close

Enter

Log in using OpenID

12. studenog 2014. Priopćenje Nadbiskupskoga duhovnog

embedDownload
45/2014
12. studenog 2014.
Priopæenje Nadbiskupskoga duhovnog stola o
susretu kardinala Josipa Bozaniæa s braniteljima
Kardinal je istaknuo da su branitelji ljudi koji imaju
vjerodostojnost, zbog toga što su svoje živote i zdravlje
darovali i izložili za plemenite ideale. Sada pak daju
jasan znak cijelom hrvatskom društvu. Potrebno je taj
znak shvatiti ozbiljno, a naroèito moliti za mudrost svih
odgovornih, za meðusobno uvažavanje i iskreni dijalog
Mons. Puljiæ podržao ribare na njihovu 19. susretu
Zadarski nadbiskup poželio je da se uèini potrebno u
regulativi kako bi se saèuvala vrijedna i duga hrvatska
ribarska tradicija koja je prehranila i egzistencijalno
osigurala mnoge naraštaje naših predaka, a sad je i ta
grana pred izazovima svoga isplativog preživljavanja
Priopæenje s redovitog zasjedanja BK BiH
Osvrnuvši se na opæe izbore u Bosni i Hercegovini,
biskupi potièu na što brže formiranje vlasti na svim
razinama u skladu s iskazanom izbornom voljom biraèa
Vatikan: Objavljene odredbe o odreknuæu biskupa
od službe
U nekim posebnim sluèajevima mjerodavna vlast može
smatrati nužnim zatražiti od biskupa da preda
odreknuæe od pastoralne službe, nakon što mu se, u
bratskom dijalogu, predoèe razlozi toga zahtjeva i
pomno saslušaju njegovi razlozi
Domovinske vijesti
Akcija "Kad èiniš dobro, èini dvostruko dobro"
Pula: Meðunarodni struèno-znanstveni skup o razvoju crkvenog
nakladništva u Istri
Sveæenièka rekolekcija u Zadru
Susret biskupa Košiæa i metropolita zagrebaèko-ljubljanskog
Sveæenièki dan Sisaèke biskupije
Predstavljena knjiga "Sveto Evanðelje po Mateju" Alekse Benigara
Središnja sveèanost proslave Dana KBF-a u Ðakovu
Sisak: Biskup Kekiæ o grkokatolicima u Hrvatskoj
Blagoslov novih prostorija Caritasa Dubrovaèke biskupije
Euharistijsko klanjanje u katedrali Sv. Stošije u Zadru
U Hlebinama predstavljen kalendar Varaždinske biskupije
Pogreb mons. Fabijana Veraje
Drugi planinarski križni put mladih Dubrovaèke biskupije
Crkva u Hrvata
Blagoslov obnovljene crkve Sv. Roka u Zemunu
Susret mladih Banjoluèke biskupije
Provincijal Vrdoljak primio visoko odlièje Republike Austrije
Inozemne vijesti
Papa predložio da ženidbene parnice budu besplatne
Susret europskih biskupa odgovornih za medije
Papa primio predstavnike Svjetskoga evangelièkog saveza
Novo Meðunarodno vijeæe FSR-a
Imenovanja u Rimskoj kuriji
Prilog dokumenti
Sveta hijerarhijska majka Crkva
Božja graðevina
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Predstojnica Krstièeviæ posjetila franjevce Bosne
Srebrene u Zagrebu
Zagreb, 30.10.2014. (IKA) - U èetvrtak 30. listopada Daria
Krstièeviæ, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan
Republike Hrvatske, obišla je Franjevaèki samostan sv. Ilije
i župu sv. Marije Anðeoske u Sesvetskoj Sopnici kod
Zagreba.
Tijekom obilaska novo useljenog samostana, gvardijan prof.
dr. fra Božo Lujiæ i župni vikar fra Stipo Karajica su
predstojnicu Krstièeviæ upoznali s pastoralno-duhovnim i
materijalnim stanjem u samostanu i župi i naglasili da župa
ima više od èetiri tisuæe vjernika u 1219 domaæinstava.
Najveæi broj župljana su prognani i izbjegli Hrvati iz BiH,
koji su u Hrvatsku doselili tijekom ratnih razaranja u BiH. U
župi se redovito održavaju susreti Hrvata iz Rame, Jajca,
Kotor Varoša, Posavine, te se po potrebi održavaju i drugi
kulturno-umjetnièki programi Hrvata iz BiH. U župi djeluju
tri župna zbora, Treæi franjevaèki red, FRAMA te
Humanitarno-karitativna udruga Kruh svetoga Ante.
Predstojnica Krstièeviæ zahvalila je franjevcima Bosne
Srebrene na svemu što su èinili i èine za Hrvate iz Bosne i
Hercegovine, koji su zbog ratnih strahota morali napustiti
svoje domove. "Ova crkva i ovaj samostan nisu samo mjesto
u kojem ostvaruju svoje duhovne i vjerske potrebe.
Samostan je i mjesto njihova okupljanja i susreta. Prostor
koji ih vezuje s njihovim rodnim krajem", rekla je Krstièeviæ.
Župa sv. Marije Anðeoske u Sesvetskoj Sopnici i Samostan
sv. Ilije u Zagrebu pripadaju franjevcima Provincije Bosne
Srebrene. U studenome 2000. godine zapoèeta je gradnja
župne crkve, pastoralno-kulturnog centra i uz nju samostana
i župne kuæe. U tijeku su graðevinski radovi na unutarnjem
ureðenju crkve i pristupnih putova.
Holywin u Vrbovcu
Održan predsaborski inicijalni susret mladih Bjelovarskokriževaèke biskupije
Vrbovec, 31.10.2014. (IKA) - U župi u Vrbovcu je u petak
31. listopada održan prvi predsaborski inicijalni susret
mladih Bjelovarsko-križevaèke biskupije. Biskupijski
povjerenik za mlade Zoran Grgiæ pozdravio je okupljene
mlade i zaželio im dobrodošlicu. Uslijedilo je predavanje
mons. Tomislava Rogiæa o povijesti nastanka Sabora
katolièke mladeži Gospiæko-senjske biskupije. Voditeljica
Ureda HBK za mlade Ivana Èogelja predstavila je "Vodiè
kroz bioetiku za mlade" i pozvala mlade da o toj temi
razgovaraju posebno sa svojim vršnjacima. Predstavila je i
božiænu akciju "Za 1000 radosti 2014." Hrvatskog Caritasa,
te je pozvala mlade da se ukljuèe u tu dobrotvornu akciju.
Biskupijski povjerenik za obitelj Milan Kerš pozvao je
mlade da se ukljuèe kao volonteri u pripremu za Drugi
nacionalni susret hrvatskih katolièkih obitelji koji æe se u
travnju 2015. održati u Rijeci. Uslijedilo je misno slavlje
koje je u župnoj crkvi predvodio mons. Rogiæ u
koncelebraciji s povjerenikom za mlade i ostalim
sveæenicima. Nakon mise mladi su u pastoralnom centru
izveli predstavu "Brat magarac" u kojoj su prikazali scene iz
života sv. Franje Asiškog.
.
2
12. studenog 2014. broj 45/2014
Akcija "Kad èiniš dobro, èini dvostruko dobro"
Pomoæ mladima koji nakon punoljetnosti izlaze iz
Caritasovih domova i djeci iz siromašnih obitelji
Zagreb, 3.11.2014. (IKA) - Caritas Zagrebaèke nadbiskupije
o svetkovini Svih svetih organizirao je akciju "Kad èiniš
dobro, èini dvostruko dobro" s ciljem prikupljanja
financijskih sredstva za pomoæ mladima koji nakon
punoljetnosti izlaze iz Caritasovih domova, kao i djeci iz
siromašnih obitelji u župama na podruèju Zagrebaèke
nadbiskupije.
Sugraðani su se u akciju mogli ukljuèiti kupnjom svijeæa ili
uplatom dobrovoljnog priloga. Svijeæe su se mogle nabaviti
od 29. listopada do 2. studenoga u Caritasu, na adresi Vlaška
36, na Caritasovim štandovima ispred groblja Mirogoj i
Miroševac, na Trgu bana J. Jelaèiæa, ispred katedrale te u
župama Zagrebaèke nadbiskupije.
Veliki doprinos provedbi akcije dala su 23 volontera, 23
zaposlenika, 13 korisnika te brojni sugraðani kupnjom
svijeæa i novèanim uplatama.
"Svjesni smo da neæemo moæi pomoæi cijelom svijetu, ali
smo sigurni da æemo pomoæi odreðenom broju djece i
mladih o èemu æemo izvijestiti javnost nakon završetka svih
planiranih aktivnosti. Upuæujem iskrenu zahvalnost svima za
svjedoèanstvo o tomu kako iskrena vjera snažno povezuje
žive i pokojne te nas potièe na plemenitost, dobrotu i
solidarnost", poruèila je ravnateljica nadbiskupijskog
Caritasa s. Jelena Lonèar.
Split: Završetak molitvene inicijative za neroðene "40
dana molitve za život"
Split, 3.11.2014. (IKA) - Misnim slavljem u kapeli Sv.
Josipa u Klinièkom bolnièkom centru Firule u Splitu u
ponedjeljak 3. studenoga završena je 40-dnevna molitva za
neroðene koja se odvijala na poticaj Mie Blajiæ iz Udruge
Betlehem iz Splita. Bio je to nastavak molitvene inicijative
koja je zapoèela poèetkom korizme i nastavila se do Duhova.
U jesenskom dijelu inicijative u razdoblju od 24. rujna do 2.
studenoga
molitvene
zajednice
Splitsko-makarske
nadbiskupije, bolnièko osoblje i bolesnici svakodnevno su
dva sata molili krunicu za prestanak pobaèaja u hrvatskim
bolnicama. Potom su slavili misu na tu nakanu, nakon koje
je slijedilo klanjanje pred Presvetim Oltarskim
Sakramentom. Na taj naèin Udruga Betlehem podržala je
molitvenu inicijativu "40 dana molitve za život", koja je
prvotno krenula s molitvom u Zagrebu na èelu s nacionalnim
voditeljem inicijative Antom Èaljkušiæem, a koja se prvi put
ove godine molila i pred splitskim rodilištem.
Koordinatorica molitve u Splitu bila je Ana Kovaèeviæ.
Buduæi da je ovo bila zajednièka molitva za iste ciljeve,
zaustaviti abortuse u hrvatskim bolnicama, iz organizacijskih
odbora obiju inicijativa veæ najavljuju nove zajednièke
projekte i nastavak molitve za iste nakane u korizmi sljedeæe
godine. Zajednièko misno slavlje za sve sudionike 40dnevne molitve predvodio je bolnièki kapelan don Tomislav
Topèiæ koji je po završetku pozvao svakog pojedinca da u
osobne svakodnevne molitve ukljuèi i molitvu za neroðene.
Istaknuo je plodonosnu suradnju ovih dviju inicijativa,
Udruge Betlehem i molitvene inicijative "40 dana molitve za
život" te ih potaknuo da zajednièkim udruženim snagama
nastave podupirati molitvenu inicijativu za prestanak
pobaèaja u hrvatskim bolnicama.
ika
Kringa: Deseta sveèana proslava sv. Huberta
Kringa, 3.11.2014.
(IKA) - Èlanovi Lovaèke udruge
"Golub" iz Tinjana zajedno sa župnim uredom u Kringi
organizirali su 3. studenoga deseto sveèano obilježavanje
spomendana sv. Huberta, zaštitnika lovaca. Nakon
okupljanja ispred župne kuæe lovci u odorama, predvoðeni
stjegonošama, sveèano su ušli u župnu crkvu Sv. Petra i
Pavla u Kringi. Misno slavlje predvodio je vlè. mr. Ilija
Jakovljeviæ, župnik u Fažani, u koncelebraciji i župnika
domaæina Stipana Bošnjaka.
Danas, povodom vašeg zaštitnika sv. Huberta želimo se svi
zajedno Bogu zahvaliti za vaše zajedništvo, rekao je
propovjednik. Vi ste prvotno meðusobno povezani, i to je
najdragocjenije, a onda je tu i vaša povezanost s prirodom.
Bog je sve stvorio, i sve stvoreno povjerio je èovjeku, da se
time služi i da to njeguje. Upravo vi ste posebno pozvani
raditi na održavanju ravnoteže meðu životinjskim vrstama,
ali i s prirodom. Stoga je važno da i sam èovjek bude
uravnotežen, da voli prirodu i životinje, i da se brine o
svemu stvorenju.
Znamo iz života sv. Huberta da je bio bogataš i plemiæ,
oženjen i otac, ali je postao i pustinjak, i sveæenik i biskup,
dapaèe svet, istaknuo je propovjednik. Njegov nam primjer
govori da kršæanin može i treba živjeti u svakom staležu i da
njegova vjera treba utjecati na njegov život. Sv. Hubert je u
lovu spoznao Boga, spoznao je Božji poziv. Kad mu se
objavio u svjetleæem križu koji mu je pokazao jelen, Hubert
je u tom znaku prepoznao poziv da svoj život posveti
Kristovu križu. Mogli bismo reæi: priroda i lov doveli su ga k
Bogu. Bog nam snažno progovara preko prirode, samo je u
toj prirodi potrebno znati èitati Božje znakove, poruèio je
propovjednik okupljenim lovcima. Neka vam Bog Stvoritelj
svega što postoji, po zagovoru sv. Huberta, udijeli da možete
biti dobri lovci, te vas èuvao u zajedništvu i bio vam na
pomoæi, zakljuèio je vlè. Jakovljeviæ. Veèer je nastavljena
druženjem uz prigodni domjenak.
Sveèana proslava sv. Huberta, na inicijativu Lovaèke udruge
Golub Tinjan, održava se desetu godinu za redom, svake
godine naizmjence u jednoj od tri župe koje se nalaze na
podruèju Opæine Tinjan, Kringa, Muntrilj i Tinjan.
U Splitu zapoèeo projekt "Biblio-akademije"
Split, 3.11.2014. (IKA) - "Biblio-akademija", projekt Centra
za cjeloviti razvoj koji podupire Ured za pastoral mladih
Splitsko-makarske nadbiskupije, zapoèeo je 3. studenoga u
studentskom domu "Kampus" u Splitu. Voditelj projekta je
glavni urednik izdavaèke kuæe Verbum mr. Petar Balta. Cilj
"Biblio-akademije", èitateljskog kluba za mlade, je cjelovita
formacija mladih ljudi, toènije, vraæanje dimenzije
zadovoljstva u èitanju, izgraðivanje osnova vlastitog
svjetonazora te stjecanje ispravnih okvira za životne odabire.
Susret je poèeo uvodnom rijeèi nadbiskupijskog povjerenika
za mlade don Mihaela Proviæa. Nakon molitve mr. Balta
pojasnio je naèin i pravila rada "Biblio-akademije" te
predstavio naslove koji æe se èitati, iz razlièitih podruèja i
izdavaèa.
Èlanovi kluba æe se okupljati jednom mjeseèno i u njega su
pozvani svi oni koji žele èitanjem kvalitetnih probranih
knjiga, kao i zajednièkim druženjem, pridonijeti cjelovitom
razvoju svoje osobnosti, bilo da se radi o studentima ili
onima koji su veæ završili studij. Takav program pokazao se
potrebnim jer sveuèilišna izobrazba danas uglavnom daje
struèna i specijalistièka znanja, dok suvremeni životni,
profesionalni i moralni izazovi zahtijevaju osobe cjelovite
formacije što ukljuèuje i intelektualnu i duhovnu i praktiènu
životnu dimenziju.
Domovinske vijesti
Sprovod don Stjepana Jeliniæa
Misu zadušnicu predvodio je biskup Uziniæ
Dubrovnik, 4.11.2014. (IKA) - Sprovod don Stjepana
Jeliniæa (1953. - 2014.), župnika župe sv. Srða i Baha u
Pridvorju i upravitelja župe sv. Nikole u Dubravci, održan je
4. studenoga na groblju Boninovo u Dubrovniku, a
neposredno prije misu zadušnicu u župnoj crkvi Sv. Petra na
Boninovu predvodio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ u
koncelebraciji s 50-ak sveæenika, uz župljane župa u kojima
je don Stjepan služio u svojoj 34-godišnjoj sveæenièkoj
službi.
Biskup je u propovijedi kazao da je don Stjepan bio èovjek
koji se nije libio odazvati Božjem pozivu, te se kroz
sveæenièko zvanje davati i darivati, istaknuvši: "Don Stjepan
nije iz Dubrovaèke biskupije. Došao je u ovu biskupiju kao i
mnogi drugi jer u ovoj tradicionalnoj sredini u kojoj Bog
sigurno vidi tolike mladiæe i djevojke kojima šalje poziv nije
našao one koji bi se tom pozivu odazvali. Ovozemaljske
brige, a puno puta zaokupljenost samih sobom i materijalnim
bogatstvom, ugušilo je poziv u mnogima. (...) I zato jer nije
Gospodin našao one koji bi mu se odazvali u ovoj biskupiji,
pokucao je na drugu stranu." Tražeæi uzroke nedostatka
sveæenika, upitao se: "Je li to što nema sveæenika iz ove
biskupije problem u tome što mi sadašnji sveæenici,
redovnici i redovnice, ne znamo na pravi naèin artikulirati
Božji poziv, ne znamo to Evanðelje koje propovijedamo sa
svojim stilom života, radošæu kojom ga prenosimo, rijeèima
koje upotrebljavamo, uèiniti privlaènim kako bi oni kojima
govorimo shvatili da je važno odazvati se na Gospodinov
poziv?" Kazao je da don Stjepan nije odustajao, veæ je do
kraja vjerno vršio svoju službu, prenoseæi Evanðelje onima
kojima je bio poslan, a to su vjernici Dubrovaèke biskupije.
Buduæi da je sprovod don Stjepana bio na spomendan sv.
Karla Boromejskog, biskup je donio i rijeèi ovog sveca, a
koje su upuæene sveæenicima: "Jesi li dušobrižnik? Nemoj
zbog toga zanemariti brigu o sebi. Nemoj se tako izdašno
drugima porazdijeliti da tebi ne bi od tebe ništa preostalo.
Treba da se sjetiš duša kojima si na èelu, ali tako da sebe ne
zaboraviš." Biskup je naglasio da je sv. Karlo mislio
prvenstveno na duhovnu dimenziju, jer ni sveæenik ne može
drugima donositi Gospodina, ako Mu se i sam ne otvori. Iz
svojih osobnih susreta s don Stjepanom, biskup je
posvjedoèio da je bio èovjek molitve koji se svakodnevno
otvarao Gospodinu, napose kroz molitvu èasoslova.
Posvjedoèio je da je, dok je navraæajuæi kod don Stjepana,
èesto ga znao zateæi upravo u crkvi u molitvi. Na kraju,
obratio se pokojniku: "Dragi Stjepane, uime Dubrovaèke
biskupije zahvaljujem ti za tvoje nesebièno služenje!"
Od don Stjepana uime sveæenika Dubrovaèke biskupije,
oprostio se mons. Petar Paliæ, generalni vikar Dubrovaèke
biskupije. Nakon što je predstavio don Stjepanov životni i
sveæenièki put, kazao je da je sveæenièki život otajstvo u
koje je sveæenik uronjen po sakramentu svetog reda i koje
zahvalno prima i koje iz dana u dan oblikuje njega samoga.
Istaknuo je da je don Stjepan bio èovjek molitve,
posvjedoèivši: "Kad sam na dan njegove smrti uzeo njegovu
torbu i izvadio njegov èasoslov, na èasoslovu se vidjelo da
ga je don Stjepan èesto upotrebljavao. I dok je ležao u
bolnici, u stanju u kojem nije mogao moliti, tražio je da mu
se donese èasoslov." Mons. Paliæ je kazao da "danas
Gospodinu zahvaljujemo za sve trenutke don Stjepanova
života, osobito za trenutke naviještanja Radosne vijesti i
slavlja sakramenata i njegovo služenje vjernicima
Dubrovaèke biskupije." Potaknuo je vjernike da dopuste da
tugu i beznaðe u njima pobijedi svjetlo vjere u Uskrsnuæe i
vjeèni život u nebeskoj proslavi.
Nakon euharistijskog slavlja, biskup, sveæenici, redovnici,
12. studenog 2014. broj 45/2014
3
Domovinske vijesti
redovnice i župljani župa u kojima je svoju službu vršio don
Stjepan, uputili su se prema groblju, gdje je, uz obredne
molitve, u grobnicu sveæenika Dubrovaèke biskupije
položen lijes, dok su ga njegova braæa sveæenici preporuèili
nebeskoj majci Mariji pjevajuæi "Salve Regina".
Don Stjepan Jeliniæ preminuo je u petak 31. listopada u
Dubrovniku, u 61. godini života. Rodio se 23. prosinca 1953.
godine u Meðuriæu (u današnjoj Požeškoj biskupiji), od oca
Petra i majke Marije Štrban. Puèku školu pohaðao je u
Vranovcima, gimnaziju u Zagrebu i Ðakovu, a teologiju u
Ðakovu i Splitu. Zareðen je za sveæenika 27. lipnja 1981. u
Splitu.
Od 1981. godine bio je kapelan u Korèuli. Nakon tri godine
imenovan je župnikom u župi Ploèice u Konavlima. Tu ga je
zatekla srpsko-crnogorska okupacija. Kako je od 30. rujna
1991. do studenoga 1992. cijela župa bila okupirana, župnik
i župljani su bili u progonstvu. Pred Božiæ 1992. prognanici
su se poèeli vraæati u spaljene i opustošene domove, a s
njima se vratio i župnik. Sanirao je ošteæene i opustošene
crkve i župnu kuæu. U rujnu 1993. godine premješten je na
Korèulu gdje je upravljao župama Smokvica i Èara. U rujnu
1996. imenovan je župnikom u župi Ponikve na Pelješcu
gdje ostaje najdulje do 2012. godine, kada biva premješten u
Pridvorje i Dubravku.
Karlobag sveèano proslavio blagdan sv. Karla
Boromejskoga
Karlobag, 4.11.2014. (IKA) – U kapucinskoj samostanskoj
crkvi Sv. Josipa, koja služi kao župna, sveèanom misom
Karlobag je u predveèernim satima 4. studenoga, na blagdan
sv. Karla Boromejskoga, proslavio nebeskog zaštitnika svoje
stare podvelebitske župe, osnovane oko 1680., takoðer i
zaštitnika grada i opæine Karlobag. Ujutro su gradska i
opæinska izaslanstva položila vijence pred spomenikom
palima u Domovinskom ratu i kroz povijest za Hrvatsku na
starom gradskom groblju Sv. Karla, te zapalila svijeæe, a
župnik i gvardijan fra Josip Griviæ izmolio je molitvu za
pokojne te podijelio odrješenje za mrtve. Popodne je
slavljena sveèana koncelebrirana misa. S trojicom kapucina,
fra Josipom, fra Antom Pervanom, kapucinom sa splitskog
Pojišana i fra Mirkom Vargom – Ljubiæem, èetvoricom
sveæenika iz Zadra, jednoga iz Gospiæa, te dvojicom dekana,
gospiækog Milu Èaènèara i senjskoga Silvija Milina,
euharistijsko slavlje predvodio je i propovijedao fra Jure
Šarèeviæ, provincijal hrvatskih kapucina. U propovijedi pred
punom crkvom govorio je o sv. Karlu Boromejskom kao
èovjeku svoga vremena, koji je po svom istanèanom osjeæaju
za socijalnu pravdu u vremenu društvenih nejednakosti 16.
st., bio korak ispred svoga vremena. Istaknuo je njegove
ljudske i sveæenièke kreposti, osobito izrazitu socijalnu
osjetljivost prema onima koji su bili potrebiti tjelesne i
duhovne okrepe. Vjernike je pozvao da svojim svjedoèkim
životom i djelovanjem po uzoru na svetog milanskog
nadbiskupa i oni utjeèu na promjenu svoga života, a time i
svijeta oko sebe, kao što je u svoje doba i sv. Karlo mijenjao
i sebe i svoje vrijeme.
Kapucini su u Karlobagu od 1710. sagradili samostan Sv.
Josipa, a brzo im je na upravljanje povjerena i gradska župa.
Upravljaju i okolnim podvelebitskim župama Cesarica,
Prizna, Lukovo Šugarje, a prošle 2013. godine proslavili su
300. obljetnicu svoje nazoènosti u tom podvelebitdskom
gradiæu, u koji su, zajedno sa širom okolicom ovog dijela
Like, oživili vjeru, unijeli duh nove pobožnosti, napose
prema Majci Božjoj.
4
12. studenog 2014. broj 45/2014
ika
Pula: Meðunarodni struèno-znanstveni skup o razvoju
crkvenog nakladništva u Istri
Pula, 4.11.2014. (IKA) - U Puli je u utorak 4. studenoga
održan meðunarodni struèno-znanstveni skup "Ishodište
tiskane rijeèi, 155 godina tiskarstva u Istri (1859. - 2014.)".
Skup je održan u velikoj dvorani Gradske knjižnice i
èitaonice Pula, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture
Republike Hrvatske i Grada Pule.
Susret je zapoèeo uvodnim pozdravima predstavnika
organizatora: Nele Naèinoviæ, uime Gradske knjižnice i
èitaonice Pula, dr. sc. Elvisa Orbaniæa ispred Državnog
arhiva u Pazinu, Davida Runco i Sreèka Vilhara iz Središnje
knjižnice u Kopru. Uime Grada Pule skupu se obratila
pomoænica proèelnika Upravnog odjela za kulturu Lidija
Musi.
Na isteku smo godine u kojoj obilježavamo znaèajne
obljetnice u kulturnoj prošlosti Istre druge polovice 19.
stoljeæa. Godine 2014. navršava se znaèajna obljetnica
utemeljenja prve tiskare koja je pokrenula tiskarstvo i
nakladništvo na podruèju Istre, bila je to tiskara obitelji
Coana u Rovinju.
U ovoj godini ujedno se navršava i 145 godina pokretanja
tiskarske djelatnosti u Puli, utemeljenjem prve tiskare
Seraschin 1869. godine. Tiskara Seraschin znaèajna je i po
objavljivanju prve publikacije na hrvatskom jeziku u Puli,
knjižice Pravila Èitaonice u Pulju iz 1870. godine.
S Pravilima povezana je i treæa obljetnica kojom se u 2014.
zaokružuje kulturna povijest Istre, a to je 145. obljetnica
utemeljenja prve hrvatske èitaonice u Puli koja 1869. poèinje
djelovati kao središte hrvatskih preporodnih ideja, prosvjete i
kulture, podsjetila je na poèetku skupa ravnateljica Gradske
knjižnice i èitaonice Pula Nela Naèinoviæ.
Prvo izlaganje "Tisak i društveni razvoj" održao je dr. Josip
Stipanov iz Zagreba. O društveno-povijesnom kontekstu
poèetka tiskarske djelatnosti u Istri govorio je dr. Marino
Manin iz Zagreba u predavanju pod naslovom "Istra u drugoj
polovici 19. stoljeæa: izmeðu statiènosti provincijskog života
i
dinamike
modernizacije".
Marino
Budicin,
dogradonaèelnik Rovinja, održao je izlaganje na talijanskom
jeziku pod naslovom "La tipografia rovignese dei Coana
nella temperie politico-culturale di Rovigno e dell'Istria della
seconda meta del secolo XIX e dei primi decenni di quello
seguente" u kojem je predstavio prvu modernu tiskaru u Istri
pod nazivom Prima Tipografia Istriana, poznatija kao tiskara
obitelji Coana, utemeljena je u Rovinju 1859. godine. S
aspekta razvoja kulture tiskarstva u Hrvatskoj, tipografija
obitelji Coana predstavlja ishodište kontinuiranog razvoja
tiskane rijeèi u Istri, otvorivši put zavièajnom nakladništvu,
produkciji knjiga i prvih periodièkih publikacija koje
dokumentiraju lokalnu povijest, politiku i kulturu. Mag.
Peter Štoka iz Kopra predstavio je poèetke tiskarske
povijesti u Kopru, te prikazao daljnji povijesni razvoj
tiskarstva u tom istarskom gradu.
Vlè. mr. Ilija Jakovljeviæ župnik u Fažani i pridodani sudski
vikar, obradio je temu "Razvoj crkvenog nakladništva u
Istri", naglasivši kako je najznaèajniji poèetni obol tiskarstvu
na hrvatskom jeziku, kako onih religiozne-vjerske tematike,
tako društveno-kulturne, dao biskup Juraj Dobrila.
Najvažnija knjiga za Hrvate u Istri u 19. stoljeæu je bio
molitvenik "Otèe, budi volja tvoja" iz 1854. godine biskupa
Jurja Dobrile, tiskan u Trstu, koji je i danas uz odreðene
promjene u liturgijskoj upotrebi, naglasio je vlè. Jakovljeviæ.
Molitvenik "Otèe, budi volja tvoja" i "Naša sloga",
zahvaljujuæi biskupu Dobrili i drugima postali su sastavni
dio izgraðivanja nacionalnog identiteta u Istri. Prva èetiri
izdanja molitvenika dao je tiskati sam biskup Dobrila.
Poslije je brigu za izdanje tog molitvenika preuzela
ika
"Bratovšæina hrvatskih ljudi u Istri" te je tiskala 5 izdanja, a
potom ulogu izdavaèa preuzima Društvo sv. Mohora za Istru
na èelu s Božom Milanoviæem. Molitvenik je doživio
odreðene preinake ali i dalje izlazi te se koristi u našim
župama. List "Naša sloga" odigrao je takoðer znaèajnu ulogu
u prosvjetiteljskom i politièkom radu meðu istarskim
Hrvatima. Na jugu Istre znaèajnu ulogu na kraju 19. stoljeæa
i poèetkom 20. imat æe Društvo sv. Æirila i Metoda za Istru,
èiju su èlanovi bili i sveæenici, rekao je predavaè, te kao
primjer naveo èinjenicu da je godine 1894. Društvo u tiskari
Seraschin u Puli, na hrvatskom jeziku, tiskalo "Pravila
družbe sv. Æirila i Metoda za Istru". Svakako najznaèajniji
impuls hrvatskog katolièkog izdavaštva u poèecima
tiskarstva na tim podruèjima dolazio je iz Pazina. Pazin je
poèetkom 20. stoljeæa postao važno žarište Hrvatskoga
katolièkog pokreta. Meðu najistaknutije sveæenike spada
beramski župnik Josip Grašiæ. Pod njegovim vodstvom
osnovano je 2. kolovoza 1910. "Tiskovno društvo", a nakon
godinu dana, 3. rujna 1911., pod pokroviteljstvom biskupa
Antuna Mahniæa "Tiskovno društvo" osnovalo je svoju
tiskaru s ciljem pokretanja katolièkog tiska. Neumorni
istarski sveæenici (Hrvati i Slovenci) nisu se posve dali
slomiti od iredentizma i fašizma, te su godine 1924. osnovali
Društvo sv. Mohora za Istru kao crkveno-kulturnu ustanovu
s naglaskom na širenje tiska na hrvatskom jeziku. Glavni
nositelj ideje je bio veæ spomenuti beramski župnik Josip
Grašiæ, koji je izabran i za predsjednika, tajnik i blagajnik je
postao Božo Milanoviæ, koji æe zapravo društvo i voditi sve
do 1947. kad æe ga komunistièke vlasti zabraniti (28.
kolovoza 1947.), nakon ubojstva vlè. Miroslava Bulešiæa u
Lanišæu. Prvo izdanje društva bio je kalendar "Danica", a
potom "Gospodarska èitanka", "Hrvatska istarska
pjesmarica", "Uzor selo". "Tri pripovijetke" i druga. U
razdoblju talijanske okupacije Društvo sv. Mohora za Istru
tiskalo je 58 knjiga, u što ne spadaju molitvenici.
Društvo je svake godine za vrijeme talijanske okupacije slalo
u Istru od 10 do 12 tisuæa knjiga i tako je u razdoblju od 15
godina dostavilo u Istru oko 180 tisuæa knjiga. Mons. Božo
Milanoviæ 1945. s novim vlastima pokušao je dogovoriti
izdavanje kalendara Danica i Prve poèetnice, koju je Oblasni
odbor odmah po tisku u cijelosti prodao kao stari papir.
Pedesetih godina bilo je nekih nastojanja i manjih uspjeha u
izdavanju katolièkog tiska, no obnova istarskog crkvenog
izdavaštva se dogaða tek 1972. godine kad mons. Antun Hek
izdaje ponovo kalendar Danica. Takoðer poèinje izlaziti i
Biskupijski vjerski-informativni-kulturni list "Ladonja".
Pokrenuo ga je mons. Hek u Zagrebu, isprva je izlazio od
lipnja do listopada 1972. u obliku listiæa kao prilog
obiteljskoga èasopisa Kana, u izdanju Kršæanske sadašnjosti.
Ponovno je pokrenut 1981., u urednièkom vijeæu bili su
mons. Hek i vlè. Sergije Jeleniæ, a prvi je broj, na 12
stranica, objavljen za Božiæ te godine. U poèetku se tiskao u
Zagrebu u Kršæanskoj sadašnjosti, potom u Pazinu.
Još jedan znaèajni element u istarskom crkvenom izdavaštvu
je Istarsko književno društvo (IKD) "Juraj Dobrila", kao
nasljednik, od 1981. godine, Istarskog književnog društva
Svetog Æirila i Metoda iz Pazina. U arhivu IKD pohranjeno
je vrlo važno gradivo za prouèavanja novije istarske
povijesti: 31 godište Naše sloge, sva godišta Puèkoga
prijatelja, Istre i Istarskoga lista te prilièno bogat arhiv iz
razdoblja talijanske vlasti. Tu se èuva i osobna arhiva B.
Milanoviæa, sjemenišni arhiv, te knjižnica bogata naslovima
povezanima s Istrom.
Godine 1995. osnovano je Dionièko društvo za nakladnièku
i grafièku djelatnost "Josip Turèinoviæ", koje se tada
pojavljuje kao izdavaè Istarske Danice, Ladonje i drugih
izdanja. Crkva u Istri danas ima svoju nakladnièku kuæu i
Domovinske vijesti
skromniju tiskaru. Vjerujem da æe uspjeti opstati, zakljuèio
je vlè. Jakovljeviæ.
Josip Šikliæ, ravnatelj pazinske srednje škole, govorio je o
nakladnièkoj i tiskarskoj djelatnosti u Pazinu opæenito kroz
100 godina, od 1910. - 2010. godine.
Sljedeæi intervent održao je dr. Bruno Dobriæ iz Pule koji je
izložio "Utjecaj austrougarske Ratne mornarice na razvoj
nakladništva i tiskarstva u Puli od 1870. do 1918. godine", u
godinama kada je Pula bila glavna austrougarska ratna luka i
kao grad u znaèajnoj ekspanziji.
Nadia Bužleta prikupila je i izložila pojedinosti o
"Višejeziènoj tiskarskoj produkciji pulskih tipografija u
drugoj polovici 19. i prvim desetljeæima 20. stoljeæa".
Pretposljednje izlaganje održala je ravnateljica Naèinoviæ, a
govorila je o Prvoj hrvatskoj èitaonici u Puli, koja je
otvorena prije 145 godina.
Posljednje izlaganje skupa, kao rezultat istraživanja Hendi
Hrelja iz Pazina, bilo je na temu "Tiskarstvo u Istri u drugoj
polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeæa prema podacima iz
arhivskoga gradiva".
Biskup Kutleša posjetio Kuæu milosrða u Majmajoli
Majmajloa, 4.11.2014. (IKA) - Poreèki i pulski biskup
Dražen Kutleša posjetio je 4. studenoga u pratnji ravnatelja
dijecezanskog Caritasa preè. Željka Zeca, vlè. Vladimira
Briziæa, vicekancelara Biskupije i tajnice Caritasa Marice
Milotiæ, Kuæu milosrða u Majmajoli. Za obiteljskim stolom
biskup je razgovarao s djecom koja tamo žive, upitavši
svakog ponaosob ima li neku želju. Dok su neki poželjeli
posebnu boju zidova u sobi, drugi su izrazili želju za novom
opremom sportskog igrališta, a s velikim oduševljenjem
prihvaæen je i prijedlog odlaska na jednodnevni snježni izlet
na Platak. Voditeljica Kuæe Anka Dušanek i odgojitelji
predoèili su potrebu obnove fasade i drugih graðevinskih
radova, prvenstveno u cilju bolje energetske uèinkovitosti,
za što je reèeno da æe biti stavljeno meðu prioritetne zahvate
u dijecezanskom planu materijalnih obnova graðevina.
Nakon što su se djeca vratila svojim dnevnim aktivnostima,
voditeljica i struèno osoblje upoznali su mons. Kutlešu sa
životom djece u kuæi te sa perspektivama njihova
osamostaljivanja nakon punoljetnosti kada napuštaju Kuæu
milosrða.
U kuæi trenutaèno boravi osmero djece: troje
osnovnoškolaca, te petero srednjoškolskog uzrasta. Djeca u
Kuæu milosrða dolaze rješenjem Centra za socijalnu skrb, a
potjeèu mahom iz obitelji koje se o njima, iz raznih razloga,
nisu mogle adekvatno skrbiti. Odgojitelji su na kraju posjete
uruèili biskupu i ravnatelju Caritasa prigodne darove.
U Kuæi milosrða skrbe o djeci bez odgovarajuæe roditeljske
skrbi u dobi od 6 do 18 godina i to u okviru smještaja,
odgoja, praæenja obrazovanja, njege, brige o zdravlju,
prehrane, odijevanja, održavanja osobne higijene, usluga
organiziranog provoðenja slobodnog vremena i radnih
aktivnosti.
Kuæu je Caritasu darovao Denis Jelenkoviæ. Godine 2005.
mons. Ivan Milovan blagoslovio je Kuæu milosrða èime je
oznaèen završetak radova, opremanje objekta i završetak
prve etape edukacije djelatnika. Prvi korisnici stigli su u
Kuæu u srpnju 2007. godine.
Maksimalni kapacitet Kuæe je desetero djece. Za svako se
dijete izraðuje individualni program rada. Pri izradi
programa sudjeluju èlanovi struènog tima Kuæe, roditelj ili
staratelj te djelatnici Centra za socijalnu skrb.
12. studenog 2014. broj 45/2014
5
Domovinske vijesti
Kardinal Bozaniæ primio veleposlanicu Kraljevine
Nizozemske
Zagreb, 5.11.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ primio je u srijedu, 5. studenoga u
Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu, u nastupni posjet
veleposlanicu Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj
Ellen Berends, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke
nadbiskupije.
Proteklih godina Berends je obnašala dužnosti veleposlanice
Kraljevine Nizozemske u Kinshasi i Brazzavilleu (DR
Kongo), te stalne predstavnice Kraljevine u Vijeæu Europe u
Strasbourgu.
Sveæenièka rekolekcija u Zadru
Dr. Bodrožiæ održao predavanje "Euharistija u životu
sveæenika: zajedništvo, služenje, poslanje"
Zadar, 5.11.2014. (IKA) - Tema sveæenièke rekolekcije
zadarskog prezbiterija u srijedu 5. studenoga u dvorani
sjemeništa Zmajeviæ u Zadru bila je "Euharistija u životu
sveæenika: zajedništvo, služenje, poslanje", koju je izlagao
dr. Ivan Bodrožiæ, profesor KBF-a u Zagrebu. Temeljem
ulomka iz Matejeva evanðelja (Mt 20,20-27) koje opisuje
situaciju meðu apostolima i Isusovo rješavanje spora (želja
Zebedjevih sinova da budu prvi uz Isusa i Isusovo pitanje
"Možete li piti èašu koju æu ja piti"), dr. Bodrožiæ je tumaèio
euharistiju i sveæenika u svjetlu communio, diakonie i
missio: zajedništva, služenja i poslanja. "Zebedejevi sinovi
htjeli su biti prvi uz Isusa, ne u poslu i poslanju, nego u èasti.
Ne u služenju, nego u gospodovanju. Umjesto bratskog
zajedništva, uèinak je meðu apostolima bio gnjev, svaða,
razdor", upozorio je dr. Bodrožiæ, potaknuvši sveæenike da
sagledaju sebe pred Uèiteljem, ne zavaravajuæi se da je
sadašnji naraštaj bolji od apostola. I nas muèi ambicija,
zavist, ljubomora, svaða, jal i razdor, nedostatak Duha i
duhovnosti. "To nam zastire pravi pogled na Isusa, kao i
apostolima tada, koji nisu uoèavali njegovo poslanje i cilj
djelovanja, nisu razumjeli sredstva koja je izabrao, niti su
bili svjesni uèinaka o kojima je govorio. To je govor o èaši
suoblièenja Gospodinu i njegovoj muci koja nas hrani, kao
što je hranila apostole i vjernike spremnošæu na muèeništvo.
Zato je euharistija u prvoj Crkvi bila hrana i piæe muèenika",
rekao je dr. Bodrožiæ, istaknuvši da Isusovo pitanje "Možete
li piti èašu koju æu ja piti" sadržava kriterije koji su
pokazivali njihovu sposobnost prema kojoj im je mogao
udovoljiti zahtjevu. "Nisu razumjeli da se radi o èaši
muèeništva. Nisu znali što ištu ni što govore kad su rekli da
je mogu piti. U njima je ambicija bila tako jaka i ponos
velik, da ih je navelo da kažu da mogu piti. A onaj tko zna
piti èašu Gospodnju, zna i može vršiti njegovo poslanje,
služiti na pravi naèin", rekao je dr. Bodrožiæ. Umjesto da
gaje svijest o Isusovu poslanju, uèenici su izabrali
ambicioznost i provoðenje vlastitog plana, a ne Kristova.
"Ispunjenje Kristova služenja dogodilo se u pashalnom
otajstvu koje slavimo u euharistiji. On se ponizio, postao
poslušan do smrti na križu, i Bog ga je zbog toga uzvisio.
Euharistija nije jedna od tolikih Božjih komunikacija, nego
je communicatio par excellence koja vodi u cjelovito
zajedništvo, communio meðu osobama koje se vole.
Euharistija je punina duhovskog dogaðaja i poslanja Duha
Svetog. U njoj se izvršuje svako posveæenje jer Duh Sveti,
kao nekad u Mariji, izvodi Isusovo utjelovljenje u hostiji. U
euharistiji je vrhunac i punina poslanja – missio. Duh je
pozvan da nas uvede u svu istinu, da nam pokaže koliko nas
Otac voli, da nas oživi, pritjelovi Kristu. To se dogaða
upravo u tom neizrecivom otajstvu", rekao je dr. Bodrožiæ.
Sveæenike je potaknuo da se zapitaju kakvo je i na èemu se
6
12. studenog 2014. broj 45/2014
ika
temelji njihovo zajedništvo; je li to zajedništvo kad treba
zaigrati nogomet ili su kadri utjecati jedni na druge, biti
zajednièari tuðih ideja, planova, inicijativa, rješenja.
Upozorio je na klaniranje, stvaranje vlastitih istomišljenika
za privatne interese, iskljuèivanje iz zajednièkih crkvenih
inicijativa. "Klanove najèešæa stvaraju tzv. privatnici u
Crkvi. Takvog klaniranja je bilo i u prvoj Crkvi i s njim se
morao energièno suoèiti i Pavao. Vjernici su se dijelili na
Pavlove, Petrove, Apolonove, ovisno od toga koji je od
apostola prvi negdje prošao. Pavlov odgovor je cjelovito
euharistijski: svi smo zajednièari jednog kruha i kaleža, iste
žrtve. Najveæi oblik zajedništva je krvni. Sklapajuæi savez s
ljudima, Bog nas je doveo do saveza u punini koji je
sklopljen u krvi Kristovoj", rekao je dr. Bodrožiæ. Poželio je
da služenje sveæenika jedan drugome bude nalik onome što
Krist ostvaruje u euharistiji: dati život jedan za drugoga.
"Kažemo da smo braæa sveæenici. Je li naše služenje samo
priskoèiti u pomoæ kada treba reæi misu, ili je služenje? Nije
dovoljno zamijeniti kolegu u nekoj prigodi, preuzeti feštu,
tehnièki pomoæi, da bismo se smatrali nasljedovateljima
apostolskog zajedništva i štovateljima euharistije. Euharistija
je davanje krvi, infuzija zdrave krvi u organizam svakoga od
nas, da nas proèisti. Dajemo li krv jedan za drugoga ili
širimo zlu krv? Dajemo li život dajuæi krv za druge, ili
drugima oduzimamo život stvarajuæi od njih ljude bez
osobnosti i Kristove krvi u sebi", upitao je dr. Bodrožiæ,
poruèivši da sveæenik koji se hrani euharistijom treba živjeti
zajedništvo koje ga tjera da i na vani, u odnosu sa
sveæenicama i svijetom, postaje kruh koji se lomi, daje i
služi drugima, koji se osjeæa poslanim za druge, kao što je i
Kristovo tijelo položeno za sve ljude.
Misa "za one koje ne podnosimo i koji ne podnose nas"
Dubrovnik, 5.11.2014. (IKA) - Redovnici, redovnice i
vjernici laici okupili su se u srijedu 5. studenoga u kapelici
Službenica milosrða na Pilama u Dubrovniku kako bi slavili
misu na nakanu "za one koje ne podnosimo i koji ne podnose
nas", a u povodu skorog poèetka Godine posveæenog života.
Misu je predvodio proèelnik Vijeæa za posveæeni život
Dubrovaèke biskupije fra Stanko Dodig, a koncelebrirali su
fr. Nikola Leopold Noso i o. Pero Mijiæ-Barišiæ. Liturgijsko
pjevanje animirala je s. Mila Majiæ za orguljama.
Fra Stanko pozdravio je sve okupljene, a osobito laike koji
prate posveæene osobe svojim molitvama. Naveo je i glavni
razlog zbog kojeg su se svi okupili na ovoj misi, a to je
pomirenje "jer ne možemo zapoèeti Godinu posveæenog
života dok smo u meðusobnim sukobima". Podsjetio je da
mogu postojati sukobi unutar jedne zajednice ili meðu
zajednicama, unutar jedne obitelji ili meðu obiteljima.
Podsjetivši kako su se na svetkovinu Svih svetih i Dušni dan
"palile svijeæe na grobovima pokojnika, ne tako da bi
oèajavali ili tugovali, nego kao znak vjere preminulih ljudi,
zbog èega smo im i ukrašavali grobove cvijeæem i molili za
njih", propovjednik je istaknuo kako bi bilo dobro "i za ljude
oko nas zapaliti svijeæu, iskazati im znak pažnje i za njih se
pomoliti". Zna se, naime, dogoditi da od neke braæe ili
sestara odvraæamo glavu, da ih gledamo s prezirom ili nešto
slièno, a to nije dobro. Zato je ova misa prigoda da
preispitamo i te odnose i pomolimo se za one s kojima nam
je teško komunicirati u svakodnevnom životu, rekao je fra
Stanko. Nakon misnog slavlja vjernici su se nastavili družiti
u blagovaonici.
.
ika
Susret biskupa Košiæa i metropolita zagrebaèkoljubljanskog
Sisak, 5.11.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
primio je u srijedu 5. studenoga u Velikom Kaptolu,
Biskupijskom ordinarijatu u Sisku metropolita SPC
zagrebaèko-ljubljanskog Porfirija (Periæa). U srdaènom
razgovoru biskup Košiæ i metropolit Porfirije razmijenili su
iskustva u svrhu unapreðivanja suradnje izmeðu dviju
sestrinskih Crkava, a izmeðu ostalog dotaknuto je i pitanje
zajednièke organizacije Molitvene osmine za jedinstvo
kršæana, u sijeènju 2015. godine. Nakon susreta biskup i
episkop posjetili su i fontanu "Djeèja Igra" autorice Sišèanke
Garbrijele Kolar, gdje ih je o smještaju i zbrinjavanju
kozaraèke djece, kojoj je ovaj spomenik i posveæen,
informirao Lojzo Butorac. On je tom prigodom istaknuo
veliku ulogu Sišèana i Katolièke Crkve u zbrinjavanju ratne
siroèadi tijekom 1942. i 1943. godine. Na kraju, episkop je
obišao i katedralu Uzvišenja sv. Križa.
Rijeka: Misa sa zazivom Duha Svetoga za poèetak nove
akademske godine
Rijeka, 5.11.2014. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ
predvodio je 5. studenoga u katedrali Sv. Vida sveèano
misno slavlje sa zazivom Duha Svetoga za poèetak nove
akademske godine. Suslavili su predstojnik rijeèke Teologije
dr. Božidar Mrakovèiæ, povjerenik za sveuèilišni pastoral
Rijeèke nadbiskupije vlè. Velimir Martinoviæ i brojni
sveæenici. Liturgijsko pjevanje predvodio je Nadbiskupijski
zbor mladih.
Okupljenim studentima, koji su do posljednjeg mjesta
ispunili rijeèku prvostolnicu, nadbiskup je na poèetku
propovijedi kazao kako æe se onima, koji po završetku
studija ne uspiju pronaæi posao, sav trud možda uèiniti
uzaludnim. Tako su se osjeæali i Šimun Petar i njegovi ribari
kojima su mreže nakon cjelonoænog ribarenja bile prazne.
"Uspjeh i neuspjeh sastavnice su ljudskog života. Zbog toga
se s jednim i drugim moramo ispravno nositi jer se, u
protivnom, podjednako loše mogu odraziti na naš daljnji
život." U nastavku je razoèaranost neuspjehom opisao
"praznim mrežama" zbog kojih su ribari bili zabrinuti za
egzistenciju i u tom stanju ih je Isus zatekao. Najprije je
uzeo Petrovu praznu laðu kao simbol neuspjeha, kako bi iz
nje progovorio o uspjehu. "U raznim prilikama Isus je kao
polazište svoga nauèavanja uzimao ljudske neuspjehe želeæi
tako pokazati kako se i na njima može uèiti i prihvaæati ih za
nove pokušaje. Tako je shvaæao i križ pozivajuæi ljude da ga
uzmu i otkriju kako se po njemu može uskrsnuti na novi
život."
Neuspjesi nisu izgovor da se ne pokuša ponovno, rekao je
nadbiskup. Kao primjer naveo je pune mreže nakon što su
ribari sa Šimunom poslušali Isusove rijeèi. Takoðer, Isus im
je poruèio i da mreže bace "na drugu stranu" èime nas potièe
da se ne bojimo tražiti nove metode i putove kako bi došli do
željenog cilja. Isus od svakog èovjeka traži kreativnost i
stvaralaštvo. "Ne èudi što je upravo zapadna kultura
inspirirana evanðeljem i kršæanskom vjerom koja je na
njemu utemeljena, u današnjoj povijesti pokazala kao
najkreativnija i zbog toga i najplodonosnija kad je rijeè o
novim otkriæima i dostignuæima."
U nastavku je istaknuo kako nas i Abrahamov odlazak iz Ura
Kaldejskog u pustinju podsjeæa na duhovnu slobodu èovjeka
koja ne ovisi o civilizacijskim dostignuæima. Abraham je
shvatio da u civilizaciji može imati sve, ali i izgubiti sebe.
Bog i nama danas upuæuje isti poziv kao i Abrahamu. Poziva
nas da postanemo putnici vjere, putnici slobode i tražitelji
Domovinske vijesti
smisla. Na slièan naèin mnogi, posebno mladi, èuju i slijede
taj glas. Kao primjer nadbiskup je naveo troje mladih koji su
ovoga ljeta ostavili sve kako bi slijedili Božji glas.
"Ne zaboravimo, uspjesi i neuspjesi mogu nas podjednako
zarobiti, podjednako sputati, podjednako nam oduzeti
stvaralaèki polet i ubiti u nama volju za traženjem višeg
smisla života, života dostojnijeg èovjeka." Akademsku
zajednicu potaknuo je da nova akademska godina bude i
vrijeme abrahamove borbe za oèuvanjem istinske slobode
duha i time ljudskog dostojanstva u svijetu koji nam sve to
svojim zamamnostima i lažnim obeæanjima hoæe oduzeti.
Po završetku misnoga slavlja prigodnu rijeè uputio je rektor
Sveuèilišta u Rijeci, prof. dr. Pero Luèin. Poruèio je da kao
roðeni Trogiranin zna što je osjeæaj "prazne mreže" te da u
tom ozraèju gleda novu akademsku godinu u kojoj
izazovima treba odgovoriti zajedništvom svih èlanova
akademske zajednice koji æe promicati poštenje i moralne
vrijednosti. Nadbiskupu Devèiæu zahvalio je na podršci koju
Rijeèka nadbiskupija pruža Sveuèilištu u Rijeci. Izrazio je
nadu da æe rijeèka Teologija u bliskoj buduænosti postati
sastavnicom rijeèkog Sveuèilišta. Okupljenima se obratio i
studentski kapelan Velimir Martinoviæ koji je sa studentima
pripremio prezentaciju aktivnosti koje je Povjerenstvo za
sveuèilišni pastoral ostvarilo u proteklom razdoblju.
Susret sveæenika Cetinskoga dekanata Splitskomakarske nadbiskupije
Split, 5.11.2014. (IKA) - U Nadbiskupskom ordinarijatu u
Splitu održan je u srijedu 5. studenoga susret sveæenika
Cetinskoga dekanata. Na susretu su sudjelovali splitskomakarski nadbiskup Marin Barišiæ, provincijal Franjevaèke
provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman,
generalni vikar mons. Miroslav Vidoviæ, pastoralni vikar
mons. Nedjeljko Ante Anèiæ, dekan Cetinskoga dekanata
don Stipe Ljubas te još dvadeset sveæenika koji pastoralno
djeluju u tom dekanatu.
Susret je poèeo molitvom i pozdravnim govorom nadbiskupa
Marina Barišiæa koji se osvrnuo na nedavni pastoralni pohod
župama Cetinskoga dekanata te na iskustva koja su proizašla
iz toga pohoda, a potom je najavio okvirni tijek susreta.
Pozdravnu rijeè uputio je i provincijal fra Joško Kodžoman,
koji se osvrnuo na stanje i izazove pastoralnog rada u
župama, kao i specifiènosti koje obilježavaju manja, ruralna
mjesta. Generalni vikar mons. Vidoviæ govorio je o tri
podruèja rada sveæenika: liturgiji, pastoralu i administraciji,
te naglasio da ni jedno podruèje sveæenik ne smije zapustiti,
veæ treba savjesno i odgovorno vršiti svoje dužnosti.
Pastoralni vikar mons. Anèiæ je iznio konkretno stanje i
statistike Cetinskoga dekanata, te pozitivne strane
pastoralnog rada koje je zapazio tijekom pastoralnog
pohoda. Takoðer je upozorio na neka podruèja koja bi se
moglo ili trebalo poboljšati, a iznio je i neke konkretne
prijedloge i moguæe pastoralne projekte koji bi sveæenicima
pomogli u njihovom radu. Okupljenima su se obratili i dekan
don Stipe Ljubas, te gvardijan franjevaèkog samostana u
Sinju fra Petar Klapež. Sveæenici su potom imali priliku
postavljati pitanja ili iznositi vlastita zapažanja i prijedloge.
Susret je zakljuèio nadbiskup Barišiæ kratkim govorom u
kojem je izrazio važnost ovakvih susreta sveæenika te ih
potaknuo na sve veæu brigu za pastoral. Nadbiskup je istakao
i važnost brige za zvanja, te na tragu nedavne Sinode
potakao na skrb za obitelji s kojima je potrebno neprestano
raditi. Na kraju je još jednom zahvalio svim sveæenicima na
njihovom radu i zauzimanju u pastoralu, kao i na njihovom
zajedništvu. Susret je završio molitvom Anðeo Gospodnji.
12. studenog 2014. broj 45/2014
7
Domovinske vijesti
Sveæenièki dan Sisaèke biskupije
Tema središnjeg predavanja bila je "Obitelj i ovisnost"
Sisak, 6.11.2014. (IKA) - "Obitelj i ovisnosti" bila je tema
predavanja don Ivana Filipoviæa, duhovnika zajednice
Cenacolo, na Sveæenièkom danu Sisaèke biskupije
održanom u èetvrtak 6. studenoga u sisaèkom Velikom
Kaptolu pod predsjedanjem biskupa Vlade Košiæa.
Na poèetku izlaganja vlè. Filipoviæ predoèio je podatke o
stanju ovisnosti u Hrvatskoj, istièuæi kako se tijekom godina
situacija drastièno promijenila. Tako je poèetkom
devedesetih godina prošlog stoljeæa Hrvatska bila
zapljusnuta valom ovisnosti o heroinu, teške droge koja je
uništila mnogo mladih života i obitelji. Danas na tržištu više
gotovo da i nema heroina, ali su se pojavile druge vrste
ovisnosti koje možda ne izgledaju tako strašno kao
heroinska, ali su jednako opasne. To su prije svega ovisnost
o alkoholu, sintetièkim drogama i medikamentima, kocki,
internetu, društvenim mrežama i video igrama.
Govoreæi o razlozima ulaska osoba u ovisnost, predavaè je
rekao su brojni faktori koji utjeèu na to. Izmeðu ostalog to je
genetski faktor, osobe krhke psihe i posebno hipersenzibilne
osobe, zatim društveni kontekst i trendovi, te treæi posebno
važan èimbenik je obitelj. "Veæina struènjaka smatra da je
obitelj najvažnija i najbitnija u toj cijeloj prièi. Kada se
pogleda zajednicu Cenacolo i ljude koji su došli u nju onda
se prije svega vidi da dolaze iz specifiènih obitelji. Jako
puno ih dolazi upravo iz obitelji koje su razorene raznim
problemima. Ono što je posebno teško su djeca koja su
druga generacija ovisnièke obitelji. Takvi mladi kada doðu s
15 godina u zajednicu kao ovisnici, jako teško se mogu
izvuæi van iz te problematike jer su tako roðeni i odgajani i
teško je posložiti stvari u njihovoj glavi na pravi naèin,
posebno jer iza toga truda ne stoji obitelj koja bi pomogla",
rekao je don Filipoviæ te dodao kako u ovisnost èesto padaju
i mladi iz imuænih obitelji, takozvana "zlatna mladež",
autoritativnih obitelji gdje postoji previše nadzora nad
djecom, te obitelji u kojima dijete predstavlja centar svijeta.
Na kraju predavaè je zakljuèio kako je riješiti problem
ovisnosti danas nemoguæe bez obitelji. "Obitelj je važna u
tom njihovom povratku iz dna u novi život, ali i obitelj je ta
koja mora prepoznati i otkriti problem, prihvatiti ga i
suraðivati s institucijom ili zajednicom da bi uopæe dala
šansu tom djetetu da izaðe iz ovisnosti. Bez obitelji niti
jedna ustanova, zajednica, psiholog ili psihijatar ne mogu
uèiniti ništa".
U drugom dijelu susreta biskup Košiæ predstavio je novu
voditeljicu Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve
Sisaèke biskupije Korneliju Maroviæ i novog povjerenika za
pastoral bolesnih i starijih vlè. Sašu Joziæa, koji su nakon
toga okupljenima predstavili plan i program svoga
djelovanja. Biskup je i izvijestio o brojnim nadolazeæim
dogaðajima posebno istaknuvši proslavu pete obljetnice
uspostave biskupije 5. prosinca.
Planove i programe svojih aktivnosti u buduæem razdoblju
predstavili su i povjerenici i voditelji pojedinih ureda
biskupije. Tako je povjerenik za duhovna zvanja vlè. Ivan
Grbešiæ predstavio program "Vikend u sjemeništu" i
okupljanja ministranata u Centru za mlade u Lasinji,
povjerenik za pastoral mladih vlè. Branko Koretiæ
obavijestio je o nadolazeæim aktivnostima za mlade i
predstavio "Vodiè kroz bioetiku" koji æe biti distribuiran na
župe, a ravnateljica Caritasa Kristina Radiæ izvijestila je o
rezultatima akcije prikupljanja jesenskih plodova i
distribuciji donacije voæa župama i župnim Caritasima.
8
12. studenog 2014. broj 45/2014
ika
Predstavljena knjiga "Sveto Evanðelje po Mateju"
Alekse Benigara
Knjigu su uredili fra Bonaventura Duda i fra Darko Tepert,
a objavljena je u biblioteci "Brat Franjo" Hrvatske
franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda
Zagreb, 6.11.2014. (IKA) – Knjiga "Sveto evanðelje po
Mateju – duhovna razmatranja" koju je napisao sluga Božji
o. Aleksa Benigar predstavljena je uoèi obilježavanja 26.
obljetnice njegove smrti u èetvrtak 6. studenoga u crkvi Sv.
Franje Zagrebu.
Rijeè je o treæoj u nizu knjiga u kojima o. Benigar razmatra
na temelju evanðelja. Ranije su objavljene knjige
razmatranja evanðelja po Marku i Luki.
Knjigu su uredili fra Bonaventura Duda i fra Darko Tepert, a
objavljena je u biblioteci "Brat Franjo", niz Priruènici –
Benigar 3. Nakladnik je Hrvatska franjevaèka provincija sv.
Æirila i Metoda.
Fra Ratko Radišiæ, vicepostulator kauze za proglašenje
blaženim sluge Božjega o. Alekse Benigara, pojasnio je kako
je knjiga nastala tako što je o. Benigar pripremao duhovne
vježbe i duhovne nagovore te svaki puta produbljivao svoje
duhovno razmišljanje.
Poglavari su u njemu prepoznali duhovno bogatstvo koje su
željeli da dijeli i drugima, da pozitivno i pobudno djeluje na
svoju redovnièku zajednicu.
Naglasio je kako o. Benigar duhovne vježbe definira kao
"sustavno i metodièno vježbanje vlastitoga duha kroz neko
više ili manje kratko vrijeme s ciljem intenzivnijeg
napredovanja na putu savršenstva". A on do toga savršenstva
dolazi preko gajenja dubokoga duhovnog života, tj. dubokog
odnosa s Bogom, izgraðivanjem svoje vjere i svih kreposti.
O. Radišiæ istaknuo je i kako o. Benigar pojašnjava u èemu
se sastoji vježbanje vlastitoga duha za vrijeme duhovnih
vježbi: slušanje duhovnog nagovora, meditacija, ispitivanje
savjesti, duhovno èitanje, usmena molitva, djela pokore,
primanje sakramenata pokore i euharistije, vršenje kreposnih
djela, prihvaæanje duhovnog usmjeravanja.
To su sredstva za stjecanje duhovne savršenosti, i ta sredstva
redovnici trebaju svakodnevno koristiti, a osobito u tim
intenzivnim danima duhovnih vježbi, ti elementi nalazili su
svoj odjek i u nagovorima koje je držao vodeæi duhovne
vježbe, istaknuo je fra Ratko Radišiæ te zakljuèio: "Ova
knjiga nam može pomoæi da i mi sami pokušamo razmatrati
o Svetom pismu, o Božjoj rijeèi, da nas to razmatranje
duhom uvede u Božja otajstva, da nas Bog osnaži, osvijetli.
Sveto pismo nije nam dano samo da ga èitamo, nego da
Božja rijeè doista ulazi u našu dušu, da nas ona ispunja
Božjim i da budemo Božji ljudi nošeni snagom Božje rijeèi,
Božjega duha, pa i èitanje ove knjige æe nam pomoæi da
razvijemo dublji duhovni život, da se Bogu približimo po
èitanju, razmatranju njegove rijeèi".
Fra Mario Cifrak, proèelnik Katedre Svetoga pisma Novog
zavjeta na Katolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u
Zagrebu i autor predgovora, dao je kraæi prikaz samoga
evanðelja po Mateju koje je i predmet knjige.
Evanðelja su puna izvješæa o dogaðajima iz Kristova života,
ali su isprepletena kasnijim shvaæanjem Krista u
zajednicama iz prvog stoljeæa. Matejevo evanðelje pisano je
u kasnim sedamdesetim godinama prvoga stoljeæa te spada u
tri sinoptièka uz Markovo i Lukino.
Cifrak je naglasio kako se dugo smatralo da je Matejevo
napisano prvo. No, danas je biblijska znanost došla do
spoznaja da je ipak Markovo najstarije. Takoðer je prisutne
uputio kako je to jedino evanðelje koje izrièito govori o
Crkvi, te da ju je Isus povjerio Petru, kao i da jedino kod
Mateja nalazimo Posljednji sud.
Fra Darko Tepert naglasio je kako je nakana ove knjige
ika
duhovnih razmatranja nad Matejevim evanðeljem imala za
cilj da "potoci Božje rijeèi malo oplahnu i naše duše".
Predstavljajuæi kratko strukturu knjige, istaknuo je, kako tu
nalazimo uvod u sva èetiri evanðelja, uvodni govor o
Mateju. Središnji dio je Benigarovo tumaèenje i duhovno
razmatranje obogaæeno bilješkama. Pojasnio je, kako su one
bile nužne, jer je o. Benigar razmatranja pisao prije Drugoga
vatikanskog sabora na latinskome, a onda kasnije prevodio
na hrvatski, pa je iz današnje perspektive bilo potrebno dati
pojašnjenja. Pred kraj knjige nalazi se pogovor iz pera fra
Bonaventure Dude.
Predstavljanje su svojim pjevanjem obogatili franjevaèki
juniori, koji su na kraju otpjevali himan o. Aleksi Benigaru
za koji je tekst napisala Ankica Sviraè, a uglazbio fra
Miroslav Petrac.
Susret sveæenika Zapadno-slavonskog arhiðakonata
Požega, 6.11.2014.
(IKA) - Arhiðakonatski susret
permanentne formacije sveæenika Zapadno-slavonskog
arhiðakonata održan je 6. studenoga u pastoralnom centru
župe Presvetog Trojstva u Daruvaru. Nakon molitve
arhiðakon Matija Jurakoviæ pozdravio je biskupa Antuna
Škvorèeviæa i sve druge sudionike susreta, napose one koji
su prošloga ljeta premješteni u župe Pakraèkog i
Novljanskog dekanata. Istaknuo je kako je Požeška biskupija
ušla u svoju osamnaestu godinu života te kako je u proteklim
godinama uèinjeno mnogo na uspostavi pastoralnih
programa.
Biskup je u svojoj uvodnoj rijeèi kazao da termin "korona"
koji se rabi za dekanatske susrete sveæenika nema one
jasnoæe i širine koju tim susretima daju crkveni dokumenti
kad govore o trajnoj sveæenièkoj formaciji. Protumaèio je da
ona obuhvaæa tri bitne razine sveæenièkog života: duhovnu
traže nadahnuæe za svoj život i djelovanje u njezinoj snažnoj
duhovnosti i evanðeoskoj akciji te da poslušaju poticaje pape
Franje o misionarskoj otvorenosti Crkve i njezinu izlasku
ususret èovjeku u raznim životnim situacijama, napose
siromašnima te se ne daju obeshrabriti nikakvim
poteškoæama.
Potom je Josip Krpeljeviæ predstavio Apostolsku pobudnicu
pape Franje "Evangelii Gaudium", a Žarko Turuk, župni
vikar u novljanskoj župi sv. Luke upoznao je sveæenike s
Okružnim pismom Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu
sakramenata o pružanju dara mira u svetoj misi. U raspravi
koja je uslijedila biskup je pozvao sveæenike da proèitaju
Pobudnicu koju je primila svaka župa, te je upozorio na
važnost obrata za koji se Papa zauzima u pastoralu, od župe
koja pruža odreðene usluge onima koji dolaze u crkvu,
prema misionarskoj župi koja odlazi k ljudima u njihovim
razlièitim životnim situacijama. Istaknuo je da se takav
pastoral može ostvarivati samo ako sveæenik ima dobre
suradnike te se zauzeo za daljnju izgradnju modela
djelovanja župnih pastoralnih vijeæa koji se tijekom nekoliko
godina nastoji izgraðivati u Požeškoj biskupiji. Predstavio je
nekoliko konkretnih primjera takva pastorala i naznaèio
moguænosti koje postoje u tom smislu. Stavio je sveæenicima
posebno na srce temeljito pripravljanje homilije o kojoj Papa
govori u Pobudnici èak u 24 broja.
Razgovaralo se zatim o nekim liturgijskim pitanjima i
pastoralnoj praksi, o istupima hrvatskih vjernika iz Katolièke
Crkve u inozemstvu, o novom Pravilniku za provedbu
financijskog sustava i bodovnog salda na podruèju
Ðakovaèko-osjeèke metropolije. Biskup je na kraju zahvalio
sveæenicima na svemu što nastoje suradnièki ostvarivati u
svom poslanju. Susret je završio zajednièkom molitvom u
župnoj crkvi Presvetog Trojstva.
Domovinske vijesti
Središnja sveèanost proslave Dana KBF-a u Ðakovu
Ðakovo, 6.11.2014. (IKA/TU) – Katolièki bogoslovni
fakultet u Ðakovu, Sveuèilišta J. J. Strossmayera u Osijeku,
proslavio je 6. studenoga svoj dan - Dies Facultatis. Proslava
u 40. akademskoj godini osjeèkog Sveuèilšta, 208. godini od
ustanovljenja
Dijecezanskoga
bogoslovnog
uèilišta
Biskupijskog sjemeništa u Ðakovu te 10. godini od osnutka
KBF-a u Ðakovu, poèela je sveèanim misnim slavljem koje
je u ðakovaèkoj katedrali-bazilici Sv. Petra, predvodio
ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, veliki kancelar
KBF-a u Ðakovu. Koncelebrirali su brojni sveæenici, meðu
kojima profesori KBF-a predvoðeni dekanom prof. dr.
Ivicom Ragužem, odgojitelji Bogoslovnog sjemeništa na
èelu s rektorom mo Ivanom Andriæem, dekan KBF-a u
Sarajevu prof. dr. Pavo Jurišiæ te prof. dr. Pero Vidoviæ s
Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu.
U propovijedi nadbiskup se osvrnuo na ulomak Lukina
Evanðelja, kada Isus ulazi u Šimunovu laðu, rekavši kako je
ta slika bremenita poviješæu. "Kad se Isus naðe u životnoj
laði, onda naša znanja i umijeæa mogu biti veoma korisna,
mogu biti nedostatna, u nekim situacijama mogu biti i
nevažna, ali kada ih stavimo u službu Isusu, kad laðu
izvezemo i mreže bacimo na njegovu rijeè, iz posluha prema
njemu, onda sve naše znanje i sva naša umijeæa odjednom
postaju plodna", rekao je nadbiskup Hraniæ.
Obraæajuæi se studentima, diplomantima i profesorima,
nadbiskup je zakljuèio: "Ne budemo li Isusa pustili da uðe u
naš život, na našu laðu, ne budemo li raèunali na njega i s
njime, uzaludno je svo naše znanje, uzaludne su sve naše
titule i diplome, i sve naše umijeæe. Mi ne možemo bez
Isusa, bez duhovnosti i molitvenog života, bez
vjerodostojnosti svoga vlastitog kršæanskog života. Mi
vjerujemo da je s nama u našoj životnoj laði isti Isus koji je
davno ušao u Petrovu laðu."
Proslava je nastavljena u Dvorani biskupa Antuna Mandiæa
akademskim èinom promocije 34 diplomiranih teologa te
sveuèilišnih specijalista Pastorala kriznih situacija. Mješoviti
zbor KBF-a otpjevao je državnu himnu, a nazoèni su se
minutom šutnje sa zahvalnošæu prisjetili poginulih branitelja,
žrtve Vukovara i svih žrtava Domovinskoga rata.
Pozdravnim govorima nazoènima su se obratili prof. dr.
Tomislav Mrèela, prorektor Sveuèilišta u Osijeku, i dekan
ðakovaèkog KBF-a izv. prof. dr. Ivica Raguž.
Uime prof. dr. Željka Turkalja, rektora Sveuèilišta u Osijeku,
nazoène je pozdravio prorektor prof. dr. Tomislav Mrèela, s
ponosom istièuæi kako Sveuèilište veæ 24 godine nosi ime
Josipa Jurja Strossmayera, a to ime "stalni je podsjetnik za
cjelokupnu osjeèku akademsku zajednicu da znanstveni i
nastavni rad treba biti na dobrobit svoga naroda i na dobrobit
Sveuèilišta. Biskup Strossmayer dao je hrvatskom identitetu
poseban peèat, ne samo u nacionalnom, kulturnom i
vjerskom polju, nego i u svim njegovim sastavnicama",
rekao je prorektor Mrèela. Naglasio je kako se razvoj KBF-a
u proteklih deset godina temelji na suradnji crkvenih i
akademskih vlasti te izrazio nadu da æe daljnji razvoj
Fakulteta pridonijeti i razvoju humanistièkih znanosti,
posebice znanstvenih polja teologije i filozofije na osjeèkom
Sveuèilištu.
Prof. dr. Raguž predstavio novu upravu KBF-a i podnio
izvješæe o radu, meðu ostalim rekavši kako je na Fakultetu
trenutaèno 189 upisanih studenata. Najavio je daljnje
opremanje i obradu graðe u Fakultetskoj i sveuèilišnoj
knjižnici, dovršenje ureðenja studentske kapelice te
uvoðenje dodatnoga akademskoga i duhovnog sadržaja za
studente. Podsjetio je kako je prošle godine uspješno
provedena reakreditacija Fakulteta, na èemu je zahvalio
prethodnoj upravi. Obraæajuæi se diplomantima, dekan ih je
12. studenog 2014. broj 45/2014
9
Domovinske vijesti
pozvao da se odupru izazovima suvremenog èovjeka koji je
"potisnuo Boga iz svoga života i postao ovisnikom o radu i
sitnim uživancijama i vrluda izmeðu rada i sitnih uživancija".
"Ono što ste primali petogodišnjim teološkim studijem jest
nešto sasvim drugo. Primali ste logiku milosti, a ne logiku
samooèuvanja. Jer, u središtu kršæanstva nije ni rad, ni
uživancija. U središtu jest milost. A, što je milost? Milost je
nešto što se ne postiže svojim silama, ni radom ni uživanjem.
Milost je obilje neèega što ne mora biti, preobilnost
slobodnoga dara koji se jedino može primiti u zadivljenosti i
zahvalnosti. Milost je tako velika da je ona vrijedna zbog
sebe same i u sebi samoj. Milost je ono što je iznad èovjeka,
što je iznad njegova sebstva. Upravo takva ona èovjeka èini
èovjekom, èuva njegovo dostojanstvo, èini ga slobodnim",
rekao je dekan Raguž.
U predavanju "O teološkoj antropologiji i mariologiji
danas", dr. Boris Vuliæ, viši asistent na Katedri dogmatske
teologije KBF-a u Ðakovu, predstavio je neke vidove
povezanosti teološke antropologije i mariologije kao dviju
teoloških disciplina èija se podruèja na ðakovaèkom
teološkom fakultetu žele dublje i konkretnije promišljati i
razvijati. Ukazujuæi na opasnost zaborava osobe i spasenjske
uloge Blažene Djevice Marije u teologiji i pastoralu, koji
dovodi i do reduciranog razumijevanja Božje vizije èovjeka,
dr. Vuliæ potaknuo je posebno studente teologije na
razvijanje antropološke širine mariologije, kao i mariološke
dubine antropologije.
Fakultet je odao priznanje i poèast umirovljenom dekanu
prof. dr. Peri Araèiæu, za veliki doprinos djelovanju
Fakulteta. Nabrojane su brojne dužnosti i ostvarenja koje je
umirovljeni dekan obnašao tijekom svoga rada te je
istaknuto kako je neumornim radom te ustrojstvom struktura
i pastoralnih programa za trajnu izgradnju suradnika u
crkvenom djelovanju prof. dr. Araèiæ znaèajno pridonio
pastoralnoj promidžbi u Hrvatskoj. Zahvaljujuæi bivšem
dekanu, novo vodstvo Fakulteta uruèilo mu je simbolièan
poklon - poslovnu aktovku.
Sisak: Biskup Kekiæ o grkokatolicima u Hrvatskoj
Sisak, 6.11.2014. (IKA) - Predavanje "Grkokatolièka Crkva
u Hrvatskoj" održao je križevaèki vladika Nikola Kekiæ u
èetvrtak 6. studenoga u sisaèkom Velikom Kaptolu. Biskupa
Kekiæa okupljenima je predstavila voditeljica Ureda za
kulturu Sisaèke biskupije Spomenka Juriæ. Predavanju su
nazoèili i sisaèki biskup Vlado Košiæ i kancelar biskupije
mons. Marko Cvitkušiæ.
Na poèetku predavanja vladika Kekiæ donio je povijesni
pregled nastanka Grkokatolièke Crkve, istièuæi kako su oni
katolici bizantsko-slavenskog obreda i kako je Grkokatolièka
Crkva jedna od 22 Istoène katolièke Crkve koje su u punom
zajedništvu s Rimskom Crkvom i njezinim poglavarom
Papom, a koje su vlastitoga prava, te se u bogoslužju služe
jednim od istoènih obreda. Kekiæ je istaknuo i kako se danas
Križevaèka eparhija služi bizantskim obredom, tj. obredom
grèke ili carigradske tradicije, koji su Slavenima u 9 st.
prenijela sveta braæa Æiril i Metod, prevevši ga na
starocrkvenoslavenski jezik. Bizantski obred služi se na
starocrkvenoslavenskom, hrvatskom i ukrajinskom jeziku.
Mons. Kekiæ podsjetio je i kako crkveno zajedništvo kršæana
bizantskog i latinskog obreda na ovom podruèju potjeèe iz
godine 1611., pristupanjem biskupa Simeona Vratanje
Katolièkoj Crkvi, a te godine nastaje i slavna Marèanska
eparhija – biskupija koja je okupljala sve katolike bizantskog
obreda na podruèju Kraljevine Hrvatske, Slavonije i
Dalmacije, i koja postoji do danas kao Križevaèka eparhija.
Kao posebno zaslužnog za to crkveno jedinstvo predavaè je
10
12. studenog 2014. broj 45/2014
ika
istaknuo zagrebaèkog biskupa Petra Domitroviæa.
Govoreæi o grkokatolicima na Žumberku, biskup je rekao
kako su oni potomci starih Uskoka. Od 1530. do 1538.
godine Žumberak naseljavaju Uskoci bizantskoga obreda
koji su poradi turskih nasilja iz zapadne Bosne i podruèja
Cetinske krajine "uskoèili" u kršæansku zemlju, u Hrvatsku,
a na podruèju Žumberka osnovana je granièarska kapetanija.
Žumberaèki Uskoci su se zajedno s Hrvatima
starosjediocima borili na "predziðu kršæanstva" protiv
Turaka. Nakon turskog poraza kod Siska 1593. velik broj
kršæana s podruèja Slavonije i Bosne prebjegao je u
slobodnu Hrvatsku, u karlovaèku (hrvatsku) i varaždinsku
(slavonsku) krajinu. To su novi, brojniji uskoci ili prebjezi,
koji su kao i žumberaèki branili granicu od turskih upada.
Govoreæi o današnjoj Križevaèkoj eparhiji vladika Kekiæ
istaknuo je kako ona danas obuhvaæa podruèje triju država Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Slovenije, s oko dvadeset i
dvije tisuæe vjernika koji su okupljeni u tri biskupska
vikarijata: žumberaèki, slavonsko-srijemski i bosanskohercegovaèki. Sjedište eparhije je u Križevcima, gdje je
stolna crkva Presvete Trojice i biskupska rezidencija, a
biskup stoluje u Zagrebu, gdje se nalaze i središnje ustanove
eparhije: ordinarijat, sjemenište i konkatedrala Sv. Æirila i
Metoda.
Biskup se osvrnuo i na neke specifiènosti bizantskog obreda
s kojima je i upoznao okupljene, te na kraju zakljuèio kako
Grkokatolièka Crkva u Hrvatskoj svjedoèi i živi glasovitu
rijeè sv. Ivana Pavla II. o potrebi "disanja" Crkve na oba
svoja pluæna krila: istoèno i zapadno.
Predstavljanje "Teofila" i zbornika "Izgraðivati zrelu
osobnost za plodne meðuljudske odnose"
Ðakovo, 6.11.2014.
(IKA/TU) - Uoèi proslave dana
Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Ðakovu, u dvorani
biskupa Antuna Mandiæa Središnje nadbiskupijske i
fakultetske knjižnice 5. studenoga održano je predstavljanje
studentskog èasopisa "Teofil" i zbornika "Izgraðivati zrelu
osobnost za plodne meðuljudske odnose", a program je
obogatio i Studentski zbor "Ruah".
Sve prisutne pozdravila je prodekanica KBF-a u Ðakovu,
doc. dr. Suzana Vuletiæ. Predstavila je trinaesti broj
"Teofila" koji obraðuje misterij ljubavi pod više aspekata od Božje milosrdne blizine kroz caritas i eros do razmatranja
ljubavi u braku i propitkivanju zaljubljenosti. Nalazimo i
dogmatske vidove promatranja Duha Svetoga kao ljubavi i
dara, istaknula je Vuletiæ, kao i opis idealnog lika prezbitera
kao službenika ljubavi. Nakon prodekanice Vuletiæ izlaganje
je održao Ante Sviraæ, glavni urednik "Teofila". Iznio je
kratku povijest èasopisa koji izlazi veæ devetu godinu te je
detaljnije uputio u sadržaj ovog broja.
Zbornik radova pod nazivom "Izgraðivati zrelu osobnost za
plodne meðuljudske odnose" predstavili su prof. dr.
Vladimir Dugaliæ, doc. dr. Šimo Šokèeviæ i urednik zbornika
dr. Josip Bošnjakoviæ. Prof. Dugaliæ istaknuo je kako
psihologija daje puno bolje razumijevanje onoga što je u
èovjeku i kao takva ulazi u sve pore teologije, a može
pridonijeti da na svijet i èovjeka gledamo pozitivno. Dr.
Šokèeviæ istaknuo je poveznicu teologije, psihologije i
filozofije. Posebno se osvrnuo na Rahnerovu tezu kako je bit
èovjekove egzistencije žeð za istinom, što nalazimo u
èlancima ovoga zbornika. Autore èlanaka zbornika
predstavio je dr. Bošnjakoviæ, a potom je zahvalio svima
koji su pomogli pri njegovu objavljivanju i predstavljanju,
napose dekanu prof. dr. Ivici Ragužu.
ika
Blagoslov novih prostorija Caritasa Dubrovaèke
biskupije
Zaposlenici i volonteri Caritasa trebaju imati tu svijest da
nisu i ne smiju biti sami sebi svrha nego trebaju služiti
èovjeku koji je potreban i to ih uvijek treba motivirati u
njihovom djelovanju, poruèio biskup Uziniæ
Dubrovnik, 7.11.2014. (IKA) - Dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ blagoslovio je u petak 7. studenoga nove prostorije
Caritasa Dubrovaèke biskupije koje se nalaze na adresi
Vatroslava Lisinskog 13a u Dubrovniku. Biskup Uziniæ
rekao je da novi prostor dubrovaèkog Caritasa pomaže da se
može pomagati najpotrebnijima. Podsjetio je na evanðeoske
rijeèi da poslužujuæi potrebne, poslužujemo samoga Boga.
Ti koji su potrebni su takoðer oni kojima trebamo poslužiti i
prisutnost Gospodina meðu nama, rekao je.
Istaknuo je da oni koji djeluju u Caritasu trebaju biti svjesni
"milosti koje imaju, da mogu preko te ustanove izvršavati
Gospodinov poziv", da ono što imaju i mogu posluže onima
koji nemaju i ne mogu. Svim silama se trebaju trudili da
Caritas koji su dobili da bi kroz njega poslužili onima koji su
potrebni "ne smiju nikada pretvoriti u okoštalu strukturu
koja æe biti samoj sebi svrha", niti preko njega Crkva treba
poljepšavati svoju sliku. "Caritas treba u svima nama buditi
svijest da ono što imamo i što jesmo ne pripada samo nama,
nego da pripada i drugima kraj nas koji to nemaju ili to nisu.
Buditi svijest da smo im dužni pomoæi. Da je u našoj
potrebnoj braæi i sestrama prisutan naš Gospodin i da to
hoæemo li mi njega prepoznati u njima, utjeèe na to hoæemo
li mi jednog dana biti prepoznati od Gospodina", pojasnio je.
Zadaæa Caritasa je i otkrivati one koji nemaju ili koje je sram
doæi tražiti pomoæ, te otvarati pogled i drugima da
prepoznavaju one koji nemaju, poruèio je biskup.
Zaposlenici i volonteri Caritasa trebaju imati tu svijest da
nisu i ne smiju biti sami sebi svrha nego trebaju služiti
èovjeku koji je potreban i to ih uvijek treba motivirati u
njihovom djelovanju. "Nadam se da æe ovaj naš Caritas koji
poèinje djelovati sada u svom prostoru, doista djelovati na
taj naèin: buditi svijest i primjeæivati potrebne. Ako se to
dogodi onda æe Caritas ispuniti svoju svrhu, ono što èinimo
æe biti blagoslovljeno, onda se neæemo brinuti je li to
prepoznato u ovozemaljskoj stvarnosti jer nam je važno da
to u konaènici bude prepoznato od Gospodina", zakljuèio je
dubrovaèki biskup.
Otvaranje i blagoslov novih prostorija bila je prigoda i za
podsjeæanje na sve ono što je biskupijski Caritas uèinio u
posljednjoj godini, o èemu je govorio ravnatelj Caritasa mr.
don Robert Æibariæ. Biskupijski Caritas ima oko 400
korisnika kojima se pruža materijalna pomoæ u hrani, odjeæi,
namještaju ili pelenama, 20 stipendista iz obitelji slabijeg
imovinskog stanja. Posudionicom medicinskih pomagala
poslužilo se oko 250 sugraðana, obnovljene su dvije
obiteljske kuæe u Dubrovaèkom primorju. Redovito se
organiziraju akcije prikupljanja hrane s trgovaèkim lancima
Tommy i Lidl. Caritas Dubrovaèke biskupije je meðu onim
nad/biskupijskim Caritasima koji su uputili najviše novèane
pomoæi, s obzirom na broj stanovnika i vjernika,
poplavljenim podruèjima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini
te Srbiji, a rijeè je o iznosu od oko 700.000 kuna. Poslano je
oko 160 tona materijalne pomoæi poplavljenima. Pružena je
pomoæ i poplavljenim obiteljima u Župi Dubrovaèkoj bilo
kroz namještaj ili prvu jednokratnu pomoæ, a putem župnih
kolekti prikupljeno je 56.890 kuna za tu akciju. Caritas
Dubrovaèke biskupije pomagao je ne samo u Hrvatskoj i
susjednim zemljama nego i udaljenim krajevima. Tako je
kao pomoæ kršæanima Sirije i Iraka, putem koncerta i župnih
kolekti, prikupljeno 107.917,19 kuna i poslano im putem
Nuncijature.
Domovinske vijesti
Mnoge od ovih akcija raðene su u suradnji s drugim
organizacijama ili udrugama poput Opæine Dubrovaèko
primorje, facebook inicijative "Dubrovnik za obitelji
pogoðene poplavama", Društvom prijatelja dubrovaèke
starine, Gradom Dubrovnikom i Dubrovaèko-neretvanskom
županijom, Dubrovaèkom biskupijom, Merhametom,
Crvenim križem te brojnim pojedincima. Zahvaljujuæi
svima, ravnatelj Æibariæ je spomenuo i Udrugu Blaga djela
koja im je dala donaciju za ureðenje novog prostora, tako da
Caritas više ne djeluje u iznajmljenim prostorima nego ima
svoj.
Najavljene su i nove Caritasove akcije, a to su: pokretanje
volonterskog centra, jer bez sudjelovanja volontera gotovo je
nemoguæe djelovanje Caritasa, i zalagaonica lijekova, putem
koje æe graðani moæi donirati lijekove koji im više ne
trebaju, a još im nije istekao rok trajanja. Ti lijekovi æe biti
donirani za potrebe Opæe bolnice Dubrovnik tako da æe nad
njim postojati struèni nadzor.
Uz èestitke Caritasu na novim prostorima, podršku
njegovom radu dali su zamjenik župana Davorko Obuljen i
zamjenik gradonaèelnika Željko Raguž. Otvorenju prostora
bili su nazoèni i predstavnici drugih vjerskih zajednica jer je
Caritas otvoren svima, te uzvanici koji pomažu ostvarivanje
Caritasovih programa. Ravnatelj Æibariæ posebno je zahvalio
zaposlenicima i volonterima Caritasa koji s ljubavlju primaju
potrebite.
Kao dar i uspomenu na taj dogaðaj djelatnici i volonteri
Caritasa darovali su nazoènima džem kojeg su pripremili
ovih dana u svojim novim prostorima.
Branitelji: Crkva je bila i ostala uz nas
Nakon susreta s kardinalom Bozaniæem, Glogoški izjavio da
braniteljima mnogo znaèi podrška Crkve
Zagreb, 7.11.2014. (IKA) - Nakon susreta sa zagrebaèkim
nadbiskupom kardinalom Josipom Bozaniæem, koji je u
petak 7. studenoga trajao sat i pol, ispred zagrebaèke
katedrale predsjednik Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih
vojnih invalida Ðuro Glogoški rekao je kako im podrška
Katolièke Crkve mnogo znaèi, izvijestio je portal Glasa
Koncila. "Došli smo prenijeti istinu. Hrvatski branitelji od
poèetka rata prenose samo istinu. Zadovoljstvo nam je što su
nadbiskup i biskupi prepoznali istinu. Crkva je bila i ostala
uz hrvatske branitelje, na što nismo sumnjali ni u jednom
trenutku. Razgovarali smo o pitanjima od Domovinskog rata
do današnje situacije u kojoj se nalaze hrvatski branitelji.
Morali smo proæi cijelu situaciju da vidimo tko je taj tko
stvara probleme hrvatskim braniteljima i Domovinskom
ratu. I mi smo to prepoznali - istina je prepoznata i ovdje.
Crkva je ostala uz branitelje i ostat æe uz njih do kraja",
izjavio je Glogoški.
Nova pomoæ poplavljenima s karlovaèkog podruèja
Zagreb, 7.11.2014. (IKA) - Kamion Caritasa Zagrebaèke
nadbiskupije odvezao je u petak 7. studenoga materijalnu
pomoæ za poplavljene u župi Sveta tri Kralja, Karlovac Banija.
Najvredniji dio donacije saèinjavalo je 270 m2 keramièkih
ploèica, za èiju su nabavu novac osigurale Hrvatska
katolièka župa München, FRAMA Hrvatske katolièke župe
München te župa St. Andreas – Oberpframmern. Donacija
graðana bili su rabljena odjeæa, tepisi i kauèi, a rabljene
igraèke dar su Zaklade "Caritas sv. Petra" (Stichting Caritas
St. Petrus) iz nizozemskoga grada Udena.
12. studenog 2014. broj 45/2014
11
Domovinske vijesti
Priopæenje Nadbiskupskoga duhovnog stola o susretu
kardinala Josipa Bozaniæa s braniteljima
Zagreb, 7.11.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ primio je predstavnike hrvatskih branitelja u
petak 7. studenoga u Nadbiskupskome dvoru u Zagrebu. Uz
kardinala, na susretu su bili nazoèni i njegovi pomoæni
biskupi: mons. Valentin Pozaiæ, mons. Ivan Šaško i mons.
Mijo Gorski, a u delegaciji branitelja bili su predstavnici
braniteljskih udruga i skupina: stopostotnih hrvatskih ratnih
vojnih invalida, specijalne policije, gardijskih brigada,
HVIDRA-e, roditelja poginulih branitelja, nestalih, oboljelih
od PTSP-a, veterana i dragovoljaca.
Hrvatski su branitelji upoznali kardinala sa svojim
poteškoæama te iznijeli razloge zbog kojih prosvjeduju
ispred zgrade Ministarstva branitelja u Savskoj ulici u
Zagrebu. Najprije su istaknuli da nisu željeli prosvjede.
Iznijeli su konkretne primjere podcjenjivanja njihovih
problema i nebrige onih koji su u državnim institucijama
zaduženi za njih. To – kako su rekli – nije zabrinjavajuæe
samo glede odnosa prema ljudima koji su podnijeli najviše
žrtava za obranu i slobodu hrvatske domovine, nego se tièe
cjelokupnoga odnosa prema nosivim vrijednostima hrvatske
države i društva. Istaknuli su da ih bole postupci kojima je
oèita namjera izjednaèavanje agresora i žrtve, napadaèa na
Hrvatsku i hrvatskih branitelja, zatim neosjetljivost prema
istinskim stradalnicima rata, medijsko manipuliranje i
prikazivanje branitelja kao problematiènih ljudi koji imaju
povlastice, koji su nasilni i nesposobni te kao takvi teret
društva. Vrijeða ih gaženje hrvatskoga identiteta. Uoèavaju
dalekosežne posljedice nepoštenja i politièkoga klijentelizma
na svim razinama društva.
Branitelji su napomenuli da ih u prosvjedima ne vodi neka
politièka opcija, nego temelji postavljeni u Domovinskome
ratu koji se pokušavaju razgraditi. Zbog toga je ta pitanja
potrebno zaštititi i regulirati posebnim zakonom. Primjeæuju
da su do sadašnjega stanja doveli oni koji se neodgovorno
odnose prema steèevinama hrvatske slobode. Njihov je
zakljuèak da takav odnos prema braniteljima lako može
poslužiti kao model za odnos prema drugim skupinama u
hrvatskom društvu. Svjesni su metoda kojima se pokušava
diskreditirati èelne ljude udruga i razjediniti ih, ali jednako
tako znaju da æe istina pobijediti i ne žele odustati od svojih
zahtjeva.
Branitelji su zahvalili za sve što Katolièka Crkva èini za
branitelje u konkretnoj situaciji, kao i za molitvu za njih i
Domovinu, naglasivši da je glas Crkve iznimno važan.
Kardinal im je izrazio posebno poštovanje te istaknuo
blizinu Crkve, koja se i do sada glede branitelja oèitovala na
više naèina. Crkva mora biti vjerna svom poslanju te biti uz
one koji su u potrebi i nevolji, što je nerijetko osporavano i
napadano. Ujedno je izrazio žaljenje da se poteškoæe do sada
nisu drukèije riješile. Treba tražiti korake za premošæivanje
poteškoæa u skladu s istinom.
Kardinal je primijetio da su branitelji ljudi koji imaju
vjerodostojnost, zbog toga što su svoje živote i zdravlje
darovali i izložili za plemenite ideale. Sada pak daju jasan
znak cijelom hrvatskom društvu. Potrebno je taj znak
shvatiti ozbiljno, a naroèito moliti za mudrost svih
odgovornih, za meðusobno uvažavanje i iskreni dijalog.
Kardinal je obeæao svoju molitvenu blizinu i na kraju susreta
blagoslovio branitelje i njihove obitelji, izvijestio je Tiskovni
ured Zagrebaèke nadbiskupije.
.
12
12. studenog 2014. broj 45/2014
ika
Susret s dr. Ivicom Ragužem u Osijeku
"Kršæanin najistinskije govori o Bogu, a oholi imaju
problem s teologijom"
Osijek, 7.11.2014. (IKA) - Ovogodišnji èetvrti "Susret s
autorom" u knjižari Kršæanske sadašnjosti "Dr. Josip
Turèinoviæ" u Osijeku nastavljen je, nakon ljetne stanke, 7.
studenoga, gostovanjem Osjeèanina dr. Ivice Raguža kojega
je zanimljivim razgovorom predstavio don Anton Šuljiæ,
pomoænik direktora KS-a i organizator poticajnih susreta
èitatelja s biranim autorima i njihovim djelima.
Raznolika je publika neposredno upoznala "mlaðega
hrvatskog teologa koji u Crkvi ima mjesto i prepoznat je",
uvodno je rekao Šuljiæ, ujedno filozofa Ivicu Raguža,
urednika hrvatske redakcije meðunarodnog katolièkog
èasopisa Communio, novoga dekana KBF-a u Ðakovu i
sadašnjeg duhovnika Udruge katolièkih intelektualaca u
Osijeku zaslužnoga za afirmaciju Tjedna kršæanske kulture.
Nakon uvodnoga razgovora o znaèenju i ulozi
teologa/teologije u suvremenosti, publika je propitivala
Raguža o znaèenju Božje objave u današnjem pluralistièkom
svijetu i odnosu spram drugih religija, a on je nedvosmisleno
u kontekstu razumijevanja odnosa Boga i èovjeka pojasnio
kako "kršæanin na najistinskiji naèin govori o Bogu, koji se
objavljuje kao Ljubav, jer je Bog sam progovorio o sebi",
rekavši: "Kršæanstvo je za mene najistinskija religija jer
najistinskije govori o Bogu i najistinskije govori o èovjeku".
Biranim rijeèima o bitnosti teologije, Šuljiæ je upitao Raguža
što ga pokreæe u istraživanju i pisanju i kako opisuje
teologiju? "Teologija je poziv i život. Polazi od pozitivne
pogoðenosti velikim dogaðajem, od ljubavi u Isusa Krista i
objavi Boga u Isusu Kristu. Teologija izaziva zadivljenost,
poticajna je toliko da se isplati cijeli život baviti njome.
Teolog je zadivljen što se Bog objavio u Isusu Kristu i sretan
jer može promišljati Božju objavu, a istovremeno je
nemiran, promišlja, istražuje... Teologija proizlazi iz stava
življenja", istaknuo je sugovornik.
Upitan u kojoj mjeri danas postoji stvarno zanimanje za
teologiju i je li prepoznata kao relevantna disciplina koja
može dati dobra svijetu, dr. Raguž je rekao da "interes za
teologiju postoji meðu obiènim vjernicima i jednostavni
ljudi nemaju problema s teologijom, veæ oholi, onaj tko
nema što èuti, dok jednostavnost susreæe jednostavnost" te
je, prema dr. Ragužu, samo pitanje kako dogmu koja je
poput "uspavane princeze" prikazati èovjeku, probuditi i
pokazati njezinu ljepotu te smislenost pri èemu je važno
"predstaviti teologiju Božjom ljubavlju". Razgovor je
aktualizirao poražavajuæu stvarnost u kojoj "teologija dijeli
sudbinu svih znanosti i danas kada se nalazimo u krizi
humanistièkih znanosti, kada se u svijetu zatvaraju
humanistièki orijentirani fakulteti, a Hrvatska ima jedan
filozofski èasopis koji ne može izdati jer za njega nema
novca", što je, smatra dr. Raguž, kraj humanizma i skandal.
Drugi dio susreta posveæen je upoznavanju s djelima i
izabranim knjižnim prvijencem "Credo - Meditacije o
apostolskoj ispovijesti vjere: Ja vjerujem i kada kažem:
Nesretan sam veoma" (KS, 2001.) te s knjigama: "Vesperae
sapientiae christianae 1,2,3 Tribine 1,2,3" (2003., 2005. i
2009.); "Teološka promišljanja o knjizi Isus iz Nazareta
Josepha Ratzingera/Benedikta XVI." (2009.) i "Šutnjadokolica-Molitva. Vesperae sapientiae christianae 4"
(2011.). Knjiga "Sretni u nadi. Teološka razmišljanja o sreæi"
(nastala u Parizu, HILP, 2013.) je takva, rekao je autor dr.
Raguž, da poslije nje ne mora više ništa napisati, no
uslijedila je 2014. najnovija "Vršcima prstiju na zemlji. O
molitvi Gospodnjoj", objavljena u vlastitoj nakladi u
Ðakovu. Osim spomenutih naslova na kraju susreta su
tražene i druge knjige jer, kako su èitatelji zamijetili, dr.
ika
Raguž istanèano analizira šutnju, progovara o temama
kojima se rijetki bave pišuæi o duši i duhovno promišljajuæi
humor.
U znanstvenom svijetu doktor fundamentalne teologije,
sveuèilišni profesor dogmatske teologije i hrvatski filozof
Ivica Raguž je prepoznat po 12 autorskih knjiga,
osamdesetak struènih èlanaka, pedesetak recenzija i
intervjua, ureðivanju relevantnih teoloških èasopisa
Diacovensia i Communio te po zauzetom sudjelovanju na
simpozijima i tribinama.
Nadbiskup Puljiæ podržao ribare na njihovu 19. susretu
Poželio je da se uèini potrebno u regulativi kako bi se
saèuvala vrijedna i duga hrvatska ribarska tradicija koja je
prehranila i egzistencijalno osigurala mnoge naraštaje naših
predaka, a sad je i ta grana pred izazovima svoga isplativog
preživljavanja
Zadar, 7.11.2014. (IKA) - Zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ sudjelovao je u petak 7. studenoga na 19. susretu
ribara u organizaciji Hrvatske obrtnièke komore - Ceha za
ribarstvo i akvakulturu u dvorani hotela Donat u Zadru.
Struèni izlagaèi razmatrali su stanje i perspektive razvoja
hrvatskog ribarstva te planove upravljanja, s naglaskom na
mreže potegaèe i male plivarice. Raspravljalo se i o
zajednièkoj ribarskoj politici EU-a i ulozi hrvatskog
ribarstva nakon ulaska Hrvatske u EU. Nadbiskup je
ohrabrio ribare na ustrajnost u njihovom požrtvovnom radu
koje se zbog nekih eksploatacijskih tržišnih djelovanja
susreæe i s potrebom smanjenja ulova kako bi se zaštitio
ribarski fond.
U pozdravnoj rijeèi mons. Puljiæ èestitao je svima koji su
predvidjeli teme povezane s ribarskom djelatnošæu,
istaknuvši da je velika stvarnost crkvene profesije povezana
s pozivom ribara. Poèetak Isusova javnog djelovanja
povezan je upravo s ribarskim svijetom. "Matej bilježi kako
je Isus prolazeæi uz Galilejsko more ugledao dva brata, Petra
i Andriju, gdje bacaju mrežu u more. Bili su ribari. Malo
dalje bilježi kako je ugledao druga dva brata, Jakova i Ivana
u laði kako s ocem krpaju mrežu. Pozva i njih da ostave laðu
i poðu za Isusom na njegov poziv: 'Hajdete za mnom, uèinit
æu vas ribarima ljudi'. Tu je poveznica i objašnjenje zašto
sam kao nadbiskup s vama. Ribar meðu ribarima, svoj meðu
svojima", rekao je mons. Puljiæ, istaknuvši znaèajnim i
povijesni podatak: najstarija isprava o ribarstvu u našim
krajevima potjeèe iz 995. g., a vezana je upravo za Zadar i
samostan Sv. Krševana u Zadru. Nadbiskup je zamolio
zagovor Gospe ribara i težaka za plodne ulove, da svrne
pogled na suhe mreže, parangale, vrše, osti; da èuje teškoæe
brodara, smiri morske oluje, podsjetivši na stihove istoimene
pjesme sliène darovnici ondašnjih stanovnika Tilaga i
Molata, koji su sv. Krševanu prinijeli dar svoga ribolovišta.
Mons. Puljiæ poželio je da se uèini potrebno u regulativi
kako bi se saèuvala vrijedna i duga hrvatska ribarska
tradicija koja je prehranila i egzistencijalno osigurala mnoge
naraštaje naših predaka, a sad je i ta grana pred izazovima
svoga isplativog preživljavanja. Ulaskom u EU Hrvatska
više nije kreator, nego provoditelj ribarske politike koju
odreðuje Bruxelles. Pred hrvatskim ribarima je tristo
milijuna eura iz europskih fondova za razdoblje od 2014. do
2020. g., no za dobiti ta sredstva treba pripremiti kvalitetne
projekte. U Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama
potrebno je bolje pozicionirati sektor ribarstva uzimajuæi u
obzir njegove specifiènosti. Ribari žele prihvatljivija rješenja
za rad tradicionalnim alatima, potegaèama i malim
plivaricama. Na dogaðaju je sudjelovao i ministar
poljoprivrede Tihomir Jakovina.
Domovinske vijesti
Euharistijsko klanjanje u katedrali Sv. Stošije u Zadru
Zadar, 7.11.2014.
(IKA) - Euharistijsko klanjanje u
katedrali Sv. Stošije u Zadru, koje æe svakog prvog petka u
mjesecu u Godini euharistije u Zadarskoj nadbiskupiji
predvoditi zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, održano je u
petak 7. studenoga. Za prvi takav susret s vjernicima pred
Presvetim, mons. Puljiæ imao je nagovor o temi "Euharistija
(misa) - središte kršæanskog života". "Euharistijski Krist nije
neki simbol, slika ili relikvija koju se èasti, nego živi Bog
meðu ljudima koji nas svojim tijelom lijeèi i hrani za vjeèni
život. Kad je prvi put prièestio apostole na Posljednjoj
veèeri, rekao je: 'Uzmite i jedite, ovo je moje tijelo. Uzmite i
pijte, ovo je krv moja novoga zavjeta koja se za vas
prolijeva'. Od toga svetog i sveèanog trenutka obnavlja se
isto pod svakom misom. Obnavlja se na nekrvni naèin milost
križa i otkupljenja. Teèe i struji novi Božji život koji nam je
Krist zaslužio svojom mukom, smræu i uskrsnuæem", rekao
je nadbiskup. Misa je spomen èin Isusove Posljednje veèere,
u kojoj se na nekrvan naèin obnavlja Isusova muka, smrt i
uskrsnuæe. "Kroz povijest, mnoge kulture su nestajale,
filozofski i politièki sustavi su se smjenjivali, a u Crkvi je
netaknuta ostala vjera u Kristovu stvarnu prisutnost u
euharistiji i vršenje spomen èina u vjernosti onome što je
primila od Gospodina", rekao je mons. Puljiæ. Podsjetio je da
se za prvi zapis apostola Pavla Korinæanima u 11. poglavlju
kaže da je najstariji kršæanski dokument o misi. Napisan je
prije evanðelja, u 55. godini poslije Krista. Tu Pavao piše:
"Kad god blagujete ovaj kruh, (misli se na prièest) i kad
pijete èašu, smrt Gospodnju naviještate, dok on ne doðe" (1
Kor 11, 26). "I u Prvoj euharistijskoj molitvi mise, koju se
naziva anamnezom (spominjanje), uz spominjanje smrti
govori se i o uskrsnuæu od mrtvih i uzašašæu u nebesku
slavu. Zato je misa doživljaj Kristove smrti, ali i njegova
uskrsnuæa i slavnog uzašašæa. Sve to Isus je predvidio i
najavio u svom euharistijskom govoru u sinagogi u
Kafarnaumu, kad je govorio o svom tijelu i predstavio se kao
kruh živi koji je s neba sišao i ima trajnost za vjeèni život.
"Starajte se, ne za jelo koje prolazi, nego za jelo koje ostaje
za život vjeèni" (Iv 6, 27)", rekao je nadbiskup, istaknuvši
kako jelo koje prolazi i jelo što ostaje za vjeèni život
predstavljaju dva opreèna sustava, mentaliteta, dvije životne
filozofije. Meðu njima je razgranièenje. "To su dva
kraljevstva: ovog i onog svijeta, vidljivo i nevidljivo, svijet
duha i materije, vjere i nevjere, prolaznosti i vjeènosti.
Vjerom shvaæamo da je sreæa u onome što ne prolazi: duhu,
istini, plemenitosti, Bogu, uskrsnuæu i besmrtnosti. Stoga
vjernik gleda na ono što ne prolazi, što ne može ostarjeti i
propasti. Bog, kao neprolazan i vjeèan, i nas po euharistiji
èini dionicima svoje vjeènosti", rekao je mons. Puljiæ.
Tumaèio je i znaèenje žrtve, buduæi da je misa otajstvo
Kristove žrtve. "Èesto nemamo dovoljno saznanja što je
žrtva. Žrtvu povezujemo s odricanjem koje èinimo kako
bismo postigli neki veæi cilj. No, žrtva u poèecima nije imala
svjetovno obilježje. Ona je bila èisto bogoslužna, liturgijska
rijeè koju su koristile sve religije, pa i židovska. Žrtva u
vjerskom pogledu oznaèava da se stvar, koju se osobito
cijeni, poklanja Bogu, božanstvu, kako bi se oèitovalo
osobito predanje i sjedinjenje s njim", istaknuo je mons.
Puljiæ, zakljuèivši da smo zahvalni Bogu Ocu što je njegov
Sin umro za nas, ali time još nismo spašeni. "Nije dovoljno
što postoji lijek protiv raka. Treba lijek i popiti, ako hoæemo
ozdraviti. Slièno je s euharistijom. Moram Kristovu žrtvu
uzeti i ona mora postati dio mene, kako bih bio spašen. Ona
nam se daje za popudbinu, jer je nama putnicima u
prolaznom svijetu potrebna neprolazna hrana", zakljuèio je
nadbiskup Puljiæ.
12. studenog 2014. broj 45/2014
13
Domovinske vijesti
Biskup Škvorèeviæ predvodio misu za branitelje
Požega, 8.11.2014. (IKA) - Prigodom 23. obljetnice osnutka
123. požeške brigade, u subotu 8. studenoga požeški biskup
Antun Škvorèeviæ u zajedništvu sa sveæenicima i ðakonima
djelatnima u župi sv. Terezije i središnjim biskupijskim
ustanovama predvodio je u požeškoj katedrali euharistijsko
slavlje za poginule, nestale i preminule branitelje. Uz
èlanove 123. brigade i druge branitelje te obitelji poginulih
branitelja na misi su sudjelovali i požeško-slavonski župan
Alojz Tomaševiæ te voditelj Koordinacije udruga proisteklih
iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije Krešimir
Paveliæ.
U pozdravu biskup je nazoènima zahvalio za plemenit èin
kojim izražavaju svoje poštovanje prema svima onima koji
su svoje živote uložili u slobodu Hrvatske te rekao kako na
poseban naèin u molitvu ukljuèuje sve poginule, nestale i
preminule hrvatske branitelje 123. požeške brigade.
Podsjetio je na general-pukovnika Miljenka Crnjca, prvoga
ratnog zapovjednika spomenute brigade, koji je posljednjih
godina u bolesnièkoj postelji te na svoj naèin dopunja žrtvu
koju je podnio u Domovinskom ratu. Biskup je rekao kako je
ono društvo civilizacijski veliko koje poštuje svoje najslabije
èlanove, istaknuvši da su meðu njima kod nas i stopostotni
invalidi Domovinskog rata, koji ovih dana svjedoèe svoju
ranjenost zbog odnosa prema njima te je pozvao nazoène da
im molitvom iskažu poštovanje, ljubav i blizinu.
U homiliji biskup je podsjetio kako je èovjek izmeðu ostalog
i biæe pamæenja, spomena i zahvaljivanja te kad to èini
povezano s Bogom, postaje dionikom povijesnih dogaðaja u
dimenzijama koje nadilaze njihovu pojavnu i vremensku
razinu, i u tom smislu istaknuo je važnost spomena osnutka
123. požeške braniteljske brigade u požeškoj katedrali.
Rekao je da naviještena biblijska èitanja pomažu uzdiæi se na
tu razinu razumijevanja proteklih dogaðaja. Spomenuo je
kako sv. Pavao zahvaljuje Filipljanima što su ga se sjetili
darom koji su mu poslali, ali ne zato što bi on bio ovisan o
njihovim materijalnim dobrima, nego zato što su oni imali
prigodu posvjedoèiti mu ljubav i prijateljstvo te se tako
izdiæi iznad onoga što su mu predmetno uruèili. Dodao je da
Isus u evanðelju hvali upravitelja koji je razdao gospodarova
materijalna dobra da bi tako stekao prijatelje, postao
dionikom više stvarnosti postojanja.
Biskup je podsjetio kako naši branitelji u velikoj veæini nisu
imali materijalnih dobara koja bi mogli uložiti u obranu, ali
su bili spremni same sebe darovati za slobodu Domovine,
posvjedoèili tako onu duhovnu moæ i velièinu srca koja se
zove ljubav te se tako u teškim vremenima uzdigli na visoku
razinu postojanja, smisla po žrtvi vlastitog života. Dodao je
da je moguæe ubiti takvoga èovjeka, oduzeti mu tjelesni
život, ali nije moguæe ubiti moæ ljubavi koja ga uzdiže na
onu razinu života, koja je neuhvatljiva zloæi i nasilju. U tom
je velièina, dostojanstvo, sloboda i pobjeda naših branitelja,
istaknuo je biskup. Pozvao je nazoène u katedrali da u ovom
hrvatskom trenutku svjedoèe tu istu braniteljsku moæ i
slobodu te ne dopuste da ih bilo tko uplete u svoje sebiène
namjere i oduzme dostojanstvo. Istaknuo je da je to ona moæ
kojom je Krist pobijedio smrt, te je ona put svake istinske
pobjede. Još je dodao: "Volio bih zajedno s vama, živjeti
ovaj trenutak èisto i bistro iz tih izvora Božjih, iz njegove
istine upisane u naša srca po kojoj shvaæamo da se isplati
živjeti ljubav kao moæ duha, darovati sebe za vrijednosti
života te tako biti ostvareni na najvišoj razini postojanja".
Neka u tom duhovnom ozraèju živi trajan spomen na naše
branitelje i neka u njemu roditelji i drugi najbliži naših
poginulih branitelja pronaðu utjehu, zakljuèio je biskup.
Na kraju euharistijskog slavlja okupljeni su izmolili molitvu
sv. Tereziji Avilskoj te uskliknuli geslom "Samo je Bog
14
12. studenog 2014. broj 45/2014
ika
dostatan". Nakon toga je biskup uime poginulih i nestalih
branitelja izrazio okupljenima zahvalnost za molitvu koju su
Bogu uzdigli za njih. Slavlje je završilo pjevanjem himne
"Lijepa naša domovino".
U Hlebinama predstavljen kalendar Varaždinske
biskupije
Hlebine, 8.11.2014.
(IKA) - Kalendar Varaždinske
biskupije za 2015. godinu predstavljen je u Hlebinama na
prigodnoj sveèanosti u subotu 8. studenoga u tamošnjoj
mjesnoj Galeriji. Izdanje za iduæu godinu obogaæeno je
umjetnièkim slikama èlanova Udruge hlebinskih slikara i
kipara naive, koji su ekskluzivno za taj kalendar svoje
radove napravili u tehnikama ulja na platnu i ulja na staklu.
Predstavljanje su priredili Varaždinska biskupija, župa
Hlebine, Udruga hlebinskih slikara i kipara naive te Opæina
Hlebine. Na sveèanosti predstavljanja kalendara otvorena je i
izložba navedenih slika 12-ero umjetnika te njihovih ostalih
radova.
Okupljene su pozdravili domaæi župnik Leon Lozanèiæ i
predsjednik Udruge Zlatko Kolarek, koji su istaknuli kako je
ideju i poticaj za kalendar dao osobno varaždinski biskup
Josip Mrzljak.
Biskup Mrzljak podsjetio je da ta mlada biskupija veæ 12
godina izdaje kalendar sa svojim osobitostima koji je dosad
bio ilustriran raznim postojeæim djelima iz fundusa sakralnih
objekata na podruèju mjesne Crkve. No, za novi kalendar
dogovoreno je da æe se napraviti potpuno nova umjetnièka
djela kako bi se dao doprinos suvremenoj hrvatskoj i
sakralnoj umjetnosti. Na taj naèin promovira se znamenito
mjesto Hlebine koje je svojevrsno središte naive, dok djela
koja se nalaze na kalendaru sa svojom duhovnom
simbolikom potièu na zauzetiji vjerski život. Slikovne
poruke darovitih umjetnika, koji su svoje talente primili od
Boga Stvoritelja, zasigurno æe oplemeniti sve korisnike
kalendara, rekao je biskup te zaželio svima da ih ovo izdanje
u društvu, koje sve više ispunjava raznoliki kiè, potakne da i
oni sami èine svijet ljepšim i boljim.
Naèelnica Opæine Hlebine Božica Trnski zahvalila je i
èestitala svima koji su inicirali i ostvarili taj projekt po
kojem æe u mnoge domove diljem biskupije i izvan nje
ponovno uæi naivna umjetnost – zaštiæena nematerijalna
hrvatska kulturna baština. Po naivi se u domovini i svijetu
proslavilo malo podravsko mjesto Hlebine, u kojem danas
meðu 1300 stanovnika postoji èak 30-tak umjetnika naive
koje je Bog obilno nadario talentima, rekla je naèelnica.
Profesor likovnih umjetnosti Pero Markiæ istaknuo je kako
su ilustrirani kalendari oduvijek bili prilika da se predstavi,
promovira i diljem svijeta prikaže neka umjetnost, dodavši
da svakom umjetniku služi na èast kada mu se djelo naðe u
takvom izdanju. Osvrnuo se na simboliku svih slika koje se
nalaze na kalendaru te rad njihovih autora iza kojih je veæ
dulja ili kraæa umjetnièka karijera. Slike na kalendaru
skladno prate liturgijsku godinu, primjerice motivima Božiæa
i Uskrsa, ali donose i osobitosti vezane uz podravski kraj,
kao što su motivi hodoèašæa u ludbreško svetište, nebeske
zaštite bl. Alojzija Stepinca i podravskih kuæica i ljudi,
naslikanih u osebujnoj naivi.
Na kraju sveèanosti Varaždinska biskupija nadarila je
umjetnike èiji su radovi objavljeni u kalendaru koji je tiskan
u 12-lisnom i jednolisnom izdanju. Na izdanju se nalaze
nadnevci vezani uz život mjesne Crkve i njezinih 105 župa,
kao i drugi važniji nadnevci vezani uz život Katolièke
Crkve. Kalendari se mogu nabaviti u župama Varaždinske
biskupije.
Domovinske vijesti
ika
Pogreb mons. Fabijana Veraje
Metkoviæ, 8.11.2014. (IKA) - Sveæenik Splitsko-makarske
nadbiskupije mons. Fabijan Veraja ispraæen je na posljednji
poèinak u subotu 8. studenoga u rodnoj župi sv. Ilije u
Metkoviæu. Sprovodnu misu predvodio je splitsko-makarski
nadbiskup i metropolit Marin Barišiæ u koncelebraciji s
dubrovaèkim biskupom Matom Uziniæem, šibenskim
biskupom Antom Ivasom, naslovnim nadbiskupom ninskim i
apostolskim nuncijem pri Svetoj Stolici Martinom
Vidoviæem,
generalnim
vikarom
Splitsko-makarske
nadbiskupije mons. Miroslavom Vidoviæem i pedesetak
sveæenika, a uz sudjelovanje bogoslova, redovnica, obitelji,
prijatelja, mještana rodne župe i èlanova hrvatske zajednice
iz Rima, gdje je mons. Fabijan Veraja obnašao svoju
sveæenièku službu kao duhovnik, profesor i dotajnik
Kongregacije za proglašenje svetih.
Pozdravivši okupljene, nadbiskup Barišiæ izrazio je ljudsku i
kršæansku suæut svima, a posebno obitelji pokojnika.
Prisjetivši se ukratko životnog puta pokojnika mons. Barišiæ
je rekao kako je njegov život bio obilježen dvostrukom
nostalgijom, za zemaljskom domovinom Hrvatskom i
nebeskom Domovinom. Daleko od domovine slušao je
vijesti i pratio dogaðaje u onim teškim vremenima
komunistièke diktature, ali isto tako, kao vjernik, razmišljao
je i živio u radosti nade naše nebeske Domovine. "U svom
testamentu, don Fabijan zahvaljuje Bogu na darovima
kojima ga je obdario, prije svega na daru vjere i na daru
sveæeništva u kome je doživio èasove najdublje duhovne
sreæe. Zahvalan je tolikima koji su utkali sebe i svoju ljubav
u njegov život. No, njegov život trajno su obilježili toliki
muèenici i svjedoci, blaženici i sveci hrvatskog naroda, kao i
univerzalne Crkve. Te Kristove svjedoke ljubavi, prijatelje
Boga i èovjeka, don Fabijan je ne samo prouèavao i
osvjetljavao njihove korake na putu do oltara, veæ je i sam na
istom Kristovom putu nastojao hoditi njihovim stopama. U
malim svakodnevnim stvarima, trudio se je biti odgovoran,
postojan, pravedan, skroman, duhovan; u svojim stavovima
bio je jasan i nadasve istinoljubiv. Nije volio površnost,
spletkarenja i ogovaranja. Znao je razluèivati grešnika od
grijeha. Poštivao je sugovornika. Znao je šutjeti i slušati. Bio
je vrlo zanimljiv u svojim stavovima i razmišljanjima koja
su izlazila iz duboke teološke i široke kulturne naobrazbe, a
iznad svega obilježena osobnom ljubavlju prema Crkvi i
svom narodu. Njegova istinoljubivost i poštenje oèitovala se
i u dobronamjernoj kritici i hrabrosti i pred onim
autoritetima pred kojima su neki znali kaditi i laskati. I po
tome je mons. Fabijan bio razlièit, uvažen i poštivan", rekao
je nadbiskup Barišiæ i istaknuo kako Splitsko-makarska
nadbiskupija, cijela metropolija kao i Crkva u Hrvata mogu
biti ponosne na uzoran i bogat sveæenièki život pokojnog
mons. Fabijana Veraje koji je svojim životom i djelovanjem
zadužio sve u Crkvi i domovini Hrvatskoj, a naroèito svoj
Metkoviæ i dolinu Neretve. "Dragi don Fabijane, vjerujemo
da je Gospodin rado uslišao tvoju želju i za nebeskom
Domovinom. U toj vjeri i nadi, zahvalni za tvoj uzorni i
plodni sveæenièki život, izrièemo svoje želje i molitve: u raj
poveli te anðeli! Radosno te doèekali tvoji prijatelji, sveci i
blaženici, da budeš dionikom nebeske radosti u domu Oca
nebeskoga u društvu svih svetih i blaženih. Gospodin ti bio
nagrada za opera omnia. Amen".
Na kraju misnoga slavlja generalni vikar Splitsko-makarske
nadbiskupije mons. Miroslav Vidoviæ ukratko je prikazao
život i rad pokojnika. Mons. Fabijan Veraja, sin Ivana
Veraje i Danice roð. Šunjiæ, rodio se 20. sijeènja 1923. u
Metkoviæu. Osnovnu školu pohaðao je u rodnome gradu, a
gimnaziju s maturom u Biskupskome sjemeništu u Splitu.
Filozofsko-teološki studij zapoèeo je u Ðakovu 1941. godine
jer to u Splitu nije bilo moguæe zbog ratne situacije i
talijanske okupacije. Pred prodorom partizana, 14. travnja
1945. svi bogoslovi su napustili Ðakovo. Kratko su se
zadržali u Zagrebu i onda su 6. svibnja krenuli na put u
nepoznato prema Sloveniji i Austriji. U posljednji trenutak
Veraja je promijenio svoj plan u Sloveniji i krenuo prema
Italiji. To mu je spasilo život od sigurne smrti. Sve te
dogaðaje kasnije æe opisati u autobiografskoj knjizi
"Putovima providnosti". Zajedno s nekoliko drugih
bogoslova stigao je u Rim, u Zavod sv. Jeronima 5. lipnja
1945. Zavod sv. Jeronima nije bio za bogoslove pa je Veraja
s drugim bogoslovima smješten u Irski kolegij koji je bio
otvoren za klerike i sveæenike koji nisu imali smještaja u
drugim crkvenim ustanovama. Studij je nastavio na
Papinskome Gregorijanskome sveuèilištu.
Za sveæenika Splitske i Makarske biskupije zareðen je u
Rimu u bazilici Santi XII Apostoli, 19. srpnja 1947.
Sutradan je slavio mladu misu u Kalistovim katakombama
pored groba sv. Fabijana. U Zavodu sv. Jeronima boravio je
od 1947. do 1959. s prekidom studija 1948. do 1952. zbog
slaboga zdravlja. Nakon reðenja nastavio je studij teologije
na Gregoriani. Doktorirao je 18. prosinca 1956. s tezom Le
origini della controversia teologica sul contratto di censo nel
XIII secolo. Magisterij iz kanonskoga prava položio je na
Papinskome lateranskom sveuèilištu 1962. Dok je boravio u
Zavodu sv. Jeronima pastoralno je pomagao u više župa i
ustanova. Od 1959. do 1979. bio je kapelanom u rimskome
"Istituto dell'Assunzione". Predavao je osnovno moralno
bogoslovlje u rimskome novicijatu sestara asumpcionistkinja
(1956. – 1958.). Od 1957. do 1961. predavao je vjeronauk u
liceju sestara anèela u Rimu. Godine 1961. primljen je u
"Kongregaciju obreda" i time je definitivno ostao na službi u
Rimu. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 7. prosinca 1981.
godine podtajnikom Kongregacije za proglašenje svetima i
na toj službi je ostao do odlaska u mirovinu 1993. godine.
Pok Fabijan Veraja bio je izrazito plodan znanstveni radnik.
Najviše radova, knjiga i struènih èlanaka, objavio je na
talijanskome i latinskome jeziku a neka su mu djela
prevedena na više jezika. I nakon odlaska u mirovinu
posvetio se pisanju. Tako je meðu ostalim napisao "pozicije"
za proglašenje blaženim i svetim bl. Ivana Merza i bl.
Miroslava Bulešiæa. U lipnju ove godine Zavod sv. Jeronima
objavio je njegovu posljednju knjigu "Nikola Moscatello.
'Uspomene' u svijetlu dokumenata".
U Otoècu zapoèeo Teèaj vjere
Otoèac, 8.11.2014. (IKA) - Prema biskupijskom godišnjem
pastoralnom programu u subotu 8. studenoga zapoèeo je u
velikoj dvorani župnoga pastoralnog centra u Otoècu novi,
treæi u nizu, ciklus predavanja Teèaja vjere, koji se u pet
subota održava do svibnja sljedeæe godine.
Na poèetku je sudionike susreta, kojih se okupilo gotovo
pedeset, s radošæu pozdravio organizator otoèki župnik i
dekan mons. Tomislav Šporèiæ te je s nekoliko uvodnih
rijeèi opisao sam Teèaj, pozdravivši takoðer gospiækosenjskoga biskupa Milu Bogoviæa i mons. mr. Tomislava
Rogiæa, udbinskoga župnika i dekana, kao prve predavaèe.
Biskup Bogoviæ održao je dva uvodna predavanja o
Crkvenim saborima, s posebnim naglaskom na Drugi
vatikanski, te o laièkom apostolatu, a predavanje mons.
Rogiæa "Što vjerujemo?" je prva od èetiri teme Teèaja,
prema Katekizmu Katolièke Crkve (Vjerovanje, liturgija,
moral, molitva).
.
12. studenog 2014. broj 45/2014
15
Domovinske vijesti
Drugi planinarski križni put mladih Dubrovaèke
biskupije
Dubrovnik, 9.11.2014. (IKA) - Sveèanim misnim slavljem
koje je u nedjelju 9. studenoga u crkvi Sv. Nikole u Èilipima
predvodio dubrovaèki biskup Mate Uziniæ u koncelebraciji
sa župnikom don Josipom Barišiæem i dekanom
Konavoskoga dekanata don Josipom Mazarekiæem, te don
Ivom Zeèeviæem i don Marinkom Šljiviæem, završen je drugi
Planinarski križnih put mladih (PKP) koji se ove godine
održao 8. i 9. studenoga u Konavlima.
Osvræuæi se na misna èitanja, biskup je u propovijedi rekao
da je svaki èovjek "hram Božji", što pred kršæane stavlja
veliku odgovornost da ta Božja prisutnost u njima i po njima
bude vidljiva. No, istaknuo je i drugu dimenziju: "Ne odnosi
se to samo na moj odnos prema meni, nego i na moj odnos
prema drugom. I moj brat koji sjedi u klupi kraj mene, i on
je hram u kojemu je Bog prisutan. U njegovu licu prisutno je
Božje lice!" Biskup je takoðer istaknuo da je cijela Crkva
kao zajednica Božji hram: "Crkva u cjelini je hram, ali u tom
hramu je svatko od nas jedan blok, jedan 'matun', jedan dio
koji èini da ta graðevina može biti takva kakva jest, da može
funkcionirati. Ako jedan od kamena nije onakav kakav bi
trebao biti, ako ja nisam onakav kakav bih trebao biti,
narušava se ljepota cijeloga hrama. Crkva nisu drugi, Crkva
ste svi vi, svatko od nas u svojoj ulozi!" Upotrijebio je i sliku
iz prvoga misnog èitanja o domu Gospodnjem iz kojeg izvire
voda koja gdje god doðe, sve oživi i ozdravi: "To je uloga
nas, to je uloga Crkve, ako bismo mi ostali hram samo ovdje,
na PKP-u, u misi, a ne bismo bili poput te vode koja izvire iz
hrama, ako ne bismo oživljavali i ozdravljali, mijenjali svoju
obitelj, mijenjali školu, mijenjali ovo društvo koje je
potrebno promjene, ako ne bismo preuzeli odgovornost
ondje gdje je možemo preuzeti, trudili se biti kršæani ne
samo rijeèima, nego i životom, ako toga ne bi bilo, onda bi
sve bilo uzaludno. (…) Potrebno je da iz Crkve, po nama
provre ta voda, da se osjeti u ovom društvu, da se osjeti u
našem Gradu i Biskupiji, da se osjeti da ste vi bili ovdje, da
ste se susretali dva dana s Gospodinom i jedni s drugima!"
Na kraju je svima zahvalio župnik don Josip Barišiæ, a
posebno organizatorima koji su Èilipe "uvrstili" u
ovogodišnji Planinarski križni put.
Drugi dan križnog puta, koji je iznosio 13 kilometara, poèelo
je oko 200 mladih zajedno s biskupom, te su izmolili drugih
sedam postaja križnog puta. Nakon što su krenuli iz školske
dvorani na Grudi uputili su se prema Radovèiæima, potom su
nastavili pouènom stazom kroz šumu prema Suvarovini i
nastavili prema Èilipima. Mladi su svaku postaju križnog
puta Isusove muke promišljali na odreðenu temu iz
svakodnevnog života, pokušavajuæi pronaæi snagu i
odgovore. Jedna od postaja je bila postaja tišine, a sudionici
su izvlaèili papiriæe s imenom nekoga od sudionika te su
imali zadatak kroz naredne dvije postaje biti anðeo èuvar toj
osobi bez da ona to primijeti, uèiniti neko dobro djelo, bilo
rijeèju, razgovorom ili jednostavno ponijeti torbu te moliti za
nju.
Drugi Planinarski križni put mladih održavao se u
organizaciji Vijeæa za mlade Dubrovaèke biskupije i
Studentskoga katolièkog centara. Zapoèeo je okupljanjem
mladih ujutro u subotu 8. studenoga u Luci Gruž. Nakon
blagoslova, mladi su molili prvu postaju u Moluntu te
krenuli prema Grudi, a zatim prošli kroz Mikuliæe, Poljice i
Radovèiæe. Spavali su u školskoj dvorani na Grudi gdje je
misu predvodio don Josip Mazarekiæ u koncelebraciji s don
Marinkom Šljiviæem, te su im animatori Dubrovaèke
biskupije organizirali zabavno-edukativni program u trajanju
od tri sata.
16
12. studenog 2014. broj 45/2014
ika
Prva ovogodišnja smotra zborova Poreèke i Pulske
biskupije
Poreè, 9.11.2014. (IKA) - Prva ovogodišnja smotra zborova
Poreèke i Pulske biskupije održana je u Gologorici u
nedjelju 9. studenoga za Piæanski i Buzetski dekanat.
Okupilo se oko 150 pjevaèa iz osam župa. Susrete zborova
veæ dugi niz godina organizira dijecezansko Vijeæe za
liturgiju i crkvenu glazbu.
Susret je poèeo pjevanjem veèernje, uz predvoðenje i
dirigiranje preè. Rudija Korace, glavnog organizatora smotri
zborova po dekanatima. Osim preè. Korace, na susretu su
sudjelovali i drugi sveæenici, neki i kao voditelji svojih
župnih zborova. Nakon sveèano otpjevane himne sv.
Ceciliji, prvi su se, u pojedinaènim izvedbama, predstavili
pjevaèi župnog zbora Vrh. Oni su pod vodstvom župnika
Ivana Štokoviæa otpjevali "Sreæo moja jedina" i "Radujte se
kršæani". Uslijedio je nastup petnaestak pjevaèa župnog
zbora Paz koji su nastupili s pjesmom "Ti dižeš me" i
Plenkoviæevom skladbom "Ovaj oltar". Župni zbor Piæan
pod dirigentskom palicom Bruna Lukeža i uz orguljsku
pratnju Andreje Udovièiæ izveli su Haydenovu "O Bože
nisam vrijedan" i biser svoje povijesne lokalne liturgijske
tradicije "Piæanske litanije Majke Bojže". Župni zbor iz
Graèišæa s voditeljicom Spomenkom Mauroviæ otpjevao je
pjesme "Molitva" i "Oèe naš". Buzetski župni zbor prvo je
izveo pjesmu "Nebeski Jeruzaleme" koju je skladao njihov
župnik Mario Žmak, a potom su se istaknuli izvedbom
"Oèenaša" nepoznatog autora. Župni zbor Raèice, za svoj
drugi nastup na smotri zborova, pripremio je pod ravnanjem
župnika i zborovoðe Ivana Štokoviæa pjesme "O da bude
radost" i "Sva si lijepa, o Marijo". Zbor iz Dolenje Vasi
predstavio se pjesmama "Idi na Golgotu, kršæanine moj" i
"Moja te duša traži". Posljednji su nastupili domaæini župni
zbor iz Gologorice, koji je uz orguljsku pratnju Noela
Krošnjaka i uz dirigiranje zborovoðe Karmen Brajuha
otpjevao pjesme "Zdravo Marijo" i "Isus može". Susret je
zakljuèen zajednièkom izvedbom pjesme "Isuse Kralju". U
završnim zahvalama preè. Koraca podijelio je zborovoðama
publikaciju koja sadrži pojednostavljenu verziju himne bl.
Bulešiæu, s ciljem da i kroz pjesmu u narodu što više zaživi
štovanje bl. Bulešiæa i bl. Francesca Bonifacija.
Caritas Požeške biskupije pomaže ponovno poplavljenim
obiteljima
Požega, 10.11.2014. (IKA) - Nakon poplave u mjesecu
svibnju ove godine koja je zahvatila najprije Bokšiæ Lug a
potom pleternièki kraj, Kuzmicu, Jakšiæ i Lipik na podruèju
Požeške biskupije, svojom akcijom biskupijski Caritas
postupno je pomagao nastradale u hrani, higijenskim
potrepštinama, dezinfekcijskim sredstvima, isušivanjem
vlažnih podova i zidova, keramièkim ploèicama i
laminatom, kuæanskom opremom, štednjacima, hladnjacima,
zamrzivaèima i perilicama, namještajem, školskim knjigama
i drugim potrepštinama. Kada je obnova privedena kraju,
ponovno je u mjesecu rujnu i listopadu ove godine poplava
zahvatila dio prethodno potopljenih kuæa u pleternièkom
kraju i Bokšiæ Lugu. Volonteri Caritasa Požeške biskupije
pohodili su 164 poplavljene obitelji u Pleternièkom Gradcu i
utvrdili da je u 90 kuæa voda ponovno uništila namještaj,
bijelu tehniku, podove i zidove. Na podruèju pak Bokšiæ
Luga 83 obitelji ostale su bez ljetine. Caritas Požeške
biskupije uputio je 8. studenoga u Pleternièki Gradac
nastradalim obiteljima i pojedincima 26 zamrzivaèa, 18
štednjaka, 23 hladnjaka, 13 perilica za rublje, 22 hidrofora, 7
peæi za centralno grijanje te 570 m2 laminata i 580 m2
ika
ploèica. Za 83 nastradale obitelji Bokšiæ Luga ovih dana
dostavljena je zimnica: krumpir, luk, grah i rajèica. Jednoj
pak lipièkoj obitelji dano je 110 kvadrata ploèica, perilica,
hladnjak i štednjak. Pored toga, nekoliko obiteljskih kuæa u
Pleternièkom Gradcu znaèajnije je ošteæeno u poplavama te
je Caritas preuzeo obnovu 4 kuæe. U Ivanovcu nedaleko
Okuèana gdje se u zajednici "Susret" lijeèi od ovisnosti
odreðeni broj mladih ljudi poplava je poharala naselje i
onemoguæila njegovo redovito funkcioniranje te æe Caritas u
skladu sa svojim moguænostima pomoæi ureðenje okoliša da
se poprave sadašnje i sprijeèe buduæe štete od poplave.
Blagoslovljen kamen temeljac Pastoralnog centra u
Donjem Miholjcu
Donji Miholjac, 11.11.2014. (IKA/TU) - Na blagdan
posvete Lateranske bazilike, 9. studenoga, središnje misno
slavlje u župi sv. Mihaela arkanðela u Donjem Miholjcu
predvodio je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ te
nakon misnog slavlja blagoslovio kamen temeljac buduæega
pastoralnog centra.
U propovijedi nadbiskup Hraniæ osvrnuo se na proèitan
ulomak Evanðelja koji govori u ludim i mudrim djevicama
te okupljenim vjernicima, sveæenicima, redovnicama,
vjerouèiteljima i animatorima župne kateheze koji žive i
djeluju u toj župi poruèio kako buduænost odreðuje
sadašnjost. "Naša vjera u buduænost odreðuje naše sadašnje
korake. Mi smo zagledani u nebo i vjerujemo da je u nebu
naša buduænost i punina našeg ljudskoga života. I zato sada
živimo od neba i vrednote neba uprisutnjujemo ovdje.
Živimo ovdje i sada. Imajte hrabrosti sanjati i vaši æe
sadašnji koraci postati usmjereni buduænosti, postat æe
priprema buduænosti, pretvorit æe se u skupljanje ulja. I
uspjet æete ostvariti ono što sanjate", rekao je nadbiskup,
dodavši kako su pred njima velike i zahtjevne zadaæe koje je
potrebno ostvarivati postojano, strpljivo, malo po malo.
Posvijestivši potrebu izgradnje pastoralnog centra,
nadbiskup je meðu ostalim kazao kako je vjera odraslih
vjernika danas suoèena s raskršæanjenom okolinom, s
praktiènim materijalizmom u kojemu se živi kao da Boga
nema, s vjerskom ravnodušnošæu i nezainteresiranošæu, s
pokušajem izjednaèavanja svih religija. "Žalosno je gledati
mlade generacije koje mnogi roditelji ne usmjeravaju i ne
pružaju im stabilnu ljestvicu vrednota, nego ih puštaju da u
život idu duhovno dezorijentirana i prazna. U vjeri treba
odgajati i roditelje i njihovu djecu. Pastoralni je centar zato
potreban prije svega odraslima, braènim parovima,
roditeljima, prosvjetnim djelatnicima, poduzetnicima,
politièarima da se ne izgube, da se ne umore plivati protiv
struje, da ostanu duhovno snažni i stabilni, da ne podlegnu
zlu i ne dopuste da ih ono pokoleba i slomi u nastojanju da
ostanu budni i vjerni Isusu", istaknuo je nadbiskup.
Na kraju propovijedi nadbiskup je župljanima pružio
podršku u njihovim nastojanjima te ih pozvao na molitvu
ponajprije za živu Crkvu, za obitelji - kuæne Crkve, za
vjernost evanðelju, a onda i za blagoslov gradilišta zgrade
pastoralnog centra koji zapoèinju.
Župnik Antoloviæ tom je prigodom istaknuo kako je
Pastoralni centar zamišljen kao mjesto okupljanja onih koji
uviðaju potrebu za duhovnim rastom, duhovnom snagom, te
isto preslikavaju u svaki segment svoga života. "Mladi su
zahtjevni, ali ako im ponudimo jedno mjesto kao što je
pastoralni centar u kojem æe moæi uèiti i razmjenjivati
iskustva te duhovno sazrijevati, tada æe isti ti mladi prenositi
ozraèje duhovnosti svakim svojim korakom", rekao je
župnik Antoloviæ.
Domovinske vijesti
Sprovodni obredi s. Pije Padjen
Zagreb, 11.11.2014. (IKA) – Na zagrebaèkom groblju
Mirogoj u utorak 11. studenoga pokopana je s. M. Pija Kata
Mara Padjen, èlanica Školskih sestara franjevki Krista Kralja
Provincije Presvetog Srca Isusova, koja je preminula u petak
7. studenoga u Klinièkom bolnièkom centru Rebro u
Zagrebu, u 84. godini života i 65. godini redovništva.
Sprovodne obrede predvodio je župnik zagrebaèke župe
Gospe Lurdske fra Nikica Ajdukoviæ. Od pokojnice se uz
rodbinu došao oprostiti veliki broj redovnica, poglavito
njezinih susestara franjevki iz Zagreba, ali i onih pristiglih iz
Splita i okolice.
Ajdukoviæ je istaknuo kako je pokojnièino zvanje i poslanje
u Kristovoj Crkvi bilo obilježeno služenjem, žrtvom i
svakodnevnim prikazivanjem Bogu, svojoj zajednici i
hrvatskome narodu.
Uime redovnièke zajednice od pokojnice se oprostila s.
Jelena Lonèar. Istaknula je kako se "život s. Pije od roðenja
kretao trnovitim stazama i bio obilježen mukotrpnim hodom
u kojem je trebalo uèvršæivati korak s pouzdanjem u
Providnost. Sav život, od rodnoga hrvatskog kraljevskog
grada Knina, preko izbjeglištva, austrijskih logora te boravka
u Rimu i Argentini, s. Pija je neprestano u srcu nosila
domovinu Hrvatsku i svoj narod te životne žrtve i nedaæe
prikazivala za svoju "milu domovinu i hrvatski narod", kako
je zapisala u svom duhovnom dnevniku, davne 1956. godine.
No, promatrajuæi njezin životni put ne možemo ne zastati
pred spoznajom da je njezino srce, iscrpljeno patnjom i
ispaæeno brojnim životnim ranama, koje je niz godina
smireno nosilo, jednostavno postalo preslabo za daljnji hod
ovozemaljskom stazom".
S. Pija Padjen roðena je 15. lipnja 1931. u Kninu. Puèku
školu završila je u domovini, a nakon dvije godine
provedene u izbjeglièkom logoru u Austriji (1945. - 1947.) u
Rimu završava srednju školu i pedagošku akademiju.
Èlanicom Školskih sestara franjevki postaje 1950. godine.
Djelovala je u misijama u Paragvaju, Urugvaju i Argentini.
U Buenos Airesu je od godine 1965. pohaða Katolièku
umjetnièku akademiju, te je diplomirala slikarstvo. U
Buenos Airesu je 1967. godine imala i prvu samostalnu
izložbu, a sudjelovala je i na skupnim izložbama.
Po povratku u Rim, primljena je u Uniju katolièkih
umjetnika Italije (UCAI –Unione Cattolica Artisti Italiani) i
Federaciju talijanskih umjetnika (FIdA - Federazione
Italiana degli Artisti). S diplomom likovne akademije, više
pedagoške akademije te akademije za predškolsku dob,
katehetske i vjeronauène škole radila je u djeèjim vrtiæima,
osnovnim školama, te predavala likovni odgoj u srednjim
školama. U domovinu se vraæa nakon više od 40 godina
izbivanja 1992. godine. Dvije godine živjela je u Kaštel
Lukšiæu, a od 1994. godine u Zagrebu. Èlanica Hrvatskoga
društva likovnih umjetnika (HDLU) postala je 2003. I u
domovini je izlagala na više samostalnih i skupnih izložbi. U
duhu franjevaèke jednostavnosti umjetnošæu je slavila
Stvoritelja. Brojne samostalne izložbe te desetci skupnih
izložbi koje je ostvarila od Argentine do Rima, od Kaštela
do Zagreba, Splita, Krašiæa, Gospiæa, Ljubljane i brojnih
drugih mjesta svjedoèe o bogatstvu njezina stvaralaèkog
opusa i širini duha koji životna stradanja nisu sputala.
12. studenog 2014. broj 45/2014
17
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Priopæenje s redovitog zasjedanja BK BiH
Osvrnuvši se na Opæe izbore održane 12. listopada u Bosni i
Hercegovini, biskupi potièu na što brže formiranje vlasti na
svim razinama u skladu s iskazanom izbornom voljom biraèa
Sarajevo, 5.11.2014. (IKA/KTA) - Biskupi Biskupske
konferencije Bosne i Hercegovine održali su 4. i 5.
studenoga u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata
vrhbosanskog u Sarajevu svoje 62. redovito zasjedanje pod
predsjedanjem banjoluèkog biskupa Franje Komarice.
Tijekom zasjedanja s biskupima se susreo apostolski nuncij
u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto te ih upoznao s temeljnim
smjernicama za predstojeæi pohod ad limina u Vatikanu i
Rimu predviðen za 2015. godinu.
Biskupi su upoznati s dosadašnjim procesom promjena
Statuta Caritasa BK BiH koje je izradila Radna skupina s
ciljem usklaðivanja sa Statutom Meðunarodnog i Europskog
Caritasa te što uèinkovitijeg funkcioniranja Caritasa BK BiH
u služenju potrebnima.
Biskupi su saslušali izvješæe biskupa Komarice o tijeku
Treæe izvanredne biskupske sinode održane u Rimu od 5. do
19. listopada 2014. na temu: "Pastoralni izazovi vezani uz
obitelj u kontekstu evangelizacije".
Biskupi su razmotrili smjernice Kongregacije za ustanove
posveæenog života i družbe apostolskog života u vezi s
obilježavanjem Godine posveæenog života (30. studenoga
2014. – 2. veljaèe 2016.) na podruèju BK BiH.
Osvrnuvši se na Opæe izbore održane 12. listopada u Bosni i
Hercegovini, biskupi potièu na što brže formiranje vlasti na
svim razinama u skladu s iskazanom izbornom voljom
biraèa. Izražavaju nadu da æe novoformirane vlasti poèeti
više raditi za dobro svih graðana. Oèekuju da buduæa vlast
otvara moguænost posebno mladima za ostanak u Bosni i
Hercegovini, a svim graðanima omoguæi život dostojan
èovjeka. Pozivaju sve predstavnike vlasti, a posebno one iz
hrvatskog naroda, da se aktivnije zauzmu protiv
iskorjenjivanja katolika i Katolièke Crkve u entitetu RS i
dijelovima Federacije BiH, te njihov sve èešæi odlazak iz
cijele Bosne i Hercegovine. Oèekuju od svih buduæih
nositelja vlasti da svi zajedno konaèno poènu raditi za dobro
svih u BiH otvarajuæi perspektive ne samo za ostanak nego i
za povratak onih koji se žele vratiti.
Cjelovito priopæenje s redovnog zasjedanja BK BiH
donosimo u rubrici "Dokumenti".
Blagoslov obnovljene crkve Sv. Roka u Zemunu
Zemun, 6.11.2014. (IKA) – Sveèano je 6. studenoga
blagoslovljena obnovljena crkva Sv. Roka u Zemunu.
Sveèanost je poèela uvodnim obraæanjem župnika Joze
Duspare, a uslijedio je kratki program koji su pripremili
èlanovi zbora "Svete Cecilije". Nakon samog blagoslova,
srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ istaknuo je da tom
prigodom zapravo blagoslivlja i živu Crkvu koju èine svi oni
koji æe dolaziti u crkvu Sv. Roka. Uslijedio je završni dio
sveèanosti u kojem su zbor "Svete Cecilije" i Diplomatski
zbor otpjevali zajedno pjesmu "Panis angelicus".
Na inicijativu zemunskog dekana Joze Duspare i uz pomoæ
dobrotvora, osobito veleposlanstva Kraljevine Norveške,
crkva koja je podignuta još daleke 1836. godine na mjestu
stare rimokatolièke crkve u zemunskom parku, dobila je
potpuno novi izgled. Prvobitno je iskusni graditelj Josip
Felber izgradio tu crkvicu u duhu baroka, jednostavno i
dosljedno, da bi kasnije bila korištena za potrebe uèenika
18
12. studenog 2014. broj 45/2014
realke rimokatolièke vjeroispovijesti. Kako dugi niz godina
nije ulagano u obnovu crkve, sve je više propadala. Godine
1985. adaptirana je kupola tornja. Meðutim, radovi su
obustavljeni zbog nedostatka sredstava. Kroz projekt Vlade
Republike Srbije - Kancelarije za vjere potpomognuto je
ureðenje platoa oko crkve. Uslijedili su glavni radovi na
krovu, tornju, fasadi, sanaciji unutrašnjosti crkve, te je u tako
obnovljenom stanju, koje je financiralo veleposlanstvo
Kraljevine Norveške, predana vjernicima Zemuna na
korištenje.
Sveèanost blagoslova crkve održana je u nazoènosti nuncija
Orlanda Antoninija, predstavnika pravoslavne, židovske i
islamske vjerske zajednice, prijestolonasljednika Kraljevine
Norveške, princa Hokona Magnusa, princa Aleksandra
Karaðorðeviæa sa suprugom Katarinom i mnogobrojnih
vjernika.
Susret mladih Banjoluèke biskupije
Gornja Ravska, 8.11.2014. (IKA/TABB) - Predstavnici
mladih iz sedam župa Banjoluèke biskupije - njih više od
100 te skupina od desetak mladih iz KŠC-a "Ivan Merz" u
Banjoj Luci u pratnji profesorice Blaženke Ivekiæ sudjelovali
su u subotu 8. studenoga u molitvenom obilježavanju 22.
obljetnice nasilne smrti mladog župnika Ivana Grgiæa u župi
Gornja Ravska.
S mladima je došlo i 14 sveæenika te 5 redovnica, a stigla je i
rodbina ubijenog župnika, brat i sestra s obiteljima iz
Baranje.
Okupljanje mladih je bilo na mjestu straviène smrti župnika
Grgiæa na kraju župe, na "kipama" rudnika Ljubija. Tu je
mlade pozdravio biskup Franjo Komarica i zahvalio im za
njihov dolazak.
Nakon izmoljenih prigodnih molitava za ubijenog župnika,
poèela je pobožnost Križnog puta, koju je predvodio
pomoæni banjoluèki biskup Marko Semren. Na èelu povorke
- koja je propješaèila stazom dugom više od 5 km - nošen je
veliki križ te fotografija ubijenog sveæenika Ivana. U
nošenju križa izmjenjivali su se mladi iz svih župa a križ su
takoðer nosili i sveæenici i redovnice te biskup. Mladi su s
velikom sabranošæu slušali rijeèi biskupa Semrena kao i
svojih vršnjakinja i vršnjaka koji su sami napisali
razmišljanje za svaku od 15 postaja, i o njima u hodu u tišini
razmišljali.
Po dolasku u crkveno dvorište izmoljene su molitve pred
spomen - zvonikom u kojem se nalazi spomen - soba
ubijenog župnika.
Zatim su se svi mladi u pratnji biskupa i sveæenika, s
domaæim pristiglim župljanima okupili u župnoj crkvi te dali
hvalu Bogu s nekoliko otpjevanih duhovnih pjesama.
Uslijedio je kraæi odmor i okrepa.
Nastavilo se sa slavljem koncelebrirane mise koju je
predvodio biskup Komarica uz koncelebraciju biskupa
Semrena i 14 sveæenika. Na misi je sudjelovalo oko 150
vjernika. Pjevanje su predvodile redovnice Družbi
milosrdnica sv. Vinka Paulskog te klanjateljica Krvi
Kristove.
Biskup je u homiliji mladima govorio o njihovoj zadaæi u
Crkvi i u društvu kao Isusovih suradnika. Obodrio ih je da se
istinski potrude što bolje upoznati Krista i s njim odluèno
kroèiti kroz cijeli svoj život.
Podsjetio je i na poticaj svetog pape Ivana Pavla II da
"Crkva mora brižljivo braniti i èuvati spomen na
ika
svjedoèanstvo muèenika".
Naveo je i èinjenicu da je iz ljubavi prema povjerenim im
Kristovim vjernicima u župi Ravska i iz mržnje na Krista i
Katolièku Crkvu od strane zavedenih i ateiziranih pojedinaca
ubijen i tridesetogodišnji župnik Ivan Grgiæ. Ukratko je
opisao njegov revni sveæenièki život njegovu ljubav prema
Bogu i ljudima, njegovo radosno služenje Crkvi i uime
Crkve i njegovu odluènost da brani Božje zakone i
obespravljene ljude na podruèju svoje biskupije.
Biskup Komarica potaknuo je mlade da "suraðuju s Bogom i
njegovim promislom kako bi se i u njima takoðer rodio novi
"Ivan" koji je spreman u svom životu pronositi i svjedoèiti
istinske i vjeène vrijednosti Kristova evanðelja".
Provincijal Vrdoljak primio visoko odlièje Republike
Austrije
Za petnaestogodišnje uspješno djelovanje i predani
dušobrižnièki rad kao voditelja HKM-a u Beèu i rektora
crkve Am Hof
Zagreb, 9.11.2014.
(IKA) - Fra Iliji Vrdoljaku,
provincijalnom ministru Hrvatske franjevaèke provincije sv.
Æirila i Metoda iz Zagreba, uruèeno je u nedjelju 9.
studenoga u hrvatskoj crkvi Am Hof u Beèu visoko odlièje
za zasluge Republike Austrije – "Zlatni križ èasti".
Visoko odlièje fra Iliji Vrdoljaku uruèio je uime austrijskog
ministra za Europu, integraciju i vanjske poslove Sebastiana
Kurza glavni tajnik austrijskog Ministarstva vanjskih
poslova veleposlanik Michael Linhart u nazoènosti visokih
crkvenih i državnih dostojanstvenika te više od tri tisuæe
hrvatskih vjernika. Linhart je istaknuo da je dodijeljenim
priznanjem nagraðeno Vrdoljakovo petnaestogodišnje
uspješno djelovanje i predani dušobrižnièki rad kao voditelja
HKM-a u Beèu i rektora crkve Am Hof na integraciji ljudi
hrvatskog podrijetla u austrijsku sredinu, oèuvanju njihove
vjere i materinskog jezika, oèuvanju kulture i sakralne
baštine, što je dokazao obnovom crkve Am Hof koja je
ujedno i sjedište Hrvatske katolièke misije u Beèu, te
njegovanju prijateljskih odnosa Hrvata okupljenih oko HKM
s gradom Beèom, pokrajinom Gradišæe i Austrijom.
Crkva Am Hof danas je platforma i mjesto susreta raznih
hrvatskih udruga i znaèajno mjesto kontakata s raznim
austrijskim institucijama, istaknuo je Linhart, napomenuvši
kako je Vrdoljak organizirao i teèajeve njemaèkog jezika
kako bi Hrvatima olakšao snalaženje u novoj sredini. Pregršt
pohvala iznio je i za humanitaran rad fra Ilije.
Apostolski nuncij u Republici Austriji Peter Stephan
Zurbriggen, zahvalivši fra Iliji Vrdoljaku na velebnom
dušobrižnièkom radu i "svemu što je u vjeri i ljubavi uèinio
za hrvatsku zajednicu u Austriji", darovao mu je krunicu
blagoslovljenu od pape Franje. Oduševljen nazoènošæu
velikog broja hrvatskih vjernika, ushiæeno je rekao: "Hvala
vam na svjedoèanstvu vjere, jer danas u Europi trebamo
Hrvatsku koja æe biti katolièka i stoga ostanite vjerni svojim
precima".
Biskup biskupije Željezno Egidije Živkoviæ èestitao je fra
Iliji na visokom austrijskom državnom odlièju, napomenuvši
kako je simbolièan dan sveèanog uruèenja upravo na
blagdan posveæenja Lateranske bazilike, koju Crkva smatra
prvom Rimskom crkvom i Majkom svih crkava. "Danas smo
pozvani graditi živu crkvu zajedno tvoreæi jedinstvo, uz
obavezu življenja evanðelja na dosljedan naèin i dobrim
djelima, poglavito djelima milosrða i ljubavi pomažemo
narodu", rekao je mons. Živkoviæ, dodavši: "Zahvaljujem ti,
fra Ilija, što si hrvatsku zajednicu otvorio prema Beèu,
Gradišæu i Austriji, što si njegovao veze s gradišæanskim
Hrvatima te nesebièno pomagao ljude u nevolji za vrijeme
Crkva u Hrvata
Domovinskog rata".
Hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota rekao je
kako visoko austrijsko odlièje nije samo priznanje fra Iliji
Vrdoljaku za unapreðenje bilateralnih odnosa Hrvatske i
Austrije, nego je i priznanje Hrvatskoj katolièkoj misiji u
Beèu i svim ostalim misijama diljem svijeta koje su
"odigrale kljuènu ulogu" za naše Hrvatice i Hrvate u
inozemstvu te cjelokupnoj hrvatskoj zajednici u Austriji.
"Hrvati su s jedne strane dobro integrirani, a s druge njeguju
i èuvaju svoju kulturu, jezik i vjeru", ustvrdio je Bakota,
èestitajuæi uime Veleposlanstva RH u Austriji fra Iliji
Vrdoljaku na odlièju.
Zahvalivši na odlièju, fra Ilija Vrdoljak rekao je da je
poèašæen visokim austrijskim državnim priznanjem
predsjednika Heinza Fischera, koje je ujedno priznanje i
potpora ne samo njemu, nego cjelokupnoj hrvatskoj pastvi u
Austriji. Dodao je da je to odlièje za njega i obveza, koju
svjesno preuzima u ostvarenju svojih buduæih zadaæa.
Govoreæi o Austriji, dokazanom hrvatskom prijatelju,
istaknuo je njezinu "neprocjenjivo vrijednu ulogu i potporu"
Hrvatskoj na europskom putu. Ono što ga još boli i leži mu
na srcu, kako je istakao, je "ulazak Bosne i Hercegovine u
europsku obitelj naroda". Na kraju je zahvalio nazoènim
crkvenim i politièkim dostojanstvenicima te brojnoj
hrvatskoj zajednici što su svojim dolaskom uvelièali
sveèanost uruèenja odlièja i prethodno nazoèili nedjeljnom
misnom slavlju, koje je osobno predvodio. Asistirali su mu
apostolski nuncij Peter Stephan Zurbriggen, biskup Egidije
Živkoviæ te tajnik i privremeni otpravnik poslova Stalne
misije Svete stolice pri meðunarodnim organizacijama u
Beèu mons. Marinko Antoloviæ.
U propovijedi fra Ilija Vrdoljak zahvalio je vjernicima i
svima koji su ga nesebièno pomagali svih tih godina u
Austriji. Napomenuo je kako je hrvatska zajednica godine
1969. u Beèu dobila svoju crkvu, koja je za sve postala
"prepoznatljiv dom u kojem se duša puni materinskom
rijeèju i duhovnim blagom". S ponosom je govorio o
posjetima vrhovnih poglavara Katolièke Crkve Beèu i
obraæanju pape Pija VI., pape Ivana Pavla II. i pape
Benedikta XVI. vjernicima s terase današnje hrvatske crkve.
Spomenuo je i dugogodišnju obnovu crkve, dodavši kako je
"važno graditi i èuvati".
"Važno je i to da smo se uspjeli povezati sa širom
zajednicom i bili smo veleposlanici Crkve i Domovine",
zakljuèio je dobitnik visokog austrijskog odlièja,
napomenuvši kako danas kada je Hrvatska u EU moramo u
europsku obitelj unositi hrvatske vrijednosti.
Domaæin sveèanosti bio je sadašnji voditelj Hrvatske
katolièke misije u Beèu i definitor provincije sv. Æirila i
Metoda fra Josip Koren. Nazoèili su joj i hrvatski konzul u
Austriji Branimir Lonèar i ministrica savjetnica za kulturu u
Veleposlanstvu RH u Austriji Zdenka Weber, te prof.
Wolfgang Bandion i mr. Andreas Pacher.
Fra Ilija Vrdoljak roðen je 1949. u Kovaèevcima (BiH), a u
Franjevaèki red stupio je godine 1966., dok je red
prezbiterata primio 1976. Bio je na službi u Zagrebu,
Klanjcu, Èakovcu, u Hrvatskim katolièkim misijama u St.
Pöltenu i Salzburgu, u zagrebaèkom Sigetu, u Hrvatskoj
katolièkoj misiji u Beèu te u Našicama. U više navrata bio je
definitor Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda.
12. studenog 2014. broj 45/2014
19
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Papa predložio da ženidbene parnice budu besplatne
Upozorio je i da je potrebno biti vrlo pažljivi da postupci
utvrðivanja ništavosti ženidbe ne uðu u okvire unosnog posla
Vatikan, 5.11.2014. (IKA) – Papa Franjo primio je 5.
studenoga sudionike teèaja iz kanonske prakse super rato
koji je organiziralo Sudište Rimske rote. U obraæanju
okupljenima Papa je podsjetio kako je na nedavnoj Sinodi o
obitelji bilo govora o ženidbenim parnicama i
pojednostavljenjem i ubrzanjem postupaka za priznavanje
sluèajeva ništavosti ženidbe, "jer to traži pravednost".
Primijetivši kako mnogi "godinama èekaju na pravorijek"
crkvenog suda, podsjetio je kako je veæ prije Sinode
ustanovio Povjerenstvo èija je zadaæa meðu ostalim iznijeti
prijedloge za ubrzanje tih postupaka. Ono se zalaže za
pravdu i ljubav jer mnogi ljudi èekaju da se Crkva izjasni o
njihovoj braènoj situaciji, da kaže "da" ili "ne" ali da taj
pravorijek bude pravedan, istaknuo je Sveti Otac.
Kao jedan od problema naveo je malobrojnost crkvenih
sudova, navodeæi kao primjer Interdijecezanski sud u
Buenos Airesu koji je nadležan za 15 biskupija od kojih se
najudaljenija nalazi èak 240 km od sjedišta Suda. Upozorio
je i da je potrebno biti vrlo pažljivi da ti postupci ne uðu u
okvire unosnog posla. "Bilo je i javnih skandala. Morao sam,
svojedobno, otpustiti iz Suda osobu koja je govorila: '10.000
dolara i vodit æu za tebe dva postupka, graðanski i crkveni'",
rekao je Papa. Podsjetio je i kako je na Sinodi bilo prijedloga
da ženidbene parnice budu besplatne, "moramo to još
vidjeti", dodao je. "Kada je duhovni interes povezan s
materijalnim, to nije od Boga. Majku Crkvu resi velika
darežljivost da može imati besplatnu pravdu, kao što smo
besplatno opravdani od Isusa Krista. To je važno: odijeliti to
dvoje", rekao je Papa.
Vatikan: Objavljene odredbe o odreknuæu biskupa od
službe
U nekim posebnim sluèajevima mjerodavna vlast može
smatrati nužnim zatražiti od biskupa da preda odreknuæe od
pastoralne službe, nakon što mu se, u bratskom dijalogu,
predoèe razlozi toga zahtjeva i pomno saslušaju njegovi
razlozi
Vatikan, 5.11.2014. (IKA) – Papa Franjo je 3. studenoga
odobrio propise o odreknuæu dijecezanskih biskupa i
nositelja službi koje imenuje papa. Dokument pod naslovom
"'Rescriptum ex audientia Ss.mi' o odreknuæu od službe
dijecezanskih biskupa i nositelja službi na koje imenuje
papa" objavio je Tiskovni ured Svete Stolice 5. studenoga.
Veliki teret zareðene službe, navodi se u kratkom
dokumentu, koju treba shvaæati kao službu (diakonia)
svetom Božjem narodu, traži od onih koji je obnašaju, da u
to ukljuèe sve svoje energije. Posebno je za službu biskupa,
koji se suoèava s izazovima suvremenog društva, nužna
velika struènost, sposobnosti i duhovne kreposti i ljudske
vrline. Ponavlja se zatim ono što se o pastoralnoj službi
biskupa govori u koncilskom dekretu Christus Dominus te
motu propriju Pavla VI. Ecclesiae Sanctae koji u br. 11.
poziva biskupe i ostale njima izjednaèene da "spontano
preda, ne kasnije od navršene sedamdeset i pete godine
života, odreknuæe od službe" a te su uredbe unesene u
kanone 401-402 i 411 važeæeg Zakonika kanonskog prava
kao i kanone 210-211, 218 i 313 Zakonika kanonskog prava
Istoènih Crkava. Isti je kriterij uveden i u vezi službe
kardinala motu proprijem Ingravescentem aetatem Pavla VI.
20
12. studenog 2014. broj 45/2014
iz 1970. te opæenito u vezi službi biskupa koji svoju službu
obavljaju u Rimskoj kuriji s mudrim propisima koje je Ivan
Pavao II. unio u èl. 5 apostolske konstitucije Pastor bonus iz
1988.
Uzimajuæi u obzir sve navedeno i prihvaæajuæi preporuke
Vijeæa kardinala koji pomažu Svetom Ocu u pripremi
reforme Rimske kurije i voðenju Crkve, donesene su neke
odredbe.
Potvrðuje se postojeæa disciplina prema kojoj su
dijecezanski i eparhijski biskupi, i svi koji su im izjednaèeni
prema kann. 381 §2 CIC i 313 CCEO, kao i biskupi
koadjutori i pomoæni biskupi, pozvani predati odreknuæe od
službe s navršenih sedamdeset i pet godina života.
Odreknuæe od navedenih pastoralnih službi stupa na snagu
tek u trenutku u kojem je prihvaæeno od legitimne vlasti.
Prihvaæanjem odreknuæa od spomenutih službi, biskupi gube
pravo na svaku drugu službu na nacionalnoj razini, koja im
je bila privremeno dodijeljena na temelju spomenute
pastoralne službe. Hvalevrijedna je gesta onoga koji,
potaknut ljubavlju i željom za boljim služenjem crkvenoj
zajednici, smatra nužnim zbog bolesti ili kojeg drugog
važnog razloga odreæi se službe pastira prije navršene
sedamdeset i pete godine života. U tim su sluèajevima
vjernici pozvani pokazati solidarnost i suosjeæanje prema
svom pastiru, pomažuæi mu kako to nalažu ljubav i
pravednost, sukladno kan. 402 §2 CIC.
U nekim posebnim sluèajevima mjerodavna vlast može
smatrati nužnim zatražiti od biskupa da preda odreknuæe od
pastoralne službe, nakon što mu se, u bratskom dijalogu,
predoèe razlozi toga zahtjeva i pomno saslušaju njegovi
razlozi. Kardinali voditelji dikasterija Rimske kurije i ostali
kardinali koji vrše službe na koje ih imenuje papa jednako su
dužni s navršenih sedamdeset i pet godina predati odreknuæe
od službe Papi, koji æe, posto razmotri sve okolnosti, odluèiti
o tome. Voditelji dikasterija Rimske kurije koji nisu
kardinali, tajnici i biskupi koji vrše službe na koje imenuje
papa gube pravo na svoju službu s navršenih sedamdeset i
pet godina, a èlanovi s navršenih osamdeset godina; ipak,
oni koji su u sastavu nekog dikasterija zbog neke druge
službe, prestankom te službe prestaju biti i èlanovi.
Austrija: Kreæe mrežna stranica za "Godinu posveæenog
života"
Redovnièke zajednice veæ su zapoèele akciju pod geslom:
"Usred života. U sredini tjedna. Srijeda je redovnièki dan"
Beè, 5.11.2014. (IKA) – Redovnièke zajednice u Austriji
pokrenule su, u suradnji sa svjetovnim institutima, vlastitu
mrežnu stranicu za "Godinu posveæenog života 2015.".
Mrežna stranica www.jahrderorden.at sadrži sve relevantne
informacije o godini koju je redovništvu posvetio papa
Franjo, a koja poèinje krajem studenoga, priopæio je u
srijedu 5. studenoga redovnièki medijski ured. Ciljana
publika portala, koji se konstantno ažurira, medijski su
profesionalci i svi zainteresirani.
"Godina posveæenog života 2015." poèinje u Austriji
zajednièkim trodnevnim jesenskim zasjedanjem redovnièkih
zajednica, na kojem bi se trebao održati poseban obred
svjetla u sklopu euharistijskog slavlja 25. studenoga.
Redovnièke zajednice veæ su zapoèele akciju pod geslom:
"Usred života. U sredini tjedna. Srijeda je redovnièki dan".
Srijedom æe se tako odvijati razlièita dogaðanja u
organizaciji redovnièkih zajednica.
ika
Susret europskih biskupa odgovornih za medije
Susret je održan u Ateni na temu "Komunikacija kao susret –
izmeðu autentiènosti i stvarnosti"
Atena, 5.11.2014. (IKA) - U organizaciji Odbora za
sredstva društvenih komunikacija pri Vijeæu europskih
biskupskih konferencija održan je od 3. do 5. studenoga u
Ateni susret na temu "Komunikacija kao susret – izmeðu
autentiènosti i stvarnosti". Na susretu kojim je predsjedao
predsjednik spomenutog Odbora mons. Jose Ignacio Munilla
Aguirre biskup San Sebastiana (Španjolska), sudjelovao je
predsjednik Papinskoga vijeæa za sredstava društvenih
komunikacija biskup Claudio Celli, biskupi koji su pri
biskupskim konferencijama odgovorni za medije te
struènjaci i djelatnici na tom podruèju.
Predavanja kao poticaj na daljnje promišljanje i rad u
skupinama održali su razni predavaèi. U uvodnom
predavanju mons. Aguirre ukazao je na èetiri temeljna
hermeneutièka principa u pobudnici pape Franje Evangelii
Gaudium te govorio o njihovoj primjeni na podruèje
komunikacija. Isusovac Antonio Spadaro, glavni urednik
revije "La Civilta Cattolica" govorio je na temu: "Kritièka
analiza komunikacije u Europi". Prof. Arturo Merayo Perez,
s Fakulteta znanosti sredstava društvenih komunikacija u
Murciji (Španjolska), govorio je na temu: "Od emocije
prema komunikaciji kao susretu". Vlè. Roderick Vonhögen,
utemeljitelj Star Quest Production Network i Trideo TV
(Nizozemska) na temu "Virtualni susret – komuniciranje
putem novih medija". Posljednje je predavanje održao
biskup Dimitrios Salachas, na temu: "Komunikacija sv.
Pavla, od Areopaga do Korinta".
Crkva zna da mora biti prisutna u virtualnim prostorima jer
je pozvana biti blizu odnosno pratiti èovjeka našega vremena
u prostorima i ambijentima u kojima se odvija njegov život.
Njezina prisutnost unutar virtualnih prostora je dio njezina
misionarskoga poslanja. Suoèiti se s novim komunikacijskim
oblicima znaèi takoðer suoèiti se s brojnim izazovima i
pitanjima koje novo podruèje evangelizacijskog djelovanja
pred Crkvu postavlja. Na koji naèin komunikacija u
digitalnim prostorima može utjecati na (iskustvo) življenja
vjere? Dospijeva li Crkva svojim institucionalnim
komuniciranjem do današnjeg èovjeka? Kako prijeæi iz
"virtualnog zajedništva" u zajedništvo koje se živi unutar
crkvenih zajednica?
Rizik je – ne samo mladih našega vremena – da život unutar
virtualnih prostora postane jedino i gotovo apsorbira
cjelokupno èovjekovo iskustvo. Zato Crkva osjeæa kao
neodgodivu zadaæu ukljuèiti se u edukacijsko djelovanje
kako bi se i odnosi koji se razvijaju unutar tih prostora mogli
integrirati u cjelokupno iskustvo življenja. Osim toga, kako
je istaknuto u zakljuènom priopæenju, Crkva treba nalaziti
odreðeni ekvilibrij odnosno pravilni naèin prisutnosti unutar
virtualnih prostora. To znaèi da se Crkva u svojem poslanju
ne smije ogranièiti iskljuèivo na sadržaj, odnosno poruku
koju naviješta (opasnost da se zanemari ambijent
komuniciranja) ali isto tako treba imati u vidu dimenzije
odnosa koji se uspostavljaju unutar tih prostora (ne
zanemarujuæi sadržaj koji naviješta).
Domaæin susreta, atenski biskup Nikolaos Foskolos je
zajedno s mons. Dimitriosom Salachasom, apostolskim
egzarghom za katolike grèkog obreda, upoznao sudionike sa
životom i problemima Katolièke Crkve u Grèkoj. Meðu više
od èetrdesetak sudionika iz više od 20 europskih zemalja, na
susretu je sudjelovao dr. Jerko Valkoviæ, profesor na
Teologiji u Rijeci i Hrvatskom katolièkom sveuèilištu u
Zagrebu. Sljedeæi susret održat æe se za dvije godine a
domaæin æe biti Škotska.
Inozemne vijesti
Papa primio predstavnike Svjetskoga evangelièkog saveza
Vatikan, 7.11.2014.
(IKA) - Citirajuæi poslanicu
Galaæanima: "Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i
Gospodina Isusa Krista, koji je sam sebe predao za naše
grijehe da nas izbavi od sadašnjega pokvarenoga svijeta, u
skladu s voljom Boga, Oca našega", papa Franjo je
pozdravio predstavnike Svjetskoga evangelièkog saveza,
koje je primio 6. studenoga.
Služeæi Evanðelju, Crkvi pomažemo da u Kristu i s Kristom
sve više postaje plodna Božja loza "dok svi zajedno ne
prispijemo k jedinstvu u vjeri i u pravoj spoznaji sina
Božjega, k savršenom èovjeku, k mjeri punine velièine
Kristove" (Ef 4,13). Ta se stvarnost temelji na sakramentu
krštenja, po kojem sudjelujemo u smrti i Kristovu uskrsnuæu.
Zahvaljujuæi krštenju živimo u snazi Duha Svetoga, ustvrdio
je papa Franjo.
Govoreæi o krštenju, rekao je da nas podsjeæa na temeljnu i
vrlo utješnu istinu, a to je da nam svojom ljubavlju i milošæu
Gospodin uvijek prethodi. Èitajuæi Sveto pismo shvaæamo
da se evanðeoska poruka ne odnosi samo na osobni odnos s
Bogom, stoga naš odgovor na Božju ljubav ne treba shvaæati
kao zbroj gesta prema nekoj potrebitoj osobi, kao niz radnji
èiji je cilj umirenje vlastite savjesti. Evanðelje naviješta
kraljevstvo Božje, a to znaèi ljubiti Boga u ovome svijetu.
Kraljevstvo nam Božje prethodi, kao što prethodi i otajstvu
jedinstva Crkve, objasnio je Sveti Otac.
Od samoga je poèetka meðu kršæanima bilo podjela, i danas
ih nažalost još ima. To stanje smanjuje našu sposobnost da
uèinkovito ispunimo Božju zapovijed da se Evanðelje
naviješta svim narodima. Naše podjele nagrðuju ljepotu
jedine Kristove haljine, ali ne uništava sasvim duboko
jedinstvo koje se raða po milosti krštenja. Kršæansko bi
naviještanje zacijelo bilo uspješnije ako bi se otklonile
podjele i kad bi zajedno mogli slaviti sakramente, širiti
Božju rijeè i svjedoèiti ljubav, ustvrdio je Papa.
Raduje me spoznaja da su Papinsko vijeæe za promicanje
jedinstva kršæana i Svjetski savez evangelika otvorili nove
izglede, objašnjavajuæi nesporazume i pokazujuæi put kako
nadvisiti predrasude. Želim da dijalog još više promièe naše
zajednièko svjedoèenje i naše evangelizacijske napore. Ako
zaista vjerujemo u slobodno i velikodušno djelovanje Duha
Svetoga, onda æemo jedni od drugih uèiti, i prihvatiti ono što
je Duh Sveti kao dar za nas u drugima posijao, kazao je papa
Franjo.
Zakljuèujuæi govor, Papa je oèitovao uvjerenje da Duh Sveti
može otvoriti novo razdoblje u odnosima izmeðu katolika i
evangelika, koje æe omoguæiti da se posvema ostvari
Gospodinova volja, da se Evanðelje naviješta do nakraj
zemlje. Za to vam jamèim svoju molitvu, a od vas tražim da
molite za mene i moju službu, zakljuèio je Papa.
Novo Meðunarodno vijeæe FSR-a
Asiz, 7.11.2014. (IKA) – U Domus Pacis u Asizu se od 1.do
9. studenoga održava Generalni kapitul Franjevaèkog
svjetovnog reda (OFS). U èetvrtak 6. studenoga izabrano je
novo Meðunarodno vijeæe OFS-a s mandatom 2014. - 2020.
Za generalnog ministra izabran je Tibor Kauser iz Maðarske,
a za zamjenicu generalnog ministra Chelito de Nunez iz
Venezuele. U Vijeæe je izabrana i Ana Fruk iz Hrvatske koja
æe biti zadužena za podruèje Europa 1, te Andrea Odak iz
Bosne i Hercegovine koja æe biti zadužena za FRAMA-u.
Osim njih dvije, èlanovi Meðunarodnoga vijeæa u razdoblju
2014.-2020. bit æe i Ana Maria Raffo (Peru), Attilio
Galimberti (Italija), Michel Janian (Libanon), Silvia Diana
(Argentina), Jenny Harrington (Južna Afrika) i Augustine
Young (J. Koreja).
12. studenog 2014. broj 45/2014
21
Inozemne vijesti
Simpozij "Maðarska 1944.": Ivan XXIII. i spašavanje
ugroženih
Budimpešta, 7.11.2014. (IKA) - Giuseppe Roncalli, koji je
pred pola godine kao papa Ivan XXIII. proglašen svetim,
nije odigrao znaèajnu ulogu samo u spašavanju Židova u
Bugarskoj, nego i u akcijama spašavanja Židova u
Maðarskoj. Na to je sve podsjetio kardinal Peter Erdö na
simpoziju u Budimpešti, u povodu obilježavanja 70.
godišnjice (16. listopada 1944.) preuzimanja vlasti
Nacionalsocijalistièke partije strelastih križeva (NYKP)
Ferenca Szalasija. Nekoliko desetaka tisuæa ljudi, uglavnom
Židova, u Maðarskoj su ubili pripadnici NYKP-a. Erdö je
ukazao na vezu izmeðu tadašnjeg nuncija u Budimpešti
nadbiskupa Angela Rotte i Roncallija, apostolskog delegata
u Turskoj. Rotta, kao i švedski konzul Raoul Wallenberg te
španjolski konzuli Angel Sanz Briz i Giorgio Perlasca, bili
su izvanredne osobe kojima treba zahvaliti za spašavanje od
holokausta tisuæa budimpeštanskih stanovnika geta. Mnogi
od njih uspjeli su s dokumentima i putovnicama dobivenim
od Roncallija uæi u neutralnu Tursku i u Palestinu.
Sadašnji nuncij nadbiskup Alberto Bottari de Castello
osvijetlio je djelovanje vatikanskih diplomata u Budimpešti
izmeðu 1938. i 1945. godine. Nadbiskup Rotta (1930. 1945.), ondašnji nuncij, kao i njegov tajnik i kancelar mons.
Gennaro Verolino (1942. - 1945.), uz pomoæ drugih
diplomata omoguæili su bijeg u neutralne zemlje i spašavanje
života 120.000 Židova, izvijestio je Kathpress. Istaknute su i
zasluge redovnica, na osobit naèin muèenice s. Sare
Salkahazi, koje su i po cijenu gubitka vlastitog života
tijekom 1944. organizirale oko 25.000 skloništa za
progonjene.
Imenovanja u Rimskoj kuriji
Vatikan, 8.11.2014. (IKA) – Papa Franjo imenovao je 8.
studenoga kardinala Raymonda Lea Burkea za kardinalapatrona Suverenoga vojnog malteškog reda. Na njegovo
dosadašnje mjesto prefekta Apostolske signature imenovan
je nadbiskup Dominique Mamberti, titularni nadbiskup
Sagona, dosadašnji tajnik za odnose s državama. Na mjesto
novoga tajnika za odnose s državama imenovan je Paul
Richard Gallagher, titularni nadbiskup Hodelma i dosadašnji
apostolski nuncij u Australiji.
Papin brzojav suæuti povodom teške prometne nesreæe u
Španjolskoj
Vatikan, 10.11.2014. (IKA) - Papa Franjo izrazio je svoju
"duhovnu blizinu" žrtvama stradalim u prometnoj nesreæi u
Španjolskoj. Autobus s hodoèasnicima na povratku iz
Madrida izletio je 8. studenoga s ceste i pao niz strminu od
15 metara. Èetrnaestero osoba je poginulo, ukljuèujuæi i
jednoga mladog sveæenika, a 38 osoba je ozlijeðeno, od
kojih se 23 još uvijek nalaze u bolnici. U brzojavu koji je
poslao španjolskom biskupu Joseu Manuelu Lorci Planesu,
Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin piše kako je
Sveti Otac bio duboko rastužen kada je saznao za tešku
prometnu nesreæu te prenosi svoju duhovnu blizinu svima
koji su pogoðeni tom tragedijom. Papa moli Boga da udjeli
vjeèni pokoj preminulima, potpuni oporavak ozlijeðenima i
utjehu onima koji tuguju zbog gubitka voljenih, piše u
brzojavu. Osim toga državni tajnik prenosi kako Sveti Otac
zaziva na njih majèinsku zaštitu Presvete Djevice Marije i
potièe ih da u vjeri pronaðu nadahnuæe i snagu duha, kako bi
nadvladali te bolne okolnosti, te im udjeljuje svoj apostolski
blagoslov.
22
12. studenog 2014. broj 45/2014
ika
Vatikan: Ustanovljeno Vijeæe za razmatranje priziva
klerika u sluèaju teških kažnjivih djela
Vijeæe æe biti na usluzi Kongregaciji za nauk vjere radi
uèinkovitijeg razmatranja priziva
Vatikan, 11.11.2014. (IKA) - Papa Franjo ustanovio je
posebno Vijeæe za razmatranje priziva klerika u sluèaju
teških kažnjivih djela, priopæio je Tiskovni ured Svete
Stolice. Vijeæe æe djelovati u sklopu Kongregacije za nauk
vjere i imat æe sedam èlanova, kardinala ili biskupa, koji æe,
prema potrebi, jamèiti brzo rješavanje priziva koji se odnose
na kažnjiva djela pridržana Kongregaciji za nauk vjere.
Rijeè je o kažnjivim djelima protiv vjere te o kažnjivim
djelima poèinjenim tijekom slavljenja sakramenta, odnosno
kažnjivim djelima protiv morala, meðu njima i zlostavljanje
maloljetnika. Ta su kažnjiva djela opisana u motu propriju
Sacramentorum sanctitatis tutela od 30. travnja 2001.
godine, koji je ažuriran 21. svibnja 2010. godine.
Papa je Odredbom s nadnevkom od 3. studenoga ustanovio
Vijeæe, tijekom audijencije u koju je primio kardinala Pietra
Parolina, državnoga tajnika. Èlanove Vijeæa i njegova
predsjednika imenuje Papa, a oni mogu i ne moraju biti
djelatnici Kongregacije za nauk vjere. Novo æe Vijeæe biti na
usluzi Kongregaciji radi uèinkovitijeg razmatranja priziva.
Nadležnost se Kongregacije dakle ne mijenja.
U sluèaju da je okrivljenik biskup, njegov æe se priziv
rješavati na redovnom zasjedanju Kongregacije, koja æe,
prema Papinoj odredbi, moæi odluèivati o posebnim
sluèajevima. Redovno æe zasjedanje, prema nahoðenju
Vijeæa, moæi razmatrati i druge sluèajeve. Dužnost je Vijeæa
da o vlastitim odlukama periodièno izvijesti Kongregaciju.
Rad Vijeæa bit æe odreðen posebnim unutarnjim pravilnikom.
Papina je odluka dobro prihvaæena i smatra se dobrim
rješenjem kako bi se olakšao redoviti rad Kongregacije za
nauk vjere, te izbjeglo gomilanje priziva, rekao je o.
Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete
Stolice. Dekret je stupio na snagu 11. studenoga.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Sveta hijerarhijska majka Crkva
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 5. studenoga
2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Èuli smo što apostol Pavao kaže biskupu Titu. No kolike
samo kreposti moramo imati mi biskupi? Svi smo èuli, zar
ne? To nije lako, nije lako, jer smo grešnici. Ali se uzdamo u
vašu molitvu, da se bar približimo onome što apostol Pavao
savjetuje svim biskupima. Slažete li se? Molite li za nas?
Veæ smo u prethodnim katehezama bili istaknuli kako Duh
Sveti ispunja uvijek Crkvu obiljem svojih darova. U moæi i
milosti svoga Duha, Krist ne propušta pobuðivati službe, sa
ciljem da izgraðuje kršæansku zajednicu kao svoje tijelo.
Meðu tim se službama istièe biskupska. U biskupu, kojem
pomažu prezbiteri i ðakoni, sam Krist se uprisutnjuje i
nastavlja se brinuti za svoju Crkvu, jamèeæi svoju zaštitu i
vodstvo.
1. U prisutnosti i službi biskupa, prezbitera i ðakona
možemo prepoznati pravo lice Crkve: to je sveta
hijerarhijska majka Crkva. I doista, preko te braæe koju je
Gospodin izabrao i posvetio sakramentom Reda, Crkva vrši
svoje majèinstvo: raða nas u krštenju kao kršæane, dajuæi
nam ponovno se roditi u Kristu; bdije nad našim rastom u
vjeri; prati nas u Oèev zagrljaj, da primimo njegovo
oproštenje; pripravlja za nas euharistijski stol, gdje nas hrani
Božjom rijeèju i Isusovom Tijelom i Krvlju; zaziva na nas
Božji blagoslov i snagu njegova Duha, podupiruæi nas
tijekom èitavog našeg života i obavija nas svojom nježnošæu
i svojom toplinom, posebno u najosjetljivijim trenucima
kušnje, trpljenja i smrti.
2. To majèinstvo Crkve se izražava na osobit naèin u
biskupovoj osobi i njegovoj službi. Naime, kao što je Isus
izabrao apostole i pozvao ih da naviještaju evanðelje i pasu
njegovo stado, tako i biskupi, njihovi nasljednici, su
postavljeni na èelo kršæanske zajednice, kao jamci njihove
vjere i kao živi znak Gospodinove prisutnosti meðu njima.
Shvaæamo dakle da nije rijeè prestižnom položaju, o službi
koja nosi sa sobom razne èasti. Biskupstvo nije stjecanje
èasti, veæ je služenje. Isus je htio da tako bude. U Crkvi ne
smije biti mjesta za svjetovni mentalitet. Svjetovni mentalitet
kaže: "Ovaj je èovjek napravio crkvenu karijeru, postao je
biskup". Ne, nipošto, u Crkvi ne smije biti mjesta za taj
mentalitet. Biskupstvo je služenje, nije stjecanje èasti kojom
æu se razmetati. Biti biskupi znaèi imati uvijek pred oèima
primjer Isusa koji je, kao Dobri Pastir, došao ne da bude
služen veæ da služi (usp. Mt 20, 28; Mk 10, 45) i da dadne
život za svoje ovce (usp. Iv 10, 11). Sveti biskupi – a takvih
je mnogo u povijesti Crkve – pokazuju kako se tu službu ne
traži, veæ se prihvaæa u poslušnosti, ne radi uzdizanja, veæ
radi ponižavanja, poput Isusa koji "ponizi sam sebe,
poslušan do smrti, smrti na križu" (Fil 2, 8). Žalosno je
vidjeti èovjeka koji traži tu službu i koji èini sve da je se
dokopa a kada mu to poðe za rukom tada ne služi drugima,
šepiri se, živi samo za svoju taštinu.
3. Postoji još jedan dragocjeni element koji zaslužuje da
bude istaknut. Kada je Isus izabrao i pozvao apostole, gledao
je na njih ne kao pojedince, svakog zasebno, veæ ih je
promatrao zajedno, da budu s njim, ujedinjeni, kao jedna
obitelj. I biskupi èine jedan zbor, okupljen oko pape, koji je
èuvar i jamac tog dubokog zajedništva, do kojeg je Isusu i
samim njegovim apostolima bilo jako stalo. Kako je lijepo,
dakle, kada biskupi, zajedno s Papom, izražavaju taj
kolegijalitet i traže da budu sve više i bolje služitelji
vjernika, sve više služitelji Crkve! Iskusili smo to nedavno
na Sinodi o obitelji. Ali pomislimo na sve biskupe diljem
svijeta koji, premda žive u razlièitim i meðusobno udaljenim
mjestima, kulturama, senzibilitetima i tradicijama, s jednog
kraja na drugi – jedan mi je biskup neki dan rekao da je od
mjesta u kojem živi do Rima putovao zrakoplovom više od
30 sati – osjeæaju se dijelom istog biskupskog zbora i postaju
izraz duboke povezanosti, u Kristu, meðu njihovim
zajednicama. A u zajednièkoj molitvi Crkve svi biskupi
zajedno slušaju Gospodina i njegov Duh, te tako mogu
posvetiti duboku pozornost èovjeku i znakovima vremena
(usp. Drugi vat. koncil, dogm. konst. Gaudium et spes, 4).
Dragi prijatelji, sve nam to pomaže shvatiti zašto kršæanske
zajednice prepoznaju u biskupu veliki dar, i pozvane su
jaèati iskreno i duboko zajedništvo s njim, poèevši od
prezbitera i ðakona. Nema zdrave Crkve ako vjernici, ðakoni
i prezbiteri nisu ujedinjeni s biskupom. Crkva koja nije
ujedinjena s biskupom je bolesna Crkva. Isus je htio to
jedinstvo svih vjernika, takoðer ðakona i prezbitera, s
biskupom. A oni to èine sa sviješæu da je upravo u biskupu
vidljiva povezanost svake Crkve s apostolima i sa svim
drugim zajednicama, ujedinjenim s njihovim biskupima i
Papom u jednoj Crkvi Gospodina Isusa, koja je naša sveta
hijerarhijska majka Crkva. Hvala!
Božja graðevina
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 9.
studenoga 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Danas je liturgijski spomen Posvete lateranske bazilike. To
je rimska katedrala a tradicionalni naziv bazilike je "Majka
svih crkvi grada i svijeta". Izraz "majka" ne odnosi se toliko
na sveto zdanje bazilike, koliko na djelo Duha Svetoga koje
se u tom zdanju oèituje, a plodno je po službi rimskog
biskupa, u svim zajednicama koje ostaju u jedinstvu s
Crkvom kojom on presjeda.
Svaki put kada slavimo posvetu neke crkve, sjeæamo se
egzistencijalne istine kako je materijalni hram sagraðen od
opeke znak žive Crkve i djelatne povijesti, to jest
"duhovnoga hrama", kako kaže apostol Petar, kojem je sam
Isus "Kamen živi što ga, istina, ljudi odbaciše, ali je u oèima
Božjim izabran, dragocjen" (1 Pt 2, 4-8). Isus je u današnjem
evanðelju, govoreæi o hramu, otkrio jednu potresnu istinu:
naime da Božji hram nije samo zdanje sagraðeno od opeka,
veæ je njegovo vlastito tijelo, izgraðeno od živoga kamenja.
Svaki kršæanin, po krštenju, ugraðen je u tu "Božju
graðevinu" (1 Kor 3, 9), štoviše postaje Crkva Božja.
Duhovno zdanje, Crkva zajednica ljudi posveæenih
Kristovom krvlju i Duhom Gospodina uskrsloga, traži od nas
dosljednost u vjeri i da u svom životu svjedoèimo Krista. To
nije lako – kao što znamo – ta dosljednost u životu izmeðu
vjere i svjedoèanstva, ali trebamo napredovati i ostvarivati tu
dosljednost u svakodnevnom životu. "To je kršæanin", ne
toliko zbog onoga što govori, nego zbog onoga što èini, zbog
naèina na koji se ponaša. Ta je dosljednost milost Duha
Svetoga, za koju moramo moliti. Crkva u poèecima svoga
života i svoje misije u svijetu, nije bila ništa drugo veæ
12. studenog 2014. broj 45/2014
23
Prilog dokumenti
zajednica osnovana zato da ispovijeda vjeru u Isusa Krista
Sina Božjega i Otkupitelja èovjeka, a ta je vjera ljubavlju
djelotvorna.
To dvoje ide zajedno! I danas je Crkva pozvana biti u svijetu
zajednica koja, krštenjem ukorijenjena u Kristu, ponizno i
hrabro ispovijeda vjeru u njega, svjedoèeæi je u ljubavi.
Ljubav je izražaj vjere, a vjera je objašnjenje temelja ljubavi.
Tome osnovnom cilju moraju biti usmjereni takoðer
institucionalni elementi, pastoralne strukture i tijela; tome
osnovnom cilju: svjedoèiti vjeru u ljubavi. Ljubav je upravo
izraz vjere a vjera je objašnjenje i temelj ljubavi.
Današnji nas blagdan poziva razmišljati o zajedništvu svih
crkava, to jest te kršæanske zajednice, po analogiji potièe nas
da se zauzmemo da èovjeèanstvo prevlada zidove
neprijateljstva i ravnodušnosti; da gradi mostove
razumijevanja i dijaloga, da se od èitavog svijeta stvori
obitelj naroda, meðusobno pomirenih, bratskih i solidarnih.
Tog novog èovjeèanstva Crkva je znak i predokus kada živi i
širi svoje svjedoèenje evanðelja, poruke nade i pomirenja za
sve ljude.
Zazovimo zagovor Presvete Marije, da nam pomogne, poput
nje, postati "hram Božji", živi hram njegove ljubavi.
Nakon Angelusa
Draga braæo i sestre,
prije 25 godina, 9. studenoga 1989., pao je Berlinski zid, koji
je toliko dugo dijelio grad na dva dijela i bio simbolom
ideološke podjele Europe i èitavoga svijeta. Pad se dogodio
iznenada, ali je omoguæen dugim i napornim zalaganjem
tolikih osoba koje su se za to borile, molile i trpjele, a neki
su èak žrtvovali i vlastiti život. Meðu njima ulogu
protagoniste je imao sveti papa Ivan Pavao II. Molim da se
uz Gospodinovu pomoæ i suradnju svih ljudi dobre volje sve
više širi kultura susreta, koja može srušiti sve zidove koji i
dalje dijele svijet, te da se više nikada ne dogodi da se
nevine osobe progoni pa èak i ubija zbog njihova vjerovanja
i njihove religije. Tamo gdje postoji zid, srce je zatvoreno.
Trebaju nam mostovi, ne zidovi!
24
12. studenog 2014. broj 45/2014
ika
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
361 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content