Prihrana pšenice

3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Upliv gnojenja z dušikom, žveplom in
mikroelementi na pridelek in kakovost
pšenice
Dr.sc. David Gluhić, Poljoprivredni odjel Poreč,
Veleučilište Rijeka (HRV)
Gordana Veber dipl. ing., Jurana d.o.o., Maribor
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Održivost proizvodnje pšenice
ULAGANJE U TEHNOLOGIJU
PROIZVODNJE
KVALITETA
PRINOS
OTKUPNA CIJENA
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Otkupna cijena pšenice za 2013/2014 godinu (Hrvatska)
EUR/kg KN/kg
0,21
0,18 Eur/kg
0,18
0,16
MAX
0,15 Eur/kg
MIN.
0,13
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Otkupna cijena pšenice za 2013/2014 godinu (Hrvatska)
Činjenica o cijeni pšenice:
•
Čuvanje pšenice u silosu je za male proizvođače (cca. 10 ha) gotovo
neisplativo
•
Čuvanje pšenice u silosu je za srednje proizvođače (cca. 100 ha) je
uvjetno isplativo (za prinos od 5 t/ha pšenice, mogu ostvariti razliku
do max. 70 EUR x 100 ha = 7.000,00 EUR
Razlika u otkupnoj cijeni:
Nakon žetve:........ 0,15 Eur/kg
Prije žetve (I.-V. mjeseca)..... 0,18 Eur/kg
Razlika: 0,18-0,15 = 0,03 Eur/kg !!!!
Za 1 ha i prinos od 5.000 kg ......... Razlika: 0,03 x 5.000 kg = 150 Eur/ha
Čuvanje u silosu: 0,32 EUR/5 t/dan x 250 dana = 80 EUR/ha
150,00 – 80,00 = cca. 70,00 EUR/5 tona ili 1 ha
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Glavno pitanje?
NISKA OTKUPNA
CIJENA ?
NISKI
PRINOS/KVALITETA
PŠENICE ?
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
NISKA OTKUPNA
CIJENA ?
NISKI
PRINOS/KVALITETA
PŠENICE ?
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
NISKA OTKUPNA
CIJENA ?
TKO/KAKO DEFINIRA OTKUPNU
CIJENU PŠENICE (5) ?
1. Stanje i cijena zaliha na svjetskom tržištu pšenice (sjeverna polutka –
SAD, Kanada, Francuska, Ukrajina, Rusija, Kina, Indija; južna polutka –
Australija, Južna Amerika; različito vrijeme žetve)
2. Industrijska cijena dušika (N) – visoka cijena dušika → visoka cijena pšenice
3. Veliki otkupljivači
•
Kada otkupljuju – onda je uvijek višak pšenice na tržištu
•
Kada prodaju – onda je uvijek nedostatak pšenice na tržištu
4. Pekarska/Mlinarska industrija (potrošnja
potrošnja i cijena kruha – vrlo važan
parametar, kruh – socijalna kategorija sa državnom subvencijom; meso
nije socijalna kategorija – kukuruz!)
kukuruz!
5. Tvornice stočne hrane (pšenica niže kvalitete)
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
NISKI
PRINOS/KVALITETA
PŠENICE ?
TKO/KAKO DEFINIRA PRINOS I
KVALITETU PŠENICE ?
Prinos i kvalitetu pšenice određuje POLJOPRIVREDNI
PROIZVOĐAČ kroz:
• Izbor parcela za sjetvu pšenice (agroekološki uvjeti)
• Primjenu tehnologije (sjeme, zaštitna sredstva, gnojidba,
mehanizacija)
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
KAKO GNOJITI(PRIHRANITI)
PŠENICU ZA VISOKI PRINOS I
KVALITETU ZRNA (PROTEINI) ?
Kada govorimo o gnojidbi pšenice treba razlikovati:
• Osnovnu gnojidbu kod pripreme tla za sjetvu pšenice
• Sjetvenu/STARTNU gnojidbu posebno formuliranim startnim
gnojivima
• Prihrana pšenice (dušik, sumpor, mikroelementi,
biostimulatori)
VISOKI PRINOS +
KVALITETA =
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
POTREBE PŠENICE ZA HRANIVIMA ?
Za prosječan urod od 5 t/ha pšenica treba:
• 100-150 kg/ha N
• 37-42 kg/ha P2O5
• 50-75 kg/ha K2O
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Osnovna gnojidba kod pripreme tla
• U osnovnoj gnojidbi kod pripreme tla za pšenicu koriste se
NPK ili pojedinačna gnojiva
• Prosječna količina NPK gnojiva je: 400400-600 kg/ha NPK 7
7--20
20-30 ili NPK 00-10
10--30 i sl.
• Točna količina NPK gnojiva utvrđuje se na osnovi
ANALIZE TLA
• Kod analize tla preporuča se osnovna analiza (N,P,K, pH) +
mikroelementi. Za pšenicu su posebno važni: cink (Zn),
mangan (Mn) i bakar (Cu)
• Cijena analize (makro+mikro elementi): 450,00 kn + PDV ili
60,00 EUR + PDV
• 1 uzorak za 1-5 ha površine
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Sjetvena (STARTNA) gnojidba
• STARTNA gnojidba predstavlja primjenu posebno formuliranih
startnih gnojiva (visoka količina fosfora) prilikom sjetve pšenice
• Različite formulacije na tržištu – odabir prema tehnološkim
potrebama
• Zašto su startna gnojiva važna u postizanju visokog prinosa zrna
pšenice?
• Startna gnojiva se polažu neposredno uz sjeme, te sjeme ima
odmah na raspolaganju potrebna hraniva (fosfor, kalij)
• Startna gnojiva su posebno formulirani proizvodi i nema
negativnog antagonizma na relaciji fosfor – kalcij
• Startna gnojiva nisu podložna ispiranju
• Startna gnojiva služe za brz i jak razvoj korijena,
korijena u prvim
fazama rasta (bolje iskorištavanje hraniva i vode u tlu)
• Prosječna doza primjene: 2525-40 kg/ha (ovisno o uvjetima i
rokovima sjetve)
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
STARTNA GNOJIVA vs. DAP (18-46)
• STARTNO GNOJIVO (Seed Sprint): 25 kg/ha – 19.000
mikrogranula/m2
• DAP 18-46: 250 kg/ha – 800 granula/m2
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
STARTNA GNOJIVA vs. DAP (18-46)
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
STARTNA GNOJIVA
DAP (18-46)
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Glavna uloga startnih gnojiva:
RAZVOJ KORIJENA
DAP (18-46)
STARTER
Jači korijen → više hraniva → više vode →
veća lisna masa → viši prinos
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Vrste startnih gnojiva
• Tri vrste startnih gnojiva:
•NP+micro gnojiva (40-45% P2O5)
•NP+micro+huminske kiseline (Seed Sprint)
•PK (Turbo Seed PK 47-31+1% Zn)
• Dva oblika:
• mikrogranulirana
• tekuća
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice
• Provodi se nekoliko puta tijekom vegetacije
• Granulirana (“suha
suha” prihrana) i tekuća gnojiva
• Glavni elementi u prihrani pšenice (7):
• DUŠIK (N) – ELEMENT VISINE I KVALITETE PRINOSA
• SUMPOR (S) – ELEMENT “PROTEINA”
• SILICIJ (Si) – ELEMENT OTPORNOSTI
• MIKROELEMENTI – ELEMENTI RAZVOJA I OPLODNJE
• BIOSTIMULATORI – ANTISTRES UČINAK
• FOSOR (P) – ELEMENT ENERGIJE
• KALIJ (K) – ELEMENT “SUHE TVARI” ili hektolitarske
mase
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – silicij (Si)
• “Novi
Novi” element u prihrani pšenice
• Pšenica troši 5050-150 kg Si/ha za jedan proizvodni ciklus
(Barker i Pilbeam, 2007)
• Silicij (Si) je važan:
• Veću otpornost na sva gljivična oboljenja pšenice (rđa,
pepelnica)
• Veću otpornost na nepovoljne agroekološke uvjete (niska
temperatura, nedostatak vode, visoka temperatura)
20% SiO + alge
3-5 lit./ha
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – dušik (N)
• “GLAVNI
GLAVNI” element u prihrani pšenice
• Različiti oblici dušičnih gnojiva na tržištu (granulirani, tekući, sa
produženim efektom, bez biureta....)
• Osnovni postulati prihrane dušikom (N):
• Prihrana u fazi BUSANJA → RAZVIJENOST lisnog
aparata
• Prihrana u fazi VLATANJA → INTENZITET RADA lisnog
aparata
• Prihrana u fazi KLASANJA → AKTIVNO STANJE lisnog
aparata
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – dušik (N)
• U intenzivnoj proizvodnji pšenice moguće su 4 prihrane:
PROTEINI
PRINOS
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – dušik (N)
• U intenzivnoj proizvodnji pšenice moguće su 4 prihrane:
Količinu dušika za prihranu potrebno je
utvrditi na osnovi Nmin analize tla
Nmin metododom se utvrđuje :
•količina mineralnih oblika dušika (raspoloživi N) – amonijski i
nitratni dušik (cijena analize: cca. 10,00 EUR), pred busanje i vlatanje
za ozima žita, u zoni do koje dopire trenutno korijenov sustav, jer je
količina mineralnog dušika određena prethodnim usjevom (gnojenje,
rezidualni N, žetveni ostaci), i agroekološkim prilikama.
• Nmin metoda predstavlja sintezu svih djelujućih čimbenika
raspoloživosti dušika (mineralni dušik, organski, mineralizacija
organske tvari).
• Bolji se rezultati postižu kada su poznate potrebe usjeva u dušiku (mreža
pokusa, očekivani prinos, broj biljaka/m2), raspored nitrata po profilu,
efikasnost korištenja N (iznešeni N/Nmin <=90%), genetska specifičnost i
dr.
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
1. Prihrana pšenice – početak
busanja (2-3 lista)
Period: 15/12-15/02
0 kg N/ha
30 kg N/ha
• Rana sjetva
• Tlo dobre strukture
• Dobar raspored oborina
• Pšenica počinje busati
• Kasna sjetva
Oblik
gnojiva:
granulirani
(KAN)
• Tlo loše strukture
• Kišovita jesen
• Pšenica nije počela busati
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
2. Prihrana pšenice – kraj
busanja/početak vlatanja (klas 1 cm)
Period: 15/02-15/03
40 kg N/ha
• Dobro razvijena pšenica
• Zdrava zelena boja lista
• Dobar raspored oborina
tijekom zime
• Predkultura (travna
smjesa)
80 kg N/ha
Oblik
gnojiva:
•granulirani
(KAN,
UREA)
•tekući
• Slabo razvijena pšenica
• Kišovita zima
• Predkultura ostale žitarice
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
3. Prihrana pšenice – puno vlatanje
(2 čvor)
Period: 15/03-15/04
30 kg N/ha
• Dobro razvijena pšenica
• Zdrava zelena boja lista
• Dobar raspored oborina
tijekom proljeća
• Visoki porast stabljike
60 kg N/ha
Oblik
gnojiva:
•granulirani
(KAN,
UREA)
•tekući
• Slabo razvijena pšenica
• Kišovito proljeće
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
4. Prihrana pšenice –
“zastavica”/početak klasanja
Period: 15/04-15/05
0 kg N/ha
• Sorte “lošije” kvalitete (za
stočnu hranu)
40 kg N/ha
Oblik
gnojiva:
•tekući
• Sorte “bolje” kvalitete
• Usjevi pšenice boljeg
potencijala (vrlo važno;
ciljana gnojidba za
KVALITETU)
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
GRANULIRANA GNOJIVA
TEKUĆA GNOJIVA
• UREA 46% N + voda (biuret!)
• KAN 27% N
• UREA 46% N
• Amonij-sulfat granulirani 20% N
• Sa produženim djelovanjem (NuSlow)
• Tekući UAN/AN
• Amonij-tiosulfat (za proteine)
• Posebno formulirana otopine
UREE bez biureta/amonijaka
(Folur N)
• Metilen-urea (Time Life N)
• Kalcij-nitrat (Calitech)
• Sa inhibitorima nitrifikacije
• Osnovna prednost:
• Primjena ne ovisi o klimatskim uvjetima
• Kombinacija sa
herbicidima/fungicidima/insekticidima
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
TEKUĆA GNOJIVA
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – Sumpor (S)
• “GLAVNI
GLAVNI” element u kvaliteti pšenice
• Sumpor je važan za sintezu svih aminokiselina u biljci
• Problem moderne proizvodnje pšenice – PUNO DUŠIKA –
MALO SUMPORA – NISKA KOLIČINA PROTEINA
• Glavna prihrana: prije klasanja, tekući Amonij-tiosulfat 4-6
lit./ha (ista doza kod simptoma nedostatka sumpora-žvepla)
• Granulirana gnojiva u ovoj fazi imaju vrlo slab i spor učinak
(gusta lisna masa, malo vode, visoke temperature)
• Biljka NE MOŽE usvojiti elementarni sumpor iz tla! (samo
SO2 ion)
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – Sumpor (S)
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – Sumpor (S)
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – Mikroelementi (1)
• Pšenica za pravilan vegetativan razvoj i dobru oplodnju
zahtjeva gnojidbu mikroelementima
• Pšenica traži: Zn, Cu, Mn, Mo, Co, Fe
• Prihrana u tri (3) tretmana:
• faza 2-3 lista – II. Etapa organogeneze (formiranje
začetaka koljenaca i listova) – razvoj buduće lisne mase
• faza 4-5 lista – III. Etapa organogeneze (diferencijacija
cvata/klasa) – direktan utjecaj na broj cvijetova u klasu i
visinu prinosa
• faza vlatanja - opcija
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – Mikroelementi (2)
• Primjena:
• Gnojiva sa samo jednim mikroelementom
• Gnojiva sa više mikroelemenata
• Veliki izbor gnojiva i formulacija na tržištu
• Prosječna doza primjene 1 kg ili 1 lit./ha
• Kompatibilni sa primjenom zaštitinih sredstava (herbicid,
fungicid, insekticid)
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – Mikroelementi (3)
• Dobra ishrana mikroelementima – veći broj zrna u klasu
Zona loše oplodnje
(-4 do -5 zrna po
jednom klasu)
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – Mikroelementi (4)
• Formiranje začetka klasa (III. Etapa organogeneze) – slikano
pod elektronskim mikroskopom (J. S. GARDNER, W. M. HESS,
E. J. TRIONE, 1985)
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – Mikroelementi (5)
• Zašto su mikroelementi, formiranje klasa i broj zrna važni?
• Jer direktno utječu na visnu prinosa pšenice/ha
Istraživanje koje su proveli Delibaltova i Kirchev (2010) na primjenu sorte
pšenice Albena, prinos i broj zrna po hektaru značajno se razlikuju pod
utjecajem agroekoloških uvjeta:
• 2004/2005..... 5,3 t/ha .... Broj zrna na 1 ha = 97.011.200.... 1 zrno = 0,054 grama
• 2005/2006..... 5,7 t/ha..... Broj zrna na 1 ha = 114.000.000...
114.000.000 1 zrno = 0,050 grama
• 2006/2007..... 4,9 t/ha..... Broj zrna na 1 ha = 103.684.000... 1 zrno = 0,047 grama
POTENCIJAL sorte Albena kroz dobru oplodnju (114.000.000 zrna/ha) i dobru
gnojidbu (masa 1 zrna 0 0,054 grama) iznosi 6,15 tona/ha.
tona/ha
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – Mikroelementi (5)
NEDOSTATAK CINKA (Zn)
Izvor fotografije: Yara, Australia
Opis: Nekroze smeđe boje
na starom lišću, sa tamno
smeđim rubom
Čimbenici koji uvjetuju nedostatak:
Organska tla, visoki pH, visoka količina
fosfora u tlu (DAP, superfosfati)
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – Mikroelementi (5)
NEDOSTATAK MANGANA (Mn)
Izvor fotografije: Yara, Australia
Opis: Klorotične pruge na
starom lišću, svjetle boje
Čimbenici koji uvjetuju nedostatak:
Organska tla, visoki pH, potopljena tla
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – Mikroelementi (5)
NEDOSTATAK MOLIBDENA (Mo)
Izvor fotografije: Yara, Australia
Opis: Slab rast, nizak rast,
sušenje vrha lista
Čimbenici koji uvjetuju nedostatak: Kisela
tla, mineralna tla
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – Biostimulatori (1)
• Zbog potrebe za visokim prinosom, visokom količinom
proteina i zdravom lisnom masom,
masom biostimulatori (preparati
na bazi aminokiselina) dobivaju svoje redovno mjesto u
tehnologiji gnojidbe pšenice.
• Učinak biostimulatora:
• Bolji rast i razvoj korijena i lisne mase
• Bolji cvatnja i oplodnja
• Bolji rast i razvoj zrna
• Veća otpornost na nepovoljne agroekološke čimbenike
• Veća otpornost pšenice kod primjene herbicida
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – Biostimulatori (2)
• Osnovne karakteristike biostimulatora za primjenu u
pšenici:
• Prihvatljiva cijena
• Visoka količina slobodnih aminokiselina (današnji
tehnološki optimum je 24% slobodnih aminokiselina)
• Tekući oblik (radi lakšeg mješanja sa sredstvima za zaštitu
pšenice i herbicidima)
• Kada primjeniti biostimulator:
• Kod primjene mikroelemenata u fazi buasnja i vlatanja
• Kod primjene amonij-tioslufata u 4. prihrani sa ciljem
povećanja proteina u zrnu
• U svim ekstremnim uvjetima (naročito napada bolesti)
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – Biostimulatori (3)
• Izbor biostimulatora na tržištu:
• Veliki izbor različitih proizvoda (proizvodi na bazi
huminskih kiselina nisu biostimulatori)
• Proizvodi na bazi ekstrakta algi također pripadaju u
biostimulatore
• Mikrobiološki preparati nisu biostimulatori
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – Kalij
• Nedostatak kalija je vrlo rijetka pojava u uzgoju pšenice
• Kalij se dodaje u osnovnoj gnojidbi
• Nedostatak kalija javlja se:
• Kiselim tlima (nizak pH)
• Pjeskovitim tlima
• Tlima sa visokom količinom gline (ilit; fiksacija kalija)
• Kod velike količine oborina (ispiranje iz zone korijena)
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – Kalij
• Simptomi nedostatka kalija (izvor fotografija Yara, AU):
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Prihrana pšenice – Kalij
• Korekcija gnojidbe kalijem – folijarno radi brzog učinka
• Tekuće gnojivo na bazi K-helata sa 31% K2O i 3% dušika
(UREA), doza primjene 5-10 lit/ha ili kalij-fosfit (TRAFOS K)
• Kompatibilan sa većinom fungicida za zaštitu pšenice
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Gnojidba pšenice – Sažetak
Važni koraci do visokog i kvalitetnog prinosa pšenice:
1. Analiza tla (makro i mikroelementi)
2. Osnovna gnojidba fosforom i kalijem (dušikom) na
osnovi rezultata gnojidbe
3. Primjena startnih gnojiva u sjetvi
4. Primjena mikroelemenata u početku busanja i prije
vlatanja
5. Dvije prihrane dušikom u proljeće za visoki prinos
(količina dušika na temelju Nmin analize tla prije
prihrane) – granulirani/tekući
6. Prihrana tekućim amonijevim-tiosulfatom (ATS) za
povećanje količine proteina u zrnu
7. Primjena biostimulatora kod aplikacije herbicida i u svim
stresnim uvjetima
3. Poljodelski posvet, Lombergarijevi dnevi, 4. XII 2014, Maribor (SLO)
Dr.sc. David Gluhić, Poljoprivredni odjel Poreč,
Veleučilište Rijeka (HRV)
Gordana Veber dipl. ing., Jurana d.o.o., Maribor
THE
END

Download Report