Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području Federacije Bosne i Hercegovine ‐ Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 ‐ Sarajevo‐Mostar, studeni 2012. godine
KONTROLNI OBRAZAC DOKUMENTA Naručitelj: Naziv projek‐
ta: Naziv doku‐
menta: Konzultant: Agencija za vodno područje Jad‐
ranskog mora Mostar, Dr. Ante Starčevića bb (zgrada „Integre“, II kat), 88000 Mostar Izrada karakterizacijskih izvještaja Ugovor broj: za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području Federacije Bosne i Hercegovine Dodatak 2: Karakterizacijski izvješ‐ taj 2 Institut za hidrotehniku Građevin‐
skog fakulteta u Sarajevu d.d. Sara‐
jevo, Stjepana Tomića 1, 71000 Sarajevo 22‐1/25‐8‐7‐20/11 od 11.04.2011. godine Aktualno izdanje dokumenta Oznaka izdanja: D Datum: 16.11.2012 Razlog izdavanja: Završni dokument Za Konzultanta Za Naručitelja Pripremio Pregledao Odobrio Odobrio Ime i prezime Admir Ćerić Admir Ćerić Tarik Kupusović Potpis Datum Opis Prethodna izdanja dokumenta Oznaka Datum izdanja Pripremio Pregledao Odobrio Razlog izdavanja A 28.03.2012 Admir Ćerić Admir Ćerić Tarik Kupusović Nacrt 1 za odobravanje B 21.06.2012 Admir Ćerić Admir Ćerić Tarik Kupusović Nacrt 2 za odobravanje C 25.07.2012 Admir Ćerić Admir Ćerić Tarik Kupusović Nacrt 3 za odobravanje Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 i SADRŽAJ SPISAK UČESNIKA U PROJEKTU ...................................................................................................... VI Učesnici ispred Naručitelja ................................................................................................... vi Učesnici ispred Konzultanta.................................................................................................. vi I IZVRŠNI SAŽETAK ................................................................................................................... 1 1 IZVRŠNI SAŽETAK ................................................................................................................ 2 1.1 Uvod ............................................................................................................................. 2 1.2 Značajni pritisci i utjecaji ljudskih aktivnosti ................................................................ 2 1.2.1 Analiza značajnih pritisaka i utjecaja na površinska vodna tijela .................... 2 1.2.2 Analiza značajnih pritisaka i utjecaja na podzemna vodna tijela .................... 4 1.3 Monitoring mreža ......................................................................................................... 5 1.3.1 Uvod ................................................................................................................. 5 1.3.2 Monitoring površinskih vodnih tijela ................................................................ 5 1.3.3 Monitoring podzemnih vodnih tijela ................................................................ 6 1.3.4 Monitoring zaštićenih područja ....................................................................... 6 1.4 Ekonomska analiza uporabe voda ................................................................................ 7 1.4.1 Uvod ................................................................................................................. 7 1.4.2 Procjena ekonomskog značaja uporabe vode .................................................. 7 1.4.3 Projiciranje trendova ključnih pokazatelja i pokretača pritisaka ..................... 8 1.4.4 Procjena sadašnjeg povrata troškova vodnih usluga ....................................... 8 1.5 Informiranje i konzultiranje javnosti ............................................................................ 9 1.5.1 Uvod ................................................................................................................. 9 1.5.2 Plan aktivnosti za informiranje i uključivanje javnosti ..................................... 9 1.5.3 Pregled aktivnosti za uključivanje javnosti ..................................................... 10 1.5.4 Zaključak ........................................................................................................ 10 II UVOD .................................................................................................................................. 11 III ZNAČAJNI PRITISCI I UTJECAJI LJUDSKIH AKTIVNOSTI ........................................................... 13 2 UVOD ............................................................................................................................ 14 2.1 Opće o analizi pritisaka ............................................................................................... 14 2.2 Metodologija analize pritisaka ................................................................................... 15 2.2.1 Opterećenje onečišćujućim tvarima ............................................................... 16 2.2.2 Hidromorfološki pritisci .................................................................................. 26 2.2.3 Izmjene hidrološkog režima ........................................................................... 26 2.3 Metodologija analize rizika ......................................................................................... 27 2.3.1 Analiza utjecaja temeljena na podacima o sadašnjem stanju voda .............. 28 2.3.2 Analiza utjecaja temeljena na procjeni trendova kakvoće vode .................... 29 2.3.3 Analiza utjecaja temeljena na rezultatima analize pritisaka ......................... 29 3 IDENTIFIKACIJA I ANALIZA POKRETAČA PRITISAKA ..................................................................... 30 3.1 Stanovništvo ............................................................................................................... 30 3.2 Industrije i poslovni subjekti ....................................................................................... 32 3.3 Poljoprivreda .............................................................................................................. 34 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 ii 4 5 IV 3.4 Ostale gospodarske djelatnosti .................................................................................. 36 ANALIZA ZNAČAJNIH PRITISAKA I UTJECAJA NA POVRŠINSKA VODNA TIJELA .................................... 36 4.1 Analiza pritisaka na slivu Cetine i Krke u FBiH ............................................................ 37 4.1.1 Opterećenje onečišćujućim tvarima ............................................................... 37 4.1.2 Hidromorfološki pritisci .................................................................................. 46 4.1.3 Izmjene hidrološkog režima ........................................................................... 49 4.2 Procjena utjecaja na slivu Cetine i Krke u FBiH .......................................................... 53 4.2.1 Utjecaj ispuštenih onečišćujućih tvari na površinska vodna tijela ................. 54 4.2.2 Utjecaji hidromelioracija na močvarne ekosustave ....................................... 54 4.2.3 Utjecaj izmjena hidrološkog režima ............................................................... 55 4.3 Procjena prekograničnih pritisaka i utjecaja na sliv Cetine i Krke u RH ..................... 56 4.4 Procjena rizika nepostizanja dobrog stanja ................................................................ 57 4.4.1 Procjene prema trendovima kakvoće vode .................................................... 58 4.4.2 Procjene prema rezultatima analize pritisaka ............................................... 59 4.4.3 Rezultati procjene rizika ................................................................................. 62 ANALIZA ZNAČAJNIH PRITISAKA I UTJECAJA NA PODZEMNA VODNA TIJELA ..................................... 67 5.1 Analiza pritisaka i utjecaja na slivu Cetine i Krke u FBiH ............................................ 67 5.1.1 Opterećenje onečišćujućim tvarima ............................................................... 67 5.1.2 Izmjene hidrološkog režima ........................................................................... 71 5.2 Procjena prekograničnih pritisaka i utjecaja na sliv Cetine i Krke u RH ..................... 72 5.2.1 Opterećenje onečišćujućim tvarima ............................................................... 72 5.2.2 Izmjene hidrološkog režima ........................................................................... 74 5.3 Procjena rizika nepostizanja dobrog stanja ................................................................ 75 5.3.1 Rizik nepostizanja dobrog kemijskog stanja voda .......................................... 75 5.3.2 Rizik nepostizanja dobrog količinskog stanja voda ........................................ 77 5.3.3 Zaključak ........................................................................................................ 78 MONITORING MREŽA .......................................................................................................... 79 6 UVOD ............................................................................................................................ 80 7 MONITORING POVRŠINSKIH VODNIH TIJELA ............................................................................ 85 7.1 Uvod ........................................................................................................................... 85 7.1.1 Nadzorni monitoring ...................................................................................... 86 7.1.2 Operativni monitoring .................................................................................... 87 7.1.3 Istraživački monitoring ................................................................................... 88 7.2 Postojeći monitoring .................................................................................................. 88 7.3 Plan monitoringa ........................................................................................................ 89 7.3.1 Uvod ............................................................................................................... 89 7.3.2 Mreža nadzornog monitoringa ...................................................................... 90 7.3.3 Mreža operativnog monitoringa .................................................................... 98 7.3.4 Monitoring referentnih uvjeta ...................................................................... 102 8 MONITORING PODZEMNIH VODNIH TIJELA ........................................................................... 103 8.1 Uvod ......................................................................................................................... 103 8.2 Postojeći monitoring ................................................................................................ 105 8.3 Plan monitoringa ...................................................................................................... 105 8.3.1 Uvod ............................................................................................................. 105 8.3.2 Monitoring mreža podzemnih vodnih tijela ................................................. 106 9 MONITORING ZAŠTIĆENIH PODRUČJA .................................................................................. 108 9.1 Područja namijenjena za zahvaćanje vode za piće ................................................... 108 9.2 Područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta ............................ 110 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 iii 9.3 Površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji uključujući i područja određena za kupanje ................................................................................................................. 110 9.4 Područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate ............................... 110 9.5 Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta sukladno direktivi o staništima i direktivi o pticama .................................................................................................... 112 V EKONOMSKA ANALIZA UPORABE VODA ............................................................................ 114 10 UVOD .......................................................................................................................... 115 11 PROCJENA EKONOMSKOG ZNAČAJA UPORABE VODE ............................................................... 117 11.1 Uvod ......................................................................................................................... 117 11.2 Opće o značajkama vodnih usluga ........................................................................... 118 11.2.1 Javna vodoopskrba ....................................................................................... 118 11.2.2 Javna odvodnja otpadnih voda .................................................................... 121 11.3 Kućanstva ................................................................................................................. 122 11.4 Poljoprivreda ............................................................................................................ 124 11.5 Industrija ................................................................................................................... 126 11.6 Proizvodnja električne energije ................................................................................ 128 11.7 Intenzivnost i učinkovitost uporabe vode ................................................................ 129 12 PROJICIRANJE TRENDOVA KLJUČNIH POKAZATELJA I POKRETAČA PRITISAKA .................................. 132 12.1 Prognoza trendova pokretača pritisaka ................................................................... 133 12.1.1 Stanovništvo ................................................................................................. 133 12.1.2 Industrije ...................................................................................................... 136 12.1.3 Poljoprivreda ................................................................................................ 137 12.1.4 Proizvodnja električne energije .................................................................... 138 12.2 Razvitak makroekonomskih i sektorskih politika ..................................................... 138 12.2.1 Politika upravljanja vodama i ulaganja ........................................................ 139 12.2.2 Opći gospodarski razvojni dokumenti .......................................................... 140 12.2.3 Razvojni planovi po gospodarskim sektorima .............................................. 141 13 PROCJENA TRENUTAČNOG POVRATA TROŠKOVA VODNIH USLUGA ............................................. 143 13.1 Cijene usluga ............................................................................................................. 144 13.2 Troškovi zaštite okoliša i voda .................................................................................. 146 13.3 Procjena razmjere povrata troškova vodnih usluga ................................................. 148 VI INFORMIRANJE I KONZULTIRANJE JAVNOSTI ..................................................................... 151 14 UVOD .......................................................................................................................... 152 14.1 Zahtjevi domaćih i međunarodnih propisa, konvencija, ugovora i sporazuma glede uključivanja javnosti ....................................................................................... 153 14.2 Oblici sudjelovanja javnosti ...................................................................................... 154 15 PLAN AKTIVNOSTI ZA INFORMIRANJE I UKLJUČIVANJE JAVNOSTI ................................................ 154 15.1 Pregled zainteresiranih strana .................................................................................. 155 15.1.1 Opće o analizi sudionika ............................................................................... 155 15.1.2 Lista zainteresiranih strana u slivnom području ........................................... 155 15.2 Pregled aktivnosti za uključivanje javnosti ............................................................... 158 15.2.1 Korak 1: Okvir ............................................................................................... 159 15.2.2 Korak 2: Karakterizacija i analiza ................................................................. 159 15.2.3 Korak 3: Program mjera i okvir plana upravljanja vodama ......................... 160 15.2.4 Korak 4: Javno informiranje i konzultiranje javnosti o planu upravljanja vodama......................................................................................................... 160 15.2.5 Korak 5: Javno informiranje i konzultiranje javnosti o nacrtu plana upravljanja vodama ..................................................................................... 161 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 iv 15.2.6 Korak 6: Objava konačnog dokumenta plana upravljanja vodama ............. 162 15.3 Zaključak ................................................................................................................... 162 DODATAK I: POPISI I LITERATURA ..................................................................................................... 163 POPIS SKRAĆENICA I OZNAKA .................................................................................................... 164 POPIS TABLICA U TEKSTU .......................................................................................................... 165 POPIS SLIKA U TEKSTU ............................................................................................................. 168 LITERATURA .......................................................................................................................... 168 DODATAK II: PRILOZI ........................................................................................................................ 176 DODATAK II.1.1: LOKACIJA POKRETAČA PRITISAKA – MREŽA NASELJA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.1.2: LOKACIJA POKRETAČA PRITISAKA – ZNAČAJNIJI GOSPODARSKI POGONI U RIJEČNOM BA‐
ZENU, M 1:350.000 DODATAK II.2.1: PRITISAK OD TN NA POVRŠINSKA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.2.2: PRITISAK OD TP NA POVRŠINSKA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.2.3: PRITISAK OD BPK5 NA POVRŠINSKA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.2.4: PRITISAK OD KPK NA POVRŠINSKA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.2.5: PRITISAK OD TSS NA POVRŠINSKA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.2.6 RIZIK NEDOSTIZANJA CILJEVA ODV ZA POVRŠINSKA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.3.1: PRITISAK OD TN NA PODZEMNA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.3.2: PRITISAK OD TP NA PODZEMNA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.3.3: PRITISAK OD BPK5 NA PODZEMNA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.3.4: PRITISAK OD KPK NA PODZEMNA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.3.5: PRITISAK OD TSS NA PODZEMNA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.3.6 RIZIK NEDOSTIZANJA CILJEVA ODV ZA PODZEMNA VODNA TIJELA U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.4: MONITORING MREŽA NA RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 v SPISAK UČESNIKA U PROJEKTU UČESNICI ISPRED NARUČITELJA g. Damir Mrđen, dipl.ing.građ. g. Mirko Šarac, dipl.ing.građ. gđa. Sanja Marić, dipl.ing.građ. g. Emil Bakula, dipl.ing.građ. g. Petar Zorić, dipl.ing.građ. g. Marinko Antunović, dipl.ing.tehn. mr. Sanja Barbalić, dipl.ing.građ. Direktor Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar Voditelj Radne grupe Naručitelja za praćenje projekta Radna grupa Naručitelja za praćenje projekta Radna grupa Naručitelja za praćenje projekta Radna grupa Naručitelja za praćenje projekta Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar Hrvatske vode Zagreb UČESNICI ISPRED KONZULTANTA prof.dr. Tarik Kupusović, dipl.ing.građ. doc.dr. Admir Ćerić, dipl.ing.građ. prof.dr. Sadbera Trožić‐Borovac, dipl.biol. g. Vildan Mulagić, dipl.ing.građ. g. Nijaz Zerem, sam.tehn.sar. g. Damir Hadžiabdić, dipl.ecc. mr. Dalila Jabučar, dipl.ing.građ. mr. Vukašin Balta, dipl.ing.geol. mr. Ejub Trako, dipl.ing.polj. prof.dr. Dubravka Hafner, dipl.biol. g. Neven Miošić, dipl.ing.geol. g. Simone Milanolo, dipl.ing.tehn. gđa. Aleksandra Hasečić, dipl.žurn. gđa. Erna Zildžović, dipl.ecc. doc.dr. Branko Vučijak, dipl.mat. g. Faruk Isović, dipl.ing.građ. gđa. Selma Osmanagić‐Klico g. Ninjel Lukovac, dipl.ing.kem. gđa. Janja Šaravanja gđa. Mesalina Imamović g. Emin Selimotić g. Muamer Hrvo Voditelj projekta Zamjenik voditelja projekta, Stručnjak za hidrotehniku Stručnjak za biologiju i ekologiju Stručnjak za hidrotehniku Stručnjak za hidrotehniku Ekonomista Stručnjak za hidrotehniku Stručnjak za geologiju Stručnjak za korištenje zemljišta i zemljišnih resursa Stručnjak za biologiju i ekologiju Stručnjak za geologiju Stručnjak za kakvoću vode Stručnjak za uključivanje javnosti Ekonomista Stručnjak za GIS Stručnjak za hidrotehniku Stručnjak za vodno i okolinsko pravo Stručnjak za kakvoću vode Viši laboratorijski tehničar Laboratorijski tehničar Samostalni tehnički saradnik Tehnički saradnik Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 vi I
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 IZVRŠNI SAŽETAK 1 1
IZVRŠNI SAŽETAK 1.1
UVOD Ovaj dokument predstavlja Karakterizacijski izvještaj 2, a pripremljen je u okviru projekta pod nazivom „Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na područ‐
ju Federacije Bosne i Hercegovine“. Naručitelj izrade predmetnog projekta je Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar (u daljem tekstu: Naručitelj), a projekt temeljem ugovora broj 22‐1/25‐8‐7‐20/11, potpisanim dana 11.04.2011. godine, realizira Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu d.d. (u daljem tekstu: Konzultant). 1.2
ZNAČAJNI PRITISCI I UTJECAJI LJUDSKIH AKTIVNOSTI Osnovni cilj analize pritisaka i utjecaja je utvrđivanje koje ljudske aktivnosti mogu predstavljati opasnost za dostizanje okolinskih ciljeva postavljenih Okvirnom direktivom o vodama. Pritisci predstavljaju izravnu posljedicu ljudskih djelatnosti, npr. zahvaćanje voda, opterećenje onečiš‐
ćujućim tvarima, morfološke izmjene i sl. Ovi pritisci utječu na stanje voda, koje možemo prika‐
zati kao fizikalne, kemijske i biološke značajke, kao količinske značajke vodnog tijela i sl. Kao najznačajniji pokretači pritisaka prepoznato je stanovništvo koje ispušta svoje otpadne vode i odlaže čvrsti otpad na deponijama, industrije i poslovni subjekti koji ispuštaju tehnološke i fe‐
kalne otpadne vode, stočarske i ratarske aktivnosti u poljoprivredi, te aktivnosti u svezi proiz‐
vodnje električne energije u sustavu HE Orlovac. 1.2.1
Analiza značajnih pritisaka i utjecaja na površinska vodna tijela Svi pritisci na površinska vodna tijela su u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja podijeljeni u tri skupine: (i) opterećenje onečišćujućim tvarima, (ii) hidromorfološki pritisci, i (iii) izmjene hi‐
drološkog režima. Usporedni pregled pritisaka iz različitih izvora od ispuštanja onečišćujućih tvari u površinska vodna tijela sliva Cetine i Krke u FBiH prikazan je u tablici 1.1. Tablica 1.1 Ukupan pritisak na površinska vodna tijela od ispuštanja onečišćujućih tvari TN Izvor onečiš‐
ćenja (t/god) (%) TP BPK5 KPK TSS (t/god)
(%) (t/god)
(%) (t/god) (%) (t/god)
(%) Kanalizacija 64,82 30,99 10,80 36,49 324,12 27,02 594,22 20,07 297,11 53,01 Septičke jame 58,06 27,76 8,15 27,52 286,48 23,89 525,22 17,74 210,09 37,49 Stočarstvo 45,80 21,90 7,78 26,27 459,32 38,30 1.591,41 53,76 0,00 0,00 Ratarstvo 34,59 16,54 1,19 4,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Industrije 5,87 2,81 1,69 5,72 129,44 10,79 249,47 8,43 53,24 9,50 Ukupno 209,15 100,00 29,61 100,00 1.199,37 100,00 2.960,32 100,00 560,44 100,00
Prema dobivenim rezultatima, najznačajniji izvor pritisaka jesu kućanstva koja otpadne vode ispuštaju putem kanalizacijskih sustava. Od pet analiziranih pokazatelja, ispuštanje iz kanaliza‐
cijskih sustava je najznačajniji izvor pritisaka prema tri pokazatelja (TN, TP, TSS), dok i kod pre‐
ostala dva (BPK5 i KPK) također ima značajno učešće. Kada se promatraju upravo ovi pokazate‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 2 lji, BPK5 i KPK, najznačajniji izvor pritisaka su stočarske aktivnosti na slivu. Potrebno je napo‐
menuti da značajan postotak onečišćenja u površinske vodotoke dolazi od kućanstava koja ot‐
padne vode zbrinjavaju putem septičkih jama odnosno ispuštanjem izravno u tlo (27,76% za TN i 37,49% za TSS). Bitno je napomenuti da onečišćenje iz industrijskih i poslovnih subjekata ima relativno malo učešće u ukupnom unosu onečišćujućih tvari. Ovo učešće kreće se od 2,81% za TN do maksi‐
malno 10,79% kolika je njegova vrijednost za BPK5. Navedene vrijednosti ukazuju na relativno slabo razvijenu industriju, s obzirom da kod zabilježenih industrija i poslovnih subjekata nije registrirano značajno pročišćavanje otpadnih voda prije njihovog ispuštanja. Ratarske aktivnosti također imaju dosta mali utjecaj na ukupne pritiske na slivu, izuzev kod TN (16,54% ukupnog pritiska). Potrebno je uočiti da je stupanj obrađenosti poljoprivrednog zem‐
ljišta u slivu veoma nizak, tako da pri mogućem povećanju ratarskih aktivnosti u budućnosti može doći do povećanja pritisaka iz ovog izvora. Najznačajniji hidromorfološki pritisci na slivnom području Cetine i Krke nastali su kao rezultat ljudskih aktivnosti sa ciljem: (i) uređenja voda i zaštite od štetnog djelovanja voda, (ii) hidroe‐
nergetskog korištenja voda, i (iii) hidromelioracijskog odvođenja voda. Na slivnom području Cetine i Krke izvedeno je nekoliko sustava za uređenje voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda. Najveći broj su manji sustavi koji su namijenjeni za uređenje voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda u naseljima. Tako je rijeka Bistrica regulirana kroz grad Liv‐
no, vodotok Mandak nizvodno od akumulacije Mandak, vodotok Plovuća na dionici gdje je iz‐
građen kanal Drinovac, dok su regulacijske građevine za zaštitu od poplava (nasipi) izgrađene na rijeci Bistrici nizvodno od Livna, rijekama Sturbi i Žabljaku. Zaštiti od poplava i bujica također služi i akumulacija Mandak, koja je izvedena izgradnjom brane na ovom vodotoku. Jedno od najznačajnijih korištenja vode na slivnom području Cetine i Krke je hidroenergetsko korištenje u okviru sustava HE Orlovac. Sustav radi na način da se vode iz jugoistočnog dijela Livanjskog polja prikupljaju mrežom kanala i dopremaju do kompenzacijskog bazena Lipa, oda‐
kle se dovodnim tunelom upućuju na strojarnicu HE Orlovac. Pri dotjecanjima vode iz Livanj‐
skog polja većim od 70 m3/s višak vode se reverzibilnim kanalom Buško Blato‐Lipa doprema do akumulacije Buško Blato. Crpna postaja Buško Blato se u ovisnosti od razine vode u akumulaciji i reverzibilnom kanalu koristi za punjenje i pražnjenje akumulacije. Hidromelioracijsko odvođenje voda vrši se na nekoliko područja unutar sliva Cetine i Krke kako bi se omogućilo brže i pogodnije otjecanje površinskih ili podzemnih voda, te osigurali povoljni‐
ji uvjeti za poljoprivredno korištenje zemljišta i obavljanje gospodarskih i drugih djelatnosti. Najznačajniji lokaliteti su: (i) Veliki Ždralovac u Livanjskom polju, (ii) Mali Ždralovac u Livanj‐
skom polju, (iii) Jagme u Livanjskom polju, te (iv) Glibine u Duvanjskom polju. Na analiziranom prostoru pritisci na hidrološki režim nastaju najčešće zbog slijedećih zahvata: (i) zahvaćanje voda za vodoopskrbu, (ii) zahvaćanje voda za navodnjavanje, (iii) zahvaćanje vo‐
da u cilju energetskog korištenja, (iv) zahvati na uređenju režima toka (reguliranje rijeka), (v) intenzivna odvodnja za potrebe eksploatacije mineralnih sirovina. Na temelju provedene analize opterećenja onečišćujućim tvarima na površinska vodna tijela sliva Cetine i Krke na području FBiH, izvršena je procjena prekograničnih pritisaka na Republiku Hrvatsku usljed emisija onečišćujućih tvari. Ova analiza se temelji na određivanju zbirne količi‐
ne onečišćujućih tvari koje nastaju i dospijevaju u površinska vodna tijela na području FBiH. Ovako izračunate vrijednosti ne odražavaju postojanje realnih i vrlo značajnih procesa samop‐
ročišćavanja koji se odvijaju u vodotocima. Najveći pritisak na površinska vodna tijela rijeke Cetine u Republici Hrvatskoj potječe od sta‐
novništva koje ispušta otpadne vode putem kanalizacijskih ispusta (općinska središta Livno i Tomislavgrad) i septičkih jama. U ukupnom teretu onečišćenja još značajno učestvuje stočar‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 3 stvo (osobito kada je u pitanju BPK5 i HPK), dok ratarstvo ima nešto značajniji udio samo kada su u pitanju TN i TP. Industrije ni po jednoj od onečišćujućih tvari nisu značajan onečišćivač. Pri‐
tisak na površinska vodna tijela u slivu rijeke Krke u RH je značajno manji nego pritisak na rijeku Cetinu u RH. Rezultat je to značajno manjeg slivnog područja, ali i činjenice da ova vodna tijela pretežno imaju gotovo zanemariv broj stanovnika. Ostale aktivnosti na ovom području (stočar‐
stvo i ratarstvo) su dosta malog intenziteta. Rezultati analize rizika pokazuju da od 30 vodnih tijela površinskih voda na slivu Cetine i Krke, 6 TPoV (ili 20,0%) je pod rizikom dostizanja dobrog stanja 2021. godine, a još 7 TPoV (23,3%) je vjerojatno pod rizikom. Od preostalih 17 vodnih tijela, 12 TPoV nije pod rizikom (40,0%), a 5 vjerojatno nije pod rizikom (16,7%). 1.2.2
Analiza značajnih pritisaka i utjecaja na podzemna vodna tijela Pritisci na podzemna vodna tijela nastaju usljed: (i) opterećenja onečišćujućim tvarima, i (ii) izmjena hidrološkog režima. Zbirni rezultati analize pritisaka od ispuštanja onečišćujućih tvari (tablica 1.2) pokazuju da su najznačajniji izvor onečišćenja otpadne vode koje se ispuštaju iz kućanstava putem septičkih jama. Ovaj izvor je najznačajniji onečišćivač kada se promatra pokazatelj TSS (77,61%), a po svim ostalim analiziranim pokazateljima je drugi po značaju. Tablica 1.2 Ukupno opterećenje podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima TN Izvor onečiš‐
ćenja (t/god) (%) TP BPK5 KPK TSS (t/god)
(%) (t/god)
(%) (t/god) (%) (t/god)
(%) 878,95 22,59 351,58 77,61 Septičke jame 97,16 29,18 13,64 23,70 479,43 33,71 Stočarstvo 71,10 21,35 41,43 71,99 712,97 50,13 2.470,25 63,50 0,00 0,00 Ratarstvo 56,56 16,98 1,94 3,37 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Deponije 108,20 32,49 0,54 0,94 229,92 16,17 540,98 13,91 101,43 22,39 Ukupno 333,02 100,00 57,55 100,00 1.422,31 100,00 3.890,18 100,00 453,02 100,00 Stočarstvo predstavlja u cjelini drugi po značaju izvor opterećenja onečišćujućim tvarima, s ob‐
zirom da sa količinom od 712,97 t/god. ispuštenog BPK5 čini 50,1% od ukupnog ispuštanja na slivnom području Cetine i Krke, dok je prema KPK udio ovog izvora čak 63,5% ukupnog ispušta‐
nja na slivu. Ratarstvo u ukupnom odnosima ne predstavlja trenutačno značajnog onečišćivača, s obzirom na male količine TN i TP koje se emitiraju. Deponije su, međutim, najznačajniji onečišćivač kada je u pitanju TN, gdje sa 108,20 t/god. učestvuju čak sa 32,49%, dok i prema ostalim pokazate‐
ljima imaju dosta značajno učešće (16,2 i 22,4%). Izmijenjeni hidrološki režim na tijelima površinskih voda, uzrokovan različitim vrstama zahvata u smislu korištenja ili reguliranja režima voda, može imati utjecaj i na tijela podzemnih voda. Na temelju provedenih analiza, može se konstatirati da sadašnji obim korištenja vodnih resursa u slivu Cetine i Krke na području FBiH ima zanemarive utjecaje na tijela podzemnih voda, osim u slučaju korištenja voda za energetske potrebe gdje su utjecaji veoma očiti. Naime, površinske vode koje se prikupe objektima hidroenergetskog sustava se hidrotehničkim tunelom usmjera‐
vaju prema strojari HE Orlovac, i samim tim su praktično te količine izdvojene iz TPV Lijeva oba‐
la rijeke Cetine, te je na taj način u značajnoj mjeri izazvan utjecaj na kapacitet ovog TPV. Ljudske aktivnosti na slivnom području Cetine i Krke u FBiH vrše pritisak i na tijela podzemnih voda u Republici Hrvatskoj. U okviru karakterizacijskog izvještaja izvršena je procjena prekog‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 4 raničnih opterećenja onečišćujućim tvarima, a ukupni pritisci su prikazani u tablici 1.3. Nave‐
deni rezultati uključuju sve pritiske koji nastaju na izravnom ili uzvodnom slivu dva navedena TPV. Pri tom izračunu nisu obuhvaćeni procesi samopročišćavanja u površinskim i podzemnim vodama, koji se zacijelo događaju u značajnoj mjeri. Tablica 1.3 Ukupan pritisak na podzemna vodna tijela u RH Teret onečišćenja (t/god.) Vrsta pritiska TN TP TPV Lijeva obala rijeke Cetine 296,64 46,95 TPV Gornji tok rijeke Krke 19,06 3,52 BPK5 KPK TSS 1.228,37 3.365,88 386,50 88,45 250,76 24,14 Izmijenjeni hidrološki režim na tijelima površinskih voda u FBiH usljed zahvatanja za hidroener‐
getske potrebe također može imati utjecaj i na tijela podzemnih voda u RH. Ovi zahvati bez sumnje imaju utjecaja na smanjenje maksimalnih i srednjih protoka na vrelima koja su izlaz iz TPV Lijeva obala rijeke Cetine, a također dijelom i na njihove minimalne protoke. 1.3
MONITORING MREŽA 1.3.1
Uvod Sukladno članku 8(1) Okvirne direktive o vodama potrebno je uspostaviti monitoring sustav za ocjenu stanja površinskih i podzemnih voda unutar riječnog bazena. Rezultati ovog monitorin‐
ga imaju odlučujuću ulogu pri ocjeni da li su vodna tijela u dobrom stanju i koje mjere je potre‐
bno predvidjeti u planu upravljanja vodama da bi se postigli ciljevi postavljeni Zakonom o vo‐
dama i Okvirnom direktivom o vodama. Prijedlog monitoringa u ovom karakterizacijskom izvještaju je temeljen na: (i) analizi postoje‐
ćeg monitoringa na vodnom području Jadranskog mora, (ii) rezultatima analize značajnih priti‐
saka (vidjeti prethodno poglavlje), (iii) iskustvima zemalja članica EU, (iv) iskustvima Republike Hrvatske, posebice po pitanju uspostave monitoringa za dijelove bazena Cetine i Krke na teri‐
toriji Republike Hrvatske i (v) radnim materijalima projekta „Podrška vodnoj politici u BiH“. 1.3.2
Monitoring površinskih vodnih tijela ODV i ZOV predviđaju tri različite vrste monitoring programa za površinske vode: (i) nadzorni monitoring, (ii) operativni monitoring i (iii) istraživački monitoring. Nadzorni monitoring se us‐
postavlja kako bi se moglo procijeniti stanje površinskih voda unutar sliva ili podsliva na vod‐
nom području. Procjena treba uključiti i rezultate analize rizika (članak 5. Direktive o vodama). Ovim monitoringom se također prate dugoročne promjene prirodnih uvjeta, ali i dugoročne promjene ljudskih aktivnosti. Operativni monitoring se uspostavlja kako bi se ciljano pratilo ekološko i kemijsko stanje onih vodnih tijela koja su identificirana kao vodna tijela pod rizikom dostizanja okolišnih ciljeva (kao rezultat analize pritisaka i utjecaja ili procjena na temelju rezul‐
tata nadzornog monitoringa). Pored ovih vodnih tijela, operativni monitoring se uspostavlja za ona vodna tijela u koja se ispuštaju prioritetne tvari. Istraživački monitoring treba provoditi za ona vodna tijela za koja razlog nepostizanja dobrog stanja nije poznat ili u slučajevima kada treba ocijeniti utjecaj incidentnog onečišćenja. Monitoring referentnih uvjeta prema ODV nije predviđen kao posebna vrsta monitoringa, ali se uobičajeno prikazuje kao sastavni dio nadzornog monitoringa. U ovom karakterizacijskom izvještaju je monitoring referentnih uvjeta prikazan kao odvojena potkategorija nadzornog Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 5 monitoringa zbog različitih pokazatelja koji su obuhvaćeni ovim monitoringom i različite učes‐
talosti njihovih ispitivanja. Cjelokupni dosadašnji monitoring na ovom području vršen je u slivu Cetine, dok ne postoje po‐
daci o ispitivanjima vodnih tijela u slivu rijeke Krke. Postojećim monitoringom obuhvaćeno je 15 postaja na 14 određenih vodnih tijela rijeka i jezera. Ispitivanjima su obuhvaćeni biološki, fi‐
zikalno‐kemijski i mikrobiološki pokazatelji, te prioritetne tvari. U okviru ovog karakterizacijskog izvještaja je na temelju raspoloživih podataka izvršen odabir lokacija za nadzorni i operativni monitoring površinskih vodnih tijela, kao i monitoring referen‐
tnih uvjeta. Karakterizacijskim izvještajem nije predviđena uspostava istraživačkog monitorin‐
ga. Monitoring planom za površinska vodna tijela je predviđeno uspostavljanje četiri točke nad‐
zornog monitoringa na vodnim tijelima vodotoka: BA_CE_BI, BA_CE_KO_2, BA_CE_RI (Vrelo Ri‐
čine) i BA_CE_TOJAR, dok je na vodnim tijelima jezera predviđena jedna nadzorna monitoring točka (BA_CE_LI). Također je predviđeno i šest točaka operativnog monitoringa na vodnim tije‐
lima vodotoka (BA_CE_BI, BA_CE_MA_2, BA_CE_RI (Buško Blato), BA_CE_SU_2, BA_CE_VR i BA_CE_ZK). Monitoring referentnih uvjeta planirano je da se provodi na šest točaka u slivu Ce‐
tine i Krke na kojima su utvrđeni referentni uvjeti za pojedine tipove površinskih voda (BA‐CE‐
MI‐1, BA‐CE‐MI‐2, BA‐KR‐BU‐DP, BA‐KR‐BU‐MR, BA‐CE‐SU‐1 i BA_CE_BI_ST). Napominje se da se jedan dio točaka monitoringa površinskih vodnih tijela također koristi za monitoring pod‐
zemnih vodnih tijela, jer se radi o točkama na kojima se javlja međudjelovanje površinskih i podzemnih voda na slivnom području Cetine i Krke. 1.3.3
Monitoring podzemnih vodnih tijela Prema ODV, za podzemna vodna tijela primjenjuju se dvije vrste monitoringa: nadzorni i opera‐
tivni. Monitoringom se prati količinsko i kemijsko stanje podzemnih vodnih tijela. Prema raspoloživim podacima, kvalitativno stanje podzemnih voda na slivu Cetine i Krke se trenutno prati na devet monitoring točaka, od čega se samo jedna nalazi u slivu rijeke Krke. Na ovim točkama se pretežno prate opći fizikalno‐kemijski pokazatelji i mikrobiološki pokazatelji, dok se prioritetne tvari povremeno analiziraju na pojedinim lokalitetima. Količinsko stanje se sustavno ne prati na ovom području. Prema monitoring planu za podzemna vodna tijela, predviđeno je uspostavljanje četiri točke nadzornog monitoringa, od čega je jedna točka u TPV Vrelo Ričine, a tri točke u TPV Sturba‐
Žabljak‐Stržanj. Od navedene četiri točke, njih tri je zajedničko sa vodnim tijelima površinskih voda. 1.3.4
Monitoring zaštićenih područja Vrste zaštićenih područja prema članku 65. ZOV su: (i) područja namijenjena za zahvaćanje vo‐
de za piće, (ii) područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta, (iii) površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji uključujući i područja određena za kupanje, (iv) područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate, i (v) područja namijenjena zaštiti staništa biljnih i životinjskih vrsta ili akvatičnih vrsta u kojima je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan uvjet za njihov opstanak i reprodukciju. Prema raspoloživim podacima, na slivnom području Cetine i Krke nema uspostavljenih zaštiće‐
nih područja ni prema jednoj od pet navedenih kategorija. Određena razina monitoringa se vrši samo na izvorištima koja se koriste za vodoopskrbu, uglavnom prema važećem Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Za izvorišta vode za piće potrebno je izraditi elaborate o sanitarnoj zaštiti izvorišta, u kojima se plan monitoringa mora usuglasiti gdje je to mogućno sa planom monitoringa površinskih i podzemnih vodnih tijela. Za ostale vrste zaštićenih područja Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 6 je u slučaju njihova proglašavanja potrebno utvrditi monitoring plan sukladno propisima za tu vrstu zaštićenog područja, pri čemu je potrebno, gdje je to moguće, uspostaviti praćenje usug‐
lašeno sa monitoringom predviđenim ovim karakterizacijskih izvještajem. 1.4
EKONOMSKA ANALIZA UPORABE VODA 1.4.1
Uvod U ovoj točki karakterizacijskog izvještaja predstavljen je dio koji se odnosi na ekonomsku anali‐
zu uporabe vode, koja je provedena sukladno članku 5. ODV, članku 25. ZOV, kao i smjernica‐
ma datim u Vodiču br. 1 Zajedničke strategije implementacije ODV. U Vodiču br. 1 prikazani su ključni koraci koji se trebaju razmatrati prilikom provođenja ekonomske analize, a to su: Ekonomska analiza uporabe voda se koristi kako bi se izgradila slika općeg ekonomskog profila slivnog područja, kako bi se identificirali ključni korisnici i značajni pritisci. 1.4.2
Procjena ekonomskog značaja uporabe vode U ovom odjeljku analizirana je javna vodoopskrba i javna odvodnja otpadnih voda, kao i identi‐
ficirani korisnici vodnih usluga, a to su poljoprivreda, industrija, kućanstva i hidroenergetska postrojenja. Na projektnom području zastupljeni su općinski vodoopskrbni sustavi, od kojih su najveći u op‐
ćinama Livno i Tomislavgrad. Najznačajnije obilježje ovih sustava jeste da obuhvaćaju gradska područja općina i naselja oko grada. Istraživanjem i prikupljanjem podataka utvrđeno je da komunalna poduzeća sliva Cetine i Krke od ukupne zahvaćene vode isporučuju u prosjeku oko 39% vode, te da od ukupnih isporučenih voda najveći dio se isporučuje prema kućanstvima, oko 72%. Značaj javne vodoopskrbe ogleda se u tome što predstavlja značajnog opskrbljivača za kućanstva odnosno stanovništvo projektnog područja, pošto se u prosjeku oko 57% stanov‐
ništva opskrbljuje iz javnih vodovoda. Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda vrši se putem ne‐
koliko kanalizacijskih sustava koji su zastupljeni samo u općinskim središtima. Kanalizacijski su‐
stavi koji se nalaze u urbanim naseljima obuhvaćaju oko 27% stanovništva. Jedan od značajnih izvora opterećenja na vode predstavljaju kućanstva. Utjecaj kućanstava je posredan, zahvaćanjem voda iz prirodnih ležišta putem sustava javne vodoopskrbe. Industrija je također identificirana kao značajan korisnik vodnih usluga. Opskrbom iz javnih vodovoda ili zahvaćanjem iz prirodnih ležišta, kao i ispuštanjem otpadnih voda, stvaraju se značajna optere‐
ćenja na vodne resurse. Izvršenim anketiranjem komunalnih poduzeća od strane Konzultanta u okviru izrade ovog karakterizacijskog izvještaja prikupljeni su podaci o broju stanovnika i indus‐
trija koji uporabljuju vodne usluge (tablica 1.4). Tablica 1.4 Uporaba vodnih usluga kućanstava i industrija u slivu Cetine i Krke Komunalno poduzeće Broj stanovnika sa priključkom Broj priključenih industrijskih pogona Vodoopskrba Odvodnja Vodoopskrba Odvodnja Livno 17.500 11.500 11 4 Tomislavgrad 14.585 2.700 5 ‐ Bosansko Grahovo 1.236 600 1 1 Kupres 3.325 2.400 5 2 Glamoč 3.207 2.700 5 4 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 7 Poljoprivreda, kao najznačajnija ruralna aktivnost, predstavlja značajnu granu gospodarstva Kantona 10, tako da je samim tim identificirana kao gospodarska aktivnost koja je značajan ko‐
risnik voda na slivnom području. Osnovno korištenje vode u poljoprivredi je za navodnjavanje. Prikupljanjem podataka i istraživanjem utvrđeno je da organizirano navodnjavanje na projek‐
tnom području ne postoji, te se pretežno svodi na pojedinačno navodnjavanje korištenjem vo‐
de iz sustava gradske vodoopskrbe. Na projektnom području ne postoje hidroenergetski kapaciteti za proizvodnju električne ener‐
gije; međutim, postoji hidroenergetski potencijal koji se preko hidroenergetskog sustava Orlo‐
vac koristi u susjednoj Republici Hrvatskoj. Osnovno rješenje ovog sustava jeste dovođenje površinskih voda iz jugoistočnog dijela Livanjskog polja do akumulacije Lipa, iz koje se dovod‐
nim tunelom dopremaju do HE Orlovac u RH gdje se vrši proizvodnja električne energije. 1.4.3
Projiciranje trendova ključnih pokazatelja i pokretača pritisaka U ovoj točki izvršeno je projiciranje trendova ključnih pokazatelja i pokretača pritisaka, na te‐
melju razvitka tzv. osnovnog (eng. baseline) scenarija. Najznačajniji cilj izrade osnovnog scena‐
rija je istražiti dinamiku razvitka riječnog sliva, te procijeniti buduće trendove kod ključnih gos‐
podarskih pokretača. Prognoza broja stanovnika u općinama Kantona 10 izrađena je u dvije varijante na osnovu stu‐
pnja razvitka stanovništva (tzv. realistična i minimalistička varijanta), za razdoblje 2009‐2027. godina (tablica 1.5). Realistična varijanta temelji se na postupnom rastu prirodnog priraštaja, dok minimalistička varijanta predviđa nastavak negativnog trenda razvitka stanovništva. Tablica 1.5 Prognoza broja stanovnika sliva Cetine i Krke u razdoblju 2009‐2027. godina Slivno područje 2009 2015 2021 2027 Realistična varijanta 69.514 71.079 73.438 75.930 Minimalistička varijanta 69.514 68.235 66.238 63.966 Što se tiče prognoze potreba stanovništva za vodom, izvršena je procjena zahvaćenih količina i neobračunate vode na temelju realnih pretpostavki. Prognoze razvoja industrije i poljoprivrede izrađene su u skladu sa općim i sektorskim strategijama i planovima na razini FBiH, u kojima su predstavljeni pravci razvoja poljoprivrede i industrije. Kada je u pitanju proizvodnja električne energije, u Studiji energetskog sektora u BiH predstavljen je Plan ulaganja prema scenariju S2 za razdoblje 2007‐2020. godina u okviru programa razvitka Elektroprivrede HZHB, prema ko‐
jem je izvršena prognoza razvoja energetskog sektora. 1.4.4
Procjena sadašnjeg povrata troškova vodnih usluga Prema članku 9. ODV u okviru izrade planova upravljanja vodama i karakterizacijskih izvještaja potrebno je izvršiti procjenu povrata troškova usluga u sektoru voda. Ova procjena obuhvaća procjenu troškova prihoda od vodnih usluga, procjenu okolišnih i resursnih troškova, procjenu cijena/tarifa vodnih usluga, te procjenu povrata troškova vodnih usluga. Cijena vodnih usluga predstavlja ekonomski instrument koji ima za cilj pokrivanje svih troškova nastalih pružanjem vodnih usluga. Međutim, trenutačna situacija je takva da je cijena vode is‐
korištena kao instrument socijalne politike i svjesno se drži na razini koja je daleko od ekonom‐
ske cijene koja omogućava pokrivanje svih ekonomskih i ostalih opravdanih troškova poslova‐
nja poduzeća. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 8 Troškovi okoliša su vanjski troškovi koje određene aktivnosti uzrokuju u okolišu. Primjenom ekonomskih instrumenata može se podržati ili nametnuti da se u troškove proizvodnje uključe troškovi onečišćenja okoliša koje nastaje kao posljedica aktivnosti povezanih sa proizvodnjom. U FBiH svaka fizička i pravna osoba registrirana za obavljanje djelatnosti na temelju rješenja iz‐
danog od nadležnog organa obvezna je platiti opću vodnu naknadu. Pored opće vodne nakna‐
de, određene fizičke i pravne osobe registrirane za obavljanje djelatnosti na temelju rješenja izdanog od nadležnog organa plaćaju i posebne vodne naknade. Na osnovu dostupnih i prikup‐
ljenih podataka Konzultant je izvršio procjenu prikupljenih općih i posebnih vodnih naknada na slivnom području Cetine i Krke za 2010. godinu. U procjeni razine povrata troškova vodnih usluga na slivnom području Cetine i Krke korišteni su podaci o ukupnim prihodima i troškovima od vodnih usluga kao i prihodima od potpora. Anali‐
zom prihoda i troškova komunalnih poduzeća utvrđeno je da ova poduzeća ne ostvaruju puni povrat troškova od vodnih usluga. Prema tome, povrat troškova od vodnih usluga predstavlja jednu od najznačajnijih zapreka za postizanje održivog korištenja vodnih resursa, a sukladno tome i održivog sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda. 1.5
INFORMIRANJE I KONZULTIRANJE JAVNOSTI 1.5.1
Uvod ODV donosi pravni temelj za sudjelovanje javnosti u procesu upravljanja vodama. U preambuli 14. ističe se činjenica da će informacije, konzultacije i sudjelovanje javnosti doprinijeti ukup‐
nom uspjehu Direktive, a preambula 46. naglašava važnost informiranja javnosti kako bi se osi‐
guralo, odnosno olakšalo, njihovo sudjelovanje u postupku planiranja. U članku 14. („Informi‐
ranje i konzultiranje javnosti“) ukazuje se da je potrebno poticati aktivno uključivanje svih zain‐
teresiranih strana, posebice za izradu, pregled i ažuriranje planova upravljanja vodama. Zakon o vodama u Federaciji BiH regulira obveze i odgovornosti u odnosu na sudjelovanje jav‐
nosti i slobodni pristup informacijama. Članak 38. ZOV‐a „Konzultiranje javnosti“ propisuje me‐
tode i rokove koje nadležna Agencija za vode mora ispuniti u postupku pripreme plana uprav‐
ljanja vodama. Dodatno, u članku 38. ZOV‐a navodi se da se konzultiranje javnosti u međuna‐
rodnim riječnim bazenima može dodatno regulirati međunarodnim sporazumima koje zaključi Bosna i Hercegovina. Kada je u pitanju međunarodna legislativa, posebno mjesto zauzima UNECE Aarhus konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, koju je Bosna i Hercegovina ratificirala. Aarhuska konvencija daje pravo javnosti i na‐
meće strankama i javnim vlastima obveze glede pristupa informacijama i sudjelovanju javnosti, kao i pristupu pravosuđu. 1.5.2
Plan aktivnosti za informiranje i uključivanje javnosti Osnova sudjelovanja javnosti je dvosmjerna komunikacija između nadležnih tijela, učesnika i svih zainteresiranih strana. Prijenos informacija između različitih koraka u procesu planiranja upravljanja vodama je neophodan korištenjem različitih alata koji omogućavaju komunikaciju i interakciju, kao što su javni sastanci, razgovori, radionice, web stranice, itd. Za pripremu proce‐
sa sudjelovanja javnosti neophodna je analiza zainteresiranih strana ili sudionika, prilikom čega je potrebno definirati stupanj njihove uključenosti i odabrati odgovarajuće alate za sudjelova‐
nje za svaku skupinu sudionika. Bitne sudionike za područje sliva Cetine i Krke može se podijeliti u četiri najznačajnije skupine: (i) Profesionalci – organizacije iz javnog i privatnog sektora, nevladine organizacije, industrije, naučne institucije, poslovni sektor i sl., (ii) Državna tijela – vladini odjeli i agencije u BiH/FBiH, Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 9 ali i susjednoj Republici Hrvatskoj, općine, lokalne vlasti i sl., (iii) Lokalne skupine – sa djelova‐
njem na županijskoj/lokalnoj razini, npr. udruge poljoprivrednika, ribolovaca i sl., i (iv) Pojedi‐
načni građani – koji zastupaju sami sebe, npr. vlasnici zemljišta, lokalni stanovnici i sl. Sukladno navedenoj podjeli, u karakterizacijskom izvještaju je dat pregled najznačajnijih sudio‐
nika na slivnom području Cetine i Krke, te je predložen način njihovog sudjelovanja u procesu. 1.5.3
Pregled aktivnosti za uključivanje javnosti U Članku 25. stavak 2. točka 9. Zakona o vodama navodi se da plan upravljanja vodama obvez‐
no sadrži „izvještaj koji obuhvata opis aktivnosti i rezultate sudjelovanja javnosti u postupku iz‐
rade plana“. Kao metoda za osiguravanje sudjelovanja javnosti služe odgovori na 5 pitanja (što?, tko?, zaš‐
to?, kada?, kako?), koji se odnose na korake u kojima će biti realizirane aktivnosti koje se po‐
duzimaju kako bi se poticala aktivna uključenost zainteresiranih strana. Ove korake čine: (i) Ko‐
rak 1: Okvir, (ii) Korak 2: Karakterizacija i analiza, (iii) Korak 3: Program mjera i okvir plana up‐
ravljanja, (iv) Korak 4: Javno informiranje i konzultiranje javnosti o planu upravljanja vodama, (v) Korak 5: Javno informiranje i konzultiranje javnosti o nacrtu plana upravljanja vodama, i (vi) Korak 6: Objava konačnog dokumenta plana upravljanja vodama. 1.5.4
Zaključak Preambula Okvirne direktive o vodama sadrži vrlo jasnu tvrdnju: aktivno sudjelovanje javnosti je najvjerojatnije ključ uspjeha u postizanju ciljeva povezanih sa željenom kakvoćom vode što potvrđuju i iskustva drugih europskih država tijekom posljednjih godina. U Vodiču br. 8 Zajed‐
ničke strategije implementacije ODV, koji je poslužio kao osnova za izradu ovog karakterizacij‐
skog izvještaja, naglašava se međutim da je riječ o dinamičnom procesu koji je potrebno pažlji‐
vo planirati, počevši od analize sudionika. Proces se zasniva na „pokušajima i promašajima“, te izazovu specifičnom za svaki pojedini riječni sliv koji će se, posveti li mu se dovoljno vremena, u budućnosti dugoročno isplatiti. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 10 II
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 UVOD 11 Ovaj dokument predstavlja Karakterizacijski izvještaj 2, a pripremljen je u okviru projekta pod nazivom „Izrada karakterizacijskih izvještaja za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na područ‐
ju Federacije Bosne i Hercegovine“. Naručitelj izrade predmetnog projekta je Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar (u daljem tekstu: Naručitelj), a projekt temeljem ugovora broj 22‐1/25‐8‐7‐20/11, potpisanim dana 11.04.2011. godine, realizira Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu d.d. (u daljem tekstu: Konzultant). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 12 III ZNAČAJNI PRITISCI I UTJECAJI LJUDSKIH AKTIVNOSTI Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 13 U ovom poglavlju prikazana je analiza pritisaka i utjecaja ljudskih aktivnosti na stanje površin‐
skih i podzemnih vodnih tijela u riječnom bazenu. Ova analiza obvezna je sukladno članku 5. ODV i članku 25. ZOV‐a. 2
UVOD 2.1
OPĆE O ANALIZI PRITISAKA Osnovni cilj analize pritisaka i utjecaja je utvrđivanje koje ljudske aktivnosti mogu predstavljati opasnost za dostizanje okolinskih ciljeva postavljenih Okvirnom direktivom o vodama. Kako bi se pojam analize pritisaka lakše shvatio, osobito za učesnike u procesu informiranja i konzulti‐
ranja javnosti, u nastavku je objašnjen pojam analize pritisaka. Analiza pritisaka prema ODV zapravo proizilazi iz činjenice da je plan upravljanja po svom us‐
trojstvu oslonjen na tzv. DPSIR model (eng. Driving force, Pressure, State, Impact, Response) koji se široko koristi za procjenu i upravljanje okolišnim problemima. Ovaj model je pogodan jer omogućava da se na relativno jednostavan način uspostavi ovisnost između ljudskih aktiv‐
nosti (ili pokretača pritisaka kako se često nazivaju – eng. driving force), pritisaka (eng. pressu‐
re) i utjecaja (eng. impact) tih ljudskih aktivnosti na stanje okoliša (eng. state), na temelju čega se donose odluke o akcijama (eng. response) koje su potrebne za upravljanje pritiscima. Pod pojmom pokretač smatraju se ljudske aktivnosti koje mogu imati utjecaj na okoliš i koje su uzročnik pritisaka. Primjeri su stanovništvo, industrijske aktivnosti, poljoprivreda i sl. Pritisci predstavljaju izravnu posljedicu ljudskih djelatnosti, npr. opterećenje zahvaćanjem voda, opte‐
rećenje onečišćujućim tvarima, morfološke izmjene i sl. Ovi pritisci utječu na stanje voda, koje možemo prikazati kao fizikalne, kemijske i biološke značajke, kao količinske značajke vodnog ti‐
jela i sl. Kao posljedica djelovanja pritisaka, javljaju se izravni ili neizravni utjecaji na okoliš u prostoru i vremenu, poput povećanja koncentracije hraniva u vodi, pomora riba, izmjena u ekosustavu i sl. Konačno, na temelju ustanovljenih utjecaja poduzimaju se korektivne akcije usmjerene na pritiske koji su doveli do neželjenih utjecaja na okoliš (npr. smanjenje zahvaćanja vode, uvođenje dobrih poljoprivrednih tehnika, pročišćavanje otpadnih voda i sl.). Premda se ovo poglavlje odnosi na analizu pritisaka i utjecaja ljudskih aktivnosti na vode, ne smiju se zanemariti podaci o pokretačima pritisaka. Naime, veoma često su podaci o pritiscima nedovoljni za detaljnu analizu, ali se uz dobro poznavanje pokretača pritisaka ipak mogu nači‐
niti relativno dobre procjene pritisaka. Ovakav pristup korištenja podataka o pokretačima pre‐
poruča i Vodič br. 3 Zajedničke strategije implementacije ODV (EC, 2003b) u slučaju oskudnih podataka o pritiscima. Zbog toga je u ovom karakterizacijskom izvještaju analiza pritisaka i ut‐
jecaja izvršena u tri koraka. U prvom koraku su identificirani i proanalizirani pokretači pritisaka, koji su prikazani u poglavlju 3. Nakon toga je izvršena analiza pritisaka koji nastaju na slivnom području Cetine i Krke, na temelju čega je izvršena procjena utjecaja ljudskih aktivnosti na vo‐
dna tijela. Analiza pritisaka i procjena utjecaja za površinska vodna tijela prikazana je u poglav‐
lju 4, a za podzemna vodna tijela u poglavlju 5. Sukladno ODV i Vodiču br. 3 Zajedničke strategije implementacije ODV (EC, 2003b), analiza pri‐
tisaka odnosi se samo na značajne pritiske, tj. pritiske koji djelujući samostalno ili u kombinaciji sa drugim pritiscima dovode do rizika nepostizanja okolišnih ciljeva ODV. Kako je teško unapri‐
jed odrediti koji pritisci su značajni a koji ne, u ovom karakterizacijskom izvještaju su analizirani Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 14 svi pritisci za koje su postojali dostupni podaci, a osobito oni koji su izričito navedeni u Okvirnoj direktivi o vodama. Tako je prema dodatku II.1 ODV za površinska vodna tijela potrebno prikazati informacije o ti‐
pu i veličini slijedećih značajnih antropogenih pritisaka: ƒ točkastih izvora onečišćenja, ƒ rasutih izvora onečišćenja, ƒ zahvaćanja voda za vodoopskrbu stanovništva, industrija, poljoprivrednih i drugih koris‐
nika, te ƒ morfoloških izmjena vodnih tijela. Analizom je potrebno obuhvatiti i sve druge značajne pritiske, koji nisu navedeni u prethodne četiri kategorije. Za podzemna vodna tijela je sukladno dodatku II.2 potrebno identificirati slijedeće pritiske: ƒ točkasti izvori onečišćenja, ƒ rasuti izvori onečišćenja, ƒ zahvaćanje ili vještačko prihranjivanje. Potrebno je napomenuti da su u ovom karakterizacijskom izvještaju odvojeno analizirani pritis‐
ci na površinska i podzemna vodna tijela. Metodologija analize prilagođena je raspoloživim po‐
dacima, a detaljnije je prikazana u točki 2.2 ovog izvještaja. Jedan od ciljeva analize pritisaka i utjecaja je procjena rizika nepostizanja ciljeva upravljanja vodama utvrđenih Okvirnom direktivom o vodama i Zakonom o vodama u FBiH. Člankom 22. ZOV utvrđeno je da su ciljevi upravljanja vodama „postizanje dobrog stanja, odnosno dobrog ekološkog potencijala površinskih i podzemnih voda, odnosno vodnih i uz vodu vezanih ekosus‐
tava, umanjenje šteta prouzrokovanih raznim štetnim djelovanjem voda, osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kvalitete za razne namjene i podsticanje održiva korištenja voda, uzimajući u obzir dugoročnu zaštitu raspoloživih izvorišta i njihove kvalitete“. Temeljni cilj ODV je postizanje dobrog stanja voda do 2015. godine, odnosno do kraja prvog ciklusa upravljanja vodama. Sukladno tome, analiza pritisaka i utjecaja treba dati ocjenu rasta pritisaka do 2015. godine i procjenu rizika da temeljni cilj ODV neće biti dosegnut ukoliko se ne primijeni odgova‐
rajući program mjera. U tom cilju je potrebno provesti analizu i procjene rasta ključnih gospo‐
darskih činilaca koji utječu na uporabu vode, što je zadatak ekonomske analize koja se provodi sukladno članku 5. ODV. S obzirom na vremenski pomak implementacije ODV u FBiH, gdje je planirano objavljivanje pr‐
vog plana upravljanja 2015. godine i završetak prvog ciklusa upravljanja 2021. godine, može se zaključiti da je temeljni cilj upravljanja vodama u BiH i FBiH postizanje dobrog stanja voda do 2021. godine. Stoga je za potrebe analize rizika nepostizanja ciljeva upravljanja vodama u ovom karakterizacijskom izvještaju izvršena procjena rasta pritisaka do 2021. godine na teme‐
lju kojih je izvršena procjena rizika. Metodologija analize rizika opisana je u točki 2.3 ovog ka‐
rakterizacijskog izvještaja. 2.2
METODOLOGIJA ANALIZE PRITISAKA S obzirom na prethodno navedeno, svi pritisci koji su analizirani u okviru ovog karakterizacij‐
skog izvještaja podijeljeni su u tri skupine: ƒ opterećenje onečišćujućim tvarima, ƒ hidromorfološki pritisci, ƒ izmjene hidrološkog režima. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 15 Osim navedenih, mogu se javiti i biološki pritisci (biološko opterećenje), koji predstavljaju pri‐
tiske na žive organizme u vodnim i o vodi ovisnim ekosustavima. Ovo su obično pritisci koji nas‐
taju izlovom ribe, uzgojem riba ili školjkaša, ili unosom stranih vrsta. Ovi pritisci, međutim, nisu analizirani u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja, jer nisu registrirani pokretači pritisaka koji ih mogu prouzročiti. 2.2.1
Opterećenje onečišćujućim tvarima Ova vrsta pritiska nastaje kao posljedica ispuštanja otpadnih voda i emitiranja različitih vrsta onečišćujućih tvari sa površina na kojima se odvijaju različite ljudske djelatnosti. Kao posljedica djelovanja, može nastati pogoršanje ekološkog ili kemijskog stanja površinskih voda, odnosno kemijskog stanja podzemnih voda. S obzirom na način na koji se onečišćujuće tvari emitiraju u vode, sve pokretače pritisaka mo‐
žemo podijeliti u slijedeće dvije skupine: ƒ Točkasti izvori onečišćenja. U ovoj kategoriji nalaze se onečišćivači koji svoje otpadne vode ispuštaju točkasto u vodoprijemnike putem kanalizacijskih kolektora. Najznačajnije vrste onečišćivača u ovoj skupini su (i) stanovništvo koje je priključeno na sustave odvo‐
dnje otpadnih vode, (ii) industrijski onečišćivači koji ispuštaju otpadne vode, (iii) sanitar‐
ne deponije, i sl. ƒ Rasuti izvori onečišćenja. Kod rasutih onečišćivača se zagađujuće tvari emitiraju u okoliš preko prostora na kojem se odvijaju različite ljudske aktivnosti. Najznačajniji pokretači pritisaka u ovoj kategoriji su (i) stanovništvo koje nije priključeno na kanalizacijske susta‐
ve, (ii) poljoprivreda, (iii) aktivnosti u šumarstvu, (iv) industrije koje ispuštaju onečišćuju‐
će tvari u zrak i sl. Navedeni pokretači pritisaka ispuštaju različite onečišćujuće tvari koje vrše pritisak na površin‐
ska i podzemna vodna tijela. S obzirom na raspoložive podatke, kao mjerodavni pokazatelji pri‐
tisaka su u ovom karakterizacijskom izvještaju odabrani ukupni dušik (TN), ukupni fosfor (TP), biokemijska potrošnja kisika (BPK5), kemijska potrošnja kisika (KPK) i suspendirane tvari (TSS). Navedeni pokazatelji nalaze se na listi najznačajnijih zagaditelja datoj u dodatku VIII Okvirne di‐
rektive o vodama. Tako su ukupni dušik i fosfor tvari koje utječu na eutrofikaciju, BPK5 i KPK su pokazatelji prisustva organskih tvari koje imaju negativan utjecaj na kiseonički režim u vodama, dok su suspendirane tvari od značaja jer mogu negativno utjecati na kakvoću vode i pojedinih vodenih ekosustava. Navedenih pet pokazatelja je odabrano jer je za pojedine vrste pokretača pritiska na slivnom području Cetine i Krke moguće odrediti odnosno izvršiti procjene tereta onečišćenja koji se ispuštaju. Ostali pokazatelji onečišćenja, dati u dodatku VIII ODV, uključivo i prioritetne tvari, nisu razma‐
trani u ovoj analizi pritisaka. Naime, analiza kemijskog stanja površinskih i podzemnih voda, ko‐
ja je provedena u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja, pokazala da na slivnom području Cetine i Krke nisu registrirane prioritetne tvari u značajnim koncentracijama. Analizom pritisaka nisu obuhvaćene prioritetne tvari i iz razloga nedostatka odgovarajućih podataka o mogućim emisijama iz pojedinih pokretača pritisaka. Također je važno napomenuti da u ovom momentu na razini države BiH i entiteta FBiH ne postoji cjelovit zakonodavni okvir (npr. Zakon o kemikali‐
jama) koji bi propisivao uvjete za razvrstavanje, pakiranje i označavanje kemikalija opasnih po zdravlje ljudi i okoliš, razmjenu podataka o kemikalijama, zabrane i ograničenja stavljanja u promet i korištenja, uvjete za proizvodnju, promet i korištenje kemikalija, kao i uvjete za obav‐
ljanje djelatnosti uvoza i izvoza kemikalija. Sličan propis postoji jedino u Republici Srpskoj, koja je 2009. godine usvojila Zakon o kemikalijama („Službeni glasnik RS“, br. 25/09; RS, 2009). Od propisa na razini BiH koji su u svezi sa prioritetnim tvarima potrebno je spomenuti Roterdam‐
sku konvenciju o postupku prethodnog pristanka za određene opasne hemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini, koja je stupila na snagu 24. veljače 2004. godine, a koja je ratificirana u Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 16 BiH 2006. godine (BiH, 2006). Također je na snazi i jedan broj propisa koji se odnose na koriš‐
tenje i promet fitofarmaceutskih sredstava i mineralnih gnojiva: Zakon o fitofarmaceutskim sredstvima („Službeni glasnik BiH“, br. 49/04; BiH, 2004a) i Zakon o mineralnim gnojivima („Službeni glasnik BiH“, br. 46/04; BiH, 2004). Kada je riječ o prometu i distribuciji lijekova i medicinskih sredstava, ova oblast je također regulirana na razini države BiH Zakonom o lijeko‐
vima i medicinskim sredstvima („Službeni glasnik BiH“, br. 58/08). Pri definiranju pritiska na vodna tijela potrebno je razlikovati potencijalni (Tp) i stvarni (Ts) priti‐
sak. Potencijalni predstavlja ukupno onečišćenje koje nastaje na slivnom području kao poslje‐
dica ljudske djelatnosti. Stvarni pritisak na vodno tijelo je količina onečišćenja koja dospijeva u to vodno tijelo. U pojedinim slučajevima je potencijalni pritisak jednak stvarnom, npr. kod is‐
puštanja nepročišćenih otpadnih voda stanovništva putem kanalizacijskog sustava u površinsko vodno tijelo. Stvarni pritisak u određenim slučajevima može biti manji od potencijalnog, ukoli‐
ko se dio onečišćenja koje nastaje određenim prirodnim odnosno vještačkim procesima umanji tj. ukloni. Primjer je uklanjanje dijela onečišćenja pri ispuštanju otpadnih voda u tlo procesima adsorpcije, filtracije i sl. U ovom karakterizacijskom izvještaju analiza pritisaka sprovedena je prema stvarnom onečišćenju koje dospijeva u površinska ili podzemna vodna tijela, a koji je ra‐
čunat prema izrazu: Ts = (1‐Ku) ∙ Tp, (2.1) gdje je Ku koeficijent umanjenja pritiska zbog djelovanja nekog prirodnog ili vještačkog postup‐
ka pročišćavanja. Na temelju raspoloživih podataka razdvojeno je onečišćenje koje se ispušta u površinska vodna tijela od onečišćenja koje dospijeva u podzemna vodna tijela. Međutim, uzeta je u obzir i činje‐
nica da onečišćenje ispušteno u površinska vodna tijela na slivnom području Cetine i Krke u ko‐
načnici dospijeva u podzemna vodna tijela jer sve površinske vode poniru u slivnom području. Iz tog razloga je onečišćenje koje se ispušta izravno u površinska vodna tijela također pridruže‐
no i odgovarajućim podzemnim vodnim tijelima. Potrebno je napomenuti da zbog procesa sa‐
mopročišćavanja koji se javljaju u površinskim vodnim tijelima dolazi do djelomičnog umanje‐
nja onečišćenja prije nego ono dospije u podzemne vode. Međutim, na temelju raspoloživih podataka i saznanja nije bilo moguće modelirati ove procese, pa je pretpostavljeno da svo one‐
čišćenje koje se ispušta u vodotoke na kraju dospijeva do podzemnih vodnih tijela. U nastavku je data metodologija analize pritisaka po pojedinim izvorima odnosno pokretačima pritisaka. 2.2.1.1
Stanovništvo I za točkaste i za rasute onečišćivače je potencijalni pritisak na vodna tijela (T) određen na te‐
melju broja stanovnika (N) koji ispuštaju svoje otpadne vode na tom vodnom tijelu i specifič‐
nog onečišćenja koje se ispušta po stanovniku (Csp), prema slijedećoj jednadžbi: Tp = N ∙ Csp. (2.2) Kako je prethodno navedeno, pritisci od ispuštanja onečišćujućih tvari određeni su preko slije‐
dećih karakterističnih pokazatelja: ukupnog dušika, ukupnog fosfora, BPK5, KPK i suspendiranih tvari. Usvojene vrijednosti specifične emisije onečišćenja po stanovniku prikazane su u tablici 2.1. Vrijednosti su usvojene prema onima datim u Pravilniku o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada (FBiH, 2007f). Na slivnom području Cetine i Krke samo jedan postotak stanovništva priključen je na kanaliza‐
cijske sustave putem kojih svoje otpadne vode točkasto ispušta u površinska vodna tijela. Na slivnom području postoji samo jedan uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Bosanskom Gra‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 17 hovu, ali taj uređaj nije ispravan i ne radi. Iz toga razloga svi točkasti ispusti otpadnih voda ima‐
ju stvarni pritisak jedak potencijalnom pritisku. Tablica 2.1 Usvojeno specifično onečišćenje koje ispušta stanovništvo (Csp) Pokazatelj TN TP BPK5 KPK TSS 12 2 60 110 55 4,380 0,730 21,900 40,150 20,075 Specifično onečišćenje (g/stan./dan) Specifično onečišćenje (kg/stan./god.) Preostali dio stanovništva svoje otpadne vode ispušta pojedinačno putem septičkih jama ili iz‐
ravnim ispuštanjem u tlo, tako da ovi ispusti imaju obilježje rasutog onečišćenja. U ovom sluča‐
ju je usvojeno da je stvarno onečišćenje umanjeno zbog djelomičnog pročišćavanja otpadne vode u septičkoj jami ili zbog djelovanja prirodnih procesa samopročišćavanja pri toku vode kroz tlo. Vrijednosti koeficijenata umanjenja Ku, koje su prikazane u tablici 2.2, usvojene su na temelju podataka iz literature (npr. Tchobanogluos i Burton, 1991; Lihua i ostali 2003; ICARO, 2004), kao i sličnih projekata koji su rađeni na području FBiH (npr. IHGF, 2010; IHGF, 2010a, IHGF, 2010b, IHGF, 2010c; IHGF, 2010d). Tablica 2.2 Koeficijent umanjenja tereta onečišćenja od stanovništva – Ku (%) Opis TN TP BPK5 KPK TSS Pročišćavanje u septičkoj jami 15 0 25 25 40 Samopročišćavanje kroz tlo 25 40 25 25 40 S obzirom na nedostatak pouzdanih podataka o broju izvedenih septičkih jama, za izračun one‐
čišćenja usvojeno je da 30% stanovništva koje je rasuti onečišćivač ima priključak na septičke jame, a preostalih 70% otpadne vode ispušta izravno u tlo. Također je usvojeno da onečišćenje od stanovništva koje je naseljeno uz vodotoke dospijeva u površinske vode, dok otpadne vode preostalog stanovništva završavaju u podzemnim vodama. 2.2.1.2
Industrije i poslovni subjekti Procjena onečišćenja koje ispuštaju industrije na slivnom području Cetine i Krke načinjena je za identificirane značajnije industrije, proizvodne pogone i ostale komercijalne tvrtke na ovom području. Industrije za koje postoji elaborat o EBS‐u Za jedan broj industrija na raspolaganju su bili podaci o ispitivanjima tj. mjerenjima tereta one‐
čišćenja koja su sprovedena u cilju određivanja podloge za obračunavanje posebnih vodnih na‐
knada za onečišćavanje voda. Ova mjerenja vršena su po tada važećim podzakonskim aktima za određivanje tereta onečišćenja izraženog kao ekvivalentni broj stanovnika (EBS). U pravilu, radi se o 48‐satnim mjerenjima protoka otpadnih voda i karakterističnih pokazatelja kakvoće, između kojih su i pokazatelji odabrani za analizu pritisaka u ovom karakterizacijskom izvještaju (TN, TP, BPK5, KPK, TSS). Za potrebe ove analize pritisaka usvojeno je da su izmjerene dnevne vrijednosti tereta onečišćenja jednake prosječnim godišnjim teretima. Industrije za koje ne postoji elaborat o EBS‐u Za ostale industrije izvršena je odgovarajuća procjena tereta onečišćenja kojeg ispuštaju. Ove industrije su svrstane u dvije kategorije i to: Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 18 ƒ industrije kod koji postoje mjerni podaci o utvrđenom EBS‐u, ali ne postoje podaci o te‐
retima onečišćenja dušikom, fosforom, BPK5, KPK i TSS; ƒ industrije kod kojih ne postoje mjerni podaci o teretu. Za industrije kod kojih nema mjernih podataka o pokazateljima onečišćenja vršena je procjena EBS‐a i to: ƒ određivanjem EBS‐a preko koeficijenata onečišćenja, datih u Pravilniku o načinu obraču‐
navanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja opće vo‐
dne naknade i posebnih vodnih naknada (FBiH, 2007f), ƒ procjenom EBS‐a na temelju raspoloživih podataka za slične pogone ili industrije o utro‐
šku vode, količini otpadnih voda, količini proizvodnje, količini sirovina u proizvodnji, bro‐
ju uposlenih, itd. Na temelju određenog/procijenjenog EBS‐a, za ove industrije je izvršena procjena tereta oneči‐
šćenja za pokazatelje TN, TP, BPK5, KPK i TSS uz korištenje podataka o sličnim industrija‐
ma/onečišćivačima za koja su rađena mjerenja EBS‐a. U tom cilju načinjena je funkcionalna ovisnost između EBS‐a i tereta onečišćenja izraženih kao TN, TP, BPK5, KPK i TSS, a ovaj izračun izvršen je za svaku vrstu onečišćivača koji je registriran na slivnom području Cetine i Krke. Na slici 2.1 prikazan je primjer ovisnosti KPK‐EBS i TSS‐EBS za mljekarske industrije koji je dobiven na temelju šest raspoloživih elaborata o EBS‐u za ovaj tip proizvodnje. Slika 2.1 Primjer funkcijske ovisnosti mjerenog EBS‐a i tereta onečišćenja za KPK i TSS za mljekarsku industriju Za sve analizirane vrste industrija/onečišćivača su u tablici 2.3 prikazane mjerene vrijednosti pokazatelja onečišćenja i EBS‐a, kao i dobivene funkcionalne ovisnosti EBS‐a i pet odabranih pokazatelja. 2.2.1.3
Poljoprivreda Emisija zagaditelja iz slivnog područja Cetine i Krke dolazi od stočarske i ratarske proizvodnje na ovom području. Stočarstvo Potencijalni pritisak od stočarske proizvodnje (T) procijenjen je temeljem podataka o broju stoke na slivnom području (G) i specifične produkcije onečišćenja koje nastaje kao posljedica uzgoja stoke (Csp) prema slijedećoj jednadžbi: T = G ∙ Csp. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 (2.3) 19 Tablica 2.3 Vrijednosti pokazatelja onečišćenja analiziranih tipova industrija kao i usvojena funkcijska ovisnost EBS‐a i pokazatelja onečišćenja R. Vrsta industri‐
br. je/proizvodnog pogona 1 Mljekara Analizirani podaci TSS (g/dan) KPK (g/dan) Funkcijska ovisnost BPK5 (g/dan) TN (g/dan) TP (g/dan) 1.455‐55.577 19.710‐ 367.672 7.553‐272.370 235‐2297 28‐1189 EBS (ES) TSS (g/dan) KPK (g/dan) BPK5 (g/dan) TN (g/dan) TP (g/dan) 254‐4.540 14,90*EBS 74,00*EBS 51,02*EBS 0,666*EBS 0,412*EBS 2 Industrija prerade mesa 630‐216.138 17.787‐318.379 8.211‐275.270 455‐12.846 54,6‐2.129 262‐6.723 21,38*EBS 46,69*EBS 39,84*EBS 1,901*EBS 0,324*EBS 3 Klaonica 92‐6.776 340‐37.067 132‐29.524 24‐2.479 3‐142 400‐31.627 3.966‐97.294 2.074‐29.407
0 0 33‐252 15‐450 0,5‐27 1‐59 0,02‐3 3‐25 9,242*EBS 12,92*EBS 0,834*EBS 2,18*EBS 0,11*EBS 13,2‐524 8,6‐2.105 4,3‐1454 2,33‐39 0,06‐2 1‐30 20,52*EBS 67,98*EBS 46,91*EBS 1,615*EBS 0,076*EBS 7 Autoservis 765‐11.391 2.164‐15.180 1.267‐7.749 443‐867 40‐115 101‐1.001 7,373*EBS 15,78*EBS 7,441*EBS 2,402*EBS 0,307*EBS 8 Autoprijevoz 42‐11.391 466‐15.180 51‐7.749 0‐867 0‐115 11‐1.001 8,651*EBS 16,03*EBS 7,552*EBS 2,409*EBS 0,309*EBS 9 Autopraonica 42‐1.089 466‐1.154 51‐157 34‐95 5‐17 11‐37 23,99*EBS 34,85*EBS 4,630*EBS 2,966*EBS 0,468*EBS 10 Trgovina 3.072 32.780 745 28 13 367 8,37*EBS 89,31*EBS 2,029*EBS 0,075*EBS 0,034*EBS 11 Hotel 7.048 14.100 7.692 1.538 256 400 17,62*EBS 35,25*EBS 19,23*EBS 3,846*EBS 0,641*EBS 12 Stočna farma 3.351 12.285 2.606 4.486 27 450 7,446*EBS 27,30*EBS 5,792*EBS 9,969*EBS 0,061*EBS 4 Prerada metala i žice 5 Separac. kam. agregata 6 Benzinska crpka 7‐770 8,397*EBS 46,07*EBS 36,52*EBS 3,222*EBS 0,178*EBS 83‐11.597 1,182*EBS 5,97*EBS 0,59*EBS 0 0 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 20 Procjena specifične produkcije dušika, fosfora, BPK5 i KPK od različitih vrsta životinja koje se uz‐
gajaju načinjena je temeljem raspoloživih literaturnih podataka, a vrijednosti su prikazane u tablici 2.4. Procjena specifične produkcije ukupnog dušika i fosfora načinjena je prema Ćeriću (2010), dok su za procjenu specifične produkcije BPK5 korišteni pokazatelji iz pilot projekta pro‐
vedbe ODV na riječnom bazenu Iskara u Bugarskoj (ICARO, 2004). Procjena emisije KPK nači‐
njena je na temelju literaturnih podataka o karakterističnom omjeru KPK:BPK5 za otpad koji na‐
staje u stočarskoj proizvodnji (San Diego‐McGlone i ostali, 2000). Tablica 2.4 Koeficijenti za izračun uvjetnih grla stoke (KUG) i specifična produkcija dušika, fosfora, BPK5 i HPK po grlu stoke Vrsta stoke KUG Specifična produkcija onečišćenja – Csp (kg/grlo/god.) TN TP BPK5 KPK Konji 0,800 33,0 3,9 159,0 555,0 Goveda 1,000 36,0 4,1 160,0 560,0 Muzne krave 1,000 45,0 5,2 160,0 560,0 Ovce 0,100 4,8 0,47 35,0 120,0 Koze 0,100 4,8 0,62 35,0 120,0 Svinje 0,300 9,0 1,17 38,0 130,0 Perad (kokoši, guske, patke) 0,007 0,072 0,023 3,9 13,0 U lokalnim uvjetima se zbrinjavanje prirodnog gnojiva koje sadrži navedene zagaditelje najčeš‐
će vrši njegovim privremenim odlaganjem pored stočnih farmi i kasnijom uporabom na poljop‐
rivrednim površinama. U ovom karakterizacijskom izvještaju usvojeno je da onečišćivači dospi‐
jevaju dijelom u površinske a dijelom u podzemne vode, u omjeru koji je određen prosječnim koeficijentima otjecanja površinskih i podzemnih voda na slivnom području. Navedene vrijed‐
nosti određene su u točki 2.2.1.4 ovog karakterizacijskog izvještaja. Stvarni pritisak na podzemne vode određen je temeljem potencijalnog pritiska i koeficijenta umanjenja tereta onečišćenja (Ku) prikazanog u tablici 2.5. Kod uporabe prirodnog i vještačkog gnojiva na poljoprivrednim površinama, najznačajnije umanjenje tereta onečišćenja će se javiti zbog usvajanja onečišćujućih tvari od strane biljaka, dok će jedan dio biti uklonjen u tlu. U tab‐
lici 2.5 prikazane su zbirne vrijednosti umanjenja onečišćenja koje su usvojene na temelju ras‐
položivih literaturnih podataka (Tchobanogluos i Burton, 1991; Sharpley i ostali, 2000; OECD, 2001; Chambers i ostali, 2002; Lihua i ostali 2003; Bomans i ostali, 2005). U karakterizacijskom izvještaju je izvršen izračun broja tzv. „uvjetnih grla stoke“, koji je jedan od temeljnih pokazatelja poljoprivredne proizvodnje na nekom području. Uvjetno grlo je živo‐
tinja ili skupina istovrsnih životinja (npr. mliječne krave) težine 500 kg, a uobičajeno se broj uv‐
jetnih grla (UG) računa uporabom koeficijenata (KUG) prema slijedećoj jednadžbi: UGi = KUG,i ∙ Gi, (2.4) gdje je Gi broj grla određene vrste stoke, a KUG,i koeficijent za tu vrstu stoke. U ovom karakteri‐
zacijskom izvještaju koeficijenti za izračun broja uvjetnih grla stoke (tablica 2.4) usvojeni su prema vrijednostima datim u Uredbi Europske komisije broj 1200/2009 o praćenju sastava farmi i poljoprivredi (EC, 2009). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 21 Tablica 2.5 Koeficijent umanjenja tereta onečišćenja od primjene prirodnog i vještačkog gnojiva u poljoprivredi – Ku (%) Opis TN TP BPK5 KPK TSS Usvajanje od strane biljaka i samoproči‐
šćavanje kroz tlo 80 70 60 60 80 Ratarstvo Potencijalni pritisak od ratarske proizvodnje na slivnom području procijenjen je temeljem po‐
dataka o veličini poljoprivrednih površina i količine vještačkih gnojiva koje se primjenjuju. Pot‐
rebno je napomenuti da su podaci o poljoprivrednim površinama koje se obrađuju i količinama uporabljenih vještačkih gnojiva nedostupni na slivnom području, pa su izvršene odgovarajuće procjene na temelju raspoloživih podataka. Tako su poljoprivredne površine određene korištenjem raspoloživih GIS podloga o zemljišnom pokrovu koje su date u bazi podataka Corine Land Cover 2000. Obuhvaćene su poljoprivredne i pretežno poljoprivredne površine koje su klasificirane Corine kodovima 211 do 243 i 321. Količine vještačkih gnojiva koje se primjenjuju procijenjene su na temelju raspoloživih podata‐
ka o proizvodnji, uvozu i izvozu gnojiva na razini Federacije BiH jer drugih preciznijih podataka o potrošnji na razini Kantona 10 i općina nema. Iz navedenih podataka za posljednjih 5 godina (tablica 2.6) uočava se da prosječna utrošak gnojiva u FBiH iznosi oko 73.000 tona godišnje. Prema raspoloživim podacima (FZS, 2012), u FBiH se najviše proizvode i izvoze dušična gnojiva, prosječno oko 99% ukupnih količina, dok preostalih 1% čine složena gnojiva (tablica 2.6). Kod uvoza, dušična gnojiva čine 55% ukupnih količina, dok preostalih oko 45% predstavljaju uglav‐
nom složena gnojiva. U FBiH nema proizvodnje fosfatnih i kalijevih gnojiva, a i njihov uvoz je zanemariv. Na temelju ovih podataka, procijenjeno je da se u FBiH koristi oko 59.500 tona du‐
šičnih i oko 13.500 t složenih gnojiva (tablica 2.6). Za potrebe izračuna pritisaka usvojeno je da složena gnojiva predstavlja NPK gnojivo, koje se inače mnogo koristi u BiH. Ovo gnojivo sadrži 45% osnovnog hraniva, i to: 15% dušika (kao N), 15% fosfora (kao P2O5) i 15% kalijuma (kao K2O). Prema raspoloživim podacima prikazanim u tablici 2.6, najznačajnija dušična gnojiva koja se koriste u FBiH su KAN (prosječno 85,5% utro‐
šenih količina u proteklih pet godina), UREA (8,6%) i AN (5,7%). Ukupne količine dušika koji se koristi u FBiH za gnojenje određene su temeljem utrošenih količina navedenih gnojiva i sadrža‐
ja dušika u gnojivima: KAN sadrži 27% aktivne tvari (izražene kao N), UREA 46% N i AN 33,5% N. Na temelju ovih podataka, određena je prosječna količina dušika (20.000 t/god.) i fosfora (450 t/god.) koji se koristi u FBiH (tablica 2.7). Usvojeno je da se navedene količine gnojiva, odnosno dušika i fosfora, troše na godišnjoj razini obradivim poljoprivrednim površinama u FBiH, iz čega je procijenjena prosječna količina primi‐
jenjenih vještačkih gnojiva, dušika i fosfora po jedinici površine. Ovi podaci prikazani su u tabli‐
ci 2.8. Za slivno područje Cetine i Krke su navedeni normativi utroška vještačkih gnojiva, dušika i fosfora po jedinici obrađenog zemljišta (380, 105 i 2,4 kg/ha respektivno) također korišteni za izračun pritisaka u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja (tablica 2.8). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 22 Tablica 2.6 Podaci o proizvodnji, uvozu i izvozu vještačkih gnojiva na razini FBiH Količina (t/god.) 2007 2008 2009 2010 2011 Prosjek Prosječan udio (%) 3.304 3.643 2.674 5.471 41.992 11.417 99,0 0 0 0 1.528 1.062 518 – 3.227 3.643 2.674 3.943 3.878 3.473 – Dušična gnojiva, amonijev nitrat i amonijev nitrat u vodenoj otopini 2 0 0 0 0 0 – Dušična gnojiva, smjese amonijevog nitrata s CaCO3 ili drugim anorg. tvarima 75 0 0 0 37.053 7.426 – Dušična gnojiva, natrijev nitrat 0 0 0 0 0 0 – Dušična gnojiva, dvojne soli, smjese kalcijevog i amonijevog nitrata 0 0 0 0 0 0 – Dušična gnojiva, kalcijev cijanamid 0 0 0 0 0 0 – Dušična gnojiva, ostala 0 0 0 0 0 0 – Fosfatna gnojiva 0 0 0 0 0 0 0,0 Kalijeva gnojiva 1 0 0 0 0 0 0,0 Kombinirana mineralna gnojiva 23 303 119 37 113 119 1,0 3.328 3.946 2.793 5.508 42.105 11.536 100,0 13.869 9.137 22.161 19.697 18.772 16.727 55,4 4.567 2.946 7.441 6.928 6.076 5.592 – Pokazatelj Podaci o izvozu Dušična gnojiva (ukupno) Dušična gnojiva, urea i urea u vodenoj otopini Dušična gnojiva, amonijev sulfat Ukupno izvoz
Podaci o uvozu Dušična gnojiva (ukupno) Dušična gnojiva, urea i urea u vodenoj otopini Dušična gnojiva, amonijev sulfat 92 121 106 138 103 112 – Dušična gnojiva, amonijev nitrat i amonijev nitrat u vodenoj otopini 3.938 3.497 3.099 2.834 3.574 3.388 – Dušična gnojiva, smjese amonijevog nitrata s CaCO3 ili drugim anorg. tvarima 5.183 2.543 11.417 9.682 8.923 7.550 – Dušična gnojiva, natrijev nitrat 5 1 3 4 1 3 – Dušična gnojiva, dvojne soli, smjese kalcijevog i amonijevog nitrata 67 2 71 60 68 54 – Dušična gnojiva, kalcijev cijanamid 2 0 0 0 0 0 – Dušična gnojiva, ostala 14 26 25 52 27 29 – Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 23 Količina (t/god.) 2007 2008 2009 2010 2011 Prosjek Prosječan udio (%) Fosfatna gnojiva 0 144 187 97 98 105 0,3 Kalijeva gnojiva 282 252 209 266 159 234 0,8 15.845 12.620 3.204 19.706 14.320 13.139 43,5 29.996 22.153 25.761 39.766 33.350 30.205 100,0 43.580 66.431 44.310 31.717 85.195 54.247 100,0 Pokazatelj Kombinirana mineralna gnojiva Ukupno uvoz
Proizvodnja u FBiH Dušična gnojiva (ukupno) Dušična gnojiva, amonijev sulfat 3.242 3.658 2.689 3.958 3.893 3.488 – Dušična gnojiva, smjese amonijevog nitrata s CaCO3 ili drugim anorg. tvarima 40.338 62.773 41.621 27.759 81.302 50.759 – 43.580 66.431 44.310 31.717 85.195 54.247 100,0 Potrošnja gnojiva u FBiH Dušična gnojiva (ukupno) 54.145 71.925 63.797 45.943 61.975 59.557 81,7 4.567 2.946 7.441 5.400 5.014 5.074 – 107 136 121 153 118 127 – Dušična gnojiva, amonijev nitrat i amonijev nitrat u vodenoj otopini 3.936 3.497 3.099 2.834 3.574 3.388 – Dušična gnojiva, smjese amonijevog nitrata s CaCO3 ili drugim anorg. tvarima 45.446 65.316 53.038 37.441 53.173 50.883 – Dušična gnojiva, natrijev nitrat 5 1 3 4 1 3 – Dušična gnojiva, dvojne soli, smjese kalcijevog i amonijevog nitrata 67 2 71 60 68 54 – Dušična gnojiva, kalcijev cijanamid 2 0 0 0 0 0 – Dušična gnojiva, ostala 14 26 25 52 27 29 – Fosfatna gnojiva 0 144 187 97 98 105 0,1 Kalijeva gnojiva 282 252 209 266 159 234 0,3 15.822 12.316 3.085 19.669 14.207 13.020 17,9 70.248 84.638 67.279 65.974 76.440 72.916 100,0 Ukupno proizvodnja
Dušična gnojiva, urea i urea u vodenoj otopini Dušična gnojiva, amonijev sulfat Kombinirana mineralna gnojiva Ukupno utrošeno
Izvor: FZS, 2012 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 24 Tablica 2.7 Podaci o potrošnji dušika i fosfora na razini FBiH Pokazatelj Količina (t/god.) 2007 2008 2009 2010 2011 Prosjek Dušik (N) 18.086 22.038 19.269 16.525 20.016 19.187 Fosfor (P) 518 403 101 644 465 426 Tablica 2.8 Procjena utroška vještačkih gnojiva, dušika i fosfora na slivnom području Pokazatelj Kanton 10 FBiH Ukupne poljoprivredne površine (ha) 317.086** 1.138.000* Zasijane poljoprivredne površine (ha) 10.110*** 189.359*** 3,2 16,6 3.842 73.000 380 385,5 1.062 20.000 Prosječan utrošak N po zasijanoj poljoprivr. površini (kg/ha/god.) 105 105,6 Količina P koja se troši (t) 24 450 Prosječan utrošak P po zasijanoj poljoprivr. površini (kg/ha/god.) *) Izvor: FZS, 2011 **) Izvor: FZS, 2010b ***) Izvor: FZS, 2011a 2,4 2,4 Stupanj obrađenosti poljoprivrednih površina (%) Količina gnojiva koja se troši (t) Prosječan utrošak gnojiva po zasijanoj poljoprivr. površini (kg/ha/god.) Količina N koja se troši (t) U ovom karakterizacijskom izvještaju usvojeno je da onečišćivači od ratarske proizvodnje dos‐
pijevaju u površinske i podzemne vode, u omjeru koji je određen prosječnim koeficijentima ot‐
jecanja površinskih i podzemnih voda na slivnom području. Stvarni pritisak na podzemne vode određen je temeljem potencijalnog pritiska i koeficijenta umanjenja tereta onečišćenja (Ku) prikazanog u tablici 2.5. 2.2.1.4
Deponije – odlagališta otpada Odlaganje krutog otpada na prostoru sliva Cetine i Krke u FBiH vrši se na više lokacija odnosno deponija. Lokacije odlaganja odnosno deponije ne mogu se svrstati u uređene prostore za od‐
laganje otpada jer se poglavito radi o prostorima koji su zvanično određeni za tu namjenu, ali bez ikakvih obilježja uređenih sanitarnih deponija. Niti jedna od deponija se ne nalazi pored površinskih tokova, a deponije nemaju ni koncentri‐
rano ispuštanje procjednih voda (nema drenažnih sustava), tako da su deponije promatrane kao onečišćivači podzemnih vodnih tijela. Pored toga, značajno je napomenuti da ni na jednoj od deponija nije uspostavljen bilo kakav monitoring kakvoće i količine procjednih voda. Produkcija onečišćujućih tvari iz ovih deponija odnosno količina i kvalitativne značajke filtrata sa deponije ovise o mnogo činilaca, od kojih su neki: vrsta otpada, starost deponije, klimatski uvjeti i upravljanje deponijom. Za postojeće deponije se ne raspolaže sa točnim podacima o dužini vremena odlaganja i vrstama materijala koji je odlagan, jer nad deponijama nije vršen organiziran i kontinuiran nadzor i upravljanje. Zbog gore navedenih uvjeta upravljanja nema podataka o teretu onečišćenja sa deponija, tako da su za izračun pritisaka korišteni tipični lite‐
raturni podaci. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 25 Količina procjednih voda procijenjena je na temelju površine deponije, prosječnih padavina i koeficijenta specifičnog otjecanja podzemnih voda na slivu rijeke Cetine u FBiH. Uzet je u obzir i veoma nizak standard upravljanja deponijama (nedostatak pokrova na dijelu deponije koji se ne koristi), te je temeljem ovih podataka procijenjena količina padavina koja se infiltrira u pod‐
zemlje prolazeći kroz otpad, odnosno količina vode koja se pojavi kao procjedna voda. U cilju utvrđivanja veličine specifičnog podzemnog otjecanja izvršena je analiza površinskog i podzemnog otjecanja na prostoru sliva Cetine. Na temelju rasporeda padavina u slivu Cetine, koje su prikazane u točki 4.2.3 i dodatku II.4 Karakterizacijskog izvještaja 1, utvrđena je ukupna količina padavina na slivu od 3,717 km3/god. Stvarna evapotranspiracija na slivu Cetine u Fede‐
raciji Bosne i Hercegovine iznosi Pe = 423 mm/god., odnosno 34% od ukupnih padavina (Barba‐
lić i ostali, 1994), dok površinsko otjecanje sa sliva Cetine u FBiH iznosi 31 m3/s. Na temelju ovih podataka utvrđeno je specifično otjecanje podzemnim putem, koje iznosi 17,54 l/s/km2. Kvalitativni sastav procjednih voda na deponijama je veoma promjenjiv. Za potrebe ovog izra‐
čuna korišten je tipičan sastav filtrata koji je prikazan u Vodiču za zbrinjavanje deponijskog fil‐
trata pripremljenom od Agencije za okoliš Engleske i Velsa (EHSNI i ostali, 2007). Također su korišteni raspoloživi podaci o prosječnim godišnjim vrijednostima na deponijama u BiH. Uspo‐
redni rezultati (iz Vodiča i sa BiH deponija) prikazani su u tablici 2.9, a za potrebu izračuna priti‐
saka usvojene su srednje vrijednosti. Tablica 2.9 Sadržaj onečišćujućih tvari u procjednim vodama sa deponija Literaturni podaci Podaci sa BiH depo‐
nija Usvojeno za izračun
TSS (mg/l) – 744 750 HPK (mg/l) 4.253 3.620 4.000 BPK5 (mg/l) 1.382 2.038 1.700 TN (mg/l) 1.116 449 800 TP (mg/l) – 4 4 Pokazatelj 2.2.2
Hidromorfološki pritisci Hidromorfološki pritisci na površinska vodna tijela prikazani su na temelju ocjene stanja vodnih tijela površinskih voda, koja je provedena u okviru poglavlja 6 Karakterizacijskog izvještaja 1. U okviru ove analize, određeno je hidromorfološko stanje površinskih vodnih tijela na temelju podataka prikupljenih terenskim istraživanjima. Ocjena stanja je kvantificirana primjenom me‐
todologije opisane u točki 6.2.3.3 Karakterizacijskog izvještaja 1. Za sva vodna tijela hidromor‐
fološki pritisak određen je kao postotak odstupanja od referentnih (prirodnih) hidromorfološ‐
kih uvjeta, te je na temelju usvojenih kriterija izvršena ocjena hidromorfološkog stanja vodoto‐
ka. U okviru ove točke izvještaja dat je pregled najznačajnijih hidromorfoloških pritisaka na sliv‐
nom području na temelju prethodno provedenih analiza. 2.2.3
Izmjene hidrološkog režima Izmjene hidrološkog režima mogu nastati kao posljedica zahvaćanja voda za različite namjene, te kao rezultat različitih hidromorfoloških pritisaka (uređenje voda i zaštita od poplava, hidroe‐
nergetsko korištenje, hidromelioracijsko odvođenje). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 26 Utjecaj zahvaćanja, energetskog korištenja i reguliranja voda na hidrološki režim površinskih vodnih tijela u slivu Cetine i Krke moguće je procijeniti na temelju poznavanja njihovih kvanti‐
tativnih značajki i podataka o količinama zahvaćanja površinskih i podzemnih voda. Na značaj‐
nom broju vodnih tijela u slivu Cetine na području BiH vršena su hidrološka osmatranja i mje‐
renja u ranijem razdoblju; međutim, ima i onih za koje se ne raspolaže nikakvim kvantitativnim podacima. Na temelju podataka osmatranja, urađene su hidrološke statističke obrade za najveći broj hid‐
roloških postaja u slivu Cetine na teritoriji BiH (Elektroprojekt i ostali, 2006). Za vodna tijela za koja su izvršene navedene hidrološke obrade, preuzeti su podaci o srednjim višegodišnjim, te minimalnim godišnjim protocima. Korištenjem tih podataka i podataka o količinama zahvaća‐
nja voda za različite namjene, kao i podataka o zahvatima na uređenju korita vodotoka, prikup‐
ljenih iz dostupne dokumentacije, definiran je karakter izmjene hidrološkog režima, odnosno proizvedeni pritisak. 2.3
METODOLOGIJA ANALIZE RIZIKA Kako je prethodno navedeno, analiza rizika zapravo predstavlja procjenu da li će vodno tijelo na kraju ciklusa upravljanja za koji se radi analiza biti u riziku nepostizanja ciljeva upravljanja vodama postavljenih Okvirnom direktivom o vodama i Zakonom o vodama (FBiH, 2006). Te‐
meljni cilj ODV i ZOV je postizanje dobrog stanja voda na kraju prvog ciklusa upravljanja, a dob‐
ro stanje se postiže ukoliko je ostvareno dobro ekološko stanje i dobro kemijsko stanje voda. Za slivno područje Cetine i Krke analiza rizika odnosi se na prethodno navedeni cilj, a procjena je načinjena za kraj 2021. godine, kada je planiran završetak prvog ciklusa upravljanja vodama. Analiza rizika se u velikoj mjeri oslanja na ocjenu stanja površinskih voda koja je prikazana u poglavlju 6 Karakterizacijskog izvještaja 1, kao i na analizu pritisaka i uticaja koja je prethodno provedena u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja. Navedene analize se na slivu Cetine i Kr‐
ke temelje na postojećim podacima koji su dosta ograničenog obujma, tako da su neizbježive određene nesigurnosti u procjenama pritisaka i utjecaja. Zbog navedenih neizvjesnosti, ocjena da li je vodno tijelo u riziku ili ne može sadržavati određenu grešku, što je osobito izraženo kod karakterizacijskih izvještaja koji se pripremaju za prvi plan upravljanja, mnogo više nego kod analiza u narednim ciklusima upravljanja (EC, 2003b). S obzirom na navedena ograničenja, za ocjenu rizika u ovom karakterizacijskom izvještaju je korišten sustav procjene koji se sastoji od četiri kategorije. Osim dvije uobičajene kategorije –
vodno tijelo je pod rizikom i vodno tijelo nije pod rizikom, uvedene su i dvije dodatne kategori‐
je: vodno tijelo je vjerojatno pod rizikom i vodno tijelo vjerojatno nije pod rizikom. Ove dvije posljednje kategorije uzimaju u obzir nepouzdanost raspoloživih podataka odnosno nedostup‐
nost podataka o ekološkom i kemijskom stanju vodnih tijela, koji utječu na donošenje zaključa‐
ka o riziku nepostizanja dobrog stanja voda 2021. godine. Navedeni nedostatak podataka uvje‐
tovao je da se u ovom karakterizacijskom izvještaju ocjena rizika u velikoj mjeri temelji na eks‐
pertnoj procjeni. Osnovni kriteriji koji su korišteni za klasificiranje vodnih tijela u navedene četiri kategorije pre‐
ma riziku nepostizanja dobrog stanja su prikazani u tablici 2.10. Prema ovoj metodologiji, ocje‐
na rizika vrši se temeljem procijenjenog stanja vodnog tijela (tj. utjecaja) i pritisaka na kraju pr‐
vog ciklusa upravljanja. Kod analize utjecaja, zbog nedostatka podataka nije bilo moguće primijeniti jedinstvenu meto‐
dologiju na svim vodnim tijelima, već je korištena metodologija koja se temelji na slijedećim postupcima: ƒ Analiza utjecaja temeljena na podacima o sadašnjem stanju voda; Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 27 ƒ Analiza utjecaja temeljena na procjeni trendova kakvoće vode; ƒ Analiza utjecaja temeljena na rezultatima analize pritisaka. Tablica 2.10 Kriteriji za klasificiranje vodnih tijela površinskih voda prema riziku nepostizanja dobrog stanja Usvojena kategorija rizika Kategorija rizika po ODV Opis TPoV pod rizikom nepostiza‐
nja dobrog stanja TPoV pod rizikom neposti‐
zanja okolišnih ciljeva TPoV vjerojatno pod rizikom nepostizanja dobrog stanja TPoV nije pod rizikom postizanja okolišnih cilje‐
va TPoV vjerojatno nije pod rizi‐
kom nepostizanja dobrog stanja TPoV nije pod rizikom nepos‐
tizanja dobrog stanja Ustanovljeni utjecaj Ustanovljeni pritisak Značajan Značajan Značajan Nije značajan Vjerojatno značajan Značajan Vjerojatno značajan Nije značajan Vjerojatno nije značajan Značajan Vjerojatno nije značajan Nije značajan Nije značajan Značajan Nije značajan Nije značajan Oznaka I IA IIA II Utjecaji su klasificirani u četiri kategorije, u ovisnosti od raspoloživih podataka i primijenjene metodologije: ƒ utjecaji su značajni: utjecaj određen temeljem procjena da sadašnje stanje vodnog tijela nije dobro i /ili se analizom trendova kakvoće vode „bez sumnje“ zaključilo da će stanje vodnog tijela na kraju prvog ciklusa upravljanja biti lošije od dobrog; ƒ utjecaji su vjerojatno značajni: analizom trendova kakvoće vode i/ili rezultata analize pri‐
tisaka se došlo do zaključka da stanje vodnog tijela najvjerojatnije neće biti najmanje dobro; ƒ utjecaji vjerojatno nisu značajni: analizom trendova kakvoće vode i/ili rezultata analize pritisaka se došlo do zaključka da će stanje vodnog tijela vjerojatno biti najmanje dobro; ƒ utjecaji nisu značajni: analizom trendova kakvoće vode i/ili rezultata analize pritisaka se došlo do zaključka da će stanje vodnog tijela „bez sumnje“ biti najmanje dobro. Kod onih TPoV kod kojih su raspoloživi podaci o kakvoći vode (tj. utjecajima) nedovoljni za po‐
uzdano zaključivanje, razmatrano je da li su pritisci značajni ili ne. U ovisnosti od dobivenih re‐
zultata je prema prethodno navedenim kriterijima određeno u kojoj od četiri definirane kate‐
gorije rizika se vodno tijelo nalazi. U nastavku je prezentirana metodologija analize utjecaja za navedena tri pristupa. 2.3.1
Analiza utjecaja temeljena na podacima o sadašnjem stanju voda Za vodna tijela za koja je u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja ustanovljeno da je stanje nezadovoljavajuće (lošije od dobrog), ocijenjeno je da postoji rizik nepostizanja dobrog stanja do kraja prvog ciklusa upravljanja, tj. do 2021. godine. Uz očekivano povećanje pritisaka tije‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 28 kom vremena, stanje vodnog tijela bez poduzimanja odgovarajućih mjera neće se popraviti, pa je vodno tijelo pod značajnim utjecajem. 2.3.2
Analiza utjecaja temeljena na procjeni trendova kakvoće vode Za vodna tijela za koja su postojali podaci o ispitivanjima kakvoće vode izvršena je procjena trendova i produljenje nizova podataka do 2021. godine. Temeljem svih dostupnih rezultata analiza provedenih u razdoblju od 1999‐2011. godine napravljeni su dijagrami sa trend krivu‐
ljama koje prikazuju promjene vrijednosti pojedinih onečišćivača za promatrana vodna tijela do 2021. godine. Za analizirane pokazatelje je izvršena usporedba očekivanih vrijednosti sa graničnim vrijednos‐
tima za dati tip, na temelju čega je zaključeno da li je vodno tijelo pod značajnim utjecajem ili ne. Budući da se određivanje trendova temelji na procjenjivanju, postoji mogućnost greške u procjeni koja je izražena standardnom devijacijom odnosno koeficijentom varijacije. Koeficijent varijacije (CV) ovisi o broju i učestalosti analiza, ali i o vrsti ispitivanih pokazatelja (EPA, 2006). Da bi se sa određenim stupnjem povjerenja pokazalo da vodno tijelo nije pod značajnim utjeca‐
jem, potrebno je prema koeficijentu varijacije korigirati ili krivulju trenda ili graničnu vrijednost prema kojoj se vrši upoređenje pokazatelja. U ovom karakterizacijskom izvještaju usvojeno je da se granične vrijednosti pokazatelja korigiraju za 25%, odnosno usvojeno je da se granica po‐
stizanja značajnog utjecaja nalazi na 75% granične vrijednosti za pojedini pokazatelj. Ovaj pris‐
tup je sličan onome korištenom u Republici Hrvatskoj za ocjenu rizika nepostizanja dobrog sta‐
nja podzemnih vodnih tijela (GFV i GFR, 2009). 2.3.3
Analiza utjecaja temeljena na rezultatima analize pritisaka Za sva vodna tijela su izvršene procjene stanja voda 2021. godine na temelju raspoloživih po‐
dataka o pritiscima. Prema ovoj metodologiji, za svako vodno tijelo je određeno ukupno opterećenje onečišćujućim tvarima (Tuk) na cjelokupnom slivnom području vodnog tijela od svih pokretača pritiska. Na te‐
melju srednjih višegodišnjih protoka na svakom od vodnih tijela (Qsr) određena je prosječna koncentracija onečišćujuće tvari prema slijedećoj jednadžbi: C=
Tuk
. Q sr
(2.5) U prvom koraku je izvršena verifikacija ovoga modela na vodnim tijelima za koja su postojali podaci o ispitivanjima kakvoće vode. Verifikacija je provedena upoređenjem modeliranih sa mjerenim koncentracijama, na temelju čega je zaključeno da ovaj model daje dosta dobru pro‐
cjenu srednjih vrijednosti koncentracija za sve modelirane pokazatelje: ukupni dušik – TN, uku‐
pni fosfor – TP, BPK5, KPK i ukupne suspendirane tvari – TSS. Nakon provedene verifikacije, model je primijenjen za sva vodna tijela površinskih voda. S obzi‐
rom da se analiza rizika odnosi na razdoblje nakon završetka prvog ciklusa upravljanja, određe‐
na su opterećenja onečišćujućim tvarima za 2021. godinu, te je temeljem ovih procjena pritisa‐
ka izračunata koncentracija onečišćujućih tvari. Za izračun pritisaka korištene su procjene o trendovima porasta ključnih pokazatelja i pokreta‐
ča pritisaka, koji su detaljno analizirani u okviru poglavlja 12, tj. ekonomske analize. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 29 3
IDENTIFIKACIJA I ANALIZA POKRETAČA PRITISAKA Svaka ljudska djelatnost kojom se udovoljavaju potrebe ljudi ima za posljedicu pritisak na oko‐
liš, uključujući i pritisak na vode. Ljudske djelatnosti na vodnom području mogu imati značajan utjecaj na stanje voda tog područja i šire. Tako kućanstva i gospodarski subjekti koriste vode za udovoljavanje svojih potreba koje se tiču vodoopskrbe, navodnjavanja, iskorištavanja hidroe‐
nergetskog potencijala, ali i kao prijemnik za otpadne vode. U nastavku je dat pregled najzna‐
čajnijih izvora pritisaka (pokretača pritisaka) na slivnom području Cetine i Krke. 3.1
STANOVNIŠTVO Utjecaj stanovništva na vode ovisi o organizaciji prostora i prostornoj raspodjeli stanovništva. Stanovništvo slivnog područja je raspoređeno u 172 naselja (tablica 3.1), sa prosječnom veliči‐
nom naselja od 472 stanovnika (FZS, 2012a). Čak 98% naselja spada u skupinu do 2.000 sta‐
novnika i u ovakvim naseljima živi 79% stanovnika. Urbanih središta je malo i u njima živi preo‐
stalih 21% stanovništva. Najveći grad je Livno sa 10.080 stanovnika, Tomislavgrad sa 5.012 i Bosansko Grahovo sa 2.096 stanovnika. Ovdje treba napomenuti da je kod definiranja pojma gradsko naselje korišten administrativno‐upravni kriterij, koji se temelji na prijeratnoj republič‐
koj statistici prema kojoj se u gradska naselja ubrajaju sva naselja koja su općinska sjedišta u BiH. Tablica 3.1 Broj i veličina naselja 1991. godine na slivnom području Cetine i Krke Veličina naselja Ukupno Bosansko (slivno Grahovo područje) Drvar Glamoč Kupres Livno Tomislav‐
grad > 10.000 1 – – – – 1 – 5.000‐10.000 1 – – – – – 1 2.000‐5.000 1 1 – – – – – 1.000‐2.000 8 – – – – 3 5 500‐1.000 34 – – – – 22 12 do 500 127 25 1 13 14 33 41 Ukupno 172 26 1 13 14 59 59 Područje sliva karakterizira veliki broj manjih naselja do 500 i 1.000 stanovnika, što govori o ru‐
ralnom karakteru područja i niskom stupnju urbaniziranosti. Ovaj tip naselja ima blagi trend gubljenja stanovništva, koje odlazi u veća središta ovoga područja koja iz tog razloga bilježe po‐
rast, ili migriraju u druge veće gradove. Ograničeni razvitak naselja uvjetovan je nedostatkom infrastrukture, prometnica, sustava vodoopskrbe, sustava odvodnje otpadnih voda i odlaganja komunalnog i drugog krutog otpada. Položaj naselja je odmah uz državne ceste koje se koriste kao lokalne ceste, dok su veća naselja smještena uz veća polja, npr. Tomislavgrad, Livno, Kup‐
res, Glamoč (slika 3.1). Manja, seoska naselja su udaljenija i smještena na brdskim i planinskim predjelima. Premda je slivno područje Cetine i Krke u FBiH skoro dvostruko veće od slivnog područja u RH, ono ima manji broj stanovnika te veći broj manjih naselja. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 30 Slika 3.1 Mreža naselja u slivu Cetine i Krke Potrebe za vodom obezbjeđuju se preko javnih poduzeća registriranih za vodoopskrbu. U tabli‐
ci 3.2 dat je spisak poduzeća koji imaju vodne dozvole za korištenje vode za javnu vodoopskrbu (AVP JM, 2011). Tablica 3.2 Izdane vodne dozvole za korištenje vode za javnu vodoopskrbu (Kanton 10) Objekat za koji je izdana vodna dozvola Javna vodoopskrba „Vrba“ i „Suvalj“, Glamoč Javna vodoopskrba „Duman“, Livno Javna vodoopskrba „Brišnik“, Tomislavgrad Javna vodoopskrba „Josip Jović“, Tomislavgrad Poduzeće Godina iz‐
davanja JP Komunalac Glamoč d.o.o. Glamoč 2009 JP Komunalno d.o.o. Livno 2009 Javno komunalno poduzeće d.o.o. To‐
mislavgrad 2009 Vodogradnja d.o.o. Tomislavgrad 2008 Vodoopskrbom putem javnih poduzeća opskrbljuju se pretežno središta općina i veća naselja. Prvi vodovod izgrađen je u Livnu za vrijeme Austro‐Ugarske na izvoru Bistrice, te je vremenom proširen i rekonstruiran kako bi mogao udovoljiti potrebe grada i okolnih naselja. Sa izvorišnog dijela vodotoka Ostrožac opskrbljuje se gradsko naselje Tomislavgrad, voda se pumpa i cjevo‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 31 vodom transportuje do rezervoara, od kojih se gravitacijskim vodovima opskrbljuje grad i prig‐
radska naselja. I ostala općinska središta imaju svoje vodovode, koji vodu zahvaćaju iz lokalnih izvorišta. Stanje opskrbe vodom ima nizak stupanj obuhvaćenosti stanovništva, zbog nedovolj‐
no razvijene mreže vodoopskrbe, zastarjelosti vodocrpnih postrojenja, kao i nedostatka uređa‐
ja za pročišćavanje otpadnih voda. Manja naselja kao što su Šuica, Prisoje, Mrkodol, Mesihovi‐
na, Crvenice itd. imaju svoje lokalne vodovode, dok se stanovništvo ostalog ruralnog područja opskrbljuje iz bunara, čatrnja i lokalnih vrela. Ispuštanje otpadnih voda u općinskim središtima vrši se preko kanalizacijskih sustava u najbliže vodotoke ili u septičke jame. Ispuštanje je izravno, bez prethodnog pročišćavanja. Livno posje‐
duje sustav odvodnje, pri čemu je prijemnik otpadnih voda rijeka Bistrica. Tomislavgrad nema izgrađenu kanalizacijsku mrežu pa se otpadna voda ispušta izravno u vodotok Tabašnicu ili u improvizirane taložnice što dovodi do onečišćenja površinskih i podzemnih voda. U slučajevima ostalih općinskih središta radi se o kanalizacijskim mrežama mješovitog tipa koje nisu obnov‐
ljene ili proširene, te su u lošem stanju. U ruralnim predjelima sa manjim naseljima problem otpadnih voda rješava se putem septičkih jama ili izravnim ispustima u tlo. Ove jame su najčeš‐
će tehnički loše izvedene i neredovito se prazne. Većina stanovništva ovog područja živi u pri‐
vatnim kućama sa okućnicama. Kao pritisak kućanstava na vode može se smatrati i uporaba vode za pranje dvorišta i zalijevanje povrtlarskih i voćarskih kultura na prostoru okućnica. Odlaganje otpada također predstavlja problem koji dovodi do onečišćenja voda na slivu. Na predmetnom području ne postoji učinkovit sustav upravljanja čvrstim otpadom (regionalna sa‐
nitarna deponija), tako da se za odlaganje otpada različitog podrijetla koriste privremene op‐
ćinske deponije. Neke od tih deponija su: Table (općina Livno), Pakline (općina Tomislavgrad), Korita (Bosansko Grahovo), Vušić polje (općina Drvar), Suvo polje (općina Glamoč). Na navede‐
nim deponijama ne vrši se recikliranje, odvajanje ili evidencija otpada. Površine koje se koriste za odlaganje otpada su neuređene, neograđene, što dovodi od širenja otpada, zapaljenja, te raznošenja putem vjetra i uslijed djelovanja vode. U mjestima gdje nema organiziranog sakup‐
ljanja i prevoza otpada za odlaganje se koriste manje lokalne deponije. Ove deponije nisu evi‐
dentirane (divlje deponije) i često se nalaze uz prometnice i periferne dijelove naselja. 3.2
INDUSTRIJE I POSLOVNI SUBJEKTI Industrije predstavljaju jedan od najznačajnijih pritisaka na okoliš. Vode u industriji se koriste u tehnološke svrhe, kao sredstvo za hlađenje i kao sanitarne vode. Iz industrijskih pogona izlaze tehnološke otpadne vode, fekalne vode, vode od pranja mašina i uređaja i oborinske vode iz industrijskog kruga. Otpadne vode, uključujući i tehnološke otpadne vode, se često preko sus‐
tava odvodnje ispuštaju izravno u vodotok. Najveća poduzeća su ujedno i najveći onečišćivači, koji su smješteni u općinama Tomislavgrad i Livno, najrazvijenijim dijelovima ovog područja. Kontrola ispuštanja otpadnih voda industrije je olakšana činjenicom da se ove vode ispuštaju preko jednog ili više točno utvrđenih ispusta. Za‐
konska je obveza pročišćavati sve otpadne vode kako iz naselja tako i iz industrija. Industrijski pogoni koji proizvode tehnološke otpadne vode moraju imati ugrađene uređaje za predtret‐
man otpadnih voda kako bi svoju otpadnu vodu doveli na zadovoljavajuću razinu kakvoće i mogli je ispustiti u kanalizacijsku mrežu ili površinske vodotoke. Manji pogoni kao što su ben‐
zinske crpke, servisi za opravku vozila, klaonice itd. također moraju imati odgovarajući predtre‐
tman svojih otpadnih voda u vidu separatora masti i ulja, taložnika i sl. Za ispuštanje tehnološ‐
kih otpadnih voda u vodotoke poduzeća moraju pribaviti vodnu dozvolu i plaćati vodnu nakna‐
du u skladu sa utvrđenim teretom onečišćenja izraženog preko ekvivalentnog broja stanovnika (EBS). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 32 U tablici 3.3 dat je spisak poduzeća sa područja sliva Cetine i Krke koji imaju vodnu dozvolu za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda (AVP JM, 2011). Tablica 3.3 Izdane vodne dozvole za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda (Kanton 10) Poduzeće Godina izdavanja
Zovko Oil d.o.o. Žepče 2011 PAPIC d.o.o. Tomislavgrad 2011 Nestro Petrol a.d. Banja Luka 2011 Farma Tomislavgrad d.o.o. Tomislavgrad 2011 Benzinska crpka Kablici, Livno Zbarišce&BM d.o.o. Livno 2010 Benzinska crpka Grahovo, Bosansko Grahovo Zbarišce&BM d.o.o. Livno 2010 Benzinska crpka Bila, Livno Zbarišce&BM d.o.o. Livno 2010 Separacija Pržine d.o.o. Bosansko Grahovo 2010 Pudić‐Benz d.o.o. Tomislavgrad 2010 Ivan Vidović, Livno 2010 Separacija kamenog agregata, Mandino Selo, Tomislavgrad Promet Šarac d.o.o. Tomislavgrad 2010 Separacija kamenog agregata, Lipa, Tomislav‐
grad Separacija Gabrić d.o.o. Tomislavgrad 2010 Finalna obrada kamena, Stipanići, Tomislav‐
grad Klesarstvo Marić d.o.o. Tomislavgrad 2010 Kapis TKT d.o.o. Tomislavgrad 2010 Benzinska crpka Korita, Tomislavgrad Papić d.o.o. Tomislavgrad 2010 Benzinska crpka Tomislavgrad Papić d.o.o. Tomislavgrad 2010 Čečura Mato, Livno 2010 Budić AB d.o.o. Tomislavgrad 2010 Vran‐Dukić d.o.o. Tomislavgrad 2010 Sučić Želimir, Livno 2010 Proizvodnja sokova i bezalkoholnih pića, Livno Bivis d.o.o. Livno 2010 Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, Livno
Mljekara Livno d.o.o. Livno 2009 Mladen Mihaljević, Livno 2009 Eko‐Flora d.o.o. Kupres 2009 Separacija Pržine d.o.o. Bosansko Grahovo 2009 Punionica plina, Tomislavgrad Papić d.o.o. Tomislavgrad 2009 Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, To‐
mislavgrad Mljekara Suša d.o.o. Livno 2009 Puda & Perković d.o.o. Livno 2009 Farma Tomislavgrad d.o.o. Tomislavgrad 2008 Herga Nedeljko, Livno 2008 Kapis d.o.o. 2008 Objekat za koji je izdana vodna dozvola Benzinska crpka Mokronoge, Tomislavgrad Autopraonica, Tomislavgrad Benzinska crpka Šuica, Tomislavgrad Proizvodnja mesa i mlijeka, Tomislavgrad Proizvodnja betona Žabljak, Livno Benzinska crpka Tomislavgrad Autopraonica, Livno Tvornica kablova, Tomislavgrad Autopraonica, Livno Benzinska crpka Tomislavgrad Separacija kamenog agregata i proizvodnja betona, Tomislavgrad Autopraonica, Livno Objekat za obradu drveta, Livno Prerada mlijeka i mliječnih proizvoda, Kupres Proizvodnja betona, Livno Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, Livno
Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, Tomislavgrad Autopraonica, Livno Tvornica kabela, Tomislavgrad Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 33 Na slivnom području Cetine i Krke, tj. u Kantonu 10, osobito je značajna prerađivačka industri‐
ja, koja zapošljava oko 1.602 stanovnika i time ima najveći udio u uposlenosti, dok je na dru‐
gom mjestu trgovina sa 1.548 i državna uprava sa 1.377 uposlenih. Uvidom u registrirane pos‐
lovne subjekte u Kantonu 10 može se primijetiti da su najzastupljenije trgovina, prerađivačka industrija i ostale javne komunalne, društvene i vlastite djelatnosti, čime Kanton 10 prati trend FBiH u kojem su ove tri djelatnosti također najzastupljenije (FZS, 2010a). Najčešće se radi o ma‐
lim i srednjim poduzećima koja zapošljavaju značajnu radnu snagu. U tablici 3.4 dat je prikaz registriranih poslovnih subjekata prema djelatnostima. Tablica 3.4 Registrirani poslovni subjekti prema djelatnostima u Kantonu 10 2008 Poslovna djelatnost Poljoprivreda, lov i šumarstvo 2009 Pravne Jedinice u Obrt*** osobe* sastavu**
Pravne osobe Jedinice u sastavu Obrt 104 13 436 122 14 455 Ribarstvo 1 – 5 1 – 5 Vađenje ruda i kamena 15 1 1 17 1 1 Prerađivačka industrija 245 14 103 255 13 101 Proizvodnja, opskrba el. energi‐
jom, gasom, vodom 14 6 – 21 6 – Graditeljstvo 120 2 57 122 3 56 Trgovina, popr. motornih vozila 410 143 620 420 159 609 Ugostiteljstvo 45 16 524 51 22 518 Prijevoz, skladištenje, veze 70 35 84 71 36 90 Financijsko posredovanje 1 51 – 1 45 – Poslovanje nekretninama, iznaj‐
mljivanje i poslovne djelatnosti 73 16 66 74 16 72 Državna uprava i obrana 43 63 – 54 67 – Obrazovanje 32 50 24 34 50 24 Zdravstveni i socijalni rad 38 5 19 40 5 20 Ostale javne, komunalne, druš‐
tvene i vlastite uslužne djelatnosti
365 149 113 407 154 120 UKUPNO 1.576 564 2.052 1.690 591 2.071 *) Pravne osobe su oblici pravnih konstrukcija osnovanih po ustavu i zakonima određene zemlje u kome su zagarantirana prava i obveze karakteristične za pravni identitet **) Jedinice u sastavu su dijelovi poslovnog subjekta – organizacijske jedinice u sastavu poslovnog subjekta (radionice, skladišta, uredi, itd.) smještene na geografski određenom području ***) Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registriranih gospodarskih djelatnosti u os‐
novnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju od strane obrtnika sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu 3.3
POLJOPRIVREDA S obzirom na geografsku lokaciju i pejzažne značajke ovog područja, zemljište se koristi za ra‐
tarsku i stočarsku proizvodnju. Također, značajan dio površine je pod šumama. Devastacija tla se odvija uslijed neodgovarajućeg korištenja vještačkih gnojiva i pesticida u poljoprivredi, nep‐
lanske sječe šuma, neodgovarajućeg odlaganja čvrstog otpada itd. Putem vještačkih gnojiva u Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 34 zemljište se unose velike količine dušika i fosfora. Dušik i fosfor se ispiraju oborinskim vodama i dospijevaju u vodotoke i podzemne vode. Pesticidi i herbicidi, koji se koriste za zaštitu bilja, često su otrovni i za druge organizme, sporo se raspadaju u prirodi i predstavljaju dugotrajne organske onečišćivače. Poljoprivreda na ovom području ima sve uvjete za intenzivan razvitak zahvaljujući krškim poljima (Duvanjsko, Livanjsko, Kupreško, Glamočko i Grahovsko polje). Iskoristivost oranica je veoma mala, od oko 47.000 ha oranica na području Kantona 10 iskoriš‐
teno je 9.653 ha, ili svega 20,5% raspoloživih oranica (FZS, 2010a). U tablici 3.5 dat je prikaz is‐
korištenosti oranica na općinama sliva za 2009. godinu. Podaci o količinama uporabljenog vješ‐
tačkog gnojiva i sredstava za zaštitu bilja nisu dostupni. Tablica 3.5 Površine oranica (ha) po načinu korištenja u općinama Kantona 10 Zasijana površina Općina Industr. Povrtno bilje bilje Ugari Neobrađ. oranice i bašte Ukupno zasijano Žito Bos. Grahovo 95 53 – 38 4 – – 3.052 Drvar 190 75 – 95 20 – – 2.359 Glamoč 1.265 918 – 280 67 – – 5.779 Kupres 308 265 – 31 12 – – 8.897 Livno 5.333 2.920 – 305 2.108 5 2.500 4.111 Tomislavgrad 2.462 1.528 – 204 730 20 – 11.306 953 2.941 25 2.500 35.504 Ukupno 9.653 5.759 – Napomena: Podaci iz 2009. godine (FZS, 2010a) Krmno bilje Ostalo u oranica‐
ma U tablici 3.6 prikazani su podaci o ostvarenim prinosima najznačajnijih usjeva i voća na razini Kantona 10 (FZS, 2010). Povrće se najvećim dijelom uzgaja u privatnom sektoru, sa mješovitom proizvodnjom na oranicama i vrtovima. Većina proizvodnje se odvija na otvorenom, a manjim dijelom u zaštićenom prostoru. U zaštićenim prostorima mogu se uzgajati sve vrste povrća, ali se uzgajaju smo one kulture koje se mogu u zimskom i ranoproljetnom razdoblju najbolje plasi‐
rati na tržište, kao što su: rajčica, paprika, krastavci, salata, itd. Pouzdani podaci o uzgoju povr‐
ća u zaštićenim prostorima ne postoje. Tablica 3.6 Ostvareni prinosi usjeva i voća u 2009. godini na području Kantona 10 Usjevi Krumpir Požnjevena Prinos (tona)
površina (ha)
Voće Broj rodnih stabala Prinos (tona)
662 13.336 Šljive 73.910 1.426 Travno‐djetelinska smjesa 2.126 7.156 Jabuke 16.600 188 Ječam 3.337 7.198 Orasi 15.795 145 Pšenica 1.373 4.882 Kruške 7.432 89 Kukuruz za krmu 103 2.270 Višnje 1.400 20,7 Kupus i kelj 78 1.731 Trešnje 1.690 21 Područje Kantona 10 je značajno područje uzgoja krumpira, ječma i šljive (tablica 3.6). Među‐
tim, prema ostvarenim prinosima usjeva i voća ne spada u skupinu razvijenih županija Federa‐
cije BiH, gdje se ističu npr. Tuzlanski kanton koji u 2009. godini ima prinos krumpira od 75.504 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 35 tona, šljive 23.705 tona ili Unsko‐sanski kanton sa 73.667 tona kukuruza, 43.312 tona krumpi‐
ra, 7.050 tona šljive iste godine (FZS, 2010a). Najznačajnija grana stočarstva Kantona 10 je ovčarstvo sa 42.130 grla, a pored ovčarstva zna‐
čajno je zastupljeno i govedarstvo sa 13.711 grla, te svinjogojstvo sa 4.548 grla. Podaci o broju grla odnose se na brojno stanje na kraju 2009. godine (FZS, 2010). Na ovom području duga je tradicija uzgoja ovaca i proizvodnje mesa, mlijeka, vune, a također i prerade u sir, kiselo mlije‐
ko, janjeće meso itd. Na projektnom području egzistira više mljekara koje otkup sirovina vrše od farmi i sitnih proizvođača. Iako područje Kantona 10 ima značajne površine kvalitetnih paš‐
njaka i livada sa raznolikom vegetacijom, te je s tim pogodno za razvoj stočarstva, iskorištenost stočarskih površina je na niskoj razini. Perspektivnu granu poljoprivrede predstavlja pčelarstvo. Med je najpoznatiji i najznačajniji pčelinji proizvod, a osim meda značajni su i ostali proizvodi kao što su vosak, matična mliječ, propolis i drugi koji imaju veliki značaj u medicini i farmaceutskoj industriji. Brojno stanje na kraju 2009. godine iznosilo je 6.515 košnica (FZS, 2010). Velika je prednost Kantona 10 je proiz‐
vodnja meda u ekološki čistim uvjetima i pogodnoj klimi, gdje se može postići zadovoljavajuća kakvoća i kvantitet, a s time i konkurentna cijena na tržištu. 3.4
OSTALE GOSPODARSKE DJELATNOSTI Od ostalih značajnih gospodarskih djelatnosti bitno je spomenuti sustave za proizvodnju elek‐
trične energije. Sadašnje stanje u proizvodnji električne energije prikazano je u točki 11.6 ovog karakterizacijskog izvještaja, dok su planovi izgradnje i razvoja energetskog sektora prikazani u točki 12.1.4. Turizam kao grana gospodarstva bilježi stalni rast na globalnoj razini, a tako i na projektnom području gdje je prepoznat kao značajan sektor gospodarstva. Iako ovaj sektor nije dovoljno is‐
korišten, što je obilježje i ostalih područja u BiH, on predstavlja značajnu perspektivu u ukup‐
nom razvoju. Prema podacima FZS‐a u 2009. godini, Kanton 10 je posjetilo 2.165 inozemnih i 2.054 domaćih turista (FZS, 2010). Područje posjeduje više turističkih zona za razvoj zimskog, planinskog, seoskog, kulturno‐povijesnog i sportsko‐rekreativnog turizma. Ulaganja u sektor turizma se počinju intenzivirati, o čemu govori podatak o povećanju turističkih kapaciteta. Tako se u 2009. godini izgradnjom novih hotela, motela i turističkih naselja broj ležajeva povećao i iznosi 616, dok je prethodne 2008. godine taj broj iznosio 248 ležajeva (FZS, 2010). Potrebno je spomenuti da kvalitet samog smještaja i njegove standardizacije na razini svjetskih kriterija i trendova ipak zaostaje. 4
ANALIZA ZNAČAJNIH PRITISAKA I UTJECAJA NA POVRŠINSKA VODNA TIJELA U nastavku je u točki 4.1 dat pregled pritisaka na površinska vodna tijela, koji su u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja podijeljeni u tri skupine: ƒ opterećenje onečišćujućim tvarima, ƒ hidromorfološki pritisci, ƒ izmjene hidrološkog režima. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 36 Na temelju analiziranih pritisaka iz točke 4.2, data je procjena mogućih utjecaja ljudskih aktiv‐
nosti na vode i o vodi ovisne ekosustave. 4.1
ANALIZA PRITISAKA NA SLIVU CETINE I KRKE U FBIH 4.1.1
Opterećenje onečišćujućim tvarima U ovoj točki prikazani su rezultati izračuna pritisaka na površinska vodna tijela na slivnom pod‐
ručju Cetine i Krke, koji su provedeni prema metodologiji prikazanoj u točki 2.2.1 ovog karakte‐
rizacijskog izvještaja. 4.1.1.1
Stanovništvo Ispuštanje onečišćujućih tvari od stanovništva u površinska vodna tijela dešava se na dva nači‐
na: točkastim ispuštanjem iz javnih kanalizacijskih sustava i rasutim ispustima u naseljima koja se nalaze pored vodotoka, a koja nemaju sustave odvodnje već se otpadne vode ispuštaju u septičke jame odnosno u tlo, a zatim posredno dospijevaju u površinske vode. Točkasti ispusti putem kanalizacijskih sustava Izračunato opterećenje onečišćujućim tvarima koje se ispuštaju putem kanalizacijskih sustava prikazano je u tablici 4.1. Ispuštanje otpadnih voda i onečišćujućih tvari putem kanalizacijskih sustava utvrđeno je na tri vodna tijela: BA_CE_BI, BA_CE_KO_1 i BA_CE_SU_2. Sva tri vodna ti‐
jela u svom izravnom slivu imaju općinska središta (Livno, Tomislavgrad i Bosansko Grahovo) koja imaju djelomično izgrađenu kanalizacijsku mrežu. Lokacije ispuštanja otpadnih voda su u relativnoj blizini ovih općinskih središta, a na istim mjestima se vrši i ispuštanje otpadnih voda od pražnjenja (održavanja) septičkih jama. Broj kućanstava za koje se godišnje izvrši barem je‐
dno pražnjenje septičkih jama nije bilo mogućno utvrditi jer se ne vodi precizna evidencija sa tom svrhom. Najveći onečišćivač je kanalizacijski sustav grada Livna, kojim se prikupljaju, odvode i ispuštaju otpadne vode za oko 11.500 stanovnika. Kanalizacijskim sustavom grada Tomislavgrad otpadne vode ispušta oko 2.700 stanovnika, dok se sustavom odvodnje u Bosanskom Grahovu prikup‐
ljaju otpadne vode od oko 600 stanovnika ovoga grada. Prije rata 1992‐95. godine ovaj poslje‐
dnji sustav je uključivao i postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda, ali je ono trenutačno u cijelosti razoreno i van funkcije. Ovdje je važno napomenuti da dio kanalizacijskog sustava Kup‐
resa obuhvaća prostor unutar granice sliva rijeke Cetine u FBiH. Međutim, otpadne vode sa tog i preostalog dijela sustava ispuštaju se nizvodno od Kupresa i to u slivno područje rijeke Save, te stoga ove otpadne vode nisu bile predmet ovog izračuna. Rasuti ispusti – septičke jame i izravno ispuštanje u tlo Prema metodologiji prikazanoj u točki 2.2.1 ovog karakterizacijskog izvještaja usvojeno je da u površinska vodna tijela dolazi i dio onečišćenja iz septičkih jama odnosno od izravnog ispušta‐
nja otpadnih voda u tlo, za dio naselja koja se nalaze uz vodotoke. Pritisak koji je izračunat pri‐
kazan je u tablici 4.2. Iz tablice 4.2 se uočava da neka površinska vodna tijela uopće ne primaju teret onečišćenja od stanovništva koje ispušta otpadne vode u septičke jame i tlo, jer na tim vodnim tijelima nema naselja u blizini vodotoka. Površinska vodna tijela Šuica nizvodno od Drine (BA_CE_SU_2) i Bis‐
trica (BA_CE_BI) imaju najveće terete onečišćenja, što je rezultat većeg broja stanovnika u na‐
seljima koja nemaju sustave za prikupljanje i odvođenje otpadnih voda. Značajan pritisak je ta‐
kođer utvrđen i na površinskom vodnom tijelu Ričina/Buško Blato. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 37 Tablica 4.1 Opterećenje površinskih vodnih tijela onečišćujućim tvarima od stanovništva priključenog na kanalizacijske sustave Broj stanovni‐
Površinsko vodno tijelo ka priključenih na kanalizaciju
Teret onečišćenja (t/god.) TN TP BPK5 KPK TSS 11.500 50,37 8,40 251,85 461,73 230,86 BA_CE_BI_ST 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_BI_ZA 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_DRI 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_JAZ 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_JLBL 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_KJ 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_KO_1 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_KO_2 600 2,63 0,44 13,14 24,09 12,05 BA_CE_LIP 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_MA_1 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_MA_2 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_MA_3 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_MI_1 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_MI_2 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_OS 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_PL 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_RI 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_RKBBL 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_SU_1 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_SU_2 2.700 11,83 1,97 59,13 108,41 54,20 BA_CE_SU_DR 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_TOJAR 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_TOJAR_JAR 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_TO_JA 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_VR 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_ZK 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_KR_BU 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_KR_BU_DP 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_KR_BU_MR 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 14.800 64,82 10,80 324,12 594,22 297,11 BA_CE_BI Ukupno: Prema raspoloživim podacima o načinu gradnje i održavanja septičkih jama na ovom području, smatra se da oko 90% kućanstava koji svoje otpadne vode zbrinjavaju u septičkim jamama zap‐
ravo posjeduje septičke jame propusnog tipa, iz kojih otpadne vode dospijevaju bez ikakvog pročišćavanja izravno u tlo. Ostatak od 10% kućanstava ima tehnički korektno izvedene septič‐
ke jame koje se redovito prazne od strane komunalnih poduzeća. Ove procjene korištene su i pri izračunu onečišćenja iz kućanstava koja otpadne vode zbrinjavaju putem septičkih jama. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 38 Tablica 4.2 Opterećenje površinskih vodnih tijela onečišćujućim tvarima od stanovništva koje ispušta otpadne vode u septičke jame i tlo Broj stanovni‐
ka sa septič‐
kim jamama TN TP BPK5 KPK TSS 1.845 6,14 0,86 30,30 55,56 22,22 BA_CE_BI_ST 696 2,32 0,33 11,43 20,96 8,38 BA_CE_BI_ZA 1.647 5,48 0,77 27,05 49,60 19,84 BA_CE_DRI 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_JAZ 760 2,53 0,36 12,48 22,89 9,15 BA_CE_JLBL 375 1,25 0,18 6,16 11,29 4,52 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_KO_1 286 0,95 0,13 4,70 8,61 3,44 BA_CE_KO_2 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_LIP 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_MA_1 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_MA_2 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_MA_3 616 2,05 0,29 10,12 18,55 7,42 BA_CE_MI_1 419 1,39 0,20 6,88 12,62 5,05 BA_CE_MI_2 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_OS 188 0,63 0,09 3,09 5,66 2,26 BA_CE_PL 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_RI 2.211 7,36 1,03 36,32 66,58 26,63 BA_CE_RKBBL 496 1,65 0,23 8,15 14,94 5,97 BA_CE_SU_1 1.102 3,67 0,51 18,10 33,18 13,27 BA_CE_SU_2 4.571 15,22 2,14 75,08 137,64 55,06 BA_CE_SU_DR 1701 5,66 0,79 27,94 51,22 20,49 BA_CE_TOJAR 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_TOJAR_JAR 325 1,08 0,15 5,34 9,79 3,91 BA_CE_TO_JA 73 0,24 0,03 1,20 2,20 0,88 BA_CE_VR 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 BA_CE_ZK 75 0,25 0,04 1,23 2,26 0,90 BA_KR_BU 50 0,17 0,02 0,82 1,51 0,60 BA_KR_BU_DP 5 0,02 0,00 0,08 0,15 0,06 BA_KR_BU_MR 1 0,00 0,00 0,02 0,03 0,01 17.442 58,06 8,15 286,48 525,22 210,09 Površinsko vodno tijelo BA_CE_BI BA_CE_KJ Ukupno Teret onečišćenja (t/god.) 4.1.1.2
Industrije i poslovni subjekti Na temelju metodologije izračuna tereta onečišćenja koja je pojašnjena u točki 2.2.1.2 ovog ka‐
rakterizacijskog izvještaja, izvršena je procijena tereta onečišćenja tj. pritisaka od industrija i drugih proizvodnih pogona i komercijalnih onečišćivača (tablica 4.3). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 39 Tablica 4.3 R. br. Opterećenje površinskih vodnih tijela onečišćujućim tvarima od registriranih gospodarskih subjekata Naziv industrije Opis industrije Pripadajući tip industri‐
je Izračunati pritisak (t/god.) Vodno tijelo EBS TN TP BPK5 KPK TSS 1 AC Krželj d.o.o. Trgovina za motorna vozila Autoservis BA_CE_BI 200* 0,175 0,022 0,543 1,152 0,538 2 Braovac d.o.o. Trgovina na malo gorivima Benzinska crpka BA_CE_BI 30* 0,018 0,001 0,514 0,744 0,225 3 Ivanović d.o.o. Trgovina na malo namirnicama Trgovina BA_CE_BI 40* 0,001 0,0005 0,03 1,304 0,122 4 Mil Bistrica d.o.o. Klaonica Klaonica BA_CE_BI 301 0,4 0,008 4,354 6,826 0,856 5 Petrol d.o.o. Benzinska crpka Benzinska crpka BA_CE_BI 30* 0,018 0,001 0,514 0,744 0,225 6 Livnoputovi d.o.o. Niskogradnja Niskogradnja BA_CE_BI 201 0,176 0,023 0,546 1,158 0,541 7 Davorka‐Comercce d.o.o. Klanje i prerada mesa Industrija proizv. mesa BA_CE_BI 250* 0,173 0,03 3,635 4,26 1,951 8 Mljekara Livno d.o.o. Prerada mlijeka i mliječnih proizv. Mljekara BA_CE_BI 11.219 3,109 1,164 67,211 135,676
29,89 Ukupno za vodno tijelo BA_CE_BI: 12.271 4,070 1,250 77,347 151,864
34,348 9 Mljekara Suša d.o.o. BA_CE_ST 400* 0,097 0,060 7,449 10,804 2,176 Ukupno za vodno tijelo BA_CE_ST: 400 0,097 0,060 7,449 10,804 2,176 Prerada mlijeka i proizvoda Mljekara 10 Separacija pržine d.o.o. Separacija kamenog agregata Separ. kam. agregata BA_CE_BI_ZA 480 0,028 0,003 0,110 0,553 0,376 11 Pavić d.o.o. Ostala trgovina na veliko Trgovina BA_CE_BI_ZA 369 0,010 0,005 0,272 11,965 1,121 12 Brina d.o.o. Proizvodnja hljeba i peciva Trgovina BA_CE_BI_ZA 40* 0,001 0,000 0,030 1,304 0,122 13 Autopraonica Autopraonica, vl. Ivan Vidović Autopraonica BA_CE_BI_ZA 40* 0,043 0,007 0,068 0,509 0,350 929 0,082 0,015 0,480 14,331 1,969 Ukupno za vodno tijelo BA_CE_BI_ZA: 14 Zbarišce&BM d.o.o. Benzinska crpka Benzinska crpka BA_CE_DRI 30* 0,018 0,001 0,514 0,744 0,225 15 Bivis d.o.o. Proizvodnja bezalkoholnih pića Proizvodnja pića BA_CE_DRI 207 0,043 0,007 3,118 5,706 0,592 237 0,061 0,008 3,632 6,450 0,817 BA_CE_KO_1 30* 0,018 0,001 0,514 0,744 0,225 30 0,018 0,001 0,018 0,001 0,225 Ukupno za vodno tijelo BA_CE_DRI: 16 Zbarišce&BM d.o.o Benzinska crpka Benzinska crpka Ukupno za vodno tijelo BA_CE_KO_1: Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 40 R. br. Naziv industrije Opis industrije Izračunati pritisak (t/god.) Pripadajući tip industri‐
je Vodno tijelo EBS TN TP BPK5 KPK TSS 17 MIK d.o.o. Proizvodnja brava i okova Prerada metala i žice BA_CE_MI_1 100* 0,000 0,000 0,087 0,235 0,470 18 Eko‐Flora d.o.o. Prerada mlijeka i proizvoda Mljekara BA_CE_MI_1 254 0,096 0,010 2,757 7,194 0,531 Mljekara BA_CE_MI_1 250* 0,061 0,038 4,656 6,753 1,360 604 0,157 0,048 7,5 14,182 2,361 BA_CE_MI_2 400* 0,562 0,094 2,808 5,147 2,573 400 0,562 0,094 2,808 5,147 2,573 BA_CE_OS 220 0,158 0,011 0,242 0,875 0,916 220 0,158 0,011 0,242 0,875 0,916 BA_CE_RI 1.300 0,32 0,188 17,864 28,279 3,465 1.300 0,32 0,19 17,86 28,28 3,47 19 Kupreška mljekara, zadruga Mljekarska zadruga 20 Ukupno za vodno tijelo BA_CE_MI_1: Športsko‐rekreacijski cen‐
tar Čajuša d.o.o. Prerada proizvoda od kamena Klesarstvo Ukupno za vodno tijelo BA_CE_OS: 22 Puđa & Perković d.o.o. Hotel Ukupno za vodno tijelo BA_CE_MI_2: 21 Klesarstvo Marić d.o.o. Djelatnost smučarskih centara i ski‐
jališta Prerada mlijeka i mliječnih proizv. Mljekara Ukupno za vodno tijelo BA_CE_RI: 23 Zovko Oil d.o.o. Benzinska crpka Benzinska crpka BA_CE_SU_1 30* 0,018 0,001 0,514 0,744 0,225 24 Nestro Petrol a.d. Benzinska crpka Benzinska crpka BA_CE_SU_1 30* 0,018 0,001 0,514 0,744 0,225 60 0,036 0,002 1,028 1,488 0,450 Ukupno za vodno tijelo BA_CE_SU_1: 25 BTG d.o.o. Benzinska crpka Benzinska crpka BA_CE_SU_2 30* 0,018 0,001 0,514 0,744 0,225 26 Šarac d.o.o. Separacija kamenog agregata Separacija agregata BA_CE_SU_2 25* 0,02 0,001 0,008 0,118 0,084 27 KAPIS d.o.o Proizvodnja žice i kablova Prerada metala i žice BA_CE_SU_2 103 – – 0,089 0,243 0,484 28 Budić AB d.o.o. Benzinska crpka Benzinska crpka BA_CE_SU_2 30* 0,018 0,001 0,514 0,744 0,225 29 Vran‐Dukić d.o.o. Separacija kamenog agregata Separacija agregata BA_CE_SU_2 25* 0,02 0,001 0,008 0,118 0,084 30 Papić d.o.o. Prodaja plina Benzinska crpka BA_CE_SU_2 493 0,233 0,012 9,448 13,337 2,837 Ukupno za vodno tijelo BA_CE_SU_2: 706 0,309 0,016 10,581 15,304 3,939 Sveukupno: * EBS procijenjen
17.517 5,87 1,69 129,44 249,47 53,24 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 41 Iz ove analize se uočava da vodno tijelo Bistrica (BA_CE_BI) ima najveći unos tereta onečišće‐
nja. Naime, promatrano za cjelokupno područje sliva Cetine i Krke, na ovo vodno tijelo otpada od 60‐80% tereta onečišćenja ovisno o kojem je pokazatelju riječ. Tako se prema suspendira‐
nim tvarima na ovom vodnom tijelu unosi 67% od ukupnog onečišćenja na slivu, dok na fosfor otpada oko 80% od ukupnog unosa ovog elementa. Na vodnom tijelu Bistrica najveće sudjelo‐
vanje glede unosa onečišćenja ima Mljekara Livno d.o.o., ali pored nje je tu još 7 onečišćivača koji također doprinose da ovo vodno tijelo bude najopterećenije vodno tijelo od ispuštanja te‐
hnoloških otpadnih voda. Vodno tijelo Milač nizvodno od ušća Ribnjaka (BA_CE_MI_2) također je relativno opterećeno ispuštanjem tehnoloških otpadnih voda od Športsko‐rekreacijskog cen‐
tra Čajuša d.o.o. i farme Gojevine. Pored ova dva vodna tijela, i vodno tijelo Šuica nizvodno od ušća Drine (Ba_CE_SU_2) također prima nešto značajni teret od otpadnih voda iz 6 industrij‐
skih pogona koji se nalaze u njegovom slivu. Ovi industrijski onečišćivači su pretežno smješteni u neposrednoj blizini Tomislavgrada. Vodna tijela sa veoma malim stupnjem unosa onečišćenja su Šuica uzvodno od ušća Drine (BA_CE_SU_1), Ostrožac (BA_CE_OS), Korana uzvodno od Bosanskog Grahova (BA_CE_KO_1), te Kanal Drinovac (BA_CE_DRI) iz razloga što na tim područjima nije zabilježeno postojanje in‐
dustrija ili drugih poslovnih subjekata. Vodeći tip poslovnih objekata po broju zastupljenosti na razmatranom području sliva Cetine i Krke su benzinske crpke koje su registrirane na devet lokacija, tako da čine 27 % od ukupnog broja analiziranih subjekata. Tu je potom registrirano pet industrija za preradu mlijeka i mliječ‐
nih proizvoda, koje čine 15 % od svih poslovnih subjekata na slivu. 4.1.1.3
Poljoprivreda Stočarstvo Na temelju podataka prikupljenih od općina koje se nalaze u slivu Cetine i Krke u FBiH utvrđen je broj stoke po svim naseljenim mjestima. Broj stoke po općinama prikazan je u tablici 4.4, dok tablica 4.5 prikazuje broj stoke po pojedinim vodnim tijelima površinskih voda na slivu Cetine i Krke. Tablica 4.4 Broj stoke po općinama u slivu Cetine i Krke na području FBiH Broj jedinica stoke Općina Konji Goveda Muzne krave Ovce Koze Svinje Perad Bosansko Grahovo 35 688 545 5.990 84 1.078 4130 Glamoč 15 2.851 2.264 7.915 204 491 712 Kupres 37 645 427 3.823 25 183 498 Livno 300 765 3.735 8.650 900 2.100 42.100 Tomislavgrad 56 4.105 0 11.240 200 0 0 Ukupno 443 9.054 6.971 37.618 1.413 3.852 47.440 U tablici 4.6 prikazan izračunati broj uvjetnih grla koji je određen za svako vodno tijelo. Prosje‐
čni broj uvjetnih grla po hektaru poljoprivrednih površina na slivu je 0,11 UG/ha, što ukazuje na vrlo slabu intenzivnost stočarske proizvodnje na slivnom području Cetine i Krke (HPK, 2009). Tek na tri sliva vodnih tijela ovaj pokazatelj je veći od 0,50 UG/ha, ali i ove vrijednosti ukazuju na nisku do srednju intenzivnost. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 42 Tablica 4.5 Broj stoke po površinskim vodnim tijelima Površinsko vodno tijelo Broj jedinica stoke Konji Goveda Muzne krave Ovce Koze Svinje Perad BA_CE_BI 41 177 502 995 104 242 4.845 BA_CE_BI_ST 60 135 741 1.760 181 427 8.565 BA_CE_BI_ZA 31 69 379 897 93 218 4.364 BA_CE_DRI 9 20 107 254 27 62 1.237 BA_CE_JAZ 3 450 0 2.450 0 0 0 BA_CE_JLBL 41 100 555 1.311 137 318 6.388 BA_CE_KJ 0 14 14 540 0 0 0 BA_CE_KO_1 2 85 60 520 10 195 650 BA_CE_KO_2 1 115 85 650 0 135 520 BA_CE_LIP 0 0 0 0 0 0 0 BA_CE_MA_1 0 0 0 0 0 0 0 BA_CE_MA_2 0 0 0 0 0 0 0 BA_CE_MA_3 9 19 107 253 26 61 1.229 BA_CE_MI_1 7 148 120 870 0 22 144 BA_CE_MI_2 0 13 6 805 0 0 20 BA_CE_OS 0 30 0 0 0 0 0 BA_CE_PL 17 39 215 510 55 124 2.486 BA_CE_RI 16 1.007 200 2.735 49 115 2.307 BA_CE_RKBBL 24 55 301 713 74 173 3.469 BA_CE_SU_1 13 1.195 30 2.300 0 9 25 BA_CE_SU_2 30 1.060 0 2.630 0 0 0 BA_CE_SU_DR 0 400 0 1.100 0 0 0 BA_CE_TOJAR 16 37 177 437 43 112 2.068 BA_CE_TOJAR_JAR 31 71 390 921 96 223 4.479 BA_CE_TO_JA 5 11 61 144 15 35 703 BA_CE_VR 0 472 382 1.435 48 43 68 BA_CE_ZK 9 167 141 590 72 268 945 BA_KR_BU 0 5 5 150 0 20 50 BA_KR_BU_DP 0 0 0 0 0 0 0 BA_KR_BU_MR 1 1 1 150 0 5 25 366 5.895 4.579 25.120 1.030 2.807 44.587 Ukupno: Rezultati izračuna pokazuju da su najveća opterećenja od stočarstva na vodnim tijelima: Riči‐
na/Buško Blato, Šuica uzvodno od ušća Drine, Šuica nizvodno od ušća Drine, Sturba i Vrba. Jas‐
no je da se radi o vodnim tijelima koja zahvaćaju veću površinu krških polja sa plodnim ravni‐
cama, što čini dobru osnovu za bavljenje stočarstvom. Nekoliko površinskih vodnih tijela uopće ne prima opterećenje onečišćujućim tvarima od sto‐
čarstva, kao što su Mandak uzvodno od akumulacije Mandak, Mandak/akumulacija Mandak, Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 43 Lipa i Dulerski potok. Ovo je rezultat činjenice da se na tim vodnim tijelima ne nalaze naselja, kao ni razvijene stočarske aktivnosti. Tablica 4.6 Opterećenje površinskih vodnih tijela onečišćujućim tvarima od prirodnih gnoji‐
va iz stočarstva Površinsko vodno tijelo Broj uvjetnih grla stoke (UG)
Teret onečišćenja (t/god.) TN TP BPK5 KPK TSS 928 3,0 0,5 28,5 98,7 – BA_CE_BI_ST 1.306 4,2 0,7 41,9 144,8 – BA_CE_BI_ZA 668 2,2 0,4 21,4 74,0 – BA_CE_DRI 190 0,6 0,1 6,1 21,0 – BA_CE_JAZ 697 2,2 0,4 24,8 85,9 – BA_CE_JLBL 973 3,2 0,5 31,2 107,8 – BA_CE_KJ 82 0,3 0,0 3,7 12,6 – BA_CE_KO_1 263 0,8 0,1 8,2 28,2 – BA_CE_KO_2 310 1,0 0,2 9,7 33,7 – BA_CE_LIP 0 0,0 0,0 0,0 0,0 – BA_CE_MA_1 0 0,0 0,0 0,0 0,0 – BA_CE_MA_2 0 0,0 0,0 0,0 0,0 – BA_CE_MA_3 188 0,6 0,1 6,0 20,8 – BA_CE_MI_1 368 1,2 0,2 11,9 41,2 – BA_CE_MI_2 100 0,4 0,1 4,9 16,9 – BA_CE_OS 30 0,1 0,0 0,8 2,6 – BA_CE_PL 379 1,2 0,2 12,2 42,0 – BA_CE_RI 1.549 4,7 0,8 48,0 166,8 – BA_CE_RKBBL 530 1,7 0,3 17,0 58,7 – BA_CE_SU_1 1.468 4,4 0,7 43,7 152,2 – BA_CE_SU_2 1.347 4,1 0,7 41,8 145,1 – BA_CE_SU_DR 510 1,5 0,3 16,1 55,8 – BA_CE_TOJAR 323 1,0 0,2 10,3 35,7 – BA_CE_TOJAR_JAR 686 2,2 0,4 22,0 76,0 – BA_CE_TO_JA 107 0,3 0,1 3,4 11,9 – BA_CE_VR 1.016 3,3 0,5 29,9 103,9 – BA_CE_ZK 468 1,4 0,2 13,8 47,7 – BA_KR_BU 31 0,1 0,0 1,2 4,2 – BA_KR_BU_DP 0 0,0 0,0 0,0 0,0 – BA_KR_BU_MR 19 0,1 0,0 0,9 3,2 – 14.536 45,8 7,8 459,3 1.591,4 – BA_CE_BI Ukupno: Općenito se može reći da većina produkcije onečišćujućih tvari od stočarstva potječe od gove‐
da i muznih krava, jer čak 74% uvjetnih grla čine ove dvije kategorije životinja. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 44 Ratarstvo U cilju utvrđivanja tereta onečišćenja kojeg površinska vodna tijela prime kao posljedicu ratar‐
ske poljoprivredne proizvodnje, odnosno primjene vještačkih gnojiva, proveden je izračun prema metodologiji iz točke 2.2.1.3 ovog karakterizacijskog izvještaja (tablica 4.7). Tablica 4.7 Opterećenje površinskih vodnih tijela onečišćujućim tvarima od vještačkih gno‐
jiva Površinsko vodno tije‐
lo Površina sliva (ha) Udio po‐
Obrađene Poljopriv‐
ljopr. povr‐ poljopriv‐
redne pov‐
šina u slivu redne pov‐
ršine (ha) (%) ršine (ha) Teret onečišćenja (t/god.) TN TP BA_CE_BI 7.002 5.824 83,2 186 1,528 0,052 BA_CE_BI_ST 12.053 8.723 72,4 278 2,289 0,078 BA_CE_BI_ZA 1.569 1.239 78,9 40 0,325 0,011 BA_CE_DRI 2.044 1.678 82,1 54 0,440 0,015 BA_CE_JAZ 14.114 8.331 59,0 266 2,186 0,075 BA_CE_JLBL 10.848 6.811 62,8 217 1,787 0,061 BA_CE_KJ 8.485 4.528 53,4 144 1,188 0,041 BA_CE_KO_1 1.688 845 50,1 27 0,222 0,008 BA_CE_KO_2 14.927 6.584 44,1 210 1,728 0,059 321 125 39,1 4 0,033 0,001 BA_CE_MA_1 2.737 1.192 43,5 38 0,313 0,011 BA_CE_MA_2 349 208 59,5 7 0,055 0,002 BA_CE_MA_3 411 284 69,1 9 0,075 0,003 BA_CE_MI_1 2.690 1.683 62,6 54 0,442 0,015 BA_CE_MI_2 9.222 5.539 60,1 177 1,453 0,050 BA_CE_OS 2.600 1.692 65,1 54 0,444 0,015 BA_CE_PL 11.316 6.307 55,7 201 1,655 0,057 BA_CE_RI 31.279 10.220 32,7 326 2,682 0,092 BA_CE_RKBBL 3.890 1.628 41,8 52 0,427 0,015 BA_CE_SU_1 24.903 14.285 57,4 455 3,749 0,129 BA_CE_SU_2 6.497 5.457 84,0 174 1,432 0,049 BA_CE_SU_DR 9.679 6.686 69,1 213 1,755 0,060 BA_CE_TOJAR 20.140 10.477 52,0 334 2,749 0,094 BA_CE_TOJAR_JAR 10.706 6.461 60,4 206 1,696 0,058 BA_CE_TO_JA 6.127 2.101 34,3 67 0,551 0,019 BA_CE_VR 5.794 1.770 30,5 56 0,465 0,016 BA_CE_ZK 23.529 9644 41,0 307 2,531 0,087 BA_KR_BU 3.354 694 20,7 22 0,182 0,006 BA_KR_BU_DP 1.402 362 25,8 12 0,095 0,003 BA_KR_BU_MR 1.472 433 29,4 14 0,114 0,004 251.151 131.814,5 52,5 4.202,8 34,591 1,186 BA_CE_LIP Ukupno: Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 45 Rezultati izračuna (tablica 4.7) pokazuju da najveći teret onečišćenja primaju vodna tijela sa ve‐
likim poljoprivrednim površinama na pripadajućim slivovima (Šuica uzvodno od ušća Drine, Ri‐
čina/Buško blato, Tovarnica‐Jaruga i Ždralovački kanal). Ova vodna tijela su dijelovi krških polja sa velikim površinama obradivog zemljišta. Ovaj dio izračuna treba uzeti sa značajnom rezervom jer je proveden na temelju dosta oskud‐
nih podataka o količinama gnojiva koje se koriste na slivnom području i veličini obrađenih pov‐
ršina. 4.1.1.4
Zaključak Usporedni pregled pritisaka iz različitih izvora od ispuštanja onečišćujućih tvari u površinska vodna tijela sliva Cetine i Krke u FBiH prikazan je u tablici 4.8 i u dodacima II.2.1 do II.2.5 ovog karakterizacijskog izvještaja. Tablica 4.8 Ukupno opterećenje površinskih vodnih tijela onečišćujućim tvarima TN Izvor onečiš‐
ćenja (t/god) (%) TP BPK5 KPK TSS (t/god)
(%) (t/god)
(%) (t/god) (%) (t/god)
(%) Kanalizacija 64,82 30,99 10,80 36,49 324,12 27,02 594,22 20,07 297,11 53,01 Septičke jame 58,06 27,76 8,15 27,52 286,48 23,89 525,22 17,74 210,09 37,49 Stočarstvo 45,80 21,90 7,78 26,27 459,32 38,30 1.591,41 53,76 0,00 0,00 Ratarstvo 34,59 16,54 1,19 4,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Industrije 5,87 2,81 1,69 5,72 129,44 10,79 249,47 8,43 53,24 9,50 Ukupno 209,15 100,00 29,61 100,00 1.199,37 100,00 2.960,32 100,00 560,44 100,00
Prema dobivenim rezultatima, najznačajniji izvor pritisaka jesu kućanstva koja otpadne vode ispuštaju putem kanalizacijskih sustava. Od pet analiziranih pokazatelja, ispuštanje iz kanaliza‐
cijskih sustava je najznačajniji izvor pritisaka prema tri pokazatelja (TN, TP, TSS), dok i kod pre‐
ostala dva (BPK5 i KPK) također ima značajno učešće. Kada se promatraju upravo ovi pokazate‐
lji, BPK5 i KPK, najznačajniji izvor pritisaka su stočarske aktivnosti na slivu. Potrebno je napo‐
menuti da značajan postotak onečišćenja u površinske vodotoke dolazi od kućanstava koja ot‐
padne vode zbrinjavaju putem septičkih jama odnosno ispuštanjem izravno u tlo (27,76% za TN i 37,49% za TSS). Bitno je napomenuti da onečišćenje iz industrijskih i poslovnih subjekata ima relativno malo učešće u ukupnom unosu onečišćujućih tvari. Ovo učešće kreće se od 2,81% za TN do maksi‐
malno 10,79% kolika je njegova vrijednost za BPK5. Navedene vrijednosti ukazuju na relativno slabo razvijenu industriju, s obzirom da kod zabilježenih industrija i poslovnih subjekata nije registrirano značajno pročišćavanja otpadnih voda prije njihovog ispuštanja. Ratarske aktivnosti također imaju dosta mali utjecaj na ukupne pritiske na slivu, izuzev kod TN (16,54% ukupnog pritiska). Potrebno je uočiti da je stupanj obrađenosti poljoprivrednog zem‐
ljišta u slivu veoma nizak, tako da pri mogućem povećanju ratarskih aktivnosti u budućnosti može doći do povećanja pritisaka iz ovog izvora. 4.1.2
Hidromorfološki pritisci Najznačajniji hidromorfološki pritisci na slivnom području Cetine i Krke nastali su kao rezultat ljudskih aktivnosti sa ciljem: ƒ uređenja voda i zaštite od štetnog djelovanja voda, ƒ hidroenergetskog korištenja voda, i Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 46 ƒ hidromelioracijskog odvođenja voda. 4.1.2.1
Uređenje voda i zaštita od štetnog djelovanja voda Sukladno članku 80. Zakona o vodama (FBiH, 2006), pod uređenjem voda smatra se održavanje vodotoka i vodnog dobra, kao i drugi radovi kojima se omogućava kontrolirani i neškodljivi pro‐
tok vode, dok se zaštita od štetnog djelovanja voda odnosi na obranu od poplava i leda na vo‐
dotocima i zaštitu od erozije i bujica (članak 85. ZOV‐a). Na slivnom području Cetine i Krke izvedeno je nekoliko sustava za uređenje voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda. Najveći broj su manji sustavi koji su namijenjeni za uređenje voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda u naseljima. Tako je rijeka Bistrica regulirana kroz grad Liv‐
no, vodotok Mandak nizvodno od akumulacije Mandak, vodotok Plovuća na dionici gdje je iz‐
građen kanal Drinovac, dok su regulacijske građevine za zaštitu od poplava (nasipi) izgrađene na rijeci Bistrici nizvodno od Livna, rijekama Sturbi i Žabljaku. Zaštiti od poplava i bujica također služi i akumulacija Mandak, koja je izvedena izgradnjom brane na ovom vodotoku. U tablici 4.9 prikazani su osnovni podaci o značajnijim izgrađenim objektima sustava za uređe‐
nje voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda na slivnom području. Tablica 4.9 Značajniji izgrađeni objekti sustava za uređenje voda i zaštitu od štetnog djelo‐
vanja voda Vodno tijelo Kod Regulacija vodotoka (km)
Obrambeni nasipi (km) Akumulacije (106 m3) BA_CE_BI 1,4 1,2 – Sturba BA_CE_BI_ST – 2,0 – Žabljak BA_CE_BI_ZA – 1,4 – BA_CE_DRI 3,5 – – Mandak/akumulacija Mandak BA_CE_MA_2 – – 3,5 Mandak nizvodno od brane Mandak
BA_CE_MA_3 1,1 – – Naziv Bistrica uzvodno od ušća Žabljaka Kanal Drinovac Jedan dio ovih objekata su dijelovi višenamjenskih sustava, kao što je sustav HE Orlovac, čija temeljna namjena je proizvodnja električne energije, ali kojim je također postignuta zaštita od poplava u jugoistočnom dijelu Livanjskog polja. Kao višenamjenski objekti u okviru sustava HE Orlovac izdvajaju se akumulacija Mandak, regulacija vodotoka Mandak nizvodno od akumulaci‐
je, te kanal Drinovac. Građevine za uređenje voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda registrirane su na šest vodnih tijela površinskih voda (BA_CE_BI, BA_CE_BI_ST, BA_CE_BI_ZA, BA_CE_DRI, BA_CE_MA_2 i BA_CE_MA_3). Od toga su na tri TPoV utvrđeni veoma mali pritisci, tako da je hidromorfološko stanje tih vodnih tijela visoko ili dobro. Na tri vodna tijela površinskih voda je zbog izvedenih regulacijskih građevina hidromorfološki pritisak toliko veliki da su TPoV u lošem stanju, pa su stoga ova vodna tijela proglašena značajno izmijenjenim. Radi se o TPoV Kanal Drinovac (BA_CE_DRI), Mandak/akumulacija Mandak (BA_CE_MA_2), Mandak nizvodno od brane Man‐
dak (BA_CE_MA_3). 4.1.2.2
Hidroenergetsko korištenje voda Jedno od najznačajnijih korištenja vode na slivnom području Cetine i Krke je hidroenergetsko korištenje u okviru sustava HE Orlovac. U okviru ovoga sustava, koji je pušten u pogon 1975. godine, izgrađeni su slijedeći značajniji objekti (HEP, 1995): Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 47 ƒ akumulacija Buško Blato, koja je nastala izvođenjem nasutih brana Kazaginac i Podgradi‐
na, ƒ akumulacija Mandak, ƒ kompenzacijski bazen Lipa, ƒ sustav kanala i ustava za odvođenje površinskih voda iz jugoistočnog dijela Livanjskog polja, ƒ reverzibilni kanal Buško Blato‐Lipa, ƒ crpna postaja Buško Blato, ƒ dovodni tunel HE Orlovac sa pratećim objektima, ƒ strojarnica HE Orlovac. Osnovni podaci o akumulacijama prikazani su u tablici 4.10. Tablica 4.10 Akumulacija Buško Blato Mandak Lipa Osnovni podaci o akumulacijama sustava HE Orlovac Vodotok Volumen (106 m3) Površina (km2) Max. kota us‐
pora (m.n.m.) Ričina 785 56 716,40 Mandak 3,5 0,42 775,50 – 1,38 0,65 704,00 Upravitelj Crpna stanica Buš‐
ko Blato d.o.o. Tomislavgrad Navedeni objekti najvećim dijelom se nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine (FBiH), odnosno Livanjskog polja, dok se dio dovodnog tunela i strojarnica HE Orlovac nalaze na teritoriju Repu‐
blike Hrvatske. Najznačajnija namjena hidroenergetskog sustava Orlovac je proizvodnja električne energije za potrebe Hrvatske elektroprivrede d.d. odnosno Republike Hrvatske. Instalirani kapacitet ovog energetskog postrojenja je 237 MW, a proizvodnja električne energije se vrši na tri vertikalna agregata sa turbinama tipa Francis. Instalirana protoka ovog postrojenja je 3x23,3 m3/s odnos‐
no 70 m3/s. Godišnja proizvodnja električne energije u posljednjih 30‐tak godina iznosi oko 200‐500 GWh (Goić i ostali, 2001). Sustav radi na način da se vode iz jugoistočnog dijela Livanjskog polja prikupljaju mrežom kana‐
la i dopremaju do kompenzacijskog bazena Lipa, odakle se dovodnim tunelom upućuju na stro‐
jarnicu HE Orlovac. Pri dotjecanjima vode iz Livanjskog polja većim od 70 m3/s višak vode se re‐
verzibilnim kanalom Buško Blato‐Lipa doprema do akumulacije Buško Blato. Crpna postaja Bu‐
ško Blato se u ovisnosti od razine vode u akumulaciji i reverzibilnom kanalu koristi za punjenje i pražnjenje akumulacije. Radom ovog sustava na teritoriju BiH u cijelosti upravlja Hrvatska elektroprivreda d.d. putem poduzeća Crpna stanica Buško Blato d.o.o. koje je registrirano u Tomislavgradu. Pored korištenja za proizvodnju električne energije, bilo je planirano da se sustav HE Orlovac koristi i za obranu od poplava jer značajno utječe na promjenu vodnog režima u jugoistočnom dijelu Livanjskog polja, potom za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta u sušnim razdoblji‐
ma, a djelomice i za vodoopskrbu stanovništva. Danas ovaj sustav služi za zaštitu od štetnog djelovanja voda i vodoopskrbu iz akumulacije Mandak, dok se pretežno ne koristi za navodnja‐
vanje. Prije izgradnje ovog sustava, na ovom području su bile česte poplave u zimskom razdob‐
lju velikih voda koje su se javljale na nekoliko lokacija, prije svih na području Buškog Blata, te na Čajićkoj pretponorskoj retenciji u središnjem dijelu Livanjskog polja. Pojava poplava poslje‐
dica je vrlo složenog režima otjecanja u krškom sustavu Livanjskog polja, i ograničenog kapaci‐
teta ponora kojim se vode dreniraju prema slivu rijeke Cetine u Republici Hrvatskoj. Izgrad‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 48 njom sustava HE Orlovac se velike vode odvode u akumulaciju Buško Blato, čime je problem plavljenja ovoga prostora riješen. Bilo je planirano da se u drugoj fazi izgradnje sustava HE Orlovac izvedu objekti za korištenje voda sjeverozapadnog dijela Livanjskog polja na području Ždralovca i Čaprazlija, ali ovaj dio planiranog sustava nije izveden. 4.1.2.3
Hidromelioracijsko odvođenje voda Hidromelioracijsko odvođenje voda vrši se na nekoliko područja unutar sliva Cetine i Krke kako bi se omogućilo brže i pogodnije otjecanje površinskih ili podzemnih voda, te osigurali povoljni‐
ji uvjeti za poljoprivredno korištenje zemljišta i obavljanje gospodarskih i drugih djelatnosti. Najznačajniji lokaliteti su: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Veliki Ždralovac u Livanjskom polju, Mali Ždralovac u Livanjskom polju, Jagme u Livanjskom polju, te Glibine u Duvanjskom polju. Na lokalitetu Veliki Ždralovac u Livanjskom polju odvođenje voda vrši se Ždralovačkim kanalom u cilju smanjenja razine podzemnih voda na tom prostoru kako bi se moglo vršiti vađenje tre‐
seta. Eksploatiranje treseta vrši poduzeće FINVEST Ždralovac d.o.o. Bosansko Grahovo, a ovo poduzeće je 10.05.2007. godine potpisalo 30‐godišnji koncesijski ugovor sa Kantonom 10 (URI FBiH, 2011). Prema koncesijskom ugovoru, korisniku je dodijeljena eksploatacijska površina od oko 800 ha, a vađenje treseta trenutačno se vrši na prostoru veličine oko 150 ha, na kojem je izgrađen sustav površinskih kanala u cilju snižavanja razine podzemne vode i isušivanja treseta. Prema raspoloživim informacijama, za ovu gospodarsku aktivnost nije pribavljena vodna doz‐
vola sukladno članku 109. ZOV‐a i članku 3. Pravilnika o sadržaju, obliku, uvjetima, načinu izda‐
vanja i čuvanja vodnih akata (FBiH, 2008a), kao ni okolinska dozvola prema članku 68. Zakona o zaštiti okoliša (FBiH, 2003) i članku 4. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (FBiH, 2004c). Južno od područja eksploatacije treseta nalazi se područje tresetišta Mali Ždralovac, na kojem je prije rata 1992‐95. godine izgrađen hidromelioracijski sustav za odvodnju površinskih i pod‐
zemnih voda sa ciljem prenamjene korištenja prirodnog tresetišta za poljoprivredu. Ovo hid‐
romelioracijsko područje obuhvaća prostor od oko 1.200 ha, i na njemu je izgrađen sustav pov‐
ršinskih kanala sa ustavama. Danas se ovaj sustav ne koristi, ali je područje pretežno isušeno, a zastupljeno je vlažnim livadama na kojim treseta gotovo da nema. Ovo područje se plavi tije‐
kom vlažnog razdoblja godine, kada dođe do formiranja pretponorske retencije Kazanci (IHGF, 2011a). Na području Jagme, u jugoistočnom dijelu Livanjskog polja, također je izgrađen hidromeliora‐
cijski sustav za osiguranje uvjeta za poljoprivredno korištenje zemljišta. Odvodnja područja od oko 1.600 ha vrši se sustavom površinskih kanala, kojima se prikupljene vode ispuštaju u kana‐
le hidroenergetskog sustava Orlovac. U središnjem dijelu Duvanjskog polja, na lokalitetu Glibine kod naselja Kolo i Ćavarov Stan, iz‐
veden je hidromelioracijski sustav na površini od oko 800 ha. 4.1.3
Izmjene hidrološkog režima Na analiziranom prostoru pritisci na hidrološki režim nastaju najčešće zbog slijedećih zahvata: ƒ zahvaćanje voda za vodoopskrbu, ƒ zahvaćanje voda za navodnjavanje, Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 49 ƒ zahvaćanje voda u cilju energetskog korištenja, ƒ zahvati na uređenju režima toka (reguliranje rijeka), ƒ intenzivna odvodnja za potrebe eksploatacije mineralnih sirovina. U tablici 4.11 dat je pregled količinskog stanja TPoV, pregled pritisaka koji imaju utjecaj na pri‐
rodno stanje, odnosno aktivnosti koje uzrokuju pojavu pritiska na hidrološki režim, kao i preg‐
led pojava koje su uzrokovane pritiscima na vodna tijela. U tablici je dat pregled pritisaka za ona vodna tijela za se raspolagalo odgovarajućim podacima. Međutim, da bi se u cijelosti oni potvrdili neophodna je uspostava stalnog monitoringa. TPoV Bistrica Sa ovog vodnog tijela jedan dio voda se zahvata za vodoopskrbu grada Livna pitkom vodom. Utjecaj količine zahvaćanja na prosječni protok Bistrice u srednjim vodama iznosi 2,6%, a u ma‐
lim 26,2%. Utjecaji na kapacitet ogledaju se pretežno u gornjem toku Bistrice, međutim, nakon ulijevanja gradskih otpadnih voda, nastali utjecaji na kapacitet praktično se poništavaju. TPoV Kanal Drinovac Na ovom vodnom tijelu nema izravnog zahvaćanja voda. Utjecaj na hidrološki režim uzrokovan je izvedenom regulacijom vodotoka u svrhu kanaliziranja voda, koje su se tijekom vlažne sezo‐
ne u ranijim razdobljima izlijevale na području Jagme. Nakon izvedene regulacije, vode sa tog prostora se odvode prema vodotoku Plovuća, odnosno prema kanalu Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa, za potrebe energetskog korištenja na HE Orlovac u Republici Hrvatskoj. TPoV Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa Ovim kanalom, pored već spomenutih voda koje dotječu iz Kanala Drinovac, u najvećem dijelu su zahvaćene i vode Plovuće, odnosno melioracionog sustava Jagme. Nakon zahvaćanja, vode se odvode do retencije Lipa, također za potrebu energetskog korištenja na HE Orlovac. TPoV Mandak/akumulacija Mandak Akumulacija Mandak formirana je na bujičnom vodotoku Mandak, a zapremine je 3,5 hm3 pri maksimalnoj koti uspora. Osnovna namjena joj je reguliranje bujica i obrana od poplava. Na akumulaciji postoji zahvat za mjesni vodovod, ali se zahvaćaju male količine koje ne mogu utje‐
cati na cjelokupni hidrološki režim akumulacije. TPoV Mandak nizvodno od brane Mandak Na ovom vodnom tijelu su zbog uzvodno formirane akumulacije u cijelosti izmijenjene prirodne hidrološke značajke. Velike vode su veoma značajno smanjene zbog akumuliranja valova velikih voda, a male su pod režimom upravljanja akumulacijom. Naime, u sadašnjim okolnostima no‐
vouspostavljeni režim najviše ovisi o načinu upravljanja akumulacijom Mandak. Vode ovog vo‐
dnog tijela ulijevaju se u akumulaciju Buško Blato bez energetskog korištenja. TPoV Ostrožac Vode sa ovog TPoV koriste se za vodoopskrbu lokalnog stanovništva. Zahvaćaju se sve prelivne vode, a kako je vodozahvat bunarskog tipa, prosječna količina zahvaćanja sa izvorišta Ostrožac iznosi 22,9 l/s, dok je minimalno površinsko otjecanje procijenjeno na svega 17 l/s. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 50 Tablica 4.11 R. br. Pritisci na vodna tijela površinskih voda od izmjene hidrološkog režima Vodna tijela površinskih voda TPoV Naziv 1 Bistrica 2 Sturba 3 Žabljak Kod Karakteristični protoci TPoV (m3/s) Prosječna Postotak zahvatanja (%) Namjena zahvata‐
u odnosu na količina zah‐
nja/aktivnost u zoni vaćanja iz Srednji vi‐
Srednje Minimalne TPoV Min. protok TPoV (m3/s) šeg. protok
vode vode Manifestacija pritiska na TPoV BE‐CE‐BI BE‐CE‐BI‐ST BA‐CE‐BI‐ST 3,500 4,800 2,440 0,343 0,900 0,250 0,090 – – 2,6 – – 26,2 – – Vodoopskrba – – 4 Kanal Drinovac BA‐CE‐DRI 10,740 1,493 – – – Regulacija toka 5 Jaz BA‐CE‐JAZ – – – – – – 6 Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa BA‐CE‐JLBL 11,750 1,493 – – – Regulacija toka BA‐CE‐KJ 1,040 0,000 – – – – Gubitak vode u gornjem toku – – Preusmjeravanje voda za pot‐
rebu HE Orlovac – Preusmjeravanje voda za pot‐
rebe HE Orlovac – BA‐CE‐KO‐1 – – – – – – – BA‐CE‐KO‐2 – – – – – – – BA‐CE‐MA‐1 – – – – – – – BA‐CE‐MA‐2 – – – – – Akumuliranje voda BA‐CE‐MA‐3 – – – – – – – BA‐CE‐MI‐1 0,955 0,195 – – – – Nema registriranih pritisaka BA‐CE‐MI‐2 0,833 0,063 – – – – Nema registriranih pritisaka BA‐CE‐OS 0,206 0,017 0,040 19,4 100 Vodoopskrba Presušivanje korita nizvodno od vodozahvata 7 Kriva Jaruga Korana uzvodno od Bosan‐
8 skog Grahova Korana nizvodno od Bosan‐
9 skog Grahova Mandak uzvodno od aku‐
10 mulacije Mandak Mandak/ akumulacija 11 Mandak Mandak nizvodno od aku‐
12 mulacije Mandak Milač uzvodno od ušća 13 Ribnjaka Milač nizvodno od ušća 14 Ribnjaka 15 Ostrožac Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 Izmjena režima otjecanja u nizvodnom dijelu 51 Vodna tijela površinskih voda TPoV R. br. Naziv Kod Karakteristični protoci TPoV (m3/s) Prosječna Postotak zahvatanja (%) Namjena zahvata‐
u odnosu na količina zah‐
nja/aktivnost u zoni vaćanja iz Srednji vi‐
Srednje Minimalne TPoV Min. protok TPoV (m3/s) šeg. protok
vode vode Manifestacija pritiska na TPoV 16 Plovuća BA‐CE‐PL 11,780 1,493 11,75 99,7 100 17 Ričina/Buško Blato BA‐CE‐RI 10,200 0,000 – – – – – – – – Energetika 2,290 0,124 – – – – – 5,490 0,000 – – – – – 2,560 – 5,470 0,000 – 0,000 – – 2,95 – – 53,9 – – – – – – – Energetsko korištenje Smanjenje valova velikih voda 0,517 0,000 0,517 100 – Energetsko korištenje Smanjenje valova velikih voda 18 19 20 21 22 23 24 Reverzibilni kanal B. Blato‐ BA‐CE‐RKBBL Lipa Šuica uzvodno od ušća Dri‐
BA‐CE‐SU‐1 ne Šuica nizvodno od ušća BA‐CE‐SU‐2 Drine Drina BA‐CE‐SU‐DR Jaža BA‐CE‐TO‐JA Tovarnica‐Jaruga BA‐CE‐TOJAR Jaruga lijeva pritoka Tovar‐
BA‐CE‐TOJAR‐JAR
nice 25 Vrba BA‐CE‐VR 0,270 0,020 0,02 7,4 100 26 Ždralovački kanal BA‐CE‐ZK 1,880 0,000 – – – BA‐KR‐BU BA‐KR‐BU‐DP BA‐KR‐BU‐MR – – – – – – – – – – – – – – – 27 Butižnica 28 Dulerski potok 29 Mračaj Energetika Gubitak voda do presušivanja Akumuliranje voda za Skraćivanje toka energetiku Vodoopskrba Vještački režim upravljanja Presušivanje toka nizvodno od vrela u malim vodama Eksploatacija treseta uz Pojave dužih sušnih razdoblja intenzivnu odvodnju – – – – – – Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 52 TPoV Plovuća Do izgradnje sustava HE Orlovac, ovim vodnim tijelom je preko Čajićkih ponora odvođen najve‐
ći dio voda koje su dotjecale na područje Jagme. Izgradnjom HE Orlovac, iz ovog vodnog tijela se preko kanala Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa vrši zahvaćanje prosječno preko 99% raspoloživih voda za potrebe energetskog korištenja. Zahvaćanje voda iz Plovuće za navedenu namjenu uvelike je smanjilo valove velikih voda koji su se u prošlosti prelijevali prema središnjem dijelu polja ka rejonu Čaprazlije, i na tom prostoru prouzročili dugotrajne poplave. TPoV Ričina/Buško Blato Ričina je vodotok koji je povremenog karaktera i koji se u razdoblju kada je aktivan nakon vrlo kratkog toka izravno ulijeva u akumulaciju Buško Blato. Formiranje akumulacije Buško Blato proizvelo je značajno skraćivanje povremenog toka, što je u cijelosti promijenilo i prirodni hid‐
rološki režim. TPoV Reverzibilni kanal Buško Blato‐Lipa Protok voda kroz ovo vodno tijelo u cijelosti je pod vještačkim režimom upravljanja i isključivo ovisi o režimu rada HE Orlovac. TPoV Tovarnica‐Jaruga Nakon izgradnje sustava HE Orlovac i kanala Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa učestalost prelijevanja va‐
lova velikih voda iz područja Jagmi prema rejonu Čaprazlije značajno je smanjena. U tom smislu na ovom vodnom tijelu došlo je do smanjenja maksimalnih i srednjih protoka. TPoV Jaruga lijeva pritoka Tovarnice‐Jaruge Za ovo vodno tijelo važi ista konstatacija kao i za Tovarnicu‐Jarugu. Izmjena režima maksimal‐
nih i srednjih protoka nastupila je kao posljedica odvođenja voda sa prostora Jagme za sustav HE Orlovac, odnosno energetskog korištenja voda. TPoV Vrba Zahvaćanje voda sa izvora ovog vodnog tijela za vodoopskrbu stanovništva dovelo je do njego‐
vog presušivanja u donjem dijelu toka. Međutim, utjecaj tog vodozahvata na srednje vode nije značajan i kreće se u prosjeku nešto iznad 7%. TPoV Ždralovački kanal Ždralovački kanal predstavlja otoku iz tresetišta i močvare Ždralovac. U prirodnom stanju regis‐
trirano je njegovo presušivanje u sušnim godinama, u trajanju od 3‐4 mjeseca. Zbog zahvata u dijelu močvare (Mali Ždralovac) u kojem je izvršena melioracija i značajno produbljeno korito Ševarove Jaruge (tj. Ždralovačkog kanala), došlo je do promjene u režimu trajanja sušnih raz‐
doblja i značajne izmjene režima površinskih voda u samoj močvari. Pored toga, zbog intenziv‐
ne eksploatacije treseta na prostoru Velikog Ždralovca, pojačana je odvodnja izgrađenom mre‐
žom sekundarnih kanala, koji sakupljaju vodu i dovode do Ždralovačkog kanala. U ovom kanalu se zbog tih aktivnosti značajno mijenjaju kvantitativne značajke, koje dovode do promjena u trajanju sušnih razdoblja. 4.2
PROCJENA UTJECAJA NA SLIVU CETINE I KRKE U FBIH U ovoj točki data je procjena utjecaja ljudskih aktivnosti na površinska vodna tijela i o vodi ovi‐
sne ekosustave. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 53 4.2.1
Utjecaj ispuštenih onečišćujućih tvari na površinska vodna tijela Slivno područje Cetine i Krke ima dobre prirodne preduvjete za poljoprivredu, a reguliranjem vodotoka i izgradnjom kanala za odvodnjavanje stvorili su se uvjeti za intenzivniji razvitak po‐
ljoprivredne proizvodnje pa samim tim i povećanje količine onečišćujućih tvari koje dospijevaju u površinska vodna tijela. Poljoprivreda vrši pojačan pritisak na površinska vodna tijela na ne‐
koliko načina: ƒ Ispiranjem umjetnih i prirodnih gnojiva sa poljoprivrednih parcela padavinama u povr‐
šinska vodna tijela može se prouzročiti njihova eutrofikacija prekomjernim razmnožava‐
njem algi, koje svojim toksinima i pojačanim utroškom kisika mogu izazvati pomor većine vodenih vrsta biljaka i životinja. ƒ Ispiranjem pesticida sa poljoprivrednih površina u površinska vodna tijela mnogi toksični spojevi i metali se talože na dnu vodnih tijela, odakle se izravno uključuju u lance ishra‐
ne. Teški metali i njihovi toksični spojevi mogu također prouzročiti pomor vodenih biljnih i životinjskih organizama, ali i kopnenih organizama koji se hrane akvatičnim vrstama. ƒ Erozijom tla, izazvanom pojačanim procesima dubokog i plitkog oranja i transportom če‐
stica tla u površinska vodna tijela čime se pojačava njihova zamućenost. Ispiranjem čes‐
tica tla ugrožava se stabilnost mikroflore i mikrofaune tla, te se tako prirodni procesi obogaćivanja tla mikro i makroelementima usporavaju ili u cijelosti prekidaju. Sa druge strane, povećana zamućenost površinskih voda izaziva prekid prodora svijetlosti u dublje dijelove vodnih tijela, te tako sprječava procese fotosinteze i pojačava odumiranje bilja‐
ka površinskih vodnih tijela. Otpadne vode od stanovništva koje živi u općinskim središtima prikupljaju se u javne kanaliza‐
cijske sustave, ali se te otpadne vode bez ikakvog pročišćavanja ispuštaju u površinska vodna tijela. S obzirom da su ove otpadne vode bogate hranivima (dušik i fosfor) i organskim tvarima, može doći do pogoršanja ekološkog stanja površinskih vodnih tijela, što je na nekoliko vodnih tijela uz veće gradove i registrirano u slivu Cetine i Krke. Usljed značajnijeg ispuštanja otpadnih voda moguća je i pojava eutrofikacije, osobito u vodnim tijelima u kojima su procesi samopro‐
čišćavanja ograničeni ili usporeni. To je slučaj sa TPoV Ričina/Buško Blato, gdje je već prisutan određeni stupanj trofije ovog vodnog tijela. 4.2.2
Utjecaji hidromelioracija na močvarne ekosustave Kao posljedica gospodarskih aktivnosti vađenja treseta na području Velikog Ždralovca, javljaju se različiti utjecaji na ekosustav i biološku raznolikost. Uslijed isušivanja treseta, prostorni obu‐
jam močvare se značajno smanjio, tako da nedirnuto močvarno područje danas postoji samo na sjevernom dijelu Velikog Ždralovca. Na dijelu koji je pod utjecajem hidromelioracijskih ra‐
dova došlo je do promjena u stanju treseta, koje se očituju u slijeganju i zbijanju treseta, pove‐
ćanoj zapreminskoj gustini, te raspadanju i mineralizaciji dreniranog površinskog sloja. Uslijed izmijenjenih hidroloških uvjeta, povremeno se u ljetnim mjesecima javlja samozapaljenje trese‐
ta zbog njegova isušivanja. Zbog navedenih ljudskih aktivnosti javlja se sukcesija močvarnih biljnih zajednica na ovom pod‐
ručju. Močvarna staništa odlikuje veliko bogatstvo biljnih zajednica koje slijedi još veće bogat‐
stvo životinjskih zajednica, posebice zajednice insekata, riba i drugih skupina životinja, čiji je či‐
tav život ili jedan dio života vezan za močvarna staništa. Isušivanjem močvarnih staništa dolazi do nepovratnog gubitka vode, zbog čega se javlja zamjena močvarnih biljnih zajednica sa li‐
vadskim biljnim zajednicama. Gubitkom močvarnih biljnih zajednica dolazi do nepovratnog gu‐
bitka faune akvatičnih i semiakvatičnih životinjskih vrsta. Močvarno stanište Ždralovac je nastalo u specifičnim klimatskim uvjetima na specifičnoj geolo‐
škoj podlozi, te njegova sukcesija, izazvana vađenjem treseta i isušivanjem, dovodi do nepovra‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 54 tnog gubitka brojnih močvarnih biljnih i životinjskih zajednica i zamjene istih terestričnom bilj‐
nom zajednicom termofilnih livada klase Thero – Brachypodietea Br. – Bl. 47 i terestričnim živo‐
tinjskim populacijama. Prostor Ždralovca, zbog karakterističnog režima voda koji vlada u krškim predjelima, odlikuje i pojava higrofilnih močvarnih livada, koje nestaju dreniranjem vode sa ovih područja a sukcesijom prelaze u termofilne livade klase Thero – Brachypodietea Br. – Bl. 47. Veliki gubitak koji nastaje isušivanjem tresetišta Ždralovac posebno osjećaju ptice močvarice koje sele sa ovog lokaliteta, a brojne ptice na jadranskom migratornom putu zaobilaze ovu lo‐
kaciju koju već od davnina koriste kao odmaralište. 4.2.3
Utjecaj izmjena hidrološkog režima U svrhu sprječavanja godišnjih poplava na području Livanjskog polja, unaprjeđenja poljoprivre‐
dne proizvodnje, te iskorištavanja hidroenergetskog potencijala na ovom području, izgrađen je niz ustava i kanala, izvršeno je zatvaranje rijeka u korita, te je izgrađeno nekoliko hidroakumu‐
lacija na prostoru Livanjskog polja. Ovi zahvati su izvedeni na dominirajućim vodotocima u Li‐
vanjskom polju: Bistrici, Žabljaku, Sturba i Mandaku. Ovim zahvatima izmijenjeni su navedeni vodotoci i godišnji režim voda u njima, prvenstveno izgradnjom brojnih odvodnih kanala prema jezeru Lipa i Buškom Blatu. Kako se velike količine vode, posebno u proljetnim i jesenjim mjesecima u godini, odvode iz ovih vodotoka to je značajno utjecalo na floru i faunu u samim prirodnim vodotocima te u nji‐
hovoj bližoj i daljoj okolini. Tako rijeka Plovuća zbog navedenih promjena tijekom godine pos‐
tupno presušuje u njenom koritu, zbog čega nestaju autohtone akvatične vrste flore i faune. Sa druge strane, izgradnjom odvodnih kanala i konstantnog održavanja određene količine vode u njima, te iste akvatične vrste flore i faune navedenih rijeka su dobile priliku za proširenje u no‐
vonastale, vještačke, vodotoke. Veći utjecaj izmijene režima vodotoka u Livanjskom polju izvršen je na kopnene ekosustave. Zbog sprječavanja stalnih, godišnjih, poplava kopneni ekosustavi stalnih ili privremenih močva‐
ra klase Phragmitetea Tx et prsg. 42, reda Phragmitetalia W Koch 26, sveze Magnicaricion W Koch 26, na prostoru Livanjskog polja su postupno pretvoreni u termofilne livade klase Thero – brachypodietea Br. – Bl. 47 sa dominirajućim redom Scorzonero – Chrysopogonetalia H‐ić et Ht (56) 58 u okviru kojeg se izdvajaju brojne sveze (Lakušić i ostali, 1978). Pored navedenih utjeca‐
ja, izazvanih promjenom režima voda na prostoru Livanjskog polja, povremena pojava visokih podzemnih voda, pojava bujičarskih voda u proljetnim i jesenjim mjesecima, te zadržavanje vode na površini i u zemljištu u vrijeme većih padavina prouzročilo je pojavu vegetacije higro‐
filnih livada klase Molinio – Juncetea Br. – Bl. 47 sa dominirajućim redom Molinetalia W Koch 26 i dominirajućom vrstom Moelinia caerula (L.) Moench. – beskoljenka. Izgradnja kanala za odvodnju poplavnih voda izaziva postupan nestanak biljnih zajednica higrofilnih livada i nasta‐
nak mezofilnih biljnih zajednica klase Arhenatheretea Br. – Bl. 47 sa dominirajućim redom Tri‐
folio – Hordeetalia H‐ić 60. Ugrožavanjem i mijenjanjem biljnih zajednica postupno se mijenja i sastav životinjskih popula‐
cija. Najveće promjene svakako osjećaju akvatične i semiakvatične vrste životinja. Izgradnja us‐
tava sprječava širenje akvatičnih vrsta, dok su semiakvatične vrste manje ugrožene. Kako se veće promjene osjete u dijelu Livanjskog polja koji je bliže jezerskim ekosustavima i ljudskim naseobinama, one ne izazivaju veći utjecaj na prirodu. Izuzetak od ovog čini režim vo‐
da rijeke Plovuće, koja zbog izgradnje sustava ustava u svom donjem dijelu toka s vremena na vrijeme presušuje, te se tako izravno ugrožavaju biljne i životinjske populacije u samom koritu i oko korita rijeke. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 55 4.3
PROCJENA PREKOGRANIČNIH PRITISAKA I UTJECAJA NA SLIV CETINE I KRKE U RH Na području Bosne i Hercegovine nalazi se značajan dio površine sliva rijeke Cetine (oko 63,43% odnosno 2.655 km2), dok je udio sliva rijeke Krke u BiH u ukupnoj površini slivnog pod‐
ručja ove rijeke značajno manji (oko 3,1%, odnosno 84 km2). Navedeni podaci ukazuju da ljuds‐
ke aktivnosti na području BiH mogu imati određenog utjecaja na stanje vodnih resursa u Repu‐
blici Hrvatskoj. Na temelju prethodno provedene analize opterećenja površinskih vodnih tijela sliva Cetine i Krke na području FBiH onečišćujućim tvarima, izvršena je procjena prekograničnih pritisaka us‐
ljed emisija onečišćujućih tvari. Procjena se odnosi na onečišćenje koje iz površinskih vodnih ti‐
jela u FBiH dospijeva izravno u površinska vodna tijela u Republici Hrvatskoj. Potrebno je istaći da površinska vodna tijela u slivu rijeke Cetine nemaju izravnu prirodnu povezanost sa površin‐
skim vodnim tijelima u RH. Jedina veza koja postoji je zapravo putem dovodnog tunela hidroe‐
nergetskog sustava HE Orlovac, kojim je akumulacija Lipa povezana putem strojare HE Orlovac sa rijekom Cetinom. Iz navedenog razloga je u ovom karakterizacijskom izvještaju procjena prekograničnih pritisaka na površinska vodna tijela u slivu rijeke Cetine izvršena na temelju ukupnog tereta onečišćenja koji dospijeva u akumulaciju Lipa, pri čemu je pretpostavljeno da ovo onečišćenje u cijelosti dospijeva u rijeku Cetinu u RH. U slivu rijeke Krke na području FBiH postoji nekoliko manjih vodotoka koji su u izravnoj svezi sa površinskim vodnim tijelima u Re‐
publici Hrvatskoj (Butižnica, Mračaj, Dulerski potok), tako da su prekogranični pritisci na povr‐
šinska vodna tijela u RH određeni za te vodotoke. Za ostale vodotoke u slivu Cetine i Krke, koji nisu u izravnoj svezi sa površinskim vodnim tijelima u RH, u ovom karakterizacijskom izvještaju je usvojeno da se ovi pritisci odražavaju na stanje podzemnih vodnih tijela. Količine onečišćujućih tvari koje se ispuštaju u površinska vodna tijela rijeke Cetine na području FBiH a koje potencijalno mogu da dospiju i u površinska vodna tijela rijeke Cetine u RH prikaza‐
ne su u tablici 4.12. Tablica 4.12 Ukupno opterećenje onečišćujućim tvarima površinskih vodnih tijela u slivovima Cetine i Krke u RH Pritisak (t/god.) Onečišćujuće tvari Kanalizacija
Sept. jame Ratarstvo Stočarstvo Industrija Ukupno TN 62,20 55,35 24,72 38,82 5,64 186,73 TP 10,37 7,77 0,85 6,57 1,60 27,15 BPK5 310,98 273,10 0,00 389,75 116,27 1.090,10 KPK 570,13 500,68 0,00 1.350,87 227,05 2.648,73 TSS 285,07 200,27 0,00 0,00 49,22 534,56 TN 0,00 0,19 0,39 0,17 0,00 0,75 TP 0,00 0,03 0,01 0,03 0,00 0,07 BPK5 0,00 0,92 0,00 2,17 0,00 3,09 KPK 0,00 1,69 0,00 7,45 0,00 9,13 TSS 0,00 0,67 0,00 0,00 0,00 0,67 Sliv rijeke Cetine Sliv rijeke Krke Ovdje prikazane vrijednosti predstavljaju zbirne količine onečišćujućih tvari koje nastaju i dos‐
pijevaju u površinska vodna tijela na području FBiH. Ovako izračunate vrijednosti ne odražavaju Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 56 postojanje realnih i vrlo značajnih procesa samopročišćavanja koji se odvijaju u vodotocima. Ovi procesi u značajnoj mjeri umanjuju ukupnu količinu onečišćenja koje na koncu dospije u ri‐
jeku Cetinu u RH. Najveći pritisak na površinska vodna tijela rijeke Cetine u Republici Hrvatskoj potječe od sta‐
novništva koje ispušta otpadne vode putem kanalizacijskih ispusta (općinska središta Livno i Tomislavgrad) i septičkih jama (tablica 4.12 i slika 4.1). U ukupnom teretu onečišćenja još zna‐
čajno učestvuje stočarstvo (osobito kada je u pitanju BPK5 i HPK), dok ratarstvo ima nešto zna‐
čajniji udio samo kada su u pitanju TN i TP. Industrije ni po jednoj od onečišćujućih tvari nisu značajan onečišćivač. Slika 4.1 Ukupan pritisak na površinska vodna tijela u slivu rijeke Cetine u RH Vidljivo je da je pritisak na površinska vodna tijela u slivu rijeke Krke u RH značajno manji nego pritisak na rijeku Cetinu u RH (tablica 4.12 i slika 4.2). Rezultat je to značajno manjeg slivnog područja, ali i činjenice da ova vodna tijela pretežno imaju gotovo zanemariv broj stanovnika. Ostale aktivnosti na ovom području (stočarstvo i ratarstvo) su dosta malog intenziteta. Slika 4.2 4.4
Ukupan pritisak na površinska vodna tijela u slivu rijeke Krke u RH PROCJENA RIZIKA NEPOSTIZANJA DOBROG STANJA Procjena rizika nepostizanja dobrog stanja voda načinjena je prema metodologiji opisanoj u točki 2.3 ovog karakterizacijskog izvještaja. Korištena je metodologija koja se temelji na (i) po‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 57 dacima o sadašnjem stanju voda, (ii) procjeni trendova kakvoće vode, i (iii) rezultatima analize pritisaka. 4.4.1
Procjene prema trendovima kakvoće vode Procjena stanja voda na kraju prvog ciklusa upravljanja 2021. godine koja je se temelji na anali‐
zi trendova kakvoće vode načinjena je za vodna tijela površinskih voda za koja postoje odgova‐
rajući historijski podaci: TPoV Sturba, TPoV Žabljak, TPoV Kanal Drinovac, TPoV Lipa, TPoV Riči‐
na/Buško Blato i TPoV Šuica nizvodno od ušća Drine. Analiza trendova načinjena je za pokaza‐
telje kakvoće vode za koje su postojali odgovarajući podaci. Na slici 4.3 prikazan je primjer utvrđenih trendova za dva odabrana pokazatelja (BPK5 i ukupni dušik) za TPoV Sturba. BPK5
Slika 4.3 TN Primjer utvrđenih trendova kakvoće vode za BPK5 i ukupni dušik na TPoV Sturba Na temelju provedenih analiza trendova, procijenjene su vrijednosti pokazatelja kakvoće vode na kraju prvog ciklusa upravljanja, a rezultati su prikazani u tablici 4.13. Procjena rizika teme‐
ljem navedenih podataka prikazana je u točki 4.4.3 ovog karakterizacijskog izvještaja. Tablica 4.13 Vrijednosti pokazatelja za procjenu rizika površinskih vodnih tijela prema mo‐
delu temeljenom na trendovima kakvoće vode Sturba Žabljak Kanal Dri‐
novac Lipa Ričina/B. Blato Šuica nizv. od ušća Drine pH 9,2 8,6 8 7,5 8,1 – Ukupni dušik (mg/l) 1,2 1,2 1,7 1,2 0,3 – – 0,04 <0,01 0,013 <0,01 0,03 Nitritni dušik (mg/l) <0,001 <0,001 0,09 0,033 0,01 – Nitratni dušik (mg/l) 0,42 0,3 0,4 <0,1 <0,1 <0,05 Ukupni fosfor (mg/l) 0,02 <0,01 0,54 0,065 <0,01 – Otopljeni kisik (mg/l) 17 17 16 26 22 – KPK (mg O2/l) 24 14 61 22 1,8 – BPK5 (mg O2/l) 2,5 1,5 11 10 0,2 – Elektroprovodnost na 25°C (μS/cm) 530 390 370 570 750 – Suspendirane tvari (mg/l) – 2,7 2,5 – – – Klorofil a (µg/l) – – – <0,1 <0,1 – Pokazatelj Amonijačni dušik (mg/l) Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 58 4.4.2
Procjene prema rezultatima analize pritisaka Prema metodologiji koja se temelji na rezultatima analize pritisaka koncentracije onečišćujućih tvari u površinskim vodama određene su na osnovu ukupnog opterećenja onečišćujućim tva‐
rima na cjelokupnom slivnom području vodnog tijela i srednjih višegodišnjih protoka prema je‐
dnadžbi (2.5). Verifikacija ovog modela izvršena je usporedbom modeliranih i mjerenih kon‐
centracija na nekoliko odabranih vodnih tijela za koja postoje podaci o ispitivanjima kakvoće vode. Rezultati ove analize, koji su prikazani u tablici 4.14, pokazuju dosta dobro slaganje mo‐
deliranih i mjerenih vrijednosti za sve analizirane pokazatelje, što ukazuje da se ovaj model može koristiti za procjene opterećenja površinskih voda na kraju prvog ciklusa upravljanja 2021. godine. Tablica 4.14 Verifikacija modela analize rizika površinskih vodnih tijela temeljem rezultata analize pritisaka TPoV TN (mg/l) TP (mg/l) BPK5 (mg/l)
KPK (mg/l) TSS (mg/l) BA_CE_DRI 0,391 0,065 2,333 4,835 1,651 BA_CE_BI_ZA 0,105 0,015 0,636 1,792 0,283 BA_CE_SU_2 0,258 0,034 1,386 3,438 0,637 BA_CE_RI 0,270 0,036 1,510 3,755 0,651 BA_CE_LIP 0,261 0,038 1,526 3,636 0,776 BA_CE_DRI 0,869 0,219 4,249 19,488 3,434 BA_CE_BI_ZA 0,622 0,044 1,176 11,472 0,739 BA_CE_SU_2 0,163 – 1,397 5,118 4,025 BA_CE_RI 0,231 0,036 1,348 8,334 – BA_CE_LIP 0,618 0,065 2,526 4,637 5,092 Modelirane koncentracije Mjerene koncentracije U cilju procjene stanja voda na kraju prvog ciklusa upravljanja prema ovom modelu određen je broj stanovnika za ovo vremensko razdoblje. Na temelju podataka o stanovnicima priključenim na kanalizacijske sustave i stanovnicima koji otpadne vode ispuštaju putem septičkih jama (tablica 4.15) određena su opterećenja površinskih voda prema metodologiji prikazanoj u točki 2.2.1 ovog karakterizacijskog izvještaja. Opterećenje onečišćujućim tvarima od industrija i poslovnih subjekata određeno je temeljem sadašnjeg opterećenja i prognoze porasta opterećenja tijekom narednog razdoblja. Zbog nedo‐
statka podataka, u ovom karakterizacijskom izvještaju usvojeno je da će porast opterećenja pratiti porast BDP‐a u sektoru prerađivačke industrije, prema indeksima prikazanim u tablici 12.4. Na temelju ovih prognoza, izračunato je da ukupni indeks porasta opterećenja za razdob‐
lje 2009‐2021. godina iznosi 2,230. Sadašnja opterećenja po svim analiziranim pokazateljima (TN, TP, BPK5, KPK, TSS) su linearno uvećana za ovu vrijednost da bi se dobilo opterećenje od industrija i poslovnih subjekata na kraju prvog ciklusa upravljanja. Opterećenje onečišćujućim tvarima od poljoprivrede (ratarstvo i stočarstvo) na kraju prvog cik‐
lusa upravljanja procijenjeno je na sličan način kao u industrijskom sektoru, temeljem progno‐
ziranog porasta BDP‐a u sektoru poljoprivrede za razdoblje 2009‐2021. godina. Prognoze se temelje na podacima o BDP‐u prikazanim u okviru ekonomske analize uporabe voda (točka 12.1.3, tablica 12.6), prema kojima će BDP u razdoblju 2009‐2021. godina porasti po ukupnom indeksu 2,255. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 59 Tablica 4.15 Vrijednosti pokazatelja za procjenu rizika površinskih vodnih tijela prema modelu temeljenom na rezultatima analize pritisaka Broj stanovnika TPoV Opterećenje onečišćujućim tvarima 2021. godine (t/god.) Stanje voda 2021. godine (mg/l) Priklj. na kanaliz. Sa sept. jamama TN TP BPK5 KPK TSS TN TP BPK5 KPK TSS 11.832 1.899 77,41 13,60 527,04 1093,39 337,00 0,701 0,123 4,775 9,906 3,053 BA_CE_BI_ST 0 716 15,62 2,31 122,86 372,18 13,48 0,103 0,015 0,812 2,459 0,089 BA_CE_BI_ZA 0 1.694 11,43 1,70 77,17 249,82 24,80 0,149 0,022 1,003 3,247 0,322 BA_CE_DRI 0 0 110,31 18,10 757,14 1805,58 377,10 0,474 0,082 3,226 7,171 1,931 BA_CE_JAZ 0 782 12,49 1,33 68,78 217,16 9,42 0,629 0,067 3,462 10,930 0,474 BA_CE_JLBL 0 385 122,73 19,66 833,81 2060,29 381,74 0,333 0,053 2,260 5,584 1,035 BA_CE_KJ 0 0 3,34 0,19 8,27 28,45 0,00 0,102 0,006 0,252 0,867 0,000 BA_CE_KO_1 0 368 3,56 0,50 25,58 76,27 4,93 0,869 0,122 6,239 18,604 1,204 BA_CE_KO_2 772 0 13,03 1,57 64,43 183,23 20,43 0,333 0,040 1,648 4,686 0,522 BA_CE_LIP 0 0 260,74 37,29 1673,23 4374,74 618,02 0,378 0,054 2,423 6,334 0,895 BA_CE_MA_1 0 0 1,06 0,13 16,73 31,63 5,27 0,124 0,015 1,964 3,714 0,618 BA_CE_MA_2 0 0 2,43 0,35 22,99 43,10 11,00 0,286 0,041 2,700 5,062 1,292 BA_CE_MA_3 0 633 6,08 0,89 46,98 109,16 18,63 0,714 0,104 5,518 12,820 2,188 BA_CE_MI_1 0 477 5,30 0,71 34,65 107,37 5,75 0,176 0,023 1,150 3,565 0,191 BA_CE_MI_2 0 0 9,39 0,94 45,71 145,38 5,75 0,357 0,036 1,740 5,534 0,219 BA_CE_OS 0 193 2,19 0,18 5,41 13,70 4,37 0,337 0,028 0,832 2,109 0,672 BA_CE_PL 0 0 6,50 0,61 27,41 94,71 0,00 0,017 0,002 0,074 0,255 0,000 BA_CE_RI 0 2.275 131,47 16,69 792,71 2166,62 230,14 0,409 0,052 2,464 6,736 0,715 BA_CE_RKBBL 0 510 138,01 17,64 839,42 2314,45 236,28 0,429 0,055 2,610 7,195 0,735 BA_CE_SU_1 0 1.133 57,33 6,27 298,99 921,66 50,88 0,608 0,066 3,171 9,774 0,540 BA_CE_BI Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 60 Broj stanovnika TPoV Opterećenje onečišćujućim tvarima 2021. godine (t/god.) Stanje voda 2021. godine (mg/l) Priklj. na kanaliz. Sa sept. jamama TN TP BPK5 KPK TSS TN TP BPK5 KPK TSS 2.777 4.700 100,39 12,33 560,18 1549,81 176,38 0,388 0,048 2,166 5,993 0,682 BA_CE_SU_DR 0 1.749 13,26 1,52 64,96 178,52 21,07 0,164 0,019 0,805 2,211 0,261 BA_CE_TOJAR 0 335 20,77 2,00 87,37 291,01 4,94 1,441 0,139 6,062 20,192 0,343 BA_CE_TOJAR_JAR 0 75 9,08 1,04 50,80 173,58 0,90 0,103 0,012 0,575 1,966 0,010 BA_CE_TO_JA 0 0 2,03 0,18 7,76 26,82 0,00 0,124 0,011 0,473 1,635 0,000 BA_CE_VR 0 0 8,42 1,28 67,33 234,27 0,00 0,989 0,150 7,907 27,513 0,000 BA_CE_ZK 0 96 9,26 0,80 32,60 110,38 1,16 0,155 0,013 0,544 1,842 0,019 BA_KR_BU 0 64 0,86 0,08 3,81 11,42 0,77 0,029 0,003 0,131 0,394 0,027 BA_KR_BU_DP 0 7 0,24 0,01 0,11 0,21 0,08 0,075 0,003 0,036 0,067 0,027 BA_KR_BU_MR 0 1 0,41 0,03 2,14 7,33 0,01 0,120 0,010 0,618 2,113 0,003 BA_CE_SU_2 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 61 Sadašnja opterećenja onečišćujućim tvarima od ratarske i stočarke proizvodnje su uvećana za navedenu vrijednost da bi se dobilo opterećenje od poljoprivrede na kraju prvog ciklusa uprav‐
ljanja. Na temelju navedenih procjena, određena su ukupna opterećenja onečišćujućim tvarima 2021. godine po svakom vodnom tijelu, kao i stanje voda za navedeno razdoblje. Ovi rezultati su pri‐
kazani u tablici 4.15. 4.4.3
Rezultati procjene rizika Rezultati procjene rizika nepostizanja dobrog stanja površinskih voda 2021. godine prikazani su u tablici 4.16. TPoV Bistrica (BA_CE_BI). Ocjena stanja koja je načinjena u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja pokazala je da je ovo TPoV u umjerenom ekološkom stanju. Ova ocjena načinjena je temeljem nedostatnih podataka, te podataka o stanju nizvodnog TPoV Kanal Drinovac. Procje‐
ne koncentracija ukupnog fosfora i BPK5 načinjene na temelju analize pritisaka ukazuju na to da je ovo vodno tijelo u umjerenom stanju. S obzirom da su ukupni pritisci ocijenjeni kao značajni, ovo TPoV nalazi se pod rizikom nedostizanja dobrog ekološkog stanja 2021. godine. TPoV Sturba (BA_CE_BI_ST). Prema svim ispitivanim pokazateljima, ovaj vodotok je tijekom razdoblja od 1999‐2008. godine neprekidno u dobrom stanju. Koncentracije dušičnih jedinjenja su u granicama detekcije. Neznatna povećanja koncentracija ukupnog fosfora i BPK5 zabilježe‐
na su 2006. godine, s tim da na temelju malog broja dostupnih podataka za BPK5 nije moguće sa sigurnošću tvrditi da će dostići vrijednosti iznad propisanih do 2021. godine. Trend vrijed‐
nosti KPK, kao i dušičnih i fosfornih jedinjenja je procijenjeno u opadanju. Ni prema procjena‐
ma na temelju analiza pritisaka ovo TPoV neće doseći granične vrijednosti dobrog stanja do 2021. godine. Ukupni pritisci nisu značajni, tako da je ocijenjeno da ovo vodno tijelo nije u rizi‐
ku. TPoV Žabljak (BA_CE_BI_ZA). Rezultati analiza za ovaj vodotok dostupni su samo za ukupni fo‐
sfor i dušična jedinjenja u razdoblju od 1999‐2009. godine. Koncentracije nitrita i nitrata uglav‐
nom su bile u granicama detekcije. Ukupni dušik i amonijak bilježe trend blagog rasta, ali bez rizika prekoračenja graničnih vrijednosti. Premda su u razdoblju od 2000‐2003. godine u tri slu‐
čaja zabilježene povećane koncentracije ukupnog fosfora, trend ukupnog fosfora je u primjet‐
nom opadanju. Procjene stanja na temelju analize pritisaka pokazuju da ne treba očekivati pre‐
lazak graničnih vrijednosti za nutrijente, te je moguće utvrditi da ovo vodno tijelo nije u riziku. TPoV Kanal Drinovac (BA_CE_DRI). Na ovom profilu zabilježeno je primjetno povećanje BPK5 koje je tijekom razdoblja od 11 godina redovitog monitoringa neprestano bilo iznad ili veoma blizu tip specifičnih graničnih vrijednosti dobrog stanja. Uočljiv je i čest ponavljajući trend dos‐
tizanja visokih vrijednosti tijekom ovoga razdoblja. Najviše vrijednosti zabilježene su 1999. i 2010. godine, te je s obzirom na dostupnost većeg broja rezultata analiza očekivan rastući trend do 2021. godine. Koncentracije ukupnog dušika i dušičnih jedinjenja su u granicama pro‐
pisanih vrijednosti sa tendencijom blagog opadanja. Tijekom 2010. godine bilježena su i preko‐
račenja koncentracija ukupnog fosfora, međutim nije bilo dovoljno podataka da se sa dovolj‐
nom sigurnošću može govoriti o trendu konstantnog rasta. Ocjena stanja temeljem analize pri‐
tisaka pokazala je vrijednosti za ukupni fosfor i BPK5 blizu graničnih, iako ih ne prelaze ni po je‐
dnom pokazatelju. S obzirom na raspoložive podatke, može se zaključiti da postoji značajan ut‐
jecaj na ovo vodno tijelo, tako da se može smatrati da je ovo TPoV pod rizikom. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 62 Tablica 4.16 Procjena rizika nepostizanja dobrog stanja u vodnim tijelima površinskih voda TPoV BA_CE_BI Utjecaj Pritisak Rizik nepostizanja dobrog stanja Vrsta značajnog pritiska Vjerojatno značajan Značajan TPoV pod rizikom Nutrijenti, or‐
ganske tvari BA_CE_BI_ST Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – BA_CE_BI_ZA Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – TPoV pod rizikom Nutrijenti, or‐
ganske tvari BA_CE_DRI Značajan Značajan BA_CE_JAZ Vjerojatno Nije značajan TPoV vjerojatno nije pod rizikom nije značajan – BA_CE_JLBL Nije značajan TPoV vjerojatno nije pod rizikom – BA_CE_KJ Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – BA_CE_KO_1 Vjerojatno Nije značajan TPoV vjerojatno nije pod rizikom nije značajan Značajan – BA_CE_KO_2 Značajan Nije značajan TPoV pod rizikom Nutrijenti, or‐
ganske tvari BA_CE_LIP Značajan Značajan TPoV pod rizikom Nutrijenti TPoV nije pod rizikom – BA_CE_MA_1 Nije značajan Nije značajan BA_CE_MA_2 Značajan Nije značajan TPoV pod rizikom Nutrijenti BA_CE_MA_3 Vjerojatno nije značajan Značajan TPoV vjerojatno pod rizikom – BA_CE_MI_1 Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – BA_CE_MI_2 Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – BA_CE_OS Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – BA_CE_PL Vjerojatno nije značajan Značajan TPoV vjerojatno pod rizikom – BA_CE_RI Značajan Značajan TPoV pod rizikom Nutrijenti BA_CE_RKBBL Vjerojatno nije značajan Značajan TPoV vjerojatno pod rizikom Nutrijenti BA_CE_SU_1 Vjerojatno nije značajan Značajan TPoV vjerojatno pod rizikom Nutrijenti, or‐
ganske tvari BA_CE_SU_2 Vjerojatno nije značajan Značajan TPoV vjerojatno pod rizikom Nutrijenti, or‐
ganske tvari BA_CE_SU_DR Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – BA_CE_TOJAR Vjerojatno Nije značajan TPoV vjerojatno nije pod rizikom nije značajan – BA_CE_TOJAR_JAR Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – BA_CE_TO_JA Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – BA_CE_VR Vjerojatno značajan Nije značajan TPoV vjerojatno pod rizikom – BA_CE_ZK Vjerojatno nije značajan Značajan TPoV vjerojatno pod rizikom – BA_KR_BU Vjerojatno nije značajan BA_KR_BU_DP Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – BA_KR_BU_MR Nije značajan Nije značajan TPoV nije pod rizikom – Vjerojatno TPoV vjerojatno nije pod rizikom nije značajan – Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 63 TPoV Jaz (BA_CE_JAZ). Za ovo tijelo površinskih voda ne postoje podaci o mjerenjima kakvoće vode, pa je procjena rizika načinjena na osnovu podataka temeljenih na rezultatima analize pri‐
tisaka. Na ovom vodnom tijelu prema ovoj procjeni očekuje se manje prekoračenje graničnih vrijednosti samo za BPK5, ali s obzirom da ostali pokazatelji ne dostižu granične vrijednosti dob‐
rog stanja utjecaj vjerojatno nije značajan. Kako utvrđeni pritisci nisu značajni, TPoV vjerojatno nije u riziku. TPoV Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa (BA_CE_JLBL). Ne postoje podaci o mjerenjima kakvoće vode, ali se na temelju analize pritisaka može smatrati da utjecaj na ovo vodno tijelo nije značajan, jer su vrijednosti BPK5 jedine koje su blizu graničnih, ali ih ne prelaze. Ukupni pritisci su značajni, na temelju čega je zaključeno da TPoV vjerojatno nije pod rizikom. TPoV Kriva jaruga (BA_CE_KJ). Prema procjenama urađenim na temelju rezultata analize priti‐
saka, vrijednosti svih pokazatelja imaju dosta niske vrijednosti. Kako ni utvrđeni pritisci nisu značajni, ovo TPoV nije u riziku nedostizanja dobrog stanja. TPoV Korana uzvodno od Bosanskog Grahova (BA_CE_KO_1). Na temelju raspoloživih poda‐
taka o kakvoći vode utvrđeno je da ovo vodno tijelo ima visoko ekološko stanje. Procjene nači‐
njene na temelju rezultata analize pritisaka ukazuju na moguće povećanje koncentracija KPK, BPK5, suspendiranih tvari, te ukupnog dušika i fosfora. Međutim, ekspertnom procjenom je oci‐
jenjeno da vjerojatno neće biti značajnijih utjecaja koji će dovesti do pogoršanja stanja i dosti‐
zanja umjerenog statusa. Kako nije utvrđen značajniji pritisak, može se zaključiti da ovo vodno tijelo vjerojatno nije pod rizikom nedostizanja dobrog ekološkog statusa. TPoV Korana nizvodno od Bosanskog Grahova (BA_CE_KO_2). Prethodna ispitivanja kakvoće vode pokazala su da se prema fizikalno‐kemijskim i kemijskim pokazateljima vodno tijelo nalazi u visokom statusu, ali je prema biološkim pokazateljima (saprobnom indeksu) TPoV u slabom stanju. Bez obzira što je ocijenjeno da pritisci na TPoV nisu značajni, zbog utvrđenog lošeg sta‐
nja može se zaključiti da je navedeno vodno tijelo u riziku. TPoV Lipa (BA_CE_LIP). Raspoložive fizikalno‐kemijske analize vode pokazale su povećane kon‐
centracije ukupnog fosfora koje u pojedinim razdobljima bilježe vrijednosti dosta iznad tip gra‐
ničnih vrijednosti. Premda nije bilo dovoljno dostupnih analiza da bi se moglo tvrditi da se radi o učestalom trendu jer su u većem broju analiza tijekom razdoblja od 2008‐2011. godine vrije‐
dnosti bile oko 0,1 mg/l, ekološko stanje ovog TPoV je ocijenjeno kao umjereno. Krivulja trenda pokazuje opadanje koncentracija ukupnog fosfora. Koncentracije klorofila a neprestano su bile ispod graničnih vrijednosti uz trend daljeg smanjenja. Procjene na temelju analize pritisaka po‐
kazale su blagi prelazak ukupnog fosfora van okvira za visok ekološki potencijal. S obzirom da su i utjecaji i ukupni pritisci ocijenjeni kao značajni, ovo TPoV nalazi se pod rizikom nedostiza‐
nja dobrog ekološkog stanja 2021. godine. TPoV Mandak uzvodno od akumulacije Mandak (BA_CE_MA_1). Nema podataka o ispitivanju kakvoće vode. Temeljem analize pritisaka procijenjeno je da će koncentracije svih pokazatelja zadržati veoma niske vrijednosti do 2021. godine, tako da ovo vodno tijelo nije u riziku. TPoV Mandak/akumulacija Mandak (BA_CE_MA_2). Na temelju raspoloživih podataka o kak‐
voći vode, u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja je utvrđeno da se TPoV nalazi u umjere‐
nom stanju, prije svega zbog sadržaja fosfora. S obzirom da je utvrđen značajan utjecaj, ovo TPoV je u riziku dostizanja ekoloških ciljeva. TPoV Mandak nizvodno od brane Mandak (BA_CE_MA_3). Prema analizi pritisaka procijenje‐
no je da može dolaziti do manjih odstupanja u režimu kisika, i to KPK i BPK5. Za nutrijente se ne očekuje prelazak graničnih vrijednosti za dobro stanje, tako da utjecaji usljed opterećenja one‐
čišćujućim tvarima na ovo TPoV vjerojatno nisu značajni. Međutim, na ovom vodnom tijelu su značajni hidromorfološki pritisci usljed izmjena hidrološkog režima nastalih izgradnjom i radom Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 64 brane i akumulacije Mandak. S obzirom na navedeno, smatra se da je navedeno TPoV vjerojat‐
no u riziku. TPoV Milač uzvodno do ušća Ribnjaka (BA_CE_MI_1). Prema raspoloživim podacima o kakvoći vode, ocijenjeno je da je stanje ovog TPoV dobro. Procijenjene pokazatelja na temelju analize pritisaka ukazuju da bi koncentracije trebale ostati dosta niske za ovaj vodotok, tako da se ne očekuju značajni utjecaji. Na temelju procijenjenih utjecaja i pritisaka koji nisu značajni, mogu‐
će je zaključiti da ovo TPoV nije u riziku za razmatrano razdoblje do 2021. godine. TPoV Milač nizvodno do ušća Ribnjaka (BA_CE_MI_2). U okviru ovog karakterizacijskog izvješ‐
taja je stanje TPoV ocijenjeno kao dobro, jer nisu registrirane značajnije koncentracije onečiš‐
ćujućih tvari. Za ovo vodno tijelo prema procjenama na osnovu analize pritisaka očekivane koncentracije su dosta ispod graničnih vrijednosti za dobro stanje, pa se može zaključiti da TPoV nije u riziku. TPoV Ostrožac (BA_CE_OS). Svi pokazatelji relevantni za ocjenu ekološkog stanja na temelju procjene analize pritisaka nalaze se unutar graničnih vrijednosti za dobro stanje, te se stoga prema ovoj procjeni može smatrati da ovo vodno tijelo nije u riziku. TPoV Plovuća (BA_CE_PL). Ispitivanja kakvoće vode pokazala su da TPoV Plovuća ima dobar ekološki potencijal. Prema procjeni temeljenoj na analizi pritisaka očekuju se veoma niske vri‐
jednosti nutrijenata kao i režima kisika (BPK5, KPK), tako da je zaključeno da ustanovljeni utje‐
caji vjerojatno nisu značajni. Na TPoV nisu utvrđeni značajniji pritisci usljed ispuštanja onečiš‐
ćujućih tvari, ali su značajni hidromorfološki pritisci koji nastaju usljed zahvaćanja voda iz ovog vodnog tijela za potrebe HES Orlovac. S obzirom na navedeno, vodno tijelo se vjerojatno nalazi pod rizikom nedostizanja ekoloških ciljeva. TPoV Ričina/Buško Blato (BA_CE_RI). Na temelju raspoloživih podataka je u okviru ovog karak‐
terizacijskog izvještaja ocijenjeno da je vodno tijelo u umjerenom statusu. Temeljem dostupnih mjerenja iz 1999. godine i najnovijih analiza uočljiv je značajniji pad trenda za koncentracije ukupnog fosfora koji je samo krajem 2010. godine bilježio vrijednosti iznad propisanih. Primje‐
tno je bitnije poboljšanje u odnosu na trend iz 1999. godine. Koncentracije klorofila a pokazuju trend stalnog opadanja, a u ljetnim mjesecima nisu prelazile granične vrijednosti. Prozirnost ni‐
je bilježila veći pad tijekom 2010. godine, ali zbog relativno malog broja dostupnih podataka ne može se sa sigurnošću govoriti o trendu smanjenja. S obzirom da su utvrđeni značajni pritisci na vodno tijelo, zaključeno je da je TPoV u riziku postizanja ekoloških ciljeva. TPoV Reverzibilni kanal Buško Blato – Lipa (BA_CE_RKBBL). Za ovo tijelo površinskih voda ne postoje podaci o mjerenjima kakvoće vode. Procjene režima kisika i nutrijenata na temelju ana‐
lize pritisaka pokazuju da utjecaj na TPoV vjerojatno nije značajan, što je teško utvrditi jer je hidrološki režim u cijelosti pod kontrolom upravitelja hidroenergetskog sustava Orlovac. Kako je utvrđen značajan ukupni pritisak, ocijenjeno je da je TPoV vjerojatno pod rizikom. TPoV Šuica uzvodno od ušća Drine (BA_CE_SU_1). Raspoloživi podaci o kakvoći vode doveli su do zaključka da je vodno tijelo dobrog ekološkog statusa. Na TPoV se temeljem rezultata anali‐
ze pritisaka očekuje manje prekoračenje graničnih koncentracija BPK5 za dobro stanje. Ovo je jedini pokazatelj za koji su očekivane povišene vrijednosti, tako da je zaključeno da TPoV vjero‐
jatno neće biti pod značajnim utjecajem 2021. godine. S obzirom da su utvrđeni značajni pritis‐
ci, zaključeno je da je TPoV vjerojatno pod rizikom dostizanja dobrog stanja. TPoV Šuica nizvodno od ušća Drine (BA_CE_SU_2). Za ovaj vodotok nije bio dovoljan broj dos‐
tupnih podataka da bi se mogla dati preciznija procjena rizika na temelju analize trendova. De‐
taljniji podaci bili su raspoloživi samo za ukupni dušik, amonijak i nitrate. Izuzetno male vrijed‐
nosti za navedene pokazatelje tijekom posljednjih jedanaest godina, uglavnom u granicama detekcije, pokazuju da je sadašnje stanje TPoV dobro i da vjerojatno nema mogućnosti značaj‐
nijeg pogoršanja stanja ovog vodnog tijela. Dosta visoka količina otopljenog kisika i niske vrije‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 65 dnosti za suspendirane tvari zabilježene su 1999. godine, ali to su i jedini dostupni podaci kada se radi o ovim pokazateljima. Analiza pritisaka također je pokazala da se ne očekuju prekora‐
čenja graničnih vrijednosti za nutrijente i režim kisika, tako da je zaključeno da vjerojatno neće biti značajnog utjecaja na kraju prvog ciklusa upravljanja. Međutim, procijenjeno je da su pri‐
tisci na TPoV značajni, zaključeno da je ovo vodno tijelo vjerojatno pod rizikom. TPoV Drina (BA_CE_SU_DR). Ne postoje podaci o kakvoći vode za ovo vodno tijelo. Temeljem procjena analize pritisaka ocijenjeno je da će ovo TPoV imati niske koncentracije svih analizira‐
nih pokazatelja za ocjenu ekološkog statusa, te je ocijenjeno da vodno tijelo nije u riziku. TPoV Tovarnica‐Jaruga (BA_CE_TOJAR). Na ovom vodnom tijelu bi se prema analizi pritisaka mogao očekivati nešto viši sadržaj KPK i BPK5, te dušika i fosfora. S obzirom da se vjerojatno ne dostižu granične vrijednosti dobrog stanja voda, taj utjecaj vjerojatno nije značajan. Kako nisu utvrđeni značajni pritisci, navedeno TPoV vjerojatno nije pod rizikom. TPoV Jaruga lijeva pritoka Tovarnice‐Jaruge (BA_CE_TOJAR_JAR). Na temelju analize pritisa‐
ka, na ovome TPoV procijenjene su dosta niske koncentracije nutrijenata, kao i KPK i BPK5. Sto‐
ga se na osnovu ovih vrijednosti može smatrati da ovo vodno tijelo nije u riziku. TPoV Jaža (BA_CE_TO_JA). Prema koncentracijama pokazatelja kakvoće vode procijenjenih na temelju analize pritisaka, ne očekuju se značajni utjecaji na ovo vodno tijelo, te je zaključeno da TPoV nije u riziku. TPoV Vrba (BA_CE_VR). Ocjena stanja koja je načinjena temeljem raspoloživih podataka o kak‐
voći vode ukazala je da TPoV ima dobro ekološko stanje. Prema rezultatima analize pritisaka, režim kisika za ovo vodno tijelo, tj. koncentracije KPK i BPK5, nešto su iznad graničnih vrijednos‐
ti dobrog stanja. Premda sadržaj nutrijenata ne dostiže granične vrijednosti dobrog stanja, ekspertskom procjenom je zaključeno da će utjecaj 2021. godine vjerojatno biti značajan. S ob‐
zirom da nisu utvrđeni značajniji pritisci zaključeno je da je vodno tijelo vjerojatno u riziku. TPoV Ždralovački kanal (BA_CE_ZK). Temeljem raspoloživih podataka, u okviru ovog karakteri‐
zacijskog izvještaja je stanje ovog vodnog tijela ocijenjeno kao dobro. Kako su prema rezultati‐
ma analize pritisaka procijenjene niske koncentracije nutrijenata, kao i režima kisika, eksper‐
tnom procjenom je zaključeno da je utjecaj na TPoV vjerojatno nije značajan. Analiza pritisaka je pokazala da opterećenje onečišćujućim tvarima nije značajno, ali je pritisak usljed hidromor‐
foloških promjena i izmjena hidrološkog režima veoma značajan, zbog čega je ovo TPoV i prog‐
lašeno kandidatom za značajno izmijenjeno vodno tijelo. Iz navedenih razloga je zaključeno da je ovo TPoV vjerojatno pod rizikom nedostizanja dobrog stanja. TPoV Butižnica (BA_KR_BU). Ovo je jedino vodno tijelo čiji uzvodni dio sliva se nalazi na terito‐
riji Republike Hrvatske, pa se nije raspolagalo sa dovoljnim podacima da bi se izvršila procjena ukupnih utjecaja i pritisaka na cijelo TPoV. Podaci o pritiscima koji nastaju u dijelu sliva na teri‐
toriji FBiH ukazuju da vodno tijelo nije pod značajnim utjecajem, a i pritisci nisu značajni. S ob‐
zirom da dio sliva Butižnice u RH obuhvaća prilično slabo nastanjena područja, sa kojih se ne očekuju značajniji pritisci, vjerojatno ni ukupni utjecaji i pritisci na TPoV nisu značajni. Iz tog ra‐
zloga je zaključeno da ovo TPoV vjerojatno nije u riziku. TPoV Dulerski potok (BA_KR_BU_DP). Za ovo vodno tijelo procijenjene su izuzetno niske vrije‐
dnosti za sve analizirane pokazatelje, te se može ustanoviti da TPoV nije u riziku. TPoV Mračaj (BA_KR_BU_MR). Na temelju analize pritisaka procijenjene su veoma niske kon‐
centracije nutrijenata, te KPK i BPK5, pa se može smatrati da ovo vodno tijelo nije u riziku. Rezultati analize rizika pokazuju da od 30 vodnih tijela površinskih voda na slivu Cetine i Krke, 6 TPoV (ili 20,0%) je pod rizikom dostizanja dobrog stanja 2021. godine (slika 4.4), a još 7 TPoV (23,3%) je vjerojatno pod rizikom. Od preostalih 17 vodnih tijela, 12 TPoV nije pod rizikom (40,0%), a 5 vjerojatno nije pod rizikom (16,7%). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 66 Slika 4.4 Ocjena rizika vodnih tijela rijeka na slivnom području 5
ANALIZA ZNAČAJNIH PRITISAKA I UTJECAJA NA PODZEMNA VODNA TIJELA 5.1
ANALIZA PRITISAKA I UTJECAJA NA SLIVU CETINE I KRKE U FBIH U nastavku je dat pregled pritisaka koji su u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja podijeljeni u dvije skupine: ƒ opterećenje onečišćujućim tvarima, ƒ izmjene hidrološkog režima. 5.1.1
Opterećenje onečišćujućim tvarima Za utvrđene pokretače pritisaka provedena je analiza opterećenja podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima prema metodologiji iz točke 2.2.1. 5.1.1.1
Stanovništvo Na slivnom području nema točkastih ispusta otpadnih voda u podzemna vodna tijela, dok svi pritisci od stanovništva nastaju zbog ispuštanja otpadnih voda putem septičkih jama i izravnim ispustima u tlo. Jedan dio onečišćenja iz septičkih jama je obuhvaćen izračunom za površinska vodna tijela, što se odnosi na ispuštanja iz naselja koja se nalaze pored vodotoka. Za ispuštanja iz septičkih jama iz preostalih naselja na slivnom području izračunati su pritisci koji su prikazani u tablici 5.1. Prema ovim izračunima, podzemno vodno tijelo Lijeva obala rijeke Cetine je pod najvećim pri‐
tiskom. Ovo vodno tijelo svojom površinom obuhvaća gotovo 40% ukupnog sliva Cetine i Krke u FBiH, te se na tom području nalazi veliki broj naselja koja su ruralnog tipa bez razvijene ko‐
munalne infrastrukture. TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj i TPV Vrelo Ričine također primaju nešto veći pritisak od stanovniš‐
tva koje otpadne vode zbrinjava putem septičkih jama ili izravnim ispuštanjem u tlo. Ostala TPV nemaju značajna opterećenja onečišćujućim tvarima, jer im se u slivu ne nalazi veliki broj sta‐
novnika ili se o radi o stanovništvu čije otpadne vode odlaze u površinska vodna tijela. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 67 Tablica 5.1 Opterećenje podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima od stanovništva Broj stanovni‐
ka sa septič‐
kim jamama TN TP BPK5 KPK TSS 5.322 17,72 2,49 87,41 160,26 64,10 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Gornji tok rijeke Krke 402 1,34 0,19 6,60 12,11 4,84 Posušje‐Imotski 116 0,39 0,05 1,91 3,49 1,40 Kablić‐Nuglašica 185 0,62 0,09 3,04 5,57 2,23 Kupreško polje 162 0,54 0,08 2,66 4,88 1,95 Lijeva obala rijeke Cetine 17.668 58,81 8,25 290,20 532,03 212,81 Sturba‐Žabljak‐Stržanj 3.305 11,00 1,54 54,28 99,52 39,81 35 0,12 0,02 0,57 1,05 0,42 Vrelo Ričine 1.994 6,64 0,93 32,75 60,04 24,02 Ukupno 29.189 97,16 13,64 479,43 878,95 351,58 Podzemno vodno tijelo Nepr. teren Duvanjskog p. Čvrsnica Ljubuša Teret onečišćenja (t/god.) 5.1.1.2
Poljoprivreda Stočarstvo Rezultati izračuna pritisaka od stočarstva na podzemna vodna tijela (tablica 5.2) pokazuju sli‐
čan obrazac pritisaka kao i kod stanovništva. Tako je najveći pritisak registriran na TPV Lijeva obala rijeke Cetine, a značajniji pritisci su određeni na TPV Vrelo Ričine, TPV Kablić‐Nuglašica i TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj. Ovo je rezultat činjenice da se stočarstvom najčešće bavi lokalno stanovništvo na individualnim poljoprivrednim gazdinstvima, te da na ovom području nema ve‐
likih stočnih farmi, odnosno organiziranog uzgoja većih razmjera. Tablica 5.2 Opterećenje podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima od prirodnih gnojiva iz stočarstva Podzemno vodno tijelo Broj uvjetnih grla stoke Teret onečišćenja (t/god.) TN TP BPK5 KPK TSS 1.914 9,02 5,11 94,53 328,24 0,00 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 715 3,45 2,15 35,34 122,17 0,00 Posušje‐Imotski 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Kablić‐Nuglašica 1.016 5,07 2,01 46,32 161,18 0,00 Kupreško polje 464 2,41 1,83 25,89 89,56 0,00 Lijeva obala rijeke Cetine 7.430 36,87 22,24 363,59 1.257,87 0,00 Sturba‐Žabljak‐Stržanj 1.016 4,98 3,00 50,61 175,37 0,00 400 1,94 1,43 21,57 74,72 0,00 Vrelo Ričine 1.588 7,37 3,66 75,11 261,13 0,00 Ukupno 14.543 71,10 41,43 712,97 2.470,25 0,00 Nepr. teren Duvanjskog p. Čvrsnica Gornji tok rijeke Krke Ljubuša Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 68 Ratarstvo Izračun tereta onečišćenja od ratarskih aktivnosti odnosno od uporabe vještačkih gnojiva za poljoprivrednu proizvodnju (tablica 5.3) pokazuje da je najveći pritisak od ratarstva na TPV Li‐
jeva obala rijeke Cetine i Sturba‐Žabljak‐Stržanj. Ova dva tijela podzemnih voda obuhvaćaju u cijelosti Livanjsko polje i značajne dijelove Duvanjskog polja. S obzirom na činjenicu da ova po‐
lja gotovo u potpunosti predstavljaju poljoprivredne površine i da je većina trenutačno obradi‐
vog zemljišta upravo u ovim poljima, to je i pritisak na ova dva tijela podzemnih voda veći nego u svim ostalim TPV zajedno. Tablica 5.3 Opterećenje podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima od vještačkih gno‐
jiva Površina TPV (ha) Ukupno ob‐
radivog tla (ha) Obrađenog tla (ha) Nepr. teren Duvanjskog p. 13.004,78 11.686,62 Čvrsnica 3.603,76 Gornji tok rijeke Krke Podzemno vodno tijelo Teret onečišćenja (t/god.) TN TP 372,62 4,76 0,16 1.680,13 53,57 0,68 0,02 33.542,54 12.962,70 413,30 5,28 0,18 Posušje‐Imotski 1.722,77 164,70 5,25 0,07 0,00 Kablić‐Nuglašica 34.880,94 12.726,38 405,77 5,18 0,18 Kupreško polje 5.426,55 3.482,14 111,02 1,42 0,05 Lijeva obala rijeke Cetine 107.168,76 53.136,29 1.694,20 21,63 0,74 Sturba‐Žabljak‐Stržanj 41.343,65 25.648,31 817,77 10,44 0,36 Ljubuša 17.668,98 10.382,23 331,03 4,23 0,14 Vrelo Ričine 15.648,66 7.056,93 225,00 2,87 0,10 Ukupno 274.011,39 138.926,43 4.429,54 56,56 1,94 5.1.1.3
Deponije Na temelju obilaska terena te prikupljanja podataka na području sliva Cetine i Krke u FBiH evi‐
dentirane su četiri značajnije deponije, tj. odlagališta otpada. Metodologija izračuna pritisaka od deponija objašnjena je u točki 2.2.1.4, dok su rezultati prikazani u tablici 5.4. Od četiri deponije, tri su registrirane na slivnom području rijeke Cetine, a jedna na slivu rijeke Krke. Na deponijama se pretežno vrši odlaganje otpada iz kućanstava. Deponije nemaju uređe‐
ne sustave prikupljanja procjednih voda, te samim tim nemaju niti koncentrirano istjecanje procjednih voda. Količine otpada odloženog po lokacijama nije moguće procijeniti, jedini poda‐
tak kojim se raspolagalo jeste površina koju zauzimaju deponije i na temelju nje je prema već spomenutoj metodologiji izračunat teret onečišćenja. Na TPV Gornji tok rijeke Krke nalazi se deponija Korita koja zauzima 0,35 ha površine. Deponija se nalazi na području općine Bosansko Grahovo, sa lijeve strane cestovnog pravca Livno‐
Bosansko Grahovo na udaljenosti od oko 150 metara. Deponija popunjava nekoliko krških vrta‐
ča manjih promjera. Deponija Čajuša nalazi se unutar TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj, i na njoj se vrši odlaganje otpada sa područja općine Kupres. Locirana je pored cestovnog pravca Kupres‐Šuica, sa njegove desne strane, oko 250 m od ove cestovne komunikacije. Ova deponija zauzima oko 2,6 ha i otpad se odlaže na njoj ispunjavajući neravnine u tlu. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 69 Tablica 5.4 Opterećenje podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima sa registriranih de‐
ponija Broj regis‐
triranih deponija Površina deponije (ha) TN TP BPK5 KPK TSS Nepr. teren Duvanjskog p. 0 – 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Čvrsnica 0 – 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Gornji tok rijeke Krke 1 0,35 1,55 0,01 3,29 7,74 1,45 Posušje‐Imotski 0 – 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Kablić‐Nuglašica 1 1,50 6,64 0,03 14,11 33,19 6,22 Kupreško polje 0 – 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Lijeva obala rijeke Cetine 1 20,00 88,50 0,44 188,07 442,52 82,97 Sturba‐Žabljak‐Stržanj 1 2,60 11,51 0,06 24,45 57,53 10,79 Ljubuša 0 – 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Vrelo Ričine 0 – 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Ukupno 4 24,45 108,20 0,54 229,92 540,98 101,43 Podzemno vodno tijelo Teret onečišćenja (t/god.) Na TPV Kablić‐Nuglašica nalazi se deponija Koričina na kojoj se u ranijem razdoblju vršilo odla‐
ganje otpada iz Livna. Deponija nije trenutačno u funkciji, ali nije ni sanirana. Zauzima površinu od 1,5 ha i nema nikakve elemente uređene sanitarne deponije. S obzirom na veličinu ove de‐
ponije, ona donosi najveći pritisak od svih deponija na slivnom području Cetine i Krke (tablica 5.4). 5.1.1.4
Zaključak Zbirni rezultati analize opterećenja podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima prikazani su u tablici 5.5, dok je u dodacima II.3.1 do II.3.5 prikazan ukupni pritisak iz svih izvora onečišćenja po pojedinim vodnim tijelima. Tablica 5.5 Ukupno opterećenje podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima TN Izvor onečiš‐
ćenja (t/god) (%) TP BPK5 KPK TSS (t/god)
(%) (t/god)
(%) (t/god) (%) (t/god)
(%) 878,95 22,59 351,58 77,61 Septičke jame 97,16 29,18 13,64 23,70 479,43 33,71 Stočarstvo 71,10 21,35 41,43 71,99 712,97 50,13 2.470,25 63,50 0,00 0,00 Ratarstvo 56,56 16,98 1,94 3,37 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Deponije 108,20 32,49 0,54 0,94 229,92 16,17 540,98 13,91 101,43 22,39 Ukupno 333,02 100,00 57,55 100,00 1.422,31 100,00 3.890,18 100,00 453,02 100,00 Prema prikazanim rezultatima, najznačajniji izvor onečišćenja su otpadne vode koje se ispušta‐
ju iz kućanstava putem septičkih jama. Ovaj izvor je najznačajniji onečišćivač kada se promatra pokazatelj TSS (77,61%), a po svim ostalim analiziranim pokazateljima je drugi po značaju. Stočarstvo predstavlja u cjelini drugi po značaju uzrok opterećenja onečišćujućim tvarima, s obzirom da sa količinom od 712,97 t/god. ispuštenog BPK5 čini 50,1% od ukupnog ispuštanja na slivnom području Cetine i Krke, dok je prema KPK udio ovog izvora čak 63,5% ukupnog ispušta‐
nja na slivu. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 70 Ratarstvo u ukupnom odnosima ne predstavlja trenutačno značajnog onečišćivača, s obzirom na male količine TN i TP koje se emitiraju. Deponije su, međutim, najznačajniji onečišćivač kada je u pitanju TN, gdje sa 108,20 t/god. učestvuju čak sa 32,49%, dok i prema ostalim pokazate‐
ljima imaju dosta značajno učešće (16,2 i 22,4%). 5.1.2
Izmjene hidrološkog režima Izmijenjeni hidrološki režim na tijelima površinskih voda, uzrokovan različitim vrstama zahvata u smislu korištenja ili reguliranja režima voda, može imati utjecaj i na tijela podzemnih voda. U tom smislu, u nastavku se prikazuje okvirna procjena pritisaka na vodna tijela podzemnih voda na području FBiH. Zahvaćanje voda za vodoopskrbu Zahvaćanje voda za vodoopskrbu iz tijela površinskih voda može utjecati na hidrološki režim površinskih voda, u smislu smanjenja kapaciteta tog vodnog tijela. Međutim, stanje na analizi‐
ranom području sliva Cetine i Krke je takvo da zahvat za vodoopskrbu ne znači i trajni gubitak zahvaćane količine za predmetno vodno tijelo, s obzirom da se ta količina ponovno nakon kori‐
štenja vrati u TPoV. U tom smislu, takva izmjena režima nema bitnog utjecaja na ukupnu bilan‐
cu TPoV, već samo na pojedine dionice, a samim tim nema ni značajnijeg utjecaja na tijela pod‐
zemnih voda (TPV) u koja se površinske vode ulijevaju na području FBiH. Pored toga, značajno je napomenuti da količine voda koje se trenutačno zahvaćaju za vodoo‐
pskrbu na području pojedinih općina na slivu Cetine iznose: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Bosansko Grahovo Glamoč Kupres Livno Tomislavgrad Q = 2,0 l/s, Q = 5,6 l/s, Q = 2,1 l/s, Q = 34,4 l/s, Q = 22,7 l/s. Prikazane količine u odnosu na ukupan raspoloživi potencijal voda mogu se smatrati zanemar‐
ljivim. Naravno, ovdje treba imati u vidu da su gore navedene prosječne količine zahvaćanja, a da se u sušnim razdobljima javljaju određeni problemi sa dobavljanjem potrebnih količina vode za vodoopskrbu. Razlozi su neravnomjerna raspoređenost voda na krškim terenima, kojih u bi‐
lanci ima dovoljno ali sa vrlo različitom prostornom i vremenskom raspodjelom. Zahvaćanje voda za navodnjavanje Zahvati za navodnjavanje/odvodnjavanje (melioracioni sustavi) imaju utjecaj na hidrološki re‐
žim površinskih voda; međutim, u bilanci jedino navodnjavanje može imati značajnije posljedi‐
ce na hidrološki režim a samim tim i na TPV. Međutim, na analiziranom području nema organi‐
ziranih sustava za navodnjavanje. Odvodnjavanje ima utjecaj na lokalnu preraspodjelu voda, ali ne utječe na ukupnu bilancu, te samim tim općenito promatrano ne utječe značajnije ni na podzemna vodna tijela koja su u kontaktu sa TPoV na kojima je izvršena melioracija. Zahvaćanje voda u cilju energetskog korištenja Zahvaćanje za energetsko korištenje od značaja je na lokalitetu Jagme u središnjem dijelu Li‐
vanjskog polja. Izgradnjom kanala Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa, vode iz tog dijela polja odvedene su za potrebe energetskog korištenja na HE Orlovac u Republici Hrvatskoj. Ovim zahvaćanjem bi‐
lanca voda na TPoV Plovuća potpuno je izmijenjena, odnosno kapacitet smanjen za preko 99%. Smanjene su velike vode na Tovarnici‐Jarugi odnosno ponorskoj zoni Čaprazlije, preko koje se u prošlosti vršilo odvođenje velikih voda iz područja Jagmi. Tako izazvana promjena hidrološkog Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 71 režima manifestira se i smanjenjem prosječnih godišnjih protoka na Tovarnici‐Jarugi za 2,95 m3/s. Oba spomenuta TPoV imaju kontakt sa TPV Lijeva obala Cetine. Da melioracija u Livanjskom polju nema značajniji utjecaj na TPV, a energetsko korištenje voda ima veoma veliki, može se kao primjer navesti melioracija u području Jagme. Ovdje je izvršena najobimnija melioracija u analiziranom slivu, gdje se sustavom kanala vode prikupljaju i odvode u ranijem razdoblju prema Čajićkim ponorima, a u novije vrijeme prema retenciji Lipa koja je u sustavu HE Orlovac. Sve prikupljene vode melioracionim sustavom do izgradnje HE Orlovac od‐
lazile su u TPV Lijeva obala rijeke Cetine, gdje su otjecale i prije izvršene melioracije. Melioraci‐
ja je nešto ubrzala proces prikupljanja i odvođenja voda prema ponorima na rubu polja. Nakon izgradnje sustava HE Orlovac prikupljene vode su hidrotehničkim tunelom usmjerene prema strojari HE Orlovac, i samim tim su praktično te količine izdvojene iz TPV Lijeva obala rijeke Ce‐
tine, te je na taj način u značajnoj mjeri izazvan utjecaj na kapacitet ovog TPV. Na taj način su zahvatima za potrebu energetskog korištenja proizvedeni značajni pritisci na hidrološki režim ovog TPV. Zahvati na uređenju režima toka (reguliranje rijeka) Zahvati na reguliranju vodotokova, odnosno reguliranju pojave bujica i smanjenju poplava na tijelima površinskih voda (formiranjem retencija), izazivaju određene pritiske i na TPV. Pritisci su najočitiji tamo gdje je u vrijeme povodnja dolazilo do zagušenja otjecanja na ponorskim zo‐
nama koje su mjesta kontakta TPoV sa TPV. Kada je u pitanju ukupna godišnja bilanca voda ko‐
je doteku do TPV, utjecaja praktično nema. Međutim, utjecaji na promjene u hidrološkom re‐
žimu TPV‐a se javljaju zbog izmjene režima unutar godišnje raspodjele dotoka uzrokovanog po‐
stojanjem retencije. Odvodnja za potrebe eksploatacije mineralnih sirovina Pojačana odvodnja koja se vrši na području Livanjskog polja za potrebe vađenja treseta u Veli‐
kom Ždralovcu nema značajnijih utjecaja na režim TPV, s obzirom da se radi o istovjetnim efek‐
tima opisanim kada je u pitanju melioracija voda sa područja Jagmi. Zaključak Na temelju svega iznesenog, može se konstatirati da sadašnji obim korištenja vodnih resursa u slivu Cetine i Krke na području FBiH ima zanemarive utjecaje na tijela podzemnih voda, osim u slučaju korištenja voda za energetske potrebe gdje su utjecaji veoma očiti. 5.2
PROCJENA PREKOGRANIČNIH PRITISAKA I UTJECAJA NA SLIV CETINE I KRKE U RH U ovoj točki je prikazana procjena prekograničnih pritisaka i utjecaja na slivnom području Ceti‐
ne i Krke u Republici Hrvatskoj. Pritisci i utjecaji koji se javljaju u Republici Hrvatskoj kao posljedica ljudskih aktivnosti u slivu Cetine i Krke na području FBiH mogu se podijeliti u dvije skupine: ƒ opterećenje onečišćujućim tvarima, ƒ izmjene hidrološkog režima. 5.2.1
Opterećenje onečišćujućim tvarima Na temelju sprovedene analize opterećenja površinskih i podzemnih vodnih tijela sliva Cetine i Krke u FBiH onečišćujućim tvarima, izvršena je i procjena prekograničnih pritisaka na podzem‐
na vodna tijela u Republici Hrvatskoj. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 72 Prekogranični pritisci na tijela podzemnih voda se prenose iz BiH u RH preko TPV Lijeva obala rijeke Cetine i TPV Gornji tok rijeke Krke. Procjena prekograničnog utjecaja izvršena je teme‐
ljem ukupnih pritisaka koji nastaju na području BiH, a koji uključuju: ƒ pritiske koji nastaju na području dva navedena TPV, ƒ pritiske od „uzvodnih“ podzemnih vodnih tijela, tj. tijela podzemnih voda koji su u hidro‐
geološkoj vezi sa dva navedena TPV, te ƒ pritiske od površinskih vodnih tijela koji poniru unutar dva navedena TPV. Opisana analiza pritisaka uključuje sve pritiske koji nastaju na izravnom ili uzvodnom slivu dva navedena TPV. Pri tom izračunu nisu obuhvaćeni procesi samopročišćavanja u površinskim i podzemnim vodama, koji se zacijelo događaju u značajnoj mjeri. Međutim, zbog nedostatka odgovarajućih podataka, ovi procesi samopročišćavanja nisu obuhvaćeni ovim karakterizacij‐
skim izvještajem. Potrebno je napomenuti da ovim izračunom nisu obuhvaćeni TPV Čvrsnica, TPV Ljubuša, TPV Posušje‐Imotski i Neproduktivni teren Duvanjskog polja. Naime, onečišćujuće tvari koje se is‐
puštaju u ova podzemna vodna tijela ne dospijevaju u slivove rijeka Cetine i Krke u Republici Hrvatskoj, već odlaze u druge slivove na području BiH (TPV Čvrsnica, TPV Ljubuša, TPV Posušje‐
Imotski). Rezultati izračuna prekograničnih pritisaka prikazani su u tablici 5.6. Tablica 5.6 Ukupno opterećenje onečišćujućim tvarima podzemnih vodnih tijela u slivovima Cetine i Krke u RH Teret onečišćenja (t/god.) Vrsta pritiska TN TP Izravni pritisak 205,82 31,68 841,86 2.232,42 295,78 Pritisak od uzvodnih podzemnih vodnih tijela 76,68 13,92 329,23 Ukupno od podzemnih vodnih tijela 282,49 45,59 Pritisak od površinskih vodnih tijela 14,15 1,36 Ukupno od površinskih i podzemnih VT 296,64 46,95 TPV Lijeva obala rijeke Cetine BPK5 KPK TSS TPV Gornji tok rijeke Krke 947,98 85,02 1.171,09 3.180,40 380,80 57,28 185,48 5,70 1.228,37 3.365,88 386,50 Izravni pritisak 11,61 2,53 45,23 142,02 6,29 Pritisak od uzvodnih podzemnih vodnih tijela 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Ukupno od podzemnih vodnih tijela: 11,61 2,53 45,23 142,02 6,29 Pritisak od površinskih vodnih tijela 7,45 0,99 43,22 108,74 17,85 Ukupno od površinskih i podzemnih VT 19,06 3,52 88,45 250,76 24,14 Može se uočiti da najznačajniji pritisak na TPV Lijeva obala rijeke Cetine potječe od uzgoja sto‐
ke na slivu, potom stanovništva koje nije priključeno na kanalizacijske sustave, kao i industrij‐
skih ispusta (slika 5.1). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 73 Slika 5.1 Ukupan pritisak na TPV Lijeva obala rijeke Cetine u RH Pritisci na TPV Gornji tok rijeke Krke u RH su mnogostruko manji nego na TPV Lijeva obala rije‐
ke Cetine (slike 5.2 i 5.1), što je posljedica značajno manjeg broja stanovnika na slivu Krke u BiH i slabijih industrijskih i drugih ljudskih aktivnosti. Slika 5.2 5.2.2
Ukupan pritisak na TPV Gornji tok rijeke Krke u RH Izmjene hidrološkog režima Utjecaj izmjena hidrološkog režima u FBiH na tijela podzemnih voda u RH treba isključivo pro‐
matrati kroz utjecaje koji su izazvani vještačkim zahvatima na tijelima površinskih voda na pro‐
storu Livanjskog polja. Naime, u okviru točke 4.1.3 procijenjeni su pritisci na hidrološki režim TPoV na cjelokupnom slivnom području Cetine i Krke u FBiH. Utjecaj tih pritisaka na podzemna vodna tijela (TPV) u RH je različit. Tako se za TPoV koja su locirana na Kupreškom, Duvanjskom, Glamočkom i Pašića polju (Bosansko Grahovo), a s obzirom na determinirane hidrološke pritiske na tim područjima, može reći da utjecaja na TPV u RH praktično i nema. Međutim, izmijenjeni hidrološki režim na području Livanjskog polja, uzrokovan korištenjem vo‐
da u energetske svrhe, izaziva značajne promjene u režimu TPV Lijeva obala rijeke Cetine. Te utjecaje u ovom trenutku nije moguće odrediti, ali ih je bez sumnje moguće identificirati. Količine voda koje su u ranijem razdoblju prosječno otjecale preko pojedinih ponora, kao što su Čajićki ponori i ponor Čaprazlije, značajnije su smanjene. Zahvaćene količine za energetsko ko‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 74 rištenje više ne utječu na prihranjivanje TPV u RH preko ovih ponora, s obzirom da se te količi‐
ne iz Livanjskog polja odvode putem hidrotehničkog tunela do strojare u RH. To bez sumnje ima utjecaja na smanjenje maksimalnih i srednjih protoka na vrelima koja su izlaz iz tog TPV. Ukoliko se promatra utjecaj zahvaćenih voda u Livanjskom polju na minimalnu izdašnost vrela u RH, onda se tu uočavaju određene razlike za pojedina vrela. Naime, minimalni protoci vrela na području RH koja su u svezi sa Čajićkom ponorskom zonom mogu u izvjesnoj mjeri biti pod utjecajem zahvaćanja voda u sustavu HE Orlovac. To se prije svega odnosi na značajnija vrela Šilovka, Kosinac i Mala Ruda, koja se koriste i za vodoopskrbu potrošača u RH. U sadašnjim uvjetima se tijekom suša događa da kroz Čajićku ponorsku zonu otječu veoma male količine, te se procjenjuje da se stvoreni gubitak na ulazu u podzemni sus‐
tav odražava i na izlazne minimalne protoke. Slični utjecaji se mogu očekivati i na vrelima u RH koja su povezana sa ponorskom zonom Čap‐
razlije u kojoj ponire Tovarnica‐Jaruga, jer su i na ovom vodotoku zbog zahvatanja valova veli‐
kih voda za energetsko korištenje smanjene velike i srednje vode. Određeni utjecaji izmjene hidrološkog režima na ponoru Čaprazlije prije svega se mogu očekivati na Vukovića vrelu u RH, koje se također koristi za vodoopskrbu. Međutim, ovdje treba istaći da na Tovarnici‐Jarugi nije došlo do promjene minimalnih protoka, s obzirom da u malim vodama ovo TPoV presušuje, te stoga ne treba očekivati ni poseban utje‐
caj na vrela u RH. Jasno je da bi za potvrdu prethodnih procjena trebalo sprovesti odgovarajuća ciljana istraživa‐
nja, jer za donošenje preciznijih zaključaka o pritiscima i utjecajima na površinske i podzemne vode u RH u ovom trenutku ne postoje raspoloživi podaci. 5.3
PROCJENA RIZIKA NEPOSTIZANJA DOBROG STANJA Procjena rizika nepostizanja dobrog stanja voda u slivu Cetine i Krke načinjena je za kemijsko i količinsko stanje voda na kraju prvog ciklusa upravljanja 2021. godine. 5.3.1
Rizik nepostizanja dobrog kemijskog stanja voda Procjena rizika nepostizanja dobrog kemijskog stanja voda provedena je uglavnom prema me‐
todologiji opisanoj u točki 2.3 ovog karakterizacijskog izvještaja. S obzirom na nedostatak po‐
dataka, korištena je metodologija koja se temelji na rezultatima analize pritisaka. Prema ovoj metodologiji, određeno je ukupno opterećenje onečišćujućim tvarima (tona godišnje) na sliv‐
nim područjima podzemnih vodnih tijela za analizirane pokazatelje TN, TP, BPK5, KPK i TSS. Za svako vodno tijelo je procijenjeno podzemno otjecanje na temelju godišnje sume padavina i prosječnog koeficijenta podzemnog otjecanja od 39,5%. Koeficijent podzemnog otjecanja izra‐
čunat je na temelju podataka o površinskom otjecanju i evapotranspiraciji na slivnom području Cetine i Krke, koji su prikazani u točki 2.2.1.4. Koncentracije onečišćujućih tvari u podzemnim vodama određene su na temelju ukupnog opterećenja onečišćujućim tvarima na cjelokupnom slivnom području vodnog tijela i srednjeg otjecanja prema jednadžbi (2.5). Navedeni model je verificiran usporedbom modeliranih i mjerenih koncentracija na jednom ti‐
jelu podzemnih voda za koje su postojali odgovarajući podaci – TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj (tab‐
lica 5.7). Rezultati pokazuju dobro slaganje modeliranih i mjerenih vrijednosti, pa je zaključeno da se model može koristiti za procjene opterećenja podzemnih voda na kraju prvog ciklusa up‐
ravljanja. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 75 Tablica 5.7 Verifikacija modela analize rizika nedostizanja dobrog kemijskog stanja pod‐
zemnih vodnih tijela temeljem rezultata analize pritisaka TPoV/vrelo TN (mg/l) TP (mg/l) BPK5 (mg/l)
KPK (mg/l) TSS (mg/l) Modelirane koncentracije TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj 0,277 0,054 1,042 3,088 0,227 Vrelo Bistrice 0,426 0,014 1,184 7,379 0,497 Vrelo Sturbe 0,445 0,026 0,779 7,284 0,155 Mjerene koncentracije Opterećenja podzemnih vodnih tijela procijenjena su za 2021. godinu. Povećanje broja stanov‐
nika određeno je na isti način kao kod površinskih vodnih tijela, a povećani broj stanovnika pri‐
kazan je u tablici 5.8. Također je i opterećenje onečišćujućim tvarima od ratarske i stočarske poljoprivredne proizvodnje procijenjeno po istoj metodologiji kao za površinska vodna tijela, uvećanjem sadašnjih opterećenja indeksom porasta poljoprivredne proizvodnje u razdoblju 2009‐2021. godina od 2,255. Tablica 5.8 Vrijednosti pokazatelja za procjenu rizika podzemnih vodnih tijela prema mode‐
lu temeljenom na rezultatima analize pritisaka TPoV Pokazatelji za 2021. godinu Broj stanovnika Površina deponije (ha)
TPV Gornji tok rijeke Krke 516 0,80 TPV Kablić‐Nuglašica 213 1,50 TPV Kupreško polje 184 – TPV Lijeva obala rijeke Cetine 18.224 26,03 TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj 3.433 3,29 TPV Vrelo Ričine 2.051 – Za deponije je povećanje opterećenja procijenjeno na temelju novih količina otpada koje će bi‐
ti odložene u razdoblju 2009‐2021. godina. Nove količine otpada određene su na osnovu broja stanovnika i specifične proizvodnje otpada od 270 kg po stanovniku godišnje (Bosna‐S i ostali, 2008). Na temelju količina novog otpada procijenjena je površina proširenja postojećih deponi‐
ja, a u tablici 5.8 prikazane su ukupne površine pod deponijama 2021. godine. Korištena je me‐
todologija izračuna pritisaka od deponija iz točke 2.2.1.4. Temeljem prethodno navedenih procjena, određena su ukupna opterećenja onečišćujućim tvarima 2021. godine po vodnim tijelima, kao i stanje voda za navedeno razdoblje. Rezultati su prikazani u tablici 5.9. Ukupni dušik i fosfor, kao i pokazatelji prisutnosti organskih tvari (KPK i BPK5), imaju veoma niske vrijednosti u svim vodnim tijelima i ne izlaze iz okvira vrijednosti za dobro kemijsko stanje. Ovi zaključci su u suglasnosti sa ocjenom kemijskog stanja podzemnih vodnih tijela, koja je provedena u okviru Karakterizacijskog izvještaja 1. Na temelju raspoloživih podataka utvrđeno je da su sve ispitivane prioritetne tvari, kao i jedinjenja dušika, dosta ispod graničnih vrijednosti za dobro kemijsko stanje, odnosno ispod granica detekcije za pojedine pokazatelje. Kako povećanje opterećenja podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima nije značajno do kraja prvog ciklusa upravljanja, to se ne očekuje pogoršanje kemijskog stanja, a posebno ne dostizanje lošeg kemijskog stanja. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 76 Tablica 5.9 Procijenjeno opterećenje onečišćujućim tvarima i stanje podzemnih vodnih tije‐
la na kraju prvog ciklusa upravljanja Pokazatelji za 2021. godinu TPoV TN TP BPK5 KPK TSS Opterećenje onečišćujućim tvarima (t/god.) TPV Gornji tok rijeke Krke 28,31 6,75 99,66 313,13 9,57 TPV Kablić‐Nuglašica 30,46 5,07 122,06 403,07 8,79 TPV Kupreško polje 9,24 4,33 61,41 207,51 2,22 TPV Lijeva obala rijeke Cetine 458,96 87,46 2010,54 5987,90 422,08 TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj 69,99 13,58 262,87 779,14 57,22 TPV Vrelo Ričine 29,93 9,44 203,06 650,61 24,70 TPV Gornji tok rijeke Krke 0,148 0,035 0,520 1,633 0,050 TPV Kablić‐Nuglašica 0,161 0,027 0,645 2,131 0,046 TPV Kupreško polje 0,338 0,159 2,250 7,603 0,081 TPV Lijeva obala rijeke Cetine 0,409 0,078 1,791 5,333 0,376 TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj 0,277 0,054 1,042 3,088 0,227 TPV Vrelo Ričine 0,313 0,099 2,125 6,808 0,258 Stanje voda (mg/l) Od ovog općeg zaključka izdvojeno je TPV Vrelo Ričine, koje putem ponora Kovači prima zaga‐
đenje iz sliva rijeke Šuice, uključivo i zagađenje koje potječe od stanovništva i gospodarskih su‐
bjekata Tomislavgrada. S obzirom na kratko vrijeme putovanja podzemne vode od ponora Ko‐
vači do vrela Ričine, ne može se sa sigurnošću zaključiti da neće doći do pogoršanja kemijskog stanja do kraja prvog ciklusa upravljanja. Na temelju prethodno navedenog, zaključeno je da TPV Vrelo Ričine vjerojatno nije pod rizi‐
kom nedostizanja dobrog kemijskog stanja do 2021. godine, dok je za ostala tijela podzemnih voda moguće ustanoviti da nisu pod rizikom. 5.3.2
Rizik nepostizanja dobrog količinskog stanja voda Analiza količinskog stanja vodnih tijela podzemnih voda, koja je prikazana u točki 7.5 Karakteri‐
zacijskog izvještaja 1, pokazala je da su sva vodna tijela u dobrom količinskom stanju. Zahvaće‐
ne količine podzemnih voda, koje se uglavnom koriste za vodoopskrbu, su male u odnosu na ukupne izdašnosti odnosnih vodnih tijela. Raspoloživi podaci pokazuju da nisu primijećeni utje‐
caji zahvaćanja voda na režim i razinu podzemnih voda. Prognoza trendova pokretača pritisaka i povećanje potrošnje vode do 2021. godine analizirano je u okviru ekonomske analize, odnosno točke 12.1. Očekuje se povećanje potrošnje vode na slivnom području Cetine i Krke, prije svega za potrebe vodoopskrbe stanovništva i industrija. Na temelju raspoloživih podataka, ekspertnom procjenom je ocjenjeno da to povećanje ne može utjecati na pogoršanje količinskog stanja podzemnih vodnih tijela. Stoga se zaključuje da podzemna vodna tijela nisu pod rizikom nedostizanja dobrog količinskog stanja do kraja prvog ciklusa upravljanja. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 77 5.3.3
Zaključak Rezultati procjene rizika nepostizanja dobrog stanja podzemnih voda 2021. godine prikazani su u tablici 5.10. Prema raspoloživim podacima, niti jedno vodno tijelo podzemnih voda, izuzev TPV Vrelo Ričine, nije pod rizikom nedostizanja dobrog stanja do kraja prvog ciklusa upravlja‐
nja. Zbog ocjene kemijskog stanja, za TPV Vrelo Ričine je zaključeno da vjerojatno nije pod rizi‐
kom. Tablica 5.10 Procjena rizika nepostizanja dobrog stanja podzemnih vodnih tijela na slivnom području R. Vodno tijelo podzemnih voda br. (TPV) Rizik nepostizanja dobrog stanja Kemijsko Količinsko Ukupno 1 TPV Kupreško polje TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom
2 TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom
3 TPV Kablić‐Nuglašica TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom
4 TPV Lijeva obala rijeke Cetine TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom
5 TPV Vrelo Ričine 6 TPV Gornji tok rijeke Krke TPV vjerojatno nije TPV vjerojatno nije TPV nije pod rizikom pod rizikom pod rizikom TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom TPV nije pod rizikom
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 78 IV MONITORING MREŽA Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 79 Sukladno članku 8(1) Okvirne direktive o vodama potrebno je uspostaviti monitoring sustav za ocjenu stanja površinskih i podzemnih voda unutar riječnog bazena. Rezultati ovog monitorin‐
ga imaju odlučujuću ulogu pri ocjeni da li su vodna tijela u dobrom stanju i koje mjere je potre‐
bno predvidjeti u planu upravljanja vodama da bi se postigli ciljevi postavljeni Zakonom o vo‐
dama i Okvirnom direktivom o vodama. U ovoj točki izvještaja dat je pregled postojećeg moni‐
toringa u slivnom području Cetine i Krke, te plan monitoringa površinskih i podzemnih vodnih tijela i zaštićenih područja u riječnom bazenu. 6
UVOD Zakon o vodama u FBiH (članak 25. „Planovi upravljanja vodama“) predviđa uspostavu monito‐
ringa: ƒ površinskih voda (ekološko i kemijsko), ƒ podzemnih voda (kemijsko i kvantitativno), ƒ zaštićenih područja. Vrste zaštićenih područja prema članku 65. ZOV su: ƒ područja namijenjena za zahvaćanje vode za piće; ƒ područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta; ƒ površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji uključujući i područja određena za kupa‐
nje; ƒ područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate; ƒ područja namijenjena zaštiti staništa biljnih i životinjskih vrsta ili akvatičnih vrsta u koji‐
ma je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan uvjet za njihov opstanak i reprodukci‐
ju. Prema Zakonu o vodama (članak 156.) Agencija za vode na području za koje je nadležna obavlja i zadatke na organiziranju hidrološkoga monitoringa i monitoringa kakvoće voda, monitoringa ekološkog stanja površinskih voda, te monitoringa podzemnih voda, i sukladno tome priprema izvještaj o stanju voda i predlaže potrebne mjere. U članku 43. Stav 1. točka 6. Zakona o vodama stoji da Vlada Federacije na prijedlog Federal‐
nog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi propis o monitoringu i sadržaju programa monitoringa voda. Ovaj propis još uvijek nije donesen. Zato je prijedlog monitoringa u ovom karakterizacijskom izvještaju temeljen na: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
analizi postojećeg monitoringa na vodnom području Jadranskog mora, rezultatima analize značajnih pritisaka (vidjeti prethodno poglavlje), iskustvima zemalja članica EU, iskustvima Republike Hrvatske, posebice po pitanju uspostave monitoringa za dijelove bazena Cetine i Krke na teritoriji Republike Hrvatske i ƒ radnim materijalima projekta „Podrška vodnoj politici u BiH“. Kako je Zakonom o vodama (FBiH, 2006) obuhvaćen određen broj uredbi i direktiva EU koje se odnose na upravljanje vodama, u tablici 6.1 se prikazuje pregled monitoringa zahtijevanog raz‐
ličitim direktivama i uredbama EU i usporedba sa povezanim pravnim propisima u BiH i FBiH. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 80 Tablica 6.1 Zahtjevi u svezi monitoringa prema EU i domaćim propisima EU EU propis Direktiva o tretmanu gradskih otpadnih voda 91/271/EEC (EC, 1991) Direktiva o vodama za kupanje 76/160/EEC (EC, 1976), Direktiva o vodama za kupanje 2006/7/EC (EC, 2006d) Stupio na snagu 1975 1976 BH zakonodavstvo Status Podaci koji se prikupljaju Na snazi Kemija, mik‐
robiologija, biologija Povezani propis u BiH/FBiH Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sustav javne kanalizacije („Službene novine FBiH“, br. 4/12; FBiH, 2012) Usklađenost BiH/FBiH zakonodavstva sa propisom EU U većini preuzeto od Direktive 91/271/EEC, izuzimajući dijelo‐
ve koje se odnose na međusobnu usklađenost regulativa poje‐
dinih zemalja članica EU. Kemija, mik‐
Na snazi robiologija, Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog Prema navedenoj još uvijek aktualnoj Uredbi, vode koje zado‐
obje direkti‐
količine vode mora Jugoslavije u granicama Socijalističke voljavaju II klasu mogu se koristiti za kupanje i rekreaciju. ve, Direktiva pri neuobiča‐ Republike BiH „Službeni list RBiH“, br. 2/92 Ovom Uredbom kriteriji za II klasu strožiji su nego što to propi‐
76/160/EEC i 13/94; „Službene novine SRBiH“, br. jenim vre‐
suje Direktiva 76/160/EEC. povlači se menskim uvje‐ 19/80; FBiH, 1992a) 31.12.2014 tima Direktiva o opasnim tvarima 2006/11/EC (EC, 2006), koja je zamijenila Direktivu o opasnim tvarima 76/464/EEC (EC, 1976a) 2006 Na snazi Direktive „kćerke“ Direktive o opasnim tvarima (lista 1; EC, 1982; EC, 1983; EC, 1984; EC, 1984a; EC, 1986; EC, 1988; EC, 1990) 1976 Na snazi, povlače se 22.12.2012 Kemija Uredba o opasnim i štetnim tvarima u vo‐
dama („Službene novine FBiH“, br. 43/07; FBiH, 2007g) Klasifikacija opasnih tvari većinom preuzeta iz Direktive 76/464/EEC i poziva se na odredbe iz Direktive 76/464/EEC i Direktive „kćerke“ koje sadrže liste 1 i 2. Uredba preuzima većinom sve granične vrijednosti, uz izuzetak odredbi koje se odnose na pojedine zemlje članice EU. Kemija Uredba o opasnim i štetnim tvarima u vo‐
dama („Službene novine FBiH“, br. 43/07; FBiH, 2007g) Veći dio graničnih vrijednosti koje su u suglasnosti preuzet je i iz Liste 1 Direktive 76/464/EEC. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 81 EU BH zakonodavstvo EU propis Stupio na snagu Status Direktiva o prioritet‐
nim tvarima 2008/105/EC (EC, 2008) 2009 Na snazi Direktiva o vodi za uzgoj slatkovodnih riba (2006/44/EC) 2006 Na snazi Direktiva o podzem‐
Na snazi nim vodama obje direkti‐
80/68/EEC (EC, 1980) ve, Direktiva i Direktiva o podzem‐ 1979/2006 80/68/EEC nim vodama povlači se 2006/118/EC (EC, 22.12.2013 2006b) Direktiva o nitratima (91/676/EEC; EC, 1991a) Direktiva o vodi za ljuskare 2006/113/EC
(EC, 2006a), koja je zamijenila Direktivu o vodi za ljuskare 79/923/EEC (EC, 1979a) 1991 2006 Na snazi Na snazi Podaci koji se prikupljaju Povezani propis u BiH/FBiH Uredba o opasnim i štetnim tvarima u vo‐
Kemija (priori‐
dama („Službene novine FBiH“, br. 43/07; tetne tvari) FBiH, 2007g) Usklađenost BiH/FBiH zakonodavstva sa propisom EU Direktiva 2008/105/EC utvrđuje norme kakvoće okoliša za vodu, sediment i biotu, koje Uredba nije u cijelosti usvojila. – Zakon o slatkovodnom ribarstvu odnosi se isključivo na ribare‐
nje, dok Direktiva 2006/44/EC definira pored toga granične vrijednosti nutrijenata i pojedinih prioritetnih tvari u vodama u kojima se uzgajaju slatkovodne ribe. Uredba o opasnim i štetnim tvarima u vo‐
dama („Službene novine FBiH“, br. 43/07; FBiH, 2007g) Direktiva 2006/118/EEC u cijelosti se oslanja na Okvirnu direk‐
tivu o vodama, tako da definira granične vrijednosti opasnih tvari u podzemnim vodama kao za vodotoke I klase, i u skladu je sa ovom Uredbom. Pravilnik o monitoringu u područjima pod‐
Kemija, biolo‐ ložnim eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate gija („Službene novine FBiH“, br. 71/09; FBiH, 2009a) Ovaj Pravilnik prati Pravilnik o utvrđivanju područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate („Službeni list FBiH“, br. 70/06). Direktiva 91/676/EEC je prenesena samo u odgovara‐
jućim dijelovima koji se odnose na mjerenja i granične vrijed‐
nosti. Ono što nije obuhvaćeno Pravilnikom iz ove Direktive je utvrđivanje stupnja rizika područja na nitrate po zonama na temelju graničnih vrijednosti. Kemija, mik‐
robiologija, biologija Kemija Kemija, mik‐
robiologija Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama Socijalističke Republike BiH „Službeni list RBiH“, br. 2/92 i 13/94; „Službene novine SRBiH“, br. 19/80; FBiH, 1992a) Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 Članci 6. i 7. Uredbe odnose se izravno na vode mora i prio‐
balnih područja koji se razvrstavaju u 4 klase. Prema ovoj Uredbi vode u kojima žive školjke i drugi ljuskari moraju udo‐
voljavati uvjete I klase, koji se u najvećoj mjeri podudaraju sa Direktivom 79/923/EEC po pitanju graničnih vrijednosti koje određuju klasu, a prioriteti po pokazateljima određuju se po istom načelu kao što je definirano člankom 7. 82 EU EU propis Stupio na snagu Direktiva o površin‐
skim vodama koje se koriste za piće 75/440/EEC (EC, 1975) 1975 Direktiva o vodi za piće (98/83/EEC) 1998 Direktive o procjeni utjecaja na okoliš 85/337/EEC (EC, 1985) i 97/11/EC (EC, 1997) Direktiva o strateškoj procjeni okoliša (2001/42/EEC; EC, 2001a) Direktiva o staništima (92/43/EEC; EC, 1992)
1985 2001 1992 BH zakonodavstvo Status Podaci koji se prikupljaju Istekla 2007. Kemija, mik‐
godine robiologija Povezani propis u BiH/FBiH Usklađenost BiH/FBiH zakonodavstva sa propisom EU Direktiva 75/440/EEC prema pokazateljima koji određuju kak‐
Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za voću vode se ne razlikuje od ovog pravilnika, te na isti način piće („Službeni glasnik BiH“, br. 40/10; BiH, razmatra površinske vode koje se mogu koristiti za piće (I kla‐
2010) se) i podzemne vode, uključujući i mikrobiološke pokazatelje. Na snazi Kemija, mik‐
robiologija Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za U cijelosti preuzet od Direktive 98/83/EEC. piće („Službeni glasnik BiH“ broj 40/10) Na snazi Može pružati informacije o istražnom monitoringu Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koja je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koja mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu (Službene novine FBiH“, br. 19/04) Na snazi Može pružati informacije o – istražnom monitoringu Direktiva predstavlja najvećim dijelom izmjene na Direktivu 85/337/EEC koji su doneseni dijelom na temelju zahtjeva UNECE Aarhus konvencije i odnosi se na države članice EU, a koji su utjecali i na izmjene u IPPC Direktivi 96/61/EEC, izmije‐
njenoj 2010. godine u IPPC Direktivu 2010/75/EU. Kemija i biolo‐
gija sa gledišta očuvanja sta‐
ništa U okviru Zakona o zaštiti prirode članci 58‐86 su najvećim dije‐
lom u suglasju sa Direktivom 92/43/EEC glede zaštite i očuva‐
nja prirodnih staništa vrsta koje žive na teritoriju BiH. Direktiva 92/43/EEC ima veoma obimnu klasifikaciju vrsta i tipova njiho‐
vih staništa zbog veličine teritorija EU i veoma različitih ekolo‐
ških i klimatoloških uvjeta koji prevladavaju neujednačeno po pojedinim regionima i oblastima teritorije EU (priobalne zone, mora, planinske oblasti, ravnice, oblast Grenlanda, itd.). U BiH je na sličan način urađeno izvješće BH‐CHM za Konvenciju o bioraznolikosti. Na snazi Zakon o zaštiti prirode („Službene novine FBiH“ br. 33/03; FBiH, 2003b), BH‐CHM Nacionalno izvješće za Konvenciju o biora‐
znolikosti Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 Pravilnik u većoj mjeri preuzima odredbe Direktive 85/337/EEC po pitanju vrednovanja mogućeg utjecaja industri‐
ja na temelju proizvodnih kapaciteta i emisija, i također se oslanja na IPPC Direktivu 2010/75/EU. 83 EU EU propis Direktiva o pticama (79/409/EEC; EC, 1979) Direktiva o integrira‐
noj kontroli i sprječa‐
vanju onečišćenja (IPPC) 2010/75/EU EC, 2010) Stupio na snagu 1979 2010 BH zakonodavstvo Status Na snazi Na snazi Podaci koji se prikupljaju Povezani propis u BiH/FBiH Kemija i biolo‐
gija sa gledišta Zakon o zaštiti prirode („Službene novine očuvanja sta‐ FBiH“ br. 33/03; FBiH, 2003b) ništa Kemija Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koja je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koja mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu (Službene novine FBiH“, br. 19/04), donesen na temelju članaka 117., 56. i 68. Zakona o zaštiti okoliša (FBiH, 2003) Usklađenost BiH/FBiH zakonodavstva sa propisom EU Mada trenutačno nema pravilnika u BiH, u okviru ovog Zakona su člancima 86‐99 obuhvaćeni najbitniji dijelovi Direktive 79/409/EEC koji obuhvaćaju zaštitu ptičjih vrsta u BiH. Direkti‐
va 79/409/EEC obuhvaća i opsežan popis svih vrsta, kao i spe‐
cifičnih staništa ptica koje žive na teritoriju EU. Pravilnik obuhvaća karakterizaciju industrijskih postrojenja po kapacitetu proizvodnje i procjene njihovog mogućeg utjecaja na okoliš na temelju emisija. Pravilnik se najvećim dijelom os‐
lanja na Direktivu 2010/75/EU, koja obuhvaća sve emisije šte‐
tnih tvari iz različitih vrsta industrijskih postrojenja prema svim bitnim pokazateljima i utjecajima na okoliš. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 84 S obzirom da trenutačno nisu definirana zaštićena područja koja također zahtijevaju monito‐
ring, potrebno je u budućnosti razmotriti mogućnost korištenja temeljne mreže postaja za pov‐
ršinska i podzemna vodna tijela za ove potrebe. Plan monitoringa prikazan u ovom karakterizacijskom izvještaju pripremljen je na temelju ras‐
položivih informacija o postojećem monitoringu, te smjernica datih u Zakonu o vodama (FBiH, 2006) i njegovim podzakonskim aktima, Okvirnoj direktivi o vodama (EC, 2000) i Vodiču br. 7 Zajedničke strategije implementacije ODV (EC, 2003c). Potrebno je napomenuti da monitoring preporučen u ovom izvještaju vjerojatno neće dati od‐
govore na sva pitanja koja mogu nastati na operativnoj razini. Provođenje plana monitoringa i analiza dobivenih rezultata će zacijelo koristiti za dalje unaprjeđenje uspostavljene temeljne mreže i daljeg razvoja monitoringa. 7
MONITORING POVRŠINSKIH VODNIH TIJELA 7.1
UVOD Programom monitoringa za površinske vode potrebno je obuhvatiti pokazatelje ekološkog i kemijskog stanja prirodnih vodnih tijela, i ekološkog potencijala i kemijskog stanja za jako izmi‐
jenjena vodna tijela i umjetna vodna tijela. Procjena ekološkog stanja temelji se na biološkim elementima kakvoće, uključivo i hidromorfo‐
loške i fizikalno‐kemijske pokazatelje kao prateće elemente biološke kakvoće. Dobro ekološko stanje se pretežno temelji na sastavu i brojnosti vrsta i to je definirano za svaku kategoriju vo‐
de i svaki element biološke kakvoće. Procjena kemijskog stanja ovisi o postizanju standarda kakvoće okoliša (utvrđeno u dodatku IX ODV), na temelju članka 16. ODV i drugih relevantnih propisa kojim su postavljeni standardi za‐
štite okoliša na razini Europske unije. Elementi kakvoće za umjetna i jako izmijenjena tijela površinske vode se primjenjuju u odnosu na to kojoj od četiri kategorije površinskih voda razmatrano umjetno ili jako izmijenjeno vodno tijelo najviše sliči. Monitoring mreža površinskih voda treba biti projektirana kako bi se omogućio koherentan i sveobuhvatan pregled ekološkog i kemijskog stanja u svakom riječnom slivu. Monitoring prog‐
ram se temelji na rezultatima provedene analize pritisaka i utjecaja (članak 5. i dodatak II ODV). ODV i ZOV predviđaju tri različite vrste monitoring programa za površinske vode: ƒ nadzorni monitoring, ƒ operativni monitoring i ƒ istraživački monitoring. Zemlje članice EU su izvijestile o 57.000 postaja za monitoring površinskih voda, od čega je oko 26.000 postaja u funkciji nadzornog monitoringa i preko 41.000 za potrebe operativnog moni‐
toringa (EC, 2009a; EC, 2009b). Najgušću mrežu postaja na 1.000 km2 imaju Ujedinjeno Kraljev‐
stvo i Irska (52 i 44 respektivno), a najmanje imaju nordijske zemlje kao što je Finska (manje od 1 postaje) i Švedska (5 postaja). Ovako velika razlika je sa jedne strane zbog različitih prirodnih Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 85 obilježja, gustoće naseljenosti, korištenja voda, kao i veličine pritisaka, ali i zbog različitih kon‐
cepcija programa monitoringa. 7.1.1
Nadzorni monitoring Nadzorni monitoring se uspostavlja kako bi se moglo procijeniti stanje površinskih voda unutar sliva ili podsliva na vodnom području. Nadzorni monitoring površinskih voda se provodi u cilju dobivanja informacija u svezi sa: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
dopunjavanjem i ovjeravanjem procedura i procjena utjecaja sukladno Aneksu II ODV, učinkovitom izradom budućih programa monitoringa, procjenama dugoročnih promjena prirodnih uvjeta, procjenama dugoročnih promjena kao posljedica rasprostranjenih antropogenih aktiv‐
nosti. Odabir lokacija treba biti takav da se obuhvate mjesta gdje je: ƒ veličina protoka značajna u usporedbi sa cijelim vodnim područjem, ƒ slivno područje veće od 2.500 km2, ƒ volumen značajan u usporedbi sa cijelim vodnim područjem, uključujući i velika prirodna i vještačka jezera, ƒ mjesto prijelaza vodnog tijela u drugu državu, i/ili ƒ značajan prekogranični pronos onečišćenja. ODV zahtijeva da dovoljan broj vodnih tijela bude uključen u nadzorni monitoring kako bi se mogla dati opća procjena statusa voda unutar svakog sliva i podsliva slivnog područja. To znači da će monitoringom biti potrebno obuhvatiti veći broj vodnih tijela u heterogenom slivnom području nego u homogenom slivnom području, uslijed povećane raznolikosti tipova površin‐
skih voda i antropogenih utjecaja. Rezultati nadzornog monitoringa se koriste kao osnov za praćenje dugoročnih promjena i tren‐
dova na riječnom bazenu, pa se stoga uspostavlja na točkama (području) koje nisu izravno pod utjecajem lokalnog antropogenog pritiska. Istovremeno, da bi se mogla ocijeniti promjena ut‐
jecaja dominantnog antropogenog pritiska, potrebno je odabrati točku na vodnom tijelu repre‐
zentativnom za razmatrani pritisak. Nadzorni monitoring također treba omogućiti i provjeru rezultata analize i procjene rizika za vodna tijela. Niska razina pouzdanosti procjene rizika sukladno dodatku II ODV (npr. uslijed og‐
raničenog broja postojećih podataka monitoringa), zahtijeva obimniji nadzorni monitoring u ci‐
lju dopune i potvrđivanja procjene rizika. Pri odabiru lokaliteta, potrebno je razmotriti i postojeće postaje kao moguće točke nadzornog monitoringa. Osnovni razlog je da se dužim nizom podataka osigurava i viši stupanj točnosti, što je važno za praćenje dugoročnih promjena i trendova. Za odabrane točke na kojima se uspostavlja nadzorni monitoring, uzorkovanje se vrši jednu godinu (unutar šestogodišnjeg ciklusa plana upravljanja) i uključuje sve biološke elemente kak‐
voće, sve hidromorfološke i sve opće fizikalno‐kemijske elemente koji prate biološke elemente, potom prioritetne tvari koje se ispuštaju u sliv ili podsliv, kao i ostale onečišćivače koji se ispuš‐
taju u značajnim količinama. Učestalost uzorkovanja tijekom te godine se definira brojem uzoraka ili analiza kojima se može osigurati potreban stupanj točnosti. Jedan od ciljeva nadzornog monitoringa je da se procijeni dugotrajna promjena u prirodnim uv‐
jetima i dugotrajna promjena izazvana značajnim antropogenim aktivnostima. Moguće je da Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 86 minimalna učestalost data u Okvirnoj direktivi o vodama neće biti dovoljna da bi se postigla prihvatljiva razina povjerenja i točnosti ove procjene. U tom slučaju, može biti potrebno pove‐
ćati učestalost barem za pojedine pokazatelje nadzornog monitoringa tako da se oni osmatraju češće od jednom u šest godina (kako je to propisala ODV) na onim mjernim točkama koje su uspostavljene u cilju registriranja dugotrajne promjene. Ako rezultati provedenog monitoringa pokažu da je vodno tijelo dostiglo dobro stanje, i ukoliko na temelju pregleda utjecaja ljudskih aktivnosti nema dokaza da je došlo do promjene, onda se nadzorni monitoring provodi jednom unutar tri ciklusa plana upravljanja (dodatak V.1.3.1 ODV). Kako bi se izbjegli troškovi provođenja skupih kemijskih analiza, može se u prvom koraku pro‐
vesti samo istraživanje (provjera) bioloških pokazatelja. Ako je uočen utjecaj, tada monitorin‐
gom treba obuhvatiti prioritetne tvari i ostale specifične onečišćujuće tvari. Tamo gdje nije prepoznat ovaj utjecaj, može se primijeniti i „preventivni pristup“, što znači praćenje onih po‐
kazatelja i pritisaka koji mogu negativno utjecati na stanje. Monitoring referentnih uvjeta prema ODV nije predviđen kao posebna vrsta monitoringa, ali se uobičajeno prikazuje kao sastavni dio nadzornog monitoringa. U ovom karakterizacijskom izvještaju je monitoring referentnih uvjeta prikazan kao odvojena potkategorija nadzornog monitoringa zbog različitih pokazatelja koji su obuhvaćeni ovim monitoringom i različite učes‐
talosti njihovih ispitivanja. 7.1.2
Operativni monitoring Operativni monitoring se uspostavlja kako bi se ciljano pratilo ekološko i kemijsko stanje onih vodnih tijela koja su identificirana kao vodna tijela pod rizikom dostizanja okolišnih ciljeva (kao rezultat analize pritisaka i utjecaja ili procjena na temelju rezultata nadzornog monitoringa). Pored ovih vodnih tijela, operativni monitoring se uspostavlja za ona vodna tijela u koja se is‐
puštaju prioritetne tvari. Ciljevi operativnog monitoringa su: ƒ ustanoviti status onih vodnih tijela koja su identificirana kao rizična u smislu nemoguć‐
nosti ispunjenja zadatih okolišnih ciljeva, ƒ procijeniti svaku promjenu statusa kao rezultat programa mjera. Okvirna direktiva o vodama daje naputke o odabiru postaja operativnog monitoringa za vodna tijela, uključivo i ona u koja se ispuštaju tvari uvrštene na listu prioritetnih tvari. U naputcima je napravljena razlika između rizičnih tijela (u smislu neispunjenja okolišnih ciljeva) pod utjecajem točkastih izvora onečišćenja, rasutih izvora onečišćenja i hidromorfološkog pritiska. Broj odab‐
ranih monitoring postaja treba da bude odgovarajući da bi se mogao ocijeniti uticaj sve tri na‐
vedene vrste pritiska. Za monitoring svih značajnih pritisaka može se ukazati potreba za više od jedne mjerne točke na vodnom tijelu. U slučajevima gdje je vodno tijelo izloženo većem broju točkastih izvora onečišćenja, mogu biti odabrana reprezentativna mjerna mjesta za monitoring veličine i utjecaja izvora onečišćenja u cjelini. Teorijski se nekad može pokazati da nije potrebna monitoring postaja na vodnom tijelu ako informacije iz pripadajućih sličnih vodnih tijela dozvoljavaju odgovarajuću procjenu veličine i utjecaja točkastog izvora. Za rasute izvore onečišćenja kao i hidromorfološke pritiske, često su potrebne mjerne postaje u svim rizičnim vodnim tijelima. Ako je samo jedan izvor onečišćenja prisutan u vodnom tijelu koje je uključeno u program ope‐
rativnog monitoringa, monitoring postaja treba biti odabrana s obzirom na donošenje odluke o tome koja je lokacija najosjetljivija. Ukoliko ima više izvora onečišćenja ili ostalih vrsta pritisaka, bilo bi poželjno ili čak neophodno (sa gledišta upravljanja) da sustav operativnog monitoringa bude u stanju da pravi razliku između različitih vrsta pritisaka i izvora. Ovo može, na primjer, pomoći u određivanju mjera smanjenja pritisaka. Treba, međutim,imati na umu da u mnogim Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 87 slučajevima neće biti moguće da se izmjeri utjecaj svakog izvora ili pritiska, i da će se morati ra‐
zmatrati mogućnost mjerenja utjecaja skupine pritisaka. Na temelju pritisaka na vodno tijelo i njegove osjetljivosti na utjecaje odabiru se elementi kak‐
voće koje treba pratiti. Operativni monitoring je usmjeren na osmatranje indikativnih pokaza‐
telja za određivanje elemenata kakvoće voda koji su najosjetljiviji na pritisak kojem su vodna ti‐
jela izložena. Uporaba nebioloških pokazatelja za procjenu uvjeta bioloških elemenata kakvoće voda može dopuniti uporabu bioloških pokazatelja ali ih ne može zamijeniti. Ovo ne isključuje uporabu nebioloških pokazatelja (kao što su npr. fizikalno‐kemijski pokazatelji) kada je to operativno opravdano, na primjer kada su mjere smanjenja pritisaka (npr. opterećenje usljed ispuštanja iz gradskih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda) vezane za promjenu pojedinih fizikalno‐
kemijskih pokazatelja (npr. ukupni organski ugljik, BPK5 ili nutrijenti). U ovom slučaju, može biti prikladno da se vrši osmatranje nebioloških i bioloških pokazatelja (npr. makrozoobentosa) sa različitim učestalostima, kako bi se rezultati fizikalno‐kemijskih ispitivanja povremeno mogli potvrditi uz pomoć rezultata biološkog monitoringa. Ovo je neophodno jer rezultati osmatranja nebioloških pokazatelja ne mogu biti pouzdani bez provjere rezultata uporabom i bioloških po‐
kazatelja. Ako vodno tijelo nije ocijenjeno kao rizično u pogledu ispuštanja prioritetnih tvari ili drugih onečišćivača, nije potreban operativni monitoring za ove tvari. Onečišćivač je definiran kao bilo koja tvar koja može izazvati onečišćenje, što posebno uključuje tvari pobrojane u dodatku VIII ODV. Kao takve sigurno treba uzeti u obzir i nutrijente, kao i tvari koje imaju nepovoljan utjecaj na ravnotežu kisika, te metale i organske mikroonečišćivače. Učestalost monitoringa treba biti odabrana tako da osigura pouzdanu ocjenu stanja bitnih elemenata kakvoće. U Dodatku V. 1.3.4 ODV date su smjernice učestalosti operativnog moni‐
toringa. 7.1.3
Istraživački monitoring Istraživački monitoring treba provoditi za ona vodna tijela za koja razlog nepostizanja dobrog stanja nije poznat ili u slučajevima kada treba ocijeniti utjecaj incidentnog onečišćenja. U Dodatku V.13.3 ODV se navodi da se istraživački monitoring uspostavlja u slučajevima: ƒ kada razlog prekoračenja bilo kojeg pokazatelja nije poznat, ƒ kada nadzorni monitoring ukazuje da se ne može očekivati dostizanje ciljeva ODV (članak 4.) za neko vodno tijelo, a još uvijek nije uspostavljen operativni monitoring, ƒ kada je potrebno ocijeniti utjecaj incidentnog onečišćenja i ƒ kada je potrebno provesti posebne mjere za uklanjanje efekata incidentnog onečišćenja. Istraživački monitoring se tako određuje za posebne slučajeve ili problem koji se istražuje. U nekim slučajevima biće intenzivan u pogledu učestalosti osmatranja i biće usmjeren na odre‐
đena vodna tijela ili dijelove vodnih tijela, i na određene elemente kakvoće voda. 7.2
POSTOJEĆI MONITORING Na temelju raspoloživih podataka je u tablici 7.1 prikazan sažetak monitoringa u slivnom pod‐
ručju Cetine i Krke. Cjelokupni dosadašnji monitoring vršen je u slivu Cetine, dok ne postoje podaci o ispitivanjima vodnih tijela u slivu rijeke Krke. Na temelju prezentiranih podataka, pos‐
tojećim monitoringom obuhvaćeno je 15 postaja na 14 određenih vodnih tijela rijeka i jezera. Ispitivanjima su obuhvaćeni biološki, fizikalno‐kemijski i mikrobiološki pokazatelji, te prioritet‐
ne tvari. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 88 Tablica 7.1 Postojeći monitoring površinskih voda na slivu Cetine i Krke Vrsta objekta/ postaje Sliv TPoV Bistrica – vrelo Duman MP Cetina BA_CE_BI b, k, m b, k, p, m – Vrelo Sturbe MT Cetina BA_CE_BI_ST
b, k b, k, m b, k, p Ušće Sturbe AHP Cetina BA_CE_BI_ST
– – b, k Žabljak AHP Cetina BA_CE_BI_ZA
b, k, m b, k, m – Kanal Drinovac MP Cetina BA_CE_DRI b, k, p, m b, k, p, m – Vrelo Korane MT Cetina BA_CE_KO_1
– – b, k Ušće Korane MT Cetina BA_CE_KO_2
– b – Akumulacija Mandak MT Cetina BA_CE_MA_2
– b, k – Vrelo Milača MT Cetina BA_CE_MI_1
– – b, k, p Ušće Milača (ponor) MT Cetina BA_CE_MI_2
– b – Vrelo Ostrošca MT Cetina BA_CE_OS – k, m – Plovuća – Čajići (Veliki ponor) MT Cetina BA_CE_BI_PL
– b b, k Buško Blato MT Cetina BA_CE_RI – b, k, p, m – Vrelo Šuica MT Cetina BA_CE_SU_1
– – b, k, p Šuica – uzv. od naselja Šuica MT Cetina BA_CE_SU_1
k, m b – Šuica – Ponor Kovači MT Cetina BA_CE_SU_2
– b, k, m – Vrba MT Cetina BA_CE_VR – b b, k Ždralovački kanal MT Cetina BA_CE_ZK – – b, k Lipa MT Cetina BA_CE_LI – b, k, p, m p Lokacija Monitoring Postojeći Mjerenja u do 2004. monito‐ okviru Pro‐
godine* ring** jekta Kukavičje jezero MT Cetina – – b – * Izvor: Dokument „Monitoring voda u BiH“ u okviru projekta River basin management programme for BiH (EU CARDS 2003) ** Izvor: WEB stranica Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar: www.jadran.ba Vrsta monitoringa: H – hidrologija, k – opći fizikalno‐kemijski pokazatelji, p – prioritetne tvari, b – biološ‐
ki pokazatelji, t – mjerenje temperature, m – mikrobiologija Vrsta postaje: AHP – automatska hidrološka postaja, MP – monitoring postaja, MT – mjerna točka 7.3
PLAN MONITORINGA 7.3.1
Uvod Na temelju provedenih analiza u okviru ovog projekta (biološki pokazatelji, fizikalno‐kemijski i kemijski koji prate biološke elemente, hidromorfološki pokazatelji i prioritetne i druge onečiš‐
ćujuće tvari), ocijenjeno je stanje vodnih tijela rijeka na slivnom području Cetine i Krke u BIH. Raspoloživi podaci, uključivo provedena ispitivanja u okviru ovog projekta, su dosta skromni. Dvadeset tri vodna tijela (od njih 31) su ocijenjena na temelju jednog ili dva pokazatelja. Samo za 6 vodnih tijela ocjena je izvršena temeljem svih prethodno navedenih pokazatelja. Biološki pokazatelji su bili odlučujući za ocjenu stanja za 5 VT, a prateći fizikalno‐kemijski i ke‐
mijski za 3 VT. Prioritetne tvari nisu odredile status ni na jednom VT. Prema provedenim anali‐
zama, pet VT Ima visok status, 17 VT dobar, slab 1 VT, dok 6 VT ima loš status, i ovih šest su kandidati za značajno izmijenjena vodna tijela. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 89 Na temelju prethodnih rezultata, izvršen je odabir lokacija za nadzorni i operativni monitoring površinskih vodnih tijela. U okviru ovog karakterizacijskog izvještaja nije predviđena uspostava istraživačkog monitoringa. Odabir lokacija za nadzorni monitoring se temelji na slijedećim kri‐
terijima: ƒ veličina protoka značajna u usporedbi sa cijelim vodnim područjem, ƒ slivno područje veće od 2.500 km2, ƒ volumen značajan u usporedbi sa cijelim vodnim područjem, uključujući i velika prirodna i vještačka jezera, ƒ mjesto prijelaza vodnog tijela u drugu državu i/ili značajan prekogranični pronos onečiš‐
ćenja, ƒ doprinos konceptualnom razumijevanju međusobnog djelovanja podzemnih i površin‐
skih voda i ƒ minimiziranje nepouzdanosti pri procjeni stanja i rizika. Uvažavajući kriterije na temelju kojih se uspostavlja operativni monitoring, odnosno za potrebe ciljanog praćenja ekološkog i kemijskog stanja, a na temelju analize pritisaka i rizika nepostiza‐
nja ciljeva ODV, koja je provedena u okviru ovog projekta, predložene su lokacije monitoring postaja za operativni monitoring. Osim dvije vrste monitoringa koje su obvezne prema ODV, ovim karakterizacijskim izvještajem predviđena je uspostava jednog broja monitoring točaka za praćenje referentnih uvjeta. Iako se nekada ova vrsta monitoringa zapravo prikazuje kao dio nadzornog monitoringa, monitoring referentnih uvjeta je ovdje prikazan kao odvojen monitoring zbog različitih pokazatelja i učes‐
talosti monitoringa u odnosu na nadzorni monitoring. 7.3.2
Mreža nadzornog monitoringa 7.3.2.1
Monitoring točke Za potrebe nadzornog monitoringa na slivnom području Cetine i Krke je predviđeno pet točaka, čije lokacije su prikazane u tablici 7.2 i u dodatku II.4. Točke nadzornog monitoringa su postav‐
ljene tako da mogu reprezentativno prikazati stanje voda na slivnom području Cetine i Krke. U slivu Krke je postavljena jedna točka nadzornog monitoringa na najznačajnijem vodotoku, ri‐
jeci Korani. Monitoring točka nalazi se uzvodno od ponora Korane, i njome se prati stanje na slivnom području kao i prekogranični pritisci na Republiku Hrvatsku. U slivu Cetine nalaze se četiri monitoring postaje. Na dvije točke (TPoV Tovarnica‐Jaruga i TPoV Lipa) se osmatra stanje voda u slivnom području Cetine i prekogranični pritisci na Republiku Hrvatsku. Naime, točkom nadzornog monitoringa na ponoru Čaprazlije (TPoV Tovarnica‐
Jaruga) obuhvaćene su vode središnjeg dijela Livanjskog polja, dok se u akumulaciji Lipa (TPoV Lipa) prikupljaju sve površinske vode jugoistočnog dijela Livanjskog polja, kao i vode rijeke Šui‐
ce podzemnim vezama preko ponora Kovači. Preostale dvije postaje nadzornog monitoringa nalaze se na vrelu Bistrice (Duman) i vrelu Ričine (Vrilo). Napominje se da se jedan dio točaka monitoringa površinskih vodnih tijela iz tablice 7.2 tako‐
đer koristi za monitoring podzemnih vodnih tijela, jer se radi o točkama na kojima se javlja međudjelovanje površinskih i podzemnih voda na slivnom području Cetine i Krke. 7.3.2.2
Pokazatelji koje je potrebno obuhvatiti nadzornim monitoringom Nadzornim monitoringom potrebno je pratiti sve pokazatelje kakvoće: biološke, prateće fizi‐
kalno‐kemijske, kemijske i hidromorfološke pokazatelje i prioritetne tvari (tablica 7.3). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 90 Tablica 7.2 Planirana mreža nadzornog i operativnog monitoringa površinskih vodnih tijela na slivu Cetine i Krke Naziv TPoV Nadzorni monitoring Kategorija Status pos‐
TPoV taje Lokacija Opis x koordinata y koordinata Tip moni‐
toringa Pokazatelji i učestalost Napomena Bistrica (BA_CE_BI) Rijeka Postojeća Vrelo Duman 6.420.664 4.854.634 Nadzorni Korana nizvodno od Bos. Grahova (BA_CE_KO_2) Rijeka Nova Ponorska zona u Pašića polju 6.374.566 4.892.134 Nadzorni Ričina/Buško Blato (BA_CE_RI) Rijeka Nova Vrelo Ričine (Vrilo) 6.429.860 4.838.209 Tovarnica‐Jaruga (BA_CE_TOJAR) Rijeka Nova VS Čaprazlije 6.397.563 4.862.010 Nadzorni Lipa (BA_CE_LI) Jezero Postojeća Jezero 6.413.433 4.846.681 Nadzorni Bistrica (BA_CE_BI) Rijeka Nova Prije ušća Žab‐
ljaka 6.416.593 4.855.485 Operativni Mandak/akumulacija Mandak (BA_CE_MA_2) Jezero Postojeća Jezero 6.421.714 4.843.655 Operativni Vodoopskrba Ričina/Buško Blato (BA_CE_RI) Jezero Postojeća Jezero 6.421.492 4.836.352 Operativni Šuica nizvodno od ušća Drine (BA_CE_SU_2) Rijeka Postojeća Prije ulaska u Kovačev ponor
6.435.613 4.836.737 Prema tablici 7.4 Operativni Vrba (BA_CE_VR) Rijeka Nova Prije ulaska u ponor 6.415.248 4.867.780 Operativni Ždralovački kanal (BA_CE_ZK) Rijeka Nova Prije ulaska u ponor Kazanci
6.389.502 4.873.671 Operativni Monitoring referentnih uvjeta Rijeka Nova Vrelo 6.445.134 4.868.985 Operativni monitoring Milač uzvodno od ušća Ribnjaka (BA‐
CE‐MI‐1), tip BiH_R9 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 Zajednička postaja za TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj b, k, p, h prema tablici Zajednička postaja za TPV Vrelo 7.3 Nadzorni Ričine Monitor. Prema tablici ref. uvjeta 7.5 91 Naziv TPoV Kategorija Status pos‐
TPoV taje Lokacija Opis x koordinata y koordinata Tip moni‐
toringa Pokazatelji i učestalost Napomena Milač nizvodno od ušća Ribnjaka (BA‐
CE‐MI‐2), tip BiH_R15 Rijeka Nova Vodotok 6.441.490 4.868.859 Monitor. ref. uvjeta Dulerski potok (BA‐KR‐BU‐DP), tip BiH_R16 Rijeka Nova Vodotok 6.359.941 4.899.022 Monitor. ref. uvjeta Mračaj (BA‐KR‐BU‐MR), tip BiH_R17 Rijeka Nova Vodotok 6.363.572 4.893.311 Monitor. Prema tablici ref. uvjeta 7.5 Šuica uzvodno od ušća Drine (BA‐CE‐
SU‐1), tip 20 Rijeka Nova Vrelo 6.436.093 4.859.694 Monitor. ref. uvjeta Zajednička postaja za TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj Sturba (BA_CE_BI_ST), tip BiH_R21 Rijeka Postojeća Vrelo 6.421.751 4.848.225 Monitor. ref. uvjeta Zajednička postaja za TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj Pokazatelji: b – biološki pokazatelji, k – opći fizikalno‐kemijski pokazatelji, p – prioritetne tvari, h – hidromorfologija Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 92 Tablica 7.3 Pokazatelji koje je potrebno obuhvatiti nadzornim monitoringom površinskih vodnih tijela i učestalost monitoringa na slivu Cetine i Krke Pokazatelj Biološki elementi kakvoće voda Nadzorni monitoring Rijeke Jezera Fitobentos (Dijatomeje): kvalitativno‐kvantitativni sastav, diverzitet takso‐
3 god. na, gustina biota (broj ili biomasa), populacija osjetljivih taksona, TDI indeks Makrofite: sastav vrsta, brojnost, trofički indeksi (MTR, IBMR, TIM ili MIR) 3 god. Fitoplankton: brojnost, biomasa, klorofil a – Makrozoobentos: kvalitativno‐kvantitativni sastav, broj taksona u okviru izabranih taksonomskih skupina, procentualno učešće EPT taksona, indeks 3 god. saprobnosti po Pantle‐Bucku, indeks trofičnosti RETI/PETI, udio izabranih funkcionalnih skupina u ishrani – FFG, prošireni biotički indeks – EBI, de‐
terminacija osjetljivih taksona. Ribe: kvalitativno‐kvantitativni sastav, totalna dužina i težina jedinki, starost 3 god. jedinki, EFI indeks Fizikalno‐kemijski elementi kakvoće voda Providnost: providnost (m) – Temperaturni uvjeti: temperatura vode (°C) 3 mjes. 3 mjes. Oksidacijski poka‐ Otopljeni kisik (mg/l), zasićenje kisikom (%) zatelji: KPK (mg/l), BPK5 (mg O2/l) 3 mjes. Kloridi (mg/l), elektroprovodnost na 25°C (μS/cm) 3 mjes. Salinitet: Sulfati (mg/l) 3 mjes. Kiselost: pH vrijednost 3 mjes. Nutrijenti: amonijačni dušik (mg N/l), nitratni dušik (mg N/l), ukupni dušik 3 mjes. (mg N/l), orto‐fosfat (mg P/l), ukupni fosfor (mg P/l) Specifične tvari značajne za ocjenu ekološkog statusa: teški metali (As, Cu, 3 mjes. Cr, Zn) Hidromorfološki elementi kakvoće voda Količina i dinamika vodnog toka Kont.* Veza sa podzemnim vodama Kont.* Hidrološki režim Promjenjivost razine vode – Vrijeme zadržavanja vode – Neprekidnost riječnog toka 6 god. Varijacije dubine i širine riječnog korita 6 god. Varijacije dubine jezera – Morfološki uvjeti Struktura i sediment dna 6 god. Struktura obalnih zona 6 god. Prioritetne tvari Prioritetne tvari prema Dodatku 1 Uredbe o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sustave javne kanalizacije („Službene novine FBiH“, br. 4/12), a poglavito slijedeće prioritetne tvari: teški metali (Pb, Hg, 1 mjes.** Cd, Ni), policiklični aromatski ugljikovodici – PAH (benzo(a)piren, ben‐
zo(b)fluor‐anten, benzo(k)fluor‐anten, benzo(g,h,i)perilen, indeno(1,2,3‐
cd)‐piren), ukupna mineralna ulja, ukupni poliklorirani bifenili – PCB, ukupni organofosforni i karbamatni pesticidi, ukupni organoklorni pesticidi * Kont. – Neprekidno (kontinualno) ** Monitoring se vrši prema navedenoj učestalosti u jednoj godini ciklusa upravljanja 3 god. 3 god. 3 god. 3 god. 3 god. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. – 3 mjes. – 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. – 1 mjes. 1 mjes. 1 mjes. – – 6 god. 6 god. 6 god. 1 mjes.** Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 93 Biološki pokazatelji Biološkim pokazateljima potrebno je obuhvatiti slijedeće skupine organizama: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Fitobentos (Dijatomeje), Makrofite, Makrozoobentos, Ihtiopopulacije ribe. Dijatomeje. Temeljem odredba ODV, iz sastava fitobentosa izdvajaju se dijatomeje kao domi‐
nantna skupina, a ostali odjeli algi se razmatraju u analizama sa makrofitama. Kod nadzornog monitoringa u tekućicama slivnog područja rijeke Cetine i Krke pri uzorkovanju se primjenjuje metodologija određena normom BAS EN 13946, a kod obrade uzoraka (deter‐
minacije) odredbe norme BAS EN 14407 (uputstvo za identifikaciju, brojanje i interpretaciju uzoraka bentoskih dijatomeja iz tekućih voda). Na temelju dosadašnjih istraživanja na području BiH usvojeno je da se računa TDI indeks (Trophic Diatom Index) (Schmedtje i Kohmann, 1993). Makrofite. Uzorkovanje je potrebno vršiti prema odredbama norme BAS EN 14184 (2003): Me‐
tod istraživanja vodenih makrofita stajaćih i tekućih voda (sastav, vrsta i gustina). Za nadzorni monitoring koji zahtijeva ODV, mogu se koristiti tri trofička indeksa kao metrika za opisivanje zajednica akvatičnih biljaka u tekućicama. Brojne europske zemlje koriste brojčani sustav za rangiranje makrofita u vodotocima u odnosu na osjetljivost na obogaćenje nutrijen‐
tima. Ovdje spadaju, između ostalih, RMNI (River Macrophyte Nutrient Index) u Velikoj Britaniji (zamjenjuje prethodni MTR), IBMR (Indice Biologique Macrophytique en Rivière) u Francuskoj, TIM12 (Trophie‐Index Makrophyten) u Njemačkoj, MIR (Macrophyte Index for Rivers) u Polj‐
skoj (direktna prilagodba MTR sustava iz Velike Britanije na rijeke u Poljskoj) i AIM Rivers (Aus‐
trian Index for Macrophytes in Rivers) u Austriji. Ovi sustavi obuhvaćaju različit broj vrsta, sa rangom od kontinualne do ordinarne ljestvice i kreću se u različitim pravcima između različitih maksimuma i minimuma. Da bi se omogućilo poređenje nacionalni sustavi su harmonizirani od 1 (najosjetljivije) do 10 (najtolerantnije). Nakon toga je izvršena sinteza nacionalnih sustava kao temelj za formuliranje pan‐europske zajedničke metrike, odnosno indeksa trofije za europske makrofite (ITEM = Index of Trophy for European Macrophytes), u cilju procjene obogaćenja nutrijentima na osnovu ak‐
vatičnih makrofita. Rezultati usporednih analiza pouzdanosti MTR, IBMR, TIM i MIR su pokazali da su za razliku od Shannon‐Weaver‐ovog indeksa diverziteta ove metrike dovoljno postojane u odnosu na kole‐
banja koja mogu biti uzorkovana pojavom sjene ili usljed hidromorfoloških modifikacija vodo‐
toka. Rezultati novijih istraživanja (Szoszkiewicz i ostali, 2006) ukazuju na visok stupanj pozitiv‐
ne korelacije između vrijednosti MTR i IBMR, sa jedne strane, i sadržaja nutrijenata sa druge. Stoga je ovim karakterizacijskim izvještajem predviđeno korištenje jednog od četiri navedena indeksa (MTR, IBMR, TIM i MIR) kao trofičkog pokazatelja za monitoring i procjenu ekološkog statusa rijeka. Makrozoobentos. Na slivnom području Cetine i Krke vodotoci su u kategoriji plitkih, te prema tome uzorkovanje multi‐habitat prema AQEM (2002) ima potpunu opravdanost. Na temelju dobivenih podataka o kvalitativno‐kvantitativnom sastavu makrozoobentosa pot‐
rebno je odrediti slijedeće obvezne metrike za određivanje ekološkog statusa vodotoka: ƒ ukupan broj taksona; ƒ broj taksona u okviru izabranih taksonomskih skupina; ƒ relativna abundanca izabranih taksonomskih skupina; Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 94 ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
procentualno učešće EPT taksona (AQEM, 2002); indeks saprobnosti po Pantle‐Bucku (Pantle i Buck, 1955); indeks trofičnosti (Trophic index RETI/PETI) (AQEM, 2002); prošireni biotički indeks – EBI (Ghetti, 1986). Osim navedenih obveznih, prema potrebi se mogu koristiti i originalni BMWP/ASPT skor (Armi‐
tage i ostali, 1983) ili modifikacija (AQEM, 2002) i udio izabranih funkcionalnih skupina u ishra‐
ni – FFG (AQEM, 2002). Ribe. Pri uzorkovanju primijeniti odredbe norme BAS EN 14011 (uzorkovanje elektroagrega‐
tom), jer se zbog značajki slivnog područja za nadzorni monitoring ne zahtijeva druga metodo‐
logija. Analiza podrazumijeva: ƒ kvalitativno‐kvantitativni sastav riba, ƒ totalnu dužinu i težinu jedinki, ƒ starost jedinki. Ocjena ekološkog stanja voda predviđeno je da se vrši temeljem Europskog indeksa biotičkog integriteta (EFI – European Fish Index) (FAME konzorcij, 2004). Za izračun indeksa EFI uzima se 10 pokazatelja koji su svrstani u pet skupina: ƒ Trofički odnosi: ‐ Udio insektivornih vrsta – smanjuje se s povećanjem pritiska od strane čovjeka; ‐ Udio omnivornih vrsta – raste s povećanjem pritiska od strane čovjeka; ƒ Reprodukcijska strategija: ‐ Udio fitofilnih vrsta – uglavnom raste s povećanjem pritiska od strane čovjeka; ‐ Relativna zastupljenost litofilnih vrsta – smanjuje se s povećanjem pritiska od strane čovjeka; ƒ Fizikalni uvjeti okoliša: ‐ Broj bentičkih vrsta – smanjuje se s povećanjem pritiska od strane čovjeka; ‐ Broj reofilnih vrsta – smanjuje se s povećanjem pritiska od strane čovjeka; ƒ Općenita osjetljivost: ‐ Relativan broj vrsta koje ne podnose promjene – smanjuje se s povećanjem pritiska od strane čovjeka ‐ Relativan broj vrsta koje dobro podnose promjene – raste s povećanjem pritiska od strane čovjeka ƒ Ponašanje pri migracijama: ‐ Broj vrsta koje migriraju na velike udaljenosti – smanjuje se s povećanjem pritiska od strane čovjeka ‐ Broj potamodromnih vrsta – smanjuje se s povećanjem pritiska od strane čovjeka Napominje se da je u zemljama u okruženju u tijeku izrada odgovarajućih softvera za ribe, koji se temelje na sastavu i dobnoj strukturi ihtiopopulacija. Slivno područje Jadranskog mora zahti‐
jeva neophodnu suradnju zemalja u regionu pri određivanju adekvatnosti metrika (indeksa) za‐
snovanih na sastavu riba. Fizikalno‐kemijski pokazatelji Nadzornim monitoringom obuhvaćeni su slijedeći fizikalno‐kemijski pokazatelji: ƒ Fizikalni pokazatelji: ̵ Providnost, Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 95 ̵
Temperaturni uvjeti, ƒ Kemijski pokazatelji: ̵ Oksidacijski pokazatelji (otopljeni kisik, zasićenje kisikom, KPK, BPK5), ̵ Salinitet (elektroprovodljivost na 25°C, kloridi, sulfati), ̵ pH vrijednost, ̵ Nutrijenti (ukupni dušik, amonijačni dušik, nitritni dušik, nitratni dušik, orto‐fosfati, ukupni fosfor), ̵ Specifične tvari koje su značajne za ocjenu ekološkog statusa (As, Cu, Cr, Zn). Procedura uzorkovanja sprovodi se prema zahtjevima norme BAS EN ISO 5667‐1, dok se sve la‐
boratorijske procedure za fizikalno‐kemijske analize sprovode prema uvjetima norme BAS EN ISO 17025. Mjerenje temperature se vrši in situ prema odredbama BAS DIN 38404‐4:2010. Oksidacijski pokazatelji. Otopljeni kisik je važan pokazatelj prisutnosti i zasićenosti kisikom u vodama i za određivanje se primjenjuje elektrokemijska metoda. KPK se određuje titracijom sa K2Cr2O7, a BPK5 Winkler metodom (inkubacija 5 dana na 20°C). Ovi pokazatelji su indikatori pri‐
sutnosti organske tvari u vodi. pH vrijednost. pH se ispituje elektrokemijski in situ na mjestu uzorkovanja. Salinitet. Za ocjenu koncentracije klorida koristi se volumetrijska metoda ispitivanja. Koncen‐
tracija sulfata određuje se gravimetrijskom metodom. Iako je sulfate moguće određivati spek‐
trofotometrijski ili IC metodom, gravimetrijska metoda je još uvijek najtemeljitija i najpreciznija kada se radi o koncentracijama koje se mogu očekivati u vodama. Nutrijenti. Dušična i fosforna jedinjenja u vodama određuju se spektrofotometrijskom meto‐
dom. Specifične tvari koje su značajne za ocjenu ekološkog statusa. Navedene specifične tvari su teš‐
ki metali koji se određuju metodom atomske apsorpcione spektrometrije (AAS). Hidromorfološki pokazatelji Nadzorni monitoring hidromorfoloških pokazatelja potrebno je provesti prema dvije metodo‐
logije: ƒ korištenjem metodologije primijenjene u ovom karakterizacijskom izvještaju, ƒ korištenjem metodologije definirane normom BAS EN 15843. U ovom karakterizacijskom izvještaju primijenjena je metodologija koja se temelji na slijedećim pokazateljima: ƒ Hidrološki režim: − Količina i dinamika vodnoga toka, − Veza s podzemnim vodama, ƒ Kontinuitet rijeke: − Longitudinalni kontinuitet rijeke, − Lateralni kontinuitet rijeke, ƒ Morfološki uvjeti: − Varijacije širine i dubine rijeke, − Struktura i sediment dna rijeke, − Struktura obalnog pojasa. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 96 Stanje vodnoga tijela na temelju ovih hidromorfoloških pokazatelja ocjenjuje se za svaku poje‐
dinu dionicu vodotoka i za svaki hidromorfološki pokazatelj, a prema veličini odstupanja od re‐
ferentnih uvjeta. Veličina morfološke promjene vodnog tijela za pojedini morfološki pokazatelj jednaka je srednjoj vrijednosti promjena svih dionica toga vodnog tijela, pri čemu je težinski či‐
nilac dužina dionice. Za ocjenu hidromorfološkog stanja vodnoga tijela mjerodavna morfološka promjena vodnoga tijela je jednaka maksimalnoj morfološkoj promjeni za pojedine pokazatelje morfološkog stanja. Osim navedene metodologije, monitoringom je potrebno obuhvatiti i hidromorfološke pokaza‐
telje propisane normom BAS EN 15843. Prema ovoj normi, ispituje se 10 kategorija hidromor‐
foloških pokazatelja: ƒ Geometrija korita: ̵ Obris vodnog tijela, ̵ Presjek korita (uzdužni i poprečni presjek), ƒ Supstrat: ̵ Količina umjetnog materijala; ̵ Količina prirodnog materijala; ƒ Vegetacija i organski detritus u koritu: ̵ Vodena makrofitska vegetacija; ̵ Količina detritusa od drveća (ako ga ima); ƒ Erozija/sedimentacija (taloženje); ƒ Protok: ̵ Utjecaj umjetnih građevina u koritu unutar dosega; ̵ Utjecaj promjena na širem slivnom području na karakter prirodnog protoka; ̵ Utjecaj dnevnih promjena u dnevnom protoku (pr. vršno ispuštanje iz HE); ƒ Uzdužni (longitudinalni) tok pod utjecajem umjetnih građevina; ƒ Struktura obale i promjene na obali; ƒ Tip/sastav vegetacije na obali i na okolnom zemljištu; ƒ Korištenje okolnog zemljišta i s time povezana obilježja; ƒ Povezanost/interakcija između korita i naplavne ravnice: ̵ Stupanj bočne povezanosti rijeke i naplavne ravnice; ̵ Stupanj bočnog kretanja riječnog korita. Ocjena prema navedenim hidromorfološkim pokazateljima i ukupna ocjena stanja vrši se pre‐
ma odredbama norme BAS EN 15843. Monitoring prema obje ovdje navedene metode potrebno je provesti u prvom ciklusu monito‐
ringa. Nakon dobivenih rezultata prema obje metode, potrebno je donijeti odluku da li se i u narednim ciklusima monitoringa hidromorfološkog stanja zadržavaju obje metode, ili je dovolj‐
no monitoring vršiti samo prema jednoj od ovih metoda. Prioritetne tvari Sveobuhvatan popis prioritetnih tvari prikazan je u dodatku X ODV i dodatku 1 Uredbe o uvje‐
tima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sustav javne kanalizacije (FBiH, 2012). S obzirom da na riječnom bazenu Cetine i Krke nisu utvrđeni zagađivači koji mogu ispuštati sve navedene tvari, u ovom planu monitoringa uključene su one prioritetne tvari koje se mogu očekivati na ovom području. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 97 Prioritetne tvari koje se ispituju ovim nadzornim monitoringom obuhvaćaju prioritetne tvari prema Dodatku 1 Uredbe o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sustave javne kanalizacije („Službene novine FBiH“, br. 4/12), a poglavito slijedeće prioritetne tvari: ƒ Teški metali (Pb, Hg, Cd, Ni), ƒ Policiklični aromatski ugljikovodici – PAH (benzo(a)piren, benzo(b)fluor‐anten, ben‐
zo(k)fluor‐anten, benzo(g,h,i)perilen, indeno(1,2,3‐cd)‐piren), ƒ ukupna mineralna ulja, ƒ Ukupni poliklorirani bifenili – PCB, ƒ Ukupni organofosforni i karbamatni pesticidi, ƒ Ukupni organoklorni pesticidi. Uobičajena metoda za analizu mineralnih ulja je IR (infracrvena) spektrofotometrija, zbog veće preciznosti i mogućnosti mjerenja niskih koncentracija ovih jedinjenja. Mineralna ulja analizira‐
ju se i metodom plinske kromatografije sa plamenoionizacijskim detektorom GC‐FID (eng. Gas Chromatography – Flame Ionization Detector) koja omogućava jednostavnije i ekonomičnije analize uz mogućnost određivanja pojedinačnih komponenti. Policiklični aromatski ugljikovodici analiziraju se metodom gasne kromatografije sa masenom spektrometrijom GC‐MS (eng. Gas Chromatography – Mass Spectrometry). Svi teški metali određuju se metodom atomske apsorpcione spektrofotometrije (eng. Atomic Absorption Spectrophotometry – AAS). Poliklorirani bifenili (PCB) su rezistentni sintetski industrijski produkti koji sadrže klor. Danas je u širokoj uporabi veliki broj pesticida (insekticida, herbicida, fungicida) među kojima su i oni koji sadrže klor. S obzirom na tu činjenicu, u ovom planu monitoringa predviđeno je da se vrši određivanje najmanje slijedeća dva pokazatelja sadržaja pesticida: ukupni organofosforni i kar‐
bamatni pesticidi i ukupni organoklorni pesticidi. Ukoliko se ustanovi značajan sadržaj ukupnih pesticida, daljim nadzornim monitoringom je potrebno obuhvatiti pojedine tipove pesticida navedene u Uredbi o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sustav javne kanalizacije (FBiH, 2012). Metode za određivanje svih navedenih pokazatelja su visokotlačna tekućinska kromatografija HPLC (eng. high performance liquid chromatography) i GC‐MS. Obje metode omogućuju i pojedinačno utvrđivanje samo jednog specifičnog pokazatelja. 7.3.2.3
Učestalost monitoringa Učestalost monitoringa je određena sukladno preporukama datim u dodatku V.1.3.4 ODV, kao i nacrtu Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifič‐
nih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011b). Kod nadzornog monitorin‐
ga su uzete u obzir i preporuke Priručnika za biološki monitoring rijeka i jezera/akumulacija u Bosni i Hercegovini (VVMZ i ostali, 2009). Učestalost nadzornog monitoringa prikazana je u tab‐
lici 7.3. 7.3.3
Mreža operativnog monitoringa Operativni monitoring je predviđen na točkama gdje se može očekivati značajan pritisak na vo‐
dno tijelo, koji utječe na loše stanje vodnog tijela ili na rizik neostvarivanja ciljeva ODV. Rezul‐
tati analize rizika, koji su prikazani u točki 4.4.3 ovog karakterizacijskog izvještaja, ukazuju da je trinaest vodnih tijela površinskih voda u riziku ili vjerojatno u riziku nedostizanja dobrog stanja na kraju prvog ciklusa upravljanja. Promatrajući izvore pritisaka i hidrološku povezanost vodnih tijela, izdvaja se osam grupa TPoV koja su pod rizikom: ƒ TPoV Bistrica, TPoV Kanal Drinovac, TPoV Plovuća: Navedena tri vodna tijela su povezana tokom vode od TPoV Bistrica, koje je najuzvodnije, do TPoV Plovuća, koje se nalazi najni‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 98 ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
zvodnije. Najznačajnija opterećenja onečišćujućim tvarima nastaju na TPoV Bistrica, jer oko 70‐85% ukupnih onečišćujućih tvari dolazi iz ovog vodnog tijela. Od toga optereće‐
nja, najznačajniji dio nastaje usljed ispuštanja otpadnih voda grada Livna. S obzirom na ovo, navedena vodna tijela mogu se grupirati, pri čemu je planirano da točka operativ‐
nog monitoringa bude postavljena na TPoV Bistrica, nizvodno od ispuštanja gradskih ot‐
padnih voda Livna; TPoV Korana nizvodno od Bosanskog Grahova: Ovo je izdvojeno vodno tijelo pod rizi‐
kom, ali je na njemu predviđena točka nadzornog monitoringa. Iz tog razloga TPoV nije obuhvaćeno operativnim monitoringom; TPoV Mandak/akumulacija Mandak, TPoV Mandak nizvodno od brane Mandak: Za ova dva TPoV predviđena je uspostava jedne točke operativnog monitoringa; TPoV Ričina/Buško Blato, TPoV Reverzibilni kanal Buško Blato – Lipa: Navedena vodna ti‐
jela su povezana tokom vode, pa stoga može smatrati da predstavljaju jednu cjelinu. Oko 95% ukupnog opterećenja ova dva TPoV potječe od pritisaka na TPoV Ričina/Buško Bla‐
to, a teret onečišćenja se transportira Reverzibilnim kanalom Buško Blato – Lipa do TPoV Lipa. Iz navedenog razloga je monitoring točka postavljena u TPoV Ričina/Buško Blato. TPoV Lipa: Direktni pritisci na ovo vodno tijelo nisu značajni, jer je njegov direktni sliv veoma mali. Ukupno opterećenje ovog vodnog tijela nastaje kao posljedica pritisaka koji nastaju na TPoV Bistrica i TPoV Ričina/Buško Blato. S obzirom na ovu činjenicu, a i iz raz‐
loga što je na TPoV Lipa postavljena točka nadzornog monitoringa, nije predviđen opera‐
tivni monitoring ovog vodnog tijela. TPoV Šuica uzvodno od ušća Drine, TPoV Šuica nizvodno od ušća Drine: Oba vodna tijela su vjerojatno pod rizikom. Najznačajniji pritisci javljaju se na nizvodno vodno tijelo BA_CE_SU_2, a najvećim dijelom potječu od ispuštanja otpadnih voda putem kanalizacij‐
skog sustava Tomislavgrada i putem septičkih jama iz naselja u slivu. Planom monitorin‐
ga je predviđeno da se točka operativnog monitoringa uspostavi na nizvodnom vodnom tijelu, tako da se mogu pratiti svi utjecaji na ova dva TPoV. TPoV Vrba: Ovo je izdvojeno vodno tijelo za koje je ekspertnom procjenom zaključeno da je vjerojatno pod rizikom, te je na ovom TPoV predviđena točka operativnog monito‐
ringa. TPoV Ždralovački kanal: I za ovo TPoV je ekspertnom procjenom zaključeno da je vjeroja‐
tno pod rizikom nedostizanja dobrog stanja, te je predviđena jedna točka operativnog monitoringa. Ovim planom monitoringa ukupno je predviđeno šest točaka operativnog monitoringa, tako da je monitoringom u slivu Cetine i Krke obuhvaćeno 46,2% vodnih tijela pod rizikom odnosno ko‐
ja su vjerojatno pod rizikom. Ovakva pokrivenost vodnih tijela pod rizikom točkama operativ‐
nog monitoringa je iznad postotka u zemljama Europske unije, gdje najveći broj zemalja ima oko ili ispod 40% vodnih tijela pod rizikom obuhvaćenih sa točkama operativnog monitoringa (EC, 2009b). Za predložene točke operativnog monitoringa, koje su prikazane u tablici 7.2, u nastavku je ne‐
što detaljnije opisan program monitoringa. Metode uzorkovanja i analize pokazatelja obuhvaćenih operativnim monitoringom su istovjet‐
ne metodama za nadzorni monitoring, opisanim u točki 7.3.2.2. Kod fitoplanktona se određuje kvalitativno‐kvantitativni sastav taksona, a uzorkovanje se vrši tijekom vegetacijske sezone (travanj‐listopad). Koncentracija klorofila a se koristi kao zbirni pokazatelj za određivanje bio‐
mase fitoplanktona. Metod se temelji na normi BAS ISO 10260: kvaliteta vode. Određivanje koncentracije klorofila a vrši se spektrofotometrijskom metodom. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 99 7.3.3.1
TPoV Bistrica (BA_CE_BI) na lokalitetu prije ušća Žabljaka Ova monitoring točka je usvojena zbog rizika nedostizanja dobrog stanja voda na kraju prvog ciklusa upravljanja. Analiza pritisaka je pokazala da su na ovom TPoV značajni pritisci iz točkas‐
tih izvora, i to onečišćenjem usljed ispuštanja komunalnih otpadnih voda grada Livna i ispušta‐
nja otpadnih voda Mljekare Livno. Pored navedenih značajnih pokretača pritisaka, na vodnom tijelu registrirano je nekoliko potencijalnih onečišćivača koji mogu ispuštati prioritetne tvari u manjim količinama. S obzirom na navedeno, predviđena je monitoring točka na lokalitetu nizvodno od mjesta ispu‐
štanja otpadnih voda Livna, a uzvodno od ušća Žabljaka. Na ovoj monitoring točki potrebno je prije svega pratiti biološke i fizikalno‐kemijske elemente kakvoće voda prikazane u tablici 7.4, kojima se prati utjecaj onečišćenja od značajnih pokretača pritisaka. Učestalost ispitivanja bio‐
loških pokazatelja je jednom godišnje, a odabranih fizikalno‐kemijskih pokazatelja četiri puta godišnje. Osim toga, operativnim monitoringom su obuhvaćena i mineralna ulja kao pokazatelj onečiš‐
ćenja iz nekoliko manjih potencijalnih onečišćivača (benzinske crpke, autoservisi). Ispitivanje ovog pokazatelja se vrši jednom godišnje. 7.3.3.2
TPoV Mandak/akumulacija Mandak (BA_CE_MA_2) Na akumulaciji Mandak je utvrđen umjeren ekološki potencijal tako da je predviđena monito‐
ring točka operativnog monitoringa. Analizom sadašnjeg stanja uočeno je povećanje sadržaja fosfora, dok za ostale pokazatelje nije bilo dovoljno podataka. Analizom pritisaka utvrđeno je da jedini značajniji pritisci potječu od poljoprivredne proizvodnje i uporabe vještačkih gnojiva u manjim količinama. Bez obzira što pritisci nisu značajni, zbog izgradnje brane i akumulacije se onečišćujuće tvari zadržavaju u vodi i sedimentu. Spora izmjena vode u akumulaciji (oko 135 dana) doprinosi da je stanje lošije od onoga kakvo bi se moglo očekivati s obzirom na pritiske. Na ovoj monitoring točki prate se pokazatelji biološke i fizikalno‐kemijske kakvoće prema tabli‐
ci 7.4. Od bioloških pokazatelja planirana je analiza fitoplanktona dva puta godišnje, dok je op‐
će fizikalno‐kemijske elemente kakvoće potrebno pratiti četiri puta godišnje. 7.3.3.3
TPoV Ričina/Buško Blato (BA_CE_RI) Navedeno vodno tijelo ima umjeren ekološki potencijal, zbog čega je predviđena točka opera‐
tivnog monitoringa. Najznačajniji pritisci potječu od rasutih izvora: stanovništva koje otpadne vode ispušta putem septičkih jama ili izravno u tlo, te od uporabe prirodnih gnojiva. Pored to‐
ga, registrirano je nekoliko manje značajnih potencijalnih onečišćivača (benzinske crpke), koji mogu ispuštati manje količine prioritetnih tvari. Operativnim monitoringom potrebno je obuhvatiti biološke i fizikalno‐kemijske pokazatelje i prioritetne tvari (tablica 7.4). Biološki pokazatelji obuhvaćaju analizu fitoplanktona (brojnost, biomasa, klorofil a) svakih šest mjeseci. Osnovni fizikalno‐kemijski pokazatelji se analiziraju svaka tri mjeseca. Od prioritetnih tvari analiziraju se samo mineralna ulja kao pokazatelj po‐
tencijalnog onečišćenja od crpnih stanica u slivu. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 100 Tablica 7.4 Pokazatelji koje je potrebno obuhvatiti operativnim monitoringom površinskih vodnih tijela i učestalost monitoringa na slivu Cetine i Krke Operativni monitoring Pokazatelj BA_CE_BI BA_CE_MA_2
BA_CE_RI BA_CE_SU_2
BA_CE_VR BA_CE_ZK Fitobentos (Dijatomeje): kvalitativno‐kvantitativni sastav, diverzitet taksona, gusti‐
na biota (broj ili biomasa), populacija osjetljivih taksona, TDI indeks 1 god. – – 1 god. 1 god. 1 god. Makrofite: sastav vrsta, brojnost, trofički indeksi (MTR, IBMR, TIM ili MIR) 1 god. – – 1 god. 1 god. 1 god. Makrozoobentos: kvalitativno‐kvantitativni sastav, broj taksona u okviru izabranih taksonomskih skupina, indeks saprobnosti po Pantle‐Bucku, indeks trofičnosti RE‐
TI/PETI, prošireni biotički indeks – EBI 1 god. – – 1 god. 1 god. 1 god. Fitoplankton: brojnost, biomasa, klorofil a – 6 mjes. 6 mjes. – – – Fizikalno‐kemijski elementi kakvoće voda Providnost: providnost (m) – 3 mjes. 3 mjes. – – – 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. Otopljeni kisik (mg/l), zasićenje kisikom (%) 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. KPK (mg/l), BPK5 (mg O2/l) 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. Salinitet: Elektroprovodnost na 25°C (μS/cm) 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. Kiselost: pH vrijednost 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. Nutrijenti: amonijačni dušik (mg N/l), nitratni dušik (mg N/l), ukupni dušik (mg N/l), orto‐fosfat (mg P/l), ukupni fosfor (mg P/l) 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. Specifične tvari značajne za ocjenu ekološkog statusa: teški metali (As, Cu, Cr, Zn) 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 3 mjes. 1 god. – 1 god. 1 god. – – – – – 1 god. 1 god. – Biološki elementi kakvoće voda Temperaturni uvjeti: temperatura vode (°C) Oksidacijski pokazatelji: Prioritetne tvari Mineralna ulja Prioritetne tvari Ukupni organofosforni i karbamatni pesticidi, ukupni organoklorni pesticidi Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 101 7.3.3.4
TPoV Šuica nizvodno od ušća Drine (BA_CE_SU_2) na lokalitetu prije Kovačevog ponora TPoV Šuica uzvodno od ušća Drine i TPoV Šuica nizvodno od ušća Drine su u vjerojatnom riziku nedostizanja dobrog ekološkog stanja voda 2021. godine, a operativni monitoring se provodi na nizvodnom vodnom tijelu, na lokalitetu prije Kovačevog ponora. Rezultati analize pritisaka pokazuju da je nekoliko značajnijih pokretača pritisaka: (i) stanovništvo koje otpadne vode is‐
pušta putem kanalizacijskog sustava Tomislavgrada ili putem mnogobrojnih septičkih jama, te (ii) ratarska i stočarska poljoprivredna proizvodnja. Najznačajnija opterećenja dolaze od nutri‐
jenata i organskih tvari. S obzirom na značaj ratarske proizvodnje, može se pretpostaviti da se javlja opterećenje prioritetnim tvarima zbog korištenja pesticida za zaštitu bilja. U slivnom pod‐
ručju se nalazi i nekoliko benzinskih crpki, koje također mogu ispuštati manje količine priorite‐
tnih tvari. Monitoringom su obuhvaćeni pokazatelji biološkog, fizikalno‐kemijskog i kemijskog stanja voda prikazani u tablici 7.4. Biološki pokazatelji obuhvaćaju analizu fitobentosa, makrofita i makro‐
zoobentosa jednom godišnje. Opći fizikalno‐kemijski pokazatelji se ispituju svaka tri mjeseca, a jednom godišnje potrebno je izvršiti ispitivanje slijedećih prioritetnih tvari: mineralnih ulja, ukupnih organofosfornih i karbamatnih pesticida, te ukupnih organoklornih pesticida. 7.3.3.5
TPoV Vrba (BA_CE_VR) na lokalitetu prije ponora Za TPoV Vrba je ekspertskom procjenom ocijenjeno da se vjerojatno nalazi pod rizikom, te je predviđena točka operativnog monitoringa na lokaciji prije ulaska u ponor Kazanci. Najznačaj‐
niji pritisci potječu od poljoprivredne proizvodnje, uglavnom uzgoja stoke i manjim dijelom ra‐
tarske proizvodnje. Operativnim monitoringom su obuhvaćeni biološki, fizikalno‐kemijski pokazatelji i prioritetne tvari prema popisu iz tablice 7.4. Predviđeno je da se ispitivanje bioloških pokazatelja (fitoben‐
tos, makrofite i makrozoobentos) vrši jednom godišnje, a općih fizikalno‐kemijskih pokazatelja svaka tri mjeseca. Zbog značaja poljoprivredne proizvodnje, planirano je da se od prioritetnih tvari vrši ispitivanje ukupnih organofosfornih i karbamatnih pesticida, te ukupnih organoklor‐
nih pesticida, sa učestalošću jednom godišnje. 7.3.3.6
TPoV Ždralovački kanal (BA_CE_ZK) na lokalitetu prije ponora Za ovo vodno tijelo je analizom rizika zaključeno da je vjerojatno pod rizikom uglavnom zbog značajnih hidromorfoloških promjena i izmjena hidrološkog režima, a nisu utvrđeni značajniji pritisci usljed ispuštanja onečišćujućih tvari. Zbog toga je predviđeno da operativnim monito‐
ringom budu obuhvaćeni opći biološki i fizikalno‐kemijski pokazatelji prema popisu i učestalosti prikazanoj u tablici 7.4. 7.3.4
Monitoring referentnih uvjeta Monitoring referentnih uvjeta planirano je da se provodi na šest točaka u slivu Cetine i Krke na kojima su utvrđeni referentni uvjeti za pojedine tipove površinskih voda (tablica 7.2). Referen‐
tni uvjeti su utvrđeni samo na vodotocima koji pripadaju tipovima BiH_R9, BiH_R15, BiH_R16, BiH_R17, BiH_R20 i BiH_R21. Ovim monitoringom nisu obuhvaćena jezera, jer ni na jednom ti‐
pu jezera u slivu Cetine i Krke nisu utvrđeni referentni uvjeti. Monitoringom referentnih uvjeta obuhvaćeni su biološki i prateći fizikalno‐kemijski pokazatelji, kao i prioritetne tvari. Pregled pokazatelja koje je potrebno pratiti i učestalosti uzorkovanja i analiza date su u tablici 7.5. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 102 Tablica 7.5 Pokazatelji koje je potrebno obuhvatiti monitoringom referentnih uvjeta povr‐
šinskih vodnih tijela i učestalost monitoringa na slivu Cetine i Krke Pokazatelj Biološki elementi kakvoće voda Učestalost Fitobentos (Dijatomeje): kvalitativno‐kvantitativni sastav, diverzitet taksona, gustina biota (broj ili biomasa), populacija osjetljivih taksona, TDI indeks 3 god. Makrofite: sastav vrsta, brojnost, trofički indeksi (MTR, IBMR, TIM ili MIR) 3 god. Makrozoobentos: kvalitativno‐kvantitativni sastav, broj taksona u okviru izabranih tak‐
sonomskih skupina, procentualno učešće EPT taksona, indeks saprobnosti po Pantle‐
Bucku, indeks trofičnosti RETI/PETI, udio izabranih funkcionalnih skupina u ishrani – FFG, prošireni biotički indeks – EBI, determinacija osjetljivih taksona. 3 god. Fizikalno‐kemijski elementi kakvoće voda Temperaturni uvjeti: temperatura vode (°C) Oksidacijski pokazatelji: Salinitet: 6 mjes. Otopljeni kisik (mg/l), zasićenje kisikom (%) 6 mjes. KPK (mg/l), BPK5 (mg O2/l) 6 mjes. Kloridi (mg/l), elektroprovodnost na 25°C (μS/cm) 6 mjes. Sulfati (mg/l) 6 mjes. Kiselost: pH vrijednost 6 mjes. Nutrijenti: amonijačni dušik (mg N/l), nitratni dušik (mg N/l), ukupni dušik (mg N/l), orto‐fosfat (mg P/l), ukupni fosfor (mg P/l) 6 mjes. Specifične tvari značajne za ocjenu ekološkog statusa: teški metali (As, Cu, Cr, Zn) 6 mjes. Prioritetne tvari Prioritetne tvari: teški metali (Pb, Hg, Cd, Ni), policiklični aromatski ugljikovodici – PAH (benzo(a)piren, benzo(b)fluor‐anten, benzo(k)fluor‐anten, benzo(g,h,i)perilen, inde‐
no(1,2,3‐cd)‐piren), ukupna mineralna ulja, ukupni poliklorirani bifenili – PCB, ukupni organofosforni i karbamatni pesticidi, ukupni organoklorni pesticidi 3 god. Učestalost ispitivanja bioloških pokazatelja i prioritetnih tvari je jednom u tri godine, a odabra‐
nih osnovnih fizikalno‐kemijskih pokazatelja dva puta godišnje. 8
MONITORING PODZEMNIH VODNIH TIJELA 8.1
UVOD Direktiva o vodama promatra vodeni okoliš kao kontinuum. To se odražava i kroz definiranje statusa podzemnih voda i značaj podzemnih voda u održanju toka, kakvoće i ekoloških uvjeta povezanih površinskih voda. Monitoring mora pružiti informacije na temelju kojih se može ste‐
ći uvid u veze podzemnih i površinskih vodnih tijela, kao i o podzemnim vodama ovisne kopne‐
ne ekosustave. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 103 Stoga bi monitoring programi za površinske i podzemne vode trebali biti napravljeni tako da na integriran način: ƒ maksimiziraju informacije, ƒ doprinesu konceptualnom razumijevanju međusobnog djelovanja podzemnih i površin‐
skih voda i ƒ minimiziraju nepouzdanost pri procjeni stanja i rizika. Osobitu pažnju treba usmjeriti na to da podaci omoguće izračun ili barem kvalitetnu procjenu protoka podzemnih voda i stupnja utjecaja zahvaćenih količina na podzemne vode i za njih po‐
vezane površinske vode i o podzemnim vodama ovisne kopnene sustave. Monitoring program podzemnih vodnih tijela obuhvaća kvantitativni i kemijski status. Okolišni ciljevi za podzemna vodna tijela, postavljeni u Okvirnoj direktivi o vodama (članak 4.), podra‐
zumijevaju dostizanje dobrog kvantitativnog stanja i dobrog kemijskog stanja. Ocjena kvantitativnog stanja se vrši temeljem rezultata mjerenja razine podzemnih voda. Zah‐
vaćanje količina podzemne vode za svako vodno tijelo ne bi trebalo biti veće od prosječne go‐
dišnje količine prihranjivanja, tako da se ne jave značajniji utjecaji na kvantitativno stanje ili negativni utjecaji na ekosustave koji izravno ovise o tom vodnom tijelu uslijed promjene razine podzemne vode ili smjera tečenja. Monitoring razine podzemne vode treba biti osmišljen tako da osigura pouzdanu procjenu kvantitativnog stanja. Gustina monitoring mreže i učestalost mjerenja treba omogućiti dovo‐
ljan broj podataka za procjenu utjecaja zahvaćenih količina kao i smjer tečenja i protok. Ocjena kemijskog stanja se temelji na mjerenju sadržaja onečišćivača. Dobro kemijsko stanje se definira kao ono kod kojeg koncentracija onečišćivača ne prelazi standard kakvoće i ne ukazuje na utjecaj bilo kojih štetnih tvari. Kemijsko stanje podzemne vode ne smije utjecati na pogor‐
šanje površinskih voda vezanih za dato tijelo podzemne vode, niti ugroziti kopnene ekosustave ovisne o tom podzemnom vodnom tijelu. Mreža monitoringa kemijskog stanja bi trebala osigurati sveobuhvatan pregled kemijskog sta‐
nja podzemnih voda i opažanje mogućeg dugoročnog negativnog trenda uslijed onečišćenja uz‐
rokovanog antropogenim aktivnostima. Za podzemna vodna tijela koja su identificirana kao tijela pod rizikom dostizanja okolišnih cilje‐
va potrebno je pratiti i one pokazatelje koji su bitni za zaštitu tog vodnog tijela. ODV preporuča da se nadzorni monitoring kemijskog stanja provodi tijekom svakog šestogodi‐
šnjeg planskog ciklusa. Rezultati nadzornog monitoringa trebaju poslužiti za uspostavu prog‐
rama operativnog monitoringa kako bi se pratilo kemijsko stanje svih vodnih tijela podzemnih voda koja su pod rizikom dostizanja okolišnih ciljeva i kako bi se pratio mogući trend pogorša‐
nja uslijed onečišćenja uzrokovanog antropogenim aktivnostima. Monitoring se provodi u raz‐
doblju između dva ciklusa nadzornog monitoringa, a učestalost mora biti takva da može pratiti stanje onečišćenja. Najmanja učestalost je jednom godišnje. S obzirom na: ƒ oskudan broj analiza kakvoće i količina za podzemna vodna tijela na slivu Cetine i Krke, ƒ neprovedenu ocjenu rizika nepostizanja ciljeva, te ƒ prekogranični utjecaj slivova Cetine i Krke, preporuka je da se u okviru prvoga plana upravljanja uspostavi nadzorni i operativni monito‐
ring koji bi se vršio učestalošću preporučenom u radnom materijalu projekta „Podrška vodnoj politici u BiH“ i usklađenom sa onom predviđenom za vodna tijelu u slivu Cetine i Krke u Repu‐
blici Hrvatskoj. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 104 8.2
POSTOJEĆI MONITORING U okviru ovog projekta definirano je 6 vodnih tijela podzemne vode. Stanje ovih vodnih tijela je ocijenjeno temeljem analize količinskog i kemijskog stanja. Količinsko stanje je ocijenjeno temeljem podataka o zahvaćenim količinama za potrebe vodoo‐
pskrbe stanovništva i izdašnosti izvorišta. Za neka vodna tijela su bili dostupni samo podaci o zahvaćenim količinama, a za neka o minimalnim izdašnostima na vodozahvatima. Ocijenjeno je da sva podzemna vodna tijela imaju dobro količinsko stanje. Kakvoća podzemnih voda je ocijenjena temeljem analiza prioritetnih tvari provedenih u okviru ovog projekta i raspoloživih historijskih podataka. Prema raspoloživim podacima, kvalitativno stanje podzemnih voda prati se na devet monitoring točaka (tablica 8.1), od čega se samo jed‐
na nalazi u slivu rijeke Krke. Na ovim točkama se pretežno prate opći fizikalno‐kemijski pokaza‐
telji i mikrobiološki pokazatelji, dok se prioritetne tvari povremeno analiziraju na pojedinim lo‐
kalitetima. Na temelju raspoloživih podataka je u prvom karakterizacijskom izvještaju ocijenjeno da sva podzemna vodna tijela imaju dobro kemijsko stanje. Tablica 8.1 Postojeći kvalitativni monitoring podzemnih voda na slivu Cetine i Krke Lokacija Postojeći mo‐
Mjerenja u nitoring* okviru Projekta
Sliv TPV Vrelo Milač Cetina Kupreško polje – p, k Vrelo Hajdarevac Cetina Kupreško polje p, k – Bistrica – vrelo Duman Cetina Sturba‐Žabljak‐Stržanj p, k, m – Vrelo Sturba Cetina Sturba‐Žabljak‐Stržanj k, m p, k Vrelo Žabljak Cetina Sturba‐Žabljak‐Stržanj k, m – Vrelo Šuica Cetina Sturba‐Žabljak‐Stržanj p p, k Vrelo Vrba Cetina Kablić‐Nuglašica p, k k Vrelo Ostrožac Cetina Lijeva obala rijeke Cetine p, k, m – Vrelo Mukišnica Cetina Lijeva obala rijeke Cetine p, k, m – Vrelo Korane Krka Gornji tok rijeke Krke – k Vrsta monitoringa: k – opći fizikalno‐kemijski pokazatelji, p – prioritetne tvari, m – mikrobiološki pokaza‐
telji 8.3
PLAN MONITORINGA 8.3.1
Uvod Plan monitoringa se temelji na zahtjevima Zakona o vodama i Okvirne direktive o vodama, uva‐
žavajući i zahtjeve Direktive o podzemnim vodama. Prema ODV, za podzemna vodna tijela primjenjuju se dvije vrste monitoringa: nadzorni i opera‐
tivni. Monitoringom se prati količinsko i kemijsko stanje podzemnih vodnih tijela. Ključni dio kvantitativne sastavnice monitoringa su: ƒ ocjena bilance i/ili Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 105 ƒ stupanj interakcije (veze) između podzemnih voda i za njih vezanih površinskih voda i kopnenih ekosustava. Ispunjenje ovih zahtjeva ODV znatno je složenije u krškim sustavima u odnosu na međuzrnske vodonosnike. Naime, ODV predviđa da monitoring kvantitativnog stanja podzemnih vodnih ti‐
jela obuhvati praćenje razina podzemnih voda, što se dosta rijetko vrši u FBiH, osobito u pod‐
ručjima izrazite okršenosti. Bilanciranje količina vode vodonosnika u pravilu se vrši temeljem mjerenja na vrelima i drugim karakterističnim točkama. Monitoring količinskog stanja podzemnih voda bi trebalo da obuhvati i praćenje zahvaćenih ko‐
ličina na svim zahvatima vode za javnu vodoopskrbu. Također je za potrebe izračuna i praćenja bilance voda podzemnih vodnih tijela potrebno predvidjeti u okviru izrade Studija zaštite izvo‐
rišta vode za piće program istražnih radova, koji bi osigurao kvalitetnu ocjenu (procjenu) karak‐
terističnih izdašnosti na mjestima zahvata. S obzirom na posebnosti krša, jedan od temeljnih uvjeta za uspostavu monitoringa podzemnih vodnih je poznavanje veza podzemnih sa površinskim vodnim tijelima (poniranje/istjecanje) i hidrogeoloških uvjeta (pokazatelja) područja, kako bi se prikupljenim podacima mogla objasniti bilanca podzemnih voda. Stoga je na određenom broju točaka monitoringa podzemnih vodnih tijela potrebno vršiti mjerenja protoka. Realno je očekivati da razvoj mreže monitoringa ne bude završen tijekom trajanja prvog plana upravljanja, odnosno da postupak uspostave mreže monitoringa podzemnih voda bude itera‐
cijski proces. Ipak, može se očekivati da nakon provedenih aktivnosti monitoringa sukladno pri‐
jedlogu iz ovog karakterizacijskog izvještaja prikupljeni podaci budu takve kakvoće da osiguraju dalje unaprjeđenje monitoring mreže, kako bi broj točaka, pokazatelji i učestalost bili optimizi‐
rani za naredne cikluse izrade planova upravljanja. Na temelju ovih rezultata treba predvidjeti i lokacije pijezometarskih bušotina, koje bi se potom uključile u redoviti sustav monitoringa podzemnih vodnih tijela. 8.3.2
Monitoring mreža podzemnih vodnih tijela Slivu rijeke Krke pripada jedno vodno tijelo, koje je ocijenjeno sa gledišta količinskog i kemij‐
skog stanja kao dobro. Dokazane su veze podzemnih voda sa područja Bosanskog Grahova sa povremenim vodotokom Krčić u Republici Hrvatskoj i izvorom Krke. Izvori Krka i Krčić su točke na kojima je uspostavljen nadzorni monitoring u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja prekog‐
raničnih utjecaja. Slivu rijeke Cetine pripada pet vodnih tijela podzemnih voda i sva su sa gledišta količinskog i kemijskog stanja ocijenjena kao dobra. S obzirom na činjenicu da su slivovi Cetine i Krke prekogranični i da su dokazane veze podzem‐
nih vodnih tijela (ponori u BiH) i vrela i izvora u Republici Hrvatskoj, predviđena je uspostava nadzornog monitoringa na svim monitoring točkama prikazanim u tablici 8.2. Od navedene četiri monitoring točke, dvije su zajedničke točke za nadzorni monitoring povr‐
šinskih voda, a jedna je zajednička točka za monitoring referentnih uvjeta površinskih voda. Za ove točke, kvalitativni monitoring obuhvaća praćenje bioloških, fizikalno‐kemijskih, kemijskih i hidromorfoloških pokazatelja navedenih u tablicama 7.3 i 7.5. Učestalosti njihovog praćenja su također navedene u ovim tablicama. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 106 Tablica 8.2 TPV Sturba‐
Žabljak‐
Stržanj Vrelo Riči‐
ne Planirana monitoring mreža podzemnih vodnih tijela na slivu Cetine i Krke Tip monito‐ Pokazatelji i učestalost ringa Kvalitativni Količinski Status postaje Lokacija Postojeća Vrelo Šuice x: 6.436.093 y: 4.859.694 Nadzorni Prema tab‐
lici 8.3 Zajednička postaja Prema za mon. ref. uvjeta tablici 8.3 na BA‐CE‐SU‐1 Postojeća Vrelo Duman x: 6.420.664 y: 4.854.634 Nadzorni Prema tab‐
lici 7.3 Prema tablici 8.3 Postojeća Vrelo Sturbe x: 6.421.751 y: 4.848.225 Nadzorni Prema tab‐
lici 7.5 Zajednička postaja Prema za mon. ref. uvjeta tablici 8.3 na BA_CE_BI_ST Nova Vrelo Ričine (Vrilo)
x: 6.429.860 y: 4.838.209 Nadzorni Prema tab‐
lici 7.3 Prema tablici 8.3 Napomena Zajednička postaja za nadz. monito‐
ring na BA_CE_BI Zajednička postaja za nadz. monito‐
ring na BA_CE_RI Za monitoring točku na vrelu Šuice, kvalitativnim monitoringom je potrebno obuhvatiti fizikal‐
no‐kemijske i kemijske pokazatelje prikazane u tablici 8.3. Predviđa se učestalost uzorkovanja svaka tri mjeseca za fizikalno‐kemijske elemente, dok se za prioritetne tvari analiza vrši jednom mjesečno tijekom jedne godine ciklusa upravljanja. Tablica 8.3 Pokazatelji koje je potrebno obuhvatiti monitoringom podzemnih vodnih tijela i učestalost monitoringa na slivu Cetine i Krke Pokazatelj Učestalost Kvalitativni pokazatelji Fizikalno‐kemijski elementi kakvoće voda Temperaturni uvjeti: temperatura vode (°C) 3 mjeseca Oksidacijski pokazatelji: otopljeni kisik (mg/l), KPK (mg/l), BPK5 (mg O2/l) 3 mjeseca Salinitet: kloridi (mg/l), elektroprovodnost na 25°C (μS/cm), sulfati (mg/l) 3 mjeseca Kiselost: pH vrijednost 3 mjeseca Nutrijenti: amonijačni dušik (mg N/l), nitratni dušik (mg N/l), ukupni dušik (mg N/l), orto‐fosfat (mg P/l), ukupni fosfor (mg P/l) 3 mjeseca Prioritetne tvari Prioritetne nesintetske tvari: teški metali (As, Pb, Cd, Hg, Ni), ukupna mineral‐
na ulja 1 mjesec* Prioritetne sintetske tvari: ukupni organofosforni i karbamatni pesticidi, ukup‐
ni organoklorni pesticidi 1 mjesec* Kvantitativni pokazatelji Hidrološki režim: protok Kontinualno * Monitoring se vrši prema navedenoj učestalosti u jednoj godini ciklusa upravljanja Monitoring količinskog stanja obuhvaća praćenje hidrološkog režima, tj. protoka, na sve četiri predviđene postaje. Osmatranje protoka vrši se kontinualno (tablica 8.3). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 107 9
MONITORING ZAŠTIĆENIH PODRUČJA U ovoj točki dat je pregled zaštićenih područja određenih u dodatku IV Okvirne direktive o vo‐
dama. 9.1
PODRUČJA NAMIJENJENA ZA ZAHVAĆANJE VODE ZA PIĆE Uvod Suglasno članku 7. stavak 2. i 3. ODV, ciljevi za zaštićena područja vode za piće su izbjeći pogor‐
šanje kakvoće vode koja se zahvata ili namjerava zahvatiti za potrebe vodoopskrbe stanovniš‐
tva, kako bi se smanjila razina pročišćavanja potrebna u procesu proizvodnje vode. Za ovu vrs‐
tu zaštićenih područja uspostavlja se operativni monitoring kada je vodno tijelo pod rizikom dostizanja ciljeva (dobrog stanja) i nadzorni monitoring za ocjenu dugoročnog trenda kakvoće. Za ona zaštićena područja koja su pod rizikom uspostavlja se dodatni monitoring ukoliko se utvrdi: ƒ da lokacije monitoring točaka nisu odgovarajuće za praćenje efikasnosti poduzetih mjera zaštite izvorišta za piće, ƒ da je učestalost uzorkovanja dovoljna za potrebe ocjene stanja, ali nedovoljna sa glediš‐
ta zaštite vode za piće, ƒ da je rizik ocijenjen na temelju pokazatelja koji ili nisu od važnosti za ocjenu stanja (npr. bakteriološki pokazatelji) ili se za te pokazatelje, s obzirom da je u pitanju voda za piće, postavljaju strožiji uvjeti, pa ova vodna tijela mogu biti pod rizikom nepostizanja stan‐
darda za vodu koja se koristi za piće. U slučajevima kada je potreban dodatni monitoring za površinska vodna tijela koja se koriste za piće (više od 100 m3/dan) i koja su ocjenjena kao vodna tijela pod rizikom, učestalost uzorko‐
vanja ne bi smjela biti manja od navedene u tablici 9.1 (PM i ostali, 2011b). Tablica 9.1 Potrebna učestalost uzorkovanja vode za piće Broj stanovnika koji se opskrbljuje Minimalna učestalost godišnje < 10.000 4 uzorka 10.000 – 30.000 8 uzoraka > 30.000 12 uzoraka Za razliku od površinskih vodnih tijela koja su utvrđena kao zaštićena područja vode za piće, za koja ODV uspostavlja dodatne zahtjeve za monitoring, kada su u pitanju podzemna vodna tijela koja su istodobno i zaštićena područja vode za piće nema dodatnih zahtjeva. Stoga monitoring ovih podzemnih vodnih tijela može biti uspostavljen u okviru nadzornog i/ili operativnog moni‐
toringa predviđenog za to podzemno vodno tijelo, sukladno zahtjevima članka 4. ODV i dopu‐
njenog zahtjevima specifičnim za vodu koja se koristi ili namjerava koristiti za piće. U Zakonu o vodama (FBiH, 2006) se monitoring zaštićenih područja vode za piće naročito ne propisuje. Pravilnikom o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera („Slu‐
žbene novine FBiH“, br. 51/02; FBiH, 2002), koji je pripremljen na temelju Zakona o vodama FBiH iz 1998. godine (FBiH, 1998) i koji je na snazi, određeno je da se monitoring program defi‐
nira u okviru elaborata o zaštiti izvorišta, a on ovisi o analizi stanja pritisaka i utjecaja, odnosno Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 108 procijenjenog rizika za dato zaštićeno područje. U okviru projekta „Podrška vodnoj politici u BiH“ izrađen je prednacrt Pravilnika o uvjetima i načinu određivanja i održavanja zona sanitar‐
ne zaštite izvorišta koja se koriste i koja se planiraju koristiti za javnu vodoopskrbu (PM i ostali, 2001d), koji se temelji na zahtjevima aktualnog Zakona o vodama (FBiH, 2006). Ovim pravilni‐
kom je predviđena izrada plana monitoringa kakvoće i kvantiteta vode na izvorištu i posebnih odredbi u okviru odluke o zaštiti. Postojeće stanje Ni jedan sustav vodoopskrbe na slivu Cetine i Krke nema urađen projekat zaštite izvorišta, od‐
nosno odgovarajućom odlukom nisu utvrđene zone sanitarne zaštite i program mjera zaštite. Podaci o postojećem monitoringu na izvorištima koja se koriste za vodoopskrbu su dijelom pri‐
kazani u tablicama 7.1 i 8.1. Redovito se vrši samo monitoring sukladno Pravilniku o zdravstve‐
noj ispravnosti vode za piće (BiH, 2010). Na području Livanjskog polja nalazi se i slivno područje nekoliko izvorišta koja se koriste za vo‐
doopskrbu u Republici Hrvatskoj. Za ova izvorišta su urađeni projektni zaštite, ali zone zaštite koje se protežu na teritoriji BiH nisu zvanično nikada uspostavljene. Prijedlog uspostave monitoringa zaštićenih područja vode za piće Na temelju rezultata elaborata o sanitarnoj zaštiti izvorišta, obvezna je izrada prijedloga plana monitoringa (PM i ostali, 2001d). Prijedlog ovoga plana monitoringa potrebno je temeljiti na analizi stanja monitoringa površinskih i podzemnih vodnih tijela na području zona zaštite izvo‐
rišta. U slučajevima da monitoring postoji, prije izrade plana monitoringa u odluci o zaštiti izvorišta treba analizirati da li postojeći monitoring može udovoljiti zahtjevima, odnosno da li su lokacije monitoring točaka, učestalost i /ili pokazatelji dostatni za potrebe praćenja stanja zaštićenog područja. Ukoliko se ustanovi da postojeći monitoring ne može udovoljiti zahtjevima, potrebno je u prijedlogu plana monitoringa za zaštićeno područje predvidjeti dodatni monitoring. Ovo se prije svega odnosi na slučajeve kada su zahvati vode za piće na površinskim vodama. Zakon o vodama propisuje zahtjeve i za „zaštićena područja rezervi kopnenih voda“, koja se na temelju utvrđenih rezervi kopnenih voda s obzirom na svoje kemijske, fizikalno‐kemijske i mik‐
robiološke karakteristike klasificiraju u najviši red. Za ova zaštićena područja se donosi propis za utvrđivanje ograničenja i zabrana opterećenja prostora i aktivnosti koje mogu ugroziti kvali‐
tativno ili kvantitativno stanje ovih kopnenih voda. Prethodno predloženi način odabira moni‐
toringa za ova zaštićena područja može se koristi i za zaštićena područja rezervi kopnenih voda. U Zakonu o vodama je utvrđena i kategorija „izvorište vode od značaja za buduće snabdijeva‐
nje vodom za piće, korištenje izvora mineralne, termalne, termomineralne ili druge podzemne vode“. Za ova područja agencija za vodno područje predlaže donošenje odluke o privremenoj zaštiti područja na kojem se izvorište nalazi. I u ovim slučajevima može se koristi isto prethod‐
no opisano načelo uspostave monitoringa. Do izrade elaborata o zaštiti izvorišta vode za piće na slivu Cetine i Krke i donošenja odluka o zaštiti potrebno je nastaviti sa analizama zahvaćene vode za potrebe vodoopskrbe u skladu sa zahtjevima Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (BiH, 2010). Učestalost uzorkova‐
nja potrebno je uskladiti sa brojem stanovnika koji se opskrbljuje, prema vrijednostima prika‐
zanim u tablici 9.1. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 109 9.2
PODRUČJA NAMIJENJENA ZAŠTITI EKONOMSKI VAŽNIH AKVATIČNIH VRSTA Uvod Direktive koje propisuju mjere za područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrs‐
ta su: Direktiva 2006/113/EC o vodi za ljuskare (EC, 2006a) i Direktiva 2006/44/EC o vodi za uz‐
goj slatkovodnih riba (EC, 2006c). Cilj Direktive o vodi za ljuskare je zaštititi i gdje je to potrebno poboljšati kakvoću voda kako bi se podržao život i rast školjki (školjkaši i puževi mekušci), a time i pridonijelo visokoj kakvoći proizvoda jestivih školjkaša. Ovaj cilj se postiže ispunjavanjem standarda ove direktive. Direkti‐
va o školjkašima će biti ukinuta u 2013. godine. Kada se to dogodi, zaštićena područja moraju biti osigurana sa najmanje istom razinom zaštite kao što je dato u ovoj Direktivi. Cilj Direktive o vodi za uzgoj slatkovodnih riba je zaštititi i poboljšali kakvoću tekućica ili staja‐
ćih slatkih voda kako bi se osigurali uvjeti za: ƒ ribe koje su autohtone vrste – prirodna raznolikost, ili ƒ vrste čije prisustvo je poželjno sa gledišta upravljanja vodama od strane nadležnih tijela država članica. Postojeće stanje Na slivu Cetine i Krke nema proglašenih područja koja su namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta. 9.3
POVRŠINSKA VODNA TIJELA NAMIJENJENA REKREACIJI UKLJUČUJUĆI I PODRUČJA ODREĐENA ZA KUPANJE Uvod Direktiva 76/160/EEC o kakvoći vode za kupanje je 2006. godine zamijenjena novom Direkti‐
vom 2006/7/EC (EC, 2006d). Tako zahtjevi „stare“ Direktive važe do 31.12.2014. godine, a na‐
kon ovoga datuma važe zahtjevi Direktive iz 2006. godine. Direktiva 2006/7/EC postavlja za cilj: očuvati, zaštititi i unaprijediti kakvoću okoliša i zaštitu ljudskog zdravlja, tako da nadopunjuje Okvirnu direktivu o vodama u ovom dijelu. Prema ovoj Direktivi, potrebno je postići rast broja vodnih tijela namijenjenih rekreaciji koja se mogu oci‐
jeniti sa „dobro stanje“ ili „izvrsno stanje“. U Zakonu o vodama (članci 65. i 72.) se navode ova područja, tako da su zahtjevi vjerojatno us‐
klađeni sa „starom direktivom“. Nema podzakonskog akta koji pobliže regulira ova pitanja, ta‐
ko da se kroz ovaj podzakonski akt zahtjevi prema Direktivi 2006/7/EC mogu prema potrebi us‐
kladiti. Postojeće stanje Na slivnom području Cetine i Krke nema proglašenih područja namijenjenih rekreaciji niti pod‐
ručja određenih za kupanje u smislu kako to propisuje Direktiva o kakvoći vode za kupanje. 9.4
PODRUČJA PODLOŽNA EUTROFIKACIJI I PODRUČJA OSJETLJIVA NA NITRATE Uvod Ova područja utvrđuju se temeljem odredbi Direktive o tretmanu gradskih otpadnih voda (91/271/EEC; EC, 1991) i Direktive o nitratima (91/676/EEC; EC, 1991a). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 110 Direktiva o tretmanu urbanih otpadnih voda. Opći cilj Direktive o tretmanu gradskih otpadnih voda (UWWTD) je zaštiti okoliš od štetnih utjecaja ispuštanja gradskih otpadnih voda i otpad‐
nih voda koje ispuštaju određeni industrijski sektori. Osjetljivo područje u UWWTD je vodno ti‐
jelo za koje je identificirana podložnost eutrofikaciji ili je povišena koncentracija nitrata. Prog‐
lašenjem osjetljivog područja se uspostavlja zaštita u cilju smanjenja ili sprječavanja daljnjeg onečišćenja uzrokovanog nutrijentima. Direktiva o nitratima ima za cilj smanjiti ili spriječiti onečišćenje vode uzrokovano primjenom i skladištenjem organskih i anorganskih gnojiva na poljoprivrednim površinama. Kontrolom upo‐
rabe zemljišta, direktiva ima za cilj zaštititi zalihe pitke vode, vodene ekosustave i druge „koris‐
nike“ voda. Države članice su dužne odrediti zone u kojima vode sadrže ili bi mogle sadržavati više od 50 mg/l nitrata. Područje koje drenira u te vode, a doprinosi onečišćenju, se proglašava osjetlji‐
vim. Ova odluka se revidira svake četiri godine. Akcijski program za ovu zonu donosi se u roku od 2 godine od proglašavanja. Prvenstveni cilj je smanjenje onečišćenja voda uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora. Mjere se obično odnose na ograničavanje količine i vremena primjene dušika na tlo, odnosno određena je koli‐
čina gnojiva koje sadrži 170 kg dušika kao maksimalna količina koja se smije koristiti po hekta‐
ru. Zahtjevi Direktive o nitratima su preneseni u Zakon o vodama (FBiH, 2006), a izrađen je i Pra‐
vilnik o monitoringu u područjima podložnim eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate („Službene novine FBiH“, br. 71/09; FBiH, 2009a). Osnov za procjenu odnosno proglašenje nekog područja osjetljivim je jednogodišnji monitoring, a monitoring točke se sukladno Pravilniku određuju ka‐
ko slijedi: ƒ Za vode izložene pritisku jačeg točkastog izvora treba odrediti na svakom vodnom tijelu dovoljan broj mjernih točaka reprezentativnih za ocjenjivanje veličine i utjecaja točkas‐
tog izvora. Za vode izložene pritisku više točkastih izvora mogu se izabrati reprezentativ‐
ne točke za monitoring radi ocjenjivanja veličine i utjecaja tih pritisaka u cijelosti. ƒ Za vode ugrožene jakim rasutim izvorom, uspostavlja se dovoljno mjernih točaka na odabranim reprezentativnim vodnim tijelima za ocjenu veličine i utjecaja pritisaka iz ra‐
sutih izvora. Nadležna agencija za vodno područje u trajanju od najmanje jedne godine vrši praćenje poka‐
zatelja bitnih za utvrđivanje osjetljivih područja, a najmanje pokazatelja navedenih u ovom pravilniku, za površinske tekućice, jezera i podzemne vode. Postojeće stanje U riječnom bazenu Cetine i Krke nema uspostavljenih i registriranih zaštićenih područja prema Direktivi o tretmanu gradskih otpadnih voda. Trenutačno se ne provodi monitoring područja podložnih eutrofikaciji. Također na ovom području nema uspostavljenih i registriranih područja osjetljivih na nitrate prema Direktivi o nitratima, Zakonu o vodama i Pravilniku o utvrđivanju područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate (FBiH, 2009f). Potrebno je napomenuti da je Odlukom o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“, br. 81/10; RH, 2010) najveći dio jadranskog vodnog područja u Republici Hrvatskoj određen kao osjetljivo područje. Ovom odlukom sva područja određena kao eutrofna, područja namije‐
njena zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju i zaštićena područja prirode čine osjetljivo područ‐
je. S obzirom da su i dijelovi slivova Cetine i Krke u RH također osjetljiva područja, dijelovi ovih riječnih slivova na području FBiH nalaze se u slivu osjetljivog područja, o čemu je potrebno vo‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 111 diti računa kod budućeg određivanja područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate na teritoriju FBiH. Prijedlog uspostave monitoringa zaštićenih područja sukladno Direktivi o nitratima U okviru ovog projekta na raspolaganju su bili rezultati provedenih analiza kakvoće vode u za‐
dnjih desetak godina. Ni u jednom uzorku nije registrirana količina nitrata ni približna vrijed‐
nosti 50 mg/l. Također nema podataka o količini apliciranog gnojiva. U skladu sa zakonskim obvezama sukladno članku 73. ZOV‐a, potrebno je na temelju raspoloži‐
vih podataka razmotriti uvođenje područja podložnih eutrofikaciji i područja osjetljivih na nit‐
rate na riječnom bazenu Cetine i Krke. S obzirom na troškove praćenja stanja i izvještavanja o stanju (primjeni akcijskih programa), uključivo i dodatne mjere, u ciklusima od najmanje svake četiri godine, treba razmotriti mogućnost da se cijeli vodni bazen proglasi osjetljivim. Ukoliko se cijeli riječni bazen proglasi osjetljivim, izbjegava se obveza monitoringa u ciklusima svake če‐
tiri godine (odnosno provjere da li je neko manje osjetljivo područje postalo osjetljivo i obrat‐
no). Na taj način se monitoring točke u okviru monitoringa površinskih i podzemnih voda mogu is‐
koristiti za praćenje pokazatelja iz dodatka Pravilnika o monitoringu u područjima podložnim eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate (FBiH, 2009a), bez uspostave dodatnih monitoring mjesta. Ukoliko se mogu postići zahtjevi prikazani u tablici 9.2 pri projektiranju uređaja za pročišćava‐
nje komunalnih otpadnih voda, onda je to dodatni argument za proglašenje cijelog područja osjetljivim na nitrate. Tablica 9.2 Uvjeti za ispuštanje iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u osjetljiva područja u kojima može doći do eutrofikacije Pokazatelj Koncentracije Najmanji % umanjenja Referentna metoda mje‐
renja Ukupni fosfor 2 mg/l (10.000‐100.000 ES) 1 mg/l (> 100.000 ES) 80 Molekularna apsorpcijska spektrometrija Ukupni dušik 15 mg/l (10.000‐100.000 ES) 10 mg/l (> 100.000ES) 70‐80 Molekularna apsorpcijska spektrometrija (Izvor: FBiH, 2012) 9.5
PODRUČJA NAMIJENJENA ZAŠTITI STANIŠTA ILI VRSTA SUKLADNO DIREKTIVI O STANIŠTIMA I DIREKTIVI O PTICAMA Uvod Direktiva o staništima 92/43/EEC (EC, 1992) u članku 11. navodi obvezu da se provodi monito‐
ring statusa očuvanja i zaštite prirodnih staništa i vrsta posebice u svezi sa prioritetnim tipovi‐
ma staništa i vrsta. Pri tomu se ne navodi detaljnije vrsta monitoringa koju je potrebno spro‐
vesti. Članak 8. ODV, koji navodi veoma detaljne zahtjeve glede monitoringa, također sadrži i odredbu da se monitoring ustanovljen prema ODV dopunjava prema zahtjevima navedenim u drugim propisima EU, po kojima se ustanovljavaju odgovarajuća zaštićena područja. Potrebno je istaći da je ODV usmjerena na ocjenu ekološkog statusa voda, tako da se prate odabrani biljni i životinjski organizmi koji se koriste kao pokazatelji cjelokupne građe i načina funkcioniranja vodenog ekosustava. Iz navedenog slijedi da cilj Okvirne direktive o vodama nije Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 112 zaštita pojedinih vrsta, što je upravo slučaj kod Direktive o staništima, već da se temeljem poz‐
navanja organizama kao pokazatelja odredi status vodenog ekosustava. S obzirom na navedeno, uopćeno se može konstatirati da se biološke jedinke ili skupine organi‐
zama koje treba pratiti monitoringom prema ovim dvjema direktivama razlikuju. Bez obzira na tu činjenicu, mogu postojati elementi biološke kakvoće koji mogu biti obuhvaćeni monitorin‐
gom prema obje direktive. Na primjer, monitoring riba se može provoditi zajednički za obje di‐
rektive jer se radi o skupom i zahtjevnom monitoringu koji se vrši prema istim metodama. Postojeće stanje Na slivnom području Cetine i Krke nije uspostavljeno ni jedno zaštićeno područje iz mreže Na‐
tura 2000, ali se u budućnosti može očekivati uspostavljanje ovih područja. Posebno se to od‐
nosi na golemi prostor Livanjskog polja koje trenutno nije ni pod jednim postojećim režimom zaštite, ali se može očekivati njegovo uvrštavanje u određeni stepen zaštite prema IUCN (Me‐
đunarodni savez za očuvanje prirode, eng. International Union for Conservation of Nature) ili barem jednog njegovog dijela (Ždralovac) unutar proglašenog Ramsarskog područja. Napomi‐
nje se da je Ramsarskom konvencijom ostavljena mogućnost državama potpisnicama da samo‐
stalno određuju režime zaštite unutar prepoznatih Ramsar mjesta, ali je svaka država popisnica obavezna da „promiče očuvanje močvara i ptica uspostavom rezervata prirode unutar istih, bilo da su one uključene na Ramsar listu ili ne“ (članak 4 Konvencije). Ramsarska područja mogu biti dio mreže Natura 2000. U slučaju proglašenja zaštićenih područja iz mreže Natura 2000, gdje je to moguće potrebno je uspostaviti praćenje usuglašeno sa monitoringom površinskih vodnih tijela, koje je prikazano u točki 7 ovog karakterizacijskog izvještaja. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 113 V
EKONOMSKA ANALIZA UPORABE VODA Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 114 U ovom poglavlju karakterizacijskog izvještaja prikazan je dio koji se odnosi na ekonomsku ana‐
lizu uporabe vode, koju je potrebno provesti sukladno članku 5. ODV i članku 25. ZOV. 10
UVOD Ekonomska analiza uporabe vode provedena je koristeći se smjernicama datim u ODV kao i u Vodiču br. 1 Zajedničke strategije implementacije ODV (EC, 2003). Vodič se odnosi na proved‐
bu ekonomskih elemenata među kojima je i poduzimanje ekonomske analize uporabe vode. Članak 5. i dodatak III ODV propisuju ekonomsku analizu uporabe vode pokazujući temeljna ekonomska obilježja i značaj voda, te na taj način i kapacitet različitih ekonomskih sektora. ODV uključuje ekonomsko gledište u upravljanju vodama, te koristi ekonomske analize i eko‐
nomske pokazatelje kao potporu za donošenje odluka o politikama u sektoru voda. Ekonomska analiza treba da pruža vrijedne informacije koje bi pomogle u odlučivanju i samim tim treba da čini ključni dio postupka odlučivanja, kao i da posluži kao izvor informacija za interesne skupi‐
ne, tj. javnost u smislu informiranja i konzultiranja. Treba napomenuti da je svrha ekonomske analize da informira donosioce odluka i time pomogne u ovom procesu, a ne da donosi odluke. Ekonomsku analizu važno je integrirati sa ostalim disciplinama i analizama kako bi se osigurao zajednički opis i karakterizacija slivnog područja, što treba da čini osnovu za identifikaciju prog‐
rama mjera i razvitka plana upravljanja. ODV nalaže primjenu ekonomskih načela, pristupa i alata kako bi se mogli ispuniti ciljevi Direktive i omogućiti upravljanje slivom. Vodič br. 1 defini‐
ra najznačajnije ekonomske elemente koje treba istražiti, a to su (EC, 2003): ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Ekonomska analiza uporabe vode (članak 5.), Istraživanje dinamike riječnog sliva – razvitak osnovnog scenarija (dodatak III, članak 5.), Procjena trenutačne razine povrata troškova vodnih usluga (dodatak III, članak 9.), Priprema za analizu troškovne efikasnosti (dodatak III), Predlaganje aktivnosti za poboljšanje informacione i baze znanja (dodatak III). U Vodiču br. 1 prikazani su ključni koraci koji se trebaju razmatrati prilikom provođenja eko‐
nomske analize koja će poslužiti kao pomoć pri donošenju odluka za razvitak plana upravljanja riječnim bazenom. Predloženi koraci su (EC, 2003): ƒ Korak 1 – Karakteriziranje slivnog područja glede ekonomije uporabe voda, trendova u vodoopskrbi i potražnji, te trenutačne razine povrata troškova vodnih usluga, ƒ Korak 2 – Identificiranje vodnih tijela ili skupine vodnih tijela koji ne postižu okolišni cilj Direktive (tj. identifikacija nedostataka ili rizika neuspjeha u postizanju ciljeva), ƒ Korak 3 – Podrška razvitku programa mjera za integriranje u planove upravljanja slivnim područjem kroz analizu troškovne efikasnosti i opravdanje sa ekonomskog gledišta mo‐
guće (vremenske, ciljne) derogacije ciljeva ODV. Ekonomsku analizu potrebno je provesti u tri navedena koraka kako bi bila u skladu sa ODV. Ovi koraci čine mapu puta koja se treba pratiti pri izvršavanju ekonomske analize, s tim da ODV nalaže da svaka država treba pronaći vlastiti put zasnovan na lokalnim okolnostima. U skladu sa ODV ukupni ciljevi pristupa u tri koraka su (EC, 2003): ƒ Pomoći odlučivanju za postizanje programa mjera za dostizanje okolišnih ciljeva Direkti‐
ve – ekonomska procjena se izrađuje kako bi se rangirale mjere i identificirale one koje su troškovno najefikasnije u postizanju ovih ciljeva, Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 115 ƒ Osigurati transparentnost stvarnih troškova zahvata u upravljanju vodama i pomoći do‐
nošenju informativnih odluka o povratu tih troškova za pružanje poticaja za postizanje ekonomskih ciljeva Direktive. Ekonomska analiza sukladno Vodiču br. 1 se provodi u tri prethodno navedena koraka. Koraci 2 i 3 se realiziraju u fazi izrade plana upravljanja, kada se postavljaju i ekonomski ocjenjuju ciljevi upravljanja vodama i programi mjera za postizanje ovih ciljeva. Stoga je u ovom karakterizacij‐
skom izvještaju obrađena ekonomska analiza koja se odnosi na korak 1, koji se realizira u fazi karakterizacije riječnog bazena. Korak 1 podrazumijeva karakteriziranje riječnog sliva glede ekonomskog značaja uporabe vode, projiciranja budućih trendova uporabe, te procjene povra‐
ta troškova vodnogospodarskih usluga. Ekonomska analiza uporabe voda se koristi kako bi se izgradila slika općeg ekonomskog profila slivnog područja, kako bi se identificirali ključni korisnici i značajni pritisci. Također se na teme‐
lju ekonomske analize trebaju dati procjene značaja uporabe vode za njene korisnike. Prema Vodiču br. 1 uloga ekonomske analize uporabe vode bi se trebala minimalno identificirati na razini slivnog područja. Cilj ekonomske analize uporabe vode je procijeniti koliko je korištenje vode važno za ekonom‐
ski i socio‐ekonomski razvitak slivnog područja, čime bi se mogla izvršiti procjena značajnih ko‐
risnika. Odnosno, potrebno je definirati koji je to doprinos uporabe vode u razvitku slivnog po‐
dručja i koja se opterećenja stvaraju uporabom vode. To podrazumijeva analizu i prepoznava‐
nja ključnih ekonomskih sektora i djelatnosti slivnog područja, koji značajno ovise o vodnim re‐
sursima ili značajno utječu na njihovo stanje. Ekonomskom analizom identificiraju se konflikti između socio‐ekonomskog razvitka i njegovog negativnog utjecaja na vodni okoliš, te se prepo‐
znaju ključna pitanja koja se odnose na upravljanje vodama slivnog područja. Prema Vodiču br. 1 Zajedničke strategije implementacije ODV (EC, 2003) korak 1 zahtijeva vi‐
soku razinu koordinacije sa drugim ekspertima i učesnicima kako bi se izgradilo zajedničko zna‐
čenje i prikaz riječnog sliva. Vodič br. 1 sadrži metodologiju izvođenja ekonomske analize koja je primijenjena i u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja. Za postupak provedbe koraka 1 predviđeni su sljedeći pod‐koraci: ƒ Pod‐korak 1.1: Procjena ekonomskog značaja uporabe vode, ƒ Pod‐korak 1.2: Projiciranje trendova ključnih pokazatelja i pokretača, ƒ Pod‐korak 1.3: Procjena trenutačnog povrata troškova vodnih usluga. Krajnji rezultat koraka 1 treba da bude identifikacija ključnih pokazatelja ekonomskog značaja uporabe voda, utvrđivanje osnovnog scenarija i trendova razvitka, te utvrđivanje trenutačnog razmjera povrata troškova. U skladu sa člankom 29. Zakona o vodama (FBiH, 2006) posebna dužnost nadležne agencije za vode u upravljanju vodama je priprema ekonomske analize korištenja voda. U zakonu FBiH ne postoji više detalja o načinu provedbe ekonomske analize i elementima koje treba sadržavati. Prema članku 43. stavak 1. ZOV‐a, Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalnog ministarstva donosi propise, između ostalih, i o postupku provedbe ekonomske analize korištenja voda. Rok za donošenje ovog propisa je definiran člankom 219. stav 1. ZOV‐a i iznosi dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona o vodama, ali ovaj propis do danas nije donesen. Kao jedna od smjernica u izradi ekonomske analize uporabe vode korišten je „Vodič za institu‐
cije u BiH o provođenju ekonomskih analiza sukladno ODV“ (PM i ostali, 2011c), koji daje me‐
todološke smjernice i pristupe za provedbu ključnih funkcija ekonomske analize. Vodič je izra‐
đen kako bi pomogao i usmjerio kreatore politike u BiH koji su zaduženi za razvitak planova up‐
ravljanja riječnim slivovima u kontekstu ekonomske analize, i prema zahtjevima ODV. Vodič je sačinjen u okviru projekta „Podrška vodnoj politici u BiH“. Također je korišten i „Priručnik za metodologiju izrade osnovnog scenarija prema ODV – ekonomska analiza“ (WWF MedPO, Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 116 2009), koji je pripremljen u okviru WWF MedPO projekta „Živjeti Neretvu“, Faza III. Priručnik predstavlja pilot projekt provođenja koraka 1 ekonomske analize, te ima za cilj pružanje potpo‐
re predstavnicima sektora voda u BiH u razvijanju osnovnog scenarija. Pristup, metodologija i rezultati ovog projekta poslužili su u izradi ekonomske analize uporabe vode u okviru ovog ka‐
rakterizacijskog izvještaja. Također su korišteni i rezultati studije „Istraživanje ekonomskih as‐
pekata plana upravljanja vodnim područjem“ (EIZ, 2011), čiji je cilj analiza ekonomskih značajki vodnih područja u Republici Hrvatskoj i razmatranje metodologije ekonomskih i financijskih analiza za izbor mjera. Studija je formulirana u četiri dijela, s tim da je u ovom karakterizacij‐
skom izvještaju korišten drugi dio, koji čini korak 1 u provođenju ekonomske analize prema ODV. Studija je nastala nakon što je prihvaćen „Plan upravljanja vodnim područjem“ (Republi‐
ke Hrvatske), koji je također ovdje korišten. Identificirani izvori informacija za ekonomsku analizu u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja su: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Isporučitelji vodnih usluga – komunalna poduzeća slivnog područja, Gospodarski subjekti koji su značajni korisnici vodnih usluga, Društvena zajednica/općine, Relevantna ministarstva. Podaci dobiveni od navedenih izvora su korišteni u različitim fazama (pod‐koracima) ekonom‐
ske analize uporabe vode. Osim za istraživanje i analitičke potrebe važno je prikupljati informa‐
cije tamo gdje će biti korištene za procese podrške odlučivanju ili za informiranje/konzultiranje javnosti. Prikupljanje informacija može predstavljati težak zadatak zbog pitanja povjerljivosti informacija. Ovo može biti osobito izraženo u slučaju gospodarskih subjekata, ali u budućnosti i komunalnih poduzeća, jer oblast vodnih usluga postaje sve više konkurentna. Iz tog razloga in‐
formacije o potražnji za vodom, ulaganjima, utrošku vode, troškovima, prihodima od vodnih usluga mogu biti gospodarski osjetljive i postoji mogućnost da ih je otežano ili nemoguće pri‐
kupiti, iako one predstavljaju osnovne ulaze za ekonomsku analizu. Ovaj problem može da predstavlja kratkoročno ograničenje za provođenje potrebnih analiza. 11
PROCJENA EKONOMSKOG ZNAČAJA UPORABE VODE 11.1
UVOD Prije provođenja ekonomske analize uporabe vode potrebno je objasniti pojam „uporaba vo‐
de“. Prema članku 2. točka 39. ODV „uporaba voda“ znači vodne usluge zajedno sa ostalim dje‐
latnostima utvrđenim člankom 5. i dodatkom II, koje imaju znatan utjecaj na stanje voda. Za‐
kon o vodama (FBiH, 2006) je člankom 44. definirao pojam uporabe voda, koji obuhvaća: ƒ zahvaćanje, crpljenje i uporabu površinskih i podzemnih voda za različite namjene (opskrbu vodom za piće, sanitarne i tehnološke potrebe, navodnjavanje i dr.), ƒ uporabu vodnih snaga za proizvodnju električne energije i druge pogonske namjene, ƒ uporabu voda za uzgoj ribe, ƒ uporabu voda za plovidbu, ƒ uporabu voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 117 Osnovni cilj procjene ekonomskog značaja uporabe vode jeste ocijeniti značaj vode za ekono‐
miju i socio‐ekonomski razvitak slivnog područja. Prema tome, potrebno je provesti analizu op‐
ćih socio‐ekonomskih značajki područja, te analizu značajki koje se tiču uporabe vode. Stoga je ključno prikupiti informacije koje su bitne za pitanje upravljanja vodama u slivu i za ključne ekonomske sektore koji će biti pod utjecajem provođenja Direktive. U odjeljcima koji slijede je analizirana javna vodoopskrba i javna odvodnja otpadnih voda kao djelatnosti koje osiguravaju vodne usluge kućanstvima i dijelu gospodarstva. Također su analizirani značajni identificirani korisnici vodnih usluga, a to su poljoprivreda, industrija i kućanstva, koji svojim aktivnostima prouzroče značajan utjecaj na vodna tijela, te samim tim utječu i na postizanje dobrog statusa voda, što je obuhvaćeno definicijom uporabe voda. Drugi korisnici, kao što je korištenje vode u hidroelektranama, uporaba vode za uzgoj ribe, uporaba vode u rekreacijske svrhe, uporaba vode za plovidbu, turističke aktivnosti ne spadaju u skupinu „klasičnih korisnika“, međutim ne‐
ke od ovih aktivnosti prouzroče značajne ekonomske efekte, što se u prvom redu misli na upo‐
rabu vode za proizvodnju električne energije. U nastavku se detaljnije razmatraju ekonomski i društveni učinci uporabe vode. Predstavljeno je postojeće stanje javne vodoopskrbe i odvodnje po općinama projektnog područja sa infor‐
macijama o tipu i načinu opskrbe, te količini zahvaćene vode. Potom je izvršena analiza značaj‐
nih identificiranih korisnika, pri čemu su korišteni pokazatelji razvijenosti kao što su broj sta‐
novnika, broj kućanstava, uposlenost, neto plaće, registrirani poslovni subjekti, industrijska proizvodnja, vanjska trgovina itd. Treba napomenuti da je jedan od bitnih pokazatelja razvije‐
nosti bruto domaći proizvod, koji nije korišten iz razloga što ne postoje ili nisu dostupni zvanič‐
ni podaci o bruto domaćem proizvodu na razini županija ili općina, jer su raspoloživi podaci samo za razinu FBiH. Samim tim je nedostupna struktura bruto domaćeg proizvoda (BDP), od‐
nosno učešća pojedinih grana gospodarstva u ukupnom BDP‐u projektnog područja. Prema tome, ekonomska analiza je uskraćena za ovaj pokazatelj ekonomske razvijenosti/aktivnosti. Uz ove ekonomske pokazatelje su predstavljeni podaci o uporabi vode, dobiveni anketiranjem komunalnih poduzeća i terenskim istraživanjem. Na ovaj način je predstavljena slika razvijenos‐
ti bitnih korisnika i njihovo učešće odnosno stupanj uporabe vode. 11.2
OPĆE O ZNAČAJKAMA VODNIH USLUGA Vodne usluge ne troše vodu niti stvaraju onečišćenja, već su posrednici između vode u prirod‐
nom okolišu i korisnika ili onečišćivača. Pod „vodnim uslugama“, prema ODV članak 2. točka 38. podrazumijevaju se sve službe koje kućanstvima, javnim ustanovama ili gospodarstvu pru‐
žaju usluge: (i) zahvaćanja, akumuliranja, skladištenja, pročišćavanja i distribucije površinske ili podzemne vode; i (ii) prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda koje se zatim ispuštaju u povr‐
šinske vode. Prema tome, vodne usluge obuhvaćaju vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda. 11.2.1
Javna vodoopskrba Prema članku 4. ZOV‐a javna vodoopskrba označava poslove zahvaćanja podzemnih ili površin‐
skih voda za opskrbu vodom stanovništva, njihovo pročišćavanje do stupnja zdravstvene is‐
pravnosti i dovođenje do mjesta utroška i raspodjele korisnicima voda, ukoliko je ukupna zah‐
vaćena količina veća od 10 m³ na dan. Na projektnom području zastupljeni su općinski vodoopskrbni sustavi, od kojih su najveći u op‐
ćinama Livno i Tomislavgrad, a postojeći su vodoopskrbni sustavi i u gradovima Glamoč, Kupres i Bosansko Grahovo. Jedan od takvih sustava je vodovod „Josip Jović“ u općini Tomislavgrad, koji vodu crpi sa izvori‐
šta Mukišnica na Bukovoj gori. Ima značajke regionalnog vodovoda, opskrbljuje naselja oko Bu‐
škog jezera i pogranična naselja u RH među kojima i općinu Aržano. Poduzeće „Vodogradnja“ Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 118 d.o.o. Tomislavgrad upravlja ovim sustavom, a temeljem vodne dozvole dopušteno je zahvaća‐
nje maksimalno 80 l/s za javnu vodoopskrbu putem ovog sustava. Javnom komunalnom podu‐
zeću „Tomislavgrad“ d.o.o. je odlukom Općinskog vijeća prenijeta nadležnost nad upravljanjem podsustava Buško Blato. Općina Tomislavgrad se opskrbljuje i iz izvorišta Brišnik, gdje zahvaća‐
nje vode vrši JKP „Tomislavgrad“ za potrebe vodoopskrbe naselja Brišnik, Mrkodol i Cebara. Zahvaćanje vode se vrši u kaptaži u kojoj su instalirane dvije uronjene crpke kapaciteta 8 l/s. Gradsko naselje Tomislavgrad se opskrbljuje vodom sa izvorišta vodotoka Ostrožac. Vodozah‐
vat se sastoji od tri bunara sa crpkama, gdje se voda iz bunara potisnim cjevovodima transpor‐
tira do rezervoara Stipanići i Rudine. Gravitacijskim vodovima iz rezervoara se opskrbljuje gradsko područje Tomislavgrada, te naselja Podgaj, Jošanica, Stipanići, a proširivanjem vodo‐
vodnog sustava omogućena je i vodoopskrba naselja Kovači i Omerovići. Pored nabrojanih vo‐
dovoda, općina Tomislavgrad posjeduje veći broj manjih vodovodnih sustava preko kojih se opskrbljuju manja naselja. Postojeći vodovod grada Livna je sagrađen za vrijeme Austro‐Ugarske i na njemu je tijekom vremena proveden cijeli niz rekonstrukcija i nadogradnji. Vodovod se nalazi na izvoru Bistrice gdje se kaptažom vrši zahvaćanje iz izvorišta Duman, odakle se voda pomoću crpki diže do re‐
zervoara. Postojeći vodoopskrbni sustav Livna je crpno‐gravitacijski za visoku i srednju zonu i gravitacijski za nižu zonu. Radi svoje dobre kakvoće, voda s izvorišta Duman ne zahtijeva nikak‐
vu preradu već samo dezinfekciju. Sustavom upravlja Javno poduzeće „Komunalno“ d.o.o. Liv‐
no, koje vrši zahvaćanje vode za potrebe javne vodoopskrbe naselja na području općine Livno. Ovaj vodovod opskrbljuje gradsko naselje Livna, naselja Drinova Međa, Kablići, Priluka, Žirović, Prisap, te druga okolna naselja. Ostala naselja se opskrbljuju iz lokalnih vodovoda koja se ne nalaze u vodoopskrbnom sustavu kojim upravlja JP „Komunalno“, od kojih se ističu vodovodi koji vodu zahvaćaju iz izvorišta Sturbe i jezera Mandak. Vodovodnim sustavom općine Glamoč upravlja JP „Komunalac Glamoč“ d.o.o. koje zahvaćanje vode vrši sa izvorišta Vrba i Suvalj za potrebe javne vodoopskrbe naselja na području općine. Na izvorištima su instalirane crpke kapaciteta od po 20 l/s. Pored ova dva izvora, sustav se opskrbljuje i iz izvorišta Balaklagija, Busija i Ajazma, koji su povezani gradskom vodovodnom mrežom, dok središnji objekat čini rezervoar Gonište. Prvobitno je sustav izgrađen za vrijeme Austro‐Ugarske, te je postupno nadograđivan. Zbog starosti sustava te prekida radova na odr‐
žavanju, prisutni su veliki gubici vode, kao i prekidi u vodoopskrbi što je izraženo u ljetnom raz‐
doblju. Najveći dio utroška odnosi se na potrebe stanovništva, dok manji dio odlazi za gospo‐
darske djelatnosti. Stanovništvo ruralnih predjela općine Glamoč opskrbljuje se iz bunara, lo‐
kalnih vrela i čatrnja, dok neka naselja kao što su Kamen i Podgradina imaju lokalne vodovode. Vodoopskrba općine Kupres vrši se iz više vrela, od kojih su najznačajniji Točak i Crno Vrilo koji opskrbljuju grad Kupres. Iz izvora Vignjišće opskrbljuje se naselje Rastičevo, sa izvora Studenac naselje Olova, sa izvora Kraljevac naselje Begovo selo, sa izvora Ograđenica sela Bili Potok i Zlo‐
sela itd. Sustavi vodoopskrbe općine Kupres se temelje na kaptiranju vrela lokalnog značaja. Vodoopskrba općine Bosansko Grahovo kao i samog gradskog područja vrši se iz izvorišta Gr‐
mušino vrelo koje je izgrađeno 1936. godine. Vodovod Peći – Bosansko Grahovo izgrađen je 1968. godine, te zbog zastarjelosti ima značajne tehničke gubitke vode. JKP „Grahovo“ d.o.o. je zaduženo za opskrbu stanovništva vodom i održavanje vodovoda. U ožujku 2011. godine potpi‐
san je ugovor o dodjeli sredstava za obnovu sustava vodoopskrbe. Vlada Japana je osigurala sredstva koja će biti iskorištena za zamjenu vodovodnih cijevi u dužini od 3.681 metara. Od os‐
talih vodovoda na području općine Bosansko Grahovo treba spomenuti vodovode u Preodcu i Donjem Tiškovcu. Značajnu ulogu u opskrbi stanovništva i gospodarstva u riječnom bazenu Cetine i Krke vrši se zahvaćanjem podzemnih voda, kaptiranjem vrela ili bušenjem bunara. Podaci o najznačajnijim izvorištima iz kojih se vrši vodoopskrba dijela stanovništva ovog područja prikazani su u tablici 7.19 u okviru Karakterizacijskog izvještaja 1. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 119 Većina sustava za vodoopskrbu su dosta zastarjeli, te neredovito obnavljani i održavani, što prouzroči značajne gubitke u mreži. Također jedan od problema jeste niska razina naplate us‐
luga, koja isporučitelja stavlja u još teži položaj. Osnovni podaci o zahvatu i isporuci vode ko‐
munalnih poduzeća na riječnom bazenu Cetine i Krke dati su u tablici 11.1. Podaci su prikuplje‐
ni na temelju anketiranja komunalnih poduzeća koje je izvršeno od strane Konzultanta tijekom izrade ovog karakterizacijskog izvještaja. Premda poduzeća imaju obvezu točnog mjerenja i izvještavanja o zahvaćenim količinama vode sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije i dostavljanja podataka o količinama zahvaćene vode (FBiH, 2008), potrebno je na‐
pomenuti da su prikupljeni podaci dosta dvojbeni, jer su dobivene vrijednosti specifičnog utro‐
ška po stanovniku na dan veoma male za sve analizirane vodoopskrbne sustave, dok je posto‐
tak neobračunate vode u pojedinim sustavima nerealističan. Navedeno ukazuje na netočnost mjerenja zahvaćenih količina na izvorištima i isporučenih količina vode u svom vodoopskrbnim sustavima. Stoga je Konzultant u nastavku prikazao kratki komentar dobivenih podataka, dok je u okviru ekonomske analize uporabe voda izvršio procjene zahvaćenih količina i neobračuna‐
te vode na temelju realnih pretpostavki. Tablica 11.1 Bilanca zahvata, isporuke i gubitaka komunalnih poduzeća na području sliva Cetine i Krke na temelju podataka iz komunalnih poduzeća Poduzeće JP „Komunalac Gla‐
moč“ d.o.o. JP „Komunalno“ d.o.o. Livno JKP „Tomislavgrad“ d.o.o. JKP „Kupres“ d.o.o. JKP „Grahovo“ d.o.o. Godina Zahvaćena vo‐
da (m³) Fakturirana voda (m³) Nefakturirana voda (m³) Neobračunata voda (%) 2008 261.848 91.734 170.114 65 2009 262.118 91.531 170.587 65 2010 262. 979 80.597 182.382 69 2008 902.772 644.844 257.928 28,5 2009 943.044 673.608 269.436 28,5 2010 1.190.000 707.595 482.405 40,5 2008 2.400.000 684.000 1.716.000 71,5 2009 2.484.000 696.000 1.788.000 71,9 2010 2.520.000 720.000 1.800.000 71,4 2008 288.000 174.500 113.500 39,4 2009 294.000 178.000 116.000 39,4 2010 300.000 180.000 120.000 40 2008 20.400 20.280 120 0,6 2009 20.520 20.400 120 0,6 2010 20.750 20.640 110 0,5 U promatranom razdoblju od ukupno zahvaćene vode isporučeno je u prosjeku oko 40%. Od ukupnih isporučenih voda najveći dio se isporučuje prema kućanstvima, oko 72%, dok se osta‐
tak isporučuje za industrije, javnu potrošnju, te druge oblike utroška. Što se tiče poljoprivred‐
nih proizvođača, prikupljanjem podataka iz komunalnih poduzeća nije zabilježeno da komunal‐
na poduzeća vrše njihovu opskrbu. U tablici 11.1 su predstavljeni i podaci o neobračunatoj vodi komunalnih poduzeća, pri čemu se pod neobračunatom vodom smatra razlika između zahvaćene i fakturirane isporučene vode. Ovi ukupni gubici uključuju i neke vidove neregistriranog utroška (npr. nelegalni priključci) i ut‐
roška koji se ne naplaćuje (npr. voda za ispiranje cjevovoda, komunalne potrebe, vatrogasne službe), a ne samo vodu izgubljenu zbog tehničkih nedostataka odnosno curenja u vodoo‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 120 pskrbnoj mreži. Ukupni gubici su kao i podaci koji se tiču zahvaćene i isporučene vode dobiveni od komunalnih poduzeća, tako da ne moraju neophodno predstavljati realnu sliku, zbog toga što se ne vrše precizna mjerenja zahvaćenih i isporučenih količina vode. Za usporedbu kada je u pitanju neobračunata voda, u tablici 11.2 su prikazani podaci nastali is‐
traživanjem provedenim u općinama BiH (IHGF, 2011). Istraživanjem je obuhvaćeno 20 općina u BiH, po 10 u FBiH i Republici Srpskoj. Ovim istraživanjem je utvrđen postotak neobračunate vode u Federaciji BiH u prosjeku 64,3%, a u RS u prosjeku 55,2%, odnosno 60,7% za sve anketi‐
rane općine zajedno. Tablica 11.2 Ukupno zahvaćena, fakturirana i neobračunata voda u 20 općina BiH Vrsta Količina Zahvaćena voda (m³) 60.193.269 Fakturirana voda (m³) 23.496.756 Nefakturirana voda (m³) 36.557.308 Neobračunata voda (%) Izvor: IHGF, 2011 60,7 Značaj javne vodoopskrbe ogleda se u tome što predstavlja značajnog opskrbljivača za kućan‐
stva odnosno stanovništvo projektnog područja, pošto se u prosjeku oko 57% stanovništva opskrbljuje iz javnih vodovoda. Drugi dio stanovništva, koji naseljava manja ruralna mjesta, opskrbljuje se samostalno iz lokalnih izvorišta, čatrnja, itd. Sa povećavanjem stupnja pokrive‐
nosti i stupnja priključenosti stanovništva na sustave više će rasti značaj javne vodoopskrbe. O ekonomskim značajkama uporabe vode u kućanstvima više je rečeno u točki 11.3. 11.2.2
Javna odvodnja otpadnih voda Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda vrši se putem nekoliko kanalizacijskih sustava koji su za‐
stupljeni samo u općinskim središtima. Ostala naselja slivnog područja ispuštaju otpadne vode u najbliže vodotoke ili septičke jame. U najvećem broju slučajeva ispuštanje se vrši bez pretho‐
dnog pročišćavanja. Kanalizacijski sustavi koji se nalaze u urbanim naseljima obuhvaćaju oko 27% stanovništva projektnog područja. Postojeći kanalizacijski sustav Livna je razdijeljen na fekalnu i oborinsku kanalizaciju, te pored gradskog područja obuhvaća naselje Zastinje. Sustav posjeduje fekalni i oborinski kolektor. Ot‐
padne vode oba sustava se ispuštaju u rijeku Bistricu. Tomislavgrad svoje otpadne vode ispušta u rijeku Tabašnicu, a također se vrši i pražnjenje septičkih jama čije otpadne vode se ispuštaju u kanalizacijsku mrežu grada. U slučaju općine Glamoč kanalizacijsku mrežu posjeduje samo središnji dio gradskog naselja. Ispuštanje otpadnih voda vrši se bez prethodnog pročišćavanja. U ostalim ruralnim naseljima ovo pitanje je riješeno izravnim ispuštanjem u obližnje vodotoke i septičke jame. Općina Kupres kao i druge općine projektnog područja posjeduje kanalizacijsku mrežu samo u gradskom dijelu gdje kao recipijent otpadnih voda služi potok Karićevac. Isti slu‐
čaj je i sa općinama Drvar i Bosansko Grahovo. Zajedničko za sve općine projektnog područja je da kanalizacijska mreža obuhvaća samo grads‐
ko područje općine. Većina ovih kanalizacijskih sustava su stari 30 i više godina, tijekom vre‐
mena nisu rekonstruirani tako da stvaraju probleme osobito u slučaju obilnih padavina kada dolazi do izlijevanja kanalizacijskog otpada. Pročišćavanje otpadnih voda se ne vrši, što dovodi do onečišćenja površinskih i podzemnih voda. Ipak, proizvodnja otpadnih voda je manja, iz raz‐
loga što je vrlo mali broj prijeratnih industrija u radu. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 121 Podaci koji se odnose na količinu ispuštenih otpadnih voda su nedostupni iz razloga što komu‐
nalna poduzeća nemaju podatke ili ne vode evidenciju o količini ispuštene otpadne vode, dok se postupak pročišćavanja otpadne vode ne vrši. 11.3
KUĆANSTVA Jedan od značajnih izvora opterećenja na vode predstavljaju kućanstva. Utjecaj kućanstava je posredan, zahvaćanjem voda iz prirodnih ležišta putem sustava javne vodoopskrbe. Putem sus‐
tava javne odvodnje otpadnih voda u urbaniziranim područjima i nekontroliranim ispuštanjem otpadne vode u okoliš u ruralnim područjima kućanstva predstavljaju generatore kemijskih i fi‐
zikalno‐kemijskih onečišćenja voda. Dakle, temeljno i neizbježno korištenje vode je u kućan‐
stvima, koja su korisnici i onečišćivači voda. Ukupna uporaba vode u kućanstvima ovisi o broju kućanstava priključenih na sustav, veličini kućanstava, tipu naselja kojem kućanstvo pripada, itd. U tablici 11.3 dati su podaci o broju ku‐
ćanstava i njihovoj veličini prema popisu iz 1991. godine (FZS, 1999) i procjenama iz 2008. go‐
dine (UZRS, 2010). Tablica 11.3 Broj i veličina kućanstava po općinama slivnog područja Popis iz 1991. godine Općina Procjena za 2008. godinu Broj kućanstava
Prosječna veličina Broj kućanstava Prosječna veličina Livno 9.562 4,25 9.091 3,30 Tomislavgrad 6.385 4,70 6.324 3,40 Bosansko Grahovo 2.382 3,49 750 2,50 Kupres 2.383 4,04 978 3,20 Glamoč 3.744 3,36 1.135 2,90 Procjena broja kućanstava za 2008. godinu pokazuje pad u broju kućanstava i to za oko 33% u odnosu na 1991. godinu. Najznačajniji pad u broju kućanstava je u općinama Bosansko Graho‐
vo, Glamoč i Kupres. Najmanja prosječna veličina kućanstva po procjeni iz 2008. godine je u općini Bosansko Grahovo, dok je najveća u općini Tomislavgrad. Kućanstva se vodom opskrbljuju iz gradskih vodovoda, vlastitih izvora, lokalnih vrela, čatrnja, itd. Prikupljanje otpadnih voda vrše komunalna poduzeća preko sustava odvodnje ili pražnje‐
njem septičkih jama pomoću cisterni koje otpadnu vodu nakon pražnjenja ispuste u kanalizacij‐
ski sustav. S obzirom da veliki broj kućanstava zbog nerazvijenosti mreže nije priključen na sus‐
tav javne odvodnje, stanovništvo koristi alternativna rješenja kao što su septičke jame ili izrav‐
no ispuštanje u vodotoke. Čak i u slučajevima kada su kućanstva priključena na kanalizacijsku mrežu, ta se otpadna voda ispušta u vodotoke bez prethodnog pročišćavanja. Dakle, kućanstva ne samo da su značajni korisnici vode, nego su i značajni onečišćivači. Kao pokazatelji značaja uporabe vode u kućanstvima, odnosno pritisaka koje stvaraju na vodna tijela, predstavljeni su podaci koji se tiču priključenosti na sustav javne vodoopskrbe i odvod‐
nje, kao i količina isporučene vode kućanstvima (tablica 11.4). Podaci predstavljeni u tablici dobiveni su anketiranjem komunalnih poduzeća od strane Konzultanta u okviru izrade ovog ka‐
rakterizacijskog izvještaja. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 122 Tablica 11.4 Uporaba vodnih usluga kućanstava u slivu Cetine i Krke Broj stanovnika sa priključ‐
kom Broj kućanstava sa priključ‐
kom Vodoopskrba Odvodnja Vodoopskrba Odvodnja Isporučena voda kućanstvima (m³/god) Livno 17.500 11.500 5.255 3.453 517.304 Tomislavgrad 14.585 1660 4550 519 504.000 Bosansko Grahovo 1.236 600 433 200 15.180 Kupres 3.325 2.400 831 600 120.000 Glamoč 3.207 2.700 850 399 69.012 Komunalno poduzeće Iz podataka predstavljenih u tablici 11.4 može se zaključiti da je najveći broj stanovnika koji ko‐
riste vodne usluge u općini Livno. Za izračunavanje stupnja priključenosti stanovništva korišteni su podaci o procjeni broja stanovnika za 2009. godinu (FZS, 2010). Stupanj priključenosti sta‐
novništva općine Livno na sustav javne vodoopskrbe iznosi 54%, dok priključenost na sustav odvodnje iznosi 34%. Najveći dio isporučene vode u općini Livno ide za uporabu u kućanstvima (73%), što ukazuje na to da kućanstva imaju značajnu ulogu u uporabi vode u općini Livno. Bo‐
sansko Grahovo ima veći stupanj priključenosti vodnih usluga. Tako priključenost stanovništva na sustav vodoopskrbe iznosi 59%, dok na sustav odvodnje iznosi 29%. Od ukupne isporučene vode 74% je isporučeno za utrošak kućanstava. Općina Glamoč ima 68% stanovništva priklju‐
čenog na sustav javne vodoopskrbe i 57% na sustav javne odvodnje. Oko 85% od ukupne ispo‐
ručene vode ide za potrebe kućanstava općine Glamoč. Općina Tomislavgrad ima oko 53% sta‐
novništva priključenog na sustav vodoopskrbe, i tek 6% stanovništva priključenog na sustav javne odvodnje, te se, kao što je obilježje i ostalih vodoopskrbnih sustava sliva Cetine i Krke, najviše vode isporučuje stanovništvu, i to 70%. Općina Kupres predstavlja općinu sa najvećim stupnjem priključenosti na sustav vodoopskrbe i to 96%, a na sustav odvodnje 70%. Jedan od razloga visokog stupnja priključenosti jeste taj što većina stanovništva općine živi u urbanom dijelu koji je pokriven vodoopskrbnom mrežom. Slika 11.1 daje usporedne podatke broja stanovnika po općinama slivnog područja Cetine i Kr‐
ke iz 2009. godine i broj stanovnika koji koriste vodne usluge (FZS, 2010). 35.000
Broj stanovnika 2009.
godine
Broj stanovnika
30.000
25.000
Broj stanovnika
priključenih na sustav
vodoopskrbe
20.000
15.000
10.000
Broj stanovnika
priključenih na sustav
odvodnje
5.000
ah
ov
o
B.
G
r
s Ku
pr
e
Liv
no
To
m
i sl
av
gr
ad
0
Općine
Slika 11.1 Uporaba vodnih usluga u odnosu na broj stanovnika iz 2009. godine Utrošak vode u kućanstvima ovisi o više čimbenika kao što su dostupnost, cijena vode, klima, navike korisnika, razvijenost područja i sl. Cijena vode, odnosno prihvatljivost cijene vode u ve‐
likoj mjeri ovisi o platežnoj moći stanovništva. Iz tog razloga u tablici 11.5 su predstavljeni po‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 123 daci o razini uposlenosti i prihodima. Pitanje cijena vodnih usluga je detaljno razmatrano pri procjeni trenutačnog povrata troškova vodnih usluga u točki 13.1 ovog karakterizacijskog izvje‐
štaja. Tablica 11.5 Uposlenost i neto plaće Kantona 10 u 2009‐2010. godini Općine Prosječan stupanj uposlenosti (%) Prosječna neto plaća (KM) 2009 2010 2009 2010 Bosansko Grahovo 30,05 30,17 903,10 933,81 Glamoč 23,29 24,55 731,93 740,10 Kupres 35,31 36,62 770,17 815,32 Livno 19,34 19,02 813,91 847,31 Tomislavgrad 15,08 14,81 712,73 720,92 – – 786,36 811,49 Prosječno Izvor: FZS, 2011b Prosječan stupanj uposlenosti dobiven je poredeći podatke o prosječnom broju uposlenih i broju radno sposobnog stanovništva dobi od 15 do 64 godine života. Poredeći podatke preds‐
tavljene u tablici 11.5 može se zaključiti da nije bilo značajnih pomaka u stupnju uposlenosti. Najveći prosječan stupanj uposlenosti imaju općine Kupres i Bosansko Grahovo dok najveći broj uposlenih imaju najnaseljenije općine, Livno sa 4.022 i Tomislavgrad sa 2.670 uposlenih u 2010. godini, te čine 79% ukupnog broja uposlenih na slivnom području. Prosječne neto plaće su zadržale trend rasta, koji je također bio karakterističan za prethodna razdoblja, te je u 2010. godini zabilježen rast od 3% u odnosu na prethodnu godinu. 11.4
POLJOPRIVREDA Poljoprivreda, kao najznačajnija ruralna aktivnost, predstavlja značajnu granu gospodarstva Kantona 10, tako da je samim tim identificirana kao gospodarska aktivnost koja je značajan ko‐
risnik voda na slivnom području. Razvijenost poljoprivrede izravno utječe na uporabu vode, ko‐
ja se koristi u mnoge svrhe: uzgoj kultura, vrtlarstvo, hortikultura, uzgoj životinja, itd. Poljopriv‐
reda sama po sebi predstavlja značajnog korisnika vode time što rabi velike količine vode, te koristi vodotoke kao prijemnike otpadnih voda nastalih točkastim ili rasutim onečišćenjem. Poljoprivredno zemljište kao ograničen prirodni resurs je opće dobro koje predstavlja jednu od najznačajnijih kategorija razvitka. Na području Kantona 10 nalazi se oko 47.600 ha oraničnih površina od kojih je tek 9.653 ha zasijano (FZS, 2010a), što ukazuje na nisku razinu iskorište‐
nosti. Od zasijanih površina najviše je iskorišteno za žito 5.759 ha i stočno krmno bilje 2.941 ha. Pregled oraničnih površina po načinu korištenja dat je u tablici 3.5 u točki 3.3 ovog izvještaja. Najviše oranične površine ima općina Tomislavgrad (13.788 ha), od čega je zasijano 2.462 ha ili 18%, dok općina Livno ima najbolju iskorištenost oranične površine, ukupno 11.949 ha od čega je zasijano 5.333 ha ili 45%. Za analizu značaja i razvijenosti poljoprivrede na području Kantona 10 ne postoje podaci o uče‐
šću poljoprivrede u ostvarenju bruto domaćeg proizvoda, niti opći podaci o kretanju bruto do‐
maćeg proizvoda Kantona 10. Kao pokazatelji razvijenosti stoga su korišteni dostupni podaci koji se odnose na broj uposlenih, neto plaće, broj registriranih poslovnih subjekata, te podaci o ostvarenoj vanjskoj trgovini u sektoru poljoprivrede. U 2010. godini od ukupnog broja uposle‐
nih njih 11% radu u poljoprivredi. U tablici 11.6 dati su podaci o broju uposlenih i neto plaći u sektoru poljoprivrede (FZS, 2011b). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 124 Tablica 11.6 Prosječan broj uposlenih i prosječne neto plaće u poljoprivredi na području Kan‐
tona 10 Opis 2007. godina 2008. godina 2009. godina 2010. godina 678 961 1.016 1.045 717,96 808,63 889,91 905,72 Broj uposlenih Neto plaće (KM) Promatrajući podatke o broju uposlenih i neto plaći u razdoblju od 2007. do 2010. godine prim‐
jetno je da se ovaj sektor postupno razvija i poprima veći značaj. Tako se broj uposlenih iz 2006. godine gotovo udvostručio u 2010. godini, a plaća porasla za oko 30%. Iznos neto plaće u poljoprivredi u 2010. godini veći je u odnosu na prosječnu plaću Kantona 10 iste godine za 16,26%. Registrirani poslovni subjekti u sektoru poljoprivrede, lova i šumarstva čine oko 14% (FZS, 2011b) ukupnih registriranih poslovnih subjekata (tablica 11.7). U poslovne subjekte spadaju subjekti registrirani kao pravna lica, jedinice u sastavu i obrti. U strukturi poslovnih subjekata najveći udio imaju manji privatni poslovni subjekti registrirani kao obrti (78%), zatim pravna li‐
ca (20%) i jedinice u sastavu (2%). Tablica 11.7 Registrirani poslovni subjekti u poljoprivredi na području Kantona 10 2009. godina 2010. godina Registrirani poslovni subjekti Udio od ukupnog broja (%) Registrirani poslovni subjekti Udio od ukupnog broja (%) 591 13,6 647 14,3 Iz podataka o vanjskoj trgovini (tablica 11.8) može se primijetiti da poljoprivreda ne ostvaruje značajne izvozne vrijednosti, već čini tek 3,5% ukupnog ostvarenog izvoza Kantona 10 (FZS, 2011b). Može se zaključiti da je na međunarodnoj razini poljoprivreda Kantona 10 nekonkuren‐
tna. Razlog ovakvoj situaciji može biti usitnjena proizvodnja, raspoređena u privatnom sektoru koji je razdijeljen na više manjih posjeda gdje su vlasnici više koncentrirani na proizvodnju za vlastite potrebe. Nepostojanje intenzivne proizvodnje, nerazvijena tržišna infrastruktura, neu‐
činkoviti distribucijski kanali, nepostojanje industrijskih kapaciteta za preradu, su još neki od razloga nedovoljne razvijenosti i plasmana na međunarodna tržišta. Tablica 11.8 Ostvarena vanjska trgovina u poljoprivredi na području Kantona 10 Opis Kanton 10 Poljoprivreda, lov i šumarstvo Izvoz (1.000 KM) Uvoz (1.000 KM) 2009 2010 2009 2010 113.243 123.951 173.663 191.148 4.088 4.302 5.019 3.285 Na području Kantona 10 navodnjavanje se ne provodi u mjeri koliko su stvarne mogućnosti, potrebe i značaj. Organizirano navodnjavanje ne postoji, iako se zna da navodnjavanje čak i bez uporabe gnojiva značajno uvećava biljne prinose, tako da se pretežno svodi na pojedinačno navodnjavanje korištenjem vode iz sustava gradske vodoopskrbe. Štete koje se javljaju uslijed nedostatka vode su redovite pojave. Izostanak navodnjavanja jedno je od najznačajnijih ogra‐
ničenja razvitka poljoprivrede, a s tim u svezi i proizvodnje u ostalim granama koje ovise o njoj, Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 125 što ima značaj za stabilnost ukupnog a posebice prehrambene grane gospodarstva. Pored spr‐
ječavanja suše, kao elementarne nepogode u poljoprivrednoj proizvodnji, navodnjavanjem se općenito povećavaju prinosi, povećava se stupanj korištenja zemljišta, a otvara se mogućnost druge sjetve, sa značajnim povećanjem kakvoće plodova. Trenutačno ne postoje točni podaci o navodnjavanim površinama niti o količini vode koja se koristi za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Također i na području FBiH se ne raspolaže sa službenim podacima o navodnjavanim površinama, niti o kulturama koje se navodnjavaju. Postoje neslužbene informacije koje govore da se na području FBiH navodnjava 1.612,5 ha, što je 0,2% obradive površine. Od ovog broja, 362,5 ha površine navodnjava se na vodnom području rijeke Save, a 1.250 ha na vodnom pod‐
ručju Jadranskog mora (ZZVS‐ZZVM, 2012). 11.5
INDUSTRIJA Industrija je također identificirana kao značajan korisnik vodnih usluga. Opskrbom iz javnih vo‐
dovoda ili zahvaćanjem iz prirodnih ležišta, kao i ispuštanjem otpadnih voda industrija, stvaraju se značajna opterećenja na vodne resurse. Kako bi se prikazao značaj i razvitak prerađivačke industrije na slivnom području, u ovoj točki su predstavljeni podaci koji se tiču broja uposlenih, neto plaća, broja registriranih poslovnih subjekata, indeksa industrijske proizvodnje, te ostva‐
rene vanjske trgovine u sektoru prerađivačke industrije. Prema podacima o uposlenosti u 2010. godini, od ukupnog broja uposlenih Kantona 10 njih 14% (FZS, 2011b) radi u prerađivačkoj industriji (tablica 11.9). Prema podacima o broju uposle‐
nih i neto plaći u razdoblju od 2007. do 2010. godine, može se primijetiti da se broj uposlenih smanjio za oko 17,4%, a plaća povećala za 15,7%. Plaća koju su radnici prerađivačke industrije primali u 2010. godini je za 39% manja u odnosu na prosječnu neto plaću Kantona 10 u istoj godini. Tablica 11.9 Prosječni broj uposlenih i neto plaće u prerađivačkoj industriji Kantona 10 Opis 2007. godina 2008. godina 2009. godina 2010. godina Broj uposlenih 1.651 1.801 1.602 1.364 Neto plaće (KM) 412,39 454,21 470,66 477,12 Registrirani poslovni subjekti u sektoru prerađivačke industrije čine oko 8,2% ukupnih registri‐
ranih poslovnih subjekata (tablica 11.10). U strukturi poslovnih subjekata najveći udio imaju pravna lica sa 68%, zatim obrti 28% i jedinice u sastavu 4% (FZS, 2011b). Proces privatizacije značajno je rekonstruirao strukturu vlasništva kapitala, što je dovelo da toga da je privatni sek‐
tor postao nosilac razvitka. Mala i srednja poduzeća koja su u privatnom vlasništvu imaju mali obim proizvodnje i stoga ne mogu značajno pokrenuti razvitak industrije. Tablica 11.10 Registrirani pravni subjekti u prerađivačkoj industriji na području Kantona 10 2009. godina 2010. godina Registrirani pravni subjekti Udio od ukupnog broja (%) Registrirani pravni subjekti Udio od ukupnog broja (%) 369 8,4 373 8,2 Kretanje industrijske proizvodnje na području Kantona 10 (tablica 11.11) određeno je uzajam‐
nim djelovanjem unutarnjih i vanjskih čimbenika. Promjene tražnje na domaćem tržištu su ma‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 126 nje značajne i najviše se odražavaju kroz sektor energetike, rudarstva i manji dio prerađivačke industrije, dok dešavanja na izvoznim tržištima imaju primarnu ulogu i određuju kretanje indu‐
strijske proizvodnje na području Kantona 10. Tablica 11.11 Indeks industrijske proizvodnje na području Kantona 10 Sektor 2007/2006 2008/2007 2009/2008 2010/2009 Prerađivačka industrija 112,1 112,8 91,9 96,0 Vađenje rude i kamena 107,4 101,3 83,1 84,4 Energija 103,9 91,8 81,0 78,7 Industrija ukupno 111,9 112,2 91,3 95,2 Ovoj tvrdnji svjedoči podatak o ostvarenoj vanjskoj trgovini (tablica 11.12), gdje je preko 95% vanjske trgovine ostvareno u prerađivačkoj industriji (FZS, 2011b). Prema podacima iz tablice 11.12 može se primijetiti da je pad industrijske proizvodnje zabilježen u 2009. godini, čiji uzro‐
čnik je pad tražnje inozemnih partnera prouzročen globalnom gospodarskom krizom. Već u 2010. godini dolazi do stabilizacije, kada se bilježi blagi rast industrijske proizvodnje. Tablica 11.12 Ostvarena vanjska trgovina u prerađivačkoj industriji Kantona 10 Opis Izvoz (1.000 KM) Uvoz (1.000 KM) 2009 2010 2009 2010 Kanton 10 113.243 123.951 173.663 191.148 Prerađivačka industrija 107.837 118.437 168.240 187.606 Iz tablice 11.12 može se zaključiti da prerađivačka industrija Kantona 10 prati trend izvoza BiH, gdje prerađivačka industrija čini preko 90% ukupnog izvoza BiH (ASBiH, 2011). Prerađivačka in‐
dustrija Kantona 10 je izvozno orijentirana i u velikoj mjeri ovisi o stanju na inozemnim tržišti‐
ma. To se osobito primijetilo tijekom 2009. godine kada je uslijed ekonomske krize pad gospo‐
darske aktivnosti na izvoznim tržištima rezultirao padom proizvodnje prerađivačke industrije BiH, a tako i na području Kantonu 10. Uporaba vodnih usluga u industrijskim pogonima preds‐
tavljena je u tablici 11.13. Podaci prezentirani u tablici prikupljeni su anketiranjem komunalnih poduzeća od strane Konzultanta u okviru izrade ovog karakterizacijskog izvještaja. Tablica 11.13 Uporaba vodnih usluga u industrijama sliva Cetine i Krke Općina Broj priključenih industrijskih pogona Isporučena voda (m³/god.) Vodoopskrba Odvodnja Livno 11 4 190.291 Tomislavgrad 5 – 216.000 Bosansko Grahovo 1 1 5.460 Kupres 5 2 60.000 Glamoč 5 4 11.580 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 127 11.6
PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U skupinu značajnih korisnika vode koji su analizirani u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja spadaju pogoni za proizvodnju električne energije. U ovu skupinu pogona spadaju dvije vrste energetskih postrojenja, koji se razlikuju po prirodi opterećenja i utjecaja na stanje voda, a čine ih hidro i termoelektrane. Utjecaj termoenergetskih postrojenja na stanje voda pretežno je po‐
vezan sa zahvaćanjem rashladne vode i ispuštanjem termički onečišćene vode. U svom procesu rada termoelektrane koriste velike količine vode, te su stoga, u pravilu, smještene na vodnim tijelima velike izdašnosti. Uporaba vode u hidroenergetskim postrojenjima je drugačije vrste; voda se koristi za pokretanje turbina prilikom čega ne dolazi do njenog utroška. Nakon upora‐
be voda se vraća u okoliš u nepromijenjenom stanju. Međutim, utjecaj koji se stvara odnosi se na hidromorfološke promjene uslijed hidrotehničkih zahvata vezanih za hidroenergetsko koriš‐
tenje voda, čime se često mijenja karakter vodnih tijela koja onda ne dostižu dobro ekološko stanje. Ipak, hidroenergija je obnovljiv izvor energije, hidroenergetska postrojenja u pravilu imaju višenamjenski karakter sa širim značajem, npr. osiguravanje vode za vodoopskrbu, osigu‐
ravanje vode za navodnjavanje, regulacija režima voda, zaštita od poplava, sport, rekreacija i drugo. Na projektnom području ne postoje hidroenergetski kapaciteti za proizvodnju električne ener‐
gije; međutim, postoji hidroenergetski potencijal koji se koristi u susjednoj RH. Značajan dio hidroenergetskog sustava Orlovac nalazi se na području općina Livno i Tomislavgrad. Osnovno rješenje ovog sustava jeste dovođenje površinskih voda iz jugoistočnog dijela Livanjskog polja do akumulacije Lipa, iz koje se dovodnim tunelom dopremaju do HE Orlovac u RH gdje se vrši proizvodnja električne energije (slika 11.2; HKMV, 2001). Slika 11.2 Shematski prikaz sustava HE Orlovac Dio sustava koji se nalazi na teritoriji BiH se odnosi na akumulaciju Buško Blato, reverzibilni ka‐
nal Buško Blato‐Lipa i dio dovodnog tunela prema HE Orlovac. Bazen Lipa i akumulacija Buško Blato su povezani reverzibilnim kanalom koji omogućava prebacivanje vode u oba smjera, gra‐
vitacijski ili crpnom postajom Buško Blato u slučaju veće razlike kota. Voda se u HE Orlovac do‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 128 zira iz kompenzacijskog bazena Lipa, te se dalje iskorištava u nizvodnim elektranama hidroe‐
nergetskog sustava rijeke Cetine. Projektirana snaga HE Orlovac u RH je 237 MW. U tablici 11.14 su dati podaci o proizvodnji električne energije i uporabi vode iz slivnog područ‐
ja Cetine i Krke za proizvodnju električne energije u HE Orlovac. Navedeni podaci ukazuju da se u posljednjih 11 godina za proizvodnju od 150,2 do 571,74 GWh električne energije godišnje trošilo 156,5 do 595,6 milijuna m3 vode. Tablica 11.14 Proizvodnja električne energije i uporaba vode u sustavu HE Orlovac Godina Proizvodnja el. energije (GWh/god.) Iskorišteno vode (106 m³) 2001 438,8 457,08 2002 150,2 156,46 2003 269,7 280,94 2004 429,5 447,40 2005 434,7 452,81 2006 382,1 398,03 2007 197,3 205,52 2008 209,8 218,60 2009 436,0 454,17 2010 571,7 595,56 2011 417,8 435,26 Značaj ovog sustava ogleda se u tome što HE Orlovac, odnosno Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP), plaća naknadu za korištenje vode iz sliva Cetine i Krke općinama Livno i Tomislavgrad, na temelju ugovora kojim je HEP‐u ustupljeno pravo na korištenje jezera. Naknada prema izmje‐
nama i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog ko‐
rištenjem hidroakumulacijskih objekata iz 2009. godine („Službene novine Federacije BiH“, br. 59/09; FBiH, 2009l) iznosi 0,01 KM po proizvedenom kWh. Prihodi se raspoređuju razmjerno količini prikupljene vode s područja dviju općina, odnosno u omjeru od 41,295% u korist općine Livno i 58,705% u korist općine Tomislavgrad. Pored ove naknade, HEP prema Pravilniku o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za ob‐
računavanje i plaćanje i kontrolu izmirivanja obaveza na temelju opće vodne naknade i poseb‐
ne vodne naknade („Službene novine FBiH“, br. 92/07, 46/09 i 79/11; FBiH, 2007f) i Odluci o vi‐
sini posebnih vodnih naknada („Službene novine FBiH“, br. 46/07; FBiH, 2007b) plaća posebnu vodnu naknadu za korištenje vode za proizvodnju električne energije koja iznosi 0,001 po kWh proizvedene energije. Termoelektrane na projektnom području ne postoje. Međutim, na jugoistočnoj strani Duvanj‐
skog polja u općini Tomislavgrad postoji ležište lignita, gdje je na temelju utvrđenih zaliha i is‐
tražnih radova planirano otvaranje rudnika i izgradnja termoelektrane Kongora snage 275 MW. 11.7
INTENZIVNOST I UČINKOVITOST UPORABE VODE U ovom odjeljku prikazana je analiza ekonomske koristi od uporabe vode, kojom se nastojalo ustanoviti koje gospodarske učinke ostvaruje uporaba vode u pojedinim sektorima odnosno namjenama. Pokazatelji korisnosti uporabe vode dobiveni su povezivanjem socio‐ekonomskih podataka sa podacima opterećenja, odnosno podacima o zahvatanju i potrošnji vode. U nas‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 129 tavku su prikazani jednostavni pokazatelji koji će omogućiti stvaranje slike o intenzivnosti i pro‐
izvodnosti/učinkovitosti uporabe vode u značajnim gospodarskim sektorima projektnog podru‐
čja. Za ovu analizu korišteni su dostupni statistički podaci, podaci prikupljeni od strane Konzul‐
tanta, kao i podaci o procjeni BDP‐a koja je izvršena od strane Federalnog zavoda za programi‐
ranje razvoja. Kako bi prikazali učinkovitost korištenja vode predstavljeni su podaci o količini utrošene vode po jedinici proizvedenog output‐a po jednom stanovniku, odnosno po jednom uposlenom. U tablici 11.15 su predstavljeni pokazatelji intenzivnosti uporabe vode za razdoblje od minule tri godine. Tablica 11.15 Pokazatelji učinkovitosti uporabe vode na slivu Cetine i Krke Pokazatelji učinkovitosti 2008 2009 2010 89,3 90,1 82,4 BDP* po m³ isporučene vode (KM/m ) 214,2 217,5 207,0 Zahvaćena voda po stanovniku (m³/god.) 55,4 57,6 62,1 Zahvaćena voda po uposlenom (m³/god.) 458,5 466,1 506,2 Isporučena voda po stanovniku (m³/god.) 23,1 23,9 24,7 Isporučena voda po uposlenom (m³/god.) *Procjena BDP (FZPR, 2011) 191,2 193,2 201,6 BDP* po m³ zahvaćene vode (KM/m3) 3
U razdoblju od 2008. do 2010. godine vrijednost BDP‐a po m³ zahvaćene vode kretala se od 82 do 90 KM (tablica 11.15), što je dosta niže u odnosu na Republiku Hrvatsku, gdje je ta vrijed‐
nost iznosila 134 KM/m³ (EIZ, 2011). Jednovremeno je vrijednost BDP‐a po m³ isporučene vode na slivu Cetine i Krke iznosila od 207 do 217,5 KM (u RH 217 KM BDP‐a po m³ isporučene vo‐
de). Značajan je i podatak da količina isporučene vode po stanovniku iznosi oko 24 m³ (u RH 72 m³ po stanovniku), a isporučene vode po uposleniku prosječno oko 195 m3. Kada je u pitanju učinkovitost/produktivnost uporabe vode po gospodarskim sektorima, u smi‐
slu ostvarene ekonomske koristi, analizirani su najznačajniji korisnici vode na temelju dostup‐
nih podataka. Za pokazatelje učinkovitosti, na osnovu dostupnih podataka, odabrani su poka‐
zatelji predstavljeni u narednim tablicama. Struktura BDP‐a po sektorima za sliv Cetine i Krke nije dostupna, ali je za potrebe ove analize preuzeta sa razine FBiH. Podaci predstavljeni u na‐
rednim tablicama odnose se na 2010. godinu. Kada je u pitanju uporaba vode u poljoprivredi, osnovna uporaba odnosi se na navodnjavanje poljoprivredne površine u cilju uvećavanja prinosa i izbjegavanja šteta od suše. Kao što je pret‐
hodno navedeno, organizirano navodnjavanje ne postoji, tako da i ne postoje zvanični podaci o uporabi vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina u slivu Cetine i Krke. U tablici 11.16 predstavljena je, kroz osnovne pokazatelje, analiza učinkovitosti uporabe vode za navodnjava‐
nje. Navedeni pokazatelji temelje se na podacima o procijenjenoj potrebi vode za navodnjava‐
nje na slivu Jadranskog mora (4.000‐5.000 m³/ha). Također, korišteni su i drugi dostupni podaci Federalnog zavoda za statistiku kao i podaci Federalnog zavoda za programiranje razvoja. Prili‐
kom procjene ostvarenog BDP‐a u poljoprivredi usvojena je pretpostavka da se svi poljoprivre‐
dni proizvodi prodaju kao finalni proizvodi i time ulaze u BDP. Rezultat analize su pokazatelji koji dovode u svezu utrošenu količinu vode sa ekonomskim po‐
dacima razvijenosti, što u konačnici ukazuje na produktivnost utrošene vode. Na temelju ovih podataka (tablica 11.16), može se zaključiti da jedan prostorni metar vode utrošene za navod‐
njavanje poljoprivredne površine sliva Cetine i Krke ostvaruje 0,4 KM BDP, te promatrajući u odnosu na izvoz, 0,09 KM izvoza. Kao treći pokazatelj razvijenosti uzeta je uposlenost, gdje se Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 130 po svakom prostornom metru vode utrošene za navodnjavanje poljoprivredne površine zapoš‐
ljava 0,0000222 radnika. Tablica 11.16 Pokazatelji učinkovitosti uporabe vode u sektoru poljoprivrede Red. br. Pokazatelj Vrijednost 1. BDP* (KM) 18.047.064 2. Izvoz (KM) 4.302.000 3. Broj uposlenih 1.045 4. Potrebe za vodom (m³/ha/god.) 4.500 5. Prinos poljoprivrednih proizvoda (t/god.) 55.507 6. Zasijane poljoprivredne površine (ha) 10.110 7. Prosječni prinos (t/ha/god.) (5/6) 5,5 8. Potrebe za vodom (m³/t/god.) (4/7) 820 9. BDP po toni prinosa (BDP/t) (1/5) 325 3
10. BDP/m³ (KM/m ) (9/8) 0,4 11. Broj uposlenih/ha (3/6) 0,1 12. Broj uposlenih/m³ (11/4) 13. Izvoz/ha (KM/ha) (2/6) 0,0000222 426 3
14. Izvoz/m³ (KM/m ) (13/4) * Procjena 0,09 Prerađivačka industrija, poredeći ostale sektore, ostvaruje najbolju produktivnost uporabe vo‐
de (tablica 11.17). Jedan prostorni metar vode utrošene u prerađivačkoj industriji ostvari 92 KM BDP, te promatrajući u odnosu na izvoz, 245 KM izvoza. Kao što se može primijetiti, izvozne vrijednosti su veće od BDP‐a, a razlog tome je što vrijednost BDP‐a ne čini ukupnu proizvodnju, tj. u vrijednost BDP‐a ne ulazi međufazna potrošnja. Po svakom prostornom metru vode utro‐
šene u prerađivačkoj industriji uposleno je 0,0028 radnika. Razlog zbog kojeg prerađivačka in‐
dustrija ostvaruje ovako visoke vrijednosti je taj što prerađivačka industrija i jeste najrazvijeniji i najučinkovitiji sektor projektnog područja. Pored toga, proračun je izvršen na temelju dostu‐
pnih podataka o potrošnji vode, tako da je prilikom procjena uzeta u obzir samo količina vode koju komunalna poduzeća isporučuju industriji. Nisu uzeti i mogući dodatni zahvati/izvori koje koriste industrijski subjekti za snabdijevanje, jer nisu bili raspoloživi odgovarajući podaci. Tablica 11.17 Pokazatelji učinkovitosti uporabe vode u sektoru prerađivačke industrije Red. br. Vrijednost 1. BDP* (KM) 44.303.773 2. Izvoz (KM) 118.437.000 3. Broj uposlenih 4. Isporučena voda (m³/god.) 5. * Pokazatelj 1.364 3
BDP/m³ (KM/m ) (1/4) 3
6. Izvoz/m³ (KM/m ) (2/4) 7. Broj uposlenih/m³ (3/4) Procjena Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 483.336 92 245 0,00282 131 Uporaba vode kao hidropotencijala prikazana je u prethodnom odjeljku 11.6. Značajna eko‐
nomska korist od ovog vida uporabe ostvaruje se preko hidroenergetskog sustava Orlovac u Republici Hrvatskoj, dok se ekonomska korist uporabe vode za FBiH odražava preko naknada koje se naplaćuju za iskorištenu vodu. Na temelju ovog pokazatelja, može se zaključiti da jedan prostorni metar vode iskorišten u hidroenergetskom sustavu Orlovac ostvaruje 0,011 KM. Ovaj iznos se sastoji od naknade koja se odnosi na korištenje hidroakumulacionih objekata u iznosu od 0,01 KM po kWh proizvedene električne energije odnosno po utrošenom prostornom metru vode (FBiH, 2009l) i posebne vodne naknade (PVN) u iznosu od 0,001 KM po kWh proizvedene električne energije (FBiH, 2007f). Ova procjena se temelji na podatku da 1 m³ proizvodi oko 1 kWh električne energije u hidroenergetskom sustavu Orlovac. U tablici 11.18 predstavljena je procjena ekonomske učinkovitosti korištenja vode ukoliko bi se realizirali projekti HE Vrilo i HE Kablić, uz pretpostavku da se proizvedena električna energija isporučuje krajnjem kupcu na domaćem tržištu po prosječnoj cijeni i time ulazi u vrijednost bruto proizvodnje. Prosječna cijena je utvrđena na osnovu važećih tarifa JP „Elektroprivreda HZHB“ d.d. Mostar. Izvršena je procjena utroška vode za predviđenu očekivanu proizvodnju, kao i procjena broja uposlenih u ove dvije hidroelektrane. Dostupni podaci i izvršene procjene ukazuju da jedan prostorni metar vode iskorišten za proizvodnju električne energije u HE Vrilo i HE Kablić može ostvariti 0,07 KM bruto proizvodnje (BP), te da na jedan prostorni metar otpa‐
da 0,0000000254 uposlenih, što je najmanje u odnosu na ostale sektore. Tablica 11.18 Pokazatelji učinkovitosti uporabe vode u sektoru proizvodnje električne energije Red. br. Vrijednost 1. BP* (KM) (2*4) 31.350.000 2. Očekivana proizvodnja (kWh/god.) 165.000.000 3. Utrošena voda (m³/god.) 473.000.000 4. Prosječna cijena (KM/kWh) 5. Broj uposlenih 6. 3
7. * Pokazatelj BP/m³ (KM/m ) (1/3) Broj uposlenih/m³ (5/3) Procjena 0,19 12 0,07 0,0000000254 Treba napomenuti da je analiza koja je prikazana u ovom odjeljku ograničena raspoloživim stvarnim/realnim podacima, tako da predstavlja procjenu produktivnosti i korisnosti uporabe vode po najznačajnijim gospodarskim sektorima na slivnom području Cetine i Krke. 12
PROJICIRANJE TRENDOVA KLJUČNIH POKAZATELJA I POKRETAČA PRITISAKA U ovom poglavlju izvršeno je projiciranje trendova ključnih pokazatelja i pokretača pritisaka, na temelju razvitka tzv. osnovnog (eng. baseline) scenarija. Najznačajniji cilj izrade osnovnog sce‐
narija je istražiti dinamiku razvitka riječnog sliva, te procijeniti buduće trendove kod ključnih gospodarskih pokretača. Stoga je ovaj odjeljak usmjeren na procjenu trendova ključnih socio‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 132 ekonomskih čimbenika koji utječu na pritiske koji se odnose na: demografski i opći gospodarski razvitak, razvitak sektorske politike, razvitak vodne politike i ulaganja, te razvitak potreba za vodom. Projiciranjem trendova treba da se izvrši prognoza činilaca koji utječu na uporabu vo‐
da, raspoloživost vodnih resursa, količinu i kakvoću vode. Aneks III ODV precizira, između ostalog, da ekonomska analiza mora sadržavati dovoljno in‐
formacija i dovoljno detaljnih za izradu potrebnih izračuna radi uzimanja u obzir, prema članku 9, načela povrata troškova od usluga vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, vodeći računa o dugoročnim prognozama ponude i potražnje vode u vodnom području i gdje je to potrebno: procjena količine, cijene, troškova vodnih usluga i procjene odgovarajućih ulaganja (EC, 2000). Projiciranjem trendova ključnih pokazatelja i pokretača pritisaka omogućava se dugoročno prognoziranje ponude i potražnje vode u vodnom području od ključnih pokretača ili korisnika koji su identificirani u prethodnom poglavlju. Ovi trendovi se uspostavljaju na temelju određe‐
nih pokazatelja razvitka, tako da je npr. za utvrđivanje trenda utroška vode u kućanstvima pot‐
rebno predstaviti podatke o prognozi budućeg razvitka stanovništva, u smislu broja stanovnika, broja kućanstava, itd. Procjena trendova u korištenju vode se temelji na projiciranju razvojnih trendova pokretača pritisaka koje je prikazano u narednoj točki. 12.1
PROGNOZA TRENDOVA POKRETAČA PRITISAKA 12.1.1
Stanovništvo Prikupljanjem podataka i terenskim istraživanjima utvrđeno je da su najveći korisnici vodnih usluga u projektnom području kućanstva. Prema prikupljenim podacima iz komunalnih podu‐
zeća sliva Cetine i Krke, od ukupne isporučene vode u prosjeku se 72% isporučuje kućanstvima, što ukazuje na značaj stanovništva kao korisnika vodnih usluga. Promjene u potražnji vode od strane kućanstava ovise o kretanju broja stanovnika. Prognoza broja stanovnika predstavlja veoma važan polazni element u procesu procjene razvitka cjelokupnog područja. Prognoza broja stanovnika se u ovom karakterizacijskom izvještaju temelji na procjenama da‐
tim u nacrtu Prostornog plana Kantona 10 (UZSR, 2010) za razdoblje 2008‐2025. godina. Pri procjenama u nacrtu Prostornog plana uzet je u obzir broj glasača, broj učenika u osnovnim školama, te procjene broja stanovnika iz lokalnih uprava. Također je uzeta u obzir i činjenica da područje Kantona 10 ima tradicionalne migracije prema inozemstvu, o čemu svjedoči podatak popisa iz 1991. godine gdje je 15,9% stanovništva sadašnjih općina Kantona 10 živjelo u ino‐
zemstvu, što se pogotovo odnosilo na općine Livno, Tomislavgrad i Kupres (UZSR, 2010). Za prognozu trenda razvitka stanovništva, koja je prikazana u tablicama 12.1 i 12.2, korištene su vrijednosti stupnja razvitka stanovništva u općinama koje je predvidio nacrt Prostornog pla‐
na, dok su podaci o broju stanovnika preuzeti od Federalnog zavoda za statistiku. Prognoza broja stanovnika izrađena je u dvije varijante na temelju stupnja razvitka (tzv. realistična i mi‐
nimalistička varijanta), za razdoblje 2009‐2027. godina. Prognoza broja stanovnika iz tablice 12.1 predviđa zaustavljanje negativnog stupnja prirasta stanovništva, gdje se stupanj stabilizira i polako počinje rasti, tako da u 2015. godini sve općine Kantona 10 bilježe rast broja stanovnika. Trend rasta se nastavlja i u narednim razdobljima, ta‐
ko da bi u 2027. godini broj stanovnika na razini Kantona 10 bio za oko 8,0% veći nego u 2009. godini. Pretpostavke na kojima se temelji prikazani rast broja stanovnika su postupni rast pri‐
rodnog priraštaja, odnosno njegov prelazak iz negativnih u pozitivne vrijednosti, kao i povratak stanovništva iz inozemstva. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 133 Tablica 12.1 Prognoza broja stanovnika na slivnom području Cetine i Krke u razdoblju 2009‐
2027. godina – realistična varijanta Stupanj porasta (‰) Općina Broj stanovnika 2009‐15 2015‐21 2021‐27 2009 2015 2021 2027 Bosansko Grahovo 22,1 20,4 4,0 2.102 2.396 2.705 2.770 Glamoč 11,8 12,8 9,9 4.710 5.053 5.454 5.786 Kupres 10,7 10,7 2,1 3.437 3.663 3.906 3.954 Livno 2,0 2,8 4,4 32.013 32.395 32.938 33.810 Tomislavgrad 1,9 2,7 4,3 27.252 27.571 28.025 28.760 Ukupno 3,7 4,5 4,6 69.514 71.078 73.028 75.080 Tablica 12.2 Prognoza broja stanovnika na slivnom području Cetine i Krke u razdoblju 2009‐
2027. godina – minimalistička varijanta Općine Stupanj porasta (‰) Broj stanovnika 2009‐15 2015‐21 2021‐27 2009 2015 2021 2027 Bosansko Grahovo ‐5,0 ‐6,7 ‐9,1 2.102 2.040 1.960 1.855 Glamoč ‐6,7 ‐7,5 ‐8,3 4.710 4.524 4.324 4.112 Kupres ‐3,3 ‐5,0 ‐5,8 3.437 3.369 3.269 3.156 Livno ‐2,9 ‐3,8 ‐4,6 32.013 31.456 30.754 29.917 Tomislavgrad ‐2,5 ‐3,3 ‐4,2 27.252 26.846 26.314 25.661 Ukupno ‐3,09 ‐4,43 ‐5,54 69.514 68.235 66.621 64.701 Prema prognozi broja stanovnika iz tablice 12.2, doći će do nastavka negativnog trenda razvit‐
ka stanovništva, jer se nastavlja rast negativnog stupnja u svim općinama Kantona 10. Trend bi rezultirao time da se u 2027. godini broj stanovnika na razini Kantona 10 smanji za oko 7,4% u odnosu na 2009. godinu. Pretpostavke na kojima se temelji prikazani pad broja stanovnika su nastavak negativnih trendova glede prirodnog priraštaja i migracijskih tijekova. Kretanje stanovništva je uzročno povezano sa gospodarskim razvitkom, tako da su do sada dominantne migracije na projektnom području bile na relaciji „selo‐grad“ i migracije u inozem‐
stvo, potaknute gospodarskim razlozima. Veliki broj stanovnika se raselio sa ruralnih na urbana područja, zbog siromašnih uvjeta za život u pojedinim područjima ove regije. Ovakav vid kreta‐
nja stanovništva prouzroči situaciju u kojoj dolazi do određenog rasta broja stanovnika u urba‐
nim područjima Kantona 10 i značajnog opadanja broja stanovnika u seoskim područjima, što u konačnici ipak rezultira ukupnim padom broja stanovnika na razini općine ili Kantona 10. Ratna dešavanja su također prouzročila promjene u kretanju stanovništva. Još uvijek se značajan broj stanovnika nije vratio na svoja prijeratna prebivališta, što je prouzročilo da neka od prijeratnih sela imaju značajno manji broj stanovnika ili su posve napuštena. Prognoza potrebnih količina vode za javnu vodoopskrbu stanovništva prikazana je u tablici 12.3. Navedeni pokazatelji dijelom se temelje na podacima prikupljenim od komunalnih podu‐
zeća tijekom izrade ovog karakterizacijskog izvještaja. Međutim, kako je uočeno da podaci iz komunalnih poduzeća ne odražavaju realno potrošnju vode stanovništva, za potrebe ovih pro‐
gnoza izvršene su procjene polaznih vrijednosti za izračun, poglavito vrijednosti specifične pot‐
rošnje vode po stanovniku na dan i stupnja neobračunate vode. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 134 Tablica 12.3 Općina Bosansko Grahovo Glamoč Kupres Livno Tomislavgrad Prognoza potrebnih količina vode za vodoopskrbu stanovništva slivu Cetine i Krke za plansko razdoblje 2009‐2027. godina Stupanj Broj stanov‐
Specifična priklju‐
Neobra‐
Planski broj nika priklju‐
potrošnja čenosti sta‐ čunata voda Godina stanovnika čenih na vode qsp novn. na (%) vodovod (l/stan./dan)
vodovod (%)
Potrošnja vode sa gu‐
bicima (m3/dan) Potrebna koli‐
Dnevna ne‐
Maksimalna čina vode za Potrebna koli‐
ravno‐
dnevna koli‐
isporuku kori‐ čina zahvata mjernost čina vode snicima vode (m3/god.) potrošnje Kd (m3/dan) 3
(m /god.) (‐) 2009 2.102 1.236 59 60 130 402 58.648 146.621 1,90 763 2015 2.396 1.550 65 55 127 437 71.850 159.667 1,90 831 2021 2.718 1.934 71 50 123 476 86.827 173.654 1,90 904 2027 2.797 2.189 78 45 120 478 95.878 174.324 1,90 907 2009 4.710 3.207 68 70 135 1.443 158.025 526.750 1,85 2.670 2015 5.053 3.681 73 60 132 1.215 177.351 443.376 1,85 2.247 2021 5.520 4.303 78 50 128 1.102 201.036 402.072 1,85 2.038 2027 5.928 4.945 83 45 120 1.079 216.591 393.802 1,85 1.996 2009 3.437 3.325 97 55 135 998 163.839 364.088 1,80 1.796 2015 3.663 3.561 97 50 132 940 171.569 343.138 1,80 1.692 2021 3.916 3.826 98 45 128 890 178.751 325.001 1,80 1.603 2027 3.974 3.902 98 40 120 780 170.908 284.846 1,80 1.405 2009 32.013 17.500 55 55 170 6.611 1.085.875 2.413.056 1,60 10.578 2015 32.395 20.365 63 50 167 6.802 1.241.349 2.482.697 1,60 10.883 2021 33.113 23.939 72 45 163 7.095 1.424.251 2.589.547 1,60 11.351 2027 34.169 28.408 83 40 160 7.575 1.659.027 2.765.045 1,60 12.121 2009 27.252 14.585 54 60 160 5.834 851.764 2.129.410 1,65 9.626 2015 27.571 16.526 60 55 157 5.766 947.022 2.104.494 1,65 9.513 2021 28.172 18.913 67 50 154 5.825 1.063.100 2.126.199 1,65 9.612 2027 29.062 21.852 75 40 150 5.463 1.196.397 1.993.995 1,65 9.014 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 135 Na temelju dobivenih rezultata uočava se povećanje potrošnje vode u svim općinama tijekom analiziranog razdoblja 2009‐2027. godina (slika 12.1). Planirano povećanje je dijelom rezultat povećanja broja stanovnika u općinama tijekom vremena, ali prije svega projiciranog poveća‐
nja stupnja priključenosti stanovništva na javne vodoopskrbne sustave. 6.000.000
5.000.000
Količina vode (m³)
TOMISLAVGRAD
4.000.000
LIVNO
KUPRES
3.000.000
GLAMOČ
BOSANSKO GRAHOVO
2.000.000
1.000.000
0
2009
Slika 12.1 12.1.2
2015
Godina
2021
2027
Ukupne potrebe za vodom za vodoopskrbu stanovništva za plansko razdoblje 2009‐2027. godine Industrije Kao što je i prikazano u prethodnim poglavljima, industrijska proizvodnja predstavlja sektor koji igra značajnu ulogu u procesu razvitka ovog područja. Ovo se prvenstveno odnosi na prerađi‐
vačku industriju, koja ostvaruje najznačajnije izvozne vrijednosti, te je stoga i najrazvijeniji sek‐
tor. Najznačajniji industrijski pogoni koji postoje na projektnom području su u privatnom vlas‐
ništvu, te ne posjeduju dugoročne planove razvitka. Iz ovog razloga, prognoza razvitka prerađi‐
vačke industrije je temeljena na porastu BDP‐a u prerađivačkoj industriji na razini FBiH. Pri to‐
mu je uzeta u obzir činjenica da prerađivačka industrija FBiH i prerađivačka industrija Kantona 10 imaju preko 90% učešća u vanjskoj trgovini Federacije odnosno Kantona 10 (FZS, 2010; FZS, 2010a), što ukazuje na sličnost strukture industrijskih sektora na ove dvije administrativne ra‐
zine. Također, činjenica koju treba spomenuti za ovu prognozu je da kretanje BDP‐a u sektoru prerađivačke industrije odražava razvitak tog sektora, što znači da je BDP relevantan pokazatelj razvijenosti sektora. U Strategiji razvoja Federacije BiH 2010‐2020. (FZPR i EIT, 2010) predstav‐
ljena je prognoza kretanja BDP‐a u sektoru prerađivačke industrije za razdoblje 2010‐2020. go‐
dina. U tablici 12.4 predstavljena je prognoza razvitka BDP‐a u sektoru prerađivačke industrije FBiH. Tablica 12.4 Indeks porasta BDP‐a u sektoru prerađivačke industrije FBiH 2010/2009 2015/2010 2020/2015 100,2 135,4 151,3 Prognoza predstavljena u tablici 12.4 prikazana je unutar scenarija procjene osnovnih makroe‐
konomskih pokazatelja i raspodjele BDP‐a, koji je predstavljen u Strategiji razvoja FBiH (FZPR i EIT, 2010). Uzimajući u obzir prethodno navedene činjenice, može se zaključiti da će se rast koji Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 136 je predviđen na razini FBiH u cijelosti ili najvećim dijelom preslikati na prerađivačku industriju Kantona 10, odnosno prerađivačke industrije sliva Cetine i Krke. U nedostatku preciznijih pokazatelja, u ovom karakterizacijskom izvještaju je porast utroška vode industrijskih i poslovnih korisnika procijenjen na temelju stupnja razvitka BDP‐a. Podaci o potrebama za vodom industrijskih i drugih poslovnih subjekata prikazani su u tablici 12.5. Tablica 12.5 Prognoza potreba za vodom industrijskih i poslovnih korisnika (m³/god.) Općina 2010 2015 2020 Bosansko Grahovo 5.460 7.393 11.185 Glamoč 11.580 15.679 23.723 Kupres 60.000 81.240 122.916 Livno 190.291 257.654 389.831 Tomislavgrad 216.000 292.464 442.498 12.1.3
Poljoprivreda Plan razvitka poljoprivrede za Kanton 10 nije izrađen, tako da je razvitak poljoprivrede preds‐
tavljen kroz strategije razvitka urađene na razini Federacije BiH. Pravci razvitka sektora poljop‐
rivrede predstavljeni su u Srednjoročnoj strategiji razvitka poljoprivrednog sektora u FBiH (FMPVŠ, 2006). Strategijom je predstavljena vizija razvitka koja je definirana „težnjom da se iz današnjeg strukturno zakočenog i nerazvijenog segmenta ukupnog gospodarstva zemlje, sag‐
radi raspoloživim resursima primjeren, proizvodnim jedinicama održiv, tehnološkim ulazima moderan, tržišnim kvalitetama konkurentan i ekološkim odlikama koristan poljoprivredno‐
prehrambeni sektor“. Strategijom su, na temelju objektivno mogućeg i ciljanog pozicioniranja poljoprivrede u ukupnoj gospodarskoj strukturi FBiH, predstavljena dva scenarija razvitka. Prvi scenarij predstavlja situaciju koja je najbliža sadašnjoj, a podrazumijeva slobodno tržište sa su‐
djelovanjem države samo u cilju zaštite poljoprivrednih proizvoda od prekomjernog uvoza koji nanosi štetu domaćoj proizvodnji. Poljoprivreda u ovakvim uvjetima ne bi imala dovoljno mo‐
gućnosti za razvitak, veliki dio poljoprivredne površine sa lošijim uvjetima ne bi bio iskorišten i vremenom bi se izgubio, što bi dovelo do odsustva ruralnog razvitka. Ostatak površine bi se u tom slučaju intenzivno iskorištavao, što bi vremenom dovelo do štetnih okolišnih posljedica. Drugi scenarij podrazumijeva slobodno tržište uz razvitak sektora poljoprivrede i stvaranje uv‐
jeta gdje proizvodnja treba da podrži širi dijapazon društvenih interesa koji se odnose na proiz‐
vodno, okolišno i kulturno tretiranje krajolika, kao i poticaj ruralnom razvitku odnosno motivi‐
ranju stanovništva na selu. Da bi se to ostvarilo, potrebni su intenzivniji poticaji od strane drža‐
ve u odnosu na postojeće, što bi rezultiralo rastom obrađenih površina, umjerenom intenziv‐
nosti iskorištavanja koje ne šteti okolišu, većoj uposlenosti u sektoru i ruralnom razvitku. Stra‐
tegijom je podržan drugi scenarij koji treba da udovolji više domaćih potreba za hranom, odno‐
sno da se smanji uvoz prehrambenih proizvoda i omogući izlazak na vanjska tržišta. Pravci razvitka poljoprivrede na projektnom području trebaju biti usmjereni na razvitak prog‐
rama navodnjavanja i okrupnjavanja poljoprivrednih površina. Pitanje navodnjavanja ovih pov‐
ršina je do sada zanemareno, iako potreba postoji. Da bi se omogućilo navodnjavanje, potreb‐
no je prevladati probleme koji se odnose na osiguranje dovoljne količine vode u ljetnom, kriti‐
čnom razdoblju, kada su vodostaji i protoci najniži. Drugi problem su usitnjene poljoprivredne parcele, što otežava rad hidromelioracijskih sustava. Procjenjuje se da je bruto potreba za vo‐
dom na cijelom vodnom području Jadranskog mora od 4.000 do 5.000 m³/ha godišnje (ZZVS‐
ZZVM, 2012). Program navodnjavanja poljoprivrednih površina u razdoblju 2011‐2021. godine Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 137 predstavljen je u projektu „Osnove uređenja zemljišta – program navodnjavanja i program ok‐
rupnjavanja poljoprivrednih posjeda u FBiH“ (APTFM, 2011). Program navodnjavanja za razdo‐
blje 2011‐2021. godine uključuje izradu popisa trenutačno navodnjavanih površina u FBiH, re‐
vitalizaciju svih zapuštenih sustava za navodnjavanje i početak gradnje novih. Krajnji cilj bi bio povećati površinu navodnjavanih posjeda, odnosno postići 30.000 ha navodnjavane površine na području FBiH do 2021. godine (APTFM, 2011). Cilj plana okrupnjavanja zemljišnih posjeda jeste povećati prosječni poljoprivredni posjed koji koristi gospodarstvo poveća na 5 ha i smanji‐
ti broj proizvodnih parcela za oko 50%. Okrupnjivanjem zemljišnih posjeda postiglo bi se eko‐
nomičnije iskorištenje i uspostavljanje povoljnih uvjeta za obradu i ukupnu proizvodnju. Zbog nepostojanja točnijih podataka o razvitku poljoprivrede na području sliva Cetine i Krke, u ovom karakterizacijskom izvještaju je prikazana projekcija rasta BDP‐a u poljoprivrednom sek‐
toru za razdoblje 2010‐2020. godina koja je predstavljena u Strategiji razvoja Federacije BiH (FZPR i EIT, 2010). U tablici 12.6 su prikazani indeksi porasta BDP‐a u poljoprivrednom sektoru FBiH u razdoblju do 2020. godine. U ovom izvještaju je usvojeno da će se rast koji je predviđen na razini FBiH pratiti rast sektora poljoprivrede u Kantonu 10, odnosno sektora poljoprivrede na slivu Cetine i Krke. Tablica 12.6 Indeks porasta BDP‐a u sektoru poljoprivrede FBiH 2010/2009 2015/2010 2020/2015 103,0 137,9 147,0 12.1.4
Proizvodnja električne energije Kada je u pitanju proizvodnja električne energije, u Studiji energetskog sektora u BiH (EIHP i os‐
tali, 2007) predstavljen je plan izgradnje novih elektrana, te izgradnje i popravke vodova i tran‐
sformatorskih postaja distribucijske mreže u ulagačkom ciklusu od 2007. do 2020. godine. Plan ulaganja prema scenariju S2 u okviru programa razvitka Elektroprivrede HZHB na području sliva Cetine i Krke uključuje ulaganja u izgradnju novih hidroelektrana HE Vrilo, HE Kablić i nove termoelektrane TE Kongora. U planu razvitka Elektroprivrede HZHB predstavljena je dinamika izgradnje i dinamika ulaganja, te bi prema tom planu godina završetka radova odnosno godina ulaska u pogona bila 2012. godina za HE Vrilo, 2013. godina za HE Kablić i TE Kongora. Ukupna snaga planiranih hidroelektrana iznosi 110 MW, a TE Kongora 275 MW (EIHP i ostali, 2007). HE Kablić bi koristila vodu iz manjih akumulacija na uzvodnim tokovima Glamočkog polja, gdje bi se vodotocima i kanalima voda odvodila do retencije Pučina i dalje tunelima i tlačnim cjevovo‐
dima do HE Kablić. HE Vrilo bi koristila vodu iz akumulacijskih bazena u Kupreškom polju, na ri‐
jeci Šuici i Šujičkom polju i privremene zimske retencije u Duvanjskom polju. Pored nabrojanih hidroelektrana također planirana je izgradnja dvije male hidroelektrane MHE Stržanj i MHE Mokronoge (UZSR, 2010). 12.2
RAZVITAK MAKROEKONOMSKIH I SEKTORSKIH POLITIKA Globalna gospodarska kriza iz 2009. godine je imala snažan utjecaj na slabljenje gospodarstva BiH, kao i svih njenih administrativnih jedinica. Kriza je prouzročila smanjenje gospodarske ak‐
tivnosti, smanjen dotok kapitala, kreditiranje gospodarstva, te smanjenu potražnju za proizvo‐
dima koje izvozi BiH. Industrijska proizvodnja u FBiH je zabilježila pad u 2009. godini za 11,6%, dok je na području Kantona 10 ovaj pad iznosio 8,7% (FZS, 2010; FZS, 2010a). Zbog manjeg pri‐
liva sredstava u proračune na svim razinama vlasti smanjena su izdvajanja za potrošnju u jav‐
nom sektoru i potrošnju za socijalnu zaštitu. Tijekom 2010. godine je došlo do gospodarske Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 138 konsolidacije u kojoj je zaustavljen pad iz 2009. godine. Blagim porastom europskog gospodar‐
stva, te oporavkom najznačajnijih trgovinskih partnera, dolazi do napretka izvoza uporedo sa stagnacijom domaće tražnje i uvoza, što dovodi do blagog rasta. Industrijska proizvodnja u BiH 2010. godine bilježi rast od 1,6%, dok je u FBiH rast 4,2% (DEP, 2011), a istodobno dolazi do stagnacije financijskog sektora, te pada u sektoru graditeljstva i pada ulaganja uopće. Kretanje industrijske proizvodnje određeno je uzajamnim djelovanjem domaće i izvozne tražnje. Prera‐
đivačka industrija BiH je u velikoj mjeri izvozno orijentirana, tako da izvozna tražnja ima osnov‐
nu ulogu u razvitku i kretanju industrijske proizvodnje. Oporavak svjetskog i europskog gospo‐
darstva bi trebao utjecati ne samo na ojačanje BiH izvozne tražnje, nego i na priliv inozemnog novca, što bi dovelo do jačanja potrošnje i ulaganja. Bruto domaći proizvod FBiH u 2010. godini iznosio je 5.484 KM po stanovniku (FZS, 2010a). Razina BDP‐a po stanovniku u FBiH u razdoblju 2005‐2010. godine predstavljena je na slici 12.2. Vrijednost (KM)
6.000
5.000
4.000
3.000
2.000
1.000
0
2005
2006
2007
2008
2009
2010
Godina
Slika 12.2 Razina BDP‐a po stanovniku Federacije BiH U narednim točkama je dat pregled pojedinih sektorskih politika. 12.2.1
Politika upravljanja vodama i ulaganja Politika upravljanja vodama u BiH institucionalno i operativno se provodi na razini entiteta, prema entitetskim zakonima o vodama. Zakon o vodama u FBiH (FBiH, 2006) kao teritorijalnu jedinicu upravljanja vodama određuje vodno područje, i to vodno područje rijeke Save i vodno područje Jadranskog mora. Sukladno navedenom, Zakon o vodama predviđa osnivanje agenci‐
ja za vode, i to Agencije za vodno područje rijeke Save i Agencije za vodno područje Jadranskog mora. Sukladno entitetskim zakonima o vodama, postoji pojedinačna obveza entiteta da dono‐
se i elaboriraju vlastite Strategije upravljanja vodama, što je i prvi korak izrade i pripreme plana upravljanja slivom. Dom naroda Parlamenta FBiH je na sjednici održanoj 20.12.2011. godine usvojio prijedlog Stra‐
tegije upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine 2010.‐2022. godina (ZZVS‐ZZVM, 2012), kojim se određuje politika upravljanja vodama, odnosno pravci zaštite voda, zaštite od štetnoga djelovanja voda i održivog korištenja voda. Za provedbu rješenja zadužene su sve ra‐
zine vlasti u Federaciji BiH, sukladno svojim nadležnostima utvrđenim Zakonom o vodama i drugim zakonskim propisima, kao i korisnici i onečišćivači voda. Ciljevi donošenja ovoga doku‐
menta su, uz ostale, smanjenje onečišćenja voda i postizanje njihova održivog korištenja, osi‐
guranje pravičnog pristupa vodama, poticanje društvenog i gospodarskog razvitka i zaštita eko‐
sustava, te smanjenje rizika od poplava i drugih negativnih utjecaja voda. Financiranje sektora voda u FBiH uređeno je Zakonom o vodama (članak 168.), gdje su nave‐
deni izvori sredstava koji se koriste za obavljanje poslova i zadataka koji su određeni ovim za‐
konom, a to su: opća vodna naknada, posebna vodna naknada, prihodi temeljem zakupa jav‐
nog vodnog dobra, budžet Federacije, budžet županije, budžet grada i općine, kreditna sred‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 139 stva, sredstva osigurana posebnim zakonom, donacije i ostala sredstva u skladu sa Zakonom. Svake godine iz budžeta Federacije BiH se investira dio financijskih sredstava u različite projek‐
te iz vodnog sektora. Projekt „Vodoopskrba i sanitacija u Federaciji BiH“ koji se financira kreditnim sredstvima Eu‐
ropske investicijske banke (EIB), trenutačno je najznačajniji investicijski projekt za komunalnu infrastrukturu. Početno je planirano da o projektu sudjeluje 15 općina s teritorija FBiH, ali su ti‐
jekom realiziranja uključene i druge općine. Ukupna vrijednost Projekta je 121,3 milijuna EUR, od čega su 60 milijuna EUR ili 49% kreditna sredstva, a ostatak od 51% sredstava se osigurava iz vlastitih sredstva općina, iz IPA sredstva i sredstava drugih donatora (FMPVŠ, 2012). Financij‐
ski ugovor između predstavnika EIB‐a i predstavnika BiH (Ministarstva financija i trezora BiH, Federalnog ministarstva financija i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šu‐
marstva) potpisan je u kolovozu 2008. godine. Ciljevi projekta su: unaprijediti vodoopskrbu stanovništva, smanjiti utjecaj urbanih otpadnih voda na okoliš izgradnjom kanalizacijskih susta‐
va i uređaja za pročišćavanje i time doprinijeti poboljšanju zdravstvene sigurnosti građana, od‐
nosno zaštiti okoliša. Projekt obuhvaća prioritetne investicijske podprojekte u sektoru vodoo‐
pskrbe i odvođenja otpadnih voda na teritoriju Federacije BiH, a čija je svrha poboljšanje jav‐
noga zdravlja i okoliša (FMPVŠ, 2012). Općina Tomislavgrad je studenog 2011. godine potpisala ugovor o kreditnom aranžmanu za navedeni projekt, a iznos kredita iznosi 4 milijuna EUR. U tablici 12.7 dat je pregled po općina‐
ma na slivnom području Cetine i Krke. Tablica 12.7 Općina Projekt „Vodoopskrba i sanitacija u FBiH“ – pregled po općinama sliva Cetine i Krke Oblast primje‐
ne Odgovor FMF Donesena/pla‐
Općinski zah‐
o max. mogu‐ nirana odluka tjev za kredi‐
ćem zaduženju Općinskog vije‐
tom (EUR) (EUR) ća (EUR) EIB kredit ‐ potpisan ugo‐
vor (EUR) Tomislavgrad Vodoopskrba, kanalizacija 4.000.000 4.000.000 4.000.000 4.000.000 – 18.11.2011 Livno Vodoopskrba 5.000.000 255.646 255.646 0,00 Glamoč Vodoopskrba, kanalizacija 768.000 768.000 700.000 0,00 Kupres Vodoopskrba, dokumentacija za kanalizaciju 1.636.134 1.227.101 1.227.101 0,00 Vodoopskrba 511.292 409.034 409.034 0,00 Grahovo 12.2.2
Opći gospodarski razvojni dokumenti Strategija razvitka BiH (DEP, 2010) za svrhu ima da identificira ciljeve i prioritete u ostvarenju gospodarskih ciljeva, te predloži mjere i aktivnosti za njihovo ostvarenje za razdoblje 2010‐
2014. godina. U akcionim planovima za entitete i Brčko distrikt Strategija je predvidjela, kao važan prioritet, niz mjera u razvitku vanjske politike i privlačenja izravnih inozemnih ulaganja kako bi se postigao povoljan investicijski ambijent. Dokument je usmjeren na intenziviranje go‐
spodarskog razvitka, zaustavljanje negativnih trendova sa usmjerenjem na privatizaciju i res‐
trukturiranje poduzeća, povećanje ulaganja, a posebice izravnih inozemnih ulaganja, povećanje izvoza uz povećanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje uposlenosti, rasterećenje gospo‐
darstva, smanjenje postotka sive ekonomije, povećanje životnog standarda, smanjenje siroma‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 140 štva i jačanje unutarnje društvene stabilnosti. U Strategiji su dati makroekonomski pokazatelji za razdoblje 2010‐2014. godine. Strategija razvoja FBiH 2010‐2020. (FZPR i EIT, 2010). Vlada Federacije BiH je na sjednici odr‐
žanoj u rujnu 2009. godine usvojila projektni zadatak za izradu i donošenje Strategije razvoja FBiH za razdoblje 2010‐2020. godine. Strategija razvoja treba biti usuglašena sa zadacima i di‐
namikom koja će proizići iz Strategije razvitka BiH. Važeće strategije razvitka općina. Na ovom području postoje dvije općinske strategije razvitka: Strateški plan općine Glamoč za razdoblje 2010‐2015. godine (Općina Glamoč, 2010) i Strategi‐
ja razvitka općine Livno za razdoblje 2008‐2015. godine (Općina Livno, 2008). Studija razvitka poslovnih zona u HBŽ 2010. godina (REDAH, 2010). Studija je definirala ulogu Kantona 10, lokalne vlasti, državnih poduzeća i privatnih tvrtki u procesu definiranja poslovnih zona i drugih instrumenata podrške poduzetništvu, a također je izvršena identifikacija proble‐
ma koji se postavljaju za osnivače poslovnih zona. Osnovni cilj studije jeste realno sagledavanje iskustava formiranja i razvitka poslovne infrastrukture, identifikacija potencijalnih lokacija pos‐
lovnih zona, ocjena i rangiranje identificiranih poslovnih zona i drugih instrumenata razvitka poduzetništva. Prostorni plan za područje Hercegbosanske županije za period 2005‐2025. godina (UZRS, 2010). Ugovorom potpisanim u svibnju 2008. godine nosilac pripreme plana je Vlada Kantona 10, a nosilac izrade je Urbanistički zavod RS a.d. Banja Luka. Plan je u fazi izrade, s tim da je na‐
crtna verzija završena. Vremensko razdoblje na koji se Plan odnosi je 2005‐2025. godina. 12.2.3
Razvojni planovi po gospodarskim sektorima U nastavku slijedi prikaz razvojnih dokumenata po gospodarskim sektorima koji imaju prepoz‐
nat potencijal u projektnom području. 12.2.3.1 Industrija Projekt Razvoj industrijske politike u Federaciji Bosne i Hercegovine (MFS i FSRM, 2008) je sas‐
tavni dio Strategije ekonomskog razvoja Federacije Bosne i Hercegovine, što je sukladno Odluci o odobravanju izrade Strategije gospodarskog razvoja FBiH, koju je Vlada FBiH donijela 2007. godine. U ožujku 2010. godine Vlada FBiH je usvojila prijedlog, te je potom u srpnju 2011. go‐
dine usvojila Akcioni plan za realiziranje projekta Razvoj industrijske politike u FBiH. 12.2.3.2 Energetika Studija energetskog sektora u BiH (EIHP i ostali, 2007) je dovršena u veljači 2008. godine. Plan‐
sko razdoblje ove Studije je do 2020. godine. Studija obuhvaća nekoliko temeljnih tematskih jedinica: energetske rezerve, potrošnja, proizvodnja, prenos i distribucija električne energije, restruktuiranje energetskog sektora, podrška socijalnim kategorijama korisnika, rudarstvo, centralno grijanje, gas, nafta, potrošački menadžment, očuvanje energije i obnovljivi izvori, za‐
štita okoliša i ulaganja. Studija uključuje pregled postojećih hidro i termo elektrana, potrebe za revitalizacijom postojećih proizvodnih jedinica, procjene proizvodnje energije u postojećim elektranama do 2020. godine za tri različita scenarija, analizu tehničkih mogućnosti za gradnju novih elektrana, nove investicije i operativne troškove i druge konkurentske prednosti na tržiš‐
tu. Jedan od prijedloga ove Studije je da se donese i Zakon o energiji na razini BiH. Studija ta‐
kođer sadrži i plan ulaganja za razdoblje 2007‐2020. godina. 12.2.3.3 Poljoprivreda Sukladno Zakonu o novčanoj potpori u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji iz 2004. godine (FBiH, 2004d), Vlada Federacije BiH izdvoji svake godine ne manje od 3% federalnog proračuna Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 141 za podsticaj primarne poljoprivredne proizvodnje. Ovaj proračun se dijeli na županije paralelno sa sudjelovanjem specifičnih izvora financiranja svake od županija u ukupnoj proizvodnji, odno‐
sno sudjelovanja na federalnoj razini. Sa ovim Zakonom u svezi je i Zakon o novčanim potpo‐
rama u poljoprivredi i ruralnom razvitku (FBiH, 2010a), koji je stupio na snagu u siječnju 2011. godine. Ovaj Zakon predviđa nešto veća izdvajanja za poljoprivredu i ruralni razvitak, i to od 3% do 6% iznosa budžetskih prihoda i primanja u tekućoj godini u Federaciji (FBiH, 2010a). U 2006. godini je izrađena Srednjoročna strategija razvitka poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH (2006‐2010) (FMPVŠ, 2006). Odlukom koju je donijela Vlada FBiH ožujka 2011. godine, na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, data je suglasnost za produženje važenja Srednjoročne strategije razvitka poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH za dvije godine, na razdoblje 2008‐2012. godina, iz razloga što je provedba Strategije započela u 2008. godini, a usvojena je za razdoblje 2006‐2010. godina. Strategija gospodarenja poljoprivrednim zemljištem (APTFM, 2011a) ima za cilj definirati sudi‐
onike, probleme, prioritete, postavljanje ciljeva te donošenje prijedloga o načinu i vremenu njihovog rješavanja. U strategiji je prikazana struktura zemljišnih površina na razini BiH, Fede‐
racije BiH i županija. Analizirana je veličina i struktura poljoprivrednih gospodarstava, te je pri‐
kazana i vlasnička struktura poljoprivrednog zemljišta. Osnove uređenja zemljišta – program navodnjavanja i okrupnjavanja poljoprivrednih posjeda u FBiH (APTFM, 2011) je dao analizu potreba i mogućnosti, kao i smjernice za navodnjavanje i ok‐
rupnjavanje poljoprivrednog zemljišta/parcela. U studiji je također predstavljen program na‐
vodnjavanja i okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta u razdoblju 2011‐2021. godine. 12.2.3.4 Turizam Strategija razvoja turizma FBiH za period 2008‐2018. godine (IBZ i SR, 2008) je usvojena na sje‐
dnici Vlade Federacije BiH održanoj u prosincu 2010. godine. Cilj strategije je reafirmiranje i re‐
pozicioniranje turističkih destinacija FBiH, kao i da pomogne razvitak turističkih regija za dob‐
robit i zadovoljstvo turista, domaće gospodarske zajednice i svih građana. Strategija razvoja tu‐
rizma FBiH, kao osnovni dio, uključuje provedbeni plan i monitoring njegovog realiziranja. Stra‐
tegija se sastoji od devet poglavlja u kojima se iznose teoretske točke u određivanju turističke destinacije FBiH, revizija trendova na svjetskom turističkom tržištu, opisuju dostupni turistički razvojni činioci, nabrajaju značajke turističkog sustava Federacije, te istražuju obilježja turistič‐
ke ponude u županijama, kao i njihove vizije i ciljevi. 12.2.3.5 Okoliš Kako je prethodno navedeno, prijedlog Strategije upravljanja vodama Federacije Bosne i Her‐
cegovine 2010.‐2022. godina (ZZVS‐ZZVM, 2012) je na sjednici održanoj 20.12.2011. godine us‐
vojio Dom naroda Parlamenta FBiH. Strategiju zaštite okoliša Federacije Bosne i Hercegovine 2008‐2018 (Bosna‐S i ostali, 2008) us‐
vojila je Vlada Federacije BiH listopada 2008. godine. Sastavni dijelovi Federalne strategije zaš‐
tite okoliša su: Federalna strategija zaštite prirode, Federalna strategija zaštite zraka, Federalna strategija upravljanja otpadom, Federalna strategija zaštite voda, odnosno upravljanja vodama koja je rađena posebno. Imajući u vidu da je BiH krenula putem europskih integracija, te da je sektor okoliša jedan od najviše pozicioniranih prioriteta Europske unije, ovaj dokument će ima‐
ti jednu od ključnih uloga na tom putu. 12.2.3.6 Promet BiH prometna politika je razmatrana i u Studiji o prometu ‐ Master plan BiH (JICA, 2001). Ova studija je dovršena još 2001. godine uz pomoć agencije JICA (Japanska međunarodna agencija za suradnju) i relevantnih ministarstava na državnoj i entitetskoj razini. Za sve vrste prometa Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 142 (plovidba, cestovni, zračni promet, itd.) je u studiji prezentirano stanje prije rata, postojeći pla‐
novi budućeg razvitka, te prognoze razvitka do 2020. godine. Vlada Federacije BiH je na sjednici održanoj u siječnju 2011. godine usvojila Strategiju razvoja mreže autocesta i brzih cesta na području Federacije BiH za razdoblje 2011. do 2028. godine. Strategijom je predviđena izgradnja 125 kilometara autoceste do 2014. godine. Strategija treba i da prođe proceduru usvajanja na Parlamentu FBiH. Još uvijek ne postoji niti jedna dostupna verzija Strategije. 13
PROCJENA TRENUTAČNOG POVRATA TROŠKOVA VODNIH USLUGA Prema članku 9. ODV u okviru izrade planova upravljanja vodama i karakterizacijskih izvještaja potrebno je izvršiti procjenu povrata troškova usluga u sektoru voda. Ova procjena obuhvaća procjenu troškova prihoda od vodnih usluga, procjenu okolišnih i resursnih troškova, procjenu cijena/tarifa vodnih usluga, te procjenu povrata troškova vodnih usluga. Za potrebe ove analize prikupljeni su podaci od komunalnih poduzeća koja pružaju vodne usluge na projektnom pod‐
ručju. Člankom 9. ODV (EC, 2000) utvrđeno je da su zemlje članice EU dužne da uzmu u obzir načelo „povrata troškova“ pri pružanju usluga uporabe i raspodjele vode krajnjim korisnicima, svakako uključujući okolišne i troškove resursa, te osobito vodeći računa o načelu „onečišćivač plaća“. Navedeno načelo se zajedno sa načelom „korisnik plaća“ smatra ekonomskim načelima održi‐
vog razvitka i upravljanja vodama. Povrat troškova vodnih usluga je neophodno ostvariti kako bi se osigurala kakvoća vode i usluga vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda. Također, koncept povrata troškova je veoma važan u sklopu politike upravljanja vodnim resursima. Voda preds‐
tavlja javno dobro za koje je potrebno omogućiti nesmetan pristup i osigurati da taj resurs bu‐
de dostupan i u budućnosti, te upravljati resursom na način koji će biti ne samo ekonomičan već i društveno opravdan u kratkom i dugom roku. Stoga je potrebno osigurati da politika cije‐
na vodnih usluga predstavlja odgovarajući poticaj njihovoj učinkovitoj uporabi. Također, neop‐
hodno je osigurati odgovarajući doprinos raznih korisnika povratu troškova od vodnih usluga na temelju ekonomske analize, uzimajući u obzir ekonomska načela održivog razvitka i uprav‐
ljanja vodama. Pritom se mora voditi računa o društvenim, okolišnim i gospodarskim učincima povrata troškova. Načini uporabe vodnih usluga koje se naplaćuju su: vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda za stanovništvo, navodnjavanje poljoprivrednih površina, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda za industrijske i druge poslovne subjekte, uporaba vode za proizvodnju električne energije, itd. Čak i u slučajevima kada korisnici imaju vlastiti oblik vodoopskrbe, određeni novčani iznos ipak moraju platiti jer koriste prirodni resurs koji pripada zajednici. U ovom poglavlju je najprije prezentirana i analizirana sadašnja razina cijena po kojima komu‐
nalna poduzeća isporučuju vodne usluge, potom su definirani troškovi zaštite okoliša i voda, i u zadnjoj točki je izvršena procjena povrata troškova vodnih usluga koja je dostignuta mjerama važeće politike. Cilj je ocijeniti koliko su se komunalna poduzeća kao davaoci vodnih usluga približili punom povratu troškova. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 143 13.1
CIJENE USLUGA Cijena vodnih usluga predstavlja ekonomski instrument koji ima za cilj pokrivanje svih troškova nastalih pružanjem vodnih usluga. Određivanje cijene na temelju troškova nastalih pružanjem vodnih usluga predstavlja utvrđivanje takve cijene kojom će komunalno poduzeće ostvariti pri‐
hode kojima će moći pokriti troškove svakodnevnog rada i održavanja sustava, kao i dio ulaga‐
nja. Cijena vodnih usluga predstavlja također i mjeru očuvanja vode kao prirodnog resursa, jer se korisnici putem cijene usmjeravaju ka štednji vode. Niske cijene mogu dovesti do toga da se stvori pogrešna slika da je voda neiscrpan prirodni resurs. Iako postoje značajni problemi u BiH glede socijalne situacije većine stanovnika, određivanje ci‐
jena vodnih usluga ispod prosječnih ukupnih troškova komunalnog poduzeća povećava prob‐
lem njegovoga funkcioniranja, te dugoročno uzrokuje probleme u redovitoj i kvalitetnoj vodo‐
opskrbi i odvodnji otpadnih voda. Visinu cijene i način plaćanja vodnih usluga određuje komu‐
nalno poduzeće koje je davalac usluga, na temelju detaljne kalkulacije, a uz prethodnu suglas‐
nost općinskog vijeća. Općinsko vijeće je organ odlučivanja, jer na prijedlog komunalnog podu‐
zeća usvaja cijenu komunalnih usluga, a tako i cijenu vodnih usluga. Pregled cijena vodnih us‐
luga komunalnih poduzeća na slivnom području Cetine i Krke za razdoblje od posljednje tri go‐
dine prikazan je u tablici 13.1. Tablica 13.1 Pregled cijena vodnih usluga (KM) komunalnih poduzeća u slivu Cetine i Krke Stanovništvo Poduzeće JP „Komunalac Gla‐
moč“ d.o.o. Glamoč JP „Komunalno“ d.o.o. Livno JKP „Tomislavgrad“ d.o.o. JKP „Kupres“ d.o.o. JKP „Grahovo“ d.o.o. Godina Komercijalna uporaba Vodoopskrba Odvođenje otpadnih voda Vodoopskrba Odvođenje otpadnih voda 2008 0,85 0,25 1,25 0,49 2009 0,85 0,25 1,25 0,49 2010 0,85 0,25 1,25 0,49 2008 0,77 0,27 1,23 0,49 2009 0,77 0,27 1,23 0,49 2010 0,89 0,31 1,39 0,56 2008 1,00 0,30 1,50 0,53 2009 1,00 0,30 1,50 0,53 2010 1,00 0,30 1,50 0,53 2008 1,00 0,50 0,98 0,49 2009 1,00 0,50 0,98 0,49 2010 1,00 0,50 0,98 0,49 2008 1,00 0,20 1,60 0,48 2009 1,00 0,20 1,60 0,48 2010 1,00 0,20 1,60 0,48 Komunalno poduzeće kao davalac vodnih usluga ostvaruju prodaju i time svoj prihod, te se iz njega financira održavanje ali i razvitak postojeće infrastrukture. Međutim, sadašnja situacija je takva da je cijena vode iskorištena kao instrument socijalne politike i svjesno se drži na razini koja je daleko od ekonomske cijene koja omogućava pokrivanje svih ekonomskih i ostalih op‐
ravdanih troškova poslovanja poduzeća. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 144 Kada je u pitanju struktura cijena, sadašnji sustav je takav da se primjenjuje sustav zaračuna‐
vanja cijena i naplate koji je veoma jednostavan u operativnom smislu. Postoje dvije cjenovne skupine korisnika, stanovništvo i poslovni korisnici, odnosno dvije različite cijene. Cijena vodnih usluga se obračunava po m³ utrošene vode za korisnike koji imaju vodomjer. Ukoliko nije mo‐
guće točno izmjeriti količinu utrošene vode, tj. ukoliko korisnik ne posjeduje vodomjer, onda se obračun vrši paušalno, gdje sa ovaj fiksni iznos određuje npr. po članu kućanstva, površini pos‐
lovnog prostora, itd. Kao što odlučuje o cijeni, općinsko vijeće odlučuje i o visini paušala, tako da je npr. u općini Tomislavgrad visina paušala 3,5 m³ po članu kućanstva, a u općini Kupres 3 m³. Komunalna poduzeća na slivu Cetine i Krke, kao što je već predstavljeno, vodu obračunava‐
ju u dva cjenovna modela: model sa jedinstvenom cijenom po utrošenoj količini i model sa pa‐
ušalnim cijenama. Primjenjuje se linearni metod obračuna cijena, što znači da nema razlika u cijeni po količinskim blokovima utroška, odnosno za bilo koju utrošenu količinu plaća se ista ci‐
jena. S obzirom da se količine vode ispuštene u kanalizacijski sustav ne mjere, naknada za od‐
vodnju se obračunava na temelju količine uporabe vode, tj. cijena za odvodnju se obračunava na temelju utrošene vode. Postojeći cjenovni sustav nije u funkciji podsticanja na racionalniju uporabu vode, proizvodi veoma tešku situaciju kod poduzeća i još ukoliko se tomu pridoda niska razina naplate potraži‐
vanja, za rezultat se dobije poslovanje sa gubicima koji se već uobičajeno pokrivaju iz sredstava općinskih/Kantonalnog budžeta. Sastavnice koje čine cijenu vode su: cijena usluge vodoopskrbe, cijena usluge odvodnje otpad‐
nih voda, naknada za zaštitu voda, naknada za uporabu voda, te PDV na cijene komunalnih us‐
luga. U tablici 13.2 predstavljena je struktura cijene vodnih usluga na primjeru cijene JP „Ko‐
munalno“ d.o.o. Livno iz 2009. godine. Tablica 13.2 R. br. Struktura cijene vodnih usluga za stanovništvo – JP „Komunalno“ d.o.o. Livno u 2009. godini Struktura cijene vodnih usluga za stanovništvo (kućanstva) Cijena (KM/m³) Razina ubiranja 1. Proizvodnja i distribucija vode 0,77 Komunalno poduzeće 2. Odvođenje otpadnih voda 0,27 Komunalno poduzeće 3. Ukupno (1+2) 1,04 Komunalno poduzeće 4. PDV 17% 0,176 BiH 5. PVN za korištenje voda 0,01 Javni prihod 6. PVN za zaštitu voda 0,04 Javni prihod 7. Ukupna cijena vode za kućanstva 1,266 ‐ Posebnu vodnu naknadu (PVN) obračunava i plaća komunalno poduzeće koje je operator sus‐
tava za vodoopskrbu na temelju ukupne količine zahvaćene vode. U računima koje komunalna poduzeća ispostavljaju krajnjim korisnicima za isporučenu vodu posebno je iskazan obračun posebne vodne naknade za korištenje voda. Isti slučaj je i kod obračuna i plaćanja posebne vo‐
dne naknade za zaštitu voda. Troškove ove naknade za količine vode koje se iskoriste za vlasti‐
te potrebe i gubitke vode iz vodoopskrbnog sustava snosi javno komunalno poduzeće. Tako‐
đer, lica kojima operater vodoopskrbnog sustava isporučuje vodu a koja nisu priključena na kanalizacijsku mrežu su obveznici plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu voda za ispušta‐
nje otpadnih voda u površinske ili podzemne vode. Sukladno članku 4. Pravilnika o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontrolu izmirivanja obaveza na temelju opće vodne naknade i posebne vodne nak‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 145 nade („Službene novine FBiH“, br. 92/07, 46/09 i 79/11; FBiH, 2007f), obveznik plaćanja pose‐
bne vodne naknade za korištenje površinskih i podzemnih voda za javnu vodoopskrbu je fizička i pravna osoba koja vrši javnu vodoopskrbu korisnika. Prema Odluci o visini posebnih vodnih naknada („Službene novine FBiH“, br. 46/07; FBiH, 2007b), visina posebne vodne naknade za korištenje površinskih i podzemnih voda za javnu vodoopskrbu 0,01 KM/m³ zahvaćene vode. Posebnu vodnu naknadu za zaštitu voda komunalna poduzeća utvrđuju na temelju ukupno is‐
poručene količine pojedinim korisnicima (izražene u m³), te koeficijenta onečišćenja koji za stanovništvo (kućanstva) iznosi 0,02 ES/m3 prema navedenom Pravilniku (FBiH, 2007f). S obzi‐
rom da ova vodna naknada prema navedenoj Odluci (FBiH, 2007b) iznosi 2 KM/ES, u konačnici se stanovništvu posebna vodna naknada za zaštitu voda izračunava u iznosu 0,04 KM/m³ ispo‐
ručene vode. Prema članku 177. ZOV‐a (FBiH, 2006), koji se tiče raspodjele vodnih naknada, opća i posebna vodna naknada raspoređuju se na sljedeći način: 40% nadležnoj agenciji za vode, 45% u korist budžeta županije i 15% u korist Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH. Članak 178. ZOV‐ defi‐
nirao je u koje svrhe se koriste prihodi od vodnih naknada. Prihodi koje ostvaruje agencija za vode temeljem vodnih naknada se koristi za obavljanje dužnosti agencije za vode koje se tiču upravljanja vodama, održavanja zaštitnih objekata, financiranja rada agencije za vode, te za druge poslove i aktivnosti koje su Zakonom o vodama povjerene agenciji za vode. Prihodi koje županija ostvaruje temeljem vodnih naknada koriste se za sufinanciranje izgradnje i održavanja vodnih objekata, kao i ostale aktivnosti koje su u svezi sa poslovima upravljanja vodama sukla‐
dno godišnjem planu i programu županijskog ministarstva nadležnog za vode. Prihodi koje os‐
tvaruje Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH temeljem vodnih naknada koriste se isključivo za provođenje zadataka koji su Zakonom o vodama dati u nadležnost Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i za sufinanciranje zaštite voda od značaja za FBiH. Naknade daju motiv za smanjenje uporabe vode, očuvanje vode, odnosno njenu efikasniju uporabu, kako i bolje pročišćavanje otpadnih voda. Sredstva prikupljena na temelju naknada i kazni se koriste za unapređenje mjera upravljanja vodama. 13.2
TROŠKOVI ZAŠTITE OKOLIŠA I VODA Troškovi okoliša su vanjski troškovi koje određene aktivnosti uzrokuju u okolišu. Primjenom ekonomskih instrumenata može se podržati ili nametnuti da se u troškove proizvodnje uključe troškovi onečišćenja okoliša koje nastaje kao posljedica aktivnosti povezanih sa proizvodnjom. Od osobitog je značaja da se ti troškovi prenesu na one subjekte koji ovu štetu stvaraju. Oneči‐
šćivač treba na neki način da nadomjesti štetu koju pričinjava društvu i okolišu. To je u praksi sprovedeno plaćanjem naknade za zaštitu voda, koju administracija koja je naknadu prikupila treba utrošiti za uklanjanje onečišćenja. Novac koji se prikupi primjenom načela „onečišćivač plaća“ i „korisnik plaća“ najčešće se usmjerava u fondove za zaštitu okoliša, a preko njih se fi‐
nanciraju projekti, programi i slične aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unaprjeđenja okoliša. Naknade za zaštitu okoliša treba da: ƒ odražavaju troškove po okoliš nastale onečišćavanjem otpadnim vodama, ƒ budu dovoljno visoke da stimuliraju ulaganja u smanjenje onečišćenja, ƒ ostvaruju dovoljne količine prihoda za mjere otklanjanja posljedica onečišćenja. Ulaganje novčanih sredstava u pročišćavanje otpadnih voda trebalo bi dugoročno biti isplativije od stalnog plaćanja za načinjenu štetu po načelu „onečišćivač plaća“. Danas je u primjeni više ekonomskih instrumenata koji reguliraju ovo pitanje, a to su naknade za korištenje resursa, na‐
knade za zaštitu voda, opće vodne naknade, posebne vodne naknade i sl. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 146 U FBiH svaka fizička i pravna osoba registrirana za obavljanje djelatnosti na temelju rješenja iz‐
danog od nadležnog organa obvezna je platiti opću vodnu naknadu. Osnovica za obračun ove naknade je neto plaća uposlenika u radnom odnosu, odnosno bruto plaća umanjena za dopri‐
nose i poreze na plaću. Naknada se plaća i na ugovorenu cijenu usluge iz ugovora o djelu. Po‐
red opće vodne naknade, određene fizičke i pravne osobe registrirane za obavljanje djelatnosti na temelju rješenja izdanog od nadležnog organa plaćaju i posebne vodne naknade. Posebna vodna naknada (PVN) se plaća za: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
korištenje površinskih i podzemnih voda, korištenje vode za proizvodnju električne energije, vađenje materijala iz vodotoka, zaštitu od poplava poljoprivrednog, šumskog ili građevnog zemljišta, zaštitu voda. Opća vodna naknada i posebna vodna naknada uplaćuje se na depozitne račune javnih prihoda županijskih budžeta. Pitanja koja se tiču opće vodne naknade i posebne vodne naknade reguli‐
rana su Pravilnikom o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontrolu izmirivanja obaveza na temelju opće vodne naknade i posebne vodne naknade („Služ‐
bene novine FBiH“, br. 92/07, 46/09 i 79/11; FBiH, 2007f) i Odlukom o visini posebnih vodnih naknada („Službene novine FBiH“, br. 46/07; FBiH, 2007b). Naknada za zaštitu voda je naknada za ispuštanje otpadnih voda koje uzrokuju onečišćenje vo‐
dotoka. Ovaj ekonomski instrument je u izravnoj svezi sa načelom „onečišćivač plaća“ i može se definirati kao cijena koja se plaća za korištenje okoliša jer se otpadne vode ispuštaju u oko‐
liš. Podaci o iznosima PVN za zaštitu voda i korištenje voda po komunalnim poduzećima prikazani su u tablici 13.3, dok tablica 13.4 prikazuje iznose opće i posebne vodne naknade na području Kantona 10. Podaci iz tablica su prikupljeni od Agencije za vodno područje Jadranskog mora (AVPJM) i predstavljaju iznose zaduženja/uplata na temelju vodnih naknada za 2010. godinu. Tablica 13.3 Pregled PVN korištenje voda i PVN za zaštitu voda po komunalnim poduzećima sliva Cetine i Krke za 2010. godini (u KM) Komunalno poduzeće PVN za korištenje voda PVN za zaštitu voda Livno 10.004,80 28.281,40 Tomislavgrad 7.232,54 22.430,64 Glamoč 2.629,79 3.676,86 Kupres* 0,00 0,00 202,92 743,40 Bosansko Grahovo Ukupno 20.070,05 * ne dostavlja propisana izvješća AVPJM 55.132,30 Evidenciju o iznosima vodnih naknada i uplatama AVPJM vodi na osnovu dostavljenih propisa‐
nih obrazaca i izvještaja o uplatama na račun kantonalnog trezora. U tablici 13.4 su navedene sve vrste vodnih naknada, od kojih PVN za korištenje vode i PVN za zaštitu vode predstavljaju ekonomske instrumente koji odražavaju troškove zaštite i korištenja vode. Sredstva prikupljena na temelju vodnih naknada raspoređuju se, kako je to već prije navedeno, sukladno članu 177. ZOV. Najveći udio u ukupnom iznosu vodnih naknada, oko 49%, pripada PVN za korištenje vode za proizvodnju električne energije koja se odnosi na korištenje vode u HES Orlovac. PVN za zaš‐
titu voda za transportna sredstva koja za pogon koriste naftu i naftne derivate u ukupnom iz‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 147 nosu vodnih naknada učestvuje sa 26%, te opća vodna naknada sa 17%, dok ostale naknade či‐
ne 8% ukupnog iznosa (zaduženja) vodnih naknada. Tablica 13.4 Pregled vodnih naknada na području Kantona 10 za 2010. godinu (u KM) R. br. Vrsta naknade Uplata 1. PVN za zaštitu voda za transportna sredstva koja za pogon koriste naftu i naftne derivate 306.297,63 306.294,63 2. PVN za zaštitu voda 67.094,30 27.380,17 2.1 PVN za zaštitu voda – ispuštanje komunalnih otpadnih voda 55.132,30 20.247,00 2.2 PVN za zaštitu voda – ispuštanje otpadnih voda ostali, uzgoj ribe, uporaba vještačkih đubriva i kemikalija za zaštitu bilja 11.962,00 7.133,17 2.2.1 PVN za zaštitu voda – uzgoj ribe, uporaba vještačkih đubriva i kemikalija za zaštitu bilja – – 2.2.2 PVN za zaštitu voda – stupanj zagađenja utvrđen mjerenjem 9.384,00 – 2.2.3 PVN za zaštitu voda – stupanj zagađenja utvrđen pomoću koeficijenta zagađenja 2.578,00 – PVN za korištenje površinskih i podzemnih voda za javnu vo‐
doopskrbu 20.070,05 7.960,92 3.1 PVN za korištenje vode za javnu vodoopskrbu – komunalna poduzeća 20.070,05 7.118,85 – 842,07 PVN za korištenje površinskih i podzemnih voda za flaširanje vode i mineralne vode, za uzgoj ribe u ribnjacima, za navod‐
njavanje i druge namjene – 40,00 5. PVN za korištenje površinskih i podzemnih voda za industrij‐
ske procese, uključujući i termoelektrane 49,68 49,68 6. PVN za korištenje vode za proizvodnju električne energije 570.596,00 570.596,00 7. PVN za vađenje materijala iz vodotoka – – 8. PVN za zaštitu od poplava – 1.053,93 9. Opća vodna naknada 199.580,79 199.580,79 10. Prihod od zakupa javnog dobra na površinskim vodama I ka‐
tegorije – – 11. Prihod od zakupa javnog dobra na površinskim vodama II kategorije – – 1.163.688,45 1.112.959,12 3. 3.2 PVN za korištenje vode za javnu vodoopskrbu – ostali 4. Zaduženje Ukupno 13.3
PROCJENA RAZMJERE POVRATA TROŠKOVA VODNIH USLUGA Sukladno članku 5. i 9. i dodatku III ODV, ekonomska analiza se izričito odnosi na informacije koje su potrebne za odabir ekonomski mjera koje su prihvatljive kako bi se postigli ciljevi zašti‐
te vodnog okoliša, kao i za odluku o provedbi načela povrata troškova. Svrha je dobiti informa‐
cije koje će se koristiti u postupku donošenja upravljačkih odluka, kao i za informiranje zainte‐
resiranih strana i javnosti. Ove informacije se odnose na podatke o korištenju voda, njihovom Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 148 ekonomskom značaju i njihovom utjecaju na status voda, kao i podatke o troškovima koje proi‐
zvode i o tome tko snosi te troškove. Svrha procjene stupnja povrata troškova vodnih usluga jeste da se utvrdi na kojoj je razini tre‐
nutačni stupanj povrata troškova, ta da se na temelju toga identificira koji i kakav utjecaj ima sadašnja politika cijena vode na efikasno korištenje vode. Za izračunavanje stupnja povrata troškova korištena je sljedeća jednadžba: Stupanj povrata troškova (%) =
Ukupni prihodi − Potpore
⋅ 100 . Ukupni troškovi
(13.1) Analiza povrata troškova se odnosi na razinu komunalnih vodnih usluga: javnu vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda. U izračunu razine povrata troškova vodnih usluga na slivnom područ‐
ju Cetine i Krke korišteni su podaci o ukupnim prihodima i troškovima od vodnih usluga kao i prihodima od potpora. U tablici 13.5 predstavljeni su podaci stupnja povrata troškova komu‐
nalnih poduzeća na slivnom području. Svi potrebni podaci za izračun stupnja povrata troškova dobiveni su od komunalnih poduzeća. Povrat troškova je jedna od najznačajnijih zapreka za postizanje održivog korištenja vodnih re‐
sursa, a sukladno tome i održivog sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda. Podaci iz ta‐
blice 13.5 ukazuju da komunalna poduzeća svojim redovitim poslovanjem uglavnom ne ostva‐
ruju povrat troškova od vodnih usluga. Komunalno poduzeće općine Livno za 2010. godinu je ostvarilo povrat troškova vodnih usluga koji premašuje troškove za 4,77%. Jedan od uzroka ovog rasta može se pripisati povećanju cijena vodnih usluga u 2010. godini, što se može vidjeti iz tablice 13.1. Kada je u pitanju nizak stupanj, odnosno neostvarivanje potpunog povrata troš‐
kova vodnih usluga komunalnih poduzeća, neki od uzročnika ovakvog stanja su povezani sa ni‐
zom problema kao što su: miješanje politike u rukovođenje komunalnim poduzećem koja se ne vodi ekonomskim načelima, socijalne a ne ekonomske cijene vodnih usluga, niska razina napla‐
te, gubici vodoopskrbne mreže, nepostojanje studija o analizi spremnosti plaćanja na temelju kojih bi se utvrdile optimalne cijene i cjenovni blokovi što bi rezultiralo cijenom koja ostvaruje punu nadoknadu troškova. Tablica 13.5 Stupanj povrata troškova vodnih usluga komunalnih poduzeća na slivnom pod‐
ručju Cetine i Krke (%) Poduzeće 2008 2009 2010 – 64,78 63,83 86,34 86,36 104,77 – – – JKP „Kupres“ d.o.o. 74,11 73,00 71,57 JKP „Grahovo“ d.o.o. 74,83 67,70 79,40 JP „Komunalac Glamoč“ d.o.o. Glamoč JP „Komunalno“ d.o.o. Livno JKP „Tomislavgrad“ d.o.o. U procjeni povrata troškova u obzir su uzete i potpore (subvencije) koje isplaćuju različite razi‐
ne vlasti prema isporučiocima vodnih usluga, što uključuje izravna ulaganja, niže kamatne sto‐
pe za ulaganja, poreske olakšice i drugo. Subvencionirati se mogu i različite skupine korisnika, npr. nižim cijenama. Prema prikupljenim podacima, većina komunalnih poduzeća na slivu Ceti‐
ne i Krke ne primaju potpore, a izuzetak je komunalno poduzeće općine Livno. Potrebno je napomenuti da je procjena stupnja povrata troškova provedena na temelju raspo‐
loživih podataka i procjena komunalnih poduzeća. Prikupljanje potrebnih podataka bilo je izu‐
zetno otežano zbog toga što komunalna poduzeća osim vodnih usluga u pravilu obavljaju i cijeli niz drugih djelatnosti, kao što su održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 149 javne rasvjete, održavanje javnih površina, održavanje grobalja, itd. Financijski izvještaji komu‐
nalnih poduzeća nisu u dovoljnoj mjeri razrađeni, tako da prikupljanje postojećih financijskih podataka o njihovim prihodima, troškovima ili primljenim potporama obuhvaća podatke koji se odnose na sve njihove djelatnosti, a ne samo na djelatnosti povezane s vodnim uslugama. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 150 VI INFORMIRANJE I KONZULTIRANJE JAVNOSTI Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 151 Sudjelovanje javnosti je sredstvo za poboljšanje donošenja odluka jer pomaže definirati načela, okvir, ishod i vrijednost postupka donošenja odluka. Najznačajniji cilj sudjelovanja javnosti je osiguravanje da su odluke ispravno temeljene na saznanjima, iskustvima i naučnim dokazima, da su na njih utjecali stavovi i iskustva onih koji su njima pogođeni, te da su rješenja primjenji‐
va i prihvatljiva javnosti. Sudjelovanje javnosti igra ključnu ulogu i u Okvirnoj direktivi o voda‐
ma, pa je u ovom poglavlju prikazan plan informiranja i konzultiranja javnosti u svezi izrade ka‐
rakterizacijskog izvještaja i plana upravljanja vodama. 14
UVOD ODV donosi pravni osnov za sudjelovanje javnosti u procesu upravljanja vodama. U preambuli 14. ističe se činjenica da će informacije, konzultacije i sudjelovanje javnosti doprinijeti ukup‐
nom uspjehu Direktive, a preambula 46. naglašava važnost informiranja javnosti kako bi se osi‐
guralo, odnosno olakšalo, njihovo sudjelovanje u postupku planiranja. U članku 14. („Informiranje i konzultiranje javnosti“) ukazuje se da je potrebno poticati aktivno uključivanje svih zainteresiranih strana, posebice za izradu, pregled i ažuriranje planova uprav‐
ljanja vodama. Naglašava se da je potrebno objaviti i učiniti dostupnim za komentare javnosti, uključujući i korisnike: ƒ raspored i program rada za izradu plana, uključujući i izvještaj o mjerama za konzultacije koje treba poduzeti, najmanje tri godine prije početka razdoblja na koje se plan odnosi; ƒ privremeni pregled značajnih pitanja o upravljanju vodama identificiranih u riječnom sli‐
vu, najmanje dvije godine prije početka razdoblja na koje se plan odnosi; ƒ nacrt plana upravljanja vodama, najmanje godinu dana prije početka razdoblja na koje se plan odnosi. Na zahtjev, potrebno je osigurati pristup podlogama i informacijama korištenim za izradu nacr‐
ta plana upravljanja vodama. Također, potrebno je odrediti najmanje šest mjeseci za pismene primjedbe o dokumentima kako bi se omogućilo aktivno sudjelovanje i konzultacije. Dodatno, a prema Aneksu VII ODV, plan upravljanja vodama treba sadržavati i podatak gdje se i kako mogu dobiti dodatne informacije, te rezimirati poduzete mjere za informiranje i konzul‐
tiranje javnosti, njihove rezultate i promjene u planu koje su nastale kao posljedica. Kako bi se dale posebne upute o provođenju članka 14. ODV, pripremljene su i smjernice za sudjelovanje javnosti u odnosu na ODV (Vodič br. 8 Zajedničke strategije implementacije ODV (EC, 2003d). Taj ključni dokument, objavljen 2003. godine, ima za cilj pomoći nadležnim tijeli‐
ma u državama članicama i zemljama koje pristupaju provođenju članka 14. ODV o sudjelova‐
nju javnosti. Ovaj dokument također može pomoći ključnim sudionicima, kao i široj javnosti, da se informira o postupku sudjelovanja javnosti, potičući ih da se upuste u planiranje upravljanja vodama, objašnjavajući što mogu očekivati i koje su njihove mogućnosti. Smjernice obuhvaćaju opća načela i alate sudjelovanja javnosti i daju brojne primjere sudjelovanja javnosti u projek‐
tima upravljanja vodama. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 152 14.1
ZAHTJEVI DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH PROPISA, KONVENCIJA, UGOVORA I SPORAZUMA GLEDE UKLJUČI‐
VANJA JAVNOSTI Zakon o vodama u Federaciji BiH (FBiH, 2006) regulira obveze i odgovornosti u odnosu na sud‐
jelovanje javnosti i slobodni pristup informacijama. Već u poglavlju I „Osnovne odredbe“ nave‐
deno je da je svrha ovog Zakona „osiguranje upravljanja vodama s ciljem ... osiguranja učešća javnosti u donošenju odluka koje se odnose na vode“. Nadalje, u poglavlju II „Osnova načela i definicije“ članak 3. „Opća načela“ navodi da se upravljanje vodama zasniva na načelima: „uče‐
šća javnosti kod donošenja planova upravljanja vodama“. To je u cijelosti sukladno zahtjevima Okvirne direktive o vodama, gdje je aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih strana u pripremi planova upravljanja bitan korak u postupku planiranja. Članak 38. ZOV‐a „Konzultiranje javnosti“ propisuje metode i rokove koje nadležna Agencija za vode mora ispuniti u postupku pripreme plana upravljanja vodama. Pismenim putem se o po‐
četku pripreme plana upravljanja vodama obavještavaju Savjetodavno vijeće za vode i lokalna zajednica, a putem sredstava javnog informiranja pravne i fizičke osobe sa teritorije vodnog područja, i to najmanje tri godine prije početka razdoblja na koje se plan odnosi. Pisano obav‐
ještenje Agencije mora sadržavati poziv na suradnju, okvirni sadržaj plana i rokove za pripremu i usvajanje plana. Prethodno spomenute pravne i fizičke osobe u roku od godinu dana od obav‐
ještenja dostavljaju agenciji za vodno područje pisane prijedloge i mišljenja o svim pitanjima koja se odnose na plan upravljanja vodama. Isti članak ZOV‐a Agenciju obvezuje da najmanje dvije godine prije početka razdoblja na koji se plan odnosi predstavi pravnim i fizičkim osoba‐
ma periodični izvještaj o tijeku priprema plana, koji posebice sadrži opis značajnijih pitanja up‐
ravljanja vodama. Nacrt plana se javno objavljuje najmanje godinu dana prije početka razdob‐
lja na koji se plan odnosi, a pisane primjedbe se mogu dostaviti u roku od šest mjeseci od ob‐
javljivanja. Oblast sudjelovanja javnosti u FBiH je dodatno regulirana i Zakonom o slobodi pristupa infor‐
macijama u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, br. 32/01; FBiH, 2001), ko‐
jim se uređuje pristup informacijama u posjedu javnih organa u cilju: ƒ utvrđivanja da informacije pod kontrolom javnog organa predstavljaju značajno javno dobro i da javni pristup informacijama promiče veću transparentnost i odgovornost jav‐
nih organa, što je neophodno za demokratski proces, ƒ utvrđivanja da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo pristupa ovim informacijama u najvećoj mogućoj mjeri, u skladu sa javnim interesom, te da javni organi imaju odgovara‐
juću obvezu da priopće te informacije, ƒ omogućavanja svakoj fizičkoj osobi da zatraži izmjenu i stavi primjedbe na svoje osobne informacije pod kontrolom javnog organa. Dodatno, u članku 38. ZOV‐a navodi se da se konzultiranje javnosti u međunarodnim riječnim bazenima može dodatno regulirati međunarodnim sporazumima koje zaključi Bosna i Hercego‐
vina. Kada je u pitanju međunarodna legislativa, posebno mjesto zauzima UNECE Aarhus konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (UNECE, 1998). Ovu konvenciju je Bosna i Hercegovina ratificirala, a Odluka o ratifikaciji objavljena je u „Službenom listu BiH – Međunarodni ugovori“ broj: 10/08. Aarhuska konvencija daje pravo javnosti i nameće strankama i javnim vlastima obveze glede pristupa informacijama i sudjelovanju javnosti, kao i pristupu pravosuđu. BiH je potpisnica sljedećih konvencija i ugovora koji se odnose na prekogranične vode i u koje su uključene i odredbe koje se tiču sudjelovanja javnosti: Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 153 ƒ Konvencija o zaštiti rijeke Dunav (1994). Od 1996. godine BiH je aktivno sudjelovala u radu stručnih timova Konvencije o zaštiti rijeke Dunav (ICPDR predstavnika i stručnih skupina). BiH je ratificirala Konvenciju u siječnju 2005. godine („Službeni list BiH – Me‐
đunarodni ugovori“, br. 05/01). ƒ Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Mediterana (1976), tzv. Barce‐
lonska konvencija („Službeni list BiH – Međunarodni ugovori“, br. 26/98) i njeni Protoko‐
li, doneseni u razdoblju 1976‐2008. godina. ƒ UNECE Konvencija o korištenju i zaštiti prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, Helsinki, usvojena 17.03.1992. godine, stupila na snagu 06.10.1996. godine. Bosna i Her‐
cegovina je pristupila Konvenciji krajem 2009. godine (Odluka Predsjedništva o ratifikaci‐
ji Konvencije objavljena u „Službenom glasniku BiH – Međunarodni ugovori“, br. 8/09, Odluka o davanju suglasnosti Parlamentarne Skupštine BiH objavljena u „Službenom gla‐
sniku BiH – Međunarodni ugovori“, br. 9/09). ƒ UNECE Protokol voda i zdravlje, usvojen u Londonu 1999. godine a stupio na snagu 2005. godine. Bosna i Hercegovina je pristupila Protokolu 2010. godine (Odluka Predsjedništva o ratifikaciji Konvencije objavljena u „Službenom glasniku BiH – Međunarodni ugovori“, br. 8/10, a Odluka o davanju suglasnosti Parlamentarne Skupštine BiH objavljena u „Slu‐
žbenom glasniku BiH – Međunarodni ugovori“, br. 9/10). ƒ Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine o uređenju vodop‐
rivrednih odnosa potpisan 11.07.1996. godine, stupio na snagu 31.01.1997. godine i ob‐
javljen u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“, br. 06/96. Ovaj bilateralni Ugovor je regulirao opća pitanja upravljanja vodnim resursima za prekogranične tokove između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. 14.2
OBLICI SUDJELOVANJA JAVNOSTI Ključna odredba ODV o sudjelovanju javnosti je članak 14. koji propisuje tri oblika sudjelovanja: ƒ aktivnu uključenost u sve aspekte provođenja Direktive, posebno – ali ne isključivo – u postupak planiranja; ƒ konzultacije u tri koraka postupka planiranja; ƒ pristup pozadinskim informacijama. Aktivnu uključenost potrebno je podsticati, te osigurati konzultacije i pristup informacijama. Aktivna uključenost nije isto što i konzultacije. Konzultacije znače kako javnost može reagirati na planove i prijedloge pripremljene od strane ovlaštenih tijela. Aktivno uključivanje pak znači kako zainteresirane strane aktivno učestvuju u postupku planiranja raspravljanjem o pitanjima, te pridonošenjem njihovu rješavanju. To međutim ne znači da oni postaju odgovorni za uprav‐
ljanje vodama. Kako bi se izbjeglo razočarenje uključenih sudionika, izuzetno je važno da se od‐
redi oblik sudjelovanja javnosti koji će se primijeniti, te koje su uloge onih koji su u njega uklju‐
čeni. 15
PLAN AKTIVNOSTI ZA INFORMIRANJE I UKLJUČIVANJE JAVNOSTI Osnova sudjelovanja javnosti je dvosmjerna komunikacija između nadležnih tijela, učesnika i svih zainteresiranih strana. Prijenos informacija između različitih koraka u postupku planiranja Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 154 upravljanja vodama je neophodan korištenjem različitih alata koji omogućavaju komunikaciju i interakciju, kao što su javni sastanci, razgovori, radionice, web stranice, itd. Za pripremu proce‐
sa sudjelovanja javnosti neophodna je analiza zainteresiranih strana. 15.1
PREGLED ZAINTERESIRANIH STRANA Pojam javnost koristi se kada su u pitanju konzultacije i pristup informacijama i definira se u članku 2(d) Direktive SEIA 2001/42/EC (EC, 2001), kao „jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba, te u skladu sa državnim zakonodavstvom ili praksom, njihova udruženja, organizacije ili skupine“. Pojam javnosti u ODV nije definiran, ali se u preambulama 14. i 46. koriste izrazi „javnost, uk‐
ljučujući korisnike“ i „šira javnost“ bez razlike u značenju. U odnosu na sudjelovanje javnosti u planovima upravljanja vodama koristi se pojam zainteresi‐
rana strana. Zainteresirana strana ili sudionik se može definirati kao bilo koja osoba, skupina ili organizacija koja ima interes ili koja igra određenu „ulogu“ bilo zato što će biti pogođena done‐
senim odlukama ili što bi mogla utjecati na postupak donošenja. Također se uključuju i preds‐
tavnici javnosti koji nisu svjesni da će biti pogođeni (u praksi najčešće građani i pojedinci, te manje nevladine organizacije i poduzeća). Iz praktičnih razloga nije moguće u cjelokupan pos‐
tupak aktivno uključiti sve potencijalno zainteresirane, pa je zbog toga potrebno pažljivo izvršiti odabir putem provedene analize. 15.1.1
Opće o analizi sudionika Osnovna aktivnost za početak procesa sudjelovanja javnosti jeste provesti analizu sudionika. Ova analiza bi trebala otkriti najznačajnije ciljne skupine npr. državne institucije, lokalne vlasti, nevladine organizacije, političke organizacije, istraživačke institute, industrije, poljoprivredne proizvođače, kućanstva ili poduzeća. U drugom koraku, treba biti odabran odgovarajući alat za sudjelovanje za svaku skupinu sudio‐
nika. Tijekom analize sudionika potrebno je definirati stupanj uključenosti svakog od sudionika, koji može biti: ƒ Suradnja/zajedničko djelovanje (eng. co‐operating/co‐working): sudionik koji će sudjelo‐
vati i aktivno doprinijeti procesu (aktivno sudjelovanje); ƒ Zajedničko razmišljanje(eng. co‐thinking): sudionik od kojeg se želi doprinos s obzirom na sadržaj, npr. izvor podataka (konzultacije); ƒ Obaviještenost (eng. co‐knowing): sudionik koji ne igra aktivnu ulogu u procesu, ali bi trebao biti informiran o njegovom tijeku (pružanje informacija). Detaljnije se može definirati i vrsta sudionika: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Donositelji odluka: sudionici koji odlučuju o planu; Korisnici: sudionici koji će se koristiti planom ili ih se izravno tiče; Izvršitelji: sudionici koji će provoditi i primijeniti plan; Stručnjaci: sudionici koji pružaju informacije ili stručna mišljenja. Poželjno je na početku usmjeriti se na organizirane sudionike (udruge) jer je javnost u cjelini prevelika za početak. 15.1.2
Lista zainteresiranih strana u slivnom području Bitne sudionike za područje sliva Cetine i Krke može se podijeliti u četiri najznačajnije skupine: Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 155 ƒ Profesionalci – organizacije iz javnog i privatnog sektora, nevladine organizacije, industri‐
je, naučne institucije, poslovni sektor i sl. ƒ Državna tijela – vladini odjeli i agencije u BiH/Federaciji BiH, ali i susjednoj Republici Hr‐
vatskoj, općine, lokalne vlasti i sl. ƒ Lokalne skupine – sa djelovanjem na županijskoj/lokalnoj razini, npr. udruge poljoprivre‐
dnika, ribolovaca i sl. ƒ Pojedinačni građani – koji zastupaju sami sebe npr. vlasnici zemljišta, lokalni stanovnici i sl. U tablici 15.1 dat je, sukladno gore navedenoj podjeli, pregled najznačajnijih sudionika na pod‐
ručju, te predložena vrsta njihovog sudjelovanja u procesu. Bitno je napomenuti da svi nave‐
deni sudionici, uključujući stanovnike područja, moraju obvezno biti redovito informirani o po‐
stupku izrade plana, dok su konzultirani/aktivno uključeni sudionici podložni promjeni tijekom postupka, sukladno njihovom doprinosu koji je potreban u pojedinom koraku. Tablica 15.1 Pregled najznačajnijih sudionika u slivu Cetine i Krke Institucija/Organizacija Detaljnije o Instituciji/organizaciji i odgovornoj osobi za kontakt Profesionalci – konzultacije sa predstavnicima ove skupine su neophodne, kako kao izvor informaci‐
ja, tako i u svrhu pribavljanja mišljenja, primjedbi i sugestija, te se suradnjom sa njima prelazi u viši stupanj ‐ aktivno sudjelovanje JP Komunalac Glamoč d.o.o. Glamoč JP Komunalno d.o.o. Livno Javno komunalno poduzeće d.o.o. Tomislavgrad Poduzeća koji imaju vodne dozvole za korištenje vode za javnu vo‐
doopskrbu (lista Agencije za vodno područje Jadranskog mora) – Direktor/suradnici Vodogradnja d.o.o. Tomislavgrad
Poduzeća na području sliva Ceti‐
ne i Krke koja imaju vodnu doz‐
volu za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda Poduzeća sa liste Agencije za vodno područje Jadranskog mora – Direktor/suradnici Crpna postaja Buško Blato Sektor energetike – Direktor/suradnici Uloga i zadaci Savjetodavnoga vijeća utvrđeni su člankom 165. Za‐
Savjetodavno vijeće vodnog pod‐
kona o vodama („Službene novine Federacije BiH”, br. 70/06) – čla‐
ručja Jadranskog mora novi Centar za građansku suradnju Livno NVO – Predsjednik Centar mladih Livno NVO – Predsjednik Udruga za zaštitu prirode, okoliša i promicanja kulture življenja NVO – Predsjednik „Lipa“ Livno UG „Grboreski Biser“ Livno NVO – Predsjednik Planinarsko ekološka udruga „Borova glava“ Livno NVO – Predsjednik Udruga „Naša baština“ Tomislav‐
NVO – Predsjednik grad PD „Orlova Stina“ Tomislavgrad NVO – Predsjednik UG „Grahovo“ Bosansko Graho‐
vo NVO – Predsjednik Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 156 Institucija/Organizacija Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu (REDAH) Detaljnije o Instituciji/organizaciji i odgovornoj osobi za kontakt Agencija nevladinog, neprofitnog i neovisnog karaktera osnovana od strane subjekata gospodarskog razvitka u svrhu promicanja, koordi‐
niranja, planiranja, te provedbe razvojnih aktivnosti u regiji Gospodarska komora Kantona 10 Članica Komorske mreže FBiH (zastupanje interesa gospodarstveni‐
Livno ka HBŽ) – Predsjednik/dopredsjednici Obrtnička komora Kantona 10 Tomislavgrad Zastupanje interesa obrtnika HBŽ – Predsjednik/dopredsjednici Turistička zajednica Kantona 10 Sektor turizma/Podružnice Livno, Tomislavgrad, Kupres Državna tijela – skupina koju je zbog njene uloge donositelja odluka ili izvršioca obvezno kontinuira‐
no informirati i konsultirati Ministarstvo vanjske trgovine i Na državnoj razini odgovorno za provođenje projekata iz oblasti ekonomskih odnosa BiH (ICPDR, zaštite okoliša, uključujući i vode UNECE, itd.) Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Uprava vodne politike i međunarodnih projekata – Direktor Republike Hrvatske Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Uprava gospodarenja vodama Republike Hrvatske Federalno ministarstvo poljopriv‐
rede, vodoprivrede i šumarstva Odsjek za vodoprivredu – Pomoćnik ministra Sarajevo Federalno ministarstvo okoliša i turizma Sarajevo Nadležnost u sektoru – Ministar/pomoćnici Vodno gospodarski odjel za vodno područje dalmatinskih slivova sa sjedištem u Splitu Hrvatske vode Krka‐Šibensko primorje, Šibenik Cetina, Sinj Povjerenstvo/Komisija za vodno Tijelo na temelju bilateralnog sporazuma o vodnogospodarskoj su‐
gospodarstvo RH i BiH radnji RH i BiH (1996.) Federalni hidrometeorološki za‐
vod Sarajevo Sektor hidrologije Ministarstvo poljoprivrede, vo‐
doprivrede i šumarstva Kantona Nadležnost u sektoru – Ministar 10 Uprava za inspekcijske poslove Kantona 10 Inspektorat za poljoprivredu, vodoprivredu, šumarstvo, lovstvo i ekologiju – Direktor Ministarstvo graditeljstva, obno‐
ve, prostornog uređenja i zaštite Nadležnost u sektoru – Ministar okoliša Kantona 10 Uprava za geodetske i imovinsko‐
Nadležnost u sektoru – Direktor pravne poslove Kantona 10 Ministarstvo gospodarstva Kan‐
tona 10 Nadležnost u sektoru – Ministar Općina Livno Općina Tomislavgrad Organizacija lokalne samouprave i uprave – Načelnik/pomoćnici za relevantne sektore Općina Kupres Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 157 Institucija/Organizacija Detaljnije o Instituciji/organizaciji i odgovornoj osobi za kontakt Općina Glamoč Općina Bosansko Grahovo Općina Drvar Lokalne skupine – konzultacije sa predstavnicima ove skupine su neophodne, kako kao izvor infor‐
macija, tako i u svrhu pribavljanja mišljenja, primjedbi i sugestija, te se suradnjom sa njima prelazi u viši stupanj ‐ aktivno sudjelovanje Udruge poljoprivrednih proizvo‐
đača Kantona 10 Zastupanje interesa poljoprivrednih proizvođača Kantona 10 – Pred‐
sjednik Udruga sportskih ribolovaca Liv‐
no Udruga broji oko 300 članova, gospodari temeljem koncesije rije‐
kama i jezerima livanjskog kraja, radi na poribljavanju i čuvanju eko sustava i čistoće rijeka – Predsjednik Pojedinačni građani – skupinu je potrebno redovito informirati posredstvom medija i sredstava jav‐
nog oglašavanja, te pozivati na javne događaje kako bi bili u prilici izraziti svoje mišljenje Služba za odnose s javnošću Vla‐
de Kantona 10 Nadležnost za odnose s javnošću u Kantonu 10 – Rukovodilac službe
Novinska agencija FENA Sarajevo Dnevni avaz Sarajevo Oslobođenje Sarajevo Večernji list Mostar Dnevni list Mostar Predstavnici elektronskih i prin‐ PBS BHTV 1 Sarajevo tanih medija – regionalni i lokalni Federalna televizija FTV Sarajevo mediji Federalni radio Sarajevo Radio Televizija Livno Radio „Studio N“ Livno Radio Tomislavgrad Web portal Livno Online 15.2
PREGLED AKTIVNOSTI ZA UKLJUČIVANJE JAVNOSTI Kao metoda za osiguravanje sudjelovanja javnosti služe odgovori na 5 pitanja, i to: ƒ Što? Pružanjem mogućnosti osobama za sudjelovanje stvara se mogućnost za njihov ut‐
jecaj na postupak planiranja i njegov ishod. Osnova za bilo kakav oblik sudjelovanja je pružanje informacija javnosti, ali prvi stupanj pravog sudjelovanja su konzultacije. Razli‐
kuju se dvije vrste konzultacija: pismene i usmene. Pismene su minimalni zahtjev, kako ODV, tako i ZOV‐a, dok su usmene aktivnije i omogućavaju sudionicima razgovor i ras‐
pravu sa nadležnim tijelima. ƒ Tko? Odgovor na ovo pitanje nastaje kao rezultat prethodno definirane liste sudionika i izravno je vezan za odgovor na sljedeće pitanje. ƒ Zašto? Odgovor na ovo pitanje odnosi se na vrstu sudjelovanja koju želimo da ostvare odabrani sudionici, tj. da li je u pitanju njihov aktivni doprinos, konzultacije ili informira‐
nost. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 158 ƒ Kada? Na početku postupka izrade plana potrebno je definirati rokove, koji su vezani za dinamiku izrade plana i zakonske obveze, a zatim odrediti i stupnjeve procesa sudjelova‐
nja javnosti usklađene sa odgovorima na „zašto“ „što“ „tko“ i „kako“ pitanja. Ovdje je bi‐
tno napomenuti da je sudionike potrebno uključiti što ranije, prije nego se donesu odlu‐
ke, kako bi se osigurala optimalna korist od njihovog sudjelovanja. Potrebno je poštivati i „koncept proporcionalnosti“ sudionika, te proces kreirati „od slučaja do slučaja“. ƒ Kako? Odgovor se odnosi na definiranje različitih informativnih alata koji će se koristiti za komunikaciju i interakciju, te kako bi se osigurao prenos informacija. U članku 25. stavak 2. točka 9. Zakona o vodama (FBiH, 2006) navodi se da plan upravljanja vo‐
dama obvezno sadrži „izvještaj koji obuhvaća opis aktivnosti i rezultate sudjelovanja javnosti u postupku izrade plana“. U nastavku će, praćenjem koraka u postupku planiranja koji su u skladu sa ODV i Zakonom o vodama biti navedene aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se poticala aktivna uključe‐
nost zainteresiranih strana do donošenja Plana upravljanja vodama, zahtijevana člankom 14. stavak 1. ODV, te člankom 38. ZOV‐a. 15.2.1
Korak 1: Okvir Ovaj korak odnosi se na određivanje riječnog sliva i bazena od strane nadležnih tijela, te tran‐
spoziciju ODV u državno zakonodavstvo. Zašto, što i tko? Aktivna uključenost u ovom koraku, iako nije značajna, pomaže podizanju svijesti, a poželjno je traženje doprinosa (input‐a) od što šireg kruga sudionika. Kako? Sudjelovanje javnosti osigurava se pružanjem informacija i konzultacijama u skladu sa postoje‐
ćim zakonodavstvom. 15.2.2
Korak 2: Karakterizacija i analiza Zašto, što i tko? Aktivno sudjelovanje je korisno jer: (i) podiže svijest o procesu karakterizacije i analize, (ii) pri‐
kuplja podatke, informacije i gledišta širokog spektra sudionika, i (iii) definira probleme, gdje je to moguće rješava ih, te upravlja očekivanjima. Budući da Korak 2 vodi izradi Plana upravljanja, aktivna uključenost u ovoj fazi pruža veću mogućnost za uspješnu uključenost tijekom same pripreme Plana. Kako? Moguće aktivnosti za aktivnu uključenost su: ƒ Početak procesa gdje se organiziraju sastanci/radionice sa ključnim sudionicima o cilje‐
vima, postupku izrade, njihovoj ulozi, preduvjetima za njihovu uključenost, dostupnosti i relevantnosti postojećih podataka, te određuje plan komunikacije. ƒ Prikupljanje saznanja i stavova putem organizacije radionica/okruglih stolova, obavljanja radnih i konzultativnih sastanaka i obilazaka terena. ƒ Pružanje informacija o procesu relevantnim sudionicima korištenjem različitih informa‐
tivnih alata (Web stranice putem kojih će relevantni materijali biti dostupni na uvid jav‐
nosti, javna predstavljanja izvještaja, distribucije brošura sa sažetkom izvještaja i sl.). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 159 15.2.3
Korak 3: Program mjera i okvir plana upravljanja vodama Zašto, što i tko? Ovaj korak je prvenstveno usmjeren na planiranje potencijalnih mjera koje će se koristiti za po‐
stizanje ciljeva za različita vodna tijela i određivanju izvodljivih i djelotvornih opcija. Aktivno sudjelovanje će pomoći određivanju stavova sudionika o potencijalnim opcijama i njihovoj provjeri, što može pomoći pri izboru konačnih mjera. Vremenski raspored za organizaciju kon‐
zultacija potrebno je ugraditi u postupak izrade plana, uz vršenje monitoringa i procjene kon‐
zultacija, za šta je potrebno odrediti koordinatora za konzultacije ispred tijela odgovornog za pripremu plana. U ovom koraku uključuju se najznačajniji sudionici koji će pružiti doprinos us‐
vajanju programa mjera (npr. vladina tijela, poduzeća za vodoopskrbu i odvodnju itd.), zatim oni koji posjeduju tehničku ekspertizu (istraživačke institucije, NVO, itd.), te oni koji plaćaju us‐
luge (korisnici). Kako? Aktivno sudjelovanje može biti osigurano na državnoj/entitetskoj razini, razini riječnog bazena i lokalnoj razini. Sudjelovanje na državnoj/entitetskoj razini osigurati će se putem vladinih tijela, korisničkih udruženja, nacionalnih NVO‐a i tehničkih i naučnih eksperata. Na razini riječnog ba‐
zena i lokalnoj razini sudjelovanje će se osigurati sa predstavnicima regionalne i lokalne vlasti, kao i sudionika sa interesima u specifičnom vodnom području, riječnom bazenu ili vodnom tije‐
lu. Na svakoj razini sudjelovanje će se postići uporabom sljedećih metoda: ƒ bilateralni sastanci sa ciljem prikupljanja podataka i stavova; ƒ upravljačke skupine koja donosi smjernice i odluke i sastavljena je od predstavnika vlasti; ƒ savjetodavne grupe koja raspravlja o sadržaju i sastavljena je od eksperata i predstavnika NVO‐a. Dodatno, preporuča se organizacija konzultativnih sastanaka sa građanima i interesnim skupi‐
nama kako bi im se pružila mogućnost da podjele svoje viđenje problema i generiraju ideje. Zakonom se propisuje i obavještavanje javnosti o početku procesa putem sredstava javnog in‐
formiranja, što se realizira putem plaćenih oglasa kojim se poziva na suradnju. Od početka do kraja procesa javnost mora biti jasno upoznata sa tim tko je nadležan za pružanje informacija, gdje se može izvršiti uvid u dokumentaciju i kome se, kada i kako podnose primjedbe i mišlje‐
nja. Tijekom cijeloga Koraka kao i narednih sve do donošenja Plana upravljanja, poželjno je kontak‐
tirati sa medijima putem davanja intervjua za radio i TV emisije i tisak, te plakatirati najvažnije informacije na frekventnim mjestima u području. 15.2.4
Korak 4: Javno informiranje i konzultiranje javnosti o planu upravljanja vodama Zašto, što i tko? Korak se odnosi na razdoblje od dvije godine prije početka razdoblja na koje se plan odnosi. U okviru procesa obvezno je predstavljanje periodičnog izvještaja o tijeku pripreme plana ključ‐
nim sudionicima. Cilj je prodiskutirati sva značajnija pitanja, te prikupiti u pisanoj formi prim‐
jedbe i mišljenja. Zadržavaju se u ranijim koracima uspostavljena tijela za konzultacije, ali po potrebi nastavljaju i organizirati sastanci sa građanima i neformalnim skupinama. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 160 Kako? U ovoj fazi kao i narednoj posebnu pažnju treba posvetiti širokoj dostupnosti dokumenata koji su predmet konzultacija, uz maksimalnu uporabu elektronskih sredstava. Dokumenti bi trebali biti što jednostavniji i sažetiji (uključujući sažetak od dvije stranice o najznačajnijim pitanjima o kojima se traži mišljenje), a potrebno je pripremiti i sažetke za širu javnost. 15.2.5
Korak 5: Javno informiranje i konzultiranje javnosti o nacrtu plana upravljanja vodama Zašto, što i tko? Korak se odnosi na razdoblje od godinu dana prije početka razdoblja na koji se plan odnosi, a započinje javnim objavljivanjem nacrta Plana. Sva ranije uspostavljena tijela za konzultacije se zadržavaju i za njih se organiziraju predstavljanja nacrta kako bi se prikupile primjedbe i mišlje‐
nja na nacrt. Budući da je u okviru ovog koraka zakonska obveza ostavljanje roka od šest mje‐
seci nakon objavljivanja nacrta za pisane primjedbe, potrebno je dodatno osigurati upoznava‐
nje javnosti sa njegovim sadržajem. Korak se završava pripremom izvještaja o aktivnostima i rezultatima sudjelovanja javnosti koji postaje sastavni dio Plana. Kako? Sudjelovanje javnosti se postiže, kao i u prethodnom koraku, pripremom i distribucijom, kako cjelovitog dokumenta ključnim sudionicima, tako i njegovog sažetka za širu javnost, maksimal‐
nom uporabom elektronskih sredstava (Web stranica, mailing lista). U ovom koraku je od izu‐
zetne važnosti učiniti dostupnim javnosti informaciju o tome gdje se može upoznati sa doku‐
mentom, ko može pružiti informacije (uključujući i one za predstavnike medija), te gdje se, na koji način i u kojem roku podnose primjedbe i mišljenja. Ovome može pomoći, pored objave plaćenog oglasa u dnevnom tisku i plakatiranje informacije na frekventnim mjestima u području kako bi se ostvarilo maksimalno moguće privlačenje paž‐
nje svih zainteresiranih skupina i pojedinaca. Potrebno je nastaviti i već uspostavljenu suradnju i kontakt sa medijima, te ih obavijestiti i po‐
zivati na javna predstavljanja. Nastavlja se vršenje monitoringa i procjene konzultacija, kao i angažman koordinatora za konzultacije ispred tijela odgovornog za pripremu plana. Sve pristigle primjedbe treba pažljivo i nepristrano analizirati, obrazložiti razloge za konačno donesene odluke, te ih ugraditi u izvještaj koji sadrži usvojene, odnosno odbijene primjedbe na nacrt plana. Izvještaj se priprema u roku od tri mjeseca po prijemu primjedbi i sastavni je dio plana. Izvještajem se osigurava transparentnost jer se sudionicima procesa pruža povratna in‐
formacija o tome šta se dogodilo sa njihovim komentarima. Izvještajem bi se trebao opisati ci‐
jeli proces sudjelovanja, od načina na koji je sudionicima i javnosti omogućen pristup informa‐
cijama, do učinka koji je proces sudjelovanja imao na Plan upravljanja vodama. Izvještaj se može pripremiti u obliku tablice koja će sadržavati mjere koje su poduzete i koriš‐
tene tehnike, odgovore koji su primljeni i iz kojih sektora, te posljedice tih odgovora na Plan upravljanja vodama. Također je preporučljivo izvještaju dodati pokazatelje kakvoće, i to: ƒ „Činjenice i brojke“ kojima se opisuje plan za sudjelovanje javnosti (ciljevi i metode, tko je kontaktiran i zašto, kakav je bio odziv, koliko reakcija, itd.); ƒ Mjerenje „zadovoljstva strana“ (kako učesnici ocjenjuju dobivene informacije, moguć‐
nost reagiranja i aktivnosti koje proizlaze iz njihovog sudjelovanja); ƒ Komentari po sektoru (kako je reagirao pojedini sektor/analiza sudionika). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 161 15.2.6
Korak 6: Objava konačnog dokumenta plana upravljanja vodama Zašto, što i tko? Ukoliko je proces sudjelovanja javnosti tekao pravilno i organizirano tijekom prethodnih koraka i u ovaj fazi će biti uspješno proveden korištenjem svih ranije uspostavljenih mehanizama. Na‐
kon provedene zakonske procedure za donošenje plana on se objavljuje u elektronskom obli‐
ku. O donošenju plana potrebno obavijestiti širu javnost uporabom već primijenjenih metoda (elektronska sredstva, plakatiranje, plaćeni oglasi, mediji – putem organizacije tiskovne konfe‐
rencije). Poželjno je i predstavljanje završnog dokumenta za ključne sudionike na nekoliko lo‐
kacija u području na koje se plan odnosi. Kako? Donošenjem plana započinje razdoblje njegovog provođenja koje također mora biti praćeno sudjelovanjem javnosti, uz korištenje po potrebi svih ranije primijenjenih metoda. Doneseni plan u cjelovitoj verziji, izvršni sažetak, te letak od oko 4‐5 stranica treba učiniti dostupnim jav‐
nosti na Web stranici sa mogućnošću njihovog preuzimanja. Budući da se, u skladu sa zakonskom obvezom, planovi upravljanja revidiraju i dopunjavaju svakih šest godina, preporuča se formiranje odbora za praćenje provođenja Plana. Ovaj odbor bi izdavao godišnji izvještaj koji bi uključio izvršni sažetak, te informativni letak, koji opisuju na‐
predovanje provođenja Plana. 15.3
ZAKLJUČAK Preambula Okvirne direktive o vodama sadrži vrlo jasnu tvrdnju: aktivno sudjelovanje javnosti je najvjerojatnije ključ uspjeha u postizanju ciljeva povezanih sa željenom kakvoćom vode što potvrđuju i iskustva drugih europskih država tijekom posljednjih godina. U Vodiču br. 8 Zajed‐
ničke strategije implementacije ODV (EC, 2003d), koji je poslužio kao osnova za izradu ovog ka‐
rakterizacijskog izvještaja, naglašava se međutim da je riječ o dinamičnom procesu koji je pot‐
rebno pažljivo planirati, počevši od analize sudionika. Proces se zasniva na „pokušajima i pro‐
mašajima“, te izazovu specifičnom za svaki pojedini riječni sliv koji će se, posveti li mu se do‐
voljno vremena, u budućnosti dugoročno isplatiti. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 162 DODATAK I: POPISI I LITERATURA Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 163 POPIS SKRAĆENICA I OZNAKA a.d. AAS AVPJM BDP BDV BiH BP d.d. d.o.o. EBS EIB ES EU EUR FBiH FMF FMPVŠ FZS GC‐FID GC‐MS GIS HBŽ HE HEP HES HPLC IPA IUCN JICA JKP JP KM MHE ODV PCB PDV PVN Akcionarsko društvo Atomska apsorpciona spektrofotometrija (eng. Atomic Absorption Spectrophotometry) Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar Bruto domaći proizvod Bruto dodana vrijednost Bosna i Hercegovina Bruto proizvodnja Dioničko društvo Društvo ograničene odgovornosti Ekvivalentni broj stanovnika Europska investicijska banka Ekvivalentni stanovnik Europska unija Euro Federacija Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo financija Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Federalni zavod za statistiku Plinska kromatografija sa plamenoionizacijskim detektorom (eng. Gas Chromatography – Flame Ionization Detector) Plinska kromatografija sa masenom spektrometrijom (eng. Gas Chromatography – Mass Spectrometry) Geografski informacijski sustav Hercegbosanska županija (Kanton 10) Hidroelektrana Hrvatska elektroprivreda d.d. Hidroenergetski sustav Visokotlačna tekućinska kromatografija (eng. high performance liquid chromatography) pred‐pristupni fondovi EU (eng. Instrument for Pre‐Accession Assistance) Međunarodni savez za očuvanje prirode (eng. International Union for Conser‐
vation of Nature) Japanska međunarodna agencija za suradnju Javno komunalno poduzeće Javno poduzeće Konvertibilna marka Mala hidroelektrana Okvirna direktiva o vodama (eng. Water Framework Directive 2000/60/EC) Poliklorirani bifenil Porez na dodanu vrijednost Posebna vodna naknada Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 164 RH RS TE TPoV WWF MedPO ZOV Republika Hrvatska Republika Srpska Termoelektrana Vodno tijelo površinskih voda Mediteranski program organizacije WWF (eng. World Wide Fond Mediterrane‐
an Programme) Zakon o vodama („Službene novine FBiH“, br. 70/06) POPIS TABLICA U TEKSTU Tablica 1.1 Tablica 1.2 Tablica 1.3 Tablica 1.4 Tablica 1.5 Tablica 2.1 Tablica 2.2 Tablica 2.3 Tablica 2.4 Tablica 2.5 Tablica 2.6 Tablica 2.7 Tablica 2.8 Tablica 2.9 Tablica 2.10 Tablica 3.1 Tablica 3.2 Tablica 3.3 Tablica 3.4 Tablica 3.5 Tablica 3.6 Tablica 4.1 Tablica 4.2 Ukupan pritisak na površinska vodna tijela od ispuštanja onečišćujućih tvari ..................................................................................................................... 2 Ukupno opterećenje podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima .............. 4 Ukupan pritisak na podzemna vodna tijela u RH ................................................ 5 Uporaba vodnih usluga kućanstava i industrija u slivu Cetine i Krke .................. 7 Prognoza broja stanovnika sliva Cetine i Krke u razdoblju 2009‐2027. godina .................................................................................................................. 8 Usvojeno specifično onečišćenje koje ispušta stanovništvo (Csp) ..................... 18 Koeficijent umanjenja tereta onečišćenja od stanovništva – Ku (%) ................. 18 Vrijednosti pokazatelja onečišćenja analiziranih tipova industrija kao i usvojena funkcijska ovisnost EBS‐a i pokazatelja onečišćenja .......................... 20 Koeficijenti za izračun uvjetnih grla stoke (KUG) i specifična produkcija dušika, fosfora, BPK5 i HPK po grlu stoke .......................................................... 21 Koeficijent umanjenja tereta onečišćenja od primjene prirodnog i vještačkog gnojiva u poljoprivredi – Ku (%) ....................................................... 22 Podaci o proizvodnji, uvozu i izvozu vještačkih gnojiva na razini FBiH ............. 23 Podaci o potrošnji dušika i fosfora na razini FBiH ............................................. 25 Procjena utroška vještačkih gnojiva, dušika i fosfora na slivnom području ...... 25 Sadržaj onečišćujućih tvari u procjednim vodama sa deponija ........................ 26 Kriteriji za klasificiranje vodnih tijela površinskih voda prema riziku nepostizanja dobrog stanja ............................................................................... 28 Broj i veličina naselja 1991. godine na slivnom području Cetine i Krke ............ 30 Izdane vodne dozvole za korištenje vode za javnu vodoopskrbu (Kanton 10) ..................................................................................................................... 31 Izdane vodne dozvole za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda (Kanton 10) ..................................................................................................................... 33 Registrirani poslovni subjekti prema djelatnostima u Kantonu 10 ................... 34 Površine oranica (ha) po načinu korištenja u općinama Kantona 10 ................ 35 Ostvareni prinosi usjeva i voća u 2009. godini na području Kantona 10 .......... 35 Opterećenje površinskih vodnih tijela onečišćujućim tvarima od stanovništva priključenog na kanalizacijske sustave ......................................... 38 Opterećenje površinskih vodnih tijela onečišćujućim tvarima od stanovništva koje ispušta otpadne vode u septičke jame i tlo .......................... 39 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 165 Tablica 4.3 Tablica 4.4 Tablica 4.5 Tablica 4.6 Tablica 4.7 Tablica 4.8 Tablica 4.9 Tablica 4.10 Tablica 4.11 Tablica 4.12 Tablica 4.13 Tablica 4.14 Tablica 4.15 Tablica 4.16 Tablica 5.1 Tablica 5.2 Tablica 5.3 Tablica 5.4 Tablica 5.5 Tablica 5.6 Tablica 5.7 Tablica 5.8 Tablica 5.9 Tablica 5.10 Tablica 6.1 Tablica 7.1 Tablica 7.2 Tablica 7.3 Tablica 7.4 Opterećenje površinskih vodnih tijela onečišćujućim tvarima od registriranih gospodarskih subjekata ................................................................ 40 Broj stoke po općinama u slivu Cetine i Krke na području FBiH ....................... 42 Broj stoke po površinskim vodnim tijelima ....................................................... 43 Opterećenje površinskih vodnih tijela onečišćujućim tvarima od prirodnih gnojiva iz stočarstva .......................................................................................... 44 Opterećenje površinskih vodnih tijela onečišćujućim tvarima od vještačkih gnojiva ............................................................................................................... 45 Ukupno opterećenje površinskih vodnih tijela onečišćujućim tvarima ............ 46 Značajniji izgrađeni objekti sustava za uređenje voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda ................................................................................................. 47 Osnovni podaci o akumulacijama sustava HE Orlovac ...................................... 48 Pritisci na vodna tijela površinskih voda od izmjene hidrološkog režima ......... 51 Ukupno opterećenje onečišćujućim tvarima površinskih vodnih tijela u slivovima Cetine i Krke u RH .............................................................................. 56 Vrijednosti pokazatelja za procjenu rizika površinskih vodnih tijela prema modelu temeljenom na trendovima kakvoće vode .......................................... 58 Verifikacija modela analize rizika površinskih vodnih tijela temeljem rezultata analize pritisaka ................................................................................. 59 Vrijednosti pokazatelja za procjenu rizika površinskih vodnih tijela prema modelu temeljenom na rezultatima analize pritisaka ...................................... 60 Procjena rizika nepostizanja dobrog stanja u vodnim tijelima površinskih voda ................................................................................................................... 63 Opterećenje podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima od stanovništva ...................................................................................................... 68 Opterećenje podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima od prirodnih gnojiva iz stočarstva .......................................................................................... 68 Opterećenje podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima od vještačkih gnojiva ............................................................................................................... 69 Opterećenje podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima sa registriranih deponija ........................................................................................ 70 Ukupno opterećenje podzemnih vodnih tijela onečišćujućim tvarima ............ 70 Ukupno opterećenje onečišćujućim tvarima podzemnih vodnih tijela u slivovima Cetine i Krke u RH .............................................................................. 73 Verifikacija modela analize rizika nedostizanja dobrog kemijskog stanja podzemnih vodnih tijela temeljem rezultata analize pritisaka ......................... 76 Vrijednosti pokazatelja za procjenu rizika podzemnih vodnih tijela prema modelu temeljenom na rezultatima analize pritisaka ...................................... 76 Procijenjeno opterećenje onečišćujućim tvarima i stanje podzemnih vodnih tijela na kraju prvog ciklusa upravljanja ................................................ 77 Procjena rizika nepostizanja dobrog stanja podzemnih vodnih tijela na slivnom području ............................................................................................... 78 Zahtjevi u svezi monitoringa prema EU i domaćim propisima .......................... 81 Postojeći monitoring površinskih voda na slivu Cetine i Krke ........................... 89 Planirana mreža nadzornog i operativnog monitoringa površinskih vodnih tijela na slivu Cetine i Krke ................................................................................ 91 Pokazatelji koje je potrebno obuhvatiti nadzornim monitoringom površinskih vodnih tijela i učestalost monitoringa na slivu Cetine i Krke ......... 93 Pokazatelji koje je potrebno obuhvatiti operativnim monitoringom površinskih vodnih tijela i učestalost monitoringa na slivu Cetine i Krke ....... 101 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 166 Tablica 7.5 Tablica 8.1 Tablica 8.2 Tablica 8.3 Tablica 9.1 Tablica 9.2 Tablica 11.1 Tablica 11.2 Tablica 11.3 Tablica 11.4 Tablica 11.5 Tablica 11.6 Tablica 11.7 Tablica 11.8 Tablica 11.9 Tablica 11.10 Tablica 11.11 Tablica 11.12 Tablica 11.13 Tablica 11.14 Tablica 11.15 Tablica 11.16 Tablica 11.17 Tablica 11.18 Tablica 12.1 Tablica 12.2 Tablica 12.3 Tablica 12.4 Tablica 12.5 Tablica 12.6 Tablica 12.7 Tablica 13.1 Tablica 13.2 Tablica 13.3 Tablica 13.4 Pokazatelji koje je potrebno obuhvatiti monitoringom referentnih uvjeta površinskih vodnih tijela i učestalost monitoringa na slivu Cetine i Krke ....... 103 Postojeći kvalitativni monitoring podzemnih voda na slivu Cetine i Krke ...... 105 Planirana monitoring mreža podzemnih vodnih tijela na slivu Cetine i Krke . 107 Pokazatelji koje je potrebno obuhvatiti monitoringom podzemnih vodnih tijela i učestalost monitoringa na slivu Cetine i Krke ...................................... 107 Potrebna učestalost uzorkovanja vode za piće ............................................... 108 Uvjeti za ispuštanje iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u osjetljiva područja u kojima može doći do eutrofikacije .............................. 112 Bilanca zahvata, isporuke i gubitaka komunalnih poduzeća na području sliva Cetine i Krke na temelju podataka iz komunalnih poduzeća .................. 120 Ukupno zahvaćena, fakturirana i neobračunata voda u 20 općina BiH .......... 121 Broj i veličina kućanstava po općinama slivnog područja ............................... 122 Uporaba vodnih usluga kućanstava u slivu Cetine i Krke ................................ 123 Uposlenost i neto plaće Kantona 10 u 2009‐2010. godini .............................. 124 Prosječan broj uposlenih i prosječne neto plaće u poljoprivredi na području Kantona 10 ....................................................................................... 125 Registrirani poslovni subjekti u poljoprivredi na području Kantona 10 .......... 125 Ostvarena vanjska trgovina u poljoprivredi na području Kantona 10 ............. 125 Prosječni broj uposlenih i neto plaće u prerađivačkoj industriji Kantona 10.. 126 Registrirani pravni subjekti u prerađivačkoj industriji na području Kantona 10 ..................................................................................................................... 126 Indeks industrijske proizvodnje na području Kantona 10 ............................... 127 Ostvarena vanjska trgovina u prerađivačkoj industriji Kantona 10 ................ 127 Uporaba vodnih usluga u industrijama sliva Cetine i Krke .............................. 127 Proizvodnja električne energije i uporaba vode u sustavu HE Orlovac ........... 129 Pokazatelji učinkovitosti uporabe vode na slivu Cetine i Krke ........................ 130 Pokazatelji učinkovitosti uporabe vode u sektoru poljoprivrede ................... 131 Pokazatelji učinkovitosti uporabe vode u sektoru prerađivačke industrije .... 131 Pokazatelji učinkovitosti uporabe vode u sektoru proizvodnje električne energije ............................................................................................................ 132 Prognoza broja stanovnika na slivnom području Cetine i Krke u razdoblju 2009‐2027. godina – realistična varijanta ....................................................... 134 Prognoza broja stanovnika na slivnom području Cetine i Krke u razdoblju 2009‐2027. godina – minimalistička varijanta ................................................ 134 Prognoza potrebnih količina vode za vodoopskrbu stanovništva slivu Cetine i Krke za plansko razdoblje 2009‐2027. godina ................................... 135 Indeks porasta BDP‐a u sektoru prerađivačke industrije FBiH ........................ 136 Prognoza potreba za vodom industrijskih i poslovnih korisnika (m³/god.) .... 137 Indeks porasta BDP‐a u sektoru poljoprivrede FBiH ....................................... 138 Projekt „Vodoopskrba i sanitacija u FBiH“ – pregled po općinama sliva Cetine i Krke .................................................................................................... 140 Pregled cijena vodnih usluga (KM) komunalnih poduzeća u slivu Cetine i Krke ................................................................................................................. 144 Struktura cijene vodnih usluga za stanovništvo – JP „Komunalno“ d.o.o. Livno u 2009. godini ........................................................................................ 145 Pregled PVN korištenje voda i PVN za zaštitu voda po komunalnim poduzećima sliva Cetine i Krke za 2010. godini (u KM) ................................... 147 Pregled vodnih naknada na području Kantona 10 za 2010. godinu (u KM) .... 148 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 167 Tablica 13.5 Tablica 15.1 Stupanj povrata troškova vodnih usluga komunalnih poduzeća na slivnom području Cetine i Krke (%) ............................................................................... 149 Pregled najznačajnijih sudionika u slivu Cetine i Krke ..................................... 156 POPIS SLIKA U TEKSTU Slika 2.1 Slika 3.1 Slika 4.1 Slika 4.2 Slika 4.3 Slika 4.4 Slika 5.1 Slika 5.2 Slika 11.1 Slika 11.2 Slika 12.1 Slika 12.2 Primjer funkcijske ovisnosti mjerenog EBS‐a i tereta onečišćenja za KPK i TSS za mljekarsku industriju .............................................................................. 19 Mreža naselja u slivu Cetine i Krke .................................................................... 31 Ukupan pritisak na površinska vodna tijela u slivu rijeke Cetine u RH ............. 57 Ukupan pritisak na površinska vodna tijela u slivu rijeke Krke u RH ................. 57 Primjer utvrđenih trendova kakvoće vode za BPK5 i ukupni dušik na TPoV Sturba ................................................................................................................ 58 Ocjena rizika vodnih tijela rijeka na slivnom području ..................................... 67 Ukupan pritisak na TPV Lijeva obala rijeke Cetine u RH ................................... 74 Ukupan pritisak na TPV Gornji tok rijeke Krke u RH .......................................... 74 Uporaba vodnih usluga u odnosu na broj stanovnika iz 2009. godine ........... 123 Shematski prikaz sustava HE Orlovac .............................................................. 128 Ukupne potrebe za vodom za vodoopskrbu stanovništva za plansko razdoblje 2009‐2027. godine .......................................................................... 136 Razina BDP‐a po stanovniku Federacije BiH .................................................... 139 LITERATURA APTFM (2011). Osnove uređenja zemljišta – program navodnjavanja i program okrupnjavanja posjeda u Federaciji BiH. Agronomski i prehrambeno‐tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru. APTFM (2011a). Strategija gospodarenja poljoprivrednim zemljištem. Agronomski i prehram‐
beno‐tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru. AQEM (2002). Manual for the application of the AQEM system. A comprehensive method to assess European streams using benthic macroinvertebrates, developed for the purpose of the Water Framework Directive. Contract No.: EVK1‐CT1999‐00027. Armitage P. D., Moss D., Wright J. F., Furse M. T. (1983). The performance of a new biological water quality scores system based on macroinvertebrates over a wide range of unpol‐
luted running‐water sites. Water Research 17, 333‐347. ASBIH (2011). Vanjska trgovina 2010, tematski bilten 06. Agencija za statistiku BiH. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 168 ASBiH (2012). Podaci preuzeti sa web stranice Agencije za statistiku BiH: http://www.bhas.ba/. AVP JM (2011). Podaci prikupljeni tijekom izrade karakterizacijskog izvještaja. Agencija za vod‐
no područje Jadranskog mora Mostar. Barbalić Z. i ostali (1994). Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Hercegovine. Javno vodopriv‐
redno preduzeće „Vodoprivreda Bosne i Hercegovine“ Sarajevo i Zavod za vodoprivredu Sarajevo. BiH (2004). Zakon o mineralnim gnojivima. „Službeni glasnik BiH“, br. 46/04. BiH (2004a). Zakon o fitofarmaceutskim sredstvima. „Službeni glasnik BiH“, br. 49/04. BiH (2006). Odluka o ratifikaciji Roterdamske konvencije o postupku prethodne obavijesti o sa‐
glasnosti za promet nekih opasnih hemikalija i pesticida u međunarodnoj trgovini. „Služ‐
beni glasnik BiH ‐ Međunarodni ugovori“, br. 14/06. BiH (2010). Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. „Službeni glasnik BiH“, br. 40/10. Bomans E., Fransen K., Gobin A., Mertens J., Michiels P., Vandendriessche H., Vogels N. (2005). Addressing phosphorus related problems in farm practice, Final report to the European Commission. Soil Service of Belgium. Bosna‐S, IHGF, IPSA (2008). Strategija zaštite okoliša Federacije Bosne i Hercegovine 2008‐
2018. Bosna‐S Oil Services Company Sarajevo; Institut za hidrotehniku Građevinskog fa‐
kulteta u Sarajevu; IPSA Institut d.o.o. Sarajevo. Chambers P. A., Guy M., Grove G., Kent R., Roberts E., Gagnon C. (2002). Nutrient losses from agriculture: effects on Canadian surface and ground waters. Proceedings of the Agricul‐
tural Effects on Ground and Surface Waters: Research on the Edge of Science and Socie‐
ty, October 2000, Wageningen, The Netherlands, IAHS Publication No. 273. CRA/PPA (2000). Riječni sliv i pripadajuće obalno područje rijeke Cetine, Ekološki i socio‐
ekonomski profil. Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija, Split. Ćerić (2010). Način korištenja zemljišta u kvantifikaciji difuznog zagađenja vodotoka azotom i fosforom primjenom stohastičkog modela, Doktorska disertacija. Poljoprivredno‐pre‐
hrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. DEP (2010). Strategija razvitka Bosne i Hercegovine, Radni materijal. Direkcija za ekonomsko planiranje. DEP (2011). Bosna i Hercegovina, Ekonomski trendovi, 2010. godina. Direkcija za ekonomsko planiranje. EC (1975). Council Directive 75/440/EEC of 16 June 1975 concerning the quality required of surface water intended for the abstraction of drinking water in the Member States. OJ L 194, p. 26. EC (1976). Council Directive 76/160/EEC of 8 December 1975 concerning the quality of bathing water. OJ L 31, p. 1. EC (1976a). Council Directive 76/464/EEC of 4 May 1976 on pollution caused by certain dan‐
gerous substances discharged into the aquatic environment of the Community. OJ L 129/23. EC (1979). Council Directive 79/409/EEC of 2 April 1979 on the conservation of wild birds. OJ L 103, p. 1. EC (1979a). Council Directive 79/923/EEC of 30 October 1979 on the quality required of shell‐
fish waters OJ L 281, p. 47. EC (1980). Council Directive 80/68/EEC of 17 December 1979 on the protection of groundwa‐
ter against pollution caused by certain dangerous substances. OJ L 20, p. 43. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 169 EC (1982). European Parliament and Council Directive 82/176/EEC of 22 March 1982 on limit values and quality objectives for mercury discharges by the chlor‐alkali electrolysis in‐
dustry. OJ L 81, p. 29. EC (1983). European Parliament and Council Directive 83/513/EEC of 26 September 1983 on limit values and quality objectives for cadmium discharges. OJ L 291, p. 1. EC (1984). European Parliament and Council Directive 84/491/EEC of 9 October 1984 on limit values and quality objectives for discharges of hexachlorocyclohexane. OJ L 274, p. 11. EC (1984a). European Parliament and Council Directive 84/156/EEC of 8 March 1984 on limit values and quality objectives for mercury discharges by sectors other than the chloralkali electrolysis industry. OJ L 74, p. 49. EC (1985). Council Directive 85/337/EEC of 27 June 1985 on the assessment of the effects of certain public and private projects on the environment. OJ L 175, p. 40‐48. EC (1986). Council Directive 86/280/EEC of 12 June 1986 on limit values and quality objectives for discharges of certain dangerous substances included in List I of the Annex to Di‐
rective 76/464/EEC. OJ L 181, p. 16‐27. EC (1988). Council Directive 88/347/EEC of 16 June 1988 amending Annex II to Directive 86/280/EEC on limit values and quality objectives for discharges of certain dangerous substances included in List I of the Annex to Directive 76/464/EEC. OJ L 158, p. 35‐41. EC (1990). Council Directive 90/415/EEC of 27 July 1990 amending Annex II to Directive 86/280/EEC on limit values and quality objectives for discharges of certain dangerous substances included in list I of the Annex to Directive 76/464/EEC. OJ L 219, p. 49‐57. EC (1991). Council Directive 91/271/EEC of 21 May 1991 concerning urban waste water treat‐
ment. OJ L 31. EC (1991a). Council Directive 91/676/EEC of 12 December 1991 concerning the protection of waters against pollution caused by nitrates from agricultural sources. OJ L 375, p. 1. EC (1992). Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora. OJ L 206, p. 7. EC (1997). Council Directive 97/11/EC of 3 March 1997 amending DIRECTIVE 85/337/EEC of 27 June 1985 on the assessment of the effects of certain public and private projects on the environment. OJ L 257, p. 26. EC (1998). Council Directive 98/83/EC of 3 November 1998 concerning quality of water intend‐
ed for human consumption. OJ L 330/32. EC (2000). Directive of the European Parliament and of the Council 2000/60/EC establishing a framework for Community action in the field of water policy. OJ L 327. EC (2001a). Directive 2001/42/EC of the European Parliament and of the Council of 27 June 2001 on the assessment of the effects of certain plans and programmes on the envi‐
ronment. OJ L 197/30. EC (2003). Common implementation strategy for the water framework directive (2000/60/EC): Guidance Document No. 1, Economics and the environment, The implementation chal‐
lenge of the Water Framework Directive. Office for Official Publications of the European Communities, Luxembourg. EC (2003b). Common implementation strategy for the water framework directive (2000/60/EC): Guidance Document No. 3, Analysis of pressures and impacts. Office for Official Publications of the European Communities, Luxembourg. EC (2003c). Common implementation strategy for the water framework directive (2000/60/EC): Guidance Document No. 7, Monitoring under the Water Framework Di‐
rective. Office for Official Publications of the European Communities, Luxembourg. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 170 EC (2003d). Common implementation strategy for the water framework directive (2000/60/EC): Guidance Document No. 8, Public Participation in relation to the Water Framework Directive. Office for Official Publications of the European Communities, Lux‐
embourg. EC (2003e). Common implementation strategy for the water framework directive (2000/60/EC): Guidance Document No. 9, Implementing the Geographical Information System Elements (GIS) of the Water Framework Directive. Office for Official Publications of the European Communities, Luxembourg. EC (2006). European Parliament and Council Directive 2006/11/EC of 15 February 2006 con‐
cerning pollution caused by certain dangerous substances discharged into the aquatic environment of the Community. OJ L 64/52. EC (2006a). European Parliament and Council Directive 2006/113/EC of 12 December 2006 on the quality required of shellfish waters. OJ L 376/14. EC (2006b). European Parliament and Council Directive 2006/118/EC of 12 December 2006 concerning protection of groundwater against pollution and deterioration. OJ L 372/19. EC (2006c). European Parliament and Council Directive 2006/44/EC of 6 September 2006 on the quality of fresh waters needing protection or improvement in order to support fish life. OJ L 264. EC (2006d). European Parliament and Council Directive 2006/7/EC of 15 February 2006 con‐
cerning the management of bathing water quality and repealing. OJ L 64/37. EC (2008). Directive 2008/105/EC of the European Parliament and of the Council of 16 Decem‐
ber 2008 on environmental quality standards in the field of water policy, amending and subsequently repealing Council Directives 82/176/EEC, 83/513/EEC, 84/156/EEC, 84/491/EEC, 86/280/EEC and amending Directive 2000/60/EC of the European Parlia‐
ment and of the Council. EC (2009). Commission Regulation (EC) No. 1200/2009 of 30 November 2009 implementing Regulation (EC) No. 1166/2008 of the European Parliament and of the Council on farm structure surveys and the survey on agricultural production methods, as regards live‐
stock unit coefficients and definitions of the characteristics. EC (2009a). Report from the Commission to the European Parliament and the Council in ac‐
cordance with article 18.3 of the Water Framework Directive 2000/60/EC on pro‐
grammes for monitoring of water status. Commission of the European Communities. EC (2009b). Commission staff working document accompanying the Report from the Commis‐
sion to the European Parliament and the Council in accordance with article 18.3 of the Water Framework Directive 2000/60/EC on programmes for monitoring of water status. Commission of the European Communities. EC (2010). Directive 2010/75/EU of the European Parliament and of the Council of 24 Novem‐
ber 2010 on industrial emissions (integrated pollution prevention and control). OJ L 334/17. EHSNI, EA, SEPA (2007). Guidance for the Treatment of Landfill Leachate, Sector Guidance Note IPPC S5.03. Northern Ireland Environment & Heritage Service; Environment Agency for England and Wales; Scottish Environment Protection Agency. EIHP, Soluziona, EIB, RIT (2007). Studija energetskog sektora u BiH. Energetski institut Hrvoje Požar, Hrvatska; Soluziona, Spain; Ekonomski institut Banja Luka; Rudarski institut Tuzla. EIZ (2011). Istraživanje ekonomskih aspekata plana upravljanja vodnim područjem. Ekonomski institut Zagreb. Elektroprojekt i ostali (2006). Hidrološka studija sliva Gornje Cetine. Elektroprojekt d.d. Zagreb, Energa Sarajevo, Federalni meteorološki zavod Sarajevo. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 171 EPA (2006). Ireland Water Framework Directive Monitoring Programme. Environmental Pro‐
tection Agency, Ireland. FBiH (1992a). Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama Socijalis‐
tičke Republike Bosne i Hercegovine. „Službeni list RBiH“, br. 2/92 i 13/94; „Službene novine SRBiH“, br. 19/80. FBiH (1998). Zakon o vodama. „Službene novine FBiH“, br. 18/98, str. 2297‐2302. FBiH (2001). Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine. „Služ‐
bene novine FBiH“, br. 32/01. FBiH (2002). Pravilnik o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvo‐
rišta voda koja se koriste ili planiraju da koriste za piće. „Službene novine FBiH“, br. 51/02. FBiH (2003). Zakon o zaštiti okoliša. „Službene novine FBiH“ br. 33/03 i 38/09. FBiH (2003b). Zakon o zaštiti prirode. „Službene novine FBiH“ br. 33/03. FBiH (2004c). Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu. „Službene novine FBiH“, br. 19/04. FBiH (2004d). Zakon o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju. „Službene no‐
vine FBiH“, br. 28/04. FBiH (2006). Zakon o vodama. „Službene novine FBiH“, br. 70/06. FBiH (2007b). Odluka o visini posebnih vodnih naknada („Službene novine FBiH“, br. 46/07); FBiH (2007f). Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaća‐
nje i kontroli izmirivanja opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada. „Službene no‐
vine FBiH“, br. 92/07, 46/09 i 79/11. FBiH (2007g). Uredba o opasnim i štetnim tvarima u vodama. „Službene novine FBiH“, br. 43/07. FBiH (2008). Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije i dostavljanja podataka o količi‐
nama zahvaćene vode. „Službene novine FBiH“, br. 83/08. FBiH (2008a). Pravilnik o sadržaju, obliku, uvjetima, načinu izdavanja i čuvanja vodnih akata. „Službene novine FBiH“, br. 06/08, 57/09 i 72/09. FBiH (2009a). Pravilnik o monitoringu u područjima podložnim eutrofikaciji i osjetljivim na nit‐
rate. „Službene novine FBiH“, br. 71/09. FBiH (2009f). Pravilnik o utvrđivanju područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate. „Službene novine FBiH“, br. 71/09. FBiH (2009l). Izmjene i dopune Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća os‐
tvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata. „Službene novine Federacije BiH“, br. 59/09. FBiH (2010a). Zakon o novčanim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvitku. „Službene no‐
vine FBiH“, br. 42/10. FBiH (2012). Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sustav javne kanalizacije. „Službene novine FBiH“, br. 4/12. FMPVŠ (2006). Srednjoročna strategija razvitka poljoprivrednog sektora u FBiH (2006‐2010). Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Sarajevo. FMPVŠ (2012). Podaci o projektu „Vodoopskrba i sanitacija u Federaciji BiH“ preuzeti sa web stranice FMPVŠ: http://www.fmpvs.gov.ba/. FZPR (2011). Socio‐ekonomski pokazatelji po općinama Federacije BiH u 2008, 2009, 2010. go‐
dini. Federalni zavod za programiranje razvoja, Sarajevo. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 172 FZPR, EIT (2010). Strategija razvoja Federacije BiH 2010‐2020., Radna verzija. Federalni zavod za programiranje razvoja Sarajevo, Ekonomski institut d.d. Tuzla. FZS (1999). Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstva 1991. godi‐
ne. Federalni zavod za statistiku, Sarajevo. FZS (2010). Kanton 10 u brojkama. Federalni zavod za statistiku, Sarajevo. FZS (2010a). Statistički godišnjak/ljetopis FBiH 2010. Federalni zavod za statistiku, Sarajevo. FZS (2010b). Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2010. godini. Federalni zavod za statistiku, Sarajevo. FZS (2011). Statistički godišnjak/ljetopis FBiH 2011. Federalni zavod za statistiku, Sarajevo. FZS (2011a). Biljna proizvodnja Federacije Bosne i Hercegovine 2010. Federalni zavod za statis‐
tiku, Sarajevo. FZS (2011b). Kanton 10 u brojkama. Federalni zavod za statistiku, Sarajevo. FZS (2012). Podaci prikupljeni tijekom izrade karakterizacijskog izvještaja. Federalni zavod za statistiku, Sarajevo. FZS (2012a). Izvještaj o popisu stanovništva BiH za 1991. godinu po općinama, podaci preuzeti sa web stranice FZS: http://www.fzs.ba/popis.htm. GFV, GFR (2009). Ocjena stanja i rizika cjelina podzemnih voda na krškom području u Republici Hrvatskoj. Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Varaždin; Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka. Ghetti P. F. (1986). I macroinvertebra nell΄analisi di quality dei corsi d΄acqua. Universita di Parma, Cattedra di Idrobiologia, Trento, 11. HEP (1995). Pravilnik o korištenju voda HE Orlovac. Hrvatska elektroprivreda d.d., Direkcija za proizvodnju, Proizvodno područje HE Split, Pogon HE Orlovac Sinj. HKMV (2001). Planiranje rada energetskog sustava Orlovac, peto savjetovanje. Hrvatski komi‐
tet međunarodnog vijeća za velike električne sisteme, Zagreb. HPK (2009). Priručnik za tumačenje izvješća za poljoprivredna gospodarstva. Hrvatska poljop‐
rivredna komora, Zagreb. IBZ, SR (2008). Strategija razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008‐2018. godine. Inženjerski biro d.d. Zagreb, Sveučilište u Rijeci. ICARO (2004). Implementation of the Water Framework Directive in the Iskar River Basin and water monitoring network feasibility study; Methodology for the pressures and impacts analysis, Draft report. ICARO Srl, Italy. IHGF (2010). Analiza pritisaka i uticaja, procjena rizika, Knjiga 1 – podsliv Vrbas. Institut za hid‐
rotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. IHGF (2010a). Analiza pritisaka i uticaja, procjena rizika, Knjiga 2 – podslivovi: Una i Sana, Kora‐
na i Glina. Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. IHGF (2010b). Analiza pritisaka i uticaja, procjena rizika, Knjiga 3 – podsliv Bosna. Institut za hi‐
drotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. IHGF (2010c). Analiza pritisaka i uticaja, procjena rizika, Knjiga 4 – podsliv Drina. Institut za hid‐
rotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. IHGF (2010d). Analiza pritisaka i uticaja, procjena rizika, Knjiga 5 – neposredni sliv Save. Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. IHGF (2011). Generalna analiza vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u Bosni i Hercegovini – Analiza SVS. Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. IHGF (2011a). Integriranje smjernica za zaštitu kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore; Upravljanje vodnim resursima, eksploatacija treseta i rehabilitacija tresetišta; Izvještaji II, III, IV, V, VI i VII. Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 173 Jacobs (2009). Projekat za vodnu asanaciju u malim i srednjim gradovima BiH: Studija izvodlji‐
vosti projekta za vodu i otpadne vode u Tomislavgradu. JE Jacobs. JICA (2001). Studija za transport, Master plan u BiH. Japan International Cooperation Agency. Lakušić R., Pavlović D., Abadžić S. Grgić P. (1978). Prodromus biljnih zajednica Bosne i Hercego‐
vine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Vol. XXX, 1‐87. Biološki insti‐
tut Univerziteta u Sarajevu. Lihua C., Shiming L., Xizhen Z., Yinghu L. (2003). Treatment and utilization of septic tank efflu‐
ent using vertical‐flow constructed wetlands and vegetable hydroponics. Journal of Envi‐
ronmental Sciences (China) 15, 75‐82. MFS i FSRM (2008). Razvoj industrijske politike u FBiH, Radna verzija. Mašinski fakultet u Sara‐
jevu i Fakultet strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru. OECD (2001). Environmental indicators for agriculture; Volume 3: Methods and results. Organ‐
ization for Economic Co‐Operation and Development, Paris, France. Općina Glamoč (2010). Strateški plan opštine Glamoč 2010‐2015. godina. Općina Glamoč. Općina Livno (2008). Strategija razvoja općine Livno 2008‐2015. godina. Općina Livno, tim za iz‐
radu strategije razvoja općine Livno. Pantle R., Buck H. (1955). Die biologische Uberwachung der Gewasser und die Darstellung der Ergebnisse. Gas‐ und Wasserfach, Vol. 96(18), 1‐604. PM i ostali (2011b). Radni materijal za izradu „Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzem‐
nih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda“. Project Management Group, Ireland; Rambol A/S, Denmark; AHT Group AG, Germany; Ecologic Institute, Germany. PM i ostali (2011c). Vodič za institucije u BiH o provođenju ekonomskih analiza sukladno ODV. Project Management Group, Ireland; Rambol A/S, Denmark; AHT Group AG, Germany; Ecologic Institute, Germany. PM i ostali (2011d). Radni materijal za izradu „Pravilnika o uspostavljanju zona sanitarne zaštite izvorišta koja se koriste i koja se planiraju koristiti za ljudsku upotrebu“. Project Mana‐
gement Group, Ireland; Rambol A/S, Denmark; AHT Group AG, Germany; Ecologic Insti‐
tute, Germany. REDAH (2010). Studija razvoja poslovnih zona u Hercegbosanskoj županiji. Asocijacija za eko‐
nomski razvoj REDAH, Mostar. RH (2010). Odluka o određivanju osjetljivih područja. „Narodne novine“, br. 81/10. RS (2009). Zakon o hemikalijama. „Službeni glasnik RS“, br. 25/09. San Diego‐McGlone M. L., Smith S. V., Nicolas V. F. (2000). Stoichiometric interpretations of C:N:P ratios in organic waste materials. Mar. Pollut. Bull. 40: 325‐330. Schmedtje U., Kohmann F. (1992). Bestimmungsschlüssel für die Saprobier‐DIN‐Arten (Macro‐
organismen). Bayerische Landesamt für Wasserwirtschaft, Informationsberichte Heft 2/88: 1‐279. Sharpley A., Foy B., Withers P. (2000). Practical and innovative measures for the control of ag‐
ricultural phosphorus losses to water: an overview. Journal of Environmental Quality 29, pp. 1‐9. Szoszkiewicz K., Buffagni A., Davy‐Bowker J., Lesny J., Chojnicki B., Zbierska J., Staniszewski R., Zgola T. (2006). Occurrence and variability of River Habitat Survey features across Eu‐
rope and the consequences for data collection and evaluation. Hydrobiologia 566, 1, 267‐280. Tchobanogluos G., Burton F. L. (1991). Wastewater engineering: treatment, disposal, and re‐
use, Third edition. Metcalf & Eddy, Inc., New York. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 174 UNECE (1998). Convention on Access to Information, Public Participation in Decision‐Making and Access to Justice in Environmental Matters. United Nations Economic Commission for Europe. URI FBiH (2011). Izvještaj revizije učinka Upravljanje koncesijama u Federaciji Bosne i Hercego‐
vine. Ured za reviziju institucija u FBiH, Sarajevo. UZRS (2010). Prostorni plan za područje Hercegbosanske županije za period 2005‐2025. godi‐
na, Prostorna osnova, Nacrt. Urbanistički zavod Republike Srpske, Banja Luka. VVMZ i ostali (2009). Manual for biological monitoring of rivers and lakes/reservoirs in B&H. VVMZ spol. s r.o. Slovakia; Environmental Institute, s.r.o. Slovakia; Regional Environmen‐
tal Center, Hungary; Institut za vode Bijeljina; Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Srbija. WWF MedPO (2009). Priručnik za metodologiju izrade osnovnog scenarija prema ODV – eko‐
nomska analiza. WWF Mediteranski program. ZZVS‐ZZVM (2012). Strategija upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine 2010.‐2022. Zavod za vodoprivredu Sarajevo, Zavod za vodoprivredu Mostar. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 175 DODATAK II: PRILOZI Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.2: Karakterizacijski izvještaj 2 176 

„ŠTA ČLANOVI NADZORNIH ODBORA I UPRAVA TREBAJU ZNATI

obrazac za prijavu

TROŠKOVI SAOBRAĆAJNIH NEZGODA U FBIH Problem

Voda – nemilosrdno rasipanje izvora života

ovdje - Planinarsko društvo Sveti Rok, Sveta Nedelja

ovdje. - Resursni centar civilnog društva

Upitnik za analizu obrazovanosti javnosti iz oblasti porodičnog zakona

28.11.2014 godine

Demistifikacija odgođenih poreskih obaveza i sredstava

JRM 2014 - Federalna uprava policije