LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA
LAG
„PRIGORJE – ZAGORJE“
za razdoblje od 2010. do 2014. godine
Novi Marof, rujan 2013.
Usklađivanje s Pravilnikom o provedbi mjere 202 unutar IPARD programa
1
SADRŽAJ
1.1.Opće zemljopisne značajke područja................................................................................ 5
1.1.1.Površina i granice područja............................................................................................ 5
1.1.2.Reljefne i klimatske karakteristike.................................................................................. 6
1.1.3.Kulturna, povijesna i prirodna baština............................................................................ 7
1.1.4.Stanje društvene i komunalne infrastrukture.................................................................. 8
1.2.Gospodarske značajke područja..................................................................................... 13
1.2.1.Glavne gospodarske djelatnosti................................................................................... 13
1.2.2.Stanje gospodarstva.................................................................................................... 18
1.2.3.Tržište radne snage..................................................................................................... 20
1.3.Demografske i socijalne značajke područja.................................................................... 22
1.3.1.Broj i gustoća stanovnika............................................................................................. 22
1.3.2.Demografska kretanja.................................................................................................. 22
1.3.3.Obrazovna struktura stanovništva................................................................................ 23
1.3.4.Školstvo i kultura.......................................................................................................... 24
2.SWOT ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI PODRUČJA ............................................ 25
3.RAZVOJNA VIZIJA ........................................................................................................... 27
3.1.Razvojni ciljevi po osima ruralnog razvoja....................................................................... 27
3.2.Opis prioriteta i mjera za dostizanje ciljeva uključujući definiranje korisnika i kriterija
prihvatljivosti te očekivanih rezultata po mjerama...................................................... 28
4.STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE ............................................................................... 46
4.1.Značajke partnerstva....................................................................................................... 47
4.2.Primjena načela ″odozdo prema gore″ i sudjelovanje različitih interesnih skupina,
uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije......48
4.3.Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva....................................................... 49
4.4.Sposobnost upravljanja javnim sredstvima..................................................................... 50
4.5.Utjecaj provedbe strategije na okoliš............................................................................... 51
4.6.Izvori financiranja i održivost strategije bez sredstava javne pomoći............................... 51
4.7.Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje 2013. – 2014. ................... 53
4.8.Praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe Strategije, kriteriji i indikatori
za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti.......................................................................... 54
4.9.Procedura donošenja odluka uključujući proceduru odabira projekata kojima će LAG
izdati pismo preporuke i načine sprečavanja sukoba interesa................................... 55
4.10. Projekti koji su se provodili/ se provode iz drugih izvora financiranja .......................... 57
5.USKLAĐENOST S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ................................ 61
II. PRILOZI............................................................................................................................ 63
1. Stanovništvo po gradu/općinama/naseljima (Popis stanovništva 2011.)....................... 63
2
2. TUG naselja (NN 44/11)................................................................................................ 65
UVOD
Poštovani,
ova Lokalna razvojna strategija temeljni je dokument strateškog planiranja područja kojeg
čine 11 jedinica lokalne samouprave iz triju županija sjeverozapadne Hrvatske i rezultat je
zahtjevnog i odgovornog rada prvotno svih sudionika Projekta „Sudjelovanje stanovnika u
održivom razvoju regije“, kojeg je provodio Centar za organiziranje zajednice iz Češke
Republike u partnerstvu s Hrvatskom mrežom za ruralni razvoj. Poseban doprinos
spomenutom Projektu dala je partnerska grupa, sastavljena od tridesetak volontera, u kojoj su
ravnopravno sudjelovali predstavnici javnog, gospodarskog i civilnog sektora, a koji su
izabrani prema načelima LEADER1 pristupa, novom europskom načinu promišljanja i
pristupa ruralnom razvoju.
Osnovni cilj Projekta bio je edukacija odabranih predstavnika za voditelje i promotore razvoja
izabrane mikro-regije, a koji je kroz održane treninge, studijska putovanja i razmjenom
iskustava s drugim LAG-ovima u Hrvatskoj i Češkoj Republici te javnim predstavljanjem i
promocijom LAG-a, i ostvaren.
U sklopu obuke je partnerska grupa, pored savladavanja osnovnih pojmova vezanih uz nova
načela razvoja sela, operativno radila i na elementima samog strateškog planiranja ruralnog
razvoja na principu „odozdo prema gore“, odnosno na zajedničkim interesima stanovništva
područja koje čini geografsku cjelinu, ima zajednička obilježje i u kojem preko 90%
stanovnika živi u ruralnom području. Također je radila i na stjecanju pravne osobnosti LAG-a
PRIZAG.
Definirana je vizija, dogovoreno je ime, moto i logo LAG-a, identificirani su problemi te
utvrđena strateška područja djelovanja LAG-a.
Kako je osnovni cilj lokalne akcijske grupe potaknuti održivi lokalni razvoj jačanjem
sudjelovanja javnosti i međusektorskog partnerstva, te kandidiranje projekata na natječaje za
financiranje iz domaćih i međunarodnih izvora, tako će i aktivnosti Lokalne akcijske grupe u
narednom razdoblju biti usmjerene na unapređenje komunalne i društvene infrastrukture,
LEADER načela – pristup temeljen na osobitostima područja, pristup odozdo prema gore,
partnerski pristup i lokalna akcijska grupa, inovacije, integralni (objedinjujući) pristup,
umrežavanje i suradnja među područjima, lokalno financiranje i upravljanje
1
3
unapređenje uvjeta u gospodarenju u poljoprivredi i šumarstvu, podizanje razine znanja i
društvene osviještenosti te razvoj turizma, baziran na ukupnim potencijalima područja.
Na bazi strateških ciljeva razrađeni su razvojni prioriteti i mjere te predložene projektne teme
s razradom korisnika i podnositelja te visinom ulaganja i očekivanim izvorima financiranja.
Partnerska grupa bila je uključena i u prikupljanje osnovne baze podataka za izradu Analize
sadašnjeg stanja područja LAG-a. Svoj doprinos izradi Strategije Lokalne akcijske grupe
„Prigorje – Zagorje“, dala je Agencija za razvoj Varaždinske županije, koja je također jedna
od osnivača i članica LAG-a, a u doradi Strategije sudjelovala je konzultantska tvrtka Centum
percent d.o.o. .
LAG PRIZAG osnovan je 29. prosinca 2009. godine, a registriran je kao udruga 07. siječnja
2010. godine s ciljem da uz aktivno uključivanje stanovništva radi na provođenju razvojnih
programa cijelog područja obuhvaćenog LAG-om.
Značaj projekta prepoznale su i sve jedinice lokalne samouprave s područja LAG-a te su se
uključile u Projekt i osigurale početna sredstva za rad LAG-a PRIZAG.
Ova Strategija Lokalne akcijske grupe „Prigorje – Zagorje“ kruna je jednog zahtjevnog posla
koji je do sada odrađen, ali i temelj za početak novih aktivnosti usmjerenih na izradu
konkretnih razvojnih projekata i njihovo kandidiranje za korištenje sredstava nadležnih
hrvatskih izvora i fondova EU, namijenjenih ruralnom razvoju. Osnovni zadatak koji predstoji
je ostvarenje vizije LAG-a prema kojoj će ovo područje biti:
„Zajednica sretnih i zadovoljnih ljudi u zdravom okruženju, koji svoj napredak temelje na
uvažavanju kulturnih i tradicionalnih vrijednosti te učinkovitom i uravnoteženom korištenju
svih raspoloživih ljudskih, prirodnih i gospodarskih potencijala“.
Zahvaljujem svima na uloženom trudu.
Predsjednica Udruge LAG PRIZAG
Draga Bitar, dipl. oec.
4
1. ZNAČAJKE PODRUČJA OBUVAĆENOG LAG-om PRIZAG
1.1. Opće zemljopisne značajke područja
Opće zemljopisne značajke područja LAG-a PRIZAG definiraju njihove karakteristike i to:
površinu i granice područja LAG-a, reljefne i klimatske karakteristike, kulturnu, povijesnu i
prirodnu baštinu te stanje društvene i komunalne infrastrukture.
1.1.1. Površina i granice područja
Područje LAG-a PRIZAG obuhvaća 11 jedinica lokalne samouprave (Grad Novi Marof,
općine Breznica, Breznički Hum, Ljubešćica i Visoko u Varaždinskoj županiji, općine Kalnik,
Sveti Petar Orehovec i Gornja Rijeka u Koprivničko-križevačkoj županiji te općine
Budinščina, Hrašćina i Konjščina u Krapinsko-zagorskoj županiji). Prema krajobraznoj
regionalizaciji područje LAG-a pripada Panonskoj Hrvatskoj. Zauzima prostor geografske
cjeline Sjeverozapadne Hrvatske i to južni dio Varaždinske županije, zapadni dio
Koprivničko-križevačke županije te krajnji sjeveroistok Krapinsko-zagorske županije. Prostor
je površine 510,81 km2, a naseljava 35.801 stanovnika u 148 naselja, prema popisu
stanovništva iz 2011. godine.
Slika 1: Područje LAG-a
Izvor: LAG
5
1.1.2. Reljefne i klimatske karakteristike
Područje LAG-a pripada reljefnoj cjelini brežuljkastog kalničkog prigorja i prigorja Ivanščice,
raščlanjenog dolinama brojnih potoka s pritocima i šumama, nadmorske visine od 120 – 700
metara. Dijelom je smješteno u dolini Bednje (sjeverozapadni nizinski dio), a većim dijelom
na sjevernim i južnim padinama Kalnika te istočnom kraku Ivanščice. Prostorna struktura
karakteristična je za Hrvatsko zagorje (gorja, prigorja, pobrđa i dolinske ravni).
Tla na području LAG-a su srednje kvalitete. Pretežno laporasta podloga i vapnenci uvjetovali
su prilično ograničen razvitak plodnijeg jače podzoliranog tla, pogodnog za oraničke kulture,
a na strmim padinama i valovitim pristrancima brežuljaka prevladavaju pjeskovita ilovasta tla,
srednje do visoke kiselosti, veoma prikladna za uzgoj vinograda i voćnjaka. Iako ne postoji
kvalitetna analiza svojstava tala niti degradacijskih procesa (erozija, onečišćenja) kojima je
ono izloženo, iz laboratorijskih analiza uzoraka tala vidljiva je ugroženost tala zbog intenzivne
i nestručne gnojidbe i primjene zaštitnih sredstava u poljoprivredi. Podizanjem razine znanja
poljoprivrednika s područja LAG-a o održivoj poljoprivredi i dobroj poljoprivrednoj praksi
lokalna akcijska grupa planira i dalje pridonositi sveukupnom razvoju područja kojeg pokriva,
kao što je to i dosada radila (putem edukacija o ekološkoj poljoprivredi) u suradnji s EUVITA
Clusterom (udrugom koja obuhvaća šire područje nekoliko županija i to Varaždinsku,
Međimursku, Krapinsko-zagorsku, Koprivničko-križevačku i Virovitičko-podravsku).
Na području Kalnika nalazi se velika akumulacija izvorske pitke vode s dubine od 470 m iz
koje se opskrbljuje šire područje Križevaca te općine Kalnik, Gornja Rijeka, Sv. Petar
Orehovec i Sv. Ivan Žabno. Voda je pogodna i za moguću punionicu mineralne vode. Ostala
vodonosna područja na prostoru LAG-a su od lokalnog značaja, tj. nema većih akumulacija
podzemne pitke vode, već se javlja veći broj izvora manjeg kapaciteta. Obzirom da ispuštanje
otpadnih voda i odlaganje smeća nije u potpunosti riješeno, isto predstavlja i opasnost za
raspoložive izvore pitke vode i njenu kvalitetu.
Najveći vodotok na području LAG-a je rijeka Bednja. Kvaliteta vode rijeke Bednje je III.
kategorije, dok je propisana (poželjna) kvaliteta vode II. kategorije. Za vrijeme velikih
količina padalina (godišnje 2-4 puta), Bednja se izljeva iz svojeg korita.
Područjem LAG-a dominira umjereno kontinentalna klima karakteristična za peripanonski
rub. Klima je umjerena toplo-kišna. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C.
Topli dio godine u kojem je srednja temperatura viša od godišnjeg prosjeka traje od sredine
travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim razdobljem. Najtopliji mjesec je
srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od oko 19°C, a najhladniji je siječanj sa
6
srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C i jedini je mjesec u godini čija je srednja
temperatura niža od 0°C.
1.1.3. Kulturna, povijesna i prirodna baština
Područje koje pokriva LAG ima bogatu kulturnu baštinu koja je evidentirana i zaštićena u
Registru kulturnih dobara RH koji se vodi pri Ministarstvu kulture te je klasificirana temeljem
Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Od zaštićene graditeljske baštine odnosno zaštićenih kulturnih dobara treba spomenuti:
Crkvu Sv. Martina (Općina Breznički Hum), Crkvu Sv. Trojstva i Kuriju u Čanjevu (Općina
Visoko), Crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zajezdi, Kapelu Majke Božje Žalosne u
Svetom Križu, Kapelu Sv. Petar u Gotalovcu, Dvorac Patačić u Zajezdi, Stari grad Milengrad
u Zajezdi, Tradicijsku kuću sa starom gostionicom u Gotalovcu, Kuriju Pomperovac u
Pomperovcu i Tradicijsko lončarstvo kao nematerijalno kulturno dobro (Općina Budinščina),
Crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije, Kapelu Sv. Franje Ksaverskog u Dropkovcu,
Vlastelinski grad Mali Kalnik (registrirani i zaštićeni spomenik), Drvenu etno kuću u Etno
parku u Kostanjevcu Riječkom i Selo Kolarec kao primjer ruralnog dizajna (Općina Gornja
Rijeka), Crkvu Sv. Nikole B. u Hrašćini, Kapelu Majke Božje Žalosne, Kapelu Sv. Benedikta,
Kapelu Sv. Josipa, Pil Sv. Marka, Kuriju Belošević u Trgovišću, Dvorac Oštrićevih u
Maretiću i Mlinica Tomašković u Husincu (Općina Hrašćina), Crkvu Blažene Djevice Marije
Kraljice Svete Krunice u Remetincu (Grad Novi Marof), povijesno naselje Ruralna cjelina
Zaistovec, Crkvu Sv. Mihovila Arkanđela u Miholcu, Crkvu Sv. Petra u Sv. Petru Orehovcu,
Crkvu Sv. Antuna Padovanskog u Gušćerovcu (Općina Sveti Petar Orehovec), gotičku Crkvu
Sv. Andrije u Kamešnici, Crkvu Sv. Brcka s freskama iz 14. i 16. stoljeća, romaničku Crkvu
Sv. Martina na Igrišću s nedalekim Zavjetnim kamenom (Općina Kalnik).
Osim zakonom zaštićene graditeljske baštine, na području LAG-a nalazi se značajan broj
pojedinačnih primjera tradicijske gradnje, kulturnih spomenika, sakralnih objekata i
arheoloških nalaza koji su popisani i evidentirani od strane Ministarstva kulture, ali za koje još
nije izvršeno stručno vrednovanje i utvrđivanje svojstva kulturnog dobra, da bi se i formalno
zaštitili upisom u Registar kulturnih dobara ili Rješenjem o preventivnoj zaštiti, prema
važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Od kulturnih i povijesnih spomenika vrijedi spomenuti: dvorce Bela I i Bela II, ruševine
srednjovjekovnog grada Bele zvanog Pusta Bela, ruševine srednjovjekovnog objekta
Grebengrad, utvrdu Paka, kasnobarokno-klasicistički dvorac u Novom Marofu, grad Bisagnekadašnji dvorac, srednjovjekovnu utvrdu Čanjevo, dvorac Erdödy-Rubido, kompleks Starog
7
Grada Veliki Kalnik, kuriju obitelji pl. Belošević u Trgovišću - vincilirska hiža, dvorac
Oštrićevih u Maretiću, Stari grad Konjščina, obnovljenu kuriju Peščeno te 12 arheoloških
lokaliteta na području Kalnika, od kojih četiri datiraju iz brončanog doba.
Na području LAG-a nalaze se prirodne vrijednosti koje su proglašene zaštićenima na temelju
važećeg Zakona o zaštiti prirode i upisane su u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti.
Posebno značenje za ovo područje ima planina Kalnik čije je uže područje s okolnim šumama,
površine 4.200 ha, zaštićeno te je od državnog značaja, a prostire se većim dijelom na
području Koprivničko-križevačke županije. Područje planine Kalnik nalazi se u Zaštićenom
krajoliku Kalnik i spada u Natura 2000 područja, a prostire se kroz područje Općine Kalnik,
Ljubešćice i Gornje Rijeke. Na području LAG-a nalazi se i Posebni Botanički Rezervat koji je
također zaštićeni krajolik, a zauzima površinu od 5,5 ha.
1.1.4.
Stanje društvene i komunalne infrastrukture
a) Komunalna infrastruktura
Cestovna infrastruktura
Područjem koje pokriva LAG prolazi nešto preko 22 km autoceste izvedene u punom profilu
koja čini dio autoceste Goričan-Varaždin-Zagreb (A4). Na području LAG-a postoje dva
priključka na autocestu i to na području Općine Breznički Hum i Grada Novog Marofa. Ostala
naselja LAG-a udaljena su najviše 20 km od najbližeg ulaza na autocestu (Breznički Hum ili
Novi Marof). Ovakva prometna povezanost predstavlja veliku prednost i također je bitan već
ostvareni preuvjet koji pridonosi daljnjem razvoju područja u svim segmentima.
Prostor LAG-a povezuje mreža od 30 pravaca županijskih cesta ukupne dužine 111,7 km te 68
dionica lokalnih cesta ukupne dužine 139,5 km. Gotovo sve županijske ceste na području
LAG-a su asfaltirane. Na području LAG-a postoji potreba za izgradnjom lokalnih
nerazvrstanih cesta kao preduvjeta za daljnji razvoj ruralnog turizma.
Cestovni promet putnika obavljaju ovlašteni koncesionari autobusnog prometa, a povezanost i
učestalost je na dovoljno visokoj razini te zadovoljava potrebe područja LAG-a .
Uspostavljenu dobru mrežu cestovne infrastrukture ne prati zadovoljavajuća tehnička
opremljenost prometnica. Dio cesta zbog svog lošeg stanja i neadekvatnih građevinskotehničkih elemenata prometnica ne zadovoljavaju minimalne tehničke uvjete za svoj tip ceste
stoga su potrebni zahvati poboljšanja cestovne infrastrukturne mreže (programi rekonstrukcije
i pojačanog održavanja postojećih cesta). Isto tako, ovo područje karakterizira veliki broj
klizišta koji utječu na oštećenja cesta te ugrožavaju sigurnost lokalnog stanovništva.
8
Željeznička infrastruktura
Željeznički promet na području LAG-a odvija se na pravcu željezničke pruge Varaždin–
Zagreb i prolazi područjem Grada Novog Marofa. Pruga nije elektrificirana, a zbog
zastarjelosti tračnica i brdovite konfiguracije terena onemogućeno je postizanje većih brzina
prometovanja. Također na području LAG-a postoje nezaštićeni željeznički prijelazi. Stupanj
korištenja željezničkog prometa za prijevoz putnika i roba je nizak, i prema drugim
odredištima, a posebno je problematična direktna veza za Zagreb, te na ovom području
postoje mnoge potrebe unapređenja i razvoja infrastrukture, a koje bi doprinijele ukupnom
razvoju područja.
Zračni promet
Najbliža zračna luka nalazi se u neposrednoj blizini Varaždina. Međunarodna Zračna luka
Zagreb udaljena je oko 70 km gledajući svako pojedinačno naselje LAG-a, a do nje se najbrže
stiže autocestom A4.
Informacijsko – komunikacijska infrastruktura
Područje LAG-a u potpunosti je pokriveno poštanskim uredima i kurirskim službama za hitne
pošiljke, a za odvijanje poštanskog prometa nadležna je HP- Hrvatska pošta d.d.
Pokrivenost fiksnom telefonskom mrežom je visoka. Trenutačno se mreža na više mjesta
obnavlja, uvode se optički kablovi i digitalne centrale zbog smanjenja troškova i podizanja
kvalitete usluga. Pokrivenost Internetom je jednaka pokrivenosti telefonskom mrežom. Na
području LAG-a uvedena je ISDN i ADSL usluga. Pokrivenost mobilnim signalom je
zadovoljavajuća, osim u nekim kotlinama zbog konfiguracije terena.
Cjelokupna informacijsko- komunikacijska infrastruktura svojim kapacitetom zadovoljava sve
potrebe korisnika s područja.
Vodoopskrba, odvodnja i gospodarenje otpadom
Vodoopskrba stanovništva i gospodarstva na području LAG-a je djelomično riješena, a u
narednih nekoliko godina bit će riješena u potpunosti. Na većem djelu područja LAG-a
vodovodna mreža je lokalnog tipa, a voda se dovodi iz nekoliko izvorišta. Izvorišta lokalnih
vodovoda su neistražena i nezaštićena, a vodotehnički objekti nisu u potpunosti izgrađeni u
skladu s normativima i standardima za ovu vrstu objekata. Ne prate se kvaliteta i iskoristivost
zahvaćenih izvorišta. Manji dio područja priključeno je na magistralni vodoopskrbni sustav, a
opskrba vodom u dijelu u kojem nije izgrađena vodoopskrbna mreža provodi se individualno
(korištenje zdenaca ili lokalni vodovodi manjeg kapaciteta). U nekim naseljima postoje javni
9
bunari, a problem predstavlja činjenica da se za vrijeme intenzivnih kiša, voda može zamutiti
preko granične vrijednosti koja je postavljena standardom pitke vode.
Komunalna mreža za odvodnju te sustavi za pročišćavanje otpadnih voda na području LAG-a
nisu riješeni. Na području LAG-a većina naselja nema u potpunosti izgrađenu kanalizacijsku
mrežu osim Konjščine i Donje Konjščine. Odvodnja otpadnih voda djelomično je riješena u
naselju Novi Marof i naselju Jertovec. Odvodnja fekalnih voda u ostalim je naseljima riješena
izgradnjom septičkih jama s taložnicama koje zbog nepropisnog izvođenja često zagađuju
okolni teren. Neka od naselja imaju otvoreni sustav kanalizacije te oborinske i otpadne vode
odvode otvorenim kanalima u obližnje vodotoke. Na području LAG-a rijeka Bednja ima
velike oscilacije vodostaja i nije u potpunosti zaštićena sustavom protiv plavljenja. Kao
posljedica javlja se problem plavljenja podruma i poljoprivrednih površina kod visokih
vodostaja rijeke Bednje.
Iz svega navedenoga proizlazi da na području vodoopskrbe i odvodnje na području koje
pokriva LAG postoje velike potrebe za unapređenjem i razvojem infrastrukture.
Na području LAG-a sve su jedinice lokalne samouprave uključene u sustav skupljanja otpada.
Pojedine vrste proizvodnog neopasnog otpada (papir, staklo, metali) skupljaju i prevoze
ovlašteni skupljači do obrađivača. Zbrinjavanje opasnog otpada rješava se skupljanjem preko
ovlaštenih skupljača, dio se obrađuje u postrojenjima unutar Hrvatske (otpadna motorna ulja),
dok se ostale vrste najvećim dijelom izvoze. Tijekom proteklih godina četiri županije sjeverne
Hrvatske primarno su se orijentirale da način zbrinjavanja otpada riješe putem regionalnog
odlagališta. Trenutačno je prihvaćeno regionalno odlagalište otpada Piškornica (Koprivničko
– križevačka županija) koje još uvijek nije u funkciji.
Energetika
Na području Varaždinske županije, na rijeci Dravi, smještena su dva značajna hidroenergetska
postrojenja: HE "Varaždin" (izgrađena 1975. god.), ukupne snage 94 MW i HE "Čakovec"
ukupne snage 76 MW (izgrađena 1982. god.), što osigurava određenu energetsku sigurnost te
omogućuje lakše planiranje razvoja u pogledu izvora energije. Oba postrojenja su
višenamjenske prirode, koriste potencijal rijeke Drave za proizvodnju električne energije, ali i
štite taj prostor od poplava, poboljšavaju opskrbu vodom i odvodnju, omogućuju gravitacijsko
natapanje poljoprivrednih površina uz dovodni kanal, dok ujedno pružaju dodatne uvjete za
razvoj športa i rekreacije.
Električna energija je najzastupljeniji energent na području LAG-a. U planu je izgradnja
potrebnih kapitalnih elektroopskrbnih objekata za prelazak na napajanje samo preko sustava
10
110/20 kV kako bi se omogućilo kvalitetno, ekonomično i sigurno napajanje svih potrošača.
Područje je opskrbljeno električnom energijom, ali zbog dotrajalosti vodova i instalacija u
nekim dijelovima dolazi do padova napona. Iz tog je razloga potrebna rekonstrukcija većeg
dijela postojeće električne mreže i izgradnja niza trafostanica u nekim područjima.
Zemni plin kao energent slabo je zastupljen na području LAG-a. Veliki dio područja LAG-a
nije plinificiran.
Tekuća goriva kao glavni energent koriste se za promet vozila u cestovnom i željezničkom
prometu te u manjoj mjeri kao gorivo u domaćinstvima. Zbog nedostatka plinovoda većina
domaćinstava za zagrijavanje kao energent koristi tekuća ili kruta goriva tako da je
najznačajniji energent na području LAG-a za zagrijavanje domaćinstava kruto gorivo (ugljen i
drvo) te loživo ulje.
Obnovljivi izvori energije se na području LAG-a ne koriste u dovoljnoj mjeri, dok su
mogućnosti povećanja energetske učinkovitosti velike. Trenutno pet osnovnih škola zagrijava
vodu solarnom energijom, neke tvrtke koriste tehnološku paru za zagrijavanje postrojenja, dok
drvna industrija koristi dio otpadnog materijala za zagrijavanje postrojenja. Bioplin dobiven
od komunalnog i industrijskog otpada na području LAG-a prepoznat je kao energent, ali se ne
koristi u mjeri koja bi ga činila značajnijim energetskim izvorom. Energija dobivena snagom
vjetra se na području ne koristi.
b) Društvena infrastruktura
Kulturna infrastruktura
Najveća koncentracija kulturnih objekata na području LAG-a nalazi se na području Grada
Novog Marofa: Kulturni centar „Ivan Rabuzin“ Novi Marof u kojem je smještena Gradska
knjižnica i čitaonica Novi Marof te tri galerije u ostalim naseljima. Također u većini mjesta
na području Grada Novog Marofa postoje društveni domovi u kojima se prostorije koriste za
društvena okupljanja, sastanke udruga, sportskih i vatrogasnih društava, vijeća mjesnih
odbora i kao izložbeni prostor. U ostalim općinama na području LAG-a potrebno je spomenuti
Dom kulture u općini Budinščina te knjižnicu „Sidonije Rubido Erdody“ u općini Gornja
Rijeka.
Zdravstvo i socijalna skrb
11
Na području LAG – a nalazi se Dom zdravlja Varaždinske županije - Ispostava Novi Marof,
Dom zdravlja Zlatar, Dom zdravlja Križevci, Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi
Marof, 10 ordinacija opće medicine, Ghetaldus optika, pedijatrijske ordinacije i više
stomatoloških ordinacija. Te institucije pružaju usluge stanovništvu iz osnovne (primarne) i iz
specijalističko – konzilijarne zdravstvene zaštite dok uslugu opskrbe lijekovima pružaju
ljekarne. Sve nabrojene zdravstvene institucije nastoje stvoriti odgovarajuće uvjete za rad, a
posebnu pažnju posvećuju kvaliteti zdravstvenih usluga, pružanju brže i efikasnije
zdravstvene zaštite, približavanje zdravstvene zaštite stanovništvu, opremanju službi
odgovarajućom opremom i njenim potpunijim korištenjem te edukativnom radu vlastitog
stručnog kadra.
U sastavu socijalne skrbi na području LAG-a djeluje Centar za socijalnu skrb Novi Marof.
Centar pokriva područje Grada Novog Marofa i Varaždinskih Toplica te općine Ljubešćica,
Breznički Hum, Breznica i Visoko s pripadajućim naseljima. Ostala naselja na području LAGa za takvu vrstu usluge odlaze u Križevce, Koprivnicu ili Krapinu.
Iako nedostatne, sve aktivne službe na području pružaju kvalitetnu skrb i njegu osoba starije
životne dobi, no iako na području LAG-a ne postoji dom za starije i nemoćne osobe, postoji
oko dvadesetak udomiteljskih obitelji i to mahom srodničkih.
U pojedinim općinama provodi se Projekt „Geronto domaćica“ koja brine o 20-ak starih i
nemoćnih osoba s područja općina.
1.2. Gospodarske značajke područja
Gospodarske značajke područja promatraju se kroz glavne gospodarske djelatnosti, stanje
gospodarstva i tržište radne snage.
1.2.1. Glavne gospodarske djelatnosti
Glavne gospodarske djelatnosti zastupljene na području LAG-a gdje se zapošljava najveći
broj stanovnika su s područja poljoprivrede i šumarstva, prerađivačke industrije i trgovine na
malo i veliko. Uz gospodarstvo znatan udio u ukupnom broju zaposlenih imaju društvene
djelatnosti iz područja obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi. No, najznačajnija područja
djelatnosti koja se u daljnjem tekstu obrađuju od posebnog su značaja i za daljnji razvoj
područja koje pokriva LAG, a to su obrtništvo, poljoprivreda, šumarstvo i turizam.
12
Tablica 1: Zaposleni u pravnim osobama po djelatnostima u 2008.
Ukupno
Breznica
0
0
55
0
36
8
0
5
0
0
1
24
5
0
134
Breznički Hum
1
0
139
0
2
39
0
4
0
0
2
26
0
0
213
Budinščina
0
0
106
0
8
27
2
18
0
13
4
40
59
2
279
Gornja Rijeka
4
0
1
0
0
5
3
3
0
0
3
34
3
0
56
JLS
Ostale društv.
I socijal. usluge
O
Zdravstvo i
soc. skrb
N
Obrazovanje
M
Javna uprava
L
Poslovanje
nekretninama
K
Financijsko
poslovanje
J
Prijevoz,
skladištenje
i veze
I
Hoteli i
restorani
H
Trgovina na
veliko i malo
G
Građevinarstvo
F
Opskrba el.
energijom,
plinom, vodom
E
Prerađivačka
industrija
D
Rudarstvo
C
Poljoprivreda i
šumarstvo
A
Hrašćina
Kalnik
3
0
14
0
4
7
5
3
0
3
6
22
2
0
69
Konjščina
473
2
537
136
90
106
45
77
13
32
84
83
64
42
1784
Ljubešćica
4
100
51
0
47
6
3
5
0
0
2
25
0
0
243
Novi Marof
0
16
1.204
42
73
585
22
51
33
67
147
178
322
43
2.783
Sv. Petar
52
0
11
0
0
27
6
16
0
0
6
51
10
0
179
Visoko
2
0
73
0
14
23
0
1
0
0
1
23
0
0
137
539
118
2.191
178
274
833
86
183
46
115
256
506
465
87
5.877
% zaposlenih po djelatnostima u LAG-u
9,17%
2,01%
37,3%
3,03%
4,66%
14,17%
1,46%
3,11%
0,8%
1,96%
4,35%
8,6%
7,9%
1,48%
100
RH
28.701
8.828
258.939
26.849
106.427
224.256
50.327
81.988
36.685
92.967
81.389
47.797
1.252.089
2,3%
0,7%
20,7%
2,1%
8,5%
18%
4,0%
6,5%
2,9%
7,4%
6,5%
3,9%
100
Ukupno
% zaposlenih po djelatnostima u RH
106.542 100.394
8,5%
8,0%
Izvor: Zaposleni u pravnim osobama po djelatnostima 2008. (DZS), Zaposleni prema djelatnostima i po spolu u 2008. konačni podaci (DZS); članice LAG-a
Zaposleni po djelatnostima u LAG-u pokazuju odstupanja od prosjeka RH. Od ukupnog broja
zaposlenih u rudarstvu ih je 2,01% što je gotovo tri puta više od hrvatskog prosjeka. Od
ukupnog broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji je zaposleno njih 37,3% što je gotovo
dvostruko više od hrvatskog prosjeka. Djelatnost obrazovanja pokazuje 0,6 indeksna poena
viši broj zaposlenih u odnosu na hrvatski prosjek, a djelatnost zdravstva i socijalne skrbi 1,4
indeksna poena viši broj zaposlenih u odnosu na hrvatski prosjek. Djelatnost poljoprivrede i
šumarstva, rudarstva, prerađivačke industrije i opskrbe električnom energijom plinom i
vodom pokazuju više indeksne poene u odnosu na hrvatski prosjek. U preostalim
djelatnostima broj zaposlenih je niži od hrvatskih prosjeka, a radi se uglavnom o različitim
vrstama usluga što ukazuje na daljnje mogućnosti razvoja, jer su tercijarne djelatnosti glavni
faktori zaposlenosti i društveno-ekonomske transformacije društva.
Prema podacima Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije, u općini Sv. Petar
Orehovec je 2008. godine bilo je registrirano 19 obrta, u Općini Kalnik 5, a u Gornjoj Rijeci
15 obrtnika.
Prema podacima Obrtničke komore Varaždinske županije, Udruženje hrvatskih obrtnika Novi
Marof, kojem teritorijalno pripadaju promatrane općine (Breznica, Breznički Hum,
Ljubeščica, Visoko) i sam Grad Novi Marof, 2008. godine je okupljalo 520 obrtnika od kojih
je najveći broj, 39% njih, proizvodnih obrta uključujući građevinarstvo.
Općina Budinščina teritorijalno pripada Udruženju obrtnika Zlatar Obrtničke komore
Krapinsko-zagorske županije. Udruženje okuplja 519 obrtnika s područja grada Zlatara i
općina Budinščina, Hraščina Trgovišće, Konjščina, Lobor, Mače, Mihovljan, Novi Golubovec
i Zlatar Bistrica, što je nešto manje od 16% obrtnika s područja Krapinsko-zagorske županije.
Tablica 2. Broj obrtnika po županijama, općinama i gradu/godine
Županija / Općina
Koprivničko-križevačka
Gornja Rijeka
Kalnik
Sv. Petar Orehovac
Varaždinska
Breznica
Breznički Hum
Ljubešćica
Novi Marof
Visoko
Krapinsko-zagorska
Budinščina
Hrašćina
Konjščina
2006. godina
3.369
16
9
24
3.395
34
23
40
288
22
1.862
37
66
Izvor: Županijske obrtničke komore, Udruženja hrvatskih obrtnika
Broj obrtnika
2007. godina
3.369
16
7
21
3.391
33
22
46
292
23
1.779
40
69
2008. godina
3.292
15
5
19
3.278
33
21
48
282
24
1.671
39
71
Primjetne oscilacije u broju obrtnika po promatranim općinama i gradovima i pad broja
registriranih obrtnika rezultat su ujedno i loših pokazatelja općenito u gospodarstvu RH. Kako
mnoge zahtjeve poslovanja obrtnici nisu u mogućnosti adekvatno i brzo ispuniti, područje je
to na kojem je i kroz projekte potrebno dodatno raditi i razvijati ih.
Poljoprivredna proizvodnja značajna je grana gospodarstva na području LAG-a. Ukupno
poljoprivredno zemljište obuhvaća površinu od 14.135,57 ha, od čega udio oranica i vrtova
iznosi 65,20% (9.214,01ha), udio livada iznosi 26,1% (3.691,70ha), dok udio ostalog
zemljišta (voćnjaci, vinogradi, plantaže i rasadnici) iznosi 9,15% (1.294,60ha). Površine
zasađene vinogradima iznose 953,56 ha ili 6,74% u odnosu na ukupno raspoloživo
poljoprivredno zemljište na području LAG-a, dok površine pod voćnjacima iznose 2,2%
ukupnog poljoprivrednog zemljišta.
Područje LAG-a tradicionalno je poljoprivredni ruralni kraj koji je, unatoč problemu
usitnjenog posjeda, pogodan za bavljenje stočarskom, povrtlarskom, voćarskom i
vinogradarskom proizvodnjom. Na području LAG-a postoje preduvjeti za pčelarstvo i
proizvodnju meda, uzgoj slatkovodne ribe i bavljenje cvjećarstvom, a zbog velikih površina
pokrivenih šumama pruža se mogućnost i za proizvodnju drvne mase. Imajući na raspolaganju
razne prirodne resurse i potencijale, na području LAG-a će i dalje razvijati poljoprivredna
proizvodnja područja te će se kroz razvoj i ulaganja nastojati i umanjiti razlike u površinama
neobrađenog poljoprivrednog zemljišta koje se javljaju između područja općina LAG-a
Varaždinske županije, koja ima više od jedne petine poljoprivrednih površina, i Krapinskozagorske te dijela Koprivničko-križevačke, koje imaju znatno manji udio.
Značajniji poljoprivredni proizvođači na području LAG-a su: OPG „Jakopović“ s ekološkim
uzgojem ljekovite biljke matičnjaka i proizvodnjom palete proizvoda organske kozmetike,
delikatesa i uporabnih suvenira poznatih pod nazivom „Kuća Magične Trave“; OPG „Takač“
s uzgojem bundeva i proizvodnjom bučinog ulja te voćnih likera i rakija; Vinarija „Šafran“ s
višestoljetnom obiteljskom tradicijom uzgoja vinove loze i proizvodnje vina; OPG „Tukša“ s
proizvodnjom autohtonih sorti voća i povrća potkalničkog kraja, a čije plodove prerađuju u
domaće proizvode po tradicionalnoj recepturi; OPG Rudolf Žugec s proizvodnjom kupinovog
vina i vina od malina te turistički atraktivnom ponudom poput posjete plantaži i samoberbe
uzgajanog voća; Vinarija „Bolfan“ s poznatom proizvodnjom visokokvalitetnog vina i
bogatom gastronomskom ponudom; Kalnički proizvodi d.o.o. s proizvodnjom autohtonog
„Kalničkog sira“ te proizvodnjom kvalitetnog vina; Prigorje ugostiteljstvo d.o.o.planinarski dom s restoranom i uslugom smještaja u prekrasnoj kalničkoj prirodi u blizini
utvrde Stari grad; Tomašić proizvodnja d.o.o. s proizvodnjom i prodajom bučinog ulja te
uslugom branja, pranja i sušenja bundeva; OPG „GLOG“ koje se bavi pčelarstvom i
proizvodnjom meda no i proizvodnjom kozmetike na bazi proizvoda pčelarstva poznatom na
tržištu pod nazivom „Beeven kozmetika“; OPG Pčelarstvo Žugec s proizvodnjom pčelinjih
proizvoda te bučinog ulja tikve golice, a i proizvodnjom unikatnih svijeća od pčelinjeg voska
te proizvodnjom i prodajom sušenog voća u BIO sušari; OPG Danijela Matoić koje se bavi
stočarstvom, svinjogojstvom i proizvodnjom autohtonih i tradicijskih sireva te OPG Sakač
koje se također bavi stočarstvom te je poznato kao prvo poljoprivredno gospodarstvo u
Varaždinskoj županiji koje je na svojoj farmi u ponudu uvrstilo i mljekomat.
Kako je iz prethodnog odlomka vidljivo da na području LAG-a već postoje značajni i
renomirani poljoprivredni proizvođači, isti bi se mogli smatrati i biti pokretači daljnjeg
razvoja područja u skladu s ovom strategijom.
Šume su po veličini i po višestrukim privrednim i ostalim funkcijama vrlo važan prirodni
resurs šireg područja Kalnika i Ivanščice. Veliki dio šumskih površina na masivu Kalnik i na
području koje mu gravitira ujedno su i lovne površine. Prema obujmu i kvaliteti šumskog
fonda šumarstvo na području predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost. Relativno velike
površine pod šumama (30-60%, ovisno o predjelu), s kvalitetnim šumskim sastojinama
(hrastove i bukove šume), kvalitetna su resursna osnova za drvnu i drvno-prerađivačku
industriju. Ukupno je na području LAG-a 5.339,81 ha korištenih šumskih površina od strane
privatnih vlasnika, dok državnim šumama gospodare Hrvatske šume s tradicijom planskog i
uglavnom kvalitetnog gospodarenja. Obzirom da su šume u privatnom vlasništvu usitnjene i
devastirane, potrebno je izvršiti njihovu inventarizaciju, a provedbom ove strategije LAG će
nastojati podići razinu znanja privatnih šumovlasnika o ekološki svjesnom gospodarenju
šumama.
Turizam je važna grana za ukupnu promociju cijelog područja LAG-a, te promociju njegovih
potencijala i tradicionalnih proizvoda. Kako područje LAG-a obiluje svim osnovnim
prirodnim preduvjetima za razvoj turizma (prirodna i kulturna baština, povijesni spomenici,
tradicionalna arhitektura, manifestacije, vodna dobra za sport, ribolov i rekreaciju na vodi,
lovna područja) te pozitivnom poduzetničkom klimom, provedbom ove strategije moguće je
područje LAG-a oplemeniti te učiniti još interesantnijim turistima i to kroz unapređenje
turističke djelatnosti osiguravanjem potporne turističke infrastrukture za razvoj i proširenje
ponude ugostiteljskih i smještajnih objekata, te širenje ponude autohtonih, specifičnih i
tradicionalnih proizvoda ovog kraja. Iako je dobra prometna povezanost i područje LAG-a je
turistima lako dostupno, trenutno ukupna turistička ponuda prostora LAG-a ne zadovoljava
zahtjeve tržišta, nedostatni su smještajni kapaciteti, pa kao destinacija nije privlačan za duži
boravak turista. Smještajni i ugostiteljski kapaciteti na području LAG-a dostupni su u svega
nešto više od 20 objekata. Turističku ponudu na području LAG-a potrebno je modernizirati i
to od smještajnih kapaciteta, poput hotela, pansiona, soba za iznajmljivanje, planinarskih
domova i gastronomske ponude do marketinga. Postojeće atraktivne lokacije potrebno je
adekvatno urediti i obilježiti, te uspostaviti ugostiteljske objekte šireg asortimana ponude.
1.2.2. Stanje gospodarstva
Bruto društveni proizvod po stanovniku za Varaždinsku županiju u 2006. godini iznosio je
7.552 eura što je ispod prosjeka RH (85,7% prosjeka RH), za Krapinsko-zagorsku županiju u
iznosio je 6.345 eura što je ispod prosjeka RH (72,0% prosjeka RH) te za Koprivničkokriževačku županiju 8.386 eura što je ispod prosjeka RH (95,2% prosjeka RH), ali najbolje u
promatranoj skupini.
Sve tri županije najveći dio bruto dodane vrijednosti ostvaruju iz prerađivačke industrije, ali
variraju udjeli u ukupno ostvarenoj bruto dodanoj vrijednosti. Također, u sve tri županije
najmanji udio u bruto dodanoj vrijednosti ostvaruje se u gospodarskoj grani H – hoteli i
restorani, što ukazuje na nedovoljno iskorištene turističke potencijale i na potrebu daljnjeg
ulaganja i razvoja turizma.
Tablica 3: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika 2008. godine
(iznosi: u mil. kuna)
Naziv županije i
Neto dobit
grada/općine
Republika Hrvatska
Varaždinska
Breznica
Ukupni prihod
Iznos
709.827
23.367
127
Udio
100,0
3,3
Dobit nakon
poreza
Iznos
Udio
36.558
100,0
894
2,4
4,8
Gubitak nakon
poreza
Iznos
Udio
17.517
100,0
255
1,5
0,2
Neto dobit
Iznos
17.230
638
4,7
Breznički Hum
108
0,5
7,7
-7,3
Ljubeščica
109
17,5
0,3
17,2
Novi Marof
1.203
47,5
2,6
45
31
11.249
31
0,4
525
0,4
0,2
260
0,5
0,3
265
-0,078
Visoko
Krapinsko-zagorska
Budinščina
Hrašćina
Konjščina
Koprivničko-križevačka
Gornja Rijeka
Kalnik
Sveti Petar Orehovac
1,6
1,4
1,5
12,5
0,4
0,02
0,4
367
10.652
15,9
4,5
306
0,5
0,3
99
0,05
4,2
206
0,4
1,6
0,8
0,8
3,6
0,04
0,08
-0,04
113,4
3,7
0,2
3,5
Udio
100,0
3,7
1,5
0,8
Izvor: FINA, Zagreb, 2009.
Prema podacima FINA-e, 2008. godine na području LAG-a poslovalo je 5.381 poduzetnika sa
77.094 zaposlene osobe. Najveći ukupni prihod ostvario je Grad Novi Marof u Varaždinskoj
županiji (1.203.000.000 kn), a najmanji općina Kalnik u Koprivničko-križevačkoj županiji
(3.600.000 kn). Najveću dobit razdoblja ostvario je također Grad Novi Marof, a najveći
gubitak općina Breznički Hum.
Tablica 4: Prosječno isplaćene plaće po županijama 2008. godine
PROSJEČNA ISPLAĆENA PLAĆA u kn
Županija
KRAPINSKO-ZAGORSKA
Budinščina
Hrašćina
Konjščina
VARAŽDINSKA
Breznica
Breznički Hum
Ljubešćica
Novi Marof
Visoko
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
Gornja Rijeka
Kalnik
Sveti Petar Orehovec
UKUPNO HRVATSKA
srpanj 2008.
BRUTO
5.723
4.521
4.322
5.749
5.854
5.810
6.000
6.692
3.841
4.213
6.508
3.603
3.693
4.787
7.314
NETO
4.121
3.385
3.264
4.166
4.170
4.216
4.265
4.758
2.915
3.141
4.607
2.725
2.797
3.518
5.063
Udio neto Ž/RH
81,4
66,9
64,5
82,3
82,4
83,3
84,2
94
57,6
62
91,0
53,8
55,3
69,5
100
Izvor: FINA, Informacija o isplatama plaća i naknada vezanih uz radni odnos u studenom 2008. godine
Prosječna neto isplaćena plaća zaposlenika je u 2007. godini iznosila 3.193 kn što predstavlja
povećanje od 16,7%. Pozitivni trend se nastavio i u 2008. godini pa je došlo do povećanja
neto plaća na 3.385 kn što predstavlja povećanje od 6% u odnosu na 2007. Svi navedeni
rezultati su niži od hrvatskog prosjeka. Neto isplaćene plaće najbliže hrvatskom prosjeku
isplaćene su na području Općine Ljubešćica u Varaždinskoj županiji i iznose 4.758 kn ili 94%
hrvatskog prosjeka. Promatrane općine i grad zaostaju i u odnosu na županijske prosjeke.
U vanjsko-trgovinskoj razmjeni od županija s područja LAG-a najveći udio u ukupnom
izvozu RH ostvaruje Varaždinska županija (oko 6,5% zadnjih pet godina). Krapinskozagorska županija u ukupnom izvozu Hrvatske sudjeluje s oko 3% (prosjek zadnjih pet
godina), a Koprivničko-križevačka s oko 2% (prosjek zadnjih pet godina). Ipak, ostvareni
rezultati još uvijek daleko nadmašuju hrvatski prosjek. Pokrivenost izvoza uvozom u
Republici Hrvatskoj zadnjih pet godina se kreće oko 48%, dakle manje od polovice uvoza je
pokriveno izvozom.
U Krapinsko-zagorskoj županiji osnovana je 21 poslovno/poduzetnička zona s ukupnom
površinom od 5.552.000 m². Na području Koprivničko-križevačke županije osnovano je 10
poduzetničkih/poslovnih zona ukupne površine 2.520.800 m². Na području Varaždinske
županije postoji 12 poslovnih/poduzetničkih i jedna slobodna zona ukupne površine 5.949.100
m².
Sve tri županije i pripadajuće jedinice lokalne samouprave nastoje privući ulagače nizom
pogodnosti: niskom cijenom otkupa zemljišta, oslobađanjem investitora od plaćanja
komunalnog doprinosa, osiguravanjem priključaka na infrastrukturu, poticajima za
zapošljavanje, subvencioniranjem kamatnih stopa za poduzetničke kredite (mikrokreditiranje
i sl. programi) i dr.
Poduzetničke potporne institucije na području LAG-a čine gospodarske komore, obrtničke
komore i njihova udruženja, odbori, sekcije i cehovi, regionalne razvojne agencije,
garancijske agencije, poduzetnički inkubatori, klasteri, poduzetničke, poslovne i slobodne
zone, tehnološki centri i sl. U svim županijama djeluju gospodarske i obrtničke komore koje
rade na razvoju gospodarstva, poduzetništva i obrtništva. Bave se zastupanjem, usklađivanjem
i zaštitom interesa hrvatskog gospodarstva i unapređenjem poslovanja svojih članica te na
afirmaciji hrvatskog gospodarstva u zemlji i inozemstvu.
1.2.3. Tržište radne snage
Ukupan broj radno sposobnog stanovništva (od 15 do 64 godine) u navedenim općinama i
Gradu Novom Marofu prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, je 23.938 osoba. Udio
radno sposobnog stanovništva u ukupnom stanovništvu je 66,9%, a gotovo polovica otpada na
žensku radno sposobnu populaciju.
Tablica 5: Stanovništvo prema radnoj sposobnosti i spolu po gradu/općinama
Broj
stanovnik
a
Broj
ženskog
stanovništv
a
Radno
sposobno
stanovništv
o ukupno
Radno
sposobn
e
žene
Udio radno
sposobnog
stanovništva
uu%
Udio radno
spodobnih
žena u
aktivnom
stanovništvu
u%
13.246
6.719
9.082
4.384
68,6
48,3
Breznica
2.200
1.114
1.452
688
66,0
47,4
Breznički Hum
1.356
723
873
426
64,4
48,8
Ljubešćica
1.858
957
1.262
608
67,9
48,2
Visoko
1.518
793
993
477
65,4
48,0
Budinščina
2.503
1.250
1.645
759
65,7
46,1
Hrašćina
1.617
840
1.037
478
64,1
46,1
Konjščina
3.790
1.985
2.536
1.257
66,9
49,6
Gornja Rijeka
1.779
898
520
62,1
47,1
Kalnik
Orehovec
1.351
675
443
67,5
48,6
4.583
2.368
3.041
1.462
66,4
48,1
UKUPNO
35.801
18.322
23.938
11.502
66,9
48,1
Novi Marof
1.105
912
Izvor: DZS, Stanovništvo prema aktivnosti i spolu, po gradovima/općinama, Popis 2011.
Na području LAG-a PRIZAG ima ukupno 12.745 nezaposlenih osoba, od čega su čak 7.341 žene, odnosno 57,6%. Najviše nezaposlenih osoba je
sa završenom srednjom školom do 3 godine, ukupno 4.812 osoba ili 37,76%. U Gradu Novom Marofu ima najviše nezaposlenih (437), a u općini
Breznički Hum najmanje (43).
Tablica 6: Podaci o nezaposlenosti u 2009. godini
UKUPNO
OPĆINA
Bez škole i
nezavršena
osnovna škola
Osnovna škola
SŠ za
zanimanja do 3
god. i škola za
KV i VKV
radnike
SŠ za
zanimanja u
trajanju 4 i više
godina
Ukup
no
Žena
Ukup
no
Žena
Ukup
no
Žena
Gimnazija
Ukup
no
Žena
Ukup
no
Breznica
Breznički Hum
Ljubešćica
Novi Marof
Visoko
52
43
51
437
49
32
23
28
241
27
3
2
6
19
6
18
10
10
70
12
12
3
4
41
6
22
21
25
238
17
14
12
16
123
9
5
5
4
84
13
3
5
1
55
8
1
2
1
1
1
2
3
5
1
3
1
UKUPNO VŽ
7.778
4.317
664
285
1.891
1.154
2.959
1.467
1.580
989
197
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
67
139
4.967
35
89
3.024
8
10
462
1
9
197
11
36
1.393
7
26
943
26
49
1.853
12
25
1.024
20
34
964
Kalnik
Sveti Petar
Orehovec
Gornja Rijeka
UKUPNO KKŽ
Budinščina
Hranšćina
Konjščina
UKUPNO KZŽ
Izvor: HZZ bilteni; lipanj 2009.
Žena
Ukup
no
Viša škola,
I.stupanj
fakulteta i
stručni studij
Fakulteti,
akademije,
magisterij,
doktorat
Ukup
no
Žena
Ukup
no
2
1
3
12
2
1
3
9
1
2
3
9
1
3
8
120
249
163
238
139
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
13
23
662
1
103
1
74
2
5
109
2
4
73
4
83
1
51
Žena
Žena
1.3. Demografske i socijalne značajke područja
Demografske značajke prikazane su kroz obilježja stanovništva iz popisa 2011. godine, dok
socijalne značajke obuhvaćaju stanje u školstvu i kulturi na području LAG-a.
1.3.1. Broj i gustoća stanovnika
Područje LAG-a PRIZAG obuhvaća prostor od 510,81 km 2 i naseljava ga 35.801 stanovnik,
sukladno Popisu iz 2011. godine. Čine ga 148 naselja, od kojih je najveće naselje Novi Marof
s 1.956 stanovnika. Na području LAG-a prevladavaju naselja do 1.000 stanovnika (izuzetak
su naselja Novi Marof, Remetinec, Konjšćina i Ljubešćica koja imaju više od 1.000
stanovnika). Prosječna gustoća naseljenosti područja iznosi 70,1 st/km 2, a najgušće je naseljen
Grad Novi Marof, dok je najmanja gustoća naseljenosti u općini Budinščina.
Obzirom da je prosječna veličina naselja prema broju stanovnika 242 stanovnika, područje
LAG-a svrstavamo u područje malih naselja i disperzirane naseljenosti (što je posljedica
geografskih obilježja i demografskih kretanja cijelog područja).
Tablica 7: Broj stanovnika i gustoća naseljenosti
Površina
km2
Broj
stanovnika
34
Breznica
26
Breznički Hum
56
Budinščina
32,72
Gornja Rijeka
27.2
Hrašćina
26,34
Kalnik
45
Konjščina
35,56
Ljubešćica
111,75
Novi Marof
91,05
Sveti Petar Orehovec
25,19
Visoko
510,81
UKUPNO
Izvor: DZS i članice LAG-a, Popis stanovništva 2011.
2.200
1.356
2.503
1.779
1.617
1.351
3.790
1.858
13.246
4.583
1.518
35.801
Općina/Grad
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Gustoća
naseljenosti
st/km2
64,7
52,2
44,7
54,4
59,5
51,3
84,2
52,3
118,5
50,3
60,3
70,1
1.3.2. Demografska kretanja
Analizirajući demografske pravce koji su se odvijali na ovom području uočava se trend
opadanja broja stanovnika u svim općinama na području LAG-a, kako je prikazano u Grafu 1.
Sve općine i grad bilježe smanjenje broja stanovnika unazad 30 godina.
Grafički prikaz 1: Kretanja broja stanovnika po općinama/gradu
Vitalni indeks, odnosno broj živorođenih na 100 umrlih jedan je od pokazatelja negativnih
demografskih trendova odnosno smanjenja broja stanovnika i ruralne depopulacije područja te
posljedica negativnog prirodnog prirasta koji karakterizira i većinu područja Hrvatske.
Isto tako, stanovništvo na području LAG-a prema demografskim karakteristikama pripada
starom tipu populacije, odnosno 77,7% stanovništva je starije od 20 godina, dok je u starosnoj
skupini do 19 godina starosti, samo 22,3% populacije. Stanovništvo na području LAG-a je
prema udjelu aktivnog stanovništva na razini prosjeka Republike Hrvatske (67,1%), dok je
ukupna aktivnost ženskog stanovništva nešto niža od prosjeka (50,0% za RH). Udio ženskog
u aktivnom stanovništvu nije proporcionalan te je niži u odnosu na udio ženskog u ukupnom
stanovništvu (51,2%).
1.3.3. Obrazovna struktura stanovništva
Prema podacima Popisa stanovništva iz 2001. godine, analiza obrazovne strukture ukazuje da:
•
32% stanovnika je bez završenog osnovnog stupnja obrazovanja
•
29,7% stanovnika ima završen osnovni stupanj obrazovanja
•
34,6% stanovnika ima završen srednji stupanj obrazovanja
•
4,1% stanovnika ima završen viši ili visoki stupanj obrazovanja.
U usporedbi s podacima na razini RH, zamjetan je vrlo nizak stupanj osoba s višim i visokim
stupnjem obrazovanja (prosjek RH je 12%), a da prevladava stanovništvo sa završenim
osnovnim i srednjim stupnjem obrazovanjem. Obrazovna struktura prema spolu pokazuje
nepovoljan položaj ženskog stanovništva čije je obrazovanje niže (s niskim stupnjem
završenog obrazovanja ili bez ikakve naobrazbe) te je u nepovoljnijem položaju na tržištu
rada u odnosu na muški dio populacije.
Tablica 8: Stanovništvo starije od 15 godina, prema spolu i stručnoj spremi
Završena škola
Muškarci
Žene
Ukupno
Bez škole
1-3 razreda OŠ
4-7 razreda OŠ
Osnovna Škola
Srednja škola
Viša škola
Visoka škola
Magisterij
Doktorat
Nepoznato
Ukupno
150
509
2.532
3.624
5.735
207
275
6
2
61
13.101
394
1.283
3.613
4.333
3.557
220
254
4
0
74
13.732
544
1.792
6.145
7.957
9.292
427
529
10
2
135
26.833
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001.
1.3.4. Školstvo i kultura
Područje LAG-a ima slabo razvijenu mrežu ustanova za predškolski odgoj, svega pet dječjih
vrtića djeluje na području kojeg pokriva. Za ruralno područje, zbog veličine domaćinstava,
niske platežne moći te tradicionalizma, karakteristično je da brigu o djeci predškolske dobi
preuzimaju članovi obitelji (bake), dok je u ostalim djelovima s velikim potrebama
organizirana skrb u vrtićima. Za budućnost se predviđa da će biti potrebno osigurati dodatne
prostore za predškolski odgoj, izgradnjom novih vrtića te uvođenjem novih predškolskih
programa.
Na području LAG-a dobro je razvijen sustav osnovnog obrazovanja, svaka općina ima barem
jednu ustanovu. Sveukupno na području postoje 22 ustanove za osnovno obrazovanje i gotovo
sve imaju zadovoljavajuću potpornu infrastrukturu i kvalificirane ljudske resurse.
Na području LAG-a od početka školske godine 2007/2008 u Novom Marofu počelo je s
radom srednjoškolsko odjeljenje Gospodarske škole iz Varaždina, a otvoreno je i područno
odjeljenje Gimnazije Varaždin. No, područje LAG-a okruženo je s velikim srednjoškolskim
centrima (Zagreb, Varaždin, Križevci i Zlatar) koji zadovoljavaju potrebe stanovništva za
srednjoškolskim obrazovanjem.
Na području LAG-a ne djeluje niti jedna ustanova za viši ili visoki stupanj obrazovanja, ali
kako je područje kojim je LAG okružen (Zagreb, Križevci i Varaždin) bogat i s ustanovama
za viši ili visoki stupanj obrazovanja, iste su zbog blizine i dobre prometne povezanosti
stanovnicima lako dostupne.
Na području LAG-a osnovane su ukupno 252 organizacije civilnog društva različitog
djelokruga: tehničke udruge, sportske, gospodarske, kulturne, socijalne, humanitarne,
ekološke, zdravstvene, znanstvene, udruge za okupljanje djece, mladeži i obitelji, udruge
proizašle iz Domovinskog rata, udruge za okupljanje žena te ostale udruge. Navedene
organizacije broje oko 12.500 članova, od čega je oko 6.300 aktivnih, a što u prosjeku čini
50% ukupnog broja. Udruge na području LAG-a cijelu ili najveći dio financijske potpore za
svoje djelovanje ostvaruju iz proračuna grada ili općine, ovisno o mjestu djelovanja.
Motivacija udruga da budu pokretač promjena i jedan od čimbenika poboljšanja kvalitete
života na području LAG-a postoji, ali nedostaje znanja i inovativnosti samih članova da
pronađu načine financiranja za realizaciju planiranih aktivnosti. Obzirom da je djelomični
uzrok tome i loša ekonomska situacija stanovnika, realizacijom ove strategije razvoja moguće
je podići potrebnu razinu znanja te osigurati potrebna sredstva, a sve s ciljem razvoja područja
LAG-a.
Na području LAG-a održavaju se manifestacije koje pridonose kulturnoj i turističkoj ponudi
područja i značajne su za očuvanje bogate kulturne i prirodne baštine, očuvanje i promociju
starih sportova i zanata, podizanje kvalitete i obogaćivanje turističke ponude (Dani Općina,
Ljubeški sejem, Etno Ljubeščica, Dani plemstva Gornja Rijeka, Kostanjevačka kestenijada,
Šljivarijada, Antunovo v Marofu, Dani hmelja…).
2.
SWOT ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI PODRUČJA
SWOT analiza (Strenghts, Weaknesses, Opportunities and Threats) predstavljena u ovom
poglavlju rezultat je analiza stanja na području kojeg pokriva LAG PRIZAG. Napravljena
analiza posebno ističe raspoložive bogate prirodne resurse područja LAG-a koje su pogodne
za daljnji razvoj najzastupljenih djelatnosti na području, a to su poljoprivreda i šumarstvo, ali
također uz prirodne resurse ističe i bogatu kulturnu baštinu te razvijen poduzetnički duh, a što
sve zajedno čini osnovne preduvjete za razvoj svih oblika turizma, a posebice ruralnog
turizma. Analiza je također pokazala i značajne nedostatke područja te ograničavajuće faktore
njegova daljnjeg razvoja, od nedostatka educiranih ljudskih resursa i nedovoljne razine znanja
u specifičnim područjima, do nedovoljne i neadekvatne infrastrukture i ostalog.
SNAGE
SLABOSTI
STANOVNIŠTVO, PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ, INFRASTRUKTURA
• povoljan geoprometni položaj
• povoljan geografski položaj (pokriva tri županije)
• depopulacija pojedinih područja (negativni
demografski procesi u ruralnim dijelovima)
• visoki ljudski potencijal (radišnost i
• nepovoljna dobna struktura (stanovništvo
•
•
• nepovoljna obrazovna struktura (niski stupanj
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
gostoljubivost)
bogata kulturna i povijesna baština
očuvan i nezagađen okoliš
zajednička povijest i tradicija kulturne baštine
(utvrde, dvorci, vinogradarstvo)
dobro razvijena telekomunikacijska, energetska i
informacijsko-komunikacijska infrastruktura
velike vodene rezerve pitke vode
visoki potencijal za proizvodnju energije iz
obnovljivih izvora
pripada starom tipu populacije)
obrazovanja- posebice ženskog dijela populacije
te odlazak kvalitetnog i obrazovanog
stanovništva s područja)
• visok stupanj nezaposlenosti
• veliki broj malih naselja s disperzijom
naseljenosti
• nezadovoljavajuća komunalna infrastruktura
(problemi u infrastrukturnom opremanju i
povezivanju naselja)
• nizak stupanj zaštićenosti prirodne baštine
• nedovoljna iskorištenost vodnih resursa
• neuređena vodna infrastruktura (dotrajalost
postojeće transportne i distribucijske mreže
vodovoda)
• nepostojanje sustava odvodnje i pročišćavanje
otpadnih voda
• neadekvatna prometna povezanost svih članica
LAG- a (posebno smjera istok – zapad)
• nezadovoljavajuća tehnička opremljenost
prometnica
• postojanje velikog broja klizišta
• postojanje nezaštićenih željezničkih prijelaza
GOSPODARSTVO
poljoprivredna proizvodnja značajna je grana
• velik broj udruga koje djeluju na području svake
gospodarstva
pojedine JLS u LAGu međusobno nisu
koordinirane, te nemaju dovoljnu financijsku
obilat i važan prirodni resurs šuma na području
snagu biti nositelji razvitka gospodarstva svojeg
postojanje svih uvjeta za razvoj različitih oblika
područja
turizma
• nedovoljna razina informiranosti i znanja
razvijene poduzetničke zone
poduzetnika s područja o mogućnostima izlaska i
postojanje poticajnih mjera za investitore u
pozicioniranja na globalnom i EU tržištu
poduzetničke zone
•
efikasnost poslovanja mjerena profitabilnošću
postojanje poduzetničkih potpornih institucija
(dobiti nakon oporezivanja) manja je od prosjeka
veliki interes poduzetnika za sudjelovanje u
RH za 30 – 60%
projektima koji su važni za razvoj gospodarstva
• plaće zaposlenika niže (za 10 – 20%) od RH
prosjeka
• slaba međusobna povezanost poduzetnika,
posebno malih i srednjih (radi lakšeg probijanja
na tržište), ali i s znanstvenim i potpornim
institucijama (radi bržeg i boljeg korištenja i
razvijanja novih tehnologija)
• nedovoljan broj mladih kvalificiranih osoba
(postojanje sustava obrazovanja koji ne prati
potrebe gospodarstva)
• nizak stupanj educiranosti poljoprivrednih
proizvođača i privatnih šumovlasnika
• usitnjenost i rasparceliranost proizvodnih
površina
• nedovoljno iskorišteni prirodni resursi i kapaciteti
sa svrhom razvoja turizma i nedovoljna promocija
turističkih potencijala
• neiskorišten potencijal razvoja seoskog i lovnog
turizma (slaba razvijenost kapaciteta i sadržaja
na seoskim domaćinstvima, needuciranost
privatnih domaćinstava za bavljenje turizmom)
• nedostatni smještajni kapaciteti, gastronomska
ponuda, sportski sadržaji i infrastruktura
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
• dobra razvijena teritorijalna mreža osnovnih
škola
• osigurana adekvatna i dostatna primarna
zdravstvena i socijalna skrb
• dugogodišnja tradicija rada udruga
• djelatnosti udruga pokrivaju sva područja društva
• slabo razvijena mreža ustanova za predškolski
odgoj
• nedostatak programa cjeloživotnog obrazovanja
• velik broj udruga s velikim brojem članova, a s
rascjepkanim aktivnostima
• nedovoljna financijska održivost rada udruga
(značajna ovisnost o proračunu JLSa te
nekorištenje drugih izvora financiranja)
• nedovoljna međusobna suradnja udruga i
nepostojanje koordinacije udruga
• nedostatak educiranih i kvalitetnih ljudskih
resursa za prijave udruga na međunarodne
natječaje za sufinanciranje
• nedostatak kulturnih sadržaja
MOGUĆNOSTI
PRIJETNJE
STANOVNIŠTVO, PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ, INFRASTRUKTURA
• unapređenje komunalne i cestovne infrastrukture
• objedinjeno zbrinjavanje otpada
• gradnja regionalnog vodovoda
• turističko prepoznavanje prirodno – kulturnih i
povijesnih vrednota
• proizvodnja energje iz obnovljivih izvora
• onečišćenje prirodnih resursa uslijed
nepročišćavanja otpadnih voda i nedostatka
sustava za zbrinjavanje otpada
• nedovoljna iskorištenost raspoloživih prirodnih
resursa kao izvora sredstva za daljnji razvoj
GOSPODARSTVO
• potencijal razvoja eko poljoprivrede i eko turizma
• povezivanje i jačanje gospodarstva, povezivanje
sa susjednim županijama i inozemstvom
• korištenje nacionalnih programa, EU fondova te
ostalih izvora financiranja za gospodarski razvoj
• daljnji razvoj poduzetničkih zona i poboljšanje
uvjeta za privlačenje direktnih stranih i domaćih
ulaganja u poduzetničke zone
• provođenje projekta okrupnjavanja
poljoprivrednog zemljišta
• jaka i rastuća konkurencija proizvođača iz EU i
susjednih regija
• pad i stagnacija gospodarskih aktivnosti na
globalnoj razini
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
• programi prekvalifikacije i cjeloživotnog
obrazovanja
• programi sufinanciranja na nacionalnoj razini i iz
fondova EU za poticanje aktivnosti udruga
• poticanje razvoja civilnog društva
3.
• zatvaranje odgojno – obrazovnih institucija zbog
depopulacije
• prestanak djelovanja brojnih udruga s područja
• smanjivanje financiranja socijalnih djelatnosti i
kulture
RAZVOJNA VIZIJA
3.1.
Razvojni ciljevi po osima ruralnog razvoja
U skladu s razvojnom vizijom LAG-a PRIZAG ("Zajednica sretnih i zadovoljnih ljudi u
zdravom okruženju, koji svoj napredak temelje na uvažavanju kulturnih i tradicionalnih
vrijednosti te učinkovitom i uravnoteženom korištenju svih raspoloživih ljudskih, prirodnih i
gospodarskih potencijala") i na temelju SWOT analize te identificiranih problema i
nedostataka, za područje LAG-a i njegov daljnji razvoj utvrđena su 4 strateška cilja koja
pridonose rješavanju utvrđenih problema i nedostataka i to:
1. Unapređenje komunalne i društvene infrastrukture radi poboljšanja standarda i
uvjeta življenja stanovništva, vodeći brigu o ravnomjernom razvoju područja
2. Unapređenje uvjeta gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu
3. Podizanje razine znanja i društvene osviještenosti stanovništva
4. Širenje i razvoj gospodarskih aktivnosti.
Razvojni ciljevi strategije postavljeni su tako da budu jasni, mjerljivi, dostižni, realni i s
određenim rokovima. Ciljevi doprinose rješavanju problema istaknutih u analizi stanja i
postavljenih SWOT analizom.
Mjere za dostizanje navedenih ciljeva usmjerene su na konkretne projekte, od kojih je dio
prihvatljiv za sufinanciranje iz IPARD programa i realno je za očekivati da će se isti
realizirati u razdoblju do 2014. te ostvariti očekivane rezultate, kako su navedeni u sljedećem
poglavlju.
Dodatno, razvojna vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere definirani su i razrađeni tako da
osiguravaju aktivnosti i razvojne projekte ne samo kratkoročno, (do 2014.) nego daju osnovu
za programsko razdoblje 2014.–2020. Dugoročno postavljena razvojna vizija sukladna
razvojnim odrednicama Hrvatske i EU-a još je jedna komponenta koja pridonosi održivosti
LRS-a.
Iz samog odabira mjera vidljivo je da se prilikom izrade strategije vodilo računa da se putem
implementacije mjera kroz razne projekte, koji će za rezultat imati inovativne proizvode,
usluge i sl., pridonosi ukupnom razvoju područja kroz širenje palete raznih skupina proizvoda
koji karakteriziraju područje i koji se dodatno mogu ponuditi, kako stanovnicima LAG-a tako
i ostalim posjetiteljima.
3.2.
Šifra
C1
Opis prioriteta i mjera za dostizanje ciljeva uključujući definiranje korisnika i
kriterija prihvatljivosti te očekivanih rezultata po mjerama
Naziv strateškog cilja, prioriteta, mjere
UNAPRIJEĐENJE KOMUNALNE I DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE RADI
P1.1.
M1.1.1.
M1.1.2.
M1.1.3.
P1.2.
M1.2.1.
M1.2.2.
C2
P2.1.
M2.1.1.
M2.1.2
M2.1.3.
M2.1.4.
P2.2.
M2.2.1.
P2.3.
M2.3.1.
P2.4.
M2.4.1.
M2.4.2.
C3
P3.1.
M3.1.1.
P3.2.
M3.2.1.
M3.2.2.
C4
P4.1.
M4.1.1.
M4.1.2.
M4.1.3
M4.1.4.
P4.2.
M4.2.1.
M4.2.2.
M4.2.3.
POBOLJŠANJA STANDARDA I UVJETA ŽIVLJENJA STANOVNIŠTVA, VODEĆI
BRIGU O RAVNOMJERNOM RAZVOJU PODRUČJA
Razvoj komunalne infrastrukture od značaja za ravnomjerni razvoj područja
Ulaganja u sustave kanalizacije i sustave za pročišćavanje otpadnih voda
Ulaganja u lokalne nerazvrstane ceste
Iznalaženje inovativnih rješenja vodoopskrbe za rubna naselja i zaseoke
Stvaranje preduvjeta za razvoj društvene infrastrukture
Ulaganja u dječje vrtiće i dječje igraonice, osiguranje prostora za stare i nemoćne,
osiguranje prostora za mlade te za ostale društvene potrebe
Osmišljavanje i provedba programa i projekata za poboljšanje društvenog života i
zadovoljavanje potreba stanovništva
UNAPREĐENJE UVJETA GOSPODARENJA U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVU
Poticanje razvoja OPG-a i zadruga te drugih fizičkih i pravnih osoba i stvaranje uvjeta za
konkurentnu i inovativnu poljoprivrednu proizvodnju
Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava iz sektora mljekarstva, govedarstva,
svinjogojstva, iz sektora voća i povrća i ostalih poljoprivrednih sektora, uključujući i
ljekovito bilje
Razvoj integrirane i ekološke proizvodnje
Podizanje razine znanja poljoprivrednih proizvođača
Povezivanje i udruživanje proizvođača
Poticanje razvoja mikro, malih i srednjih poduzeća, registriranih za obavljanje
poljoprivredne djelatnosti
Ulaganja u objekte za preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda iz sektora mljekarstva,
sektora voća, povrća i gljiva, sektora vinarstva i dr.
Modernizacija proizvodnih sustava radi smanjenja zagađenja okoliša kroz poljoprivrednu
proizvodnju
Ulaganja u objekte za sakupljanje i odlaganje gnoja i gnojovke
Stvaranje uvjeta za učinkovitije gospodarenje privatnim šumama
Podizanje razine znanja šumoposjednika i uspostava udruga šumoposjednika
Obnova i uređenje šumskih putova
PODIZANJE RAZINE ZNANJA I DRUŠTVENE OSVIJEŠTENOSTI STANOVNIŠTVA
Povećanje razine znanja i vještina
Organiziranje edukativnih programa i transfera znanja
Animacija stanovnika i promidžba
Promotivna kampanja
Poticanje involviranosti stanovnika u razvoj zajednice i njihovo uključivanje u zajedničke
projekte i procese odlučivanja
ŠIRENJE I RAZVOJ GOSPODARSKIH AKTIVNOSTI
Razvoj ruralnog turizma
Identificiranje, osmišljavanje i zaštita turističkih potencijala i proizvoda područja
Osmišljavanje i promicanje zajedničke turističke ponude
Izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture
Organiziranje manifestacija i drugih turističkih aktivnosti s ciljem promoviranja područja
Razvoj ostalih gospodarskih djelatnosti
Poticanje očuvanja i gospodarsko vrednovanje proizvoda tradicijskih obrta
Poticanje prerade na poljoprivrednim gospodarstvima i izravne prodaje
Ulaganja u postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije i poticanje
energetske učinkovitosti
C1. P1.1.
Mjera 1.1.1. Ulaganja u sustave kanalizacije i sustave za pročišćavanje otpadnih voda
Opis mjere: Na području LAG-a nije dovoljno razvijena osnovna komunalna infrasutruktura
i to posebno sustav kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda. Kako je infrastruktura jedan
od preduvjeta za gospodarski rast i jačanje socijalno-gospodarskih uvjeta života u ruralnom
području, potrebno je ravnomjerno pripremati projekte te izgraditi kanalizacijski sustav i
sustav za pročišćavanje otpadnih voda na cjelokupnom području LAG-a.
Korisnici mjere: JLS s područja LAG-a koje ispunjavaju kriterij mjere 301 IPARD programa
u pogledu broja stanovnika, a to su sve JLS osim Grada Novog Marofa.
Kriterij prihvatljivosti: Korisnici sredstava iz ove mjere moraju voditi računa da ulaganje na
kraju realizacije mora udovoljavati utvrđenim standardima vezanim uz očuvanje okoliša.
Ulaganje mora biti usklađeno s prostornim planom pojedine JLS te regionalnim operativnim
programom (ROP) i/ili Županijskom razvojnom strategijom (ŽRS) domicilne županije.
Očekivani rezultati: 6 kilometara kanalizacijske mreže i 1 sustava za pročišćavanje voda te
20 priključaka na kanalizacijsku mrežu.
Mjera 1.1.2. Ulaganja u lokalne nerazvrstane ceste
Opis mjere: Na području LAG-a postoji veliki broj nerazvrstanih cesta čija tehnička
opremljenost ne udovoljava minimalnim tehničkim uvjetima. Radi se o važnoj komunalnoj
infrastrukturi koja je uz vodovod i kanalizaciju izuzetno važna za povećanje standarda
kvalitete života ukupnog stanovništva u svim naseljima LAG-a. Potrebno je poboljšati
cestovnu infrastrukturu kroz programe izgradnje i/ili rekonstrukcije cesta, ali i programe
pojačanog održavanja.
Korisnici mjere: JLS s područja LAG-a koje ispunjavaju kriterij mjere 301 IPARD programa
u pogledu broja stanovnika, a to su sve JLS osim Grada Novog Marofa.
Kriterij prihvatljivosti: Korisnici sredstava iz ove mjere moraju voditi računa da ulaganje na
kraju realizacije mora udovoljavati utvrđenim standardima vezanim uz očuvanje okoliša.
Ulagati se može u ceste, koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi, koje su pristupačne
većem broju korisnika, a nisu razvrstane prema posebnim zakonima i koje su koje su
naznačene u prostornom planu te općem aktu (Odluci o nerazvrstanim cestama) pojedine JLS.
Očekivani rezultati: 8 kilometara moderniziranih nerazvrstanih cesta
Mjera 1.1.3. Iznalaženje inovativnih rješenja vodoopskrbe za rubna naselja i zaseoke
Opis mjere: Područje LAG-a pokriveno je magistralnim vodoopskrbnim sustavom. Ipak
rubna područja osobito manja sela i zaseoci na rubnim područjima općina još uvijek nisu
spojena na javni vodoopskrbni sustav. Za pojedina domaćinstva koja su disperzirana i
udaljena od već izgrađenog vodoopskrbnog sustava, potrebno je iznaći posebna inovativna
rješenja za izgradnju i opremanje vodoopskrbnog sustava, kako bi se zadovoljila potreba
opskrbe pitkom vodom i hidrantskom mrežom za potrebe protupožarne zaštite, ali i stvorili
preduvjeti za gospodarsku i socijalnu aktivnost, uravnotežen rast, poboljšanje životnih uvjeta
u ruralnom području, a sve s ciljem smanjenja ruralna depopulacije.
Korisnici mjere: JLS s područja LAG-a i ostala tijela tih JLS ovlaštena za obavljanje
komunalne djelatnosti, sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu.
Kriterij prihvatljivosti: Posjedovanje relevantne tehničke projektne dokumentacije i
odgovarajući akt kojim se odobrava gradnja, sukladno Zakonu o prostornom uređenju i
gradnji. Korisnici moraju voditi računa da ulaganje mora udovoljavati standardima vezanim
uz očuvanje okoliša.
Očekivani rezultati: 10 priključaka na sustav vodoopskrbe
C1. P 1.2.
Mjera 1.2.1. Ulaganja u dječje vrtiće i dječje igraonice, osiguranje prostora za stare i
nemoćne, osiguranje prostora za mlade te za ostale društvene potrebe
Opis mjere: Briga o socijalno ranjivim dobnim skupinama stanovništva, sastavni je dio svih
strateških dokumenata od lokalne do državne razine, pa tako i ove strategije, a sve u svrhu
podizanja kvalitete života. Potrebno je osigurati dodatne adekvatne prostore za provođenje
preškolskih programa (dječje vrtiće i igraonice) i programe za mlade te programe za ostale
društvene potrebe. Obzirom da će kroz provedbu ove strategije LAG nastojati osmisliti i
uspostaviti nove specifične programe za starije i nemoćne osobe, mjera je usmjerena
prilagodbi postojećih raspoloživih prostora novoj svrsi. Prilikom ocjene projekata vodit će se
računa da razmještaj spomenutih prostora bude ravnomjeran na cjelokupnom području LAGa.
Korisnici mjere: za prijavu na natječaj za mjeru 302 IPARD programa korisnici su fizičke i
pravne osobe sukladno važećem nacionalnom zakonodavstvu registrirane za obavljanje
odgovarajuće djelatnosti, u rangu mikro poduzeća, u sustavu PDV-a, 100% u privatnom ili do
25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne)
samouprave, a iznimno u slučaju ulaganja u dječje vrtiće korisnici su mikro poduzeća 100% u
privatnom vlasništvu registrirana kao ustanove od javnog interesa. Projekti ostali korisnika
mogu biti financirani iz drugih izvora.
Kriterij prihvatljivosti: Ulaganja moraju zadovoljiti odgovarajuće nacionalne minimalne
standarde vezane uz prostore namijenjene djeci, starim i nemoćnim osobama i drugim
korisnicima, moraju biti ekonomski održiva i mogu se realizirati u naseljima do 10.000
stanovnika. Korisnici sredstava iz ove mjere moraju voditi računa da ulaganje na kraju
realizacije mora udovoljavati utvrđenim standardima vezanim uz očuvanje okoliša.
Svi objekti i prostori trebaju biti prilagođeni potrebama osoba s invaliditetom.
Očekivani rezultati: izgrađen 1 dječji vrtić, osigurana 2 prostora za dječje igraonice, 2
prostora za programe za stare i nemoćne, 1 polivalentni prostor za zadovoljavanje društvenih
potreba mladih i drugih skupina, 10 novozaposlenih osoba
Mjera 1.2.2. Osmišljavanje i provedba programa i projekata za poboljšanje društvenog
života i zadovoljavanje potreba stanovništva
Opis mjere: U svim adekvatnim prostorima za provođenje programa dječje igraonice,
programa za mlade i za ostale društvene potrebe te za starije i nemoćne osobe provedbom
ove mjere nastojat će se osigurati sredstva za osmišljavanje i za samu provedbu odgovarajućih
programa i to od strane stručnih i kvalificiranih osoba. Programi koji su nedostatni na
području LAG-a su programi poput: dječjih igraonica, programa dnevnog boravka za starije i
nemoćne osobe, programa za palijativnu skrb, raznih programa za mlade i sl.
Korisnici mjere: fizičke i pravne osobe osposobljene za provedbu odgovarajućih stručnih
programa.
Kriterij prihvatljivosti: Korisnici moraju zadovoljiti kriterij stručne osposobljenosti za
bavljenje odgovarajućom djelatnošću.
Očekivani rezultati: uključeno 30-ero djece u program predškolskog odgoja, 40-ero djece u
dječje igraonice, provedba 1 programa dnevnog boravka za starije i nemoćne osobe te 1
programa za palijativnu skrb, provedba 3 kulturna i sportska programa za mlade
C2 P2.1.
Mjera 2.1.1. Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava iz sektora mljekarstva,
govedarstva, svinjogojstva, iz sektora voća i povrća i ostalih poljoprivrednih sektora,
uključujući i ljekovito bilje
Opis mjere: Područje LAG-a PRIZAG u većem je dijelu tradicionalni poljoprivredni kraj,
koji je unatoč usitnjenim posjedima, pogodan za bavljenje stočarstvom, svinjogojstvom,
proizvodnjom voća i povrća, uzgoj ljekovitog bilja i drugih kultura. Radi poboljšanja uvjeta u
primarnoj proizvodnji, za podizanje kvalitete proizvoda i smanjenje troškova po jedinici
proizvoda, za uvođenje novih tehnologija i proizvodnih metoda, unapređenje sortne strukture,
duže skladištenje i osiguranje stabilnih prinosa potrebno je izvršiti određena ulaganja u
izgradnju, rekonstrukciju i opremanje poljoprivrednih gospodarstava, čime će se povećati
konkurentnost poljoprivrednika na domaćem tržištu te stvoriti preduvjeti za poslovanje na
zahtjevnom europskom tržištu. Kroz realizaciju predloženih projekta poljoprivredna
proizvodnja bi se trebala podići na znatno višu razinu, pritom vodeći računa o zaštiti okoliša i
povećanju energetske učinkovitosti. Provedbom mjere omogućava se poljoprivrednim
gospodarstvima razvoj i širenje palete njihovih proizvoda kojima će biti još konkurentniji na
tržištu, ostvariti veći dohodak/dobit i time povećati svoj standard života u ruralnim sredinama.
Korisnici mjere: poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih
gospodarstava i obveznici PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu,
odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave. Korisnici
moraju zadovoljiti kriterij stručne osposobljenosti za bavljenje poljoprivrednom djelatnošću.
Kriterij prihvatljivosti: Ulaganja se moraju odnositi na poljoprivredne proizvode
obuhvaćene Dodatkom I Ugovora o Europskoj uniji. Korisnik i ulaganja moraju udovoljavati
relevantnim EU standardima u pogledu zaštite okoliša, sigurnosti, higijene i kakvoće hrane,
zdravstvene zaštite bilja i zdravlja životinja, dobrobiti životinja i sigurnosti na radu te ostalim
kriterijima propisanim za provedbu mjere 101 IPARD programa.
Očekivani rezultati: ulaganja u 6 svinjogojskih farmi, ulaganja u 6 farmi za proizvodnju
mlijeka, povećan broj stoke i svinja, povećana količina otkupa mlijeka, za 5% povećan broj
poljoprivrednih gospodarstava koja se bave proizvodnjom u određenim sektorima, a time i
povećan broj novozaposlenih (12 novozaposlenih osoba), zaustavljeno daljnje povećanje
površina neobrađenog poljoprivrednog zemljišta
Mjera 2.1.2. Razvoj integrirane i ekološke proizvodnje
Opis mjere: Radi proizvodnje bioloških poljoprivrednih proizvoda, očuvanja okoliša te
smanjenja unosa štetnih tvari u tlo, zrak i vodu, poticat će se porast integrirane i ekološke
poljoprivredne proizvodnje uz postupno napuštanje konvencionalne poljoprivrede. Integrirana
proizvodnja podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera u svrhu proizvodnje
ekološki i ekonomski prihvatljivih proizvoda uz minimalnu uporabu agrokemikalija, a svrha
integrirane proizvodnje je proizvodnja ekonomski isplativih i ekološki prihvatljivih
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, u cilju zaštite zdravlja ljudi, životinja, prirode i
okoliša te zaštite interesa potrošača. Provedbom mjere ujedno se omogućava poljoprivrednim
gospodarstvima razvoj i širenje palete njihovih proizvoda, kako bi na tržištu bili konkurentniji
i kako bi ostvarili veći dohodak i time unaprijedili svoju kvalitetu života u ruralnim
sredinama.
Korisnici mjere: poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih
gospodarstava
Kriterij prihvatljivosti: Korisnik na kraju ulaganja mora biti upisan u odgovarajuću
evidenciju (Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda ili
Upisnik proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda)
kojim će dokazati poštivanje i pridržavanje propisanih standarda integrirane i ekološke
proizvodnje.
Očekivani rezultati: 2 komercijalna poljoprivredna gospodarstva uključena u sustav
integrirane i ekološke poljoprivredne proizvodnje
Mjera 2.1.3. Podizanje razine znanja poljoprivrednih proizvođača
Opis mjere: S obzirom na relativno nisku razinu znanja poljoprivrednih proizvođača, ovom
mjerom poticat će se njihovo cjeloživotno obrazovanje organizacijom edukacija, radionica,
predavanja, studijskih putovanja radi upoznavanja primjera dobre prakse i sl., a sve u cilju
unapređenja znanja i primjene novih tehnologija te usmjeravanja na učinkovitiju i
konkurentniju poljoprivrednu proizvodnju, uz naglasak na razvoj integrirane i ekološke
poljoprivredne proizvodnje. Mjera će ujedno doprinijeti i stjecanju znanja i iskustava
neophodnih za primjenu EU standarda u poslovanju u poljoprivrednoj proizvodnji.
Prihvatljivi trošak za financiranje u sklopu ove mjere je naknada za prijevoz do mjesta
održavanja edukacije/predavanja, trošak smještaja ukoliko se radi o višednevnoj
edukaciji/predavanju, trošak najma prostora i opreme za održavanje edukacije/predavanja,
trošak najma opreme i dnevnice za osobu za simultano prevođenje (ukoliko je potrebno) i sl.
Korisnici mjere: LAG, JLS s područja LAG-a, udruge poljoprivrednih proizvođača
s
područja LAG-a
Kriterij prihvatljivosti: Edukacija/radionica se može odvijati u RH ili u drugoj državi
članici EU. Svaka predložena edukacija/radionica mora okupiti minimalno 10 sudionika.
Ukupni trošak predložene edukacije/radionice ne smije prelaziti 50.000,00 kn ukoliko je
mjesto održavanja unutar RH, odnosno ne više od 100.000,00 kn ukoliko je mjesto održavanja
izvan RH.
Očekivani rezultati: Organizirano 1 studijsko putovanje, održane 2 edukacije, povećan nivo
znanja poljoprivrednih proizvođača o načinima proizvodnje i korištenju novih tehnologija,
plasmanu, kontroli i promociji proizvoda. Povećan broj poljoprivrednih proizvođača s
primjenom informatizacije u poslovanju
Mjera 2.1.4. Povezivanje i udruživanje proizvođača
Opis mjere: S ciljem konkurentnijeg gospodarstva na području LAG-a nužno je male
poljoprivredne proizvođače potaknuti na udruživanje kako bi zajedničkim naporima
optimizirali proizvodnju i ostvarili bolju cijenu za svoje proizvode. Osnivanjem zadruga ili
klastera mala poljoprivredna gospodarstva nastupaju na tržištu unutar organizacije koja zbog
svoje veličine kvalitetnije zastupa interese svojih članova. Ovom mjerom poticat će se
proširenje postojećih ili uspostava novih „udruženja“, odnosno zadruga ili klastera.
Korisnici mjere: zadruga ili klaster u sustavu PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u
državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne)
samouprave
Kriteriji prihvatljivosti: Zadruga ili klaster na kraju ulaganja mora okupljati minimalno 10
poljoprivrednih gospodarstva koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i koja
su u rangu mikro poduzeća. Poljoprivredna gospodarstva koja su članovi zadruge ili klastera
moraju biti registrani sa sjedištem na području LAG-a. Ukoliko je ulaganje uspostava nove
zadruge ili klastera ista mora biti u sustavu PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u državnom
vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave.
Zadruga ili klaster mora biti registrirana u RH sukladno važećim propisima.
Očekivani rezultati: Osnovana 1 zadruga poljoprivrednih proizvođača, 3 proizvođača
uključena u već registrirani klaster
C2 P2.2
Mjera 2.2.1. Ulaganja u objekte za preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda iz
sektora mljekarstva, sektora voća, povrća i gljiva, sektora vinarstva i dr.
Opis mjere: U interesu zadovoljavanja minimalnih standarda EU iz područja javnog
zdravstva, zaštite okoliša i zaštite na radu, mali i srednji poduzetnici, obrti i zadruge uložit će
određena sredstva u poboljšanje postojećih tehnoloških uvjeta pogona za preradu i trženje
poljoprivrednih proizvoda, uvođenje novih tehnoloških postupaka i poboljšanje kontrole
kvalitete proizvoda. Ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje pogona za preradu i
trženje poljoprivrednih proizvoda imaju također i za cilj omogućiti prerađivačima
poljoprivrednih proizvoda razvoj i širenje palete njihovih proizvoda, posebice inovativnih,
kako bi na tržištu bili konkurentniji i kako bi ostvarili veći dohodak i time unaprijedili svoju
kvalitetu života u ruralnim sredinama. Predloženim projektima moguće je povećati broj
zaposlenih u ruralnim područjima, ali i novim proizvodima obogatiti turističku ponudu na
području LAG-a.
Korisnici mjere: za prijavu na natječaj za mjeru 103 IPARD programa korisnici su obrti,
trgovačka društva i zadruge, registrirani za obavljanje predmetne djelatnosti, koji su obveznici
poreza na dodanu vrijednost (PDV), u rangu mikro, malih ili srednjih poduzeća s manje od
25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne)
samouprave
Kriterij prihvatljivosti: Ulaganja se moraju odnositi na poljoprivredne proizvode
obuhvaćene Dodatkom I Ugovora o Europskoj uniji. Korisnik i ulaganja moraju udovoljavati
nacionalnim minimalnim standardima koji se odnose na zaštitu okoliša, sigurnosti, higijene i
kakvoće hrane, zdravlje životinja i zdravstvena zaštita bilja, dobrobit životinja i sigurnost na
radu te ostalim kriterijima propisanim za provedbu mjere 103 IPARD programa. Ulaganja u
maloprodajne prostore nisu prihvatljiva za financiranje.
Očekivani rezultati: Modernizacija 1 mini sirane, modernizacija i opremanje 2 sušare za
voće i povrće, 5 novozaposlenih osoba
C2 P2.3.
Mjera 2.3.1. Ulaganja u objekte za sakupljanje i odlaganje gnoja i gnojovke
Opis mjere: U svrhu smanjenja zagađenja okoliša nastalog kod obavljanja poljoprivrednom
djelatnošću te radi usklađenja sa standardima EU koji se odnose na zaštitu okoliša,
zdravstvenu ispravnost hrane, zdravlje životinja i biljaka, na području LAG-a potrebno je
provesti ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje objekata za skupljanje i odlaganje
gnoja i gnojovke na farmama poljoprivrednih gospodarstava koja se bave bilo kojom vrstom
stočarske proizvodnje.
Korisnici mjere: poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih
gospodarstava i obveznici PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu,
odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave. Korisnici
moraju zadovoljiti kriterij stručne osposobljenosti za bavljenje poljoprivrednom djelatnošću
Kriterij prihvatljivosti: Korisnik i ulaganja moraju udovoljavati relevantnim EU
standardima u pogledu zaštite okoliša te ostalim kriterijima propisanim za provedbu mjere
101 IPARD programa.
Očekivani rezultati: Smanjeno zagađenje okoliša izgradnjom najmanje jednog novog
objekta i rekonstrukcijom 2 objekta za sakupljanje i odlaganje gnoja i gnojovke te opremanje
istih potrebnom opremom.
C2 P2.4.
Mjera 2.4.1.
Podizanje
razine
znanja
šumoposjednika
i
uspostava
udruga
šumoposjednika
Opis mjere:. Kako je područje LAG-a u značajnoj mjeri pokriveno šumama (zauzimaju od
30 do 60% ukupne površine pojedine JLS, članice LAG-a), veliki udio čine šume u vlasništvu
privatnih šumoposjednika (šumoposjednik jest pravna ili fizička osoba- vlasnik i/ili posjednik
šume, osim Republike Hrvatske i Trgovačkog društva koje gospodari šumama u vlasništvu
Republike Hrvatske), koje su rascjepkane, nedovoljno gospodarski iskorištene i održavane i to
prije svega zbog niske razine znanja šumoposjednika o uvjetima unapređenja održivog
gospodarenja šumama. Održivo gospodarenje je temeljno načelo planiranja i gospodarenja
šumama kojim se nastoji ostvariti trajna ravnoteža između sveukupne proizvodnje biomase i
općih koristi od šuma te sveukupnoga korištenja, na način da se korištenjem dijela biomase
održava trajna proizvodnja svih koristi od šume, s obzirom na to da je šuma obnovljivi
prirodni resurs.
Također postoji potreba za osnivanjem novih udruga privatnih šumoposjednika, preko kojih
će šumoposjednici organizirano ostvarivati zajedničke interese. Realizacijom ove mjere,
odnosno kroz edukaciju privatnih šumoposjednika o ekološki svjesnom gospodarenju
šumama, postupnom napuštanju tradicionalnih oblika šumarske proizvodnje te potrebe
očuvanja i zaštite šuma kao prirodne baštine, podići će se ukupna razina znanja privatnih
vlasnika šuma.
Prihvatljivi trošak za financiranje u sklopu ove mjere je naknada za prijevoz do mjesta
održavanja edukacije, trošak smještaja ukoliko se radi o višednevnoj edukaciji, trošak najma
prostora i opreme za održavanje edukacije, trošak najma opreme i dnevnice za osobu za
simultano prevođenje (ukoliko je potrebno) i sl.
Korisnici mjere: LAG, JLS, udruge privatnih šumoposjednika. Ukoliko se radi o ulaganju u
uspostavu nove udruge privatnih šumoposjednika korisnik mjere može biti ta udruga.
Kriterij prihvatljivosti: Edukacija se može odvijati u RH ili u drugoj državi članici EU.
Svaka predložena edukacija mora okupiti minimalno 10 sudionika. Ukupni trošak predložene
edukacije ne smije prelaziti 50.000,00 kn ukoliko je mjesto održavanja unutar RH, odnosno
ne više od 100.000,00 kn ukoliko je mjesto održavanja izvan RH.
Ukoliko se ulaganje odnosi na uspostavu udruge privatnih šumoposjednika udruga na kraju
ulaganja mora okupljati minimalno 10 privatnih šumoposjednika i mora biti registrirana
sukladno važećem Zakonu o udrugama i Zakonu o šumama te ostalim propisima koji iz njih
proizlaze. Privatni šumoposjednici koji postanu članovi udruge moraju biti registrani sa
sjedištem na području LAG-a.
Očekivani rezultati: Održane 2 edukacije, osnovana 1 udruga privatnih šumoposjednika,
educirani privatni šumoposjednici
Mjera 2.4.2. Obnova i uređenje šumskih putova
Opis mjere: Pretpostavka za očuvanje šuma vezano uz elementarne i druge nepogode –požari
i sl. te za uspješnije gospodarsko korištenje šuma, su obnovljeni i uređeni šumski prosjeci i
šumski putovi, koji su sada, zbog nedovoljne brige privatnih šumoposjednika i nedostatka
sredstava, u velikoj mjeri zapušteni. U okviru ove mjere prihvatljivi će biti projekti s
ulaganjima u izgradnju i rekonstrukciju protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta
na području LAG-a. Izgradnja ili rekonstrukcija postojećih puteva ujedno će osigurati i lakši
prilaz do pojedinih dislociranih spomenika kulturne baštine i planinarskih domova i time
omogućiti i obogaćivanje turističke ponude na području LAG-a.
Korisnici mjere: JLS s područja LAG-a koje ispunjavaju kriterij mjere 301 IPARD programa
u pogledu broja stanovnika, a to su sve JLS osim Grada Novog Marofa
Kriterij prihvatljivosti: Prihvatljiva su ulaganja koja se provode u zonama I. i II. razine
opasnosti od požara. Korisnici sredstava iz ove mjere moraju voditi računa da ulaganje na
kraju realizacije mora udovoljavati utvrđenim standardima vezanim uz očuvanje okoliša i
ostalim kriterijima koji su propisani za provedbu mjere 301 IPARD programa.
Očekivani rezultati: Izgrađena 2 km protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta
C3 P3.1.
Mjera 3.1.1. Organiziranje edukativnih programa i transfera znanja
Opis mjere: Primjenom LEADER pristupa u izradi ove strategije i SWOT analize, uočen je
problem niske razine znanja i društvene osviještenosti stanovnika LAG-a o potrebi očuvanja
naslijeđene kulturne i povijesne baštine te zaštite prirode, očuvanja okoliša i povećanja
energetske učinkovitosti. Također je uočeno da nedostaju spoznaje i informacije i iz drugih
sfera društvenog i privatnog života, od problema vezanih uz ovisnosti, unapređenje zdravlja,
bavljenje sportom i drugim aktivnostima. Budući da se velikim dijelom radi o
poljoprivrednom stanovništvu, isto je potrebno kroz edukativne programe osposobiti i za
primjenu inovativnih rješenja u proizvodnji, za uvođenje ekološke proizvodnje i novih visoko
dohodovnih proizvoda.
Kako na području LAG-a postoji određeni broj gospodarskih subjekata, asocijacija i
zajednica, koje raspolažu određenim znanjima i vještinama, dok istovremeno te vještine
drugima nedostaju, potrebno je uspostaviti veze za prijenos već stećenog znanja i sposobnosti
drugima, a koji će isto primijeniti i u svojoj praksi.
Korisnici mjere: LAG, JLS s područja LAG-a, udruge s područja LAG-a
Kriterij prihvatljivosti: Provedba programa za koje je uočena niska razina znanja lokalnog
stanovništva.
Očekivani rezultati: Organizirano 5 edukativnih radionica, podignuta razina znanja lokalnog
stanovništva i drugih sudionika, osmišljeni programi potpore za transfer znanja
C3. P3.2.
Mjera 3.2.1. Promotivna kampanja
Opis mjere: Mjera je usmjerena na promoviranje LEADER pristupa na području LAG-a,
informiranju stanovništva o opravdanost osnivanja i postojanja LAG-a, o raspoloživim
ukupnim gospodarskim, prirodnim, kulturnim, turističkim i drugim resursima područja, o
potrebama njihovog potpunijeg korištenja, očuvanja i zaštite, o važnosti provedbi lokalne
razvojne strategije LAG-a (i kroz realizaciju projekata putem mjera prioriteta I i III IPARD
programa) poticajući pritom jačanje kapaciteta LAG-a.
Prihvatljivi troškovi za sufinanciranje u sklopu ove mjere obuhvaćeni su aktivnostima u
sklopu Podmjere 1 mjere 202 IPARD programa.
Korisnici mjere: LAG
Kriterij prihvatljivosti: Kriteriji prihvatljivosti ove mjere sadržani su u propisanim
kriterijima za provedbu Podmjere 1 mjere 202 IPARD programa.
Očekivani rezultati: Tiskane brošure, organiziran „Prigorsko-zagorski sejem“, održani
okrugli stolovi, informirano stanovništvo
Mjera 3.2.2. Poticanje involviranosti stanovnika u razvoj zajednice i njihovo
uključivanje u zajedničke projekte i procese odlučivanja
Opis mjere: Da bi stanovnici doživjeli pripadnost zajednici i preuzeli odgovornost da aktivno
sudjeluju u kreiranju i razvoju zajednice, potrebno ih je uključivati u konkretne projekte,
odnosno aktivnosti kojima će pridonjeti kvaliteti života i očuvanju biološke i krajobrazne
raznolikosti područja, ali će i potaknuti vrednovanje životnog prostora od strane stanovnika
LAG-a. S tim ciljem važno je, za rješavanje zajedničkih problema na različitim područjima
djelovanja, potaknuti međusobnu i međusektorsku suradnju u gospodarstvu (udruživanje u
više oblike suradnje), osmišljavanje i provođenje zajedničkih projekata, ali i suradnju s
jedinicama lokalne samouprave koja je do sada bila neznatna. Bolja informiranost stanovnika
i o radu javne uprave doprinjet će većoj uključenosti stanovnika u proces donošenja važnih
odluka za razvoj područja. Provođenjem ove mjere ostvarit će se sinergija civilnog društva i
javne uprave i stvoriti prostor za osobni razvoj i afirmaciju svakog građana, odnosno
omogućit će se stanovništvu da sudjelovanjem u procesima odlučivanja daju svoj aktivni
doprinos razvoju zajednice.
Prihvatljivi troškovi za sufinanciranje u sklopu ove mjere obuhvaćeni su aktivnostima u
sklopu Podmjere 1 mjere 202 IPARD programa.
Korisnici mjere: LAG
Kriterij prihvatljivosti: Kriteriji prihvatljivosti ove mjere sadržani su u propisanim
kriterijima za provedbu Podmjere 1 mjere 202 IPARD programa.
Očekivani rezultati: održane 2 radionice u prirodi, organizirano zajedničko čišćenje okoliša i
vodotokova, održana 2 edukativna programa za sudjelovanje stanovništva u procesu
odlučivanja, osmišljeni zajednički projekti, veća uključenost građana u oblikovanje životnog
okruženja
C4. P 4.1.
Mjera 4.1.1. Identificiranje, osmišljavanje i zaštita turističkih potencijala i proizvoda
područja
Opis mjere: Ruralni prostor na kojem se nalazi LAG PRIZAG ima velike potencijale za
razvoj ruralnog turizma. Pružanje usluga smještaja na poljoprivrednim gospodarstvima,
kulturni turizam, lovni turizam, biciklizam, turizam ekstremnih sportova i dr., samo su neke
od mogućnosti razvoja turizma na području LAG-a. Kroz zajedničke radionice potrebno je
okupiti dionike s područja LAG-a koji će metodom „odozdo prema gore“ identificirati sve
turističke potencijale područja, a koji će se u konačnici integrirati u turističke proizvode i
zajedničku turističku ponudu LAG-a PRIZAG.
Vrijednosti kojima obiluje LAG su: ruralna tradicionalna arhitektura, tradicionalni obrti,
narodni običaji, kulturna i povijesna baština (ostaci srednjevjekovnih kamenih utvrda). Te
vrijednosti treba posebno tretirati i zaštititi, uvrstiti u turističku ponudu na području LAG-a i
staviti u funkciju turizma. Na području LAG-a potrebno je prepoznati, dokumentirati i zaštiti
sve turističke posebnosti, te ih kao specifičnosti kraja prezentirati u turističke svrhe.
Korisnici mjere: LAG, JLS ili TZ s područja LAG-a te ostale zainteresirane fizičke i pravne
osobe
Kriterij prihvatljivosti: Turistička karta mora biti izrađena u minimalnom mjerilu 1: 50.000
i na njoj moraju biti označeni svi sadržaji sa svrhom turizma (poput: ŠRCa, kulturnih,
ugostiteljskih i hotelskih sadržaja, i sl.). Ukoliko se ulaganje odnosi na projekt označavanja
turističkih, poučnih i dr. staza i putova za iste je potrebno ishodovati suglasnost/dozvolu
LAG-a i/ili ostalih nadležnih institucija JLSa. Baza podataka mora obuhvaćati proizvode s
cjelokupnog područja LAG-a. Ukoliko korisnik nije LAG, JLS ili TZ za prijavljeni projekt
potrebno je imati suglasnost LAG-a i TZ. Ukoliko se ulaganje odnosi na izradu prezentacije o
srednjevjekovnim utvrdama u istoj moraju biti obuhvaćene znamenitosti s cjelokupnog
područja i za njenu projekciju mora biti korištena nova multimedijalna tehnologija (3D
projekcija u prostoru- vremeplov simulator, uključujući virtualne vodiče, i sl.).
Očekivani rezultati: Izrađena turistička karta području LAG-a „Zavičaj u malom“,
postavljena smeđa turistička signalizacija i info-punktovi, obilježene nove turističke staze i
putovi, izrađena multimedijalna prezentacija o srednjevjekovnim utvrdama te izrađena baza
podataka s izvornim turističkim proizvodima LAG-a
Mjera 4.1.2. Osmišljavanje i promicanje zajedničke turističke ponude
Opis mjere: Područje LAG-a je turistički nedovoljno razvijeno, ali gledano u cjelini područje
ima mnogo potencijala koji bi tvorili jednu kvalitetnu zajedničku ponudu. Ova mjera
nadovezuje se na prethodnu mjeru M 4.1.1. i čini njezinu nadogradnju. Naime, nakon što se
identificiraju svi turistički potencijali područja LAG-a, isti će se integrirati u turistički
proizvod te u konačnici u marketinški program i plan s ciljem zajedničke turističke ponude
LAG-a. Inovativnošću je kroz ovu mjeru moguće osmisliti i pružiti široku paletu
prepoznatljivih proizvoda i usluga s područja LAG-a i time obogatiti postojeću turističku
ponudu kraja.
U svrhu daljnje promocije turističkog potencijala područja LAG-a potrebno je osmisliti i
kreirati kalendar zbivanja, kako bi turisti na jednom mjestu mogli dobiti i sve informacije o
održavanju i obilježavanju raznih događaja kojim se čuvaju lokalni običaji i tradicija Prigorja
i Zagorja.
Korisnici mjere: LAG, JLS ili TZ s područja LAG-a te ostale zainteresirane fizičke i pravne
osobe
Kriterij prihvatljivosti: Korisnici sredstava iz ove mjere moraju voditi računa da su u
turističkoj ponudi ravnomjerno zastupljene sve JLS s područja LAG-a te da su identificirana
sva zbivanja/znamenitosti/atrakcije u svim JLSovima. Ukoliko korisnik nije LAG, JLS ili TZ
za prijavljeni projekt potrebno je imati suglasnost LAG-a i TZ.
Očekivani rezultati: osmišljena 1 turistička tura koja pokriva sve tri JLS s područja LAG-a,
koja će biti uvrštena u ponudu TZa na području LAG-a i koja će za direktnu posljedicu imati
povećanje ukupne turističke ponude područja LAG-a i povećanje turističkih dolazaka;
osmišljene tematske biciklističke rute kojima bi turističke grupe na biciklima specijalizirani
vodiči vodili kroz povijesne, vinske, vjerske i sl. znamenitosti i atrakcije na području LAG-a;
izrađen kalendar zbivanja kojim će se obuhvatiti sve manifestacije i aktivnosti na području
LAG-a
Mjera 4.1.3. Izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture
Opis mjere: S ciljem razvoja ruralnog turizma na području LAG-a koji obiluje i svim
prirodnim potencijalima za njegov razvoj, a i s ciljem gospodarskog razvoja na području
LAG-a, nužna je nadogradnja turističkih ponude izgradnjom i/ili rekonstrukcijom i/ili
opremanjem objekata za pružanje turističkih i/ili ugostiteljskih usluga, poput smještajnih
objekata (apartmana, soba i sl.), objekata za pripremu i usluživanje hrane i pića, sanitarnih
čvorova i drugih prostorija, uključujući objekte za držanje životinja u turističke svrhe,
rekreaciju, turističke kampove, uređenje vanjskih površina (za jahanje, sportski ribolov na
kopnenim vodama, brdski biciklizam, tematske staze, jahačke staze).
Također je na području LAG-a potrebno zaštiti i valorizirati tradicijsku arhitekturu kroz
rekonstrukciju i/ili opremanje objekata tradicijske arhitekture (tradicijski stambeni i
gospodarski objekti).
Korisnici mjere: za prijavu na natječaj za mjeru 302 IPARD programa korisnici su fizičke i
pravne osobe sukladno važećem nacionalnom zakonodavstvu registrirane za obavljanje
odgovarajuće djelatnosti, u rangu mikro poduzeća, u sustavu PDV-a, 100% u privatnom ili do
25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne)
samouprave. Projekti ostali korisnika mogu biti financirani iz drugih izvora.
Kriterij prihvatljivosti: Kriteriji prihvatljivosti ove mjere sadržani su u propisanim
kriterijima za provedbu mjere 302 IPARD programa.
Ostali projekti moraju biti usklađeni sa standardima o zaštiti okoliša i pridonositi energetskoj
učinkovitosti.
Očekivani rezultati: dodatnih 10 smještajnih kapaciteta sa svrhom ruralnog turizma,
obnovljena 1 stara tradicijska kuća u skladu s izvornom tradicijskom arhitekturom, povećanje
za 20-30% u broju dolazaka i noćenja turista na području LAG-a, povećanje prihoda lokalnog
stanovništva i lokalne zajednice od bavljenja turizmom, 4 novozaposlene osobe.
Mjera 4.1.4 Organiziranje manifestacija i drugih turističkih aktivnosti s ciljem
promoviranja područja
Opis mjere: Prepoznatljivost i posebnost područja LAG- a su svakako i manifestacije putem
kojih su prikazani lokalni običaji i tradicija Prigorja i Zagorja (poput obilježavanja „Dana
Općine“). Kroz aktivnosti LAG-a potrebno je poticati tradicionalne manifestacije i druge
turističke aktivnosti na čitavom području LAG-a s ciljem promoviranja područja LAG-a u
turističke svrhe.
Korisnici mjere: LAG, udruge, JLS ili TZ s područja LAG-a
Kriterij prihvatljivosti: Ukoliko je korisnik LAG, kriteriji prihvatljivosti ove mjere sadržani
su u propisanim kriterijima za provedbu Podmjere 1 mjere 202 IPARD programa. Ukoliko se
ulaganje odnosi na organizaciju manifestacije iste se trebaju odnositi na promicanje lokalnih
običaja i tradicije.
Očekivani rezultati: Kvalitetnija organizacija i promidžba lokalnih manifestacija na području
LAG-a
C4. P4.2
M4.2.1. Poticanje očuvanja i gospodarsko vrednovanje proizvoda tradicijskih obrta
Opis mjere: Područje LAG-a bogato je nasljeđem tradicijskih obrta, koji zbog nedovoljno
valorizacije postupno nestaju. Stoga je potrebno poticati očuvanje i gospodarsko vrednovanje
proizvoda tradicijskih obrta, kako bi se spriječilo odumiranje tradicionalnih zanata i time
proširilo turističku ponudu (drvene igračke, tamburice, zaštićena kulturna baština, predmeti
od keramike i sl.), kroz izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata u kojima se
obavlja djelatnost tradicijskih obrta, uključujući objekte u kojima se obavlja pakiranje i
trženje proizvoda tradicijskih obrta.
Jedno od starih zanimanja koje bi trebalo očuvati je i vapnarstvo. Planina Kalnik po sastavu
stijene izgrađena je od krednih vapnenaca koji su kvalitetan materijal za proizvodnju vapna. U
povijesti je vapnarstvo bilo vrlo popularno zanimanje i lokalni izvozni proizvod (proces
proizvodnje vapna odvija se u velikim ukopanim pećima koje su se gradile na kosim terenima
zbog smještaja otvora za loženje). Vapnarstvo i vapnari nisu evidentirani kao tradicijski obrt
kod obrtničke komore, međutim postoje individulana rješenja /potvrde Ministarstva kulture,
konzervatorskog odjela o statusu tradicijskog obrta. Drugo važno područje za očuvanje
tradicijskih zanimanja je i ugljenarstvo, jer na području općine Kalnik i Ljubešćice i danas
postoji nekoliko proizvođača drvenog ugljena na tradicijski način.
Korisnici mjere: za prijavu na natječaj za mjeru 302 IPARD programa korisnici su fizičke i
pravne osobe sukladno važećem nacionalnom zakonodavstvu registrirane za obavljanje
odgovarajuće djelatnosti, u rangu mikro poduzeća, u sustavu PDV-a, 100% u privatnom ili do
25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne)
samouprave. Projekti ostali korisnika mogu biti financirani iz drugih izvora.
Kriterij prihvatljivosti: Kriteriji prihvatljivosti ove mjere sadržani su u propisanim
kriterijima za provedbu mjere 302 IPARD programa.
Očekivani rezultati: izgrađen ili rekonstruiran 1 objekt koji se bavi tradicijskim obrtom,
proširenje turističke ponude s tradicijskim proizvodima i uslugama, 2 novozaposlene osobe i
zadržavanje lokalnog stanovništva u ruralnim područjima.
M4.2.2. Poticanje prerade na poljoprivrednim gospodarstvima i izravne prodaje
Opis mjere: Kako na poljoprivrednim gospodarstvima još uvijek prevladava proizvodnja
primarnih proizvoda, koji niskim cijenama ne osiguravaju materijalnu sigurnost proizvođača i
ne omogućuju daljnje proširenje proizvodnje, ovom mjerom želi se potaknuti proizvođače na
stvaranje dohodovnijih, na tržištu prepoznatljivih proizvoda prerade, koji uz uloženu dodanu
vrijednost povećavaju financijski učinak poljoprivrednih gospodarstava. Na taj način očuvat
će se mala seoska gospodarstva, koja će s malim količinama kvalitetnih i traženih proizvoda i
njihovom izravnom prodajom, osigurati svoju egzistenciju i obogatiti turističku ponudu LAGa i to kroz ulaganja poput izgradnje i/ili rekonstrukcije i/ili opremanja objekata za preradu,
skladištenje i pakiranje proizvoda od mlijeka, mesa, ribe, voća, povrća, ljekovitog i
aromatičnog bilja i gljiva te ulaganja poput izgradnje i/ili rekonstrukcije i/ili opremanja
objekata za izravnu prodaju vlastitih poljoprivrednih/ribljih proizvoda i suvenira na
poljoprivrednom
gospodarstvu
i
proizvoda
udruge/zadruge
proizvođača
u
kojima
gospodarstvo pripada kao član.
Korisnici mjere: za prijavu na natječaj za mjeru 302 IPARD programa korisnici su fizičke i
pravne osobe sukladno važećem nacionalnom zakonodavstvu registrirane za obavljanje
odgovarajuće djelatnosti, u rangu mikro poduzeća, u sustavu PDV-a, 100% u privatnom ili do
25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne)
samouprave. Projekti ostali korisnika mogu biti financirani iz drugih izvora.
Kriterij prihvatljivosti: Kriteriji prihvatljivosti ove mjere sadržani su u propisanim
kriterijima za provedbu mjere 302 IPARD programa.
Očekivani rezultati projekta: povećan broj gospodarstava koja se bave preradom vlastitih
proizvoda za 2 subjekta, povećana diverzifikacija proizvoda i proširenje turističke ponude s
inovativnim proizvodima sela, u izravnu prodaju uključena 3 gospodarstva, 2 novozaposlene
osobe
Mjera 4.2.3. Ulaganja u postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije i
energetsku učinkovitost
Opis mjere: Područje LAG-a ima preduvjete za korištenje obnovljivih izvora energije
(biogorivo, drveni otpad, solarna energija i dr.) u gospodarstvu i u kućanstvima. Korištenjem
ovih izvora zaštitit će se priroda i okoliš od negativnih utjecaja stakleničkih plinova, pozitivno
utjecati na održivi razvoj turizma i ostalih privrednih djelatnosti te podići kvaliteta života
stanovništva LAG-a. Pored izgradnje i opremanja već planiranih postrojenja, potrebno je
izraditi stručne elaborate, radi inventarizacije potencijalnih obnovljivih izvora energije cijelog
prostora LAG-a. Također, potrebno je povećeti energetsku učinkovitost postojećih objekata.
Proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora stanovnici s područja LAG-a dat će svoj
doprinos većoj energetskoj učinkovitosti, ali i značajnoj zaštiti svoga okoliša. Navedeni cilj
moguće je ostvariti kroz ovu mjeru ulaganjima u izgradnju i opremanje postrojenja za
proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a koju će stanovnici LAG-a koristiti ili za
pokrivanje vlastitih potreba ili za prodaju te ulaganjima u rekonstrukciju i opremanje
postojećih objekata u svrhu povećanja energetske učinkovitosti.
Mjera je usklađena sa Strategijom regionalnog razvoja RH za razdoblje od 2011. do 2013.
godine, sa Strategijom energetskog razvoja RH i to sa ciljem „Poticanje korištenja
obnovljivih izvora energije“. Isto tako mjera je u skladu s razvojnim strategijama svih triju
županija, čije JLS su članice LAG-a.
Korisnici mjere: prihvatljivi korisnici ove mjere definirani su implementacijskim
dokumentima mjere 101, 103 i 302 IPARD programa, ovisno o njihovom sektoru djelatnosti.
Ostali korisnici mjere su pravne osobe izvan ranga mikro poduzeća i JLS, čiji projekti mogu biti
financirani iz drugih izvora.
Kriterij prihvatljivosti: Kriteriji prihvatljivosti ove mjere sadržani su u propisanim
kriterijima za provedbu mjera 101, 103 i 302 IPARD programa. Ulaganje mora udovoljavati
propisanim standardima vezanim uz očuvanje okoliša.
Očekivani rezultati: Izgrađeno bioplinsko postrojenje za proizvodnju energije iz biomaseSv. Petar Orehovec (snage 2+2 MW), izgrađene 2 solarne elektrane (snage 4MW + 3MW), 10
novozaposlenih osoba, smanjena potrošnja električne energije u 5 objekata, viša razina svijesti
poduzetnika i lokalnog stanovništva o prednostima korištenje novih, obnovljivih izvora
energije.
4.STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE
Strategija održivog razvoja Lokalne akcijske grupe „Prigorje-Zagorje“ planski je dokument
kojim su identificirani problemi, utvrđena vizija, strateški ciljevi i prioriteti razvoja te mjere i
aktivnosti za njeno provođenje, a donesena je za razdoblje od 2010. do 2014. godine.
Partnerska grupa koja je prvotno radila na izradi Strategije LAG-a bila je sastavljena od
tridesetak volontera, predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog sektora, izabranih prema
načelima LEADER pristupa. Kroz održanih 7 dvodnevnih edukacija te upoznavanja s
primjerima dobre prakse, odnosno s radom LAG-ova na studijskom putovanju u Češkoj
Republici, kao i s iskustvima već osnovanih LAG-ova u Hrvatskoj, partnerska grupa se
osposobila za promotore razvoja područja LAG-a te je operativno radila na svim elementima
Strategije za razdoblje od 2010. do 2013. godine. Cjelokupni rad partnerske grupe odvijao se
u okviru Projekta „Sudjelovanje stanovnika u održivom razvoju regije“, kojeg je provodio
Centar za organiziranje zajednice iz Češke Republike u partnerstvu s HMRR. Partnerska
grupa utvrdila je sve osnovne elemente održivog razvoja LAG-a, a također je bila uključena i
u prikupljanje baze podataka za analizu sadašnjeg stanja cijelog područja LAG-a, a svoj
doprinos samoj izradi Strategije u skladu s metodologijom strateškog planiranja, dala je i
AZRA-Agencija za razvoj Varaždinske županije, koja je također jedan od osnivača LAG-a.
Prvotna Strategija održivog razvoja LAG-a donijeta je na sjednici Skupštine LAG-a dana 12.
srpnja 2010. godine, no donošenjem Pravilnika o provedbi Mjere 202 - „Priprema i provedba
lokalnih strategija ruralnog razvoja“ unutar IPARD programa dane su preporuke za izradu
lokalnih razvojnih strategija, koja su nametnule potrebu određenog usklađivanja. Rukovodeći
se i nadalje načelima LEADER pristupa, ponovno je okupljena partnerska grupa sastavljena
od predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog sektora, koja je ne mijenjajući utvrđenu
viziju, strateške ciljeve i prioritete razvoja, predložila usklađivanje Strategije s Pravilnikom i
to za vremenski period od 2010. do 2014, godine, odnosno za vrijeme trajanja IPARD
programa. Nakon dorade Strategija je ponovno usvojena na sjednici Skupštine LAG-a dana
18. rujna 2013. godine.
Dugoročno, nakon završetka IPARD programa, Strategija treba osigurati povećanje
gospodarskog razvoja, posebno jačanje razvojnih dionika koji su direktno naslonjeni na
programe njezine provedbe.
4.1.
Značajke partnerstva
Lokalna akcijska grupa „Prigorje-Zagorje“ (skraćenog naziva LAG PRIZAG) osnovana je na
sjednici Skupštine udruge održanoj u Gornjoj Rijeki 29. prosinca 2009. godine, a 07. siječnja
2010. godine je ista upisana u službeni Registar udruga Republike Hrvatske. Za predsjednicu
LAG-a imenovana je Draga Bitar, predstavnica gospodarskog sektora.
Krunoslav Đurec, voditelj LAG-a, je mlađa osoba (rođen 15. svibnja 1976. godine) koja ima
završen stručni upravni studij i stečeno zvanje upravnog pravnika, a kroz radni vijek
sudjelovao je u pripremi i vodio projekte PHARE 20056 „Famous Past for Turism Future“,
„People to People“ IPA CBC Hungay-Croatia, „First Croatian Open-air School“ IPA CBC
Hungay-Croatia i ostalih.
Područje lokalne akcijske grupe pokriva 11 jedinica lokalne samouprave i to: Grad Novi
Marof, općine Breznica, Breznički Hum, Ljubešćica i Visoko u Varaždinskoj županiji, općine
Kalnik, Sveti Petar Orehovec i Gornja Rijeka u Koprivničko-križevačkoj županiji te općine
Budinščina, Hrašćina i Konjščina u Krapinsko-zagorskoj županiji, a službeno sjedište ima u
Novom Marofu.
LAG PRIZAG ima 40 osnivača i 8 članova što ukupno čini 48 članova. Od navedenog broja
članova 15 ih je iz javnog sektora, 17 iz civilnog sektora i 16 iz gospodarskog sektora.
Struktura dokazuje da LAG vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti svih članova društva,
odnosno predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog sektora.
Upravljačku stukturu LAG-a čini 11 članova, od kojih je 5 muškaraca i 6 žena. Od navedenog
ukupnog broja članova upravljačke strukture javni sektor je zastupljen s 4 člana (36,4%),
civilni sektor s 5 članova (45,5%), dok je gospodarski zastupljen s 2 člana (18,2%).
U upravljačkoj strukturi je 5 osoba mlađih od 29 godina.
Grafički prikaz 2: Zastupljenost predstavnika sektora u upravljačkoj strukturi
Izvor: Izrada autora prema vlastitim podacima
4.2. Primjena načela ″odozdo prema gore″ i sudjelovanje različitih interesnih skupina,
uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije
Lokalna akcijska grupa PRIZAG može se smatrati primjerom dobre prakse integracije
osjetljivih i marginalnih skupina društva u zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj
područja LAG-a. Već u samim navedenim ciljanim skupinama za provedbu aktivnosti
ugrađene su smjernice jednakih mogućnosti za sve, a prilikom izrade strategije LAG je
poticao uključivanje „ugroženih“ skupina i to dugotrajno nezaposlenih osoba, mladih, žena,
osoba s invaliditetom te osoba starije životne dobi u svoje aktivnosti, što je vidljivo u opisu
odabranih mjera. LAG će se u svom daljnjem radu promovirati kao područje raznolikosti i
različitosti, otvorenosti i inovativnosti, tolerancije i jednakosti te jednakih mogućnosti za sve,
jer samo međusobnom suradnjom i zajedničkim djelovanjem svih sudionika izgradit će se
jedinstven identitet i prepoznatljivost područja LAG-a, a time će biti ostvarena i uspješna
provedba LRS koja će osigurati cjelokupan i održiv razvoj područja LAG-a.
Tijekom cijele izrade LRS, kao i u planiranju njezine provedbe, radna grupa integrirala je
tradicijsko nasljeđe i znanja s inovativnim idejama stručnjaka i mladih s područja LAG-a. Iz
strukture LRS-a vidljiva je velika valorizacija i potreba za revitalizacijom kulturno-povijesne i
tradicijske baštine uz očuvanje prirodnih resursa, putem uporabe novih znanja, vještina i
tehnologija te usvajanjem temeljnih načela održivog razvoja.
LAG je u samom postupku pripreme LRS i kreiranja partnerstva pokazao razvidnu razinu
uvažavanja načela LEADER-a kao i načela jednakih mogućnosti i ravnopravnosti za sve
stanovnike područja, bez obzira koje su nacionalnosti, spola, rase, jezika, vjere, političkog ili
drugog uvjerenja, izborazbe, društvenog položaja ili koje druge osobne sklonosti.
Članovi koji su sudjelovali u izradi strategije (njih 59) bili su predstavnici različitih sektora
kao akteri koji su nabolje upoznati sa stanjem i problemima te potrebama svojih zajednica.
Proanalizirali su stanje cijelog područja LAG-a kroz SWOT analizu, radi prepoznavanja
snaga i slabosti te mogućnosti i prijetnji, sudjelovali su u izradi Strategije (od definiranja
vizije, utvrđivanja strateških ciljeva vezanih uz identificirane probleme, razvojnih prioriteta i
mjera do određivanja kriterija za odabir projekata na području LAG). Analizom članova koji
su sudjelovali u izradi strategije vidljivo je da su pored zastupljenosti svih sektora aktivno
sudjelovali mladi, osobe s invaliditetom, nezaposlene osobe, umirovljenici i žene (i to 8
mladih, 1 osoba s invaliditetom, 6 nezaposlenih osoba, 1 umirovljenik kao predstavnik udruge
umirovljenika, 25 žena).
Navedeni sudionici dali su konkretan doprinos u odabiru i opisu mjera u kojima se vodilo
računa o potrebama ugroženih socio-ekonomskih skupina.
4.3.
Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva
Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju zadanih ciljeva iz ove strategije ovisit će
velikim dijelom o vremenu raspisivanja IPARD natječaja za mjere 101, 103, 301 i 302,
budući da ostvarenje prihvaćenih projekata iz Strategije LAG-a dijelom ovisi o sredstvima iz
IPARD programa.
Tablica 9: Plan provedbe i slijed aktivnosti
Vrijeme
provedbe/kvartali
Prioritetne mjere
C1
2013
2014
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
Unapređenje komunalne i društvene infrastrukture radi poboljšanja
standarda i uvjeta življenja stanovništva, vodeći brigu o ravnomjernom
razvoju područja
M 1.1.1.
M 1.1.2.
M 1.1.3.
M 1.2.1
M 1.2.2.
C2
M 2.1.1.
M 2.1.2.
Unapređenje uvjeta gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu
M 2.1.3.
M 2.1.4.
M 2.2.1.
M 2.3.1.
M 2.4.1.
M 2.4.2
C3
Podizanje razine znanja i društvene osviještenosti stanovništva
M 3.1.1.
M 3.2.1.
M 3.2.2.
C4
Širenje i razvoj gospodarskih aktivnosti
M 4.1.1.
M 4.1.2.
M 4.1.3.
M 4.1.4.
M 4.2.1.
M 4.2.2
M 4.2.3.
4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima
U skladu sa zadaćama koje proizlaze iz samoupravnog djelokruga svih 11 jedinica lokalne
samouprave-osnivača LAG-a, prvenstveno vezano uz brigu o ukupnom razvoju svojeg
područja, u dosadašnjem je razdoblju realizirano niz projekata iz gospodarstva te komunalne i
društvene infrastrukture. Pri tome su korišteni raspoloživi ljudski i financijski resursi samih
JLS, uz potporu i pomoć razvojnih agencija (PORA, ZARA, AZRA), poduzetničkih centara i
inkubatora, državnih institucija koje djeluju na području LAG-a, komora i dr. Svoj doprinos
razvoju dao je i privatni i civilni sektor, provođenjem brojnih projekata, akcija, manifestacija i
sl. Sam LAG PRIZAG pokrenuo je još 2009. godine projekat „Prigorsko-zagorskog sejma“ i
njegov je organizator već pet godina za redom. Svake godine organizacija sajma predstavlja
novi projekat koji naglašava specifičnosti područja, sajam je to na kojem bogatstvo kulturne,
povijesne, gospodarske te posebno gastronomske ponude (jela po starim receptima
prigorsko-zagorskog kraja) prezentiraju udruge, zajednice, zadruge, poljoprivredna
gospodarstva te mali i srednji poduzetnici s područja LAG-a. Dosad su četiri projekata bila
sufinancirana od strane Ministarstva poljoprivrede. Sam LAG je također i kao partner
sudjelovao u provođenju projekta financiranog iz fondova EU (LAGex).
LAG je upravljanje i koordinaciju rada LAG-a prenio na voditelja LAG-a upravnog pravnika
s višegodišnjim iskustvom u vođenju projekata (kako je opisano u poglavlju 4.1), dok poslove
računovodstva obavlja član LAG-a, i to Obrt za knjigovodstvene usluge „KONTO“ iz
Ljubešćice, vl. Dražen Štriga temeljem zaključenog ugovora.
LAG je zaposlio i planira još zapošljavati stručni kadar, koji će operativno raditi na pripremi,
koordinaciji i provođenju projekata zacrtanih Strategijom LAG-a. Sve iznijeto dokazuje, a
ujedno je i garancija, da LAG ima raspoložive ukupne resurse za odgovorno i kvalitetno
upravljanje javnim sredstvima.
4.5. Utjecaj provedbe strategije na okoliš
Provedba Strategije nema negativan utjecaj na okoliš. Naprotiv, kroz sve strateške ciljeve
naglašava se važnost očuvanja okoliša i podizanje razine svijesti stanovništva o potrebi
očuvanja okoliša, prirodne i kulturne baštine, kao i održivog razvoja područja LAG-a, kao
potencijala za razvoj obnovljivih izvora energije te povećanje energetske učinkovitosti za što
je LAG u svoj strategiji predvidio i zasebnu mjeru (M 4.2.3). Mjere poput 2.1.2, 2.1.3, 2.3.1,
2.4.1 i 3.1.1 posebice će pridonjeti upravo zaštiti okoliša u svim segmentima djelatnosti koje
se obavljaju na području LAG-a. Razvojna vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere utvrđeni
LRS-om strukturirani su tako da se sustavno uzima u obzir zaštita okoliša. Svi projekti i
aktivnosti predviđeni strategijom imaju pozitivan utjecaj na očuvanje i zaštitu okoliša zbog
toga što i sustav za pripremu i proces odabira projekata podržavaju isključivo projekte koji
potpuno uvažavaju načela održivog razvoja. Netaknuti i sačuvani dijelovi prirode i bogata
kulturna baština potencirani su kroz pojedine mjere kao resursi na kojima se temelje
gospodarske djelatnosti, posebno turizam i koje kao komparativne prednosti i koje treba
posebno valorizirati i čuvati. U postupku ocjenjivanja projekata i projektnih ideja posebno će
se voditi računa jesu li u suglasnosti sa Strategijom, odnosno da li zadovoljavaju Kriterije za
ocjenjivanje i prioritizaciju projekata LAG-a, a posebno u segmentu procjene učinaka
projekta na okoliš i energetsku učinkovitost.
Provedbom planiranih projekata smanjit će se emisija štetnog ugljičnog dioksida za 4.060.000
kg, što predstavlja mjerljive direktne učinke Strategije na okoliš. U poglavlju 3.2 vidljivo je
da su očekivani rezultati od dvije solarne elektrane ukupne snage 7MW. Po realizaciji
projekata elektrane će proizvodit prosječno 7.000.000 kWh godišnje, a poznato je da
proizvodnja 1 kWh energije iz solarne elektrane u prosjeku smanjuje emisiju CO2 za 0,58
kg/kWh.
4.6. Izvori financiranja i održivost strategije bez sredstava javne pomoći
Na području LAG-a PRIZAG u proteklom razdoblju, realiziran je određeni broj projekata u
cilju bržeg ukupnog razvoja, posebno na planu izgradnje objekata komunalne infrastrukture i
dijela društvene infrastrukture, za poljoprivrednu proizvodnju i preradu te ostale gospodarske
aktivnosti, u čemu su u velikoj mjeri učestvovale jedinice lokalne samouprave, OPG-i te
druge fizičke i pravne osobe korištenjem sredstava IPARD programa. Usto su korištena
sredstva i iz drugih fondova i ministarstava – IPA, EIB, MRR, MK, MT, FRR, FZOEU,
Hrvatske vode, HAC, USAID, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, zatim
članarina, donacija i dr. Iz programa komunalne i društvene infrastrukture JLS članica LAG-a
za razdoblje od 2013. do 2014. godine je vidljivo da su planirana određena ulaganja,
financirana iz vlastitih proračunskih sredstava, ali se za vrijeme trajanja IPARD-a očekuje
sufinanciranje i iz predpristupnih fondova, dok će se ostali projekti navedeni u Strategiji
financirati iz vlastitih sredstava LAG-a, prijavom projekata na nacionalne, regionalne i
međunarodne izvore financiranja, donacija, članarina, pomoći zainteresiranih subjekata i dr.
LAG će poticati objedinjavanje javnih poticajnih sredstava i programa lokalnih, regionalnih,
nacionalnih i međunarodnih izvora, usmjerenih prema krajnjim nositeljima razvoja LAG-a.
Ako razmišljamo o financijskoj održivosti LAG-a, kao operativnog tijela odgovornog za
provedbu lokalne razvojne strategije, izvan okvira javnih sredstava, LAG PRIZAG financirat
će se iz vlastitih izvora članarinom svojih članova. Sporazumom o financiranju Strategije
dogovorena je financijska obveza JLS osnivača LAG-a za sufinanciranje izrade Strategije
prema ključu udjela broja stanovnika pojedine JLS u ukupnom broju stanovnika LAG-a.
Temeljem Odluke o financiranju LAG-a utvrđena je obveza članova o uplaćivanju godišnje
članarine, kako je navedeno niže u tablici. Dodatno, osnivači će se s odgovarajućim udjelom
uključiti u predfinanciranje i financiranje zaposlenih u LAG-u i projekata LAG-a.
Tablica 10: Financijska obveza članova o iznosima uplate godišnje članarine
član LAG-a
godišnja
članarina
broj članova
ukupni iznos
JLS
1.000,00
11
11.000,00
ODRAZ, AZRA
1.000,00
2
2.000,00
50,00
35
1.750,00
48
14.750,00
ostali članovi
UKUPNO
Izvor: Izrada autora prema vlastitim podacima
Sredstva IPARD programa namjenjena LAG-u PRIZAG pomoći će u ostvarenju Strategije,
putem promocije IPARD programa i animacije stanovništva za prijavu projekta na natječaje
IPARD programa, te na kraju i omogućiti provedbu projekata.
LAG PRIZAG očekuje status ugovorenog LAG-a te sufinanciranje potrebnih aktivnosti, što
će doprinjeti značajnom povećanju broja prijavljenih projekata za dodjelu sredstva IPARD
programa na području sve tri županije koje LAG pokriva. Ujedno provedbom mjera ove
strategije LAG na svojem području očekuje otvaranje 45 novih radnih mjesta.
4.7.
Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje 2013. – 2014.
Sukladno strateškim ciljevima i prioritetima razvoja LAG-a PRIZAG za razdoblje od 2013.
do 2014. godine, odnosno za vrijeme trajanja IPARD programa, provodit će se ulaganja od
strane fizičkih i pravnih osoba te jedinica lokalne samouprave, s osnovnim ciljem održivog i
ravnomjernog razvoja cijelog područja LAG-a. Pored mjera za provođenje IPARD programa,
radit će se i na ostvarivanju ostalih ciljeva i prioriteta te mjera i aktivnosti, koje su definirane
Lokalnom razvojnom strategijom LAG-a, a koje je partnerska grupa kroz LEADER pristup
definirala kao potrebe, koje su od izuzetnog značaja za razvoj područja i koje treba rješavati u
periodu provedbe Strategije.
U cilju jačanja i poboljšanja poljoprivredne proizvodnje i tržišnog kapaciteta te podizanja
konkurentnosti, investirat će se u poljoprivredna gospodarstva i to u sektor mljekarstva,
govedarstva, svinjogojstva, sektor voća i povrća i ostale poljoprivredne sektore.
Radi restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice, ulagat će se u izgradnju i opremanje
proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta mikro, malih i srednjih poduzeća i to u sektorima
mljekarstva, voća i povrća (uključujući i gljive), zatim u nabavu opreme u vinarstvu i dr.
Jedinice lokalne samouprave, koje zadovoljavaju kriterij prihvatljivosti (do 10.000
stanovnika), provodit će ulaganja u poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture i to u izgradnju
i rekonstrukciju sustava kanalizacije i sustava za pročišćavanje otpadnih voda te ulaganja u
lokalne nerazvrstane ceste i dr.
Radi širenja i promicanja razvoja gospodarskih aktivnosti te stvaranja mogućnosti novog
zapošljavanja, ulagat će se u razvoj ruralnog turizma, očuvanje i ekonomsko vrednovanje
proizvoda tradicijskih obrta, u poticanje prerade na poljoprivrednim gospodarstvima te
izravne prodaje kao i u izgradnju i opremanje postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora
energije. Također će se ulagati u izgradnju i rekonstrukciju dječjih vrtića te osiguranje
prostora za dječje igraonice, za stare i nemoćne osobe, prostora za mlade te za ostale
društvene potrebe.
Planirani broj projekata za provođenje mjera IPARD programa s razrađenim godinama
realizacije, prikazuje naredna tablica:
Tablica 11: Indikativni broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (vezani uz Prioritet 1 i
Prioritet 3 IPARD programa) navedeni u LRS za razdoblje 2013. – 2014.
MJERA
Plan potrebnih sredstava
Indikativan broj projekata
(javna potpora) za realizaciju
naveden u LRS za razdoblje
projekata za razdoblje 2013.
2013. – 2014.
– 2014., kn
2013.
2014.
2013.
2014.
101 »Ulaganje u poljoprivredna
gospodarstva u svrhu restrukturiranja i
dostizanja standarda Zajednice«
9
8
1,655.000
1,555.000
103 »Ulaganja u preradu i trženje
poljoprivrednih i ribljih proizvoda u
svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i
dostizanja standarda Zajednice«
0
3
0
650.000,00
301 »Poboljšanje i razvoj ruralne
infrastrukture«
16
3
18,000.000
3,700.000
302 »Diversifikacija i razvoj ruralnih
gospodarskih aktivnosti«
8
6
2,300.000
1,200.000
33
20
21,955.000
7,105.000
UKUPNO
4.8.
Praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe Strategije, kriteriji i
indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti
Praćenje provedbe Strategije podrazumijeva stalni monitoring, mjerenje učinaka provedbe
Strategije i to kako narativnih, tako i financijskih pokazatelja te evaluaciju ukupnog
strateškog plana, radi ocjene uspješnosti provedbe Strategije, odnosno ukazivanja na potrebu
provođenja pravovremenih promjena Strategije za zacrtano plansko razdoblje. Vrednovanje
ostvarivanja postavljenih razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera, prati se kroz realizaciju
planiranih rezultata po pojedinim mjerama, utvrđenih u točki 3.2. ove Strategije.
Važan element osiguranja održivosti LRS je i procjena (samoprocjena) učinaka LRS. Ovaj
instrument praćenja i mjerenja rezultata LRS, omogućuje procjenu projekata, ispravnost ili
nedostatke u radu i provedbi. Dobiveni rezultati osnova su za poboljšanje i nadogradnju
aktivnosti vezanih uz provedbu Lokalne razvojne strategije i LAG-a kao organizacije, a
provodit će se na godišnjoj razini, prije pripreme godišnjeg izvješća o radu LAG-a i provedbi
LRS.
Redovito praćenje provedbe Strategije provodi se godišnjim izvještavanjem o provedbi mjera
i zacrtanih prioriteta na bazi dostavljenih podataka svih članova LAG-a o ostvarenim
rezultatima krajem kalendarske godine, radi izrade zbirnog izvješća za baznu godinu te
planiranja aktivnosti za narednu poslovnu godinu. Godišnje izvješće s kvantificiranim
fizičkim i financijskim pokazateljima, evaluaciju i plan rada za sljedeću kalendarsku godinu
priprema stručni voditelj LAG-a, koji isto prezentira Upravnom odboru na razmatranje i
utvrđivanje prijedloga, a potom se dostavlja Skupštini LAG-a na raspravu i prihvaćanje.
Nadzor nad provedbom Strategije provodi Nadzorni odbor LAG-a.
4.9.
Procedura donošenja odluka uključujući proceduru odabira projekata kojima će
LAG izdati pismo preporuke i načine sprečavanja sukoba interesa
Ocjenjivanje projekata i projektnih ideja, kojima LAG PRIZAG izdaje pismo preporuke,
provodi se na temelju Kriterija za ocjenjivanje i prioritizaciju projekata LAG-a PRIZAG.
Ocjenjivanje provodi stručni tim kojeg čine osobe s iskustvom u pripremi, izradi i provedbi
projekata, a imenuje ga Upravni odbor LAG-a, uz stručnu pomoć voditelja LAG-a. Stručni
tim nakon pregleda i ocjene projektnih ideja donosi odluku, čiji je sastavni dio rang lista
projekata i projektnih ideja.
Radi sprječavanja sukoba interesa, član stručnog tima ne može biti osoba koja je na bilo koji
način u sukobu interesa tijekom procedure odabira projekata kojima će LAG izdati pismo
preporuke. Odluku o sukobu interesa donosi Upravni odbor LAG-a.
Projekti se ocjenjuju na temelju utvrđenih kriterija za odabir, kako su prikazani u tablici u
nastavku.
Iz samog bodovanja projekata evidentno je da se, kao i kod izrade strategije općenito, vodilo
računa da projekti koji će najviše pridonositi ujednačenom korištenju raspoloživih lokalnih
resursa, koji će svojom realizacijom uvesti određenu inovaciju te koji će značajnije pridonosti
zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti, ostvariti najveći broj bodova i na taj način biti
prioritet za realizaciju na području LAG-a.
Osim prilikom izrade strategije, LAG putem kriterija za odabir projekata i broja bodova
potiće uključivanje ugroženih socio-ekonomskih skupina u provedbu projekata.
Tablica 12: Kriteriji za odabir projekata za provedbu LRS 2010. do 2014.
KRITERIJI ZA ODABIR PROJEKATA
Maksimalan
Opis kriterija
broj
bodova
Usklađenost s
nadređenim strateškim
dokumentima
Usklađenost s LRS
Inovativnost
Doprinos razvoju
gospodarstva
Utjecaj na okoliš
Energetska učinkovitost
Projekt usklađen s IPARD-om, ŽRS Varaždinske,
Koprivničko-križevačke ili Krapinsko-zagorske županije:
ako DA – 8 bodova
- ako NE – 0 bodova
Projekt je u skladu s LRS LAG-a:
ako DA – 8 bodova
ako NE – projekt se odbacuje
Projektom se stavlja u funkciju tradicijska baština i
vještine:
- revitalizacija tradicijske baštine, metoda i vještina
– 10 bodova
- modernizacija tradicionalnih metoda, usluga i
proizvoda – 5 bodova
ako NE – 0 bodova
Projektom se uvode nove tehnologije, znanja i vještine:
- uvođenje novih tehnologija, znanja i vještina – 10
bodova
ako NE – 0 bodova
Projekt je baziran na korištenju postojećih resursa:
- ako DA – 10 bodova
ako NE – 0 bodova
Projekt doprinosi povećanju vrijednosti lokalnih proizvoda i
usluga i uvodi nove proizvode i usluge:
- ako DA – 10 bodova
ako NE – 0 bodova
Utjecaj na okoliš je:
- naročito pozitivan – 10 bodova
- pozitivan – 5 bodova
- neutralan – 0 bodova
negativan – projekt se odbacuje
Projekt doprinosi energetskoj učinkovitosti:
- ako DA – 10 bodova
- ako NE – 0 bodova
8
8
10
10
10
10
Ostvaren
broj bodova
Doprinos ujednačenom
razvoju područja
Sektorska uključenost
Socijalna uključenost
Sposobnost upravljanja
projektom
Osigurana sredstva
Održivost
Realizacija projekta doprinosi ujednačenom razvoju:
svih 11 JLS članica LAG-a – 8 bodova
6 JLS – 4 boda
3 JLS – 2 boda
U realizaciju projekta uključeni su predstavnici:
javnog, civilnog i gospodarskog sektora - 8
bodova
uključeni predstavnici 2 sektora – 4 boda
uključeni predstavnici 1 sektora – 2 boda
Projekt uključuje socijalno osjetljive skupine (nezaposleni,
žene, mladi, osobe s posebnim potrebama i sl.):
- uključene 2 ili više ciljanih skupina- 10 bodova
- uključena 1 ciljana skupina – 5 boda
projekt ne uključuje marginalne skupine– 0
bodova
Reference podnositelja:
više od 3 provedena projekta- 5 bodova
2-3 provedena projekta- 4 boda
1 proveden projekt- 2 boda
nema provedenih projekata- 0 bodova
Zatvorena financijska konstrukcija:
ako DA – 5 bodova
ako NE – projekt se odbacuje
Projekt je održiv i nakon iskorištenja javnih sredstava:
- ako DA – 8 bodova
ako NE – 0 bodova
UKUPAN BROJ BODOVA:
8
8
10
5
5
8
100
4.10. Projekti koji su se provodili/ se provode iz drugih izvora financiranja
U poglavlju 4.4 ove Strategije već su ukratko opisani projekti „Prigorsko-zagorskog sejma“
koji se od 2009. godine provode na području LAG-a, a čiji je organizator već pet godina za
redom LAG PRIZAG. Dosad su tri projekata bila sufinancirana od strane Ministarstva
poljoprivrede (realizirani 2010., 2011. i 2012. godine), a za poslijednji iz 2013. godine čeka se
odobrenje Ministarstva poljoprivrede. Teme realiziranih projekata bile su, kako slijedi:
-
„Stručno predavanje o vinogradarstvu i vinu na području LAG-a“- 2010. godine
-
„Stručno predavanje o tradicionalnoj lokalnoj gastronomskoj ponudi“- 2011. godine
-
„Stručno predavanje o kulturnoj baštini zagorskog kraja“- 2012. godine
-
„Stručno predavanje o turističkim potencijalima Kalnika, potkalničkog kraja i cijelog
LAG-a te njihovog stavljanja u funkciju“- 2013. godine
Projekti na kojima je LAG sudjelovao kao partner su:
-
05. prosinca 2011.- 20. veljače 2013.- „Zajedno za održivi razvoj u Hrvatskoj“ (IPA
2008)- ODRAZ, SMART i HMRR u suradnji s Milieukonatkt International, partner iz
Nizozemske (projekt financiran od strane EU)
-
09.-11. studeni 2012.- „Europa za građane“- projekt prekogranične suradnje gdje je
vodeći partner bila Općina Šmartno (pri Litiji, Slovenija). Projekt se provodio u sklopu
programa Martinje u Humu i proslave Dana Općine Breznički Hum, dok je uz drugog
partnera, Općinu Breznički Hum, u projektu kao partner sudjelovao i LAG PRIZAG te
LAS Srce Slovenije. Cilj projekta je bio kroz suradnju i razmjenu iskustava LAG-ova
pridonijeti održivom razvoju ruralnih područja u Hrvatskoj i Sloveniji. U tu svrhu u
Općini Breznički Hum održana je radionica o ruralnom razvoju i putovanje duž
turističke rute koju je organizirao LAG PRIZAG. (projekt financiran od strane EULAGex)
Ove godine LAG je kandidirao i projekt „The Netherlands experience in rural tourismeducation for rural households from area Local action group „Prigorje-Zagorje“ za
sufinanciranje u sklopu programa Leonardo da Vinci (trenutno se projekt nalazi na rezervnoj
listi za sufinanciranje).
Tablica 13: Projekti koji su se provodili na području LAG-a od strane članova
JLS
Grad Novi
Marof
NAZIV PROJEKTA
Izgradnja kulturnog centra i
opremanje kulturnog centra
Modernizacija nerazvrstanih
cesta
Izgradnja društvenog doma u
Kamenoj Gorici
Izgradnja vodovodnih mreža
na području Grada Novog
Marofa
Izgradnja kolektora i
kanalizacije
Općina
Breznica
Općina
Breznički Hum
Ulaganje u obnovu Utvrde
Grebengrad
Modernizacija nerazvrstanih
cesta na području Općine
Breznica
Izgradnja vodovodne mreže
na području Općine Breznica
Izrada projektne
dokumentacije za izgradnju
kanalizacije na području
Općine Breznica
Asfaltiranje ceste Švajcarija
Izrada i dobivanje certifikata
ISO
Izgradnja javne rasvjete
Obuka i stjecanje ECDL
PERIOD
PROVEDBE
2009.-2011.
2009.-2011.
IZVOR
FINANCIRANJA
Grad Novi Marof,
Ministarstvo regionalnog
razvoja
Grad Novi Marof,
Sufinanciranje građana
VRIJEDNOST
PROJEKTA
21.272.735,00 kn
5.491.662,00 kn
2009.-2011.
Grad Novi Marof
537.400,00 kn
2009.-2012.
Grad Novi Marof
1.435.138,00 kn
2009.-2012.
2007.-2012.
Grad Novi Marof,
Hrvatske vode,
Ministarstvo regionalnog
razvoja
Grad Novi Marof,
Ministarstvo kulture
4.606.000,00 kn
320.000,00 kn
2011.-2012.
Ministarstvo regionalnog
razvoja Općina Breznica
2010.-2013.
Hrvatske vode, Općina
Breznica
8.000.000,00 kn
2011.-2012.
Hrvatske vode, Općina
Breznica
180.000,00 kn
2010.
Proračun Općine
395.645,36 kn
2010.
Proračun Općine
82.410,00 kn
2010.
2010.
Proračun Općine
Proračun Općine
42.285,80 kn
13.684,00 kn
200.000,00 kn
Općina
Budinščina
Općina Gornja
Rijeka
Općina
Hrašćina
Općina Kalnik
diploma
Izrada projekta za uređenje
zgrade stare škole
Izgradnja nogostupa uz zonu
na D3
Intercultural EU Partnership
(IC-EU)
Izrada elaborata
rekonstrukcije lokalnih cesta
Troškovi arheološkog
istraživanja Humščak
Priprema za asfaltiranje
ceste SV. Helena Gašparuši
Izrada projekte
dokumentacije – sustav
odvodnje
Teaching Green – Living
Green (TG_LG)
Uređenje šumske ceste
Tukači - Lonjica
Izrada kamenog zida na
groblju
Fotoelektrana na
vatrogasnom domu u
Brezničkom Humu
Geodetski radovi i snimanja
za potrebe projektiranja
lokalnih cesta
Dogradnja i adaptacija
Osnovne škole „Vladimir
Nazor“ Budinščina
Radovi izgradnje pješačke
staze i oborinske kanalizacije
uz ŽC 2169
2010.
Proračun Općine
24.477,00 kn
2010.
Proračun Općine
68.923,05 kn
2011.
EACEA
52.400,00 kn
2011.
Proračun Općine
13.610,00 kn
2011.-2013.
Proračun Općine
30.000,00 kn
2011.
Proračun Općine
35.642,94 kn
2011.-2013.
123.615,00 kn
2012.
Proračun Općine
67.800,00 kn
2012.
Proračun Općine
15.158,52 kn
2012.
Proračun Općine
22.500,00 kn
2012.
Fond za zaštitu okoliša,
proračun Općine
2012.-2013.
Proračun Općine
2009.-2010.
EIB - II
2012.-2013.
Modernizacija nerazvrstanih
cesta na području općine
Gornja Rijeka
2009.-2013.
Rekonstrukcija javne
rasvjete na području općine
Gornja Rijeka
2010.
Adaptacija poslovne zgrade
2009.-2012.
Uređenje sakralnih objekata
2009.-2012.
Sanacija nerazvrstanih cesta
na području općine Hrašćina
2009.-2011.
Promoviranje zajedničkog
kulturnog nasljeđa u
pograničnoj regiji KriževciPečuh
Uspostava prve hrvatske
škole primjenom mađarskih
iskustava u edukaciji o
okolišu
Ministarstvo regionalnog
razvoja, EACEA
Ministarstvo regionalnog
razvoja i fondova
Europske unije
Program integralnog
razvoja lokalne zajednice
EIB 2, Koprivničkokriževačka županija
Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost
Ministarstvo
gospodarstva,
Ministarstvo regionalnog
razvoja i fondova EU
Ministarstvo kulture,
Koprivničko-križevačka
županija
Ministarstvo regionalnog
razvoja i Općina
Hrašćina (EIB-II)
136.315,00 kn
83.640,00 kn
2.978.263,00 kn
1.571.993,00 kn
3.840.000,00 kn
492.000,00 kn
950.000,00 kn
550.000,00 kn
3.212.000,00 kn
2010.-2011.
IPA CBC Hu-Hr
112.000,00 eura
2011.-2012.
IPA CBC Hu-Hr
117.000,00 eura
Uređenje srednjovjekovne
utvrde Stari grad Veliki
Kalnik
Izgradnja glavnih opskrbnih
cjevovoda Općine Kalnik
Modernizacija nerazvrstanih
cesta na području Općine
Kalnik
Općina
Konjščina
Općina Sv.
Petar
Orehovec
Ministarstvo kulture i
Općina Kalnik
1.120.000,00 kn
2010.-2011.
Ministarstvo regionalnog
razvoja
1.850.000,00 kn
2006.-2013.
Općina Kalnik, Županija
Koprivničko-križevačka
750.000,00 kn
Statička sanacija Kaštela
„Konjski“ – Stari grad
1997.-2012.
Izgradnja vodovodne mreže
Gornja Konjščina
2009.-2013.
Rekonstrukcija javne
rasvjete
2007.-2012.
Modernizacija nerazvrstanih
cesta - asfaltiranje
2009.-2013.
Izgradnja kolektorske mreže
Konjščina K.3. i K.3.1.
2009.-2012.
Izgradnja kanalizacije uz D24 od Jelovca do Galovca
Rekonstrukcija ceste,
izgradnja kanalizacije i
nogostupa uz nerazvrstanu
cestu – Sportska, te uz
Državnu cestu D-24
Rekonstrukcija i uređenje
mrtvačnice i prostora ispred
mrtvačnice, te groblja
Nastavak izgradnje
kolektorske mreže K.1.
Konjščina
Izgradnja kanalizacije
naselja Bočaki, te uz D-24 groblje
Rekonstrukcija, sanacija i
dogradnja, nadogradnja
zgrade općinske uprave
Općina
Ljubešćica
2003.-2013.
2012.-2013.
2008.-2012.
2012.-2013.
2012.-2013.
2012.-2013.
2010.-2013.
Modernizacija i
rekonstrukcija nerazvrstanih
cesta na području Općine
Ljubešćica, radovi na
izgradnji nogostupa, rigola i
oborinske odvodnje
2010.-2012.
Izgradnja školsko-sportske
dvorane Ljubešćica
2010.
Proširenje javne rasvjete
Izgradnja vodoopskrbnog
sustava
2010.-2012.
2001.-2012.
Ministarstvo kulture,
Općina Konjščina, K-Z
županija
Ministarstvo regionalnog
razvoja, Hrvatske vode,
Općina Konjščina
Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost
Ministarstvo regionalnog
razvoja, K-Z županija,
Općina Konjščina, IPARD
mjera 301 Agencija za
plaćanje u poljoprivredi
Hrvatske vode, Zagorski
vodovod, Općina
Konjščina
Hrvatske vode, Općina
Konjščina
Općina Konjščina,
Hrvatske ceste, Hrvatske
vode, Ministarstvo
regionalnog razvoja
Ministarstvo regionalnog
razvoja, Općina
Konjščina
Hrvatske vode, Zagorski
vodovod, Općina
Konjščina
Hrvatske vode, Zagorski
vodovod, Općina
Konjščina
Općina Konjščina, Fond
za zaštitu okoliša u
energetsku učinkovitost
Općina Ljubešćica,
Ministarstvo regionalnog
razvoja, šumarstva i
vodnog gospodarstva,
Županijska uprava za
ceste Varaždinske
županije
Općina Ljubešćica,
Ministarstvo regionalnog
razvoja, šumarstva i
vodnog gospodarstva,
Varaždinska županija
FZOEU, Proračun JLS
Hrvatske vode,
Ministarstvo regionalnog
razvoja, Proračun JLS
2.752.000,00 kn
10.300.000,00 kn
350.000,00 kn
7.181.530,00 kn
4.570.270,00 kn
1.100.000,00 kn
4.200.000,00 kn
1.100.000,00 kn
900.000,00 kn
780.000,00 kn
1.100.000,00 kn
3.225.981,54 kn
16.466.475,05 kn
150.000,00 kn
12.500.000,00 kn
Modernizacija nerazvrstanih
cesta
Modernizacija šumskih
putova
Izrada idejnih projekata
sustava odvodnje i
pročišćavanja voda
Modernizacija lokalnih cesta
Općina Visoko
Modernizacija nerazvrstanih
cesta
Modernizacija nerazvrstanih
cesta:
Krečevec-Bukali
Kračevec-Bočkaji
Kračevec-Melinski
Čanjevo-Cerina
Modernizacija nerazvrstanih
cesta:
Visoko-Pomper
Visoko-Hegedina
Arheološka iskapanja i
građevinska obnova Utvrde
Čanjevo
2009.-2012.
2010.-2012.
2011.
2012.
2012.-2014.
Hrvatske vode
Hrvatske ceste, Proračun
JLS
EU IPARD mjera 301,
Proračun JLS
2.000.000,00 kn
1.000.000,00 kn
70.000,00 kn
750.000,00 kn
2.500.000,00 kn
2009.-2010.
Ministarstvo regionalnog
razvoja, šumarstva i
vodnog gospodarstva,
Općina Visoko
640.431,42 kn
2010.
Ministarstvo regionalnog
razvoja, šumarstva i
vodnog gospodarstva
315.066,51 kn
2010.
Ministarstvo kulture,
Općina Visoko
200.847,00 kn
Bitka za Utvrdu Čanjevo
2010.
Bitka za Utvrdu Čanjevo
2011.
Nastavak izvođenja radova
na izvanrednom održavanju
ŽC 2175 izgradnja
nogostupa u naselju Visoko
– potporni zid
Ojačano održavanje
nerazvrstane ceste Visoko –
Ivanjske gorice
Proračun JLS, Proračun
JRS, Ministarstvo
regionalnog razvoja
Hrvatske šume, Proračun
JLS
Općina Visoko,
Ministarstvo turizma
Općina Visoko,
Ministarstvo turizma
20.000,00 kn
30.000,00 kn
2012.
Općina Visoko
85.528,75 kn
2012.
Općina Visoko
96.336,25 kn
5.USKLAĐENOST S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA
Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe „Prigorje-Zagorje“ sa zacrtanim
razvojnim ciljevima ruralnog razvoja te razrađenim mjerama i aktivnostima, usklađena je sa
svim nadređenim strateškim dokumentima vezanim uz razvoj ruralnih područja.
Strategija je u skladu sa strateškim ciljevima Strategije ruralnog razvoja Republike Hrvatske
za razdoblje od 2008. do 2013. godine, koju je Vlada RH donijela na sjednici održanoj 21.
svibnja 2008. godine, a kojima je planirano poboljšanje konkurentnosti poljoprivrede i
šumarstva, očuvanje i održivo korištenje prirodnog i kulturnog nasljeđa te poboljšanje
učinkovitosti institucijskog okruženja, sve u cilju poboljšanja standarda i uvjeta življenja
stanovništva u ruralnim područjima (SC1, SC2, SC3, SC4).
Strategija je usklađena i s IPARD programom, odnosno s mjerama 101, 103, 301 i 302, čija
realizacija ima za cilj jačanje i poboljšanje poljoprivredne proizvodnje i tržišnih kapaciteta te
poboljšanje ruralne infrastrukture, što će u konačnici efektuirati kvalitetnijim uvjetima
življenja u ruralnim područjima.
Strategija je u suglasju i sa županijskim razvojnim strategijama sve tri županije, čije pojedine
JLS su osnivači, odnosno članovi LAG-a PRIZAG. Tako je u Županijskoj razvojnoj strategiji
Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj: 18/11) jedan od
strateških ciljeva “Ruralni razvoj”, dok je prioritetima u okviru ovog cilja naglasak stavljen na
ruralni razvoj temeljen na održivim oblicima poljoprivrede, šumarstva i ruralnog turizma te
na razvoj novih i očuvanje tradicionalnih proizvoda i usluga. U Županijskoj razvojnoj
strategiji Koprivničko-križevačke županije („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke
županije“ broj: 4/11) u okviru strateškog cilja “Konkurentno gospodarstvo”, prvim
prioritetom utvrđena je potpora razvoju konkurentne primarne poljoprivrede i unapređenju
ruralnog razvoja te je pored razvoja komercijalne i ekološke poljoprivredne proizvodnje i
razvoja ruralne infrastrukture, predviđen i razvoj turizma i drugih oblika gospodarskih
aktivnosti te izgradnja tržišne infrastrukture i povezivanje malih proizvođača kroz zadruge,
udruge i druge asocijacije poljoprivrednika. Županijska razvojna strategija Krapinskozagorske županije za razdoblje od 2011. do 2013. godine („Službeni glasnik Krapinskozagorske županije“ broj: 34/10), strateškim ciljem “Ruralni razvoj” utvrdila je kao prioritete
razvoj komercijalne poljoprivredne proizvodnje, razvoj drugih gospodarskih aktivnosti u
ruralnom prostoru uključujući i razvoj turizma, razvoj ruralne infrastrukture te izgradnju
tržišne infrastrukture i povezivanje malih proizvođača kroz različite oblike udruživanja. Usto,
donijeti su i županijski strateški dokumenti ruralnog razvoja za razdoblje od 2011. do 2013.
godine, s čijim ciljevima su usklađeni i strateški ciljevi Strategije LAG-a.
II. PRILOZI
1. Stanovništvo po gradu/općinama/naseljima (Popis stanovništva 2011.)
Grad Novi Marof
Bela
Donje Makojišće
Filipići
Gornje Makojišće
Grana
Jelenščak
Kamena Gorica
Ključ
Krč
Madžarevo
Možđenec
Novi Marof
Orehovec
Oštrice
Paka
Podevčevo
Podrute
Presečno
Remetinec
Strmec Remetinečki
Sudovec
Topličica
Završje Podbelsko
Općina Breznica
Bisag
Borenec
Breznica
Čret Bisaški
Drašković
Jales Breznički
Jarek Bisaški
Mirkovec Breznički
Podvorec
Tkalec
Općina Breznički Hum
Breznički Hum
Butkovec
Krščenovec
Radešić
Šćepanje
Općina Budinšćina
Budinšćina
Gotalovec
Grtovec
Krapinica
Marigutić
Pažurovec
Pece
Pokojec
Pomperovec
Prepuštovec
Sveti Križ
Topličica
Zajezda
Općina Gornja Rijeka
Barbaloševec
Deklešanec
Donja Rijeka
Dropkovec
Fajerovec
Fodrovec Riječki
Gornja Rijeka
Kolarec
Kostanjevec Riječki
Lukačevec
Nemčevec
Pofuki
Ukupan broj
stanovništva
13 246
62
526
122
400
526
213
232
928
418
910
677
1956
297
452
81
737
421
893
1477
511
350
207
850
2200
154
120
814
18
415
142
204
97
142
94
1356
497
203
114
212
330
2503
538
155
342
260
26
83
296
6
48
77
128
159
385
1779
19
136
218
172
76
61
340
148
267
23
18
185
2. TUG naselja (NN 44/11)
TUG naselja
Budinšćina
Budinšćina
Gotalovec
Grtovec
Krapinica
Marigutić
Pažurovec
Pece
Pokojec
Pomperovec
Prepuštovec
Sveti Križ
Topličica
Zajezda
Kalnik
Borje
Kalnik
Kamešnica
Obrež Kalnički
Popovec Kalnički
Potok Kalnički
Šopron
Vojnovec Kalnički
Ljubešćica
Kapela Kalnička
Ljubelj
Ljubelj Kalnički
Ljubešćica
Rakovec
Gornja Rijeka
Barbaloševec
Deklešanec
Donja Rijeka
Dropkovec
Fajerovec
Fodrovec Riječki
Gornja Rijeka
Kolarec
Kostanjevec Riječki
Lukačevec
Nemčevec
Pofuki
Štrigovec
Vukšinec Riječki
Ukupan broj
stanovništva
TUG-a (1)
2503
538
155
342
260
26
83
296
6
48
77
128
159
385
1351
137
325
188
139
98
180
162
122
1858
268
63
144
1261
122
1779
19
136
218
172
76
61
340
148
267
23
18
185
37
79
JLS = 4 općine
Naselja u 4 općine = 40
Ukupan broj stanovnika u 4 JLS = 7491
Udio TUG naselja u ukupnom broju naselja (40:148)= 27 %

Radionica: „LEADER PRISTUP U RH i PROGRAM

Sažetak izvještaja o potrebama za edukacijom tri lokalne

LAG Mareta - natječaj za radno mjesto

Detaljan program radionice - Split 17.10.2014

Temeljem dokumenta Smjernice za lokalni

Prosinac 2009.

Partneri u zajedničkom projektu ruralnoga razvoja

Statut LAG-a - LAG Terra liburna