BIJELA KNJIGA 2012/13 WHITE BOOK
supported by
VIJEĆE STRANIH INVESTITORA BiH
BIJELA KNJIGA 2012/13
supported by
WHITE BOOK 2012/13
FOREIGN INVESTORS COUNCIL BiH
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 1
BIJELA KNJIGA 2012/13
Ova publikacija štampana je zahvaljujući potpori američkog naroda koja je pružena preko Američke agencije za međunarodni razvoj
(USAID). Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost Vijeće stranih investitora i ne odražava nužno stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 2
Obavještenje o autorskom pravu
Ovim se daje dozvola za korištenje, kopiranje i distribuciju sadržaja ovog dokumenta u bilo kojem obliku i bez
naknade, bez naknade autorskih prava i zvaničnog zahtjeva upućenog Upravnom odboru Vijeća stranih investitora, pod uslovom da kopije nisu napravljene ili distribuirane u cilju ostvarivanja dobiti i da se autorska
prava Vijeća stranih investitora priznaju, uz navođenje datog izvora.
Vijeće stranih investitora ne jamči, ne garantuje, niti podnosi žalbu u vezi sa aktuelnošću, tačnošću, pouzdanošću ili bilo kojim drugim aspektom vezanim za ovaj dokument.
Vijeće stranih investitora zahvaljuje se na podršci Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID), koji je
omogućio štampu ove publikacije. Stavovi i mišljenja iznesena u ovoj publikaciji su isključiva odgovornost
Vijeće stranih investitora i ne odražavaju nužno stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Vijeće stranih investitora kao ni sponzori ni pod kakvim uslovima ne mogu biti odgovorni za bilo kakvu direktnu,
indirektnu, posebnu, slučajnu ili posljedičnu štetu, ili za bilo kakvu naknadu štete koja bi proistekla iz ili u vezi
sa korištenjem ovog dokumenta, po bilo kojoj teoriji odgovornosti, čak i ako je obaviješten o mogućnostima
takve naknade štete.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 3
SADRŽAJ
1. PREDGOVOR ............................................................................................................. 5
2. AKTIVNOSTI I CILJEVI VIJEĆA STRANIH INVESTITORA .................................................. 7
3. PREGLED POSLOVNE KLIME U BIH - 2011/12 ............................................................... 11
4. IMPLEMENTACIJA PREPORUKA / SARADNJA SA BH VLASTIMA ........................................ 15
5. IZVRŠNI SAŽETAK .................................................................................................... 31
6. SEKCIJE .................................................................................................................. 43
6.1. POSLOVNA REGISTRACIJA .................................................................................. 43
6.2. POREZI ............................................................................................................ 51
6.3. RADNO PRAVO .................................................................................................. 66
6.4. GRAĐEVINSKE DOZVOLE .................................................................................... 73
6.5. OKOLINSKE DOZVOLE ........................................................................................ 78
6.6. KONCESIJE ....................................................................................................... 84
6.7. ENERGETSKA EFIKASNOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE ................................... 92
6.8. SUDSTVO ......................................................................................................... 97
6.9. IZVOZ ............................................................................................................. 104
7. ČLANOVI VSI .......................................................................................................... 109
8. ZAHVALE ................................................................................................................ 113
9. LIDERI I ČLANOVI TIMOVA ....................................................................................... 115
10. REFERENCE ............................................................................................................ 117
3
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 4
LISTA SKRAćENICA
APIF
BATA
BD/DB
BiH
CD
CE
CEMT
CEST
CMS
DSU
EC
ETA
ETICS
EU
FBiH
IFC
ILO
JIE
JP
JPP
KS
MFI
MFT
OECD
PDV
PEEREA
PIO/MIO
PJ
RDF
RS
UIO BiH
UNCTAD
UNCITRAL
UPP
USAID TAF
VSI/SSI
VSTV
WTO
ZPP
4
Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge
Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine
Distrikt Brčko
Bosna i Hercegovina
Carinska deklaracija
Deklaracija proizvođača da proizvod odgovara zahtjevima primjenjivih direktiva EC-a
Evropska konferencija ministara prometa
Centar za edukaciju sudija i tužilaca FBiH i RS
Sistem za upravljanje sudskim predmetima
Direktna strana ulaganja
Evropska komisija
Evropsko tehničko odobrenje
Kompozitni sistem za vanjsku toplinsku izolaciju
Evropska unija
Federacija Bosne i Hercegovine
Međunarodna finansijska korporacija
Međunarodna organizacija rada
Jugoistočna Evropa
Javna preduzeća
Javno privatno partnerstvo
Kanton Sarajevo
Institucija za mikrofinansiranje
Ministarstvo finasija i trezora BiH
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj
Porez na dodanu vrijednost
Protokol Energetske povelje o energetskoj efikasnosti i pripadajućim problemima okoliša
Penzijsko/mirovinsko invalidsko osiguranje
Poslovna jedinica
Refuse Derived Fuel/Gorivo proizvedeno iz otpada
Republika Srpska
Uprava za indirektno operezivanje Bosne i Hercegovine
Konferencija Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju
Komisija Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovačko pravo
Unutrašnji platni promet
Američka agencija za međunarodni razvoj/Projekat za fiskalnu i poresku politku
Vijeće/Savjet stranih investitora
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine
Svjetska trgovačka organizacija
Zakon o parničnom postupku
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 5
1
U
PREDGOVOR
proteklom periodu Vijeće stranih inve-
stitora (VSI) BiH je nastavilo sa aktiv-
nostima koje imaju za cilj promociju i
pozicioniranje Bijele knjige kao najvažnijeg pi-
2010. godinu. Također, privremeni podaci za
2012. godinu su pozitivan znak za očekivanu
stopu rasta DSU, naročito ako uzmemo u obzir
i najavljene investicione planove za naredni pe-
sanog proizvoda VSI. Naše aktivnosti su istovre-
riod.
nog predstavnika stranih investitora u BiH i gla-
vesticije na koje se čekalo više od 4 godine. BiH
meno doprinijele etabliranju VSI-a kao legitim-
vni partner i sagovornik predstavnicima vlasti,
U BiH su 2012. godine pokrenute i javne in-
je usvojila i nekoliko vitalnih zakona na držav-
počevši od vladinih, pa preko nevladinih službi
nom nivou, među njima je najvažniji Zakon o
stranih investicija.
novništva, koji će biti od velike pomoći daljem
nadležnih za razvoj ekonomije i privlačenje
Članovi VSI su aktivnim učešćem u radnim
grupama za kreiranje Bijele knjige, te zahvalju-
jući konzultativnim i radnim sastancima sa
predstavnicima resornih ministarstava, vladinih
i nevladinih organizacija, omogućili da se pro-
blemi, stavovi i preporuke stranih investitora u
BiH ponovo artikuliraju u novom izdanju Bijele
knjige 2012/13. Pored obrađene problematike
iz prošlih izdanja, članovi radnih grupa VSI su
sistemu državne pomoći te Zakon o popisu sta-
razvoju ekonomije.
Evidentno je da u BiH postoje velike moguć-
nosti za napredak, ali neophodna je:
- ažurnost pri usvajanju budžeta na svim nivoima vlasti;
- veća politička i pravna sigurnost, jer ne za-
boravimo da BiH čeka čitav niz EU paketa fi-
nansijske i tehničke pomoći za razvoj ekono-
ovaj put obradili i neke nove probleme koji uve-
mije, ali ukoliko vladavina prava i politička
BiH. Po prvi put u Bijeloj knjizi našle su se teme
stale promjene vlasti sigurno ne odaju dojam
liko otežavaju poslovanje stranih investitora u
pod nazivom: koncesije, okolišne dozvole, sud-
stvo, radno pravo i energetska efikasnost.
U kreiranju novih tema članovi su se vodili
trendovima koji vladaju u razvijenim zemljama
i poslovnom okruženju u BiH, a naročito proble-
mima sa kojima se svakodnevno u svom poslo-
vanju susreću kompanije u BiH sa većinskim
stranim kapitalom.
Gledajući sveukupnu ekonomsku situaciju u
BiH možemo reći da je protekli period bio u
znaku prevladavanja posljedica recesije koja je
BiH ponovo zadesila nakon globalne ekonomske
stabilnost budu prisutni u našoj zemlji. Uče-
političke i pravne sigurnosti te neće privući
nove strane investicije;
- korjenite reforme u javnoj upravi i smanjenje ukupne administracije u institucijama BH
vlasti na svim nivoima, kako bi u konačnici
postala efikasnija i ekonomičnija; te
- fokusirati se na razvoj bazne ekonomije, industriju i proizvodnju, ugledajući se na pri-
mjer uspješnih evropskih i svjetskih zemalja
koji sugeriraju da najnaprednija društva u
kojima građani dobro i kvalitetno žive – ima-
ju dobro razvijen sektor industrije i proizvo-
krize 2009. godine i koja je dosegla svoj vrhu-
dnje, što je baza za zapošljavanje, ekonom-
kriza utjecala je i na dodatnu opreznost investi-
budžeta i dobar standard građana.
nac tokom 2012. godine. Globalna ekonomska
tora prilikom izbora destinacije za investiranje.
Usprkos tome BiH je uspjela održati relativno
stabilan ali nizak priliv direktnih stranih ulaga-
nja – DSU, o čemu svjedoče i pokazatelji iz
2011. godine, što predstavlja rast u odnosu na
ske aktivnosti, investicije, izvoz, punjenje
Kako bi se povećao obim direktnih stranih
ulaganja nužno je u cijeloj zemlji uspostaviti
koordinaciju za kreiranje i implementaciju pra-
vne reforme u ovom području. Stoga VSI kroz
5
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 6
Vijeće stranih investitora
Bijelu knjigu nastoji da na jednom mjestu po-
nudi konkretna rješenja zakonskih i proceduralnih prepreka, kako bi ih resorna ministarstva i
uspjehom ostvarenom na ovom polju. Obje en-
titetske vlade, ali i sam BH vrh vlasti, podržao
je reforme predložene u Bijeloj knjizi Vijeća
druge nadležne institucije mogle poslati u za-
stranih investitora.
doprinijeti da cjelokupni poslovni ambijent u
danje rezultirati većim brojem usvojenih prepo-
konodavnu proceduru i na taj način zajednički
BiH bude što prihvatljiviji i pogodniji za poslo-
vanje.
Što se tiče konkretnog uvažavanja prepo-
ruka iz prošlog izdanja Bijele knjige, mogao bih
istaći da smo zadovoljni proteklom godinom, te
Branimir Muidža
Predsjednik VSI
6
Stoga izražavam svoje nade da će i ovo iz-
ruka i time još jednom potvrditi spremnost BH
vlasti da zajednički kreiramo bolji ambijent za
ulaganja, otvaranje novih radnih mjesta, sma-
njenje birokracije, te u konačnici povećanje ži-
votnog standarda građana.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 7
2
V
AKTIVNOSTI I CILJEVI
VIJEćA STRANIH INVESTITORA
izija Vijeća stranih investitora (VSI)
jeste da djeluje kao jedinstven glas stra-
nih investitora prisutnih u BiH u nasto-
janju da poboljšaju poslovnu klimu u BiH. Kroz
misiju VSI-a pokušavamo promovirati dobre
prakse stranih kompanija iz matičnih zemalja,
te kroz tu prizmu ponuditi rješenja kako bi se
prevazišle prepreke sa kojima se strani investi-
proteklom periodu. Tome u prilog govori i činje-
nica da smo u oktobru 2011. godine potpisali
Memorandum o saradnji sa Vladom FBiH i pre-
zentirali naše preporuke Parlamentu FBiH. U
sklopu ove saradnje, Vlada FBiH je usvojila Bi-
jelu knjigu kao zvanični dokument, koji je po-
stao polazna osnova za reformsku politiku.
Ovisno od oblasti, učinci su zadovoljavajući u
tori suočavaju, a te prepreke su zaista brojne.
većoj ili manjoj mjeri.
boljšamo status stranih, ali i domaćih investi-
trenutnog premijera FBiH Nermina Nikšića koji
Također nastojimo da kroz aktivnosti VSI potora te da svjetske ekonomske trendove pribli-
žimo BH zajednici.
Naš moto je zalagati se, ne samo za
Ističemo da zaista cijenimo aktivnosti ureda
je u tom smislu od početka svog mandata zaista
uložio veliki napor da se kroz Vladu i parlament
usvoji što veći broj konkretnih zakona i mjera
strane, nego i domaće privrednike,
na usvajanju preporuka stranih investitora i pri-
sveopću poslovnu klimu u BiH, za
Također saradnja sa Republikom Srpskom je
te putem svojih aktivnosti poboljšati
opštu dobrobit budućeg ekonomskog
razvoja.
Brojna istraživanja, izvještaji međunarodnih
korporacija i organizacija pokazuju da gene-
ralno pravna i politička slika BiH djeluje vrlo ne-
stabilno i utječe na odliv, ali i dolazak budućih
investicija. U tom pravcu, naše aktivnosti su
bile fokusirane na zagovaranja i lobiranja za
stvaranje boljih uslova za poslovanje stranih i
lokalnih investitora.
Također, učešćem u razvojnim procesima za-
jedno sa vladinim institucijama, stojimo na sta-
novištu rasterećenja privrednika, te razvoju
poticaja za dalja ulaganja.
vrede općenito.
kontinuiran proces, a predsjednik RS-a Milorad
Dodik je također uvijek bio vrlo otvoren za ini-
cijative VSI; gdje kroz radne grupe i indivi-
dualne sastanke sa vladinim tijelima ukazujemo
i tražimo izmjene pojedinih zakonskih odredbi.
VSI sarađujući i sa drugima, poput stranih
ambasada prisutnih u BiH, predstavnika EU de-
legacije u BiH te sličnih udruga kojima je cilj isti
ili sličan kao naš, ulaže sve napore u rastereće-
nje privrede, a sa ciljem olakšanja poslovanja
kompanija. VSI pokušava učiniti BiH atraktivnom zemljom za buduće ulagače.
Tako putem naših kanala komunikacije sa
medijima, kroz Vijeće za saradnju sa stranim
Prethodna 2011. i 2012. godina su obilje-
ambasadama, te radionicama i edukacijskim
BH vlasti, počevši od državnog nivoa, pa sve do
ukazujemo na neophodnost saradnje svih nas.
žene intenzivnom saradnjom sa predstavnicima
van vladinih službi koje su zajedno sa našim
radnim grupama radile na intenzivnom otklanjanju i prepoznavanju barijera za dalji razvoj
privrede i poticaja investicija. Također, promo-
cija investicija kroz saradnju sa našim partne-
rima je bio jedan od glavnih ciljeva u proteklom
periodu.
Želimo istaći da je od prošle godine saradnja
sa institucijama intenzivnija i otvorenija nego u
seminarima sa kompanijama i institucijama,
Vjerujemo da naše članice mogu vrlo pozi-
tivno i promotivno djelovati i motivirati svjetske
strane ulagače u privlačenju investicija putem
predstavljanja svojih pozitivnih priča i rezultata
u BiH.
VSI nastoji održati stalni protok in-
formacija sa predstavnicima vlasti.
Vlasti su počele slušati i uvažavati glas inve-
stitora na način da su uključili preporuke iz Bi-
7
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 8
Vijeće stranih investitora
jele knjige u programe rada (na svim nivoima),
efikasnosti, olakšavanjem procedura za osniva-
u radne grupe koje rade na izradi i izmjeni za-
Putem implementacije preporuka iz Bijele
institucionalno uključili predstavnike investitora
kona i propisa od značaja za razvoj privrede.
Tako su već godinu dana predstavnici VSI
prisutni i kao stalni članovi radne grupe za po-
resku i fiskalnu politiku pri Federalnom mini-
starstvu finansija, koja je zadužena za prijedlog
izmjena propisa koji se tiču poreza u FBiH.
S ciljem prenošenja naše vizije i cilje-
va u stalnoj smo saradnji sa predsta-
vnicima stranih institucija i kompa-
nija.
Generalno gledajući prepreke mogu biti ot-
klonjene: poreznom reformom koja bi trebala
ići u smjeru poreznih i ostalih rasterećenja raz-
nih naknada, značajnim skraćivanjem rokova i
potrebnog vremena za ishodovanje i odobrenje
raznih dozvola (od okolinskih do građevinskih),
donošenjem krovnih ili harmoniziranih zakona
od značaja za oblast energetike, poljoprivrede,
te smanjenjem birokracije, a povećanjem njene
nje i funkcioniranjem privrednih društava.
knjige strani investitori su dobili priliku utjecati
na izmjenu vitalnih propisa od značaja za ula-
ganja, kao što su; Zakon o stečaju i likvidaciji,
Zakon o registraciji privrednih subjekata, te
mnoštvo pravilnika i ostalih važnih akata iz
oblasti poreske i fiskalne politike. Vlade su kon-
sultovale VSI pri izmjenama Zakona o izdavanju
privremenih radnih i boravišnih dozvola u FBH,
gdje je došlo do suštinskih izmjena, te je sa tim
izmjenama procedura za izdavanje istih olakšana.
Također, ministarstva su se obavezala na si-
stematsko rješavanje preporuka, te nam je
svako od nadležnih ministarstava redovno do-
stavljalo nalaze o stanju preporuka po obla-
stima. Učinci su zavisno od oblasti veći ili manji,
ali svakako da danas imamo zvanične dokumente vladinih službi koji se bave našim prepo-
Dinamika implementacije preporuka iz Bijele knjige 2008, 2009 i 2010/11 po oblastima. Pomenute
oblasti su navedene zbog činjenice da su obrađivane u svim izdanjima Bijele knjige VSI BiH.
Izvor: Podaci Ureda VSI
8
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 9
BI J E L A K N JI G A
rukama. Ono što je još bitno istaći jeste da se
Bijela knjiga, kao zvanični dokument, nalazila
dva puta u parlamentarnoj raspravi, kako u
FBH, tako i u RS-u.
Zbog svega navedenog, VSI smatra
Bijelu knjigu najvažnijim vlastitim
pisanim produktom!
Godina iza nas obilježena je daljnjom erozi-
jom BH ekonomije, dijelom zbog globalne eko-
nomske krize, a dijelom i zbog internih slabosti
sistema, političke nestabilnosti i izostankom
stranih direktnih investicija i realizacije kapital-
nih investicija. Sukladno takvim ekonomskim
kretanjima evidentno je da je realni sektor suočen sa manjim prilivima prihoda, ostvarenih fi-
nancijskih rezultata koji ne omogućavaju nova
zaposlenja, nove poslovne programe, poslovne
ekspanzije i nove investicije.
Iz navedenih razloga, očekujemo još efika-
snije i konkretnije akcije u 2013.godini, te još
bolji dijalog sa vlastima i nadamo se ekonom-
skom prosperitetu, kao i rasterećenju privred-
nika, sa ciljem novog ciklusa investicija.
9
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 10
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 11
3
B
PREGLED POSLOVNE KLIME U BIH 2011/12*
osna i Hercegovina je usko povezana s
drugim zemljama Zapadnog Balkana, kao
i sa Europskom unijom. Kao rezultat toga,
u posljednjih nekoliko godina, ekonomija BiH je
među svim postkomunističkim zemljama u Sre-
dnjoj i Istočnoj Europi, nakon Uzbekistana.
Visok nivo korupcije, restriktivne politike tr-
žišta rada, dugotrajan i težak proces izdavanja
pod utjecajem produljene globalne ekonomske
dozvola i licenci, neodgovarajuća kvaliteta infra-
glavnim izvoznim tržištima, tako i zbog financij-
razmjene su glavni nedostaci koji su redovito
krize, kako zbog negativnih kretanja na svojim
ske povezanosti. Ipak, slaba poslovna klima u
zemlji je dodatno pogoršala ovaj utjecaj, te BiH
i dalje zaostaje za ostalim zemljama u regiji.
Bosna i Hercegovina je redovito na poslje-
dnjem mjestu kada je riječ o uspoređivanju re-
gionalne investicijske klime i indikatora konku-
rentnosti, bilo da se radi o indeksu percepcije o
strukture i složena politika prekogranične robne
istaknuti u raznim pokazateljima konkurentno-
sti. Nažalost, zabilježen je samo ograničeni na-
predak u osiguravanju kontinuiranog pristupa
hrvatskom tržištu za poljoprivredne izvođače
nakon ulaska Hrvatske u EU, sredinom 2013.
godine što zahtijeva usvajanje potrebnih jedin-
stvenih nizova pravila i procedura u skladu sa
korupciji, globalnom indeksu konkurentnosti
zahtjevima EU.
investicionih reformi ili Doing business izvješću
pogoršan čestim promjenama u vlasti na svim
svjetskog ekonomskog foruma, OECD indeksu
Svjetske banke (vidi grafikon 1: Lakoća poslo-
vanja u 2012. godini, rangiranje od 1 do 183, s
tim da 1 predstavlja najbolji rezultat). Bosna i
Hercegovina je zauzela 126. mjesto u Doing bu-
siness izvješću što nije samo najniži rezultat u
Jugoistočnoj Europi, već i druga najniža ocjena
Utjecaj slabe investicijske klime je dodatno
razinama što negativno utječe na stabilnost
ekonomske politike i nedovoljno obraćanje paž-
nje na ekonomske reforme. Stoga i ne čudi što
su u posljednje dvije godine vodeće agencije za
rangiranje smanjile kreditni rejting za Bosnu i
Hercegovinu. Standard and Poor je smanjila
Grafikon 1. Bosna i Hercegovina i usporedne ekonomije na rang ljestvici lakoće poslovanja
* Ovom prilikom VSI izražava svoju zahvalnost gospodinu Liboru Krkoški, šefu EBRD ureda u BiH, na njegovom posebnom
doprinosu u izradi ovog dijela.
11
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 12
Vijeće stranih investitora
rejting zemlje na B, u novembru 2011. godine,
ranja se sada pretvara u komercijalno održivi
na B3 u aprilu 2012. godine.
financijskog sektora, podložan pravilnim regu-
a Moody je smanjila rejting Bosne i Hercegovine
Kombinacija utjecaja globalne ekonomske
krize i slabog poslovnog okruženja rezultirali su
sektor koji je u potpunosti integriran s ostatkom
lacijama i nadzorima kako bi se poboljšala tran-
sparentnost i korporativno upravljanje. Jedna
strmim padom direktnih stranih investicija koje
institucija za mikrofinanciranje je već pretvo-
2007. godini na 180 miliona eura u 2009. go-
bankarsko poslovanje.
su pale sa svog vrha od 1.3 milijarde eura u
dini, iako se priliv direktnih stranih investicija
polako oporavlja tijekom 2010.-2012. (vidi grafikon 2: DSU u BiH 2004.-2012.) Globalna eko-
nomska kriza je također utjecala na pristup
financiranju, udio neprofitnih kredita je porastao na preko 12% ukupnih kredita, u uspo-
redbi sa manje od 6% koliko je bio udio na
početku krize 2009. godine. Iako je kredit za
privatni sektor ostao stabilan na oko 55% BDP-
a, uvjeti raspoloživog financiranja su znatno
zahtjevniji.
rena u komercijalnu kompaniju s licencom za
Postignut je određeni napredak u uvođenju
inovativnih načina financiranja potrebne infra-
strukture. Vlasti RS-a su pokrenule natječaj za
JPP ugovor za dio koridora Vc na temelju naj-
bolje međunarodne prakse, a kao rezultat dvije
kvalificirane kompanije su izrazile svoj interes
krajem 2012. godine. Ukoliko ovaj trud u kona-
čnici bude uspješan, to će otvoriti put za brza
infrastrukturna investiranja u Bosni i Hercego-
vini koja se ne mogu financirati direktno od
strane vlada u kratkoročnom ili dugoročnom
Pristup financiranju se također pogoršao za
razdoblju. Međutim, nije ostvaren veliki napre-
jama za mikrofinanciranje (MFI) s obzirom da
tike, a samo ograničen uspjeh u prodaji malog
najmanje kompanije koje posluju sa instituci-
su se bruto krediti po MFI naglo smanjili sa 570
miliona eura zabilježenih krajem 2008. godine
na 345 miliona eura zabilježenih na kraju 2011.
godine, prije stabilizacije. Sektor mikrofinanci-
dak u privatizaciji na polju telekoma i energe-
državnog udjela u drugim kompanijama.
Nezaposlenost (ILO definicija na temelju an-
kete o radnoj snazi u BiH) se povećala sa oko
24% u 2009. godini na više od 27% u 2010. go-
Grafikon 2. Tokovi direktnih stranih ulaganja u BiH, po godinama, milioni €
12
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 13
BI J E L A K N JI G A
dini, a u naredne dvije godine je varirala između
27 i 28 %, iako je stopa nezaposlenosti, na te-
melju informacija iz službi za zapošljavanje,
znatno veća. Nezaposlenost je poseban pro-
blem za mlade, a stopa nezaposlenosti ove gru-
pe radne snage je oko 50%. Slaba potražnja za
radnom snagom, zbog prigušenog rasta i re-
striktivne politike tržišta rada, pridonose viso-
kim stopama nezaposlenosti. Na tržište rada
također negativno utječu visoke cijene u jav-
porom ključnih međunarodnih financijskih insti-
tucija bi trebalo osigurati održavanje makroeko-
nomske stabilnosti u kratkoročnom ili srednjo-
ročnom periodu. Snažniji rast učinkovitosti će
zahtijevati značajan napredak ekonomskih re-
formi u brojnim područjima, uključujući re-
formu porezne uprave, odlučnu akciju protiv
korupcije, poboljšanje procesa izdavanja licenci
i dozvola, i reforme radnog koda. Osim toga,
uklanjanje necarinskih barijera u trgovini i ola-
nom sektoru, što rezultira visokim udjelom sive
kšavanje prekogranične trgovine i ulaganja će
Očekuje se da će Bosna i Hercegovina na-
omogućiti potpuno ostvarivanje koristi od pri-
smanjenjem otvaranja novih radnih mjesta i
tirati činjenicom da će BiH graničiti s jedinstve-
ekonomije.
staviti bilježiti nisku stopu rasta s posljedičnim
pritiskom na fiskalnu politiku. Međutim, jako
monetarno sidro valutnog odbora u kombinaciji
sa aktivnim programom MMF-a i stalnom pot-
pružiti snažan poticaj za Bosnu i Hercegovinu i
stupanja Hrvatske Europskoj uniji što će rezul-
nim tržištem EU sa više od polovice milijardi po-
tencijalnih kupaca.
13
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 14
Vijeće stranih investitora
PREGLED EKONOMSKIH INDIKATORA U BIH
Bosna i Hercegovina
Nominalni BDP
Realni BDP
(% na godišnjoj razini)
(EUR)
BDP po stanovniku (EUR po paritetu kupovne moći)
Potrošnja po kućanstavu (realno, % na god. razini)
Bruto investicije u fiksni kapital
Industrijska proizvodnja
Proizvođačke cijene
Potrošačke cijene
(% na godišnjoj razini)
(prosj,% na godišnjoj razini)
Stopa nezaposlenosti
(LCY,% na godišnjoj razini)
(prosj,%)
Opći proračunski saldo
Javni dug
(stvarni %)
(prosj,% na godišnjoj razini)
Prosječne bruto plaće
(% BDP)
Tekući račun platne bilance
(% BDP)
Neto inozemna izravna ulaganja
Službene devizne rezerve
Bruto inozemni dug
EUR / LCY
USD / LCY
*
14
(prosj)
(prosj)
2010
5,6
-2,8
0,7
(% BDP)
(EUR mlrd)
(% BDP)
12,4
12,7
2011 2012e 2013f 2014
13,1
13,2
13,4
13,9
1,0
-1,3
0,2
1,5
2015
14,8
3,5
3314
3222
3298
3416
3424
3476
3614
3840
5,5
-4,6
0,1
-0,3
-0,4
-0,5
0,1
1,5
7600
7400
7500
7500
14,8
-27,8
-16,1
14,6
8,6
-3,2
0,9
3,7
7,3
7,4
15,7
-3.3
-0,4
9,2
1,6
2,1
2,4
5,6
3,7
6,8
7450
-5,0
-5,2
1,9
2,1
2,2
7550
7700
7900
-2,0
12.0
15,5
1,0
2,3
2,4
2,5
1,5
0,1
4,0
2,5
3,5
6,0
2,5
4,0
23,4
24,1
27,2
27,6
28,0
28,3
27,9
27,3
30,1
35,1
38,4
39,2
42,0
42,1
39,6
38,5
-2,2
(% BDP)
(u% BDP)
Trgovinska bilanca
2009
12,7
(EUR mlrd)
BDP po stanovniku
2008
-4,5
-2,5
-1,3
-2,0
-1,5
-1,0
-1,0
-38,5
-28,2
-26,3
-28,5
-28,8
-28,7
-29,7
-28,7
5,3
1,4
1,5
2,1
3,5
3,9
5,0
6,1
-14,1
3,2
-6,6
3,2
-5,5
3,3
-9,5
3,3
-9,7
3,3
-9,9
3,4
-10,1
3,7
-10,1
4,0
48,6
53,8
57,5
67,1
63,1
62,9
62,0
60,3
1,33
1,40
1,47
1,41
1,52
1,47
1,47
1,50
1,96
1,96
1,96
Izvor: Raiffeisen Research - Ekonomski i financijski pregled tržišta, 2013.
1,96
1,96
1,96
1,96
1,96
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 15
T
4
BI J E L A K N JI G A
IMPLEMENTACIJA PREPORUKA/
SARADNJA SA BH VLASTIMA
renutna slika i prilika BH ekonomije jeste
Gđa. Željka Cvijanović, aktuelna predsjed-
nije dostatna za razvoj gospodarstva, tako
ca za ekonomske odnose i regionalnu sarad-
da za sada domaća akumulacija kapitala
da izlaz i boljitak vidimo u stranom kapitalu.
Politička i pravna nesigurnost uvjetuju eko-
nomski zastoj i neproduktivnost BH privrede.
Imidž BiH u svijetu nije na zavidnoj razini, a
makro-ekonomski pokazatelji i nisu baš najbolji
nica Vlade Republike Srpske i bivša ministri-
nju Republike Srpske:
„Bijela knjiga je važan dokument koji pred-
stavlja osnovu za poboljšanje postojećih zakon-
skih rješenja koje je Vlada RS u saradnji s
entitetskom Privrednom komorom već detekto-
promotori za potencijalne investitore.
vala.“
cijal za dva ili tri puta uvećanim brojem investi-
sa predstavnicima vladinih i izvan-vladinih služ-
Svi smo svjesni činjenice da BiH ima poten-
cija i predstavnici vlasti u BiH su se u proteklom
3
Pored redovitih sastanaka, koje održavamo
bi, direktno utječemo na izmjenu pravnih pro-
periodu potrudili pokazati više sluha za pro-
pisa od interesa za naše članice kroz radne
slabo vidljivi, a s obzirom na to da je implemen-
se javi određeni problem, a na osnovu Spora-
bleme investitora. Iako su još uvijek učinci
tacija krenula prije godinu dana, konkretne po-
grupe koje smo već spomenuli. Također, ukoliko
zuma o saradnji sa Vladom FBiH i Vladom RS,
make očekujemo u 2013. godini.
slobodni smo direktno razgovarati sa predsta-
poduzetim s ciljem unaprjeđenja poslovne klime,
razvila intenzivna suradnja sa poreznom upra-
U prilog dosadašnjoj suradnji i aktivnostima
ali i implementacije preporuka iz Bijele knjige,
govore i izjave o ostvarenoj suradnji između
VSI i aktuelnih predstavnika BH vlasti:
Gdin. Nikola Špirić, Ministar financija i tre-
zora BiH:
„Bez novog rasta i razvoja teško da BiH može
riješiti izazove koji stoje na njenom evropskom
putu. U tom smislu, Ministarstvo finansija i tre-
vnicima institucije koja je nadležna. Tako se i
vom FBiH, te se uspostavila partnerska veza pri
donošenju odluka važnih za investitore, gdje su
zaista investitori u mogućnosti utjecati na po-
jedine propise. Iskreno se nadamo, ukoliko se
politička situacija stabilizira u toku naredne go-
dine i intenzivira otklanjanje administrativnih
barijera, da ćemo već krajem 2013. godine,
moći saopćiti da je udio stranih investicija u
GDP BiH povećan, zahvaljujući otklonjenim ad-
zora BiH spremno je da realizuje sve preporuke
ministrativnim preprekama. Još uvijek teče faza
da hrabrije nastupe na tržištu BiH. Osim toga,
cija će ipak malo potrajati, jer ništa se ne de-
iz Bijele knjige koji će podsticati ino-investitore
mi smo spremni podržati regionalnu dimenziju
rasta i razvoja u kojoj strana ulaganja i stranih
investitori moraju imati važnu ulogu."
1
Gdin. Nermin Nikšić, Premijer Vlade Fede-
racije BiH:
“Vlada Federacije BiH je prepoznala važnost
ovakvog dokumenta, kao i važnost saradnje s udru-
ženjem, kao što je Vijeće stranih investitora”
1
2
3
2
razmatranja odluka, a usvajanje i implementa-
šava preko noći, a posebno ne u našem slože-
nom sistemu.
BiH je potencijalno vrlo konkurentna zemlja
s obzirom na njen geostrateški položaj, priro-
dne resurse, tradiciju i neiskorištene potencijale
u oblasti građevinarstva, energetike, poljoprivrede, drvne industrije i industrije uopće.
Neophodne reforme podrazumijevaju: har-
monizaciju propisa na nivou države i reforme u
Izjava sa poslovnog sastanka VSI i Ministra finansija i trezora BiH održane 06.11.2012. godine u Sarajevu
Izjava sa radnog sastanka VSI i Vlade Federacije BiH održanog 25.06.2012 godine u Sarajevu
Izjava sa promocije Bijele knjige 2010/11, održane 21.06.2011. godine u Banja Luci
15
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 16
Vijeće stranih investitora
oblasti sudstva, privrede, vanjskotrgovinskog
poslovanja; potrebno je otkloniti brojne admi-
nistrativne barijere jer birokracija sa kojom se
na dnevnoj bazi susrećemo kao investitori jed-
nostavno onemogućava normalan tok ekonomTebela 1
PROBLEM
skih aktivnosti, investicija, ostvarivanje planira-
nih rokova za ulaganje i povrat kapitala.
Na čemu smo radili zajedno sa predstavni-
cima Vlade FBiH i Vlade RS je konkretnije pred-
stavljeno u tabelama ispod:
Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/114
(Federacija Bosne i Hercegovine)
PREPORUKA
REALIZACIJA (uz obrazloženje)
Uskladiti Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH i Zakon o
zapošljavanju stranaca FBiH po pitanju izdavanja radne dozvole, po
prvi put, za strane državljanine.
Usvojen je Nacrt zakona o zapošljavanju stranaca FBiH koji je u
potpunosti usklađen sa važećim
Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azila u Bosni i Hercegovini.
PRIVREMENI BORAVAK I RADNE DOZVOLE
Neusuglašenost zakona i prakse
vezano za postupak izdavanja
radne dozvole prije odobrenja privremenog boravka u KS (FBiH).
Nepostupanje u skladu s pozitivnim pravnim propisima po pitanju
radnog vremena stranog državljanina u KS (FBiH).
Uskladiti praksu i postupati u skladu s pozitivnim zakonskim propisima po pitanju radnog vremena
stranih državljana u KS (FBiH).
Druga mogućnost je da se usvoje
pravila kojima će biti utvrđene
donje granice trajanja punog radnog vremena stranog zaposlenika.
Ova preporuka prihvatljiva je
samo u dijelu usklađivanja prakse
sa pozitivnim zakonskim propisima. Prijedlog za donošenje posebnih pravila kojima bi se utvrdila donja granica trajanja radnog
vremena je neprihvatljiv iz razloga
što se odredbe Zakona o radu u
FBiH trebaju primjenjivati i na
strance kao i na uposlenike državljane BiH. Stranci također mogu
zaključiti ugovor o radu i ugovor o
obavljanju privremenih i povremenih poslova i za rad kraći od
punog radnog vremena.
ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA
Osnivanje ogranka/podružnice stranog pravnog lica.
4
Uskladiti Zakon o privrednim društvima FBiH sa Zakonom RS i BD i
predvidjeti mogućnost osnivanja
ogranka/podružnice stranog pravnog lica u FBiH.
Na redovnoj sjednici koja je održana 3. juna 2013. godine Vlada
FBiH je utvrdila prijedlog Zakona
o izmjenama i dopunama Zakona
o privrednim društvima FBiH (sa
dijelom prihvaćenih preporuka iz
Bijele knjige 2010/11 Vijeća stranih investitora).
U tabeli se nalazi pregled preporuka iz Bijele knjige 2010/11, koje je Vlada FBiH prihvatila razmatrala ili realizirala, a po
osnovu potpisane Izjave o saradnji sa Vijećem/Savjetom stranih investitora. Tabela sadrži izvode iz dokumenta „Informacija
o poduzetim aktivnostima Vlade FBiH na realiziranju preporuka iz Bijele knjige 2010/11“ kojeg je Federalno ministarstvo
razvoja, poduzetništva i obrta kao koordinatora aktivnosti vezanih za Bijelu knjigu 2010/11 dostavilo Vijeću/Savjetu stranih
investitora 25. juna 2012. godine.
16
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 17
BI J E L A K N JI G A
PROBLEM
Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11
(Federacija Bosne i Hercegovine)
PREPORUKA
ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA
Zabrana financiranja kupovine dionica.
Financiranje kupovine dionica/udjela potrebno je preciznije regulirati
u Zakonu o privrednim društvima
FBiH. Uz jasnu i preciznu formulaciju da li se zabrana odnosi i na
društvo sa ograničenom odgovornošću, potrebno je jasno navesti
u kojim slučajevima je zabranjeno
financiranje kupovine dionica, te
pod kojim uslovima je financiranje
dozvoljeno.
Sazivanje skupštine i objava obavještenja.
Prilagoditi član 242. Zakona, te
navesti potrebni minimalni tiraž
dnevnog lista koji se izdaje u
FBiH, a u kojem se objavljuje obavještenje o sazivanju skupštine.
Dostava materijala dioničarima za
skupštinu dioničara.
Potrebno je da podnosilac zahtjeva koji je ovlašten da neposredno sazove skupštinu dioničara
bude obavezan utvrditi prijedloge
odluka.
Stavljanje na raspolaganje kopije
materijala dioničarima za skupštinu dioničara.
Korigovati odredbu člana 247. Zakona o privrednim društvima u
FBiH u smislu da se doda odredba
prema kojoj se svakom dioničaru
na njegov zahtjev mora staviti na
raspolaganje kopija spomenutih
isprava.
REALIZACIJA (uz obrazloženje)
Na redovnoj sjednici koja je održana 3. juna 2013. godine Vlada
FBiH je utvrdila prijedlog Zakona
o izmjenama i dopunama Zakona
o privrednim društvima FBiH (sa
dijelom prihvaćenih preporuka iz
Bijele knjige 2010/11 Vijeća stranih investitora).
ZAKON O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA
Rok za podnošenje zahtjeva za
odobravanje javne ponude dionica.
Uskladiti Zakon o privrednim društvima FBiH i Zakon o tržištu vrijednosnih papira FBiH na način da
se Zakon o privrednim društvima
FBiH poziva na rokove navedene u
Zakonu o tržištu vrijednosnih papira FBiH.
Usklađivanje Zakona o privrednim
društvima FBiH sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira, je već
učinjeno kroz spomenutu radnu
verziju Zakona o privrednim društvima FBiH. Kada je u pitanju vršenje nadzora u ovim slučajevima, on bi se mogao urediti i podzakonskim aktom, za što postoji
zakonski osnov prema Zakonu o
komisiji za vrijednosne papire.
17
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 18
Vijeće stranih investitora
PROBLEM
Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11
(Federacija Bosne i Hercegovine)
Nejasne zakonske odredbe oko
plaćanja doprinosa za strane državljane koji su u radnom odnosu
u matičnoj zemlji, a izaslani su u
BiH i obaveze za socijalno osiguranje plaćaju u matičnoj zemlji.
POSLOVNA REGISTRACIJA
ZAKON O LIKVIDACIJI I
STEČAJ
18
PREPORUKA
REALIZACIJA (uz obrazloženje)
Razviti sistem registracije stranih
fizičkih lica koji će biti uvezan sa
institucijama ovlaštenim za platni
promet.
U pripremi je novi Zakon o doprinosima i koji će odredbama precizirati način plaćanja doprinosa za
navedena lica, shodno preporukama proizašlim iz dokumenta Bijela knjiga 2010/2011.
POREZI
U Bijeloj knjizi 2010/11 Zakon o registraciji poslovnih subjekata u FBiH,
također je naveden kao zakon u kojem bi se trebale izvršiti određene
izmjene i dopune. S tim u vezi, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine,
odnosno resorno ministarstvo će izvršiti sveobuhvatnu analizu spomenutog zakona i pristupit će izmjenama i dopunama istoga ukoliko se
preporuke budu smatrale opravdanim.
Izrađen prednacrt Zakona o izmjenama i dopunama zakona o stečajnom postupku FBiH i isti će biti upućen Federalnom ministarstvu financija i Uredu za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima EU radi
davanja mišljenja.
Ukoliko se steknu uvjeti za upućivanje Prednacrta zakona o izmjeni i
dopuni zakona o likvidacijskom postupku FBiH isti će biti upućen Vladi
FBiH na razmatranje.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 19
BI J E L A K N JI G A
Tabela 2
Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/115
(Republika Srpska)
PREPORUKA
REALIZACIJA (uz obrazloženje)
Zasnivanje založnog prava na udjelima u društvu sa ograničenom
odgovornošću (d.o.o.).
Potrebno je dopuniti zakone o registraciji na način da se predvidi
mogućnost registracije založnog
prava na udjelima pri registarskim
sudovima.
Dostupnost opštih informacija o
postupku registracije nije adekvatna.
Objaviti informacije o postupku
registracije na internetskim stranicama svih institucija uključenih
u postupak ili naznačiti kontakt
detalje gdje se mogu dobiti potrebne informacije.
Predložena izmjena i dopuna Okvirnog zakona o registrovanim zalogama na pokretnim stvarima u smislu da Ministarstvo pravde BiH rješenje o upisanoj zalozi na pokretnim stvarima dostavlja nadležnim
registracionim sudovima radi upisa
ovog tereta u Glavnu knjigu registra.
PROBLEM
POSLOVNA REGISTRACIJA
Djelomično realizovano, nakon reforme* o započinjanju poslovanja
u RS. Ova preporuka bi trebala biti
i potpuno realizovana.
Na internetskoj stranici Vlade RS
www.investsrpska.net detaljno su
obrađeni koraci za registraciju.
*Vlada RS je donijela odluku o provođenju reforme započinjanja poslovanja
u RS, te usvojila koncept reforme sa
sljedećim ciljevima:
- Smanjiti potrebno vrijeme za registraciju poslovanja sa 23 na 3 dana.
- Smanjiti broj potrebnih procedura sa
11 na 5 procedura.
- Smanjiti troškove početka poslovanja na što je moguće manju mjeru
(cilj je smanjenje na 400 KM).
- Uspostaviti jedinstveni registar svih
poslovnih subjekata (i pravnih i fizičkih lica) na jednom mjestu.
- Zadržati sistem pravne sigurnosti i
smanjiti nivo mogućih sporova.
- Uspostaviti novi koncept registracije.
Reforma podrazumijeva i uvođenje jednošalterskog sistema (one stop shop) prijema zahtjeva kod Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge
(APIF) - poslovni subjekti bi se na ovaj
način nakon notarske obrade potpisa
(osnivača i ovlaštenih lica) ili obrade
osnivačkih akata, obraćali samo APIF-u
koji bi po službenoj dužnosti upućivao
zahtjeve ostalim relevantnim institucijama.
5
U tabeli se nalazi pregled preporuka iz Bijele knjige 2010/11, koje je Vlada Republike Srpske prihvatila razmatrati i
realizirati, a na osnovu saradnje između Vlade Republike Srpske i Vijeća stranih investitora. Tabela sadrži izvode iz doku-
menta „Izvještaj o realizaciji preporuka iz Bijele knjige 2010/11“ dostavljanog Vijeću/Savjetu stranih investitora 21. fe-
bruara 2013. godine od strane Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske kao koordinatora
aktivnosti vezanih za Bijelu knjigu 2010/11.
19
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 20
Vijeće stranih investitora
PROBLEM
Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11
(Republika Srpska)
Nedosljednost u obradi zahtjeva
za registraciju pri sudovima.
Primjena principa javnosti uvida u
sudski registar.
Nepoštivanje zakonskih rokova i
nepotrebno odugovlačenje postupka registracije.
Zloupotreba postupka povodom
prigovora protiv rješenja o izvršenju.
Pravila vođenja i održavanja licitacije nisu jasno definisana.
PREPORUKA
REALIZACIJA (uz obrazloženje)
Iz zakona i prakse izbaciti nepotrebno birokratisanje.
Nakon reforme bi ova preporuka
trebala biti realizovana.
POSLOVNA REGISTRACIJA
Potrebno je putem internetske stranice svakog suda koji vodi registar
privrednih subjekata omogućiti
uvid u osnovne podatke o društvu.
Potrebno je organizovati rad suda
tako da kontinuirano pruža uslugu
registracije.
Reforma u toku.
Potrebno je zakonom onemogućiti
navedeno odugovlačenje sa naplatom potraživanja ili onemogućiti
iznošenje proizvoljnih i neosnovanih navoda u prigovorima.
Realizovano važećim Zakonom o
izvršnom postupku, prigovor i žalba
na rješenje o izvršenju, kao pravni
lijekovi ne odlažu rješenje o izvršenju.
ZAKON O IZVRŠNOM POSTUPKU
Zakonom detaljno regulisati sam
tok licitacije, jer svaki sud zasebno određuje tok i uslove licitacije.
Različito tumačenje odredbe kod
prodaje nepokretnosti.
Zakonom jasno definisati šta znači
odredba da se nepokretnost “može
prodati bez ograničenja cijene“.
Neprecizno definisan rok u oblastima:
- namirenje izvršenja,
- ročišta za diobu,
- rješenje o namirenju.
Jasno definisati rok za izmirenje
tražioca izvršenja (15, 30 ili 60
dana), rok u kojem sud mora zakazati ročište za diobu cijena.
Nejasno definisano utvrđivanje
vrijednosti nepokretnosti.
20
U toku je tehnička realizacija već
dogovorenog projekta u svih pet
registracionih sudova u RS.
Jasnije definisati značenje „Djelomičan iznos potraživanja povjerioca“, odnosno tačno naznačiti o
kom iznosu potraživanja se radi
(npr. 1/3 i sl).
Realizovano. Postupak licitacije je
regulisan Zakonom o likvidacionom postupku („Službeni glasnik
RS“, broj 64/02), a odredbe Zakona o stečajnom postupku shodno se primjenjuju i na postupak
likvidacije ako Zakonom o likvidacionom postupku nije drugačije
regulisano.
Realizovano. U prijedlogu izmjena
i dopuna Zakona o izvršnom postupku, brisan je stav 5. člana 89,
tako da se nekretnina ne može
prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti.
Realizovano da se odluka obavezno objavljuje u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i u ovakvim slučajevima sudovi obavezno
primjenjuju rok od 30 dana.
Realizovano. U stečajnom postupku
povjerioci se grupno namiruju razmjerno njihovim potraživanjima.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 21
BI J E L A K N JI G A
PROBLEM
Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11
(Republika Srpska)
Zloupotreba postupka utvrđivanja
prodajne cijene.
Nepotpune informacije o zaduženju dužnika.
Vjerodostojna isprava obuhvata
račun i izvod iz poslovnih knjiga za
sva pravna lica.
Nedorečenost procedure likvidacije.
PREPORUKA
REALIZACIJA (uz obrazloženje)
Urediti ove slučajeve na način da
se obezbijedi mehanizam za sprječavanje uočenih zloupotreba nadležnih sudova.
Realizovano. Sudovi su dužni da
primjenjuju propise i da vode računa da spriječe svaku zloupotrebu u njihovoj primjeni.
Proširiti pojam vjerodostojne isprave na račun i izvod iz poslovnih
knjiga na sva pravna lica, bez izuzetka.
Realizovano. Članom 29. Zakona
o izvršnom postupku definisan pojam vjerodostojne isprave, kao i
postupak izvršenja na osnovu vjerodostojne isprave.
ZAKON O IZVRŠNOM POSTUPKU
Zakonom precizirati da su poslodavci dužni navesti sva već postojeća zaduženja radnika.
ZAKON O LIKVIDACIJI I STEČAJ
Realizovano. Regulisano važećim
propisom.
U Zakonu o likvidaciji adekvatnije
urediti tok likvidacionog postupka,
položaj, prava i obaveze likvidatora ili unijeti odredbu koja će omogućiti adekvatnu primjenu odredbi
Zakona o stečajnom postupku na
aspekte likvidacionog postupka
koji nisu uređeni.
Realizovano. U članu 16. Zakona o
likvidacionom postupku regulisano
da se odredbe Zakona o stečajnom postupku shodno primjenjuju
na postupak likvidacije, ako ovim
zakonom nije drugačije određeno.
Tretman nepokretne imovine društva nakon okončanja postupka likvidacije.
U entitetskim zakonima o stvarnim pravima treba izričito propisati ovakvu mogućnost.
Različite prakse u sudovima po pitanju dostave dokumentacije za likvidaciju.
U Zakonu o likvidacionom postupku je potrebno uvrstiti listu sve
dokumentacije koju je podnosilac
prijedloga za otvaranje likvidacio-
Realizovano. Članom 1. Zakona o
likvidacionom postupku navedeno
je da nakon sprovedene likvidacije
i namirenja povjerilaca preostala
imovina pravnog lica dijeli se članovima razmjerno njihovom učešću u vlasništvu.
Kvalifikacija i certifikacija stečajnih upravnika u BiH.
Izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o stečajnom postupku
postaviti neke minimalne razine
iskustva, ali i određenu struku koja bi odgovarala prirodi posla stečajnog upravnika.
Realizovano. Zakonom o stečajnom postupku definisani su uslovi
za imenovanje stečajnog upravnika i nakon provedenog postupka
provjere i drugih potrebnih podataka, listu stečajnih upravnika, na
prijedlog ministra pravde, utvrđuje Vlada RS.
Realizovano. Regulisano zakonom
i podzakonskim aktima.
21
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 22
Vijeće stranih investitora
PROBLEM
Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11
(Republika Srpska)
PREPORUKA
ZAKON O LIKVIDACIJI I STEČAJ
Različite prakse u sudovima po pitanju podnošenja potvrde o izmirenju poreskih obaveza prilikom
otvaranja procesa likvidacije.
nog postupka dužan dostaviti i
precizno definisati kada se koji dokument mora dostaviti.
Ujednačiti sudsku praksu po ovom
pitanju i propisima definisati da poreska uprava ima isti položaj u postupku likvidacije kao i ostali povjerioci.
Sankcionisanje direktora koji na
vrijeme ne prijave stečaj firme.
U izmjenama i dopunama Zakona
o stečajnom postupku uvrstiti veću
novčanu pa čak i krivičnu sankciju
za direktore/upravitelje kompanija koji na vrijeme ne prijave stanje stečaja.
Uplata paušalnog iznosa od 5% od
prodaje pokretnih i nepokretnih
stvari u stečajnu masu.
Uplata paušalnog iznosa troškova
održavanja, bila bi jedino opravdana ukoliko je predmetna nepokretnost bila u posjedu stečajnog
dužnika od otvaranja stečajnog
postupka pa do prodaje nekretnine, pri čemu su svi troškovi održavanja padali na teret stečajnog
dužnika.
Problem prava raspolaganja nekretninama u stečajnom postupku.
REALIZACIJA (uz obrazloženje)
Realizacija je u toku, o ovom pitanju će Viši privredni sud zauzeti
stav u cilju jedinstvene primjene
zakona.
Realizovano. Članom 236. stav 1.
tačka 1. Zakona o stečajnom postupku, novčanom kaznom od 500
do 3.000 KM, kazniće se odgovorno lice (direktor) ako ne podnese
prijedlog za otvaranje stečajnog
postupka.
Realizovano. Regulisano Zakonom
o stečajnom postupku.
Precizirati na šta se odnosi pravo
raspolaganja, da li je to predaja u
posjed i sl. Potrebno je izvršiti otklon kolizije Zakona o stečajnom
postupku i Zakona o PDV-u i pravnim posljedicama koje raspolaganje nosi.
Realizovano. Zakonom o stvarnim
pravima regulisano je kako se navedeno pravo, zajedno sa ostalim
pravima na nekretninama, koja su
instituti ranijeg društveno političkog sistema i svojinsko-pravnih
odnosa, pretvara u pravo svojine.
Potrebno je iz obaveznog poravnanja izuzeti prenose hartija od
vrijednosti nastale kao rezultat
pogreške kod unosa naloga u berzanski sistem.
Zakonom o tržištu hartija od vrijednosti („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 92/06, 34/09 i
30/12) definisano je da prenos
hartija od vrijednosti u vezi sa poslovima koji su zaključeni na berzi
ili drugom uređenom javnom tržištu ne može trajati duže od tri
radna dana od dana zaključenja po-
ZAKON O TRŽIŠTU HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
Upisivanje prenosa prava iz hartija
od vrijednosti.
22
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 23
BI J E L A K N JI G A
PROBLEM
Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11
(Republika Srpska)
PREPORUKA
REALIZACIJA (uz obrazloženje)
ZAKON O TRŽIŠTU HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
Nemogućnost upravljanja portfeljem na drugim tržištima.
Rješenje bi glasilo: „Berzanski posrednik koji obavlja poslove upravljanja portfeljem hartija od vrijednosti dužan je hartije od vrijednosti klijenata, kojima se trguje na
tržištima van RS držati na kastodi
računu, u svoje ime, a za račun
klijenata“.
sla. Na ovaj način štite se interesi
investitora, u smislu da im se, u
što kraćem roku, obezbjeđuje
isporuka kupljenih hartija od vrijednosti, odnosno novca po osnovu prodanih hartija od vrijednosti.
Kada su u pitanju eventualne greške koje mogu nastati prilikom
unošenja naloga u berzanski sistem trgovanja, ova materija u RS
je uređena propisima Banjalučke
berze i Centralnog registra. Naime,
pravilima Banjalučke berze uređeni su postupak i rokovi za otklanjanje takvih grešaka, a predviđena je i mogućnost raskida posla
koji je bio zaključen zbog greške
jednog od članova berze. Imajući
u vidu da je berza obavezna dostaviti izvještaj o svim zaključenim transakcijama Centralnom registru na obradu, pravilima Centralnog registra propisana je provjera ispravnosti podataka iz izvještaja o trgovanju, kao i postupak i
rokovi za otklanjanje eventualnih
grešaka članova berze i Centralnog registra. Na ovaj način osigurana je zaštita investitora, a dodatno uređivanje ove materije
može se izvršiti kroz izmjene i dopune ovih propisa.
Izmjenama i dopunama Zakona o
tržištu hartija od vrijednosti iz
2012. godine, postupljeno je u
skladu sa preporukom Savjeta
stranih investitora, te je data mogućnost brokersko-dilerskim društvima da kupuju hartije od vrijednosti za klijenta na stranim tržištima, koje će držati na kastodi
računu u svoje ime, a za račun klijenta (član 127. stav 7).
23
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 24
Vijeće stranih investitora
Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11
(Republika Srpska)
PREPORUKA
REALIZACIJA (uz obrazloženje)
Obavljanje brokerskih poslova.
Omogućiti implementaciju principa reciprociteta bankama i profesionalnim posrednicima, koji imaju
dozvolu za obavljanje poslova sa
vrijednosnim papirima u BiH, uz
uslov da se omogući potpuna kontrola nadležnim komisijama nad
radom profesionalnih posrednika.
Problem objavljivanja prospekta.
Uvođenjem pojma „preliminarnog
prospekta“ omogućilo bi se da se
šira javnost upozna sa kompanijom koja planira da izda hartije od
vrijednosti.
Zakonom o tržištu hartija od vrijednosti predviđeno je da berzanski posrednik, koji ima dozvolu za
obavljanje poslova sa hartijama
od vrijednosti u BiH, a izvan RS,
može obavljati te poslove i na području RS, uz uslov da berzanski
posrednik ispunjava uslove za
osnivanje i poslovanje propisane
ovim zakonom, te uz obavezu da
registruje poslovnu jedinicu na teritoriji RS. S druge strane, Zakon
o vrijednosnim papirima FBiH također predviđa mogućnost da berzanski posrednik, koji ima dozvolu
za obavljanje poslova sa hartijama od vrijednosti u BiH, a izvan
FBiH, može obavljati te poslove i
na području FBiH, uz uslov da berzanski posrednik ispunjava uslove
za osnivanje i poslovanje propisane ovim zakonom, ali bez obaveze da registruje poslovnu jedinicu na teritoriji FBiH. Kako je u interesu postojanje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH, Ministarstvo finansija i Komisija za hartije
od vrijednosti analizirat će preporuku Savjeta stranih investirtora,
u saradnji sa relevantnim institucijama u FBiH, a u cilju implementiranja principa reciprociteta.
PROBLEM
24
ZAKON O TRŽIŠTU HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
Izmjenama i dopunama Zakona o
tržištu hartija od vrijednosti iz
2012. godine, postupljeno je u skladu sa preporukom Savjeta stranih
investitora, te je data mogućnost
emitentu da objavi preliminarni
prospekt s ciljem ispitivanja interesa investitora za predmetnu
emisiju. Definisana su i lica odgovorna za istinitost, tačnost i potpunost podataka objavljenih u preli-
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 25
BI J E L A K N JI G A
PROBLEM
Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11
(Republika Srpska)
PREPORUKA
REALIZACIJA (uz obrazloženje)
ZAKON O TRŽIŠTU HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
POREZI
Nejasne zakonske odredbe poreza
na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje fizičkih lica sa
prebivalištem na teritoriji RS, FBiH
i BD, a koji dohodak ostvaruju u
drugoj administrativnoj jedinici.
Precizirati obavezu plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje fizičkih lica na teritoriji RS, FBiH i BD,
a koji dohodak ostvaruju u drugoj
administrativnoj jedinici.
Neusklađenost Zakona o porezu
na dohodak u pogledu poreskih
oslobađanja, visini ličnog odbitka
na nivou entiteta i BD.
Izvršiti harmonizaciju propisa na
nivou države.
minarnom prospektu, te je predloženo da sadržaj i formu, kao i
način objavljivanja preliminarnog
prospekta propiše Komisija podzakonskim aktima (član 11.).
Prema čl.11. Zakona o doprinosima (,,Službeni glasnik Republike
Srpske“ br. 116/12) uplata doprinosa vrši se prema sjedištu uplatioca doprinosa koje se nalazi u
Republici Srpskoj, odnosno sjedištu poslovne jedinice uplatioca
doprinosa čije je sjedište u FBiH,
odnosno Brčko Distriktu. Primjenom Sporazuma o načinu i postupku korištenja zdravstvene
zaštite osiguranih lica na teritoriji
BiH, van teritorije entiteta, odnosno Distrikta Brčko kome osiguranici pripadaju (,,Službeni glasnik
Republike Srpske“ 9/02) i Sporazuma federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za
zapošljavanje Brčko Distrikta BiH
o ostvarivanju prava na novčanu
naknadu nezaposlenih lica (,,Službeni glasnik Republike Srpske“ br.
103/12), omogućuje se uplata doprinosa za ostvarivanje prava iz
zdravstvenog osiguranja i novčane
naknade u slučaju nezaposlenosti
kada lica dohodak ostvaruju u
jednoj, a imaju prebivalište u drugoj administrativnoj jedinici.
S obzirom da su direktni porezi u
nadležnosti entiteta, harmonizacija propisa je kontinuirani proces.
25
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 26
Vijeće stranih investitora
PROBLEM
Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11
(Republika Srpska)
Nejasne su zakonske odredbe za
oporezivanje stranih državljana
koji su u radnom odnosu u matičnoj zemlji, a izaslani su u BiH, a
obaveze za socijalno osiguranje
plaćaju u matičnoj zemlji.
PREPORUKA
REALIZACIJA (uz obrazloženje)
Precizno propisati način oporezivanja stranih lica i prava na umanjenje poreske osnovice.
Prema čl. 5. stav 4. Zakona o porezu na dohodak (,,Službeni glasnik Republike Srpske“ 91/06,
128/06, 120/08, 71/10 i 1/11)
obveznik poreza na dohodak je i
nerezident RS za dohodak ostvaren u RS. Prema čl. 81. Pravilnika
o primjeni zakona o porezu na dohodak isplatilac dohotka od ličnih
primanja umanjuje poresku osnovicu na mjesečnom nivou nerezidentu koji ostvaruje dohodak po
osnovu ličnih primanja iz radnog
odnosa u Republici, na osnovu poreske kartice koju vodi Poreska
uprava, a pravo na umanjenje poreske osnovice ostvaruje se u
skladu sa čl. 20. Pravilnika. Strana
fizička lica imaju pravo na umanjenje poreske osnovice ukoliko
POREZI
Neefikasna prinudna naplata preko dužnikovih bankovnih računa.
Potrebno je dograditi postojeće
entitetske zakone o platnim transakcijama unošenjem mehanizama kojim bi svi bankovni računi
jednog klijenta bili blokirani.
Nejednaka praksa oporezivanja
poslovnih jedinica koji imaju sjedište u drugom entitetu i BD.
Ujednačiti zakonsku regulativu u
pogledu oporezivanja poslovnih
jedinica u drugom entitetu i BD.
26
ostvaruju dohodak po osnovu ličnih primanja iz radnog odnosa u
RS.
Narodna skupština Republike Srpske je u maju 2012. godine usvojila Zakon o unutrašnjem platnom
prometu („Službeni glasnik RS“,
broj 52/12) i Zakon o jedinstvenom registru računa poslovnih
subjekata („Službeni glasnik RS“,
broj 52/12), kojima je unaprijeđen postupak prinudne naplate i
uspostavljen mehanizam koji, u
situaciji neplaćanja obaveza dužnika, obezbjeđuje blokadu svih
sredstava na njegovima računima
kod banaka, do konačnog izmirenja duga.
Prema članu 3. Zakona o porezu
na dobit RS obveznik poreza na
dobit u RS je poslovna jedinica za
dobit koju ostvari u RS, a prema
čl. 34. Zakona o porezu na dobit
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 27
BI J E L A K N JI G A
PROBLEM
Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11
(Republika Srpska)
Programi fiskalnih kasa ne podržavaju mogućnost davanja rabata
i drugih trgovačkih popusta u maloprodaji i zahtijevaju veoma složeno praćenje istog, što je u vremenu računara postalo besmisleno.
PREPORUKA
POREZI
Uskladiti Zakon o fiskalizaciji i
Zakon o trgovini, odnosno njihove
pravilnike i druge propise.
REALIZACIJA (uz obrazloženje)
FBiH poslovna jedinica u FBiH nije
obveznik poreza na dobit ukoliko
je sjedište preduzeća u Bosni i
Hercegovini. Ministarstvo finansija
FBiH će izvršiti izmjene Zakona o
porezu na dobit u smislu oporezivanja poslovnih jedinica, kao što
je i u RS.
Članom 15. stav 3. Pravilnika o
obliku i načinu vođenja trgovačke
knjige – prečišćeni tekst („Službeni glasnik RS“ broj 48/11), propisano je da se u kolonu broj (6)
Trgovačke knjige na malo (TKM),
upisuje iznos koji se dobije kao
razlika između maloprodajne vrijednosti (cijena po jedinici mjere
iz baze podataka x količina robe) i
naplaćenog iznosa u gotovini i/ili
iznosa koji će se naplatiti putem
kreditne kartice (uključujući iznos
provizije po izvršenim transakcijama) ili virmanom, a podatak u
koloni (6) ne smatra se odobrenim
popustom, već otpisom potraživanja od kupca, a u skladu s aktom
trgovca. Iz navedenog proizilazi
da se izvršeni promet robe evidentira u maloprodaji po cijenama
upisanim u bazu podataka fiskalne
kase, a „popust“ kupcu evidentira
se u trgovačkoj knjizi na malo na
gore opisani način, te se iskazana
razlika između maloprodajne vrijednosti i naplaćenog iznosa u
maloprodaji ne tretira kao popust
u maloprodaji, samim tim, ne
iskazuje na maloprodajnom fiskalnom računu. Potrebno je usaglasiti Zakon o trgovini sa Zakonom
o fiskalizaciji.
27
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 28
Vijeće stranih investitora
PROBLEM
Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11
(Republika Srpska)
Nejasan i nepotpun Zakon o uređenju prostora i građenju RS.
Zakonom nije definisan tretman
telekomunikacionog sektora.
28
PREPORUKA
REALIZACIJA (uz obrazloženje)
Izvršiti izmjene Zakona o uređenju prostora i građenju tako da se
mogu utvrditi jasne uzročno-posljedične veze pojedinih odredbi
Zakona.
U 2012. godini pristupilo se izradi
Zakona o izmjenama i dopunama
zakona o uređenju prostora i građenju. S obzirom da je izmijenjeno
više od 50% odredbi važećeg Zakona, u skladu sa pravilima normativno-pravne tehnike, pristupilo se izradi novog teksta Zakona.
Izrađen je prijedlog Zakona o uređenju prostora i građenju. Zakon
je trenutno proslijeđen svim relevantnim institucijama na mišljenje, a u programu rada Vlade Republike Srpske za 2013. godinu, Prijedlog Zakona o uređenju prostora
i građenju, planiran je za mart
2013. godine. Zakonom o uređenju
prostora i građenju precizirane su
i odredbe iz oblasti građenja. Proširen je krug objekata za koje nije
GRAĐEVINSKE DOZVOLE
U Zakonu o uređenju prostora i
građenju RS unijeti detaljne odredbe o telekomunikacionoj infrastrukturi.
potrebna građevinska dozvola, jasnije je precizirana dokumentacija
koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, rok za
izdavanje građevinske dozvole je
skraćen sa 30 na 15 dana, a također u skladu sa EU zakonodavstvom i potrebom usklađivanja
propisa uvedene su i odredbe koje
se odnose na oblast energetske
efikasnosti u oblasti zgradarstva.
U Zakonu o uređenju prostora i
građenju sadržane su i odredbe
koje se odnose na izgradnju objekata u oblasti sistema veza. U Zakonu o uređenju prostora i građenju jasno je napravljena razlika između objekata međunarodnih i
magistralnih kapaciteta u oblasti
sistema veza, zaključno sa međunarodnom automatskom centralom, za koje građevinsku dozvolu
izdaje Ministarstvo, dok za ostale
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 29
BI J E L A K N JI G A
PROBLEM
Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11
(Republika Srpska)
Neefikasna obrada zahtjeva.
PREPORUKA
GRAĐEVINSKE DOZVOLE
Važno je imati stručan, obrazovan
i odgovoran kadar koji može da iznese sve te promjene. U cilju poboljšanja bilo bi dobro oformiti i
povezane elektronske baze.
Predstavnici VSI će i dalje nastojati:
• Nastaviti edukaciju svojih članova u saradnji sa institucijama – organizacija semina-
ra i treninga – nastavak aktivnosti iz 2012.
godine.
• Promocija Bijele knjige sa vladama u BiH.
• Formirati stalna radna tijela iz oblasti: in-
dustrije, poreza, radnog prava, finansijske
usluge i energetske efikasnosti.
• Privlačenje novih članova.
• Utjecati na harmonizaciju poreske legislative.
• Raditi na projekatu jačanja pozicije stranih
REALIZACIJA (uz obrazloženje)
objekte iz oblasti sistema veza,
građevinsku dozvolu izdaju jedinice lokalne samouprave.
Zakonom o uređenju prostora i
građenju precizirane su odredbe iz
oblasti uspostavljanja jedinstvenog prostorno-informacionog sistema Republike Srpske. U predloženim zakonskim odredbama jasno je precizirano da jedinstveni
prostorno-informacioni sistem obuhvata podatke i informacije koje
imaju elektronsku podršku na cijelom prostoru Republike Srpske i
naznačeni su podaci sadržani u
ovom sistemu.
Također, određen je i način uspostavljanja jedinstvenog prostornoinformacionog sistema, a pravilnikom će biti detaljnije uređeno pitanje sadržaja, nosilaca prostorno-informacionog sistema, metodologije prikupljanja i obrade podataka, te jedinstveni obrasci na
kojim će se voditi evidencija.
• Održavati redovne interne sastanke Uprav-
nog odbora i savjetodavni sastanci sa čla-
novima VSI -a i VSI Ureda.
• Održavati redovne sastanke sa BH institu-
cijama u vezi sa implementacijom preporuka iz Bijele knjige.
• Obavljati terenske posjete svojim članovima.
• Izraditi akcijski plan za provedbu prepo-
ruka i rješavanje problema navedenih u Bi-
jeloj knjizi 2012/13.
investitora kroz aktivnosti vlasti u BiH.
29
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 30
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 31
5
BI J E L A K N JI G A
IZVRŠNI SAŽETAK
POSLOVNA REGISTRACIJA
OTVORENA PITANJA
PREPORUKE
INSTITUCIJA
BiH
• Ukidanje prepreka za strane
investicije i medije.
BiH
• Potrebno je izmijeniti Zakon o politici
stranih ulaganja BiH, na način da se
obrišu odredbe koje predviđaju restrikcije za strana ulaganja u društva
koja se bave javnim informisanjem.
FBiH i RS
• Zasnivanje založnog prava na
udjelima u društvu sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i
javnost informacije o zalogama
na akcijama / dionicama.
FBiH i RS
• Potrebno je dopuniti Zakone o registraciji na način da se zalozi na udjelima vode u registarskim sudovima.
Omogućiti uvid u informacije o zalogama na dionicama / akcijama svim
trećim licima.
• Uloga notara u postupku izmjena akata privrednih društava.
• Izmijeniti Zakone o notarima, na način
da se ukine obaveza notarske obrade
akata privrednih društava, odnosno da se
na notare prenese i obaveza provjere
ispunjenosti uslova i postojanja potrebne dokumentacije za registraciju.
• Ministarstvo pravde FBiH i
RS,
• registracioni sudovi,
• nadležni kantonalni organi.
• Omogućiti registracionom sudu
pristup registru novčanih kazni.
• Potrebno je omogućiti registracionom
sudu pristup registru novčanih kazni iz
prekršajnog postupka elektronskim
putem.
• Ministarstvo pravde FBiH i
RS,
• nadležni registracioni sudovi.
• Primjena principa javnosti upisa u sudski registar.
• Potrebno je da se način pribavljanja
podataka o poslovnim subjektima
svede u potpunosti na pretragu elektronskim putem te omogućiti svima
uvid i kopiranje spisa iz registracionih
predmeta bez ograničenja.
• Nadležni registracioni sudovi.
• Djelatnosti koje ne mogu registrovati društva sa učešćem
stranog kapitala.
• Potrebno je sačiniti konačnu listu djelatnosti koje društva sa učešćem stranog kapitala ne mogu registrovati i
onih koje se mogu registrovati samo
uz pribavljanje prethodnog odobrenja
(uz navođenje odobrenja nadležnog
organa za izdavanje).
• Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH.
• Nepoštivanje zakonskih rokova
i nepotrebno odugovlačenje postupka registracije.
• Potrebno je organizovati rad suda tako
da kontinuirano pruža usluge registracije (npr.obezbjediti odmah zamjenu
za odsutnog sudiju).
• Nadležni registracioni sudovi.
• Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH.
• Ministarstvo pravde FBiH i
RS.
31
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 32
Vijeće stranih investitora
OTVORENA PITANJA
PREPORUKE
INSTITUCIJA
• Termin konsultacija sa registracionim sudijama.
• Uvesti praksu zakazivanja termina za
konsultacije u svim registracionim sudo-
FBiH
• Nejasno definisanje slučajeva
koji mogu dovesti do prekida
postupka registracije.
FBiH
• Potrebno je konkretnije definisati u
Zakonu o registraciji poslovnih subjekata FBiH činjenice koje mogu dovesti
do prekida postupka registracije.
• Registracija promjena od značaja za pravni promet na osnovu statuta društva.
• Ujednačiti praksu registracionih sudova u pogledu omogućavanja privrednim subjektima da promjene od značaja za pravni promet registruju samo
na osnovu izmjena i dopuna statuta.
• Nadležni registracioni sudovi.
PREPORUKE
INSTITUCIJA
vima u kojima to trenutno ne postoji.
• Nadležni registracioni sudovi.
• Ministarstvo pravde FBiH.
POREZI
OTVORENA PITANJA
FBiH
• Komplicirana primjena međudržavnih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
FBiH
• Pohraniti sve podatke o međudržavnim sporazumima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u jedinstvenu bazu
podataka i učiniti ih javno dostupnim,
te obustaviti primjenu instrukcije PU
FBiH za primjenu odredaba Sporazuma i jasno definirati koji organ je nadležan za tumačenje odredaba sporazuma.
• Nejasne zakonske definicije
“prihoda” i “usluga“ koje su
obavljene na teritoriji FBiH,
kao osnovice na koju se obračunava porez po odbitku.
• Jasnije definirati šta je predmet oporezivanja porezom po odbitku kad su
u pitanju ostale usluge, odnosno što
podrazumijeva pojam “usluga obavljena na teritoriji Federacije”.
• Ministarstvo financija FBiH.
• Komplicirana procedura podnošenja POD obrazaca za svaku
isplatu prihoda nerezidentnim
kompanijama.
• Propisati obvezu podnošenja POD
obrasca u formi godišnjeg izvještaja o
ukupnim isplatama nerezidentima po
osnovu usluga, obračunatom i plaćenom porezu po odbitku.
• Ministarstvo financija FBiH.
• Ministarstvo financija i trezora BiH,
• Poreska uprava Federacije
BiH,
• Ministarstvo financija FBiH,
• Ministarstvo financija RS.
POREZ NA DOHODAK
FBiH i RS
o Nejasne zakonske odredbe poreza na dohodak i doprinosa za
socijalno osiguranje.
32
FBiH i RS
o Precizirati obvezu plaćanja doprinosa
za socijalno osiguranje fizičkih lica sa
prebivalištem na teritoriju FBiH, RS i
o Ministarstvo financija FBiH,
o Ministarstvo financija RS,
o Direkcija za financije BD.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 33
BI J E L A K N JI G A
OTVORENA PITANJA
PREPORUKE
INSTITUCIJA
POREZ NA DOHODAK
BD, a koji dohodak ostvaruju u drugoj
administrativnoj jedinici.
RS
o Komplicirana procedura podnošenja prijava za porez na dohodak i doprinose u RS-u.
RS
o Pojednostaviti proceduru podnošenja
poreskih prijava u RS-u, na način da
se prijava za porez na dohodak i prijava za doprinose ne podnose posebno.
FBiH
o Komplicirana procedura plaćanja poreza i doprinosa i neopravdano veliki broj platnih
naloga.
FBiH
o Pojednostaviti proces uplate javnih
prihoda, jer dosadašnji način uplate
obaveznih doprinosa je vremenski
zahtjevno i izuzetno mnogo košta.
FBiH, RS i BD
o Nejasne procedure oporezivanja stranih državljana, koji su
stekli status rezidenta u BiH.
FBiH, RS i BD
o Izvršiti harmonizaciju i donijeti detaljnije propise koji reguliraju oporezivanje stranih državljana.
FBiH i RS
o Povrat PDV-a licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje
u BiH.
FBiH i RS
o Zakonom o PDV-u definirati eventualna ograničenja u povratu PDV-a stranim licima, te Pravilnikom o primjeni
Zakona o PDV detaljno pojasniti koja
su to „slična“ strana lica koja imaju
pravo na povrat PDV-a u BiH.
o Izdavanje mišljenja Uprave za
indirektno oporezivanje BiH.
o Davanja mišljenja treba izmijeniti na
način da se mišljenje može tražiti u
svim slučajevima do momenta početka postupka kontrole te ih objavljivati
na zvaničnoj stranici UIO.
POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)
FBiH i RS
o Nejednaka praksa oporezivanja PJ koji imaju sjedište u
drugom entitetu i BD.
o Poreska uprava RS.
o Poreska uprava FBiH.
o Ministarstvo financija FBiH,
o Ministarstvo financija RS,
o Direkcija za financije BD.
o Ministarstvo financija i trezora BiH,
o Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
o Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
ZAKON O POREZU NA DOBIT
FBiH i RS
o U Zakonu o porezu na dobit FBiH ugraditi član koji će kao i u RS i BD predstavljati osnov za mogući sporazum
između ministarstava o mogućnosti
podnošenja jednog poreznog bilanca;
u Zakonu o porezu na dobit RS ukinuti
oporezivanje PJ čije je sjedište pravnog lica u drugom entitetu ili BD.
o
o
o
o
Ministarstvo financija FBiH,
Poreska uprava FBiH,
Ministarstvo financija RS,
Poreska uprava RS.
33
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 34
Vijeće stranih investitora
OTVORENA PITANJA
PREPORUKE
INSTITUCIJA
o Različito entitetsko reguliranje
porezno dopustivih rashoda po
osnovu općih i posebnih rezerviranja za potencijalne kreditne gubitke kod banaka.
o Na nivou entiteta i BD harmonizirati
propise koji regulraju oporezivanje
općih i posebnih rezerviranja za potencijalne kreditne gubitke kod banaka.
o Ministarstvo financija FBiH,
o Ministarstvo financija RS.
FBiH
o Nejasna definicija izvozakao
predmeta oslobađanja od plaćanja poreza na dobit.
FBiH
o Zakonom precizno definisati izvoz u
smislu poreskog oslobađanja, da li se
odnosi i na prihode ostvarene po osnovu usluga.
RS
o Zakon nije jasno precizirao šta
su realizirani dobici/gubici, prihodi/rashodi, koji ne ulaze u
poresku osnovicu.
RS
o Izmijeniti i dopuniti Zakon, tako da se
preciziraju svi nerealizirani prihodi/rashodi, odnosno dobici/gubici koji ne
ulaze u poresku osnovicu.
FBiH
• Transferne cijene
o Na osnovu zakonskedefinicija
povezanog lica sa obveznikom
zaključuje se da se sva lica, bez
obzira gdje je njihovo sjedište,
smatraju povezanim licima, što
povlači analizu usklađenosti transfernih cijena i potencijalno
duplog oporezivanja unutar teritorije FBiH.
FBiH
o Zakonom jasno definisati kriterije po
kojima se lica smatraju povezanim licima.
o Ministarstvo finansija FBiH.
o Postojeće dvije metode u Zakonu o porezu na dobit za utvrđivanje transfernih cijena nisu
dovoljne da bi se utvrdio pravilan raspon transfernih cijena.
o Omogućiti primjenu svih metoda definisanih OECD modelom i propisati koja je dokumentacija potrebna za dokazivanje transfernih cijena kompanije.
o Ministarstvo finansija FBiH.
BiH
o Izmjena člana 23. Zakona o
akcizama-plaćanje akciza unaprijed.
BiH
o Pokrenuti procedure za usvajanje
amandmana na Zakon prema kojem
će se akciza na duhanske prerađevine
plaćati sa utvrđenim rokom na odloženo plaćanje.
34
ZAKON O POREZU NA DOBIT
o Ministarstvo finansija FBiH.
o Ministarstvo financija RS,
o Poreska uprava RS.
ZAKON O AKCIZAMA
o
o
o
o
Upravni odbor UIO,
Ministarstvo financija BiH,
Ministarstvo financija RS,
Ministarstvo financija FBiH.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 35
BI J E L A K N JI G A
OTVORENA PITANJA
o Ukidanje člana 45. Zakona o
akcizama – retroaktivno plaćanje akciza 1. januara.
PREPORUKE
ZAKON O AKCIZAMA
o Pokrenuti proceduru za ukidanje člana
45. i obavezu plaćanja razlike u postojećoj akcizi na robu koja se zatekne na
zalihama 1. januara.
INSTITUCIJA
o
o
o
o
Upravni odbor UIO,
Ministarstvo financija BiH,
Ministarstvo financija RS,
Ministarstvo financija FBiH.
RADNO PRAVO
OTVORENA PITANJA
PREPORUKE
INSTITUCIJA
FBiH, RS i BD
• Naknade plate zaposlenicima
koji su na bolovanju i refundiranje tih naknada plata poslodavcima iz Fondova zdravstvenog osiguranja.
FBiH, RS i BD
• Usaglasiti propise kantona, entiteta i
Brčko Distrikta u ovoj oblasti.
• Naknade zaposlenicama na porodiljskom odsustvu i refundiranje tih naknada poslodavcima.
• Neophodno je usaglasiti kantonalne,
entitetske i propise i praksu Brčko Distrikta, na način da se utvrdi jednaka
osnovica za porodiljsku naknadu na
svim nivoima u BiH.
•
•
•
•
•
FBiH
• Kolizija kolektivnih ugovora u
FBiH sa Zakonom o porezu na
dohodak FBiH i Zakonom o doprinosima FBiH.
FBiH
• Izmjenama Zakona o radu obezbijediti
poslodavcima jednostavnije mehanizme i procedure izmjene i raskida kolektivnih ugovora. Usaglasiti opći kolektivni ugovor sa Zakonom o porezu na
dohodak i Zakona o doprinosima kako bi
se izbjeglo njihovo različito tumačenje.
• Parlament FBiH,
• Vlada FBiH,
• entitetska ministarstva rada,
• Udruženje poslodavca FBiH,
• Savez samostalnih sindikata BiH.
• Nepostojanje instituta menadžerskog ugovora u Zakonu o
radu FBiH.
• Uvesti mogućnost zaključivanja menadžerskog ugovora bez zasnivanja radnog odnosa.
FBiH i RS
• Rješavanje zakonske regulative u FBiH i RS po pitanju privremenog i povremenog zapošljavanja preko privatnih agencija za zapošljavanje.
FBiH i RS
• Neophodno je donošenje zakonskog
okvira koji će definisati osnivanje i rad
privatnih agencija za zapošljavanje.
•
•
•
•
Parlament FBiH,
Narodna skupština RS,
skupština Brčko Distrikta,
entitetska resorna ministarstva,
• zavodi zdravstvenog osiguranja.
Parlament FBiH,
Narodna skupština RS,
skupština Brčko Distrikta,
skupštine kantona u FBiH,
entitetska resorna ministarstva,
• centri za socijalni rad.
• Parlament FBiH,
• Vlada FBiH,
• Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH.
• Parlament FBiH,
• Vlada FBiH,
• Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH.
35
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 36
Vijeće stranih investitora
OTVORENA PITANJA
PREPORUKE
INSTITUCIJA
o Revidirati član 8. i 9. Nacrta zakona o radu te izmijeniti odredbu člana 9. stav 2
u vezi sa diskriminacijom radnika u svim
odnosima na radu i u vezi sa radom.
o Parlament FBiH,
o Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH.
o Ograničavanje zloupotrebe prekida između dva ugovora o radu
na određeno vrijeme u svrhu
neuspostavljanja radnog odnosa na neodređeno vrijeme. Posebno definisanje dužine trajanja radnog odnosa direktora
čiji je mandat duži od 2 godine.
o Potrebno je revidirati navedeni član
22. stav 3. Nacrta zakona o radu.
o Parlament FBiH,
o Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH.
o Usaglasiti zakonske propise u
pogledu uračunavanja/neuračunavanja odmora u toku radnog vremena u puno radno
vrijeme zaposlenika.
o Odredbu člana 44. stav 3. Nacrta zakona o radu potrebno je revidirati i
uskladiti sa članom 54. stav 3. Zakona
o radu RS.
o Parlament FBiH,
o Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH.
o Obezbijediti provođenje obaveze usklađivanja kolektivnih
ugovora sa Zakonom o radu i
drugim zakonima iz oblasti radnih odnosa u određenim rokovima.
o Izvršiti izmjenu člana 182. Nacrta zakona o radu na način da se svi važeći
kolektivni ugovori moraju uskladiti sa
ovim Zakonom.
o Parlament FBiH,
o Vlada FBiH,
o Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH,
o Udruženje poslodavca FBiH,
o Savez samostalnih sindikata BiH.
PREPORUKE
INSTITUCIJA
PRIJEDLOZI ZA IZMJENE U NACRTU NOVOG ZAKONA O RADU FBIH
FBiH
o Definisanje instituta diskriminacije kao šireg i sveobuhvatnijeg pravnog pojma.
GRAĐEVINSKE DOZVOLE
OTVORENA PITANJA
FBiH i RS
• Neefikasna obrada zahtjeva
o Neefikasna se obrada zahtjeva
ogleda i u rješenjima i postupcima koji su zavisni od teritorijalnog uređenja entiteta.
FBiH i RS
o Definirati jedinstveni obrazac na kojem
će niže instance, općina i kanton, dati
svoje mišljenje u smislu davanja pozitivnog ili negativnog mišljenja o gradnji predmetnog objekta.
o Općine u FBiH i RS.
o Problem je prespora obrada
zahtjeva u FBiH i RS za izdavanje dozvola ostaje još uvijek
prisutan. Postupanje prema investitorima razlikuje se od općine do općine.
o Oformiti i povezane elektronske baze
koje će omogućiti bržu i lakšu obradu
svih potrebnih zahtjeva.
o Općine u FBiH i RS.
36
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 37
BI J E L A K N JI G A
OTVORENA PITANJA
PREPORUKE
INSTITUCIJA
• Dokumentacija za urbanističku
i građevinsku suglasnost je pre-
• Jedinstvena suglasnost za prateću infrastrukturu, kojom će se obuhvatiti
• Ministarstvo prostornog uređenja FBiH.
• Nepovezanost i nedostatak suradnje državnih/federalnih organa uprave sa državnim/javnim poduzećima čija se suglasnost traži pri dobivanju građevinske dozvole.
• Rješenje ovog problema je u aktivnosti nadležnog nivoa vlasti kojem državna poduzeća pripadaju da se uspostave zajedničke baze podataka, kojim
bi se omogućila međusobna suradnja
navedenih državnih poduzeća.
• Nadležni državni i federalni
organi uprave,
• javna poduzeća u FBiH i
RS.
• Zakon nije dovoljno precizan
kod plaćanja naknade za pogodnost građevinskog zemljišta (rente).
• Uskladiti odredbe relevantnih zakona
na nivoima FBiH i njenih kantona, kako u formalnopravnom, tako i u materijalnopravnom, suštinskom smislu.
• Ministarstvo prostornog uređenja FBiH.
• Nedorečenost zakonskih odredbi.
• Potrebno je u Zakonu detaljnije definirati pojam linijske infrastrukture te
obuhvatiti i sektor telekomunikacija.
• Zakonodavna i izvršna vlast
u FBiH i RS.
PREPORUKE
INSTITUCIJA
obimna.
lokalitet industrijskog kruga na kojem
se gradi objekt, te izdavanje suglasnosti najkasnije 7 dana od dana podnošenja zahtjeva.
OKOLINSKE DOZVOLE
OTVORENA PITANJA
FBiH
• Transparentnost javnih isprava
kod dobijanja okolinskih dozvola.
FBiH
• U cilju transparentnosti potrebno je
skratiti rokove za dobijanje okolinskih
dozvola, te omogućiti preuzimanje dokumenata elektronskim putem i izmijeniti Pravilnik o izdavanju dozvola.
• Nepostojanje potrebnih podataka koji su neophodni za izradu Studije o zagađenosti u
nultom stanju.
• S obzirom na to da se plan aktivnosti
operatera ne može predati bez Studije
o zagađenosti u nultom stanju, nadležno Ministarstvo okoliša i turizma FBiH
bi trebalo poduzeti mjere za otklanjanje navedenih prepreka.
• Ministarstvo okoliša i turizma FBiH.
• Aplikant koji se prijavljuje na
javni konkurs koji je objavio
Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH na jedan program
može konkurisati samo jednim
projektom.
• Za aplikante koji ulažu veća sredstva
u Fond treba omogućiti da mogu aplicirati sa više projekata na jednom programu.
• Fond za zaštitu okoliša FBiH.
• Vlada FBiH,
• Ministarstvo okoliša i turizma FBiH.
37
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 38
Vijeće stranih investitora
OTVORENA PITANJA
PREPORUKE
INSTITUCIJA
• Naknada za zagađivače zraka
se plaća bez obzira na činjenicu
• Osloboditi operatora plaćanja naknade
kada se ustanovi da su emisije unutar
• Vlada FBiH.
• U relevantnim pravilnicima nisu
definisane granične vrijednosti
emisije u zrak za postojeća postrojenja, odnosno postrojenja
koja su u fazi prilagođavanja
najboljim raspoloživim tehnikama i graničnim vrijednostima emisija.
• Izmijeniti postojeće relevantne pravilnike na način da se definišu granične
vrijednosti emisije u zrak za postojeća
postrojenja, odnosno postrojenja koja
su u fazi prilagođavanja najboljim raspoloživim tehnikama i graničnim vrijednostima emisija. Potrebno je definisati realne rokove za implementaciju
projekata iz oblasti zaštite okoliša.
• Ministarstvo okoliša i turizma FBiH.
• Nije definiran nivo kisika u otpadnim plinovima koji služi za
svođenje parametara na Nm3
– zbog nedostatka ovog podatka ne mogu se jednoznačno
odrediti koncentracije polutanata u dimnim plinovima.
• Jasno definirati nivo kisika u otpadnim
plinovima u odgovarajućim Pravilnicima.
• Ministarstvo okoliša i turizma FBiH.
• Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne
recipijente i sisteme javne kanalizacije su definirani osnovni
parametri kvaliteta otpadnih
voda, ali ne i specifični parametri kvaliteta otpadnih voda.
Potrebno je jasno definirati ko
će vršiti izradu Programa monitoringa kao i ispravke Programa monitoringa.
• Jasno definirati čija je obaveza izrada
Programa monitoringa otpadnih voda
(da li ovlaštene laboratorije, operatera, ili obje strane zajedno). Jasno
definisati stavke Programa monitoringa otpadnih voda.
• Vlada FBiH.
• Neusklađenost rada nadležnih
institucija.
• Uvesti sistem dostavljanja okolinskih
dozvola i rješenja po službenoj dužnosti ostalim vladinim institucijama.
• Ministarstvo okoliša i turizma FBiH.
PREPORUKE
INSTITUCIJA
da li su emisije unutar ili izvan
graničnih vrijednosti.
graničnih vrijednosti.
KONCESIJE
OTVORENA PITANJA
BiH, FBiH i RS
• Nejasno definisan pojam koncesionara na državnom i entitetskim nivoima.
38
BiH, FBiH i RS
• Precizno definisati rok u kome (strano)
pravno lice, nakon dodjele koncesije,
treba da osnuje domaće pravno lice
• Parlament FBiH,
• Narodna skupština RS,
• Komisija za koncesije BiH,
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 39
BI J E L A K N JI G A
OTVORENA PITANJA
PREPORUKE
koje će obavljati koncesionu djelatnost i precizno definisati pojam „koncesionar“.
• Nedovoljno precizno definisana
procedura dodjele koncesija
(posebno putem javnog poziva)
u Zakonima o koncesijama na
državnom i entitetskim nivoima.
• Precizno definisati korake, rokove i
obaveze svih strana u procesu dodjele
koncesija.
FBiH i RS
• Samoinicijativna ponuda regulisana je na drugačiji način entitetskim zakonima.
FBiH i RS
• Nužna je harmonizacija propisa kroz
usvajanje entitetskih Nacrta zakona o
koncesijama koji su trenutno upućeni
u parlamentarnu proceduru, te koji
predviđaju znatne izmjene i dopune
koje se odnose na samoinicijativnu
ponudu. Koncipirati samoinicijativnu
ponudu u skladu sa opšteprihvaćenim
rješenjima.
• Nepostojanje mogućnosti preuzimanja projekata finansijskih
institucija u postojećim zakonskim rješenjima.
• Potrebno preciznije regulisati sam prijenos koncesionih ugovora na finansijske institucije / kreditore, ali i dalje sa
kreditora na neko treće lice.
RS
• Mogućnost diskrecije nadležnih
institucija u procesu odabira
strateškog partnera u Republici
Srpskoj.
RS
• Preciznije definisati uslove pod kojima
se određenom licu može odobriti status strateškog partnera.
INSTITUCIJA
• Komisija za koncesije FBiH
i RS.
•
•
•
•
Parlament FBiH,
Narodna skupština RS,
Komisija za koncesije BiH,
Komisija za koncesije FBiH
i RS.
•
•
•
•
Parlament FBiH,
Narodna skupština RS,
Vlada FBiH i RS,
nadležna entitetska ministarstva FBiH i RS,
• nadležne Komisije za koncesije.
• Parlamentarna skupština
BiH,
• Parlament FBiH,
• Narodna skupština RS,
• Komisije za koncesije BiH,
RS i FBiH.
• Narodna Skupština RS,
• Komisija za koncesije RS,
• nadležna ministarstva RSa za odobravanje statusa
strateškog partnera.
ZAKONSKA REGULATIVA U POSTUPKU DOBIJANJA KONCESIJA U BiH
BiH, FBiH i KANTONI
o Nedosljedna primjena načela
pravovremenosti i transparentnosti u postupku dodjele koncesija.
BiH, FBiH i KANTONI
o Utvrditi tačne rokove za provođenje
svih procedura za dodjelu koncesije te
obezbijediti transparentnost i javnost
rada komisije za dodjelu koncesija.
o Na odluke Komisije za dodjelu
koncesije ne može se izjaviti
žalba, izuzev u dva predviđena
slučaja.
o Trebalo bi uvesti drugostepenost na
način da Komisija na nivou BiH bude
drugostepeni organ Komisiji na nivou
FBiH, a Komisija na nivou FBiH drugostepeni organ kantonalnim Komisijama za koncesije.
o Nadležne Komisije za dodjelu koncesija.
o Parlamentarna skupština
BiH,
o Parlament FBiH,
o nadležne Komisije za dodjelu koncesija.
39
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 40
Vijeće stranih investitora
OTVORENA PITANJA
PREPORUKE
INSTITUCIJA
o Postojanje velikog broja Zakona o koncesijama U BiH koji
kompliciraju postupak dodjele
koncesija.
o Potrebno je izvršiti harmoniziranje politike, prakse i procedure na svim nivoima, te ukloniti sve nepotrebne administrativne prepreke sa ciljem efikasnijeg rada Komisije.
o Parlamentarna skupština
BiH,
o Parlament FBiH,
o nadležne Komisije za dodjelu koncesija.
ZAKONSKA REGULATIVA U POSTUPKU DOBIJANJA KONCESIJA U BiH
ENERGETSKA EFIKASNOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
OTVORENA PITANJA
PREPORUKE
BiH i FBiH
• Nedostatak sveukupne energetske politike na entitetskim
i državnom nivou.
BiH i FBiH
• Usvojiti nacionalni plan za formiranje
strategije politika na državnom i entitetskom nivou, te stvoriti neophodne
uslove sa ciljem povećanja energetske
efikasnosti.
FBiH i RS
• Budžeti za podsticaje razvoja
projekata iz obnovljivih izvora
energije, u obje entitetske vlade, su limitirani.
FBiH i RS
• Razmotriti dodatne mjere podsticaja
za investitore u obnovljive izvore energije, čime bi se spriječilo totalno zamrzavanje aktivnosti iz ove oblasti.
• Nerealni iznosi visine koncesione naknade dovode do stagnacije pri realizaciji projekata
iz ove oblasti.
• Uvođenje varijabilnih vrijednosti koncesione naknade u skladu sa predviđenim financijskim tokom realizacije
konkretnog projekta.
FBiH
• Pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije ne sadrži odredbu o upotrebi Multipor mineralno izolacijskih ploča, odobrenih na osnovu europskog tehničkog odobrenja.
FBiH
• U pravilnik o tehničkim zahtjevima za
toplotnu zaštitu objekata i racionalnu
upotrebu energije potrebno ugraditi
primjenu Multipora kod zaštite i izolacije objekata.
• Nemogućnost korištenja alternativnih izvora energije u cementnoj industriji.
• Nadležni organi za rješavanje ovog
problema trebaju se uključiti u njegovo rješavanje, te pokrenuti kampanju podizanja svijesti i uključiti širu
javnost putem edukacija i medija.
40
INSTITUCIJA
• Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH,
• Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH,
• Ministarstvo energije, rudarstva i industrije RS.
• Vlada FBiH,
• Vlada RS.
• Komisija za koncesije BiH,
• Komisija za koncesije FBiH
i RS.
• Ministarstvo prostornog uređenja FBiH.
• Ministarstvo okoliša i turizma FBiH.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 41
BI J E L A K N JI G A
SUDSTVO
OTVORENA PITANJA
PREPORUKE
INSTITUCIJA
BiH
• Nedostatak uređenja međunarodne pravne pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima.
BiH
• Radi što uspješnije implementacije navedenih međunarodnih konvencija i
ugovora neophodno je usvajanje konkretnog zakonskog okvira, koji bi sadržavao opće vidove međunarodne
pravne pomoći, uzajamnu pravnu suradnju i lakše izvršenje zamolnica.
FBiH i RS
• Specijalizacija sudova i sudija
(u privrednim predmetima).
FBiH i RS
• Potrebno je povećati broj sudija u privrednim odjeljenjima sudova, također
je potreban veći stepen specijalizacije
sudija te usavršavanje sudija koje bi
im omogućilo adekvatno poznavanje
propisa iz oblasti privrede.
• Suđenje u razumnom roku.
• U svrhu ubrzanja sudskih postupaka
potrebno je donijeti konkretan paket
mjera, kao što su sankcionisanje u
slučaju povrede prava suđenja u razumnom roku, uvođenje pravosudne
inspekcije, prebacivanje tehničkih poslova na administrativno osoblje suda,
povećanje broja sudija.
• Visoko sudsko i tužilačko
vijeće BiH-VSTV,
• nadležni pravosudni organi
BiH, FBiH i RS.
• Uvezanost registra privrednih
subjekata i sudskih odjeljenja.
• Uvezivanjem bi se registra privrednih
subjekata i prekršajnog odjeljenja uz
neznatne troškove i tehnička unaprjeđenja značajno ubrzala procedura i
smanjili troškovi registracije društava.
Automatskim bi se upisom zabilježbe
prilikom otpočinjanja likvidacionog postupka obezbijedila sigurnost u pravnom prometu.
• Nadležni sudovi u FBiH i
RS.
PREPORUKE
INSTITUCIJA
• Ministarstva pravde BiH,
FBiH i RS,
• Parlament BiH, FBiH i RS.
• Visoko sudsko i tužilačko
vijeće BiH - VSTV,
• Centar za edukaciju sudija
i tužilaca - CEST FBiH i RS.
IZVOZ
OTVORENA PITANJA
FBiH i RS
• Izdavanje i priznavanje certifikata u zemljama regiona i EU.
FBiH i RS
• Uložiti dodatne napore da se na nivou
susjednih zemalja (Hrvatska, Srbija i
Crna Gora) počnu uzajamno priznavati
certifikati izdati kod nadležnih institucija.
• Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH,
• Institut za akreditiranje BiH
– BATA.
41
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 42
Vijeće stranih investitora
OTVORENA PITANJA
• Automatizacija procesa dodjeljivanja CEMT dozvola.
PREPORUKE
• Ministarstvo prometa i komunikacija bi
trebalo izmijeniti Pravilnik kako bi for-
mulirao kompletan proces dodjeljivanja CEMT dozvole kroz upotrebu algoritamskog softvera za dodjelu.
INSTITUCIJA
• Ministarstvo komunikacija
i prometa BiH.
CARINE I PROBLEMI IZVOZNIKA PRI CARINJENJU
FBiH i RS
o Previsoka cijena kod ispravke
CD (vrlo često zbog banalne
tehničke greške).
FBiH i RS
o Smanjiti cijenu na razumnu mjeru
(2,00–5,00 KM).
o Pojedinačna uplata takse za
svaki izvoz stvara i dodatne
bankarske troškove.
o Omogućiti kolektivnu potpunu mjesečnu prijavu sa samo jednom taksom ili
kolektivnu uplatu svih taksi na jednoj
uplatnici.
o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO
o Prikupljanje primjerka 3 EX deklaracije ovjerene kod nadležnog organa na graničnom prijelazu i njeno podnošenje nadležnoj instituciji.
o Postavljanjem poštanskih sandučića
na svim graničnim prijelazima u koje
bi prijevoznici ubacivali ovjerene primjerke EX deklaracije, liberalizirati rokove podnošenja što bi bila značajna
olakšica za izvoznika.
o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO
o Nemogućnost podnošenje carinske deklaracije za definitivni
izvoz bh. izvoznika ima za posljedicu ukidanje odobrenja za
pojednostavljeni postupak.
o Uprava za indirektno oporezivanje Banja Luka trebala bi izvršiti izmjenu
"Uputstva za sprovođenje procedure
carinskog postupka na temelju fakture" u dijelu broja ovjerenih faktura.
o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO
o Neprikupljanjem svih ovjerenih
faktura u pojednostavljenom
postupku nastaje problem kod
dodatne prijave koja dovodi u
pitanje održavanje odobrenja.
o Obezbijediti jednostavan postupak naknadne ovjere faktura ovjerenih kod
carinskog graničnog ureda, na osnovu
kojih je roba puštena u pojednostavljeni carinski postupak, pošto postoji
fizička kopija u službenoj evidenciji.
o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO
o Nedovoljan broj CEMT dozvola
za BiH i prijevoznike.
o Državna aktivnost za pribavljanje većeg broja CEMT dozvola, naročito dozvola za Austriju i Italiju kojih je nedovoljan broj u odnosu na zahtjeve, te
predstavljaju barijeru u izvozu.
o Ministarstvo komunikacija
i prometa BiH.
o Mala komercijalna brzina željeznica i manjak vagona.
o Remont pruga, izrada nove infrastrukture te kupovina teretnih vagona Uacs
i Habis.
o Ministarstvo komunikacija
i prometa BiH.
42
o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 43
6
BI J E L A K N JI G A
SEKCIJE
6.1. POSLOVNA REGISTRACIJA
odluke se čeka mjesecima. Iako je jasno da
Tokom ove godine zabilježen je određeni na-
trebaju biti prioritet u radu suda, nedopustivo
UVOD
predak u radu većine registracionih sudova u
BiH, pa je postupak registracije novih privrednih
promjena), rad sudova je daleko sporiji i na
osnivanje društva i promjene njegove uprave
je da se na rješavanje statusnih promjena i po-
većanja kapitala društva čeka i po nekoliko
društava ubrzan i kod većine sudova se okon-
mjeseci nakon predaje kompletne prijave, jer
ni svi zakonom popisani uslovi. S druge strane,
malan rad i planirani razvoj društva, pa ovako
čava u roku od pet dana u slučaju da su ispunje-
postupak registracije složenijih izmjena (npr. sta-
tusnih promjena) u postojećim privrednim dru-
štvima i dalje je veoma skup, složen i dugotrajan.
Odluke koje donose nadležni organi privred-
nih subjekata moraju biti i notarski obrađene,
što dodatno produžava sam postupak registra-
cije i čini ga skupljim. Članovi Vijeća smatraju
da bi sam postupak bio znatno ubrzan i pojed-
nostavljen ukoliko bi se ukinula obaveza notar-
ske obrade osnivačkih akata društava i njihovih
su i ove izmjene uobičajeno jako bitne za nor-
dugotrajne procedure registracije blokiraju rad
društva i planiranu transformaciju.
U ovom izdanju Bijele knjige predlažemo i
nekoliko konkretnih ideja koje bi relativno lako
i brzo mogle biti realizovane, a doprinijele bi
ubrzavanju postupaka registracije (npr. kroz
omogućavanje registarskim sudijama da ostvare
uvid u registar novčanih kazni, kako bi se izbje-
gla obaveza dostavljanja uvjerenja o neposto-
janju prekršajnih kazni) ili se otvorile dodatne
izmjena. S druge strane, nema nikakvih nega-
prilike za strana ulaganja (ukidanje nepotrebnih
proizvelo, jer se podrazumijeva da privredna
mogu imati u kapitalu bh. društava koja se bave
tivnih efekata koje bi ukidanje ove obaveze
društva u pravnom prometu postupaju sa poja-
čanom pažnjom, pa je zakonska pretpostavka
restrikcija kod visine učešća koje strana društva
javnim informisanjem). Iz godine u godinu po-
navlja se preporuka o potrebi izmjena entitet-
da su u stanju da sami pripreme relativno jed-
skih Zakona o registraciji poslovnih subjekata
Sam postupak registracije razlikuje se od
udjelima u registrima privrednih društava. Po-
nostavne osnivačke akte.
suda do suda u BiH, i to kako po dužini trajanja
procedure, tako i po suštini postupka (npr. do-
kumentaciji koja se traži za određene izmjene),
što stvara pravnu nesigurnost. Čak i u samoj
Federaciji BiH, gdje je postupak uređen istim
Zakonom, različiti sudovi za istu registraciju
promjene traže različitu dokumentaciju (kako
koja bi omogućila registraciju založnih prava na
stojeća situacija u kojoj sami registri ne sadrže
ove informacije kreiraju značajan pravni rizik, i
u praksi su već zabilježeni potpuno nepotrebni
sporovi kod kupovine opterećenih udjela, kod
kojih teret nije bio evidentiran u registru. Ova
izmjena Zakona bila bi minimalna (ako je uop-
šte i potrebna) i ne postoje razlozi da se na
će se i vidjeti iz preporuka ispod; kod registra-
njenu implementaciju čeka godinama.
govornošću, neki sudovi zahtijevaju dostavlja-
knjige poduzete aktivnosti oko uvođenja elek-
cije izmjena upisa društva sa ograničenom od-
nje izmjena osnivačkog akta, dok drugi traže da
se mijenja statut društva). Iako se kod jedno-
stavnijih postupaka (npr. osnivanje društva i
promjene direktora) bilježi pojačana ažurnost
sudija, kod složenijih promjena (npr. kod pove-
ćanja kapitala u stvarima i pravima ili statusnih
Pohvalno je što su od prošlog izdanja Bijele
tronskog potpisa kod nadležnog ministarstva.
Registar poslovnih subjekata bi primjenom
elektronskog potpisa kod Prijava za registaciju
putem interneta olakšao postupak registracije i
uštedio na vremenu poslovnim subjektima, kao
i sebi olakšao rad i smanjio gužve.
43
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 44
Vijeće stranih investitora
ISKUSTVA:
OTVORENA PITANJA I PREPORUKE
Ukidanje prepreka za strane investicije u
medijima
BiH: OTVORENO PITANJE
Zakon o politici direktnih stranih ulaganja
BiH predviđa ograničenja ulaganja stranih inve-
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
Registarski sudovi jedini vode evidenciju o
udjelima u d.o.o., pa bi logično bilo da regi-
struju i zaloge na tim udjelima. Bilo je više po-
kušaja da se takvi zalozi registruju na sudu, ali
su ih sudovi odbijali, jer ne postoji izričita za-
konska odredba koja to omogućava (iako ne
postoji ni neka odredba koja bi to zabranjivala).
stitora u društva koja obavljaju djelatnost jav-
Založna prava na udjelima tako se upisuju u re-
udjela takvog društva. Iako bi se moglo tuma-
kretne stvari i potraživanja te predviđa mogu-
nog informisanja i proizvodnje oružja na 49%
čiti da ova restrikcija kod proizvodnje oružja još
i ima nekog osnova, kod medija je ona očito
proizvod zastarjelog načina razmišljanja, prema
kojem je informacija isto što i oružje, pa se
stranim investitorima treba zabraniti da utiču na
rad društava koja se bave javnim informisa-
njem. Članovi Vijeća smatraju da je navedeno
gistru zaloga, koji je kreiran prije svega za poćnost pretrage samo po poreskom broju ili broju
registracije zaloga. Tako sistem Registra zaloga
praktično ne omogućava pretragu zaloga koje
su na svojim udjelima u bh. društvu zasnovali
strani osnivači (jer oni nemaju 13-cifreni pore-
ski broj iz BiH kakav je potreban za pouzdanu
pretragu Registra zaloga). Na ovaj način uma-
ograničenje diskriminatorsko i nepotrebno, na-
njena je pravna sigurnost, jer potencijalni kupci
doba javno informisanje raznovrsno i potiče
sani o mogućim založnim pravima na udjelima
ročito imajući u vidu činjenicu da je u današnje
udjela ne mogu kroz javne knjige biti informi-
kako iz domaćih, tako i stranih izvora. Osim
za razliku od npr. kupaca dionica, budući da en-
lako zaobiđena indirektnim stranim investici-
pješno obavljaju zadatak registrovanja zaloga
toga, ova restrikcija je u više slučajeva u praksi
jama u medije, pa je jasno da ista nema nika-
kvog racionalnog opravdanja.
BiH: PREPORUKA
Vijeće je u postupku priprema Bijele knjige
imalo neformalne konsultacije sa Ministarstvom
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u
kojima je skrenuta pažnja na ovu nepotrebnu
restrikciju. Očekuju se aktivnosti na izmjenama
Zakona o politici direktnih stranih ulaganja BiH,
titetski registri papira/hartija od vrijednosti us-
na dionicama/akcijama. Kod zaloga na akci-
jama/dionicama, s druge strane, trećim licima
nije omogućeno pribavljanje informacija o za-
logama (može ih pribaviti samo založni dužnik),
što se također kosi sa načelom javnosti zalo-
ga.
FBiH i RS: PREPORUKA
Potrebno je dopuniti entitetske zakone o re-
gistraciji poslovnih subjekata na način da se iz-
koje bi trebale dovesti do brisanja odredbi Za-
ričito propiše postupak registracije zaloga na
ganja u društvima koja se bave javnim infor-
pune bi trebale predviđati obavezu založnog
kona koje predviđaju restrikcije za strana ulamisanjem. Vijeće će pružiti svaku potrebnu po-
dršku u realizaciji ovih aktivnosti.
Zasnivanje založnog prava na udjelima u društvu
sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i javnost
informacije o zalogama na akcijama/dionicama.
44
udjelima, koji bi vodili registarski sudovi. Dodužnika čiji je udio založen da izvrši registraciju
zaloga u registracionom sudu, te kaznene odredbe za neispunjavanje ove obaveze.
Potrebno je također, odgovarajućim entitet-
skim propisima koji regulišu rad registara har-
tija od vrijednosti/vrijednosnih papira predvi-
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 45
BI J E L A K N JI G A
djeti mogućnost uvida u informaciju o zalogama
na dionicama/akcijama svim trećim licima, bez
bilo kakvih ograničenja kakva trenutno postoje
(izvod iz registra koji sadrži ovu informaciju tre-
nutno može dobiti samo akcionar/dioničar koji
je založio svoju akciju/dionicu).
Uloga notara u postupku izmjena akata
privrednih društava
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
Zakoni o notarima u oba entiteta propisuju
FBiH i RS: PREPORUKA
Izmijeniti zakone o notarima na način da se
ili briše obaveza notarske obrade akata privred-
nih društava, ili na notare prenese obaveza ispi-
tivanja ispunjenosti svih uslova i postojanja
dokumentacije potrebne za donošenje odluka
koje obrađuju i njihovu registraciju u nadlež-
nom registracionom sudu. U drugom slučaju,
potrebno bi bilo izmijeniti i entitetske zakone o
registraciji poslovnih subjekata u smislu da se
ograniči funkcija registracionog suda na regi-
obavezno učešće notara u kreiranju odluka pri-
straciju notarski obrađenih odluka te u skladu
osnov za registraciju novih privrednih društava,
gistracionih sudova, izmijeniti i zakone o sud-
vrednih društava, koji će kasnije predstavljati
ili registraciju izvršenih izmjena kod postojećih
privrednih društava kod registracionog suda.
Imajući u vidu relativno visoke iznose notarskih
naknada koje plaćaju privredna društva, sma-
tramo da bi trebalo pojednostaviti postupke iz-
mjena osnivačkih akata isključivanjem obaveze
notarske obrade internih akata privrednih dru-
štava iz odgovarajućih Zakona o notarima. Al-
ternativno, ukoliko vlade vide korist od učešća
notara u ovim postupcima, trebalo bi predvidjeti
učešće notara kao „preventivnih sudija“, koji bi
sa smanjenom funkcijom i odgovornostima re-
skim taksama sa ciljem smanjenja sudskih taksi, koje se plaćaju za registraciju notarski obra-
đenih odluka o osnivanju novih privrednih dru-
štava ili izmjenama kod postojećih privrednih
društava.
Nejasno definisanje slučajeva koji
mogu dovesti do prekida postupka
registracije*
FBiH: OTVORENO PITANJE
Zakon o registraciji poslovnih subjekata FBiH
u postupku notarske obrade odluka privrednih
(član 55. stav 2. i 3.) predviđa da ako nadležni
provjerom dokumentacije potrebne za registra-
njenice, od koje zavisi da li je zahtjev za upis u
društava ispitivali i ispunjenost ostalih uslova
ciju izvršene izmjene u nadležnom registracio-
registarski sud posumnja u postojanje neke či-
registar u saglasnosti s tim ili drugim zakonima,
nom sudu, sve u sklopu svoje postojeće nak-
a ukoliko je za utvrđivanje te činjenice nadležan
Na ovaj način, notarski obrađena odluka bi
do donošenja pravosnažnog rješenja kojim je
nade.
imala veću važnost i svjedočila bi, kako o izvr-
drugi sud, postupak registracije će biti prekinut
završen taj drugi postupak. U praksi je bilo slu-
šenoj promjeni, tako i o ispunjenju svih uslova
čajeva da se pomenuta odredba dosta široko
bila znatno olakšana i svodila bi se samo na re-
slučajevima kada je društvo paralelno vodilo
za izvršenje te promjene. Ovim bi funkcija suda
gistraciju notarski obrađene odluke (uz koju bi
tumači, te se postupak registracije prekidao i u
parnični postupak koji nije bio povezan sa pred-
bila uvezana sva druga potrebna dokumenta-
metnom statusnom promjenom. Imajući u vidu
skih taksi i vremena potrebnog za registraciju,
stupka, neosnovano prekidanje postupka regi-
cija), što bi trebalo dovesti i do smanjenja sud-
što bi trebalo rezultirati manjim troškovima
osnivanja novih i registracije promjena kod po-
stojećih privrednih društava.
vrijeme potrebno za okončanje parničnog po-
stracije dovodi do nenadoknadivih gubitaka,
kao i poteškoća u svakodnevnim poslovnim ak-
tivnostima društva.
45
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 46
Vijeće stranih investitora
FBiH: PREPORUKA
Kako Zakonom nije precizirano od kojih či-
njenica zavisi zahtjev za upis u registar, trebalo
značaja za pravni promet. Da budžet ne bi
ostao bez prihoda od taksi za ova uvjerenja, po-
slovni subjekti svakako ne bi imali problem da
bi konkretnije definisati koje činjenice mogu do-
plate uvećanu taksu za osnivanje za iznos od 15
U RS zakonom nisu propisani slučajevi koji
trenutno gube na pribavljanje ovih uvjerenja,
vesti do prekida postupka registracije.
mogu dovesti do prekida postupka registracije,
osim onog o podnositeljevom povlačenju pri-
jave za upis u registar (član 62. Zakona).
RJEŠAVANJE PRAKTIČNIH PITANJA OD
ZNAČAJA ZA UNAPREĐENJE POSLOVNE
KM ukoliko bi im to uštedjelo 7-8 dana, koliko
odlaske na sud, čekanje u redovima, plaćanje
taksi...
Primjena principa javnosti uvida u sudski
registar
Ove godine bilježi se znatan napredak kada
REGISTRACIJE
je u pitanju dostupnost podataka iz registara.
Omogućiti registracionom sudu pristup registru
novčanih kazni
o svim privrednim društvima na svim nivoima
Kao jedan od koraka prilikom osnivanja dru-
nosti ažuran i pouzdan, a iz političkih razloga iz-
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
štva propisano je i pribavljanje Uvjerenja o ne-
postojanju dugova u registru novčanih kazni
(pred općinskim/osnovnim sudom). Zahtjev za
izdavanje uvjerenja plaća se 15 (petnaest) KM,
sa propisanim rokom izdavanja od sedam dana,
što ukazuje na utrošak vremena i novca. Rele-
vantni propisi ne predstavljaju prepreku da se
ovo pitanje riješi i jednostavnije kako je pred-
loženo u preporuci ispod.
FBiH i RS: PREPORUKA
Poštovanje odredbi Zakona o prekršajima
koji propisuje zabranu registracije lica koja
Sa radom je počela dugo pripremana interne-
tska stranica, koja je trebala okupljati podatke
u BiH. Nažalost, sistem još uvijek nije u potpuvjesno je da u dogledno vrijeme neće biti
popunjen podacima o društvima sa cijelog po-
dručja Bosne i Hercegovine.
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
U skladu sa principom uvida javnosti u sud-
ski registar, koji se primjenjuje i u BiH, podaci
iz sudskog registra su javni i svako bez dokazi-
vanja pravnog interesa ima pravo izvršiti njihov
uvid. Značajan napredak na ovom planu posti-
gnut je elektronskim sudskim registrom poslo-
vnih subjekata registrovanih na teritoriji FBiH i
BD BiH. Pretraživanje putem ovog registra je
imaju neplaćene prekršajne kazne, kao direk-
besplatno i vrši se po nazivu poslovnog sub-
da se registracionom sudu omogući pristup re-
Međutim, elektronski registar još uvijek nije
tora privrednih društava, riješilo bi se na način
gistru novčanih kazni iz prekršajnog postupka
jekta ili po matičnom broju subjekta.
u potpunosti usklađen sa sudskim, pa se u pra-
elektronskim putem. Ovako bi se uz neznatne
ksi pouzdani podaci o poslovnim subjektima još
gistracionim sudovima da u svega nekoliko mi-
u elektronskom sudskom registru je primjetan
troškove i tehnička unapređenja omogućilo re-
nuta pristupe evidenciji koju vodi registar
novčanih kazni i provjere da li osnivač ili direk-
tor ima neplaćenih kazni, čime bi se značajno
uštedjelo na vremenu i troškovima u proceduri
registracije društava i promjene podataka od
46
uvijek pribavljaju od nadležnih sudova. Također,
i nedostatak podataka poslovnih subjekata sa
područja RS.
Kod vršenja uvida u hard copy spise pred-
meta, neki sudovi (npr. Općinski sud u Sara-
jevu) zahtijevaju dokazivanje pravnog interesa
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 47
BI J E L A K N JI G A
za kopiranje spisa iz registracionog predmeta,
za šta ne postoji pravna osnova, pošto se radi
o javno dostupnim dokumentima.
FBiH i RS: PREPORUKA
Poboljšanje elektronskog registra bi imalo za
cilj da se način pribavljanja podataka o poslo-
vnim subjektima svede u potpunosti na pre-
tragu elektronskim putem, čime bi se uštedjelo
vršiti isključivo na isti način kako je i usvojen
ugovor – saglasnošću svih članova. Ovakva pra-
ksa registracionih sudova izlaže privredne sub-
jekte i nepotrebnim troškovima obzirom da i
izmjene odluke/ugovora o osnivanju i statuta
moraju biti notarski obrađene.
FBiH: PREPORUKA
Omogućiti privrednim subjektima da pro-
vrijeme i novac koji su neophodni u slučaju pri-
mjene od značaja za pravni promet registruju
ternetska stranica mogla bi biti dopunjena svim
uskladiti praksu registracionih sudova.
bavljanja podataka putem sudskog registra. In-
podacima bitnim za postupak registracije, uklju-
čujući dokumentaciju potrebnu za provođenje
određenih postupaka, iznose sudskih taksi i dr.
U budućnosti idealno bi bilo da se sa te stranice
mogu i podnositi prijave, jednom kada se za to
samo na osnovu izmjena i dopuna statuta i
Djelatnosti koje ne mogu registrovati društva sa
učešćem stranog kapitala
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
Pri postupku usklađivanja djelatnosti ili re-
steknu tehnički uslovi. Potrebno je da podaci u
gistraciji promjena od značaja za pravni promet
rirani i usklađeni sa podacima u sudskom, kao i
dovi često nalažu brisanje nekih od djelatnosti
elektronskom registru budu pravovremeno ažu-
da putem elektronskog sudskog registra budu
dostupni podaci poslovnih subjekata registrovanih u Republici Srpskoj.
Dodatno, sudovi trebaju uskladiti praksu i
omogućiti kopiranje svih spisa iz registracionih
predmeta bez ograničenja.
Registracija promjena od značaja za pravni
promet na osnovu statuta društva
FBiH: OTVORENO PITANJE
Statut, kao obavezan dokument svakog pri-
kod društava sa učešćem stranog kapitala, su-
uslijed zabrana predviđenih Zakonom o politici
direktnih stranih ulaganja BiH ili posebnim pro-
pisima. Pri tome, nazivi djelatnosti u tim poseb-
nim propisima često se ne slažu sa njihovim
službenim nazivima prema klasifikacijama dje-
latnosti, pa je diskreciono pravo suda da procjenjuje koje od djelatnosti prema klasifikacija-
ma potpadaju pod određenu restrikciju za koju
je potrebna određena saglasnost ili za koju re-
gistracija uopšte nije moguća. Zbog nepostoja-
nja tačne i finalne liste djelatnosti koje ne mogu
vrednog društva, sadrži sve podatke od značaja
biti registrovane, registracioni postupci se ne-
vanje svakog društva. Sve promjene u društvu
nosti mogu biti registrovane samo na osnovu
za pravni promet i detaljno reguliše rad i poslo-
moraju biti navedene u statutu. Međutim, ve-
ćina registracionih sudova u FBiH za registraciju
promjena od značaja za pravni promet zahtijeva izmjene i dopune odluke/ugovora o osni-
vanju, a ne statuta. Problem je u tome što
potrebno odugovlače. Također, pojedine djelat-
pribavljanja prethodnog odobrenja.
FBiH i RS: PREPORUKA
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih
odnose BiH i Ministarstvo pravde bi trebali sa-
članovi-osnivači društava statutom često pred-
činiti konačnu listu djelatnosti koje društva sa
odluka, dok u ugovoru o osnivanju definišu da
kao i listu djelatnosti koje mogu biti registro-
vide potrebnu većinu za donošenje pojedinih
se izmjene i dopune ugovora o osnivanju mogu
učešćem stranog kapitala ne mogu registrovati,
vane samo na osnovu pribavljanja prethodnog
47
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 48
Vijeće stranih investitora
odobrenja (uz navođenje odobrenja i nadležnog
u praksi često zauzimaju različite stavove i do-
skoj komori FBiH za dalju distribuciju notarima
nesigurnost i neizvjesnost u svakom pojedinom
organa koje isto izdaje) i sve to dostaviti Notar-
kao nadležnim organima za sačinjavanje i
obradu osnivačkih akata privrednih društava.
Dodatno, radi omogućavanja stjecanja kon-
trolnog udjela u društvima koja se bave djelat-
nostima u vezi sa javim informisanjem, u članu 4.
stav a) Zakona potrebno je obrisati riječi ''… te
javnim informisanjem...''. Na ovaj način otvorila
nose različite zaključke, što ima za posljedicu
postupku.
Iako su Zakoni o registraciji privrednih sub-
jekata jasni i decidno navode dokumentaciju
koja je potrebna za registraciju poslovnog sub-
jekta, u praksi se i dalje često zahtijevaju do-
datni dokumenti koji nisu zakonom propisani.
Također, često sudija u jednom predmetu u više
bi se dodatna vrata za strane investitore iz ovog
navrata zahtjeva različite vrste izmjena, iako se
jednostavnije poslovanje uz puno poštivanje
ključku. Na ovaj način se vještački produžavaju
sektora, a onima koji su već tu omogućilo bi se
domaćih zakona.
Nepoštivanje zakonskih rokova i nepotrebno
odugovlačenje postupka registracije*
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
Zakoni o registraciji poslovnih subjekata u
FBiH i RS propisuju da je postupak upisa u re-
gistar poslovnih subjekata hitan, jednoobrazan
i primjenjiv na sve poslovne subjekte osnovane
u BiH kako od domaćih, tako i od stranih pravnih i fizičkih lica. U skladu s tim, navedeni za-
koni propisuju obavezu nadležnih registarskih
sudova da izdaju rješenje o registraciji u roku
od 5 dana od dana uredno podnesene prijave
za registraciju.
Međutim, u praksi se ovaj zakonski rok i
dalje ne poštuje uvijek te postupak registracije
statusnih promjena u postojećim društvima kod
većine sudova traje mjesecima.
na sve nedostatke moglo ukazati u jednom za-
zakonski rokovi za završetak registracije koji se
računaju od momenta kada su svi potrebni do-
kumenti podnijeti nadležnom registarskom su-
du.
FBiH i RS: PREPORUKA
Rad suda mora biti organizovan na način da
kontinuirano vrši djelatnost registracije. U slu-
čaju da registracioni sudija kojem je predmet
prvobitno dodijeljen odsustvuje duže od neko-
liko dana, potrebno je njegove predmete dodi-
jeliti drugim sudijama, kako bi se postupak
registracije okončao u zakonskom roku.
Zakoni o registraciji privrednih subjekata
moraju biti dosljedno primjenjivani, i u skladu
s tim sudije mogu tražiti dostavljanje samo one
dokumentacije koja je izričito propisana. U slu-
čaju kada stranka nije prvi put dostavila sudu
potpunu dokumentaciju uz prijavu, neophodno
Pored niza drugih faktora koji utječu na ne-
je da sudija jednim zaključkom navede sve pro-
odugovlačenja postupka dolazi i zbog toga što
izbjeći nepotrebno odugovlačenje postupka iz-
poštivanje zakonskih rokova, do nepotrebnog
se predmeti dodijeljeni jednom registracionom
sudiji u slučaju njegovog dužeg odsustva zbog
puste u dostavljanju dokumentacije, čime će se
davanjem više zaključaka.
kolektivnih i pojedinačnih godišnjih odmora, bo-
Termin konsultacija sa registracionim sudijama
ne dodjeljuju drugom registracionom sudiji, što
Svi registracioni sudovi morali bi predvidjeti
lovanja, studijskog putovanja, obuke, seminara
dovodi do nepotrebnog zastoja u postupku re-
gistracije, čak i u nekim hitnim predmetima,
kao npr. osnivanje društava. Osim toga, sudije
48
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
svakodnevni termin za konsultacije koji privred-
nici smatraju dragocjenim u slučajevima kada
im donesena rješenja ili zaključci, kojima se na-
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 49
BI J E L A K N JI G A
laže dopuna i/ili korekcija podnesene prijave i
priložene dokumentacije, nisu jasni ili kada je
potrebno provjeriti generalni stav registarskog
FBiH i RS: PREPORUKA
S obzirom na to da je zakazivanje termina
za konsultacije uobičajena praksa u većini su-
suda o pitanjima koja zakonima nisu jasno de-
dova, potrebno je uvesti istu praksu i u sve
praksa.
registarskih odjeljenja sudova.
finisana, a za koja ne postoji značajna sudska
OTVORENO PITANJE
ostale registarske sudove u BiH, kao obavezu
PREPORUKE
INSTITUCIJA
• Ukidanje prepreka za strane
investicije u medije.
• Potrebno je izmijeniti Zakon o politici
stranih ulaganja BiH, na način da se
obrišu odredbe koje predviđaju restrikcije za strana ulaganja u društva koja
se bave javnim informisanjem.
• Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH.
• Zasnivanje založnog prava na
udjelima u društvu sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i
javnost informacije o zalogama na akcijama/dionicama.
• Potrebno je dopuniti Zakone o registraciji na način da se zalozi na udjelima vode u registarskim sudovima.
Dodatno, omogućiti uvid u informacije
o zalozima na dionicama/akcijama
svim trećim licima.
• Ministarstvo pravde FBiH i
RS.
• Uloga notara u postupku izmjena akata privrednih društava.
• Izmijeniti Zakone o notarima na način
da se obriše obaveza notarske obrade
akata privrednih društava, ili da se na
notare prenese i obaveza provjere ispunjenosti uslova i postojanja potrebne
dokumentacije za registraciju, što bi
zahtijevalo i izmjenu propisa o registraciji i sudskim taksama.
• Ministarstvo pravde FBiH i
RS,
• registracioni sudovi,
• nadležni kantonalni organi.
• Nejasno definisanje slučajeva
koji mogu dovesti do prekida
postupka registracije.
• Potrebno je konkretnije definisati u
Zakonu o registraciji poslovnih subjekata FBiH činjenice koje mogu dovesti
do prekida postupka registracije.
• Ministarstvo pravde FBiH.
• Omogućiti registracionom sudu
pristup registru novčanih kazni.
• Potrebno je omogućiti registracionom
sudu pristup registru novčanih kazni iz
prekršajnog postupka elektronskim
putem.
• Ministarstvo pravde FBiH i
RS,
• nadležni registracioni sudovi.
• Primjena principa javnosti upisa u sudski registar.
• Potrebno je da se način pribavljanja
podataka o poslovnim subjektima svede u potpunosti na pretragu elektronskim putem, poboljšanjem usklađenosti elektronskog registra sa sudskim. Neophodno je obezbijediti i dostupnost podataka poslovnih subjekata
• Nadležni registracioni sudovi.
RJEŠAVANJE PRAKTIČNIH PITANJA OD ZNAČAJA ZA UNAPREĐENJE POSLOVNE REGISTRACIJE
49
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 50
Vijeće stranih investitora
OTVORENO PITANJE
PREPORUKE
registrovanih u RS, kao i omogućiti
svima uvid i kopiranje spisa iz regi-
INSTITUCIJA
stracionih predmeta bez ograničenja.
• Registracija promjena od značaja za pravni promet na osnovu statuta društva.
• Potrebno je ujednačiti praksu registracionih sudova u pogledu omogućavanja privrednim subjektima da promjene od značaja za pravni promet
registruju samo na osnovu izmjena i
dopuna statuta.
• Nadležni registracioni sudovi.
• Djelatnosti koje ne mogu registrovati društva sa učešćem stranog kapitala.
• Potrebno je sačiniti konačnu listu djelatnosti koje društva sa učešćem stranog kapitala ne mogu registrovati i
onih koje se mogu registrovati samo
uz pribavljanje prethodnog odobrenja
(uz navođenje odobrenja i nadležnog
organa za izdavanje).
• Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH.
• Nepoštivanje zakonskih rokova
i nepotrebno odugovlačenje postupka registracije.
• Obezbijediti kontinuiranost rada sudija
u slučaju odsustva jednog od sudija
dodjeljivanjem predmeta koji su na
čekanju drugom sudiji. Obezbijediti
dosljednu primjenu Zakona, u smislu
traženja samo one dokumentacije za
registraciju koja je izričito propisana,
i sve propuste u dostavljanju navesti
u jednom zaključku.
• Nadležni registracioni sudovi.
• Termin konsultacija sa registracionim sudijama.
• Uvesti praksu zakazivanja termina za
konsultacije u svim registracionim sudovima u kojima to trenutno ne postoji.
• Nadležni registracioni sudovi.
50
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 51
BI J E L A K N JI G A
6.2. POREZI
UVOD
Nedosljednost i složenost sistema oporezi-
vanja i dalje je jedan od najvećih problema sa
kojima se suočavaju strani investitori prilikom
nama propisano da nerezident, umjesto ranije
komplikovane procedure za ostvarivanje prava
na izuzeće ili plaćanje poreza po umanjenoj po-
reskoj stopi, dostavlja samo potvrdu nadležnog
poreskog organa države čiji je on rezident i izja-
vu da je stvarni korisnik prihoda, kada se takva
investiranja kapitala u BiH. Poseban uvid u ne-
izjava zahtjeva po Sporazumu.
voima imaju oni investitori koji posluju na
mjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
stavnost plaćanja poreza, BiH se nalazi na 128.
nik koji na teritoriji Republike Srpske izvrši ula-
usklađenost poreskih propisa na različitim nipodručju cijele BiH. Kada je u pitanju jedno-
poziciji od ukupno 185 zemalja.
U toku 2012. godine, donesen je Zakon o iz-
Republike Srpske, kojim je propisano da obvez-
ganje u opremu, postrojenja i nepokretnosti za
Grafikon 3. Bosna i Hercegovina i usporedne ekonomije na rang ljestvici lakoće plaćanja poreza
Nažalost, u odnosu na prošlu godinu nisu
učinjena velika poboljšanja u oblasti poreza. Po-
boljšanje u segmentu primjene međudržavnih
Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezi-
vanja ostvareno je u Republici Srpskoj, izmje-
nom Pravilnika o primjeni zakona o porezu na
dobit, kojim je pojednostavljena procedura do-
kazivanja prava na oslobađanje od plaćanja po-
reza ili primjenu umanjene poreske stope.
Ministarstvo finansija i trezora BiH je putem
zvanične internetske stranice Ministarstva uči-
obavljanje vlastite registrovane proizvodne dje-
latnosti ima pravo na umanjenje poreske osno-
vice za vrijednost izvršenog ulaganja, i obvez-
nik koji u jednoj kalendarskoj godini zaposli
najmanje 30 novih radnika na neodređeno vri-
jeme ima pravo na umanjenje poreske osnovice
za iznos plaćenog poreza na dohodak i dopri-
nosa za te radnike. Ove izmjene predstavljaju
poboljšanje i u određenom smislu usaglašava-
nje zakona kojima se oporezuje dobit pravnih
lica u BiH. Djelomično je riješen problem amorti-
nilo dostupnim informacije o zaključenim spo-
zacije novonabavljenih građevinskih objekata.
sporazuma nisu dostupni. Navedenim je izmje-
plate preko bankovnih računa otpočeo je u RS
razumima, ali još uvijek svi integralni tekstovi
Početak rješavanja neefikasne prinudne na-
51
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 52
Vijeće stranih investitora
donošenjem potpuno novog Zakona o unutra-
šnjem platnom prometu (dalje: Zakon o UPP),
kojeg je Narodna skupština RS usvojila na sjed-
je Vijeće stranih investitora postalo direktan
učesnik u izmjenama poreske i fiskalne politike
u FBiH time što smo pozvani u članstvo u radnu
nici održanoj 17. maja 2012. godine („Službeni
grupu pri Federalnom ministarstvu finansija, koja
pisano da svi nalozi za prinudnu naplatu moraju
poreskih propisa od značaja za privrednike.
glasnik RS“, broj 52/12). Ovim je Zakonom pro-
da glase na glavni račun poslovnog subjekta i
dostavljaju se na izvršenje ovlaštenoj organizaciji koja vodi glavni račun. U nedostatku sred-
stava na glavnom računu, ova ovlaštenja orga-
nizacija (koja vodi glavni račun) upućuje zah-
tjev drugim ovlaštenim organizacijama za blo-
kadu svih računa dužnika u KM i devizama do
izmirenja njegovog duga na glavnom računu.
Kad se dug u cijelosti izmiri, deblokiraju se svi
dužnikovi računi. Radi izvršenja naloga za pri-
nudnu naplatu, u uslovima blokade računa po-
slovnom subjektu zabranjena su sva druga pla-
ćanja, uključujući i ugovaranje obračunskog na-
čina plaćanja (cesija, asignacija i drugo) i plaća-
nja gotovim novcem, kao i otvaranje novih raču-
na kod ovlaštenih organizacija. Podaci o otvo-
renim računima, vrsti računa i glavnom računu,
kao i blokadi i deblokadi računa poslovnog sub-
jekta, vode se i ažuriraju u Jedinstvenom registru računa poslovnih subjekata.
Ovakvo rješenje prinudne naplate, koje je
sadržano u novom Zakonu o UPP RS, uspostav-
lja se u okviru postojećeg sistema platnog pro-
meta i smješta u poslovne banke, koje već
je nadležna za pripremu Prijedloga za izmjenu
Već godinu dana, članovi VSI rade na pobolj-
šanju poreske politike u FBiH i direktno dopri-
nose izmjeni sljedećih propisa:
• Zakona o porezu na dobit FBiH,
• Zakona o porezu na dohodak,
• Zakona o doprinosima, te raznim ostalim
propisima poput parafiskalnih nameta, re-
gulacija taksi itd.
Kako bi se olakšalo poslovanje društvima
koja obavljaju poslovnu djelatnost na teritoriji
cijele BiH, potrebno je izvršiti harmonizaciju po-
reskih propisa na nivou države te smanjiti broj
administrativnih procedura za plaćanje poreza.
Osim poreza, poslovanje stranih investitora
u BiH dodatno komplikuju i opterećuju i mno-
gobrojne različite kantonalne i općinske takse.
Naime, postoji veliki broj pojedinačnih taksi
koje se plaćaju na opštinskom i kantonalnom
nivou, a propisi o plaćanju taksi su različiti u po-
jedinim općinama i kantonima, što stvara pro-
bleme i velike troškove stranim investitorima
koji posluju na teritoriji cijele BiH.
Stoga je potrebno harmonizovati i propise o
obavljaju ove poslove, što ne zahtijeva formi-
taksama, a broj i iznose taksi revidirati i smanjiti.
prinudnu naplatu.
iz oblasti poreza sa kojima se susreću članice
ranje nove institucije koja bi bila zadužena za
Imajući u vidu jedinstven ekonomski prostor
BiH i potrebu nesmetanog obavljanja platnog
prometa poslovnih subjekata u oba entiteta,
identična zakonska rješenja preuzela je i Federacija BiH i sačinila Nacrt potpuno novog fede-
U nastavku su navedeni konkretni problemi
VSI-a, kao i preporuke.
ISKUSTVA:
OTVORENA PITANJA I PREPORUKE
parlamentarnu proceduru. Cilj je da se obezbi-
Primjena međudržavnih sporazuma o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u BiH*
i efikasnija prinudna naplata u oba entiteta.
Zakon o Porezu na dobit FBiH predviđa pri-
ralnog zakona o UPP-u, kojeg je uputila u
jedi nesmetano funkcionisanje platnog prometa
Kada su u pitanju poboljšanja, želimo istaći i da
52
FBiH: OTVORENO PITANJE
mjenu međudržavnih sporazuma o izbjegavanju
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 53
BI J E L A K N JI G A
dvostrukog oporezivanja koji imaju prioritet u
• dividendi, kamata, autorskih prava i drugih
strukcijama Porezne uprave FBiH za primjenu
• naknade za usluge istraživanja tržista, po-
nog Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog opo-
• zabavnih i sportskih događaja,
odnosu na odredbe Zakona. Međutim, po inporezne olakšice koja proističe iz međunarod-
prava intelektualnog vlasništva,
reznog savjetovanja, revizorske usluge,
rezivanja, poreski obveznici su dužni da za
• premija osiguranja, za osiguranje ili reosi-
jeniti određena porezna olakšica, traže saglas-
• telekomunikacijske usluge između Federa-
je rezultiralo velikim brojem zahtjeva upućenih
koje su obavljene na teritoriji Federacije.
svaku poslovnu situaciju u kojoj se može primi-
nost Ministarstva za finansije i trezor BiH. Ovo
Ministarstvu za dobijanje saglasnosti o primjeni
ovih sporazuma i dugom periodu čekanja na iz-
davanje saglasnosti poreskim obveznicima.
FBiH: PREPORUKA
Neophodno je da Ministarstvo finansija i tre-
zora BiH objavi sve važeće Sporazume o izbje-
gavanju dvostrukog oporezivanja, sporazume
sa zemljama koji su usvojeni, a nisu još uvijek
ratifikovani, i sporazume za koje je proces usva-
janja u toku. Svi bilateralni sporazumi bi trebali
biti pohranjeni u jedinstven registar/centralnu
ba- zu i javno dostupni svim poreznim obvezni-
cima.
Obustaviti primjenu instrukcije Porezne upra-
ve FBiH, po kojoj se za primjenu odredbi Spo-
razuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
mora dobiti zvanično tumačenje Ministarstva fi-
nansija i trezora BiH, jer je nezakonita.
Nejasna definicija “prihoda” odnosno “usluga“
koje su obavljene na teritoriji Federacije, kao
osnovice na koju se obračunava porez po
odbitku
FBiH: OTVORENO PITANJE
Članom 41. stav 1 Zakona o porezu na dobit
FBiH, propisano je da porez po odbitku predstavlja porez koji se obračunava na prihod koji
je nerezident ostvario na teritoriji Federacije.
guranje od rizika u Federaciji,
cije i druge države, kao i sve druge usluge
U kontrolama koje provodi Porezna uprava
prisutna je tendencija da se porez po odbitku
obračunava na sve isplate prihoda, koje rezi-
dentna pravna lica vrše prema nerezidentima,
bez obzira da li su usluge obavljene u Federaciji
ili u inostranstvu.
FBiH: PREPORUKA
Usaglasiti stav 1 i stav 3 člana 41. Zakona, na
način da se jasno definiše šta je predmet opo-
rezivanja porezom po odbitku kad su u pitanju
ostale usluge, odnosno šta podrazumijeva pojam
“usluga obavljena na teritoriji Federacije”.
Komplikovana procedura podnošenja POD
obrazaca za svaku isplatu prihoda nerezidentnim kompanijama
FBiH: OTVORENO PITANJE
Članom 41. stav 2 Zakona o porezu na dobit
FBiH propisano je da je rezidentni porezni ob-
veznik dužan obračunati i platiti porez po odbi-
tku u momentu isplate za prihode koje nerezi-
dent ostvari na teritoriji Federacije, te je dužan
u roku od 10 dana od dana isplate prihoda pod-
nijeti Poreznoj upravi izvještaj o obračunatom i
plaćenom porezu.
U slučaju primjene međudržavnih spora-
zuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja,
Stavom 3. istog člana Zakona propisano je
koji propisuju oslobađanje od plaćanja poreza
odbitku, bruto iznos koji isplaćuje rezident Fe-
porezni obveznik je dužan dostaviti potvrdu/
da je osnovica na koju se obračunava porez po
deracije nerezidentu, po osnovu:
ili propisuju nižu stopu od propisane Zakonom,
dokaz da je pravno lice kome se isplata vrši, re-
53
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 54
Vijeće stranih investitora
zident države sa kojom BiH ima zaključen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i izjavu nerezidenta – primatelja prihoda.
Ovakva zakonska regulative dovodi do ne-
potrebnog gomilanja broja poreznih prijava i
dodatne dokumentacije, koje se podnose Porez-
noj upravi, i povećava broj administrativnih pro-
cedura i dodatno opterećuje porezne obveznike.
FBiH: PREPORUKA
U stavu 2 člana 41. Zakona zadržati obavezu
obračuna i plaćanja poreza po odbitku u mo-
prema prebivalištu rezidenta, a za nerezidenta
prema mjestu ostvarenja prihoda.
Propisi FBiH su definisali da je obveznik do-
prinosa fizička osoba nerezident FBiH koji na te-
ritoriji FBiH u radnom odnosu kod pravne ili
fizičke osobe rezidenta FBiH.
Ako se doprinosi obračunavaju prema propi-
sima FBiH, zaposlenici sa prebivalištem u RS tada
nisu u mogućnosti da ostvare pravo na zdravs-
tveno osiguranje i na osiguranje od nezaposle-
nosti.
Ukoliko se obračun i uplata doprinosa vrši dje-
mentu isplate prihoda, a propisati obavezu pod-
limično prema propisima FBiH, a djelimično po pro-
štaja o ukupnim isplatama nerezidentima po
Ministarstvo finansija FBiH je dalo tumačenje
nošenja POD obrasca u formi godišnjeg izvje-
pisima RS, tada se praktično krše propisi FBiH.
osnovu usluga, obračunatom i plaćenom porezu
da poslodavac se sjedištem u FBiH za zaposle-
rezidentnosti i izjave primatelja prihoda, u slu-
nosa vrši na sljedeći način:
po odbitku, uz obavezu dostavljanja potvrde o
čaju primjene međudržavnih Sporazuma o iz-
bjegavanju dvostrukog oporezivanja.
POREZ NA DOHODAK
Nejasne zakonske odredbe poreza na dohodak i
doprinosa za socijalno osiguranje*
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
Najveći problemi u provedbi Zakona o dopri-
nosima FBiH i RS nastaju u slučajevima kada
poslodavac sa sjedištem u jednom entitetu, za-
pošljava fizičko lice sa prebivalištem u drugom
entitetu.
Zakon o doprinosima RS je propisao da je
obveznik doprinosa fizičko lice rezident RS koje
nike koji imaju prebivalište u RS, uplatu dopri-
• za penzijsko-invalidsko osiguranje da se
uplaćuje u Fond PIO/MIO FBiH,
• za zdravstveno osiguranje 9% u Fond so-
lidarnosti FBiH, a u Fond zdravstvenog osiguranja RS 91%,
• doprinos za osiguranje od nezaposlenosti
30% Zavodu za zapošljavanje FBiH, a 70%
Zavodu za zapošljavanje RS.
Međutim, ovakav način uplate doprinosa nije
u skladu sa Zakonom o doprinosima RS, te za-
poslenici čije je prebivalište u ovom entitetu, ne
mogu ostvariti prava po osnovu osiguranja.
Zavod za zapošljavanje RS je uputio zvani-
je zaposleno kod pravnog ili fizičkog lica rezi-
čan dopis Službi za zapošljavanje FBiH da ovaj
u drugom entitetu, distriktu ili državi.
knadu licima koja su bila zaposlena kod poslo-
denta RS ili pravnog i fizičkog lica sa sjedištem
Ukoliko isplata ličnog primanja podliježe oba-
vezi plaćanja doprinosa, prijavljuje se i plaćaju
prema mjestu ostvarenja dohotka, što dovodi
do problema u postupku ostvarivanja određenih
prava koja pripadaju obveznicima doprinosa.
U slučaju kada zaposlenici imaju mjesto rada
u jednom entitetu, a prebivalište u drugom en-
titetu, plaćanje poreza na lična primanja se vrši
54
Zavod neće priznavati pravo na novčanu na-
davca na teritoriji FBiH, a prebivalište im je u
RS, unatoč činjenici da je poslodavac platio do-
prinos za slučaj nezaposlenosti na račun Zavoda
za zapošljavanje RS.
Samo u slučaju kad je poslodavac platio sve
doprinose (kao u slučaju radnika zaposlenih u
zajedničkim organima BiH), Zavod RS će priz-
nati pravo na novčanu naknadu.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 55
BI J E L A K N JI G A
FBiH i RS: PREPORUKA
Sistem doprinosa treba da bude uređen na
takav način da prvenstveno omogućava ostva-
renje prava zaposlenika po osnovu osiguranja,
što se postiže usmjeravanjem doprinosa prema
mjestu prebivališta zaposlenika.
Potrebno je u Zakonu o doprinosima FBiH,
RS i BD precizirati obavezu plaćanja doprinosa
za socijalno osiguranje fizičkih lica sa prebivali-
štem na teritoriju FBiH, RS i BD, a koji dohodak
ostvaruju u drugoj administrativnoj jedinici, kao
i mjesto i način ostvarivanja njihovih socijalnih
prava (zdravstveno, penziono, dječji doplatak,
nezaposlenost).
Komplikovana procedura podnošenja prijava za
porez na dohodak i doprinose u RS
nost grešaka, kako kod isplatioca prihoda, tako
i kod banaka.
RS: PREPORUKA
Pojednostaviti proceduru podnošenja pore-
skih prijava u RS, iz razloga što se posebno po-
dnosi Prijava za porez na dohodak, a posebno
Prijava za doprinose (Obrazac 1002). Razlika iz-
među ove dvije prijave je u tome što se u Prijavi
za doprinose ne popunjavaju podaci o umanje-
nju poreske osnovice po osnovu poreske kar-
tice, poreska osnovica i iznos poreza, a u Prijavi
za porez se ne popunjavaju podaci o iznosu po-
jedinačnih doprinosa, a svi ostali podaci su
identični i iskazuju se i u Prijavi za porez i u Pri-
javi za doprinose.
štini prebivališta obveznika, na način da se
Komplikovana procedura plaćanja poreza i
doprinosa i neopravdano veliki broj platnih
naloga 6
sa istom oznakom vrste prihoda, istim perio-
Prisutna je kompleksnost procesa uplate ja-
RS: OTVORENO PITANJE
Uplata poreza na dohodak se vrši prema op-
uplata vrši na jedinstveni račun javnih prihoda,
dom za koji se vrši uplata, uz jedinu razliku –
šifre opštine.
Izmjenama Zakona o doprinosima RS-a koji
je u primjeni od 01. 02. 2011. godine, propi-
sano je da se doprinosi prijavljuju do kraja te-
kućeg mjeseca za prethodni mjesec, a da se
uplata doprinosa vrši u momentu isplate ličnog
FBiH: OTVORENO PITANJE
vnih prihoda koje je poslodavac, odnosno fizi-
čka osoba kao obveznik uplate doprinosa, pore-
za i naknada, obavezan plaćati prilikom isplate
plaće. Postoji veliki broj vrsta prihoda i različiti
nivoi vlasti koji propisuju obavezu plaćanja ja-
vnih prihoda. Poslodavci moraju plaćati obave-
zne doprinose, porez na dohodak i naknade za
primanja. U slučaju da nije izvršena isplata lič-
svoje zaposlenike na različite bankovne račune,
tu doprinosa najkasnije dva mjeseca po isteku
davca ili prebivališta zaposlenika. To je vremen-
nog primanja, poslodavac je dužan izvršiti upla-
mjeseca za koji se doprinosi obračunavaju.
Poreska prijava za doprinose – Obrazac
1002 se podnosi najkasnije do kraja mjeseca za
prethodni mjesec, na kojoj je isplatilac dužan
naznačiti da li je lično primanje isplaćeno ili nije.
Ovakav način plaćanja i podnošenja pore-
skih prijava nameće isplatiocima vođenje obim-
nih paralelnih evidencija, dovodi do dodatnih
troškova, usporava efikasnost i otvara moguć6
u zavisnosti od vrste prihoda, sjedišta poslo-
ski zahtjevno i izuzetno mnogo košta.
FBiH : PREPORUKA
Implementirati jednostavniji način transferi-
sanja javnih prihoda koje poslodavac uplaćuje,
uz isplatu plaće prema krajnjim korisnicima na
način da se smanji broj uplatnih naloga, a da se
pri tome ni u kom slučaju ne krše ustavne i za-
konske odredbe koje utvrđuju pripadnost javnih
Ova preporuka dolazi od USAID TAF projekta, koja je trenutno jednim svojim dijelom u implementaciji. Članovi VSI su
također, saglasni sa objavljivanjem ovog problema u sklopu Bijele knjige za 2012/13 godinu.
55
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 56
Vijeće stranih investitora
prihoda i kriterije njihove podjele. Ova aktivnost
je sukladna opredjeljenju vlade Federacije FBiH
na stvaranju povoljne klime za domaća i ino-
zemna ulaganja.
Federalno ministarstvo financija je u suradnji
s USAID osmislio projekt pojednostavljenja pla-
ćanja javnih prihoda sa ciljem nastavka aktiv-
nosti koje su provedene u sklopu prethodnih
USAID-programa. Uzimajući u obzir mogućnost
najbrže implementacije, bez promjena zakona,
status rezidenta po osnovu radnog angažmana
kod poslodavca u BiH, a ostaju na obaveznom
socijalnom osiguranju u matičnoj zemlji. Zbog
različitih sistema socijalnog osiguranja u matič-
noj zemlji iz koje dolazi uposlenik u BiH, nije
jasno da li i koji doprinosi koje uposlenik plati u
matičnoj zemlji mogu biti priznati za umanjenje
porezne osnovice u FBiH ili RS. Prema Zako-
nima o porezu na dohodak FBiH, RS i BD stranci
koji imaju status rezidente plaćaju porez na
nedostatke i rizike drugih opcija, kao i vrijeme
ukupno ostvareni dohodak, dakle dohodak od
deralnom ministarstvu finansija/financija, naj-
panije. S tim u vezi moraju imati pravo na po-
pružanja tehničke pomoći USAID-projekta Fe-
bolja primjenjiva opcija je ona kojom se sma-
njuje prosječan broj uplatnica sa broja deset na
pet. Ova opcija predstavlja inicijalnu, prijelaznu
fazu, kako bi na kraju čitavog procesa ostala
samo jedna uplatnica za sve vrste uplata. Kan-
lokalnog poslodavca i dohodak od matične komrezne odbitke kao i ostali porezni obveznici sa
prebivalištem u FBiH, RS ili BD.
FBiH, RS i BD: PREPORUKA
Izvršiti harmonizaciju i donijeti detaljnije
tonalni trezori vršit će raspodjelu sredstava
propise koji regulišu oporezivanje stranih držav-
se za poslodavce ukupni troškovi bankovnih
guranju u matičnoj zemlji, a imaju status
prema kantonima i općinama. Na taj način će
provizija, kao i utrošak vremena potrebnog za
popunjavanje uplatnica, u prosjeku smanjiti za
44%, i broj uplatnica će biti upola manji (sa
deset u prosjeku na 5). Također će se znatno
popraviti rangiranje BiH u studiji Svjetske banke
„Doing Business“.
Potrebno je da Federalno ministarstvo finan-
sija/financija donese izmjene i dopune podzakon-
skih akata kojima će se stvoriti pravni okvir za
ispunjenje ovih ciljeva, kao i da nastavi raditi na
ljana, koji ostaju na obaveznom socijalnom osirezidenta u BiH.
POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)
Povrat PDV-a licima koja nemaju uspostavljeno
poslovanje u BiH*
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
Zakonom o PDV-u BiH u članu 53. propisana
je mogućnost povrata ulaznog poreza obraču-
natog stranim licima koja nemaju uspostavljeno
poslovanje u BiH na promet dobara i usluga,
poboljšanju ažurnosti i preciznosti baze podata-
koji su izvršili obveznici iz BiH ili obračunatog
zajnirao i razvio software za podjelu prihoda sa
Zakona o PDV-u, članom 93. je dalje propisano
će se implementirati kad se postigne zadovolja-
poslovanje u BiH (prijevoznici, lica koja izlažu
ka koja će biti osnova za software. USAID je di-
zbirnih računa na račune krajnih korisnika koji
vajuća ažurnost i preciznost baze podataka.
na uvezenu robu u BiH. Pravilnikom o primjeni
da strana pravna lica koja nemaju registrovano
robu na sajmovima, avioprijevoznici i sl.), a
koja kupe dobra i prime usluge od poreznih ob-
Nejasne procedure oporezivanja stranih
državljana koji su stekli status rezidenta u BiH
djelatnosti u inozemstvu, imaju pravo na povrat
U FBiH, RS i BD nejasne su zakonske odredbe
Upravi za indirektno oporezivanje BiH (u daljem
FBiH, RS i BD: OTVORENO PITANJE
za oporezivanje stranih državljana koji su stekli
56
veznika sa područja BiH, a vezano za obavljanje
PDV-a na osnovu zahtjeva kojeg podnose
tekstu UIO BiH). Kako su ovim Pravilnikom
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 57
BI J E L A K N JI G A
obuhvaćeni samo prijevoznici, lica koja izlažu
nosno stav UIO BiH oko rješavanja određenih
praksi se dešava da UIO BiH odbija zahtjeve za
neke radnje već započete. Mišljenja i stavovi se
robu na sajmovima, avioprijevoznici i slično, u
povrat PDV-a koji podnose strana lica, koja nisu
specifično navedena u Pravilniku. Ovdje se daje
veća prednost Pravilniku kao provedbenom aktu
u odnosu na Zakon o PDV koji ima veću pravnu
snagu. Pri tome se UIO BiH ne upušta u razma-
tranje koja su to “slična” lica na koja se nave-
dena odredba Pravilnika, također, odnosi.
Nadalje, javno nije dostupan spisak zemalja,
niti procedure po kojoj domaća pravna lica,
PDV-obveznici mogu dobiti povrat PDV-a.
FBiH i RS: PREPORUKA
UIO BiH treba postupati u skladu sa Zako-
nom o PDV i odobriti povrat PDV-a svim licima
koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH i
dilema, u momentu njihovog nastanka jer su
ne objavljuju na internetskoj stranici UIO BiH,
a često se stavovi različitih službi/sektora UIO,
po istom PDV-problemu, razlikuju što stvara dilemu i dovodi u zabludu poreske obveznike.
FBiH i RS: PREPORUKA
Član 50. Zakona o postupku indirektnog
oporezivanja i član 4. Uputstva o uslovima i po-
stupku davanja mišljenja treba izmijeniti na
način da se mišljenje može tražiti u svim sluča-
jevima do momenta početka postupka kontrole,
bilo potpune ili djelomične.
Data mišljenja, sa rezimiranim tekstom pret-
hodno postavljenog pitanja, trebalo bi objavlji-
vati na internetskoj stranici UIO BiH, s tim da se
koja ispunjavaju uslove propisane Zakonom.
ne moraju objavljivati podaci o obvezniku kome
stranim licima treba definisati Zakonom o PDV
jedna od funkcija UIO BiH, čiji rad treba da
Sva eventualna ograničenja u povratu PDV-a
i samo dalje razraditi i pojasniti Pravilnikom o
primjeni Zakona o PDV. UIO BiH, također, treba
pojasniti koja su to „slična” strana lica nave-
dena u Pravilniku koja imaju pravo na povrat
PDV-a obračunatog i plaćenog u BiH. Pojašnje-
nje treba biti u skladu sa EU-direktivama u vezi
sa indirektnim oporezivanjem, odnosno u skla-
du sa načinom povrata PDV-a u zemljama EU
koje primjenjuju navedene direktive. Objaviti
spisak zemalja iz kojih je mogu povrat PDV za
domaća pravna lica, PDV-obveznike.
je dato mišljenje. Na ovaj način bi se ostvarila
bude transparentan, a to bi omogućilo bolju in-
formisanost poreskih obveznika i dosljednu pri-
mjenu poreskih zakona.
ZAKON O POREZU NA DOBIT
Zakon nije jasno precizirao šta su realizovani
dobici / gubici, prihodi / rashodi, koji ne ulaze u
poresku osnovicu*
RS: OTVORENO PITANJE
Zakon o porezu na dobit RS (u daljem tekstu
Zakon) se poziva na obračunsku metodu u po-
stupku utvrđivanju poreskih prihoda i rashoda,
Izdavanje mišljenja od strane UIO BiH*
što je u skladu sa računovodstvenim propisima.
Članom 50. Zakona o postupku indirektnog
u postupku utvrđivanja poreske osnovice uklju-
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
Međutim, članom 6. Zakona definisano je da se
oporezivanja i članom 4. Uputstva o uslovima i
čuju svi prihodi iz bilo kojeg izvora, izuzev pri-
menski okvir u kome se može podnijeti zahtjev
đu realizovanih i nerealizovanih prihoda.
postupku davanja mišljenja definisan je vre-
za izdavanje mišljenja, odnosno da se ne može
podnijeti u slučaju kada je određena radnja već
preduzeta, tj. PDV-prijava podnesena. Ovim se
poreskim obveznicima uskraćuje mišljenje, od-
hoda iz člana 7, i nije napravljena razlika izmeSamo je prihod/rashod po osnovu obračun-
skih kursnih razlika na dan bilansiranja (kao
jedna od vrsta nerealizovanog prihoda/rashoda)
izuzet od uključivanja u poreske prihode, odno-
57
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 58
Vijeće stranih investitora
sno rashode (član 14. Zakona), pozivajući se na
ma drugom entitetu ili DB vrši u skladu sa udje-
troškove kursnih rashoda“. Problem je neuskla-
ostvari u poslovnim jedinicama.
„stvarno primljene prihode, odnosno plaćene
đenost člana 14. sa članom 6. Zakona. Ostali
nerealizovani prihodi/rashodi, odnosno dobici/
gubici nisu jasno definisani Zakonom, mada su
isti kroz Pravilnik o primjeni Zakona pojašnje-
ni.
RS: PREPORUKA
Uskladiti odredbe Zakona (član 6. sa članom
14.) i izmijeniti i dopuniti Zakon tako da se pre-
ciziraju svi nerealizovani prihodi/rashodi, odno-
sno dobici/gubici koji ne ulaze u poresku osno-
vicu.
Nejednaka praksa oporezivanja poslovnih
jedinica koji imaju sjedište u drugom entitetu i
BD*
FBiH: OTVORENO PITANJE
Član 35. Zakona o porezu na dobit FBiH pro-
pisuje da se obvezniku-rezidentu umanjuje obra-
čunati i plaćeni porez na dobit, koji je njegova
nerezidentna poslovna jedinica platila na dobit
izvan teritorija Federacije, a u BiH, a koja je
uključena u dobit obveznika.
lom u bruto prihodima koje porezni obveznik
FBiH: PREPORUKA
Harmonizirati propise koji se odnose na opo-
rezivanje poslovnih jedinica.
Predložiti u Zakonu o porezu na dobit Fede-
racije BiH uvođenje člana zakona, koji će kao u
zakonima RS i DB, predstavljati osnov za mo-
gući sporazum između ministarstava o moguć-
nosti podnošenja jednog poreznog bilansa,
prema sjedištu pravne osobe i plaćanje poreza
na dobit prema drugom entitetu ili DB, u skladu
sa udjelom u bruto prihodima koje porezni ob-
veznik ostvari u poslovnim jedinicama.
RS: OTVORENO PITANJE
Članom 34. Zakona o porezu na dobit Fede-
racije BiH, poslovne jedinice nerezidenata koji
imaju sjedište van Federacije, a u Bosni i Her-
cegovini, oslobođene su plaćanja poreza na
dobit, za onu koju ostvare poslovanjem na teri-
toriji Federacije, uz obavezu podnošenja Prijeve
za porez na dobit.
Prema Zakonu o porezu na dobit BD, dobit
Postojanje razlika u tretmanu pojedinih vrsta
ostvarena u BD se oporezuje po stopi od 10%.
sporna potraživanja i sl.) prema Zakonima o
i Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit
finisanje poreskog obveznika, i obveznika pla-
RS i BD, koja na području FBiH imaju registro-
rashoda (rezervisanja kod banaka, sumnjiva i
porezu na dobit FBiH, RS i BD, kao i različito de-
ćanja poreza na dobit dovodi do situacije da se
za isti iznos ostvarene dobiti u RS i BD plaća
veći iznos poreza, koji se u konačnici odbija od
porezne obaveze kompanije koja ima sjedište u
Federaciji.
Nadalje, Zakonom o porezu na dobit RS i
BD, članom 48. i 37, dato je ovlaštenje da mi-
nistar finansija entiteta može, u sporazumu sa
ministrom finansija Federacije BiH, odrediti da
se podnosi jedinstvena porezna prijava nadlež-
nom poreznom organu prema sjedištu poreznog
obveznika, a da se plaćanje poreza na dobit pre-
58
Prema odredbama Zakona o porezu na dobit
u FBiH, proizlazi da su pravna lica sa područja
vanih više lokacija na kojima obavljaju poslovnu
aktivnost (prodavnica, poslovnica, kiosk, itd.),
za svaku tu lokaciju dužna sačiniti poresku pri-
javu i poreski bilans i podnijeti je nadležnoj po-
reznoj ispostavi, što otežava poslovanje pores-
kih obveznika.
Ovu odredbu treba usaglasiti sa RS. U slu-
čajevima kada pravno lice sa područja FBiH i BD
obavlja djelatnost na više lokacija na području
RS, podnosi jednu poresku prijavu prema mje-
stu poslovanja koje je odredilo kao glavno mje-
sto poslovanja u RS.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 59
BI J E L A K N JI G A
RS: PREPORUKA
U Zakonu o porezu na dobit RS ukinuti opo-
rezivanje PJ čije je sjedište pravnog lica u dru-
obrascima. Ovo se nepovoljno odražava na fi-
nansijsko poslovanje bankarskih grupacija koje
djeluju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine
gom entitetu, odnosno BD, ili obezbijediti prim-
kao jedinstvenom ekonomskom prostoru. Sve
sno da se podnosi jedinstvena poreska prijava
smatramo da bi opisane razlike trebalo anulirati
jenu člana 48. Zakona o porezu na dobit, odno-
prema sjedištu pravnog lica, a da se porez na
dobit plaća srazmjerno udjelu u ostvarenom
bruto prihodu, koje poreski obveznik ostvari na
teritoriji drugog entiteta ili BD.
bh. banke uglavnom posluju u oba entiteta, te
kroz usaglašavanje entitetskih zakona o porezu
na dobit, na način da se jednoobrazno tretiraju
porezno dopustivi rashodi po osnovu obje vrste
rezervisanja.
Opisani problem se reflektuje i na neracio-
Različito entitetsko regulisanje porezno
dopustivih rashoda po osnovu općih i posebnih
rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke
kod banaka
veća bilansna stavka koja podliježe poreznom
Entitetski zakoni o porezu na dobit na različit
konske odredbe, kojom je propisano otklanja-
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
način regulišu oporezivanje općih i posebnih re-
zervisanja za potencijalne kreditne gubitke kod
banaka. Različite su i osnovice oporezivanja i
sama visina poreznog opterećenja, što se vidi
iz sljedećeg:
• opća rezervisanja se u FBiH priznaju u po-
reznom bilansu najviše do 20% (računovodstvene) dobiti koja je iskazana u bilan-
su uspjeha, dok se ova rezervisanja u RS
priznaju, takođe, do 20% ali od (druga-
čije) porezne osnovice koja predstavlja
razliku između usklađenih prihoda i uskla-
đenih rashoda,
• posebna rezervisanja se u FBiH u cijelom
iznosu priznaju u poreznom bilansu, kao
porezno priznati rashod, dok se u RS (kao
i kod općih rezervisanja) priznaju samo do
20% od (drugačije) porezne osnovice,
koja predstavlja razliku između usklađenih
prihoda i usklađenih rashoda.
Različito entitetsko regulisanje porezno do-
pustivih rashoda, po osnovu općih i posebnih
rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke
kod banaka, odražava se na različito utvrđivanje porezne obaveze u entitetskim poreznim
nalno i neobjektivno “prelijevanje” poreza na
dobit iz jednog u drugi entitet, baš zbog činje-
nice da su rezervisanja kod banaka daleko naj-
tretmanu. Do toga dolazi prilikom primjene za-
nje dvostrukog oporezivanja dobiti ostvarene u
drugom bh. entitetu (ili BDBiH) putem korište-
nja tzv. poreznog kredita.
FBiH i RS: PREPORUKA
Na nivou entiteta i DB harmonizirati propise
koji regulišu oporezivanje opštih i posebnih re-
zervisanja za potencijalne kreditne gubitke kod
banaka.
Nejasna definicija izvoza kao predmeta
oslobađanja od plaćanja poreza na dobit
FBiH: OTVORENO PITANJE
Članom 31. Zakona o porezu na dobit u Fe-
deraciji BiH propisano je da obveznik koji je u
godini za koju se utvrđuje porez na dobit izvo-
zom ostvario preko 30% od ukupno ostvarenog
prihoda, oslobađa se plaćanja poreza na dobit
za tu godinu.
Članom 25. Pravilnika o primjeni Zakona o
porezu na dobit propisano je da za priznavanje
oslobađanja od plaćanja poreza na dobit po
osnovu izvoza, porezni obveznik je dužan uz
porezni bilans dostaviti i kopiju obrasca - Stati-
stički aneks godišnjeg računovodstvenog izvje-
štaja, kao dokaz o postignutom cenzusu.
59
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 60
Vijeće stranih investitora
Statistički aneks godišnjeg računovodstve-
nog izvještaja ukupne prihode dijeli na prihode
ostvarene na domaćem i prihode ostvarene sa
Ovakvo definisanje povezanosti ostavlja mno-
go prostora za subjektivno zaključivanje, kako
poreskim obveznicima koji bi mogli izbjegavati
inozemnog tržišta.
prijavljivanje transakcija sa povezanim licima,
Porezne uprave FBiH, prihodi ostvareni po
da li je zavisnost zaista i postojala.
Prema mišljenjima Ministarstva finansija i
osnovu izvoza usluga različito se tumače, i
osporava se pravo na korištenje olakšice kom-
panijama koje ostvare prihod po osnovu usluga
pruženih ino-kompanijama, matičnim kompani-
jama ili drugim povezanim pravnim licima, iako
su prihodi ostvareni direktno iz inozemstva.
FBiH: PREPORUKA
Zakonom precizno definisati izvoz u smislu
poreskog oslobađanja, da li se odnosi i na pri-
hode ostvarene po osnovu usluga, a Pravilni-
tako i Poreskoj upravi,koja bi trebala da utvrdi
Ekonomska je suština transakcije između
povezanih lica koja posluju na teritoriji Federa-
cije, iskazivanje prihoda kod jednog povezanog
lica uz isti iznos iskazanih rashoda kod drugog.
U situaciji kada oba pravna lica posluju po-
zitivno i nisu oslobođena plaćanja poreza na
dobit po nekom osnovu, efekat transakcije iz-
među povezanih lica je neutralan.
FBiH: PREPORUKA
Zakonom jasno definisati kriterije po kojima
kom propisati šta je potreban dokaz da je
se lica smatraju povezanim licima (preuzeti de-
prema ovjerenim izvoznim carinskim deklaraci-
konom propisati da se ne utvrđuju transferne
cenzus ostvaren, npr. ukupna vrijednost izvoza
jama i sl.
Transferne cijene
FBiH: OTVORENO PITANJE
Članom 45. Zakona o porezu na dobit u Fe-
deraciji BiH, koji se odnosi na transferne cijene,
propisano je da se povezanim licem sa obvez-
nikom smatra ono fizičko lice ili pravno lice u
čijim se odnosima sa obveznikom javlja moguć-
nost kontrole ili značajnijeg utjecaja na poslo-
vne odluke. Dalje se navodi da se značajnijim
utjecajem smatra uzajamno veliki obim kupo-
prodaje, tehnološka zavisnost ili na drugi način
stečena kontrola nad upravljanjem.
Na osnovu navedene definicije zaključuje se
da se sva lica, bez obzira gdje je njihovo sjedište, smatraju povezanim licima što povlači
analizu usklađenosti transfernih cijena i poten-
cijalno duplog oporezivanja unutar teritorije
FBiH, što nije smisao propisa o transfernim ci-
finiciju povezanih lica iz OECD smjernica). Za-
cijene među povezanim licima ako oba posluju
na teritoriji Federacije i ostvaruju dobit.
FBiH: OTVORENO PITANJE
Članom 47. Zakona o porezu na dobit u Fe-
deraciji BiH, koji se odnosi na metode utvrđiva-
nja transfernih cijena, definiše se da se kod
utvrđivanja cijene transakcije po principu “van
dohvata ruke” koriste uporedive cijene na trži-
štu, a kada to nije moguće, metoda koštanja
uvećana je za uobičajenu zaradu.
Ove dvije metode nisu dovoljne da bi se
utvrdio pravilan raspon transfernih cijena. Zakon
o porezu na dobit FBiH ne definiše koja je doku-
mentacija dovoljna i potrebna da bi se dokazalo
da li su cijene u transakcijama sa povezanim li-
cima u skladu sa principom van dohvata ruke.
FBiH: PREPORUKA
Zakonski akt treba omogućiti primjenu svih
jenama koji su uvedeni u svijetu radi sprječa-
metoda definisanih OECD modelom i propisati
van državne teritorije.
transfernih cijena kompanije.
vanja neopravdanog odliva poreskih sredstava
60
koja je dokumentacija potrebna za dokazivanje
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 61
BI J E L A K N JI G A
ZAKON O AKCIZAMA
Plaćanje akciza unaprijed (član 23. Zakona)
BiH: OTVORENO PITANJE
Prema Zakonu o akcizama, član 23. za du-
hanske proizvode porezni obveznik dužan je
Izmjenom postojećeg člana 23. Zakona o
akcizama, državni proračun ne bi bio ugrožen
niti u jednom aspektu, a sigurnost naplate ak-
ciza garantirao bi mehanizam bankovne garan-
cije, koju bi kompanije predočile Upravi za
platiti akcizu u trenutku preuzimanja akciznih
indirektno/neizravno oporezivanje.
slovanje duhanskih kompanija u BiH te nega-
kovitijem poslovanju svih duhanskih kompanija
markica. Plaćanje akciza unaprijed otežava po-
tivno utiče na njihovu likvidnost. Situacija će
postajati sve složenija sa podizanjem akciza na-
rednih godina, kako Bosna i Hercegovina bude
harmonizirala svoje poreze sa preporukama Eu-
Tražene izmjene Zakona pridonijele bi učin-
u BiH koje, kao veliki poreski obveznici, zna-
čajno pridonose dugoročnoj stabilnosti držav-
nog proračuna.
preuzimanja akciznih markica, obavezne su pla-
Retroaktivno plaćanje akciza 1. januara
(član 45. Zakona)
mrzavaju obrtna sredstva, čekajući povrat ulo-
Prema Zakonu o akcizama jasno se definira
ropske unije. Duhanske kompanije, prilikom
titi puni iznos akciza, te takvim davanjem zaženog novca i do dva mjeseca nakon što je dr-
žavi plaćena akciza.
Dosadašnja praksa naplate akciza unaprijed
nije pridonosila poboljšanju tržišnih uvjeta te
dovodi proizvođače duhanskih proizvoda u ne-
povoljan položaj. Napominjemo da proizvođači
ostalih akciznih roba ne plaćaju akcize unapri-
BiH: OTVORENO PITANJE
(član 4.) da je „predmet oporezivanja promet
akciznih proizvoda koji su proizvedeni u Bosni i
Hercegovini kada proizvođač prvi put njima pro-
metuje i/ili uvozi akcizne proizvode u BiH”. Me-
đutim, ovaj član 45. Zakona o akcizama potpu-
no je proturječan članu 4. jer je prema njemu
poreski obveznik dužan da plati razliku u akcizi
jed, već neposredno pred potrošnju. Ne postoji
na robu zatečenu na zalihama 1. januara.
hanskih proizvoda.
duhanskim proizvođačima, jer retroaktivno pla-
jasan ili naveden razlog za poseban tretman duAkcize po svojoj suštini su porez na potro-
šnju, te u tom smislu niti ne mogu biti naplaći-
vane mnogo prije nego što će se prodaja/potrošnja desiti.
BiH: PREPORUKA
UO UIO trebao bi pokrenuti procedure za
usvajanje amandmana na Zakon o akcizama
prema kojem će se akciza na duhanske prera-
Član 45. smatramo diskriminatornim prema
ćanje onoga što je već jednom plaćeno, smatramo štetnom stavkom u ovom Zakonu i pravno neutemeljenom kategorijom.
Ova vrsta dodatnog oporezivanja istog proiz-
voda je nepoznata u pozitivnoj evropskoj pra-
ksi. U većini evropskih zemalja predviđena je
prodaja cigareta po cijeni navedenoj na kutiji
sve dok se zalihe ne potroše. Praksa u zem-
ljama regije je da se prilikom promjene akcize
đevine plaćati sa utvrđenim rokom na odloženo
kreira inventurna lista robe na zalihama kao
seca od momenta preuzimanja akciznih mar-
razlike u akcizama na postojeće zalihe.
plaćanje. Na temelju prosjeka od oko dva mje-
kica, do momenta prometovanja duhanskim
prerađevinama, predlažemo da se kao rok za
plaćanje akcize na duhanske prerađevine pro-
piše period od 60 dana od dana preuzimanja
akciznih markica.
kontrolni mehanizam, ali bez obaveze plaćanja
BiH: PREPORUKA
UO UIO trebao bi pokrenuti procedure za
ukidanje iz Zakona o akcizama, član 45. i obavezu plaćanja razlike u postojećoj akcizi na robu
61
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 62
Vijeće stranih investitora
koja se zatekne na zalihama 1. januara. Pri-
mjena novih povećanih poreza/akciza treba se
odnositi na robu kojom prvi put prometuju
proizvođači u BiH ili uvoznici u BiH.
Ova izmjena Zakona, pored pravednog opo-
rezivanja, osigurala bi i rasprodaju starih zaliha
OTVORENO PITANJE
po starim cijenama što bi doprinijelo regulaciji
tržišta na temelju stabilne potražnje i ponude.
To bi istovremeno kreiralo ohrabrujući ambijent
u oblasti oporezivanja i legislativne usklađenosti
sa praksama zemalja EU.
PREPORUKE
INSTITUCIJA
• Primjena međudržavnih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u BiH.
• Svi podaci o međunarodnim sporazumima treba da budu pohranjeni u jedinstvenu bazu i javno dostupni.
Obustaviti primjenu instrukcije Porezne uprave FBiH, po kojoj se za primjenu odredaba Sporazuma mora dobiti
zvanično tumačenje MFT BiH.
• Ministarstvo finansija i trezora BiH,
• Poreska uprava FBiH,
• Ministarstvo finansija FBiH,
• Ministarstvo finansija RS.
• Nejasna definicija “prihoda”,
odnosno “usluga“ koje su obavljene na teritoriji Federacije,
kao osnovice na koju se obračunava porez po odbitku.
• Usaglasiti st. 1 i 3 člana 41. Zakona o
porezu na dobit FBiH, jasno definisati
šta je predmet oporezivanja porezom
po odbitku kad su u pitanju ostale
usluge, odnosno šta podrazumijeva
pojam “usluga obavljena na teritoriji
Federacije”.
• Ministarstvo finansija FBiH.
• Komplikovana procedura podnošenja POD obrazaca za svaku isplatu prihoda nerezidentnim kompanijama.
• Propisati obavezu podnošenja POD
obrasca u formi godišnjeg izvještaja o
ukupnim isplatama nerezidentima po
osnovu usluga, obračunatom i plaćenom porezu po odbitku, uz obavezu
dostavljanja potvrde o rezidentnosti i
izjave primatelja prihoda, u slučaju
primjene međudržavnih sporazuma o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
• Ministarstvo finansija FBiH.
o Nejasne zakonske odredbe poreza na dohodak i doprinosa za
socijalno osiguranje.
o Precizirati u Zakonu o doprinosima entiteta i BD obavezu plaćanja doprinosa
za socijalno osiguranje fizičkih lica sa
prebivalištem na teritoriju FBiH, RS i
BD, a koji dohodak ostvaruju u drugoj
administrativnoj jedinici, kao i mjesto
i način ostvarivanja njihovih socijalnih
prava.
o Ministarstvo finansija FBiH,
o Ministarstvo finansija RS,
o Direkcija za finansije BD.
o Komplikovana procedura podnošenja prijava za porez na
dohodak i doprinose u RS-u.
o Pojednostaviti proceduru podnošenja
poreskih prijava u RS-u, na način da
se prijava za porez na dohodak i pri-
o Poreska uprava RS.
62
POREZ NA DOHODAK
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 63
BI J E L A K N JI G A
OTVORENO PITANJE
PREPORUKE
INSTITUCIJA
java za doprinose ne podnose posebno, jer su podaci koji se popunjavaju
u prijavama gotovo identični i time se
izbjegne vođenje paralelnih evidencija
za isplatioce.
o Komplikovana procedura plaćanja poreza i doprinosa i nepravdano veliki broj platnih naloga.
o Pojednostaviti proces uplate javnih
prihoda, jer dosadašnji način uplate
obaveznih doprinosa, poreza na dohodak i naknade za uposlenike na različite bankovne račune u zavisnosti od
vrste prihoda, sjedišta poslodavca ili
prebivališta zaposlenika je vremenski
zahtjevno i izuzetno mnogo košta.
o Poreska uprava FBiH.
o Nejasne procedure oporezivanja stranih državljana koji su
stekli status rezidenta u BiH.
o Izvršiti harmonizaciju i donijeti detaljnije propise koji regulišu oporezivanje
stranih državljana, koji ostaju na obaveznom socijalnom osiguranju u matičnoj zemlji, a imaju status rezidenta
u BiH.
o
o
o
o
o Povrat PDV-a licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje
u BiH.
o Zakonom o PDV-u definisati eventualna ograničenja u povratu PDV-a
stranim licima, te Pravilnikom o primjeni Zakona o primjeni PDV detaljno
pojasniti koja su to „slična“ strana lica
koja imaju pravo na povrat PDV-a u
BiH. Pojašnjenja trebaju biti u skladu
sa EU direktivama. Objaviti spisak zemalja iz kojih je moguć povrat PDV-a.
o Ministarstvo finansija i trezora BiH,
o Uprava za inidrektno oporezivanje BiH.
o Izdavanje mišljenja Uprave za
indirektno oporezivanje BiH.
o Davanja mišljenja treba izmijeniti na
način da se mišljenje može tražiti
usvim slučajevima do momenta početka postupka kontrole, bilo potpune ili
djelimične, te objavljivati ih na zvaničnoj stranici UIO.
o Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
o Uskladiti odredbe Zakona (član 6. sa
članom 14) i izmijeniti i dopuniti Zakon, tako da se preciziraju svi nerealizovani prihodi/rashodi, odnosno dobici/gubici koji ne ulaze u poresku
osnovicu.
o Ministarstvo finansija RS,
o Poreska uprava RS.
POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)
o Zakon nije jasno precizirao šta
su realizovani dobici/gubici, prihodi/rashodi, koji ne ulaze u
poresku osnovicu.
ZAKON O POREZU NA DOBIT
Ministarstvo finansija FBiH,
Ministarstvo
finansija RS,
Direkcija za finansije BD.
63
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 64
Vijeće stranih investitora
OTVORENO PITANJE
PREPORUKE
INSTITUCIJA
o Nejednaka praksa oporezivanja PJ koji imaju sjedište u
o Harmonizirati propise koji se odnose
na oporezivanje PJ, te u Zakonu o po-
o Različito entitetsko regulisanje
porezno dopustivih rashoda po
osnovu općih i posebnih rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke kod banaka.
o Na nivou entiteta i DB harmonizirati
propise koji regulišu oporezivanje opštih i posebnih rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke kod banaka.
o Ministarstvo finansija FBiH
o Ministarstvo finansija RS
o Nejasna definicija izvoza kao
predmeta oslobađanja od plaćanja poreza na dobit.
o Zakonom precizno definisati izvoz u
smislu poreskog oslobađanja, da li se
odnosi i na prihode ostvarene po
osnovu usluga, a Pravilnikom propisati
šta je potreban dokaz da je cenzus
ostvaren.
o Ministarstvo finansija FBiH.
o Zakonska definicija povezanog
lica sa obveznikom, na osnovu
koje se zaključuje da se sva
lica bez obzira gdje je njihovo
sjedište, smatraju povezanim
licima, povlači analizu usklađenosti transfernih cijena i potencijalno duplog oporezivanja
unutar teritorije FBiH. Ovakvo
definisanje povezanosti ostavlja prostora za subjektivna tumačenja, kako poreskih obveznika tako i poreskih uprava.
o Zakonom jasno definisati kriterije po
kojima se lica smatraju povezanim licima (preuzeti definiciju povezanih
lica iz OECD smjernica). Zakonom
propisati da se ne utvrđuju transferne
cijene među povezanim licima ako oba
posluju na teritoriji Federacije i ostvaruju dobit.
o Ministarstvo finansija FBiH.
o Postojeće dvije metode u Zakonu o porezu na dobit za utvrđivanje transfernih cijena nisu
dovoljne da bi se utvrdio pravilan raspon transfernih cijena.
o Zakonski akt treba omogućiti primjenu svih metoda definisanih OECD modelom i propisati koja je dokumentacija potrebna za dokazivanje transfernih cijena kompanije.
o Ministarstvo finansija FBiH.
drugom entitetu i BD.
• Transferne cijene
64
rezu na dobit FBiH ugraditi član koji će
predstavljati osnov za mogući sporazum između ministarstava o mogućnosti podnošenja jednog poreznog
bilansa, prema sjedištu pravne osobe,
i plaćanje poreza na dobit prema drugom entitetu ili BD. U RS-u ukinuti
oporezivanje PJ čije je sjedište pravnog lica u drugom entitetu ili BD, ili
obezbijediti primjenu člana 48. Zakona o porezu na dobit.
o Ministarstvo finansija FBiH,
o Poreska uprava FBiH,
o Ministarstvo finansija RS,
o Poreska uprava RS.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 65
BI J E L A K N JI G A
OTVORENO PITANJE
PREPORUKE
ZAKON O AKCIZAMA
INSTITUCIJA
o Izmjena člana 23. Zakona o
akcizama - plaćanje akciza unaprijed.
o Pokrenuti procedure za usvajanje
amandmana na Zakon, prema kojem
će se akciza na duhanske prerađevine
plaćati sa utvrđenim rokom na odloženo plaćanje.
o
o
o
o
Upravni odbor UIO,
Ministarstvo financija BiH,
Ministarstvo financija RS,
Ministarstvo financija FBiH.
o Ukidanje člana 45. Zakona o
akcizama – retroaktivno plaćanje akciza 1. januara.
o Pokrenuti proceduru za ukidanje člana
45. i obavezu plaćanja razlike u postojećoj akcizi na robu koja se zatekne na
zalihama 1. januara. Nova, povećana
akciza treba se odnositi na robu kojom
proizvođači ili uvoznici u BiH prvi put
prometuju.
o
o
o
o
Upravni odbor UIO,
Ministarstvo financija BiH,
Ministarstvo financija RS,
Ministarstvo financija FBiH.
65
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 66
Vijeće stranih investitora
6.3. RADNO PRAVO
UVOD
U 2012. godini imamo jako alarmantnu si-
tuaciju kada je u pitanju regulatorni okvir u
oblasti tržišta rada u BiH. Kako smo već isticali
u Bijeloj knjizi za 2009. godinu, veliki problem
i prepreku za strane investitore predstavlja ne-
usklađenost radno-pravnog zakonodavstva u
zakonskih rješenja u oblasti radnog prava u
Bosni i Hercegovini, krucijalno i pitanje ade-
kvatnog tumačenja zakonskih rješenja. Odno-
sno, smatramo da bi zakonodavac u principu
trebao da, nakon donošenja zakona, radi lakšeg
razumijevanja i primjene donesenih zakona, uz
iste obezbijedi i šire obrazloženje i tumačenje
odredbi koje su istim zakonom propisane. Ovo
je neophodno kako bi se izbjegla dijametralno
Bosni i Hercegovini.
suprotna
kompanije koje posluju na području cijele zem-
tumačiti ove zakonske odredbe i donositi pre-
Ovakva situacija predstavlja veliki izazov za
lje, a u praksi kao rezultat primjene različitih
zakona i propisa, dolazi do nejednakog tret-
mana uposlenika u kompaniji.
Najčešće se problemi javljaju kod pitanja ve-
zanih za minuli staž, obračun i isplaćivanje na-
knade za vrijeme bolovanja, za vrijeme porodiljskog odsustva, ali i kod mnogih drugih pita-
nja vezanih za radno-pravno zakonodavstvo.
Poseban problem predstavlja različito tuma-
čenje nadležnih sudova ionako komplikovanih i
različitih zakonskih rješenja određenih pitanja
iz radno-pravnih odnosa, što rezultira velikim
stepenom nesigurnosti i za poslodavce i za za-
poslenike kada je u pitanju sudska zaštita u
oblasti radnog prava.
Postoji veliki broj slučajeva iz sudske prakse
gdje u situacijama kada je riječ o predmetima
sa istim činjeničnim i pravnim osnovom (npr.
tumačenja
pojedinih
zakonskih
odredbi, a i pomoglo bi sudovima, koji moraju
sude u pojedinačnim slučajevima koje ne smiju
biti u istoj pravnoj stvari različite od jednog do
drugog općinskog suda, od jednog da drugog
kantonalnog suda itd.
ISKUSTVA:
OTVORENA PITANJA I PREPORUKE
Naknade plate zaposlenicima koji su na bolovanju i refundiranje tih naknada plata poslodavcima iz Fondova zdravstvenog osiguranja
FBiH, RS i BD: OTVORENO PITANJE
Zakoni o zdravstvenom osiguranju entiteta i
Distrikta različito regulišu visinu naknade plate
koju je poslodavac obavezan isplaćivati zapo-
slenicima na bolovanju, kao i periode u kojima
isplate takvih naknada plate padaju na teret po-
slodavca. Također se razlikuje primjena nave-
radni sporovi po tužbama više zaposlenika pro-
denih zakona između entiteta i Distrikta, kao i
čitih poslodavaca, ali po istim pravnim i činje-
a u vezi s refundiranjem isplaćenih naknada
tiv istog poslodavca ili tužbama zaposlenika razli-
ničnim osnovama), sudovi zauzimaju potpuno
različite stavove i donose oprečne presude, pri
čemu dovode do diskriminacije s jedne strane
zaposlenika, a s druge strane poslodavaca.
Ovakve situacije se uglavnom dešavaju zbog
različitog tumačenja odredaba zakona, te kolek-
između različitih kantona unutar Federacije BiH,
plata za vrijeme bolovanja, koje naknade po-
slodavcima refundiraju Fondovi zdravstvenog
osiguranja.
Tako je u FBiH (u većini kantona) i Distriktu
poslodavac obavezan isplaćivati naknadu plate
zaposlenicima na bolovanju za sve vrijeme tra-
tivnih ugovora, koji nedovoljno jasno definišu i
janja bolovanja, pri čemu isplate za bolovanje
U cilju eliminisanja nesigurnosti u pogledu
ćene naknade preko 42 dana bolovanja može
regulišu prava i obaveze iz radnog odnosa.
navedenog, smatramo da je pored usklađivanja
66
do 42 dana vrši na svoj teret, dok se za ispla-
refundirati od relevantnog Fonda zdravstvenog
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 67
BI J E L A K N JI G A
osiguranja. Minimalni iznos te naknade plate je
80% od plate konkretnog zaposlenika. Za bolo-
vanje preko 42 dana, poslodavac također ispla-
ćuje isti minimalni iznos naknade, s tim da se
obavezama poslodavca da isplaćuje naknadu
plate zaposlenicama za vrijeme porodiljskog
odsustva. Predmetna neusaglašenost je prisu-
tna i između različitih kantona unutar FBiH, na
od Fonda nikada ne može refundirati za cjelo-
način da svaki kanton ima svoje bitno drugačije
samo za iznose od 70-80% od prosječne neto
kom.
Zavod po prosječnoj bruto satnici i maksimalna
zaposlenika na naknadu plate za vrijeme poro-
kupne isplaćene iznose naknada plata, već
plate u FBiH. U Distriktu te iznose utvrđuje
refundacija iznosi 1000 KM, a najniža po mini-
malnoj bruto satnici u Distrktu.
U RS poslodavci su, također, obavezni ispla-
ćivati naknadu plate zaposlenicima u minimal-
nom iznosu od 70% njihove neto plate za sve
vrijeme trajanja bolovanja, dok za bolovanje od
preko 30 dana poslodavci se mogu refundirati
za te naknade od nadležnog Fonda na način da
bruto satnicu u RS utvrđuje Zavod po prosječ-
noj bruto satnici. Maksimalna refundacija na-
knade plate za vrijeme bolovanja koja se
refundira poslodavcu iznosi 1000 KM, a najniža
po minimalnoj bruto satnici u RS.
Na ovaj način su poslodavci oštećeni jer
uglavnom plaćaju veće iznose naknada plata u
odnosu na one koji im se refundiraju.
FBiH, RS i BD: PREPORUKA
Usaglasiti propise kantona u FBiH, kao i en-
titeta i Brčko Distrikta u ovoj oblasti, a u po-
gledu visine naknade plate koju je poslodavac
obavezan isplaćivati zaposlenicima na bolova-
nju, perioda u kojima isplate takvih naknada
plate padaju na teret poslodavca, te iznosa koji
propise u vezi s naprijed navedenom temati-
U FBiH, Zakon o radu definiše samo pravo
diljskog odsustva, dok se sama porodiljska na-
knada utvrđuje kantonalnim propisima. U
praksi, poslodavci u gotovo svim kantonima ne
isplaćuju nikakve naknade plate zaposlenicama
na porodiljskom odsustvu, dok se porodiljske
naknade koje isplaćuju kantoni veoma razli-
kuju.
Tako, u Sarajevskom kantonu porodilje pri-
maju naknadu u iznosu od cca 40-50% prosje-
čne neto plate Kantona Sarajevo koju im ispla-
ćuje kanton, dok je u Tuzlanskom kantonu po-
slodavac u obavezi da isplaćuje najmanje 90%
plate koju je zaposlenica ostvarivala prije poro-
diljskog odsustva i taj mu iznos refundira kan-
ton; s druge strane u Hercegovačko-neretvans-
kom kantonu žene porodilje nemaju pravo ni na
kakvu porodiljsku naknadu, već jedino pravo na
jednokratnu novčanu pomoć u visini od 400,00
KM za opremu novorođenčeta.
U Brčko Distriktu zaposlenicima za vrijeme
porodiljskog odsustva poslodavac isplaćuje
100% plate i uplaćuje sve poreze i doprinose,
pri čemu mu relevantni centar za rad refundira
ta sredstva po obračunu satnice utvrđene u Dis-
se refundiraju poslodavcima iz Fondova zdrav-
triktu.
vrijeme bolovanja isplaćenih zaposlenicima.
stvu naknadu plate u visini njihove prosječne
Naknade zaposlenicama na porodiljskom
odsustvu i refundiranje istih naknada
poslodavcima
nosa naknada plate od Fonda dječije zaštite
stvenog osiguranja na ime naknada plata za
FBiH, RS i BD: OTVORENO PITANJE
Neusaglašeni su propisi FBiH, RS i Distrikta
o visini porodiljskih naknada te o postojanim
U RS zaposlenicama na porodiljskom odsu-
plate isplaćuje poslodavac skupa sa porezom i
doprinosima, dok pravo na refundiranje tih iz-
imaju samo poslodavci koji su u periodu od naj-
manje 12 mjeseci prije konkretnog porodiljskog
odsustva uplaćivali doprinose za dječiju zaštitu
na ime svih svojih zaposlenika.
67
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 68
Vijeće stranih investitora
FBiH, RS i BD: PREPORUKA
Neophodno je usaglasiti propise i praksu u
poslodavca za 0.6%, s tim da ukupno poveća-
nje ne može biti veće od 20%, te da se pod rad-
vezi s utvrđivanjem visine i isplatama porodilj-
nim stažem u smislu stava 1 ovog člana
te propise ujednačiti s propisima RS i Brčko Dis-
davca u slučaju promjene poslodavca ili njego-
skih naknada u svim kantonima u FBiH, a zatim
trikta, na način da se utvrdi jednaka osnovica
za porodiljsku naknadu na svim nivoima u BiH
te na čiji teret i u kojem periodu će se isplaći-
vati.
podrazumijeva i radni staž proveden kod poslo-
vog pravnog položaja (npr. zbog prodaje,
nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, promjene
oblika društva i dr). Sudovi u FBiH su zauzeli
različita stajališta u vezi s tim koje situacije pro-
mjene poslodavca se mogu tretirati kao konti-
Kolizija kolektivnih ugovora u FBiH sa Zakonom
o porezu na dohodak FBiH i Zakonom o
doprinosima FBiH
u slučaju joint venture (zajedničkog ulaganja)
Aktuelni Opći kolektivni ugovor za teritoriju
u vidu osnivanja novog društva u FBiH, pri
FBiH: OTVORENO PITANJE
Federacije BiH, a time i granski kolektivni ugo-
nuitet pravnog subjekta, u smislu računanja
radnog staža njegovih zaposlenika. Na primjer,
stranih investitora i domaćeg pravnog subjekta,
čemu domaći ulagač uloži svoju opremu i po-
vori su u koliziji sa: Zakonom o doprinosima
slovne prostorije, neki sudovi u FBiH tretiraju
konom o radu FBiH.
maćeg investitora i novog pravnog subjekta u
FBiH, Zakonom o porezu na dohodak FBiH i Za-
Neusklađenost Općeg kolektivnog ugovora
za teritoriju Federacije BiH sa pravnom legisla-
tivom se, između ostalog, odnosi na neusklađe-
nost oko definiranja bruto satnice, što sprječava
dosljednu primjenu kolektivnih ugovora.
Nedefinisanje bruto satnice i bruto plaće u
Općem kolektivnom ugovoru dovelo je do raz-
lika u tumačenju člana 12. Općeg kolektivnog
ugovora, koji reguliše uvećanja plate na ime
naknada za prekovremeni, noćni i dr. rad. U
praksi sudovi utvrđuju pravo zaposlenika na
predmetna uvećanja plate u bruto iznosima,
dok se poslodavci u FBiH pridržavaju odredaba
Zakona o porezu na dohodak i Zakona o dopri-
nosima, te na ta uvećanja plate obračunavaju
zakonima utvrđene doprinose i porez, a neto iz-
nose tih naknada isplaćuju zaposlenicima.
Neprecizno i nejasno utvrđena odredba
člana 13. Općeg kolektivnog ugovora dovela je
kao da postoji pravni kontinuitet između tog do-
odnosu na radni staž zaposlenika koji su ranije
radili kod domaćeg investitora, a kasnije prešli
da rade u novoosnovani pravni subjekt. Ovakvi
stavovi su prouzrokovali brojne sudske sporove
i značajno finansijsko opterećenje poslodavaca/
stranih investitora u FBiH koji su bili prinuđeni
da plaćaju minuli rad svojim zaposlenicima i za
rad proveden kod ranijeg poslodavca/domaćeg
investitora.
Primjena članova 12. i 13. Općeg kolektiv-
nog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i
Hercegovine predstavlja veliki problem za poslodavce na njenom cijelom području.
FBiH: PREPORUKA
Kroz izmjene Zakona o radu, koji je u parla-
mentarnoj proceduri, obezbijediti jednostavnije
i poslodavcima pristupačnije mehanizme i pro-
cedure za izmjene i dopune kolektivnih ugo-
do razlika u tumačenju ove odredbe kada je u
vora, kao i za njihov raskid.
Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Fede-
Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o do-
pitanju obračun minulog rada. Članom 13.
racije BiH je propisano da se osnovna plaća po-
većava za svaku godinu radnog staža kod tog
68
Također, usaglasiti Opći kolektivni ugovor sa
prinosima, kako ne bi dolazilo do njihovog raz-
ličitog tumačenja i primjene, a naročito kako bi
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 69
BI J E L A K N JI G A
se izbjegla trenutna situacija u pravnom si-
šte rada, te doprinose sve većoj potražnji fle-
vnu snagu od Zakona.
nog udruženja Ciett, koje zastupa interese ovih
stemu da Opći kolektivni ugovor ima veću pra-
Menadžerski ugovor
FBiH: OTVORENO PITANJE
Nepostojanje instituta menadžerskog ugo-
vora u Zakonu o radu FBiH otežava funkcioni-
ksibilnosti rada. Prema podacima međunarod-
agencija, 59% svih zaposlenih kroz ovaj vid zapošljavanja je ispod 30 godina, dok njih 24%
nema svršeno srednjoškolsko obrazovanje.
Smatra se da zapošljavanje putem agencija
koje nude privremene poslove unapređuje kva-
sanje i rad stranim investitorima (multinacional-
lifikacije na tržištu rada, što je od izuzetnog
žele postaviti svoje zaposlenike / strance sa ko-
snagu.
nim kompanijama) koji na pozicije menadžera
jima ne žele zasnovati radni odnos, i eventualno
im neisplaćivati platu iz razloga što su ista lica
već zaposlena na nekom drugom radnom mje-
stu u kompaniji iste grupacije van Bosne i Hercegovine, a naročito ne žele zaključivati s me-
nadžerima radni odnos na neodređeno vrijeme,
obzirom na postojanje mandata u tačno odre-
đenom trajanju.
FBiH: PREPORUKA
Na prvom mjestu, potrebno je uvesti mo-
značaja za mlade kao i za nekvalifikovanu radnu
FBiH i RS: PREPORUKA
Klasifikacije djelatnosti u FBiH i RS su utvr-
dile postojanje djelatnosti takvih agencija te ih
„uvele“ u pravni i privredni prostor BiH. Neop-
hodno je donošenje zakonskog okvira koji će
definisati osnivanje i rad ovih agencija, čije po-
stojanje će nesumnjivo pomoći u podizanju
stope zaposlenosti u BiH, kao i u suzbijanju ra-
da na crno.
zasnivanja radnog odnosa, kao što je to pred-
PRIJEDLOZI ZA IZMJENE U NACRTU NOVOG
ZAKONA O RADU FBIH
hodno je omogućiti da se sa menadžerima koji
Definisanje instituta diskriminacije kao
gućnost zaključenja menadžerskog ugovora bez
viđeno u Zakonu o radu RS. Pored toga, neop-
se imenuju na određeni mandat u trajanju
dužem od 2 godine, može zaključiti ugovor o
šireg i sveobuhvatnijeg pravnog pojma, koji
se proteže na svako postupanje i ponašanje
radu / menadžerski ugovor na određeno vri-
poslodavca u odnosu na zaposlenika, te na
slodavac nema obavezu zadržati istu osobu kao
o pravima i obavezama zaposlenika
jeme do isteka mandata, te da nakon toga po-
zaposlenika i nuditi mu drugo radno mjesto.
Rješavanje zakonske regulative u FBiH i RS po
pitanju privremenog i povremenog
zapošljavanja
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
Posljednjih godina rapidno raste potreba za
najnovijom formom zapošljavanja u vidu privre-
menog agencijskog posla, putem sve većeg
broja privatnih agencija za zapošljavanje koje
nude ovakve poslove. Ovi poslovi se smatraju
od sve većeg značaja za one koji ulaze na trži-
svaku odluku poslodavca kojom se odlučuje
Član 9. stav 1 Nacrta zakona o radu FBiH
(1) Diskriminacija iz člana 8. ovog zakona
zabranjena je u odnosu na:
a. uvjete za zapošljavanje i izbor kandidata
za obavljanje određenog posla,
b. uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa,
c. obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje,
d. napredovanje u poslu i
e. otkazivanje ugovora o radu.
69
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 70
Vijeće stranih investitora
PREPORUKA
Potrebno je revidirati član 8. i 9. Nacrta za-
istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu
na određeno vrijeme na period duži od dvije go-
kona o radu na način da diskriminacija radnika
dine bez prekida, takav ugovor smatrat će se
zi sa zapošljavanjem, izborom kandidata i u svim
kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno“.
treba da bude zabranjena u svim odnosima u ve-
odnosima na radu i u vezi sa radom. U suprot-
nom bi moglo značiti da je diskriminacija mogu-
ća u slučajevima koji se ne mogu svrstati u one
koji su taksativno navedeni članom 9. stav 1.
Član 9. stav 2 Nacrta zakona o radu FBiH
(2) Odredbe ugovora o radu za koje se utvrdi
da su diskriminirajuće po nekom od osnova iz
člana 8. ovog zakona, ništave su.
PREPORUKA
Imajući u vidu da se pojedina prava radnika
ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, ako
PREPORUKA
Potrebno je revidirati navedeni član 22. stav
3. Nacrta zakona o radu, kako slijedi:
„Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugo-
vor o radu na određeno vrijeme sa istim poslo-
davcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi s
istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu
na određeno vrijeme i na taj način ostvari 24
mjeseca rada u toku posljednje tri godine, sma-
traće se da je zasnovao radni odnos na neodre-
đeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije
utvrđuju i posebnim odlukama poslodavca, a ne
drugačije određeno“.
njem godišnjeg odmora, korištenjem plaćenog/
slodavca da pravi „namjerne“ prekide između
ništavosti takvih akata poslodavca u slučaju da
kona o radu), a što je prilično česta pojava u
samo ugovorom o radu (npr. u vezi sa korište-
neplaćenog odsustva i dr), otvoreno je pitanje
se utvrdi da su diskriminirajuće po nekom od
osnova iz člana 8. S tim u vezi, trebalo bi izmije-
niti i član 9. i u stavu 2, tako da su i odredbe ugo-
vora o radu te odredbe opštih i pojedinačnih aka-
ta poslodavca ništave, ukoliko se utvrdi da su dis-
kriminirajuće po nekom od osnova iz člana 8.
Ograničavanje zloupotrebe prekida iz-
među dva ugovora o radu na određeno vrijeme u svrhu neuspostavljanja radnog odno-
sa na neodređeno vrijeme / posebno defi-
nisanje dužine trajanja radnog odnosa di-
rektora – u skladu sa mandatom ukoliko
isti traje duže od 2 godine.
Član 22. stav 3 Nacrta zakona o radu FBiH
Trenutno član 22. stav 3. Nacrta zakona o
radu FBiH glasi:
„Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugo-
vor o radu na određeno vrijeme sa istim poslo-
davcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi s
70
Na ovaj način bi se spriječila zloupotreba po-
dva ugovora o radu (član 23. tačka g Nacrta za-
praksi, te bi se ujedno omogućio i ravnopravan
položaj zaposlenika kod poslodavca koji obav-
ljaju poslovnu djelatnost i u FBiH i RS.
Usaglasiti zakonske propise u pogledu
uračunavanja / neuračunavanja odmora u toku
radnog vremena u puno radno vrijeme
zaposlenika
Trenutno se u skladu sa aktuelnim Zakonom
o radu RS vrijeme odmora u toku radnog vre-
mena računa u puno radno vrijeme zaposle-
nika, dok se prema Zakonu o radu FBiH vrijeme
odmora u toku rada ne uračunava u puno radno
vrijeme zaposlenika.
PREPORUKA
Odredbu člana 44. stav 3 Nacrta zakona o
radu je potrebno revidirati i harmonizirati sa Zakonom o radu RS čiji stav 3 člana 54. glasi:
„Vrijeme odmora u toku radnog vremena
uračunava se u puno radno vrijeme radnika“.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 71
BI J E L A K N JI G A
Radi obezbjeđenja pravne sigurnosti i
hijerarhije u primjeni propisa neophodno je
osigurati usklađenost kolektivnih ugovora sa
novim Zakonom o radu.
PREPORUKA
Izvršiti izmjenu člana 182. Nacrta zakona o
radu tako da glasi:
Obezbijediti provođenje obaveze usklađivanja
kolektivnih ugovora sa Zakonom o radu i drugim
(1) svi važeći kolektivni ugovori (opšti, gran-
ski i pojedinačni) moraju se uskladiti sa ovim
zakonom najkasnije u roku od šest mjeseci od
zakonima iz oblasti radnih odnosa u određenim ro-
dana stupanja na snagu ovog Zakona,
rati utvrđivanje nevažećim odredbe kolektivnih
đeni u roku iz stava 1. ovog člana, prestaje nji-
kovima, pri čemu bi, u suprotnom, trebalo osigu-
ugovora koji su u koliziji sa odredbama zakona.
OTVORENO PITANJE
(2) ukoliko kolektivni ugovori ne budu uskla-
hova primjena.
PREPORUKE
INSTITUCIJA
• Naknade plate zaposlenicima
koji su na bolovanju i refundiranje istih naknada plata poslodavcima iz Fondova zdravstvenog osiguranja.
• Usaglasiti propise kantona, entiteta i
Brčko Distrikta u ovoj oblasti, a u pogledu visine naknade plate koju je poslodavac obavezan isplaćivati zaposlenicima na bolovanju, te iznosa koji se
refundiraju poslodavcima iz Fondova
zdravstvenog osiguranja na ime naknada plata za vrijeme bolovanja isplaćenih zaposlenicima.
•
•
•
•
Parlament FBiH,
Narodna skupština RS,
Skupština Brčko Distrikta,
entitetska resorna ministarstva,
• zavodi zdravstvenog osiguranja.
• Naknade zaposlenicama na porodiljskom odsustvu i refundiranje istih naknada poslodavcima.
• Neophodno je usaglasiti kantonalne,
entitetske i propise i praksu Brčko Distrikta, na način da se utvrdi jednaka
osnovica za porodiljsku naknadu na
svim nivoima u BiH te na čiji teret i u
kojem periodu će se ista isplaćivati.
•
•
•
•
•
• Kolizija kolektivnih ugovora u
FBiH sa Zakonom o porezu na
dohodak FBiH i Zakonom o doprinosima FBiH.
• Izmjenama Zakona o radu obezbijediti
poslodavcima jednostavnije mehanizme i procedure izmjene i raskida kolektivnih ugovora. Usaglasiti Opći kolektivni ugovor sa Zakonom o porezu
na dohodak i Zakonom o doprinosima
kako ne bi dolazilo do njihovog različitog tumačenja i primjene.
• Parlament FBiH,
• Vlada FBiH,
• entitetska ministarstva rada,
• Udruženje poslodavca FBiH,
• Savez samostalnih sindikata BiH.
• Nepostojanje instituta menadžerskog ugovora u Zakonu o
radu FBiH.
• Uvesti mogućnost zaključivanja menadžerskog ugovora bez zasnivanja radnog odnosa, i da se sa menadžerima
koji se imenuju na mandat duži od
dvije godine može zaključiti ugovor o
radu / menadžerski na određeno vrijeme do isteka mandata, te da nakon
toga poslodavac nema obavezu zadržati osobu kao zaposlenika i nuditi mu
drugo radno mjesto.
• Parlament FBiH,
• Vlada FBiH
• Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH.
Parlament FBiH,
Narodna skupština RS,
Skupština Brčko Distrikta,
Skupštine kantona u FBiH,
entitetska resorna ministarstva,
• centri za socijalni rad.
71
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 72
Vijeće stranih investitora
OTVORENO PITANJE
• Rješavanje zakonske regulative u FBiH i RS po pitanju privremenog i povremenog zapošljavanja preko privatnih agencija za zapošljavanje.
PREPORUKE
• Neophodno je donošenje zakonskog
okvira koji će definisati osnivanje i rad
INSTITUCIJA
• Parlament FBiH,
• Vlada FBiH,
privatnih agencija za zapošljavanje,
čije postojanje će nesumnjivo pomoći
u podizanju stope zaposlenosti u BiH,
kao i u suzbijanju rada na crno.
• Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH.
o Definisanje instituta diskriminacije kao šireg i sveobuhvatnijeg pravnog pojma.
o Potrebno je revidirati član 8. i 9. Nacrta zakona o radu, na način da diskriminacija radnika treba da bude zabranjena u svim odnosima na radu i u
vezi sa radom. Izmijeniti odredbu člana 9. stav 2 na način da se pored ugovora o radu i odredbe drugih općih i
pojedinačnih akata poslodavca kojim
se reguliraju prava zaposlenika, mogu
proglasiti ništavim ukoliko se utvrdi da
su diskriminirajuće.
o Parlament FBiH,
o Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH.
o Ograničavanje zloupotrebe prekida između dva ugovora o radu na određeno vrijeme u svrhu
neuspostavljanja radnog odnosa na neodređeno vrijeme /
posebno definisanje dužine trajanja radnog odnosa direktora
čiji je mandat duži od 2 godine.
o Potrebno je revidirati navedeni član
22. stav 3. Nacrta zakona o radu, na
način da ukoliko radnik izričito ili prećutno zaključi s istim poslodavcem
uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme, i na taj način ostvari 24
mjeseca rada u toku posljednje tri godine, smatraće se da je zasnovao
radni odnos na neodređeno vrijeme,
ako kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno.
o Parlament FBiH,
o Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH.
o Usaglasiti zakonske propise u
pogledu uračunavanja / neuračunavanja odmora u toku radnog vremena u puno radno
vrijeme zaposlenika.
o Odredbu člana 44. stav 3 Nacrta zakona o radu je potrebno revidirati i
uskladiti sa članom 54. stav 3 Zakona
o radu RS-na način da se i u Federalnom zakonu o radu odmor zaposlenika
u toku radnog vremena uračunava u
puno radno vrijeme.
o Parlament FBiH,
o Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH.
o Radi obezbjeđenja pravne sigurnosti i hijerarhije u primjeni
propisa neophodno je osigurati
usklađenost kolektivnih ugovora sa novim Zakonom o radu.
o Izvršiti izmjenu člana 182. Nacrta zakona o radu na način da se svi važeći
kolektivni ugovori moraju uskladiti sa
ovim Zakonom u roku šest mjeseci, te
ukoliko u tom roku ne budu usklađeni
prestaje njihova primjena.
o Parlament FBiH,
o Vlada FBiH,
o Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH,
o Udruženje poslodavca FBiH,
o Savez samostalnih sindikata BiH.
PRIJEDLOZI ZA IZMJENE U NACRTU NOVOG ZAKONA O RADU FBIH
72
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 73
BI J E L A K N JI G A
6.4. GRAĐEVINSKE DOZVOLE
osnovu njih investitori mogu dobiti lokacijske
uslove u optimalnim rokovima.
UVOD
U skladu sa izvještajem Svjetske banke
„Doing Business 2013“ BiH se nalazi na 163.
mjestu po jednostavnosti i brzini dobivanja gra-
đevinskih dozvola, dok je prošle godine zauzi-
mala 173. mjesto. Dakle, BiH je u pogledu
građevinskih dozvola popravila svoj rezultat za
10 mjesta. Bolji plasman dolazi po najprije zbog
toga jer su napravljene određene izmjene u za-
konima kada je u pitanju procedura izdavanja
građevinskih dozvola u oba entiteta, međutim
u praksi su neprimjetna bilo kakva poboljšanja,
pogotovo u efikasnosti i brzini izdavanja građe-
Uspoređujući prethodne preporuke iz Bijele
knjige može se zaključiti da je, bez obzira na
promjene Zakona, još uvijek prisutan problem
nedorečenih i neusuglašenih procedura, netran-
sparentnog postupka i neefikasnog administra-
tivnog kadra, koji bi pružio adekvatnu i pravo-
vremenu podršku investitorima, kao i da u od-
nosu na prethodno izdanje Bijele knjige nisu
napravljeni znatniji pomaci u ovoj oblasti.
ISKUSTVA:
OTVORENA PITANJA I PREPORUKE
vinskih dozvola.
Neefikasna obrada zahtjeva*
tetskih zakona postoje i kantonalni zakoni koji
Neefikasna obrada zahtjeva koja se ogleda
Još uvijek je problem u FBiH što pored enti-
definiraju oblast dobivanja dozvola, što dodatno
usložnjava procedure za investitore, tako da se
iskustvo stečeno u jednoj općini ne može primi-
jeniti na drugu općinu.
Ovdje treba napomenuti da je trenutno va-
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
u rješenjima i postupcima koji su zavisni od te-
ritorijalnog uređenja Federacije. Posebno se
ovaj problem očituje kod velikih ulagača, tj.
firmi od federalnog značaja. Zahtjev za građe-
nje podnosi se Federalnom ministarstvu pro-
žeći Zakon o prostornom planiranju i korištenju
stornog uređenja, koje ga opet spušta na
vine usvojen još 2006. godine, a kojim je stav-
mišljenja, suglasnosti i slično, te ta procedura
uređenju FBIH iz 2002. godine. Od tada je mi-
(kanton i općina), traje i po nekoliko mjeseci,
zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercego-
ljen van snage dotadašnji Zakon o prostornom
jenjan u pet navrata, pri čemu nije usklađen sa
kantonalni i općinski nivo u smislu dobivanja
kad nema rezervi u mišljenju na nižim nivoima
tako je da sam postupak dobivanja urbanističke
zakonskim rješenjima iz iste oblasti na nivou
suglasnosti za objekt veoma neefikasan i spor.
Zakona. Shodno tome, u formalnopravnom
sličan procesima u FBiH, pa su samim tim i pro-
kantona, niti je ikada sačinjen prečišćeni tekst
smislu potrebno je, između ostalog, donijeti
Postupak dobivanja dozvola u RS je dosta
blemi isti, uz jednu veliku razliku: interakcija se
novi Zakon o prostornom uređenju FBiH, koji bi
odvija samo sa općinskim službama. Drugim ri-
nižem, kantonalnom nivou i koji bi na bolji, su-
davanje suglasnosti ili dozvole, općina utvrđuje
bio usklađen sa zakonskim rješenjima na
stavniji način uredio ovu oblast.
U RS, također, nisu napravljeni znatni po-
maci. Zakon o uređenju prostora i građenju nije
unio suštinske promjene u odnosu na prethodni. Suština čitavog problema je u čestom ne-
postojanju
planova
predviđenih
Zakonom,
odnosno u njihovoj nepotpunosti jer tek na
ječima, kad se jednom podnese zahtjev za iz-
da li je odobravanje objekta u njihovoj nadlež-
nosti ili ne. Ako nije, općina će službeno dosta-
viti zahtjev entitetskom ministarstvu.
FBiH i RS: PREPORUKA
Definirati jedinstven obrazac na kojem će
niže instance, općina i kanton, dati svoje mišlje-
73
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 74
Vijeće stranih investitora
nje (pozitivno ili negativno) o gradnji predmet-
nog objekta kako bi se izbjegle nejasnoće tu-
snosti o lokaciji vezane za infrastrukturu – elek-
troenergetska suglasnost, komunalna suglas-
mačenja njihovog mišljenja na nivou RS i
nost, suglasnost lokalnog telekom-operatera,
snosti ili dopune zahtjeva za stranku aplikanta.
glasnost lokalnog elektroprijenosa. Jednom do-
se općina ili kanton izjasnili samo da li daju ili
operatera na kojoj se navede da u krugu u
Federacije, u smislu traženja dodatnih sugla-
Dakle, da se utvrdi jedan obrazac na kojemu bi
uskraćuju mišljenje, bez davanja dodatnih
obrazloženja, osim kada se uskraćuje.
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
Problem prespore obrade zahtjeva u FBiH i
RS za izdavanje dozvola ostaje još uvijek prisu-
tan. Postupanje prema investitorima razlikuje
se od općine do općine. U manjim općinama
gdje se bilježi manji priliv zahtjeva, službenici
su spremniji pružiti podršku investitoru, dok se
u razvijenim općinama zbog preopterećenosti
duže čeka dozvola.
Dodatno, neefikasna obrada zahtjeva se
ogleda i u rješenjima i postupcima koji su zavi-
sni od teritorijalnog uređenja Federacije. Dakle,
kada društvo podnese zahtjev za građenje Fe-
deralnom ministarstvu prostornog uređenja,
ono ne postupa po tom zahtjevu već usmjeri
društvo na kantonalni i općinski nivo u smislu
dobivanja mišljenja, suglasnosti i slično, te ta
procedura traje i po nekoliko mjeseci. Tako da
je sam postupak dobivanja urbanističke sugla-
snosti za objekt veoma neefikasan i spor.
FBiH i RS: PREPORUKA
Važno je imati stručan obrazovan i odgovo-
ran kadar. U cilju poboljšanja efikasnosti bilo bi
suglasnost zavoda za zaštitu spomenika te su-
bivena suglasnost, od npr. nadležnog telekom
kojem se gradi nema telekomunikacione infra-
strukture u njihovom vlasništvu, te se daje su-
glasnost za građenje određenog objekta, vrijedi
godinu dana od dana izdavanja. Za svaki nare-
dni objekt koji se gradi unutar industrijskog
kruga moraju se ponovno tražiti iste suglasno-
sti, iako je već ranije navedeno da npr. na pred-
viđenom lokalitetu nema objekata koji su pod
zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika, ni dale-
kovoda ni telekomunikacione infrastrukture.
FBiH i RS: PREPORUKA
Uvesti jasnu i striktnu obavezu javnih komu-
nalnih društava koji su vlasnici date infrastruk-
ture da o njoj vode ažurnu evidenciju, te da u
odgovarajućem roku obavijeste nadležno kan-
tonalno, odnosno entitetsko Ministarstvo pro-
stornog uređenja o svim promjenama na
predmetnoj infrastrukturi. Obzirom na ovu oba-
vezu, ne bi bilo nužno pribavljati novu suglas-
nost komunalnih poduzeća za svaku aplikaciju
za izdavanje građevinske dozvole, već bi se po-
stojeća suglasnost poredila sa zadnjim promje-
nama u katastru instalacija pri nadležnom
ministarstvu. Novu suglasnost bi bilo nužno pri-
bavljati isključivo ukoliko je od izdavanje pret-
hodne suglasnosti došlo do promjena u katastru
dobro oformiti i povezane elektronske baze,
instalacija za konkretno komunalno poduzeće.
trebnih zahtjeva.
frastrukturu, bar na godišnjem nivou, kojom će
koje će omogućiti bržu i lakšu obradu svih po-
Tražena dokumentacija za urbanističku i
građevinsku suglasnost je preobimna
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
Prilikom zahtjeva za izdavanje građevinske
suglasnosti podnosioci su dužni dostaviti sugla-
74
Tražiti jedinstvenu suglasnost za prateću in-
se obuhvatiti lokalitet industrijskog kruga na
kojem se gradi objekt, te obavezati subjekte
koji daju suglasnosti u smislu da je moraju dati
najkasnije 7 dana od dana podnošenja zah-
tjeva, kako se naši zahtjevi ne bi povlačili po ladicama dugi vremenski period.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 75
BI J E L A K N JI G A
Nepovezanost i nedostatak suradnje državnih/
federalnih organa uprave sa državnim/javnim
poduzećima čija se suglasnost traži pri dobivanju građevinske dozvole
FBIH i RS: OTVORENO PITANJE
Česti problemi nastaju u slučajevima kada
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
Zakon o prostornom planiranju i korištenju
zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercego-
vine propisuje obavezu plaćanja naknade za ko-
rištenje gradskog građevinskog zemljišta, kao
opću obavezu svih korisnika ovakvog zemljišta.
komunalna poduzeća (Elektroprivreda, komu-
Iako je iz naziva samog Zakona kao i prirode
ljeznice), nemaju plan svojih instalacija (ovdje
davca bila propisivanje ovakve obaveze samo
nalno poduzeće, telekom-operateri, rudnici, že-
je obaveza općinskih i kantonalnih propisa da
ovo nametnu kao obavezu komunalnim poduzećima kroz propise koji se donose na tim ni-
voima) pa nisu ni u mogućnosti izdati potrebne
potvrde, odnosno uvjerenja. Ili u slučaju kada
Elektroprivreda izda svoju suglasnost, a kasnije
se uspostavi da napajanje nije moguće zbog ko-
lizije sa instalacijama telekom-operatera i obr-
nuto. Potrebno je da nadležni državni organ
njegovih odredbi jasno da je namjera zakono-
za lica koja namjeravaju graditi na takvom
zemljištu, koji su podnosioci zahtjeva za izda-
vanje dozvole za građenje. Međutim, nejasne
odredbe članova 73., 74. i 75. navedenog Zako-
na za posljedicu su imale neujednačeno tuma-
čenje ovih odredbi u različitim općinama, kao i
neusklađenost kantonalnih propisa o građenju
širom FBiH. Tome je inherentna neusklađenost
pravnih termina u različitim zakonima, a koji bi
uprave raspolaže svim neophodnim informaci-
trebali označavati iste pravne pojmove.
duzeća upravljaju, odnosno da budu svjesni
gdje ne definiraju ko su točno obveznici plaća-
jama koja se tiču instalacija kojima državna po-
njihovih kapaciteta i utjecaja na građevine čija
se gradnja traži.
FBiH i RS: PREPORUKA
Nadalje, u RS i FBiH zakonske odredbe ni-
nja naknade za pogodnost građevinskog zem-
ljišta, u smislu razlikovanja lica koja namjeravaju graditi na građevinskom zemljištu u držav-
nom vlasništvu, od lica koja grade na zemljištu
Rješenje ovog problema je u aktivnosti na-
u privatnom vlasništvu. Također, iz postojećih
pripadaju – da se uspostave zajedničke baze
knada plaća samo jednom i to prilikom prvobi-
dležnog nivoa vlasti kojem državna poduzeća
podataka, a što mi se moglo uraditi kroz promjenu postojećeg zakona o JP, odnosno uspo-
zakonskih rješenja nije vidljivo da li se ova na-
tne izgradnje ili prilikom svake izgradnje. Ujed-
no, nije jasno ni kako i pod kojim uslovima in-
stavljanjem nekog prijelaznog rješenja kojim bi
vestitor ima pravo na umanjene navedene rente
državnih poduzeća. Najbolje rješenje bi bilo da
hodnog objekta na mjestu kojeg se gradi novi.
tralnu bazu podataka, a da niži nivoi imaju oba-
usklađenosti i neadekvatnosti postojećih zakon-
skladu sa promjenama na terenu, dok bi i oni
stavovi i tumačenja zakonskih odredbi na razli-
se omogućila međusobna suradnja navedenih
vlasti na nivou entiteta budu zadužene za cen-
vezu dostavljanja i osvježenja tih podataka u
imali pravo tražiti neophodne podatke od vlasti
na nivou entiteta pri rješavanju zahtjeva na
nižem nivou vlasti.
Zakon nije dovoljno precizan kod plaćanja naknade
za pogodnost građevinskog zemljišta (rente)
za iznos rente plaćene prilikom izgradnje pret-
Direktna negativna posljedica ovakve ne-
skih rješenja jesu potpuno oprečni službeni
čitim nivoima vlasti, ali i između više općina.
Kao primjer možemo navesti odredbe Zakona o
prostornom uređenju Kantona Sarajevo, koje
nisu usklađene sa Zakonom o prostornom pla-
niranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH, po-
sebno u dijelu koji definira obaveze investitora
75
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 76
Vijeće stranih investitora
u postupku izdavanja dozvole za građenje u
smislu plaćanja rente.
Kako oblast telekomunikacione infrastruk-
ture nije definirana Zakonom u RS i FBiH, sho-
dno tome u općinama ne postoji jasna proce-
FBiH i RS: PREPORUKA
Uskladiti odredbe relevantnih zakona na ni-
voima RS i FBiH, njenih kantona i općina, kako
u formalno-pravnom, odnosno terminološkom
dura za pribavljanje dozvola u ovom segmentu,
a i dalje je prisutan problem da je u pojedinim
općinama potrebno 30-ak dana, a u drugim i do
godinu dana za obradu svih dokumenta potreb-
smislu, tako i u materijalnopravnom, suštin-
nih za dobivanje dozvola za građenje objekata.
kada, kako i za koga nastaje obaveza plaćanja
gulirati dio koji se odnosi na objekte za koje nije
knade.
dijelu gdje se navode nadstrešnice.
skom smislu. Neophodno je jasno propisati
rente, kao i slučajeve oslobađanja od ove na-
potrebno odobrenje za građenje, a posebno u
U postupku izdavanja odobrenja za građenje
Nedorečenost zakonskih odredbi
objekata od javnog interesa kao dokaz o vlasni-
RS i FBiH: OTVORENO PITANJE
Situacija na teritoriji RS i dalje je nepromi-
jenjena. Zakon o uređenju prostora i građenju
ne poznaje termin linijska infrastruktura (tele-
komunikacije, vodovod, el. vodovi, gasovod i
dr.), odnosno ne obuhvata telekomunikacioni
sektor i jasno ne definira linijsku infrastrukturu
i mobilnu mrežu. Isto se odnosi i na propise
FBiH.
Također, u Zakonu je potrebno dodatno re-
štvu nad zemljištem može se smatrati odluka
Vlade koja se donosi na osnovu Zakona o
eksproprijaciji. U Zakonu je ovaj dio nedorečen
te ga je potrebno detaljnije obrazložiti.
RS i FBiH: PREPORUKA
Potrebno je u Zakonu detaljnije definirati
pojam linijske infrastrukture te obuhvatiti i sek-
tor telekomunikacija.
OTVORENO PITANJE
PREPORUKE
o Neefikasna se obrada zahtjeva
ogleda i u rješenjima i postupcima koji su zavisni od teritorijalnog uređenja entiteta.
o Definirati jedinstveni obrazac na kojem
će niže instance, općina i kanton, dati
svoje mišljenje (pozitivno ili negativno) o gradnji predmetnog objekta
kako bi se izbjegle nejasnoće tumačenja njihovog mišljenja na nivou entiteta.
o Općine u FBiH i RS.
o Problem prespore obrade zahtjeva u FBiH i RS za izdavanje
dozvola ostaje još uvijek prisutan. Postupanje prema investitorima razlikuje se od općine
do općine.
o Važno je imati stručan obrazovan i odgovoran kadar. U cilju poboljšanja bilo
bi dobro oformiti i povezane elektronske baze koje će omogućiti bržu i
lakšu obradu svih potrebnih zahtjeva.
o Općine u FBiH i RS.
• Dokumentacija za urbanističku
i građevinsku suglasnost je
preobimna.
• Jedinstvena suglasnost za prateću infrastrukturu, bar na godišnjem nivou,
kojom će se obuhvatiti lokalitet indu-
• Ministarstvo
prostornog
uređenja FBiH.
• Neefikasna obrada zahtjeva
76
INSTITUCIJA
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 77
BI J E L A K N JI G A
OTVORENO PITANJE
PREPORUKE
strijskog kruga na kojem se gradi objekt, te obavezati subjekte koji daju
INSTITUCIJA
suglasnosti, u smislu da je moraju dati
najkasnije 7 dana od dana podnošenja
zahtjeva.
• Nepovezanost i nedostatak suradnje državnih/federalnih organa uprave sa državnim / javnim poduzećima čija se suglasnost traži pri dobivanju građevinske dozvole.
• Rješenje ovog problema je u aktivnosti nadležnog nivoa vlasti kojem državna poduzeća pripadaju – da se uspostave zajedničke baze podataka, a što
mi se moglo uraditi kroz promjenu postojećeg Zakona o JP, odnosno uspostavljanjem nekog prelaznog rješenja
kojim bi se omogućila međusobna suradnja navedenih državnih poduzeća.
• Nadležni državni i federalni
organi uprave,
• javna poduzeća u FBiH i
RS.
• Zakon nije dovoljno precizan
kod plaćanja naknade za pogodnost građevinskog zemljišta
(rente).
• Uskladiti odredbe relevantnih zakona
na nivoima FBiH i njenih kantona, kako u formalnopravnom, odnosno terminološkom smislu, tako i u materijalnopravnom, suštinskom smislu.
• Ministarstvo
prostornog
uređenja FBiH.
• Nedorečenost zakonskih odredbi.
• Potrebno je u Zakonu detaljnije definirati pojam linijske infrastrukture te
obuhvatiti i sektor telekomunikacija.
• Zakonodavna i izvršna vlast
u FBiH i RS.
77
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 78
Vijeće stranih investitora
6.5. OKOLINSKE DOZVOLE
UVOD
Okolinskom dozvolom se propisuju mjere i
vole na federalnom nivou, složen i kompleksan
proces.
Kontinuiranim unaprjeđenjima i ulaganjima
stranih investitora, modernizacijom i automati-
aktivnosti koje se mogu primijeniti u proizvod-
zacijom procesa grade se nova postrojenja ili
vanje nastanka zagađivanja na izvoru i bolje
ćih postrojenja s ciljem smanjenja negativnog
nom procesu, a koje su fokusirane na sprječaupravljanje prirodnim resursima.
Kada su u pitanju praktični aspekti izdavanja
okolinskih dozvola, u BiH je situacija vrlo kom-
pleksna, tim više što:
- zakonske odredbe i standardi propisani za-
konima veoma često nisu primjenjivani u
praksi,
- federalni Zakon o zaštiti okoliša i kantonalni zakoni nisu harmonizirani,
- nema razvijenih procedura o načinu pro-
dužetka okolišne dozvole po njenom isteku
(nije propisano ni Zakonom o okolišu niti
u pratećim propisima),
- zahtjev za izdavanje okolinske dozvole
pogoni, ili vrše znatne izmjene u radu postoje-
utjecaja na okoliš poštujući principe održivog
razvoja.
U skladu sa gore navedenim, neophodno je
u postupku procjene utjecaja na okolinu uklju-
čiti zainteresirane organe na kantonalnom i fe-
deralnom nivou, te sistem predaje-dobivanja
okolinskih dozvola unaprijediti, poboljšati efi-
kasnost obrade pojedinačnih zahtjeva kroz pod-
sticaj investitorima da se informiraju o svim
dozvolama potrebnim za realizaciju investicije,
kako bi imali informacije o najboljim raspoloži-
vim tehnikama koje su okolinsko prihvatljive i
ekonomski isplative.
Važno je procijeniti prioritete koji će približiti
ekološku politiku i zakonodavstvo za unaprje-
podnosi sam investitor koji često nije svje-
đenje programa dobivanja okolinskih dozvola,
/federalna), a nije ni svjestan zakonskih
unutrašnjeg tržišta.
cije gdje investitor koji podnese zahtjev za
sadašnja iskustva u procesu dobivanja okolin-
sti, čeka i do godinu dana te onda dobije
nim problemima na koje su podnosioci zahtjeva
stan pod čijom je nadležnošću (kantonalna
obaveza. Veoma često se dešavaju situa-
okolinsku dozvolu kantonalnom nivou vla-
obavijest da je nadležnost za izdavanje
njegove dozvole na federalnom nivou,
- nije harmoniziran sistem za izdavanje okolinskih dozvola na nivou FBiH,
- prisutan je i problem višestrukog nivoa nadležnosti i neusuglašenosti federalnog i
kantonalnog ministarstva, kao i neusugla-
šenost inspekcija,
jer ekološka politika je bitan element stvaranja
S tim ciljem, u nastavku će biti obrađena do-
skih dozvola na federalnom nivou, sa konkret-
nailazili i sa prijedlogom mjera za poboljšanja i
preporukom za njihovo rješavanje, kako bi u
praksi imali efektniji sistem dobivanja okolin-
skih dozvola i unaprijeđen proces realizacije
svih preporuka i realizacionih programa određenih izdatim okolinskim programom.
Integriranim pristupom se podržava i omo-
gućava održiv socijalni i privredni razvoj, po-
- okolinske dozvole razlikuju se od kantona
boljšava se kvaliteta življenja stanovništva u
Također, pokretanje je upravnog postupka
za okolinu, već i za dugoročni uspjeh unutra-
do kantona.
izdavanja okolinskih dozvola u Federaciji BiH,
od samog Zahtjeva za izdavanje okolinske doz-
78
općinama, podiže svijest razumijevanja i poštovanja prirode, što nije od životne važnosti samo
šnjeg tržišta.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 79
BI J E L A K N JI G A
ISKUSTVA:
OTVORENA PITANJA I PREPORUKE
mogućnost razmatranja e-dozvola (elek-
tronskih dozvola).7
Transparentnost javnih rasprava
Teškoće prilikom snimanja nultog stanja
Neefikasna je transparentnost javnih ra-
Osnovu za svako istraživanje okoliša na odre-
FBiH: OTVORENO PITANJE
sprava, koja se ogleda u sporoj obradi zahtjeva
za okolinsko upravljanje, u ovisnosti o teritori-
jalnom uređenju Bosne i Hercegovine. Na pri-
FBiH: OTVORENO PITANJE
đenom prostoru mora predstavljati detaljna ana-
liza postojećeg stanja. Samo detaljno poznava-
nje nultog stanja životne sredine može poslužiti
mjer Sisecam soda Lukavac je objekt od fede-
kao osnova na koju se mogu realno preslikavati
Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Ci-
pogledu negativnih posljedica i potrebnih mjera
ralnog značaja i kao takav je pod ingerencijom
klus razmatranja plana aktivnosti, od predaje
pa do dobivanja okolinske dozvole u konačnici
traju veoma dugo (po nekoliko mjeseci). Sve
navedeno ima negativan utjecaj u tehničkom i
financijskom smislu na investitora.
FBiH: PREPORUKA
svi budući odnosi i donijeti ispravni zaključci u
zaštite. Stoga je nužno izraditi Studiju o zagađe-
nosti u nultom stanju koja obrađuje stanje okoli-
ša na danoj lokaciji, popis mjesta nastanka i kvanti-
tativne i kvalitativne karakteristike svih otpad-
nih tokova (otpad, buka, emisije u rak, otpadne vo-
de), uz prikaz emisionih mjesta na mapi lokacije.
Međutim teškoće koje se javljaju prilikom
Da bi se ovaj tip problema riješio potrebno
snimanja nultog stanja za određena područja su
- poziv za javnu raspravu o planu aktivnosti
- nedostatak podataka o imisijama na odre-
je omogućiti sljedeće:
smanjiti na najmanji mogući rok, maksimalno 10 - 15 dana (pogledati Zakon koji
je donesen u RS-u),
- rokove za slanje primjedbi na izrađeni plan
aktivnosti (koji su već čitali kompetentni
uposlenici u Ministarstvu), trebali bi da
budu 7 dana od dana objavljivanja na in-
ternetskoj stranici Ministarstva,
- u cilju transparentnosti i mogućnosti skraćivanja gore navedenih rokova, Ministar-
stvo bi trebalo da omogući preuzimanje
dokumenata elektronskim putem, kao i
slanje primjedbi i sugestija putem e-mail
adrese ovlaštenim osobama,
- Vlada bi trebala da u što kraćem roku iz-
mjeni Pravilnik o izdavanju dozvola, u
kojem će jasno definirati područje pri-
mjene integrirane okolinske dozvole kao i
7
sljedeća:
đenim područjima (općina, kantona),
- problem postojanja više emitera (pravnih
subjekata) i nedostatak podataka o njiho-
vom utjecaju na lokaciju,
- nepostojanje podataka o udjelu pojedinačnih emitera na ukupnu imisiju na danoj
lokaciji,
- nepostojanje imisionih stanica sa snimanje
kvaliteta zraka za naseljena područja.
FBiH: PREPORUKA
S obzirom na to da se plan aktivnosti opera-
tera ne može predati bez navedene Studije o
zagađenosti u nultom stanju, preporuka bi išla
u smjeru da nadležno Ministarstvo okoliša i tur-
izma FBiH preko nadležnih kantonalnih i lokal-
nih vlasti poduzme nužne mjere za otklanjanje
navedenih prepreka.
Republika Hrvatska je donijela uredbu da će od 01.07.2013. godine zaokružiti program koji će omogućivati elektronsko
izdavanje građevinskih dozvola (a neke županije već su počele sa izdavanjem ovih dozvola), plan imaju i za sve dozvole
koje će omogućiti da investitor ne gubi dragocijeno vrijeme za dozvole.
79
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 80
Vijeće stranih investitora
Apliciranje na javni konkurs Fonda za zaštitu
okoliša
FBiH: OTVORENO PITANJE
Aplikant koji se prijavi na javni konkurs koji
je objavio Fond za zaštitu okoliša Federacije
Bosne i Hercegovine, može na jedan program
konkurisati samo sa jednim projektom.
FBiH: PREPORUKA
Smatramo da aplikantima koji ulažu veća
sredstva u Fond za zaštitu okoliša Federacije
Bosne i Hercegovine treba omogućiti da mogu
aplicirati na jedan program sa više projekata.
Ukinuti naknade za operatere kod kojih su
emisije unutar graničnih vrijednosti
FBiH: OTVORENO PITANJE
Naknada za zagađivače zraka se plaća bez
obzira na činjenicu da li su emisije unutar ili
izvan graničnih vrijednosti.
FBiH: PREPORUKA
Dopuniti Uredbu o vrstama naknada i krite-
rijima za obračun naknada za zagađivače zraka
(Sl. n. FBiH, br.66/11), na način da se operatori
oslobode plaćanja naknade kada se ustanovi da
su emisije unutar graničnih vrijednosti.
Definisati granične vrijednosti za postojeća
postrojenja
FBiH: OTVORENO PITANJE
U relevantnim pravilnicima nisu definirane
granične vrijednosti za postojeća postrojenja,
odnosno postrojenja koja su u fazi prilagođava-
nja najboljim raspoloživim tehnikama i granič-
nim vrijednostima emisija. Također, rok za
postupno smanjenje emisija i za usuglašavanje
postojećih postrojenja sa najboljim raspoloži-
vim tehnikama je veoma kratak.
FBiH: PREPORUKA
U Pravilniku o graničnim vrijednostima emi-
sije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl.
80
n. FBiH, br. 12/05)) i Pravilniku o graničnim vri-
jednostima emisije zagađajućih materija u zrak
(Sl. n. FBiH, br. 12/05) treba definirati granične
vrijednosti za postojeća postrojenja. Također, u
okolinskim dozvolama dati granične vrijednosti
za period prilagođavanja, koje moraju biti nešto
blaže u odnosu na granične vrijednosti definirane u Pravilnicima koje važe za nova postroje-
nja, ili za postrojenja koja su usuglašena sa
najboljim raspoloživim tehnikama. Potrebno je
definirati realne rokove za implementaciju pro-
jekata iz oblasti zaštite okoliša.
Jasno definirati nivo kisika u otpadnim
plinovima
FBiH: OTVORENO PITANJE
U relevantnim pravilnicima nije definiran
nivo kisika u otpadnim plinovima koji služi za
svođenje parametara na Nm3 – zbog nedosta-
tka ovog podatka ne mogu se jednoznačno
odrediti koncentracije polutanata u dimnim pli-
novima.
FBiH: PREPORUKA
U Pravilniku o graničnim vrijednostima emi-
sije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl.
n. FBiH, br. 12/05) i Pravilniku o graničnim vri-
jednostima emisije zagađajućih materija u zrak
(Sl. n. FBiH, br. 12/05) treba jasno definirati
nivo kisika u otpadnim plinovima.
Jasno definirati ko vrši Program monitoringa
otpadnih voda
FBiH: OTVORENO PITANJE
Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih
voda u prirodne recipijente i sisteme javne ka-
nalizacije („Službene novine FBiH“ br. 4/12) de-
finirani su osnovni parametri kvaliteta otpadnih
voda, ali ne i specifični parametri, npr. u slučaju
proizvodnje gvožđa i čelika. Uredbom nije jasno
definirano ko će vršiti izradu Programa monito-
ringa otpadnih voda. Uredbom nisu definirane
stavke Programa monitoringa, iz kojih bi se ta-
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 81
BI J E L A K N JI G A
kođer moglo vidjeti ko je ovlašten da vrši izradu
Plan monitoringa.
– npr. okolinska dozvola koju izda nadležno Fe-
deralno ministarstvo – ne dostavlja se po služ-
benoj dužnosti ostalim vladinim institucijama,
FBiH: PREPORUKA
Potrebno je jasno definirati čija je obaveza
izrada Programa monitoringa otpadnih voda (da
li ovlaštene laboratorije, operatera, ili obje strane zajedno). Također je potrebno jasno definirati
stavke Programa monitoringa otpadnih voda.
Neusklađenost rada nadležnih institucija
npr. Agenciji za vode i Fondu za zaštitu okoliša,
nego je operater dužan da dostavi ovaj dokument.
FBiH: PREPORUKA
Povećati kooperativnost nadležnih vladinih
institucija i uvesti sistem dostavljanja okolinskih
dozvola i rješenja po službenoj dužnosti ostalim
FBiH: OTVORENO PITANJE
Veliki problem operaterima predstavlja ne-
relevantnim vladinim institucijama.
usklađenost rada nadležnih vladinih institucija
OTVORENO PITANJE
PREPORUKE
INSTITUCIJA
• Neefikasna transparentnost javnih rasprava koja se ogleda u
sporoj obradi Zahtjeva za okolinsko upravljanje. Ciklus razmatranja plana aktivnosti, od
predaje pa do dobivanja okolinske dozvole, u konačnici traju veoma dugo što ima negativan utjecaj u tehničkom i financijskom smislu na investitora.
• Potrebno je poziv za javnu raspravu o
planu aktivnosti smanjiti na najmanji
mogući rok, kao i rokove za slanje primjedbi na izrađeni plan aktivnosti. Ministarstvo bi trebalo da omogući preuzimanje dokumenata elektronskim
putem, kao i slanje primjedbi i sugestija putem e-mail adrese. Vlada bi
trebala da izmjeni Pravilnik o izdavanju dozvola, u kojem će jasno definirati područje primjene integrirane okolinske dozvole kao i mogućnost razmatranja e-dozvola.
• Vlada FBiH,
• Ministarstvo okoliša i turizma FBiH.
• Teškoće koje se javljaju prilikom snimanja nultog stanja za
određena područja su sljedeća:
• Obzirom da se plan aktivnosti operatera ne može predati bez Studije o zagađenosti u nultom stanju, nadležno
bi Ministarstvo okoliša i turizma FBiH
trebalo poduzeti mjere za otklanjanje
navedenih prepreka.
• Ministarstvo okoliša i turizma FBiH.
- nedostatak podataka o imisijama na određenim područjima,
- problem postojanja više emitera i nedostatak podataka o
njihovom utjecaju na lokaciju,
- nepostojanje podataka o udjelu
pojedinačnih emitera na ukupnu imisiju na danoj lokaciji,
- nepostojanje imisionih stanica
sa snimanje kvaliteta zraka za
naseljena područja.
81
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 82
Vijeće stranih investitora
OTVORENO PITANJE
PREPORUKE
INSTITUCIJA
• Aplikant koji se prijavljuje na
Javni konkurs koji je objavio
• Za aplikante koji ulažu veća sredstva
u Fond treba omogućiti da mogu apli-
• Fond za zaštitu okoliša
FBiH.
• Naknada za zagađivače zraka
se plaća bez obzira na činjenicu
da li su emisije unutar ili izvan
graničnih vrijednosti.
• Osloboditi operatora plaćanja naknade
kada se ustanovi da su emisije unutar
graničnih vrijednosti.
• Vlada FBiH.
• U relevantnim pravilnicima nisu
definirane granične vrijednosti
emisije u zrak za postojeća postrojenja, odnosno postrojenja
koja su u fazi prilagođavanja
najboljim raspoloživim tehnikama i graničnim vrijednostima
emisija.
• Izmijeniti postojeće relevantne pravilnike na način da se definiraju granične
vrijednosti emisije u zrak za postojeća
postrojenja, odnosno postrojenja koja
su u fazi prilagođavanja najboljim raspoloživim tehnikama i graničnim vrijednostima emisija. U okolinskim dozvolama treba dati granične vrijednosti za period prilagođavanja, koje moraju biti nešto blaže u odnosu na postojeće granične vrijednosti. Potrebno je
definirati realne rokove za implementaciju projekata iz oblasti zaštite okoliša.
• Ministarstvo okoliša i turizma FBiH.
• Nije definiran nivo kisika u otpadnim plinovima koji služi za
svođenje parametara na Nm3
– zbog nedostatka ovog podatka se ne mogu jednoznačno
odrediti koncentracije polutanata u dimnim plinovima.
• Jasno definirati nivo kisika u otpadnim
plinovima u odgovarajućim pravilnicima.
• Ministarstvo okoliša i turizma FBiH.
• Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne
recipijente i sisteme javne kanalizacije definirani su osnovni
parametri kvaliteta otpadnih
voda, ali ne i specifični parametri. Uredbom nije jasno definirano ko će vršiti izradu Progra-
• Jasno definirati čija je obaveza izrada
Programa monitoringa otpadnih voda
(da li ovlaštene laboratorije, operatera, ili obje strane zajedno). Jasno
definirati stavke Programa monitoringa otpadnih voda.
• Vlada FBiH.
Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH, na jedan program može konkurisati samo jednim
projektom
ma, kao ni stavke Programa
monitoringa, iz kojih bi se također moglo vidjeti ko je ovlašten da vrši izradu Plan monitoringa.
82
cirati sa više projekata na jednom programu.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 83
BI J E L A K N JI G A
OTVORENO PITANJE
• Neusklađenost rada nadležnih
institucija – dokument koji izda
jedno Federalno ministarstvo,
npr. Okolinska dozvola – ne dostavlja se po službenoj dužnosti ostalim vladinim institucijama, npr. Agenciji za vode i Fondu za zaštitu okoliša, nego je
operater dužan da dostavi ovaj
dokument.
PREPORUKE
• Uvesti sistem dostavljanja dozvola i
rješenja po službenoj dužnosti ostalim
vladinim institucijama.
INSTITUCIJA
• Ministarstvo okoliša i turizma FBiH.
83
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 84
Vijeće stranih investitora
6.6. KONCESIJE
UVOD
Ulaganje se kapitala u infrastrukturu, pose-
nizacionoj i pravno-političkoj kompleksnosti.
Međutim, oba entitetska zakona su od njihovog
usvajanja do danas pretrpjela nekoliko izmjena
i dopuna, čime je prvobitna usklađenost naru-
bno u oblasti prijevoza, energije, komunikacija
šena. Ipak, bitno je naglasiti da je novi Nacrt
preduslova za jačanje pozicije BiH u vezi s inte-
parlamentarnu proceduru, dok se Nacrt zakona
i vodne ekonomije javlja kao jedan od osnovnih
gracijom u EU. Nesporno je da privlačenje stra-
nih investicija zahtjeva i efikasan pravni sistem.
Ipak, kompleksnost političko-teritorijalnog ure-
đenja BiH za posljedicu često ima neujednačeno
pravno regulisane oblasti, a koje su značajne za
realizaciju prethodno navedenih projekata i
ostvarivanje ciljeva uspješne integracije. Ilu-
strativan primjer prethodno navedenog je
upravo sistem koncesija u BiH.
Kada govorimo o stranim investicijama i na-
stojanjima države da osigura priliv stranog ka-
pitala, koncesije se javljaju kao posebno
privlačan oblik realizacije kompleksnih infra-
strukturalnih projekata, posebno jer mogu za-
dovoljiti interese kako same države, tako i
investitora. S tim u vezi, 2002. godine u BiH je
donesen set zakona kojima se materija konce-
sija reguliše na državnom i entitetskom nivou.
Odnosni set zakona obuhvata sljedeće propise:
• Zakon o koncesijama BiH ("Službeni list
BiH", br. 32/02 i 56/04),
zakona o koncesijama RS usvojen i upućen u
o koncesijama FBiH trenutno nalazi u parlamen-
tarnoj proceduri. U svakom slučaju primjetno je
da set propisa koji regulišu oblast koncesija nije
u potpunosti usklađen sa propisima i direkti-
vama EU.
Nadalje, postoji nejasan odnos između javno-
privatnog partnerstva, s jedne strane i konce-
sija s druge strane. Konkretno, prema Zakonu
o javnom privatnom partnerstvu u RS (''Služ-
beni glasnik RS'', br. 59/09) ugovorna forma
javno-privatnog partnerstva može biti koncesija
te se u tom slučaju javno-privatno partnerstvo
treba provesti u skladu sa odredbama relevantnog Zakona o koncesijama.
Sa druge strane, Zakon o javno-privatnom
partnerstvu još uvijek nije usvojen na nivou
FBiH, s tim da su u nekim kantonima usvojeni
kantonalni zakoni. Imajući u vidu nedovoljno
razvijen pravni okvir, projekti u oblasti javno-
privatnog partnerstva u FBiH se uglavnom rea-
liziraju uz pomoć postojećeg zakonodavstva o
• Zakon o koncesijama FBiH ("Službeni list
koncesijama.
• Zakon o koncesijama RS ("Službeni list
koncesija istovremeno, ne samo da rezultira
FBiH", br. 40/02 i 61/06),
RS", br. 25/02, 91/06 i 92/09) te
• Kantonalni zakoni o koncesijama usvojeni
u nekim kantonima FBiH.
Načelno, predmetni zakonodavni okvir je
upotpunjen i dokumentom o politici dodjele
koncesija, kojim je predviđena dinamika do-
djele koncesija u entitetima.
Izvorno su propisi na državnom i entitet-
skom nivou predviđali gotovo identična rješe-
nja, čime je stvoren harmoniziran sistem
koncesija na teritoriji BiH, uprkos njenoj orga-
84
Postojanje različitih pravnih režima u oblasti
pravnom nesigurnošću, već također predstavlja
ozbiljnu prepreku za realizaciju projekata u oči-
ma potencijalnih investitora, posebno na podru-
čjima na kojima se primjenjuju više zakona o
koncesijama (kao što je to FBiH). U praksi je
primjetan manji obim aktivnosti u FBiH u pore-
đenju sa RS, te se čini se da je većina koncesija
na teritoriju BiH dodijeljena u RS.
U vezi s gore navedenim, u tekstu ispod su
identifikovani nedostatci zakona o koncesijama
na državnom i entitetskom nivou, na koje uka-
zuju članice VSI-a za 2012 godinu.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 85
BI J E L A K N JI G A
ISKUSTVA:
OTVORENA PITANJA I PREPORUKE
Definisanje pojma koncesionara
BiH, RS i FBiH: OTVORENO PITANJE
Pojam koncesionara, na način na koji je defi-
nisan u relevantnim propisima, ostavlja moguć-
nost otežavanja položaja lica kojima se konce-
sije dodjele, pogotovo kada su u pitanju strana
pravna lica.
Naime, sva tri zakona o koncesijama nazna-
čavaju da regulišu pitanja dodjele koncesija “do-
maćim i stranim pravnim licima“ (član 1. Zakona
o koncesijama BiH, član 1. Zakona o koncesijama RS i član 1. Zakona o koncesijama FBiH), ali
u definiciji koncesionara (član 3. Zakona o kon-
cesijama BiH, član 5. Zakona o koncesijama RS
i član 4. Zakona o koncesijama FBiH) naglaša-
vaju da je to „pravno lice osnovano u skladu sa
BiH, RS i FBiH: PREPORUKA
Potrebno je preciznije definisati vremenski
rok u kome (strano) pravno lice, nakon dodjele
koncesije / potpisivanja ugovora o koncesiji,
treba da osnuje domaće pravno lice i preciznije
definisati pojam „koncesionar“, na način da se
eksplicitno definišu i ove situacije.
Procedura dodjele koncesije
BiH, RS i FBiH: OTVORENO PITANJE
Procedura dodjele koncesije, pogotovo dio
koji se odnosi na javni poziv / tender, nije pot-
puno precizno definisana u sva tri navedena za-
kona. Ovo se posebno odnosi na dio postupka
od odobrenja javnog poziva do same dodjele
koncesije (čl. 21. do 25. Zakona o koncesijama
BiH, čl. 23. do 27b. Zakona o koncesijama RS i
čl. 24. do 28. Zakona o koncesijama FBiH). Ovo
ostavlja mogućnost nastanka velikog broja pra-
zakonima BiH / RS / FBiH u vlasništvu domaćeg
ktičnih problema nakon odobrenja javnog po-
tri navedena zakona nema precizne odredbe o
đenom licu.
i / ili stranog pravnog lica“. Međutim, nijedan od
načinu na koji se ova pitanja rješavaju u praksi.
U praksi su česte situacije da se koncesija
dodjeli stranom pravnom licu, koje je onda u
obavezi da osnuje domaće pravno lice koje će
koncesiju “preuzeti“ i izvršavati potpisani ugo-
vor o koncesiji.
Praktične negativne posljedice se svode na
mogućnosti otežavanja položaja stranog prav-
nog lica kome je dodijeljena koncesija i mnogih
praktičnih nedoumica, pogotovo:
• kod mogućeg aneksiranja već potpisanog
ugovora (aneksiranje inicijalnih ugovora o
koncesijama je vrlo često u praksi jer su
obično inicijalni ugovori vrlo okvirni te ih
je kasnije potrebno dodatno precizirati),
• u postupku „prenosa“ koncesija sa stranog
pravnog lica na domaće pravno lice u nje-
govom vlasništvu (kada je obavezan da
osnuje domaće pravno lice, u kom trenu-
tku se domaće pravno lice može smatrati
koncesionarom, itd).
ziva do trenutka dodjele koncesije tačno odreBiH, RS i FBiH: PREPORUKA
Potrebno je definisati precizne rokove za
svaki korak procesa dodjele koncesije i precizno
definisati obaveze svih strana u ovom procesu
(dokumentacija koja se predaje, kome se pre-
daje, ko odlučuje, u kom roku, itd).
Samoinicijativna ponuda
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
Dodjela koncesija putem samoinicijativne
ponude je omogućena kako na državnom (član
25. Zakona o koncesijama BiH), tako i na entitetskom nivou (članovi 28. Zakona o koncesi-
jama FBiH i 26. Zakona o koncesijama RS).
Postupak dodjele koncesija na osnovu samoini-
cijativne ponude podrazumijeva da ponuđač na-
dležnom organu podnese prijedlog za dodjelu
koncesije u slučaju kada za predmetnu konce-
siju nije raspisan javni poziv. Stoga, samoinici-
jativna ponuda daje mogućnost privatne inicija-
85
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 86
Vijeće stranih investitora
tive investitorima i u svakom slučaju je poželjan
element sistema koncesija.
Međutim, postoji nekoliko problema za inve-
kako bi se što bolje pripremio i vodio postupak
dodjele koncesija.
bitno je istaći da navedeni postupak nije regu-
Nepostojanje mogućnosti da financijske institucije preuzimu projekte u postojećim zakonskim
rješenjima
lje, sam postupak nije precizno i detaljno reguli-
Relevantnim Zakonima o koncesijama nisu
stitore u vezi sa postupkom dodjele koncesija
na osnovu samoinicijativne ponude. Prije svega,
lisan na isti način entitetskim zakonima. Nada-
san postojećim zakonskim okvirima (posebno u
pogledu uslova, rokova, situacija kada postoji
jedan ponuđač u odnosu na situaciju kada po-
stoji više ponuđača i sl.). Također, samoinicija-
tivna ponuda može rezultirati nedostatkom
stvarne konkurentnosti cijena kao posljedica
nepotpuno otvorenog konkurentnog procesa, te
dovesti u pitanje osnovna načela transparentnosti i jednakog tretmana.
FBiH i RS: PREPORUKA
Imajući u vidu činjenicu da trenutni Nacrti
zakona o koncesijama u oba entiteta predviđaju
znatne izmjene i dopune koje se odnose na sa-
moinicijativnu ponudu, te ukoliko budu usvojeni
RS i FBiH: OTVORENO PITANJE
predviđena prava da finansijske institucije preu-
zmu (step-in right) projekte koje finansiraju i
za koje su dodijeljene koncesije, kao ni moguć-
nost daljeg prenošenja ovih projekata na druge
subjekte (privredna društva koja se bave spe-
cifičnom koncesionom djelatnosti).
Prenos odgovarajuće koncesije je moguć
samo uz odobrenje nadležnih Komisija za kon-
cesije. Izuzetak je Zakon o koncesijama Fede-
racije BiH prema kojem takvo odobrenje nije
potrebno za koncesije koje finansiraju međuna-
rodne finansijske organizacije čija je BiH čla-
nica.
To može predstavljati prepreku razvoju pro-
jekata iz obnovljivih izvora energije, s obzirom
i stupe na snagu, nužno je uskladiti propise u
da finansijske institucije mogu biti nespremne
i efikasan sistem dodjele koncesija koji je pri-
gućnost preuzimanja projekata i ugovora o kon-
ovoj oblasti kako bi se uspostavio jednostavan
stupačan investitorima.
U svakom slučaju, poželjno je koncipirati sa-
moinicijativnu ponudu u skladu sa opšteprihva-
ćenim rješenjima kao što su npr. rješenja pred-
viđena UNCITRAL Model Zakonom o finansira-
nju privatnih projekata i Uputstvom za pri8
mjenu navedenog zakona9. Detaljne aspekte
odnosnih procedura je potrebno dodatno regu-
lisati podzakonskim aktima.
Na koncu, a budući da je u postupku dodjele
finansirati projekte u kojima im nije data mo-
cesiji, u slučaju da koncesionar ne ispunjava
ugovorne obaveze.
Dodatno, činjenica je da će (u slučaju da ini-
cijalni koncesionar nije u mogućnosti da nastavi
iskorištavanje koncesionih dobara) finansijske
institucije (kao finansijeri) biti te koje će naj-
vjerovatnije prve preuzeti koncesioni projekat.
Međutim, teško je zamisliti situaciju u kojoj će
finansijske institucije biti te koje će koncesioni
projekat nastaviti do kraja perioda predviđenog
koncesija neosporan značaja i doprinos nadlež-
u koncesionom ugovoru. Naime, osnovna dje-
zivnijoj podršci i osposobljavanju javnog sektora
koncesionim djelatnostima. One ne raspolažu
nih državnih organa, potrebno je raditi na inten-
latnost finansijskih institucija nije da se bave
8
Članovi 20-23 UNCITRAL Model Legislative Provisions on Privately Financed Infrastructure dostupan na:
9
UNCITRAL Legislative Guide on Privately Financed Infrastructure Projects dostupan na:
http://www.uncitral.org/pdf/english/texts/procurem/pfip/model/0390621_Ebook.pdf.
http://www.uncitral.org/pdf/english/texts/procurem/pfip/guide/pfip-e.pdf.
86
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 87
BI J E L A K N JI G A
znanjem i tehnologijom za obavljanje konkre-
tne koncesione djelatnosti, i za pretpostaviti je
tog statusa nemaju precizno definisana mjerila
koja bi unaprijed proučila i, prije ulaska u pro-
da im nije cilj da koncesioni projekat preuzmu i
ces i izlaganja troškovima, znala barem okvirno
kraja perioda ugovorenog sa inicijalnim konce-
Naime, Zakon o koncesijama RS (član 27v.)
nastave obavljati koncesionu djelatnost do
sionarom.
Kada se desi da finansijske institucije preu-
zmu koncesione projekte, rezultat je nemoguć-
nost inicijalnog koncesionara da nastavi obav-
ljanje koncesione djelatnosti. Dakle, finansijske
da li mogu da zadovolje traženi kriterij.
definiše da: „Strateški partner može biti do-
maće ili strano privredno društvo koje svojom
investicijom ili tehničkim rješenjem značajno
unapređuje djelatnost od opšteg interesa, čime
doprinosi sigurnosti zadovoljenja potreba kori-
institucije koncesione projekte preuzimaju da bi
snika u Republici Srpskoj i ostvaruje dobit“.
i njihov je krajnji cilj da koncesioni projekat
što je moguće preciznije definisati uslove pod
zaštitile svoje interese (sredstva koja su uložile)
“prebace” na neki drugi subjekat, koji je (za
razliku od finansijske institucije) kadrovski /
stručno / tehnički "osposobljen" da se bavi kon-
cesionom djelatnošću.
RS i FBiH: PREPORUKA
Potrebno je izmijeniti Zakone o koncesijama
na svim nivoima na način da se:
• predvidi mogućnost da finansijske institucije preuzmu koncesione projekte,
• definiše precizna, jasna i jednostavna pro-
cedura preuzimanja koncesionih projekata,
• predvidi i dalja mogućnost preuzimanja
koncesionih projekata (od finansijskih in-
stitucija).
Time bi se dalo pravo finansijskoj instituciji
da prije svega preuzme koncesiju, a zatim i pro-
nađe novog koncesionara koji bi nastavio sa
realizacijom predmetnog projekta, a da pri to-
me ne dođe do raskidanja koncesionog ugovora
čime bi se ugrozila otplata kreditnih obaveza
Iskustvo nam govori da u propisima treba
kojima se nešto odobrava ili zabranjuje. Ovo
pogotovo kada se uzme u obzir generalni značaj
koncesionih projekata u svakoj sredini i moguć-
nosti ugrožavanja prirodnih dobara/dobara od
opšteg interesa.
RS: PREPORUKA
Potrebno je preciznije definisati uslove pod
kojima se određenom licu može odobriti status
strateškog partnera.
ZAKONSKA REGULATIVA U POSTUPKU
DOBIJANJA KONCESIJA U BiH
Na nivou BiH postoji krovni Zakon o konce-
sijama („Službeni glasnik BiH 32/02, 56/04)
kojim se određuje nadležnost za dodjelu kon-
cesija, institucionalna struktura te način formi-
ranja i nadležnosti Komisije za koncesije, a ista
zakonska rješenja postoje i na entitetskim nivoima. Također, ovim Zakonom se predviđa do-
nošenje podzakonskih akata, koji služe za
pravilnu provedbu ovog Zakona (npr. Pravilnik
prema finansijskoj instituciji.
o postupku podnošenja zahtjeva i provođenju
Izbor strateškog partnera
tici dodjele koncesija u Bosni i Hercegovini itd).
Kriterij za izbor strateškog partnera u RS
misije za dodjelu koncesija koje rade po usagla-
RS: OTVORENO PITANJE
ostavlja široke mogućnosti diskrecije organa
koji odlučuju o izboru strateškog partnera. Zbog
toga lica koja bi bila zainteresovana za stjecanje
procedure dodjele koncesija, Dokument o poliNa nivou entiteta se, također, obrazuju Ko-
šenim entitetskim Zakonima za dodjelu konce-
sija, odnosno u FBIH postoje i kantonalni zakoni
koji uređuju ovu oblast (tačnije deset kantona-
87
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 88
Vijeće stranih investitora
lnih Zakona o koncesijama, pored federalnog
Zakona o koncesijama), odnosno načini proce-
dura za dobivanje koncesija u okviru određenih
administrativnih jedinica.
Gledajući nivo Federacije BiH, činjenica je da
od 2002. godine, pa do danas, nije potpisan niti
Ukoliko se na nivou BiH usvoje amandmani
na Zakon koji se odnose na jasno definirane ro-
kove i transparentnost u svakoj od aktivnosti
Komisije, potrebno je sa njima usuglasiti za-
kone na federalnom i kantonalnim nivoima.
nalnim nivoima, ukupno imamo oko 300 potpi-
Ograničenja pri izjavi žalbe na odluke Komisije
za dodjelu koncesije
realizacije, na način kako je to u prethodnom
PITANJE
jedan veći ugovor za koncesije, dok na kanto-
sanih ugovora, od kojih je većina daleko od
postupku dobijanja koncesije predviđeno. Neke
od koncesija, iako je procedura i postupak za
dobijanje istih završena, nikad nije rezultiralo
potpisivanjem ugovora sa koncesorom.
Nedosljedna primjena načela pravovremenosti i
transparentnosti u postupku dodjele koncesija
BiH, FBiH i KANTONI: OTVORENO
PITANJE
BiH, FBiH i KANTONI: OTVORENO
Protiv odluka Komisije za dodjelu koncesije
se ne može izjaviti žalba, izuzev u slučajevima
ako je utvrđena nova činjenica koja bi utjecala
na donošenje drugačije odluke: da je bila poz-
nata u vrijeme donošenja odluke iako zaintere-
sirana strana nije bila u mogućnosti da se iz
opravdanih razloga izjasni o odluci. U svakom
je drugom slučaju dozvoljeno pokrenuti upravni
spor pri Vrhovnom sudu FBiH, odnosno kanto-
Problem je u tome što Zakonima o koncesi-
nalnom sudu. U oba je slučaja nepotrebno i
mogućih procedura za dodjelu koncesija, ali
spora i štete koje mogu nastupiti za investitora
jama nisu utvrđeni rokovi za provođenje svih
svakako kod donošenja ovih i drugih zakona postoji ideja da se promovira pravovremenost i
efikasnost u primjeni istih.
Dodatan je problem, također, i što je Zakon
o koncesijama na federalnom i kantonalnim ni-
voima urađen na takav način da daje suviše au-
tonomnosti radu Komisije, bez značajnog uvida
javnosti i stranaka u njen rad.
BiH, FBiH i KANTONI: PREPORUKA
Postupkom za dodjelu koncesija mora se
upravljati efikasno i pravovremeno, te utvrditi
tačne rokove za provođenje svih procedura za
teško isplativo, s obzirom na vrijeme trajanja
i koncesionara (član 20. Zakona o koncesijama
FBiH, Službene novine FBiH 40/02).
BiH, FBiH i KANTONI: PREPORUKA
Drugostepenost bi trebalo uvesti na način da
Komisija na nivou BiH bude drugostepeni organ
Komisiji na nivou FBiH, a Komisija na nivou
FBiH drugostepeni organ kantonalnim Komisi-
jama za koncesije (time bi izbjegli pokretanje
sudskog spora i nepotrebno odugovlačenje po-
stupka, a rješavanje jasno odrediti zakonskim
rokovima).
stranke u postupku imale uvid u način rada i
Postojanje velikog broja Zakona o koncesijama
u BiH koji kompliciraju postupak dodjele koncesija
trebno je uvesti stvarnu drugostepenost, odno-
PITANJE
dodjelu koncesije, kao i da svi procesi dodjele
koncesija budu transparentni, kako bi sve
odlučivanja Komisije za dodjelu koncesija. Po-
sno iskoristiti postojanje zajedničke Komisije
koja bi mogla imati ulogu objektivnog i korek-
tivnog faktora u navedenim slučajevima.
88
BiH, FBiH i KANTONI: OTVORENO
Drugi problem, naročito u Federaciji BiH
jeste broj Zakona o koncesijama, odnosno njih
deset po kantonima, sa svojim specifičnostima.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 89
BI J E L A K N JI G A
To uveliko dovodi do birokratizacije procedura i
jeti podzakonske akte koje će te vrste koncesija
samog postupka dodjele koncesija, omoguća-
posebno tretirati i na odgovarajući način (pri-
za moguću korupciju u postupcima dodjele kon-
posebnim pravilima i aktima na osnovu kojih
vajući zloupotrebu. Odnosno, stvaraju se uslovi
cesija po kantonima, odnosno, kompliciranost
dovodi do odustajanja većeg broja koncesora,
zbog potrebe angažmana većeg broja trećih lica
i obimne dokumentacije za sudjelovanje u po-
stupku dodjele koncesija.
djeluju i rade u cilju postizanja efikasnosti u toj
oblasti).
Pored eventualnog usaglašavanja sa Zako-
nom o koncesijama na nivou BiH, potrebno je
dodatno proširiti Zakon o koncesijama na nivou
FBiH, u smislu uvođenja transparentnosti u rad
BiH, FBiH i KANTONI: PREPORUKA
Potrebno je izvršiti harmoniziranje politike,
prakse i procedure na svim nivoima (od držav-
nog do općinskog nivoa, s obzirom na to da u
pojedinim slučajevima i općine igraju vrlo zna-
čajnu ulogu kod dodjele koncesija). Također,
potrebno je ukloniti sve nepotrebne administra-
tivne prepreke, naročito one koje onemoguća-
vaju realizaciju već potpisanih ugovora. Naroči-
to je potrebno obratiti pažnju na one procedure
u postupku odobrenja koncesije za koju se oče-
kuje dugo vrijeme procesuiranja, i u okviru njih
ukloniti sve administrativne i druge zapreke u
cilju efikasnijeg rada Komisije. Odnosno, doniOTVORENO PITANJE
mjer, postojanje FERK ili drugih sličnih tijela, sa
Komisije za koncesije te to postaviti kao uslov
pri usaglašavnju kantonalnih zakonskih propisa
vezanih za koncesije. Utvrditi oblasti koncesije
decidnije ako je potrebno ograničiti količinski,
predmetno ili na neki drugi način, kao i obaveze
Komisija u transparentnosti u radu. Nedopu-
stivo je da je predmet koncesije različit na dr-
žavnom, federalnom i kantonalnom propisu, u
smislu da pojedina zakonska rješenja na nižem
nivou sadrže neki od predmeta koncesije kojih
nema u zakonskom rješenju na višem nivou
(npr. pogledati predmet koncesije Zakona o
koncesijama FBiH i Zakona o koncesijama Tuzlanskog kantona).
PREPORUKE
INSTITUCIJA
• Nejasno definisan pojam koncesionara na državnom i entitetskim nivoima, posebno u
situaciji kada je koncesija dodijeljena stranom pravnom licu.
• Precizno definisati rok u kome (strano)
pravno lice, nakon dodjele koncesije,
treba da osnuje domaće pravno lice
koje će obavljati koncesionu djelatnost, i preciznije definisati pojam „koncesionar“, na način da se eksplicitno
definišu i ove situacije.
•
•
•
•
Parlament FBiH,
Narodna skupština RS,
Komisija za koncesije BiH,
Komisija za koncesije FBiH
i RS.
• Nedovoljno precizno definisana
procedura dodjele koncesija
(posebno putem javnog poziva) u Zakonima o koncesijama na državnom i entitetskim
nivoima.
• Precizno definisati korake, rokove i obaveze svih strana u procesu dodjele koncesija.
•
•
•
•
Parlament FBiH,
Narodna skupština RS,
Komisija za koncesije BiH,
Komisija za koncesije FBiH
i RS.
• Samoinicijativna ponuda regulisana je na drugačiji način entitetskim zakonima.
• Nužna je harmonizacija propisa kroz
usvajanje entitetskih Nacrta zakona o
koncesijama koji su trenutno upućeni
u parlamentarnu proceduru, te koji
• Parlament FBiH,
• Narodna skupština RS,
• Vlada FBiH i RS,
89
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 90
Vijeće stranih investitora
OTVORENO PITANJE
PREPORUKE
INSTITUCIJA
Sam postupak nije precizno i
detaljno regulisan postojećim
predviđaju znatne izmjene i dopune
koje se odnose na samoinicijativnu
• nadležna entitetska ministarstva FBiH i RS,
• Nepostojanje mogućnosti da finansijske institucije preuzimu
projekte u postojećim zakonskim rješenjima.
• Mogućnost prenosa koncesionih ugovora na finansijske institucije nije precizno definisana i mogući su praktični
problemi u takvim situacijama.
Potrebno je preciznije regulisati sam
prenos koncesionih ugovora na finansijske institucije / kreditore ali i dalje,
sa kreditora na neko treće lice.
• Parlamentarna skupština
BiH,
• Parlament FBiH,
• Narodna skupština RS,
• Komisije za koncesije BiH,
RS i FBiH.
• Mogućnost korištenja šireg diskrecionog prava nadležnih institucija u procesu odabira strateškog partnera u Republici Srpskoj.
• Preciznije definisati uslove pod kojima
se određenom licu može odobriti status strateškog partnera.
• Narodna Skupština RS,
• Komisija za koncesije RS,
• nadležna ministarstva RSa za odobravanje statusa
strateškog partnera.
o Zakonima o koncesijama nisu
utvrđeni rokovi za provođenje
svih mogućih procedura za dodjelu koncesija. Dodatni je problem što je Zakon o koncesijama na federalnom i kantonalnim nivoima urađen na takav
način da daje suviše autonomnosti radu Komisije, bez značajnog uvida javnosti i stranaka u
njen rad.
o Postupkom za dodjelu koncesija se mora upravljati efikasno i pravovremeno,
te utvrditi tačne rokove za provođenje
svih procedura za dodjelu koncesije,
kao i da svi procesi dodjele koncesija
budu transparentni, kako bi sve stranke u postupku imale uvid u način
rada i odlučivanja Komisije za dodjelu
koncesija.
o Nadležne Komisije za koncesije.
o Protiv odluka Komisije za dodjelu koncesije se ne može izjaviti žalba, izuzev u dva predviđena slučaja.
U svim drugim slučajevima je
predviđeno pokretanje upravnog spora pri Vrhovnom sudu F
BiH, odnosno kantonalnom sudu.
o Trebalo bi uvesti drugostepenost na
način da Komisija na nivou BiH bude
drugostepeni organ Komisiji na nivou
FBiH, a Komisija na nivou FBiH drugostepeni organ kantonalnim Komisijama za koncesije. Time bi izbjegli pokretanje sudskog spora i nepotrebno
odugovlačenje i troškovi postupka.
o Parlamentarna skupština
BiH,
o Parlament FBiH,
o nadležne Komisije za koncesije.
zakonskim okvirima nedostatkom stvarne konkurentnosti cijena, koja dovodi u pitanje
osnovna načela transparentnosti i jednakog tretmana.
ponudu. Koncipirati samoinicijativnu
ponudu u skladu sa opšteprihvaćenim
rješenjima kao što su npr. rješenja
predviđena UNCITRAL Model Zakonom
o finansiranju privatnih projekata i
Uputstvom za primjenu navedenog
zakona. Raditi na intenzivnijoj podršci
i osposobljavanju javnog sektora.
• nadležne Komisije za koncesije.
ZAKONSKA REGULATIVA U POSTUPKU DOBIJANJA KONCESIJA U BiH
90
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 91
BI J E L A K N JI G A
OTVORENO PITANJE
o Postojanje velikog broja Zakona o koncesijama u BiH koji
kompliciraju postupak dodjele
koncesija.
PREPORUKE
o Potrebno je izvršiti harmoniziranje politike, prakse i procedure na svim nivoima. Potrebno je ukloniti sve nepotrebne administrativne prepreke, naročito one koje onemogućavaju realizaciju već potpisanih ugovora te ukloniti sve administrativne i druge zapreke u cilju efikasnijeg rada Komisije.
INSTITUCIJA
o Parlamentarna skupština
BiH,
o Parlament FBiH,
o nadležne Komisije za koncesije.
91
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 92
Vijeće stranih investitora
ISKUSTVA:
6.7. ENERGETSKA EFIKASNOST I
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
ENERGETSKA EFIKASNOST
UVOD
BiH je potpisnica niza međunarodnih ugo-
vora iz kojih proizlaze obaveze vezane za poli-
OTVORENA PITANJA I PREPORUKE
Nepostojanje pravnog okvira za implementiranje mjera povećanja energetske efikasnosti u
skladu sa EU standardima
BiH i FBiH: OTVORENO PITANJE
Posljednji izvještaj o provođenju PEEREA u
BiH identificirao je kao osnovne probleme nedostatak sveukupne energetske politike na dr-
žavnom i entitetskim nivoima, kao i probleme u
tike i regulatorne reforme u sektoru energetike.
finansiranju energetski efikasnih politika. Kao
niz obaveza među kojima je i modernizacija za-
bi na adekvatan način implementirao mjere po-
Pod modernizacijom u ovom kontekstu gene-
standardima.
Kao potpisnica ovih sporazuma BiH je preuzela
konodavstva iz oblasti energetske efikasnosti.
ralno smatramo usvajanje nove legislative usa-
glašene sa relevantnim direktivama EU (tj.
Direktiva 2006/32/EZ, Direktiva 2010/30/EU i
2010/31/EU), što je obaveza po međunarodnim
sporazumima i ugovorima koje je BiH potpisala,
i to:
- Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju,
- Energetske povelje (Energy Charter Treaty) i
- Ugovora o osnivanju energetske zajednice
JIE.
Pored navedenog, Protokol o energetskoj
efikasnosti i pripadajućim problemima okoline
(u daljem tekstu: "PEEREA") koji je donesen u
posljedica toga u BiH ne postoji pravni okvir koji
većanja energetske efikasnosti u skladu sa EU
BiH i FBiH: PREPORUKA
Prije svega, BiH mora usvojiti nacionalni
plan kojim bi se formulirali ciljevi i strategije za
politike na državnom i entitetskom nivou, sa ci-
ljem uštede energije za 9% do 2018. godine (u
skladu sa Direktivom 2006/32/EC), te kako bi
se definisale mjere implementacije s ciljem po-
većanja energetske efikasnosti.
Pored toga, potrebno je stvoriti neophodno
pravno, regulatorno i institucionalno okruženje
putem:
- donošenja zakona o energetskoj efikasno-
sti (očekuje se usvajanje entitetskih zakona),
okviru Energetske povelje (Energy Charter
- donošenja sekundarne legislative (podza-
htijeva od BiH da u energetskim projektima
snosti, a u skladu sa prethodno navedene
Treaty) i koji je BiH ratificirala 2001. godine, za-
obezbijedi ekonomski i energetski efikasan na-
čin minimiziranja negativnog utjecaja na okoliš.
Imajući u vidu značaj modernog sistema
energetske efikasnosti prije svega za BiH ali i
strane investitore, a u skladu sa trenutnim za-
konodavnim reformama koje se provode, u nastavku teksta su identifikovani generalni nedostaci
koji se odnose na ovu oblast u BiH, a na koje
ukazuju članice VSI.
92
konskih akata) iz oblasti energetske efika-
tri direktive EU, te
- iniciranja donošenja podsticajnih mjera za
realizaciju projekata koji su vezani za ene-
rgetsku efikasnost.
Na koncu, pored prethodno navedenog ne-
ophodno je i:
- razviti i implementirati programe u vezi sa
energetskom efikasnošću,
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 93
BI J E L A K N JI G A
- implementirati usvojene politike, i
- sarađivati na regionalnom i međunarod-
jekata malih hidroelektrana u Federaciji BiH,
dok se ostali oblici energije iz obnovljivih izvora
nom nivou u ovoj oblasti.
koriste u zanemarljivom iznosu. Uzroci ovako
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
ranije prisutnog veoma niskog nivoa podsticaj-
UVOD
Nadležnosti u elektroenergetskom sektoru u
nepovoljnog trenda su višestruki: počevši od
nih tarifa, naročito u Republici Srpskoj, preko
nedostatka koordinacije među ministarstvima
nadležnim za izdavanje dozvola iz ove oblasti
pa do nedostatka stručne kompetentnosti u or-
BiH su podijeljene između različitih nivoa vlasti,
ganima vlasti koji se bave ovom tematikom.
cija električne energije, kao i unutrašnje tržište,
blema su komentarisani u nastavku.
s time da proizvodnja, snabdijevanje i distribu-
spadaju u nadležnost entiteta, dok se u nadlež-
nosti agencija na državnom nivou nalaze prije-
nos i međunarodna trgovina električnom ener-
gijom. Sukladno tome, kompletna se regulativa
iz domena obnovljivih izvora energije, uključu-
jući i modalitete za njihovo podsticanje u pot-
punosti nalazi u nadležnosti entitetskih vlada.
Izuzev relevantnih zakona o energiji, kojima
je regulisan opšti zakonski okvir za energetski
Neki od ključnih nedostataka i uočenih pro-
ISKUSTVA:
OTVORENA PITANJA I PREPORUKE
Vladini podsticaji za razvoj projekata iz oblasti
obnovljivih izvora energije
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
Visina podsticaja za razvoj projekata iz ob-
novljivih izvora energije je definisana odgova-
sektor, vlade, nezavisne regulatorne agencije i
rajućim uredbama obje entitetske vlade. Pro-
donijeli niz propisa kojim su utvrđeni detalji raz-
izdvajanja u Federaciji BiH u narednom periodu
operateri sistema su svaki u svojoj nadležnosti
ličitih aspekata elektroenergetske djelatnosti.
Dodatno, s obzirom na to da kantoni u Federa-
ciji BiH imaju nadležnost u području dodjele
koncesija za iskorištenje obnovljivih izvora ene-
rgije, procedure za uspješnu realizaciju proje-
kata iz ove oblasti su dodatno usložnjene i
komplikovane.
Zajedničko za oba entiteta je nedostatak
krovnog zakona koji bi u potpunosti regulisao
oblast korištenja obnovljivih izvora energije.
Važeća regulativa, naime, tretira ovu oblast
blem predstavlja činjenica da je budžet za ova
skoro u potpunosti popunjen, dok je u Republici
Srpskoj, prevashodno zbog manjeg broja do
sada izgrađenih objekata na obnovljive izvore
energije, budžet nešto veći, ali također dugoro-
čno limitiran.
FBiH i RS: PREPORUKA
S obzirom na to da je povećanje raspoloži-
vog budžeta direktno vezano za povišenje tarifa
električne energije za krajnje potrošače, u na-
rednom periodu nije realno očekivati značajnije
putem odgovarajućih uredbi entitetskih vlada,
promjene u ovom segmentu. Stoga predlažemo
meće usvajanje zakona o obnovljivim izvorima
podsticaja za investitore u obnovljive izvore
te se stoga kao sljedeći, neizbježan korak na-
električne energije.
Podaci s terena ukazuju da postoji različit
stepen razvoja projekata iz obnovljivih izvora
energije u dva bosanskohercegovačka entiteta.
Do sada je došlo do intenzivnijeg razvoja pro-
nadležnim vladama da razmotre dodatne mjere
energije, čime bi se spriječilo totalno zamrzavanje aktivnosti iz ove oblasti. Jednu od mogu-
ćih mjera predstavljaju i porezne olakšice, čime
bi se omogućili povoljniji uslovi za realizaciju
projekata iz obnovljivih izvora energije.
93
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 94
Vijeće stranih investitora
Visina koncesione naknade za oblast obnovljivih
izvora energije
ničkog odobrenja ETA-005/093. To je termoizo-
Pojedini nivoi vlasti nametnuli su visinu kon-
vune. Iza samog ETICS sistema također stoji
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
cesione naknade kao ključni kriterij pri dodjeli
koncesija za projekte iz obnovljivih izvora ene-
rgije. Pri tome vrijednosti ovih naknada pone-
kad dosežu i nerealne iznose, koji u konačnici,
dovode do stagnacije pri njihovoj realizaciji. Pri
tome se problem nalazi i na strani neiskusnih
ponuđača, čija ponuda i visina naknada sprje-
čavaju samu realizaciju.
FBiH i RS: PREPORUKA
Za dodjelu koncesija ovog tipa nadležni or-
gani vlasti moraju primjenjivati strogo defini-
lacioni materijal za ETICS sistem koji ne spada
niti u ekspandirani polistiren niti u mineralne
europsko tehničko odobrenje ETA – 06/0184.
U prilogu C istoga Pravilnika, tabela 4 pod
rednim brojem 7 – Toplotno-izolacijski materi-
jali, također nema navedenog Multipora.
FBiH: PREPORUKA
Spomenuti termoizolacioni materijal je po-
trebno uvrstiti u Pravilnik o tehničkim zahtje-
vima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu
upotrebu energije, kako za toplotno-izolacijski
materijal, tako i za ETICS sistem.
je, koje utvrđuju kriterije za raspisivanje ten-
Nemogućnost korištenja alternativnih izvora
energije u cementnoj industriji
za predmetnu oblast čime bi se profesionalizo-
Upotreba otpada kao alternativnog izvora
sane procedure. Stoga je u koncesione komisi-
dera, neophodno uključiti eminentne stručnjake
vao njihov rad i unaprijedila tehnička znanja.
Svjesni činjenice da će visina koncesione na-
knade još dugo ostati ključni kriterij za njihovu
FBiH: OTVORENO PITANJE
energije, opće je poznata stvar u cijelom svi-
jetu. Cementna industrija je posebno podobna
za ove procese, jer temperatura ložišta na mje-
dodjelu, predlažemo da se razmotri uvođenje
stu izgaranja (rotacione peći za proizvodnju
viđenim finansijskim tokom realizacije konkret-
tako visokoj temperaturi je praktično bezopa-
njene varijabilne vrijednosti u skladu sa pred-
nih projekata iz obnovljivih izvora energije.
Izmjena Pravilnika o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu
energije
FBiH: OTVORENO PITANJE
Vezano za Pravilnik o tehničkim zahtjevima
za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upo-
trebu energije potrebno je istaći da se u sklopu
člana 47. stavka 2. Pravilnika spominju kompak-
tne sistemske fasade (ETICS) samo na osnovu
ekspandiranog polistirena i na osnovu mine-
ralne vune.
Smatramo da su proizvođači trećeg materi-
jala koji se koristi u ETICS sistemu oštećeni.
Naime, radi se o Multipor mineralno izolacijskim
pločama odobrenim na osnovu Evropskog teh-
94
klinkera) iznosi preko 1400°C. Izgaranje na
sno sa aspekta eventualne pojave štetnih ma-
terija u dimnim plinovima. Upravo ova činjenica
predstavlja osnovni razlog što sve savremene
tvornice cementa u Evropi i svijetu koriste
otpad kao alternativno gorivo.
Interesantno je šta se sve može koristiti kao
gorivo u cementnoj industriji. Od rabljenih ulja,
masti i kemikalija, preko drvenog otpada, tek-
stila, starih automobilskih guma, animalnog ot-
pada pa sve do kanalizacionog taloga (fekalija).
Danas su savremene ekološke i tzv. sani-
tarne deponije pretvorene u fabrike goriva koje
se skraćeno zove RDF (Refuse Derived Fuel).
Većina tvornica cementa koriste RDF kao osno-
vno gorivo umjesto donedavno jedinog konven-
cionalnog goriva – fosilnog. Udio upotrebe
alternativnog goriva u odnosu na fosilno, na pri-
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 95
BI J E L A K N JI G A
mjer, u Češkoj Republici iznosi preko 68%, u
Mađarskoj preko 80%, a u Njemačkoj procenat
upotrebe otpada kao goriva dostigao je čitavih
100%.
Upotrebom RDF-a i ostalih vrsta alternativ-
nih goriva, emisije stakleničkih plinova (CO2 i
NOx) se ne povećavaju, nego se čak smanjuju.
Projekat primjene alternativnih goriva u ce-
mentnoj industriji je tzv. „Win-Win-Win” proje-
kat. Istovremeno se smanjuje upotreba nepo-
vratnih resursa (fosilnih goriva – skupe ene-
rgije), redukuju se emisije stakleničkih plinova
u atmosferu, a rješava se problem otpada koji
je sve veći u BiH. Osim toga, daje se šansa za
Iako za realizacije ovih projekta postoji sva
potrebna zakonska legislativa (set okolinskih
zakona i provedbenih akata), lični interesi po-
jedinaca u lokalnoj zajednici i političko lobiranje
sprječava realizaciju ovih projekta, te se na taj
način vrši favoriziranje određenih tvornica (ko-
jima se izdaju okolinske dozvole koje podrazu-
mijevaju upotrebu alternativnih goriva), dok su
neke tvornice stavljene u podređen položaj,
iako posluju u istoj državi, entitetu ili kantonu,
gdje važe isti uslovi i zakoni.
FBiH: PREPORUKA
Bilo bi neophodno da neovisni eksperti po-
razvoj jedne potpuno nove privredne aktivnosti
krenu širu kampanju koja bi, između ostalog,
što su npr. stare automobilske gume.
toriteta, tako i lokalnog stanovništva.
pripremljene projekte upotrebe alternativnih
državni autoritet koji je nadležan za izdavanje
– sakupljanje i distribucija krutog otpada, kao
Veliki problem tvornicama koje imaju već
goriva predstavlja nerazumijevanje i otpor lokalne zajednice.
OTVORENO PITANJE
podrazumijevala i edukaciju kako lokalnih au-
Federalno ministarstvo okoliša i turizma kao
okolinskih dozvola, trebalo bi se više uključiti u
rješenje ovog problema.
PREPORUKE
INSTITUCIJA
• Nedostatak sveukupne energetske politike na entitetskim i državnom nivou.
• Usvojiti nacionalni plan formiranja strategije za politike na državnom i entitetskom nivou, te stvoriti neophodne
uslove sa ciljem povećanja energetske
efikasnosti i to:
- donošenjem Zakona o energetskoj efikasnosti,
- usvajanjem sekundarne legislative,
- donošenjem podsticajnih mjera za
projekte koji su vezani za EU.
• Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH,
• Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH,
• Ministarstvo energije, rudarstva i industrije RS.
• Budžeti za podsticaje razvoja
projekata iz obnovljivih izvora
energije, u obje entitetske
vlade su limitirani.
• Razmotriti dodatne mjere podsticaja
za investitore u obnovljive izvore energije, čime bi se spriječilo totalno zamrzavanje aktivnosti iz ove oblasti.
• Vlada FBiH,
• Vlada RS.
• Nerealni iznosi visine koncesione naknade dovode do stagnacije pri realizaciji projekata
iz ove oblasti.
• Uvođenje varijabilnih vrijednosti koncesione naknade u skladu sa predviđenim financijskim tokom realizacije
konkretnog projekta.
• Komisija za koncesije BiH,
• Komisija za koncesije FBiH
i RS.
95
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 96
Vijeće stranih investitora
OTVORENO PITANJE
PREPORUKE
INSTITUCIJA
• Pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objeka-
• U Pravilnik o tehničkim zahtjevima za
toplotnu zaštitu objekata i racionalnu
• Ministarstvo
prostornog
uređenja FBiH.
• Nemogućnost korištenja alternativnih izvora energije u cementnoj industriji.
• Nadležni organi za rješavanje ovog
problema trebaju se uključiti u njegovo rješavanje, te pokrenuti kampanju podizanja svijesti i uključiti širu
javnost putem edukacija i medija.
• Ministarstvo okoliša i turizma FBiH.
ta i racionalnu upotrebu energije ne sadrži odredbu o upotrebi Multipor mineralno izolacijskih ploča, odobrenih na osnovu europskog tehničkog odobrenja.
96
upotrebu energije potrebno ugraditi
primjenu Multipora kod zaštite i izolacije objekata.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 97
BI J E L A K N JI G A
6.8. SUDSTVO
UVOD
Podjela države na različite političke jedinice
rezultirala je i podjelom sudskog sistema, tj.
postojanjem ukupno četiri sudska sistema – sis-
Naime, Sporazum o stabilizaciji i pridruživa-
nju u članu 78. nalaže da će "strane u međuso-
bnoj saradnji u oblasti pravosuđa i unutrašnjih
poslova pridavati posebnu važnost učvršćivanju
vladavine zakona i jačanju institucija na svim
nivoima u oblasti uprave općenito, a naročito u
tem na nivou BiH, dva u entitetima i sistem u
provođenju zakona i izvršavanju sudskih pre-
sud BiH, čije nadležnosti su definisane u samo
Saradnja, između ostalog, treba imati za cilj
Brčko Distriktu. Na razini BiH postoji Ustavni
tekstu Ustava BiH, kao i Sud BiH koji je nadle-
žan samo u određenim oblastima.
Konkretno, sudstvo u BiH se sastoji od redo-
vnih i specijalizovanih sudova, te je regulisano
kako na državnom, tako i na entitetskom nivou
i to: Zakonom o Sudu BiH ("Službene novine
BiH", br. 49/09), Zakonom o sudovima u FBiH
("Službene novine FBiH", br. 38/05, 22/06,
63/10 i 72/10), te Zakonom o sudovima RS
("Službene novine RS", br.111/04, 109/05,
37/06, 17/08, 119/08, 58/09 i 116/09). Po-
stoje, također, podzakonski propisi koji dodatno
regulišu ovu oblast.
suda".
jačanje nezavisnosti sudstva i unaprjeđivanje
njegove efikasnosti i institucionalnih kapaciteta,
jednakost u postupanju itd.
Imajući u vidu značaj efikasnog pravosuđa
kao garanta pravne sigurnosti za strane inve-
stitore, a u skladu sa trenutnim reformama koje
se provode, u nastavku teksta su identifikovani
određeni nedostaci koji se odnose na sudstvo u
BiH, a na koje ukazuju članice VSI.
ISKUSTVA:
OTVORENA PITANJA I PREPORUKE
niji bio predmet brojnih reformi koje su kulmi-
Nedostatak uređenja međunarodne pravne pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima
reforme do sada i koja se i dalje implementira.
Sve veći obim prekograničnih transakcija,
Pravosudni sistem u BiH je u protekloj dece-
nirale u 2002. godini uvođenjem najznačajnije
BiH: OTVORENO PITANJE
Cilj ove reforme je pojednostavljenje, unaprje-
koji podrazumijeva dinamičnije kretanje roba,
šanje ažurnosti sudova.
među državama, posebno kada je u pitanju pra-
đenje i efikasnost postojećeg sistema te poboljOvdje je bitno naglasiti da je Vijeće mini-
stara BiH u 2008. godini definisalo tri glavna
stuba reforme u sektoru pravde i to: pravosuđe,
veći pristup pravdi i podrška ekonomskom
rastu. Također je usvojen i Akcioni plan koji de-
finiše konkretne aktivnosti, rokove, odgovorne
institucije i indikatore provođenja tih aktivnosti.
Ipak, sudstvo u BiH i dalje pokazuje odre-
đene nedostatke. U procesu pristupanja BiH Ev-
ropskoj uniji, bit će zahtijevano ispunjenje
ljudi i usluga, zahtjeva veći stepen saradnje
vosudni sektor.
S tim u vezi, međunarodna pravna pomoć
predstavlja efikasan i konkretan oblik takve sa-
radnje u slučajevima kada se za potrebe po-
stupka koji je u toku pred jednim sudom traži
od inostranog suda (ili inostranog nadležnog or-
gana) izvođenje određene procesne radnje (npr.
izvođenje dokaza).
Kao takva, međunarodna pravna pomoć zah-
tjeva centralnu ulogu sudova i sudija kako bi se
konkretnih preduslova u oblasti sudstva, kao
mogla uspješno realizirati.
vina prava. Problem je, također, i u velikom
vne pomoći u BiH su regulisani posebnim pra-
što su jačanje pravosudnih institucija i vladabroju neriješenih predmeta koji i dalje raste.
Postojeći oblici pružanja međunarodne pra-
vilima sadržanim u brojnim multilateralnim i
97
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 98
Vijeće stranih investitora
bilateralnim međunarodnim ugovorima10, a koji
koji već postoje u krivičnoj oblasti11), a koji bi
strane, ovo pitanje je, također, uređeno na vrlo
U cilju da se sprovede što uspješnija imple-
se zasnivaju na faktičkom reciprocitetu. S druge
generalan način i entitetskim zakonima o par-
ničnom postupku, tj. Zakonom o parničnom po-
stupku FBiH i Zakonom o parničnom postupku
RS.
Stoga, sudije bi pored domaćeg zakonodav-
stva trebale poznavati i većinu međunarodnih
instrumenata koji regulišu ovo pitanje u građa-
regulisali ovu materiju na jedinstven način.
mentacija navedenih međunarodnih konvencija
i ugovora, neophodno je usvajanje konkretnog
zakonskog okvira, tj. posebnog zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u građanskim i tr-
govačkim stvarima.
Takav zakon bi sadržavao opće i posebne vi-
dove međunarodne pravne pomoći u građan-
nskim i trgovačkim stvarima. Ovo posebno po-
skim i trgovačkim oblastima12, omogućio sudija-
nim ugovorima koji su na pravnoj snazi u BiH,
te olakšao upućivanje i izvršenje zamolnica.
su države potpisnice tih ugovora te da su im
kona, također, predstavlja i jedan od glavnih ci-
da još uvijek ne postoji njihovo dovoljno poz-
ostvariti u skladu sa Akcionim planom strategije
drazumijeva da budu upoznati sa međunarod-
kao i otkada se takvi ugovori primjenjuju, koje
tekstovi lako dostupni. Međutim, primjetno je
navanje, niti ustanovljena praksa njihove primjene.
Imajući u vidu prethodno navedeno, može
se zaključiti da postoji pravna nesigurnost za
ma poboljšanje uzajamne pravosudne saradnje,
U tom smislu, donošenje takve vrste za-
ljeva koji su nadležne institucije u BiH dužne
za reformu sektora pravde u BiH13.
Konačno, nužno je osigurati kontinuirano
stručno usavršavanje sudija u BiH, kao i drža-
vnih službenika koji sudjeluju u postupku pru-
strana fizička i pravna lica čiji mogući zahtjevi
žanja međunarodne pravne pomoći, te je potre-
mogu adekvatno biti zadovoljeni, kada se radi
ovoj oblasti.
vezani za međunarodnu pravnu pomoć u BiH ne
o građanskim i trgovačkim sporovima.
BiH: PREPORUKA
Pravosudni sektor u BiH bi trebao biti uspo-
stavljen na takav način da omogući pravosud-
bno unaprijediti ujednačavanje sudske prakse u
Specijalizacija sudova i sudija (u privrednim
predmetima)
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
Usvajanje sve brojnijih zakona u različitim
nim organima u BiH efikasnu saradnju sa
oblastima, te njihova kompleksnost, sugeriše
žava. Efikasniji pristup pravdi neće biti potpuno
određenim pravnim oblastima. S tim u vezi, pi-
jući provedbeni pravni propisi u BiH (kao oni
zano za organizaciju i strukturu sudova, njihovu
pravosudnim i drugim organima inozemnih dr-
omogućen sve dok ne budu postojali odgovara10
sve veću potrebu za specijalizacijom sudija u
tanje specijalizacije sudova i sudija je usko ve-
Npr. Haška konvencija o izvođenju dokaza u inozemstvu u građanskim ili trgovačkim stvarima koja je stupila na snagu
u BiH u novembru 2008. godine, te Konvencija o dostavljanu u inozemstvu sudskih i vansudskih akata u građanskim i tr-
govačkim stvarima, itd.
11
Međunarodna pravna pomoć je dodatno tretirana posebnim Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stva-
12
Glavni oblici pružanja međunarodne pravne pomoći su dostavljanje sudskih i vansudskih akata u inozemstvo stranim fi-
rima BiH (''Službeni list BiH br. 53/09'').
zičkim i pravnim licima, izvođenje i pribavljanje dokaza u inozemstvu, i pribavljanje obavještenja o sadržini stranih javnih
isprava i stranog prava, ostvarivanje alimentacionih zahtjeva po inozemnim presudama, postupak sudova u slučajevima
međunarodne otmice djece.
13
Akcioni plan za provođenje strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini (treći revidirani) Sarajevo, januar
2012. godine.
98
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 99
BI J E L A K N JI G A
nadležnost, kao i za edukaciju i usavršavanje
sudija.
Međutim, u praksi nedostatak kapaciteta uti-
če na dodjelu predmeta na takav način da sudije
rješavaju predmete različite prirode, što ih sprje-
vanje tržišta u BiH, te moderne tržišne ekono-
mije, a posebno zajedničkog tržišta Evropske
unije na čije članstvo BiH pretendira.
Poželjno je, također, uzeti u obzir Preporuke
Vijeća Evrope, tj. Konzultativnog vijeća evrop-
čava da steknu adekvatnu specijalizaciju i od-
skih sudija14, sadržane u Mišljenu br. 15 o spe-
Štaviše, određeni predmeti zahtijevaju poz-
2012. godine15. To može biti posebno relevan-
govarajući nivo edukacije u određenoj oblasti.
navanje koncepta koji nadmašuju pravnu sferu
i za koje je potrebna dodatna obuka za opti-
cijalizaciji sudija koje je usvojeno 13. novembra
tno za BiH (kao državu članicu Vijeća Europe),
budući da su rezultat brojnih nacionalnih isku-
malno rješavanje predmeta (npr. kada se radi o
stava o pravosudnoj specijalizaciji, generalno,
nje određenih ekonomskih koncepta ili stanja
trendova o specijalizaciji i unutrašnjoj pravo-
privrednim sporovima koji zahtijevaju poznava-
na tržištu, ili o predmetima koji se tiču prava
konkurencije i sl).
Drugim riječima, unaprjeđenje poslovnog
okruženja pogodnog za investicije nije moguće
ostvariti u potpunosti ako investitori, kojima je
potrebno efikasno rješavanje sporova s obzirom
na same poslovne aktivnosti i nerijetko velike
te sadrže komparativni pregled općeprihvaćenih
sudnoj organizaciji svih ostalih država članica,
uključujući i zemlje Evropske unije. Pored mi-
šljenja o prednostima i opisa vrsta specijaliza-
cije, navedene preporuke opisuju i okvirne
granice u kojima specijalizacija sudova i sudija
treba biti uspostavljena.
vrijednosti privrednih sporova, nemaju dovoljno
Suđenje u razumnom roku
koji su putem specijalizacije postigli odgovara-
Ustav Bosne i Hercegovine u članu II/3 e)
pouzdanja da će njihov predmet riješiti sudije,
jući stepen stručnosti za njegovo rješavanje, na
efikasan i kvalitetan način.
FBiH i RS : PREPORUKA
Kada je riječ o privrednim predmetima, po-
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
propisuje pravo na pravično suđenje, odnosno
pravo na pravično saslušanje u građanskim i
krivičnim stvarima.
Jedan od ključnih elemenata prava na pra-
vično suđenje jeste pravo na donošenje odluke,
željno je povećati kapacitete, odnosno broj su-
odnosno okončanje postupka u razumnom roku.
vredno odjeljenje kako bi se ubrzalo postupanje
nje u razumnom roku, jeste tema svih tema
dija, u općinskim sudovima koji posjeduju pri-
po tužbama i okončanje privrednih sporova.
S obzirom na veliku složenost privrednih
predmeta, potreban je veći stepen specijaliza-
cije sudija, kako bi bili u mogućnosti da bolje
identifikuju određene pravne specifičnosti nave-
Upravo ovaj element, odnosno pravo na suđe-
kada je u pitanju pravosudni sistem u Bosni i
Hercegovini.
Naime, u praksi se svakodnevno srećemo sa
neučinkovitošću pravosuđa, dugim sudskim
procesima, kao i sa neizvršavanjem sudskih
denih predmeta. S tim u vezi, neophodno je osi-
odluka, iako u BiH postoji čitav niz pravnih
sudija, koje bi im omogućilo adekvatno pozna-
đenje u razumnom roku.
gurati i ekonomski orijentisano usavršavanje
akata koji za cilj imaju osiguranje prava na su-
14
Konzultativno vijeće evropskih sudija je jedinstveno savjetodavno tijelo Vijeća Evrope sačinjeno isključivo od sudija
15
''Opinion no.15 of the consultative council of european judges on the specialisation of judges'' usvojeno u okviru 13.
koje daju preporuke vezane za nezavisnost, nepristranost i stručnost sudija.
plenarne sjednice Konzultativnog vijeća evropskih sudija (Pariz, 5-6 novembar 2012. godine).
99
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 100
Vijeće stranih investitora
Tako, Zakoni o parničnom postupku propi-
suju da je sud dužan provesti postupak bez
odugovlačenja i sa što manje troškova te one-
mogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. Nadalje, važeći
Zakoni o parničnom postupku predviđaju da
sud po zaprimljenim tužbama postupa efikasno
i pravovremeno, pa je tako primjera radi, u
članu 69. ZPP FBIH određeno da se tužba sa
prilozima dostavlja tuženom na odgovor u roku
od 30 dana od dana prijema ispravne i potpune
tužbe u sudu, ili pak u članu 75. stav 4. se na-
vodi da će se pripremno ročište održati, u pra-
ka, već Pravilnik, kao uostalom i sva ranija le-
gislativa, daje samo opće smjernice, bez odre-
đivanja mjera koje bi uistinu doprinijele primje-
ni akata u praksi. Stoga, svi dosadašnji propisi
na tu temu, zapravo, samo ostaju mrtvo slovo
na papiru.
FBiH i RS: PREPORUKA
U svrhu ubrzanja sudskih postupaka potreb-
no je donijeti konkretan paket mjera koje će, s
jedne strane, uvesti konkretne mjere sankcioni-
sanja u slučaju povrede prava na suđenje u razu-
mnom roku, a s druge strane, rasteretiti sudije
vilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana
kako bi se sporovi razrješavali brže i efikasnije.
odnosno od dana proteka roka za podnošenje
stituta zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u
Iako na prvi pogled izgleda da postoje me-
Zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razum-
prava na suđenje u razumnom roku, svakodne-
kojem je nastala povreda prava, koji po prijemu
prijema u sudu pismenog odgovora na tužbu,
odgovora na tužbu.
hanizmi kontrole trajanja postupka i ostvarenja
vno smo svjedoci nepoštivanja ovih odredbi, što
je posebno izraženo npr. kod radnopravnih spo-
rova koji se vode godinama, pa čak i kod vođe-
nja izvršnog postupka, iako sam Zakon o izvrš-
nom postupku izričito navodi da je izvršni po-
stupak po prirodi hitan.
Ovakva situacija u praksi, te svakodnevno
polemisanje o sporosti pravosuđa rezultirala je
naporima da se bolje uredi način vođenja po-
stupka, a sve u svrhu povećanja efikasnosti.
Napori na reformi pravosuđa u BIH rezultirali su
i stupanjem na snagu Pravilnika o vremenskim
okvirima za postupanje po predmetima u sudovima i tužilaštvima u Bosni i Hercegovini. Osnovna svrha ovoga Pravilnika jeste utvrđivanje
kriterija i metodologije za određivanje i praće-
Jedna od mogućih mjera jeste uvođenje in-
razumnom roku, po uzoru na slovensko pravo.
nom roku upućuje se predsjedniku suda u
zahtjeva, određuje rok za rješavanje predmeta
(ne duži od 6 mjeseci). Ukoliko predmet ne
bude riješen u tom roku, stranka se obraća ne-
posredno višem sudu sa zahtjevom za isplatu
naknade zbog povrede prava na suđenje u ra-
zumnom roku. Taj sud ponovno određuje rok u
kojem se predmet mora riješiti, ali i visinu na-
knade koja se plaća zbog povrede prava.
Pored navedenog, svrsishodno bi bilo i uvo-
đenje pravosudne inspekcije, nezavisnog or-
gana koji bi vršio nadzor nad zakonitošću i
efikasnosti sudija u vođenju postupka.
Postupak bi se znatno ubrzao i kada bi se
tehnički poslovi prenijeli na administrativno
osoblje. Nema razloga da sudije obavljaju teh-
nički posao, kao što je utvrđivanje termina ras-
nje poštivanja optimalnih i predvidivih rokova
prava, provjeravanje adresa, službeno pribav-
štvima u skladu sa smjernicama Evropske ko-
podnesaka među strankama, opominjanje stra-
za rješavanje predmeta pred sudovima i tužila-
misije za efikasnost pravosuđa.
Ono što je, nažalost, i u ovom Pravilniku izo-
stalo jeste određivanje konkretnih mjera sank-
cionisanja u slučaju nerazumnog trajanja postup-
100
ljanje podataka i dokumenata, prosljeđivanje
naka na propuštene dužnosti. Ovi poslovi i jesu
poslovi za administrativno osoblje.
Na kraju, uvijek ostaje mogućnost da se za-
posli veći broj sudija i na taj način rasterete već
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 101
BI J E L A K N JI G A
pretrpane sudije, ili pak po uzoru na Republiku
poslovnim odnosima, na način da druga lica
Srpsku, iz nadležnosti općinskih sudova izdvojiti
zbog nepravovremene informiranosti o pokre-
koje bi bili nadležni trgovački sudovi.
štvima koja su u postupku likvidacije.
sporove između obrtnika, trgovaca i firmi, za
Uvezanost registra privrednih subjekata i sudskih odjeljenja
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
Prilikom osnivanja društva, kao jedan od ko-
raka predviđeno je i pribavljanje Uvjerenja o
nepostojanju dugova u registru novčanih kazni.
Zahtjev za izdavanje uvjerenja podnosi se op-
ćinskom/osnovnom sudu sa propisanim rokom
izdavanja od sedam dana. Zahtjev, koji se uje-
dno plaća 15 KM, ukazuje na utrošak vremena
i novca za dobivanje Uvjerenja, uzimajući u
obzir mogućnost da registracioni sudovi tu pro-
ceduru i jednostavnije riješe, tako što bi im se
omogućio elektronski pristup registru novčanih
kazni iz prekršajnog postupka.
Pored navedenog, problem je neuvezanosti
različitih sudskih odjeljenja čest i u slučajevima
nutom postupku zaključe pravni posao sa druFBiH i RS: PREPORUKA
Uvezivanjem bi se registra privrednih subje-
kata i prekršajnog odjeljenja kroz omogućava-
nje pristupa registrima privrednih subjekata
registru novčanih kazni, uz neznatne troškove i
tehnička unapređenja, značajno ubrzala proce-
dura i smanjili troškovi registracije društava i
promjene podataka.
Pristup evidenciji koju vodi registar novčanih
kazni omogućio bi registracionim sudovima da
u svega nekoliko minuta provjere da li osnivač
ili direktor ima neplaćenih kazni. Povod za uki-
danje obaveze prilaganja Uvjerenja o neposto-
janju duga je i izostanak ovog koraka iz taksa-
tivno pobrojanih procedura u Zakonu o registra-
ciji poslovnih subjekata.
Pored uvezivanja registra privrednih dru-
gdje u izvršnom, parničnom ili vanparničnom
štava sa prekršajnim odjeljenjem, uvezivanje
nja, uređujuće sudije zahtijevaju da u nerealno
knjižnog ureda sa parničnim, vanparničnim i iz-
dak, ili izvod iz sudskog registra, ili da dostave
dugotrajne postupke pred sudom. Pritom bi se
postupku od stranke, odnosno tražioca izvrše-
kratkom roku dostave zemljišno-knjižni izvaneke druge podatke koje zapravo izdaje taj isti
sud, samo neko drugo odjeljenje. Na ovaj način
se parnični, vanparnični, a naročito izvršni po-
stupak koji je po prirodi hitan, nepotrebno odu-
govlači. Pribavljanje podataka iz
sudskog
registra ili zemljišno-knjižnog ureda zna da po-
traje i nekoliko mjeseci (u zavisnosti od toga o
registra privrednih subjekata, te zemljišno-
vršnim odjeljenjima bi, također, ubrzalo ionako
smanjio i obim posla uređujućih sudija, koji bi
umjesto da u nekoliko navrata šalju strankama
zaključke, odnosno naloge za dostavljanje po-
dataka iz jednog od gore navedenih registara,
zapravo trebali da samo izvrše uvid u isti. Na
ovaj način bi u potpunosti bilo ispoštovano na-
čelo ekonomičnosti postupka, postigla bi se
kom se sudu radi), umjesto da iste podatke pri-
znatna ušteda vremena kako uređujućih sudija,
tronske podatke, odnosno CMS-sistem.
zultiralo bržim okončanjem postupaka pred
bavi uređujući sudija odmah i to uvidom u elek-
Zakonom o privrednim društvima u FBiH u
čl. 57. propisana je, između ostalog, obaveza
upisa zabilježbe pokretanja postupka likvidacije
ili stečaja društva u registar društava. U praksi,
ista zabilježba se vrši tek po okončanju po-
stupka likvidacije, što dovodi do nesigurnosti u
tako i parničnih stranaka, što bi u konačnici re-
sudom. Bitno je naglasiti i da bi ovakvim nači-
nom rada bila veća i pravna sigurnost stranaka
u postupku, naročito uzevši u obzir činjenicu da
uslijed enormno dugog trajanja postupka pred
sudom neke od stranaka (naročito izvršenici) i
prestanu da postoje.
101
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 102
Vijeće stranih investitora
Dodatno, neophodno je da registracioni su-
dovi uvedu praksu upisivanja zabilježbe prili-
kom pokretanja likvidacije društava, kako bi se
OTVORENO PITANJE
obezbijedila sigurnost u pravnom prometu, na
način da se ista zabilježba upiše odmah po ot-
počinjanju likvidacionog postupka.
PREPORUKE
INSTITUCIJA
• Nedostatak uređenja međunarodne pravne pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima.
• Radi što uspješnije implementacije
navedenih međunarodnih konvencija i
ugovora neophodno je usvajanje konkretnog zakonskog okvira, tj. posebnog zakona o međunarodnoj pravnoj
pomoći u građanskim i trgovačkim
stvarima. Takav zakon bi sadržavao
opće i posebne vidove međunarodne
pravne pomoći u građanskim i trgovačkim oblastima, omogućio sudijama
poboljšanje uzajamne pravosudne saradnje te olakšao upućivanje i izvršenje zamolnica.
• Ministarstva pravde BiH,
FBiH i RS,
• Parlament BiH, FBiH i RS.
• Specijalizacija sudova i sudija
(u privrednim predmetima).
• Potrebno je povećati broj sudija u privrednim odjeljenjima sudova kako bi
se ubrzalo postupanje po tužbama i
okončanje privrednih sporova. Također je potreban veći stepen specijalizacije sudija kako bi bili u mogućnosti
da bolje identifikuju određene pravne
specifičnosti navedenih predmeta. S
tim u vezi, neophodno je osigurati i
ekonomski orijentisano usavršavanje
sudija, koje bi im omogućilo adekvatno poznavanje tržišta u BiH.
• Visoko sudsko i tužilačko
vijeće BiH - VSTV,
• Centar za edukaciju sudija
i tužilaca - CEST FBiH i RS.
• Suđenje u razumnom roku.
• U svrhu ubrzanja sudskih postupaka
potrebno je donijeti konkretan paket
mjera, kao što su mjere sankcionisanja u slučaju povrede prava suđenja u
razumnom roku, uvođenje instituta
zahtjeva za zaštitu prava na suđenje
u razumnom roku, uvođenje pravosudne inspekcije, koja bi vršila nadzor
nad zakonitošću i efikasnosti sudija,
tehničke poslove kao što je utvrđivanje termina rasprava, provjeravanje
adresa, službeno pribavljanje podataka itd., prenijeti na administrativno
osoblje, a zaposliti veći broj sudija
kako bi se ubrzao sudski postupak.
• Visoko sudsko i tužilačko
vijeće BiH - VSTV,
• nadležni pravosudni organi
BiH, FBiH i RS.
102
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 103
BI J E L A K N JI G A
OTVORENO PITANJE
• Uvezanost registra privrednih
subjekata i sudskih odjeljenja.
PREPORUKE
• Uvezivanjem bi se registra privrednih
subjekata i prekršajnog odjeljenja kroz
omogućavanje pristupa registrima privrednih subjekata registru novčanih
kazni, uz neznatne troškove i tehnička
unapređenja, značajno ubrzala procedura i smanjili troškovi registracije društava i promjene podataka. Također je
neophodno je da registracioni sudovi
uvedu praksu upisivanja zabilježbe
prilikom pokretanja likvidacije društava, kako bi se obezbijedila sigurnost u pravnom prometu, na način da
se ista zabilježba upiše odmah po otpočinjanju likvidacionog postupka.
INSTITUCIJA
• Nadležni sudovi u FBiH i
RS.
103
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 104
Vijeće stranih investitora
6.9. IZVOZ
UVOD
Značaj provođenja reformskih procesa radi
povećanja izvoza iz Bosne i Hercegovine se ogle-
da i u pozitivnoj korelaciji priliva direktnih stranih
ulaganja (DSU) i izvoza, i pretpostavke da su
sektori koji bilježe veći izvoz obično i sektori sa
politici mnogih zemalja, posebno razvijenih ve-
likih ekonomija. Ogledaju se u raznim mjerama
politika koje, pored carinskih tarifa mogu imati
ekonomski efekat na međunarodnu trgovinu,
najvećim dijelom su regulisane pravilima Svjet-
ske trgovačke organizacije.
Administrativne barijere su posebna vrsta
necarinskih barijera, čiji su glavni izvor admini-
najvećim prilivom DSU u jednu zemlju i obra-
strativna regulativa i postupci koji imaju restrik-
imaju najveći izvozni potencijal. Ta pretpostavka
izvoz iz zemlje i mogu se susresti u svim neca-
tno, sektori koji privlače najveći iznos DSU
je u zadnjim godinama predmet mnogih nauč-
nih istraživanja i dokazi joj idu u prilog. Prema
istraživanjima Svjetske trgovačke organizacije
(WTO) postoji umjereno pozitivna povezanost
priliva DSU u zemlju s uvozom, kao i s izvozom.
Podaci pokazuju da su priliv DSU u zemlju i
izvoz iz zemlje komplementarne kategorije dok
su, u slučaju uvoza, priliv DSU i uvoz ili zamjen-
ske ili komplementarne kategorije, zavisno od
politika zemlje. Ako poredimo period 2007–2011,
vidjećemo da postoji direktna proporcija kreta-
nju ukupnog izvoza iz BiH i priliva DSU u BiH,
koja pokazuje značajan pad obje kategorije u
2009. godini nakon nastajanja svjetske eko-
nomske krize godine i blagi oporavak u periodu
2010–2011. godine.
Priliv DSU je ne samo priliv kapitala već
osnova za povećanje trgovine, ekonomskog ra-
sta i razvoja i kreiranje novih radnih mjesta.
tivan efekat na međunarodnu trgovinu i na
rinskim mjerama. Mnogi od tih administrativnih
postupaka su uobičajeni i neophodni za zaštitu
zdravlja stanovnika, zaštitu okoliša kao i pri-
vrede zemlje. No, neki od postupaka su pre-
preka međunarodnoj trgovini i izvozu zbog
svoje kompleksnosti, dužine trajanja i cijene
koštanja i imaju negativan efekat na izvoz.
Izvoznici iz BiH se prilikom izvoza svojih
proizvoda u zemlje CEFTA-regije također, su-
sreću s problemima necarinskih barijera i s
njima vezanih administrativnih barijera. Pri-
mjer: obezbjeđenje jedinstvene bankarske ga-
rancije (eng. single bank guarantee) na nivou
BiH prema regiji i prema vrsti uvoza – pošto
Uprava za indirektno oporezivanje ima 4 regije
sada špediter za svaku regiju mora obezbijediti
posebnu bankarsku garanciju. Također, za sva-
ku vrstu uvoza, npr. privremeni uvoz, tranzit,
itd., treba obezbijediti posebnu bankarsku ga-
Stoga je neophodno provesti reforme u BiH u
ranciju. Potrebno je provesti reformu s ciljem
vaziđu regulatorne prepreke za privlačenje i za-
garanciju.
Hercegovini.
koji se odnose na pribavljanje dokumentacije
BiH se, između ostalih, susreću i sa problemima
potrebno je podnijeti dokumentaciju koju uvoz-
jere. U februaru 2012. godine Konferencija o tr-
uključuje državni nivo i entitete, što postupak
oblasti investicijske politike s ciljem da se pre-
državanje prekograničnih ulaganja u Bosni i
Prilikom izvoza svojih proizvoda izvoznici u
koji se mogu svrstati u necarinske mjere/bari-
govini i razvoju Ujedinjenih nacija (UNCTAD)
donijela je novu klasifikaciju necarinskih mjera
uvozu i izvozu. Necarinske barijere su danas
najvažniji regulatorni instrument u trgovinskoj
104
da špediter obezbijedi samo jednu bankarsku
Također, kompanije se susreću s problemima
pri uvozu i izvozu. Za dozvolu određenog uvoza
nik mora prikupiti sa više nivoa vlasti i često
čini kompleksnim. Također, sistematizovane informacije o potrebnoj dokumentaciji nisu do-
stupne na jednom mjestu. Za mnoge dokumen-
te izražen je problem nedostavljanja dokumen-
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 105
BI J E L A K N JI G A
tacije koju institucije mogu pribaviti po službe-
vatni sektor. Rad na ovoj reformi uključuje sma-
vezani za pribavljanje uvozno/izvozne doku-
uvoznih/izvoznih postupaka, zaključne izvozne
noj dužnosti. Pored općih, postoje i problemi
mentacije u specifičnim slučajevima (primjer:
neujednačene takse između entitetskih mini-
starstava trgovine).
Nadamo se da će se u stalnoj saradnji sa
svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, u na-
njenje administrativnih prepreka na uzorku
sektore u BiH, prehrambene prerađevine, proiz-
vodi biljnog porijekla i životinje i proizvodi životinjskog porijekla, te i drvni, metaloprerađivački
i mašinski sektor.
Mapirano je 248 administrativnih postupaka
rednom periodu intenzivirati reformski procesi
za uvoz i izvoz, 94 na državnom nivou, 74 na
smanjila administrativna opterećenja za privre-
pske. Ukupni direktni troškovi ovih postupaka
kako bi BiH ubrzala svoj put pridruživanja EU,
dne subjekte, privukla direktna strana ulaganja,
nivou Federacije BiH i 80 na nivou Republike Sr-
koji opterećuju privredu iznose 56.308.247,53
povećala izvoz i ojačala jedinstveni ekonomski
BAM, od čega je 37.157.759,83 BAM na držav-
Fokus treba biti na transparentnosti i
9.294.558,11 BAM na nivou RS. Izračun je na-
prostor.
“pametnoj” (boljoj) regulaciji. “Pametna”
(bolja) regulacija je naročito u upotrebi u EU od
2010. kada je Evropska komisija (EC) odlučno
nom nivou, 9.855.929,58 BAM na nivou FBiH i
pravljen po metodologiji procjene administra-
tivnog opterećenja, koje koristi EU na bazi
frekvencije stvarnih zahtjeva za izdavanje rje-
stala na stanovište da osigura kvalitet regula-
šenja iz 2012. godine. Indirektni troškovi su
pojednostavljenju izvoznih postupaka, zatim na
čke preporuke, to bi za rezultat imalo smanje-
cije. Neophodno je provesti sistemski rad na
poboljšanju kvaliteta regulative i, konačno, na
kompletiranju regulative i transparentnoj objavi
informacija i postupaka on-line. Analiza postu-
paka treba biti napravljena na način da otvori
mogućnost povećanja regulacije ako koristi ta-
kvog pristupa premašuju troškove, kao što je
slučaj u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ustvari, neće
se deregulisati nijedan trošak, nego će se uvesti
bolja, tj. pametna regulacija koja štiti korisnika
i rad privrednika. Također, potrebno je usposta-
viti elektronski registar sa svim uvozno/izvoz-
nim postupcima na jednom mjestu, što bi
olakšalo pristup informacija privrednom sektoru
i transparentnost.
Vijeće ministara BiH, Vlada Republike Srpske
i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u saradnji sa Međunarodnom finansijskom korporaci-
jom, članicom Grupacije Svjetske banke, i u
mnogo veći. Ako vlasti budu prihvatile zajedni-
nje direktnih i indirektnih troškova administra-
tivnih postupaka preko 30% za privredu.
ISKUSTVA:
OTVORENA PITANJA I PREPORUKE
Izdavanje i priznavanje certifikata u zemljama
regiona i EU*
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
U ionako opterećenim odnosima zemalja na-
stalih raspadom bivše Jugoslavije nailazimo i na
međusobno nepriznavanje certifikata, ili nacio-
nalnih institucija koje izdaju te certifikate za
proizvode koji svoga kupca traže u susjednoj
zemlji. Zbog toga smo u situaciji da jedan isti
proizvod moramo na isti način certificirati, ali
svako nacionalno tijelo pojedinačno, zavisno u
koju od susjednih zemalja želimo izvesti taj
partnerstvu sa Kraljevinom Švedskom i Mini-
proizvod. Na primjer, certifikat za cement koji u
formu radi pojednostavljenja uvozno/izvoznih
standarda ili normi (EN) izdaje domaći institut
starstvom za finansije Austrije, pokrenuli su re-
postupaka i smanjenja troškova izvoza za pri-
skladu sa zahtjevima harmoniziranih evropskih
u BiH, ne važi u Hrvatskoj, a isti taj certifikat
105
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 106
Vijeće stranih investitora
vatski institut, ne važi u EU!
Automatiziranje procesa dodjeljivanja CEMT
dozvola*
nivou države BiH ne postoji institut ili neko sli-
Trenutno, dodjeljivanje CEMT dozvola nije u
koji prema zahtjevima iste EN norme izda hrDodatni problem u BiH je činjenica da na
FBiH i RS: OTVORENO PITANJE
čno tijelo koje će izdati certifikat ili CE-znak za
potpunosti transparentno, dijelom zbog toga
regije i zemlje EU.
mulu dodjeljivanja.
neki proizvod, a da taj certifikat važi za zemlje
što postojeći pravilnik ne sadrži preciziranu for-
FBiH i RS: PREPORUKA
Učiniti dodatne napore da se na nivou su-
sjednih zemalja (Hrvatska, Srbija, Crna Gora)
počnu uzajamno priznavati certifikati koji su iz-
dale nadležne nacionalne institucije, tj. da se
proces certifikacije ne multiplicira jer to iziskuje
mnogo novca i utrošenog vremena za sve.
FBiH i RS: PREPORUKA
Ministarstvo prometa i komunikacija bi tre-
balo izmijeniti Pravilnik kako bi formulirao kom-
pletan proces dodjeljivanja CEMT dozvole kroz
upotrebu algoritamskog softvera za dodjelu.
Ovo bi spriječilo diskreciono dodjeljivanje doz-
vole i osiguralo potpunu transparentnost.
CARINE I PROBLEMI IZVOZNIKA PRI CARINJENJU
FBiH i RS OTVORENA PITANJA I PREPORUKE
PROBLEM
PREPORUKA
o Previsoka cijena kod ispravke CD (vrlo često zbog
banalne tehničke greške).
o Smanjiti cijenu na razumnu mjeru (2,00–5,00 KM).
o Prikupljanje primjerka 3 EX deklaracije ovjerenog
kod nadležnog organa na graničnom prijelazu i
njeno podnošenje nadležnoj instituciji je složen i
komplikovan postupak, pogotovo za velike izvoznike.
o Postavljanjem poštanskih sandučića na svim graničnim prijelazima u koje bi prijevoznici ubacivali
ovjerene primjerke EX deklaracije u adresiranim
kovertama dobivenim od izvoznika, značajno bi
olakšalo ovu veoma značajnu i složenu operaciju.
Takva praksa se odavno primjenjuje u zemljama
EU. Liberalizacija rokova podnošenja bi, također,
bila značajna olakšica za izvoznika.
o Pojedinačna uplata takse za svaki izvoz stvara i
dodatne bankarske troškove.
o Insistiranje carinskih organa pojedinih država kod
ulaza na zadržavanju jednog primjerka fakture sa
pečatom carinskog organa BiH. Ovo može rezultirati i nemogućnošću podnošenja carinske deklaracije za definitivni izvoz, što predstavlja carinski
prekršaj koji ima za posljedicu ukidanje odobrenja
za pojednostavljeni postupak.
106
o Omogućiti kolektivnu potpunu mjesečnu prijavu sa
samo jednom taksom za one koji imaju status
odobrenog izvoznika, ili bar kolektivnu uplatu svih
taksi na jednoj uplatnici prilikom predaje dokumenata za potpunu prijavu.
o S obzirom na to da na carinske propise drugih država nismo u mogućnosti uticati predlažemo
Upravi za indirektno oporezivanje Banja Luka izmjenu "Uputstva za sprovođenje procedure carinskog postupka na temelju fakture" i to u dijelu
broja ovjerenih faktura koje se vraćaju prijevozniku (tri ovjerena primjerka umjesto dosadašnjih
dva). Tu, na naš prijedlog, carinski službenik ne
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 107
BI J E L A K N JI G A
PROBLEM
PREPORUKA
o Prikupljanje ovjerenih faktura u pojednostavljenom postupku po fakturi predstavlja složen proces, te neprikupljanjem svih faktura nastaje problem kod dodatne prijave, koja dovodi u pitanje
održavanje odobrenja.
o Nedovoljan broj CEMT dozvola za bh. prijevoznike.
o Mala komercijalna brzina željeznica i manjak vagona.
OTVORENO PITANJE
mora biti u obavezi da i na treći primjerak upisuje
broj kontrolnika u koji evidentira fakture te da je
dovoljan samo pečat carinskog ureda.
o Obezbijediti mogućnost i jednostavan postupak
naknadne ovjere faktura ovjerenih kod carinskog
graničnog ureda na osnovu kojih je roba puštena
u pojednostavljeni carinski postupak, pošto postoji
fizička kopija u službenoj evidenciji te evidencija u
elektronskom kontrolniku.
o Državna aktivnost za pribavljanje većeg broja
CEMT dozvola, naročito dozvola za Austriju i Italiju
kojih je nedovoljan broj u odnosu na zahtjeve,
predstavljaju barijeru u izvozu.
o Remont pruga, izrada nove infrastrukture te kupovina teretnih vagona Uacs i Habis.
PREPORUKE
INSTITUCIJA
• Izdavanje i priznavanje certifikata u zemljama regiona i EU
• U tom smislu, potrebno je da se učine
dodatni napori da se barem na nivou
susjednih zemalja počnu uzajamno priznavati certifikati izdati od strane nadležnih nacionalnih institucija, tj. da
se proces certifikacije ne multiplicira.
• Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH
• Institut za akreditiranje BiH
– BATA
• Automatizacija procesa dodjeljivanja CEMT dozvola
• Ministarstvo prometa i komunikacija bi
trebalo izmijeniti pravilnik kako bi formulirao kompletan proces dodjeljivanja CEMT dozvole kroz upotrebu algoritamskog softvera za dodjelu. Ovo bi
spriječilo diskreciono dodjeljivanje dozvole i osiguralo potpunu transparentnost.
• Ministarstvo komunikacija
i prometa BiH
o Previsoka cijena kod ispravke
CD (vrlo često zbog banalne
tehničke greške)
o Smanjiti cijenu na razumnu mjeru (2,00
– 5,00 KM).
o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO
o Pojedinačna uplata takse za
svaki izvoz stvara i dodatne
bankarske troškove
o Omogućiti kolektivnu potpunu mjesečnu prijavu sa samo jednom taksom
za one koji imaju status odobrenog izvoznika ili bar kolektivnu uplatu svih
taksi na jednoj uplatnici prilikom predaje dokumenata za potpunu prijavu.
o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO
CARINE I PROBLEMI IZVOZNIKA PRI CARINJENJU:
107
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 108
Vijeće stranih investitora
OTVORENO PITANJE
PREPORUKE
INSTITUCIJA
o Prikupljanje primjerka 3 ex deklaracije ovjerenog od strane
o Postavljanjem poštanskih sandučića
na svim graničnim prelazima u koje bi
o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO
o Insistiranje carinskih organa
pojedinih država, kod ulaza, na
zadržavanju jednog primjerka
fakture sa pečatom carinskog
organa BiH, što može rezultirati i nemogućnošću podnošenja carinske deklaracije za definitivni izvoz, što predstavlja
carinski prekršaj koji ima za
posljedicu ukidanje odobrenja
za pojednostavljeni postupak.
o Uprava za indirektno oporezivanje Banja Luka trebala bi izvršiti izmjenu
"Uputstva za sprovođenje procedure
carinskog postupka na temelju fakture" u djelu broja ovjerenih faktura
koje se vraćaju izvozniku (tri ovjerena
primjerka umjesto dosadašnjih dva),
gdje na naš prijedlog, carinski službenik ne mora biti u obavezi da i na treći
primjerak upisuje broj kontrolnika u
koji evidentira fakture te da je dovoljan samo pečat carinskog ureda.
o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO
o Prikupljanje ovjerenih faktura
u pojednostavljenom postupku
po fakturi predstavlja složen
proces te neprikupljanjem svih
faktura nastaje problem kod
dodatne prijave koja dovodi u
pitanje održavanje odobrenja.
o Obezbjediti jednostavan postupak naknadne ovjere faktura ovjerenih od
carinskog graničnog ureda na osnovu
kojih je roba puštena u pojednostavljeni carinski postupak, pošto postoji
fizička kopija u službenoj evidenciji te
evidencija u elektronskom kontrolniku.
o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO
o Nedovoljan broj CEMT dozvola
za BiH i prevoznike
o Državna aktivnost za pribavljanje većeg broja CEMT dozvola, naročito dozvola za Austriju i Italiju kojih je nedovoljan broj u odnosu na zahtjeve, te
predstavljaju barijeru u izvozu.
o Ministarstvo komunikacija
i prometa BiH
o Mala komercijalna brzina željeznica i manjak vagona
o Remont pruga, izrada nove infrastrukture te kupovina teretnih vagona Uacs
i Habis
o Ministarstvo komunikacija
i prometa BiH
nadležnog organa na graničnom prelazu i njeno podnošenje nadležnoj instituciji je složen i komplikovan postupak,
pogotovo za velike izvoznike
108
prevoznici ubacivali ovjerene primjerke ex deklaracije u adresiranim kovertama dobijenim od izvoznika, značajno
bi olakšalo ovu veoma značajnu i složenu operaciju.Takva praksa se odavno
primjenjuje u zemljama EU. Liberalizacija rokova podnošenja bi također
bila značajna olakšica za izvoznika.
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 109
7
BI J E L A K N JI G A
ČLANOVI VSI
109
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 110
Vijeće stranih investitora
110
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 111
BI J E LA K N JI G A
111
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 112
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 113
8
B
BI J E L A K N JI G A
ZAHVALE
ijela knjiga 2012/13 je pripremljena zajedničkim zalaganjem brojnih članica Vijeća stranih
investitora. Kao najvažniji produkt Vijeća stranih investitora, zaslugu za njen nastanak kao
i svaki dalji razvoj nose isključivo članice/kompanije, koje ovim putem pokušavaju proble-
matiku investitora iskomunicirati sa nadležnim institucijama, a sve sa ciljem poboljšanja poslovnog
okruženja u BiH. Zahvljaujući našim kompanijama, te angažmanu personala iz istih, Bijela knjiga
nastaje i preporuke koje se nalaze unutra su zapravo, svakodnevne prepreke sa kojima se suoča-
vaju strani investitori koji posluju u BiH. Sa svim u vezi naprijed navedenim, ured Vijeća stranih
investitora u BiH, želi odati priznanje navedenim kompanijama i organizacijama za njihov doprinos
u pripremi Bijele knjige 2012/13:
• Advantis Broker a.d. Banja Luka
• ArcelorMittal d.o.o. Zenica
• Fabrika kreča Carmeuse Integral a.d. Doboj
• CMS Reich-Rohrwig Hainz d.o.o. Sarajevo
• EFT Group / Rudnik i Termoelektrana Stanari
• Energopetrol d.d. Sarajevo
• Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)
• Fabrika cementa Lukavac d.d. Lukavac
• Heidelberg Cement Group /Tvornica cementa Kakanj
• Holdina d.o.o. Sarajevo
• Httpool d.o.o. Sarajevo
• Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar
• International Finance Corporation (IFC)
• Imperial Tobacco BH d.o.o. Sarajevo
• Japanese Tobacco International (JTI) - Predstavništvo u BiH
• Karanovic & Nikolic Law Office
• Meggle Mljekara d.o.o. Bihać
• Marić & Co Law Office
• M:tel a.d. Banja Luka
• Messer BH GAS d.o.o. Sarajevo
• Natron-Hayat d.o.o. Maglaj
• Posao.ba/Development Studio d.o.o. Sarajevo
• PricewaterhouseCoopers d.o.o. Sarajevo
• ProCredit Banka d.d. Sarajevo
• Raiffeisen Banka d.d. BiH
• Robert Bosch d.o.o. - Predstavništvo u BiH
• Sarajevski Kiseljak d.d. Kiseljak
• Sisecam Soda Lukavac d.o.o. Lukavac
• SKF BiH d.o.o. Sarajevo
• SHP Celex a.d. Banja Luka
• UniCredit Banka d.d. Mostar
• Xella BH d.o.o. Tuzla
• Wolf Theiss
113
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 114
Vijeće stranih investitora
Ured VSI, kao i članice kompanije, žele se zahvaliti Američkoj agenciji za međunarodni razvoj
- USAID u BiH, koji su prepoznali važnost ove publikacije, te finansijski podržali izradu Bijele knjige
2012/13.
Posebnu zahvalu upućujemo šefu ureda EBRD-a u BiH, gospodinu Liboru Krkoški, na specijal-
nom doprinosu pri izradi poglavlja „Pregled poslovne klime u BiH – 2011/12“.
Također, zahvalu upućujemo osoblju USAID TAF projekta na posebnom doprinosu pri izradi sek-
cije „Porezi“.
114
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 115
9
BI J E L A K N JI G A
LIDERI I ČLANOVI TIMOVA
POSLOVNA REGISTRACIJA
Tim lider: Nihad Sijerčić – Karanovic & Nikolic
Bojana Bošnjak – London - Marić & Co
Nermina Hadžiosmanović - PricewaterhouseCoopers (PwC)
Aida Šahinagić - Raiffeisen Banka
Ivana Vragović – Karanovic & Nikolic
Bojana Vranješ - Advantis Broker
Senka Eminagić - International Finance Corporation (IFC)
Mirsad Čolaković – ArcelorMittal Zenica
POREZI
Tim lider: Mubera Brković - PricewaterhouseCoopers (PwC)
Alen Kišić - ProCredit Banka
Marica Đogić - UniCredit Banka
Ezmana Turković - Marić & Co
Ilinka Gavrilović - M:tel
Jelena Savić - M:tel
Džana Suljević - Imperial Tobbaco BH
Jasenko Hadžiahmetović - Raiffeisen Banka
Ivana Vragović – Karanovic & Nikolic
Zehra Obralija - Heidelberg Cement Group/Tvornica cementa Kakanj
Pero Bosnić – USAID TAF projekat
Sandra Kasalo Fazlić - Japan Tobacco International (JTI)
Senja Sertić – Xella BH
Aber Babić –Messer BH GAS
RADNO PRAVO
Tim lideri: Vildana Mandalović - Posao.ba i Džana Hromić – Marić & Co
Mirna Lalić – Karanovic & Nikolic
Vejsil Huremović - Sisecam Soda Lukavac
Elvis Goloman - Raiffeisen Banka
Sediha Riđešić Holjan – UniCredit Banka
Mirsad Čolaković – ArcelorMittal Zenica
Azra Uzunović – Heidelberg Cement Group/Tvornica cementa Kakanj
Branko Kecman - Advantis Broker
GRAĐEVINSKE DOZVOLE
Tim lider: Feđa Bičakčić – Karanovic & Nikolic
Aida Ibrulj - Sisecam Soda Lukavac
Sead Kovačević - Heidelberg Cement Group/Tvornica Cementa Kakanj
Slaven Dizdar - Marić & Co
Nataša Laketa – M:tel
115
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 116
Vijeće stranih investitora
OKOLINSKE DOZVOLE
Tim lider: Azra Sivro - ArcelorMittal Zenica
Sead Ćatić – Fabrika Cementa Lukavac
Izudin Neimarlija - Heidelberg Cement Group/Tvornica Cementa Kakanj
Mirela Burgić - Sisecam Soda Lukavac
Selma Demirović Hamzić - Marić & Co
Bojan Peulić – Karanovic & Nikolic
KONCESIJE
Tim lider: Stevan Dimitrijević – Karanovic & Nikolic
Amela Selmanagić - Wolf Theiss
Snežana Trubajić - Karanovic & Nikolic
Dženan Malović - International Finance Corporation (IFC)
Sead Pašić - Sisecam Soda Lukavac
Sead Kovačević - Heidelberg Cement Group/Tvornica Cementa Kakanj
Feđa Bičakčić - Karanovic & Nikolic
Emin Olovčić - Marić & Co
Branko Kecman - Advantis Broker
Benko Fatušić – Fabrika cementa Lukavac
ENERGETSKA EFIKASNOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Tim lider: Almir Bajtarević - Heidelberg Cement Group/Tvornica cementa Kakanj
Dženan Malović - International Finance Corporation (IFC)
Nevena Jevremović - Wolf Theiss
Amar Bajramović - Wolf Theiss
Feđa Bičakčić – Karanovic & Nikolic
Ademir Ćatović – Xella BH
Branko Kecman - Advantis Broker
Slaven Dizdar - Marić & Co
SUDSTVO
Tim lideri: Selma Demirović Hamzić i Višnja Dizdarević – Marić & Co
Ivana Vragović – Karanovic & Nikolic
Vejsil Huremović - Sisecam Soda Lukavac
Amela Selmanagić - Wolf Theiss
Mirsad Čolaković – ArcelorMittal Zenica
Ljiljana Mijić – M:tel
Emina Asotić - Raiffeisen Banka
IZVOZ
Tim lider: Nedžad Trako - Heidelberg Cement Group/Tvornica Cementa Kakanj
Sabina Dervišefendić – International Finance Corporation (IFC)
Saša Božić - Fabrika kreča Carmeuse Integral
Saša Kovačević - Sisecam Soda Lukavac
116
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 117
10
BI J E L A K N JI G A
REFERENCE
Centralna banka Bosne i Hercegovine
www.cbbih.com
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
www.vijeceministara.gov.ba
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Heregovine
www.mvteo.gov.ba
Direkcija za ekonomsko planiranje
www.dep.gov.ba
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine
www.hjpc.ba
Komisija Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo – UNCITRAL
http://www.uncitral.org
Vijeće Evrope
http://hub.coe.int/
Izvještaj Svjetske banke „Doing Business Report 2013“
www.doingbusiness.ba
EBRD Tranzicijski izvještaj za 2012. Godinu
www.ebrd.com/transitionreport
EU izvještaj o napretku za BiH 2012.
www.delbih.ec.europa.eu
Raiffeisen Research – Bosnia and Herzegovina Quarterly Economic Report
https://raiffeisenbank.ba/bhs/menu/view/446
117
Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 118
Bijela knjiga 2012/2013
Izdavač:
VSI – Vijeće stranih investitora BiH
Uredništvo:
Bojana Škrobić Omerović - izvršni direktor
Tea Kajan – asistent
Lektor:
Agencija za prevođenje Profis d.o.o. Sarajevo
Dizajn
Ekrem Kapić
DTP:
Proprint, Sarajevo
Tiraž:
750 kom
Improving the Business Environment in BiH
Vijeće stranih investitora - VSI
UNITIC Business Center
Fra Anđela Zvizdovića 1/11B
71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Telefon: +387 33 295 880
Fax: +387 33 295 889
Email: [email protected]
www.fic.ba

„ŠTA ČLANOVI NADZORNIH ODBORA I UPRAVA TREBAJU ZNATI

obrazac za prijavu

TROŠKOVI SAOBRAĆAJNIH NEZGODA U FBIH Problem

Voda – nemilosrdno rasipanje izvora života

ovdje. - Resursni centar civilnog društva

Upitnik za analizu obrazovanosti javnosti iz oblasti porodičnog zakona

28.11.2014 godine

Demistifikacija odgođenih poreskih obaveza i sredstava

JRM 2014 - Federalna uprava policije

žfbh-info 33.indd - Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine!!!!!!!!