Internet INTERNATIONAL NETWORK – međunarodna

Internet INTERNATIONAL NETWORK – međunarodna mreža. Internet se često naziva i globalna
mreža racunara. Asocijacija za Internet su i pojmovi "mreža nad mrežama" i "mreža svih mreža".
Niko niti bilo koja grupa ljudi nije vlasnik Interneta. Internet je narastao u ogromnu mrežu
mreža i nastavlja rast. Internet se na slikama predstavalja kao oblak.
Mjerne jedinice
Za prenos podataka na Internetu koristi se mjerne
jedinice:
bps - bita u sekundi.
Kbps - kilo bita u sekundi.
Mbps- Mega bits per second (mega bita po
sekundi).
Gbps - Giga bits per secund (giga bita po sekundi).
Veličina fajla se izražava u:
B - bajt.
KB.
MB.
GB.
Istorija Interneta /THE INTERNET HISTORY/
Počeci Interneta su u doba hladnog rata kad je zbog
bojazni od atomskog udara.
Najznačajni istraživački radovi razvoja oblika povezivanja
računara i računarskih mreža su bili na 4 američka
univerziteta (UCLA - University of California Los Angeles,
Stanford, Santa Barbara, . Prva računarska mreža se
zvala ARPANET. Uloga američke vojske je bila značajna u
finansiranju i razvoju Interneta i Internet tehnologija.
Distribuirani računarski sistemi /DISTRIBUTED COMPUTER SYSTEM/
Ovi radovi su doveli do podjele velikih računarskih
sistema. Tako su nastali distribuirani računarski sistemi
/DISTRIBUTED COMPUTER SYSTEM/. Odlika ovih
sistema je da su resursi podjeljeni / hardver i softver /
se nalaze na različitim lokacijama, povezni su u mrežu.
Korisnik ima utisak da je sve to jedna cjelina tj. jedan
računar. Otkazom ili uništenjem jednog resursa pa čak
i spojnog puta vedi dio sistema ostaje u funkciji tj.
sistem de raditi. Distribuiran sistem (DS) je u
suprotnosti
sa
centralizovanim
sistemom.
Primjeri distribuiranih sitema:
- Sistem (mobilne) telefonije.
- GPS sistem sa brojnim primjenama.
Nedostaci distribuiranog sistema u odnosu na centralizovan sistem
- Složeniji softver.
- Dio vremena se koristi na komunikaciju pa se smanjuje korisno vrijeme sistema.
Razvoj Interneta
Prvi Internet servis koji je ostvario veliku primjenu je
E-mail elektronska pošta /ELECTRICAL MAIL/. 1989
godine Tim Berners-.Lee je kreirao World Wide Web
(www, Web). To je bio početak razvoja Internet
servisa WORLD WILD WEB-a, primjene hiperlinka i
hiperteksta kao i vizualizacije prikaza sadržaja na
računaru. Prekretnica u istoriji Interneta je razvoj
www. Ovom tehnologijom su napravljeni milioni
Web stranica sa tekstom, slikom, zvukom i videom.
Neosporna je uloga grafičkih operativnih sistema
kao što je WINDOWS, kao i korištenje personalnih
računara u primjeni Interneta i Internet tehnologija.
Povezivanje računara /CONNECTION/
Povezivanje računara u mrežu. Trebaju barem dva računara oprema i softver. Komunikacija u
računaru se ne izvodi sa riječima ili slikama nego BINARNIM kodovima (nule i jedinice).
Neophodni elemeti za povezivanje računara:
Računar /HARDWARE/
SOFTWARE - odgovarajudi KLIJENT PROGRAM /CLIENT SOFTWARE/.
Mrežna karta NIC /NETWORK INTERFACE CARD/.
Kabl /CABLE/
N a p o m e n a: Kod bežične /WIRELESS/ mreže ne koristi se kabl ali mrežna karta mora imati
antenu.
HOST-BASED mreža
Mreža se sastoji od MAINFRAME računara u centru na koji
su poovezani terminali (računari skromnijih mogudnosti).
MAINFRAM obavlja izračunavanje a terminal služi kao
interfejs sa korisnicima.
Mreža ravnopravnih računara / PEER TO PEER NETWORK - P2P/
Kod ovog tipa mreže računari su ravnopravni i ne postoje
namenski serveri niti hijerarhija računara. Svi računari su
jednaki tj. ravnopravni Svaki računar funkcioniše i kao klijent i
kao server pa ne postoji administrator koji je odgovoran za
cijellu mrežu. Korisnik svakog računara određuje koji se resursi
na njegovoom računaru se mogu dijeliti na mreži.
Klijent server /CLIENT-SERVER/ koncepcija
Klijent je dio mreže /NETWORK/ koji prima podatke. Host ima podatke kod sebe i daje podatke
klijentu. Host koji daje podatke mnogim korisnicima istovremeno je Server. Klijent izma zahtjevupit /REQUEST-QUERY/ a host-serve daju odgovor /RESPONSE-ANSWER/.
Računar koji izvodi usluge na Internetu se zovu Serveri . Na primjer računari koji izvodi usluge
na Web sajtu, brine o vašem e-mail-u se zovu serveri.
Na Internetu sve mašine se mogu podijeliti na klijente /CLIENT/ i servere /SERVER/. Ove mašine
obebjeđuju rad Internet servisa (Web, E-mail, ftp, facebook,..), daju usluge-podatke drugim i
obezbjeđuju rad drugim mašinama se zovu serveri. Mašine koji ovo koriste i koje koriste ljudi za
povezivanje na ove mašine se zovu klijenti.
Princip rada klijent-servera je:
1. Zahtjev za sadržajem na Internetu
upuduje klijent /CLIENT/.
2. Odgovor na zahtjev za sadržajem na
Internetu šalje server /SERVER/.
Kad se obratite Googlu za sadržaj to predstavlja
zahtjev /REQUEST/ upit /QUERY/ za neki od
GOOGLE-ovih servera da nađe podatke /DATA/ i
da vam pošalje nazad odgovor /RESPONSE/ na
vaš klijent. Svaki seris ima svoj server tako je Web
server, E-mail server ili FTP server itd. Na primjer
ako pokrenete INTERNET EXPLORER očekivati je
da dete se obratiti na Internet sa zahtjevom za Web sadržajem što znači da de vam odgovoriti Web
server. Po tom principu i iz OUTLOOK EXPRESS-a de te se obratiti za elektronsku poštu nekom od E-mail
servera.
Modem
Da bi mogli pristupiti Internetu neophodan je:
Računar /CLIENT HARDWARE/
Odgovarajudi KLIJENT PROGRAM /CLIENT SOFTWARE/.
Modem.
Telefonska linija.
Modem može biti interni i eksterni
Interni modem
Eksterni modem
Telefonski modem /PHONE MODEM/ povezan na telefonsku liniju računar
i telefona (može i faks), Samo jedan korisnik može koristiti telefonsku liniju
(ili izlazak na internet) u jednom trenutku.
DSL modem povezan na telefonsku liniju korištenjem splitera.
Omogudeno je istovremen telefonski razogovor i rad na računaru.
Aktivna mrežna oprema: HUB, SWITCH, Ripiter /REPEATER/, Mrežni most /BRIDGE/ i Mrežni prolaz
/GATEWAY/
HUB
HUB se koristi u toplogiji zvijezde /STAR/ kao zvjezdište, elemenat za spajanje. Samo jedan
računar može da šalje podatke u jednom trenutku. Kad više računara istovremeno šalje podatke
dolazi do gubitka podatka /COLLISION/. Na HUB mogu istovremeno priključiti različiti uređaji:
Računar /COMPUTER/.
ROUTER.
SWITCH.
HUB.
PRINTER.
HUB može da radi na brizini 10 ili 100 Mbps
Primjer povezivanja HUB-a u mreži /NETWORK/
tipa zvijezda /STAR
SWITCH
SWITCH se koristi u toplogiji zvijezde /STAR/ kao zvjezdište, elemenat za spajanje. SWITCH-a
dozvoljava istovremenu predaju/prijem podataka na više portova. Na SWITCH mogu
istovremeno priključiti različiti uređaji:
Računar /COMPUTER/.
ROUTER
SWITCH
HUB
PRINTER
SERVER
CLIENT
SWITCH može da radi na brizini 10 ili 100 Mbps. SWITCH može da zamjeni HUB. Kad se SWITCH
zamjeni sa HUB-om povedava se broj kolizija /COLLISION/. Ulaz u SWITCH se zove port i prema
tome se dijele na: osmoportne, šesnaest portni, 24 porntni, ... Ulazi na SWITCH-u su
ravnopravni - može se svaki uredjaj priključiti na bilo koji ulaz.Za rad SWITCH-a neophodno je
napajanje. Kad je SWITCH i priključeni računar uključeno na napajanje svjetlosni indikator - LED
dioda za odogovarajudi port svijetli.
SWITCH može biti povazan na mrežu i bezičnim putem i
tad je WIRELESS SWITCH. Uređaji koji se povezuju na
WIRELESS SWITCH moraju imati odgovarajudi adapter.
Ripiter /REPEATER/
Ripiter /REPEATER/ je uređaj sa dva porta. na jednom portu ripiter prima signal i prenosi na drugi port,
tj. obnavlja primljeni signal i prosljeđuje ga na drugi port. Ripiter /REPEATER/ omoguduje da povedanje
dometa tj. maksimalnog rastojanja u mreži. Loša strana je da dok Ripiter /REPEATER/ šalje podatke neko
od učesnika je počeo emitovanje i dolazi do kolizije. Bolje varijante ripitera imaju indikatore emitovanja
tako da smanju broj kolizija /COLLISION/.
Mrežni most /BRIDGE/
Mrežni most /BRIDGE/ je uređaj koji povezuje udaljene
mrežne segmente, koristi se logičku podjelu mreže na više
dijelova.Mrežni most /BRIDGE/ omoguduje podjelu mreže na
segmete koji najviše komuniciraju tako da učesnici iz različitih
segmenata mogu unutar svojih segmenata istovremeno
komuniciraju. Ako učesnici iz dva segmenta komuniciraju ostali
učesnici tih segmenata ne mogu da komunicaraju.Pravilo je da ako
dva učesnika često komuniciraju ne treba postavljati mrežni most
/BRIDGE/ između njih. Nedostatak rješenjA je kašnjenje koje unosi
mrežni most /BRIDGE/.
Mrežni prolaz /GATEWAY/
Mrežni prolaz /GATEWAY/ je hardverski uređaj i/ili softverski paket. Mrežni prolaz /GATEWAY/
je namjenski računar za povezivanje dvije različite mreže i podržava oba okruženja i oba
formata podataka kao i međusobne načine formiranja i pretvaranja podataka u oba okruženja.
Mrežni prolaz /GATEWAY/ povezuje dva različita mrežna okruženja takođe omoguduje
komunikaciju različitih arhitektura i i okruženja. Ovo se izvdi pretvaranjem - prepakivanjem
podataka. Ovo omoguduje da se potpuno različite mreže razumiju. RAM mrežnog prolaza
/GATEWAY/ mora biti dovoljan da se nepogrešivo izvede proces pretvaranja.
Neki od procesa koje izvodi mrežni prolaz /GATEWAY/: kompresija ili ekspanzija, iz ASCII u
EBCDIC kod ili obratno, šifrovanje ili dešifrovanje i drugi procesi. Osnovna namena mrežnih
prolaza /GATEWAY/ je konverzija protokola
Mreža /NETWORK/
Namjena mreže /NETWORK/ je podjela podataka i ostalh resursa sa ostalim povezanim
računarima. Mreže su međusobno povezani računari. Čvor /NODE/ je mjesto povezivanja na
mrežu
Prema prostornoj udaljenosti računara - veličini mreže
/NETWORKS/ se dijele na:

LAN - LOCAL AREA NETWORK.
 Sabirnica /BUS/ organizacija
 Prsten /TOKEN RING/ organizacija
 Zvijezda /STAR/ organizacija
 MAN - METROPLITAN AREA NETWORK.
 WAN - WIDE AREA NETWORK.
Lokalna mreža /LAN - LOCAL AREA NETWORK/
Lokalna mreža /LAN - LOCAL AREA NETWORK/ je u jednoj kudi ili zgradi, jednoj ulici. Računari su
blizu jedan drugog. Za LAN u kojem se koriste kablovi koristi se skradenica LAWN WIRELESS
LOCAL-AREA NETWORK. Najčešde organizacije
(topologija /TOPOLOGY/) LAN mreža su:
Sabirnica /BUS/ organizacija
Prsten /TOKEN RING/ organizacija
Zvijezda /STAR/ organizacija
Sabirnica /BUS/ organizacija
Svi računari priključeni na BUS mogu da
očitaju podatke koje šaje jedan od
računara. Samo računar kome su upudeni
podaci ih prihvata, ostali računari
odbacuju prispjele podatke koji im nisu
upudeni.Računari se povezuju sa T
konektorom na BACKBONE kabl.
Princip rada sabirnice /BUS/:
1. Računar 2 prije slanja sluša da li neko ved
šalje podatke.
2. Ako niko ne šalje Računar 2 počinje sa
procesom slanja /SENDING/.
3. Računar 5 prepoznaje da je poruka za njega i
prihvata je /RECEIVE/.
4. Bududi da drugi računari nisu slali za vrijeme
procesa nije se desilo ometanje /COLLISION/ i proces je uspješno završen.
Krajevi BUS-a se završavaju sa završetkom /TERMINATOROM/ da bi se sprijedila refleksija
/REFLECTION/ električnih signala.
Prsten /TOKEN RING/ organizacija
Računari su povezani u Prsten po principu svaki računar
ima prethodnog i slijededeg. Podaci se šalju prvom do sebe
ali samo u jednom smijeru. Podatke de prihvatiti računar
dija je adresa navedena uz podatke. Neodstaci TOKEN RING
organizacije su:
Prekidom Prstena /TOKEN RING/ onemoguden je
rad TOKEN RING-a.
Teško je dodavanje novog računara u TOKEN RING.
Zvijezda /STAR/ organizacija
Računari su povezani u zvijezde po principu da u
sredini se nalazi zvjezdište na koje su povezani
svi uređaji. Svaki od uređaja može da štalje
podatke bilo kojem od ostalih preko zvjezdišta.
Zvjezdište može biti HUB ili SWITCH. HUB
dozvoljava ostvarenje samo jednog prenosa u
jednom trenutku. SWITCH dozvoljava ostvarenje
veše prenosa u jednom trenutku.
Prednosti LAN mreže tipa Zvijezda /STAR/
Lako se otkriva greša i mijenjaju dijelovi.
Nedostaci LAN mreže tipa Zvijezda /STAR/
Zahtjeva više kabla od linearne topologije. Ako se SWITCH ili HUB pokvari otkazuje cijela
mreža.Podložna je zagušenje.
Bežična mreža - WiFi mreža /WIRELESS NETWORK - WIFI NETWORK/
Biblioteke, hoteli, aerodromi, restorani i kafei su opremreljeni uređajima za bežični pristup
Internetu /WIRELESS NETWORK/. Mnogi ovu mrežu zovu WIFI NETWORK. Takođe mnogi u
stanovima i kudama imaju ovu vrstu mreže i tako pristupaju Internetu. Ime mreže je po načinu
kako je krajnji korisnik povezan na mrežu a ne kako je ruter /ROUTER/ tj. pristpuna tačka
/ACCESS POIINT/ povezana na Internet. Uređaji u WiFi mreži su povezani po toplogiji zvijezde
/STAR/. Za povezivanje na WiFi mrežu neophodano je da uređaj ima WiFi adapter. WiFi adapter
je postao sastavni dio LAPTOP-a, TABLET-a i mobilnih telefona. Za povedanje dometa koristi se
uređaj WIRELESS REPEATER.
Prednosti su:
Jednostavnost konekcije.
Nema kablova.
Neodstaci WiFi mreže:
Bezbjednost /SECURITY/.
Domet do 100 m.
Izbjegavajte prenos povjerljivih informacija.
Metrolitan mreža /MAN - METROPLITAN AREA NETWORK/
Metrolitan mreža /MAN - METROPLITAN
AREA NETWORK/ je rasprostaranjena da su
računari na udaljenosti do 48 km (< 30
milja). Kampus je primjer MAN mreže.
Primjer MAN mreže su mreže u kampusu.
WAN - WIDE AREA NETWORK
Računari su udaljeni više od 48 km (> 30 milja).
Internet je primjer WAN mreže.
Dobavljač /ISP - INTERNET SERVICE PROVIDER/
Dobavljač /ISP - INTERNET SERVICE PROVIDER/ je firma koja prodaje konekciju na Internet. ISP
je skračenica engleskih riječi INTERNET SERVICE PROVIDER. Sve što šaljete na Internet i primate
sa Internta mora prodi kroz ISP. ISP najčešde prodaju više različitih modela priključenja
korisnicima. Zavisno od potreba korisnik bira odgovarajudi model.
Manji protok, plada se samo dio vremena koji se izlazi na Internet ali se plača i telefonski
račun (Model je dobar za korisnike koji ne koriste Internet mnogo i uglavnom za e-mai).
Srednji protok bez pladanja telefonskog računa i vremena konektovanja. Namjenjen je
korisnicima koji često gledaju sadržaj na Internetu (Web, video klipovi, FACEBOOK, i sl) i
ne žele da pladaju telefonske račune za toliku konekciju.
Velik protok bez pladanja telefonskog računa i vremena konektovanja. Namjenjem
firmama i zahtjevnim korisnicima.
Internet servisi /INTERNET SERVICES/
Internet se dijeli na Internet servise:
Elektronska pošta /E-mail/
www
CHAT
Forum
ftp /FILE TRANSFER PROTOCOL/ protokol za prenos fajlova
Elektronska pošta /E-mail/
Elektronska pošta /E-mail/ je jedan od Internet
servisa. E-mail je skračenica od ELECTRONIC MAIL.
Prvi e-mail je poslan 1971. između dva računara
koji su se nalazila jedan pored drugog. Danas
milioni ljudi imaju e-mail adresu /E-MAIL
ADDRESS/ koju možete prepoznati po simbolu @
koji je obavezan u E-mail adresi. Da bi poslali
poruku putem elektronske pošte potrebno je da
znamo E-mail adresu primaoca. Velika odlika email-a je da nemoramo plačati za svaku pošiljku.
Vaš e-mail može dospjeti na drugu stranu svijeta u sekundu. Za uspješano slanje elektronske
pošte potrebno je da poznajete E-mail adresu primaoca.
SPAM je reklamni E-mail, E-mail sa reklamnom porukom.. Termini koji se koriste u radu sa
elektronskom poštom /E-mail/:
FORWRARD - proslijedi poruku REPLAY - odgovori na poruku COMPOSE - kreiraj poruku
SIGN IN - prijavi se SIGN OUT - odjavi se ATTACHMENT prilog-dodati fajl uz elektronsku
poruku.
www - /WORLD WIDE WEB/
Prije pojave WORLD WIDE WEB - www - Web-a Internet su koristili samo tehnički obrazovani
ljudi.Bio je tekstualno orijentisan i nije se mogao koristiti princip klikni na riječ ili sliku.Tad
Internt nije bio jednostavan za korištenje. Ove tehnologija (korištenjem hiperteksta I
vizualizaciom) je dovaela do izrade miliona Web stranica sa tekstom, slikom, zvukom i videom
Sada. je jednostavno predi (skoditi JUMP) sa jedne na drugu stranicu samo se klikne mišem.
Web je veliki izvor ažurnih informaicja i vijesti. Možete pronadi vijest kad vam treba.Web vam
omoguduje da jednostavnije kupujete (prodavnica je u vašoj sobi), Možete proizvod da
razgledate prije kupovine u detaljne opise, tehničke detalje ili komentare onih koji su to kupili ili
bili na tom lokalitetu (turizam). web nam omoguduje da putem Interneta izaberemo, naručimo
proizvod, uslugu, da se edukujemo ili zabavimo. Možete vidjeti proizvod prije nego što stigne u
vaše mjesto. Vidjeti događaj bez obzira na kom kontinentu se desio ili se dešava. Preuzimanje
fajlova sa web stranice se naziva DOWNLOAD. Multimedija je veoma velika na Web-u. Možemo
igrati igrice, slušati radio, gledati video putem WORLD WIDE WEB-a. Sadržaj na Web može
postaviti ko god želi bez obzira gdje živi. Izrada Web sajta je pojednostavljena tako da i svako
može da napravi Web sajt. Web je takođe i veliki izvor edukativnog materijala. Imaju Web
sajtovi za djecu i odrasle, različiti sadržaji od ozbiljnih do zabavnih i sportskih.
CHAT
CHAT, razgovor, je Internet servie. Osnovna razlika između CHAT i ostalih servisa je
komunikaciju uživo. Otkucate poruku, pritisnite ENTER i svi mogu istog trenutka da vide poruku.
Da bi vidjeli poruku svi morate biti u istoj ONLINE CHAT ROOM (istoje čet sobi).INSTANT
MESSAGING je klijent program za CHAT. Mnogi klijent programi za CHAT (INSTANT
MESSAGING) omoguduje prenos zvuka i videa vaših prijatelja. .
FORUM
Forum, diskusiona grupa, je Internet servise, (zove se i MESSAGE BOARD) Ovo su lokacije na
kojima možete postaviti pitanja, komentare ili napomene koje može da bilo ko vidi. Odovorima
na pitanja možete imati zajedničku on-line diskusiju kad god ste pristuni. Za ovom vam netreba
posebno tehničko znanje.Često ljudi postavljaju pitanja i očekuju odgovor. Veliki broj je ljudi koji
nude ispravne i detaljne opise na postavljena pitanja. Ljudi su spremni da vam izađu u susret
kad postavite pitanje na ovaj način. Česta je podjela na specijalizovane teme oko koje se
okupljaju zaiteresovani i isti interes ih zbližava.
FTP - FILE TRANSFER PROTOCOL
FTP - FILE TRANSFER PROTOCOL je protokol za slanje /UPLOAD/ i prijem /DOWNLOAD/ fajlova
na Internet. FTP klijent program prikazuje :
1.
2.
3.
4.
Podatke na računaru korisnika,
Podatke na Internetu,
Status pri slanju /UPLOAD/ i prijemu /DOWNLOAD/
Prethodne i trenutne aktivnosti računara
Postavljanje (slanje) sadržaja na Web se zove UPLOAD. Pri ovom se koristi program za FTP /FILE
TRANSFER PROTOCOL/. Neki od BROWSER-a imaju ovu mogudnost, ali su namjenski programi
pogodniji.
Klijent server /CLIENT-SERVER/ aplikacije
BROWSER je klijent program za rad sa www Internet servisom. Primjeri čitača /BROWSER/ su:
INTERNET EXPLORER.
MOZILA FIREFOX
OPERA
OUTLOOK EXPRESS - klijent
OUTLOOK EXPRESS klient program za rad sa e-mail-om (Internet servisom).Koristi se za slanje,
prijem elektronske pošte, arhiviranje pisama, vođenje evidencije o primljenoj i poslanoj pošti,
čuva obirsanu poštu kao i poštu u pripremi.
www - čitač /BROWSER/
Čitač /BROWSER/ je klijent /CLIENT/ program za rad sa www Internet servisom. Princip rada je
da čitač /BROWSER/ prihvata zahtjeve korisnika i prosljeđuje ih SERVER-u na Web-u (Internet
servis). Server odgovara na upit slanjem podataka na klijent računar koji prikazuje dobijene
podataka sa Web-u. Protikol sa kojim radi je HTTTP.
Primjeri čitača /BROWSER/ su:
INTERNET EXPLORER.
MOZILA FIREFOX
OPERA
Pretraživači /SEARCH ENGINES/
Postoje posebni Web sajtovi koje se zovu pretraživači /SEARCH ENGINES/ koji vam pomažu da
nađete Web sajtove ili Web stranice koje vam trebaju.
Pretraživači se zovu i mašine za pretraživanje sadržaja.
Pretraživači /SEARCH ENGINES/ se dijele na:
Pretraživači po ključnim riječima /KEY WORDS/.
Predstavnik je GOOGLE.
Pretraživači po katalozima/direktorijima.
Predstavnik je YAHOO.
Za rad sa pretraživačima sa ključnim riječima korisnik mora
znate adekvatnu ključnu riječ ili grupu riječi po kojoj izvodi
pretraživanje sadržaja na Internetu i to je pretraživač po
ključnim riječima /KEY WORDS/. Pri radu sa pretraživačima po
katalozima - po oblastima očekuje se da korisnik poznaje
hijerarhijski položaj podatka.

Download Report