close

Enter

Log in using OpenID

dalje - SSD BiH

embedDownload
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
DANSKA * NOVEMBAR 2013 * BR./NR.: 39 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
BOSNISK NYHEDSBLAD
San je postao stvarnost, BiH ide u Brazil!
Mr. sci. Elvedin Begić
Begi ć :
„Direktnim
plasmanom
na Svjetsko
prvenstvo
realizovan je
naš glavni cilj”
cilj”
NOVEMBAR 2013
I BH GLAS I 1
NOVO!!!
Tokom putovanja
topli napitci
neograničeno gratis
Ljubazno osoblje naše agencije
stoji Vam na raspolaganju!
BOSNA I HERCEGOVINA
I BH
0612 104
664
GLAS I
ŠVEDSKA
+46 739 918 620
+46 736 784 676
NOVEMBAR 2013
+46 736 769 660
+46 733 563 147
Sve informacije i rezervacije na telefone:
DANSKA
+45 26 163 636
+45 26 636 362
+45 20 748 286
[email protected]
4
4
5
6
7
10
11
Po{tovani ~itaoci,
Vrh izgleda kao da nebo para, a put koji
vodi do vrha nazvan je istrajno{}u, i vjerom
u sebe i svoje kvalitete! Na{a najve}a
vrijednost nije u bila tome da nikada ne
padnemo, ve} da se svaki put kad padnemo
podignemo, jo{ ja~i i bolji!
Fantasti~an uspjeh fudbalske reprezentacije BiH i direktan plasman na Svjetsko
prvenstvo 2014-te godine u Brazilu poslao
je prelijepu sliku o BiH, zemlji talentovanih i
emotivnih ljudi, koji udru‘enim snagama i
timskim radom mogu pru‘iti izuzetne
rezultate. Pored ogromne doze prijeko
potrebne radosti, entuzijazma i optimizma
koju je prvi put od agresije dobio na{
napa}eni narod u BiH i dijaspori, na{im
Zmajevima trebaju biti zahvalni i ekonomski
subjekti {irom BiH, odnosno dr‘avne i
privatne kompanije kojima su se {irom
otvorila vrata za izgradnju pozitivnog imid‘a
i ekonomskog prosperiteta.
Direktan plasman na Svjetsko prvenstvo
u Brazilu nije ostvarila niti jedna
reprezentacija Jugoisto~ne i Srednje Evrope,
{to je tako|er podatak vrijedan svake
pohvale, i stoga od srca ~estitamo svim
fudbalerima i selektoru, kao i izuzetno
sposobnom i vrijednom predsjedniku
Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH Elvedin-u Begi}-u s kojim donosimo ekskluzivni
interview, ali i bh. navija~ima u zemlji i u
BOSNISK NYHEDSBLAD
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
San je postao stvarnost, BiH ide u Brazil!
Mr. sci. Elvedin Begić
Begi ć :
„Direktnim
plasmanom
na Svjetsko
prvenstvo
realizovan je
naš glavni cilj
cilj””
Foto sa naslovne strane:
klix.ba/bh glas
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
DANSKA * NOVEMBAR 2013 * BR./NR.: 39 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com
inostranstvu koji su na{u reprezentaciju
iskreno i vjerno bodrili na ovom putu
uspjeha, o ~emu – izme|u ostalog – pi{e na{
novinar Benjamin Daji} koji se na{ao na licu
mjesta, u Zmajevom gnijezdu, u Zenici. Hvala
vam, Zmajevi!
U ovom broju pro~itajte i novosti o
aktivnostima bh. zajednica iz Kopenhagena, Aarhus-a, Aalborg-a, Viborg-a, Biha}-a i
drugih gradova. Priloge o na{a dva sponzora
„Papalina“ i „Naka“, koji su sa nama od prvih
dana BH Glas-a, mo‘ete na}i na dvolisnici,
a ~lanak iz kulture govori o zajedni~koj ba{ti
prijateljstva razli~itih kultura i obi~aja.
U razovoru s povodom donosimo prilog
o Azri Hasanbegovi}, kandidatu Socijaldemokrata u Vejle-u na predstoje}im
op{tinskim izborima u Danskoj.
Bolest kostiju, osteoporoza je obra|ena
u rubrici o zdravlju, a rubrika iz historije sadr‘i
prilog o desetogodi{njici smrti prvog
predsjednika nezavisne dr‘ave BiH, rahmetli
Aliji Izetbegovi}-u.
Iz aktuelne danske politike donosimo
priloge o politi~iraima koji neodgovorno
tro{e dru{tveni novac, kao i prilog o
mogu}im konzekvencama ‘estoke debate o
sune}enju/obrezivanju.
Tu su i na{i redovni prilozi o bosanskoj
kuhinji, ljepoti, humor i zabava, ukr{tenica i
ostale zanimljivosti. Ugodno ~itanje!
REDAKCIJA
12
14
15
16
18
20
21
AKTUELNOSTI
DANSKA POLITIKA
Ho}e li Danska zabraniti
obrezivanje?
Neodgovorni politi~ari
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Kopenhagen, Horsens,
Aarhus, Viborg, Aalborg,
Biha}
RAZGOVOR S POVODOM
Azra Hasanbegovi}:
„Uka‘ite povjerenje onima
koji }e vas zastupati u
vlasti!“
ZAKONODAVSTVO
Vjen~anja (vielser)
INTERVIEW
Elvedin Begi}: „Direktnim
plasmanom na
Svjetsko prvenstvo
realizovan je na{ glavni
cilj“
PROMO
Prevozni~ka firma za ugled
i po{tovanje
Doprinos o~uvanju na{e
kulture i identiteta
ZDRAVLJE
Osteoporoza
SPORT
San je postao stvarnost,
BiH ide u Brazil
KULTURA
Zajedni~ka ba{ta
prijateljstva i razli~itih
kultura i obi~aja
HISTORIJA
Historijska li~nost, veliki
dr‘avnik, plemenit i mudar
~ovjek
BH Glas /Bosnisk nyhedsblad
Redakcija/Redaktion:
Bank-konto broj/nummer.:
[tampa/Tryk:
ISSN: 1904-5433
Vezuv Ba{i}
2760-0744236177
„[tamparija Fojnica“ d.d.
Broj/Nummer: 39
Fadil ]atovi} (gl. urednik/redaktør)
Godina/Årgang: 4
Emir Ov~ina (graf. urednik/layout)
Telefon:
Novembar 2013.
Sabrija Ov~ina
(45) 29721948 /(45) 71684521
Izdava~/Udgiver:
Saradnici/Korrespondenter:
E-mail:
Sado Breko
Foreningen BH Glas
Benjamin Daji}
[email protected]
Mirsad Dervi{evi}
Nørremarken 6
Arben Deliu
[email protected]
Jusuf Dapo
DK - 7330 Brande
Idriz Hod‘i} (Sarajevo)
Fojnica, Bosna i Hercegovina
Distribucija/Distribution:
Hamdija Breko
Meho Kasumovi}
Amila Smajlagi}
Web stranica / Hjemmeside:
Hivzo Nikontovi}
CVR nummer:
D‘enana [e~i}
www.bhglas.com
Emir Solak
34764999
Almira [i{i}
www.facebook.com/bhglas.dk
NOVEMBAR 2013
I BH GLAS I 3
AKTUELNOSTI
Izrael: evropski
odnos prema
sune}enju je
rasisti~ki
Izrael smatra da Savjet Evrope
(Europarådet) ima antireligijski
i rasisti~ki pogled na sune}enje,
nakon {to je ova evropska institucija usvojila rezoluciju o sune}enju. Podsje}amo, Savjet
Evrope je pozvao svih ~etrdeset
sedam(47) svojih ~lanica da
pokrenu debatu u svojim zemljama, u vezi s sune}enjem
jevrejskih i muslimanskih dje~aka, koji se obavlja ritualno i
sukladno religijskim tradicijama - po njihovom mi{ljenju bez obzira na prava djeteta.
Ministar vanjskih poslova Izraela poziva Savjet Evrope da {to
hitnije anulira usvojenu rezoluciju, koju smatra moralnom
mrljom Evrope, koja samo produbljuje mr‘nju me|u narodima i dodatno stvara rasisti~ke
tendencije u Evropi. On upozorava, da su tvrdnje da sune}enje {teti dje~ijem zdravlju i
uni{tva tijelo, la‘ne, i da nemaju nikakvo nau~no utemeljenje.
Evropljani imaju
vi{e predrasuda o
muslimanima
Danski list „Informationen“
prenio je ovih dana dijelove
raporta koji je sa~inila Evropska agencija za osnovna prava
(FRA) u vezi s porastom rasisti~kih napada na evropske muslimane. Verbalni i fizi~ki napadi
na muslimane u Evropi su u
porastu, a netrpeljivost je sada
prisutna i u intelktualnim krugovima, posebno prema mladim i {kolovanim muslimanima. Agencija smatra, da je ekonomska situacija i nesigurnost,
jedan od razloga za porast netrpeljivosti i rasisti~kih napada
na muslimane u jedanaest (11)
svojih ~lanica.
Platne liste pune
gre{aka
Najnovije istra‘ivanje koje je
obavio Gallup za sindikalne
organizacije u Danskoj, pokazuje da su na{e platne liste pune
gre{aka, i da ih je zato prepo4
I BH GLAS I
DANSKA POLITIKA
@estoka debata o sune}enju/obrezivanju
Ho}e li Danska zabraniti obrezivanje?
Tokom ljeta i po~etkom jeseni, vodila se ‘estoka debata o sun}enju dje~aka u
Danskoj, koju je pokrenuo danski list „Politiken“. Pored velikog broja obi~nih
gra|ana, aktivno su se u debatu uklju~ile stranke i politi~ari, neki sa radikalnim
zahtjevima o potpunoj zabrani sun}enja u Danskoj
Pi{e: Sabrija OV^INA
[email protected]
T
vrdnje mnogih analiti~ara da
su stranci postali udarna
tema i predstoje}ih op{tinskih i regionalnih izbora u Danskoj
- te tako s dr‘avnog nivoa preba~eni na lokalni, zbog dnevno-politi~kih potreba prevashodno stranaka
desnice - potvrdila je i ‘estoka debata o sune}enju, koja se vodila
ovog ljeta i po~etkom jeseni u Danskoj. Radi informisanosti na{ih ~italaca, nagla{avamo da je rije~ o
sune}enju dje~aka, a ne djevoj~ica.
Naravno, svi normalni ljudi svijeta
osu|uju primitivni ritual sune}enja
djevoj~ica koji se radi ponegdje u
Africi, prevashodno iz razloga primitivne tradicije, a ne zbog religioznih, zdravstvenih ili higijenskih potreba, {to je svakako slu~aj
kod sune}enja dje~aka.
Smatra se, da je svaki tre}i mu{karac na svijetu osune}en. Muslimani i jevreji imaju religijsku
obavezu da to urade, dok pripadnici drugih religija to ~ine, prevashodno, iz higijenskih ili zdravstvenih razloga. U SAD se vi{e od
70% dje~aka osuneti, a sve je ve}i
broj osune}enih mu{karaca i u
drugim zemljama, u kojima nema
– ili ima vrlo malo – muslimana i
jevreja. Razlozi su, isklju~ivo,
zdravstvene i higijenske prirode.
Na tu temu je, posebno, u SAD ali
i drugim zemljama, ura|eno vi{e
kvalitetnih nau~nih studija i istra‘ivanja koja se potpuno sla‘u, da
je sune}enje higijenski potpuno
opravdano, a zdravstveno veoma
koristno, pogotovu, kada su u
pitanju zarazne i opake bolesti kao
{to je AIDS (hiv-smitte). Ujedinjene nacije (FN) preporu~uju, zapravo, sune}enje kao preventivu u
NOVEMBAR 2013
Svi danski mediji su propratili debatu o obrezivanju
regionima gdje vladaju ove zarazne
bolesti!
Suprotno preporukama niza
medicinskih stru~njaka iz Ujedinjenih nacija - jedno dansko istra‘ivanje preporu~uje zabranu sune}enja! Morten Frisch, doktor specijalista u Dr‘avnom Serum Institutu
(Statens Serum Institut) je svojim
istra‘ivanjem sune}enja i posljedica
istog, izazvao lavinu debata tokom
ljeta i po~etkom jeseni u danskom
listu „Politiken“ i ostalim medijima.
On tvrdi da je do{ao do zaklju~ka,
da osune}eni mu{karci imaju
psihi~kih i seksualnih problema
zbog toga, a pogotovu lo{ seksualni
‘ivot u odraslim godinama!?
Iako mnogi stru~njaci sumnji~avo vrte glavom, i smatraju da njegovo istra‘ivanje nije mjerodavno
i vjerodostojno, jer je zasnovano na
takozvanom nevalidnom uzorku, to
jest {a~ici probranih osoba koje su
u~estvovale u njegovom istra‘ivanju, ipak je bilo pokreta~ ‘estoke
debate o potpunoj zabrani sune}enja, {to je – pretpostavljamo – i
imalo za cilj. Naravno, politi~ari
desnice i partija koje tradicionalno
ne vole strance, a pogotovu muslimane, iskoristili u ovo istra‘ivanje
i pokrenutu debatu da raspale iz
svih raspolo‘ivih oru‘ja po strancima. Oni tra‘e hitno uvo|enje
zabrane sune}enja dje~aka u Danskoj. Ne/o~ekivano, njima su se
pridru‘ili i politi~ari iz partije Radikale Venstre. Na svom tradicionalnom godi{njem sastanku odr‘anom nedavno u Nyborg-u delegati
ove partije su glasanjem (apsolutna
ve}ina) odlu~ili da se radi na usvajanju zakona o zabrani sune}enja
u Danskoj. Lider ove partije Ma-
rgarete Vestager, kazala je, da }e o
svemu porazgovarat sa prtenirama
iz Vlade. Astrid Krag, ministar
zdrastva, koja dolazi iz Socijaldemokratske partije, izjavila je da
za sada nema namjeru predlaganja
zakona koji bi zabranio sune}enje.
Eventualna zabrana sune}enja
dje~aka u Danskoj pogodila bi
prevashodno muslimane i jevreje
koji imaju religijsku obavezu
sune}enja dje~aka. Jevreji sunete
dje~ake osmi dan nakon ro|enja u
sinagogama, daju}i pritom ime
djetetu. Muslimani to ~ine u razli~itim periodima odrastanja dje~aka,
od nekoliko mjeseci starosti pa do
nastupanja puberteta, ipak naj~e{}e
u starosti od 0-6 godina.
Interesantno }e biti pratiti konzekvence ove debate, posebno, iz
tri razloga. Prvi je, zato {to istra‘ivanje javnog mnijenja ukazuje da
je ve}ina Danaca i njihovih politi~kih predstavnika za zabranu sune}enja, {to zna~i, da Vlada treba
imati dobro obrazlo‘enje ako ne
‘eli donijeti zakon o zabrani. Drugi
je, kako spojiti demokratski princip o slobodi religija s restriktivnim
zakonom o zabrani jedne hiljadugodi{nje religijske obaveze i tradicije. Tre}i, i svakako najbitniji,
kako eventualnu zabranu objasnti
svjetskim mo}nicma jevrejima, i
SAD-u, a da se oni ne naljute na
malu Dansku!?
Te{ko da }e ova Vlada donijeti
zakon o zabrani sune}enja dje~aka
u Danskoj, ne zbog obzira prema
religijskim potrebama danskih
muslimana, ve} zbog bojazni od
reakcije danskih i ameri~kih
mo}nika/jevreja, kojima se takva
zabrana nebi ni malo svidjela!
DANSKA POLITIKA
Lars Løkke Rasmussen tro{io dr‘avna sredstva u privatne svrhe
Neodgovorni politi~ari
Protekli period na danskoj politi~koj sceni karakterisao je pad popularnosti
Vlade, ali i ja~anje opozicije, prije svega partije Venstre. Kao grom iz vedra
neba odjeknula je vijest da je lider partije Venstre, u zadnje tri sedmice,
vodio buran politi~ki ‘ivot u Danskoj
Lars Løkke Rasmussen
[email protected]
U
ru~ljivo kontrolisati. Ekstra
kontrola platnih listi mo‘e se
dobro isplatiti – pokazuje ovo
istra‘ivanje! Vi{e od polovine
ispitanika, ili preciznije 54 %,
su najmanje jednom prona{li
gre{ke na svojim platnim listama. Najvi{e gre{ki nalaze
mlade osobe u starosnoj dobi
od 18 – 35 godina. Istodobno
ovo istra‘ivanje pokazuje, da
skoro polovina ispitanika nikada nije kontrolirala platne
liste, ili je to u~inila veoma
rijetko. Sindikale organizacije
u Danskoj su iznena|ene
ovakvim rezultatima, pa stoga
‘ele pokrenuti kampanju pod
nazivom: „kontroli{i svoju
platnu listu, isplati se“.
Danci nesigurni
kao nikad prije
Pi{e: Arben DELIU
danskim medijima osvanula
je pri~a o tome kako je Lars
Løkke u funkciji lidera Globalnog instituta za zeleni/ekolo{ki rast,
putovao avionom ravno petnaest puta,
koriste}i pri tome prvu klasu. Time je
Lars Løkke potro{io preko milion
danskih kruna na avionske karte.
Ovdje treba imati u vidu da su to pare
danske dr‘ave koja je, po~ev{i od
2011. godine, donirala po devedeset
miliona kruna GGGI-u godi{nje.
Lider partije Venstre, na pitanja
novinara, odgovara da je sve radio
po pravilima, {to i jeste istina, ali to
ne mijenja ~injenicu da je Lars Løkke trebao putovati biznis klasom
koju koriste svi danski ministri, a
ko{ta mnogo manje od luksuzne prve
klase. U predizbornoj kampanji
partije Venstre njen lider je govorio
o zaustavljanju rasta dr‘avnog sektora i efikasnijem tro{enju dr‘avnih
sredstava, a on sam to nije provodio
u praksi. Situacija je eskalirala kada
se saznalo da je sa njim na jedno
putovanje u Brazil i{la i njegova
k}erka. Ona je boravila u SAD i Lars
Løkke je oti{ao tamo samo da bi je
sa sobom poveo u Brazil. Cijelom
ovom skandalu dodata je informacija
da je Lars Løkke, u toku ove godine,
zaradio 220.000 kr za rad u navedenoj organizaciji, ali da to nije
regularno prijavljeno.
Bitno je znati da Lars Løkke, kao
biv{i premijer Danske, svake godine
dobija 1,5 miliona danskih kruna od
dr‘ave. Sav ostali zara|eni novac
mora se odbiti od toga. Istovremeno
se pokazalo da je GGGI neodgovorno koristila sredstva koja dobija od
Danske, ali i niza drugih zemalja.
Kori{tenje iznajmljene zgrade u Seulu pla}a se mnogo vi{e nego {to je
odobreno, a zaposleni u ovoj orga-
AKTUELNOSTI
nizaciji imaju povlastice koje se
ni~im ne mogu opravdati, posebno
kada se zna da novac dobijaju od
dr‘ave kao pomo} za razvoj tehnologije za o~uvanje ekolo{ke sredine
i pomaganja siroma{nima.
Sve ovo je lideru Venstre partije
donijelo mnogo problema i stalne
no}ne more. ^ak i liberalne novine,
kao {to je Jyllandsposten, kritikovale
su lidera ove partije. Pritisak je rastao
iz dana u dan, da bi u nedelju 19
oktobra, Lars Løkke organizovao konferenciju za medije na kojoj je objelodanio sve ra~une vezane za njegova putovanje i na kojoj je puna ~etiri
sata odgovarao na pitanja danskih
novinara. Utisak je da konferencija
za novinare nije morala trajati ~etri
sata, a o~igledno je da se radilo o taktici njegovih politi~kih savjetnika.
Namjera duge konferencije za
medije bila je da se lider Venstre predstavi kao ~ovjek koji se izvinjava
za gre{ke, ali kojeg mediji i pored
toga satima cijede i {to je najgore
istim pitanjima.
Sve ovo imalo je i te kakav odraz
na popularnost partije Venstre. Partija je ve} izgubila 3% potpore stanovni{tva, a Lars Løkke je politi~ki
nezapam}eno pao u svim mjerenjima vjerodostojnosti danskih politi~ara. Desnica je i pored toga jaka i
vodi znatno ispred ljevice {to jasno
govori o ~injenici koliko je Vlada
nepopularna, ali i koliko je Danska
Narodna Partija napredovala. Danska Narodna Partija uspjela se predstaviti kao socijaldemokratska partija desnice. Partija kombinuje socijalnu politiku sa ksenofobijom, a
protiv te kombinacije te{ko se boriti.
Incident ili bolje re}i skandal o
GGGI se nastavlja. Posljednje informacije govore da je ministarstvo za
pomo} zemljama u razvoju ignorisalo upozorenja svojih slu‘benika o
tome da je GGGI nedovoljno poznata i istra‘ena organizacija da bi se
tako velika sredstva donirala toj
organizaciji. Ministar Søren Pind,
politi~ar Venstre partije, uporno brani Larsa Løkkea. [teta je {to mediji
ne poku{avaju jo{ vi{e istra‘iti kako
politi~ari danskog Parlamenta, kako
desnice tako i ljevice, tro{e dr‘avna
sredstva.
Zar je mogu}e da politi~ari tako
non{alantno tro{e dr‘avna sredstva
na kavijar i {ampanjac u prvoj klasi
prilikom letenja, dok istovremeno od
gra|ana Danske zahtjevaju da
prihvate da se plate moraju smanjiti
i da treba sprije~iti rast dr‘avnog
sektora, a to u krajnjem zna~i lo{ije
usluge na{oj djeci, na{im starcima i
bolesnima. Ako politi~ari tra‘e da mi
svi prihvatimo ekonomske reforme,
koje zna~e slabljenje socijalne
dr‘ave i stagnaciju na{ega ‘ivotnoga
standarda, onda su oni ti koji moraju
prvi pokazati kako se pametno i
suzdr‘ano koriste dr‘avna sredstva.
Ne mo‘emo se oteti utisku da u
Danskoj kao i u na{oj domovini, ali
i u drugim dr‘avama, politi~ari ~esto
zaboravljaju da su oni samo predstavnici naroda i zaposleni u dr‘avnom
sektoru. Ni{ta vi{e i ni{ta manje.
Mnogi politi~ari izgleda nerazumiju
da kao predstavnici naroda ne mogu
biti iznad naroda kojih ih bira. Lars
Løkke je i ranije imao probleme sa
kori{tenjem dr‘avnih sredstava, a
mo‘emo se samo nadati da je to posljedica neodgovornosti, a nikako
posljedica na~ina razmi{ljanja danskih politi~ara. Kako }e slu~aj Lars
Løkke i GGGI i skandal u vezi s tim
zavr{iti, pokazat }e vrijeme koje je
pred nama.
NOVEMBAR 2013
Danci razmi{ljaju i {pekuli{u
o bezbroj stvari u sada{njosti,
a pogotovu za budu}nost.
Upravo su objavljeni rezultati
mjerenja/ispitivanja sigurnosti
koje je proveo Nacionalni
Fond mjerenja sigurnosti (Nationale Tryg Fond Tryghedsmåling). Rezultati su pora‘avaju}i: Svaki {esti(6-ti) Danac
je nesiguran, pogotovo kada je
u pitanju budu}nost. Ovo su
najlo{iji rezultati od kada se
provodi istra‘ivanje ove vrste.
Identi~no istra‘ivanje obavljeno prije 9 godina (2004 godine) pokazalo je da je svaki
dvadeset peti (25-ti) Danac bio
nesiguran. Od tada se nesigurnost vi{e nego ~etiri(4) puta
ra{irila u narodu. Primarni razlog nesigurnosti je zaposlenje
i ekonomska situacija. Nesigurnost je posebno prisutna kod
mladih Danaca u starosnoj dobi od 25 – 30 godina, gdje je
skoro svaka ~etvrta (4) mlada
osoba nesigurna za svoju
budu}nost.
Svaki tre}i
Danac za
zabranu no{enja
mahrama
Lektor na Univerzitetu Politi~kih Nauka u Århus-u Jens
Peter Frølund Thomsen obavio je istra‘ivanje javnog mnijenja etni~kih Danaca o no{enju mahrama kod muslimanki
I BH GLAS I 5
AKTUELNOSTI
u Danskoj. Istra‘ivanje je
obavljeno na uzorku od skoro
2000 ispitanika i rezultati su
upravo objavljeni u listu Berlingske. Lektor je iznena|en
rezultatima ispitivanja: Skoro
polovna Danaca, ili 43 % se
izjasnila za zabranu no{enja
mahrama, a svaki tre}i ispitanik
je za strkitnu zabranu no{enja
mahrame na javnim mjestima.
U ispitivanju nisu u~estvovali stranci iz takozvanih
„prve“ i „druge“ generacije
stranaca u Danskoj, sa ili bez
danskog dr‘avljanstva. Rezultati su skoro identi~ni s rezultatima ispitivanja javnog mnijenja iz 2006-te godine koje je
obavio TNS Gallup Institut,
kada je 48 % etni~kih Danaca
odgovorilo da vide muslimanku s mahramom kao veliki
problem danskog dru{tva.
Glasnogovornik Islamske
zajednice u Danskoj Imran
Shah smatra da je potrebno
jasno kazati, da u danskom dru{tvu postoji problem, koji je
nametnut retorikom i dirigentskom palicom Danske Narodne
Partije.
Rikke Andreassen, lektor
na Univerzitetu u Roskilde-u,
koja je preko 10 godina istra‘ivala kako se muslimanke
osje}aju s mahramom na glavi,
ka‘e, da bi eventualna zabrana
no{enja mahrame bila u suprotnosti sa slobodom vjera koja
je garantirana danskim Ustavom (Grundlov). Ona tako|er
ka‘e, da je za muslimanku mahrama izraz vlastitog odabira,
slobode, ponosa i ‘elje da se
‘ena posmatra i cijeni kao individua, po svom radu, znanju i
pona{anju, a ne kao seksualni
objekt.
Obrazovanje za
imame mo‘da
uskoro u Danskoj
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Kopenhagen: Sve~ano obije‘eni bajramski blagdani
P
osljednja sedmica u oktobru je
obilovala obilje‘avanjima Kurban bajrama. Dansko-bosansko udru‘enje Vizionar je aran‘iralo nesvakida{nje obilje‘avanje bajrama u jednom danskom kaffebaru u Brønshøju. Gosti su u‘ivali u prijatnoj
atmosferi uz sevdalinke i ilahije hora
Arabeske, stihove i recitacije nagra|enih pjesnikinja Milene Rudez i
Marianne Larsen, te danskog pjeva~a
Erika Krølle. Kako prili~i bajramu,
bilo je i slatki{a, a na tu temu je nekoliko rije~i rekla danska poduzetnica Tina Møller, koja ima svoju
vlastitu produkciju ~okolade. Da se
zaokru‘i bajramski do‘ivljaj, ispred
gostiju je bila bogata sofra sa, izme|u ostalog, pitom i baklavom.
Veliku bajramsku manifestaciju u
Horsens: Odr‘an sastanak o reintegraciji
U
Horsensu je 31.10. ove godine
odr‘an sastanak vezan za reintegraciju u svijetlu novih zakonskih
rje{enja. Sastanak je odr‘an u Sundparkahalen, a prisustvovao mu je veliki
broj na{ih gra|ana. Sastanak je organizovala Horsens komuna, a vodili su
ga Lis Bertelsen i Nenad Juri{i}
konsulenti za repatrijaciju iz Job centra.
Predstavnik Danske pomo}i strancima bio je Asim Perendija koji je prisutne upoznao sa prijedlozima za
izmjenu zakonskih propisa vezanih za
repatrijaciju. U svom izlaganju Perendija je naveo da se ne o~ekuju velike
izmjene te da su u mnogim sredinama
ve} plasirane neistinite informacije.
Su{tinske izmjene koje se predla‘u su
vezane za visinu reiontegracione
pomo}i na koju imaju pravo osobe
starije od 55 godina koje nisu ostvarile
I BH GLAS I
Lis Bertelsen
pravo da nose penziju u svoju zemlju.
Predla‘e se da to bude 3.600 kr do
kraja ‘ivota umjesto 2.800 kr koliko
je do sada iznosila ta pomo}. Pored
Asim Perendija
Kr{}anske novine (Kristelig
dagbladet) provele su istra‘ivanje me|u politi~kim partijama u Danskoj u vezi sa njihovim stavom prema eventualnom uvo|enju obrazovanja
za imame, na nekom od danskih univerziteta.
Osim Konzervativne partije i Danske narodne partije,
koje su eksplicitno protiv uvo|enja obrazovanja za imame na
6
bo{nja~kom duhu u Ishøju organiziralo
su zajedni~kim snagama Evropsko
Balkanski Institut (EBI), Bosanski
Kulturni Centar Kopenhagen (BKC) i
Udru‘enje BiH studenata i omladine
(UBS). Vi{e desetina gostiju u‘ivali su
u bogatom programu, koji je obuhvatao
u~enje Kur´ana, izvo|enje ilahija, stihove, ske~, folklor, a za najmla|e bili
su tu i paketi}i. Manifestacija se zavr{ila
ve~erom i dru‘enjem uz muziku.
Film Krugovi, re‘isera Sr|ana
Golubovi}a, inspirisan tragi~nim doga|ajima u Trebinju u prethodnom ratu
1992-1995 i djelom Sr|ana Aleksi}a,
prikazuje se 7. novembra u Kopenhagenu, u kinu Cinemateket, na na{em
jeziku. Mi{ljenja oko filma su podijeljena, a kritika ga je ocijenila, manjevi{e pozitivno. U svakom slu~aju, ko
ima priliku i ‘elju da to ve~e do|e u
Cinemateket, mo‘e pogledati film i
razgovarati sa re‘iserom Golubovi}em,
jer je nakon filma uprili~ena debata.
D‘enana [E^I]
NOVEMBAR 2013
toga predla‘e se da se ekonomska
pomo}, koja trenutno iznosi 125.262
kr, u budu}e ispla}uje tako da se 40%
te sume dobije odmah, a ostatak nakon
godinu dana. Ovo su samo prijedlozi,
a {ta }e biti usvojeno pokazat }e vrijeme jer se o ovome jo{ uvijek vode rasprave na nivou danske politike i Vlade,
u sklopu usvajanja dr‘avnog bud‘eta
za narednu godinu. Svi ostali uslovi i
mogu}nosti ne}e pretrpjeti zna~ajnije
promjene, a o~ekuju se izvjesna
pobolj{anja postoje}ih rje{enja. Ako
se sve ovo usvoji primjena }e va‘iti
od 2014. godine.
Nakon uvodnog izlaganja prisutni su postavili mnogo razli~itih pitanja gospodinu Perendiji, a on je
strpljivo, nedvosmisleno i argumentovano odgovarao na sva postavljena pitanja. Zajedni~ko mi{ljenje svih
prisutnih moglo bi se svesti na zaklju~ak da je ovaj sastanak veoma
dobro do{ao, da je pojasnio mnoga
nejasna pitanja, razbio mnoge zablude, ali i odgovorio na sve mogu}e
dileme, posebno ljudima koji razmi{ljaju o povratku u domovinu.
Mi{ljenje je da bi sastanaka
ovakve vrste trebalo biti vi{e jer su
ljudi ‘eljni pravih i ~istih informacija
i po mnogim drugim pitanjima, a
time bi se preduprijedilo plasiranje
razli~itih dezinformacija.
Vezuv BA[I]
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Aarhus: Bh. kulturna tradicija i Bonus pod turskim {atorom
K
raj augusta i po~etak septembra
u Aarhusu protekao je i ove
godine u znaku najve}eg kulturnog
festivala sjeverne Evrope, Aarhus
Festuge. Kulturna prijestolnica Evrope 2017. profilira se sve vi{e sadr‘ajima kulturalnog karaktera, a
udru‘enje bh. omladine i studenata
Bonus Aarhus koristi to za stavljanje
bh. kulturnog naslje|a u fokus prostora
svogsa
djelovanja.
Detalj
tribine u Odensi
U desetnodnevnom programu festivala ponovo je preko Bonusa svoju
ni{u prona{la prezentacija bh. kulturne
ba{tine. U novoj-staroj saradnji sa
udru‘enjem tursko-danske omladine
„Det turkise telt“ ostvaren je ponovo
programski sadr‘aj koji je zaintresiranima predstavio nekoliko aspekata
BiH i njene kulture. [ator „Det turkise
telt“ ponovo je preure|en u kulisu koja
je oslikavala bh. ambijent u kome su se
preplitali kulturalni elementi koji su
oslikavali BiH i njenu tradiciju, ali i
izraz mladih Bosanaca i Hercegovaca
nastanjenih van granica svog porijekla.
Program eventa podsje}ao je na
pro{logodi{nji, ali su odre|ene korekcije u programskoj {emi, kao i produ‘enje na jo{ jedno dodatno ve~e
doprinijeli ve}oj posjeti. Danski profesor Christian Axboe Nielsen bio je zadu‘en za historijsko-socijalni kontekst,
mladi}i i djevojke iz BKC Sabur
predstavili su kroz splet igara, dio bh.
folklornog naslje|a, odr‘an je workshop na temu pravljenja pite, virtuoz
na harmonici Emir Bo{njak donio je
autenti~ni ugo|aj sevdaha, bend „Zlatne
strune“ zagrijao je prisutne sa nekoliko
zabavnih i novokomponovanih hitova,
a glavni gosti programa, bend Selma &
Tradicionalna bh. no{nja
(foto: Bonus)
The Sound, prezentirali su publici kroz
dva koncerta svoj opus koji sve vi{e
osvaja britanske ali i kontinentalnoevropske muzi~ke krugove.
Djevojke u tradicionalnim bh.
no{njama pri kraju programa vi{e nisu mogle iza}i u susret narud‘bama.
Zalihe }evapa, pita, kola~a i bosanske
kahve bile su potro{ene i potvrda su
jo{ jednog uspje{nog sudara bh. tradicije i savremenih trendova u re‘iji
udru‘enja Bonus Aarhus. Bonus kao
udru‘enje zaslu‘uje po{tovanje za ovaj
poduhvat, a posebna zahvalnost mora
se uputiti onoj grupi ~lanova udru‘enja
koji su svojim dobrovoljnim radom
omogu}ili odr‘avanje ovog aran‘mana. Ostavljen je vidljivo pozitivan
dojam na posjetioce koji }e zbog toga
zasigurno sa nestrpljenjem i{~ekivati
naredni Aarhus Festuge i tu jo{ jednu
Bonusovu manifestaciju bh. kulture.
Benjamin DAJI]
Viborg: Organizovano bajramsko sijelo
U
Viborgu je 26.10. ove godine
organizovano bajramsko sijelo. U
Domu kulture, u obli‘njem selu Lovel,
okupilo se oko 200 bosanskohercegova~kih gra|ana iz Viborga i mnogih
drugih mjesta sa Jyllanda. Organizator
je bio BHDF (bosanskohercegova~kodansko dru{tvo) iz Viborga, a goste je
zabavljao izuzetno kvalitetan muzi~ki
sastav Lucky M. & Emko band iz
Hamburga. Bila je to prilika da se okupi
veliki broj na{ih ljudi, da se opuste i
dru‘e te da se sretnu stari prijatelji, ali i
upoznaju neki novi.
Bajramskom sijelu u Viborgu
prisustvovalo je mnogo omladine i
djece. To je zna~ajno sa vi{e aspekata, a prije svega da djeca osjete atmo-
sferu i miris domovine njihovih roditelja, a to se ovdje najja~e i najbolje
osjeti. Prilika je to da na{a djeca vide
kako se dru‘e njihovi roditelji, kako
im nije najva‘nije kako se ko zove i
kome ko pripada. Na ovom mjestu
okupili su se dobri ljudi, a to je najva‘nije. Mladima je ovo dobra prilika da steknu neka nova prijateljstva, ali i da se susretnu sa starim
prijateljima. Nema takvih prilika ba{
mnogo u Danskoj pa ih mladi koriste
kada god mogu. Mnogi od gostiju
pre{li su i preko 200 km, a to no}u
nije nimalo lako, da bi se susreli sa
drugima, zabavili, ali i u~ili mlade
kako se njeguju tradicije i obi~aji
zemlje u kojoj su se rodili njihovi
roditelji.
Vezuv BA[I]
Sa skupa u Fredericiji
NOVEMBAR 2013
AKTUELNOSTI
danskom univerzitetu, ostale
partije su pozitivne za takvu
mogu}nost.
Tom Behnke iz Konzervativne partije, svoje protivljenje
obrazla‘e konstatacijom da je
Danska zemlja kr{}ana, i da
zato Islam ne treba uvoditi na
danske univerzitete.
Mette Reismann iz vladaju}e Socijaldemokratske partije
misli, da bi uvo|enje obrazovanja za imame na danskom
univerzitetu uvelo vi{e reda u
obrazovanju imama i formiralo
kvalitetnije imame. Ona smatra, da bi takvo obrazovanje
moralo biti otvoreno za sve polaznike koji ‘ele ovo {kolovanje, posebno za ‘ene, jer su
danski univerziteti otvoreni za
sve osobe bez obzira na pol, {to
treba biti i kod ovog obrazovanja.
Dvije osobe
otpu{tene s posla
zbog
neprimjernog
govora i
pona{anja
Na psihijatriskom odjelu Univerzitetske bolnice u Århus-u,
Risskov, dva radnika su otpu{tena s posla, a sedam ih je dobilo pismeno upozorenje, zbog
nedoli~nog pona{anja, neprimjernog govora, sarkazma i
zbijanja {ala na ra~un pacijenata-stranaca, koji su bili lije~eni na ovom odjelu. Jo{ jedna
osoba, koja je putem biroa za
zapo{ljavanje povremeno radila na ovom odjelu (vikar), stavljena je na „crnu listu“ i ne}e
biti kori{tena ubudu}e na ovom
odjelu.
Univerzitetska bolnica Århus je pod nadle`no{}u regiona
Srednji Jylland (region Midtjylland) i otpu{tanje radnika je
provedeno u re`iji ovog regiona.
Per Jørgensen, stru~ni direktor za psihijatriju u ovom regionu, osu|uje ovakvo pona{anje
pojedinaca zaposlenih na psihijatriskom odjelu ove bolnice,
i misli, da je otpu{tanjem radnika poslat signal da se ovakvo pona{anje zaposlenih prema pacijentima-strancima ne}e
tolerisati. Svih 250 zaposlenih
I BH GLAS I 7
AKTUELNOSTI
radnika je dobilo mogu}nost
do{kolovavanja, a oko 60 zaposlenih je prihvatilo i iskoristilo
ovu mogu}nost. Per Jørgensen
isti~e, da je trenutna situacija
na psihijatriskom odjelu ove
bolnice mnogo bolja, i mo`e se
ocijeniti potpuno zadovoljavaju}om, kada je u pitanju
primjerno pona{anje zaposlenih i njihova komunikacija s
pacijentima-strancima.
Strancima lak{e
do zamjene
voza~ke dozvole
Stranci u Danskoj - po trenutno
va‘e}em zakonu - trebaju u
{kolske klupe i na voza~ki ispit
da bi zamijenili svoju voza~ku
dozvolu za dansku voza~ku
dozvolu, bez obzira na voza~ko
iskustvo i dugogodi{nji period
vo‘nje bez gre{ki.
Morten Bødskov, ministar
pravde iz vladaju}e Socijaldemokratske partije, ‘eli to
promijeniti na bolje i olak{ati
– izme|u ostalih - Amerikancima i Kana|anima dobijanje
danske voza~ke dozvole. On
ka‘e, da je trenutno va‘e}a zakonska odredba iritiraju}a za
svakog stranca, a pogotovu za
one koji su do{li zbog posla u
Dansku.
Za lak{u zamjenu voza~ke
dozvole bit }e potrebno minimalno dvogodi{nje voza~ko
iskustvo bez prekr{aja, koji bi
po danskim zakonskim propisima zahtijevao oduzimanje
voza~ke dozvole.
Trenutno nije poznato i
precizirano, da li }e ovo olak{anje obuhvatiti sve strance u Danskoj, ili }e biti selektivno primijenjeno samo za gra|ane
USA i Kanade, i mo‘da jo{ kojih zemalja, koji se zbog posla
do{li u Dansku.
Vi{e osu|enih
stranaca se {alje
u zatvore zemalja
iz kojih dolaze
U danskim zatvorima se trenutno nalazi oko 4200 zatvorenika. Statistika pokazuje, da
je svaki ~etvrti zatvorenik stranac. Jedan dan boravka u danskom zatvoru, jednog zatvore8
I BH GLAS I
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Aalborg: Odr‘ana javna tribina o lokalnim izborima
U
Aalborgu je 29. oktobra ove
godine odr‘ana javna tribina na
temu: „Bosanskohercegova~ki gra|ani na Sjevernom Jyllandu i gradu
Aalborgu i njihovo u~e{}e u lokalnim organima vlasti i politi~kim
institucijama“. Tribina je odr‘ana u
prostorijama gradske biblioteke i bila je veoma dobro posje}ena. Tribini
su prisustvovali: Thomas Kastrup
Larsen - kandidat za gradona~elnika
Aalborg Kommune, John Pedersen
- predstavnik 3F sindikata, Svend
Erik - zamjenik predsjednika udru‘enja „Bez tate“, Mariane Rontved
– tr‘i{te rada, te predstavnici drugih
organa i organizacija sa podru~ja
sjevernog Jyllanda.
Uvodne napomene dao je Medo
Medo Huremovi} i
Thomas Kastrup Larsen
Detaj sa tribine u Aalborgu
Huremovi} u ime bosanskohercegova~ko-danskog udru‘enja „Ljiljan“
koje je i bilo organizator ove javne
tribine. Govorio je o uspje{noj integraciji bh. gra|ana koji ‘ive i rade u
Danskoj, a istakao je da ima jo{ mnogo mogu}nosti za u~e{}e na{ih
gra|ana u danskom dru{tvenom i politi~kom sistemu. Moraju se tra‘iti
putevi i na~ini jo{ bolje integracije u
dansko dru{tveno tkivo.
Thomas Kastrup Larsen, kandidat
za gradona~elnika Aalborg komune je
potvrdio da je u Aalborg komuni
zaposleno jako mnogo bh. doseljenika,
ali da se ipak malo uklju~uju u
dru{tveni i politi~ki sistem komune. On
misli da tu postoje veoma velike
mogu}nosti posebno {to su bh. gra|ani
brzo nau~ili jezik, uvidjeli zna~aj
{kolovanja i shvatili da samo radom
mogu uspjeti na ovim prostorima.
U raspravi na ovu temu u~estvovali su i John Pedersen, Svend Erik,
Mariane Rontved, Almina Nikontovi} koja je do{la iz Frederikshavn komune, Benjamin Brackovi} iz Logstor komune, Alma Sijer~i} iz Aalborga, koja je ina~e ~lan veoma zna~ajnog integracionog savjeta u Aalborg komuni te jo{ neki predstavnici
udru‘enja sa ovog podru~ja.
Na kraju su se organizatori zahvalili svim u~esnicima javne tribine
istakav{i da su na ovaj na~in pokrenuta neka pitanja koja trebaju dati
odgovor kako dalje na putu jo{ uspje{nije integracije na{ih gra|ana u danski dru{tveni i politi~ki sistem. Suorganizator ove tribine bio je Savez
bh. udru‘enja u Danskoj koji je
preporu~io odr‘avanje javnih tribina
ovog tipa {irom Danske.
Vezuv BA[I]
Udruzenje „Ljiljan“ organizovalo bajramsko sijelo
U
Aalborgu je 26. oktobra odr‘ano bajramsko sijelo u organizaciji bosanskohercegova~ko-danskog
udru‘enja „Ljiljan“ iz Aalborga.
Sve~anost je organizovana u Sonderbrohalen u Aalborgu, a prisustvovalo
joj je preko 100 gostiju iz Aalborga
i okolnih mjesta. Goste su zabavljali
Hako i Emir band, a prire|en je i
prigodan kulturno zabavni program.
Nastupio je veliki i mali folklor iz
Aalborga, a oba ansambla izazvala
su odu{evljenje publike koja ih je nagradila burnim aplauzom.
Ro{tilj sa kojeg se {irio miris
bosanskih }evapa, ali i drugi specijaliteti uz bogat izbor bezalkoholnih pi}a doprinosili su cjelokupnoj
NOVEMBAR 2013
atmosferi koja je mirisala na na{u
domovinu. Stvorena je veoma ugodna atmosfera bez i najmanjeg
incidenta.
Organizator je iskoristio ovu priliku da predstavi plan svojih budu}ih
aktivnosti me|u kojima zna~ajno
mjesto zauzima Javna tribina o mjestu i ulozi bosanskohercegova~kih
gra|ana koji ‘ive u Aalborgu i drugim mjestima, u danskom dru{tvenom i politi~kom ‘ivotu. Predstavljeni su i drugi projekti ovog udru‘enja,
a posebno odu{evljenje izazvala je
informacija da je fudbalski klub „Ljiljan“ iz sastava ovog udru‘enja izborio mjesto u vi{em rangu takmi~enja.
Bilo je izuzetno lijepo i prijatno
na}i se na ovoj manifestaciji na{eg
zajedni{tva.
Vezuv BA[I]
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Biha}: Okrugli sto Svjetskog saveza bh dijaspore
U
Biha}u je, 11. 10. ove godine,
Glavni odbor Svjetskog saveza
dijaspore organizovao okrugli sto na
kojem su u~estvovali ~lanovi G.O.
SSD i Na~elnik op}ine Biha} gospodin Emd‘ad Galija{evi} sa saradnicima. Ovaj okrugli sto tretirao je dvije
teme i to: „Odnos domovine i dijaspore – slijepa ulica, kud i kako dalje“ i druga tema: „Neiskori{teni ekonomski potencijali BiH dijaspore“.
Ovdje se mora ista}i dobra posje}enost kao i prisustvo federalnih
i lokalnih medija, te gra|ana Biha}a.
Moderator za obje teme bio je Smail
Toromanovi}, savjetnik Na~elnika
op}ine Biha}. Uvodni~ar je bio Zaim
Pa{i}, predsjednik G.O. SSD. U raspravi su u~estvovali Na~elnik op}ine Biha} i ve}ina njegovih saradnika
koji su predstavili ekonomsku situaciju op}ine Biha}, ukazali na veliki
zastoj u ulaganjima u privredu te
predstavili impozantne kapacitete i
mogu}nosti op}ine Biha} koja bi uz
odgovaraju}a ulaganja veoma brzo
mogla stati na zdrave noge i povu}i
razvoj cijelog Unsko-Sanskog ka-
Okrugli sto u Biha}u
ntona. Posebno su podvu~ene mogu}nosti ulaganja u turizam jer op}ina
Biha}, ali i cijeli Unsko-Sanski kanton obiluju prirodnim ljepotama i
drugim resursima koji mogu turisti~ku privredu postaviti na sigurne
i zdrave noge.
Od ostalih u~esnika u raspravi na
okruglom stolu mora se izdvojiti
izlaganje ambasadora SSD i po~asnog konzula BiH u Turskoj, gospodina Ahmeda Kemala Baysaka koji
je govorio o ulaganjima turskih firmi
u BiH, ali i neiskori{tenim potencija-
lima prijateljske Turske koja mo‘e i
‘eli ulagati u BiH.
Na osnovu rasprave obavljene na
okruglom stolu nisu izvla~eni nikakvi zaklju~ci, ali je svima bilo jasno
da politika i politi~ari u na{oj domovini gotovo da nisu zainteresovani za
saradnju sa svojom dijasporom i pored toga {to dijaspora ima izuzetno
velike ekonomske, ali i sve druge potencijale, posebno ljudske, jer se u
inostranstvu {koluju mladi te veoma
dobri i vrijedni kadrovi, a u privredi
razvijenih zemalja {irom svijeta rade
mladi stra~njaci iz sastava bosanskohercegova~ke dijaspore. Politi~ari
BiH bi ‘eljeli iskoristiti cjelokupan
ekonomski, a ne i ljudski potencijal
BiH dijaspore, pod uslovom da dijaspora nema nikakav uticaj na usmjeravanje uglavnom ekonomskih potencijala. Mladi bosanskohercegova~ki
mozgovi ih ne interesuju jer su
potencijalna prijetnja njihovom opstajanju na veoma dobro pla}enim
funkcijama iza kojih uglavnom ne
stoje adekvatni ili nikakvi rezultati.
Tekst i foto: Vezuv BA[I]
Odr‘an sastanak Gl. odbora Svjetskog saveza dijaspore
N
akon {to je u Biha}u 11. 10. ove
godine organizovan veoma dobro
posje}en okrugli sto, narednog dana
odr‘an je i sastanak Glavnog odbora
Svjetskog saveza dijaspore. Najprije
su rije{ena protokolarna pitanja, a
nakon toga radilo se po predvi|enom
dnevnom redu. Prije svega su razmotrene aktivnosti koje se provode u
savezima objedinjenim u okviru
Svjetskog saveza bh. dijaspore.
Nakon toga vo|ena je rasprava
o izvje{tajima sa konferencija o potencijalnim ulaganjima dijaspore u
Bosnu i Hercegovinu, koje su odr‘ane u Prijedoru i Mostaru. Istaknut je
zna~aj takvih konferencija, ali je
tako|er ukazano na nezainteresovanost dr‘avne vlasti za ovaj vid saradnje sa organizovanom dijasporom.
I ovom prilikom istaknuta je orijentacija dijaspore da poku{a ostvariti
bli‘e kontakte i saradnju sa lokalnim
organima vlasti. Potvrdu takve orijentacije ~lanovi GO mogli su dobiti
u izuzetnom anga‘ovanju struktura
op}ine Biha} u radu okruglog stola,
prethodnog dana, ali i gostoprimstvu
koje se moglo osjetiti na svakom koraku. Nakon toga obavljena je rasprava vezana za organizaciju narednog
turnira u malom fudbalu koji organizuje Svjetski savez BH dijaspore.
Mjesto i termin odr‘avanja narednog
turnira odredit }e se do kraja godine.
Provedena je i rasprava o mjestu
i terminu odr‘avanja narednog, sedmog kongresa SSD. Utvr|eno je da
}e se isti odr‘ati krajem maja mjeseca u Sarajevu. Dogovoreno je da se
na kongres ponovo pozovu predstavnici vlasti, ali i nevladin sektor sa
kojim SSD ima ostvarenu saradnju i
dodirne ta~ke interesa i aktivnosti.
U organizaciji kongresa aktivno }e
u~estvovati Ministarstvo za ljudska
prava i izbjeglice. Na kraju sastanka
dogovoreno je da se pripremi plan aktivnosti vezan za organizovanje dana
dijaspore u Bosni i Hercegovini. Naredni sastanak GO SSD organizovat }e
se u februaru 2014. godine u Danskoj.
Vezuv BA[I]
Sa sastanka GO SSDBiH
AKTUELNOSTI
nika, ko{ta dr‘avu oko 1.850 kr,
{to mjese~no iznosi oko 56.000
kruna. Stoga je nova Vlada formirala poseban odjel pri policiji, takozvani Task Force
Hjemmesendelse, koji izme|u
ostalog ima zadatak da {alje {to
vi{e osu|enih stranaca u Danskoj, na izdr‘avanje kazne u
zatvore zemalja iz kojih dolaze.
Ugovori o slanju su potpisani sa vi{e zemalja, izme|u
ostalih, s Poljskom, Rumunijom i Litvanijom. Do sada je
poslato dvadeset sedam (27)
zatvorenika na izdr‘avanje kazne u svoje zemlje, od toga
osam (8) u Litvaniju. Dr‘ava je
na taj na~in u{tedjela oko osamnaest (18) miliona kruna
godi{nje, koje bi ina~e utro{ila
na izdr‘avanje ovih osu|enika
u danskim zatvorima.
Stranci po~inju
li~iti Dancima
Stranci u Danskoj, pogotovo
takozvana „druga generacija
stranaca“ po~inju sve vi{e i vi{e
li~iti Dancima. Oni su mnogo
bolje integrirani od svojih
roditelja u dansko dru{tvo. To
pokazuje najnoviji raport koji
je objavila Fondacija za
istra`ivanja Rckwool (Rockwool Fondens Forskningsenhed).
Jens Bonke, istra`iva~ ove
fondacije ka`e, da su posebno
ex-Jugosloveni i Pakistanci
dobro integrirani u dansko dru{tvo, Turci se nalaze u sredini,
dok Ira~ani i Libanci le`e na
dnu integracione ljestvice.
Fokus istra`ivanja je bio na
zaposlenosti, sklapanju brakova i razvodima. Takozvana
„druga generacija stranaca“ u
Danskoj je procentualno 80 %
zaposlena, brakovi se sklapaju
u starosnoj dobi od 23-24
godine, razvoda braka ima vi{e
nego kod etni~kih Danaca!
Istra`ivanje zaklju~uje, da
„druga generacija stranaca“ sve
vi{e i vi{e li~i Dancima, {to
nedvojbeno ukazuje na uticaj
sredine u kojoj `ivimo, ali i proces asimilacije koji neumitno
prodire u sve `ivotne pore
stranaca.
Priredio i preveo:
Sabrija OV^INA
[email protected]
NOVEMBAR 2013
I BH GLAS I 9
RAZGOVOR S POVODOM
Azra Hasanbegovi}, konsulent za edukaciju, kandidat Socijaldemokrata u Vejleu
na predstoje}im komunalnim izborima:
„Uka‘ite povjerenje onima koji }e vas zastupati u vlasti!“
Razgovarao: Vezuv BA[I]
[email protected]
S
ve je vi{e ljudi stranog
porijekla u Danskoj koji se
aktivno bave politikom.
Mlada generacija bosanskohercegova~kih izbjeglica iskoristila je
boravak i ‘ivot na ovim prostorima
da se i{koluje i uve‘e u danski dru{tveni sistem. Tra‘e svoje mjesto
u svim porama privrednog, dru{tvenog i politi~kog ‘ivota sa sve
vi{e uspjeha. Me|utim, mnogo je i
onih koji su srednjih godina, a iskustvo ste~eno {kolovanjem i radom
u svojoj domovini iskoristili su da
i u novoj sredini, na dalekom sjeveru posti‘u veoma dobre rezultate,
te da budu aktivni u dru{tvenom i
politi~kom ‘ivotu zemlje koja im
je pru‘ila uto~i{te u najte‘im trenucima izbjegli~kog ‘ivota. Jedna od
njih je i Azra Hasanbegovi} iz Vejlea. Bio je to dovoljan povod da sa
njom obavimo razgovor.
[ta nam mo‘ete re}i o sebi, djetinjstvu i ‘ivotu u Danskoj?
HASANBEGOVI]:
Ro|ena sam 1958.
godine u Bosanskoj Gradi{ci.
Nakon studija prava
vratila
sam se u
rodni
10
I BH GLAS I
grad gdje sam obavljala zna~ajne
politi~ke i dru{tvene funkcije, od
sudije u op{tinskom sudu do delegata u republi~koj skup{tini. Ratna de{avanja dovela su me na daleki sjever 1992. godine, zajedno
sa mu‘em i dvoje male djece, gdje
sam zamijenila moju pravnu nauku
ne~im sasvim novim u okviru
dr‘avne uprave, edukacije i zdravstva. U toku sam obrade magistarskog rada u oblasti zdravstva i
zdravstvene preventive i o~ekujem
da magistriram idu}e godine.
Moje djetinjstvo nije bilo ni{ta druga~ije od djetinjstva ve}ine gradske djece, zna~i bezbri‘no, „bosonogo“ i sretno. Roditelji starinskoga „kova“ , ali sa vizijom za budu}nost. Imali su nas dvoje djece,
oboje smo zavr{ili fakultete, {to u
to doba, prije 33 godine u Bosni,
nije bilo ni lako ni jednostavno.
Zahvalna sam im oboma, na svemu
{to su u~inili da nas i{koluju i izvedu na pravi put, kako to oni ka‘u.
U Danskoj ‘ivim krasnim i harmoni~nim, ali jako dinami~nim
porodi~nim ‘ivotom.
Moj mu‘ i ja smo
trenutno sami, jer
su nam djeca
oti{la svojim
putem kroz
‘ i v o t .
K}erka
H a n a
‘ivi i
NOVEMBAR 2013
radi u Berlinu, a sin Haris studira
na univerzitetu u Århusu i tamo i
‘ivi. Ja i moj mu‘ imamo svako
svoje obaveze.
Je li bilo te{ko {kolovati se u
Danskoj, radite li i gdje ste
zaposleni?
HASANBEGOVI]: Te{ko je u~iti
na stranom jeziku u tu|oj zemlji i
sa studentima mla|im od sebe i
vi{e og 20 godina. Studije sam zavr{ila sa prosje~nom ocjenom 10+.
Posljednji ispit na master nivou polo‘ila sam 12.6. ove godine sa ocjenom 12. Po~ela sam u~iti iz protesta i ‘elje da povratim izgubljeni
identitet. ^injenica da smo godinama tretirani kao broj u evidenciji, kao predmet u administarivnoj
ma{ineriji i kao slu~aj, koji treba
rije{iti, iritirala me i inspirisala u
isto vrijeme.
Trenutno radim u jednom Psihijatrijskom centru za terapiju osoba
pogo|enih posttraumatskim stresom u gradu Vejle. Taj Centar je
dio regiona jug Danske i finasira
se iz dr‘avnog bud‘eta. Pacijenti
ni{ta ne pla}aju i to su uglavnom
izbjeglice iz raznih krajeva svijeta,
me|u kojima ima puno Bosanaca.
Tu su i danski vojnici koji su se
nalazili na frontovima ratnih ‘ari{ta {irom svijeta. Ja sam konsulent za edukaciju.
Kako ste se na{li i sna{li u
danskoj politici?
HASANBEGOVI]: Bila sam
mlad politi~ar u na{oj Bosni. Onda
je sve bilo druga~ije. Sad sam iskusna i zrela, izdr‘ljivija i spremnija
na poraze, a uspjehe do‘ivljavam
tako|er na jedan drugi na~in. Svaki
uspjeh na jednoj strani nosi poraz
na drugoj i obrnuto. To ranije nisam shvatala na ovakav na~in. Sve
ima svoju cijenu. Treba je samo
pravilno odmjeriti i platiti.
Ja sam neobi~na i originalna na
svoj na~in. Uvijek ka‘em {to zaista
mislim, ponekad u {aljivom tonu,
ali sa veoma jasnom porukom. To
me mo‘da izdvaja od drugih, vi{e
iznijansiranih i profinjenijih politi~ara.
Vi ste u Socijaldemokratskoj
partiji. Mo‘ete li na{im ~itaocima re}i malo vi{e o tome,
posebno sa aspekta odnosa
prema strancima?
HASANBEGOVI]:
Socijaldemokrati su samo jedna od mnogih partija u
danskom parlamentarnom
sistemu. To je partija u kojoj sam
ja na{la moje uto~i{te, jer najve}i
dio mojih stavova i politi~kih opredjeljenja partija honorira svojim politi~kim programom. Kao osobi koja nije navikla na ovakvu formu demokratije, kakva se susre}e u Danskoj, nije mi bilo lako prona}i pravu partiju, jer je kod nas sve bilo
po nacionalnom klju~u. Zahvaljuju}i poznanicima i prijateljima u
parlamentu Danske saznala sam
mnogo vi{e o demokratskom sistemu i partijskom ure|enju iz ~ega je
proisteklo moje opredjeljenje za
Socijaldemokratsku partiju. U
odnosu prema strancima ideja vodilja nam je solidarnost i zajedni{tvo.
Sloboda, govora, vjeroispovjesti,
kretanja, udru‘ivanja i sve druge
slobode dio su partijskog programa
koji i sama podr‘avam.
[ta biste poru~ili svim doseljenicima, posebno mladim i posebno
vezano za predstoje}e lokalne
izbore u Danskoj?
HASANBEGOVI]:
HASANBEGOVI]:Preporu~ila
bih svima da iza|u na izbore. Da
ostvare svoje legitimno pravo glasanja. Da izraze svoju volju i uka‘u
povjerenje onomo za koga smatraju
da ih mo‘e zastupati u vlasti.
Mladima bih rekla: „Upamtite da na
vama svijet ostaje. Ako sad ne po~nete, zakasnit }ete. Iza|ite na
izbore i glasajte po du{i i srcu, mozgu i razumu, preporuci ili ubje|enju. Nije bitno {ta vas motivi{e,
bitno je da glasate za onoga ko vam
ne{to zana~i. U~inite to. Vidjet }ete
kako je to krasan osje}aj“.
Na kraju bih vas pitao koliko ste
vezani za svoju domovinu?
HASANBEGOVI]:
HASANBEGOVI]:Veza sa mojom domovinom je neraskidiva.
Odnosi i relacije me|u ljudima kao
i dru{tveni i politi~ki sistem su se
puno promijenili, tako da mi se ponekad te{ko sna}i. Putujemo u Bosnu svakoga ljeta. Kada odem tamo
osje}am se strancem u mom gradu,
gradu gdje sam se rodila i odrasla,
zavr{ila {kolu, dobila posao, rodila
moju djecu, pro‘ivjela krasnih 34
godine ‘ivota. Sada tamo ne prepoznajem dvadesetak osoba. Sve se
izmijenilo, ljudi, ku}e, ulice, klima,
‘ivot. Osje}am se Bosankom, tako
su me odgojili i tako ja odgajam
moju djecu. Uspjela sam integrisati
moj bosanski identitet u danski novoste~eni identitet i oni se super
nadopunjuju. To me upravo ~ini sretnom i kompletnom osobom.
ZAKONODAVSTVO
Za{to je bitno
iza}i na izbore?
Danski propisi u praksi (28)
Vjen~anja (vielser)
U Danskoj se mo‘ete vjen~ati u op{tini, crkvi ili
u nekom od priznatih vjerskih udru‘enja
Pi{e: Sabrija OV^INA
[email protected]
U
U
svim zemljama svijeta organizuju se i provode izbori
na svim nivoima i za sve organe i institucije gdje
gra|ani imaju pravo, ali i moralnu obavezu da iska‘u
svoju volju i opredjele se za politiku koja }e upravljati
njihovim ‘eljama i potrebama u nekom narednom periodu.
Tako je i sa lokalnim izborima u Danskoj koji }e se odr‘ati
19. novembra ove godine. Svi gra|ani, stariji od 18 godina,
sa stalnim boravkom u Danskoj imaju pravo glasa na
lokalnim izborima. To se odnosi i na nas, bosanskohercegova~ke gra|ane, nekada{nje ratne izbjeglice, ali i sve
druge koji u Danskoj imaju mjesto stalnog boravka. Prilika
je to da i sami iska‘emo svoju volju i mi{ljenje o dru{tvenom
sistemu zemlje u kojoj ‘ivimo.
Niko nikoga ne mo‘e prisliti da glasa za bilo koju politi~ku opciju ako on to ne ‘eli. Izbori su slobodni i mo‘emo
glasati po svojoj volji za koga sami ‘elimo. Ali je va‘no
iza}i i glasati. Ako to ne u~inimo onda prepu{tamo nekome
drugom da bira i izabere umjesto nas. Ako to ne u~inimo,
onda nemamo pravo nikome prigovarati da lo{e upravlja
ovim dru{tvom niti kritikovati bilo koga. Ako to ne u~inimo,
postajemo pasivni posmatra~i svega oko nas, umjesto da
budemo aktivni u~esnici vremena u kojem ‘ivimo, a time
gubimo mogu}nost da sami upravljamo na{im ‘ivotima.
Ako to ne u~inimo, postajemo dio slike dijela lo{e integrisane grupe doseljenika u Danskoj.
Radi svega ovoga, poslu{ajte glas razuma, iza|ite na
izbore i poka‘ite da su bosanskohercegova~ki doseljenici u
Danskoj dio njenog dru{tvenog sistema, koji se integrisao
u dansko dru{tveno tkivo. U~inimo sve da promijenimo lo{u
sliku vezanu za izlaznost doseljenika, stvorenu na pro{lim
lokalnim izborima.
A glasati je veoma jednostavno. Za mlade koji govore i
pi{u danski nema nikakvih problema i nedoumica. Ni stariji
se toga ne trebaju pla{iti. Ne morate govoriti danskim
jezikom. Sa mla|ima, prije odlaska na glasa~ko mjesto,
porazgovarajte o politi~kim opcijama i programima koje
vam se nude pa sami odlu~ite kome }ete dati glas. Uzmite u
ruku va{ poziv za glasanje i do|ite na glasa~ko mjesto. Tamo
}e vam organizatori glasanja pokazati {ta trebate raditi. Neka
vas jezi~ka barijera u tome ne spre~ava. Ukoliko navedenog
dana niste u mogu}nosti iza}i i glasati, to mo‘ete u~initi
ve} danas. Dovoljno je oti}i u komunu i tra‘iti da glasate
odmah. Dobit }ete svu potrebnu pomo}.
na{oj rubrici „Danski
propisi u praksi“, u toku
smo obrade razli~itih tematskih cjelina iz danskog zakonodavstva. Pisali smo o naknadi
za bolovanje (sygedagepenge),
rehabilitaciji (revalidering),
flexjob (fleksjob), dotakli se generalno svih vrsta penzija (førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali o radnim i privatnim
penzijama i na~inu ostvarivanja
istih(div. pensioner), potpori za
pla}anje stanarine(boligstøtte, boligsikring, § 34), porodiljskom
odsustvu(barselsorlov), besplatnom mjestu za ~uvanje djeteta
(økonomisk friplads), raznim
vrstama socijalne pomo}i
i pravima na ostvarivanje pomo}i
(kontanthjælp
og socialhjælp), zdravstvenom dodatku, pomo}i
za grijanje i ~eku
za starije osobe ( h e l bredstillæg, varmehjælp, ældrecheck), likvidnoj imovini koja
ima uticaja na visinu penzije i pomo}i od op{tine (likvidformue),
predra~unu preliminarnog poreza
(forskudsopgørelse), obra~unu
poreza (årsopgørelse), raznim
vrstama jednokratne pomo}i
(enkeltydelser), pravu na savjet i
uputu(ret til råd og vejledning),
pravo glasa i podobnost na izborima (valgret og valgbarhed), a
ovog puta je fokus na zakonskim
odredbma koje reguli{u vjen~anja
(vielser) po{to je jesen tradicionalno vrijeme svadbi i `enidba/
udaja.
Vjen~anja u Danskoj su
regulisana zakonom o vjen~anjima (lov om vielser), a ono {to
posebno karakterizira ovu zemlju,
jeste , zakonska mogu}nost istopolnih vjen~anja kako u op{tinama, tako i u danskim crkvama
(folkekirke). Vjen~anja u op{tinama ili gra|anska vjen~anja obavlja mati~ar ili gradona~elnik
op{tine u kojoj se ‘elite vjen~ati
– dakle, ne morate se vjen~ati u
op{tini u kojoj ‘ivite. Vjen~anje
mo‘ete dogovoriti i obaviti u mati~nom uredu u op{tini, u nekom
NOVEMBAR 2013
ugostiteljskom objektu ili u
prirodi – ovisno o tome kako se
dogovorite s mati~nim uredom
(vielseskontor). Vjen~anju trebaju
prisustvovati 2 svjedoka a vjen~ani list se dobija odmah nakon
vjen~anja. Crkveno vjen~anje
obavlja sve{tenik u doti~noj crkvi
u koju se obratite. Potrebno je da
jedan od partnera bude ~lan crkve
(medlem af folkekirke) ili da ima
posebnu povezanost crkvi (særtilknytning) iz nekog drugog
razloga. Potrebna su tako|er 2
svjdoka i sve{tenik izdaje vjen~ani
list odmah nakon vjen~anja.
Bra~ni partneri koji su se vjan~ali
u op{tini, a koji ‘ele i crkveni
blagoslov za svoje vjen~anje,
mogu se obratiti sve{teniku i zamoliti za blagoslov njihovog
braka (folkekirkens velsignelse). Ukoliko ‘elite obaviti
vjen~anje u nekom od drugih
priznatih vjerskih udru‘enja u Danskoj, mo‘ete
se obratiti za savjet
i uputu tome
udru‘enju. Da
bi va{e vjen~anje bilo zakonski ispravno i
priznato, potrebno
je da vjersko udru‘enje posjeduje
odobrenje za sklapanje brakova
(vielsesbemyndigelse).
Na internetskim stranicama
Uprave za Familije (Familiestyrelen) mo‘ete na}i sva priznata vjerska udru‘enja u Danskoj. Na primjer, Islamsko udru‘enje Bo{njaka u Danskoj (Den islamiske
forening af Bosniakker i Danmark) je priznato udru‘enje od
2001 godine sa sjedi{tem u Vejleu, a podaci o udru‘enju se nalaze
na listi priznatih udru‘enja koja je
objavila ova uprava.
Op{te je poznato da veliki
broj Danaca ‘ivi zajedno nevjen~ani (papirløs ægteskaber).
Statisti~ki podaci o broju vjen~anih osoba u 2012 godini pokazuju
slijede}e: Ukupno je sklopljeno
28.620 brakova. Od toga se 28 235
vjen~anja odnosi na brak izme|u
‘ene i mu{karca, 160 vjen~anja je
obavljeno izme|u 2 mu{karca a
225 vjen~anja izme|u 2 ‘ene. Oko
47% od svih sklopljenih brakova
zavr{i s razvodom pokazuje statistika, o ~emu }e BH Glas pisati
drugi put.
I BH GLAS I 11
AK
INTERVIEW
Mr. sci. Elvedin Begi},
predsjednik
Nogometnog Saveza/
Fudbalskog Saveza
Bosne i Hercegovine:
„Direktnim plasmanom na Svjetsko
prvenstvo realizovan je na{ glavni cilj“
Razgovarao: Idriz [email protected]]
[email protected]
R
o|en je 24. 10. 1960. u
Sarajevu. Diplomirao je na
Fakultetu za saobra}aj u Sarajevu, gdje je i magistrirao, a od
1983. godine zaposlen je na Aerodromu Sarajevo, gdje trenutno obavlja funkciju Izvr{nog direktora za
saobra}aj. Od 1979. godine aktivno
je uklju~en u rad FK „Butmir“ u
kojem je od 1996. do 2004. obavljao
funkciju predsjednika, a trenutno je
~lan uprave kluba.Kao sportski radnik bio je delegat u Skup{tini FSKS,
~lan Predsjedni{tva FSKS, te ~lan
Komisije za bezbjednost i stadione
NS/FS BiH. Za predsjednika FSKS
izabran je 17. 09. 2012. godine. Za
~lana Komiteta za normalizaciju NS/
FS BiH, tijela konstituisanog od
strane FIFA, imenovan je 18. 04.
2011. godine. Obavlja funkciju pot12
I BH GLAS I
predsjednika UEFA komiteta za stadione i bezbjednost.Na mjesto predsjednika NS/FS BiH, sa mandatom
od ~etiri godine, izabran je na Skup{tini NS/FS BiH, odr`anoj 13. 12.
2012.godine.
Da li ste zadovoljni dosada{njim
rezultatima Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH i da li se Va{
plan realizovao u potpunosti?
BEGI]: Sama ~injenica da smo se direktno plasirali na Svjetsko prvenstvo
u Brazilu 2014. godine govori u prilog
ocjeni da su dosada{nji ukupni
rezultati NS/FS BiH veoma dobri.
Direktnim plasmanom na Svjetsko
prvenstvo u Brazlu 2014. godine
realizovan je na{ glavni cilj. I ranije
je bilo poku{aja, bili smo vrlo blizu,
ali nikada nismo ostvarili ovakav
rezultat od 1996. godine. Osim toga
realizirali smo niz aktivnosti koje su
predvi|ene planskim dokumentima,
kao {to su liga u malom fudbalu i
zajedni~ka liga u ‘enskom fudbalu. To
NOVEMBAR 2013
su dvije va‘ne stvari za NS/FS BiH.
Bud‘et Saveza je zna~ajno pove}an u
odnosu na prethodni period. Ove
godine uspjeli smo obezbijediti deset
miliona KM, {to je u mnogome
olak{alo provo|enje planiranih
aktivnosti. Imali smo vi{e okupljanja
fudbalera i vi{e odigranih utakmica,
ukupno skoro vi{e nego u prethodnih
deset godina. Sve su to argumenti koji
idu u prilog ocjeni da su dosada{nji
rezultati NS/FS BiH izvanredni.
Da li je Stru~ni {tab na kormilu
sa Papetom opravdao va{e povjerenje i {ta o~ekujete u Brazilu
2014. godine?
BEGI]: Svakako, bilo bi nepravedno re}i da nije, jer mi idemo u Brazil. Kao {to rekoh nikome to ranije
nije po{lo za rukom. Zagovornika
sam prakse da svako radi svoj posao.
Nisam osoba koja se mije{a u poslove za koje su drugi odgovorni, zato
bi na drugi dio ovog pitanja odgovor
trebalo tra‘iti od selektora Su{i}a i
Stru~nog {taba. Do Svjetskog prvenstava ima vremena i mnoge stvari }e
se jo{ poslo‘iti. O~ekujem da }e izabranici selektora Su{i}a dati maksimum da ostavre {to je mogu}e bolji
rezultat, a u ovom momentu je nezahvalno davati bilo kakve konkretnije
prognoze.
U proteklim mjesecima odr‘ani
su kampovi talenata u [vedskoj,
Njema~koj, mo‘ete li re}i ne{to
o tome?
BEGI]: Da, dr‘ali smo kampove u
tim evropskim zemljama s ciljem da
sagledamo mogu}nosti mladih nogometa{a koji igraju u timovima zemalja u kojima ‘ive. Tu praksu }emo
nastaviti i ubudu}e, ali moramo voditi
ra~una i o talentima u na{oj zemlji i
njima, tako|er, posvetiti du‘nu pa‘nju.
Uspjeh reprezentacije je veliki, a
i BH fanatikosi su pokazali da su
najbolja publika na svijetu, kakvo
je Va{e mi{ljenje o tome?
BEGI]: Generalno gledano BH fana-
INTERVIEW
tikosi su najbrojnija grupacija navija~a
nogometne reprezentacije BiH i oni su,
zajedno s drugim grupama navija~a,
davali sna‘na krila na{oj nogometnoj
reprezentaciji. To se doga|alo na svim
utakmicama koje je na{a nogometna
reprezentacija odigrala u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Brazlu, kako u gostima, tako i na doma}em terenu. Stoga, svi navija~i na{e nogometne
reprezentacije zaslu‘uju veliku zahvalnost i ja im se i ovim putem
zahvaljujem.
Da li je poznat parnter-sponzor
nogometne reprezentacije BiH i
koja }e kompanija imati tu ~ast
da na dresovima na{ih zmajeva
stoji njen logo?
BEGI]: Mi imamo ugovor s Legeom koja je bila na{ partner u prethodnom periodu.. Taj ugovor isti~e 31.
05. 2014. godine i mi smo u posljednja tri mjeseca u poslovima tra‘enja
najpovoljnijeg partnera za NS u narednom periodu i tu smo u razgovorima sa svim velikim kompanijama, kao {to su: Adidas, Nike, Puma, ali i Legea kao na{ dosada{nji partner i sa jo{ nekim novim partnerima
koji se pojavljuju na tr‘i{tu. Naravno,
u narednom periodu }emo na}i
odgovaraju}eg najpovoljnijeg i
najkvalitetnijeg partnera, jer je to ono
{to mi u ovom trenutku i zaslu‘ujemo
plasmanom na Svjetsko prvenstvo.
BH fudbal pi{e novu historiju. Naravno, i Va{ doprinos tome je od
neprocjenjive vrijednosti. Kako
to komentirate?
BEGI]: Vi{e puta sam istakao da je
i privilegija i ~ast biti na ~elu NS/FS
BiH. Na kraju krajeva, htio ne htio,
mojim imenom je ispisana historija
dana{njeg BH fudbala, kroz ovaj
uspjeh na{e fudbalske reprezentacije, kroz ~injenicu da sam ja prvi
predsjednik NS/FS, jedan predsjednik NS/FS, na kraju jedan predsjednik bilo kakve institucije BiH
koja, evo, djeluje na ~itavoj teritoriji.
Te{ko je mjeriti danas doprinos bilo
koga od pojedinaca. To }emo ostaviti
onim malo pa‘ljivijim i analiti~arima
i pametnicama za sve. Te{ko }e iko i
realno napraviti procjene i ocjene, ali
svakako mi se moramo vratiti na one
koji su nam najzna~ajniji u ovom
uspjehu, a to su igra~i, pa onda tek
dolazimo Stru~ni {tab i mi koji smo
radili druge ove poslove. ^injenica
je i to, kad su se odre|ene stvari u
NS/FS BiH poslo‘ile, bilo je lak{e i
igra~ima da postignu ono {to znaju i
ono {to mogu i da nas odvedu u Brazil. Naravno, ponosan sam na tu ~injenicu i zahvalan Bogu {to sam tu,
na tom mjestu. Bilo koliko da je moje
u~e{}e u ovome, jedni }e re}i da je
ogromno, a drugi }e ga minimizirati.
Presretan sam kad vidim Bosance i
Hercegovce kako se raduju pobjedama na{e nogometne reprezentacije.
Da li imate u planu realizovati
veliki, svjetski moderan stadion,
mo‘da zajedno sa bh dijasporom,
jer mala smo nacija, ali sigurno kad
ne{to ‘elimo to mo‘emo ostvariti.
BEGI]: Da ovo malo razjasnimo.
Nigdje na svijetu nogometni savez
ne pravi stadione, a mi kakvu dr‘avu
imamo, sad bi sve prebacili na NS/
FS BiH, kao „uspio nas je odvesti u
Brazil i hajmo sad da pravi stadion“.
Stadione treba ostaviti i za to su nadle‘ne lokalne zajednice, da ih prave. Mi imamo potrebu da odigramo
mo‘da deset utakmica u toku godine
za sve selekcije i za to praviti stadion nije racionalno. Na kraju krajeva
i nemamo tih sredstava. Osnova je
lokalkna zajednica koja je vlasnik
zemlje, ostale infrastrukture, raspola‘e zakonskom legislativom kad su
u pitanju razne saglasnosti i dozvole
za gra|enje i t.d. Mi smo neko ko bi
taj stadion eventualno koristio uz neki klub kasnije i, naravno, za to kori{tenje platio naknadu. Dobra je ideja
pravljenja stadiona, me|utim, kod
nas nema nekog onog ko bi stao na
~elo ove akcije, pa uklju~io BH dijasporu, investitore i t.d. Poznat je problem koji mi imamo ovdje u Sarajevu, pa koje smo imali sa treningcentrom u Zenici. [ta je to {to lokalna zajednica ‘eli u odre|enoj sredini, na koji na~in da pomogne i sportu,
pa i fudbalu? Vi znate da smo mi u
Elvedin Begi} sa Zmajevima nakon pobjede u Kaunasu
Na{ novinar u dru{tvu sa Elvedinom Begi}em
izgradnji trening-centra u Zenici dobili podr{ku i pomo} op}inskog na~elnika u Zenici. Postavi}emo pitanje za{to trening-centar nije izgra|en
u Sarajevu? Naravno, da je ijedan
op}inski na~elnik i lokalna zajednica
dala podr{ku ovom projektu taj bi
trening-centar bio izgra|en u Sarajevu. Evo, i kad su u pitanju stadioni,
ko u narednom periodu izrazi ‘elju,
volju da bude nosilac u svojoj op}ini,
u svom kantonu, naravno da }emo
se i mi uklju~iti i pomo}i u realizaciji
takve ideje, jer nam je u interesu da
imamo stadion na kojem bi igrala nogometna reprezentacija BiH, na koji
bi moglo do}i tridesetak hiljada Bosanaca i Hercegovaca da bodre reprezentaciju i na kojem bi nizali
uspjehe i u narednom periodu.
Recite nam ne{to o Va{oj filozofiji uspjeha koja Vas vodi do
ostvarenja cilja?
BEGI]: Knjige su napisane o filozofiji
uspjeha, pa ne misli niko da je ne{to u
poslu uspio odraditi samo od te teorije.
Stari ljudi ka‘u, odnosno stare
mudrosti ka‘u: „Bolji je gram iskustva
za ne{to, nego tone teorije“. Cilj sam
po sebi nije ni svrha ni prioritetan.
Va‘no je postaviti ciljeve, me|utim,
ako ne odaberemo pravi put kako do}i
do tog cilja, pravi put na kojem provodimo vi{e vremena nego na samom
cilju i na kojem se sure}emo i sa dobrim stranama i sa preprekama, uspjeh
}e izostati. Su{tina je postaviti cilj, a
onda malo potro{iti vremena da odaberemo pravi put kako do}i do cilja.
Na po~etku moramo biti edukovani i
kompetentni za odre|eni posao. Obi~no grije{imo u sportu kada ka‘emo
da je neko ko je igrao fudbal ili bio
trener, edukovan za menad‘ment u
fudbalu. Na mom primjeru se pokazalo
da to nije ta~no i ispravno. Prvo, uz tu
edukaciju treba do}i do odre|enih kompetencija za odre|eni posao, a onda
biti svjestan funkcije koju obavljate,
posla koji ste prihvatili, biti svjestan
svih dobrih strana, svih posljedica
uspjeha ili neuspjeha i na kraju krenuti
savjesno raditi. Bez rada nema uspjeha, treba biti spreman da u odre|enom
NOVEMBAR 2013
momentu puno tih zadovoljstava ‘ivota, pa ~ak i porodice svoje, stavite
u stranu, jer se odre|ene stvari moraju
u prioritetu odraditi. Ako se ne{to ne
uradi u pravom momentu, ne reaguje
u pravom trenutku, ponekad ti na{i
ciljevi ne budu ostvareni zbog sitnica,
a u sitnicama le‘e |avoli. Puno sitnica,
ako ih otklonimo, malo kad u krupnim
stvarima u ‘ivotu padnemo, ali sitnice
nas uvijek ometu. E, to je ono {to je,
ako }emo o nekakvoj filozofiji uspjeha govoriti, kompletna ova pri~a o
kompetencijama, savjesnosti, svjesnosti, na kraju se svede na ono: radi,
radi... Nekada su govorili: „Re}i }u ti
jednu bitnu stvar. Dvije su stvari jako
bitne-red, rad i disciplina“, pa ispade
da su u pitanju tri stvari. Treba nam
vremena, odricanja i iskustva. Ja sam
u menad‘mentu u jednoj drugoj oblasti
stekao dragocjeno iskustvo u radu s
ljudima i iskustvo da se ni{ta u ‘ivotu
ne}e uraditi samo. Mi smo u BiH {ampioni u onom- hajmo sjesti i filozofirati o svemu. Kad filozofiramo, ono
{to ka‘u, {to kokuz mo‘e zamisliti, ni
jedan bogata{ ne mo‘e realizirati, a mi
smo tu filozofi u svemu. Kao kokuzi
sve znamo i kako }e se milioni zaraditi,
a nemamo ni za kafe u d‘epu. E, tako
je i ovdje. Pune kafane i uvijek pri~a
kako bi trebalo ne{to, a kad treba zasukati rukave onda nas nema nigdje.
Hvala Vam na odvojenom vremenu
za ovaj intervju. U ime Redakcije i
~itatelja „BH Glasa“ i u svoje li~no
ime, ~estitam Vam na postignutim
uspjesima i `elim Vam puno, puno
uspjeha u Brazilu i na uzdizanju BH
nogometa na vi{i nivo.
BEGI]: Hvala Vam na ‘eljama, svima nam treba ~estitati, nekom manje
nekom vi{e i svima po‘eliti vi{e sre}e, jer ja sve ovo do‘ivljavam i kao
predsjednik NS i kao Bosanac i Hercegovac, kao navija~ i neko koga
raduju ti uspjesi. Sama ~injenica da
smo u Brazilu ja moram za‘eliti sre}u i svim va{im ~itaocima, jer svima
nama, na kraju, treba zaista sre}a da
nas ova generacija jo{ malo vi{e
obraduje i stvori povoljniju klimu i
energiju za naredni period.
I BH GLAS I 13
PROMO
Predstavljamo: Turisti~ka i prevozni~ka firma „Papalina“ - Sarajevo
Prevozni~ka firma za ugled i po{tovanje
Turisti~ka i prevozni~ka firma „Papalina“ nije novo ime na tr`i{tu saobra}ajnih i turisti~kih usluga. Firma je
etablirana prije mnogo godina, a uspjela se odr`ati na uzburkanom tr`i{tu i pored svih neda}a koje su je
pratile svo to vrijeme. Promjena vlasni~ke strukture i promjena vlasnika ~inile su ozbiljne udare na ovu
firmu, ali sve je to sada iza njih
I
ako suo~ena sa nestabilnim
poslovnim okru‘enjem, ova
turisti~ko-prevozni~ka agencija
i dalje ula‘e veliki trud i sredstva
da zadovolji najva‘nije potrebe
svojih putnika.
Vlasnicima „Papaline“, porodici Me{anovi}, najva`nija je `elja za
uspje{nim i kvalitetnim radom, a od
svojih uposlenika tra`e po{tenje i
odgovornost {to moraju biti glavne vodilje u njihovom radu. Problema jo{ uvijek ima, ali ih je svakim
danom sve manje. Rezultat toga je
uspje{no poslovanje u protekloj
godini. U ovoj godini nabavljen je
izuzetno dobar i komforan autobus
{to putovanje od BiH do Skandinavije i nazad, u udobnom ambijentu, putnicima ~ini lak{im i ugodnijim. Svemu tome doprinosi i bife
osvje`avaju}ih, ali isklju~ivo bezalkoholnih pi}a, koja se u autobusima „Papaline“ poslu`uju besplatno.
Posebnu pa‘nju agencija poklanja organizovanju posebnih ili
vanrednih putovanja kao {to su
ekskurzije i putovanja za mlade, ali
i putovanja u okviru bodrenja na{ih
dr‘avnih selekcija posebno u nogometu, ali i ko{arci i rukometu. Na
svim meridijanima gdje se na|u na-
{i najbolji sportisti na|u se i navija~i
koje na te destinacije preveze „Papalina“, uvijek po prihvatljivim
uslovima.
U aktivnostima ove agencije
posebno mjesto zauzima humanost. Prevezeno je na stotine humanitarnih paketa, ali to nije sve. U
okviru vjerskih praznika „Papalina“
besplatno preveze vjerske slu`benike iz na{e domovine u Dansku,
podijeli mnogo besplatnih putovanja , a poma`e i piscima u dijaspori
~ije knjige preveze iz {tamparija u
Izgled novog autobusa iznutra
Hazim Me{anovi}, vlasnik
Bosni i Hercegovini u Dansku.
Tako su „Papalinini to~kovi“, u saradnji sa „BH Glasom“, u ovom
mjesecu dopremili pomo} za korisnike JU „Zavoda Pazari}“. U na{u
Redakciju stigla je molba za pomo}
iz ove Ustanove koja u ovom trenutku vodi brigu o 370 osoba sa
intelektualnim pote{ko}ama u razvoju. Na na{ upit „Papalina“ se
odmah odazvala, te smo zajedno
obezbijedili i dostavili slatki{e i
obu}u za mali{ane te institucije.
Uz porodicu Alihod‘i}, „Papalina“ je i glavni sponzor na{eg lista.
[tampanje gotovo tre}ine na{e godi{nje produkcije finansira „Papa-
lina“ i to od samog osnivanja lista.
Time najneposrednije doprinosi
informisanju na{ih gra|ana u Danskoj i direktno rade na o~uvanju na{eg jezika, tradicije, kulture i obi~aja. Tokom popisa stanovni{tva u
BiH, ali i u vrijeme izbora i svih drugih oblika izja{njavanja na{ih gra|ana „Papalina“ organizuje vanredna putovanja u na{u domovinu.
U budu}im aktivnostima planiraju pro{irenje u oblasti turisti~ke
ponude, jer pripremaju aran‘mane
vezane za turisti~ke posjete bh.
planinama, ski centrima i drugim
kulturnim i sportskim mjestima te
putovanja u sklopu drugih kulturnih ili sportskih de{avanja zna~ajnih za BiH. Poseban popust redovno }e imati studenti i |aci. Sve
su ovo razlozi zbog kojih je zadovoljstvo putovati sa „Papalinom“.
Novi autobus turisti~ke
agencije „Papalina“
14
I BH GLAS I
NOVEMBAR 2013
PROMO
Bra}a Mersad i Ismet
Alihod‘i}, vlasnici
firme NAKA Aps
Predstavljamo: „NAKA Aps“, Vestermarksvej 2, 8723 Løsning
Doprinos o~uvanju na{e kulture i identiteta
Respekt i vjera u intiligentne potro{a~e, u na{ narod, njegov dobar ukus i prepoznatljivu kulturu hrane recept su za uspjeh, ka‘u u ovom trgova~ko-proizvodno-servisnom preduze}u! Interes za odbranu svog zasebnog
kulturnog identiteta, kada je u pitanju hrana, nije usahnuo pod uticajem asimilacije i globalne kulture
S
va ljudska bi}a, jednaka po
dostojanstvu i pravima kako glasi 1. ~lan Univerzalne povelje UN-a iz 1948 ideja je koja pro{iruje jednakost
me|u ljudima i kada je u pitanju
pripadnost odre|enoj kulturi.
Kao gra|ani jedne dr‘ave, svi njeni dr‘avljani imaju ista gra|anska
prava, a kao pripadnici posebnih
kultura tako|er sva prava koja iz
toga proisti~u, u prvom redu pravo na o~uvanje vlastitog kulturnog identiteta. Bosanski jezik
jeste osnovni dio na{eg identiteta.
Pored jezika, na{a bosanska
kuhinja s prepoznatljivim bosanskim specijalitetima, zauzima bitno
njen, zbog patnji i trauma koje
smo do‘ivjeli od agresije na nas i
na{u domovinu.
U tome nam svesrdno poma‘e vrijedno osoblje na{eg cijenjenog sponzora, koji je sa nama
od prvog broja BH Glas-a, trgova~ko-proizvodno-servisna firma
„Naka“. Proizvodnjom i prometom raznih bosanskih specijaliteta u Danskoj ali tako|er i
mnogim drugim zemljama {irom
svijeta, koji su na taj na~in dostupni svim na{im gra|anima u dijaspori, oni na najbolji na~in rade
na o~uvanju na{e kulture i idemjesto u o~uvanju na{e kulture i
identiteta. Istina, ~esto u procesu
promjene identiteta nismo ni svjesni snage spolja{njeg utjecaja.
Tako, malo po malo, u ovoj maloj
ali nacionalno homogenoj skandinavskoj zemlji, i mi i na{a djeca, zaboravljamo jezik, a na{e
bosanske specijalitete rije|e spravljamo ili kupujemo, poprimaju}i
razne transformacijske elemente
i gube}i polahko svoj identitet.
Mi, iz BH Glas-a, nastojimo
to ubla‘iti kroz pisanu rije~, jer
znamo da je jezik sasatavna komponenta njegovanja i za{tite
na{eg kolektivnog identiteta, koji
je jo{ uvijek krhak i pomalo zbu-
ntiteta.
Nakini proizvodi, na zadovoljstvo mnogobrojnih kupaca, nalaze se na policama mnogobrojnih prodajnih mjesta {irom svijeta. Proizvodi imaju Halal-Certifikat ovjeren pe~atom The Islamic
Cultural Centar of Scandinavia iz
Kopenhagen-a.
Filozofija uspje{nog razvojnog
procesa ove kompanije, zasniva
se na investiranju vlastitih sredstava od 1997 godine, od kada je
„Naka“ po~eo poslovati prvo u
Vejle-u, a zatim od 2001 u Løsning-u. Firma posluje 30% bolje
iz godine u godinu – po‘elimo im,
da nastave ovim tempom!
NOVEMBAR 2013
I BH GLAS I 15
ZDRAVLJE
LJEPOTA,STIL I MOD
Bolest kostiju
Njega kose
Trikovi
koji sta
Osteoporoza
Pi{e: Dr. Armin GALE[I]
[email protected]
Osteoporoza je ra{irena bolest i pojavljuje se kod
nekih pacijenata vrlo rano. Ovdje mo‘ete pro~itati
da li neko od va{ih ~lanova porodice ili vi sami
spadate u rizi~ni grupu
Priredila: Almira [I[I]
[email protected]
O
steoporoza je progresivna
metaboli~ka bolest kostiju, koja se karakteri{e
smanjenjem mineralne gustine
(mase) kosti (gubitak kalcijuma iz
kosti). To dovodi do smanjenja
~vrstine kosti, pove}anja fragilnosti i porasta rizika za nastanak preloma kosti. Najugro‘eniji su ki~meni pr{ljenovi i butna kost. Prelomi mogu nastati kod lak{ih trauma ili ~ak bez povrede (tzv.
spontani prelomi).
To je „tiha „ bolest, po~inje
podmuklo, bez simptoma i naj~e{}e se otkriva tek kada se desi prelom neke kosti. Zato je i zovu „tihi
kradljivac kostiju“. Nekada se kao
prvi simptomi mogu javiti bolovi
u kostima, zglobovima, mi{i}ima
ali se naj~e{}e ne pomi{lja na
osteoporozu kao mogu}i uzrok.
Bolest dobija razmjere
epidemije i postaje socijalno
– ekonomski problem!
Osteoporoza mo‘e biti primarna, sekundarna i senilna. Osteoporoza se naj~e{}e javlja kod ‘ena
poslije menopauze i tada govorimo o primarnoj osteoporozi. Kada
se osteoporoza javi kao posljedica
drugih oboljenja ili dugotrajne
primjene lijekova koji izazivaju
demineralizaciju kostiju, govorimo o sekundarnoj osteoporozi.
Senilna osteporoza se javlja i
kod mu{karaca i kod ‘ena poslije
65. godine ‘ivota.
A
ko vam je struk „bolna
ta~ka“ koju `elite da
sakrijete ili `elite da ga
vizuelno suzite, u tome vam moda
mo`e biti vjeran saveznik. Otkrivamo
vam zato modne trikove kojima }ete
barem prividno suziti svoj struk...
Pravila kost
Osteoporozu je mogu}e sprije~iti, usporiti njen razvoj i lije~iti!!!
Prevencija mora po~eti jo{ u
ranom djetinjstvu kroz redovnu i
pravilnu ishranu, pravilan rast i
razvoj i fizi~ku aktivnost. Cilj
prevencije je dosti}i pik ko{tane
mase do 35. godine ‘ivota i tako
sprije~iti razvoj osteoporoze u
starijoj dobi.
Dijagnoza osteoporoze
Rana dijagnoza osteoporoze je
zna~ajna zbog masovnosti oboljevanja i radi spre~avanja ozbiljnih posljedica i komplikacija kao
{to su prelomi ki~menih pr{ljenova, butne kosti, invaliditet…
Kod odraslih je va‘no procijeniti faktore rizika!
Provjerite da li spadate u
rizi~nu grupu!
Faktori rizika za pojavu osteoporoze su:
Osteoporoza
- rana menopauza (manjak
estrogena) nastala pre 45. godine
‘ivota ili vje{ta~ki izazvana nakon
hirur{kog odstranjivanja materice
i oba jajnika
- te‘e hroni~ne bolesti (bolesti organa za varenje)
- malapsorpcioni sindrom, Kronova bolest, hipertireoza (oboljenja
{titne ‘lijezde), oboljenja para{titnih
‘ljezda, oboljenja bubrega i jetre
- dugotrajna primena odre|enih
lijekova (kortikosteroida, sedativa,
barbiturata – antiepileptika)
- mala tjelesna masa
- pozitivna porodi~na anmneza
(jedan ili vi{e oboljelih u porodici)
- pu{enje, prekomjerno konzumiranje alkohola, kafe, fizi~ka
neaktivnost
- neadekvatna ishrana – previ{e soli i proteina u ishrani i
ishrana siroma{na kalcijumom i
vitaminom D, izlaganje jonizuju}em zra~enju.
Strukirane majice
Strukirana majice ili ko{ulje
prikri}e va{ stomak i prividno vam
izdu‘iti struk. Ne strahujte od
nabora, jer oni ne}e va{oj figuri
dati ve}i volumen. Naprotiv,
ovako }e vam struk izgledati
dosta u‘e pa }e mnogi u ~udu
primijetiti kako ste odjednom
toliko smr{ali.
Haljina „pje{~ani sat““
@elite li poput mnogih
holivudskih ljepotica da imate
tanan struk i istesanu figuru u
obliku pje{~anog sata? Ne morate
dr‘ati rigorozne dijete, ni mnogo
vje‘bati. Dovoljno je da obu~ete
haljinu koja }e vizuelno stvoriti
liniju pje{~anog sata.
Hla~e na prugice
Najbolji model hla~a koji }e vas
izdu‘iti i prikriti nesavr{eni struk
su one s tankim vertikalnim
prugicama koje deluju poput
opti~ke varke pa }e va{e noge u
njima izgledati du‘e i tanje.
Konzumiranje malina
pove}ava {ansu
mu{karaca da postanu
o~evi, tvrdi se u studiji
M
aline sadr‘e visok nivo
C vitamina koji je
klju~an za plodnost mu{karaca, te magnezij koji je uklju~en u produkciju testosterona.
Tako|er, {tite spermu od
oksidativnog stresa.
Ameri~ka studija otkriva kako
mu{karci koji imaju vi{e od 44
16
I BH GLAS I
NOVEMBAR 2013
DA
KULINARSTVO
anjuju struk u jednom potezu
Mantil, kaput s kai{em
Zbog svoje funkcionalnosti
mantili su uvijek dobrodo{li komadi
ode}e u ormanu. Dodu{e, neke ‘ene groze se upotrebe pojasa zbog
straha da upravo njima u prvi plan
ne istaknu svoj struk kojim ba{ i
nisu zadovoljne. Me|utim, ako ga
ne stegnete previ{e, pojas mantila
zapravo mo‘e da vam pomogne
da svoju figuru oblikujete po ‘elji.
Strukirana haljina
Takva je haljina savr{en izbor
za sve ‘ene s nagla{enim ‘enskim
oblinama. Vrlo je va‘no da je sa{ivena od malo kru}eg materijala poput ~vr{}eg pamuka kako bi se
vje{to prikrile obline koje znaju da
se pojave oko struka.
RECEPTI IZ BOSANSKE KUHINJE
Priprema: Amila SMAJLAGI]
[email protected]
Punjeni krompir
Haljina nabrana na struku
Ovakav modni komad dobro
pristaje svakoj ‘eni i uz to je vrlo
prakti~an odijevni predmet.
Haljina na vezivanje lijepo izgleda
i uz {tikle i uz gumene ~izme, a
njen univerzalni kroj tako|e mo‘e
prikriti neke nedostatke.
Strukirani sako
Jo{ jedan neuni{tivi komad
odje}e koji uspje{no odolijeva svim
trendovima. Njime }ete uspje{no
prikriti stoma~i}, a mo‘ete ga kombinovati i uz hla~e kao i uz suknju.
Uska suknja do koljena
Uska suknja do koljena isti~e
sve lijepe karakteristike va{e figure.
Njen kroj, naime, isti~e bokove,
dok struk ~ini dosta tanjim. Dodamo li joj jo{ kakav uski d‘emper
ili neku prozra~nu bluzu, dobi}emo
neodoljivu ‘enstvenost protkanu
seksepilom.
Bluza s ma{nom ili volanima
Ukoliko ‘elite da odvratite pa‘nju s onog dijela tijela koji vam se
ne svi|a, tada istaknite onaj kojim
ste jako zadovoljni. Bluzica s ma{nom oko vrata uravnote‘uje va{u
figuru daju}i puno}u dekolteu, dok
odvla~i pa‘nju od struka.
Sastojci:
- 150g isjeckanog tele}eg
mesa
- 150 g suhog mesa
- 1 glavica luka
-6 velikih krompira
-1 jaje
-1/2 ka{i~ice senfa
- malo bibera
- malo soli
-4 ka{ike kajmaka
- 500 ml soka od paradajza
Priprema:
Prepr‘ite luk na ulju i do-
dajte mu meso. Zatim meso
skinite sa vatre i za to vrijeme
olju{tite i izdubite krompir za
punjenje.
Sad dodajte mesu jaje,
malo bibera, senf, dvije ka{ike
kajmaka, posolite i ovim nadjevom napunite krompir.
Dobro podma‘ite uljem
sud u kome }ete ga pe}i, naredajte krompir i stavite u rernu.
Kad krompir bude pe~en,
prelijte ga sokom od paradajza
u koji ste umije{ali dvije ka{ike
kajmaka.
Kola~ sa jabukama i grizom
Hla~e s visokim strukom
U ovakvim hla~ama va{e noge
}e izgledati du‘e i tanje nego {to
to zaista jesu. Uz to, dok vas ve}ina
hla~a vizuelno pro{iruje u kukovima, ovaj kroj nagla{ava naju‘e
mjesto na va{em tijelu.
Maline su dobre za plodnost mu{karaca
godine, a unosili su veliku koli~inu
C vitamina (konzumiraju}i maline,
brokole i krompir), imaju 20 posto
manje o{ete}en DNK sperme od
onih koji nisu konzumirali takvu
hranu.
Tako|er
se smatra da ovo vo}e mo‘e smanjiti rizik od poba~aja.
„Maline imaju klju~ne sastojke
koji pove}avaju plodnost mu{karaca i `ena“, rekla je nutricionista
Juliet Wilson.
Istakla je kako jedna porcija
malina sadr‘i istu koli~inu C vitamina kao da pojedete 173 zrna
gro‘|a.
Maline poma‘u i odr‘avanju
tejelsna te‘eine koja je klju~na za
balans seksualnih hormona.
Sastojci:
- 3 jabuke srednje veli~ine
- 2 jaja
- ~a{a (2dl) mljevenih oraha
- ~a{a griza
- ~a{a ulja
- malo vi{e od pola ~a{e
{e}era
- vanilin {e}er
- pra{ak za pecivo
- 1 ka{ika kakao
- 0,5 l mlijeka
- puding od ~okolade
- kokos
NOVEMBAR 2013
Priprema:
Jabuke oguliti i izrendati a
zatim dodati sve ostale sastojke
osim mlijeka i pudinga. Izmje{ati i pe}i na 180-200 °c. 2025 minuta.
Pred sami kraj pe~enja
kola~a skuhajte po uputstvu na
vre}ici puding i prelijte ga preko
pe~enog kola~a. Pospite sa
kokosom i pustite par sati da
odstoji prije serviranja. Skoro sav
puding }e se upiti u kola~ tako
da }e kola~ biti veoma so~an.
I BH GLAS I 17
SPORT
Osvrt na posljednje dvije utakmice Zmajeva i plasman na SP 2014
San je postao stvarnost, BiH ide u Brazil
Pi{e: Benjamin DAJI]
[email protected]
I
ako to mo‘e zvu~ati ~udno, ali
pomalo je te{ko zapo~eti sa
pisanjem teksta o nogometu i
sportu generalno u BiH bez ikakve
doze zabrinutosti, opreza ili nerealnog nadanja. Naviknuti na nepravde
i nesre}e kao da i{~ekujemo da }e
nam neko novoimplementirano pravilo pokvariti radost. Ali ovog puta
zaista nema mjesta nikakvim zavrzlamama na na{ ra~un, niti se mo‘e desiti neka igra koja bi nas sprije~ila u utjelovljenju sna sanjanog 18
godina. Nogometna reprezentacija
BiH narednog }e ljeta u Brazilu igrati na Svjetskom prvenstvu, i u‘ivanjem u tome sve bosanske patriote
mo}i }e naplatiti dio duga za sve tuge, sva o{te}enja na travnjaku i za
zelenim stolom, za sve radosti koje
su na kraju bivale zaljevane suzama.
Nogometni Zmajevi podarili su
plasmanom na SP svim Bosancima
i Hercegovcima, osje}aj vrijednosti
u svjetskim razmjerama. Kona~no }e
se negdje u ‘i‘i svjetskog interesa, a
nogometno SP je najve}i sportski
doga|aj, na{a dr‘ava pominjati samo
u pozitivnom kontekstu i bez negativnih konotacija. Zaslu‘ni za ovaj
ogromni uspjeh su igra~i, selektor i
Vjerni navija~i bh nogometne reprezentacije
18
I BH GLAS I
NOVEMBAR 2013
Na{ novinar na utakmici BiH - Lihten{tajna u Zenici
njegov stru~ni {tab, ~elnici N/FS
BiH, ~lanovi Komiteta za normalizaciju, sportski radnici koji su pomogli na bilo koji na~in, ali i navija~i
koji su Zmajeve pratili i bezrezervno
bodrili diljem Svijeta.
Predvo|eni nezaobilaznim i
neprevazi|enim BH Fanaticosima
mnogobrojne navija~ke skupine putovale su s kraja na kraj Starog kontinenta, pa i preko Atlantika, da bi
bili uz izabranike Safeta Su{i}a. BH
Legion, Belay Boys, Ljuti Kraji{nici
i druge sli~ne skupine nastajale su i
postojale samo sa ciljem podr{ke bh.
nacionalnim ekipama.
Jedna od takvih navija~kih grupa
je i Zmajevi Posavine iz Od‘aka.
Osnovani 2009. od kada redovno na
licu mjesta prate sve utakmice bh.
nogometne selekcije Zmajevi Posavine su poznati i uo~ljivi na osnovu
svoje bh. zastave koja je sa dimenzijama od 13x6 metara dugo bila
najve}a te vrste. Potpisnik ovih redova imao je ~ast dru‘iti se sa Zmajevima Posavine na dan odigravanja
utakmice koju je bh. nacionalni tim
odigrao u Zenici protiv Lihten{tajna
i osjetiti dio atmosfere koja je vladala
prije, za vrijeme i poslije me~a, kako
na stadionu tako i oko njega.
Najupe~atljiviji utisak koji ~ovjek sa sobom ponese nakon jednog
ovakvog do‘ivljaja jeste osje}aj patriotskog naboja koji se manifestira
kroz sportsko navijanje. Dva autobusa navija~a koja su iz Od‘aka krenula put Zenice tog petka kada je trebalo rutinski odraditi neatraktivni
Lihten{tajn i tako spremiti teren za
odlu~uju}u utakmicu u Litvaniji,
dokaz su ljubavi prema domovini i
‘elji za njenim dobrostanjem. Zagrijavanje glasova i dlanova zapo~elo
je ve} pri polasku i raspolo‘enje se
pribli‘avalo vrhuncu prilikom pauze
kod Nemile, nadomak Zenice. Tu se
uz zakusku u vidu pe~ene janjetine i
{kembi}a na proplanku pored ceste
razvila pomenuta zastava koju je kolona automobila burno pozdravljala
sirenama, uzvicima i uklju~ivanjem
u navija~ke pjesme Zmajeva Posa-
vanje i dovikivanje tribina, pirotehnika na obli‘njim stambenim zgradama – kulise i ugo|aj koje }e igra~i
iz Lihten{tajna te{ko ponovo do‘ivjeti, ako ih ‘rijeb ponovo ne spoji
sa nama u nekim budu}im kvalifikacijama. A mi, bh. navija~i, ponosni
{to smo tu gdje jesmo, u situaciji koja
nam savr{eno odgovara jer ovisimo
samo o sebi, odnosno igri Zmajeva,
samo smo radili ono {to nam se u
tom trenutku ~inilo najprirodnijim –
pokazivali smo osje}aje prema
svojoj zemlji i u‘ivali u tome.
Zmajevi su ovu utakmicu rije{ili
za 15-ak minuta zadnjeg dijela prvog
poluvremena. Mre‘a lihten{tajnskog
gola se u tom periodu zatresla 4 puta,
i drugi dio utakmice je protekao u
{tednji energije za gostovanje u Li-
Sudbonosna i te{ka utakmica protiv Litavnije
na stadionu i milioni {irom BiH i
Svijeta ‘ivjeli su za taj dan, za trenutak kada }e glavni sudac utakmice
odsvirati kraj i time ozna~iti po~etak
ostvarivanja na{eg sna. Me|utim,
kako je utakmica tekla i taj posljednji
signal pi{taljke se pribli‘avao rezultat na terenu se nije uklapao u san.
Jasna terenska inicijativa na{ih momaka nije urodila plodom do duboko
u drugom poluvremenu. Tek u 68.
minuti utakmice golom Vedada Ibi{evi}a uknji‘ili smo 3 najva‘nija
boda u historiji bh. reprezentativnog
nogometa i sa njima ovjerili karte za
Brazil 2014.
U BiH, u svim bh. domovima
{irom Svijeta zavladala je euforija.
koja je putem internetskih mre‘a
brzo obi{la Svijet.
Ono {to nam predstoji u neposrednoj budu}nosti jeste i{~ekivanje
zavr{etka kvalifikacijskog ciklusa u
svim kontinentalnim zonama, uklju~uju}i i evropski bara‘, na pomen
koga nam kona~no vi{e ne pada
mrak na o~i. @rijeb za SP bit }e obavljen 6. decembra, i osim ve} poznate ~injenice da }e se Zmajevi na}i u
~etvrtom {e{iru prilikom izvla~enja
grupa, sve ostalo za sada spada u sferu {pekuliranja. Prije ‘rijeba, ljubitelji nogometa u ameri~kom St.
Louisu imat }e priliku vidjeti sportski spektakl. Naime u gradu koji
udomljava oko 70 000 gra|ana pori-
Slavlje Zmajeva nakon pobjede nad Litvanijom u Kaunasu
vine. Tu u srcu Bosne, na zelenoj povr{ini daleko od svakodnevnice
za~injene pote{ko}ama, brigom, politikom, nesuglasicama i drugim
neda}ama moglo se zaista osjetiti koliko je velika, iskrena i neiskvarena
ljubav mnogih prema domovini.
Atmosfera se usijavala ulaskom
u Zenicu i pribli‘avanjem Bilinom
Polju uz no{enje razvijene zastave
kroz ulice koje vode do Zmajevog
gnijezda. Gromoglasno navijanje
ispred stadiona koji je bio ispunjen
ve} puno prije prvog sudijskog zvi‘duka, naelektrisanost mase koja je
gorila od ‘elje za jo{ jednom pobjedom, pjevanje svih prisutnih u jednom glasu, navija~ki valovi, prozi-
tvaniji i ~uvanju od kartona i povrjeda. Po~asni gol koji su gosti postigli
nije umanjio slavlje zbog jo{ 3 boda
na kontu i zadr‘avanja liderske pozicije na tabeli. U autobusima Zmajeva
Posavine raspolo‘enje tokom puta
prema Od‘aku nije jenjavalo i pobjeda u Litvaniji u razgovorima i
razmatranjima nije imala alternativu.
Pozitivnost i povjerenje u selektora
i igra~e bilo je ovaj puta neograni~eno {irom BiH.
Put ka Brazilu bio je trasiran i u
litvanskom gradu Kaunasu trebalo je
jo{ samo zape~atiti vizu za SP.
Rijeke vjernih bh. navija~a opet su
preplavile ulice jo{ jednog stranog
grada. Nekoliko hiljada bh. patriota
Do~ek Zmajeva u Sarajevu pred Vje~nom vatrom
Golom Vedada Ibi{evi}a Zmajevi su ovjerili karte za Brazil 2014
Eufori~ni smo bili i ranije u vi{e prilika, ali na kraju ostajali kratkih rukava. Ovaj puta euforija je pomije{ana
sa osje}ajem olak{anja, jer se ne moramo brinuti za sljede}u utakmicu,
nego se u narednih 9 mjeseci mo‘emo sa u‘ivanjem prepustiti pripremama za SP. Svi pozitivni osje}aji
bili su pomije{ani u izljeve radosti i
veselja. Gradovi {irom BiH sijali su
bakljama ponosa do kasno u no},
pjesma se ~ula do neba. Zmajevi su
iz Kaunasa poletjeli put Sarajeva
neposredno nakon utakmice i tu im
je prire|en veli~anstven do~ek.
Ispred Vje~ne vatre 50 000 razdraganih grla klicalo je na pozdrave
na{ih sportskih junaka slikaju}i pri~u
NOVEMBAR 2013
jeklom iz BiH, 18. novembra odigrat
}e se prijateljski susret na{e i argentinske reprezentacije, i bit }e to odli~na prilika za procjenu trenutne pozicije na{ih Zmajeva u odnosu na
najbolje svjetske selekcije.
Ovaj put smo se vi{e usmjerili
na emocije prouzrokovane nogometom nego samom igrom, {to je i razumljivo s obzirom na vrijeme provedeno u i{~ekivanju postignutog rezultata. O strategiji, pripremama, {ansama, protivnicima i mnogo ~emu
drugom vezanom za Zmajeve i SP,
pisat }emo vi{e u narednim brojevima na{eg lista, a za sada sebi dajmo odu{ka u pro‘ivljavanju dugogodi{njeg sna.
I BH GLAS I 19
KULTURA
Uspje{na saradnja O[ „Me{a Selimovi}“ iz Sarajeva (BiH) i O[ Tonga iz Falkenberga ([vedska)
Zajedni~ka ba{ta prijateljstva i razli~itih kultura i obi~aja
U Varbergu, u posjeti tvr|avi
jednog od {vedskih kraljeva
Pi{e: Idriz [email protected]]
[email protected]
N
avr{ilo se {esnaest godina
otkako je uspostavljena
saradnja izme|u O[ „Me{a
Selimovi}“ iz Sarajeva i O[ Tonga
iz Falkenberga ([vedska). Na ovom
projektu su se smjenjivali nastavnici
i nastavnice O[ „Me{a Selimovi}“,
koji su zajedno sa kolegicama i
kolegama iz [vedske, uklju~enim u
ovaj projekat, sve ove godine njegovali dobre me|usobne komunikacije. Menad`ment [kole i roditelji
u~enika, tako|er, za ovo su zaslu`ni.
Ove godine, sedamnaest u~enica i
u~enika devetog razreda O[ „Me{a
Selimovi}“, u pratnji tri nastavnice i
predsjednika [kolskog odbora,
putovalo je u [vedsku. Program posjete
je prethodno usagla{en s doma}inima
u [vedskoj, na ~emu su se posebno
anga`irale nastavnice Johana Lindgren,
Amila Islamovi} i Eldina Halimanovi}.
Tokom cijele godine su radile na ovom
projektu, razmjenom crte`a i `elja
Idriz Hod`i} sa
gradona~elnicom Falkenberga
Zajedni~ka ve~era {vedskih i bh. nastavnika u
Falkenbergu
u~enika dvije {kole, kao i na tekstu
prezentacije O[ „Me{a Selimovi}“,
koja je uprili~ena na sastanku s direktorom {kole Tonga, gospodinom Larsom.
Tom prilikom predstavljeni su
nadle`nosti i projekti [kolskog odbora.
Danima su u~enici uvje‘bavali
program koji su izveli na zajedni~koj
priredbi pred svojim doma}inima, u
Falkenbergu, koja je zapo~ela intoniranjem himne BiH, a spektakularno
zavr{ena pjesmom „Hajmo Bosno“, sa
{alovima nogometne reprezentacije
BiH i zastava-ma BiH, kao upe~atlji-
vim dekorom.
Organizirane su i zajedni~ke
zabave u~enika u Bosanskom klubu
u Falkenbergu, zahvaljuju}i susretljivosti profesora Irhana Ka{i}a
i Bosanaca i Bosanki koji ‘ive u Falkenbergu. Interesantno je bilo i klizanje u ledenoj dvorani, te plivanje
u olimpijskom bazenu, kao i pra}enje jedne odbojka{ke utakmice, a
obilazak Falkenberga bio je iznimno
interesantan, naro~ito njegov historijski razvoj, te druge znamenitosti
kao dio {vedske kulture i tradicije.
Tokom boravka u prostorijama
komune Falkenberg i u gradskoj vije}nici, Per Sjovall, jedan od pokreta~a ovog projekta i aktuelni op}inski vije}nik, prezentirao je na~in
rada Op}inskog vije}a. Gradona~elnica Falkenberga, Mari-Louise
Wernersson, odvojeno je razgovarala
s predsjednikom [kolskog odbora,
predstaviv{i komunu Falkenberg,
na~in izbora gradona~elnika i
organizaciju {kolstva. Posebno se
interesirala za sastav [kolskog odbora i za rad O[ „Me{a Selimovi}“, kao
i za razmjere stradanja djece i tok
oporavka Sarajeva poslije ratnih ra-
Prilikom posjete Vije}nici u Falkenbergu
20
I BH GLAS I
NOVEMBAR 2013
zaranja. Posjeta Varbergu i tvr|avi
jednog od {vedskih kraljeva, otvorila je nove vidike gostima iz Sarajeva o dijelu {vedske historije. Gosti iz Sarajeva bili su smje{teni kod
svojih drugarica i drugova, odnosno
kolegica i kolega iz Falkenberga, u
njihovim domovima i kroz ta dru`enja su se bolje upoznali i sprijateljili.
Zajedni~ka opro{tajna ve~era protekla je u znaku prezentacije tradicionalnih bosanskih jela koje su pripremali gosti iz Sarajeva, s jedne i tradicionalnih jela {vedske kuhinje koja
su pripremali doma}ini. Tom prigon
bdom obilje`eni su i ro|endani u~enica i u~enika iz Sarajeva, ro|enih 24.
oktobra. Razmjena iskustava je bila
obostrano korisna, radi ~ega su odlu~ni ovu saradnju nastaviti. Na rastanku su svi bili sjetni i tu`ni, a nisu
izostale ni suze na licima mnogih
u~enika obje {kole. Jezi~kih barijera
nije bilo jer se sva komunikacija me|u u~enicima odvijala na engleskom
jeziku, kojim su u~enici iz Sarajeva
veoma dobro ovladali kroz realizaciju
nastavnog plana i programa. Uzvratna
posjeta [ve|ana planirana je za maj
2014. godine. Dobro do{li!
HISTORIJA
Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (27): Desetogodi{njica smrti
prvog predsjednika nezavisne BiH, Alije Izetbegovi}a
Historijska li~nost, veliki dr‘avnik,
plemenit i mudar ~ovjek
Pi{e: Benjamin DAJI]
[email protected]
P
rvi predsjednik nezavisne
BiH, Alija Izetbegovi},
poti~e iz ugledne begovske
porodice koja je 1868. iz Beograda doselila u Bosanski [amac.
Alija je ro|en 8. augusta 1925. i
imao je tri sestre, jednog brata i
dva polubrata iz o~evog prvog
braka. Otac Mustafa se bavio bankarstvom i trgovinom, i nakon
{to mu je posao pod ~udnim okolnostima propao odlu~io je 1928.
preseliti svoju porodicu u
Sarajevo.
U Sarajevu Alija je zavr{io
osnovnu {kolu i gimnaziju. Na
dan maturiranja, juna 1943., uru~en mu je poziv za mobiliziranje
u tada{nju njema~ku vojsku. Nije
se odazvao i krio se pod la‘nim
dokumentima do zavr{rtka rata.
Po oslobo|enju Sarajeva, u prolje}e 1945., mobiliziran je u partizansku vojsku, ali uhap{en je
nakon 10 mjeseci jer je pripadao
organizaciji Mladi muslimani.
Vojni sud osudio ga je na tri
godine zatvora.
Iz zatvora je iza{ao 1949., o‘enio se i zaposlio u jednoj gra|evinskoj firmi. Radio je na gradili{tima i paralelno studirao agronomiju. Na tre}oj godini studija
pre{ao je na pravo i diplomirao u
roku dvije godine. U 1950-im radio je kao rukovodilac gradili{ta,
a od 1960. do 1982. kao pravni
savjetnik u brojnim sarajevskim
firmama. U tom periodu Izetbegovi} je nastavio politi~ku aktivnost
objavljuju}i tekstove i zavr{io je
rukopise Islam izme|u Istoka i
Zapada, Islamska deklaracija i
Problemi islamskog preporoda.
Ovo je prouzrokovalo njegovo
novo hap{enje u prolje}e 1983.,
zajedno sa jo{ 12 bo{nja~kih
aktivista optu‘enih za djelovanje
inspirirano „muslimanskim nacionalizmom“. U montiranom procesu Alija je osu|en za tzv. verbalni
delikt i izre~ena mu je kazna od
14 godina zatvora. Ovog puta u
zatvoru je ostao oko {est godina,
do~ekav{i kraj komunizma na
Alija Izetbegovi} (8.8.1925.-9.10.2003.)
robiji.
Po izlasku iz zatvora Izetbegovi} je sa grupom istomi{ljenika
osnovao politi~ku partiju, Stranku
demokratske akcije, i izabran je za
njenog predsjednika. Na prvim
slobodnim izborima u BiH 1990.
godine Stranka je osvojila najvi{e
glasova. Na predsjedni~kim izborima Fikret Abdi} je dobio vi{e
glasova od Izetbegovi}a, ali nakon
unutarstrana~kog konsenzusa
odlu~eno je da Abdi} Izetbegovi}u
ustupi mjesto predsjednika
Predsjedni{tva SR BiH.
Nakon progla{enja samostalnosti Slovenije i Hrvatske 1991.
Izetbegovi} je zajedno sa makedonskim predsjednikom Kirom
Gligorovim poku{avao inicirati
reorganiziranje Jugoslavije i njen
opstanak na konfederalnim osnovama. Kao ~elnik Predsjedni{tva
BiH nastojao je izbje}i otvorenu
vojnu konfrontaciju sa JNA i uspijevao je odgoditi rat koji je ve}
uveliko bijesnio u Hrvatskoj.
Nakon me|unarodnog priznanja
Slovenije i Hrvatske u januaru
1992., te ja~anjem vojnih aktivnosti JNA na teritoriju BiH, dolazi
do odluke o referendumu za nezavisnost BiH. Referendum je
odr‘an 29. februara i 1. marta
1992. i kao jednu od posljedica
imao je agresorsko-ratna dejstva
na BiH.
Nenaoru‘ani narod do‘ivio je
stra{an genocid, ali nakon po~etnog o~aja BiH pod Izetbegovi}evim rukovodstvom vremenom je
uspjela izgraditi sna‘nu vojsku i
NOVEMBAR 2013
odbraniti oko 30% teritorije. Po
zavr{etku rata, na drugim vi{estrana~kim izborima 1996. godine
Izetbegovi} je izabran za ~lana, a
potom i predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH. Na drugom kongresu
SDA u septembru 1997. izabran
je ponovo za predsjednika Stranke, da bi na tre}em kongresu
2001. progla{en Po~asnim predsjednikom SDA, nakon odluke da
se vi{e ne kandidira za tu funkciju.
Ne{to ranije, u oktobru 2000. godine, povukao se sa funkcije predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH.
Nakon pada u ku}i Alija je
zbog povrjede glave i rebara
smje{ten u bolnicu septembra
2003. Oslabljeno ranije pre‘ivljenim infarktom njegovo srce nije
bilo u stanju boriti se sa novonastalim komplikacijama prouzrokovanim povrjedama i prestalo je
kucati 19. oktobra. Na ahiret ga je
tri dana kasnije ispratilo preko 100
000 ljudi koji su prisustvovali
njegovoj d‘enazi na [ehidskom
mezarju Kova~i u Sarajevu. Iza
sebe je ostavio troje djece (Lejla,
Sabiha, Bakir).
Bosancima i Hercegovcima u
amanet je ostavio odbranjenu
dr‘avu i mnoge pouke i poruke
koje trebaju poslu‘iti borbi za njen
razvoj i opstanak. Jedan od njegovih motoa bio je da ne treba tra‘iti osvetu nego pravdu. Zagovarao je oprost u cilju zbli‘avanja i
su‘ivota, a prakti~no je to potkrijepljivao li~nim primjerom. Oni
koji su ga zatvarali ostali su na
svojim polo‘ajima i po njegovom
dolasku na vlast, a mediji koji su
ga kritizirali nikada nisu do‘ivljavali cenzuru. Dubokoumnost
i {irokogrudnost sadr‘ana u njegovim porukama i djelima donijeli
su mu mnogobrojna priznanja i
nagrade, kako u BiH tako i {irom
Svijeta. Nagrada Kralja Feisala,
Nagrada za li~nost godine najtira‘nijeg {panskog lista El Mundo,
Medalja Centra za demokratiju,
Dr‘avni orden Republike Turske,
Nagrada za unaprije|enje ljudskih
prava i mnoge druge, dokaz su
ljudske veli~ine ~ija aura }e vje~no
obasijavati BiH.
I BH GLAS I 21
ZANIMLJIVOSTI
Priredio: Emir OV^INA
Velika Britanija: 40
godina vozio bez
voza~ke dozvole
NORVE[KA
Gradi} Rjukan prvi put obasjalo Sunce
U norve{kom gradi}u Rjukanu, koji je okru‘en brdima, zbog geografskog
polo‘aja, sun~eve svjetlosti nema sedam mjeseci, od septembra do marta. Ipak,
nakon projekta u koji je ulo‘eno 600.000 eura, i stanovnici Rjukana bit }e u
mogu}nosti da tokom jeseni i zime osjete sun~eve zrake. Uz pomo} ogromnih
ogledala, postavljenih na vrh brda, sa vi{e strana, centar mjesta, koje se nalazi
u regionu Telemark, obasjan je prirodnim svjetlom. Nekoliko velikih ogledala
postavljeno je na oko 450 metara iznad gradi}a. Ogledala prate kretanje Sunca
i reflektuju njegovu svjetlost na grad u dolini, ta~nije na sam njegov centar.
Norve{ka: Lovac
umjesto losa upucao
~ovjeka u toaletu
Jedan stariji Norve‘anin je te{ko ranjen, kad je pogo|en hicem, dok je
sjedio na wc {olji u svojoj kolibi
ju‘no od Osla. Pogodio ga je lovac
koji pucao na losa, a kojeg je
proma{io. ^ovjek je pogo|en kroz
zid kolibe i ozbiljno ranjen. Hitac je
ispaljen iz lovi{ta koje se nalazi 100
metara od kolibe, navodi policija.
^ovjek je upravo sjeo na wc {olju,
kad je hitac proletio kroz zid i
pogodio ga u stomak. Povrije|eni
~ovjek je preba~en helikopterom u
bolnicu u Ullevaalu. Prema navodima policije, njegovo stanje je stabilno.
Njema~ka: Mlado‘enja
zaboravio mladu na
benzinskoj pumpi
Neimenovani mladi par iz Berlina
vra}ao se sa medenog mjeseca u
Francuskoj, i zastao na benzinskoj
stanici da sipa gorivo. Mlada je, pre-
nosi agencija AP, dremnula na zadnjem sjedi{tu, dok je mlado‘enja
iza{ao da sipa benzin i plati. Ona se
probudila, pa odlu~ila da trkne do toaleta, a mlado‘enja se vratio u prazan
automobil, pokrenuo motor i odvezao se. Zaboravni mladi} vozio je
puna dva i po sata prije nego {to je
primijetio da mu „ne{to“ nedostaje.
U panici, stao je i pozvao policiju,
koja je ubrzo prona{la bijesnu mladu
kako ga ~eka na pumpi.
Francuska policija privela je u Parizu
dvojicu kineskih turista koji su kod sebe
imali 3.700 nov~i}a od jednog eura.
Policija ih je privela jer je sumnjala da
je rije~ o falsifikovanom novcu, ali je
nakon provjere ustanovljeno da je suma
u potpunosti legalna i da su nov~i}i
autenti~ni. Kineski turisti su objasnili
da su kovanice dobili u Kini od
sakuplja~a starog gvo‘|a koji su ih
nalazili u starim automobilima ~iji su
vlasnici bili Evropljani.
Tiker je sat koji pokazuje vrijeme kao i svaki drugi, no ima jednu
posebnu funkciju koja ga ~ini jedinstvenim. Tiker vam, naime, govori
kad }ete umrijeti i odbrojava vam vrijeme do smrti. Kako sat
funkcioni{e? Korisnici moraju ispuniti upitnik o svom zdravlju, a sat
pomo}u algoritma izra~una koliko im je ostalo do smrti. Ideja mo‘da
zvu~i morbidno, no proizvo|a~i sata gledaju to na drugi na~in i smatraju
da mo‘ete bolje iskoristiti vrijeme kada znate koliko vam ga je ostalo.
I BH GLAS I
^e{ka: Ljutiti gost
motornom pilom
provalio u restoran
^ovjek koji je izba~en iz restorana
kasnije se vratio s motornom pilom i
prouzrokovao pravi haos. Petr Svacha
(36) je ve~erao u ~e{kom restoranu
NOVEMBAR 2013
Hrvatska: Pogrebnik
preminuo na sahrani
Tomo Suknjov, 59-godi{nji pogrebnik
u kninskom preduze}u „Komunalac“
te otac trojice sinova, preminuo je na
svome radnom mjestu tokom ukopa
73-godi{nje Milice Mijakovac, ~ije je
tijelo bilo dopremljeno iz Srbije. U
trenutku kada se rodbina oprostila od
pokojnice i krenula prema izlazu iz
Violina s Titanica prodata za 1,063 miliona eura
Violina od ru‘inog drveta koja je
pripadala {efu orkestra na
Titanicu prodata
Francuska: Kinezi
do{li u Pariz za 3.700
nov~i}a od jednog eura
Tiker - sat koji vam
odbrojava vrijeme do smrti
22
Policajci u Birminghamu su bili
{okirani kada su zaustavili voza~a
koji im je rekao da vozi ve} 40 godina bez voza~ke dozvole. Patrola je
zaustavila voza~a oko 9:40 sati, a on
je rekao da ve} 40 godina vozi automobile, ali da nikada nije imao voza~ku dozvolu. Osim toga, automobil koji je vozio nije bio registrovan,
zbog ~ega ga je policija zaplijenila.
Za vo‘nju bez voza~ke dozvole u
Velikoj Britaniji je propisana kazna
od 1.000 funti (1.182 eura).
u prtlja‘niku je imao fri‘ider i druge
elektri~ne ure|aje, a prije ulaza u tunel Gleinalm pukla mu je guma.
Pripadnik nadzorne slu‘be u tunelu
opazio je vozilo koje se kretalo neuobi~ajeno sporo, a nakon {to je bolje
pogledao, ustanovio je da na vozilu
nema lijeve prednje gume. Tunel je
odmah zatvoren, a policija je ubrzo
zaustavila automobil. Pokazalo se da
je preoptere}en. Kad je opazio da mu
je pukla guma, voza~ je prerezao pilom jer do rezervne nije mogao do}i,
budu}i mu je smetao fri‘ider koji nije
mogao pomaknuti sam.
je za
900.000 livri, ili 1,063 miliona
eura, objavila je aukcijska ku}a
Henry Aldrigde&Son, koja se
nalazi u jugozapadnoj Engleskoj.
Zlin. Kada je do{lo vrijeme zatvaranja,
osoblje je od njega zatra‘ilo da napusti
objekt. Petr je oti{ao, ali se ubrzo vratio
s motornom pilom, uni{tio ulazna
vrata i u{ao kako bi pojeo svoj desert.
Me|utim, ubzo ga je savladao
konobar, nakon ~ega je stigla i policija.
“Napravio je rupu na vratima, u{ao u
restoran i sjeo za svoj sto. Kada je
po~eo jesti desert, savladao ga je
konobar i predao ga nama“, izjavio je
glasnogovornik policije Ales
Mergental. Petru prijeti kazna zatvora
u trajanju od godinu dana.
Austrija: Pilom
prerezao gumu i
nastavio voziti na felgi
Hrvat na proputovanju kroz Austriju
zate~en je u [tajerskoj dok je u
tunelu vozio na felgi i tek nekoliko
kilometara na sat. Sedamdesetogodi{njak na putu iz [vedske u Hrvatsku
Violina je pripadala Wallacu
Hartleyu, {efu malog orkestra na
Titanicu koji se proslavio sviraju}i sve dok brod nije potonuo u Atlantiku u aprilu
1912.
Poklonila
mu je njegova
vjerenica Maria Robinson i na
njoj je srebrena plo~ica na kojoj
se jo{ mo‘e pro~itati: „Za
Wallysa, povodom na{e vjeridbe.
Maria“.
groblja, Suknjov se po`alio svojim
kolegama na sve ve}u bol u prsima,
po~eo je skidati radni mantil i hvatati
zrak, a onda je pao i umro.
Rusija: Pre‘ivio pad s
osmog sprata
Pijani Rus pre‘ivio je pad s osmog
sprata zgrade jer je „sletio“ na automobil, saop}ila je ruska policija u Sibiru, a
prenose ruski mediji. Policija navodi da
se 23-godi{njak u regiji Kemerova, koji
je bio pod utjecajem alkohola, posva|ao
sa svojom djevojkom na balkonu stana
na osmom spratu zgrade. -On je izgubio
ravnote‘u na balkonu i pao je na Toyotu
parkiranu ispred zgrade - stoji u
policijskom saop}enju. Unato~ tome {to
je pao s takve visine, pre‘ivio je pad i
~ak je uspio sam stati na noge.
Me|utim, automobil nije pro{ao
najbolje jer su mu o{te}eni hauba,
branik i svjetla. Mu{karac je nakon
Tradicionalna tu~a jastucima
IZ SVIJETA
Autom starim 47 godina pre{ao
skoro 5 miliona km
SAD
golu ko‘u le|a stavljaju d‘inovski
pitoni koji gr~e svoje mi{i}e i tako
navodno opu{taju pacijenta i
osloba|aju ga stresa. Menad‘eri
Snake Spa centra tvrde i da zmije
pokre}u nalet adrenalina, koji je
dobar za ljudski metabolizam.
Kina: Izgubio burmu, pa
se zaglavio u WC {olji
Amerikanac Irv Gordon svojim je Volvom 1800S iz 1966. godine pre{ao
vi{e od 3 miliona milja, {to je oko 4,82 miliona kilometara ili 120 krugova
oko svijeta. Gordon je svoj voljeni automobil kupio 1966. godine i jednostavno ga nije mogao prestati voziti. U 10 godina pre{ao je 500.000
milja, a 1987. godine broja~ je pokazao milion milja. Dva miliona dosegao
je 2002. godine voze}i se Times Squareom u New Yorku. Tri miliona
milja najve}a je udaljenost koju je jedan ~ovjek pre{ao s istim autom i taj
je rekord uvr{ten u Guinnessovu knjigu rekorda.
pada preba~en u bolnicu, a lije~nici su
izjavili da mu je stanje zadovoljavaju}e,
prenosi Hina.
Saudijska Arabija:
Ptica na glavi had‘ije
obilazila Kabu
Jedna ptica sletjela je na glavu hodo~asnika u vrijeme obilaska Kabe
tokom had‘a, koji je zavr{en pro{le
sedmice. Ptica se pojavila iznenada
i sletjela na glavu nepoznatog had‘ije, koji je nosio kapu. Drugi hodo~asnik snimio je mobilnim telefonom ovaj neobi~ni prizor ptice koja
se nije upla{ila hiljada ljudi koji su
obavljali tavaf (obilazak) Kabe. Ni
had‘ija na ~iju glavu je ptica sletjela,
nije ju ‘elio otjerati.
Irak: Trudna s
trinaestero djece!
^etrdesetgodi{nja Ira~anka ostavila je
lije~nike u ~udu. Majka sedmero
djece ponovno je trudna i to s 13-orkama. Budu}i da u posljednjih 5 godina
nije mogla zanijeti, njen je suprug
o‘enio jo{ jednu ‘enu, ali ka‘e kako
je sada uzbu|en zbog trudno}e prve
supruge, prenosi Emirates 24/7..
Ljekari iz bolnice u kojoj su 40godi{njakinji napravili ultrazvuk
potvrdili su pri~u od 13 fetusa. -Prvi
nalazi su pokazali da ~etiri fetusa
nemaju puls, ali ostali su, ~ini se, u
dobrom stanju. Majka je tako|er
dobro, a ovo je jedna od najrje|ih
slu~ajeva trudno}e u povijesti. O~ekujemo da }e jo{ nekoliko fetusa
umrijeti u daljnjim stadijima trudno}e, a oni koji budu ro|eni bit }e
vrlo mali’, rekao je dr. Mikdam Al
Jabouri iz bolnice Takreet.
D‘akarta: Masa‘a
zmijama
Kao da masa‘a vulkanskim kamenjem nije dovoljna, odva‘ni ljubitelji
opu{tanja „poludjeli su“ za novim
spa hitom – masa‘om sa zmijama.
Ideja da se u terapiji iskoriste zmije
nastala je u D‘akarti gdje ko{ta 47
dolara, {to je skupo ako imamo u
vidu da „obi~na“ masa‘a ko{ta oko
10, prenosi B92. Posjetiocima se na
Najni‘i
~ovjek
na
svijetu
SAD
Prona|en le{ najdu‘e ribe na svijetu
Nastavnik podvodne biologije ronio je blizu obale u u‘noj Kaliforniji
kada je ugledao bi}e koje je izgledalo kao iz fantasti~nih romana:
srebrnastu le{inu duga~ku 5,5 metara, zmijoliku jedroglavku (oarfish).
Rije~ je o najdu‘oj ribi na svijetu koja mo‘e narasti i do 17 metara u
du‘inu. Zovu je i riba zmaj, a mo‘e dosti}i te‘inu od 300 kilograma.Vi{e
od 15 ljudi trebalo je da se veliko morsko bi}e dovu~e na obalu. Jedroglavka ‘ivi na dubini izme|u 300 i 1000 metara i rijetko se vi|a.
Mu{karac iz Kvan‘ua u Kini, identifikovan samo kao @ang, skinuo je
burmu da bi oprao ruke na poslu. Kada je htio da je stavi na ivicu lavaboa, ispala mu je iz ruke i upala u WC
{olju. Prestravljen da }e ga ‘ena prekoravati do kraja ‘ivota {to je izgubio burmu, bez oklijevanja je „zaronio“, zavukao ruku do ramena u WC
{olju i po~eo naslijepo da pipa naokolo, ne bi li je prona{ao. Nesre}ni
@ang zaglavio je ruku u {olji, a kolege koje su ga ~ule da zapoma‘e
novi ‘ivotni prostor vrijedan 50.000
dolara, a policija je, kako pi{e Huffington Post, raspisala nagradu od
2.500 dolara za sve informacije koje
}e dovesti do kradljivca i ku}e.
Paragvaj: Par se vjen~ao
nakon 80 godina
Da za ljubav nikada nije kasno dokaz
je pragvajaski par Jose i Martina. Nakon 80 godina zajedni~kog ‘ivota,
par je to odlu~io ozvani~iti crkvenim
vjen~anjem. Jose Manuel Riella ima
103, a Martina Lopez 99 godina.
Mlado‘enja je na ceremoniju do{ao
u invalidskim kolicima, a mlada je
imala bijelu haljinu. „Da“ su izgovorili ispred osmero djece, 50 unuka,
35 praunuka i 20 pra-praunuka. Par
je sklopio bra~nu zajednicu u op}ini
prije 31 godinu, ali nikada nisu imali
religijsku ceremoniju {to im je bilo
izuzetno va‘no.
INDIJA
Ima brkove duge 4,3 metra
Bile su potrebne 32 godine Ramu Singhu Chauhanu da ostvari svoj san:
da postane vlasnik najdu‘ih brkova na svijetu. Ovaj 58-godi{nji Indijac
iz D‘aipura po~eo je da pu{ta brkove 1970, a danas oni dosti‘u 4,26
metara. Osim {to su predmet njegovog ponosa, brkovi iziskuju puno
pa‘nje i njege. On dnevno potro{i jedan do dva sata bave}i se njima.
Redovno ih ~isti i ~e{lja, a pere ih otprilike svakih 10 dana. Kao {to se
mo‘e i pretpostaviti, tako dugi „musta}i“ ote‘avaju kretanje, te je ^auhan
prinu|en da ih obmota oko vrata svaki put kada iza|e iz ku}e.
pozvale su vatrogasce. Oni su morali
da razbiju plo~ice i razvale cijevi,
kako bi ga oslobodili. Vjerovatno je
da }e njegova supruga za slu~aj nestale burme saznati iz novina, po{to
je kineska {tampa op{irno prenijela
izvje{taj o njenom sirotom mu‘u.
SAD: Ukrao cijelu ku}u
Policija u ameri~koj saveznoj dr‘avi
New York intenzivno traga za nepoznatim lopovom koji je ukrao cijelu
jednu ku}u.Monta‘na pokretna gra|evina {iroka {est metara, a duga 21
metar, nestala je s parkirali{ta u Hamptonu, koje je namijenjeno za takve mobilne domove. U trenutku
kra|e u ku}i nije bilo nikoga, s obzirom na to da je na parkingu ~ekala
prijevoz za saveznu dr‘avu Vermont,
gdje ju je o~ekivao njezin vlasnik.
Jedan svjedok ka‘e da je vidio kako
ku}u odvozi jedan kamion. Nesretni
vlasnik tvrdi da je njegov nesu|eni
NOVEMBAR 2013
Australija: Spasio ‘ivot
psu mjetnim disanjem
usta na nju{ku!
Steve Hunter iz Ballarata u Australiji
spasio je ‘ivot psu i to umjetnim disanjem usta na usta. Ovaj je dostavlja~ bio usred svog posla kad je na
ulici vidio kako je malog mje{anca
terijera Saltyja udario automobil.
Istog ga je ~asa odnio na sigurno te
bez razmi{ljanja psi}u pru‘io umjetno disanje „usta na nju{ku“, pi{e
Yahoo News. Veterinari ka‘u da je
Hunter svojim potezom spasio ‘ivot
petogodi{njem mje{ancu koji je nakon njegovog o‘ivljavanja ponovo
po~eo disati, iako ne podr‘avaju takav potez budu}i da na taj na~in
mo‘e do}i do kobnog ugriza. Nakon
toga Salty je odveden u kliniku i iako
je imao ozlijede na glavi i nozi te napuknutu zdjelicu, polako se
oporavlja.
I BH GLAS I 23
SRBI
ZABAVA
HUMOR
KONTROLNI
Nakon {to je u~iteljica pregledala kontolne iz matematike
slijede}eg dana upita u~enika:
- Za{t o si ti prep isiva o
zadatke od kolegice?
- Kako to znate?
- Vrlo jednostavno. Ona je
kod petog zadatka napisala: „Ne
znam“ a ti si napisao: „Ni ja“.
VOZA^KI
Na usmenom ispitu za voza~a
pita instruktor kandidata:
- Zamisli da vozi{ auto brzinom od oko 80 km. Odjednom na putu vidi{ da sa lijeve
na desnu stranu puta prelazi
starica od oko osamdeset godina, a sa desne na lijevu prelazi
zgodna plavu{a od dvadesetak
godina. [ta }e{ nagaziti
- Ja bih nagazio babu. Ona
se na‘ivjela.
- Znao sam da }e{ tako reagovati. Mora{ nagaziti ko~nicu.
- Jeste. O~i su vam crvene.
- Ako ho}e{ da se vrije|amo onda su i kod tebe klempave u{i
SVEKRVA
Doveo sin ku}i tri djevojke pa
pita majku:
- No}as sam se vjerio.
- Otkud sad to?
- Malo sam popio, ali sam to
uradio svjesno.
- Pa {ta sada ho}e{ od mene?
- Da pogodi{ koja je moja vjerenica od ove tri koje sam doveo?
- Ta krajnja sa lijeve strane.
- Kako si pogodila?
- ^im je u{la po~ela me nervirati.
ISKOTISTI PRILIKU
Kupio ~ovjek nov BMW u Njema~koj pa po‘urio ku}i. Na
ulazu u svoje selo pukne mu
guma. Parkira auto pored trotoara i po~ne skidati gumu. Nai|e njegov kom{ija pa ga pita:
- [ta to bolan radi{?
- Skidam gumu.
KONTROLA
og
Kom{ija uze kamen pa rapijan
c
caja
Zaustavio poli
zbije bo~no staklo.
voza~a:
du
- [to to uradi bolan kom{ija?
izgle
- Ve} po va{em
- Kad ti mo‘e{ gume {to ja
i.
pijan
ste
vidim da
.
ne bih kasetofon?
- Kako to? Nisam pijan
AFORIZMI
· Vladati nad samim so- skoj vodi
. [to je vi{e pije{ sve si
bom najve}a je vlast
‘edniji.
· Bio sam ljut na samog
· ^uvajte se malih pukotina.
sebe {to nemam bolje cipele. Mala
pukotina potpopi i veliki
Kada sam vidjeo ~ovjeka bez brod
.
nogu bio sam zadovoljan i ovim
· Kak va bi ti{in a nast ala
koje imam
kada bi ljudi govorili samo ono
· Zdravlje nadma{uje sva {to znaju
.
materijalna dobra. Zdrav siro· Razuman jede da bi ‘ivio,
mah je bogatiji od bolesnog a lud
‘ivi da bi jeo i gojio se
kralja
· Lak{e bismo vaspitavali
· Ono {to nas ne ubije to na{u djecu
kada bi ona imala
nas oja~a
samo u{i, a ne i o~i.
· Mo‘emo vam oprostiti {to
· Medicina je mnogo napreste nas ubijali, ali vam ne}emo dova
la. Mo‘e u~initi gotovo sve
oprostiti {to ste nas natjerali da osim
napraviti ~ovjeka od bubudemo isti kao vi.
dale.
· Jedino bogatstvo je bogat· Kada nam sre}a zatvori jestvo du{e. Sva ostala bogatstva dna
vrata ~esto nam otvori neka
se mogu izgubiti.
druga. Ponekad gledamo u ona
· Ako ide{ prema nekom zatvoren
a pa ne vidimo ona
cilju, a usput zastajkuje{ da se otvo
rena.
baca{ kamenjem na pse koji na
· Kao {to se vatra ne gasi
tebe laju, nikada ne}e{ sti}i na vatro
m tako se ni zlo ne gasi
cilj.
zlom
· Lud je samo onaj ~ija se
· Govor treba da bude kao
ludost ne poklapa sa ludo{}u ‘ens
ka suknja. Dovoljno dug da
ve}ine.
pok rije tem u, ali i dovo ljno
· Ljubav nije dovoljno samo kratak
da bude zanimljiv
posaditi, treba je i zalivati
· Ideali cijelog svijeta nisu
· Bogatstvo je sli~no mor- vrijedni
jedne dje~ije suze.
24
I BH GLAS I NOVEMBAR
NOVEMBAR2013
2013
SKANDINAVKA BR. 39
BH GLAS
BR. 39
BIVŠI BH.
PRISUTNOST SEKUNDA
STUDENT
AKADEMIJE, KOŠARKAŠ, TROSTRUK POLITIKE, PRAŽITELJI
(Lat.)
POLITIZIRA- BALKANA,
AKADEMAC ALEKSANDAR
SLAVENI
NOST
PRITEZATI
TURSKI
DRŽAVNIK,
MUSTAFA
UMJETNICI
(od “artizam”)
(Fr. - It.)
NORVEŠKI
MLAĐI
ŠAHIST,
MAGNUS
STVARANJE
MASTI U
TIJELU
(Lat.) (Mn.)
AM. FILMSKI
GLUMAC,
DŽEFRI
(Anagram:
“NAVODNO”)
POKRAJINA,
PAŠALUK
(Turc.) (Mn.)
STAR. ITAL.
PJESNIKINJA, ALDA
BOR
ŠESTOSPRATAN
(Hrv.)
ŠKOLA
ČEŽNJA,
ŽUDNJA
(Lat.)
UJ. ARAPSKI
EMIRATI
DEŠAVATI
SE
FRANC.-ITAL.
PJESNIK,
GIJOM
UROCI
“Zakon o autor.
pravu i srodnim
pravima” (Skr.)
MARKA VOĆNIH SOKOVA
ADEM
ĆEJVAN
VRSTA MALOG
ENGL. HRTA
RADIJUS
SENADOVA
IMENJAKINJA
UBOGO,
SIROMAŠNO
SLOBODNI
ZIDAR
VRSTA BOJE
ZA AUTO
MALA
BANANA
BELGIJA
VRSTA
KROVNOG
PREKRIVAČA
HOMEROV
EP
ČUDAN,
NEOBIČAN
RJE[ENJE IZ 37. BROJA: SLADINA, MONOTON, ATAKAMA, KUBALIK, ARAPINA, AZIJAT, S, ATALA, L.P.,
ANAR, KAROL, N.Z., NESIB, IZAZOV, LICANIN, OMACITI, KENIJAC, UNIJETA, MANAKIN ;
FARUKS TRANSPORT
Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu
RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI
Datum
Mjesto
Vrijeme
Datum
Datum
Mjesto
Vrijeme
Svakog
3. u
mjesecu
Svendborg
Nakskov
Maribo
Sakskøbing
Nykøbing
Stege
Næstved
Brøndby Strand
Hedehuse
BKC København
Nivå
Slagelse
Nyborg
Odense
Ejby
Kolding
09,00
12,00-13,00
14,00-14,30
15,00
16,00-17,00
18,00
19,00
09,00-10,30
11,00
12,00-16,00
19,00
10,00-11,00
12,00-13,00
14,00-16,00
17,00
18,00-19,00
Svakog
4. u
mjesecu
Svakog
5. u
mjesecu
Adresa:
Faruks Transport
Dyrehavegårdsvej 38
6000 Kolding
Svakog
6. u
mjesecu
Svakog
7. u
mjesecu
Vejle
Brande
Horsens
Silkeborg
Langå
Randers
Grenå
Hobrå
Hadsund
Støvring
Frederikshavn
Ostevro
Ålborg
Viborg
Skive
09,00
11,00
13,00-14,00
15,00-15,30
16,30
17,00-18,00
19,00
09,30
10,30
11,30
13,00-14,00
14,30
15,30-16,00
18,00
20,00
Svakog
8. u
mjesecu
Svakog
9. u
mjesecu
Mjesto
Vrijeme
Thisted
Bested
Nørre Nisum
Ringkøbing
Herning
Sdr. Felding
Varde
Esbjerg
Haderslev
Abenraa
Sønderborg
Tønder
09,00
10,00
11,00
13,00-14,00
16,00
17,00
18,00
19,00-20,00
08,00
09,00
10,00-11,00
13,00-14,00
Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa
dolazimo na lice mjesta po
prethodnom dogovoru.
Humanitarne pakete i donirana ortopedska
pomagala
NOVEMBAR 2013 I BH
vozimo besplatno!
Kontakt telefoni:
26991626
60765140 / 60800141
GLAS I 25
26
I BH GLAS I
NOVEMBAR 2013
NOVEMBAR 2013
I BH GLAS I 27
28
I BH GLAS I
NOVEMBAR 2013
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
8
File Size
3 416 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content