IMPRESUM DOKTOR glasilo Ljekarske/Liječničke komore Kantona Sarajevo RIJEČ UREDNIKA Glavni i odgovorni urednik Aleksandar Ristić Urednički kolegij Prim. dr. Fahrudin Kulenović Poštovani čitatelji, Pred vama je novi broj magazina Doktor, glasila Ljekarske/Liječničke komore Kantona Sarajevo. Tema 27. broja je 20. godišnjica Instituta za naučnoistraživački rad i razvoj (INIRR) Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu koji je osnovan 23. aprila 1993. godine u najtežim uslovima za grad Sarajevo i državu BiH u prošlom vijeku. Osnovna vizija u protekle dvije decenije ostala je upravo onakva kakvu su je zacrtali njegovi osnivači na čelu sa Prof. dr. Farukom Konjhodžićem, a to je: prenosnik znanja i vještina potrebnih za kvalitetno educiranje zdravstvenih stručnjaka svih profila. Na ovom značajnom i svečarskom skupu uručene su zahvalnice za doprinos u naučnoistraživačkom radu članovima Naučnog vijeća u periodu 1993. do 2013. godine. Osim ovog vrijednog jubileja, u novom broju Doktora bavili smo se i ostalim aktuelnim dešavanjima. Poseban osvrt dali smo na etiku i moralna načela kroz stručni prikaz Prim. dr. Fahrudina Kulenovića u radu: «Liječničko iskustvo i njemu pripadajuća pitanja». Ovaj sjajan rad dobio je mnoga priznanja, ne samo kod nas nego i u Evropi, a da je aktuelan uvjerit će te se i sami. Doktor je i u ovom broju donio apstrakte sa Simpozijuma posvećenog aakademiku Srećku Šimiću, kao i preglede sa nekoliko značajnih skupova koji su obilježili proteklo tromjesječje. Riječ je o IV kongresu respiratornog udruženja BiH, III Forumu porodične medicine, kampanji «Euromelanom» koja je svake godine sve više prisutna i kod nas. U septembarskom broju više riječi bit će o Izbornoj skupštini Ljekarske komore KS koja će se održati u decembru, odmah nakon redovne koja će donijeti promjene u Statutu. U ovom smo se malo osvrnuli na ono što će se dogoditi prvi put nakon 24. decembra 2009. godine. Kao i u svakom broju, i u ovom donosimo novosti sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, iz svjetske medicine, pregled kongresa u naredna tri mjeseca... Iskrena nam je želja da ljetne mjesece provedete u nešto mirnijim tonovima, da stres smanjite na minimum i u septembar i novu kalendarsku godinu uđete odmorniji, svježiji i vedriji. Nadamo se da će se i određene stvari u društvu posložiti i da će polako, ali sigurno, «bijeli mantili» početi vraćati prilično poljuljani ugled. Predsjednik stručnog kolegija Prof. dr. Faruk Dalagija Stručni kolegij Mr sci. dr. med. Lejla Burnazović-Ristić Prim. mr. sci. Dr. Zaim Jatić Prim. dr. Besim Čalkić Prim. dr. Harun Bilalović Sekretar uredništva Sanela Pezo Marketing Nijaz Druško Kontakt telefoni 033 219 272 033 219 493 061 209 334 E-mail [email protected] DTP Merima Šehić Štampa Amos Graf d.o.o. Adresa Ljekarska/Liječnička komora Kantona Sarajevo, Josipa Vancaša br. 11 List izlazi svaka tri mjeseca. sadržaj 14 Tokom službene posjete Dogovorena edukacija bh. ljekara u SAD-u 10 3. SIMPOZIJ POSVEĆEN AKADEMIKU SREĆKU ŠIMIĆU (II) Napredak u ginekologiji i opstetriciji Aleksandar Ristić Glavni i odgovorni urednik 2. U Sarajevu, od 16. do 18. maja Održan IV kongres Respiratornog udruženja u BiH 28 Nove tehnologije Rizici u radu s jonizirajućim zračenjem 32 40 Akademija za zdravstvena i socijalna zanimanja Specijalistička obuka za pružanje usluga njege 17 Počelo hirurško liječenje metastatskih tumora vrata Komora Novosti iz Komore Sa prošlogodišnje Skupštine U oktobru redovna, u decembru Izborna Skupština Komore Današnje rukovodstvo Komore sa svim odborima izabrano je 24. decembra 2009. u četverogodišnjem mandatu Od naredne skupštine promijenit će se i Statut Komore. Naime, kako bi se odluke lakše donosile, na 20 ljekara doći će jedan (1) delegat U oktobru će Ljekarska/Liječnička komora Kantona Sarajevo održati svoju redovnu skupštinu, a za kraj godine, decembar mjesec, planirana je i izborna budući da će se birati novo rukovodstvo krovnog tijela sarajevskih ljekara. Današnje rukovodstvo Komore sa svim odborima izabrano je 24. decembra 2009. u četverogodišnjem mandatu. Ako se uzme u obzir činjenica da je jedino Etički odbor redovno održavao sjednice, jasno je da će se stvari morati promijeniti, tačnije, u rad ostalih tijela 2 juni | lipanj 2013 trebat će se odabrati ljekari koji će se maksimalno angažirati. Od naredne skupštine promijenit će se i Statut Komore. Naime, kako bi se odluke lakše donosile, na 20 ljekara doći će jedan (1) delegat. Tako će se smanjiti i broj delegata i mogućnost manipulacije sa kvorumom zbog donošenja važnih odluka i usvajanja izvještaja. Svakako da je važno naglasiti da je rad predsjednika i dvojice podpredsjednika i UO bio timski, korektan i u skladu sa ovlastima koje su regulirane Statutom komore, te su tako, koliko god su mogli, nadoknađivali one poslove koji su bili u nadležnosti totalno inertnih, odbora. UO broji deset članova i čine ga predstavnici svih segmenata zdravstva i zdravstvenih institucija Kantona Sarajevo. Upravni odbor održavao je svoje sjednice u slijedećem sazivu: Prim. dr. Fahrudin Kulenović, Prof. dr. Bećir Heljić, Prim. dr. Milena Lovre-Bilbija, Prim. dr. Jasminka Kovačević, Prim. dr Mirjana Novković, dr. Elvedina Velić-Idriz, Prim. dr. Smiljana Viteškić, Prim. dr. Harun Bilalović, Prof. dr. Faruk Dalagija i Prim. dr. Avdulah Hasanagić. IN MEMORIAM U protekla tri mjeseca i od zadnjeg broja časopisa Doktor, napustila su nas naša tri člana. Riječ je o Doc. dr. Zrinki Vidović, Prim. mr. sci. dr. med. Jasminki Hadžialić i Prim. mr. sci. dr. med. Senadinu Ljuboviću. Neka im je vječna slava i hvala za sve što su u svojoj dugogodišnjoj karijeri učinili. Magazin Doktor - Top tema Obilježeno 20 godina postojanja Instituta za naučnoistraživački rad i razvoj Institucija bez koje bi rad KCUS bio nezamisliv Prvi direktor bio je Prof. dr. Faruk Konjhodžić koji je Institut formirao 23. aprila 1993. godine kada je sublimiran kompletan stručni, naučni i nastavni potencijal Kliničkoga centra Univerziteta u Sarajevu U Institutu za naučnoistraživački rad i razvoj (INIRR) Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) je 23. aprila održana XCV Svečana sjednica Naučnog vijeća povodom 20 godina od osnivanja i rada ove institucije. Prisutnima su se obratili: Prof. dr. Damir Aganović, generalni direktor KCUS, koji je govorio o značaju Instituta za NIRR za Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, te Prof. dr. Zoran Hadžiahmetović, direktor Instituta. Prvi čovjek ove institucije prisutne je upoznao sa povijesnim činjenicama koje su vezane za osnivanje i početak rada Instituta i strategiju razvoja u narednom periodu. Istakao je bitnu ulogu onih koji su imali viziju razvoja Instituta bez kojih sigurno on ne bi imao svoj današnji oblik, a to su njegovi osnivači: Prof. dr. Faruk Konjhodžić i Prof. dr. Fuad Šišić. Prvi direktor bio je Prof. Konjhodžić koji je Institut formirao 23. aprila 1993. godine kada je subli miran kompletan stručni, naučni i nastavni potencijal Kliničkoga centra Univerziteta u Sarajevu. U početku rada odjeljenja bila su dislocirana na više lokacija što je svakako otežavalo organizaciju i funkcioniranje. Useljavanjem u rekonstruiranu zgradu, 3. februara 1999, objedinjene su i centralizirane sve službe i tada započinje novi period u njegovom radu. Bibliotečka služba je formirala centralnu biblioteku sa fondom od preko 5.100 naslova knjiga i 326 naslova časopisa. Stvorili su se uslovi za realizaciju kompletne logističke podrške svih istraživačkih projekata, magisterija, doktorata, a podrška je pružana ne samo zaposlenim u KCUS nego i cijelom gradu. Službe za vizuelne komunikacije i informatiku dale su apsolutnu podr šku kvalitetnoj vizuel- noj pripremi predavanja, izlaganja na stručnim sastancima i odbrani magistarskih i doktorskih teza. Publicistička služba je započela sa računarskom pripremom stručnih časopisa a zatim i autorskih djela uposlenika u KC. Prvi broj naučnostručnog časopisa “Medicinski žurnal”, izašao je iz štampe 1995. godine. Novoformirano Naučno vijeće, svoju prvu sjednicu održalo je 4. maja 1993. godine. U sastavu Vijeća, pored generalnog direktora, bili su direktor Instituta, direktori disciplina, istaknuti naučni i stručni saradnici, dekani Medicinskog, Stomatološkog i Farmaceutskog fakulteta, Visoke zdravstvene škole, ministar zdravstva R BiH i predstavnik Univerziteta. Odlukom Vlade R BiH, 13. novembra 1993. godine, za direktora je postavljen Prof. dr. Fuad Šišić, koji je na toj dužnosti ostao do maja juni | lipanj 2013 3 Jubilej NIR-a 2004. godine, kada je otišao u mirovinu. On je, kao i njihovi nasljednici, na funkciji direktora Instituta, ostavio neizbrisiv trag u radu i djelovanju. Kasnije su to bili: Prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, Prof. dr. Damir Aganović i Prof. dr. Lilijana Oruč. Osnovna vizija Instituta u ove dvije decenije ostala je upravo onakva kakvu su je zacrtali njegovi osnivači, a to je da bude: učinkovit prijenosnik znanja i vještina potrebnih za kvalitetno educiranje zdravstvenih stručnjaka svih profila uvijek otvoren za nove ideje, inicijative i težnje. Ovo je ujedno obaveza i za sve njegove uposlenike kao i sve subjekte unutar KC da što boljim organiziranjem i koordiniranjem stvaraju uvjete za nesmetan, kontinuiran i što kvalitetniji horizontalni i vertikalni transfer znanja unutar ove institucije. Ono u čemu će Institut i ubuduće aktivno sudjelovati i dati podršku jeste unaprijeđenje stručnog rada, a posebno u osvajanju novih tehnologija u KC sa aspekta prihvaćenih stručnih i naučnih saznanja. U proširenju svojih aktivnosti, Institut će se angažirati na planu edukacije i usavršavanja kadrova za vlastite potrebe, ali i za druge zdravstvene institucije i pažnju će usmjeriti ka izradi: Pravilnika o edukaciji uposlenika kojim će se regulirati sva pitanja iz oblasti nastavne i edukativne djelatnosti, kao i Godišnjeg plana i programa edukacija za sve discipline. U cilju podizanja stručnog rada na višu razinu kao i licenciranjem svoga statusa, rada, tehnika i procedura, učestvovat će u realizaciji kontinuirane cjeloživotne medicinske edukacije (CME) za sve profile medicinskog kadra a u sklopu toga i mogućnosti „Web learning“ mrežne telekonferencije. Nastaviti analizom podataka koja je imperativ uspješne realizacije istraživačkog rada. Kreirat će bazu podataka svih relevantnih pokazatelja kretanja bolesti i uspješnosti tretmana i sačiniti analizu „cost efect & cost benefit“. U toku je apliciranje i skora realizacija baze naučnih kartona, odnosno referenci svih zaposlenih. Ovim će se pratiti dobre stvari, ali i manjkavosti u naučnom radu svakog pojedinca, ali i Klinike. Institut će se angažirati na pronalaženju i utvrđivanju potencijalnih partnerskih institucija kao i saradnje sa renomiranim medicinskim ustanovama, posebno kod iskazanih edukativnih potreba, ali i u realizaciji multicentričnih naučnoistraživačkih projekata. Što se tiče stručne pomoći, nastavit će se i dalje svestrana podrška u: -- -Jedan od prioriteta će svakako biti prihvatanje, usvajanje i podrška realizaciji niza projekata, među kojima treba naglasiti projekat multiorganske kadaverične transplantacije. Inicirat će se izrada i „feasibility“ studije za integrirano zbrinjavanje životno prijetećih povreda, kroz aplikaciju linije “damage control management“. 4 juni | lipanj 2013 će sve potrebne aktivnosti na certificiranju specijalizacija i subspecijalizacija. Kvalitet istraživačkog rada Institut će nastojati poboljšati i proširiti: vlastitom kadrovskom i tehnološkom nadgradnjom sa osnovnom željom za boljom i kvalitetnijom informacionom i biostatističkom -- organizaciji kongresa, simpozija, stručnih sastanaka, škola i edukacija unutar pojedinih disciplina, kao i u svim aktuelnim projektima; u izradi stručnih, naučnih, magistarskih radova i doktorskih disertacija u cilju podizanja novog naučnoistraživačkog potencijala; u nabavci najznačajnijih časopisa pojedinih subdisciplina kao i održavanju komunikacija i međusobne razmjene sa drugim izdavačima u regiji (trenutno Institut je pretplaćen na 27 stranih časopisa); Magazin Doktor - Top tema -- -- -- omogućiti će recentni i adekvatan informacijski pristup bazama podataka (trenutno, to su tri baze podataka: MEDLINE, EBSCO, HINARI); dat će potporu međunarodnoj studentskoj razmjeni preko studentske organizacije BoHeMSa i radit će na uspostavi sistema upravljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima ISO standarda sa medicinskim “controlling“ - om, kao instrumentom za dosljedno evidentiranje, praćenje i analizu troškova. Ono ćemu će težiti u izdavačkoj sferi je: pravno reguliranje statusa ustanove kao distributera svojih izdanja, zatim, stvaranje uvjeta za samostalnu finansijsku potporu pri izdavanju publikacija autora iz KCUS. Tehnološko i kadrovsko osposobljavanje za podršku svih publikacija gdje je Institut izdavač (Medicinski žurnal, Infobilten, Dijagnostički i terapijski vodiči i knjige autora KCUS). Dosadašnji predsjednik Naučnog vijeća, Prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, u svom pozdravnom govoru podsjetio je prisutne na početke rada Naučnog vijeća i tom prilikom pročitao je neke dijelove iz zapisnika sa prve sjednice Naučnog vijeća, održane 22. maja 1993. godine. Prof. dr. Damir Aganović, generalni direktor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, Prof. dr. Zoran Hadžiahmetović, direktor Instituta za naučnoistraživački rad i razvoj i dosadašnji predsjednik Naučnog vijeća Prof. dr. Ismet Gavrankapetanović uručili su zahvalnice za doprinos u naučnoistraživačkom radu članovima Naučnog vijeća u periodu 1993 - 2013. godina. Zahvalnice su preuzeli: Prof. dr. Rizah Alajbegović, Prof. dr. Osman Durić, Prof. dr. Lutvo Hodžić, Prof. dr. Lidija Lincender, Acc. Slobodan Loga, Prof. dr. Salahudin Dizdarević, Prof. dr. Amira Durić, Prof .dr. Esma Čemerlić-Zečević, Prof. dr. Zehra Dizdarević, Prof. dr. Faruk Dalagija, Prof. dr. Mirza Mušanović, Prof .dr. Mehmed Gribajčević, Prof .dr. Muhamed Gavranović, Prof. dr. Ifakata Bušić, Prof. dr. Hajrija Konjhodžić, Prof. dr. Džemo Subašić, dipl. biolog, Prof. dr. Lilijana Oruč, Prof. dr. Damir Aganović, Prof. dr. Zoran Hadžiahmetović, Prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, Prof .dr. Sead Redžepagić, Acc. Mirsada Hukić, Prof. dr. Senija Rašić, Prof. dr. Abdulah Kučukalić i Selma Komilija. Prof. Marijana Jović preuzela je posthumnu zahvalnicu za Prof. dr. Fuada Šišića, dok je Prof. dr. Hajrija Konjhodžić preuzela zahvalnicu za Acc. Faruka Konjhodžića. Spisak članova Naučnog vijeća kojima su dodijeljene Zahvalnice za doprinos u naučnoistraživačkom radu i Razvoju Instituta za NIRR: Prof. dr. Rizah Alajbegović Prof. dr. Osman Durić Prof. dr. Hasan Hadžijahić Acc. Prof. dr. Faruk Konjhodžić Prof. dr. Avdo Sofradžija Prof. dr. Željka Rukavina Prof. dr. Hasan Hamzagić Prof. dr. Muhamed Gavranović Acc. Prof. dr. Slobodan Loga Prof. dr. Fuad Šišić Prof. dr. Nadežda Zjuzin Prof. dr. Fadil Čengić Prof. dr. Mirza Mušanović Acc. Prof. dr. Srećko Šimić Prof. dr. Lutvo Hodžić Prof. dr. Ismet Cerić Prof. dr. Dževad Čengić Prof. dr. Safet Ćibo Prof. dr. Zehra Dizdarević Prof. dr. Hasan Piranić Prof. dr. Amira Durić Prof. dr. Mehmed Gribajčević Doc. dr. Bakir Kapetanović Prof. dr. Sadžida Telalbašić Prof. dr. Esma Čemerlić-Zečević Prof. dr. Ifakata Bušić Prof. dr. Faruk Dalagija Prof. dr. Ismet Gavrankapetanović Prof. dr. Džemo Subašić Prof. dr. Faris Gavrankapetanović Prof. dr. Nermina Obralić Prof. dr. Lidija Lincender Prof. dr. Abdulah Kučukalić Prof. dr. Idriz Bukvić Prof. dr. Adnan Kapidžić Prof. dr. Salahudin Dizdarević Acc. Prof. dr. Mirsada Hukić Prim. dr. Safet Omerović Prim. dr. Mustafa Cuplov Mr. Safet Kešo Meliha Alić, prof. Prof. dr. Bakir Mehić Prof. dr. Hajrija Konjhodžić Prof. dr. Elvira Kovač-Bešović Prof. dr. Lilijana Oruč Selma Komilija, prof. Prof. dr. Sead Redžepagić Prof. dr. Senija Rašić Prof. dr. Sebija Izetbegović Acc. Prof. dr. Senka MesihovićDinarević Prof. dr. Damir Aganović Damir Mašić - ministar FMON Prof. dr. Zoran Hadžiahmetović Istog dana u velikom amfiteatru KCUS, u prisustvu članova Naučnog vijeća Kliničkog centra, mentora, članova familija, profesori Aganović, Hadžiahmetović i Gavrankapetanović promovirali su 85 specijalista i subspecijalista Kliničkog centra i uručili im interne certifikate. Također, u amfitetaru je priređena i izložba o 20 godina od osnivanja i rada INIRR Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. PRIPREMIO: Prof. dr. Zoran Hadžiahmetović, direktor Instituta za naučnoistraživački rad i razvoj KCUS juni | lipanj 2013 5 Aktuelni trenutak: Etika Etički izazovi liječnika našeg vremena Liječničko iskustvo i njemu pripadajuća pitanja Gledano iz današnje liječničke perspektive stječe se dojam da su liječnici profesija kojoj se najviše spočitava moralnost i etičnost, njihov rad je često sadržajem novinskih članaka i drugih medija, a to sve čini pritisak na njihov svakodnevni rad i rezultate koji postižu 6 juni | lipanj 2013 Magazin Doktor - Aktuelni trenutak: Etika Prim. dr. Fahrudin Kulenović Filozofi koji se bave etikom, najviše raspravljaju o ulozi razuma i emocija u moralnom prosuđivanju, o mogućnosti slobode izbora i odlučivanja, o odnosima između sebičnosti i altruizma Gledano iz povijesne liječničke perspektive moralni lik liječnika i njemu pripadajuće dužnosti propituju se od Hipokrata, preko Galena i Percivala, do suvremenih medicinsko-etičkih i bioetičkih autora, među njima posebno T. Beauchampa i J. Childressa. I dok je Hipokrat liječnika proglasio umjetnikom dobra i samopodrazumijevajućom moralnom lično- šću, Galen je označio put koji liječniku jamči moralnost (učenost, pravda i neporočan život). Percival je u svom Etičkom kodeksu, podsjetimo se, etiku liječnika proglasio jednako važnom koliko i njegovo profesionalno znanje. Beauchamp i Childress procjenjuju etičnost liječnika prema njihovoj spremnosti da uvaže i poštuju bioetička načela (autonomnost, dobročinstvo, neškodljivost i pravednost). Gledano iz današnje liječničke perspektive stječe se dojam da su liječnici profesija kojoj se najviše spočitava moralnost i etičnost, njihov rad je često sadržajem novinskih članaka i drugih medija, a to sve čini pritisak na njihov svakodnevni rad i rezultate koje postižu. Gledano kroz dugogodišnje iskustvo i suočavanje s brojnim problemima pacijenata može se zaključiti da su liječnik i pacijent, uglavnom, suglasni s tim što je nemoralno i neetično u njihovom odnosu. Suglasni su, također, i u stavu da moralnost liječnika dolazi uglavnom iz njih samih, zdrava je i realna pretpostavka da su se odlučili za medicinu radi svoga poštenja i humanih pogleda na svijet, pa su te osobine, tokom studija, a posebno tijekom svoje prakse razvijali i jačali. Stoga je cilj ovoga izlaganja ukazati na pitanja i probleme s kojima se suočavaju liječnici, te izdvojiti probleme unutar kojih postoje dileme u čije razumijevanje i rješavanje liječnici uključuju filozofska i druga znanstvena znanja. juni | lipanj 2013 7 Aktuelni trenutak: Etika Filozofi koji se bave etikom, najviše raspravljaju o ulozi razuma i emocija u moralnom prosuđivanju, o mogućnosti slobode izbora i odlučivanja, o odnosima između sebičnosti i altruizma, te o prirodi pravila, načela, kodeksa i drugih dokumenata kojima se određuje ponašanje liječnika. nici, liječničku svakodnevnicu opterećuju i brojne dileme o kojima ih nitko nije učio kako da ih riješe. Usporedo s tim ide i pitanje odgovornosti pacijenata za vlastito zdravlje. Pri tome se misli na kompetentne, znači punoljetne i svjesne pacijente i pacijente koji razumiju stanje u kojem su se našli. Za sada je, čini se, glavni zaključak takozvani summum bonum – opća korist i utilitarizam. Uz to odvijaju se brojne rasprave o načinu na koji liječnici donose odluke i rješavaju dileme. Unutar njih, posebno se ističe kako na moralno prosuđivanje i odlučivanje utječe primjena pravila, odnos društvenog i individualnog dobra te način uspostavljanja i razvijanja komunikacije između liječnika i pacijenta. Sukob između prisiljavanja pacijenta da se pokori svemu onome što mu liječnik odredi i dopuštenja da pacijent slobodno izabere ono što on smatra prihvatljivim za svoje stanje i dalje dijeli liječnike na one koji pacijentima dopuštaju birati vlastito dobro i one koji smatraju da je njihova profesija ta koja jedino može odrediti što je dobro za bolesnog čovjeka. Što se pravila tiče često je na snazi ono, moglo bi se reći praiskonsko i od svih religija isticano - da ne treba činiti drugome ono, što ne želiš da se čini tebi i tvojima oko tebe. Dobro se propituje postojanjem i primjenom načela dobročinstva unutar kojeg se sagledava i vlastito shvaćanje dobra, dakle, onakvog kakvog ga, za sebe, ocjenjuje pacijent. Kad govorimo o komunikaciji onda ističemo da treba pacijenata upoznati sa svim dijagnostičkim, terapijskim i postupcima njege i liječenja, odgovoriti mu na pitanja i dobiti od njega suglasnost za sve predloženo, što u praktičnom djelovanju liječnika zahtijeva više vremena kojeg može posvetiti pacijentu, a kojeg on, u svakodnevnom obavljanju djelatnosti, stvarno nema. Uz ove, nazovimo ih opće probleme s kojima se suočavaju liječ- 8 juni | lipanj 2013 Svakodnevne dileme u liječničkom pozivu Tehnika i tehnologija koja se danas primjenjuje u medicini ponovno je učinila aktualnim dva pitanja: nastanak života i smrt i umiranje. Kad govorimo o stvaranju novih bića i novog života ističemo pitanja i dileme vezane za genetski inženjering, selekciju spola i prekid trudnoće. Goleme su etičke dileme problema mehaničkog održavanja života ljudi koji su terminalno oboljeli, kao i kod transplantacije organa, endo i egzo proteza, te posebno eutanazije. I pored toga, što se doslovno prevodi kao »lagana smrt« eutanazija je etičkim i pravnim normama u većini zemalja zabranjena. Pratimo veliki broj rasprava o eutanaziji, filozofske, teološko-religijske, političke, etičke i zakonodavnoparlamentarne perspektive ukazuju na složenost problema i otpore za njenu prihvaćenost. Među njima nalazimo, posebno, one koje bi dovele u pitanje povjerenje pacijenta u liječničku profesiju. Vijesti koje donose novinarski napisi o traženju i, usprkos zakonskim zabranama, izvršenju eutanazije ponovno otvaraju pitanje tko može i za koga odlučiti. Ako polazimo od toga da moralnost liječnika dolazi, uglavnom, iz njih samih, onda se pitanje načina umiranja pacijenta, ako već događaji dovedu do toga, postavlja kao pitanje savjesti liječnika, a rješenje se nalazi u pravilu prema kojem se liječnik ponaša kao da se radi o njemu samom, ili nekome od članova njegove obitelji. Pitanja vezana za eutanaziju su u središtu brojnih i žestokih rasprava, a mnogi u njima izrečeni stavovi nisu dovoljno razjašnjeni i argumentirani. Iako se u području deontologije, orijentacije unutar medicinsko-etičkih kodeksa, jasno definiraju obveze liječnika prema umirućem pacijentu uz naglašenu zabranu eutanazije, argumenti o: 1. Unošenju stanovitog reda u postojeću praksu o kojoj se inače javno ne govori; 2. Eliminaciji različitih vrsta zlouporaba; 3. Otvorenoj raspravi medicinskih djelatnika o problemu s kojim se suočavaju; 4. Strahu od bolova i gubitka dostojanstva; 5. Pravu smrt; na dostojanstvenu 6. Milosrđu - udovoljavanju onima koji pate od teških i neizdrživih bolova - argumenti su zagovornika eutanazije. Magazin Doktor - Aktuelni trenutak: Etika Njima suprotstavljeni su protivnici eutanazije sa sljedećim argumentima: 1. Život je neprikosnovena vrijednost; 2. Patnja je sastavni dio života; 3. Liječnik služi životu, a ne smrti i 4. Moguće su zlouporabe. Najviše moralnih dilema liječnici imaju za vrijeme liječenja umirućih pacijenata. Pacijent, a i njegova obitelj, često nerealno očekuju spas od smrti, te ako se umirući ne spasi - često se okrivljuje liječnik. Od liječnika se traži sve, pogotovo u nas, zapravo čak i ono što bi trebalo da rade drugi, socijalni radnici, vjerski službenici, porodica i drugi. Svemu tome treba dodati da nije lako reći umirućem pacijentu da je terminalno bolestan i da za njegovu bolest nema lijeka. Zbog svega toga liječnici nerado izgovaraju riječ eutanazija, a projekti o palijativnoj medicini i skrbi omogućuju odgovarajuću njegu terminalno oboljelim pacijentima i omogućuju im dostojanstvo u umiranju. Postoje mišljenja liječnika da bi javnosti trebale biti predočene situacije koje prate terminalno stanje oboljenja i dileme s kojima se suočavaju pacijenti, njihove obitelji, ali i šira zajednica. Razmišljanje o suočavanju s vlastitom boli i sudbinom moglo bi pomoći svakoj osobi o načinu suprotstavljanja bolesti, trpljenju patnje i boli, ali i mogućnosti da svojom odlukom ovlasti zdravstvene radnike o prekidu poduzetih medicinskih postupaka. Pitanja vezana za eutanaziju su u središtu brojnih i žestokih rasprava, a mnogi u njima izrečeni stavovi nisu dovoljno razjašnjeni i argumentirani Radi se o tome da svaki čovjek odluči sam o svojoj sudbini, a ne da u njegovo ime odlučuju liječnici, ili neki drugi zdravstveni radnici. Jednostavno zato što su liječnici odgajani i educirani da štite i unapređuju zdravlje i produžuju život - a ne da ga prekidaju, u ma kakvim okolnostima. Slijedeća dilema je, da li je dobro pacijentu ne govoriti istinu i zavaravati ga?! I ova se dilema veže uz teško oboljele pacijente. U njenom rješavanju suočavaju se dva stajališta: prvo, ako se nekim pacijentima kaže da će brzo umrijeti - da je to nepotrebna svirepost i drugo, da značajan broj pacijenata nakon šoka od saznanja što ih je snašlo, uzimaju sudbinu u svoje ruke i okreću se realizaciji nezavršenih poslova i zadataka. Mnoge etičke dileme riješene su napretkom medicine, ali tim istim napretkom medicinske nauke i tehnologije stvaraju se nove situacije koje donose nove etičke i moralne dileme koje utječu na, često, sudbonosne odluke liječnika. Put ka rješenju liječničkih dilema Gledano iz praktične liječničke perspektive liječniku u rješava- nju dileme u svakodnevnom radu mogu pomoći sljedeće informacije i znanja: 1. Komunikacija i suradnja s etičarima, posebno u pitanju etičkog uspostavljanja odnosa s pacijentom; 2. Odrednica etičkih dokumenata obvezujućih za liječnike: nacionalnog etičkog kodeksa liječničkog udruženja (komore), Ženevske i Helsinške deklaracije, Internacionalnog kodeksa etike za medicinske profesionalce ( uključuje i sestre ); 3. Bioetike, kako bi znali pristupiti rješavanju etičkih dilema s kojima se suočavaju. ZaključCI Svaki zdravstveni radnik, a liječnik pogotovo, zbog karaktera profesije kojom se bavi stalno je u vlastitom propitivanju odgovornosti za preuzete obveze, a zbog odluka koje donosi i pod povećalom javnosti. Uz činjenicu da je moralnost sastavni dio liječnikovog obavljanja praktičnog rada treba istaknuti i zahtjev za stalnim stjecanjem etičkog znanja kako bi stekao sigurnost u odgovorima na pitanja koja suvremena medicina svakodnevno pred njega postavlja. Studentima i liječnicima na početku liječničke karijere trebalo bi predočiti ne samo težinu poziva s kojim će se baviti cijeli život, nego i svu ljepotu koji taj poziv u sebi nosi. AUTOR: Prim. dr. Fahrudin Kulenović predsjednik Ljekarske/ Liječničke komore KS juni | lipanj 2013 9 Memorijalni Simpozijum MEMORIJAL SIMPOZIJ POSVEĆEN AKADEMIKU SREĆKU ŠIMIĆU (II) Napredak u ginekologiji i opstetriciji U radu su učestvovali: Prof. dr. Lidija Lincender-Cvijetić, dopisni član ANUBiH, predsjednica Odbora za maligna oboljenja OMN ANUBiH, Prof. dr. Asim Kurjak, Prof. dr. Sebija Izetbegović, Prof. dr. Jadranka Dizdarević-Stojkanović, Dr. sc. Amra Avdagić i Nerma Tanović U Sarajevu je 23. novembra 2012. godine, u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), Odbor za maligna oboljenja Odjeljenja medicinskih nauka (OMN), organizirao Memorijalni simpozij posvećen akademiku Srećku Šimiću, pod naslovom: „Napredak u ginekologiji i opstetriciji“. U radu Organizacionog odbora učestvovali su: Prof. dr. Lidija Lincender-Cvijetić, dopisni član ANUBiH, predsjednica Odbora za maligna oboljenja OMN ANUBiH, Prof. dr. Asim Kurjak, Prof. dr. Sebija Izetbegović, Prof. dr. Jadranka Dizdarević-Stojkanović, Dr. sc. Amra Avdagić i Nerma Tanović. Predavači su bili: Prof. dr. Lidija Lincender-Cvijetić, 10 juni | lipanj 2013 dopisni član ANUBiH, Sarajevo; Prof. dr. Asim Kurjak, International University, Dubrovnik, Klinika za ginekologiju i porodništvo Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Kliničke bolnice „Sv. Duh“, Zagreb; Prof. dr. Ante Ćorušić, Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za ženske bolesti i porode, Zavod za ginekološku onkologiju, Zagreb; Prof. dr. Zlatan Fetušić, UKC Tuzla, Klinika za ginekologiju i akušerstvo, Tuzla; Prof. dr. Ermina Iljazović, UKC Tuzla, Zavod za patologiju, Tuzla; Prof. dr. Sebija Izetbegović, KCU Sarajevo, Klinika za ginekologiji i akušerstvo, Sarajevo; Prof. dr. Miroslav Kopjar, Opća bolnica, Zabok; Prof. dr. Biserka Funduk-Kurjak, Hrvatska; Prof. dr. Nebojša Radunović, Klinički centar Srbije, Klinika za ginekologiju i akušerstvo, Odjeljenje humane re- Magazin Doktor - Memorijalni Simpozijum produkcije, Beograd; Prof. dr. Jadranka DizdarevićStojkanović, Specijalistička ginekološka ordinacija „Prof. dr. Jadranka Dizdarević-Stojkanović, Sarajevo; Mr. sc. dr. Sejfulah Perva, KCU Sarajevo, Klinika za ginekologiju i akušerstvo, Sarajevo. Uz saglasnost organizatora, u ovom broju našeg glasila, objavljujemo slijedeća četiri Apstrakta radova koji su prezentirani na Simpoziju (redoslijedom kako su dostavljani ANU BiH). APSTRAKTI MINIMALNO INVAZIVNA GINEKOLOŠKA KIRURGIJA, INDIKACIJE, PREDNOSTI I NEDOSTACI Miroslav Kopjar Ginekološka laparoskopija je operativna metoda koja omogućuje izvođenje zahvata uz minimalno invazivni pristup, a sa jednakim rezultatima kao i u klasičnoj kirurgiji. Cilj nam je prikazati raspon operacija koje je u ginekologiji moguće izvesti laparoskopskim putem, informirati čitaoce o prednostima i nedostacima ove metode. U članku je dat kratak povijesni razvoj ginekološke endoskopije, a zatim su u kratko opisane ginekološke operacije koje se izvode laparoskopski. Glavni nedostaci laparoskopije su dugotrajna edukacija i skupoća opreme. Međutim, pritisak informiranih bolesnica, te očigledne prednosti minimalno invazivne kirurgije natjerati će posebno mlađe ginekologe na dodatnu edukaciju u endoskopiji. Osim prednosti za samog bolesnika (manje komplikacije, manje analgetika, brži oporavak, bolji kozmetski rezultat), laparoskopija nakon početnih većih ulaganja donosi uštede za zdravstvo i društvo u cjelini: kraći boravak u bolnici, brži povratak na radno mjesto, te manji invaliditet. Ključne riječi: ginekologija, laparoskopija, minimalno invazivna kirurgija Akademik Srećko Šimić MRI U DIJAGNOSTICI FETALNIH ANOMALIJA Lidija Lincender Cvijetić, Sandra Vegar Zubović, Spomenka Kristić Cilj rada je ukazati na MRI fetusa u prenatalnoj dijagnostici. Uvođenjem brzih MR aparata postignuta je izvanredna rezolucija slike fetusa i mogućnost prikaza anomalija fetusa i trudnice, bez upotrebe sedacije. US se rutinski koristi u procjeni fetusa i stanja trudnice, jer je jednostavna, brza, sigurna, jeftina i široko dostupna metoda pregleda. Ako US nije jasan i želimo dodatne informacije MRI može pomoći u razriješenju dijagnostičkih dilema. Danas brzi MR aparati, zahvaljujući izvanrednoj rezoluciji slike, pomažu u diferenciranju fetalnih anomalija. Rezultati prisutni u literaturi ukazuju na mogućnosti MRI u dijagnostici oboljenja fetusa i trudnice, tj. pomažu u donošenju odluke o daljnjem terapijskom postupku, te pomoć u planiranju intrauterinih kirurških intervencija. Za sve ovo neophodno je poznavanje normalne anatomije fetusa, da bi se mogle diferencirati eventualne abnormalnosti. Za sada nema kliničkih ili eksperimentalnih dokaza o teratogenom djelovanju ili drugih nepovoljnih juni | lipanj 2013 11 Memorijalni Simpozijum efekata na fetus kod MR pregleda tokom trudnoće. Preporučeno je da se fetalni MRI ne koristi u prva tri mjeseca trudnoće, kao ni primjena paramagnetnih kontrastnih sredstava, a kasnije u trudnoći, samo ako je benefit veći od rizika tokom pregleda. Ključne riječi: fetalni MRI, trudnoća PREVENCIJA PRIJEVREMENOG RAĐANJA Zlatan Fatušić, Igor Hudić, Jasenko Fatušić Prijevremeni porođaj i danas predstavlja veliki perinatološki problem, jer je vodeći uzrok neonatalnog morbiditeta i mortaliteta. Procjenjuje se da je prijevremeni porođaj u 75 – 80% slučajeva uzrok perinatalnog mortaliteta. Razlozi tome su u činjenici da su mnogim organskim sistemima, uključujući mozak, pluća, jetru, potrebne posljednje nedjelje gestacije da bi se potpuno funkcionalno i anatomski razvili. Incidenca prijevremenog rađanja se kreće od 5 – 9% u razvijenim zemljama Evrope, 12 – 13% u SAD, do 34% u Indiji. Razlozi prijevremenog rađanja su brojni, kompleksni i dalje nisu u potpunosti objašnjeni. Najčešće su 12 juni | lipanj 2013 multifaktorijalne etiologije, te jednim dijelom je i to razlog poteškoćama u prevenciji prijevremenog rađanja. Potencijalni postupci za smanjenje incidence prijevremenog rađanja se mogu klasifikovati kao: primarni (primjenjivi na sve trudnice), sekundarni (namijenjeni za eliminiranje ili reduciranje rizika zbog ranijeg prijevremenog rađanja) i tercijarni (primjenjivi na prijevremeno rođenu novorođenčad). Iako su mogućnosti obstetričara za identifikaciju žena sa rizikom u posljednjim decenijama značajno poboljšane, aplikacija primarnih i sekundarnih postupaka nije reducirala incidencu prijevremenog rađanja, koja je u pojedinim sredinama čak u porastu. Neonatalni ishod, prijevremeno rođene djece je poboljšan u pomenutom periodu, kao rezultat, prije svega, široke upotrebe glukokortikoida i poboljšanja intenzivne neonatalne njege, kao i metoda mehaničke ventilacije. Zaključak: Obstetrički ciljevi u vođenju trudnica sa rizikom prijevremenog rađanja bi trebali da uključe: ranu identifikaciju faktora rizika udruženih sa prijevremenim rađanjem, pravovremenu dijagnozu prijevremenog porođaja, identifikaciju etiološkog faktora kod nastalog prijevremenog porođaja, provođenje profilaktičke farmakološke terapije radi Magazin Doktor - Memorijalni Simpozijum produžavanja gestacije, redukciju incidence respiratornog distres sindroma (RDS) i intra-amnionske infekcije. Ključne riječi: prijevremeno rađanje, prevencija, ultrazvuk NOVIJI NAPREDAK U ISPITIVANJU ŽENSKE NEPLODNOSTI S NOVIM TEHNIKAMA DOPPLER ULTRAZVUKA I 3D I 4D TEHNIKA Biserka Funduk Kurjak Zrelost ovarijskog folikla i receptivnost endometrija kao i pravo vrijeme za primjenu HCG ključni su faktori za uspješnost medicinski potpomognute oplodnje. Ovulacija i luteinizacija su procesi što uključuju mnoge komplicirane biokemijske, morfološke i vaskularne promjene. Te se promjene mogu danas uspješno pratiti obojenim Dopplerom, osobito ojačanim power Dopplerom. S 3D ultrazvukom dobivamo bolji uvid u folikularnu i endometrijsku dimenziju, kao i njihov volumen što onda omogućuje znanstvene usporedbe. Konvencionalni 2D i 3D power Doppler ultrazvuk daju nam ne samo kvalitativnu već i kvantitativnu ideju globalne prokrvljenosti, što reflektira funkcionalnu fiziološku zrelost i folikula i endometrija. Ultrazvuk je vrlo značajna metoda u otkrivanju anomalija genitalnih organa, a napose 3D HD tehnika u prikazu anomalija uterusa. Najnovija 3D HD metoda impresivno prikazuje prohodnost jajovoda u cjelosti što bi bilo nemoguće konvencionalnim 2D ultrazvukom. Dijagnostičke metode u reproduktivnoj medicini pored ultrazvuka uključuju i histeroskopiju, histerosalpingografiju, magnetsku rezonanciju, te laparoskopiju. Primjena 3D i 4D tehnika daje puno bolje slike i nudi mogućnost multiplanarnog prikaza s preciznijim i pouzdanijim izvještajima. Ultrazvuk je vodeći dijagnostički postupak jer je neštetan, brz, jeftin i za pretraživača i pacijenticu komforna i sigurna metoda. Ključne riječi: ženska neplodnost, Doppler ultrazvuk, 3D i 4D tehnika PRIREDIO Prof. dr. Faruk DALAGIJA juni | lipanj 2013 13 KCUS Mješovita delegacija Ministarstva odbrane, Oružanih snaga BiH i Federalnog ministarstva zdravstva, u čijem sastavu je bila i delegacija KCUS-a sastala se 14. maja 2013. godine u Baltimoru sa predstavnicima Maryland University Medical System FOTO: KCUS Bh. delegacija u Americi Tokom službene posjete Dogovorena edukacija bh. ljekara u SAD-u Za sada se govori o mogućnosti slanja do 20 doktora raznih specijalnosti na dodatnu edukaciju u Baltimore Tokom službene posjete SAD, mješovita delegacija Ministarstva odbrane, Oružanih snaga BiH i Federalnog ministarstva zdravstva, u čijem sastavu je bila i delegacija KCUS-a sastala se 14. maja 2013. godine u Baltimoru sa general majorom James Adkinsom, komandantom Nacionalne garde Marylanda i predstavnicima Maryland University Medical System. Sastanak se održao povodom obilježavanja 10. godišnjice Državnog partnerskog programa (State Partnership Program - SPP). SPP projekat odnosi se na vojnu saradnju, a daje podršku svakom vidu otvaranja projekata civilne saradnje. U delegaciji KCUS-a bili su prof. dr. Damir Aganović, generalni direktor KCUSa i doc. dr. Nenad Vanis, savjetnik za 14 juni | lipanj 2013 medicinske poslove KCUS. Tokom razgovora delegacija Federalnog ministarstva zdravstva, KCUS-a i Ministarstva odbrane BiH sa predstavnicima Maryland University Medical System-a dogovorena je razmjena i obuka ljekarskog osoblja kako u bolnicama u Baltimoreu tako i u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Za sada se govori o mogućnosti slanja do 20 doktora raznih specijalnosti na dodatnu edukaciju u Baltimore ukoliko se postignu odgovarajući povoljni finansijski aranžmani, (institucije sa kojim se planira započeti saradnja imaju preko 18.000 zaposlenih i oko 2,5 milijarde USD budžeta). Prof. dr. Rusmir Mesihović, Federalni ministar zdravlja, zahvalio se generalu Adkinsu na pomoći koju pruža u razvoju civilne saradnje u sklopu SPP-a. Isto tako, otvorena su mnoga pitanja međusobne saradnje ove dvije institucije čime će praktično uspješno biti nastavljena realizacija civilnog dijela SPP-a. Osnove za saradnju ove dvije institucije uspo- stavljene su još 2011. godine, kada je potpisan Memorandum o razumijevanju. Ova saradnja razvija se kao rezultat daljeg unaprijeđenja SPP-a na polju Civili-Civilima i ideja je da se proširi na sve kliničke centre u FBiH i RS koji budu zainteresovani za ovakve projekte. Program državnog partnerstva (State Partnership Program - SPP) Nacionalne garde SAD-a je uspostavljen 1993. godine i trenutno obuhvata 65 partnerstava širom svijeta. Cilj je pružanje pomoći zemljama u tranziciji kroz jačanje saradnje novonastalih demokratskih država sa nacionalnim gardama različitih država SAD-a, te uspostava dugoročnih odnosa od obostranog interesa. U Programu državnog partnerstva sudjeluju građani-vojnici nacionalnih gardi različitih država SAD-a u uspostavljanju trajnih, međuljudskih odnosa sa vojnim osobljem i građanima država partnera. IZVOR: KCUS Magazin Doktor - KCUS Prof. dr. Halima Resić Još jedno veliko priznanje Prof. dr. Halima Resić novi član CME Biti u Direktoriju ovako značajnog Udruženja veliko je priznanje i sigurni smo da će profesorica Resić predstavljati BiH i KCUS u najboljem svjetlu. Na nedavno održanom, 50. evropskom Kongresu nefrologa koji se održao u Istanbulu, od l8. do 21. maja, Prof. dr. Halima Resić, šef Klinike za hemodijalizu KCUS i zvanično je proglašena za novoizabranog člana Komiteta za kontinuiranu medicinsku edukaciju - (Continuing medical education - CME). Zvaničnom izboru predhodila je obavijest u ime Evropskog renalnog udruženja i evropskog Udruženja za dijalizu i transplantaciju - (European Renal Association European Dialysis and Transplant Association - ERA-EDTA) da su na posljednjem sastanku Komiteta održanom u Londonu (1. - 3.) mart 2013. vijećnici Komiteta izabrali tri nova člana među kojima je i Prof. dr. Halima Resić. Na Kongresu u Istanbulu učestvovalo je oko 8.000 nefrologa iz cijelog svijeta, a bogat naučni program je imao specijalnu sesiju «Developing Nephrology- Developing renal transplantation in the Balkan area», gdje je profesorica Resić bila pozvani predavač, na temu «Bosnia and Herzegovina, Current status and ways to improve transplantation». Također, Prof. dr. Halima Resić predsjedavala je sesiji «Tubular ischemia and toxicity», zajedno sa Prof. dr. Andreas Kribbenom iz Njemačke, gdje su prezentirani eksperimentalni radovi i uvodno predavanje o etiologiji i epidemiologiji Balkanske endemske nefropatije. Biti u Direktoriju ovako značajnog Udruženja veliko je priznanje i sigurni smo da će profesorica Resić predstavljati BiH i KCUS u najboljem svjetlu. IZVOR: KCUS juni | lipanj 2013 15 KCUS FOTO: KCUS Na kongresu u Srbiji Priznanje za Amera Ovčinu Ciljevi Kongresa bili su pružanje novih iskustava učesnicima kongresa, koje odražava snagu saradnje i motivacije medicinskih sestara intezivne njege Na 5. Kongresu Evropske asocijacije intezivne njege i Udruženja medicinskih sestara intezivne njege Srbije koji se održao od 23. do 25. maja 2013. godine u Sava Centru, Beogradu (Republika Srbija), na svečanoj dodijeli priznanja 23. maja uručena je povelja «Čuvar 16 juni | lipanj 2013 života» uposleniku Kliničkoga centra Univerziteta u Sarajevu, mr. sc. Ameru Ovčini, dipl. med. teh. Ovo priznanje dodijelili su mu Evropska federacija medicinskih sestara za kritične oboljele (The European Federation of Critical Care Nursing Associations EfCCNa) i Udruženje medicinskih sestara - tehničara intenzivnih nega, anestezije i reanimacije Srbije (UINARS) za unapređenje razvoja sestrinstva i nauke u sestrinstvu u regionu i Evropi. Glavna tema kongresa bila je «Susret Istoka i Zapada: unapređenje zdravstva intenzivne njege u Evropi.» Ciljevi Kongresa bili su pružanje novih iskustava učesnicima kongresa, koje odražava snagu saradnje i motivacije medicinskih sestara intezivne njege, a inispirisano motom EfCCNa-a: «Radeći zajedno, postižemo više.» Mr. sc. Ameru Ovčini, dipl. med. teh. je pored kolegica i kolega iz Srbije, Holandije, Turske Danske, Španije, Slovenije, Hrvatske i Velike Britanije bio član Međunarodnog Organizacionog odbora Kongresa kao predstavnik iz Bosne i Hercegovine. IZVOR: KCUS Magazin Doktor - KCUS Nakon višemjesečnih priprema Počelo hirurško liječenje metastatskih tumora vrata ljekara sa Klinike za maksilofacijalnu hirurgiju učestvovali i ljekari sa Klinike za vaskularnu hirurgiju. Uvođenjem ovih hirurških tretmana Onkološki odjel Klinike za maksilofacijalnu hirurgiju i Klinički centar Univerzieta u Sarajevu u cjelini značajno unapređuju i proširuju vrstu i obim hirurških usluga pacijentima kojima je to najpotrebnije. Nakon višemjesečnih priprema, na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju počelo je hirurško liječenje metastatskih tumora vrata. Radi se o sekundarnim depozitima različitog primarnog porijekla. Obavljena su tri kompleksana operativna zahvata, kakvi do sada nisu rađeni u Kliničkome centru Univerziteta u Sarajevu. Operativni zahvati su trajali u prosjeku sedam sati i zahtijevali su multidisciplinarni tim ljekara, tako da su pored Operativne timove su vodili Prof. dr. Tarik Mašić sa Klinike za maksilofacijalnu hirurgiju i Dr. sc. med. Nedžad Rustempašić (Klinika za vaskularnu hirurgiju). IZVOR: KCUS Nastavak projekta Dani dječije urologije Sarajevo - Linköping U sklopu projekta održao se Okrugli sto sa učešćem eminentnih stručnjaka pod nazivom «Značaj i uloga urodinamike u dijagnostici i tretmanu DOA i vezikoureteralnog refluksa» Na Klinici za dječiju hirurgiju, Klinici za urologiju i Institutu za naučnoistraživački rad i razvoj, od 20. do 23. maja 2013. održali su se «Dani dječije urologije Sarajevo - Linköping (Švedska)». Ovo je nastavak projekta saradnje Kliničkoga centra Univerziteta u Sarajevu i Univertitetske bolnice u Linköping-u, a odvija se pod pokroviteljstvom Međunarodne organizacije za migracije (International organisation for Migration - IOM ). Dani dječije urologije su se održali pod supervizijom dječijeg hirurga sa Linköping Univerziteta u Švedskoj, prof. dr. P. Drott-a, koji je predao i značajnu donaciju u vidu potrošnog materijala za urodinamsku opremu i supstancu kojom se endoskopski tretira oboljenje mokraćnih puteva, te se na taj način izbjegava operativni tretman. Prof.dr. Drott će zajedno sa ekipom domaćih dječijih hirurga i urologa učestvovati u urodinamskim ispitivanjima urinarnog trakta malih pacijenata, u endoskopskoj aplikaciji lijeka koji je donio kao donaciju, te u otvorenim operativnim zahvatima iz dječije urologije. U sklopu projekta održao se Okrugli sto sa učešćem eminentnih stručnjaka iz oblasti dječije hirur- gije iz zemlje i regiona pod nazivom «Značaj i uloga urodinamike u dijagnostici i tretmanu DOA i vezikoureteralnog refluksa». Ovo je treća posjeta uvaženog profesora iz Švedske, tokom kojih su domaći dječiji hirurzi već obučeni da uspješno i samostalno obavljaju aplikaciju ovoga lijeka. Saradnja se planira nastaviti, a već u oktobru će dječiji hirurzi iz Sarajeva boraviti u Švedskoj na daljnjem usavršavanju. IZVOR: KCUS juni | lipanj 2013 17 Medicinski fakultet MEDICINSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU Pet novih doktora i šest magistara nauka Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu Kao i u svakom broju našeg i vašeg glasila, donosimo pregled novih magistara i doktora nauka koji su svoje teze odbranili u prethodnom periodu. Mr. sc. dr. Irma Ramović, specijalista maksilofacijalne hirurgije (Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju) Kliničkoga centra Univerziteta u Sarajevu je 3. juna u biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu javno odbranila doktorsku disertaciju na temu: PROCJENA SLUHA KOD DJECE SA RASCJEPOM USNE I NEPCA NAKON PRIMARNOG HIRURŠKOG TRETMANA Komisiju za odbranu doktorske disertacije činili su: Prof. dr. Fuad Brkić, predsjednik, Prof. dr. Adnan Kapidžić, mentor-član i Prof. dr. Ja- 18 juni | lipanj 2013 sminko Huskić, član komisije. Mr. sc. dr. Zehra Sarajlić, specijalista otorinolaringolog (Klinika za bolesti uha, grla i nosa) 23. aprila u biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu javno je odbranila doktorsku disertaciju na temu: PROCJENA OŠTEĆENJA SLUHA KOD NOVOROĐENČADI PUTEM SKRINING TESTA METODOM EVOCIRANE OTOAKUSTIČKE EMISIJE Komisiju za odbranu doktorske disertacije činili su: Prof. dr. Fuad Brkić, predsjednik, Prof. dr. Adnan Kapidžić, mentor-član i acc. Senka Mesihović- Dinarević, član komisije. Mr. sc. dr. Nedžad Rustempašić, specijalista vaskularne hirurgije (Klinika za vaskularnu hirurgiju) 22. aprila u biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu javno je odbranio doktorsku disertaciju na temu: POREĐENJE TROMBOLIZE I ENDOVASKULARNOG TRETMANA SA TROMBEKTOMIJOM I HIRURŠKIM TRETMANOM KOD AKUTNE ATEROTROMBOZE NA EKSTREMITETNIM ARTERIJAMA Komisiju za odbranu doktorske disertacije činili su: Prof. dr. Zoran Hadžiahmetović, predsjednik, Prof. dr. Emir Solaković, mentor-član, Prof. dr. Johan Tjarnström, komentor-član i Prof. dr. Safet Guska, član komisije. Magazin Doktor - Medicinski fakultet Mr. sc. dr. Aida Volić, specijalista otorinolaringolog (Klinika za bolesti uha, grla i nosa) 23. aprila u biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu javno je odbranila doktorsku disertaciju na temu: ULOGA MULTIDIMENZIONALNE ANALIZE GLASA U DIJAGNOSTICI REFLUKSNOG LARINGITISA Komisiju za odbranu doktorske disertacije činili su: Prof. dr. Fuad Brkić, predsjednik, Prof. dr. Adnan Kapidžić, mentor-član i Prof. dr. Rusmir Mesihović, član komisije. Mr. sc. dr. Nermin Granov, specijalista kardiovaskularne hirurgije (Centar za srce) 25. maja u amfiteatru I Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, javno je odbranio doktorsku disertaciju na temu: MINIMALNO INVAZIVNI, VERSUS KLASIČNI PRISTUP, U OPERATIVNOM LIJEČENJU AORTNOG ZALISKA Komisiju za odbranu doktorske disertacije činili su: Prof. dr. sc. Emir Mujanović, vanredni profesor za nastavni predmet Hirurgija (Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli), predsjednik, Prof. dr. sc. Tomislav Klokočovnik, vanredni profesor za nastavni predmet Hirurgija (Medicinski fakultet Univerziteta u Ljubljani), član, Prof. dr. sc. Šefik Hasukić, vanredni profesor za nastavni predmet Hirurgija (Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli), član komisije. Dr. Almir Fajkić je 8. maja u biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu javno odbranio magistarski rad na temu: ODNOS KONCENTRACIJA C REAKTIVNOG PROTEINA I NITRIČNOG OKSIDA U SERUMU PACIJENATA SA POSTTRAUMATSKIM STRESNIM POREMEĆAJEM Dr. Damir Čelik je 10. maja u biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu javno odbranio magistarski rad na temu: KARCINOM PLUĆA U Komisiju za odbranu magistarskog FEDERACIJI BOSNE I rada činili su: Prof. dr. Abdulah Ku- HERCEGOVINE 2004-2009, čukalić, predsjednik, Prof. dr. Mira- EPIDEMIOLOŠKA STUDIJA lem Musić, mentor, član i Prof. dr. Jasminko Huskić, član komisije. Dr. Alden Begić 7. juna u Malom amfiteatru Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu javno odbranio magistarski rad na temu: EVALUACIJA EFEKATA LIJEČENJA ARTERIJSKE OKLUZIVNE BOLESTI I DIJABETIČNE ANGIOPATIJE UPOTREBOM HIPERBARIČNE OKSIGENACIJE Komisiju za odbranu magistarskog rada činili su: Prof. dr. Hasan Žutić, predsjednik, Prof. dr. Bakir Mehić, mentor, član i Prof. dr. Ivan Vasilj, član komisije. Fuad Julardžija, dipl. ing. med. rad. je 22. aprila na Fakultetu zdravstvenih studija u Sarajevu javno odbranio magistarski rad na temu: KOMPARACIJA KVALITETA SLIKE IZMEĐU BREATHOLD SEKVENCI I NAVIGATOR Komisiju za odbranu magistar- GATING SEKVENCI skog rada činili su: Prof. dr. Bećir U PREGLEDU JETRE Heljić, predsjednik, Prof. dr. Mirza MAGNETNOM REZONANCOM Dilić, mentor, član i Prof. dr. Nedžad Mulabegović, član komisije. Dr. Lejla Tafro je 8. aprila u Sali Instituta za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkoga centra Univerziteta u Sarajevu javno odbranila magistarski rad na temu: MORBIDITET I MORTALITET GERIJATRIJSKIH PACIJENATA S FRAKTUROM PROKSIMALNOG FEMURA: OPERATIVNI ZAHVAT OBAVLJEN UNUTAR 48 SATI NAKON POVREDE ILI ODGOĐENI Komisiju za odbranu magistarskog rada činili su: Doc. dr. Ismet Suljević, predsjednik, Prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, mentor, član i Prof. dr. Amira Durić, član komisije. Komisiju za odbranu magistarskog rada činili su: acc Lidija Lincender, predsjednik, Doc. dr. Sandra Vegar-Zubović, mentor, član i Doc. dr. Fahrudin Smajlović, član komisije. Meliha Omerović, dipl. med. sestra je 20. maja na Fakultetu zdravstvenih studija u Sarajevu javno odbranila magistarski rad na temu: DIJAGNOSTIČKA EFEKTIVNOST NUKLEARNO MEDICINSKIH TEHNOLOGIJA KOD NODOZNIH PROMJENA ŠTITNE ŽLIJEZDE Komisiju za odbranu magistarskog rada činili su: Prof. dr. Elma Kučukalić-Selimović, predsjednik, Prof. dr. Faris Gavrankapetanović, mentor, član i Doc. dr. Fahrudin Smajlović, član komisije. juni | lipanj 2013 19 Forum porodične medicine »III Forum porodične medicine» Sala je bila dobro popunjena Dostignuća, razvoj i prepreke Ovo su bili neki od ciljeva Foruma koji je u sarajevskom hotelu «Bristol» okupio eminentne stručnjake iz Bosni i Hercegovini i našeg regiona U Sarajevu je, u martu mjesecu, održan «III Forum porodične medicine» kojeg je organiziralo Udruženje ljekara/liječnika porodične/ obiteljske medicine F BiH, podružnica Kanton Sarajevo, u saradnji s Općinom Novi Grad, Javnom ustanovom Dom zdravlja Kantona Sarajevo, Federalnim ministarstvom zdravlja i Ljekarskom/liječničkom komorom KS. Cilj Foruma bila je razmjena informacija o dostignućima, kao i preprekama u razvoju porodične medicine u Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja, odnosno na- šeg regiona. Teme su bile aktuelne i obuhvatale su: ------- Preventivne programe Propisivanje lijekova Organizaciju i finansiranje porodične medicine Menadžment najčešćih oboljenja u porodičnoj medicini Edukaciju u porodičnoj medicini Razvoj i dostignuća sestrinstva u porodičnoj medicini. Forum je dao priliku da se pred velikim brojem ljekara iz BiH i regiona mogu iznijeti ideje, problemi ili dostignuća, a predavanja su se održala u hotelu «Bristol». U sklopu programa za ljekare, održano je pet radionica: Detalj sa otvaranja 20 juni | lipanj 2013 Radionica 1 - Benigna hiperplazija prostate i svakodnevnica porodičnog ljekara (Prim. dr. Selver Šabanović, Sarajevo) Radionica 2 - Kako preživjeti težak radni dan? (Dr. Vesna Oršulić, Hrvatska) Radionica 3 - Farmakoekonomika liječanja hipertenzije (Prim. dr Zaim Jatić, Sarajevo) Radionica 4 - Bazal plus terapija, kod osoba koje žive sa dijabetesom Tip 2 (Prof. dr. Belma AščićButurović) Radionica 5 - Moderno zbrinjavanje hroničnih rana (Arijana Hadžiavdić, Sarajevo) Zanimljiva predavanja imali su predstavnici udruženja porodične/ obiteljske medicine: Dr. Marko Simić (Srbija), Prof. dr. Janko Kersnik (Slovenija), Dr. Srebrenka Kusmuk (RS, BiH) i Dr. Hasiba Erk (F BiH, BiH). Treba istaći da je organizacija Foruma bila vrhunska. IZVOR: Porodična medicina Magazin Doktor - Forum porodične medicine Naučno-stručni skup u Mostaru Savremeni pristup problemima u OBITELJSKOJ medicini Skupu su pristustvovali stručnjaci iz: SAD, Kanade, Francuske, Holandije, Švedske, Austrije, Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Turske, Egipta, Bugarske, Makedonije, Crne Gore i BiH RMC «Dr. Safet Mujić» U organizaciji BHAAAS-a, SKB Mostar i RMC «Dr. Safet Mujić» Mostar, u prostorijama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, hotel «Bristol» i hotel «Ero» 24. marta održao se naučno-stručni skup eminentnih stručnjaka iz SAD, Kanade, Francuske, Holandije, Švedske, Austrije, Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Turske, Egipta, Bugarske, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Voditelji simpozija bili su A. Arnautović (Cikago/BHAAAS), E. ČerniObrdalj, M. Hasanagić i D. Pehar (Mostar), te A. Smajkić (Sarajevo). Tema ovog skupa bio je savremeni pristup problemima u porodičnoj/ obiteljskoj medicini, a upriličen je i jednodnevni kurs iz porodične/ obiteljske medicine i srodnih oblasti, sa akcentom na savremena saznanja u navedenim oblastima. Simpozij je bio besplatan i bio je namijenjen ljekarima specijalistima i specijalizantima porodične/ obiteljske medicine, opšte, interne medicine, kao i studentima medicinskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija, socijalnim radnicima i srodnim oblastima. Zabilježen je veliki odziv, a teme su bile vrlo aktuelne: «Razvoj i tendencije DZ Sarajevo sa trenutnim položajem porodične medicine», DZ Mostar jučer-danas-sutra sa razvojem mreže obiteljske medicine», «DZ Laktaši sa mrežom jedinica porodične medicine», Presjek entitetskog stanja u razvoju porodične/obiteljske medicine, Porodična medicina u SAD sa osvrtom na planiranu transformaciju sistema primarne zdravstvene zaštite, Trenutni položaj obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj, Porodična medicina u BiH kao podrška jačanju brže reforme zdravstvenog sistema, Organizacione prepreke u radu porodičnog ljekara, Suvremena dodiplomska nastava iz obiteljske medicine, Obiteljska medicina kao akademska disciplina, Diabetes u trudnoći, skrining i terapija, Metabolički sindrom, Uloga medicinske sestre u timu porodične medicine, Pristup pacijentu sa hipertenzijom, sličnosti i razlike BiH i SAD, Procjena psihosocijalnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, Uloga ljekara porodične medicine u provođenju programa vakcinizacije, Early Warning System for Infectious Diseases and International Health Regulations in BiH i mnoge druge.... IZVOR: Porodična medicina juni | lipanj 2013 21 Dom zdravlja Nakon višemjesečne sanacije Otvorena ambulanta Briješće IZVOR: HTTP://WWW.JUDZKS.BA/HOME.ASPX Usluge za oko 8.000 stanovnika Ambulanta porodične medicine Briješće (OJ DZ Novi Grad) svečano je otvorena u utorak, 14. maja 2013. godine. Ceremoniju otvaranja pratio je veliki broj stanovnika ove mjesne zajednice koji će u budućnosti zdravstvenu zaštitu ostvarivati u ovom objektu koji je urađen po evropskim standardima. Činu otvaranja ambulante prisustvovali su i mnogi iz političkog života Kantona Sa- rajevo, a građanima su se, između ostalih obratili, mr. Semir Efendić, načelnik Općine Novi Grad, Dr. Eldan Lokmić, ministar zdravstva KS i Prim. dr. Dženana Tanović, v.d. generalnog direktora JU Dom zdravlja KS. Inače, ambulanta porodične medicine Briješće pružaće usluge za oko 8.000 stanovnika ove općine, a na početku će raditi jedan tim porodične medicine od 7.30 do 15.00 sati. Svečano otvaranje pratio je i bogat kulturno-umjetnički program, a glavni akteri ovog dijela manifestacije bila su djeca iz Osnovne škole Behaudin Selmanović. Izgradnju ambulante finansirala je Općina Novi Grad u saradnji sa Ministarstvom zdravstva KS, a kupovinu opreme finansiralo je Ministarstvo zdravstva FBiH. Potpisan protokol Općina Centar donira 41.000 KM Dževad Bećirević, Načelnik Općine Centar i Prim. dr. Dženana Tanović, v.d. generalnog direktora JU Dom zdravlja KS, 4. juna 2013. godine potpisali su protokol o općinskoj donaciji u vrijednosti od 41.000 KM. Ova sredstva biće usmjerena za sanaciju klizišta koje se nalazi na lokalitetu ambulante porodične medicine Šip, kao i za nabavku 22 juni | lipanj 2013 radne odjeće za 319 zdravstvenih profesionalaca Doma zdravlja Centar -Vrazova. Dio finansija predviđen je i za kupovinu dva mikro-motora, te nabavku materijala koji su neophodni u radu zubotehničke službe koja egzistira u okviru stomatologije u Domu zdravlja Centar - Vrazova. Ova donacija, osim što će olakšati rad uposlenika Doma zdravlja Centar -Vrazova, doprinijet će i poboljšanju zdravstvene zaštite naših sugrađana, posebno onih koji nisu u stanju platiti usluge privatnih stomatoloških ordinacija, istakao je Dževad Bećirević, načelnik Općine Centar. IZVOR: www.judzks.ba Magazin Doktor - Dom zdravlja Svečano počele sa radom Obavještenje za uposlenike Počele sa Novi radom naslovi u ambulante biblioteci u DZ Centar i Blažuju Dana 13. marta svečano su puštene u rad rekonstruirane ambulante porodične/obiteljske medicine Vrazova koje se nalaze u Centralnom objektu DZ Centar (Vrazova 11). Ove ambulante su u potpunosti rekonstruirane i obnovljene sredstvima Federalnog ministarstva zdravstva koja su obezbjeđena u okviru četvrte faze projekta HSEP (Projekat jačanja zdravstvenog sektora). Zdravstvenu zaštitu za oko 6000 stanovnika Općine Centar pružat će 4 tima porodične medicine, a radit će u dvije smjene. Istog dana svečano je otvorena i puštena u rad ambulanta porodične/obiteljske medicine Blažuj (adresa: Vlakovo do br. 102a). Izgradnju i opremanje ove ambulante pomogli su Općina Ilidža i Federalno ministarstvo zdravstva (treća faza projekta HSEP - Projekat jačanja zdravstvenog sektora) u skladu za zahtjevima lokalne zajednice i objektivnim potrebama iste za ovakvim objektom. Zdravstvenu zaštitu za oko 7.000 stanovnika Blažuja pružat će jedan tim porodične medicine koji će raditi prvu smjenu (07.30 - 14.00) radnim danima, osim četvrtka kada će biti organizovan rad u drugoj smjeni (13.30 - 20.00 sati). Otvorenju ovih ambulanti, koje će umnogome poboljšati nivo zdravstvene usluge građanima pripadajućih mjesnih zajednica, prisustvovali su predstavnici resornih ministarstava, menadžmenta JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, te predstavnici lokalne zajednice. Iz Doma zdravlja obavijestili su uposlenike Ustanove da je za potrebe Biblioteke nabavljen po jedan primjerak sljedećih naslova: ANDREASEN, J.O. et al. Traumatske ozljede zubi. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2008. AŠČIĆ-Buturović, Belma. Preddijabetes i dijabetes melitus tip 2. Sarajevo: Institut za NIR, 2009. DEMARIN, Vida, Bašić-Kes, Vanja. Glavobolja i druga bolna stanja. Zagreb: Medicinska naklada, 2011. HANČEVIĆ, Janko i suradnici. Dekubitus. Zagreb: Medicinska naklada, 2003. JAJIĆ, Ivo, Jajić, Zrinka i suradnici. Fizikalna i rehabilitacijska medicina: osnove i liječenje. Zagreb: Medicinska naklada, 2008. LIPOZENČIĆ, Jasna i suradnici. Alergijske i imunosne bolesti. Zagreb: Medicinska naklada, 2011. STANEC, Sanda, Stanec, Zdenko. Melanom. Zagreb: Medicinska naklada, 2006. ZEČIĆ, Sadeta, Mujkanović, Edin, Devolli Ardita. Logopedija. Sarajevo: Connectum, 2008. Pravilo uvedeno 2003. Zbog čega se potrebno naručiti Sistem naručivanja u Javnoj ustanovi Dom zdravlja Kantona Sarajevo uveden je 2003. godine s ciljem da se unaprijedi organizacija rada, a time i zdravstvena zaštita građana. Sistem naručivanja ima prednosti za građane jer nema dugih čekanja na zdravstvenu uslugu, građani mogu da organiziraju svoje vrijeme, te su uglavnom više zadovoljni sa uslugama pruženim u ambulantama porodične medicine. Također, ovaj sistem ima prednosti za zdravstvene radnike koji mogu planirati svoje dnevne aktivnosti, pogotovo one koje zahtijevaju dužu vremensku posvećenost poput kućnih posjeta, obrada za Invalidsko-penzionu komisiju, kompliciranih previjanja, itd. Posebno je značajno što se putem sistema naručivanja obezbjeđuje stalni kontakt između istog tima porodične medicine i korisnika usluga. Iz ovih razloga, mi vam preporučujemo da se uvijek prethodno naručite, međutim, ukoliko to ne želite, možete doći u bilo koje doba u svoju ambulantu porodične medicine, ali mi vam tada ne možemo garantirati da ćete biti primljeni kod svog ljekara i da nećete čekati ponekad i duže vrijeme. U skladu sa Uputstvom za naručivanje iz Ustanove su obavezni da: -- prime pacijenta u roku od 48 sati -- pacijente u hitnim slučajevima prime odmah -- pruže prednost ratnim vojnim invalidima i civilnim žrtvama rata. IZVOR: www.judzks.ba juni | lipanj 2013 23 Esad bučuk | Feljton PET skener, prednosti u ranoj dijagnostici (III) Otkrivanje ćelija karcinoma PET skener je obično smješten u medicinskom centru koji ima mali ciklotron, ili je relativno blizu od regionalnog ciklotrona koji će snabdjeti dijagnostiku s PET traserom - kontrastnim sredstvom PET pregled može biti korišten za evaluaciju kod praćenja toka bolesti ili da se odredi tretman-terapija kod raka dojke, pluća, debelog crijeva, limfoma, melanoma... PET skener može otkriti ćelije raka, a koristi se i u evaluaciji različitih neuroloških bolesti, kao i bolesti u internoj medicini, na primjer, kod pacijenata koji pate od kardiomiopatije, jer može utvrditi koliko dobro funkcionira srčani mišić. PET skener je obično smješten u medicinskom centru koji ima mali ciklotron, ili je relativno blizu od regionalnog ciklotrona koji će snabdjeti dijagnostiku s PET traserom - kontrastnim sredstvom. Kao PET traseri koriste se i drugi radionukleidiizotopi sa kratkim poluživotom, kao, naprimjer, ugljik-11 (oko 20 minuta), azot - 13 (oko 10 minuta), kisik - 15 (oko dva minuta), ili fluor - 18 (pri bližno 110 minuta). Na primjer, fludeoksiglukoza. Ograničena minimalna doza zračenja je prednost kod pacijenta 24 juni | lipanj 2013 u korištenju radionucleida s krat kim poluživotom raspada. Međutim, PET je razvio i široku upotrebu metode u liječenju radioterapiji tumora, konkretno karcinoma. Ma lobrojne su bolnice i univerziteti koji su sposobni podržavati sistem, zato se većina instaliranih PET skenera u više gradova podmiruje od regionalnog snabdjevača trasera (naprimjer Budimpešta, Beč...). Ovo ograničenje ponekada primorava PET skener na korištenje, naprimjer, trasera fluorin - 18, čiji je po luživot 110 minuta, koji može biti transportiran na razumnu razdaljinu prije upotrebe. Magazin Doktor - Zanimljivost I ove sezone roza je boja zdravlja žene! je u modi! U svakoj ženskoj torbici kod: • svrbeža • peckanja • iscjetka LACTOGYN® proizvodima zadovoljno je preko 3.500.000 žena u svijetu. Preuzmite LACTOGYN ® aplikaciju (kalendar mjesečnice) na App Storeu/Android Marketu. Pratite nas na: Roza stranica juni | lipanj 2013 25 Za više informacija posjetite www.jglprobiotici.com ili nazovite naše Savjetovalište, ponedjeljkom, srijedom i četvrtkom od 15 do 19 sati, tel. 01 30 10 946. Euromelanoma »EUROMELANOMA 2013» Veliki napredak u borbi S malignim melanomom Prvi rezultati populacionog registra malignih neoplazmi u Federaciji BiH, za 2005. godinu, pokazali su da se karcinom kože i potkožnog tkiva (sa incidencom morbiditeta 8,5/100.000 stanovnika), nalazi među pet najčešćih dijagnoza, koje čine dvije trećine novih slučajeva malignih neoplazmi Uvod Epidemiologija Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) godišnje se u svijetu dijagnosticira između dva i tri miliona zloćudnih tumora kože, od čega 160.000 melanoma. Američko društvo za prevenciju raka (American Cancer Society) procjenjuje da se u ovom trenutku, oko 120.000 novih slučajeva melanoma u SAD-u dijagnosticira godišnje. U 2010. godini, od navedenog broja incidentnih slučajeva malignog melanoma, oko 68.130 slučajeva bili su u formi invazivnih melanoma, sa odnosom polova 38.870 - 29.260 u korist muškaraca. Procjenjuje se da godišnje u Americi od melanoma umre 8.700 ljudi. U Evropi se melanom u jednoj godini dijagnosticira u približno 26.000 muškaraca i kod 33.000 žena. Od tog broja umre 8.300 muškaraca i 7.600 žena. Prvi rezultati populacionog registra malignih neoplazmi u Federaciji BiH, za 2005. godinu, pokazali su da se karcinom kože i potkožnog tkiva (sa incidencom morbiditeta 8,5/100.000 stanovnika), nalazi među pet najčešćih dijagnoza, koje čine dvije trećine novih slučajeva malignih neoplazmi. Dermatološka klinika KCUS je 2006. godine nabavila prvi kompjuterski dermoskop Mole Max II. Do sada su dermatalozi u BiH radili sa ručnim 26 juni | lipanj 2013 dermoskopom. Godine 2009. isto je učinio i KC Banja Luka, a 2011. KCU Sarajevo je nabavio drugi digitalni dermoskop - Visiomed. Glavni ciljevi KCUS četiri godine samostalno obilježava dane borbe protiv Melanoma (u maju mjesecu) da bi se 2011. priključio evropskoj asocijaciji - Euromelanoma. Godine 2011. registrirano je Udruženje za prevenciju i borbu protiv raka kože, Melanoma u BiH - Euromelanoma. Obezbijediti informacije o raku kože - podizanje svijesti Mogućnosti liječenja karcinoma kože u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu i drugim kliničkim centrima u BiH: Dermatovenerološka klinika: uspješno liječenje prekanceroza (Actinic keratosis, Cornu cutaneum, Condylomata acuminata, morbus Bowen...) i sBCC na Dermatovenerološkoj klinici. Konzervativne metode liječenja podrazumijevaju: primjenu citostatskih krema (5% Fluorouracil), imunomodulatornih krema (5% Imiquimod), krioterapiju, termokauterizaciju i radioterapiju. Tu su: plastična hirurgija, hirurška excizija lezija; Institut za Onkologiju (radioterapija, kemoterapija, imunoterapija...). Inicijativom iz Sarajeva, kampanja se proširila na cijelu teritoriju BiH. Obuhvaćene sa četiri klinička centra i 32 zdravstvene ustanove, u 30 gradova. Glavni ciljevi kampanje su: 1. Primarna prevencija 2. Sekundarna prevencija Besplatni pregledi kože - rana detekcija pomoću dermoskopa Primarna prevencija obuhvata podizanje svijesti o mladežima kao i ostalim promjenama sumnjivim na karcinom kože; širenje svijesti o negativnom uticaju ultravioletnog zračenja i kako bezbjedno uživati na suncu; štampanje postera, brošura i ostalog edukativnog materijala jedinstvenog za sve zemlje učesnice; informiranje što većeg broj apoteka, salona i wellness centara kako bi poruka bila prenesena što većem broju građana; uključenje medija, podrške javnih ličnosti i preskonferencije: interaktivna edukativna predavanja djeci u školama. Solariji uzrokuju više od 3.500 karcinoma kože i oko 800 smrti širom Evrope, a njihovo zračenje je 10 do 15 puta jače od podnevnog sunca na Mediteranu. 20 min solarija = 3 sata sunčanja Kliničke studije (AAD) navode da sunčanje u solariju podiže rizik nastanka melanoma za 55% !!!!! BCC i SCC: udvostručila se učestalost u Magazin Doktor - Euromelanoma dobi između 20. i 30. godine života Melanom, najsmrtonosniji oblik raka kože, najčešći je oblik raka za 25 do 29-godišnjaka (USA-AAD). Ako se uspostavi dobra zaštita od negativnog zračenja onda se rizik može itekako smanjiti. Rezultati kampanje: KCUS Sarajevo 1475 (91 plastična hirurgija); KC Banja Luka 1.006; Mostar 415; Tuzlanski kanton: 702 (UKC 479, DZ Tuzla 93, Lukavac 100, Živinice 30). Zenica 289, Bihać 238, Goražde 24, Konjic 38, Brčko 45, Kneževo 29, Kotor Varoš 19, Prnjavor 31, Laktaši 19, M. Grad 13, Srebrenica 29, Ordinacija „Dr. Anka Gavrić“, Bijeljina 26, Prijedor 129, Ordinacija „Vitalis“ Prijedor 35, I. Sarajevo 40, Doboj 81, ordinacija „Kutanova“ 152, ordinacija „Dr. Roljić“ 219. Ordinacija „Dr. Vučen“ 81, Ordinacija „Prodermis“ 48, Trebinje 79, Gradiška 29. Zaključci BiH je ušla u Evropske projekte, a ovi rezultati bili su prezentirani na XXI EADV kongresu u Pragu.1. Prema našim statističkim analizama zaključak je da su najveći riziko-faktori u BiH za nastanak MM kože: a) opekotine od sunca u ranoj mladosti (59,3% pacijenata sa MM) b) 45% pacijenata sa MM nikad nije koristilo zaštitnu kremu za sunce, a 43% ponekad!! c) preko 59,3% pacijenata imalo je oštećenja od sunca-lentiginoze d) 44,4% pacijenata sa MM je imalo 25-50 mladeža, a od toga 60% su bili atipični. 2. za nemelanocitni karcinom - BCC rezultati su sljedeći: a) opekotine od sunca u ranoj mladosti (77,8% sa BCC i SCC) b) prisustvo lentiginoza 83,3% pacijenta c) prisustvo aktiničnih keratoza 64,3%. 3. značaj dermatovenerologa u prevenciji i ranom otkrivanju maligniteta kože. 4. značaj dermoskopije - digitalnog aparata za rano otkrivanje kožnih karcinoma kao i praćenje (follow up) suspektnih lezija. 5. samim tim smanjenje broja nepotrebnih excizija te povećanje incidence melanoma in situ (kada je melanoma izlječiv 100%), a smanjenje mortaliteta što direktno rezultira smanjenjem troškova palijativnog liječenja uznapredovalih stadija malignog melanoma. 6. veliki značaj javno preventivnih zdravstvenih kampanja - Euromelanoma u podizanju svijesti o karcinomu kože kao i potrebom za samopregledima, dermoskopskim pregledima kao rutinskim sistematskim pregledima. PRIPREMIO: Doc. dr. sc. Faruk ALENDAR Prekasno: 19 godina pacijentica; Dg: Melanoma malignum cum metastasis! juni | lipanj 2013 27 Kongres pulmologa U Sarajevu, od 16. do 18. maja IV kongres Respiratornog udruženja u Bosni i Hercegovini Prvog dana, 16. maja, održano je svečano otvaranje sa koktelom dobrodošlice za goste, a radni dio održao se od 10 do - 18.30 sati Pokrovitelj IV Kongresa Respiratornog udruženja u Bosni i Hercegovini bila je Akademija Nauka i Umjetnosti BiH Pomenuti skup održan je u hotelu «Sarajevo», a učesnici su u tri dana mogli razmijeniti iskustva i čuti zanimljiva izlaganja 28 juni | lipanj 2013 Magazin Doktor - Kongres pulmologa Hotel Sarajevo U Sarajevu je od 16. do 18. maja održan IV Kongres Respiratornog udruženja u Bosni i Hercegovini. Kongres je održan u hotelu «Sarajevo», a učesnici su u tri dana mogli razmijeniti iskustva i čuti zanimljiva izlaganja. Predsjednik Organizacionog odbora bio je Prof. dr. Bakir Mehić, a sekretar je Dr. Medžida Rustempašić. Članovi su bili: Ljiljana Cupač, Sead Delić, Dr. Meliha Mutapčić, Prof. dr. Besim Prnjavorac, Dr. Mili Čehajić, Vezira Talakić, Dr. Zlatan Hadžimurtezić, Jasminka Maglajlić, Dr. Mirsad Pećanac i Dr. Vladimir Lovre. Naučni odbor činili su: Prof. dr. Hasan Žutić, Prof. Dr. Bakir Mehić, Doc. dr. Safet Guska, Doc. dr. Belma Paralija, Prof. dr. Nevena Sečen, Prof. dr. Mirko Stanetić, Miroslav Samardžija, Dr. Vesna Čukić, Prof. dr. Sead Jamakosmanović i Prof. dr. Zehra Dizdarević. Pokrovitelj IV Kongresa Respiratornog udruženja u Bosni i Hercegovini bila je Akademija Nauka i Umjetnosti Bosne i Hercegovine. Prvog dana, 16. maja, održano je svečano otvaranje sa koktelom dobrodošlice za goste, a radni dio održao se od 10 do - 18.30 sati. Teme su bile: Hronična opstruktivna bolest pluća, astma i alergijske bolesti disajnih puteva, respiratorna insuficijencija, te tumori grudnog koša. Službeni jezici Kongresa bili su jezici naroda Bosne i Hercegovine, kao i Engleski jezik. Narednog dana na programu su bile torakalna hirurgija, torakalna dijagnostika, tuberkuloza i infekcije donjih disajnih puteva, kao i plućnog parenhima. Izlaganja su počela u 9 sati i trajala su do 19, da bi uveče bila organizirana svečana večera. Kongresne aktivnosti bile su bodovane prema pravilniku kontinuirane medicinske edukacije Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, po kategorijama: predavači (20 bodova), poster prezentacije (15 bodova - samo prvi autor), slušači učesnici sva tri dana (10 bodova), slušači učesnici jedan dan (3 boda). Posljednjeg dana, učesnici su govorili o respiratornoj medicini dječijeg uzrasta, intenzivnom liječenju, te slobodnim temama. Za vrijeme trajanja Kongresa bila je organizirana izložba medicinske opreme, proizvoda i lijekova. Organizacioni odbor dodijelio je i tri novčane nagrade za najbolje poster prezentacije: Prva je iznosila 1000,00 KM, druga 500, a treća 300 KM. IZVOR: www.lkksa.ba juni | lipanj 2013 29 The Fifth Sarajevo Anesthesia Forum University Clinic of Anesthesiology and Intensive Care Medicine, University Clinical Centre, Sarajevo, B&H Association for Development of Medical Researches in Bosnia and Herzegovina Department of Anesthesiology and Intensive Care Medicine, Medical University of Graz, Austria Association for Promotion of Medical Research, University Clinical Centre, Graz, Austria Institute for Science, Education and Development, University Clinical Centre, Sarajevo, B&H Organized The Fifth Sarajevo Anesthesia Forum 24-25th of May, 2013 Sarajevo, Hotel “Europe” Dear colleagues, On behalf of the members of organizing committee we are pleased to invite you to attend the Fifth Sarajevo Anesthesia Forum. By organizing several presentations and workshop, we are planning to acquaint you with the latest accomplishments in anesthesiology. On this occasion, we intend to deliver lectures and organize discussions on current issues in anesthesiology and intensive therapy. We honestly hope that the Forum has become a traditional annual gathering of anesthesiologists from Bosnia and Herzegovina, with the participation of the colleagues from other European and World countries. In addition, we hope that the Fifth Sarajevo Anesthesia Forum will be a wonderful opportunity for you to gain new knowledge and skills, as well as to exchange professional experience and associate with your colleagues. We are looking forward to seeing you at the Forum. Prim. Doc .dr. sci. Ismet Suljević INVITED SPEAKERS: Prof. dr. Kamil Toker, EAMS President Elect, Member of ESA 19SSC, Head of Dept. of Anesthesia and Resuscitation,Kocaeli Univers. Turkey Prof. dr. Ino Husedžinović,, Anesthesiologist, ICU consultant, Chief of University Clinic of Anesthesiology, Clinical Center Dubrava, Zagreb, Croatia. Prof. dr. Alan Šustić, Dean of Medical Faculty, Head of Anesthesiology Clinic University Clinical Center, Rijeka,Croatia Prof. dr. Branka Maldini, Head of Anesth. Center Sestre Milosrdnice, President of Croatian Association for Airway Mangement, Zagreb,Croatia Prof. dr. Katarina Šakić, Dept. of Anesthesiology Polyclinic Bagatin.,University Clinical Center Zagreb; School of Medicine, University Osijek,Croatia Dr. Sanja Huterer, Chair of the Dept. and Center of regional anesthesia and analgesia, Herz Jesu Hospital, Vienna, Austria. Mr. Sc. Dr. Hussein Nagi, FFARCSI, Consultant Anesthesiology & Pain, City Hospital, Birmingham, UK Doc.dr.sci. Dubravka Bartolek: Consultant Anesthesiology & Pain, Hospital “Sv. Katarina” Zagreb, Croatia Prim.Doc.dr. Ismet Suljević, Head of Clinic of Anesthesiology,Uni. Clin. Center Sarajevo, President of Association for development of medical research in Bosnia. Dr. Ahmed Kafafy, Consultant in anesthesia, University Hospital Birmingham, UK Dr. Omer Lodi, Consultatnt in anesthesia,Sandwell and West Birmingham Hospital NHS Trust, UK Doc. dr. Višnja Nesek-Adam, Univ.Clinical Dept. of Anesthesiol. Sv, Duh, Zagreb, Croatia 30 juni | lipanj 2013 24-25th of May, 2013 Speakers Prof. dr.Rakić M. Head of Anesth. Dept. University Clinical Center Split, St. Catherines Hosp. Zabok Dr. Šarić A. Dept.of Anesthesiology, Univ.Clin.Center Split,Croatia Doc.dr. Selimović-Mujičić E. Consultant ane,University Clinical Center, Sarajevo Dr. Agušević A, University Clinical Center, Sarajevo Dr. Mešić A,, University Clinical Centre Sarajevo Dr. Kelle H, University Clinical Center,Sarajevo Dr. Beharić S, University Clinical Center, Sarajevo Dr. Džomba M. General Hospital, Konjic Dr. Smiljanić A. Univ.Clinical Dept. of Anesthesiol. Sv, Duh, Zagreb, Croatia Dr. Dedović Z. Internist, University Clinical Center,Sarajevo Dr. Grizelj Stojčić E. Univ.Clinical Dept. of Anesthesiol. Sv, Duh, Zagreb, Croatia Mr. sc. dr. Vanis-Vatrenjak S. University Clinical Center, Sarajevo CHAIRMAN: Prim. Doc. dr. sci. Ismet Suljević SCIENTIFIC COMMITTEE: Prof. dr. Ashraf Dahaba, Graz, Austria Prof. dr. Ahmed Badr, Texas, USA Prim.Doc. dr. sci. Ismet Suljević, Sarajevo,B&H Doc. dr. Ismana Šurković, Sarajevo, BIH Dr. Hussein Nagi, MSc, FFARCSI, Birmingham, UK Prof. dr. Ino Husedžinović, Zagreb, Croatia Prof. dr. Kamil Toker, Turkey ORGANIZING COMMITTEE: Prim. Doc. dr. sci. Ismet Suljević Prof. dr. Ashraf Dahaba Prof. dr. Faris Gavrankapetanović Prof. dr. Bakir Mehić Prof. dr. Damir Aganović Doc. dr. sci. Ismana Šurković Mr. sci. Faida Kučukalić Prim. dr. Abdul Umid Šalaka Prim. dr. Srebrenko Vuković Dr. Marina Juroš Prim. Dr. Ivan Zaratin Dr. Emira Škaljić-Delalić Prim. Dr. Eldina Baljak Prim. dr. Azra Ćibo Mr. sci. dr. Amela Katica Mr. sci. dr. Selma Vanis-Vatrenjak Dr. sci. Meldijana Omerbegović Mr. sci. dr. Lejla Tafro THE SPONSORS: “Sanofi Aventis”, Sarajevo “Abbott laboratories”, Sarajevo” “Bosnalijek“ d.o.o. Sarajevo RAUCHE Medical”, Mostar “Nicomed” GMBH,Sarajevo “SonoSite” Zagreb “Bosnamed” Sarajevo “EMA” (VYGON), Zagreb “Mark Medical” SAMED, Sarajevo Medifrey, Sarajevo Medis International, doo Sarajevo GSK Sarajevo INEL, Maglaj STORZ, Zagreb Registration, confirmation and contact: Prim. Doc. dr. sci. Ismet Suljević Mobile: 061 184-782 Fax: 033 218-220 E-mail: [email protected] Magazin Doktor - Anestiozološki forum FORUM VENUE HOTEL EUROPE Sarajevo, Vladislava Skarića 5 Tel: 387 33 580 570; Fax: 387 33 580 580 13:10-13:15 13:15-14:00 Moderator: 14:00-14:25 LANGUAGE English and Bosnian languages 14:25-14:30 14:30-14:55 14:55-15:00 15:00-15:20 15:20-15:25 Moderator: 15:25 -15:45 15:45-15:50 15:50-16:05 Registration fees: Bosnian doctors: 150 KM Foreigner doctors: 100 EUR Students: 60 KM Fees for Forum participants include: An invitation to the Welcome Reception, Lunch, Coffee Breaks, Gala dinner, Entrance to the Exhibition. PAYMENT Payment of registration fees BAM/EUR can be made as follows : Please make drafts payable to: Association for Development of Medical Research SAF III, Bank Account No.1610000092530057 Raiffeisen bank dd, Sarajevo Payment is possible also on Reception desk. BOOKING We strongly recommend that hotel accommodation is booked early by: www. Sarajevo-travel.ba IMPORTANT NOTES Organizers shall not be responsible for and shall be exempt from all liability in respect of any loss, damage, injury, accident, delay or inconvenience to any person, or his/her luggage or any other property for any reason whatsoever, for any tourist service provided. Personal travel and health insurance is recommended. Official check-in time for the hotels is 24 hours p.m. and check out is 12 hours a.m. PROGRAM, 24th of May, 2013 07:30-08:00 08:00-08:30 Moderator: 08:30-08:55 Registration Welcome I. Suljević, H.Nagi Kamil Toker: Difficult Airway Management Algorithms: Whats New? 08:55-09:00Discussion 09:00-09:25 Alan Šustić: The role of Ultrasound in airway management in critically ill patients 09:25-09:30 Discussion 09:30-09:55 Ino Husedžinović: Maintenance of myocardial function during explantation 09:55-10:00 Discussion 10:00-10:15 Coffee break Moderator: I. Husedžinović, Vanis-Vatrenjak Selma 10:15-10:40 Branka Maldini: Evaluation and management of unexpected or expected difficult airways-adapting practice guidelines 10:40-10:45 Discussion 10:45- 11:10 Katarina Šakić: Difficult airway and respiration in a pediatric patients with Spine deformities 11:10-11:15 Discussion 11:15-11:40 Sanja Huterer: New aspects of sholder blocade by ultrasound 11:40-11:45 Discussion Moderator: H. Nagi, Štraus Slavenka 11:45-12:10 Omer Lodi: Difficult airway 12:10-12:15 Discussion 12:15-12:40 Ahmed Kafafy: Complications of peripheral nerve blocks 12:40-12:45 Discussion 12:45-13:10 Višnja Nesek-Adam: Non-invasive ventilacion in the perioperative period 16:05-16:10 16:10-16:20 Moderator: 16:20-16:35 16:35-16:40 16:40 -16:55 16:55-17:00 17:00-17:15 17:15-17:20 17:20- 17:35 17:35-17:40 17:40-17:55 17:55-18:00 20:00 Discussion LUNCH Katica A, Selimović-Mujičić Ermina Dubravka Bartolek-Hamp: Fiberoptic visualisation of percutan dilatation traheotomy Discussion Šarić A. Incidence of ventilator-associated pneumonia in the ICU of Split Clinical Hospital Center: A Retrospective Study Discussion Ismet Suljević: Percutaneous tracheostomy Discussion Huterer Sanja, Čelić-Spužić Ediba Rakić M: New concepts and solutions for difficult airway Discussion Ermina Selimović-Mujičić: Massive pulmonar emboly-Kase Report Discussion Coffee break Smajić E, E. Bejtić -Čustović Mešić Amira:ARDS Discussion Agušević Alma: Effectiveness of video-laryngoscopy in airway management of difficult intubation Discussion Hened Kelle: Sepsis in ICU patients Discussion Hened Kelle: VAP infection Discussion Vanis-Vatrenjak S. Thromboprofilaxis in children Discussion Gala dinner, Restaurant “LOVAC” PROGRAM 25th of May, 2013 Poster Presentations (08:00-09:00) Moderator: Višnja Nesek Adam, I Suljević Grizelj Stojčić E. Tracheal intubation of morbidly obese patient Grizelj Stojčić E: Airway Management and anesthesia for pediatric ophtalmic examination Smiljanić A. : Non-invasive ventilation in a morbidly obese patient Selimagić A: Acute lung injury- therapeutic measures Džomba M. Therapeutic approach for patients with sepsis Beharić S. Management of pulmonary embolism Dedović Z. Functional capacity in high-risk patients after conservative and surgical treatment of hip fractures 09:00- 17:00 WORKSHOPS 09:00- 12:00 ULTRASOUND IN REGIONAL ANAESTHESIA COURSE 09.00-09:20 Sanja Huterer: Ultrasound Basics, machine controls, probe handling and needling 09:20-09:35 Coffee Break 09:35-10:30 S. Huterer, H. Nagi, A. Kafafy: Upper Limb: Faculty guided hands on practice on models and Faculty facilitated individual practice on phantoms (models) (tree table practice) 10:30-11:30 H. Nagi, S. Huterer, A. Kafafy: Lower Limb – Faculty guided hands on practice on models and Faculty facilitated individual practice on phantoms. 11:30-12:30 H. Nagi, S. Huterer, A. Kafafy: Neck, Chest, Abdomen- Faculty guided hands on practice on models and Faculty facilitated individual practice on phantoms. 12:30-13:15 LUNCH 13:15- 17:30 WORKSHOP - AIRWAY MANAGEMENT 13:15-13:45 H.Nagi: Difficult Airway and how to Assess 13:45-14:00 O.Lodi: Difficult Airway Society Guidelines 14:00-15:00 H.Nagi,O Lodi,A.Kafafy: Scenario of difficult airway management 15:00-15:45 H.Nagi, O. Lodi, A. Kafafy: Surgical airway microlaryngotomy 15:45-17:00 H.Nagi, O.Lodi, A. Kafafy: Fibreoptic laryngoscopy and videoscope 17:00 Closing Forum, Certificate juni | lipanj 2013 31 Zračenje Nove tehnologije Rizici u radu s jonizirajućim zračenjem Međunarodno udruženje radiologa (ISR) je prepoznalo potrebu da uspostavi tijelo koje bi pružalo upute i savjete iz oblasti zaštite od zračenja, pa je 1928. godine osnovalo Međunarodni komitet za zaštitu od x zračenja Uvod Nedugo nakon što je otkrivena radioaktivnost i ovladalo se tehnikama proizvođenja rendgenskog (x) zračenja pojavili su se i prvi štetni efekti jonizirajućeg zračenja na ljudsko zdravlje. U ovim pionirskim danima veliki broj naučnika, fizičara, ljekara, tehničara i radnika bio je izložen visokim dozama zračenja. U historiji je ostala upamćena i tragedija uposlenica u fabrici satova u SAD-u. U toku rada one su u organizam unosile velike količine radioaktivne fluorescentne boje, što je kod velikog broja njih prouzrokovalo karcinom paranazalnih sinusa i/ili mastoidnih struktura. Međutim, tada, kao i sada, najveći broj lica profesionalno izloženih jonizirajućem zračenju radili su u medicini. Međunarodno udruženje radiologa (ISR) je prepoznalo potrebu da uspostavi tijelo koje bi pružalo upute i savjete iz oblasti zaštite od zračenja, pa je 1928. 32 juni | lipanj 2013 godine osnovalo Međunarodni komitet za zaštitu od x zračenja i radija, koje je kasnije dobilo današnji naziv „Međunarodna komisija za radiološku zaštitu (ICRP)“. ICRP svoje preporuke daje u vidu publikacija, a u njima su sadržani limiti doza za profesionalno izložena lica i stanovništvo, koeficijenti rizika od pojave malignih ili hereditarnih oboljenja, ali i različiti aspekti zaštite od zračenja u svakodnevnoj praksi. Važna institucija koja podržava razvoj sigurne upotrebe izvora jonizirajućih zračenja u mirnodopske svrhe je i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), osnovana 1957. godine. Bosna i Hercegovina je članica IAEA od 1995. godine. Od tada, pa do danas, veliki broj institucija iz BiH je učestvovao u projektima tehničke saradnje. Uz veliku podršku IAEA, 2007. godine je usvojen Zakon o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti, kojim se osniva Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS). DARNS je od svog osnutka objavio značajan broj pravilnika, a od velike su važnosti oni koji se odnose na zaštitu osoblja koje radi u zoni zračenja. Zaštita od jonizirajućeg zračenja kod profesionalne ekspozicije Pravilnik o zaštiti od zračenja kod profesionalne ekspozicije i ekspozicije stanovništva (Sl. glasnik BiH, br. 103/11) je transpozicija Evropske direktive EURATOM 96/29. Ovim Pravilnikom propisuje se slijedeće: • principi zaštite od jonizirajućeg zračenja profesionalno izloženih lica i stanovništva u redovnim i vanrednim događajima; • principi sistema za zaštitu od zračenja; Magazin Doktor - Zračenje • granice doza i dr. Pravilnik se ne odnosi na izlaganje zračenju u medicinske svrhe – dijagnostičke ili terapijske. Definicije Termini „zona jonizirajućeg zračenja“ i „lica koja rade u zoni jonizirajućeg zračenja“ zamijenjeni su preciznijim: kontrolirana i nadgledana zona, odnosno profesionalno izložena lica kategorije A i B. U kontroliranoj zoni godišnja izloženost pojedinca može preći 6 mSv efektivne doze, a u nadgledanoj je ta vrijednost 1 mSv. Analogno klasifikaciji zona, profesionalno izložena lica svrstavaju se u kategorije A i B, odnosno na lica koja mogu primiti dozu iznad 6 mSv, odnosno 1 mSv godišnje. Granice, restrikcije i referentni nivoi Granice doza kojima se profesionalno izložena lica i stanovništvo smiju izlagati usklađena su s posljednjim preporukama ICRP-a. Većih promjena nije bilo, s obzirom da su novi limiti usvojeni na teritoriji Federancije BiH i prije osnivanja DARNS-a. Međutim, treba istaći značajnu promjenu limita ekvivalentne doze na očno sočivo koja je sada samo 20 mSv i koja je preuzeta iz zvanične izjave ICRP-a nakon sastanka u aprilu 2011. godine. U praksi ova izmjena znači da je korištenje zaštitnih naočala kod interventnih procedura obavezno. Nosilac autorizacije (direktor) dužan je optimizirati upotrebu jonizirajućeg zračenja tako da, kod redovne upotrebe zračenja, stanovništo i profesionalno izložena lica primaju manje od 0,3 mSv, odno- sno 2 mSv godišnje. To je restrikcija doze koja se koristi kod planiranja određene prakse. Novi Pravilnik je uveo i referentni nivo registracije za personalnu dozimetriju koji iznosi 0,08 mSv mjesečno. Ukoliko je doza izmjerena ličnim dozimetrom manja od ove, uzima se da je ona jednaka nuli. Zaštita za vrijeme trudnoće Za razliku od ranijih zakona, novim Pravilnikom se trudnicama ne zabranjuje rad s izvorima jonizirajućeg zračenja. Međutim, neophodno je osigurati da nosilac autorizacije (direktor) bude informiran o trudnoći. Također, ekvivalentna doza na fetus ne smije preći 1 mSv do kraja trudnoće. Trudnica, s druge strane, ima pravo da: • nastavi rad na istom radnom mjestu; • zatraži premještaj na drugo radno mjesto, gdje je ekspozicija jonizirajućem zračenju niža i • zatraži premještaj na drugo radno mjesto na kojem neće biti izložena jonizirajućem zračenju. Nosilac autorizacije je dužan osigurati ispunjenje ovih zahtjeva, bez da se vrši bilo koja vrsta uslovljavanja, pritiska ili diskriminacije. Ekspert za zaštitu od jonizirajućeg zračenja Osoba koja na osnovu profesionalne procjene, mjerenja i ocjene daje stručno mišljenje nosiocu autorizacije po pitanjima vezanim za profesionalnu ekspoziciju i ekspoziciju stanovništva je ekspert za zaštitu od jonizirajućeg zračenja. Stručno mišljenje se može odnositi na bilo koji aspekt zaštite od jonizirajućeg zračenja, a treba istaći planiranje radioloških objekata, klasifikaciju zona, kategorizaciju profesionalno izloženih lica, monitoring radnog mjesta, obuku profesionalno izloženih lica, uslove za odlaganje radioaktivnog otpada, osiguranje i kontrolu kvaliteta i dr. Dakle, nosilac autorizacije ne može samostalno, bez pribavljenog stručnog mišljenja, vršiti kategorizaciju osoblja koje radi s izvorima jonizirajućeg zračenja. Kolektivni ugovor Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine je ugovor zaključen između Nezavisnog strukovnog sindikata zaposlenih u zdravstvu FBiH i Federalnog ministarstva zdravstva. Kolektivni ugovor u više članova tretira pitanje profesionalno izloženih lica. U članu 20. lica koja rade s izvorima jonizirajućeg zračenja (profesionalno izložena lica) imaju, zbog uslova na radu, pravo na dodatnih 15 (petnaest) dana godišnjeg odmora. Nadalje, član 40. uvećava osnovnu platu zaposlenicima koji rade s jonizirajućim zračenjima za 10%. Član 15. regulira radno vrijeme na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi uposlenike od štetnih utjecaja. Skraćenja se utvrđuju pravilnikom o radu i ugovorom o radu u skladu sa Zakonom. Zakon o zaštiti na radu („Službeni list SRBiH“, broj: 22/90) preciznije definira ovo pitanje, pa se skraćenje radnog vremena vrši na osnovu prethodno pribavljenog stručnog nalaza ovlaštene organizacije. juni | lipanj 2013 33 Zračenje Zdravstveni pregledi lica profesionalno izloženih zračenju Pravilnikom o autorizaciji pravnih lica koja obavljaju zdravstvene preglede i načinu obavljanja zdravstvenih pregleda lica profesionalno izloženih jonizirajućem zračenju (Sl. glasnik BiH, 25/12) se propisuju uslovi koje zdravstvene ustanove moraju ispunjavati za obavljanje poslova zdravstvenih pregleda lica profesionalno izloženih jonizirajućem zračenju, kao i načina ocjene njihove radne sposobnosti. Pravilnik je donio više izmjena u odnosu na dosadašnju praksu, a najvažnije su: • Zavod za javno zdravstvo FBiH više nije „ovlaštena“ ustanova za kontrolu profesionalno izloženih lica, već jedna od autorizovanih zdravstvenih ustanova koja mora zadovoljiti specifične zahtjeve iz Pravilnika; • sadržaj prethodnog i periodičnog zdravstvenog pregleda je izmijenjen, a napravljena je i razlika između pregleda profesionalno izloženih lica kategorije A i B; Kako do svojih prava? Profesionalno izložena lica mogu ostvariti određena prava koja im pripadaju zbog rizika na poslovima koje redovno obavljaju. Do njih mogu doći preko slijedeće legislative: 1. Pravilnik o zaštiti od zračenja kod profesionalne ekspozicije i ekspozicije stanovništva daje odgovore na slijedeća pitanja: a. da li je prostor u kojem radite nadgledana ili kontrolirana zona, odnosno da li, uopće, radite u „zoni jonizirajućeg zračenja“?; 34 juni | lipanj 2013 b. ukoliko radite u nekoj od zona, da li se možete svrstati u kategoriju profesionalno izloženih lica? i c. ko vrši klasifikaciju i kategorizaciju?. 2. Kolektivni ugovor regulira slijedeća pitanja: a. uvećanja plate u iznosu od 10% i b. produženi godišnji odmori u trajanju od 15 (petnaest) dana. 3. Skraćenje radnog vremena regulira Zakon o zaštiti na radu, a o njemu odlučuje ovlaštena organizacija. • biodozimetrija (analiza hromozomskih aberacija) dio je vanrednog pregleda koji se obavlja samo u slučajevima kada je lice primilo dozu veću od 200 mSv i • ažurirana je lista medicinskih kontraindikacija za rad s izvorima jonizirajućih zračenja, u kojoj su sada: • bolesti krvotvornih organa i krvi; • maligne bolesti (čija je učestalost povezana sa zračenjem, a koje nisu u potpunosti izliječene); • teže autoimune bolesti; • teži neregulirani endokrini poremećaji i Magazin Doktor - Zračenje • teže duševne, nervne bolesti i bolesti ovisnosti. Diskusija Pravilnik o zaštiti od zračenja kod profesionalne ekspozicije i ekspozicije stanovništva, koji je direktna transpozicija direktive EU, usklađen je sa svim međunarodnim standardima. Redefiniranje značenja termina „profesionalno izloženo lice“ riješilo je nejasnoće koje su postojale ranije. Dosada su praktično uposlenici u zoni zračenja bili svi koji su u njoj radili, bez obzira da li je rad bio stalan ili povremen, odnosno da li je doza bila neznatna, mala ili velika. Međutim, implementiranje ovog Pravilnika neće proći bez kontroverzi. Kako je definicija zone jonizirajućeg zračenja bila nejasna, većina uposlenica je nakon saznanja o trudnoći odlazila na bolovanje. Sada, kada su jasno definirane zone, odlazak na bolovanje bi trebao biti iznimka, a ne pravilo. Pravilnik o autorizaciji pravnih lica koja obavljaju zdravstvene preglede i načinu obavljanja zdravstvenih pregleda lica profesionalno izloženih jonizirajućem zračenju u svom većem dijelu prati međunarodne standarde. Međutim, u nekoliko važnih članova napravljeni su kompromisi koji i dalje stvaraju probleme. Prvenstveno, radi se o kontraindikacijama za rad iz člana 22. Smatramo da ovaj ili bilo koji drugi spisak „kontraindikacija“ nije u skladu sa međunarodnim standardima kakav je IAEA Occupational Radiation Protection Safety Guide RS-G-1.1, u kojem se u jednoj tački kaže kako „…ne postoje inherentni razlozi zašto bi radnici koji su ranije primali radioterapiju bili isključeni iz rada sa jonizirajućim zračenjem.“. Navode se samo tri slučaja zbog kojih bi se trebalo na individualnom nivou razmatrati isključenje, a povezani su sa općim zdravstvenim stanjem radnika. Naime, kao predmet „posebne pažnje“ uzimaju se slučajevi kada radnici iz medicinskih razloga ne mogu da koriste sredstva za zaštitu od jonizirajućih zračenja. i rezultate lične dozimetrije treba ih uvjeriti da zračenje nije moglo prouzrokovati njihovu bolest te ih treba osloboditi osjećaja krivnje zbog odabira profesije, a ne istu potvrditi besmislenim „ocjenama zdravstvene sposobnosti“, odnosno nesposobnosti, baziranim na članovima Pravilnika. Nadalje, spisak razloga zbog kojih neka osoba ne može raditi s izvorima jonizirajućih zračenja dovodi u pitanje opravdanost bilo kakvog pregleda od strane specijaliste medicine rada sa adekvatnim obrazovanjem iz oblasti zaštite od zračenja, kakav mora da radi u autorizovanoj zdravstvenoj ustanovi. Zaključci Najčešći uzrok privremene ili trajne nesposobnosti su maligna oboljenja. Profesionalno izložena lica često smatraju da su maligna oboljenja direktno prouzrokovana radom s izvorima jonizirajućeg zračenja. Međutim, to je daleko od istine, s obzirom da su doze koje primaju uposlenici male, pa je vjerovatnoća pojave malignih oboljenja minimalna, ali u praksi, svjedoci smo, da autorizovana zdravstvena ustanova, na neki način, potvrđuje upravo suprotno. Zabrana rada se uzima kao „dokaz“ da je zračenje prouzrokovalo bolest. Iako ne postoje relevantni dokazi da će prestanak rada s zračenjem povoljno utjecati na daljnji tok bolesti, profesionalno izloženim licima se ne dozvoljava povratak na poslove za koje su educirani. Obično se raspoređuju na radna mjesta koja ne uključuju korištenje jonizirajućeg zračenja, pa su tako i stigmatizirana. Postavlja se pitanje da li je tako ugroženo jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na rad?! Smatramo da specijalista medicine rada, u takvim slučajevima, treba pružiti podršku tim osobama. Uzevši u obzir opis njihovog posla Na osnovu naprijed izloženog može se zaključiti da je Pravilnikom o zaštiti od zračenja kod profesionalne ekspozicije i ekspozicije stanovništva usklađena domaća legislativa, u oba entiteta, sa međunarodnim standardima. Iako je uvedena nova klasifikacija zona jonizirajućeg zračenja i kategorizacija osoblja, ne očekuju se dramatične promjene za lica koja već rade s tim izvorima. Međutim, značajnu izmjenu predstavlja član kojim se profesionalno izloženim trudnicama odobrava rad, pod uslovom da doza na fetus u toku trudnoće ne pređe 1 mSv. Nadalje, smatramo da Pravilnik o autorizaciji pravnih lica koja obavljaju zdravstvene preglede i načinu obavljanja zdravstvenih pregleda lica profesionalno izloženih jonizirajućem zračenju nije u potpunosti u skladu s međunarodnim standardima, već je i dalje zadržao neke elemente iz pravilnika bivše SFRJ. Nažalost, nastavak prakse „isključivanja iz zone jonizirajućeg zračenja“ uposlenicima ne donosi ništa dobro, već je samo izvor stresa, zabrinutosti i straha. PRIPREMILI Mr. sc. Adnan BEGANOVIĆ, dipl. fizičar Prof. dr. Faruk Dalagija juni | lipanj 2013 35 Knjiga Top » Catalog » Books » Medicine » Medical General » Alopecia: Causes, Diagnosis and Treatment Chapters » Alopecia Areata: Treatment Options (pp.67-84) $100.00 Authors: (Emina Kasumagiæ-Halilovic, Nermina OvcinaKurtovic, University Clinical Center, Department of Dermatovenerology, Bolnička, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina) Abstract: Alopecia areata (AA) is common cause of reversible hair loss afflicting approximately 1-2% of the general population. It commonly present as round patches of hair loss which can be the first manifestation of a more severe alopecia totalis or universalis. The etiology of AA is unknown but is characterized by hair cycle dysfunction and the presence of peribulbar and perifollicular mononuclear cell infiltrates. Much evidence suggests that AA is tissue restricted autoimmune disease. Current traditional therapies are predominantly immunomodulating modalities, including corticosteroids, topical immunotherapy, anthralin, and photochemotherapy (PUVA). These treatments stimulate hair growth but do not prevent hair loss and probably do not influence the course of the disease. A nonspecific modality is topical minoxidil, which prolongs anagen and promotes growth of longer and wider hair. Tuesday 15 January, 2013 36 juni | lipanj 2013 Magazin Doktor - Knjiga My Account | Cart Contents | Checkout Improved future treatments may be immunosuppressive or immunomodulatory or they may otherwise protect hair follicles from the injurious effects of inflammation. Biologic therapies target specific immunologic responses and offer new strategies for treating pathogenic T cells and the cytokines they produce. The choice of therapy depends primarily on the patient’s age and the extent of the hair loss. The aim of this article is to review available data on current and potential agents for the treatment of alopecia areata. Available Options: Version: Nova Science Publishers © Copyright 2004 - 2013 PRIPREMILA Mr.sci.dr. Nermina Ovčina-Kurtović Dermatovenerološka klinika KCUS Tuesday 15 January, 2013 juni | lipanj 2013 37 Region Dogovorena saradnja Srbija i RS rade na realizaciji «podrinjskog projekta» Na sastanku je razgovarano o mogućnosti da se pacijenti iz Republike Srpske liječe u zdravstvenim centrima Srbije po istim cijenama kao i državljani Srbije Dogovoreno da građani RS i Srbije, koji žive uz Drinu, mogu koristiti usluge hemodijalize, dijagnostike i porodilišta u centrima koji su im bliži Slobodan Stanić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Darko Tomaš, v.d direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske sastali su se s ministricom zdravlja Republike Srbije Slavicom Đukić-Dejanović i direktorom Republičkog fonda za 38 juni | lipanj 2013 zdravstveno osiguranje Republike Srbije Momčilom Babićem. Na sastanku je razgovarano o mogućnosti da se pacijenti iz Republike Srpske liječe u zdravstvenim centrima Srbije po istim cijenama kao i državljani Srbije, kao i o dodatnoj suradnji fondova zdravstvenog osiguranja u području financijske kontrole zdravstvenih ustanova u kojima se liječe pacijenti iz Republike Srpske. Također, dogovoreno je da građani Republike Srpske i Republike Srbije, koji žive uz rijeku Drinu (istočna BiH) mogu koristiti usluge hemodijalize, dijagnostike i porodilišta u zdravstvenim centrima koji su im bliži mjestu stanovanja, što će im omogućiti da ne moraju putovati 30 do 70 kilometara da bi dobili zdravstvenu uslugu. Ministri su se dogovorili da će se u narednom periodu intenzivno raditi na realizaciji «podrinjskog projekta» uz pomoć nadležnih fondova. Sastanku su prisustovali i državni tajnik Periša Simonović i Nebojša Jokić, ispred Odsjeka za sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu pri Ministarstvu zdravlja Srbije. IZVOR: B92 Magazin Doktor - Region KBC Split Otvorena Dnevna bolnica za liječenje djece od malignih bolesti Uređenje i opremanje prostora ukupno je stajalo 2.3 miliona kuna od kojih je 2 miliona investiralo Ministarstvo zdravlja, pa je dnevnu bolnicu otvorio ministar zdravlja Prof. dr. Rajko Ostojić U Klinici za dječje bolesti KBC Split otvorena je Dnevna bolnica za liječenje djece oboljele od malignih bolesti, što je veliki iskorak u kvaliteti liječenja oboljele djece u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ali i široj regiji. Uređenje i opremanje prostora ukupno je stajalo 2.3 miliona kuna od kojih je 2 miliona investiralo Ministarstvo zdravlja, pa je dnevnu bolnicu otvorio ministar zdravlja Prof. dr. Rajko Ostojić. On je kazao kako je prostor nove Dnevne bolnice godinama bio prazan i zapušten, te je njenim otvaranjem riješen problem koji nisu riješili njegovi prethodnici. »Na ovaj način vraćamo dug splitskoj pedijatriji. Šteta što projekat nije ranije ostvaren, ali evo, detektirali smo ga i riješili», kazao je ministar i poželio timu splitske dječje hemato-onkologije, na čelu s Prof. dr. Srđanom Čulićem, što manje pacijenata. Dodao je da medicinsko osoblje u splitskom KBC-u ponekad radi u nemogućim uslovima, te je Ministarstvo zdravlja nedavno odobrilo zapošljavanje četrdesetak medicinskih sestara. Oko 300.000 kuna za uređenje odjela prikupljeno je humanitarnim aktivnostima u organizaciji pjevača Gorana Karana i udruženja «Naš mali svijet». U Splitsko-dalmatinskoj županiji od malignih bolesti godišnje oboli 15-ero. Do sada su na liječenje najčešće odlazila u Zagreb, pa će otvaranjem dnevne bolnice terapiju ubuduće dobivati u Splitu. Ovi bolesnici će, tako, nakon terapije ili dijagnostičke obrade, umjesto da borave u bolnici, odlaziti kući i biti manje odvojeni od svoje obitelji. Iskustva pokazuju da takav pristup jamči bolji napredak i viso- ki stupanj sigurnosti liječenja. U dječjoj dnevnoj bolnici, površine od 233 kvadrata, nalazi se 10 kreveta (6 standardnih, 3 anatomska ležaja, 1 mali krevet), a smještena je u prostoru bivše Neonatologije, u produžetku Kliničkog odjela za hemato-onkologiju. Posebna zasluga za otvaranje Dnevne bolnice za liječenje djece s malignim bolestima u Splitu pripada Udruzi roditelja «Sanus», koja se nesebično zalagala i pomagala u ostvarenju tog cilja još od 2007. godine. Novi prostori dnevne bolnice su građevinski, organizacijski i opremom definirani prema savremenim pravilima struke, primarno vodeći računa o što kraćoj hospitalizaciji i što manjim traumama prilikom odvajanja djece od obitelji. IZVOR: net.hr juni | lipanj 2013 39 Aktuelnosti Akademija za zdravstvena i socijalna zanimanja Starijim licima pomoć je itekako potrebna Specijalistička obuka za pružanje usluga njege Riječ je o odraslim, starim osobama i onima sa invaliditetom u stacionarnim ustanovama, primarne zdravstvene zaštite i uslovima kućne njege Uskoro će početi specijalistička obuka za pružanje usluga njege odraslima, starima i osobama sa invaliditetom u stacionarnim ustanovama, primarne zdravstvene zaštite i uslovima kućne njege. Autor programa je Dr. Jasmina Begić, dermatovenerolog, a osoba koja je zadužena za koordinaciju je Prof. dr. Zineta Čemerlić. invaliditetom kako u stacionarnim ustanovama, primarnoj zdravstvenoj zastiti i uslovima kućne njege. -- bazičnih usluga njege odraslih, starih i osoba sa invaliditetom Cilj Programa edukacije je razvoj i i unapređivanje teorijskih znanja i vještina neophodnih za holistički pristup u pružanju usluga njege odraslima, starima i osobama sa -- usluge njege sa posebnim kompetencijama 40 juni | lipanj 2013 Program edukacije obuhvata razvoj i unapređivanje teorijskih znanja i vještina nephodnih za pružanje: Znanje i vještine koje se razvijaju -- razvoj vještina holističkog pristupa korisniku usluga njege kao i identificiranje i adekvatno zadovoljavanje potreba korisnika usluga bazične njege, kao i njege sa posebnim kompetencijama; -- razvoj vještina psihosocijalne podrške korisnicima; -- razvoj vještina i praktične obuke za usluge zdravstvenog nadzora; -- razvoj vještina i praktične obuke za obezbjeđivanje primjere- Magazin Doktor - Aktuelnosti nih životnih uslova kao i usluga pomoći u kućnim uslovima; Sadržaj programa -- -- -- -- -- -- nosti (aktivno i pasivno) -- individualni socijalni program Kompetencije koje program sticanje znanja i vještine za razvija holistički pristup korisniku usluga njege, preventivni i savjetodavni rad sa korisnikom i porodicom, članovima domaćinstva; sticanje osnovnih teoretskih znanja i razvijanje vještina psiho-socijalne podrške korisnicima; sticanje osnovnih teorijskih znanja o fiziologiji starenja, psihologiji starenja, komunikaciji sa starijim licima; Program razvija holistički pristup pacijentu sa opštim i posebnim kompetencijama neophodnim za pružanje usluga kućne njege korisnicima -- znanja i vještine za holistički pristup pacijentu (rad sa korisnikom i porodicom, članovima domaćinstva) -- znanja i vještine bazične njege; -- usluge održavanja lične higijene, kompletnu njegu nepokretnog i teško pokretnog bolesnika, okoline, obuku porodice, kupanja nepokretnog ili polupokretnog bolesnika u krevetu ili kadi, dnevnu ili nedjeljnu ličnu higijenu bolesnika-kupanje, pranje kose, toaletu usne duplje, podrezivanja noktiju, presvlačenja bolesnika, uređenja bolesničkog kreveta, mijenjanje pelena sticanje osnovnih teoretskih i praktičnih znanja o poslovnom bontonu (dolazak njegovateljice u porodicu sa starom osobom, pokretnom, polupokretnom, nepokretnom kao i sa osobom sa invaliditetom); sticanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja o vođenju dnevnika rada, fotodokumentacija; sticanje znanja i vještina u cilju zaštite korisnika usluge njege od samozanemarivanja, zanemarivanja i unapređivanje kvalitete života. -- znanja i vještine za sprečavanje komplikacija dugotrajnog ležanja (dekubitus, upala pluća, tromboza, kontrakture); -- unapređivanje praktičnih znanja i ovladavanje neophodnim za zaštitu i pomoć starijim osobama u zadovoljavanju njihovih egzistencijalnih potreba -- zdravstveni nadzor (primjena lokalne i peroralne terapije) Bazični program -- kućna njega -- zdravstveni nadzor -- usluge obavljanja kućnih poslova pravilne pripreme i serviranje hrane); Individualni program Usluge njege sa posebnim kompetencijama -- individualni program prehrane -- -- individualni program za održavanje i unapređivanje pokret- razvijanje kompetencije za primjenu i svrsishodnog i na stručan način pružanja pomoći u kući (nabavka namirnica, -- sticanje znanja i praktične obuke za zbrinjavanje hroničnih rana sa primjenom savremenih obloga (Ulcus cruris, dijabetično stopalo, dekubitus); -- sticanje znanja i praktične obuke za toaletu stoma (kanila, anus praeter, uro i cistostoma); -- sticanje znanja i vještina za mjerenje i registraciju vitalnih funkcija (šećer u krvi; krvni pritisak, puls); -- sticanje znanja i vještina za primjenu tradicionalne kineske medicine (TCM); -- sticanje znanja i vještina u pružanju njege osobama sa komplikacijama poslije zračenja (Postradijacioni sindrom) -- sticanje znanja i vještina za primjenu foto i koloroterapije (Bioptron) Ciljna grupa profesionalaca za obuku, za bazični program njege je najmanje završena osnovna škola, dok je za bazični program njege sa programom njege sa posebnim kompetencijama potrebna srednja škola (II ili III stepen stručnosti). Multidisciplinarni tim za obuku čine doktor medicine, dematovenerolog, diplomirana medicinska sestra, socijalni radnik, dok su konsultanti: nutricionista, komunikolog i fizijatar. Trajanje programa obuke -- bazična njega: 2 dana /24 sata; -- bazična njega i njega sa posebnim kompetencijama: 3 dana /36. juni | lipanj 2013 41 Federalna Ljekarska Komora Druga sjednica Federalne Ljekarske komore Skupština je formirala radnu grupu za dogovor sa Komorom doktora medicine RS o krovnoj asocijaciji na nivou BiH Novi korak ka formiranju krovne asocijacije Ljekarska/liječnička komora F BiH je otvorila svoj web portal na http://www. fmcbih.ba/ U Zenici je 20. aprila održana druga sjednica Skupštine Ljekarske/ liječničke komore Federacije BiH. Nakon izbora radnog predsjedništva i verifikacije prisustva delegata, predsjednik Skupštine, Prim. dr. Hidajet Rahimić pozdravio je goste i delegate. Skupu su se obratili Fikret Plevljak, premijer ZDK, Senka Balorda, ministrica zdravstva ZDK, Aida Brčić, zamjenica predsjedavajućeg Odbora za zdravstvo Federalnog parlamenta, kao i predstav- 42 juni | lipanj 2013 nici Lekarske komore Republike Srbije, Komore doktora medicine Republike Srpske i Liječničke komore HNK. Prim. dr. Harun Drljević, predsjednik Ljekarske/liječničke komore F BiH, u Izvještaju o radu dao je hronološki prikaz rada Komore u periodu od prethodne sjednice Skupštine, kao i plan rada za ovu godinu. Izvještaje o radu podnijeli su i predsjednici Izvršnog i Nadzornog odbora Komore. Delegati su jednoglasno usvojili Izvještaje o radu i finansijama, kao i plan rada i finansijski plan za 2013. godinu. Skupština je formirala radnu grupu za dogovor sa Komorom doktora medicine RS o krovnoj asocijaciji na nivou BiH. O problemima s kojima se suočavaju ljekari u svom radu, o medicinskoj grešci, radu „na crno“ ljekarastranih državljana, o alternativnoj medicini, dodjeli naziva Primarijus, poboljšanju zdravstvene legislative i drugim, Federalna komora će angažirati sve svoje resurse kako bi se problemi što hitnije rješavali. Ljekarska/liječnička komora F BiH je otvorila svoj web portal na http://www.fmcbih.ba/. Nakon radnog dijela Skupštine, delegati su posjetili srednjovjekovnu utvrdu Vranduk u blizini Zenice. IZVOR: lkks.ba Magazin Doktor - Info Istraživanje UN-a Zapadni Balkan idealan za rađanje i razvoj djece Rezultati posljednjeg istraživanja Ujedinjenih nacija (UN) o položaju djece u svijetu za 2013. godinu pokazali su da su države zapadnog Balkana u samom svjetskom vrhu prema uslovima u kojima žive djeca Najbolje mjesto za rođenje djece je Lihtenštajn, u kojem na 1.000 djece ispod pet godina starosti umire jedno. Slijede San Marino, Švedska, Slovenija, Singapur, Portugal, Norveška, Luksembrug, Japan i Island Istraživanje UN-a pokazalo je da se zemlje zapadnog Balkana na svjetskoj listi nalaze među područjima koja djeci nude najbolje i najadekvatnije uslove života. Prema stopi smrtnosti djece ispod pet godina, što UNICEF tumači kao najbolji pokazatelj blagostanja djece, najbolje rangirana zemlja regije Balkana je Hrvatska gdje na 1.000 djece ispod pet godina umre njih petoro. Odmah poslije Hrvatske dolaze Srbija i Crna Gora gdje na 1.000 djece ispod pet godina u prosjeku umire njih sedmoro, a prati ih Bosna i Hercegovina gdje na 1.000 djece ispod pet godina u prosjeku umire osmoro djece. Zemlje zapadnog Balkana su prema navedenoj listi UNICEF-a u sa- mom svjetskom vrhu, a iza sebe su ostavile, naprimjer, Rusiju, Bugarsku, Rumuniju i Brazil. Prema istraživanju UN-a, najlošije rangirane zemlje regije su Makedonija, u kojoj na 1.000 djece ispod pet umire 10 i Albanija gdje je taj broj 14, prenosi Anadolija. Sve zemlje regije imaju daleko povoljniju prosječnu stopu smrtnosti djece ispod pet godina u odnosu na svjetski prosjek jer, prema posljednjim podacima UN-a, na hiljadu djece do pet godina umire 51 dijete. Najbolje mjesto u svijetu za rođenje djece je Lihtenštajn, gdje na 1.000 djece ispod pet godina starosti umire jedno dijete. Odmah poslije Lihtenštajna slijede San Marino, Švedska, Slovenija, Singapur, Portugal, Norveška, Luksembrug, Japan i Island. Prema istraživanju UN-a, najlošije mjesto za rađanje i razvoj djece u Evropi je Gruzija gdje na 1.000 djece ispod pet godina u prosjeku umire 21 i Armenija sa stopom smrtnosti od 18 djece na 1.000. Prema istraživanju UN-a, od 20 najbolje rangiranih zemalja svijeta, 17 su evropske, što znači da je Evropa najbolji kontinent za rađanje i blagostanje djece. S druge strane, najlošije rangirane zemlje su Siera Leone, gdje na 1.000 djece ispod pet godinau prosjeku umire 185, Somalija sa 180, Mali 176, Chad 169 i Kongo sa 168 djece koja umiru. Od najlošije rangiranih 20 zemalja svijeta na listi UN-a, 19 su afričke, što znači da je Afrika već dugo godina kontinent s najlošijim uvjetima za rađanje i razvoj djece. Od ostalih zemalja u svijetu, Njemačka je u samom vrhu gdje na 1.000 djece ispod pet godina, u prosjeku umire četvero djece, a nešto lošije rangirane su Velika Britanija sa pet i SAD sa 8 djece. Posmatrano prema regionima, poslije Južne Amerike gdje na 1.000 djece ispod pet godina starosti u prosjeku umire 19, slijedi Evropa sa 21, Srednja Azija sa 36, Južna Azija sa 62 i Afrika posljednja sa 109 djece. Rezultati posljednjeg istraživanja Ujedinjenih naroda (UN) o stopi smrtnosti djece ispod pet godina dobiveni su na osnovu stope smrtnosti novorođenčadi i djece ispod pet godina. IZVOR: klix.ba juni | lipanj 2013 43 Info Tvrde u Fondaciji IRCCS Život na selu pogoduje razvoj Parkinsonove bolesti Analiza više od 100 studija iz cijelog svijeta pokazuje da je izlaganje pesticidima, ubici buba i korova, povezano s visokim rizikom za dobijanje Parkinsonove bolesti Analiza više od 100 studija iz cijelog svijeta pokazuje da je izlaganje pesticidima, ubici buba i korova, povezano s visokim rizikom za dobijanje Parkinsonove bolesti. Istraživači Fondacije IRCCS Univerzitetske bolnice San Matteo u Paviji, Italija, pregledali su studije koje su uzimale u obzir otopine i otrove za istrebljenje korova, gljiva, glodara ili buba u odnosu na rizik za razvoj Parkinsonove bolesti. Udaljenost od tih hemikalija to- kom života na selu i voda za piće također su evaluirani. Istraživači su otkrili da izlaganje otrovima za istrebljenje buba ili korova povećava rizik za razvoj Parkinsonove bolesti od 33 do 80 posto. «Nismo analizirali vrstu izlaganja u smislu da li je komponenta ušla inhalacijom ili putem kože, kao ni to da li je otrov ispuštan prskanjem ili miješanjem. No, naša studija pokazuje da se rizik povećava kod onih koji su duže izloženi ovim hemijskim supstancama», rekla je dr. Emanuele Cereda, vođa studije. Parkinsonova bolest je hronični neurološki poremećaj koji karakterizira nedostatak dopamina. To utječe na dio mozga koji koordinira pokrete mišića u različitim dijelovima tijela. Bolest se razvija najčešće nakon 50. godine, a njeni simptomi su usporeni pokreti, ukočenost mišića i drhtavica. Fosil otkrio tajnu Krapinski čovjek bolovao od raka kostiju Ovo je otkriće najstarija potvrda maligne bolesti kod ljudskih fosila, istaknuli su stručnjaci potvrda maligne bolesti kod ljudskih fosila, istakli su stručnjaci. Do sada je najraniji primjerak raka bio identificiran iz drevnih ostataka egipatske grobnice za koje se procijenjuje da su stari između tisuću i četiri tisuće godina. Pračovjek nije bio imun na bolesti Fosil neandertalca iz Krapine star 120.000 godina otkrio je tajnu američkim istraživačima Sveučilišta u Kanzasu: bolovao je od raka kostiju. Ovo je otkriće najstarija 44 juni | lipanj 2013 Fosilizirano rebro krapinskog pračovjeka iskopano je u plitkoj spilji u Krapini, u kojoj je pronađeno gotovo 900 ostataka kostiju i kamenog oruđa. Tumor je potvrđen rentgenskim snimkama i CT-om. Nažalost, arheolozi nisu uspjeli izvući DNK iz ostataka krapinskog rebra. «Neke osobe smatraju da je rak suvremena bolest, ali postoje dokazi iz fosila, kostiju i mumija da je stara tisućama godina. Ovo je najstariji tumor pronađen kod ljudskog fosila, a pokazuje kako život u relativno nezagađenom okolišu ne znači nužno zaštitu od malignih bolesti, čak i ako ste neandertalac star 120.000 godina», izjavio je antropolog David Frayer, voditelj studije objavljene u časopisu PLOS One. «Ovo otkriće nije u potpunosti iznenađujuće, iako su ona u pravilu vrlo rijetka. Ono pomaže osvijetliti složenu povijest raka u ljudi i naših drevnih rođaka», zaključio je Frayer IZVOR: klix.ba Magazin Doktor - Info Ljeto donosi vrućinu, ali i... Vitamin sunca! Najpoznatije posljedice hipovitaminoze D su rahitis kod djece te osteomalacija kod odrasle populacije Zanimljivo je da izlaganje suncu ne uzrokuje hipervitaminozu D jer se nakon 20-ak minuta na suncu postiže ravnoteža kojom se zaustavlja daljnja sinteza vitamina D Dolazi ljeto i naredni mjeseci dat će znatan broj sunčanih sati. Ovo je vrijeme kada su informacije o štetnosti prekomjernog sunčanja sveprisutne, no važno je naglasiti da je i potpuno izbjegavanje sunca jednako nepoželjno, osobito s nutritivne strane. Naime, naše tijelo ima sposobnost da pod djelovanjem sunčevih ultraljubičastih (UVB) zraka, iz kolesterola u koži sintetizira vitamin D3, odnosno kolekalciferol, često nazivan “vitamin sunca“. Vitamin D pripada grupi vitamina topivih u mastima, prirodno je prisutan u vrlo malo namirnica, a uključuje više biološki aktivnih tvari poznatih pod nazivom kalciferoli. Najpoznatiji su egzogeni oblici vitamina D su ergokalciferol (vitamin D2) porijeklom iz biljnih namirnica te kolekalciferol (vitamin D3) iz namirnica životinjskog porijekla. No tu je i, već spomenuti, endogeni vitamin D, koji je ljudski organizam sposoban proizvesti samostalno. U ovom slučaju vitamin D nastaje u koži, prenosi krvlju i ciljano djeluje na druge organske sustave te da je i sama struktura njegove molekule slična strukturi hormona poput estrogena i kortizona, tako da se smatra i prohormonom. Međutim, svi ti oblici vitamina D trebaju proći aktivaciju kroz dva stupnja hidroksilacije, u jetri i bubrezima, gdje konačno nastaje aktivni oblik – 1,25 dihidroksi kolekalciferol. Održavajući odgovarajuću razinu kalcija i fosfata u serumu, aktivni oblik vitamina D omogućava normalu mineralizaciju kostiju te rast i razvoj koštanog tkiva i zubi. Osim što pospješuje apsorpciju kalcija, vitamin D ima i druge uloge u organizmu, kao što su modulacija rasta stanica, neuromišićnih i imunoloških funkcija te smanjenje upalnih procesa, ali i usporavanje prijevremenog procesa starenja. Važno je napomenuti i njegovu preventivnu ulogu vezano za nastanak osteoporoze, pojavu visokog krvnog tlaka, malignih oboljenja te poremećaja ponašanja i depresije. Manjak vitamina D može izazvati ozbiljne posljedice na zdravlje, od simptoma kroničnog umora, apatije, smanjenje tjelesne mase do bolesti srca i osteoporoze, no nedostatak ovog vitamina najčešće pogađa djecu, posebice onu mlađu od tri godine. Kod novorođenčadi status vitamina D uveliko je predodređen vitaminskim statusom majke, o kojem ovisi i količina vitamina D u njezinom mlijeku. Najpoznatije posljedice hipovitaminoze D su rahitis kod djece te osteomalacija kod odrasle populacije koje karakterizira demineralizacija koštanog tkiva, što uzrokuje omekšavanje, deformaciju te lomljivost kostiju i odgođen razvoj ili propadanje zubne cakline i dentina, hipokalcemiju, bol u kostima te mišićnu slabost. Upravo iz tih razloga Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu preporučuje suplementaciju vitamina D u dojenčadi od navršenog prvog mjeseca života bez obzira na majčin vitaminski status. Budući da je topiv u mastima, suvi- šak vitamina D ne izlučuje se urinom, već se nagomilava u adipoznom i mišićnom tkivu te se zbog moguće toksičnosti vitamina D preporučuje da suplementacija uvijek bude pod nadzorom stručnjaka. Velike doze vitamina D u prvom redu mogu prouzročiti povraćanje, razdražljivost, gubitak na tjelesnoj masi, dok su ozbiljnije posljedice psihofizičko zaostajanje u razvoju, kalcifikacija mekog tkiva te stvaranje bubrežnih kamenaca. Zanimljivo je da izlaganje suncu ne uzrokuje hipervitaminozu D jer se nakon 20-ak minuta na suncu (vremenski tri do šest puta duže kod osoba tamnije kože) postiže ravnoteža kojom se zaustavlja daljnja sinteza vitamina D, fotodegradacijom provitamina D3. Oblačni periodi ljeta umanjuju UV zračenje za 50 posto, a «izležavanje» u hladu za čak 60 posto. Isto tako, dobro je znati, da zračenje ne prolazi kroz staklene površine i stoga izlaganje suncu u ostakljenim prostorima ne rezultira sintezom vitamina D. Kreme sa zaštitnim faktorom (eng. Sun Protection Factor, SPF) 8 ili više, spriječavaju sintezu vitamina D (blokadom UVB zraka). Međutim, kako zaštitne preparate najčešće ne nanosimo na čitavo tijelo više puta dnevno, koža “uspijeva“ sintetizirati vitamin D unatoč korištenju krema za sunčanje! Sunce je ključno u sintezi vitamina D, ipak, potrebno je ograničiti izlaganje kože nekontroliranom i prekomjernom UV zračenju i njegovom oštećenju kože isušivanjem te kancerogenom djelovanju (posebno u starijoj životnoj dobi). IZVOR: klix.ba juni | lipanj 2013 45 Pregled medicinskih kongresa Kalendar događanja od juna do septembra 2013! Za više informacija pogledati na http://www.eurolink-tours.co.uk/medical-congresses SOE 2013 - Congress of the European Society of Ophthalmology (SOE) Ophthalmology Medical Congress Location: Copenhagen, Denmark Medical Congress Date: 08 - 11 June 2013 ENS 2013 - 23rd Meeting of the European Neurological Society Neurology Medical Congress Location: Barcelona, Spain Medical Congress Date: 08 - 11 June 2013 MDS - The 17th International Congress of Parkinson’s Disease and Movement Disorders Neurology Medical Congress Location: Sydney, Australia Medical Congress Date: 16 - 20 June 2013 ESH 2013 - The 23rd European Meeting On Hypertension & Cardiovascular Protection Cardiology Medical Congress Location: Milan, Italy Medical Congress Date: 14 - 17 June 2013 ENDO 2013 - The 95th Annual Meeting & Expo of The Endocrine Society Endocrinology Medical Congress Location: San Francisco, USA Medical Congress Date: 15 - 18 June 2013 WPAIC 2013 – World Psychiatric Association International Congress Istanbul Psychiatry Medical Congress Location: Istanbul, Turkey Medical Congress Date: 19 - 23 June 2013 EAACI 2013 - European Academy of Allergology and Clinical Immunology & World Allergy and Asthma Congress Allergology Medical Congress Location: Milan, Italy Medical Congress Date: 22 - 26 June 2013 46 juni | lipanj 2013 Magazin Doktor - Pregled medicinskih kongresa WONCA 2013 - The 20th World Conference Family Medicine - Care for Generations Family Medicine Medical Congress Location: Prague, Czech Republic Medical Congress Date: 25 - 29 June 2013 WHC - World Hypertension Congress 2013 Cardiology Medical Congress Location: Istanbul, Turkey Medical Congress Date: 27 - 30 June 2013 WCGI 2013 - World Congress on Gastrointestinal Cancer Gastroenterology Medical Congress Location: Barcelona, Spain Medical Congress Date: 03 - 06 July 2013 ESHRE 2013 - 29th Annual Meeting of the European Society of Human Reproduction and Embryology Gynaecology and Obstetrics Medical Congress Location: London, United Kingdom Medical Congress Date: 07 - 10 July 2013 BAPS 2013 - 60th Diamond Jubilee anniversary of the British Association of Paediatric Surgeons. Pediatrics Medical Congress Location: Bournemouth, United Kingdom Medical Congress Date: 16 - 19 July 2013 WGC 2013 - 5th World Glaucoma Congress Ophthalmology Medical Congress Location: Vancouver, Canada Medical Congress Date: 17 - 20 July 2013 FIP 2013 - World Congress of Pharmacy and Pharmaceutical Sciences Pharmacology Medical Congress Location: Dublin, Ireland Medical Congress Date: 31 August - 05 September 2013 ESRA - 32nd Annual European Society of Regional Anaesthesia Congress 2013 Anaesthesia Medical Congress Location: Glasgow, United Kingdom Medical Congress Date: 04 - 07 September 2013 juni | lipanj 2013 47 Pregled medicinskih kongresa ERS 2013 - European Respiratory Society Annual Congress Pneumology Medical Congress Location: Barcelona, Spain Medical Congress Date: 07 - 11 September 2013 EFNS 2013 - World Congress of Neurology - in co-operation with EFNS Neurology Medical Congress Location: Vienna, Austria Medical Congress Date: 21 - 26 September 2013 48 juni | lipanj 2013 UPUTE AUTORIMA Magazin DOKTOR za objavljivanje uzima u obzir prikladne članke iz oblasti biomedicine i javnog zdravstva. U magazinu se objavljuju stručni i pregledni članci, prikazi slučaja, prikazi knjiga, kongresna saopćenja i izvještaji sa naučnih i stručnih skupova. Rukopise slati na email adresu: [email protected]. Upute za pripremu rukopisa Rukopisi se dostavljaju na jezicima u BiH, a u dijelovima rukopisa trebaju biti: ■ Naslovna strana sa punim nazivom rada, imenima i prezimenima autora i ustanova kojima pripadaju, ime i email adresa autora odgovornog za korespondenciju, sažetak do 250 riječi. ■ Tekst rada koji je praćen grafičkim i tabelarnim prikazima, slikama i korištenom literaturom, može sadržavati maksimalno do 4 stranice kucanog teksta, fonta Times NewRoman, 12 veličina fonta, 1,15 proreda i marginom ne manjom od 2,5cm. UPUTE ZA OGLAŠAVANJE Uputa za oglašavanje lijekova Prilikom oglašavanja lijekova nije neophodno priložiti cjelokupni sažetak opisa svojstava i odobrenu uputu već je dovoljno na vidljivom mjestu navesti slijedeće: “Sastavni dio ovog promotivnog materijala predstavlja cjelokupni odobreni sažetak opisa svojstava lijeka te cjelokupnu odobrenu uputu, sukladno članku Pravilnika o načinu oglašavanja i obavještavanja o lijekovima, homeopatskim i medicinskim proizvodima.” Popusti za godišnje pakete oglašavanja: Za seriju oglasa (u svakom izdanju jedan oglas A4 formata) odobravamo popust od 15%. Popusti za više oglasa u jednom izdanju: Za više oglasa u jednom izdanju odobravamo za svaki dodatni oglas popust od 6%. Generalno pokroviteljstvo izdanja: Uključuje sponzorirani članak s oglasom u boji, određen broj primjeraka sponzoriranog izdanja – prema dogovoru. Profil čitatelja: „Doktor“ se šalje poštom na adrese Ljekarske komore KS, ostalih Komora, KCUS, domovima zdravlja, Akademiji nauka BiH, ravnateljstvima, službama bolnica, poliklinikama, rehabilitacijskim ustanovama, stručnim i sveučilišnim bibliotekama, ministarstvima, farmaceutskim kompanijama, udruženjima, kao i relevantnim institucijama u svim republikama bivše SFRJ. Za bilo koje pitanje i sve dodatne informacije, kontaktirajte nas na brojeve telefona: ■ 061 209334 ■ 061 374444 ili e-mail adrese: - [email protected] - [email protected]
© Copyright 2024 Paperzz
