se procjenjuje utjecaj istodobne promjene više
faktora rizika na financijsko stanje kreditne institucije u jasno definiranim stresnim
okolnostima.
Testiranje otpornosti na stres je tehnika upravljanja rizicima koja se koristi za procjenu
potencijalnih učinaka specifičnih događaja i/ili promjene više faktora rizika na financijsko
stanje kreditne institucije.
Testiranje otpornosti na stres definirano Kredit risk stres test metodologijom simulira
šokove do kojih nikada prije nije došlo, upotrebljava se da bi se procijenila otpornost
modela na moguće promjene u gospodarskom i financijskom okruženju.
Banka redovito održava i ažurira okvir testiranja otpornosti na stres (minimalno jedan put
godišnje). Učinkovitost programa testiranja otpornosti na stres kao i izdržljivost glavnih
pojedinačnih komponenti Banka procjenjuje redovno i neovisno. Banka je izradila stres
test za 2013. godinu. Umanjena vrijednost internog kapitala je dovoljna za pokrivanje
internih kapitalnih zahtjeva. Adekvatnost kapitala je i dalje zadovoljavajuća.
7.7.
Izvješćivanje
Voditelji odjela, Uprava i Nadzorni odbor redovno se i u dovoljnoj mjeri izvještavaju o
kreditnom riziku, uključujući i o značajnim iznimkama u politikama, procedurama i
kreditnim limitima.
Izvještaji koji se dostavljaju Upravnom i Nadzornom Odboru:
•
Pregled nenaplaćenih potraživanja
•
Prijedlog umanjenja vrijednosti plasmana
•
Umanjanje vrijednosti plasmana za identificirane rizike
•
Risk reporti o problematičnim klijentima
• Izvješće o kreditnom riziku - Funkcija kontrole rizika provodi kontrolu i izvješćuje o
riziku na razini. Kontrola rizika sastoji se od analize strukture portfelja, iznosa
izloženosti prema pojedinim kriterijima te usporedbe izloženosti s utvrđenim
limitima za pojedine kriterije. Temeljem kontrole, sastavlja se kvartalno izvješće o
riziku koje se dostavlja Upravi Banke a koje služi kao središnji instrument
upravljanja rizikom i njegova nadziranja.
20
7.8.
Umanjenje vrijednosti plasmana
Temeljem Odluke HNB-a o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih
institucija, te Upute Banke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza Banke,
dospjela nenaplaćena potraživanja koja nisu izvršena u roku dužem od 90 dana
kategoriziraju se u rizične skupine ukoliko nisu pokrivena adekvatnim instrumentima
osiguranja, ili je sasvim izvjesno da klijent neće biti u mogućnosti izvršiti svoje obveze u
cijelosti. Potraživanja koja nisu naplaćena duže od:
90-180 dana - ispravak vrijednosti 30%,
120-270 dana - ispravak vrijednosti 70%,
270-365 dana - ispravak vrijednosti 90%,
> 365 dana - ispravak vrijednosti 100%.
Ako nastupi dužnikova neurednost u podmirivanju obveza, a procjena budućih novčanih
tokova temelji se na vrijednosti adekvatnih instrumenata osiguranja, te ako Banka ne
poduzme odgovarajuće pravne radnje za naplatu svojih potraživanja aktiviranjem
instrumenata osiguranja, dužna je plasmane rasporediti u rizičnu podskupinu B-1 ili lošiju i
za njih provesti stopostotni ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih
kamatnih prihoda te odgovarajući ispravak vrijednosti u visini od najmanje 10%
potraživanja po glavnici plasmana. Ako Banka ne poduzme odgovarajuće pravne radnje
za naplatu svojih potraživanja aktiviranjem adekvatnih instrumenata osiguranja u roku od
godinu dana od nastupanja dužnikove neurednosti u podmirivanju obveza, dužna je
provesti ispravak vrijednosti od najmanje 20% potraživanja po glavnici plasmana.
Bez obzira na pravne radnje poduzete radi naplate potraživanja, ako naplata nije
obavljena u roku od dvije godine, računajući od dana kada je nastupila dužnikova
neurednost u podmirivanju njegovih obveza, Banka je dužna nenaplaćene plasmane do
dana njihove naplate raspoređivati u rizičnu podskupinu B-1 ili lošiju te, uzimajući u obzir
preostale izglede za naplatu, provesti stopostotni ispravak vrijednosti potraživanja na
osnovi obračunatih kamatnih prihoda te ispravak vrijednosti u visini od najmanje 30%
potraživanja po glavnici plasmana te ga svakih daljnjih 180 dana povećavati za još 5%
potraživanja po glavnici plasmana.
8.
Tržišni rizik
8.1.
Definicija tržišnog rizika
Tržišni rizik definira se kao opasnost od promjena tržišnih cijena i gubitak koji može
proizaći iz nepovoljnog i neočekivanog razvoja cijena. Tržišni rizicima smatraju se:
(a) Pozicijski rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog
instrumenta ili, kod derivativa, promjene cijene odnosno varijable. Dijeli se na
opći i specifični,
(b) Valutni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tečaja valute i/ili
promjene cijene zlata,
(c) Robni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe.
21
8.2.
Načela upravljanja rizikom
U okviru ove skupine rizika, za Banku je značajan valutni rizik (rizik promjene tečaja
valuta).
Valutni rizik pokazuje osjetljivost financijskog stanja Banke na fluktuaciju tečajeva stranih
valuta te je u svrhu zaštite od rizika nepovoljnih međuvalutnih kretanja nužno kontrolirati i
pratiti otvorenost ukupne devizne pozicije, otvorenost u svakoj pojedinoj valuti te kretanje
tečajeva stranih valuta u odnosu na domaću.
Valutnim rizikom Banka upravlja postavljajući ograničenja na pojedine pozicije. Ključni
limit upravljanja valutnim rizikom je neto otvorena devizna pozicija. U svrhu upravljanja
valutnim rizikom Banka je utvrdila kriterije otvorenosti, odnosno limite za ukupnu deviznu
poziciju i za Banku najznačajnije valute.
S obzirom da je otvorenost devizne pozicije Banke u tekućoj godini primarno nastajala
kao rezultat pruženih usluga klijentima u valuti (kupoprodaje deviza) i odobrenih kredita i
primljenih depozita u kunama s valutnom klauzulom, za mjerenje i zaštitu izloženosti
valutnom riziku Banka je koristila jednostavne metode.
Kratkoročni cilj upravljanja rizikom jest zaštita od neprihvatljive devizne
pravovremeno i korektno izvješćivanje u utvrđenom riziku.
pozicije i
Dugoročni cilj upravljanja rizikom jest zaštita kapitala i povećanje profita kroz izbjegavanje
nepredviđenih gubitaka i nepoštivanja regulatornih zahtjeva kao i zaštitom od gubitka
povjerenja investitora.
8.3.
Mjerenje rizika i testiranje otpornosti na stres
Osnovna metoda mjerenja valutnog rizika obuhvaća utvrđivanje dnevne otvorenosti
devizne pozicije Banke
Stres test na valutni rizik u tekućoj godini pripremao se je na mjesečnoj osnovi, a po
potrebi i češće.
8.4.
Limiti
Banka propisuje kvantitativne limite za valutni rizik tj. za otvorenost deviznih pozicija
koji su značajno niži od onih propisanih od strane regulatora.
8.5.
Odgovornosti
Za upravljanje tržišnim rizikom i otvorenošću devizne pozicije odgovoran je Odjel
riznice.
8.6.
Kontrola
Za kontrolu tržišnog rizika i otvorenosti devizne pozicije odgovorna je osoba zadužena za
Funkciju Kontrole Rizika.
22
8.7.
Izvješćivanje o riziku
Izloženost valutnom riziku se izvješćuje na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj osnovi. Izvještaji o
valutnom riziku se mjesečno dostavljaju ALCO odboru. Odjel za kontroling i
računovodstvo, prema metodologiji propisanoj od strane Hrvatske narodne banke
priprema do 14 sati svakog radnog dana izvješća o izloženosti valutnom riziku po
pojedinim valutama i o ukupnoj izloženosti za prethodni dan.
9.
Rizik udjela
BKS Bank d.d. u tekućoj godini iskazuje dva manjinska udjela u drugim društvima. Banka
smatra da njihova vrijednost iskazana u poslovnim knjigama banke nije materijalno
značajna te sukladno tome javno ne objavljuje detalje navedenom riziku udjela.
10. Kamatni rizik u knjizi banke
10.1.
Definicija kamatnog rizika
Kamatni rizik u knjizi banke jest rizik gubitka koji proizlazi iz mogućih promjena kamatnih
stopa, a koje utječu na pozicije u knjizi banke.
10.2.
Načela upravljanja rizikom
Pored izvješća o kamatnom riziku za potrebe HNB-a, kamatni rizik u knjizi banke se
ekstenzivno analizira i kontrolira od strane Odjela za kontroling i računovodstvo i
predstavlja osnovu za razmatranje i mjere koje donosi ALCO na kvartalnoj osnovi.
ALCO predlaže i kontrolira mjere u svezi kamatnog rizika u knjizi banke u okviru redovnih
mjesečnih/kvartalnih sjednica. Odluke se donose na temelju analiza dostavljenih od strane
Odjela za kontroling i računovodstvo
10.3.
Mjerenje rizika i testiranje otpornosti na stres
Mjerenje i upravljanje izloženosti kamatnom riziku Banka je provodila na sljedeće načine:
•
•
•
•
•
mjerenjem utjecaja promjene kamatnih stopa na promjenu ekonomske
vrijednosti knjige banke (pojednostavljeni izračun - GAP model).
postavljanjem limita za najveće dopuštene izloženosti
mjerenjem izloženosti pri stresnim tržišnim uvjetima.
praćenje i analiziranje kamatnih prihoda i kamatnih rashoda
analizom kamatnih stopa konkurencije
Banka je provela stres test na kamatni rizik krajem 2013. godine.
23
Limiti
Za identifikaciju i predlaganje limita nadležan je ALCO.
Za praćenje i mjerenje limita, kao i izvješćivanje o njima nadležan je Odjel za kontroling i
računovodstvo. Limit za ukupnu izloženost po kamatnom rizikom je u tekućoj godini
postavljen na razinu značajno nižu od one koja je postavljena od strane regulatora.
10.4.
Kontrola
Funkcija kontrole rizika kvartalno prati rezultate mjerenja utjecaja promjene kamatnih
stopa na promjenu ekonomske vrijednosti knjige banke te apsolutni iznos promjene
ekonomske vrijednosti knjige banke uključuje u izračun adekvatnosti internog kapitala u
obliku kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik u knjizi banke.
Unutarnja revizija godišnje nadzire i provjerava sustav upravljanja kamatnim rizikom u
knjizi banke, te ocjenjuje njegovu primjerenost i djelotvornost: provjera ispravnosti,
točnosti i konzistentnosti ulaznih podataka sustava mjerenja, ispravnost izračuna,
redovitost izvještavanja Uprave i ostalih relevantnih osoba i tijela u Banci.
10.5.
Izvješćivanje o riziku
Izvješćivanje Hrvatske narodne banke te interno izvješćivanje o kamatnom riziku prema
ALCO odboru provodi Odjel kontrolinga i računovodstva na kvartalnoj osnovi.
Rezultati stres testa za kamatni rizik izvješćuju se jednom godišnje prema ALCO odboru
te se usvajaju od strane Uprave Banke.
10.6.
Kvantitativni podaci o riziku
Banka utvrđuje neto izloženost kamatonosno osjetljivih pozicija po značajnijim valutama
(HRK, EUR i ostale valute).
Banka utvrđuje period moguće promjene kamatne stope prema:
o mogućnosti vlastitog utjecaja na promjenu kamatne stope (administrativno
promjenjive kamatne stope - AKS)
o mogućnost promjene uvjetovane dospijećem (fiksne kamatne stope) – FKS
o mogućnost promjene uvjetovane tržištem (promjenjive kamatne stope)- PKS
Kod utvrđivanja visine promjene ekonomske vrijednosti knjige Banke koristi postupak
pojednostavljenog izračuna.
Promjena ekonomske vrijednosti u knjizi banke na dan 31.12.2013.
Oznaka
Pozicija
valute
Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS)
EUR
Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS)
HRK
Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS)
OST
Promjena ekonomske vrijednosti
Jamstveni kapital
Promjena ekonomske vrijednosti/ Jamstveni kapital × 100
(u 000 HRK)
Iznos
-3.790
197
-88
-3.681
199.134
-1,85
24
11. Likvidonosni rizik
11.1.
Definicija likvidonosnog rizika
Likvidnost banke predstavlja njezinu sposobnost financiranja povećanja aktive i
podmirenja obveza po njihovom dospijeću.
Likvidnosni rizik proizlazi iz nepoklapanja dospijeća stavaka aktive i stavaka pasive
odnosno s dospijećem vanbilančinih stavaka koji mogu rezultirati nemogućnošću
podmirenja svojih obveza po dospijeću istih.
Sukladno Strategiji upravljanja rizicima, likvidonosni rizik jest rizik gubitka koji
proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti Banke da podmiri svoje novčane
obveze o dospijeću.
11.2.
Načela i ciljevi upravljanja rizikom
Likvidonosni rizik se analizira i kontrolira od strane Odjela riznice i predstavlja osnovu
za razmatranje i mjere koje donosi ALCO.
Osnovni ciljevi upravljanja likvidonosnim rizikom jesu:
• poslovanje po načelu likvidnosti i solventnosti uz postizanje najveće zarade koja je
održiva u vremenskom periodu uz uravnoteženje rizika na prihvatljivoj razini.
• dnevno ispunjavanje svih obveza povezanih s novčanim odljevima kako u
domaćim tako i u stranim valutama.
• osiguranje adekvatne likvidnosti i držanje optimalnog iznosa rezervi kako bi se
izbjegle prisilne kupnje na tržištu uz veće troškove i izbjegle prisilne prodaje aktive
sa znatnim gubicima
• ispunjavanje zakonskih propisa i odluka koje uređuju područje likvidnosti
11.3.
Mjerenje rizika i testiranje otpornosti na stres
Banka utvrđuje osnovne principe optimalnog raspolaganja ukupnim sredstvima,
kontinuirano mjeri i prati svoju poziciju likvidnosti, planira očekivane poznate i moguće
novčane odljeve i dostatne novčane priljeve za pokriće istih i donosi odgovarajuće
mjere za sprečavanje ili otklanjanje uzroka nelikvidnosti na dnevnoj, tjednoj i
mjesečnoj osnovi, kontinuirano.
Banka je uspostavila sustav upravljanja likvidnosti tako da se osigurava održavanje
dovoljno likvidnih sredstava u obliku rezervne, visokokvalitetne, nezaložene likvidne
imovine za osiguranje odvijanja redovnog poslovanja u različitim stresnim
događajima, uključujući i nedostupnost inače dostupnih izvora sredstava. A pored
dnevnih, tjednih i mjesečnih planova i izračuna rezervi likvidnosti, obuhvaća izračun i
analizu slijedećih pokazatelja:
25
•
•
•
•
•
Pokazatelji likvidnosti
Rezerve likvidnosti
Utvrđivanje ročne neusklađenosti aktive i pasive
Koncentraciju izvora
Minimalni koeficijent likvidnosti
Banka provodi mjerenje rizika likvidnosti koji daje dobar pregled (ne)usklađenosti
dospijeća potraživanja i obveza banke, a uzima u obzir ponašanje deponenata da će
dio depozita podići u ugovorenim rokovima kao i činjenicu da će dio dužnika zatražiti
prolongiranje dospjelih obveza, a dio dužnika jednostavno neće platiti obveze na
vrijeme. Iz tih razloga provedeno mjerenje likvidnosti daje opću sliku dospijeća aktive i
pasive koju treba korigirati procjenom vjerojatnosti stvarnih naplata potraživanja i
stvarnih isplata depozita i drugih obveza u promatranim razdobljima.
Za sastavljanje stres testa zadužen je Odjel Riznice, te stres test se proveo u veljači
2013. Godine koji je dostavljen Upravi na uvid. Ujedno se dostavio i ALCO odboru na
slijedećoj zakazanoj sjednici.
11.4.
Limiti
Za identifikaciju i predlaganje limita nadležna je Uprava i/ili ALCO.
Za praćenje i mjerenje limita, kao i izvješćivanje o njima nadležan je Odjel riznice
11.5.
Kontrola
Odjel riznice dnevno, tjedno, mjesečno i kvartalno prati rezultate mjerenja.
Mjesečnu i tromjesečnu kontrolu likvidonosnog rizika vrši Odjel za kontroling i
računovodstvo i Funkcija kontrole rizika.
Unutarnja revizija godišnje nadzire i provjerava sustav upravljanja rizikom likvidnosti,
te ocjenjuje njegovu primjerenost i djelotvornost: provjera ispravnosti, točnosti i
konzistentnosti ulaznih podataka sustava mjerenja, ispravnost izračuna, redovitost
izvještavanja Uprave i ostalih relevantnih osoba i tijela u Banci.
11.6.
Izvješćivanje o riziku
Izvješćivanje Hrvatske narodne banke vrši Odjel za kontroling i računovodstvo.
Interno izvješćivanje o likvidonosnom riziku prema Upravi provodi Odjel riznice na
dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj osnovi te izvješćivanje prema ALCO odboru provodi
Odjel riznice na mjesečnoj osnovi.
Rezultati stres testa za likvidonosni rizik izvješćuju se jednom godišnje prema ALCO
odboru te se usvajaju od strane Uprave Banke.
26
12. Operativni rizik
Operativni rizik je rizik od nastanka gubitaka zbog neadekvatnosti ili nefunkcioniranja
internih procedura, ljudskog faktora i sustava ili uslijed vanjskih događanja. Obuhvaća
pravni rizik, ali ne i strateški i reputacijski rizik.
Operativni rizik svojstven je svim aktivnostima, procesima, proizvodima i sustavima.
Odjeli i Grupe (jedinice na koje se rizik odnosi, RTU Risk Taking Units) i odgovorne osobe
unutar njih zaduženi su za upravljanje rizicima.
Odjeli i Grupe su odgovorni za upravljanje operativnim rizicima koji nastanu u sferi njihove
nadležnosti (proizvodi, procesi i interventni plan za hitne slučajeve).
Odjeli i Grupe moraju obavljati slijedeće osnovne zadatke tijekom upravljanja operativnim
rizikom:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Otkrivanje i uočavanje operativnog rizika,
Kreiranje proizvoda i procesa uzimajući u obzir mogući povezani ili već nastali
operativni rizik,
Analiza rizika tijekom implementacije novih procesa i proizvoda,
Upisivanje u bazu podataka šteta/gubitaka nastalih uslijed operativnog rizika,
Analiza slučajeva nastalog operativnog rizika na temelju tromjesečnog izvještavanja
o OR,
Implementacija mjera za poboljšanje procesa uzimajući u obzir omjer troškova i
zarade,
Osiguravati vođenje poslovanja koje je u skladu s propisima,
Detektiranje postupaka koji zahtijevaju jednoobrazna pravila, te njihovo bilježenje u
nadležnom Odjelu,
Razmatranje OR tijekom planiranja poslovnih procesa koji nisu regulirani,
Pitanja zaposlenih (kadrovsko ekipiranje, dodjela zadataka, usavršavanje).
Kao organizacijska jedinica, neovisna o upravljanju rizicima, Grupa za kontrolu rizika ima
slijedeće dužnosti i odgovornosti:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Formuliranje i održavanje okvira za procedura i metodologija vezanih uz OR,
Dokumentacija internih sustava i procesa upravljanja rizicima,
Implementacija i održavanje baze podataka o štetama/gubicima,
Kontrola bilježenje šteta RTUa,
Periodična analiza baze podataka o štetama/gubicima,
Izvješćivanje o OR,
Nadzor izvršenja predloženih mjera poboljšanja,
Podrška upravljanju rizicima vezano uz OR,
Implementacija samo procjene usmjerene prema cilju, kod RTUa,
27
Operativni rizik smanjuje se :
•
•
•
kontinuiranom edukacijom zaposlenika
postavljanje pravila postupanja tijekom cijelog procesa gdje god je to moguće, a da
ne ograničava „custom made“ za svakog klijenta što je još uvijek jedna od
osnovnih prednosti Banke u povećanju plasmana i njihovo stalno praćenje i
optimiziranje
uvođenjem kontrola i dokumentiranjem poslovnih procesa.
Funkcija kontrole rizika zadužena je za prikupljanje podataka o štetama uzrokovanim
operativnim rizikom te vođenje baze podataka gubitaka uslijed operativnog rizika.
Analiza operativnog rizika vrši se jedanput godišnje od strane Funkcije kontrole rizika
korištenjem dostupnih podataka o slučajevima operativnog rizika te podataka iz upitnika o
operativnom riziku koje popunjavaju osobe odgovorne za jedinice koje preuzimaju rizik
(RTU). Analiza rizika može se vršiti prema kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima.
Odbor za operativni rizik zadužen je za sveobuhvatno upravljanje operativnim rizikom
preuzetim od strane Banke u cjelini. Osnovni zadaci OOR su:
•
•
•
•
•
Provođenje analize operativnih rizika u prethodnom tromjesečju,
Provođenje analize operativnih rizika u slučaju čestih i/ili sličnih slučajeva
štete/gubitaka, ili veoma visokih šteta/gubitaka,
Procjena štete odnosno potencijala štete od operativnog rizika temeljem
provedenih analiza,
Propisivanje mjera u svrhu poboljšanja ovladavanja operativnim rizikom,
Razvoj, u okviru operativnog rizika, prema zakonskim zahtjevima.
Sjednice Odbora za operativni rizik održavaju se kvartalno.
BKS Bank d.d. primjenjuje jednostavni pristup za izračunavanje kapitalnog zahtjeva za
operativni rizik.
Izvješće o operativnom riziku
Temeljem prikupljenih podataka o događajima uzrokovanim operativnim rizikom, Funkcija
kontrole rizika kvartalno kreira izvješće o događajima operativnog rizika te isto kvartalno
dostavlja Upravi Banke i voditeljima RTU.
13. Ostali rizici
BKS Bank d.d. vodi računa i o ostalim rizicima koji nisu spomenuti pojedinačno (kao npr.
strateški rizik, rizik namire, reputacijski rizik, rizik usklađenosti, itd.).
Ostali rizici definirani su u Strategiji upravljanja rizicima. Obzirom na veličinu i strukturu
poslovanja ostali rizici trenutno nisu značajni za Banku te nisu predmet ove javne objave.
Praćenje i razmatranje tih rizika preuzima Uprava ili za to zadužuje određene
organizacijske jedinice na koje se ti rizici po svojoj prirodi odnose.
28
14. Primici radnika
Banka je donijela i provodi politiku primitaka u skladu s odredbama zakonskih i
podzakonskih akata vezanih uz primitke radnika, te s veličinom i unutarnjom
organizacijom Banke, vrstom, opsegom i složenošću poslova Banke, profilom rizičnosti
Banke, poslovnom strategijom. Politika primitaka zasniva se na zaključcima analize rizika
i primjeni načela razmjernost.
14.1.
Rezultati analize rizika i primjene načela razmjernosti
Analizom rizika utvrđeno je da Banka, zbog specifičnih značajki, a osobito svoje veličine,
plitke i jednostavne organizacijske strukture, manjeg opsega poslova, iznosa imovine i
niskog ukupnog udjela na bankarskom tržištu Republike Hrvatske te vrste i veličine rizika
kojima je izložena, nije značajna s aspekta primjene Odluke o primicima.
Temeljem rezultata analize rizika, uvažavajući načelo razmjernosti primjene, primici za
sve kategorije radnika u Banci sastoje se isključivo od fiksnog dijela. Iznimno od
prethodno navedenog, ukupni primici članova Uprave Banke i radnika koji imaju
materijalno značajan utjecaj na profil rizičnosti Banke i s kojima su sklopljeni ugovori o
radu uz posebne uvjete, sastoje se od fiksnih i varijabilnih primitaka.
14.2.
Donošenje odluka pri razvoju i donošenju politike primitaka
Nadzorni odbor donosi i redovito preispituje opća načela politike primitaka. Uprava Banke
donosi politiku primitaka, uz suglasnost Nadzornog odbora, te je odgovorna za provedbu
politike.
Nadzorni odbor jednom godišnje preispituje politiku primitaka i ocjenjuje usklađenost
provođenja politike s drugim pravnim aktima Banke vezanim uz primitke i relevantnim
propisima, standardima, načelima i kodeksima, te u navedeni postupak, na primjeren
način, uključuju kontrolne funkcije. U slučaju utvrđenih nedostataka u politici ili njenom
provođenju, Nadzorni odbor donosi plan otklanjanja tih nedostataka te pokreće
ostvarivanje tog plana.
BKS Bank AG, kao jedini dioničar BKS Bank d.d., putem Nadzornog odbora aktivno
sudjeluje i odlučuje o razvoju politike primitaka. Također, pri razvoju politike primitaka
potiču se, uzimaju u obzir i uvažavaju prijedlozi i sugestije radnika, koji svoje prijedloge
mogu uputiti pojedinačno, putem predstavnika Radničkog vijeća i/ili sindikalnog
povjerenika u Banci.
14.3.
Glavne značajke politike primitaka i provođenja politike primitaka
Cilj politike primitaka je propisivanje pravila i kriterija za utvrđivanje primitaka (svih oblika
plaćanja i pogodnosti, novčanog i nenovčanog karaktera) koji se isplaćuju članovima
Nadzornog odbora, članovima Uprave Banke te ostalim radnicima Banke u zamjenu za
poslove koje obavljaju za Banku, a koji uključuju plaću i druge primitke.
Radnici čije profesionalne aktivnosti imaju materijalno značajan utjecaj na profil rizičnosti
Banke, utvrđuju se temeljem analize rizika. Analiza rizika provodi se za sve radnike koji
preuzimaju rizik i to:
a) više rukovodstvo: voditelje organizacijskih jedinica,
29
b) osobe koje preuzimaju rizik: zaposlenici koji mogu ostvariti utjecaj na profil
rizičnosti Banke, kao što su zaposlenici ovlašteni za sklapanja ugovora/pozicija i
donošenje odluka koje utječu na pozicije rizika Banke,
c) osobe koje obavljaju poslove kontrolnih funkcija: zaposlenici odgovorni za
kontrolu rizika, usklađenost i unutarnju reviziju i voditelja organizacijske jedinice
za upravljanje ljudskim resursima,
d) radnike kojima se ukupni primici nalaze u istom razredu primitaka kao i članova
uprave, voditelja organizacijskih jedinica ili osoba koje preuzimaju rizik.
Nadalje, radnici koji se nalaze u kategoriji radnika čije profesionalne aktivnosti imaju
materijalno značajan utjecaj na profil rizičnosti Banke, ovisno o stupnju utjecaja, dijele se
na: nisko, srednje i visoko značajne.
Članovi Uprave Banke, bez obzira na analizu rizika, smatraju se radnicima čije
profesionalne aktivnosti imaju materijalno značajan utjecaj na profil rizičnosti Banke.
Za radnike koji imaju pravo na varijabilne primitke / godišnju nagradu-bonus (članovi
Uprave Banke i radnici koji imaju materijalno značajan utjecaj na profil rizičnosti Banke i s
kojima su sklopljeni ugovori o radu uz posebne uvjete), ukupan iznos godišnje nagradebonusa za pojedinog radnika utvrđuje se ovisno o uspješnosti radnika (procjeni ostvarenja
ciljeva koji su individualno utvrđeni za svakog radnika i ocjeni uspješnosti kroz godišnje
razgovore), uspješnosti organizacijske jedinice kojom rukovodi ili u kojoj je zaposlen i
ukupnim rezultatima Banke, za proteklu poslovnu godinu (razdoblje procjene), sukladno
Metodologiji za mjerenje uspješnosti.
Visina godišnjih varijabilnih primitaka na individualnoj razini (pojedinačno) iznosi od 0 do
maksimalno 25% individualne godišnje osnovne plaće i to, za radnike čiji je stupanj
utjecaja:
visok – od 0-25% (maksimalno 3 osnovne plaće),
srednji – od 0-8,3% (maksimalno 1 osnovna plaća),
niski –
0%
Individualni iznos godišnje nagrade-bonusa odražava uspješnost koja nadmašuje
standard očekivan u skladu s opisom poslova radnog mjesta pojedinog radnika i
ostvarivanje godišnjih ciljeva u cijelosti. Također, iznos godišnje nagrade-bonusa
odražava i dugoročnu uspješnost te prilagođenost svim vrstama rizika, uzimajući u obzir
troškove potrebnog kapitala i potrebne likvidnosti. Iz navedenog razloga, Nadzorni odbor
odnosno Uprava Banke može donijeti odluku o neisplati ili umanjenju godišnje nagradebonusa za pojedinog radnika ako je individualna uspješnost radnika ispod standarda, te
ako dođe do narušavanja financijskog stanja Banke, odnosno do ostvarivanja gubitaka
(neodrživost varijabilnih primitaka).
Iz razloga što Banka nije značajna s aspekta primjene Odluke o primicima radnika,
odredbe Odluke primjenjuju se na jednostavniji način i u manjem opsegu te se ne
primjenjuju specifični zahtjevi vezani uz isplatu varijabilnih primitaka, a posebno ne:
isplata dijela varijabilnih primitaka u instrumentima, odgoda dijela varijabilnih primitaka na
određeno razdoblje, zadržavanje dijela varijabilnih primitaka, odredbe o malusu i povratu
primitaka te ostali specifični zahtjevi propisani Odlukom.
Radnici koji su uključeni u kontrolne funkcije, u skladu s rezultatima analize rizika i
internim propisima, nemaju pravo na varijabilne primitke, a njihovi ukupni fiksni godišnji
primici jednaki su ili viši od dvogodišnjeg prosjeka ukupnih godišnjih fiksnih primitaka
radnika Banke zaposlenih na odgovarajućoj poziciji te s odgovarajućim odgovornostima u
Banci.
30
14.4.
Oblici varijabilnih primitaka i uvažavanje rizika pri njihovu utvrđivanju
Jedini oblik varijabilnih primitaka koji je predviđen politikom primitaka i koji upotrebljava
Banke je godišnja nagrada-bonus. Godišnja nagrada-bonus utvrđuje se isključivo kao
novčana nagrada (gotovina), u visini od 0 do maksimalno 25% individualne godišnje
osnovne plaće.
S obzirom da maksimalni iznos godišnje nagrade-bonusa koji se može isplatiti na
individualnoj razini (maksimalno 3 osnovne plaće) niti u apsolutnim niti u relativnim
terminima ne može značajno utjecaji na profil rizičnosti Banke te činjenicu da pravo na
varijabilni primitak ostvaruje samo 8% radnika Banke, pri mjerenju uspješnosti i
utvrđivanju varijabilnih primitaka nisu predviđeni dodatni mehanizmi za procjenu rizika
kojima je Banka izložena.
14.5.
Kvantitativne informacije
a) agregirane kvantitativne informacije po poslovnim područjima
u tisućama kuna
Fiksni primici
isplaćeni za 2013
varijabilni primici
isplaćeni za 2013
Poslovanje s
pravnim
osobama
Poslovanje sa
stanovništvom
2.810
866
7.334
11.011
86
0
57
143
Ostali
Ukupno
b) agregirane kvantitativne informacije po kategorijama radnika
u tisućama kuna
Fiksni primici
isplaćeni za 2013
Varijabilni primici
isplaćeni za 2013
Uprava i više
rukovodstvo
3.567
Broj radnika
Ostali*
9
Broj radnika
1.387
137
4
6
*ostali radnici čije profesionalne aktivnosti imaju materijalno značajni utjecaj na profil rizičnosti banke
6
1
Ostali zahtjevi vezani uz objavu kvantitativnih informacija za Banku nisu primjenjivi iz
razloga što Banka nije značajna kreditna institucija u smislu Odredbi Odluke o primicima
radnika, pa se ne primjenjuju specifični zahtjevi vezani uz isplatu varijabilnih primitaka, a
varijabilni primici definirani su isključivo kao godišnja nagrada-bonus.
31
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
3
File Size
411 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content